NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030611].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217977 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Medijski istup koji će Hrvatska platiti novom izolacijom?</p>
<p>»Ako je jedan novinar mogao doći do odbjegloga Gotovine, onda je to mogla učiniti i nacionalna policija«, izjavila je Vjesniku Florence Hartmann, glasnogovornica Carle del Ponte / Ako se u jednim hrvatskim novinama kao sugovornik pojavljuje osoba za kojom je raspisana međunarodna tjeralica, onda je jasno pitanje: a što čini njegova matična država, kaže Frane Krnić, šef Vladina ureda za odnose s Haagom / Očito, Gotovinin nastup u Nacionalu nije prošao bez »dozvole« tzv. odvjetničkog tima / Promjena statusa optuženika Gotovine u odnosu na njegove uvjete iznesene u intervjuu jednostavno ne dolaze u obzir. Optužnica je pravomoćna, potvrdio ju je i Haaški sud, tvrdi Goran Mikuličić / »Nacional« ne može biti pod udarom kaznenog zakona, kaže Anto Nobilo</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - »Ako nakon mog iskaza haaški tužitelji i dalje ostanu kod svoje optužnice protiv mene, odlazim dobrovoljno u Haag«, tvrdi u Nacionalu Ante Gotovina. Tvrdi to general u bijegu, koji se od hrvatskih i međunarodnih službi progona krije već dvije godine. I postavlja uvjete: da bude saslušan na slobodi, da bude u statusu osumnjičenika, da mu država dostavi dokumentaciju temeljem koje bi dokazao svoju nevinost. Plus, da ga se u odnosu na Haag izjednači s Petrom Stipetićem, bivšim šefom Hrvatske vojske, generalom Rahimom Ademijem, itd. </p>
<p>»Ako je jedan novinar mogao doći do odbjeglog Gotovine, onda je to mogla učiniti i nacionalna policija«, izjavila je Vjesniku Florance Hartman, glasnogovornica Carle del Ponte. I time automatski u priču vratila nedavne, istina osporavane, izjave svoje šefice »da hrvatske vlasti ne žele uhititi Gotovinu, iako znaju gdje je«.</p>
<p>»To je cijena koju će Hrvatska platiti prije ili kasnije«, rekao je Vjesniku Frane Krnić, šef Vladina Ureda za odnose s Haagom. »Ako se u jednim hrvatskim novinama kao sugovornik pojavljuje osoba za kojom je raspisana međunarodna tjeralica, onda je jasno pitanje: a što čini njegova matična država«.</p>
<p>Frane Krnić kaže da je Gotovini ponuđena efikasna zaštita. »Spremni smo (Vlada) u kaznenom postupku protiv umirovljenoga generala zatražiti status prijatelja Suda i time se i sami uključiti u proces; da svim zakonitim sredstvima pridonesemo pomaganju njegove obrane«, piše u Vladinu odgovoru na interpelaciju skupine saborskih zastupnika.</p>
<p>Ni Gotovina, a ni njegovi politički odvjetnici taj Vladin stav nisu prihvatili. Sudeći prema izjavama Gotovininog »američkog« odvjetnika Luke Mišetića, njemu ne smeta sadržaj nego autor takve poruke.</p>
<p>Zašto? Zato što Gotovina ne poštuje Hrvatsku i cijenu koju država plaća za njegov dvogodišnji bijeg, a njegovi odvjetnici, pak, ne prihvaćaju politički predznak vlasti u Hrvatskoj, ma koliko se u nju zaklinjali.</p>
<p>Prije dva tjedna iz te kuhinje je medijima podvaljena priča o tome kako je Gotovina nazvao predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p>U kasnijim komentarima te podvale Vjesnik je ustvrdio, pozivajući se na osobnu izjavu predsjednika Mesića, da je riječ o falsifikatu kojim se pokušalo Predsjedniku Republike natovariti krivičnu odgovornost za »suradnju« s odbjeglim i skrivanjem razgovora od policije, obavještajaca i Državnoga odvjetništva. </p>
<p>Spomenuti odvjetnik Luka Mišetić u tom slučaju je tvrdio da je riječ o izmišljotini, a u izjavi nakon objavljivanja intervjua u Nacionalu upravo je on taj koji potvrđuje autentičnost objavljenog intervjua.</p>
<p>U utorak prije podne se iz tima Gotovininih branitelja mogla čuti samo izjava »kako je došlo vrijeme da se i oni koji imaju nešto protiv Gotovine i Domovinskog rata posluže otvorenim kartama«. Ma što to značilo. Očito, Gotovinin nastup u Nacionalu nije prošao bez »dozvole« tzv. odvjetničkog tima.</p>
<p>»Promjena statusa optuženika Gotovine u odnosu na 'njegove uvjete' iznesene u intervjuu jednostavno ne dolaze u obzir. Optužnica je pravomoćna, potvrdio ju je i Haaški sud. Prema tome, sud je jedino mjesto na kojem Gotovina može pobiti navode optužnice. A pretpostavka za to je njegova predaja sudu«, kaže Goran Mikuličić, znalac haaških postupovnih i materijalnih pravila igre.</p>
<p>»To kako si je Gotovina zamislio svoju obranu jednostavno ne može proći pozivanjem na primjere generala Stipetića i drugih ljudi iz Hrvatske koji su apostrofirani haaškim inicijativama«, dodaje Anto Nobilo, odvjetnik generala Blaškića. »Svi su oni bili dostupni sudu i tužiteljstvu u različitim fazama postupka i sa svakim od njih su sudska tijela mogla izravno kontaktirati. Jednostavno je nemoguće zamisliti situaciju u kojoj bi Carla del Ponte prihvatila ponudu koju u Nacionalu predlaže odbjegli Gotovina«, tvrdi Nobilo.</p>
<p>»Nacional ne može biti pod udarom kaznenog zakona. Njihov kontakt s Gotovinom mogao je biti rezultat njegova javljanja, mogao se odvijati elektroničkim ili drugim putem. A u tome nema elemenata kaznenog djela prikrivanja, suradnje i pomaganja osumnjičeniku«, kaže Vjesniku Anto Nobilo.</p>
<p>Anto Nobilo i Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Naglasci iz intervjua Ante Gotovine u »Nacionalu«</p>
<p>• ne smatra se bjeguncem</p>
<p>• prezentiranje istine jedino je što mu može pomoći da se vrati normalnom životu</p>
<p>• dan prije objavljivanja optužnice i uhidbenog naloga, privatnim kanalima je doznao što mu se sprema</p>
<p>• da mu je predložen razgovor s haaškim istražiteljima, kao generalima Stipetiću i Markaču, istoga trena bi se odazvao</p>
<p>• priznaje Haaški sud i vladavinu prava</p>
<p>• nije mu pružena prilika da u normalnim okolnostima objasni svoju ulogu u Domovinskom ratu</p>
<p>• nitko ga nikad iz vlasti 1998. nije obavijestio da su haaški istražitelji zatražili razgovor s njim</p>
<p>• kad je optužnica podignuta, morao je kupovati vrijeme</p>
<p>• sadašnjoj vlasti zamjera što ga, kad je znala što se sprema u Haagu, nije obavijestila o tome</p>
<p>• spreman je razgovarati s haaškim istražiteljima; ako oni ostanu kod optužnice, dobrovoljno odlazi u Haag</p>
<p>• nije bilo prekomjernog granatiranja Knina</p>
<p>• nakon sporazuma Tuđman - Izetbegović bio je na čelu hrvatskih snaga u BiH, a ne Hrvatskoj, pa nije mogao utjecati ni na što nakon »Oluje«</p>
<p>• stidio se zbog ponašanja vojnika u Dračevcu kada je izviždan predsjednik Mesić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić: Nisam u kontaktu s Gotovinom </p>
<p>»Nisam kontaktirao s generalom Gotovinom otkad je u bijegu, niti je s njim u kontaktu bio tko iz mog ureda«, istaknuo je predsjednik Stipe Mesić, opovrgavajući time glasine da je on sam ili njegov ured sudjelovao u pripremi intervjua s generalom Gotovinom. Mesić na temelju nekih činjenica i okolnosti, koje su mu i samom poznate, smatra da je intervju autentičan. </p>
<p>Predsjednik smatra da Gotovina nije pobjegao zato što se bojao svoje sudbine u Haagu ili zato što nije htio odgovarati na pitanja haaških istražitelja, nego zato što nije htio biti žrtva. Bijegom se, smatra Mesić, Gotovina suprotstavio načinu na koji je optužen i činjenici da mu je oduzeta šansa da odgovori istražiteljima i da objasni to što mu se stavlja na teret.</p>
<p>»Vidio je što se događalo s Blaškićem, shvatio je da se i oko njega odvija ista igra tadašnje vlasti, i nije htio biti žrtva«, tvrdi Mesić. On ocjenjuje da odnos ondašnje vlasti prema Gotovini nije bio korektan i da je general »žrtva bivših vlasti«. </p>
<p>Mesić je istaknuo da su Gotovinini savjetnici loše savjetovali generala, a »ovaj intervju pokazuje da je on to i sam shvatio«, zaključio je Mesić. </p>
<p>Na pitanje bi li pomogao generalu Gotovini, predsjednik je istaknuo da takva mogućnost za pomoć postoji sve dok netko nije pravomoćno osuđen. Posjetio je na slučaj generala Stipetića, kada je upravo on kao predsjednik bio prvi koji je rekao da tadašnji načelnik Glavnog stožera treba odgovoriti na pitanja haaških istražitelja. Rezultat razgovora, istaknuo je Mesić, jest činjenica da je Stipetić danas slobodan čovjek.</p>
<p>General Gotovina, nastavio je, može očekivati status generala Stipetića tek onda kada odgovori na pitanja Haaškog suda i to je, prema Mesićevu mišljenju, najvjerojatnije preduvjet. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Račan: Gotovina treba napraviti puni, a ne pola koraka</p>
<p>»Ako je intervju autentičan i ako je doista riječ o stavovima generala Gotovine, mogu samo pozdraviti činjenicu da general prihvaća i priznaje Haaški sud«, rekao je premijer Ivica Račan, komentirajući, na upit novinara, intervju s generalom Antom Gotovinom objavljen u tjedniku Nacional. </p>
<p>»General Gotovina mora napraviti puni korak, a ne pola koraka«, rekao je Račan, dodajući da se s Haagom ne može pregovarati o tome kako pretvoriti optuženoga u osumnjičenoga. »Takva vrsta pregovora s Haagom ne prolazi. Optužnica se može osporavati samo pred Sudom«, istaknuo je Račan. </p>
<p>»General Gotovina će napraviti dobar posao i za sebe i za Hrvatsku ako napravi puni korak, a tu ćemo mu i pomoći oko nepravednih elemenata optužnice«, rekao je premijer, podsjećajući da je i sam svojedobno glavnoj tužiteljici Haaškog suda Carli del Ponte uputio pismo u kojem se očitovao o onim točkama optužnice koje hrvatska vlada smatra nepravednima. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mate Granić: Ako je istina što kaže Gotovina, onda sam bio obmanut</p>
<p>Nisam imao razloga sumnjati u ono što je rečeno na Savjetu za suradnju s Haaškim sudom, jer su Gotovinin stav prenijeli šefovi obavještajnih službi, koji su mu ujedno i najbliži prijatelji / Smatram da Gotovina želi suradnju s Haagom jer ima mnogo argumenata koji mu idu u korist, kaže Granić</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - U intervjuu Nacionalu general Ante Gotovina kazao je da 1998. nije znao da haaški istražitelji žele razgovarati s njim te da je prvu informaciju o tome čuo putem televizije, gledajući tadašnjeg ministra vanjskih poslova Matu Granića koji je u svom godišnjem izvješću Saboru kazao da je Vlada u dogovoru s Gotovinom odlučila da se ne odazove pozivu istražitelja na razgovor u vezi s ratnim zločinima počinjenim u akciji »Oluja«. </p>
<p>Reagirajući na Gotovinin intervju, Granić je kazao da je Saboru samo prenio ono što je doznao na sjednici Savjeta za suradnju s Haaškim tribunalom, na kojoj su šefovi obavještajnih službi rekli da je s Gotovinom dogovoreno da se ne odazove pozivu istražitelja. </p>
<p>- Točno je da sam u Hrvatskom saboru govorio o vanjskoj politici, a u sklopu toga i o suradnji s Haaškim tribunalom. Tada sam rekao da je stav Vlade da traži od Vijeća sigurnosti i od Stalnog vijeća tribunala da se odredi u vezi s tim je li Haaško tužiteljstvo nadležno za operaciju »Oluja«. To je bio kompromis unutar državnog vrha jer je bilo različitih stavova o tome. Neki su zagovarali da jest nadležno i ja sam spadao među njih iz jednostavnog razloga što je sam Haaški sud osnovan za područje bivše Jugoslavije i što je vremenski neograničen. To se pokazalo točnim jer tribunal namjerava suditi i za događaje na Kosovu i čak u Makedoniji. Drugi su zagovarali da se treba boriti strogo protiv toga da je sud nadležan za »Oluju« koristeći sva sredstva. Stoga je kao kompromis zatraženo određenje u vezi s nadležnosti i ja sam to prenio hrvatskoj javnosti i Saboru.</p>
<p>• Gotovina u intervjuu kaže da nije znao da su istražitelji zainteresirani za njega i da bi njegova situacija sada možda bila mnogo bolja da je 1998. razgovarao s istražiteljima. </p>
<p>- Nisam imao razloga sumnjati u ono što je rečeno na Savjetu za suradnju s Haaškim sudom, jer su Gotovinin stav prenijeli šefovi obavještajnih službi, koji su mu ujedno i najbliži prijatelji. Naravno da će istina doći na vidjelo, general Gotovina je sad kazao vrlo intrigantnu stvar i nema razloga da se u njegove izjave sumnja. </p>
<p>• Možete li reći koji su to ljudi iz obavještajnih službi rekli kako je s Gotovinom dogovoreno da ne ide na razgovor s istražiteljima?</p>
<p>- To su bili šefovi obavještajnih službi. Naime, u savjetu su bili ministri pravosuđa, vanjskih i unutarnjih poslova, šefovi HIS-a i SIS-a te Ivić Pašalić u ime Ureda Predsjednika, samo to mogu reći jer me veže tajna. </p>
<p>• Znači li to da su članovi Vlade, premijer, potpredsjednici i ministri, bili isključeni iz razgovora s ljudima za koje je Haag zainteresiran te da su to odrađivale samo obavještajne službe?</p>
<p>- Bilo je izviješćeno da su s Gotovinom razgovarali predstavnici Ministarstva obrane i obavještajnih službi, što je bilo u skladu sa zakonom. Dakle, te razgovore nisu vodili ni premijer ni ministar vanjskih poslova, a što se tiče predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika, to ne znam. O tome mogu govoriti samo Gotovina i oni koji su razgovarali s njim. Ja nisam imao razloga za sumnju i iza onoga što sam javno rekao 1998. najčvršće stojim i danas.</p>
<p>• Vjerujete li da je intervju s Gotovinom autentičan?</p>
<p>- Poznavajući generala Gotovinu, intervju djeluje vrlo vjerodostojno, a ne vjerujem da bi ga se itko usudio sada izmišljati jer bi to značilo medijsku i političku smrt.</p>
<p>• Ako je točno što Gotovina kaže da nije bio obaviješten da se Haag zanima za njega, smatrate li sebe odgovornim ili obmanutim?</p>
<p>- Ako je istina što kaže Gotovina, onda sam bio obmanut ja i barem pola Savjeta za suradnju. To što je učinjeno bila je pogreška, ali smatram da sada mnogo više treba napraviti da se iskoriste dokumenti koji su izišli u javnost, o tome da je Martić evakuirao Srbe s okupiranih područja te da su ljudi koji se u optužnici spominju kao ubijeni zapravo živi. </p>
<p>Gotovina je optužen za prekomjernu uporabu topništva, a nakon američke intervencije u Iraku to je smiješno i tragikomično podržavati. Treba reći i da je bilo ozbiljnih suđenja zbog događanja nakon »Oluje« i to vlada treba dostaviti Haaškom tužiteljstvu. Uz intervju generala Gotovine, to su barem četiri ozbiljna razloga da se optužnica revidira.</p>
<p>• Ako je intervju autentičan, što mislite zašto ga je Gotovina dao? Može li se reći da on zapravo želi prekinuti svoju sadašnju situaciju i pregovarati s Haagom?</p>
<p>- Ne mogu govoriti u njegovo ime, ali moja je procjena da Gotovina želi suradnju s Haagom jer ima mnogo argumenata koji mu idu u korist. Ne treba zaboraviti da je optužnica protiv admirala Milana Zeca koji je također bio bjegunac povučena, a Gotovina je što se tiče argumenata u daleko boljoj situaciji. Prema tome, Vlada i odvjetnici moraju iskoristiti sve argumente koji idu Gotovini u korist.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Goran Granić: Gotovini je u interesu da se na Sudu izbori za istinu</p>
<p>Vlada će pomoći Gotovini davanjem potrebnih dokumenata u obrani onih dijelova optužnice koji se odnose na Hrvatsku, kazao je Granić/ U Banskim su dvorima svjesni da je generalov intervju Nacionalu Vladi otežao položaj, te očekuju reakcije iz Haaga</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - »U najboljem interesu generala Gotovine jest da pristupi sudu i da se tamo izbori za istinu o svojoj ulozi u Domovinskom ratu«, izjavio je Goran Granić, potpredsjednik Vlade zadužen za suradnju s Haagom, komentirajući u utorak intervju koji je s generalom Gotovinom objavio tjednik Nacional. Kazavši da će Vlada pomoći Gotovini davanjem potrebnih dokumenata u obrani onih dijelova optužnice koji se odnose na Hrvatsku, Granić je naglasio kako su sve ostale spekulacije o razvoju događaja »gubljenje vremena i otežavanje situacija i za generala i za njegovu domovinu, Republiku Hrvatsku«. </p>
<p>Kako se u utorak moglo neslužbeno doznati u Banskim dvorima, Vlada je čvrstog stava da nema pogađanja ni sa kim te da se »slučaj Gotovina« može riješiti samo pravnim sredstvima, sukladno Statutu Haaškog suda i hrvatskim zakonima. Naglašavaju da je Gotovinin položaj određen sudskom odlukom, jer je on optuženik pred sudom u Haagu, te da to ne može nitko promijeniti osim Suda. </p>
<p>Visokopozicionirani dužnosnici u Vladi neslužbeno naglašavaju kako bi, ako Gotovina prihvaća nadležnost Haaškog suda i vladavinu prava, kao što je to kazao u intervjuu Nacionalu, bilo najbolje da se preda i da se započne braniti u Haagu. U Vladi ističu kako su mu spremni pomoći da uspostavi kontakt s Haaškim sudom ne bi li se izbjeglo njegovo uhićenje i javni spektakl, što bi svakako otežalo njegov položaj u Haagu, odnosno teoretsku mogućnost da se brani sa slobode. </p>
<p>U Banskim su dvorima svjesni da je generalov intervju u Nacionalu Vladi otežao položaj, te se stoga očekuju i snažne reakcije iz Haaga.</p>
<p>U Vladi ne dvoje o autentičnosti intervjua generala Gotovine, no dvojbeno je gdje je razgovor obavljen. Ipak, Banski dvori, na temelju nekih obavještajnih analiza, smatraju da je obavljen izvan Hrvatske. Također procjenjuju da je Gotovina na intervju pristao upravo sada jer je shvatio kako je teza da bi se njegov status mogao promijeniti političkom odlukom sve manje moguća i da je Gotovina »na pola koraka do predaje«. </p>
<p>Tome dodaju kako imaju saznanja da se Gotovininu obitelj, ali i ljude koji ga okružuju, uvjeravalo da bi se generalov status mogao promijeniti ako iz Vlade ode sadašnja garnitura, no i njima je postalo je jasno da generalov status može promijeniti isključivo sud. </p>
<p>Podsjeća se također da je generala Gotovinu Haaški sud prvi put zvao na obavijesni razgovor u Zagreb u travnju 1998. te drugi put u svibnju iste godine, kada je pozvan na razgovor u statusu osumnjičenika. Nije se odazvao ni na jedan, jer su mu dužnosnici iz tadašnje vlasti sugerirali da to ne učini.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pukanić: Gotovina je žrtva manipulacije 1998. i danas</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - »Sve što sam imao reći rekao sam u svojim novinama, a isto tako i general Gotovina«, rekao je u utorak nakon obavijesnog razgovora u policiji Ivo Pukanić predsjednik Uprave tjednika Nacional i autor intervjua s generalom Gotovinom.</p>
<p>Obavijesni razgovor u zgradi Ravnateljstva policije, trajao je oko sat. Nakon razgovora, Pukanić je rekao kako je inspektorima izjavio da ne može odgovoriti na pitanja gdje je i kada razgovarao s generalom Gotovinom i tko ga je s njime povezao.</p>
<p>Pukanić je također rekao kako general Gotovina smatra da je najbolje za sve da dođe u Zagreb i da dobije status osumnjičenika te da ga ne treba uhićivati.</p>
<p>Ivo Pukanić je izjavio da i sam general Gotovina smatra da je žrtva političke manipulacije, kako 1998., tako i sada.</p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pašalić: Ne znam je li i Gotovina 1998. bio obaviješten </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Predsjednik HB-a i nekadašnji savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za unutarnju politiku Ivić Pašalić kazao je da ne zna je li Gotovina 1998. bio obaviješten da se haški istražitelji zanimaju za njega. To, kaže Pašalić, nije bilo u njegovoj nadležnosti. Rekao je da je načelni stav vlasti prije 3. siječnja 2000. bio osporavanje haaške nadležnosti nad »Bljeskom« i »Olujom«, zbog čega se vodi sudski spor pred Međunarodnim kaznenim sudom.</p>
<p>»Nadamo se kako će ovaj intervju, kroz koji se provlači teza o nedužnosti generala Gotovine, utjecati da Vlada promijeni svoj stav radi obrane njegova dostojanstva i prava na obranu te kako će biti motivirana da bez činovničkog odbijanja uruči dokumente odvjetnicima potrebne za pripremu obrane«, rekao je Pašalić. </p>
<p>»Ako je ovaj intervju vjerodostojan, to baca novo svjetlo na cijeli slučaj i tražimo da se dozna puna istina o svim navodima, ako su točni. Podsjećam kako smo inzistirali da Vlada pomogne svim sredstvima u 'slučaju Gotovina' i da su za nas neprihvatljivi dijelovi optužnice koji govore o etničkom čišćenju«, rekla je zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor. </p>
<p>Predsjednik HSLS-ova zastupničkoga kluba Joško Kontić smatra da je Gotovinin intervju autentičan, a novinare je podsjetio da je HSLS nedavno, uz potporu 50 zastupnika, Vladi podnio interpelaciju za zahtjevom da se izjasni o svim potezima koje je poduzela u »slučaju Gotovina«. Mislim da bi svima trebalo omogućiti onakav položaj u odnosu na Haaški sud kakav je imao general Petar Stipetić, s kojim je zatražen razgovor u statusu osumnjičenika«, rekao je Kontić. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Lažni Frankopani prodefilirali pred Papom</p>
<p>Najavljeni kao potomci slavne hrvatske vladarske obitelji Frankopan, svaki je član obitelji Dojmi de Delupis bio predstavljen Svetom Ocu, kojemu su ljubili ruke bez imalo grižnje savjesti zbog svog prevarantskog nastupa / Na slično prekrajanje hrvatske povijesti pristali su i članovi žirija književne nagrade koju je utemeljio lažni Frankopan - Petar Dojmi de Delupis / Može li hrvatsko pravosuđe stati na kraj tim varalicama?</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Jedina sjena što se nadvila nad Papinim posjetom Hrvatskoj pala je, protokolarnom nesmotrenošću, u trsatskom Svetištu Majke Božje. Tu su pred Ivanom Pavlom II., uz franjevce, što već 550 godina čuvaju to slavno hrvatsko marijinsko svetište, franjevačke novake i tamošnje časne sestre, prodefilirali i, lažno se predstavljajući Frankopanima, članovi obitelji Dojmi de Delupis. Predvodila ih je Šveđanka Ingrid Detter Dojmi de Delupis, supruga Louisa Dojmi de Delupisa, potomka dalmatinske plemićke obitelji s Visa. </p>
<p>Laž koju već desetljeće neupućenima prodaje pravnica Ingrid Detter Dojmi de Delupis, podastrta je u Trsatskom svetištu i pred Papine noge. Najavljeni kao potomci slavne hrvatske vladarske obitelji Frankopan, čija se jurisdikcija protezala i nad Trsatom, svaki je član te obitelji bio predstavljen Svetomu Ocu, kojemu su ljubili ruke bez imalo grižnje savjesti zbog svog prevarantskog nastupa. Sve to zbivalo se pred očima svih nazočnih hrvatskih biskupa i nadbiskupa, ali i cijele hrvatske javnosti, koja je Papin posjet Trsatu pratila putem televizije.</p>
<p>Bila je to, zapravo, prava hrvatska sramota, dokaz nepoznavanja vlastite povijesti, kojom očito može manipulirati tko god se sjeti, pa i jedna prepredena švedska pravnica koja to čini samo iz koristoljublja. Ona se drži onoga - sto puta izreći laž znači proizvesti »istinu«. No, u slučaju Frankopana istina je više nego jasna. Ta je hrvatska plemićka loza izumrla smaknućem Frana Krste Frankopana, 30. travnja 1671. godine, u Bečkom Novom Mjestu. Bez znanja te činjenice nema prolazne ocjene iz povijesti ni u osnovnoj školi.</p>
<p>Kako se onda moglo dogoditi da lukava Ingrid Detter Dojmi de Delupis tu laž o svome porijeklu proda crkvenim ocima i ugura se sa svim članovima obitelji, pod imenom Frankopan, u uski krug povlaštenih koji su na Trsatu mogli kročiti pred Papu?</p>
<p>O pretvorbi obitelji Dojmi de Delupis u Frankopane Vjesnik je već pisao u nekoliko navrata, podastirući pred neupućenu javnost, kojoj nedostaje osnovnog znanja iz hrvatske povijesti kojom se toliko ponosi od stoljeća sedmog, vrlo precizne podatke o obitelji Dojmi de Delupis, koja se početkom devedesetih učlanila u Hrvatski plemićki zbor pod svojim, dakako, pravim imenom. Drukčije ne bi ni mogla, jer je morala predočiti i svoj grbovnik.</p>
<p>Ali, ubrzo, uvidjevši da bi joj to moglo donijeti korist, Ingrid Detter Dojmi de Delupis pokušala je pronaći neku ugledniju drevnu plemićku obitelj kojoj bi pripisala vlastitu pripadnost.</p>
<p>Prvo je »koketirala« sa Šubićima i Zrinskima, predstavljajući se svaki tren drukčije, ali je onda shvatila da su Frankopani ono za čime ustvari teži, kako bi mogla ustvrditi da su Dojmi de Delupisi Frankopanovi potomci i nasljednici. A naglasak je, dakako, na ovome potonjem.</p>
<p>To potvrđuju njezine javne i u medijima prenesene izjave, poput one »Nikada se nećemo odreći prijestolja« ili »Mi ne tražimo povrat četvrtine Hrvatske što bi nam možda pripadalo«, ali »mislim da bi bilo pravedno da nam se dopusti da barem jedan od Frankopanovih dvoraca postane našim domom u Hrvatskoj. Željeli bismo da to bude Bosiljevo«. No, umjesto već »zauzetog« Bosiljeva kupili (dobili) su Ribnik ispod svake cijene, zahvaljujući prezimenu Frankopan koje su si bez imalo stida i morala neovlašteno prisvojili. Tu, međutim, ne staju apetiti gospođe »Zrinkopan«, kako ju je duhovito prozvao dr. Ivan Mirnik, član Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« koji se detaljno i stručno na stranicama Vjesnika pozabavio slučajem »Dojmi de Delupis-Šubić-Zrinski-Frankopan«. </p>
<p>Ona bi za svako od svoje petero djece htjela po jedan hrvatski plemićki dvorac, naravno opet ispod cijene. Više joj nije ni važno da to baš bude Frankopanov, jer je poželjela kupiti Maruševec, unatoč tome što živući vlasnici traže njegov povrat. Njezin pravni moral i tu dolazi u pitanje. </p>
<p>Stoga je potpuno nejasno kako je mogla postati pravnom savjetnicom Svete Stolice. Tako bar ona tvrdi, ali se to nije moglo potvrditi u Apostolskoj Nuncijaturi u Zagrebu, a taj podatak se nije mogao naći ni na web stranicama Vatikana niti na stranicama godišnjaka »Annuario Pontificio«, šematizma univerzalne katoličke crkve.</p>
<p>Za pretpostaviti je da je kao pravna savjetnica Svete Stolice, kako se izdaje, već davno mogla sebi osigurati audijenciju kod Pape. U tom slučaju ne bi joj toliko bilo stalo da to učini baš u Hrvatskoj, osim ako nije posebno željela da se na Trsatu potvrdi kao »Frankopanka«, obmanjujući tako Papu, koji u sve detalje hrvatske povijesti ne mora biti upućen, ali i sve hrvatske biskupe i nadbiskupe koji bi vrlo dobro morali znati da Fran Krsto Frankopan nije imao potomaka.</p>
<p>Iako je porijeklo svake visoke plemićke obitelji moguće provjeriti u slavnim almanasima Gotha, koji sadrže popise svih kraljevskih, prinčevskih, vojvodskih i kneževskih obitelji, kao i u drugim heraldičkim zbornicima o grofovskim i barunskim obiteljima, te sve ostalo niže plemstvo u austrijskim i ugarskim registrima u kojima su popisane sve obitelji koje su plemstvo primile do propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918., »lažnjak« o živućim Frankopanima, koji nas sve povlače za nos, bez ikakvih pravnih posljedica »stoluje« u Hrvatskoj, pripremajući valjda prijestolje, što ga se ne želi odreći lažna grofica, pa kneginja i naposljetku princeza (kako samo brzo mijenja plemićke titule), koja se udala tek za potomka najnižeg - viteškog reda plemstva. Pritom, naravno, ne zna da Fran Krsto Frankopan nije bio princ, nego markiz.</p>
<p>Pa iako su brojni hrvatski intelektualci javno reagirali na to lažno predstavljanje, sada se već može reći prevarantske obitelji Dojmi de Delupis, »pinčipesa Ingrid«, pa i njezin sin Petar, koji je 1987. kupio neboder na Trgu bana Josipa Jelačića, i dalje »jašu« Hrvatskom kao »Frankopani«.</p>
<p>Nedavno je Petar Dojmi de Delupis, nazivajući se Frankopanom, utemeljio i dvije književne nagrade: »Katarina Frankopan« za publicističko i »Petar Zrinski« za beletrističko djelo. Ugledni članovi ocjenjivačkih sudova, redom intelektualci, koje je Petar odlično honorirao, pravili su se, iako stručni u književnosti, neznalicama u povijesti. I umjesto da bukne skandal u vezi s njihovim pristajanjem na lažne Frankopane, prijepornim je postalo može li Ivan Aralica dijeliti beletrističku nagradu s Josipom Mlakićom i to u publicističkom društvu Dubravke Ugrešić, koja je naposljetku zbog Aralice odbila primiti nagradu. </p>
<p>Članovi žirija, koji su bili protiv Aralice, ulagali su svoj veto na njegov izbor, ali nisu izlazili iz dobro plaćena ocjenjivačkoga suda što ga financira jedan dobro potkožen varalica, koji se po uputama svoje majke naziva Frankopanom. Tako su svi članovi tih ocjenjivačkih sudova pristali na prekrajanje hrvatskih povijesnih činjenica, što je stvarno skandalozno.</p>
<p>Defile lažnih Frankopana pred Papom pokazuje da je ta obitelj spremna na sve - sve dotle dok joj pravna država ne stane na kraj. A lažno predstavljanje svakako je kažnjivo. Stoga treba postaviti pitanje kada će lažni Frankopani postati predmetom bavljenja hrvatskoga pravosuđa?</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="10">
<p>Bijeg postao besmislen</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Veliki intervju s odbjeglim generalom kojeg traži Haaški sud kako bi mu sudio za ratne zločine u vrijeme »Bljeska« i »Oluje«, ponovo je uzburkao duhove i podijelio Hrvatsku. Ante Gotovina, s kojim je glavni urednik Nacionala razgovarao na mjestu koje ne želi otkriti, spreman je razgovarati s haaškim istražiteljima u Zagrebu. Je li za njegov bijeg kriva sadašnja ili bivša vlast u Hrvatskoj?</p>
<p>Nekadašnji istaknuti čimbenici vladajuće HDZ-ove nomenklature, danas razasuti po raznim strankama, ali neki i dalje u toj stranci, prave se ili nevježe ili oštro zahtijevaju da današnja vlast pomogne Gotovininim odvjetnicima. Tako Ivić Pašalić (danas Hrvatski blok) kaže kako u to vrijeme nije uopće bio nadležan za tu problematiku, iako je bio član uskog tima koji je operativno odlučivao o svemu. Nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić (danas Demokratski centar) tvrdi da je bio obmanut jer su iza leđa većine u tom savjetu odluke (koje su štetile Gotovini) donijeli šefovi tajnih službi, a ako u tom društvu nije bio Pašalić, to bi moglo baciti sasvim novo svjetlo na dosadašnje tumačenje desetogodišnje HDZ-ove vladavine.</p>
<p>Današnja vlast upućuje dvije poruke: prva je da je intervju s bjeguncem u novinama države koja ga treba uloviti otežao položaj te zemlje u međunarodnim odnosima. Druga je da je Gotovina odlučio obavijestiti javnost o svojoj volji da se stavi na raspolaganje Haaškom sudu (ali u Zagrebu) stoga jer je shvatio kako ga je HDZ-ov vrh 1998. obmanuo ne omogućivši mu da kaže svoju istinu haaškim istražiteljima.</p>
<p>Treća strana (pretpostavimo li da u Hrvatskoj već postoje dvije suprotstavljene) je kroz usta glavne tužiteljice Carle del Ponte iskazala spremnost da sasluša Gotovinu ne jamčeći mu nikakvu promjenu statusa pred Haaškim sudom. Nitko Gotovini ne može jamčiti da će se domoći položaja generala Stipetića, koji se svjedočenjem izbavio od odgovornosti za ratne zločine. Poučen primjerom Tihomira Blaškića, kojeg je HDZ gurnuo u prvi plan kako bi zaštitio pozadinske igrače, Ante Gotovina je pomislio kako bi se mogao izvući igrajući na kartu razlika između dviju hrvatskih vlasti i Haaškog suda. </p>
<p>Ante Gotovina, junak i simbol strane nepravde za neke, a kočnica hrvatskog ulaska u Europu za druge, neće promijeniti svoj nedefiniran status sve dok je u bijegu. Pobjegao je jer nije htio biti žrtva HDZ-a, kaže predsjednik Mesić. Ako je intervju bilo sondiranje terena za predaju, onda rezultati sondaže govore kako je okončanje bijega jedini način da Gotovina dokaže je li nepravedno blaćen simbol ili samo nezgodan teret kojeg bi se svaka država htjela riješiti ako želi biti dijelom međunarodne zajednice.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sretne studente treba žaliti</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Senat Sveučilišta u Zagrebu vagao je svoju odluku o neupisivanju studenata na tri smjera Hrvatskih studija puna tri sata. Odluka je donesena nategnuto, no rezultat je zadovoljio sedamstotinjak studenata koji trenutačno studiraju na tim smjerovima. Rektorica je sama priznala da su u odluci prevagnuli studenti, njih nekoliko stotina okupljenih pred Rektoratom u mirnom prosvjedu, a ne politika.</p>
<p>Ipak, zbog čega je Senat, samo četiri mjeseca nakon što je donio odluku o neupisivanju studenata na studije psihologije, novinarstva i povijesti, kakvi već postoje na Filozofskom i Fakultetu političkih znanosti, promijenio svoju odluku i odobrio upis 120 studenata. Rektorica tvrdi da utjecaja politike, kojoj pred izbore sigurno nisu potrebni veći studentski nemiri, nije bilo. No, Helena Jasna Mencer priznaje jedno - na ponašanje studenata proteklih dana netko je pokušao utjecati, kao i na razvoj problematike u vezi s najmlađim fakultetom na Sveučilištu. Previše politizacije i ideologizacije, previše osobnih interesa i inata, čijom su žrtvom postali studenti. </p>
<p>A te studente, vidjelo se jasno na prosvjedu, ne zanima hoće li netko Hrvatske studije zvati hadezeovskim, nego hoće li se bar jednu godinu uspjeti u miru pripremiti za ispite. Zato su jasno rekli da na svom prosvjedu ne žele političare. Nažalost, nisu razmišljali o tome da su i neki od njihovih profesora koji su podržali prosvjed više političari nego profesori, kao ni da podršku nekih sportaša ne treba uvijek gledati kao sportsku.</p>
<p>Studente Hrvatskih studija zbog svega toga treba žaliti. Kada su se 1996. i 1998. osnivali danas sporni smjerovi, netko je bio dovoljno jak da se u tome trenutku izbori za usporedne studije na istome sveučilištu. Zato se tek kasnije otvoreno postavilo pitanje ima li potrebe da se iste diplome proizvode na dva fakulteta, ima li tržište potrebe za tolikim brojem proizvedenih novinara, psihologa i sociologa, kakva je kvaliteta tih studija, kao i kvaliteta predavača? Neki su bili toliko moćni da su ta pitanja mogli staviti pod tepih. Pitanje je koliko je moćno sadašnje vodstvo Sveučilišta da te probleme napokon riješi.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kada će hrvatski biskupi podržati hrvatski put u EU </p>
<p>Papina poruka o hrvatskom doprinosu europskoj baštini jednom kada se ujedinjenoj Europi i pridruži, važna je jer dolazi u vrijeme kada Hrvatska napokon ima prigodu prekinuti (samo)izolaciju i postati dijelom te velike ujedinjene Europe. No, poruke imaju pravi efekt samo kada se shvate i prihvate te iz njih izvuku pouke</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Samo nešto više od tjedan dana pred solunski summit, sastanak na vrhu Europske unije koji će udariti nove temelje europske politike prema regiji, Hrvatskoj ne nedostaje političke dinamike koja je u izravnoj vezi s njezinim EU-aspiracijama. </p>
<p>U Hrvatskoj je Papa, kao što je to oduvijek činio, ponovno poslao snažne poruke; Hrvatsku vidi kao članicu Europske unije, zemlju koja će svojim sudjelovanjem u velikoj europskoj obitelji pridonijeti bogatstvu velike Europe. Vjerojatno će još biti vremena za analize zbog čega je Vatikan, a posebice sam Sveti Otac, toliko pozornosti posvetio Hrvatskoj. No, Papina podrška europeizaciji Hrvatske nije uvijek bila jednostavna. Bivša vlast, uzdajući se u podršku Vatikana, nije baš mnogo marila za Papine ekumenske poruke ni za upozorenja kada se ulazilo u političke avanture koje su Hrvatsku na međunarodnom planu stajale kredibiliteta.</p>
<p>Neke od zemalja koje će za nepunih godinu postati članicama EU-a provele su referendume. Na tim referendumima u Litvi i u Poljskoj dogodio se isti scenarij. U strahu od slaboga odziva vlasti referendum produljuju na dva dana, preko vikenda. Prvog dana odaziv je bio zabrinjavajući. No, nakon nedjeljne mise na kojima su svećenici pozvali vjernike da se referendumu odazovu, brojke su se naglo popele. Tako je u Litvi referendum za EU završio s 91 posto za EU i u Poljskoj s velikih 77,5 posto.</p>
<p>U Mađarskoj su katolički svećenici godinama propovijedali da Mađari ne smiju propustiti prigodu da se udruže u veliku europsku obitelj. Poljski predsjednik Kwasniewski, predsjednik te velike katoličke zemlje u Europi, komentirajući rezultate referenduma na proeuropskoj podršci zahvalio je upravo Papi.</p>
<p>Posljednji Papin posjet Hrvatskoj trebao bi stoga biti najbolji podsjetnik i poučak dijelu hrvatskog katoličkog klera i nekih hrvatskim biskupima. Dio Crkve svjesno se svrstavao na stranu onih koji su zbog vlastitih političkih kalkulacija i još koječega tvrdili da je na djelu kriminalizacija Domovinskog rata. Dio Crkve u Hrvata stao je otvoreno u obranu onih koji su zbog ratnih zločina trebali odgovarati pred sudom. Osim toga, stalno su upozoravali kako je hrvatski nacionalni identitet zbog integracijskih procesa ugrožen.</p>
<p>Prepisivanje floskula iz bilježnica hrvatskih političara koji teško shvaćaju suvremene međunarodne procese, a posebice onaj dio koji treba odrediti hrvatsko ponašanje u tim procesima, nije išao na ruku hrvatskim nastojanjima da se uključi u integracijske procese.</p>
<p>Prije dvije godine stanje je bilo grozničavo u toj mjeri da je dovelo do zajedničkog sastanka predstavnika Europske unije s vatikanskim ministrom vanjskih poslova Tauranom. Španjolski predstavnik (tada je Španjolska predsjedavala EU-om) pred svima je pozvao Taurana da razgovara s hrvatskim biskupima i upozori ih da ne vuku pogrešne poteze. Posljednji poziv na ozbiljnost upućen je prošle godine kada je nadbiskup Bozanić otišao u Bruxelles kako bi razgovarao s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem. </p>
<p>Hrvatska, dakle, još čeka na podršku hrvatskih biskupa integracijskom procesu. Važno je naglasiti da tu podršku čeka Hrvatska, jer u Europsku uniju ne ulaze koalicije, ove ili one, već cijela država koja ima priliku dokazati svoju pripadnost Europi u sasvim konkretnim stvarima. Za početak u prihvaćanju i poštivanju propisa i zakona. Odgovornost političara, pa onda napokon i katoličkoga klera u Hrvatskoj, jest uvjeriti građane da je opcija demokracije, vladavine prava, put uspješnosti. Ako se na izborima pokaže suprotno, to znači da svi zajedno nisu obavili svoj posao. </p>
<p>Sveti Otac Hrvatskoj je i za ovog posjeta uputio važne poruke. Ključno je pitanje hoće li te poruke ostati zarobljene u tisućama medijskih izvještaja s njegova posjeta ili će one uistinu doprijeti do svih. </p>
<p>Papina poruka o hrvatskom doprinosu europskoj baštini jednom kada se ujedinjenoj Europi i pridruži, važna je jer dolazi u vrijeme kada Hrvatska napokon ima prigodu prekinuti (samo)izolaciju i postati dijelom te velike ujedinjene Europe. No, kao i sve poruke, one imaju efekta samo kada se shvate i prihvate te i iz njih izvuku pouke. Posebice onda kada je lucidni i usredotočeni Papa predsjednika Mesića odjednom pitao: Zašto kasnite za Slovenijom? Nakon Pape i njegovih poruka na redu je Hrvatska. Među ostalima i hrvatski biskupi.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hrvatska između američkog čekića i europskog nakovnja </p>
<p>Hrvatska je pod američkim pritiskom na najmanje dva područja: da ne izručuje američke građane Međunarodnom kaznenom sudu i da pristane na uvoz genetski modificiranih organizama / Proizvodnju frankensteinovske hrane najefikasnije bi mogli obuzdati oni koji su najpogođeniji - američki potrošači </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>Hrvatska je pod američkim pritiskom na najmanje dva područja: da ne izručuje američke građane Međunarodnom kaznenom sudu (MKS) i da pristane na uvoz genetski modificiranih organizama (GMO). Našla se, zapravo, u neugodnom položaju, između čekića i nakovnja, jer su Europska unija i Sjedinjene Države u oba slučaja suprotstavljene. </p>
<p>No, dok je vrlo mala mogućnost da ćemo uopće doći u prigodu odlučivati o izručivanju nekog Amerikanca MKS-u, s genetski preinačenom hranom će se suočavati većina stanovništva (Hrvatska uvozi hrane za milijardu dolara godišnje) i svi bi trebali biti životno zainteresirani kako će se regulirati odnos prema GMO-u. </p>
<p>Od ukupno genetski obrađene hrane u svijetu, SAD proizvodi 70 posto i za to koristi više od 96 milijuna hektara zemlje. Za razliku, u EU nastaje samo 0,03 posto GMO-a, iako je podjednako velik proizvođač hrane. Odlučno se opire američkoj politici na tom području i pet godina je odgađala odobrenje za genetski preinačene proizvode. Američka administracija protivi se moratoriju, poziva se na slobodu potrošača i traži da se njima prepusti odluka hoće li kupovati i koristiti takvu hranu. </p>
<p>U igri su, naravno, golemi profiti. Trgovinski predstavnik SAD-a Robert Zoellick iznosi da su Amerikanci prošle godine - uz svoju potrošnju - izvezli poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 53 milijarde dolara, čemu treba dodati još 78 milijardi od pomoćnih aktivnosti poput prerade, pakiranja, prijevoza i financija. Pritom gube najmanje 300 milijuna dolara godišnje zato što Europljani ne žele GMO, a gubitak se umnožava jer se za Europljanima povode Indija, Kina, Japan i još neke države. </p>
<p>Čak su i neke siromašne afričke zemlje, poput Zambije, Zimbabvea i Mozambika, prošle godine odbile američku humanitarnu pomoć u kojoj je bila GMO hrana. Namibija ne želi od Južne Afrike kupovati genetski obrađeni kukuruz jer se boji da će ugroziti izvoz govedine u Europu. </p>
<p>Spor SAD - EU dospio je pred Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Washington tvrdi da EU krši pravila slobodne trgovine. Uz SAD je 12 država, u pravilu velikih izvoznica hrane, poput Kanade i Argentine. Dokazuju da je svijet na pragu revolucije u poljoprivredi, da uz pomoć znanosti i genetskog inženjeringa poljoprivredne kulture mogu postati otpornije na bolesti, štetočine i sušu, da su proizvodi veći, jači, ljepši, dugotrajniji i jeftiniji, da se prinosi povećavaju, a troškovi smanjuju. Ukratko, GMO spašava od gladi i siromaštva. </p>
<p>Protivnici dokazuju da bi genetski preinačena hrana mogla biti opasnija od nuklearnog oružja. Hranu proizvedenu stavljanjem humanoga gena u životinje, ribljega gena u rajčicu ili gena insekta u krumpir nazivaju frankensteinovskom, prema liku iz starog filma o umjetno stvorenom, opasnom, monstrumu. Uistinu, dobila se, primjerice, govedina s mirisom ribe ili rajčice lijepa izgleda, sve jednake i svježe nekoliko tjedana, ali zapravo stare i bez ukusa. </p>
<p>EU se brani pozivanjem na pravila WTO-a koja, istina, nalažu da sve zemlje moraju dopustiti uvoz stranih proizvoda, ali - kako se također kaže u tim pravilima - pod uvjetom da ti proizvodi ne ugrožavaju zdravlje ljudi, životinja i biljaka. </p>
<p>Čak i najvjerniji američki saveznik u Europi, Britanija, u ovom je slučaju na strani EU-a. Tome je pomoglo i neugodno iskustvo s kravljim ludilom. U toj zemlji upravo se, na poticaj s vrha, javno raspravlja treba li dopustiti proizvodnju i korištenje genetski preinačene hrane. Jer, svima je, kao i američkim proizvođačima GMO-a, potpuno jasno da posebne oznake ili izdvojena prodaja genetski preinačene hrane - što će se uvesti i u Hrvatskoj - zapravo malo znači. Otprilike, poput oznaka da su cigarete opasne za zdravlje. K tome, ako kupac, zahvaljujući oznaci, izbjegne neki genetski preinačeni proizvod, dobit će neki njegov ekstrakt kao dodatak primjerice keksima, čokoladi ili nekom namazu. </p>
<p>Proizvodnju frankensteinovske hrane najefikasnije bi mogli obuzdati oni koji su najpogođeniji - američki potrošači. Unatoč protivljenju snažnih lobija poljoprivredne industrije, 13 od 50 saveznih država zahtijeva precizno označavanje genetski preinačene hrane. Ministarstvo poljoprivrede upravo je objavilo strože propise za eksperimentalno korištenje GMO-a u proizvodnji lijekova i industrijskih kemikalija. </p>
<p>Naime, farmaceutski divovi su najavili da će - zahvaljujući biotehnologiji - proteine za lijekove uskoro proizvoditi znatno jeftinije i u većim količinama te cjepiva koja će se moći uzimati oralno, s hranom, umjesto injekcijama. </p>
<p>Protivnici »eksperimenta« strahuju da bi takvi proizvodi mogli ući u najširu potrošnju, ugroziti zdravlje ljudi i na kraju izazvati goleme troškove liječenja. Već se dogodilo da je kukuruz s farmaceutskim dodatkom bio pomiješan s hranom, a bilo je i smrtnih slučajeva izazvanih lijekovima proizvedenim biotehnološki. Ministarstvo stoga predviđa češće inspekcije, a od proizvođača traži da biljke namijenjene farmaceutskoj industriji sadi odvojeno, podalje od ostalih usjeva, da se siju i ubiru posebnom opremom i čuvaju u odvojenim skladištima. </p>
<p>Zaštitnici okoliša i potrošača zahtijevaju da se ta eksperimentalna proizvodnja sudski zabrani. I pitaju: ako je genetski preinačena hrana bezopasna, kako se tvrdi, čemu spomenuti oprez?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="14">
<p>Vjeru previše živimo na razini manifestacije i folklora</p>
<p>Ovih se dana od zagrebačkog nadbiskupa msgr. Bozanića, predsjednika HBK, pa sve do »posljednjeg« svećenika, moglo čuti kako se od Pape očekuje da dadne smjernice za život Crkve i društva. Kakve bi te smjernice mogle biti? Što bi to Papa mogao novo reći? Ništa, dakako. Ono što on, kako to rimokatolički vjernici vjeruju, kao Isusov namjesnik na zemlji, može reći, mogu biti samo Isusove riječi kako nam ih prenose evanđelja. Ništa više i ništa manje / Kad bi Papin posjet poslužio kao poticaj da se riječ Božja, kakvu nalazimo zapisanu u Pismu, živi u našoj svakodnevici, posjet bi ispunio očekivanja. Što je to što bi Papa mogao reći, a da to nije rekao Krist? Kakve su to »nove smjernice«? Kakva je to »nova evangelizacija«? </p>
<p>GIORGIO GRLJ</p>
<p>Papu se čekalo, Papa je bio, Papa je govorio, s ljudima se susretao, Papa je otišao. Oduševljenje (ma kako iskreno i intenzivno bilo) splasne, izgovorene riječi odnese vjetar, mnoštvo se raziđe, bine demontiraju, svjetla pogase.</p>
<p>Što je ostalo, pitaju se neki.</p>
<p>Neki će Papine riječi iščitavati i nakon njegova odlaska. Većina ipak neće. Vjerojatno će biskupi razmišljati o tome kako da Papine poruke dođu do uma i srca svih ljudi. I onih koji su na misama bili i onih koji su ih pratili posredovanjem HTV-a, i onih do kojih uopće nisu doprle Papine riječi. </p>
<p>Hoće li se provesti anketa s jednostavnim pitanjem: »Navedite barem tri misli koje ste zapamtili iz Papinih homilija.«</p>
<p>Ovih se dana od zagrebačkog nadbiskupa msgr. Bozanića, predsjednika HBK, pa sve do »posljednjeg« svećenika, moglo čuti kako se od Pape očekuje da dadne smjernice za život Crkve i društva. Kakve bi te smjernice mogle biti? Što bi to Papa mogao novo reći?</p>
<p>Ništa, dakako. Ono što on, kako to rimokatolički vjernici vjeruju, kao Isusov namjesnik na zemlji, može reći, mogu biti samo Isusove riječi kako nam ih prenose evanđelja. Ništa više i ništa manje. </p>
<p>Pa gdje je onda problem? </p>
<p>Problem je u tome što vjeru previše živimo na razini manifestacije i folklora, a premalo u osobnom predanju vrijednostima kraljevstva Božjega. Od dana kad je i Rimokatolička crkva dopustila čitanje Biblije svojim vjernicima, Isusova je poruka u svoj njenoj jednostavnosti i sili dostupna svakome. Svakako, Papin dolazak može biti poticaj više da se ta poruka živi.</p>
<p>Kad bi Papin posjet poslužio kao poticaj da se riječ Božja, kakvu nalazimo zapisanu u Pismu, živi u našoj svakodnevici, posjet bi ispunio očekivanja. </p>
<p>Što je to što bi Papa mogao reći, a da to nije rekao Krist? Kakve su to »nove smjernice«? Kakva je to »nova evangelizacija«?</p>
<p>Postoji samo jedan smjer, to je put Isusa Krista, postoji samo jedna evangelizacija, a ona je stara koliko i Isusova poruka. Evangelizirati narod koji za sebe tvrdi da je vjernički narod, a u društvenoj, obiteljskoj i osobnoj svakodnevici se to malo vidi, to se zove jednostavno »evangelizacija«. To je Isusova poruka koju je apostol Petar ponovio na dan kad se Duh izlio s nebesa: »Obratite se!« (Djela 2,38).</p>
<p>Zar Papa kaže nešto novo kad podsjeća na Pavlove riječi da je plod Duha ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost (Gal 5,22 - 23)? Zar je zato valjalo čekati Papin dolazak? Zar papa kaže nešto novo kad poziva na poštenje, na stavljanje općeg dobra iznad vlastita dobra (Dubrovnik), na svetost kao program življenja u svakodnevici (Osijek)? Zar je zato valjalo čekati Papin dolazak? Zar to nije Božji poziv njegovu narodu još dok je pustinjom hodio: »Budite sveti, jer sam ja svet!«</p>
<p>(Lev 11,45) ili pak Isusov poziv u propovijedi na Gori: »Budite, dakle, savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski« (Mt 5.48).</p>
<p>Danas svaki vjernik, a i onaj koji to još nije, ima prigodu susresti se s tom Božjom riječi kao izvorom trajna nadahnuća. Postoji mnogo prijevoda Biblije, može se kupiti u svakoj knjižari, mnoge se organizacije bave besplatnom distribucijom Biblija. </p>
<p>Nitko nema ispriku da mora čekati Papin dolazak, da bi doznao što mu je činiti. Ovaj veliki čovjek drhtava tijela vjerojatno više neće posjećivati Hrvatsku (makar se s njim nikad ne zna).</p>
<p>Znači li to da će hrvatski vjernički puk ostati bez smjerokaza? Ne, sam će Papa na misi u Rijeci na to odgovoriti kad se obraća roditeljima i kaže da vode svoju djecu Isusu. Isus je i model življenja i nadahnuće i put i život. </p>
<p>Tko Isusu stremi neće ostati bez svjetla, neće hodati po mraku. Papa, posebno ovaj papa, neumorno to svjedoči. I ne samo svjedoči nego u krhkosti svojega tijela utjelovljuje onu istu misao koju je apostol Pavao rekao: »Sve mogu u onome koji mi daje snagu.« </p>
<p>Ne vjerujem da Papa svojim putovanjima kani pozornost puka svratiti na sebe (iako bi se po skandiranju: »Mi smo Papini, Papa je naš«, mogao steći takav dojam). On je Kristov svjedok. On naviješta Krista. U onoj mjeri u kojoj svaki čovjek bude putokaz Kristu bratu čovjeku, on je ispunio svoje zemaljsko poslanje. Kako Papa, tako i svaki čitatelj ovih redaka. Svaki na svoj, ništa manje vrijedan način.</p>
<p>Bibliju, dakle, treba uzeti i s police gdje je dosad skupljala prašinu u ruke, pa u um, pa u srce, pa u djelo. Vrlo ćemo brzo prepoznati da Papa reče samo ono što je Isusovo. Kako je tu i program i snaga da se program živi.</p>
<p>Autor je predsjednik Skupštine Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sramotno je, znajte, gospodo saborski zastupnici, donijeti takav zakon i ustrajati u njegovoj primjeni</p>
<p>Prečesto smo svjedoci rasprava na razini tržnice, opomena, pa čak i fizičkog odstranjivanja iz sabornice. Prečesto je otužno gledati praznu sabornicu, prečesto se odgodi glasovanje, jer nema kvoruma?! Možda sabornici bolje služe narodu u saborskim kafićima ili pri obavljanju svojih privatnih poslova. Ali ne vjerujem da itko od saborskih zastupnika izostane »s kvoruma« pri uzimanju »zasluženih«, za hrvatske uvjete enormnih, plaća / Što bi nakon tri i pol godine? Sjaši Kurta da uzjaši Murta! Ubrzo starih automobila ni za lijek. Njih i bicikle zamijenili su BMW-ovski, audijevski i mercedesovski konji. S takvim konjima lakše je služiti narodu, ali atmosfera Kurta i Murta i dalje osta u sabornici i oko sabornice. Istini za volju nešto korigiraše svoje, za hrvatske gospodarsko, socijalno, mirovinske uvjete enormne plaće, a sve ostalo u stilu »kokošinjca« i »lude kuće«, Kurta i Murta</p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>Dok je (za nas vjernike) Sveti Otac Ivan Pavao II. obilazio obalni dio Hrvatske, s kratkotrajnim skokom u hrvatsku žitnicu, ravnu Slavoniju, političke sjekire privremeno su pospremljene. Sve se nekako osjećalo u zraku političko zatišje. Uostalom, zvizdan prži, prži, i to nemilosrdno.</p>
<p>Ali dani su boravka Svetog Oca u Hrvatskoj proletjeli, a mi se vraćamo našoj političkoj, gospodarskoj, socijalnoj, mirovinskoj i svakoj drugoj svakidašnjici. Jer netko mora na sušom spržene njive, netko u imalo ugodnu atmosferu staja pri 35 stupnjeva Celzijevih u hladu, netko u škole, vrtiće... netko na crte međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. A netko mora čak i u zastupničke klupe.</p>
<p>E baš je o tim ljudima, koji sjede u zastupničkim klupama ove moje, naše Hrvatske, riječ u ovom osvrtu.</p>
<p>U prošlih dvanaest godina hrvatske državne samostalnosti naslušali smo se političke demagogije. Svim našim bajnim sabornicima puna su usta naroda i služenja tom istom narodu. Hrvatski narode, daj povjerenje meni i mom društvu, političkoj opciji moje stranke i znaj, za nekoliko mjeseci poteći će med i mlijeko u Hrvatskoj.</p>
<p>A kako bi u stvarnosti?</p>
<p>Čast iznimkama ali, sabornica, često nalikuje na »kokošinjac« i na »ludu kuću«. Prečesto smo svjedoci rasprava na razini tržnice, opomena, pa čak i fizičkog odstranjivanja iz sabornice. Prečesto je otužno gledati praznu sabornicu, prečesto se odgodi glasovanje, jer nema kvoruma?! </p>
<p>Možda sabornici bolje služe narodu u saborskim kafićima ili pri obavljanju svojih privatnih poslova. Ali ne vjerujem da itko od saborskih zastupnika izostane »s kvoruma« pri uzimanju »zasluženih«, za hrvatske uvjete enormnih, plaća.</p>
<p>Promjene, uzvikivala je oporba u jesen, zimu 1999. godine. Promjene, tražio je znatan dio hrvatske javnosti tih mjeseci, tjedana i dana. Izaberite nas, odmah ćemo obaviti reviziju pretvorbe, pozatvarati kriminalce, vratiti ukradene milijarde iz inozemstva, vratiti umirovljenicima mirovine, a u najskorije vrijeme otvorit ćemo dvjesto tisuća novih radnih mjesta, grmjeli su neki.</p>
<p>I bi promjena! </p>
<p>Odjednom pred Banskim se dvorima pojaviše neki drugi ljudi u starim automobilima, a neki čak i biciklistički raspoloženi. Neka vidi narod da je izabrao one koji doista hoće služiti narodu.</p>
<p>I što bi nakon tri i pol godine? Sjaši Kurta da uzjaši Murta! </p>
<p>Ubrzo starih automobila ni za lijek. Njih i bicikle zamijenili su BMW-ovski, audijevski i mercedesovski konji. S takvim konjima lakše je služiti narodu, ali atmosfera Kurta i Murta i dalje osta u sabornici i oko sabornice. </p>
<p>Istini za volju nešto korigiraše svoje, za hrvatske gospodarsko, socijalno, mirovinske uvjete enormne plaće, a sve ostalo u stilu »kokošinjca« i »lude kuće«, Kurta i Murta.</p>
<p>Dapače, Kurta i Murta se dosjetiše da bi izmanipulirana javnost uskoro opet mogla tražiti promjene, te odlučiše donijeti Zakon prema komu su svi građani države Hrvatske jednaki s tim što su ipak neki jednakiji i baš su jednakiji građani oni iz »kokošinjca«, iz »lude kuće«. Uostalom, koja druga grupa građana, koja profesija, udruga može donijeti zakon, propis, odluku, da bude jednakija od svih drugih?</p>
<p>I tako narodni zastupnici na sjednici Hrvatskog državnog sabora održanog dne 24. svibnja 2000. donesoše Zakon, kojim su oni jednakiji po svojim pravima od 99,999 posto građana hrvatske države. </p>
<p>Kakve zasluge za državu i narod imaju neurokirurzi (koji otvaraju ljudske glave), kardiokirurzi (koji operiraju ljudsko srce), sveučilišni profesori, policajci koji čuvaju red i mir, love najopasnije kriminalce? Ma tko su graničari, carinici, pomorci, ratari i stočari, učitelji, profesori, odgajatelji, tete u vrtićima, čistači ulica? Sve su to građani nejednakiji u odnosu prema zaslužnijima, riječju, manje vrijedni u odnosu prema zastupničkoj kasti?</p>
<p>Zbog »silnih« zasluga narodni zastupnici trebaju deset godina manje staža od nas preobičnih smrtnika, da bi ostvarili svoje povlaštene mirovine od oko dvanaest tisuća kuna na mjesec. Ne zanima me praksa u drugim državama, zanima me i zabrinjava stanje u mojoj državi. Sramotno je, gospodo zastupnici, donijeti takav zakon i ustrajati na njegovoj primjeni dok stotine tisuća hrvatskih umirovljenika imaju mirovinu nižu od 1200 kuna. </p>
<p>Sramotno je da odgojiteljica, koja je punih trideset pet godina čuvala, odgajala i učila (i to veoma uspješno) djecu u vrtiću ode u mirovinu i ostvari 1860 kuna na mjesec. Budući da ima dvoje nezaposlene djece, traži nekoga od povlaštene kaste kome bi čistila stan!</p>
<p>Zbog kokošinjca, lude kuće, madraca, praznih klupa, nedostataka kvoruma, rasprava na razini tržnice, opomena, fizičkog odstranjivanja iz sabornice, hrvatske »agresije« na BiH, a naročito radi takvoga sebezaštićujućeg zakona političar u Republici Hrvatskoj je postao najunosnije i najomraženije zanimanje.</p>
<p>Za boravka Svetog Oca u Republici Hrvatskoj privremeno ste gospodo političari bili u drugom planu. </p>
<p>Sada kada je moralni stožer ovoga i ovakvog svijeta napustio našu obalu, krenite svojom političkom demagogijom uvjeravati, ovaj hrvatski puk, da ste baš vi (imenom i prezimenom) oni koji će zaposliti četiristo tisuća nezaposlenih, vratiti otete mirovine, zaustaviti odljev hrvatske mladeži, zahuktati hrvatski izvoz, preporoditi domaću poljoprivredu, kako ne bismo i dalje trošili milijardu dolara na godinu za uvoz poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Možda bi bilo dobro ispričati se hrvatskom puku što, eto, niste stigli u ovom mandatu obaviti reviziju pretvorbe, pozatvarati sve kriminalce i vratiti ukradene milijarde, ali očito ste »zaslužili« još jedan mandat, pa ćete to sve sigurno učiniti u sljedeće četiri godine. </p>
<p>A ti, hrvatski puče, žao nam je što ne shvaćaš kako mnogo bolje živiš. </p>
<p>Uvjerit ćemo te mi u tu činjenicu samo »meni« i »mojoj« političkoj opciji podari još jedan mandat. I ne budi sitničav, hrvatski puče, ma zaboravi »onaj« Zakon. Nisu to Bog zna kakve povlastice.</p>
<p>Samo kome i je li ikome od postojećih vjerovati i dati svoj glas?</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zjapeća praznina zakona koji ne prepoznaju nijedan oblik spolno specifičnih povreda ljudskih prava žena</p>
<p>Bez obzira na političko uređenje, univerzalna je društvena činjenica da su muškarci ona društvena grupa koja nužna ograničenja individualnih prava svojih pripadnika kompenzira društvenom moći da prema svojoj volji postupa sa ženama, da ih kontrolira i/ili određuje što će one biti ili neće biti, što će one raditi ili neće raditi. Žene su u društvu potlačene i diskriminirane još prije nego što na njegovu scenu stupa zakon i bez izravnog akta države, često u okvirima intimnosti obitelji i svakodnevnog života, stoga im ustav i pozitivni zakoni nisu mogli jamčiti ono što nikada nisu imale - građansku jednakost / Od samog početka borbe za svoju građansku jednakost žene su zahtijevale promjenu zakona, jer su u tome vidjele jedan od putova društvene promjene... Iako je radna skupina Ministarstva rada i socijalne skrbi svim sredstvima nastojala obezvrijediti i diskvalificirati izvanparnični postupak koji je ekspertna grupa O-ZONE predvidjela za donošenje mjera zaštite, u novi zakon su ga ipak uveli na velika vrata za slučajeve povreda prava djeteta uključujući u njih i povrede od članova obitelji</p>
<p>KATARINA VIDOVIĆ</p>
<p>Nisam normativni optimist, priznala je saborska zastupnica SDP-a Milanka Opačić u jednoj medijskoj raspravi o obiteljskom nasilju koje su uslijedile nakon što je Magali Boers Čučić hrabro istupila u javnost i svjedočila o maltretiranju kojem ju je godinama izvrgavao njezin muž Ljubomir Čučić.</p>
<p>Zastupničino priznanje vrlo neugodno iznenađuje, ako znamo da je pred Hrvatskom najvažniji dio procesa pristupanja EU - usklađivanje postojećih i donošenje novih zakona (njih oko 50). Zamislimo samo da jedan od odgovora hrvatske administracije na onih nekoliko tisuća pitanja koje će nam EU postaviti bude da smo, ne samo uskladili svoje zakone s europskima, nego smo štoviše donijeli najbolje zakone, ali ne možemo postići ništa, jer se oni ne provode.</p>
<p>Budući da je tako nešto nemoguće u Europi - tamo se, naime, zakoni donose da bi se primjenjivali, a ne zbog dobrog dojma - vrata bi nam zalupili pred nosom. Toliko o Europi.</p>
<p>Što se nas tiče, kada zastupnica SDP-a kaže »...jer mi možemo donijeti najbolje zakone, ali ako žena šuti i trpi, ne može se postići ništa« (Nacional, 27. svibnja), u tome jasno prepoznajemo parafrazu one poznate i ad nauseam ponavljane formule kojom se komunistički režim pravdao kad je bio uhvaćen u proturječju između ideologije i zbilje - »sustav je dobar, treba mijenjati ljude«. </p>
<p>Ali unatoč neprestanim nastojanjima režima da promijeni ljude (često ne birajući pritom sredstva), sustav je propao. I to ne samo zato što je bio loš, nego prije svega zato što nije bio demokratičan - država je bila jednopartijski instrument diktata cjelokupna načina života (apsurdan život u slobodi i jednakosti prema diktatu).</p>
<p>Odbacujući totalnu i totalitarnu dominaciju 1990. smo se opredijelili za demokraciju utemeljenu na liberalnoj doktrini koja u svom izvornom obliku slobodu građana vidi kao odsutnost bilo kakve intervencije sa strane ili odozgo (tzv. negativno određenje slobode). </p>
<p>Jedna od najvažnijih funkcija liberalne države je da onima koje priznaje svojim građanima osigura uvjete za ostvarenje njihovih sloboda tako što se brine da ih se ne ugrozi. O tome da ih se ne ugrozi isto takvim slobodama drugih, brinu se sami građani.</p>
<p>I dok je totalitarni režim smatrao da se sloboda i jednakost društvu moraju nametnuti i održavati diktaturom, liberalni počiva na postavci da je društvo slobodno i jednako prije svake državne intervencije.</p>
<p>Ta se dva međusobno suprotstavljena politička uređenja ipak po nečem nisu razlikovala: oba su sebe smatrala ozbiljenjem slobode i jednakosti i u oba je postojala povijesno ukorijenjena i društveno zajamčena dominacija muškaraca nad ženama. </p>
<p>Naime, bez obzira na političko uređenje, univerzalna je društvena činjenica da su muškarci ona društvena grupa koja nužna ograničenja individualnih prava svojih pripadnika kompenzira društvenom moći (tzv. pozitivnim određenjem slobode) da prema svojoj volji postupa sa ženama, da ih kontrolira i/ili određuje što će one biti ili neće biti, što će one raditi ili neće raditi.</p>
<p>Žene su u društvu potlačene i diskriminirane još prije nego što na njegovu scenu stupa zakon i bez izravnog akta države, često u okvirima intimnosti obitelji i svakodnevnog života, stoga im ustav i pozitivni zakoni nisu mogli jamčiti ono što nikada nisu imale - građansku jednakost. </p>
<p>U povijesti su žene bile i još su sustavno ekonomski izrabljivane, zlostavljane, izvrgnute seksualnu ponižavanju i povređivanju.</p>
<p>Izvrgnute fizičkoj nesigurnosti, uskraćena im je javna riječ, kultura i zastupanje vlastitih interesa, žene su bile i jesu marginalizirane i isključene iz javnog života, bez dostojanstva, poštovanja, vjerodostojnosti i resursa. Muškarci većinom nisu trpjeli tretman te vrste, osim ako nisu bili, na primjer, Crnci (u nas Romi) ili homoseksualci. </p>
<p>Sustavna nejednakost muškaraca i žena očituje se, dakle, u izvrgnutosti žena spolnom nasilju čime je definitivno određen njihov status, ali i u djelovanju države koja de jure sankcionira nasilje, a de facto dopušta muškarcima da ga protiv žena prakticiraju u širokim razmjerima. </p>
<p>Od samog početka borbe za svoju građansku jednakost žene su zahtijevale promjenu zakona, jer su u tome vidjele jedan od putova društvene promjene.</p>
<p>Ali to nisu činile iz vjere da samo zakoni mogu donijeti revoluciju nego iz svoje odlučnosti da »ostave trag, učine spolnu jednakost nečim normalnim, da žive u društvenim uvjetima koji odražavaju i potiču njihove aspiracije umjesto da ih potiskuju i gase, da žive u poštovanosti i sigurnosti umjesto u nedostojanstvu i teroru, da redefiniraju društvene standarde na sliku svojih vrijednosti, da u punoj mjeri sudjeluju u svom vremenu, da spase svoj život i život generacija koje dolaze«, kako je to jednom napisala Catharine A. MacKinnon. </p>
<p>Spolno nasilje postalo je u nas društveno vidljivom pojavom zahvaljujući pojedinkama i grupama koje su pomogle ženama, a prije svega nakon brojnih neanonimnih i anonimnih svjedočenja samih preživjelih žena. Vidljivom je postala i zjapeća praznina naših zakona koji ne prepoznaju nijedan oblik spolno specifičnih povreda ljudskih prava žena.</p>
<p>Demokratizacija društva omogućava, međutim, ženama da artikuliraju zahtjev za priznanjem svojega punopravnoga građanskog statusa, a to znači da se Ustavom zajamčeno pravo na jednakost i pravo na slobodu od zlostavljanja interpretiraju na način koji uvažava konkretnu zbilju žena. </p>
<p>To je, uostalom, postalo i međunarodna obveza naše zemlje nakon što je potpisana tzv. Pekinška platforma - završni dokument UN-ove Konferencije o ženama (1995).</p>
<p>Osnivanjem Vladina Povjerenstva za jednakost spolova (danas - za ravnopravnost spolova) stvoren je institucionalni mehanizam za promicanje jednakosti žena, a reforma zakona postala je ključni čimbenik u ostvarenju tog zadatka. </p>
<p>Opremljene jedinstvenim i mukotrpno stečenim iskustvom i znanjem, nadahnute dostignućima feminističkog pokreta u drugim dijelovima svijeta, mi u O-ZONI (nevladinoj organizaciji koja se bavi problematikom nasilja prema ženama) neprekidno smo bile uključene u rad Povjerenstva predlažući politike i zakone koji odgovaraju na potrebu žena za društvenom jednakošću.</p>
<p>Polazeći od toga da su žene društveno nejednake i da ne postoji neko zamišljeno stanje ravnopravnosti od kojeg su muškarci i žene jednako udaljeni, odnosno da u društvu postoji hijerarhija, a ne simetrična neravnopravnost, predložile smo (još 1996.) da se prema modelu Ustavnog zakona o pravima manjina donese zakon o jednakosti žena. </p>
<p>Tim bi se zakonom odbacila ekvidistanca prema statusu muškaraca i žena (lažna neutralnost i objektivnost prava), a ideja o jednakosti ljudi bila bi potvrđena.</p>
<p> Zatim smo tražile (2000.) da se svi spolno specifični zločini, u kontinuumu od obiteljskog nasilja, silovanja, uhođenja, napastovanja na radnom mjestu, i seksualnog ropstva, tretiraju kao kaznena djela protiv integriteta i jednakosti žena za čiji progon i kažnjavanje je odgovorna država. </p>
<p>Zaštićenim bi vrijednostima postali integritet i jednakost žena, a ne, kao sada, spolno ćudoređe i institucije braka i obitelji (nepobitna je činjenica da brak i obitelj kao institucije opstaju unatoč tomu što se u njima masovno zlostavljaju žene i djeca).</p>
<p>I na kraju, predložile smo da se kao oblik građansko-pravnog instrumentarija u Obiteljski zakon uvede izvanparnični postupak za brzu i učinkovitu zaštitu oštećenih nasiljem. To rješenje omogućava ženama da se obrate sudu svaki put kad su njihova građanska prava i slobode povrijeđeni i da traže sudsku zaštitu, te ispunjenje zahtjeva za odštetom. Umjesto da budu pasivni objekti u svojstvu (većinom nevjerodostojnih) svjedokinja u prekršajnim i kaznenim postupcima (o čijem pokretanju same ne odlučuju), povrijeđene bi žene u rukama imale zakon koji radi za njih. </p>
<p>Nijedan od tih prijedloga nije, međutim, prihvaćen. Otpor članova radne skupine Ministarstva rada i socijalne skrbi za izradu Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Obiteljskog zakona bio je toliko snažan da su čak povukli Nacrt iz daljnje procedure, kad im je postalo jasnim da Sabor preporučuje prihvaćanje prijedloga ekspertne grupe O-ZONE. </p>
<p>Radije su se zajedno s ministrom odlučili na pisanje novoga obiteljskog zakona i najaviti izradu »posebnog zakona o obiteljskom nasilju«.</p>
<p>Nakon više od godine dana napisan je i u parlamentarnu proceduru poslan novi obiteljski zakon. U njemu je od obiteljskog nasilja ostalo samo nasilje prema djeci, a izbačeno ono što se predominantno ticalo žena. </p>
<p>Iako je radna skupina Ministarstva rada i socijalne skrbi svim sredstvima nastojala obezvrijediti i diskvalificirati izvanparnični postupak koji je ekspertna grupa O-ZONE predvidjela za donošenje mjera zaštite, u novi zakon su ga ipak uveli na velika vrata za slučajeve povreda prava djeteta uključujući u njih i povrede od članova obitelji.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju) Autorica je sociologinja, članica O-ZONE.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="17">
<p>Sindikat: Inspekcija je trebala vratiti radnika na posao</p>
<p>Direktor Darko Borovina prekršio je članak 145. ZOR-a, jer nije vratio radnika na posao u roku od osam dana iako se sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća nije složio s otkazom, a radnik je podigao tužbu kojom traži ocjenu opravdanosti otkaza</p>
<p>»Iako su prošla već dva tjedna od nadzora obavljenog u Gradskim grobljima, inspekcija rada još nam, ni usprkos našem stalnom traženju, nije dostavila službeni zapisnik o tome. Dobili smo samo neslužbeni dopis u kojemu piše da su sve naše tvrdnje o nezakonitom davanju otkaza voditelju nabave Davoru Ožvaldu istinite. No dodaje se da inspekcija ne može radnika vratiti na posao«, kaže Želimir Hercigonja, pravni savjetnik Sindikata komunalnih radnika, na čiji je zahtjev inspekcija rada i obavljena još 27. svibnja.</p>
<p>Iako u inspekciji rada tvrde da nisu nadležni za vraćanje otpuštenog radnika na posao pa ga upućuju na sudski proces, Želimir Hercigonja tvrdi da je inspekcija trebala narediti direktoru da radnika vrati na posao.</p>
<p> »U članku 22. Zakona o inspekciji rada piše, da inspekcija u osobitim slučajevima može primijeniti materijalne propise (Zakon o radu) kako bi zaštitila radnika od samovolje poslodavca«, tvrdi Hercigonja. </p>
<p>Direktor Darko Borovina je, objašnjava pravni savjetnik, direktno prekršio članak 145, stavak 8 Zakona o radu, koji kaže da se radnika u roku od osam dana vraća na posao u slučaju kada se sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća nije složio s otkazom i ako je radnik podigao tužbu kojom traži ocjenu opravdanosti otkaza. Sve je to u Ožvaldovu slučaju napravljeno. </p>
<p>»Ako je čak i htio maknuti Ožvalda iz tvrtke, direktor ga je prvo morao vratiti na posao, a zatim tražiti od suda dopuštenje da ga suspendira do okončanja sudskog spora, koji inače zna potrajati i do pet godina. Ožvald bi za trajanja spora primao djelomičnu plaću«, kaže Hercigonja i naglašava da je ponašanje direktora Borovine »autokratsko, drsko i nasilničko, jer nimalo ne poštuje Zakon o radu, koji je za radne odnose Biblija«.</p>
<p>»Afera Gradska groblja« počela je još u siječnju, kada je voditelj nabave i prodaje Davor Ožvald prijavio direktora Gradskih groblja Odboru za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, zbog, , kako je naveo, sklapanja nepovoljnih ugovora. Time je, tvrdi dalje Ožvald, direktor oštetio to poduzeće za više od milijun kuna. Nakon samo mjesec dana direktor je Ožvaldu dao prvo premještaj, a zatim i izvanredni otkaz.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mladi par oporavlja se od udara groma</p>
<p>Dvoje mladih koji su u ponedjeljak navečer preživjeli udar groma, oporavljaju se u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice. M. B. (24) i B. M. (20) ozlijeđeni su u nevremenu koje je pogodilo Zagreb. Za vrijeme grmljavine i jakog pljuska zatekli su se ispod stabla u blizini Lida na Jarunu. Udar groma u drvo, koji ih je odbacio u stranu, nanio im je ozljede koje sada saniraju liječnici u bolnici u Vinogradskoj. »Mladić i djevojka smješteni su u Klinici za unutarnje bolesti i dobro se oporavljaju. Velika je sreća što su preživjeli ovako teški udar groma«, rekla nam je dr. Vesna Degoricija.</p>
<p> Kola hitne pomoći dovezla su mladi par u ponedjeljak navečer oko 21.30 u KB Sestre milosrdnice gdje se za njih pobrinuo dežurni liječnik dr. Zdravko Babić.</p>
<p> Dr. Degoricija je istaknula da je u ovakvim slučajevima najvažnije to što su pacijenti dovezeni na vrijeme i da im je pružena odgovarajuća medicinska skrb. </p>
<p>Prema njezinim riječima, njima će trebati barem nekoliko dana da se oporave od nesvakidašnjeg šoka koji su doživjeli. Kako saznajemo par su u utorak ujutro posjetili i njihovi roditelji.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Udvostručen broj nesreća</p>
<p>Iz Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva poručuju da sve kvarove u zgradama, bez obzira na njihov uzrok, građani mogu prijaviti na brojeve Hitnih intervencija 4829 425 i 4829 420</p>
<p>Nevrijeme praćeno grmljavinom zahvatilo je u ponedjeljak u večernjim satima područje grada Zagreba, točnije, njegov središnji i zapadni dio. Udari gromova, jak vjetar i oborine ponovno su rušili stabla, uzrokovali iskakanje električnih sklopki odnosno nestanak električne energije, zastoj tramvajskog prometa te povećan broj prometnih nesreća. </p>
<p>Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda doznajemo kako su takve vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine. Što se količine oborina tiče, na Griču je izmjereno 31, Maksimiru 20 a na Plesu 7 litara kiše po četvornom metru površine. Krajem tjedna, uz temperature i više od 35 stupnjeva Celzija, možemo očekivati nove oborine, najavio je dežurni meteorolog. </p>
<p>Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe izašli su tijekom večeri na intervencije čak 14 puta. »Iz šest podrumskih prostorija crpili smo vodu a uklonili smo i osam stabala«, rekao je dežurni vatrogasac. Najgore su prošli podrumski stanovi u Donjim Sveticama 45, gdje je šteta 40 tisuća kuna, dok je u poplavljenom bistrou Happy day u Petrovoj zabilježena šteta od 20.000 kuna.</p>
<p>Iz PU zagrebačke doznajemo kako su tijekom noći na utorak zabilježene 34 prometne nesreće. »U prosjeku noću zabilježimo oko 15 prometnih nesreća pa je njihov broj u ponedjeljak bio dvostruko veći od uobičajenoga. Na sreću, samo je jedna osoba ozlijeđena«, rekao je dežurni prometnik. Nevrijeme je uzrokovalo i oštećenje na krovu OŠ Miroslava Krleže. Potrgano je oko 400 četvornih metara lima te se kiša slijevala po stropu, zidovima i podu dvorane. Šteta je oko 300.000 kuna, izvijestio je PUZ. </p>
<p>Zbog udara groma u zgradu poduzeća »Dioki« na Slavonskoj aveniji, oko 21 sat zapalio se dimnjak u pogonu za proizvodnju polietilena. Požar su ugasili vatrogasci »Diokija«, a prema izjavi voditelja smjene proizvodnje i nadzornika smjene, na jednom radnom stroju oštećena su i dva kompjutora. Materijalna šteta još nije utvrđena.</p>
<p>Na pomoćnom objektu restorana »Grozd« na Savskoj cesti od nevremena se nagnula građevinska skela obložena plastičnom mrežom. Budući da je skela ugrožavala promet vozila, na mjesto događaja izašli su vatrogasci i učvrstili skelu. Tijekom sanacije u pet navrata prekidan je tramvajski promet u blizini restorana, a ozlijeđenih osoba nije bilo. </p>
<p>Nevrijeme je i ZET-u zadalo puno problema. Iako još nije potvrđeno, najvjerojatnije od udara groma došlo je do trganja gornjeg voda na Jadranskom mostu. Zastoj tramvaja u oba smjera trajao je od 20.35 do 0.18 sati. Duži zastoj kod Ribnjaka uzrokovali su nanosi šljunka koji su zakrčili tračnice. Osim ovih, u tramvajskom prometu zabilježeno je i desetak drugih, kraćih zastoja. </p>
<p> Elektra nije imala veći kvar na opskrbnoj mreži no dežurne ekipe intervenirale su 40 puta zbog iskakanja sklopki. Iz Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva poručuju da sve kvarove u zgradama, bez obzira na njihov uzrok i bez obzira na to, radi li se o struji, vodi ili nečemu drugom, građani mogu prijaviti Hitnim intervencijama na telefone broj 4829 425 i 4829 420. </p>
<p>A. R. i V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>I Sveučilište protiv izmjena statuta SC-a</p>
<p>Studentski centar (SC) Sveučilišta u Zagrebu donio je krajem svibnja tri nova pravilnika (o plaćama, o radu te o organizaciji i sistematizaciji poslova) koji, zapravo, znače da je Statut SC-a izmijenjen i dopunjen. Protiv toga se peticijom pobunio dio zaposlenih u SC-u - tvrde da ih je trećina, oko 350 - jer smatra da ih se novim pravilnicima »nelogično reorganizira, nestručno boduje i neopravdano im se umanjuju plaće«.</p>
<p>Prema riječima jedne zaposlenice koja je željela ostati anonimnom, to uključuje otkaze i premještanja ljudi po »partijskoj« osnovi, te princip bodovanja po kojemu jednaku plaću imaju i bibliotekar s višom ili visokom stručnom spremom i šef kuhinje koji je VKV radnik. Ni vlasnik SC-a, a to je Sveučilište, nije dalo suglasnost na ovakve izmjene, dodaje naša sugovornica.</p>
<p>Stečajni upravitelj SC-a Vlatko Jurišić, pak, tvrdi, da po Zakonu o sanaciji za izmjene Statuta nije potrebna suglasnost Sveučilišta, već samo ministra znanosti, koju, kaže on, SC ima. »Sveučilište je i dalje vlasnik, ali dok traje sanacija, nema upravljačkih prava nad SC-om«, kaže Jurišić i dodaje da ni Radničko vijeće ne podržava peticiju. Predsjednica Radničkog vijeća Biserka Sertić nije htjela davati nikakve izjave za medije, samo je rekla kako »Radničko vijeće nije pokrenulo peticiju«.</p>
<p>Akademska tajnica Sveučilišta u Zagrebu Olga Bavoljak potvrdila nam je, da Senat Sveučilišta nije dao nikakve suglasnosti za izmjene Statuta SC-a. »Sveučilište se protivi cijelom Zakonu o sanaciji i još prije godinu dana na Ustavnom sudu pokrenulo je tužbu protiv toga zakona. Zbog toga ne može davati ni bilo kakve suglasnosti na odluke koje se temelje na Zakonu o sanaciji«, zaključila je akademska tajnica.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Rudnik srebra postaje turistička atrakcija</p>
<p>Obnova rudnika Zrinski, počela prije mjesec dana, u punom je zamahu, očišćena je zemlja koja se urušila u kopove rudnika kao i tuneli zatrpani zemljom.</p>
<p>»Trenutno se radi rasvjeta, u rudniku, a oko cijelog kompleksa Rudarskog vrta velikog 1,2 hektara, postavlja se drvena ograda«, ispričala nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik. </p>
<p>Rudnik Zrinski bio je rudnik olovno-cinkove rude, a nalazi se oko 150 metara jugozapadno od planinarskog doma Grafičar. U rudniku je početkom 17. stoljeća sigurno, a vjerojatno i prije, počelo rudarenje jer je blizu kapelice svetog Jakoba nađeno srebro. Ta kapelica također ulazi u kompleks Rudarskog vrta, kako se još naziva ovo nalazište. </p>
<p>Djelatnici Javne ustanove posjetili su prošli tjedan 500 godina stari rudnik srebra Idrija u Sloveniji. Rudnik je pred zatvaranjem, a 1,5 kilometara rovova uređeno je u turističke svrhe.</p>
<p> »Lutkama ljudi i raznim alatima i strojevima prikazan je povijesni razvoj toga rudnika. No, uz vizualne efekte, u naš rudnik želimo uvesti i zvučne pa nas je zanimalo kako su to riješili u Idriji gdje su rudarsku kapelicu ozvučili originalnom molitvom rudara«, ispričala nam je ravnateljica. </p>
<p>Otvaranje 150 metara kopova rudnika Zrinski bit će za javnost u prosincu, na dan svete Barbare zaštitnice rudara. »Ako se rudnik pokaže atrakcijom, obnovit ćemo i ostale zakopane rovove«, najavljuje Farkaš Topolnik.</p>
<p> »Preko Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture zatražili smo da se cijelo područje vrta zaštiti kao kulturno-povijesna baština«, dodala je. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nova škola u Zaprešiću spremna za prve razrede </p>
<p>Nakon deset godina planiranja i dvije godine izgradnje, svi radovi na Srednjoj školi Ban Josip Jelačić u Zaprešiću bit će gotovi do 15. srpnja pa će ona biti spremna za prve učenike. Na ljetnom upisnom roku (26. lipnja do 1. srpnja), bit će u osam odjeljenja prvog razreda primljeno 240 učenika. Škola će imati četiri četverogodišnja usmjerenja - opću gimnaziju, obrazovanje za ekonomiste, hotelijersko-turističke i računalne tehničare, te pet trogodišnjih usmjerenja - obrazovanje za prodavače, frizere, kuhare, konobare i slastičare. Za upis u gimnazijsko usmjerenje potreban je prosjek ocjena 4,3, za ekonomsko, turističko i tehničko usmjerenje od 4,0 do 4,2, dok će za trogodišnja usmjerenja traženi prosjek biti od 3,0 za slastičare do 3,60 za frizere. Zanimanje za školu je veliko jer samo iz zaprešićkog kraja srednju školu upisuje 650 sadašnjih osmaša a vjerojatno će u tu školu željeti i učenici zapadnih dijelova Zagreba.</p>
<p>Prema informacijama iz Poglavarstva grada Zaprešića, proračunom RH i Zagrebačke županije u 2003. za tu je školu osigurano desetak milijuna kuna potrebnih za dovršenje i opremanje, dok je Zaprešić dao 3,5 milijuna kuna. </p>
<p>Alan LabusStipendije za 76 odličnih učenika strukovnih škola</p>
<p>Na svečanoj sjednici Obrtničke komore Zagreb, 76 odličnih učenika prvog, drugog i trećeg razreda obrtničkih i srednjih strukovnih škola Grada i Zagrebačke županije preuzelo je u utorak po 400 kuna novčane nagrade što sveukupno iznosi 30.400 kuna. Potvrde o položenom majstorskom ispitu uručene su osamdesetorici ispitanika koji su ispit položili u proljetnom roku 2003. Na sjednici su predstavljeni različiti programi stipendiranja učenika za deficitarna obrtnička zanimanja koja su sastavili Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo te Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Petko istaknuo je kako Komora u suradnji sa Gradom, Županijom i ministarstvima već osam godina radi na unaprjeđivanju obrazovanja za obrtnička zanimanja. Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić pohvalio je stručnost osoba na čelu Komore i njihovu učinkovitost. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran kazao je da HOK trenutačno stipendira četrdesetak djece dodavši da su stipendije važne ali da nemaju smisla ako će stipendisti završiti na burzi. Stoga, zaključio je, treba im osigurati i radna mjesta. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="23">
<p>Placido Domingo u ulozi dirigenta </p>
<p>BEČ, 10. lipnja</p>
<p> - U bečkoj Državnoj operi (Staatsoper) u ponedjeljak je nastupio ugledni svjetski tenor Placido Domingo, ali ne kao pjevač, već za dirigentskim pultom Puccinijeve opere »La Boheme«.</p>
<p>»Jednog kišnog dana dospjela mi je u ruke knjiga priča Henrija Murgera koju dotad nisam čitao i kao bljesak me opčinila«, pisao je 1893. Giacomo Puccini. Odmah je odlučio napisati operu koja je postigla svjetski uspjeh.</p>
<p> Priča o ljubavi na smrt bolesne švelje Mimi (Elena Kelessidi) i siromašnog pjesnika Rodolfa (Ramona Vargas) potresa ljude danas kao i nekad.</p>
<p> Puccini je tu ljubav, kao i boemski pariški život četiri siromašna prijatelja - uz Rodolfa, slikara Marcella, glazbenika Schaunarda, filozofa Colline i njihove prijateljice Musette, obogatio prekrasnim melodijama. </p>
<p> U ulozi Mimi prvi se put sinoć bečkoj opernoj publici predstavila u Kazashstanu rođena sopranistica Elena Kelessidi. Ona je 1996. uspješno debitirala kao Violetta u Traviati u Royal Opera House Covent Garden i od tada je stalna gošća opernih kuća od Berlina, Pariza i Londona do Rio de Janieira.</p>
<p> Dugotrajan pljesak prepune dvorane bio je upućen cijelom ansamblu, ali ponajprije zvijezdi večeri Placidu Domingu. Domingo je dirigiranje završio prije studija pjevanja. Danas vodi operne kuće u Los Angelesu i Washingtonu, a kao dirigent u La Boheme nastupit će i 13. lipnja u Beču.</p>
<p> Državna bečka opera ovogodišnju će opernu sezonu prije ljetnog predaha završiti operom Carmen Georgesa Bizeta, 30. lipnja. Ulogu Carmen tumačit će operna diva Agnes Baltsa, a za dirigentskim pultom nastupit će hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej koji je i inače gostujući dirigent bečke Državne opere. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kylie Minogue reklamira posrnulu zrakoplovnu industriju</p>
<p>LONDON, 10. lipnja</p>
<p> - Karijera najpopularnije australske pjevačice Kylie Minogue ovih bi dana mogla otići u neslućene visine i to doslovno. Naime, Kylie je upravo potpisala ugovor po kojemu će postati zaštitno lice kampanje British Airwaysa, a navodno je riječ o ugovoru na kojemu je upisan šesteroznamenkasti novčani iznos. </p>
<p>Poznata pjevačica pojavit će se u reklama koje bi trebale ohrabriti Britance da krenu na odmor u tropske krajeve, te se također pojavljuje u brošuri British Airwaysa, a sve u cilju povećanja prodaje avionskih karata. </p>
<p>»Odabrali su Kylie kako bi uvjerili što više Britanaca da se upute na duge godišnje odmore u tropske krajeve, a Kylie je idealan izbor jer je u potpunoj suprotnosti sa sumornom zimskom atmosferom«, rekao je anonimni izvor iz diskografske kuće s kojom australska pjevačica ima ugovor o suradnji. </p>
<p>Kylie Minogue je pomogla lansiranju kampanje svojom nazočnošću na otvorenju »tropske plaže«, londonskom kvartu Covent Gardenu. Nacionalna britanska avio kompanija se pobrinula da se na Covent Garden dopremi pijesak kako bi se dočarao dašak tropske atmosfere, te kako bi se Engleze upozorilo što propuštaju. </p>
<p>»Osjetite pijesak među prstima, to je kao dovođenja djelića Australije u London«, rekla je Kylie okupljenim fanovima. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Prebrzi prežestoki« najgledaniji film proteklog vikenda u SAD-u</p>
<p>LOS ANGELES, 10. lipnja</p>
<p> - Akcijski film »2 Fast 2 Furious« (»Prebrzi prežestoki« u prijevodu hrvatskog distributera), čija se radnja odvija u urbanom okruženju automobilskih utrka, bio je proteklog vikenda najgledaniji film u SAD-u i Kanadi sa zaradom od 52,1 milijun dolara, prema podacima.</p>
<p> Prošlotjedni prvak, animirani film »U potrazi za Nemom« studija Pixar-Disney, pao je na drugo mjesto, s prihodom od 45,8 milijuna dolara, prema podacima specijalizirane tvrtke Exhibitor Relations. Premijernog vikenda prikazivanja zaradio je rekordnih 70,6 milijuna dolara, čime je nadmašen dotadašnji Pixarov najbolji rezultat u prvom vikendu prikazivanja - »Čudovišta iz ormara«, 62,6 milijuna dolara 2001. godine.</p>
<p> »U potrazi za Nemom« je prvi Pixar-Disneyjev kino naslov koji će biti sinkroniziran na hrvatski jezik. Hrvatski distributer Continental Film obavijestio je da će film krenuti u prikazivanje u prosincu ove godine. Komedija »Svemogući Bruce« s Jimom Carreyjem i Jennifer Aniston u glavnim ulogama zaradila je 21,7 milijuna dolara, ispred trilera »Posao u Italiji« s Markom Wahlbergom i Charlize Theron (13,3 milijuna) i »Matrix Reloadeda«, drugog dijela filmske trilogije braće Andyja i Larryja Wachowskog (9,1 milijun). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tri milijuna dolara za promidžbu Harryja Pottera</p>
<p>NEW YORK, 10. lipnja</p>
<p> - Scholastic, Inc., američki izdavač hit-serije knjiga o Harryju Potteru autorice J.K. Rowling, planira marketinšku kampanju vrijednu 3-4 milijuna američkih dolara, što je gotovo dvostruko više od kampanje za prethodnu knjigu »Harry Potter i plameni pehar« 2000. godine. </p>
<p>Puštanje u prodaju petog nastavka - »Harry Potter and the Order of the Phoenix«, planira se za ponoć 21. lipnja, a program počinje već u petak 20. lipnja navečer odbrojavanjem na Times Squareu. Ekran na Sunset Stripu prenosit će vijesti u Los Angeles.</p>
<p> Od srpnja će se u Atlanti, Chicagu i drugim gradovima pojaviti svjetleće reklame. Scholastic će reklamnu kampanju proširiti i na bejzbol igrališta pa se dogovorio s klubovima iz Seattlea, Baltimorea i ostalih gradova za organizaciju dana »Harryja Pottera«. </p>
<p> Izdavač je već podijelio tri milijuna naljepnica za automobile, 400.000 bedževa, 50.000 reklama za prozore i 24.000 samostojećih postera sa satovima za odbrojavanje. Prošlog vikenda bedževe se moglo vidjeti u Los Angelesu gdje se odvijalo godišnje okupljanje američkih izdavača BookExpo America.</p>
<p> Scholastic je knjižarama i prodavaonicama, gdje će se održati zabave, poslao i više od 15.000 »paketa«. U paketima se nalaze naljepnice, bedževi, kviz-pitanja i upute kako se nositi s dugim redovima nestrpljivih obožavatelja.</p>
<p> Četiri prethodne knjige o Harryju Potteru u svijetu su prodane u više od 190 milijuna primjeraka. Nekoliko sati nakon što je u siječnju objavljeno da se sprema izdavanje nastavka »Order of the Phoenix«, knjiga se popela na prvo mjesto bestselera Internet knjižara Amazon.com i Barnes & Noble.com te je tamo ostala mjesecima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mediji predviđaju skoro vjenčanje Charlesa i Camille</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Princ Charles odlučio je promijeniti plan svog službenog posjeta Rusiji kako bi mogao prisustvovati rođendanskoj proslavi Camille Parker Bowles, povodom njenog 56. rođendana, a britanskim medijima je to dovoljan dokaz o njegovoj odanosti svojoj dugogodišnjoj pratilji. </p>
<p>Charles je naknadno promijenio plan svog putovanja u Sankt Peterburg kako bi mogao provesti romantičnu večer s Camillom 17. lipnja, pa ne iznenađuju glasine kako će britanski prijestolonasljednik tu priliku iskoristiti kako bi zaprosio svoju družicu. </p>
<p>»Promjena planova vezanih za važno trodnevno putovanje u Sankt Peterburg kako put ne bi poklopio s Camillinim rođendanom dovoljno govori o dubini Charlesovih osjećaja«, rekao je za britanski magazin Hello! neimenovani izvor iz kraljevske kuće. Nagađanja o mogućem Charlesovom vjenčanju ponovno su aktualizirana nakon što se Camilla kao gošća nedavno pojavila na proslavi 50. obljetnice kraljičine krunidbe. Na istom je događaju Camilla predstavljena princu Philipu, koji s njom nije razgovarao od trenutka Charlesova priznanja o nevjeri.</p>
<p>Inače, par se zadnjih par godina dosta često mogao vidjeti na raznim društvenim okupljanjima što mediji tumače kao Charlesove pokušaje da natjera britanski puk na konačno prihvaćanje njegove ljubavnice. </p>
<p>Razna istraživanja javnog mnijenja potvrđuju da je Camillina popularnost zadnjih godina porasla, te da narod nema ništa protiv njihovog braka iako Camilla ne može postati kraljicom jer je razvedena. </p>
<p>»Mislim kako ćemo uskoro gledati vjenčanje ovog para«, predvidio je kraljevski biograf Robert Lacey dodajući da u tom slučaju Camilli može biti dodana jedna od Charlesovih brojnih vojvodskih titula.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Madonna i Missy Elliot u Gapovoj reklamnoj kampanji</p>
<p>LOS ANGELES, 10. lipnja</p>
<p> - Neprikosnovena kraljica popa nedavno je izdala svoj deseti studijski album, a ovih je dana objavljeno da će postati zaštitnim likom nove reklamne kampanje američke modne kuće Gap. Madonna će u reklami za njihovu odjeću pjevati svoj aktualni hit »Hollywood«, posljednji single skinut s recentnog albuma »American Life«.</p>
<p>Zbog Gapove kampanje pop ikona poznata po Gaultierovim seksi korzetima se odriče svog izrazito seksipilnog imidža, te se okreće nešto čednijem izgledu. Madonna će se u novoj Gapovoj reklamnoj kampanji udružiti snage s hip-hop zvijezdom Missy Elliot, koja će pjevati »Into The Groove«, poznati Madonnin hit iz 1985. godine. </p>
<p>U nekoliko posljednjih reklamnih kampanja Gap se okrenuo nešto zrelijim i ozbiljnijim zvijezdama jer pokušavaju privući stariju klijentelu koja je do sada uglavnom izbjegavala Gap. Tako su Madonna i Missy Elliot naslijedili poznate glumce starije generacije Lauren Hutton i Dennisa Hoppera, koji su bili zvijezde prošle kampanje. Čelnici ovog modnog diva nisu željeli otkriti koliko je financijski težak ugovor s Madonnom, ali se zna da joj je njen posljednji sličan ugovor s kozmetičkom kućom Max Factor donio prihod od četiri milijuna funti.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Čovjek je ostao bez krzna da bi se oslobodio parazita</p>
<p>ZAGREB / LONDON, 10. lipnja </p>
<p> - Prema novoj teoriji, naši su preci tijekom evolucije ostali bez krzna kako bi ih paraziti što manje napadali i kako bi privukli suprotni spol. </p>
<p> Vrlo je rašireno mišljenje prema kojemu su čovjekovi preci ostali bez krzna kako bi lakše mogli upravljati tjelesnnom toplinom kad su počeli uspravno hodati po toplim ravnicama.</p>
<p> »Zanimljiva je hipoteza o gubitku krzna zbog lakšega hlađenja tijela, ali prednost hodanja bez krzna pod snažnim suncem ipak postaje nedostatak u hladnoj noći. S druge strane nametnici koji se sklanjanju u krznu vrlo štetno utječu na zdravlje. Naše je mišljenje da je gubitak krzna zapravo prilagodba koja je omogućila manju izloženost napadu takvih nametnika«, tvrdi Pagel, biolog na Sveučilištu Reading.</p>
<p> No, zašto se to isto nije dogodilo i s čovjekovim rođacima, majmunima? Razlog bi mogao biti to što su ljudi uz to razvili i svoju posebnu kulturu: naučili su paliti vatru, graditi skloništa i izrađivati odjeću, što im je omogućilo zadržavanje topline unatoč gubitku krzna. »Kultura nam je omogućila gubitak krzna«, tvrdi Pagel.Uz zaštitu od parazita, gubitak krzna mogla je ubrzati i selekcija pri parenju. Budući da je vjerojatnije da će oni s manje krzna i manje parazita biti zdravi, oni su najvjerojatnije bili i poželjniji partneri za parenje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Dragić, Fabrio, Hadžić, Ivančić i Miletić dobitnici ovogodišnjih Vjesnikovih nagrada </p>
<p>Dobitnicima će nagrade biti uručene na Dan Vjesnika, 24. lipnja, u Maloj dvorani Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Laureati uglednih Vjesnikovih nagrada za umjetnost za proteklu godinu proglašeni su u utorak, na konferenciji za novinare održanoj u Hrvatskome kulturnom klubu. </p>
<p>Nagradu za književnost »Ivan Goran Kovačić«, koja će sljedeće godine navršiti četiri desetljeća postojanja, dobio je Nedjeljko Fabrio za roman »Triemeron«. Nini Ivančić i njezinoj izložbi slika, održanoj prošle godine u Galeriji umjetnina u Splitu, pripala je nagrada za likovnu umjetnost »Josip Račić«. </p>
<p>Skladatelj Miroslav Miletić laureat je nagrade za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski«, koju je dobio za skladbu »Četiri godišnja doba«. Nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« pripala je Luki Dragiću za ulogu Arkadija Nikolajeviča Kirsanova u »Očevima i sinovima« te za ulogu Melchiora Gabora u »Buđenju proljeća«. Nagrada za filmsku umjetnost »Krešo Golik« pripala je Fadilu Hadžiću za njegov životni doprinos nacionalnom filmskom stvaralaštvu. </p>
<p>»Ove su nagrade dio duge Vjesnikove tradicije koja list čini onime što on jest - institucijom. Ta je tradicija jedinstvena ne samo u hrvatskome medijskom prostoru, nego i u cjelokupnome kulturnom životu«, istaknuo je glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko prigodom proglašenja Vjesnikovih laureata za umjetnost.</p>
<p>Nagrade će biti uručene dobitnicima na svečanosti u povodu Dana Vjesnika, 24. lipnja, u Maloj dvorani Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nominacije za Vjesnikove nagrade 2002.</p>
<p>Za Vjesnikovu nagrada za književnost »Ivan Goran Kovačić« u užem izboru bili su: Goran Duka: »Grad nasuprot vremenu«, Mozaik knjiga, Zagreb; Nedjeljko Fabrio: »Triemeron«, NZMH, Zagreb; Miljenko Jergović: »Buick Rivera«, Durieux, Zagreb; Dino Milinović: »Kradljivac uspomena«, Znanje, Zagreb; Josip Mlakić: »Živi i mrtvi«, V.B.Z., Zagreb; Zvonimir Mrkonjić: »Gonetanje gomile«, DHK, Zagreb; Pavao Pavličić: »Kronika provincijskog kazališta«, MH, Zagreb; Jurica Pavičić: »Minuta 88«, V.B.Z., Zagreb; Robert Perišić: »Užas i veliki trokovi«, Ghetaldus, Zagreb i Dubravka Ugrešić: »Muzej bezuvjetne predaje«, Konzor, Zagreb.</p>
<p> Za Vjesnikovu nagrada za likovnu umjetnost »Josip Račić« bili su predloženi: Boris Cvjetanović za izložbu fotografija u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, Ivan Faktor za nastup na Biennalu u Sao Paolu, Nina Ivančić za izložbu slika u Galeriji umjetnina u Splitu, Duje Jurić za retrospektivnu izložbu u Gliptoteci HAZU, Andreja Kulunčić za nastup na Manifesti u Frankfurtu i na Kasselskoj Documenti 11, David Maljković za izložbu »Slike za svakodnevnu potrošnju« u Galeriji »Miroslav Kraljević«, Antun Maračić za izložbe »Cro Car Crash Cronicle« u Galeriji Proširenih medija HDLU-a i »Usputni spomenici« u Galeriji »Miroslav Kraljević«, Jelena Perić za izložbu »Bezimena mjesta« u Galeriji Proširenih medija HDLU-a, Vlasta Žanić za video radove i performance »Zatvaranje« koje su predstavili u Galeriji »Karas« i Gorki Žuvela za sudjelovanje na manifestaciji »Artfront/Waterfront: Umjetnici istražuju sjevernu obalu Staten Islanda« u Newhouse centru za suvremenu umjetnost u Staten Islandu u New Yorku.</p>
<p>Nominirani za Vjesnikovu nagradu za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« bili su: Bruna Bebić za ulogu Seke u predstavi »Nosi nas rijeka« HNK Split, Jasna Bilušić za ulogu Edith Piaf u predstavi »Piaf« Gradskoga kazališta »Komedija«, Luka Dragić za ulogu Arkadija Nikolajeviča Kirsanova u »Očevima i sinovima«, HNK u Zagrebu i ulogu Melchiora Gabora u »Buđenju proljeća« Teatra ITD, Biserka Ipša za ulogu Dadilje u »Romeu i Juliji« Glumačke družine »Histrion«, Ana Karić za ulogu Ribarova žena u »Bajki o ribaru i ribici« Kazalište »Žar ptica«, Darija Lorenci za ulogu u Dvori Machnes u »Igrama u dvorištu« i ulogu Žene u »Noževima u kokošima« Teatra Exit i Ivica Vidović za ulogu Buhice u »Antigoni u New Yorku« Teatra Rugatino i Teatra ITD.</p>
<p>Za Vjesnikovu nagradu za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski« bili su nominirani: Srećko Bradić, Stanko Horvat, Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, Milko Kelemen, Anđelko Klobučar, Ivo Malec, Miroslav Miletić, Vjekoslav Nježić i Berislav Šipuš.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Golik« Fadilu Hadžiću </p>
<p>U hrvatskoj kulturi Fadil Hadžić je ostavio duboka traga s toliko raznolikih sposobnosti, ali s uvijek jedinstvenom predanošću svijetu umjetnosti za koju i u ime koje je podredio cijeloga sebe</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Rijetko je moguće opstati u ova današnja vremena kratkoga daha, prepuna brzine i zasićenosti, čak i u svjetskim okvirima - s toliko raznolikih sposobnosti, ali s uvijek jedinstvenom predanošću svijetu umjetnosti za koju i u ime koje je podredio cijeloga sebe. Upravo to je uspjelo Fadilu Hadžiću, doajenu hrvatske kulture, posebno one filmske i kazališne. </p>
<p>Mnogostrane sposobnosti Fadila Hadžića uvijek su impresionirale njegovu okolinu, ali ga istovremeno i hendikepirale pred uskogrudnom ograničenom većinom koja se nije mogla snaći, niti pomiriti s takvom superiornom otvorenošću svim oblicima kulturnih aktivnosti. Ta je otvorenost Hadžiću bila istodobno izazov, inspiracija i stil života. </p>
<p>Dokazujući svojim uspjesima da jedan čovjek može biti mnogo toga: slikar, pisac, komediograf, filmaš, redatelj, direktor, novinar, satiričar, organizator, otac, suprug, prijatelj...Hadžić se nije odrekao samoga sebe niti se izgubio u takvoj svestranosti. Dapače.</p>
<p>Samo se branio svojim djelima od zavisti ili nespremnosti, ili nespretnosti, ili neinformiranosti okoline koja nije razumijevala spoj energije, talenta i volje što je činio čuda. </p>
<p>Otvoren prema riječima, skroman prema samom sebi, nesebičan u prenošenju iskustava, Hadžić je ostavio velika traga posebno u hrvatskoj filmskoj kulturi. Među ostalim sudjelovao je u osnivanju Filmskog festivala u Puli koji ove godine slavi 50. godišnjicu, a bio je inicijator i pokretač nadaleko čuvene Zagrebačke škola, koja će još dugo ostati zaštitni znak i prepoznatljiva odrednica hrvatskoga kulturnog identiteta u svijetu. </p>
<p>Fadil Hadžić je rođen 1922. u Bileći. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvi dugometražni igrani film »Abecedu straha« snimio je 1961., a do danas je realizirao 15 igranih filmova, uz desetak kratkih i dokumentarnih filmova. Godine 1957. sudjeluje u pokretanju časopisa »Filmska kultura«. Još ranije, 1949. kao glavni urednik lista »Kerempuh« pokreće rad na prvom domaćem crtanom filmu »Veliki miting« nakon kojeg se osniva »Duga film« čiji je direktor Hadžić. U »Duga filmu« se okupljaju svi kasnije čuveni autori koji su činili glasovitu Zagrebačku školu crtanog filma. Jedno vrijeme Hadžić je i direktor »Zora filma«, namijenjenoga proizvodnji nastavnog i kratkog filma. </p>
<p>Hadžić sudjeluje i u stvaranju Filmskog festivala u Puli. Kao tadašnji glavni urednik visokotiražnog tjednika »Vjesnik u srijedu«, organizira 1954. Reviju igranih filmova u Puli, a već sljedeće godine formira se profesionalna organizacija Festivala, prvi službeni žiri koji dijeli prve Zlatne arene. »Vjesnik u srijedu« prvih godina vodi cijelu organizaciju Festivala i izdaje prigodne novine.</p>
<p>Među ostalim Hadžić je nagrađen Zlatnom arenom za režiju i Nagradom publike »Jelen« za film »Novinar« 1979., a film »Službeni položaj« proglašen je 1964. najboljim filmom Festivala.</p>
<p>Prema ocjenama filmskih stručnjaka filmski opus Fadila Hadžića u svom većem dijelu karakteriziraju djela koja kritički govore o suvremenim društvenim odnosima, a aktualnost kojih traje do današnjih dana, kao što su filmovi »Protest«, »Novinar«, »Druga strana medalje«, »Službeni položaj«, »Ambasador«. </p>
<p>Upravo zbog svega toga Vjesnikov žiri pod predsjedanjem Krste Papića i u sastavu Alma Prica, Vinko Brešan, Dalibor Matanić i Branka Sömen, nije ni trenutka dvojio pri odluci da ovogodišnji laureat Vjesnikove nagrade »Krešo Golik« za životno djelo bude Fadil Hadžić. </p>
<p>Članovi žirija ističu osobito zadovoljstvo što Fadilu Hadžiću dodjeljuju nagradu u godini kada je poslije dugo vremena ponovno snimio jedan igrani film jer to dokazuje ne samo njegovu neuništivu autorsku energiju nego daje nadu u neizbježan susret i isprepletanje ideja i stilova različitih generacija hrvatske filmske misli. </p>
<p>Prisjetimo se, do sada su Vjesnikovom filmskom nagradom za životno djelo nagrađeni Krešo Golik i Ante Babaja kao prvi dobitnici, a nakon smrti Kreše Golika, od 1996., Nagrada nosi njegovo ime i dobili su je redom Fabijan Šovagović, Nikola Tanhofer, Antun Vrdoljak, Branko Lustig, Boris Dvornik i Nedeljko Dragić. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Predanost hrvatskoj povijesti</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Sretan sam, sjetan i pomalo prazan, započeo je završnu riječ na predstavljanju Zbornika uz 70. godišnjicu života dr. Dragutin Pavličević, jedan od najplodnijih i najboljih hrvatskih povjesničara. Sedam desetljeća života i 42 godine od trenutka nakon što je Pavličeviću izašla prva knjiga »Na vratima Požeške kotline«, ne znače da je Pavličević i prekinuo znanstvenu djelatnost. Kako je lijepo i detaljno izložila dr. Mira Kolar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, opus ovoga povjesničara s emocijama i naglašenim nacionalnim nabojem toliko je velik, da pokazuje kako se moglo stvarati i tiskati ako su prilike iole bile povoljne.</p>
<p> Tako je dr. Pavličević, koji je trajno ostao vezan uz prostor Slavonije, pisao o problemima agrara i kućnih zadruga, Istočnom pitanju, različitim hrvatskim pokrajinama. Pisao je udžbenike, kronologije, a sinteza povijesti hrvatskog naroda, koja je doživjela već nekoliko izdanja, dokaz je da je dr. Pavličević dosegao same historiografske vrhunce. Danas je voditelj projekta »Hrvati kao dio multikulturnog identiteta okolnih zemalja« u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, gdje je i organizirano predstavljanje zbornika. Tako je o toplom i neposrednom povjesničaru govorio i dr. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta, dr. Ivan Čizmić, koji je predstavio Zbornik, a u ime asistenata i učenika mr. Željko Holjevac. </p>
<p>Duhovito i toplo, podsjećajući i na pjesničke pokušaje slavljenika, govorio je ravnatelj Instituta za hrvatsku povijest dr. Milan Kruhek. Pavličeviću je svojim radom zahvalio i akademski slikar Ivica Antolić, Đuro Vidmarović, pročelnik za povijest Matice Hrvatske i Tomica Radonić, dožupan Županije Požeško-slavonske, koji je podsjetio da je od 1996. Pavličević počasni građanin grada Pleternice. </p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Koncert njemačke vokalne lirike</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj obilježava 12. godišnjicu djelovanja koncertom njemačke vokalne lirike. Koncert će se održati u četvrtak, 12. lipnja u dvorani Zajednice u Palmotićevoj 20 u Zagrebu s početkom u 19 sati. Njemačku vokalnu liriku izvode bariton Mladen Häusler i pijanistica Mira Flies Šimatović. Umjetnici su se istakli nizom vokalnih recitala što ih zajedno održavaju još od studentskih dana. Nedavno su održali koncert pjesama Huga Wolfa u prigodi stogodišnjice skladateljeve smrti. Na programu su pjesme Franza Schuberta na stihove Rellstaba, Göthea, Müllera i Seidela te pjesme Huga Wolfa na stihove Mörikea, Eichendorffa i Göthea. Posebnost programa su dvije pjesme na njemačke stihove Blagoja Berse - »Meeresleuchten« (Svjetlucavo more) na stihove Carla Siebela i »Auf den Wällen Salamankas« (Na zidinama Salamanke) na stihove Heinricha Heinea. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ispitivanje prapočela</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Galerija »Zvonimir« Ministarstva obrane održava izložbu časnika Hrvatske vojske poručnika Eduarda Hudolina, akademskog kipara iz Osijeka, dugogodišnjeg djelatnika Doma HV u Osijeku i voditelja galerije »Kuna«. Naslov ciklusa »Vatra-voda-zemlja-zrak« sugerira, kako ističe autor, četiri osnovna elementa prapočela što pokreću pitanja postanka, trajanja i završetka, tj. vremena. Vrijeme i njegov spiralni tok umjetnik predočava skupinom od 7 spiralnih puževa koje ocrtava površina popunjena ispisom 3 temeljne vrline po Arthuru Schnitzleru: objektivnost, odvažnost i osjećaj odgovornosti. Uz to izloženi su radovi u kojima umjetnik sjetno islikava pejzaže prepune cvijeća, šume i barke. Eduard Hudolin (Bošnjaci kod Županje,1956.), Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu 1979. godine. Izlagao je na skupnim izložbama - Slavonskom biennaleu u Osijeku 1988, 1996., 1998., 2000., i 2002. te na dvije izložbe HDLU Osijek u povodu 75. obljetnice Udruge i otvorenja Ureda za obranu Beli Manastir. Prvu samostalnu izložbu imao je 1999. godine u Galeriji Kuna, Dom HV, Osijek. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Prekidi - ključ uspjeha protiv Estonaca</p>
<p>»Odlični smo u prekidima i ako naša inicijativa bude rezultirala brojnim prekidima postizat ćemo pogotke«, uvjeren je izbornik Barić / »Znamo kako je teško probiti posljednji estonski red. No, dosad smo u ovom sastavu svakom udijelili po pogodak i više, zašto ne bismo i Estoniji?! Bolja smo momčad«, tvrdi Darijo Srna </p>
<p>TALLINN (Od Vjesnikova izvjestitelja), 10. lipnja</p>
<p> - »Ako pobijedimo, bit ćemo sigurno prvi u skupini«, grmi predsjednik Hrvatskog nogometnog Saveza Vlatko Marković uoči veoma važne kvalifikacijske utakmice za odlazak na EP dogodine u Portugalu, protiv Estonije u srijedu u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu. Možda ne tako glasan, malo suzdržaniji je izbornik naše reprezentacije Otto Barić, koji tvrdi da bi pobjedom Hrvatska stigla u poziciju sama krojiti svoju sudbinu, što je u sportu tako često i najpresudnije. </p>
<p>Otto Barić ne krije sastav, kao što ne krije ni namjere.</p>
<p>- Estonija je ozbiljna momčad i mislim da nam za sigurnu pobjedu trebaju dva postignuta zgoditka. Imam momčad koja to može ostvariti, imam i pričuve koje mogu pojačati ritam, imam i odlično raspoloženje u momčadi što učvršćuje moju vjeru. Eh, sad, koliko bi nam ta pobjeda značila ne moram vam posebno govoriti. </p>
<p> Novinare je zanimalo što će biti ako,primjerice, u 60. minuti Hrvatska ne stekne prednost. </p>
<p>- Nećemo mi čekati do 60. minute. Ne bude li nam išlo posegnut ćemo za zamjenama. Imamo četiri-pet igrača koji u svakom trenutku mogu pozitivno reagirati i pojačati naš ritam. Kao zapeti čekaju Tomislav i Mario Marić, tu je i ofanzivni Leko za sredinu terena, pa Rosso, Mornar...</p>
<p>Potom je izbornik pojasnio kako je u gotovo desetak dana pripremao reprezentaciju za ovaj bitan susret.</p>
<p>- Igrače sam dobio umorne i isrcrpljene na kraju sezone. Stoga sam više radio na taktičkim stvarima nego na fizičkoj spremi, jer bi ih jaki treninzi na velikim vrućinama posve iscijedili. No, i tu sam imao problema, jer su na početku neki igrači bili ozlijeđeni, pa su izostali s početnih laganih vježbi. No, zato smo puno razgovarali, svaki igrač za ovu utakmicu zna što mu je konkretno raditi. Gledali smo i dvije estonske utakmice, protiv Belgije koja je pobijedila sa 1-0 i protiv Bugarske koja je ovdje u Tallinnu igrala bez pogodaka. Po mojem sudu Bugari su igrali posve krivo, s puno dodira, sporo i bezidejno. Ja ću inzistirati na brzini, probijanju preko krila, brojnim pasovima za udarac prema golu. Belgijanci su bili bolji protiv Estonije, ali ni oni nisu igrali baš kako treba, imali su i malo sreće. </p>
<p>Naravno, dan prije utakmice nije izostalo ni uobičajeno Barićevo samopouzdanje. </p>
<p>- Uvjeren sam da moja momčad ima snagu da pobijedi, atmosfera u reprezentaciji je izvrsna. Vidim kao igračima odgovara ova temperatura od petnaestak stupnjeva. Od početka ćemo zato zaigrati kao na svom terenu, odmah pokazati što želimo i kako ćemo to napraviti. Još bih vam nešto rekao, kao gdje su najslabije estonske točke, no nije mi to pametno izrecitirati prije utakmice. Samo da znate, Srna, Pršo i Rapaić imaju određene zadatke koje moraju ispuniti. Ako to bude tako, onda problema neće biti. </p>
<p>Malo je Barić zastao, a onda kako bi uvjerio sve ostale na što misli, nastavio...</p>
<p>- Vidite, mi smo odlični u prekidu, i ako naša inicijativa bude rezultirala brojnim prekidima mi ćemo postizati zgoditke. Pa, mi imamo nekoliko igrača koje autove izvode kao izvrsne kornere. S Estonijom se ne smijemo šaliti, moramo igrati iz sve snage. A momčadi koje se brane često se, najčešće, probijaju prekidima.</p>
<p>S izbornikm su se pred novinarima pojavila i dva igrača, Darijo Srna i Dado Pršo. Zadranin, član Monaca je djelovao svježe i raspoloženo.</p>
<p>- Nisam trenirao svaki dan, čuvali smo moje koljeno, no osjećam se jako dobro i jedva čekam utakmicu. Još pamtim gol protiv Belgije, novi gol mi je najveći motiv, ali volim ja i asistirati. </p>
<p>Darijo Srna, za kojeg Barić neskromno voli reći kako je njegovo otkriće, tvrdi:</p>
<p>- Ma, imamo sjajno raspoloženje u reprezentaciji, nitko ne gleda hoće li igrati ili biti pričuva, nema zavisti, svi hoćemo samo jedno. Pobijediti i onda razmišljati o Portugalu. Znamo kako je teško probiti posljednju estonsku liniju. Ali, dosad smo u ovom sastavu svakome udijelili po pogodak i više, zašto ne bismo i Estoniji. Mi smo bolja momčad.</p>
<p>Na riječi igrača se nadovezao Barić.</p>
<p>- Ta nam pobjeda treba kao kruh. Ovo je prava momčad, još kada joj se priključe neki igrači, Tudor, Robert Kovač koji sada izostaju, pa neki iz mlade vrste u jesen - ona će biti izvanredna. </p>
<p>Predsjednik našeg Saveza, pak, vjeruje u pobjedu, no kako sam ističe pomalo se i boji.</p>
<p>- Ta nam pobjeda toliko treba, tako je želimo, toliko nam lijepoga nudi. Moram malo biti i bojažljiv zbog svega toga. Kraj je sezone, sjećam se nekih naših utakmica koje su nas u lipnju stajale glave. Opet, osjećam da su igrači toliko motivirani, možda je i dobro da je ta utakmica tako značajna. U takvim slučajevima teže dolazi do opuštanja. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Remis donio prvo mjesto</p>
<p>VALGA, 10. lipnja</p>
<p> - Najnepopularnijim rezultatom (0-0) završio je kvalifikacijski ogled Estonaca i Hrvata u kvalifikacijskoj skupini za odlazak na EP nogometaša do 21 godine. Iako je naša reprezentacija s tim bodom zasjela na prvo mjesto svoje skupine, zbog neosvajanja punog plijena pojavili su se novi imperativi. Naime, ako Hrvatska hoće ostati prva onda u preostala dva kola mora u Belgiji osvojiti barem bod i pobijediti Bugarsku na vlastitom igralištu. Šteta, iz Valge se moralo donijeti sva tri boda. </p>
<p>Desetak prigoda imali su naši nogometaši, a promašajima se istakao Riječanin Klič. Izvrstan je bio i estonski vratar Kaas. Utakmicu je pratilo i pedesetak naših navijača iz Hrvatske, mahom iz Vinkovaca, Rijeke i Zagreba. Svi će oni u srijedu u Tallinn na dvoboj naše A reprezentacije protiv Estonije.</p>
<p>• Stadion Valga</p>
<p>ESTONIJA - HRVATSKA 0-0</p>
<p>ESTONIJA: Kaas 7, Kosemets 5,5, Palatau 6, Jaager 6, Partuu 5,5, Artt 6, Parna 7 (od 65. Saharov 5,5), Dmitrev 5,5, Rastnikov 5,5 (od 56. Lember 5,5), Teever 5,5, Klavan 6</p>
<p>HRVATSKA: Šarlija 6, Drpić 5,5, Ješe 5,5 (od 57. Linić 5,5), Lučić 6, Pranjić 6,5, Mikulić 6, Brkić 5, Kranjčar 6, Buljat 5, Rački 5,5 (od 75. Carević -), Klič 5</p>
<p>SUDAC: Markusson (Island) - 7. GLEDATELJA: 200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Martin KAAS </p>
<p> A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Navijači za nagradu natrag zrakoplovom</p>
<p>TALLINN</p>
<p> - Petnaestak je hrvatskih navijača, koji su putovali na utakmicu u Tallinn, lakše ozlijeđeno u prometnoj nesreći u Poljskoj. Austobus s hrvatskim navijačima iz Zagreba udario je u kamion. Nije bilo teže ozlijeđenih. </p>
<p>Zahvaljujući Hrvatskome nogometnom savezu (HNS) i veleposlanstvu RH u Poljskoj svi navijači su zbrinuti i smješteni. Čelnici našeg Saveza tim su upornim momcima osigurali prijevoz do Tallinna vozilima predstavništva Podravke iz Poljske, a za povratak, kao zahvalu za podršku unatoč tako napornom putu, i avionski prijevoz natrag do Hrvatske. </p>
<p>Domaćini na stadionu Arena Le Coq očekuju tek nekih pet-šest tisuća gledatelja. Od utorka po Tallinnu već šeću manje skupine naših ljudi iz Danske, Finske i Švedske, stigli su momci iz Zagreba, Splita i Šibenika.</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ohrabreni Grci dočekuju Ukrajince </p>
<p>Najvažniji će se kvalifikacijski dvoboji ove srijede odigrati u Ateni (Grčka - Ukrajina), Oslu (Norveška - Rumunjska), Helsinkiju (Finska - Italija) i Stockholmu (Švedska - Poljska)</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Nakon 18 kvalifikacijskih utakmica koje će se odigrati u srijedu još se nijedna reprezentacija neće pridružiti Portugalu kao sigurni sudionik Europskog prvenstva u nogometu dogodine, ali situacija bi se u mnogim skupinama mogla pojednostaviti. Osim dvoboja naše reprezentacije protiv Estonije, u našoj će se skupini odigrati još utakmica Belgija - Andora, u kojoj je pitanje samo s koliko će pogodaka prednosti »crveni vragovi« isprašiti goste s Pirineja.</p>
<p>Ako i neće biti zanimljivo u dvoboju Belgije i Andore, u skupini 2 bit će »vruće«, prvenstveno u Oslu, gdje će Norvežani ugostiti Rumunje u jednoj od ključnih utakmica za rasplet u toj skupini. Norvežani uoči ove utakmice imaju bod više od Rumunja, te bi se pobjedom odvojili na četiri boda viška i vjerojatno osigurali barem drugo mjesto i dodatne kvalifikacije. Danci će tri boda osvojena u subotu protiv Norvežana pokušati »podebljati« s tri boda iz Luksemburga.</p>
<p>U igri za prvo mjesto u skupini 3 ostali su samo Česi i Nizozemci. Nizozemci su svoj posao u lipnju obavili još u subotu kad su svladali Bjeloruse, a u srijedu bi Česi trebali obaviti »formalnost« protiv Moldavaca.</p>
<p>Veliki dvoboj u skupini 4 odigrat će u Stockholmu Švedska i Poljska. Nakon slabijeg starta u kvalifikacije, prvi favoriti skupine Šveđani krenuli su u uspon prema vrhu ljestvice, na koji bi mogli stići ukoliko svladaju Poljake. Mađari, pak, ne bi smjeli imati problema s amaterima iz San Marina.</p>
<p>Nijemci su bodom iz Glasgowa praktički osigurali prvo mjesto u skupini 5 te do kraja kvalifikacija tek trebaju rutinski obaviti posao. Među te rutinske utakmice svakako spada i gostovanje na Farskim Otocima. Litva i Island još se nadaju drugom mjestu iza Njemačke, što je moguće s obzirom na u ovom trenutku nejaku Škotsku, pa će njihov dvoboj u Kaunasu biti vrlo važan za rasplet u skupini. </p>
<p>Uoči subotnjega gostovanja u Zaragozi, Grci su praktički već bili otpisani iz borbe za odlazak na EURO, ali su nakon senzacionalne pobjede protiv Španjolaca izgledi momčadi Otta Rehhagela naglo porasli. Međutim, samo četiri dana nakon velike pobjede očekuje ih novi test, u Atenu stižu Ukrajinci. Ne sumnjamo da će atmosfera na stadionu Apostolos Nikolaidis biti vatrena te bi to mogao biti dodatni poticaj domaćima za novu veliku predstavu. Španjolci će se pokušati djelomično iskupiti za poraz od Grka u Belfastu, gdje ih dočekuje Sjeverna Irska. Sastav iz Ulstera već gotovo dva desetljeća traži pravu generaciju, ali niti ova ne pokazuje da je spremna za velike rezultate.</p>
<p>Situacija u skupini 7 slična je onoj u skupini 3, odnosno na vrhu su se izdvojile dvije, Engleska i Turska. O prvom bi mjestu trebao odlučivati njihov međusobni dvoboj u Istanbulu 11. listopada, ali prethodno i jedni i drugi moraju nastaviti pobjeđivati. Englezi u srijedu ugošćuju Slovake, a Turci Makedonce.</p>
<p>Talijani od srijede kreću u lov na Wales, koji je odlično krenuo u natjecanje u skupini 9. Na polovici kvalifikacija Talijani za Velšanima zaostaju pet bodova te im je stoga nužna pobjeda u Finskoj. No, u Helsinkiju će ih dočekati nikad jača Finska, koja se pobjedom sa 3-0 protiv Srbije i Crne Gore također vratila u borbu za drugo mjesto.</p>
<p>Hrvatski stručnjak Ivo Šušak krenuo je na klupi reprezentacije Gruzije pobjedom protiv Rusije te toj kavkaskoj zemlji ulio nadu da se mogu čak plasirati u Portugal. Ipak, ti su izgledi i dalje minimalni, a mogli bi se povećati tek ako svladaju Irce u Dublinu, što će biti vrlo teško. I Albanci na klupi imaju stranog stručnjaka, Nijemca Hans-Petera Briegela, te više nitko ne može unaprijed upisati bodove protiv njih, pa tako niti Švicarci, koji su trenutno vodeći na ljestvici skupine 10. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mreže ostale netaknute</p>
<p>KOSTRENA, 10. lipnja</p>
<p> - Nisu se, nakon prvih 90 minuta dodatnih kvalifikacija za prvoligaško društvo, Pomorac i Inker pomakli od početnih 0-0. Po iznimno teškom i sparnom vremenu mreže su ostale netaknute, a definitivno bliži pobjedi bili su gosti iz Zaprešića. Inker je doista nadigrao sasvim indisponiranog i blijedog domaćina, koji zapravo može biti sretan što u Zaprešić putuje sa 0-0. Jer, realno, složili su se apsolutno svi u Žuknici,</p>
<p> Inker je zaslužio pobjedu. Ali, do pobjede nije stigao, što zbog nesnalažljivosti napadača (u 20. minuti Tomić je preko istrčalog Kneza pogodio gredu), što zbog činjenice da je Damir Knez nekoliko teških udaraca obranio. Sukus tih prvih 90 minuta je činjenica da Inker izgleda kao bolja momčad. Ali, svi su suglasni da su šanse i dalje 50-50.</p>
<p>• Stadion Žuknica.</p>
<p>POMORAC - INKER 0-0 </p>
<p>POMORAC: Knez 6, Panić 5, Ivančić 5.5, Živković 5.5, Kurilić 5.5, Brajković 6, Mujanović 5 (od 30. Dunković 5.5), Prpić 5, Zarilić 5.5 (od 74. Skočić -), Kremenović 5 (od 43. Ostojić 5.5)</p>
<p>INKER: Čavlina 7, Ježić 6.5, Vidak 6, Milić 6, Brnas 6.5, Bodrušić 6.5, Skulić 5.5 (od 62. Dujmović -), Brlek 6.5 (od 74. Ćeraj -), Da Silva 6, Tomić 6, Lalić 6 (od 74. Ćosić -). </p>
<p>Sudac: Vlado Svilokos (Sisak) 5.5. Gledatelja: 2000.</p>
<p>Žuti kartoni: Tomić, Živković, Kurilić, Da Silva</p>
<p>Igrač utakmice: Silvije ČAVLINA (Inker).</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Prva petoljetka u Kranjčevićevoj </p>
<p>Neki u NK Zagreb očigledno misle da se i dalje živi u vrijeme petoljetki, kad se na njezinim načelima moglo obećavati sve i svašta, uz uvjet da se mjerodavnima pusti da rade po svom, kako i koliko žele</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Konačno je netko od mjerodavnih u Kranjčevićevoj procijenio kako javnosti i službeno valja objasniti da besramno posrtanje kluba i nije tako dramatično kako se prikazuje te da je Zagrebova budućnost mnogo svjetlija od prikazanog. </p>
<p>Međutim, da bi se to ostvarilo, valja samo s više povjerenja gledati na ono što zbog svjetlije budućnosti nude isti oni koji su srozali klub, oduzeli mu vjerodostojnost, a sebi povjerenje i dostojanstvo. Pogotovo valja biti nepovjerljiv prema takvima jer nitko u klubu nije u stanju kazati kad će, primjerice, konačno biti održana skupština kluba, bezbroj puta najavljivana i isto toliko neobjašnjivo odgađana. Sve to unatoč tome što se traže hitna rješenja kako bi se u klubu spasilo što se još spasiti može. Mnogi su igrači na odlasku, trener želi znati ostaje li ili ne, navijači prijete da predsjedniku kluba više neće dopustiti ulazak u Kranjčevićevu... </p>
<p>Ipak, Zvonko Mesić, član Zagrebove uprave, Pero Šarić, direktor kluba, i u ime Grada Zagreba Vidoje Bulum, član skupštine i uprave, smatraju da je njihova priča o Zagrebovu boljem sutra već na temelju njihovih obećanja trebala naići na plodno tlo. Možda i bi da živimo u vrijeme prve, druge ili treće petoljetke, kad se uvijek ispočetka istim pričama i obećanjima (da ne spominjemo prijetnje) moglo kupiti vrijeme, bez obzira na (ne)učinjeno. </p>
<p>No, kad nas okrutna stvarnost svakodnevno uvjerava da riječi, pogotovo velike, služe samo za mazanje očiju lakovjernih, a zbivanja u Kranjčevićevoj najbolja su slika i prilika velike obmane, spomenuta je trojka djelovala vrlo jadno, čak sumnjivo. Poglavito je proziran bio Bulumov apel kad je zavapio za novom dozom potpore među novinarima. A sve stoga jer je svima, i njemu, i Gradu, i Zagrebovu čelništvu zaista stalo da se stvori zdrav klub, u kojem će sve konačno biti transparentno, s jasnim računima, bez sumnjivih repova kojih zasad ima previše. </p>
<p> Zato su se on i Mesić, a pogotovo Pero Šarić, čvrsto uhvatili stajališta kako zbog takvih »poštenih« htijenja valja odmah napraviti ono što već svi dobronamjerni odavno predlažu. To je revizija klupskog poslovanja, koja je već nekoliko puta bila najavljivana, ali je uvijek vještim manevrima (čitaj vezama) odbačena za druga vremena. </p>
<p>Unatoč tome što su svima puna usta što bolje Zagrebove sutrašnjice, nastavlja se trakavica oko bitke za predstavnike u klupskoj skupštini. Što više svojih predstavnika želi mogući strateški partner, sponzor i spasitelj kluba Ina, od istih želja ne odstupa niti aktualni predsjednik Miro Marčinković. Navodno bi do konačnog usuglušavanja trebalo doći ovih dana, pa bi se odmah održala i skupština. Što, pak, ako pogodba ne uspije? Kako će onda Bulum, Mesić i Šarić osoviti klub na noge u zdravoj sredini, koja bi se tu i tamo okrenula i - nogometu? No, ne samo dvorskim borbama, nego i onome krupnijem što stoji iza njih... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Fenerbahçe se zanima za Pletikosu</p>
<p>Hajdukov vratar Stipe Pletikosa ima ugovor s Hajdukom prema kojem svakog trenutka može napustiti Poljud. Ako transfer bude realiziran, dijeli se u omjeru 70 posto Pletikosi, a 30 posto Hajduku </p>
<p>SPLIT, 10. lipnja</p>
<p> - Posljednjih su se dana u tisku mogle pročitati razne informacije u vezi s prodajom Hajdukovih nogometaša u neki od inozemnih klubova. Tako se pojavila informacija da se turski prvoligaš Fenerbaçhe zanima za Stipu Pletikosu, Hajdukova čuvara mreže. Nije to ništa čudno, jer Pletikosa ima ugovor s Hajdukom prema kojem svakog trenutka može napustiti Poljud. Ako transfer bude realiziran, dijeli se u omjeru 70 posto Pletikosi, a 30 posto Hajduku. Isto je tako veliko zanimanje i za Darija Srnu, mladoga Hajdukova reprezentativca. No, zasad je sve samo na razini razgovora. </p>
<p>- Nema službenih ponuda ni za jednog igrača, zasad nismo primili nijednu ponudu o kojoj bi se Upravni odbor trebao očitovati. Zovu nas mnogi, zanimaju se za neke naše igrače, i to je sve što vam mogu kazati kad su u pitanju ponude, kazao nam je direktor kluba Fredi Fiorentini. </p>
<p>Hajdukov je novi sportski direktor Igor Štimac, inače član IO HNS-a, u Tallinnu, gdje naša reprezentacija u srijedu igra protiv reprezentacije Estonije. Štimac i trener Zoran Vulić sigurno su razgovarali o izgledu momčadi za novu sezonu i mogućim pojačanjima. Na popisu su želja hajdukovaca Zagrebovi nogometaši Vedran Ješe, Frane Čačić, Vinkovčanin Mario Lučić te Rijekin igrač Stjepan Skočibušić. Također, »bijeli« bi rado doveli Veldina Karića, nogometaša Varteksa koji sigurno neće ostati među Varaždincima, te Antu Petrovića, koji brani boje Sturma iz Graza. Na popisu je i Tomislav Rukavina kojem ističe ugovor s talijanskom Venezijom. </p>
<p>Sve bi te razgovore trebao obaviti Igor Štimac, no disciplinski ga je sudac Krešimir Vlajčević kaznio sa dva mjeseca zabrane rada u Upravnom odboru Hajduka zbog neprimjerenih izjava u posljednje vrijeme </p>
<p>Inače, Hajdukovi će se nogometaši okupiti na prvoj prozivci 23. lipnja. Prvobitno je bilo zamišljeno da u slovensku bazu Zreče odu 29. lipnja, ali će prema svemu sudeći otputovati već 25. lipnja. Nakon 12-dnevnih priprema u Sloveniji, gdje će odigrati nekoliko prijateljskih utakmica, hajdukovci će se nakratko vratiti u Split, a potom krenuti prema Austriji. Slijedi utakmica superkupa između Dinama i Hajduka, koja bi se trebala odigrati u Maksimiru, tjedan dana prije početka prvenstva. S Poljuda će HNS-u uputiti zahtjev da se superkup igra u dvije utakmice, jer »bijeli« svojim navijačima žele predstaviti novu momčad. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Preko Slovačke do polufinala</p>
<p>Hrvatska je pobijedivši Grčku 8-7, pogotkom Štritofa u drugom produžetku, osvojila prvo mjesto u skupini B, te će se u četvrtzavršnici ogledati sa Slovačkom / Zablistao je Samir Barać, koji je uz izvrsnu igru u obrani postigao i dva gola</p>
<p>KRANJ, 10. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je pobijedivši Grčku 8-7, pogotkom Štritofa u drugom produžetku, osvojila prvo mjesto u skupini B, te će se u četvrtzavršnici ogledati sa Slovačkom. Idealan rasplet (Slovaci su najslabiji sastav među osam najboljih), naša je reprezentacija izborila mudrom igrom.</p>
<p> Baš kao dan prije protiv Italije nametnuli su pozicijsku borbu i dominirali snagom. Umrtvili su živost Grka, izgurali ih daleko od vratara Vićana, a u napadu koristili umješnost Hinića. Vodili su hrvatski reprezentativci tijekom cijelog susreta, ali i najmanje popuštanje koncentracije su grčki vaterpolisti kažnjavali i vraćali se u igru. Tako smo teško stečeno vodstvo od 5-3 i 7-5 prelako ispuštali. </p>
<p>Ritam nije bio žestok, a jedini istinski problem našima je bila obrana s igračem manje, primili smo 6 pogodak a 11 puta smo bili isključeni. Grci su, pak, uglavnom sustizali naše vodstvo zahvaljujući preciznosti kod brojčane prednosti u bazenu. Zablistao je Samir Barać. Uobičajenoj učinkovitosti u obrani dodao je i dva pogotka, što ohrabruje pred početak natjecanja na ispadanje. I ova utakmica je pokazala da Hrvatska ima šanse protiv svakoga ako igru svede na pozicijsku borbu, te uspori ritam utakmice. Produžeci su pomalo i kocka, ali su izabranici Zorana Roje, baš u dodatnih šest minuta dominirali.</p>
<p> Grci nisu imali pravu prigodu i zaustavljeni su dobro postavljenom zonom na desnog vanjskog i srednjeg suparničkog napadača. Tako da pravih matnih situacija ispred Vićan nije ni bilo. Jedina zamjerka našim vaterpolistima je što nisu više pozornosti posvetili najboljem grčkom igraču Chatzitheodorou, koji je postigao čak tri pogotka. </p>
<p> Makar nismo blistali, i dalje imamo problema sa predajom lopte centrima, izborili smo se za prvo mjesto u skupini, te reprezentaciju Slovačke(četvrtak 21.30 sati). Veliki smo favoriti u toj utakmici i sasvim blizu polufinalnom ogledu, a to znači i medalji. </p>
<p>• Gradski bazen u Kranju</p>
<p>Grčka - Hrvatska 7-8 (7-7) (1-2, 2-1, 2-3, 2-1, 0-0, 0-1)</p>
<p>Grčka: Deligiannis, Schizas, Mazis 1, Chtzitheodorou 3, Theodoropoulos, C. Afroudakis, Kalakonas 1(1), G. Afroudakis 1, Santa, Vlontakis, Psychos, Thomakos 1, Reppas</p>
<p>Hrvatska: Vićan, Burić, Šimenc 1, Vranješ, Štritof 1, Smodlaka, Đogaš, Franković 1, Barać 2, Hinić 2, Fatović 1(1), V. Kobeščak, Volarević</p>
<p>Suci: Gabor Kiszelly (Mađ) i Erhan Tulga (Tur)</p>
<p>Igrač više: Grčka 6-11, Hrvatska 3-9</p>
<p>Četveverci: Grčka 1(1), Hrvatska 1(1)</p>
<p>Igrač utakmice: Samir Barać.</p>
<p>• Rezultati 5. kola u skupini A: Rumunjska - Rusija 4-9, Slovačka - Mađarska 8-14, Nizozemska - SiCG 6-7.</p>
<p>• Redoslijed: SiCG 8, Mađarska 8, Rusija 6, Slovačka 4, Nizozemska 2, Rumunjska 2.</p>
<p>• Parovi četvrtfinala: Hrvatska - Slovačka, Rusija - Grčka, Mađarska - Španjolska, SiCG - Njemačka.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pobjedniku desetodnevne zimske pripreme u Poreču </p>
<p>PANDORF, 10. lipnja</p>
<p> - U Pandorfu, mjestu Sjevernoga Gradišča u Austriji, pod pokroviteljstvom Ine iz Zagreba, u ponedjeljak je odigran 15. završni nogometni turnir pod nazivom Hrvatski nogometni kup gradiščanskih klubova. </p>
<p>U finalu su igrali Nova Gora, koja je u polufinalu sa 2-0 pobijedila Pajngrt, te Klimpuh, koji je u drugoj polufinalnoj utakmici na jedanaesterce pobijedio Pandorf. Prije finalnog dvoboja, u utakmici za treće mjesto, također na jedanaesterce, pobijedio je Pajngrt. Pobjednik turnira Nova Gora, osim prijelaznog je pehara od pokrovitelja Ine iz Zagreba, koji je uručio Mijo Ivurek, dobila je i desetodnevne zimske pripreme u Poreču. Najbolji je igrač turnira vratar Nove Gore, Mario Tuba, za nagradu dobio kolekciju četiri zlatnika s motivima Zagreba.</p>
<p>Na završnoj svečanosti, uz sportske predstavnike sudionika turnira, nazočili su još političari te gospodarski i kulturni predstavnici Hrvatskoga kulturnog društva u Gradišću. Među uzvanicima bila je i Vesna Njikoš-Pečkaj, izaslanica hrvatskog veleposlanika u Austriji Dražena Vukova Colića, zatim predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Andrija Jakovčević i Ante Pavlović, izaslanik Hrvatskoga nogometnog saveza. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatskoj 62 milijuna eura iz Cardsova programa za razvoj, najviše za izbjeglice </p>
<p>BRUXELLES, 10. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska komisija u utorak je potvrdila i formalno prihvatila ovogodišnji plan Cardsa za Hrvatsku izdvojivši iz proračuna Unije 62 milijuna eura za potporu reformama i modernizaciji pravosuđa. Hrvatski dio Cardsa razlikuje od ostalih programa za zemlje obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja u regiji, jer stavlja naglasak na prilagodbu standardima EU u gospodarstvu u najširem smislu te riječi i relativno mali, gotovo simboličan iznos predviđa za nadzor granice. Sličnost je, naravno, zamjetan postotak pomoći namijenjen povratku izbjeglica - četvrtina godišnjeg iznosa Cardsa. Od pomoći namijenjenoj Hrvatskoj, 17,5 milijuna eura uložit će se u ekonomski i socijalni razvoj. Novac će se plasirati u trgovinu (2,5 milijuna eura za poboljšanje trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima uključujući snažnu provedbu fitosanitarnih mjera primjerenih standardima EU), potporu reforme u pravnom i institucionalnom okviru (6,15 milijuna eura za prilagodbu hrvatskih zakona, pogotovo politike tržišnog natjecanja standardima EU te za efikasniju zaštitu intelektualnih dobara). U sklopu politike zapošljavanja, 8,85 milijuna eura bit će uloženo u bolju koordinaciju ureda za zapošljavanje, potreba i zahtjeva tržišta radne snage i školovanje radnika. </p>
<p>U području nazvanom »demokratska stabilizacija«, od 17 milijuna eura 12 milijuna namijenjeno je za povratak izbjeglica. To je i najveći pojednačni iznos za određenu kategoriju pomoći pa je očito gdje su interesi Unije.</p>
<p> Dva milijuna eura predviđeno je za potporu građanskim udrugama, nevladinim organizacijama, općenito, civilnom društvu. Pravosuđe za svoju modernizaciju u ovoj godini može računati na nova četiri milijuna eura.</p>
<p>U rješavanju jednog od najvećih hrvatskih problema Komisija nudi pomoć uglavnom kroz školovanje ljudi, kako bi se zahvaljujući boljim kadrovima dobio »efikasniji i moderniji pravosudni sustav«, ističe se u obrazloženju. Tri milijuna eura namijenjena su borbi s organiziranim kriminalom i terorizmom, a pet milijuna nadzoru granica, kontrolama ne samo krijumčarenja ljudima, drogom ili oružjem, nego i za punu provedbu zaštitnih fitosanitarnih mjera. </p>
<p> Za reformu javne uprave izdvaja se u ovoj godini šest milijuna, a za programe lokalne uprave tri milijuna eura. Da bi se interni sustav financijskog nadzora približio standardima Unije, pomoći će i 2,8 milijuna eura. Konačno, ekologiji je Cardsov program za ovu godinu dostavio 3,7 milijuna eura, ponajprije za brigu o vodama, te za poštivanje i provedbu ekoloških standarda. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>HRW: Američki pritisak na Hrvatsku i Sloveniju je licemjeran</p>
<p>NEW YORK, 10. lipnja</p>
<p> - Američka administracija licemjerno traži od Hrvatske i Slovenije da pristanu na izuzeće američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda (ICC), a istodobno inzistira na suradnji s Haaškim sudom za ratne zločine, objavio je u utorak Human Rights Watch.</p>
<p>Krajem svibnja američki je veleposlanik u Hrvatskoj objavio otvoreno pismo u hrvatskim dnevnim listovima i pojačao pritisak na hrvatsku Vladu da potpiše sporazum o imunitetu, piše Human Rights Watch i dodaje kako je veleposlanik upozorio Hrvatsku da će izgubiti 19 milijuna dolara vojne pomoći ako ne potpiše sporazum. Zaprijetio je »između redaka« da je pristupanje Hrvatske NATO-u uvjetovano tim sporazumom o imunitetu«, kaže se u priopćenju HRW-a. Usprkos ovim pritiscima, i Slovenija i Hrvatska dosad su odbacivale prijetnje SAD-a i uzdale se u Europsku uniju koja ih ohrabruje da odbace zastrašivanje iz Washingtona. </p>
<p>»U svjetlu ratnih užasa koji pogađaju stotine tisuća žrtava i upućuju na vodeće dužnosnike kao ratne zločince, bilo je posebno važno da Statut Međunarodnoga kaznenog suda ratificiraju sve republike bivše Jugoslavije«, kaže Richard Dicker, direktor HRW-ova programa International Justice. »Zbog toga je od presudne važnosti da Hrvatska i Slovenija ne popuste prijetnjama SAD-a«.</p>
<p>SAD je na području bivše Jugoslavije i susjednih bio donekle uspješan, ocjenjuje HRW: Bosna i Hercegovina i Albanija nedavno su potpisale sporazume o jamčenju imuniteta, iako ih još moraju ratifcirati parlamenti tih zemalja. </p>
<p>Veleposlanica SAD-a Marisa Lino sastaje se u srijedu u Zagrebu s višim hrvatskim dužnosnicima u vezi s pregovorima o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), priopćilo je u utorak američko veleposlanstvo u Zagrebu. U petočlanom izaslanstvu su savjetnici iz State Departmenta i Pentagona, a sastanci u Ministarstvu vanjskih poslova održat će se u četvrtak, dodaje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Milošević tvrdi da su oružje primali rezervisti, a svjedok da ga je primio kao četnik</p>
<p>HAAG / ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - U nastavku suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), u utorak su zaštićeni svjedoci optužbe C-47 i C-17 govorili o djelovanju srpskih paravojnih snaga u RH i BiH.</p>
<p> Milošević je u protuispitivanju svjedoka C-47, dužnosnika Srpskog četničkog pokreta (SČP) iz Subotice, pobijao istinitost njegovog iskaza o tome kako je kao dragovoljac ratovao u Hrvatskoj i BiH, no C-47 je ostao pri svom iskazu.</p>
<p> Bivši policajac C-47 prošloga je tjedna opisao kako je novačio dobrovoljce u SČP, te kako su ih policija, JNA i VJ, obučavali i naoružavali na poligonima u Subotici i Bubanj Potoku kraj Beograda.</p>
<p> Milošević je tvrdio da su C-47 i njegovi ljudi 1991. dobili oružje kao rezervisti JNA, a svjedok je rekao: »Ne, nego kao četnici!«</p>
<p> Opisao je i kako su četnici i »arkanovci«, u čije je redove prešao 1995., činili zločine u istočnoj Slavoniji.</p>
<p> Na Miloševićevo pitanje je li vidio zločine svjedok je ponovio da je u Vukovaru vidio kako su četnici silovali i ubili jednu djevojku, te da su mu pokazali krvavu kupaonicu u kojoj su, kako su kazali, zaklali trojicu Hrvata. Spomenuo je i ubojstvo dvojice Hrvata u Tordincima, koje su počinili »arkanovci«. Po riječima svjedoka, SČP je 1992. dodijelio zahvalnice za suradnju policijskim časnicima i dužnosnicima Miloševićevog SPS-a.</p>
<p> Zaštićeni svjedok C-17 govorio je o djelovanju paravojnih postrojbi iz Srbije, pa i »crvenih beretki« u okolici Mostara 1992. godine.</p>
<p> Rekao je kako je u kampu Buna, 12 kilometara od Mostara, tada bila smještena »skupina kriminalaca u odorama - Šešeljevi četnici, 'Beli orlovi' Mirka Jovića i 'crvene beretke'«. Opisao je kako su »Šešeljevi četnici« nasmrt pretukli Hrvata Pavu Gagra, nakon što su ga izveli iz njegove kuće u blizini, te da ih je zbog dolaska u Bunu ukorio zapovjednik JNA Momčilo Perišić. Perišića su ušutkali spomenom Franka Simatovića - Frenkija, visokog dužnosnika Državne sigurnosti Srbije (SDB), koji je nedavno izručen Haagu, dodao je C-17. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Raketni napad Izraelaca na vođu Hamasa</p>
<p>Meta helikopterskog napada bio je Abdel Aziz al Rantisi koji je ranjen u nogu, a poginula su dvojica njegovih čuvara</p>
<p>ANKARA, 10. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski jurišni helikopteri »Apache« koji su uzletjeli s ratnih brodova ispalili su u utorak prije podne najmanje sedam projektila na Gazu. Prema prvim saznanjima, glavna meta napada bio je vođa Hamasa Abdel Aziz al Rantisi koji je ranjen u desnu nogu. Poginula su dvojaca njegovih čuvara koji su se s njim nalazili u automobilu u trenutku napada.</p>
<p>Bio je to prvi izravni napad izraelske vojske na Ramtisija. Slični ciljani atentati na palestinske militante, koji nailaze na oštre kritike Zapada, dio su redovite prakse »odvraćanja« kako bi se zaustavili palestinski napadi na izraelske ciljeve. </p>
<p>Među poginulima je i jedna osmogodišnja djevojčica. Kako je izjavio ravnatelj bolnice u Gazi, tijekom najnovijeg izraelskog napada ranjeno je ukupno 27 osoba.</p>
<p>Stotine razjarenih hamasovaca izašli su sa oružjem na ulice Gaze pucajući u zrak i obećavajući da će se žestoko osvetiti za napad. Jedan od vođa Hamasa Mahmoud Zahar poručio je kako »izraelski zločinački čin neće proći nekažnjeno«. Upozorio je kako će uskoro uslijediti novi osvetnički napadi Hamasovih bombaša samoubojica.</p>
<p>Unatoč eskalaciji izraelsko-palestinskih sukoba, američki predsjednik George W. Bush je rekao kako je optimističan glede uspostave srednjoistočnog mira. On je osudio nasilje i pozvao izraelskog premijera Ariela Sharona i njegovog palestinskog kolegu Mahmuda Abbasa da čvrsto stanu iza njegova »putokaza mira«. »Narod je već bolestan od terorizma, a mir je najbolji lijek«, rekao je. </p>
<p>U međuvremenu, američki je državni tajnik Colin Powell pozdravio Sharonovu akciju uklanjanja bespravno izgrađenih naselja židovskih doseljenika na Zapadnoj obali. Dosad je srušeno stotinjak takvih naselja. U njih se najčešće doseljavaju najekstremniji židovski doseljenici.</p>
<p> Oni su »trn u oku« Palestincima koji se ne mire s takvom uzurpacijom svog područja.</p>
<p>U svakom slučaju, izraelski premijer sada mora požnjeti ono što je sam posijao. Sharon je, naime, počeo plaćati ceh svoje politike stvaranja »velikog Izraela«, vjerujući kako će većina Palestinaca pod vojnim i psihološkim pritiskom biti primorana da se iseli u susjedne arapske zemlje. Međutim, kada je pod snažnim pritiskom SAD-a pristao na Bushov »putokaz mira«, on se suočio s prosvjedima i otporom ne samo razočaranih židovskih doseljenika, već i »jastrebovima« unutar svoje vladajuće koalicije. Neki vođe židovskih doseljenika su se u utorak zakleli da neće napustiti zaposjednuta područja na Zapadnoj obali i pojasu Gaze.</p>
<p>Sad su sve oči uprte u posredničku misiju vrlo utjecajnog šefa egipatskih tajnih obavještajnih službi Omara Suleimanija koji bi u srijedu sa hamasovcima u Gazi trebao razgovarati o stišavanju izraelsko-palestinskih sukoba, ali i pokretanju širokog svepalestinskog dijaloga. No, taj posjet još nije izvjestan, budući da Suleimani ipak želi dobiti čvrsta jamstva da će se međupalestinski sukobi barem privremeno prekinuti.</p>
<p>Palestinski premijer Abbas je, nakon početnog odbijanja, izrazio spremnost da razgovara sa ratobornim vođama Hamasa. On je time praktički priznao da je Hamas neosporno ona paravojna snaga bez koje se ne može graditi trajan i siguran mir. Te srednjoistočne zbilje mogao bi uskoro postati svjestan i izraelski premijer Sharon. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Britanci i dalje ne žele euro</p>
<p>Premda ministarstvo financija u Londonu procjenjuje da Britanija još nije spremna za euro, Tony Blair i Gordon Brown počeli su kod skeptičnih Britanaca promovirati zajedničku europsku valutu</p>
<p>LONDON, 10. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice )</p>
<p> - Premijer Tony Blair i njegov ministar financija Gordon Brown pokušali su u utorak cijelom svijetu pokazati da oko eura jednako dišu. Na tiskovnoj konferenciji u Downing streetu, dva najmoćnija čovjeka britanske politike nastojali su odagnati stari dojam da se ne slažu oko toga treba li - i kada - Britanija prihvatiti zajedničku valutu EU. Bio je to početak njihove kampanje uvjeravanja nacije u prednosti eura. </p>
<p>No samo dan ranije, u po nedjeljak, Blairov oprezni ministar financija je objavio da po procjeni njegovog ministarstva još nisu sazreli uvjeti za prelazak na zajedničku valutu. </p>
<p>Brownovo »ne« bilo je, doduše, izrečeno u pozitivnom tonu, uz obilno isticanje mogućih prednosti koje bi Britaniji donio prelazak na euro. Kada do toga končano dođe. U te prednosti ubrajaju se porast nacionalnog dohotka, niže cijene, te golemo uvećanje trgovinske razmjene. Brzo nakon dolaska Blairovih laburista na vlast 1997., Brown je postavio pet uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi Britanija mogla prigrliti euro. No do sada je udovoljeno samo jednom od njih, tvrdi ministar financija, koji je zaključio da bi prihvaćanje eura koristilo britanskoj trgovini. Preostali kriteriji fleksibilnosti, stabilnosti, gospodarskog rasta i zapošljavanja nisu međutim još ispunjeni, rekao je u ponedjeljak Gordon Brown. </p>
<p>To znači da ni ove godine vlada u Londonu neće raspisivati referendum na kome bi Britanci trebali reći žele li euro. Tvrdeći da su ipak zabilježeni neki pomaci, Brown je obećao da će se o svemu ponovo očitovati idućeg proljeća. </p>
<p>Osim Britanije, samo još dvije od 15 članica EU, Danska i Švedska, nisu u siječnju 2002.prešle na zajedničku europsku valutu. Na vlastitom referendumu Danci su odbacili euro. Slično bi učinili i Britanci, da sutra dođe do takvog izjašnjavanja. Prosječni britanski građanin prilično je euroskeptičan, te smatra da bi odricanje od funte kao valute narušilo nacionalni suverenitet. </p>
<p>Brojni britanski euroskeptici također ističu da bi prepuštanje nekih ključnih ingerencija Europskoj banci suzilo manevarski prostor domaćem ministarstvu financija - oduzevši mu moć da određenim mjerama utječe na gospodarstvo. Na drugoj strani debate nalaze se oni koji tvrde da isključenost iz projekta zajedničke valute škodi britanskoj trgovini i gospodarstvu u cjelini.</p>
<p>Ankete međutim neumitno pokazuju da znatna većina Britanaca želi zadržati funtu. Vlada bi se izložila velikom političkom riziku, da raspisuje referendum o nečemu što će propasti kod birača. Što se više bude primicao datum idućih izbora (koji se moraju održati do 2006.), to će manje Blair biti spreman tražiti od nacije da se izjasni o euru. </p>
<p>Za Blaira i Browna stvari se dodatno kompliciraju time što je u velikom dijelu euro-zone gospodarstvo u puno lošijem stanju nego li na Otoku. Jedinstvena monetarna politika ne ide nužno na ruku svim članicama te zone, nanoseći posebne štete jakom njemačkom gospodarstvu. Gordon Brown i njegova ekipa operiraju u Britaniji mnogo slobodnije, nego bi to mogli unutar fiskalnih ograničenja koja nameće tzv. pakt o stabilnosti i razvoju . S druge strane - a toga je posebno svjestan Tony Blair - Britanija bi imala puno veći politički utjecaj unutar EU da prihvati zajedničku valutu. No kako sada stvari stoje, morala bi za to, čini se, platiti određenu gospodarsku cijenu. </p>
<p>Tony Blair je mnogo oduševljeniji idejom zajedničke valute, nego li njegov oprezni ministar financija. Iza scene među njima dvojicom navodno bjesne strahovite svađe, no u javnosti se trude držati jedinstvenu frontu. Tako je bilo i u utorak, kada su skupa krenuli uvjeravati naciju u dugoročne prednosti zajedničke valute. No dan ranije, odmah nakon što je Brown objavio da uvjeti za euro nisu još zreli, Blair je prionuo uz telefon. Nazvao je vođe desetak nacija, uključujući mnoge partnere iz EU, uvjeravajući jednog po jednog da Britanija nije potpuno prekrižila svoje članstvo u klubu korisnika jedinstvene valute. No projekt se ponovo odgađa do daljega - osim ako skeptični Britanci nekim čudom ne prihvate premijerove argumente da bi prelazak na euro bio sjajna stvar. Sada već i poslovično suzdržani Brown tvrdi da bi britansko gospodarstvo do 2004.moglo biti spremno za to. Ostaje da se vidi hoće li to biti i britanski birači. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Fischer: Europljani će dobiti dobar ustav</p>
<p>Novi kompromisni prijedlog ustava EU najzanimljiviji je u onom dijelu koji se odnosi na podjelu vlasti među institucijama / Ideja o stalnom predsjedniku Europskog vijeća ostaje na snazi, ali bi se njegove ovlasti znatno smanjile</p>
<p>BERLIN, 10. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Europska Konvencija iza zatvorenih vrata raspravlja o nacrtu ustava EU o kojem ovisi sudbina ujedinjene Europe. No, Nijemci kao da nisu pretjerano zainteresirani za ishod. Pažnju ovdašnje javnosti izaziva samo povremeno »curenje« vijesti. </p>
<p>Međutim, sve upućuje da službeni Berlin iza kulisa i te kako djeluje i lobira za svoje vizije i interese. Nijemci također posreduju u prevladavanju prijepora i pronalaženju kompromisa. </p>
<p>To je nakon razgovora s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem potvrdio njemački kancelar Gerhard Schröder. </p>
<p>Sporovi se vode u prvom redu o trajanju mandata predsjednika Vijeća ministara, uvođenju odlučivanja većinom glasova, te o ideji o predsjedniku Europskog vijeća. Novi kompromisni prijedlog ustava EU najzanimljiviji je u onom dijelu koji se odnosi na podjelu vlasti među institucijama. Ideja o stalnom predsjedniku Europskog vijeća ostaje na snazi, ali bi se njegove ovlasti znatno smanjile. </p>
<p>Premda su male države izrazile veliko protivljenje ideji predsjednika Europskog vijeća strahujući od prevlasti velikih zemalja, moguće je da prihvate ovu ideju budući da će zadržati mjesto svojeg povjerenika u Europskoj komisiji.</p>
<p>O tim se temama očitovao i njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, koji se uvijek iznova spominje kada je riječ o osobi koja bi obnašala položaj eventualnog budućeg ministra vanjskih poslova EU.</p>
<p> On je u intervjuu njemačkoj televiziji izrazio nadu da će se u Konvenciji u narednim danima uspjeti dogovoriti, »jer je predsjedništvo sada dalo i konkretne prijedloge što se može nazvati pravom gradnjom mostova«.</p>
<p>Reformom EU-a i novim ustavom predviđaju se i drukčiji komunikacijski putove u političkom vrhu. Primjerice, američkom predsjedniku Georgeu Bushu, bude li želio u Europi naći saveznike, ubuduće bi bilo važnije nazvati britanskog ministra vanjskih poslova nego premijera Tonyja Blaira, tumači Fischer.</p>
<p> On pojašnjava da će Bush i dalje nazivati i najvažnije šefove država i vlada, te predsjednika Europske komisije i predsjednika Vijeća EU. Europu će, međutim, ako se ostvare planovi o kojima se raspravlja u Konvenciji, predvoditi tri zemlje. </p>
<p>Fischer vjeruje da će Europljani dobiti »jako dobar Ustav za proširenu Europsku uniju koji vodi prema realizaciji velikog strateškog cilja: proširenja EU na 25, a kasnije i više članova«. </p>
<p>Fischer je općenito pozitivno ocijenio rad Konvencije na zajedničkom ustavu EU, u čemu i sam sudjeluje.</p>
<p> Neki analitičari, međutim, vjeruju da Konvencija nije opravdala ni svoje postojanje, već samim time što se ključne odluke o nacrtu ustava EU i budućnosti europskih građana donose iza zatvorenih vrata. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Putin želi nakon izbora prvu većinsku vladu u Rusiji</p>
<p>»Stranka vlasti«, prokremaljsko »Jedinstvo« najavilo je najprije bitku za dvotrećinsku većinu u Dumi kako bi bilo u stanju mijenjati »Jeljcinov ustav« zbog uvođenja petogodišnjeg predsjedničkog mandata</p>
<p>MOSKVA, 10. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Umjesto 14. prosinca, ruski parlamentarni izbori održat će se 7. prosinca ove godine. Izmjenom zakona, odluku o pomicanju izbora za tjedan dana donijela je državna Duma na prijedlog prokremaljske parlamentarne stranke »Jedinstvo« i Saveza desnih snaga. </p>
<p>Formalni razlog za tu promjenu bila je tvrdnja da treba dati više vremena za predsjedničku predizbornu kampanju koja treba početi odmah nakon parlamentarnih izbora. Redoviti predsjednički izbori trebaju se održati sredinom ožujka sljedeće godine, a prema izbornim pravilima, predizborna kampanja treba trajati 3,5 mjeseca, pa bi se u slučaju održavanja parlamentarnih izbora 14. prosinca jedno vrijeme dvije predizborne kampanje »preklapale«.</p>
<p>Međutim, komunisti koji su prema rejtingu i dalje glavni favoriti da osvoje najviše glasova na parlamentarnim izborima uvjereni su da je glavni razlog male promjene tradicionalnog datuma održavanja izbora strah rukovodstva »Jedinstva« i Saveza desnih snaga da bi 14. prosinca dobar dio njihovih birača mogao apstinirati. Naime, kako je 12. prosinca državni praznik u Rusiji (Dan Ustava), izbori bi bili posljednjeg dana »produženog vikenda«, a dosadašnja praksa je pokazala da, za razliku od poslušnog elektorata komunista i ljevice, elektorat desnice i centrista nerado prekida odmor (na svojim dačama ili u inozemstvu) te u daleko manjem broju izlazi na birališta.</p>
<p>Službeno, parlamentarna predizborna kampanja počet će 20. kolovoza, ali zakulisna borba političkih stranaka za 450 mjesta u državnoj Dumi već je počela. »Stranka vlasti«, prokremaljsko »Jedinstvo« najavilo je najprije bitku za dvotrećinsku većinu u Dumi kako bi bilo u stanju, ako zatreba, i mijenjati sadašnji »Jeljcinov ustav«, na primjer, zbog uvođenja petogodišnjeg umjesto sadašnjeg četverogodišnjeg predsjedničkog mandata. Predsjednik Putin je već u nekoliko navrata javno isticao kako bi za Rusiju bio »optimalan« petogodišnji predsjednički mandat.</p>
<p>Međutim, do izbora je ostalo samo nešto više od pet mjeseci, a kako rejting »Jedinstva« još nije nadmašio rejting Komunističke stranke, rukovodstvo »Jedinstva« postavilo si je zadatak da na izborima osvoji više od 50 posto glasova birača. Na taj bi način »Jedinstvo« stvorilo uvjete da se prvi put u Rusiji formira vlada na temelju parlamentarne većine, a ne autoriteta i ustavnih ovlasti šefa države. Takvu želju nedavno je objavio i predsjednik Putin u svojoj ovogodišnjoj poslanici pred oba doma parlamenta.</p>
<p>»Jedinstvo« je krenulo u akciju bez presedana masovnog i javnog primanja u članstvo najpopularnijih glumaca i estradnih pjevača. »Jedinstvu« su pristupili i gotovo svi ministri. Izuzetak je jedino šef ruske diplomacije Igor Ivanov koji je izjavio »da se vanjska politika Rusije mora oslanjati na podršku najširih slojeva i da za njeno provođenje zemlji više odgovara nestranački ministar vanjskih poslova«. Unatoč pristupanju brojnih uglednih ljudi iz javnog i političkog života, malo je vjerojatno da će »Jedinstvo« na parlamentarnim izborima osvojiti 50 posto glasova birača i to iz dva razloga.</p>
<p>Ruski birači ne skrivaju strah od mogućnosti da se zemlja kao u vrijeme komunizma opet nađe u »jednopartijskom režimu«, a i oporbene stranke počele su povlačiti predizborne poteze. Nakon što se u javnosti pročulo kako će neposredno uoči parlamentarnih izbora Putin smijeniti premijera Mihaila Kasjanova i tako na predsjednika vlade prebaciti svu odgovornost za unutarnjopolitičke ekonomske neuspjehe, potpuno neočekivano sklopili su savez komunisti Genadija Zjuganova i Demokratska stranka »Jabuka« Grigorija Javlinskog. Želeći spriječiti Putina i »Jedinstvo« da tom »žrtvom premijera« dobiju odlučujuće izborne bodove, Zjuganov i Javlinski pokrenuli su u parlamentu akciju prikupljanja potpisa za smjenu Mihaila Kasjanova. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Na predstojećim izborima ne smijemo birati one koji prodaju narodno vlasništvo</p>
<p>Slobodan sam ukazati na već poznate probleme privatizacije, koja se općenito u nas definira i kao pljačka stoljeća. To činim potaknut blizinom sljedećih izbora za novi saziv našeg Sabora. </p>
<p>Usprkos tomu Vlada RH ustraje na prodaji Croatia-osiguranja, koje prema godišnjem izvještaju pokazuje fantastične poslovne rezultate. To bi bilo slično kao kada bi seljak prodao najvrjedniju kravu, koja daje najviše mlijeka, a zadržao one loše. Tako nam Vlada tumači da je država tobože loš vlasnik, pa je tobože najbolje da ništa ne posjeduje. Takvu Vladinu tvrdnju demantira uspjeh Croatia-osiguranja, HT-a, INE i dr. Osim toga, Vlada ne može prodavati narodnu imovinu, jer nije njezin vlasnik, a Vlada nema punomoć pravoga vlasnika - naroda na referendumu, što sve piše u Ustavu RH.</p>
<p> Da u Vladi svi ne vide da prodaju vrijedna poduzeća, umjesto da se iz tih poduzeća u proračun slijevaju dobit i porez na dobrobit svih, teško je povjerovati. Prije će biti da kroz Vladu djeluju oni koji neprekidno uništavaju i otuđuju sve privredne resurse, smanjujući tako narodno bogatstvo.</p>
<p> Stoga na predstojećim izborima treba pomno paziti da ni jedan glas ne ode onima koji su prodavali ili namjeravaju prodavati narodno vlasništvo, već da glasovi idu onima koji će se obvezati da odgovorni iz sadašnje i bivše vlastiti budu procesuirani i sve nezakonite prodaje poništene. </p>
<p>VLADIMIR KELČEC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Danas se u pismu ikavica može vratiti doslovce preko noći</p>
<p>Mišljenje Filipa Ćorlukića »Ijekavski jezikoslovcima nametnuo nepremostive probleme: Ikavski je govor jedino razumno rješenje«, u rubrici Stajališta, Vjesnik 7. lipnja, potaknulo me na nekoliko napomena.</p>
<p>Ljudevit Gaj je sporazumjevši se s Vukom pri odabiru ijekavskoga istočnohercegovačkoga govora načinio prijeporan izbor (uglavnom zbog dubrovačke književnosti), jer u tadašnjoj Hrvatskoj u obalnom pojasu i većem dijelu Slavonije (također i bosanskoj Posavini) prevladavala je ikavica, a sjeverozapadna Hrvatska i Podravina imale su ekavsko kajkavsko narječje.</p>
<p>Sada ni akademski obrazovani građani u Hrvatskoj nisu sigurni jesu li napravili pogrešku, pogrješku ili pogriješku.</p>
<p>Naši kroatisti sami sebe u školama nazivaju Don Kihotima jer su protiv zdravorazumskih životnih rješenja. Fra Bernardin Toma Leaković u svom djelu »Nauk kerstjanski« u 18. stoljeću piše: zapovid, grišiti, vikovi, usamita, raširita, srida, cvit, svit, misec... Danas se u pismu ikavica može vratiti doslovce preko noći, u živom govoru to će ići nešto usporenije, ali će ipak ići.</p>
<p> Recimo i to polovica živućih Hrvata i dan danas ne razlikuje suglasnike č i ć (tvrdo i meko) pa nastavnici u školama imaju sizifovsko-tantalovske muke radeći plaćen, ali ipak jalov posao.</p>
<p>Slovenci u pismu imaju samo suglasnik č. Mi možemo zadržati samo ć, a u živom govoru i dalje će se čuti i kuća i kuča, ali ćemo ušteđenu energiju u školama usmjeriti na učenje hrvatskoga i engleskoga ili hrvatskoga i njemačkog jezika već od prvoga razreda osnovne škole.</p>
<p> Prosječan Nizozemac i Danac govore po tri europska jezika. Naš ministar prosvjete vodi bitku s vjetrenjačama tiskajući tko zna koliko varijanti udžbenika zemljopisa kao da Dunav i Rajna mogu praviti rošade. U Europskoj uniji najčešći uvjet zapošljavanju jest poznavanje jezika. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ Županja</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na slici je Papa ispred osječke crkve, a ne đakovačke katedrale</p>
<p>Redovno kupujem Vjesnik smatrajući ga svakako najozbiljnijim dnevnim novinama na hrvatskom tržištu. Nekad mi ipak zasmetaju pojedine, usudim se reći, neozbiljnosti ili čak nemarnosti koje se znaju (nadam se, slučajno) pojaviti u Vjesniku. Takva je i ona od utorka, 10. lipnja na stranici 4. Riječ je o potpisu ispod slike Svetog Oca ispred osječke (glavne) crkve.</p>
<p> Potpisano je da je Sveti Otac ispred katedrale koju je izgradio biskup Josip Juraj Strossmayer, što je neistina i netočnost. Sveti je Otac na toj slici ispred osječke glavne župne crkve, koju nazivamo katedralom zbog njezine veličanstvenosti i ljepote, i to bi bio točan potpis pod slikom!</p>
<p>Kao Osječanka, ali i štovateljica slavnog biskupa i »njegove« đakovačke katedrale, i pogotovo Svetog Oca, pomalo sam povrijeđena tom netočnošću. Sveti je Otac bio i u Đakovu - i ta se slika mogla i trebala objaviti, ali je prolaskom kroz grad iskazao poštovanje u prošlom ratu teško ranjenoj crkvi i gradu Osijeku i to bi trebalo naglasiti i znati cijeniti. Jednostavno ne mogu vjerovati da vaši novinari ne prepoznaju i ne razlikuju gradove i crkve o kojima pišu! Ta, to je stvar opće kulture!</p>
<p>NEDA ŠUTALO Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iznajmljivači soba i apartmana morali bi imati osigurana parkirališta za goste </p>
<p>Podržavamo gospođu ministricu u nastojanju da se smanji broj neprijavljenih turista. Naime, svake godine vlasnici vikendica u Novom Vinodolskom moraju moliti silne kupače i turiste za prolaz do mora, a u isto vrijeme turistička se zajednica žali na malo turista.</p>
<p>Turistička zajednica ne poduzima ništa da se urede plaže, da se kategorizira privatni smještaj. Gosti se ucjenjuju i plaćaju noćenja u neprikladnim prostorima. Stanovnici Bribirske obale ljeti ne mogu vlastitim vozilima doći do svojih kuća, dvorišta, garaža, pa ponekad ni ući u vlastitu kuću zbog parkiranih vozila. Naime, ljudi koji iznajmljuju sobe i apartmane, nemaju osigurana parkirna mjesta za turiste.</p>
<p> Turistički ured ne bi smio dopustiti iznajmljivanje ako nije osigurano parkiralište na privatnoj površini. Tako bi se izbjegli čepovi po ulicama, nesuglasice pa i bušenje guma turistima. Konkretno, takav čep stvara se u ulici Pod sv. Mikulj kod broja 25. Svi mi koji stanujemo dalje u toj slijepoj ulici, u ljeti jedva prolazimo vlastitim automobilima, a kamionom ili većim autom nikako.</p>
<p> Vlasnici kuća koji iznajmljuju apartmane ogradili su svoje vrtove i nemaju garaže ni parkirališta za vlastita vozila, a kamoli za svoje goste. Sigurni smo da su ti gosti neprijavljeni ili se vode kao rodbina.</p>
<p>Treba pohvaliti akciju Grada Novi Vinodolski, Turističke zajednice i poduzeća koje odvozi smeće »Ivanj«, koji svake godine organiziraju izbor najljepšeg balkona i okućnice. No, treba ih i pokuditi jer ne kose travu i šipražje uz cestu, nogostupe pa se turisti i kupači izgrebu trnjem, pregaze deset zmija i slično dok ne dođu do mora. Valja napomenuti da se gradu plaća cijele godine velika komunalna naknada.</p>
<p> Djelatnici poduzeća »Ivanj« koji odvoze smeće ne žele skupljati smeće iz okućnica, što uvelike otežava uređenje okoliša kuća. Trava i suho lišće se ne smiju paliti zbog opasnosti od požara, a smetlari ne žele uzimati vreće s tim smećem. A odvoz smeća vikendaši plaćaju tijekom cijele godine, dakle i onda kada se nitko ne koristi njihovim uslugama.</p>
<p>No, najveća opasnost kako turistima, tako i vlasnicima vikendica su lokalne bande i pljačkaši. Bande mladih ljudi iz Novog Vinodolskog, Selca, Bribira i okolnih nepriobalnih sela kradu i maltretiraju ljude po obali, ulaze u kuće, dvorišta, automobile. Naročito je opasno zimi. Tada su provale u kuće vikendaša učestale. Policija dođe napraviti zapisnik, ode i ništa ne poduzima.</p>
<p>Svake godine dolaze, na žalost, na naše područje i sve nekulturniji turisti. </p>
<p>VIKENDAŠI S BRIBIRSKE OBALE</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>MUP je imao informaciju o mogućem atentatu na Pukanića</p>
<p>Na pitanje sutkinje s kim je razgovarao u policiji Pukanić nije htio navesti ime osobe </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske poslalo je dopis Općinskom sudu u kojem je potvrđeno kako je direktor Nacionala Ivo Pukanić razgovarao s djelatnicima policije vezano uz informacije kako se sprema njegovo ubojstvo.</p>
<p>Naime, dopis je poslan na zahtjev Općinskog suda u sklopu suđenje Pukaniću povodom tužbe slovenskog državljana Miše Vujičića.</p>
<p>Naime, privatnu je tužbu za klevetu Vujičić podnio zbog teksta objavljenog u 322. broju Nacionala pod naslovom: »Tajna služba Crne Gore angažirala gang Miše Vujičića da smakne Ivu Pukanića«. </p>
<p>U tom se tekstu navodi »za egzekuciju izabrani pripadnici crnogorskog podzemlja u Sloveniji i Italiji na čelu s Mišom Vujičićem«, te »predvodnik skupine Vujičić ... naredbu dobio izravno od šefova crnogorske službe »državne bezbednosti«. </p>
<p>Pukanić je na jednoj od rasprava rekao kako je neposredno prije objave članka dobio poziv iz PU zagrebačke gdje su mi rekli da imaju informacije od kolega iz jedne strane zemlje da mi je život ugrožen. Tada je također izjavio da su mu u policiji rekli da se radi o skupini Crnogoraca koja planira njegovo ubojstvo, te da je moguće da je ta skupina već u Zagrebu, te da je najbolje u medijima objaviti njihova imena, jer je to možda jedini način da se prestraše i maknu. </p>
<p>»Dakle, po naputku policije, a radi moje sigurnosti ja sam objavio sporni članak«, izjavio je Pukanić tada i dodao da ga je sam i napisao. </p>
<p>Na raspravi je Pukanić istaknuo da mu je poznato da je Vujičić već jednom bio optužen za ubojstvo u Ljubljani i bio ranjen u jednom obračunu o čemu su pisali i mediji, te je sam provjeravao i utvrdio da je Vujičić pripadnik kriminalnog miljea, a o tome obavijestio i Vujičićevog odvjetnika. U telefonskom je, pak, razgovoru Vujičiću rekao da protiv njega nema ništa osobno, već štiti sebe i svoju obitelj. No, policijska zaštita koja mu je određena, na njegov je zahtjev tada i ukinuta.</p>
<p>Na pitanje sutkinje s kim je razgovarao u policiji Pukanić nije htio navesti osobu iz policije koja ga je zvala i s kojom je razgovarao, pa je Vujičićev odvjetnik predložio da se službenim putem uputi dopis MUP-u da bi se utvrdilo tko je i je li uopće razgovarano s Pukanićem i tko mu je dao informaciju. Sutkinja je prijedlog usvojila te je službenim putem dopis i upućen.</p>
<p> U njemu se navodi kako je Ministarstvo tijekom 2001. i 2002. godine raspolagalo informacijama o mogućem planiranju ubojstva Ive Pukanića, te kako su spisi s tim informacijama označeni »službena tajna« i »vrlo tajno«, zbog čega su i smatrali njihovu objavu štetnim. </p>
<p>Nadalje se navodi kako su policajci D.A. i S.I. razgovarali s Pukanićem koji im je tada rekao da ima informacije kako Mišo Vujičić planira njegovo ubojstvo. Tada ga je policija upozorila da u »Nacionalu« ne objavljuje što su razgovarali kao i aktivnosti policije vezano uz taj slučaj.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Okrivljeni prvo priznao ubojstvo, pa se predomislio</p>
<p>Slučaj malog Božidara, proizlazi iz spisa, »nesretan je splet okolnosti« / Zakazali su svi, roditelji su bili nemarni, socijalna skrb gluha, a »božica pravde« slijepa/ Krivca još nije stigla zaslužena kazna</p>
<p>VELIKA GORICA, 10. lipnja </p>
<p> - Krivac za smrt malog plavog prosjaka bez ruke, Božidara Cingulina iz Klanjca, niti nakon osam i pol godina nije kažnjen, a suđenje prema odluci Vrhovnog suda krenulo je iz početka.</p>
<p> Prvog dana glavne rasprave pred Vijećem Županijskog suda u Velikoj Gorici, saslušan je okrivljeni Dubravko Prosenik (28) iz Klanjca, koji je prvostupanjskom presudom oslobođen optužbe. Saslušani su roditelji, Božidarov brat i tri prodavačice, koje su u Zagrebu viđale tada 12-godišnjeg Božidara da prosi, te ključni svjedok medicinska sestra Sabina Okoć, koja je 24. rujna 1994. vidjela da su okrivljeni i ubijeni zajedno izašli iz autobusa kod mjesta gdje je dječak ubijen. </p>
<p>Podsjećamo, ubojstvo se dogodilo oko 20,30 sati. Ubojica je dječaka prvo vezao i gušio remenom, a potom ga utopio na jezeru šljunčare u Zaprešiću. Okrivljeni je, kako se moglo čuti od svjedoka za vrijeme kratke pauze, ubojstvo bio priznao, međutim, kasnije je to priznanje povukao, tvrdeći, da ga je dao zbog batina koje je dobio u policiji. Uglavnom, na suđenju je samo kratko izjavio, da je razumio optužnicu te da se ne osjeća krivim. </p>
<p>Nesretni dječak Božidar, dalo se zaključiti iz rasprave, nije imao adekvatnu roditeljsku skrb. Otac je pio, a majka mu je prema izjavi koju je prije osam i pol godina dao mlađi brat, znala govoriti »jest ćeš ono što si kupiš«. Osim toga, sporno je i kako je dječak s devet godina ostao bez dijela ruke. Navodno je pao, rana se zagnojila, tako da su mu liječnici morali odrezati dio ruke. </p>
<p>Zanimljivo je da nitko od nadležnih službi tada nije intervenirao u obitelji, a čini se, da je invalidnost djeteta poslužila kao dobar razlog za prošnju. </p>
<p>Majka je priznala da je znala da Božidar prosi, te da je s okrivljenim, bratom i još jednim dječakom izvršio i provalu mjesnu trgovinu iz koje su ukrali cigarete i druge stvari, te da su plijen podijelili. Prilikom prvog suđenja bila je izjavila da je okrivljeni prijetio njezinom sinu, zato što je ovaj otkrio tko je sve krao iz trgovine, međutim, toga se na ponovljenom suđenju nije mogla sjetiti. Rekla je samo da je na igralištu čula kako okrivljeni prijeti Božidaru, ali se nije mogla sjetiti razloga. Slično je bilo i s iskazom oca, te ključne svjedokinje jer u zapisniku s prethodne rasprave stoji da je okrivljenog prepoznala u »Venecijanskom« ogledalu (stručni izraz za prepoznavanje svjedoka). Međutim, kako je rekla, ona tako nešto nikad nije izjavila. Okrivljenog je prepoznala kada je vidjela fotografiju. </p>
<p>Prodavačice su izjavile kako su Božidara viđale u puno navrata kako prosi u Ilici, te da je za razliku od drugih prosjaka, bio vrlo drag i pristojan dječak. Baš zbog toga su ga uočile, isto kao i okrivljenog, kojeg je jedna od njih vidjela da kupuje mlijeko i da ga daje Božidaru. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Povod za tužbu naslov: »Ivica Babić - doktor za štrajkove« </p>
<p>Tužitelj uvredljivom smatra i implikaciju »da Babić sindikalna prava i obveze ostvaruje, služeći interesima određene političke opcije« </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Predsjednik sindikata Liječnika Hrvatske dr. Ivica Babić podnio je na Općinskom sudu tužbu protiv Europapress holdinga, nakladnika tjednika »Globus« kojom traži 100.000 kuna naknade štete.</p>
<p>Naime, kako se navodi u tužbi, 7. veljače ove godine na stranicama 22 i 23 spomenutog tjednika objavljen je članak. »Ivica Babić-doktor za štrajkove«. </p>
<p>Podnositelj tužbe smatra, naime, da se već naslovom teksta, kojeg je potpisala novinarka Renata Ivanović, degradira Babićeva profesija i on osobno, jer se implicira da je »stručnjak« za štrajkove. </p>
<p>Nadalje, štetnim smatraju i navod »...koji već tri tjedna uz gorljivu pomoć bivšeg ministra zdravstva dr. Andrije Hebranga i njegova HDZ-a predvodi štrajk liječnika«. Tim se navodom, smatraju u tužbi, implicira da Babić sindikalna prava i obveze ostvaruje na način da služi interesima određene političke opcije.</p>
<p>Babić smatra i kako se u tekstu novinarka na neprofesionalan i neiskren način bavila i njegovim osobnim životom i to pogotovo u navodu »Ivica Babić se prije dvadeset godina doselio u Viroviticu i oženio. Virovitičani ga znaju i kao uspješnog poduzetnika, iako im nije jasno kao je liječničkom plaćom uspio kupiti lokale »Lav« i »Kazališna kavana, kao i tri trgovačka lokala«.</p>
<p>U tekstu se navodi, a Babić smatra po sebe štetnim, navod prema kojem »...ratište gotovo nije vidio jer je za vrijeme rata radio kao liječnik u Općoj bolnici. Kako bilo, danas je Babiću priznat dvadesetpostotni invaliditet na temelju gubitka sluha na jedno uho. Tako je iskoristio sve povlastice koje mu invalidnost donosi«.</p>
<p>Prvu je raspravu sutkinja Andrea Krstanović Čada odredila za srpanj. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sedam mjeseci za zlostavljanje obitelji</p>
<p>VARAŽDIN, 10. lipnja</p>
<p> - Pravomoćnom presudom novomarofskog Općinskog suda Božidar Rutić osuđen je na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog nasilničkog ponašanja u obitelji. </p>
<p>Kazna se neće primijeniti ako Rutić u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p>Optužni ga je prijedlog teretio da je pijan, psihički i fizički svakodnevno zlostavljao svoju suprugu i sinove. Nazivao ih je pogrdnim imenima, vrijeđao, budio noću, te ih bez povoda fizički napadao, pritom im prijeteći da će ih »sve pobiti«. Jednom je sinu govorio i da je »fačuk kojeg ne želi kod kuće«, a članovi obitelji su zbog Rutićevog zlostavljanja morali potražiti i liječničku pomoć.</p>
<p>Rutićeva je supruga na sudu izjavila da ju suprug zlostavlja godinama, a sve je počelo, kako je rekla, tako što joj je stalno prigovarao da jedan sin nije njegov, tvrdeći da mu je otac netko drugi. Stanje se pogoršalo kad je prestala spavati s njim i počela spavati na tavanu. </p>
<p>»Stalno mi predbacuje za tog sina, govori mi da sam prostitutka, a zna me i šamarati« izjavila je na sudu. </p>
<p>Sve se to događalo, kazala je, kad je optuženi bio pod utjecajem alkohola, a nije znala da li bi se stanje popravilo kada bi se Rutić liječio.</p>
<p>Optuženi je, pak, izjavio da treba sve kazniti, »i njega i suprugu i sinove, pa će se tada situacija u kući izmijeniti«. </p>
<p>Rutiću je određena i sigurnosna mjera obaveznog liječenja od alkohola u trajanju od jedne godine, no ako se liječenju neće podvrgnuti, uvjetna osuda će se opozvati. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mamić se kleo djecom da nije napao policajce</p>
<p>Svjedokinja je rekla da su se »gospon Mamić i onaj drugi, princ Valijant (Kasalo) prepirali s policajcem, psujući i vrijeđajući« </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - »Kunem se u svoje troje djece da nisam bio u fizičkom kontaktu kod spornog incidenta, nego sam čak i smirivao situaciju«, izjavio je u utorak na općinskom sudu Zdravko Mamić, kojeg s tereti da je u siječnju 1995. godine U Teslinoj ulici vrijeđao i napao dvojicu policajaca koji su pokušali »paukom« dići njegov nepropisno parkirani »jaguar«.</p>
<p>Po navodima iz optužnice, poznati nogometni menadžer i potpredsjednik »Dinama«, Mamić, tada je čak i automobilom udario policajca, a njegov prijatelj, bivši nogometaš Vlado Kasalo, razbio je kameru OTV-a.</p>
<p>Svjedokinja Jelena N. (64), djelomično je potvrdila navode optužnice. »Gospon Mamić i drugi kojeg sam ja prozvala princ Valijant (Kasalo, op.a.), prepirali su se s policajcem, psujući i vrijeđajući, a Valijant je čak skakao prema balkonu OTV-a, jer je gore bila kamera«. Svjedokinja je kazala da je jedan od policajaca bio izvukao pištolj, ali ga je samo uperio u zrak. Ona međutim nije vidjela da bi Mamić »jaguarom« nasrnuo na policajca. »On je bio daleko od te grde životinje (»jaguara«), nije u nju ulazio«.</p>
<p>Suđenje će se nastaviti u rujnu, kada će biti saslušano još nekoliko svjedoka. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Istražni sudac je kriv jer »u tri godine nije učinio ništa«</p>
<p>Oko 400 radnika Primorja prije osam godina je svoje dionice prodalo Josipu Guciću za četiri milijuna eura, no novca nikad nisu vidjeli / Radnici, tvrdi njihova odvjetnica, posjeduju kompletnu dokumentanciju o kriminalnim radnjama u toj. nekad uglednoj, makarskoj tvrtki</p>
<p>SPLIT, 10. lipnja</p>
<p> - Oštećeni radnici i mali dioničari makarske tvrtke Primorje, nad kojom je prije više od tri godine otvoren stečajni postupak, uputili su u utorak Državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv istražnog suca Županijskog suda u Splitu, Davora Svaline zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti iz članka 337. i 339. Općeg kaznenog zakona RH.</p>
<p> Prema riječima zastupnice oštećenih radnika Maje Milete, kaznena prijava je podignuta zbog toga jer se u istrazi, koja se od 4. kolovoza 2000. godine vodi pred Istražnim sudom u Splitu, protiv većinskog vlasnika Primorja, Josipa Gucića do sada nije učinilo ništa, a izravno odgovoran za to, kako je istaknula, upravo je istražni sudac Svalina koji vodi postupak. Oko 400 radnika Primorja prije osam godina prodalo je svoje dionice Guciću za četiri milijuna eura, no većinski vlasnik taj im novac nikada nije isplatio, već je na tako nezakonit način dobivene nekretnine davao u zalog za kredite drugim tvrtkama u svojemu vlasništvu. Maja Mileta tvrdi da oštećeni radnici posjeduju kompletnu dokumentanciju o kriminalnim radnjama zbog kojih je tvrtka i otišla u stečaj, te ističe, da je dokumentacija proslijeđena mjerodavnim pravosudnim tijelima. </p>
<p>Također je kazala, kako ovori o kreditima između Gucića u Zagrebačke banke, koja mu je odobrila 50 milijuna eura, nisu pravno valjani, odnosno, dokumenti su ovjereni bez datuma potpisivanja. Krediti su ujedno davani bez hipoteke, s klauzulom naknadnog uknjiženja založnog prava na nekretnine, pa je ta nekad ugledna makarska tvrtka, opterećena dugom od 40 milijuna eura, otišla u stečaj.</p>
<p> Nakon nedavnog prosvjeda pred zgradom Županijskog suda u Splitu radnici su poručili da imaju dokaze o nezakonito stečenoj imovini i radnjama, a posebno su prozvali Trgovački sud, kazavši, kako on i dalje rasprodaje imovinu poduzeća u stečaju. </p>
<p>Prema njihovi mišljenju, pljačka je izvedena pod okriljem pravosudnih institucija i uz njihov blagoslov, a posebno su uvjereni u to da Josipa Gucića netko u splitskom pravosuđu štiti, budući da su se mnogo puta pismeno i usmeno obraćali sucu Svalini, predsjedniku Županijskog suda Igoru Benzonu, te bivšim ministrima pravosuđa, kao i sadašnjoj ministrici Ingrid Antičević-Marinović. Predstavnica oštećenih radnika kazala je da je slučaj zapeo upravo na Županijskom sudu u Splitu, unatoč tome što je na temelju njihovih i drugih kaznenih prijava policija obavila svoj dio posla, a Državno odvjetništvo zatražilo pokretanje istrage protiv Gucića i njegovih »kompanjona«. Dodala je, da su u svibnju ove godine radnici zatražili ažuriranje postupka, a sudac Svalina uputio ih je na Izvanraspravno vijeće Županijskog suda koje je, napominje Mileta, ustvrdilo da spisa jednostavno nema. </p>
<p>Podsjetimo, prvu kaznenu prijavu protiv Josipa Gucića oštećeni radnici i mali dioničari Makarskog primorja podnijeli su još prije pet godina. Kao dokaz da istražni sudac Davor Svalina nije »čist« u cijeloj priči oko Primorja, Mileta navodi da je potkraj prošle godine Gucić pritvoren, ali je već idućega dana, odlukom istražnog suca Davora Svaline, pušten na slobodu, s ozbrazloženjem da se kaznenim djelima nije osobno okoristio. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Policajac civilnim autom srušio pješakinju</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Dvadesetdvogodišnja djevojka I.P. ozlijeđena je kada je u utorak oko 12,30 sati prelazila preko označenog pješačkog prijelaza na Savskoj cesti u blizini Vjesnikovog nebodera. Na nju je automobilom naletio neimenovani policajac.</p>
<p> Kako smo doznali iz PU zagrebačke policajac je upravljao civilnim vozilom, ali je bio odjeven u uniformu, te se navodno vraćao kući. </p>
<p>Nad policajcem su njegove kolege odmah provele alkotestiranje, i kako tvrde, nalaz je bio negativan. </p>
<p>Djevojka, za koju doznajemo da je lakše ozlijeđena, prevezena je u KB Dubrava, gdje joj je ukazana pomoć. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Provalnik otkriven po broju bona za mobitel</p>
<p>PETRINJA, 10. lipnja</p>
<p> - Policija u Petrinji podnijela je Općinskom državnom odvjetništvu za mladež kaznenu prijavu zbog teške krađe protiv mlađeg punoljetnika iz Petrinje. </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je, naime, da je još mlađi punoljetnik 23. travnja noću provalio u trgovinu »Petrinja promet« u Radićevoj ulici odakle je ukrao 500 kuna, 40 bonova za mobitele i 15 šteka cigareta, koje je sljedećih dana prodao drugim osobama. Počinitelja toga kaznenog djela, kao i kupce, policija je otkrila na temelju serijskih brojeva bonova za mobitele. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatskim tvrtkama Srbija može biti odskočna daska za tržište Rusije</p>
<p>Opseg robne razmjene sa Srbijom i Crnom Gorom još uvijek nije zadovoljavajući, a prepreku predstavlja i nedovoljna prometna povezanost dviju zemalja, tvrdi Zlatan Fröhlich, predsjednik Komore Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - U Komori Zagreb u utorak je održan poslovni susret komora i gospodarstvenika iz zagrebačke i niške regije.</p>
<p>Otvarajući skup, predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich istakao je kako je riječ o prvom hrvatsko-srbijanskom gospodarskom susretu u uvjetima liberaliziranog viznog režima. Podsjetimo, vlasti Srbije i Crne Gore (SiCG) od 1. su lipnja ukinule vize za građane 40-ak zemalja, među kojima je i Hrvatska, dok je Hrvatska u razdoblju od 10. lipnja do kraja godine suspendirala vizni režim za građane SiCG-a. Prema Fröhlichovoj ocjeni, liberalizirani vizni režim između dviju zemalja doprinijet će razvoju gospodarske suradnje i poslovnih kontakata između Hrvatske i SiCG-a.</p>
<p>Fröhlich je naglasio kako poslovne veze između hrvatskih i srbijanskih gospodarstvenika valja uspostavljati na novim osnovama. Zajedničko objema zemljama je da prolaze kroz razdoblje tranzicije i prilagodbi standardima Europske unije, članstvu u kojoj se Hrvatska nada za tri do četiri godine, naglasio je on. </p>
<p>Fröhlich je dodao kako se odnosi između Hrvatske i SiCG-a nalaze u usponu, čemu doprinosi i niz potpisanih međudržavnih ugovora. Usprkos tome, opseg robne razmjene među njima još uvijek nije zadovoljavajući. Prepreku boljoj gospodarskoj suradnji predstavlja i nedovoljna prometna povezanost dviju susjednih zemalja, kazao je on.</p>
<p>»Ovim susretom, Komora Zagreb nastavlja suradnju u regiji s predstavnicima gospodarstva, kao što je to već bio slučaj s gospodarstvenicima iz Ljubljane, Sarajeva, Novog Sada, Budimpešte, Graza i Udina«, zaključio je Fröhlich. Dodao je kako gospodarstvo Niša, zbog razvijene industrije, zagrebačkim i hrvatskim gospodarstvenicima pruža niz mogućnosti za razvoj suradnje.</p>
<p>Na potrebu jačanja gospodarske suradnje između Zagreba i Niša ukazao je i predsjednik Regionalne privredne komore Niš Dušan Ilić. </p>
<p>»Naša je komora vašim poduzetnicima spremna pružiti punu logističku potporu pri nastupu na srbijanskom tržištu, ali i tržištima Sofije i Skopja, s kojima Niš čini euroregiju«, kazao je Ilić.</p>
<p> Isto tako, hrvatskim je tvrtkama poručio kako im Srbija može biti odskočna daska za Rusiju. S druge strane, srbijanske tvrtke u Hrvatskoj vide odskočnu dasku za tržišta Zapada, zaključio je on. </p>
<p>Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i SiCG-a u prošloj je godini dosegla oko 225 milijuna USD, te se povećava iz godine u godinu. Hrvatski izvoz u SiCG vrijedio je 172 milijuna USD, od čega je udio gospodarstva Grada Zagreba i Zagrebačke županije 53,5 posto, dok je hrvatski uvoz iz SiCG-a težio 53 milijuna USD, pri čemu je na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju otpadalo 35,7 posto. SiCG je jedna od rijetkih zemalja s kojima Hrvatska ima suficit u robnoj razmjeni, no još uvijek se ne nalazi na popisu najznačajnijih trgovinskih partnera naše zemlje. </p>
<p>U strukturi robne razmjene između Hrvatske i SiCG-a najveće udjele imaju nafta, sirovine, žitarice i duhanski proizvodi. Prema Fröhlichovim riječima, u predstojećem razdoblju treba poticati razmjenu roba višeg stupnja prerade, budući da je razmjena industrijskih dobara razmjerno slabo zastupljena.</p>
<p>Gostima iz niške regije predstavljen je gospodarski profil Zagreba i Hrvatske, nakon čega su uslijedili poslovni susreti predstavnika dvadesetak hrvatskih i sedam srbijanskih tvrtki iz područja farmaceutske i drvne industrije, proizvodnje konfekcije, strojogradnje i trgovine. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Informacijska tehnologija izbačena iz prijedloga Zakona o telekomunikacijama </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Nacrt prijedloga zakona o telekomunikacijama, koji je prošao javnu raspravu, usmjeren je više prema tržištu i odnosu prema korisnicima, a manje je zastupljena tehnologija, kaže mr. Tatjana Holjevac, ravnateljica Uprave za telekomunikacije i poštu u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, s kojom smo razgovarali o novom zakonskom prijedlogu.</p>
<p>Holjevac je dodala da je iz spomenutog nacrta zakonskog prijedloga, nakon primjedbe Ministarstva znanosti izbačena informacijska tehnologija, iako je ona sastavni dio telekomunikacija. Prema njezinim riječima, Nacrt prijedloga zakona je 5. svibnja upućen na 37 adresa s kojih se tražilo očitovanje, a bio je dostupan na uvid i putem weba. Radna skupina za izradu zakona dobila je 50-tak primjedbi na taj tekst od kojih je niz i usvojeno. Cilj je novog zakona, kaže Tatjana Holjevac, hvatanje koraka s međunarodnim standardima, praksom i tehničkim dostignućima. U izradu novog zakona, (sadašnji Zakon o telekomunikacijama usvojen je 1999. godine), krenulo se zbog nedostataka odredbi u važećem zakonu, te njegovom neusklađenošću sa standardima EU-a. Naime, ubrzani razvoj domaćeg telekomunikacijskog tržišta pregazio je zakonsku regulativu. Ovim zakonom je predviđeno osnivanje Hrvatske agencije za telekomunikacije, jer nigdje u svijetu ne postoje dva tijela (Vijeće za telekomunikacije i Hrvatski zavod za telekomunikacije) koja se bave ovom problematikom.</p>
<p>U izradi zakona, kaže Tatjana Holjevac, poštovalo se načelo slobodnog i otvorenog tržišta, koje će svima omogućiti ravnopravan položaj. Ali sukladno regulativnom okviru EU, tržište neće biti potpuno otvoreno. Primjerice, u slučaju potpune liberalizacije tržišta moglo bi se dogoditi da se na tržištu pojavi 200 fiksnih operatera od kojih bi opstalo recimo 30. S druge strane, vodilo se računa o stanju domaćeg telekomunikacijskog tržišta koje još nije dovoljno razvijeno.</p>
<p>Novi regulativni okvir EU koji potpuno liberalizira davanje telekomunikacijskih usluga, još uvijek nije prihvatila ni jedna zemlja u Europi. Rumunjska je, pak, jedina zemlja izvan EU koja je prihvatila novi regulativni okvir, a i njega su za tu zemlju izradili stručnjaci iz EU.</p>
<p>Korisnici će konačno dobiti Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga. Uz to, bit će olakšan uvoz radijske i telekomunikacijske opreme, koji se više neće provjeravati na državnoj granici, već će potencijalni uvoznici morati imati odgovarajući EU certifikat. Postojeći koncesionari na domaćem tržištu, HTmobile i VIPnet, morat će se 2008. godine, nakon isteka koncesijskih ugovora u trajanju od 10 godina, javiti na novi natječaj. Holjevac je napomenula da se inspekcijski nadzor vraća u Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, dok će kontrolni nadzor preuzeti novoosnovana Agencija za telekomunikacije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pliva postaje sjedište globalne kompanije koja upravlja s više od 45 tvrtki </p>
<p>Isplata dividende u iznosu od 17 kuna po dionici Plive najkasnije do kraja rujna </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Na skupštini dioničara Plive održanoj u utorak usvojeno je izvješće o poslovanju kompanije u 2002. godini, koja je završena s prihodom 6,413 milijardi kuna, te s neto dobiti u iznosu od 1,263 milijarde kuna, kao i odluka o isplati dividende u iznosu od 17 kuna po dionici.</p>
<p>»Pliva je jedina kompanija iz ovog dijela Europe koja se uspjela pretvoriti u istinski internacionalnu kompaniju po strukturi kapitala i prihoda, managementu i kulturi. Naš je cilj postati pravom hrvatskom globalnom kompanijom«, kazao je na skupštini predsjednik Uprave Plive Željko Čović.</p>
<p>U usporedbi s prethodnom godinom, lani su Plivini prihodi porasli za 21,7 posto (izraženo u dolarima 29 posto), neto dobit je povećana 15,2 posto (u dolarima 22,2 posto), a neto dobit po dionici iznosi 72,67 kuna, što je 26,5 posto više u usporedbi s 2001. godinom. Dividenda po dionici Plive je za dvije kune viša nego prethodne godine, isplatit će se iz neraspoređene zadržane dobiti iz prethodnih godina zaključno sa 2000. godinom. Isplata je najkasnije do kraja rujna 2003, a na dividendu imaju pravo svi dioničari koji su na dan 7. svibnja ove godine evidentirani kao dioničari u Depozitoriju Središnje depozitarne agencije. Dobit ostvarena u prošloj godini rasporedit će se u zadržanu dobit, a dio zadržane dobiti Plive dodijelit će se članovima Uprave, direktorima i rukovoditeljima Plive na ime njihova udjela u prošlogodišnjoj dobiti putem dodjele vlastitih dionica Plive do iznosa od 17,4 milijuna kuna, te za realizaciju ugovorene opcijske kupnje dionica.</p>
<p>Radi isteka mandata članova Nadzornog odbora Plive za članove NO na skupštini su imenovani Zdenko Adrović, Massimo Armanini, Ettore dell'Isola, Ronald Freeman, Branko Jeren, Franjo Luković, Michael Unsworth, Ivan Vidaković i Slobodan Vukičević. Skupština je također ovlastila Plivu za kupnju vlastitih dionica na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi do najviše 10 posto temeljnoga kapitala.</p>
<p> Uprava Plive na skupštini je dobila suglasnost za pokretanje utvrđivanja i primjene nove korporativne strukture radi optimalnog upravljanja imovinom Plive u Hrvatskoj. Reorganizacija će obuhvatiti sve dijelove Plive, a trebala bi rezultirati osnivanjem jedne ili više novih kompanija sa sjedištem u Hrvatskoj na koje će se prenijeti značajan dio sredstava Plive. Postojat će četiri ključna područja djelatnosti - Hrvatska, SAD, Njemačka, Poljska te CEE (zemlje srednje i istočne Europe), WE (zapadna Europa) i Ostale zemlje, najavio je Čović. Nove kompanije i njihova imovina bit će u stopostotnom vlasništvu Plive. Cilj je ove reorganizacije organizirati Plivu kao krovnu kompaniju u odnosu na sva njezina povezana društva u svijetu. Ovaj projekt nazvan Nova Pliva ima za cilj unaprijediti cjelokupno poslovanje Pliva grupe (produktivnost, dobit po dionici itd.), transformirati je u istinski globalnu kompaniju, postaviti novi sustav upravljanja, te izgraditi korporativnu kulturu, rečeno je na skupštini. Današnja Pliva kao krovna kompanija izravno ili neizravno upravlja s više od 45 kompanija, a prema novom konceptu Pliva d.d. postaje sjedište globalne kompanije i upravlja svim Plivinim kompanijama u svijetu. Predstavljajući projekt Nova Pliva, Željko Čović je istaknuo da će na ovaj način Pliva postati jedina hrvatska kompanija s globalnim poslovanjem i prepoznatljivom ulogom na vodećim svjetskim tržištima.</p>
<p> »Naš je cilj stvoriti dugoročnu održivu vrijednost za Plivine dioničare i zaposlenike, a Plivinu dionicu učiniti još atraktivnijom«, kazao je Čović.</p>
<p> Pliva danas posluje u više od 40 zemalja, više od 80 posto prihoda ostvaruje na međunarodnom tržištu, a više od 75 posto prodaje čini prodaja iz Farmaceutskog poslovanja.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>D: Kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - I u svom lipanjskom izvješću bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D) ostavila je hrvatski kreditni rejting nepromijenjen, na DB4d, priopćili su iz zagrebačkog BonLinea, koji u Hrvatskoj zastupa D</p>
<p> U D ocjenjuju da profil rizičnosti Hrvatske u lipnju karakteriziraju podaci, koji potvrđuju da je domaća potražnja i dalje generator gospodarskog rasta u našoj zemlji. Ističe se da je Hrvatska u ožujku postala osmom punopravnom članicom CEFTA-e.</p>
<p> Na strani rizika upozorava se na sušu, koja je značajno naštetila poljoprivrednom sektoru. No, kako taj sektor u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) sudjeluje sa svega sedam posto, u Londonu ne očekuju da će suša ugroziti postojeću ocjenu rizičnosti naše zemlje. Štoviše, procjena je analitičara D da suša neće izazvati ni pad vlade Ivice Račana, ni prijevremen izbore.</p>
<p>»Ni jedna od pet vladajućih stranaka neće htjeti ugroziti sadašnje hrvatske napore da zemlja, što je prije moguće, osigura status kandidata za EU«, zaključuje se u izvješću.</p>
<p>Na D popisu 25 tranzicijskih zemalja, Hrvatska se po rizičnosti ulaganja nalazi na 10. mjestu, a ocjena DB4d investitorima govori da smo »zemlja umjerena rizika«. Po tome, Mađarska, Slovenija, Estonija, Poljska, Češka, Latvija, Litva i Slovačka manje su rizične zemlje od nas, dok Bugarska ima isti kreditni rejting kao i Hrvatska. Među europskim zemljama u tranziciji, samo dno D ljestvice drže Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora, koje u Londonu i dalje ocjenjuju kako »visokorizične«. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Slovenija: Zabrana rada nedjeljom u trgovinama znači 8 posto »prekobrojnih«</p>
<p>LJUBLJANA, 10. lipnja</p>
<p> - U slučaju da se zabrani rad trgovina nedjeljom u Sloveniji će 7 do 8 posto zaposlenih u toj djelatnosti ostati bez posla jer bi se za toliko smanjio promet trgovinskih organizacija, upozorio je u utorak Stanislav Brodnjak, predstavnik trgovačke sekcije u gospodarskoj komori.</p>
<p>»Nedjeljom trgovačke tvrtke realiziraju 7 do 8 posto mjesečnog prihoda više na mjesečnoj razini, pa će toliki biti i višak zaposlenih ako se trgovine nedjeljom zatvore«, izjavio je Brodnjak.</p>
<p> Inicijatori referenduma o ograničavanju rada trgovina nedjeljom postavili su »nerealne ciljeve« u pogledu dodatka za nedjeljni rad, ocijenio je on. </p>
<p>Protiv inicijative su i mali privatni trgovci koji navode da nedjeljom i praznicima ostvare 30 do 40 posto veći promet nego običnim danima u tjednu. </p>
<p> Poslodavci pak tvrde da je država dužna kontrolirati ispunjavaju li poslodavci zakonsku odredbu o 40-satnom radnom vremenu u tjednu ili zaposlene tjeraju na prekomjerni prekovremeni rad. </p>
<p> Trgovina kao djelatnost zadnjih je godina u Sloveniji, tvrde poslodavci, u krizi, a po knjigovodskim podacima lani je od 12.600 trgovačkih tvrtki 40 posto poslovalo s gubitkom. Udio organizacija koje se bave trgovinom u ukupnom broju poslovnih tvrtki smanjio se u 7 godina s 41 na sadašnjih 33 posto, a zadržale su jednak broj zaposlenih - 17 posto od ukupnog broja zaposlenih osoba u državi, tvrde u slovenskoj gospodarskoj komori. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Tužiteljstvo pokrenulo istragu zbog Gotovinina intervjua </p>
<p>Intervjuom Nacionalu haaški optuženik Hrvatskoj ponovo stavio za vrat Carlu del Ponte / Državno odvjetništvo je zajedno s policijom već u utorak ujutro najavilo veliku istragu o cijelom slučaju, u sklopu koje je saslušan i Ivo Pukanić, autor intervjua </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Objavom intervjua u tjedniku Nacional haaški optuženik Ante Gotovina Hrvatskoj je ponovo stavio za vrat Carlu del Ponte. Iako je nedavna izjava glavne haaške tužiteljice da »Hrvatska zna gdje je Gotovina, ali ništa u svezi s tim ne poduzima« višestruko demantirana, sad to izgleda kao »odgođena istina« o hrvatskom ponašanju u tom slučaju. Vjesniku je glasnogovornica haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann već u ponedjeljak navečer rekla da »ako jedan novinar može doći do Gotovine, kako to da isto ne može učiniti i hrvatska policija«.</p>
<p>U ozračju mogućih posljedica objavljenog razgovora s odbjeglim haaškim optuženikom protekao je i utorak. Vlada je u izjavi naglasila da o intervjuu nije ništa znala do trenutka njegove objave. Državno odvjetništvo je zajedno s policijom već u utorak ujutro najavilo istragu o cijelom slučaju. Saslušan je i Ivo Pukanić, autor intervjua. Obrana odbjeglog Gotovine potvrdila je autentičnost intervjua.</p>
<p>Pravnička struka se, istodobno, podijelila na one koji tvrde da je Nacional počinio kazneno djelo kontaktirajući s Gotovinom, a da o tome nije na vrijeme obavijestio nacionalne organe gonjenja. Drugi dio struke, pak, tvrdi da u objavljenom razgovoru i uvjetima u kojima je obavljen nema elemenata pomaganja, prikrivanja ili sudioništva u odnosu na kazneni teret koji se stavlja Gotovini na račun.</p>
<p>Ured za odnose s Haagom o cijelom slučaju može nešto reći tek nakon što optuženi Gotovina, kad se preda, postane strankom u postupku. </p>
<p>Zasad se s te adrese samo upućuje poruka da je Vlada u svom odgovoru na interpelaciju skupine saborskih zastupnika ponudila Gotovini ulogu »prijatelja suda« i uključenje u proces, pomoć njegovoj obrani i davanje predviđenih jamstva Sudu, naravno, pod uvjetom da Gotovina stigne u Haag.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mencer: Osnovno je pitanje trebamo li studije kakvi već postoje na sveučilištu</p>
<p>Ekipa stručnjaka u srijedu provjerava Hrvatske studije/ Riječ je o postupku vrednovanja kakav je prošlo već 50 posto fakulteta u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Iako u problematici Hrvatskih studija vidi različite sukobe - od osobnih do političkih - rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer tvrdi da odluka Senata o upisnim kvotama za Hrvatske studije nije donesena pod pritiskom politike nego pod pritiskom studenata.</p>
<p>»Oko Hrvatskih studija previše se ideologizira i politizira umjesto da znanost i nastava postanu suština i misija Sveučilišta«, rekla je u utorak na konferenciji za novinare. Kako je pojasnila, Sveučilište ne želi političke i osobne interese, no u komunikaciji s brojnim uključenim osobama u tu problematiku Mencer je uočila kontradiktorne interpretacije, pri kojima svatko drži svoju stranu i ne želi odstupiti ni centimetar. </p>
<p>Senat je u ponedjeljak na zatvorenoj sjednici preispitivao svoju odluku o neupisivanju studenata na tri sporna smjera Hrvatskih studija - novinarstvo, psihologiju i povijest. Iako je odgovor 42 člana Senata na pitanje treba li mijenjati odluku o nultim kvotama bio nategnut (23 glasa za), većina članova (dvije trećine) prihvatila je da se tim smjerovima odobre tražene kvote - odnosno da se upiše po 40 studenata. Za kvote Hrvatskim studijima glasovala je i rektorica. </p>
<p>Međutim, najavila je da u srijedu na Hrvatske studije stiže peteročlana ekipa stručnjaka - četvero iz inozemstva i jedan iz Zadra - koji će obaviti institucijsku evaluaciju Hrvatskih studija. »To je normalna evaluacija koja čeka svaku visokoškolsku instituciju, a koju je dosad prošlo više od 50 posto fakulteta u Hrvatskoj. Dolazak evaluatora na Hrvatske studije poklopio se s problematikom nultih kvota«, tvrdi Mencer. Evaluatori će napraviti uvid u prostorne, kadrovske i materijalne uvjete na Hrvatskim studijima, a da bi se izbjegli novi konflikti prije evaluacije sastat će se u rektoratu Sveučilišta sadašnje dvojno vodstvo Hrvatskih studija - jedno koje Senat ne priznaje (Tihomil Maštrović i Ivan Kordić) i drugo koje nikada nije preuzelo dužnost (Pavo Barišić i Josip Kregar). Govoreći o spornom vodstvu, Mencer je istaknula da ima naznake da će se to vodstvo povući. </p>
<p>Ipak, istaknula je Mencer, osnovno je pitanje trebaju li nam studiji kakvi već postoje na drugim fakultetima istoga sveučilišta. Dodala je da mnogo očekuje od novoga zakona koji čeka sustav visokoga obrazovanja, a po kojemu će sveučilišta biti organizirana na drukčiji način. Rektorica je zaključila da je problem na Hrvatskim studijima daleko dublji nego što itko može zamisliti, te da ga ni ona sama još nije shvatila, unatoč svim pročitanim dokumentima od osnivanja te ustanove.</p>
<p> »Jasno je jedno, a to je da se problem mora depolitizirati. Želim da ga riješimo akademski jer to jedino pristoji Sveučilištu«, dodala je. Na Sveučilištu očekuju da će se kvalitetan temelj za rješenje problema dobiti do iduće godine. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Kazna doživotnog zatvora - nepotrebna«</p>
<p>Podržane izmjene Kaznenog zakona; oporba protiv selidbe posjednika manje količine droge iz kaznene u prekršajnu odgovornost; Odvjetnička komora postroženje kazni ocijenila podilaženjem javnosti/ Jednoglasna podrška osnivanju sveučilišta u Dubrovniku</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Odbori Hrvatskog sabora zasjedali su u utorak, uoči nastavka 33. sjednice parlamenta.</p>
<p>Odbor za pravosuđe je većinom glasova potvrdio Konačni prijedlog izmjena Kaznenog zakona. </p>
<p>Oporba je glasovala protiv najviše zbog rješenja kojim se posjednik manje količine droge iz kaznene seli u prekršajnu odgovornost.</p>
<p> Takav rezultat glasovanja pobrisao je i učinak primjedbi Hrvatske odvjetničke komore. U njezino ime je Krešimir Abel spomenuo loše strane produljivanja rokova zastare koje će, po mišljenju odvjetnika, još više produljiti sudske sporove. Postroženje kazni je ocijenio podilaženjem javnosti, a sasvim nepotrebnim je nazvao uvođenje kazne doživotnog zatvora. Smisao oštre kazne mogao je biti zadovoljen i dosadašnjim rješenjem o dugotrajnom zatvoru do 40 godina, rekao je Abel. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo podržao je u utorak Sporazum sa SAD-om o suradnji u sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje te promicanju obrambenih i vojnih odnosa. Svrha sporazuma, zaključenog između hrvatske i vlade SAD-a u veljači ove godine jest podizanje i održavanje sposobnosti oružanih snaga za prevenciju i sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje. </p>
<p>Njime bi se hrvatske oružane snage osposobile za sprečavanje neovlaštenog transfera, tranzita i transporta takvog oružja. </p>
<p>Hrvatske oružane snage osposobile bi se i za otklanjanje posljedica i utvrđivanje počinitelja takvih kaznenih djela, te upravljanje u kriznim situacijama.</p>
<p>Odbor za gospodarstvo bez rasprave je prihvatio Vladin prijedlog izmjena Zakona o brdsko-planinskom području u hitnom postupku, a u drugo čitanje upućen je Prijedlog zakona o trgovačkim društvima. Predstavnici Hrvatske obrtničke komore upozorili su da bi predloženi zakon trebalo uskladiti sa Zakonom o obrtu, tako da se kao preduvjet za obavljanje obrtničke djelatnosti u trgovačkim društvima odredi majstorski ispit. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je podržao zakon o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku te su se založili da ova točka što prije dođe na dnevni red Sabora.</p>
<p>Ma. L. i V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HCR upozorava na opasnost od samovoljnog razminiranja</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Hrvatski centar za razminiranje (HCR) pozvao je u utorak građane koji žive u neposrednoj blizini minski sumnjivih površina da uklanjanje mina zaostalih iz Domovinskog rata prepuste stručnjacima i upozorio da se neprofesionalnim razminiranjem ugrožavaju ljudski životi. </p>
<p>HCR je priopćenjem reagirao na slučaj Marinka Šantića iz Cerića, blizu bivše crte razdvajanja, koji je privukao veliku medijsku pozornost upustivši se u razminiranje okolnih 30 hektara poljoprivrednih površina, iako nije ovlašteni pirotehničar. Nedavno je jedan stanovnik tog područja krenuo zaorati oranicu koja je označena kao sumnjiva površina i na površinu traktorom izbacio nekoliko protutenkovskih mina koje nisu eksplodirale, priopćio je HCR. </p>
<p>Postavlja se pitanje odgovornosti pojedinaca koji svojim nestručnim razminiranjem ugrožavaju sigurnost i živote ljudi koji žive u minski sumnjivom području.</p>
<p>Razminirana i minski sigurna površina je samo ona koju su razminirali stručnjaci, obučeni pirotehničari, školovani i opremljeni za taj posao, tvrdi HCR. Polje koje je Marinko Šantić učinio navodno minski sigurnim, nije razminirano i sigurno već vrlo opasno, kako za ljude koji tamo žive tako i za profesionalne pirotehničare koje čeka težak posao razminiranja tog polja. »Imajući na umu tešku situaciju u kojoj se nalaze ljudi čija je zemlja minski zagađena i njihovu želju da se što prije slobodno šeću svojom zemljom ponovo ukazujemo na potrebu da se razminiranje prepusti stručnjacima jer je to jedini sigurni način da Hrvatsku skinemo s popisa minski zagađenih zemalja,« poručuju iz HCR-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Del Ponte spremna saslušati Gotovinu čim dođe u Haag</p>
<p>»Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte spremna je saslušati generala Antu Gotovinu čim dođe u Haag i na temelju toga poduzeti sve potrebne mjere«, rekla je u utorak tužiteljičina glasnogovornica Florance Hartmann. »Svaki detalj i svaka točka u saslušanju može se dodatno istražiti ako je potrebno. Analizirat ćemo svaku informaciju potvrđuje li ono što je navedeno. Ako se prikupe dodatne informacije, moguće je donošenje zaključka u bilo kojem pravcu, ovisno o dokazu«, kazala je. Del Ponte je do sada odbijala mogućnost izmjene optužnice protiv Gotovine prije njegova dolaska u Haag. Glasnogovornik Suda Jim Landale rekao je da je Gotovina »optuženik Haaškog suda i bjegunac«, da mora biti izručen te da će imati na »raspolaganju svu pravnu pomoć«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Želim da moj pohod pridonese duhovnom i materijalnom napretku Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja </p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. uputio je u ponedjeljak, nakon odlaska iz Hrvatske, predsjedniku Stjepanu Mesiću brzojav zahvaljujujući na gostoljubivosti kojom je dočekan za svoga ponovnog pohoda našoj zemlji. </p>
<p>Papa je u brzojavu izrazio želju da njegov pastirski pohod pruži daljnji doprinos duhovnom i materijalnom napretku Hrvatske. </p>
<p> U brzojavu Svetoga Oca, koji je Predsjednikov ured u utorak dostavio Hini, navodi se: »Na odlasku iz Hrvatske koju sam ponovno mogao pohoditi, želim još jednom očitovati svoju duboku zahvalnost Vama, gospodine Predsjedniče, te svim državnim i mjesnim vlastima i svim građanima na posebno srdačnoj gostoljubivosti koju sam ovih dana posvuda doživio.</p>
<p> Iz dubine srca želim da taj moj pastirski pohod pruži također daljnji doprinos duhovnom i materijalnom napretku ove plemenite nacije koja je prije trinaest godina, nošena čvrstom voljom opće sloge, suradnje i solidarnosti, krenula putem demokracije kako bi gradila bolju zajedničku budućnost obilježenu slobodom. Zazivam Božji blagoslov na Vas i na dragu Hrvatsku«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Račan: Odnos Hrvatske i Europske unije primarna je tema unutarnje politike </p>
<p>Bez uspješnoga i konačnog zbrinjavanja povratnika i suradnje sa susjedima nećemo moći pokazati da obavljamo europski posao, kazao je premijer/ Nije riječ o pritiscima pred kojima valja popustiti, nego o uvjetima koje trebamo ispuniti da bismo se uključili u EU, što je cilj koji smo sami postavili, rekao je predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - »Bez uspješnoga i konačnog zbrinjavanja povratnika i bez suradnje sa susjedima nećemo moći pokazati da obavljamo europski posao«, kazao je premijer Ivica Račan u utorak na otvaranju izložbe »Hrvatska diplomacija i hrvatski put u europske integracije« kojom se obilježava Dan hrvatske diplomacije. </p>
<p>Uspjeh diplomacije, istaknuo je Račan, uvijek će ovisiti o uspješnosti kojom Vlada rješava pitanja iz unutarnje politike. »Odnos Hrvatske s EU-om dominantna je i primarna unutarnjopolitička tema Hrvatske«, dodao je. </p>
<p>Čestitajući hrvatskim diplomatima njihov dan, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da je Hrvatska u posljednje tri godine definitivno izašla na međunarodnu scenu, ne kao objekt, nego kao subjekt, ne samo priznat, nego i prihvaćen u međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Međunarodna zajednica, nastavio je Mesić, od nas sad očekuje neke stvari. »Nije riječ o pritiscima pred kojima valja popustiti - radi se o uvjetima koje trebamo ispuniti da bismo se uključili u EU, što je cilj koji smo sami postavili«, rekao je Predsjednik. Mesić je istaknuo da predanost integriranju u Europu ne znači isključivanje suradnje i razvijanja dobrih odnosa s drugima. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Tonino Picula naglasio je da je ova godina uistinu europska godina za Hrvatsku. Podsjetivši da je Hrvatska prije nekoliko mjeseci podnijela Europskoj uniji molbu za članstvo, Picula je istaknuo da je ta aplikacija rezultat golema napora što ga je ova vlada uložila u izgradnju društva po europskim vrijednostima. »Strateški ciljevi Hrvatske su poznati - ulazak u EU i NATO, a pri tome će veliku ulogu odigrati i hrvatska diplomacija«, zaključio je ministar vanjskih poslova. </p>
<p>Čestitke hrvatskoj diplomaciji uputio je Alois Mock, bivši austrijski ministar vanjskih poslova i dugogodišnji prijatelj Hrvatske. Mock, koji je u utorak u Zagrebu proslavio i rođendan, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se Zagreb nalazi na pravom putu za punopravno članstvo u EU.</p>
<p>»U pregovorima s EU-om budite dosljedni i neka ta dosljednost postane karakteristika Hrvatske«, istaknuo bivši austrijski vicekancelar. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zagreb i Rim kasne s dogovorima </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Hrvatska će za tri tjedna dočekati šestomjesečno talijansko predsjedanje Europskom unijom, bez vidljiva pomaka u rješavanju važnog pitanja povrata talijanske imovine u Hrvatskoj i još nezapočetih pregovora o zajedničkom gospodarenju Jadranom. Talijanska je diplomacija nekoliko puta izjavila da podršku Hrvatskoj na putu u EU neće uvjetovati rješavanjem pitanja povrata talijanske imovine, no Italija je i dalje među zemljama koje još nisu ratificirale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Unije. </p>
<p>Državni podtajnik talijanskog ministarstva vanjskih poslova Roberto Antonione i Ivan Šimonović, zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova, sastali su se u Zagrebu u utorak, kako je najavilo hrvatsko ministarstvo, da bi razgovarali o Europskoj uniji, ali i o bilateralnim pitanjima. </p>
<p>Dvije susjedne zemlje osnovale su u jesen prošle godine stručne komisije zadužene za rješavanje pitanja imovine. No, komisije su se do danas sastale samo dvaput, i to bez javnosti vidljivih rezultata. </p>
<p>Talijanska je diplomacija u posljednjih mjesec dana odlučno odbijala aluzije da će Hrvatsku podržati u Bruxellesu jedino ako se riješi imovinsko pitanje naglašavajući da Hrvatska treba ući u EU »ubrzanim putem«. No, sasvim je sigurno da će talijansko predsjedanje Unijom za Hrvatsku biti obilježeno i neriješenim bilateralnim problemima. </p>
<p>Bez nazočnosti medija u Zagrebu je službene razgovore obavio podtajnik talijanskog ministarstva vanjskih poslova Roberto Antonione.</p>
<p>Njegov dolazak na Zrinjevac istodobno je i prvi službeni bilateralni susret Hrvatske i Italije uoči skorog sastanka na vrhu u Solunu i talijanskog predsjedanja Unijom koje Rim preuzima od 1. srpnja. </p>
<p>Grčka je tijekom svoga predsjedanja Unijom stavila naglasak na zemlje zapadnoga Balkana, a Europska komisija odgovorila je na to prijedlogom o uspostavi partnerskih odnosa sa zemljama u regiji dajući im dosad najsnažniju perspektivu punopravnoga članstva u EU. </p>
<p>Upitno je, međutim, do koje će se mjere talijansko predsjedništvo Unije moći koncentrirati na Balkan budući da bi se u tom šestomjesečnom razdoblju trebao prihvatiti europski ustav. Uz to, Italija će u vrijeme predsjedanja Unijom biti opterećena i time što je njezin premijer Silvio Berlusconi osumnjičen za korupciju. </p>
<p>Hrvatska i Italija moraju riješiti zamršeno i osjetljivo pitanje povrata imovine onim talijanskim izbjeglicama koji nisu mogli optirati, odnosno nisu bili pokriveni sporazumima tadašnje Jugoslavije i Italije prema kojima su optanti stekli pravo da u zamjenu za oduzetu imovinu dobiju novčanu nadoknadu. </p>
<p>Iako se još ne zna kako će izgledati konačno rješenje sigurno je da će se morati postići kompromis, a Hrvatska će sukladno prilagođenom Zakonu o denacionalizaciji, morati talijanskim izbjeglicama vratiti dio oduzete imovine. </p>
<p>Hrvatska i Italija morat će pokrenuti razgovore koji bi trebali završiti ugovorima o zajedničkom gospodarenju Jadranom. Takav način bio bi u skladu s politikom Europske unije koja svoja mora planira »zaštititi od korištenja trećih«. Stoga je diplomacija na Zrinjevcu još prije godinu dana uputila u Banske dvore radni dokument u kojem preporučuje Vladi da ne prihvati zahtjeve da Hrvatska jednostrano proglasi gospodarski pojas.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Cvetnić, Dévidé, Marinović Uzelac i Tomić nagrađeni za životno djelo</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - U povodu Dana državnosti, u četvrtak, 3. srpnja, bit će uručeno 28 državnih nagrada za znanost, objavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskoga sabora i Odbora za dodjelu državnih nagrada za znanost Zlatko Tomčić. Proglašeni su dobitnici četiriju nagrada za životno djelo, 16 godišnjih nagrada za znanost, dviju godišnjih nagrada za promidžbu i popularizaciju znanosti te šest godišnjih nagrada za znanstvene novake. </p>
<p>Nagradu za životno djelo s područja prirodnih znanosti dobio je akademik Vladimir Dévidé, s područja biomedicinskih znanosti akademik Slavko Cvetnić, za tehničke znanosti prof. dr. Ante Marinović Uzelac i za biotehničke znanosti prof. dr. Franjo Tomić. </p>
<p>Godišnje nagrade za znanost u području prirodnih znanosti dobili su dr. Vera Gamulin, prof. dr. Hrvoje Vančik i prof. dr. Dario Vretenar. U području biomedicinskih znanosti dobitnici su prof. dr. Ivan Jalšenjak, dr. Astrid Krmpotić i dr. Bojan Polić. U području tehničkih znanosti godišnju nagradu dobili su prof. dr. Tomislav Bašić i prof. dr. Božo Smoljan, a od biotehničkih znanstvenika nagrađeni su prof. dr. Ferdo Bašić i prof. dr. Josipa Bašić, prof. dr. Željko Horvatić i prof. dr. Milan Mesić, a u humanističkima prof. dr. Mislav Ježić, dr. Katarina Horvat Levaj i prof. dr. Nikša Stančić. </p>
<p>Nagradu za popularizaciju znanosti dobili su dr. Nenad Raos i prof. dr. Mario Bauer. </p>
<p>Nagrađeni su i znanstveni novaci dr. Antonio Šiber, dr. Igor Rudan, dr. Marko Čanađija, dr. Antonija Perlm, mr. Željko Holjevac te zajedno mr. Martina Ferić i mr. Valentina Kranželić Tavra.</p>
<p>Odluku o nagrađenima Odbor je donio 2. lipnja, a na temelju javnog natječaja raspisanog 2. rujna 2002. bilo je predloženo 87 kandidata, izjavio je Tomčić.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, ministar znanosti Gvozden Flego rekao je da je u tijeku proces zapošljavanja 300 mladih znanstvenika na sveučilištima i znanstvenim institucijama te da bi, ako se to nastavi u sljedećih pet do osam godina, znanstveni kadar u Hrvatskoj mogao biti povećan 12 posto. Time bi se istodobno u znanosti provela smjena generacija, koja se, prema njegovim riječima, odvija korak po korak.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ne obazirući se na savjete liječnika, i zdrave osobe nerijetko završavaju na hitnoj</p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Sunčano, vruće i sparno vrijeme s temperaturama zraka i do 38 stupnjeva Celzijusa očekuje se do nedjelje. Na širem području Zagreba dnevne temperature mogu dosegnuti i 36 stupnjeva Celzijusa u hladu.</p>
<p> Moguće osvježenje s naznakama pljuskova i »padom« temperature do 30 stupnjeva, prema najavama prognostičara Državnoga hidrometeorološkog zavoda, moglo bi se osjetiti tek početkom sljedećega tjedna. </p>
<p> Olakšanje će ponajprije osjetiti svi kronični bolesnici, posebice tlakaši, reumatičari, čiraši i plućni bolesnici. </p>
<p>Prema riječima dr. Dubravke Vranković iz Poliklinike za plućne bolesti, takve visoke temperature najčešće bez zraka ostavljaju oboljele od kronične opstruktivne plućne bolesti. Ti bolesnici otežano dišu pri svakom naporu. Zbog smanjenog kapaciteta pluća nemaju dovoljan protok zraka pa se nerijetko guše. Alergičari na pelud trava koje su sad u cvatnji također ovih dana posjećuju Polikliniku, no unatoč vrućinama i sparinama navale bolesnika nisu ni blizu onima u travnju. Tada su dnevno primali do 200 pacijenata s dišnim tegobama. </p>
<p>Iako liječnici putem medija biometeorološkim prognozama upozoravaju bolesnike kako se valja ponašati, u Poliklinici su nam rekli da najviše ljudi dolazi na rutinske kontrole, koje se mogu odgoditi za podnošljivije dane, upravo ovih dana, i to po najjačim vrućinama između 12 i 14 sati! </p>
<p>U Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, gdje se ponedjeljkom i četvrtkom izrađuju bioprognoze, naglasili su kako srčani bolesnici ovih dana mogu osjetiti poremećaj srčanoga ritma, odnosno povišenje i sniženje tlaka. Reumatičari će pak osjećati ustaljene tegobe. </p>
<p> Svi kronični bolesnici moraju redovito uzimati terapiju, piti mnogo tekućine, izbjegavati najveće vrućine... Ti savjeti, kažu liječnici, vrijede i za one zdrave koji ih nerijetko ignoriraju pa završe na hitnom prijamu zbog slabosti.</p>
<p>»Srčani bolesnici, naravno, iznimno teško podnose vrućine i sparine. No, valja ih utješiti da kad je ovakvo vrijeme, nema veće opasnosti od infarkta nego inače. Štoviše, prema podacima, više je slučaja infarkta zimi nego ljeti«, kaže ravnateljica »Srčane« u Zagrebu dr. Mirjana Jembrek-Gostović. »Od listopada pa do ožujka bilježi se 60 posto smrtnih slučaja zbog infarkta, a u toplijem dijelu godine 40 posto. Uzrok tome je činjenica da se za hladnog vremena žile prirodno sužavaju, što je izravna opasnost za one kojima prijeti infarkt«, objašnjava dr. Jembrek-Gostović. Istaknula je kako treba pohvaliti srčane bolesnike što u velikom broju sami odgađaju dolazak na pretrage dok traju vrućine i time dodatno čuvaju zdravlje. </p>
<p>Zdravoj populaciji poručila je da, uz uobičajeni oprez od posljedica vrućina, pripaze na nadoknadu soli izgubljene znojenjem, što se osobito odnosi na fizičke radnike. Preporučuje i da se piju negazirana pića, i to mlaka. </p>
<p>Hitna pomoć i dalje bilježi povećani broj intervencija.</p>
<p>Robert Jureša i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U svibnju najskuplja Pula </p>
<p>ZAGREB, 10. lipnja</p>
<p> - Minimalni troškovi života četveročlane obitelji u državi iznosili su u svibnju 5240,50 kuna, izvijestio je Savez samostalnih sindikata Hrvatske. S prosječnom plaćom od 3846 kuna moglo se pokriti samo 73 posto mjesečne sindikalne košarice. </p>
<p>Četveročlana obitelj najviše je trošila na hranu (1781,77 kuna) i na stanovanje (1572,15 kuna). Minimalni mjesečni izdaci za obrazovanje i kulturu iznosili su 628,86 kuna, za odijevanje 524,05 kuna, za prijevoz 471,65 kuna i za higijenu 262 kune.</p>
<p>Najviši troškovi života bili su u svibnju u Puli, gdje je obitelj za osnovne potrebe morala izdvojiti 5618,77 kuna. U najjeftinijem Osijeku sindikalna košara iznosila je 4901,67 kuna. Dubrovačkoj obitelji trebalo je mjesečno 5117,89 kuna, riječkoj 5128,35 kuna, splitskoj 5196,84, a zagrebačkoj 5390,40 kuna. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Ključni svjedok pobio svoj iskaz kojim za poticanje ubojstva Srba optužuje Ivankovića</p>
<p>Kad je sudac Dragan Poljak upozorio Antu Pranjića na činjenicu da daje potpuno različit iskaz od onoga koji je dao u istrazi i koji je potpisao prije godinu dana, svjedok je rekao kako je mislio da neke stvari koje je ispričao istražnom sucu, uopće neće ući u zapisnik / Za neke detalje iz istrage Pranjić je rekao da nisu točni i da to on nije rekao, optuživši tako istražnoga suca da je sam sastavio zapisnik</p>
<p>OSIJEK, 10. lipnja</p>
<p> - Pred velikim vijećem osječkog Županijskog suda u utorak je nastavljeno suđenje Nikoli Ivankoviću (44) i Enesu Viteškiću (34), optuženima za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjeno 1991. u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Saslušan je jedan od ključnih svjedoka, Ante Pranjić (45) iz Vladislavaca, nekadašnji zapovjednik 1. bojne 130. brigade Hrvatske vojske. Tijekom dvoipolsatnog saslušanja, na Pranjićeve oprečne iskaze burno se reagiralo u sudnici. Naime, ključne detalje, koje je prije godinu dana ispričao istražnom sucu tijekom istražnog postupka vođenog protiv nepoznatih osoba odnosno bez nazočnosti naknadno optuženih Ivankovića i Viteškića, svjedok je sada izostavio ili proglasio netočnima. </p>
<p>Kad ga je sudac Dragan Poljak upozorio na činjenicu da daje potpuno različit iskaz od onoga u istrazi koji je prije godinu dana i potpisao, Pranjić je izjavio kako je mislio da neke stvari koje je ispričao istražnom sucu, uopće neće ući u zapisnik! </p>
<p>Osim toga, za neke je detalje iz istrage rekao da nisu točni te da to on nije kazao optuživši tako istražnoga suca da je sâm sastavio zapisnik. </p>
<p>Sudac Poljak pročitao je Pranjićev iskaz dan u istrazi u kojem se, među ostalim, navodi kako je kritične večeri o svemu saznao kada je došao u Vladislavce, u školu u kojoj je bila smještena jedna satnija.</p>
<p> »Bio sam s Dragom Lizakom. Sjeli smo se osvježiti. Tada su u školu, vidno alkoholizirani, ušli i Ivica Jelenić i Pejo Ćosić noseći sanduk s municijom. Rekli su nam: 'Pokokali smo sve Srbe!«, stoji u svjedokovu iskazu. Dodaje se kako im je Pranjić nakon toga oduzeo sanduk te pozvao Ivana Deliju, tadašnjeg šefa Vojne policije. »Delija je ubrzo došao s dvadesetak policajaca. Njima su Jelenić i Ćosić rekli kako je sve inicirao Nikola Ivanković koji ih je odvezao u Paulin Dvor gdje su ubili civile«, ističe se u iskazu.</p>
<p> Pranjić je istaknuo u utorak kako to nije istina iako je u istrazi, uz te osobe, naveo još 11 ljudi kao počinitelje zločina u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Daljnje čitanje Pranjićeva iskaza istražnom sucu, u sudnici je izazvao zgražanje, a neke su osobe čiji su rođaci ubijeni počele plakati.</p>
<p> Pročitano je i ovo: »Kad smo čuli što se dogodilo, krenuli smo u Paulin Dvor. U dvorištu kuće Andrije Bukvića, u kojoj su bili ubijeni civili, prvo sam ugledao dva trupla. Jedno je bilo tijelo Milana Blagusa kojeg sam otprije poznavao, dok drugu osobu nisam znao. Na ulazu u kuću spotaknuo sam se na nešto. Upalio sam bateriju i ugledao žensku nogu a zatim tijelo. Tada sam ugledao i druga tijela koja su bila porazbacana po cijeloj prostoriji. Na zidovima su se vidjeli tragovi metaka i krhotina bombi te tragovi razmazane krvi. Bio je to stravičan prizor«. </p>
<p> Pranjić je sve to zanijekao, neuvjerljivo ističući da ne zna tko je ubio te ljude, jer tamo nije bila samo njegova postrojba.</p>
<p> Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030611].
|
