NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031010].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216971 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najbliže EU dosad, ali bez jamstva o datumu ulaska</p>
<p>Prve ocjene kvalitete odgovora Hrvatska će morati pričekati do siječnja ili veljače / Istim putem kako su u Europskoj komisiji resorski pitanja stvarana, tako će odgovori biti vraćeni u iste resore, da bi svaki pojedinačno ocijenio njihovu kvalitetu</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Posao odgovaranja na upitnik Europske komisije je završen uspješno no pozitivna ocjena Europske komisije, koja bi na proljeće sljedeće godine trebala ustvrditi je li Hrvatska sposobna za status zemlje kandidata, pa onda i za početak pregovora za punopravno članstvo, neće ovisiti o tisućama odgovora na tehnička pitanja iz upitnika, nego o ispunjenju političkih uvjeta, na prvom mjestu suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>Odgovori na upitnik Europske komisije dovode Hrvatsku dosad najbliže članstvu u Europskoj uniji. No veliki posao Hrvatsku tek očekuje. </p>
<p>Visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana izjavio je da je pred Hrvatskom još dug put.</p>
<p>Hrvatski je premijer Ivica Račan u četvrtak u Bruxellesu predao odgovore na upitnike koje je u Zagreb, početkom srpnja, osobno donio predsjednik Europske komisije Romano Prodi.</p>
<p>Proces odgovaranja u Hrvatskoj zbivao se uobičajenim putem. Upitnik je razdijeljen po resorima, a cijeli je proces vodilo osnovano zajedničko tijelo za koordinaciju, s važnom ulogom Ministarstva za europske integracije. Odgovori su bili gotovi, u najvećem dijelu, i prije zadanoga roka. Ipak, kako je to na kraju priznao ministar za europske integracije Neven Mimica, otkrila su se problematična područja, odnosno pitanja na koja je bilo teško naći odgovor.</p>
<p>Komisijin je upitnik podijeljen na tri, odnosno četiri ključna dijela. Europska komisija svakoj zemlji koja zatraži članstvo u EU šalje pitanja koja se tiču tzv. kopenhagenskih kriterija. Riječ je prvo o političkim uvjetima; Komisija je u tom dijelu uputila niz pitanja o stabilnosti institucija koje osiguravaju demokraciju, o vladavini prava, poštivanju ljudskih i manjinskih prava, te prihvaćanju Unijinih političkih ciljeva. </p>
<p>U gospodarskom se dijelu Komisija raspitivala postoji li u zemlji slobodno tržišno gospodarstvo te o sposobnosti Hrvatske da bude konkurentna unutar zajedničkog tržišta. U pravnom dijelu Komisiju je zanimalo je li Hrvatska sposobna prihvatiti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije poznatu po nazivom aquis communautaire. Četvrtu skupinu čine administrativne promjene. </p>
<p>Posao odgovaranja na bruxelleska pitanja bio je za hrvatsku administraciju prvi test europske ozbiljnosti. Najviše se vremena gubilo na pitanja tehničke i statističke naravi, no trebalo je naći odgovor na pitanja na koja odgovor i sami često ne znamo. Komisiju je tako, primjerice, zanimalo zašto hrvatski izvoz raste po niskim stopama.</p>
<p>Nakon što je Hrvatska u četvrtak uručila sve svoje odgovore, stručnjaci Europske komisije će ih analizirati, a njihovu točnost provjeravati na različitim adresama i u raznovrsnim izvorima informiranja poput nevladinih organizacija, svjetske banke, OESS-a, MMF-a, Vijeća Europe...</p>
<p>Potom će Europska komisija donijeti dvije mjere. Prvo mišljenje, kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti države podnositeljice zahtjeva glede ispunjavanja uvjeta za članstvo. Ako je mišljenje pozitivno, Komisija donosi i preporuku o otvaranju pregovora za punopravno članstvo. Prosjek čekanja odgovora je oko godinu dana, no može trajati i dulje.</p>
<p>U svakom slučaju, problematičnih je prvih 14 stranica upitnika koje se tiču ispunjavanja političkih uvjeta. Hrvatska i dalje nije riješila ključni problem, slučaj Gotovina. U osnovi se Hrvatskoj ne zamjera što nije uhitila Antu Gotovinu, nego što nije učinila dovoljno da se to pokuša. Britanska, a u posljednjih nekoliko dana i američka politika, javno je iskazala nezadovoljstvo što hrvatska vlada akciju Gotovinina uhićenja navodno nije odredila kao prioritet.</p>
<p>Još je jedan dio upitnika zadavao glavobolje, pa su odgovori bili ostavljeni za kraj. Riječ je o pitanjima vizije ukupnog razvoja države. Na to pitanje nije bilo lako odgovoriti upravo stoga jer se o toj viziji u Hrvatskoj razgovaralo malo ili nimalo. Osim toga, unutar vladajuće koalicije stalno se raspravljalo o ritmu i načinu privatizacije. I na to pitanje je također trebalo odgovoriti.</p>
<p>Nakon što je premijer Račan odnio odgovore u Bruxelles, uslijedit će faza čekanja ili možda dorađivanja odgovora. Ako Komisija nije zadovoljna nekim odgovorom, vraća ga u Zagreb na doradu. Tehnički dio posla, tvrdi se, napravljen je odlično. Prve ocjene kvalitete odgovora Hrvatska će morati pričekati nekoliko mjeseci, do siječnja ili početka veljače 2004. Odgovori kojima Europska komisija nije zadovoljna vratit će se u iste resore na doradu. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Učinkovito odgovaranje donekle amortizira ostale prigovore EU-a</p>
<p>Milardović: Mislim da nam brzo ispunjavanje upitnika ne može pomoći/ Novak: Brzina je dobra, jer pokazuje naš pozitivan odnos prema EU/ Goldstein: Ne znam nagrađuje li Europska unija brzinu, no Hrvatska si je zabila nekoliko autogolova u posljednje vrijeme koje će teško anulirati/ Ivančević: Teško mogu vjerovati da je brzina odgovaranja na upitnik u izravnoj vezi s anuliranjem negativnih efekata otvorenih pitanja</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Može li to što je Hrvatska u roku i učinkovito odgovorila na upitnik Europske komisije amortizirati neke kritike na račun naše zemlje, pitali smo vodeće hrvatske intelektualce. </p>
<p>»Riječ je o političkom striptizu, odnosno skidanju do kraja, u kojem je Europska unija uspjela skupiti sve bitne informacije o Hrvatskoj te skenirati društveno-političku situaciju«, ističe Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja. Dodaje kako EU sad može te spoznaje koristiti da bi povlačio konkretne poteze, kao i za simuliranje raznih situacija. </p>
<p>Milardović smatra da nam brzo ispunjavanje upitnika ne može mnogo pomoći, jer je posljednja riječ ona Europske unije, koja konačno odlučuje kada će neka zemlja biti primljena u članstvo. Ističe također kako je naša uprava u ovom slučaju pokazala zavidnu učinkovitost kad je uspjela u tako kratkom roku staviti hrvatsku društveno-političku situaciju na jedan CD.</p>
<p>Božidar Novak, predsjednik Vijeća za medije HHO-a smatra da je brzina ispunjavanja upitnika jako dobra za Hrvatsku. »Ta brzina određuje naš donos prema EU, koji je očito pozitivan i odražava našu želju da budemo članica Unije«, ističe Novak. </p>
<p>Dodaje kako nam to svakako pomaže da donekle amortiziramo kritike koje dolaze iz Europske unije. Novak podsjeća kako je, prema jednoj anketi, 70 posto građana Hrvatske za ulazak u EU. »Račanovo promptno uručivanje odgovora Prodiju je u neku ruku na liniji očekivanja hrvatskih građana da što brže uđu u EU«, zaključuje Novak. </p>
<p>»Teško mi je ocijeniti hoće li nam brzina u ispunjavanju upitnika nešto pomoći, jer ne znam nagrađuje li Europska komisija brzinu«, ističe povjesničar Ivo Goldstein. S druge strane, dodaje da je Hrvatska sebi u posljednje vrijeme zabila nekoliko autogolova, koji će se teško moći anulirati. »Jedan je proglašenje ekološko-ribolovne zone, a drugi je tvrdnja američke administracije da je Gotovina najvjerojatnije u Hrvatskoj«, kaže Goldstein, te dodaje da na to posljednje hrvatska vlada nije imala nikakav protuargument.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević kaže kako je od same brzine odgovaranja važnija kvaliteta odgovora i konkretiziranje, u što kraćem roku, stvari koje nas mogu uvesti u Europsku uniju. »To je dobro ne samo zbog zahtjeva koje pred nas postavlja Europa, nego i zbog nas samih«, ističe Ivančević. »Teško mogu vjerovati da je brzina odgovaranja na upitnik u izravnoj vezi s anulirajem negativnih efekata pitanja generala Gotovine i ostalih neriješenih pitanja«, zaključuje Ivančević. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prosper, novi šerif u Europi</p>
<p>Zašto je američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre-Richard Prosper ignorirao i Interpolovu tjeralicu i negdašnju MUP-ovu nagradu, 350.000 kuna, za informaciju koja bi omogućila hvatanje haaškog optuženika Gotovine</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Zašto su Amerikanci obećali pet milijuna dolara nagrade onomu tko informacijom omogući hvatanje odbjeglog Ante Gotovine? </p>
<p>Mogući odgovori taj novac pretvaraju u ultimatum hrvatskim vlastima: ili uhvatite haaškog optuženika ili ćete biti osuđeni na godine u europskom zapećku. Drugo, to izgleda baš onako kako običan svijet zamišlja »svjetskog policajca«, SAD. Mnogo novca i mnogo odlučnosti da se slučaj Gotovina riješi. S tim da je novac prečica na prostoru neimaštine. Treće, toliki novac ima cilj i dezavuirati Interpolovu tjeralicu za Gotovinom, dokument koji podjednakom pravnom snagom obvezuje sve države, a ne samo državu čiji se građanin traži.</p>
<p>Prema američkom mišljenju – američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre-Richard Prosper ga je glasno izrekao u Zagrebu – nikakva dioba odgovornosti s europskim zemljama ne dolazi u obzir, jer »ionako nema razloga vjerovati hrvatskim vlastima da ne mogu uhvatiti generala«. Ti bi silni milijuni trebali učiniti smiješnom i nagradu hrvatske policije za istu stvar. Jer, MUP-ovih 350.000 kuna je sitnica, treba informaciju kupiti dolarskim milijunima. I treba dojavljivača pokriti kvalitetnim sustavom zaštite, američkim naravno.</p>
<p>A onda, s obzirom na to da je SAD odavno raspisao identičnu nagradu za uhićenje Radovana Karadžića, trebalo je Hrvatskoj pokazati da je »vaš Gotovina« isto što i »onaj njihov Karadžić«, da se isto nepovjerenje u nacionalnu vlast novčanom lakoćom može proširiti od Beograda do Zagreba.</p>
<p>U toj navici izjednačavanja svih i svega na ovim prostorima, baš je tjeralica s novčanom nagradom podsjetila da je gomila novca skratila postupak otkrivanja i ubijanja sinova Saddama Husseina. Dakle, za Prospera je »sve to isti Balkan do Iraka«. I onda usput, osim poniženja hrvatskih tijela i politike koju vode visinom iznosa i njenom »balkanskom« uravnilovkom, treba ponuditi i usluge zaštite dostavljača. Baš onako kako je to učinjeno u Iraku: novac u ruku i zaštita – golemi američki plašt sigurnost. Baš onako kako je već, navodno, isplaćeno 9,5 milijuna dolara za kvalitetnu informaciju u nekim, nespomenutim, drugim slučajevima.</p>
<p>No, novčana tjeralica, ciljajući Hrvatsku, pogađa i šire europske ciljeve. Od poruke Interpolu kako se to radi, do poruke europskim zemljama da sumnja pada i na njih. Zasad skriveno, ali s pet milijuna dolara se začas dođe i do produljene francuske putovnice u situaciji kad galsko pravosuđe vodi istragu protiv Gotovine za običan kriminal. Zahvaća i Siciliju u dijelu priče da je taj dio Italije bio prvo odredište haaškoga optuženika. A kad tako krene, onda je blizu i London i sumnja da je Gotovina u Velikoj Britaniji, da je skriven u Irskoj. Iz sumnji nije isključena ni Austrija.</p>
<p>Tako je novi šerif u Europi postavio priču dovoljno široko da bi se o njoj trebali očitovati i europski faktori, a ne samo oni iz Banskih dvora.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Američki program »Nagrada za pravdu«</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada </p>
<p> – Američki State Department još je 1999. godine ustanovio posebni program pod nazivom »Nagrade za pravdu« kojim se nudi nagrada do pet milijuna dolara za sve odbjegle optuženike Haaškog suda (ICTY). U prošle je četiri godine u sklopu tog programa isplaćeno oko 10 milijuna američkih dolara.</p>
<p>U objavi bivše američke državne tajnice Madeleine Albright u lipnju 1999., u povodu predstavljanja programa javnosti, navodi se da »Sjedinjene Države nude nagradu do pet milijuna dolara za informaciju koja će rezultirati uhićenjem u bilo kojoj zemlji bilo koje osobe koja je optužena pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu«.</p>
<p>Novi se optuženici u taj program dodaju automatski. Cilj je programa, kako je 1999. precizirao State Department, povećati izglede da optuženici koji su u bijegu budu prebačeni u pritvor Haaškog suda. »Taj se program odnosi i na osobe koje je optužio ICTY ili koje će biti optužene za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije«, što znači da se program odnosi i na tada već optužene, poput bivših vođa bosanskih Srba Karadžića i Mladića, kao i na generala Gotovinu nakon što je u 2001. podignuta optužnica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>SAD kao članica Interpola ima pravo na vlastite metode</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Sjedinjene Države, kao i svaka druga članica Interpola, same izabiru metode izvršavanja svojih obveza, priopćila je u četvrtak hrvatska vlada u reakciji na izjavu američkog veleposlanika Pierre-Richarda Prospera o novčanoj nagradi za uhićenje odbjegloga generala Ante Gotovine.</p>
<p>O nagradi je, za Jutarnji list od četvrtka, govorio šef odjela State Departmenta za ratne zločine Pierre-Richard Prosper. Prema tom intervjuu, Prosper je kazao da je vlada SAD-a ponudila pet milijuna dolara za vjerodostojnu informaciju koja bi dovela do uhićenja haaškog osumnjičenika, umirovljenoga hrvatskog generala Ante Gotovine.</p>
<p>Prema Vladinu priopćenju, otkad je u ljeto 2001. raspisana tjeralica za Gotovinom, obveza je svih zemalja članica da se uključe u izvršavanje te obveze. Vlada Republike Hrvatske od samog je početka, kaže se u priopćenju, kontinuirano u kontaktu s nadležnim institucijama partnerskih službi, uključujući i one SAD-a, a u cilju dobivanja relevantnih informacija koje bi pomogle u izvršenju tih obveza. Nadležne institucije provjeravaju svaku dobivenu informaciju, dodaje se, ali zasad nisu dale nikakav rezultat.</p>
<p>Vlada u priopćenju ponavlja izjavu hrvatskoga premijera nakon nedavnoga susreta s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte u Zagrebu. Tada je premijer Ivica Račan rekao da su hrvatska vlada i nadležna tijela spremni postupiti odgovorno prema svakoj informaciji koju se može dobiti o tome gdje je general Gotovina te da će svaka informacija biti provjerena.</p>
<p>Sve nadležne institucije nastavljaju obavljati svoj posao, a Vlada izražava nadu da će suradnja s nadležnim institucijama drugih zemalja biti uspješnija i dovesti do rezultata, priopćila je hrvatska vlada.</p>
<p>Američki veleposlanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper u utorak je, tijekom posjeta hrvatskom ministarstvu pravosuđa, na novinarsko pitanje vjeruje li uvjeravanjima hrvatske vlade da Gotovina nije u Hrvatskoj, izjavio da Sjedinjene Države nemaju razloga vjerovati da je Gotovina izvan Hrvatske.</p>
<p>»Očekujemo od hrvatske vlade da poduzme korake u traženju generala Gotovine, riječi nisu dovoljne, želimo da se nešto poduzme«, rekao je Prosper. »Problem generala Gotovine potencijalna je prepreka hrvatskome ulasku u europske institucije« te ako se ne riješi, SAD »strahuje da će imati i negativne učinke«.</p>
<p>U sarajevskom Dnevnom avazu od utorka prije posjeta Zagrebu Prosper je izjavio da je njegova vlada spremna podržati »oštre mjere« protiv Hrvatske zatraži li to glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte. »Hrvatska vlada zna koje su to mjere. Ne poduzmu li se istinske mjere u vezi s generalom Gotovinom, to će utjecati na (hrvatski ulaz) u europske institucije. (...) Mi ne želimo da se to dogodi, ali sve je u rukama hrvatske vlade«, rekao je Prosper u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Lučin: Gotovina je međunarodni bjegunac</p>
<p>GOSPIĆ, 9. listopada</p>
<p> – Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin je u četvrtak, osvrnuvši se na pisanje nekih medija o nagradi američke vlade za podatke o generalu Gotovini, izjavio da MUP odnosno Vlada o tome nisu dobili nikakve obavijesti. »General Gotovina međunarodni je bjegunac, za njim je raspisana međunarodna tjeralica. Hrvatska policija i ostala državna tijela koja se bave poslovima sigurnosti u stalnom su kontaktu sa svojim stranim kolegama. Pravilo je da svaka članica Interpola raspisuje tjeralice odnosno koristi se svojim metodama da bi se otkrili bjegunci«, rekao je Lučin. </p>
<p>Dodao je da »hrvatska policija u zadnje vrijeme i na tom planu ima mnogo bolje kontakte i odnose s Interpolom nego prije«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Ispuniti političke kriterije</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Upitnik Europske komisije dopunjen hrvatskim odgovorima na više od 4500 pitanja vratio se u Bruxelles. Hrvatski premijer Ivica Račan upitnik je u Bruxelles donio osobno, kao što ga je u srpnju predsjednik Europske komisije Romano Prodi osobno donio u Zagreb. Forma je zadovoljena, odgovori su gotovi. Što sada?</p>
<p>Odgovori će se u odjelima Europske komisije pomno analizirati na isti način kako su se postavljala i pitanja. Na kraju će Komisija izreći svoje mišljenje o hrvatskim namjerama da vrlo brzo stekne status zemlje kandidata i započne pregovore o punopravnom članstvu. Loptica je opet prebačena stručnjacima Europske komisije. No, Komisija je tehničko tijelo, pa tisuće kvalitetnih odgovora u svim sektorima neće moći zamijeniti eventualno lošu provedbu političkih preduvjeta, odnosno prvog dijela upitnika. </p>
<p>Suprotno očekivanjima, hrvatska je reformska vlada bila mnogo efikasnija u nekim reformama koje su bile socijalno osjetljive i zahtijevale mnogo više vremena i novca, nego kad je riječ o političkim uvjetima, za koje je uglavnom bila potrebna politička volja. Za hrvatski će uspjeh u EU, bez svake sumnje, trebati ispuniti političke uvjete, kako to kaže sam Javier Solana, visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku: surađivati s Haaškim sudom i riješiti pitanje povratka izbjeglica i njihove imovine.</p>
<p>Račanov posjet Londonu, dolazak glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u Zagreb, te Račanov boravak u Bruxellesu trebali bi, barem kada je riječ o slučaju Gotovina, prekinuti šumove u komunikaciji: Hrvatskoj se, naime, ne zamjera što Gotovina nije u zatvoru ili na putu za Haag, nego što se – izvana – nije vidio dovoljan angažman i predanost vlasti da riješi taj slučaj. To je ponovio i Prodi. On je dodao da će u ocjeni suradnje primarnu ulogu imati Carla del Ponte. Premijer Račan je pak zatražio da se Hrvatsku ne kritizira kad surađuje. Kritiku zbog nesuradnje razumijemo, izjavio je Račan.</p>
<p>Iako je Solana u Bruxellesu izjavio da je hrvatska vlada učinila najviše što se moglo, takva izjava ne treba značiti da je došlo do promjene stavova Europske unije.</p>
<p>Hrvatskoj je stoga najvažnije što prije riješiti pitanje političkih kriterija. Günther Verheugen, povjerenik Europske komisije za proširenje, izjavio je da bi Hrvatska iduće godine mogla početi pregovore za članstvo u EU ako poboljša suradnju s Haagom i proces povratka izbjeglica. Rješavanje tih dvaju pitanja mala je cijena za istinsko otvaranje europske perspektive za sve hrvatske građane.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Građani ne žele priče </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Rezultati najnovije ankete Međunarodnog republikanskog instituta (IRI-ja) pokazuju da Hrvatska, barem što se izbora tiče, postaje sve sličnija ostalim tranzicijskim zemljama. Jer, dok je Hrvatska, ponajprije zbog rata, deset godina na vlasti imala istu stranku, u ostalim su se tranzicijskim zemljama gotovo redovito na vlasti nakon svakih izbora izmjenjivale desne i lijeve stranke. A IRI-jeva anketa nagovještava da bi se prvi put od osamostaljenja jedna politička garnitura u Hrvatskoj s vlasti mogla maknuti nakon »samo« jednog mandata.</p>
<p>Iako ta anketa ima neke nedostatke (zbog kojih prema njoj, na primjer, IDS ne ulazi u Sabor iako će se to sigurno dogoditi), pokazuje da su hrvatski birači sve sličniji biračima u ostalim tranzicijskim zemljama koji su skloni čestim promjenama stranaka na vlasti, jer nisu zadovoljni pomacima na području ekonomije i osobnog standarda. A takvih je birača u tranzicijskim zemljama mnogo, jer su očekivanja velika, a cijena tranzicije još veća. Ponajprije zbog socijalne nesigurnosti, koja je neusporedivo veća od brzine kojom se bivše socijalističke zemlje približavaju gospodarski uspješnim zapadnoeuropskim uzorima. Zato i nije čudno da su među onima koji su izašli na trećesiječanjske izbore najrazočaraniji oni koji su tada glasali za SDP, HSLS, IDS, HNS, HSS i LS. Približavanje Europi bilo je njihovo udarno obećanje, no ono je i sporije i skuplje nego što to birači žele. Građani od političara traže da se ponajprije pozabave gospodarskim problemima i standardom. No, umjesto da se bave tim problemima, političari previše pričaju o sebi, u što su uključena unutarstranačka i međustranačka prepucavanja. A građani ne žele priče nego rezultate. Zato je najvišu ocjenu među ministrima dobio Radimir Čačić, čije se ime veže uz konkretan i vidljiv pomak u cestogradnji. To govori da su birači skloni oprostiti i neke veće grijehe – na primjer, sukob interesa Čačića kao ministra i vlasnika tvrtke koja se bavi graditeljstvom – ako je riječ o osobama koje i ostalima poboljšavaju život.</p>
<p>Takvih političara birači baš i ne vide mnogo ni u današnjoj vlasti niti u oporbi. Zato čak polovica anketiranih ne vjeruje da će im standard, koji ih najviše brine, biti bolji nakon izbora. To znači da su građani vrlo nepovjerljivi prema svim političarima i svim strankama. A takav pretežiti stav nacije je grijeh politike s dalekosežnim posljedicama, jer ubija nadu i motivaciju bez kojih pravih pomaka nema i ne može biti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tajne službe na kraćoj uzici</p>
<p>Očekivanja da smo u Vijeću za nadzor sigurnosnih službi dobili supertijelo koje će u potpunosti zauzdati tajne službe u praksi su teško ostvariva / Nigdje u svijetu nije moguće lako sjesti svojim »špijunima« za vrat, zbog karaktera i prirode posla tih organizacija </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Hrvatski sabor, neposredno prije raspuštanja i parlamentarnih izbora, konačno je odradio ono što je trebao odavno napraviti: saborski klubovi potvrdili su imenovanje Vijeća za nadzor sigurnosnih službi koje je predložio saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Tako se i Hrvatska priključila državama koje ne žele ostati samo na riječima kada je u pitanju civilni nadzor vlastitih tajnih službi. U tom smislu su i Sabor i Odbor za unutarnju politiku napravili dobar posao. Izvana nas, barem zbog toga, više neće pritiskati, a dio hrvatske javnosti vjerojatno će mirnije spavati u uvjerenju da ih domaće tajne službe više neće motriti kao dosad.</p>
<p>No, stvari treba promatrati realno. Očekivanja da smo dobili supertijelo koje će u potpunosti zauzdati tajne službe u praksi su teško ostvariva. Jer, nigdje u svijetu nije moguće lako sjesti svojim »špijunima« za vrat. Jednostavno zbog karaktera i prirode posla tih organizacija. To su stručne institucije koje ne vole dvije stvari: da ih vlada drži na kratkoj uzici i da ih – »njih koji nadziru sve ostale« – kontrolira netko izvana, često na krajnje birokratski i formalan način. U obavještajnim službama je kao i u policiji: vlastito prljavo rublje prvo se pere tiho, bez skandala, s vlastitom unutarnjom kontrolom. </p>
<p>Vanjski utjecaj i bilo kakva propitkivanja parlamenta nastoje se svakako izbjeći, ne samo zbog vlastite karijere nego i nužnog čuvanja neke državne tajne za koju obično zna još samo šef države, premijer i resorni ministar.</p>
<p>U Izraelu i većini zapadnih zemalja, uključujući SAD, civilni nadzor se u obavještajnoj zajednici shvaća kao nametnuta nužda, a članovi nadzornih parlamentarnih odbora »neprijateljima«, »cvikerašima« i »nevježama« koje treba u svakoj prilici dovesti u nepriliku (dođe li do internih ili javnih svjedočenja i istraga).</p>
<p>U složenim obavještajnim i protuobavještajnim operacijama suvremene tajne službe demokratskih država ponekad zbog nekog hitnog slučaja (koji zaista ugrožava nacionalnu sigurnost) prelaze granice dopustivog djelovanja i krše ljudska prava onih koji fizički napadaju njihovu državu. Direktori tajnih službi takve stvari obično vole zakopati pet metara pod zemlju, a od vlade očekuju samo pohvale zbog vidljivih rezultata u borbi protiv terorizma, krupnog domaćeg kriminala, velikih korupcionaških afera i sl.</p>
<p>No, takvu uspješnu metodu prikrivanja mogu provesti samo obavještajne i sigurnosne službe koje održavaju iznimnu unutarnju disciplinu i koje imaju veliko iskustvo u raspravama s parlamentarnim nadzornim tijelima.</p>
<p>Tako u SAD-u senatska nadzorna tijela koja prate rad američkih obavještajnih službi mogu povremeno dokazati pokoju nepravilnost. No, rijetko se »duboko kopa«. I zbog toga što lopata vrlo brzo može lupiti o kakav kostur za koji je bolje da nikada ne bude otkopan. Uzmimo primjer CIA-e. Nerazjašnjenih afera iz njezina mračnog doba (od pedesetih godina prošlog stoljeća i razdoblja hladnog rata pa do pada SSSR-a) ima toliko da bi njihovo javno pojašnjavanje srušilo tu iznimno aktivnu obavještajnu agenciju.</p>
<p>»Operacija artičoka« jedan je od takvih primjera. Nikada nije objašnjeno zašto se biokemičar Frank Olson (vođa projekta »Artičoka« od 1951. godine i suradnik CIA-e) odjednom 1953. godine bacio kroz (zatvoreni) hotelski prozor u New Yorku. Iako je malo tko povjerovao u to da se sam ubio (osobito na tako čudan način) događaj je zataškan zbog »visokog prioriteta nacionalne sigurnosti«. Frank Olson je, naime, u SAD-u i okupiranoj Njemačkoj aktivno sudjelovao u praktičnoj primjeni »seruma istine«, raznih metoda »pranja mozga« i korištenju LSD-a i drugih halucinogenih droga kad se ispitivalo sumnjivce (prebjege, dvostruke ili trostruke agente, ratne zarobljenike, slučajno otkrivene špijune i sl.).</p>
<p>Tajna o Franku Olsonu čuvana je do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća. Tada su, kako bi se smirila uznemirena američka javnost (»Operacija artičoka« stigla je konačno i pred Senat), savjetnici za sigurnost u Bijeloj kući – Donald Rumsfeld i Dick Chenney – nagovorili tadašnjeg predsjednika SAD-a Geralda Forda da se ispriča obitelji Olson.</p>
<p>Na tomu je sve završilo. Obitelj je bila djelomice zadovoljena (uoči izbora su joj zatvorena usta), a senatski odbor za nadzor tajnih službi ostao je u zraku. Danas, ni Rumsfeldu niti Chenneyju ne pada na pamet da s mjesta ministra obrane, odnosno potpredsjednika SAD-a, ponovo otvaraju stari dosje i kopaju po »artičokama«, jer bi se javnost u Americi, ali i svijetu opravdano zapitala: »Pa dobro, poduzimate prave ratove protiv drugih, rušite režime koji vam nisu po volji, a za vlastite biokemijske prljavštine tvrdite ili da nikada nisu postojale ili da moraju ostati strogo čuvana državna tajna«.</p>
<p>Na sreću, naše Vijeće za nadzor sigurnosnih službi neće se morati baviti tajnama takvog kalibra. I kao što je točno da hrvatska obavještajno-sigurnosna zajednica nije skupina »nitkova niskih pobuda« (kako se o njoj uporno svojedobno pisalo u dijelu domaćeg tiska), isto tako, sadašnji šefovi i čelni ljudi naših civilnih i vojnih obavještajnih i protuobavještajnih agencija morat će se naviknuti da ih češće propitkuju. Među njima najveći teorijski uvid u obavještajno područje ima svakako predsjednik Vijeća Vlatko Cvrtila koji zaslužuje puno profesionalno poštovanje.</p>
<p>Pred njegovom ozbiljnošću i temeljitošću neće moći vrdati ni jedan ma kako iskusan profesionalni obavještajac koji dolazi iz profesije u kojoj se stvara posebna klasa državnih službenika. Problem s njima je u tomu što oni doista smatraju da su svi izvan njihove struke glupi osim njih (osobito »nestručni i površni civili«). U suštini oni potajno priželjkuju isto ono što i njihovi kolege širom svijeta – da nadzor parlamenta (Sabora) bude samo paradna kontrola i ništa više. </p>
<p>Stoga Vijeće za nadzor hrvatskih sigurnosnih službi, namjerava li biti učinkovito na duže staze, prvo treba čvrsto stati na noge i izboriti se za autoritet kod onih koje nadzire, te biti fleksibilno u vlastitom profiliranju kad je riječ o velikim očekivanjima javnosti. Jer, svaka zamišljena i propisana procedura može biti savršena, ali ono što nije savršeno su – ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kakva je veza između Gotovine, Karadžića, Mladića, Saddama i Osame bin Ladena</p>
<p>Dvanaest godina nakon početka srpske agresije krvavi general Mladić, koji je sijao smrt gdje se pojavio, i suludi psihijatar Karadžić, koji je inicirao i osobno provodio najteže zločine u BiH, izjednačeni su s generalom pobjedničke vojske koja je oslobađala i oslobodila Hrvatsku</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Ako je suditi prema izjavama Pierre-Richarda Prospera i Theodora Merona, najveći zločinci s područja bivše Jugoslavije su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina. Da ne bi bilo zabune da su to rekli neki anonimusi, Prosper je posebni američki izaslanik za ratne zločine, a Meron predsjednik Haaškog suda. Amerika istodobno nudi pet milijuna dolara za informaciju gdje je Gotovina. Za Saddama Husseina, zbog kojeg je zapaljen cijeli Irak, ponuđeno je dvadeset i pet milijuna dolara.</p>
<p>Dvanaest godina nakon početka srpske agresije na Sloveniju, Hrvatsku, a kasnije i BiH, krvavi general Mladić, koji je sijao smrt gdje se pojavio, i suludi psihijatar Karadžić, koji je inicirao i osobno provodio najteže zločine u BiH, izjednačeni su s generalom pobjedničke vojske koja je oslobađala i oslobodila svoju zemlju. Potez koji je krajnje neumjesan, neočekivan i zabrinjavajući.</p>
<p>U pravu se važe svaka riječ, svaka formulacija. U politici još k tome i tajming kada se nešto kaže. Spominjanje Gotovine u ovom kontekstu tako ima i svoju dugu pretpovijest, ali očito i budućnost.</p>
<p>Suđenje Slobodanu Miloševiću bolje nego išta pokazuje kako je i zašto došlo do rata na području bivše Jugoslavije. Paranoične težnje srpskog nacionalizma da podčini sve na ruševinama umiruće države dovele su do krvave agresije, među ostalima i na Hrvatsku. Instrumentalizirajući Srbe u Hrvatskoj Milošević i njegova soldateska okupirali su velik dio Hrvatske, istjerali Hrvate iz njihovih domova, palili, rušili i počinili najstrašnije zločine u inače surovom dvadesetom stoljeću.</p>
<p>Zapad to dobro i predobro zna. Zna naravno i Amerika. Nisu potrebne patetične riječi iz domoljubnog rječnika da bi se opisale sve žrtve koje su Hrvati podnijeli u dugim godinama srpske okupacije dijela zemlje. U pomoć Hrvatskoj su došli mnogi, među njima i Gotovina. U istom sastavu našli su se bivši generali iz JNA koji su napustili agresorsku vojsku i vojnici i pustolovi poput Gotovine. S istim ciljem: osloboditi zemlju.</p>
<p>Zapad dobro zna i kako je to bilo teško, jer su s druge strane bili okorjeli zločinci poput Karadžića i Mladića. Nošeni fanatizmom i mržnjom, inspirirani ideologijom koja je odobravala samo oružje, silu i zločine, ta su dvojica istaknutih srpskih prvaka žarila i palila ovim prostorima. Dugo ih nitko nije mogao zaustaviti, jer su često nailazili na razumijevanje i nekih političara sa Zapada. To nije tajna, o tome su konkretno progovorili mnogi koji su se u ulozi mirotvoraca našli u ratnom vihoru.</p>
<p>Ante Gotovina bio je jedan od generala koji su oslobađali i oslobodili Hrvatsku. Sudjelovao je u »Oluji«, nakon koje se hrvatska vlast vratila u Knin, odakle je i planirana agresija na Hrvatsku. Bio je na čelu jedinica koje su brzo oslobodile Knin i okolicu, a pobunjeni Srbi su netragom nestali. S njima su otišli i oni koji su godinama bili zavođeni velikosrpskim idejama i koje nitko iz Hrvatske nije tjerao.</p>
<p>Činjenica je da su pripadnici nekih vojnih jedinica, kojima je zapovijedao Gotovina, počinili ratne zločine. I nije sporno da takvima treba suditi, za opomenu da i ratno vrijeme ima svoje zakonitosti i da zločin kao zločin nema opravdanja, tko kod i kad god ga počini. </p>
<p>I odakle je sad odjednom Gotovina zločinac u rangu Mladića i Karadžića? Odakle baš Financial Times u broju od četvrtka, u tekstu o Hrvatskoj piše u stilu da su Srbi protjerani iz Hrvatske? Odakle se stalno uz Gotovinu vuče i kvalifikacija da je provodio etničko čišćenje u Hrvatskoj? Komu i zbog čega trebaju stalni pokušaji izjednačavanja krivice te uporno iskrivljavanje povijesti?</p>
<p>Ako je riječ o pokušajima discipliniranja Hrvatske, put je pogrešan i dugoročno će imati loše efekte. Građani Hrvatske sve su osjetljiviji na neodmjerene izjave koje se mogu pročitati kao namjera izjednačavanja krivnje za rat u bivšoj Jugoslaviji. Stavljanje u isti koš Gotovine i krvavog dueta stvari će samo pogoršati. Sud u Haagu, ali i cijela međunarodna zajednica, moraju znati da je Hrvatska dosad, s manjim ili većim teškoćama, bespogovorno surađivala s Tribunalom i da će tako biti i dalje. Ali, neodmjerene kvalifikacije, pa služile one i kao oblik pritiska, treba ubuduće izbjegavati.</p>
<p>Nuđenje pet milijuna dolara za Gotovinu, u odnosu prema dvadeset i pet za Saddama, već je groteskno. Začudo, nije spomenut i Osama bin Laden.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Nadzor i zaštita mora: Zbog manjkavosti sustava kontrole, »invazija« prastarih tankera u Jadranu</p>
<p>Nakon »Mistrala« prošloga tjedna i drugi albanski tanker »Ald I« osvanuo je na sidrištu ispred Urinja uz istovrsnu zabranu utovara tereta. Zanimljivo je da je njegov zapovjednik dao pismeno jamstvo da će brod otploviti u Drač na – popravak. Stoga je veoma indikativno, ali očito nije slučajnost, što u pravilu ti problematični tankeri obično stižu vikendom ili noću, računajući tako da bi mogli izbjeći kontroli inspektora / Sustav je točno odredio postupke prema kojima brod koji uplovljava, isplovljava ili plovi između luka u Jadranu mora poslati izvještaj određenoj primarnoj stanici predviđenim VHF kanalom. No u praksi se, eto, često događa da zapovjednici brodova ili njihovi časnici tijekom straže, ne poštuju propisanu proceduru, »prespavaju« jedan ili dva check pointa pa se jave tek trećem itd., ili se uopće ne jave / Radi zaštite svoga netom proglašenoga ribolovno-ekološkog pojasa, Hrvatska će morati uložiti dodatne napore kako bi s uspjehom kontrolirala sada mnogo veći dio Jadranskoga mora nego dosad. Osnivanje obalne straže nameće se stoga kao nužnost, manje su važne rasprave gdje će toj službi biti sjedište, treba istinski prionuti poslu i izgraditi kvalitetnu flotu brodova, koja bi bila kadra djelovati u svim vremenskim uvjetima. To dakako podrazumijeva i modernizaciju radarskog sustava praćenja kao i prateću logistiku </p>
<p>JOSIP TOLIĆ </p>
<p>Prošloga su se tjedna u tisku iznova pojavile informacije o dolasku u hrvatske vode starih i problematičnih tankera – poglavito onih iz Albanije. Naime, dolasci tih »karampana« – kako ih se u pomorskom žargonu najčešće naziva, prerastaju u pravu invaziju.</p>
<p>Inspektori Lučke kapetanije Rijeka, naime, još su 24. lipnja zaustavili 46 godina (!) stari tanker »Mistral II«, koji je u Urinj doplovio po dizelsko gorivo za albanskog kupca. Zbog katastrofalna stanja toga tankera (sagrađenog još daleke 1957. godine), komu svi tankovi »propuštaju«, a limovi i oplata toliko su tanki da ih ni radari ne registriraju i koji je s godinom porinuća vjerojatno prvi i zadnji puta prebojen, inspektori su nakon pregleda donijeli sasvim logičnu odluku o zabrani ukrcaja tereta.</p>
<p>Brod je nakon nekoliko dana iščekivanja (milosti valjda), neobavljena posla napustio hrvatsko teritorijalno more. Taj događaj očito nije ozbiljno shvaćen u krugovima onih koji iznajmljuju »Mistral« i njemu slične brodove, jer je taj tanker nedavno, ponovno i istim »poslom« stigao u Kvarner.</p>
<p>Potom je iz Ministarstva pomorstva prometa i veza priopćeno da se zbog toga što je inspekcija Lučke kapetanije Rijeka ponovno zaustavila brod, a prema novom pravilniku Pariškog memoranduma, »Mistralu« – koji trenutačno plovi pod zastavom Hondurasa, Hrvatska odlučila izdati uredbu o izgonu. </p>
<p>A to prevedeno znači – da se tom brodu automatski zabranjuje ulazak i u sve luke Europske unije.</p>
<p>No nakon »Mistrala« prošloga tjedna i drugi albanski tanker »Ald I« osvanuo je na sidrištu ispred Urinja uz istovrsnu zabranu utovara tereta. Zanimljivo je da je njegov zapovjednik dao pismeno jamstvo da će brod otploviti u Drač na – popravak (?!). Stoga je veoma indikativno, ali očito nije slučajnost, što u pravilu ti problematični tankeri obično stižu vikendom ili noću, računajući tako da bi mogli izbjeći kontroli inspektora.</p>
<p>Javnost bi se sada s pravom mogla zapitati kako je uopće moguće da takva jedna podrtina – u doslovnom smislu te riječi, preplovi cijeli Jadran i osvane ispred Urinjskog terminala? U kontekstu donedavnih žučljivih rasprava o projektu Družbe Adrije, odnosno mamutskim tankerima koji bi imali nahrupiti u jadranske luke, onečišćenju, ispuštanju balastnih voda i sl. ističemo da je od 1. srpnja 2003. na snazi »Sistem obvezatnog javljanja brodova u Jadranskom moru« pod operativnim nazivom Adriatic traffic.</p>
<p>U tom sustavu moraju sudjelovati svi tankeri za prijevoz nafte tonaže 150 BT ili više te svi brodovi tonaže 300 BT i više, koji prevoze opasne terete ili robu bilo kao rasuti teret ili u paketima. Operativno područje obveznog sustava izvještavanja brodova pokriva cijelo Jadransko more. Čitavo područje Jadrana time je podijeljeno u pet sektora, a svaki od njih je dodijeljen mjerodavnom tijelu koje djeluje na kanalima brodskih VHF stanica putem kojih se uspostavlja kontakt. Konkretno, uplovljavajući u Jadran s juga, brodovi se redom moraju javljati svakom od sljedećih obalnih objekata i uređaja koji su potpora sustavu: 1. Obalna straža u Brindisiju (Italija); 2. MRCC Bar (SiCG); 3. MRCC Rijeka (Hrvatska); 4. MRSC Ancona (Italija); 5. MRSC Venecija (Italija); 6. MRSC Trste (Italija); 7. MRCC Koper (Slovenija). </p>
<p>Pri povratku, redoslijed javljanja logično je obratan i odvija se prelaskom u određeni sektor – check point.</p>
<p>Svaki od tih sektora, smješten kako vidimo u četiri države, međusobno je povezan komunikacijskom opremom koja jamči dobru koordinaciju i razmjenu podataka. Dakako da ispravno funkcioniranje sustava ovisi o efektivnoj i djelotvornoj pokrivenosti radiovezama na određenom području. Sustav je točno odredio postupke prema kojima brod koji uplovljava, isplovljava ili plovi između luka u Jadranu mora poslati izvještaj određenoj primarnoj stanici predviđenim VHF kanalom. </p>
<p>No u praksi se, eto, često događa da zapovjednici brodova ili njihovi časnici tijekom straže, ne poštuju propisanu proceduru, »prespavaju« jedan ili dva check pointa pa se jave tek trećem itd., ili se uopće ne jave!</p>
<p>Objektivnom su se promatraču u protekla tri mjeseca djelovanja sustava Adriatic traffica nametnula neka zapažanja u smislu sitnijih nedostataka koje bi, prema mogućnosti, trebalo nekako ukloniti. </p>
<p>Ponajprije to se tiče činjenice da je tu ipak riječ o pasivnom načinu kontrole, što bi imalo značiti da se brodu nalaže da se mora javljati određenom sektoru tijekom plovidbe (check point).</p>
<p>U razvijenim je pomorskim zemljama, međutim, taj sustav prerašten, i to tako da se aktivno, radarski kontrolira pomorski promet, uočeni brod poziva ili prisiljava na identifikaciju. To »prisiljavanje« odvija se samo u iznimnim slučajevima. Tada helikopteri nadlijeću plovilo i uspostavljaju vizualnu i radiovezu. Spomenutim načinom nijedno plovilo ne može neprimijećeno proći plovnim putem, ako je slučajno zaboravljeno da na regularan način uplovi u zonu obvezatnog javljanja. Mnogim je našim pomorcima zacijelo to vrlo dobro poznato pri ulasku, na primjer, u Engleski kanal (Ushant) ili pak približavanjem izraelskoj obali.</p>
<p>Svakako da je u čitavoj ovoj priči najvažnija pozicija javljanja na samom ulasku u Otrantska vrata, i tu je velika odgovornost talijanske obalne straže stacionirane u luci Brindisi. Talijani se svojski zauzimaju te ulažu i dodatne napore u efikasniju kontrolu plovila, ali mora se priznati da to čine u prvom redu da bi se zaštitili i onemogućili ekstremno velik priljev azilanata (Albanci, Kurdi, Turci...) koji – poznato je, kriomice preplovljavaju Otrant.</p>
<p>Sljedeća opaska odnosila bi se, prema mome mišljenju, na pomalo nesretno odabran 10. kanal VHF, određen za uspostavu komunikacije brod – kopno. S broda se daju podaci prema točno utvrđenoj proceduri s ukupno četrnaest pitanja.</p>
<p>Naime, taj radni kanal spada u grupu otvorenih kanala (single channel), a k tomu je i vrlo frekventan. Spomenimo da na tom kanalu rade i sve naše Lučke kapetanije, nautičari, jedriličari i dr. pa gužvu koja zbog toga u eteru vlada, gotovo da je nemoguće opisati. Kada svemu tome pridodamo činjenicu da je to i radni kanal najvećih svjetskih brbljavaca – talijanskih nautičara, onda je kaos potpun i neizbježan. Prema tome nije uputno da se ozbiljan posao obavlja s teškoćama kroz šumu glasova, počesto i svađa, psovki ili nabrajanja tko je što ručao ili večerao. Toga su se vjerujem naslušali i naši dežurni operateri iz Adriatic traffica.</p>
<p>Hrvatska komunikacijska postaja MRCC Rijeka postavljena je na brdu Hum na otoku Visu i bazira se na repetitoru, koji, dakako, zbog položaja prima masu neželjenih zvukova. Katkad se preklapaju te ometaju jedna drugu čak i MRCC Rijeka i MRSC Ancona, pa se tada Talijani »sele« na druge kanale. Stoga bi bilo poželjno da se »raportiranje« prebaci na koji od tzv. duplex kanala, za što već postoje infrastruktura i uređaji.</p>
<p>Zabilježimo svakako i to da je MRCC Rijeka ovoga ljeta nekoliko dana bila u black outu, te su se morali koristiti drugi alternativni sustavi komunikacije. Ipak riječki centar prednjači na Jadranu, jer za razliku od ostalih raspolaže kompletnijom opremom (VHF, MF, HF te INMARSAT – C uređajima).</p>
<p>Prečesto se događa da neki brod pokrene proceduru javljanja pa se kasnije ustanovi da nije bio obvezan to učiniti, jer nije riječ ni o tankeru niti prijevozu opasnih tvari. Stoga bi bilo uputno da se malo promijeni redoslijed pitanja te odmah nakon pozivnog znaka i imena broda ustanovi pripada li brod kategoriji i kriterijima onih koji bi mogli ugroziti sigurnost Jadrana. </p>
<p>Time bi se zapravo izbjegli mnogi nesporazumi koji su se iskazali u protekla tri mjeseca, a koji su nepotrebno odvlačili pozornost dežurnih operatera.</p>
<p>Dobro je za sve zemlje koje gravitiraju Jadranskome moru da se napokon ustrojio sustav koji će na neki način nadzirati prolaz tankera – tih dokazano najvećih onečistača mora. Dakako, uz manje korekcije, modernizaciju i stalnu nadogradnju sustava. </p>
<p>Radi zaštite svoga netom proglašenoga ribolovno-ekološkog pojasa, Hrvatska će morati uložiti dodatne napore kako bi s uspjehom kontrolirala sada mnogo veći dio Jadranskoga mora nego dosad. </p>
<p>Osnivanje obalne straže nameće se stoga kao nužnost, manje su važne rasprave gdje će toj službi biti sjedište, treba istinski prionuti poslu i izgraditi kvalitetnu flotu brodova, koja bi bila kadra djelovati u svim vremenskim uvjetima. </p>
<p>To dakako podrazumijeva i modernizaciju radarskog sustava praćenja kao i prateću logistiku. Time će se izbjegavati i situacije poput onih s početka ovoga teksta, što bi svakako pridonijelo i postojanoj ekološkoj očuvanosti Jadrana.</p>
<p>Autor je časnik trgovačke mornarice iz Zadra.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>O proširenju hrvatske jurisdikcije na moru nije moglo biti dogovora sa susjedima jer imaju oprečne interese</p>
<p>Slovenija nikako ne pristaje na hrvatsko proširenje jurisdikcije na Jadranu štiteći svoje pravo izlaza na otvoreno more koje joj jamči, kako oni neosnovano smatraju, sporazum Drnovšeka i Račana. Kako se dogovoriti s Italijom kad ona ne želi da Hrvatska iskoristi svoje pravo na more zbog interesa svoga razvijenog ribarstva? Uz to Italija se tradicionalno osjeća vladaricom Jadranskog mora / Što se tiče Europske komisije i njena inzistiranja na dogovorima, postavlja se pitanje je li ona objektivna kada joj je na čelu Talijan Romano Prodi i kad Italija predsjeda Europskom unijom? </p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Neriješenim problemima morske granice, zaposjednute Sv. Gere, dugova Ljubljanske banke i Nuklearne elektrane Krško priključila se nova napetost: proglašenje ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranu o čemu je Hrvatski sabor odlučio 4. listopada 2003.</p>
<p>Već je sama najava da će uspostaviti gospodarski pojas na moru u Sloveniji izazvala silan otpor očitovan ishitrenim i neumjerenim ispadima političara i novinara. Dogodili su se zbog njihova uvjerenja da to ugrožava rješenje pitanja slovenske morske granice.</p>
<p>Kako su novine u Sloveniji i Italiji, izravno zainteresiranim državama, pratile pitanje hrvatskog proširenja jurisdikcije na Jadranu uoči donošenja odluke Sabora i nakon tog odlučivanja?</p>
<p>U Sloveniji su potkraj rujna izjave i komentari bili staloženiji i mirniji nego prvih dana.</p>
<p>Pravni savjetnik slovenskog Ministarstva vanjskih poslova Miha Pogačnik smatra da bi hrvatsko proširenje na moru značilo prejudiciranje rješenja o državnoj granici, a o tome više nema pregovora, jer su oni već zaključeni sporazumom Drnovšeka i Račana. Tako Pogačnik, premda pravni stručnjak, zanemaruje bitnu činjenicu da sporazum nije ratificiran u Saboru, te nema pravnog učinka. Stoga je potrebno ili pregovarati ili ići na međunarodnu arbitražu.</p>
<p>Saborski Odbor za vanjsku politiku zaključio je da za dogovor o granici na moru nema više nikakvih izgleda i da nastali spor valja rješavati arbitražom.</p>
<p>Delo je pisalo kako u sporu u vezi s gospodarskim pojasom jedna strana ustraje na stručnom dijalogu, a druga nameće politički dogovor, pa je nemoguće naći zajedničke točke za kompromis. </p>
<p>Slovenska strana zadovoljna je što je Hrvatska, pod europskim pritiskom, odstupila od formulacije »isključivi gospodarski pojas« i zamijenila je s »širenjem jurisdikcije na moru«. Internacionalizacija spora šteti Sloveniji, jer gubi vjerodostojnost, a »ovdašnji nacionalizam može se smatrati stanjem duha«, zaključuje ljubljanski list.</p>
<p>Mariborska Večer istaknula je da povratak veleposlanika Bekeša u Zagreb ne znači normalizaciju odnosa nego samo zatišje, jer se oprečna mišljenja nisu približila. Zaključuje kako »Slovenija i Hrvatska su još jednom pred svijetom pokazale naivnost, zalijetanje i potencijalnu problematičnost... Bruxelles je zapravo poručio: dogovorite se sami...«.</p>
<p>Evo jednoga objektivnog članka, a čini se da je takav jer je riječ imao stručnjak, ne novinari ili političari. </p>
<p>Robert Voljčak s Ekonomskog instituta Pravnog fakulteta u Ljubljani, u ljubljanskom listu Dnevnik pisao je da su se sva otvorena pitanja mogla riješiti pravnim i ekonomskim putem da se nije umiješala politika i sve skupa toliko zamaglila da je sada jedini izlaz traženje odgovora od neutralnog arbitra. Važno je što prije vratiti dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama da se popravi loš dojam o toj banci i Sloveniji. Potom bi se lakše riješila i ostala pitanja. Gubitak povjerenja šteti, a kao primjer Voljčak iznosi slučaj Sunčanog Hvara u komu je slovenski kupac izgubio izglede čim se doznalo da je Ljubljanska banka jedan od njegovih dioničara.</p>
<p>Tršćanski Il Piccolo iznio je kako je za Italiju prihvatljiv samo zajednički program za iskorištavanje mora i da postoji spremnost samo za »multilateralnu suradnju«. Odluka Hrvatske o gospodarskom pojasu ne bi bila na crti interesa Europske komisije, pa valja pričekati Europsku konferenciju o Mediteranu u Veneciji 23. prosinca 2003. Od tog skupa očekuje se stvaranje »gospodarskih ribarskih zona«. </p>
<p>Na kraju se iznosi predviđanje da će Hrvatska proglasiti gospodarski pojas i zalediti njegovu primjenu. Tako bi stekla bodove za izbore, a ne bi suviše oneraspoložila Europsku uniju.</p>
<p>Nakon što su saborski zastupnici većinom glasova donijeli odluku suprotnu preporukama međunarodne zajednice u komentaru mariborske Večeri zaključuju da nema sadržajne razlike između zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa i gospodarskog pojasa.</p>
<p>U istom se listu potom javlja Miha Pogačnik s mišljenjem da Hrvati nisu smjeli donositi odluku o proširenju jurisdikcije na Jadranu, jer još nije riješena granica na moru između Hrvatske i Slovenije, pa je sada proširen i produbljen granični spor. Stoga Slovenija neće priznati tu odluku i poduzet će srazmjerne protumjere. No u njih ne spada ometanje hrvatskog priključenja Europskoj uniji, jer Slovenija ne želi biti granična država Unije.</p>
<p>Račanova vlast iz ovog zapleta izlazi s problemom vjerodostojnosti i pokazuje da je spremna sukobiti se sa susjedima i s Europskom unijom radi unutarnjopolitičkih ciljeva, komentira dopisnik Dela iz Zagreba. Dnevnik piše kako će jednostrano odlučivanje bez dogovora izazvati političke posljedice.</p>
<p>Il Piccolo ističe: »Mahanje ribolovno-ekološkim pojasom na Jadranu operacija je koju treba pokazati javnosti kao zaštitu od nikad određenih i još danas samo hipotetskih vanjskih neprijatelja... Račan više strahuje od unutarnjih nego od vanjskih neprijatelja«. U istom listu objavljeno je da saborska odluka može dovesti u pitanje ratifikaciju sporazuma o hrvatskom pridruživanju Europskoj uniji u talijanskom parlamentu.</p>
<p>Glavni je prigovor Europske komisije, Italije i Slovenije to što prije donošenja odluke nije postignut dogovor. Dogovora nije moglo biti jer Slovenija nikako ne pristaje na hrvatsko proširenje jurisdikcije na Jadranu štiteći svoje pravo izlaza na otvoreno more koje joj jamči, kako oni neosnovano smatraju, sporazum Drnovšeka i Račana. </p>
<p>Kako se dogovoriti s Italijom kad ona ne želi da Hrvatska iskoristi svoje pravo na more zbog interesa svoga razvijenog ribarstva? Uz to Italija se tradicionalno osjeća vladaricom Jadranskog mora.</p>
<p>Što se tiče Europske komisije i njena inzistiranja na dogovorima, postavlja se pitanje je li ona objektivna kada joj je na čelu Talijan Romano Prodi i kad Italija predsjeda Europskom unijom?</p>
<p>Začuđuju kriteriji Europske komisije prema kojima su interesi pojedinih zemalja stavljeni u istu ravan s međunarodnim pravom. Ako krene takvim putem Europska unija će se udaljiti od pravne države na kojoj inače toliko ustraje.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Glasovanje može početi, u ritmu općega meteža</p>
<p>Parada je počela. Na obzorju sviće rumeno predizborje. Napokon će se nešto zanimljivo događati u našoj očajnoj čamotinji. Šarena obećanja pljuštat će s nebesa poput blagotvorne kišice, nakon ovoljetne paklenske apokaliptične suše. Mana u pustoši svakodnevne besperspektivnosti. Na mračnim bespućima tihe jeze... Na izbornu listu ni primirisati ne smije netko s obješenim mlohavim i otromboljenim trbuhom. Kao starom svinjarskom torbom. Tobolcem u klokana. Dok taj natrpa svoj pravljeni trbuh-torbak, ode nama pola proračuna</p>
<p>TOMISLAV PETRANOVIĆ</p>
<p>Uskoro će pučanstvo u ritmu pljeskati i skandirati u taktu. Klicati. Padati u delirij. Tremens. Parada je počela. Na obzorju sviće rumeno predizborje. Napokon će se nešto zanimljivo događati u našoj očajnoj čamotinji. Šarena obećanja pljuštat će s nebesa poput blagotvorne kišice, nakon ovoljetne paklenske apokaliptične suše. Mana u pustoši svakodnevne besperspektivnosti. Na mračnim bespućima tihe jeze. Onome koji ništa nema, kažu, jedino preostaje – nada.</p>
<p>Mi se dugo, beskrajno dugo nadamo... nadamo... nadamo... Uzalud i jalovo. Trenutak je da u ovo svrabljivo i apatično vrijeme unesemo tračak inventivne živahnosti. U duhu informatičke i digitalizacijske ere.</p>
<p>Osuvremenimo tu navodno najdemokratskiju izmišljotinu zvanu – izbori! Banalni i dosadni ritual građanskog otaljavanja. Od pamtivijeka. Još su prastari Atenjani glasovali ubacujući crepulje u glinene tegle. Uvijek isto. Pusta obećanja laža i paralaža. Cedulja ili crepulja u šuplju kutiju ili teglu. Tup! Gotovo! Iza toga opet jedno veliko i tužno – ništa.</p>
<p>Po prostranstvima bijeloga svijeta napabirčili smo hrpe odličja, povelja, kolajni... Na izložbama i smotrama izuma, inovacija, stvaralaštva. Među prvima smo među svim mogućim vragolastim pronalascima. Te vrle i korisne umotvorine ionako neće obogatiti našu obogaljenu svakidašnjicu. Ovdje to nikoga ne zanima. Nikomu ne treba.</p>
<p>U nas vlada smrtni strah od opasnosti nečijega uspjeha i talenta. Od pameti. Dovoljni smo sami sebi. Samozadovoljni u ovoj lijepoj našoj Jalnovini. Inovacije, izume i sve moguće pronalaske skupa s poveljama, kolajnama i odličjima netko će već brižljivo pospremiti i objesiti mačku o rep. Naša stara navada još je; pleti kotac kao otac...</p>
<p>Trenutak je da se trgnemo, takoreći, zadnji je čas. Ta na pragu smo Europe. U taj izborni galimatijas i karusel unesimo živosti i duha. Neka naša tisućljetna uljudba i pamet na kraju krajeva dođe na zelenu granu.</p>
<p>Izbori trebaju imati dušu. Dajmo im je mi. Kako to postići? Neka su rješenja nadohvat ruke. Zavrtimo kopernikanski salto mortale. Resursi su tu. Spojimo tradicionalno i moderno. Naši ljubljeni politički gojenci i izabranici slikaju se u falš i pogrešnim medijima. Daleko od života. Trebaju strastveno stati među nas. Pred pučanstvo i među svoje birače.</p>
<p>Narod smo koji obožava masovne skupove i okupljanja. Donedavno samoupravne socijalističke mitinge. Danas megahodočašća, proštenja, procesije, velekirvaje i derneke. Marvene i ine vašare. Festivale tamburanja. Tandrbale. Glamurozne revije mode. Biranja izgladnjelih misica i nabildanih mistera.</p>
<p>Spojimo sve to. Iskrižajmo, udrobljeno, uđuture. Dobit ćemo predivnoga ušminkanog mutanta. Pareći ruralni opanak kaišar s europskom lakiranom štiklicom. Mješanca rakije, bijelog luka češnjaka i glamurozna blještavila. Veličanstveno predizborno karnevalsko vašarsko proštenje. U razvašarenoj i izmaškaranoj Lijepoj našoj. Da nam se još posreći blagotvorno, spasonosno i unosno neko mistično ukazanje. Eh, gdje bi nam bio kraj!</p>
<p>Prijeđimo sada na stvar, na živu inovaciju. </p>
<p>Sagradimo velik podij. Nešto kao raskošnu pistu za modne i druge glamour revije. Ekskluzivno šetalište za buduće vrle političare. Pregledno sa svih strana. Bez sukoba interesa. Dostupno svima i svakomu. Zborno mjesto za buduće gledače na saborske i banskodvorske fotelje.</p>
<p>U najdemokratskijem ozračju družili bi se svi mogući kombinatori, stranački gojenci svih fela i boja. Ekshibicionisti, muljatori, petljanci, farizeji i pismoznanci, transvestiti – uživo. In live – kako se to lijepo naški na hrengleskom kaže. Licem u lice. Među svojim milim i dragim pučanstvom. Oskudno odjeveni. Razgolićeni. </p>
<p>Pučanstvo na licu mjesta upoznaje mogućnosti svojih budućih zastupnika. Na pragu Velike brbljaonice. Od anatomije do prirodnih resursa svakoga pojedinog kandidata. Vidjet će se tko može u ruci držati čvrsto kormilo vlasti. Obnaženost ima i mnoge prednosti. Praktične učinke.</p>
<p>Naši budući povlaštenici ne bi morali ispisivati kilometarske traktate, popise svoje imovine. Tako bi odmah svima bilo razvidno. Trenutno uočljivo. Je li to neka značajna imovina ili obična sparušena sirotinjska crkavica. Sa svih strana uočljiva. Vidjelo bi se, također, ima li netko, možebit, neku tetovažu. Tajni znak sramežljive prošlosti.</p>
<p>Sva buduća političarska elita bi na ovoj smotri, vašarskomu predizbornom tandrbalu zauzela efektne i patetične poze Apolona Belvederskih. Ljepši i nježniji dio budućih nam uzdanica, poze Afrodita i Venera. Građanstvu, unatoč demokratskih dostignuća, ne bi bilo dopušteno pentranje i skakutanje po Venerinim brežuljcima.</p>
<p>Birači bi svoje stranačke izabranike do mile volje mogli pipkati, škakljati i milovati. Ogledati sa svih strana. Zavirivati im u resurse. Protivničke pak štipati, ujedati i pljuckati. Prisluškivati njihove trbuhozborske dijaloge. Kruljenje crijeva... Ništa nije skriveno. </p>
<p>Potrebno je podrobno proučavati anatomiju svakog posebno. Možda neka naoko ljupka i naočita dama, domaća Afrodita, ima višak celulita ili silikonske dodatke. Ako je netko jubilarno čupav, kosmat po tijelu, plete li svoje bogato krzno u obliku starohrvatskog pletera? Tako se iskazuje domoljublje.</p>
<p>Glasovati ne treba za osobe s tanušnim nogicama. Štakastim kao u čaplje. Takve se osobe ne mogu nositi s velikim i preteškim teretom brojnih domovinskih udruga, zavjeta, zaklada, poklada... Na izbornu listu ni primirisati ne smije netko s obješenim mlohavim i otromboljenim trbuhom. Kao starom svinjarskom torbom. Tobolcem u klokana. Dok taj natrpa svoj pravljeni trbuh-torbak, ode nama pola proračuna.</p>
<p>Higijena je važna iznad svega. U sabornicu i Banske dvore ne ulazi netko tko ne brije rutave čuperke pod pazuhom, na dražesnim nogicama ne depilira oštre čekinje. Kao u vukodlaka. To je oprez zbog opasnih nametnika. Onih DRP pozitivnih.</p>
<p>»Špancir-revija« pred izbore obiluje lepezom divnih likova. Egzemplara. Galerija naše presvijetle budućnosti. Ljudi kameleoni, ljigave jegulje, popušitelji, uvlakači-podrepne mušice, drveni fiškali, vjetropiri i vjetrokazi. Kvazikršćanski licemjerni bogomoljci. Štimung je potpun. Svuda se širi miris koji draška nozdrve. Gicani na ražnju. Blejanje ovčica.</p>
<p>Toči se medovina i gvirc. Diskretan tamjanski sfumato. Brujanje mnoštva. Cika mladeži. Vašarsko-karnevalski simfonijski orkestri guslara, tamburica i frulica. Poneki Vivaldi i Bach. </p>
<p>Zavijanje novokomponiranih narodnjaka i trbušnjaka. Čak i onih istočnog ugođaja. Fantastično domoljubno zvukovlje. Nadrealna iluzionistička renesansna freska. Rasap boja i pučkog orgijanja. Tandrkanje domoljubnih taljiga.</p>
<p>Glasovanje može početi! U ritmu općeg meteža.</p>
<p>Autor je slikar iz Nove Gradiške.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Mamiću 12, Horvatinčiću 21, a Kordiću čak 25 katova</p>
<p>Detaljni planovi uređenja dijela Savske i Vukovarske ulice, koje je Gradsko poglavarstvo donijelo na sjednici u četvrtak a potom uputilo i u javnu raspravu, na tim lokacijama predviđaju zgrade više od devet etaža (prizemlje plus osam katova). Ako ovakvi planovi prođu javnu raspravu, na Savskoj će se cesti Tomi Horvatinčiću dopustiti izgradnja 21 kata, dok bi, prema istim planovima, u Vukovarskoj Zdravko Mamić gradio neboder od 12, a njegov partner Josip Kordić od čak 25 katova. Ta je točka dnevnog reda glatko i jednoglasno prošla sjednicu. Jedino je HNS-ov član Poglavarstva Mislav Žagar na novinarsko pitanje – kako to da je natječaj za izradu tih detaljnih planova bio prošlog četvrtka, da bi oni već u utorak bili gotovi – odgovorio, da je to moguće, ali da njihovi rezultati još ne znače ništa, jer se tek ide u javnu raspravu, pa će se oni prilagoditi rezultatima te rasprave.</p>
<p>Ona je, pak, za oba plana predviđena u razdoblju od 18. listopada do 17. studenoga, a prijedlozi detaljnih planova za to će vrijeme biti izloženi u područnim uredima gradske uprave na Trešnjevci, odnosno na Trnju. Žustriju raspravu među gradskim haenesovcima i esdepeovcima izazvao je prijedlog SDP-ovog Ureda za graditeljstvo, da se osnuje Povjerenstvo koje bi, na temelju podataka iz Zavoda za planiranje razvoja grada, određivalo koje područje u Zagrebu ima prioritet u izradi detaljnog plana uređenja. </p>
<p>Pročelnik tog ureda Davor Jelavić objasnio je, kako njegov ured više ne može trpjeti toliki pritisak građana, koji traže građevinske dozvole, a ured ih ne može izdati jer nema detaljnih planova, koji su po novom GUP-u potrebni. »Nužno je osnovati tijelo koje će koordinirati rad Ureda za graditeljstvo i Zavoda za planiranje«, Jelavićevo je mišljenje.</p>
<p>Rasprava je nastala jer 14 članova Poglavarstva u svojim materijalima za sjednicu nije imalo prijedlog takvog zaključka, pa su zahtijevali da se ta točka skine s dnevnog reda. Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić rekao je, da se sadržaj zaključka protivi članku 63. Statuta Grada Zagreba, jer, kaže, »Poglavarstvo ne može na nekakvo povjerenstvo prenositi pravo da odlučuje«.</p>
<p>Nakon prekida sjednice, da se svima iskopiraju prijedlozi zaključka, koji nije trajao pola sata, kako je zatražila gradonačelnica Vlasta Pavić, već gotovo dva sata, zaključak je prihvaćen ali u izmijenjenom obliku. Znači, umjesto da određuje prioritete, zadaća povjerenstva bit će da utvrdi redoslijed izrade detaljnih planova i predloži ga Poglavarstvu na razmatranje.</p>
<p>Iako se nisu slagali s time da se osnuje povjerenstvo, jer ga smatraju suvišnim, HNS-ovi članovi Poglavarstva digli su ruku »za« s obrazloženjem da »žele sačuvati mir u kući«. Jedino je Srećko Ferenčak bio suzdržan. »Osnivanje još jednog povjerenstva je glupost! Imamo već 200 takvih povjerenstava, a što onda rade nadležni uredi? Pročelnici imaju velike plaće, nek' rade svoj posao!«, govorio je Ferenčak.</p>
<p>U Povjerenstvo su imenovani, za predsjednika Igor Franić, član Izvršnog odbora Društva arhitekata Zagreb, te za članove Boris Fiolić, član istog odbora, Doris Kažimir, pročelnica Gardskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Davor Jelavić, Nenad Crnić, pročelnik Ureda za izgradnju grada, Mislav Žagar i Anka Mrak Taritaš, novoizabrana pročelnica Zavoda za planiranje.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrepčani će doručkovati u utrci za Guinnessa</p>
<p>U nedjelju, 19. listopada u 9 sati Hrvatska će prirediti najveći doručak u svojoj, a ako bude sreće i svjetskoj povijesti. Naime, povodom Svjetskog dana hrane 16. listopada Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« odlučila je prirediti nesvakidašnji događaj i taj dan obilježiti akcijom »Najveći doručak - hrvatski doručak«.</p>
<p>U akciji sudjeluju gradovi Zagreb, Split, Osijek, Zadar, Šibenik, Hvar, Koprivnica, Bjelovar, Sisak, Krapina, Makarska i Dubrovnik. Organizatori očekuju 30 tisuća učesnika, što bi nam osiguralo mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda. </p>
<p> Hrvatska će u svakom slučaju nastojati prestići Taiwan koji je postavio dosadašnji rekord od 23.291 osobe koje su doručkovale na stadionu Čung Šang. </p>
<p>U Zagrebu će se, između ostaloga, doručkovati u domovima umirovljenika, pučkim kuhinjama, studentskim domovima i hotelima. Građani koje žele sudjelovati u zajedničkom obroku imat će za to priliku na Trgu bana Jelačića.</p>
<p> »Zagrepčani koji žele aktivno sudjelovati u akciji moraju se na licu mjesta registrirati od 7 do 8.30 sati, jer inače neće, nažalost, moći biti uključeni«, naglasila je Ana Levačić iz odnosa s javnošću Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«.</p>
<p> Na Trgu će biti postavljeni stolovi s gotovim doručkom koji će sačinjavati žganci, tekući jogurt i jabuka.</p>
<p>Cilj je naglasiti važnost izbalansirane prehrane karakteristične za naše podneblje i tradiciju. Ovaj događaj promovira i doručak kao neizostavni obrok. Osim toga, želi se naglasiti i potreba darivanja hrane onima koji je nemaju dovoljno, što je u skladu s ovogodišnjim motom Svjetskog dana hrane »Zajedničkim snagama u borbi protiv gladi«. U manifestaciju je, stoga, uključena i humanitarna akcija za pomoć obitelji Ivice Zeca iz Gospića kome se može pomoći pozivom na broj 060 789 789 i ujedno saznati o lokacijama akcije</p>
<p>Pokrovitelji akcije su ministarstva zdravstva, turizma, poljoprivrede i šumarstva, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije, rada i socijalne skrbi, obrane, kao i Hrvatska turistička zajednica, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa Svjetskom organizacijom za poljoprivredu i prehranu i Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Sve dodatne informacije na www.snz.hr</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Prekršajna prijava protiv ZGOS-a</p>
<p>Nakon začepljenja cijevi kojom se ispušta voda iz retencijskog bazena na odlagalištu smeća Jakuševec u Savu, protiv tvrtke ZGOS, koja upravlja odlagalištem smeća, glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić, najavio je pokretanje prekršajnog postupka. »Izvještaj s mjesta događaja ili neki drugi dopis nismo još dobili. U novinama sam pročitao za prijavu«, rekao nam je direktor ZGOS-a, Zdravko Vac. </p>
<p>U noći na srijedu zbog obilne kiše napunio se retencijski bazen jer se začepila cijev za ispuštanje vode pa su na ispumpavanje pozvani vatrogasci. Oni su vodu ispumpavali, ali ne u Savu, već na njen obalni pojas. Kako bi se otklonila opasnost zagađenja podzemnih voda, Željko Makvić je oko podneva u srijedu zabranio ispumpavanje vode, a potom su uzeti uzorci vode. Prema procjeni Makvića i Vaca ispumpavanje vode na savski nasip neće imati trajne posljedice na okoliš. »Zbog sumnje da je voda zagađena zabranjeno je ispumpavanje jer se u blizini nalazi deponij s oko 80.000 kubika smeća. Deponija je izvan odlagališta Jakuševec, a sanirat ćemo je u dva tjedna«, kaže Vac. On je potvrdio da je ZGOS zadužen za retenciju ali i da je »teško reći da li se moglo utjecati na začepljenje, iako se to nije smjelo dogoditi«. ></p>
<p>G. P</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sindikalci ZET-a i Uprava sad »ratuju« za stolom</p>
<p>Predstavnici sindikata i Uprava ZET-a predvođena direktorom inž. Juliusom Pevalekom, nastavili su u četvrtak pregovore o izmjenama kolektivnog ugovora, kao i o načinima povećanja razine sigurnosti u vozilima javnog gradskog prijevoznika. </p>
<p>Predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET- Zagreb Vinko Škvorc istaknuo je kako je zadovoljan tijekom razgovora koji se sada vode »u sasvim drugom ozračju«. Napomenuo je kako se sindikat već usuglasio s Upravom oko nekih bitnih stvari no, budući da pregovori s Upravom još nisu završeni, nije želio precizirati i koje. Uz to na snazi je još i postupak mirenja s poslodavcem. Škvorc je najavio kako će sa više detalja moći izaći u utorak, poslije još jednog sastanka sindikalaca s Upravom. </p>
<p>Da podsjetimo, ZET-ovci su prošli tjedan počeli s akcijama petominutnog zaustavljanja autobusa i tramvaja u nastojanju da ukažu na sve češće fizičke napade nasilnika na vozače i putnika, te potaknu na što skorije rješavanje tog izraženog problema. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gužve oko Langova trga</p>
<p>Zbog završnih radova na izgradnji podzemne garaže ispod Trga Josipa Langa, te obnavljanja kolničke plohe uz buduću garažu, Branjugova ulica je privremeno zatvorena za promet. Vozači su se u četvrtak neugodno iznenadili kada su se zatekli u gužvi na tom važnom zagrebačkom križanju u koje se svakodnevno slijevaju brojna vozila s Medevešćaka i Maksimira iz smjera istoka. Do kada će to potrajati u Zagrebačkim cestama (koje su postavile privremenu signalizaciju) nisu nam znali reći, jer sve ovisi o izvođaču radova (Tehnici d.d.), kao i vremenskim uvjetima. Uglavnom, vozače se upućuje da poštuju privremenu regulaciju prometa.</p>
<p>Žalosno je, međutim da se nitko o takvoj izmijenjenoj prometnoj situaciji na križanju nije sjetio obavijestiti medije, a tako i vozače. U Službi za informiranje pri Gradskom poglavarstvu rečeno nam je kako Gradski ured za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet nije sastavio nikakvo priopćenje jer je »to dužnost« Zagrebačkih cesta.</p>
<p> U Zagrebačkim cestama pak kažu da je to trebao učiniti netko od izvođača ili investitora. Investitor garaže je Zagrebparking, a jedini ovlašten za komuniciranje s medijima je direktor Mate Kraljević koji je ovih dana odsutan. Ipak, teško je povjerovati da baš nitko drugi nije mogao dati barem nekakvu makar i šturu, ali pravovremenu informaciju.</p>
<p> I dok tako traje loptanje između nadležnih o tome tko je ili nije trebao obavijestiti vozače, ispaštaju upravo oni kojima bi svi navedeni, zapravo, trebali stajati na raspolaganju, to jest građani.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nakon popravka prve, puknula i druga cijev</p>
<p>»U noći na srijedu kad je cijev puknula, radnici su zatvorili ventil i otišli. Zamislite da je netko tuda prolazio i propao u rupu duboku dva metra«, zapitao se umirovljenik Boris Lipovac </p>
<p>Radnici gradskog poduzeća Vodovod i odvodnja u četvrtak su zamijenili cijev koja je puknula u noći na srijedu kod križanja Horvaćanske ceste i Ulice Hrvatskog sokola. Radovi su umjesto u podne završili predvečer jer tek što su zamijenili prvu cijev, zatrpali i poravnali teren, puknula im je i druga.</p>
<p>Kako je puknuće prve cijevi uzrokovalo odvajanje kolnika i pločnika stvorivši tako krater dubok dva metra, za promet je bio zatvoren jedan kolnički trak no to nije značajnije utjecalo na promet.</p>
<p>No, iako je kvar saniran, stanari tog dijela Jaruna nisu bili zadovoljni brzinom intervencije.</p>
<p> »U noći na srijedu kad je cijev puknula i izazvala pucanje kolnika, radnici su zatvorili ventil i potom otišli. Zamislite da je netko tuda prolazio i propao u rupu duboku dva metra«, zapitao se umirovljenik Boris Lipovac.</p>
<p> Osim toga, istekla voda stvorila je bujicu blata koja je poplavila obližnje kioske.</p>
<p> Upitan zašto na intervenciju nisu izašli već u srijedu, rukovoditelj održavanja vodovodne mreže Tomislav Benjak je rekao kako razlog odgode sanacije nije bio neradni dan već to što kvar na opskrbnoj mreži nije bio prioritetan.</p>
<p> »Nitko od stanara okolnih zgrada nije ostao bez vode stoga su naše ekipe rješavale hitnije dojave«, objasnio je Benjak. </p>
<p>Od glasnogovornika Zagrebačkih cesti Milana Golubića doznajemo da njihove ekipe na tren izlaze tek po dojavi iz Vodovoda i odvodnje. »Još nismo obaviješteni o potrebnim zahvatima na prometnici no čim dobivamo obavijest sanirat ćemo taj dio Horvaćanske«, rekao je Golubić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Reorganizacijom domova zdravlja postignut napredak</p>
<p>Reorganizacijom nekadašnjih domova zdravlja</p>
<p> - Trešnjevka, Susedgrad i Črnomerec, u jedinstvenu upravu Doma zdravlja Zagreb-Zapad postigla se ušteda financijskih sredstava i podignuta je zdravstvena zaštita za oko 260 tisuća stanovnika tog dijela Zagreba, rekao je u četvrtak Džim Pavičić, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-Zapad. On je istaknuo kako je od 711 uposlenika njih 493 u zakupu te dodao kako uprava doma broji 24 osobe. Novim ustrojem dobilo se na kvaliteti, pa tako, na primjer čišćenje ustanove više ne obavljaju čistačice već servisne tvrtke što donosi uštedu od 30 posto. Sredstvima dobivenim od Gradskog poglavarstva ove i iduće godine realizirat će se računalno umreženje tog doma zdravlja, uredit će se prostori za fizikalnu medicinu na Grabečaku, podići će se kat ginekologije u ispostavi na Novoj cesti, a zamijenit će se i dotrajala aparatura te sanirati kotlovnica centralnog grijanja. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Muzejska bitka s britanskim vlastima oko Elvisove zbirke pištolja</p>
<p>LIVERPOOL, 9. listopada</p>
<p> – Britanski muzej vodi bitku s vlastima zbog planova da uveze kolekciju pištolja u vlasništvu kralja rock and rolla Elvisa Presleyja.</p>
<p>Muzej u Liverpoolu želi predstaviti zbirku pištolja ali mora dokazati da je ona u skladu s britanskim strogim zakonima o vatrenom oružju. Britansko ministarstvo unutarnjih poslova želi znati više o tome kako će pištolji biti transportirani iz SAD-a i kako će ih se čuvati u muzeju.</p>
<p> U kolekciji od šest pištolja su Colt iz Drugog svjetskog rata, jedan od tri koliko ih je Elvis posjedovao. Kralj rock and rolla je drugog iz te zbirke poklonio američkom predsjedniku Richardu Nixonu prilikom posjeta Washingtonu 1970. godine.</p>
<p> Zbirka obuhvaća i zlatnu Berettu, u čiju je kupnju Elvis uložio dosta napora.</p>
<p> »Elvis ju je vidio, poželio, ali nije mogao uvjeriti vlasnika da mu je proda«, rekao je Jerry Goldman, direktor liverpoolskog muzeja Fingerprints of Elvis, doma najveće kolekcije uspomena kralja rock and rolla izvan Sjedinjenih Država.</p>
<p> »Čovjek je na kraju odlučio prodati kuću. Elvis mu je ponudio dobru cijenu za kuću, ali je to uvjetovao time da pištolj bude dio dogovora«, kazao je Goldman. »Kao i obično Elvis je dobio što je htio«.</p>
<p> Dio kolekcije je i pištolj Derringer koji je Elvis nosio u svojoj čizmi dok je nastupao i Smith and Wesson s Elvisovim motom »Taking Care of Business«.</p>
<p> »Bio je fanatik spram kolekcije i korištenja pištolja«, rekao je ravnatelj liverpoolskog muzeja. »Svi smo čuli priče o tome da je sjedio i gledao televiziju te pucao u ekran ako mu se nije svidio program. Međutim, pucao je i na automobile ako ne bi upalili, ali i na vjeverice iz nužnika u svojem domu u Gracelandu«.</p>
<p> Prema Goldmanovim riječima, vlasnik američke zbirke već ju je pristao dati na korištenje muzeju u Liverpoolu.</p>
<p> »Bit će u zrakoplovu čim dobijemo dozvolu ministarstva unutarnjih poslova«, rekao je Goldman. Vlada nije rekla koliko će joj trebati vremena za odobrenje.</p>
<p> Da muzej sada pokuša uvesti kolekciju, ona bi bila zaustavljena na carini i vraćena u SAD. Vjerojatno bi na njoj bio naslov jednog od Elvisovih najvećih hitova »Return to Sender«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zovite ga Moore, Sir Roger Moore </p>
<p>LONDON, 9. listopada</p>
<p> – Možete ga zvati Moore, Sir Roger Moore. Naime, bivši je James Bond, 75-godšnji Moore, u četvrtak postao Sir, nakon što mu je kraljica Elizabeta zbog njegova truda kao UNICEF-ova ambasadora dobre volje dodijelila titulu viteškog reda. </p>
<p>»Kraljica mi je čestitala na radu u UNICEF-u rekavši da je moj posao veoma zadovoljavajući. Spomenula je, također, ulogu agenta 007«, kazao je Moore za Sky News. </p>
<p>Roger Moore postao je televizijska zvijezda šezdesetih godina prošlog stoljeća igrajući u seriji »The Saint«, nakon čega je 1973. godine preuzeo i ulogu agenta 007 od Seana Conneryja zaigravši u filmu »Live and Let Die«. Njegov posljednji film u serijalu o tajnom agentu Jamesu Bondu bio je »A View to a Kill«.</p>
<p>Glumac rođen u Londonu kolabirao je u svibnju ove godine nastupajući na Broadwayju, nakon čega mu je ugrađen pacemaker. </p>
<p>»Imao sam mnogo sreće što su mi liječnici uspjeli spasiti srce ugradivši pacemaker. Još uvijek kuca, kao ludo...«, kazao je. </p>
<p>Moore je razgovor s novinarima iskoristio i za hvaljenje svog kolege Arnolda Schwarzeneggera, koji je dan ranije proglašen kalifornijskim guvernerom. »Učini li sve što je obećao, Kalifornija će biti još bolje mjesto za ugodan život«. P.B.P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kolumbijska glumica Leidy Tabares u zatvoru zbog ubojstva</p>
<p>BOGOTA, 9. listopada</p>
<p> – Kolumbijska glumica Leidy Tabares osuđena je u srijedu na zatvorsku kaznu u trajanju od 26 godina nakon što je proglašena krivom za pljačku i ubojstvo, izvijestili su kolumbijski mediji. </p>
<p>Riječ je o 21-godišnjoj glumici koja je preko noći postala velikom filmskom zvijezdom zahvaljujući nastupu u hvaljenom filmu »The Rose Seller« iz 1998. godine, a čak se uspjela prošetati crvenim tepihom na festivalu u Cannesu. Leidy Tabares, inače djevojka porijeklom iz siromašnog predgrađa Medellina, optužena je zajedno sa svojim dečkom za pljačku i ubojstvo taksista koja se dogodila prošle godine. </p>
<p>Njen put od siromašnog predgrađa do zvjezdanog statusa bio je relativno kratak, ali pokazalo se da nije tako lako pobjeći surovoj kolumbijskoj realnosti koje nisu pošteđene čak niti filmske zvijezde. Tabaresova je nakon uspjeha filma šest mjeseci nastupala u jednoj kolumbijskoj sapunici, a kao djevojčica je preživljavala spavajući na ulici zajedno s majkom, a čak se bavila i prodajom cvijeća. Uhićena je u studenom i svo je vrijeme do suđenja provela u pritvoru, ali joj je nedavno bilo dozvoljeno da napusti zatvor zbog rođenja drugog djeteta. </p>
<p>Film »The Rose Seller« prikazuje život na kolumbijskim ulicama, probleme s nasiljem i drogama, a bio je nominiran za Zlatnu palmu u Cannesu. Nažalost, Tabaresova nije prva s kriminalističkom prošlošću jer je većina muške glumačke ekipe ubijena u obračunima bandi. D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prohodao dno Loch Nessa</p>
<p>LONDON, 9. listopada </p>
<p> - U staromodnom gumenom ronilačkom odijelu s olovnim potplatima Lloyd Scott izverao se u četvrtak iz slavnoga škotskog jezera Loch Ness na kraju dugog podvodnog pješačenja po dnu toga jezera. Opet je to učinio iz istoga razloga kao i kad je, primjerice, u istom odijelu prošle godine na suhom u pet dana propješačio stazu Londonskoga maratona - naime da bi prikupio novac za borbu protov dječje leukemije. Pješačenje dnom jezera poznatog po legendama o čudovištu Nessie trajalo je 12 dana, a staza je također bila maratonska - 42 kilometra.</p>
<p>»Neki su govorili da će to biti lakše jer je odijelo u vodi lakše, no u stvarnosti je bilo znatno teže,« rekao je on televizijskoj mreži Sky News. »Morao sam se boriti s tlakom u vodi, otporom vode i slabom vidljivošću. Dolje je vrlo hladno i samotno, ne znam što mi je pod nogama, a cijev za dovod zraka zna se zaplesti. Mnogo je problema zbog kojih je takav hod zapravo znatno teži nego na površini.«</p>
<p>Lloyd Scott (41), bivši vatrogasac i izliječeni bolesnik od leukemije, takvim je šetnjama prikupio milijune funti za dobrotvorne svrhe. Tijekom ovog maratona samo se jednom ozbiljno uplašio. Hodajući po jednoj »polici« neizmjereno dubokog jezera, na dubini od desetak metara, u slaboj je vidljivosti i mulju zakoračio nad ponor i pao. »Zaustavila me sigurnosna žica i cijevi za dovod zraka, a potpuno sam izgubio orijentaciju.«</p>
<p>Ne davši se smesti, Scott je nastavio i napokon stigao, u četvrtak ujutro.</p>
<p>Na pitanje je li vidio slavnog stanovnika jezera, čudovište Nessie?</p>
<p>»Vidio sam samo dvije ribe, što znači da u jezeru ili nema ribe ili pak netko pojeo sve ribe.« (Reuters, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Edo Maajka: »Album koji snimam bit će mnogo bolji od prethodnog«</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Najpopularniji domaći reper Edo Maajka nastupit će ponovno pred zagrebačkom publikom u klubu Pauk, ali ovaj put na zajedničkom koncertu sa splitskim The Beat Fleetom. Koncert će se održati 17. listopada, a kao gosti će se pojaviti Tremens i Diyala.</p>
<p>»Oni su moji jako dobri prijatelji, a mislim kako se naša publika preklapa jer oni koji slušaju TBF slušaju i mene. Već smo svirali zajedno na koncertima u Splitu i Sarajevu, pa je sad došao na red i Zagreb«, ispričao nam je Edo.</p>
<p>Iako je Edin album »Slušaj mater« još uvijek vrlo slušan, ovaj reper nije mirovao pa bi se uskoro na tržištu trebao naći soundtrack bosansko-hercegovačkog filma »Ljeto u zlatnoj dolini« na kojemu će se naći nekoliko Edinih pjesama. Film je u četvrtak prikazan na zatvorenoj projekciji u sklopu Zagreb film festivala, a bio je zapažen na Sarajevo film festivalu, te još nekolicini međunarodnih filmskih smotri. Istovremeno, Edo se primio posla na novom albumu radnog naziva »No sikiriki - Bez sekiranja« kojeg planira završiti do kraja godine. </p>
<p>»Na albumu će biti 18 pjesama i trebao bi biti gotov do nove godine, a izdavač će opet biti Menart. Osobno mislim da će ovaj album biti puno bolji od prethodnog i bit će više reperskiji«, kaže Edo i obećava dobar provod na koncertu u Pauku. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poremećenom obožavatelju Britney Spears izrečena zabrana približavanja</p>
<p>SANTA MONICA, 9. listopada</p>
<p> – Pop princeza Britney Spears uspjela je putem suda dobiti zabranu približavanja za japanskog biznismena koji ju je progonio tijekom prošle godine. Sudac Alan Haber naložio je poremećenom japanskom biznismenu da se ne priblližava slavnoj pjevačici inače će snositi ozbiljnije posljedice. </p>
<p>»Bio je to školski primjer uznemiravanja i emotivnog maltretiranja«, stoji u sučevom objašnjenju ove zabrane, te se navodi da je japanski biznismen »abnormalno opsjednut« likom Britney Spears. </p>
<p>Britney Spears je sudskim putem tražila da se Japancu Masahikou Shizawi zabrani približavanje njoj i nekolicini njenih nekretnina u kojima ona povremeno živi jer ju je ovaj tijekom prosinca prošle godine sustavno pratio i pokušavao ostvariti kontakt s njom. Maltretiranje se odvijalo u njenom losangeleskom domu, kao i u kući njenih roditelja, te još jednoj kući u kojoj pjevačica povremeno živi. Poremećeni obožavatelj je pjevačici poslao i svoje fotografije s porukom »slijedim te«.</p>
<p>Shizawa se za vrijeme donošenja sudske odluke nalazio u rodnoj Yokohami, gdje se nalazi od kraja prošle godine kad je protjeran iz Amerike zbog isteka vize. Sudac je ustvrdio kako su dokazi pokazali da Shizawa jednostavno »nije svoj«, dok je Shizawin odvjetnik tvrdio da je riječ o ljubavi. </p>
<p>Presuda zabranjuje Shizawi približavanje pjevačici na udaljenosti manjoj od 250 metara tijekom iduće tri godine.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novčanica od 20 dolara više nije zelena</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> - Od četvrtka je u SAD u prometu nova novčanica od 20 dolara koje se od dosadašnje razlikuje prije svega u bojama! Naime, umjesto standardne zelene i crne, odnosno bijele boje, na novoj dvadesetici, kako navodi američki Bureau od Engraving and printing, sada su »nježno zelena, boja breskve i plava boja«. Ovo je prva novčanica od 1905. godine tiskana u više od dvije boje. Time se željelo postići da se dvadesetača dobro razlikuje od ostalih banknota što će pomoći osobama sa smetnjama u vidu. Ujedno je najavljeno da se upravo izrađuju višebojne novčanice od 50 i 100 dolara.</p>
<p>Kao što je poznato, na jednoj strani novčanice od dvadeset dolara je slika Bijele kuće, a na drugoj portret Andrewa Jackona, sedmog američkog predsjednika. Inače, riječ je o novčanici koju se dosad osobito često falsificiralo, pa je u SAD pokrenuta posebna televizijska kampanja kako bi se najširi krug stanovništva upoznao s njezinim, za američku praksu neobičnim izgledom.</p>
<p> Već prije službene pojave u platnom prometu, dočekana je prigovorima. Vladi se zamjera što nije pitala svoje građane žele li umjesto tradicionalnog »greenbacka«, dolar s ružičastim i plavim bojama. </p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prerana udaja ugrožava djevojčice</p>
<p>ABUJA, 9. listopada</p>
<p> - Oko 82 milijuna djevojčica u zemljama u razvoju vjenčat će se prije 18. rođendana, unatoč svjetskom trendu sve kasnije udaje, objavio je UNESCO. U Izvješću o stanju svjetskog stanovništva za 2003. godinu stoji da rano stupanje u brak ugrožava zdravlje i životne mogućnosti mladih žena, te im ometa školovanje. U izvješću se također ističe da udane djevojčice rjeđe provode kontracepciju - samo njih 17 posto u dobi između 15 i 19 godina. Oko 14 milijuna tinejdžerki, i udanih i neudanih, rađaju svake godine, a komplikacije u trudnoći i pri porodu vodeći su uzrok njihove smrtnosti. Drugi razlog prerane smrti je nestručno obavljen pobačaj, navodi se u izvješću UNESCO-a. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Umješnost čistog muziciranja</p>
<p>Slavna pjevačica nastupila je u prepunom HNK / Pjevala je izbor opernih arija na nekoliko jezika započevši s Mozartovom Groficom iz »Figarova pira« / Publika ju je ispratila dugim pljeskom ustavši sa sjedala </p>
<p>Po treći put u Hrvatskoj, a drugi puta u Zagrebu, u srijedu je slavna američka sopranistica Barbara Hendricks održala koncert opernih arija u Hrvatskom narodnom kazalištu pred prepunom dvoranom, u kojoj je bio i predsjednik Stjepan Mesić. Sjećamo se njezina nastupa prije četiri godine sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem dirigenta Rahbarija. No, ovaj nastup imao je drugu svrhu. Barbara Hendricks, u suradnji s našim dirigentom Ivom Lipanovićem i Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, iz Zagreba kreće na reprezentativnu turneju po Francuskoj gdje će gostovanje završiti u Parizu. </p>
<p>Čudesna je biografija te umjetnice koja je unatrag tridesetak godina ne samo pjevala u najslavnijim svjetskim opernim kućama, na čelu s njujorškim Metropolitanom i Milanskom Scalom, nego je, zahvaljujući svom humanom angažmanu, postala veleposlanicom dobre volje za izbjeglice pri Ujedinjenim narodima. U tom je svojstvu posjetila i Dubrovnik u ratnom okružju 1991. godine.</p>
<p>I tim koncertom u HNK Barbara Hendricks predstavila je svoju savršenu vokalnu tehniku, koju obogaćuje ljepotom idealno ujednačena svijetlog soprana izrazito tople boje. Pjevala je izbor opernih arija na nekoliko jezika započevši s Mozartovom groficom iz »Figarova pira«. Slijedio je, kao jedna od najljepše izvedenih točaka večeri, recitativ i arija iz Debussyjeve »Rasipnoga sina« i isto tako sjajno interpretirane arije Micaele iz Bizetove »Carmen«. Dokazujući i svoju sklonost te razumijevanje za suvremenu glazbu, izvela je i prizor Anne Trulove iz opere »Život razvratnika« Igora Stravinskog.</p>
<p> U drugom dijelu večeri na programu je bio najprije veliki prizor pisanja Tatjaninog pisma iz opere »Eugenij Onjegin« Čajkovskog i dva popularna operna hita: arija Puccinijeve »Madame Butterfly« i arija Laurette iz njegove opere »Gianni Schicchi«. Sve točke umjetnica je otpjevala izrazito smirenim koncertnim načinom, stojeći mirno bez ikakve gestikulacije. Nimalo nije težila scenskom proživljavanju koncentrirjaući se na umješnost čistog muziciranja.</p>
<p> No, i takav njezin nastup izazvao je na kraju ovacije i tri dodatka. Najprije je otpjevala ariju iz malo poznate Catalanijeve opere »La Wally«, a zatim se upustila i u Habaneru Bizetove Carmen. Najveće oduševljenje izazvala je kada je kao treći dodatak sama, bez pratnje orkestra, otpjevala jednu crnačku duhovnu pjesmu. Publika ju je ispratila dugim pljeskom ustavši sa sjedala.</p>
<p> Svoj prilog uspjehu dao je i Simfonijski orkestar HRT-a izvođenjem opernih uvertira i drugih orkestralnih odlomaka, djelomice u snažnom zaletu ubrzanih tempa koja im je nametnuo dirigent Ivo Lipanović. Inače, odlična je bila njihova suradnja s pjevačicom. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ljubavna priča bez posljedica</p>
<p>Drugoga dana na Zagrebačkom filmskom festivalu prikazani filmovi »Lost in translation« Sophie Coppole i »Madame Sata« Karima Ainouza</p>
<p>Sophia Coppola svojim drugim filmom »Lost in translation« (u nas preveden kao »Podsjeti me na ljubav«) pokazala je kvalitete zrelog i originalnog filmskog autorstva, ne podliježući obiteljskim, naraštajnim i trendovskim utjecajima. Ona je stvorila svoj stil pažljiva promatrača koji zapaža djeliće života pružajući nam istodobno priliku da se prepoznamo ili tek zamislimo nad okolnostima i dilemama pred kojima se i sami nalazimo. </p>
<p>On je poznati hollywoodski glumac u kasnim pedesetima, na zalasku slave, zasićen bračnim životom, ali još dovoljno zanimljiv da ga Japanci angažiraju za reklamiranje viskija, za što mu plaćaju dva milijuna dolara. Ona je mlada udana žena, dvadesetogodišnjakinja, koja nakon završenih studija filozofije provodi samotne dane u hotelu dok njezin suprug radi kao fotoreporter negdje na terenu. </p>
<p>Oboje su izgubljeni u civilizacijskoj džungli Tokija i velikog hotela, ali i vlastitih života kroz koji plutaju pokušavajući se snaći i pronaći barem malo razloga za optimizam. Pri tome je redateljica spretno našla ravnotežu između dvaju naoko potpuno različitih bića, koji se pronalaze u zajedničkom otuđenju i potpunoj izgubljenosti, ne samo toga trenutka nego i cjelokupnih životnih odluka.</p>
<p>To je priča bez zapleta u kategoriji onih filmova koji govore o susretima dvoje ljudi bez posljedica. Sophia Coppola crpi riznicu događanja, duhovitosti i osjećaja uspijevajući postići i nevjerojatno snažnu emotivnu napetost koja se rađa između dvoje stranaca. To je neka vrsta nemoguće ljubavi ili »kratak susret« za novi naraštaj kino publike. Redateljica razotkriva samoću u svijetu krcatom ponudama, u okružju super grada, ali bez onoga čemu ljudi teže – a to je vrijeme za život i partnerstvo.</p>
<p> Jer strašno je kada čovjek spozna, kao Coppolini junaci, da je vrijeme jedino što imaju. A upravo to je poenta filma koji govori o Tokiju i vremenu koje ima dvije strane, mušku i žensku.</p>
<p> Film je sjajno režiran, tako da neprekidno zadržava čar neizvjesnosti i očekivanja da se nešto »bitno« dogodi između njih dvoje, te na kraju ostavlja otvoreno pitanje za razmišljanje o tome što je uopće bitno u površnom svijetu potrošačkog društva kojim smo više ili manje svi okruženi. I ono najljepše na samom kraju filma, otvorenu dvojbu što joj je šapnuo u uho – da je voli, telefonski broj, obećanje da će se ponovno sresti? </p>
<p> Brazilski film »Madame Sata« Karima Ainouza osniva se na dijelovima iz stvarnog života Francisca dos Santosa koji je živio od 1900. do 1976., od čega je veći dio proveo u zatvoru zbog kriminala, droge i nemorala, a između toga je ostvarivao karijeru kao Madame Sata, intrigantna kabaretska ikona tridesetih prema imenu koje je uzeo inspiriran filmom »Madam Satan« Cecila B. DeMillea. </p>
<p>Film je na trenutke gotovo iritantan u svojoj forsiranoj agresivnosti, s muškim tijelima u prvom planu u svijetu isprljanom spermom, drogom, alkoholom i smećem u kojem nema moralnih ograničenja niti bilo kakvih pravila života. To je pasji život trenutka kojim vladaju kurve, transvetiti, homoseksualci i lopovi, neka vrsta paklenskog kupleraja u kojem se krv, znoj i suze ne mogu lako isprati, ali ni opravdati.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Odaziv iz cijelog svijeta</p>
<p>U petak znat će se trojica laureata koji će nastupiti na svečanom koncertu u subotu / Koncert je uvršten u pretplatnički ciklus »Lisinski subotom« </p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – U prostorima Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« ovaj se tjedan održava treće po redu Međunarodno natjecanje »Lovro pl. Matačić«. Po oporučnoj želji najvećeg hrvatskog dirigenta, natjecanja se održavaju svake četiri godine, a prvo je održano 1995. u organizaciji Fonda Lovro i Lilly Matačić, osnovnog 1987., iz kojeg se fonda dotiraju i stipendije za mlade hrvatske dirigente. Odaziv iz cijeloga svijeta i postignuti rezultati svjedoče o ugledu te manifestacije, jedne od najznačajnijih u glazbenom životu Hrvatske. </p>
<p>Ove godine natjecanje se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, a u Umjetničkom vijeću natjecanja, kojemu predsjeda slavni dirigent Riccardo Muti, nalaze se i naši umjetnici: Ruže Pospiš-Baldani i Milan Horvat, uz dirigente Kazushija Onoa, Pinchasa Steinberga i druge. Umjetnički ravnatelj natjecanja je Igor Kuljerić, dok žiri, koji prati nastupe natjecatelja sa sastavom Zagrebačke filharmonije, čine Gianni Paulo Coral, Vladimir Benić, Tamas Gel, Stanko Horvat, Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, Berislav Klobučar, Pascal Rophé, Tonko Ninić i Tiziano Severini.</p>
<p>Od šesnaest prijavljenih kandidata, dvojica su odustala. Ostali dolaze iz Poljske, Slovenije, Češke, Koreje, Francuske, Kolumbije, Italije, Japana, Bugarske i dvojica kandidata iz Hrvatske, Ivan Repušić i Luka Vukšić. U drugi krug natjecanja ulazi šest odabranih kandidata, a u petak, poslije završnog trećeg kruga, znat će se trojica laureata koji će nastupiti na svečanom završnom koncertu u subotu, 11. listopada. Tek poslije tog koncerta ocjenjivački sud će proglasiti redoslijed plasmana trojice laureata, kojima će pripasti nagrade od pet, tri te jedne i pol tisuće eura, uz diplomu natjecanja. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ekologija u umjetničkom izričaju</p>
<p>Izložba dotiče temu ekologije – pobliže, motiv vode i rijeku Dravu / Izlagači su većinom promišljali problem pitke vode, pri čemu je došla do izražaja otvorenost za eksperiment </p>
<p>KOPRIVNICA, 9. listopada</p>
<p> – U prostoru Galerije Koprivnica, koja djeluje u sklopu Muzeja grada Koprivnice, otvorena je ovih dana posebno zanimljiva izložba na kojoj svi izlošci i ideje, ostvarene u obliku slikarskih, grafičkih ili kiparskih radova odnosno instalacija i video instalacija, dotiču temu ekologije – pobliže, motiv vode i rijeku Drave. Izlagači su većinom promišljali problem pitke vode. Pri tome je došao do izražaja pluralizam umjetničkog izražavanja, otvorenost za eksperiment i nove medijske forme, a prije svega angažiran odnos mladih prema događaju koji nadilazi lokalne i nacionalne okvire. </p>
<p>Valja naglasiti da je to je prva žirirana koprivnička izložba toga tipa pod nazivom Drava art annale Koprivnica 2003, za koju je raspisan natječaj. Ovaj put na izložbi sudjeluju 24 umjetnika mlađeg naraštaja iz Hrvatske i Slovenije. No, želja je organizatora da se slična priredba održava svake godine, da rečeni projekt s vremenom postane ugledan srednjoeuropski događaj koji će, okupljajući ponajbolje mlade stvaraoce iz zemalja kroz koje protječe Drava, pratiti i upućivati na aktualne pojave, smjerove i dosege mlade umjetnosti u Srednjoj Europi. </p>
<p>Viša kustosica Muzeja Koprivnica i voditeljica Galerije Koprivnica Draženka Jalšić Ernečić kaže da je promišljanje takva muzeološkog projekta djelomice vezano za promišljanje kulturne strategije grada Koprivnice, ali i postavljanje temelja za razvoj kulturne industrije koja Koprivnicu upisuje na kulturnu kartu Srednje Europe. Pri tome su, dodaje, od posebne važnosti partnerski odnosi Muzeja grada Koprivnice, Dravske lige i Panonske pivovare d. o. o. koja je, kao »zelena firma«, prepoznala vlastite marketinške vrijednosti u tome projektu.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko će dati najviše za Karasovu matronu</p>
<p>»Portret gospođe Karas« ipak će se naći na Jesenskoj aukciji »Konture« / Ponuđač smatra da ima pravo prodati djelo, jer je ono zaštićeno bez obzira na to tko mu je vlasnik / Postoji mogućnost da se na dražbu odazove neka od institucija, od kojih bi neke to mogle i morale </p>
<p>Na Jesenskoj aukciji kuće »Kontura«, koja će se održati 13. listopada s početkom u 18 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu, naći će se po drugi put »Portret gospođe Karas«, antologijsko djelo Vjekoslava Karasa iz 1850. Radi se o jednom od nekoliko potpisanih umjetnikovih djela, prezime Karas ugrebeno je u površinu slike.</p>
<p> Podsjetimo da je to ulje na platnu Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode samo dan prije početka Proljetne aukcije, održane u travnju, zaštitio kao kulturno dobro. Usprkos tomu, ponuđač djela smatra da ga ima pravo prodati onomu tko da najviše, te da zaštita nad njime vrijedi bez obzira na to tko mu je vlasnik.</p>
<p>Međutim, nova cijena rada porasla je u odnosu na staru. Na Proljetnoj aukciji bio je procijenjen od 130 do 180 tisuća kuna, a na Jesenskoj aukciji cijena će biti od 200 do 300 tisuća kuna.</p>
<p> Nakon čišćenja slike otkriven je Karasov potpis, čime je ona dobila na vrijednosti, objašnjava Zdravko Mihočinec, glavni i odgovorni urednik »Konturinih« izdanja. Otkriva da među kolekcionarima ima zainteresiranih za djelo.</p>
<p> Isto tako kaže da su pismeni dopis o tome da će se djelo naći na dražbi još prije mjesec dana uputili nadležnim tijelima države, grada i županije, koja će prilikom licitacije imati pravo prvokupa, ali ni do danas nisu dobili odgovor.</p>
<p>Bianka Perčinić Kavur, pomoćnica ministra kulture, iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, nema saznanja hoće li se koje od tijela odazvati kupnji, kao ni Silvije Novak, zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. </p>
<p>Oboje smatraju da bi bila šteta da se djelo nađe u privatnoj zbirci i tako ostane nedostupno očima javnosti, ali isto tako ostavljaju otvorenu mogućnost da se do početka dražbe neka od institucija ipak odazove, »od kojih bi neke to mogle i morale« (S. Novak).</p>
<p> Izvornost djela potvrdio je povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže, autor Karasove retrospektive u Umjetničkome paviljonu 2002. godine. Da djelo i nema potpis, smatra Albaneže, bilo bi pripisano umjetniku zbog istovjetnog kolorističkog modeliranja triju detalja kao što su usnice, prsti i dekolte, a njihov osebujni volumen, oblik i položaj slični su na svim njegovim djelima.</p>
<p>Prema Albanežeu djelo »Portret gospođe Karas« sa samosvjesnom matronom opisuje uspješna psihologizacija lika. Smatra da je riječ o vrhunskom radu kojim se bitno obogaćuje hrvatska povijest umjetnosti, te da sa svakim novootkrivenim radom Karasov čudnovati i neusklađeni opus zadobiva sve jasnije obrise.</p>
<p>Zakonom je odbačena mogućnost da to djelo doživi sudbinu zagubljenih portreta u ulju Stanka Vraza i Omer paše Latasa te akvarela »Portret žene« s potpisom »Karasz«, za koja do danas ne znamo gdje se nalaze. Druga potpisana djela kao što su »Portret mlade gospođe« i onaj Ljudevita Gaja su upitne autentičnosti, a u Dijecezanskome muzeju zagrebačke nadbiskupije, gdje se čuvaju, u inventarnim knjigama stoji da ona nisu vjerodostojna jer su bolja od Karasovih radova. Za »Portret Koste Petrovića« u Narodnom muzeju u Beogradu postoji zapis »Slikao Vękoslav Karas«.</p>
<p> Najpoznatija Karasova ostvarenja kao što su »Rimljanka s mandolinom« te portreti Ane i Mije Krešića nemaju potpis pa su ih uvijek pratile sumnje u autorstvo.</p>
<p>Zbog svega navedenoga »Portret gospođe Karas« dobiva na važnosti kao jedini vjerodostojan umjetnikov potpisani rad kojim raspolažemo u ovom trenutku u Hrvatskoj.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Žalici zlato u Marrakechu </p>
<p>ZAGREB/MARRAKECH, 9. listopada</p>
<p> – Dugometražni film »Gori vatra« bosanskohercegovačkog redatelja Pjera Žalice osvojio je u srijedu Zlatnu zvijezdu na 3. međunarodnom filmskom festivalu u Marrakechu, priopćili su organizatori. Nagradu je producentu Zijadu Mehiću predala francuska glumica Nathalie Baye, predsjednica ovogodišnjeg festivala, nakon što je njemački redatelj Volker Schloendorff objavio odluku žirija zaduženog za igrane filmove. U kategoriji kratkometražnih filmova, Francuskinja Stephanie Duvivier osvojila je u Marrakechu Zlatnu zvijezdu za film »Himna gazeli«, francusko-marokanskoj koprodukciji. Posebna nagrada žirija dodijeljena je igranom filmu »The station agent« američkog redatelja Toma McCarthyja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Paulo Coelho lovi Guinnessov rekord </p>
<p>FRANKFURT, 9. listopada</p>
<p> – Sajam knjiga u Frankfurtu (8. – 13. listopada) priključio se lovu na mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda, a i ta se knjiga također bliži rekordu: 100 milijuna prodanih primjeraka. Prvi put Frankfurtski sajam knjiga traži svoje mjesto u knjizi rekorda.</p>
<p> Paulo Coelho će potpisivati primjerke svojega bestselera »Alkemičar«, prevedenog na 56 jezika, što će biti najveće potpisivanje izdanja na stranom jeziku. Organizatori su također u potrazi za više od 500 novih autora koji bi trebali stvoriti najdulji svjetski strip. Trodnevno traženje počet će u petak. Guinness je već sada najprodavanija knjiga u svijetu, a očekuje se da dosegne brojku od sto milijuna primjeraka. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>»Očekujem da će me navijači gađati kovanicama« </p>
<p>»Cibona ima iskusniju momčad i zato mi je lakše, jer se igrači znaju postaviti na terenu. Zvezda je imala mlađe igrače i tamo sam imao mnogo veću i odgovorniju ulogu«, kazao je Scoonie Penn uoči beogradskog derbija</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Subotnji derbi 3. kola Goodyear lige u kojem košarkaši Crvene zvezde dočekuju Cibonu VIP u dvorani Pionir, uvijek je intrigantan sportskoj javnosti. Dodatnu draž ovog puta daje činjenica da je Cibonin razigravač Scoonie Penn prošle godine igrao za beogradsku momčad. Dobre igre za Crvenu zvezdu bile su mu i preporuka dolaska u momčad hrvatskog doprvaka. </p>
<p>Penn najbolje poznaje ozračje u Pioniru kada se na tribinama natisne 7000 gledatelja, što se prilično razlikuje od Ciboninih utakmica. </p>
<p>– Navijači u Zagrebu cijene i poznaju košarku, ali nisu toliko ludi kao u Beogradu. Očekujem loš doček, tako je bilo i prošle godine kad je gostovala Cibona. Navijači će se sigurno okomiti na mene, očekujem da će me gađati kovanicama i bacati svašta na parket. No, ne brine me to previše. Uzbuđen sam zbog te utakmice, želim igrati u takvom ambijentu, kazao je u uvodu Scoonie Penn, koji može najbolje procijeniti snagu Cibone i Crvene zvezde, jer je na parketu organizirao igru obje momčadi:</p>
<p>– Radi se o odličnim sastavima i velikim klubovima. Cibona ima iskusniju momčad i zato mi je lakše, jer se igrači znaju dobro postaviti i znaju svoju ulogu na terenu. Zvezda je imala mlađe igrače i tamo sam imao puno veću i odgovorniji zadatak. Morao sam misliti na puno više stvari. </p>
<p>Između Crvene zvezde i Cibone ima još poveznica osim Scoonieja Penna. U beogradskoj momčadi od ljeta je Reggie Freeman koji je prije dvije godine igrao za Cibonu, a prošlu sezonu proveo je u momčadi Reflexa, tadašnjem Železniku. Penn dobro poznaje igru Freemana, jer su prošle godine vodili puno okršaja na mjestu razigravača u domaćem prvenstvu.</p>
<p>– Sigurno je da se njegova igra ove sezone razlikuje od prošlogodišnje, jer je u Železniku mogao igrati s više slobode u igri nego kod Zmage Sagadina u Crvenoj zvezdi. Kod Sagadina znaš svoju ulogu na terenu, to moraš odraditi i gotovo. Tu je još i Igor Rakočević koji je igrao u NBA ligi prošle godine, tako da su Beograđani zbilja jaki na vanjskim pozicijama, kazao je Penn. </p>
<p>Cibonin 178 centimetara visoki razigravač usporedio je i trenere obje momčadi. </p>
<p>– Obojica razumiju košarku, ali svatko ima svoju filozofiju igre. Treneri se dobro pripremaju, ali različito reagiraju na utakmici. Sagadin ima mlađe igrače kojima mora stalno objašnjavati, dok Anzulović ne mora sve reći, igrači sami prepoznaju neke stvari. </p>
<p>Dražen Anzulović, trener Cibone, osvrnuo se na Pennovu specifičnu ulogu u momčadi pred utakmicu protiv Crvene zvezde. Penn je već pred prvu utakmicu u sezoni, protiv ljubljanske Olimpije, pokazivao znakove nervoze i kako kaže Anzulovć, »izgorio je« već na zagrijavanju. </p>
<p>– Razgovarat ću s njim, on je profesionalac i mora se tako ponašati. Nisu mi se svidjele neke stvari koje sam vidio na turniru u Mariboru, kada smo igrali protiv Zvezde. Penn je pokazao prijateljski odnos prema nekim igračima, rekao bih da je čak bio presrdačan. To se mora zaboraviti kad se istrči na teren, kazao je Anzulović. </p>
<p>Samo da se Penn ne zaboravi i pokaže tri prsta...</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Slavlje San Antonija u Parizu </p>
<p>PARIZ, 9. listopada</p>
<p> – NBA prvaci San Antonio Spursi svladali su u pripremnoj utakmici Memphis Grizzliese rezultatom 105-93, a susret je odigran u pariškoj dvorani Bercy pred 14.500 gledatelja. Za prvake je uspješan prvijenac imao Slovenac Rašo Nesterovič sa 14 poena, a najbolji igrač lige Tim Duncan 15. Od ostalih pripremnih utakmica vrijedi zabilježiti prvijenac »čuda od djeteta« LeBrona Jamesa za Cleveland, koji je rezultatom 83-80 svladao Atlantu. Najskuplji tinejdžer svijeta dao je za 30 minuta samo šest koševa, uz po tri skoka i asistencije, dok naš Bruno Šundov nije igrao u ovoj utakmici za Cleveland. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bugari (ne) simpatiziraju Hrvate</p>
<p>»Stvarno ne razmišljam o tome hoće li dalje proći Hrvatska ili Belgija. To najmanje ovisi o meni. U dodatne kvalifikacije će ići onaj tko to i zasluži«, naglasio je Plamen Markov, izbornik bugarske nogometne reprezentacije, neposredno po dolasku u Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Jesu li Hrvati doista »simpatičniji« Bugarima nego Belgijanci, hoće li bugarski reprezentativci u subotu doista pomalo ležernije ući u okršaj protiv Barićevih izabranika? Činjenica da su Bugari već osigurali konačno prvo mjesto u skupini i da im subotnja utakmica gotovo ništa ne znači, automatski je, eto, otvorila mnoge kalkulacije u našoj javnosti... Naravno, sami Bugari negiraju bilo kakve priče o nastupu s pola gasa, tvrdeći da će protiv Hrvata zaigrati »punim plućima«. Štoviše, njihov izbornik Plamen Markov odbacuje i sve glasnije teze kako su im »Hrvati simpatičniji od Belgijanaca«.</p>
<p> – Stvarno ne razmišljam o tome hoće li dalje proći Hrvatska ili Belgija. To najmanje ovisi o meni. U dodatne kvalifikacije će ići onaj tko to i zasluži, naglasio je Markov u četvrtak oko podneva, neposredno po dolasku u Zagreb. – Došli smo odigrati dobru utakmicu i tako potvrditi svoje dosadašnje dobre nastupe u ovim kvalifikacijama. Naravno, cilj nam je u Zagrebu dostojno zastupati bugarski nogomet, a osobno mi je jako stalo da momčad odigra kako treba i da u trijumfalnom stilu zaključimo kvalifikacije. Želimo pokazati zašto smo najbolji u skupini.</p>
<p> U sastavu bugarske selekcije neće biti napadača Martina Petrova iz njemačkog Wolfsburga, kao ni braniča Iliana Stojanova iz sofijskog Levskog. Obojica će izostati zbog ozljede.</p>
<p> – Još ne mogu reći sastav, ipak nam je preostalo još dva dana do utakmice. Nešto ćemo više znati nakon treninga u Maksimiru, dodao je Markov.</p>
<p> Na popisu ozlijeđenih bi se Martinu Petrovu i Stojanovu mogao priključiti i vezist Velizar Dimitrov, čiji je nastup još uvijek po upitnikom. No, zato je izvjesno da će u Maksimiru ordinirati Dimitar Berbatov i Stilian Petrov. Upravo su njih dvojica, podsjećamo, tresli Pletikosinu mrežu na prvom okršaju u Sofiji, odigranom prije godinu dana.</p>
<p> – Ovaj će nam put nedostajati tadašnji kapetan Krasimir Balakov, koji je u međuvremenu završio karijeru, podsjeća Stilian Petrov, koji je u 21. minuti sofijske utakmice načeo Pletikosinu mrežu, da bi Berbatov u 37. pogodio za konačnih 2-0. – Ipak, već smo se priviknuli na igru bez Balakova i mislim da za njega imamo odličnu zamjenu - Marijana Hristova iz Kaiserslauterna. Imam doista visoko mišljenje o hrvatskim nogometašima. Uostalom, potvrdu sam dobio i nedavno u svome klubu Celticu. Tjedan dana sam imao priliku trenirati s Milanom Rapaićem kada je bio kod nas na probi. Odličan je igrač i žao mi je što nije potpisao ugovor. Ma, znamo da su hrvatski igrači individualno jaki, ali u subotu će jedino biti bitno kako će funkcionirati kao momčad, naglasio je Petrov.</p>
<p> Na popisu kandidata izbornika Markova nalaze se: vratari: Zdravko Zdravkov (Istanbulspor/Tur), Dimitar Ivankov (Levski Sofija); braniči: Rosen Kirilov i Živko Želev (obojica Litex Loveč), Predrag Pažin (Šahtar/Ukr), Nikolai Krstev (Naftex Burgas), Ivailo Petkov (Istanbulspor/Tur), Elin Topuzakov (Levski); vezni igrači: Daniel Borimirov (München/Njem), Marian Hristov (Kaiserslautern/Njem), Todor Jančev (CSKA Sofija), Velizar Dimitrov (CSKA Sofija), Stilian Petrov (Celtic/Ško), Georgi Peev (Dinamo Kijev/Ukr); napadači: Zoran Janković (Dalian Shide/Kina), Dimitar Berbatov (Bayer Leverkusen/Njem), Vladimir Mančev (Lille/Fra), Stojko Sakaliev (Naftex Burgas).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pričuvama prilika za dokazivanje </p>
<p>Mlada će reprezntacija u petak zaigrati bez Kranjčara, Tomića i Drpića pa izbornik Novoselac tvrdi da je dvoboj protiv Bugara sjajna prilika pričuvama da se nametnu kako bi pojačali konkurenciju za dvije utakmice doigravanja koje predstoje našim nogometašima</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Hrvatska mlada nogometna reprezentacija u petak će u Zaprešiću (16 sati) odigrati posljednju utakmicu skupine 8 protiv Bugarske u, pokazalo se, vrlo uspješnom kvalifikacijskom ciklusu za odlazak na Europsko prvenstvo. Za razliku od A selekcije, izabranici Martina Novoselca nemaju imperativ pobjede. Točnije, čak ako i gosti odnesu bodove iz Zaprešića prvo mjesto u našoj skupini i doigravanje za odlazak na EP neće biti ugroženo zahvaljujući četiri boda prednosti koju su do posljednjeg kola ostvarili naši nogometaši.</p>
<p>Izbornik Martin Novoselac ima dosta problema s ozljedama, pa je zapravo i sreća što dvoboj protiv Bugara nema razultatski naboj. Na »biltenu« nespremnih nalaze se Niko Kranjčar, Ante Tomić, a od srijede u kadru nije ni Nikola Šafarić. Zbog viška žutih kartona neće biti ni Dine Drpića. No, izbornik uvijek voli naglasiti kako mu nedostaju i A-reprezentativci Srna, Petrić i Babić. U odnosu na postavu koja je u posljednjem srazu u gostima pobijedila Belgiju (2-0), Kranjčarovu će poziciju polu-špice preuzeti Mario Carević, Mikulić će zamijeniti braniča Drpića, a u »vezu« će uskočiti Rubil i Božić. Dakle, Hrvatska bi trebala bi zaigrati u sljedećem sastavu: Vranjić, Lučić; Ješe, Mikulić – Božić, Buljat, Rubil, Pranjić; Carević – Ljubojević, Zahora. U ovoj formaciji Božić bi trebao biti »flaster« na darovitom Bugaru Gargorovu koji je ponajbolji igrač njihove mlade selekcije. Ipak, postoje šanse da on zaigra za A reprezentaciju, pa će u tom slučaju umjesto Božića u veznome redu zaigrati Žgela.</p>
<p>– Poznato je da ova utakmica za nas nema rezultatsku važnost, ali je prilika za dokazivanje onima koji su dugo u krugu reprezentativaca, odnosno u drugom planu. U utakmici protiv Estonaca se baš i nisu iskazali, ovo im je svojevrsni popravni ispit. Nisu pozvani u reprezentaciju da sjede na klupi i samo popunjavaju kvotu. S druge strane, bitno je da se dobrom igrom nametnu i pojačaju konkurenciju za dvije utakmice doigravanja koje nas očekuju, tvrdi izbornik mlade reprezentacije. </p>
<p>Inače, uz ovu utakmicu postoji i vrlo zanimljiva kuloarska priča. Naime, Bugarima pobjeda ostavlja još kakve-takve nade da ugrabe drugo mjesto u skupini. Uz triumf u Zaprešiću treba im i seznacija Estonaca protiv Belgijanaca, koji, prema bugarskim računicama, ne smiju pobijediti. U tom bi se slučaju Bugari našli u bubnju pri izvlačenju parova za doigravanje. Gdje je u cijeloj priči hrvatski interes? Budući da je bugarska A selekcija u sličnoj situaciji i kao naša mlada reprezentacija po toj »proceduri« izabranici Plamena Markova ne bi smjeli u subotu igrati s punim angažmanom protiv Hrvatske kojoj su tri boda neophodna. Dakle, prema tim kalkulacijama mladi Hrvati trebali bi pomoći starijima. Izbornik Novoselac, pak, smatra da takve priče ne »piju vodu«.</p>
<p>– To nema smisla, upravo zbog činjenice da je utakmica u petak sjajna prilika za dokazivanje onima koji su u »sjeni«. Ako zakažu pitanje je hoće li ostati u kadru reprezentacije, smatra izbornik koji već razmišlja o utakmicama doigravanja. Strateg mlade reprezentacije se nada kako će za te utakmice moći računati na A reprezentativce Srnu, Babića i Petrića. Naravno, ako ih Barić neće trebati.</p>
<p>– Realno je i logično da nastupe za mladu reprezentaciju ako ne budu u krugu kandidata za nastupe u Barićevoj selekciji, zaključio je izbornik Novoselac.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Raspuštaju se »ultrasi« Deportiva </p>
<p>LA CORUŃA, 9. listopada</p>
<p> – Radikalna skupina navijača Deportivo La Corune pod imenom »Riazor Blues« raspustit će se pod pritiskom javnosti koja ih okrivljuje za smrt jednog od navijača kluba iz Galicije. </p>
<p>Manuel Rios Suarez preminuo je od ozljeda u napadu momaka iz skupine »Riazor Blues« nakon dvoboja Kupa Kralja u Santiago Composteli u utorak navečer.</p>
<p>Svjedoci navode da je Suarez (31. godina) nastojao zaštiti dječaka u dresu Compostelle kojeg su napali razjareni »Riazor Blues«, a potom je i sam bio napadnut od jednog navijača. Kada ga je više puta udario, kaže očevidac, stao mu se ispričavati jer je uvidio da se radi o navijaču Deportiva, no Suarez je ubrzo pao u komu i preminuo je prije negoli je došao u bolnicu. </p>
<p>Glasnogovornik navijačke skupine objavio je raspuštanje, priznavši krivnju za Suarezovu smrt. </p>
<p>– Skupina je ionako izvan kontrole posljednjih godina. Možda smo se na ovaj korak trebali odlučiti ranije, jer nogomet ne može biti izlika za nasilje prema suparnicima i svojima. Svatko tko se krije među nama sa nečasnim namjerama koje nemaju veze sa nogometom, to više neće moći činiti, kazao je glasnogovornik navijača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Primorac startao porazom na Svjetskom kupu</p>
<p>JIANGYIN, 9. listopada</p>
<p> – Hrvatski stonotenisač Zoran Primorac porazom je startao na Svjetskom kupu, koji je održava u kineskom Jiangyinu.</p>
<p>Naime, u ogledu prvog kola skupine 3, domaći predstavnik Wang Liqin bio je bolji sa 4-2 u setovima (11-6, 11-9, 9-11, 8-11, 11-5, 11-9). U drugom susretu te skupine Korejac Joo Se Hyuk bio je bolji, pak, od Grka Kalinikosa Kreange. Primorac će preostala dva meča skupine odigrati u petak. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kostanić do polufinala protiv Obate </p>
<p>TAŠKENT, 9. listopada</p>
<p> – Nakon dva dana čekanja Jelena Kostanić je saznala suparnicu u četvrtfinalu 140.000 američkih dolara vrijednog WTA teniskog turnira u Taškentu. Japanka Saori Obata, treća nositeljica, bez problema se obračunala s Kineskinjom Jie Zheng, u dvoboju 2. kola slavila je sa 6-1, 6-1. Najveće iznenađenje priredila je Španjolka Arantxa Parra 7-5, 6-1 pobjedom protiv prve nositeljice Mađarske Petre Mandule.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Parra – Mandula (1) 7-5, 6-1, Serra-Zanetti – Pennetta (5) 6-4, 7-5, Obata (39 – Zheng 6-1, 6-1. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nositeljice uspješno do drugoga kola</p>
<p>FILDERSTADT</p>
<p> – Nositeljice 650.000 američkih dolara vrijednog WTA teniskog turnira u Filderstadtu usprkos zahtjevnim suparnicima u prvom kolu uspjele su izboriti pobjede. Amerikanka Chanda Rubin je u trećem setu »slomila« Ruskinju Veru Zvonarevu, Francuskinja Amelie Mauresmo je nadigrala Amerikanku Meghan Shaughnessy. I Ruskinje Anastazija Miškina i Jelena Dementijeva su se namučile protiv sunarodnjakinje Nadie Petrove, odnosno Amerikanke Alexandre Stevenson.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Schnyder – Casanova 7-5, 7-5, Rubin (7) – Zvonareva 1-6, 6-4, 6-3, Mauresmo (5) – Shaughnessy 7-6 (4), 6-2, Dementieva (6) – Petrova 6-3, 6-3, Sugiyama – Pistolesi 6-2, 6-1, Miškina (8) – Stevenson 0-6, 6-1, 4-0 predaja; 2. kolo: Clijsters – Hantuchova 6-1, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Moya »preživio« Gonzaleza, Henman pobijedio Schalkena</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Prošlotjedni finalist turnira u Metzu Čileanac Fernando Gonzalez odveo je Španjolca Carlosa Moyu do trećeg seta u dvoboju prvog kola 765.00 eura vrijednog ATP turnira u Beču. No, Moya je u odlučujućem setu bio uvjerljiv pa je tako ostao »u igri« za jedno od tri preostala mjesta koja vode na završni turnir najboljih osam tenisača svijeta u Houstonu. Iako je ove godine osvojio tri naslova, Kralj Umaga sve je to zaslužio na zemljanoj podlozi, dok na drugima nije dobio dovoljno mečeva za sigurno mjesto među »top 8«. A Britanac Tim Henman je u posljednjem meču dana iznenadio četvrtog nositelja Nizozemca Sjenga Schalkena 6-2, 2-6, 6-2 pobjedom.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Koubek – Davidenko 6-2, 4-6, 7-6 (3), Moya (2) – Gonzalez 6-4, 6-7 (6), 6-1, A. Costa (8) – Sargsian 6-4, 6-4, Mirnji – Gambill 6-4, 6-2, Kiefer – Peya 7-5, 7-5, Henman – Schalken (4) 6-2, 2-6, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Sumrak političke karijere Donalda Rumsfelda</p>
<p>Karijera američkog državnog tajnika za obranu visi o niti, a razlog njegova mogućeg pada je Irak / Američki vojni analitičar Ralph Peters izjavio je londonskom »Guardianu« da Bijela kuća smatra kako Rumsfeld nije dobro isplanirao poslijeratnu okupaciju Iraka</p>
<p>LONDON, 9 listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prije nešto manje od pola godine, Donald Rumsfeld bio je neosporna zvijezda Busheve administracije. Nakon brzog rušenja Saddama Husseina, izvedenog uz minimalne američke žrtve, svi su naveliko hvalili novu »Rumsfeldovu doktrinu«. Ona se oslanjala na najsuvremenija oružja današnjice, uz brojčano male kopnene snage. </p>
<p>No šest mjeseci kasnije, američki predsjednik George Bush ima sve manje povjerenja u svog tajnika za obranu kojega će se možda htjeti i riješiti u doglednoj budućnosti. Američki vojnici, naime, i dalje pogibaju u Iraku, dok ta zemlja tone u kaos, a troškovi za njenu obnovu strmoglavo rastu. </p>
<p>Mnogi smatraju da je za sve to najviše odgovoran Donald Rumsfeld. Bush, kome se Irak počeo pretvarati u politički kamen oko vrata, odlučio se stoga za veliku reorganizaciju. Tako je ovih dana objavljeno da Amerika osniva novo tijelo koje će u Iraku i Afganistanu upravljati borbom protiv terorizma i obnovom. Spomenuto tijelo, tzv. Grupu za stabilizaciju Iraka vodit će Busheva savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Time je Pentagonu oduzet znatan dio ingerencija, što je glas nepovjerenja i u Donalda Rumsfelda. </p>
<p>Ta je reorganizacija prešutno priznanje da poslijeratna američka misija u Iraku nije uspjela. Premda manje, pogođen je i State Department koji je nakon pada talibana rukovodio obnovom Afganistana. </p>
<p>No, Busha je na akciju natjerao najviše Irak, te ankete o popularnosti, najlošije u zadnje dvije godine. Čak 50 posto Amerikanca nema povjerenja u Bushevu sposobnost rješavanja međunarodnih kriza, pokazala je anketa koju su tijekom vikenda zajedno proveli New York Times i tv mreža CBS. Svjestan da ga samo 13 mjeseci dijeli od novih predsjedničkih izbora, George Bush se odlučio ubrzati tempo stabilizacije Iraka. To bi mu trebalo omogućiti da prije izlaska na birališta može najaviti skoro povlačenje iz te zemlje. </p>
<p>Izravniji angažman Bijele kuće u Iraku povlači za sobom i određeni politički rizik. Kritike koje su do sada bile usmjerene prema Donaldu Rumsfeldu i Pentagonu, počet će stizati izravno na Bushevu adresu ako stvari nastave ići po zlu. Jedan nepovoljni scenarij iznio je ruski predsjednik Vladimir Putin. U nedavnom intervjuu za New York Times, on je američku nazočnost u Iraku usporedio sa sovjetskom okupacijom Afganistana. Rekao je kako Bush riskira da bude uvučen u dugačak i krvavi rat koji će se na kraju pokazati besmislenim. </p>
<p>Reagirajući na kritike s raznih strana, američki predsjednik je vođenje iračkih poslova ipak odlučio centralizirati u Bijeloj kući, a glavnu odgovornost za Irak povjeriti osobi od svog posebnog povjerenja Condoleezzi Rice. </p>
<p>Donald Rumsfeld reagirao je na tu promjenu izrazito mrzovoljno. U intervjuu za britanski Financial Times i još neke europske listove, priznao je da nije bio unaprijed obaviješten o planiranoj reorganizaciji. Na upit je li novo tijelo za Irak bilo potrebno, odgovorio je: »Mislim da to pitanje morate postaviti Condi (Condoleezzi Rice).« Kad je jedan od europskih novinara i dalje inzistirao na tom pitanju, Rumsfeldu su popustili živci: »Rekao sam da ne znam. Kako vam to nije jasno? Zar ne razumijete engleski?«, obrecnuo se američki tajnik za obranu. </p>
<p>Dužnosnici Bijele kuće tvrde da autoritet Donalda Rumsfelda nije ništa manji nego što je bio. Promatrači, međutim, procjenjuju da će ga se George Bush pokušati riješiti prije predsjedničkih izbora u studenome 2004. Američki vojni analitičar Ralph Peters izjavio je londonskom Guardianu da Bijela kuća smatra kako Rumsfeld nije dobro isplanirao poslijeratnu okupaciju Iraka. »Oni nisu nezadovoljni Pentagonom, nezadovoljni su Rumsfeldom i njegovim namjesnicima; smatraju ga sve problematičnijim«, rekao je Peters. </p>
<p>Dodao je da bi prebrzo smjenjivanje tajnika za obranu značilo priznanje neuspjeha, dok njegov predugi ostanak ne bi donio dovoljno koristi Bushu na idućim izborima. </p>
<p> Sve u svemu, čini se da je Donald Rumsfeld, glavni stjegonoša Bushevog »rata protiv terorizma« zapao u znatne teškoće. Najviše mu se stavlja na teret što je jako podcijenio broj vojnika potrebnih za Irak. </p>
<p>Također nije predvidio niti mogao zaustaviti kaos koji je tamo izbio nakon pada Saddamovog režima. Prvi američki namjesnik u poslijeratnom Iraku, Jay Garner, koga je imenovao Rumsfeld, pokazao se nedoraslim zadatku. I Paul Bremer, drugi namjesnik koga je postavio Rumsfeld, donio je neke pogrešne odluke, poput one da ukine iračku vojsku. Prelazak na civilnu vlast u Iraku teče pod Bremerovom zapovjednom palicom izrazito sporo. </p>
<p>Pentagon je ranije ignorirao mnoge procjene koje je dobivao od CIA-e, pa i od vlastite vojnoobavještajne službe DIA-e. Glavnu riječ imao je, naime, Rumsfeldov Ured za posebne planove koji se previše oslanjao na neprovjerene iračke disidentske izvore, a premalo na američke izvještajne agencije. Krajnji je rezultat taj da Irak ne spada među uspjehe Busheve administracije. Ako ona uskoro počne tragati za pogodnim žrtvenim jarcem, njegovo bi ime moglo biti Donald Rumsfeld.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Neuvjerljiva kampanja Bijele kuće za opravdanje rata u Iraku</p>
<p>Irački gerilci ubili španjolskog vojnog atašea, a u napadu bombaša samoubojica na policijsku postaju poginulo najmaje deset osoba / Otkako je Bush 1. svibnja proglasio formalan prekid vojnih operacija, u Iraku je ubijeno 186 Amerikanaca, 50 Britanaca, te po jedan danski i ukrajinski vojnik, a ranjeno više od 1440 osoba</p>
<p>ANKARA, 9. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Ubojstvo španjolskog vojnog atašea u Iraku Joséa Antonija Gómeza, na kojeg je u četvrtak izvršen atentat dok je izlazio iz svoga stana u Bagdadu, još je jedna potvrda da ta zemlja ulazi u novi još krvaviji krug nasilja i smrti. Potvrdio je to i nešto raniji napad dvojice bombaša samoubojica koji su s vozilom punim eksplozivom prodrli do jedne policijske postaje u sjevernom dijelu Bagdada. Prema prvim spoznajama, u eksploziji je poginulo najmanje deset, a ranjeno oko 30 osoba.</p>
<p>Gerilski napadi koji se pripisuju snagama odanim svrgnutom iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu došli su u vrlo nepovoljnom trenutku za Bijelu kuću: dok traje opsežna kampanja opravdavanja vojne intervencije u Iraku kako bi se obnovila podrška javnosti i političkih skupina. </p>
<p>To uvjeravanje očito pokolebanih Amerikanaca u ispravnost »iračkih odluka«, administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha poduzela je sa ciljem da se osiguraju i učvrste njegovi izgledi na predsjedničkim izborima 2004.</p>
<p>Sigurno je da će napadi Saddamovih pristaša dodatno ojačati vrlo oštre kritike koje ne dolaze samo iz redova oporbenih demokrata, već i vladajućih republikanaca. Sve je više glasova koji tvrde da napad na Irak nije bio opravdan, naročito nakon velikih, već prispjelih računa za poratnu obnove Iraka te značajnih ljudskih žrtava. Naime, otkako je Bush 1. svibnja proglasio formalan prekid vojnih operacija, u Iraku je ubijeno 186 Amerikanaca, 50 Britanaca, te po jedan danski i ukrajinski vojnik. Ranjeno je više od 1440 osoba.</p>
<p>Savjetnica američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleeza Rice, koja je prva započela akciju Busheve obrane i rehabilitacije, ustvrdila je da su dosad pronađeni dokazi u Iraku potvrdili da je svrgnuti bagdadski diktator predstavljao prijetnju miru i sigurnosti u regiji i svijetu. Ona je protivnicima invazije na Irak poručila da razmisle o posljedicama koje bi uslijedile da je Saddam ostao na vlasti.</p>
<p>Rice drži kako bi u tom slučaju povjerenje u Ujedinjene narode bilo uništeno, a došla bi u pitanje i učinkovitost Vijeća sigurnosti kao instrumenta nametanja međunarodne volje. »U tom slučaju, Saddam Hussein bi ostao na kormilu zemlje sa svim što to podrazumijeva, s više masovnih grobnica i više patnji iračkog pučanstva«, upozorila je. Također je ocijenila da Irak bez diktatorskog režima može poslužiti kao katalizator demokratskih promjena u drugim arapskim zemljama Srednjeg istoka. </p>
<p>Najnovija zbivanja u Iraku pokazala su, međutim, da će Bushevoj administraciji biti izuzetno teško da kod kuće, a pogotovo izvan zemlje, opravda iračku ratnu avanturu.</p>
<p> Bijela kuća je ušla u klopku Saddamovih obmana i dezinformacija koje su naročito, u ulozi dvostrukih špijuna, donosili irački useljenici u SAD. Neka istraživanja pokazuju da su se Amerikanci previše oslanjali na nedovoljno provjerene izvore Iračkog nacionalnog kongresa o iračkom oružju masovnog uništenja.</p>
<p>U novostvorenoj pat poziciji, Washington bi mogao pojačati napore da se u Vijeću sigurnosti UN-a usvoji nova rezolucija o Iraku koja bi dala međunarodni legitimitet anglo-američkoj invaziji na Irak. Ako ti napori brzo ne poluče željeni rezultat, Bijela kuća bi, kako se vjeruje, mogla odustati od borbe za novi irački dokument. U tom slučaju, napori bi se mogli usredotočiti na proširenje vojne koalicije u Iraku. Javna je tajna da Busheva administracija vrši novi snažan pritisak na Pakistan i Indiju da pošalju svoje trupe u Irak.</p>
<p>No, ni tu stvari ne idu onako kako bi to željeli u Washingtonu. Naime, odluka Turske da pošalje oko 10.000 vojnika u Irak dočekana je »na nož« od većine članova civilnog Vijeća za privremenu upravu Irakom. Taj šaroliki nacionalni, plemenski i vjerski skup osporio je dolazak postrojbi bilo koje susjedne zemlje na iračko tlo. Zbog toga je za četvrtak zakazan novi sastanak članova Vijeća s američkim upraviteljem Iraka Paulom Bremerom kako bi se našla kompromisna formula za sudjelovanje turskih snaga u stabiliziranju iračkih poratnih prilika i započetom procesu demokratizacije. </p>
<p>Dolasku Turaka naročito se protive kurdski predstavnici u Vijeću zbog napetih odnosa Turske i kurdskih plemenskih frakcija Jalala Talabanija i Masouda Barzanija. Uloga turskih postrojbi u Iraku još nije jasno utvrđena, kao ni područje koje će pokrivati. No, prema pisanju turskih novina, vlada turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana traži u okupiranom Iraku onakvo mjesto kakvo već imaju SAD i Velika Britanija.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kampanja protiv trgovine oružjem</p>
<p>Oxfam, Amnesty International i IANSA za globalnu kontrolu naoružanja/ Više od 300.000 djece uključeno je u oružane sukobe diljem svijeta, a žene i djevojke svakodnevno su izvrgnute silovanjima pod prijetnjom oružja</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Tri međunarodne nevladine organizacije - Amnesty International, Oxfam i IANSA (International Network on Small Arms) u četvrtak su pokrenule međunarodnu kampanju za kontrolu naoružanja u više od 50 zemalja. </p>
<p> Cilj je kampanje smanjivanje širenja naoružanja, te usvajanje Međunarodnog sporazuma o trgovini oružjem kojim bi se zaustavio izvoz oružja u zemlje gdje bi ono moglo biti iskorišteno za teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.</p>
<p>U današnje vrijeme globalna trgovina oružjem dosegnula je kritičnu razinu, a različita su oružja dostupna kršiteljima ljudskih prava, represivnim vladama i kriminalcima, navodi se u priopćenju i dodaje da je godišnja vrijednost globalnog izvoza oružja 21 milijardu dolara.</p>
<p> Također se navodi da pet stalnih članica Vijeća sigurnosti - Francuska, Rusija, Kina, Velika Britanija i SAD drže 88 posto izvoznog tržišta lakog naoružanja.</p>
<p> Više od 500.000 ljudi svake godine pogine od raznog konvencionalnog oružja, no vlade koje su zauzete traženjem oružja za masovno uništenje svake godine »previde« taj strašan podatak, stoji u priopćenju.</p>
<p>Dodaje se da se godišnje proizvede 16 milijardi komada municije - što je više od dva metka po svakoj osobi na svijetu. Pretpostavlja se da se 60 posto svjetskog lakog naoružanja nalazi u rukama civila.</p>
<p> Navodi se i da je više od 300.000 djece uključeno je u oružane sukobe diljem svijeta, a da su žene i djevojke svakodnevno izvrgnute silovanjima pod prijetnjom oružja. Navodi se i podatak da je u Ruandi silovano 15.700 žena, a oko 25.000 tijekom sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Osim poziva vladama da se napravi i usvoji Međunarodni sporazum o trgovini oružjem »Kampanja za kontrolu naoružanja« također poziva sve vlade da razviju i ojačaju regionalnu kontrolu trgovine naoružanjem, spriječe zloporabe oružja od strane sigurnosnog osoblja i zaštite građane od oružanog nasilja u lokalnoj zajednici, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pregovori Beograda i Prištine u znaku političkih pritisaka</p>
<p>Kosovski se Albanci žele baviti statusom Kosova i, za početak, preuzimanjem ovlasti od UNMIK-a, a Beograd očito ne namjerava ponoviti pogrešku iz propalih pregovora u Rambouilletu 1999.</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> - Šef međunarodne misije na Kosovu (UNMIK) Harri Holkeri službeno je pozvao najviše dužnosnike Srbije i Crne Gore i institucija Kosova na prve razgovore Beograda i Prištine od završetka rata 1999. godine. Razgovori će se održati 14. listopada u kompleksu palače Hofburg nedaleko od Beča, gdje su se vodili i pregovori o sukcesiji bivše SFRJ. Kako prenose agencije, početak dijaloga bit će za ovalnim stolom, na čemu je navodno inzistirao Holkeri, kako bi se izbjegnuo dojam da se radi o pregovorima dviju država. </p>
<p>Iz Beograda poziv su dobili predsjednik SCG Svetozar Marović, ministar vanjskih poslova Goran Svilanović, premijer Srbije Zoran Živković i potpredsjednik vlade zadužen za Kosovo Nebojša Čović; s albanske strane, predsjednik Kosova Ibrahim Rugova, premijer Bajram Rexhepi, predsjednik parlamenta Nexhat Daci, ministar za povratak raseljenih Milorad Todorović i ministar zdravstva Resmije Mumxhiju koji predstavlja tursku manjinu na Kosovu.</p>
<p>Nekoliko dana uoči dogovorenog dijaloga, na koji su obje strane pristale pod većim ili manjim pritiskom međunarodne zajednice, u Prištini se još ne zna hoće li i u kojem sastavu kosovsko izaslanstvo ići u Beč. Sastanak civilnog upravitelja Holkerija s najvišim predstavnicima kosovskih institucija i političkih stranaka i u srijedu je završen bez konačne odluke. Da bi ispitao bilo kosovskih političara, Holkeri se, osim s premijerom, sastajao s liderima triju najjačih stranaka (Demokratskog saveza Kosova, Demokratske partije Kosova i Alijanse za budućnost Kosova) Ibrahimom Rugovom, Hashimom Thaqijem i Ramushem Haradinajom. Prema nekim tumačenjima dogovor o odlasku u Beč neće se potvrđivati u skupštini, nego baš na razini stranačkih lidera. Konačna odluka o sudjelovanju kosovske strane na skupu trebala bi se donijeti do kraja ovoga tjedna. </p>
<p>Saznaje se da je kosovskoj strani ponuđeno da se, u zamjenu za odlazak izaslanstva u Beč, kosovska vlada kompletira sa još dva nova ministarstva - za energetiku i međunarodnu suradnju, koja su dosad bila pod ingerencijom UNMIK-a. Premijer Bajram Rexhepi je nakon ove ponude ponovio da za odlazak izaslanstva u Beč očekuje odluku kosovskog parlamenta.</p>
<p> Ako zastupnici odluče da ne bi trebalo sudjelovati u razgovorima na kojima neće biti razmatrano pitanje statusa Kosova, onda će stolice rezervirane za prištinsko izaslanstvo ostati prazne. Holkeri tvrdi da za dijalog nije važna odluka kosovskog parlamenta i očekuje da će Albanci ipak otići u Beč.</p>
<p>U predstojećem dijalogu s Beogradom, predstavnici Kosova bit će u neravnopravnom položaju zbog pritisaka međunarodne zajednice, ali i zbog svoje neodlučnosti, ocijenili su u Prištini sudionici okruglog stola posvećenog početku razgovora. Ugledni prištinski publicist Veton Surroi rekao je na tom skupu da je Priština neravnopravna u razgovorima s Beogradom jer se Kosovo na ovaj način poziva da, pored interesa Albanaca, preko UNMIK-a predstavlja interese međunarodne zajednice, a preko koalicije Povratak i interese kosovskih Srba, dok će Beograd predstavljati samo interese Srba. </p>
<p>Europska unija je ponovila svoju punu potporu pokretanju razgovora Beograda i Prištine i upozorila da bi odbijanje početka dijaloga 14. listopada u Beču dovelo u opasnost daljnji napredak Kosova na putu prema EU. Princip »standardi pa status« ostaje okosnica politike međunarodne zajednice na Kosovu unatoč otvorenim aspiracijama kosovskih Albanaca za neovisnosti. Posljednji pregovori Beograda i Prištine vođeni su u veljači 1999. u francuskom mjestu Rambouilletu i okončani neuspješno zbog odbijanja privremenog mirovnog sporazuma od srpske strane. Ubrzo potom uslijedila je intervencija NATO-a u Jugoslaviji. Ovaj put Beograd ne želi ponoviti taktičku grešku Miloševićeve politike.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Schröder i Putin o velikim poslovima i paktiranju </p>
<p>Njemački kancelar traži oslonac na prijatelje u Moskvi/ To mu pomaže da se odupre američkoj hegemoniji na međunarodnoj sceni te da se njemačka vanjska politika konačno kreira u Berlinu </p>
<p>BERLIN, 9. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nastavlja se tradicija njegovanja rusko-njemačkog prijateljstva što je počelo s bivšim njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i bivšim šefom SSSR-a Mihailom Gorbačovom. Naime, njihovi nasljednici, njemački kancelar Gerhard Schröder i ruski predsjednik Vladimir Putin, sastali su se u Jekaterinburgu na Uralu u četvrtak na šestom njemačko-ruskom summitu i uz pratnju brojnih ministra i gospodarstvenika.</p>
<p>Putin i Schröder su počeli susret privatnom večerom. Na razgovorima koji su uslijedili poslije ruskih specijaliteta nije bilo razgovora o izbornoj farsi u Čečeniji, niti o slobodi medija u Rusiji. Za tim temama u Berlinu glasno žale samo udruge za zaštitu ljudskih prava. </p>
<p>Njemački i ruski političari i poslovni ljudi vesele se velikim poslovima. Daleko od Moskve ili Sankt Peterburga, Putin je želio predstaviti jednu regiju u razvoju pogodnu za njemačka ulaganja . Štoviše, guverner Sverdlovske oblasti želi privući ruske Nijemce koji su se prije više godina iselili u Njemačku.</p>
<p>S druge strane Njemačka pokazuje i na političkom planu mnogo više od same geste dobre volje. Među ostalim, postignut je dogovor oko transporta njemačke vojne opreme i vojnika za Afganistan preko ruskog teritorija.</p>
<p>Iako nema velikih razlika u mišljenjima između službene Moskve i Berlina, ipak, postoje problemi. Primjerice, pitanje ruske enklave Kalinjingrad za Rusiju ni u kojem slučaju nije povoljno riješeno. Posebno su mnogi Rusi nezadovoljni viznim sustavom. Prijemom Poljske u Europsku uniju, »shengenski zid«, kako govori Putin, biti će još bliži. Ruski predsjednik želi potpunu slobodu putovanja u Europsku uniju za tamošnje Ruse. To Schröder, međutim, zasad drži nemogućim. </p>
<p>No, Berlinu je Moskva vanjskopolitički iznimno važna. Na međunarodnom planu, naime, Schröder traži oslonac na prijatelje iz Moskve. To mu pomaže da se odupre američkoj hegemoniji na međunarodnoj sceni te da se njemačka vanjska politika konačno kreira u Berlinu. Govori se o osovini Berlin-Moskva-Pariz protiv Washingtona.</p>
<p> Neki pak, Schröderovo okretanje Putnu tumače »ponestajanjem daha u čvrstom zagrljaju Jacquesa Chiraca«. Dakako Putin u odnosu prema Washingtonu igra svoju igru. On i Schröder susreli su se prije 14 dana u New Yorku tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a i sve je bilo idilično. Na druženju je bio i Chirac. Ali Putinov boravak nakon toga na Bushovom ranču u Teksasu pokazao je da on napušta osovinu Pariz-Berlin-Moskva.</p>
<p>Što je, zapravo, ostalo od osovine Pariz-Berlin-Moskva. Nije prošla ni godina dana od trenutka kada su prigodom susreta u Petersburgu Schröder, Chirac i Putin utemeljili osovinu otpora predstojećoj invaziji na Irak. Pariz, Moskva i Berlin bili su jedinstvenog stajališta i usprotivili su se ratu u Iraku. </p>
<p>Nakon toga osovina je brzo popustila. O zajedničkom otporu protiv »američke hegemonije« nema ni traga ni glasa. Uostalom, u Jekaterinburgu je potvrđeno da se njemačka vojska može kretati preko ruskog teritorija u Afganistan da bi - pomagala »američki rat protiv međunarodnog terorizma.« </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Neposlušna Francuska zasad bez kazne EU-a</p>
<p>BRUXELLES, 9. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuska proračunska nedisciplina za sada neće biti sankcionirana, ali će Europska komisija informirati Ministarsko vijeće da ta zemlja nije poduzela preporučene korake u smjeru ispunjavanja uvjeta određenih slovom Pakta o stabilnosti i rastu. To znači da se razmatranje nediscipline jedne članice eurozone nastavlja, ali da do daljnjega neće biti posljedica koje u krajnjoj instanci znače i kaznu od pola posto nacionalnog dohotka. </p>
<p>Intenzivno lobiranje Pariza da postane izuzetak od pravila nije dalo rezultata, Europska komisija je bila prisiljena, pozivajući se na članak 104 Sporazuma, da makar formalno podsjeti na iskakanje iz dopuštenih okvira. </p>
<p>Ministarsko je vijeće ovog ljeta, po predviđenoj proceduri, upozorilo Francusku da se ne ponaša na način kakav je prihvatila, jer je njezin deficit osjetno viši od dopuštenih tri posto i dostiže skoro 4,8 posto BDP-a, a poduzete mjere ne donose promjene koje će značiti povratak minusa u propisane granice. </p>
<p>Ministarsko je vijeće sugeriralo mjere kojima će se Francuska uskladiti minuse, što je tamošnja vlada u više navrata odbila odlučivši se oporavljati po svom vlastitom nahođenju i receptu, tempom koji odgovara Francuskoj, a ne tvrdim pravilima eurozone. Istovremeno je otpočeo tihi, ali veoma intenzivan rat između francuskog predsjednika i vlade s jedne strane i institucija EU-a i partnera s druge. </p>
<p>Rat je doveo u pitanje bit Pakta o stabilnosti i rastu jer se ispostavilo da u ovoj Europi jednakih i jednakijih svetost Pakta vrijedi za većinu, naročito za manje zemlje, ali ne i za Francusku. Diskusija je eskalirala do te mjere da se ozbiljno i javno razmatra tema je li Pakt o stabilnosti i rastu uopće adekvatan za europske potrebe. </p>
<p>Središnja banka i povjerenik za monetarne poslove Komisije Pedro Solbes tvrde da jest, Predsjednik europske komisije Roman Prodi je neko vrijeme vrludao u izjavama. Portugal, Irska, Španjolska, Nizozemska pa i Njemačka su za pridržavanje usvojenih pravila i traže od Pariza da učini nešto. </p>
<p>Rok u kome je Francuska trebala podastrijeti svoj plan vraćanja proračunskog deficita u zadane okvire istekao je prije nekoliko dana, nakon toga se nije ništa dogodilo. Jedino je Europska komisija utvrdila činjenice i ocijenila da se »procedura nastavlja«. </p>
<p>Loptica je prebačena Ministarskom vijeću. Komisija je konstatirala da su Francuzi poduzeli neke korake u pravom smjeru, ali da sve okolnosti nisu zrele da bi Francuska zaslužila oprost od nastavka provjere. Francuska je, kako bi smanjila javni dug, prema spoznajama Komisije, reducirala neke planirane troškove u državnoj upravi, uvela nov porez na duhan, zaustavila proceduru kojom će se zdravstvenim osiguranicima nadoknađivati troškovi za neke vrste nemedicinskih terapija. </p>
<p>Sve navedene mjere, ocijenila je Europska komisija, u ovoj godini imaju minoran utjecaj na državni minus ali će dogodine popraviti stanje i zemlju približiti, ali ne i dovesti u Paktom o stabilnosti i rastu dopuštene parametre. Komisija je Francuskoj uzela za veliki plus uspjeh u provođenju mirovinske reforme, još jedne mjere sa dugoročnim posljedicama. Sve zajedno, prognozira </p>
<p>Komisija obrazlažući zašto će Francuska i dalje ostati u klubu prekršitelja i procesu provjere, neće biti dovoljno da se deficit smanji već dogodine.</p>
<p> Tu činjenicu, inače, francuska vlada nije ni sakrivala, tumačeći da se poštivanje pravila igre može očekivati tek za dvije godine. državni proračunski minus trebao bi pasti ispod četiri posto na kraju ove godine, na planskih 3,6 posto dogodine, i možda se nađe u sigurnoj zoni ispod tri posto tek 2005. godine.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pariz: Prerano za mirovnu misiju u Sudanu</p>
<p>NEW YORK, 9. listopada</p>
<p> - Velika Britanija i SAD zatražile su od Vijeća sigurnosti UN-a da počne planiranje mirovne misije u Sudanu, ako se tamo postigne dogovor kojim bi se završio dvadesetogodišnji građanski rat u toj zemlji. </p>
<p> No, izjava koju je sastavila Velika Britanija, a kojom se zahtijeva od glavnog tajnika UN-a Kofi Annana da »inicira detaljno« planiranje na koji način će UN provesti bilo koji mirovni dogovor, suočila se sa rezerviranošću Francuske, koja želi da dužnosnici UN-a počnu samo »preliminarne konzultacije«, saznaje se iz diplomatskih izvora.</p>
<p> Francuski diplomat rekao je da je prerano za Vijeće sigurnosti za razgovor o mirovnoj misiji u Sudanu, jer bi mogli proteći tjedni, pa čak i mjeseci do potpisivanja mirovnog sporazuma. Sudanska vlada i južni pobunjenički Sudanski narodni oslobodilački pokret završili su mirovne pregovore u Keniji u utorak kako bi okončali rat u kojem je ubijeno oko dva milijuna osoba. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Rano učenje engleskoga smanjuje motivaciju učenika za usvajanje još jednog stranog jezika</p>
<p>Čitam u Vjesniku 2. listopada, a u Školskim novinama još 30. rujna da ima nekih nejasnoća pa i zbrke oko uvođenja stranog jezika u prvi razred osnovne škole. Neke su škole »već počele s nastavom ranog učenja stranog jezika jer su imale potreban kadar«, a druge škole »nisu poštivale rok koji im je dan za izjavljivanje o broju potrebnih kadrova kao i o željama roditelja o tome koji strani jezik žele da njihova djeca uče od prvoga razreda«.</p>
<p>Da ne prepričavam sve što je napisano u Vjesniku, odnosno u Školskim novinama, otkrit ću čitateljima, koji možda nisu pročitali jedan ili drugi napis, koji je to kadar počeo s nastavom ranoga učenja stranog jezika te koji se kadar u nekim školama još uvijek traži, pa je tako Ministarstvo prosvjete i športa ovih dana »zatrpano« zahtjevima za novo zapošljavanje.</p>
<p>»Roditelji u 90 posto slučajeva žele samo engleski« pa je očito da je nastava počela u onim školama gdje takvog kadra ima, a drugdje će se to omogućiti »tek od 1. studenoga«. Vjerojatno ni Ministarstvu ni školama neće ni pasti na pamet da ne udovolje željama roditelja pa će možda engleski predavati i pokoji nestručnjak. </p>
<p>Pitanje je je li baš posve zrela odluka da se s bilo kojim stranim jezikom počne već od prvoga razreda. Trebalo bi čuti ima li negdje takav slučaj, a zapazio sam da je nedavno u Vjesnikovoj rubrici Stajališta bilo suprotnih mišljenja.</p>
<p>Ako s prvim stranim jezikom treba početi već od prvoga razreda, a želi se postići višejezičnost, posve je logično postaviti pitanje s kojim je jezikom najsvrsishodnije početi da bi se najbolje naučio i taj jezik i onaj koji će dijete početi učiti, recimo, od četvrtog razreda. I doista, struka je o tome rekla svoje, čak na Međunarodnoj konferenciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika, o čemu su pisale bar Školske novine još 13. studenoga 2001. Valjda je to dobro poznato i Ministarstvu i pojedinim školama, jer Ministarstvo obično potiče i plaća održavanje takvih skupova, a škole na takve skupove obično šalju svoje djelatnike. </p>
<p>Na tome skupu donesena je i Rezolucija o višejezičnosti u kojoj se naglašava kako je vrlo važan redoslijed učenja jezika te se spominje projekt »Redoslijed jezika koji motivira učenike«. Sudionici su naime uvjereni da nije dobro započeti s engleskim: »Iskustvo pokazuje da brzi početni uspjesi u nastavi engleskoga smanjuju motivaciju učenika za usvajanje još jednog stranog jezika«. O tome, uvjeren sam, mnogo mogu reći svi profesori i njemačkog i ostalih jezika, a da ne govorim o profesorima klasičnih jezika. </p>
<p>Nisam zapazio da je itko polemizirao sa stajalištima koji su iznijeti u spomenutoj rezoluciji, a i u Vjesniku je iste godine bilo nekoliko napisa sukladnih onomu što su rekli profesori i učitelji njemačkog jezika. </p>
<p>Ipak, nakon svega, evo jedne rečenice iz Školskih novina od 30. rujna 2003.: »Logično je da roditelji žele engleski jezik, jer je on lingua franca, i prirodno je započeti s njime od prvog razreda jer je on djeci bliži i lakši«.</p>
<p>Dakle, roditelji, eto, najbolje znaju zašto za svoju djecu žele engleski, a ugledna im profesorica (vjerojatno engleskog jezika) preskače ono što profesori njemačkog jezika govore o brzim početnim uspjesima u nastavi engleskoga jezika pa roditeljima jednostavno kažu da je on djeci bliži i lakši. </p>
<p>A vi što govorite o njemačkom, francuskom, talijanskom ili kojem drugom jeziku te o potrebi višejezičnosti, snalazite se kako znate i oduševljavajte učenike da od četvrtog razreda jednako dobro nauče sve ono što bi, doduše, bilo bolje da su naučili prije i što bi bilo bolje i za sam engleski koji, kako kažu neki znalci, često ostaje na razini brbljanja. Što se tu može? Nije slučajno gospodin Zvonimir Reljić još 26. rujna 2001. u Pismima čitatelja govorio o njemačkom i o drugim jezicima kao žrtvama globalizacije pa zašto da im Ministarstvo prosvjete i športa kvari raspoloženje spominjući im preporuku, pa makar ona bila i stručna, da »početak s njemačkim ili francuskim jezikom za djecu može biti povoljniji«.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Besmislene prijetnje Hrvatskoj ili samo vanjski paravan za nešto drugo</p>
<p>Već mjesecima traje rasprava između Haaškog suda, hrvatskih vlasti i drugih međunarodnih institucija o mjestu boravka i izručenju generala Ante Gotovine sudu. Javnost ne zna gdje se on nalazi, a da li hrvatske vlasti, Haaški sud ili neka druga institucija to znaju, mi građani ne znamo, već možemo samo nagađati. </p>
<p>General se Gotovina vjerojatno neće predati. Nije siguran u postupak koji bi mu slijedio, a očito ne želi završiti u zatvoru, što bi mu se možda moglo i dogoditi. Ne ulazim u to je li kriv za ratne zločine ili nije, jer kao građanin nemam dovoljno obavijesti o pojedinostima dotičnih ratnih događaja. To bi ionako tek trebao sud utvrditi.</p>
<p>General Gotovina bio je u Legiji stranaca; vojska i rat su njegov život. Prošao je prije Hrvatske razne ratove, možda će negdje ratovati i ubuduće. Da nije bilo stvaranja Hrvatske, sudjelovao bi možda u nekome drugom ratu. Stoga on sigurno ne namjerava završiti karijeru u zatvoru Haaškog suda.</p>
<p>On je čovjek velikog životnog iskustva i mnogih poznanstava, može se sakriti u raznim krajevima svijeta, putovati pod drugim identitetom. </p>
<p>Uvjetovati, dapače ucjenjivati Hrvatsku za ulazak u Europsku uniju izručenjem Ante Gotovine, dakle činiti sudbinu cijele zemlje ovisnom o slučaju jednoga njena generala, jest bezobrazno i jedno s drugim ne stoji po težini ni u kakvu odnosu. </p>
<p>Uz to, on se nalazi na tjeralici i Haaškog suda i Interpola. Tim su sve zemlje obvezne tražiti i izručiti ga, a ne samo Hrvatska. Ne može ga nitko stavljati samo Hrvatskoj na teret. </p>
<p>Haaški sud čak dopušta mogućnost da se general Gotovina i ne nalazi kod nas, stoga su prijetnje Hrvatskoj još besmislenije – ili su možda samo vanjski paravan za nešto drugo?!</p>
<p>ROBERT LEHPANERDugo Selo</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prazne kulise ministra Vlahušića</p>
<p>Ministar Andro Vlahušić nedavno je reagirao (Vjesnik, 6. listopada) na izjavu potpredsjednika HDZ-a dr. Andrije Hebranga o katastrofalnoj situaciji u hrvatskome zdravstvu koja posebno dolazi do izražaja u ukupnom dugu hrvatskoga zdravstva od 8,5 milijardi kuna.</p>
<p>Ministar Vlahušić nije mogao opovrgnuti činjenicu koju je iznio dr. Andrija Hebrang, pa je zato poručio da bi »Hebrangu i HDZ-u bilo bolje da gledaju svoja posla«. Ta izjava pokazuje pomanjkanje osjećaja za demokraciju u društvu. Naime, očito bi ministar Vlahušić želio raditi što hoće, a da to ne bude javno izneseno i kritizirano.</p>
<p>A što bi uopće trebao biti posao HDZ-a i odgovornih stranaka i političkih snaga nego da se brinu i nastoje spriječiti društvene negativnosti i anomalije?</p>
<p>Osim toga, ministru Vlahušiću, kojeg i njegov vlastiti liječnički ceh ne prihvaća zbog bahatosti, nerazumijevanja struke i pretpostavljanja dnevne politike u potrebama zdravstva, treba spomenuti još neke stvari koje zorno ocrtavaju kaos u hrvatskom zdravstvu pod njegovom ministarskom palicom. </p>
<p>U zdravstvu se danas ulaže bez kriterija struke, ali zato po političkim kriterijima u zdravstvene objekte koji su vezani uz SDP. Bez obzira na znatno uložena financijska sredstva, rezultati su izostali, što se vidi u štrajku liječnika, nametnutoj radnoj obvezi, povećanju liste čekanja za pacijente itd.</p>
<p>Zdravstvu prijete ovrhe za dugove za lijekove, a ukupni položaj liječnika je degradiran.</p>
<p>Vlada za sve projekte koje sada dogovara nije osigurala sredstva. Štoviše, svi predloženi projekti gotovo su neostvarivi, pa se radi samo o praznim kulisama. Umjesto da se bavi jeftinim polemiziranjem, ministru Vlahušiću odista bi bilo bolje da gleda svoja posla za koja je odgovoran i plaćen. </p>
<p>RATKO MAČEKglasnogovornik HDZ-aZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Rožića nitko od svjedoka nije povezao s eksplozijama</p>
<p>U eksplozijama je poginulo pet osoba, a četiri su teško ranjene / Svi su svjedoci izjavili da im nitko nije prijetio prije eksplozija i da nemaju pojma tko bi iza toga mogao stajati/Zakazala je pravna država koja je reagirala šest godina nakon što su se dogodila ubojstva</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – U četvrtak je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno suđenje Ivici Rožiću (41), optuženom za podmetanje eksplozivnih naprava u kuće i imanja srpskih povratnika u Lici, u razdoblju od 1996 do 1998. godine.</p>
<p> U eksplozijama je poginulo 5 osoba, a četiri su teško ranjene. Rožić je nepravomoćno oslobođen u suđenju »gospićkoj skupini«, optuženoj za ratne zločine na području Gospića 1991. godine. </p>
<p>Šestero svjedoka koji su u četvrtak iskazivali pred sudskim vjećem kojim predsjedava sudac Miroslavo Šovanj, opisalo je same eksplozije, ali nitko od njih s tim događajima nije povezao optuženog Rožića. Svi su svjedoci izjavili da im nitko nije prijetio prije eksplozija i da nemaju pojma tko bi iza toga mogao stajati. </p>
<p>Svjedok Budimir Eror (47), neizravno je za svoje stradavanje optužio susjede kojima je u mjestu Bunić, kod Korenice, orao njivu i tom prilikom traktorom aktivirao minu koja ga je teže ozlijedila. Susjedi Danica Eror i njen nevjenčani suprug Mladen Dragaš su, smatra on, umiješani u događaj, jer su se nakon što su ga početkom listopada 1996. godine pozvali da im obradi njivu, »14 dana opijali i pokazivali veliku nervozu, a cilj im je izgleda bio da baš mene navedu na tu njivu«. </p>
<p>Marijana Lemajić (37) i Ivan Nikšić (47) opisali su eksploziju na groblju u blizini Gospića u studenome 1996. godine, kojom je prilikom poginuo Mirjanin suprug Željko Lemajić i Nikšićeva supruga Ljubica. Nikšićevi, inače Hrvati, pratili su Lemajiće na groblje, a do eksplozije je došlo kada je Ljubica Nikšić otvorila vrata groblja.</p>
<p> Dragici Cvijanović (73), u eksploziji na njivi u mjestu Krbava, 26. lipnja 1996. godine poginuo je suprug Dušan. Ona je izjavila da sigurno nije eksplodirala mina iz rata, jer je polje već ranije bilo orano. U toj eksploziji jedan je susjed Cvijanovićevih ostao bez nogu.</p>
<p>Dragica Cvijanović je nakon toga godinu i pol provela kod sina Nikole u Zagrebu, a kad se vratila ponovno je pokraj kuće našla bombu, koju su ubrzo odnijeli policijski pirotehničari. Dragičin sin Nikola Cvijanović (51), koji je i sam bio lakše ranjen u eksploziji, na pitanje tužitelja Ivana Plevka zna li tko je postavio eksplozivnu napravu, odgovorio je »to se postavljalo kako se ljudi ne bi vraćali, a država je reagirala tek šest godina kasnije«.</p>
<p>Marica Matijević i njen suprug stradali su u kolovozu 1996. godine, kada su došli u svoju kuću u Buniću. Marica je, kaže podigla jednu klupicu ispod koje je bila bomba. Oboje su tada teško ranjeni a suprug je koju godinu kasnije preminuo od posljedica ranjvanja.</p>
<p>Nakon rasprave, branitelj optuženog Rožića, odvjetnik Miroslav Ružić, izjavio je da se radi o godinama poraća, kada se još nije znalo za minsko-eksplozivna sredstva, da su saslušani svjedoci, te će se vidjeti daljnji tijek postupka.</p>
<p>Na pitanje novinara je li provedeno psihijatrijsko vještačenje na optuženim, Ružić je rekao da je optuženi umirovljen kao časnik HV–a zbog PTSP-a, no, da je zasad utvrđeno da je u stanju pratiti raspravu. Tijekom suđenja će se vidjeti, ako mu se pogorša zdravstveno stanje. Rožić je u pritvoru, no, zasad se obrana nije žalila, već će to učiniti kada budu saslušani svi svjedoci.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak.</p>
<p>Dragan Grdić, Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Suputnica poginula, četvero ozlijeđenih</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 9. listopada</p>
<p> – Jedna je osoba poginula, a četirti su lakše ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se u srijedu oko 10,45 sati dogodila na raskrižju državne ceste br. 7 i prilaznog kolnika kod naplatnih kućica u blizni Velike Kopanice.</p>
<p> Kako je izvijestila brodsko-posavska policijska uprava, do nesreće je došlo Džemal M. (62), upravljajući osobnim vozilom marke »zastava«, bosanskohercegovačkih registracijskih oznaka 100-J-842, skretao lijevo prema naplatnim kućicama, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti. </p>
<p> U tom je trenutku na njega iz suprotnog smjera naletjelo osobno vozilo marke »VW golf«, mađarskih registracijskih oznaka C-A 6409, kojim je upravljala Hata B. (53). Od siline udarca, Džemalova suputnica Nada Mehičić (57) zadobila je teške tjelesne ozljede te je prevezena u slavonskobrodsku Opću bolnicu gdje je, unatoč borbi liječnika da joj spase život, preminula oko 16 sati. Njezin suprug Džemal zadobio je lakše ozljede kao i vozačica »golfa« Hata B., njezini suputnici Emina M. (20) i četverogodišnji Z.M. Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici brodsko-posavske policijske uprave te istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zatočio je i silovao tijekom tri mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – U četvrtak oko 1,45 sati na Jordanovcu 23-godišnjak je pokušao silovati 17-godišnju djevojku koja se uspješno obranila od napadača, dok je tri dana ranije 23-godišnja djevojka policiji prijavila višestruka silovanja tijekom kolovoza i rujna ove godine.</p>
<p>Prema policijskim podacima, 17-godišnjakinju je s leđa presreo osumnjičeni 23-godišnjak te je srušio na tlo i pokušao silovati. Djevojka se uspjela pribrati i sprejem suzavcem je poprskala napadača po licu koji je odustao od napada i oteturao niz ulicu, ali je izgubio svijest i srušio se na kolnik.</p>
<p>Napadnuta djevojka je zatim pozvala hitnu pomoć i policiju u čijoj je pratnji silovatelj prevezen u KB Zagreb gdje mu je ukazana liječnička pomoć. Nakon ukazivanja pomoći napadač je priveden na kriminalističku obradu, a zaradio je i kaznenu prijavu za pokušaj silovanja.</p>
<p>Šest godina starija djevojka u ponedjeljak je policiji prijavila da ju je poznanik od kolovoza do rujna ove godine u više navrata, prijeteći joj, doveo u svoju kuću, gdje ju je zadržao i onemogućio joj kretanje, te je više puta silovao.</p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je riječ o 35-godišnjem muškarcu, koji je 23-godišnjakinji tijekom kolovoza, rujna i listopada u tri navrata oduzeo slobodu kretanja prijetnjama i tjelesnom snagom.</p>
<p>Prvi put ju je silovao u stanu u kojem živi dok ju je drugi i treći put presreo na savskom nasipu i silovao u napuštenim barakama gdje je djevojka bila zatočena sedam dana.</p>
<p>Pored silovanja osumnjičeni je kriminalistički obrađen i zbog provale u stan S. S. (32) odakle je ukrao zlato i tehničku robu u vrijednosti od 12.000 kuna te zbog pokušaja provale u poduzeću na Trnjanskim Strugama, koji je spriječen uključivanjem alarma.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Radišna referentica« prisvojila više od 130.000 kuna</p>
<p>Knjigovodstveno financijskim vještačenjem potvrđeno je da je optužena počinila kazneno djelo za koje se tereti</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Budući da na raspravu zakazanu za četvrtak, na Županijskom sudu, nisu došli optužena i jedan vještak, ispričavši se bolešću, suđenje Jasni Prugovečki (43) je odgođeno.</p>
<p> Optužena se, inače, do sada branila šutnjom.</p>
<p>Prema optužnici, ona je kao samostalni referent za obračun plaća i socijalnog osiguranja poduzeća »Kutrilin«, zlouporabom položaja protupravno prisvojila 112.135 kuna. Tereti ju se da je od 1. siječnja 1994. do 31. kolovoza 1995. godine, u spomenutom poduzeću pri obračunu plaća koristila i posebnu rubriku u koju je izdvajala dio novca koji je zatim uplatila na svoj tekući-račun u Zagrebačkoj banci. Radnici su pronevjeru slučajno otkrili mnogo kasnije.</p>
<p>Kako se dalje navodi u optužnici, u istom je vremenskom razdoblju, prilikom obračuna naknade za prijevoz radnika, na ime isplate prijevoza koristila imena osoba koje nisu imale pravo na tu naknadu, a oni to također nisu znali. Tako je za sebe prisvojila 25.830 kuna. Iz blagajne uzajamne pomoći podigla je pak, u ime isplate »nerazrađenog osobnog dohotka« i uplate na štednu knjižicu poduzeća kod Privredne banke, ukupno 74.658 kuna, što je potrajalo od siječnja do rujna 1995. godine.</p>
<p>Time je iskoristila svoj položaj i ovlasti, prekoračila ih i počinila spomenuto kazneno djelo. Knjigovodstveno financijskim vještačenjem potvrđeno je da je optužena počinila kazneno djelo za koje ju se tereti.</p>
<p>Punomoćnik poduzeća »Kutrilin«, Nebojša Antolić, svojedobno je postavio imovinsko pravni zahtjev od 136.321 kunu. No, zanimljivost je i u tome što je, kada je 2001. godine pozvan na raspravu, punomoćnik izvijestio sud da je rješenjem Trgovačkog suda od 30. listopada 1998. godine nad »Kutrilinom« zaključen stečajni postupak.</p>
<p>Direktor u vrijeme za koje je J. Prugovečki optužena, bio je Davor Katalinić, koji je svojevremeno izjavio da je »bila radišna«. Prije je radila kao blagajnica, te referent za obračun plaća. Supotpisnici virmana bili su financijski direktor, tehnički, blagajnica i on, izjavio je svjedok. Do sumnje da je optužena »nešto« zloupotrijebila došlo je kada je jedna radnica na stolu Branke P. , prijateljice optužene, vidjela isplatni listić za plaću koja je bila uvećana za 30-40 posto. Ona je izjavila da ne zna kako je do toga došlo, niti koliki su joj krediti i kolika joj je konačna plaća. Napravljeno je i drugo vještačenje, te su upravo u četvrtak dva vještaka trebala usuglasiti svoje nalaze. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jesu li dokazi pribavljeni nezakonitim praćenjem</p>
<p>Posebno zanimljivo bilo je svjedočenje video-linkom prikrivenog istražitelja pod kodnim imenom Boris</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Zbog promjene sastava vijeća u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu formalno ispočetka počelo suđenje zbog udruživanja radi preprodaje 19 kg heroina otkrivenog prošle godine na graničnom prijelazu, u specijalnom bunkeru »peugota 405«, zagrebačkih registracija, a rasprava je nastavljena i u srijedu.</p>
<p>Svi optuženici, osim drugooptuženoga Rašita Saliija (37) koji se nalazi u bijegu te mu se sudi u odsutnosti, a riječ je njegovom mlađem bratu Selveru (36), Bosiljki Puljanović (35), Đenanu Alunoviću (30) i Denizu Kadiću (28) ponovno su izjavili da se ne smatraju krivima za navode iz optužnice, te su formalno pročitane i Alunovićeva i Kadićeva obrana koju su iznijeli u dosadašnjem tijeku postupka. Alunović je još samo u utorak dodao da se želi ispričati Kadiću jer ga je svojom nepromišljenošću doveo u jako neugodno situaciju. </p>
<p>Predsjednik vijeća je odbio i dokazne prijedloge Županijskog državnog odvjetništva da se ispitaju Petar Strinić i otac Davora Viljca, Mihovil Viljac. Naime, tužiteljica je njihovo saslušanje predložila jer su obojica navodno od trećeoptužene Puljanović kupili automobile koji su također imali specijalne »bunkere« za prijevoz droge. Podsjetimo se, Strinić je jedan od jedanaestorice koje Uskok sumnjiči da su u Rotterdamu za oružje od Miralema Memića kupovali sintetske droge.</p>
<p>Posebno zanimljivo u petak je bilo i svjedočenje video-linkom prikrivenog istražitelja pod kodnim imenom Boris.</p>
<p>»Peugot smo pratili i kada je odvezen u auto-mehaničarsku radionicu u Dubravi, u kojoj je bio nekoliko dana. Sumnjali smo da se tamo vozilo preuređuje za prijevoz droge.</p>
<p> Na sam dana uhićenja Rašit Salii je vozača dovezao do »peugota« te se ovaj uputio prema Bregani. Salii ga je svojim »mercedesom« pratio do Španskoga, no onda se okrenuo i odvezao u Dubravu«.</p>
<p> »Nakon što je na Bregani pronađen heroin, mjere nadzora su obustavljene i počela su uhićenja, no Rašita nismo uspjeli naći«, dovršio je svoj iskaz »Boris«.</p>
<p>Obrana je uputila više zamjerki iskazu prikrivenog istražitelja, najprije radi tehničkih nedostataka opreme, pa je tako odvjetnik Milenko Umičević zatražio da se u zapisnik unese da, lik na platnu nije bio izmijenjen, nego je sve što je obrana vidjela gomila svjetlećih kockica. »Na taj način ne može se kontrolirati svjedoka, ne može se utvrditi je li uopće riječ o muškarcu ili ženi, a to je protivno zakonu gdje se jasno navodi da samo lik treba biti »zamaskiran«, a ne da se ne može razaznati apsolutno ništa«.</p>
<p> Umičević je postavio i pitanje zbog čega se kratko vrijeme pratilo i Bosiljku Puljanović, iako za nju nalog nije bio izdan. Naime, u jednom od zapisnika se navodi da ona odlazi u smjeru Ivanja-Reke, a taj dio je obrana već ranije pokušala izdvojiti kao nezakonito pribavljen, no usprkos nepostojanju naloga za praćenje, Vrhovni sud je odlučio da dio ostaje u spisu. </p>
<p>Na raspravi u srijedu pregledane su i video snimke praćenja braće Salii, a suđenje je odgođeno dok obrana ne pregleda transkripte prisluškivanih telefonskih razgovora. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Ostaju li zbog prodaje Beopetrola srpski naftaši bez imovine u Hrvatskoj</p>
<p>Ina će, prema neslužbenim informacijama, ubrzo Međunarodnom sudu u Strasbourgu predati tužbu protiv srpske vlade zbog prodaje Beopetrola / Ovih dana osnovat će i novu tvrtku koja će Inine derivate prodavati na srpskom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> - Ina će, prema neslužbenim informacijama, uskoro Međunarodnom sudu u Strasbourgu predati tužbu protiv srpske vlade zbog toga što je nedavno ruskom Lukoilu za 210 milijuna eura prodala 79,5 posto dionica Beopetrola, tvrtke nastale od početkom rata otete Inine imovine u Srbiji.</p>
<p>Naime, Ini je preostala jedino internacionalizacija cijelog slučaja, jer već godinama bezuspješno čeka presudu beogradskog Trgovačkog suda u tom sporu, a srpska vlada u međuvremenu prodaje njenu imovinu čime dodatno otežava njen povrat.</p>
<p>I srpski ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahović više je puta poručio Ini da se, ako misle da su oštećeni, obrate sudovima. Opravdavajući tu prodaju, navodi da se Beopetrol izdvojio iz sastava Ine po tada važećim zakonima 1990. i 1991. godine, što znači da ga je srpska vlada mogla nesmetano privatizirati.</p>
<p>S druge strane, u Ini pojašnjavaju kako je Ina-Trgovina 27. prosinca 1989. postala jedinstveno poduzeće s poslovnim jedinicama koje nisu imale svojstva pravne osobe. </p>
<p>Osnivanjem javnog poduzeća Ina 10. listopada 1990. nije izvršena podjela poduzeća, već su u njegov sastav ušle Ina-Trgovina s poslovnim jedinicama Beograd, Novi Sad i Priština, pri čemu prava radnika na području Republike Srbije ničim nisu bila ograničena. </p>
<p>Mimo svih tada važećih propisa, Ina-Beograd kao društveno poduzeće registrirana je 7. prosinca 1990. godine. Žalbe i prigovori Ine uloženi kod sudova u Beogradu nisu uvažavani. Sve se to događalo krajem 1990., 1991. i 1992. godine, odnosno u vrijeme nepoštivanja saveznih i republičkih propisa te raspada bivše Jugoslavije.</p>
<p>U tim uvjetima teško je bilo za očekivati drukčije ponašanje sudstva, napominju iz Ine.</p>
<p>Netočno je da je Beopetrol, kao što tvrdi srpska strana, 31. prosinca 1990. godine sasvim legitimno poslovao i raspolagao sredstvima u društvenom vlasništvu, jer je tada bio nelegitiman, što ćemo dokazati i na Međunarodnom sudu, navode iz Ine.</p>
<p>Odluka srpska vlade o prodaji Beopetrola dodatno će zakomplicirati ionako složenu situaciju s međusobnim vraćanjem imovine naftnih kompanija u Srbiji i Hrvatskoj, upozoravaju stručnjaci. </p>
<p>Ina je kao kompromisno rješenje predlagala osnivanje zajedničkog poduzeća sa sjedištem u Beogradu u koje bi ušle njihove benzinske postaje u Srbiji kao i postaje srpskih naftnih tvrtki u Hrvatskoj, koje Ina privremeno koristi. No, ta je ideja prodajom Beopetrola definitivno propala.</p>
<p>Zato se sada otvara pitanje što će biti s benzinskim crpkama srpskih tvrtki Jugopetrola i NAP-a (sada je dio NIS-a – Naftne industrije Srbije) u Hrvatskoj. One nisu privatizirane jer su nakon propasti bivše Naftne industrije Krajine izdvojene u zasebnu Ininu tvrtku-kćer Osijek-Petrol, čija imovina nije obuhvaćena prvom fazom privatizacije Ine. Štoviše, u međuvremenu su uređene i modernizirane.</p>
<p>U Naftnoj industriji Srbije vrijednost svoje imovine u Hrvatskoj (tu spada i 37 benzinskih postaja) procjenjuju na 90,5 milijuna eura, a štetu na njoj na 249 milijuna eura. Također tvrde da im, prema kriteriju osnivačkog uloga, pripada 33 posto kapitala Jadranskog naftovoda, tj. 88,6 milijuna eura. Zato iz srpskih naftnih tvrtki stižu tvrdnje da je njihova imovina u Hrvatskoj ukupno vrjednija od Beopetrola. </p>
<p>No, priču oko navodnog srpskog vlasničkog udjela u Janafu je vrlo teško razriješiti. </p>
<p>Dok srpska strana tvrdi da su oni otplaćivali trećinu kredita za gradnju Jadranskog naftovoda te da im na temelju toga pripada trećina dionica naftovoda ili barem odgovarajuća odšteta, u Jadranskom naftovodu kažu da su oni sve ugovore o gradnji naftovoda zaključili samostalno kao kreditni dužnik uz jamstva svojih poslovnih banaka. </p>
<p>Dobivene kredite Janaf je otplaćivao potpuno samostalno kao što to čini i danas, tvrde u toj tvrtki. Pritom napominju da dosad nisu dobili nikakav zahtjev iz Srbije za priznavanje suvlasničkih udjela niti zahtjev za povrat bilo kakvog novca.</p>
<p>Po svemu sudeći, sva ta otvorena pitanja će se morati razriješiti u sklopu sukcesije ili na međunarodnim sudovima. </p>
<p>Do tada Ina ne odustaje od srpskog tržišta naftnim derivatima, po broju stanovnika otprilike dvostruko većeg od hrvatskog. </p>
<p>Član Uprave Željko Vrbanović najavio da će već ovih dana Ina u Srbiji osnovati vlastito poduzeće. </p>
<p>»Očekujemo da će se ukinuti zabrana uvoza derivata u Srbiju, kao i provoza robe, pa ćemo se uključiti u sve poslove u kojima smo bili i prije jer nam je strateški cilj pojaviti se na tamošnjem tržištu«, ističe Željko Vrbanović, član Inine Uprave.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Direktori hotela Mlini i Sumratin zadovoljni budućim vlasnicima </p>
<p>Zrinka Jelavić, glasnogovornica grupacije Jadranski luksuzni hoteli, u čijem sastavu posluje Excelsior, tvrdi da se nitko od gostiju nije žalio na kvalitetu hotelske usluge</p>
<p>DUBROVNIK, 9. listopada</p>
<p> - »Drago nam je što ostajemo u domaćim rukama. Objektivno, ovo je najbolja ponuda«, rekao je direktor Hotela Sumratin Marin Šilje komentirajući odluku Hrvatskog fonda za privatizaciju o prihvaćanju ponude dubrovačke tvrtke PGM Ragusa za kupnju ovoga hotela.</p>
<p>Zadovoljan odabirom kupca je i direktor HTP-a Mlini Pero Memed. »Sa zadovoljstvom smo primili odluku Fonda, jer se radi o respektabilnoj tvrtki koja se bavi hotelijerstvom i koja je dokazana u svome poslu. Društvo će se prodajom stabilizirati i biti spremno za dolazak nekoga od poznatih stranih imena, što je novi vlasnik i najavio«, istaknuo je Memed.</p>
<p>Za župski Hotel Mlini, podsjećamo, Fond se u ponedjeljak odlučio za hotelijera Anđelka Leku (tvrtka H.B.I.), dok je u slučaju dubrovačkog Kompasa prevagnula ponuda Gorana Štroka, odnosno tvrtke Blue Magic, čime je otpala ponuda slovenske turističke agencije Kompas.</p>
<p>U slučaju Kompasa reakcije su suzdržane.</p>
<p> »Još nemamo ništa službeno od Fonda, pa ne možemo ni komentirati odluku«, rekla je u utorak glasnogovornica grupacije Jadranski luksuzni hoteli (JLH) Zrinka Jelavić. I odgovor direktora Hotela Kompas Nikole Bogoje bio je kratak: »Proces prodaje nije gotov dok se ne potpiše kupoprodajni ugovor«.</p>
<p>Odabir off-shore tvrtke Blue Magic Gorana Štroka, ponovno je izazvao polemiku između ministrice turizma Pave Župan Rusković i potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Ministrica turizma, naime, usprotivila se prodaji Kompasa Štroku, dok je potpredsjednik Vlade podržao njegov odabir. Ministrica je navela da Štrok nije ispunio obećanja o ulaganjima u hotele Palace i Bellevue. Palace će umjesto ove vrata otvoriti iduće sezone, dok je obnova Bellevuea ponovno odgođena. </p>
<p>Prema njezinim riječima, Excelsior nakon odbijenice za kategorizaciju kao hotela s pet zvjezdica, mora ponovno nadležnoj komisiji za rekategorizaciju podnijeti zahtjev kako bi mogao nastaviti poslovanje, ali za zvjezdicu manje. Župan Rusković dodala je da su i brojni gosti imali primjedbe na Excelsior.</p>
<p>Kako saznajemo, među nedostacima se spominje povremeni nedostatak tople vode, koševa za otpatke...</p>
<p>Iz JLH-a, međutim, odgovaraju kako »službeno oko kategorizacije Excelsiora još nemaju ništa«. </p>
<p>»Nemamo niti službenih pritužbi gostiju«, rekla nam je glasnogovornica Zrinka Jelavić. </p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Euroherc najpovoljniji, Croatia osiguranje podnijelo žalbu</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Bitka Croatia osiguranja i Euroherca za preuzimanje rizika osiguranja imovine i osoba Ine formalno ipak još nije završena. </p>
<p>U četvrtak, posljednjeg dana žalbenog roka, kako saznajemo, Croatia, nezadovoljna ishodom natječaja, uputila je žalbu Ini, a najavljena je i žalba Ministarstvu financija koja se obrazlaže navodnim kršenjem odredbi Zakona o javnim nabavkama. </p>
<p> Iako nije službeno objavljeno kolika je ukupna vrijednost paketa budućih polica za Inu, prema izjavama iz Euroherca, riječ je o ukupno tridesetak milijuna kuna. </p>
<p>Neslužbeno nam je potvrđeno da bi Eurohercov premijski udio u osiguranju ove nafne kompanije trebao iznositi 22,5 milijuna, a Croatijin 6,3 milijuna kuna. Međutim, prema Croatijinim izvorima, radi se o ukupno 24 milijuna kuna od čega je na Croatiju otpalo samo osam milijuna. </p>
<p>U službenom dopisu Ine u kojem stoji koja je osiguranja (ako ne dođe do žalbi) dobio koji osiguratelj, navodi se da je Eurohercova ponuda bila povoljnija za osiguranja svih rizika u osiguranju imovine, osiguranju od javne i odgovornosti za moguća onečišćenja okoliša, osiguranje JANAF-a, osiguranje od javne odgovornosti, a Croatiji je pripalo obvezno i kasko osiguranje automobila, osiguranje od odgovornosti članova Uprave, osiguranje naknade za bolovanja do 42 dana, odgovornost u prijevozu opasnih tereta te još neka premijski manje atraktivna osiguranja.</p>
<p>Iz redova Croatije čuju se pritužbe da je Euroherc ponudio dampinške cijene, dok u Eurohercu tvrde da im nije na kraj pameti da ugovaraju posao koji bi im unaprijed zajamčio gubitke. </p>
<p>Radoslav Pavlović, predsjednik Uprave Euroherca izražava čuđenje što se Croatijinom žalbom praktično stavlja pod sumnju rad posebnog povjerenstva koje je odlučivalo o sudbini osigurateljnih ponuda. Pred zaključenje lista saznali smo da je svoju žalbu Ini uputilo i Osiguranje Zagreb, a temelji je na, navodno, preniskim cijenama koje su Ini ponuđene za osiguranje motornih vozila.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Quelle na tržištu istočne i srednje Europe ostvario 150 milijuna eura prihoda</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> - Koncern Quelle, jedan od najvećih njemačkih i europskih trgovačkih koncerna, u posljednjih je pet godina na tržištu srednje i istočne Europe ostvario prihod od 150 milijuna eura, a cilj im je do 2007. godine udvostručiti taj prihod. Istaknuo je to povodom obilježavanja pete godišnjice Quellea u Hrvatskoj Matthias Fink, član Uprave Karstadt Quellea i glavni zastupnik za srednju i istočnu Europu.</p>
<p>Kao glavne ciljeve do 2007. godine Fink je naveo internacionalizaciju poslovanja, rast prodaje, konsolidaciju na svjetskim tržištima zapadne Europe te osvajanje novih tržišta. U skladu s time u siječnju 2003. godine u Varždinu je osnovan Quelle Hrvatska za katalošku prodaju odjeće, koji ujedno zastupa Quelle za tržišta bivše Jugoslavije.</p>
<p>Godišnji promet koncerna Quelle iznosi 16 milijardi eura, od čega 50 posto prometa čini kataloška prodaja. Prema Finkovim riječima, sedam milijardi eura prometa otpada na katalošku prodaju odjevnih proizvoda, dok ostatak čini kataloška prodaja bijele i smeđe tehnike. </p>
<p>»Na području Njemačke Quelle zauzima prvo mjesto u kataloškoj prodaji namještaja, bijele i smeđe tehnike, a cilj nam je proširiti se sa tehničkim i odjevnim asortimanom na ovo područje«, naglasio je Fink. </p>
<p>Kao razloge širenja na tržišta istočne i srednje Europe Fink ističe kako je razvoj poslovanja u Njemačkoj ograničen, a da se tržišta na ovom području brzo razvijaju te da postaju veliki potencijal. </p>
<p>Kao »tržišta budućnosti« Fink je, uz Hrvatsku, naveo među ostalima Latviju, Litvu i Rusiju, u čije osvajanje sad kreće Quelle. </p>
<p>»Želimo postati neovisni o razvoju na njemačkom tržištu«, naglasio je Fink.</p>
<p>»Osnivanjem Quellea u Hrvatskoj nudi se mogućnost gospodarskog razvoja jer će se u katalozima moći plasirati i hrvatski proizvodi na cjelokupno europsko tržište«, istaknuo je Davor Vragović, direktor Quellea za Hrvatsku. Također, od sljedeće godine, uvest će se mogućnost narudžbe proizvoda iz kataloga putem SMS poruka.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nobelove nagrade za ekonomiju dodijeljene statističarima</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> - Dobitnicima ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju proglašeni su Britanac Clive Granger i Amerikanac Robert Engle, koji su razradili statističke metode što su po prvi puta omogućile točniju analizu nepredvidljivih makroekonomskih kretanja i kretanja na financijskim tržištima i gospodarstvu općenito. </p>
<p>Granger i Engle, koji su surađivali tijekom sedamdesetih i osamdesetih na Californijskom sveučilištu u San Diegu, svojim su pionirskim radom omogućili i bolje razumijevanje odnosa među pojedinim ekonomskim čimbenicima i postavljanje uzročno-posljedične veze među njima u pojedinim gospodarskim situacijama.</p>
<p>Grangerov se rad temelji na analizama kretanja međusobno povezanih ekonomskih varijabli tijekom dužeg razdoblja, primjerice, cijena i tečajne stope, imovine potrošača i potrošnje, ponude novca i inflacije. </p>
<p>Ekonometrijski modeli koje je razvio Engle omogućavaju analitičarima da lakše prevladaju varijacije u cijenama na financijskim tržištima. Eaglove i Grangerove modele danas koriste i vlade i kompanije kako bi lakše prošle lošija razdoblja poslovnih i gospodarskih ciklusa.</p>
<p>Dvojica statističara podijelit će nagradu od 10 milijuna švedskih kruna (1,1 milijun eura). </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ministarstvo financija o prigovorima na kupnju vatrogasnih vozila </p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> - Ministarstvo financija u četvrtak je reagiralo na špekulacije o tome da je posao proizvodnje vatrogasnih vozila u Hrvatskoj, u partnerstvu s Daimler Chryslerom ostvaren bez javnog natječaja.</p>
<p>»Javni natječaj za nabavu vozila vatrogasne namjene je proveden i javila su se tri ponuđača. Jedan od njih bila je i Mehanotehnika iz Zlatar Bistrice, koja nije ispunila oko dvije trećine zahtjeva iz natječaja za visokospecijaliziranu proizvodnju, ni financijskih ni tehničkih. Dakle, nije pokazala sposobnost za tako složen posao. Ta je tvrtka bila i u ozbiljnim problemima s prijetnjom stečajem«, priopćeno je iz Ministarstva financija.</p>
<p>Radi se, međutim, o poduzeću Tehnomehanika iz Marije Bistrice, čija je ponuda bila jeftinija za oko 150 milijuna kuna od njemačke. Unatoč zahtjevu za pojašnjenjem u Ministarstvu financija ostali su u četvrtak ustrajni da se radi o Mehanotehnici, iako prema našim saznanjima tvrtka takvog imena u Hrvatskoj uopće ne postoji. Javni natječaj na kojem je ispunio sve uvjete i pobijedio Daimler Chrysler preko člana svog konzorcija Debis, nije prihvaćen iz jednog tehničkog i jednog suštinskog razloga. Tehnički razlog je, pojašnjavaju iz Ministarstva financija, taj da je Vlada planom predvidjela neznatno manji iznos za nabavu 210 vatrogasnih vozila. </p>
<p>– Tržište je kasnije pokazalo da je za najkvalitetniju opremu potrebno nešto više sredstava. No, važniji je suštinski razlog. Taj je da je Vlada zahtijevala da se hrvatske potrebe ne zadovoljavaju uvozom, kako se to ranije radilo, nego da se proizvodnja u što većoj mjeri realizira u Hrvatskoj, napominju dalje iz Ministarstva financija. </p>
<p>Nakon toga, navodi se u priopćenju, Ministarstvo gospodarstva razvilo je široku aktivnost i postiglo da se razna specijalna i vatrogasna vozila ne uvoze, nego da se s najvećim svjetskim proizvođačem ostvari partnerstvo i realizira proizvodnja u Hrvatskoj sa skupinom hrvatskih poduzeća i hrvatskim potencijalima i to radi zadovoljavanja domaćih potreba, ali i izvoza u regiju.</p>
<p>Sklopljeni ugovor veliki je poduhvat za hrvatsku industriju, jer će uz potporu najveće svjetske kompanije Daimler Chrysler, proizvodnja biti ostvarena u Hrvatskoj, u početku u manjoj, a s vremenom u sve većoj mjeri. Do sada je sklopljen ugovor s dvanaest hrvatskih poduzeća koja čine konzorcij s hrvatske strane, koji je otvoren i za sve druge tvrtke koje su sposobne zadovoljiti kriterije proizvodnje. Hrvatski stručnjaci i radnici idu na obuku u Njemačku i Austriju i u kratkom vremenu sve veći dio proizvodnje ostvarivat će se u Hrvatskoj, tvrde u Ministarstvu financija.</p>
<p>U Ministarstvu financija drže da je osobita važnost ovog projekta da će se proizvodnja, umjesto uvoza, obavljati u Hrvatskoj, te da Hrvatska postaje regionalni centar za tu tehnološki zahtjevnu proizvodnju. </p>
<p>Time će se zadovoljavati domaće potrebe za specijalnim vozilima i proizvodit će se za izvoz. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Prodi: Za ulazak Hrvatske u EU nije uvjet da Gotovina bude u Haagu, nego puna suradnja s Tribunalom </p>
<p>»Izrazio sam žaljenje zbog jednostrane odluke Sabora o zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni. Sada sve strane potičem na otvoreni dijalog da bi se riješili nesporazumi«, rekao je Prodi / »Nismo postavili nikakvu prepreku daljnjoj suradnji na Sredozemlju. Imamo godinu dana riješiti sa susjedima pitanje kako štititi Jadran«, kaže Račan / Europska komisija očitovat će se o Hrvatskoj potkraj ožujka ili na početku travnja / Verheugen je izjavio za »The Financial Times« da bi se Hrvatska, bude li sve teklo prema očekivanjima i procjenama, mogla priključiti Uniji 2008. / Solana očekuje da se Zagreb dogovara o Jadranu sa susjedima te da poduzme maksimum u suradnji s Haagom </p>
<p>BRUXELLES, 9. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Povijesni je trenutak u Bruxellesu prošao relativno nezapaženo kao i sve dobre vijesti: premijer Ivica Račan predao je disk s odgovorima na upitnik predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju. Time je Hrvatska kao prva zemlja jugoistočne Europe službeno ušla u proces približavanja Uniji.</p>
<p> Tehnologija je olakšala posao premijeru i Komisiji jer tromjesečni danonoćni rad državnih službi, složen u 2927 stranica i još oko četiri tisuće stranica popratnih komentara na 4560 pitanja, može se spremiti u džep. Sada počinje tehnički dio procjene odgovora na upitnik, te uvida u druge izvore podataka koji bi trebali dati objektivnu sliku gdje je Hrvatska i je li spremna za žrvanj pregovaračkog procesa s Unijom.</p>
<p> Sudbinu tehničkih podataka ipak će određivati politika: i u četvrtak je hrvatskoj strani jasno dano do znanja da je nesuradnja s Tribunalom veća prepreka od ispunjenja kopengahenskog paketa uvjeta za demokratsku i gospodarsku reformu. </p>
<p> Formalnu je gestu popratila prognoza povjerenika Europske komisije za proširenje Güntera Verheugena, objavljena u The Financial Timesu da bi se Hrvatska, bude li sve prema očekivanjima i procjenama, mogla priključiti Uniji 2008., godinu nakon Bugarske i Rumunjske. To je jedno od rijetkih konkretnih očitovanja najviših Unijinih dužnosnika o terminu priključenja. </p>
<p> Verheugen je naglasio ono što su Račanu i suradnicima, ministrima vanjskih poslova i europskih integracija, Toninu Piculi Nevenu Mimici, prvo rekli belgijski domaćin u bilateralom susretu premijer Guy Verhofstadt, te Javier Solana, visoki izaslanik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku – da potpuno ispunjavanje uvjeta donosi ulaznicu za Uniju. Pogotovo su važni politički uvjeti, a to su suradnja s Haaškim sudom za ratne zločine, te povratak izbjeglica.</p>
<p> Kako je Verheugen rekao, »Hrvatska mora prvo uvjeriti Uniju da je definitivno raskrstila sa svojom burnom nedavnom prošlošću i u potpunosti ispunila kriterije za ulazak u EU«. </p>
<p>Hrvatska je već dala takva uvjeravanja u plavoj ambalaži odgovora na upitnik. No, isto tako, morat će potvrditi i da potpuno surađuje s Haagom, ponajprije kad je u pitanju slučaj generala Gotovine. Sugovornici hrvatskoga izaslanstva u Bruxellesu ističu kako su »uvjereni« da će »Vlada učiniti sve što je u njenoj moći« da bi surađivala s Tribunalom.</p>
<p>»Prema mojoj prosudbi, nije uvjet da Gotovina bude u Haagu nego da vidimo punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom za ratne zločine«, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi potvrđujući da će Komisija dati svoje mišljenje – ocjenu podobnosti Hrvatske da se otvore pregovori o ulasku u Uniju – potkraj ožujka ili na početku travnja. </p>
<p>Jedan od političkih uvjeta za otvaranje pregovaračkog procesa jest suradnja s Haagom. O toj suradnji bilo je više govora nego o samom činu uručenja odgovora na upitnik (osim Prodijevih čestitki).</p>
<p> »Premijeru sam rekao da puna suradnja Hrvatske ne znači za nas činjenicu da je Gotovina u Haagu«, dodao je Prodi čija će Komisija procjenjivati stupanj suradnje, odnosno odlučiti surađuje li Hrvatska u potpunosti s Haagom. Pritom je primarno mišljenje glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. </p>
<p>»Hrvatska vlada želi punu suradnju s Haagom i to će činiti. Ako ne surađujemo u potpunosti, razumijemo kritike. No, smatram da jedino za što ne smijemo biti kritizirani jest da ne činimo ono što želimo učiniti a ne možemo to provesti«, kazao je Račan. </p>
<p>Njihov je razgovor, što u četiri oka, što u užem krugu suradnika, prošao na obostrano zadovoljstvo. Naravno, govorilo se i o Jadranu, ali izostala su novinarska pitanja. Relativno brojne izvjestitelje više je zanimao Haag.</p>
<p> »Izrazio sam žaljenje zbog jednostrane odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju zaštićene ribolovno-ekološke zone, a sada sve strane potičem na otvoreni dijalog kako bi se riješili nesporazumi«, naglasio je Prodi. </p>
<p>Račan je rekao kako »Hrvatka živi na Jadranu i uveliko živi od Jadrana« pa je »logična želja« zemlje zaštititi more i za »iduće generacije Hrvata i Europljana«. Dodao je da je Hrvatska pridonijela zaštiti Jadrana. </p>
<p>»Time nismo postavili nikakvu prepreku daljnjoj suradnji na Sredozemlju. Imamo godinu dana riješiti sa susjedima pitanje kako štititi Jadran«, naglasio je hrvatski premijer. </p>
<p>Bilateralni susret premijera Belgije i Hrvatske prošao je u srdačnom tonu. Guy Vehofstadt podupro je hrvatske ambicije i istaknuo očekivanje da će Hrvatska biti prva zemlja regije koja će ući u Europsku uniju. Pritom je ponudio svu pomoć svoje zemlje, pogotovo onu predpristupnu koja dolazi na dnevni red čim Hrvatska dobije pozitivnu ocjenu za početak pregovora. Verhofstadt je pozvan u posjet Hrvatskoj, a najavljeno je jačanje poslovnih kontakata. </p>
<p> Sa Solanom se razgovaralo o situaciji u regiji. Hrvatska je, istaknuto je, ostala prostor stabilnosti i nade drugim zemljama, no razgovaralo se i o problemu suradnje s Haagom. Solana vjeruje da će Vlada nastaviti poduzimati maksimum da bi riješila pitanje Haaga.</p>
<p> U vezi s proglašenjem zaštićene zone, »rekao sam Račanu da pridajemo veliku važnost da se pitanja rješavaju uzimajući u obzir interese i naših članica i drugih, dakle dogovorom«, naglasio je Solana. </p>
<p>Članovi njegova tima kažu da je visoki predstavnik bio nešto oštriji u izravnom razgovoru nego u priopćenju novinarima, te da je izrekao nekoliko, iako načelnih, snažnih poruka da je potrebno razgovarati i održavati razgovor, kao i uvažavati interese u susjedstvu.</p>
<p> U razgovoru s hrvatskim novinarima, premijer Račan potvrdio je optimizam. Ne očekuje daljnje pogoršanje odnosa sa Slovenijom, nego normalizaciju.</p>
<p>O Haagu je dano nekoliko oprečnih izjava. Skupini stranih novinara Račan je izjavio kako ipak postoji mogućnost da nesuradnja uspori ratifikaciju (iako je optimist), dok je hrvatskim izvjestiteljima spomenuo čak procjenu kako Gotovinino uhićenje neće biti potrebno da bi britanski parlament ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dok radi na svojoj zemlji, seljaku »zamrznuta« mirovina</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Iako nije bilo najavljeno da će poljoprivredni upisnik poslužiti i reviziji prava na poljoprivredne mirovine, posredna posljedica sređivanja registra u poljoprivredi za neke bi poljoprivredne umirovljenike mogla biti baš to. Naime, nakon što su neka poljoprivredna domaćinstva prijavila poljoprivredu kao djelatnost od koje žive, čime su po statusu izjednačeni s obrtnicima, nositelji te djelatnosti postali su i porezni obveznici, čime privremeno gube pravo na mirovinu.</p>
<p>Naime, prema zadnjim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, umirovljenici mogu biti i stalno zaposleni, ali, ako se bave djelatnošću od koje imaju redovne prihode, ne mogu istodobno primati mirovinu, već im se pravo na mirovinu »zamrzava« dok traje taj status. To se odnosi na sve mirovine bez obzira na to je li riječ o poljoprivrednoj, radničkoj ili obrtničkoj. Za vrijeme dok ima redovne prihode, umirovljenik je dužan plaćati doprinose (ako je zaposlen kod pravnika, to u njegovo ime čini poslodavac) od kojih bi, kako sada stvari stoje, mogao imati i koristi. Naime, Zakonom je propisano da se, nakon što umirovljeniku prestane radni status i nakon što obnovi zahtjev za mirovinu, HZMO mora obračunati staž za razdoblje u kojem je radio. To znači da bi ukupna mirovina tog umirovljenika na kraju trebala biti viša.</p>
<p>No, posljedice primjene poljoprivrednog registra na takav način u većini će slučajeva biti negativne budući da većina poljoprivrednika od te djelatnosti teško živi i da je mirovina u tim slučajevima bila dodatni, važan izvor prihoda. Poseban problem mogla bi biti staračka domaćinstva, koja će zbog izrazito niskih prihoda izgubiti pravo na mirovinu.</p>
<p>Podsjetimo, te su mirovine u pravilu ionako vrlo niske, jer mnogi poljoprivrednici godinama nisu uplaćivali doprinos. Upravo zato, država je svojedobno i donijela odluku o tome da podijeli obvezu plaćanja doprinosa za poljoprivrednike, odnosno da polovicu iznosa izdvaja iz proračuna. S druge strane, one su većini poljoprivrednika bile jedini siguran i redovan prihod, pa se njihovim »zamrzavanjem«, zapravo, postavlja pitanje egzistencije tih ljudi. Zbog katastarskog prihoda, oni u većini ne mogu ostvariti pravo na socijalnu skrb, a ti prihodi utječu i na ostvarenje prava na doplatak za djecu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Više od 22.000 maturanata učit će o izborima</p>
<p>Od 365 srednjih škola javili su se ravnatelji 152 škole, zainteresirani za 568 radionica/ Najveći odziv škola iz Primorsko-goranske županije, Splitsko-dalmatinske i Istarske te iz Grada Zagreba; najmanje škola dosad se prijavilo iz Dubrovačko-neretvanske, Virovitičko-podravske i Sisačko-moslavačke županije </p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – U prvom polugodištu ove školske godine najmanje 22.000 maturanata - budućih birača - bit će educirano o izbornom procesu te o ulozi odgovorna i aktivna građanina u društvu. Projekt pod nazivom »Prvi put biram« provest će se u organizaciji GONG-a (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) kroz 800 interaktivnih radionica u više od 200 srednjih strukovnih škola i gimnazija. Radionice počinju u ponedjeljak.</p>
<p>Riječ je o četvrtoj sezoni provedbe projekta, s time da će ovoga puta biti organiziran najveći broj radionica i učenika. U minule tri godine u radionicama je sudjelovalo više od 36.000 učenika, a nakon završetka ovogodišnjeg projekta ukupan broj maturanata koji su sudjelovali u projektu »Prvi put biram« bit će oko 58.000. </p>
<p>Radionice su dio nastave, u sklopu predmeta politike i gospodarstva ili na satu razrednog odjela, a provodi ih 46 educiranih trenera-predavača. Riječ je većinom o nezaposlenim politolozima, pravnicima, sociolozima ili o apsolventima tih studija. Projekt su ove godine financijski poduprli Ministarstvo prosvjete i športa, američka Nacionalna zaklada za demokraciju te Međunarodni institut »Olof Palme« iz Švedske. </p>
<p>GONG je sredinom rujna obavijestio sve srednje škole u Hrvatskoj o projektu te ih pozvao da mu se jave do 15. listopada kako bi se organizirale radionice. Od 365 srednjih škola javili su se ravnatelji 152 škole, zainteresirani za 568 radionica. Najveći je odziv škola iz Primorsko-goranske županije, Splitsko-dalmatinske i Istarske te iz Grada Zagreba. Najmanje škola dosad se prijavilo iz Dubrovačko-neretvanske, Virovitičko-podravske i Sisačko-moslavačke županije. </p>
<p>Prema riječima koordinatorice projekta Vlatke Svedružić, škole u manjim sredinama još nemaju razvijenu tradiciju uključivanja u programe i aktivnosti, pa tako je u njima i zanimanje za projekt »Prvi put biram« slabije. </p>
<p>Najveći dio radionice odnosi se na poticanje mladih na veće sudjelovanje u različitim akcijama u društvu, usput im objašnjavajući kako zastupati svoj interes. »Taj dio baziramo na živim primjerima, pa tako im damo primjer Internetskog kluba u kojem se okupljaju mladi, sve dok jednoga dana ne naiđu na zatvoren klub, jer je gradsko poglavarstvo odlučilo da treba taj prostor. Na takvu primjeru razgovaramo s maturantima o tomu što oni mogu poduzeti u takvu slučaju«, objašnjava koordinatorica projekta. </p>
<p>»U središnji regionalni ured u Zagrebu ovih nam se dana javljaju bivši maturanti koji su prijašnjih godina sudjelovali na radionicama, a sada žele volontirati kao promatrači na izborima« napominje Vlatka Svedružić.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Autocesta Zagreb-Split ubrzano hita prema jugu</p>
<p>BRINJE, 9. listopada</p>
<p> – Na dionici autoceste Zagreb - Split između Male Kapele i Žute lokve, ministar javnih radova obnove i graditeljstva Radimir Čačić označio je u četvrtak završetak proboja desne cijevi tunela Brinje, koji je trajao 282 dana. Prije 21 dan, probijena je i lijeva cijev. Tunelom Brinje, dužine 1560 metara prometovat će se u punom profilu autoceste. Dovršenje građevinskih radova predviđeno je koncem godine, a puštanje u promet u lipnju 2004., rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač. Sad se dovršava betonska obloga u obje cijevi, a slijedi opremanje tunela.</p>
<p>Hrvatske autoceste potpisale su ugovor o građenju tog tunela s austrijskom tvrtkom Strabag AG. Ugovorena vrijednost radova je 189,2 milijuna kuna bez PDV-a. Radimir Čačić je rekao da je riječ o jednom od desetak tunela na toj autocesti, a radovi na njemu obavljeni su prosječnim dnevnim probojem više od šest metara tunela po najvišim svjetskim standardima. Ostali tuneli na autocesti dovršavaju se po planu i 20 kilometara dionice autoceste od Otočca do Ličkog Lešća bit će završeno šest mjeseci prije roka, najavio je ministar Čačić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nakon pet godina čekanja, svim hrvatskim braniteljima dionice HT-a, Ine i HEP-a</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Trakavici o obećanim, a dosad nepodijeljenim braniteljskim dionicama napokon se nazire kraj. Nakon više od pet godina iščekivanja i traženja pravičnog modela po kojem bi se razdijelile dionice, hrvatski će branitelji za otprilike pola godine napokon upisati vlasništvo nad dionicama privatiziranih javnih poduzeća i onih koji će tek ići u privatizaciju.</p>
<p> Po sedam posto vlasničkoga udjela u Hrvatskom telekomu (HT), Ini i Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) udružit će se u novi, zajednički fond svih braniteljskih dionica. </p>
<p>Te dobre vijesti novinarima su nakon sastanka u Ministarstvu hrvatskih branitelja u četvrtak prenijeli ministar Ivica Pančić te predstavnici Republičke koordinacije braniteljskih udruga Petar Lovrić i Tom Kačinari. </p>
<p>Naime, prije tjedan dana Hrvatski je sabor prihvatio Zakon o Fondu hrvatskih branitelja Domovinskoga rata i njihovih obitelji, koji predviđa podjelu dionica javnih poduzeća hrvatskim braniteljima poslije privatizacije tih tvrtki. </p>
<p>»Zakon je tek manjim dijelom modificiran u odnosu na prijedlog koji su izradili Ministarstvo hrvatskih branitelja i braniteljske udruge«, rekao je Pančić.</p>
<p> S predstavnicima udruga razgovarao je o primjeni novoga zakona budući da je počeo teći rok od 180 dana za donošenje podzakonskih akata potrebnih za njegovu provedbu. Vlada će imenovati sedam članova upravnog odbora novog fonda. Predsjednik će biti ministar branitelja, po jedan član doći će iz Ministarstva gospodarstva i saborskog odbora za ratne veterane, a četiri člana predložit će braniteljske udruge. Upravni odbor morat će što prije donijeti statut, utvrditi dodatne kriterije i raspisati natječaj za izbor društva koje će upravljati Fondom. </p>
<p>»Očekujemo da će se u međuvremenu pojaviti razni interesi, no ako udruge budu jedinstvene kao dosad, posao ćemo odraditi transparentno i pošteno«, istaknuo je Pančić dodajući kako je cilj da Fond s braniteljskim dionicama ne doživi sudbinu nekih drugih fondova. On treba biti posve drukčiji od nekadašnjega Hrvatskog domovinskog fonda (HDF) »koji kreće prema novinskim stranicama crne kronike«, rekao je ministar. </p>
<p>Kad je riječ o kriterijima prema kojima bi se dionice davale braniteljima, Pančić ustraje da ih definiraju braniteljske udruge. Petar Lovrić iz Republičke koordinacije braniteljskih udruga podsjetio je kako su se udruge uspjele dogovoriti s Vladom o tome da se trećina dividende od braniteljskih dionica usmjeri u razvojne programe za hrvatske branitelje. </p>
<p>»Svake godine trećina dividende dijelit će se braniteljima, druga trećina reinvestirati, a treća trećina davati za razvoj«, objasnio je Lovrić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, pravilnikom će se definirati tko može dobiti novac za razvoj. Ipak, novac će prvenstveno biti namijenjen školovanju i stipendiranju djece branitelja te kao pomoć socijalnim slučajevima među braniteljima. Braniteljski će fond djelovati tri godine, a nakon toga bi upravni odbor i Vlada odlučili hoće li se dionice podijeliti braniteljima ili će se preoblikovati u investicijski fond. Udrugama je bliža druga opcija jer vjeruju da u sljedećih pet godina neće biti završena privatizacija svih tvrtki od kojih bi branitelji mogli dobiti dionice. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Od 1. siječnja povišica 4,3 posto, a od 1. srpnja još barem četiri posto </p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Vlada i sindikati u četvrtak su u nastavku pregovora postigli dogovor o povišici plaća u javnim službama. Od 1. siječnja 2004. godine bruto osnovica za plaće u školstvu, znanosti, zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi povećava se 4,3 posto, odnosno jedan posto ispod stope rasta BDP-a.</p>
<p>Sa sadašnjih 4232,43 kune osnovica se povećava na 4414,42 kune. Dogovoreno je i da se prije donošenja državnoga proračuna za 2004. godinu pregovara o dodatnoj povišici od 1. srpnja, kojom bi se plaće javnih službenika korigirale prema drugim plaćama u državi, rekao je Vjesniku predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba.</p>
<p>Sindikati očekuju da bi se plaće od 1. srpnja 2004. povećale još barem za četiri posto da bi se smanjilo zaostajanje za plaćama u privredi. O toj bi povišici plaća pregovarali s budućom vladom nakon izbora, koju će na pregovore obvezivati potpis Račanove vlade. </p>
<p>Nakon nastavka usuglašavanja u ponedjeljak, sindikati očekuju da bi dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe mogao biti potpisan već u utorak. Uz osnovicu, aneksom bi se ugovorilo 1000 kuna regresa, dnevnica od 170 kuna, 1060 kuna terenskog dodatka, 1800 kuna osnovice za jubilarne nagrade te godišnji odmor do 30 dana. </p>
<p>Vlada i šest sindikata javnih službi u četvrtak su dogovorili i isplatu 1000 kuna božićnice te 400 kuna dara za djecu za ovu godinu, o čemu bi se u utorak potpisao posebni sporazum. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slučaj Ljubljanske banke pred Europskim sudom za ljudska prava</p>
<p>STRASBOURG/LJUBLJANA, 9. listopada</p>
<p> - Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu započeo je u četvrtak raspravu o tužbi trojice štediša Ljubljanske banke Zagreb protiv Slovenije koju terete za kršenja njihovih vlasničkih prava zbog neisplaćenih štednih uloga, prenose slovenski mediji. Kako su javili slovenski mediji koji se pozivaju na sudsko priopćenje za javnost, Europski sud u uvodnoj raspravi odlučuje o tome je li nadležan za taj slučaj. Savjetnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudolf Gabrovec, član izaslanstva koje je došlo u Strasbourg kako bi branilo stajalište Ljubljane da sud u tom slučaju nije nadležan, ocijenio je da će sudska odluka biti vrlo važna, ali je dodao da ne želi nagađati hoće li se taj sud proglasiti nadležnim ili nenadležnim. Prema Gabrovčevim riječima, tužitelji nisu iskoristili sva pravna sredstva u domovini što je uvjet da slučaj preuzme Sud u Strasbourgu. Stajalište je Slovenije da bi štediše Ljubljanske banke trebali tužiti Hrvatsku jer nije ratificirala bečki sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije iz 2001. godine, koji prema slovenskom tumačenju daje osnovu za isplatu uloga štediša prema »teritorijalnom načelu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Gotovinin odvjetnik traži od Vijeća sigurnosti da provede istragu nad Del Ponte</p>
<p>WASHINGTON, 9. listopada</p>
<p> – Odvjetnik hrvatskoga generala Ante Gotovine, Luka Mišetić, zatražio je u srijedu da Vijeće sigurnosti UN-a otvori istragu nad glavnom tužiteljicom Haaškoga suda Carlom del Ponte zbog lošeg vođenja slučaja Gotovina. Kako navodi odvjetnik, tužiteljica je optužila generala za ubojstvo dviju osoba koje su žive i odbija povući te optužbe.</p>
<p> Mišetić je u srijedu uputio pismo glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu i svim članovima Vijeća sigurnosti UN-a u kojem je optužio Carlu del Ponte da je prekršila međunarodne standarde profesionalnoga rada tužitelja optužujući Gotovinu za ubojstvo dviju osoba za koje je znala da su žive.</p>
<p> »Tražim da Vijeće sigurnosti otvori svoju istragu slučaja Gotovina kako bi utvrdilo jesu li prekršeni međunarodni standardi tužiteljske etike te, ako jesu, da poduzme odgovarajuću akciju«, navodi Mišetić. Naglašava da tužiteljica odbija povući te optužbe protiv Gotovine unatoč nedvojbenim dokazima da su »žrtve ubojstva« - žive.</p>
<p> Mišetić navodi da je hrvatska novinarka Vlatka Hercigonja, istražujući slučaj generala Gotovine, kojeg je ICTY optužio 2001. za ratne zločine u akciji »Oluja«, otkrila da su navodne Gotovinine žrtve sestre Bosiljka i Mirjana Berić žive i nalaze se u Srbiji i Crnoj Gori, odnosno Bosni i Hercegovini. U pismu se dodaje kako je Savo Štrbac iz udruge Veritas, koja prikuplja dokaze za ICTY o navodnim zločinima hrvatskih snaga nad Srbima, u pismu Carli del Ponte u rujnu 2001. upozorio da je u optužnici protiv Gotovine napravljena »velika pogreška« jer su navodne dvije žrtve žive. Štrbac je također naveo da je Veritas još 1998., dakle prije podizanja optužnice protiv Gotovine, na zahtjev haaškog tužiteljstva da pronađe Bosiljku i Mirjanu Berić utvrdio da su obje žive.</p>
<p> »Ipak, četiri godine kasnije Ured tužitelja podnosi optužnicu sucima ICTY-ja u kojoj tužiteljica tvrdi da su Bosiljka i Mirjana Berić ubijene u kolovozu 1995.«, ističe Mišetić u pismu. »Tužiteljica nikad nije obavijestila suce ICTY-ja da posjeduje informaciju koja pokazuje da su ti navodi očito lažni.«</p>
<p> Pozivajući se na UN-ove smjernice za ulogu tužitelja koje zahtijevaju da tužitelj odmah odbaci lažne optužbe, Mišetić traži da se ti navodi izbace iz optužnice protiv Gotovine, te da se istraži jesu li možda i druge navodne žrtve zapravo žive. Carla del Ponte uporno odbija odbaciti te navode jasno kršeći smjernice, piše Gotovinin odvjetnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zasad kažnjene tri bolnice – dvije zagrebačke i jedna riječka </p>
<p>KBC-u Zagreb i Rijeka te Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice smanjen mjesečni proračun za po jedan posto / Bolnice imaju mjesec dana za prigovor / Pokaže li se da se ugovor s HZZO-om i dalje ne poštuje, kazne mogu rasti do pet posto od mjesečnog proračuna, rekla je pomoćnica ravnateljice Marija Vučković </p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Jedna zagrebačka bolnica isporučila je ovih dana Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) račun za jednoga pacijenta u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Do prije koji mjesec račun bi bez komentara podmirili, ali s dolaskom nove ravnateljice Ljubice Đukanović, uvedena je nova praksa. </p>
<p>Marija Vučković, pomoćnica ravnateljice za kontrolu, ne odaje o kojoj je bolnici riječ, no ističe da su zatražili temeljito obrazloženje koje očekuju za nekoliko dana. Nakon toga će posebno povjerenstvo sastavljeno od liječnika, pravnika i drugih djelatnika HZZO-a procijeniti je li se pretjeralo s naplatom liječenja tog pacijenta. </p>
<p> Ceh je velik i budi sumnju pa je normalno da ga se provjeri, kaže Marija Vučković.</p>
<p> HZZO je prvi put počeo kažnjavati one koji ne pružaju zdravstvene usluge kako je ugovoreno. Hoće li stoga na udaru biti pacijenti, pomoćnica ravnateljice ne zna, ali smatra da je akcija usmjerena upravo na njihovu zaštitu. </p>
<p>U posljednje je vrijeme pristiglo mnogo pritužbi osiguranika. Žale se na loše ili uskraćene usluge, skraćeno radno vrijeme liječnika, a ima slučaja i da liječnici naplaćuju usluge koje bi za osiguranike trebale biti besplatne. HZZO-ova kontrola katkad, zaključi li se da je ima temelja, reagira i na anonimnu prijavu. </p>
<p>U reviziji bolnica, što Ljubica Đukanović ne smatra ničim drukčijim od redovne kontrole, otkriveno je da su sve poslovale nepravilno, odnosno trošile su iznad dogovorenih proračuna, a nisu pružile zdravstvene usluge u onoj mjeri kako je ugovoreno. </p>
<p>»S nekim od tih bolnica potpisani su protokoli u kojima će se te pogreške kazniti s jedan posto mjesečnog proračuna manje«, rekla je Đukanović koja je, preuzevši HZZO, najavila da će se nadzirati obavljeni posao u zdravstvenim ustanovama da bi se spriječilo plaćanje »napuhanih« računa. </p>
<p>Početne su kazne minimalne, ali će rasti do pet posto mjesečnog ugovorenog proračuna pokaže li se u naknadnim kontrolama da pogreške nisu ispravljene, kaže Vučković. Služba kontrole HZZO-a postoji tri godine, ali su sva izvješća o pogreškama dosad završavala u ladicama. </p>
<p>Kontrola je provedena u velikom broju bolnica, a globa je zasad određena KBC-u Zagreb čiji je mjesečni proračun 55 milijuna kuna, a tijekom godine uskratit će mu se 550.000 kuna. </p>
<p> KBC-u Rijeka oduzima se 330.000 kuna (mjesečni je proračun 33 milijuna kuna), a Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu 250.000 kuna (mjesečni je proračun 25 milijuna). </p>
<p>»Jasno je da su bolnice nezadovoljne, viču i bune se, ali ne mogu dobiti puni ugovoreni iznos ako nisu obavile posao«, komentira ravnateljica Đukanović reakcije na kaznene mjere koje provodi HZZO.</p>
<p>Neprestano su pod nadzorom i ugovorne ordinacije primarne zdravstvene zaštite, opće medicine te stomatologije kojima prijeti i raskid ugovora ako se ne pridržavaju ugovorenog radnog vremena, te kriterija za odobravanje bolovanja i izdavanje uputnica i recepata... </p>
<p>Izvješća o radu bolnica ispisana su na stotinama stranica, a zdravstvenim se ustanovama daje do mjesec dana za prigovor. Mišljenje o nalazu kontrole u HZZO-u daje povjerenstvo koje predlaže i mjere. Po novome, to su novčane kazne koje bi, smatra Marija Vučković, trebale biti djelotvorne, jer stvari se mijenjaju u bolnicama tek kad ih »lupite po džepu«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatsku u Uniji »tretiraju kao manje vrijednu ili neravnopravnu zemlju«</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada </p>
<p> – U redakcijskom komentaru »Ima li Hrvatska pravo na svoje interese?«, Glas Koncila navodi da se u vezi s hrvatskim proglašenjem zaštićene ekološko-ribolovne zone otkriva da Hrvatsku u Europskoj uniji »tretiraju ne kao partnera nego kao manje vrijednu ili neravnopravnu zemlju«.</p>
<p> »Možda je najveća vrijednost proglašenja zaštićene ekološko-ribolovne zone na Jadranskom moru upravo u tome što je to postalo izazovom za očitovanje pravoga lica zemalja koje smatramo prijateljskima«, piše list.</p>
<p>U komentaru se dodaje da je Hrvatska sada pod pritiskom Europske unije, ne zato što nešto ne bi ispunila za što je preuzela obvezu, nego stoga što se usudila u duhu međunarodnoga prava tek djelomice zaštititi svoj nacionalni interes.</p>
<p> Hrvatska odluka, navodi list, izazvala je osobito zorno očitovanje slovenskih političara koji, misleći samo na svoje interese, žele ograničavati međunarodnopravno legitimne hrvatske interese i koji se usuđuju držati lekciju Hrvatskoj »o europskom načinu dogovaranja i koordiniranja«.</p>
<p> List podsjeća kako to čine istodobno dok, suprotno dobrim europskim tradicijama, sami ne poštuju privatno vlasništvo hrvatskih građana – štediša Ljubljanske banke, dok drže svoju vojsku na hrvatskom teritoriju na Svetoj Geri, dok ne isplaćuju dug za hrvatski dio električne energije koju su prodali...</p>
<p> Pokušaj proglašenja gospodarskoga pojasa na Jadranskom moru jedan je od primjera, ističe Glas Koncila, zakašnjeloga hrvatskog političkog odlučivanja o predmetu vrlo bitnom za hrvatski nacionalni interes, koji je uz to sasvim u skladu s Konvencijom UN-a.</p>
<p> Za Hrvatsku i zaštićena ekološko-ribolovna zona nikad ništa neće značiti nastavi li se rasprodaja jadranskih turističkih, poslovnih i stambenih cjelina i zemljišta strancima, smatra list. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Glavan: Neka Hrvatska ratna mornarica održi vježbu u Piranskom zaljevu</p>
<p>Vladin prijedlog podržao samo Klub SDP-a ocjenom da bi ta vojna vježba spustila tenzije između Slovenije i Hrvatske na prihvatljive granice koje će dvije prijateljske i susjedne zemlje spajati/ Kajin: U trenutku mučnih odnosa sa Slovenijom treba uputiti signale spremnosti za dijalog i rješavanje otvorenih pitanja, ali to se ne čini dopuštanjem njihovoj vojsci da vježba u Hrvatskoj/ Raspravljen je i Prijedlog pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u praćenju predizborne kampanje/ Kosor: Ne mogu se preslikati pravila iz 1999. </p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Brojne polemike, zastupnička prepucavanja, opomene ali i poluprazna sabornica obilježile su u četvrtak nastavak 37. sjednice Hrvatskog sabora. Vladinom Prijedlogu odluke o održavanju vojne vježbe bojevog topničkog gađanja pripadnika Slovenske vojske (SV) od 12. do 18. listopada na vojnom poligonu Slunj oštro su se suprotstavili oporbeni klubovi. »Najoštrije se protivimo toj ideji koja je vrhunac političkog mazohizma ove vlasti«, rekao je Tonči Tadić (HSP).</p>
<p>»Jedini način na koji se ova jednostrana vježba može održati jest da Slovenci sa Slunja gađaju svoju vojarnu na Svetoj Geri pa nek tuku koliko hoće. Mogu vježbati gađanje, ali i snalaženje pod artiljerijskom vatrom. Tucite koliko god traje vježba, udri, udri, udri«, poručio je Tadić, pozivajući zastupnike da se odupru, kako je rekao, iznajmljivanju hrvatskog teritorija državi koja je okupirala dio njezina teritorija - Svetu Geru. »Nisam čuo da neka zemlja dopušta drugoj, koja je okupirala dio njezina teritorija, da koristi njezino područje za vojne vježbe«, rekao je.</p>
<p> Iako su svi klubovi u raspravi isticali nužnost dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom, usprotivili su se predloženoj odluci, upozorivši i na niz drugih otvorenih pitanja sa Slovenijom, od širenja jurisdikcije na Jadranu do graničnih sporova.</p>
<p>Vladinom prijedlogu odluke o održavanju vježbe SV-a u kojoj bi sudjelovalo dvjestotinjak slovenskih artiljeraca koji bi na slunjski poligon dovezli i 12 topova usprotivio se i Damir Kajin (IDS), jer bi ona, smatra, mogla naškoditi hrvatskoj vlasti, posebno njezinu predizbornom položaju. U trenutku mučnih odnosa sa Slovenijom, treba uputiti signale spremnosti za dijalog i rješavanje otvorenih pitanja, ali to se ne čini dopuštanjem njihovoj vojsci da vježba u Hrvatskoj, poručio je.</p>
<p>Ivić Pašalić (HB) smatra kako bi bilo najpristojnije da Vlada povuče taj, kako je rekao, uvredljiv i promašen prijedlog, jer bi se, smatra, Sabor trebao baviti važnijim pitanjem, kao što je »progon heroja Domovinskog rata Ante Gotovine, za čiju je glavu SAD raspisao nagradu od pet milijuna dolara«.</p>
<p>I koalicijski LS također smatra da Hrvatska, rekao je Zlatko Kramarić, ostavlja dojam mazohističkog partnera u hrvatsko-slovenskim odnosima. Stoga predlože odgodu slunjske vojne vježbe i traži da se o tom prijedlogu ne glasuje u Saboru, budući da su problemi sa Slovenijom - Piranski zaljev, NE Krško, Ljubljanska banka i Sveta Gera - prevažna pitanja za hrvatsku javnost.</p>
<p>Jedino je Klub SDP-a podržao Vladin prijedlog pa je Branko Tušek ustvrdio da u odnosima sa Slovenijom nema mjesta isključivosti, naglasivši da bi ta vojna vježba spustila tenzije između Slovenije i Hrvatske »na prihvatljive granice koje će te dvije prijateljske i susjedne zemlje spajati«. </p>
<p>Oštra i polemična rasprava o vježbi SV-a u Hrvatskoj koju su obilježile mnogobrojne replike - među ostalim predlagalo se da Hrvatska ratna mornarica u ime razvijanja »prijateljskih, dobrosusjedskih odnosa i uzajamnog povjerenja« održi vježbu u Piranskom zaljevu (Željko Glavan, HSLS) - te završila oštrom razmjenom »argumenata«, Ante Đapića (HSP) i tada već opomenutog Kajina, koji je Đapiću na koncu poručio - »glupane«. </p>
<p>Osvrćući se na zastupničke primjedbe, zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić rekao je da Hrvatska neće pridonijeti rješenju otvorenih pitanja sa Slovenijom otvarajući nova. Ukazao je pritom na, kako je rekao, intenzivnu i kvalitetnu obrambenu suradnju sa SV-om, koji se, kako je rekao, ovom vježbom želi dodatno unaprijediti.</p>
<p>Vrućoj temi o održavanju slovenske vojne vježbe u Hrvatskoj prethodila je rasprava u kojoj su svi klubovi osim koalicijske Libre podržali Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, koje bi, po Zakonu o sigurnosnim službama, obavljalo četverogodišnji građanski nadzor rada tajnih službi. </p>
<p>Prema odluci o imenovanju, koju je nakon konzultacija među parlamentarnim klubovima predložio Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za predsjednika Vijeća predložen je sveučilišni profesor politologije Vlatko Cvrtila. Za članove Vijeća predloženi su sveučilišni profesor informatike Krunoslav Antoliš, stručnjak za elektrotehniku u HT-u Mile Ćulumović, inženjer strojarstva Zoran Grgić, politolog Nenada Vukman, koordinator Centra za ljudska prava Tin Gazivoda te odvjetnik Miroslav Šeparović.</p>
<p>Samo dva od sedam predloženih članova Vijeća, smatra Jozo Radoš (Klub Libre), ispunjavaju sve uvjete za učinkovit nadzor sigurnosnih službi, dok ostali, tvrdi, nemaju nikakva profesionalnog iskustva niti teorijskog uvida u to područje.</p>
<p>Na Radoševoj meti našao se HDZ-ov kandidat, odvjetnik i bivši šef HIS-a Miroslav Šeparović, koji »zbog sukoba interesa ne bi smio biti član Vijeća«, čiji je sastav, dodaje predsjednik Libre, »posljedica političke trgovine«. </p>
<p>Uzvratio mu je predsjednik Odbora za unutarnju politiku Ante Markov, rekavši da kod izbora članova Vijeća nije bilo nikakve političke trgovine, već samo konzultacija kako bi sastav Vijeća bio što kvalitetniji. </p>
<p>Zastupnici su raspravili i Prijedlog pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom kojima se oni obvezuju pratiti predizbornu kampanju. To se odnosi na medijsko predstavljanje izbornih lista u posebnim emisijama, posebne emisije za sučeljavanje predstavnika stranaka, praćenje izbornih promidžbi, plaćene promidžbene poruke itd. Te bi se emisije emitirale svakoga dana u više termina od početka predizborne kampanje do predizborne šutnje, odnosno dana prije održavanja izbora.</p>
<p> Jadranka Kosor (Klub HDZ-a) upozorila je da se ne mogu preslikati pravila iz 1999., ilustriravši to povećanim brojem medija s nacionalnom koncesijom ali i brojem stranaka. Upozorila je pritom da su privatne televizije u lošijoj poziciji od javne koja se financira iz pretplate. Vilim Herman (Klub Libre) pak smatra da je hendikepiranost onih koji žive od reklama, a ne od pretplate samo politička poza, jer su mnoge takve stanice već odredile politički smjer.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ovih dana konačan dogovor Račana i Radoša</p>
<p>ZAGREB, 9. listopada</p>
<p> – Libra i SDP ovih bi dana trebali definitivno dogovoriti model zajedničkog izlaska na izbore, potvrdio je to Vjesniku u četvrtak predsjednik Libre Jozo Radoš.</p>
<p>Budući da su upravo u tijeku unutarstranačke, a ponegdje i međustranačke konzultacije u pojedinim izbornim jedinicama, za nekoliko dana, kaže Radoš, trebala bi biti realizirana i predizborna koalicija. </p>
<p>Libra će nastojati, ističe, da to bude koalicija na nacionalnoj razini. Ako se pak bude koaliralo samo u pojedinim izbornim jedinicama, trudit ćemo se, ističe Librin predsjednik da ih bude što više. Važno je istaknuti, kaže, da u SDP-u imaju pozitivan stav prema koaliranju s Librom, te su ovlastili predsjedništvo stranke da vodi pregovore u tom smislu. Stoga bi, prema Radoševim riječima, ovih dana trebalo doći do sastanka s Ivicom Račanom, odnosno s izaslanstvom SDP-a i finalizirati dogovor o predizbornoj suradnji.</p>
<p>Adrenalinsku injekciju konačnoj odluci o »skupljanju« malih stranaka, SDP-u je vjerojatno dalo posljednje IRI-jevo ispitivanje raspoloženja birača. Točnije, rezultati tog istraživanje prema kojima će izborna utrka »lijevog« i »desnog« bloka biti vrlo tijesna. </p>
<p>Stoga sitni postotci, s kojima male stranke ne mogu samostalno prijeći izborni prag, mogu biti itekako bitni za konačni rezultat. »IRI-jevo istraživanje je jedno od rijetkih vjerodostojnih ispitivanja volje birača i zbog metodologije i zbog broja ispitanika. Stoga držim da objavljeni rezultati moraju biti važno upozorenje i trenutačno vladajućoj opciji i opoziciji da ništa nije riješeno. Vladajućima je to ujedno upozorenje i da moraju paziti na svaki glas i s više obzira pregovarati s manjim strankama«, kaže Radoš i upozorava da predizborne ankete zapravo ubijaju male stranke jer sugeriraju biračima određeni stav i otežavaju bilo kakvu promjenu. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031010].
|
