NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030308].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202945 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Statistička potreba je jedno, a administrativni ustroj države nešto posve drugo«</p>
<p>Posao stvaranja statističkih regija mora biti utemeljen na postojećem administrativnom regionalnom ustroju, što su kod nas županije - dakle, nismo mogli mijenjati granice županija / Radna grupa je pošla od pretpostavke da te statističke regije moraju biti što homogenije i, istodobno, međusobno što različitije / Zato smo se odlučili za model s pet regija - Središnju, Sjevernu, Istočnu, Zapadnu i Južnu Hrvatsku, kaže Gredelj</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Prijedlog o podjeli Hrvatske na pet statističkih regija stigao je pred saborske zastupnike. S obzirom na to da je već izazvao pozornost u javnosti, o njegovu nastanku i sadržaju razgovaramo s Marijanom Gredeljem, ravnateljem Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>• Kako je uopće došlo do uspostave statističkih regija?</p>
<p>- Na temelju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada je zadužila Državni zavod za statistiku da načini prijedlog statističkih regija druge razine, tzv. NUTS 2. Zavod je taj posao i napravio na način koji je, po meni, jedino moguć. Formirali smo radnu grupu u kojoj su bili predstavnici i drugih stručnih institucija. Ta radna grupa je na temelju kriterija, propisanih ili uobičajenih, unutar Europske unije napravila 13 različitih prijedloga. Nakon analize, izabran je jedan od tih prijedloga kao najbolji.</p>
<p>• Što je dalje bilo?</p>
<p>- Taj prijedlog, ali i preostalih 12, prezentiran je potom na široj javnoj prezentaciji za krug koji razumije i poznaje problematiku regionalnog razvoja i praćenja regija, gdje je prijedlog koji je izradio Državni zavod za statistiku i prihvaćen. Pritom moram napomenuti da kriteriji na temelju kojih je rađena klasifikacija teritorija ne daju mnogo stupnjeva slobode, jer su neke stvari vrlo strogo određene.</p>
<p>• Koji su to kriteriji?</p>
<p>- Jedan od bitnih kriterija je, primjerice, veličina. Drugi, važniji i u problemu regionalizacije za potrebe statistike složeniji kriterij, je da taj posao stvaranja statističkih regija mora biti utemeljen na postojećem administrativnom regionalnom ustroju, što su kod nas županije. Dakle, nismo mogli mijenjati granice županija. Također je trebalo poštovati i načelo teritorijalne povezanosti, fizičkog doticaja, postojećih administrativnih jedinica unutar jedne statističke regije. Dakako, vodili smo se i povijesnim, kulturalnim te gospodarskim karakteristikama određenih područja.</p>
<p>• S obzirom na veličinu, koliko razina regionalnog ustroja postoji?</p>
<p>- Regionalna klasifikacija za statističke potrebe, NUTS, poznaje pet razina. Prva je, u našem primjeru, država Hrvatska - od tri do sedam milijuna stanovnika, druga je ono što smo napravili i što kao jedini realan problem treba riješiti - regije od 800.000 do tri milijuna stanovnika, treća razina su naše županije - od 150.000 do 800.000 stanovnika, četvrta razina se u pravilu ne primjenjuje ni u ostalim članicama EU-a niti u zemljama kandidatima, pa nismo ni mi to razmatrali, a peta razina je ona lokalna, dakle općina, grad. Kao što je druga razina regija između države i županije, četvrta bi bila nešto između županije i općine.</p>
<p>• Zašto pet regija?</p>
<p>- Radna grupa je pošla od pretpostavke da te statističke regije moraju biti što homogenije unutar sebe i, istodobno, međusobno što različitije. Stoga smo se na kraju definitivno odlučili za model s pet regija: Središnju, Sjevernu, Istočnu, Zapadnu i Južnu Hrvatsku. Takvim pristupom osiguravamo da u budućnosti, kad počne primjena tih regija, kroz statističke podatke o stanju u njima krenu i drukčije formirani planovi koje će uvažavati različitosti i potrebe razvoja tih regija.</p>
<p>• Takve bi regije ostale na razini statistike, ili?</p>
<p>- To je ono što se u vezi s tim regijama nedovoljno razumije. Jedno je statistička potreba, a nešto posve drugo administrativni ustroj države. Nažalost, neki zaključuju da će se na temelju tih statističkih sutra stvarati i političke, dakle administrativne regije.</p>
<p>• Ima li tu istine?</p>
<p>- U to pitanje ne bih ulazio. Za takve planove nisam čuo, o njima ništa ne znam i nije u mojoj nadležnosti da o njima razmišljam. Iako smatram kako nije realno da će teritorijalni ustroj Hrvatske kakav je danas preživjeti vrlo dugo. Ponajprije stoga jer nije logičan, nije funkcionalan i netko će možda u određenom trenutku pokrenuti postupak njegove izmjene. Hoće li to rezultirati nečim što je nalik na ovaj prijedlog koji je napravio Državni zavod za statistiku ili neće, meni je teško reći. </p>
<p>• Kakva je daljnja procedura u vezi s vašim prijedlogom?</p>
<p>- Formalno, tu nomenklaturu, dakle, i ovaj prijedlog o pet statističkih regija druge razine, donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Međutim, prije nego što odlučim propisati tu nomenklaturu, učinilo mi se potrebnim konzultirati u vezi s tim i Vladu. Ali isključivo stoga, makar se ne samo u nazivu nego i u suštini radi samo o statističkim regijama, što taj prijedlog ima i određene političke implikacije. Upravo zbog njih, poslao sam taj prijedlog Vladi da i ona da svoje mišljenje. Vlada je pak zaključila da je to toliko delikatno da se odlučila pitati Sabor za mišljenje. Nakon što se o tome očituje Sabor, Vlada će donijeti svoje mišljenje, a na temelju toga ja ću proslijediti naš prijedlog u Luxembourg, u EUROSTAT.</p>
<p>• Hoće li se i oni očitovati o tom prijedlogu?</p>
<p>- U ovom trenutku, mišljenje generalnog direktora EUROSTAT-a nije presudno. On može izreći niz primjedbi, ali mi zasad ne moramo ništa mijenjati. Naravno, situacija će biti bitno drukčija kad postanemo ravnopravna članica EU-a. Onda bi mišljenje generalnog direktora EUROSTAT-a bilo obvezujuće. Iz nekih kontakata, usuđujem se zaključiti da ne treba očekivati neke primjedbe EUROSTAT-a na ono što smo napravili, ponajprije stoga što smo poštivali sve relevantne kriterije.</p>
<p>• Postoje li u vezi s tim statističkim regijama kakve obveze Hrvatske?</p>
<p>- Primjerice, 2005. Hrvatska mora napraviti izvješće o bruto domaćem proizvodu i na regionalnoj razini. Također se može pretpostaviti da će se dvije najvažnije ankete, o potrošnji kućanstava i o radnoj snazi, uskoro raditi na toj razini. To će poskupjeti naš rad, ali jedino tako se može dobiti prava slika stanja u pojedinim dijelovima naše države. Jedino na temelju tih podataka mogu se raditi i odgovarajući planovi razvoja tih područja.</p>
<p>• Je li Slovenija napravila tu statističku podjelu?</p>
<p>- Koliko znam, Slovenija u vezi s tim ima problema. Slovenci su napravili model s dvije regije na drugoj razini, i to s obzirom na njihovu veličinu nije prihvaćeno. Kako je Slovenija sad praktički vrlo blizu ulaska u EU, više nema dvojbe da će morati primijeniti one primjedbe koje su stigle na njihov prijedlog.</p>
<p>• Ostale države?</p>
<p>- Postoji u vezi s tim dobar primjer Poljske. Prije uvođenja NUTS-a 2, ta država je imala, čini mi se, 44 vojvodstva. Prepoznajući ne samo važnost statističkog praćenja, nego i prednosti drukčije teritorijalne podjele države, Poljska je reorganizirala administrativni ustroj pa sada ima 16 vojvodstava razine NUTS 2. Dakle, primjenom pravila važnih za statističko praćenje, u Poljskoj je napravljen pomak važan za administrativni ustroj države. </p>
<p>• Kakvu korist Hrvatska može imati od EU-a ako u EUROSTAT proslijedi ovu statističku podjelu?</p>
<p>- Zasad nema izravne koristi, osim što bi ispunjavala svoje obveze. To bi bio dobar pokazatelj da je i u tom dijelu Hrvatska sve bliže standardima EU-a. Naravno, kad postanemo član EU-a, što će nadam se biti uskoro, tada ćemo imati pravo participirati u fondovima za poticanje regionalnog razvoja. Međutim, važno je znati da i tada manji dio novca za tu svrhu daje EU, a ostatak namiruje država.</p>
<p>• Mogu li se te statističke regije lako mijenjati u budućnosti?</p>
<p>- Ne bi bilo dobro praviti modele statističkog regionalnog ustroja za koje bi se mogla očekivati skora promjena. Takva vrsta kombinatorike ne bi bila dobro primljena u EU. </p>
<p>»Županije nitko ne pita hoće li nešto ili neće«</p>
<p>• Što ako se dogodi da pojedine županije odbiju ovakav statistički ustroj?</p>
<p>- Od njih se ni ne očekuje da to prihvate. Primjerice, ni Vukovarsko-srijemsku niti Istarsku ili neku drugu županiju nitko ne pita hoće li nešto ili neće. Nego Vlada pita Sabor da kaže što misli o prijedlogu koji je izradio Državni zavod za statistiku i koji će Državni zavod za statistiku propisati kao nomenklaturu. Nije realno da će o tome biti opći konsenzus. Međutim, to ne znači da Hrvatska neće početi s primjenom tog modela koji je, opet naglašavam, namijenjen za statističko praćenje važnih gospodarskih, društvenih, demografskih, zdravstvenih i ekoloških podataka na regionalnoj razini.</p>
<p>»Samo tri regije ne bi bile dobre«</p>
<p>• Kritike na vaš prijedlog već su počele. Primjerice, Romano Meštrović kaže da bi bilo bolje uspostaviti tri regije: jadransku, središnju i slavonsku Hrvatsku.</p>
<p>- Gospodin Meštrović spominje jedan prijedlog koji smo i mi analizirali, pa tako i varijantu s jadranskom regijom. Od toga smo odustali, jer je ona sama po sebi vrlo heterogena, a i stoga što smatramo da samo tri regije ne bi bile dobre za Hrvatsku.</p>
<p>• Meštrović posebno inzistira na relaciji Zadar - Split?</p>
<p>- To je zanimljivo. Posebice stoga što taj problem za gospodina Meštrovića nestaje ako bi se Zadru i Splitu pridružila Rijeka. Što se time rješava? Za mene je iracionalan problem gdje će biti središte takve regije. Uostalom, one funkcioniraju samo u statističkom smislu. Međutim, iz tog reagiranja, bojim se, može se prepoznati kako će na ovaj prijedlog reagirati određen dio građana Hrvatske koji će se voditi nekim interesima, ne želeći prepoznati suštinu, a to je da ta podjela mora funkcionirati na razini cijele države. </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Gospodarstvo za gospodarski pojas</p>
<p>HGK se više puta izjasnio za proglašenje gospodarskog pojasa, no tu odluku mora donijeti Vlada, uzimajući u obzir dobre i loše strane takvog poteza, kažu u HGK / Proglašenjem gospodarskog pojasa ukupni akvatorij Hrvatske proširio bi se za 21.000 četvornih kilometara, u kojem se sad nekontrolirano lovi i devastira riblji fond / Problem je reakcija susjeda, kao i upitna tehnička opremljenost Hrvatske za nadzor tog pojasa</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Hrvatska gospodarska komora (HGK) bi podržala proglašenje gospodarskog pojasa u Jadranu, ali upozorava da pri usvajanju te odluke valja uzeti u obzir kako pozitivne, tako i negativne strane.</p>
<p>»HGK se više puta pozitivno očitovao o proglašenju gospodarskog pojasa, sagledavajući ponajprije gospodarske učinke koje bi to imalo na niz djelatnosti vezanih uz obalni pojas. Naime, proglašavanje gospodarskog pojasa dovelo bi do proširenja ukupnog akvatorija za 21.000 četvornih kilometara, koji se sad smatra otvorenim morem i u kojem se nekontrolirano lovi i devastira riblji fond. Stoga bi koristi od toga bile evidentne, jer bi se time zaštitio ribolovni prostor i omogućilo osmišljeno gospodarenje i zaštita tog prostora«, istaknula je u izjavi za Vjesnik Jasna Borić, savjetnica predsjednika HGK-a. </p>
<p>Ipak, naša je sugovornica svjesna da je riječ o osjetljivom političkom pitanju koje bi moglo dovesti do novo zaoštravanja u odnosima sa susjedima. Stoga naglašava da odluku o proglašenju gospodarskog pojasa moraju donijeti Banski dvori, nakon što dobro odvažu argumente.</p>
<p>»Na Vladi je da odvaže treba li u odlučivanju o tom pitanju dati prevagu ovim pozitivnim učincima za hrvatsko gospodarstvo ili onima političke naravi, s obzirom na moguće zaoštravanje odnosa za susjednim zemljama ako se Hrvatska na taj korak odluči samostalno«, kaže Jasna Borić.</p>
<p>O kako je vrućem krumpiru za dobrosusjedske odnose riječ, možda najbolje svjedoči prava bura koja se u slovenskim i talijanskim medijima digla nakon što je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ovih dana kazao da bi se Hrvatska i Italija trebale dogovoriti o proglašenju gospodarskog pojasa, čime bi se faktički riješilo i pitanje morskih granica na istočnoj obali Jadrana. </p>
<p>Naime, međunarodni propisi govore da zemlja može proglasiti gospodarski pojas do najviše 200 milja od obale; upravo je taj dio akvatorija najbogatiji ribom i mineralnim bogatstvima. To, međutim, znaju i naši susjedi, o odnosima s kojima će u velikoj mjeri ovisiti tempo hrvatskog približavanja Europskoj uniji (EU), jer jedan (Slovenija) u Uniju ulazi u svibnju iduće godine, a drugi (Italija) polovicom ove godine preuzima predsjedanje EU-om.</p>
<p>Gospodarski pojas razmjerno je nov institut međunarodnog prava, koji se počinje razvijati nakon Drugog svjetskog rata. Nakon niza sporova među pomorskim državama, Ujedinjeni narodi (UN) su 30. travnja 1982. godine usvojili tekst Konvencije o pravu mora, koja je stupila na snagu 1994. godine.</p>
<p>Tim se dokumentom državi koja proglasi gospodarski pojas priznaju suverena prava na tom području, u svrhu istraživanja i iskorištavanja, te očuvanja i gospodarenja prirodnim bogatstvima. Među ostalima, to uključuje i pravo isključivog ribolova obalne države, uz određene izuzetke. Prema nekim procjenama, zbog nepostojanja gospodarskog pojasa, hrvatski ribari godišnje izgube oko 200 do 250 milijuna eura, kojima se okoriste mahom talijanski ribari.</p>
<p>U Hrvatskoj postoji pravna osnova za proglašenje gospodarskog pojasa, a sadržana je u Pomorskom zakoniku, u kojem stoji da gospodarski pojas mora izrijekom proglasiti Sabor. Kako to još nije učinjeno, naša zemlja (kao ni mnoge druge u Europi i svijetu) još nema gospodarski pojas.</p>
<p>Kad bi Hrvatska i Italija proglasile gospodarski pojas, te bi dvije zemlje praktički podijelile Jadran. Naime, cjelokupna površina Jadrana iznosi 138.595 četvornih kilometara, ukupna mu je dužina 470 nautičkih milja, a prosječna širina 86 milja, što znači da je cjelokupni Jadran širok kao otprilike pola gospodarskog pojasa neke zemlje.</p>
<p>Dodatni je problem činjenica da na Jadran izlazi čak šest zemalja. Kako Slovenija i Bosna i Hercegovina ne izlaze na otvoreno more, nemaju pravo na gospodarski pojas. No, u slučaju da Sabor odluči proglasiti gospodarski pojas, Hrvatska bi morala obaviti njegovo razgraničenje s Italijom te Srbijom i Crnom Gorom, a možda i s Albanijom.</p>
<p>Na kraju, ostaje i pitanje nadzora i čuvanja gospodarskog pojasa. Mnogi stručnjaci, naime, sumnjaju u tehničku osposobljenost hrvatskih službi za tako opsežan posao. </p>
<p>»Bakalarski rat«</p>
<p>Teoretičari često ističu da je uspostava gospodarskog pojasa na moru zapravo rezultat borbe između siromašnih, koji žele zaštiti bogatstvo pred svojim obalama, i bogatih, koji ta bogatstva žele iskorištavati. Stoga je svojevrsni paradoks da je prvi korak ka proglašenju gospodarskog pojasa poduzela najbogatija zemlja svijeta - SAD. Zbog iskorištavanja morskih bogatstava u modernoj su se povijesti vodili brojni sukobi, kako za zelenim stolom, tako i na terenu. Vjerojatno je najpoznatiji »bakalarski rat«, koji je Island desetljećima vodio s Velikom Britanijom. Taj je spor Islanđane dodatno ohladio od ambicije da se u dogledno vrijeme priključe EU.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Vrijeme za generale</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>»Irak ne surađuje, Saddam obmanjuje svijet, diplomatske akcije za razoružanje Iraka su u posljednjoj fazi«, izjavio je američki predsjednik George W. Bush dvadeset i četiri sata prije izvješća Hansa Blixa u Vijeću sigurnosti.</p>
<p>»Irak surađuje, ali nam trebaju još mjeseci kako bi dali definitivni odgovor posjeduje li zabranjeno oružje«, rekao je Hans Blix obračajući se po treći puta Vijeću sigurnosti UN-a.</p>
<p>»Inspektori nisu pronašli nikakav znak zabranjenih nuklearnih aktivnosti na pregledanim lokacijama«, kazao je ElBaradei, glavni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju.</p>
<p> Rašomonska situacija uoči donošenja presudne odluke o ratu ili miru dosegla je vrhunac. Bush kategorički odbacuje svaku mogućnost da se inspektorima da još vremena, a istodobno se u tom smislu prepravlja nova rezolucija. Tony Blair izjavljuje da će Britanija u rat i bez rezolucije, a istodobno s Francuskom i Rusijom radi na dopunama rezolucije. Turska najavljuje da bi mogla izmijeniti stav o dolasku američkih vojnika, a istodobno kategorički odbija da parlament o tome ponovno glasuje prije nove rezolucije.</p>
<p>Sve se vrti u krug, a Bush kaže kako je vrijeme da se »pokažu karte«. Podijeljeni je svijet pred velikim izjašnjavanjem, a sve je izvjesnije da će događaji slijediti i bez tog izjašnjavanja.</p>
<p>Diplomati su u grozničavoj potrazi za kompromisom, koji može zadovoljiti svaku od suprotstavljenih strana, ostaviti joj čist obraz, a opet otvoriti put onom što je izvjesno - vojnoj intervenciji u Iraku.</p>
<p>Umijeće nemogućega, kako često izgleda diplomacija, ovaj je put pred zidom. Vrijeme za diplomate neumitno prolazi. Dolazi vrijeme za generale. Amerika više nema strpljenja, ni za Saddamovo kupovanje vremena, koje traje 12 godina, ni za nove rokove nastavka rada inspektora. Sljedeći tjedan bit će sigurno posljednji u kojem će diplomati imati šansu kompromisom doći do - rata. Jer sve druge opcije osim vojne bit će već krajem sljedećeg tjedna nerealne.</p>
<p>Osamnaest mjeseci nakon 11. rujna 2001. i Afganistana, Bush će pokrenuti drugi udar protiv svjetskog terorizma. Koliko je god u slučaju Afganistana imao opću potporu i otvorene ruke, toliko je u slučaju Iraka atmosfera drukčija. Rat u Iraku sve više postaje američka stvar, a sve manje jedinstvena, koordinirana i usuglašena akcija međunarodne zajednice protiv terorizma.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Čudni kriteriji Carle del Ponte</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Je li Hrvatska kriva što Carla del Ponte za lov i ulov »krupnih« zločinačkih riba ima samo pet preostalih godina mandata ad hoc Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji?</p>
<p>Izgleda da jest, jer ako tužiteljica od Europske unije traži pritisak na Hrvatsku da bi ova uhitila odbjegloga i optuženoga Antu Gotovinu, onda su stvari dogorjele do nokata. Izgleda da jest, jer usporediti Karadžićev i Mladićev bijeg s Gotovininim u najmanju je ruku neumjesno, ali ostvaruje cilj. Kad tužiteljica ne može doći do optuženika, onda nije loše za tu »nedostupnost« optužiti nekoga drugoga ili u najgorem slučaju s tim drugim podijeliti odgovornost.</p>
<p>Službeni Zagreb zove tužiteljicu u službeni posjet. U redu, neke stvari ipak treba rješavati bilateralno iako Carla del Ponte nije uposlenica diplomatskog ranga i njezini susreti s, primjerice, predsjednikom Republike ili premijerom ne mogu, protokolarno, biti shvaćeni kao susret osoba istoga međunarodnog razreda.</p>
<p>Haaškoj tužiteljici, međutim, valja tolerirati i to. Posebice stoga što u svojem tužiteljskom poslu sve češće poseže za diplomatskim sredstvima. Pa onda valja odigrati i jedan čisto diplomatski susret. No, za kontakta u Zagrebu ipak će se morati razgovarati i o pravu i haaškom pravosuđenju. O izjavama kako »ona zna« da se »Gotovina šeće Hrvatskom«, kako ona zna »da Gotovina prelazi hrvatsko-bosanskohercegovačku granicu«, kako ona zna i ime hotela u kojem odsjeda. Ako je to točno onda je to porazno za ovdašnju policiju i obavještajce. Ili ima neki as u rukavu? Primjerice informaciju o tome tko je Gotovini provalom tajne omogućio bijeg na vrijeme, a službeno je situiran na onoj uskoj kontakt-stazi Zagreba i tužiteljstva.</p>
<p>Što se pak tiče usporedbe s Karadžićem i Mladićem, pa ne bi bilo loše da tužiteljica i prije zagrebačkog posjeta pročita vlastite optužnice i pobroji pravničku argumentaciju za optužbu prve dvojice u odnosu na optužbu potonjega. I onda iz te usporedbe neka izvuče zaključke o odgovornosti Hrvatske odnosno o odgovornosti zemalja u kojima čuče Karadžić i Mladić. Je li Hrvatska jednaka u tim usporedbama?</p>
<p>Čudni su kriteriji Carle del Ponte.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Eksplozije s potpisom</p>
<p>Politička buka podiže se samo kada u nekoj eksploziji strada neki slučajni prolaznik ili se ugrozi neka javna osoba. Kao da smo mi ostali »potrošna roba« na čije rizike ne treba trošiti riječi. One iste riječi na kojima se ne štedi kada se mjesecima raspravlja o tome treba li Pero postati šef ovog fonda, a Febo ostati ministar. Nažalost, i mediji se lako daju upregnuti u to kolo pa svaku izjavu i izjavicu političara raščlanjuju i tumače neusporedivo upornije i temeljitije od uzroka i posljedica bombi koje nam svako malo eksplodiraju u lice</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Vode se stranački pregovori, a pregovarači novinare ne brifiraju čim zamaknu za prvi ugao, kad mogu upaliti mobitele. Silenzio stampa, dakle, može funkcionirati i u hrvatskoj politici. Konačno! Već su i vragu dojadili svojim sitnim prepucavanjima, cinkarenjima, puštanjem probnih poruka partnerima putem medija, preuveličavanjem svojih uloga u uspjesima i minoriziranjima tuđih te obratno, kad je riječ o krizama i skandalima.</p>
<p>I naši političari, dakle, mogu šutjeti. Problem je samo u tome što se i do sada šutjelo ali pretežito o stvarima o kojima je trebalo i više nego govoriti ne bi li ih se izbrisalo s liste problema. </p>
<p>Ovih dana slušamo na sve strane o skandaloznom i najoštrije osude vrijednom podmetanju bombe pod automobil jedinoga pravoga hrvatskog medijskog magnata Nine Pavića. I svi se nešto čude. Kako je to moguće?! Pa to je zbilja krajnja svinjarija! Ma nemojte, a zašto ne bi bilo moguće kada još nitko nije odgovarao ni za jednu bombašku akciju. Ni za one s političkom potkom, ni za one na mafijaškoj osnovi, pa ni za one u kojima su ta dva elementa bila učinkovito sljubljena i još učinkovitije dignuta u zrak. Nitko nije odgovarao čak ni kada je stradao slučajni prolaznik u najstrožem centru metropole. </p>
<p>Hoće li ovaj put netko odgovarati? Hrvatskoj je više nego potrebno da se to konačno dogodi. Pa makar i samo zato što je ovaj put meta bila poznata i utjecajna osoba. Nažalost, bilo bi to u najmanju ruku veliko iznenađenje. </p>
<p>Zato nas ovih dana iz vrha vlasti uvjeravaju da smo ipak vrlo sigurna zemlja. Osim ako baš netko nema tu zlu sreću da ga, poput Zorana Dominija, greškom pogodi »zolja« namijenjena nekom mafijaškom bossu. Evo, ja sam bila bolje sreće. Šećem psa, ponekad i u gluho doba noći, iako je i u mom novozagrebačkom kvartu jedne noći u zrak odletio poveći »mercedes«. I još sam živa i čitava. Živa je i čitava i moja kolegica u čijem je susjedstvu, u zagrebačkom Trnju, bomba eksplodirala u jednoj kladionici, smještenoj u prizemlju jedne nove, gotovo elitne stambene višekatnice. Tih se dviju eksplozija, iako su bile uredno zabilježene u novinama, više nitko i ne sjeća, osim prvih susjeda. Tko bi se i sjećao svih tih silnih eksplozija. Pogotovo ako nitko u njima nije stradao. Potom nitko za njih nije ni odgovarao, pa se više nisu ni spominjale u medijima. </p>
<p>Nažalost, nisu te prave bombe jedine bombe o kojima se u Hrvatskoj pretežito šuti. I to samo zato jer državni sustav, da ne kažemo politički vrh države, nije u stanju spriječiti njihove razorne posljedice i kazniti podmetače. S još više šutnje obavijene su, primjerice, ekološke bombe iako je Hrvatska njima doslovce premrežena. Ministarstvo zaštite okoliša novinare je protekli tjedan upoznalo s popisom četrdesetak ekološki najrizičnijih točaka uredno raspoređenih diljem Lijepe naše. </p>
<p>Od svih njih šira hrvatska javnost (točnije javnost koja ne živi u njihovu neposrednom susjedstvu) zna samo za zagrebačku spalionicu opasnog otpada Puto jer je ona izgorjela u spektakularnom požaru. U popisu rizika kojima smo zbog njih izloženi nema čega nema, od kravljeg ludila preko izlijevanja stotinjak tona nafte i ulja u Jadran, na koji smo toliko ponosni, do amonijaka koji prijeti zagađivanjem plodne slavonske ravnice. </p>
<p>Dok se za ove prave bombe uistinu može reći da nitko ne može sa sigurnošću znati kada će i gdje prasnuti, o ekološkim se bombama sve zna. Zna se i gdje su, i tko im je vlasnik i čime nam prijete. Samo nikako da saznamo tko je kriv za to što nam i dalje prijete. O tome se šuti. </p>
<p>Politička buka podigne se samo kada u nekoj pravoj bombaškoj eksploziji strada slučajni prolaznik ili bude ugrožena neka javna osoba. Kao da smo mi ostali »potrošna roba« na čije rizike ne treba trošiti riječi. One iste riječi na kojima se ne štedi kada se danima, tjednima ili mjesecima raspravlja treba li Pero postati šef ovog fonda, a Febo ostati ministar.</p>
<p>I mediji se, nažalost, lako daju upregnuti u to kolo pa svaku izjavu i izjavicu svakog političara raščlanjuju i tumače neusporedivo upornije i temeljitije od uzroka i posljedica bombi koje nam svako malo eksplodiraju u lice. I nikom ništa.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nije pitanje kada, nego kakvi ćemo u EU</p>
<p>Hrvatsku danas u Bruxellesu ocjenjuju mnogo bolje nego li što su je ocjenjivali prije samo tri-četiri mjeseca u jeku »slučaja Bobetko«. Tome je pripomogla izjava Günthera Verheugena da je Hrvatska »zapadno od Zapadnog Balkana«, a odlazak generala Janka Bobetka u bolnicu »sigurno nije odmogao«</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Povratak izbjeglica i prognanika i suradnja s Haaškim sudom dvije su glavne teme koje zanimaju predstavnike Europske unije kad je riječ o Hrvatskoj, mogli su čuti hrvatski novinari koji su početkom tjedna bili u radnom posjetu Bruxellesu. Nakon toga slijede društvene reforme - stvaranje učinkovitog pravosuđa i učinkovite javne uprave. Teme kojima se mi često bespotrebno preopterećujemo kad je riječ o odnosima Hrvatske i Europske unije na dnu su njihove liste ili ih na njoj uopće nema. Primjerice, obaviješteni su o »Sunčanom Hvaru«, ali tome ne pridaju veću važnost. Pitanje razgraničenja u Piranskom zaljevu za njih je, kako je rečeno, »mali problem«.</p>
<p>Hrvatsku se danas u Bruxellesu (i u institucijama EU-a i NATO-a) ocjenjuje mnogo bolje nego što su je ocjenjivali prije samo tri-četiri mjeseca u jeku »slučaja Bobetko«. Tome je pripomogla izjava Günthera Verheugena da je Hrvatska »zapadno od Zapadnog Balkana«, a odlazak generala Janka Bobetka u bolnicu »sigurno nije odmogao«. Naravno, ne treba podcijeniti napore hrvatskih političara.</p>
<p>Odnosi između Hrvatske i EU-a dobri su i dobro se razvijaju ili, kako je rekao David Daly, šef deska za Zapadni Balkan, »vrlo je dobro vidjeti da zemlja iz Zapadnog Balkana tako napreduje«. To što u EU koriste pojam »Zapadni Balkan«, a protiv kojeg mnogi protestiraju, zapravo je nevažno. Taj je pojam pitanje forme, a ono što diplomate i stručnjake Europske unije zanima jest sadržaj. Bude li tko od hrvatskih političara ili diplomata držao lekciju eurodiplomatima o tome zašto Hrvatska nije na Zapadnom Balkanu, riskira barem dvije stvari. Prva je da ga shvate neozbiljno (što bi značilo da su ga shvatili točno onako kako ga treba shvatiti), druga je da si zatvori vrata ureda eurodiplomata, baš zato što je neozbiljan i što uludo rasipa tuđe vrijeme. </p>
<p>Ono što diplomate i Europske unije i NATO-a najviše zanima jest provedba dogovorenog. Provedbom dogovorenog Hrvatska se približava EU i NATO-u, a poruka je sasvim jasna - ulazak u EU ovisi ponajprije o vama samima. S novim zakonom o HRT-u nisu baš pretjerano zadovoljni, ali sada ih zanima samo kako će se provesti ono što u Zakonu piše. </p>
<p>Raspravljati u Bruxellesu o tome kada će Hrvatska biti pozvana u članstvo Europske unije znači raspravljati o sporednom, a ne suštinskom pitanju. Stav je, koji se može čuti u Bruxellesu, »nije pitanje kada ćete biti primljeni u EU, nego kakvi ćete biti u trenutku prijema«. Dakle, nacionalna energija ne bi se trebala trošiti na kalendarske rasprave - 2007. ili 2010. ili neka treća godina. Također se ne bi trebala trošiti na, za nas besmislene, rasprave o Bugarskoj i Rumunjskoj u usporedbi s Hrvatskom. Ono, pak, što proizlazi izravno iz pitanja »kakvi ćete biti u trenutku prijema« jest činjenica da je integriranje Hrvatske u EU ponajprije unutarnje političko pitanje prilagodbe našeg društva europskim standardima - demokratskim, političkim ljudskopravnim, gospodarskim, ekološkim... Što se bolje budemo prilagodili standardima, imat ćemo manje potresa kada postanemo član EU-a. Dakle, jasno je na što treba trošiti nacionalnu energiju. </p>
<p>Međutim, da bi se nacionalna energija u Bruxellesu učinkovitije trošila, bit će potrebno povećati hrvatsku misiju pri EU. Za Bruxelles, glavni grad Belgije, sjedište EU-a i NATO-a, diplomacija je zapravo gospodarska grana. Akreditirano je oko 50.000 diplomata. U hrvatskoj misiji pri EU zaposleno je 14 ljudi (nemaju svi diplomatski status) i misija radi u, za bruxelleske standarde, dosta skromnim uvjetima.</p>
<p>Misije država koje su nedavno pozvane u članstvo Europske unije zapošljavaju desetke osoba - 60 pa i više (o Njemačkoj koja ima četiri osobe akreditirane u rangu veleposlanika pri EU bolje i ne razmišljati). Ulaskom u EU broj ljudi u njihovim će misijama postati troznamenkast. Litva gradi zgradu za potrebe svoje misije, Slovenija (čija se misija prostire na tri kata poslovne zgrade) namjerava kupiti zgradu, u slovačkoj misiji postoji konferencijska dvorana za 120 ljudi. Hrvatska misija nema, zasad, ni stručnjaka za poljoprivredu, iako na poljoprivredni dio proračuna EU-a otpada oko 45 posto. Nije riječ o tome da hrvatske diplomate treba masovno slati u Bruxelles kako bi uživali u čokoladama i izvrsnom pivu, nego o potrebi stručnog ekipiranja naše misije. Naime, u Bruxellesu, osim što se pregovara s diplomatima, pregovara se i sa stručnjacima za pojedina područja (ribarstvo, vinarstvo, stočarstvo, promet, autorska prava...) koji, pak, ne vole gubiti vrijeme na razgovore s nedovoljno stručnim osobama. </p>
<p>Trenutačni pogled iz Bruxellesa za Hrvatsku je povoljan. Međutim, ne treba sumnjati da će na hrvatskom putu do članstva u Europskoj uniji biti još mnogo poteškoća i političkih razmirica. Važno je samo zadržati dobar smjer.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Humanizam i kršćanstvo na određeno vrijeme</p>
<p>Odgojitelji raznih struka godinama su strpljivo pomagali tim mladim ljudima da u sebi nađu snagu, da povjeruju da u njima ima dobrote i ljubavi, da su promjene u njihovu načinu mišljenja, vjerovanja, vrednovanja i ponašanja moguće, da će moći živjeti kao i oni koji nisu obilježeni pečatom određene institucije. Ali u našem društvu, kada ugovor o suradnji na određeno vrijeme istekne, briga prestaje, humanizam i kršćanstvo odlaze na zasluženi odmor / Roditelji bi morali imati ugovor na neodređeno vrijeme s vlastitom savješću kada je u pitanju odgoj, a to znači dobrobit njihove djece. Ugovor ne bi smjeli raskidati ni u dvanaestoj niti u petnaestoj godini djeteta, opravdavajući to njegovim pravima. Ugovor treba prilagođivati, u skladu sa zrelošću djeteta, brinući o obostranim pravima, dužnostima i slobodama</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Djeca bez prikladne ili pak ikakve roditeljske skrbi, tzv. domska djeca, kako je poznato, nakon osamnaeste godine nađu se na ulici. Njihov ugovor na određeno vrijeme, s našim humanim društvom tada ističe. Sustavnog rješenja u pogledu njihove budućnosti, zasad nema. </p>
<p>U Splitu, na sreću ipak postoji udruga »Lastavica« koja pokušava s više ili manje uspjeha kupiti ili unajmiti stanove za mlade »lastavice« i »lastane«, kako bi njihov život nakon odlaska iz doma što više sličio »normalnom«, kako ne bi bili zgaženi na ulici.</p>
<p>Brojni ovisnici nakon povratka iz komuna različitih vrsta, također, svoju budućnost često vide samo na ulici, ako im roditelji ili neka nevladina udruga ne pomognu.</p>
<p>Koliko vremena, suza, strpljenja, boli, strepnji, strahova je utkano u novu odjeću u koju se ovisnici pokušavaju uvući. A društvo, kršćansko nadasve, s više ili manje uspjeha ometa ih u tom poslu. </p>
<p>Maloljetni prestupnici nakon odsluženja kazne u maloljetničkom zatvoru ili nekoj odgojnoj ustanovi više ne postoje za nas koji humanizam i kršćanstvo prečesto živimo samo na određeno vrijeme. Jer u nas ne postoji tzv. postpenalni prihvat. Točnije njime se bavi samo jedna nevladina udruga. </p>
<p>A najveći broj maloljetnih počinitelja kaznenih djela, nakon odsluženja kazne više ne može živjeti u sredini koja pamti njihova zlodjela. Pomoć, materijalna i psihološka im je nužna, ali gdje ju tražiti. </p>
<p>Dosta je nejasno čemu je zapravo služio trud svih koji su na različite načine pokušavali djelovati dok su ti mladi boravili u nekoj od spomenutih institucijama: domu, komuni zatvoru? </p>
<p>Odgojitelji raznih struka godinama su strpljivo pomagali tim mladim ljudima da u sebi nađu snagu, da povjeruju da u njima ima dobrote i ljubavi, da su promjene u njihovu načinu mišljenja, vjerovanja, vrednovanja i ponašanja moguće, da će moći živjeti kao i oni koji nisu obilježeni pečatom određene institucije. </p>
<p>Ali u našem društvu, kada ugovor o suradnji na određeno vrijeme istekne, briga prestaje, humanizam i kršćanstvo odlaze na zasluženi odmor. </p>
<p>A neki pak ugovori koji bi morali imati ograničeno vrijeme trajanja, nažalost, kao da su sklopljeni na vrijeme komu ne naziremo kraj. </p>
<p>Siniša Cmrk, proslavljeni voditelj dječjega televizijskog showa, koji je izudarao svoju pomoćnicu, kasnije, miran i priseban izjavljuje: »Što je strašno u tome da djeca vide i nasilje? </p>
<p>Hoćemo li ih odgajati pod staklenim zvonom?«.</p>
<p>Zaista nasilja ima na sve strane, kao da smo postali imuni na njega, pa je Siniša samo mala kap koja se ulila u sveprisutni slap. </p>
<p>U jednoj anketi srednjoškolci su trebali odrediti na skali od 1 do 5 veličinu utjecaja različitih činitelja na njihovo ponašanje, u školi i izvan nje. Najveću prosječnu ocjenu među predloženim činiteljima: 4,3 - dobio je kućni odgoj. </p>
<p>Je li voda došla do grla kada i djeca osjećaju i ističu važnost kućnog odgoja? </p>
<p>Roditelji bi morali imati ugovor na neodređeno vrijeme s vlastitom savješću kada je u pitanju odgoj, a to znači dobrobit njihove djece. Ugovor ne bi smjeli raskidati ni u dvanaestoj niti u petnaestoj godini djeteta, opravdavajući to njegovim pravima. </p>
<p>Ugovor treba prilagođivati, u skladu sa zrelošću djeteta, brinući o obostranim pravima, dužnostima i slobodama. </p>
<p>Poznato je na temelju istraživanja da je roditeljski odgojni stil, odnosno način na koji se roditelji odnose prema svojoj djeci, s više ili manje ljubavi i topline, s više ili manje razumijevanja, poštujući ili vrijeđajući dijete, ograničavanjem slobode ili puštanjem da radi što mu padne na um... usko povezan s ponašanjem djece. </p>
<p>Ušli smo u vrijeme korizme. Započinje natjecanje tko će se više toga odreći i vaganje čija je žrtva veća, čija više teži. Spremni smo na ugovore, ali, dakako, na određeno vrijeme, na četrdeset dana. To se još nekako može izdržati. </p>
<p>Jedino je pitanje koja je svrha te igre koju ponavljamo svake godine. Nikako da osmislimo korizmu u svijetlu uskrsne poruke, poruke ljubavi prema čovjeku, svakom bez iznimke: djetetu iz doma, ovisniku, maloljetnom delinkventu... </p>
<p>A iz godine u godinu nas je sve manje, bliski susreti s alkoholom i drogom u svim generacija i svim slojevima društva su sve češći. Sve je više roditelja koji ne znaju s kim, gdje i na koji način im djeca provode slobodno vrijeme, i sve je više onih koje to čak i ne zanima.</p>
<p>A nas brine što mladi ne znaju da je Pilat onaj koga spominjemo uz povijesno pranje ruku, a ne nogu, ili u kojoj se mjeri New Age suprotstavlja kršćanstvu ili ga možda čak ugrožava. </p>
<p>Neznanja ima u obilju, to je nesporno, ali ono nam trenutačno nije glavni problem, a ni New Age, glavni neprijatelj. </p>
<p>Problem smo mi sami sebi, a i neprijatelja ne bi trebalo uvijek tražiti izvan sebe. </p>
<p>Napravili smo nered među ugovorima, pa smo one koji govore o smislu življenja, o ljubavi, o suosjećanju, o opraštanju, o snošljivosti, proglasili ugovorima na određeno vrijeme i uvjereni smo da su mnogi istekli, a neki će, hvala Bogu za četrdeset dana.</p>
<p>A još su važeći oni drugi ugovori: o isključivosti, o vlastitom interesu, o samoživosti, o monopolu nad istinom, o našem Bogu... </p>
<p>Umjesto nesvrsishodnih odricanja, učinimo u ovoj korizmi red među tim našim brojnim ugovorima. Bacimo napokon one koji su odavno trebali biti izvan snage. Ako u tom poslu ne pogriješimo, ima nade da ove godine Uskrs doista doživimo, umjesto da ga samo ritualno proslavljamo. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Navodno novi, moderni HDZ, na čelu s dr. Sanaderom, nije se ogradio od šovinističkog ispada svojega člana</p>
<p>Ti užasi na Markovu trgu odjekuju daleko, i njih se nikako ne da zadržati samo unutar granica naše uljuđene, kulturne i napredne zajednice... Kada se u otvorenom društvu parlamentarne demokracije (opet taj Popper!), u najvišem zastupničkom tijelu zemlje koja je upravo podnijela molbu za prijem u Europsku uniju, netko služi šovinizmom kao načinom političkog obračuna, sve se doima iracionalno i, ispričavam se na izrazu, baš slaboumno</p>
<p>VILKO LUNCER </p>
<p>U saborskoj raspravi od srijede, 5. ožujka ove godine, zastupnik u Saboru iz redova HDZ-a Drago Krpina poigravao se naglascima u imenu svoje kolegice zastupnice Milanke Opačić iz redova SDP. Obično se njeno ime izgovara tako da se naglasak stavi na prvi slog. </p>
<p>Gospodin Krpina namjerno je stavio naglasak čak tri puta na drugi slog, htijući naglasiti da je zastupnica Opačić srpske nacionalnosti, što inače uopće nije sporno i što ona ni na koji način ne ističe, ali i ne prikriva. </p>
<p>Svi su zastupnici SDP-a tada napustili sabornicu, ne mogavši otrpjeti šovinistički ispad Drage Krpine. </p>
<p>Predsjedajući dr. Ivica Kostović izrekao mu je opomenu, uz riječi: »Očito taj naglasak iritira i vi ga koristite namjerno. Ograničite se na repliku ili vam oduzimam riječ«. </p>
<p>Gospodin se Krpina tada cinično upitao: »Koju sam odluku Poslovnika prekršio? Ja, evo, priznajem da imam problema s pogađanjem pravoga naglaska u imenu gospođe Opačić...«.</p>
<p>Navodno novi, moderni i proeuropski HDZ, na čelu s predsjednikom dr. Ivom Sanaderom, nije ogradio od šovinističkog ispada svoga člana. Uradili su to drugi zastupnici, ne oni iz redova HDZ-a. Njima je taj oblik polemike vjerojatno svrsishodan i moralno prihvatljiv. </p>
<p>Kada netko u Saboru moderne, demokratske i europski orijentirane države polemizira tako da nečije ime želi izrugivati na osnovi nacionalnosti ili vjere, dotičnom polemičaru treba jednostavno reći da ima »pileći mozak«, uza svu ispriku nevinom piletu. </p>
<p>Drugo nije zaslužio. U političkoj polemici vrijede argumenti znanja i uvjerenja, vještine i mudrosti, a ne argumenti ulice i blata.</p>
<p>Ali kako u to uvjeriti one koji se znaju služiti samo najnižim mogućim »argumentima« kojima je jedini cilj diskvalificirati tuđu ličnost, njena stajališta i njeno pravo na razlike.</p>
<p>Sjetimo se priča o mudracu-madracu, o tome tko su u dalekoj prošlosti bili čiji ujaci, tetke, djedovi i bake, o najnovijoj »kolaboraciji« sa Slovenijom i sreće tih i takvih da nismo usred ratnog stanja, jer zna se što se u ratu radi s kolaboracionistima.</p>
<p>Ti užasi na Markovu trgu odjekuju daleko, i njih se nikako ne da zadržati samo unutar granica naše uljuđene, kulturne i napredne zajednice. Strahotom svojih poruka oni nas »legitimiraju« i kada smo zaustili da se najoštrije obračunamo s likom i djelom Slobodana Miloševića, Vojislava Šešelja, Biljane Plavšić. </p>
<p>S time da je politički izričaj zagrebačke doktorice biologije i bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić, ukupno uzevši, čak i pristojniji, svakako urbaniji.</p>
<p>Kada se u socijalizmu za nekoga reklo da je nacionalist, taj obično ne bi prošao dobro. Imao je muka zbog toga, mogao je ostati bez posla, bez materijalne i socijalne sigurnosti, posljedice su obično snosili i članovi njegove obitelji. Mnogo je ljudi nevino stradalo pod tom optužbom. A neki, vidi se to i danas, i nisu bili tako nevini i nisu baš samo nevino stradali. Dali su za to mnogo povoda.</p>
<p>U socijalizmu je nacionalizam (ili, ako hoćete, izraženije domoljublje) bio stigmatiziran kao rabota opasna za državu, društvo, samoupravljanje. Samo su pojedini političari iz korpusa SKJ (i SKH) imali »pravo« na zericu nacionalizma, koju su obično morali prikrivati i tek tu i tamo, kada je to nekoj sredini odgovaralo, pustiti na vidjelo kao pokusni balon.</p>
<p>Upućeniji su točno znali tko je među vladajućim komunističkim glavešinama »hrvatski nacionalist«, a tko »proleterski internacionalist«. Jamačno su se Savka, Miko, Pirker i krug oko njih mogli bolje i ugodnije družiti s Markom Nikezićom, Latinkom Perović i Mirkom Tepavcem, nego s nekim »glavosjecima« iz vlastitih partijskih foruma. </p>
<p>Tada je nacionalizam bio prokletstvo u javnoj upotrebi, a nerijetko dobrodošao način obračuna unutar vlastitih redova. Otpao je na taj način mnogi opasni takmac i politički nasljednik. Ili kao anarholiberal (ma što ta sintagma uopće značila), rjeđe kao etatist, centralist, nedemokrat. </p>
<p>Kada se u otvorenom društvu parlamentarne demokracije (opet taj Popper!), u najvišem zastupničkom tijelu zemlje koja je upravo podnijela molbu za prijem u Europsku uniju, netko služi šovinizmom kao načinom političkog obračuna, sve se doima iracionalno i, ispričavam se na izrazu, baš slaboumno.</p>
<p>U posljednjih trinaest godina na takve smo ispade morali biti naviknuti svakodnevno. I sve se opravdavalo agresijom, ratom, žrtvama, obranom slobode pred kletim neprijateljima.</p>
<p>A danas? Ma koga to stvarno zanima i mora zanimati na kojem je slogu naglasak u imenu saborske zastupnice Opačić? Zašto je to uopće važno? </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ne treba žuriti s ratom niti brzopleto podržavati one koji misle da su sve druge mogućnosti iscrpljene</p>
<p>Iračka kriza je pokazala da države pokušavaju trgovati onim čime se ne smije trgovati. Trguje se životima ljudi. Spremaju se mnogi prihvatiti žrtvovanje ljudi ako iz toga izvuku određeni profit i korist. Stručnjaci predviđaju da će u Iraku biti najmanje 300 tisuća mrtvih i pet milijuna izbjeglica. Kršćanska Europa, sve važnije kršćanske crkve, ali i demokratska Europa oštro su se suprotstavile žurbi u prihvaćanju i provođenju ratne opcije. Tome su se suprotstavili i mnogi ljudi koji nisu praktični vjernici, ali čiji su moralni sustav i savjest izgrađeni na kršćanskom sustavu vrijednosti da je život najveća vrijednost / Ako kao demokrati inzistiramo da u sklopu svake države svaka vojna sila bude pod efikasnim i učinkovitim civilnim i političkim nadzorom, nerazumljivo je kako je moguće zastupati stajališta da u svjetskim razmjerima bilo koja vojna sila ima pravo intervenirati bez kontrole civilnih i političkih institucija, odnosno Ujedinjenih naroda</p>
<p>ZDRAVKO TOMAC</p>
<p>Svjedoci smo jednoga od većih sukoba u novijoj povijesti između građana i vojno-političkih i stranačko-državnih elita. Irak je kritična točka toga sukoba, ali uzroci su mnogo dublji. </p>
<p>Globalizam se sve više pretvara u bespoštednu utrku za profitom, vladanjem: moći. Bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Borba moćnih sila, multinacionalnih kompanija, borba za naftu i nove interesne sfere postaje sve beskrupuloznija.</p>
<p>Svakog dana od gladi u svijetu umire oko 24 tisuće ljudi od čega sedam tisuća djece. Suvremeni kapitalizam ne može funkcionirati bez utrke u naoružanju i novih ratova. Nije moguće izbjeći recesiju ako se ne dobivaju goleme narudžbe za nova i savršenija oružja. </p>
<p>Nije moguće održati moć vojnoindustrijskog kompleksa bez novoga globalnog neprijatelja. Kako to više nije ni fašizam ni komunizam, terorizam je pretvoren u globalnog neprijatelja tako da ako se i riješi iračka kriza neće zavladati mir, iako se kao i prije tvrdi da je riječ o ratu kako bi se uspostavio trajni mir.</p>
<p>Sve je jasnije da utrka za moći i bogatstvom diktira svjetsku politiku i da se svjetski globalizam ne izgrađuje na nekim općim moralnim vrijednostima s ciljem zaštite čovjeka i njegova dostojanstva u cijelom svijetu, nego da je sredstvo preraspodjele bogatstva i moći.</p>
<p>Iračka kriza je samo svom žestinom izbacila na površinu osnovnu proturječnost između s jedne strane interesa vojnoindustrijskih i drugih multinacionalnih globalnih institucija i moćnih država koje štite njihove interese i raspoloženja običnog čovjeka koji se sve više suprotstavlja takvom globalizmu.</p>
<p>Iračka kriza je pokazala da države pokušavaju trgovati onim čime se ne smije trgovati. Trguje se životima ljudi. Spremaju se mnogi prihvatiti žrtvovanje ljudi ako iz toga izvuku određeni profit i korist. </p>
<p>Stručnjaci predviđaju da će u Iraku biti najmanje tristo tisuća mrtvih i pet milijuna izbjeglica.</p>
<p>Kršćanska Europa, sve bitne kršćanske crkve, ali i demokratska Europa oštro su se suprotstavile žurbi u prihvaćanju i provođenju ratne opcije. Tome su se suprotstavili i mnogi ljudi koji nisu praktični vjernici, ali čiji su moralni sustav i savjest izgrađeni na kršćanskom sustavu vrijednosti da je život najveća vrijednost, da je svaki čovjek brat bez obzira na razlike i da nitko nema pravo zbog bilo kojeg višeg interesa osuditi nevine ljude na smrt kako bi zaštitio neke svoje interese.</p>
<p>Ljudi su se suprotstavili svojim vladama i političkim gospodarskim i vojnim elitama i traže da se o ratu i miru odlučuje na osnovi moralnih načela, a ne na osnovi »trgovačkih« kriterija. Održane su najveće demonstracije u povijesti u nizu država svijeta.</p>
<p>Svaki od nas saborskih zastupnika koji smo izabrani da predstavljamo interese građana nemamo pravo donositi odluke suprotne njihovim stavovima bez obzira na pritiske koji dolaze s raznih strana. Obratno, mi smo dužni suprotstaviti se onima u svijetu, i ne samo u svijetu nego, nažalost, i kod nas koji bi olako »trgovali« životima ljudi, koji bez grižnje savjesti prihvaćaju ratnu opciju ako će oni na tome profitirati.</p>
<p>Čak i neke stranke koje se busaju u prsa da su kršćanske hvale se da su prve dale podršku Sjedinjenim Državama i njihovu stavu da su se stekli svi uvjeti za rat i da ne treba više davati prostora miru i traženju mogućnosti da se Irak razoruža i bez rata.
Neki idu čak tako daleko da kritiziraju Vladu što se koleba u davanju čvrste podrške SAD-u i saveznicima i što ne prihvaća stav da su se stekli svi uvjeti za ratnu opciju, računajući da će dobiti i za sebe i za stranku podršku moćnih Sjedinjenih Država.</p>
<p>Priključujem se onima u svijetu i Hrvatskoj koji traže mirno rješenje, jer mogućnosti za mirno rješenje nisu do kraja iscrpljene. Isto tako radi budućnosti čovječanstva treba inzistirati da se konačna odluka donosi u skladu sa svjetskim pravnim poretkom i odlukama Vijeća sigurnosti UN-a. </p>
<p>Zato se zauzimam da Hrvatska ne donosi nikakve odluke o logističkoj i drugoj podršci eventualnom budućem ratu, dok Vijeće sigurnosti ne donese odgovarajuće odluke.</p>
<p>Ako kao demokrati inzistiramo da u sklopu svake države svaka vojna sila bude pod efikasnim i učinkovitim civilnim i političkim nadzorom, nerazumljivo je kako je moguće zastupati stajališta da u svjetskim razmjerima bilo koja vojna sila ima pravo intervenirati bez kontrole civilnih i političkih institucija, odnosno Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Prigoda je da se odgovori i nekim navodno velikim demokratima i navodnim borcima za ljudska prava i humanost. Oni nas podsjećaju kako je čudno što su Hrvati prije nekoliko godina zdušno pa čak i s oduševljenjem podržavali vojnu intervenciju NATO-a kako bi se zaustavila agresija Slobodana Miloševića i njegova režima, te se pitaju kako mi koji smo tada podržavali tu akciju sada možemo biti protiv ratne opcije u Iraku.</p>
<p>Potrebno je reći da se tadašnja intervencija i eventualna današnja intervencija ne mogu uspoređivati. Velikosrpska agresija trajala je već sedam-osam godina. Bilo je više od dvjesto tisuća ubijenih od čega više od 50 posto civila. Nekoliko milijuna ljudi je prognano, a stotine tisuća su ostale bez domova. Na djelu je bila nova humanitarna katastrofa na Kosovu s više od milijun prognanih Albanaca.</p>
<p>Dakle, nije bilo nikakvog prostora za mirno rješenje, jedino rješenje je bila vojna sila. I osobno sam godinama prije toga inzistirao, već nakon Vukovara, da se Miloševićeva agresija mora zaustaviti silom. Već 1992. godine rekao sam da će rat stati tek kad se bombardira Beograd, odnosno da se Milošević ne može promijeniti nego se mora pobijediti.</p>
<p>Ciničnim kritičarima ponašanja hrvatskih političara i građana kao navodno neprincipijelnoga, treba reći da je tada i europsko javno mnijenje podržalo intervenciju NATO da nije bilo prosvjeda za razliku od sadašnje situacije koja je bitno drukčija.</p>
<p>Irak nije trenutačna opasnost za bilo koju državu, on se može razoružati i bez rata. Postoje mogućnosti da se razoruža i ukloni oružje za masovna ubojstva. Zato ne treba žuriti s ratom niti brzopleto podržavati one koji misle da su sve druge mogućnosti iscrpljene, da postoji dovoljno razloga da se u rat krene odmah.</p>
<p>Intervencija NATO-a u Jugoslaviji, kako neki kažu, nije napravljena protiv odluke Vijeća sigurnosti i protiv veta Rusije, jer se o tome nije ni raspravljalo u Vijeću sigurnosti, jer je intervencija bila tretirana kao akcija spašavanja od velike humanitarne katastrofe.</p>
<p>Sve to iznosim radi istine i onih manipulatora koji žele savjesne i moralne ljude koji prosvjeduju protiv rata, prikazati kao neprincipijelne, kao one koji su pljeskali bombardiranju Beograda, a sada se zgražaju ako će se to isto učiniti Bagdadu. </p>
<p>Podsjećaju nas da smo Slobodana Miloševića tada nazivali Saddamom Husseinom Balkana i da danas navodnim uskraćivanjem podrške vojnoj opciji branimo Saddama Husseina koji je mnogo gori od Slobodana Miloševića.</p>
<p>Mi koji smo prošli rat, koji znamo da u suvremenom ratu najviše ginu nedužni, nemamo pravo svoje odluke temeljiti na »trgovačkim« interesima, odnosno podržavati rješenja ovisno o procjeni koliko ćemo profitirati, ili kao država ili kao stranka ili osobno stavljajući se na vrijeme na stranu jačega. </p>
<p>Međutim, jednako tako moramo biti svjesni da živimo u realnom svijetu u kojem bogati i moćni određuju i našu sudbinu i sudbinu čovječanstva, da živimo u svijetu u kojem borba za naftu, za interese vojnoindustrijskog kompleksa i stvaranje uvjeta da bogati budu još bogatiji presudno utječe na odluke koje će biti na kraju donesene.</p>
<p>Dakle, moramo biti svjesni da mi presudno ne možemo utjecati na svjetsku politiku ni konačni rasplet krize, da Hrvatska neće biti važan čimbenik u odluci hoće li se i dalje tražiti mirno rješenje za razoružanje Iraka ili će se žuriti s ratom. </p>
<p>U svijetu u kojem veliki vuku poteze u skladu sa svojim interesima, mi se ne trebamo istrčavati niti svrstavati na ovu ni onu sukobljenu stranu. Najmanje ćemo pogriješiti ako budemo načelni, ako se borimo za određena načela, za uvažavanje svjetskog pravnog poretka, za mir, za traženje konsenzusa demokratskog svijeta. </p>
<p>Čvrsto zastupanje tih stajališta najbolja je obrana naših nacionalnih interesa i danas i u budućnosti.</p>
<p>Teško će se, nažalost, ipak izbjeći rat u Iraku. Isto tako mislim da rat neće riješiti problem globalnog terorizma nego da će potaći i ojačati sve radikalizme uključujući i terorizam.</p>
<p>Vjerojatno će i produbiti velike razlike u politici između jednog dijela Europe i Amerike i otvoriti nove probleme u Europskoj uniji. U takvoj situaciji mudro bi bilo da u Hrvatskoj ne donosimo brzoplete odluke, a još bi mudrije bilo da težimo što širem nacionalnom konsenzusu i da sve bitne odluke donosimo na otvorenim sjednicama Hrvatskog sabora, bez obzira na to je li to nužno prema Ustavu ili ne.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, potpredsjednik je Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Tu svatko može uspjeti </p>
<p>Tomislav Ostoja, akademski kipar</p>
<p>Moj prvi susret sa Zagrebom bio je vrlo dojmljiv. Grad me osvojio na prvi pogled. U Zagreb nisam došao slučajno, to je moj grad iz mladosti i studija na Likovnoj akademiji.</p>
<p>Sjećam se davne 1952. godine. Otad je Zagreb iz dana u dan sve ljepši i bogatiji. U njemu je ugodno živjeti i stvarati. Taj je grad građen po čovjekovoj mjeri i u tome je njegova ljepota i čar. Doduše, Zagreb je prenapučen, što je neminovna sudbina svih velikih gradova. Volim staru jezgru toga grada, Gornji grad u kojem stanujem više od 30 godina. Taj gornjogradski biser povijesti i kulture podsjeća me na moj rodni Split.</p>
<p>Zagrebu se nema što dodati, ali ni oduzeti i u tome je njegova ljepota.</p>
<p>Moj skromni likovni prilog tom gradu je osam javnih brončanih skulptura-spomenika koji su postavljeni na raznim urbanim prostorima u gradu. Tu su Zdenac mladosti, grički Dječak, Spomenik palim borcima, Osama na Mirogoju, spomen-reljef Hokej 66, koji krasi stadion na Šalati, te Finale 87 ispred popularnog sportskog centra Mladost. Zabilježio sam i velike osobe poput Alojzija Stepinca, Silvija Strahimira Kranjčevića, Marka Oreškovića... </p>
<p>Još je jedan razlog zašto volim Zagreb. U ovom gradu, naime, svatko ima veliku šansu uspjeti u svom zvanju, jer to je grad velikih mogućnosti.</p>
<p>Zagreb je, nemojmo zaboraviti, veliko kulturno središte u kojemu se svakodnevno događaju razni kulturni događaji i susreti sa svih meridijana.</p>
<p>Likovna zbivanja iznimno su bogata i raznolika i svojim sadržajima pružaju mogućnost mladom čovjeku da nešto vidi i nauči.</p>
<p>Putovao sam sa svojom obitelji po cijelom svijetu, ali nema grada do Zagreba. Jedina mu je zamjerka, ako smijem na glas misliti, to što rijeka Sava slučajno teče kroz Zagreb, a trebala bi biti žila kucavica toga grada.</p>
<p>Vjerujem da će jednoga dana novi zaljubljenici grada Zagreba to i ostvariti.</p>
<p>Za ovu 51 godinu, koliko živim u Zagrebu, gdje sam intenzivno radio i javno djelovao, bilo je mnogo padova i uspjeha, ali i sreće, veselja i ljubavi. Bilo je, na moju žalost, i tuge.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U Croatia busu ostalo još 14 »buntovnika«</p>
<p>Croatia bus nakon četiri mjeseca konačno može početi s normalnim radom, ustvrdio je Sulić / Razočarani Iveković ironično predlaže da se iz Kaznenog zakona briše odredba na temelju koje se ne smije zadržati imovina stečena kaznenim djelom te da Grad otpiše dug Croatia busa i pokloni Suliću još zemljišta</p>
<p>Poduzeće Croatia bus u petak je nakon dva jalova pokušaja djelomično deblokirano. Uz prisustvo sudskog izvršitelja i jakih policijskih snaga samo je 26 otpuštenih radnika nakon četiri mjeseca napustilo Heinzelovu ulicu, jer u rješenju Općinskog suda nisu navedena imena ostalih 14 radnika. Zahvaljujući previdu suda, nastalom zato što su otkaze, za razliku od drugih, dobili prije početka blokada, ti su radnici ostali u krugu tvrtke. No bez obzira na »djelomično« obavljen posao, direktor Croatia bus smatra kako poduzeće može započeti s nesmetanim radom.</p>
<p>Nakon deložacije radnika direktor poduzeća Trpimir Sulić nije bio zadovoljan obavljenim poslom, a sve pritužbe upućene su na rad policije.</p>
<p> »Sudac Općinskog suda Nikola Opačić usmeno je naložio sudskom izvršitelju da iz kruga udalji i preostale radnike, no policija je to odbila učiniti«, rekao je Sulić. »Iz kruga su uspjeli izaći samo dva autobusa, jer je ostalima za vrijeme deblokade istekla registracija pa od prometne policije nismo uspjeli ishoditi dozvolu za njihov izlazak. Autobusi su, doduše, mogli napustiti krug s probnim tablicama, no buntovnici su ukrali ključeve i svu dokumentaciju vozila«, ispričao je Sulić. </p>
<p> »Zadovoljan sam jedino radom suda, zahvaljujući kojemu Croatia bus nakon četiri mjeseca konačno može početi s normalnim radom«, ustvrdio je Sulić.</p>
<p>Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković bio je upravo suprotnog mišljenja što se policije tiče, jer je po njegovu mišljenju ona svoj posao obavila dobro. Iveković je nakon deblokade iznio i nekoliko ironičnih prijedloga, među kojima i onaj upućen Vladi. Predložio je, naime, da se iz Kaznenog zakona briše odredba na temelju koje se ne smije zadržati imovina stečena kaznenim djelom, jer »takva odredba u praksi sputava poduzetnike poput Sulića«. »Gradonačelnici Vlasti Pavić predlažem da otpiše dug Croatia busa prema gradu te da mu pokloni još zemljišta«, rekao je Iveković. </p>
<p>Povjerenik SSSH za grad Zagreb Damir Gašparović ustvrdio je kako je prema još neusvojenom GUP-u na prostoru Croatia busa predviđena izgradnja 120 tisuća četvornih metara poslovno-stambenog prostora. »Otpušteni radnici jednostavno su nemoćni u borbi s interesima moćnika koji su isprepleteni oko Croatia busa«, rekao je Gašparović. </p>
<p>Iako su radnici, koji su sudskog izvršitelja dočekali ispred glavnog ulaza, proteklih dana najavljivali mirno povlačenje i uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja, njihovo udaljavanje iz svih poslovnih prostora kao i vraćanje sve imovine zauzete tijekom blokade prošli su uz manje incidente. Sukob koji se tijekom jutra uglavnom svodio na verbalne uvrede i prepucavanja, kulminirao je nakon odlaska policije i sudskog izvršitelja. Jednog od radnika kojega sudsko rješenje ne obavezuje na napuštanje poduzeća, prilikom ponovnog pokušaja ulaska u krug tvrtke zaustavili su djelatnici zaštitarske službe Sokol Marić, što je izazvalo fizički obračun zaštitara i radnika. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U Dom zdravlja Centar stiže prvi digitalni mamograf</p>
<p>»Zahvaljujući mobilnoj mamografiji, u Zagrebu su u četiri mjeseca među 2000 žena otkrivena 32 karcinoma dojke«, rekao je u petak dr. Ivo Drinković, predsjednik Hrvatskog senološkog društva, na skupu »Žena i zdravlje«. Skup je sazvan u povodu 8. marta, Međunarodnog dana žena, a organizirali su ga Koordinacija za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i Povjerenstvo Vlade RH za ravnopravnost spolova. </p>
<p>Smrtnost uzrokovana karcinomom kod nas je veća od prosjeka, iznosi 37 posto. Dr. Drinković je naglasio da moderna standardizirana metoda mamografije nije uzrok povećanju pojavnosti karcinoma dojke. Ova metoda ima 89 posto točnosti u otkrivanju karcinoma, u 15 posto slučajeva može ga predvidjeti, ali u 29 posto slučajeva daje i lažno pozitivan nalaz. No i dalje je - sa 100 kuna koliko košta - jeftiniji preventivni pregled, nego liječenje koje može dostići cijenu i od milijun kuna a ishod mu je neizvjestan, rekao je Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, najavivši ujedno skori početak rada prvog digitalnog mamografa u Domu zdravlja Zagreb-Centar.</p>
<p>Dr. Goran Grubišić, predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice pri Hrvatskom liječničkom zboru, predstavio je akciju »Recimo da neznanju: spriječimo rak vrata maternice«, u kojoj će se po školama dijeliti informativna brošura. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na 10.000 četvornih metara 101 izlagač iz 13 zemalja </p>
<p>Predsjednica Gradske skupštine Morana Paliković Gruden u petak je svečano otvorila Sedmi međunarodni sajam Kućni ljubimci i Osmi međunarodni sajam Vrt i dom. Priredbe se održavaju na Zagrebačkom velesajmu, u paviljonima 5 i 6, i završavaju u nedjelju navečer.</p>
<p>Na 10.000 četvornih metara površine, hranu i pribor za kućne ljubimce, te sjemenke, sredstva za zaštitu bilja i alate izložio je 101 izlagač iz 10 europskih zemalja i Hrvatske, te Indije i SAD-a.</p>
<p>»U tri dana sajmom će proći tisuće manjih i velikih životinja, a središnji će događaj biti izložba i ocjenjivanje pasa C.A.C.I.B. Zagreb«, rekao je direktor ZV-a Davorin Spevec. Kako bi se posjetiteljima dočaralo proljeće, trgovačko društvo Zrinjevac priredilo je izložbu zelenila »Buđenje proljeća«. Cijena ulaznice je 20 kuna, dok je ulaz za učenike, studente i umirovljenike 10 kuna. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Okršaj kuhara i ozbiljni stručni skupovi </p>
<p>Enogastronomija i turizam naziv je pod kojim su objedinjena četiri međunarodna sajma što će se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od srijede do nedjelje održavati na Zagrebačkom velesajmu. Najavljeno je to u petak, na konferenciji za novinare. Riječ je o međunarodnim sajmovima hrane i pića, poljoprivrede, zatim vina i opreme te turizma, na kojima će u šest paviljona izlagati više od 500 stranih i domaćih izlagača. </p>
<p>Kako je istaknuo direktor grupe sajmova Josip Kereta, sajam Enogastronomije i turizma održava se ranije u godini, kako bi se iskoristila mogućnosti da se kroz turizam dodatno plasiraju domaći prehrambeni proizvodi. </p>
<p>Središnjim događajem smatra se forum Poljoprivreda i prehrambena industrija u uvjetima globalizacije. Predviđen je kao susret istaknutih predstavnika prehrambene industrije, poljoprivrede, sektora usluga i znanosti.</p>
<p>»U paviljonu 8 moći će se kušati 219 ocijenjenih vina iz Hrvatske i inozemstva, dok će u paviljonu 11a posjetiteljima sigurno biti zanimljivo natjecanje kuhara«, predviđa Kereta. Od turističkih događanja istaknuo je skup posvećen obiteljskom poduzetništvu u turizmu te stručno predavanje o temi vrlo aktualnoj u sadašnjim međunarodnim odnosima - Turizam-terorizam-sigurnost.</p>
<p>Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić najavio je da će se u sklopu sajma predstaviti nacrt zakona o hrani, u kojem je dosta brige posvećeno zaštiti potrošača. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Anto Nobilo za HNS izradio »analizu pravosuđa« </p>
<p>»Bivša svinjogojska farma u Sesvetama trenutno je najpogodnija lokacije za realizaciju HNS-ova projekta poticajne stanogradnje (POS). No ako nađemo bolje rješenje, gradit ćemo na drugom mjestu«, rekao je u petak na konferenciji za novinare potpredsjednik GO HNS-a Marko Pušić. </p>
<p> Novinarima se na konferenciji predstavio i novi potpredsjednik stranke, odvjetnik Anto Nobilo. »Odlučio sam aktivno se uključiti u politiku jer smatram da se Hrvatska nalazi u za sve nas vrlo važnom trenutku, na prekretnici između ostanka na Balkanu i priključenja Europi«, objasnio je Nobilo demantiravši pritom spekulacije kako je na njegov politički angažman utjecalo to što je odnedavna vlasnik bivše tvornice Nada Dimić i što je 2003. izborna godina.</p>
<p>Što se njegovog angažmana u HNS-u tiče, Nobilo kaže kako je izradio analizu postojećeg stanja u pravosuđu što će vjerojatno biti smjernica stranačkog programa te da će i dalje nastaviti djelovati u okvirima svoje profesije. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U subotu gradski SDP o predizbornim aktivnostima </p>
<p>SDP i HNS poduzeli su korake da koalicija i obje stranke funkcioniraju bolje, a otvoreno smo razgovarali i o problemima koalicije. Odlučeno je da koalicija ide dalje. Rekao je to u petak Zdravko Tomac, na konferenciji za novinare što ju je sazvala Gradska organizacija SDP-a. Tomac je naglasio kako su se dvije strane dogovorile da se stari problemi ne otvaraju, te da se sve snage usmjere na zajedničko rješavanje krupnih problema u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Osvrćući se na medijske napise o dvije struje unutar SDP-a, Tomac je ustvrdio: »Razlike u mišljenjima nisu nestale, ali nije istina da postoje dvije struje«. </p>
<p>Na konferenciji je najavljeno VI. savjetovanje GO SDP-a Zagreb, koje će se održati u subotu, a posvećeno je predizbornoj godini. Za subotu je najavljeno i otvaranje kavane Corso, ispred koje će se dijeliti ruže. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>HB: Za POS bolji Duboki jarak nego bivša farma</p>
<p>»Osvrt na svinjarije oko prostornog plana u gradu« bio je tema konferencije za novinare koju je u petak u Gradskoj skupštini sazvao Klub zastupnika Hrvatskog bloka. »Izgradnjom više tisuća stanova na svinjogojskoj farmi u Sesvetama potpuno bi se srušila koncepcija GUP-a, jer bi samo tom izgradnjom povećanje broja stanovnika bilo jednako onom koje GUP predviđa za cijeli grad u toku 15 godina«, istaknuli su zastupnici Tomislav Jelić i Radoslav Dumančić. </p>
<p>»Nismo protiv izgradnje poticanih stanova, ali smo protiv toga da se igdje u gradu na jednom mjestu gradi više tisuća stanova. Nove zgrade treba interpolirati u postojeće kvartove, kako bi infrastruktura i postojeći sadržaji mogli donekle opslužiti i nove stanovnike«, istaknuo je Dumančić. </p>
<p>»Prodajom farme za gospodarsku namjenu osigurala bi se nova radna mjesta, a grad bi dobio novac za produžetak Branimirove kao sjeverne zaobilaznice Sesveta. Prometnica bi izlazila tik uz parcelu površine 190.000 četvornih metara trenutno miniranog polja Duboki Jarak, koje bi bilo idealno za izgradnju stanova«, rekao je Dumančić. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Poznato prvih šest finalista Dore</p>
<p>OPATIJA, 7. ožujka</p>
<p> - Prvih šest finalista završne večeri Dore, 11. izbora hrvatske pjesme za pjesmu Europe, su Maja Blagdan, Claudia, Tina i Nikša, Alen Vitasović, Maja Šuput, te ovogodišnji outsideri Kawasaki 3P. O pobjednicima prve polufinalne večeri odlučili su telefonski glasovi gledatelja, po kojima je Maja Šuput s narodnjačkom pjesmom »Čista petica« osvojila najviše bodova, čak 56. Svega tri boda manje osvojila je Claudia, dok je Maja Blagdan zauzela treće mjesto. Takav razvoj događaja u šatoru na ljetnoj pozornici u Opatiji teško se mogao predvidjeti budući da je najlošiji prijem kod malobrojne publike doživjela upravo Maja Šuput. </p>
<p>Ista ta publika je najbolje prihvatila žestoku zagrebačku publiku Kawasaki 3P koja je dodatne simpatije pobrala i zbog činjenice da je još u petak ujutro njihov pjevač Tomfa bio praktički bez glasa. </p>
<p>Naime, ovi su rockeri noć uoči prve večeri Dore imali vatreni koncert u Rijeci na kojima je Tomfa izgubio glas zbog čega je na probama uoči nastupa recitirao pjesmu. Pravo iznenađenje večeri predstavlja najviše bodova Maje Šuput, kao i visok plasman Tine i Nikše, te Claudie, dok je jedan od favorita večeri Alen Vitasović u finalno nedjeljno večer ušao kao posljednji od šest natjecatelja. Da stvar bude zanimljivija, Vitasović je imao jednaki broj bodova kao i Jelena Radan. No, u Alenovu korist je presudio veći broj viših ocjena. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dodjela Oscara održat će se unatoč ratnim prijetnjama </p>
<p>LOS ANGELES, 7. ožujka</p>
<p> - Svečanost dodjele Oscara najvjerojatnije će se održati bez obzira na to hoće li SAD početi rat s Irakom, objavili su u četvrtak organizatori dodjele. Članovi Američke akademije filmskih znanosti i umjetnosti objavili su kako su razgovarali o tome što će se sa svečanošću dogoditi ako vojne akcije u Iraku počnu prije same dodjele.</p>
<p>»Mi svakako planiramo održati dodjelu 23. ožujka«, izjavio je glasnogovornik John Pavlik, priznajući da, iako će se dodjela održati, postoji mogućnost da ona bude odgođena ovisno o događajima u Washingtonu i na Bliskom istoku. Medijski analitičar Mel Burning rekao je da Oscari ostaju u TV rasporedima. Dodjela Oscara nije se prekidala ni za vrijeme Drugog svjetskog rata, iako se tada niti nije prenosila na televiziji.</p>
<p>Svečanost je bila odgođena za 24 sata 1981. kada je John Hinckley u Washingtonu pokušao ubiti predsjednika Ronalda Reagana.</p>
<p>Zbog građanskih nemira uzrokovanih ubojstvom Martina Luthera Kinga 1968. svečanost je odgođena na dva dana, a zbog poplava u Los Angelesu 1938. na tjedan dana. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mick Jagger proslavit će 60. rođendan u Pragu </p>
<p>PRAG, 7. ožujka</p>
<p> - Mick Jagger će proslaviti svoj 60. rođendan krajem srpnja u Pragu, uoči koncerta koji će Rolling Stonesi održati 27. srpnja u glavnom gradu Češke. Europska turneja, organizirana povodom 40. obljetnice postojanja legendarne rock skupine, počet će 4. lipnja u Münchenu, a dovest će Rolling Stonese u Češku četvrti put. Bivši češki predsjednik Vaclav Havel (66) uputio je, dok je još obnašao predsjedničku dužnost, osobno pismo Micku Jaggeru pozivajući Rolling Stonese na nastup u Pragu. Havel, čiji je predsjednički mandat istekao 2. veljače, bit će među 103.000 gledatelja koliko ih se očekuju na Letni u blizini Hradčana. Prije europske turneje »Licks« Rolling Stonese očekuje azijska turneja, koja već ovog ponedjeljka počinje u Tokiju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Anthony Kiedis piše autobiografiju</p>
<p>LOS ANGELES, 7. ožujka</p>
<p> - Pjevač Red Hot Chili Peppers, Anthony Kiedis, odlučio je poput mnogih drugih slavnih osoba objaviti svoju autobiografsko djelo. </p>
<p>Naime, Kiedis je nedavno potpisao ugovor s izdavačkom kućom Hyperion Books koja će mu na jesen 2004. objaviti autobiografiju naslovljenu »Scar Tissue«. Knjiga će opisati uspone i padove iz Kiedisovih prvih četrdeset godina života stavljajući naglasak na moralnu i spiritualnu revoluciju kalifornijskog dječaka koji je izrastao u jednu od najpopularnijih rock zvijezda današnjice. Knjiga će istražiti Kiedesovo holivudsko djetinjstvo, čudan odnos s ocem, s kojim je ponekad dijelio i droge i žene, kratku glumačku karijeru kad je kao dijete glumio u Sylvester Stalloneovom filmu »F.I.S.T«. te stvaranje glazbe dok se borio s ovisnošću o drogama.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izraelskoj novinarki nagrada za pisanje o Palestincima</p>
<p>UJEDINJENI NARODI, 7. ožujka </p>
<p> - Izraelska novinarka Amira Hass dobila je u četvrtak priznanje Ujedinjenih naroda za kritičko i neovisno izvješćivanje o životu i teškoćama s kojima se suočavaju Palestinci. Novinarka, koja je proteklo desetljeće provela živeći na palestinskom teritoriju i izvješćujući za izraelski dnevnik Ha'aretz, nagrađena je Unescovom nagradom za slobodno novinarstvo za 2003.</p>
<p>»Ako se bude uspostavio mir između Izraelaca i Palestinaca bit će to zahvaljujući ljudima poput gospođe Hass koji su su stanju gledati činjenice i razumjeti ih,« rekao je direktor Unesca Koichiro Matsuura. </p>
<p>Amira Hass je prva i jedina izraelska novinarka koja živi na palestinskom teritoriju, kamo se preselila nakon potpisivanja izraelasko-palestinskog mirovnog sporazuma 1993. Unatoč ograničenjima koje joj nameću i izraelska vojska i palestinske vlasti, ona nastavlja pisati neovisno, navodi se u obrazloženju nagrade. Nagrada od 25.000 dolara, koja se dodjeljuje svake godine na preporuku neovisnog žirija novinara iz cijeloga svijeta, bit će Amiri Hass uručena 3. svibnja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Cerboncini uvjerljiva Cio-Cio-San </p>
<p>Gošća iz Italije Irene Cerboncini ima prekrasan, milozvučan glas, zvonkih visina i piana, suvereno vlada pjevačkom dionicom i zna kako rasporediti snage - lik Cio-Cio-San dočarala je u njegovim glavnim karakteristikama i bila dovoljno topla i uvjerljiva</p>
<p>Jesu li prve dvije ovosezonske izvedbe opere »Madame Butterfly« Giacoma Puccinija u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu imale tek polupuno gledalište zato što je do najšire publike dopro glas kako u Zagrebačkoj operi nema odgovarajuće protagonistice naslovne uloge? Teško se dosjetiti drugoga razloga zbog čega publiku ne bi privlačila jedna od najpopularnijih opera svekolikog opernog repertoara. Ili možda vlada gripa.</p>
<p> Ako je točna uvodna pretpostavka, onda to, na žalost, potvrđuje često isticanu pogubnu programsku i kadrovsku politiku prethodne uprave Zagrebačke opere, koja politika ostavlja loše posljedice do danas. Kako bi se djelo ipak zadržalo u repertoaru, za prve dvije izvedbe kombinirane su mlada kućna solistica prvi put u ulozi Cio-Cio-San i gošća iz inozemstva.</p>
<p> Na prvoj izvedbi u srijedu, 5. ožujka, Antonija Boroša sada se već tko zna po koji put, odvažila na javni nastup bez do kraja svladane elementarne profesionalnosti, a to znači otpjevati sve što piše, u tempu koji je zadao dirigent. Tek nakon toga može se nastup sagledavati, ocjenjivati, isticati vrline i mane, diviti se glasu.</p>
<p> Na drugoj predstavi dan poslije gostovala je talijanska sopranistica Irene Cerboncini, također mlada pjevačica. Osim pjevanja, na Sveučilištu u Genovi diplomirala je književnost. Debitirala je 1994. godine u Njemačkoj, u naslovnoj ulozi Puccinijeve »Tosce«. </p>
<p>Ostvarila je najznačajnije uloge talijanskog repertoara - Toscu, Aidu, Normu, Manon Lescaut, Adrianu Lecouvreur, Leonore, Desdemonu, Ameliju, Mimi i druge. Pjevala je i Cio-Cio-San, ali je očito da u toj ulozi nema većeg iskustva. Potkrala su joj se dva-tri pogrešna nastupa, zanemariva u cjelini predstave.</p>
<p> Irene Cerboncini ima prekrasan, milozvučan glas, zvonkih visina i piana. Promišljeno izbjegava bilo kakvo forsiranje na dramatskim mjestima. Suvereno vlada pjevačkom dionicom i zna kako rasporediti snage. Zato je do punoga izražaja došla sva ljepota Puccinijeve vokalne melodike. Lik Cio-Cio-San dočarala je u njegovim glavnim karakteristikama i bila dovoljno topla i uvjerljiva.</p>
<p> Predstava se izvodi u režiji Dore Ruždjak Podolski, scenografiji Ive Knezovića i kostimima Barbare Bourek. Ugodan vizualni dojam scene i kostima ne može nadomjestiti čitav niz loših mizanscenskih rješenja i boravak pjevača većinom u dubini pozornice. Šlampasti orkestar i nedotjerani zbor u cjelini mogu dobiti jedva prolaznu ocjenu. Dirigent Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> trudio se dati što više belkantističkog zamaha.</p>
<p> Prosjek korektnosti ostalih izvođača, tenora Nikše Radovanovića u ulozi Pinkertona, dviju Suzuki - Sofije Ahmed i Diane Hilje, i glasovno izražajne Kate Pinkerton Grazielle Bracuti premašuje samo bariton Davor Radić kao cjelovito zaokružen i dojmljiv Sharpless.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slikar himničke slike svijeta </p>
<p>Zlatko Prica ostat će zabilježen kao slikar koji je mitski zahvaćao čitav svijet smještajući ga u okvire svakodnevice / Posljednji put Prica se predstavio javnosti prošloga listopada izložbom iz donacije Gradu Samoboru</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Jedan od najvećih hrvatskih slikara 20. stoljeća Zlatko Prica umro je nakon dulje bolesti u petak, 7. ožujka u Rijeci, u Kliničkome bolničkom centru na Sušaku. Zlatko Prica rođen je u Pečuhu 1916., a odrastao je i školovao se u Zagrebu, gdje je diplomirao na ALU u klasi prof. Omera Mujadžića, a potom se specijalizirao kod prof. Ljube Babića. Godine 1988. postaje redoviti član HAZU, a njegovim je odlaskom Razred za likovne umjetnosti ostao bez svojega istaknutog člana. </p>
<p>Slikarski opus Zlatka Price bio je praćen brojnim domaćim i inozemnim nagradama i priznanjima. Tijekom šest desetljeća stvaralaštva nije se svrstavao u stilske pravce, već je krenuo zasebnim stazama, iako mu djela teoretičari znaju povezivati s onima pripadnika Pariške škole.</p>
<p>Zlatko Prica je »Samoborskim ciklusom« 1957. snažno obilježio svoj stvaralački početak na tragu zavičajnosti. Nižu se potom slikarski ciklusi: »Plodovi zemlje«, »Ljudi i plodovi« i »Anatomije prirode«. Određen Sredozemljem, život himnički slavi u »Tarskom ciklusu«, vrhuncu njegova majstorstva nastalom pod utjecajem indijskih fresaka, njihove ritmičke kompozicije, izrazite stilizacije i jasnoće žarkih boja, kada slijede »Opatijski kišobrani« i posljednji ciklus »Žena«.</p>
<p> U svojim je slikama spojio dva elementa forme - crtež i boju. Sklad oblika gradio je na suprotnostima grafizma i kolorizma, plošnosti i prostornosti, svijetloga i tamnoga, dalekoga i bliskoga, oštroga i obloga, konveksnoga i konkavnoga, lirskoga i dramatskoga, organskoga i geometrijskoga.</p>
<p>Od početaka ljudska je figura u osnovi svake Pricine slike i središte njegova slikarskog svijeta. U početku slika samoborske žene i djevojke u bijelim lanenim haljinama, suknenim kaputima i maramama oko vrata, a na kraju veliča nagost akta. Postupno motiv lišava pojedinosti, čime od figuracije stiže na sam rub apstrakcije. U hrvatskoj će povijesti umjetnosti Zlatko Prica ostati zabilježen kao slikar koji je mitski zahvaćao čitav svijet, smještajući ga u okvire svakodnevice.</p>
<p>Vijest da je u petak u jutro umro slikar i akademik Zlatko Prica, počasni građanin Pečuha i Samobora, tužno je odjeknula među njegovim štovateljima. Usprkos godinama i narušenu zdravlju, na posljednjem predstavljanju javnosti još se doimao vitalan. Bilo je to prošloga listopada kada je izložio svoja djela i ona prerano mu preminule kćeri, fotografkinje Vesne Price, iz donacije Gradu Samoboru, koji mu se u Hrvatskom domu odužio otvorenjem Galerije. Dobročinitelj je već otprije za tu zgradu 1940. oslikao svečani zastor za pozornicu s prizorom Seljačke bune 30-ih godina »Pobuna u Kerestincu«, koji je danas uokviren i resi zid kino-dvorane. </p>
<p>Komemoracija Zlatku Prici održat će se u utorak 11. ožujka s početkom u 13 sati u Gradskoj vijećnici u Samoboru, a pokop će biti istoga dana na Gradskome groblju u Samoboru u 15 sati.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nadahnuti tumač hrvatske književnosti </p>
<p>Josip Kekez, redoviti profesor i voditelj Katedre za hrvatsku usmenu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, iznenada je preminuo u četvrtak u 66. godini</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Ugledni povjesničar hrvatske književnosti dr. Josip Kekez, redoviti profesor i voditelj Katedre za hrvatsku usmenu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, iznenada je preminuo u četvrtak, 6. ožujka u 66. godini. Josip Kekez autor je niza knjiga, među kojim su »Bugaršćice«, »Svaki je kamen da se kuća gradi«, »Usmeno-pisani književni suodnosi«, »Prva hrvatska rečenica«, »Leukorn i djevojka bez grijeha«, »Hrvatski književni ojkotip« i »Naizred«. Uređivao je i časopis Radovi Zavoda za slavensku filologiju, a poznat je i kao suautor desetka udžbenika iz književnosti za srednje škole, po čemu ga pamte stotine tisuća hrvatskih učenika.</p>
<p>Josip Kekez (Katuni, 6. kolovoza 1937.) otkrivao je i tumačio hrvatsku prozu nastalu prije 19. stoljeća, ali je i kod suvremenih hrvatskih prozaika pronalazio elemente usmene proze, primjerice kod Ranka Marinkovića, Mirka Božića, Dinka Šimunovića, Ivana Aralice i drugih istaknutih književnika. Skupljao je usmenu književnost po pisanoknjiževnim i jezikoslovnim djelima nastalim od 12. stoljeća na dalje te istraživao suodnos usmenoga i pisanoga stvaralaštva. Profesor Kekez se posebno zauzimao za izvornost usmenoknjiževnih tekstova i njihovo predstavljanje u najizvornijemu obliku, primjerice »Asanaginice«, a posebice bugaršćica, koje je prvi u cjelini tiskao u izvornome obliku.</p>
<p>Ispraćaj prof. dr. Josipa Kekeza bit će u subotu, 8. ožujka u 16 sati iz mrtvačnice u Granešini u Zagrebu, a pogreb će biti u nedjelju, 9. ožujka u 16 sati na mjesnome groblju Katuni - Kreševo, kraj Omiša.</p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bilosnićeva »Pollockova svjetlost«</p>
<p>ZADAR, 7. ožujka</p>
<p> - »Pollockova svjetlost« naziv je izložbe književnika, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića otvorena u četvrtak na večer u Gradskoj loži. Sam naziv izložbe ukazuje da su Bilosnićeve slike svojevrstan hommage američkom slikaru Paulu Jacksonu Pollocku koji je slikao čučeći i po platnima razastrtima po podu izlijevao boju. Iako Bilosnić ističe da se odriče svake originalnosti, jer tehnika kojom je radio pripada njezinu izumitelju, njegova su djela svojom osebujnošću iznenadila i oduševila Zadrane. »Kada je Bilosnić svoje hommage slike imenovao Pollockovom svjetlošću, vjerojatno je mislio kako je primjer američkoga umjetnika Pollocka od one vrste koja prosvjetljava, odnosi jednu vrstu metaforičnog svjetla poslije kojega slijedi trajno razdanjivanje«, istaknuo je dr. Vinko Srhoj na otvorenju izložbe. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umro pisac Sebastien Japrisot </p>
<p>PARIZ, 7. ožujka</p>
<p> - Francuski pisac i scenarist Sebastien Japrisot umro je u utorak u 71. godini u bolnici u Vichyju, objavio je u petak njegov izdavač. Rođen je u Marseilleu 4. srpnja 1931. pod imenom Jean-Baptiste Rossi. Odgajali su ga isusovci, a svoj je prvi roman »Les mal partis« napisao s 18 godina, a objavio ga je tek 15 godina kasnije. Riječ je o priči o ljubavi između jednog učenika i redovnice. Napisao je također »Odjeljci za ubojstva«, »Ubojito ljeto«, »Zamka za Pepeljugu« (nagrada za najbolji detektivski roman 1963.) te »Dama u automobilu s naočalama i puškom« koju će na film prenijeti Costa Gavras, Cayatte i Anatole Litvak. Za »Duge nedjeljne zaruke«, koje uskoro treba ekranizirati redatelj filma »Amelie«, dobio je književnu nagradu Interallie 1991. Za film je napisao predloške »Do viđenja, prijatelju«, »Kišni putnik« i »Zečji trk po poljima«. Radio je i kao prevoditelj na romanima američkog pisca J. D. Salingera. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dvije bajke na CD-u</p>
<p>SISAK, 7. ožujka</p>
<p> - Sisačka Udruga slijepih, glumci »Kazališta 21«, Radio Sisak i akademski slikar Alem Biočićsnimili su bajke »Šuma Striborova« i »Carevo novo ruho« na CD. Taj zanimljiv i koristan projekt, ostvaren uz novčanu potporu tvrtke »Lura«, predstavljen je sisačkoj javnosti u četvrtak. »Zvučne se knjige ne ograničavaju na slijepu djecu, već su namijenjene svakom djetetu s teškoćama u razvoju. Kroz taj projekt ćemo pokušati slijepoj djeci približiti vanjski svijet, prije nego ga i sami upoznaju«, rekao je predsjednik sisačke Udruge, Danko Tomanić. Dvije bajke na dva su CD-a snimljene sa zadovoljavajućom dramatizacijom koja uspješno zaokuplja dječju pažnju. Prednost kvalitetnih snimki je u tome što slijepoj djeci omogućava učenje i prepoznavanje zvukova iz okoline. Među 155 članova Udruge slijepih u Sisku petero je djece, a najmlađem je sedamnaest mjeseci. Bajke »Šuma Striborova« i »Carevo novo ruho« na CD-u bit će dostupne i drugoj slijepoj djeci u Hrvatskoj. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Grafike Georga Baselitza</p>
<p>OSIJEK, 7. ožujka</p>
<p> - U osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti u četvrtak na večer je otvorena nesvakidašnja međunarodna izložba grafike kultnog njemačkog umjetnika Georga Baselitza, jednoga od najzanimljivijih, pa i najznačajnijih ličnosti suvremenog slikarstva. Kako je rekao autor njezina postava Vlastimir Kusik, grafike su možda »najzanimljiviji dio umjetnikova opusa jer mu omogućuju da u prostoru grafičkog lista, razvija sustav raznovrsnih modusa slikarsko-grafičkih procesa, korištenjem složenih grafičkih i 'negrafičkih' tehničkih postupaka i rada s različitim materijalima«. Ova izložba sadrži 82 Baselitzova grafička lista nastalih od 1965. do 1992. godine. Predstavljena je do sada u nizu svjetskih galerija, a u Hrvatskoj se može vidjeti samo u Osijeku. Kako je rekao dr. Rudolf Bartsch, ravnatelj Goethe instituta iz Zagreba, Baselitz je zanimljiv jer je svjetska zvijezda, a u Galeriji likovnih umjetnosti su izloženi originali. Izložene grafike su zapravo dio zbirke Instituta za međunarodnu kulturnu razmjenu. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Ježeva kućica« u »Trešnji«</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Priča u stihovima »Ježeva kućica« književnika Branka Ćopića izvest će se premijerno u Gradskome kazalištu »Trešnja« u subotu, 8. ožujka, s početkom u 17 sati. Redateljica je Dora Ruždjak Podolski, dramaturginja Tajana Gašparović, a glume Aleksandra Naumov, Ivana Bakarić, Krunoslav Klabučar, Đorđe Kukuljica, Vanda Vujanić Šušnjar, Radovan Ruždjak i Kristijan Roy Sabolić. Ta je priča pretočena u slikovnicu desetljećima uveseljavala brojne naraštaje najmlađih veselim zgodama Ježurke Ježića i šumskih životinja. Svaki posjetitelj premijere dobit će uz program i strip Krešimira Skozreta na temu predstave. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Emilio Marin, još jedan Hrvat, postao redoviti član Francuske akademije</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Emilio Marin postao je u petak redoviti član Francuske akademije znanosti i umjetnosti (Institut de France), u Razredu humanističkih znanosti, u tzv. međunarodnoj kvoti.</p>
<p> »To je veliko priznanje mome tridesetogodišnjem profesionalnom radu na području arheologije, no ujedno to je i priznanje hrvatskoj arheologiji koju je i europska znanost uvažila kao priznatu znanstvenu disciplinu«, rekao je Emilio Marin za Hinu.</p>
<p> »Posebno mi je velika čast što uz moje ime u popisu članova stoji da sam iz Splita i Hrvatske«, istaknuo je Marin. Podsjetio je da je još jedan Splićanin, molekularni biolog Miroslav Radman koji je kao prvi hrvatski znanstvenik primljen u Institut de France, u njezin Razred za prirodne znanosti ušao kao Francuz.</p>
<p> Emilio Marin (Split, 1951.) arheologiju je studirao u Zagrebu. Od 1973. radio je kao kustos u splitskom Arheološkom muzeju, a od 1988. ravnatelj je tog muzeja. Proteklih pet godina redoviti je profesor na splitskoj Umjetničkoj akademiji. </p>
<p> Marin je sada u Parizu gdje predaje na Institutu za umjetnost i arheologiju na Sorbonni. Također radi na organizaciji izložbe »Augusteum Narona« i novom zborniku starkokršćanskih natpisa. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Cibosi traže pobjedu u »vrućem« Pioniru </p>
<p>Od svih klubova koji su u igri za četvrto mjesto u Goodyear ligi - Cibona, Zadar, Krka, Zagreb - jedino Cibona odlučuje o sebi. Naime, dvije je pobjede, protiv Crvene zvezde i Zagreba, vode na završni turnir </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Cibona stiže u Beograd, kao »šećer na kraju« Zvezdinim navijačima. U subotu će zagrebački košarkaši u 17 sati kao posljednji od hrvatskih klubova gostovati kod Crvene zvezde u 21. kolu Goodyear lige. Utakmice u dvorani Pionir bile su na granici (ne)regularnosti, a Beograđani su svaki put plaćali kazne nakon gostovanja hrvatskih klubova zbog divljanja navijača na tribinama i bacanja predmeta u teren. Nije tajna da se navijačka skupina Delije posebno »veseli« dolasku Cibone kako bi još jednom svojoj momčadi osigurali veličanstven ugođaj, kako to često ističe trener Crvene zvezde Aleksandar Trifunović. </p>
<p>Uoči puta u Beograd trenera Cibone VIP Aleksandra Petrovića najviše brine zdravstveno stanje Mateja Mamića i Harisa Mujezinovića: </p>
<p>- Mamić će odigrati sljedeće četiri utakmice, a nakon toga će na operaciju prepona. Sigurno je da ga neću moći maksimalno koristiti. Haris uopće nije trenirao, još ima povišenu temperaturu, ima gnojnu upalu grla. Ne znam hoće li uopće moći igrati, vidjet ćemo na dan utakmice. </p>
<p>Od svih klubova koji su u igri za četvrto mjesto (Cibona, Zadar, Krka, Zagreb) jedino Cibona odlučuje o sebi. Naime, dvije je pobjede - protiv Crvene zvezde i Zagreba - vode na završni turnir. Ostale momčadi moraju čekati kiks cibosa, ponajprije Zadar, koji ima i najlakši raspored. </p>
<p>- Trenutačno jedino Cibona drži odluku u svojim rukama i zato smo u prednosti, kazao je Petrović. </p>
<p>Cibosi, ako ne žele do kraja zakomplicirati situaciju, nemaju drugu opciju, već moraju pobijediti u subotu u Beogradu. </p>
<p>- Protiv Širokog smo imali jedini kiks, pa u subotu trebamo uzeti dva boda, nema nikakvih alibija. Na dva teška gostovanja u Euroligi stvorili smo dobre preduvjete za dobru izvedbu i protiv Crvene zvezde, kazao je Aco, istaknuvši: </p>
<p>- CSKA i Zvezda igraju na sličan način, pritišću svih 40 minuta. Obje momčadi imaju dominantnog razigravača, Rusi Holdena, a Zvezda Penna. Moramo prekinuti njegovu vezu s ostatkom momčadi. Pennu ne možemo uzeti šuteve, ali pokušat ćemo smanjiti postotak ubačaja. </p>
<p>Cibonin strateg osvrnuo se i na suđenje i okruženje u dvorani Pionir. </p>
<p>- Trebamo se maksimalno pripremiti, ali ipak smo iskusniji nego primjerice momčad Zagreba. Neću dopustiti sudačko odrađivanje posla, radit ću veliki pritisak na njih da sude ono što se uistinu događa na terenu. </p>
<p>U posljednjih nekoliko utakmica najučinkovitiji cibos bio je definitivno Slaven Rimac. Za uspjeh u Beogradu morat će mu se još netko priključiti u napadu. </p>
<p>- U dvoboju protiv CSKA vidjelo se iskustvo Rimca, ali su i Kus i Planinić dobro prepoznavali situacije na terenu. Veću ulogu morat će preuzeti Krasić, od kojeg očekujem više agresivnosti i ideje. Nadam se da Prkačin neće brzo uletjeti u probleme s osobnim pogreškama, jer se i protiv CSKA vidjelo koliko nam znači pod košem. Mnogo ga udvajaju u reketu, pa se vanjskim igračima otvara prostor za šut. </p>
<p>Zoran Planinić mogao bi proraditi u Beogradu, gdje je prije godinu i pol Partizanu ubacio 30 poena. </p>
<p>- Planinić će, u to nema sumnje, biti pravi igrač. Kod njega nije sporna želja, ali svu frustraciju želi izbaciti kroz jednu utakmicu, jednu akciju. Trebao bi se više podrediti momčadi i pomalo izgrađivati samopouzdanje. </p>
<p>Slaven Rimac bio je dobro raspoložen uoči puta: </p>
<p>- Ne treba skrivati da idemo pobijediti. Sudeći prema sastavu, imamo jaču momčad, a nadam se da ćemo to pokazati i na terenu. Dovoljno smo iskusni da se prilagodimo pritisku s tribina. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li Simunić kući plivajući? </p>
<p>Utrka za Dinamom tjera Hajdukovu svlačionicu na mobilizaciju, pa Splićani svakoj utakmici prilaze kao da je derbi. Zadar Vjerana Simunića bježi sedam bodova od posljednjeplasiranog Šibenika, ali i traži bodove koji bi ga odveli na mirno more, daleko od briga za ostanak u Ligi </p>
<p>SPLIT, 7. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u subotu dočekuju Zadar, a utakmica 20. kola zakazana je u 17 sati na Poljudu. Splitski »bijeli« su u uvodnim ogledima proljetnog dijela prvenstva zaigrali u odličnoj formi, što je i pravi poziv navijačima da dođu u subotu na poljudski stadion. </p>
<p>Utrka za Dinamom tjera svlačionicu na mobilizaciju, pa Splićani svakoj utakmici prilaze kao da je derbi. Zadar Vjerana Simunića bježi sedam bodova od posljednjeplasiranog Šibenika, ali i traži bodove koji bi ga odveli na mirno more, daleko od briga za ostanak. Ujedno Zadrani su jedna od najopasnijih momčadi na gostovanjima, a trener Simunić već je bio (s Hrvatskim dragovoljcem i s Kamen Ingradom) crna mačka »bijelima«. Do gostujućih uspjeha Zadrani dolaze uglavnom zahvaljujući dobroj obrani i brzonogom Blatnjaku, te borbenosti. Hajdukovci se ipak ne opterećuju previše gostima, trener Zoran Vulić ističe:</p>
<p> - Zadar je solidna momčad. Žao mi je što se nalaze tako nisko, ja bih volio da ponavljaju igre i rezultate kao kada su igrali u Ligi za prvaka. Dobra su grupa igrača, tu je Blatnjak, naš Kažo Vulić, Surać, Zebić... Respektiram Zadara i njihovog trenera Simunića, ali ne trebamo previše o tome misliti. </p>
<p>Rapaić se oporavio, po povratku z momčadi iz Vinkovaca uključio se u normalan </p>
<p>rad, dok se Turković odmorio i sigurno će započeti utakmicu. Upitan je Miše, dok sigurno za ogled sa Zadrom ne konkuriraju Vejić, Deranja, Gudelj, Butorović. Za vjerovati je, premda je trener Vulić rekao da ne zna još sastav, da će protiv Zadra Hajduk istrčati u sastavu: Pletikosa, Vuković, Radeljić, Neretljak, Srna, Andrić, Đolonga, Bule, Turković, Rapaić, Krpan.</p>
<p>Hajduk se nada osvajanju tri boda u subotu protiv Zadrana, te da će time opteretiti velikog rivala Dinamo uoči nedjeljnog ogleda na Kantridi protiv Rijeke. Uostalom na Poljudu su apostrofirali 20. kolo kao važno, očekujući da će donijeti smanjenje bodovne razlike. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb korak od Lige za prvaka</p>
<p>»Pomorac mora pasti«, poručuju iz Kranjčevićeve uoči subotnje utakmice, u kojoj će, unatoč ozljedama, nastupiti Krunoslav Lovrek i Hrvoje Štrok </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Nakon što je Zagreb s dva neodlučena ishoda pregrmio dva uzastopna teška gostovanja, Koprivnicu i u srijedu prvi četvrtfinalni susret kupa u Velikoj, igračima se odmah popravilo raspoloženje. Razumljivo je i zašto, jer bi nakon subotnje, priželjkivane pobjede u Kranjčevićevoj protiv Pomorca, ali i poraza Koprivničanaca u Varaždinu, zagrebaši mogli preskočiti Slaven Belupo i time si odškrinuti vrata Lige za prvaka. </p>
<p>Upravo se zbog tih novih mogućnosti, plasmana u polufinale u kupu, i dakako ulaska među prvih šest, čime se otvaraju i vrata Europe, nitko u momčadi posebno ne tuži, premda za to ima razloga. Naime, posljedice utakmice s Kamenom Ingradom vrlo ozbiljno osjećaju i te kako važni Zagrebovi igrači Hrvoje Štrok i Krunoslav Lovrek. No, neće propustiti susret s Pomorcem, jer ih uz Kostrenjane vežu loša iskustva. Doduše, u prvom su ih dijelu Zagrepčani pobijedili sa 2-1, ali pamte kad su ih prošle godine pobjeđivali u utrci za bodove te izbacili iz kupa. Dodaju li se tome i dobre ovogodišnje igre Pomorca, sasvim je dovoljno da Jurčevićeva momčad puše i na hladno. </p>
<p>U postojećim okolnostima, kad Jurčević ne može računati na »pocrvenjelog« Verhasa i ozlijeđenog Babića, pogubno bi bilo neigranje Lovreka i Štroka. Stoga poručuju da će u subotu nastupiti barem jedan od njih. Tako će Jurčević, prema svemu sudeći, na teren izvesti sljedeći sastav: Vasilj - Ješe, Stavrevski, Spahić - Žilić, Milas, Ćaći, Kovačević - Štrok, Lovrek, Đalović.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zadar traži smjenu Bilića </p>
<p>ZADAR, 7. ožujka</p>
<p> - Ponukana odlukom direktora Goodyear lige Josipa Bilića, kojom se Košarkaški klub Zadar kažnjava novčanom kaznom od 3500 eura (od čega je sa 1000 eura kažnjen klub, sa 500 eura trener Danijel Jusup i sa 2000 eura fizioterapeut Damir Burčul), uprava KK Zadar izdala je priopćenje za javnost da skrene pozornost na dvostruke kriterije pri izricanju kazni. </p>
<p>Najnovija kazna odnosi se na utakmicu 19. kola Goodyear lige Zagreb - Zadar. Prema toj odluci, KK Zadar se, primjerice, zbog neodgovornih izjava u medijima nakon utakmice, koje su, stoji u Odluci, nanijele štetu sponzorima i imidžu lige, kažnjava novčanom kaznom od 1000 eura. Pitamo se gdje je Josip Bilić bio za vrijeme i nakon utakmice Zadra i Crvene zvezde u Jazinama. Na toj je utakmici zahvaljujući upravo našim naporima u organizaciji utakmice Goodyear liga položila ispit. Besprijekorna organizacija susreta, pak, pohvale je dobila u dvije rečenice kroz telefonski razgovor. O pozitivnim posljedicama te utakmice za sponzore u medijima nije bilo ni riječi. </p>
<p>Ista se slika u Jazinama ponovila za gostovanja banjalučkog Borca. Na gostujućim utakmicama kod tih je dvaju klubova Zadru gostoprimstvo vraćano u obliku paljenja nacionalne zastave (Beograd) i nacionalnog dresa (Banja Luka). Popratni elementi u oba slučaja bili su upaljači, plastične boce, zapaljene baklje... Beogradski je slučaj sankcioniran istovjetnom kaznom kao i slučaj bacanja tvrdog predmeta na parket Jazina tijekom susreta Zadar - Cibona, a za kojeg smo jednoglasno i promptno ustvrdili da je taj kamen bačen na Grad Zadar i KK Zadar. Pohvale su ponovno stale u nekoliko impulsa, a o izostanku medijske podrške da i ne govorimo. Zauzvrat smo, svjesni svojih propusta, bespogovorno platili kaznu. Naglašavamo kako je to jedini organizacijski propust KK Zadar na domaćim utakmicama Goodyear lige. No, kazne nam i dalje stižu. Zbog paljenja baklje naših navijača na utakmici Cibona - Zadar u KC Dražena Petrovića kažnjen je Zadar, ali ne i Cibona, kao organizator utakmice.... </p>
<p>Iz svega rečenog zaključujemo, i nitko nas ne može razuvjeriti, da je KK Zadar i dalje u nemilosti Josipa Bilića, direktora Goodyear lige, koji očito svoje animozitete i dvostruka mjerila od ranije prenosi i u ovo novo natjecanje. Nakon najnovije kazne, koju doživljavamo kao reakciju na naše nedavno priopćenje u povodu tendencioznog suđenja na utakmici Zagreb - Zadar, očito je da Bilić svjesno financijski oslabljuje Zadar ne bi li se to odrazilo i na rezultate naše momčadi. Zbog navedenog, tražimo smjenu direktora lige s funkcije koju obnaša, stoji među ostalim u Zadrovu priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Trice donijele pobjedu gostima</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Feal-Širokog pobijedili su domaćine iz Trnskog rezultatom 88-87, u 21. kolu Goodyear lige.</p>
<p>Odlučujući trenutak utakmice zbio se na kraju treće i početkom četvrte četvrtine kada gosti serijom trica rade 17-0, te dolaze u vodstvo 78-71. Prednost više nisu ispuštali do kraja utakmice.</p>
<p>-Na njihovu zonu odgovorili smo serijom trica i vratili se iz ponora, rekao je poslije utakmice trener Feala Ivica Burić.</p>
<p>- Potpuno zaslužena pobjeda gostiju. Indisponiranost naših glavnih igrača rezultirala je porazom, zaključio je trener domaće momčadi Dražen Anzulović.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - FEAL-ŠIROKI 87-88 (25-20, 14-19, 30-25, 18-24)</p>
<p>ZAGREB: VIDAKOVIĆ 19 (6-6), Morić 7 (2-2), PEHAR, Vidačak, Šaronja, I. TOMAS 15 (3-4), Jelavić 6 (6-10), M. TOMAS 8, J. Garma 5 (1-2), PERINČIĆ 27 (6-8), N. Garma</p>
<p>FEAL-ŠIROKI: Vujanović 19 (2-2), PINJUH 6 (1-1), OPAČAK 9, Karač, ZADRAVEC 18 (6-6), VANJAK 17 (0-2), Jelčić, Princ, Keser, Čolak 1 (1-2), Vulić, ŠARLIJA 18 (6-11)</p>
<p>SUCI: Lovšin, Vučković, Kolar (svi Slovenija) GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir VUJANOVIĆ</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>O povijesti znaju sve, o budućnosti ništa! </p>
<p>Ovakav kakav je danas, HAS je jedno veliko ništa i najveći je uspjeh čelnika HAS-a to što su nas prisilili da nešto i napišemo o nečemu što zapravo ne postoji</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Luciano Sušanj doimao se vrlo neraspoloženim već satima prije zakazanog početka Skupštine Hrvatskog atletskog saveza. Svoju nervozu predsjednik HAS-a naročito nije mogao sakriti u onih nekoliko minuta, koliko je trebalo verifikacijskoj komisiji da utvrdi brojno stanje na Skupštini. Luciano Sušanj je, naravno, znao da se ni nakon tri godine neće održati redovna godišnja skupština saveza koji je upravo u petak obilježio 90. godišnjicu postojanja.</p>
<p>Na sjednicu su, naime, stigla 24 opunomoćena predstavnika hrvatskih atletskih klubova (među kojima su i neki čija je legitimnost vrlo dvojbena) od njih 48, koliko ih ima pravo glasa. Budući da je Sušanj uklonio mogućnost da njegov predsjednički glas bude glas prevage (»Ja sam ovdje delegat riječkoga Kvarnera!«), sjednica je zbog nedostatka kvoruma odgođena za 15 dana. </p>
<p>Trebalo je, tako, svega pet minuta da se atletsko društvo, konačno okupljeno nakon nešto manje od tri godine, raziđe u miru. Doslovce u miru, jer nitko od nazočnih nije osjetio potrebu barem neslužbeno podići glas zbog skandaloznog stanja u Hrvatskom atletskom savezu, odraz kojeg je i ova neuspjela skupština. Moglo se kasnije u kuloarima čuti i kako ovakvo stanje odgovara nekima, i kako isto odgovara svima (!?), pa čak i to da je Hrvatski atletski savez, u uistinu vrlo jakoj konkurenciji, vjerojatno najgori sportski savez u državi. Zbog svega toga pretpostavljalo se da će ta (tro)godišnja skupština potrajati satima. </p>
<p>Oni bolje upućeni su, međutim, nudili okladu da će sve biti gotovo za dvije minute ili manje. Čestitamo pobjednicima, iako ni oni nisu u pravu. Da bi nešto potrajalo makar i minutu, mora i započeti, što s ovom skupštinom HAS-a nije bio slučaj. Hrvatski atletski savez danas je loša priča bez početka i kraja, bez sadržaja i ozbiljnih protagonista. U HAS-u, pokazalo se, sve znaju o prošlosti hrvatske atletike, no nema nikoga - ili se taj netko dobro skriva - tko bi ponudio nekakvu sliku njezine budućnosti. Lijepe, ružne, osrednje - bilo kakve. Ovakav kakav je danas, HAS je jedno veliko ništa i najveći je uspjeh čelnika HAS-a to što su nas prisilili da nešto i napišemo o nečemu što zapravo ne postoji.</p>
<p>Na svečanosti prigodom 90. godišnjice HAS-a, koja je prethodila neuspjeloj Skupštini, Zlatko Mateša poželio je hrvatskoj atletici da joj se 100. obljetnica postojanja poklopi s organizacijom Svjetskog atletskog prvenstva u Splitu. Kako sada stvari stoje, prije će se datum redovne godišnje skupštine HAS-a poklopiti s njegovom stogodišnjicom...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Neka se stogodišnjica poklopi sa SP-om u Splitu!«</p>
<p>Jelica Pavličić i Luciano Sušanj proglašeni su najboljim hrvatskim atletičarima svih vremena</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Najbolji su atletičari u povijesti hrvatske atletike Jelica Pavličić, bivša svjetska rekorderka na 400 metara, i Luciano Sušanj, europski prvak na 800 metara iz Rima 1974. godine, obznanjeno je na svečanosti prigodom 90-godišnjice osnutka Hrvatskog atletskog saveza. Iako je atletika na ovim prostorima postojala i ranije, formiranje Hrvatskog atletskog saveza veže se uz osnivanje Međunarodnog amaterskog atletskog saveza (IAAF) i održavanje Olimpijskih igra u Stockholmu 1912. godine. U to su vrijeme, naime, već postojale atletske sekcije u mnogim hrvatskim sportskim klubovima. </p>
<p>Od tada pa do danas HAS je, kako je to istaknuo uvodničar Vilko Luncer, djelovao u čak šest državno-pravnih sustava, od Austro-Ugarske monarhije, do današnje neovisne Hrvatske. Posebnu pozornost su, stoga, na svečanosti privukli svjedoci toga cjelokupnog razdoblja postojanja hrvatske atletike - Fran Tućan, Zulejka Stefanini-Tućan, Žarko Susić, Artur Takač... Iako je na svečanosti najviše riječi bilo o prošlosti hrvatske atletike, vrijedi istaknuti rečenicu koja se odnosi na budućnost. Naime, pozdravljajući okupljene na proslavi, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša je rekao: »Vjerujem da će se stogodišnjica HAS-a poklopiti sa Svjetskim prvenstvom u Splitu.« Split je, naime, upravo ovih dana istaknuo kandidaturu za organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2009. ili 2011. godine... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Umorni smo i zadovoljni«</p>
<p>»Bez obzira kako će završiti Ivičina utrka s Palanderom, a Janica je odavno osvojila i Svjetski kup i pobjedu u slalomu, ne možemo sakriti dobro raspoloženje kako sve završava s obzirom na nedaće, ozljede i bolesti koje su nas pratile«, veli Ante Kostelić </p>
<p>ZAGREB/ARE, 7. ožujka</p>
<p> - Ante Kostelić ne djeluje isuviše uzbuđeno bez obzira kako će se razviti situacija s Ivicom Kostelićem i njegovim pohodom na vrh Svjetskog kupa u slalomu. Janica je već odavno osigurala i naslov ukupne pobjednica Svjetskog kupa, a još u »kamenom dobu« dosegla je i naslov najbolje u slalomu.</p>
<p>- I Ivica i Janica ove sezone skijali su izvrsno, kaže Ante Kostelić.</p>
<p>Nakon Janičinog 6. mjesta u veleslalomu u Ĺreu Ante Kostelić priznat će da je i Janica jako zadovoljna, čak i neuobičajeno dobro raspoložena:</p>
<p>- Kako neće biti... Ipak sezona završava, bilo je i bolesti i ozljeda, a trijumf je uvjerljiv. Eto, i sada je još boli koljeno, zapravo je i najviše boli za vrijeme veleslalomskih utrka. Zavoji su tu najveći i napori najintenzivniji. Da, u subotu će vozit slalom, ona uvijek želi voziti. </p>
<p>Zbog Janičine posvemašnje superiornosti pozornost je ipak više usmjerena prema Ivici koji se bori za naslov pobjednika u slalomu s Fincem Kalleom Palanderom. </p>
<p>- Dugo znamo da je Palander dobar, jako dobar. Sada mu je sve krenulo i skija izvrsno. Ivica je, pak, stao. K tome, Ivica je imao nesreću da je imao visok startni broj u utrkama s lošijim stazama. Kada Ivica ima startni broj 6 ili 7 a Palander startni broj 1 - onda je to velika razlika. I prednost za Palandera. To se dogodilo dva puta i bilo je dovoljno da se Ivičina prednost smanji. Kako će se sve završiti meni je teško prognozirati. To ne može nitko. Ja ipak mislim da se Ivica nije bez razloga pokazao jak u najbitnijim trenucima, poput onog lanjskog osvajanja globusa u slalomu. </p>
<p>Raspričao se Ante još o neophodnosti novog operativnog zahvata Janičinog koljena, o odmoru kojeg su zaslužili. No, još se prije svega mora odraditi Švedska i Japan i svojevrsna slvljenička turneja u Norveškoj, završetak Svjetskog kupa u Lillehameru. </p>
<p>- Jesmo, umorni smo. Ali i zadovoljni...</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjeda Tamare Boroš! </p>
<p>DOHA, 7. ožujka</p>
<p> - Tamara Boroš pobjednica je drugog ovogodišnjeg turnira iz Pro Tour serije. Finalnom pobjedom 4-3 protiv bjeloruskinje Viktorije Pavlovič najbolja europska igračica triumfirala je na najbogatijem svjetskom turniru i obogatila svoj račun za 22 tisuće američkih dolara. Tamara nerijetko ima dosta problema s igračicama koje igraju defanzivno, pa je tako bilo i protiv odlične Bjeloruskinje koja je osvojila prvi set usprkos Tamarinom 8-6 vodstvu, dok je u šestom setu spasila četiri meč lopte. </p>
<p>• Rezultati, polufinale: BOROŠ - Tan Monfardini (Ita) 4-2 (-7, 6, 8, -6, 8,11), finale: BOROŠ - Vi. Pavlović (Blr) 4-3 (-8, 9, 8, -6, 4, -13, 6). </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Majoli nastavlja sa lošim igrama</p>
<p>INDIAN WELLS, 8. ožujka</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Iva Majoli poražena je u susretu 2. kola WTA teniskog turnira u Indian Wellsu od Ruskinje Vere Zvonareve sa 1:6, 6:3, 2:6.</p>
<p>Bivša pobjednica Roland Garrosa nastavila je tako izuzetno lošu seriju koja traje još od prošle godine. Majoli je na posljednjih deset turnira izborila tek dvije pobjede. </p>
<p>• Rezultati 2. kola:</p>
<p>Ruano Pascual - Stevenson 6-4, 6-4, Reeves - Suarez 4-6, 6-3, 6-4, Bovina - Jeong-cho 6-4, 5-7, 6-1, Capriati - Serra-Zanetti 6-4, 6-2, Kuznetsova - Miškina 6-4, 6-7 (7), 6-3, Davenport - Bedanova 6-3, 5-7, 6-1, Shaughnessy - Pennetta 6-3, 6-7 (6), 6-3, Likhovtseva - Tu 6-2, 6-2, Chladkova - Granville 6-3, 6-0, Daniilidou - Foretz 7-5, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»U Rijeci nas ne čekaju batine«</p>
<p>»Nezadovoljni smo nabojem stvorenim uoči ove utakmice, nije istina da idemo u nama nesklono okruženje. Istina je tek to da među našim klubovima postoji veliki rivalitet, što je vidljivo i iz podatka da Dinamo ondje čak 29 godina uzastopno nije uspio pobijediti«, kaže Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Poldrugač na desnom boku? Ovo je tek jedna od ekshibicija koje Dinamov trener Miroslav Blažević zna »podvaliti« medijima u predvečerje kakve utakmice s ciljem da donekle zavara suparničku momčad. Tako je, primjerice, uoči posljednjeg prvenstvenog okršaja protiv Varteksa u Maksimiru najavio kako će upravo Dalibor Poldrugač zaigrati na desnom boku umjesto »kartoniranoga« Mihaela Mikića. Neovisno o tome što je posljednji put u ovoj ulozi Poldrugač igrao vjerojatno još u juniorskim danima... No, Ćiro je ionako sklon eksperimentima ovakve vrste, pa su mnogi očekivali da će doista i sprovesti najavljenu formaciju. Ipak, u početnoj postavi je osvanuo Mario Jurić, a ne Poldrugač.</p>
<p> - Djeco moja, vjerujte mi, nisam vas želio obmanuti.</p>
<p> Tako je Ćiro obrazložio efekt »nagloga« nestanka Poldrugača iz početne postave. Ovaj put je, međutim, uoči nedjeljnog prvenstvenog gostovanja u Rijeci, odustao od ovakvih medijskih zavaravanja suparnika, pa je jednostavno prešutio sastav, uz opasku kako ga niti sam još uvijek ne zna. Sve u svemu, »naglu« promjenu uoči Varteksa Ćiro je opravdavao i tezom kako je Jurić vrlo dobro uštopao Danijela Hrmana, sjajnoga varaždinskog nogometaša, kojega Dinamov trener, uzgred, nikako ne može izgovoriti pravim imenom. Ćirina je verzija - Herman. Tko zna, možda ga je upravo taj »Herman« nesvjesno asocirao na pomalo bizarnu usporedbu. Onu s osnivačem Gestapoa, Hermannom Göringom.</p>
<p> - Laž je katkad u interesu strategije. Primjerice, Göringa su svojedobno pitali: »Pa, kako možete toliko lagati gospodine Göring!«. A on im je odgovorio: »Što znači laž ako je ona u interesu nacije!?« Ali to nema veze sa mnom, ja se ne služim time.</p>
<p> Ipak, postoji tema koju u Maksimiru u ovome trenutku smatraju znatno bitnijom i ozbiljnijom. A to je smirivanje napetosti uoči okršaja s Riječanima.</p>
<p> - Nezadovoljni smo nabojem stvorenim uoči ove utakmice, naglasio je maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić. - S čelnicima Rijeke imamo rijetko primjerenu suradnju i ovo nije demagogija. Naposljetku, i firma našega predsjednika je ujedno i Rijekin sponzor. Lijepo smo se družili dok su oni bili u Zagrebu, a isto će sad biti i ovoga vikenda u Rijeci. Štoviše, bili smo spremni u njihov klub usmjeriti mnoge naše igrače. Razgovarali smo o tome, ali u Rijeci su na kraju procijenili da im to nije potrebno. Dakle, nije istina da idemo u nama nesklono okruženje. Istina je tek to da među našim klubovima postoji veliki rivalitet, što je vidljivo i iz podatka da Dinamo ondje čak 29 godina uzastopno nije uspio pobijediti.</p>
<p> Svojevrsne napetosati su podgrijala dvojica bivših Rijekinih igrača, koji sad nose Dinamov dres - Dario Smoje i Jasmin Agić. Obojica tvrde kako su Riječani uvijek posebno »naoštreni« na zagrebačku momčad i kako domaći igrači najviše »mlate« upravo Dinamove nogometaše...</p>
<p> - Ne slažem se s nespretnim izjavama svojih igrača, koji tvrde da ih u Rijeci »čekaju batine«... Ma, kakve batine! Pa, nije ovo prvi put da idemo u Rijeku. Ondje nas čeka sportsko nadmetanje. I nije istina da Dinamo ondje nema svojih prijatelja, grmio je Blažević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Blix: Trebaju nam još mjeseci </p>
<p>Bush: Irak se ne razoružava</p>
<p>Glavni inspektor UN-a Hans Blix izvijestio je Vijeće sigurnosti da Irak uglavnom ne ometa inspektore, ali je potrebno još nekoliko mjeseci kako bi se utvrdilo stvarno stanje / Dok američki predsjednik Bush tvrdi da se Saddam »igra s inspektorima«, Mohammed El Baradei kaže da inspektori nisu pronašli nikakav znak zabranjenih nuklearnih aktivnosti </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Glavni inspektor UN-a za naoružanje Hans Blix u petak je pred Vijećem sigurnosti predstavio svoje treće izvješće o Iraku, naglasivši da Bagdad uglavnom ne ometa rad inspektora, ali je potrebno još nekoliko mjeseci kako bi se utvrdilo stvarno stanje na terenu.</p>
<p>Premda Irak surađuje, još nedostaju neki važni dokumenti o zabranjenom oružju koje su Ujedinjeni narodi zahtijevali u Rezoluciji 1441, rekao je Blix članovima Vijeća sigurnosti, među kojima je bilo jedanaest ministara vanjskih poslova, a sjednici u petak bio je nazočan i predstavnik Iraka. </p>
<p>Blix je potvrdio da inspektori UN-a u ovom času mogu obavljati svoj posao diljem Iraka bez ometanja te da se pojačalo zračno izviđanje u koje su uključeni i zrakoplovi U-2. Inspektori, rekao je, sada na raspolaganju imaju satelitske snimke i obavještajne podatke koje su prikupile neke zemlje.</p>
<p>Direktor međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohammed El Baradei u svom je izvješću Vijeću sigurnosti naglasio kako »nema dokaza da Irak ponovo aktivira svoj nuklearni program«. </p>
<p>Za razliku od američkog predsjednika Georgea W. Busha, koji je uoči sjednice Vijeća sigurnosti, ustvrdio kako se Irak nije razoružao te da se Saddam Hussein »igra s inspektorima«, El Baradei je rekao kako nakon 219 inspekcija iračkih nuklearnih postrojenja, »inspektori nisu pronašli nikakav znak zabranjenih nuklearnih aktivnosti na pregledanim lokacijama«.</p>
<p>»Neću ostaviti američki narod na milost i nemilost iračkom diktatoru i njegovim oružjima«, poručio je predsjednik Bush odbacujući svaku mogućnost da se inspektorima produži rad. »Sve što trebaju jest ono što nikad nisu imali - punu suradnju iračkog režima«, rekao je američki predsjednik. </p>
<p>Bush je najavio da će Amerika dati na glasanje novu rezoluciju u Vijeću sigurnosti bez obzira na ishod i kategorički ustvrdio kako je »vrijeme da ljudi pokažu svoje karte i da se sazna kako stoje prema Saddamu«. Uništavajući jedno oružje, tvrdi predsjednik SAD-a, Saddam Hussein istodobno proizvodi drugo: »To nisu akcije režima koji se želi razoružati već režima koji se poigrava«. </p>
<p>Budemo li morali upotrijebiti silu, mislim da će uz nas biti mnoge zemlje, zaključio je George Bush.</p>
<p>Istodobno, američki predsjednik pokušao je uvjeriti visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Sergija Vieiru de Mella da SAD ne primjenjuje metode mučenja prilikom ispitivanja osoba zatočenih tijekom »rata protiv terorizma«, rekao je u petak glasnogovornik UN-a.</p>
<p> Razgovor je uslijedio dan nakon što je Vieira de Mello u izvješću napisao da borba protiv međunarodnog terorizma mora ostati u okviru zakona.</p>
<p>Glasnogovornik britanskog premijera Tonyja Blaira izjavio je da je više od 100 pitanja u vezi s razoružanjem Iraka ostalo bez odgovora, a da je i ono malo odgovora Saddam dao isključivo zato što su saveznici nagomilali vojsku oko iračke granice. Britanska vlada postavlja pitanja što je s iračkim biološkim oružjem, antraksom, sarinom, iperitom, projektilima i bojnim glavama. </p>
<p>Policija je u četvrtak kasno navečer evakuirala u New Yorku hotel »Waldorf Astoria« u blizini UN-a, u kojem su se sastali diplomati s Colinom Powellom. Američki državni tajnik razgovarao je s njima o nekim izmjenama u nacrtu nove rezolucije. </p>
<p>Pas obučen za pronalaženje eksploziva reagirao je na prtljagu jednog gosta, koja je istog trenutka zaplijenjena i uništena. Kasnije se ustanovilo da u prtljazi nije bilo ničeg sumnjivog. </p>
<p>Iz Zaljeva pak stižu vijesti da je 300.000 američkih vojnika u stanju pripravnosti. Promatrači UN-a objavili su u petak da su primijetili naoružane američke marince oko ograde podignute između Kuvajta i Iraka, među kojima su neki prelazili ogradu i navodno provocirali. To je ocijenjeno kao moguće kršenje međunarodnog zakona, a američki diplomati nisu komentirali taj slučaj.</p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer izrazio je skepsu prema britanskom planu izmjene rezolucije, ustvrdivši da će to ubrzo dovesti do rata.</p>
<p>Jurica Körbler i Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vlasti RS moraju dati dva milijuna eura za spomenik Srebreničanima</p>
<p>SARAJEVO, 7. ožujka </p>
<p> - Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine naredio je u petak vlastima Republike Srpske da uplate dva milijuna eura za izgradnju spomen-obilježja Bošnjacima ubijenim u Srebrenici u srpnju 1995. godine.</p>
<p> Dom je ovo zaključio odlučujući o tužbi što ju je protiv vlasti srpskog entiteta podnijela skupina članova obitelji pobijenih i nestalih srebreničkih Bošnjaka. Skupina je prethodno bezuspješno tražila identificiranje i kažnjavanje počinitelja najtežeg zločina koji se dogodio u Europi nakon Drugog svjetskog rata kada su snage pod zapovjedništvom Ratka Mladića brutalno likvidirale najmanje osam tisuća ljudi.</p>
<p> Dom za ljudska prava, koji je najviša sudska instanca u ovoj oblasti u BiH, zaključio je kako je Republika Srpska bez dvojbe prekršila svoje obveze da osigura poštivanje prava na život te na humano postupanje kao i da je propustila provesti bilo kakvu istragu o srebreničkom masakru.</p>
<p> Cijeneći potpuno utemeljenim tužbu 49 srebrničkih Bošnjaka Dom je odlučio da vlasti Republike Srpske umjesto pojedinačne nadoknade svakom od oštećenih uplate sredstva za izgradnju zajedničkog spomen obilježja svim žrtvama masakra iz 1995. godine. Najkasnije do 7. rujna ove godine mora biti uplaćeno milijun eura a ostatak će se platiti u četiri obroka.</p>
<p> Izgradnja spomen-obilježja u Potočarima kod Srebrenice započela je u ljeto prošle godine a prva tijela identificiranih žrtava trebala bi biti pokopana potkraj ožujka.</p>
<p> Provedba cijelog projekta stajat će oko pet milijuna eura od čega je do sada prikupljeno oko 50 posto potrebnih sredstava, uglavnom iz inozemnih donacija te iz proračuna države i Federacije BiH.</p>
<p>Vlasti Republike Srpske nisu ponudile niti simbolično sudjelovanje u trajnom obilježavanju masakra u Srebrenici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Američki specijalci i obavještajci na »vrućem tragu« Osame bin Ladena? </p>
<p>Vjeruje se da je Bin Laden nakon uhićenja KhalIeda Sheikha Mohammeda napustio svoje sklonište u nepristupačnom gorju na pakistansko-afganistanskoj granici / Motri se i čitav pojas obale pokrajine Baludžistan za slučaj da šef Al Qaide pokuša daljnji bijeg preko mora</p>
<p>LONDON, 7. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Visoki dužnosnici CIA-e te određen broj američkih trupa stigli su u četvrtak u Pakistan gdje se vodi sve intenzivniji lov na Osamu bin Ladena. Vođi Al Qaide trag se zameo u zimi 2001. kada je, nakon rata u Afganistanu, nestao iz te zemlje. Zapadni obavještajni izvori tvrde međutim da je taj trag sada ponovo »jako vruć«. </p>
<p>Potraga se usredotočila na pakistansku pokrajinu Baludžistan, posebno na njezine pogranične dijelove s Iranom i Afganistanom. Donedavno se sa sigurnošću nije znalo čak ni to je li Osama bin Laden još živ. No, prošlog tjedna uhapšen je u Pakistanu organizator i planer Al Qaidinih operacija Khalid Sheikh Mohammed kod koga su pronađeni prilično svježi Bin Ladenovi dopisi i video trake, otkrivajući da je najtraženiji čovjek na planetu najvjerojatnije još među živima. </p>
<p>Potraga je počela</p>
<p>Vjeruje se da je nakon Mohammedovog uhićenja Bin Laden napustio svoje sklonište smješteno vjerojatno negdje u nepristupačnom gorju na pakistansko-afganistanskoj granici. BBC je u četvrtak javio iz Pakistana da su u pogranične dijelove s Afganistanom počele stizati američke specijalne i redovne snage. Dva aviona sa specijalcima spustila su se južno od glavnog grada Baludžistana, Quette. Primijećeni su i američki helikopteri kako krstare nad tim područjem te bacaju plakate u kojima se pučanstvo podsjeća da je na Bin Ladena raspisana tjeralica s nagradom od 25 milijuna dolara. Motri se i čitav pojas obale Baludžistana, za slučaj da šef Al Qaide pokuša daljnji bijeg preko mora. Za Bin Ladenom se traga i po pakistanskim gradovima, u koje su se sklonili mnogi dužnosnici Al Qaide.</p>
<p>Američki istražitelji pregledavaju pak Bin Ladenove video-zapise i pisma pronađene kod Mohammeda, u kojima se daju uputstva za nastavak terorističke kampanje. Glavna je Bin Ladenova briga, vjerojatno hoće li njegov bliski suradnik progovoriti pred istražiteljima. Nakon svog uhićenja, Khalid Sheikh Mohammed nazvao je Osamu bin Ladena »junakom islama« za kojega je »vrijedno žrtvovati život, obitelj, novac, sve«, a sebe »njegovim sićušnim slugom«. Pakistanski ministar unutarnjih poslova Faisal Saleh Hayat izjavio je za londonski Guardian da Mohammed surađuje s istražiteljima, te da govori neobično otvoreno.</p>
<p>Mohammedove prijetnje</p>
<p>No uhićenika su u međuvremenu već preuzeli Amerikanci te ga, kako se vjeruje, dalje sami preslušavaju u svojoj bazi Bagram u Afganistanu. Još dok je bio u pakistanskim rukama Mohammed je istražitelje opomenuo da će snage Sjedinjenih Država biti napadnute u Zaljevu kada počne rat protiv Iraka, tvrdi Washington Post. »Nemam nikakve specifične informacije, ali šesto mi čulo govori da ćete dobiti vijesti iz Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta«, rekao je Mohammed istražiteljima najavljujući napade na američke baze u regiji. </p>
<p>Što se tiče Osame bin Ladena, vlasti Pakistana tvrde da on više nije u njihovoj zemlji, ali CIA smatra da je upravo tamo. FBI istodobno motri čitavo tuce pritajenih simpatizera i suradnika Al Qaide u samoj Americi čija se imena spominju u materijalima pronađenim prilikom nedavnog uhićenja Khalida Sheikha Mohammeda. Američke vlasti smatraju da će Mohammedovo uhićenje teško pogoditi terorističku mrežu Osame bin Ladena. Los Angeles Times je nabavio i objavio obavještajni bilten od 5.ožujka u kojem FBI upozorava kako je Mohammedovo uhićenje doista udarac za Al Qaidu, ali da ona vjerojatno već priprema nove napade u znak odmazde i prkosa. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Delo: Mesić zakuhao još jedan skandal </p>
<p>LJUBLJANA, 7. ožujka </p>
<p> - Izjava hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u Splitu od srijede o mogućnosti da Hrvatska i Italija proglase gospodarski pojas na Jadranu, u slovenskom je tisku u petak dočekana »na nož«.</p>
<p> Kako piše Delo, riječ je o »još jednom skandalu u slovensko-hrvatskim odnosima« i »pucanju slijepim mecima«. Mesićeve izjave o razgraničenju na moru i neškodljivom prolazu za Sloveniju u Jadransko more »neobične« su i njima je hrvatski predsjednik »zakuhao još jedan skandal u odnosima s Ljubljanom«, piše zagrebački dopisnik Dela Peter Žerjavič. U Predsjednikovu uredu objasnili su da Mesić tom inicijativom za proglašenje gospodarskog pojasa nije nastupio kao predsjednik, nego »kao privatna osoba i kao pravnik«.</p>
<p> Slovenski tisak prenosi i navodnu izjavu Jelka Kacina, predsjednika vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta. »Ako Hrvatska ima polupredsjednički sustav i ako je 'polupredsjednik' nešto rekao privatno, onda to sigurno nije stvar koja se može zanemariti«, navodno je rekao Kacin. </p>
<p> Kako je objavila slovenska agencija STA, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ocijenio je da je Mesićeva izjava »nespretna i nepoticajna« pa čak i »provokacija koja ne pridonosi dobrim međunarodnim odnosima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Il Piccolo: Mesićeva izjava kao bomba</p>
<p>RIM, 7. ožujka </p>
<p> - Tršćanski list Il Piccolo piše u petak o izjavi hrvatskog predsjednika o proglašenju gospodarskog pojasa kao o »šokantnom prijedlogu«.</p>
<p> Prenosi se kako Mesić predlaže Italiji ukidanje međunarodnih voda i podjelu Jadrana, te da bi eventualni dogovor Rima i Zagreba razriješio i pitanje Piranskog zaljeva sa Slovenijom. Tršćanski list piše da su ideje o proglašenju gospodarskog pojasa »dosad bile pokretane s hrvatske ekstremne desnice« i, bez obzira što je kazao da govori »u osobno ime«, Mesićeva je izjava »eksplodirala kao bomba«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Sloveniji na snazi ratificirani sporazum o Krškom </p>
<p>U Sloveniji se predlaže kako bi bilo najbolje da HEP od iduće godine počne preuzimati struju iz Krškog</p>
<p>LJUBLJANA, 7. ožujka </p>
<p> - Objavom u Službenom listu, u Sloveniji je u petak stupio na snagu zakon o ratifikaciji međudržavnog sporazuma o NE Krško, što ga je slovenski parlament prihvatio 25. veljače. Kako je javila slovenska agencija STA, po pravnom slijedu ministarstvo vanjskih poslova sada mora diplomatskom notom obavijestiti Hrvatsku kako su ispunjeni svi pravni uvjeti da se međudržavni sporazum o NE Krško počne ostvarivati. Sam sporazum stupio bi na snagu danom kad diplomatska nota stigne u Zagreb. Budući da je pregovorima dviju država u vezi sa sporazumom postignuto »prebijanje« međusobnih potraživanja i obveza do 30. srpnja prošle godine, potrebni su novi pregovori budućih suvlasnika u nuklearci, hrvatskog HEP-a i slovenskog Eles Gena, o neisporučenoj struji Hrvatskoj od tog datuma do stupanja sporazuma na snagu, tumače slovenski izvori. U Sloveniji je dominantno mišljenje, koje je proteklih tjedana prenosio tisak, kako bi bilo najbolje da HEP svoju struju iz Krškog počne preuzimati s početkom iduće godine, budući da su i HEO i Eles Gen već zaključili svoje planove o nabavi električne energije u ovoj godini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Del Ponte nezadovoljna suradnjom Srbije i Crne Gore, a u »stanovitoj mjeri« i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES, 7. ožujka</p>
<p> - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izrazila je u petak u Bruxellesu nezadovoljstvo stupnjem suradnje Srbije i Crne Gore s Haaškim sudom te u »određenoj mjeri« Hrvatske.</p>
<p> U razgovoru s povjerenikom za vanjske poslove Europske komisije Chrisom Pattenom »naglasila je da Srbija i Crna Gora i dalje parcijalno i nedovoljno surađuju, a u određenoj mjeri i Hrvatska, koja do danas nije pokazala stvarnu privrženost da uhiti optužene koji se nalaze na njezinu teritoriju«, kaže se u priopćenju objavljenom nakon razgovora.</p>
<p> Patten je ponovio stajalište ministara vanjskih poslova EU-a s njihova sastanka u veljači da je »poštivanje međunarodnog prava bitan element Procesa stabilizacije i pridruživanja«. Dodao je da je puna »suradnja s ICTY-em bitna za daljnje približavanje Uniji. </p>
<p> Carla del Ponte je u četvrtak nakon razgovora s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku Javierom Solanom oštro napala Srbiju i Crnu Goru, koje ne čine ništa na uhićenju Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Hrvatske je vlasti optužila zbog generala Ante Gotovine, koji je u bijegu. Naglasila je da je u Bruxelles došla kako bi zatražila od EU-a da izvrši pritisak na zemlje koje ne surađuju s Haškim sudom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Steže se obruč oko Karadžića</p>
<p>Međunarodne snage počele presijecati mrežu potpore Karadžiću / Imovina dvojice utjecajnih članova Srpske demokratske stranke, za koje se smatra da su Karadžićevi pomagači, zamrznuta koordiniranom akcijom međunarodnih organizacija i domaćih vlasti</p>
<p>SARAJEVO, 7. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - U petak ujutro Stabilizacijske snage (SFOR) u BiH započele su operacije u blizini Pala i Lukavice kako bi se onemogućilo Momčila Mandića i Milovana Bjelicu da nastave novčano pomagati bivšem čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i drugim osobama optuženim za ratne zločine. Imovina dvojice utjecajnih članova Srpske demokratske stranke (SDS) kojom su raspolagali u Bosni i Hercegovini, zamrznuta je koordiniranom akcijom međunarodnih organizacija i domaćih vlasti. Time je počelo uništavanje mreže koja štiti od uhićenja bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića.</p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Paddy Ashdown izjavio je u petak u Sarajevu kako je naredio da se zamrznu svi bankovni računi i sredstva kojima raspolažu Mandić i Bjelica jer je utvrđeno da su financirali zaštitu trenutačno najtraženijeg ratnog zločinca na svijetu. Ured visokog predstavnika (OHR) priopćio je da će poduzeti mjere protiv mreže onih koji omogućuju Karadžiću da se skriva. </p>
<p>Kako pišu banjolučke Nezavisne novine, zamjenik direktora odjela za srednju i južnu Europu u State Departmentu u četvrtak je u Banjoj Luci upozorio Dragana Kalinića, predsjednika parlamenta RS i entitetskog predsjednika Dragana Čavića o tome da je nužno hitno uhititi Karadžića. Kalinić i Čavić na tim su sastancima navodno upozoreni da je »igra gotova«, te da je Karadžić već pod američkim sankcijama, a da će te sankcije uskoro osjetiti svi koji ga podupiru ne bude li izručen Haaškom sudu. </p>
<p>Na tom sastanku najavljene su i nove mjere SFOR-a i OHR-a koji su, očito koordinirano, započeli akciju u petak. Američko veleposlanstvo u BiH navodi da su Sjedinjene Države odredile financijske sankcije Mandiću i Bjelici, odnosno naftnoj kompaniji Manco i Privrednoj banci Srpsko Sarajevo. Tvrdi se da su Mandić, Bjelica i te kompanije financijski pomagale Karadžiću i drugima koji su optuženi za ratne zločine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ignorancija Haaškog suda</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Zbog neznanja ili nečega drugoga sudac pojedinac ili možda čak cijeli sud za ratne zločine u Haagu mogao bi se naći pred - Sudom za zaštitu ljudskih prava. </p>
<p>Osumnjičeniku za teške ratne zločine, Vojislavu Šešelju, sudačkom je odlukom uskraćeno pravo uporabe srpskog jezika. Šešelj se, naime, odbio izjasniti o optužnom prijedlogu jer su u njemu riječi koje »ne razumije« poput - točka, Srijem, opći, itd. Tražio je da mu se optužnica pročita na »čistom srpskom jeziku«. Njegov je zahtjev odbijen (navodno) zato što je već otprije Sud u Haagu ustanovio posebni jezik namijenjen uporabi u »jugoslavenskim kaznenim predmetima«.</p>
<p> Riječ je o tzv. BSC, odnosno o »Bosnian, Croatian (i) Srbian« (jeziku). Taj lingvistički pothvat i njegovu primjenu objasnio je glasnogovornik Tribunala, Christian Chartier. Prema navodima novinara, on je rekao da »pravila Suda ne predviđaju pravo optuženika da dokumenti i proces budu na njegovu materinskom jeziku, nego na jeziku koji optuženi razumije«.</p>
<p>Glasnogovornik je tako potvrdio da ne razumije razliku između jezika i govorne prakse. To i nije tako strašno koliko je opasno nešto drugo. Haaški se sud »svojim lingvističkim projektom« upustio u vrlo mutne vode. Ponajprije je svojim je objašnjenjem potvrdio da ne poštuje sadržaj pojma »norma«. Pravo počiva na normama, ali i na kulturnom nasljeđu. Isto vrijedi i za jezik. Zato je krajnje nerazumno uskratiti pravo osumnjičeniku na temeljno pravo - suđenje na materinskom jeziku.</p>
<p> Šešelj je tako dobio priliku (ali i njemu slični) da se zlodjela zamagljuju pomoću sudačke imperijalne kulturne bahatosti. Istodobno, iako neizravno, kreiranjem BSC jezika, Sud je sugerirao da su ratna nedjela na prostoru bivše Jugoslavije posljedica građanskog rata, a ne agresije jednoga državnog entiteta na druge. Logikom »svi su oni isti«, a i jezik/govor im je takav, sugerira se utemeljenost srpske imeprijalne političke tradicije na Balkanu . Zanemaruje se da uskraćivanje prava na vlasititi jezik (i tradiciju), pa i notornom zločincu, dovode u pitanje prava i svih ostalih - i nevinih i žrtava. Nikakvi razlozi praktičnosti, štednje ili govorne prakse ne mogu opravdati taj lingvistički crimen.</p>
<p>Naoko, čini se krajnje nepotrebnim, pa čak i nacionalističkom netrpeljivošću, tražiti pravo na jezični izbor. Kada bi to bilo točno Haaški bi ili neki drugi sud imao potencijalnu moć ukidanja jezika malih naroda. </p>
<p>U vrijeme kada su uz tešku muku stvorene pravne norme koje jamče zaštitu i jezične posebnosti u BiH, Srbiji i Crnoj Gori i Hrvatskoj, Haaški sud svojim postupkom prema Šešelju obezvrijeđuje te moderne zaloge očuvanja kulturnog, nacionalnog i političkog nasljeđa u tim državama. </p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Srbi i Crnogorci najviše vole Grke</p>
<p>ZAGREB. 7. ožujka</p>
<p> - Među bivšim jugoslavenskim republikama i njezinim državljanima, Srbi i Crnogorci imaju najpozitivniji odnos prema Makedoniji i Makedoncima, a potom prema Slovencima. Prema Bošnjacima i Hrvatima imaju gotovo jednake osjećaje, s tim što za nijansu više simpatiziraju Bošnjake. Što se europskih naroda tiče, Srbi i Crnogorci pokazali su da najveće prijateljstvo osjećaju prema Grcima. Čak je 27 posto ispitanika reklo da bi bili spremni vjenčati se s pripadnikom ovog naroda, dok bi 25 posto voljelo imati Grka za bliskog prijatelja. Ovo su pokazali rezultati istraživanja beogradskog Centra za marketinška istraživanja GFK o socijalnoj distanci prema pojedinim narodima koje objavljuje beogradski tisak. </p>
<p>Loše su u istraživanju prošli Kinezi jer skoro se svaki četvrti ispitanik založio za izbacivanje Kineza iz Srbije i Crne Gore. Srbi i Crnogorci imaju najnegativniji stav prema Albancima. Čak 45 posto ispitanika reklo je da ih treba izbaciti iz zemlje. Oko 22 posto je »velikodušno«: nemaju ništa protiv da Albanci kod njih budu turisti. Srbi i Crnogorci imaju pozitivniji odnos prema Njemačkoj nego prema Americi - oko 15 posto ljudi bi Amerikance izbacilo iz zemlje, dok bi sedam posto to učinilo s Nijemcima. Veću distancu prema drugim narodima imaju stariji od 50 godina i neobrazovaniji. </p>
<p>V.F.P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Tonči Tadić od zvijezda do trnja</p>
<p>U Hrvatskoj se događaju nevjerojatne stvari: čim netko malo bljesne na bilo kojem području, treba njegov uspjeh što prije barem relativizirati. Najnoviji je primjer saborski zastupnik Tonči Tadić. Najprije je bio pozitivno otkriće: po sudu novinara najbolji saborski zastupnik u godini 2002, i to mu je bilo nedvojbeno zasluženo priznanje. </p>
<p>Nakon toga Tadić je postao još poželjnijim sugovornikom, njegova se riječ počela još više cijeniti. No to nije smjelo dugo potrajati. Jedan njegov neprimjeren i neoprezan potez mnogi kao da su jedva dočekali. Tadić od najboljega preko noći postaje najgori. Uslijedili su orkestrirani napadi, od državne televizije do drugih medija. Riječi se nisu birale.</p>
<p>U svemu tome najviše ljuti to što se uvelike postupa prema tome tko je tko. Još uvijek se sjećamo kako su u nedavnoj prošlosti neki nezakoniti potezi opravdavani općim dobrom i proglašavani herojstvom. A kad je u pitanju saborski zastupnik Tadić, nitko čak niti ne pokušava tražiti uzrok tom ispadu, tj. čime je Tadić isprovociran. A onim što je bilo predmet njegove kritike, mediji bi se i te kako trebali baviti, radi dobra svih nas. Tadićev je potez bio, kako reče netko iz njegove stranke, glas vapijućeg u pustinji.</p>
<p>Da ne bude zabune: Tadićev potez ne opravdavam i žao mi što mu se to dogodilo. No može li jedan nepromišljen čin poništiti sve njegove pozitivne kvalitete koje su poželjne svakom političaru, a kojima mnogi naši političari na žalost oskudijevaju?</p>
<p>PETAR BAŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Željezara Sisak i abeceda vanjskotrgovinske razmjene</p>
<p>»Vlada još nije odobrila prodaju Željezare Mečelju«, ističe se u naslovu izvješća na prvoj stranici Vjesnika od 7. ožujka.</p>
<p>Je li slučajno da se sa Željezarom Sisak dva puta ponavlja gotovo identičan scenarij. U oba slučaja u »igri« su ruski partneri, a naši putuju u Moskvu moljakajući naknadne promjene odredbi ugovora.</p>
<p> Zahtjev srpske Vlade da Todorić u Hrvatskoj prodaje i srpske proizvode pokazuje da su i oni prije nas svladali abecedu vanjskotrgovinske razmjene. Predlažem da progutamo ponos i neke pravne norme, poništimo sve naše ugovore sa stranim kompanijama, javno otpustimo krivce i sklopimo nove, povoljnije ugovore. </p>
<p>Imamo pravo na javni odgovor o brojnim problematičnim privatizacijama, primjerice i o tome kakav je rezultat privatizacije hotelskog kompleksa Haludovo. Ono što javnost zna jest da su kupci (gle čuda, opet Rusi) zatvorili hotel, otpustili sve zaposlene i tako je Malinska i hrvatski turizam izgubio tisuću turista dnevno. Što smo dobili kao naknadu ili bolje, tko je za takvu privatizaciju dobio naknadu, ostalo je bez odgovora. </p>
<p>IVAN LISAC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Željezara Sisak i abeceda vanjskotrgovinske razmjene</p>
<p>»Vlada još nije odobrila prodaju Željezare Mečelju«, ističe se u naslovu izvješća na prvoj stranici Vjesnika od 7. ožujka.</p>
<p>Je li slučajno da se sa Željezarom Sisak dva puta ponavlja gotovo identičan scenarij. U oba slučaja u »igri« su ruski partneri, a naši putuju u Moskvu moljakajući naknadne promjene odredbi ugovora.</p>
<p> Zahtjev srpske Vlade da Todorić u Hrvatskoj prodaje i srpske proizvode pokazuje da su i oni prije nas svladali abecedu vanjskotrgovinske razmjene. Predlažem da progutamo ponos i neke pravne norme, poništimo sve naše ugovore sa stranim kompanijama, javno otpustimo krivce i sklopimo nove, povoljnije ugovore. </p>
<p>Imamo pravo na javni odgovor o brojnim problematičnim privatizacijama, primjerice i o tome kakav je rezultat privatizacije hotelskog kompleksa Haludovo. Ono što javnost zna jest da su kupci (gle čuda, opet Rusi) zatvorili hotel, otpustili sve zaposlene i tako je Malinska i hrvatski turizam izgubio tisuću turista dnevno. Što smo dobili kao naknadu ili bolje, tko je za takvu privatizaciju dobio naknadu, ostalo je bez odgovora. </p>
<p>IVAN LISAC Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>U lančanom sudaru kod Slunja poginuo 74-godišnji Zagrepčanin, šestero ozlijeđeno </p>
<p>SLUNJ, 7. ožujka</p>
<p> - Na Plitvičkoj cesti u Pavlovcu nedaleko od Slunja, u petak oko 12 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginuo 74-godišnji Zagrepčanin Iso Šever. On je umro na odjelu kirurgije u karlovačkoj Općoj bolnici oko 13 sati nakon što je sa još četiri osobe s teškim ozljedama dovezen u bolnicu. Dvije su osobe lakše ozlijeđene.</p>
<p> Nesreća se dogodila tako što je Iso Šever vozeći svoj osobni automobil »opel astra« ZG 889-K vozeći prema Karlovcu prešao na lijevu stranu kolnika i udario osobni »renault« iz Kopra kojim je iz suprotnog smjera upravljao 40-godišnji A. B., državljanin Slovenije.</p>
<p> U sudaru su sudjelovala još tri osobna vozila iz Zagreba i Zadra koji su, zapravo, naletjeli na tu prometnu nesreću. Promet se do 13.30 sa ti odvijao zaobilazno preko Vojnića i Cetingrada. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ilegalni oružar osuđen na šest godina zatvora </p>
<p>Dragutin Petanjek proglašen je krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti i za nedozvoljeno držanje oružja / Njegov je trinaestogodišnji sin 7. kolovoza 2002. iz sačmarice domaće izrade pucao u desetogodišnjeg susjeda, koji je od posljedica ranjavanja na mjestu preminuo</p>
<p>ZLATAR, 7. ožujka</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Zlataru u petak je objavilo presudu Dragutinu Petanjeku (47) iz Velike Vesi kojom se osuđuje na šest godina zatvora za dva kaznena djela.</p>
<p> Tako je optuženi Dragutin Petanjek za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti dobio pet godina zatvora, a za kazneno djelo držanja nedozvoljenog oružja i streljiva, te eksplozivnih tvari, još dvije godine zatvora, pa mu je izrečena jedinstvena kazna od šest godina zatvora. </p>
<p>Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva on je propustio zaključati radionicu u kojoj je držao napunjeno ilegalno oružje, a zbog čega su do oružja došla djeca, te je u igri smrtno stradalo jedno dijete. Ilegalna radionica oružja otkrivena je 7. kolovoza prošle godine nakon što je u igri njegov sin Krešo Petanjek (13) u radionici svog oca pronašao sačmaricu domaće izrade, iz nje opalio jednu patronu, te pogodio u vrat susjeda Matiju Kantolića (10) koji je na mjestu nesreće preminuo. Pri vršenju očevida i uz nalog za pregled u staroj drvenoj kući koja je služila kao radionica za izradu ilegalnog oružja, policija je uz pušku kojom se ubojstvo dogodilo, pronašla još 257 komada streljiva, 14 cijevi za puške, jednu jednocijevku, dva pištolja domaće izrade, jednu kuburu, te jednu nedorađenu kuburu, zatvarače za poluautomatsku pušku i za pušku M-48, veću količina ležišta za cijevi, metalnih držača za kundake, sanduke za streljivo, okidače, 12 </p>
<p>mehanizama za okidanje, te mašinu za punjenje lovačkih patrona. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Vijeća suca Tomislava Ivande, optuženi je u obrani tvrdio da je radionica bila zaključana i nedostupna djeci, no brat pokojnog Matije Petar Kantolić izjavio je kako je Krešo Petanjek u više navrata pokazivao puške i pištolje. I tog kobnog dana Krešo je donio pušku dvocijevku iz koje je pucao prvi puta u zemlju. </p>
<p>No u toj cijevi nije bilo patrone, pa puška nije opalila. Zatim ju je dignuo prema njegovom bratu i iz druge cijevi opalio jednu patronu bratu u vrat. Osim toga, iz foto-elaborata policije je više nego očito da radionica nije bila zaključana.</p>
<p>»Život malog Matije ne može se vratiti i sud je uvjerenja da takav propust, makar nastao iz nehata, treba okajati. Optuženi se, osim toga, oglušio na pozive da vrati zabranjeno i ilegalno oružje koje je sam pravio, popravljao i prepravljao«, istaknuo je u objašnjenju presude sudac Tomislav Ivanda, koji je rekao kako i sama količina pronađenog oružja i streljiva govori kako je tragedija mogla biti i veća da su djeca u igri napunili svih pet pušaka.</p>
<p>Nakon izricanja presude Dragutin Petanjek je u pratnji pravosudne policije prevezen u pritvor do pravomoćnosti.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kemivešu 36, Uroiću 28 mjeseci, a Makaju uvjetna kazna</p>
<p>ČAKOVEC, 7. ožujka</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Čakovcu, kojem je predsjedavala sutkinja Ljiljana Kolenko, objavilo je u petak presudu u kaznenom postupku zbog zlouporabe opojnih droga koji je bio vođen protiv aktera marihuanske afere otkrivene na Božić prošle godine.</p>
<p> Tada su djelatnici PU međimurske u šumi zvanoj Šabac, između naselja Pušćine i Gornji Hraščan, pronašli najprije u zemlji zakopanu kantu s kilogramom marihuane, a potom na kilometar udaljenosti i drugu veću kantu u kojoj je bilo nešto malo manje od šest kg marihuane. </p>
<p>Sudsko vijeće je dokazalo navode iz optužnice i proglasilo ih krivim za kaznena djela koja su im stavljena na teret. Tako je Robert Kemiveš, zvani Kengo (23) strojarski tehničar iz Varaždina, koji je dobio tri godine zatvora. Drugookrivljenom Andreju Uroiću, zvanom Deda (30), elektrotehničaru iz Varaždina, dosuđeno je 28 mjeseci zatvora, a trećeokrivljeni Vedran Makaj (20), student iz Varaždina, tri mjeseca uvjetno, s rokom kušnje od godinu dana.</p>
<p> Objavljivanju presude, što je neuobičajeno, nisu bili nazočni njihovi branitelji, varaždinski odvjetnici Marko Magdić, Dragomir Flajšman i Željko Pilipović. </p>
<p>Sudsko vijeće nije povjerovalo obrani Uroića koji je zanijekao da bi prethodno bio Kemivešu platio u eruima i kunama dva kilograma droge, tvrdeći čak da nije platio ništa. Osim toga je zanimljivo da se Sudsko vijeće uopće nije osvrnulo na iskaz prvookriveljenog Roberta Kemiveša, koji je rekao, da je već u rujnu prošle godine u istoj šumi imao zakopano od istih dobavljača preuzeta tri kilograma marihuane. Kemiveš i Uroić drogu su nabavili radi dalje preprodaje, a u postupku su suglasno izjavili da se za sto grama marihuane u maloprodaji može dobiti 500 do 600 kuna. Kemiveš i Uroić dužni su, osim toga, solidarno platiti i 9.800 kuna troškova vještačenja, a sva trojica još po 500 kuna paušalnih troškova. U kaznu zatvora Kemivešu i Uroiću bit će uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Osuđenima je, inače, ukinut pritvor, pa će do pravomoćnosti presude biti na slobodi. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Svakog bi ih dana mogao tužiti, jer me sustavno blate«</p>
<p>Vrdoljaku bi Večernji list, kako se traži privatnom tužbom, za nanesene uvrede trebao isplatiti 100.000 kuna, a on će ih, kako tvrdi, podijeliti sirotinji</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Bio sam strahovito uzrujan i morao sam se pravdati prijateljima. Kako se za nekoga može reći da je dolijao kao Al Capone. Kao da sam ja dokazani kriminalac i sad sam dolijao i uhićen«, izjavio je filmski redatelj Antun Vrdoljak tijekom sudskog postupka u kojem je za naknadu štete u iznosu od 100.000 kuna tužio Večernji list. </p>
<p>Član međunarodnog olimpijskog odbora Vrdoljak privatnu je tužbu za klevetu podnio zbog teksta objavljenog u Večernjaku 9. ožujka 2000. godine pod naslovom »Ne želimo da Vrdoljakov film pojede pola godišnjeg filmskog proračuna«. U tom je tekstu, smatra tužitelj, objavljeno nekoliko štetnih navoda. Tako tekst počinje navodom »Cijeli slučaj s dodjeljivanjem filma Antunu Vrdoljaku podsjeća...na davnu priču s Al Caponeom...uhvatili su ga na utaji poreza«. Također se u tekstu navodi »Neke hrvatske redatelje, ne samo Antuna Vrdoljaka, optuživali su da »muljaju« s novcem koji im je država dodijelila za filmove, ...nažalost nije pokrenuta niti jedna istraga«, te »s ostavštinom štetne vladavine Antuna Vrdoljaka«. </p>
<p>»Svakog bi dana mogao tužiti Večernjak. Svakog ga dana kupujem i vidim da sustavno pišu protiv mene«, izjavio je Vrdoljak i dodao kako je nakon objave spornog teksta doživio veliku neprijatnost jer mu je tada novi ministar kulture Antun Vujić obustavio filmski projekt. </p>
<p>Naveo je kako su ga istaknuti i poznati Hrvati zvali i zgražali se nad napisanim te ga pitali što je to i ima li kakve istine u tome. </p>
<p>Na navod kako je »mešetario« s novcem te osporavao snimanje filmova, a što je naveo i Hrvoje Hribar koji je i oklevetao Vrdoljaka u Večernjem listu u tekstu novinara Dražena Ilinčića, Vrdoljak je naveo kako se u vrijeme dok je on bio savjetnik za film godišnje snimalo šest filmova, od čega dva Hribarova, za koja je istaknuo da su katastrofalni, ali da on neće suditi, jer nije filmski kritičar. Nakon njega, naveo je , u dvije godine nije snimljen niti jedan film, a ove je godine čak službeno objavljeno kako također neće biti snimljen niti jedan film. </p>
<p> Na pitanje suca Dinka Jakovine što će učiniti s novcem ukoliko mu sud dosudi odštetu, Vrdoljak je rekao da će ga darovati sirotinji, ili »nekome kome taj novac treba«. »Meni nitko nemre vratiti mir koji sam izgubio. Nisam osvetoljubiv, ali ih treba naučiti pameti. To nije meni naknada, već njima kazna«, izjavio je Vrdoljak. Istaknuo je da je u Večernjaku objavljen ispravak, ali »tih pet redaka ja ne mogu prihvatiti«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Klica: »Marinov i ja bili smo žrtve, savjest mi je čista«</p>
<p>»Žalim što mi Marinov nije ostavio drugu mogućnost«, branio se Vinko Žuljević, navodeći da je Marinova vidio samo četiri puta u životu / Rekonstrukcija događaja u Chromosovu tornju zakazana je za 8. travnja</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Moja savjest je čista« izjavio je u petak u svojoj obrani Vinko Žuljević Klica, kojem se na Županijskom sudu u Zagrebu sudi za ubojstvo Veselina Marinova.</p>
<p> Klica je dodao da žali što mu Marinov »nije ostavio drugu mogućnost« jer »da je ostao živ otkrile bi se neke stvari koje bi i meni bile u interesu. Marinov je bio žrtva kao i ja.«</p>
<p>Žuljević je u svojoj obrani ponovio ispričao svoje viđenje događaja od 31. svibnja 2002. godine kada je hicima iz revolvera usmrtio Marinova u lokalu »NBA« u Chromosovom tornju. </p>
<p>Po njegovim riječima u lokal je došao oko 14 sati. Sjeo je i naručio pivo, a uskoro je došao i Vlado Rajić, njegov kum. U neko doba u lokal je ušao jedan čovjek kojeg odmah nije prepoznao, a zatim je shvatio da je to Marinov kojeg je, kaže, vidio četiri puta u životu. </p>
<p>Marinov je, po Klicinim riječima zatražio razgovor u četiri oka, na što je Rajić otišao na šank. Vlasnik lokala bio je vani na terasi kao i konobarica. </p>
<p>Marinov je tada, navodno Žuljevića pitao »jesi li dobro«. Nakon što je ovaj odgovorio da je dobro, Marinov je ponovio »jesi li stvarno dobro«. Na ponovljen odgovor Marinov je rekao »nemoj se pravit majmune jedan«, a Klica je, tvrdi, uzvratio riječima »jebo ti majmun mater«.</p>
<p>Nakon toga uslijedilo je naguravanje, Marinov je po Klicinim riječima trznuo rukom i počeo se dizati. U jednom trenutku Marinov se našao na koljenima, a tada je navodno ispalio metak iz pištolja. »Nisam znao jesam li ranjen«, kazao je Klica i nastavio; »tada sam iz pojasa izvadio pištolj i začuo grmljavinu, a onda sam shvatio da to ja pucam«.</p>
<p>Nakon svega Žuljević je, kako tvrdi, izašao iz lokala i kumu Rajiću rekao »pazi mi ženu i djecu«, a zatim se otišao prijaviti na policiju u obližnju Heinzelovu ulicu. </p>
<p>Na policiji je ispitivan cijelu noć, a tamo je osobno došao i ravnatelj policije Ranko Ostojić.</p>
<p>Vinko Žuljević je objasnio i neke razlike između iskaza kod istražnog suca i ovoga u obrani. Imao je, kaže, jake bolove u leđima (Klica je ratni vojni invalid), od kojih je ujutro skoro pao u nesvjest, pa je iskaz kod suca bio donekle neprecizan.</p>
<p>Sutkinja Erna Draženčić donijela je riješenje o provođenju djelomične rekonstrukcije na mjestu događaja a optuženi Klica pristao je u tome sudjelovati. </p>
<p>Rekonstrukcija će se obaviti 8 travnja, a u međuvremenu će se obaviti i dodatno vještačenje »donjeg dijela, gornjeg dijela trenirke«, koju je Marinov imao na sebi u trenutku ubojstva. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Predoziranog prijatelja ostavio da umre u podrumu</p>
<p>VARAŽDIN, 7. ožujka</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u petak je završeno suđenje Božidaru Bešeniću (41) i Miloradu Luciću (28) optuženima za zloporabu opojnih droga. </p>
<p> Bešenića optužnica tereti da je 26. rujna prošle godine prodao 0,5 grama heroina Antoniju Martinezu, a od koje je Martinez umro ubrzo nakon konzumacije.</p>
<p> Miloradu Luciću, profesionalnom vojniku, na teret se stavlja da je s Matušinom i Martinezom skupio novac za kupnju heroina, a nakon što ga je Martinez kupio, pozvao ih je u podrum zgrade u Koprivničkoj ulici. Dio heroina odvojio je za Matušina, koji ga je ušmrkao, dok je ostatak prokuhao i pripremio za intravenoznu uporabu. Martinez je potom špricu napunio otopinom heroina i ubrizgao je Luciću, dok je zatim Lucić to isto učinio Martinezu. Doza koju je Martinez primio bila je prevelika za njegovu izdržljivost, pa je nakon pet minuta pao u komu, a potom i preminuo.</p>
<p>Lucića se tereti i da je u njegovom stanu pronađeno osamdesetak sjemenki indijske konoplje.</p>
<p>Tužiteljica je u završnim riječima ustvrdila da je Bešenć evidentno preprodavač droge, jer je za to već i osuđivan, pa je zatražila strogu kaznu, kako bi ga se na što dulje vrijeme onemogućilo u prodaji. Bešenić je tijekom iznošenja završnih riječi tužiteljice, na sutkinjin nalog morao napustiti sudnicu, jer je stalno nešto dobacivao i komentirao. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Skinuo se do gaća i pištoljem ranio sumještanina</p>
<p>DONJI MIHOLJAC, 7. ožujka</p>
<p> - Pedesettrogodišnji M.B. iz Donjeg Miholjca priveden je u PU osječko-baranjsku, nakon što je u četvrtak oko 20,30 sati na Trgu Ante Starčevića u Donjem Miholjcu u ugostiteljskom objektu »Park« s nekoliko hitaca iz pištolja teško ranio svog sumještanina B.T. (45).</p>
<p>Kako doznajemo, M.B. je sat vremena prije incidenta došao u »Park« gdje je konzumirao više alkoholnih pića. Stajao je sam uz šank, a nakon što je podosta popio, počao se skidati. Kada je već ostao u donjem rublju, vidio je kako mu je iz džepa hlača, dok se skidao, ispao novčanik ali i pištolj (za čije nošenje, priopćila je policija, posjeduje dozvolu).</p>
<p>U jednom se trenutku sagnuo da uzme stvari koje su mu ispale. Kada je podigao pištolj, iznenada je iz njega ispalio nekoliko hitaca. </p>
<p>Dva su metka pogodila B.T., koji je u to vrijeme kartao za stolom sa trojicom prijatelja, u leđa i desnu nadlakticu. Teško ozlijeđeni B.T. odmah je prevezen u našičku Opću bolnicu gdje je zadržan na liječenju, no njegovo je stanje stabilno. </p>
<p> Kriminalističkom obradom je utvrđeno da ozlijeđeni B.T. uopće nije bio ni u kakvom sukobu sa M.B. pa se pretpostavlja da nije riječ ni o kakvom »obračunu«, nego o nepromišljeno i neodgovorno rukovanje vatrenim oružjem u alkoholiziranom stanju. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ne osjećaju se krivima za krađu 17 automobila</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Na Općinskom je sudu počelo suđenje četvorici optuženih za krađu 17 skupocjena automobila pred sucem Zorislavom Kalebom. Naime, njih se u 19 točaka optužnog prijedloga tereti za krađu automobila ukupne vrijednosti 800.000 kuna. </p>
<p>Na pitanje suca Kaleba razumiju li što im se stavlja na teret te osjećaju li se krivima za navode iz optužnog akta, Boris Čigir (26), Marko Sudac (24), Mika Čolakić (34) i Igor Josipović izjavili su kako su razumjeli optužni prijedlog, te kako se ne osjećaju krivima za počinjenje kaznenih djela koja se u njemu navode. Također su izjavili da će se braniti šutnjom. Petooptuženi Danijel Šimunović (27) trenutno se nalazi u bijegu i njemu se sudi u odsutnosti. </p>
<p>Okrivljeni Čigir tijekom istražnog je postupka priznao krađu četiri automobila, vrijednih 160.000 kuna, dok je o ostalim krađama, krivotvorenjima isprava i izradi i nabavi specijalnog provalničkog alata šutio. No, Čigir, koji se trenutno nalazi u pritvoru, tijekom ispitivanja u policiji priznao je počinjenje svih kaznenih djela za koja ga je policija sumnjičila. </p>
<p>Optužnim se prijedlogom Općinskog državnog odvjetništva optužene tereti da su od siječnja do rujna 2002. godine u Zagrebu ukrali nekoliko »BMW-a«, »mercedesa«, »VW-a«, »fiata«, »opela« i »mitshubishija«, raznih registarskih oznaka. </p>
<p>Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o kaznenom postupku, zamjenik Općinskog državnog odvjetnika tijekom rasprave je predložio zatvorske kazne za optužene. Tako je za Čigira zatražio tri godine zatvora, za Sudca godinu i dva mjeseca, za Čolakića i Šimunovića po godinu dana, te za Josipovića godinu i mjesec dana. </p>
<p>Tijekom iznošenja dokaznih prijedloga, branitelj drugookrivljenog Sudca, odvjetnik Nenad Škare, predložio je da se za njegova branjenika zatraži podatak od vojarne »Croatia«, u kojoj je odsluživao vojni rok, a na okolnost je li u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio u vojarni ili izvan nje.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatska i Podravka priredile domjenak za 4500 gostiju </p>
<p>BERLIN, 7. ožujka</p>
<p> - Na ovogodišnjem berlinskom ITB-u, najvećoj međunarodnoj turističkoj burzi koja traje od 7. do 11. ožujka, sudjeluju 2362 domaća i 7320 stranih izlagača, a očekuje se više od 130.000 najvećim dijelom poslovnih posjetitelja.</p>
<p> ITB je, inače, kako se dosad pokazalo u praksi, najbolji indikator turističkih kretanja u sezoni koja slijedi. Hrvatska se na ITB-u predstavlja kao zemlja domaćin ceremonije svečanog otvorenja sajma u petak uvečer, a kako je istaknuo direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić, ovo je najveća promidžbena akcija HTZ-a u ovoj godini i to na najvećem i najvažnijem emitivnom tržištu - njemačkom.</p>
<p>HTZ izlaže na »otočnom« štandu, na kojem će se svakodnevno odvijati Maraschino Cocktail Show, nastup barmena iz Zadra, te dijeliti leci s receptima za hrvatska jela i uzorci Podravkine Vegete. </p>
<p>Zajedno s HTZ-om na ovogodišnjem ITB-u nastupa i koprivnička prehrambena industrija Podravka. Kako je istaknuo direktor gastro marketinga Podravke Davor Perkov, strategija ove kompanije je suradnja sa svim institucijama koje predstavljaju Hrvatsku u inozemstvu. Tako je prošlotjednim potpisivanjem ugovora Podravke i HTZ-om institucionalizirana ova suradnja.</p>
<p>»Našli smo modus da preko HTZ-a i njegovih inozemnih nastupa Podravka prezentacijom svojih proizvoda u inozemstvu promovira hrvatsku gastronomiju, tako da posjetitelji ne percipiraju Hrvatsku samo kao turističku destinaciju nego da se upoznaju s našim proizvodima i specijalitetima, ponajprije onima koji su, poput Vegete, postigli uspjeh na inozemnim tržištima«, kazao je Perkov.</p>
<p>Na svečanom otvorenju ITB-a, na kojem je Hrvatska zemlja domaćin, ekipa od 20 hrvatskih kuhara na čelu s Viljemom Cvekom i Stankom Ercegom priredila je domjenak za 4500 uzvanika, redom turističkih djelatnika, sastavljen od hrvatskih nacionalnih specijaliteta. </p>
<p>Cilj je suradnje s HTZ-om, koja će se nastaviti na predstojećim turističkim sajmovima u Budimpešti, Ljubljani, Varšavi, Pragu, Bratislavi i Baltiku, povećati prepoznatljivost Podravkinih proizvoda i marki te potaknuti turiste da steknu naviku potrošnje tih proizvoda. Inače, vrijednost godišnje prodaje Podravke na njemačkom tržištu (na kojem ima čak 4000 hrvatskih ugostitelja) kreće se oko 50 milijuna kuna, a raste po godišnjoj stopi od oko 10 posto. </p>
<p>Najavljeno je da će se u subotu na štandu HTZ-a potpisati i ugovor o ispitivanju čistoće i kakvoće mora između HTZ-a i ADAC-a. </p>
<p>Za Hrvatsku je berlinski ITB nakon Stuttgarta, Hamburga i Münchena četvrta prezentacija u Njemačkoj i potvrda važnosti tržišta koje uvjerljivo prednjači po broju turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja u našoj zemlji. Naime, kako je na prigodnoj konferenciji za novinare kazala ministrica turizma Pave Župan Rusković, od 8,32 milijuna posjetitelja registriranih prošle godine, čak 1,48 milijuna bilo je iz Njemačke. Njemački turisti lani su ostvarili ukupno 10,78 milijuna noćenja, što je 11 posto više nego u 2001. godini. </p>
<p>Ministrica je upoznala nazočne novinare s novostima u hrvatskoj turističkoj ponudi te restrukturiranju i privatizaciji turističkih tvrtki, investicijama u hotele, kao i u poboljšanje kvalitete cestovnog i željezničkog prometa i infrastrukturu. Najavila je i zaživljavanje jedne posve nove destinacije, a riječ je o poluotoku Prevlaka, na kojem se planira razvitak ponajprije kongresnog, ali i drugih vrsta turizma. </p>
<p>Župan Rusković je najavila da se u 2003. godini očekuje vrlo dobra sezona, 3-5 posto veći broj turističkih dolazaka nego lani te 10 posto veći prihod od turizma nego što je bio prošlogodišnji. Otklonila je i bojazan da bi eventualni rat u Iraku mogao utjecati na uspjeh turističke sezone u Hrvatskoj. Jer, kako je dodala, prošle je godine više od 62 posto posjetitelja koji su došli u Hrvatsku u našoj zemlji bilo više od tri puta.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dioničari traže podršku Vlade za uvrštenje ETK u prvu kotaciju</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Dioničari Ericsson Nikole Tesle (ETK), koji zajedno drže udio veći od pet posto, osnovali su udrugu čiji cilj predstavlja isključivo uvrštenje dionica kompanije u prvu kotaciju jedne od burzi. Novoj Udruzi dioničara Ericsson Nikole Tesle, osnovane prije nekoliko dana, punomoć su dali i drugi dioničari - uključujući i oko 25 od 40 najvećih dioničara ETK-a - tako da Udruga trenutno predstavlja gotovo deset posto dioničkog kapitala, te očekuje da će se taj udio povećati na 25 posto. </p>
<p>Namjera Udruge, kazao je njen predsjednik Josip Galinec, jest biti partner Uprave ETK, a ne boriti se protiv nje. Udruga prepoznaje ulogu većinskog vlasnika, kazao je Galinec, ali zato se korektnost Ericssona, koji drži 49 posto dionica ETK, mora odražavati i u poštivanju i zaštiti prava ostalih dioničara. </p>
<p>Uvrštenje u prvu kotaciju, istaknuo je Galinec, je najučinkovitiji način da se osigura transparentno poslovanje tvrtke, ali i zaštita i pravedno vrednovanje njenih dionica. U Udruzi smatraju da se osnovna vrijednost dionice ETK kreće oko tisuću kuna, ali njena je realna vrijednost daleko manja, a jedini način njihovog utvrđivanja, nakon što su povučene s Varaždinskog tržišta vrijednosnica u trenutku prijelaza u Varaždinsku burzu, je - Plavi oglasnik. Tržišna vrijednost dionica je spuštena sa 640 kuna iz 1997. na »razinu torbara« i njena se cijena kreće oko 200 kuna. </p>
<p>ETK je trenutno u postupku prebacivanja knjige dionica u Središnju depozitarnu agenciju, te se, kako je istaknuo Rajko Pfaff, član Uprave kompanije, uskoro očekuje i potpisivanje ugovora s agencijom. Time će prestati vrijediti odredba Statuta ETK prema kojem je za transakcije dionica potrebno odobrenje Uprave. </p>
<p>Pfaff je u ime Uprave pozdravio osnivanje udruge, istaknuvši da je njen interes da ETK posluje što bolje. Njena je uloga važna i stoga, kazao je Pfaff, što će doprinijeti boljoj komunikaciji vlasnika kompanije i na taj način olakšati rad Uprave. Nova Udruga, čiji su se predstavnici u četvrtak sastali s Upravom, dobila je i podršku već postojeće Udruge malih dioničara ETK.</p>
<p>Udruga je pozvala ostale dioničare te sve nadležne institucije i hrvatsku Vladu da podrže uvrštenje dionica ETK na burzu, u prvu kotaciju, što predstavlja »minimum korporativnog bon-tona«. To predstavlja, s obzirom na važnost ETK - jedne od najboljih hrvatskih kompanija, koja ostvaruje izvrsne rezultate - obavezu ne samo prema oko 4000 malih dioničara nego i prema hrvatskim građanima, istaknuo je Galinec. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>D: Rejting Hrvatske i dalje isti - DB4d</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Bonitetna kuća Dun (D) i u ožujku je zadržala kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen, na DB4d, priopćila je u petak zagrebačka tvrtka BonLine, koja u Hrvatskoj zastupa ovu rejting-agenciju.</p>
<p>U izvješću D za ožujak Hrvatskoj se potvrđuje rejting DB4d, koji ulagačima govori da je riječ o »zemlji umjerena rizika«. Profil rizičnosti naše zemlje i ovog je mjeseca karakteriziran problemima oko slučaja Bobetko, ali i onima koji su nastali neuspjelom prodajom »Sunčanog Hvara« slovenskim Termama Čatež, što je poljuljalo vladajuću koaliciju i izazvalo strah od skorog raspisivanja parlamentarnih izbora. Uz to, u Londonu su registrirali i napetosti u odnosima između Banskih dvora i sindikata, vezane uz izmjene radnog zakonodavstva.</p>
<p>»Slijedeći obrazac prijašnjih godina, politička zbivanja u Hrvatskoj i dalje karakteriziraju sve bolji međunarodni odnosi zemlje, na jednoj, te rast tenzija na domaćoj sceni, na drugoj strani«, primjećuju analitičari D u svom izvješću za ožujak. </p>
<p>Dodaju i kako očekuju da će proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji su Zagreb i Bruxelles sklopili u listopadu 2001. godine, završiti tijekom prve polovice iduće godine.</p>
<p>Najviši kreditni rejting među zemljama u tranziciji kod D imaju Mađarska i Slovenija, DB2d. Za njima, ali ispred Hrvatske, slijede Češka, Estonija, Poljska, Latvija, Litva i Slovačka. Najnižu ocjenu i dalje ima Srbija i Crna Gora, DB6d, što je oznaka za »zemlju vrlo visokog rizika«.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Forex centar građanima nudi trgovanje devizama</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Forex centar, pod pokroviteljstvom tvrtke Solaris Investments Ltd. iz Londona, predstavio je u petak dvije partnerske tvrtke - Fx First i Thor Asset Management koje imaju sjedište u SAD-u, te model edukacije hrvatskih građana o poslovanju na svjetskom tržištu deviza. Forex centar nudi besplatni seminar za 1000 do 1500 polaznika o samostalnom uključenju u internetsko trgovanje devizama, te povezivanje hrvatskih investitora i njihove partnerske tvrtke u SAD-u. Alexander Belov, predsjednik Uprave Solaris Investmenta, kazao je da Solaris Grupa u Hrvatskoj posluje već gotovo dvije godine s glavnim ciljem ulaganja u infrastrukturu i turizam, te da su stoga u Hrvatskoj već osnovali nekoliko poduzeća - za investicije, transport, trgovinu, turizam i brodarstvo. Viktor Tkachuk, jedan od osnivača Fx Firsta, predstavio je model samostalnog trgovanja devizama. Oksana Dvinskyh, direktorica Forex centra, pojasnila je da je Ministarstvo prosvjete i športa odobrilo njihove seminare o trgovanju devizama, iako Hrvatski zavod za zapošljavanje iste neće priznavati. Govoreći pak o investicijama u Hrvatskoj, istaknula je da je prva investicija bila kupnja Hotela Srebreno. No Hrvatski fond za privatizaciju odluku o kupcu toga hotela još uvijek nije donio, a javno otvaranje dopunjenih ponuda potencijalnih investitora zakazano je za sredinu sljedećeg tjedna. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čakovečki mlinovi kupili 46 prodavaonica Trgocentra</p>
<p>ČAKOVEC, 7. ožujka</p>
<p> - Čakovečki mlinovi kupili su 46 prodavaonica Trgocentra, a daljnjih deset do petnaest, koje su u najmu, nastojat će preuzeti uskoro. </p>
<p>»Na prodaju naših nekretnina, manje od 50 posto sveukupne nepokretne imovine, odlučili smo se zbog sužavanja prodajnog asortimana i osiguranja opstojnosti tvrtke«, rekao je Marijan Topličanec, direktor Trgocentra, tvrtke koja i dalje ima brojne prodavaonice širom Međimurja te specijalizirane trgovine u Čakovcu, uključujući i Megapark. </p>
<p>Sa sindikatom je dogovoreno da će u novu tvrtku za maloprodaju koju osnivaju Čakovečki mlinovi preći oni koji daju pristanak, uz zajamčeno očuvanje stečenih prava. Eventualni višak bit će zbrinut prema zakonskim propisima. Novčani dio aranžmana bit će dovoljan da Trgocentar pokrije svoje obveze prema državi, bankama, dobavljačima i zaposlenicima, rekao je direktor Topličanec. </p>
<p>Direktor Čakovečkih mlinova Stjepan Varga podsjetio je da njihova tvrtka već desetljećima preuzima i u kratkom roku uredno plaća pšenicu međimurskim seljacima. Svrstala se u red najvećih mlinsko-pekarskih industrija u Hrvatskoj. Na kupnju prodajnih objekata Trgocentra odlučili su se zbog toga što već sada preko njih plasiraju 37 posto proizvodnje čakovečke pekare te u ekskluzivi sve mlinarske proizvode. Varga je potvrdio da će preuzeti i najmanje 201 djelatnika Trgocentra, kao i dio voznog parka. </p>
<p>Novinare je direktor Čakovečkih mlinova izvijestio da su u proteklih deset godina u proizvodnju, preradu i prodaju uložili 13 milijuna eura. Ove godine obilježavaju 110 godina poslovanja, a u tom će sklopu ovog tjedna pustiti u prodaju nove male proizvode od lisnatog tijesta, tzv. kisiće, a gradit će i pekaru u Karlovcu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Burze: Vivendi pao zbog 23 milijarde eura gubitka</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - U očekivanju novog izvještaja UN-ovog glavnog inspektora za razoružanje Hansa Blixa, europski su indeksi u petak pali, a negativan su trend potaknuli i loši gospodarski podaci iz SAD-a - u veljači je broj zaposlenih u SAD-u pao za 308.000, najviše od razdoblja neposredno nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. godine. U tehnološkom sektoru pad dionica potaknulo je razočaravajuće izvješće Intela. Jedan od najvećih gubitnika bio je i nizozemski osiguravatelj Aegon koji je do poslijepodneva pao čak 13 posto zbog negativnih komentara brokera nakon slabih rezultata grupacije. ING, nizozemska bankarska i osiguravateljska grupacija, izgubila je 7,9 posto, doprinijevši padu amsterdamskog indeksa AEX koji se spustio 3,5 posto na 238,23 boda.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je pao 2,04 posto na 3482,7 bodova, a DAX 0,89 posto na 2415,76 bodova. Pariški CAC 40 je pao 2 posto na 2581,81 bod, a milanski MIB 30 1,42 posto na 21.792 boda. DJ Stoxx 50 je izgubio 2,42 posto spustivši se na 2033,65 bodova. </p>
<p>U New Yorku su Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite u prvih pola sata trgovanja pali 1,2 odnosno 1,3 posto. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, izgubio 2,69 posto spustivši se na 7584,29.</p>
<p>U Parizu je ulagače neugodno iznenadila medijska i telekomunikacijska grupacija Vivendi, koja je u petak izvijestila o do sada najvećem godišnjem gubitku zabilježenom u Francuskoj od 23 milijarde eura. Crni rekord je, međutim, bio star samo nekoliko dana - France Telecom je ovoga tjedna objavio gubitak od 20,7 milijardi eura. Vivendi je pao 7,1 posto. </p>
<p>Europski proizvođači čipova STMicroelectronics, Infineon i Philips su nakon nakon Intelova izvješća pali između 2,7 i 4,8 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Budiša zatražio povlačenje ugovora o Krškom, Jurčić ne isključuje arbitražu ako Slovenija ne isporuči struju</p>
<p>Predsjednik HSLS-a tvrdi da tim sporazumom Hrvatska pristaje otpisati 300 milijuna dolara slovenskog duga zbog neisporuke električne energije od trenutka kad je Slovenija izvlastila Hrvatsku iz vlasništva u Krškom / Ministar gospodarstva Jurčić tvrdi da HEP ima pravo na odštetu. Ako se ne postigne dogovor o tome, slijedi arbitraža, a pritom je dobro da Hrvatska ne povuče ratifikaciju Sporazuma o Krškom / Rojs optužio članove hrvatske i slovenske vlade te dio zastupnika da su »između sebe podijelili tih 300 milijuna dolara« </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Žestoke oporbene kritike na račun Vlade, brojne replike, međusobna prepucavanja, poslovnička nadmudrivanja i stanke obilježile su u petak saborsku raspravu vođenu o HSLS-ovu prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i Slovenije o Nuklearnoj elektrani Krško. </p>
<p>Obrazlažući taj prijedlog, predsjednik HSLS-a Dražen Budiša nazvao je ratifikaciju hrvatsko-slovenskog sporazuma o Krškom najgorim potezom ove hrvatske vlade.</p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić izjavio je pak da primjena tog sporazuma ne bi bila štetna za Hrvatsku. Jurčić je najavio da će hrvatska vlada predložiti slovenskoj vladi dogovorno rješenje pitanja odštete HEP-u zbog neisporuke struje. A ako se ne postigne dogovor, HEP će moći iskoristiti arbitražu.</p>
<p> »Nastavi li se arbitražni postupak, hrvatska strana ipak bi bila vjerodostojnija ako se ne ukine Zakon o potvrđivanju Ugovora kako to predlaže HSLS. Potpisani ugovor jasno postavlja odnose između suvlasnika i na toj je osnovi moguće tražiti odštetu koju bi slovenska strana zbog izvlaštenja trebala isplatiti hrvatskom partneru«, zaključio je Jurčić.</p>
<p>Budiša pak tvrdi da tim sporazumom Hrvatska pristaje otpisati 300 milijuna dolara slovenskog duga zbog neisporuke električne energije od trenutka kada je Slovenija izvlastila Hrvatsku iz vlasništva u nuklearki. </p>
<p>»Da nismo tako bogata zemlja s ovako snažnim gospodarstvom, s prepunim fondovima i bez problema u državnom proračunu, onda bi nas to i pogodilo«, cinično je primijetio predsjednik HSLS-a. </p>
<p>Budiša je ustvrdio kako je »jadna Hrvatska s Vladom koja se tako odnosi prema svom vlasništvu i hrvatskim nacionalnim interesima«. </p>
<p>Naglasio je i da je slovenski parlament s ratifikacijom tog sporazuma kasnio za hrvatskim osam mjeseci, a u tom razdoblju stvoreno je dodatnih 50 milijuna dolara duga nakon kojeg Hrvatsku opet čeka arbitraža. </p>
<p>Čelnik HSLS-a podsjetio je i na prošlogodišnji zaključak Sabora prihvaćen prilikom ratificiranja Ugovora da će, ako Slovenija ne ratificira taj dokument do kraja 2002., razmotriti mogućnost proglasiti ga ništavnim. Rekao je i da je HSLS tražio raspravu o toj točki još početkom veljače, a u međuvremenu okolnosti su se promijenile jer je slovenski parlament potvrdio Ugovor. Pritom je Budiša odbacio tvrdnje da HSLS time želi zaoštriti odnose sa Slovenijom.</p>
<p> Prvenstveni je cilj zaštititi danas ugrožene hrvatske nacionalne interese, poručio je. »Nema ugovora vezanih uz NE Krško koji Slovenija od 1974. do danas nije prekršila«, ustvrdio je Budiša. Upozorio je da nuklearka za vrijeme neisporuke struje Hrvatskoj nije smanjivala proizvodnju, već je prodavala struju drugim kupcima. </p>
<p>Prema Budišinim riječima, Hrvatska se ratificiranim ugovorom obvezala i na zbrinjavanje nuklearnog otpada. Prije to nije bila njezina obveza. Na kraju je Budiša prozvao i ministra gospodarstva Jurčića zato što, kako tvrdi, prije slovenske ratifikacije Vladi nije dostavio pismo Nadzornog odbora HEP-a koji predlaže poništenje ratifikacije.</p>
<p>Budišin prijedlog da se Saboru čim prije dostave svi potrebni dokumenti vezani uz NE Krško podržali su oporbeni klubovi, ali i vladajući LS. Oporbeni su klubovi (HDZ, HSLS, HSP, DC, HB) u raspravi podržali HSLS-ov prijedlog deratifikacije Ugovora, dok su vladajući SDP, HSS, Libra i djelomice LS, bili protiv.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Opačić: »Kad ponestane argumenata, posegnu za uvredama«</p>
<p>Najviše zakonodavno tijelo trebalo bi biti mjesto iz kojeg bi se širile poruke o tome kako bi se trebalo ponašati, a ne kako se ne treba ponašati / Osnovni problem nije u tome što jedna nekulturna grupa s određenim i vrlo problematičnim stavovima govori, nego u tome što većina u Saboru nema adekvatnu reakciju na to, kaže Milanka Opačić</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Da se u Hrvatskom saboru ponekad mogu čuti uvrede na spolnoj i nacionalnoj osnovi nije ništa novo. U srijedu su se u Saboru dogodila dva takva slučaja - najprije je nezavisni zastupnik Ivo Lončar izjavio da »sve zastupnice i građanke Hrvatske imaju pravo pušiti bilo gdje i na bilo koji način«, a zatim je HDZ-ov zastupnik Drago Krpina ime SDP-ove zastupnice Milanke Opačić triput izgovorio s naglaskom na drugom slogu. To je protumačeno kao vrijeđanje njene nacionalne pripadnosti pa su prisutni SDP-ovi zastupnici u znak prosvjeda napustili dvoranu. S Milankom Opačić, predsjednicom Odbora za ravnopravnost spolova, razgovarali smo o problemu seksizma u Saboru.</p>
<p> l Kako komentirate uvrede na nacionalnoj i spolnoj osnovi koje su se u srijedu, tri dana prije Dana žena, čule u Saboru, a kojima ste i sami bili cilj?</p>
<p>- Ponovila bih ono što je nedavno rekla jedna kolegica zastupnica: da se možda nigdje toliko seksizma u Hrvatskoj ne može čuti kao u Saboru i to uvijek od iste grupe ljudi. Mislim da je to loše, ponajprije zato što bi najviše zakonodavno tijelo trebalo biti mjesto iz kojeg bi se širile poruke kako bi se trebalo ponašati, a ne kako se ne treba ponašati. Ovakvo ponašanje je loša poruka našoj javnosti koja može steći zaključak da, ako se tako ponašaju zastupnici, zašto se ne bi onda mogli i ljudi na cesti.</p>
<p> l Mislite li da su takve izjave rezultat osobnih stavova zastupnika ili je riječ o predstavi za javnost ispred televizijskih ekrana? Ima li više seksizma kod vladajućih ili oporbenih zastupnika?</p>
<p>- Mislim da su takve uvredljive izjave pitanje vrijednosnog sustava koji pojedini zastupnici imaju još iz svoje obitelji, jer svaki put kad im ponestane argumenata, onda posegnu za uvredama po nacionalnoj ili seksualnoj osnovi. Uglavnom je riječ o nezavisnim i oporbenim zastupnicima, a bilo je i vladajućih, dok je HSLS bio član vladajuće koalicije.</p>
<p> l Hoće li Odbor za ravnopravnost spolova nešto poduzeti da se takve uvrede ne ponavljaju?</p>
<p>- Spremamo se održati tematsku sjednicu, ne samo o seksističkim i uvredljivim istupima u Saboru, nego i o mnogim problemima koji se događaju na terenu. Primjerice, gradonačelnici u pojedinim gradovima ne žele zaposliti žene, s obrazloženjem da su mlade i da će ubrzo roditi, a ima i primjera drugih uvredljivih i prostačkih izjava.</p>
<p>»Bilo je skandalozno ponašanje predsjedavajućeg Ivice Kostovića«</p>
<p> l Reagiraju li ostali zastupnici, a posebno zastupnice, bez obzira na stranačku pripadnost, na iznošenje ovakvih uvreda?</p>
<p>- Osnovni problem nije u tome što jedna nekulturna grupa s određenim i vrlo problematičnim stavovima govori, nego u tome što većina u Saboru nema adekvatnu reakciju na to. Primjerice, u srijedu je bilo skandalozno ponašanje predsjedavajućeg Ivice Kostovića, koji nije našao shodnim upozoriti Ivu Lončara - koji je u svom osvrtu kao ovisne o nikotinu spomenuo samo žene - da ovisni mogu biti i muškarci, ako je Lončar na to mislio. Trebao je reagirati barem opomenom, no problem je i u tome što ostali zastupnici ne reagiraju adekvatno. Mi smo odslušali jednu, drugu i treću uvredu, a zatim smo napustili dvoranu, barem dok govori onaj koji se neprestano služi uvredama.</p>
<p>Nakon istupa Ante Kovačevića, koji je Vesni Pusić, ali i svim ženama, rekao da služe samo za madrac i da nemaju ništa u glavi, gotovo su svi zastupnici vladajuće koalicije izašli prvi put kad je Kovačević ponovno govorio u Saboru. Time su pokazali neslaganje s njegovim istupima i to je bilo dobro. Iako u srijedu nije bilo takve reakcije, vjerojatno i zato što je u dvorani bilo malo ljudi, nadam se da ćemo u eventualnoj sljedećoj situaciji pokazati da smo u tom pogledu jedinstveni.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dopješačili iz Osijeka s peticijom protiv rata</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - U znak protivljenja ratu u Iraku i podršci Vlade napadima na Irak četvero aktivista udruge Osječki zeleni-slobodni pokret propješačilo je put od Vukovara do Zagreba i u petak u podne, nakon sedam dana hoda, stiglo pred zgradu Vlade na Markovom trgu. Umjesto premjera kojem su htjeli uručiti peticiju koju su prikupili na svom putu dočekalo ih je osam specijalaca.</p>
<p>Nakon sat vremena čekanja i poziva na megafon da netko iz Vlade dođe po peticiju, ušli su u zgradu Vladu i uručili je administratorici koja je obećala da će je Račan dobiti do kraja dana.</p>
<p>»Svojim - da - ratu u Iraku Vlada je potpisala smrt tisuće ljudi, a mi ne želimo da se ubija u ime stanovnika Hrvatske. Od Vlade zato tražimo da provede referendum na kojem će se ljudi izjasniti za ili protiv rata«, istaknula je aktivistica Ljiljanka Mitoš Svoboda dodajući »mi iz Slavonije znamo što je rat, a njegove posljedice osjećat ćemo još godinama«. </p>
<p>Podršku aktivistima pred Vladom pružili su i članovi Građanske inicijative Dosta je ratova.</p>
<p>Aktiviste su na putu duž Podravske magistrale bodrili tamošnji stanovnici koji su im davali hranu, piće i potpise protiv rata. »U Osijeku smo naišli na suzdržanost a u Zagrebu na tu i tamo cinične komentare«, ispričao nam je aktivist Igor Goljevački. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sućut Mesića i Račana u povodu smrti Zlatka Price </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka </p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić u povodu smrti Zlatka Price uputio je u petak njegovoj supruzi Jasmini Jugo Prici brzojav sućuti. </p>
<p> »S iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti Vašeg supruga, gospodina Zlatka Price. Svojim autentičnim slikarskim izrazom i svestranom umjetničkom ličnošću ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj likovnoj umjetnosti«, napominje Predsjednik u brzojavu sućuti.</p>
<p> Dodaje da je njegov životni put bio prožet osobnim tragedijama i tragedijama vremena njegove mladosti na koje je odgovarao plemenitim jezikom umjetnosti. »Otvorenjem samoborske zbirke ostvario je svoju želju da svoj golem opus prikaže na jednom mjestu u gradu koji je toliko volio i u kojem će njegovo djelo nastaviti živjeti svoj život u njegovim slikama«, istaknuo je Mesić. Premijer je u brzojavu sućuti naglasio da je akademik Prica, uz slikarstvo za koje je dobio mnoge nagrade, kao velikan ušao u povijest priključivši se i antifašističkoj borbi, koja je ovjekovječena i njegovim grafikama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Trojica štediša mogu namiriti dug prodajom nekretnina Ljubljanske banke </p>
<p> Banka je, navodno, spremna isplatiti trojicu hrvatskih štediša uz uvjet da se ne dira u njezine nekretnine u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučio je da trojica hrvatskih građana, bivših štedišta Ljubljanske banke, mogu namiriti dug te banke prema njima prodajom nekretnina koje Ljubljanska banka ima u Hrvatskoj, izvijestila je u petak navečer Hrvatska televizija.</p>
<p> Zagrebački odvjetnik Milivoj Žugić za svoja je tri klijenta pred Vrhovnim sudom uspio ostvariti odluku u kojoj se, radi potraživanja stare devizne štednje, zasniva založno pravo na nekretnine Ljubljanske banke, javio je HTV.</p>
<p> »Uvjetno rečeno tako vlasnici stare devizne štednje dug mogu namiriti iz imovine, pa i nekretnina Ljubljanske banke koje ona ima u Republici Hrvatskoj«, rekao je Žugić.</p>
<p> Riječ je o nekretninama u Zagrebu, Osijeku i Zadru, ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura.</p>
<p> Žugić je ocijenio da to neće biti dovoljno za namirenje svih štediša, ali je ta odluka načelnoga karaktera. »Ona omogućuje namirenje štedišama i iz buduće imovine koju će čak i nova Ljubljanska banka kao pravni sljednik stare Ljubljanske banke ikada imati u Hrvatskoj«, kazao je.</p>
<p> Ukupan dug Ljubljanske banke veći je od 150 milijuna eura. </p>
<p> HTV neslužbeno doznaje da je Ljubljanska banka spremna isplatiti trojicu hrvatskih štediša koji su dobili pozitivno rješenje Vrhovnog suda, uz uvjet da se ne dira u njezine nekretnine u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Poništenje ugovora moglo bi odvratiti Slovence od ljetovanja u Hrvatskoj«</p>
<p>Markov: HSS ostaje iza sporazuma/ Arlović: Hrvatski položaj u vezi s NE pravno je jači s ratificiranim ugovorom, koji izričito navodi da se prihodi od ulaganja u Krško dijele 50:50/ Đapić: Sporazum je najkrupniji politički, gospodarski, financijski i ekološki promašaj ove vlade/ Matulović-Dropulić: U Hrvatskoj je teško naći lokaciju za komunalni, a kamoli radioaktivni otpad/ Škare Ožbolt: Vlada nije imala pravo Sloveniji oprostiti 250 milijuna dolara duga za neisporučenu struju</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Da će rasprava o HSLS-ovom prijedlogu zakona o poništenju ratifikacije hrvatsko-slovenskog ugovora o nuklearci Krško biti žestoka i polemična pokazalo se već u petak ujutro, na početku zasjedanja Hrvatskog sabora. </p>
<p>Tada je, naime, predsjednik Odbora za zakonodavstvo Josip Leko zatražio »skidanje« Krškog s dnevnog reda, jer se taj odbor, zbog nedostatka kvoruma, nije mogao odrediti spram HSLS-ova prijedloga. </p>
<p>Ipak, svi su zastupnički klubovi, nakon stanke određene za usuglašavanje stavova, bili jedinstveni u ocjeni da zbog složenosti teme, ali i javnosti, raspravu treba održati. Unatoč tome uslijedila je nova stanka koju je zbog poslovničkog nadmudrivanja s predsjedavajućim Baltazarom Jalšovcem zatražio Miroslav Rožić (HSP). </p>
<p>Kao što se i očekivalo, oporbeni su klubovi u potpunosti podržali HSLS-ov prijedlog zakona kojim bi se poništila saborska potvrda ugovora o NE Krško. </p>
<p>Uz podršku, Zdravka Bušić (Klub HB-a) se boji da to ne bi polučilo pravne učinke, jer su ugovor o nuklearci objavile slovenske narodne novine čime je on dobio pravnu snagu. »Ipak, važno je da smo ovom raspravom otvorili najveći vanjskopolitički promašaj Vlade težak milijardu dolara«, ustvrdila je.</p>
<p>Anto Đapić (Klub HSP-HKDU) sporazum je nazvao najkrupnijim političkim, gospodarskim, financijskim i ekološkim promašajem ove vlade, čije posljedice će osjećati brojne generacije Hrvata. »Nejasno je zašto postupak odbacivanja sporazuma nije pokrenut u siječnju kad su istekli zakonski rokovi; očito je bila riječ o čistoj Vladinoj opstrukciji. </p>
<p>Činjenica je da smo svojom krivicom već godinama inferiorni prema Slovencima. Tražimo da Vlada od Slovenije ishodi naknadu štete za neisporuku struje od 1. srpnja 2002 i da ishodi plan razgradnje nuklearke koji neće uključivati unos radioaktivnog materijala u Hrvatsku«, kazao je Đapić, podsjetivši da će 1. srpnja nastupiti zastara za »slovensku otimačinu našeg vlasništva«.</p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (DC) smatra da Vlada nije imala pravo Sloveniji oprostiti 250 milijuna dolara duga za neisporučenu struju. »Mi nismo protiv nuklearke jer smo svjesni da Hrvatskoj nedostaje oko 30 posto struje, no ovakav sporazum nam ne garantira najjeftiniju, nego najskuplju struju i nameće druge obveze « rekla je. </p>
<p>Marina Matulović-Dropulić (Klub HDZ-a) spomenula je da je u Hrvatskoj teško naći lokaciju za komunalni, a kamoli radioaktivni otpad. »Sporazum je ratificiran, a uopće se ne zna temeljni kapital nuklearke niti koliko je Hrvatska uložila u izgradnju i uređenje infrastrukture u Krškom i koliko je naših poreza i prireza ostalo u Sloveniji«, dodala je. </p>
<p>Zlatko Kramarić (Klub LS-a) odbit će ili podržati HSLS-ov zahtjev tek ako dobije odgovarajuće argumente. »Kao dio zakonodavne vlasti očekujem vjerodostojne podatke od izvršne vlasti, a oni su u najmanju ruku sumnjivi i dvojbeni«, rekao je Kramarić, podsjetivši da je Hrvatska uložila velik novac u infrastrukturu Krškog i okolice. </p>
<p>»HSS ostaje pri stavu da smo ratifikaciju sporazuma prihvatili u dobroj vjeri i s argumentacijom i ostajemo iza tog čina. Ova rasprava pretvara se u krčmu i ona neće postići cilj«, smatra Ante Markov. </p>
<p> SDP drži, poručio je Mato Arlović, da je hrvatski položaj oko nuklearke pravno jači s ratificiranim ugovorom, koji izričito navodi da se prihodi od ulaganja u Krško dijele 50:50. Tim ugovorom osigurana je sudska zaštita imovinskih i svih drugih prava na temelju naših ulaganja, kaže Arlović i najavljuje da će SDP glasovati protiv HSLS-ovog prijedloga.</p>
<p> Mladen Godek (Libra) tvrdi da bi poništenje ugovora moglo dovesti u pitanje dignitet Sabora i međunarodni ugled Hrvatske, kao i naštetiti dobrosusjedskim odnosima sa Slovenijom. Podsjeća da bi takva odluka mogla ugroziti i hrvatski turizam, jer oko 800.000 Slovenaca, upozorava Godek, ljetuje u Hrvatskoj.</p>
<p>Što se, pak, skladištenja nuklearnog otpada tiče, Godek upozorava da je Hrvatska 15 godina koristila struju iz nuklearke koja i nije u Hrvatskoj, pa da bi odustajanje od ugovora bilo u stilu »puj, pike, mi s tim više ništa nemamo« .</p>
<p> Na to je žestoko reagirao Željko Glavan (HSLS) rekavši da nakon Godekovih navoda »ima dojam da se nalazi u slovenskom, a ne hrvatskom parlamentu«, zbog čega je zaradio opomenu.</p>
<p>Sabor nastavlja s radom u utorak, kada će na dnevnom redu biti pravosudna reforma. Dan kasnije Sabor će se baviti izbornim zakonom, a predsjednik Sabora Zlatko Tomčić predložio je da se provede objedinjena rasprava o sva četiri prijedloga koji su u proceduri - DC-ovom, HSS-ovom, SDP-ovom, te zajedničkom LS-a i IDS-a.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U ponedjeljak dogovor koalicije o kadrovskoj križaljci za HFP?</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Čelnici koalicijskih stranaka u ponedjeljak bi se, konačno, mogli dogovoriti o privremenim kadrovskim rješenjima u Hrvatskom fondu za privatizaciju, smatra visoki izvor blizak SDP-ovu vrhu. To znači da će se imenovati novi članovi Upravnog odbora jer su stari smijenjeni zato što su Vladi predložili da Sunčani Hvar proda slovenskim Termama Čatež, čemu se usprotivio HSS. </p>
<p>Ta je stranka još ljetos zahtijevala i da joj pripadne pravo na mjesto predsjednika HFP-a, koje je ostalo ispražnjeno nakon što je iz koalicije izišao HSLS pa je Hrvoje Vojković dao ostavku. </p>
<p>Postigne li koalicija taj dogovor, to će također značiti da su HSS i SDP uspješno okončali krizu te da su barem blizu dogovoru o mogućem koaliranju nakon sljedećih izbora. </p>
<p>Prema informacijama iz SDP-a, novi sastav Upravnog odbora bit će stranački šarolikiji od starog u kojem je prevagu imao SDP. Nova kadrovska križaljka u Fondu ne bi trebala biti dugoga vijeka jer se kraju približava i priprema novih zakona o privatizaciji te o fondu za upravljanje državnom imovinom, čije je donošenje HSS postavio kao uvjet ostanka u koaliciji sa SDP-om. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Hrvatska surađuje s Haagom, a pritisci Suda nikad nisu prestali</p>
<p>Kad bi vlast znala gdje se nalazi general Ante Gotovina, problem bi bio riješen, rekao je predsjednik Stjepan Mesić/ Ako Hrvatska proglasi gospodarski pojas, a isto to učini i Italija, rješavamo i problem sa Slovenijom jer oni dobivaju neškodljiv prolaz do Otranta i izlaz iz Jadranskog mora, što im sigurno gospodarski i politički odgovara </p>
<p>KARLOVAC, 7. ožujka</p>
<p> - Pritisci Haaškog suda na Hrvatsku nikad nisu prestali i uistinu ne znam u kom bi se smislu mogli pojačati. Kad bi vlast znala gdje se nalazi general Ante Gotovina, problem bi bio riješen. Rekao je to u petak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za posjeta Karlovcu komentirajući izjavu Carle del Ponte kako će od EU-a zatražiti da pritisne Hrvatsku ne bi li izručila generala Gotovinu. Hrvatska surađuje s Haagom, smatra Mesić, potvrđujući to primjerima generala Rahima Ademija i Janka Bobetka. Ademi se, podsjetio je Predsjednik, brani sa slobode, a general Bobetko bit će za četiri mjeseca ponovno podvrgnut medicinskim pregledima kako bi se vidjelo može li odgovarati na sudska pitanja, što zasad nije u stanju. </p>
<p>»Za generala Gotovinu bilo bi najbolje da se dobrovoljno preda. Uporno tvrdim da je on žrtva svojih savjetnika koji ne žele dobro ni njemu ni Hrvatskoj«, istaknuo je predsjednik Mesić dodajući: »Kakva god ovdje vlast bila, mora postupati po pravilima haaškog tribunala. Dakle, politizirati Gotovinin slučaj šteti svima, a najviše Gotovini i njegovoj obitelji«.</p>
<p>Mesić je objasnio i svoju zamisao o proširenju gospodarskog pojasa na Jadranu u dogovoru s Italijom, koju su Slovenci već prokomentirali riječima da bi »Mesić i Talijani zatvorili Sloveniju«. »Krivo su me preveli. Ne vidim razloga da se to problematizira. Sve što su tražili, izlaz na otvoreno more primjerice, dobivaju. Ako Hrvatska proglasi gospodarski pojas, a isto to učini i Italija, mi dobivamo mogućnost kontrole tankera koji će prolaziti Jadranom i pravo korištenja naših luka uza svu moguću kontrolu koja je za nas posebno važna zbog zaštite mora. Time, međutim, rješavamo i problem sa Slovenijom jer oni dobivaju neškodljiv prolaz do Otranta i izlaz iz Jadranskog mora, što im sigurno gospodarski i politički odgovara«, objasnio je Mesić. Prema njegovim riječima, Slovencima se pruža jedinstvena prilika da taj problem skinu s dnevnog reda kao nepotreban teret koji opterećuje obje države. </p>
<p>Predsjednik Mesić kazao je da će se odazvati pozivu ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Gorana Svilanovića na sastanak zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, koji će se održati u Beogradu. Objasnio je da je riječ o multilateralnoj konferenciji na kojoj će sudjelovati Grčka, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Makedonija, BiH te Srbija i Crna Gora. »Hrvatska će se uvijek odazvati takvom skupu, bez obzira na to u kojoj se državi održava«, kazao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik je prokomentirao i slučaj samoubojstva mladoga ročnika u koprivničkoj vojarni, kazavši da će se utvrditi sve okolnosti tog nesretnog događaja te da će krivci, dokaže li se bilo čija odgovornost, biti kažnjeni. Odbacio je nagađanja o maltretiranju vojnika kao uzroku samoubojstva jer, kazao je, dokazi zasad ne upućuju na to iako istragu treba dovesti do kraja. </p>
<p>Obilazeći Karlovac u pratnji gradskih čelnika i ministara Radimira Čačića i Antuna Vujića, Predsjednik se kratko zadržao u vojarni »Frankopan«. Ponovio je da je zagovornik komercijalizacije vojnih objekata i njihova korištenja u civilne svrhe. Karlovačke gradske vlasti namjeravaju vojarnu predati Veleučilištu, što predsjednik Mesić pozdravlja. </p>
<p>Također, Mesić je razgovarao s predstavnicima gradskih vlasti o namjerama razvoja grada, obišao Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju »Nada«, novoizgrađene stanove iz programa POS-a, koji će biti useljivi do lipnja, te Karlovačku industriju mlijeka i hotel »Park«.</p>
<p>Miroslava Rožanković i Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vidović: Traljavi pregovori i loše obavljen posao oko Željezare Sisak </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović smatra kako je Vlada trebala u četvrtak na redovnoj sjednici donijeti odluku o potpisivanju kupoprodajnog ugovora kojim bi ruski Mečelj formalno postao vlasnik Željezare Sisak u stečaju. »Sve što smo tražili Mečelj je ispunio«, rekao je ministar Vidović. »Nije bilo razloga da se pozitivna odluka ne donese i da se u petak ne potpiše kupoprodajni ugovor«, smatra Vidović, koji žali što nije bio u četvrtak na sjednici Vlade kada je točka dnevnog reda bila rasprava o Željezari. </p>
<p>Na pitanje zašto Vlada nije donijela odluku, Vidović drži da je bilo »traljavosti u vođenju pregovora, koji su morali sve utanačiti. Posao je loše obavljen i traljavost je dovela do situacije koja je štetna i loša. Dogodi li se da ljudi moraju prekinuti s radom, to će biti jako loše.« </p>
<p>Mečelj je u srijedu poslijepodne dao bankovnu garanciju na nepostojeću tvrtku jer je Conares Balkan, koja je kupac sisačke Željezare, u međuvremenu ugašena, a novo ime kupca je Mečelj željezara d.o.o. To je također bio jedan od razloga zašto Vlada nije u četvrtak dala svoju suglasnost. »To je bedast razlog. Tvrtka je ostala ista i sve su obaveze ostale iste«, smatra Vidović. On je rekao kako se na formalnim glupostima dovodi u pitanje egzistencija 2000 obitelji, što je nedopustivo. Na pitanje zašto se onda on osobno nije uključio u pregovore, Vidović je odgovorio kako on »nema formalne ovlasti da u ime Vlade bilo što pregovara«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić i Račan čestitali Dan žena </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan čestitali su ženama Međunarodni dan žena, 8. ožujka. </p>
<p> »Međunarodni dan žena, 8. ožujka, prilika je da se prisjetimo početka organizirane borbe za ravnopravnost žena i potvrdimo našu čvrstu opredijeljenost da tu ravnopravnost do kraja ostvarimo. Dan žena, 8. ožujka, nije praznik nijednoga društvenog sustava, nijedne vlasti, nijedne države nego svih žena svijeta«, ističe se, među ostalim, u Mesićevoj čestitki. </p>
<p>Premijer Ivica Račan u čestitki ističe: »Neovisno o političkim, etničkim i kulturnim granicama i razlikama, žene cijeloga svijeta slave više od 90 godina organizirane borbe za ravnopravnost, pravdu i mir, a njihov posao ni u Hrvatskoj još nije okončan«.</p>
<p> Račan ističe da zbog premale zastupljenosti žena na vodećim položajima u politici i poslovnom životu Međunarodni dan žena treba shvatiti kao poticaj za mijenjanje i poboljšanje stanja, a ne samo prigodni povod za čestitke. »Povećanje rodne osjetljivosti u svim područjima života - u obrazovanju, proizvodnji, politici, znanosti, ali i u obitelji - jedini je put do istinskog ostvarenja ženskih ljudskih prava do kojih načelno držimo«, poručuje Račan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Trend koji zabrinjava: udio žena među nezaposlenima u stalnome porastu</p>
<p>Pavić: U zagrebačkoj gradskoj upravi zaposleno 64,79 posto žena, ali je samo 31,11 posto njih na upravljačkoj funkciji/ Biga Friganović: S današnjih 23 posto zastupnica bolji smo od većine europskih država, u čijim parlamentima ima u prosjeku 15 posto žena/ Dulčić: Izuzetno je važno da država potakne razvoj usluga u okviru obiteljskih centara </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Iako smo u posljednje tri godine učinili puno u osiguravanju deklarativne ravnopravnosti žena u društvu, praksa je drukčija. Tako je u Hrvatskoj od stotinu menadžera samo šest žena. Posebno zabrinjava porast udjela žena među nezaposlenima, budući da se takav trend bilježi unatoč tome što nezaposlenost prvi put nakon 20 godina pada. Naime, dok su 1999. žene činile 52,54 posto nezaposlenih, 2001. bilo ih je 53,5 posto, a u 2002. udio žena među nezaposlenima porastao je na 56,28 posto«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na okruglome stolu o položaju žena u obitelji i radu, koji su u petak, u povodu 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, zajednički organizirali Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Vladin ured za ljudska prava.</p>
<p>O zastupljenosti žena u poslovnom svijetu govorila je i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, istaknuvši kako je u gradskoj upravi zaposleno 64,79 posto žena, ali je samo 31,11 posto njih na upravljačkoj funkciji, dok je Snježana Biga-Friganović, predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, istaknula: »S današnjih 23 posto zastupnica možemo se pohvaliti i u odnosu na parlamente u većini europskih država, u kojima ima u prosjeku 15 posto žena«. </p>
<p>Ministar Vidović dodao je kako je, od 35 mjera nacionalne obiteljske politike Ministarstvo rada nositelj njih 12, a među njima su i one čiji je cilj poboljšanje uloge žene. Među njima su afirmacija njihovog zapošljavanja, te poticanje razvoja niza usluga koje će biti od pomoći obiteljima u spajanju radnih i obiteljskih obaveza.</p>
<p> Ministarstvo rada, dodao je, nositelj je izmjena Zakona o radu, u okviru kojega se također nastoji afirmirati ravnopravnost spolova, spriječiti seksualna diskriminacija žena, te osigurati izjednačavanje visine plaća za žene i muškarce koji rade na istim poslovima. </p>
<p>Željka Antunović, potpredsjednica Vlade i ministrica obrane, naglasila je kako Hrvatska po napretku na području ravnopravnosti spolova danas postaje prepoznatljiva u svijetu, u čemu jednu od uloga ima i prije tri godine osnovan saborski Odbor za ravnopravnost spolova. </p>
<p>Temeljni je cilj toga odbora, istaknula je, pak, njegova predsjednica, zastupnica Milanka Opačić, osigurati da se dobri propisi s toga područja provedu i u praksi. </p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mladež i šport Dubravka Šuica istaknula je da svijest o ravnopravnosti spolova treba razvijati od najranijih dana. </p>
<p> »Istraživanja koja smo nedavno proveli pokazuju da je žena u obitelji s dvoje hranitelja izloženija stresu kad je riječ o odgoju i podizanju djece, te da s tom djecom u njihovoj odrasloj dobi zadržava prisniji odnos nego muškarac. Dakle, uloga žene u obitelji nije se promijenila, samo danas jednakopravno sudjeluje i u svijetu rada, čime su se njene obaveze značajko povećale«, rekla je dr. Adinda Dulčić, ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji. Upravo stoga je izuzetno važno da država potakne razvoj usluga u okviru obiteljskih centara koje će biti od pomoći obitelji i ženama, dodala je Dulčić. Jedan od takvih projekata je i edukacija dadilja, dodala je, za koju se do sada javilo više od 340 kandidata.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Na granici s Mađarskom teško ranjen pogranični policajac, velika policijska potjera na sjeveru Hrvatske</p>
<p>Na policajca pucao jedan od dvojice muškaraca koji su bili u čamcu na Dravi, ranivši ga u trbuh / U potragu za napadačima, uz policijske snage, uključen i MUP-ov helikopter/ Ranjeni policajac operiran i dobro se oporavlja </p>
<p>ĐURĐEVAC, 7. ožujka </p>
<p> - U petak oko šest sati na hrvatskoj strani granice s Mađarskom, u blizini Novog Virja teško je ranjen pogranični policajac Stjepan M. (44) iz Đurđevca.</p>
<p> Pripadnik granične policije Policijske uprave koprivničko-križevačke s kolegom je nadzirao granicu. U jednom se času na rijeci Dravi pojavio gumeni čamac s motorom u kojem su bila dva muškarca, jedan od njih u maskirnoj uniformi. Približili su se obali i jedan je zapucao najvjerojatnije iz dugog oružja, ranivši policajca u trbuh. Nakon toga udaljili su se čamcem najvećom brzinom uzvodno prema Botovu.</p>
<p>Za napadačima su u petak tragale snage koprivničko-križevačke, virovitičko-podravske, varaždinske i međimurske policije i MUP-ov helikopter. Potraga je s padom mraka prekinuta i nastavlja se u subotu ujutro. </p>
<p>Ranjeni policajac operiran je u koprivničkoj bolnici. »Srećom, riječ je o prostrijelnoj rani i pacijent se dobro oporavlja«, izjavio je za Vjesnik dežurni liječnik. </p>
<p> Policajci nisu imali zaštitni prsluk jer su bili u redovnoj kontroli granice, ali su nosili automatske puške koje nisu upotrijebili, priopćila je policija. Nagađa se da su napadači ili ilegalni migranti ilii krijumčari.</p>
<p>Slavica Bakić Gazdek, Dragan Grdić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatska, Albanija i Makedonija zajedno prema NATO-u </p>
<p>Američki veleposlanik Lawrence Rossin naglasio da će Washington poduprijeti zajedničku izjavu Albanije, Hrvatske i Makedonije, posebice njihove stavove o Iraku i UN-ovim rezolucijama / Picula izjavio kako Jadranska povelja dokazuje da Hrvatska, koja je izvjesno vrijeme bila pod sumnjama da izbjegava regionalnu suradnju, ozbiljno razmišlja o regionalnim oblicima suradnje na zajedničkoj sigurnosti / Jadranska povelja trebala bi uskoro biti potpisana u Washingtonu </p>
<p>DUBROVNIK, 7. ožujka</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije, Tonino Picula, Ilinka Mitreva i Ilira Mete, u prisutnosti američkog veleposlanika u Hrvatskoj Lawrencea Rossina u petak su u Dubrovniku potpisali izjavu o zajedničkom pristupu učlanjenju u NATO, te potpisivanju Povelje o partnerstvu sa SAD-om. U toj izjavi ističe se da tri zemlje dijele zajedničku viziju ujedinjene Europe te iskazuje želja da se, uz međusobno pomaganje na zajedničkom putu prema NATO-u, koriste i pozitivna iskustva Vilniuske skupine.</p>
<p>Troje ministara u toj deklaraciji pozdravlja NATO-ovu politiku »otvorenih vrata« iskazanu na sastanku na vrhu u Pragu u studenom prošle godine, radi potpune integracije Albanije, Makedonije i Hrvatske u europske i transatlantske političke, ekonomske, sigurnosne i obrambene institucije. Tri zemlje naglašavaju da se i modernizacijom svojih vojnih snaga žele pripremiti za članstvo u NATO-u i za nove sigurnosne standarde. Potvrđuju i da žele aktivno sudjelovati u antiterorističkoj koaliciji te, podupirući UN-ove rezolucije, pozivaju Irak da potpuno i bezuvjetno ispuni zahtjeve rezolucije 1441 Vijeća sigurnosti ili da se u protivnom suoči s posljedicama. Troje ministara vanjskih poslova izrazilo je zadovoljstvo američkom potporom. Veleposlanik Rossin naglasio je da će službeni Washingtom poduprijeti zajedničku izjavu Albanije, Hrvatske i Makedonije, a posebice njihove stavove vezane uz Irak i UN-ove rezolucije. »Vilniuska skupina rezultirala je činjenicom da je u Pragu sedam zemalja pozvano da se pridruži NATO-u. Budući da je ulazak u NATO jedan od strateških ciljeva Hrvatske, pokazali smo inicijativu, a na sastanku u Dubrovniku dogovoren je tekst Jadranske povelje, koja bi uskoro trebala biti potpisana u Washingtonu«, istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Time bi se naznačilo da i SAD podupire želju triju zemalja da se u dogledno vrijeme priključe NATO-u. </p>
<p>Picula je rekao da Jadranska povelja dokazuje kako Hrvatska, koja je izvjesno vrijeme bila pod sumnjama da izbjegava regionalnu suradnju, ozbiljno razmišlja o regionalnim oblicima suradnje u jednom relativno osjetljivom području, a to je zajednička sigurnost.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje kakvu reakciju Hrvatska može očekivati od Europske unije zbog ponovne potpore američkoj politici prema Iraku, Picula je izjavio kako u Dubrovniku nije ništa rečeno što bi dodatno trebalo provocirati ikoga na europskom kontinentu: »U deklaraciji smo vrlo jasno rekli što mislimo o obvezi Iraka da poštuje Ujedinjene narode, a mislim da smo također vodili računa o osjetljivosti domaće javnosti o tom pitanju«. </p>
<p>Prema Piculinim riječima, Hrvatska će se o mogućoj novoj UN-ovoj rezoluciji o Iraku očitovati kad bude potpuno upoznata s tekstom. </p>
<p> Na pitanje je li pristup učlanjenju NATO-u u sklopu suradnje sa zemljama Vilnuske skupine zapravo poraz hrvatske diplomacije, Picula je odgovorio kako bi trebalo češće komunicirati s dijelom javnosti koja dijeli takvo mišljenje. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030308].
|
