NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030311].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209364 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hajke na »fantoma« ne bi ni bilo da su očevid radili stručnjaci</p>
<p>Troškovi opsežne potjere, kažu upućeni, iznosit će oko 500.000 kuna proračunskog novca / Liječnici su bili zaokupljeni spašavanjem policajčeva života pa nisu obratili pozornost na barutne čestice u ustrijelnom kanalu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Jedna od najintenzivnijih policijskih potraga za fantomskim napadačima iz gumenog čamca s dravske obale, prema nekim pretpostavkama, mogla bi stajati oko pola milijuna kuna proračunskog novca.</p>
<p>U troškovnik akcije 'češljanja' tridesetak kilometara nepristupačnog terena uključene su dnevnice za oko 300 policajaca pet policijskih uprava, zatim potrošeno gorivo, režijski troškovi i troškovi izviđačkih preleta dvaju MUP-ovih helikoptera iz Zagreba, čiji sat leta stoji oko 500 dolara. Osim toga, dio će platiti i mađarski proračun, čiji su policajci također pretraživali teren na svojem dijelu dravske obale. </p>
<p>U PU koprivničko-križevačkoj Vjesnik je doznao da su iz sjedišta MUP-a dobili zadatak prikupiti podatke o troškovniku akcije. Budući da je troškovnik poveći, doznajemo od glasnogovornika PU koprivničko-križevačke Dražena Magdića, zbrajanje potrošenog novca će potrajati, nakon čega će o svemu biti obaviješteno sjedište MUP-a.</p>
<p>»Sve se moglo izbjeći da su očevid radili stručni ljudi. Na samom mjestu događaja moglo se utvrditi da je došlo do samoranjavanja policajaca, a ne otvaranja vatre s veće udaljenosti«, kazao je Vjesniku Damir Čatipović, stalni sudski vještak za balistiku i mehanoskopiju dan nakon što je dovršena policijska potraga za izmišljenim krijumčarima.</p>
<p>Čatipović je objasnio da se samoranjavanje, a ne oružani prepad, mogao uočiti po specifičnom oštećenju odjeće iz apsolutne blizine te po intenzivnim tragovima barutne gareži na što, tvrdi vještak, kriminalisti - iako polaze intenzivne stručne tečajeve - nisu obraćali pozornost, vjerojatno zaokupljeni pružanjem prve pomoći ozlijeđenom policajcu. </p>
<p>»Odjeća je pokazivala sve, a da se radilo o ispaljivanju hica iz apsolutne blizine, mogli su uočiti i liječnici iz koprivničke bolnice po uzorcima barutnih čestica u ustrijelnom kanalu lijeve strane trbuha. No oni su bili zaokupljeni spašavanjem policajčeva života, pa na to nisu obraćali pozornost«, zaključio je Čatipović.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kako je policajac prevario policiju</p>
<p>Slučaj je pokazao da i u policijskom poslu ima propusta, i to velikih, čak mnogo većih od onih koji se inače predbacuju i društvu i mjerodavnom ministru</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Vijest da je podravski policajac ranio sam sebe, a zatim to prikazao kao posljedicu obračuna s krijumčarima, potresla je MUP.</p>
<p>Policijski sindikat, policijski dužnosnici, mediji posebno, nasjeli su na priču koja od prvog trenutka nije trebala biti takva. Jer, čak i površni čitači kriminalističkih romana dobro znaju da metak ispaljen iz pištolja u sebe ostavlja tragove na tijelu. Forenzičari to zovu barutnim testom ili nekom sličnom stručnom oznakom. Kako je bilo moguće da ranjeni policajac svima podvali priču o napadu na sebe, iako je na njegovu tijelu bar u prvom trenutku bio podatak o tome tko je i odakle pucao?</p>
<p>Zna se da ulazna rana streljiva ispaljenog s metar udaljenosti nije jednaka rani nastaloj pucanjem iz veće daljine. Zna se da pucanj iz revolvera na onom tko ga je držao ostavlja tragove. Kako je moguće da te tragove nitko nije registrirao? Umjesto točne analize žrtve, uslijedila je opsežna i vrlo skupa akcija policajaca u potrazi za počiniteljem tog »zlodjela«. Nekoliko dana lomili su se policajci po podravskom šipražju, tražeći i »okružujući« osumnjičene. Što su tražili? Sad to sve skupa izgleda kao komedija.</p>
<p>Odmah nakon vijesti da je još jedan policajac stradao jer u redovnoj ophodnji nije imao »pancirku« pokrenuo je sindikalnu akciju policajaca. Teškim riječima opisivano je stanje u policiji, spočitavano ministru da ne radi svoj posao, a postavljeno je i pitanje: »Trebaju li nas kriminalci sve pobiti, pa da netko nešto poduzme«? </p>
<p>Kad je policajcu u bolnici, zahvaljujući liječničkoj intervenciji i spletu sretnih okolnosti, spašen život, čitava se priča srušila u - Dravu. Niti su policajci toliko slabo opremljeni kako se priča, niti ih njihovi časnici šalju u akcije bez potrebne zaštite, niti se na dravskoj granici akcijom ozlijeđenog policajca zapriječio put krijumčarima ljudi, droge i tko zna čega sve ne.</p>
<p>Priča o ozbiljnom problemu, stanju u policiji, time je dobila gorak kraj. Pokazalo se da neki policajci nisu u stanju podnijeti teret odore, naoružanja i zadataka koji im kao čuvarima reda i mira pripadaju. Pokazalo se koliko je malo potrebno da se stručna strana policijskog posla nasuče na običnu ljudsku laž. Uplašen posljedicama samoranjavanja na svoju službu, nesretni je čovjek posegnuo za varkom.</p>
<p>A sad ključno: kako je mogao tolikim stručnjacima podmetnuti tako banalnu priču? Cijeli je slučaj pokazao da i u policijskom poslu ima propusta, i to velikih, čak mnogo većih od onih koji se inače predbacuju i društvu i mjerodavnom ministru. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nota: Slovenija ne može na Hrvatsku prenositi svoje obveze prema EU</p>
<p>Sabor je već usvojio najbolju lokaciju za odlagalište radioaktivnog otpada, na Trgovskoj gori na Baniji / Time je Hrvatska ispunila dio zahtjeva iz nacrta nove europske direktive, koja zemlje članice i kandidate obvezuje da do 2008. odrede lokaciju na kojoj će do 2013. izgraditi trajno odlagalište / Za razliku od Hrvatske, Slovenija još nije odredila najbolju lokaciju, kaže mr. Damir Subašić, direktor Agencije za posebni otpad </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Ako slovenska vlada u diplomatskoj noti, kojom će potvrditi stupanje na snagu ratificiranog sporazuma o NE Krško, uistinu od Hrvatske zatraži skraćivanje rokova za trajno zbrinjavanje radioaktivnog otpada, onda će na određeni način skočiti sebi u usta.</p>
<p>Jer, Hrvatska je u rješavanju tog pitanja otišla dosta dalje od Slovenije, tvrdi mr. Damir Subašić, direktor Agencije za posebni otpad koja je u Hrvatskoj vodila istraživanje najboljih lokacija za trajno odlagalište radioaktivnog otpada. Konkretno, Sabor je već u sklopu Strategije prostornog uređenja usvojio najbolju lokaciju za takvo odlagalište, na Trgovskoj gori na Baniji.</p>
<p>Time je Hrvatska, iako na to još nije obvezna, već ispunila dio zahtjeva iz nacrta nove europske direktive, koja zemlje članice i zemlje kandidate obvezuje da do 2008. odrede lokaciju na kojoj će do 2013. izgraditi trajno odlagalište. Za razliku od Hrvatske, Slovenija još nije odredila najbolju lokaciju za to odlagalište, navodi Subašić. </p>
<p>Zbog toga se otvara pitanje što je u pozadini najavljenog slovenskog zahtjeva da se sad obostrano ratificiran međudržavni sporazum o NE Krško izmijeni zbog skraćivanja rokova za zbrinjavanje radioaktivnog otpada - želja za poštivanjem europskih propisa ili još jedan pokušaj da se odgodi, a možda i onemogući, primjena sporazuma?</p>
<p>»Kad dobijemo slovensku diplomatsku notu, koja bi mogla uključivati i obavijest da je Slovenija kao buduća članica EU-a dužna poštovati skraćene rokove za gradnju skladišta za nuklearni otpad, u skladu s novom konvencijom o zaštiti od zračenja, pažljivo ćemo je proučiti i odlučiti što dalje«, izjavio je Vjesniku Roman Nota, pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i jedan od hrvatskih pregovarača.</p>
<p>Rota napominje da ta europska direktiva još nije donesena, kao i da Slovenija ne može na Hrvatsku prenositi svoje obveze prema EU. Osim toga, Slovenci su i ranije znali da se sprema takva direktiva pa su izmjene sporazuma mogli tražiti tijekom pregovora, a ne sada, kad je već obostrano potvrđen, ističe Nota.</p>
<p>Sve to dio hrvatskih stručnjaka navodi na sumnju da Slovenci najavljenim zahtjevom za naknadnu izmjenu sporazuma zapravo žele da, zbog hrvatskog prigovora, zapne provedba sporazuma i počnu novi pregovori. Jer, samo je postojeća situacija u NE Krško u njihovu interesu. </p>
<p>I slovenski je ministar okoliša, prostora i energije Janez Kopač izjavio da bi hrvatsko protivljenje takvom sadržaju note značilo nove pregovore o sadržaju sporazuma. Ako se hrvatska strana ne bude protivila tom dodatku, onda on posredno obvezuje i Hrvatsku, kazao je Kopač.</p>
<p>Sve će ipak biti jasnije kad hrvatska vlada dobije slovensku diplomatsku notu. Iako se očekivalo da bi mogla stići u ponedjeljak, slovenska strana, po svemu sudeći, odugovlači slanje i taktizira, čekajući ishod saborske rasprave o HSLS-ovu prijedlogu zakona o poništenju hrvatske ratifikacije. Uza to, čini se da ni Slovenci nisu baš sigurni bi li dodavanje članka slovenskog zakona o ratifikaciji s rokovima iz nacrta europske direktive u diplomatsku notu značilo izmjenu slovensko-hrvatskog sporazuma ili samo najavu njegove buduće revizije. </p>
<p>Subašić: Odlagalište nuklearnog otpada nije opasno</p>
<p>Uza sve predviđene najsuvremenije mjere zaštite okoliša, odlagalište nuklearnog otpada neće biti opasno za stanovništvo i okoliš, kaže Subašić. Predviđena je, dodaje, i stalna kontrola njegova utjecaja na okoliš, a svi će rezultati biti dostupni javnosti.
Gradnja bi mogla stajati oko 100 milijuna dolara, ali iznos dosta ovisi o izvedbi, kapacitetu i naknadama lokalnom stanovništvu.</p>
<p>Subašić ističe da Hrvatska neće moći u EU dok prema europskim standardima ne riješi zbrinjavanje radioaktivnog otpada gradnjom trajnog odlagališta ili u suradnji s drugim zemljama. Pritom napominje da takav otpad ne nastaje samo u nuklearkama, nego i u medicinskim ustanovama i industriji.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Rat se ne može vidjeti sjedeći za stolom od mahagonija</p>
<p>Žene bi trebalo slušati mnogo više. U ovoj su zemlji rana upozorenja, prije no što je rat izbio, došla iz ženskih grupa, ali nitko ih nije slušao. Treba jačati snagu glasa žena, ipak je riječ o više od pola stanovništva koje može učiniti mnogo, kaže Elisabeth Rehn</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Finkinja Elisabeth Rehn nova je predsjednica Prvog stola Pakta o stabilnosti. U ponedjeljak je u Zagrebu predstavila publikaciju »Žene, rat i mir« koju je, zajedno s Ellen Johnson Sirleaf iz Liberije, napisala za UNIFEM, Razvojni fond UN-a za žene. U bogatoj političkoj karijeri bila je i posebna izvjestiteljica UN-a o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, prva ministrica obrane na svijetu (žene prije nje na tom položaju redovito su istodobno bile i premijerke), podtajnica UN-a. Elisabeth Rehn je godinama dolazila u Hrvatsku, još je kao ministrica obrane posjećivala finske vojnike u sklopu Unprofora.</p>
<p>• Nova ste predsjednica Prvog stola Pakta o stabilnosti. Koji su vaši glavni zadaci na novom poslu?</p>
<p>- Imenovana sam 3. ožujka, ali to još nije službeno potvrđeno, jer će se regionalni stol održati u Cavtatu krajem svibnja. Veliku ću pozornost posvećivati prioritetima Pakta stabilnosti koji su briga Prvog stola - prava manjina, prekogranična suradnja, mediji, koji su posebno važni. Rodna pitanja i pitanja ravnopravnosti spolova nisu prioritet, ali s obzirom na moju prošlost, svakako će biti u žarištu.</p>
<p>• Što publikacija »Žene, rat i mir« preporuča da bi se poboljšao položaj žena u oružanim sukobima, ali i poslije njih?</p>
<p>- Prije svega, preporučuje sudjelovanje žena u izgradnji mira. Ujedno, žene bi trebalo slušati mnogo više. U ovoj su zemlji rana upozorenja, prije no što je rat izbio, došla iz ženskih grupa, ali nitko ih nije slušao. Dakle, treba jačati snagu glasa žena, ipak je riječ o više od pola stanovništva koje može učiniti mnogo.</p>
<p>Osim na sprečavanju, potrebno je poraditi i na zaštiti. Mnoge zemlje potpisnice međunarodnih konvencija o ljudskim, ženskim i dječjim pravima zaborave što su potpisale čim izbije rat. Nitko za te dokumente ne mari kada izbije rat. Međutim, sada je osnovan stalni Međunarodni kazneni sud.</p>
<p>• Ali bez SAD-a.</p>
<p>- Nije dobro da bilo koja zemlja ostane izvan toga suda. S tim sam stvarno nesretna. Međutim, u našem izvještaju posebno preporučamo uspostavu međunarodnog povjerenstva za pomirbu i istinu o nasilju nad ženama kao korak ka dokidanju nekažnjavanja, jer, primjerice, Međunarodni kazneni sud za Ruandu nema dovoljno kapaciteta za procesuiranje.</p>
<p> • Je li položaj žene u ratovima manje-više isti ili ovisi o kulturnom i povijesnom naslijeđu regije u kojoj se ratuje?</p>
<p>- Na žalost, položaj je isti. Naime, masovno silovanje se pojavljuje svuda. Isto se zbivalo u bivšoj Jugoslaviji, Somaliji, Kambodži, Kolumbiji... Masovna silovanja i trgovina ženama.</p>
<p>• Na rubu smo novog rata. Možete li komentirati različite politike prema Iraku i iračkoj krizi i što biste preporučili u ovoj situaciji?</p>
<p>- Prije svega, ja sama i moja vlada snažno podržavamo UN. Štogod da se dogodi, mora biti pod okriljem UN-a. Postoji dug popis groznih vođa koje bi trebalo maknuti. Na mojim putovanjima sam se susretala s mnogima.</p>
<p>• Dakle, susreli ste se s mnogim ratnim zločincima.</p>
<p>- Da. Ono što je zanimljivo je da je teško kazati tko je kriminalac, a tko visokomoralna osoba. Susrela sam se s vođom pobunjenika u Istočnoj Demokratskoj Republici Kongo, koji na savjesti ima mnogo života, a prema meni je bio veoma ljubazan i pristojan.</p>
<p>Govoreći o iračkoj krizi moramo biti pripravni pomoći iračkim stanovnicima trenutno. Oni već žive u humanitarnoj katastrofi, ovisni su o vanjskoj pomoći, a posljedica bombardiranja će biti da će, ako ostanu bez struje, ostati i bez čiste vode, komunalija. To su pripreme koje moraju biti učinjene.</p>
<p>Imam malo drukčiji odnos prema ratu, jer sam vidjela pravi rat, vidjela što je rat doista i tko su njegove prave žrtve. Kada tako nešto vidite, onda ste mnogo više protiv rata nego kada u nekom dalekom uredu sjedite za stolom od mahagonija.</p>
<p>Akcija tek kada Blix kaže da više nema suradnje</p>
<p>• Kakve su moguće posljedice mogućeg raskola između UN-a i SAD-a u iračkoj krizi, posebno za međunarodno pravo?</p>
<p>- Bojim se da je Sadam Husein vrlo vješt. Uspio je stvoriti podjelu između SAD-a i UN-a, ali to nije ništa novo. Stvorio je podjelu između SAD-a i Europe, podjelu unutar EU-a. Unio je pomutnju. </p>
<p>Poznajem Hansa Blixa kao osobu velikog integriteta i sposobnosti. Kada nam on kaže da ne može ništa učiniti inspekcijama i da više nema suradnje, tada trebaju biti poduzeti koraci, kakvi god bili. Ali ne prije toga.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Slovenija bahato lupa na vrata</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>U odnosima Hrvatske i Slovenije postoji jedna konstanta koju je Račanova Hrvatska naslijedila od Tuđmanove: oni su kronično loši i kronično su na hrvatsku štetu. Promjene u slovenskoj i hrvatskoj vlasti nisu dovele do bitnih pomaka nabolje, unatoč određenoj sklonosti Kučana i Mesića, pa onda i Račana i Drnovšeka. Sadašnja je slovenska garnitura očito odlučila razmrdati tu pat-situaciju i izvući i dodatnu korist za svoju stranu.</p>
<p>Slovenija sljedeće godine ulazi u EU i NATO pa je odlučila iskoristiti taj polog kao polugu za dodatni pritisak na Hrvatsku. Hrvatskoj je EU najbliže tek 2007. i to nakon što se u razumnom roku prihvati njena aplikacija za članstvo, nedavno predana u Ateni. U Ljubljani vjeruju da se već sad mogu uhvatiti za potporu iz Bruxellesa u sporu s Hrvatskom. Zato su u pripreme za neizbježne nove pregovore s Hrvatskom krenuli agresivno do kraja zaklanjajući se europskim kišobranom.</p>
<p>Najavili su diplomatsku notu o Krškom koja bi Hrvatskoj ostavila samo da izabere manje loše od dva loša rješenja. A onda im je Mesić nabacio ideju o proglašenju hrvatskog gospodarskog pojasa na Jadranu, koju je slovenski ministar vanjskih poslova Rupel odmah proglasio provokacijom. Tu je ideju ministar Rupel shvatio kao hrvatsko odstupanje od bilateralnog ugovora o granici koji su Račan i Drnovšek parafirali, ali ga Hrvatski sabor nikad nije ratificirao. Prema tome, nikakvog ugovora od kojeg bi Hrvatska trebala odstupiti ni nema, što Slovenci ne žele shvatiti.</p>
<p>Slovensku je stranu dodatno uzbudila presuda našeg Vrhovnog suda kojom se trojici hrvatskih štediša Ljubljanske banke daje mogućnost da do izgubljenog novca dođu prodajom nekretnina Ljubljanske banke u Hrvatskoj. Javio se dosad samo direktor nove Ljubljanske banke koji kaže da Ljubljanska banka nema u Hrvatskoj toliko nekretnina da isplati sve hrvatske štediše. U Sloveniji se mijenjaju vlade, ali jedino što se ne mijenja je jačanje maksimalističkih pretenzija prema Hrvatskoj. U Hrvatskoj promjene vlada donose samo nove rupe u politici prema Sloveniji. Ima li, zapravo, Hrvatska neku strategiju u odnosima sa Slovenijom? Ako Mesić istrčava s prijedlogom o gospodarskom pojasu, a Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova o tome jasnog stava nemaju, osim notorne suzdržanosti, onda nema ni konzistentne politike prema ratobornom susjedu.</p>
<p>Hrvatska predugo prema Sloveniji vodi politiku čekaj i vidi što će se izleći. Izlegla se bahatost susjeda koji već rabijatno lupa na vrata dok se tu slatko drijema.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Europa, sada!</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Hrvatska je uhvatila posljednji vlak za Europu. Pat Cox, predsjednik Europskog parlamenta, prvi je visokopozicionirani europski dužnosnik koji je jasno i bez onih često prisutnih diplomatskih zareza i upitnika izjavio da će Hrvatska, Bugarska i Rumunjska biti spremne za ulazak u EU 2007.</p>
<p>Istodobno, Cox je najavio da će Unija nakon toga na izvjesno vrijeme zatvoriti vrata. Ostale zemlje zapadnog Balkana morat će, očito, pričekati neka bolja vremena. Hrvatska, koja nije iskoristila šansu da s »desetoricom« već sada uđe u Uniju, dobila je novu prigodu, koja se očito više nikad neće ponoviti.</p>
<p>I sada uistinu sve ovisi samo o Hrvatskoj, od političkog vrha do običnih građana. Činjenica je da smo ponekad sami sebi veći kritičari nego što nas Europa i svijet vide, ali je isto tako činjenica da često imamo »puna usta« Europe, a radimo sve suprotno od onog što ta ista Europa očekuje. Vrijeme velikih riječi i zaklinjanja u Europu sada mora biti zamijenjeno malim, upornim, koracima i mukotrpnim radom koji uključuje prilagođavanje tisuća i tisuća stranica zakonskih akata s europskim standardima. </p>
<p>Na političkom planu Hrvatsku čekaju mnogi zadaci, ali i zamke. Bespogovorna suradnja s Haagom otvara staru ranu odnosa Zapada prema Domovinskom ratu, ali tu Hrvatska nema velik manevarski prostor i morat će, braneći nacionalne interese, intenzivirati suradnju s Haagom. Očekuje nas i osjetljiv ples na žici između europskih i američkih interesa u ovom dijelu svijeta, pogotovo nakon događaja koji će uskoro slijediti. I na kraju, ali ne manje važno, cijeli spektar gospodarskih pitanja, od privatizacije do radnog zakonodavstva.</p>
<p>U sljedećim godinama Hrvatska mora pobijediti i sve ono loše u mentalitetu vlastitih građana, a što se najčešće manifestira pod geslom »lako ćemo«. Istina je da je po svim kriterijima Hrvatska ispred preostala dva kandidata, Bugarske i Rumunjske, ali to ne smije biti dovoljno da se zbog toga uspavamo. Ulazak u Europsku uniju nije sportski meč s favoritima i autsajderima, to je potpuno ispunjavanje svih kriterija koje Unija traži za prijem ne u ekskluzivni klub, nego u zajednicu interesno povezanih zemalja.
Hrvatski finiš za Uniju podudara se s vremenom novih izbora i najgore što bi se moglo dogoditi je da se »zabavimo« isključivo našim unutarnjim problemima i da mjesece prije i nakon izbora zaboravimo na ključni zadatak sadašnje, pa i svake buduće vlasti, a to je spremno dočekati pozivnicu iz Bruxellesa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Leti perje u Saboru</p>
<p>HSP-ovci i HSLS-ovci pri spomenu riječi Krško izgube živce, a neki i kontrolu / »Mene tuku, a meni neugodno!«, vikala je Dorica Nikolić, slikovito opisujući odnos Hrvata prema Slovencima / Drago Krpina bezobrazno i s jeftinim cinizmom nasrnuo na Milanku Opačić, izgovarajući njezino ime srpskim naglaskom</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Protekli tjedan u Saboru će ostati upamćen po tome što je na sve strane i skoro svaki dan »letjelo perje«. Svi su se svađali sa svima, ali najviše je otrovnih strelica odapeto u zgradu preko puta, onu Vladinu. Skoro da i nema zastupnika koji se nije okomio na Račanovu vladu, a najveće je »kreševo« izazvala, tko zna koji put po redu, nuklearka Krško.</p>
<p>Naši parlamentarci, a i njihove stranke (izuzev SDP-a i HNS-a) nikako ne mogu oprostiti premijeru Ivici Račanu sklapanje tog nesretnog ugovora sa susjedima Slovencima, tvrdeći već mjesecima da će Hrvatska zbog toga godinama trpjeti štete, mjerene u višemilijunskim dolarskim iznosima. I još će joj se nakrcati nuklearni otpad, gotovo u susjedstvu glavnoga grada.</p>
<p>»Bit ćemo ozračeni i osiromašeni«, rezignirano je rekao jedan opozicijski zastupnik svojim kolegama uz, valja priznati, prešutno kimanje glavom i kolega iz nekih stranaka vladajuće koalicije. Da će Krško opet otvoriti stare rane, pokazao je HSP-ovac Tadić, sad već antologijskim istupom, optužujući one koji su sudjelovali u tom dealu za »kolaboracionizam«, uz poruku da se dobro zna kako bi takvi prošli u ratu. Stoga se Tadićevim izjavama koje su punile stranice svih novina, izazvavši lavinu komentara, analiza, nagađanja i nevjerica, zabavila i sama Vlada na svojoj redovitoj sjednici. </p>
<p>Račan je oštro osudio solo-nastup pravaškog potpredsjednika, govorilo se o povratku ekstremizma, šteti koju će zbog toga pretrpjeti sam HSP, sumraku demokracije i još o koječemu drugome. Ali, Tadić je uspio u svojoj nakani - ponovo otvoriti raspravu o Krškom, ma koliko ona neugodna bila, pribojavajući se da bi tako važna tema (kao i mnoge druge) mogla biti gurnuta pod tepih.</p>
<p>No, ipak nitko nije osporio podatke o Krškom koje je Tadić iznio već mjesecima ranije, a on kao nuklearni fizičar valjda razumije tu problematiku bolje od mnogih kolega u zastupničkim klupama. Tako je ispalo da se država cijeli tjedan više bavila formom (neprimjerene izjave) negoli sadržajem onoga što je temperamentni Tadić govorio.</p>
<p>I kad je u petak, zadnji dan drugog tjedna saborskog zasjedanja, HSLS krenuo sa svojim zahtjevima za raspravu o nuklearki, neugodne prozivke su za premijera Račana nastavljene i dalje. U svom dramatičnom i pomalo teatralnom stilu, HSLS-ov je predsjednik Dražen Budiša poručio Vladi da joj je to najgori potez koji je napravila u svom mandatu i da je »jadna Hrvatska s Vladom koja se tako odnosi prema svom vlasništvu i hrvatskim nacionalnim interesima«. </p>
<p>HSLS je, podsjetimo, upravo zbog Krškoga i izašao iz koalicije, preselivši se u opoziciju. Tamo im je, očito, najbolje, jer se na vlasti i nisu baš pretjerano snašli, osim što su nas neprestano mučili svojim natezanjima »malo bi-malo ne bi« bili na vlasti. Sad neka ostanu tamo gdje i jesu.</p>
<p>No, svakako najenergičniji i najefektniji nastup u raspravi o Krškom ovaj put je imala Dorica Nikolić. Istina, ona se nikad nije ustručavala svima reći u lice što ih ide, pa su je zlobnici zato i prozvali »najduljim jezikom HSLS-a«. Pa je tako Dorica Nikolić, u maniri ljutite profesorice lupala šakom o stol, mahala rukama i vikala da mi Hrvati uvijek pred nekim sagibamo glavu. Kako nas je stid reći Slovencima da su nas »pokrali i da su lopovi, a oni se sami hvale kako su nas izigrali u vezi s Krškim«. </p>
<p>I nećemo im to reći, uzrujano je protestirala, da ne bismo pokvarili dobrosusjedske odnose. »Mene tuku, a meni neugodno!«, vikala je u nevjerici, parafrazirajući jedan stari štos, slikovito opisujući odnos Hrvata prema Slovencima. Toliko se ražestila da je na kraju i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izgubio živce, oduzeo joj riječ i dao opomenu. </p>
<p>No, primjetno je da HSP-ovci i HSLS-ovci pri spomenu riječi Krško izgube živce, a neki i kontrolu. Jedino se Račan ne uzrujava previše, a iz Vlade i dalje neumorno tvrde da ugovor nije štetan. Živi bili pa vidjeli.</p>
<p>Da barem jedan dan saborskog zasjedanja ne bi prošao bez primitivnih i bijednih istupa pojedinaca (zapravo, uvijek istih), pobrinuo se HDZ-ovac Drago Krpina. Uvijek drzak, napet kao puška i spreman svakome skočiti za vrat, ovaj put je nasrnuo na SDP-ovku Milanku Opačić, čija mu je stranka trn u oku. Bezobrazno i s jeftinim cinizmom, poput lošega glumca iz još lošijeg filma, pokušao ju je uvrijediti, izgovarajući njezino ime srpskim naglaskom, aludirajući na njezinu nacionalnu pripadnost.</p>
<p>Krpina je time samo potvrdio da je sramota za svoju stranku i da bi se očito bolje snašao u kakvoj opskurnoj kafani u Šapcu, negoli u parlamentu. Želi li Ivo Sanader doista HDZ pretvoriti u modernu europsku stranku desnog centra i ponovo je vratiti na vlast, što mu je jedini cilj, bilo bi vrijeme da Krpini i njegovim otužnim eskapadama napokon pokaže crveni karton. Ako ništa drugo, neka mu da barem opomenu pred isključenje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Privatizacija Ine krenula potpuno pogrešnim putem </p>
<p>Zakon o privatizaciji Ine i najnoviji sukobi između Uprave i Vlade pokazuju da zapravo ne postoji jasna slika pozicioniranja hrvatske naftne kompanije na europskom tržištu naftnih derivata. Zakonska intencija i tehnika prodaje prve četvrtine dionica Ine strateškom partneru ukazuje da se krenulo potpuno pogrešnim putem / Hrvatska bi vlada, zbog budućnosti hrvatske ekonomije, morala zadržati strateške pozicije, kako u Ini, tako i u svim drugim velikim državnim tvrtkama, čija privatizacija tek slijedi. U protivnome moramo biti pripremljeni na vijest da Ina seli svoje sjedište u inozemstvo, poput glasina koje se uporno šire o takvom potezu Plive. U tom se slučaju radna mjesta stvaraju negdje drugdje, a porezi plaćaju nekoj drugoj državi</p>
<p>DAMIR NOVOTNY</p>
<p>Kupnjom petstotinjak benzinskih crpki od njemačkog Arala, poljski naftni koncern Orlen uzbudio je njemačke poslovne krugove. Malo je tko vjerovao da će jedna naftna tvrtka iz tranzicijske Europe imati hrabrosti i snage za takav potez na prebogatom i arogantnom njemačkom tržištu.</p>
<p> Posebno je veliko iznenađenje predstavljala činjenica da je Orlen kupoprodajnu cijenu isplatio gotovinom iz vlastitih pričuva. </p>
<p>Drang nach Westen, kako njemački novinari nazivaju ovaj potez dosad nepoznate poljske naftne multinacionalne kompanije, potpuno je logičan potez uprave tvrtke koja drži više od sedamdeset posto domaćeg tržišta i koja je, nakon uspješnog restrukturiranja i vala ulaganja u rafinerijske kapacitete, kvalitetom proizvoda i nižim troškovima postala snažna konkurencija posrnulim njemačkim naftnim divovima.</p>
<p>Ova bi priča domaćoj javnosti vjerojatno bila nezanimljiva da Orlen nije kompanija vrlo slična Ini te da uspjeh te tvrtke ne može poslužiti kao odličan benchmark za našu nacionalnu naftnu kompaniju.</p>
<p>Orlen je nastao prije nekoliko godina spajanjem triju poljskih rafinerija nafte. Uz punu potporu poljske vlade, tvrtka je investirala dvije milijarde eura u modernizaciju rafinerijskih postrojenja i instalirala najsuvremeniju proizvodnu tehnologiju, koja se može usporediti sa skandinavskim ili njemačkim rafinerijama.</p>
<p>Uspješnim restrukturiranjem, primjenom modernog korporativnog upravljanja i suvremenih informacijskih sustava, tvrtka je osposobljena za izlazak na međunarodna tržišta kapitala i privatizaciju putem tih tržišta. Poljska je vlada zadržala tridesetak posto dionica te zadržala stratešku kontrolu u nadzornom odboru i posebno u upravi, a ostatak dionica su preuzeli različiti domaći i inozemni institucionalni i privatni financijski investitori.</p>
<p>Na čelu Orlena je domaća uprava, a u nadzornom odboru većinu glasova kontrolira poljska vlada.</p>
<p>Prije provođenja procesa restrukturiranja i izlaska na burzu kapitala, Orlen je bio u neusporedivo lošijoj poziciji nego što je to naša Ina. Tvrtka je bila, poput drugih velikih istočnih kombinata, potpuno devastirana, a inozemni su analitičari tvrdili da joj je vrijednost jednaka vrijednosti koja se može postići prodajom postrojenja u staro željezo. </p>
<p>Uspješno restrukturiranje, investiranje i izlazak na tržišta kapitala, uz aktivnu ulogu i puno sponzorstvo poljske države, pretvorile su jednu beznadnu tvrtku u veliku prijetnju njemačkim naftnim koncernima. Najveći je broj radnih mjesta zadržan, s perspektivom daljnjeg zapošljavanja u sljedećim godinama, kako se bude razvijala tržišna pozicija u zapadnoj Europi.</p>
<p>Ina ima gotovo istovjetnu šansu. Investiranjem u rekonstrukciju rafinerijskih kapaciteta, Ina može stvoriti respektabilne kapacitete koji, zbog svoje logističke prednosti, mogu derivatima opskrbljivati tržišta jugoistoka Europe, ali i bliža centralnoeuropska i zapadnoeuropska tržišta. Temeljna pretpostavka je, pri tome, uspješno restrukturiranje i privatizacija Ine.</p>
<p>Zakon o privatizaciji Ine i najnoviji sukobi između Uprave i Vlade pokazuju da zapravo ne postoji jasna slika pozicioniranja hrvatske naftne kompanije na europskom tržištu naftnih derivata. Zakonska intencija i tehnika prodaje prve četvrtine dionica Ine strateškom partneru ukazuje da se krenulo potpuno pogrešnim putem. </p>
<p>Interes za kupnju 25 posto dionica pokazale su drugorazredni europski naftni prerađivači, čiji je primarni interes preuzimanje Ininih tržišnih pozicija, a ne ulaganje u prerađivačke kapacitete. Ako bi neka od njih i postala većinski vlasnik Ine, sigurno ne bi uložila potrebnih milijardu do dvije eura u modernizaciju i razvoj tržišne pozicije na zapadnoeuropskim tržištima.</p>
<p>Potpuno je izvjesno da postojeća strategija privatizacije jedne od najznačajnijih hrvatskih tvrtki, dakle prodaja udjela nekom od zainteresiranih strateških partnera, neće u budućnosti donijeti ni jedno novo radno mjesto u Hrvatskoj niti će Ina ostvarivati onaj rast i razvoj koji bi bio poželjan iz diskursa Vladinih makroekonomskih politika.</p>
<p>Ina, kao i velika većina drugih velikih državnih tvrtki, mora biti privatizirana. Privatizacijska strategija mora se temeljiti na prethodnom restrukturiranju, investiranju i povećanoj vrijednosti tih tvrtki, utemeljena dakle na konceptu shareholders value. Nakon podizanja vrijednosti tih tvrtki, one postaju zanimljive financijskim ulagačima i nije ih potrebno više »gurati« kroz privatizacijski proces.</p>
<p>Najbolji primjeri takve privatizacijske strategije su domaće banke, koje su u pravilu bile sanirane prije privatizacije, i danas predstavljaju najzdraviji segment hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Uloga Vlade, koja ne smije bježati od aktivne pozicije, pri tome je odlučujuća. Potrebno je, dakle, privatizaciju zaustaviti na prodaji prve četvrtine dionica i ne dopustiti strateškom ulagaču znatniji utjecaj u upravljanju tvrtkom.</p>
<p>Vlada mora osigurati konsenzus političkih stranaka, jer privatizacija naftnog koncerna u Hrvatskoj, kao i u Poljskoj, ali i u bilo kojoj europskoj zemlji, primarno je političko pitanje. Ina mora dobiti kompetentnu upravu koja će provesti restrukturiranje i potrebna ulaganja, te koja će institucionalnim investitorima biti dovoljno uvjerljiva.</p>
<p>Ako se privatizacija Ine bude provodila kao da je riječ o tvrtki koja zapošljava stotinjak a ne više od deset tisuća radnika, te ako se bude vjerovalo da jedino inozemni strateški ulagači mogu biti dobri budući vlasnici, možemo biti potpuno sigurni da Ine za nekoliko godina više neće biti.</p>
<p>Prigovori da Ina nije sprema za izlazak na burzu i podizanje kapitala potrebnog za ulaganja u modernizaciju potpuno su neprimjereni. Pliva i Zagrebačka banka jednako tako nisu bili pripremljeni pa su ih financijska tržišta dobro prihvatila.</p>
<p>Hrvatska bi vlada, međutim, zbog budućnosti hrvatske ekonomije, morala zadržati strateške pozicije, kako u Ini, tako i u svim drugim velikim državnim tvrtkama, čija privatizacija tek slijedi. U protivnome moramo biti pripremljeni na vijest da Ina seli svoje sjedište u inozemstvo, poput glasina koje se uporno šire o takvom potezu Plive.</p>
<p>U tom se slučaju radna mjesta stvaraju negdje drugdje, a porezi plaćaju nekoj drugoj državi.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, direktor je konzultantske tvrtke Cap Gemini Ernst & Young Hrvatska d.o.o.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pomodarstvo koje izgrađuje Crkvu bez boje, okusa i mirisa</p>
<p>Kada se otajstvo svećeništva svede samo na »humanističku« razinu, potpuno se zaboravi zanosnost i ljepota sakramentalnog bratstva i međusobna povezanost među svećenicima, pa se zbog toga bez grižnje savjesti može javno napadati i braću svećenike i kvalitetne katoličke laike zbog njihovih stavova... Ponekad je dovoljno glumiti humanizam, bazirati svoje stavove na »kristologiji odozdo«, zabaciti evanđeosku apokaliptiku, Isusov govor o progonima kršćana, mržnji svijeta na Isusove učenike, jer bi takvi veliki koncilaši i humanisti poput vlč. Vuce vjerojatno revidirali i Isusove riječi, te nas uveli u ekleziološku zonu sumraka, nestvarnost u kojoj je sve izvrnuto i u kojoj se ismijava izvorna katolička misao</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Čitavom episkopatu, prezbiteriju i laikatu Katoličke crkve u Hrvatskoj potrebno je doživjeti nirvanu koja će im biti uvod u katoličku gnozu na koju nas upozorava nekolicina »koncilskih žbira«, jer treba uložiti puno truda da bismo proniknuli njihovu duhovnost. </p>
<p>Vrlo aktivan upozoravatelj vlč. Luka Vuco postigao je visoku razinu katoličke gnoze, i nama, sitnim ribama probudio komplekse neznanja u svojoj »okružnici« koju je posvetio g. Tomislavu Vukoviću, ali i svima onima koji nisu dovoljno prosvijetljeni da shvate dubinu »koncilsko-gnostičke« misli.</p>
<p>Pojava takve gnoze sastoji se u kolosalnoj samouvjerenosti u pravednosti koja isključuje svaku mogućnost daljnje polemike - »s vama nema smisla raspravljati« - rečenica koja pokazuje snažni intelektualni autizam.</p>
<p>Fascinantno je da vlč. Vuco ne misli braniti stavove crkvenih ljudi koji se javljaju u medijima, čime se pokazao kao pobornik snažnog ekleziološkog individualizma koji je vjerojatno sastavni dio katoličke gnoze, jer koliko je poznato, vatikanum ne ističe individualizam kao načelo, nego altruizam i zajedništvo. </p>
<p>Kada se otajstvo svećeništva svede samo na »humanističku« razinu, potpuno se zaboravi zanosnost i ljepota sakramentalnog bratstva i međusobna povezanost među svećenicima, pa se zbog toga bez grižnje savjesti može javno napadati i braću svećenike, i kvalitetne katoličke laike zbog njihovih stavova. </p>
<p>Primiti silu Duha Svetoga znači imati dar rasuđivanja dobra i zla, osjećaj za pravednost, pravdu, te biti istinski prorok, dok vlč. Vuco minorizira ozbiljnost negativnih trendova u medijima. </p>
<p>Monolitnost u analitičnosti pojedinih novina, prezir i napad na domoljubnu i katoličku misao, marginalizacija domoljubno i katolički orijentiranih novinara sve je agresivnija, na što su već davno upozorili neki rezultati istraživanja medijskih sloboda, ali i vrlo dobar poznavatelj uvjeta u Hrvatskoj, američki novinar Jefrey Kuhner.</p>
<p>Osobito je zanimljivo »uskrsnuće« pojedinih anonimaca na političkoj i medijskoj sceni o kojima se ništa nije znalo, a sada ih medijska infrastruktura gotovo agresivno forsira, što je vrlo znakovito. </p>
<p>Najočitiji primjer ugroženosti medijskih sloboda sigurno je Zoran Vukman, koji je bio izložen tolikim klevetama, lažima i etiketiranjima od medijskog Levijatana, da su ga doslovno proglašavali bolesnikom, fanatikom, mračnim dekadentom. Sve u svemu Vukman je uspio nadvladati i te kušnje. Što ga nije ubilo to ga je ojačalo, jasno izražava svoje stavove i teocentričnu borbenost, neslomljivo se drži. </p>
<p>Vlč. Vuco, iz čije je nutrine proizašao njegov članak, čitavo vrijeme je bio antagonistički nastrojen prema g. Vukoviću. Zašto bi bilo diskutabilno političko uvjerenje g. Vukovića kada živimo u demokratskoj državi i na osnovu čega bi bilo diskvalificirajuće njegovo angažiranje u hrvatskoj diplomaciji?</p>
<p>Kritizirati jedan katolički tjednik svakako je poželjno ako je kritika konstruktivna, ali iz osobne gorčine vlč. Vuce dalo bi se zaključiti da bi se veliki grijesi toga tjednika, koje je on naveo, mogli oprostiti kada bi redovito objavljivali njegove kolumne, jer vjerujem da je mješavina skribomanstva i vlastite samodostatnosti kojoj određeni list ne udovolji, dovoljan razlog da se pronađu određene pogreške i da se tako ocrne određene novine. Koliko god vlč. Vuco želi ostati kristocentrično opredijeljen, valja primijetiti da je mnogo manje strastven u kritici pojedinih političkih sustava koji se razlikuju od uvjerenja g. Vukovića. </p>
<p>»Humanizam« pojedinih teologa i priče o ljubavi, postali su pomodarstvo koje izgrađuje Crkvu bez boje, okusa i mirisa. </p>
<p>Oštrina u stavovima i strastvenost, kojima odiše tekst g. Vukovića, ne moraju biti pokazatelji mržnje prema neistomišljeniku. Nisu nužne ni emocije, niti oštar rječnik da bi članak sadržavao govor mržnje. </p>
<p>Ponekad je dovoljno glumiti humanizam, bazirati svoje stavove na »kristologiji odozdo«, zabaciti evanđeosku apokaliptiku, Isusov govor o progonima kršćana, mržnji svijeta na Isusove učenike, jer bi takvi veliki koncilaši i humanisti poput vlč. Vuce vjerojatno revidirali i Isusove riječi, te nas uveli u ekleziološku zonu sumraka, nestvarnost u kojoj je sve izvrnuto i u kojoj se ismijava izvorna katolička misao.</p>
<p>Takva izvrnutost pretvara se u neprestano gunđanje na biskupska pisma i izjave, okađeno liberalnim pravovjerjem. To je »novo lice Crkve« vlč. Vuce, a ja se, priznajem, u takvoj Crkvi ne snalazim. Draža mi je crkva Ivana Pavla II.</p>
<p>Bratu svećeniku može se dati za pravo kritika katoličkih intelektualaca i teologa koji nemaju interesa medijski istupati. A zašto? Jednostavno, jer se boje da ih se ne proglasi konzervativcima i zaostalim tipovima. Msgr. Jezerinac jedan je od onih koji hrabro diže glas i pokazuje se kao jedan od najinteligentnijih biskupa.</p>
<p>Bez obzira na sve, radujem se svakom tekstu brata svećenika vlč. Vuce, jer, parafraziram sv. Pavla, kako god se Krist navješćuje, radujem se i radovat ću se, samo nek se navješćuje. I na tome treba zahvaljivati Gospodinu.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Američka politika, hrvatski izbori i zaštita ljudskih prava</p>
<p>Nisu američka politika, izbori u Hrvatskoj i zaštita ljudskih prava u suprotnosti s najstarijim načelima prava i pravednosti, ako se primijeni staro rimsko načelo da iznimka potvrđuje pravilo. Nije li to ono što bi prema Machiavelliju većina ljudi danas trebala misliti?... Američka politika, izbori u Hrvatskoj i zaštiti ljudskih prava zaista imaju zajednički nazivnik. On se danas sastoji u tome da je iznimka bitno jača od pravila</p>
<p>Razorno je to što će takvu vladavinu pravnih iznimaka vjerojatno promatrati i hrvatska mladež i da će stoga vjerojatno zamrziti i svjetsku politiku i izborni inženjering i financiranje licemjerstva</p>
<p>JAKOV GUMZEJ</p>
<p>Čini se da je danas staro rimsko pravilo nulla regula sine exceptione, odnosno da nema pravila bez iznimke, postalo zajedničkim nazivnikom američke politike, izbora u Hrvatskoj i zaštite ljudskih prava.</p>
<p>Članom 42. Povelje UN-a predviđeno je da samo Vijeće sigurnosti UN-a može poduzeti oružanu akciju protiv suverenih zemalja koje ugrožavaju mir, člankom 83 Ustava Republike Hrvatske određeno je da se zakoni o izbornom sustavu donose dvotrećinskom većinom, a osim toga, takav zakon mora biti donesen godinu dana prije izbora, a što se tiče zaštite ljudskih prava, Ustav Republike Hrvatske propisuje materijalno pomaganje promicanja ostvarivanja prava na dostojan život.</p>
<p>No, George W. Bush, Mato Arlović i financijeri udruga uvjeravaju nas da u svim tim spomenutim pravilima postoje iznimke.</p>
<p>Prvo, George W. Bush objasnio je da za američku intervenciju u Iraku zapravo nije potrebna odluka Vijeća sigurnosti UN-a, jer tamo Amerikanci neće uspostaviti okupatorsku vlast nego oslobodilačku vlast. </p>
<p>Drugo, Mato Arlović implicite nam tumači da je moguće izborne promjene provesti i poslije propisanoga roka od godinu dana, jer da se ne radi o donošenju novog izbornog zakona, nego o promjeni postojećeg.</p>
<p>Treće, financijeri udruga doduše priznaju pravo na jednakost, ali financiraju isključivo one udruge za ljudska prava koje govore i pišu samo ono što oni žele.</p>
<p>Američka politika, izbori u Hrvatskoj i zaštita ljudskih prava nisu u suprotnosti s najstarijim načelima prava i pravednosti, ako se primijeni staro rimsko načelo da iznimka potvrđuje pravilo.</p>
<p>Nije li to ono što bi prema Machiavelliju većina ljudi danas trebala misliti?</p>
<p>Alfred Adler razlikuje konstruktivne ljudske ciljeve usmjerene na to da nešto značimo i da ostvarimo moć i vlast kako bismo ostvarivali ono za što držimo da je od opće koristi, od destruktivnih ljudskih ciljeva koji teže za natkompenzacijom vlastitih kompleksa u bahatosti, oholosti, ignoranciji, bezobzirnosti i samoljublju.</p>
<p>Pretpostavimo da je aktualna današnja američka politika još konstruktivna i da su izjave Georga Busha još u granicama prihvatljive desnice, ali što onda reći za krajnje desničarske izjave koje je ne tako davno davao Robert Kaplan?</p>
<p>Čini se da su Machiavellijeve studije i prilagodbe Tita Livija oduševile američke krajnje desničare pa tako i Roberta Kaplana, dopisnika američkog časopisa za politička pitanja Atlantic Monthly, The Washington Posta i autora knjige »Balkanski duhovi, put kroz povijest«.</p>
<p>Još od 1999. Roberet Kaplan piše o globalnoj politici s očiglednim oduševljenjem za Machiavellija. I dok danas George Bush »prihvatljivo« govori da će »oslobođeni Irak pokazati snagu slobode za preobražaj ove važne regije, donoseći nadu i napredak u živote milijuna, te da će novi režim u Iraku biti primjer slobode za druge zemlje u regiji«, Robert Kaplan je nedavno o vrlo sličnim temama govorio na potpuno neprihvatljiv, krajnje desničarski način:</p>
<p>»Sad na Balkanu imamo dva izbora - imperijalizam ili anarhija. Da zaustavimo nasilje moramo djelovati na način na koji su velike sile u tom području uvijek djelovale: kao mirotvorci i osvajači. Vrsta moralnog rješenja za kojim mnogi žude jest ono što su Rimljani i austrijski Habsburzi znali dobro pružiti: rješenje motivirano teritorijalnim proširenjem i vlastitim gospodarskim bogaćenjem, strateškim položajem i slavom.«</p>
<p>Robert Kaplan je u svojem napisu »Zašto Balkan zahtijeva amoralnost?« napisao i sljedeće:</p>
<p>»Moralno rješenje za balkansko nasilje mogu pružiti samo nemoralni interesi. Za Sjedinjene Američke Države zato su dobri povremeni ratovi i okupacije, jer oni našoj vojsci i NATO-u dopuštaju da stekne iskustvo i tako napreduje bruseći svoje umijeće.«</p>
<p>Krajnji desničari, kao što vidimo, uvijek štete i profaniraju legitimnu desnicu, jer kako se može govoriti o okupaciji, kad je George Bush lijepo rekao da Sjedinjene Države ne namjeravaju okupirati nego osloboditi Irak i da si sumnjičavci izvole utuviti u glavu da američka civilna uprava u Iraku neće biti okupatorska nego oslobodilačka vlast.</p>
<p>Razumijem Busha, ali ne razumijem njegove oponašatelje. Uostalom, sve udruge za ljudska prava koje to isto tako protumače, mogu računati na financijsku potporu za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Licemjeri su uvijek bili kradljivci vrline, rekao je Konfucije.</p>
<p>Američka politika, izbori u Hrvatskoj i zaštiti ljudskih prava zaista imaju zajednički nazivnik.</p>
<p>On se danas sastoji u tome da je iznimka bitno jača od pravila. Razorno je to što će takvu vladavinu pravnih iznimaka vjerojatno promatrati i hrvatska mladež i da će stoga vjerojatno zamrziti i svjetsku politiku i izborni inženjering i financiranje licemjerstva.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, glavni je tajnik Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zbog kašnjenja GUP-a, bez novih stanova u centru grada</p>
<p>Izgradnjom interpolacija, nadogradnjama i preuređenjem zapuštenih tavana strogi centar Zagreba mogao bi dobiti još nekoliko stotina, možda i tisuća stanova/ Bez novoga GUP-a, međutim, investitori su prepušteni kojekakvim tumačenjima odredbi staroga GUP-a, zbog čega se ni ne upuštaju u gradnju u centru</p>
<p>Unatoč uznapredovaloj stanogradnji, u centru Zagreba trenutno se gradi samo nekoliko stambenih zgrada. Cijena četvornog metra stana u njima varira od 2000 eura u Vlaškoj i Novoj Vesi do čak 3000 eura u budućem Centru Tuškanac u Dežmanovu prolazu.</p>
<p>Unatoč visokim cijenama, ti su stanovi gotovo odmah rasprodani, pretežno imućnijim Hrvatima koji su cijeli život radili izvan domovine, a sada se žele vratiti. S obzirom na odlične zarade koje se ostvaruju prodajom stanova u užem centru grada, začuđuje da takvih pothvata nema više. Zašto je tome tako i kao dokaz da u svemu veliku ulogu igra i birokracija, pokazuje upravo izgradnja Centra Tuškanac.</p>
<p>Iako je, naime, tadašnji investitor - tvrtka Partner Invest, za gradnju u Dežmanovu prolazu dobila lokacijsku i građevinsku dozvolu, te su obje dozvole poništene nakon što su se okolni stanari pobunili zbog gradnje. »U te dvije godine u pripremu gradnje uložili smo tri milijuna eura. Unatoč obustavljenoj gradnji, krediti inozemne banke došli su na naplatu i naša tvrtka-kćer je propala. Kad su nam vraćene dozvole, ulogu investitora preuzeo je, kao jamac za kredit, Metro Holding«, ispričao nam je direktor te tvrtke Ivan Ćurković.</p>
<p>On sumnja da će se njegova tvrtka ikad više upustiti u izgradnju u strogom centru grada. »Poslovno je to vrlo rizičan i neizvjestan korak, zbog administrativnih problema, ali i nerazumijevanja građana, koji se ponekad svim silama trude da investitorima otežaju izgradnju«, kaže Ćurković.</p>
<p>Kao najveći problem ističe aktualno stanje u gradu: novi Generalni urbanistički plan (GUP) nije donesen ni nakon 17 godina. »Strašno je da grad veličine Zagreba toliko dugo nema GUP. Investitori su prepušteni na milost i nemilost određenim tumačima odredbi staroga GUP-a«, objašnjava Ćurković probleme s kojima se u centru susreću investitori.</p>
<p>Lokacija za nove stanove u centru, kaže, ima napretek. Toliko je mogućih interpolacija, nadogradnji, te gradnje u dvorištima koja sada služe kao smetlišta itd. Investitori su, kaže, jako zainteresirani, ali dok se ne usvoji novi GUP, na tržištu ostaju samo »polufirme« i »polupoduzetnici« koji grade nekvalitetno i bez ikakvih garancija, ustvrdio je Ćurković.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pravna država bez prava</p>
<p>Od početka blokade poduzeća Croatia bus prošlo je točno 125 dana, no čini se da će za raščišćavanje isprepletenih kriminalnih radnji, radničkih prava, vlasničkih odnosa i inih drugih problema biti potrebno još barem toliko. U slučaj za koji su se u međuvremenu zainteresirali predstavnici čak četiriju sindikata, dva suda, gradski oci, Državno odvjetništvo, Ministarstvo pravosuđa, premijer i predsjednik Sabora već duže vrijeme puni novinske stupce, ali .... </p>
<p>U državi u kojoj stopa nezaposlenosti doseže 20 posto, u kojoj je lakše nabrojiti profesije koji nisu štrajkale nego one koje jesu, i u kojoj novopečeni bogataši nesmetano uživaju sumnjivo stečene plodove opasnogA rada, očito je važnije osigurati vlastitu večeru nego boriti se za tuđu. </p>
<p>Nekad vodeća prijevoznička tvrtka u Hrvatskoj, danas je postala političko pitanje. Umjesto radnih knjižica, važni su postali političari, primamljivo zemljište, GUP i novac. Motivi 40 otpuštenih radnika koji su 5. studenog blokirali tvrtku, uglavnom su se svodili na rješavanje vlasničkih odnosa, povećanje plaća i razotkrivanje kriminalnih radnji. Ovaj posljednji zahtjev povlačio je, dakle, za sobom funkcioniranje pravne države. Danas, 125 dana kasnije, obje zaraćene strane priznaju kako je upravo pravna država bila - nerealan zahtjev. </p>
<p>Zašto? Možda odgovor treba potražiti u istom dvorištu. Osnovni preduvjet funkcioniranja pravne države jest poštovanje prava, čime se - doduše u različitom omjeru - ne mogu pohvaliti ni jedni niti drugi. Direktor poduzeća Trpimir Sulić nekoliko je puta javno izrekao kako poslovanje poduzeća »nije uvijek bilo u skladu sa zakonskim odredbama«, no da se »Croatia bus po tome ne razlikuje od brojnih hrvatskih tvrtki«. Pomalo smiješan argument, koji je rezultirao sa 40 radnika u dvorištu. </p>
<p>S druge pak strane stoje radnici za koje sudske odluke kao da nisu dio pravne države, o kojoj upravo oni najviše govore. Nakon dvaju privremenih rješenja o deblokadi do okončanja spora na Općinskom sudu, radnici su odmah po odlasku policije i sudskih izvršitelja ponovno blokirali poduzeće. Isti scenarij ponovio se još jednom. I još jednom. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sulić na skupštinu stigao uz policijsku pratnju</p>
<p>Ponovljena Skupština društva Croatia bus održana je u ponedjeljak u još uvijek blokiranoj tvrtki u Heinzelovoj ulici. Kako je Trgovački sud u Zagrebu poništio posljednju skupštinu, održanu u prosincu, članovi su sada uglavnom potvrdili već tada usvojene prijedloge. Uz prihvaćena financijska izvješća, članom Nadzornog odbora poduzeća postao je Leon Sulić, koji svom imenovanju nije prisustvovao jer ima sudsku zabranu ulaska u poduzeće. </p>
<p>Više od samih zaključaka ipak je zanimljiviji način na koji su skupštinari kao i direktor Trpimir Sulić ušli u krug poduzeća u Heinzelovoj ulici: došli su u jurećem autobusu, uz pratnju interventne policije, jer im otpušteni radnici koji su još na ulazu u tvrtku, nisu dozvolili individualni ulazak u tvrtku.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Otvorena radionica-vodionica za male genijalce</p>
<p>Nakon četiri godine i brojnih inicijativa napokon je pokrenuta radionica-vodionica za darovite učenike od 1. do 4. razreda osnovnih škola. Vodi je psihologinja Jasna Cvetković-Lay, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s darovitima. Ovaj oblik rada s iznadprosječnom djecom odvija se od sredine siječnja u Centru tehničke kulture Črnomerec. Radi se ponedjeljkom, u dvije grupe sa po petero djece jer je rad s naprednima naporan. Međutim, projekt nema sigurnu budućnost jer zasad nema »sponzora« iz struktura koje bi za ovaj segment trebale biti odgovorne pa ako se sljedećih mjeseci ne nađu dodatna sredstva za opremu koju djeca brzo svladavaju i istroše pa im onda i dosadi, sve bi moglo stati. U projekt su uključeni jedino Zagrebačka zajednica tehničke kulture, Centar za poticanje darovitosti »Bistrić«, Zagrebački računalni savez te roditelji koji mjesečno izdvajaju po 200 kuna. </p>
<p>U radionici-vodionici nekoliko je izvrsnih matematičara, jedan dječak posebno je talentiran za biologiju, jedan za robotiku, a svi su iznadprosječni. Zainteresiranost roditelja je velika, kao i potrebe, pa tako radionica-vodionica traži volontere - studente biologije i matematike. No dok se ne povećaju kapaciteti kao i financijska strana, rad će i dalje biti ograničen na vrlo mali broj djece do 11 godina. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Udruga »Krila« prestaje s radom?</p>
<p>»Iako su nam gradske vlasti svojedobno obećale zemljište na Jarunu</p>
<p> - između ŠRC-a i Petrovaradinske ulice - od njega za sada neće biti ništa zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.</p>
<p> Problem je što se moramo seliti s Imesova imanja na Gornjem Bukovcu, jer nam je ugovor s dugogodišnjim dobrotvorima na čijem smo posjedu radili duže vrijeme, istekao još prošle godine. Nadam se ipak da to neće izazvati prestanak našega rada«. </p>
<p>To nam je zabrinuto rekla Tatjana Varga, predsjednica Udruge za terapijsko jahanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom - Krila, čijih 70 članova ne zna gdje će ovih dana održavati terapijske treninge. Ti im treninzi, naime, značajno poboljšavaju zdravstveno stanje.</p>
<p>No ako bi se i uspjelo isposlovati produljenje ugovora o korištenju sadašnjeg terena, postojeće bi objekte (jahaću arenu, štale za trinaest konja) trebalo popraviti.</p>
<p> »U nezavidnoj smo situaciji jer ne znamo na čemu smo, pa ne možemo ni tražiti novac za sponzorstvo«, kaže Tatjana Varga. U Centru za terapijsko jahanje, pak, koji bi se izgradio na spornoj jarunskoj lokaciji, trebali bi izgraditi štale, osposobiti prostor za treniranje, a uz sve to, invalidima bi bio otežan dolazak zbog toga što bi velik dio puta morali prijeći pješke. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bioprognoza: U srijedu i četvrtak razdražljivost i umor!</p>
<p>Povoljna biometeorološka situacija bit će u utorak, srijedu prije podne i četvrtak poslije podne, što će donijeti dobar radni učinak, miran san i općenito dobro raspoloženje. U srijedu poslije podne i četvrtak prije podne zbog kratkotrajne promjene vremena očekuje se nešto nepovoljnija biometeorološka situacija, te se može očekivati blaža razdražljivost i umor. Kod reumatskih bolesnika mogu se pojaviti bolovi u mišićno-koštanom sustavu. Astmatičari, reumatski i srčani bolesnici trebaju redoviti uzimati lijekove i izbjegavati tjelesni napor.</p>
<p>Koncentracije peluda drveća u zraku visoke su te se osobama alergičnim na pelud drveća ne preporuča boravak na otvorenom niti jutarnje provjetravanje prostorija. Vrijednosti sumpornog i dušikovog dioksida su unutar preporučenih.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Rezultatom glasovanja najnezadovoljnija drugoplasirana Nina Badrić</p>
<p>OPATIJA, 10. ožujka</p>
<p> - Clauda Beni, bivša članica skupine Teens koja će uskoro napuniti sedamnaest godina, hrvatska je predstavnica na ovogodišnjem Eurosongu koji će se održati 24. svibnja u glavnom gradu Letonije Rigi. Ona će s pjesmom »Više nisam tvoja«, autora Andreja Babića koji je radio glazbu upravo za Teense, pokušati ostvariti što bolji plasman u Rigi među natjecateljima iz čak 26 zemalja. Ovogodišnja Dora je pokazala kako su se omjeri snaga zvijezda i novih nada poprilično izmijenili u korist drugih, pa zvijezde poput Nine Badrić ili Giuliana više ne mogu računati na pobjedu oslanjajući se isključivo na popularnost. To se u ovom slučaju ponajmanje odnosi na Ninu Badrić koja je po mnogima imala najkvalitetniju pjesmu na Dori, ali odličan plasman Jacquesa, grupa Kawasaki 3p i Karme, kao i pobjede Claudie potvrđuju kako je domaća publika donekle bila razočarana skladbama poznatijih izvođača. Tako, između ostalih, Izabela Martinović i Emilija Kokić uopće nisu stigle do finala, dok su primjerice Alen Vitasović i Maja Blagdan ostali u sjeni brojnih debitanata i manje poznatih izvođača. </p>
<p>Iako su uoči same Dore sudeći po napisima u medijima za najveće favorite važili Giuliano i Nina, samo je Nina svoje ime ugledala među troje prvoplasiranih, dok Giulianu to nije pošlo za rukom. </p>
<p>Nakon završetka Dore i odabira domaćeg predstavnika za Eurosong najnezadovoljnija je bila Nina koja se nije niti pojavila na partyju upriličenom u hotelu Imperial. Njena pjesma »Čarobno jutro« sasvim će sigurno biti veliki hit, no brojnost i profesionalnost njenog tima u Opatiji daje naslutiti kako je njen tabor računao isključivo na pobjedu. </p>
<p>Završnom večeri može biti zadovoljan i HRT čiji su čelnici bili nezadovoljni slabim odazivom publike tijekom prve dvije večeri, no preko pola milijuna glasova tijekom finala vjerojatno im je popravilo raspoloženje. Naime, namjera HRT-a je bila podmiriti dobar dio troškova telefonskim impulsima utrošenim tijekom glasovanja, a prve dvije večeri su imali zabilježeno tek oko 300 tisuća poziva. S druge strane, o cijeni ovog projekta slikovito govori podatak da je samo pozornica postavljena u šatoru stajala oko 350 tisuća eura. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon Dore, u utorak u Opatiji izbor Miss Universe</p>
<p>OPATIJA, 10. ožujka</p>
<p> - Izbor Miss Universe Hrvatske 2003. održat će se u utorak, 11. ožujka, uz izravan prijenos Hrvatske televizije. Izbor se, baš kao i Dora i Porin, nakon tri godine izbivanja, vratio u Opatiju, gdje je 1997. prvi put predstavljen domaćoj publici.</p>
<p>Na izboru sudjeluje 20 djevojaka iz cijele Hrvatske, koje su s pripremama za finalnu večer započele 17. siječnja, kada su otputovale u Maribor, gdje su snimile fotografije za službeni katalog Izbora.</p>
<p>Ovogodišnje su finalistice: Ivana Delač, Marija Vugrinec, Alisa Pojer, Suzana Kuzić, Danijela Jelušić, Ivana Stojanović, Katarina Marendić, Ivana Požgaj, Katarina Čulina, Elena Bernardis, Ivana Bojčić, Vlatka Hrvoić, Renata Ralić, Ivana Živaljić, Andreja Šok, Luana Santin, Martina Terzić, Matea Visković, Ana Pavlović i Marijana Medoš.</p>
<p>Na kraju izravnog prijenosa novoizabranu Miss Universe Hrvatske 2003. novom krunom okrunit će aktualna Miss Universe Hrvatske Ivana Paris. Pobjednica, među ostalim vrijednim nagradama, dobiva na jednogodišnje korištenje automobil Toyota Corolla.</p>
<p>Program vode Mario Sedmak i Tanja Tušek, a iza pozornice s natjecateljicama će razgovarati Miss Universe Hrvatske 2000. </p>
<p>Renata Lovrinčević.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na kladionici dobio 1,8 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Metkovac D.J. dobio je na sportskoj kladionici 1.800.000 kuna, što je najveći dobitak otkako u Hrvatskoj postoji sportsko klađenje.</p>
<p>Ukupan ulog kladiteljskog znalca iznosio je velikih 38 tisuća kuna na sedam parova. Budući da je maksimalan dobitak po listiću 50 tisuća kuna, morao je uplatiti 38 jednakih listića po tisuću kuna uloga s ukupnim koeficijentom 49,97.</p>
<p> Zanimljivo je da od sedam odigranih parova samo jedan možemo svrstati u red »zicera« (Köln - Braunschweig), a pokazalo se dobrim potezom da je Metkovčanin odigrao 1X jer je vodeća momčad njemačke druge lige kod kuće odigrala samo 1:1 protiv trenutno posljednjeplasiranog sastava. (Braunschweig je čak vodio 1:0). Imao je sreće i s »dvojkom« na paru Udinese - Juventus, jer su Torinci pobjednički pogodak postigli tek u 84. minuti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Chicago« briljirao na dodjeli nagrada Američke udruge scenarista </p>
<p>LOS ANGELES, 10. ožujka</p>
<p> - Američka udruga scenarista dodijelila je proteklog vikenda nagradu za originalan scenarij dokumentarcu »Bowling for Columbine« Michaela Moorea, a za najbolju scenarističku adaptaciju Davidu Hareu za film »Sati«.</p>
<p>Moore je pobijedio sa scenarijem za film kojim kritizira poplavu oružja u Americi. To je prvi put da je Američka udruga scenarista nekom dokumentarcu dodijelila nagradu za originalan scenarij.</p>
<p> Nagrada scenaristu filma »Sati« još jedan je poticaj tom filmu za skorašnje Oscare koji će biti dodijeljeni 23. ožujka.</p>
<p> Mnogi članovi Američke udruge scenarista, koja okuplja američke filmske i televizijske pisce, sudjeluju i u glasovanju za najbolje scenarije za Oscare. Prošle godine oba najveća pobjednika s njihove dodjele - »Gosford Park« za originalan scenarij i »Genijalan um« za adaptaciju dobili su i Oscare u tim kategorijama.</p>
<p> »Bowling for Columbine«, ujedno i prvi cjelovečernji dokumentarac nominiran za nagrade Udruge scenarista, nominiran je i za najbolji dokumentarac na Oscarima.</p>
<p> Film »Sati« o tri žene koje povezuje roman Virginije Woolf »Gospođa Dalloway«, također je u utrci za Oscara, ali za najbolji film. Glumice iz tog filma Nicole Kidman i Juliane Moore nominirane su za najbolju glavnu, odnosno sporednu žensku ulogu.</p>
<p> Britanski dramatičar David Hare, najbolje znan po djelima koja ispituju moralna i emocionalna pitanja, bio je na Berlinskom filmskom festivalu 1985. hvaljen za režiju i scenarij filma »Weatherby«, priču o učiteljici (Vanessa Redgrave) koja svjedoči samoubojstvu studenta. Njegov scenarij za »Sate« pobijedio je scenarije filmova »Chicago«, »Adaptacija«, »About Schmidt« i »Sve zbog jednog dječaka«.</p>
<p> Michael Moore privukao je pozornost javnosti napadima na pohlepu korporacija te svojim prvim filmom »Roger«. Trenutno je vrlo uspješan s besteslerom »Stupid White Men... and Other Sorry Excuses for the State of the Nation«. Njegov film na dodjeli je nadmašio filmove »Moje grčko vjenčanje«, »Daleko od raja«, »Bande New Yorka« i »Antwone Fisher«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Uvojak Georgea Harrisona prodan za 1400 eura </p>
<p>MADRID, 10. ožujka</p>
<p> - Beatlesi su pjevali »Can't Buy Me Love«, ali jedan frizer iz Barcelone uspio je za 1400 eura doći do uvojka odrezana Georgeu Harrisonu 1964. godine.</p>
<p>»Kupio ga je Rafael Pages, frizer iz Barcelone koji ima i frizerski muzej«, kaže Jordi Tarda, organizator dražbe na kojoj su u nedjelju prodavane sitnice vezane uz pop-glazbu, a sve u sklopu sajma ploča koji se svake godine održava u Gironi.</p>
<p> Prema Tardinim riječima, fotografije na kojima se vidi odsijecanje Harrisonova uvojka u Liverpoolu, kao i pisamce koje je taj Beatle, preminuo 2001., svojeručno potpisao, a u kojem se potvrđuje da je uvojak njegov, nepobitan su dokaz autentičnosti.</p>
<p> Harrisonova je kosa na dražbi postigla najveću cijenu, a ponuđen je bio i par cipela Michaela Jacksona, iz ograničene serije, te karta za premijeru mjuzikla »Tommy«.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vikend bez kazališta na Broadwayju</p>
<p>NEW YORK, 10. ožujka</p>
<p> - Zbog štrajka glazbenika koji je počeo u petak i trajao do nedjelje, kazališta na Broadwayju u New Yorku bila su zatvorena tri dana, što je gradonačelnika potaknulo da pozove na dogovor i izazvalo gubitke od nekoliko milijuna dolara. Štrajk je počeo kad se glazbenici i producenti nisu uspjeli dogovoriti oko produljenja ugovora i o najmanjem broju glazbenika koji sudjeluju u glazbenoscenskim predstavama. Trenutačno ih je 26, a producenti bi taj broj htjeli smanjiti na 14. Za nedjelju popodne u središtu Broadwayja bio je predviđen prosvjed glazbenika koji podupiru glumci i scenski radnici.</p>
<p> Zbog štrajka je u petak i subotu otkazano osamnaest glazbenih komedija, među kojima »Fantom u operi«, »Jadnici«, »Kralj lavova« i »Rent«. Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg pozvao je vlasnike kazališta i sindikate glazbenika da što prije riješe nesporazum. Savez američkih glazbenika koji zastupa deset tisuća glazbenika, od kojih 350 radi na Broadwayju, strahuje da bi smanjenje njihova broja na koncu moglo dovesti do odumiranja zanimanja glazbenika zbog digitalnih glazbenih snimaka. </p>
<p> Savez američkih kazališta i producenata odbacio je takvu zamisao, ustvrdivši da samo želi imati veću slobodu u realizaciji budućih predstava. Štrajk bi mogao naškoditi ne samo glazbenicima, već i vlasnicima restorana i hotela na Broadwayju, glumcima, vozačima taksija, prodavačima hot-doga i tako izazvati gubitak od više milijuna dolara. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>»Blaženi smiješak« kod belcanto skeptika </p>
<p>Nova rezonanca »Werthera« / Brojna gostovanja i podijeljeni dojmovi / Redatelj Petar Selem u pojedinim scenama pokazuje se kao pravi mag / Dobro fokusirana zvučna slika, uigranost i tonska ujednačenost odlike su orkestra i dirigenta Lorenza Castriota Skanderbega koji su dali glavni biljeg cijeloj predstavi / Antonio de Palma u ulozi Werthera imao je sjajnih bljeskova / Dopadljiv nastup Martine Tomčić u ulozi Charlotte</p>
<p>Nakon premijerne izvedbe Massenetova »Werthera« u Hrvatskome narodnom kazalištu Splitu 9. ožujka ostaje pitanje koliko je glazba možda najjasnije profiliranog francuskog opernog skladatelja 19. stoljeća utjecala na publiku koja je svoje estetske ideale gradila na tradiciji talijanskog belcanta. Kao da su mekane i nježne modulacije, glatki i kristalno čist stil, prirodnost i delikatni ukus ostali ovijeni šutnjom i čekali neko mirno dozrijevanje, da bi barem protutnjao bučni val drame strasti koja se ne diči tihim stiskom ruke.</p>
<p> Još od početka pedesetih godina kada smo u Splitu čuli neodoljivo šarmantnu »Manon«, nade nisu propale, ali se nisu brzo ni ispunile. Stoga je i najavljeni »Werther« trebao opernu scenu Splita obogatiti specifičnim senzibilitetom nezaboravnog melankolika i sanjara, romantičara koji se očajan predaje slomu svojih intimnih iluzija. </p>
<p>Nismo sigurni da je, unatoč zagovoru obaviještenih, učinjen korak koji bi nadmoćno odjeknuo. Takva je sudbina desetljećima pratila francuskog skladatelja, koji je oduševljavao publiku svojega doba nudeći joj »diskretni i kvazi religijski erotizam« (V. D'Indy) kroz glazbu koja je za ondašnje sarkastike bila samo »Gounodova kći«.</p>
<p>Iskusni redatelj Petar Selem složenoj uglazbljenoj priči o nesretnom Goetheovu junaku prišao je prokušanom formulom pojačavanja dimenzije komunikativnosti i blagog naglašavanja metaforičkog podteksta. Wertherov svijet opipljivo je izdvojen iz vremena, a stroga i gotovo potpuno zatvorena zajednica pozna samo konvencije i kažnjava prijestupnike. Iza vidljivog svijeta, međutim, kriju se fluidna duševna stanja i pokušaji da se ljubavnim zanosima prkosi crnim silama stvarnosti.</p>
<p> Do tih mekih atmosfera i suptilnih ganuća, potresnih sjena koje prate snove i ljudske sudbine, nije lako doprijeti. Kao da prebogata autentičnost Massenetovih junaka, ili barem onih glavnih, nadrastaju ponuđene konstrukcije zahtijevajući ponekad drugačiji scenski prikaz. Na zgarištu ljubavi koja gasne Selem se u pojedinim scenama pokazuje kao pravi mag, onaj koji intimnoj poetskoj arabeski dodaje neophodnu unutrašnju rasvjetu (završna scena opere).</p>
<p> Redateljevu koncepciju slijedili su scenograf Marin Gozze i talijanska kostimografkinja Dora Argento. Traganje za jedinstvenim akordima dekora i kostima na sceni nije se pokazalo najsretnijim. Gozze je svoju interpretaciju temeljio na slikarskim stavovima i puritanskoj mizansceni tragajući za tonalitetom koji odgovara raznim godišnjim dobima s naglašenim, ali i ne uvijek najsretnijim kolorističkim kontrapunktom. Stilizirana mreža, koja je kao u kakvoj mišolovki držala cijelu scenu, nije svojim pretjeranim iluzionističkim dojmom olakšala razvidnost okrutne atmosfere, već ju je banalizirala.</p>
<p> Kostimi D. Argento, osim u duhovitom slučaju Werthera, uključili su se u opći ugođaj predstave svojim rafinmanom, ali više toplih kolorističkih odnosa bilo bi primjerenije mladoj Charlotti i Sophie. Oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović mogao je osluškujući uzajamne veze između akustičkog i optičkog aspekta glazbeno-scenskog djela postići još više. </p>
<p>Raspjevana glazbena mašta i romantički glazbeni žar, uz moć ushita i očaja, ta neprestana glazbena opijenost Julesa Masseneta bili su u Splitu predmetom najvećeg interesa. Redefinirana francuska lirska tradicija, obogaćena Wagnerovu dramskom strukturom, našla je u mlađem talijanskom dirigentu Lorenzu Castrioti Skanderbegu pouzdanog, ako ne i vrlo dobrog izvođača. Staložen i logičan pristup, tonski iscizeliran, spreman na topla unutrašnja nagnuća, urodio je izvedbom bez uočljivijih posrtaja. Dobro fokusirana zvučna slika, uigranost i tonska ujednačenost (uz manje nepreciznosti limenih puhača) odlike su orkestra i dirigenta koji su dali glavni biljeg cijeloj predstavi.</p>
<p> Pjevači su bilo promjenjive sreće. Uloga Werthera povjerena je provjerenom talijanskom tenoru Antoniu de Palmi, u čijem se glasu mogao osjetiti zamor pa i stanovita ravnodušnost, nedovoljna emocionalna snaga koja bi otkrila raznolikost poezije njegova aristokratskog duha, ali bilo je i sjajnih bljeskova koji su rječito govorili o ekspresivnom skiciranju jednog tragičnog duha (Pourquoi me reveiller).</p>
<p> Prvi put Charlottu je u Splitu otpjevala Martina Tomčić, čiji se nastup očekivao s velikim zanimanjem. Uloga »anđela dužnosti« zahtijeva ne smo obilje vokalnih nijansi, već i moć poniranja u složeni duhovni portret razapet obzirima i ljubavnim bolom koji poput vihora odnosi svaku nadu. Zagasitim mezzom Tomčićeva je svojoj heroini podarila snažan dramski naglasak, gorčinu nepravde, ostavljajući još dovoljno prostora za postizanje punoće raznovrsnog kolorita i nijansiranu dinamiku koja će oplemeniti visoke tonove (Ces lettres). Pjevati snažno još ne znači pjevati plemenito, pa se na planu dinamičkog i psihološkog nijansiranja kao i izjednačenja registra može od darovite umjetnice očekivati više, posebno nakon dopadljiva premijernog nastupa.</p>
<p>U ulozi Alberta čuli smo već iskusna Tomislava Bekića, koji je ponudio sonornog i u gesti odmjerena cinika, a trebao bi se čuvati nepotrebnog širenja tona i forsirane dramatike. Božena Svalina donijela je poletnu i ranjivu Sophie čisto i prozračno, premda se na mekoći i pokretljivosti tona može još raditi. Uz pouzdanog basa Ivicu Čikeša u ulozi Upravitelja, solidan dojam ostvarili su u manjim ulogama Vinko Maroević i Franjo Pavić te članovi Dječjega zbora glazbene škole »Josip Hatze«.</p>
<p>Odlaskom velikih francuskih pjevača iz prve polovice prošlog stoljeća, jezik u »Wertheru« postao je, na žalost, manje važan dio izvedbe, što je utjecalo na svojevrsnu talijanizaciju izgovora i lako uočljivi idiomatizam. I splitska izvedba obilovala je problemima dikcije, što svakako utječe na kakvoću tona.</p>
<p>Ako splitski »Werther« nije odjednom i površinskim uvidom otkrio potresno putovanje jedne očajničke duše, ako nam se bit jednoga tihog sanjarenja pokazala neshvatljivom i nedovoljno čitkom, silna ljepota glazbene linije ipak je oplemenila i izmamila »blažen smiješak« kod svih belcanto skeptika. </p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U počast nedostižnom tenoru</p>
<p>Srdačan aplauz i ovacije mnogobrojne publike pratili su izvođače u svečanom ozračju, dostojnom omiljenog, ali i nedostižnog, tenora Josipa Gostiča </p>
<p>U sklopu 4. Gostičevih dana, posvećenih uspomeni na velikog tenora Josipa Gostiča (1900.</p>
<p> - 1963.), u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu održan je na nedjeljnoj matineji 9. ožujka gala koncert opernih arija, u izvedbi solista ljubljanske i zagrebačke Opere, uz pratnju Orkestra HNK Zagreb i pod ravnanjem Zorana Juranića. Koncert je ostvaren u organizaciji Kulturnog društva Jože Gostič Homec, Društva prijatelja zagrebačke Opere, Opere i baleta SNG Ljubljana i opere HNK Zagreb, a ponovit će se u petak, 14. ožujka, u SNG u Ljubljani, uz pratnju tamošnjeg orkestra. </p>
<p>Gospičevi dani osnovani su godine 2000. u povodu 100. obljetnice umjetnikova rođenja, kada je objavljena i reprezentativna dvojezična monografija na slovenskom i hrvatskom jeziku, autorice Marije Barbieri i suradnika Marjane Mrak i Ede Škulja, pod naslovom »Josip Gostič - pjevač kakvog danas nema«. </p>
<p>Ta lijepa pažnja prema umjetniku koji se rodio i školovao u Sloveniji te prvih osam godina pjevao u ljubljanskoj Operi - da bi potom punih 26 godina bio u stalnom angažmanu u zagrebačkoj Operi, uz mnoge nastupe u Bečkoj državnoj operi i niz gostovanja u domovini i svijetu - prerasta u tradiciju koja ne samo da podsjeća na velik Gostičev osobni doprinos zlatnim danima zagrebačke Opere, nego pokazuje i današnje domete slovenskih i hrvatskih opernih pjevača, kao i pratećih orkestara. </p>
<p>Ovom je prigodom nastupilo deset solista, pretežito mladih te vrlo kvalitetnih i perspektivnih, što je dobar znak. No, usavršavanje je nužno, ne samo kod većine solista, već i u orkestru kojemu često nedostaje preciznosti i tonske ujednačenosti, posebno u dionici violina, iako je maestro <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> osigurao solistima muzikalnu i autoritativnu pratnju. (Orkestar se predstavio samo jednom samostalnom točkom, uvertirom operi »Nabucco« Giuseppea Verdija). </p>
<p>Uvjerljiv bartion Saša Ivaci, koji se predstavio Arijom grofa Almavive iz Mozartovog »Figarovog pira« i monologom Michelea iz Puccinijeva »Plašta«, treba dotjerati visoke tonove. Mezzosopranistica Zdenka Gorenc nastupila je kao Azucena iz »Trubadura« i Amneris iz »Aide», ali s odviše tremola, a Rebeka Radovan, muzikalna sopranistica s prizvukom u glasu, bolja je bila kao Neda u Leoncavallovim »Pagliaccima« negoli Elizabeta u Wagnerovom »Tannhäuseru«.</p>
<p> Solidni bariton Slavko Savinšek forsirao je forte tonove u Ariji Gerarda iz Giordanove opere »André Chénier« i kao Silvio u »Pagliaccima«, u duetu s Rebekom Radovan. Iskusni tenor Jure Kušar vrlo je lijepo, iako s dosta tremola i napora, otpjevao ariju Chéniera te se pridružio Zdenki Gorenc u duetu Amenris i Radamesa iz Verdijeve »Aide«. Bas Saša Čano morao bi se osloboditi ukočenosti (Boitov Mefisto i Fiesco u Verdijevoj operi »Simon Boccanegra«). Sofia Ahmed vrlo se dobro snašla u svojem novom mezzosopranskom fahu, kao Bizetova Carmen i Eboli u Verdijevom »Don Carlosu«.</p>
<p> Najugodnije iznenađenje priredili su nam odličan bas Luciano Batinić, kao Figaro u Mozartovom »Figarovom piru« i Banco u Verdijevom »Macbetthu«. Oduševili su i sopranistica Adela Golac-Rilović s Arijom Giuliette iz Bellinijeve opere »Capuleti i Montechi«, kao i tenor Tvrtko Stipić kao Vojvoda iz Verdijeva »Rigoletta«. Vrlo lijepo odjeknuo je i njihov skladan duet Amine i Elvina iz Bellinijeve »Mjesečarke«. </p>
<p>Srdačan aplauz i ovacije mnogobrojne publike pratili su izvođače u svečanom ozračju, dostojnom omiljenog, ali i nedostižnog, tenora Josipa Gostiča. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kritike iz mraka gledališta</p>
<p>Dr. Senker promatra predstavu iz nekoliko očišta / Njegove su knjige iskrene i predstavljaju nepresušno vrelo za poznavanje kazališnog života</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Boris Senker nije »premijerni kritičar«. On namjerno odgađa gledanje predstave, a kada ih pogleda on to čini iz mraka gledališta i uz put bilježi i reakcije publike. On promatra suživot kazališta i publike, ono mjesto gdje posljednjih godina nastaje sve veća pukotina. Udaljenost s koje gleda omogućuje mu ono najvažnije u kritici - objektivnost i vlastiti stav. Zato su Senkerove knjige iskrene i predstavljaju nepresušno vrelo za poznavanje kazališnog života. Tim riječima akademik Nikola Batušić ukratko je opisao suštinu najnovije knjige teatrologa dr. Borisa Senkera »Pozornici nasuprot« s podnaslovom »Zagrebačka kazališna kronika 1995. - 2000.« na predstavljanju u ponedjeljka u Hrvatskom narodnom kazalištu. Zbirka je to Senkerovih kritika objavljivanih tijekom pet godina u književnom časopisu »Republika«, a sakupio ih je u knjigu i objavio zagrebački »Disput«.</p>
<p>Dr. Senker promatra predstavu iz nekoliko očišta. Bavi se sociologijom kazališta, promatra režiju kao motor cijele predstave, nešto manju pažnju posvećuje glumcima i likovnoj komponenti, a interesiraju ga i reakcije publike. Senkerove kritike svojevrsni su eseji, a akademik Batušić smješta ih u sam vrh hrvatske kazališne kritike, uz bok Demetru, Šenoi, Begoviću, Miletiću, Marinkoviću i Matkoviću. </p>
<p>Sociološki aspekt Senkerovih kritika iznimno je zanimljiv i redatelju Božidaru Violiću, koji posebno hvali Senkerov širok uvid u kazališni svijet, koji Violić naziva »rengenskom slikom kazališta i društva«. Književni kritičar Velimir Visković pohvalio je literarnu dimenziju kritika, ali i Senkerov fini, ponekad ironičan humor, sastojke koji ovu knjigu čine štivom koje će biti zanimljivo i budućim generacijama, ne samo kao dokument vremena, već kao vrhunska literatura. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Suradnja »Goranova proljeća« i »Susreta na dragom kamenu«</p>
<p>RAKALJ, 10. ožujka</p>
<p> - Predstavnici »Goranova proljeća « iz Lukovdola i »Susreta na dragom kamenu« iz Raklja, manifestacija posvećenih ličnosti i djelu Ivana Gorana Kovačića i Mije Mirkovića - Mate Balote, prošle nedjelje susreli su se u Raklju i potpisali Pismo namjere o suradnji, zajedničkim projektima i razmjeni aktivista. U ime »Goranova proljeća« Pismo namjere potpisao je njegov predsjednik Marinko Kovačević, a »Susrete na dragom kamenu« predstavljala je Romana Ertan. U prvi posjet Balotinu rodnom Raklju u nedjelju su također stigli voditeljica Memorijalnog muzeja »I. G. Kovačića« u Lukovdolu Zdenka Fabac i pročelnica Odjela za društvene djelatnosti Grada Vrbovsko Katarina Trbović. Dogovorena je i razmjena učeničkih i nastavničkih skupina. Predviđena je i suradnja i razmjena folklornih društava. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Hrvatska priča iz davnina« među prvih pet u Austinu </p>
<p>WASHINGTON, 10. ožujka</p>
<p> - Web stranica »Hrvatske priče iz davnina«, koju je producirala tvrtka iz Zagreba, ušla je među prvih pet na SXSW Interaktivnom festivalu u nedjelju u Austinu u Texasu. Na 10. festivalu SXSW Interactive u finale je ušlo 100 sudionika, a hrvatski projekt je bio među prvih pet u kategoriji animacije, među kojima je i web stranica poznate tvrtke Lego. Prvu nagradu dobio je irski projekt Sixsidia. Multimedijalni projekt »Hrvatske priče iz davnina« sastoji se od osam animiranih priča, igara i filmova, a temelji se na bajkama Ivane Brlić-Mažuranić. Producent webstranice je zagrebačka izdavačka tvrtka ALT F4- Bulaja, bračnog para Zvonimira i Helene Bulaje. Oni su uspjeli na ovom projektu okupiti sedam skupina animatora, ilustratora, glazbenika, glumaca, prevoditelja i programera iz Sjedinjenih Država, Kanade, Škotske, Australije, Danske, Njemačke, Rusije, Francuske i Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umjetnik na putu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U utorak s početkom u 19 sati u Galeriji »Miroslav Kraljević« otvara se nesvakidašnja izložba ambijenta što ju potpisuje nizozemski multimedijalni umjetnik Ulric Roldanus (1967.). Riječ je o ambijentu pod nazivom »Na putu« koji povezuje fotografije s autorovih putovanja širom svijeta, zatim video rad: »Vožnja - hodanje - stajanje«, snimljen za boravka u Durbanu, te papuče od automobilskih guma. Njih, pak, treba shvatiti kao simbol putovanja i kretanja i zato autor poziva posjetioca da ih obuje i u njima proputuje postavljenom izložbom. Ulric Roldanus rođen je u Kamerunu, gdje živi do svoje jedanaeste godine, a poslije živi u Nizozemskoj. Diplomirao je 1988. na Akademiji za likovnu i primijenjenu umjetnost u Utrechtu. Od 1989. izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama diljem Europe. Izložba u »Kraljeviću« ostaje otvorena do 27. ožujka i može se pogledati radnim danom od 10 do 13 te od 17 do 19 sati. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ćiro: Bio sam zelen od straha</p>
<p>»Naša je pobjeda velik udarac za Hajduk. Oni sad počinju razmišljati na sljedeći način: 'Pa, gdje bi to Dinamo uopće mogao kiksati?' A ako Hajduk misli da će bodovni zaostatak nadoknaditi u izravnim dvobojima protiv nas, grdno se vara«, kazao je Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Štimac kaže da će Hajduk pobijediti u obje utakmice protiv Dinama!? Ha, ha, ha... Odlično!« Dinamov trener Miroslav Blažević od srca se, eto, nasmijao na takvu prognozu Igora Štimca, člana Hajdukova Upravnog odbora, koji je predvidio da će splitska momčad u oba derbija u doigravanju pobijediti Zagrepčane.</p>
<p> Veselo Ćirino raspoloženje i (pod)smijeh na takve splitske najave u ovom su trenutku i shvatljive. Pa, maksimirski su nogometaši u nedjelju osvojili tri boda na gostovanju u Rijeci, a upravo je ovu utakmicu Dinamov trener još ranije ocjenjivao kao presudnu u lovu na naslov prvaka. Je li presudna ili ne, doznat ćemo uskoro, no nedvojbeno je da je Mujčinov pogodak za pobjedu sa 1-0 na Kantridi znatno približio »plave« konačnom prvom mjestu. Dinamo je u tri dosadašnja proljetna okršaja upisao maksimalnih devet bodova...</p>
<p> - Mislim da je ova utakmica doista bila presudna. Naša je pobjeda velik udarac za Hajduk. Oni sad počinju razmišljati na sljedeći način: »Pa, gdje bi to Dinamo uopće mogao kiksati?« A ako Hajduk misli da će bodovni zaostatak nadoknaditi u izravnim dvobojima protiv nas, grdno se vara. Čestitam Štimcu na velikom optimizmu, njegove izjave potvrđuju da se dugo družio sa mnom, naglasio je Blažević. </p>
<p>Takav humor, razigranost, samouvjerenost te veselo i ironično peckanje suparnika nisu niti sjena raspoloženja kakvo je vladalo u svlačionici maksimirske momčadi neposredno uoči dvoboja protiv Riječana. Tako barem tvrdi Ćiro, koji je dan nakon pobjede pokušao dočarati svoju napetost i zabrinutost uoči izlaska na teren. U ovu je retoriku, jasno, unio i za njega već prepoznatljivu dozu dramatike i patetike. To je učinio toliko vjerodostojno da stvarno možete steći dojam kako je Ćiro redovit posjetitelj zagrebačkih kazališta... Naposljetku, nedavno je sve svoje igrače »potjerao« na predstavu u Kerempuh... </p>
<p>- Kad smo si dali ruke prije izlaska na teren, pogledao sam se u ogledalo i jako sam se uplašio. Bio sam zelen od straha! Okrenuo sam se igračima i procijedio: »Ne trebam vam ništa govoriti. Dovoljno je da me pogledate kako izgledam.« Ja sam star čovjek, iskusan, a - zelen! Kad me vidio Silvio Marić, tako je zinuo kao da kaže: »Pa, čovjek će kihnuti!« Možda sam pretjerao sa strahom, jer nikad se ne treba toliko nervirati uoči utakmice. Uvijek sve treba dozirati, treba se opustiti i od ove utakmice napraviti revijalnu.</p>
<p> Psihološki najrasterećeniji bio je Edin Mujčin. Čak niti sjajna predstava protiv Varteksa tjedan dana ranije u Maksimiru nije ga ugurala u prvu momčad u Rijeci. No, kad su »plavi« u prvom poluvremen jedva »kašljucali« travnjakom, Ćiro je uoči drugog dijela ipak ubacio Mujčina, koji mu je potom donio sva tri boda...</p>
<p> - Mujčin je bio rasterećen i razmišljao u stilu: »Ja sam ionako rezerva, baš me briga...« Ma, svi su dečki išli kao da je riječ o utakmici koja je »biti ili ne biti«. Ponosan sam na njih. Ma, trebali ste samo vidjeti kakvo je veselje bilo u svlačionici nakon utakmice. A znate li tko je bio predvodnik slavlja, tko je inicirao pjesmu i ples? Ne biste nikad pogodili... Dino Drpić! A Mujčina su skoro »izmlatili« koliko su se vješali o njega od sreće. Morao se braniti da ga ne uguše.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rasplet u izravnim dvobojima </p>
<p>»Rijeka je dobro parirala Dinamu, a odlučio je lijep, ali i sretan pogodak Mujčina«, kazao je sportski direktor Hajduka Ivica Šurjak </p>
<p>SPLIT, 10. ožujka</p>
<p> - Nadali su se na Poljudu da bi se nakon 20. kola mogla smanjiti bodovna razlika između Dinama i Hajduka. No, ništa od toga, jer je Blaževićeva momčad osvojila sva tri boda na za nju tradicionalno neugodnom gostovanju na Kantridi protiv Rijeke. Tako je i dva kola prije početka doigravanja razlika još uvijek četiri boda, koja ipak, bez obzira na uvjerljivost Hajdukovih igara, stvara neugodu »bijelima«.</p>
<p> Ivica Šurjak, sportski direktor Hajduka, ponudio nam je svoje viđenje prva tri proljetna kola: </p>
<p>- Igramo dobro, stvaramo prigode i učinkoviti smo. Fizički smo dobro pripremljeni te nas ove uvodne partije ohrabruju. Činjenica je da se nekako prebrzo zadovoljimo rezultatom i malo prikočimo. Ipak, prvenstvo je tek počelo, a mi gledamo samo sebe i guramo na dva fronta. No, čini mi se, budući da su obje momčadi pobijedile u prva tri proljetna kola, da bi se rasplet mogao dogoditi tek u međusobnim dvobojima Hajduka i Dinama. </p>
<p>Šurjak je pozorno pratio utakmicu Dinama protiv Rijeke na njima »vrućem« travnjaku: </p>
<p>- Rijeka je dobro parirala Dinamu, a odlučio je lijep, ali i sretan pogodak Mujčina. Nisam razočaran, jer gledam svoju momčad. Najvažnije je da igramo dobro, rekao je Šurjak, koji nije mogao, a da ne doda nekoliko riječi o reprezentaciji, kvalifikacijskoj utakmici protiv Belgije i Milanu Rapaiću: </p>
<p>- Rapaić zaslužuje poziv u reprezentaciju. Zdrav je, igra dobro i bilo bi svima korisno da zaigra protiv Belgije. Ne vjerujem da će ga se Barić odreći, a mislim da će poziv, osim njega, sigurno dobiti Pletikosa, Srna i Đolonga. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Čeka li Barić i Krpana? </p>
<p>Kandidate za kvalifikacijske susrete s Belgijom i Andorom Otto Barić objavit će 18. ožujka, ali će ipak jednim okom gledati uzvrate četvrtzavršnice kupa 19. ožujka, kad bi se, uz Rapaića, do kandidata mogao probiti i Petar Krpan </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Izbornik hrvatskih nogometaša Otto Barić najavio je da će 18. ožujka objaviti imena igrača za kvalifikacijsku utakmicu s Belgijom, koja će se igrati 29. ožujka u Zagrebu (18.30 sati), i onu četiri dana kasnije u Varaždinu protiv Andore. Time bi se trebalo zaključiti kako će Barić dotad imati potpuno iskristaliziranu sliku te da mu ništa neće značiti ono što će se odigrati dan nakon objave imena kandidata. </p>
<p>Naime, 19. ožujka, dan nakon što će se Barić isprsiti s dugo traženim i odmjeravanim popisom, kroz koji su u njegovih šest službenih nastupa prodefilirala 42 igrača, odigrat će se uzvratne utakmice četvrtzavršnice Hrvatskoga kupa. Podsjećamo da je Dinamo ispao, a igrat će sljedeći klubovi: Hajduk - Cibalia, Zagreb - Kamen Ingrad, Uljanik - Osijek i Pomorac - Varteks. </p>
<p> Objektivno gledajući, jedino se iz Dinamovih i Hajdukovih redova nešto može probrati s mršave domaće scene za zahtjevnu utakmicu kao što je ova protiv Belgije. Eventualno valja kombinirati s nekim Varteksovim igračima zbog činjenice što se susret s Andorom igra u Varaždinu. Domaćina u takvim prigodama valja nečime potaknuti na što bolje domaćinstvo. </p>
<p> Tako se znatiželjnicima, koji se nerijetko pitaju dokle će trajati Barićevo traganje za optimumom, nameće logično, ali i pomalo podsmješljivo pitanje: Što ako se u tim utakmicama netko posebno istakne, a nema ga na izbornikovu popisu? Hoće li izbornik honorirati iznenadnu, do tada manje ili više skrivanu i široj javnosti nepoznatu provalu nečijega spasonosnog nogometnog znanja i vještine? Ili će ipak i prije uzvratnih utakmica izbornik odlučno reći: »To je to!« Ako mu netko od pozvanih uzmanjka, tu su vječni džokeri za naknadno pozivanje: Agić, Tokić, Andrić, Mumlek... </p>
<p> Zanimljivo, iako izbornik tvrdi da mu je slika izbora igrača za susret s Belgijom 95 posto poznata i da ima 16 čvrsto uglavljenih kandidata, nije odbacio mogućnost koju donose uzvrati Kupa. </p>
<p>Drugim riječima, možda će baš Hajdukov uzvrat s Cibalijom 19. ožujka presuditi o pozivanju Milana Rapaića, ako ga na popisu neće biti i prije toga. Budući da se i hajdukovac Petar Krpan osokolio sa svoja dva posljednja pogotka utopljeniku Zadru, i on se odjednom osjeća kandidatom, pogotovo jer napadačkog »tandema smrti« Olić-Balaban, na Barićevo veliko razočaranje, nije bilo nigdje u tvrdom riječkom dvoboju na Kantridi. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Polufinale - iduće godine </p>
<p>»Ništa nam se nije poklopilo. Igrao je svatko za sebe, nismo bili kompaktni. Glave nisu bile na mjestu, jednostavno je prevladala psiha, jer smo fizički imali nekakvih rezervi. No, psihički nismo bili spremni«, smatra Renato Sulić</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Rukometaši Zagreba završili su svoju europsku epizodu. U uzvratnom dvoboju stradali su u Montpellieru, izgubivši sa 25-34 i tako se prvi put u svojoj povijesti Montpellier plasirao među četiri najbolje europske momčadi. Prije dvije godine igrali su u četvrtfinalu Lige prvaka, no celjska Pivovarna Laško bila je bolja. Ovog puta francuski prvak protiv sebe nije imao momčad koja bi ga mogla spriječiti na putu do polufinala.</p>
<p>Zagreb je bio preslab da bi se plasirao među četiri najbolja, a tamo je bio prije tri godine i eliminirao ga je Kiel. Ovog puta Zagreb nije napravio ništa od onog što je trebao napraviti. U zagrebačkoj utakmici obrane i vratari nisu bili ključni, ali se to očekivalo u uzvratu, tim više što obje momčadi igraju jako dobru obranu i imaju odlične vratare. To je ujedno bila Zagrebova nada za prolaz, jer su napadači teško mogli premašiti 28 pogodaka koliko su Zagreb i Montpellier postigli u prvoj utakmici. No, od čvrste obrane koju su najavljivali, zagrebaši nisu prikazali ni trunčicu. A onda je bilo teško očekivati od vratara da spašavaju, pogotovo Valteru Matoševiću koji je neoporavljenih leđa stao na vrata.</p>
<p>Činjenica je da su u Zagrebu posljednjih tjedan dana trenirali jedni igrači, a igrali drugi. Na poštedi su zbog ozljeda bili Blaženko Lacković, Matošević, Renato Sulić, Ivan Markovski i Branislav Angelovski, Vitalij Nat ima problema s nogom, a Denis Špoljarić s ramenom. Gotovo je cijela prva postava bila izvan stroja. A onda je teško uvježbati taktiku, jer su Francuzi preozbiljna momčad da bi Zagrepčani prošli s improvizacijom. Pokušao je trener Nino Marković nešto napraviti mijenjanjem obrana od 3-2-1, pa 6-0, zatim 5-1 i na kraju se kockao sa 4-2, ali ništa nije donijelo pomak. Momčad jednostavno nije bila »prava«. </p>
<p>- Ništa nam se nije poklopilo. Igrao je svatko za sebe, nismo bili kompaktni. Glave nisu bile na mjestu, jednostavno je prevladala psiha, jer smo fizički imali rezervi. No, psihički nismo bili spremni, smatra Renato Sulić. </p>
<p>Mladi je kružni napadač priznao još nešto:</p>
<p>- Meni je malo smetalo što smo otputovali dva dana ranije. Imali smo dva treninga, ali i mnogo slobodnog vremena. Na neki je način to bila karantena, a na drugi ne. Bolje bih se osjećao da smo došli dan ranije, trenirali navečer i drugi dan odigrali utakmicu. Ovako smo bili malo uspavani.</p>
<p>Sulić je iz igre izašao sedam minuta prije kraja zbog crvenoga kartona, pa je gledao kraj s tribine. Njegov je dojam da su se njegovi suigrači predali. Bilo je jasno da će Zagreb izgubiti, ali razlika od devet pogodaka rezultat je upravo bezglave igre, s mnogo pogrešaka. Kako je Zagreb glavinjao, tako je proradila Montpellierova mašina koja melje suparnike.</p>
<p> - S toliko ozljeda nismo mogli pobijediti, ali mi je žao zbog devet pogodaka razlike. Montpellier ipak nije toliko bolji od nas. No, cilj smo ispunili i sad se polako okrećemo stvaranju momčad za novu sezonu, kaže sportski direktor Zagreba Ivica Udovičić. </p>
<p>• Rezultati uzvratnih utakmica četvrtfinala Lige prvaka: PORTLAND SAN ANTONIO - Magdeburg 34-34 (prva utakmica 26-22), Kiel - PRULE 67 26-28 (33-33), MONTPELLIER - Zagreb 34-25 (28-28), FOTEX - Kolding 36-26 (27-31).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Polovični Zagreb protiv Crikvenice</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Igrači RK Zagreb ne staju nakon europskog ispadanja, kreću u pohod na novi trofej, Kup Hrvatske. U ponedjeljak je polovična momčad trenirala, a u utorak (19 sati) u Crikvenici igraju polufinale Kupa Hrvatske protiv Crikvenice. U kupu neće igrati Valter Matošević koji je u ponedjeljak otišao na liječenje u Pulu na polikliniku somatopeda Stanislava Peharca, a u srijedu bi mu se tamo trebali pridružiti Renato Sulić i Blaženko Lacković. Sulić je namjeravao krenuti kod Peharca u utorak, no, po riječima trenera Nine Markovića, kružni će napadač odigrati prvu utakmicu protiv Crikvenice, a tek onda krenuti u Pulu. Na Lackovićevu odlasku na liječenje inzistira sâm Peharec, kako se Lackovićeve ozljede (palac, koljeno, gležanj, rame) ne bi zakomplicirale. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janica će bodriti Ivicu</p>
<p>»Iako je već davno pobjednica Svjetskoga kupa, Janica želi skijati što više, osjeća se dobro i opušteno. Htjela bi osvojiti i ukupno treće mjesto u veleslalomu u nedjelju. No, prije svega će zdušno bodriti Ivicu, koji će se u nedjelju s Palanderom nadmetati za mali slalomski kristalni globus«, kaže direktor reprezentacije Vedran Pavlek </p>
<p>ZAGREB/LILLEHAMMER, 10. ožujka</p>
<p> - Obitelj Kostelić skrasila se u Norveškoj, u olimpijskom Lillehammeru, gdje će se od srijede održavati završnica Svjetskoga kupa u skijanju. Ukupno osam utrka u konkurenciji skijaša i skijašica (slalom, veleslalom, superveleslalom i spust) bit će odlična završna predstava sezone koju ćemo pamtiti. </p>
<p>Janica Kostelić već odavno je pobjednica Svjetskoga kupa, tako da ovu završnicu, što se nje tiče, ne očekujemo s nestrpljenjem kao prije dvije godine u Ĺreu, kad se za primat borila s Austrijankom Renatom Götschl. </p>
<p>Međutim, napetu završnicu očekujemo u raspletu slalomaša, Janičin brat Ivica pokušat će u izravnom dvoboju s Fincem Kalleom Palanderom obraniti slalomsku krunu. Palander uoči posljednjeg slaloma sezone ima 34 boda ispred Ivice. Epilog je to slabijih Ivičinih nastupa u dvije azijske utrke, kao i sjajne forme Finca koji je nadoknadio i prestigao znatnu prednost našeg skijaša.</p>
<p>- Mislim da još ništa nije gotovo. Znate kako je uvijek u završnicama, odlučuje ne samo pripremljenost i kvaliteta, već i psihička stabilnost sportaša. Tu je naš Ivica već nekoliko puta dokazao kako je jak, kazao je direktor reprezentacije Vedran Pavlek. </p>
<p>Muški slalom održat će se u nedjelju.</p>
<p>- Znamo da Ivica nije siguran u osvajanje maloga globusa, čak i ako bude prvi u toj utrci. Naime, ako Palander bude drugi zadržat će prednost, ali ako bude treći Ivica će pobijediti. Dakle, trebala bi nam i nečija pomoć. Kako sada stvari stoje, Ivica će u Lillehammeru voziti samo slalom.</p>
<p>S druge strane, Janica želi voziti i slalom i veleslalom i supervelelsalom, a u spustu ne bi nastupila.</p>
<p>- I ona se osjeća dobro, ali i opušteno. Želi skijati što više, a intimno bi htjela osvojiti i ukupno treće mjesto u veleslalomu u nedjelju. No, prije svega će zdušno bodriti Ivicu. </p>
<p>• Raspored završnice Svjetskog kupa u skijanju:</p>
<p>Srijeda: 9.30: spust žene, 12.00: spust muški.</p>
<p> Četvrtak, 9.30 superveleslalom muški, 12.30: superveleslalom žene. </p>
<p>Petak: slobodan dan, ždrijeb. </p>
<p>Subota: 9.00: slalom, žene, 1. vožnja, 10.00: veleslalom, muški, 1. vožnja, 11.30: slalom, žene, 2. vožnja, 12.30: veleslalom, muški, 2. vožnja.</p>
<p> Nedjelja: 9.00: slalom, muški, 1. vožnja, 10.00: veleslalom, žene, 1. vožnja, 11.30: slalom, muški, 2. vožnja, 12.30: veleslalom, žene, 2. vožnja. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Najuspješnija godina u povijesti Mladosti</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Prošla je godina najuspješnija u povijesti Atletskog kluba Mladost, istaknuto je na godišnjoj skupštini kluba, na kojoj je Vladimir Mikulec ponovno izabran za predsjednika u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Najuspješnijim atletičarima kluba u protekloj godini, proglašeni su europski doprvak u skoku u dalj, Siniša Ergotić i svjetska juniorska prvakinja u bacanju kladiva Ivana Brkljačić. Kao prioritete kluba u narednom razdoblju Mikulec je istakao pronalaženje glavnog sponzora kluba, kao i rješavanje problema zimskih priprema atletičara. Određeno nezadovoljstvo radom kluba, tj. statusom svojih atletičara i njega, na skupštini je izrazio samo Ivan Ivančić, uspješni trener skupine ponajboljih svjetskih juniora. Godišnjoj skupštini najuspješnijeg hrvatskog atletskog kluba je, uz čelnike hrvatskog i zagrebačkog atletskog saveza, nazočio i član Međunarodnog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Giriček ubacio 21 koš </p>
<p>LA Lakersi prekinuli pobjednički niz Philadelphije </p>
<p>ORLANDO, 10. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Orlando Magica kod kuće su svladali Denver Nuggetse sa 111-98, a naš je Gordan Giriček odigrao još jednu dobru utakmicu. Bio je drugi strijelac Orlanda sa 21 košem, naime više je ubacio samo prvi strijelac lige Tracy McGrady (43), a za 34 minute postigao je četiri skoka i tri asistencije. </p>
<p>Michael Jordan odigrao je posljednju utakmicu u Madisonu, postigavši 39 koševa, ali su njegovi Washington Wizzardsi izgubili od New York Knicksa sa 96-97. Allan Houston (28) i Latrell Sprewell (20) bili su najbolji kod pobjednika. </p>
<p>LA Lakersi svladali su u derbiju Philadelphia 76erse (106-92), čime su prekinuli njihov niz pobjeda. Shaquille O'Neal (39, 10 skokova) i Kobe Bryant (28) bili su dovoljni za devetu pobjedu prvaka u posljednjih deset utakmica. Allen Iverson sa 30 je ubačaja bio najbolji kod Philadelphije, koja je izgubila tek drugi od posljednjih 13 ogleda. </p>
<p> New Jersey je bio bolji od New Orleansa rezultatom 102-92, a do trijumfa su došli na krilima Kerryja Kittlesa (20) i Jasona Kidda, kojem je nedostajao samo jedan skok za »triple-doublea« (17, 9 skokova, 10 asistencija). No, to je uspjelo Kevinu Garnettu u pobjedi Minnesota Timberwolvesa kod Phoenix Sunsa (105-98). Garnett je sa 29 koševa, 14 skokova i 12 asistencija došao do svoga četvrtog »triple-doublea« sezone. </p>
<p> • Rezultati: New York - Washington 97-96, LA Lakers - Philadelphia 106-92, Detroit - Golden State 107-105, Orlando - Denver 111-98, Toronto - Memphis 106-119, New Orleans - New Jersey 92-102, Boston - San Antonio 78-94 (Šundov nije nastupio za Celticse), Phoenix - Minnesota 98-105, Sacramento - Indiana 107-88. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>In memoriam Žarko Dolinar: Prvi Hrvat koji je bio svjetski prvak</p>
<p>Završavajući govor na svečanosti na kojoj je krajem prošle godine proglašen prvim počasnim predsjednikom Hrvatskoga stolnoteniskog saveza, Žarko Dolinar nazočnima je poručio: »Nadam se da ću vam smetati još dugo godina«. Ta Dolinarova želja nije se ostvarila, no nemoguće će još dugo godina biti gurnuti u zaborav sve ono što je taj osebujni sportaš, znanstvenik i kolekcionar ostvario za svog života. U sportskom miljeu će, naravno, ostati zapamćen kao jedan od najboljih svjetskih stolnotenisača s polovice prošlog stoljeća.</p>
<p>Stolni je tenis jedan od najuspješnijih hrvatskih sportova. Hrvatske stolnotenisačice i stolnotenisači osvojili su u posljednje 63 godine više od 150 medalja na svjetskim i europskim prvenstvima te olimpijskim igrama, a tu je bogatu stolnotenisku povijest počeo stvarati upravo Žarko Dolinar još 1939. godine, kad je na Svjetskom prvenstvu u Kairu osvojio prve dvije medalje - pojedinačnu broncu i momčadsko srebro. Dolinar je u karijeri osvojio čak osam medalja na svjetskim stolnoteniskim prvenstvima, dok je sve ostale njegove uspjehe teško i nabrojati. Generacijama stolnoteniskih »kibica« prva asocijacija na Žarka Dolinara bilo je svjetsko zlato u igri parova, koje je osvojio 1954. na Svjetskom prvenstvu u Londonu, igrajući s Vilimom Harangozom. Bio je to prvi svjetski naslov koji je osvojio neki Hrvat i svakako najvažnija prevaga u izboru sportaša desetljeća 1957. godine, u kojem je jugoslavenskim »sportašem svih sportaša« proglašen upravo Dolinar. </p>
<p>Iako je između 1936. i 1955. godine osvojio čak 25 medalja na međunarodnim natjecanjima, njegov životni moto bio je »Sportska slava je kratka, budućnost je u znanju i zvanju« i upravo time je obilježen Dolinarov život nakon završetka sportske karijere. »Tko želi postati majstor, mora uvijek ostati učenik«, govorio je, a sport je smatrao jedinom ljudskom djelatnošću u kojoj se »tučemo« istim oružjem i po strogim pravilima. U sportu, govorio je Dolinar, naučimo i nešto što se teško može naučiti u nekom drugom poslu ili politici. U sportu naučimo gubiti. Zato je sport tako poseban.</p>
<p>Posljednjih meseci života često je s oduševljenjem govorio o najnovijim dosezima genetike, koji će, kako je tvrdio, uskoro znatno produljiti ljudski život i učiniti ga kvalitetnijim. Iza njega su, pak, i bez toga ostale 83 godine rijetko kvalitetnog i plodnog života.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Saveznici optužuju Blixa da je prešutio »ključni dokaz« protiv Iraka</p>
<p>SAD i Velika Britanija zamjeraju Hansu Blixu što nije u izvješću spomenuo da Irak ima bespilotnu letjelicu koja može biti opremljena i oružjem za masovno uništenje/ Ruski ministar vanjskih poslova prvi put izravno rekao da će Moskva iskoristiti pravo veta/ Početak vojne akcije čeka 300.000 savezničkih vojnika i 400.000 iračkih/ Chirac i Schröder predložili da šefovi država i vlada dođu na povijesni sastanak Vijeća sigurnosti, što je Rumsfeld odbacio</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Uoči glasovanja u Vijeću sigurnosti o novoj rezoluciji o Iraku, ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov rekao je da će Rusija iskoristiti svoje pravo veta ako takva rezolucija bude predstavljena u Vijeću sigurnosti. </p>
<p>Prvi je to put da Moskva izravno najavljuje veto, jer je do sada Ivanov najčešće spominjao da će Rusija blokirati tekst rezolucije ili se suzdržati od glasovanja. </p>
<p>Ruski politički vrh na čelu s Vladimirom Putinom sastao se u nedjelju navečer gdje je donesena ta odluka. Bijela kuća reagirala je na rusku najavu veta izjavom: »Predsjednik će biti razočaran odluči li Moskva ipak blokirati rezoluciju«. </p>
<p>Iz diplomatskih izvora procurile su i informacije da bi Velika Britanija mogla predložiti produljenje roka - 17. ožujka - za razoružanje Iraka, kako su tražili Amerikanci, a da bi moglo doći i do izmjene teksta rezolucije.</p>
<p>U ponedjeljak je nastavljeno diplomatsko usuglašavanje u Ujedinjenim narodima uoči presudnoga glasovanja o novoj rezoluciji koje će se održati ovaj tjedan, možda čak i u utorak. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schröder predložili su da šefovi država i vlada doputuju na ovaj povijesni sastanak Vijeća sigurnosti, ali je američki ministar obrane Donald Rumsfeld odbacio tu mogućnost.</p>
<p>SAD i Velika Britanija tvrde da je Blix izostavio »ključni dokaz« u trećem izvješću pred Vijećem sigurnosti, jer nije spomenuo da Irak posjeduje veliku bespilotnu letjelicu koja može biti opremljena i za nošenje oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Saveznički vojnici, kojih je sada oko 300.000 u regiji, spremno očekuju razvoj događaja u utorak u Vijeću sigurnosti, vjerujući da će za koji dan dobiti zapovijed za početak vojne akcije. Trenutačno je na iračkoj strani mobilizirano 400.000 vojnika, od kojih polovina nisu uopće prošli vojnu obuku. Iračka republikanska garda, koja ima 30.000 vojnika, raspoređena je oko ključnih objekata u Bagdadu, a brani i predsjedničku palaču Saddama Husseina.</p>
<p>Irak je otvoreno pozvao Francusku, Rusiju i Kinu da posegnu za vetom u Vijeću sigurnosti. Genadij Seleznjov, predsjednik Dume, boravi u Bagdadu, a ponovio je da je Rusija zainteresirana za mirno rješenje krize. »Agresija na Irak, ako do nje dođe, bit će agresija protiv svih naroda koji vole mir«, kazao je Seleznjov.</p>
<p>Mohammed El Baradei izjavio je kako je poručio Saddamu Husseinu da učini spektakularnu gestu ne bi li se izbjegao rat, predloživši mu da na televiziji otvoreno objavi kako irački dužnosnici namjeravaju ostvariti punu suradnju s inspektorima.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tisuće ljudi na sprovodu uspješnog bošnjačkog generala haaškog optuženika Mehmeda Alagića</p>
<p>SARAJEVO, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kad se na nečijem pokopu okupi 25.000 ljudi onda je jasno da nije riječ o ispraćaju običnog čovjeka. Ni general Armije BiH Mehmed Alagić (56), koji je od posljedica srčanog udara umro u subotu, nije to bio. Bivši zapovjednik Trećeg i Sedmog korpusa Armije Republike BiH slavljen je kao jedan od najveći bošnjačkih heroja u ratu, poslije rata je prozivan kao korupcionaš, a protiv njega je i u Haagu podignuta optužnica za ratne zločine.</p>
<p>Ispraćen je pompozno. Izvjestitelji tvrde da je u nedjelju, za vrijeme pogrebne ceremonije u Fajtovcima kod Sanskog Mosta, magistralna cesta Sanski Most-Bosanska Krupa bila blokirana više sati, potpuno zakrčena autobusima i osobnim vozilima ljudi koji su generalu došli odati počast. U Sanskom Mostu, gradu u kojem je Alagić poslije rata bio načelnik, proglašen je dan žalosti, a počast umrlom odali su i najviši bošnjački politički i vojni dužnosnici, poput bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, predsjedajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića, i generala Atifa Dudakovića. Vjerski dio obreda predvodio je poglavar Islamske zajednice BiH reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić.</p>
<p>Protiv generala Alagića sud u Haagu podigao je optužnicu na temelju zapovjedne odgovornosti za zločine počinjene nad civilima i ratnim zarobljenicima. Nakon što se prošle godine dragovoljno predao Tribunalu, dopuštena mu je obrana sa slobode, a predstatusna rasprava o njegovom slučaju trebala je biti održana u ponedjeljak.</p>
<p>Mehmed Alagić se priključio Armiji BiH kao potpukovnik tadašnje JNA, a postrojbe pod njegovim zapovjedništvom ostvarile su jednu od najvećih pobjeda u borbi protiv bosanskih Srba kad su oslobodile cijelu visoravan i vrh planine Vlašić, u zimu 1994. godine.</p>
<p>Frustrirana stalnim porazima u prvim godinama rata, Armija BiH je prvu veliku pobjedu ostvarila upravo pod njegovim vodstvom. Osvajanje televizijskog i komunikacijskog tornja na planini Vlašić bio je prvi dokaz da bošnjačka vojska može biti uspješna ne samo u obrani utvrđenih položaja već i u operacijama zauzimanja teritorija.</p>
<p>Nakon rata, protiv Alagića se pred sudom u Bihaću vodio postupak u kojem je osumnjičen za korupcionašku aferu u kojoj je na privatnim računima završilo stotine tisuća maraka međunarodne pomoći namijenjene za obnovu.</p>
<p>Mediji, posebno oporbeni, objavljivali su detalje o brojnim skandalima vezanim za Alagićevo naglo osobno bogaćenje nakon rata i zloporabe doniranog i proračunskog novca. Ipak, najviši bošnjački dužnosnici u izjavama povodom Alagićeve smrti nisu uopće govorili o ovim optužbama, kao ni procesu u Haagu.</p>
<p>Bivši bošnjački lider Alija Izetbegović rekao je da »Alagić nije umro od srca nego od nepravde«, a u sličnom tonu je i izjava Sulejmana Tihića: »Alagić je žrtva nepravde« te da će on ostati »upisan u srcima svih domoljuba BiH«. I prvi čovjek Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, koji je i sam bio vojnik pod Alagićevim zapovjedništvom, rekao je da je Alagićevoj smrti pridonijelo sve što se zbivalo i u BiH i u Haagu.</p>
<p>Premda usporedba možda i nije sasvim odgovarajuća, spomenimo da se svojedobno i na pokopu Mušana Topalovića Cace, koji je odgovoran za masovna smaknuća srpskih civila u opsjednutom Sarajevu, okupilo 20.000 tisuća ljudi, a Alija Izetbegović ga je u jednom novinskom intervjuu nazvao »i herojem i zločincem«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bosanska Posavina: Petero Srba povratnika poginulo od zaostale mine </p>
<p>ORAŠJE, 10. ožujka</p>
<p> - U eksploziji zaostale mine u selu Brvniku, u općini Domaljevac-Šamac, u Federaciji BiH, u ponedjeljak oko 13 sati smrtno je stradalo petero srpskih povratnika. Stradali su supružnici Milan (54) i Goja Kojić (54) njihov sin Đorđe (34), te njihovi rođaci Jovo (53) i Mileva Škuljević (77).</p>
<p>Komesar policije Županije posavske Marko Dominković kazao je da prvi rezultati očevida ukazuju stradali tijekom pripreme zemljišta za proljetnu sjetvu kada su aktivirali zloglasnu odskočnu minu, »PROM-ovku«.</p>
<p> »Mina je aktivirana u blizini rova gdje su tijekom prošlog rata bili srpski vojnici i po svemu sudeći ona je bila nekakav vid osiguranja«, rekao je Dominković. Istaknuo je da su povratnici u više navrata upozoravani da zbog opasnosti od mina ne ulaze u njive dok demineri ne obave svoj dio posla. </p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>PLO osudio terorizam i pozvao na njegov prestanak</p>
<p>RAMALLAH/GAZA, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon što je podržalo imenovanje prvoga premijera palestinske samouprave, Središnje vijeće Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u nedjelju je kasno navečer završilo dvodnevni sastanak pozivom za prestankom terorističkih akcija. Vijeće je u subotu podržalo imenovanje Mahmuda Abasa (67) za prvoga palestinskog premijera.</p>
<p> U završnom priopćenju Vijeće je istaknulo palestinske želje za mirnim rješenjem sukoba s Izraelom na temelju punoga izraelskog povlačenje sa svih okupiranih područja i s proglašenjem nezavisne palestinske države s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. U priopćenju se osuđuju svi oblici terorizma te pozivaju palestinske političke i vojne skupine da »ne napadaju civile unutar Irzaela«.</p>
<p> U sukobima između Izraelaca i Palestinaca u Pojasu Gaze u nedjelju je ranjeno 16 Palestinaca i jedan izraelski časnik. No, u međuvremenu, izraelska se vojska u ponedjeljak počela povlačiti iz sjevernoga dijela Pojasa Gaze, četiri dana nakon što je zaposjela dio teritorija u operaciji koja je navodno bila poduzeta kako bi se zaustavili palestinski raketni napadi na Izrael, objavili su izvori sigurnosti.</p>
<p>Od palestinskih svjedoka i pripadnika snaga sigurnosti saznaje se da su se snage i tenkovi povukli s položaja koje su zauzeli u petak, iz izbjegličkog logora Jabalya i druga dva grada u Gazi. »Snage napuštaju svoje položaje i vraćaju se u Izrael«, rekao je izraelski izvor sigurnosti. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Njemačkoj osuđeni alžirski teroristi</p>
<p>BERLIN, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Četvoricu Alžiraca koji su pripremali napad na božićni sajam u Strasbourgu 2000. godine Viši zemaljski sud u Frankfurtu na Majni osudio je u ponedjeljak na višegodišnje zatvorske kazne. </p>
<p>Salim Boukhari osuđen je na 12 godina, Fouhad Sabour na 11 godina i šest mjeseci, Lamine Maroni, koji je tijekom čitavog procesa šutio na 11 godina, te Aerubi Beandali deset godina zatvora. </p>
<p>Trojica osuđenih priznali su da su oko nove godine 2001. namjeravali u Strasbourgu podmetnuti bombu koju su sami napravili. Prema rezultatima istrage, oni su u prosincu 2000. putovali kroz više njemačkih gradova i u ljekarnama kupili više od 30 kilograma kemikalija od kojih su mogli napraviti više od 6 kilograma eksploziva. Eksplozivnom napravom (ekspres lonca s eksplozivom, čavlima i metalnim predmetima) osuđeni su namjeravali ubiti što veći broj ljudi, a ne samo nanijeti materijalnu štetu. </p>
<p>Uz to je pri uhićenju Alžiraca u dva stana u Frankfurtu pronađeno 11 komada vatrenog oružja, među kojima je bilo i strojnica, s pripadajućom opremom i streljivom. </p>
<p>Optužba da se radi o pripadnicima terorističke mreže Al Qaida nije dokazana, iako su trojica od njih 1999. i 2000. godine bili u Afganistanu gdje su ideološki pripremljeni za terorističke napade i obučeni u rukovanju oružjem. Na suđenju nije razjašnjeno jesu li Alžirci djelovali na svoju ruku ili su od nekoga dobili nalog.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hans Blix »propustio« Saddamove bespilotne letjelice?</p>
<p>Sumnja se da su Iračani preuredili češke školske zrakoplove u letjelice koje mogu nositi i do tonu smrtonosnog i kemijskog i biološkog tereta i s njim se obrušiti na željeni cilj</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Amerikanci i Britanci optužuju Hansa Blixa da je u svom izvješću pred Vijećem sigurnosti propustio upozoriti na još jedno tajno iračko oružje - bespilotne letjelice koje bi mogle poslužiti za prenošenje biološko-kemijskih oružja. Taj potez ima i političku i vojnu dimenziju. </p>
<p>S vojnog gledišta, iračke bespilotne letjelice nisu ništa novo. Čak nije niti riječ o suvremenim letjelicama kakvima raspolažu SAD, Izrael, Njemačka, pa i Hrvatska. One, prije svega, služe za operacije taktičkog izviđanja protivničkog teritorija, ukopanih položaja, protuzračnih sustava i raketa zemlja-zemlja, topničkih sredstava i višecijevnih bacača raketa, oklopno mehaniziranih postrojbi i sl. Bespilotne letjelice lete nisko i imaju stalnu vezu s bazom gdje se u realnom vremenu na TV prijemnicima dobivaju snimke područja koje se nadzire. Hrvatska vojska takve je letjelice uspješno koristila 1994. i 1995. godine, i one su značajno olakšale izvođenje akcija u »Oluji« jer su na taj način srpski položaji detaljno snimljeni i proučeni.</p>
<p>Irak je još od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća započeo s razvojem programa bespilotnih letjelica na vlastiti način. Iza rata 1991. godine preostalo mu je stotinjak školskih aviona češke proizvodnje L-29 i »delfin« i L-39 »albatros«. Iračani su prvo preuredili »delfine«. Naime, više aviona L-29 (školski dvosjed) prepravljeno je u letjelice koje bez pilota mogu na udaljenost od 600-900 kilometara prenijeti 100-200 kg bojnog tereta (raspon krila veći sedam metara) i potom se obrušiti na željeni cilj.</p>
<p>»Albatros« L-39 ima još veći dolet (1100 - 1750 km), veći raspon krila (više od devet metara) i bojni teret od jedne tone. Ima automatskog pilota i potkrilne nosače na koje se mogu postaviti i kontejneri za raspršivanje bojnih otrova i bioloških sredstava (čega se najviše boje Amerikanci).</p>
<p>Iračani L-29 »delfine« upotrebljavaju uglavnom kao izviđačke avione bez posada, dok bi L-39 »albatrose« doista mogli iskoristiti kao »oružje iznenađenja« (operativno je oko 50 letjelica tog tipa). U klasičnim borbama L-39 nije vrijedan kao pravi jurišni avion, ali jest kao prenositelj smrtonosnih oružja koja Saddam sigurno nije zakopao preduboko u pijesku.</p>
<p>Program modificiranih »delfina« i »albatrosa« CIA budno motri od samog početka, pa zato ne čudi da je Bill Clinton, bombardirajući 1998. Irak (nakon otkazivanja inspektorske misije) posebno naredio da se unište svi spomenuti avioni, hangari i pomoćna skladišta. Taj posao očito nije napravljen kako treba, jer su Iračani na vrijeme uspjeli skloniti većinu letjelica u sigurnija podzemna skloništa, rastaviti ih i ponovo osposobiti koju godinu kasnije.</p>
<p>Saddam je stručnjak za zavaravanje i kamufliranje (razvio je čitav sustav u kojem sudjeluju deseci tisuća ljudi). Kada počne rat, on će, vjerojatno pritisnut uza zid, izbaciti još po koji adut uključujući i dalekometne projektile zemlja-zemlja s dometom od 300 do 600 km za kojima Amerikanci i inspektori bezuspješno tragaju punih deset godina. I dok Saddam marljivo uništava rakete »al samoud-2« (domet 150 - 180 km; od 1998. proizvedeno ih je 120 komada), na Amerikance u napredovanju i na Izrael možda će uspjeti »odapeti« 20 do 30 daleko razornijih balističkih raketa tipa »Al Hussein« koje su iskušavane i usavršavane u završnici iračko-iranskog rata 1987/1988. godine i Zaljevskog rata 1991. godine, a nakon 1998. i odlaska inspektora, bez traga su iščezle zajedno sa šest potpuno ispravnih lansera.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush odbio primiti Saddamovu poruku </p>
<p>RIYAD, 10. ožujka</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush odbio je primiti poruku iračkoga predsjednika Saddama Husseina, koju mu je trebao uručiti katarski ministar vanjskih poslova Hamad Ben Jassam Al-Thani na sastanku u petak, objavio je u ponedjeljak arapski tisak. </p>
<p> »Predsjednik Bush odbio je primiti poruku« u kojoj Hussein predlaže »punu suradnju sa Sjedinjenim Državama u svim njihovim zahtjevima, uz uvjet da se ne mijenja njegov režim«, objavio je list Asharq Al Awsat citirajući neimenovanog arapskog dužnosnika.</p>
<p> Pozivajući se na »obaviješteni« američki izvor, list dodaje da je Saddam Hussein već u dvjema porukama proslijeđenim američkoj administraciji preko arapskih vlada »Sjedinjenim Državama ponudio naftne i sigurnosne ustupke ako zaustave vojnu ofenzivu«. Katarskom ministru vanjskih poslova Bush je samo zahvalio na »potpori i sredstvima koje je Katar dao američkim snagama«, navodi list. U Kataru je smješteno 7000 američkih vojnika. U slučaju rata u Iraku, u toj će zemlji biti zapovjedni centar. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ministrica razvoja zaprijetila Blairu ostavkom zbog Iraka </p>
<p>Prijetnja britanske ministrice, kako tumače analitičari, samo će još više raspaliti atmosferu pobune koja ionako postoji među zastupnicima Blairove Laburističke stranke </p>
<p>LONDON, 10. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska ministrica za razvoj Clare Short najavila je u nedjelju navečer da će podnijeti ostavku, ako Britanija i Amerika zarate protiv Iraka bez dozvole UN-a. Najava popularne ministrice težak je udarac premijeru Tonyju Blairu, koji diplomatskim potezima iza scene pokušava osigurati većinu glasova u Vijeću sigurnosti za britansko-američku ratnu rezoluciju. </p>
<p>Uspjeh Blaira, kao ni drugih važnih britanskih i američkih igrača koji se trenutačno trude na istom zadatku, nije zajamčen. Čak i ako američko-britanski blok uspije osigurati potrebnu većinu u Vijeću, prijeti mu veto neke od stalnih članica - ponajprije Francuske. Takav veto teško bi škodio američko-francuskim odnosima, pa i jedinstvu NATO-a. Krenu li Amerikanci, kao najveća svjetska sila, u rat mimo volje Vijeća sigurnosti, značilo bi to i marginalizaciju UN-a. Washington je spreman po potrebi ignorirati volju Svjetske organizacije, ali to stvara goleme probleme glavnom partneru predsjednika Busha, Tonyju Blairu. Najbolje to ilustriraju i nevolje koje Blair sada ima s Clare Short. </p>
<p>Prijetnja ostavkom britanske ministrice za razvoj samo će još više raspaliti atmosferu pobune, ionako prisutnu među zastupnicima Blairove Laburističke stranke. Prema nekim procjenama i do 200 zastupnika te desetak ministarskih pomoćnika moglo bi se pobuniti protiv rata, prilikom idućeg izjašnjavanja u Donjem domu. Blaira to ni na što ne obavezuje jer uživa premijerski prerogativ da rat objavi kada i ako on to hoće. No, zastupnička pobuna erodira njegov autoritet. </p>
<p>Clare Short bacila je svoju petardu u nedjelju navečer, u radio-intervjuu za BBC. Na pitanje hoće li dati ostavku ako se u rat krene bez UN-ovog mandata, ona je dogovorila: »Apsolutno, u to nema dvojbe. Ako ne postoji UN-ovo odobrenje za vojnu akciju ili za obnovu te zemlje, ja neću podržati kršenje međunarodnog prava, niti potkopavanje UN-a, te ću dati ostavku na mjesto u vladi«.</p>
<p>Tony Blair i njegovi najbliži suradnici privatno bjesne zbog javnog istupa Clare Short, koja je, štoviše, sama zatražila da u nedjelju objavi svoju eksplozivnu izjavu. Blair se neumorno trudio da ministricu bez dlake na jeziku zadrži na svojoj strani. Stalno ju je privatno informirao o stanju pregovora u UN-u i Washingtonu, ali se to na kraju nije pokazalo dovoljnim. </p>
<p>Blair je u ponedjeljak organizirao krizno vijećanje sa svojim savjetnicima, zbog ostavke Clare Short. U pitanju je više nego li bura u čaši vode. Britanskom premijeru treba Clare Short. Njena nazočnost u kabinetu daje mu određeno pokriće pred drugim potencijalnim protivnicima rata u vlastitoj stranci. Moglo bi se stoga reći da je Clare Short jednako tako potrebna Blairu, kao što je Blair potreban Georgeu Bushu.</p>
<p> Ministričin otvoreni bijeg u protutratni tabor stvorio je otvorene probleme britanskom premijeru. Ako Blair ima problema, onda ih ima i Bush. To Clare Short čini dosta utjecajnom, a njenu ostavku prilično značajnom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Schröder ne da ni novce ni vojnike</p>
<p>Prije nego bude ispaljen ijedan metak, prve žtrve rata protiv Iraka mogli bi biti europsko jedinstvo, zapadni savez i UN</p>
<p>BERLIN, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački je kancelar Gerhard Schröder u ponedjeljak pozdravio prijedlog Francuske o održavanju kriznog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku. U telefonskom su razgovoru njemački kancelar i francuski predsjednik Jacques Chirac potvrdili cilj da se UN-ovim inspektorima oružja omogući više vremena za rad. </p>
<p>Svakako, prije nego što padnu prve žrtve rata na iračkom tlu, očito je da su njegove prve žrtve europsko jedinstvo, zapadni savez i UN. Njemačka u svakom slučaju više gubi nego dobiva. Ona je u prvom ratu protiv Saddama platila savezničke akcije, umjesto vojnog sudjelovanja. Ovaj put Schröder ne da ni novac ni vojnike za američku ratnu avanturu u Iraku. Dobitak će biti njemačke »akcije« u arapskom svijetu. Gubitak je partnerstvo s Amerikom.</p>
<p>Za njemačku oporbu takvo stajalište crveno-zelene vlade prema Washingtonu drastično je smanjilo politički utjecaj Njemačke u svijetu. Patrioti i pacifisti, pak, dive se kancelaru koji se izvukao »iz vazalskog odnosa prema Washingtonu«. Istodobno strahuju hoće li se u jednom trenutku Schröder možda preplašiti vlastite hrabrosti«, koju u odnosima sa velikim partnerom, zaštitnikom i pokroviteljem, nije tako direktno i provokativno demonstrirao nijedan njegov prethodnik. Ili će ta nova pozicija ostati i postati nova konstanta u njemačkoj vanjskoj politici?</p>
<p>Amerikanci se ne čude poziciji Pariza. Pravo i veliko iznenađenje je Berlin. No, nitko se ne usuđuje kategorički tvrditi koliku ulogu je u svemu tome odigrala činjenica da Njemačku u ovom času vodi zapravo prva poslijeratna generacija političara koja ima manje osjećaj duga i strahopoštovanja, a više rivalstva prema velikom partneru. </p>
<p>S obzirom na žestoku antiratnu retoriku koja je Schröder omogućila pobjedu u na saveznim izborima, sada je teško napraviti zaokret i sačuvati vjerodostojnost. Oporba bi pozdravila promjenu, jer prevladava mišljenje da Nijemci ionako ne bi mogli zaustaviti rat niti kad bi imali pravo veta. Osim toga konzervativna oporba tvrdi da je vanjskopolitička pozicija Berlina inspirirana i antiameričkim sentimentima članova crveno-zelene savezne vlade i Pariza.</p>
<p>Tradicija se u jednom nastavlja: kad nastane kriza u transatlantskim vezama, Francuzi ne čuju dobro argumente Amerike, a Englezi argumente Europe. To je uvjetovano različitim povijesnim iskustvima vodećih Europljana iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Različiti su i njihovi odnosi spram SAD-a. Ostali Europljani plivaju između njihovih stajališta malo na jednu, malo na drugu stranu. </p>
<p>U aktualnom pozicioniranju prema Washingtonu Njemačka je - za razliku od Francuske i Rusije koje sve opcije drže otvorenima - u neugodnijem položaju. Štoviše, neki prognoziraju da Pariz i Moskva, kad zagusti, u Vijeću sigurnosti ipak neće iskoristiti pravo veta. </p>
<p>Njemačka crveno-zelena vlada pak neće dati glas ratu i tako će u Vijeću stati možda na stranu Sirije, što dovoljno jasno zrcali trenutnu izolaciju Berlina. Po tom viđenju, Schröder se zaletio i ne pomišlja na promjenu politike. No, njega, za razliku od oporbe, podupire većina Nijemaca. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bagdad posljednja točka Saddamove obrane</p>
<p>Prema izjavi iračkog generala Amina uništavanjem raketnih sustava »al samoud 2« slabi ukupna obrambena sposobnost zemlje ali iračka vojska ipak raspolaže nužnim obrambenim sredstvima zbog čega će »agresori naići na žestok otpor«</p>
<p>ANKARA, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački general Hussam Amin izjavio je kako se njegova zemlja priprema za rat sa SAD-om i njegovim saveznicima. Drži kako je ratna opcija sada potpuno izvjesna čak i u slučaju, kako je rekao, da se Irak do postavljenog ultimativnog roka -17. ožujka - u potpunosti razoruža. »U takvoj situaciji spremni smo za sve opcije«, poručio je general Amin. </p>
<p>Irački general, koji obnaša dužnost savjetnika iračkog predsjednika Saddama Husseina za vojna pitanja, ocijenio je da se sadašnjim uništavanjem raketnih sustava »al samoud 2« slabi ukupna obrambena sposobnost iračkih branitelja. Dodao je, međutim, kako njegova zemlja ipak raspolaže nužnim obrambenim sredstvima, te da će agresori naići na žestok otpor. General Amin nije obznanio koje bi sve oružje iračke obrambene snage mogle uporabiti u slučaju anglo-američke invazije na Irak.</p>
<p>Ono što se zna pouzdanije je činjenica da iračke obrambene snage trenutačno imaju pod oružjem oko 400.000 vojnika. Od toga je čak polovica iz pričuvnog sustava koji nije prošao temeljitu vojnu obuka. </p>
<p>Glavna slabost tih snaga je, kako ocjenjuju vojni stručnjaci, nedovoljna motiviranost za vojni obračun s Amerikancima i njihovim saveznicima. Izuzetak čini oko 30.000 pripadnika iračke Republikanske garde. Te povlaštene snage, kojima zapovijeda Saddamov mlađi sin Qussai, raspoređene su oko Bagdada i, kako se vjeruje, branit će do posljednjeg čovjeka bagdadski režim i svoje dosadašnje goleme privilegije. Ako ta točka obrane popusti, Saddamovi branitelji će morati izvjesiti bijele zastave konačne predaje. </p>
<p>Istodobno, Bagdad je optužio administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha za diplomatsku i obavještajnu kampanju. Ističe se da se radi o akciji bez presedana koja potiče deportiranje iračkih diplomata iz nekih zemalja. </p>
<p>U međuvremenu, pozornost iračke, američke i cjelokupne svjetske javnosti okrenuta je prema Vijeću sigurnosti. Tu se iza gusto navučenih diplomatskih zavjesa vodi prava bitka za usvajanje nove rezolucije o Iraku kojom bi se legalizirala vojna akcija protiv režima Saddama Husseina. Računa se da bi do tog odmjeravanja političkih snaga moglo doći već u utorak. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell izrazio je nadu da će Vijeće sigurnosti, koje ima 15 članova (od toga pet stalnih) izglasati takav dokument. Istakao je kako se ne bi iznenadio ako bi Francuska na novu rezoluciju stavila veto.</p>
<p>U Bagdadu, koji se unaprijed želi prikazati žrtvom američke agresije, sve oči su uprte u francuskog šefa diplomacije Dominiquea de Vellepina, točnije ishod njegove afričke misije. Pariz se nada da bi razgovori njegovog ministra u Angoli, Kamerunu i Gvineji, zemljama koje su trenutačno nestalne članice Vijeća sigurnosti, mogli dovesti do stvaranja antiratne koalicije. Ako bi uz bok Francuske ostali Rusija i Kina (stalne članice), te Njemačka i Sirija, onda je gotovo sigurno da bi ratna osovina Washington-London, koju podržavaju Španjolska i Bugarska, bila poražena snagama mira. </p>
<p>No, bez obzira kakav bio ishod glasanja u Vijeću sigurnosti, gotovo više nitko ne sumnja da će Amerikanci, koji su u Zaljevu nagomilali oko 300.000 vojnika i časnika s golemim naoružanjem, prvog pogodnog trenutka krenuti u konačni obračun sa Saddamovim režimom. Ono što se još dovoljno ne zna je kako će se odvijati cjelokupna vojna operacija, jer se navodno neki vodeći američki generali oko toga ozbiljno razilaze. </p>
<p>Kada će američki predsjednik Bush narediti pokretanje vojnog pohoda na Bagdad, teško je, ipak, pouzdanije reći. Postoje mnogi znaci da bi Washington mogao čekati novo glasovanje u turskom parlamentu (Meclisu) koji bi se trebao izjasniti o dolasku i raspoređivanju američkih postrojbi na jugoistoku zemlje uz iračku granicu. </p>
<p>Američki veleposlanik u Ankari, Robert Pearson je u nedjelju, nakon razgovora sa čelnikom vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) Recepom Tayyipom Erdoganom izrazio nadu da bi najviše tursko zastupničko i zakonodavno tijelo u zemlji moglo upaliti »zeleno svjetlo« za dolazak američkih postrojbi. Pearson i Erdogan su dva i pol sata ponovo razgovarali i u ponedjeljak. Prema izvješćima ovdašnjih elektronskih medija, Pearson je inzistirao da se do 17. ožujka odobri prebacivanje američkih postrojbi preko turskog teritorija do sjevernog Iraka. A to praktički znači da se američki vojni napad na Irak neće poduzeti prije tog vremena kako su to prognozirali neki izvori. </p>
<p>Erdogan, koji je u nedjelju izabran za parlamentarnog zastupnika u provinciji Siirt, preuzet će za nekoliko dana, kako se najavljuje, dužnost premijera i obaviti prvu rekonstrukciju vlade. Aktualni predsjednik vlade Abdullah Gül sazvao je za utorak konferenciju za tisak na kojoj će, kako se očekuje, podnijeti ostavku na sadašnju dužnost. Prva Erdoganova zadaća bit će, kako se vjeruje, da se parlament u ponovljenom glasanju izjasni za dolazak Amerikanaca. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Malešević: U srpskim logorima mučili na 63 načina</p>
<p>Svjedokinja je navela da su zabilježeni slučajevi »odsijecanja glave ubijenom logorašu, pečenje logoraša na ražnju, otkidanje genitalija, puštanje životinja na logoraše, stavljanje soli na rane te zašivanje i odsijecanje ekstremiteta motornom pilom«...</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Svjedočenjem o logorima u BiH, kroz koje su u vrijeme rata prošli deseci tisuća ljudi, u ponedjeljak je na Haaškom sudu nastavljeno suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.</p>
<p>Svjedočila je glavna tajnica Saveza logoraša BiH Malika Malešević, a uz njezin su iskaz kao dokazni predmeti uvedeni dokumenti iz arhiva Saveza, vezani uz lokacije logora, broj logoraša, uvjete zatočenja, ubojstva, zlostavljanja i dosjei logoraša. </p>
<p>»U BiH je tijekom rata evidentirano postojanje 651 logora, od čega je 520 bilo pod srpskom kontrolom i kroz koje je prošlo više od 100.000 logoraša«, rekla je Malešević. Naglasila je da je u BiH tijekom rata ubijeno ili nestalo više od 200.000 ljudi, a podaci o svim žrtvama se i dalje utvrđuju. Govorila je o zvjerskom zlostavljaju kojem su bili izloženi zatočenici nekih od logora, navodeći kako su iz dosjea logoraša utvrđena 63 različita načina mučenja i ubojstava u srpskim logorima.</p>
<p>Navela je da su zabilježeni slučajevi »odsijecanja glave ubijenom logorašu, pečenje logoraša na ražnju, otkidanje genitalija, puštanje životinja na logoraše, stavljanje soli na rane te zašivanje i odsijecanje ekstremiteta motornom pilom«...</p>
<p>»Uz masovna silovanja žena, zabilježeni su i brojni slučajevi seksualnog zlostavljanja muškaraca i djece«, rekla je svjedokinja, spominjući zločin u Čelopeku kod Zvornika gdje je osam zatvorenika, očeva i sinova, prisiljeno da međusobno spolno opće. Svjedočila je i o stanju i žrtvama u pojedinim logorima, onima manje poznatim kao što su Batkovići, Luka kod Brčkog, O. Š. Vuk Karadžić Bratunac, Čajnići, Kalinovnik, kao i o najpoznatijima - Omarskoj, Keratermu, Trnopolju, Manjači.</p>
<p>Milošević je nastojao narušiti kredibilitet svjedokinje i njezina iskaza, rekavši da je provela devet mjeseci u hrvatskom logoru u Kreševu, a svjedoči o srpskim logorima i od »Srba radi monstrume«.</p>
<p>Svjedokinja je rekla da je u tom logoru bilo oko 2500 logoraša koje se izgladnjivalo, zlostavljalo i tjeralo na težak rad. Milošević je pročitao njezinu izjavu sarajevskoj policiji iz 1994. prema kojoj je bilo 500 zatočenika, a od mučenja je spomenula samo »puštanje ustaških pjesama«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nevladine udruge spašavaju tužbu BiH protiv SRJ</p>
<p>SARAJEVO, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon što je službeno Sarajevo potkraj veljače odbacilo još jednu ponudu Beograda za izvansudskom nagodbom o tužbi BiH protiv SRJ (sada Srbija i Crna Gora), pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, pitanje financiranja ove tužbe s bosanskohercegovačke strane ponovno je na dnevnom redu.</p>
<p>Budući da se iz državnoga proračuna ne može očekivati dovoljno sredstava, a ova godina je presudna kada je riječ o rezultatu spora, intenzivirane su aktivnosti nevladinih organizacija na prikupljanju novca. I službeno je registrirana zaklada »Pravda za BiH« čiji su osnivači su Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće, Udruge Majke Srebrenice i Podrinja te sarajevski odjel Društva za ugrožene narode. Gotovo je istodobno objavljeno da je počeo raditi Fond za financiranje tužbe BiH protiv Srbije za genocid počinjen u BiH.</p>
<p>»Pravda za BiH« najavila je da namjerava organizirati mini donatorsku konferenciju kako bi se skupila sredstva za financiranje tužbe, a kao razlog da se ubrzaju aktivnosti navodi se i činjenica da bi se pred Međunarodnim sudom pravde tijekom ove godine trebala održati tzv. usmena rasprava o tužbi. Raspravljat će se o biti spora, nakon što se Sud početkom veljače ove godine još jednom proglasio nadležnim za odlučivanje o tužbi. BiH bi, inače, u slučaju da dobije spor, mogla potraživati ratnu odštetu od Srbije i Crne Gore, koja se procjenjuje između 100 milijuna i čak milijardu dolara.</p>
<p>S druge strane, Fond za financiranje tužbe oformljen je s osloncem na organizaciju Bosanskog kongresa u SAD-u i blisko surađuje s udrugama kakve su one majki Srebrenice i Podrinja, te Društva za ugrožene narode. U Sjedinjenim Državama registrirana je humanitarna organizacija Udruga za bosanska ljudska prava preko čijeg bi računa trebala biti prikupljana pomoć od donatora. </p>
<p>Zanimljivo je da je među ostalim predviđenim aktivnostima Upravnog odbora ovog Fonda navedno i to da će raditi pritisak na tijela vlasti u BiH da ponovno angažiraju profesora međunarodnog prava dr. Francisa Boylea, kao odvjetnika BiH u ovom slučaju, jer je »profesor Boyle inicirao tužbu i uspješno je vodio dok ga tadašnji lideri BiH nisu isključili iz procesa«.</p>
<p>U komentaru najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, sarajevskog Dnevnog avaza naglašava se da bi tužbu BiH, umjesto države, novcem mogli spasiti entuzijesti. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Cutileiro o napretku ljudskih prava u Srbiji i Crnoj Gori</p>
<p>BEOGRAD, 10. ožujka </p>
<p> - Posebni predstavnik UN-a za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini Jose Cutileiro izjavio je u ponedjeljak, nakon sastanka sa saveznim ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem, da je u Srbiji i Crnoj Gori ostvaren »znatan napredak« u poštivanju ljudskih prava, ali da još ima područja u kojima se stanje ljudskih prava mora poboljšati.</p>
<p>U razgovorima je, kako je izjavio ministar Svilanović, bilo riječi o formiranju organa Srbije i Crne Gore, stanju na Kosovu i suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, a novi susret s posebnim predstavnikom UN-a za ljudska prava Svilanović je najavio za desetak dana u Ženevi.</p>
<p> Moguće je, rekao je Svilanović, da uskoro prestane mandat posebnog predstavnika UN-a za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p> »To znači da je na planu ljudskih prava ostvaren takav pomak, da su se sve članice Komisije UN za ljudska prava složile oko toga da poseban nadzor za Srbiju i Crnu Goru više nije potreban, čime možemo biti zadovoljni«, kazao je Svilanović novinarima.</p>
<p> Cutileiro, koji je u ponedjeljak doputovao u posjet Srbiji i Crnoj Gori, do 14. ožujka će - uz Beograd - posjetiti i Prištinu i Podgoricu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Direktor Varaždinske televizije obmanjuje javnost</p>
<p>U svezi teksta objavljenog u Vjesniku od 4. ožujka 2003. godine, a koji govore o odgovoru Varaždinske televizije na pitanje vijećnika u Skupštini Varaždinske županije o lošem prijemu signala VTV na području Županije, radi objektivnog i točnog informiranja javnosti dužan sam iznijeti sljedeće činjenice:</p>
<p> Nije, nažalost, prvi put da se čelništvo VTV-a javno ili na druge načine »bori« protiv stvaranja regionalnog studija HTV u Varaždinu. No, ovoga puta i bez pravog povoda, te na neprimjeren način, u javnosti su iznijete tvrdnje koje, osim svoje netočnosti, grubo vrijeđaju i omalovažavaju i moj 20-godišnji novinarski i profesionalni rad. Takve čudne i paranoične konstrukcije iznijete su u pismu direktora VTV-a.</p>
<p> VTV nije deset godina, kako on tvrdi, obavljao funkciju regionalnog studija HTV-a. Istina je da je cijelo to vrijeme postojao, kao što postoji i danas, HTV studio Varaždin, koji je za potrebe svih programa i emisija HTV-a u proteklih desetak godina proizveo stotine sati različitih priloga i emisija. </p>
<p>Također je točno da je cijelo to vrijeme, do studenoga 2001. godine postojao ugovor u suradnji HTV i VTV po kojem je Varaždinska televizija, uz određenu naknadu, dala u najam prostor i opremu za pripremu i emitiranje programa HTV studija Varaždin. Prema tome, VTV nije obavljala ulogu regionalnog studija, već je za tu potrebu samo davala opremu i prostor, uz određenu naknadu. Sve djelatnike koji su sudjelovali u stvaranju programa za potrebe HTV, Hrvatska je televizija do studenoga 2001. godine i plaćala u skladu s tada važećim propisima. </p>
<p>Od studenoga 2001. do kolovoza 2002. godine, međutim, direktor VTV-a je, a bez moga osobnog znanja i mogućnosti utjecaja, sa čelništvom HTV-a u Zagrebu dogovorio drugačiji model suradnje po kojem je dobrovoljno i svjesno, a protivno želji većine zaposlenika, preuzeo obvezu zapošljavanja svih dotadašnjih vanjskih suradnika HTV-a studija u Varaždinu. Nažalost, tek je nakon toga većina djelatnika ostala bez posla, jer ih je »na ulicu« poslao Marijan Varović, a ne HTV!</p>
<p> Model na kojem je »veliki direkror male televizije« gradio opstanak vlastite televizije, na njegovu žalost, više ne omogućuje ni novi Zakon o HRT-u.</p>
<p> Direktor VTV-a tvrdi da lokalna samouprava do sada nije pomagala VTV-u, a zaboravlja da je oprema za početak rada VTV-a kupljena novcem poreznih obveznika Grada Varaždina, koji je to svoje ulaganje kasnije pretočio u vlasnički udio.</p>
<p> Isto tako, koliko mi je poznato, sve emisija o županijskim i li gradskim temama, te osobito skraćene snimke ili izravni prijenos sjednica VTV-a su uredno plaćeni!</p>
<p> U paničnoj reakciji direktora Varovića može se nazrijeti i strah od gubljenja monopola na televizijsku informaciju, jer je do isteka ugovora HTV i VTV jedna te ista slika s nekog događaja bila korištena i za potrebe HTV i za VTV, a i za mrežu CCN. Osim što nije profesionalno, takav pristup televizzijskom novinarstvu dvojben je i s moralnog stanovišta, pa ću stoga, osobno, sve svoje profesionalne i stručne sposobnosti i dalje usmjeravati u izgradnju regionalnog HTV studija u Varaždinu. </p>
<p>ZLATKO MEHUN urednik HTV studija Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Korisna pitanja dr. sc. Silvije Rabačević</p>
<p>Zavapila je u »Pismima čitatelja«, 24. veljače 2003., dr. sc. Silvija Rabačević i pozvala u »pomoć tehnologa-lingvista«, najprije zbog »razlike između tehnologije i tehnike«. Neki kao jako brkaju te pojmove, a za neke je to jedno te isto. Pa ipak, navedimo nekoliko primjera: »Mudrinić je Tuđmanu podario svoju tehnologiju, ali ne i tehniku«.</p>
<p> »Na učilištima postoje predmeti kao tehnologija papira, tehnologija tekstila, tehnologija lakih metala« itd. Ovdje se riječ tehnologija ne može zamijeniti tehnikom, dakle ne ide tehnika papira itd. Sličnih primjera ima i na drugim područjima, a ogledaju se u smisaonim razlikama: »Govorimo o dobroj dramatologiji Vjerana Zuppe i dobroj dramatici Mire Gavrana«. Dakle, dramatologija i dramatika nije isto, kao što nije isto tehnologija i tehnika. Pojmovi prvi su nam šire zamišljajni, apstraktni kao imenički pojmovi, pojmovi drugi su nam konkretni, gotovo opipljivi.</p>
<p> Dakle: »Mudrinić sa svojom tehnologijom ne postaje tehnološkim viškom, ali njegova tehnika tj. patenti, već sutra postat će tehnički višak« itd. Razlikuj: krležologija-Krleža, fiziologija-fizika itd. </p>
<p>Pitateljica vapi da joj se reče hoće li pisati grješka/pogrješka ili greška/pogreška, strjelica/strelica itd. Prof. Stjepan Babić u članku (ovdje) prije malo mjeseci opravdava pogrješku, strjelicu itd. Ovi se oblici nalaze u naših starijih pisaca i jezikoslovaca, što prof. Babić zorno navodi. Nema valjanih razloga za grešku, strelicu itd. </p>
<p>Ovaj pravopisni nonsens javlja se ipak kao posljedica pojave što je današnji hrvatski jezik kudikamo bliži srpskom jeziku (ekavici) nego što to bijaše čak i pred Drugi svjetski rat. U ma kojem je pogledu hrvatski jezik »odmakao« kamo ga je malo tko zvao. Gorko, ali istinito! Dakle: slušajte i slijedite razloge prof. Babića!</p>
<p>Pitateljicu smeta anglizam dizajn (svjetla ili zvuka), što nastaje od engl. riječi design. U Engleza pak riječ dolazi iz latinskog. Sjetimo se Signo dato - na dani znak... Kako pohrvatiti npr. Svjetlo je redizajnirao...? Možda Postav svjetla, zvuka... Ili: Zvuk i svjetlo(st) domislio... Možda?</p>
<p>Svakako su pitanja prof. sc. Sivlije Rabačević vrijedna pozornosti. Ona su dobro došla sada kada su mnoga pitanja oko hrvatskog jezika zamrla, što nije dobro. </p>
<p>RADOSLAV DABO Ljubljana</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zbog dugog i skupog sudovanja pate i majke i djeca </p>
<p>Majka sam blizanaca, curice i dečkića koji su napunili godinu i pol. Otac moje djece je Dragan Ostojić, koji je nedavno bio spominjan u crnoj kronici kao jedan od ozlijeđenih u prometnoj nesreći u kojoj je poginula majka i njezina dvomjesečna djevojčica (Vjesnik, 7. ožujka 2003. stranica 23.).</p>
<p> Nažalost moja djeca su rođena prerano i zbog komplikacija pri porodu curica je imala opsežno moždano krvarenje. Djeca su zbog preranog poroda bila hospitalizirana na KBC Rebro oko dva mjeseca, otac je za vrijeme njihove hospitalizacije priznao djecu i ona nose njegovo prezime.</p>
<p> Kada su djeca izašla iz bolnice zbog teškog zdravstvenog stanja djevojčice, počeli smo intenzivno obilaziti liječnike, prognoze za moju djevojčicu su bile vrlo teške. Kada je otac shvatio da se radi o teško bolesnom djetetu jednostavno je pobjegao, djeca su tada imala dva mjeseca, upravo toliko je imala i mala Melita Ostojić koja je s majkom poginula u spomenutoj prometnoj nesreći. Dragan O. Od tog dana odbijao je svaki kontakt s djecom i niti jednom nije nazvao da pita kako su djeca.</p>
<p>Sudskim sam putem zatražila alimentaciju koja je određena u iznosu od 2.000 kuna, ali ju on ne podmiruje. Radi zavlačenja sudskog postupka radi plaćanja alimentacije, on je pokušavao čak i osporiti očinstvo. Taj postupak vodi sutkinja Tanja Hucera na Općinskom sudu u Zagrebu. Sud je odredio DNA analizu i već su prošla tri roka na kojima se on nije ni pojavio.</p>
<p>Dragan već 15 godina radi kao pomorac i svoj prihod zbog utaje poreza ne prijavljuje, nego je na burzi prijavljen kao nezaposlen, tako da mu se zakonskim putem alimentacija ne može naplatiti, a svu svoju imovinu prebacio je na majku Elviru Ostojić, tako da se radi naplate alimentacije ne može provesti ni ovrha. Tu se povlači pitanje kako u Hrvatskoj, koja se želi predstaviti kao pravna država, dijete može uopće ostvariti svoje pravo. Sudski postupak je skup i ja novca više nemam za dugotrajna sudovanja. Na posao se ne mogu vratiti, jer je djevojčica na intenzivnoj rehabilitaciji, a moj jedini prihod je 1.600 kuna porodiljske naknade.</p>
<p>ALENKA BUBLIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Poginule majka i njezina petogodišnja kći</p>
<p>Tijela poginule majke i kćeri iz smrskanoga automobila izvučena su uz pomoć vatrogasaca</p>
<p>POŽEGA, 10. ožujka</p>
<p> - Tridesettrogodišnja Slavica Vrgoč iz Jakšića i njezina petogodišnja kćerka Martina Vrgoč poginule su, a sedam je ljudi lakše ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko 7,30 na državnoj cesti D-51 kod mjesta Svetinja, između Požege i Našica. </p>
<p>Ova teška prometna nesreća dogodila se kada su se, na dionici državne ceste između Svetinje i Jakšića, izravno sudarili automobil marke »golf«, registracijskih oznaka PŽ 846-AF, kojim je upravljala Slavica Vrgoč te autobus »Autoprometnog poduzeća Požega«, za čijim se upravljačem nalazio Željko Prpić (45) iz Velike.</p>
<p>Po riječima istražnog suca Županijskog suda u Požegi Branimira Miljevića, koji je zajedno sa djelatnicima PU požeško-slavonske obavio očevid na mjestu nesreće, prema prvim saznanjima pretpostavlja se kako je uzrok nesreće najvjerojatnije neprilagođena brzina uvjetima na kolniku koji je zbog kiše bio mokar. </p>
<p>»Riječ je o dijelu ceste izvan naselja gdje nema ograničenja brzine, a tu je i oštriji zavoj udesno«, kazao je Miljević, dodavši da će se točan uzrok nesreće doznati nakon vještačenja koje je u tijeku.</p>
<p>O tome koliki je jak udarac bio najbolje govori činjenica da je nakon sudara automobil u kojem su se nalazile majka i kćerkica gotovo u cijelosti uništen te je sletio s kolnika u odvodni kanal s jedne strane ceste, dok je autobus sletio u kanal s druge strane ceste te se okrenuo se na bočnu stranu. Tijela poginule majke i kćeri iz smrskanoga automobila izvučena su uz pomoć vatrogasaca koji su morali rezati lim.</p>
<p>»Strašno mi je teško zbog svega što se dogodilo. Autobuse vozim više od dvadeset godina i nikada nisam imao nesreću. Sve se odigralo u sekundi. Nastojao sam se skloniti s ceste, no bilo je sklisko i u trenutku mi se našla ispred autobusa«, kazao je vidno potreseni vozač autobusa Željka Prpića dok je nakon nesreće čekao da policija obavi očevid. </p>
<p>U autobusu je bilo tridesetak putnika, uglavnom djelatnika Kutjeva d.d. koji su ujutro išli na posao. Od njih ih je sedmero lakše ozlijeđeno te su svi pušteni kući nakon ukazane liječničke pomoći u Općoj županijskoj bolnici u Požegi. </p>
<p>Zbog očevida na mjestu nesreće, promet je u prijepodnevnim satima na tom dijelu državne ceste D51 prekinut te je preusmjeravan u Jakšiću na cestu Požega-Pleternica.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Padobranac je nakon pada još pokazivao znakove života</p>
<p>Zatajio glavni padobran, a rezervni vjerojatno aktiviran prekasno / Svaki padobranac preuzima na sebe rizik skoka</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon nedjeljne pogibije pulskog padobranca Maksimilijana Kapuralina (33) predstavnici policije, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te županijskog državnog odvjetništva, obavili su očevid na mjestu nesreće u sportskoj zračnoj luci Medulin. Padobrani (glavni i rezervni) poslani su na vještačenje.</p>
<p>Glasnogovornica PU istarske Štefanija Prosenjak Žumber izjavila je da su padobrani poslani na vještačenje kako bi se utvrdilo zašto je stradali padobranac odbacio glavni padobran i zašto je rezervni zakazao.</p>
<p> Po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Puli, Ivice Stanića tijelo stradaloga prevezeno je na odjel patologije pulske Opće bolnice radi obdukcije. Kako smo saznali provest će se i toksikološko vještačenje kojim će se utvrditi je li nesretni padobranac bio pod utjecajem kakvih opijata, a takav postupak je dio uobičajene procedure u sličnim slučajevima.</p>
<p>Predstavnici Ministarstva obavili su razgovore i s voditeljima padobranske sekcije Aero kluba »Krila Istre«, s organizatorom skokova, pilotom zrakoplova »cesna«, te s ostalom trojicom padobranaca koji su bili u zrakoplovu iz kojeg je iskočio poginuli padobranac.</p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali, Kapuralin je nakon pada bio živ, a zbog težine ozljeda preminuo je prije dolaska Hitne pomoći.</p>
<p>Pretpostavlja se da je pri skoku došlo do zatajenja glavnog padobrana. U takvim slučajevima padobranac odbacuje glavni padobran a nakon dvije do tri sekunde otvara rezervni. Sudeći po fotografijama s mjesta nesreće očito je da je stradali Kapuralin postupio na taj način međutim rezervni padobran je vjerojatno aktivirao prekasno. </p>
<p>»Takve stvari se događaju«, zaključak je nekolicine sportskih padobranaca s kojima smo u ponedjeljak razgovarali. Oni također tvrde da ni uz sve mjere propisane pravilnikom o padobranskim skokovima koji je preuzet još od bivše Jugoslavije ni jedan skok nije sto posto siguran i bezopasan. </p>
<p>U pravilniku između ostalog stoji kako svaki padobranac prije svog prvog skoka potpisuje izjavu kojom rizike skoka preuzima na sebe. Skakati može osoba s navršenih 16 godina života, a do napunjene osamnaeste godine suglasnost moraju potpisati roditelji kandidata za padobranca. </p>
<p>Instruktor padobranstva Duško Jurčić izjavio je za Vjesnik kako je »prva i osnovna stvar procjena sposobnosti svakog kandidata koji dolazi na obuku za padobranca. Prvi i najvažniji korak je liječnički pregled kojim se utvrđuje sposobnost. Tko nije zadovoljio liječnički kriterij ne može skakati. «</p>
<p>Pravilnikom je određeno kako se redoviti tehnički pregled padobrana obavlja jednom u 12 mjeseci. Svaki padobran ima i svoju tehničku knjižicu održavanja i korištenja.</p>
<p> Glavni padobran pakira svaki padobranac osobno, a rezervne padobrane pakiraju osposobljeni instruktori padobranstva. </p>
<p>Pokojni Maksimilijan Kapuralina imao je iza sebe 60 skokova a ovaj pri kojem je poginuo trebao je biti zadnji prije dobivanja dozvole za samostalno skakanje.</p>
<p> Kako smo pisali u listopadu prošle godine na sportskom aerodromu u Lučkom u listopadu prošle godine prilikom doskoka poginula je mlada padobranka Deana Skender. Ona je stradala tako da je pala na elisu zrakoplova koji je u to vrijeme rulao pistom. Istraga u tom slučaju, koju vodi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, još nije okončana. </p>
<p>Da je padobranstvo opasan sport potvrđuju i stradavanja iskusnih skakača. Tako je zabilježeno da su u lipnju 2001 godine u obučnom centru Šepurine kod Zadra prilikom skoka teško ozlijeđena trojica padobranaca, od toga dva MUP-ova i jedan vojni specijalac. Njima su se tada u zraku »zapetljali« padobrani.</p>
<p>Zrinka Boršić i Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na graničnom prijelazu uhićen osumnjičeni ubojica</p>
<p>ŽUPANJA, 10. ožujka</p>
<p> - Djelatnici PU vukovarsko-srijemske u nedjelju su oko 13 sati na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Županja-Orašje uhitili »lice s tjeralice«. </p>
<p>Naime, nakon što je kao ulazni putnik iz BiH u Hrvatsku na granični prijelaz došao bosanskohercegovački državljanin srednjih godina, on se djelatnicima policije učinio sumnjivim. Provjerom njegovih dokumenata utvrđeno je da je za njim policijska Uprava primorsko-goranska raspisala potragu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ubojstva. Odmah je potom muškarac čiji identitet policija nije htjela otkriti uhićen te prepraćen u osječki Okružni zatvor odakle će biti prevežen u PU primorsko-goransku na daljnju kriminalističku obradu. </p>
<p>Istoga je dana, oko 23,30 sati, na graničnom prijelazu Tovarnik pri ulasku u RH uhićen hrvatski državljanin čiji je identitet također policija odbila dati, a za kojim je Policijska postaja Krapina raspisala potragu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krivotvorenja isprava. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mladićima kazne povećane na osam i na osam i pol godina</p>
<p>Na preinačenje presude i strože kazne utjecala je i činjenica da je bračni par Žagmeštar napadnut na spavanju / Prije bijega iz kuće teško ozlijeđenog Željka još su suzavcem poprskali po očima</p>
<p>ZLATAR, 10. ožujka</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio je i povisio nepravomoćnu presudu I. R. (23) iz Mača i N. N. (19) iz Lobora kojom im je Vijeće Županijskog suda izreklo kazne zatvora za pokušaj teškog ubojstva i to I. R. šest godina i šest mjeseci kazna je povećana na osam godina i šest mjeseci, a N. N. s pet godina i šest mjeseci na osam godina zatvora.</p>
<p> Kako smo već pisali, I. R. I tada maloljetni N. N. su 15. lipnja 2001. godine u Zlataru u noći upali u obiteljsku kuću Antonije i Željka Žagmeštra, prerezavši vinogradarskim škarama mrežu na prozoru u prizemlju kuće. Budući da u prizemlju nisu pronašli novac koji su tražili, popeli su se na kat kuće i u spavaćoj sobi napali bračni par koji je spavao, te ih teško pretukli plastičnom palicom i montiračem za gume i pritom im nanijeli teške i po život opasne ozljede, a život bračnog para spašen je tek brzom medicinskom intervencijom, iako će im posljedice tog napada ostati cijelog života, Željko Žagmeštar je, naime, nakon tog napada ostao teški invalid. Na preinačenje presude i strože kazne utjecala je i činjenica da je bračni par napadnut na spavanju, da su pljačkaši prije ulaska u kuću, iz koje su otuđili oko 5.000 DEM, promijenili tablice na svom vozilu, prerezali telefonske žice na obližnjem telefonskom stupu, kako bi onemogućili zvanje policije, to što su bili maskirani, te bez imalo grižnje savjesti tukli ukućane, a prije bijega iz kuće teško ozlijeđenog Željka Žagmeštra još poprskali po očima suzavcem.</p>
<p> Od objave nepravomoćne presude, koja je sada postala pravomoćna, oba mladića nalaze se u pritvoru, koji će im biti uračunat u kaznu. </p>
<p>D. Go.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čovjeka ubio bocom mineralne, a svjedoka pretukao</p>
<p>Protiv Josipa Šurine vodi se nekoliko kaznenih postupaka, a policija je doznala da je prijetio i svjedocima tragičnog događaja / Nakon njegova uhićenja odahnula je i Mala Erpenja i okolica </p>
<p>ZABOK, 10. ožujka</p>
<p> - U Općinskom sudu u Zaboku u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Josipu Šurini (26), lokalnom snagatoru koji je prijetio i policiji i protiv kojeg se vodi više kaznenih postupaka pri Općinskom sudu u Zaboku.</p>
<p> Protiv Josipa Šurine je podignuta optužnica za prouzročenje smrti iz nehata, jer je 28. prosinca 2000. godine u ugostiteljskom objektu »Pri Papiću« u Maloj Erpenji bezrazložno bacio bocu mineralne vode u glavu Dragutinu Tkalcu (41), koji je od zadobivenih povreda i krvarenja u glavi preminuo tri dana kasnije u bolnici Sestara milosrdnica, ne budeći se iz kome u koju je zapao nakon povređivanja. </p>
<p>Nakon što je protiv njega podignuta optužnica za nehatno prouzročenje smrti, Općinski sud je došao do saznanja da je optuženi Šurina u međuvremenu prijetio svjedocima tog događaja, te je u međuvremenu jednog i pretukao. </p>
<p>Osim toga, protiv njega je podignuta i nova kaznena prijava, jer je jednom policajcu, koji je napisao više prekršajnih prijava protiv njega zbog remećenja javnog reda i mira, prijetio da će mu polomiti obje ruke i noge. Nakon što je održano prvo ročište, svjedoci su izjavili da ih optuženi stalno fizički napada i prijeti, pa je Općinsko državno odvjetništvo zatražilo pritvaranje optuženog Šurine u studenom prošle godine zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke. Ujedno je i sud odlučio da se sve kaznene prijave protiv Šurine spoje u jednu zajedničku raspravu, a u ponedjeljak je optuženi Šurina rekao kako je u svim kaznenim djelima koji mu se stavljaju na tereta, ukupno njih šest, bio pod utjecajem alkohola, ali se svima koje je istukao u takvom stanju kasnije uz više »rundi« ispričao, a oni su prihvatili njegove isprike. </p>
<p>Tako je tukao ne samo goste lokala »Pri Papiću«, već i konobarice koje po nalogu voditeljice dućana Štefanije Papić nisu mu htjele davati gemište kad je bio u pijanom stanju. Inače, zbog prijetnje policajcu da će mu polomiti sve ruke i noge i koji mu je napisao najviše prekršajnih prijava Općinski sud u Zaboku izrekao mu je bezuvjetnu kaznu od 6 mjeseci zatvora, no na žalbu optuženog Županijski sud u Zlataru vratio je postupak ponovno na Općinski sud u Zaboku. </p>
<p>Nakon uhićenja optuženog Šurine odahnula je i Mala Erpenja i okolica, jer je Josip Šurina bio poznat kao glavni snagator i šerif koji je gotovo svakog dana pod utjecajem alkohola nekog pretukao ili se bar sukobio s njim, jer po njemu »svi su mu bili krivi«.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Nije kriv«, a priznaje da je u njegovu kamionu nađena droga</p>
<p>Optuženi autoprijevoznik tvrdi da nije znao ni za skriveni bunker, a niti za pošiljku amfetamina i ecstasyja, jer je kupio polovno, već prepravljeno vozilo / Presuda će biti objavljena u utorak</p>
<p>ZLATAR, 10. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak u Županijskom sudu počelo je suđenje Stjepanu Gajskom (40) iz Vrbnog, općina Bednja, inače privatnom autoprijevozniku zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, a za što je zapriječena kazna do 12 godina zatvora.</p>
<p> Stjepan Gajski je 14. prosinca zatečen na graničnom prijelazu Macelj sa svojim specijalnim vozilom za prijevoz osobnih automobila, na kojem je prevozio dva rabljena osobna automobila. Pri detaljnijoj pretrazi u podvozu kamiona pronađen je metalni bunker u kojem se nalazilo 13 paketa amfetamina, ukupne težine 9.272,5 grama i 20.595 tableta ecstasyja. Prvi znak da se radi o švercu dao je policijski pas Rex, koji je reagirao pri pregledu vozila koje je Gajski prevozio, no iako je u njima nanjušio tragove droge, pošiljka se nalazila u skrivenom bunkeru na njegovu kamionu.</p>
<p> U posebno izrađenom bunkeru pronađeno je 20.597 tableta ecstasyja i 9.272 grama amfetamina. Optuženi Stjepan Gajski izjavio je da se ne osjeća krivim, iako ne poriče da je u njegovom kamionu pronađena droga. No on za nju nije znao, kao ni za posebni bunker, jer kupio je </p>
<p>rabljeno vozilo na kojem su drugi prije njega napravili preinake. Osim toga on nad kamionom nije imao nikakva nadzora budući da je vozilo ostavljao na parkiralištima u Belgiji i Njemačkoj u vremenu kad je prevozio dva rabljena osobna automobila. Sudska vještakinja </p>
<p>toksikologije mr. Branka Mijatović rekla je kako se doista radi o amfetaminima koje treba doraditi kako bi bili spremni za prodaju, a vrijednost nađenih amfetamina na crnom tržištu je oko 927.250 kuna, dok je vrijednost tableta ecstazya oko milijun kuna, ako se uzme da je cijena tablete oko 50 kuna. Prema riječima predsjednika vijeća, suca Tomislava Ivande, koji je čitao dostavljena mišljenja i nalaze vještačenja, na 13 paketa u kojima se droga nalazila, nisu pronađeni otisci prstiju optuženog Stjepana Gajskog, a nisu nađeni ni tragovi DNK koji bi ukazivali da je bio u kontaktu sa drogom. Sud je ujedno odbacio zahtjev branitelja optuženog, odvjetnika Dragutina Gajskog, da se saslušaju prijašnji vlasnici vozila, te osoba koja je izvela preinake na vozilu, kako bi se utvrdilo tko je i zašto izradio posebni metalni bunker na podvozju. Presuda će biti objavljena u utorak.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>6 mjeseci zatvora za dilanje ecstasyja</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Zbog prodaje 40 tableta ecstasyja i 32 grama marihune na tehno partyju Igor Budija osuđen je u ponedjeljak na Županijskom sudu u Zagrebu na kaznu zatvora od 6 mjeseci. Drugookrivljeni Siniša Kuhar osuđen je na uvjetnu kaznu od mjesec dana zatvora s rokom kušnje od godinu dana.</p>
<p>Po navodima optužnice Budija je 24. studenoga 2001. godine zatečen kako drogu dila na partyiju u X. paviljonu Zagrebačkog Velesajma. Policija ga je zatekla u trenutku dok je Kuhar od njega uzimao jednu i pol tabletu ecstasyja, pa su obojica uhićeni.</p>
<p>Sud nije prihvatio stav Budijinog branitelja Veljka Miljevića koji je u završnom govoru rekao kako je riječ o neznatnoj količini droge.</p>
<p> »S tih 40 tableta ecstasyja mogli ste omogućiti uživanje droge barem desetorici posjetitelja techno partyja, što nije zanemarivo«, rekao je Budiji sudac Ivan Turudić pri izricanju presude. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>»Ne gubite živce i ne spuštajte cijene«</p>
<p>Hotelijeri javno predviđaju brzi oporavak poslovanja nakon završetka rata u Iraku, a privatno kažu da je situacija krajnje ozbiljna te da agresivna borba za tržište rapidno snižava cijene / Naš konkurent Grčka za sljedeću godinu najavljuje ulaganje 47,5 milijardi eura u turističku i inu infrastrukturu </p>
<p>BERLIN, 10. ožujka</p>
<p> - U TUI-ju stanje letargije koje je zahvatilo turističku industriju nazivaju kolektivnim pesimizmom, dok, s druge strane, Hans Lerch, predsjednik Kuoni grupe, poručuje: Ne gubite živce i ne spuštajte cijene. Sada moramo biti čvrsti i zajednički rješavati probleme. </p>
<p>Glavna novost ITB-a, berlinske turističke burze, jest da zapravo nema velikih novosti. Kriza koja je drmala turistički svijet 2002. nastavlja se i ove godine. Spomenuti Lerch se tješi pa kaže da se glavni turistički posao ionako odrađuje u drugoj polovici godine. Prvu su polovicu već svi otpisali. Iz TUI-ja poručuju da se ovo depresivno vrijeme ipak može iskoristiti za poboljšanje proizvoda i profesionalizma. U Aziji su, također očajni. »Strah nas je da će ova godina biti još jadnija od grozne prošle«, navode azijski turistički stručnjaci.</p>
<p>Najveći azijski prošlogodišnji gubitnik je Malezija koja je samo iz Europe izgubila 22 posto gostiju u odnosu na godinu ranije. Apsolutni pobjednik je Vijetnam s gotovo 40 posto više turista. U strahovitom naletu je Kina, prošle godine je, primjerice, Berlin posjetilo 20.000 Kineza, a Nijemci su se prvi među zemljama Europske unije potrudili dovesti kineske goste. Lufthansa najavljuje udvostručenje broja letova prema Kini. </p>
<p>Rovovska politička bitka oko stajališta prema ratu u Iraku u turističkom smislu sve više stoji i Njemačku i SAD. Broj Amerikanaca u Njemačkoj i obratna opada iz dana u dan. </p>
<p>S druge strane, naš receptivni konkurent Grčka najavljuje da će u poboljšanje svoje turističke i ine infrastrukture sljedeće godine uložiti strahovitih 47,5 milijardi eura. Pod pokrićem Olimpijskih igara preuređuju i hotele i marine i sve ono što ima veze s turizmom. </p>
<p>Turci su u većem grču jer su svjesni da će im rat u Iraku donijeti velike gubitke. Prošle godine Tursku je posjetilo 3,5 milijuna Nijemaca, a nas, za usporedbu, milijun i pol. Turska sezona ovisit će, naravno, o razvoju iračke krize. </p>
<p>Kada govore javno, hotelijeri predviđaju brzi oporavak poslovanja nakon brzog završetka rata u Iraku. Privatno će reći da je situacija krajnje ozbiljna, a agresivna borba za tržište rapidno snižava cijene. Noćenje u nekom od vrhunskih berlinskih hotela sada nerijetko stoji i manje od 200 eura, što je još donedavno bilo nezamislivo. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Koncesionari kablovske televizije računaju na HT</p>
<p>Bitka za podzemnu infrastrukturu / Kablovska televizija omogućava niz dodatnih usluga - od širokopojasnog interneta do online trgovine / Do kraja godine DCM očekuje 50.000 korisnika, a iznad tog broja pretplatnici mogu očekivati i satelitski program na hrvatskom jeziku</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Koncesionari kablovske televizije u Hrvatskoj spremni su poboljšati odnose s Hrvatskim telekomom (HT) kako se ubuduće ne bi događalo da zbog postavljanja kablova više puta prekopavamo istu prometnicu, kaže direktor marketinga nacionalnog koncesionara za kablovsku televiziju Digital City Medije (DCM) Damir Hajduk. </p>
<p>Dodao je da kablovski operateri računaju na korištenje HT-ove infrastrukture, iako zasad nemaju nikakvog odgovora iz HT-a. Primjerice, u Bugarskoj 400 kablovskih operatera koristi podzemnu infrastrukturu nacionalnog telekomunikacijskog operatera. </p>
<p>Prema Hajdukovim riječima, DCM je u Splitu zakupio od grada podzemne cijevi za polaganje mreže kablovske televiziji ispod zemlje, a isto bi htio učiniti i na području drugih gradova. No, za to je potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno dopuštenje HT-a tamo gdje je on vlasnik infrastrukture.</p>
<p>Naime, sukladno zakonskoj regulativi iz 1997. godine, koncesionari kablovske televizije obavezni su u roku od pet godina, dakle do kraja ove godine, kablovsku mrežu između zgrada staviti ispod zemlje.</p>
<p>Internetske usluge nisu zakonski regulirane</p>
<p>Prva domaća kablovska televizija pojavila se još prije 15 godina. No, zbog slabog plaćanja, a mogli su je gledati svi u zgradi koja je imala satelitsku antenu, kablovska televizija na domaćem tržištu nikad nije saživjela. Osim toga, vremenske neprilike su znatno utjecale na kvalitetu slike. Primjerice, ako je vrijeme toplije onda je signal za primanje satelitskih programa slabiji i obrnuto. S razvojem tehnologije kablovska televizija omogućava niz dodatnih usluga - od širokopojasnog interneta, čiji je usluga osjetno jeftinija od postojećih na domaćem tržištu, do online trgovine. </p>
<p>Hajduk kaže kako zakonodavac nije vodio računa o tome da netko drugi, osim HT-a, na domaćem tržištu ima fiksnu telefonsku mrežu. Drugim riječima, ulaženje na polje pružanja intrnetskih usluga nije zakonski pokriveno. »No, kad investirate u glavnu stanicu za kablovsku televiziju 250.000 dolara, onda nije svejedno da li njome pokrivate jednu stambenu četvrt ili državu«, kaže on.</p>
<p>U DCM-u predviđaju da će od 270.000 njihovih kablovskih pretplatnika do 2007. godine 15 posto biti korisnici interneta preko televizije. Za primanje SMS poruka i e-maila na televizoru korisnik mora imati instaliran poseban digitalni set (STB), koji se već sad može nabaviti po prihvatljivoj cijeni od 70 dolara. Radi se o naprednoj tehnologiji koja omogućava uslugu videa na zahtjev, uklanjanje reklama iz filmova i dr. </p>
<p>Soros fond uložit će u Hrvatskoj 50 milijuna dolara</p>
<p>DCM je nastao u lipnju 2001. godine, kad je investicijski fond SEAF Croatia kupio udio u vlasništvu tvrtke Elektromodul KATV s ciljem izgradnje nacionalne mreže kablovske televizije koja bi bila povezana interaktivnom mrežom optičkih kablova. Naime, starom mrežom kablovske televizije bili su pokriveni manji stambeni kvartovi u većim gradovima, a njihovi korisnici mogli su pratiti uglavnom televizijske programe njemačkog govornog područja. </p>
<p> Soros Investment Fund (SIF) nedavno je dokapitalizacijom pet milijuna dolara preuzeo većinski udjel od 59 posto u tvrtki DCM. SIF u svojoj prvoj komercijalnoj investiciji u Hrvatskoj namjerava uložiti 50 milijuna dolara od ukupno 200 milijuna dolara temeljnog kapitala Sorosovog fonda sa sjedištem u Sofiji.</p>
<p>Hajduk napominje da Sorosov fond namjerava i dalje pružati podršku DCM-ovim projektima usmjerenim na zadržavanje vodećeg mjesta na tržištu kablovske televizije te na preuzimanje značajne uloge u cijelom domaćem telekomunikacijskom sektoru.</p>
<p>Međutim, pokazalo se da korisnici fiksne telefonije u Austriji i Mađarskoj nisu previše zainteresirani za drugu fiksnu mrežu. No, DCM je spreman ponuditi besplatni fiksni telefonski priključak, uz uzimanje kablovskog priključka za 20 do 64 kune, ovisno o broju programa.</p>
<p> DCM drži 30 posto domaćeg tržišta kablovske televizije, odnosno ima više od 30.000 pretplatnika. Do kraja godine namjerava povećati bazu korisnika na 50.000. S povećanjem broja pretplatnika na više od 50.000 mogu se očekivati i satelitski programi na hrvatskom jeziku. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Investicije hrvatskih poduzetnika 22,4 milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka </p>
<p> - Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci prošle godine u dugotrajnu imovinu uložili 22,4 milijarde kuna, što u odnosu na isto razdoblje 2001. godine predstavlja porast od 26,5 posto, podaci su Financijske agencije (FINA).</p>
<p> No, u FINA-i napominju kako je dinamika ulaganja u dugotrajnu imovinu iznimno nestabilna, pa su tako ulaganja na kraju 2001. bila na razini onih iz prethodne godine, da bi u prvoj polovici prošle godine ostvarile međugodišnji rast od 20,6 posto.</p>
<p> Osim nestalnih kretanja, podaci o ulaganjima hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 2002. godine govore i o polarizaciji prema brojnim kriterijima, poput po vlasništvu i veličini ili po nositeljima ulaganja.</p>
<p> Ipak, najizrazitija je polarizacija, ističu u FINA-i, ona po sjedištu investitora, budući su u prvih devet mjeseci investitori s područja Grada Zagreba uložili 12,7 milijardi kuna ili 57 posto svih ulaganja u Hrvatskoj.</p>
<p> Među poduzetnicima iz ostalih županija, koji u dugotrajnu imovinu očito ulažu znatno manje od zagrebačkih, ipak se izdvajaju oni iz Istarske (sa 6,2 posto ukupnih ulaganja), Splitsko-dalmatinske (5,4 posto), Primorsko-goranske (5,3 posto) te Osječko baranjske županije (5,1 posto).</p>
<p> Promatrano prema kriteriju vlasništva, najveći se dio ulaganja, 54,3 posto ili 12,12 milijardi kuna, odnosno na privatni sektor. Prema veličini, pak, u ulaganjima prednjače veliki poduzetnici (njih 565) sa 57 posto ili 12,75 milijardi kuna uloženih sredstava.</p>
<p> Za razliku od prijašnjih godina, pokazuju podaci FINA-e, razdoblje od siječnja do rujna 2002. godine specifično je po značajnom ulaganju u građevine. U građevine je u tom razdoblju investirano 43,3 posto ukupno uloženih sredstava u dugotrajnu imovinu, što u FINA-i pojašnjavaju intenzivnom izgradnjom hrvatskih prometnica.</p>
<p> Investicije su nejednako raspoređene i po kriteriju nosioca. Tako čak 58,3 posto ukupnog broja poduzetnika obuhvaćenih ovim istraživanjem u dugotrajnu imovinu u promatranom razdoblju nije uložilo ništa, dok je prvih 30 pojedinačnih investitora uložilo 42,8 posto ukupnih sredstava.</p>
<p> Razlike se nastavljaju i kada se promatraju oni koji su uložili najviše - 'najjači' je investitor, naime, uložio više od 2 milijarde kuna, drugi više od jedne milijarde kuna, idućih sedam između 300 i 620 milijuna kuna, a još 13 velikih investitora između 110 i 295 milijuna kuna.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kavezni uzgoj ribe nije ekološka bomba? </p>
<p>Iako je prema izvješću Ministarstva zaštite okoliša kavezni uzgoj ribe, ponajprije tune, svrstan u prvi red zagađivača okoliša, sudionici seminara o ribarstvu tvrde da su to bezočne laži </p>
<p>ZADAR, 10. ožujka</p>
<p> - Potrošnja ribe u svim zemljama Europske unije povećana je od 1999. godine te nakon pojave kravljeg ludila, a i s intenziviranom promidžbom o zdravoj hrani u koju spada riba. Današnji potrošači žele znati povijest proizvoda, tj. gdje je riba ulovljena, je li zamrznuta... Naglasci su to koji su se mogli čuti na seminaru o ribarstvu održanom prošloga tjedna u Zadru, a koji su organizirali veleposlanstvo Nizozemske u suradnji Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Nizozemsko veleposlanstvo ovim seminarom nastavlja suradnju s Hrvatskom na projektima ribarstva, a povod mu je bilo pokretanje dva projekta koje je sufinancirala nizozemska vlada u zadarskim tvrtkama Cenmaru i Marituni. Donacijom nizozemske vlade od 500.000 eura u dva Cenmarova pogona u Ninu i na Ugljanu rekonstruirano je mrijestilište za ribu te osigurano podizanje pogona za prihvat mlađi. U Marituni su, također s donacijom od oko 500.000 eura, nabavili tunele za individualno duboko zamrzavanje ribe, čime je poboljšana kvaliteti i proširen asortiman te je tvrtka započela isporuke smrznute srdele na hrvatsko, nizozemsko i njemačko tržište. </p>
<p>Stručnjaci Cenmara i Maritune te njihovi partneri iz nizozemskih tvrtki Hesy i Marecon iznijeli su iskustva u uzgoju ribe. Potražnja za ribom uzgojenom u Jadranu premašila je kapacitete postojećih uzgajališta, koji godišnje ukupno uzgoje 2500 tona ribe, dok druge turističke zemlje, poput Grčke ili Španjolske, proizvedu i do deset puta više od nas. Tome pridonosi i u javnosti stvorena atmosfera suprotstavljenosti marikulture, turizma i ekologije, istaknuto je na seminaru. </p>
<p>Na dan kad je počeo seminar objavljeno je izvješće Ministarstva zaštite okoliša u kojemu je kavezni uzgoj ribe, ponajprije tune, svrstan u prvi red zagađivača okoliša i označen kao štetan i opasan po zdravlje ljudi. Sudionik seminara Ivan Katavić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i ravnatelj Uprave ribarstva, tom je prigodom rekao: »Ne postoji ni jedan dokaz ili činjenica o trajnijim negativnim posljedicama uzgoja tuna na okoliš i takve tvrdnje ni s čim nisu potvrđene ni obrazložene. Naprotiv, sve znanstvene analize provedene u nas i drugdje to pobijaju. Primjerice, u Grčkoj i Turskoj, koje proizvode daleko više od nas, istraživanja nisu potvrdila da tunogojilišta zagađuju okoliš. Vlada ima strategiju razvitka marikulture po kojoj bi se sa sadašnjih 2500 tona uzgojene ribe uzgoj povećao na 10.000 tona, za što postoje svi uvjeti. Moje ministarstvo kao i ministarstva turizma, pomorstva, prometa i veza i zaštite okoliša provode projekt ukupnog upravljanja obalnom ekonomijom na održivom korištenju naših resursa. Cilj je omogućiti iskorištavanja golemih neiskorištenih resursa za razvitak marikulture.« </p>
<p>Želimir Filić, direktor Marimirne i predsjednik Grupacije akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, zapitao je vrijedi li uopće hrvatska strategija razvitka ove djelatnosti kad uz svakodnevne povike i medijske kampanje čak i Ministarstvo zaštite okoliša proglašava uzgoj ribe štetnim. Podsjetio je da je Hrvatska prva krenula s kaveznim uzgojem ribe u Mediteranu i ostala na 2500 tona. Grčka danas proizvodi 100.000 tona, a i ostale zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske proizvode daleko više od nas. </p>
<p>Katavić smatra da je stigmatiziranje marikulture u nas proces koji predugo traje, a da država prihvaća onoliki razvitak marikulture koliko je to ekološki prihvatljivo. Svjestan je incidentnih situacija koje stvaraju negativnu percepciju, ali dobrim izborom lokacija i monitoringom takve se situacije mogu spriječiti. »U ovoj djelatnosti ostvarujemo 160 milijuna eura izvoza, što višestruko nadmašuje ostvarenja sa pšenicom«, kaže Filić. </p>
<p>Gotovo svi uzgajivači ribe bili su na zadarskome seminaru i složili su se da će pripremiti temeljitu reakciju na izvješće Ministarstva zaštite okoliša, a Denis Pece, zamjenik Želimira Filića, najavio je i traženje odgovornosti osoba koje su u javnost izišle s takvim podacima.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Osiguravatelji snizili vrijednosti burzovnih indeksa </p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 10. ožujka </p>
<p> - Klizanjem cijena dionica pogođeni osiguravatelji spustili su u ponedjeljak na europskim burzama indekse na nove najniže razine u šest godina.</p>
<p>Tako je do podneva londonski Ftse indeks oslabio 0,05 posto, na 3.490 bodova. Frankfurtski DAX potonuo je 1,2 posto, na 2.402 boda.</p>
<p> U prosjeku su cijene dionica europskih osiguravateljskih kuća potonule jedan posto, na najnižu razinu u zadnjih 10-tak godina, budući kontinuirani gubitak na cijenama dionica značajno smanjuje vrijednosti njihovog ulagačkog portfelja. Većina tvrtki ionako je već izvijestila da zbog toga snižava ili uopće ne isplaćuje dividende.</p>
<p> »Institucije poput osiguravatelja moraju prodavati dionice ako cijene nastave tonuti, no kupci ne moraju kupovati«, objasnio je situaciju na tržištu Lex Werkheim, trgovac pri Eureffect fondu u Amsterdamu. Među najvećim gubitnicima bila je dionica Swiss Rea, potonuvši za 3,5 posto, te talijanskog Generalija, 0,9 posto.</p>
<p> »Sve je u okruženju negativno - usporen gospodarski rast, geopolitička situacija, računovodstvene nepravilnosti - i to znači da nitko ne može procijeniti kad će se pad cijena dionica zaustaviti«, kazao je Werkheim.</p>
<p> Dionica Deutsche Telekoma oslabila je 1,8 posto nakon što je izvijestio o golemom gubitku u prošloj godini, u visini 24,6 milijardi eura, dok je njegova tvrtka za mobilno poslovanje T- Online zabilježila rast cijena dionica za 2,2 posto.</p>
<p> Na Madridskoj burzi suspendirana je trgovina dionicama dviju energetskih tvrtki, Iberdrole i Gas Naturala, jer se očekuje da će Gas najaviti ponudu za preuzimanjem Iberdrole.</p>
<p> Na Tokijskoj burzi je Nikkei indeks oslabio 1,25 posto, na najnižu razinu od 10. ožujka 1983. - 8.042 boda. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada odobrila prodaju Željezare Mečelju, sada Rusi traže jamstvo </p>
<p>Ministar gospodarstva Jurčić smatra da kupoprodajni ugovor može stupiti na snagu već u utorak pa je isplatom minimalnih plaća za siječanj i veljaču prestala i obveza države da brine za radničke plaće / Jurčić se ispričao ruskim kupcima ako su se uvrijedili zbog njegove opaske da su do Željezare htjeli doći »Blitzkriegom«. Rekao je i da se nije razgovaralo o Vladinom jamstvu ruskoj strani / Trigubko potvrdio da neće pokrenuti proizvodnju u Željezari dok ne dobiju to jamstvo </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Vlada je u ponedjeljak dala suglasnost Hrvatskom fondu za privatizaciju da skine hipoteku s objekata Željezare Sisak i odlučila da će se svi porezi vezani uz kupoprodaju Željezare obračunati na temelju jedne kune, za koliko je Željezara prodana Conares Balkanu, sada Mečelj Željezari Sisak, i Conares Tradingu po ugovoru sklopljenom 6. veljače. To je novinarima nakon sjednice užeg kabineta Vlade priopćio ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. </p>
<p> Ministar smatra da kupoprodajni ugovor može stupiti na snagu već sutra pa je, isplatom minimalnih plaća za siječanj i veljaču, prestala i obveza države da brine za radničke plaće.</p>
<p>Jurčić se ispričao ruskim partnerima ako su se osjetili uvrijeđenim zbog njegove opaske da su do Željezare željeli doći »Blitzkriegom«. Jurčić tvrdi da je on taj termin upotrijebio opisujući metode pregovaranja koje kao i u ratu, mogu biti usmjerene na dugi ili na kratki rok za postizanje cilja. Uostalom, dodao je, u Hrvatskoj riječ »Blitz«, dakle bljesak ima pozitivne konotacije.</p>
<p>Na pitanje o traženju ruske strane za jamstva Vlade radi naknade u slučaju eventualnih šteta koje bi našli u Željezari, Jurčić je odgovorio kako nema nikakvih takvih jamstava, da se o tome nije razgovaralo, te ponovio da se prodaje imovina sisačke Željezare u stečaju.</p>
<p>Međutim, kako Vjesnik doznaje u ponedjeljak od Viktora Trigubka, Mečeljeva predstavnika za jugoistočnu Europu, i Edina Todorovca, posrednika u prodaji Željezare Mečelju, Rusi neće pokrenuti proizvodnju dok ne dobiju Vladino jamstvo za naknadu eventualne štete. Trigubko i Todorovac kažu da su se konzultirati sa svojim odvjetnicima u Zagrebu, koji su im rekli da Vlada mora izdati to jamstvo. </p>
<p>Inače, za kupnju Željezare Sisak u stečaju od listopada prošle godine bila su zainteresirana četiri strateška partnera - slovačka Podbrezova, talijanska Zinchitalia, švicarski Duferco i austrijski Olmax. Do 15. siječnja 2003. stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić pregovarao je s poslovnim partnerima o uvjetima kupnje, a neki od njih radili su u Željezari i due dilligence. </p>
<p>Istodobno, dok se pregovaralo o prodaji Željezare, u Vladinom uredu za socijalno partnerstvo predstavnici Vlade i sindikata razgovarali su o isplati zaostalih plaća i očuvanju socijalnog mira. </p>
<p>Iako je neslužbeni rok za predaju pisama namjere o kupnji Željezare bio 15. siječnja, »odjednom« se pojavio novi partner - ruski Mečelj. No, predstavnici ruskog kupca tvrde da su bili u Željezari još od studenog prošle godine. </p>
<p> Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je 21. siječnja predstavnike Mečelja. Ubrzo nakon toga sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac najavljuje potpisivanje kupoprodajnog ugovora, no pregovori s ostalim partnerima u Ministarstvu gospodarstva nisu prestali.</p>
<p> Kupoprodajni ugovor potpisan je 6. veljače, no tjedan kasnije Vlada je na sjednici odbila dati pozitivno mišljenje o prodaji sisačkog poduzeća Mečelju. Za to su bila dva razloga - Vlada je tražila izdavanje bankovnog jamstva od 3,6 milijuna eura za isplatu šest minimalnih radničkih plaća, te promjenu kupoprodajnog ugovora. </p>
<p>Nakon odluke Vlade predstavnici Mečelja zahtijevaju da ih primi premijer Ivica Račan koji im tijekom susreta obećaje pomoć. Gotovo mjesec dana trajalo je natezanje Ministarstva gospodarstva i Mečelja u vezi s izmjenama kupoprodajnog ugovora i izdavanjem bankovnog jamstva. </p>
<p>U četvrtak, 6. ožujka, predstavnici Mečelja dostavili su valjano bankovno jamstvo pa je potpisan aneks ugovora o izmjenama, a premijer Račan u subotu je najavio da će Vlada prihvatiti kupoprodajni ugovor.</p>
<p>Račan: Vlada je učinila sve potrebno </p>
<p> »Vlada je u slučaju Željezare Sisak učinila ono što je trebala. Promptno smo potvrdili ugovor o prodaji, jer su ispunjena oba uvjeta koja smo tražili«, rekao je premijer Ivica Račan gostujući u ponedjeljak u emisiji Hrvatskoga radija »Kako Vlada vlada«. Objasnio je kako se kupac obvezao da ugovor bude načinjen u skladu s hrvatskim zakonima. »Bude li ugovor otkazan pet godina prije, radnici će dobiti odštetu u iznosu šestomjesečne plaće«, potvrdio je premijer. </p>
<p>Sanja Kapetanić i Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lindh: Švedska pozdravlja hrvatsku kandidaturu za EU</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Švedska će nastaviti pružati punu potporu Hrvatskoj na putu u Europsku uniju, te pozdravlja njezinu kandidaturu za članstvo«, izjavila je švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh u ponedjeljak nakon razgovora s hrvatskim kolegom Toninom Piculom. </p>
<p>Budući da je i Švedska relativno kasno, 1995., postala članicom EU-a, poznato joj je koliko posla čeka Hrvatsku na europskom putu. Istodobno, Lindh zna kako postoji velika spremnost hrvatske vlade za suočavanje sa svim problemima, u čemu joj Kraljevina Švedska želi pružiti pomoć. Anna Lindh je najvažnijim hrvatskim političkim problemima definirala sređivanje stanja u pravosuđu, suradnju s Haaškim sudom te povratak izbjeglica. Švedska je ministrica također napomenula da je zamjetan boljitak koji je u Hrvatskoj ostvaren u odnosu na 2000. godinu, kad je prošli put bila ovdje. </p>
<p>Hrvatski šef diplomacije zahvalio je Švedskoj na potpori, napomenuvši da je upravo za vrijeme švedskog predsjedanja EU-om 2001. Hrvatska parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji će tamošnji parlament ovih dana i ratificirati. </p>
<p>»Hrvatska traži partnerstvo u svojem iskoraku u EU i prihvatit će svaki korisni savjet u ubrzavanju procesa«, rekao je Picula i dodao da je švedsku ministricu izvijestio o hrvatskim vanjskopolitičkim aktivnostima.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U vukovarskoj bolnici 98 zaposlenih dobilo otkaz</p>
<p>Za otpremnine osigurano 3,5 milijuna kuna / Predsjednik ZVO-a Ajduković već uputio prigovor smatrajući da se sudbine kroje »po nacionalnom ključu« / Ravnateljica dr. Vesna Bosanac ističe da ni u ratu nije razdvajala ljude po nacionalnosti </p>
<p>VUKOVAR, 10. ožujka</p>
<p> - Od ponedjeljka počeo je teći otkazni rok za 98 zaposlenika Opće bolnice u Vukovaru, koji su potkraj prošle godine proglašeni viškom. Naime, odlukom Upravnog vijeća bolnice u ponedjeljak je počela provedba programa zbrinjavanja viška radnika. </p>
<p>Viškom je prvo bilo proglašeno 111 zaposlenika, no taj je broj smanjen na 98 jer su u međuvremenu neki s popisa umirovljeni ili su napustili bolnicu nakon sporazumnog raskida radnog odnosa.</p>
<p>tarstva zdravstva i Vlade. </p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurao je za otpremnine i isplatu plaća viška djelatnika 3,5 milijuna kuna, što je znatno manje od 7,8 milijuna koliko se spominjalo u prvoj fazi izrade programa zbrinjavanja. . Naime, prema uputama HZZO-a, za određeni broj djelatnika koje je bolnica preuzela tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja izračuni će se raditi prema drugim kriterijima, jer ti djelatnici nisu imali kontinuitet radnoga staža. </p>
<p>Ravnateljica vukovarske bolnice dr. Vesna Bosanac još je jednom odbacila optužbe za neracionalno i nesavjesno poslovanje koje je protiv nje prošli tjedan iznio HZZO, pozvavši tu ustanovu da se aktivnije uključi u rješavanje problema u bolnici.</p>
<p> Ukupni dug bolnice prema dobavljačima iznosi 7,4 milijuna kuna, a kad se riješi pitanje viška djelatnika, u bolničkom proračunu ostat će mjesečno više oko 600.000 kuna. </p>
<p>Primjedbu na program zbrinjavanja već je u ponedjeljak uputio predsjednik Zajedničkog vijeća općina Jovan Ajduković, naglasivši kako »ne želi prihvatiti samovolju pojedinaca koji bez utvrđenih kriterija samovoljno kreiraju sudbinu ljudi i to po nacionalnom ključu«. U bolnici će ostati raditi 368 ljudi, od toga, prema Erdutskom sporazumu, trećina Srba. »Iako bi prema tome u bolnici trebalo ostati 122 zaposlenika srpske nacionalnosti, bit će ih tek 113«, tvrdi Ajduković. Na te optužbe odgovorila je dr. Bosanac: »Čak ni kao ratna ravnateljica bolnice nisam razdvajala osoblje prema nacionalnosti pa to ne radim ni sada tako da ne znam koliko je doista Srba među njima, a koliko drugih pripadnika manjina«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Na izbore po starom zakonu</p>
<p>Rasprava o prijedlozima izbornih zakona - DC-a, HSS-a i SDP-a, te Damira Kajina i Zlatka Kramarića - trebala bi uroditi zajedničkim zakonskim prijedlogom do 2. travnja, ustavnog roka za donošenje novog izbornog zakona/ Ako to ne uspije, na izbore će se ići po minimalno izmijenjenom izbornom zakonu/ Šeks: HDZ će odbiti sva četiri zakona/ Tomac: Javnost traži utjecaj na izbor svakog pojedinog zastupnika </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Pritisak rokova Ustavnog zakona o provođenju Ustava tjera Hrvatski sabor na prihvaćanje izmjena i dopuna postojećeg izbornog zakona. Izmjene bi se obavile radi usklađivanja izbornog zakonodavstva s promjenama Ustava (ukidanje Županijskog doma) i usklađivanja s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.</p>
<p> Prijedlozi izbornih zakona - DC-a, HSS-a i SDP-a, te zastupnika Damira Kajina i Zlatka Kramarića - upućuju se na prvo čitanje, ali rasprava o njima trebala bi uroditi zajedničkim zakonskim prijedlogom do 2. travnja. Ako se taj rok ne ispoštuje, na izbore će se, dakle, ići po starom a minimalno izmijenjenom izbornom zakonu. </p>
<p>To su većinom glasova u ponedjeljak, nakon trosatne zajedničke rasprave odlučili odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav te zakonodavstvo. Raspravi zakazanoj za srijedu o prijedlozima novih izbornih zakona suprotstavili su se u oba odbora članovi HDZ-a. U ime DC-a sumnju u smisao rasprave o novim zakonima izrazila je Vesna Škare-Ožbolt. Ocjenjujući da se o njima, zbog kratkih ustavnih rokova i ranije uzalud potrošenog vremena, ne može provesti kvalitetna rasprava i usuglašavanje, ona je kasnije ipak stala na stranu većine i glasovala za rješenje po kojem bi se učinak te rasprave smatrao prvim čitanjem četiriju zakonskih prijedloga. </p>
<p>DC predlaže razmjerni izborni sustav, Sabor sa 120 zastupnika, u manjinskoj kvoti osigurana tri mandata za predstavnike Srba, te mandate za dijasporu. Smisao prijedloga bio bi, po mišljenju Vesne Škare-Ožbolt, sprječavanje stranačke polarizacije. </p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) objasnila je da prijedlog njezine stranke predviđa Sabor sa 130 zastupnika. Pola bi ih se biralo po razmjernom sustavu u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici, a pola u isto toliko izbornih jedinica većinskim, dvokružnim izbornim sustavom. Kandidat bi morao dobiti 50 posto plus jedan glas izašlih birača da bi bio izabran. Prijedlog HSS-a obuhvaća i osam mandata za nacionalne manjine i tri mandata za dijasporu. Taj broj za dijasporu mogao bi biti i veći, ovisno o broju izašlih na birališta. </p>
<p>Josip Leko (SDP) predstavio je prijedlog svoje stranke koja se zalaže za 120 zastupnika u Saboru koje mogu birati osobe čije je prebivalište u Hrvatskoj - minimalno posljednja tri mjeseca bez prekida, do dana održavanja izbora. Izborni sustav bio bi razmjeran s poluotvorenim listama; manjine bi dobile osam, a dijaspora tri mandata. </p>
<p>Prijedlog Kajina (IDS) i Kramarića (LS) traži novelaciju postojećeg izbornog zakona. </p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) najviše je govorio o izbornom zakonu SDP-a, tvrdeći da je nedosljedan u odnosu na neke postojeće propise, a onda i unutar vlastitih odredbi. Najavio je da će HDZ glasovati protiv sva četiri predložena zakona. </p>
<p>Zdravko Tomac (SDP) pokušao je racionalizirati raspravu, ustvrdivši da postoji pritisak javnosti koja traži utjecaj na izbor svakog pojedinog zastupnika. Kako je naglasio, izborno zakonodavstvo trebalo bi donijeti konsenzusom. </p>
<p>Tome se kasnije usprotivila Dorica Nikolić (HSLS) Nenad Stazić (SDP) i Miroslav Rožić (HSP) zajedno s Mladenom Žuvelom, vanjskim članom Odbora za zakonodavstvo, upozorili su na niz tehničkih nedostataka postojećeg izbornog zakona. Ticalo se to posebno uloge Vrhovnog suda u kontroli izbora i izdavanju obveznih uputa koje se na terenu ionako tumači ovisno o pravnom znanju predsjednika izbornih komisija. </p>
<p>Luka Trconić (HSS) je podvukao da će odluka Sabora o izbornom zakonodavstvu itekako utjecati na moguću, i najavljenu, izbornu apstinenciju. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ženama zatvorena vrata za elitne specijalizacije </p>
<p>Zdravstvo je ipak isključivo ženska djelatnost, jer među zaposlenima sa srednjom i nižom stručnom spremom, među medicinskim sestrama i ovima po kuhinji ima 80 posto žena, ustvrdio je Andro Vlahušić, ministar zdravstva</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Odbor za ravnopravnost spolova prihvatio je u ponedjeljak Izvješće o reformi zdravstva u zadnje tri godine i prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti u prvom čitanju. </p>
<p>U raspravi se najviše govorilo o položaju žena u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti, pa je tako predsjednica Odbora Milanka Opačić (SDP) iznijela podatke da od ukupno 11.479 doktora medicine liječnica ima 57 posto, među pedijatrima žena je 74,9 posto, među kirurzima 4,3 posto, među ginekolozima 27,9 posto, a među internisticama 40,3 posto. </p>
<p>Ministar zdravstva Andro Vlahušić kazao je da je zdravstvo ipak »isključivo ženska djelatnost«, jer među zaposlenima sa srednjom i nižom stručnom spremom, »među medicinskim sestrama i ovima po kuhinji« ima 80 posto žena.</p>
<p>Članovi Odbora zamjerili su da su ženama zbog tradicionalnih podjela vrata zatvorena za elitne specijalizacije u kojima dominiraju muškarci, te da se u zdravstvenoj zaštiti nedovoljno polaže na zdravlje žena, dok Tibor Santo (LS) smatra da rasprava o zdravstvenoj zaštiti ne bi trebala biti spolno orijentirana jer »žene prema statističkim pokazateljima ionako duže žive od muškaraca«.</p>
<p>Govoreći o provedbi zdravstvene reforme od 2000. do 2003., Vlahušić je rekao da ona prvi put u središte stavlja pacijenta »što je kopernikanski obrat«. Iznio je podatke da je povećan životni vijek stanovništva, zabilježen pad perinatalne smrtnosti ispod osam posto, smanjen broj samoubojstava, povećan broj transplantacija organa te smanjen broj nezaposlenih liječnika sa stručnim ispitom, dok istodobno nedostaje 300 stomatologa. Osvrnuo se i na novi pravilnik o bolovanju koji je izazvao polemike među strukom i korisnicima, kazavši da on ne uskraćuje prava pacijentima već izjednačava prava. Spomenuo je da je stopa bolovanja u Hrvatskoj neujednačena pa tako u Zagrebu iznosi šest posto, a u Koprivnici samo 1,7 posto. </p>
<p>»Hrvatska ima više ginekologa nego skandinavske zemlje, no zdravstvena zaštita u tom sektoru nije zadovoljavajuća zbog sustava u kojem jedan liječnik prati trudnoću, a drugi porađa ženu«, kazao je Vlahušić, koji je dodao da se predviđa produženje radnog vremena bolnica do 19 sati, s obzirom da radno aktivne osobe ne mogu obaviti bolničke preglede za radnog vremena. </p>
<p>Milanka Opačić istaknula je važnost prevencije malignih bolesti kod žena i spomenula da se u zadnja dva mjeseca u novootvorenu Polikliniku za zlostavljanu djecu u Zagrebu na tretman primljeno 180 djece. </p>
<p>Zlatko Canjuga (HND) kazao je da zdravstvena reforma treba biti u službi čovjeka te da ne treba podilaziti ni jednoj struci, istaknuvši važnost političke volje da se stanje u zdravstvu promijeni. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Ima indicija da se u reformi MORH-a šikanira branitelje« </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Postoje indicije o tome da je u provedbi reforme Ministarstva obrane došlo do šikaniranja ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Trenutačno provjeravamo osnovanost tih sumnji, a ako se one pokažu točne, takvom ćemo se pristupu oštro suprotstaviti«, rekao je Radomir Delić, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, te najavio mogućnost prosvjeda i drugih oblika izražavanja sindikalnog nezadovoljstva provedbom reforme MORH-a. </p>
<p>Delić je kazao da su članovi tog sindikata uglavnom dragovoljci iz Domovinskog rata. »Temeljna zadaća je da štitimo njihova radna mjesta«, pojasnio je. »Ima slučajeva da su osobe zadovoljavale uvjete, a posao su zadržali neki iz nama ne tako bliske prošlosti«, ustvrdio je Delić. </p>
<p>»Kome se toliko žurilo da najvažnijem ministarstvu u državi smanji broj zaposlenih, u vrlo kratkom vremenu i na nakaradan i nesocijalan način«, zapitao je. Zatražio je da u upravnom dijelu MORH-a ubuduće bude što više civila, odnosno službenika i namještenika, a mnogo manje djelatnih vojnih osoba. Na pitanje je li točno da čak i neke tajnice u upravi MORH-a imaju status djelatnog vojnika, Delić je odgovorio: »Mislite, one koje dižu slušalicu? To bi trebalo pitati njih, no točno je da su skoro sve tajnice ujedno bile i djelatne vojne osobe. Sada se to mijenja i to višestruko u korist civila«, odgovorio je. </p>
<p>Predsjednik Sindikata potvrdio je da članak 105. Zakona o službi u oružanim snagama propisuje mogućnost da se djelatna vojna osoba postavi na službeničko radno mjesto, a članak 107. da službenik radi posao propisan za djelatnu vojnu osobu. Međutim, pravnici bi, veli Delić, vjerojatno imali ponešto za dodati na vojno-civilna zakonska rješenja. Pogotovo, tvrde u Sindikatu, kada se u ostalim ministarstvima primjenjuje samo Zakon o državnim službenicima i namještenicima. »Ne znam hoće li se u MORH-u uskoro uvesti red, no trebalo bi, jer se ovako u tome ministarstvu mogu pozivati malo na jedan, malo na drugi zakon«, upozorio je Delić. </p>
<p>On je potvrdio da ima službenika i namještenika koji rade u MORH-u, a ne žele se odreći paralelnog statusa djelatne vojne osobe. To je njihovo pravo, podsjeća Delić, dodajući kako im ono omogućuje da se, u tom slučaju, stave na raspolaganje Glavnom stožeru i tamo čekaju novi raspored unutar oružanih snaga.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Umro Žarko Dolinar</p>
<p>ZAGREB / BASEL, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon duge i teške bolesti, u nedjelju navečer u Baselu je u 83. godini preminuo Žarko Dolinar, jedan od najboljih hrvatskih i svjetskih stolnotenisača, ugledni znanstvenik i strastveni kolekcionar.</p>
<p> Rođen je 3. srpnja 1920. godine u Koprivnici. Diplomirao je 1949. godine, a doktorirao 1959. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1963. stalno živi i radi u Baselu u Švicarskoj. Do odlaska u mirovinu bio je, uz ostalo, i profesor anatomije na baselskom Medicinskom fakultetu, a predavao je i na veterinarskom i stomatološkom fakultetu.</p>
<p> Dolinar je bio višestruki stolnoteniski reprezentativac, koji je u razdoblju od 1936. do 1955. godine osvojio čak 25 međunarodnih naslova. Na svjetskim prvenstvima osvojio je osam odličja, a s Vilimom Harangozom na svjetskom prvenstvu 1954. u igri parova bio je prvak svijeta.</p>
<p> Kao strastveni kolekcionar vlasnik je više od 25 zbirki, od kojih je najveća ona sa 75.000 autograma poznatih svjetskih ličnosti.</p>
<p> Dobitnik je medalje »Henri Dunant« Švicarskog crvenog križa (1955.) te izraelskog Reda pravednika (1993.). </p>
<p> Datum pokopa istaknutog stolnotenisača, sportskog djelatnika, humanista i domoljuba biti će naknadno objavljen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Trigubko: Mesić odigrao odlučujuću ulogu podržavši Mečelj </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Viktor Trigubko, predstavnik Mečelja za jugoistočnu Europu, smatra da je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odigrao odlučujuću ulogu u kupnji Željezare Sisak podržavši Mečelj. Trigubko je to izjavio za Vjesnik u ponedjeljak, nakon odluke Vlade o priznavanju kupoprodajnog ugovora. </p>
<p>»Mesićeva potpora nam je važna i zato što se on sastao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, te zato što naš projekt ima šire značenje«, rekao je Trigubko naglasivši kako smatra da je predsjednik Mesić »mudro postupio«. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kirurg kaže da je ulazna rana graničnom policajcu na leđima </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Dr. Franjo Husinec, šef Odjela za digestivnu kirurgiju koprivničke Opće bolnice ustvrdio je u ponedjeljak, suprotno tvrdnji policije, da je ulazna rana na leđima a izlazna na trbuhu graničnog policajca Stjepana Majnovića, čiji je slučaj (samo)ranjavanja proteklih dana izazvao veliku pažnju u javnosti. Dr. Husinec, koji je ga je operirao, rekao je u ponedjeljak naveče u izjavi za HTV da je »manja rana sa stražnje strane, sa slabinske regije lijevo, a izlazna, veća rana je na prednjoj strani trbušne stijenke, isto na lijevoj strani«. </p>
<p>U izjavi za HTV glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić ponovila je kako je na »na temelju tragova tj. rasporeda barutnih čestica, gareži, ulja, i oštećenja odjeće vještačenjem nedvojbeno utvrđeno kako je metak ispaljen iz apsolutne blizine i to u predio trbuha, i iz službenog pištolja Stjepana Majnovića«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Račan: Nije isključeno da Vlada ponudi svoj, peti prijedlog izbornoga zakona</p>
<p>»Koalicijskog prijedloga izbornog zakona očito neće biti«, izjavio predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić nakon sastanka čelnika koalicije u ponedjeljak popodne u Banskim dvorima / »Hrvatska mora izbjeći rizik prečestog mijenjanja izbornog zakona, jer se stabilnost jedne zemlje ogleda i u tome«, rekao je Račan. No potvrdio je da će svaka stranka poslati u proceduru svoj prijedlog zakona </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Koalicijskog prijedloga izbornog zakona očito neće biti«, izjavio je predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić nakon sastanka čelnika vladajuće koalicije održanog u ponedjeljak popodne u Banskim dvorima. I predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, ali i premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan, koji je u ponedjeljak gostovao na Hrvatskom radiju, potvrdili su da su čelnici vladajuće koalicije tri sata razgovarali isključivo o izbornom zakonodavstvu.</p>
<p>»Najbolje bi bilo da se postojeći izborni zakon uskladi s Ustavom, te da riješimo pitanja nacionalnih manjina i dijaspore«, rekao je Račan u ponedjeljak nakon sastanka petorke, gostujući u emisiji Hrvatskoga radija »Kako Vlada vlada«. </p>
<p>Istaknuo je da zagovara redovne izbore u razdoblju od 2. veljače do 2. travnja 2004,. ustvrdivši: »Hrvatska mora izbjeći rizik prečestog mijenjanja izbornog zakona, jer se stabilnost jedne zemlje ogleda i u tome«. </p>
<p>No, kako je rekao, čini se da će svaka stranka u saborsku raspravu ići s vlastitim prijedlogom izbornog zakona. »Dakle, raspravljat će se od četiri ili pet prijedloga zakona«, smatra Račan. »Priča o izbornom zakonu zapravo je račun bez krčmara, jer se previše naglašava važnost tog zakona za definiranje volje građana«, zaključio je premijer.</p>
<p>»Hrvatska u ovom trenutku nema izborni zakon«, ustvrdio je Tomčić nakon sastanka petorke dodavši da se postojeći zakon ne može primijeniti. </p>
<p> »Bio to novi ili stari izborni model, to će biti novi izborni zakon po kojem će se provesti idući izbori«, naglasio je predsjednik Sabora. Prema njegovim riječima, prijedlog zakona koji je HSS prije tri mjeseca poslao u proceduru, u posljednjih 12 godina najbolje je pomirio interese stranaka, naroda i lokalne zajednice.</p>
<p>Tomčić ističe kako je prošlo vrijeme dogovorne demokracije kad su isključivo stranke odlučivale o sastavu Sabora. Predsjednik Sabora tvrdi kako ima tendencija da se izborni zakon kroji po vlastitim potrebama, ali to nije slučaj s HSS-ovim prijedlogom. Izjavio je i da HSS ne prihvaća SDP-ov prijedlog da cijela država bude jedna izborna jedinica. </p>
<p>A to što neki zagovaraju postojeći izborni zakon koji je u vrijeme donošenja pretrpio oštre kritike, ocjenjuje nekorektnim i dovodi u vezu s političkim interesima tih zagovornika. </p>
<p>I Tomčić i Račan su, kako se moglo čuti u ponedjeljak, suglasni da će konačnu riječ o novim izbornim pravilima ipak dati saborski zastupnici. Oni će u srijedu raspravljati o četiri prijedloga koja su u saborskoj proceduri - HSS-ovom, SDP-ovom, zajedničkom prijedlogu IDS-a i LS-a, te DC-ovom. </p>
<p>Račan je, govoreći na Hrvatskom radiju, također najavio kako nije isključena mogućnost da Vlada pred zastupnike izađe s petim prijedlogom izbornih pravila, koji bi bio isključivo tehničko usuglašavanje postojećeg izbornog zakona s Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima manjina. </p>
<p> I predsjednik SDP-a na Radiju i predsjednik HSS-a potvrdili su da petorka u ponedjeljak nije raspravljala o privremenom kadrovskom rješenju za raspušteni Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju.</p>
<p>Dada Zečić i Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Jurčić: Hrvatska bi struju iz Krškog mogla početi preuzimati za mjesec dana</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska bi struju iz nuklearne elektrane Krško mogla početi preuzimati već za mjesec dana, koliko je realno dovoljno da se, nakon razmjene nota o ratifikaciji sporazuma između Hrvatske i Slovenije, obavi uključivanje Hrvatske u vođenje nuklearke«, smatra ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.</p>
<p>Za to se mora, objasnio je Jurčić novinarima u ponedjeljak, sastati skupština nuklearke, imenovati Nadzorni odbor, u kojemu, prema sporazumu, predsjednika imenuje Hrvatska te potom Uprava, u kojoj predsjednika imenuje Slovenija. Ako se taj proces i otegne, Jurčić smatra da je Hrvatska zaštitila svoj interes u nuklearki pokrenuvši predarbitražni postupak.</p>
<p>Ministar gospodarstva nije želio komentirati žestoku saborsku raspravu o sporazumu. Naglasio je samo da je u njoj sudjelovao tako što je upozorio na elemente o kojima bi morala voditi računa svaka arbitraža. Prije svega, to su odredbe međunarodnih konvencija i ugovora koje su potpisale obje zemlje, točnije energetske povelje, konvencije o nuklearnom otpadu te ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radna knjižica ipak ostaje</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Umjesto Vladina prijedloga o jedinstvenoj socijalnoj iskaznici, radna knjižica ipak ostaje, neće se ukinuti, dogovorila je ponedjeljak radna skupina Vlade, poslodavaca i sindikata na nastavku pregovora o izmjenama Zakona o radu.</p>
<p>Zadržavanje radne knjižice tražili su sindikati, a takav je prijedlog stigao i iz Mirovinskog zavoda. Započeli su i pregovori o radu kod kuće, agencijama za privremeno zapošljavanje i najnižoj plaći, koji se nastavljaju četvrtak. </p>
<p>Sindikati zahtijevaju, ističe predsjednik NHS-a Krešimir Sever, da najniža bruto plaća ne bude niža od osnovice za obračun doprinosa. O tome se očekuje stav Ministarstva rada, a još treba raspraviti o Vladinu prijedlogu da ona utvrđuje iznos najniže plaće ako nije uređen kolektivnim ugovorom.</p>
<p>Rad kod kuće uglavnom je usuglašen, ali je preostalo pitanje razine prava radnika. Što se tiče agencija za privremeno zapošljavanje radnika, koje iznajmljuju radnike poslodavcu na određeno ili neodređeno vrijeme, sporno je pitanje naknade radnika dok ne radi. </p>
<p>Radnik, naime, sklapa ugovor o radu s agencijom, koja mu i isplaćuje plaću za obavljeni posao. No, ako je sklopio ugovor na godinu dana, a radio samo dva mjeseca, sindikati traže da mu se, kao u Sloveniji, za preostalih 10 mjeseci isplaćuje određeni iznos naknade.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Račan: Gotovina može pomoći i sebi i Hrvatskoj jedino tako da se brani u Haagu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska vlada surađuje s Haagom, i to bez fige u džepu«, naglasio je premijer Ivica Račan u ponedjeljak tijekom emisije Hrvatskog radija »Kako Vlada vlada«. </p>
<p>Premijer očekuje da će haaška tužiteljica Carla del Ponte prihvatiti poziv Vlade da uskoro opet dođe u Hrvatsku. </p>
<p>Govoreći o slučaju generala Ante Gotovine, Račan je rekao: »General Gotovina može pomoći sebi i Hrvatskoj tako što će se braniti tamo gdje jedino može - u Haagu«. Dodao je kako se nakon rješavanja »slučaja Bobetko« potencira problem s Gotovinom. »Hrvatska je spremna surađivati i s organima izvan zemlje da bi Gotovina bio uhićen«, istaknuo je Račan.</p>
<p>Na pitanje o Krškom Račan je odgovorio: »Ratificirali smo sporazum o NE Krško, a to očekujemo i od slovenske strane. Ako Slovenija to ne učini, radit će se o jednostranom odstupanju od ugovora«. Hrvatska će, istaknuo je, znati efikasno odgovoriti na to. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Elisabeth Rehn: U ratu se žensko tijelo koristi kao bojno polje</p>
<p>Silovanje u ratu iskorištava se kao oružje. U Ruandi je to bilo biološko oružje jer su HIV-pozitivni muškarci silovali žene / Trgovina ženama ne bi bila tako »strašno velika da međunarodna zajednica nije dobro tržište«, napomenula je Rehn. Dio te trgovine i diplomati, te humanitarci </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Nijedan rat nije tako brutalan kao građanski rat, a u njemu se žensko tijelo koristi kao bojno polje«, rekla je neovisna stručnjakinja UNIFEM-a (Razvojni fond UN-a za žene) Elisabeth Rehn u Zagrebu u ponedjeljak, na predstavljanju publikacije »Žene, rat i mir« koju je napisala zajedno s Ellen Johson Sirleaf iz Liberije.</p>
<p> U publikaciji se ispituje kako ratovi utječu na žene te uloga žena u izgradnji mira, a nastala je terenskim istraživanjima autorica u područjima ratnih sukoba - BiH, Kosovu, Makedoniji, Ruandi, Kolumbiji, Sijera Leoneu, Kambodži, Palestini...</p>
<p>Rehn je naglasila da se silovanje u ratovima koristi kao oružje, a cilj je žene učiniti neplodnima. U Ruandi je silovanje čak korišteno kao biološko oružje jer su HIV-pozitivni muškarci masovno silovali žene. Posljedice silovanja žena osjeća cijelo društvo. </p>
<p>Poseban je problem trgovina ženama, a »žene ne smiju biti prodavane kao stoka na tržnici«. Ta trgovina ne bi bila tako »strašno velika da međunarodna zajednica nije dobro tržište«, napomenula je Rehn, a dio su te trgovine i diplomati, humanitarci, te predstavnici UN-a i nevladinih organizacija na terenu. </p>
<p>Glavna je preporuka Elisabeth Rehn da se više žena uključi u diplomaciju i politiku, posebno na međunarodnoj razini, jer »ako želimo održivi mir, onda u njega moraju biti uključene žene«.</p>
<p>Voditeljica Odsjeka za ljudska prava pri hrvatskom mnistarstvu vanjskih poslova Dubravka Šimonović istaknula je iznimnu važnost studije i napomenula da će uspostavom Stalnog međunarodnog kaznenog suda, uz postojeće sudove, taj tip nasilja »biti sve više adresiran«. </p>
<p>Vesna Kesić iz Centra za žene žrtve rata izjavila je da je potrebno raditi na izjednačavanju muškaraca i žena u svim područjima života, a ženske grupe u sukobima imaju ulogu »sistema za rano uzbunjivanje«. </p>
<p>S Elisabeth Rehn, predsjedateljicom Prvog radnog stola o demokratizaciji i ljudskim pravima Pakta o stabilnosti, razgovarao je hrvatski nacionalni koordinator za Pakt Gordan Markotić. Izvijestio ju je o aktivnostima i budućim inicijativama Hrvatske u sklopu Prvog radnog stola, među kojima se ističe inicijativa o pomirbi kojom će predsjedati Rehn, priopćeno je iz hrvatskog MVP-a. </p>
<p>Bivša finska ministrica obrane i bivša posebna UN-ova izvjestiteljica za ljudska prava na području bivše Jugoslavije odnedavno je na novoj dužnosti, a njezino formalno imenovanje očekuje se na sastanku Regionalnog stola Pakta o stabilnosti u Cavtatu, 27. svibnja.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić predlaže sastanak Hrvatske, BiH te Srbije i Crne o povratku izbjeglica</p>
<p>Šef OESS-ove misije u Hrvatskoj Peter Semneby izložio je predsjedniku Mesiću projekt koji je usmjeren na podizanje svijesti o nužnosti povratka svih izbjeglih i prognanih, a uključivao bi javnu kampanju okrenutu povratnicima, ali i većinskom narodu u onim zajednicama u koje se povratnici vraćaju</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak šefa OESS-ove misije u Hrvatskoj Petera Semnebyja, koji ga je upoznao s OESS-ovim projektom poticanja povratka izbjeglih i prognanih. Prema priopćenju iz Predsjednikova ureda, Semneby je izložio projekt koji je usmjeren na podizanje svijesti o nužnosti povratka svih izbjeglih i prognanih. Projekt bi uključivao i javnu kampanju okrenutu povratnicima, ali i većinskom narodu u onim zajednicama u koje se povratnici vraćaju.</p>
<p>Mesić je napomenuo da bi bilo dobro organizirati trilateralni sastanak dužnosnika Hrvatske, BiH te Srbije i Cr-ne Gore na kojem bi se tri zemlje eventualno sporazumjele o povratku, što je Semneby podržao, istaknuvši da je OESS spreman pomoći u takvom projektu, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Osvrnuvši se na hrvatsko podnošenje kandidature za članstvo u Europskoj uniji, Semneby je naglasio da upravo OESS, s obzirom na svoj mandat, može pomoći Hrvatskoj u rješavanju problema koje EU stavlja pred nju. </p>
<p>Na sastanku je zaključeno da je nužna koordinacija svih institucija i državnih tijela uključenih u povratak iseljenih i prognanih osoba kako bi se povratak ubrzao. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030311].
|
