NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209285 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanaderu nekoliko mjeseci nesmetana vladanja uz neagresivnu oporbu</p>
<p>Izborni gubitnici, sa SDP-om i HSS-om na čelu, tek su počeli sanirati posljedice poraza, a HNS i HSP sami ne mogu ozbiljnije ugroziti ni manjinsku vladu, jer se u prvih nekoliko mjeseci, nakon izglasavanja povjerenja vladi, u Saboru najvjerojatnije neće glasovati o pitanjima za koja treba skupiti 77 glasova</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – S kakvom oporbom može i mora računati vlada Ive Sanadera? U početku će to biti mirna i uglavnom neopasna oporba, bez obzira na to što Ivica Račan i Anto Đapić na sve strane izjavljuju da će SDP i HSP biti žestoka oporba, a i od HNS-a Vesne Pusić to se također očekuje. S nekoliko mjeseci vladanja, neometanog agresivnom oporbom, HDZ može računati, čak bez obzira na to što se trenutačno zapravo ne zna tko je oporba a tko nije. HSS je, na primjer, rekao da će pomoći izglasavanju Sanaderove vlade, ali ne obećaje ništa za budućnost. Dio stranačkog vrha, sa Zlatkom Tomčićem na čelu, sklon je koaliciji sa HDZ-om, ali dio za to ne želi ni čuti (loš izborni rezultat oslabio je Tomčićevu poziciju).</p>
<p>S druge strane, zastupnici umirovljenika potpisali su ugovor sa Sanaderom, ali su zadržali pravo na otkazivanje podrške ako im se nešto ne svidi. Potpora manjinskih zastupnika ni jednoj vladi dosad nije bila oslonac, čvrst kao stijena. Pa neće biti ni ovoj. Dakle, zapravo se ne zna tko će u kojem trenutku zaključiti da mu se više isplati rušiti manjinsku vladu nego je podupirati. Bez obzira na sve to, Sanaderova vlada ima sigurnih 100 dana poštede, prije svega zato što je teško očekivati da će se itko na frontalni napad na manjinsku vladu odlučiti prije nego što Bruxelles napokon Hrvatskoj odobri službeni status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a to se očekuje u travnju. No, to ne znači da ove zime neće biti bure na Markovu trgu.</p>
<p>Prvi veliki test čvrstoće Sanaderove pozicije – ne samo kao premijera nego i kao HDZ-ova predsjednika u novoj poziciji čovjeka koji drži uzde izvršne vlasti – očekuje se već početkom siječnja, kada bi iz Haaga mogle stići nove optužnice. U Banskim se dvorima, naime, još prije petnaestak dana neslužbeno moglo čuti da je Ivica Račan uspio uvjeriti Carlu del Ponte da nema smisla donositi nove optužnice njegovoj vladi jer će ih operativno morati provesti buduća. Ma kako Sanader reagirao na te optužnice, nezadovoljnih će sigurno biti i u HDZ-u i u oporbi: na desnom krilu ako se optuženi uhite i izruče, a na lijevom bude li se previše i neuvjerljivo odugovlačilo ispuniti jedan od glavnih uvjeta za članstvo Hrvatske u EU. Koliko se u političkim kuloarima taj test smatra važnim, ovih smo se dana uvjerili i po tome što nam je jedan od Sanaderovih prethodnika odbio dati svoju procjenu o trajanju Sanaderove vlade rekavši: »Pitajte me to, otprilike, 15. siječnja«.</p>
<p> Može li nakon EU-ove odluke oporba ozbiljnije ugroziti Sanaderovu vladu? U prvih nekoliko mjeseci sigurno ne može, a i ne namjerava. Izborni gubitnici, sa SDP-om i HSS-om na čelu, tek su počeli sanirati posljedice poraza, a HNS i HSP sami ne mogu ozbiljnije ugroziti ni manjinsku vladu, jer se u prvih nekoliko mjeseci, nakon izglasavanja povjerenja vladi, u Saboru najvjerojatnije neće glasovati o pitanjima za koja treba skupiti 77 glasova.</p>
<p>No već je ujesen štošta moguće ako Sanader dotad ne sastavi koaliciju koja će njegovu vladu učiniti većinskom ili barem ne sklopi neformalnu koaliciju s nekom od stranaka koje imaju desetak ruku u Saboru. Ako mu to ne uspije, pri svakom glasovanju iznova će se prebrajati tko je oporba a tko se svrstao uz vlast, što nije nimalo ugodna pozicija.</p>
<p>Sanaderu na stolu sigurno neće, kao Račanu, stajati uokvirena izreka »Koalicija je umijeće nošenja lijeve cipele na desnoj nozi, ali tako da se ne dobiju žuljevi«. Jer, on neće u vladi imati oporbu, što je Račanu najprije bio HSLS, a potom HSS. Ali će zato Sanader i njegovi pregovarači s vođama formalne i neformalne opozicije imati pune ruke posla u pregovorima o cijeni podrške pojedinih zastupničkih skupina vladinim prijedlozima. A ni Vladimiru Šeksu neće biti lako pri svakom glasovanju osigurati kvorum i nazočnost dovoljnog broja prijateljski naklonjenih zastupnika.</p>
<p>No, ni na oporbenoj strani vođama neće biti lako. Tomčić još nije 100 posto siguran da će se održati na HSS-ovu čelu, iako na vidiku nema ozbiljnijeg protivnika za lidersku poziciju. Račan je tek počeo smirivati nezadovoljnike na terenu i daleko je još od uspostave pravog mira u kući. A svi zajedno, uključujući HNS i HSP, ne mogu se još ni dogovoriti o tome tko će u Saboru biti tzv. »vođa oporbe«. Iako ta neformalna pozicija po logici pripada čelniku stranke s najviše zastupnika, dakle Račanu, već se mogu čuti prigovori da on nije dovoljno agresivan za tu poziciju, da ima loš imidž izbornoga gubitnika, da nema karizmu.... Pa bi neki radije da se kao oporbeni frontmen istakne Vesna Pusić, a drugi bi na toj poziciji rado vidjeli Đapića. Račan na to samo odmahuje rukom znajući moć ruku koje u Saboru iza njega stoje. No, ako neki od nestranačkih zastupnika, koji su u Sabor ušli na SDP-ovim listama, promijene tabor, u pitanje bi mogla doći i njegova pozicija u stranci.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanader bi Vladu mogao popuniti liberalima i Račanovim ljudima</p>
<p>Iako je do objave nove vlade Ivi Sanaderu ostalo samo nekoliko dana, pokazuje se da HDZ-ova kadrovska ponuda i nije baš bogata/ Mjesto ministra europskih integracija Sanader navodno nudi dosadašnjemu ministru Nevenu Mimici/ Slično je s turizmom, te je mandatar o tome razgovarao s dosadašnjom ministricom Pavom Župan-Rusković/ Čelnik HDZ-a bi navodno na čelu Ministarstva gospodarstva rado vidio Račanova nestranačkog ministra Ljubu Jurčića</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Hoće li budući hrvatski premijer Ivo Sanader, nakon što je pospremio i osvježio HDZ, i u novu vladu inaugurirati nova dosad »nepotrošena« imena?</p>
<p>Iako je baš to najavio, prema imenima koja se ovih dana najčešće spominju u kuloarima, a za koja Sanader kaže da su uglavnom dobro pogođena, ne bi se baš moglo reći da će hrvatsku izvršnu vlast zapljusnuti val novih, svježih i javnosti nepoznatih političara. Teško se oteti dojmu da će u većini ministarskih fotelja sjediti već iskušani ljudi, a tek je nekoliko onih za koje šira javnost nema pojma tko su. </p>
<p>I sam je Sanader više puta naglasio kako je Hrvatska premala zemlja da bi svaka nova vladajuća garnitura mijenjala ljude prema stranačkoj pripadnosti. Unatoč prvim najavama da će u njegovoj ekipi zaigrati neki novi ljudi, Sanader je ubrzo shvatio da zapravo nema baš previše izbora. Pokazalo se, naime, da HDZ-ova kadrovska ponuda i nije tako bogata kako bi se moglo očekivati za najveću stranku u državi. Je li riječ o tome da nema dovoljno kvalitetnih ljudi ili oni koje bi Sanader rado vidio u svom kabinetu, nisu za to zainteresirani? Vjerojatno odgovor leži u obje pretpostavke. </p>
<p>Iako je do objave kadrovske križaljke nove vlade Sanaderu ostalo samo nekoliko dana, još uvijek nisu poznata imena većine budućih ministara.</p>
<p>Prema onom što se neslužbeno može doznati, najupitniji su upravo ključni resori poput policije, obrane, gospodarstva i prosvjete. Tri resora koja su neupitna su vanjski poslovi, kultura i financije. Upravo ta ministarstva trebali bi preuzeti već, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, prokušani HDZ-ovi kadrovi. Riječ je o bivšem diplomatu i najvjerojatnijemu ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu, bivšemu i očito budućemu ministru kulture Boži Biškupiću te HDZ-ovu saborskom zastupniku zaduženom za pitanje financija Ivanu Šukeru. Šefovi za većinu ostalih resora još uvijek se traže. Tako je donedavno najizgledniji kandidat za ministra unutarnjih poslova Branko Vukelić ispao iz igre zbog otkrića da su protiv njega podnesene dvije kaznene prijave. Bivši ministar policije Ivan Jarnjak, koji je jedno vrijeme također kotirao kao kandidat za tu dužnost, nije za nju navodno bio zainteresiran. Vrlo važnu dužnost ministra europskih integracija Sanader navodno nudi dosadašnjemu ministru Nevenu Mimici, jer smatra da je dobro odradio svoj posao, ali vjerojatno i zato što ne može u vlastitim redovima pronaći boljega kandidata.</p>
<p>Slično je i s turizmom, te je mandatar već o tome razgovarao s dosadašnjom ministricom Pavom Župan-Rusković. Budući da je najavljen novi raspored resora u Banskim dvorima, točnije smanjenje broja ministarstava s 19 na 14, turizam bi se trebao spojiti s kulturom ili poljoprivredom. Bitne promjene predviđene su i za područje gospodarstva kojem će se pripojiti rad i poduzetništvo, a Ivo Sanader bi navodno rado na njegovu čelu vidio Račanova nestranačkog ministra Ljubu Jurčića. No, za tu funkciju HDZ ima i vlastitoga kandidata Gordana Jandrokovića. Koalicijski partner HSLS također pretendira na gospodarstvo, te nudi Hrvoja Vojkovića koji je već bio na čelu tog ministarstva u Račanovoj vladi. </p>
<p>HDZ je liberalima nudio obranu, ali oni za to nisu zainteresirani, pa se kao moguće rješenje spominju HDZ-ovci Darko Milinović i Ivica Buconjić. Što se tiče pravosuđa, za koje je zainteresirana DC-ovka Vesna Škare-Ožbolt, šefovsko mjesto je još otvoreno, no izglednih kandidata baš i nema jer su to mjesto navodno već odbili bivši ministri Miroslav Šeparović i Davorin Mlakar. Nema gužve ni za prosvjetu koju Sanader uporno nudi HSLS-u, ali je liberali ne žele. Pregovara se ponovno sa varaždinskim gradonačelnikom Ivanom Čehokom za to mjesto. </p>
<p>Sanader je već potvrdio da će Jadranka Kosor biti potpredsjednica Vlade i ministrica za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost, Andrija Hebrang ministar zdrvatsva a Vladimir Šeks predsjednik Sabora. </p>
<p>U sastavljanju kadrovske križaljke nove vlade šef HDZ-a morat će se očito još dobrano namučiti. Iako je vjerojatno očekivao da će taj posao ići znatno lakše, Sanadera, bar se tako čini, ne napušta optimizam da će do kraja tjedna pronaći ljude koji će biti sposobni njegova obećanja biračima provesti u djelo.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nitko ozbiljan neće prihvatiti postojeće kadrove u Ministarstvu prosvjete</p>
<p>U proteklih 13 godina u Ministarstvu prosvjete su se zapošljavali kadrovi uglavnom po stranačkim, zemljačkim i rođačkim kriterijima, ističe Vinko Filipović/ Očekujem budućega ministra vizionara, koji će napokon predložiti reformu koja kasni 13 godina, kaže Andrija Puljević/ Dalimir Kuba je za spajanje, no samo ako nije riječ o »pukom zbrajanju« </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Iako se akademska zajednica, ponajprije rektori sveučilišta, izjasnila negativno o mogućnosti spajanja ministarstava prosvjete i znanosti, a Nezavisni sindikat znanosti oštro je napao tu ideju proglasivši je štetnom, sindikati u obrazovanju imaju drukčiji stav. U jedinstvenome ministarstvu vide mogućnost jačanja vertikale odgoja, obrazovanja i znanosti. Više od spajanja ministarstava brine ih kakav će kadar u ministarstvu sjediti te činjenica da još uvijek nema sigurnoga kandidata za fotelju ministra obrazovanja. </p>
<p>»To samo potvrđuje da je riječ o sektoru koji je zapušten i neprivlačan, jer mu uvijek pripadnu mala proračunska sredstva«, kaže predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević. </p>
<p>Ministarstvo prosvjete uvijek je na margini kada se raspoređuju sredstva iz proračuna, a njegov ministar ima tragično malen utjecaj u političkoj strukturi. Zato se, smatra Puljević, nitko i ne »trga« za to mjesto. Prema njegovu mišljenju, nema zapreka da bi se u budućemu ministarstvu napravila vertikala odgoja, obrazovanja i znanosti, tim više što bi to olakšalo uvođenje toliko željene državne mature. »Mnogo je toga lakše učiniti pod istom kućom«, zaključuje Puljević. »Očekujem budućega ministra-vizionara koji će napokon pokrenuti procese obrazovanja i predložiti Saboru koncepciju obrazovanja i reformu koja kasni 13 godina. O tome kakva će biti reforma, mora odučiti Sabor«, dodaje. </p>
<p>Odmah nakon konstituiranja nove vlade, predsjednik najvećeg školskog sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba, očekuje razgovor s budućim premijerom Ivom Sanaderom o politici Vlade prema obrazovanju i znanosti. HDZ je najavio nova zapošljavanja, a Kubu zanima koliko će se ta najava ticati obrazovanja. </p>
<p>I Kuba je za što manji broj ministarskih fotelja pa pozdravlja spajanje dvaju obrazovnih ministarstava, no samo ako nije riječ o »pukom zbrajanju«. Brine ga učmalost starih, uhljebljenih struktura u ministarstvima i drugim upravama te činjenica da rijetko pri izmjeni vlasti kadrovske promjene sežu dublje od mjesta pomoćnika ministra. Da bi se dobio moderan fleksibilan sustav ministarstva, trebalo bi ući u provjeru radnih mjesta, sposobnosti i učinkovitosti državnih službenika. »Jer, promjenom ministra, zamjenika i pomoćnika neće se napraviti velike promjene«, zaključuje. </p>
<p>Prvi potez koji bi novi ministar trebao učiniti jest zatražiti konsenzus na razini parlamenta o tome što se želi postići s obrazovanjem. Dakle, postaviti što prije pitanje potrebe reforme u sustavu obrazovanja. Ako Sabor utvrdi da bi, primjerice, sva djeca morala ići u školu u jednoj smjeni, a ne u dvije ili tri kao što je sada slučaj, tada treba vidjeti koliko to košta i do kada je ostvarivo.</p>
<p>»Znakovito je da za mjesto ministra obrazovanja još uvijek nema ozbiljnoga kandidata iako je funkcija ministra i saborskog zastupnika nešto jako primamljivo većini Hrvata«, kaže predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović. Očito vruć krumpir ministarske fotelje svatko odgovoran i tko drži do svoga ugleda teško prihvaća s obzirom na probleme koji ga čekaju.</p>
<p>Punih 13 godina potrošeno je, upozorava Filipović, a da nisu napravljene gotovo nikakve kvalitativne promjene, osim programa prilagođenih novim društvenim i političkim prilikama i kroatiziranja jezičnih sadržaja u udžbenicima. Problema je mnogo; tu je prije svega materijalno siromaštvo koje se neće moći riješiti bez odluke da se u sljedeće četiri godine izdvajanja povećavaju od po milijardu kuna godišnje. </p>
<p>»Budući ministar morao bi se pozabaviti intervencijom u nastavne planove i programe i sukladno tome, prilagodbi udžbenika«, smatra Filipović.</p>
<p>Kao treći problem navodi kadrove u Ministarstvu prosvjete. »Nijedan ozbiljan ministar neće prihvatiti postojeće kadrovske potencijale koji su dovedeni, čast pojedincima, bez ikakvih stručnih kriterija. U proteklih 13 godina u Ministarstvu su se zapošljavali kadrovi uglavnom po stranačkim, zemljačkim i rođačkim kriterijima. Oni su najčešće ostajali u funkciji ili servilnog aparata svakog ministra ili tihe opozicije. </p>
<p>Državu bi najmanje koštalo kad bi takvima zahvalila nezasluženim otpremninama i na njihova mjesta napokon dovela stručne ljude«, kaže Filipović. </p>
<p>Pitanje spojenih ili odvojenih ministarstava Filipović smatra nebitnim. Nešto na čemu bi novi ministar mogao zaraditi prve bodove vidi u tome da u prve dvije godine riješi smjenski rad svih škola. Za to bi trebalo osigurati novac za gradnju šezdesetak novih škola.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>OESS - katalizator ispunjavanja Unijinih kriterija</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Misija OESS -a u Hrvatskoj predstavila je svoje polugodišnje izvješće u kojem je utvrđeno da se Hrvatska nalazi pred ključnim razdobljem za provedbu ljudskih prava u Hrvatskoj. </p>
<p>U posljednjih šest mjeseci nije zabilježen poseban napredak, no OESS ipak smatra da je došlo do pomaka. Međutim, i dalje je najveći problem slaba razina provedbe na terenu. Bivša je vlast pred kraj mandata pokrenula rješavanje pitanja stanarskih prava subvencioniranom stanogradnjom pod posebnim uvjetima, no žalila se da se na terenu u vezi s povratkom nije moglo mnogo učiniti zbog opiranja lokalnih vlasti, i to uglavnom iz redova oporbe. Sastavljanjem vlade najvećim dijelom iz redova HDZ-a, međunarodni predstavnici očekuju da će i taj problem biti riješen. </p>
<p>Čak, štoviše, i visoki dužnosnici Europske komisije rekli su prošli tjedan Vjesniku kako od Sanadera očekuju da »održi sastanak s HDZ-ovim gradonačelnicima i naredi im da prestanu kočiti proces povratka«. Takva je izjava dobrim dijelom i rezultat posebne misije Europske komisije koja je u Zagrebu boravila prije dva i pol tjedna i obišla »problematična područja«. Izvješće o Hrvatskoj naći će se pred Stalnim vijećem OESS-a u Beču u četvrtak, a to izvješće bit će u sljedećih nekoliko mjeseci jedan od ključnih izvora informacija o napretku Hrvatske za Europsku uniju ili za NATO. Europska komisija će izvješće OESS-a uzeti kao relevantan izvor u pisanju ocjena sposobnosti Hrvatske da započne pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Birokracija u Bruxellesu, i to obje adrese, već se dulje koristi »uslugama« misije OESS-a u Hrvatskoj, kada je riječ o stanju ljudskih prava i prava manjina, te procesa povratka izbjeglica. Riječ je o pitanjima koja se nalaze unutar mandata misije OESS-a u Hrvatskoj, a ujedno su i dio političkih kriterija Europske unije i NATO-a za ulazak u te integracije – povratak izbjeglica i njihove imovine te stvaranje legislative koja pogoduje neovisnosti medija. </p>
<p>Posljednje izvješće OESS-a navodi da se proces povrata imovine izbjeglica nastavlja, ali sporo, a u Hrvatskoj se još nije započelo s realizacijom manjinskih prava, a zastupljenost manjina u upravi i sudstvu još je nedostatna. OESS će, prema svemu sudeći, nastaviti svoj mandat u Hrvatskoj još neko vrijeme, a logično je da prestane s radom onoga trenutka kada zemlja započne pregovore o punopravnom članstvu. To će značiti da je Hrvatska ispunila političke kriterije EU-a, uključujući i one koji su sastavni dio Unijinih uvjeta. Peter Semneby, švedski diplomat, kada je stupio na dužnost šefa misije bio je prvi OESS-ovac koji je misiju snažno vezao uz Unijine kriterije kako bi dodatno motivirao vlasti na suradnju i ispunjavanje uvjeta.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatskoj ipak treba novi stand-by aranžman</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda novoj hrvatskoj vladi poručuje da želi novi stand-by aranžman s Hrvatskom. Glavne zamjerke Hrvatskoj pritom iznesene odnose se upravo na segment državnih financija i rastući inozemni dug te deficit vanjskotrgovinske bilance.</p>
<p>Iz MMF-a gotovo više da i nema zamjerki na hrvatsku monetarnu politiku. Slični komentari stižu i iz Hrvatske narodne banke čije se vodstvo još uvijek nije sastalo s budućim članovima Vlade, odnosno kreatorima državnog proračuna za 2004. godinu. </p>
<p>Dosadašnja praksa, naime, pokazuje da bez snažnog pritiska iz inozemstva Vlada vrlo često popusti unutarnjim pritiscima pojedinih interesnih skupina u zemlji te zahtjevima ulice prilagođava državne rashode. Stoga je dobro da katkad netko iz inozemstva, do čijeg mišljenja drže svjetski financijski krugovi, »pripazi« malo na hrvatske državne financije.</p>
<p>I HNB i MMF slažu se da je u državnom interesu, kako se ne bi poljuljao postojeći kreditni rejting i povjerenje inozemnih kreditora, da se izvršna vlast ubuduće puno više zadužuje u zemlji nego u inozemstvu. Središnja banka najavljuje i niz mjera kojima će takvo zaduživanje države potaknuti.</p>
<p>To su više-manje neprijeporni segmenti MMF-ovih poruka. No izaslanstvo MMF-a ide i korak dalje i Hrvatskoj poručuje da bi buduća vlada trebala povući zabranu rada trgovina nedjeljom. Glede tog zahtjeva, Hrvatska bi se trebala postaviti drukčije. Dok su savjeti vezani uz državne financije apsolutno logični, u ovom pitanju MMF možda izlazi iz okvira svoje nadležnosti. Još jednom treba podsjetiti da MMF ponajprije štiti svoje interese i interese stranih kreditora, a da nije nikakvo humanitarno društvo kojem je stalo do dobrobiti radnika i moguće zaštite od otkaza zaposlenima u trgovini.</p>
<p>MMF se i u ovom slučaju postavlja vrlo transparentno - zagovara interese stranih trgovačkih lanaca koji glavninu svojih prihoda ostvaruju upravo nedjeljom. I u tom slučaju postupa kao i prije nepunih godinu dana kada je Fond neblagonaklono gledao na HNB-ova administrativna ograničenja rasta kreditnih plasmana banaka. Naime, HNB je tada utjecao na smanjenje dobiti banaka koje su u najvećoj mjeri u inozemnom vlasništvu. </p>
<p>Poruke MMF-a treba, dakle, shvaćati ozbiljno, no pritom treba voditi računa i o spomenutim detaljima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Novčanik važniji od imidža</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ishođenje statusa službenoga kandidata za članstvo u Europskoj uniji Ivica Račan i njegovi ministri smatraju najvećim postignućem trećesiječanjske koalicije. Jer, ono je doista posljedica gospodarske i političke stabilnosti, promjene imidža zemlje u inozemstvu i njezina boljeg političkog i financijskog rejtinga te boljih ekonomskih rezultata. Zbog toga ovih dana Račan toliko uporno unaprijed upozorava naciju da je pozitivno mišljenje o hrvatskoj molbi za članstvo, koje se očekuje u ožujku ili travnju, uspjeh njegove vlade, a ne Sanaderove, kojoj će biti uručeno. </p>
<p>Sve je to točno. Ali nije bilo dovoljno za pobjedu na izborima. Jer, kao i u mnogim drugim zemljama, ni u Hrvatskoj se izbori ne mogu dobiti na vanjskoj politici iako se na njoj mogu izgubiti. Pogotovo ako se vanjskopolitički uspjeh postiže na štetu rasta standarda. A upravo je to činila Račanova vlada. Sav raspoloživ i u svijetu posuđen novac trošio se na velike projekte, na primjer autoceste, a ne na povećanje plaća i slične svakom građaninu lako opipljive i toliko drage pomake. </p>
<p>Račan tako iz Banskih dvora odlazi kao premijer koji je Hrvatsku u očima svijeta uspio pretvoriti u simpatičnu i uspješnu zemlju, ali mora otići jer njegovi birači nisu dovoljno brzo osjetili pozitivne pomake u vlastitim novčanicima. Stigla ga je ista sudbina kao i sve ostale premijere tranzicijskih zemalja koji su pokretali reforme nužne za približavanje EU - one su bolne, posebice u početku, a znatnije pozitivne rezultate građani mogu osjetiti tek nakon nekoliko godina. </p>
<p>Ipak, na kraju mandata Račan je priznao i da ga gubitka izbora nisu stajala samo prevelika očekivanja birača i premalo ostvarenih obećanja. Priznao je da je njegova vlada ignorirala potrebu građana za »jasnim i efikasnim prezentiranjem problema i rješenja« koja se nude. </p>
<p>No, zanimljivo je da ni na kraju mandata Račan nije priznao koliko su važni minusi što ih je njegova vlada s pravom dobila u očima javnosti zbog unutarkoalicijskih prepucavanja koje je on proglasio više-manje normalnima. Štoviše, i na kraju balade Račan tvrdi da je, kada se sve zbroji i oduzme, koalicijsko prepucavanje bilo manje važno. A nije. Ako ni zbog čega drugoga onda zbog toga što su ta prepucavanja na najniže moguće grane srušila povjerenje nacije u politiku i političare.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vlada pod bor</p>
<p>Neki s nestrpljenjem iščekuju Božić, neki Novu godinu, a puno njih i jedno i drugo, samo nek' se slavi. Građani će potrošiti čak četiri milijarde kuna u dolazećim danima! Kao da smo u Saudijskoj Arabiji, a ne u tranziciji, osiromašenih džepova </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj se, kao i u svakoj pristojnoj zemlji, na sve strane osjeća predblagdanska euforija. Neki s nestrpljenjem iščekuju Božić, neki Novu godinu, a puno njih i jedno i drugo, samo nek' se slavi. Građani će potrošiti čak četiri milijarde kuna u dolazećim danima! Kao da smo u Saudijskoj Arabiji, a ne u tranziciji, osiromašenih džepova. Kao da ne životarimo na čekovima s odgodom, »štopanju« plaćanja nekih računa ili, pak, »preokretanju« novca na bankomatima. Unatoč sivim prognozama koje nas čekaju i u godini pred nama, Hrvati su odlučili iskopati sve svoje financijske rezerve (ako ih imaju) i aktivirati sve raspoložive kreditne kartice da bi dostojno proslavili sve ono što dolazi u najljepšem mjesecu u godini.</p>
<p>No, da nam nije dovoljna ni sumanuta potrošnja i kupovanje onoga što treba i što ne treba, a nakon toga višemjesečna novčana stagnacija i postblagdanska depresija, pokazuje još jedna hrvatska specifičnost. Stvarno volimo slaviti i ne raditi. Tako je prema broju blagdana i dana godišnjih odmora Lijepa naša pri europskom vrhu. </p>
<p>Već je izračunato da će mnogo tvrtki spojiti blagdane od Božića do Sveta tri kralja. To bi značilo da oko 600.000 ljudi neće raditi praktički 16 dana! Nije li to izvanredno? Gdje toga ima osim u Hrvata! Netko neupućen još bi pomislio da nam država leži na nepreglednim naftnim izvorima, pa si možemo priuštiti taj luksuz. Doduše, oni koji stvarno i leže na takvim izvorima sigurno ne blaguju 16 dana. Građani Hrvatske će, međutim, ove godine osim standardnih darova za Božić dobiti još jedan. Novu vladu pod premijerskom palicom Ive Sanadera. Doduše, nekim građanima ta vlada i ta opcija baš i neće biti omiljeni dar, dok će drugi u tom daru uživati. No, valja poštovati legalno izabranu vlast. HDZ je pobijedio, pa čak razuvjerio i sve one sumnjičavce i političke neistomišljenike koji su zlurado prognozirali da Sanader neće moći »skrpati« svoju vladu. Međutim, metodom kratkotrajnih i dugotrajnih pregovora te izdašnim obećanjima o poštivanju većine zahtjeva onih s kojima se pregovaralo, HDZ-ov je šef lijepo došao na Pantovčak i drugom šefu, državnom, uručio papir. Na kojem lijepo stoje potpisi podrške. Onda je Stjepan Mesić Sanaderu isto tako lijepo rekao da je on sada mandatar Vlade.</p>
<p>Svi su ludi za foteljama u Hrvatskoj, reklo bi se filmskim rječnikom. Kao da većina od pretendenata na to mjesto ne shvaća svu dubinu problema s kojim se suočava. Financijska kriza, nedostatna sredstva iz proračuna, administrativne barijere, otpor zaposlenika... Sve je to sastavni dio ministarskog posla. Ili naši dragi političari žele postati ministri samo zato što gledaju onu drugu stranu ministarske uloge? Osobnog vozača, raskošan ured, povlastice, putovanja svijetom, primanje raznih stranih izaslanstava i odlazak istima, televizijski i novinski prostor? Ne budimo, međutim, zločesti. Dajmo šansu ovima koji dolaze. Možda među njima uistinu ima onih kojima je na srcu najprije služenje ljudima koji su ih izabrali, a ne vladanje nad njima.</p>
<p>U svakom slučaju, već prije Božića, najkasnije 23. prosinca, Hrvatska će imati novu vladu. Nakon što u ponedjeljak na prvoj konstituirajućoj sjednici ovog saziva parlamenta javnost upozna nove pučke tribune, ali i bitno izmijenjen omjer snaga u Saboru, zastupnici će odmah donijeti izmjene Zakona o Vladi. Tim će se promjenama regulirati rad Vlade i državne uprave, a sve s ciljem smanjenja broja ministarstava. HDZ je odlučio da će ih biti 14, jer smatraju da će time bitno ubrzati učinkovitost tromog i glomaznog državnog aparata. No, iako ova prva HDZ-ova najava zvuči kao veliki izazov, sigurno je da će u stvarnosti izazvati dosta otpora, ali i odnijeti puno vremena dok cijeli plan ne profunkcionira. Novi je premijer, međutim, najavio da »to jest veliki rez, ali bez drastičnih rezova nema pomaka«. Pritom je i obećao da nitko iz te goleme državne uprave neće završiti na cesti. Mnogi ipak sumnjaju u to optimistično obećanje, no podsjetimo da novoj vladi treba dati sto dana poštede.</p>
<p>U međuvremenu, jedan je predsjednik otišao da bi se, prema svemu sudeći, opet vratio. To ne može biti nitko drugi nego Dražen Budiša. Čovjek čije se raspoloženje mijenja brže od vremena na Atlantiku, poslao je šturu poruku javnosti da daje neopozivu ostavku. Bez objašnjenja. Doduše, što on uopće mora i objašnjavati? Što se može dodati fijasku na izborima i strovaljivanju HSLS-a u jamu bez dna iz koje će stranku pokušati izvući dvojac Adlešić-Čehok? Zašto bi u činu davanja ostavke na čelno mjesto u stranci, nakon što je HSLS poslije izbora iščeznuo kao Atlantida, tako normalnom u demokraciji, trebalo tražiti neke duboke razloge? Ostajući dosljedan svojoj tradiciji ponašanja u politici, Budiša o svojoj ostavci nije obavijestio ni najbliže suradnike, a dvojac koji pregovara sa Sanaderom o tome je obavijestio minutu prije tog sastanka. Tko zna koji put Budiša je pokazao nevjerojatni politički antitalent i uvredljivost kojoj u ozbiljnoj politici nema mjesta. I baš kad je izgledalo da je nakon izborne propasti Budiša povukao dostojanstven potez odlučivši vođenje stranke prepustiti drugima, čuju se priče o njegovim »podzemnim« unutarstranačkim borbama. Jer on ne želi ipak olako prepustiti svoj stolac. Ovo je već druga neopoziva Budišina ostavka. Ona prva, prije dvije i pol godine, bila je očito opoziva, pa se Budiša za koji mjesec vratio. Sada je također najavio povlačenje u anonimnost. Vjerojatno zato da se opet vrati kako bi »spasio« stranku. Koju je sam utopio.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bit će dobro – u prosjeku</p>
<p>Iako bismo i u komentaru na poskupljenje potrošačke košarice u studenome od 77 kuna također mogli primijeniti mjeru sad već staroga premijera o tome da je sve poraslo »malkice«, mnogima se teško oteti dojmu da žrvanj i dalje melje</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>U godini kojoj pomalo istječu dani i u kojoj iz Banskih dvora ispraćamo premijera koji u zadnje vrijeme tvrdi da su u četiri godine njegova mandata »plaće i mirovine malkice porasle, ali su istodobno porasle i naše aspiracije, pa to nitko ne osjeća«, jedna od zadnjih vijesti bit će poskupljenje prosječne potrošačke košarice za četveročlanu obitelj.</p>
<p>Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, životni troškovi u studenome su porasli za 77 kuna u odnosu na listopad, a najveći dio tih troškova odnosi se na osnovne egzistencijalne potrebe - hranu (1815 kuna) i stanovanje (1552 kune). SSSH je izračunao da se s prosječnom plaćom na razini države (u listopadu 3775 kuna) može »pokriti« tek 72 posto ukupnih troškova prosječne obitelji. O tome kako živimo ponešto se, pak, može zaključiti iz sljedećih podataka: prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 1730 kuna, a barem četvrtina umirovljenika s mirovinom financira školovanje djece ili im pomaže ako su nezaposleni, odnosno ima partnera koji je bez ikakvih prihoda. </p>
<p>Oko 200.000 građana prima neki od oblika socijalne pomoći, koja u novcu u prosjeku iznosi oko 400 kuna mjesečno po osobi, što nije dostatno ni za podmirenje troškova prehrane za mjesec dana. Sve je više gladnih ispred vrata pučkih kuhinja, čiji broj također raste. </p>
<p>Oko 350.000 građana prijavljeno je na minimalac ili plaću koja nije daleko od tog iznosa (1850 kuna bruto), barem još toliko zaposlenih prima plaću koja je ispod spomenutog prosjeka i ne može s njom podmiriti ni 70 posto prosječne potrošačke košarice. Oni koji primaju više, odavno su već opterećeni kreditima, zbog kupnje stana, automobila, ljetovanja »na rate«, kaputa čija će otplata trajati do rujna, dvadesetčetveromjesečne otplate kompjuterske opreme ili mobitela (što doista pokazuje da aspiracije nekih pomalo rastu, barem »malkice«), ili samo hrane, koju većina trgovina mješovitom robom danas nudi na otplatu preko potrošačkih kartica ili čekovima uz mjesec-dva počeka.</p>
<p> I nije rijetkost da netko u redu ispred nas žvakaćim gumama »nateže« račun na neki minimalan iznos iznad kojeg trgovci odobravaju da se otplata »rastegne« na više mjeseci...</p>
<p>Dakle, iako bismo i u komentaru na poskupljenje potrošačke košarice u studenome od 77 kuna također mogli primijeniti mjeru sad već staroga premijera o tome da je sve poraslo »malkice«, mnogima se teško oteti dojmu da žrvanj i dalje melje, koji na kraju jedne godine, uoči početka mandata nove vlasti, nimalo ne ohrabruje. Tako se, vjerojatno, i mogu tumačiti rezultati brojnih anketa u kojima građani već sada kažu kako ne vjeruju da će nakon četiri godine nove vlasti živjeti bolje. Jer, jedino što unaprijed znamo, to je da ćemo u te četiri godine više ili manje sigurnu plaću opteretiti vjerojatno s još dvije ili tri »kreditne linije« više i biti u strahu od mogućega gubitka posla, problema u poduzeću, ili bolesti koja bi mogla izazvati dodatno opterećenje kućnog budžeta...</p>
<p>U prosjeku, međutim, svima će nam biti dobro jer raste i broj onih koji uz za naše prilike bezobrazno visoke plaće dobivaju i naknade za uspješno poslovanje (budimo pošteni: često s pravom, a najčešće u privatnom poduzeću u čiju logiku kod raspodjele novca, zapravo, nemamo pravo zadirati). Ili onih koji na teret poreznih obveznika godinama primaju visoku plaću za upravljanje državnim poduzećem ili imovinom, često i neopravdano, trošeći državni novac na bezbrojne i besplodne sanacije. Onih koji primaju »napuhanu« plaću, jer ne rade u proizvodnji koja je, opet, takva da su plaće u proizvodnji često mizerne. Ili onih koji su se obogatili tko zna kako i nitko im nije mogao stati na kraj. </p>
<p>I nije isključeno da se, na putu prema europskom društvu, u nekoj usporedbi sa zemljama koje su njime krenule iza nas, pokaže da smo pri vrhu po rastu BDP-a i potrošnje. Da smo zemlja u kojoj - u prosjeku! - nema puno siromašnih i onih koji jedva spajaju početak jednog mjeseca s drugim i mnogo onih koji su izgubili nadu. Ili malo onih koji se još nadaju - »malkice«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>U Hrvatskoj ni lijevi ni desni ne vide svoju sirotinju </p>
<p>Upravo pred božićne blagdane spomenute sestrice istjeraju na površinu moćnu hrvatsku sirotinju. Pojma nisam imao da ih je već kao službeno, pola milijuna. Uz tu moćnu vojsku, idu bolesni, nemoćni, umirovljenici. Najmoćniji ministar u novoj vladi trebao bi biti onaj za vođenje ministarstva hrvatske sirotinje. Otkuda odjednom u nas ta silna sirotinja. Bogom dana zemlja. More, šume, oranice. Da se križaš i lijevom i desnom. Bogata Slavonija, najviše ubogih... / Samo ih na koljenima molim, ove novoizabrane, da na Markov trg ne dođu biciklima ili na mopedu za dostavu pizze. Da nas poštede te reprize. Neka budu inventivniji. Što se mene tiče, mogu doći i noću. Da budu nevidljivi, ali efikasniji. Savršeno me ne zanima, kako se koji od njih zove. Da se napokon ugledaju u Europu. Pojma nitko nema, kako se zove ministar taj i taj... Jedino, ako ga uhvate da radi svinjarije na radnom stolu sa svojom tajnicom, osvane u tiskovini</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ </p>
<p>Dvije sestrice, ne znaš koja ružnija od koje, uporno nas posjećuju i nose svoje darove hrvatskom puku. </p>
<p>Starija sestrica Globalizacija i nešto mlađa, ali okrutna sestra Tranzicija. Pojavljuju se one u nas i tijekom godine, ali nekako pred božićne blagdane, baš su uporne i nametljive. </p>
<p>Obdarile su nas već prije i to berićetno, opakim darovima civilizacije. Televizijom, daljinskim i mobitelom. Trima čudima civilizacije, bez kojih se kao više ne može ni sekunde živjeti. </p>
<p>Da je kojim slučajem rimski sudac Pilat imao pri ruci mobitel, ne bi nakon izricanja presude o razapinjanju Isusa trebao prati ruke. Da nema u nas televizije, ne bi ni slutio, kako smo daleko dogurali. Jednim stiskom na gumb daljinskog i sve je riješeno. Prebaciš na drugi program i plačeš od muke. Sve isto. Sivo, tužno, a Božić dolazi. </p>
<p>Nekada, ne baš tako davno, televizija i telefon bili su rijetki gosti u našim domovima. Smješteni kao tabernakuli, na čipkastim uradcima. Pokriveni snježnobijelim krpicama. Kao pored ognjišta, okupljala se čeljad iz susjedstva, da odgleda dnevnik. Na pristoji pozdrav, tada mlađega gospodina Mlakara, bilo je pristojno i otpozdraviti. </p>
<p>Kad zazvoni telefon, najstariji član porodice javljao bi se meketavim glasom, držeći s dva prsta slušalicu ...aloooooo... </p>
<p>Na telefon se ništa dobro nije javljalo. Svi pretrnu kad se oglasi. Božić i Novo ljeto osobno se čestitalo. Pisalo. Nepismene i lijene spasio mobitel. Dokopali se vrhunske proteze, s kojom se kreću kroz život. Jasno u krug. </p>
<p>Upravo pred božićne blagdane, spomenute sestrice, istjeraju na površinu moćnu hrvatsku sirotinju. </p>
<p>Pojma nisam imao da ih je već kao službeno, pola milijuna. Uz tu moćnu vojsku, idu bolesni, nemoćni, umirovljenici. Najmoćniji ministar u novoj vladi trebao bi biti onaj za vođenje ministarstva hrvatske sirotinje. </p>
<p>Otkuda odjednom u nas ta silna sirotinja. Bogom dana zemlja. More, šume, oranice. Da se križaš i lijevom i desnom. Bogata Slavonija, najviše ubogih. Prije i nisi prepoznavao sirotinju. Ona narodna, čist i pokrpan, ali čestit, više ne prolazi. </p>
<p>Osobno hodao gizdavo gradom, u prekrojenoj ćaćinoj domobranskoj kabanici. Svi nosili odjeću od starije braće. Kruh je bio svetinja. Nije se bacao u kontejnere niti su se njime svinje hranile. Kad padne komadić kruha na zemlju, digne si i poljubi. Znalo se, koliko truda treba uložiti, da bi se dobio kruh. </p>
<p>Znaju to savršeno dobro zle sestrice. Trud ne vrijedi ništa, kao ni poštenje. Treba sve dobre navike potrti, a uvesti nove. Munjevito to prihvatili. U ovih desetak ljeta pokazali smo, tko smo i što. Preko noći prihvatili svjetsku igru, zgrabi gdje možeš. </p>
<p>Baci radnike na ulicu, potom prodaš tvornicu i zadovoljno ideš nakon toga na skijanje. Odjednom smo malo humani. </p>
<p>Nitko zaposlen u ukinutim ministarstvima, neće ostati na ulici. Tko je prije pitao radnike kuda s njima. </p>
<p>Nažalost, nisu ovu hrvatsku nesreću stvorili ni Beč, Pešta ili Beograd. Mi smo je stvorili. A još za to nismo pravim dečkima podijelili odličja, na svečanosti pod nazivom: Sirotinjo, i Bogu si teška. Pola milijuna bokčija, pola milijuna novopečenih skijaša spremnih na slalome. Diljem globusa. Od Grenlanda, Alpa in je dočekati Novo ljeto s lovcima na ljudske glave u Novog Gvineji. Može i na otplatu. </p>
<p>Sa sirotinjom među nogama, kao kilom, teško je koračati u Europu. Otarasiti ih se ne možeš. Kao ni siromašnog rođaka. Pojavi se uvijek tamo, gdje ne treba. Da te osramoti. </p>
<p>Slušam radio u kuhinji. Grmi poruka. Tuče po mojoj tužnoj savjesti. Trk... javi se na broj telefona taj i taj. Trčim. Noge lomim. Pomažem svojim pozivima svima. Od nesretnika svih vrsta do jadnih neopremljenih rodilišta, beskućnika kojima treba krov nad glavom. Na televiziji isto. Red poziva za pomoć, red promidžbenih poruka, gdje je najpovoljnije ići na skijanje. U glavi kovitlac. Ono malo pameti sasvim sam izgubio. Javiš se na broj taj i taj i gurneš sirotinju pod tepih. </p>
<p>Zašto se politički moćnici, koji su se poigravali izborima, nisu odrekli svojih golemih iznosa, što su ih ulupali u svoje promidžbe. Da se dokopaju vlasti. Dijelio se novac šakom i kapom pjevačicama, bendovima. Spotova na televiziji koliko hoćeš. Od toga se u Lijepoj našoj mogla sagraditi tri vrhunska rodilišta. Koji dom za napuštene i jadne. Podijeliti sirotinji hranu i odjeću. Molim, otkuda taj novac stiže, ne pitaj. Ni prije ni sada. Naš novac, jasno.</p>
<p>Samo ih na koljenima molim, ove novoizabrane, da na Markov trg ne dođu biciklima ili na mopedu za dostavu pizze. Da nas poštede te reprize. Neka budu inventivniji. Što se mene tiče, mogu doći i noću. </p>
<p>Da budu nevidljivi, ali efikasniji. Savršeno me ne zanima, kako se koji od njih zove. Da se napokon ugledaju u Europu. Pojma nitko nema, kako se zove ministar taj i taj... Jedino, ako ga uhvate da radi svinjarije na radnom stolu sa svojom tajnicom, osvane u tiskovini. </p>
<p>U nas se sirotinja ne vidi. Ona se prepoznaje po očajnim pogledima. </p>
<p>Onu biblijsku, kad daješ, da ne vidi ljevica, što radi desnica, savršeno je u nas shvatila vlast. Ni lijevi niti desni ne vide svoju bokčiju. Ili mi to pogrešno tumačimo. Možda nam daju nogama, a ne rukama. </p>
<p>Što bi rekao jedan zločesti satiričar: Tražio sam ruku pravde, a dobio nogu. </p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tužno je da se čovjek danas boji otići na utakmicu</p>
<p>Ako je to zlo počinjeno, a počinjeno je, onda ga treba javno tretirati kao razbojstvo i adekvatno sankcionirati kao zločin, kao razbojstvo, bez obzira na tom o komu je riječ, o njegovu ocu, majci, nacionalnom, vjerskom, rasnom, stranačkom podrijetlu. Jer zločin nije počinio Hajdukov navijač (Dinamov), Hrvat, bijelac, rimokatolik, HDZ-ovac, demokršćanin, pravaš, nego je zločin počinio zločinac i za svoje zlodjelo mora snositi posljedice / Kao građani zahtijevamo, imamo pravo zahtijevati da nas država svojim institucijama prisile štiti i zaštiti od onih koji bi željeli da ulica kolo vodi, od onih koji su iz urušenoga obiteljskog ozračja prepušteni stasati i odrastati u surovu ozračju noći, alkohola, droge i ulice</p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>Svakih nekoliko mjeseci (možda i češće) nama se dogodi neki športski »slučaj« s kriminalnim natruhama. Najčešće se to dogodi u granicama Lijepe naše, ali huligansko kriminalni elementi ne prežu od huliganstva i nasilja daleko od naših granica. Uostalom, samo je nekoliko mjeseci od nezapamćena skandala u komu su obilato sudjelovali naši »navijači«, na bazenu u Kranju pri susretu vaterpolskih reprezentacija Hrvatske i Srbije i Crne Gore i svakih mjesec-dva hrvatska se javnost kao iznenađuje nad nasiljem, koje se događa tu oko nas.</p>
<p>Posljednji (zasad) slučaj u Dugopolju još je jednom zorno pokazao i dokazao, kako je zao duh odavno izašao iz »bačve«, te kako svekolikoj hrvatskoj javnosti pokazuje svoje krvožedne zube. Dapače, čini mi se da se jednostavno ceri, izruguje sve zabrinutijoj javnosti. To više što se zločin (zašto pojavu doista ne nazvati njenim pravim imenom!) dogodio daleko i daleko od nogometnog igrališta i prilaznih ulica igralištu.</p>
<p>Za divno čudo, na nogometnoj utakmici u Splitu ovaj put (na igralištu i gledalištu) bilo je relativno sve u redu. Na travnjaku su izostale grubosti, koje znaju potencirati primitivizam i vulgarnost u gledalištu. Ali bolesni umovi mogu zapaliti zle vatre daleko od igrališta i gledališta pa makar na otvorenoj cesti, kao najgori cestovni razbojnici.</p>
<p>Ako je to zlo počinjeno, a počinjeno je, onda ga treba javno tretirati kao razbojstvo i adekvatno sankcionirati kao zločin, kao razbojstvo, bez obzira na to o komu je riječ, o njegovu ocu, majci, nacionalnom, vjerskom, rasnom, stranačkom podrijetlu. Jer zločin nije počinio Hajdukov navijač (Dinamov), Hrvat, bijelac, rimokatolik, HDZ-ovac, demokršćanin, pravaš, nego je zločin počinio zločinac i za svoje zlodjelo mora snositi posljedice.</p>
<p>Prije petnaestak godina vraćao sam se jedne nedjelje na večer vlakom iz Ljubljane. Slučajno je te nedjelje gostovao u Ljubljani Dinamo ili Hajduk (svejedno!). </p>
<p>Na povratku za Zagreb u odjeljku se zatekao jedan od »navijača«, koji je provocirao nas putnike na razgovor o nogometu. I moram priznati da me je isprovocirao, te sam se upustio u isprazan razgovor s njim.</p>
<p>Moj je sugovornik bio mlađi čovjek oko dvadeset pet godina niti s jednim prednjim zubom. U kratku razgovoru s njim ostao sam šokiran pri izjavi kako on i njemu slični ne idu na utakmice zbog nogometa nego radi tučnjave s policijom (!?).</p>
<p>Da je preopasno osvojiti državno nogometno prvenstvo to odavna znamo. Jer ili previše luduju pobjednici ili preduboko tuguju i luduju gubitnici. Kao primjer navodim Hajdukova navijača koji je, slaveći s društvom osvojeno državno prvenstvo u Varaždinu prije dvije ili tri godine, dobio nož u prsa. A izbijeno oko!?</p>
<p>Dok je svijeta i vijeka zla će uvijek biti. Pravna država dužna je svim raspoloživim sredstvima suzbijati zlo. Jer, ako ćemo »slučajeve« poput posljednjeg u Dugopolju ili minimalizirati ili gurati pod tepih, uskoro ćemo dobiti još drastičnije, još krvavije »slučajeve«. </p>
<p>Zar ćemo dopustiti razularenoj gomili da kolo vodi? </p>
<p>Zar ćemo se u svojoj toliko željenoj slobodnoj domovini bojati autom sa ST, ŠI, DU, ZD... tablicama putovati u Zagreb poslom, turizmom, u bolnicu? Zar ćemo dopustiti ulici da ugrozi rijeku automobila sa zagrebačkim tablicama, koja se ljeti slijeva prema našim ljetovalištima?</p>
<p>Glede divljanja po našim ulicama i trgovima, a naročito na i oko nogometnih igrališta mnogi su se očitovali i upozoravali na uzroke tih i takvih pojava. Za mene je razorena obitelj najveći čimbenik frustrirane divlje mladeži, jer obitelj u kojoj vlada alkohol, nevjera, psovka, kletva i tučnjava ozračje je za stasanje sutrašnjih kriminalaca. </p>
<p>Obitelj u kojoj vladaju ljubav, povjerenje i međusobno uvažavanje stvara pretpostavku za zdrav naraštaj. Premda ni u takvim obiteljima nema stopostotne sigurnosti. Ali zato je gotovo stopostotna sigurnost da će iz razorenih obitelji u kojima se opija, psuje, laže, krade, vara bračnog partnera, tuče, izrasti najprije maloljetni delinkventi, a s uzrastom i kriminalci prvog reda. </p>
<p>Svi ostali uzroci (nezaposlenost, društvo, socijalne razlike, nasilje na televiziji i dr.), to mogu samo potencirati.</p>
<p>Neki prozivaju Crkvu da je i ona zatajila, da ni ona nije dovoljno učinila. Možda, ali što i kako? Što je i koliko mogla i može Crkva učiniti? Ništa ili veoma malo. Zašto? Zato što je najprije pedeset godina komunizam, a danas preveliki liberalizam nagrizao, urušavao autoritet Crkve. </p>
<p>Zato što od 168 sati u tjednu za Crkvu otpada maksimalno dva sata (sat vjeronauka i sat nedjeljne mise). Zato što samo dio mladeži ide u crkvu ili na vjeronauk. Zato što znatan dio te mladeži koja »ide« u crkvu provede vrijeme nedjeljne mise pušeći i brbljajući ispred crkve. Zato što...</p>
<p>Što rade škole, fakulteti, športska društva, udruge navijača, političke stranke? Neka svatko sebe preispita što je učinio i što je propustio učiniti. Ali je tužno i žalosno da se čovjek na dan maturanata boji izići u središte Zagreba. </p>
<p>Tužno je i žalosno da naši maturanti i apsolventi demoliraju hotel u tuđini, da se curice otrovane alkoholom odvoze u bolnice na ispumpavanje želuca. Ali je tužno i žalosno da je čovjeka strah otići na nogometnu utakmicu.</p>
<p>Srušen je autoritet obitelji, narušen je autoritet Crkve, a sve ostale institucije tako i tako nisu moralne vertikale vrijedne štovanja. Stoga imamo to što imamo, ali kao građani zahtijevamo, imamo pravo zahtijevati da nas država svojim institucijama prisile štiti i zaštiti od onih koji bi željeli da ulica kolo vodi, od onih koji su iz urušenoga obiteljskog ozračja prepušteni stasati i odrastati u surovu ozračju noći, alkohola, droge i ulice.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tko je u Saboru nogom udario bana Khuena, Erazmo Barčić, kako tvrdi prof. Goldstein, ili Josip Gržanić</p>
<p>Nama koji smo se školovali prije »šuvarica« poznato je, ako nas sjećanje ne vara, da je Khuena udario nogom u stražnjicu zastupnik Josip Gržanić, zbog čega je s Davidom Starčevićem optužen, osuđen 18. prosinca 1885. i u bjelovarskom zatvoru utamničen do 18. svibnja 1886., zbog toga je u građanstvu uživao golemu popularnost. U Gržanićevu čast izrađena je povelja s čizmom ukrašenom cvijećem, kao simbolom njegova postupka te više čizama od stakla i srebra / Opozicija nasrće prema vladinim klupama, a kad se Khuen htio udaljiti, zastupnik David Starčević zgrabio ga je za vrat, dok ga je zastupnik Josip Gržanić (Senj, oko 1844. – Gospić 1907.) snažno udario nogom u tur. Opozicija trijumfira uvjerena da osramoćeni, napadnuti ban ne može ostati dulje na banskoj stolici, jer živi su i u Zagrebu još barokni pojmovi, poglavito o časti. Međutim u zapisniku sjednice nije zabilježen taj udarac nogom</p>
<p>FRANO GLAVINA</p>
<p>Nakon izbora raznih vrsta misica, kuhara, športaša došao je red da napokon izaberemo i stotinu najvažnijih Hrvata u povijesti i tako pokušamo staviti u korelaciju Karapandžu i Krležu. Svaki oblik popularizacije naše povijesti koristan je, pa sam pomnjivo pročitao što o tom izboru misli uvaženi profesor Ivo Goldstein (»Najveći Hrvati su Tito i Tesla«, Nacional od 2. prosinca 2003.).</p>
<p>Tu me posebno zaintrigirala profesorova izjava: »Nacionalovu popisu dodao bih pravaša Erazma Barčića koji je opalio vritnjak Khuenu-Héderváryju«. </p>
<p>Isto to profesor je doslovno ponovio 10. prosinca ove godine u emisiji »Opasne veze« na OTV-u.</p>
<p>Nama koji smo se školovali prije »šuvarica« poznato je, ako nas sjećanje ne vara, da je bana udario nogom u stražnjicu zastupnik Josip Gržanić, zbog čega je s Davidom Starčevićem optužen, osuđen 18. prosinca 1885. i u bjelovarskom zatvoru utamničen do 18. svibnja 1886., zbog toga je u građanstvu uživao golemu popularnost. </p>
<p>U Gržanićevu čast izrađena je povelja s čizmom ukrašenom cvijećem, kao simbolom njegova postupka te više čizama od stakla i srebra. </p>
<p>Hrvatice Bjelovara na njegov rođendan 19. ožujka 1886. posjetile su ga u zatvoru i darovale mu štap s drškom u obliku čizme iz srebra (jedanaest centimetara). Na krasno izrađenoj srebrenoj čizmi (visine dvadeset dva centimetra poplat 13,5) ugravirano je »Josipu Gržaniću. Neustrašivu branitelju naših prava Hrvatski rodoljubi. 19. III. 1886«. Na nešto manjoj čizmici (petnaest centimetara visine) ugravirano je: »Na uspomenu 5. listopada 1885. nekoje gospoje stranke prava.« </p>
<p>Opisane čizmice brižljivo se čuvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, a izvrstan Gržanićev portret, ne bez razloga, visi u Hrvatskom državnom arhivu.</p>
<p>Samozatajni profesor Goldstein otkrio je, čini se, još jedan vritnjak, no očito dosad sasvim nepoznat, pa bi bilo u interesu znanosti da to čim prije objavi. </p>
<p>Erazmo Barčić (1830.-1913.), kao i Gržanić završio je zagrebačku Pravoslovnu akademiju, obojica su bili pravaši, a jesu li obojica i nogom u tur udarili Héderváryja, to ja ne znam. Jedino što znam jest da se Gržanić svakako verificirao da uđe u listu stotinu velikih Hrvata, no dvojim da bi se on želio naći u društvu Tita i Bakarića. Evo zbog čega je Gržanić velik. </p>
<p>Kada se doznalo da je prema nalogu bana Dragutina Khuena-Héderváryja, bliskog rođaka mađarskog premijera Kolomana Tisze, potajno iz Zagreba u Budimpeštu prebačen dio arhivskih spisa, izbio je skandal. </p>
<p>Naime, kada se Jelačić s Windischgraetzon 1848. našao u Budimu naredio je tamošnjem Komorskom arhivu, Arhivu namjesničkog vijeća i Arhivu kurije da arhivske spise koji su doneseni iz Hrvatske i tiču se Hrvatske predaju Ivanu Kukuljeviću, a ovaj da ih odnese u Zagreb u tamošnji zemaljski arhiv.</p>
<p>Zastupnik dr. Grga Tuškan s grupom zastupnika stavio je prijedlog Saboru da se bana Khuena stavi pod optužbu radi otimačine arhivskih spisa. </p>
<p>U saborskoj raspravi 5. listopada 1885. ban Khuen je izjavio da je »arhivska građa o kojoj je riječ bila u faktičnom posjedu zemlje više od 35 godina, to znamo svi, to ne mogu niti ja poreći. Ali je li to bio pošten posjed, o tom bi ja podvojio…«</p>
<p>Zapisničar zatim bilježi: »O! O! O! – To je škandal. Silna buka i vika na ljevici. Predsjednik zvoni. Dr. David Starčević viče, pokazujući na bana: 'Ovo je buntovnik! Ovo je otimač! Jeste li ga čuli. Da sam ja to rekao, što je rekao on reklo bi se da sam nelojalan.' Na desnici vika: 'Mir! Umirite se gospodo!' Dr. D. Starčević viče: 'Sram vas bilo s takvim banom. Dakle što kralj radi to je nepošteno? Windischgraetz je u njegovo ime radio. Nek ban opozove svoje riječi. Hrvati ne imadu ništa nepošteno! Vi kradete! Vi razbojnici, tati!'«</p>
<p>Opozicija nasrće prema vladinim klupama, a kad se Khuen htio udaljiti, zastupnik David Starčević zgrabio ga je za vrat, dok ga je zastupnik Josip Gržanić (Senj, oko 1844. – Gospić 1907.) snažno udario nogom u tur. Opozicija trijumfira uvjerena da osramoćeni, tvorno napadnuti ban ne može ostati dulje na banskoj stolici, jer živi su i u Zagrebu još barokni pojmovi, poglavito o časti. </p>
<p>Međutim u zapisniku sjednice nije zabilježen taj udarac nogom, pa je na sljedećoj saborskoj sjednici kod verificiranja zapisnika zastupnik dr. Jakov Radošević primijetio da »u zapisniku ne stoji čin opisan, kako je hrvatski narod ustao na obranu svoje časti i kako je onu osobu, koja je povrijedila hrvatski narod i kralja, upravo dostojanstvenim načinom kaznio, time, što ga je faktično izgurao iz ove sabornice. S toga ja molim, da se zapisnik ispravi tako, da se konstatira, da je faktično nogama isturan iz sabornice.«</p>
<p>Predsjednik je na to reagirao: »Moram g. zastupnika Radoševića ukoriti, što se je usudio, čin nedostojan, koji je povrijedio dostojanstvo ovog sabora, dostojnim nazvati«.</p>
<p>Međutim, Khuen je taj napadaj zatajio, pa je na sudskom procesu čak dr. Izidor Kršnjavi lažno svjedočio da su navodi opozicije lažni. Gržanić i David Starčević osuđeni su radi »lažnog svjedočenja«. Na tom procesu zastupnik, književnik Eugen Kumičić je izjavio:</p>
<p>»Ja sam vidio, kako je grof Khuen-Héderváry naglo posrnuo udaren nogom od nekoga zastupnika. Čuo sam zatim u dvorani mnoge zastupnike kako su govorili, da je grof Khuen udaren nogom, a neki aristokrati kazivali su, da je nemoguće. </p>
<p>Grof Ladislav Pejačević hudio je riječi grofa Héderváryja kojima je izazvao viku i kudio je također način, kojim je grof izgnan iz sabornice. Ja sam osvjedočen, da se nisam prevario, da je grof Héderváry nogom udaren, jer su to i drugi vidjeli, jer je to konstatirao zastupnik dr. Radošević i jer je to priznao i sam saborski predsjednik riječima da je Radošević nedostojan čin označio dostojnim.«</p>
<p>Ante Starčević u vrijeme saborske smutnje pušio je u klupskoj sobi, te je na viku došao u sabornicu. Kao svjedok na sudu izjavljuje: »Govorilo se u sabornici i izvan nje, da je Preuzvišeni nogama izčuškan, a nisam čuo da bi ga tko rukom udario. Koje osobe su to pripovijedale ne mogu označiti, nu šumio je cijeli grad o tom događaju, pače su iste bečke novine n.p. Vaterland tu vijest ponijele...« </p>
<p>Svjedok zastupnik Teodor Kuzmanić izjavio je da Gržanić nije bana nogom udario, jer ga je on pograbio kad je posrnuo protiv banu i zapriječio ga. Sudac mu je rekao da preslušani svjedok Izidor Kršnjavi tvrdi da je on Gržanića u onaj čas pograbio kad je na bana napasti htio. »To nije moguće, odgovara Kuzmanić, jer ja sam to učinio, i stoga vara se svjedok, ako što takvog tvrdi«.</p>
<p>Okrivljeni Gržanić na sudu izjavljuje: »U nikakvoj drugoj nakani, već jedino za poniziti ga, nabacio sam se nogom na bana. Svjedoci koji tvrde da su me u tome spriječili naprosto lažu. Kršnjavi je došao do mene tek kada sam se vraćao u svoju klupu.«</p>
<p>Kad je Tito posjetio Mađarsku hrvatski arhivisti su ga zamolili da zahtijeva povrat dokumenata koje je Héredváry poslao, i u tome se uspjelo. I tako su se brojni dokumenti, među kojima više metara duga optužnica seljaka protiv Tahija, ponovno našli u trezoru Hrvatskoga državnog arhiva.</p>
<p> Ponekad greške i brzopletosti u znanosti mogu biti poticajne. Nije svako zlo za zlo, veli naš narod. U sklopu »plana sveopće detuđmanizacije« prof. Goldstein nedavno je, u dvama napisima, tvrdio da naša mornarica slavi »blesav« datum 18. rujna 887. </p>
<p>»Predsjedniku Tuđmanu često se događalo da mu priče o prošlim događajima nisu sukladne onome što stoji u izvorima«, pisao je Goldstein, sugerirajući da je taj povijesni događaj Tuđmanova izmišljotina, odnosno da je on jedan pomorski poraz interpretirao kao pobjedu.</p>
<p>Goldstein nije znao da se već više od 150 godina u Makarskoj i njenu Primorju i Neretvi taj datum obilježava misom i polaganjem vijenca u more. Prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral Sveto Letica, popularni Barba, u djetinjstvu je gledao kako svake godine l8. rujna njegovi Podgorani u more bacaju vijenac, pa nije čudo da je predsjedniku Tuđmanu predložio da taj dan izabere za dan mornarice.</p>
<p>Goldsteinovi napisi bili su poticaj Makaranima da ove godine postave na istaknuto mjesto svoje obale spomen ploču s napisom: »U pomorskoj bitci 18. rujna 887. godine pred Makarskom Hrvati su porazili Mletačku flotu kojom prilikom je poginuo i mletački dužd Petar I. Candiano. Tom pobjedom udaren je temelj pomorskoj snazi hrvatskog naroda. Ploču postavi 10. rujna 2003. Grad Makarska.«</p>
<p>Bilo bi dobro da »otkrića« prof. Goldsteina budu poticaj Senjanima da rodnu kući Josipa Gržanića obilježe spomen-pločom, ako to još nisu učinili. Ako se profesorovi navodi o Barčiću pokažu točnima, onda i njegovu kuću u Rijeci treba obilježiti.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, arhivist-povjesničar.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Usred grada, čovjek-svinja u lokvi »krvi«</p>
<p>Prijatelji životinja pozivaju se na zakonodavstvo Europske unije koja je zabranila klanje životinja po domaćinstvima</p>
<p>U četvrtak su građani u samom središtu grada, točnije u Varšavskoj ulici ispred kina Europa, naišli na šokantan prizor. Čovjek u kostimu svinje razapet je na željeznu konstrukciju. Drugi, u bijeloj kuti i s nožem u ruci, glumeći mesara, »prerezao« je »svinji« vrat. »Krv je potekla«, a čovjek u kostimu svinje srušio se na zemlju, trzao se i zatim ostao neko vrijeme ležati na tlu u lokvi boje. Uokolo su stajali transparenti s natpisima »Zabranimo običaj krvavih dvorišta i trihinele«. </p>
<p>Akciju »Zabranimo kolinje« organizirala je Udruga Prijatelji životinja, pozivajući se na zakonodavstvo Europske unije koja je zabranila klanje životinja po seoskim dvorištima. </p>
<p>Nije bilo građana koji u četvrtak nije reagirao na krvavi prizor, ako ne riječima, onda grimasama na licu, iako se vrlo sličan prizor tijekom studenog i prosinca može vidjeti po seoskim i prigradskim dvorištima. Građani su ili postavljali pitanja »Pa kaj to je?«, »Što se to događa?«, ili su negodovali »Pa ne može to tako« ili su pak odobravali zahtjeve Prijatelja životinja da se zabrani klanje po dvorištima i smanje patnje životinjama.</p>
<p>»Nakon izjave glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da će Hrvatska i nakon ulaska u Europsku uniju pokušati sačuvati tradiciju kolinja, na adrese diljem svijeta poslali smo izvještaj o situaciji u Hrvatskoj, uz kratak film na kojem je prikazano kolinje u jednom dvorištu«, rekao nam je predsjednik Udruge Prijatelji životinja, Domagoj Pintarić. Zabranom klanja životinja u domaćinstvima, objašnjava, izbjeglo bi se klanje kao najbrutalniji čin ljudskih bića prema domaćim životinjama, a ujedno bi se postiglo poštivanje higijenskih propisa i izbjegla trihineloza. </p>
<p>Hrvatska, napominju zaštitari životinja, mora početi mijenjati svoj odnos prema životinjama, svoje okrutne običaje i loše zakone. Prijatelji životinja napravili su prijedlog zakona o dobrobiti životinja koji je u skladu s nastojanjima Europske unije.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Inspekcija zaplijenila zaštićenu širokolisnu veprinu </p>
<p>Kod jednoga prodavača na Splavnici, uz Trg bana Jelačića, Inspekcija zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja zaplijenila je u četvrtak oko četiri kilograma zaštićene biljke širokolisne veprine (ruscus hypoglossum). Protiv toga prodavača pokrenut je prekršajni postupak, a mogao bi biti kažnjen i sa 200.000 kuna jer je učinio nezakonito djelo prodaje zaštićene biljke, veprine, koja se unatoč zabrani rado koristi za pravljenje božićnih aranžmana. </p>
<p>Inače, u petak počinje prodaja božićnih jela na 38 mjesta u Zagrebu, a na nekima je to sve započelo i dan prije. Prvi put prodaju su organizirale Tržnice Zagreb, a u licitaciji na kojoj su se dodjeljivala prodajna mjesta, zaradile su oko 574.000 kuna. Nisu iznajmljena sva prodajna mjesta – ukupno su na licitaciji bila 84 mjesta pa je čak 46 ostalo nedodijeljeno – a najviša cijena ostvarena je za jedno mjesto na Tržnici Britanac – 9010 kuna.</p>
<p>»Ponuda borova nešto je malo manja u odnosu na prošlu godinu, a i što se tiče cijena dogodio se blagi pad«, rekao nam je Željko Pavić koji je počeo s prodajom već u četvrtak. Svoju ponudu izložio je na Trgu Petrice Kerempuha. Najjeftinije su jele visoke 1,6 metara – koštaju 180 kuna, dok one najskuplje, visoke oko 4 metra, koštaju 800 kuna. </p>
<p>Pavić ne uzgaja jele već ih je uvezao iz Danske. Kaže kako se kod nas jele proizvode u Slavoniji, no naši rasadnici još su uvijek mali u odnosu na one u inozemstvu. »Mi proizvodimo običnu smreku, dok se srebrna smreka zadnjih godina sve više uvozi, iako je ona vani prestala biti trend te se više i ne uzgaja«, rekao je. Na pitanje je li im visoka cijena pri licitaciji prodajnih mjesta pomutila računicu, rekao je da ga to dođemo pitati posljednjeg dana prodaje, na Badnjak.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Croatia Bus traži za »kvadrat« čak 40.568 kuna</p>
<p>Ministarstvo financija »kvadrat« tog prostora procijenilo je na 9800 kuna/ Direktor Autobusnog kolodvora ne želi da blagajne Croatia Busa preuzmu drugi prijevoznici jer će ta tvrtka tada izgubiti prodaju njihovih karata</p>
<p>Zbog dugova koje ima spram poduzeća Autobusni promet d.d. iz Varaždina, jedan od najvećih hrvatskih putničkih prijevoznika – Croatia Bus, primoran je prodati svoje poslovne prostore veličine 493 četvorna metra u zgradi zagrebačkog Autobusnog kolodvora. S obzirom na pravo prvokupa, te je prostore ponudio gradskom poduzeću Autobusni kolodvor, po cijeni od 20,6 milijuna kuna.</p>
<p>Autobusni je kolodvor, unatoč astronomskoj cijeni četvornog metra od čak 40.568 kuna, zainteresiran za kupnju tih prostora, jer ne želi da oni dođu u posjed ostalih prijevozničkih poduzeća, poput riječkog Autotransa ili varaždinskog Autobusnog prometa. U tom bi slučaju, kako je u listopadu Skupštini trgovačkih društava napisao direktor Autobusnog kolodvora Vjekoslav Karara, gubitak djelatnosti prodaje i rezervacije karata za te tvrtke »doveo u pitanje osnovnu djelatnost tog gradskog poduzeća«.</p>
<p>Unatoč direktorovu zalaganju da Autobusni kolodvor kupi taj prostor i usprkos višemjesečnim pregovorima s direktorom Croatia Busa Trpimirom Sulićem, Skupština trgovačkih društava neki je dan i drugi put skinula s dnevnoga reda davanje svoje suglasnosti na tu kupnju. Razlog je tomu to, što je Odjel za nekretnine Porezne uprave Ministarstva financija »kvadrat« tih poslovnih prostora (sve blagajne Croatia Busa, prostor Štedionice za razvoj i obnovu, restoran, prostor u podrumu i prizemlju) procijenio na četiri puta nižu svotu, odnosno na najviše 9800 kuna.</p>
<p>Iako je odluku direktora podržao i Nadzorni odbor Autobusnog kolodvora, članovi Skupštine trgovačkih društava dodatno će razmotriti ponuđenu cijenu ali može se očekivati da je neće prihvatiti. Neslužbeno doznajemo da je zamjenik gradonačelnice Milan Bandić na zadnjoj sjednici Skupštine rekao kako će se »eventualno ići na novu cijenu, ali za najviše deset posto višu od one koju je dalo Ministarstvo«. </p>
<p>Moguće je, stoga, da Autobusni kolodvor ostane bez tih novih poslovnih prostora, jer je Trpimir Sulić u svom dopisu direktoru Karari prije nekoliko dana napisao da je ponuda njegove tvrtke »konačna« i da »vrijedi još nekoliko dana«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Potrebno osigurati efikasnije i brže umjetno zasnježenje staza </p>
<p>Zagreb dobio juniorsku alpsku skijašku reprezentaciju / Žiljak: Na Medvednici treba izgraditi još jedno jezero radi pravljenja umjetnog snijega / Hoće li Grad od planinarskih društava ponovno pokušati preuzeti planinarske domove na Medvednici</p>
<p>Pri Zagrebačkom skijaškom savezu (ZSS) osnovana je Juniorska alpska skijaška reprezentacija grada Zagreba. Jedanaest juniora natjecatelja – četiri djevojke i sedam mladića – u četvrtak su na konferenciji za novinare predstavljeni javnosti u hotelu Panorama, gdje je s tvrtkom Cedevita potpisan i ugovor o njihovu sponzoriranju.</p>
<p>Mladi skijaši najviše će trenirati na Medvednici, na kojoj će ZSS ove skijaške sezone organizirati 36 skijaških natjecanja, od čega četiri međunarodnih. </p>
<p>»Najzanimljivije će sigurno biti natjecanje FIS - Međunarodno otvoreno prvenstvo grada Zagreba Cedevita, za žene i muškarce u slalomu i veleslalomu, kao jedno od velikih natjecanja prije Svjetskog skijaškog kupa koji će se na Medvednici organizirati u siječnju 2005. godine«, rekao je predsjednik ZSS-a Darivoj Repać. Zbog Svjetskog skijaškog kupa na Medvednici je počelo uređenje skijaških staza prema zahtjevima Svjetskog skijaškog saveza (FIS). </p>
<p>»Radovi na samim skijaškim stazama su gotovi, proširen je Crveni spust. Otvoren je i uređeni hotel Tomislavov dom«, rekao je tom prilikom Drago Žiljak, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica. No, dodao je, trebalo bi osigurati efikasnije i brže umjetno zasnježenje skijaških staza. »Za to treba osigurati još 30 do 40 prostornih metara vode, jer količine u jezeru podno Crvenog spusta nisu dovoljne za pravljenje umjetnog snijega. Najpovoljnije bi, stoga, bilo ispod Krumpirišta, oko 500 metara sjeverno od postojećeg jezera, napraviti još jedno jezero u koje bi se tijekom ljeta iz sljemenskih potoka i sadašnjeg jezera skupljala voda«, rekao je Žiljak. </p>
<p>Prema upozorenjima biologa i geologa, međutim, vode je na Medvednici sve manje, izvori presušuju, a izgradnja jezera mogla bi poremetiti tektoniku. A i opet se kuju planovi, iako još nije donesen prostorni plan Medvednice.</p>
<p>Žiljak kaže da se počelo i sa zasnježenjem staza no da ima problema, jer je voda u jezeru pretopla. Znači da nije problem samo u količini vode. U Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica namjeravaju iz Doma izviđača napraviti skijaški objekt, no potrebna je dozvola Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Dom izviđača, naime, planiraju srušiti i izgraditi novi objekt. »Time želimo pokazati da Grad brine za svoje objekte i da bi planinarske domove, koji su građeni prije 50-ak godina, trebalo dići na višu razinu«, kaže Žiljak. Znači li to da će Grad, kao i 2001. godine, od planinarskih društava ponovno pokušati preuzeti planinarske domove na Medvednici? </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Skok sa Zagrepčanke - priprema za »blizance« u Kuala Lumpuru</p>
<p>Nenad Pešut i Darko Tupek, hrvatski reprezentativci u base jumpingu, </p>
<p> – skakanju padobranom s najmanjih mogućih visina – skočili su u četvrtak po dva puta s vrha Zagrepčanke. Ovaj neboder najviši je u gradu, no do slijetanja na obližnje igralište XI. gimnazije padobrance je dijelila visina od samo 95 metara!</p>
<p>Skokovi s te relativno male visine jumperskom su dvojcu poslužili kao dobar trening za svjetsko prvenstvo koje se za tjedan dana održava u malezijskom gradu Kuala Lumpuru, jer tamo se skokovi izvode s ipak dosta veće visine, s vrha poznatih malezijskih »blizanaca«, visokih oko 300 metara.</p>
<p>»Skakali smo mi u Zagrebu i s manje visine, s nebodera u Srednjacima, koji su visoki oko 60 metara«, kaže Nenad Pešut. On je već dvije godine svjetski prvak u ovoj ekstremnoj padobranskoj disciplini. Dosad je skočio već više od 260 puta. Njegovom mlađem kolegi Tupeku let sa Zagrepčanke bio je »tek« 98. skok. Pešut je inače instruktor padobranstva, radi u servisu skija »Središće« i vitalni je četrdesetogodišnjak. A dvadesetpetogodišnji Tupek apsolvent je Prometnog fakulteta. </p>
<p>R. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Obrtnička i gospodarska komora za odgodu odluke o spomeničkoj renti</p>
<p>Plaćanje spomeničke rente za poslovne prostore koji su spomenička baština, a o čemu je neki dan odlučilo Gradsko poglavarstvo, bilo bi veliko opterećenje za obrtnike i trgovačka društva koji bi je morali plaćati. Takvu ocjenu predstavnici Obrtničke i Gospodarske komore Zagreb iznijeli su u četvrtak na sastanku s predsjednicom Gradske skupštine Moranom Paliković Gruden. Zaključeno je da se s donošenjem takve odluke u Skupštini grada pričeka dok se ona kvalitetno ne raspravi na radnoj grupi koju bi činili predstavnici tih dviju komora i Grada Zagreba. Spomenička bi renta, prema sadašnjem prijedlogu, po četvornom metru poslovnog prostora iznosila od tri do deset kuna. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Psihološki centar Tesa dobio prostorije i e-mail adresu</p>
<p>Telefon za psihološku pomoć u četvrtak je proslavio trinaestu godinu rada i promjenu imena u Psihološki centar Tesa. Centar je uselio u novi prostor koji mu je Grad dodijelio na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Telefonsko-psihološko savjetovanje moguće je radnim danom od 10 do 22 sata na telefon broj 48 28 888. </p>
<p>Korisnici telefonskog savjetovanja su osobe svih dobi koje muče svakodnevni partnerski, obiteljski kao i problemi na radnom mjestu. Centar nudi i savjetovanje putem Interneta postavljanjem pitanja na adresu psiho.pomoc@zg.tel.hr. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Glamurozno otvorenje prvog multipleks centra</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Svečano otvorenje velikog multipleks centra Blitz CineStar sagrađenog u sklopu novog Branimir Centra u Zagrebu, održano u srijedu navečer, proteklo je u doista originalnom ozračju. Čak niti ogromna gužva, koja je vladala na svim katovima ovog centra s čak 13 kino dvorana i skoro 3000 sjedala, nije uspjela pokvariti dojmove o otvorenju koje je izvedeno na način neuobičajen u Hrvatskoj.</p>
<p>Još od samog početka cijele priredbe u multipleks su sa svih strana stizale brojne filmske zvijezde, odnosno njihovi dvojnici. Tako su se na istom mjestu mogle vidjeti hrvatske filmske zvijezde poput Dejana Aćimovića, Antuna Vrdoljaka, Dalibora Matanića, te Relje Bašića i Lucije Šerbedžije koji su vodili ceremoniju, ali i svjetske zvijezde poput Shreka, Marilyn Monroe, nekoliko Lari Croft, Spidermana, Supermana, Batmana, Indiana Jonesa, različitih starleta i gangstera, te brojnih drugih filmskih likova. </p>
<p>Uzvanici su se nakon uvodnog pozdravnog govora koji je održao Hrvoje Krstulović, vlasnik tvrtke Blitz film & video te suvlasnik Blitz CineStara, pogledali dokumentarni film o nevjerojatnom razvoju ove kompanije od male videoteke do velikog kino prikazivača, a nakon toga je uslijedio bogat program ispunjen filmskim premijerama i nagradnim igrama. </p>
<p>Otprilike u isto vrijeme u svim su dvoranama prikazivani različiti svjetski filmski hitovi, pa su posjetitelji po svom afinitetu mogli birati koji će film pogledati ili su jednostavno mogli ostati na domjenku uz dobru glazbu, hranu i piće. </p>
<p>Oni koji su odlučili ostati na domjenku nekoliko su puta bili šokirani doista originalnim i potpuno filmskim scenama koji su se odigravale uživo pred njihovim očima. Tako je usred domjenka niz staklenu stjenku Branimir Centra sišao, ni manje ni više, nego filmski strip junak Spiderman, a među uzvanicima se jedna djevojka, potpuno krvava i u poderanoj haljini, skrivala ispred manijaka s nožem koji je neodoljivo podsjećao na ubojice iz filmova »Vrisak« ili »Noć vještica«.</p>
<p>Kako je riječ o otvaranju prvog pravog multipleksa u Hrvatskoj na čak 9540 kvadratnih metara, ne čudi da su brojni poznati ljudi prepoznali važnost projekta. Među uzvanicima su se našli Siniša Jagodić u društvu pjevačice Donne, Jelena Buljan, Trpimir Vicković Vicko, Rajko Grlić, Igor Mirković, Petar Krelja, Vinko Brešan sa suprugom, djevojka Hrvoja Krstulovića suvlasnika Blitz CineStara Branka Bebić sa sestrom Milanom, te njihovi brojni suradnici i prijatelji, ali i predstavnici gotovo svih kino i video distributera u Hrvatskoj. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Danijela pjevala za pomoć Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Prelijepi prostor Preporodne dvorane na Gornjem gradu, u srijedu navečer je odisao zvucima pjesama vrckaste plavojke emotivnog glasa Danijele Martinović. Svrha, odnosno prihod od ovog koncerta, predviđena je za pomoć Domu za djecu u Nazorovoj ulici. U tom kontekstu svakako valja spomenuti kako je cijena po ulaznici za donaciju, iznosila 750 kuna po osobi! Povod ove humanitarne akcije zapravo je obilježavanje 115. obljetnice tog Centra, a ista je prigoda iskorištena za promociju CD-a s božićnim skladbama »Božić s Danijelom«, čijeg se prihoda Danijela doživotno odrekla u korist djece oboljele od raka i za Dom u Nazorovoj ulici. </p>
<p>U pratnji ove nesumnjivo talentirane pjevačice, koja je ovom prilikom u dva navrata bila odjevena u svečanije ruho bijele boje, bio je njen osmeročlani orkestar. Potonji je dakako pratio i Danijeline goste iz svijeta glazbe šarmantnu Doris Dragović, vještog Muca Softića na pijanu, elegantnu Anu Rucner na čelu i romantičnu Doris Karamatić na harfi. Nakon koncerta uslijedila je prigodna zakuska uz pretežito sir, masline i odgovarajuće piće. Dakako, bilo je poznatijih ljudi iz estradnog pa i političkog miljea, među kojima su bile i Milanka Opačić, dr. Gordana Buljan Flander i ravnateljica Centra Jasna Ćurković Kelava. Potonja je gospođa, valja naglasiti, javno izjavila kako je uz zahvalnost svim prisutnima, »iskreno ganuta ljepotom ove večeri«. Nesumnjivo je slično bilo i s političarkom Jadrankom Kosor, a vjerojatno i s Đorđem Novkovićem, menadžerom CR-a Antom Viljcem i suprugom mu, glumicom Ecijom Ojdanić. </p>
<p>Tanja Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Kuhačom protiv mina« prikupljeno 50.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Hrvatski centar za razminiranje organizirao je u srijedu navečer u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski božićni domjenak na kojem su predstavljeni rezultati humanitarne akcije »Kuhačom protiv mina«, te rad HCR-a u 2003. godini. </p>
<p>U akciji »Kuhačom protiv mina« za razminiranje je prikupljeno oko 50.000 kuna, a u restoranu Slavonski dukat kuhale su poznate osobe iz svijeta glazbe, medija, kazališta i općenito javnog života Hrvatske. Sudionicima akcije uručene su zahvalnice, te je najavljeno da će se akcija nastaviti i sljedeće godine. Ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth u obraćanju uzvanicima istaknuo je kako se ove godine hrvatska javnost bolje upoznala sa minskim problemom u Hrvatskoj zbog edukativne djelatnosti, a dobre rezultate HCR je polučio zahvaljujući strukturalnim prilagodbama. </p>
<p>»U ovoj je godini minski sumnjiv prostor smanjen za 15 posto, znači ima ga manje od 1400 četvornih kilometara, a na minskim prostorima živi oko 300.000 građana«, istaknuo je Jungwirth. </p>
<p>Svečanom domjenku prisustvovali su gotovo svi sudionici kuhanja Boris Babarović Barba, Luna bend, Divlje jagode, Robert Mareković, Željko Krušlin Kruška, Dolores, Srećko Puntarić Felix i drugi.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nicole Kidman osramoćena i ponižena nakon razvoda s Cruiseom</p>
<p>SYDNEY, 18. prosinca</p>
<p> – Australska glumica Nicole Kidman izjavila je u četvrtak da se osjećala poniženom i osramoćenom kad se prije tri godine razvela od Toma Cruisea nakon deset godina braka. Trenutačno boraveći u Sydneyju gdje promovira svoj najnoviji film »Cold Mountain«, koji bi joj mogao donijeti drugog Oscara, Nicole Kidman je otkrila da ju je trebalo izvlačiti iz kreveta kad joj se brak raspao. »Tada sam samo htjela ležati sklupčana u krevetu i više nikada ne izlaziti. Osjećala sam se osramoćenom i poniženom«, rekla je Kidman za australsku televiziju. Glumica je priznala da joj je u oporavku pomoglo razmišljanje o njezino dvoje djece, Isabelli i Connoru, te mogućnost da glumi Virginiju Woolf u »Satima«, ulogu za koju je nagrađena Oscarom za najbolju glumicu na protekloj dodjeli. Ako Nicole Kidman i iduće godine osvoji Oscara za najbolju glumicu bit će prva poslije Katharine Hepburn 1967. i 1968. godine koja je osvojila dvaput Oscara za najbolju glumicu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Mistična rijeka« vodi u utrci za američke filmske nagrade</p>
<p>LOS ANGELES, 18. prosinca</p>
<p> – Filmovi »Mistična rijeka« i »In America« vode u nominacijama za nagrade udruge Broadcast Film Critics Association (BFCA), javlja BBC u srijedu. </p>
<p>Film »Mistična rijeka« u režiji Clinta Eastwooda dobio je osam nominacija uključujući onu za najbolji film, dok ih »In America«, sa Samanthom Morton u glavnoj ulozi, ima sedam. U kategoriji najboljeg filma još je osam filmova, uključujući »Povratak kralja« i »Cold Mountain« s Nicole Kidman. Nagrade, koje će idućeg mjeseca dodijeliti udruga sjevernoameričkih filmskih kritičara, obično su dobar pokazatelj tko bi mogao dobiti Oscara. Prošle je godine »Chicago«, prema mišljenju BFCA-e, bio bolji od »Pijanista« i »Bandi New Yorka«, a kasnije je i osvojio Oscara za najbolji film. Od ovogodišnjih filmova nominiranih za nagradu kritičara, film »Mistična rijeka« sa Seanom Pennom u ulozi oca koji pokušava razriješiti ubojstvo svoje kćeri već je dobio brojne pohvale. Nedavno se našao na vrhu liste američkog National Board of Review s 10 najboljih filmova u 2003. godini.</p>
<p>Komedija »Lost in Translation« s Billom Murrayjem i »Bigh Fish« Tima Burtona imaju po pet nominacija, dok je posljednji dio trilogije »Gospodar prstenova: Povratak kralja« kandidat za četiri nagrade. </p>
<p>Predsjednik BFCA-e Joey Berlin izjavio je da je fasciniran »ovogodišnjom raznolikošću koja obuhvaća nekoliko epova te manjih, intenzivno osobnih filmova«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Irancu prijeti zatvor zbog naljepnice o bahatoj vlasti</p>
<p>TEHERAN, 18. prosinca</p>
<p> - Jednom Irancu prijeti dug zatvor, a možda i smrtna kazna zato što je na stražnje staklo automobila postavio naljepnicu s natpisom »Doba bahatih vladara završena je«, objavio je u četvrtak njegov odvjetnik.</p>
<p>»Mom klijentu prijeti zatvor za djelo protiv nacionalne sigurnosti samo zbog te naljepnice«, rekao je odvjetnik Mohammad Ali Dadkhah.</p>
<p>Presuda za djelo protiv nacionalne sigurnosti obično donosi velike zatvorske kazne, a znala je dovesti i do smrtne presude.</p>
<p>Dadkhah je rekao da je neovlašteni taksist Ali Akbar Najafi (27) uhićen u južnom dijelu Teherana u lipnju. On kaže da je njegov klijent sam smislio natpis, no da se on ne odnosi točno baš na iransko vladajuće svećenstvo</p>
<p>»Nakon što su ga 53 dana držali povezanih očiju u samici, on sada ima psihičkih problema«, kaže Dadkhah, koga je dobitnica Nobelove nagrade za mir zamolila da prihvati Najafijevu obranu.</p>
<p>Najafi je pušten uz jamčevinu od 25.000 dolara i mora se pojaviti 28. prosinca pred ogrankom Revolucionarnog suda. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sperma starijih muškaraca ima veća oštećenja DNK</p>
<p>WASHINGTON, 18. prosinca </p>
<p> - Što je muškarac stariji, sperma mu je genetski oštećenija, objavili su američki istraživači. </p>
<p>Tako se možda može objasniti novije otkriće da stariji očevi češće imaju djecu s urođenim manama te da su manje plodni od mladića, tvrdi ekipa stručnjaka sa sveučilišta u Seattleu.</p>
<p>Narendra Singh i kolege testirali su 66 muškaraca u dobi od 20 do 57 godina i u starijih muškaraca otkrili veći postotak sperme sa znatnim oštećenjima DNK.</p>
<p> U članku objavljenom u časopisu Fertility and Sterility, autori kažu da jednostavnim pregledom sperme nisu uočili nikakvu razliku te da dob ne utječe na ukupan broj spermija i njihov oblik.</p>
<p> No pregled DNK pokazao je da stariji imaju više spermija s oštećenim DNK nego mladi muškarci. Uz to, manje je vjerojatno da će se u spermi starijih muškaraca aktivirati mehanizam samouništenja, apoptoza. Riječ je o programiranoj smrti stanice, jednom od osnovnih kontrolnih mehanizama u višestaničnim organizmima, kojim se tijelo rješava oštećenih stanica.</p>
<p> Moguće je, kažu istraživači, da na kvalitetu sperme ne utječe dob sama, nego oštećenja koja sa starenjem dolaze iz okoliša. Muškarac svakodnevno proizvodi novu spermu, ali na organe koji sudjeluju u toj proizvodnji djeluju pušenje, kemikalije sunčeva svjetlost i način života.</p>
<p> »Nažalost, starenje ne možemo zaustaviti, ali muškarci koji odgađaju očinstvo morali bi razmisliti o tome kako žive i tako smanjiti opasnost od neplodnosti ili požuriti s odlukom o očinstvu«, kaže dr. Anthony Thomas, predsjednik američkoga Društva za mušku plodnost i urologiju.</p>
<p>»Za zdravo dijete potrebna je zdrava sperma, a uz više istraživanja možda ćemo otkriti i kako je najbolje zaštititi od oštećenja na DNK«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Sva dramatičnost hrvatske povijesti </p>
<p>Nakana je priređivača Krešimira Regana i Tomislava Kaniškog kroz 314 zemljovida na 388 stranica i tekstovima što slijede prošlost i suvremenost na hrvatskom tlu pokazati svu dramatičnost hrvatskoga tisućljetnoga sudjelovanja u cjelini europskog prostora / »Hrvatska danas ima strateški cilj ući u EU, gdje će zemlje imati granice, ali će biti otvorene i gdje će manjine biti mostovi među narodima«, kazao je predsjednik Stjepan Mesić</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – U samo dvije godine pod krovom Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža« ostvaren je pothvat kakvim se ne mogu pohvaliti ni mnogo veći narodi, riječ je o Hrvatskome povijesnom atlasu, pionirskom pothvatu što ga potpisuju mladi povjesničar Krešimir Regan i kartograf Tomislav Kaniški. Svečanom činu predstavljanja toga Atlasa, što je priređen u četvrtak u prostorijama Zavoda uoči božičnih blagdana, nazočio je i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te brojni uglednici kulturnog i političkog života. </p>
<p>Zadovoljan učinjenim, glavni ravnatelj ove ugledne leksikografske kuće Tomislav Ladan istaknuo je kako ovakvu knjigu jedna velika Amerika i Rusija nisu dale u 100 godina, dok je u nas tiskana u 50. Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« je nakon 53 godine napokon dobio zakon o svom djelovanju, a ova je knjiga dokaz da je »nakon Filmskog leksikona učinjena filmskom brzinom«.</p>
<p> Autori Atlasa Krešimir Regan i Tomislav Kaniški naglasili su da im je bila nakana pokazati kroz 314 zemljovida na 388 stranica i tekstovima što slijede prošlost i suvremenost na hrvatskom tlu od prapovijesti do naših dana svu dramatičnost hrvatskoga tisućljetnoga sudioništva u cjelini europskog prostora na način koji uvažava sve dosadašnje spoznaje i slijedi put znanstvenoga istraživanja. Mladen Klemenčić pridodao je kako knjiga nastavlja zavodsku atlasnu tradiciju započetu 1961. s prvim izdanjem »Atlasa svijeta« te tradiciju kartografskog predočavanja hrvatske povijesti koju je 1888. započeo Vjekoslav Klaić. Sadržaj knjige složen je u pet kronoloških cjelina počevši od prapovijesti, srednjeg i novog vijeka do suvremenog doba i dinamike prostora. Svaka cjelina sastoji se od manjih zasebnih naslova, kojih u knjizi ima 250. Obuhvaćena su susjedna područja koja su povremeno u dugom povijesnom luku bila arena za događanje hrvatske povijesti. Na kraju je pridodan opširan izbor iz bibliografije. »Mnogo je bilo zaslužnih i mnogo će ih još biti u povijesti ove časne kuće, a svi su oni pridonijeli njezinu razvoju, jer ovaj je Zavod oduvijek bio azil za one koji su razvijali ideju slobode i istine«, kazao je predsjednik Stjepan Mesić. Mnogima koji pročitaju ovu knjigu bit će lakše shvatiti kako je Hrvatska dobila svoj sadašnji oblik, jer ona na razvidan način pokazuje odnos snaga u našoj burnoj povijesti i granice koje su mijenjale, kazao je predsjednik Mesić i dodao.</p>
<p> »Hrvatska danas ima strateški cilj ući u EU, gdje će zemlje imati granice, ali će biti otvorene i gdje će manjine biti mostovi među narodima. Ulazimo u milenijski pothvat u kome će rat kao političko sredstvo biti isključen«, zaključio je svoje kratko izlaganje ovaj počasni gost. Druženje brojnih uglednika nastavljeno je uz zvuke tamburice i božićni domjenak.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Europska mjera secesijskog sklada </p>
<p>Izložba predstavlja projekte i fotografije izgradnje sadašnje zgrade Hrvatskoga državnog arhiva, remek-djela secesijske arhitekture / Zgrada kao simbol izložbe na sebe će svratiti pozornost europske javnosti / Predstavlja li izložbeni projekt sve bitne značajke toga pokreta i stila?</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Zgrada Hrvatskoga državnog arhiva autora Rudolfa Lubynskoga, remek-djelo hrvatske i europske secesijske arhitekture, ugostila je u četvrtak dio izložbe »Secesija u Hrvatskoj«. Izložba predstavlja projekte i fotografije izgradnje objekta. Zajedno s izložbom postavljenom u Muzeju za umjetnost i obrt, postav u HDA, za koji je zaslužan Sandro Laslo, predstavlja dostignuća hrvatske umjetnosti na prijelazu 19. i 20. stoljeća u razdoblju od 1897. do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine.</p>
<p>Dr. Stjepan Ćosić, ravnatelj HDA, rekao je na otvorenju izložbe u djelomično obnovljenoj zgradi da se dovršenje radova očekuje u proljeće kada će biti priređena prigodna izložba uz razgledanje unutrašnjosti zdanja koje je bitan spomenik kulture. Dr. Snješka Knežević, poznavateljica zagrebačke arhitekture, rekla je da je zgrada HDA jedini označeni objekt koji u sklopu projekta »Secesija u Hrvatskoj« ima i izložbeni postav, osim MUO gdje je glavnina predmeta. Zgrada Arhiva je simbol izložbe – nadodala je – te će tako zdanje na sebe svratiti pozornost europske javnosti. </p>
<p>Zgrada je nastala u vrijeme kada je Adolf Loos napisao knjigu »Ornamet i zločin«, što je označilo objavu moderne, nastavila je. Secesijskom zdanju se u to vrijeme zamjeralo da se oblicima više okreće prošlosti nego modernosti. Knežević je istaknula da je Lubynski konstrukcijom zgrade postavio mjeru sklada i reda te da je ona secesijska, moderna i protomoderna. Zaključila je da bi projekt »Secesija u Hrvatskoj«, čiji je dio i postav u HDA, trebao odgovoriti na pitanje je li sve ono što je na izložbi postavljeno na najbolji mogući način predstavlja sve bitne značajke toga pokreta i stila. Također je uputila na bogatstvo, raskoš i senzaciju oblika što čine ljepotu ambijenta HDA koji njeguje svjetovni kult kulture i prosvjete.</p>
<p>Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, kazao je da je otvorenje izložbe u obnovljenome dijelu prvoga kata Arhiva prvi korak k otvorenju te očaravajuće zgrade. Prema njemu secesija u Hrvatskoj započela je prije 1898. godine i Prvoga hrvatskog salona u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Umjetnici koji su tamo izlagali, kaže, već prije slikali su u duhu stila uređujući unutrašnjost Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ulici, projektu Izidora Kršnjavoga. Izložba u HDA može se razgledati utorkom i četvrtkom od 12 do 16 sati. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Desetljeća posvećena glazbi </p>
<p>Slavljeniku je prvi čestitao skladatelj Igor Kuljerić svojom skladbom »Folk Art« koju je praizvela Ivana Bilić na marimbi uz Kvartet Rucner / Skladatelj Ivo Josipović podsjetio je da unatoč golemu broju glazbenih kritika »Turkalj nema neprijatelja, jer je dobronamjeran, entuzijast i voli hrvatsku kulturu« / Dr. Ennio Stipčević predstavio je Turkaljevu najnoviju knjigu »Prema glazbi«</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Istaknuti zagrebački glazbeni pisac, novinar, glazbeni kritičar, operni dramaturg, libretist i redatelj Nenad Turkalj, rođen 19. prosinca 1923., više od pola stoljeća neumorno sudjeluje u glazbenom životu svojega rodnog grada. Dugačka je lista njegovih zaduženja ne samo kao glazbenoga kroničara s više od 5000 objavljenih kritika, nego i predavača, autora koncertnih i kazališnih komentara i nekoliko izdanja popularnih knjiga »Mala historija muzike« i »Sto opera« odnosno »Sto jedanaest opera« i »Sto dvadeset pet opera«. Bio je prvi programski direktor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, direktor Muzičkog biennala Zagreb, predsjednik Muzičke omladine i predsjednik Hrvatskog društva skladatelja. Posljednjih godina je vodeći glazbeni kritičar »Vjesnika« i suradnik drugih novina i časopisa. </p>
<p>Stoga je svečanost priređenu u čast Nenada Turkalja u četvrtak u prepunom foajeu zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta zajednički organiziralo Hrvatsko društvo skladatelja, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Hrvatsko narodno kazalište, »Vjesnik« i Hrvatska glazbena mladež. </p>
<p>Osamdeseti rođendan slavljeniku je prvi čestitao skladatelj Igor Kuljerić svojom najnovijom skladbom »Folk Art« koju je praizvela Ivana Bilić na marimbi uz Kvartet Rucner. Bio je to simbolični dar jer je Nenad Turkalj cijeli život podržavao hrvatsku glazbu. Skladatelj Ivo Josipović podsjetio je da unatoč golemu broju njegovih kritika Turkalj nema neprijatelja, jer je dobronamjeran, entuzijast i voli hrvatsku kulturu. Dr. Ennio Stipčević predstavio je Turkaljevu najnoviju knjigu »Prema glazbi« (zapisi o hrvatskoj glazbi), koja sadrži njegove tekstove nastale u razdoblju od 40 godina. Naglasio je odgovornost glazbenog kritičara kojega resi ozbiljnost prema glazbi i skladateljima. Zato su te informacije pouzdane i dragocjen su dokument i za današnje generacije. </p>
<p>Urednica knjige je Erika Krpan, a izdavači Cantus i Hrvatsko društvo skladatelja. </p>
<p>Uslijedile su čestitke Pere Gotovca i Antuna Tomislava Šabana, predsjednika i tajnika Hrvatskog društva skladatelja, koje je slavljeniku darovalo 10.000 kuna. Direktor Zagrebačke opere Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> poklonio je Turkalju Srebrnu plaketu HNK, jer je Turkalj bio vezan uz Operu od 1935., kada je kao 12-godišnji dječak gledao praizvedbu »Ero s onoga svijeta« Jakova Gotovca. U ime Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog čestitao mu je direktor Lovro Lisičić. Dvorana »Lisinski« bila je matična kuća Nenada Turkalja u kojoj je bio od njezina početka kao programski direktor i u kojoj je umirovljen. Jagoda Martinčević čestitala je u ime Koncertne direkcije Zagreb i u svoje osobno ime kao kolegica po peru, koja je istakla njegovu pristojnost, samozatajnost i poštovanje, rekavši da je bio dobar učitelj i prijatelj. </p>
<p>Nenad Turkalj bio je jedan od osnivača Hrvatske glazbene mladeži, na čemu mu je zahvalila direktorica HGM Dubravka Dujmović. Slavljenik je zahvalio svima, supruzi Branki, zatim svim prijateljima, suradnicima i onima koji su vjerovali u hrvatsku glazbu. Obećao je da će se i dalje, koliko bude mogao, zalagati za dobrobit hrvatskoga glazbenog života i hrvatske glazbe. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Spektakularni završetak bajke o dobroti i zloći </p>
<p>Svemu dođe kraj pa tako i planetarno omiljenoj filmskoj bajci »Gospodar prstena« nastaloj prema ne manje popularnoj literaturi J. R. R. Tolkiena. Nakon »Družbe prstena« i »Dviju kula«, treći dio »Povratak kralja« okrenut je završnom finalu u kojem Frodo napokon stiže s magičnim prstenom do cilja, planine Usuda kako bi se oslobodio prstena i sila zla koje ga opsjedaju i prijete općem uništenju. </p>
<p>Premda je radio sva tri filma u kontinuitetu, redatelj Peter Jackson ipak je, svjesno ili pod utjecajem studijskih moćnika, spretno rasporedio radnju, događanja i odnose među likovima. </p>
<p>Tako u prvom i najpoetičnijem dijelu osnovicu čine hobiti i njihov idilični život koji je u potpunom kontrastu s onim što ih čeka nakon što s prstenom kreću na dugi put neizvjesnosti, ratova i izazova svih vrsta Frodo i Sam te blizanci Pippin i Merry, uz podršku čarobnjaka Gandalfa, ratnika Aragorna, vilenjaka Legolasa i patuljka Gimlija. </p>
<p>U drugome nastavku »Dvije kule«, u kojem vladaju sile zla, njihovi se putovi razilaze, te se ponovno spajaju u spektakularnoj završnici »Povratak kralja«, kada napokon ostvaruju cilj i vraćaju se svaki na svoje prijašnje sudbinski određeno mjesto... Možda i zato ovaj treći film ima nekoliko završetaka, redatelj kao da nije želio jedan efektan, pobjednički kraj, nego je vukao posljednji dio od 200 minuta filma rasplićući nam dio po dio sudbinskih odrednica svojih i Tolkienovih junaka.</p>
<p> Premda na trenutke previše djeluje slatkasto i srcedrapateljno, za gledatelje će sve bez sumnje biti efektno, posebno što je popraćeno s beskrajno uvjerljivim vizualnim efektima kojim su filmski stručnjaci, kreatori ovog filma doista postigli savršenstvo. </p>
<p>Čini se da je ovaj treći nastavak mješavina svega, kao vješta kombinacija financijske raskoši, kreativne darovitosti i tehničke besprijekornosti. Ne začuđuje stoga oduševljenje američke publike, ali i kritike koja ga već proglašava glavnim kandidatom za Oscare.</p>
<p> Nakon što je dva puta ostao kratkih rukava, Peter Jackson i njegova ekipa vjerojatno će sve nadoknaditi ovim nastavkom, s obzirom na to da su im Akademijini glasači napokon skloni, spremni da nagrade finalni i dugogodišnji trud.</p>
<p>No, bez obzira na hvalospjeve i samozadovoljstvo, ovaj film ipak obiluje nizom upitnih rješenja, uz već spomenute rasplinute i pretjerano razvučene završetke za svaki od likova. Najizrazitije je pitanje vezano uz lik Sama, Frodova vjernog prijatelja i pratioca, koji se u ovom filmu pretvara u glavni lik, junaka koji nekoliko puta spašava Froda od gramziva i neobuzdana Gollana te golema pauka.</p>
<p> Sam nije samo vješt i spretan ratnik, on je i bezgrješan, jedini koji odolijeva kobnoj moči prstena, ni jednog trenutka ne dovodeći u pitanje svoju lojalnost, nesebičnost i ljubav prema Frodu, koji je u ovom filmu nesiguran, plačljiv, sklon krivim prosudbama i ne uvijek pouzdan u svojim emotivnim odnosima. </p>
<p>Problem filma su i ženski likovi koji kao i Tolkienovoj literaturi gotovo da ne postoje ili su samo upotrebljavani kao ukrasni dodatak hrabrim ratnicima. Tako redatelj nije iskoristio jedinu pravu priliku s likom vilenjakinje Arwen i njezinom odlukom da se odrekne besmrtnosti zbog ljubavi prema Aragornu. Kate Blanchet gotovo je smiješna u svojim vilenjačkim »porukama«, a Miranda Otto nedorečena kao Eowyn, koja postaje odlučna ratnica nakon što je shvatila da zauvijek gubi Aragorna.</p>
<p> Ovaj pak, koliko god bio siguran kao ratnik, toliko nije uvjerljiv, premda je scenaristički zabetonirana njegova slijepa odanost jednoj ženi. Ipak, on djeluje na filmu neusporedivo bolje, muževnije i robusnije nego glumac Viggo Mortensen bez šminke i kostima.</p>
<p> Zato je početak kraja Aragorna jedan od logičnih i efektnih krajeva ovog filma, posebno nakon što je Aragorn u jednoj od najimpresivnijih scena krenuo u završnu bitku uz pomoć tisuća mrtvih duša koje su do tada bile zarobljene između ovoga i drugoga svijeta. Sablasno, potresno, snažno i uvjerljivo u svojoj metaforičnoj poruci.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Ante Kostelić odlučio: Janica odustaje od cijele sezone! </p>
<p>Premda je i sama često govorila o visokom pragu tolerancije boli, Janičin se organizam ipak ne može »vječno« stavljati na »vojničke testove«. Također, Janica je rođena sa skijaškim nagonima, njezina ljubav prema skijanju graniči s opsesijom,</p>
<p> a nitko joj neće i ne želi reći - stani...</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Je li moguće da je nagli i neočekivani posjet klinici u Schrunsu Janice Kostelić u srijedu bila »sedmica na lotu« za najbolju svjetsku skijašicu? Naime, novi dokazi o »smrskanim« dijelovima hrskavice u koljenu napokon su ozbiljno potaknuli mogućnost potpunog odustajanja od ove sezone Svjetskoga kupa. </p>
<p>Nakon utorka, kad je nastupala kao predvozačica slalomske utrke Svjetskog kupa, Janica je u cilju pokazivala primjetne znake umora i shrvanosti. Čak je i izjavila kako misli da nema snage za prave utrke Svjetskoga kupa. Ante Kostelić je, pak, nakon najnovijeg odlaska u Schruns, neprilično sebi, forsirao oprez govoreći da odsad više neće žuriti s povratkom Janice, dok ne bude apsolutno spremna za skijanje. </p>
<p>S ove pozicije možemo samo nagađati, no imamo osjećaj da je Janica nakon svake ozljede žurila na snijeg. Rehabilitacijama se uvijek pristupalo s velikim nestrpljenjem i uvijek se nekako činilo da nisu obavljene do kraja, dakle nije nemoguće kako je upravo brzina uvjetovala samo ove godine, primjerice, četiri, a ne dvije operacije, tri mjeseca, a ne samo trideset dana pauze. </p>
<p>Premda je i sama često govorila o visokom pragu tolerancije boli, Janičin se organizam ipak ne može »vječno« stavljati na »vojničke ispite«. Također, Janica je rođena sa skijaškim nagonima, njezina ljubav prema skijanju graniči s opsesijom i teško joj se može priječiti put prema planinama. No, jednako tako, veliki se dio hrvatske skijaške reprezentacije divi, ali i podupire Janičine brzoplete odlaske na snijeg. Realno, Janica je već godinama »vučna služba« skijaškog saveza, s njom u »prvim rovovima« savez funkcionira poput švicarske banke. Ona je magnet za novac, medije, sponzore, uspjeh... </p>
<p>Na sreću, ili ipak možda griješimo, Ante Kostelić odlučio je zaključiti ovogodišnje dramatične Janičine trenutke. Tijekom proljeća i ljeta svakih mjesec dana legla bi na operacijski stol dr. Christiana Schenka. Prije dva mjeseca javnosti je na dramatičan način, putem liječničke objave u medijima saznala za Janičine nemale probleme sa štitnjačom, a sada je još jednom »zaškripilo« u koljenu. I napokon se Ante Kostelić odlučio »isprsiti« riječima: </p>
<p>– Dok ne bude sto posto spremna, Janica se ne vraća skijanju.</p>
<p>Iz njegovih usta u Božje uši, jer očito je kako organizam Janice prije svega vapi za odmorom, ni za kakvim »celofanskim« pričama o turističkom, umirovljeničkom ili inom skijanju... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ciboni peta pobjeda protiv Slovenaca </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP, nakon pobjede protiv Union Olimpije sa 95-86 u 7. kolu Eurolige, vedrije će čekati rasplet oko (ne)ponavljanja utakmice protiv Ülkera. Cibosi godinu mogu zaključiti u pozitivi, trenutačno imaju omjer od tri pobjede i poraza. </p>
<p>Napokon su cibosi odigrali vrlo dobro, možda i najbolje ove sezone u Euroligi, i pokazali kako imaju igru za slovenske momčadi. U pet ovosezonskih utakmica protiv zapadnih susjeda, Anzulovićeva je momčad upisala isto toliko pobjeda. Protiv Olimpije u srijedu, igru Cibone odlikovalo je gotovo sve ono što trener Anzulović priželjkuje. Dobar skok, kontre, odlučnost u napadu i smirenost u situacijama kad se suparnik približio, nešto što je dramatično nedostajalo momčadi hrvatskog doprvaka u svim euroligaškim utakmicama. </p>
<p>Možda je »vukovima« bilo psihološki lakše, jer su Olimpiju već jednom pobijedili ove sezone, pa se nisu previše uzrujavali dok je Marino Baždarić punio koš i smanjivao prednost domaćih. U prvom poluvremenu Cibona je dominirala, što ne bi bilo prvi put ove sezone. Vjerojatno su se svi na klupi domaćih pribojavali drugog dijela, jer su dosadašnja iskustva govorila da se Zagrepčani ne znaju zaustaviti kad »kola krenu nizbrdo«. Sličan scenarij zbio se i ovog puta, Olimpija je u trećoj četvrtini nadoknadila zaostatak, ali je u posljednjih deset minuta Penn pronalazio suigrače na ziceru, Žižić bio precizan u reketu, a Rimac pogodio ključnu tricu za vodstvo sa 94-86 minutu i pol prije kraja. </p>
<p>Anzulović je u dvoboju protiv Olimpije dobio ono što je tražio, snagu momčadi u kojoj su prednjačili igrači koji su i na papiru nositelji Cibonine igre. Penn je podijelio osam asistencija, uvjerljivo najviše ove sezone, a pritom nije forsirao svoje šuteve. Golemac je bio aktivan u obrani i napadu, zaustavio je Boisu, iznudio osam prekršaja slovenskih igrača u pogađao iz kontranapada. Žižić je odigrao najbolju utakmicu od dolaska u Cibonu, momčad ga je »hranila« loptama, a Splićanin ih je spremao u koš preko Rahimića i Anagonyea. Slaven Rimac ubacio je 25 poena, nadigravajući se s Baždarićem. Vjerojatno će Anzulović imati zamjerke na njegovu obranu, no Cibona nema igrača poput Rimca, koji svaku večer može ići više od 20 poena. </p>
<p>U subotu je pred Cibonom i Olimpijom novi međusobni ogled, Anzulovićeva momčad gostuje u Ljubljani u 14. kolu Goodyear lige. Olimpija će, kako je najavio njihov trener Sašo Filipovski, morati podignuti razinu obrane, no teško je za očekivati da se suparnici međusobno mogu iznenaditi novim taktičkim zamislima. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Boston u uzbudljivoj završnici bolji od Dallasa </p>
<p>NEW YORK, 18. prosinca</p>
<p> – Košarkaši Orlanda iznenadili su u gostima Indianu, pobijedivši sa 94-90. Indiana je u prvom poluvremenu šutirala samo 29 posto. Unatoč tome, pred kraj su imali prilike riješiti utakmicu u svoju korist. No, odlučio je koš Roda Stricklanda 14 sekundi prije kraja. Petorica igrača Orlanda imali su dvoznamenkasti učinak, a predvodio ih je Tracy McGrady sa 21 košem i 11 asistencija. Juwan Howard ubacio je 19, a Keith Bogans 15 poena. </p>
<p>Iako je bio u početnoj petorci, Giriček je odigrao samo 20 minuta. Ubilježio je po jedan koš i asistenciju te dva skoka. Jermaine O'Neal sa 24 koša, 17 skokova i pet blokada bio je najbolji kod Indiane, kojoj je to treći poraz na domaćem terenu. </p>
<p>Boston je kod kuće u uzbudljivoj završnici sa 105-103 pobijedio Dallas Maverickse, jedne od favorita Zapada. Koš odluke postigao je Paul Pierce 20 sekundi prije kraja. Za Antoinea Walkera, bivšega kapetana Celticsa, bilo je to prvo gostovanje u Bostonu, nakon što je nedavno prodan Dallasu. Navijači su ga toplo dočekali, ali na terenu mu nije išlo. Ubacio je tek sedam poena, uz očajan šut 3-14. Promašio je i tricu u posljednjoj sekundi utakmice. </p>
<p>Uz Piercea, koji je ubilježio 25 koševa, 11 skokova i sedam dodavanja, odličan je bio Jiri Welsch sa 21 poenom. Walter McCarty dodao je 18. Bila je to šesta pobjeda Bostona u posljednjih sedam utakmica. Prvi igrač Dallasa bio je Nijemac Dirk Nowitzki sa 30 koševa i 13 skokova. Antawn Jamison ubacio je 21 koš. </p>
<p> Netsi su uvjerljivo svladali Utah Jazz sa 87-74. Planinića nije bilo u momčadi New Jerseya. Jason Kidd bio je ponovno blizu »triple-double« učinka, upisao je 19 koševa te po osam skokova i dodavanja. Kenyon Martin postigao je 22 koša i 11 skokova. </p>
<p> • Rezultati: Cleveland – Houston 85-89 (Šundov nije igrao), Philadelphia – Miami 87-76, Atlanta – Golden State 85-98, Detroit – Chicago 77-73, Indiana – Orlando 90-94 (Giriček - 1 koš, 2 skoka i 1 asistencija), New Jersey – Utah 87-74 (Planinić nije igrao), LA Clippers – Milwaukee 93-83 (Kukoč nije igrao), San Antonio – Toronto 73-70, Seattle – Denver 98-99, Boston – Dallas 105-103. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Boroš porazom završila nastup na Svjetskom kupu</p>
<p>HONG KONG, 18. prosinca</p>
<p> – Tamara Boroš završila je nastup na Svjetskom kupu u Hong Kongu. U posljednjem meču u skupini naša je najbolja stolnotenisačica izgubila od američke Kineskinje Chang Jun Guo sa 0-4 (4-11, 10-12, 10-12, 7-11). </p>
<p>Tamara je, inače, ovu igračicu sa 4-3 pobijedila u četvrtfinalu ovogodišnjega Svjetskog prvenstva u Parizu. Nakon dva poraza u skupini Boroš je ispala iz daljnjeg natjecanja, a prolaz su osigurale spomenuta Chang Jun Guo i ponajbolja svjetska igračica Wang Nan.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hewitt neće nastupiti na OI u Ateni </p>
<p>MELBOURNE, 18. prosinca</p>
<p> – Australski tenisač Lleyton Hewitt neće nastupiti na Olimpijskim igrama u Ateni kako bi se mogao pripremati za US Open. Olimpijski turnir traje od 15. do 22. kolovoza 2004., a US Open počinje osam dana kasnije. </p>
<p>– Nastup na OI u Sydneyu bio je izazov. Uostalom, tada su za nama bila sva četiri Grand Slama. Sada je olimpijski turnir neposredno prije US Opena i sve podsjeća na OI u Atlanti 1996., kad su mnogi tenisači odustali od nastupa kako bi mogli igrati na US Openu, izjavio je Hewitt, dodavši kako su njegovi prioriteti za sljedeću godinu Grand Slam turniri i Davis kup. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Dinamo čeka teška borba za dobivanje Uefine licence«</p>
<p>»Uefa bi u prvoj godini mogla biti fleksibilna kad je licenciranje u pitanju. To znači da će ona izdati licencu iako možda neki klub ne ispunjava određeni kriterij. No, taj klub mora dati čvrsta jamstva da će kriterije ispuniti do određenog roka. Kad rok istekne, Uefini promatrači dolaze u inspekciju«, kaže Vrbanović</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Hoće li Dinamovi nogometaši svoje domaće utakmice sljedeće sezone u europskim kupovima igrati na tuđem stadionu u drugom gradu ili čak drugoj državi? Ovakav je razvoj događaja sasvim moguć. To je jedan od zaključaka koji možemo iščitati nakon posljednje sjednice Uefine Komisije za natjecanje na kojoj je sudjelovao i Dinamov direktor Damir Vrbanović, ujedno dopredsjednik Europskoga klupskog foruma. </p>
<p>Poseban je problem vezan uz Dinamo, ali i uz mnoge druge hrvatske klubove, licenciranje. Sad je u Uefinim propisima definitivno izglasano da će licenca biti uvjet za dobivanje prava na sudjelovanje u nekom natjecanju.</p>
<p> – Naši su klubovi, ponajprije zbog stadiona i kompletne infrastrukture, na granici dobivanja licence. Stadioni moraju zadovoljiti brojne elemente, poput broja natkrivenih sjedala, uvjeta za medije, sigurnosti na stadionu, komoditeta, parkirnih mjesta... A naši klubovi tu šepaju. To je veliki problem i morat ćemo nešto najhitnije napraviti, naglasio je Vrbanović. </p>
<p>Posve je jasno da maksimirski stadion teško ili gotovo nikako ne može zadovoljiti sve strože Uefine kriterije. Primjerice, Dinamova licenca zapinje već na jednom naoko bezazlenom detalju - broju natkrivenih sjedećih mjesta na stadionu. Uefa je u svom osnovnom »A kriteriju« odredila minimum od tisuću natkrivenih mjesta. </p>
<p>– Maksimirski je stadion gradilište, nema uporabnu dozvolu i to je doista velik problem.</p>
<p>Dinamovi čelnici smatraju da bi do rujna sljedeće godine, dakle do krajnjeg roka za dobivanje licence, mogli biti vidljivi značajniji pomaci na gradnji maksimirskog stadiona.</p>
<p>– Od Nove godine uslijedit će brza izgradnja. Pa, i sâm je dogradonačelnik Milan Bandić nedavno posebno naglasio da je iznimno nezadovoljan brzinom izvođenja radova na tom objektu, dodavši da će se osobno znatno angažirati na tome da se od siječnja ti radovi uvelike ubrzaju. Bila bi velika sramota za klub, za grad i državu da najveći zagrebački stadion ne dobije licencu. </p>
<p>Vrbanović je posebno naglasio da Dinamo nije vlasnik stadiona, već je ondje u ulozi podstanara. Vlasnik je, naravno, Grad Zagreb.</p>
<p> – Postoji nekoliko osnovnih uvjeta za licenciranje, od čega smo neke već gotovo ispunili. Prvi je onaj sportski, a to znači da ćemo svojim rezultatom osigurati pravo nastupa. Drugi je financijski, a to znači da Uefi moramo prezentirati financijsko stanje kluba i način ispunjavanja naših financijskih obaveza. Treći je uvjet kadrovsko strukturiranje kluba, pa organizacija rada s mladima. Prema posljednjem segmentu zauzimamo vrlo visoko mjesto u europskoj klupskoj hijerarhiji. </p>
<p>U svakom slučaju, najveća je kočnica stadion. Vrbanović dodaje da Dinamo očekuje teška i naporna borba za Uefinu licencu. </p>
<p>– Imamo uvjeravanja, saznanja i nadanja da će Uefa u toj prvoj godini biti fleksibilna po pitanju licenciranja. To znači da će ona izdati licencu, iako možda neki klub ne ispunjava određeni kriterij. No, taj klub Uefi mora dati čvrsta jamstva da će te kriterije ispuniti do određenoga roka. No, kada taj rok istekne, tad Uefini promatrači dolaze u inspekciju. Ako ustanove da klub nije ispunio uvjete u obećanom roku, tada ga automatski isključuje iz natjecanja, zaključio je Vrbanović. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vjeruje li Barić podršci Izvršnog odbora? </p>
<p>Otto Barić nije bilo na sjednici IO-a, kako ističe, zbog bolesti pa su mnogi njegov izostanak protumačili kao vrstu tihog prosvjeda prema svojim rušiteljima. No, Bariću se ne bi bilo lako sučeliti onima koji su imperativno tražili njegovu smjenu, unatoč uspjehu... </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Iako predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS) često najavljuje odlazak, bjelodano je kako Vlatko Marković potpuno drži kontrolu u hrvatskoj Kući nogometa. Svjedoče to informacije s Izvršnog odbora Saveza, gdje su članovi nogometne vlade pružili bezrezervnu podršku izborniku Bariću, iako su neki od njih bacali drvlje i kamenje na izbornika nekoliko minuta nakon trijumfa u Ljubljani. </p>
<p>Sumnjamo da su promijenili mišljenje, no zgodno je vidjeti da se u nogometu nedisciplinirani djelatnici mogu disciplinirati. Izvršni odbor djeluje poput složne braće pod okriljem strogog oca, predsjednika Markovića. Koliko god takva postava izgledala nedemokratična, prije bismo rekli da je za naš reprezentativni nogomet u ovom trenutku takvo »jednoumlje« čak poželjno. Doista je bilo ružno i nelagodno slušati prozivanje i kritike prema izborniku Bariću nakon što je izboren odlazak na europsku smotru dogodine u Portugalu. Sada Barić, kako tvrdi, može imati mir na pripremama za atraktivne utakmice protiv Švicarske, Francuske i Engleske. </p>
<p>Ipak, ne treba vjerovati da su nedisciplinirani promijenili svoje iskonsko mišljenje o izborniku. Nakon grubih ljubljanskih nasrtaja, zacijelo su vidjeli kako javnost ne odobrava napade na Barića. A kad se Bariću priklonio i predsjednik Saveza (koji ne bježi od kritika prema izborniku, posebno na račun njegove preosjetljivosti), izbornikovi suparnici su zašutjeli, iako su neki od njih čak govorili, citiramo: »S izbornikom i o izborniku ne želim progovoriti više niti jednu riječ.« </p>
<p>Budući da Barića nije bilo na sjednici Izvršnog odbora, kako ističe, zbog bolesti, mnogi su njegov izostanak protumačili kao vrstu tihog prosvjeda prema svojim rušiteljima. Kako bilo, Barić se ne bi lako mogao sučeliti s onima koji su imperativno tražili njegovu smjenu, unatoč uspjehu. Deklarativno, Barić sada ima punu podršku nogometne vlade, no zacijelo je svjestan da nisu svi na njegovoj strani. </p>
<p>Stoga ispada da se Barić sa svojom reprezentacijom i te kako mora dokazati na Europskom prvenstvu. Istina, Hrvatska ima vrlo tešku skupinu i na prvi se pogled činilo da nema što izgubiti. No, lak pad Barićeva odreda u Portugalu probudio bi »spavače« u Izvršnom odboru. To ne znači da Barić imperativno mora proći skupinu pored Švicarske, Francuske i Engleske, no da bi trebao biti u igri za prolaz barem do posljednje minute dvoboja s Englezima, to mu je valjda jasno. Tek tada bi svi, uključujući i dosadašnje kritičare, bili zadovoljni, s time da Barić u cijeloj priči ima adut. Ugovor mu traje do kraja Europskog prvenstva i nitko ga neće moći smjenjivati, kao što su mu to kolege iz Izvršnog odbora činili prije mjesec dana... </p>
<p>Priča o smjenjivanju uspješnog izbornika u našoj nogometnoj kući i nije neka novost. Nakon uspjeha u dokvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Francuskoj 1998. godine, izbornik Blažević jedva je sačuvao svoj posao, također unatoč uspjehu. Protiv njega je bio čak i tadašnji predsjednik Saveza. Ostalo znate, umalo je sa svojim »vatrenima« postao svjetski prvak. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Više ne smijemo ovako pogriješiti</p>
<p>»Pogriješili smo pri izboru, jednostavno. A Upravni je odbor izglasao Tomca, jer je mislio da je najbolje da izbornik bude netko neutralan. Tomac je imao reputaciju, u pripremama je imao odlične rezultate i tko je mogao misliti da će tako ispasti«, kaže Željko Kavran</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Svjetsko prvenstvo rukometašica je završilo bolje nego što su se mnogi i nadali, pogotovo nakon što se naše rukometašice nisu uspjele plasirati u drugi krug. Finalni je dvoboj oduševio javnost, a hotelijeri i ugostitelji trljaju ruke. Bilo bi još bolje da su do završnice došle Slovenke iz Rijeke, a Dankinje nisu, kao i Hrvatska, prošle prvu skupinu.</p>
<p>– Planirali smo dobitak od otprilike milijun i pol kuna. Ovako ćemo biti na pozitivnoj nuli, rekao je Željko Kavran, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, koji je i sazvao konferenciju za novinare kako bi, s koordinatorom za ženski rukomet Jankom Golešom, analizirao neuspjeh rukometašica.</p>
<p>Poznato je da je cilj hrvatskih rukometašica na SP-u bio plasman na Olimpijske igre u Ateni, no naše su igračice zapele već u prvom krugu.</p>
<p>– Hrvatska je morala proći prvi krug, to tvrdim. Od 1995. godine naovamo ni za jednu se reprezentaciju nije toliko dalo i potrošilo kao za ovu. Što je god izbornik tražio, to je i dobio. Smatrali smo da djevojke ne trebaju biti u posebnom hotelu, ali smo popustili izborniku. Moja je procjena da je bilo previše ljudi u stručnom stožeru, ali smo i tu dali izborniku na volju, pričao je Kavran, postavši i pitanje retoričko pitanje kako dalje:</p>
<p>– Idemo iz početka. U reprezentaciji će odsad biti igračice iz '79. godišta i mlađe, koje su došle iz našeg sustava.</p>
<p>Već na prvom sastanku, Upravni odbor će izabrati izbornika. I to će biti teška odluka za rukometne čelnike.</p>
<p>– Trebamo biti pametni i donijeti dobru odluku da ne pogriješimo. Igračice su mlade, trebaju rasti i tu treba paziti da izrastu u kvalitetne seniorke. Od njih se očekuje da se plasiraju na velika natjecanja, rezultat će biti u drugom planu, rekao je Kavran, a Goleš je dodao:</p>
<p>– Izgubili smo godinu dana rada, ali nije kraj svijeta. Treba nam četverogodišnji plan i program, izbornik na četiri godine. Upravni odbor treba biti maksimalno odgovoran, jer je to teška odluka. Najbolji trener treba dobiti mandat i svi trebamo stati iza njega.</p>
<p>Predsjednika Kavrana i koordinatora Goleša su na ovaj istup potakle rečenice izbornika Željka Tomca i nekih igračica o nedovoljnom angažmanu Saveza, izboru igračica, uvjetima... Obojica tvrde da su rukometašice imale sve uvjete, opremu, okupljanja, treninge, utakmice, da su igračice isključivo Tomčeva odluka i da su ti navodi samo opravdanja koja ne stoje.</p>
<p>– Pogriješili smo pri izboru, jednostavno. A Upravni je odbor izglasao Tomca, jer je mislio da je najbolje da izbornik bude netko neutralan, tko nema veze ni s Podravkom niti s Lokomotivom. Tomac je imao reputaciju, u pripremama je imao odlične rezultate i tko je mogao misliti da će tako ispati, kaže Kavran.</p>
<p>Inače, koordinator Goleš je, kad je izabran Tomac, podnio ostavku na svoju poziciju. Ne zato što je mu se Tomac nije sviđao, već što je imao druge koncepcije. U prvoj je varijanti Goleš ponudio Upravnom odboru mladog i uspješnog trenera Ivicu Obrvana, koji bi preuzeo igračice i bio s njima četiri godine. Kad to nije prošlo, Goleš je ponudio Velimira Kljaića, ali samo za ovu akciju, uzdajući se u njegovo iskustvo i poznavanje igračica. No, ni to nije prošlo. Ostao je uz reprezentaciju na Kavranovu zamolbu i vjeruje da je posao odradio korektno.</p>
<p>– Za moje su opcije glasali predsjednik Kavran, Dr. Boris Zubanović i ja, ostali su bili protiv. Prije dva mjeseca, nakon pobjeda protiv Norveške, razgovarali smo Kavran, Tomac i ja, dosta žučno. Rekao sam da iskusne igračice poput Kolege, Bubalo i ostalih neće ništa napraviti u Splitu, jer ne mogu podnijeti turnirski način igranja. </p>
<p>Tomac se tad uvrijedio i rekao da ionako nema mladih igračica. Nije istina, imamo mlade juniorke, četvrte na svijetu, ali im nije vjerovao, objasnio je Goleš.</p>
<p>Upravni odbor je svjestan pogreške da je krivo procijenio, ali smatra da nema smisla upirati prstom i lutati po prošlosti. Okrenut će se budućnosti, novim izazovima, a kod novog će izbora jako paziti. Jer naš ženski rukomet nema više pravo na pogrešku.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Poslije uhićenja Saddama Amerikanci kreću u veliki lov na Osamu bin Ladena</p>
<p>Wesley Clark je čestitao američkoj vojsci da je Saddama izvukla »iz onog zmijskog legla u zemlji«, ali je dodao kako »ne može razumjeti zašto predsjednik Bush istu energiju i sredstva nije posvetio lovu na pripadnike Al Qaide«</p>
<p>LONDON, 18. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši američki general i jedan od demokratskih predsjedničkih kandidata Wesley Clark optužio je američkog predsjednika Georgea Busha da je nedovoljno energičan u lovu na Osamu bin Ladena. Na konferenciji za novinare u srijedu Clark je rekao da je Bush svu svoju pažnju posvetio Saddamu, umjesto da se bavi lovom na Bin Ladena. </p>
<p>Čestitao je američkoj vojsci da je Saddama izvukla »iz onog zmijskog legla u zemlji«, ali je dodao kako »ne može razumjeti zašto predsjednik istu energiju i sredstva nije posvetio lovu na pripadnike Al Qaide«. </p>
<p>Kao jedan od demokratskih pretendenata za iduću predsjedničku utrku, više je nego prirodno da Clark napada republikanca Busha. No, njegove kritike nisu sasvim bez pokrića, jer je Bin Laden opasniji za Ameriku od Saddama. Premda američka javnost misli da su njih dvojica u nekoj svezi, analitičari ne smatraju to vjerojatnim. Upravo je Bin Ladenova mreža Al Qaida izvela strašni teroristički udar na Ameriku 2001. Ako je još živ, Osama bin Laden je, dakle, bio i ostao američki neprijatelj broj jedan. No kolike su zapravo šanse da mu Amerikanci uđu u trag? </p>
<p>Sve do nedavnog pada njegova režima, Saddama je godinama štitio jaki vojni, obavještajni i policijski aparat. Imao je dvojnike, kušače hrane i moćne tajne službe. Nasuprot tome, Osama bin Laden već dugo živi u stalnom bijegu, jer je nagrada za njegovu glavu bila raspisana još 1998. Od tada je često mijenjao odredišta po Africi, Srednjem istoku i Afganistanu. Saddam se pak nije micao iz Iraka, gdje je na kraju i uhvaćen. </p>
<p>Dopisnik BBC-a Rahimullah Yusufzai javio je ovih dana iz Pakistana da šef Al Qaide ima veliko iskustvo preživljavanja u teškim uvjetima. »Osama bin Laden proveo je godine na fronti, boreći se protiv Rusa«, podsjetio je spomenuti dopisnik, jedan od rijetkih kome je svojedobno pošlo za rukom intervjuirati vođu Al Qaide. </p>
<p>Ako je, kako se vjeruje, taj saudijski bogataš još na životu, onda se najvjerojatnije skriva u negdje u visokim brdima između Afganistana i Pakistana. Tu negdje je zacijelo i mula Omar, vođa talibana, čiju su vlast u Afganistanu 2001. srušili Amerikanci. Unatoč obavještajnim naporima Amerike i njenih saveznika, nijedan od spomenute dvojice nije nakon pada talibana viđen nigdje u regiji. Poslije uspješno okončanog lova na Saddama, sličan rezultat očekuje se od Amerike i u Afganistanu. Na putu do toga ispriječile su se međutim neke krupne prepreke. </p>
<p>Vjeruje se da su planine u kojima se krije Bin Laden pune tajnih tunela, pećina i prolaza, koji omogućavaju skrivanje i uzmak. Na taj je način on 2001. uspio umaći i iz afganistanskog gorja Tora Bora, premda su mu Amerikanci bili za petama. Težak teren koji Bin Ladenu ide na ruku, istodobno jako odmaže Amerikancima. Jedna je stvar iskrcati jake američke trupe u pustinji Iraka, a sasvim je drugo pokušati to učiniti u nepristupačnim planinama, gdje je svaka vojna operacija znatno otežana. </p>
<p>Sama činjenica da je Amerika zadnjih osam mjeseci vojno zaokupljena Irakom, također odmaže u lovu na Bin Ladena. Iz Afganistana, naime, stižu vijesti da se talibani tamo pregrupiraju i dižu glavu. U nekim dijelovima Afganistana Osama bin Laden još uživa potporu. Amerikanci je počinju gubiti, zbog nekih fatalnih vojnih grešaka, poput one kada su nedavno zabunom raketirali i ubili devetoro afganistanske djece. </p>
<p>Ako je Bin Laden živ, može računati na posebnu jaku potporu među Paštunima u južnim dijelovima Afganistana, koji podržavaju njegovu borbu protiv Zapada. Njihovu naklonost je tijekom godina uspio pridobiti novcem i poklonima, za razliku od Saddama koji se odžavao pomoću strahovlade. Sve u svemu, Amerikanci trenutačno teško mogu računati da će s Osamom uskoro biti onako sretne ruke kao što su bili sa Saddamom. </p>
<p>Wesley Clark ponudio je ovih dana neke vlastite recepte za hvatanje šefa Al Qaide. On predlaže zajedničke saudijsko-američke komandoske jedinice, za lov na teroriste. Tvrdi da bi načinio jak »politički pritisak« na Pakistan, da pomogne uhvatiti Bin Ladena, te da bi iz Iraka prebacio u Afganistan mnogo američkih specijalaca i obavještajaca. Ništa od toga nije, međutim, baš jednostavno. </p>
<p>Nedavni neuspjeli atentat na pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa pokazuje na kako žestoki domaći otpor mogu računati islamski vođe koji se priklone američkom »ratu protiv terorizma«. Prebacivanje snaga u Afganistan oslabilo bi pak vojni napor u Iraku, gdje se Amerika trenutačno suočava s pravim ustankom. </p>
<p>No jedan Clarkov prijedlog je zanimljiv. On tvrdi da bi Amerikanci oslobodili dosta svojih snaga kada bi prekinuli »besplodnu« potragu za oružjem masovnog uništenja. Zadatak bi, smatra on, valjalo prepustiti svjetskoj zajednici i međunarodnim inspektorima koji su u njemu ionako spremni sudjelovati. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iračanima očito Saddam ne treba za borbu protiv Amerikanaca</p>
<p>U Samari Amerikanci protiv iračkih militanata isprobali »izraelsku taktiku«, no i američki generali upozoravaju da će se tako samo povećati broj iračkih gerilaca / Saddama navodno odao njegov rođak, pukovnik Mohammad Ibrahim al Misleti koji se posljednji prije uhićenja brinuo za njegovu sigurnost</p>
<p>ANKARA, 18. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke snage su u gradu Samari između srijede i četvrtka pribjegle »izraelskoj taktici« oštrih preventivnih akcija protiv iračkih militanata. Prilikom upada u kuće, uz uporabu oklopnih i drugih vozila, rušena su ulazna vrata i tradicionalni zidovi oko dvorišta. Prema tvrdnjama očevidaca, ali i izvješćima mnogih svjetskih agencija, vojnici su, na temelju obavještajnih dojava, koristili sva raspoloživa protudiverzantska sredstva ratovanja. </p>
<p>Je li toj akciji bilo mrtvih i ranjenih, pouzdano se ne zna. No, sigurno je da su mnogi sumnjivi Iračani odvedeni iz svojih domova na saslušanje koje bi trebalo rezultirati otkrivanjem kolovođa vrlo razgranatog gerilskog pokreta otpora. Američki izvori javljaju o uhićenju četvorice sumnjivih Iračana. Ta nova američka taktika obračuna sa podzemnim snagama koje se protive stranoj okupaciji, ima, kako tvrde neki umirovljeni američki generali, dosta slabosti. Opća je, naime, ocjena da bi »izraelski recept« u iračkim uvjetima mogao samo »proizvoditi« nove pristaše svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>Unatoč »samarskoj neprespavanoj noći«, gerilci su napadači napali su američku ophodnju u Bagdadu. Oni su iz zasjede ubili jednog, a teško ranili drugog američkog vojnika. Time su na određen način opovrgnuli da su razbijene gerilske ćelije. Amerikanci su, navodno, prilikom uhićenja Saddama Husseina pronašli popis svih 14 tajnih točaka otpora od kojih je 6 navodno već uništeno. </p>
<p>Bagdad je također bio, prema navodima američkih izvora, poprište sukoba većinskih šijita i sunita. U svom domu u četvrti Amil ubijen predstavnik Vrhovnog vijeća islamske revolucije u Iraku (SCIRI) Muhamad al Haqim. Tvrdi se da je ranije primio prijetnje sunitske gerile. Gotovo istodobno u Najafu, svetom šijitskom gradu, ubijen je Ali al Zalim, dužnosnik zabranjene Baas stranke. On je navodno 1991. odigrao značajnu ulogu u slamanju šijitskog ustanka. </p>
<p>Zanimljivo je da neki arapski diplomatski izvori u Ankari vjeruju da su i ta ubojstva dio »izraelske zavjere«. Riječ je, kažu oni, o pokušaju da se zavade dvije iračke vjerske skupine. Pritom podsjećaju i na kolovosko ubojstvo duhovnog vođe SCIRI-ja ajatolaha Mohammeda Baqra al Hakima koje je, brže bolje, pripisano pristašama bivšeg Saddamovog režima. »Takva zavada sa šijitima, Saddamu je u to vrijeme bila najmanje potrebna«, tvrde isti izvori. Osim Al Haqima, u dvorištu svete džamije imama Alija u Najafu, snažna eksplozija postavljenog automobila-bombe ubila je još oko 80 osoba, među kojima i više članova najužeg rukovodstva Vrhovnog vijeća islamske revolucije. </p>
<p>Do atentata je, podsjeća se, došlo u trenutku kada je ajatolah Al Hakim (živio dugo u egzilu) obznanio da će, bez znanja okupatorskih snaga na čelu sa Amerikancima, formirati vladu nacionalnog jedinstva. Poručio je da će ta vlada održavati svu raznolikost iračkih vjerskih, etničkih, plemenskih i drugih boja. Uz to, uputio je i zahtjev Amerikancima, koje je prvotno hvalio za Svrgavanje Saddama s vlasti, da se hitno održe opći parlamentarni izbora u zemlji. </p>
<p>U međuvremenu, u tzv. sunitskom trokutu ne prestaju prosvjedi Saddamovih pristaša. Javlja se da su na ulice grada Hawijaha, udaljenog 50 kilometara od Kirkuka (na sjeveru zemlje) izašle stotine građana noseći slike bivšeg iračkog čelnika. Prosvjed je, kako se tvrdi, prošao mirno. </p>
<p>Javnosti i dalje intrigira »lakoća« kojom su američki vojnici uhitili bivšeg iračkog diktatora. Kako u četvrtak otkrivaju zaljevski listovi, presudnu ulogu u tome odigrao je Saddamov rođak, pukovnik Mohammad Ibrahim al Misleti. On je bio posljednji koji se brinuo o njegovoj osobnoj sigurnosti, prebacujući ga često iz jednog skrovišta u drugo. No, u posljednje vrijeme, Al Misleti je bio u dosluhu s Amerikancima. </p>
<p>On je prije upada američkih vojnika u nastanjenu farmu kod Tikrita drogirao Saddama Husseina. Time se tumači i njegova mirna predaja. Pretpostavlja se da će Al Misletiju biti isplaćen iznos od 25 milijuna dolara.</p>
<p> Prema nekim saznanjima, droga koju je bivši irački tiranin već kušao u svom tajnom skloništu pored Tikrita, mogla bi i dalje biti djelotvorna i korisna. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>State Department za odlazak Amerikanaca iz Saudijske Arabije </p>
<p>WASHINGTON, 18. prosinca</p>
<p> - Američki diplomati čiji boravak u Saudijskoj Arabiji nije neophodan i obitelji svih američkih dužnosnika trebali bi napustiti tu zemlju, objavio je u srijedu State Department, pojačavši tako dosadašnja upozorenja o opasnosti od terorizma u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>Američki građani koji su u Saudijskoj Arabiji privatno trebali bi razmisliti o tome da je napuste, a onima koji tamo tek namjeravaju putovati State Department preporuča da »s obzirom na moguće daljnje terorističke aktivnosti« odgode put. Odlazak američkih dužnosnika i njihovih obitelji nije obavezan, a američka vlada pokrit će troškove.</p>
<p>Amerikancima koji će ostati u Saudijskoj Arabiji unatoč upozorenjima savjetuje se da se prijave u veleposlanstvo u Rijadu ili u konzulate u gradovima Jida i Dhahran. »Američka vlada i dalje dobiva upozorenja o prijetnjama napadima na Amerikance i zapadnjačke ciljeve«, stoji u izjavi State Departmenta.</p>
<p> Američkim građanima savjetuje se da budu na oprezu »posebno na javnim mjestima gdje se okupljaju zapadnjaci«.Anonimni dužnosnik izjavio je da takvo upozorenje Ministarstva nije rezultat konkretne prijetnje ili dojave obavještajaca. Ono je doneseno na temelju procjene općeg stanja u zemlji. U Saudijskoj Arabiji živi između 200 i 300 američkih dužnosnika s obiteljima, a ukupno oko 30.000 američkih državljana.</p>
<p>Prošlog mjeseca u terorističkom napadu na stambenu četvrt u Riyadhu poginulo je 17, a ozlijeđeno je više od 100 osoba. Policija je uhitila saudijskog državljana osumnjičenog da je prokrijumčario oružje kojim je napad bio izvršen. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vjerski simboli zabranjeni u francuskim školama</p>
<p>Zakonom se zabranjuje nošenje vjerskih simbola, feredže, velikih križeva ili židovske kapice na tjemenu u francuskim državnim školama od početka sljedeće godine</p>
<p>BRUXELLES, 18. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuske državne škole ostaju striktno sekularne. Francuska je napravila rez u sve snažnijoj javnoj svađi smije li se ili ne nositi feredža u državnim školama. Zakonom se zabranjuje nošenje vjerskih simbola, feredže, velikih križeva ili židovske kapice na tjemenu. </p>
<p>Zabrana vrijedi od početka iduće školske godine, objavio je u posebnom, dugo čekanom govoru u Elizejskoj palači predsjednik Francuske Republike Jacques Chirac. Sekularizam je jedan od velikih dosega Republike, on je ključan element našeg socijalnog mira i nacionalnog povezivanja, ne smijemo dopustiti da oslabi, moramo raditi na njegovom jačanju ... Sva francuska djeca, bez obzira na porijeklo i vjeru kćeri su i sinovi Republike što se mora priznati zakonom koji je iznad svih drugih; islamski veo, bez obzira kako ga nazivali, židovska jarmulka i križ nemaju stoga mjesta u državnim školama, državne će škole ostati sekularne«, kazao je Chirac pred 400 uzvanika i tv kamerama koje su izravno prenosile govor.</p>
<p>Chiracov je istup bio pohvala svemu onome što Francusku čini posebnom, francuskim tradicijama svetosti striktne odijeljenosti države od vjerskih institucija, u čemu je državna škola neutralna, ljubomorno čuvana oaza sekularne naravi države. Chiracova je najava tog zakona bila očekivana. Zakon je, uostalom, preporučilo vijeće za odnose s vjerskim skupinama. Ono je sugeriralo da se u školske rasporede uvedu dva nova praznika, muslimanski Eid el-Kebir i židovski Yom Kippur, što je odbačeno »da ne stvara novu konfuziju i probleme roditeljima« a djeca (kao što je to, recimo, višegodišnja praksa u Belgiji ili sjevernije u Nizozemskoj) imaju pravo na izostanak iz škole za svojih vjerskih praznika. </p>
<p>Odluka o zabrani vjerskih simbola ni u kom slučaju neće zaustaviti lavinu diskusija. Obični građani su za zabranu, 70 posto Francuza misli da se ovo pitanje, do sada rješavano dogovorom škole i roditelja i uz posredovanje prosvjetnih vlasti, mora ozakoniti i time staviti točka na varijacije na temu zabrane i njezine eskivaže. Više od pedeset posto anketiranih francuskih muslimanki također je za zabranu. </p>
<p>Zagovornici marama u državnim školama uglavnom su veoma šareno i odlučno društvo vjerskih dužnosnika i roditeljskih skupina iako se nerijetko čuje i glas mladih žena kojima je nošenje marame postalo simbolom njihove vjere. Mnoge su od njih izbjegle iz francuskih kolonija, prvenstveno iz Alžira, iz prostog razloga što su ih tamo muškarci - očevi, rođaci, braća, pleme - prisiljavali nositi marame. Sada se suočavaju s novim valom pokrivanja glava, istina u drugačijim okvirima, no njima su ostale snažne i žive njihove uspomene na neslobodu koja ih je potjerala iz alžirske u francusku domovinu. </p>
<p>Državne škole mogu zabraniti pristup učenicima koji se ne pridržavaju zakona. Zakon vrijedi samo na terenu sekularne državne škole. Ulica i dom su drugo. Tamo je prostor za multikulturalnost.</p>
<p> U državnoj školi bez ideologija i vjera sva su djeca Francuzi. Stavovi da zakon može imati negativnih posljedica, poput povlačenja djevojčica iz škola ili izoliranja u zatvorene okvire vjerske škole, nisu bez osnova. Islamska škola u Lilleu na sjeverozapadu Francuske, prva te vrste u Francuskoj, okuplja djecu pod feredžama. To nitko ne brani, to je pravo i to je slobodan izbor, vele Francuzi. </p>
<p>Problem ima svoje dublje, snažnije korijene o čemu se u nekoliko rečenica govora izjasnio i predsjednik Chirac: »Dijelim osjećaje nezadovoljstva, razočaranja i ponekad pobune ovih mladih Francuza, imigranata po rođenju, kada im molbe za posao završe u košu za otpatke samo zato što im ime zvuči drugačije«, priznao je predsjednik. </p>
<p>Francuski gradovi stvorili su velika imigrantska naselja, puna nezaposlenosti, beznađa, kriminala. U njima, još uvijek ispod površine, kao vulkan ključaju nezadovoljstvo, frustracija, gnjev, dakle sve ono o čemu je Chirac progovorio. Francuzi su kao nacija ustrojeni da su oni prvi a Francuska jedina. Svi su primarno Francuzi, potom sve ostalo. Generacije imigranata unijele su u taj osjećaj nacionalne monolitnosti nove elemente, veoma strane francuskom uhu i duhu: »Ja sam prvo Arap/Alžirac/Musliman, potom Marseillac/Lyonac /Parižanin i tek onda, i to možda, Francuz«, običavaju izjavljivati mladi iz četvrti izopćenih. Problem je postao ozbiljan kada je publika u Parizu isfućkala »trikolore« , tada još nogometne prvake svijeta i potom himnu (nezamislivo u zemlji gdje je »Marseljeza« nacionalna svetinja) , kličući alžirskom nacionalnom timu. Francuski su vrh i društvo uopće tada shvatili da eksperiment taljenja ljudske mase u podobne Francuze nije polučio puni uspjeh. U francuskom društvu, muslimana je osam posto ili pet milijuna.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Katolička crkva u BiH optužuje međunarodnu zajednicu da blokira povratak Hrvata</p>
<p>Zašto međunarodna zajednica uporno kažnjava Hrvate, koji su uglavnom i katolici, koji se žele vratiti u svoj zavičaj, ne omogućujući im ni političku, ni pravnu, ni materijalnu pomoć / U programu CARDS-a 2002. nije bio predviđen ni jedan cent, a kamo li euro za povratak bosanskih Hrvata, kaže banjalučki biskup Franjo Komarica</p>
<p>SARAJEVO, 18. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Visoki službenici Katoličke crkve u BiH ponovno su uputili kritike predstavnicima međunarodne zajednice da ne potiču u dovoljnoj mjeri povratak Hrvata katolika na svoja prijeratna ognjišta, a očito je da se aludira kako postoje različiti kriteriji u odnosnu na tri etničke i konfesionalne skupine u BiH.</p>
<p>Tako je banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije (BK) BiH Franjo Komarica tijekom razgovora što ih je u utorak vodio s zamjenikom šefa OESS-ove misije u BiH Viktorom Tkačenkom kazao da su preostali katolici i rijetki povratnici od 70.000 prognanih i izbjeglih na područje Banjalučke biskupije do sada uglavnom dobivali pomoć od Caritasa, no da se domaće vlasti skoro uopće nisu trudile oko pomoći:</p>
<p>»Zašto međunarodna zajednica uporno kažnjava Hrvate, koji su uglavnom i katolici, koji se žele vratiti u svoj zavičaj, ne omogućujući im ni političku, ni pravnu, ni materijalnu pomoć? Zašto, primjerice, u programu CARDS-a 2002. nije bio predviđen ni jedan cent, a kamo li euro za povratak bosanskih Hrvata? Za pohvaliti je što se Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Islamskoj i Židovskoj zajednici u RS i prije zakona o denacionalizaciji mogla na uporabu vratiti barem djelomično njihova oduzeta imovina, ali zašto se Katoličkoj crkvi do sada baš ništa nije vratilo od onoga što su više puta molili? Zašto se katolicima u jednoj od naših župa već osam godina uporno ne dopušta izgradnja porušene crkve i župne kuće, kad ti katolici ništa tuđe ne traže nego samo svoje«, upitao je biskup Komarica. No, ni ovaj put, kao ni mnogo puta ranije, nije dobio pravi odgovor, osim obećanja da će se OESS potruditi da od sada pomaže i katolicima.</p>
<p>Komarica je, također, bio vrlo oštar kazavši da se upravo zbog ovakve politike deseci tisuća protjeranih katolika nisu mogli vratiti u svoj rodni kraj, pa ih tako i nema niti među političarima, a sve skupa je razlog da »izlomljeni kostur« bosansko-hercegovačkog društva fatalno krivo zarašćuje, jer se nepravda ozakonjuje, a premalo se radi na svestranom opraštanju i pomirenju na temelju objektivne istine i jednakog prava za sve.</p>
<p>U sličnom tonu nedavno je govorio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, kazavši da postoje pritisci nekih međunarodnih predstavnika, koji ne zastupaju interese Europe i BiH, nego ponekad svoje vlastite interese, i koji »kao da žele da Hrvati iščeznu sa svojih povijesnih prostora«. Kardinal je također pozvao domaće i inozemne političke vođe da vode aktivnu politiku koja će voditi pravnom, ekonomskom i socijalnom uređenju BiH u kojoj će pripadnici svih nacionalnosti biti prepoznati po svojim posebnostima i u svome dostojanstvu. Puljić je naveo i konkretni primjer stopiranja povratka u Posavinu, banjalučku biskupiju i u Derventu gdje i međunarodni predstavnici u tom gradu kao i mjesna vlast ništa ne čine za povratak i odbijaju sva upozorenja o zastrašivanju i pljački povratnika</p>
<p>Vrlo oštri istupi najviših službenika Katoličke crkve u BiH vremenski koincidiraju sa sve učestalijim zahtjevima, posebno iz Republike Srpske, da se proglasi kraj provedbe Daytonskog aneksa 7 o povratku i da se provede novi popis stanovništva u BiH, na čijem bi se temelju onda formirala buduća vlast u ovoj zemlji.</p>
<p>Sasvim je jasno da bi takav popis pokazao u kolikoj mjeri je BiH, a posebno Republika Srpska etnički očišćena u ratu, a i nakon njega, ali bi također najvjerojatnije pokazao da su Hrvati najveće demografske žrtve rata u BiH, te da je vrlo varljiva slika o uspjesima međunarodne zajednice kada je riječ o povratku prognanih i izbjeglih.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Milošević mašta da će opet biti predsjednik Srbije</p>
<p>SPS će osvojiti većinu u parlamentu i formirati vladu, tvrdi Milošević, a on će se odmah potom vratiti u Haag da odatle brani sebe, Srbiju i srpski narod </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Slobodan Milošević mašta o tome da opet bude predsjednik Srbije! Ovu je »tajnu« odao zastupnički kandidat na izbornoj listi Socijalističke partije Srbije Milutin Mrkonjić rekavši da ga je nositelj njegove stranačke liste, haaški optuženik Slobodan Milošević, u nedavnom susretu u Scheveningenu uvjeravao da će SPS na parlamentarnim izborima 28. prosinca osvojiti 126 zastupničkih mandata, da će on biti izabran za predsjednika skupštine i vršitelja dužnosti predsjednika države, te da će SPS formirati vladu. Milošević će se, kako je povjerio svojoj uzdanici Mrkonjiću, odmah potom vratiti u Haag da odatle brani sebe, Srbiju i srpski narod. Raško-prizrenskom vladiki Artemiju i srpskoj koaliciji »Povratak« poručio je da će nakon parlamentarnih izbora izgubiti svako pravo da predstavljaju Srbe jer će »socijalisti preuzimanjem vlasti vratiti Kosovo matici«. </p>
<p>Srbijansko republičko izborno povjerenstvo utvrdila je u srijedu konačnu listu osamnaest stranaka i koalicija koje će sudjelovati na izvanrednim parlamentarnim izborima. Za 250 zastupničkih mjesta borit će se 4144 kandidata, a za ulazak u parlament potrebno je prijeći izborni prag od pet posto glasova koji se računa u odnosu na broj izašlih od oko 6,5 milijuna birača u Srbiji. Cijela je Srbija jedna izborna jedinica.</p>
<p>Prema istraživanjima javnog mnijenja tek će nekoliko stranaka i koalicija prijeći izborni prag. U toj su skupini Demokratska stranka pokojnog premijera Zorana Đinđića u kojoj je nositelj aktualni ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić, dok je prvi na listi predsjednik Skupštine državne zajednice Dragoljub Mićunović. Uvjetno jaki su još radikali Vojislava Šešelja, Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice i G17 plus Miroljuba Labusa na kojoj je, pored članova te stranke, i pet članova Socijaldemokratske partije Slobodana Orlića. Prema istraživanjima na prelazak izbornog praga može računati koalicija Vuka Draškovića i Velimira Ilića (Srpski pokret obnove i Nova Srbija), te možda Socijalistička partija Srbije Slobodana Miloševića.</p>
<p>Manjine, koje su zadržavanjem izbornog praga od pet posto u startu hendikepirane, okupljaju uglavnom dvije koalicije: »Zajedno za toleranciju - Čanak, Kasa, Ljajić«, koju čine Liga socijaldemokrata Vojvodine, Savez vojvođanskih Mađara, Sandžačka demokratska partija, Liga za Šumadiju i još 11 uglavnom manjinskih stranaka, među kojima su i Hrvatski narodni savez i Demokratski saveza Hrvata u Vojvodini. Druga je koalicijska lista »Reformisti - Socijaldemokratske partije Vojvodine - Srbije, Miodrag Isakov«, koja za zastupnike predlaže i predstavnike Demokratske stranke vojvođanskih Mađara, Socijaldemokratske partije Roma Srbije i Crne Gore, Partije romskog jedinstva, Banatskog foruma, Jugoslavenske demokratske stranke, Srpskog kulturnog pokreta i Nove socijaldemokracije Vojvodine.</p>
<p>Građani Srbije odlučivat će na izborima o tome hoće li pokloniti povjerenje četvorici haaških optuženika od kojih su dvojica - Milošević i Šešelj već u Scheveningenu. Nedavno optuženi bivši načelnik Generalštaba Vojske SCG Nebojša Pavković nositelj je izborne liste u koaliciji s »otpadnikom« od Miloševićevih socijalista Branislavom Ivkovićem. Još uvijek aktualni načelnik Resora javne sigurnosti MUP-a Srbije, policijski general Sreten Lukić, na listi je Liberala Srbije srbijanskog ministra policije Dušana Mihajlovića. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Uz toliko plodne zemlje mora se »prosjačiti« kako bi se najsiromašnijima omogućila proslava blagdana </p>
<p>Socijalna je slika Hrvatske njezinim stanovnicima vrlo dobro poznata</p>
<p> – na jednoj strani velika raskoš manjeg dijela, a na drugoj skromno preživljavanje, često na rubu održavanja golog života ili javne kuhinje. Zato je danas, u predbožićno vrijeme, zahvaljujući Caritasu i drugim humanitarnim organizacijama, javnost zapljusnuta vapajima upućenim dobrim ljudima za milodare najsiromašnijima da bi kako-tako dostojno mogli obilježiti taj veliki kršćanski blagdan.</p>
<p> No, istodobno je došlo do poskupljenja kruha, najprije u Dubrovniku za 20 posto, pa Splitu 15 posto..., za što se opravdanje nalazi u ovogodišnjoj velikoj suši i nedovoljnoj količini krušnog zrna do iduće žetve. A onda uslijede demanti nadležnih da će žitarica biti dovoljno i ne treba stvarati paniku – ali, kruh ipak poskupljuje.</p>
<p> Onda, Vlada donosi odluku o uvođenju carina za izvoz domaće pšenice, što znači da se pšenica i do sada normalno izvozila (bez obzira na sušu), ali i uvozila i uvozi. Naravno, tu je riječ o raznim međudržavnim trgovačkim aranžmanima, koji su običnom čovjeku teško razumljivi, a događaju se u cijelom svijetu.</p>
<p> No, Hrvatska je ipak specifična kad je riječ upravo o pšenici. Mnogi će se prisjetiti više skandala s robnim rezervama pšenice, pa i ove godine, a riječ je o desecima tisuća tona pšenice kojih u robnim rezervama ima, pa nema, pa se ne zna gdje su, pa se o svemu raspišu novine i ostali mediji, oglašavaju se i nadležni svojim obrazloženjima i demantijima, pa onda sve prekrije šutnja. A kruh poskupljuje. </p>
<p> Valja se podsjetiti i na 2000. godinu. Proljeće je bilo vrlo sušno, pa smo u medijima mogli pratiti pravu kuknjavu kako ne će biti dovoljno pšenice, a nakon žetve opet je uslijedila kuknjava zato što nije bilo dovoljno smještajnog prostora za vrlo dobar urod pšenice?! I sve to uz postojanje Ministarstva poljoprivrede te raznih znanstvenih instituta i službi u tom području. </p>
<p> Također još uvijek na državnoj razini nema bilance potreba poljoprivrednih proizvoda, ne govoreći o raznim drugim problemima u poljoprivrednoj proizvodnji i prometu, uz stotine tisuća hektara kvalitetne obradive zemlje zarasle u šikaru i korov, a Hrvatska uvozi hrane za više od milijardu dolara godišnje! </p>
<p> Tko je onda odgovoran što danas, u državi sa 4,4 milijuna stanovnika i toliko plodne zemlje, koja bi mogla prehraniti dvadesetak milijuna ljudi, humanitarne organizacije moraju prosjačiti ne bi li se najsiromašnijima (a njih je oko 500 tisuća!) omogućila barem dostojna proslava božićnih i novogodišnjih blagdana?!</p>
<p>MIROSLAVA CAVORZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poslodavci, što se rada nedjeljom tiče, reagiraju samo s profitom u glavi</p>
<p>Kad god šaljem mobitelom SMS pa mi se zvučno oglasi i na ekranu prikaže da zbog dužine teksta ulazim u iduću poruku, kažem: uh ti kapitalisti! Ali ne ću valjda zbog par lipa izostaviti bitno, niti mi je važno, kad već imam mobitel, tih par lipa. I to zovu »izborom«, jer unatoč tomu što me pljačkaju gdje stignu, upozore me. Hvala im.</p>
<p>Tim sam uvodom htio započeti pravu temu koja se ovih dana nemilice vrti po svim medijima. Pa zaboga, ljudi, nije stvar ni u Crkvi niti u Božjoj zapovijedi, koliko u nama samima. Promislite koliko vas hrli petkom ranije s posla želeći imati što duži vikend, dakle petak po podne, cijelu subotu i nedjelju.</p>
<p>Ali kad se govori o ljudima koji rade nedjeljom, to nas ništa ne smeta. Neka rade, jer što ćemo mi koji se odmaramo, ako smo nešto zaboravili kupiti. Što će te obitelji, ta djeca slabo plaćenih radnica koje cijeli dan stoje na nogama, to nas ne dira. Zar smo postali tako bešćutni prema drugim ljudima? Zbog čega takvi farizeji idu nedjeljom na misu? Ako postoji Bog i ako je kakav mislimo da jest, onda više cijeni kakvi su ljudi koji mole nego što mole.</p>
<p>Poslodavci kao i moj mobitel reagiraju samo s profitom u glavi. Njih se robovi ne tiču. Čudim se kad i predsjednik Turističkog saveza gospodin Mario Zmajević zastupa stanovište poslodavaca. Koliko turista dolazi zimi tražiti namirnice u zagrebačkim prodavaonicama? Posebice nedjeljom?</p>
<p>Slušao sam i anketirane građane koji bauljaju s noge na nogu, šećući gradom, od kojih većina govori »što im slina donese na jezik«, rekao bi Shakespeare. I oni bi, većina njih, da ta sirotinja radi nedjeljom, valjda da njima bude življe i zabavnije. Sindikatu svaka čast, ali je žalosno da se jedino Crkva i sindikat zalažu za to da i ljudi koji rade u trgovinama, barem većina njih, ima pravo na tjedni odmor koji im pripada po Božjem zakonu, ali i po Ustavu ove zemlje. Najgore je što kapitalisti besramno prijete otkazima unatoč tomu što ti jadnici šute, i unatoč tomu što moraju raditi i prekovremeno, što im se katkad djelomično i plati.</p>
<p> Lijeva opcija je izdala svoju bazu, radnike, i ne znam čemu se čude kad gube izbore! Desnica se pokazuje bližom radnicima i seljacima od onih koji su se popeli do te platforme na radničkim plećima. Desnica dakle ima nacionalni i socijalni naboj, a kvazi ljevica ni jedan ni drugi. Što zna seljak ili radnik svejedno, što to hoće neoliberalizam? On to doživljava kao, do sada, najgoru eksploataciju. Ljudi žele znati koliko moraju raditi, kada moraju raditi, hoće li im se taj rad platiti i hoće li im socijalna prava biti uskraćena.</p>
<p>Dr. MARIJAN ZEMLJARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sjećanje na prosinačke dane 1918. godine</p>
<p>Ovih dana spominju se u medijima poznati prosinački dani 1918. koji su utjecali na kretanje hrvatske povijesti.</p>
<p>Sjećam se da sam kao desetogodišnji pučkoškolac, na povratku iz škole 1. prosinca 1918. godine u Zagrebu u podne naišao na veliku povorku srpskoga konjaništva od Prilaza do ondašnje Nikolićeve ulice, koja se kretala u gustim četveroredovima. Svaki vojnik imao je pušku koso na leđima. Ta je povorka na uglu Zrinjevca krenula na Jelačićev trg. Dakle, bilo je mnogo srpske vojske. Nisam joj vidio ni početka ni kraja.</p>
<p>Poslije sam saznao da je tu vojsku na Jelačićevu trgu dočekao srpski vojni zapovjednik i primio prijavak ili raport. Kod toga nisu bili nazočni predstavnici ni hrvatske vojske ni civilne vlasti. Time je on obznanio Hrvatima da je srpska vojska izvršila okupaciju Zagreba, a time i Hrvatske. O toj okupaciji nisam nikada ništa čitao. Zar za to naši povjesničari ne znaju?</p>
<p>Istoga dana u isto vrijeme u Beogradu je srpski regent Aleksandar Karađorđević proglasio stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca kao jedinstvene države i ukinuo sve međusobne državne i pokrajinske granice, protivno prijedlogu Hrvatskoga sabora, koji se nikad više nije sastao u toj državi. Povjesničarima su poznate riječi koje su se tih dana izmijenile između hrvatske i srpske strane i ja ih ovdje ne trebam navoditi.</p>
<p> Uvjeren sam da hrvatsko izaslanstvo u Beogradu nije znalo što se tada događalo u Zagrebu. Da je ta nepoznata okupacija bila ozbiljna i promišljena, svjedoče događaji sljedećih dana u Hrvatskoj. </p>
<p>Jedan moj stariji rođak koji je bio vojnik i koji je tada došao s ratišta, kad je rat prestao, sjećao se teških i grubih istraga u vojarni poslije 5. prosinca, protiv nezadovoljnika koji su prosvjedovali javno, među kojima je i on bio. </p>
<p>Dipl. ing. JERKO BAUERZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>U Rijeci privedeno 50 osoba osumnjičenih za šverc droge</p>
<p>Protiv 34 osobe podnesene kaznene prijave, njih deset zadržano u pritvoru/ Trojica, od kojih je jedan u bijegu, osumnjičeni kao organizatori »narko lanca«/Skupinu je policija pratila od sredine prošle godine </p>
<p>RIJEKA, 18. prosinca</p>
<p> – Nakon što je prije nekoliko dana riječka policija nedaleko graničnog prijelaza Pasjak zaplijenila 10 kg marihuane, u srijedu je u opsežnoj akciji na riječkom području uhitila skupinu od 50 osoba osumnjičenih za upletenost u šverc droge, od kojih je njih deset nakon saslušanja kod istražnih sutkinja Županijskog suda u Rijeci Ksenije Zorc i Sajonare Čuline zadržano u pritvoru. </p>
<p>Ukupno protiv 34 osobe su podnesene kaznene prijave Županijskom državnom odvjetništvu. Njih se tereti za više desetina kaznenih djela krijumčarenja i preprodaje droge na riječkom području. Kao organizatori ovog »posla« sumnjiče se tri osobe, od kojih je jedna u bijegu još od ovog ljeta, a nakon što je u sobi jednog riječkog hotela policija otkrila pola kilograma heroina.</p>
<p>U četvrtak, na konferenciji za novinare u PU primorsko-goranskoj, načelnik Odjela kriminaliteta droga Božo Barbarić je rekao kako je ova skupina praćena praktički od početka svog djelovanja sredinom 2002. godine, a u »obradu skupine« je uključeno više policijskih uprava te vojna policija. </p>
<p>Prilikom pretresa stanova u Rijeci i okolici, policija je pronašla 230 grama heroina, 20 grama kokaina, 100 grama marihuane, 20 tableta ecstazyja, 300 tableta heptanona, 100 tableta normabela, zatim, nekoliko digitalnih vaga, pet pištolja, dosta streljiva, nekoliko mobitela, dvije tisuće kuna. </p>
<p>Zaplijenjena su i tri osobna vozila kojima se je grupa koristila. </p>
<p>Droga je na riječko tržište stizala zapadnim krakom tzv. balkanske rute. Osumnjičeni će biti terećeni za preprodaju puno veće količine droge nego što je pronađena prilikom pretresa stanova koje su koristili. Policija je ovom slučaju »skinula« cijelu piramidu organizatora preprodaje i preprodavača droge, u kojoj je bio i jedan ročni vojnik. Ovo je zasigurno velik udarac riječkom narko tržištu na kojem je postalo sve rizičnije poslovati obzirom na sve bolju učinkovitost riječke policije. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sudac nije znao da je Momčilović u zatvoru</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Suđenje Rajku Momčiloviću za napad na službenu osobu i otimanje stvari, Davorinu Sobjeslavskom za zloporabu droge, napad na službenu osobu i prijetnju, te Đorđu Vuletiću za prijevaru na štetu HZZO-a, u četvrtak je odgođeno, jer se nije pojavio Momčilović koji se nalazi u zatvoru, što raspravni sudac Nenad Lukić nije znao!</p>
<p>Trojici optuženih sudi se za djela izdvojena iz suđenja tzv. »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Tako se Momčilovića, koji je pravomoćno za zloporabu droge osuđen na 14 godina zatvora, tereti da je zajedno sa sada pokojnim Damirom Džebom koji je ubijen na Prisavlju kod restauracije »Primošten«, 11. lipnja 1999. godine napao policajca Roberta Karamarka. Naime, istukli su ga i uzeli mu stvari, među kojima i službenu motorolu.</p>
<p>Davorinu Sobjeslavskom, također pravomoćno osuđenom za dilanje droge i pokušaj ubojstva Radovana Buvača Bebe na deset i pol godina zatvora, stavlja se na teret da je 7. siječnja 1998. godine, nakon što ga je policija zatekla s drogom, presreo policajca Dragu Marelju nakon čega su se fizički obračunali.</p>
<p>Đorđu Vuletiću pak, koji je u »zločinačkoj« oslobođen, stavljeno je na teret da je u listopadu 1999. godine Džebi dao zdravstvenu iskaznicu svoje supruge, kojom je Džeba podmirio liječničke troškove i trošak operacije u iznosu od 3063 kuna.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Devet dana nakon pokušaja ubojstva sam se prijavio policiji</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Zbog pokušaja ubojstva Filipa Mikelića (33) i dovođenja u opasnost još petorice muškaraca 8. prosinca na parkiralištu ispred kafića »Viktorija« u Aveniji grada Vukovara 271, policija je kriminalistički obradila Božidara Marijana Kadija (33), za kojeg je u PU zagrebačkoj priopćen samo broj godina.</p>
<p>Kako je utvrđeno tijekom obrade, osumnjičeni je tijekom svađe s oštećenim iz džepa hlača izvukao pištolj marke »armenius« kalibra 38 milimetara i u namjeri da usmrti Mikelića u njegovom smjeru ispalio jedan hitac. Potom je ispalio još pet hitaca u svrhu zastrašivanja i time doveo u opasnost živote još petorice prisutnih muškaraca. </p>
<p>S njime se Kadi i potukao, pri čemu mu je ispao pištolj, nakon čega je pobjegao.</p>
<p>Ranjeni Mikelić je prevezen u Kliniku za traumatologiju gdje je dežurni liječnik utvrdio kako je zadobio ustrijelnu ranu u predjelu trbušne šupljine, što je okvalificirano kao teška tjelesna ozljeda.</p>
<p>Osumnjičeni je neko vrijeme bio nedostupan policiji, da bi se nakon raspisane tjeralice sam u pratnji branitelja javio u Osmu policijsku postaju te je nakon dovršene kriminalističke obrade doveden u istražni centar Županijskog suda.</p>
<p>Kako doznajemo, Kadi je rođen u Australiji te je dobro poznat policiji zbog kaznenih djela imovinskog karatktera, a trenutno se protiv njega vodi postupak na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Kadija je u srijedu oko 19 sati saslušala i dežurna istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda, Jadranka Mandušić.</p>
<p>Kadi, koji je pred sutkinjom iskazivao u prisustvu svoga branitelja, odvjetnika Ante Madunića, izjavio je da nije imao namjeru pucati u nikoga, već da ga je u »Viktoriji« napala skupina ljudi koja je navodno »reketarila« vlasnika lokala.</p>
<p>Kadi tvrdi da je revolver ponio sa sobom jer ga je namjeravao prodati, no kada je te noći došao u »Viktoriju«, tamo je zatekao grupu od 6-7 ljudi koji su tukli vlasnika lokala.</p>
<p>»Ja sam prišao k njima te zapitao gazdu šta se događa i je li sve u redu. On mi je, pak, odgovorio da nema nikakvih problema. Tada me je jedan od tih muškaraca upitao tko sam te počeo vaditi pištolj. Ja sam tada izvadio revolver i ispucao par metaka u zrak i jedan u pod, da ih uplašim« tvrdi Kadi.</p>
<p>»Krenuli su na mene i počeli me tući, a netko me udario otraga po glavi, a zatim i u lice. Od zadobivenih udaraca pao sam na pod, a kada sam došao svijesti više nikoga nije bilo.«.</p>
<p>Kadi je također rekao da od napadača ne poznaje nikoga, no tvrdi, sigurno nije pucao u nečijem smjeru već samo u zrak i pod. Kada se u srijedu pojavio pred istražnom sutkinjom, Kadi je na oku imao »šljivu« te modricu na čelu i ozlijeđen zatiljak.</p>
<p>Nakon što je saslušan, Kadiju je istražna sutkinja odredila zadržavanje od 48 sati.</p>
<p>Marin Dešković, Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pacijent iskrvario zbog liječnikova propusta?</p>
<p>Nožem ranjeni muškarac u varaždinskoj bolnici nije bio smješten na odjel intenzivne njege, a do jutra je iskrvario</p>
<p>VARAŽDIN, 18. prosinca</p>
<p> – Na varaždinskom bi Općinskom sudu uskoro trebala početi glavna rasprava u kaznenom postupku protiv varaždinskog liječnika V. H. optuženog za teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi. </p>
<p>Optužnica protiv liječnika podignuta je 2001. godine, a prema njoj je optuženi 29. prosinca 1998. godine, kao dežurni kirurg u varaždinskoj Općoj bolnici, zaprimio pacijenta Vladimira K., koji je, kako je liječniku rečeno, u tučnjavi zadobio ozljede nožem. Liječnik je primarnim pregledom utvrdio da je pacijent zadobio dvije rane na prsnom košu te je, iako je na rendgenskoj snimci pacijenta bilo vidljiva prisutnost krvi u prsištu, propustio poduzeti nužne medicinske zahvate i pretrage kako bi sa sigurnošću utvrdio kakve je ozljede pacijent zadobio. Optuženi je, navodi se u optužnici, bio svjestan da bez pretraga i zahvata te u slučaju pogrešne dijagnoze pacijent može umrijeti, no olako je držao da takve radnje nije potrebno poduzimati i da pacijent nije teže ozlijeđen. </p>
<p>Optuženi liječnik tako je, stoji u optužnici, propustio učiniti duboku eksploraciju ubodne rane radi utvrđivanja dubine uboda i unutrašnjih ozljeda te smjestiti pacijenta na intenzivnu njegu i stalno ga nadzirati uz mjerenje krvnog tlaka i pulsa. Upravo zbog učinjenih propusta nije bilo moguće dijagnosticirati da je pacijent zadobio ubodnu ranu lijeve strane prsnog koša, čiji je ubodni kanal prošao kroz ošit i ušao u trbušnu šupljinu. U šupljini je došlo do krvarenja, a zbog propusta da se krvarenje na vrijeme ustanovi i zaustavi, pacijent je iskrvario i umro 30. prosinca oko 4, 50 sati. </p>
<p>Liječnik je optužen nakon provedene istrage, no predmet je u istragu vraćan, a provedena su i dva vještačenja.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Klubu je tek ove godine uplaćeno 200.000 eura za transfer Marka Babića</p>
<p>Svjedok Vladimir Bučević, koji je u sporno vrijeme bio jedan od potpredsjednika NK Osijek, kazao je kako su se odluke o transferima trebale donositi na sjednicama Izvršnog odbora/»Međutim, ne sjećam se da se o ijednom ozbiljnijem transferu odlučivalo na Izvršnom odboru. Uglavnom je Novalić, koji je u to vrijeme bio predsjednik kluba, sam odlučivao o tome</p>
<p>OSIJEK, 18. prosinca</p>
<p> – U nastavku suđenja poznatom slavonskom poduzetniku i bivšem predsjedniku NK Osijek Antunu Novaliću (51), kojega se tereti za više kazenih djela zloporabe položaja i ovlasti, u četvrtak je na osječkom Županijskom sudu saslušano nekoliko svjedoka. </p>
<p>Podsjetimo, Novalić je optužen da je u vremenskom razdoblju od 1996. do 2001. godine, kao predsjenik Nogometnog kluba Osijek, U Trstu, Leverkusenu, te Osijeku i Zagrebu, iskoristivši u više navrata svoj položaj i ovlasti, prisvojio veću količinu novca ostvarenu transferom igrača toga kluba. Tužiteljstvo smatra kako je Novalić na taj način sebi osigurao imovinsku korist u iznosu od 64 milijuna kuna. Riječ je o novcima koje je NK Osijek dobio od inozemnog transfera svojih igrača Jurice Vranješa i Marka Babića u Bayer iz Leverkusena te Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana. </p>
<p>Svjedok Vladimir Bučević, koji je u sporno vrijeme bio jedan od potpredsjednika NK Osijek, kazao je kako su se odluke o transferima trebale donositi na sjednicama Izvršnog odbora. </p>
<p>»Međutim, ne sjećam se da se o ijednom ozbiljnijem transferu odlučivalo na Izvršnom odboru. Uglavnom je Novalić, koji je u to vrijeme bio predsjednik kluba, sam odlučivao o tome. Konkretno, kada je riječ o mladim igračima, Jurici Vranješu i Marku Babiću, njihov je transfer ukupno iznosio 6 milijuna njemačkih maraka. Nakon što je on dogovoren, dobili smo pismo od Novalića u kojem stoji kako je on sam obavio taj transfer, a da će novac u klub stići», kazao je Bučević. </p>
<p>Dodao je kako je klubu tek ove godine u kolovozu uplaćeno 200.000 eura i to za transfer Marka Babića. </p>
<p>Govoreći o transferu Petra Krpana, Bučević je istaknuo kako je postojao nekakav ugovor između tog igrača, Novalića i kluba prema kojem bi Novaliću pripao dio novca od transfera. </p>
<p>No, tvrdi Bučević, kada je postao vršitelj dužnosti predsjednika kluba pregledao je dokumentaciju u kojoj je našao taj dokument na kojem je ugledao svoj potpis. </p>
<p>«S obzirom da sam znao da takav dokument nisam nikada potpisao, a on je čak bio ovjeren kod osječkog Javnog bilježnika Mirjane Borić, otišao sam u njezin ured da vidim kada je to potpisano. Ali taj dokument nismo pronašli nakon čega mi je ona pojasnila da je to vrsta ovjere koja se ne unosi u njihove knjige», ispričao je Bučević. </p>
<p>Po njegovim riječima, on nikada nije imao nikakva saznanja o tome da je Novalić ulagao nekakva svoja sredstva u klub. </p>
<p>«Ako je i bilo nekakvih ulaganja ona su bila beznačajna. U dokumentaciji sam pronašao dvije ili tri potvrde u kojima je vidljivo da je Novalić nekim igračima isplaćivao iznose od oko 40 ili 50 tisuća maraka. No, to su bile potvrde potpisane između Novalića i igrača, a ne kluba», kazao je Bučević. </p>
<p>Dodao je kako je Novalić, nakon transfera Vranješa i Babića, govorio da ti novci pripadaju njemu jer je ulagao svoja sredstva u klub, ali da ono osobno nije nikada vidio nekakav službeni dokument koji bi to potvrdio. </p>
<p>Jedan od Novalićevih branitelja, odvjetnik Čedo Prodanović, potom je upitao Bučevića: «Jeste li mu se ikada usprotivili? Što ste radili da se suprotstavite navodno nezakonitom i samovoljnom postupanju optuženog Novalića?»</p>
<p>Međutim, svjedok je ostao pognute glave bez riječi, nakon čega je sudac Dragan Poljak zabranio odgovor na pitanje obrazloživši da se ono ne odnosi na predmet rasprave. </p>
<p>Prodanović je potom svjedoka, koji je i danas na funkciji potpredsjednika kluba, pitao radi li se danas u NK Osijek u skladu sa zakonom. Ponovo je nastala kratka tišina nakon čega je Bučević ne odgovorivši na pitanje uzvratio upitom: «Zašto to baš mene pitate?»</p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak saslušanjem svjedoka.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ovogodišnja dobit Končara gotovo sedam milijuna kuna</p>
<p>Za razliku od HBOR-a banke ne žele pratiti izvoz jer i u Hrvatskoj mogu dobro zaraditi uz manji rizik, upozorio je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Društva koncerna Končar u ovoj će godini ostvariti 1,841 milijardu kuna konsolidiranog prihoda od prodaje proizvoda i usluga, što je 22 posto više nego u 2002. godini i pet posto više od plana. Istodobno, nekonsolidirani prihodi od prodaje (računajući i prodaju među povezanim društvima), dosegnut će 2,270 milijardi kuna, kazao je u četvrtak predsjednik Uprave Končara Darinko Bago. </p>
<p>Prema njegovim riječima ovogodišnja dobit Končara kretat će se između 6,5 i sedam milijuna kuna.</p>
<p>Od ukupnog iznosa prodaje 37 posto ostvarit će se na inozemnom tržištu, a ukupni izvoz (u čak 50 zemalja) iznosit će 686,3 milijuna kuna ili 16 posto više nego lani. </p>
<p>Prihod od prodaje na domaćem tržištu iznosit će 1,155 milijardi kuna što je 26 posto više nego u 2002. na kraju ove godine ukupan iznos ugovorenih poslova dosegao je 1,684 milijarde kuna, što je čak 64 posto više od stanja na kraju prošle godine. Također, u Končaru je ove godine povećan broj zaposlenih za četiri posto, a danas ih je oko 4200. Ovogodišnja vrijednost investicija u Končaru dosegnula je 40 milijuna kuna.</p>
<p>Ocjenjujući poslovanje u 2003. vrlo uspješnim, Bago je istaknuo da je trajna odrednica Končara razvoj, a njegov cilj je u budućnosti postati kompanija znanja koja se temelji na visokoobrazovanom, kreativnom i inovativnom kadru. Pritom bi uporišna točka razvoja bio Končarev Institut za elektrotehniku.</p>
<p>Za 2004. planira se rast prodaje od oko deset posto, na 2,031 milijardu kuna. Prodaja u Hrvatskoj trebala bi dosegnuti 1,321 milijardu kuna, a u inozemstvu 710,35 milijuna kuna. Značajan rast izvoza očekuje se na tržištima Srbije i Crne Gore, Saudijske Arabije, Njemačke, Švedske i Egipta. Pojačat će se i tempo investiranja, te bi u 2004. investicije u opremu i alate trebale dosegnuti 83 milijuna kuna. Također, očekuje se i uključivanje četiri Končareva društva u Program poboljšanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva »20 ključeva«.</p>
<p>O privatizaciji Končara nema ništa novoga, kazao je Bago, napominjući da nije ni za očekivati takvo što s obzirom na promjenu vlasti. Dodao je da očekuje da će ta tema doći na red negdje u drugoj polovici 2004. godine. »No, to ne zaustavlja Končarevo restrukturiranje u koje je tijekom zadnjih pet godina uloženo oko 120 milijuna kuna. </p>
<p>Dok se država, koja je vlasnik više od 25 posto Končara, ne odredi o načinu privatizacije, ne može se očekivati ni rast Končareve dionice. Također, u sljedećih 4-5 godina dioničari ne mogu očekivati dividendu, ali zato vodimo brigu o širenju i zdravlju kompanije, koja ima zdrav proizvodni program i tržište. </p>
<p>Končar s obzirom na svoj značajan izvoz mora imati dobar bonitet i stoga mora ostvarivati dobit. S druge strane, ako bismo ubrzali restrukturiranje koje se provodi na teret poslovanja, iskazali bismo gubitak«, objasnio je Bago.</p>
<p>On je pohvalio suradnju s HBOR-om koji je, kazao je, vrlo aktivan u praćenju Končara, ali dodao je, poslovne banke ne slijede taj trend. »Banke su u inozemnom vlasništvu i naravno ne žele ići na rizična tržišta kad i u Hrvatskoj mogu dobro zarađivati uz manji rizik. Na koji način stimulirati banke da prate izvoz pitanje je koje treba razriješiti Vlada. Ne možemo ići u izvoz bez banaka«, zaključio je Bago.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U 2004. rast prodaje Pliva Grupe premašit će 10 posto</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Rast prodaje Pliva Grupe u 2004. godini premašit će 10 posto, a glavni pokretač rasta bit će Farmaceutika, stoji u prognozi poslovanja Plive za 2004. godinu, u kojoj će se, potvrđuje Uprava, nastaviti s provođenjem strategije kontrole troškova, objavili su iz Plive u četvrtak.</p>
<p>»Farmaceutika, odnosno lijekovi na recept, s očekivanim rastom prodaje od oko 12 posto i dalje će biti u fokusu našeg rasta. Glavni pokretač prodaje bit će regija Zapadna Europa, a nakon nje Srednja i Istočna Europa, gdje očekujemo rast po dvoznamenkastim stopama. Američko tržište, bez prodaje Urecholina na koju će negativno utjecati generička konkurencija, također će ostvariti visoku stopu rasta. U skladu s našom strategijom za američko tržište, u 2004. ćemo po prvi put na tržište staviti proizvode koji su razvijeni u Plivi«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Pod pretpostavkom da će prihodi od rojaliteta ostati isti, operativna dobit će rasti brže od prodaje zahvaljujući restrukturiranju u 2003. godini. Nakon završetka najintenzivnije faze investicijskog ciklusa, koji je trajao prošlih nekoliko godina, predviđa se da će amortizacija dosegnuti oko 90 milijuna dolara. Očekuje se da će Istraživanje i razvoj ostati na stabilnih oko 10 posto prometa. Predviđa se da će dobit po dionici rasti u skladu s operativnom dobiti.</p>
<p>Početak nove organizacijske strukture koja će obilježiti 1. siječnja 2004. rezultat je projekta Nova Pliva.</p>
<p>Putem akvizicija u Zapadnoj Europi i SAD-u tijekom prošle dvije godine, Pliva je osigurala čvrsto uporište u globalnoj farmaceutskoj industriji, uspostavljajući poslovanje na sedam od jedanaest najvećih farmaceutskih tržišta. Rješenja iz projekta Nova Pliva omogućit će Plivi da se usmjeri na konsolidaciju i u najvećoj mjeri iskoristi sinergije na globalnoj razini, čime će se osigurati njezin uspješan i održiv rast na svjetskom tržištu, zaključuju u Plivi. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Allianz ZB preuzima Ha jedan mirovinski fond</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Trgovački sud donio je u četvrtak rješenje temeljem kojega će Allianz ZB, mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, preuzeti članove i imovinu Ha jedan mirovinskog fonda. Rješenje postaje pravomoćno 19. prosinca, a s tim se danom sva imovina Ha jedan fonda prebacuje društvu Allianz ZB. Osiguranici koji su članovi Ha jedan obveznog mirovinskog fonda time postaju članovi AZ mirovinskog fonda. Imovina na osobnim računima konvertirat će se prema vrijednosti obračunskih jedinica Ha jedan i AZ mirovinskih fondova na dan 18. prosinca. Bivši članovi Ha jedan fonda prebačeni u AZ imaju pravo na besplatnu promjenu fonda u roku od jedne godine.</p>
<p>Od 19. prosinca na tržištu će ostati samo četiri obvezna mirovinska fonda. Riječ je o AZ, Erste Plavom, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen obveznom mirovinskom fondu. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>HTmobile tvrdi da je tržišni lider</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca - HTmobile ima više od 1.311 milijuna korisnika u mobilnoj mreži 098. Također tvrdi da im pripada 52,4 posto ukupnog mobilnog tržišta u Hrvatskoj, te 70 posto poslovnog udjela tržišta mobilnih usluga. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na Kvarneru za novogodišnje blagdane 11.250 gostiju</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Na Kvarneru će se tijekom novogodišnjih blagdana odmarati oko 11.250 gostiju, podaci su iz ankete Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Najviše se gostiju, njih 5100, očekuje u objektima opatijskog područja. Grad Rijeka u hotelima Bonavia i Continental ugostit će 300 posjetitelja, dok će crikvenička rivijera privući 1500 turista.</p>
<p>Lošinjski hotel Aurora bukiralo je 600 gostiju, Bellevue njih 220, a apartmane Punta 180. U tri hotela na otoku Krku (Malin, Beli Kamik i Punat) ukupno će se odmarati 950 gostiju. Put Raba će, u također tri hotela (Padova, Imperial i Carolina) otputovati 900 gostiju, dok se za doček Nove godine u sve popularnijem Gorskom Kotaru odlučilo 1500 ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Brodospas će rasprodavati nekretnine da isplati Dom i SN holding</p>
<p>SPLIT, 18. prosinca</p>
<p> - Brodospas, koji će dioničarima isplatiti 158,68 milijuna kuna, nakon što izvanredna skupština u veljači 2004. prihvati odluku o smanjenju temeljnog kapitala sa 162,83 na 4,14 milijuna kuna, taj će novac isplatiti iz rezervi i temeljnog poslovanja tvrtke.</p>
<p>»To znači da je isključena prodaja brodova ili tegljača, ali postoji mogućnost da tvrtka oglasi na prodaju dio svojih poslovnih prostora u Splitu, od kojih se neki nalaze na atraktivnim lokacijama«, kazao je u četvrtak Alen Bahorić, predstavnik većinskih vlasnika Brodospasa, Dom i SN holdinga. Dva holding društva zajedno drže 68,68 posto dionica i imaju 76,48 posto glasova na skupštini, te će im od ukupnog (neoporezivnog) iznosa koji će se isplatiti dioničarima pripasti oko 109 milijuna kuna. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>John Thain novi čelnik Newyorške burze</p>
<p>NEW YORK, 18. prosinca</p>
<p> - Za novog čelnika Newyorške burze trebao bi biti imenovan John Thain, sadašnji predsjednik uprave Goldman Sachs Groupa, objavio je New York Times.</p>
<p>Do Thainovog imenovanja, koje bi u četvrtak trebalo biti službeno objavljeno, dolazi u sklopu reformi koje se poduzimaju nakon niza skandala koji su potresali najveću svjetsku burzu dionica.</p>
<p>Thain će na tome mjestu naslijediti Johna Reeda, privremenog predsjednika uprave i izvršnog direktora burze nakon ostavke Richarda Grassa u rujnu uslijed njegova golema paketa kompenzacije.</p>
<p>Američki regulatori u srijedu su usvojili prijedlog reforme upravljanja Newyorškom burzom. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Raiffeisen Bank kupit će Albansku štedionicu</p>
<p>TIRANA, 18. prosinca</p>
<p> - Albanska vlada prodat će državnu Albansku štedionicu (Banka e Kursimeve e Shqipërisë) austrijskom Raiffeisen Banku (RBA) za 126 milijuna dolara, objavilo je u četvrtak albansko ministarstvo financija.</p>
<p>Tu odluku vlada je donijela u srijedu, nakon što je ranije odgodila otvaranje ponuda i zatražila od dva najbolja ponuđača, RBA i mađarske OTP banke, da daju više informacija o svojim ponudama.</p>
<p>Albanska štedionica posljednja je banka u državnom vlasništvu u toj zemlji, u kojoj uz nju posluje još 14 komercijalnih banaka. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Europski indeksi porasli potaknuti naftnim sektorom</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak porasli, potaknuti prije svega dionicama naftnih kompanija, nakon što je cijena sirove nafte dosegla najvišu cijenu u posljednjih devet mjeseci. Najviše je gubitnika bilo među tehnološkim kompanijama, nakon niza loših vijesti proteklih dana.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,67 posto na 4383,4, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji je dosegao 2609,3 boda. Dax je u Frankfurtu, gdje je na kretanje dionica utjecao i nastavak rasta Ifo indeksa poslovnog optimizma, porastao 0,27 posto na 3857,9 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,37 posto na 3492,7.</p>
<p>U prvim trenucima trgovanja u New Yorku, Dow Jones Industrial Average je u četvrtak porastao 0,5 posto na 10.194,7 bodova, nakon što je dan ranije dobio 0,2 posto. Nasdaq Composite je, nakon pada od 0,2 posto u srijedu, porastao 0,9 posto na 1939 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak dobio 0,11 posto dosegavši 10.104 boda. </p>
<p>U naftnom sektoru, BP je skočio 2,1 posto, Royal Dutch 1,3, a Shell i Total 1 posto. Allianz je također znatno porastao; dionica njemačkog osiguravatelja dobila je 3,1 posto nakon što je Lehman Brothers povećao njihov rejting na »u skladu s tržištem«. Osim toga, Allianz je povećao svoj udjel u Beiersdorfu, vlasniku branda Nivea, sa 3,7 na 7,7 posto. Među ostalim vodećim osiguravateljima, Aviva je dobila 1,7 posto, Axa je neznatno porasla, a Aegon pao 0,6 posto. </p>
<p>Volkswagen se oporavio nakon jutarnjeg pada, izazvanog smanjenjem kreditnog rejtinga u Moody'su dan ranije, te je do poslijepodneva porastao 1 posto. BMW i DaimlerChrysler su neznatno porasli. U tehnološkom sektoru, Nokia je pala 1 posto, a SAP i Siemens oko 0,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Račan: EU će sigurno dati pozitivno mišljenje o hrvatskoj molbi, što je zasluga ove vlade </p>
<p>Mnogo se govorilo o onome što Vlada nije ostvarila a obećala je, ali ne govori se o onome što nismo obećali a ostvarili smo, na primjer, o autocesti Zagreb-Split, izjavio je premijer Račan / Vlada je naslijedila 9,586 milijardi kuna neplaćenih računa, a u studenom 2003. bilo ih je samo 149 milijuna, rekao je ministar financija Crkvenac / Tvrtke, koje su 1999. ukupno imale 200 milijuna kuna gubitka, lani su ostvarile 10 milijardi profita </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – »Europska unija će u ožujku ili travnju sigurno dati pozitivno mišljenje o hrvatskoj molbi za članstvo i to će biti zasluga ove vlade, a o sljedećoj će ovisiti daljnji tijek približavanja Uniji«, naglasio je premijer Ivica Račan u četvrtak na zadnjoj sjednici njegove vlade. »Mislim da smo u pogledu razvoja i priključivanju Europskoj uniji dali čvrstu trasu po kojoj će ići i nova vlada. Zato ona ne može imati radikalno drugačiji program od našeg, jer bi to značilo povratak unatrag«, rekao je Račan naglasivši da u to ne vjeruje.</p>
<p>Ipak, požalio se i na krivu percepciju rada njegove vlade u javnosti. »Ponekad su rasprave o neriješenim problemima i unutarkoalicijskim sukobima potiskivale percepciju evidentno pozitivnih rezultata. I sami smo za to uvelike krivi jer nismo dovoljno učinili na jasnom i efikasnom prezentiranju problema i rješenja. Mnogo se govorilo o onome što Vlada nije ostvarila a obećala je, ali ne govori se o onome što nismo obećali a ostvarili smo, na primjer, o autocesti Zagreb-Split«, rekao je Račan.</p>
<p>U izvješću o stanju državnih financija Mato Crkvenac, ministar financija, više od pola sata nabrajao je pozitivne pomake u posljednje četiri godine, počevši s podatkom da je trećesiječanjska vlada naslijedila 9,586 milijardi kuna računa koje država nije platila, a u studenom ove godine bilo je samo 149 milijuna kuna neplaćenih računa. Posebno je ponosan na smanjenje deficita proračuna konsolidirane države koji je s 8,6 posto BDP-a u 1999. u ovoj godini smanjen na 4,5 posto. Crkvenac vjeruje da ga je u sljedećoj godini moguće smanjiti na 2,9 posto. </p>
<p>Ministar financija smatra da je smanjenje proračunskog deficita posebno važno u svjetlu smanjene porezne presije i smanjenja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što je uz neke druge mjere omogućilo rast gospodarstva. Tako su hrvatske tvrtke, koje su 1999. ukupno ostvarile 200 milijuna kuna gubitka, u 2002. ostvarile 10 milijardi profita, a za ovu se godinu njihov ukupni profit procjenjuje na oko 15 milijardi.</p>
<p> Crkvenac je, doduše, priznao i da je ukupni inozemni dug visok – 16,7 milijardi eura, ali je naglasio da sljedeća vlada ne bi smjela imati problema s vraćanjem duga u 2004. iako je to godina s najtežim opterećenjem povrata duga. </p>
<p>Više od dva sata nizali su članovi Vlade svoje uspjehe. Tek je poneki ministar priznao poneki neuspjeh u reformama za koje, tvrdi potpredsjednik Vlade Goran Granić, nije bilo dovoljno sluha, što zbog parcijalnih interesa, što zbog toga što Hrvatskoj »nedostaju ljudi koji znaju strateški razmišljati«. </p>
<p>Vlada je dala i zeleno svjetlo za dodatnih 240 odgovora na pitanja Europske unije. Ministar europskih integracija Neven Mimica naglasio je pritom da se potvrdom dobro odrađenog posla u odgovoru na prvih 4500 pitanja može smatrati to što su dodatna objašnjenja tražena samo za pet posto odgovora i to isključivo u tehničkim aspektima vezanim uz ekonomsku politiku dok su odgovori na tzv. političke uvjete za članstvo prihvaćeni bez primjedbi.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Na posao u »Lenac« bit će vraćeno dvjestotinjak radnika</p>
<p>RIJEKA, 18. prosinca</p>
<p> – Prema zakonskoj proceduri, stečajni upravitelj riječkog brodogradilišta »Viktor Lenac« Milenko Škrlec uručio je u srijedu otkaz svim radnicima, kojih je 860, s tim da im otkazni rok traje 30 dana. U tom razdoblju radnici moraju dolaziti na posao ako ih se pozove i ako nisu na čekanju, pa je tako u četvrtak njih dvjestotinjak došlo u brodogradilište da bi nastavili raditi na gradnji platforme za eksploataciju plina »Marica«, završili remont broda »Mede Express« te pripremili »dok 5« za prihvat broda novogradnje koji bi u ponedjeljak iz brodogradilišta u Trogira trebao doploviti na prvo dokiranje. </p>
<p>Među radnike »Lenca« uvukao se strah jer, prema nekim neslužbenim informacijama, od njih 860 koji su dobili otkaz, ponovo će biti zaposleno na određeno vrijeme navodno samo dvjestotinjak radnika. Po tome onda u »Lencu« više najvjerojatnije neće graditi nove brodove iako u brodogradilištu sada stoji izgrađen trup trajekta za »Rapsku plovidbu« koji bi trebalo spojiti, a gotova je i četvrtina trupa za »Jadrolinijin« trajekt. Radovi na tim brodovima obustavljeni su i pitanje je kad će biti nastavljeni.</p>
<p> Radnici »Lenca« ne znaju da li da se raduju ili žale zbog toga što im u ponedjeljak na dokiranje dolazi novogradnja iz Trogira, jer će na tom brodu morati raditi i tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana kako bi posao na vrijeme dovršili. Teško je, kažu, raditi kad znaš da ti to tako skoro neće biti i plaćeno.</p>
<p> Prema obećanju stečajnog upravitelja, radnici »Lenca« u petak će dobiti akontaciju od 2400 kuna, a taj će iznos dobiti i oni koji su iz brodogradilišta ranije otišli, a potražuju nekoliko zaostalih plaća.</p>
<p> Još dvije trećine tri prosječne državne plaće, što im pripada prema stečajnom zakonu, radnici bi trebali dobiti do Božića. Budući da nisu plaćeni za posao koji obavljaju, radnici se sve teže međusobno uspijevaju dogovoriti tko će odraditi određene poslove, a posebice tko će raditi sljedećih dana. </p>
<p>Ulje na vatru je i vijest da je nedavno na račun jednog od kooperanata, a možda i više njih, uplaćivan novac koji je brodogradilište zaradilo otkad je u krizi, umjesto da se taj prihod doznači »Lencu«. </p>
<p>Dio radnika »Lenca« potpisao je peticiju za opoziv predsjednika Sindikata Damira Bačinovića iz Odbora vjerovnika, jer ne žele više da on zastupa njihove interese.</p>
<p>Gotovo svi bolji stručnjaci i radnici »Lenca« već su pronašli posao u nekim drugim riječkim poduzećima ili talijanskim brodogradilištima i pomorskim tvrtkama. Dio njih zaposlio se u inozemstvu putem jedne talijanske tvrtke sa sjedištem u Rijeci. Inače, toj se tvrtki ovoga ljeta priprijetilo iz najvišeg hrvatskog političkog vrha da ne smije odvoditi stručnjake iz Martinšćice, iako je njih čak 150 podnijelo molbu da ih ta tvrtka angažira na poslovima u inozemstvu. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Otpad će se balirati strojem koji će se žurno nabaviti </p>
<p>Donja gora će se koristiti sve do trenutka dok u rad ne bude pušten novi županijski centar za gospodarenje otpadom/ Zakon o otpadu koji na snagu stupa 1. siječnja 2004. definira da se trenutačna odlagališta saniraju, a do dovršetka sanacije smiju se koristiti za odlaganje komunalnog otpada</p>
<p>SPLIT, 18. prosinca</p>
<p> – Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivo Banac u četvrtak je potvrdio odluku splitsko-dalmatinskog županijskog Eko-stožera, prema kojoj Makarani mogu nastaviti odlagati otpad na lokaciji Donja gora u Podgori koja je prije dva mjeseca zatvorena što je Makarsku rivijeru dovelo na rub ekološke katastrofe.</p>
<p>Naime, Eko-stožer je aktivirao Plan intervencije za zaštitu okoliša u gradu Makarskoj te općinama Baškoj Vodi, Brelima, Tučepima i Podgori, budući da je nemogućnost odvoženja otpada ugrozila život i zdravlje tamošnjeg stanovništva. Tim planom predviđena je hitna sanacija Donje gore, te daljnje odlaganje komunalnog otpada na njoj. </p>
<p>Otpad će se ubuduće odlagati nakon baliranja u vodonepropusne folije posebnim strojem, koji će se žurno nabaviti. Donja gora će se koristiti sve do trenutka dok u rad ne bude pušten novi županijski centar za gospodarenje otpadom.</p>
<p>»U cijeloj Hrvatskoj jedino tri odlagališta imaju urednu dokumentaciju, a sva ostala su, prema tim kriterijima - nelegalna. Zakon o otpadu koji na snagu stupa 1. siječnja 2004. definira da se trenutačna odlagališta saniraju, a do dovršetka sanacije smiju se koristiti za odlaganje komunalnog otpada. Na taj način dobiva se legitimitet za njihovo korištenje bez obzira što nemaju ni građevinsku niti lokacijsku dozvolu«, istaknuo je pročelnik splitsko-dalmatinskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Tomislav Mihotić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Letica: Ponovno otvaranje odlagališta Donja gora ekološki i zdravstveni zločin</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Ponovno otvaranje odlagališta Donja gora u Parku prirode »Biokovo« bilo bi ekološki, turistički, ambijentalni, kulturni i zdravstveni zločin, smatra dr. Slaven Letica, saborski zastupnik HSP-a. </p>
<p>»Prijetnje silom i policijom i neuvjerljivo pozivanje na navodni 'visoki rizik za život i zdravlje ljudi u makarskom priobalju' koji navodno 'uzrokuje nemogućnost odlaganja otpada u Donjoj gori' ne mijenja činjenicu da je Vaša odluka pravno neutemeljena, površna, nepravedna, prijeteća, to jest potencijalno nasilnička i moralno sramotna«, ističe dr. Letica u svom otvorenom pismu splitsko-dalmatinskom županu Kruni Peronji.</p>
<p>Župana i njegove kolege iz Županijskog poglavarstva Letica moli da još jednom razmotre svoju odluku, a da novu donesu na temelju uvida, analize i izvještaja neovisne skupine zdravstvenih, ekoloških i medicinskih stručnjaka. Kako ima kuću oko 1000 metara zračne linije udaljenu od smetlišta Donja gora, Letica kaže da može i sam potvrditi navode svojih sumještana da je smrad smeća i kemijskog otpada neizdrživ i zastrašujući. »Mogu potvrditi i da se od čak 76 prirodnih podgorskih izvora pitke vode danas može koristiti tek nekoliko u zapadnom dijelu mjesta. Stoga sam još 1976. pisao protiv odlaganja smeća na toj lokaciji«, ističe Letica. </p>
<p>Odlagalište Donja gora, napominje, već 27 godina ugrožava gotovo sva elementarna ljudska prava koja jamči hrvatski Ustav.</p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Istarski SDP iznenađen potezom Furija Radina</p>
<p>PULA, 18. prosinca</p>
<p> – Predsjednik istarskog SDP-a Anton Peruško u četvrtak je na konferenciji za novinare u Puli ocijenio »neočekivanim potez zastupnika talijanske nacionalne zajednice Furija Radina koji je potpisao potporu HDZ-ovoj vladi«.</p>
<p>Po njegovim riječima, za istarski SDP to predstavlja neugodno iznenađenje i veliko razočaranje imajući u vidu da je SDP zajedno s IDS-om u predizbornoj kampanji pozivao pripadnike talijanske nacionalne manjine na potporu Furiju Radinu.</p>
<p> Potpredsjednica istarskog SDP-a Lucija Debeljuh kaže da je Radin »potpisivanjem pristupnice HDZ-u« iznevjerio pripadnike talijanske nacionalne zajednice i sve one birače koji su za njega glasovali.</p>
<p> »S obzirom na veliku kritiku koju je Radin uputio dosadašnjoj vladi po pitanju dvostrukog prava glasa, mislim da je to trebao biti jedan od prvih uvjeta koje je on trebao postaviti prije bilo kakvog potpisivanja potpore HDZ-ovoj vladi«, ustvrdila je Lucija Debeljuh, dodavši kako bi na taj način Radin bio u pravom smislu riječi »vjerodostojan borac za prava pripadnika talijanske nacionalne manjine«. </p>
<p> U nastavku konferencije Peruško je ustvrdio kako od nove HDZ-ove vlade očekuje da ispuni sve obveze koje je bivša vlada preuzela u odnosu na međunarodnu zajednicu, a poglavito u odnosu na projekte koji su značajni za razvoj Istarske županije, poput Istarskog ipsilona, projekta »Brijuni-Rivijera«, nove pulske bolnice te istarskog sveučilišta. </p>
<p> »Ako se od toga bude odstupilo, bit ćemo žestoka oporba«, poručio je Anton Peruško, dodavši kako očekuje da će svi saborski zastupnici iz Istre, bez obzira na stranačku pripadnost, poduprijeti realizaciju tih projekata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šapić: Ulazak SDSS-a u Hrvatski sabor uspjeh srpske zajednice</p>
<p>OSIJEK, 18. prosinca</p>
<p> – »Sporazumi o sukcesiji i dvojnom državljanstvu te povratak izbjeglica u svoje kuće i stanove, osnovni su preduvjeti za ukupnu normalizaciju odnosa dviju država o čemu postoji politička volja obiju strana«, izjavio je Milan Šapić, konzul Generalnog konzulata Srbije i Crne Gore u Vukovaru kojega je u četvrtak u nastupni posjet primio osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić.</p>
<p>Na pitanje Vjesnika da komentira pobjedu HDZ-a na proteklim izborima, Šapić je rekao da je to izraz volje hrvatskog naroda, i unutarnja stvar RH. Dodao je kako je ulazak triju zastupnika SDSS-a u Hrvatski sabor »uspjeh srpske zajednice«. </p>
<p>Bez obzira tko je na vlasti, na dnevnom su isti problemi i zahtjevi međunarodne zajednice, dodao je konzul SiCG-a. </p>
<p>Sugovornici su se složili o potrebi kontakata između regija u Hrvatskoj odnosno SiCG-u gdje živi velik broj stanovnika srpske odnosno hrvatske nacionalnosti, te zajedničkog rješavanja građanskih problema koji su i dio ekonomske suradnje. »U tom smislu ohrabruju nas izjave novih ljudi u Vladi RH a ne treba zaboraviti ni da manjine doživljavamo kao naše najbolje ambasadore«, rekao je Kramarić, naglasivši da normalizacija odnosa nema alternative. </p>
<p>»Proces povratka ne smije se doživljavati u etničkim kategorijama, nego kao građanski, imovinski i pravni problem koji je širi od jedne zajednice«, primijetio je osječki gradonačelnik, poručivši kako vjeruje da se ovaj kamen spoticanja neće odraziti na proces pridruživanja EU. </p>
<p>Nazivajući ovo vrijeme »novom erom odnosa koji se neće povezivati ni s izborima hrvatske niti srbijanske vlade«, Šapić je pohvalio najavu suspenzije viznog režima što bi također pridonijelo normalizaciji odnosa dviju država. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvati morali nositi bijelu traku oko nadlaktice </p>
<p>VUKOVAR, 18. prosinca</p>
<p> – Pred vijećem Županijskog suda u Vukovaru, kojemu je predsjedao Ante Zeljko, u četvrtak je nastavljena glavna rasprava u sudskom postupku koji se vodi protiv 18 osoba, optuženih da su tijekom listopada, studenog i prosinca 1991. u Lovasu, u hrvatskom Podunavlju, počinile genocid i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.</p>
<p> Sudu je jedino dostupan osamnaestooptuženi Ilija Vorkapić (1947.) dok se ostalim osobama sudi u odsutnosti. </p>
<p> Svjedok Jelena Luketić iz Rijeke izjavila je kako poznaje osobe s optužnice koje su iz Lovasa, a među kojima se nalazi i prvooptuženi Ljuban Devetak. U mjestu ih je viđala u vojnim odorama, a po njezinu mišljenju u vrijeme okupacije Lovasa »glavni u selu bio je Ljuban Devetak«, kojega su svi zvali »vojvoda«. Svjedokinja Jelena Luketić u Lovasu je živjela 40 godina. </p>
<p> »Svi mi Hrvati u Lovasu morali smo oko nadlaktice nositi bijelu traku, a na ogradama izvjesiti ručnike da bi se znalo koja je hrvatska, a koja srpska kuća«, rekla je. Tijekom napada na Lovas u jesen 1991. njoj nepoznate osobe došle su i odvele iz kuće njezina supruga i dvojicu sinova. »Tijela moga supruga i dvojice sinova kasnije su pronađena, a ja ni dan-danas ne znam tko ih je ubio«, izjavila je Jelena Luketić, dodajući kako je iz Lovasa izašla na Badnjak 1991. s većom skupinom ljudi. </p>
<p> Svjedok Mirko Rudić iz Vukovara, koji je ujedno i brat trećeoptuženoga Milenka Rudića (1956.), rekao je kako »ne zna tko je bio glavni u Lovasu, niti je vidio da je netko tučen, zlostavljan ili ubijen«. U vrijeme okupacije Lovasa bio je vozač u Poljoprivrednoj zadruzi u tome mjestu, a po potrebi, kako je rekao, vozio je prvooptuženoga Ljubana Devetaka na razne sastanke u Ilok i Vukovar. </p>
<p> Nakon saslušanja svjedoka Mirka Rudića, glavna rasprava je prekinuta i odgođena za 12. siječnja 2004., kada bi trebalo svjedočiti četvero svjedoka, među kojima se nalazi i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke dr. Vojislav Stanimirović. Tijekom srpske agresije i okupacije Lovasa poginulo je 69 osoba, od kojih su 24 poginule u minskom polju. Prema navodima iz optužnice, prvooptuženi Ljuban Devetak odvojio je 18. listopada 1991. osamdesetak Hrvata iz Lovasa koji su zatim prisilno odvedeni do minskog polja na ulazu u mjesto, te natjerani da držeći se za ruke prođu kroz minsko polje. Na tome mjestu poginule su 24 osobe, a 15 ih je ranjeno. U Lovasu je zapaljeno pedesetak hrvatskih kuća, a zapaljena je i srušena i katolička crkva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sanader i Tomčić suglasni da oporba dobije 13, a HDZ 11 saborskih odbora </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Uoči konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog sabora, zakazane za ponedjeljak, aktualni predsjednik Sabora Zlatko Tomčić razgovarao je u četvrtak s mandatarom za sastav nove vlade Ivom Sanaderom te Vladimirom Šeksom koji će, najvjerojatnije, naslijediti Tomčića na čelnome mjestu u Saboru. Tijekom jednosatnoga razgovora, Sanader i Šeks upoznali su Tomčića s HDZ-ovim planom unutarnje organizacije Sabora i raspodjele čelnih mjesta u odborima između parlamentarne pozicije i opozicije. Prema tom planu, oporbi bi pripala predsjednička mjesta u 13 saborskih odbora i radnih tijela, a HDZ-u 11, dok bi jedno čelno mjesto dobile nacionalne manjine.</p>
<p> U kratkom obraćanju novinarima, Tomčić je to ocijenio »vrlo prihvatljivim« prijedlogom, a »vrlo korektnom« nazvao je i HDZ-ovu namjeru da oporbi ponudi tri potpredsjednička mjesta u Saboru, dok bi dva pripala HDZ-u. </p>
<p>Ni Šeks nije bio mnogo razgovorljiviji, osim što je »pohvalio« aktualnog predsjednika rekavši da su Sanader i on »naišli na veliko Tomčićevo razumijevanje« za to da HDZ-u pripadne većina mjesta u svim odborima »radi normalnog funkcioniranja Sabora«. </p>
<p>Tomčić, Sanader i Šeks suglasili su se da se u petak sastanu čelnici svih parlamentarnih klubova. Na tom bi se sastanku »razgovaralo o detaljima«, što podrazumijeva i dogovor o tome koji će zastupnici sjediti te tko će – oporba ili HDZ – zasjesti na čelo četiriju važnih odbora i radnih tijela: za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za zakonodavstvo, za izbor i imenovanja te Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Dogovor o tome važan je zato jer bi se ti odbori trebali formirati na konstituirajućoj sjednici Sabora u ponedjeljak, dok bi formiranje ostalih odbora pričekalo prvu radnu saborsku sjednicu. </p>
<p>Tomčić je uvjeravao novinare da druge teme tijekom razgovora u njegovu kabinetu nisu otvarane, što je potvrdio i Šeks. Zanimljivo je da se Ivo Sanader novinarima nije obratio, nego je šutke odslušao Tomčićevu i Šeksovu izjavu. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jesu li zapeli pregovori HDZ-a i HSLS-a</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Iako se bliži definitivni dogovor o koalicijskoj vladi između HDZ-a i HSLS-a, a za kraj ovoga tjedna najavljeno je i potpisivanje sporazuma, čini se da je u njihovim razgovorima došlo do krize. </p>
<p>Razlog su kadrovska rješenja, konkretno Hrvoje Vojković kao HSLS-ov kandidat za ministra gospodarstva u Sanaderovoj vladi. Naime, kako je poznato, Sanader je ponudio ministarska mjesta HSLS-ovu potpredsjedničkom dvojcu Đurđi Adlešić i Ivanu Čehoku koji su, međutim, odbili tu mogućnost želeći i dalje ostati gradonačelnici Bjelovara, odnosno Varaždina. Zatim se doznalo da su stranačka tijela HSLS-a odlučila kao svog kandidata za ministra ponuditi Vojkovića, koji je već obnašao dužnost ministra gospodarstva u Račanovoj vladi. No, doznajemo da je mandatar Vlade u srijedu odbio tu mogućnost, ponajprije zato što resor gospodarstva želi ostaviti u rukama HDZ-a, ali i stoga što nije zadovoljan Vojkovićem kao ministarskim rješenjem. Čelništvo HDZ-a nije zaboravilo da je Vojković bio član Račanova tima, iako kratko.</p>
<p> Naziru se pomalo i razilaženja između Đurđe Adlešić i Ivana Čehoka, jer Čehok navodno, kako saznajemo u HSLS-u, lobira za Vojkovića kao ministra gospodarstva unatoč Sanaderovu protivljenju. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>SDSS će poduprijeti Sanaderovu vladu </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – HDZ i SDSS potpisali su u četvrtak sporazum o političkoj suradnji. Prema tom dokumentu, trojica saborskih zastupnika SDSS-a poduprijet će buduću vladu predsjednika HDZ-a Ive Sanadera. Nakon pregovora u četvrtak potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang kratko je rekao novinarima da je postignut uspješan sporazum. On je samo posljedica HDZ-ove politike, a to je puna suradnja sa SDSS-om i njihovim zastupnicima u Hrvatskom saboru, dodao je. Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović izjavio je da je potpisan ugovor s budućom vladom dobar i korektan. »Vidjeli smo osjetljivost buduće vlade za našu promanjinsku problematiku«, naglasio je dodajući kako je uvjeren da će za poteškoće u obnovi i povratku biti razumijevanja te da će one biti uklonjene u dogovorenim rokovima. Napomenuo je da će buduća vlada voditi politiku prava na povratak i obnovu kuća onih koji se žele vratiti u Hrvatsku te da će SDSS poduprijeti Vladu i u njezinoj politici prema europskim integracijama i suradnji sa susjedima. </p>
<p> Na novinarski upit hoće li Srbi dobiti određen broj pomoćnika ministara u Vladi, Stanimirović je odgovorio potvrdno. Objasnio je da je sporazum nastao na osnovi svojedobna pisma namjere o reintegraciji hrvatskog Podunavlja, koji su predstavnici srpske manjine 1998. potpisali s tadašnjom HDZ-ovom vladom.</p>
<p> Prema Stanimirovićevim riječima, potpisanim sporazumom dogovoreno je da će Vlada do kraja lipnja 2004. vratiti Srbima svu imovinu koja je trenutačno zauzeta bez ikakvih valjanih rješenja ili isprava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Veledrogerije obustavljaju isporuku lijekova bolnicama</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Zbog duga od oko milijardu kuna, nastalog do 31. listopada, veledrogerije će obustaviti isporuku lijekova svim bolnicama i domovima zdravlja. To je zaključeno na Predsjedništvu Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima održanom u srijedu, a priopćenje je upućeno u četvrtak. </p>
<p> Kao razlog za takvu odluku veledrogerije navode pritisak stranih farmaceutskih kompanija koje imaju prema njima najveća potraživanja zbog visokih cijena originalnih lijekova. Udruženje ističe da se zbog tog problema još početkom studenoga obratilo Ministarstvu zdravstva te da je dogovoren sastanak s ministrom Androm Vlahušićem koji nije održan. </p>
<p>Ministar zdravstva rekao je, pak, na božićnom domjenku u četvrtak da nitko od veledrogerija nije tražio takav sastanak, ali da su mu poznate okolnosti koje su dovele do priopćenja o obustavi lijekova. Smatra da stanje nije tako alarmantno te je zajamčio da će pacijenti i dalje biti normalno opskrbljeni lijekovima. </p>
<p> »Ako bi slučajno bilo problema u opskrbi lijekovima, država ima instrumente kojima će intervenirati na vrijeme«, naglasio je Vlahušić. Prema njegovim riječima, dug prema dobavljačima lijekova iznad 90 dana iznosi 1,2 milijarde kuna koji će, obećao je, pokriti Račanova vlada. </p>
<p>Koliko je njemu poznato, najveća veledrogerija u Hrvatskoj Medica još je prije izbora uvjetovala isporuku lijekova i blokirala račune velikim bolnicama kao što su KB Dubrava, KBC Zagreb, te bolnice u Dubrovniku, Šibeniku, Splitu i još neke.</p>
<p> Vlahušić je još napomenuo da su se bolnice prilikom potpisivanja ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje suglasile o visini potrebnog novca, među ostalim i za lijekove, te da je problem u vezi s plaćanjem lijekova nastao u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. </p>
<p>Neslužbeno, novinari su saznali da će još do kraja ovoga tjedna HZZO pokriti dugove bolnica za lijekove.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kompanović: Zadovoljni smo povratkom prognanika, ali ostaje problem nezaposlenosti </p>
<p>»Zakon o područjima od posebne državne skrbi izmijenjen je prije dvije godine i tada su ukinuta sva dobivena prava za ta područja. Naša je želja da novi saziv Sabora donese novi zakon o tim područjima koji će stvoriti bolje okvire za privlačenje kapitala. Jer bez kapitala nema ni oživljavanja tih krajeva«, rekao je čelnik Zajednice povratnika Hrvatske / Pohvaljeni jedino ministar Čačić i njegov pomoćnik Pejković </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – »Zajednica povratnika Hrvatske zadovoljna je povratkom prognanika i obnovom kuća i stanova. No, ključni problemi i dalje ostaju, a to su obnova gospodarstva i visoka stopa nezaposlenosti od čak 55 posto u nekadašnjim ratnim krajevima, posebice u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji«, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare Josip Kompanović, predsjednik ZPH-a. </p>
<p>U četvrtak je održana i sjednica Upravnog odbora Zajednice na kojoj su bili pomoćnici ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Radimira Čačića te buduća potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. I njima su prenijeli zabrinutost zbog nezaposlenosti i mrtvog gospodarstva, te nezadovoljstvo postojećim Zakonom o područjima od posebne državne skrbi.</p>
<p> »Zakon je izmijenjen prije dvije godine i tada su ukinuta sva dobivena prava za ta područja. Naša je želja da novi saziv Sabora donese novi zakon o tim područjima koji će stvoriti bolje zakonske okvire za privlačenje kapitala. Jer bez kapitala nema ni oživljavanja tih krajeva«, rekao je Kompanović. Izjavio je da ima obećanje Jadranke Kosor da će ih primiti čim se konstituiraju nova vlada i parlament te da će razmotriti sve njihove prijedloge.</p>
<p> U Zajednici prognanika imaju i vlastiti prijedlog njima spornog zakona i očekuju hitno donošenje novog zakona o područjima posebne državne skrbi.</p>
<p>Koliko je alarmantno stanje u tim područjima, vidi se i po iseljavanju mladih, obrazovanih kadrova, upozorio je Kompanović dodajući da se stoga u vrijeme održavanja izbora nisu mogla formirati izborna povjerenstva jer nije bilo dovoljno pravnika. </p>
<p>Rezimirajući suradnju s dosadašnjom vladom, pohvalili su jedino ministra Radimira Čačića i njegova pomoćnika Lovru Pejkovića. Govoreći o očekivanjima od nove vlade, Kompanović je rekao kako vjeruje da će se »odnos prema prognaničkom korpusu promijeniti i da će biti drukčiji nego dosad. Čini nam se da je signal poslan i time što je buduća potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor našla vremena i došla na naš sastanak iako je gužva zbog skore konstituirajuće sjednice Sabora«.</p>
<p> Kompanović je naglasio je da će se Zajednica, kojoj je na čelu, iduće dvije godine baviti problemima gospodarstva u nekadašnjim ratnim krajevima, zapošljavanjem mladih, obrazovanih kadrova, obnovom preostalih stanova i useljenicima iz BiH, posebice Republike Srpske koji su u nezavidnoj situaciji jer se nemaju gdje vratiti.</p>
<p> Za razliku od njih, problem hrvatskih prognanika gotovo je riješen, rekao je Kompanović ističući da se od nekadašnjih 300 tisuća prognanika vratilo njih 90 posto te da danas tek oko 20 tisuća još čeka povratak u svoje kuće. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Naš pravni sustav još boluje od komunističkog mentaliteta«</p>
<p>»Hoćemo li biti u službi čovjeka ili kapitala i njemu podrediti sve pa i čovjeka?«, upitao je Bozanić ističući da se postavlja i pitanje hoće li naša vlada suradnički ili poslušnički komunicirati s institucijama međunarodne zajednice </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u četvrtak se na konferenciji za novinare na Kaptolu dotaknuo pitanja registracije pravnih osoba Katoličke crkve, ustavnosti zabrane rada velikih trgovačkih centara nedjeljom, te ekoloških i bioetičkih tema. </p>
<p>Iako je Protokol između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije o načinu upisivanja pravnih osoba Katoličke crkve u registar potpisan još u rujnu 2002., Bozanić je rekao da Katolička crkva još nije započela upis pravnih osoba jer nisu pripremljeni odgovarajući formulari. Izrazio je nadu da će se upis obaviti u sljedećih šest mjeseci. </p>
<p>No, naglasio je: »Naš pravni sustav boluje od komunističkog mentaliteta, naslijeđenog od sovjetskog pravnog sustava, i upravo smo na tom planu najmanje napredovali u posljednjih 13 godina«. </p>
<p>Kritizirajući izjavu predstavnika MMF-a, koji se protivi izmjenama Zakona o trgovini o zabrani rada velikih trgovačkih centara nedjeljom, Bozanić je napomenuo da je riječ o zakonu samostalne i neovisne države. </p>
<p> »Riječ je o zaštiti prava izrabljivanih osoba«, dodao je Bozanić, »pa bih želio da se i predstavnik MMF-a zauzme za njihova prava!« »Hoćemo li biti u službi čovjeka ili kapitala i kapitalu podrediti sve pa i čovjeka?«, upitao je Bozanić ističući da se ovdje postavlja i pitanje hoće li naša vlada suradnički ili poslušnički komunicirati s institucijama međunarodne zajednice. </p>
<p>Kad je riječ o prijetnji otkazima radnicima u trgovini, kardinal je upozorio na podatke da trgovci ostvaruju velik broj prekovremenih sati, što znači da su potrebni novi ljudi, a ne otkazi. </p>
<p>Glede mogućeg mišljenja Ustavnog suda o zabrani rada velikih trgovina nedjeljom, Bozanić je napomenuo da »demokracija traži poštivanje svih institucija i nadamo se da je naš Ustavni sud dovoljno human da štiti čovjeka, osobito malog čovjeka«. </p>
<p>Upitan očekuje li da nova vlast učinkovitije riješi pitanje povrata crkvene imovine, kardinal je odgovorio da za Crkvu u Hrvatskoj to nikad nije bilo prioritetno pitanje, nego pitanje preuzete obveze i poštivanja vlasništva. »A ako Crkva nešto dobije, bit će sposobnija i spremnija provoditi svoju misiju na karitativnom i socijalnom području«, dodao je. </p>
<p>Na upit o razgovorima s Vladom o dionicama »Croatia osiguranja«, Bozanić je rekao da je taj prijedlog pokrenula država koji je Crkva razmotrila i ocijenila da nije sazrijelo vrijeme za takvu kooperaciju.</p>
<p>O primjedbama da su pojedini svećenici tijekom izborne kampanje agitirali za političke stranke, kardinal Bozanić rekao je da do njega nije došla ni jedna službena prijava.</p>
<p>Kao i u božićnoj poruci, Bozanić je i sada upozorio na važnost pitanja ekologije i bioetike. »Često puta ne štitimo svoje interese već popuštamo pritiscima izvana. Kao u slučaju trgovačkih lanaca. Briga za okoliš je i odgovornost stanovnika ove zemlje i zato Crkva potiče i promovira takav angažman vjernika«, zaključio je nadbiskup Bozanić. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Freedom House svrstao Hrvatsku među slobodne zemlje</p>
<p>WASHINGTON, 18. prosinca </p>
<p> - Američka udruga za demokraciju i ljudska prava Freedom House svrstala je u četvrtak u svojem godišnjem izvješću o stanju demokracije i slobode u svijetu u 2003. godini Hrvatsku među slobodne zemlje.</p>
<p> Hrvatska je u izvješću Freedom Housea »Sloboda u svijetu 2004« dobila ocjenu dva za politička prava i ocjenu dva za građanske slobode čime je rangirana među 88 slobodnih zemalja svijeta. </p>
<p> »Hrvatska je dobila vrlo dobre ocjene«, rekao je za Hinu glasnogovornik Freedom Housea iz New Yorka Michael Goldfarb. Dodao je da je ta udruga dala samo ocjene ukupnog stanja demokracije i ljudskih prava u pojedinim zemljama, a da će na proljeće iduće godine izdati i konkretna izvješća za svaku zemlju. </p>
<p> Hrvatska je od 1993. bila ocjenjivana kao djelomično slobodna zemlja, a od 2001. kao slobodna. Istu ocjenu dva i za politička prava i za građanske slobode dobila je i za 2002. godinu.</p>
<p> Freedom House je u četvrtak objavio izvješće o stanju demokracije i ljudskih prava u svijetu u 2003. godini u kojem je od obuhvaćenih 192 zemlje njih 88 ocijenio kao slobodne, 49 kao neslobodne, a ostale kao djelomično slobodne.</p>
<p> Freedom House ocjenjuje ocjenama od jedan do sedam stanje političkih prava i građanskih sloboda u pojedinoj zemlji. Najviša ocjena je jedan koja znači da su politička prava i građanske slobode najbliže idealnom stanju, ocjena dva označava njihovu nešto manju razvijenost, ocjene tri, četiri i pet njihovu značajno slabiju razvijenost, ocjena šest znači zemlju u kojoj vlada diktatura i postoje velika ograničenja građanskih sloboda. </p>
<p> Najniža ocjena sedam označava praktički potpuno odsustvo političkih prava i sloboda.</p>
<p> Zemlje s ukupnom ocjenom od jedan do 2,5 označene su kao slobodne, između tri i pet su djelomično slobodne, a od 5,5 do sedam neslobodne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>OESS-ova misija ostaje u Hrvatskoj do kraja 2004. </p>
<p>BEČ, 18. prosinca </p>
<p> – Stalno vijeće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razmatralo je u četvrtak u Beču polugodišnje izvješće o Hrvatskoj i produljilo do 31. prosinca 2004. mandat OESS-ove misije u Zagrebu. Izvješće je podnio voditelj misije Peter Semneby koji je naglasio da je u Hrvatskoj u proteklom razdoblju ostvaren pomak, ali da su na mnogim područjima, posebice kad je riječ o povratku izbjeglica i njihove imovine, reformi pravosuđa i još nekim preostalim pitanjima suradnje s Haaškim sudom, očekivanja od nove hrvatske vlade velika. </p>
<p> Predsjedatelj Stalnog vijeća OESS-a nizozemski veleposlanik Justus de Visser ustvrdio je da će se iduće godine voditi računa o namjeri misije i želji Hrvatske da se razmotre nove okolnosti te da se smanji broj članova OESS-ove misije u Hrvatskoj. Sada su u misiji 64 međunarodna službenika. </p>
<p>Europska unija je na sjednici izrazila očekivanja da će nova hrvatska vlada nastaviti rješavati otvorena pitanja i neka još intenzivirati kao što su povratak izbjeglica i imovine te reforma pravosuđa. Naime, naglasili su predstavnici Unije, ispunjavanje tih, kao i svih ostalih političkih kriterija predviđenih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, pretpostavka daljnjeg približavanja Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p> U sličnom tonu govorilo je izaslanstvo SAD-a ističući u prvom planu povratak izbjeglica i imovine te suradnju s Haaškim sudom pogotovo u slučaju Ante Gotovine, a ustrajalo je i na što bržoj reformi pravosuđa. Ruska Federacija pozdravila je pozitivna ostvarenja u Hrvatskoj navodeći kako je važno dovršiti započete procese. </p>
<p> Izaslanstvo Srbije i Crne Gore, izražavajući zadovoljstvo napretkom, ukazalo je na probleme s kojima se susreću pripadnici srpske manjine i povratnici iz izbjeglištva. Izrazilo je nadu da će se u idućem razdoblju i ti problemi rješavati u punoj suradnji s međunarodnom zajednicom i susjednim državama.</p>
<p> »Izvješće je potvrdilo da je ostvaren velik napredak u mnogim područjima, ali isto tako da na mnogim poljima želimo u potpunosti zadovoljiti standarde kako bi se mogao ostvariti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, te da tu treba još dosta učiniti«, rekao je hrvatski veleposlanik pri OESS-u, Ujedinjenim narodima i međunarodnim organizacijama u Beču Vladimir Matek. Dodao je da je »toključni razlog što se OESS-ovoj misiji u Hrvatskoj još jednom produljuje mandat za godinu dana«. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031219].
|
