NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030526].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 182170 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Ljudi bi se trebali izdići iznad stranačkog rivalstva«</p>
<p>Nije poznat slučaj u političkoj povijesti da je i jedan predsjednik nakon što je izabran u predsjedničkom sustavu sam pokrenuo ustavne promjene, sam predložio da mu se ograniče ustavne ovlasti, pokrenuo inicijativu da se politički sustav transformira iz predsjedničkog u parlamentarni... / Budući da se nagrada dodjeljuje za promicanje parlamentarizma, demokracije, ljudskih prava i tolerancije, ne vidim trenutno nikoga u Hrvatskoj tko je tome više pridonio od predsjednika Mesića, tvrdi dr. Pusić</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Predsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) dr. Vesna Pusić ostala je šokirana činjenicom da »Zlatni grb«, saborsku nagradu za poseban doprinos razvoju parlamentarizma, demokracije, tolerancije i ljudskih prava neće dobiti predsjednik države Stjepan Mesić. U razgovoru za Vjesnik ona tvrdi da to ne može objasniti ničim drugim, osim političkim rivalstvom i nadmetanjima.</p>
<p>• Kako komentirate činjenicu da je u glasanju za nagradu »Zlatni grb« predsjednik Stjepan Mesić dobio samo dva glasa?</p>
<p>- Ne mogu objasniti zašto nije prošao prijedlog našeg Kluba, jer mi ga ne bismo ni predlagali da nismo bili sigurni da će to biti konsenzualno prihvaćeno. Primjerice, bi li Vaclav Havel trebao dobiti nagradu za promicanje parlamentarizma i demokracije u Češkoj? Mislim da bi, a isto vrijedi i za predsjednika Mesića. Meni se činilo da ga samo formalno netko treba predložiti i da će biti konsenzusom prijedlog usvojen. Naime, nije poznat slučaj u političkoj povijesti da je i jedan predsjednik nakon što je izabran u predsjedničkom sustavu sam pokrenuo ustavne promjene, sam predložio da mu se ograniče ustavne ovlasti, pokrenuo inicijativu da se politički sustav transformira iz predsjedničkog u parlamentarni... Budući da se nagrada dodjeljuje za promicanje parlamentarizma, demokracije, ljudskih prava i tolerancije, ne vidim trenutno ni jednu fizičku osobu u Hrvatskoj koja je tome više pridonijela od predsjednika Mesića. Dokazuju to materijalne činjenice - odrekao se predsjedničkih ovlasti u korist parlamentarne demokracije.</p>
<p>• Zašto Predsjednik nije prošao u konkurenciji za tu nagradu? Je li razlog stranačko rivalstvo prema HNS-u ili politička netrpeljivost prema Predsjedniku?</p>
<p>- Ne mogu to objasniti ničim drugim, osim političkim igrama i nadmetanjima. U nekim situacijama, ljudi bi se ipak trebali izdignuti iznad političkog i stranačkog rivalstva. Bilo mi je to šokantno, žalosno je izgledalo i šteti nagradi i njezinoj ulozi. Žao mi je sada da je naš Klub uopće uvlačio Predsjednikovo ime u to. Da smo i naslutili da se tako nešto može dogoditi, sigurno ne bismo izlazili s Predsjednikovim imenom.</p>
<p>• Vi ste ipak podržali Vlatka Pavletića?</p>
<p>- Jesmo, podržali smo ga, bez obzira što pripada političkoj opciji koju mi ne podržavamo. On je u razdoblju prelaska vlasti iz autoritarne u demokratsku, ka jačanju parlamentarizma, dao doprinos mirnom prijenosu vlasti. Tko zna što bi neki drugi iz njegove stranke učinili? Pokušali izigrati proceduru i ismijati institucije, a Pavletić je pridonio dignitetu institucije i mirnom prijenosu vlasti.</p>
<p>• Je li moralno da se za tako visoke novčane iznose (100.000 kuna) kandidiraju političari s ionako visokim plaćama?</p>
<p>- Novčana nagrada je u tom smislu potpuno beznačajna. Novac je sa stanovišta i statusa nagrade posve nevažan. Jer, nagrada bi trebala biti prije svega čast i priznanje, a novac je sporedan. Uzmite za primjer Nobelovu nagradu: svakom laureatu te nagrade ona je čast i bez novca, jer su važni samo status i uloga te nagrade.</p>
<p>• Je li predsjednik Mesić znao da ga kandidirate i kakva je njegova reakcija?</p>
<p>- Predsjednik to nije znao. Nisam s njim o tome razgovarala ni prije niti sada, jer je na putu. Meni je sad neugodno zbog njega, jer smo ga predložili uvjereni da će to biti prihvaćeno konsenzusom. No, situacija ni po čemu nije neugodna za njega, nego za sve druge koji su iz politikantskih razloga to minirali.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kontić: Novca se odreći u humanitarne svrhe</p>
<p>Silobrčić: Unutar same politike, zbog »trgovine« i utjecaja, nagrada gubi svaki smisao / Radoš: Nije ništa sporno da tu nagradu dobivaju saborski zastupnici / Brozović: Teško bi itko, osim samih zastupnika, mogao bolje znati tko zaslužuje takvu nagradu</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Dodjela nagrade »Zlatni grb« saborskim potpredsjednicima Vlatku Pavletiću i Baltazaru Jalšovicu za veliki doprinos demokraciji u javnosti je već izazvala revolt i zgražanje zbog iznimno velikog novčanog iznosa te činjenice da su je zastupnici, zapravo, dodijelili samima sebi. Kako na 100.000 kuna nagrade gledaju ugledni intelektualci i političari, naročito znajući da su iznosi nagrada za znanost i umjetnost dosta niži?</p>
<p>Akademik Vlatko Silobrčić napominje da postoji i Akademijina nagrada, ali je jedno od pravila da je akademici ne mogu dobiti. »Ako se zaista htjelo dati nagradu za demokraciju, nije dobro početi od ljudi na političkim položajima, čiji je posao da se time bave«, kaže Silobrčić te dodaje da je posebno čudno to, što je oni dodjeljuju samima sebi. »Da je osnovan žiri izvan kruga parlamentaraca, moglo bi ih se uzeti u obzir«, naglašava akademik. Ovako, zaključuje, unutar same politike, zbog »trgovine« i utjecaja, nagrada gubi svaki smisao.</p>
<p>»Kad je već ustanovljena takva nagrada, žao mi je da nije prošao HSLS-ov prijedlog da tu nagradu dobije novinarka - saborska izvjestiteljica Jasenka Dudić«, kaže Joško Kontić, potpredsjednik HSLS-a. »Reakcija javnosti je vrlo žestoka i donekle je razumljivo da ljude iritira činjenica da zastupnici samima sebi daju visoke novčane nagrade«, tvrdi Kontić, dodavši da je to razumljivo i gledajući opći kontekst u kojem se političari doživljavaju kao nemoralni, a politika kao nečasno zanimanje. »U konkretnom slučaju, bilo bi najbolje da se Jalšovec i Pavletić odreknu novca i daruju ga u humanitarne svrhe kako bi pokazali da se u politici sve ne svodi na visoke novčane iznose«, zaključuje Kontić.</p>
<p>»Ne vidim ništa sporno u činjenici da tu nagradu dobivaju saborski zastupnici«, kaže Jozo Radoš, predsjednik Libre. Ipak, smatra da tako visok novčani iznos nije najsretnije rješenje. »Takva nagrada bi trebala biti simbolična, možda čak i skupa kao što je zlatna plaketa, no, to svakako ne bi smio biti novac«, zaključuje Radoš. </p>
<p>Akademik Dalibor Brozović tvrdi da je činjenica da nagrada za znanost, umjetnost i knjiženvost ima premalo, da su novčani iznosi preniski i da bi trebalo raditi na povećanju svih nagrada. »Ako nema previše političkih nagrada, a koliko je meni poznato takav je slučaj u Hrvatskoj, jedna ovakva nagrada ne bi trebala previše upadati u oči«, drži Brozović. Na upit je li sporno da sabornici samima sebi dodjeljuju nagrade, Brozović kaže da tu nema alternative. »Ako bi se takva odluka donosila nekakvim širokim referendumom, on bi koštao više od same nagrade«, kaže Brozović. »Teško bi itko, osim samih zastupnika, mogao bolje znati tko zaslužuje takvu nagradu«, zaključuje Brozović.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Nezabilježen primjer neukusa«</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Školski sindikat »Preporod« ocijenio je u nedjelju da je dodjela saborske nagrade »Zlatni grb« za promicanje parlamentarizma i demokracije u iznosu od po 100.000 kuna potpredsjednicima Sabora Vlatku Pavletiću i Bolti Jalšovcu »nezabilježen primjer političkog neukusa i devalvacije moralnih i društvenih vrijednosti«. »Obrazloženje da je Pavletiću nagrada dodijeljena zato što je mirno predao vlast doista je vrhunac političkog cinizma i licemjerja i pitam one koji su glasali za takvu odluku znači li to da je u demokratskoj zemlji trebalo nekako drukčije predati vlast?« - navodi se u priopćenju predsjednika »Preporoda« Vinka Filipovića.</p>
<p>Ustvrdio je da je sramota da je »nagrada dodijeljena čovjeku koji je na račun poreznih obveznika sebi i članovima obitelji kupovao stvari za osobne potrebe ili navodno tražio predsjedničku mirovinu zbog kratkog obnašanja dužnosti predsjednika Republike. Ništa manje nije upitan ni Jalšovec, poznat po kontraverznom govoru na Bleiburgu ili uvjetovanjem ostanka u koaliciji, ako mu ostane funkcija potpredsjednika Sabora«, napominje Filipović. »Ako su nagrađeni saborske perjanice promicanja parlamentarizma i demokracije«, Filipović se pita, »kakvi li su tek svi drugi zastupnici koji nagradu nisu dobili?«.</p>
<p> Uistinu je bahato i socijalno neosjetljivo, uz dodjelu zlatnika vrijednog više od 10.000 kuna, na račun poreznih obveznika isplaćivati i iznos od 100.000 kuna dok više od 100.000 građana živi od socijalne pomoći, a nekoliko stotina tisuća umirovljenika živi na granici egzistencije, ocijenio je »Preporod«. Taj sindikat smatra da je »sramotno da je tako visoka nagrada isplaćena ionako predobro plaćenim saborskim zastupnicima, koji uglavnom pasivno statiraju na sjednicama Sabora čime ne opravdavaju ni svoju visoku plaću«. Nagrada »Zlatni grb« je višestruko veća od nagrada za životno djelo na područjima kulture, znanosti ili obrazovanja, a gotovo je deset puta veća od godišnje nagrade koja se dodjeljuje nekolicini najboljih učitelja i profesora i to nakon nekoliko desetljeća napornog rada, ističe »Preporod«.</p>
<p>»Nisu li i na ovaj način političari (ne)svjesno pokazali kako im nije stalo do općeg dobra hrvatskih građana, nego da su im jedino važni njihovi osobni interesi?« - pita Vinko Filipović. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kad država broji pšenicu</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Zbog zanavljanja državne pšenice u Robnim zalihama, smijenjen je HSLS-ov ravnatelj Robnih zaliha, koji je tamo postavljen u stranačkoj kvoti, iako je formalno za to mjesto proveden javni natječaj. To najvjerojatnije nije kraj posljednje pšenične afere, jer u Ministarstvu gospodarstva, još, nisu prebrojili koliko pšenice ima na zalihama, iako su to izvješće bili obvezni učiniti do 30. travnja.</p>
<p>No, dok se državnoj administraciji nikud ne žuri, stranačkoj politici kao da odgovara da se još malo podigne temperatura usred suše, kako bi se barem naplatili »repovi afere« koja već dugo traje. Naime, smijenjeni Srećko Kramarić je četvrti ravnatelj Robnih zaliha od dolaska nove vlasti. </p>
<p>Mijenjali su se ljudi, ali čini se da pogreška u sustavu (BUG) nije uklonjena. Nije tajna da su se strateškim Robim zalihama, odabrani pojedinci i za bivše vlasti koristili kao samoposluživanjem. Uostalom, na zalihama je bilo više od milijun tona vina, a šarani su se za račun države čuvali u privatnom ribnjaku Crna Mlaka kod Jastrebarskog.</p>
<p>U Robnim je zalihama bilo i aluminijskih žlica i tanjura »Made in China«. No, oni sigurno neće biti predmetom stranačkog prepucavanja. Ali, kad je riječ o pšenici, koplja će ukrstiti i dvije najveće stranke u vladajućoj koaliciji.</p>
<p>Bojimo se da ministar Božidar Pankretić, na žalost, puca u prazno kad najavljuje da će ustrajati u pronalaženju krivca za pšeničnu aferu, jer je Hrvatska dosad imala više pšeničnih afera zbog kojih su zaglavili samo skladištari koji su loše čuvali pšenicu. Zašto? Riječ je o jednostavnom razlogu, jer je pšenicu nemoguće »prebrojiti« kad jednom uđe u dvadesetak silosa diljem Hrvatske. </p>
<p>Ali, ne treba biti »Euro-talent«, a to je ime jedne od 11 tvrtki s kojom su sklopljeni ugovori o zanavljanju državne pšenice, da se shvati da se na pšenici najlakše skupljaju politički bodovi. Bilo da je riječ o seljačkim prosvjedima zbog otkupne cijene, koja je gotovo upola viša od svjetske ili nezakonita poslovanja u Robnim zalihama. </p>
<p>Umjesto »lakih nota«, netko bi trebao odgovoriti zašto je otkupna cijena pšenice na domaćem tržištu najviša u doba žetve. Osim toga, domaći kruh mogao bi na godinu imati više od sedam kora jer bi se prvi put moglo dogoditi da Hrvatska mora uvoziti i pšenicu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rad nedjeljom ne trpi »kratke rezove«</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Na posljednjem susretu premijera Ivice Račana i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, održanom u petak, razgovaralo se o više aspekata odnosa između Crkve i države, ali ne i o crkvenoj inicijativi da se nedjeljom prodavaonice zatvore. </p>
<p>Unatoč jakoj kampanji, koju su podržali i sindikati, Vlada i dalje ignorira tu inicijativu koja ima razloge i za i protiv. </p>
<p>Razmotrimo li najprije razloge koji idu u prilog toj inicijativi, ne možemo zanemariti to da je slobodna nedjelja opća kulturna i civilizacijska stečevina. S druge strane, kada se izračuna koliko prekovremenih sati radnici ostvare nedjeljom, evidentno je da bi se reorganizacijom rada moglo otvoriti desetak tisuća novih radnih mjesta. Dakle, osim građanskih, u pitanju su i radnička prava, koja mnogi poslodavci u Hrvatskoj krše bez respekta, bezočno iskorištavajući tromost, inerciju i indolenciju pravnog sustava. </p>
<p>Treći su oblik specifična vjerska prava većine kršćana za koje nedjeljna misa ima posebno mjesto u duhovnom životu. S tog aspekta je inicijativa Katoličke crkve koja teži zaštiti građanskih, radnih i vjerničkih prava, posve legitimna. </p>
<p>Međutim, kako svaki fenomen ima svoje lice i naličje, tako i ovaj. </p>
<p>Prije svega valja uvažiti činjenicu da nisu svi građani Hrvatske listom za kampanju zatvaranja prodavaonica nedjeljom. Nisu to ni svi kršćani (uzmemo li u obzir sve vjeroispovijedi) pa čak ni svi katolici (uključimo li i one koji se samo deklariraju takvima). Kao što se ne može prijeći preko vjerskih osjećanja jednih, tako nije moguće ignorirati ni one koji imaju drukčije nazore i kojima odgovara nedjeljna raspoloživost prodavaonica, kafića i drugih uslužno-ugostiteljskih djelatnosti. </p>
<p>Uzimajući u obzir svu složenost te inicijative, koju će Vlada ionako, prije ili kasnije, morati uzeti u razmatranje, najbolje bi bilo prije »kratkih rezova« konzultirati iskustva zemalja Europske unije. Istina, ni u EU ne postoji unisono pravilo, nego je rješavanje tog pitanja prepušteno kulturnoj i pravnoj tradiciji pojedinih zemalja. Ipak u većini članica EU nedjeljom rade samo velika trgovačka središta, tržnice i sajmovi, što može biti jedan od pokazatelja smjera kojim bi trebalo poći.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ljetovanje u duhu CNN-a</p>
<p>Današnji bi »globalni« turist, prema novijim istraživanjima, radije veći dio svojeg teško zarađena odmora proveo u Vukovaru nego u Kukljici. Zašto? Zato jer je ljuti fiš paprikaš među svježim ratnim ruševinama mnogima uzbudljiviji od japanske skuše među jadranskim cvrčcima</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Prije no što započne ona užasna, ljigava serija novinskih članaka o broju noćenja turista na hrvatskoj obali začinjena jednako tako neizbježnim slikama sa zakrčenih cesta htio bih svima nama postaviti jedno pitanje: Zašto mi zapravo toliko očekujemo od turizma da smo čak i sve nade za gospodarski rast, a to znači i za kvalitetu naših života u budućnosti, čvrsto vezali za tu visoko rizičnu granu gospodarstva?</p>
<p>Mnogi će odmah reći - kakvo je to pitanje, pa mi imamo jednu od najljepših obala na svijetu! U tome su u pravu. Imamo. Zašto bi, međutim, iz godine u godinu rijeke putnika zanimala baš naša (ipak samo jedna od najljepših) obala?</p>
<p>Suvišno pitanje? Razmislite. Francuzi imaju Pariz, nesporno jedan od najljepših gradova na svijetu. Talijani Rim, Firencu, Veneciju... Grci Atenu i niz destinacija gdje se povijest isprepleće s živahnom turističkom sadašnjošću. Istanbul je mnogim Europljanima najbliža egzotika... Što im je svima zajedničko? Zabrinutost za njihovu budućnost na svjetskim turističkim zemljovidima.</p>
<p>Zašto su oni zabrinuti, a mi bezbrižni?</p>
<p>U današnjem svijetu informacije su roba do koje se najlakše dolazi. Nešto je teže u mnoštvu prepoznati one koje su točne i važne, ali i to se relativno brzo može naučiti. Za njihovu primjenu, međutim, potreban je talent koji, čini mi se, na ovim prostorima tek danas polako dobiva na važnosti.</p>
<p>Svjetske turističke velesile do danas su, destilirajući informacije koje im nezaustavljivo pristižu, već shvatile da nešto nije u redu s turizmom na kakav su navikle. Ljudi doduše putuju više no ikada (čudo su učinili Ryanair i brza željeznica, ali i novoobogaćeni sloj tranzicijskih mladokapitalista), čak ni strah od terorizma ni SARS danas neće zaustaviti tek obogaćenog Rusa ili Kineza (Čeha, Korejca, Estonca...) na njihovu putu prema mjestima koja su donedavno mogli vidjeti samo u filmovima. </p>
<p>Što ne valja? To što nikome od njih nije dosta da »budu« tamo kamo su krenuli, a često krenu nekamo gdje ih gotovo nitko ne očekuje. Kada stignu, očekuju dosad nezapamćenu dozu dobrodošlice (jer najraskošniji hoteli danas su u Aziji, najveće porcije kavijara uvijek su se gutale u Rusiji...).</p>
<p>»Bonjour« kampanja pokrenuta ovih dana u glavnim francuskim turističkim središtima pokušava putem 6000 jumbo plakata upozoriti poslovično osorne Francuze da je došlo vrijeme da budu pristojniji s pridošlicama, jer slikovita bezobraznost danas više nije ono što se prodaje u turističkim katalozima. </p>
<p>Američki magazin Newsweek (ne zaboravite da su Amerikanci oduvijek Pariz smatrali svojom »rezervnom metropolom«) s dozom podrugljive simpatije piše o pokušajima francuskog državnog ureda za turizam da na seminarima nauči hotelijere i ostale kako »uslužiti gosta s veselijim smiješkom«. </p>
<p>Newsweek, međutim, jasno upozorava i na nove turističke trendove koji su vrlo različiti od dosadašnjih. Tu priča postaje zanimljiva i nama, iako nas, dakako, nitko ne spominje.</p>
<p>Da se razumijemo, riječ je o klasičnom magazinskom otkrivanju tople vode, ali unatoč činjenici da je tu priču naizgled mogao napisati bilo tko kome je turizam posao, činjenica je i da se u Hrvatskoj danas na nju gotovo nitko ne osvrće. A poruka priče u našem slučaju glasi: i najljepša obala samo je obala.</p>
<p>I nije sada uopće važno što će ovogodišnje statistike vjerojatno pokazati turistički rekord neovisne Hrvatske i što će zarada možda biti čak i veća od očekivane. Ono što jest važno to je ono što smo opet propustili, a zato što to uvijek propuštamo naša turistička zarada je višestruko manja od moguće.</p>
<p>Današnji bi »globalni« turist, naime, prema brojnim novijim istraživanjima, radije veći dio svojeg teško zarađenog odmora proveo u Vukovaru nego u Kukljici. Zašto? Zato jer se danas, u doba CNN-a, bolje prodaje uzbuđenje nego romantika. Ljuti fiš paprikaš među svježim ratnim ruševinama uzbudljiviji je od japanske skuše među jadranskim cvrčcima. Točka. </p>
<p>Onima koji još takvu »dekadenciju« smatraju uvredom za Vukovarce pitanje: Je li bolje primiti gosta i pristojno zaraditi (usput mu se može ponuditi i pravi uvid u isječak naše nedavne povijesti) ili prodavati krijumčarenu robu na polulegalnoj tržnici - što je još gotovo jedini izvor prihoda mnogima koji su unatoč svemu odlučili i dalje živjeti u Vukovaru?</p>
<p>Neovisno o državnim turističkim poticajima i neuništivu trendu postavljanja obalnih zamki za turiste, nekoliko domaćih poduzetnika odlučilo se za pionirski pothvat. </p>
<p>Gostioničar iz Ivankova kraj Vinkovaca koji je svoje seosko imanje pretvorio u elitno okupljalište diplomata, političara i kulturnjaka, hotelijer iz Trilja koji bogatim hrvatskim biznismenima nudi splavarenje brzacima Cetine, letove zmajem, paintball i jahanje i istarski poduzetnik koji (većinom) strancima iznajmljuje kuće po istarskim selima kao »hrvatsku Toscanu«, među rijetkim su Hrvatima koji se uspješno bave turizmom podalje od jadranske obale. Oni su među prvima shvatili poruku. I dobro im je.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Još jedna prigoda Hrvatskoj da pojasni svoja stajališta</p>
<p>Novi zamah Pakta o stabilnosti potreban je svima. Zemljama u regiji koje još imaju velikih problema s procesom demokratizacije vlastitog društva kao i s nedostatnim sredstvima potrebnim za revitalizaciju i pokretanje ekonomija urušenih komunističkim sustavom. Paktu je taj skup, također, važan, jer je prigoda da potvrdi svoj kredibilitet nakon niza optužbi da je inicijativa dobra ali neučinkovita</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Velik sastanak Pakta o stabilnosti u Cavtatu u ponedjeljak i utorak trebao bi označiti novo razdoblje snažne regionalne inicijative. Prvi put otkako je ta inicijativa pokrenuta, u Cavtatu će se na dvodnevnom sastanku raspravljati o sva tri segmenta te inicijative, odnosno tri radna stola: o procesu demokratizacije, ekonomskom oporavku i pitanjima sigurnosti u regiji. </p>
<p>Novi zamah Pakta o stabilnosti potreban je svima. Zemljama u regiji koje još imaju velikih problema s procesom demokratizacije vlastitog društva, kao i s nedostatnim sredstvima potrebnim za revitalizaciju i pokretanje ekonomija urušenih komunističkim sustavom. </p>
<p>Paktu je taj skup, također, važan, jer je prigoda da potvrdi svoj kredibilitet nakon niza optužbi da je inicijativa dobra, ali - praktičnom smislu - neučinkovita. </p>
<p>U posljednjih deset godina na međunarodnom je planu zabilježen niz različitih regionalnih inicijativa od kojih se mnoge ne mogu pohvaliti učinkovitošću. Pakt o stabilnosti od samog je početka uživao veliku potporu ključnih međunarodnih institucija i najvažnijih država u svijetu, posebno potporu Europske unije. </p>
<p>Pokušaj jačanja Pakta o stabilnosti dolazi u vrijeme kada se u Europskoj uniji došlo do spoznaje o važnosti regionalne suradnje upravo o pitanjima kojima se bavi Pakt. </p>
<p>U političkom smislu Pakt je dobar dio posla već napravio. Zbog niza sastanaka koji su uključeni u modalitete funkcioniranja inicijative, upravo je takav način funkcioniranja pomogao da se lideri u regiji međusobno upoznaju i počnu komunicirati. Zemlje u regiji od samog su početka imale velike rezerve prema regionalnim inicijativama, što je posebno bilo vidljivo u Hrvatskoj za vrijeme bivše vlasti. </p>
<p>Tadašnja vlast je, naime, strahovala da će je suradnja u regiji odvesti do nekih novih balkanskih integracija, koje će je primorati da uspostavi čvršće političke i ekonomske veze zbog stvaranja nove-stare državne zajednice. Takvi strahovi su, dakako, bili potpuno neutemeljeni, no već prvi začeci pokušaja da se na razini Pakta o stabilnosti dogovore i neki ekonomski projekti pokazali su da je komunikacija među zemljama bila nedostatna. Tako je projekt zajedničke gradnje mosta Rumunjske i Bugarske naišao na velike probleme, jer se dvije zemlje nisu mogle dogovoriti o točnoj lokaciji tog mosta. </p>
<p>Ekonomski dio Pakta o stabilnosti, onaj koji bi trebao pomoći zemljama da se što prije osposobe za ravnopravno sudjelovanje u europskim integracijama, kada je riječ o dinamičnoj i sposobnoj tržišnoj ekonomiji, nailazio je na najveće prepreke. Razlozi su bili dvojaki. Prvo, zemlje u regiji morale su se naviknuti da je proces odobravanja novca za određene projekte mnogo složeniji nego što se od početka mislilo. </p>
<p>Čelništvo Pakta o stabilnosti posljednjih je godina često bilo optuživano za sporost i birokratiziranost. Sam Pakt, dakako, nema novca na raspolaganju, a princip traženja zajmova u EBRD-u ili u Svjetskoj banci pokazao se iznimno tromim. </p>
<p>Drugo, zemlje u regiji su sasvim neopravdano očekivale da će im novac »pasti s neba« te da će ga kasnije moći upotrijebiti kako ih je volja. Vrlo brzo je, naime, postalo jasnim da se »zeleno svjetlo« za odobravanje određenog iznosa novca daje isključivo na temelju kvalitetnoga i, prema određenim standardima, sastavljenog projekta. </p>
<p>O ozbiljnu radu na projektima koji će omogućiti dotok novca, zemlje u regiji su tek morale naučiti. </p>
<p>Skup u Cavtatu trebao bi, dakle, potvrditi i dodatnu ozbiljnost ključnih ljudi Pakta o stabilnosti poput posebnog koordinatora Pakta Erhardta Buseka. </p>
<p>Bez obzira na ekonomski prioritet koji uvijek ističu zemlje u regiji, sasvim je sigurno da će i ključni ljudi Pakta poraditi na onome što je trenutačno i Europskoj uniji glavna preokupacija - suradnja u pojačanoj kontroli granica kako bi se spriječio organizirani kriminal i trgovina ljudi i drogama. </p>
<p>Temeljna ideja je kako omogućiti građanima zemalja obuhvaćenih Paktom da mnogo bolje, kvalitetnije i jednostavnije međusobno komuniciraju, putuju, sklapaju poslove, a da se istodobno ojača takva kontrola granica koja bi spriječila organizirani kriminal. </p>
<p>Hrvatska će na skupu u Cavtatu imati prigodu pojasniti svoja stajališta, jer će drugog dana sastanka u Cavtatu predsjedati hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Pakt o stabilnosti dodatna je prigoda za ojačavanje politike suradnje u regiji, što je jedan od ključnih uvjeta Europske unije za sve zemlje obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Poradimo na stvaranju pravih autoriteta koje javno ističimo, da nam mladi imaju prave uzore</p>
<p>Čednost, humanost, ljubav, pravednost i drugi pozitivni oblici ljudskog djelovanja bivaju proglašavani limunadama, staromodnim temama ili nesuvremenim, nezanimljivim sadržajima. U školskim su skupinama često vođe ili uzori svojevrsni nasilnici. Bili smo svjedoci nasilja koje su počinili maturanti pod krinkom tzv. norijade. U Zadru su norijadu okrunili eksplozivom, u Zagrebu razbijanjem tramvaja, urlanjem do jutarnjih sati, neki su svojom golotinjom skretali pozornost na sebe, a sve to u ime nekakve proslave završetka školovanja</p>
<p>ANA JURIĆ- ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Stranice crne kronike u dnevnim tiskovinama povećavaju prostor. Svakodnevno pročitamo da je netko nekoga ubio, ubio se sam, nekome su nešto ukrali, ili da je silovana maloljetnica. Tako je objavljeno da su dvojica mladića silovala maloljetnicu u automobilu; suprug oduzeo život supruzi, i sl. Sve češće u svim tim nasilničkim oblicima ponašanja susrećemo maloljetnike, mlade ljude. O prometnim nesrećama u kojima su sudionici sve dobne skupine imamo izvješća svakodnevno. </p>
<p>No nije nasilje samo nasrtaj na ličnost, osobu i život nasilje je jednako zaglušujuća glazba u okupljalištima mladeži, kafićima ili u automobilima, kao što je nasilje rušenje tuđih kuća, jer su sazidane bez odobrenja vlasti. Nasilje je i javno okupljanje različitih ekoloških skupina koje traže veću zaštitu životinja, upiru prstom na krznene ogrtače, mesne proizvode, ili zaštitu peradi. Nasilje je i golotinja na televizijskim ekranima, ubijanje, ratovanje tzv. filmskom umjetnosti.</p>
<p>Čednost, humanost, ljubav, pravednost i drugi pozitivni oblici ljudskog djelovanja bivaju proglašavani limunadama, staromodnim temama ili nesuvremenim, nezanimljivim sadržajima.</p>
<p>U školskim su skupinama često vođe ili uzori svojevrsni nasilnici. </p>
<p>Bili smo svjedoci nasilja koje su počinili maturanti pod krinkom tzv. norijade. U Zadru su norijadu okrunili eksplozivom, u Zagrebu razbijanjem tramvaja, urlanjem do jutarnjih sati, neki su svojom golotinjom skretali pozornost na sebe, a sve to u ime nekakve proslave završetka školovanja. </p>
<p>Nasilje nad gledateljima televizijskog programa bijaše i prenošenje konferencije za tisak bivšeg veleposlanika Čučića i njegove supruge čak i dadilje. Tko su ti ljudi da njihovo nasilničko ponašanje gledaju televizijski pretplatnici za svoj novac? Svojevrsno je nasilje i serviranje na mali ekran sukoba ministara, pa čak i neke teške prometne nesreće s mnogo mrtvih i razbacanih tijela i stvari. </p>
<p>Čini nam se, što je više nasilja to mediji s užitkom prenose. Ne čini nam se da bi trebali pitati nije li malo previše nasilja na našim ulicama, u obiteljima, na ekranima, u tisku i drugdje? Što će biti s generacijama koje sada stasaju, i odrastaju? Kakav će učinak na razvoj njihove ličnosti imati toliko nasilja oko nas? </p>
<p>Hoćemo li moći ili možemo li sada, ovog trena kvalitetno razlučivati vrijednosti ljudskog djelovanja? Nedavno je karlovački gradonačelnik čestitao direktorima tzv. gradskih poduzeća zato što nisu ove godine ostvarili manjak i nisu u gubitku, a jedan je defektolog uspio u autističnog djeteta izazvati govor - to nije ni primijećeno. Pa i sukob u zagrebačkoj vlasti, podvrgnemo li ga psihoanalizi, vidimo da većina nasilničko ponašanje pokušava opravdati. Sva buka zbog generala kojeg traži sud dokaz je kako dobra većina prihvaćaju stav »da cilj opravdava sredstvo« .</p>
<p>Vidimo kako se čovjek nije mnogo izmijenio od svojih pećinskih dana. On jest promijenio sredstva svojeg nasilja, ali ciljevi su gotovo jednaki. Freud, Fromm, Reich i dr. upozoravali su i opisali uzroke ljudske nasilničke naravi. Fromm piše: »Čovjek je jedinstven po tome što ga porivi mogu nagnati da ubija i muči druge, pri čemu osjeća zadovoljstvo...«</p>
<p>Ono što nam je Fromm ostavio kao vječno štivo jest djelo »Anatomija ljudske destruktivnosti« koje se danas zrcali na ovim našim prostorima gotovo točno kako je to pisao slavni psihoanalitičar. Najopasnija je osvetnička destruktivnost u obliku nasilja nad pojedincima i skupinama gotovo u cijelom svijetu. </p>
<p>Domovinski rat pokazao nam je svu tragičnost toga ljudskog fenomena. Ubijanje radi kazne predstavlja lanac ubijanja i nasilja pojedinaca prema skupinama i obratno u beskraj. Osveta je uvriježena i veoma intenzivna strast. Čini nam se da čovjek sa svom svojom visokoorganiziranom misaonom funkcijom ništa dosad nije naučio.</p>
<p>Nasilje počinje uništavanjem kanti za smeće, raslinstva u parku, susjedovih prozora, tučnjavom bez povoda, golotinjom i nekontroliranom seksualnom pohotom, pa sve do silovanja i nanošenja tjelesnih ozljeda drugome.</p>
<p>I upravo završeno natjecanje za europsku pjesmu gdje najboljom pjesmom ta znamenita Europa proglašava skladbu u kojoj ima deranja, cupkanja, skakanja i erotike, disonantnih tonova, a najmanje auditivne ljepote dokaz je da je nasilje svih oblika pravilo, a ne iznimka. </p>
<p>Vrijeme je da čovjek mijenja svoje etičke, estetske i eugeničke stavove, te da pokuša ne vratiti se pastoralnom životu, nego barem oplemeniti ovaj život smanjivanjem strasti. Seksualnost čovjekovu trebalo bi oplemeniti ljubavlju, a potpuno izostaviti ubijanje radi kazne. Kako smo mi mlado društvo mogli bismo učiniti bezbroj preventivnih radnji radi smanjivanja nasilja i destrukcije.</p>
<p>Od odijevanja do političkih govora nužno je učiniti korekcije. Ljepota ženskog tijela u 21. stoljeću ne bi trebala biti cilj niti sredstvo pokazivanja, ali ni norijada maturanata nema pravu svrhu. Jer razgolićene dojke i butine voditeljice Bojane na javnoj televiziji potiču seksualnu maštu, a potom strast a strast jest nasilje. Kad nedostaje predmet na kojem se strast oslobađa onda je dobra i supstitucija u obliku razbijanja kanti od smeća, čupanja cvijeća u parku ili jednostavno silovanja.</p>
<p>U hodniku jedne karlovačke katnice nađena je svirepo ubijena djevojka koja je, osim toga, i silovana. Ustanovljeno je da je to učinjeno u zoru. A što djevojka radi u te sate vani?</p>
<p>Mijenjati treba navike mladih ljudi, pojačati odgojni utjecaj obitelji, škole, crkve i civilnog sektora da bi promijenili etičke, estetske i socijalne stavove. Poradimo na stvaranju pravih autoriteta koje onda javno ističimo, da nam mlada generacija ima prave uzore.</p>
<p>To ne može biti bivši veleposlanik Čučić sa svojim prljavim bračnim rubljem. Jednako tako ministar financija ne može se upustiti u razgovor s razgolićenom novinarkom u televizijskoj emisiji »Glamur«. Maligne agresije, okrutnost i destrukcije su u porastu u cijelom svijetu, pa sasvim slobodno možemo upitati: Kuda ide čovječanstvo? Kuda idemo mi i gdje je tomu kraj?</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hoćemo li se tako ponovno upecati u mrežu osvjedočenih prevaranata i bezobzirnih mlatipara</p>
<p>Svako veće selo - koje nešto drži do sebe - ima barem jednu »kirvajsku koloniju«. U zabiti naših vukojazbina iskri iskra kulture i umjetnosti. Kraj u kome živim ima barem desetak takvih. Za tu plemenitu izmišljotinu zahvalni smo »blagopočitovatelnoj Jugovini«, našoj bivšoj (vječna joj pamjat)! Ona je vodila brigu o »uzdizavanju« kulturnog »niveaua« širokih trudbeničkih masa. zato i danas u našim glavama ronda i bauče bauk samoupravljanja. Lokalni glavonje taj lijepi običaj još »upražnjavaju«. Tim se »kulturnjačkim« izumima može steći zavidan (politički) image</p>
<p>TOMISLAV PETRANOVIĆ RVAT</p>
<p>Napisao moj prijatelj Kazimir Klarić da Europa nema bolje izdresirana naroda od nas Hrvata (Vjesnik, Stajališta, 14. svibnja). Divna istina!</p>
<p>Ne samo da smo »megaizdresirani«, nego smo i obdareni neviđenim čudesima. Ravnih nam nema!</p>
<p>»Najvudreniji« smo narod u Europi - a možda i šire. Genijalnosti su nam neslućene. Svemirske. Široka su polja, brdine i zelene doline naših umijeća. U lijepim smo umjetnostima nedostižni. Na primjer, na likovnom planu. Hladnim i proračunatim Europljanima uskoro bismo mogli postati mentori. Kolonijalna smo velesila! U likovnim kolonijama. Eldorado!</p>
<p>Svako veće selo - koje nešto drži do sebe - ima barem jednu »kirvajsku koloniju«. U zabiti naših vukojazbina iskri iskra kulture i umjetnosti. Kraj u kome živim ima barem desetak takvih. </p>
<p>Za tu plemenitu izmišljotinu zahvalni smo »blagopočitovatelnoj Jugovini«, našoj bivšoj (vječna joj pamjat)! Ona je vodila brigu o »uzdizavanju« kulturnog »niveaua« širokih trudbeničkih masa. zato i danas u našim glavama ronda i bauče bauk samoupravljanja. Lokalni glavonje taj lijepi običaj još »upražnjavaju«. </p>
<p>Preko tih »kulturnjačkih« izuma može se steći zavidan (politički) image.</p>
<p>Likovnjaci - jadni kakvi već jesu, tradicionalno neshvaćeni, u metropoli marginalizirani, mršavi i kosmati, s bijednom crkavicom koju im uplaćuju u mirovinski fond - jedva čekaju na tu prigodu da iza sebe ostave nezaboravna i glamurozna remek-djela. Usto, tu se i dobro klopa. Sirenski zov tanke žice tamburice, »dobra vina i kulina«, kulinove seke i sestrične. Rakija obilato potocima teče.</p>
<p>Likovnjaci strahobalno navaljuju na boje, platna, hrastove klade i lipove balvane. U međuvremenu domaćini pokazuju sudionike kolonije znatiželjnom narodu - kao rijetke egzotične zvjerčice. Nakon toga pravi se izložba koja se svečano otvara uz govoranciju domaćih bećara - političara. Izložba je postavljena u nekom štaglju, radi domaćeg ugođaja i izvornog mirisa kravlje balege.</p>
<p>Kada se likovnjačka bratija raziđe, domaća čeljad obično ne zna što bi s tim umotvorinama. Pokupi ih i pobaca na općinski tavan. Tamo su eksponati izloženi golubovima i mekodlakim autohtonim glodavcima. </p>
<p>Pojedini ljubitelji likovnih ostvarenja poneko remek-djelo ponesu kući. Njime će pokriti kacu za kiseljenje kupusa. Reljef od masivne hrastovine i neka instalacija dobro dođe da se začepi otvor na toru kakva svinjca u komu se debljaju krmci za svinjokolju.</p>
<p>Naša posebnost su i aukcije slika. </p>
<p>Svaki čas slikari prime srcedrapajuće sitno vezeno pisamce neke udruge zvučna imena, sklepano na brzinu. Traže slike za ovu ili onu, tobože, humanitarnu namjenu - sve to da se na brzinu »mlatne« lova. Usto se obično titra i dipli u domoljubne diple.</p>
<p>Tankoćutna, megaizdresirana umjetnička bića mekih srdaca i fluidnih dušica, šakom i kapom daruju svoje radove. Nikada ih više neće vidjeti, nikada ne znaju kome su i za koliko prodani. Nestaju u vidu lastina repa. </p>
<p>Jednoj jako domoljubnoj »kunsthistoričarki« sinula je genijalna misao - uz darovane radove raznih autora »furala« je po Europi slike svoga muža, akademskog slikara. Domoljubivo je cvrkutala i cvilila pred publikom da sav prihod ide u korist ratnih stradalnika. »Dojč markice« je, dakako, trpala u vlastiti džep. Sintagma »snađi se, druže« živahna je i aktualna. Priče o autorskim pravima su poseban jad i čemer. Krčmi ih kako se kome sviđa. Pisac ovih redaka naslikao je 1993. godine sliku »Iščekivanje« - ulje na platnu. </p>
<p>Izdavačka kuća bombastična imena »Profil International« iz Zagreba tiskala je udžbenik za sedmi razred osnovne škole, Čitanku za hrvatski jezik »Plodovi riječi«, dvojice vrlih i respektabilnih autora.</p>
<p> U tom su udžbeniku otisnuli reprodukciju u boji spomenute slike »Iščekivanje« - i to na cijeloj »udarnoj« stranici - kao uvod u lirsko i epsko pjesništvo. Slika je nazvana drugim imenom i s potpisom drugog autora.</p>
<p>Pet godina u pet izdanja ta kuća »šverca« spomenuto likovno djelo. Blago đacima uz takve širitelje znanja! Dogodilo nam se! - kažu (ne)odgovorni za taj sramotan skandal.</p>
<p>Ujeo vuk magare!</p>
<p>Glavni »big-pajdaš-meštar« iz te tvrtke u jednoj televizijskoj emisiji o tome (ne)djelu, »slika« svoje jadno obrazovanje lamentirajući o poznatim i manje poznatim umjetnicima - usput vrijeđajući autora spomenute slike. Jadna profiliranost »Profil Internationala«.</p>
<p>U prašumi kokošarskih izdavača školskih svega i svačega udžbenika u nas svaka strina i šaka-baka može (ne)odgovorno obavljati taj posao. Resorno ministarstvo obilato dijeli svoj »placet«.</p>
<p>Silno se čudimo otkud toliko polupismenih i neobrazovanih naših pučana. Moji Slavonci kažu - Kakav svetac, takav i kirvaj!</p>
<p>Astrolozi, babe vračare i vračevi pogađači predviđaju da ćemo tamo neke 2007. upasti u EU. Moramo ubrzano trenirati za te svečane trenutke, iako imamo veliku praksu. Ispekli smo mnoge zanate kojima možemo poučiti umišljene Europejce.</p>
<p>Veliko je dostignuće domišljatosti praksa »uvaljivanja« u barokne okvire - poklopaca bombonijera, šarenih reprodukcija kalendara ili našvrljanih »umjetnina« na pak-papiru, »fišekima« i »škarniclima«. Originalne slike se »transportiraju« špagom s kata u prizemlje. Uglednici i velikodostojnici danima ne primjećuju podvalu. Maheri već pišu doktorske disertacije o toj plemenitoj vještini.</p>
<p>Primjer Banskih i Klovićevih dvorjana svijetao je put kako »opelješiti« Louvre u Parizu, Rujksmuskumu, Amsterdamu... na primjer. Fundusi »minornih« likovnih kolonija ionako su polako isparili (likovna kolonija Željezare Sisak). Dio djela likovne kolonije »Strmac« iz Nove Gradiške »deponiran« je pod krevetom lokalnog »bećara-kolonizatora«. </p>
<p>Onemoćali likovni čudotvoritelj upravo je ovih dana razaslao euforično-domoljubno pismo. Priprema epohalno predstavljanje hrvatskog slikarstva od Pariza do New Yorka, Tokija i Patagonije! Obećava nektar s Olimpa, teći će, veli, rujno vince u suha umjetnička grla. Hoćemo li se ponovno upecati u mrežu osvjedočenih »brzolovića« i prevaranata, beskrupuloznih mlatipara?!</p>
<p>Autor je slikar iz Nove Gradiške.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U raspravama o državnoj maturi zaobilazi se stručna utemeljenost, vrednovanje, ocjenjivanje</p>
<p>Pitanje sadržaja nameće se kao vrlo osjetljivo i najvažnije, o kojem ovisi stručni karakter državne mature i vrednovanje obrazovnih postignuća. Prema najavama projekta o uvođenju državne mature predviđa se i dinamika njene provedbe. Pilot-projekt uvodi se u gimnazije već iduće godine, a sve gimnazije državnu maturu najavljuju svojim učenicima 2005.... Pri oblikovanju kurikula nužno je konzultirati fakultete kako bi se uskladili kriteriji u izboru, dimenzioniranju i vrednovanju sadržaja. Oblikovanje kurikula zamašan je stručni posao koji se povjerava kompetentnim interdisciplinarnim stručnim timovima. Kurikuli su temeljna stručna ishodišta za oblikovanje društvenoga, didaktičkoga profila državne mature</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Zaredali su članci o državnoj maturi. U Vjesniku je objavljena serija članaka različite usmjerenosti u pristupu temi i njenoj kvalifikaciji. Posljednji su članci: »Srednje škole nisu spremne za uvođenje državne mature« (6. svibnja), »Državna matura potrebna zbog uklanjanja korupcije iz obrazovnoga sustava« (10. svibnja), »O čemu je riječ kada se govori o državnoj maturi« (20. svibnja), »Za i protiv državne mature« (20. svibnja).</p>
<p>Prvi članak komentira rezultate ankete koju je proveo Institut za društvena istraživanja u sklopu projekta o državnoj maturi. Naslovom se ističe nespremnost srednjih škola za uvođenje državne mature što je u kontradikciji s brojčanim pokazateljima u anketi (79 posto škola spremno je za uvođenje državne mature u omjeru 50 posto s ocjenom tri, 29 posto s ocjenom četiri). Pri određivanju spremnosti nisu iskazane odrednice koje se tiču stručna spremnosti kao ishodišne pretpostavke za njeno uvođenje.</p>
<p>Drugi članak smješta državnu maturu u negativan etičko-pravni kontekst (kontekst izigravanja objektivnosti i pravednosti, kontekst korupcije). Time se, na samome početku, dovodi u pitanje moralni dignitet državne mature, izražava se sumnja u regularnost njene provedbe. </p>
<p>Stavljanjem državne mature u kontekst korupcije dovodi se u pitanje i etički dignitet školskoga sustava i njegovih djelatnika.</p>
<p>U članku »O čemu je riječ kada se govori o državnoj maturi« komentiraju se podaci iz spomenute ankete Instituta za društvena istraživanja, interpretacija tih podataka u članku »Srednje škole nisu spremne za uvođenje državne mature« (kontradiktornost zaključaka), odnos državne mature i razredbenih ispita na fakultetima, neusklađenosti pristupa razredbenome ispitu, odnosu društveno-humanističkih, te i prirodno-znanstvenih sadržaja na razredbenome ispitu.</p>
<p>U članku »Za i protiv mature« aktualizira se mogućnost korumpiranosti njene provedbe (sumnja u tajnost ispita), te nejednaki uvjeti (pedagoško-didaktički, odnosno stručni u školama) koji maturante iz različitih sredina (nejednakih uvjeta obrazovanja) dovodi u neravnopravan položaj s maturantima iz stručno (pedagoško-didaktičkih) naprednijih uvjeta.</p>
<p>Sva ta pitanja ulaze u obzor promišljanja državne mature kao važne sastavnice u promjeni hrvatskoga školskoga sustava i njegova izjednačavanja sa sustavima europskih zemalja koje imaju državne mature. Iako se nižu rasprave o državnoj maturi s različitih stajališta, zaobilazi se temeljno pitanje o stručnome utemeljenju.</p>
<p>Bez sadržajnoga utemeljenja ne može se govoriti o karakteru državne mature. Sadržaj se iskazuje u kurikulu. Hrvatski školski sustav nema oblikovan kurikul (globalni i predmetni) koji je usklađen s europskim kurikulima. Anketa koju je školama uputio Institut za društvena istraživanja sadržavala je i pitanje o sadržajima koje škole predlažu za državnu maturu. Povratne obavijesti o tome nisu objavljene u komentarima o rezultatima ankete.</p>
<p>Pitanje sadržaja nameće se kao vrlo osjetljivo i najvažnije, o kojem ovisi stručni karakter državne mature i vrednovanje obrazovnih postignuća. Prema najavama projekta o uvođenju državne mature predviđa se i dinamika njene provedbe. Pilot-projekt uvodi se u gimnazije već iduće godine, a sve gimnazije državnu maturu najavljuju svojim učenicima 2005.</p>
<p>Ako se ne uspostave kurikuli kojima se utvrđuje odgojno-obrazovni sadržaj, njegova didaktičko-pedagoška interpretacija (svrha, zadaci, vrednovanje), neće se moći ostvariti predviđena dinamika.</p>
<p>Pri oblikovanju kurikula nužno je konzultirati fakultete kako bi se uskladili kriteriji u izboru, dimenzioniranju i vrednovanju sadržaja.</p>
<p>Oblikovanje kurikula zamašan je stručni posao koji se povjerava kompetentnim interdisciplinarnim stručnim timovima. Kurikuli su temeljna stručna ishodišta za oblikovanje društvenoga, didaktičkoga profila državne mature.</p>
<p>Državna matura u europskim zemljama razlikuje se načinom provedbe (organizacijom provedbe). Razlikuje se i sadržajem. Zajednička je označnica obvezatnost i izbornost. Sadržaj mature čine obvezatni i izborni predmeti. Kao obvezatni predmeti uzimaju se: materinski jezik i književnost (estetska kultura), strani jezici, matematika.</p>
<p>U međunarodnome Pisa-projektu vrednuju se postignuća, upravo u tim nastavnim predmetima na kraju obvezatnoga obrazovanja. Postignuća u tim predmetima uvjetuju nastavak (uspješnost) daljega obrazovanja. </p>
<p>Uvođenjem izbornosti i obvezatnosti omogućuje se učenicima izbor onih sadržaja (onih nastavnih predmeta) o kojima ovisi njihovo visokoškolsko obrazovanje.</p>
<p>Izborni predmeti mogli bi otkloniti dvojbu o uvođenju dodatnoga razredbenoga ispita na pojedinim fakultetima. Izborni predmeti udovoljili bi zahtjevima posebnih (specifičnih) sadržaja o kojima ovisi uspješnost studiranja na pojedinim fakultetima. Tako bi se izbjegao paralelizam: državna matura i razredbeni ispiti na fakultetima. </p>
<p>U kurikulima (predmetnim) mogu se iskazati sadržaji koji su bitni za nastavak studija na pojedinim fakultetima.</p>
<p>Kurikulski sadržaji raščlanjuju se prema vrijednosnome kriteriju. Izdvajaju se sadržaji koji pripadaju znanju. Riječ je o katalogu znanja za svaki maturalni predmet. Katalog znanja sadrži popis pojmova i razine usvojenosti pojma te njegovu uporabivost. U pojam znanja, prema općoj didaktičkoj teoriji, ulaze »pojmovi, pravila, načela, metode, zakoni, definicije, zaključci, dokazi, kategorije, aksiomi, postulati, izvodi, norme, postavke, hipoteze, anticipacije, ideje, sustavi, simboli, algoritmi, formule, jednadžbe, vrijednosti«.</p>
<p>Katalozi znanja uspostavljaju ljestvicu znanja prema kojoj se utvrđuju ocjene postignuća, odnosno razine usvojenosti. </p>
<p>Osim znanja uspostavlja se katalog sposobnosti (umijeća). Jedinstvo znanja i sposobnosti označuje se pojmom kompetencija. Na temelju kataloga znanja i kataloga sposobnosti ustanovljuje se kompetencija u svakome nastavnome (maturalnome) predmetu. Uvođenju državne mature nužno mora prethoditi utvrđivanje kompetencija koje se očekuju u svakome nastavnome (maturalnome) predmetu.</p>
<p>To je vrlo složen posao za interdisciplinarne timove.</p>
<p>Uvođenjem državne mature postavlja se pitanje vrednovanja postignuća, ocjenjivanje i rangiranje. Predmetom ocjenjivanja pojavljuju se znanja i sposobnosti. U dosadašnjem sustavu vrednovanja i ocjenjivanja uspjeha prevladalo je znanje. Sposobnosti su dobivale rubno mjesto.</p>
<p>Državna matura teži objektiviziranju vrednovanja postignuća i ujednačavanju ocjena za sve učenike bez obzira na to u kojoj su sredini (u kakvim društveno-pedagoško-didaktičkim uvjetima) stjecali srednjoškolsko obrazovanje.</p>
<p>Sadašnji sustav ocjenjivanja temelji se na brojčanim ocjenama i nazivima odličan/izvrstan, vrlo dobar, dobar, dovoljan, nedovoljan. Taj se sustav ocjenjivanja primjenjuje u pisanim oblicima i usmenome ispitu. Hoće li državna matura zadržati postojeći sustav ocjenjivanja (brojčani) ili brojčani s elementima opisnoga?</p>
<p>Za usmeni i pisani ispit ustanovljuju se elementi za pojedinu ocjenu. Ocjena se odnosi na znanje i sposobnosti. Uvjet za uvođenje državne mature svakako je i sustav vrednovanja i ocjenjivanja koji se usklađuje s prirodom maturalnoga predmeta i njegovim odgojno-obrazovnim zadaćama. Stručni timovi za uspostavljanje sustava ocjenjivanja, prema sadašnjim pokazateljima, mogu birati brojčani, bodovni, simbolično-slovni i opisni karakter ocjenjivanja.</p>
<p>I taj dio stručnoga posla mora prethoditi uvođenju mature.</p>
<p>Sve te stručne pretpostavke odlučuju o uspješnome uvođenju državne mature. Organizacijske i tehničke odrednice usklađuju se sa stručnim odrednicama. Za sada se o stručnim odrednicama ne raspravlja.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Liga rukometa na pijesku na Jarunu do kraja kolovoza</p>
<p>Velika popularnost ovoga sporta navela je Upravu RŠC Jarun da do početka lige uredi dva igrališta i sagradi tribine na južnom dijelu jezera</p>
<p>Ionako bogata sportsko-rekreativna ponuda na Jarunu od ovoga će ljeta biti još bogatija obzirom na najave Uprave da će do tada urediti dva odbojkaška i rukometno igralište i sagraditi tribine na južnom dijelu jezera.</p>
<p>Svoje mjesto pod suncem tako će pronaći i jedan od najmlađih sportova u Hrvatskoj, rukomet na pijesku.</p>
<p> »Postojeće igralište nije dovoljno obzirom da svakog vikenda na njemu igra 15 ekipa pa su iz uprave odlučili izaći nam u susret«, doznali smo od Siniše Ostoića, tehničkog direktora u Hrvatskom rukometnom savezu zaduženog za rukomet na pijesku.</p>
<p> Tijekom svibnja odigrani su turniri zagrebačkih osnovnih i srednjih škola te fakulteta. »Odaziv je bio odličan što je samo utvrdilo naše planove da od ovoga tjedna krenemo s ligom rukometa na pijesku«, rekao je Ostojić. Svi zainteresirani za ligu se mogu prijaviti u Hrvatskom rukometnom savezu.</p>
<p> Liga će se tijekom ljetnih mjeseci preseliti na Jadran a završni Masters turnir bit će odigran na Jarunu 30. i 31. kolovoza.</p>
<p>»Rukomet na pijesku pokupio je najljepše iz dvoranskog. To konkretno znači da je igra usredotočena na loptu, a ne na tijelo, da su na taj način izbjegnute ozljede i grubi prekršaji i da se postiže više golova što pridonosi atraktivnosti i tempu igre. Utakmica se igra na manjem i užem igralištu u dva poluvremena koja traju 10 minuta, a najatraktivniji golovi, poput onih postignutih cepelinom ili piruetom vrijede dva boda«, objasnio je Ostojić. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ovaj tjedan odluka o novoj lokaciji benzinske postaje?</p>
<p>Stanari protiv izgradnje prikupili 3000 potpisa / Vlasnik tvrtke Marimpex spreman je prihvatiti ponudu Grada o zamjeni lokacije no, problem je taj što gradski birokrati ne mogu pronaći ni jedno »čisto« zemljište koje bi ponudili u zamjenu / Sličan problem pojavio se i na Ferenščici </p>
<p>Zamjenik zagrebačke gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić na prošlotjednoj je sjednici Gradske skupštine rekao, da bi Gradsko poglavarstvo ovaj tjedan trebalo odlučiti o novoj lokaciji na kojoj bi tvrtka Marimpex gradila benzinsku crpku, umjesto da je gradi na zelenoj površini u Horvaćanskoj ulici. Protiv gradnje benzinske na tom mjestu bune se, naime, tamošnji stanovnici, koji su protiv gradnje u peticiji skupili 3000 potpisa.</p>
<p>Tojčić je naglasio važnost rješavanja tog pitanja, ali je istodobno istaknuo da je investitor 1996. godine zemljište kupio na javnom natječaju, te da ima građevinsku dozvolu za gradnju. Usporedio je to sa slučajem na Ferenščici, na kojoj se stanari bune protiv izgradnje stambenog objekta na području jedinog dječjeg igrališta iako investitor ima građevinsku dozvolu. </p>
<p>»S obzirom da su te dozvole vjerojatno izdane po propisima, postavlja se pitanje, hoćemo li mi uopće ikakvu izgradnju u gradu?«, upitao se Tojčić. Zastupnica SDP-a Ladislava Soldat na to mu je odgovorila, da je investitor spreman pristati na zamjenu lokacija za gradnju crpke, kao i to da čeka da Grad pokaže dobru volju.</p>
<p>Vlasnik zemljišta, tvrtka Marimpex, još od 1999. godine čeka na zamjenu lokacija s Gradom, jer su se i tada stanovnici bunili na izgradnju. Iako je to obećalo, Gradsko poglavarstvo zamjensku lokaciju nije pronašlo jer, kažu iz Grada, »u tom trenutku nije bilo 'čiste' lokacije«. Sad, kad je investitor ponovo počeo s gradnjom, nakon što je ishodio novu građevinsku dozvolu, stanovnici su se pobunili još jače.</p>
<p>Pitaju se kako je moguće dobiti dozvolu za izgradnju benzinske postaje na zelenoj površini. Benzinska crpka, koja se ponovno gradi, nalazi se, naime, samo nekoliko metara od potoka Vrapčak. Prema zakonu, tvrde stanovnici Jaruna, u blizini potoka može se graditi kuća, ali ne i benzinska crpka. Osim toga, ispod zemlje, gdje će biti smještene cisterne s gorivom, nalaze se toplovodne cijevi. </p>
<p>Predsjednik Gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan, pak, tvrdi, da u novom prijedlogu Generalnog urbanističkog plana na tom mjestu nema benzinske crpke, te da je »netko primio mito kako bi neke zakonske akte stavio izvan snage«. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Besplatna škola automodelarstva </p>
<p>Zagrebački automodelarski savez i Klub Croatia Model organiziraju na Miniautodromu Ayrton Senna u Knežiji školu automodelarstva za djecu i mladež osnovnih i srednjih škola. Polaznici će se upoznavati s tajnama i osnovama funkcioniranja automobila i njegovih dijelova - od motora i rasplinjača do kočnica i kvačila.</p>
<p>Uz to, naučit će ponešto iz elektronike i elektrotehnike, primjenjujući daljinski upravljač, NiCd baterije i punjače i servo mehanizme. Stečena znanja na kraju će moći iskoristiti na pisti, upravljajući automodelima na daljinu.</p>
<p>Uz stjecanje tehničke kulture, ističu u ZAMS-u, upravljanje automodelima na daljinu utječe i na psihomotorni razvoj djece. Škola je inače zamišljena kao način borbe protiv ovisnosti. Različitim natjecanjima želi se motivirati mlade Zagrepčane da se posvete bavljenju nekim dinamičnim hobijem.</p>
<p>Škola se organizira u grupama preko cijelog tjedna i besplatna je za polaznike, jer je u sklopu svojih preventivno-socijalnih programa financira Grad Zagreb. Polaznici tako bez naknade mogu koristiti opremu vrijednu oko 30.000 kuna, a jedni je preduvjet da se učlane u Klub što će ih za godinu dana stajati 120 kuna. Prijave se primaju na telefon broj 383-9073 ili u prostorijama ZAMS-a u Ulici Ćire Truhelk e bb. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U potrazi za informacijama, idejom ili razbijanjem dosade...</p>
<p>U Zagrebu trenutačno djeluje 15-ak Internet-caffea, mjesta gdje se uz piće mogu pregledavati web stranice. Svaki od njih ima neku svoju posebnost i nudi sebi svojstven sadržaje. Tako, primjerice, u Sublink cybercaffe možete doći sa psom, Iskoninternet održava izložbe, Art Net Club organizira večeri poezije.</p>
<p>Što točno nude ti prostori koji su se u Zagrebu pojavili prije sedam, osam godina? U svijetu uobičajeni, kod nas udomaćeni »cyber prostori« nude mogućnost »surfanja«, odnosno pretraživanja internetskih stranica - u potrazi za informacijama, prikupljanju ideja ili razbijanju dosade. </p>
<p>Iskon internet u Preradovićevoj 5, nalazi se u sklopu Kulturno informativnog centra pa će piće ili kavu donijeti iz KIC-ova kafića, a uz pretraživanje stranica korisnici mogu pogledati neku od tekućih izložbi slika, no pušenje je zabranjeno. Djelatnica tog caffea rekla nam je kako se još uvijek mnogi ne znaju služiti Internetom, no da imaju volju naučiti i da im nije problem upitati operatore za savjet ili pomoć.</p>
<p>Djelatnica u Sublink cybercaffeu, u Teslinoj 12, rekla nam je kako nema nekoga pravila o starosti »surfera«, te da njihov najstariji i vrlo čest gost ima 80 godina. Rekla je - a to su nam kasnije potvrdili i u Internet caffeu - da dolazi velik broj stranaca, a to se osobito osjeće tijekom ljetnih mjeseci. »Neki dođu pretraživati stranice, neki tiskaju ako im što treba, a neki dođu poslati elektronsko pismo ili pogledati je li neko stiglo na njihovu e-mail adresu«, rekla nam je Nina. Ljubiteljima životinja najzanimljivije je da na »surfanje« u Sublink mogu dovesti i svog četveronožnog ljubimca. Priprema se i otvaranje individualne učionice sa četiri PC-a. U ovom caffeu kavu će vam »skuhati« automat, a jedna od triju prostorija predviđena je za pušače.</p>
<p> Art Net Club u Preradovićevoj 25, uz bogatu ponudu PC-a ima i X-box konzole, a ima i igraonicu za djecu. Srijedom se održavaju večeri poezije, petkom i subotom koncerti, a organiziraju se i izložbe slika ili fotografija. Pušenje je također dozvoljeno, a konobar je blizu da bi donio piće ili pomogao korisnicima.</p>
<p> U caffeu Ch@rlie, u dvorištu Gajeve 4, kavu će donijeti iz obližnjeg Charlieja, a uz uobičajenu ponudu može se sresti i neko poznato lice. Dođete li pretraživati stranice u @VIP na Trgu Petra Preradovića 5, pitanje je samo koliko će trebati vremena da uz tastaturu na stol stavite i pizzu koju u tom prostoru možete naručiti i, osim gladi za informacijama, utažiti i onu iskonsku glad. </p>
<p>U svim su se Internet-caffeima složili da nema ni određenoga doba dana niti doba godine kada ima najviše korisnika, osim da su ljeti korisnici uglavnom stranci. Složili su se također i u tome da nema ni pravila o dobi korisnika, no svi su sigurni da Zagrepčani još nisu dovoljno educirani o tome kako se služiti Internetom.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Cjene po minuti i(li) satu</p>
<p>Iskon internet radi od 9 do 23 sata, a nedjeljom od 12 do 23. Cijena jednog sata »surfanja« je 15 kuna, a cijena minute je 25 lipa. Korištenje skenera je 30 kuna po satu, a tiskanje je jednu kunu. Studenti imaju popust. Sublink cybercaffe radi od 9 do 22, a nedjeljom od 15 do 22 sata. Cijena sata je 14,5 kuna, a minute 25 lipa. Uz ISIC i EURO26 kartice popust je 10 posto, a uz studentske X-ice 40 posto. Pretplata za 250 minuta je 50, a za 600 minuta 100 kuna. U @VIP-u cijena sata je 15 kuna, a minute 20 lipa. Radi od 8 do 23, a nedjeljom od 9 do 23 sata. Art Net Club radi svaki dan od 9 do 23 sata, a cijena minute je 20 lipa, dok je jedan sat 12 kuna. Popust na ISIC karticu je 15 posto. Skeniranje košta 5 kuna, tiskanje u boji je 5, a crno-bijelo 1 kunu. Igraonica je 10 kuna po satu. Ch@rli ne radi nedjeljom, a radnim danom otvoren je od 8 do 22 sata. Cijena sata je 15 kuna, a za 15 minuta 4 kune.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>t.A.T.o. se smatraju pobjednicama bez obzira na ishod glasovanja, Claudia nije razočarana</p>
<p>RIGA, 25. svibnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Sa 167 bodova i samo dva glasa ispred Belgije, turska pjevačica Sertab Erener pobijedila je na Eurosongu 2003. Već se u početku vidjelo da će se borba za održavanje ovog uvaženog glazbenog natjecanja iduće godine voditi između Turske, Belgije i Rusije, koja je bez sumnje bila najveći favorit. I dok su djevojke iz t.A.T.o.-a stvarale spektakl gdje god se pojavile, jedno od prvih pitanja upućeno pobjednici 48. Eurovizije bilo je vezano uz ruski lezbijski dvojac - kakav je osjećaj pobijediti t.A.T.o.?</p>
<p>»Osjećaj je odličan i veoma sam sretna, no cure iz t.A.T.o.-a su danas bile znatno bolje nego na probama i čestitam im na uspjehu«, kazala je Sertab, dodavši kako su je mnogi prijatelji iz Turske zvali i rekli neka što prije dođe jer joj pripremaju veliku feštu. Priliku za pojavljivanje na konferenciji za novinare iskoristili su i belgijski izvođači, drugoplasirani Urban Trad, koji su pobjednici Eurosonga darovali belgijsku čokoladu umotanu u belgijsku zastavu. Vezano uz političku situaciju, Sertab su upitali kako se osjećala kad je dobila sedam bodova od Cipra, budući da se dosad nije dogodilo da se te dvije zemlje međusobno nagrađuju na Eurosongu. </p>
<p>»Jako sam sretna zbog toga, Cipar i mi smo prijatelji. Uostalom, ovo je samo pjesma, to ništa ne znači, a i ne vjerujem u politiku«. Sertab je poznata pjevačica u svojoj zemlji, ali i u svijetu, za što su joj pomogli dueti s Joseom Carrerasom, gdje su došle do izražaja njezine vrhunske glasovne sposobnosti, te s Rickyjem Martinom, koji joj je pjesmom »Private Emotion« otvorio vrata u susjednim zemljama. Ona je prva pjevačica koja je Turskoj donijela pobjedu na Eurosongu, a onima koji žele iduće godine postići isto poručuje: »Trudite se i budite strpljivi! Nama se isplatilo pričekati 24 godine, a često smo ostajali bez ijednog boda«. Naša je Claudia Beni zauzela 15. mjesto, iza nje nalazi se Mija Martina koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu, dok je Slovenija plasirana na 23. mjestu. Što se naše ekipe tiče, odmah nakon početka glasanja, tvrde, čim su vidjeli da Austrija i Poljska dobivaju bodove, shvatili su da se ne trebaju uzrujavati. Tako nisu ni razočarani 15. mjestom, koje će stvoriti eventualne probleme sljedećem pobjedniku Dore. </p>
<p>Naime, Eurosong koji će se sljedeće godine održati u Istanbulu, trajat će dva dana. Prve će se večeri natjecati sve zemlje članice EBU-a koje nisu dobile dovoljan broj bodova na ovom Eurosongu, kao i one koje su zainteresirane za natjecanje, a ove ih godine nije bilo. </p>
<p>Prvih 15 plasiranih dobit će dozvolu za ulazak u finale, koje će se održati dan kasnije, a u koje automatski ulazak imaju deset najboljih zemalja s ovogodišnjeg Eurosonga: Turska, Belgija, Rusija, Norveška, Švedska, Austrija, Poljska, Španjolska, Island i Rumunjska. T.A.T.o. su pak postigle svoje i bez pobjede. Osim što su bile daleko najprisutnije u svim medijima, a svojom bahatošću još više privlačile poglede svih akreditiranih novinara i fotoreportera, te ostalih izvođača i slučajnih prolaznika, Julia i Elena su izvele trik koji je gotovo sve predstavnike sedme sile u subotu navečer maknuo od ekrana u press centru. </p>
<p>Nakon ne loše, već grozne izvedbe pjesme »Nje vjer, nje bojsja«, napustile su green room i prošetale do restorana, za što je neophodan prolazak kroz press-centar. Oko djevojaka odmah se stvorilo jato fotoreportera, zbog čega su Julia i Elena, nakon što je srušeno nekoliko pladnjeva s hranom, gladne krenule van iz dvorane. Je li sve bio samo dobar trik, kako bi se još jednom pričalo samo o njima, pokušali smo doznati od njihova menadžera Ivana Šapovalova. </p>
<p>»Naravno da nije, samo su željele jesti«, kazao je i sam ne vjerujući kolika se strka okupila oko djevojaka koje je kao pjevačice upravo on lansirao. Međutim, nas je znatno više zanimalo zašto se djevojke nisu poljubile na pozornici, budući da je to bilo za očekivati, s obzirom na Julijino nepojavljivanje na dvije generalne probe. </p>
<p>»Zašto bi se poljubile? Pa nisu zato ovdje«, kratko je prokomentirao Šapovalov, dodavši da su bez obzira na rezultate njegove štićenice pobjednice festivala, što je zaključio upravo zbog prizora koji je vidio ispred sebe.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Claudia i Kostadinov zadovoljni rezultatima</p>
<p>Aleksandar Kostadinov, šef hrvatske delegacije na Eurosongu, nakon pobjede Turske prokomentirao je kako je to bio najcjelovitiji nastup, te da je i očekivao njihovu pobjedu. S njime su se složili i Claudia Beni i ostala ekipa izvođača: Andrej, Amira, Ana, Martina i Saša. Kostadinov tvrdi kako je 15. mjesto od ukupno 26. s ovakvom pjesmom sasvim solidan rezultat, te je ponosno istaknuo kako će zbog njegova prijedloga da se odsad Eurosong održava tijekom dvije večeri, Hrvatska dogodine imati svog predstavnika u Turskoj. Kostadinov je to predložio smatravši da je suludo gubiti godinu dana čekajući na red kako bi netko ponovno mogao nastupiti na Eurosongu.</p>
<p> »Uostalom, sada netko, ako se potrudi u prvoj večeri i osigura plasman u finalu, ima priliku svoju pjesmu izvoditi dvaput«, kazao je Kostadinov još jedanput ponavljajući da je zadovoljan rezultatima postignutim u Latviju. Hrvatska je delegacija Rigu napustila u sedam ujutro, nakon neprospavane i naporne noći. </p>
<p>Došavši u zračnu luku u Beču, Claudia i njezini roditelji, Lidija i Claudio, koji su je cijelo vrijeme boravka u Rigi bodrili i pomagali, te vokalistica Ana, odvojili su se od ekipe i automobilom krenuli prema Opatiji. Veći dio delegacije autobusom se uputio prema Zagrebu.</p>
<p>»Jako sam sretna i uopće nisam razočarana. Glasovanje je bilo čudno, no tako je to s Eurosongom, nikad se ne zna kako će tko proći«, rekla je Claudia, koja će iduće subote navršiti 17 godina. </p>
<p>»Bilo je to lijepo iskustvo, a sada se moram vratiti u stvarnost. Već sutra idem u školu, čeka me i praksa....«.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Cameron Diaz i Vince Vaughn novi slavni par?</p>
<p>LOS ANGELES, 25. svibnja</p>
<p> - Američka glumica Cameron Diaz, poznata po ulogama u hit filmovima »Svi su ludi za Mary« i »Charlievi anđeli«, te po mnogim magazinima jedna od najljepših žena svijeta, očito nije dugo patila zbog prekida dugogodišnje veze s glumcem Jaredom Letom. Naime, britanski Daily Mirror objavio je vijest o njenoj vezi s karizmatičnim Vinceom Vaughnom, zvijezdom hvaljenog niskobudžetnog filma »Swingers«, te remakea Hitchcockova »Psiha«.</p>
<p>Kako javljaju britanske novine, Diazova je susrela Vaughna prošli mjesec na pripremama za predstojeću dodjelu MTV-jevih filmskih nagrada, te snimanju najava za isti događaj. Izbori bliski Vaughnu i Diazovoj tvrde kako je slavni par nerazdvojan od trenutka kad su se sreli. </p>
<p>»Cameron i Vince bili su nerazdvojni tijekom dva dana snimanja priloga za MTV. U jednom skeču Cameron je bila odjevena u seksi korzet i visoke pete, a cijelo vrijeme tijekom snimanja njih dvoje su se glupirali na setu, grlili i mazili«, otkriva detalje o počecima njihove veze isti neimenovani izvor. Iako za sada poznati glumci nisu potvrdili, ali niti negirali ovu vijest, zanimljiva je Vaughnova reakcija prilikom susreta s novinarima. </p>
<p>»Kako ste uopće čuli za to«, bio je Vaughnov odgovor na pitanje jesu li njih dvoje doista u vezi.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Paul McCartney održao koncert na Crvenom trgu </p>
<p>MOSKVA, 25. svibnja</p>
<p> - Gotovo četiri desetljeća nakon što je napisao pjesmu »Back in the USSR«, bivši Beatles sir Paul McCartney konačno je stigao u Rusiju, gdje je u subotu navečer prodrmao moskovski Crveni trg izvodeći brojne klasike Beatlesa, kao i vlastite pjesme nastale tijekom njegove solo karijere. Iako je karta za koncert koštala skoro 300 dolara, tri puta više od prosječne mjesečne plaće u Rusiji, na Crvenom trgu se okupilo preko 20.000 ljudi među kojima su se našli bivši i sadašnji ruski predsjednik Mihail Gorbačov i Vladimir Putin.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hugh Jackman domaćin dodjele kazališnih nagrada </p>
<p>NEW YORK, 25. svibnja</p>
<p> - Hugh Jackman pričekat će sa svojim debijem na Broadwayju u ulozi zabavljača Petera Allena u mjuziklu »The Boy From Oz« do jeseni, ali će zato biti domaćin ovogodišnje dodjele američkih kazališnih nagrada Tony 8. lipnja. Jackman, tumač jedne od glavnih uloga u trenutačnom hitu »X-Men 2«, 1998. je nastupao u obnovljenom londonskom mjuziklu »Oklahoma!«, a poznat je i po ulogama u australskim produkcijama »Sunset Boulevard« i »Ljepotica i zvijer«. </p>
<p>Dodjela nagrada Tony, kojima se odaje priznanje najboljim ostvarenjima tijekom prethodne sezone na Broadwayju, moći će se iz Radio City Music Halla pratiti u izravnom prijenosu tv postaje CBS. Među najavljivačima dobitnika nagrada nastupit će Sarah Jessica Parker, Matthew Broderick, Barbara Walters, Tyne Daly, Danny Glover, Christopher Reeve, Laurence Fishburne, Vanessa Redgrave, Lynn Redgrave i Joey Fatone. Premijera mjuzikla »The Boy From Oz« održat će se 16. rujna u kazalištu Imperial u kojem je prošle nedjelje posljednji put izvedena pop-opera »Jadnici«. Mjuzikl je glazbena biografija Allenova života, uključujući doba kad ga je otkrila Judy Garland - 1964. godine te njegovo vjenčanje s Lizom Minnelli tri godine kasnije. U »Ozu« se u ulozi Lize Minnelli pojavljuje Stephanie Block, Isabel Keating tumači Judy Garland, a Beth Fowler Allenovu majku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bečki »Life Ball« protiv AIDS-a trajao je do zore</p>
<p>BEČ, 25. svibnja </p>
<p> - Na prostoru bečke gradske vijećnice do ranih jutarnjih sati u nedjelju trajala je 11. humanitarna manifestacija »Life Ball« za borbu protiv AIDS-a, na kojoj je pjevao i britanski pjevač Elton John.</p>
<p> »Grad Beč podupire tu humanitarnu manifestaciju koja je znak tolerancije, suživota, a protiv izolacije i svekolikih oblika netrpeljivosti«, naglasio je s podijuma otvorene pozornice ispred bečke vijećnice pred gotovo 40 tisuća ljudi bečki gradonačelnik Michael Haeupl.</p>
<p> Prihod s te kako je nazivaju, »najspektakularnije, najšarolikije i najluđe humanitarne svečanosti u gradu Straussâ« namijenjen je u dobrotvorne svrhe suzbijanju AIDS-a.</p>
<p> Broj oboljelih od te bolesti stalno se povećava i u Austriji i u nekim državama istočne Europe, Azije, a posebice u Africi, rekao je prigodom otvaranja Neil Tennant, direktor Zaklade »Elton John Aids Foundation« - rganizacije koja već deset godina provodi projekte na suzbijanju AIDS-a diljem svijeta.</p>
<p> Prema podacima UNAIDS samo u 2002. godini novih pet milijuna zaraženo je AIDS-om. </p>
<p> Diljem svijeta živi 42 milijuna osoba pozitivno na virus HIV. Bolest je u Africi poprimila takve razmjere da se bilježi gotovo 29,4 milijuna zaraženih, a posebice se povećava broj zaražene djece. Naša zadaća je dalje raditi na obrazovanju ljudi kako bi se pomoglo u sprečavanju širenja te bolesti, rekao je Tennant.</p>
<p> Na svečanom otvorenju ove godine nastupila je talijanska modna kuća Missoni koja ove godine obilježava 50. godinu rada.</p>
<p>Prihod s dobrotvorne priredbe prošle godine iznosio je 805 tisuća eura, a organizatori se nadaju da će sada prijeći milijun. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rukopis Beethovenove 9. simfonije prodan za 3,47 milijuna dolara</p>
<p>LONDON, 25. svibnja</p>
<p> - Konačna verzija rukopisa Beethovenove 9. simfonije, na kojoj se nalaze skladateljeve bilješke i uvrede upućene prepisivaču, prodana je prošlog tjedna za 3,47 milijuna dolara. Posljednja ponuda anonimnog privatnog kupca na dražbi u aukcijskoj kući Sotheby's bila je ispod očekivane svote. Raniji vlasnik anonimna je privatna zaklada, a iznos od prodaje bit će uložen u osnivanje dobrotvornog fonda. Samo jedan list Beethovenova predloška za uvertiru 9. simfonije prošle je godine prodan za dva milijuna dolara, osam puta skuplje od procijenjenog iznosa.</p>
<p>Tada se radilo o stranici pisanoj skladateljevom rukom, dok je autor rukopisa prodanog u četvrtak prepisivač. No na gotovo svakoj od 575 stranica nalaze se Beethovenove bilješke i komentari, tvrdi šef odjela Sotheby'sa za rukopise Stephen Roe. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mnoge će vrste izumrijeti i prije no što ih upoznamo</p>
<p>WASHINGTON, 25. svibnja </p>
<p> - Ljudi premalo čine za održanje života na Zemlji, a s prijetnjom izumiranja pojedinih životinjskih i biljnih vrsta osobito je suočen razvijeni svijet, upozoravaju američki znanstvenici.</p>
<p>U ovom trenutku poznajemo samo oko 15 posto životinjskih i biljnih vrsta, a mnoge od njih izumrijet će prije nego ih otkrijemo, rekao je BBC-u dr. Peter Raven sa Sveučilišta u St.Louisu u povodu Svjetskog dana bioraznolikosti.</p>
<p>Po njegovim riječima, na Zemlji živi oko 10 milijuna različitih vrsta životinja i biljaka, a znanstvenici su otkrili i imenovali samo njih milijun i pol.</p>
<p> Osobito teško stanje je s lavovima, kojih je u Africi preostalo samo dvadeset tisuća, pretkom ljame guanokom u visokim Andama, orangutanom u Maleziji, južnoafričkim pingvinima i šišmišima na Madagaskaru.</p>
<p>Znanstvenici procjenjuju da nam je danas poznata samo jedna od šest biljnih i životinjskih vrsta koje žive na Zemlji, a u tropskim kišnim prašumama tek jedna od dvadeset vrsta.</p>
<p> Raven navodi da je svijet u posljednjih pola stoljeća pogodilo nekoliko drastičnih promjena: petina obradivog zemljišta uništena je pretjeranim iskorištavanjem, isušivanjem i urbanizacijom; trećina je šuma posječena i nije iznova pošumljena; šest puta povećala se emisija ugljičnog dioksida u atmosferu, a nepovratno je uništeno šest do osam posto ozonskog omotača.</p>
<p> »Zemljinim se resursima koristimo na potpuno neodgovarajući način i to si ne možemo priuštiti«, rekao je Raven. »Vjerojatno nikada nećemo vidjeti brojne vrste koje smo doveli na rub istrebljenja«, dodao je.</p>
<p> Znanstvenici upozoravaju da izazovu održivog razvoja osobito nisu dorasle razvijene zemlje - kada bi cijeli svijet živio njihovim standardom, za život ukupne svjetske populacije bila bi potrebna još dva planeta.</p>
<p> Njegov je »recept« jednostavan i zahtjeva stabilan rast stanovništva, održivu razinu potrošnje i društvenu pravdu kao temeljni kriterij razvoja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Lekcija iz modernih vremena</p>
<p>Posljednjih dana prikazani filmovi Clinta Eastwooda, Petera Greenawaya, Aleksandra Sokurova, Bertranda Bliera i Naomija Kawasea / Festival završava u nedjelju navečer Charliem Chaplinom i njegovim vječno »Modernim vremenima«</p>
<p>CANNES, 25. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Ako je išta dobro smišljeno na ovogodišnjem Festivalu onda je to svakako bila ideja da se projekcijom filma »Moderna vremena« Charliea Chaplina, u nedjelju navečer, svečano zatvori 56. Međunarodni filmski festival. Jer riječ je o dvostrukoj poruci, prije svega onoj koju upućuje filmski genije, čovjek za sva vremena Charlie Chaplin - ukazujući kako je stvarna filmska umjetnost vječna, razumljiva i popularna, bez obzira na godine starosti, rasu, socijalni status, te političku ili zemljopisnu pripadnost. Restaurirana verzija njegovog grandioznog nijemog filma nastalog 1936. pokazala je savršenstvo starog majstora koji je umio vješto ispreplesti aktualnost priče o sirotom mašinskom mehaničaru, patetičnost zapleta, virtuoznost pantomime s duhovitošću gegova i zabavom koja u svakom kadru ima smisla.</p>
<p>Druga, ne manje važna je i Chaplinova »poruka« o svestranosti jer je također pogođena u pravo vrijeme, nakon što se u službenom programu našao »Smeđi zec«, najgori film posljednjih desetak festivalskih godina, nadobudnog Vincenta Galla koji je također želio po svaku cijenu biti svestran autor. Chaplinova kreativna svestranost nastala iz njegove autorske superiornosti, nešto je jedinstveno i neponovljivo u svijetu filma, jer on je doslovno bio sam svoj majstor u vlastitim filmovima, ne zato što je to morao, nego zato što je to bio njegov način rada. </p>
<p>Vincent Gallo krenuo je pak potpuno obrnutim putem, primarno iz kreativne nemoći koja je manifestirana agresivnom drskošću s mizernim rezultatima. No, to je njegov problem. Problem svih nas bio je što su festivalski selektori uvrstili film u službeni program i tako omogućili da bude od strane kritičara ocijenjen s 0,5, što je najslabija ocjena u 56 godišnjoj povijesti Cannesa. </p>
<p>U psoebnom programu, dva dana ranije prikazan je dokumentarni fim »Charlie: Život i umjetnost Charlie Chaplina« Richarda Schickela koji je izazvao veliko zanimanje ne samo zbog podsjećanja na briljatnu karijeru nego i na kontroverzni privatni život s brojnim ljubavnim aferama, četiri braka, te političkim škandalima i istragama FBI-a nakon kojih je Chaplin napustio SAD. Posljednja dva dana program konkurencije bio je nešto bolji, posebno zahvaljujući za Cannes uvijek atraktivnom Clintu Eastwoodu čiji je film »Mistična rijeka« ispunio očekivanja.</p>
<p> To je uvijek pouzdani autor starog kova, s čvrstom krimi pričom kroz koju se prelamaju međuljudski odnosi, te društvene okolnosti sredine u kojoj žive glavni junaci. Scenarij Briana Helgelanda napisan je prema romanu Dennisa Lehanea, a govori o trojici dječaka koji odrastaju u radničkom, »irskom« predgrađu Bostona u kojem se događa drama nakon što jedan od njih biva silovan od dvojice pedofila. Kasnije se njihovi životi odvajaju da bi se nakon mnogo godina ponovno isprepleli u neugodnim okolnostima - kada biva ubijena kćerka jednoga od njih, dok je drugi (žrtva pedofila iz djetinjstva) prvooptuženi, a treći je policijski inspektor koji vodi istragu. To je vrsta klasičnog filmskog posla u kojem sve štima, od poruke, zapleta do realizacije i glume, nema nepredvidljivog iznenađenja i propusta, ali nema ni onog posebnog uzbuđenja novim i provokativnim. U svakom slučaju Eastwood je dobro došao kao jedan od »spasitelja« Cannesa, što se ne bi moglo reći za mnoge redatelje čiji su filmovi u službenom programu. Na kraju su u konkurenciji prikazani i filmovi Petera Greenawaya iz Velike Britanije, Aleksandra Sokurova iz Rusije, Bertranda Bliera iz Francuske i Naomija Kawasea iz Japana. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Halucinantna »glazba stroja«</p>
<p>Unatoč nastojanjima Blagoja Berse opera »Oganj« nije praizvedena u Beču nego u Zagrebu 1911. Sada je prvi put izvedena na njemačkom izvorniku </p>
<p>Kada se otvorio zastor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu na premijeri opere »Oganj« Blagoja Berse, s pozornice je bljesnuo scenski prizor wagnerijanskog ozračja. Cijeli prvi čin protekao je pod snažnim dojmom scenografije Ive Knezovića, prizora neke ljevaonice željeza, ustajalog uzavrelog zraka, čije mračne dubine poput tajanstvenog Kiklopa kriju tajnu što se odražava na sudbine junaka opere. Ta se scenografija idealno stopila s glazbom Blagoja Berse i libretom Alfreda Marije Willnera, ilustrirala ih i, štoviše, slikovito izrazila karakter ove opere.</p>
<p> Unatoč Bersinim nastojanjima, opera »Oganj« (Die Eisenhammer) nije praizvedena u Beču nego u Zagrebu 1911. godine, gdje je još u dva navrata obnavljana u hrvatskom prijevodu. Sada je prvi put izvedena na njemačkom izvorniku. »Oganj« se smatra ključnim djelom u razvoju hrvatske opere, naročito u moderniziranom, simfoniziranom orkestru s elementima provodnih motiva koji odaju Wagnerov utjecaj i orkestralnu virtuoznost Richarda Straussa. Bez obzira na te, ali i druge utjecaje, djelo je neobičan spoj naturalizma i romantike. Mračna nordijska ibsenovska atmosfera u odnosu Hellwinga i Roberta koji ispaštaju postupke svojih očeva, prožeta je, i glazbeno i dramatski, svijetlim lirizmom Lenkina lika. Ona će pridonijeti sretnom završetku te priče s pomiješanim kriminalističkim, psihološkim i socijalnim elementima u doba zahuktale industrijalizacije. Bersina halucinantna »glazba stroja« njegova je dalekovidna najava ekspresionizma u hrvatskoj glazbi.</p>
<p> Prvi čin predstave protekao je u znaku nevidljivog, ali prisutnog Kiklopa. Kroz prepričavanja tvorničkih radnika počelo je propitivanje Hellwingova bogatstva, odnosno zločina na kojemu ono počiva. Scenski je sve dobro funkcioniralo: jedan radni dan u ljevaonici, stanka za ručak, dolazak Lenke s djecom u iščekivanju badnje večeri, dolazak Roberta. Drama i krimić počeli su tinjati.</p>
<p> Poslije stanke, u drugom i trećem činu, žižak drame se ugasio. Napetost koju je naznačio prvi čin nestala je. Skretanje dramaturške strukture opere u drugom i trećem činu u komornost samih protagonista, njihovih monologa i dueta, kao da je odsklizala predstavu s dobroga puta. Redatelj Božidar Violić prepustio je drugi i treći čin glumačkim i izražajnim mogućnostima protagonista, a pošto se radi uglavnom o mladim pjevačima, uspjeh je bio promjenljiv. Nije uspio ostvariti uvjerljivost dramskih odnosa jer su pjevači mizanscenski ostali prepušteni vlastitom (ne)snalaženju, naročito bezsadržajni u orkestralnim glazbenim taktovima između pjevačkih frza, kojima opera obiluje. U njima redatelj nije izvukao nijedan pokret, gestu, izraz lica, pogled, ništa.</p>
<p> Glazbeni dio bio je dosljedno razrađen. Dirigent Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> znao je izraziti eklektičnost Bersina skladanja. Provodni motivi bili su izražajni, posebno se isticao lijep Lenkin motiv. Pojedini orkestralni ulomci odgovarajuće su naglašavali prijeteću dramatičnost, akustičkim opisom mehaničkih pokreta stroja i naglašenim efektom ritma kao jednog od glavnih pokretača psihološkog razrješavanja dramskog zapleta. Lirski ulomci vezani uz toplinu blagdanskog ugođaja naznačili su drugi pol Bersina simfonizma. Orkestar HNK svakako nije dosegao maksimum, ali je uložio velik trud u savladavanju dinamičkih i tehničkih zahtjeva partiture. </p>
<p> Zbor Zagrebačke opere i članice dječjeg zbora »Zvjezdice« (zborovođe Robert Homen i Zdravko Šljivac) korektno su se uklopili u glazbenu izvedbu. Dolazak ženskog zbora i nastup dječjeg zbora s Lenkom scenski je bio neprimjeren u njihovu uniformiranom stupanju. Neorganizirani nakloni upotpunili su na kraju nevjericu u scensku realizaciju predstave. Nakloni uopće nisu nevažni, oni su završetak predstave, u ovom slučaju premijere opere koje skoro sedam desetljeća nije bilo na pozornici HNK.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Obilje nakladničkih projekata</p>
<p>Dodijeljene stipendije istaknutim autorima i prevoditeljima / Dogovoreno mnoštvo vrijednih sunakladničkih projekata</p>
<p>PAZIN, 25. svibnja</p>
<p> - Svečanošću dodjele nagrada autorima i prevoditeljima u nedjelju su završeni Sedmi međunarodni susreti izdavača, što su se u Pazinu održavali od 23. do 25. svibnja a koji su okupili 70 sudionika iz Austrije, BiH, Slovenije, Srbije, Italije i Hrvatske. Komisija koju su činili Walter Maria Stojan, Ljiljana Avirović, Branko Čegec, Matja Čander, Boris Biletić i Farah Tahitbegović, odlučila je glavnu nagradu - što ju daje KulturKontakt iz Beča, a koja podrazumijeva dvomjesečni boravak u Beču te 900 eura mjesečno - dodijeliti istaknutoj riječkoj prozaistici i autorici sedam knjiga Daši Drndić te prevoditelju Štefanu Veveru, jednom od najuglednijih slovenskih prevoditelja s njemačkog, koji obnaša dužnost predsjednika Društva slovenskih prevoditelja.</p>
<p>I ostale nagrade ili bolje rečeno stipendije, odnose se na jednomjesečni boravak u jednom od pet gradova koje čine mrežu gradova književnosti. Tako će Graz, kao ovogodišnja europska kulturna metropola, ugostiti jednog od najuglednijih pisaca mlađe generacije - Roberta Perišića, potpomažući njegov boravak s tisuću eura tzv. džeparca. U austrijski grad Gmünd otputovat će Faruh Šehić, mladi talentirani autor iz BiH čija je poezija i proza pobrala brojne pohvalne kritike. Komiža, koja se ove godine uključila u mrežu gradova književnosti, bit će domaćin mladoj slovenskoj pjesnikinji Luciji Stupici, gdje će u tijeku mjesec dana moći nesmetano stvarati, dok će u Pazinu boraviti austrijska pjesnikinja Sonja Harter. </p>
<p>Svesrdno potpomažući ovu srednjoeuropsku inicijativu, u priču oko nagrađivanja ove se godine uključila i Istarska županija koja dodjeljuje dvije nagrade, svaka u vrijednosti od 7,5 tisuća kuna i to za najbolje književno djelo o Istri i za najbolji prijevod djela o Istri. Tako je književnik Daniel Načinović nagrađen za prozu »Jingle Joyce« u izdanju riječkog ICR-a, a Milan Rakovac za prijevod knjige Angela Vivantea »Jadranski iredentizam« u izdanju zagrebačkog Doma i svijeta.</p>
<p> Među brojnim projektima što su dogovoreni za trodnevnog trajanja skupa izdvojit ćemo tek neke: Nakladnička kuća Menadar u suradnji s austrijskim kulturnim forumom nastavlja rad na tiskanju odabranih djela (10 knjiga) Thomasa Bernharda, u kooprodukciji sa slovenskom Študentskom založbom objavit će izbor poezije Aleša Štegera, dok će sa sarajevskim Baybookom tiskati roman Jasmina Imamovića »Obožavatelj trena«. Roman Dušana Čatera »Ata je opet pijan« zajednički je projekt zagrebačke Frakture i Študentske založbe, baš kao i novi roman Mihe Mazzija »Kralj buke«. Ove će dvije nakladničke kuće u rujnu biti domaćini kubanskom piscu Eliscu Albertu de Diegu koji će se predstaviti u Zagrebu i Ljubljani, baš kao i Mirku Kovaču, ovogodišnjem dobitniku dviju uglednih međunarodnih nagrada: slovenske Vilenice i Bosanskog stećka koju dodjeljuje Društvo bosanskih književnika.</p>
<p>Redakcija slovenskog časopisa Apokalipsa pozvala je urednike svih časopisa pazinskog susreta na pripremu zajedničkog broja. Izbor iz poezije Alfreda Kolleritscha pojavit će se dvojezično u kooprodukciji Austrijskog kulturnog foruma i zagrebačke kuće Pop, baš kao i drame Felixa Mitterera i Petera Turrinia. Časopis Lichtungen iz Graza već je objavio radove prošlogodišnjeg stipendiste Sime Mraovića a uskoro će se pojaviti izbor iz djela još jednog prošlogodišnjeg nagrađenika Borisa Biletića. Zagrebački Faust Frančić i beogradski Samizdat B-92 pokrenuli su zajedničku ediciju domaćih i stranih pisaca u šest knjiga. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umro Walter Hoellerer</p>
<p>BERLIN, 25. svibnja</p>
<p> - Njemački pisac i germanist Walter Hoellerer, istaknuti lik njemačke poslijeratne književnosti, umro je u Berlinu u 80. godini, priopćio je Književni kolokvij, udruga koju je Hoellerer osnovao prije četrdeset godina. Walter Hoellerer, zaljubljenik u književnost prije nego je postao pisac, bio je povezan sa »Skupinom 47«, avangardnom i politički angažiranom književnom udrugom koje su članovi bili autori poput dobitnika Nobelove nagrade za književnost za 1999. Guentera Grassa i Uwea Johnsona. »Kao nitko u to doba - a mislim ni danas - bio je, uz veliku ljubav prema klasičnoj književnosti, otvoren za suvremenu književnost«, rekao je Guenter Grass o njemu u razgovoru za njemački radio. »Gotovo svi autori moje generacije imaju razloga da mu budu zahvalni«, dodao je on, žaleći što su njegovi romani pomalo »pali u zaborav«. Predsjednik Umjetničke akademije u Berlinu Adolf Muschg istaknuo je Hoellerera kao čovjeka koji je »nadahnuo mnoge književne udruge«, napose Književni kolokvij koji je, po njegovu mišljenju, »promijenio književnu topografiju Njemačke«. Kolokvij, mjesto susreta mnogih njemačkih i stranih autora, postao je legenda u četrdeset godina: tu su se, kao je Hoellerer volio reći, »vodile mnoge bitke«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šoljanova bista rovinjskom parku </p>
<p>ROVINJ, 25. svibnja</p>
<p> - U parku Gradske knjižnice i sjedištu Matice hrvatske u Rovinju otkrivena je bista Antuna Šoljana, rad akademskog kipara Mate Čvrljka iz Labina. Bistu su otkrili gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković, te su time svečano započeli 8. Šoljanovi dani u Rovinju, manifestacija koja promišlja djelo i značenje tog velikog hrvatskog pisca.</p>
<p> O Šoljanu i Rovinju, ponajprije o njegovoj velikoj otvorenosti svijetu, govorio je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, dok je Boris Biletić pročitao pozdrav akademika Slavka Mihalića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, koji nije bio nazočan svečanosti. Osmi Šoljanovi dani, koji se održavaju u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta grada Rovinja i Društva hrvatskih književnika, nastavili su se polaganjem vijenca pod spomen-ploču na kući Antuna Šoljana a održan je i veliki književno-znanstveni kolokvij na temu »Razlog, razlogovci i Šoljan«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sredozemna nagrada za stranu književnost </p>
<p>PARIZ, 25. svibnja</p>
<p> - Sredozemna nagrada (Le prix Mediterranee) za stranu književnost pripala je Španjolcu Baltasaru Porcelu za roman »Cabrera ili vladar mrtvih«, naklada Actes Sud, o događaju iz Napoleonovih ratova u Španjolskoj, priopćio je ovih dana žiri. Rođen na Majorci 1937., Baltasar Porcel, novinar, romanopisac i dramatičar, jedan je od najuglednijih katalonskih autora svojeg vremena. Nagrada koja se svake godine dodjeljuje za knjigu koja govori o Sredozemlju iznosi 7622 eura. Sredozemna nagrada za francusku književnost dodijelit će se 4. lipnja.</p>
<p> Nagradu su 1985. utemeljile institucije iz Perpignana (jug Francuske) i regija Languedoc-Roussillon (jug Francuske), a žirijem koji je dodjeljuje supredsjedaju pisci Francois Nourissier i Jean d'Ormesson. Nagradu za stranu književnost za 2002. dobio je Talijan Umberto Eco za »Baudolina«. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>»I na Igrama u Ateni bit ću opasna!«</p>
<p>»Sad sam već došla do takve igračke razine da i uz nešto slabiju igru mogu pobijediti, a sve drugo je 'u glavi', jer je ovo sport živaca«, kaže treća stolnotenisačica svijeta koja uskoro počinje s pripremama za OI u Ateni </p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja), 25. svibnja</p>
<p> - Pobjednička postolja na svjetskim stolnoteniskim prvenstvima - kad je o stolnotenisačicama riječ - već desetljećima ne mijenjaju svoj izgled. Na njima stoje uglavnom Kineskinje, uz ponekog »uljeza« iz Koreje ili Hong Konga. Prije deset godina, na SP-u u Göteborgu taj je azijatski sklad poremetila Rumunjka Otilia Badescu i, sve do pariške bronce Tamare Boroš, Europljanke bi ispadale već negdje u osmini finala ili ranije. Tako je to kad se bavite jedinim sportom kojim se ozbiljno bave u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta...</p>
<p>Od najbolje europske stolnotenisačice već se na nekoliko posljednjih svjetskih natjecanja - prije svega na OI u Sydneyu i SP u Osaki - očekivao prodor prema pobjedničkom postolju, no Tamara Boroš bi redovito ili ispadala od slabijih suparnica ili gubila već dobivene mečeve. Sve do SP u Parizu.</p>
<p>- Nisam došla na ovo SP s previše samopouzdanja, jer sam posljednjih šest mjeseci igrala vrlo loše. Naročito je problematično bilo Europsko prvenstvo u Courmayeuru. Došla sam, međutim, u Pariz neopterećena i dobro pripremljena, nakon priprema u Njemačkoj i Vittelu. Uistinu mislim da igrački nisam ovdje bila naročito dobra - mogu odigrati još 20-30 posto bolje - no mentalno sam bila vrlo jaka. Najbolje sam odigravala upravo najteže poene, ostajala sam mirna i nije me hvatala panika u kritičnim situacijama, čak ni kada bih gubila 0-2 u setovima. To je bilo odlučujuće. Jako sam sretna zbog te spoznaje, jer upravo mi je psiha dosad bila najveći problem, veli Tamara Boroš.</p>
<p>• Jedino u polufinalu protiv sad već trostruke uzastopne svjetske prvakinje Wang Nan to nije bilo dovoljno.</p>
<p>- Wang Nan se jako dobro pripremila. Posljednjih mjeseci je nije bilo nigdje, nije dobro igrala i htjela je ovdje dokazati svima da je još uvijek najbolja na svijetu. Kada je 100 posto spremna, onda i jest najbolja na svijetu. Da sam u prvom setu našeg polufinala iskoristila neku od četiri set lopte i osvojila ga, možda bi se meč odvijao nešto drukčije, no ne vjerujem da bi konačni ishod bio drukčiji. Bilo je to izvanredno izdanje najbolje svjetske igračice.</p>
<p>• Jednom je vaš trener Neven Cegnar rekao da imate samo 20 posto šansi u svojoj karijeri osvojiti svjetsko odličje. Je li Cegnar bio preoprezan ili je ovo odličje uistinu tako senzacionalno?</p>
<p>- Kad sam na pobjedničkom postolju oko sebe vidjela tri kineske igračice, tad se i meni činilo da je riječ o pravoj senzaciji. Dodate li tome da je ovo tek četvrta medalja za europske stolnotenisačice u posljednjih 30 godina, onda ovaj rezultat stvarno treba cijeniti. Mislim da mi šanse za svjetsku medalju uistinu nisu bile veće od 30-ak posto, jer pored sedam Kineskinja, sedam Korejki, tri Japanke i pored svih onih Kineskinja koje sada igraju za druge države to nije nimalo jednostavno.</p>
<p>• Je li pobjedničko postolje u Bercyju i realan odnos trenutačnih snaga u ženskom stolnom tenisu: 1. Wang, 2. Zhang, 3. Boroš, pa onda sve ostale?</p>
<p>- Wang Nan je svakako najbolja igračica na svijetu i odmah iza nje je Zhang Yining. Jesam li baš ja treća? Previše je tu dobrih igračica u Kini i cijeloj Aziji da bi se moglo lako odrediti tko je četvrta, peta šesta... No, neosporno je da sam među deset najboljih.</p>
<p>• Francuski novinari su podsjetili da ste do bronce došli pripremajući se u Vittelu. Na istom su mjestu boravili naši brončani nogometaši 1998. U čemu je tajna Vittela?</p>
<p>- Vittel je uistinu prekrasno mjesto s fenomenalnim uvjetima za pripreme sportaša. Kad bismo u Hrvatskoj imali samo jedan takav centar, radili bismo čuda u sportu. Ovako spadamo među svjetska čuda, s obzirom na rezultate koje ostvarujemo u našim uvjetima. U Vittelu se još svuda okolo mogu vidjeti fotografije naših nogometaša i to je mjesto vrlo inspirativno. Kada sam nakon osvojene bronce to rekla predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatku Mateši, rekao je da će mi HOO rado platiti pripreme u Vittelu ako ću kući donijeti olimpijsko odličje iz Atene.</p>
<p>• Rekli ste da ste osvajanjem svjetskog odličja ispunili jedan od svojih sportskih ciljeva. Hoćete li sad na OI u Ateni biti opasni?</p>
<p>- Kad je riječ o Olimpijskim igrama ova mi je medalja dobro došla radi samopouzdanja. Za Atenu ću se sigurno jako dobro pripremiti, no najvažnije je da ostanem ovako mirna u glavi kakva sam bila u Parizu i onda ću sigurno biti opasna. Sad sam već došla do takve igračke razine da i uz nešto slabiju igru mogu pobijediti, a sve drugo je »u glavi«, jer ovo je sport živaca.• Bit ćete, naravno, »u igri« i na sljedećem SP-u, u Šangaju 2005. godine?</p>
<p>- Vjerujem da ću za dvije godine još uvijek ozbiljno razmišljati o vrhunskom stolnom tenisu. Teško je reći hoću li i u Šangaju uzeti medalju, no već se za nekoliko dana počinjem pripremati za buduća natjecanja, pa tako i za SP u Šangaju. </p>
<p>• Je li se uoči i tijekom prvenstva osjećala ikakva napetost ili nelagoda zbog nazočnosti brojnih igračica i igrača koji dolaze iz zemalja pogođenih epidemijom SARS-a?</p>
<p>- Ni po čemu se ovdje nije osjetilo da na svijetu postoji taj problem. S nama su u hotelu bile smještene upravo reprezentacije Kine, Hong Konga i Kanade, dakle, najvećih svjetskih žarišta SARS-a, i nisam primijetila da je to nekome predstavljalo posebni problem. E, sad, ako sam dobila SARS... Ma, dobila sam i medalju, ha ha ha!</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Popoviću je zasmetala »visinska razlika«</p>
<p>Konačno se osjetilo zajedništvo u momčadi. Primjerice, Alihodžić nije igrao ni sekunde, ali nije sjedio na klupi, već nas je cijelu utakmicu bodrio, kazao je Mamić</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP vratili su se iz Zadra punog ulova. Pobjedom 81-76 u prvoj polufinalnog utakmici doigravanja Prvenstva Hrvatske, Zagrepčani su poveli 1-0 i u utorak će na svom parketu imati priliku osigurati plasman u finale. U suprotnom, odlučit će treća utakmica u Zadru.</p>
<p>- Prerano je bilo što govoriti. Napravili smo veliki korak pobjedom u Jazinama, ali se ne smijemo opustiti, kazao je krilni igrač Cibone Matej Mamić.</p>
<p>Osim odlične igre Slavena Rimca, Tomislava Ružića i Zorana Planinića, Matej Mamić odradio je veliki posao u obrani na dvadesetak centimetara nižem Marku Popoviću, najboljem igraču Zadra. U košarci se obično međusobno čuvaju igrači iste visine, rijetke su situacije kada znatno niži igrač čuva visokog, ili, kao što je bilo u Zadru, visoki igrač odigra obranu na nižem (i bržem) razigravaču. </p>
<p>- Mislim da sam dobro pokrivao Popovićev šut, pokazalo se da mu smeta »visinska razlika«. U početku sam ga držao bez koša. Kasnije se vratio kroz naše tehničke pogreške, pogodio je nekoliko slobodnih bacanja. Iskoristio je i moj odlazak s parketa kad sam išao na šivanje arkade, pričao je Matej Mamić dan nakon utakmice. </p>
<p>Utakmica u Jazinama bila je prilično žestoka, s krvi na terenu, dosuđene tri tehničke Ciboni, neizvjesnom završnicom...</p>
<p>- Špralja me dobro pogodio, još mi malo zuji u glavi, ali neće biti nikakvih problema do utorka. Zbilja smo dobro proučili igru Zadra, otkrili što im ne odgovara, kazao je Mamić. </p>
<p>Cibona je, kao i u finalu Kupa Krešimira Ćosića, imala velike oscilacije. Momčad trenera Aleksandra Petrovića imala je u Zadru 18 poena prednosti, ali domaćin je uspio doći na milimetar do preokreta. Samo minutu i pol prije kraja, Zadar je došao na poen zaostatka, ali su u završnici sjajno reagirali Rimac i Planinić i pobjeda je pripala gostima. </p>
<p>- Pogriješili smo kad smo, podsvjesno, počeli čuvati rezultat. Odustali smo od naše igre, počeli srljati u napadu i Zadar nas je, nošen fanatičnom publikom, zamalo stigao. U jednom trenutku sam se prepao da bi se moglo ponoviti finale Kupa, ali srećom, to se ipak nije dogodilo. </p>
<p>Čini se kao da je igra Cibone bez Nikše Prkačina postala brža i tečnija. </p>
<p>- Ne bih se složio, sigurno je da nam Prkačin nedostaje u igri. Nije mu bilo lako, uvijek su ga čuvala bar dvojica igrača, kazao je Mamić dodajući: </p>
<p>- Konačno se osjetilo zajedništvo u momčadi, svi smo dali maksimum, od Ružića koji je odigrao možda i najbolju utakmicu u Ciboni, do Alihodžića koji nije igrao ni sekunde, ali uopće nije sjedio na klupi, stajao je i gotovo cijelu utakmicu bodrio nas.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Skansi hvali Anzulovića</p>
<p>Splićani djeluju sve moćnije, skok, igra pod obručima i kontrolirani napad su im najjače oružje. Posebno ohrabrenje za »žute« u samoj završnici prvenstva je subotnja igra Josipa Sesara, koji je svojim zagrebašima utrpao 32 koša</p>
<p>SPLIT, 25. svibnja</p>
<p> - Momčad Splita je košarkaško doigravanje otvorila pobjedom protiv Zagreba, no do početne prednosti u polufinalnoj seriji došala je mnogo teže nego sugerira krajnjih 98-71. Anzulovićevi »mravi« su još jednom potvrdili svoju darovitost, snagom kolektiva su dugo držali u strahu Splićane.</p>
<p> Uspjelo im je brzinom i agresivnošću te dobro osmišljenom taktikom natjerati favoriziranu splitsku momčad da pruži maksimum. Nedostatak individualne kvalitete i iskustva nisu uspjeli nadomjestiti a Split ipak ima jednog Rađu, Sesara, Zdovca, dok Ukić i Kedžo iz utakmice u utakmicu igraju sve zrelije i korisnije za krajnji uspjeh. Treba dodati da se i Subotić nameće Skansiju. Žižić pak umješno koristi strah suparnika od Rađe. </p>
<p>- Utakmica je bila kvalitetna, a Zagreb me nije iznenadio. Pokazalo se da su ozbiljan protivnik, odigrali su odlično obranu a čini mi se da je razlog naše pobjede što smo kraj utakmice dočekali svježiji. Zagreb se trošio i na kraju pao, rekao je trener Splita Petar Skansi. </p>
<p>Splićani djeluju sve moćnije, skok, igra pod obručima i kontrolirani napad su im najjače oružje. Posebno ohrabrenje za »žute« u samoj završnici prvenstva je subotnja igra Josipa Sesara. Svojim zagrebašima je utrpao 32 koša. Uz uobičajeno raspoloženog Rađu valja istaknuti mladiće Ukića i Kedžu. O pojedinačnim doprinosima svojih igrača Skansi je kazao:</p>
<p>- Sesara je teško čuvati kada ga krene i kad uđe u šut, ali je u godinama kada treba igrati kvalitetno svaki dan. Ukić sada igra dvostruko manje nego na početku sezone, ali daje dvostruko više. Shvaća svoju ulogu, baš kao i Kedžo. Što reći o Rađi? Nema smisla ponavljati nakon svake partije da je najbolji.</p>
<p>Skansi je najveći kompliment uputio Draženu Anzuloviću, treneru Zagreba koji se afirmirao u ovoj sezoni i čije vrijeme tek dolazi. Iskusni splitski trener je istakao:</p>
<p>- Teoretski utakmicu je postavio izvanredno. Ali, za 40 minuta takvih taktičkih zahtjeva potrebno je deset do dvanaest vrhunskih igrača. </p>
<p>Nakon utakmice Zagrebov trener Anzulović nije bio nezadovoljan ni igrom svojih košarkaša, ni rezultatom. Sasvim je izvjesno da Skansi odlazi s Gripa nakon završetka sezone, te će trenerska klupa ostati upražnjena. Prvi kandidat za trenera Splita je baš Anzulović. Svaki upit o dosadašnjim kontaktima sa Splićanima Anzulović je otklonio za bližu budućnost rekavši:</p>
<p>- Službeno još nismo razgovarali. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mizerna sezona mizerne Rijeke</p>
<p>Bez obzira što su kolo prije kraja Riječani izbjegli golgotu drugoligaškog ponora, ova će sezona za Rijeku ostati zapamćena kao vjerojatno najgora otkako se igra nogomet u samostalnoj Hrvatskoj</p>
<p>RIJEKA, 25. svibnja </p>
<p> - Čudna su vremena stigla na Kantridu. Jer, kad ostanak u ligi morate tretirati uspjehom, onda je jasno da istinski kriteriji Rijeke ne stanuju u ovoj priči. Iako, uvijek postoji i onaj dio istine koji će ponuditi tezu »sve je dobro što se dobro svrši«.</p>
<p> Međutim, ovo za Rijeku nije dobro, bez obzira što su kolo prije kraja Riječani izbjegli golgotu drugoligaškog ponora. Ova će sezona za Rijeku ostati zapamćena kao vjerojatno najgora otkako se igra nogomet u samostalnoj Hrvatskoj.</p>
<p> Kako je momčad, koja sigurno ima kvalitetu za Ligu za prvaka (neki će reći i za prve četiri pozicije) stigla na rub ponora? Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Krive procjene, loše vođenje klupske politike (ako takvo što uopće postoji na Kantridi), zatvaranje očiju pred očitim problemima, čudan odmak od stvarnosti... Počeli su Riječani velikim, čak nadobudnim najavama predsjednika Duška Grabovca o »Rijeci koja možda neće biti na vrhu, ali će biti pri vrhu«, a završili su u očaju. Zlatko Kranjčar, Mladen Mladenović i Vjekoslav Lokica. Tri trenera, mizerna igra i još mizerniji rezultati. Na kraju, uvijek je, naravno, krivac trener, zato su odletjeli Kranjčar i Mladenović, zato je i Lokica živio opasnim životom, no činjenica je da stanje koje je Rijeka prikazivala na travnjaku samo zorno reflektiralo enormni nered u klubu. Danas je sve očiglednije da Grabovac, dočekan kao konačno rješenje, čovjek iz nogometa, čovjek iz grada, čovjek koji je gotovo savršeno rješenje za čelnog čovjeka kluba - nije dobro rješenje. Zašto? Zato jer u sezoni koja je gotovo od starta mirisala na barut nije znao, niti htio povući konkretne, čvrste poteze, što se od predsjednika i te kako očekuje. Čučao je Grabovac u zaleđini, čekajući da netko drugi riješi situaciju. U tom je segmentu imao i te kakvu sreću. Jer, dopredsjednik Robert Ježić u prvom redu, a do njega Sanjin Krigin (predsjednik u prošlom mandatu) odradili su ono što nije Grabovac. Ugasili su vatru kada je bilo najvažnije...</p>
<p>Nije, dakako, Grabovac jedini problem. Uz njega, postoji još nekoliko »fikusa« u klubu, čiji je smisao postojanja praktički čekanje dana isplate plaća. Njihovih, naravno. Nedostatak direktne podjele poslova i posebno odgovornosti, rezultirao je kaosom, koji je generirao mizernu Rijeku. Dakako, igrače se također ne može amnestirati, na kraju krajeva, oni su profesionalci i morali su sve odraditi drugačije. Ali, oni su, što nije nikakva novost, ne samo u Rijeci, nego u nogometu općenito, samo koristili ono što su krivo radili njihovi »poslodavci«. Ponavljamo, da nije bilo Ježića i Kirigina, koji su kada je voda došla do grla, lupili šakom po stolu i rekli dosta, tko zna što bi bilo.</p>
<p>Što donosi sutrašnjica? Reagirati bi se, žurno i beskompromisno, trebalo odmah. Čistka, koliko god to pretenciozno i teško zvučalo, trebali bi započeti već danas. Mora se, jednom za svagda, postaviti čvrsta nomenklatura, mora se znati tko je za što odgovoran. Naznake da će Rijeka početi rješavati neke stvari postoje, samo je pitanje hoće li biti vremena. Šuška se da već postoji lista pojačanja, a jedno je sigurno - neki bi morali otići. Sigurno je još nešto, nitko živ nema pravo zbog »sljepila« prirediti brojnim riječkim navijačima još jednu ovakvu sezonu. </p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Zašto nas omalovažava predsjednik Hajduka«</p>
<p>Vinkovčani su silno ljutiti na izjavu predsjednika Hajduka Branka Grgića koji tvrdi da im je Dinamo pustio utakmicu / Do nastupa u Kupu Uefa Cibalia može samo ako pobijedi u Splitu, u čemu dosad nikada nije uspjela </p>
<p>VINKOVCI, 25. svibnja</p>
<p> - Mario Čutura u pobjedu Cibalije protiv Dinama ugradio je dva pogotka. Bio je najbolji pojedinac na terenu - borben, rastrčan i efikasan. Sam je sebi na taj način ispisao pozivnicu za povratak u modre odaje iz kojih su ga ove zime izbacili na stražnji izlaz. Ne prvi put, i prošle sezone je morao na posudbu.</p>
<p>- Nisam se osvećivao, igrao sam najbolje što sam mogao. Cibaliji je pobjeda bila neophodna, za razliku od Dinama koji je sve svoje rezultatske probleme riješio. Mislim da se vrlo dobro vidjelo tko je motiviraniji, makar ne treba zbog toga igrače Dinama pribijati na stup srama, napominje Čutura, koji bi se 25. lipnja trebao pojaviti na Dinamovoj prozivci, pa potom odraditi još jednu preostalu godinu ugovora.- Želim se dokazati u Maksimiru, mislim da bi, neovisno o ovoj utakmici, za mene tamo moglo biti mjesta, dodaje Čutura.</p>
<p>Utakmica Cibalije i Dinama mogla je zadovoljiti i one najprobirljivije nogometne gurmane. Bilo je pregršt lijepih akcija, čak pet pogodaka, ali i mnoštvo kartona. Treći žuti karton dobili su u redovima Cibalije Boris Leutar i Mario Čutura, pa neće putovati u Split na završni ogled s Hajdukom, čiji je čelni čovjek Branko Grgić neugodno iznenadio Vinkovčane svojom »pjesmom« o Dinamovom puštanju utakmice Cibaliji, te etiketiranju ovogodišnjeg prvenstva »besmislenim«, čime je bacio blato na zasluženi Cibalijin trijumf. Za Grgića su vjerojatno sva prvenstva u kojima Hajduk nije prvak besmislena, ali skromnost u pobjedi i dostojanstvo u porazu trebali bi biti obrazac ponašanja pravog sportaša. Svojim neprimjerenim izjavama Grgić je pokazao da u duši nije sportaš.Roma, sudionik ovogodišnje Lige prvaka u posljednjem kolu prvenstva kod kuće izgubi protiv Atalante koja se bori za prvoligaški život i nitko u Italiji ne postavlja oko toga pitanje. Jednostavno, Roma je bila demotivirana, nije mogla ni gore, ni dolje, dok je Atalanta uložila maksimum što joj se u konačnici vratilo. </p>
<p>- S Hajdukom smo oduvijek imali sjajne odnose, nema razloga da ih sada mutimo. Hajduk je u Vinkovcima izgubio značajnu bitku u borbi za naslov prvaka, ali Splićani moraju biti ljutiti ponajprije sami na sebe. Cibalia se borila uvijek samo za sebe i svoj obraz, ni za koga drugog, energično kaže Miroslav Gagro, sportski direktor Cibalije.</p>
<p>Vinkovčanima, dakle, nisu potonule sve lađe, iako je jasno da će do eventualnog nastupa u Kupu Uefa doći iznimno teško. Cibalia mora pobijediti u Splitu, u čemu nikad dosad nije uspjela. No, za sve postoji prvi put. Cibalijina forma u očiglednom je usponu, u Split nebeskoplava ekspedicija putuje otvorenog garda, po pobjedu.</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bonačić: »Možda sam retardiran«</p>
<p>»Ne ovisimo više o sebi, nego i o srazu Slaven Belupa i Pomorca. Ništa, sedam dana ćemo živjeti na infuziji, pa ćemo vidjeti hoćemo li ostati živi«, veli trener Šibenika Luka Bonačić</p>
<p>SPLIT, 25, svibnja</p>
<p> - Kolo prije kraja nogometnog prvenstva najveće zanimanje izaziva borba za ostanak između Pomorca i Šibenika. Njihov međusobni ogled u Kostreni završio je remisom, pa je tako Pomorac pretposljednji s 29 bodova, a Šibenik ima bod manje.</p>
<p> Posljednji ide direktno u Drugu ligu, a niži razred pretposljednja momčad Lige za ostanak može izbjeći uspjehom u kvalifikacijama protiv slabijeg između dva prvoplasirana drugoligaša. </p>
<p>Šibenik će dočekati Zadar i mora osluškivati što će se događati u Koprivnici, gdje će Pomorac igrati protiv Slaven Belupa. Luka Bonačić, trener Šibenika, o raspletu borbe za život je rekao:</p>
<p>- Ne ovisimo više o sebi. Ništa, sedam dana ćemo živjeti na infuziji, pa ćemo vidjeti hoćemo li ostati živi. Borba je iscrpljujuća, mnogo je problema i mora biti da samnom nešto nije u redu kada sam se opet prihvatio vađenja vrućih kestena iz vatre. Takvo što bi napravio samo netko retardirdiran ili nepopravljiv fantatik kao ja. Kod nas su treneri poput mačke na autocesti, može ih svatko zgaziti. </p>
<p>O utakmici u Kostreni Bonačić je rekao:</p>
<p>- U prvom poluvremenu smo bili bolji, ali sam bio prisljen mijenjati Grandu jer mu je sudac (Vitković op. p.) prijetio isključenjem, a Jukić se ozlijedio.</p>
<p> Zamislite, pomoćni sudac je psovao moje igrače... </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Podravka Vegeta osvojila Kup 11. put u nizu</p>
<p>KOPRIVNICA, 25. svibnja</p>
<p> - Rukometašice Podravke Vegete jedanaesti su put u nizu osvojile su Kup Hrvatske pobijedivši zagrebačku Lokomotivu 36-24 (18-12). Podravka Vegeta od početka utakmice krenula je vrlo žustro, odlično je branila Knezović pa se rezultat vrtoglavo penjao i do 16. minute, kada je trener gostiju u dva navrata promijenio vratarke, bilo je već 10-3 za domaće. Prvu obranu zagrebačka vratarka Galkina imala je u 20. minuti, na prvi pogodak zagrepčanke Pasičnik čekalo se do 18. a Maide Arslaganić do 22. minute. Lokomotiva je imala mnogo tehničkih pogrešaka što su iskusne Koprivničanke iskoristile preko brzih krila Vresk i Hodak, odnosno asistencija Petike na kružnu napadačicu Harlanjuk. Lokomotiva u prvom poluvremenu nije imala ni najmanje izgleda i pobjednik je već bio poznat. Međutim u drugom poluvremenu Podravka se, po običaju malo opustila, pa je u 36. minuti Lokomotiva došla do samo tri gola manjka, bilo je 19-16. Zagrepčanke su se donekle držale do 38. minute i rezultata 21-17, ali su toliko griješile da nije čudo što je na kraju rezultat bio čak 12 razlike za Podravku. Kod Podravke je za dobar početak najzaslužnija vratarka Sanela Knezović, a najbolja igračica utakmice bila je Snježana Petika, kojoj je ovo bila posljednja utakmica u karijeri, a zaista je šteta što se oprašta od rukometa. U redovima Zagrepčanki, isto kao i u polufinalnoj utakmici dan ranije u Virovitici najbolja i najefikasnija bila je Arslanagić sa devet pogodaka, a do nje možemo svrstati i borbenu Golubić.</p>
<p>• Sportska dvorana </p>
<p>PODRAVKA VEGETA - LOKOMOTIVA: 36-24 (18-12)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Knezović, Petrakova, Vresk 4, Hobjila 8 (6), Harlanjuk 6, Pensa, Hodak 7, Raguž 1, Čuljak 2, Bilobrk 1, Sirovec, Petika 7, Franić</p>
<p>LOKOMOTIVA: Jelčić, Galkina, Knežević 1, Kalchgruber, Martinović, Golubić 4, Bašić, Pasičnik 2, Penezić 1, Arslanagić 9 (2), Pušić 4 (3), Starček 2, Čelina, Trivić 1</p>
<p>SUCI: Giljević (Ploče) i T. Komazin (Metković) GLEDATELJA: 400.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 6 (6), Lokomotiva 8 (5).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 14 min.; Lokomotiva 10 minuta.</p>
<p>CRVENI KARTON: Bilobrk (47., treće isključenje)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Snježana PETIKA.</p>
<p>Ivo Činin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Izraelska vlada prihvatila uspostavu palestinske države</p>
<p>JERUZALEM, 25. svibnja </p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon dobio je u nedjelju odobrenje vlade za mirovni plan, koji predviđa uspostavu palestinske države do 2005. godine, objavio je izraelski radio. </p>
<p> Svladavši otpor desničarskih ministara i članova svoje stranke Likud, Sharon je uspio progurati plan s dvanaest 12 glasova za, sedam protiv i četiri suzdržana.</p>
<p> Izraelski je premijer, pod pritiskom Washingtona, u petak prihvatio dosad najambiciozniji mirovni plan otkako je prije 26 mjeseci preuzeo vladu.</p>
<p> Idući je korak moguće održavanje izraelsko-palestinskog sastanka na vrhu uz nazočnost američkog predsjednika Georgea Busha te početak razgovora o prvim fazama plana - obračunu Palestinaca s militantima i preseljenju nekih židovskih naselja.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush svim silama nastoji uspostaviti trajni mir i na Srednjem istoku. Tako je »loptu povijesne odluke« prebacio na teren Izraelaca i Palestinaca - da oni donesu odluku o planu za uspostavu mira ili o nastavku rata. Nova je palestinska vlada premijera Mahmuda Abbasa, »američko-izraelskog ljubimca«, kako ga nazivaju neki svjetski mediji, prihvatila taj »mirovni plan« u cjelini, pa je problem ostao na izraelskoj strani, gdje su čak i članovi Sharonove vladine koalicije, pripadnici desničarskih stranaka, pružali otpor. </p>
<p>A sada je Sharon jasno rekao da bi odbijanje toga mirovnog plana ugrozilo i zaoštrilo odnose Izraela sa SAD-om, dosad »jedinim pravim i vjernim saveznikom«, iako je on, na čelu svoje stranke Likud, dobio izbore na temelju suprotstavljanja takvome »porazu«. Mirovni plan četvorke ili službenim nazivom »Putni papir«, što ga mediji sve češće nazivaju »Putokazom mira«, kojim kreće i Sharon, postaje realnom mogućnošću da se počne ostvarivati. </p>
<p>M. Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sharon: Došlo je vrijeme da ovaj komad zemlje podijelimo između Izraela i Palestinaca</p>
<p>Izraelski premijer, pod snažnim pritiskom Busha, prihvatio je »Mirovni plan četvorke« o uspostavi mira na Srednjem istoku i palestinske države do 2005. godine</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - »Došlo je vrijeme da ovaj komad zemlje podijelimo između Izraela i Palestinaca«. Tu je izjavu, koja se može smatrati povijesnom, izrekao izraelski premijer Ariel Sharon, a objavljena je u nedjelju u dnevnome listu Yedioth Aharonoth. Sharon je time, izrazivši spremnost da Palestincima ustupi »zemlju u zamjenu za mir«, glasno i jasno napokon prihvatio »Mirovni plan četvorke« o uspostavi mira između Izraela i Palestinaca te palestinske države do 2005. Dosad je izraelski premijer bio vrlo rezerviran prema tome planu, koji je bio objavljen 30. travnja.</p>
<p>Sada je Sharon, očito pod snažnim pritiskom Washingtona, popustio i »zaboravio« sve svoje prijašnje načelne primjedbe na taj plan, te ga je podnio na prihvaćanje svojoj vladi. </p>
<p>Naime, američki predsjednik George W. Bush opsjednut je idejom da, nakon što je postigao pobjedu u ratu u Iraku, svrgavanjem Saddama Husseina, mora uspostaviti trajni mir i na Srednjem istoku odnosno na Levantu, točnije: između Izraela i Palestinaca. Tako je »loptu povijesne odluke« prebacio na teren Izraelaca i Palestinaca - da oni donesu odluku o planu za uspostavu mira ili o nastavku rata.</p>
<p>Nova je palestinska vlada premijera Mahmuda Abbasa, »američko-izraelskog ljubimca«, kako ga nazivaju neki svjetski mediji, prihvatila taj »mirovni plan« u cjelini, pa je problem ostao na izraelskoj strani, gdje su čak i članovi Sharonove vladine koalicije, pripadnici desničarskih stranaka, pružali otpor. A sada je Sharon jasno rekao da bi odbijanje toga mirovnog plana ugrozilo i zaoštrilo odnose Izraela sa SAD-om, dosad »jedinim pravim i vjernim saveznikom«, iako je on, na čelu svoje stranke Likud, dobio izbore na temelju suprotstavljanja takvome »porazu«.</p>
<p>»Putni papir« ili »Putokaz mira«</p>
<p>No, sada Sharonovom odlukom, nakon prošlotjednoga novoga vala palestinskih samoubilačkih napada, koje provode ekstremni teroristički pokreti Hamas i Islamski džihad, na koje je izraelska vojska, kao i uvijek, odgovarala surovom odmazdom, odjednom snažno raste optimizam da je mir na Levantu možda napokon na dohvatu ruke. Naime, Mirovni plan četvorke ili službenim nazivom »Putni papir« (na engleskome: »Road map«), što ga mediji sve češće nazivaju »Putokazom mira«, kojim kreće i Sharon, postaje realnom mogućnošću da se počne ostvarivati.</p>
<p> Prije toga će se predsjednik Bush, vjerojatno, sastati sa Sharonom i Abbasom, možda kod kuće, u Americi, kamo ih je već pozvao, ili negdje »usput«, na Srednjem istoku, ali ne u samome Izraelu. Stoga sada ponovno postaje aktualno pitanje: što obećava i osigurava Mirovni plan četvorke? </p>
<p>Taj »Putokaz mira« sastavili su i prihvatili SAD, Ujedinjeni narodi (UN), Europska unija (EU) i Rusija, ali je tutorstvo nad njim i cijelu brigu za njegovo provođenje preuzeo Washington zbog Bushove opsesije da konačno osigura mir na Srednjem istoku i možda dobije Nobelovu nagradu za mir.</p>
<p>«Putokaz mira« postavlja kao svoj krajnji cilj stvaranje, u tri faze ili etape, »nezavisne, demokratske i priznate palestinske države« koja će živjeti kao dobar susjed Izraela. </p>
<p>U prvoj fazi, do kraja ljeta 2003., treba »prekinuti teror i nasilje«, »normalizirati život Palestinaca« i »uspostaviti palestinske ustanove«. Pritom se naglašava kako Palestinci »odmah moraju prekinuti sve vrste nasilja«. Istodobno, Izrael se »mora povući iz svih palestinskih područja koje je zaposjeo nakon rujna 2000.« i «prekinuti gradnju svih novih useljeničkih naselja, što je počela nakon ožujka 2001.«.</p>
<p>U drugoj fazi, nazvanoj »tranzicijom«, do kraja 2003. sve napore trebalo bi usmjeriti jednome cilju: »stvaranju neovisne palestinske države s privremenim granicama«. No, taj se cilj može postići samo ako se palestinsko vodstvo odrekne svih oblika nasilja i terora te ako je spremno svoju državu utemeljiti na demokraciji te etničkoj i vjerskoj snošljivosti, s tim što se moraju provesti »slobodni izbori«. Dakako, pritom Izrael mora prihvatiti konačne granice dviju država, s tim što će, u međuvremenu, ukloniti i sva useljenička naselja iz prostora koji će pripasti palestinskoj državi.</p>
<p>Napokon, u trećoj fazi mora se, »dobrosusjedskim pregovorima«, do 2005. uspostaviti »konačni status« dviju država, uz završni dogovor o granicama, statusu Jeruzalema, čiji stari dio Palestinci smatraju svojim glavnim gradom, a Izraelci im to zasad ne žele priznati, te o sudbini svi palestinskih izbjeglica (mnogi još žive u logorima, recimo, u Libanonu, Jordanu i Siriji), ali i izraelskih useljenika, njih oko 350.000, koji su se uselili posljednjih deset godina, nakon sporazuma u Oslu o uspostavi Palestinske samouprave u Pojasu Gaze i na dijelu Zapadne obale, koji će, vjerojatno, prema »Putokazu mira«, pripasti palestinskoj državi.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>I Japan najavljuje mogućnost preventivnih napada</p>
<p>To znači da će i japanska vlada primjenjivati nedavno proklamiranu američku doktrinu preventivnih napada / Zašto donedavna skupina sedam najrazvijenijih zemalja, G7, postaje ne samo G8 (uključivanjem Rusije), nego i G9, pozivom Kini da sudjeluje na summitu u Evianu, 3. lipnja </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Kako se suprotstaviti zajedničkim neprijateljima: nuklearnoj prijetnji iz Sjeverne Koreje i deflaciji u svojim gospodarstvima, bile su dvije najvažnije teme susreta Georgea W. Busha i Junichira Koizumija na ranču pored Crawforda, u Teksasu. Kako su priopćili novinarima u petak, američki predsjednik i japanski premijer lako su se suglasili da neće trpjeti nuklearno naoružavanje Sjeverne Koreje i da će poduzeti oštrije mjere ako režim u Pyongyangu ne odustane od nuklearnog programa. </p>
<p>Očito, izravno povezano s ovim susretom, Koizumi je najavio i dvije dramatične novosti. Prva je da Japan ima pravo izvesti preventivni napad na zemlju koja bi ga mogla napasti. To znači da će i japanska vlada primjenjivati nedavno proklamiranu američku doktrinu preventivnih napada. I drugo, Japan priprema izmjene ustava kako bi snage za samoobranu, kako se naziva japanska vojska, dobile status uobičajene vojne organizacije. </p>
<p>Koizumi je time - naravno, u dogovoru s Washingtonom - najavio dramatičnu promjenu u dosadašnjoj japanskoj pacifističkoj politici i dirnuo u dosad zabranjeno područje - izmjenu ustava koji su poslije Drugoga svjetskog rata nametnuli Amerikanci. Zbog agresije u ratu, u ustavu se Japanu zabranilo da koristi silu kao sredstvo u međunarodnim odnosima. Koizumi objašnjava da su samoobrambene snage u biti vojska i nije prirodno da se to ne smije reći. </p>
<p>Japanska vojska je među najsnažnijima u svijetu. Raspolaže sa 258.000 najsuvremenije opremljenih i naoružanih vojnika. No, u svakodnevnom djelovanju, legalno i društveno, gotovo ne postoji, kao da je neka sramota. Donedavno, ni najviši časnici nisu uživali ništa od društvenog statusa i povlastica uobičajenih u ostalim državama. To se počelo vidljivo mijenjati tek od rata u Afganistanu, kad su japanski brodovi logistički podržali Amerikance. Iako nisu izravno sudjelovali u ratu protiv Iraka, japanski brodovi u Arapskom moru omogućili su brodovima koalicije da preuzmu druge zadatke. </p>
<p>Iako su Koizumijeve izjave o preventivnom napadu usmjerene prvenstveno prema Sjevernoj Koreji, najave o vojnim operacijama izvan Japana sigurno će uznemiriti mnoge žrtve japanske agresije u Drugome svjetskom ratu, prvenstveno Kineze, Filipince i Korejance. </p>
<p>Bush i Koizumi mogli su razmijeniti iskustva i o drugoj neposrednoj i također opasnoj prijetnji - deflaciji. Poput opasnog virusa, petogodišnji pad cijena temeljito je zarazio japansko gospodarstvo, uništava banke, smanjuje profite korporacija i štedišama oduzima prihode od kamata. Kamatne stope su već četiri godine gotovo na nuli. Nije mnogo pomoglo ni što je vlada 1999. godine u posrnule banke ubrizgala 80 milijardi dolara. U prvom tromjesečju ove godine cijene u Japanu pale su za rekordnih 3,5 posto. Poslije tri godine neodlučnosti, japanska vlada se konačno počela suočavati s krizom, ali se nikako ne može dogovoriti o lijekovima, a mnogi sumnjaju može li se spirala deflacije uopće obuzdati. </p>
<p> Slično, tri godine poslije naglog potresa na svjetskim burzama, i Amerikanci (kao i Nijemci, Francuzi i ostali Europljani) počinju osjećati slične prijetnje. Deflacija je podjednako opasna kao i inflacija, neki misle da može biti i opasnija, jer su sredstva za njeno obuzdavanje ograničena. K tome, ako najrazvijenija gospodarstva svijeta ne ozdrave, oboljet će i svi ostali. </p>
<p>Američke su financije još uvijek znatno zdravije i po uzburkanim vodama plove uspješnije od japanskih. Na prvi pogled začudno, zajednički im je izazov - Kina. Najmnogoljudnija država, nekadašnji bolesnik Azije, postala je najuspješnija tvornica svijeta. Izbacuje robu u takvim količinima i tako jeftino da ni Amerikanci ni Japanci nemaju mnogo izbora nego kupovati kinesko. Iako blagodat za potrošače, koji mogu kupovati robu znatno povoljnije nego prije nekoliko godina, poplava jeftinih proizvoda pokrenula je zlokobni pad cijena koji je uništio računice mnogima širom svijeta. I milijune proizvođača ostavio bez posla. </p>
<p>U prošlosti, to bi dovelo do uspostavljanja tarifa i uvoznih zabrana. Danas to više nije moguće, jer su upravo Amerikanci i Japanci najčešći većinski vlasnici tvornica u Kini koje proizvode jeftinu robu i - deflaciju. Primamljeni jeftinom radnom snagom, niskim porezima i ostalim pogodnostima, prebacili su u Kinu najrazličitiju proizvodnju, od sportske odjeće i obuće do kompjutera i ostale elektronike. </p>
<p>I to je jedan od ozbiljnijih razloga da donedavna skupina sedam najrazvijenijih zemalja, G7, postaje ne samo G8 (uključivanjem Rusije), nego i G9, pozivom Kini da sudjeluje na summitu 3. lipnja u Evianu. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dani milosrđa za BiH su prošlost, tvrdi Ashdown</p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown u otvorenom pismu građanima Bosne i Hercegovine u povodu godišnjice preuzimanja mandata u ovoj zemlji kaže da europski lideri neće otvarati vrata iz pukog milosrđa i da su reforme nužne da ova zemlja dobije šansu za ulazak u EU</p>
<p>SARAJEVO, 25. svibnja</p>
<p> - »Dani milosrđa su prošli. Sada je budućnost BiH u njezinim rukama. Europski lideri nam neće otvoriti vrata iz pukog milosrđa. Ukoliko ne provedemo reforme i ne dosegnemo europske standarde, ostat ćemo siromašni i izvan okvira Europe.</p>
<p> Sasvim jednostavno: Ukoliko to ne učinimo sami, nitko drugo to neće učiniti umjesto nas«, upozorio je Visoki predstavnik međunarodne zajednice i posebni europski povjerenik u BiH Paddy Ashdown u otvorenom pismu građanima Bosne i Hercegovine u povodu godišnjice preuzimanja mandata u ovoj zemlji.</p>
<p>Osvrćući se na proteklo razdoblje, Ashdown navodi da je tijekom proteklih godinu dana postignuto mnogo, »ali pred nama je još mnogo toga što treba učiniti«.</p>
<p>»Kada sam počeo raditi ovaj posao, rekao sam da će moji prioriteti biti pravda i posao. Te oblasti su još uvijek moji prioriteti, jer znam da su i za vas najvažniji.</p>
<p>Promjene su često vrlo teške. Ponekad je ovdje u BiH teško vidjeti rezultate dok se čovjek bori sa svakodnevnim problemima, koji su često vrlo teški. Međutim, polako ali sigurno ostvarujemo istinski napredak«, tvrdi Ashdown.</p>
<p>On je kao ključni uspjeh tijekom svoga mandata u BiH, naveo uspostavljanje različitih sredstva za borbu protiv kriminala, pa bi tako, primjerice, Sud BiH uskoro trebao početi raditi na svom prvom predmetu, a otkriva se i korupcija velikih razmjera u javnim poduzećima. Uvodimo red i na političkoj sceni. »Drastično smo smanjili imunitet političara i zahtijevali od njih da preuzmu političku odgovornost kad stvari krenu pogrešnim tokom«, tvrdi Ashdown, upozoravajući ipak da su u BiH politika, korupcija i kriminal još uvijek suviše tijesno povezani, i te veze moraju biti prekinute.</p>
<p>»Iako još uvijek nismo oslobodili BiH od ratnih zločinaca koji bacaju sjenu na ovu predivnu zemlju, nedavno smo počeli borbu protiv onih koji pomažu i financiraju ratne zločince, zamrzavanjem njihovih sredstava i onemogućavanjem njihovog odlaska u Europu«, kaže Visoki predstavnik.</p>
<p>Ashdown tvrdi da će aktivnosti na uspostavi pravne države, dugoročno gledano, pomoći da se u BiH privuku investicije i nova radna mjesta. Po njegovim riječima, BiH je već sada bolje mjesto za poslovanje nego što je bila prije godinu dana, zahvaljujući reformama. Među uspjesima Ashdown je naveo i uspostavu odgovarajuće središnje vlade s premijerom na čelu, kao u svakoj normalnoj demokratskoj zemlji u Europi.</p>
<p>»I konačno smo počeli raščišćivati nered u našim oružanim snagama i obavještajnim službama, nakon afere o izvoza naoružanja u Irak te špijunske afere. Svima je jasno da je neophodna reforma sistema sigurnosti u BiH. Sada će se do nje i doći«, poručuje Ashdown.</p>
<p>Dakle, pokrenuli smo proces. Ali samo pokrenuli. »Pred nama je dug put i moramo ubrzati korak. Ova zemlja mora dati svoj doprinos u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u regiji. Moramo ubrzati proces ekonomske reforme. Bojim se da nam predstoji težak period prije nego što dođe do poboljšanja. Ali nemamo izbora. Nema lakog načina da se provedu reforme, kao što smo vidjeli na primjerima Mađarske, Poljske i drugih zemalja. Sve zemlje u ovoj regiji jednoga dana će se priključiti Europi. Ali zemlje koje budu najbrže provodile reforme, najbrže će se naći u Europi. A mi već riskiramo da zaostanemo za drugima«, zaključio je Ashdown.</p>
<p>»Zbog toga sam i dalje optimista kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ovo je izuzetna zemlja s talentiranim i odlučnim ljudima. Zajedno smo postigli napredak tokom proteklih godinu dana. Ali u godini koja je pred nama moramo još dalje i brže«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Zašto se o Prevlaci šuti</p>
<p>Nedavno smo u emisiji Gorana Milića »Brisani prostor« imali priliku vidjeti vrlo zanimljiv prilog o današnjem stanju na Prevlaci. A ono je poražavajuće, lošije nego kad su UN-ovi promatrači napustili Prevlaku. Nakon svečane primopredaje uz prigodne govore, sviranje hrvatske himne i podizanja zastave, sve se vratilo na staro.</p>
<p> Zastava je skinuta, vlasnici i dalje ne mogu na svoja zemljišta, razminiranje, ukoliko mina uopće ima, nije ni počelo. Nikakvi se radovi ne izvode, ništa se ne uređuje, i dalje je sve zapušteno a pristup ovom zemljištu je zabranjen, odnosno dozvoljen samo uz policijsku pratnju.</p>
<p> Ribari ne smiju loviti ribu, uz iznimku sportskih ribolovaca, ali oni i ne dolaze jer nije određena granica na moru. Samo policijski čamac sa crnogorskim i našim policajcima, koji povremeno nadziru ovaj dio »ničijeg« mora. Opravdano je stoga postaviti pitanje: je li je ovakvo stanje mrtvila rezultat nemara i nebrige hrvatskih vlasti, ili je pak u Protokolu kojeg je Republika Hrvatska utvrdila sa Crnom Gorom i Srbijom prihvaćena i obaveza da se nakon preuzimanja Prevlake ovdje ne smije ništa raditi bez suglasnosti druge strane te da se hrvatska zastava mora ukloniti čim prođu svečanosti primopredaje.</p>
<p>Možda je zastava uklonjena jer pogled na nju iritira neke s druge strane granice. U svakom slučaju za taj postupak koji duboko vrijeđa većinu građana Hrvatske trebalo bi dati i službeno objašnjenje kako se ne bi širile proizvoljne glasine. Da sve ovo nije baš bezazleno i slučajno vidi se i iz napisa objavljenog u Vjesniku od 17. svibnja u kojemu stoji kako su ministar financija i ministrica turizma Republike Hrvatske posjetili 13. svibnja Prevlaku i tom prilikom najavili kako će na tom području uskoro početi radovi na postojećim objektima koji bi trebali biti preuređeni u apartmansko naselje »Park Prevlaka«.</p>
<p> Kako su radovi najavljeni isključivo kao projekt Vlade RH, ovo se prema izjavi glasnogovornika crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore protivi duhu Protokola o Prevlaci koji navodno predviđa zajedničku izgradnju turističkih sadržaja na poluotoku.</p>
<p> Ne smije li dakle RH doista prema ovom Protokolu samostalno graditi turističko naselje? Znači li to da je i suverenitet nad ovim područjem na neki način podijeljen. Može li se time objasniti i skidanje hrvatske zastave. Je li i ovaj poluotok sada manje više »ničija« zemlja kao i morski pojas uz kopno kojeg zajednički nadziru dvije policije? Ne dovodi li nas Protokol o Prevlaci na neki način u sličan (nepovoljan) položaj kojega imamo i s granicom na moru u Piranskom zaljevu, pošto je Vlada (brzopleto) potpisala odnosno parafirala sporazum o granici sa Slovenijom.</p>
<p> Bilo bi svakako poželjno da o svim ovim pitanjima naša Vlada izda službeno objašnjenje, a neobično je da ni saborski zastupnici nisu u Saboru postavili nijedno pitanje.</p>
<p>mr. ZLATKO ŠPORER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sanader vjeruje da će presudnu ulogu odigrati »američka karta«, a ne hrvatski birači</p>
<p>Ovih dana čitamo kako dr. Ivo Sanader podupire američku akciju prikupljanja potpisa o tzv. ne izručivanju državljana Sjedinjenih Američkih Država sudu u Haagu. On, što više, traži od hrvatske vlade da se svrsta u red potpisnika te akcije.</p>
<p>Pitanje je, zašto Ivo Sanader bezrezervno podržava Amerikance? Odgovor se, čini mi se, krije se u Sanaderovoj ambiciji da bude slijedeći premijer Hrvatske.</p>
<p>Ako se prihvati činjenica, a Sanader u to ne dvoji u svojim nastupima, da je ova koalicija došla na vlast uz pomoć »svijeta«, zašto ne bi i on zaigrao na kartu »svijeta«, osobito kad se zna da su hrvatski birači nestalni i prevrtljivi. Uostalom, u zadnje vrijeme su se pojavili još neki na političkoj pozornici koji pretendiraju na glasove »hadezeovih« glasača.</p>
<p>U svakom slučaju, Ivo Sanader, u čežnji za premijerskom foteljom, kao da ne vjeruje da bi presudnu ulogu mogli odigrati hrvatski birači. On kao da više vjeruje nekom drugom, u ovom slučaju Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Te sumnje pojačava i činjenica da se Ivo Sanader, koji se poziva na kršćanstvo - bivši je bogoslov i student teologije u Rimu - ne susteže otvoreno stati protiv službenog i čvrstog stava Crkve kada su u pitanju Sjedinjene Države. </p>
<p>Zanimljivo je da se Sanader ne žali mnogo na medijsku blokadu, jer mu u stvari ona dobro i dođe. Naime, u suprotnom bi morao nastupiti s nečim konstruktivnijim, a ne da samo ponavlja kako sadašnja vlast nije ništa učinila od onoga što su obećali. To nam je svima poznato. A svoj navodni Plan za Hrvatsku, ako uopće postoji, a o kojem govori na svojim javnim nastupima, Sanader krije kao zmija noge.</p>
<p>Na kraju se javno pitam, ako Ivo Sanader, navodno nastavljač Tuđmanova državotvorstva, postane stvarno premijer Hrvatske, na kakve ćemo još zahtjeve Amerike morati pristajati i na što ćemo sve morati stavljati potpise? </p>
<p>BRANKO LOVRIĆ Split</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zašto je toliko važna raspodjela vlasništva, rada, dobara i sredstava</p>
<p>Za vlasništvo nad nečim, bez obzira koliko vrijedilo, prihvaćeno je pravilo da je neprikosnoveno i neupitno. Samo rijetko se pita kako je netko do toga došao. No, postoji vlasništvo kojim se ne mogu stvarati nova sredstva kao što je dohodak, a može i gubiti vrijednost.</p>
<p>Rad i raspodjela rada, te radom stvorena sredstva i raspodjela tih sredstava između onih koji su vlasnici sredstava rada i onih koji su rad obavili, veoma je važno za svaku zemlju. Suvremeni, razvijeni čovjek to razrješava, u osnovi sporazumijevanjem.</p>
<p>Međutim, za sporazumijevanje nema prihvaćenih kriterija po kojima bi se to, barem približno, radilo u svim zemljama. Radi toga su od države do države stanja različita. Kako i ne bi bila, kad blizu devedeset posto stanovnika svijeta živi u situacijama, gdje nije organizirano zaposlenje iz kojega proizlazi plaća za rad, pa zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a iza toga mirovina i liječenje do kraja života. Mi, izgleda, živimo u okruženju i državi, gdje se od rođenja, kao pravo čovjeka, prihvaća pravo na zdravstvenu zaštitu, na odgoj i obrazovanje, na rad, na mirovinu poslije odrađenog zakonom utvrđenog staža...</p>
<p>Ali nikako da se dogovorimo o tome kako da od rezultata rada »normalno« živimo, kao i kako da se u mirovini »živi« od svoga minulog rada.</p>
<p>Ponekad se rade usporedbe sa zapadnim zemljama i navodi se kako neka zanimanja moraju biti dobro plaćena. Čini mi se da svi u raspodjeli moramo dijeliti ukupno stanje svoje zemlje, a prema ukupnim rezultatima sviju nas. Mogao bi tako čistač ulica našeg grada tražiti usporedbu sa svojim kolegom što čisti ulice Berna ili Ženeve. </p>
<p>Razina plaća i mirovina u usporedbi s cijenama roba i usluga stvara kupovnu moć građana, pa kupovna moć snizuje cijene nekih roba i usluga.</p>
<p>Tada u puno povoljniji položaj dolazi 1.400.000 onih što rade sa plaćom, prema onih 1.050.000 što su u mirovini jer je prosječna mirovina 45 posto prosječne plaće.</p>
<p>Posebno je interesantan položaj onih 140.000 do 180.000 sada zaposlenih koji će otići u mirovinu od 2003. do 2009. godine kada će u obračun za buduće mirovine ulaziti od 22 do 40 godina staža, što će im osjetno umanjiti mirovinu. Tako će oni umirovljenjem doći u lošiju situaciju, nego oni što su u mirovini prije 1999. godine, kada im je u obračun uzimano 10 najpovoljnijih uzastopnih godina mirovinskog staža.</p>
<p>Ako se usporedi samo plaće i mirovine, mora se doći do zaključka da je za više od polovice umirovljenika u Hrvatskoj došlo do ugrožavanja osnovnog ljudskog prava, što znači i prava na život. </p>
<p>NIKOLA VICKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Nekoliko lanaca razbijeno, ali uspjeh je polovičan </p>
<p>Istarsko i riječko narko tržište ostalo bez 1,2 kilograma heroina / Niti u jednom slučaju na sudu nije prošla optužba o postojanju »zločinačke organizacije«</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Djelatnici odjela kriminaliteta droga policijskih uprava hrvatskih županija u koordinaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova od početka su tekuće godine »razbili« nekoliko lanaca dilera droge prilikom čega je veća skupina ljudi uhićena te zaplijenjena velika količina droge procijenjene na nekoliko milijuna kuna.</p>
<p>Posljednji slučaj uspješnog i koordiniranog otkrivanja i praćenja te privođenja osumnjićenih bio je proteklog vikenda na narkotransferzali Pula-Rijeka-Zagrebu, a čiji se glavni koordinator Alen Batinić nalazi od ranije u pritvoru u Rijeci, kada je uhapšen prilikom razbijanja riječkoga narkolanca. </p>
<p>Nakon privođenja trojice članova grupe u Puli, u subotu navečer u Rijeci je privedeno istražnoj sutkinji Srebrenki Šantić još četvero članova narko lanca - Franči Tomulić (32) i Marin Knežević (22) iz Rijeke, Milan Podnar (28) sa senjskoga područja te Snježana Crnković iz Zagreba. Za razliku od Riječana, pulski predstavnici Županijskog državnog odvjetništva nisu dali puna imena privedenih i pritvorenih, već samo inicijale. Ipak, zna se da je svako od tri središta dalo po jednoga člana narko koordinacije, ali se pretpostavlja da krug još uvijek nije zatvoren.</p>
<p>Činjenica da je ovom akcijom istarsko i riječko tržište ostalo bez 1,2 kg heroina, koji je trebao biti pomiješan sa dva kilograma maltoze nedvojbeno će izazvati šok na tome tržištu, ali kako reče načelnik PU istarske Loris Kozlevac, ovo je već četvrti ovogodišnji »grom« u istarsko narko tržište. Četvrti puta, naime, policija je uspjela oduzeti veće količine droge i razbiti lance narko dilera. Kako je izjavio županijski odvjetnik Vlatko Nuić, trojicu čelnih »narko bosova« čeka zatvor od 20 do 40 godina, a niže rangirane do 12 godina. U također uspješnoj akciji razbijanja narko lanca zadarska je policija prije nepunih mjesec dana u suradnji s PU splitsko-dalmatinskom privela 15 osoba sa zadarskog područja zbog sumnje za udruživanje radi preprodaje opojnih droga i posredovanja u preprodaji. </p>
<p>Tada je policija pretragom stanova osumnjićenih pronašla 170 grama heroina, 5,5 grama marihuane, 108 grama sredstava za miješanje s heroinom i drugim opojnim drogama, 120 tisuća kuna, 4.600 eura, 100 komada streljiva za pištolj i pušku, te dvije ručne bombe. </p>
<p>Još jedno uspješno razbijanje lanca dilera droge zabilježen je i na riječkom području krajem travnja kada je istarska je policija u suradnji s primorsko-goranskom policijom privela 17 hrvatskih državljana, žitelja Istarske i Primorsko-goranske županije, osumnjičenih za protuzakonito prebacivanje ljudi preko granice i krijumčarenje droga. Dalo se naslutiti kako je tada tajno privođenje osumnjićenih pokazivalo kako je bila riječ o dijelu međunarodnog krijumčarskog lanca, kojeg su u suradnji sa Interpolom i Uskokom prekinuli službenici Kriminalističkog odjela policijskih uprava Istarske i Primorsko-goranske županije.</p>
<p>Zarebačka se policija također može pohvaliti s »razbijanjem« nekoliko većih skupina koje su se bavile preprodajom droge.</p>
<p> Među poznatijim grupama svakako su bile ona Igora Gavrana sa Dubrave, koja se bavila preprodajom amfetamina, kada je zaplijenjeno oko 10 kg te droge. Od većih grupa koje su se bavile preprodajom heroina treba izdvojiti one Marija Erkapića, te Selvera Saliija, dok je kao vođa jedne od skupina »specijaliziranih« za kokain bio prijavljen Saša Vukadin. </p>
<p>No, sudski postupak protiv Vukadina prije nekoliko dana »neslavno« se urušio na zagrebačkom Županijskom sudu. Vukadin, naime, jeste osuđen na dvije godine zatvora, ali samo zbog preprodaje dvadesetak grama kokaina, što s obzirom na prvobitnu kvalifikaciju, koja je obuhvaćala »zločinačku organizaciju«, pranje novca i udruživanje radi preprodaje, predstavlja poraz tužiteljstva i policije. </p>
<p>Zanimljivo je da se u nekim slučajevima pojavljuju isti ljudi. Tako se npr. Shatmana Baftija, trgovca heroinom osuđenog na 15 godina zatvora, koji je bio dobavljač Rajka Momčilovića, dilera osuđenog u postupku tzv. zločinačkoj organizaciji u Remetincu, tereti da je bio i dobavljač heroina Mariju Erkapiću. Baftiju se tako, kao drugooptuženome, sudi i u sudskom postupku protiv Erkapića. Selveru Saliiju se pak sudi zbog 19 kg heroina koje je policija pronašla u posebno izrađenom bunkeru »peugota« na graničnom prijelazu u Bregani. </p>
<p>Marin Dešković, Damir Herceg, Mirko Urošević, Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pet mjeseci uvjetno za »mater komunjarsku«</p>
<p>VARAŽDIN, 25. svibnja</p>
<p> - Franjo Puškadija pravomoćnom je presudom varaždinskog Općinskog suda osuđen na pet mjeseci uvjetnog zatvora, uz jednogodišnji rok kušnje, zbog uvrede i tjelesnog ozljeđivanja. Dužan je i privatnom tužitelju Branku Buniću isplatiti 3.446 kuna, a vještaku tisuću kuna. </p>
<p> Bunić je protiv Puškadije podnio privatnu tužbu jer ga je 20. svibnja 2001. godine u prostorijama Društvenog doma u Poljani Biškupečkoj uvrijedio, opsovavši mu »komunjarsku mater«, a potom ga šakom izudarao po licu i glavi. </p>
<p> Puškadija je u svojoj obrani ispričao da su spornoga dana bili lokalni izbori, a on je u prostorije doma, gdje je bilo uređeno biračko mjesto, došao kao HDZ-ov promatrač.</p>
<p> Tamo je zatekao Bunića i upitao ga u kom je svojstvu on došao, a Bunić mu je odgovorio da je došao kao promatrač SDP-a. Ja sam se, rekao je Puškadija, tome jako začudio, te sam ga upitao kako to da je sad došao kao promatrač SDP-a, a nedavno se s nama veselio na predizbornom skupu HDZ-a. Optuženi nije do tada uopće znao da je Bunić član SDP-a i da je u toj stranci aktivan.</p>
<p> Na njegovo je pitanje, kazao je optuženi, Bunić počeo svašta govoriti na račun HDZ-a, »da su lopovi i da su sve pokrali te da ih sve treba zatvoriti«, a za njega osobno je rekao da je »lopov i nepismen«. Sve su to čuli i članovi biračkog odbora, a Puškadija se prisjetio i da je netko komentirao kako je nedavno Buniću dao 100 kuna za muziku na HDZ-ovom skupu, a sad ga Bunić vrijeđa. </p>
<p> Puškadija je priznao da je, nakon što je Bunić verbalno napao njegovu stranku, došlo do uzajamnog vrijeđanja te da mu je sigurno rekao da je »komunjara«, a možda i »opsovao mater«. Predsjednik biračkog odbora od njih je zatim zatražio da napuste biralište, a Bunić je prijetio da će zvati policiju. Optuženi je rekao i da misli da je Buniću netko dao mobitel, »no njime se nije znao poslužiti«, pa je prvi izašao iz doma. Puškadija se još kraće vrijeme zadržao, a potom je i on otišao kući. </p>
<p>Kasnije je, kad je već bio kod kuće, netko od susjeda došao k njemu i upitao ga kako je došlo do toga da je istukao Bunića, što je njemu bio »prvi glas«, jer osim riječi koje su izmijenili, među njima nije bilo nikakva sukoba. Ni u jednom trenutku, rekao je optuženi, nisam napao privatnog tužitelja, spreman sam se i danas s njim pomiriti i pružiti mu ruku, jer obojica živimo u maloj sredini.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poslujući s nepostojećim tvrtkama zaradili devet milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Saslušavanjem knjigovodstvene vještakinje Mirte Tomljanović, nastavljeno je na Županijskom sudu suđenje bivšem generalnom direktoru »Badela« d.d. iz Sesveta, Ferdinandu Jukiću, njegovu zamjeniku Ivanu Devčiću i Mati Jelaviću, savjetniku direktora prodaje.</p>
<p> Tereti ih se da su »crnom prodajom« oko 370.000 litara rafiniranog etilnog alkohola, tzv. rafinadu, oštetili poduzeće za više od 9.000.000 kuna. Dio je navodno otpremljen u Jukićevo poduzeće »Elf commerce«. </p>
<p>Naime, optuženi su da su od srpnja 1995. godine do travnja 1996. organizirali prodaju i transport rafinade, mimo redovne službene evidencije. Radili su to tako što su internom dokumentacijom fiktivno prebacivali taj alkokohol iz jednog skladišta u drugo, gdje su ispostavljali tzv. ručne otpremne naloge, čime su izbjegli evidentiranje otpremanja u AOP sistemu.</p>
<p>Prema riječima, pak, vještakinje, ustanovila je da je u nekoliko slučajeva ručnih naloga rafinadu prevozio »Elf transport« vozač, a izlaze kroz evidenciju porte u dane koji su također bili na ručnom nalogu, kao i u drugim tvrtkama, tako i, primjerice i tvrtki »Vranice Badel« ispostavlja fakture koje ova tvrtka ne plaća, jer osporava primitak rafinade.</p>
<p>Vještakinja je iskazivala i o tvrtki »Jovčevski«, koja se navodi kao kupac u 1995. godini, a ne prolazi kroz poslovne knjige »Badela«. Na tvrtku »KGK Ozalj« adresirana su četiri ručna otpremna naloga, Zanimljivost je da ta tvrtka u svojoj proizvodnji ne treba alkohol niti ga je ikada kupovala ili naručivala, pa ni od »Badela«. U slučaju pak tvrtke »Mladost promet« Šibenik, s kojom je »Badel« također navodno poslovao, »iz stanja spisa proizlazi da ta tvrtka uopće ne postoji«.</p>
<p>Jedan od Jukićevih branitelja, odvjetnik Petar Šale, unakrsno je ispitivao vještakinju, te rekao »ovdje se sudi ljudima na temelju nalaza, a Vi ne znate ništa«. Sudac je ga prekinuo i upozorio da »bira riječi kojima se koristi u ostvarenju svojeg prava«. Odgovorila je da je stečaj za »Badel« pokrenut na inicijativu Porezne uprave zbog neplaćenog poreza. Nije znala je li stečaj zaključen, je li »Badel« likvidiran ili je prodan jer se to sve događalo nakon vještačenja.</p>
<p>U dosadašnjem tijeku postupka, koji traje oko godinu dana, zakazano je već dvadesetak rasprava, a Jukić je bio i u disciplinskom pritvoru, jer se nije odazivao na sudske pozive. Inače, on se i dalje brani šutnjom, a u istrazi je izjavio da, ne samo da nije kriv, nego u njegovo vrijeme nije bilo nikakve ilegalne distribucije. Devčić je iznio široku obranu, uz napomenu da je sve radio po Jukićevu nalogu, te da je tražio da se svi ručni nalozi »dovedu na čistac«. </p>
<p>Jelavić se također branio šutnjom. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poginuo sletjevši autom u odvodni kanal</p>
<p>ZABOK, 25. svibnja</p>
<p> - Pedesetpetogodišnji Josip Očić (55), poginuo je u subotu navečer u naselju Vića Sela, kad je automobilom sletio sa ceste. </p>
<p>Prema priopćenju krapinsko-zagorske policije, Očić je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad volanom i sletio sa ceste u odvodni kanal. </p>
<p>Preminuo je na mjestu nesreće, a putnici u njegovom automobilu B. S. (37) i A. T. (18) zadobili su teške tjelesne ozljede i zadržani su na bolničkom liječenju. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nađen mrtav u stanu</p>
<p>OSIJEK, 25. svibnja</p>
<p> - Pedesetčetverogodišnji Zvonko Bogdan iz Osijeka pronađen je mrtav u subotu oko podneva u svome stanu u Svilajskoj ulici. </p>
<p>Na mjestu događaja policija je obavila očevid kojim je utvrđeno kako je Zvonko Bogdan na spomenutoj adresi živio sam te da je bio teško bolestan. Iako nema tragova koji bi upućivali na to da je riječ o ubojstvu, istražni sudac osječkog Županijskog suda koji je vodio očevid zatražio je da se na tijelu pokojnika obavi obdukcija kako bi se utvrdio uzrok smrti.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zatečen sa 7,5 grama marihuane </p>
<p>SENJ, 25. svibnja</p>
<p> - Senjski policajci u subotu su u večernjim satima zaustavili automobil splitske registracije u kojem se kao putnik nalazio A.Č. (25) iz Segeta. Kod njega su pronašli 7,5 grama zelene biljne materije za koju je preliminarnim vještačenjem utvrđeno da je riječ o marihuani. </p>
<p>Droga je upućena u centar za kriminalistička vještačenja MUP-a, a nad A.Č. provedena je kriminalistička obrada, nakon čega je protiv njega zbog počinjenog kaznenog djela zloporabe opojnih droga Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću podnesena kaznena prijava. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zatečen sa 7,5 grama marihuane </p>
<p>SENJ, 25. svibnja</p>
<p> - Senjski policajci u subotu su u večernjim satima zaustavili automobil splitske registracije u kojem se kao putnik nalazio A.Č. (25) iz Segeta. Kod njega su pronašli 7,5 grama zelene biljne materije za koju je preliminarnim vještačenjem utvrđeno da je riječ o marihuani. </p>
<p>Droga je upućena u centar za kriminalistička vještačenja MUP-a, a nad A.Č. provedena je kriminalistička obrada, nakon čega je protiv njega zbog počinjenog kaznenog djela zloporabe opojnih droga Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću podnesena kaznena prijava. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Remont u »Našicecementu« u jeku građevinske sezone </p>
<p>O poremećaju na tržištu svjedoči i cijena cementa koja je dostigla 95 kuna za metar, a prije toga je bila nešto više od 60 kuna/ Ne radi se o uobičajenom remontu, nego o kapitalnoj investiciji vrijednoj 18 miliuna eura, kažu u Upravi tvrtke i ističu da su to pravodobno najavili/ U pitanju i proizvodnja elemenata za popločenje središnjega platoa osječke zračne luke gdje će se održati središnje euharistijsko slavlje Svetog Oca</p>
<p>ĐAKOVO, 25. svibnja</p>
<p> - Osim suše, koja je zahvatila Slavoniju, tom dijelu Hrvatske već mjesec dana nedostaje i cementa. O poremećaju na tržištu svjedoči i cijena cementa koja je dostigla 95 kuna za metar, a prije toga je bila nešto više od 60 kuna.
Upućeni tvrde da je u Hrvatskoj već duže vrijeme očit nedostatak cementa zbog povećanog opsega građevinskih radova. </p>
<p>No, osim povećane potražnje, što je i logično u jeku građevinske sezone, na manjak cementa na slavonskom tržištu najvećim je dijelom utjecala činjenica, što je u jednom od najvećih proizvođača toga građevinskog materijala u Hrvatskoj, »Našicecementu«, u tijeku rekonstrukcija cjelokupnog postrojenja za proizvodnju klinkera i gradnja mlinice ugljena. </p>
<p>»Kako se ne radi o klasičnom, odnosno uobičajenom remontu, nego o kapitalnoj investiciji koja se u 'Našicecementu' događa prvi put, logično je da je došlo do privremenog poremećaja u proizvodnji cementa«, navode u Upravi tog poduzeća. Napominju također da je cilj te investicije od 18 milijuna eura povećanje proizvodnoga kapaciteta, smanjenje emisije i štetnoga utjecaja na okoliš, smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije, te da su o tome na vrijeme obavijestili svoje stalne kupce. </p>
<p> Nedostatak cementa najviše osjete individualni kupci, jer »Našicecement« količine kojima raspolaže prije svega usmjerava na industrijske potrošače. Stoga se oni pokušavaju snaći na različite načine, od uvoza iz Mađarske do cementa drugih hrvatskih proizvođača. </p>
<p>No, to nije dovoljno, a u kakvoj se situaciji neki od njih nalaze možda najbolje govori primjer vlasnika »MI Bloka« Zdravka Miličevića iz Gašinaca, jednog od većih proizvođača betonskih elemenata u ovom dijelu Hrvatske. Osim ranije dogovorenih poslova, njemu u pitanje dolazi realizacija i novih, među kojima je i proizvodnja elemenata za popločenje središnjega platoa na osječkoj sportsko-poslovnoj zračnoj luci, gdje će se održati središnje euharistijsko slavlje pape Ivana Pavla II. </p>
<p>Opskrba slavonskoga tržišta cementom, mogla bi se početi normalizirati tek u lipnju, za kada je najavljen završetak rekonstrukcije cjelokupnog postrojenja u »Našicecementu«. </p>
<p> Situacija u opskrbi tržišta cementom podsjeća na vrijeme prije dvadesetak godina, kada ga također nije bilo i kada ga se gotovo plaćalo »suhim zlatom«. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Grupe Zagrebačke i Privredne banke još uvijek nadziru polovicu tržišta</p>
<p>S najvećim minusom prošlu je godinu završila Nova banka (gubitak nakon oporezivanja od 90,1 milijun kuna) / Dok talijanske bankarske grupacije nadziru polovicu hrvatskog tržišta, oko 35 posto aktive bankovnog sustava kontroliraju austrijsko-njemačke banke</p>
<p>Aktiva svih hrvatskih banaka u prošloj je godini porasla za 17,32 posto i iznosila gotovo 174,14 milijardi kuna. Na razini bankovnog sustava u 2002. godini ukupna neto dobit iznosi 2,074 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti kapitala 17,15 posto. Kako proizlazi iz zbirnih podataka koje je objavila Hrvatska narodna banka, na temelju revidiranih podataka o poslovanju banaka, od ukupno 46 novčarskih kuća godinu su s neto gubitkom završile samo četiri banke. </p>
<p>Listu gubitaša predvodi Nova banka (minus od gotovo 90,1 milijun kuna), a za njom slijede Primus banka (gubitak od 19,52 milijuna kuna), Convest (8,32 milijuna kuna) i Primorska banka (minus od gotovo 2,8 milijuna kuna). </p>
<p>Dvije najveće, a ujedno i banke s najvišom ostvarenom dobiti - Zagrebačka i Privredna - koje su u vlasništvu talijanskih bankarskih grupacija (UniCredita i InteseBci) zajedno su ostvarile 54,06 posto ukupne čiste dobiti bankovnog sustava. Pojedinačno najveća banka - Zagrebačka - ostvarila je lani 28,52 posto ukupne neto dobiti. </p>
<p>Prvih pet banaka (uključujući Raiffeisen, Splitsku i Hypo Alpe-Adria banku - koje su pak u vlasništvu austrijskih bankovnih grupacija) zajedno je ostvarilo 73,84 posto ukupne dobiti.</p>
<p>Dvije najveće banke imaju zajedno tržišni udio na hrvatskom tržištu od 44,08 posto, a četiri pojedinačno najveće banke imaju tržišni udio od 58,6 posto.</p>
<p>Udjel UniCredita (Zagrebačka, Varaždinska banka i Tršćanska štedionica-banka) na hrvatskom tržištu iznosi 28,92 posto. Udjel InteseBci (Privredna, Privredna banka-Laguna banka, Međimurska te Riadria banka) na tržištu iznosi 20,01 posto. To znači da te dvije bankarske grupacije na hrvatskom tržištu nadziru gotovo 49 posto tržišta. </p>
<p>Nadalje, Erste (Erste & Steiermärkische i Riječka banka) nadzire 8,99 posto tržišta, HVB (Splitska i HVB Bank Croatia) 8,72 posto, Raiffeisen banka kontrolira 8,1 posto tržišta, a Hypo Alpe-Adria (zajedno sa Slavonskom bankom) ima tržišni udjel od 8,07 posto. </p>
<p>Charlemagne Capital fond kao vlasnik Nove (koja je nastala spajanjem Sisačke, Istarske i Dalmatinske banke ) i Dubrovačke banke nadzire pak 4,79 posto hrvatskog tržišta.</p>
<p>Posljednja najava pripajanja Varaždinske banke Zagrebačkoj potvrđuje da se proces konsolidacije hrvatskog bankovnog sustava nastavlja i da spajanje HVB i Splitske, te Riječke i Erste & Steiermarkische banke neće biti jedino značajnije spajanje. To potvrđuje i analitičar Žarko Primorac, koji ističe da je hrvatska bankarska scena još uvijek prebukirana i da će uslijediti nove integracije ili preuzimanja, osobito manjih banaka. Jedno od takvih preuzimanja moglo bi uslijediti kad je u pitanju Karlovačka banka. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Turistički minusi i zbog dugogodišnje loše ponude </p>
<p>Manjak gostiju u svibnju struka je najavljivala još prije dva mjeseca na berlinskom ITB-u/ Buking je tjednima stajao i zbog najave iračke krize, a sigurni gubitak predsezonskih gostiju najavila je i hrvatska ministrica turizma / No mnogo je veća i sve realnija opasnost - da ovdašnji turistički sektor adekvatno ne poprati prednosti što mu se otvaraju izgradnjom autocesta / Prometnu infrastrukturu ne prati razvoj turističkog sektora koji se odupire potrebnim korjenitim promjenama </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Manjak gostiju, koji trenutačno pogađa domaći turizam, posebice hotelijerstvo, struka je najavljivala još u ožujku na berlinskom ITB-u. Buking je tjednima stajao zbog najave iračke krize, a sigurni gubitak predsezonskih gostiju jasno je najavila i hrvatska ministrica turizma. </p>
<p>Prošlotjedni minus od 32 posto, u odnosu na isti tjedan prošle godine, posljedica je savezničkog napada na Irak, ali i činjenice da su lani u ovo doba bili Duhovi, a ove godine taj crkveni blagdan - koji stranci često iskoriste za odmor - pada početkom lipnja. </p>
<p>Dakle, budući da hrvatskim hotelijerima uvijek nešto smeta (ili je Uskrs prerano ili prekasno, ili Duhovi padaju u »pogrešno« vrijeme...), odnosno što svoju nesposobnost nerijetko prikrivaju sličnim razlozima, turizam nam prolazi kroz loš svibanj.</p>
<p> Ovaj put, istina, domaći turistički radnici nisu isključivi krivci za predsezonske podbačaje jer je iračka kriza zaista naškodila struci u cijelom svijetu. </p>
<p> Nema, međutim, nikakvog razloga za paniku. Prema najavama, situacija će se uskoro početi popravljati, a sudeći prema aktualnom bukingu čeka nas standardno dobra glavna sezona. Štoviše, postoje realne šanse da se predsezonski minusi pokriju boljim posezonskim posjetom gostiju. </p>
<p>No javlja se druga, mnogo veća i sve realnija opasnost - da ovdašnji turistički sektor adekvatno ne poprati prednosti što mu se otvaraju izgradnjom autocesta. Prema nekim grubim računicama, prema hrvatskoj obali gravitira čak 200 milijuna ljudi iz Europe. </p>
<p>Turistima će nove hrvatske autoceste omogućiti relativno bezbolan dolazak na odmor. </p>
<p>Prema analizama Svjetske turitičke organizacije, umjesto nekadašnjih dvotjednih odmora, u trendu su kraći, ali dinamičniji. Nekadašnja dva tjedna turisti danas razlomljuju na nekoliko kraćih putovanja. </p>
<p> Sjever Italije, Slovenija, Austrija, Bavarska, Mađarska... samo su neka od područja čijim će stanovnicima za godinu, dvije hrvatska obala biti lako dostupna. Morske destinacije »hvatat« će za nekoliko ugodnih sati vožnje; mogu li stranci poželjeti bolji vikend? </p>
<p>S druge strane, modernu prometnu infrastrukturu ne prati razvoj turističkog sektora, sve glomaznijeg sustava koji se odupire potrebnim korjenitim promjenama. Zar smijemo očekivati da će stranci, kojima postajemo sve dostupniji, vječno trpjeti siromaštvo ovdašnje ponude? </p>
<p>Jedan takav vikend, pogotovo izvan sezone, još se može podnijeti, ali kako privući gosta da godišnje u istoj državi loše ponude provede nekoliko vikenda? </p>
<p>Za razliku od onih na Zapadu, hrvatski hoteli još nemaju formirane cijene za vikend, pa i potencijalno najzanimljivija područja nerijetko zjape prazna. </p>
<p>Nije li zločin što jedna Opatija i dan danas ne živi od cjelogodišnjeg turizma? </p>
<p>Ili, kada ste zadnji put pročitali oglas u novinama koji bi vas, zbog dobre ponuđene cijene, privukao tijekom vikenda na more?</p>
<p> Inače, u ponedjeljak, 19. svibnja, na cijelom je Jadranu registrirano gotovo simboličnih 7650 domaćih gostiju. </p>
<p>Istina je da je ekonomska situacija teška, ali ne zaboravimo da je samo ove sezone oko 150.000 hrvatskih građana otišlo na skijanje. </p>
<p>Porazmislimo li o tome što nam se otvara, a što bismo mogli izgubiti, loš turistički svibanj zanemariv je. Hrvatska stječe uvjete da se cijele godine bavi turizmom, ali ih mnogi ne prepoznaju, i to je glavni problem. </p>
<p>Ako ćemo slikovito - na putu prema Europi hrvatske ceste vode nas u novom ferrariju, a turizam se klima u sve razmrdanijoj peglici.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>HNS opovrgava da su se Čačić i Vlahušić posvađali zbog stranačkih interesa </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - U HNS-u odbacuju tvrdnje nekih medija da su ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića i ministra zdravstva Andru Vlahušića na prošlotjednoj sjednici Vlade zapravo posvađali stranački interesi. Naime, na sjednici Vlade u četvrtak, haenesovac Čačić usprotivio se tome da zagrebačka tvrtka APZ-Inženjering dobije mimo javnog natječaja poslove projektiranja i stručnog nadzora nadogradnje KBC-a Zagreb (Rebro). Ta je tvrtka, prema odluci Vlahušićeva ministarstva, trebala izravnom pogodbom dobiti posao vrijedan 2,4 milijuna eura. </p>
<p>Vlahušić tvrdi da je ponuđena cijena APZ-Inženjeringa 40 posto niža od uobičajene koje bi se mogla dobiti na javnom natječaju. U prilog tome ide i činjenica da je ta tvrtka i prije radila poslove na Rebru pa poznaje problematiku.</p>
<p> Na sjednici Vlade Čačić je izjavio da je APZ-Inženjering »kućna tvrtka« Ministarstva zdravstva, koja je godinama dobivala sve građevinske poslove što ih je to ministarstvo naručivalo. Svađu na sjednici Vlade u četvrtak prekinuo je premijer Ivica Račan, odgodivši odluku za ovotjednu sjednicu. No, priča je u međuvremenu dobila političku dimenziju. </p>
<p>Naime, neki su mediji objavili da se Čačić zapravo usprotivio radovima na Rebru jer ih predlaže ravnatelj te bolničke ustanove dr. Joško Paladino. A protiv Paladinova projekta bila je navodno njegova prethodnica dr. Santa Večerina-Volić, koja je bila prisiljena dati ostavku zbog »afere Baxter«. Ti su mediji objavili i da je Večerina predsjednica HNS-ova odbora za zdravstvo. </p>
<p>Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, opovrgava tu informaciju. »Cijela priča nema veze s istinom. Predsjednik HNS-ova središnjeg interesnog odbora za zdravstvo jest dr. Davor Đanić, a ne dr. Večerina«, rekao je u nedjelju za Vjesnik HNS-ov glasnogovornik. Ističe i da nikakvi stranački interesi nisu potaknuli Čačića da se usprotivi davanju poslova APZ-Inženjeringu bez javnog natječaja, već ono što je sam ministar rekao na sjednici Vlade - bojazan da bi se davanjem tako vrijednog posla bez javnog natječaja, putem izravne pogodbe, mogle dogoditi malverzacije.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Financiranje otkupa poljoprivrednih proizvoda ubuduće putem skladišnica </p>
<p>Očekuje se da će zakon o skladišnicama spriječiti moguće malverzacije s robom u Državnim zalihama </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Ministarstva financija te poljoprivrede i šumarstva pripremili su zakon o skladišnicama, koji bi trebao biti odlučujući za uključivanje poslovnih banaka od sredine ove godine u novi model kreditiranja robe na skladištima. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je još prije dvije godine, uz pomoć konzultantske tvrtke, započela izrada zakona o prometovanju burzovnim robama, ponajprije žitaricama, putem tzv. skladišnica.</p>
<p> U skoroj se budućnosti, naime, može očekivati da se otkup pšenice, suncokretnog sjemena i drugih poljoprivrednih kultura financira putem tzv. skladišnica, ističu u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Ta je banka u više zemalja radila na takvom tipu financiranja poljoprivrede kako roba na skladištu ne bi bila »mrtvi kapital«.</p>
<p>Ovako je Ravnateljstvo za robne zalihe samo na čuvanje pšenice u 2001. godini, potrošilo 14,5 milijuna kuna, lani je taj trošak iznosio šest milijuna, a ove je godine za to predviđeno sedam milijuna kuna.</p>
<p>U praksi bi to kreditiranje izgledalo otprilike ovako. Poljoprivredni bi proizvođač nakon dobivanja potvrde o deponiranju robe, primjerice u silosu, dobio tzv. skladišnicu na temelju koje bi mu poslovna banka odobrila financiranje robe na skladištu prema njezinoj tržišnoj vrijednosti.</p>
<p>Kad se počne primjenjivati zakon o skladišnicama, Europska banka za obnovu i razvoj preuzet će na sebe rizik poslovanja dok lokalne banke ne steknu više sigurnosti prema kreditiranju poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p>Inače, na domaćem tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda, upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede, paradoks je da cijena pšenice ima najvišu otkupnu cijenu u vrijeme žetve, odnosno kad je ima najviše na tržištu.</p>
<p>U Ministarstvu predlažu da se u Robnim zalihama razdvoje tržišne i strateške zalihe, jer stavljanje robe na tržište bez opravdanog razloga (kao što je nestašica te robe zbog elementarne nepogode) dovodi do poremećaja na tržištu.</p>
<p> Očekuje se i da bi zakon o skladišnicama trebao stati na kraj malverzacijama s robom u Državnim robnim zalihama. Naime, bez poznatog stanja na tržištu ne mogu se izraditi proizvodne bilance za sljedeću sjetvu jer se ne zna s koliko prijelaznih zaliha država raspolaže.</p>
<p>Podsjetimo, samo posljednja kontrola Državnog inspektorata otkrila je da u skladištima dviju od ukupno 11 tvrtki koje su dobile državnu pšenicu na zanavljanje (postupak obnove stare pšenice) nedostaje 190 tona, odnosno 314 tona te žitarice.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Treća mreža HTV-a privukla mnoge, za tu priliku stvorene, medijske konzorcije</p>
<p>Nakon objave natječaja dokumentaciju su otkupila i preuzela 22 potencijalna natjecatelja / Svi ponuđači bit će poznati 3. lipnja kad će ponude biti javno otvorene </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Koncesija sadašnjeg trećeg HTV-ova programa primamljiv je zalogaj za koji se već utrkuju veliki medijski konzorciji, stvoreni isključivo za tu prigodu.</p>
<p>Nakon objave natječaja dokumentaciju su otkupila i preuzela 22 potencijalna natjecatelja, a samo su objavljena neka imena koja stoje iza malih tvrtki što su preuzele dokumentaciju. Svi ponuđači bit će poznati 3. lipnja kad će Vijeće za RTV na svojoj sjednici javno otvoriti ponude. </p>
<p>Jedina već postojeća televizijska kuća u natječaju jest kutinska televizija Net, koja kao adut iznosi transparentnu vlasničku strukturu. Ipak, ta regionalna televizija teško će se mjeriti s velikim konzorcijima koji imaju potporu stranih investitora i poduzeća. </p>
<p>Zasad je poznato da u igru za treću koncesiju ulazi medijski konzorcij RTL grupa, koju čine jake hrvatske tvrtke kao što su Agrokor, Podravka, Atlantic grupa, HVB/Splitska banka, Pinta TV Tri te inozemna RTL Group. Riječ je o grupi iza koje stoji najveća televizijska kuća u Europi - RTL. </p>
<p>Sljedeći je konzorcij, koji također podupiru tvrtke izvan Hrvatske, Kanal 3. Iza njega stoje Večernji list, Hrvatski olimpijski odbor, Intel, Hrvatska glazbena unija, te inozemni SBS. </p>
<p>Prijavu za natječaj predao je i treći medijski konzorcij pod radnim nazovom CTV. Njega pak podupire News Corporation, televizijska mreža magnata Ruperta Murdocha. Hrvatske tvrtke uključene u projekte su Hrvatski telekom i Tvornica duhana Rovinj.
Javnosti zasad nisu predstavljena najvjerojatnije velike kompanije koje stoje iza tvrtki ili odvjetničkih ureda koji su podizali dokumentaciju za natječaj. </p>
<p>Pretpostavlja se da će i američki CME, inače vlassnik slovenskog Pop TV kanala, otkriti aspiracije prema trećem kanalu. </p>
<p>Svi ponuđači kažu kako će zaposliti velik broj ljudi, da će se zauzimati za demokratski program i jamčiti neovisnost o politici. Pravo na slobodno i neovisno informiranje, stvaranje moderne i neovisne televizije imperativ je svih ponuđača, barem u razdoblju predstavljanja. </p>
<p>Iako ni jedan od ponuđača ne želi spominjati novac uložen u projekt, očito je u svim slučajevima riječ o iznimno velikim iznosima koje će svaki od natjecatelja uložiti u promidžbu kako bi dobio željeni treći program, naročito znajući da je treća mreža izrazito dobro signalom pokriva Hrvatsku. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na štafeti sedam tisuća ljudi, litra bijelog »Tita« 20 kuna </p>
<p>Ove godine u Kumrovcu viđeno i više mlađih ljudi / Nastavnik u obližnoj školi nosio štafetu i žao mu je što njegov sin neće biti primljen u pionire / »Fašizam nije pobijeđen 1945., on se na scenu vratio 1990. i danas kao neofašizam truje našu omladinu«, rekao je potpredsjednik SAB-a Erceg / »Još nije vrijeme da Tuđman dobije ulicu i u Kumrovcu«, kaže načelnik Blažičko </p>
<p>KUMROVEC, 25. svibnja</p>
<p> - Kao u Brešanovu hit-filmu, kumrovečko je Etnoselo u nedjelju bilo u znaku pokojnoga predsjednika bivše države Josipa Broza. Iako su od njegove smrti prošle 23, a od rođenja 111 godina, Savez antifašističkih boraca (SAB) i Savez društava »Josip Broz - Tito« organizirali su i ovaj put pred Brozovom rodnom kućom proslavu nekadašnjega Dana mladosti. Njime se u bivšoj Jugoslaviji obilježavao Titov rođendan. </p>
<p>Štafeta, zvijezde petokrake, crvene marame i plave kapice i zastave s petokrakama bile su nezaobilazan dio ovogodišnjeg folklora koji se mogao vidjeti u Kumrovcu. Na svakom koraku, okupljeni su se oslovljavali s »drugovi i drugarice«. </p>
<p>Ispred Titove rodne kuće okupilo se gotovo sedam tisuća ljudi. U Kumrovec su stigli iz Hrvatske, ali i iz dijelova bivše države koju je Broz vodio do smrti. Najviše je autobusa došlo iz Istre i Rijeke, uglavnom sudionika narodnooslobodilačkog pokreta.
Uz neizostavne Titove slike, parole kojima se veliča »najveći sin svih naroda i narodnosti« i pozdrav »Živio drug Tito!«, okupljeni su na skupu pjevali partizanske i jugoslavenske pjesme. S razglasa su puštane snimke dijelova Titovih govora iz razdoblja nesvrstanih i miroljubive aktivne koegzistencije. </p>
<p>Za razliku od prijašnjih godina, u Kumrovec je ovaj put došlo nešto više mlađih. </p>
<p>»Rođen sam u proleterskoj obitelji i mislim da je socijalizam jedina prava stvar«, objasnio je razlog svog dolaska Davor Rakić iz Pule.</p>
<p> Nekolicini okupljenih novinara, taj mladi član SRP-a iznio je svoj pogled na hrvatsku budućnost: »Nadamo se da će se svi narodi i narodnosti opet ujediniti jer da je Tito sad živ, i on bi pokrenuo ponovno ujedinjenje Slovenaca, Hrvata, Srba i Muslimana«, rekao je mladi Puljanin mašući stranačkom zastavom SRP-a. </p>
<p>Gotovo nezaobilazan detalj bila je štafeta s velikom crvenom petokrakom. Nosio ju je nastavnik obližnje osnovne škole Muradif Muharemović. Prijašnjih godina, kaže, prodavao je suvenire, no »lani mu je dodijeljena nova dužnost«. </p>
<p>»Tito nikad nije izišao iz ovog naroda, a štafeta je simbol Dana mladosti«, misli taj nastavnik tehničkog odgoja, rodom iz Tuzle. Žao mu što njegov petogodišnji sin ne može biti primljen u pionire, no naučio ga je pozdravu: »Smrt fašizmu«. </p>
<p>Kako sâm za sebe kaže, »dijete Titova partizana«, predsjednik pulskog ogranka SDU-a Davor Šerović misli da bi više pažnje trebalo posvetiti ulozi Josipa Broza.</p>
<p>»Sretan sam što sam rođen u Titovo vrijeme, no žalostan jer moja djeca ne znaju i ne uče o tome tko je on bio«, govori Šerović. </p>
<p>Predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SAB) Ivan Fumić u nedjelju se nije obratio okupljenima. Umjesto njega, o Brozovu životu, liku i djelo, iz vlastite perspektive okupljenima je govorio potpredsjednik SAB-a Filip Erceg. Podsjećajući ih da je 25. svibnja tijekom Drugog svjetskog rata bio desant na Drvar, Erceg je iznio zanimljivo viđenje kako su mladi pridonijeli Titovu spašavanju. »U Drvaru se posebno iskazala omladina koja je šutnjom branila svog komandanta«, kazao je Erceg. Prema njegovim riječima, Brozove su ideje aktualne i danas. »Fašizam nije definitivno pobijeđen 1945., on se na scenu vratio 1990. i danas kao neofašizam truje našu omladinu«, rekao je burno pozdravljeni Erceg. </p>
<p>Svoje viđenje Etnosela i Brozove rodne kuće kao turističkog potencijala Vjesniku je iznio načelnik općine Kumrovec Srečko Blažičko. </p>
<p> Ističući da taj turistički kompleks godišnje posjeti više od 30.000 ljudi, Blažičko se prisjetio i vremena kad je općina Kumrovec bila jedna od najrazvijenijih u bivšoj državi. Na vlasti je trenutačno, kaže, koalicija SDP-HSS, a u opoziciji HDZ. </p>
<p>»HDZ traži da jednu ulicu nazovemo Tuđmanovom, a za ovu pokraj Brozove rodne kuće, ne želi da bude Titova već samo Ulica Josipa Broza«, objašnjava Blažičko kumrovečka međustranačka mimoilaženja. »Tuđman može imati ulicu u Velikom Trgovišću, ali u Kumrovcu još nije vrijeme za to«, zaključuje načelnik općine. </p>
<p>Kako bilo, od ovogodišnje proslave Dana mladosti i štafete zadovoljno trljaju ruke kumrovečki ugostitelji na čijem je meniju »Jožekov ručak«, te prodavači raznih suvenira i knjiga. Dosjetili su se i domaći vinari - litra bijeloga s etiketom »Tito« prodavala se za 20 i više kuna. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Manzin: Nadam se da Tomčić neće i prava homoseksualaca iskoristiti za sukob sa SDP-om </p>
<p>Dorino Manzin, predsjednik »Iskoraka«, vjeruje da će se za usvajanje zakona naći dovoljno odvažnosti u vladajućoj koaliciji, jer su, tvrdi, zahtjevima homoseksualne zajednice sklone sve koalicijske stranke, osim HSS-a/ Ni Konačni prijedlog obiteljskog zakona ne predviđa mogućnost sklapanja braka osoba istog spola, kao ni usvajanje djece/ Osobe istospolnog opredjeljenja dosta očekuju i od zakona o ravnopravnosti spolova </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Uskoro bi u Vladinu i saborsku proceduru trebao biti pušten konačni prijedlog novog obiteljskog zakona, kojim bi, uz ostalo, trebala biti priznata neka prava osobama homoseksualnog opredjeljenja. </p>
<p>Poznato je da su se početkom godine, kod prvog čitanja tog zakona, oporbeni zastupnici usprotivili davanju prava homoseksualcima, a svojim žestokim istupom protiv zakona priključila im se saborska zastupnica HSS-a Ljubica Lalić. Zbog tog homofobnog istupa, Lalić je »zaradila« verbalne pljuske organizacija koje promiču prava osoba istospolnog opredjeljenja, a burne rasprave mogu se ponovno očekivati. </p>
<p>Ministarstvo rada i socijalne skrbi i u konačnoj verziji obiteljskog zakona koja će se naći pred saborskim zastupnicima, nije odustalo od rješenja da se homoseksualne zajednice izjednače s izvanbračnim zajednicama. </p>
<p>Dorino Manzin, predsjednik udruge »Iskorak« koja promiče prava homoseksualaca, kaže da je izjednačavanje istospolnih zajednica s izvanbračnima, minimum prava koje bi trebalo priznati homoseksualcima. Iako takvim rješenjem osobe u homoseksualnim zajednicama i dalje ne bi automatizmom mogle ostvariti neka prava, primjerice, na mirovinsko i socijalno osiguranje preko osobe s kojom žive, Manzin kaže da se u ovom trenutku neki veći iskoraci i ne mogu očekivati. Naime, obiteljski zakon i dalje ne predviđa mogućnost sklapanja braka osoba istog spola, kao ni usvajanje djece.</p>
<p> Manzin se nada da bi, unatoč otporima HSS-a, obiteljski zakon ipak mogao proći u Hrvatskom saboru. Vjeruje naime, da će se za to naći dovoljno odvažnosti u vladajućoj koaliciji, jer su im sklone sve koalicijske stranke, osim HSS-a. Manzin posebno naglašava dobru volju ministara Davorka Vidovića i Gordane Sobol, i očekuje da »Zlatko Tomčić neće pitanja prava homoseksualaca iskoristiti za još jedan sukob sa SDP-om«. </p>
<p>»Pouzdano znam da je vladajućoj koaliciji jako stalo da obiteljski zakon prođe u Saboru, budući da se na taj zakon naslanjaju još neki zakoni koje treba donijeti«, kaže Manzin. </p>
<p>Podsjeća da su u svim europskim zemljama na neki način regulirana prava istospolnih zajednica Homoseksualci mogu sklapati brak samo u Nizozemskoj i Belgiji, no u pojedinim zemljama homoseksualne zajednice izjednačene su s izvanbračnima, ili je priznato registrirano partnerstvo. U nekim zemljama, poput Italije i Španjolske, ta pitanja su regulirana na lokalnoj razini, a određena prava homoseksualcima priznaju Češka, Slovačka, Mađarska, a uskoro bi im se trebala priključiti i Slovenija. Manzin ističe da je posebno važna preporuka Europskog parlamenta s početka ove godine svim zemljama Europske unije da izjednače u pravima izvanbračne zajednice s bračnima, a što je posebno važno, da se legaliziraju izvanbračne zajednice osoba istog spola. </p>
<p>Udruge osoba homoseksualnog opredjeljenja zatražile su da se u novi kazneni zakon unese odredba o sankcioniranju diskriminacije zbog seksualnog opredjeljenja. Jer, kaže Manzin, ima dosta nasilja nad homoseksualcima koje oni često ni ne prijavljuju, pa postoji opravdan razlog da se takvi napadi i kazneno sankcioniraju. </p>
<p>Osobe istospolnog opredjeljenja dosta očekuju i od zakona o ravnopravnosti spolova koji bi trebao biti organski zakon, što znači da bi trebao imati jaču snagu od »običnih« zakona. Po Manzinovim saznanjima, postoji velik otpor donošenju tog zakona, no nada se da on ipak neće prevladati. </p>
<p>Prilično je nezapaženo prošlo unošenje u prijedlog izmjena Zakona o radu odredbe o zabrani diskriminacije zbog seksualnog opredjeljenja, što je vrlo važna odredba jer će poslodavcima ipak suziti mogućnost da nekoga ne zaposle jer je homoseksualac, kaže Manzin. </p>
<p>Za 28. lipnja najavljen je Gay pride na zagrebačkom Zrinjevcu, za koju se homoseksualne udruge užurbano pripremaju. Već su održani i neki sastanci s policijom, kako bi se sve učinilo da se izbjegnu prošlogodišnji izgredi, kad su neki sudionici Gay pridea napadnuti nakon skupa </p>
<p>Manzin kaže da će Gay pride imati politički, a ne karnevalski karakter, pa će na skupu biti istaknuti i politički zahtjevi, o kojima će se saborski zastupnici uskoro morati izjasniti. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Žena bi trebalo biti više tamo gdje su moć i novac« </p>
<p>Zbog ukidanja trogodišnjeg porodiljnog dopusta u iznimno teškom položaju našlo se 11.000 žena koje su se u roku 60 dana morale vratiti na posao ne znajući kamo smjestiti djecu/ Presudan utjecaj žena u politici dogodit će se onda kad se one međusobno počnu podupirati u projektima, a ne samo protiv seksističkih ispada </p>
<p>ZAGREB, 25. svibnja</p>
<p> - Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a i saborska zastupnica, tvrdi u razgovoru za Vjesnik da se položaj žena pogoršao u zadnje tri godine, preciznije s dolaskom aktualne vlasti. </p>
<p>- U strukturi nezaposlenih više od 57 posto čine žene što je izrazito zabrinjavajuća brojka s tendencijom uzlaza. Položaj žena, pogotovo majki bitno je pogoršan i time što su im smanjena neka iznimno važna prava - ukinut je trogodišnji porodiljni dopust za majke s troje i više djece. Zbog ukidanja te mogućnosti u iznimno teškom položaju našlo se 11.000 zaposlenih žena koje su se u roku 60 dana morale vratiti na posao ne znajući kamo smjestiti djecu. To je velik problem, jer u Hrvatskoj nedostaje vrtića. Na listama čekanja za vrtiće je oko 6000 djece; u Zagrebu ih je na čekanju oko 1600. Očito je dakle riječ o mjeri usmjerenoj protiv žena. </p>
<p>• Smanjivanje porodiljnih naknada također narušava položaj žena. </p>
<p>- Da, ukinut je raspon od 1600 do 2500 kuna za zaposlene žene drugih šest mjeseci porodiljnog. Ostalo je jedinstvenih 1600 kuna. To je dovelo do toga da su žene prisiljene vratiti se na posao nakon šest mjeseci djetetova života. Nezaposlenim majkama naknade su smanjene sa 1600 na 900 kuna. </p>
<p>• Imate li u Saboru podršku za ovakve primjedbe?</p>
<p>- Kad u Saboru raspravljamo o tome, mnogi osporavaju moju tvrdnju da su spomenute mjere pogoršale položaj žena i ističu primjere nekih drugih zemalja u Europi gdje se primjenjuju iste mjere. No, zaboravljaju da u Hrvatskoj nema infrastrukture - vrtića, većih plaća, boljeg standarda - koja prati položaj žena, među kojima je i malo onih koje mogu plaćati dadilje ako nema mjesta u vrtiću.</p>
<p>• HNS-ova predsjednica Vesna Pusić tvrdi da se položaj žena ipak poboljšao u proteklih 20 godina? </p>
<p>- Ja bih rado da gospođa Pusić ne govori o zadnjih 20 godina već o zadnje tri i pol godine, jer je to vrijeme za koje je i ona odgovorna kao dio vladajuće koalicije.U tom razdoblju položaj žena se nije poboljšao. Dapače. </p>
<p>• Osim spomenutih zakonskih mjera, ima li još zakona koji narušavaju položaj žena a u javnosti ih se dovoljno ne ističe?</p>
<p>- Zakon o posredovanju pri zapošljavanju također je pridonio pogoršanju položaja žena a o njemu se malo govori i zna. Otkako je donesen taj zakon, majka mora prihvatiti posao kad dijete navrši tri godine. Svaki posao koji joj se ponudi na burzi, pa makar i na udaljenosti od 80 kilometara mora prihvatiti jer ako ga odbije briše ju se s burze rada. I zbog te se mjere prividno smanjuje nezaposlenosti na burzi. Zamislite što to znači. Živite u Novom Zagrebu a morate prihvatiti posao u Bjelovaru. Koja to infrastruktura prati takvu ženu? Koji vrtić će primiti dijete, dok se ona ne vrati s posla? Na što se svodi život te žene? Eto, na tom primjeru se vidi kako je nepravičan položaj žena, a Ustav kaže da država posebno štiti materinstvo i djecu. </p>
<p>• Što bi dakle trebalo učiniti da se popravi položaj žena u ovakvim lošim gospodarskim uvjetima? </p>
<p>- Kada bi se sve ove restriktivne mjere ispravile, popravio bi se i položaj žena. I malim mjerama - vraćanjem starog iznosa porodiljnih naknada na primjer, osjetio bi se pomak. Ukidanjem trogodišnjeg dopusta država nije ništa dobila, a narušili smo ionako lošu demografsku sliku.</p>
<p>• Je li se popravio utjecaj žena u društvu?</p>
<p>- Do nekih pomaka je došlo, ima, primjerice, više žena u Saboru ali i kad se raščlani ta činjenica vidimo da među pet potpredsjednika Sabora nema nijedne žena. U prošlom sazivu Sabora bila je barem jedna potpredsjednica. Ništa se na bolje nije promijenilo ni u Vladi, i tamo je premalo žena. Istina je, dakle, da je više žena u politici, ali presudan utjecaj žena u politici dogodit će se onda kad se žene iskreno međusobno počnu podupirati u projektima, a ne samo protiv seksističkih ispada prema ženama zastupnicama. Presudno je, dakle, za veći utjecaj žena da budu tamo gdje su moć i novac. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Kupnja stana postala je dostupna kao i kupnja automobila«</p>
<p>RIJEKA, 25. svibnja</p>
<p> - »Stan je konačno, poput automobila, postao pristupačan svim kupcima«, izjavila je na tradicionalnom susretu Hrvatske narodne stranke (HNS) s građanima »Na kavi s...« u Rijeci pomoćnica ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Alenka Košiša Čičin-Šain, govoreći o društveno poticanoj stanogradnji (POS).</p>
<p> Taj program, naglasila je, za cilj ima uz poticajna sredstva države na rok od 30 godina omogućiti kupnju stana tako da rata iznosi upravo onoliko koliko košta najam stana. Za stan od 50 četvornih metara mjesečni anuitet iznosi oko 175 eura, ali pod uvjetom da je kupac dao 15 posto učešća. U suprotnome, rata iznosi stotinjak eura više. </p>
<p>Košiša Čičin-Šain rekla je i da se u javnosti premalo govori o postignućima Vlade u protekle tri i pol godine; o tome, primjerice, da je već u prvoj godini mandata riješen problem neplaćanja među tvrtkama. Na planu vanjske politike istaknula je priključivanje Paktu o stabilnosti i stvaranje uvjeta za kandidiranje za ulazak u Europsku uniju. Sve to, kao i gradnja autocesta, provedba programa POS-a..., istaknula je, ključni su za izvlačenje zemlje iz recesije. </p>
<p>Na novinarsko pitanje - tko danas ima oko 8000 eura za učešće - Košiša Čičin-Šain je odgovorila da stanovi iz POS-a nisu socijalni, nego su namijenjeni ljudima s regularnim primanjima. </p>
<p>U raspravu se uključio i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, poručivši da bez suradnje s lokalnom upravom POS nije moguće provesti, ocijenivši da se o značaju lokalne samouprave u javnosti premalo govori. Tomu je dodao da u dinamici otplate stambenog kredita po tome modelu lokalna uprava na red dolazi tek nakon 15. godine, jer se tek tada vraćaju sva njezina ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Za realizaciju projekta, tvrdi Obersnel, bitno je i sređivanje makroekonomske politike, jer ni danas država ne može subvencionirati kamatu koja je, primjerice, sa 18 posto snižena na 4 posto. </p>
<p>Obersnel je podsjetio da će se u Rijeci u naredne dvije godine po programu POS-a izgraditi još oko 500 stanova, dakako, ako ne dođe do promjene politike mjerodavnog ministarstva. </p>
<p>Pomoćnica ministra istaknula je da je Primorsko-goranska županija, uz Istarsku, prva pozitivno reagirala na poticanu stanogradnju, te da se trenutačno na tom području gradi na brojnim lokacijama: Rijeci, Krku, Omišlju, Vrbniku, Delnicama, Opatiji, Kraljevici, Rabu, Cresu,...</p>
<p>Košiša Čičin Šain i gradonačelnik Delnica Marijan Pleše u nedjelju su zajedno otvorili gradilište 30 stanova. Izvođač je riječka tvrtka Izogradnja d.o.o., nadzor i konzalting povjeren je zagrebačkom Capital-ingu d.o.o. Rok gradnje je 306 dana.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030526].
|
