NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030207].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208376 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska podržala Ameriku iz pragmatičnih razloga</p>
<p>Teško je očekivati da bi Hrvatska u vojnom napadu na Irak mogla igrati neposrednu ulogu / Hrvatska nema stratešku važnost za vojnu opciju, a teško može ponuditi bilo kakvu logističku potporu, procjenjuju hrvatski diplomati</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Hrvatska je, s ostalih devet zemalja Vilniuske skupine, podržala zajedničku izjavu kojom se podupire vojna intervencija u Iraku, ako Irak ne ispuni odredbe rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p>Tim je potezom Hrvatska jasno dala do znanja da će podržati savezničku koaliciju u svrgavanju Saddamova režima. Ujedno, prekinute su i rasprave o tome kako se Hrvatska treba postaviti prema problemu. Na kraju, procijenjeno je da će Hrvatska zbog takve odluke imati koristi.</p>
<p>Raspravu hrvatskih diplomatskih krugova o tome treba li se Hrvatska držati sa strane ili se odlučiti na podršku – koja će uključivati i vojnu akciju – prekinula je inicijativa za potpisivanje dokumenta Vilniuske skupine. Tako je, prije svih Ministarstvo vanjskih poslova na čelu s Toninom Piculom, u utorak moralo odlučiti treba li prihvatiti dokument Vilniuske skupine ili ne. O tome se odlučivalo u trenutku kad je ministar Picula završavao uspješan dvodnevni posjet Portugalu, zemlji koja je Hrvatskoj dala punu potporu za ulazak u EU, ali i potpisala pismo osam zemalja (četiri članice EU-a i četiri skorašnje članice) koje su podržale politiku SAD-a prema Iraku.</p>
<p>Mnogo razloga, ali ni vremena za oklijevanje nije bilo. Bruce Jackson, utjecajni šef nevladine organizacije Odbor za NATO – koji je 1999. godine pokrenuo inicijativu za osnivanje prvo Baltičke, a onda i Vilniuske skupine zemalja aspiranata za NATO – sad je pripremio deklaraciju koja je ponuđena zemljama Vilniuske skupine. Budući da su gotovo sve zemlje te skupine dobile pozivnice za NATO, američka je administracija nedavno odobrila Jacksonu još jedan projekt – osnivanje Jadranske inicijative u kojoj su Hrvatska, Albanija i Makedonija.</p>
<p>Dokument o podršci američkoj politici prema Iraku Jackson je zemljama Vilniuske skupine ponudio prema načelu »uzmi ili ostavi«, pa mogućnosti za neke promjene i nije bilo.</p>
<p>Bez obzira na dokument Vilniuske skupine, diplomati navode da Hrvatska nije imala previše izbora. Procjena o tome da bi se Hrvatska trebala držati sa strane ocijenjena je kontraproduktivnom: Europska se unija već podijelila, a diplomati bliski Vijeću sigurnosti UN-a navode da pri izglasavanju nove rezolucije najvjerojatnije neće biti veta. U najgorem slučaju, očekuje se suzdržanost Francuske i Njemačke.</p>
<p>Hrvatska odluka o potpisivanju dokumenta Vilniuske skupine ima samo političko značenje, jer je teško očekivati da bi naša zemlja u vojnom napadu na Irak mogla igrati neposrednu ulogu. Hrvatska nema stratešku važnost za vojnu opciju, a teško može ponuditi bilo kakvu logističku potporu, procjenjuju hrvatski diplomati. </p>
<p>Osim toga, dvojba treba li se prikloniti EU-u, za Hrvatsku najvažnijoj integraciji, ili SAD-u gotovo je nestala kad su se zemlje EU-a, što dosad nije bilo uobičajeno, podijelile u vanjskopolitičkom stavu.</p>
<p>Odluka o svrstavanju na američku stranu bila je jednostavnija nekim većim i važnijim zemljama europskog istoka, poput Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Bugarska je tako, dan nakon terorističkih napada 11. rujna, ponudila sve svoje kapacitete SAD-u. Amerikancima ta pomoć nije trebala, no Bugari su zabilježili politički poen i dobili snažnu američku potporu za ulazak u NATO, nakon što je EU ustanovio da Bugarska nije ispunila ni polovicu potrebnih uvjeta.</p>
<p>Napokon, u političkom je smislu, navode hrvatski diplomati, teško stati na stranu orijentalne despocije. Hrvatska se suglasila s izjavom Vilniuske skupine iz pragmatičnih razloga.</p>
<p>Nakon uraganske inicijative, američka će diplomacija pričekati izvješće UN-ova inspektora Hansa Blixa, koji bi 14. veljače mogao potvrditi istinitost navoda američkog državnog tajnika Colina Powella. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tadić: To neće poboljšati naš vanjskopolitički položaj</p>
<p>Kalinić (SDP): Hrvatsko sudjelovanje u tom ratu vjerojatno će se temeljiti na davanju usluga zračnih luka / Radoš (Libra): Svaki aktivniji oblik sudjelovanja trebaju odobriti mjerodavna tijela / Adlešić (HSLS): Nije dobro da to doznajemo iz medija / Markov (HSS): Svaka konačna odluka treba proći proceduru</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Deset zemalja Vilniuske skupine, među kojima je i Hrvatska, potpisalo je deklaraciju potpore američkoj politici prema Iraku. Sve su države istaknule da je SAD pružio uvjerljive dokaze o potrebi razoružanja Saddama Husseina i Iraka. Kako tu odluku komentiraju zastupnici Hrvatskog sabora?</p>
<p>»Hrvatska je članica Vilniuske skupine i antiterorističke koalicije i ponudila je podršku SAD-u, iako, naravno neće sudjelovati u tom ratu sa svojim vojnim trupama, niti kopnenim, a još manje mornaricom. Hrvatsko sudjelovanje u tom ratu vjerojatno će se temeljiti na davanju usluga zračnih luka te, bude li trebalo, davanjem prava da se može koristiti naš zračni prostor«, kaže SDP-ovac Pavle Kalinić.</p>
<p>»Nije potrebno da se EU dijeli po tom pitanju, jer je transatlantsko savezništvo i dalje ključna pretpostavka europske sigurnosti«, smatra predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. »Amerika je i dalje glavni europski partner, nijedan veći sukob nije mogao biti riješen bez SAD-a. Zato treba imati razumijevanja za američku politiku u sklopu antiterorističke koalicije, kao i u borbi protiv prijetnji oružjem za masovno uništenje«.</p>
<p>»Takva je potpora na tragu politike koja je dovela do slanja hrvatskih trupa u Kabul, protiv čega je bio samo HSP«, kaže HSP-ovac Tonči Tadić. »To neće poboljšati hrvatski vanjskopolitički položaj niti ubrzati naš ulazak u NATO i EU. Hrvatska nema jasan gospodarsko-politički odgovor na krizu u opskrbi naftom i na poremećaje u međunarodnom gospodarstvu koje će izazvati taj međunarodni sukob. Ova vlast nema mandat hrvatskog naroda podupirati takav napad. Uostalom, prema anketama, većina građana je protiv napada. Načelni stav HSP-a je suglasan stavu vodećih zemalja EU-a koje su rezervirane prema načinu na koji se SAD priprema za napad na Irak. Postojeći sustav kolektivne sigurnosti u svijetu temelji se na UN-u i mi bismo mogli prihvatiti poduzimanje vojne akcije ako bi se temeljila na odluci Vijeća sigurnosti UN-a. Sve ostalo je neprihvatljivo«.</p>
<p>»Podržavamo stav ministra Picule. No, potpora se mora temeljiti na suglasnosti Vijeća sigurnosti, pa u tom smislu nemamo što prigovoriti, jer postoji sustav odlučivanja u Vijeću sigurnosti UN-a. Time bi se izbjegla polarizacija na američku i antiameričku stranu, i u Hrvatskoj i u svijetu. Svaki ozbiljniji i aktivniji oblik sudjelovanja u tome trebaju odobriti mjerodavna tijela, od Vlade, Sabora i Predsjednika Republike«, smatra predsjednik Libre Jozo Radoš.</p>
<p>»Čudim se ovakvom hrvatskom stavu, koji se u suprotnosti s poznatom Mačekovom izjavom: 'Kad se veliki tuku, mali su pod stolom'«, kaže IDS-ovac Damir Kajin. »Moj je stav bliži francuskom i njemačkom. Problem Iraka postoji, riječ je o nedemokratskom režimu, iako ni okolina nije mnogo demokratičnija. Oružje za masovno uništenje gotovo da ne postoji ili su inspektori UN-a nesposobni. Problem Saddama Husseina mogao je 1991. riješiti otac Bush, no on ga je ostavio na vlasti kako bi bio brana prema Iranu i Kurdima na sjeveru Iraka. Ako bi oni dobili svoju državu, to bi destabiliziralo niz okolnih zemalja, a posebno Tursku u kojoj SAD ima posebne interese. Cilj intervencije nisu irački naftni potencijali, iako će SAD iz njih namiriti troškove operacije, nego se njome želi pokrenuti ratna industrija i tako potaknuti gospodarska obnova SAD-a«.</p>
<p>»Bio bi red da se o tome najprije očitovala Vlada Saboru, to nalaže i Ustav. Nije dobro da to doznajemo iz medija. Znamo da je Hrvatska u antiterorističkoj koaliciji i tome smo dali potporu, ali znamo i da nismo članica NATO-a. Naše je susjedstvo, poput BiH, vrlo specifično i otvara sigurnosne probleme. Smatramo da bi Vlada trebala izvijestiti Sabor o sigurnosnim rizicima, ali i gospodarskoj spremnosti države u slučaju napada na Irak uoči turističke sezone«, kaže Đurđa Adlešić (HSLS).</p>
<p>Ante Markov (HSS) ne može komentirati izjavu ministra Picule, »osim da je ona vjerojatno dana u kontekstu odluke Vijeća sigurnosti UN-a i u smislu toga da je Hrvatska članica antiterorističke koalicije. Svaka konačna odluka o tom osjetljivom pitanju treba proći proceduru, od Predsjednika i Vlade do Sabora«.</p>
<p>»Nije neočekivano da se Hrvatska pridružila državama Vilniuske skupine, ali smatram nužnim da najviši državni dužnosnici to obrazlože hrvatskoj javnosti«, kaže predsjednik DC-a Mate Granić. »Neosporno je da je Saddam Hussein diktator povezan s međunarodnim terorizmom, da pomaže najradikalnije organizacije i da ima mnogo elemenata koji govore da posjeduje oružje za masovno uništenje. Hrvatska bi trebala inzistirati da se operacija zbiva pod pokroviteljstvom UN-a, jer svaka druga opcija dovodi u pitanje međunarodni poredak i ulogu te organizacije. Treba voditi računa i o stavovima EU-a, iako on nije jedinstven u ovom važnom problemu«.</p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sve što zna o Gotovininu kretanju Carla del Ponte mora reći hrvatskoj vlasti</p>
<p>Ako glavna haaška tužiteljica tvrdi da se umirovljeni general Ante Gotovina nalazi u bijegu, ali unutar hrvatskih granica, Haaški je sud dužan obavijesti hrvatska pravosudna tijela o informacijama kojima raspolaže, a ne da samo hrvatskoj strani predbacuje nesuradnju s tužiteljstvom i Sudom</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Prema policijskim izvorima, Haaški je sud – prema hrvatskim zakonima i obvezama prema Interpolu – svaku informaciju o haaškom optuženiku Anti Gotovini dužan dostaviti nadležnim tijelima u Hrvatskoj. U prošlih godinu dana, hrvatska policija nije dobila ni najmanji signal o eventualnoj prisutnosti odbjeglog haaškog optuženika, umirovljenog generala Ante Gotovine, na području njene ovlasti: državnom teritoriju Republike Hrvatske.</p>
<p>Odgovor na tvrdnju haaške tužiteljice Carle del Ponte, da se optuženi Gotovina »šeće Republikom Hrvatskom«, Vjesnik je potražio i u Državnom odvjetništvu. Ni jedan od tužitelja, bez obzira na rang, nije dobio ni anonimnu niti potpisanu prijavu da je Gotovina na teritoriju hrvatske države. Vjesnikovi izvori ni u obavještajnim krugovima ne mogu potvrditi tezu haaške tužiteljice o eventualnom Gotovininu boravku u Hrvatskoj.</p>
<p>Prema tome, ako Carla del Ponte tvrdi da se Gotovina, optužen za ratne zločine tijekom Domovinskog rata, nalazi u bijegu, ali unutar a ne izvan hrvatskih granica, onda je dužnost tog pravosudnog tijela obavijesti hrvatska pravosudna tijela o informacijama kojima raspolaže, a ne da samo hrvatskoj strani predbacuje nesuradnju s tužiteljstvom i Haaškim sudom.</p>
<p>Nagađanja da je Gotovina na teritoriju Republike Hrvatske nije novost. I haaško tužiteljstvo i osobno tužiteljica Carla del Ponte tu su činjenicu nekoliko puta navodili kao razlog zbog kojeg se suradnja Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda u Haagu ne može ocijeniti najvišom ocjenom. U najnovijem slučaju priča se pretvorila u apsurd. </p>
<p>Prvo, haaška tužiteljica ocjenu o Gotovini koji se šeće Hrvatskom nije iznijela osobno nego posredovanjem svoje glasnogovornice Florence Hartmann. Drugo, kad je trebalo objasniti odakle tužiteljstvo zna da je Gotovina u Hrvatskoj, i gdje, glasnogovornica je zapela na činjenici koja bi, da je izrečena, mogla teretiti Hrvatsku. »Ne možemo otkriti činjenice na temelju kojih tvrdimo da znamo da je Gotovina u Hrvatskoj«, kaže glasnogovornica.</p>
<p>Takva informacija ne može dovesti ni do kakvog zaključka. Tko je kriv? Gdje se krivac krije? Tko krije krivca? To je nemoguće razaznati. Ali je moguće Hrvatskoj predbaciti da zna sve te odgovore i da ih krije od haaškog tužiteljstva.</p>
<p>Očito, riječ je o pravom izazovu logičkog zaključivanja. Ako Carla del Ponte zna da je Gotovina baš u Hrvatskoj, onda je ona – prema propisima Haaškog suda i nacionalnog zakonodavstva – obvezna hrvatskim tijelima reći gdje je optuženik. Ako to krije, ili u formi nejasnog glasnogovorničkog iskaza to ne želi reći, onda je haaška tužiteljica počinila kazneno djelo zbog kojeg bi mogla kao »pomagač u izvršenju kaznenog djela« odgovarati pred hrvatskim nacionalnim sudom.</p>
<p>Ako je točno da haaško tužiteljstvo ima informacije o kretanju optuženog generala Gotovine, ako zbog njegova neizručenja Haagu optužuje hrvatsku državu za nesuradnju s Haaškim sudom, onda bi u pravničkom smislu bilo barem fer da hrvatskom pravosuđu da mig o nečemu o čemu ovisi njegov ugled na međunarodnoj sceni. Ako Carla del Ponte sa suradnicima taj podatak krije, nije teško zaključiti da se ne brine o ugledu hrvatskog pravosuđa... </p>
<p>Prema tome, Carla del Ponte dužna je hrvatskim policijskim, obavještajni i tužiteljskim tijelima dostaviti sve podatke kojima raspolaže i na osnovi kojih tvrdi da se Gotovina šeće Hrvatskom. Ne učini li to u nekoliko sljedećih dana, mogao bi biti ugrožen njen ugled haaške tužiteljice. A to ne treba ni tužiteljstvu niti Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Olakšana odluka </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>U sklopu velike američke diplomatske akcije zbog stjecanja potpore da se vojno kazni Saddam Hussein i njegov režim, na red su došle i zemlje Vilniuske skupine. Hrvatska je tako, zajedno s Bugarskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom, Makedonijom i Albanijom, potpisala dokument kojim se daje potpora američkoj politici prema Iraku. Dokument je sročen vrlo brzo, a isto su ga tako vrlo brzo i prihvatile sve članice Vilniuske skupine.</p>
<p>Hrvatski potpis na taj dokument ne treba biti nikakvo iznenađenje. Vječitu dilemu o tome treba li stati na američku ili europsku stranu kada se treba odlučiti o nekim važnim međunarodnim pitanjima, uvelike je olakšala sama Europska unija. U dosad nezapamćenom racjepu u vezi sa zajedničkom vanjskom politikom, osam europskih zemalja posebnim je pismom podržalo politiku Washingtona. O hrvatskom potezu bit će, sasvim sigurno, mnogo različitih mišljenja. No, Hrvatska se kao mala zemlja teško mogla odlučiti na drukčiji korak. Držanje po strani teško bi joj donijelo bilo kakve koristi, a s druge strane će joj potpis na dokument donijeti politički poen koji je neće ništa stajati. Teško je, naime, zamisliti da će od Hrvatske biti zatražena aktivna uloga u slučaju napada na Irak. Naravno da se u vezi s američkom politikom Busha i njegovih republikanaca može navesti mnogo primjera koji urušavaju međunarodni poredak: tretman zatočenika u zaljevu Guantanamo, odbijanje jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda (ICC), teorija o preventivnim napadima... S druge strane, Ujedinjeni narodi također su suočeni s drugim načelima poput onoga treba li omogućiti iračkom narodu da pokuša osjetiti poštivanje ljudskih prava i osobnih sloboda. Jer, Saddam Hussein je ipak samo jedan od nekoliko preostalih diktatora u svijetu. </p>
<p>Stoga je u svjetskoj raspravi o istinskim motivima Bushovih nakana da silom svrgne Saddama Husseina silno važna procedura. U toj proceduri UN-ov inspektor Hans Blix ima zadaću potvrditi navode Colina Powella. SAD lobira za svoje ciljeve, no odlučio se za poštivanje UN-ove procedure, što je dobro za kredibilitet te organizacije, a posebice za male zemlje. </p>
<p>Hrvatski potpis na dokument Vilniuske skupine išao je zajedno i s hrvatskom potporom demaršu EU-a upućenom Iraku, u kojem se od te zemlje traži da odmah ispuni zahtjeve UN-a. </p>
<p>Hrvatskom se stajalištu o iračkoj krizi stoga teško može nešto zamjeriti, a okolnosti unutar EU-a išle su joj na ruku jer se zbog izraženog stava nije morala sukobljavati s Unijom, koja je za Hrvatsku najvažnija integracija.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ohrabrujući »znak za uzbunu«</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Tko bi se takvu nečemu nadao! Vjerojatno je to najkraći mogući komentar nakon prispjelih podataka da je na početku ovogodišnjeg niza turističko-poslovnih sajmova u europskim metropolama i poznatijim velikim gradovima našega kontinenta turistička Hrvatska pri (ili u) vrhu zanimanja poslovnih partnera i medija! Da ugodno iznenađenje bude još veće tu je i podatak da je turistička Hrvatska u odgovornoj i na svoj način povlaštenoj ulozi zemlje-partnera na sajmovima u Stuttgartu, Beču i Hamburgu, a sudomaćin svečanog otvaranja u Pragu, te na najvećemu svjetskom turističkom sajmu – berlinskom ITB-u!</p>
<p>Izvještaji s tih sajmova su, kako se javlja, vrlo povoljni, »traženi smo« stoji u njima i izjavama naših predstavnika, »...svi pitaju za naš Jadran« što treba zahvaliti i lanjskoj ocjeni Hrvatske kao »sredozemne pobjednice«, pa ako je sve to točno (ono o partnerstvu i sudomaćinstvu sigurno jest!), čak ako ima i neku euforičnu dozu onda je za – pljesak, ali istodobno to je i svojevrsni »znak za uzbunu«! Zašto?</p>
<p>Naime, nakon tih podataka s međunarodnih vodećih turističko-poslovnih sajmova turistička Hrvatska jednostavno mora opravdati laskave ocjene, a ne treba ni posebno naglašavati da se u sredozemnoj oštroj konkurenciji pozicije teško dobivaju, a brzo i lako gube. Osim toga treba imati na umu i lanjsko upozorenje da će ta ista sredozemna konkurencija nakon prošlogodišnjih slabijih rezultata od planiranih za ovu sezonu itekako pojačati tempo priprema i ulaganja u nove sadržaje da se lani propušteno nadoknadi. Zapravo to naši konkurenti već rade od završetka prošle sezone, a što se više bliži nova napore pojačavaju!</p>
<p>A mi? Uglavnom kao i dosad – pripremanje sezone na inozemnome tržištu ponovo je u raskoraku s aktivnostima na domaćemu. Vani, naime, naša operativa ulaže odgovarajuće napore, vrijeme i novac, a dio te operative zadužen za domaći teren još manje-više spava... Osim toga jednom bi već trebalo u ovoj (turističkoj?!) zemlji shvatiti da priprema i odvijanje sezona nije niti smije biti briga samo turističkog sektora – osim resornog ministarstva jednake obveze imaju i, na primjer, ministarstva prometa i veza, poljoprivrede, gospodarstva, zaštite okoliša i, napokon, Vlada RH! Doista nema smisla da se za sezonu '03. strahuje zboh raznih »sunčanih« afera...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Američki interes ujedinio koaliciju</p>
<p>Hrvatska je malo izletjela u svijet, podržala Ameriku i vratila se doma. Tu gdje stanuje i dalje je sve po starom. Sunčani Hvar je uzdrmao vladajuću koaliciju koja taj problem rješava mnogo sporije i nespretnije od nametnutog američkog problema s Irakom. Ameriku su podržali čim ih je prozvala. Sebe su, čini se, zasad održali</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Vladajuća koalicija je, napokon, povukla onaj dugo očekivan potez. Odlučno je odsjekla sve dvojbe i podržala pravu stvar. Kad su građani i birači već počeli sumnjati je li ona uopće u stanju nešto dogovorno i odgovorno riješiti, ona je pokazala da jest. Nije više bilo vremena za oklijevanje. Trenutak konačne odluke sve je bliže, pa tu već sasvim izvjesnu odluku treba poduprijeti. Da, to je naš konačan odgovor, rekla je koalicija.</p>
<p>Hrvatska je zajedno s članicama Vilniuske skupine podržala američki napad na Irak.</p>
<p>Jasno je rečeno zašto Hrvatska slijedi Ameriku na putu konačna obračuna sa Saddamom Husseinom. Zato jer je Amerika iznijela dovoljno dokaza da irački diktator i dalje skriva oružje, laže i nije spreman surađivati. Nakon što je podijelila Europsku uniju osiguravši bezuvjetnu potporu Britanaca, Talijana, Španjolaca, ali i Čeha, Poljaka i Mađara, Amerika je sad posegnula i za onim državama koje još tapkaju oko Europske unije (pet je na pragu, pet je još daleko) očekujući poziv da uđu. Sedam je već u NATO-u, tri očekuju poziv. S takvima je još lakše, jer glatko podupiru sve što im se predloži.</p>
<p>Sasvim je jasno zašto se Hrvatska priklonila Britaniji i Italiji, a udaljila od Francuske i Njemačke koje su i dalje sumnjičave prema pravim motivima i timingu američkog napada na Irak. Hrvatska je mala zemlja koja treba patronat velikih da bi ostvarila svoje interese. U ovom je trenutku njen prvi interes, nakon što je ispala iz svih kombinacija za skori ulazak u Europsku uniju, primanje u NATO. Da bi to postigla treba joj potpora Amerike. A Washingtonu pak treba potpora čim većeg broja zemalja za napad na Irak, jer još nije ishodio dovoljno dobru rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi pokrivala takvu akciju. Hrvatska si može laskati kako je ipak dovoljno velika da je sudjelovala u trgovini interesima s jednom velesilom.</p>
<p>U svemu tome više nije bitno, ali je provjereno i općepoznato sljedeće: </p>
<p>Prvo, Irak danas nije ništa veća prijetnja miru od Iraka prije pet ili deset godina, dakle onakvoga kakvoga je nakon prve intervencije ostavio otac Bush.</p>
<p>Drugo, nakon napada na Tornjeve u New Yorku, prvi obračun Amerike s terorizmom, napadom na Afganistan, nije istjerao lisicu Bin Ladena na otvoreno. Al Qaida i dalje prijeti cijelom svijetu. Irak se u drugom krugu ponovno nametnuo kao moguća meta napada, a mogla je to biti i Sjeverna Koreja, Vijetnam ili Tunguzija.</p>
<p>Treće, velesili poput Amerike uvijek je nužan neki poligon za demonstraciju nove generacije oružja. Stoga su u desetgodišnjim ciklusima dobro došli malo veći ratovi. </p>
<p>Četvrto, ali ne i najmanje važno – Irak leži na nafti.</p>
<p>Vladajuća koalicija je, dakle, pozicionirala Hrvatsku u međunarodnom okruženju. Dosadašnja je politika hrvatske diplomacije prema napadu na Irak bila »ne talasaj i šuti dok te ne prozovu«. Bila je to logična politika. Ali sad su nas, eto, baš prozvali. I što ćeš sad? Moraš, je li, pronaći vlastiti stav. Pa je bilo opet logično prikloniti se prije Americi i NATO-u negoli »odmetničkim državama« Njemačkoj i Francuskoj koje ne bi baš srljale u napad na Irak, barem ne dok se dogovori prihvatljiva rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. EU je za Hrvatsku ipak dalje od NATO-a.</p>
<p>Sve to skupa tjera čovjeka, osobito nas koji živimo tu, da se prisjeti 1991. i poznate neodlučnosti oca Busha, Jamesa Bakera, Lawrencea Eaglburgera i ostalih da interveniraju u Jugoslaviji koja se raspadala po svim šavovima. Amerika je još bila umorna od prve demonstracije moći prema Iraku i nije imala strategiju, znanje i želju spriječiti rat na Balkanu. Trebale su joj godine da shvati i odluči poduzeti bilo što.</p>
<p>Otac Bush je pokorio Irak do Bagdada i ostavio Saddama da obnovi zemlju. Sin Bush sad mora ponavljati cijelu operaciju, jer Amerika prošli put nije znala ići do kraja.</p>
<p>Općenito, iznenađujuće je slabo poznavanje lokalnih prilika koje tradicionalno iskazuju tradicionalno suprotstavljeni američki analitičari i operativci u Pentagonu, State Departmentu ili CIA-i. O Balkanu i Jugoslaviji dosta je 1990. znala CIA, ali to nije bilo dovoljno da ostale natjera na akciju. O Iraku vjerojatno sad već znaju sve, ali ni to nije dovoljno da se sa Saddamom obračuna tiše, brže i elegantnije nego slanjem nosača aviona i tisuća marinaca.</p>
<p>Hrvatska je malo izletjela u svijet, podržala Ameriku i vratila se doma. Tu gdje stanuje i dalje je sve po starom. Sunčani Hvar je uzdrmao vladajuću koaliciju koja taj problem rješava mnogo sporije i nespretnije od nametnutog američkog problema s Irakom. Ameriku su podržali čim ih je prozvala. Sebe su, čini se, zasad održali.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vatikan pojednostavljuje i iskrivljuje ideju New Agea</p>
<p>Kao odgovor na New Age, Crkva preporučuje dijalog s religijama čija su učenja u temeljima New Agea, ali daje do znanja da vjernik mora prepoznavati što mu nudi njegova vjera i ne pristajati na vjerski relativizam po kojem sve religije vode prema istom </p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Vatikan je ovih dana objavio službeni dokument »Isus Krist donositelj vode žive. Kršćansko promišljanje o New Ageu«, u kojem ocjenjuje suvremeni religijski i kulturni fenomen New Agea (Novog doba) kao novi gnosticizam i jedan od najžurnijih izazova kršćanskoj vjeri. Dokument su izradili Vijeće za kulturu i Vijeće za međuvjerski dijalog.</p>
<p>»Riječ je o vjerskom i istodobno kulturalnom izazovu: New Age predlaže teorije i učenja o Bogu, čovjeku i svijetu, koji su nespojivi s kršćanskom vjerom«, rekao je predsjednik papinskog Vijeća za kulturu kardinal Poul Poupard predstavljajući dokument.</p>
<p> Pritom je napomenuo da je New Age simptom kulture koja je u dubokoj krizi i istodobno pogrešan odgovor na tu krizu. Kardinal Poupard je istaknuo i da se suvremena religijska kultura sve više okreće od instinktivnog doživljaja Boga prema potrebi za znanstvenom spoznajom stvarnosti, pri čemu ono misterijsko u vjeri sve više gubi na važnosti. Razlozi za te promjene su brojni i različiti, smatra Poupard, ali uglavnom pripadaju u područje »općeg prijelaza s tradicionalnih vjerskih oblika na osobnije i individualnije izraze onoga što se danas naziva 'duhovnost'«.</p>
<p>Dokument navodi tri temeljna razloga ovog zaokreta od tradicionalne i institucionalizirane religioznosti prema osobnoj, individualiziranoj duhovnosti. Prvi razlog je gubitak povjerenja u osobnog i transcendentnog Boga nakon katastrofa holokausta, atomskih eksplozija u Japanu i užasa ratova tokom 20. stoljeća. Ponovno je aktualizirano »deističko« pitanje koje je mučilo još prosvjetitelje: je li Bog djelatan u svijetu ili ga je prepustio njegovoj stihiji? Kako tradicionalne religije nisu pružile zadovoljavajuć odgovor na ovo pitanje, mnogi su ga potražili u takvim konceptima kao što su karma i reinkarnacija.</p>
<p>Drugi razlog je oživljavanje tzv. drevnih, pretkršćanskih religija i kultova, koje dokument naziva »neopoganskim«, a koje kršćanstvo temeljno promatraju kao strano i neprijateljsko.</p>
<p>Kao treći razlog navodi se sve veća opsjednutost zapadne kulture istočnim religijama i putevima mudrosti. Zbog čega nova, tzv. duhovnost New Agea, vodi prema eklektičkom spajanju elemenata iz svih velikih religija pa i ezoteričnih sustava. </p>
<p>New Age se u dokumentu naziva novim gnosticizmom, ali i duhovnim narcizmom, ističući kako se ovaj pokret savršeno podudara s konzumističkim modelima suvremenog društva.</p>
<p>Kao odgovor na New Age Crkva preporučuje dijalog s religijama čija su učenja u temeljima New Agea, ali daje do znanja da vjernik mora jasno prepoznavati što mu nudi njegova vjera i ne pristajati na vjerski relativizam prema kojem su svi putevi ispravni, a sve religije vode prema istom.</p>
<p>Ukratko rečeno, ovaj dugi dokument pokazuje iste mane kao i prethodni službeni crkveni diskursi o New Ageu: površnost, tendencioznost, hipotetičnost i utilitarnost. On je upravo takav kakav treba biti da bi poslužio svojoj svrsi: dati pastoralnim djelatnicima pojednostavljen organon kojim se mogu boriti protiv širenja ove ideje, a vjernike upozoriti da se klone »neognostičke« i »neopoganske« hereze. Međutim, s pozicije nepristranog promatranja religijskih i kulturnih fenomena, neke teze iznesene u ovom dokumentu jednostavno ne stoje. Ponajprije valja podsjetiti da New Age ne egzistira kao jedinstven pokret ili nova eklektička religija ili gnostička filozofija. </p>
<p>Riječ je zapravo o ideji preuzetoj iz hinduskih Veda koje uče da će se na vrhuncu jednog vremenskog ciklusa (kalpe) čovječanstvo duhovno razviti do takvog stupnja svijesti na kojem će biti dokinute sadašnje podjele između religija, klasični obrasci društvenog i vjerskog morala, te nesnošljivost između ideologija – jednostavno zato što će tapkanje u mraku sadašnjih religija i ideologija zamijeniti istinsko duhovno razumijevanje.</p>
<p>Međutim, tu ideju nekritički rabe brojni novi religiozni pokreti raznih provenijencija, koji povezuju znanja istočnih religija s hermetičkom i gnostičkom tradicijom Zapada te modernom znanošću i psihologijom. Doda li se tome od pamtivijeka prisutna astrologija i niz pokreta za samopomoć i zdrav način života – djelomično upućeni promatrač dobiva dojam da je suočen s novim religijskim Babilonom. Međutim, nije riječ o jednom pokretu ili jedinstvenoj religiji nego o pluralizmu religijskih pokreta i učenja na globalnoj kulturnoj sceni. Ona se tradicionalnim religijama očigledno ne sviđa, iz konkurentskih razloga, međutim to ne može biti povod da se suvremena religijska pluralna scena prikazuje kao amorfna hidra pod uopćavajućom sintagom »New Age«, kako bi se čitav korpus novih religijskih pokreta pojednostavljeno klasificirao i proskribirao. Razlozi takvom stavu su jasni, ali argumenti u dokumentu su, najblaže rečeno, nedorađeni i površni.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Vremena za zamazivanje očiju definitivno su prošla</p>
<p>Trenutak osamostaljivanja je zahtijevao oslobođenje od komunizma i velikosrpstva, odnosno jugoslavenstva. Nije se mnogo pitalo tko su oni koji mogu unaprijediti narodno gospodarstvo nego koliko dopadljivo mogu govorničkom vještinom tući po mrtvom komunističkom vuku s jedne strane dok se je druga strana izrugivala tome poslu, jer dok tuku po mrtvoj ideologiji prošlosti u ime Hrvatske, njena imovina nestade u džepovima istih kritičara. Niti jedni niti drugi većinom nisu bili u stanju biti vođe naroda u blagostanje i napredak / Čini se da su stara ideološka prepucavanja iz prošle države još jedina nada naših političara da se narod još jednom prevari i da ovoga puta neće biti jednostavno zavesti narod na izborima kao ranije. Zašto nema novih lica na političkoj sceni nego njome još prolaze oni koje poznamo iz pradavnih vremena? </p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Danas je središnji politički problem u Hrvatskoj da prosječan hrvatski građanin poslije dvanaestogodišnje demokracije nema koga birati. </p>
<p>Sve smo stranke više-manje dobro vidjeli i čuli i najveći dio u vlasti isprobali, i, ako ćemo pošteno govoriti, nemamo se čemu posebno uspješnom nadati. Gospodin Mirko Tarle je na ovim stranicama rekao, da se »ne mogu razlikovati klaunovi i mediokriteti od ljudi koji mogu ozbiljno i kvalificirano voditi ovu zemlju«. </p>
<p>Ne mogu, zato što je jedan od čelnika bivše vlasti prošli saziv Sabora nazvao »kokošinjcem«, a i ovaj se prema rezultatima rada nema čime pohvaliti.</p>
<p>Kako je moguće da se u Hrvatskom saboru ne nađu svi najsposobniji i uključe u razvoj što bi se vidjelo i na promjenama koje bi ovoj zemlji donijele nova radna mjesta u proizvodnji, umjesto da vlast biva prisiljavana štrajkovima dijeliti novac koji ne postoji, jer nije zarađen? </p>
<p>Naš je narod u početku imao veliko povjerenje u hrvatske političare i, nažalost, zbog nekritičnosti, oni su ga zaveli. </p>
<p>Trenutak osamostaljivanja je zahtijevao oslobođenje od komunizma i velikosrpstva, odnosno jugoslavenstva. Nije se mnogo pitalo tko su oni koji mogu unaprijediti narodno gospodarstvo nego koliko dopadljivo mogu govorničkom vještinom tući po mrtvom komunističkom vuku s jedne strane dok se je druga strana izrugivala tome poslu, jer dok tuku po mrtvoj ideologiji prošlosti u ime Hrvatske, njena imovina nestade u džepovima istih kritičara. </p>
<p>Niti jedni niti drugi većinom nisu bili u stanju biti vođe naroda u blagostanje i napredak. </p>
<p>Oni su si umislili da i nisu izabrani radi toga. HDZ je smatrao da je izabran da napokon riješi problem nezavisnosti Hrvatske, a zaboravio da država nije samo nezavisna, ako je slobodna od vanjskih, nego i unutarnjih pljačkaša. Slobodna je samo kad daje prigodu da svatko pokaže što može i zna, i to u privredi. </p>
<p>Čak se u komunističkoj Kini daje prednost ovome pred slobodom govora. Na tome je HDZ zakazao. SDP je bio biran zato da zaustavi grabež lažnih nacionalista, dok im se obećanje, da će stvoriti 200 tisuća radnih mjesta u proizvodnji, pretvorilo se u klaunsku priču za uveseljavanje publike. </p>
<p>HDZ bi sada htio zbaciti SDP s vlasti, jer da nas on želi uvesti u zapadni Balkan koji je navodno konspirativno ime ponovne Jugoslavije, čije je ime, konačno, 4. siječnja 2003.i službeno nestalo s aktualne svjetske političke scene. </p>
<p>Ne usuđuju se ni govoriti o broju novih radnih mjesta, nego samo o tome kako će oni produžiti njihove započete ceste i tunele. </p>
<p>Ako će nastaviti ono što ovi rade, ne znam zbog čega bi onda trebali vlast. Sve to govori da su stara ideološka prepucavanja iz prošle države još jedina nada naših političara da se narod još jednom prevari. Čini se da ovoga puta neće biti jednostavno zavesti narod na izborima kao ranije. </p>
<p>Zašto nema novih lica na političkoj sceni nego njome još prolaze oni koje poznamo iz pradavnih vremena? </p>
<p>Treba reći da je Hrvatska veoma centralizirana država u kojoj sve što odlučuje živi u Zagrebu. Županije zapravo ne odlučuju o ničemu važnijem. </p>
<p>Dobro je, stoga, da se planira stvaranje regija u Hrvatskoj koje mogu stati na kraj metropolokraciji. Hoće li im to biti dopušteno? </p>
<p>Kako je Zagreb grad takve veličine da se ljudi mogu lako susresti na ulicama biva jasnim da političari i utjecajni ljudi njeguju neformalna ljudska poznanstva koja im omogućuju prešutni dogovor, »mi ne ćemo protiv vas niti ćete vi protiv nas«, nalik na dogovore sukobljenih klanova. To je razlog da se ne progoni kriminal iz prošle vlasti. </p>
<p>To onemogućuje povlačenje najboljih poteza. Vlast koja se zatvara dijaspori i svojim provincijama to nije u stanju. Korist stranaka i isprepletenost njihovih interesa su na prvom mjestu. </p>
<p>Zato i cure tajne iz svih državnih ureda, jer je Hrvatska zapravo Zagreb, a on je u tome sličniji tipičnom balkanskom gradu nego glavnom gradu ozbiljne države. </p>
<p>Političari se žele u prvom redu domoći vlasti i utjecaja, jer je to mnogima i jedini način preživljavanja. Stavljaju se na prva mjesta ljudi koji će znati narodu lijepo govoriti i zamazati oči. </p>
<p>Mislim da kvalificirani ljudi i nisu poželjni. A takvih i nema mnogo. </p>
<p>Kao što ima mnogo skladatelja zabavnih melodija koji uveseljavaju neko vrijeme publiku koja ih zbog toga i voli, a malo je opernih glazbenika čija djela traju, tako je malo onih koji su u stanju povući velike i prave poteze koji bi ovu zemlju doveli u njen centar i ljudima otvorili oči u ovoj maglovitoj situaciji. </p>
<p>Netko je rekao veoma lijepo da je posljednji pravi politički učitelj naroda na ovim prostorima bio Stjepan Radić. Sigurno je to bio i pokojni Vlado Gotovac, čiji se glas u ratna vremena i nije mnogo uvažavao. </p>
<p>Stoga je razumljivo da neplodna demokracija stvara malograđanske ili prosječne vođe i dovodi ljude u stanje da sanjaju o velikim vođama koji bi ih spasili. </p>
<p>Čak se neki vraćaju onim diktatorima iz naše prošlosti koji nam ne mogu biti uzor. Na toj crti je razumljiva popularnost pjevača Marka Perkovića Thompsona kod mladih. </p>
<p>Ne treba se čuditi što oni zazivaju vođe i njihove sustave reda kad nas ovi naši »demokrati« vode sve dublje u nestanak. </p>
<p>Hitler ne bi mogao doći na vlast da tadašnja Njemačka nije bila zapravo Berlin, u komu je bila sva vlast, koja zbog isprepletenosti privatnih interesa političara nije mogla donositi prave odluke. Neki se zagrebački kolumnisti isključivo bave time tko se s kime od političara viđa, s kime večera i s kim se dogovara, kako je to običaj u malim mjestima. </p>
<p>A to se u našem istočnom susjedstvu naziva čaršija koju je najbolje opisao u komedijama njihov pisac Branimir Nušić. Koga Hrvati sada čekaju? Čekaju demokratske i ozbiljne ljude u kojih vrijedi samo poštenje i sposobnost. A to je na kraju jedno te isto. </p>
<p>Ovih dana novoizabrani vođa Liberalne stranke govori takvim jezikom. No i drugi su tako na početku govorili. Vremena su za zamazivanje očiju u svakom slučaju definitivno prošla.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrebački politički miting proustaške desnice</p>
<p>Uzalud se naš premijer Račan i ministar vanjskih poslova Picula trude da udobrovolje pojedine europske vlade za primanje Hrvatske u Europsku uniju, ako im se doma događa ovo što se dogodilo na Jelačićevu trgu. A, bojimo se, bit će još toga s obzirom na sirovost naše krajnje desnice. Sve što nešto znači u Europi i demokratskom svijetu je antifašističko. Stoga su ti zastrašujući događaji kod nas otvoreno antieuropski, jer su antidemokratski</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Opet jedna proustaška provokacija. Opet incident. Ne bilo gdje, nego na glavnom zagrebačkom trgu pred pedeset tisuća građana, većinom mladih ljudi, koji su došli pozdraviti svjetski uspjeh naših rukometaša u Portugalu. </p>
<p>Thompsonova skupina preotela je postavljenu pozornicu i izvela svoj proustaški program uz ponovljene ustaške uzvike »Za dom!« i fašistički pozdrav uzdignutom rukom. To je uzvikivao Thompsonov čovjek koji je stajao uz njega na pozornici. </p>
<p>Sve je to satima prenosila Hrvatska televizija na svom Prvom programu, a njen voditelj Mirko Fodor poticao je Thompsona da samo nastavi: »Hoćemo li još malo Thompsona? Hajde naprijed!«</p>
<p>Vidjevši u što se sve to prometnulo, a premetnulo se u politički miting proustaške desnice, netko se na Hrvatskoj televiziji najzad sjetio da prekine prijenos s Trga. </p>
<p>U Dnevniku, nažalost, ni riječi o tom incidentu, što i ne začuđuje sjetimo li se da je Televizija svojedobno, odmah nakon Thompsonova koncerta u Splitu, emitirala taj koncert u svom programu, bez riječi ograde.</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić veli da nastup Marka Perkovića Thompsona nije bio u programu koji je za doček rukometaša priredilo Gradsko poglavarstvo. On je došao nepozvan. »Doček se izjalovio«, zaključuje Pavićeva, »a ja sam sigurna da je netko htio da tako ispadne«.</p>
<p>Da, ona je sigurna u to, jer zna kakvom je pritisku morala odolijevati prije toga da se Thompsona pozove. Netko ga, znači, ipak pozvao unatoč gradonačelnici. Jednom će se točno doznati i tko, u čijem je političkom stožeru to organizirano, a zatim i izvedeno. </p>
<p>Thompson je samo agent toga stožera. </p>
<p>To je dosad najdrskija provokacija te skupine na otvorenom prostoru u Zagrebu. Nije riječ tu o pjesmama, ma kako ih primila urbana zagrebačka mladež kojoj više leži rock kultura. </p>
<p>Pjesme su, sada se to vidjelo i javno na televiziji, samo kamuflaža da bi se otvoreno pred okupljenim mnoštvom na Jelačićevu trgu i pred hrvatskom javnošću okupljenom pred televizijskim ekranima, glasno i jasno promicalo ustaštvo i nacizam izvođenjem fašističkih uzvika i pozdrava.</p>
<p>To je valjda jedinstven slučaj u demokratskoj Europi da sa službene strane nema reakcije na tu proustašku provokaciju. Reagiraju samo novinari i pojedini intelektualci, ocjenjujući da je nastala situacija zastrašujuća. Vlast kao da to ne zanima, s pravom primjećuje Mirjana Krizmanić. </p>
<p>Ona uz to upozorava da recidivu ustaštva pridonose i udžbenici povijesti.</p>
<p>Na to se i dosad upozoravalo, ali uzalud. Ministar prosvjete Strugar kao da ne haje za to. A trebao bi hitno poduzeti mjere i takve udžbenike zabraniti.</p>
<p>Na recidive nacizma u nas upozorio je ovih dana i Hrvatski PEN. Ustanovio je, u svom pismu javnosti, »potpunu odsutnost volje za utemeljenom javnom raspravom o recidivima toga problema koji je u domaćoj sredini prisutan, i to ne samo iznošenjem ustaškoga i nacističkog znakovlja na športskim natjecanjima«.</p>
<p>Uzalud se naš premijer Račan i ministar vanjskih poslova Picula trude da udobrovolje pojedine europske vlade za primanje Hrvatske u Europsku uniju, ako im se doma događa ovo što se dogodilo na Jelačićevu trgu. A, bojimo se, bit će još toga s obzirom na sirovost naše krajnje desnice.</p>
<p>Sve što nešto znači u Europi i demokratskom svijetu je antifašističko. Stoga su ti zastrašujući događaji kod nas otvoreno antieuropski jer su antidemokratski.</p>
<p>O tome se ne smije dalje šutjeti. S pravom se očekuje da se tome svom snagom suprotstavi pravna država. Bojimo se da će nam se pasivnost Račanove vlade u tom pogledu osvetiti: umjesto da se uskoro nađemo u Europskoj uniji, zbog fašističkih incidenata i izgreda ostat ćemo tu gdje jesmo još dugo vremena. </p>
<p>Kao prvo, odmah bi u Saboru trebalo izglasati predloženi zakon o zabrani pronacističke i proustaške djelatnosti. Što se s tim čeka? Sada je prigoda za to. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Reforma školstva: gdje smo, kamo idemo, što želimo</p>
<p>Opet smo na početku i opet kritiziramo stanje u komu je danas toliko puta reformirana škola. Rijetko kome pada na pamet da iza svih tih promašaja stoje legije prosvjetnih radnika, koji su uložili mnogo stvarnog napora da se približe postavljenim ciljevima i koji su na to utrošili tisuće i tisuće dragocjenih sati. A tek bezbrojni skupovi, seminari, sastanci, aktivi na kojima se često sipalo iz šupljega u prazno, odnijeli su još nekoliko tisuća sati... Metodologija pedagoškog istraživanja nije nam nepoznata i umjesto da se svađamo zbog ovih ili onih pretpostavki, poslužimo se instrumentarijem koji u prilično visokom postotku pouzdanosti može utvrditi kako smo daleko došli, gdje smo zapeli i što nam valja činiti da bi nam budućnost škole bila bolja / Kažemo da su nastavni planovi i programi preopširni, da su udžbenici neadekvatni, da je sprema naših nastavnika nedostatna, da su učenici preopterećeni, da su rezultati objektivnih ispitivanja porazni, da bauk ocjene ugrožava komunikaciju između učenika i nastavnika itd. Sve je to možda točno, a možda i nije. Onima koji su nezadovoljni mora se pružiti mnogo jače indikacije nego što su osobne impresije. Treba reći točno, što to i gdje to nešto ne valja u odgoju i obrazovanju mladih generacija</p>
<p>VLADIMIR PLETENAC</p>
<p>Rasprava o reformi odgojno-obrazovnog sustava upravo ovih dana doživljava svoj klimaks. Mnogo je oprečnih mišljenja, mnogo je oprečnih stavova, ponekog pretjerivanja ili grčevite obrane vlastitih pozicija. </p>
<p>Javnost se s pravom pita tko je u pravu i tko je taj meritum koji će napokon presuditi. Ima u svemu tome i eklekticizma i oportunosti i želje za konsenzusom, ali, kako sada stvari stoje, teško da ćemo naći rješenje prihvatljivo svim akterima te burne rasprave.</p>
<p>Osobno mislim da su i kreatori prijedloga odgojno-obrazovnog sustava i njegovi oponenti potaknuti dobrom vjerom i neskrivenom željom da postojeći sustav poboljšaju.</p>
<p>Gdje je onda problem?</p>
<p>Čini mi se da od samog početka sve naše reforme bije zao glas zbog toga što su u velikoj mjeri bile opterećene subjektivizmom i voluntarizmom. Svi polaze od činjenice da je stanje loše i da ga treba mijenjati. Međutim, ne slažu se u jednoj »sitnici«, što je to loše i kakve izmjene treba prihvatiti.</p>
<p>Sudionik sam gotovo svih reformi na ovom tlu i dobro se sjećam vokabulara koji je pratio svaku od njih. Tu se isticalo da mladog čovjeka treba pripremati tako da stvaralački pristupa problemima svoje buduće struke i da se stalno usavršava, da ima razvijen osjećaj odgovornosti prema društvenoj zajednici, da bude čovjek samostalna i kritična duha, koji će biti radoznao, inicijativan, slobodan itd.</p>
<p>Sve jedno ljepše od drugoga. U kojoj su mjeri ostvareni ili bolje rečeno neostvareni tako visoko postavljeni ciljevi svima nam je manje-više poznato. I bez posebnih instrumenata za praćenje njihove realizacije.</p>
<p>Uglavnom, opet smo na početku i opet kritiziramo stanje u komu je danas toliko puta reformirana škola. Rijetko kome pada na pamet da iza svih tih promašaja stoje legije prosvjetnih radnika (bez obzira na to kako se oni odnosili prema negdje iz vlasti oktroiranim inovacijama), koji su uložili mnogo stvarnog napora da se približe postavljenim ciljevima i koji su na to utrošili tisuće i tisuće dragocjenih sati. A tek bezbrojni skupovi, seminari, sastanci, aktivi na kojima se često sipalo iz šupljega u prazno, odnijeli su još nekoliko tisuća sati.</p>
<p>Rezultat je, međutim, bio porazan. U nedostatku bilo kakvih ozbiljnih ocjena toga debakla autori tih reformi mudro su zaključili da je neuspjeh posljedica nepoznavanja osnovnih intencija reforme i popratnog instrumentarija kao što su udžbenici, priručnici, metodike, nastavna sredstva i pomagala, obrazovanje nastavnika itd. Sve u svemu kriv je bio subjektivni faktor.</p>
<p>Temelj pak neuspjeha valjalo je tražiti na drugoj strani. Nedovoljne pripreme, nedostatak znanstvenog pristupa i, prije svega, silan voluntarizam nisu ni mogli uroditi boljim plodom. To ne znači da je baš sve bilo promašeno, ali su promašaji svakako nadmašili uspjehe.</p>
<p>Još se sjećam jedne situacije iz tih uzavrelih dana koja je za takvu tvrdnju apsolutno simptomatična. </p>
<p>Na upit jednog našeg istaknutog pedagoga je li se mislilo i na metodološke probleme školske reforme, odgovoreno mu je da za takve stvari nema vremena. Dinamika reforme je takva da većinu stvari treba rješavati »u hodu«. </p>
<p>Ako je njemu stalo do podrobnog istraživanja tako složenog procesa, država će odvojiti svotu novaca, pa neka radi u miru i tišini laboratorija. Nitko ga neće smetati.</p>
<p>Kada se pak danas uzmu u ruke mnogobrojni članci u časopisima ili opsegom manji ili veći radovi koji su pratili reformu, lako će se uočiti da je najmanje priloga znanstvenog karaktera nastalih kao rezultat pomnog istraživanja pedagoške prakse. </p>
<p>Jer njima bi se već tada ustanovilo da je nemoguće u onim uvjetima ostvarivati tako visoko postavljene ciljeve. Drugim riječima, nije se moglo tražiti od nastavnika i učenika da preskoče svoju vlastitu sjenu.</p>
<p>Bojim se da i danas činimo jednu od takvih pogrešaka. Naime, svi se slažemo da nam čitav odgojno-obrazovni sustav škripi, da je pun slabosti i nedostataka. </p>
<p>Kažemo da su nastavni planovi i programi preopširni, da su udžbenici neadekvatni, da je sprema naših nastavnika nedostatna, da su učenici preopterećeni, da su rezultati objektivnih ispitivanja porazni, da bauk ocjene ugrožava komunikaciju između učenika i nastavnika itd.</p>
<p>Sve je to možda točno, a možda i nije.</p>
<p>Onima koji su nezadovoljni moraju se pružiti mnogo jače indikacije nego što su to osobne impresije. Treba reći točno, što to i gdje to nešto ne valja u odgoju i obrazovanju mladih generacija.</p>
<p>Da bi pak se moglo tako postupati mora se posegnuti za znanošću. Hvala Bogu, metodologija pedagoškog istraživanja nije nam nepoznata i umjesto da se svađamo zbog ovih ili onih pretpostavki, poslužimo se instrumentarijem koji u prilično visokom postotku pouzdanosti može utvrditi kako smo daleko došli, gdje smo zapeli i što nam valja činiti da bi nam budućnost škole bila bolja.</p>
<p>Uvjeren sam da ni u ovakvom sustavu nije sve loše. Zar se nismo naslušali priča da je sovjetski model obrazovanja bio krut, zastario i do kraja ideologiziran! U svakom slučaju, on je zaista bio takav, ali su ipak znanstvenici obučavani u takvu sustavu prvi uputili neko tijelo u orbitu oko Zemlje. </p>
<p>Posljedica je bio tzv. Sputnik šok koji je Amerikance prisilio da više brinu o svom obrazovanju.</p>
<p>Ili, drugi slučaj. Glasovit austrijski pisac Stefan Zweig crnim je bojama opisao svoje školovanje u jednoj bečkoj gimnaziji. Istodobno, tu je školu nobelovac Elias Canneti doživio kao dobro došlu promjenu.</p>
<p>Što sam htio reći? Ne treba za uspjeh ili neuspjeh u vlastitom razvoju okriviti samo školu. Brojni drugi faktori također igraju važnu ulogu. Zar ta naša škola, kakva bila da bila, nije rasadište talentiranih pojedinaca koji tek u svijetu stječu prava priznanja. A tome su i oni sami nešto pridonijeli. Međutim, ne bih želio da se takav moj stav tretira kao pledoaje za tzv. staru školu. Ne, ona je zaista stara, preživljena, nepodobna za sutrašnjicu. Treba svakako graditi novu školu, truditi se da tu školu približimo životu i potrebama vrlo dinamičkog razvoja i društva, i znanosti, i tehnologije.</p>
<p>U tom poslu, samo, treba biti strpljiv. Ako gradimo školu na »dulji rok« onda ne treba žuriti. Reforma odgojno-obrazovnog sustava nije proces koji tek započinje. Taj proces neprekidno traje već tisućljećima. Samo je oduvijek bio spor, mukotrpan i prečesto neorganiziran.</p>
<p>Od prve sumerske škole začete prije 4500, možda 5000 godina, proteklo je mnogo vremena, pa je svakom laiku jasno da se nije ostalo pri pisanju po glinenim pločicama. Dapače, današnja škola kao da uopće ne podsjeća na tu školu nastalu poslije Potopa. </p>
<p>No ima nekih elemenata, nekih naznaka prema kojima nam je još bliza. Ako ništa drugo, kako bi zlobnici rekli, onda po statusu učitelja.</p>
<p>No šalu na stranu. I u suvremenim se školama često uči mehanički, napamet, baš kao i u onoj školi u Uru.</p>
<p>Zato se priklanjam mišljenju da one promjene koje je moguće treba već sada unijeti u odgojno-obrazovni sustav. Jer nije sve u formi. Nije sve u toj nesretnoj brojci tri + tri + tri ili četiri + četiri + četiri, nego u unutarnjem životu škole, koji dobrim dijelom ovisi o odnosima nastavnika i učenika. Oni koji poznaju japanski primjer lako će se sa mnom složiti.</p>
<p>Zapravo, reforma odgojno-obrazovnog sustava, a to je u stručnim krugovima poznato, delikatan je i dugotrajan proces. U njemu moraju sudjelovati mnogobrojni faktori, od stručnjaka pedagoga, psihologa, sociologa, antropologa, čak i medicinara, do svakoga prosvjetnog radnika na čijim se leđima sve to i prelama, pa do učenika, njihovih roditelja i svekolike javnosti.</p>
<p>Treba odgovoriti na mnoga pitanja. Spomenut ću ovdje samo neka koja sam manje-više posudio od E. J. Kinga, poznatog stručnjaka za usporednu analizu različitih školskih sustava (Other Schools and Ours): Što se postiže promjenama odgojno-obrazovnog sustava? Koga treba obrazovati, kako i kada? Kako povezati školu i život?</p>
<p>Kako koristiti alternativne mogućnosti obrazovanja? Kakve sadržaje odabrati i kakvu kompetenciju tražiti od nastavnika? Kako osigurati neposredan uvid u rezultate istraživanja i kako koristiti postojeća iskustva? Kako povijesne i druge specifičnosti ugraditi u novi sustav? Kako odgovoriti na zahtjeve određenih međunarodnih ustanova i organizacija?</p>
<p>Mnoga od tih pitanja preferirana su u dokumentu o reformi odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj, ali neka nisu ili nisu posebno naznačena, pa otuda mnoge nedorečenosti i međusobna nerazumijevanja. Apeliram, dakle, za više znanstveno, a manje subjektivno utemeljenje rasprave.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor iz Varaždina.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zagreb filmu iz proračuna 1,8 milijuna kuna</p>
<p>Bandić zatražio izvješće o radu Zagreb filma / Poglavarstvo podržalo Trgovačko društvo Puto u tužbi protiv Ministarstva zaštite okoliša</p>
<p>Grad će uskoro raspisati natječaj za prodaju nekoliko većih gradskih zemljišta, među kojima je svakako najzanimljivije ono na jugozapadnom dijelu križanja Avenija Dubrovnik i Većeslava Holjevca u Novom Zagrebu. Na zemljištu veličine 16.638 četvornih metara, čija je početna cijena 43,3 milijuna kuna, izgradio bi se poslovno-stambeni i trgovačko-kulturni centar.</p>
<p>Iako je za to zemljište već trebao biti raspisan natječaj, »stopirao« ga je na jednoj od prijašnjih sjednica Poglavarstva zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, jer je smatrao, da se na tom prostoru može dobiti znatno veća bruto razvijena površina (BRP) od trenutnih 70.000 »kvadrata«. »Ukoliko kupac uspije razviti veći BRP u ugovor smo stavili točku koja kaže da će naknadno platiti razliku«, rekao je u četvrtak na sjednici Poglavarstva pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Željko Uhlir. Ostala zemljišta nalaze se na Trešnjevci, u Petruševcu i u Remetama. </p>
<p>Upitno je, međutim, hoće li se javiti potencijalni kupac, jer Grad to zemljište nije uspio prodati ni u više navrata. »Molim Boga da se javi ozbiljan kupac i s praznog zemljišta, koje sad služi kao parkiralište, makne kreštave žabe«, zavapio je u jednom trenutku Milan Bandić.</p>
<p>Poglavarstvo je podržalo Trgovačko društvo Puto u njegovoj tužbi protiv zaključka Ministarstva zaštite okoliša, prema kojemu Puto mora u roku 15 dana ukloniti sa svojega terena nepropisno uskladišteni otpad. Puto smatra kako je taj rok nemoguće poštovati, jer odabir izvršitelja tog posla i krajnjeg obrađivača te izdavanje potrebnih dozvola traje najmanje dva mjeseca, objasnio je pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo.</p>
<p>Poglavarstvo je odobrilo još jednu pomoć Trgovačkom društvu Zagreb film, ovaj put u iznosu od 1,8 milijuna kuna, za financiranje proizvodnje novih serija animiranih filmova, kojima bi se ta tvrtka trebala izvući iz financijskih problema. Bandić je, pak, najavio, da će uskoro dobiti izvješće o situaciji u tom trgovačkom društvu, kako bi se vidjelo na što odlaze proračunski novci.</p>
<p>Samo mjesec dana nakon donošenja Nacionalne strategije za osobe s invaliditetom, takvu je »gradsku« strategiju, prvi među gradovima i županijama, donio i Grad Zagreb. Prema riječima pročelnika Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara, ovim će se mjerama uspostaviti učinkovit i odgovoran sustav skrbi o invalidima.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Razgrabljen udžbenik »Kako biti bolji roditelj«</p>
<p>Svih 1000 primjeraka priručnika »Kako biti bolji roditelj« potpuno je razgrabljeno u samo nekoliko dana nakon predstavljanja u televizijskoj emisiji Dobro jutro Hrvatska, krajem prošlog mjeseca. Prvotni razlog njegova izdavanja bio je da posluži kao radna bilježnica Škole za uspješno roditeljstvo, koju organizira Udruga Plavi telefon no, kako je rekao Miroslav Vučenović, predsjednik Udruge, zanimanje za udžbenik prešlo je očekivanja. </p>
<p>Škola koju vodi autorica priručnika Ilonka Filipović, traje već sedam godina, a potreba pisanja priručnika, kako je rekla, rodila se u višegodišnjem radu u Centru za socijalnu skrb.</p>
<p> Tamo je radila u timu za brak, obitelj i maloljetničku delinkvenciju i često se susretala s istim pitanjima na koja oni, koji su tražili pomoć, nisu znali odgovor. Zapisivala je svoja zapažanja, razmišljanja, a kad je vidjela da se nakupilo dosta toga, sabrala je sve u 40 zadataka koje danas roditelji rješavaju u školi roditeljstva.</p>
<p>Ove godine Škola za uspješno roditeljstvo započela je u utorak, 4. veljače, a kao rezultat dobroga rada osnovan je i Klub uspješnih roditelja. Zbog financijskih razloga škola ima ograničen kapacitet – 15 polaznika no kako se prijavilo dvostruko više ljudi, sastavljena je i druga grupa. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pacijenti na čekanju od šest ujutro</p>
<p>U četvrtak šezdesetak ljudi, među kojima je bilo i teških invalida i trudnica, čekalo puna dva sata na minus pet stupnjeva Celzija da se otvore vrata čekaonice HZZO-a / Problem je u smanjenom broju povjerenstava za bolovanje, nekada ih je na području Zagrebačke županije bilo 17, a danas ih je osam</p>
<p>Prošli nas je tjedan zvalo više Velikogoričana, žaleći se na strahovite gužve u velikogoričkoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u kojoj dvaput tjedno radi povjerenstvo za bolovanje. Tvrdili su pritom da su pacijenti prisiljeni čekati na red već od 6 sati ujutro, jer se dokumentacija prima samo do 9 sati. Tako je prošli četvrtak, rekli su nam, šezdesetak ljudi, među kojima je bilo i teških invalida i trudnica, čekalo puna dva sata na minus pet stupnjeva Celzija da se otvore vrata čekaonice HZZO-a.</p>
<p>Provjeravajući ove informacije, razgovarali smo sa predsjednikom povjerenstva dr. Ivanom Pavićem. »Slažem se da je situacija izuzetno teška, no odgovornost nije na nama«, rekao je za Vjesnik dr. Pavić, pojašnjavajući uvjete pod kojima rade. »Nekad je taj posao na području Zagrebačke županije obavljalo 17 liječničkih komisija. A sada za grad Zagreb i cijelu Županiju imamo samo 8 povjerenstava. Osim o bolovanjima, odlučujemo i o druga 23 prava koja pacijenti imaju preko zdravstvenog osiguranja (ortopedska pomagala, medicinska pomoć u kući i slično). Pacijenata je jako puno i mi jednostavno fizički ne možemo stići napraviti sve što treba u tijeku redovnog radnog vremena. Zato su gužve ogromne, a jedino što ja, kao predsjednik povjerenstva mogu u ovom trenutku učiniti, jest da građane zamolim za strpljene«, zaključio je dr. Pavić. Osim toga, teški invalidi i trudnice ne moraju čekati u redovima, dovoljno je da liječniku pošalju potrebno dokumentaciju.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hrvatska pošta traži prijedloge za marke </p>
<p>Hrvatska pošta priprema program izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2004. i 2005. godinu. Poziva zato institucije s područja znanosti, kulture, obrazovanja, sporta, organe uprave, javne službe, vjerske i druge organizacije te udruženja građana i pojedince da joj upute prijedloge tema koje bi došle u obzir za izdavanje maraka. </p>
<p>U 2004. i 2005. godini Hrvatska pošta, uz svoje redovite teme i serije – Europa, Hrvatska flora i fauna, Kule i utvrde, Božić, Dan marke i Hrvatska moderna umjetnost, želi obilježiti još i značajne obljetnice (zaokružene na 100, 200 i više godina) osoba i događaja iz hrvatske povijesti, kulture, znanosti, gospodarstva, sporta, a koje se navršavaju u 2004. i 2005. godini, te značajna događanja u zemlji i inozemstvu, planirana tijekom te dvije godine. </p>
<p>Prijedlozi se mogu dostaviti do 10. ožujka na adresu: Hrvatska pošta, Povjerenstvo za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka i vrijednosnica, 10000 Zagreb, Jurišićeva 13. Obavijesti na tel. 4873-890.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Dustinu Hoffmanu britanska nagrada za životno djelo </p>
<p>LONDON, 6. veljače</p>
<p> – Dustin Hoffman ovjenčan je u Londonu na dodjeli britanskih nagrada Empire Film Awards nagradom za životno djelo za iznimno postignuće tijekom filmske karijere koja traje punih 35 godina. Hoffman, koji je osvojio Oscara za filmove »Kramer protiv Kramera« i »Kišni čovjek«, pojavio se kao poseban gost u četvrtak na ceremoniji koju je sponzorirao časopis Empire.</p>
<p> Tom 65-godišnjem glumcu nagradu je predao Benicio Del Toro. Ova nagrada, koja se dodjeljuje osmi put, nije mimoišla ni Stevena Spielberga koji je proglašen za najboljeg redatelja. Tom Cruise najbolji je međunarodni glumac, a tu mu je titulu donijela uloga u filmu »Specijalno izvješće«. Za ulogu u istoimenom filmu, Samantha Morton dobila je nagradu za najbolju britansku glumicu.</p>
<p> Nagradu za najboljeg britanskog glumca dobio je Hugh Grant za ulogu u filmu »Sve zbog jednog dječaka«.</p>
<p> Najboljom međunarodnom glumicom proglašena je Kirsten Dunst koja je glumila u »Spidermanu«.</p>
<p> Najboljim filmon proglašen je »Gospodar prstenova: Dvije kule«, a nagrada za najbolji britanski film pripala je znanstvenofantastičnom trileru »28 Days Later«.</p>
<p> Najboljom scenom godine proglašen je Yodin dvoboj iz filma »Rat zvijezda: Epizoda II - Klonovi napadaju«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Harrison Ford tražio od glumca da sam izvodi opasne scene </p>
<p>ANAHEIM, 6. veljače</p>
<p> – Američki glumac Isaiah Washington izjavio je kako nije htio ispasti kukavica pred kamerama zajedno s Harrisonom Fordom u filmu »Hollywood Homicide«. </p>
<p> »Ford je od mene tražio da sam izvedem velik broj opasnih scena jer ih je i on sam izvodio, a budući da smo u dosta tih scena bili zajedno, nisam imao izbora«, izjavio je ovih dana Washington prigodom humanitarnog koncerta na kalifornijskom državnom sveučilištu Fullerton. </p>
<p> Prema riječima Washingtona, koji je glumio u filmovima »Istinit zločin«, »Daleko od očiju« i »Romeo mora umrijeti«, nikome se, od producenta do redatelja filma »Hollywood Homicide«, Fordova ideja nije nimalo svidjela. </p>
<p> Kako navodi glumac, Harrison Ford uopće nije želio slušati savjete i upozorenja ostalih članova ekipe.</p>
<p> »Hollywood Homicide«, u kojem glume Ford i Josh Hartnett (»Pad crnog jastreba«), film je o dvojici nekonvencionalnih policajaca koji istražuju napad na rap skupinu.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Michael Jackson osjeća se prevarenim </p>
<p>LOS ANGELES, 6. veljače</p>
<p> – Nakon što je prikazan dokumentarni film o nekadašnjem pop kralju Michaelu Jacksonu, akter dokumentarca kritizirao je autora dokumentarnog filma »Living With Michael Jackson« Martina Bashira. »Osjećam se prevareniji nego ikad prije u svom životu«, izjavio je Jackson, nakon što je i sam odgledao finalni proizvod u kojem su otkrivene mnoge privatne tajne iz njegova života. Posebno ga je naljutio dio razgovora u kojem je otkrio kako još uvijek dijeli krevet sa svojom djecom. </p>
<p>»Vjerovao sam Martinu Bashiru i dopustio mu da uđe u moj život i moju obitelj jer sam želio da se napokon sazna istina o meni«, kazao je pjevač. »Bashir me uvjerio da mu mogu vjerovati i da će napraviti pošteno svoj dio posla. Rekao mi je i da je on čovjek koji je u pozitivnom smislu 'preokrenuo' život pokojne princeze Diane. A eto, ja se sad osjećam prevarenijim no ikad«, izjavio je povrijeđeno Jackson. </p>
<p>»Svi koji me poznaju znaju da su mi moja djeca na prvom mjestu i da nikad ne bih učinio kako bi ih povrijedio. Ni njih, niti bilo koje drugo dijete«. Dodao je kako je primio mnogo poruka podrške iz Velike Britanije, u kojoj je film premijerno prikazan u ponedjeljak.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na Valentinovo u Puli tradicionalni Memorijal Sergio Blažić Đoser</p>
<p>PULA, 6. veljače</p>
<p> – U organizaciji pulske Lige protiv raka i rock grupe »Atomsko sklonište«, 14. veljače, na Valentinovo, otvaranjem službenih prostorija pulske Lige protiv raka počinje 16. tradicionalni Memorijal Sergio Blažić Đoser. Najavili su to u četvrtak na konferenciji za novinare gradonačelnik Luciano Delbianco, koji je i počasni pokrovitelj memorijala, predsjednica pulske Lige protiv raka Danica Kuzmanović i frontmen Atomskog skloništa Bruno Langer.</p>
<p> Na subotnjem koncertu uživo, pod nazivom »Rock and roll zauvijek«, koji će se održati u Dvorani mladosti uz izravni prijenos Hrvatskog radija i snimanje HTV-a nastupit će 20 izvođača iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, među ostalima Dado Topić, Janez Bončina, Divlje jagode, Urban, Goran Karan, Toni Cetinski, beogradska YU grupa, Gustafi, Livio Morosin band, Alen Vitasović band, Anđa Marić, Atomsko sklonište i Hard time.</p>
<p> U nedjelju će se u Domu mladosti održati malonogometni turnir i revijalna utakmica između novinara i rockera. Danica Kuzmanović ustvrdila je kako je, zahvaljujući tom memorijalu, Liga protiv raka pulskoj Općoj bolnici osigurala opremu za rano otkrivanje i prevenciju malignih bolesti, vrijednu oko 500 tisuća kuna.</p>
<p> Pokrovitelji memorijala su Grad Pula, pulska Turistička zajednica i Hrvatsko društvo skladatelja Zagreb. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stručnjaci ne vjeruju da je izolacijska pjena kriva za nesreću Columbije</p>
<p>CAPE CANAVERAL, 6. veljače </p>
<p> - Američka svemirska agencija NASA objavila je kako razlog nesreće svemirske letjelice Columbia prošlu subotu najvjerojatnije nije bila pjena koja se odlomila od spremnika goriva tijekom polijetanja, dodajući kako izolacija nije bila dovoljno teška niti je dovoljno brzo letjela da bi ozbiljnije oštetila letjelicu. </p>
<p>Dok NASA nastavlja potragu za uzrocima raspada najstarije letjelice, posmrtni ostaci sedmero astronauta prevezeni su u zračnu bazu Dover, gdje ih forenzičari pokušavaju identificirati pomoću uzoraka DNK i rengena.</p>
<p> Stručnjaci iz baze Dover identificirali su i sedmero astronauta stradalih u eksploziji letjelice Challenger 1986. godine, kao i žrtve terorističkog napada na Pentagon 11. rujna 2001. godine.</p>
<p> U Svemirskom centru Johnson u Houstonu, voditelj shuttle programa NASA-e Ron Dittemore na konferenciji za novinstvo izjavio je kako je dio pjene koji se odlomio s vanjskog spremnika goriva Columbia nedugo nakon polijetanja bio težak otprilike jedan kilogram te se kretao brzinom od približno 228 metara u sekundi, što je nedovoljno da bi oštetio ploče letjelice.</p>
<p> »Usredotočili smo se na ono što nismo vidjeli i mislimo da je razlog pada letjelice bilo nešto drugo«, kazao je Dittemore novinarima. »Mora postojati drugo objašnjenje«.</p>
<p> Dittemore je kazao kako je izolacijska pjena otporna na vlagu. Neka su izvješća, naime, upućivala na to da se pjena možda natopila vodom koja se zatim pretvorila u led.</p>
<p>Iako NASA razmatra i mogućnosti udara meteora ili sudara s lebdećim komadom svemirskog otpada dok je Columbia bila u orbiti, ipak se pretpostavlja da je uzrok nesreće vjerojatno bio neki događaj povezan s lansiranjem letjelice. U nekim se izvješćima spominje i da je moguće da se radi o pogrešci sustava automatskog pilota, koji je u procesu usporavanja nastavio krivudati na način koji većim trenjem opterećuje lijevo krilo iako su senzori očitali da se to krilo pojačano zagrijava.</p>
<p>Radnici su blizu Svemirskog centra Kennedy na Floridi pretraživali plaže koje je Columbia nadletjela ne bi li ustanovili je li tamo pao neki dio letjelice. Uz to proučavali su oceanske struje i testirali plutaju li neki njezini dijelovi.</p>
<p> Potraga za ostacima Columbije proširena je na Kaliforniju i Arizonu, rekli su predstavnici NASA-e. Dosad pronađeni dijelovi skupljeni su u zračnoj bazi Barksdale u Luisiani i zračnoj bazi Carswell u Fort Worthu.</p>
<p> Američki državni tužitelji objavili su kako su dvije osobe, Teksašani Merrie Hipp i Bradley Justin Gaudet, optužene za krađu ostataka letjelice. Budu li osuđeni, mogli bi biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu do 250.000 dolara te 10 godina zatvora. </p>
<p>Američke su agencije i televizije javljale i da u potrazi za krhotinama raspadnute letjelice ima mnogo pogrešnih tragova i pogrešno prepoznatog običnog smeća, pa je tako netko prijavio pronađen komad prejako preprženog kruha, a bilo je i automobilskih blatobrana. </p>
<p>(Hina, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Muškarcima biološki sat kuca tiše, ali jednako neopozivo kao ženama </p>
<p>LONDON, 6. veljače </p>
<p> - Prolaze li muškarci kroz menopauzu i dalje je pitanje oko kojega se vode žestoke rasprave, ali su znanstvenici pokazali da muškarci imaju biološki sat i da se njihova plodnost smanjuje s godinama. </p>
<p> Njihov sat ne počinje otkucavati tako naglo kao kod žena, ali zdravi muškarci postupno postaju manje plodni, izjavili su u četvrtak znanstvenici.</p>
<p> Za razliku od žena koje se rađaju s određenim brojem jajašaca, muškarci izlučuju spermu cijeli život. Međutim, znanstvenici u Sjedinjenim Državama pokazali su da spermiji starijih muškaraca nisu tako pokretljivi kao spermiji mlađih.</p>
<p> »Jednostavno rečeno, sperma usporava s godinama«, rekao je dr. Andrew Wyrobek iz laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji.</p>
<p> Dr. Wyrobek i dr. Brenda Eskenazi sa Sveučilišta u Kaliforniji proučavali su zajedno s kolegama kvalitetu muškog sjemena gotovo stotinu zdravih muškaraca u dobi od 22 do 80 godina.</p>
<p> Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Human Reproduction, pokazalo je da kvaliteta sperme opada sa svakom godinom.</p>
<p> »Pogrešna je pomisao da muškarci mogu postati očevi do 80. godine. Izgledi za to postepeno se smanjuju svake godine, ali ne tako naglo kao kod žena«, rekao je Wyrobek.</p>
<p> Znanstvenici ne znaju sa sigurnošću zašto se kvaliteta sperme smanjuje. Oni pretpostavljaju da bi uzroke mogli tražiti u fiziološkim promjenama u tijelu ili šteti koju su prouzročile bolesti ili čimbenici u okolišu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Guggenheimovu muzeju izložili nepoznatu sliku</p>
<p>BILBAO, 6. veljače </p>
<p> - Dvije nepoznate osobe uspjele su u muzeju Guggenheim u Bilbau objesiti na zid nepoznatu sliku kako bi je svrstali u umjetničko djelo i osudili »bijednu vrijednost moderne umjetnosti«, priopćili su u četvrtak dužnosnici muzeja.</p>
<p> »Radi se o manjoj slici obješenoj 21. siječnja«, rekao je glasnogovornik muzeja, dodavši da su »sigurnosne kamere u muzeju zabilježile mladića i djevojku«.</p>
<p> Slika predstavlja spiralu oko crvenog srca i, kako izvješćuje dnevnik El Correo, nosi naslov »Vrtlog ljubavi«. Slika je, kako stoji u potpisu ispod nje, iz 1978., njezin virtualni vlasnik je Solomon R. Guggenheim Museum iz New Yorka, a u Bilbao je stigla dobročinstvom mecene Annike Barbangos.</p>
<p> »Mladi uljezi« se nisu, međutim, zadovoljili samo time da nasamare sigurnosne mjere muzeja i posjetitelje već su svoju anegdotu snimili na video kameru i potom cijelu stvar prikazali na lokalnoj televiziji. Na snimkama zamaskirana osoba, predstavljena kao »antikrist umjetnosti«, tvrdi da »bilo tko može biti veliki umjetnik«. Muzej Guggenheim je o tom incidentu otvorio internu istragu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvoje Petrač tuži novinarku HTV-a</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Poduzetnik Hrvoje Petrač tužio je zbog klevete novinarku HTV-a Ivanu Petrović, a rasprava koja je na Općinskom sudu trebala biti održana u četvrtak odgođena je zbog nedolaska novinarke i njezinog odvjetnika koji se ispričao drugim neodgodivim obvezama.</p>
<p>Petrač je tužio novinarku zbog njenog priloga objavljenog prošle godine u emisiji »Motrišta«. U prilogu se ime Hrvoja Petrača stavlja u kontekst kriminalnih krugova, odnosno »zagrebačke mafije«.</p>
<p>Inače, dio medija, a i neki svjedoci (bliski pokojnom Vjeki Slišku) u krajem prošle godine završenom suđenju »zločinačkoj organizaciji« Petrača su povezivali s organiziranim kriminalom. </p>
<p>Nakon ubojstva Vjeke Sliška u ožujku 2001. godine Hrvoje Petrač je otišao iz zemlje. »Nisam pobjegao, već sam bio vani na radnim zadacima«, izjavio je Petrač u rujnu prošle godine po povratku u Hrvatsku. Tada je i saslušan u zagrebačkoj policiji o svojim eventualnim saznanjima o Sliškovu ubojstvu.</p>
<p>Petrač je uz spomenutu novinarku HTV-a tužio i tjednik »Globus«, a taj se postupak vodi na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Na sljedećoj raspravi u tužbi protiv HTV-ove novinarke pogledat će se snimka spornog televizijskog priloga. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Procvat zvan - filmski hitovi </p>
<p>Žanr filmske glazbe odavno je postao zasebno područje rada koje usporedno stoji uz »normalna« diskografska izdanja / Upravo zbog golemog profita koji prati uspješne projekte, inozemni diskografski pogon odavno je naviknut na miješanje slike i zvuka u jačim omjerima / Podžanr koji opet doživljava procvat »prelijeva« se i na domaći teren, gdje je lani objavljeno nekoliko usporedljivih I vrlo uspješnih projekata </p>
<p>Nedavno objavljena knjiga Irene Paulus »Glazba s ekrana</p>
<p> – Hrvatska filmska glazba 1942-1990« izdvojen je pokušaj da se podvuče crta pod vrlo zanimljivo područje rada – filmsku glazbenu podlogu. Zapravo je čudno da se takav rad nije pojavio prije budući da se bavi vrlo zanimljivom poviješću povezivanja glazbe i celuloida kod nas. Paulusova završava posao u 1990., a nas ovdje – prije opsežnije recenzije knjige – zanima aktualna hiperprodukcija i tržišna hiperuspješnost filmske (i kazališne) glazbe. Podžanr koji opet doživljava procvat »prelijeva« se i na domaći teren gdje je lani objavljeno nekoliko usporedljivih i vrlo uspješnih projekata.</p>
<p>Promjena u načinu pisanja primijenjene filmske glazbe odavno je pravilo rada u inozemstvu, posao kojim se ne bave samo skladatelji stalno zaposleni u velikim filmskim studijima. Dobitnici Oscara za originalne filmske pjesme Bruce Springsteen i Bob Dylan samo su najistaknutiji primjeri ljubavi između filmskog i glazbenog ceha u koju spadaju i Randy Newman, Ruichi Sakamoto i mnogi drugi. Slična navika napokon je u jačoj mjeri zahvatila i domaće tržište pa se sve češće pronalaze veze između filmaša i sposobnih rock-glazbenika koji naručenoj glazbi daju sviračke i skladateljske karakteristike iskorištene i u redovitom radu na rock-pozornicama. Dalibor Pavičić iz Bambi Molestersa prošlog ljeta osvojio je »Zlatnu arenu« na pulskom festivalu za glazbu iz filma Davora Žmegača »Prezimiti u Riju«, a Svadbas su zvukom podložili film »Sami« i nedavno ga objavili kao zaseban album. Darko Rundek često se pojavljivao u filmovima Snježane Tribuson dok se Gibonni okušao kao autor filmskih songova poput »Zlatne godine«.</p>
<p> Mlađi glazbenici vjerojatno su logičan izbor zbog jednostavne činjenice da posao filmske glazbe u nas nikada nije bio dovoljno profesionaliziran, pa je često ovisio o izvanrednim talentima poput Arsena Dedića, rekorderu po broju filmskih i televizijskih podloga. Bez gafova u karijeri i bez loše estradne prošlosti – a s dovoljno provokacije, invencije i imaginacije – rock glazbenici najlogičnije su rješenje upravo zbog podudarnosti sezibiliteta s novim naraštajem filmskih i kazališnih redatelja s kojima rade na istoj valnoj dužini.</p>
<p>Žanr filmske glazbe odavno je postao zasebno područje rada koje usporedno stoji uz »normalna« diskografska izdanja. Upravo zbog golemog profita koji prati uspješne projekte inozemni diskografski pogon odavno je naviknut na miješanje slike i zvuka u jačim omjerima. Cijela lista soundtrack albuma, sa zapisima glazbe iz filma postala je financijski vrlo isplativa industrijska grana. Nema »šuše« koja nema album filmske glazbe, a čak i loši filmovi nezamislivi su bez popratnih soundrack izdanja. Dokaza ima više, a jedan je prilično svjež; upravo ovaj tjedan na američkoj Billboardovoj top-10 ljestvici nalaze se glazbe iz Eminemova filma »8 Mile«, a izravno na četvrto mjesto iste ljestvice popeo se albumski zapis filmskog mjuzikla »Chicago«.</p>
<p>Penjanje na gornje brojeve top-lista ostvarenja poput »O, Brother, Where Art Thou?« ili »Scorpion King« dovoljno govori o kakvim se tu profitima radi. Dakako, pred visokobudžetne i nezavisne pokušaje postavljaju se ista estetska očekivanja. Krajnji razultat često nema veze s uloženim sredstvima, a više ovisi o inspiraciji suradnika iz nekoliko cehova. Najveća je pogibelj uvijek ista: ili pretjerana podložnost zvuka slici ili obrnuto, a oba slučaja porazna su po završnu kreaciju. </p>
<p>Rijetki su autori – spomenimo na brzinu Ennija Morriconea ili Johna Carpentera u temama za svoje filmove – do te mjere efektno izmijenili stereotipe o filmskoj glazbi i otvorili vrata drugačijem rječniku. Češći su slučajevi poštivanja konvencija u kojima sirupaste orkestracije milozvučno prate događaje na ekranu, a zaboravljive su do te mjere da ih teško možete suvislo odfućkati. </p>
<p>Tim je zanimljivije da par najnovijih domaćih primjera povezivanja glazbe i filma ide u zanimljivom smjeru i prema ambicioznim spojevima, jer velike tržišne efekte na ovdašnjem terenu ionako je nemoguće očekivati. </p>
<p>Osim što su se bavili filmom, domaći rock glazbenici prošle su godine bili česti gosti i u teatrima, potpisavši povećan broj glazbenih podloga za kazališne predstave. Sličan radni proces u svjetskim razmjerima uobičajen je dulje vrijeme; primjerice, Tom Waits redovit je kompozitor ambicioznih soundtracka za kazališne predstave svjetonazorom podjednako netipičnog redatelja Roberta Wilsona koji u svojem radu često upotrebljava i zvučnu logistiku rock pjesama. Nakon »Black Ridera« iz 1993. upravo su zadnja dva Waitsova albuma »Alice« i »Blood Money« izvorno nastala kao glazba za Wilsonove predstave. Sličan sraz zvuka i pokreta intenzivnije je zahvatio i domaću scenu. Coki iz Jinxa u kazalištu Komedija glazbeno je opremio predstavu »San ivanjske noći«, pjesme Dina Dvornika iskorištene su u predstavi »Jukebox Melita«, kao autori kazališne glazbe odavno su se dokazali Svadbas, Pips Chips & Videoclips svojedobno su nastupali u predstavi »Mafija«, a Darko Rundek skladao je, između ostaloga, glazbe za predstave »Ay Carmela« i »Apokalipso«. </p>
<p>Nije čudno niti da je Slovensko stalno gledališče iz Trsta od Hrvoja Crnića Boxera naručilo glazbu za predstavu »Krvava svadba«, isprva objavljenu u Hrvatskoj kao njegov drugi album »Mediteran«. Boxer je zanat ionako ispekao na terenu koji je pored zvučne slike u sebe uključivao i tjelesni pokret, potpisavši usput neka od najuvjerljivijih glazbenih rješenja za domaće kazališne predstave, od onih Montažstroja čiji je bio član do »Moreške« Mare Sesardić. Vizualno uvijek zanimljivi Let 3 radili su glazbu za predstavu »Fedra«, a svojedobno su, kao primjeren izbor, koncertom zatvorili festival Eurokaz. Upravo se oni od svih domaćih rock glazbenika nameću kao najdosljedniji zagovaratelji spoja zvuka i scenskog pokreta.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novo promicanje glazbene produkcije</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Svečana izvedba opere »Aida« Giuseppea Verdija 19. prosinca 1971. u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu presnimljena na CD u četvrtak je predstavljena u HNK-u. Tadašnju izvedbu u povodu 100. godišnjice nastanka i 70. godišnjice autorove smrti, snimio je Hrvatski radio, a danas je snimka nezaobilazni dio kulturne baštine – rekao je direktor opere HNK Zoran Juranić. »Aida« je ostala dokument visoke izvedbene razine zagrebačke opere u kojem su se susreli afirmirani pjevači – Ljiljana-Molnar Talajić u ulozi Aide i Ljiljana Cvejić kao Amneris te Franjo Petrušanac koji je pjevao Kralja i mladi umjetnici koji su tek počinjali, poput dirigenta Nikše Bareze, nastavio je <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>. Digitalizirano izdanje »Aide« po Juraniću je prvo izdanje ove vrste u Hrvatskoj i početak sustavnog promicanja glazbene produkcije ove vrste. Direktor HRT-a Mirko Galić kao motiv za izdavanje opere naveo je želju da se mladim generacijama predstavi jedna velika predstava i za budućnost najavio daljnje digitaliziranje vrijednih glazbenih snimki iz HRT-ove arhive. O operi je govorio i Petar Selem, umjetnički splitskog HNK i direktor Orfeja Boro Vučković. Biserka Cvejić, koja nije mogla doći na predstavljanje, zahvalila se pismom, a Ljiljana Molnar Talajić zahvalila je producentu Zlatanu Skalickom na entuzijazmu. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Erotski motivi vječnog neženje</p>
<p>Znanost dvoji je li Motika svoj karakteristični pogled iz ptičje perspektive preuzeo od Grosza ili Bonnarda, jer je još u gimnaziji slikao iz visine / Motika kao desetogodišnjak modelirao figure od kocke šećera ili pak table čokolade / Slikar ženskih aktova nije se ženio zbog dominantne majke </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – »Motika je bio slikar ženske ljepote. Kada je prikazivao djevojačke ili portrete dama, nije se zanimao za psihologizaciju lika ni individualne karakteristike, već je isticao njihovu dražest i putenost. To su bezimeni portreti puni erosa. Iako je bio slikar erotskih motiva, nije se ženio, zbog dominantne majke – rekao je dr. Frano Dulibić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na predavanju pod nazivom »Karikatura i slikarstvo Antuna Motike« održanom u srijedu na večer u Galeriji Klovićevi dvori. </p>
<p>Prema Dulibićevim riječima Antun Motika svoje je karikature objavljivao 1929./1930. u humorističnom listu »Kopriva«. U te dvije godine promijenio je stil rada. Tako karikature nastale 1929. odlikuje mnoštvo figura, grotesknost likova i pogled odozgor, po čemu se ugleda na one njemačkoga grafičara Georga Grosza. Godine 1930. radi manji broj figura, one su neoklasicističke monumentalnosti na način Picassa s licima iskrivljenima u grimasu. </p>
<p>U svojim zabilješkama Motika je isticao da je za studijskog boravka u Parizu otkrio Picassa, čiji je način rada ostavio traga na njegove studije i skulpture, posebice one predstavljene na izložbi »Arhajski nadrealizam« 1952. u Galeriji ULUH-a u Zagrebu. Metamorfoze tih likova prenose se na njegove potom nastale skulpture od murano stakla, u kojima je prijašnja karikaturalnost nastavila živjeti. U francuskoj se metropoli nadahnuo stvaralaštvom Raoula Dufyja, Mauricea Utrilla, a naročito Pierrea Bonnarda od kojeg je baštinio senzualni kolorit, živopisnost i hedonizam. </p>
<p>Znanost dvoji je li Motika svoj karakteristični pogled iz ptičje perspektive preuzeo od Grosza ili Bonnarda. Međutim Motikina gimnazijska bilježnica otkriva da je Motika još kao sedamnaestogodišnjak slikao iz visine. Njegovo zanimanje za skulpturu odvelo ga je najprije na kiparski odjel zagrebačke ALU, te je potom prešao na slikarski. Naime, Motika je još kao desetogodišnjak modelirao figure od kocke šećera ili pak table čokolade.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Matisseove skice ukradene iz grčkog muzeja </p>
<p>ATENA, 6. veljače</p>
<p> – Deseci rukopisa i skica slikara Henrija Matissea nestali su iz muzeja Teriade na otoku Lezbosu u Egejskom moru. Grčki list Kathimerini javlja da je krađu djela koja je ilustrirao Matisse – »The Big Book« i »Jazz«, 2. veljače otkrio direktor muzeja Maniatopoulos. List prenosi da je 30 ukradenih stranica bilo pohranjeno u zaključanom ormaru u osiguranoj prostoriji. »Usprkos naporima da se infrastruktura poboljša, sigurnosne mjere nisu dostatne, jer su stare 25 godina«, izjavio je Maniatopoulos. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Ista priča« Imre Kertésza i Pétera Esterházyja</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Hrvatski prijevod pripovijetke »Zapisnik« Imre Kertésa, prošlogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost, i pripovijetke »Život i književnost« kontroverznog suvremenog mađarskog pisca Pétera Esterházyja pojavit će ovih dana u knjižarama u zajedničkoj knjizi pod naslovom »Ista priča«, u izdanju nakladničke kuće Fraktura. To je prvo objavljivanje neke knjige tih mađarskih pisaca na hrvatskome. »Zapisnik« i »Život i književnost« pokazuju kako svako putovanje krije uzbuđenja i nužno predmnijeva putnu groznicu, vodeći čitatelja na daleko najuzbudljivije – književno putovanje. Pripovijetke je prevela s mađarskog Xenia Detoni. Imre Kértesz rođen je 1929. godine u Budimpešti. Godine 1944. deportiran je u Auschwitz, a nakon toga u Buchenwald gdje je dočekao i oslobođenje. Svoj najvažniji roman o vlastitom stradanju, o holokaustu, i sudbini čovjeka u beznadnom svijetu »Čovjek bez sudbine« (Sorstalanság) objelodanjuje 1975. godine. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Zlatna kamera« Johnu, Hoffmanu... </p>
<p>BERLIN, 6. veljače</p>
<p> – Poznate zvijezde poput glumaca Dustina Hoffmana, Hugha Granta, Salme Hayek i pop glazbenika Eltona Johna nagrađene su u Berlinu na svečanosti 38. zlatne kamere, koju dodjeljuju čitatelji tv tjednika Hoer Zu. Amerikanac Dustin Hoffman je iz ruku Geraldine Chaplin primio nagradu za životno djelo, a Britanac Hugh Grant i Meksikanka Salma Hayek dobili su nagrade za najboljeg glumca i glumicu. U kategoriji glazbe, Britanac Sir Elton John dobio je nagradu za životno djelo, a skupina No Angels primila je nagradu za najbolju pop grupu. Belgijskom pjevaču Helmutu Lottiju dodijeljena je nagrada za najboljeg pop pjevača. Dodjela 38. zlatne kamere najavila je stanovnicima Berlina 53. berlinale. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izvedene prve note skladbe duge 639 godina</p>
<p>ZAGREB/ LONDON, 6. veljače</p>
<p> – Prve note najduže i najsporije skladbe u povijesti glazbe, koja će se izvoditi punih 639 godina, odsvirane su u srijedu na crkvenim orguljama u Njemačkoj, javlja BBC. Te tri note, koje će se izvoditi godinu i pol, tek su početak skladbe pokojnog avangardnog skladatelja Johna Cagea, nazvane »As Slow As Possible« (Što je sporije moguće). Izvedba skladbe počela je prije 17 mjeseci, no do danas se mogao čuti samo zvuk napuhavanja mijeha orgulja. Skladba će se izvoditi u Halberstadtu, gradiću u središnjoj Njemačkoj. Prvotno je skladba bila 20-minutni komad za klavir, no skupina glazbenika i filozofa odlučila je njezin naslov shvatiti doslovno i otkriti koliko se najduže može izvoditi jedna skladba. Oni su se dogovorili da će skladba trajati 639 godina jer su 2000. toliko bile stare orgulje u Halberstadtu. »Taj zvuk ostavljamo na brigu ljudima u budućnosti i nadamo se da će estetika i ideja Johna Cagea preživjeti«, rekao je švedski skladatelj Hans-Ola Ericsson. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Iz temelja promijenjen poslovni okoliš</p>
<p>Sada, s elektroničkom poštom, intranetima i Internetom, svatko na terenu raspolaže velikim dijelom svih informacija kojima raspolažem ja, a često ima i više od toga. Ne bih im mogao uskratiti informacije čak ni kad bih to htio. Nijedna hijerarhija koja se temelji na uskraćivanju informacija građanima ili osoblju neće funkcionirati</p>
<p>Mi sada, dakle, u Monsantu pokušavamo redefinirati središte«, nastavlja Shapiro. »Nije to samo da sve decentraliziramo i puštamo svakoga da radi svoje. </p>
<p>Ne kažemo da glavno sjedište nije važno. Ali značenje sredine redefiniramo na znatno obuhvatniji način, tako da se možemo kretati brže i da možemo brže reagirati na promjene na tržištu. U prošlosti sam mogao opravdati (svoje vodstvo) činjenicom da imam najbolji pregled informacija, pa, dakle, imam i pregled situacije kakav nema nitko drugi u kompaniji, pa tako procesu dodajem vrijednost tako što sam donosim odluke. </p>
<p>Ali sada, s elektroničkom poštom, intranetima i Internetom, svatko na terenu raspolaže velikim dijelom svih informacija kojima raspolažem ja, a često ima i više od toga. Ne bih im mogao uskratiti informacije čak ni kad bih to htio. </p>
<p>Nijedna hijerarhija koja se temelji na uskraćivanju informacija građanima ili osoblju neće funkcionirati. Sada to mora biti više timski rad. Mislim da sada stalno i pozornije slušam više ljudi, jer sada znam da oni imaju znatno više informacija, pa, dakle, imaju bolji temelj za svoje gledište – bolji nego što su ga imali prije i bolji nego što sam prije imao i ja sam. </p>
<p>Mogu stupiti u neposredan dodir s tom osobom na dnu koja ima neku zamisao ili iskustvo s kupcima koje bi se inače moralo probijati penjući se po ljestvici.«</p>
<p>»Sada mogu istodobno u raspravu uključiti mnogo ljudi iz cijelog svijeta i reći im: 'Hej, je li tko primijetio ovu pojavu u svome dijelu svijeta? Je li još tko dobio ovakvu reakciju od našeg novog proizvoda ili od naše konkurencije?' </p>
<p>Tako na kraju, kad je sve rečeno i učinjeno, dobijete, u usporedbi s načinom kako se uvijek prije upravljalo, sveobuhvatniji proces odlučivanja u komu je znatno više poštovanja, više timske orijentacije, s nešto više skromnosti na vrhu, gdje su ljudi kao što sam ja, i s nešto više samouvjerenosti na tradicionalnom dnu, dok je tradicionalna sredina većinom već nestala.«</p>
<p>Kad počnete ovako demokratizirati odlučivanje, slijedi nekoliko stvari, kaže Shapiro. »To prije svega znači da zapošljavanje morate utemeljiti na novim načelima. Više ne traćite osobu koja će moći samo provoditi naloge s vrha, jer je to provođenje sve manji dio gotovo svakog posla. </p>
<p>»Sada želite ljude koji vide cijelo polje i mogu biti voditelji cijele ekipe, do dna. Kao vođa kompanije, moram se pobrinuti da moji menadžeri prođu obuku iz kulture, vrijednosnog sustava i strategije naše kompanije pa da pri skupljanju informacija dobiju odgovarajući kontekst u komu će ih procjenjivati i da znaju jesu li te informacije u skladu ili u sukobu sa stazom kojom smo krenuli. </p>
<p>Da bi to mogli, oni moraju poznavati put i cijelo vrijeme o njemu moraju imati informacije. Moj je posao da to omogućim.«</p>
<p>Ono što vrijedi za milijarde dolara tešku nadnacionalnu korporaciju kao što je Monsanto, vrijedi za tvrtku Valley Lighting Inc. Jerryja Portnoya iz Baltimorea, gdje radi trideset petero ljudi. </p>
<p>»Mi smo zapravo distributeri komercijalne rasvjete«, objasnio mi je jednoga dana Portnoy. </p>
<p>»Električarskim tvrtkama i graditeljima velikih projekata isporučujemo materijal bilo na natječajima ili po ugovorima. Nadmećemo se, projektiramo i budžetiramo – radimo sve što treba – da bismo svojim graditeljima i isporučiteljima dali što više rasvjete za novac koji nam daju.« </p>
<p>»Uspješni smo samo kad dodajemo vrijednost poslovanju svojih kupaca. Mogli biste pitati kako rasvjetna kompanija dodaje vrijednost. Mi to činimo tako što vam isporučujemo što jeftinija rasvjetna rješenja i usluge za što god vam zatreba.«</p>
<p>Ranih je devedesetih, međutim, baš negdje dok je u Berlinu padao onaj zid, Portnoy primijetio da se njegovo tržište naglo mijenja.</p>
<p>»Kao da je netko samo povukao rolete, jedno je doba bilo gotovo«, pričao je. »Sklonosti naših kupaca promijenile su se; postali su znatno zahtjevniji, isti oni koji su nam prije brzo obećavali poslove, sada se više nisu htjeli obvezivati, oni koji su prije pregovarali samo s nama odjednom su počeli prikupljati ponude od svakoga sa svih strana. </p>
<p>Moji su mi prodavači počeli dolaziti i govoriti: 'Ne dobivamo više narudžbi, sve je postalo mnogo konkurentnije, a kad i dobijemo narudžbe, ne možemo zaraditi.' Stekao sam dojam da je naša kompanija ugrožena, a nismo shvaćali što se događa. Kako biste vi to rekli, Berlinski zid padao je na nas, a mi to nismo shvaćali.«</p>
<p>Da bi odgovorili tom izazovu, Portnoy i njegov partner odlučili su se na malo krpanja. Odvojili su jedan iznos – sto tisuća dolara – koji će omogućiti ljudima iz prodaje sklapanje poslova i s pola uobičajena profita. </p>
<p>Tako bi, na primjer, prodavač koji sklopi posao s manjom profitnom marginom od one koja je uobičajena u kompaniji, mogao razliku pokriti iz te hrpe od sto tisuća dolara.</p>
<p>»Zapravo sam htio vidjeti,« kaže Portnoy, »koliko brži i djelotvorniji možemo postati i htio sam vidjeti što se događa na tržištu. Prihvaćajući takve ugovore, mogao bih vidjeti možemo li kupovati sirovine, uspješno ih obraditi i nastaviti isporučivati svojim kupcima – sve po manjoj cijeni – a ipak zaraditi. </p>
<p>No dogodilo se nešto zanimljivo. Moji su glavni proizvođači uspijevali prikupiti jednako mnogo dolara kao prije, ne vadeći s hrpe od sto tisuća dolara. Njima je to bila stvar ega. Nitko nije htio biti onaj koji će prvi morati zagrabiti.« </p>
<p>»Da bismo sve zadržali kako je bilo, morali su se znatno više truditi, no mnogi su uspijevali, barem neko vrijeme. Ali moram reći da je moje ljude jako frustriralo kako se kupci odnose prema njima. </p>
<p>Navikli na kasne osamdesete, svi smo mi mislili da smo velike face, a odjednom – bum – ljudi su se prema nama držali kao da smo samo prodavači neke jeftine potrošne robe. </p>
<p>I dalje smo dodavali vrijednost, no naši kupci nisu to ni primjećivali. Rekli bi: 'Da, vaša je usluga dobra, pa što?' I oni su gubili novac, pa je jedino o čemu su razmišljali bilo kako prijeći nekome s najnižim brojevima. </p>
<p>Cijelo se građevinsko tržište komoditiziralo, pa nitko više nije imao jastuka. Sredinom devedesetih moji su iz prodaje sve češće dolazili i govorili kako će neke stare veze morati prepustiti odumiranju.« </p>
<p>»Svi su se žalili kako ne mogu više sklapati dobre natječaje kako su bili navikli, dijelom zato što su se, da bi zaradili jednake iznose novca, morali natjecati za znatno više poslova ne bi li dobili samo jedan, pa im je preostajalo manje vremena za proučavanje svake pojedine komponente nekoga posla i shvaćanje gdje se točno nalaze dolari i mogućnosti za zaradu. </p>
<p>A sjetite se, tajna nadmetanja je informiranost i znanje. Što više znate o nekom poslu i njegovim raznim komponentama, to se točnije možete natjecati i izaći s brojem koji će vam i dalje daje dovoljne profitne margine za preživljavanje.«</p>
<p>Negdje 1994. godine, Valley Lighting još nije gubio novac, no zarađivao je znatno manje. MIDS se počeo širiti. Bilo je jasno da su demokratizacije financija, tehnologije i informacija iz temelja promijenile poslovni okoliš u kojem je Portnoy poslovao i u jeftinu potrošnu robu pretvorile mnoge stvari koje prije nisu bile jeftina potrošna roba.</p>
<p>»Tako sam se počeo osvrtati oko svoga posla i shvatio da nam najviše nedostaju informacije«, priča Portnoy. »Nismo imali dovoljno informacija i znanja za preživljavanje na takvu tržištu. </p>
<p>Oduvijek smo svojim kupcima obećavali da ćemo, ako nam dopuste da riješimo njihove rasvjetne potrebe, dati njihovu projektu više vrijednosti no što naplaćujemo za svoje usluge. </p>
<p>Ako vam je proračun ograničen, naći ćemo načina da vam isporučimo devedeset posto rasvjetnog dojma koji ste željeli za samo 70 posto cijene, nasuprot našim konkurentima koji će vam dati samo 70 posto željenog dojma za 70 posto cijene. Znao sam da ću morati takvu strategiju dodatne vrijednosti morati dodati i u ovaj novi okoliš.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U pozadini svega nešto je nerazriješeno</p>
<p>Često je teško točno se sjećati riječi koje je netko izgovorio prije pola stoljeća, ali s ovima je lako, jer ih je bilo tako malo. Pet, da budemo precizni. Bile su izgovorene posve nasumce, poput većine usputnih primjedaba, lagane i nematerijalne poput mjehurića sapunice</p>
<p>Koliko je ostalih još na životu? Koliko ih se još sjeća?</p>
<p>A što je sa samim Keithom? Pomišlja li on ikad na događaje koji su se zbili toga ljeta? Možda je i mrtav?</p>
<p>Možda se još jedini ja sjećam. Ili napola sjećam. Odsjev različitih događaja letimice mi bljesne u glavi, u nasumičnu slijedu, i nestane. Pljusak iskri… Osjećaj srama… Netko nevidljiv kašlje, nastoji da se ne čuje… Vrč pokriven čipkastom pokrivkom s koje vise četiri plave kuglice…</p>
<p>I, da, riječi koje je izgovorio moj prijatelj Keith koje su prve sve pokrenule. Često je teško točno se sjećati riječi koje je netko izgovorio prije pola stoljeća, ali s ovima je lako, jer ih je bilo tako malo. Pet, da budemo precizni. Bile su izgovorene posve nasumce, poput većine usputnih primjedaba, lagane i nematerijalne poput mjehurića sapunice. A ipak, one su sve promijenile.</p>
<p>Kao što već biva s riječima. Iznenada osjećam da bih sada, kad sam s time već počeo, želio o svemu malo podrobnije promisliti, u sve unijeti malo reda, neku poveznicu. Neke stvari nikad nisu bile objašnjene. Neke stvari čak nitko nije ni izgovorio. Ponešto je ostalo obavijeno tajnom. Želio bih ih napokon izvući na svjetlost dana. I još osjećam, čak i sada, kad sam ustanovio izvor svog nemira, da je u pozadini svega nešto ostalo nerazriješeno.</p>
<p>Kažem svojoj djeci da odlazim na nekoliko dana u London.</p>
<p>– Možemo li ti se negdje javiti? – pita me moja uvijek sabrana snaha.</p>
<p>– Možda u »Memory Lane«? – predlaže sin suho. Očevidno, svi se dobro razumijemo. On osjeća moju uznemirenost.</p>
<p>– Točno – uzvraćam. – Posljednja kuća prije skretanja u Aveniju Amnesia. Ne spominjem im da namjeravam slijediti trag grma koji svakog ljeta cvjeta tijekom nekoliko tjedana i razara mi mir.</p>
<p>Nadasve im ne kazujem ime tog grma. I sâm ga nerado izgovaram. Previše je besmisleno.</p>
<p>Stižem na cilj i otkrivam da je sve kao što je bilo, i da se sve promijenilo. </p>
<p>Prošlo je gotovo pola stoljeća otkad sam posljednji put sišao s vlaka na toj maloj drvenoj željezničkoj postaji, ali noge me nose s nekom lakom, snovitom neizbježnošću niz kosi put koji vodi od postaje do glavne ceste, na kojoj život polako teče u rano poslijepodne, pa lijevo prema nepravilnom malom nizu dućana i ponovno lijevo pokraj poštanskog sandučića do duge, poznate avenije. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Goran Ivanišević zasad igra samo na papiru </p>
<p>»Sada kad nam se ostvarila prva želja, nadam se da će nam se ostvariti i druga, a to je da pobijedimo Amerikance« rekao je Ivan Ljubičić nakon ždrijeba upriličenog u zagrebačkom hotelu Opera</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Želja hrvatske teniske reprezentacije je ispunjena, prvi hrvatski reket Ivan Ljubičić će otvoriti dvoboj prvog kola Svjetske skupine Davisovog kupa protiv drugog američkog reketa Mardya Fisha. Nakon prvog dvoboja, koji počinje u 14 sati, na terenu male dvorane Sportskog doma izaći će Mario Ančić i James Blake.</p>
<p>– Sada kad nam se ostvarila prva želja, nadam se da će nam se ostvariti i druga, a to je da pobijedimo Amerikance, rekao je Ivan Ljubičić nakon ždrijeba upriličenog u zagrebačkom hotelu Opera.</p>
<p>Dva su razloga zbog kojih se priželjkivalo Ljubičića na otvaranju. Naime, ovo će biti premijerni nastup Mardya Fisha za američku reprezentaciji. Stoga je neupitna nervoza i pritisak kod 21-godišnjeg Amerikanca, što bi Ljubičiću trebalo dodatno olakšati posao. Ujedno će tako Ljubičiću ostati dovoljno vremena za odmor, a kako bi mogao s Ivaniševićem u subotu igrati parove.</p>
<p>– Fish? Za večeru? Aha, mislite na Mardya, našalio se Ljubičić na početku, a onda nastavio:</p>
<p>– Od kada smo zadnji put igrali međusobno, puno toga se promijenilo u našem tenisu. Igra brz tenis, sa malo izmjena. Stoga će sitnice odlučivati, nadam se da će prevagnuti na našu stranu.</p>
<p>Možda je pobjednička forma čak i izraženija kod drugog hrvatskog reketa, Marija Ančića. Stigao je u Zagreb nakon pobjede na ATP Challengeru u Hamburgu, trećeg naslova u nizu. Od posljednjih 19 dvoboja samo je Španjolac Juan Carlos Ferrero pobijedio 18-godišnjeg Splićanina u osmini finala Australian Opena. Pribrojimo li tome i nemalo iskustvo u Davis kupu, pobjeda protiv Blakea nije nemoguća.</p>
<p>– Blakea sam malo uspio vidjeti u Australiji, no Ljubičić ga bolje zna, pa će mi on reći neke korisne savjete. U svakom slučaju, Blake je opasan igrač odličnog forhenda, rekao je Ančić i dodao:</p>
<p>– Došao sam u Zagreb s mnogo samopouzdanja i nadam se kako će se pobjednički niz nastaviti i ovog vikenda.</p>
<p>Američki izbornik Patrick McEnroe je prijavio Blakea i Fisha i za subotnji dvoboj parova. A s druge strane u subotu (15 sati) bi trebali stajati Ljubičić i Ivanišević.</p>
<p>– Zasad sam samo na papiru u parovima. Kako pravila dozvoljavaju mijenjanje igrača u parovima sat vremena prije početka meča, neće se znati hoću li igrati ili neću do tada, najavio je Ivanišević i dodao:</p>
<p>– Ruka boli, uvijek boli. Ali postoje dvije vrste boli, podnošljiva i nepodnošljiva. Nadam se da će biti ona podnošljiva bol u subotu.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dopredsjednik Barcelone podnio ostavku</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Nakon niza razočaravajućih rezultata kluba, Salvador Alemany je podnio ostavku na mjesto dopredsjednika španjolskog nogometnog prvoligaša Barcelone.</p>
<p>Alemany je u upravi katalonskog velikana proveo 20 godina, međutim zbog velike krize koja potresa Camp Nou, te sukoba s predsjednikom Joanom Gaspartom odlučio se na odlazak. </p>
<p>– To je jedini izlaz. U klub moraju doći novi ljudi s novim idejama jer ovakva situacija nema smisla. Ne želim sudjelovati u upropaštavanju kluba. Barcelona je dužna 230 milijuna eura, momčad je na 15. mjestu Primere, a igrači međusobno na razgovaraju, kazao je Alemany, koji je postao već šesti član klupskog vodstva koji je podnio ostavku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Samoubojstvo argentinskog vratara</p>
<p>BUENOS AIRES, 6. veljače</p>
<p> – Vratar argentinskog prvoligaša Huracana, Sergio Schulmeister (25) pronađen je mrtav u svom stanu u Boedu.</p>
<p>Prema policijskom izvješću čuvar mreže posljednje momčadi argentinskog prvenstva napravio je samoubojstvo. Schulmeister si je pokušao oduzeti život i 25. rujna 2001. godine, međutim tada nije uspio, jer su ga pronašli prijatelji i odveli u bolnicu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Turnir tenisačica u Bolu ipak će se održati </p>
<p>SPLIT </p>
<p> – Direktor WTA teniskog turnira Croatian Bol Ladies Open Antun Plenković potvrdio je za Radio Dalmaciju da će se turnir ove godine održati od 28. travnja do 4. svibnja u Bolu na Braču.</p>
<p> Još prije 15-ak dana, zbog promjena u čelništvu Hrvatskog teniskog saveza i financijskih poteškoća glavnog sponzora »Zlatnog rata«, održavanje turnira bilo je upitno. </p>
<p>»Turnira će biti. 'Zlatni rat' je organizator i korisnik licence narednih pet godina.</p>
<p> Uz njih i pomoć većinskog vlasnika 'Zlatnog rata' – 'Sunca' preuzeo sam rizik kompletnog turnira putem Agencije Luena iza koje stojim osobno, zatim Gojko Škrbić i još nekoliko simpatizera i ljubitelja tenisa i Bola«, kazao je Plenković. Prošle je godine kao najveća atrakcija turnira nastupila Ruskinja Ana Kurnikova, a uz domaće tenisačice Ivu Majoli, Silviju Talaju, Jelenu Kostanić i nekadašnju pobjednicu Bola Mirjanu Lučić na Braču su igrale Bugarka, Magdalena Maleeva, Belgijanka Kim Clijsters, Slovenka Tina Pisnik, Španjolka Christina Torrens-Valero i mnoge druge, pa teniske zvijezde neće izostati niti ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ženski masters s novom formulom </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Završni turnir sezone za tenisačice WTA masters napokon je doživio promjenu sustava natjecanja, koji je sada isti kao i kod muškaraca. </p>
<p>Tako će od 5. do 10. studenoga u Los Angelesu biti osam najboljih, koje će onda igrati međusobno u dvije skupine, a nakon polufinala i finala pobjednica će dobiti ček na milijun dolara, priopćeno je iz WTA Toura. </p>
<p>Dosad se WTA masters igrao na stari način, sa 16 tenisačica prema nokaut sustavu, a pobjednica je dobivala 765.000 američkih dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cibosi u mlinu Barcelone</p>
<p>Kad trener Cibone VIP Aleksandar Petrović spomene riječ neopterećenost, njegova se momčad uredno vraća poražena s gostovanja. To se dogodilo protiv Efes Pilsena i Barcelone. Cibosi su u obje utakmice izgledali nemotivirano, a kad je tako, suparnička momčad ima otvoren put prema pobjedi </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP otputovali su na dvoboj protiv Barcelone »neopterećeni« rezutatom, a tako su se i ponašali. Momčad Barcelone pobijedila je cibose sa 104-82 u 13. kolu Eurolige. </p>
<p>Kad trener Cibone VIP Aleksandar Petrović spomene riječ neopterećenost, njegova se momčad uredno vraća poražena s gostovanja. To se dogodilo protiv Efes Pilsena i Barcelone - cibosi su u obje utakmice izgledali nemotivirano, a kad je tako, suparnička momčad ima otvoren put prema pobjedi. Kako će se razvijati utakmica u dvorani »Blaugrana«, vidjelo se već nakon podbacivanja. Lopta je došla do Bodiroge, koji je imao otvoren put prema košu i poentirao je potpuno neometan. Petrovićeva momčad imala je ulogu »dragoga gosta«. Igračima Barcelone polazilo je sve za rukom, obrana gostiju nije postojala. Od igrača hrvatskog prvaka istaknuo se jedino borbeni Haris Mujezinović, koji je na početku utakmice postigao prvih 14 poena za svoju momčad. Kasnije je Barcelona serijom 23-4 otišla na +27 i sve je bilo riješeno. U trećoj četvrtini Slaven Rimac ubacio je 11 poena, pored statične obrane domaćina koji je više razmišljao o atraktivnim potezima u napadačkom dijelu. </p>
<p>Na stranu što su cibosi zbog snježnih neprilika putovali dva dana do Barcelone, što su već riješili prolaz među 16 momčadi i što im je s druge stane stajala jedna od trenutačno najjačih europskih momčadi. Cibona VIP u »Blaugrani« je pala bez najmanjeg otpora. Momčad trenera Svetislava Pešića trebala je podići raspoloženje nakon poraza protiv Benettona u prošlom kolu Eurolige, i nakon izvučene pobjede u produžetku protiv Manrese u španjolskom prvenstvu. Barcelona je htjela uzvratiti Zagrepčanima za najuvjeriljiviji poraz u Euroligi i u tome su uspjeli. Cibosi su pak trebali zadržati dobro raspoloženje uoči ključne utakmice u Goodyear ligi protiv Krke u subotu, no sumnjamo da su uspjeli. Ipak, kako momčad iz Savske cijelu sezonu igra u ritmu »toplo-hladno«, može se očekivati da protiv Krke odigra pravu utakmicu i napravi veliki korak prema »final fouru«. </p>
<p>U posljednjem kolu Eurolige Cibona VIP dočekuje Skipper, koji je pod vodstvom Jasmina Repeše nakon Barcelone skinuo i drugoga velikog favorita Eurolige, momčad Benettona. Da su Bolonjezi izgubili protiv Benettona, Skipper i Cibona VIP igrali bi za četvrto mjesto u skupini A, no ovako cibosi ne mogu niti bolje niti lošije od petog. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kazne Crvenoj zvezdi i Zadru</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Josip Bilić, direktor Goodyear lige odredio je kazne nakon izgreda na dvije utakmice 16. kola. Nakon divljanja beogradskih navijača na utakmici Crvena zvezda – Zagreb, domaći klub kažnjen je jednom utakmicom bez gledatelja te novčanom kaznom od 10.000 eura. Na toj je utakmici igrač Zagreba Joško Garma pogođen i kovanicom u glavu, dok je pomoćni trener Dario Giergia pogođen ispod oka. S obzirom na lošu organizaciju utakmice, domaćin može biti zadovoljan izrečenim kaznama.</p>
<p> Da je Josip Bilić pedantno zbrajao sve incidente, iznos bi zasigurno bio i veći.</p>
<p>Zadar je zaradio kaznu od 1000 eura zbog baklji njegovih navijača na utakmci protiv Cibone u Zagrebu. Prema propozicijama, za ponašanje navijača odgovoran je njihov klub, a ne domaćin. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pobjeda Bostona, poraz Memphisa </p>
<p>Najslabija momčad lige Cleveland Cavaliersi priredili su iznenađenje, pobijedivši Houston sa 105-102. U 50 odigranih utakmica bila je to tek deseta pobjeda Cavsa</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – U srijedu su u susretima NBA lige nastupila dvojica hrvatskih košarkaša, Gordan Giriček i Bruno Šundov. Bivši član zagrebačke Cibone VIP bio je najbolji igrač Memphisa u porazu protiv Utah Jazza sa 84-105. Giriček je za 38 minuta ubacio 17 koševa, šut 6-13, uz četiri skoka i tri asistencije, a koš manje ubacio je Lorenzo Wright. Jazzer Karl Malone postigao je 31 koš, a John Stockton po osam koševa i skokova te 11 asistencija. </p>
<p>Boston je bez većih problema pobijedio Seattle rezultatom 114-74, ubilježivši tako 27. pobjedu ove sezone. Bila je to ujedno stota pobjeda trenera Jima O'Briena u karijeri. Najbolji strijelac u pobjedničkoj momčadi bio je Paul Pierce sa 26 koševa, a Tony Delk ubacio je četiri manje. U redovima Sonicsa najefikasniji je bio Rashard Lewis (15). Bruno Šundov proveo je na terenu dvije minute i pritom postigao tri koša, šut 1-2, uz jednu asistenciju.</p>
<p>Najslabija momčad lige Cleveland Cavaliersi priredili su iznenađenje, pobijedivši Houston sa 105-102. U 50 odigranih utakmica bila je to tek deseta pobjeda Cavsa. Prvi strijelac domaćina bio je Ricky Davis (21), dok je Zidrunas Ilgauskas ubacio koš manje. Goste je predvodio Maurice Taylor sa 30 koševa.</p>
<p> • Rezultati: Boston – Seattle 114-74 (Šundov za 2 minute postigao 3 koša i 1 asistenciju), Cleveland – Houston 105-102, Philadelphia – New Jersey 85-111, Miami – Portland 87-101, Detroit – LA Clippers 89-80, New Orleans – Sacramento 108-84, Utah – Memphis 105-84 (Giriček za 38 minuta postigao 17 koševa, 4 skoka i 3 asistencije), Golden State – San Antonio 99-103. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Miller »smijenio« Aamodta</p>
<p>ST. MORITZ, 6. veljače</p>
<p> – Nakon tri uzastopna naslova svjetskog prvaka u kombinaciji, Kjetil-Andre Aamodt je skinut sa trona. Novi vladar je Bode Miller, koji je, nakon dva kombinacijska poraza od norveškog veterana, napokon došao na vrh. Aamodt je na kraju došao do trećeg mjesta, a srebro je pripalo njegovu sunarodnjaku i najboljem prijatelju Lasseu Kjusu. Novim medaljama norveški se dvojac izjednačio s velikim Marcom Girardellijem po broju osvojenih odličja na svjetskim prvenstvima. Sva trojica sada ih imaju po 11, a Kjus i Aamodt u St. Moritzu imat će priliku i samostalno zasjesti na vrh.</p>
<p>Nakon odlično odvoženog spusta, Kjus je imao prilično uvjerljivo vodstvo. Aamodt je zaostajao 1.24 sekunde, a Miller čak 2.95 sekundi. No, već prva vožnja slaloma znatno je smanjila razliku. Kjus je skijao prilično oprezno i dopustio Benjaminu Raichu, koji je nakon spusta bio čak 2.35 sekundi sporiji, da mu se približi na dohvatljivih 85 stotinki zaostatka. Aamodt je smanjio zaostatak na 88 stotinki, a Miller na 1.35 sekundi.</p>
<p>Benjamin Raich u tim je trenucima imao životnu priliku da dođe do zlatne medalje, no promašena vrata u drugoj vožnji slaloma učinila su ga najvećim tragičarem natjecanja. Bode Miller prvi je dio završnog čina odvozio neuobičajeno oprezno, no drugi dio staze prošao je u svom stilu, bez kočnica. Njegova prednost uskoro se pokazala dovoljnom, Aamodt je ostao »kratak« za 13 stotinki, a Kjus samo za sedam. </p>
<p>Američki zabavljač došao je tako do svoga prvog svjetskog zlata i do druge medalje u St. Moritzu, u superveleslalomu je osvojio srebro.</p>
<p> • Rezultati: 1. Miller (SAD) 3:18,41, 2. Kjus (Nor) + 0,07, 3. Kjetil-Andre Aamodt (Nor) + 0,13, 4. Bourgeat (Fra) + 0,18, 5. Zurbriggen (Švi) + 0,56, 6. Larsson (Šve) + 1,41, 7. Defago (Švi) + 1,58, 8. Rocca (Ita) + 1,69, 9. Llorach (Fra) + 2,34, 10. Schönfelder (Aut) + 2,89... </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Barić želi obranu s četiri igrača</p>
<p>Prvoga radnog dana, u četvrtak, odrađena su dva treninga na igralištu Nogometnoga kluba Split, a Barić je, s pomoćnicima Draženom Ladićem i Zoranom Vulićem, te s prisutnim igračima uigravao obranu / Zasad su u Split došli sljedeći igrači: Pletikosa, Butina, Balaban, Režić, Karić, Sabolčki, Andrić, Carević, Mumlek, Smoje, Srna, Tokić, Olić, Agić i Hrman</p>
<p>SPLIT, 6. veljače</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija desetodnevnim je pripremama u Splitu započela »operaciju Portugal«. Prva stanica do EP-a ujedno je najvažnija – kvalifikacijska utakmica protiv Belgije, 29. ožujka na domaćem travnjaku. Izborniku Ottu Bariću idući će dani koristiti da iskristalizira momčad koja bi morala ispraviti pogrešne korake s početka kvalifikacijskog puta (neodlučeno protiv Estonije i poraz protiv Bugarske). </p>
<p>Prvog radnog dana, u četvrtak, odrađena su dva treninga na igralištu Nogometnoga kluba Split, a Barić je, s pomoćnicima Draženom Ladićem i Zoranom Vulićem, s prisutnim igračima uigravao obranu. </p>
<p>Zasad su u Split došli sljedeći igrači: Pletikosa, Butina, Balaban, Režić, Karić, Sabolčki, Andrić, Carević, Mumlek, Smoje, Srna, Tokić, Olić, Agić i Hrman. </p>
<p>U nedjelju ujutro trebali bi u Split doći: Robert Kovač, Babić, Tomislav i Mario Marić te Šimunić. Ostatak reprezentativaca trebao bi se uključiti u rad u ponedjeljak poslijepodne, a to su: Tomas, Tudor, Šimić, Šerić, Rosso i Mornar.</p>
<p> Izbornika Barića za sada muči Olićeva ozljeda (koji je trenirao odvojeno od skupine), zatim Rapaićevo neigranje te Bokšićevo zbogom nogometu. </p>
<p>– Olića bole leđa, a on je naš najsigurniji igrač za pogotke. Kad igra poluvrijeme postigne jedan pogodak, a ako igra cijelu utakmicu onda zabije dva. Stoga nam je važno da ga osposobimo za igru. Naši će liječnici učiniti sve da Olić ozdravi i zaigra, a posebno nam je važan sad kad nema Bokšića, koji je svojom kvalitetom i rutinom i te kako mogao pomoći. Još nisam razgovarao s njim, shvaćam da se želi maknuti od svega, ali nadam se da će doći i popričati sa mnom. Ako je njegova odluka definitivna, onda je na njega nemoguće računati. Da ga nagovaramo, a on šest tjedana ne bude u nekom klubu, bilo bi besmisleno. Iskusan sam i znam što znači biti bez pravih utakmica i treninga, kazao je Barić i nastavio: </p>
<p>– Dogodilo mi se tijekom karijere da se nadam kako će neki igrač, koji nije bio u pravom formi, dati nešto. No, uglavnom od toga nije bilo ništa. Slična je situacija i s Rapaićem. Nadam se da će potpisati ugovor sa Celticom, jer je važno igrati. I tako će mu trebati mjesec dana da dođe u formu. Moj je princip da ne zovem one koji ne igraju i toga ću se držati.</p>
<p>U nedjelju će se hrvatska reprezentacija u Šibeniku (18 sati) ogledati protiv Makedonije. Dotad će Barić na okupu imati 20 igrača, ali sigurno ih sve neće moći koristiti, jer petorica u subotu imaju klupske obveze. Stoga je Šubićevac prilika za igrače iz hrvatskih klubova da se pokažu i opravdaju poziv.</p>
<p>– Robert Kovač, Šimunić, Babić, Tomislav i Mario Marić stići će do utakmice, ali treba vidjeti koliko su se trošili dan prije za svoje klubove. Netko tko je igrao malo ili nije igrao sigurno će igrati protiv Makedonije. Robert Kovač igrao je u srijedu u Kupu za Bayern, pa bi bilo previše od njega tražiti da igra u nedjelju. Uostalom, tu je još utakmica protiv Poljske i Hajduka. Zato je utakmica protiv Makedonije prilika za igrače koje smo pozvali, a nisu dosad bili u prvom planu, da se pokažu da znamo što mogu. </p>
<p>Reprezentativci su smješteni u hotel Marjan, a imaju dva treninga dnevno. Prije svakog treninga imaju sastanak, na kojem ih Barić upoznaje s planom rada. Izbornik je apostrofirao da će na treninzima posebnu pozornost obratiti načinu igranja obrane.</p>
<p>– Znamo igrati s liberom i dva stopera, a tijekom ovih dana uigravat ćemo četvoricu u posljednjem obrambenom redu. Nećemo stajati baš poput Engleza, striktno u liniji, već ćemo to modificirati s povučenijim igračem. Većina naših igrača igra slično po svojim klubovima i uvjeren sam da će se lako prilagoditi tom načinu igre, rekao je na kraju Otto Barić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kolumbijski nogometaši ostali bez viza</p>
<p>BOGOTA, 6. veljače</p>
<p> – Vodstvo kolumbijske nogometne vrste ima velikih problema s reprezentativcima uoči prijateljske utakmice s Meksikom, koja bi se trebala odigrati idući tjedan u Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>Američke vlasti još uvijek nisu izdale vize za šestoricu kolumbijskih nogometaša, pa su Jose Mera, Gerardo Vallejo, Amaranto Perea, Carlos Ortiz, Aldo Ramirez i Rafael Castillo još uvijek u Bogoti. </p>
<p>– Nadam se kako će se ova zbrka ubrzo razriješiti, inače odlazak u SAD nema smisla, kazao je kolumbijski izbornik Francisco Maturana. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Bude li svijetu nametnuta borba za mir i sigurnost, Hrvatska zna gdje joj je mjesto</p>
<p>Ujedinjeni narodi imaju ključnu ulogu kako u borbi protiv međunarodnog terorizma, tako i u naporima da se pronađu, stave pod kontrolu ili, ako se to pokaže jedinim izlazom, unište oružja masovnog uništavanja / Ključnu odgovornost snose vlasti u Bagdadu koje moraju dokazati da surađuju s inspektorima / Prije no što se donese odluka o upotrebi sile, treba biti siguran da su iscrpljena sva sredstva za realiziranje Rezolucije 1441 </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - Nakon što je američki državni tajnik Colin Powell u srijedu u Vijeću sigurnosti iznio dokaze koje je njegova zemlja prikupila protiv iračkog režima, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak se obratio javnosti. </p>
<p>»Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ministar vanjskih poslova SAD-a prezentirao je mnoštvo informacija u kontekstu krize oko Iraka i moguće povezanosti Iraka s međunarodnim terorizmom. Dio tih informacija može se svrstati u kategoriju dokaza, dok su drugi dio čvrste indicije. I jedno i drugo navodi na zaključak o osnovanosti sumnje kako režim u Bagdadu ne surađuje u potpunosti s inspektorima Ujedinjenih naroda, te time krši odredbe Rezolucije 1441 Vijeća sigurnosti od studenoga prošle godine, kojom se traži razoružanje Iraka u kontekstu posjedovanja oružja masovnog uništavanja«, ističe Mesić. </p>
<p>»Kao predsjednik Republike Hrvatske ne jednom sam izrazio čvrstu podršku stvaranju i djelovanju globalne antiterorističke koalicije. Također sam naglašavao da postrojenja za proizvodnju oružja masovnog uništavanja, kao i ta oružja treba staviti pod djelotvornu međunarodnu kontrolu, odnosno uništiti ih ako takvu kontrolu nije moguće provesti.</p>
<p>Ta stanovišta zastupam i dalje. Siguran sam da time štitim ključne interese Republike Hrvatske i svih njezinih građana, jer su i međunarodni terorizam i oružja masovnog uništavanja koja su izvan kontrole, potencijalna, ali vrlo realna opasnost za sve, pa tako i za našu zemlju«, rekao je Predsjednik.</p>
<p>»Ponavljam također da je, istodobno s konkretnim akcijama usmjerenim na suzbijanje globalnog terorizma, nužno povesti i dugoročnu borbu protiv njegovih korijena. Uz to, držim nužnim još jednom naglasiti nezaobilazno mjesto i ulogu Ujedinjenih naroda kako u borbi protiv međunarodnog terorizma, tako i u naporima da se pronađu, stave pod kontrolu ili, ako se to pokaže jedinim izlazom, unište oružja masovnog uništavanja«, kazao je.</p>
<p>»Ključnu odgovornost snose vlasti u Bagdadu. One moraju nepobitno dokazati da u potpunosti surađuju s inspektorima Ujedinjenih naroda, odnosno odgovoriti na zadovoljavajući način i bez odgađanja na pitanja koja nameću informacije što su ih u Vijeću sigurnosti prezentirale Sjedinjene Države. Negiranje nije odgovor kojim se međunarodna zajednica može zadovoljiti. Inspektorima treba omogućiti da nastave s radom – naravno, ne u nedogled«, smatra Mesić. .</p>
<p>»Prije no što se donese odluka o upotrebi sile treba biti siguran da su iscrpljena apsolutno sva druga sredstva za realiziranje odredbi Rezolucije 1441 Vijeća sigurnosti.</p>
<p>Inspektori, dakle, ne mogu nastavljati s radom beskonačno, ali ni ratnoj opciji ne smije se pribjeći ishitreno i naprečac. </p>
<p>Ako želimo živjeti u svijetu mira, stabilnosti i sigurnosti, a siguran sam da to svi želimo, ne možemo ponekad izbjeći ni teške odluke.</p>
<p>Jedan je mudar čovjek još davno rekao kako je najveći zločin odbiti boriti se onda kada se borba ne smije izbjegavati.</p>
<p>Mi smo nedavno iskusili užase rata i znamo cijeniti mir. Stoga smo i duboko privrženi rješavanju svih problema pregovorima. No, mi isto tako znamo da Republike Hrvatske ne bi bilo da se nismo borili onda kada nam je rat bio nametnut.</p>
<p>Bude li slobodnom svijetu nametnuta borba za mir i sigurnost, Republika Hrvatska znat će gdje je njeno mjesto. No, ja vjerujem da mir u ovom trenutku još uvijek ima šansu. Treba mu je dati!«, zaključuje Predsjednik.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vasiljević: Oružje iz Hrvatske završilo u »Krajini« </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - General Aleksandar Vasiljević, šef kontraobavještajne službe JNA u vrijeme agresije na Hrvatsku (1991/92.), u četvrtak je na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom otkrio dio mehanizama što su ih vlasti u Srbiji i JNA iskoristile u pripremi i vođenju oružane pobune Srba u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p> Vasiljević je govorio o naoružavanju Srba u Hrvatskoj iz skladišta JNA. Izjavio je da je oružje koje je JNA nakon povlačenja odvezla iz Hrvatske preko skladišta u BiH završilo u »Krajini«. Njegove navode potvrdio je tužitelj predočivši dokumente o izdavanju oružja i streljiva JNA postrojbama TO, MUP-a »Krajine« i srpskim dobrovoljačkim jedinicama 1991/92. </p>
<p> Potvrđujući autentičnost dokumenata iz prosinca 1991. i 1993., Vasiljević je objasnio da su se jedinice TO od početka borbenih djelovanja obraćale saveznom ministarstvu obrane za popunu oružja, što je nastavljeno i kasnije kad se JNA preimenovala u Vojsku Jugoslavije. </p>
<p>Bivši šef kontraobavještajaca JNA govorio je o obuci dobrovoljaca u »Krajini« koju je od jeseni 1990. pripremao Frenki Simatović iz MUP-a Srbije. Potvrdio je da su jedinice TO Srbije bile angažirane na slavonskom ratištu, uz ovlast tadašnjeg predsjednika Srbije Miloševića. Svjedočio je i o postavljanju aktivnih oficira JNA na čelo stožera TO u »Krajini«, te dva dužnosnika MUP-a Srbije na čelo TO Vukovara 1992. U istočnoj Slavoniji, rekao je, »harali su dobrovoljački odredi izvan zapovjedništva TO i JNA, kao što su odred 'Dušan Silni' koji je počinio zločin kod Lovasa, odred 'Crnogorac', Arkanovi 'Tigrovi' i drugi«. Vasiljević je svjedočio o objedinjavanju zapovjedništva i formiranju operativnih i taktičkih skupina JNA i TO na Baniji, Kordunu i Lici te u istočnoj Slavoniji. Objašnjavao je i povlačenje VJ na teritorij SRJ u svibnju 1992., s tim da su pripadnici koji su rođeni u Hrvatskoj i BiH ostali u vojskama tzv. RSK i RS.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Altenburg: Bruxelles očekuje da Hrvatska nastavi reformu obrambenog sustava</p>
<p>Hrvatska je spremna otkloniti prepreke koje joj stoje na putu prema NATO-u, izjavila ministrica obrane Željka Antunović / Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja impresioniran odlučnošću hrvatske vlade i Ministarstva obrane u nastojanjima da se Hrvatska što prije uključi u NATO i druge euroatlantske integracije </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - »Hrvatska je prepoznala probleme i barijere koje joj stoje na putu prema članstvu u NATO-u. Spremni smo ih otkloniti jer nam motivacije i odlučnosti da provedemo obrambenu reformu ne nedostaje«, izjavila je ministrica obrane Željka Antunović u četvrtak, nakon sastanka s izslanstvom Sjevernoatlantskog saveza koje vodi pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja Günther Altenburg.</p>
<p> Na sastanku se govorilo o političkim aspektima pristupanja Savezu, a predstavnici Ministarstva obrane iznijeli su svoja viđenja i razjasnili neke od reformskih aktivnosti koje se provode.</p>
<p> »Kao i dosad, tražimo i očekujemo sugestije i pomoć Saveza, posebice u onim područjima u kojima nismo dovoljno snažni«, rekla je ministrica obrane.</p>
<p> Altenburg je naglasio kako su pred Hrvatskom veliki izazovi i mnogo posla. Ipak, čini se da iz Bruxellesa već prepoznaju pomake u obrambenom preustroju. »Impresionirala nas je odlučnost vaše vlade i Ministarstva obrane u nastojanjima da se što prije uključite u NATO i druge euroatlantske integracije«, izjavio je Altenburg. Posebno je istaknuo ozbiljnost dužnosnika Ministarstva obrane koji su, rekao je, vrlo precizno analizirali stanje i postojeće probleme. </p>
<p>Nakon pristupanja Akcijskom planu (MAP), Hrvatska je predala svoj prvi godišnji plan i ušla u skupinu ozbiljnih kandidata za članstvo, ustvrdio je pomoćnik glavnog tajnikaNATO-a Georgea Robertsona.</p>
<p> Upitan hoće li 312 različitih aktivnosti koje, u duhu Partnerstva za mir i NATO-a, Hrvatska planira provesti do kraja ove godine pridonijeti bržem približavanju Savezu, Altenburg je odgovorio kako u Bruxellesu očekuju da Hrvatska nastavi s reformom vojnog sustava ne samo zbog svoje obrane, nego i zbog sudjelovanja u svjetskom obrambenom mozaiku sigurnosti. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska uz napore međunarodne zajednice za razoružanje Iraka</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - Nakon što je američka administracija pred Vijećem sigurnosti UN-a predočila u srijedu dodatni dokaz o iračkom posjedovanju oružja za masovno uništenje, Republika Hrvatska priklanja se naporima međunarodne zajednice za razoružanje Iraka, objavilo je u četvrtak Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p> Tom prezentacijom koju je pred Vijećem sigurnosti održao američki državni tajnik Colin Powell, dodatno se podupire izvješće što su ga UN-ovi inspektori podnijeli o svom radu na terenu, ističe se u priopćenju i podsjeća na raspravu vođenu pred Vijećem sigurnosti i na zajedničku izjavu Vijeća ministara EU od 27. siječnja. </p>
<p> »U sklopu svojih međunarodnih aktivnosti, a temeljem partnerstva i solidarnosti Vilniuske skupine, Republika Hrvatska podržala je zajedničku izjavu Vilniuske skupine deset zemalja od srijede«, piše u priopćenju. Izjavom V-10 podupiru se napori SAD i međunarodne zajednice za razoružanje Iraka te bezuvjetno poštivanje Rezolucije 1441 UN-a, što podrazumijeva potpunu suradnju s UN-ovim inspektorima na terenu, navodi se u priopćenju hrvatskog ministarstva. Istodobno, Hrvatska izražava jaku zabrinutost svakom mogućom proliferacijom oružja za masovno uništenje, koje je najozbiljnija prijetnja međunarodnoj sigurnosti, zaključuje MVP. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvatska potpora demaršu predsjedništva EU o Iraku</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače </p>
<p> - Hrvatska se priklanja pridruženim i pristupajućim članicama Europske unije u podršci demarša predsjedništva Europske unije o Iraku od 4. veljače, piše u četvrtak u priopćenju Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p> Nakon razgovora hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i grčkog ministra Georgiosa Papandreoua, čija zemlja predsjedava Europskom unijom, u kojem je hrvatski ministar obaviješten o demaršu, Ministarstvo izražava potpunu suglasnost sa zahtjevom predsjedništva EU upućenom Iraku. Hrvatska dijeli zabrinutost međunarodne zajednice o iračkoj krizi iako u ovom trenutku svojim statusom nije mogla izravno sudjelovati u donošenju demarša, navodi se u priopćenju. </p>
<p> U demaršu što ga je predsjedništvo EU uputilo iračkoj misiji u Ateni, Bruxellesu i New Yorku ističe se da je isteklo vrijeme koje je međunarodna zajednica dala Iraku svojom Rezolucijom 1441, te da Irak mora odmah i bezuvjetno prihvatiti postavljene mu zahtjeve. Hrvatska, kao članica UN-a, smatra da sve zemlje koje pripadaju svjetskoj organizaciji moraju i poštovati njezine odluke radi stvaranja mira i stabilnosti u svim dijelovima svijeta, zauzimajući se da se mogući nesporazumi riješe mirnim putem, ističe se u priopćenju. O tom stajalištu MVP je izvijestilo i Vijeće ministara EU.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Napad s turskog teritorija, ali bez turskih vojnika</p>
<p>Prema gotovo jedinstvenim tvrdnjama vodećih arapskih listova, američko-irački rat je neizbježan bez obzira na to posjeduje li ili ne Saddamov režim zabranjeno kemijsko, biološko ili nuklearno oružje</p>
<p>ANKARA, 6. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prema prvim reagiranjima Colin Powell nije ponudio dovoljno uvjerljive činjenice kojima bi se mogla opravdati nužnost pokretanja novog zaljevskog rata. Zamjetno je da su nakon Powellovog izlaganja podjele na pristaše i protivnike nasilnog svrgavanja Saddama Husseina, naročito unutar zapadnog tabora, postale još dublje. </p>
<p>Visoki savjetnik iračkog predsjednika general Amir al Saadi rekao je da je govor američkog državnog tajnika Colina Powella »pun trikova i scenskih obmana«. Ustvrdio je da satelitske snimke »sumnjivih lokacija« ne dokazuju ništa. »Sve što smo čuli bilo je namijenjeno široj javnosti kako bi se utjecalo na javno mnijenje s ciljem da se pripremi agresije na Irak«, smatra Al Saadi. </p>
<p>Irački veleposlanik pri UN-u Moahmmed Aldouri drži kako Powellove tvrdnje nemaju nikakve veze sa istinom. On je ponovio da je njegova zemlja podnijela Vijeću sigurnosti točno i vjerodostojno izvješće o programu naoružanja. </p>
<p>Powellovo dokazivanje »iračke krivice« nije naišlo na dobar prijem u šarolikom arapskom svijetu. Arapske države, posebice tamošnja javnost koja se itekako protivi američko-britanskoj ofenzivi na »bratsku zemlju«, upozoravaju na besmislenost pokretanja tog rata. Opća je ocjena da Amerikanci pokreću ratni stroj protiv Iraka zbog nafte. Prema gotovo jedinstvenim tvrdnjama vodećih arapskih listova, američko-irački rat je neizbježan bez obzira na to posjeduje li ili ne Saddamov režim zabranjeno kemijsko, biološko ili nuklearno oružje. </p>
<p>Mnogi arapski čelnici upozoravaju američkog predsjednika Georgea W. Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira na to da bi vojni pohod na Bagdad mogao imati dalekosežne posljedice po mir i sigurnost na Srednjem istoku i u Perzijskom zaljevu. Saudijski princ Naif koji obnaša dužnost ministra unutarnjih poslova upozorio je na mogućnost izbijanja širokih nemira nakon okončanja iračke krize. Po Naifu, rat bi mogao pretvoriti Irak u novi Afganistan s oštro sukobljenim etničkim i vjerskim frakcijama. Tvrdi kako je samo jaka centralna vlast Bagdada mogla držati pod kontrolom njihove međusobne česte pogibeljne iskre. Time je Amerikancima upućena još jedna jasna poruka: sukobi u regiji mogli bi ugroziti proizvodnju i izvoz nafte. Također se kaže kako većina zemalja u svijetu nije spremna prihvatiti rizik nove zaljevske ratne avanture koja, kako se vjeruje, predstavlja veću opasnost od opstanka Saddamog režima na vlasti.</p>
<p>U svakom slučaju, sad se u zemljama Zaljeva i Srednjeg istoka sa nestrpljenjem očekuje kakvo će stajalište, nakon Powellovog izlaganja, zauzeti tri stalne članice Vijeća sigurnosti: Francuska, Rusija i Kina koje imaju pravo veta. </p>
<p>Na usvajanje ili neusvajanje nove, »ratne rezolucije« mogao bi utjecati posjet šefa inspektorskog tima (UMNOVIC) Hansa Blixa i direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohammeda ElBaradeia Bagdadu 8. veljače i njihovo novo izvješće 14. veljače pred Vijećem sigurnosti. Vjerojatno bi američki predsjednik Bush najkasnije za dva tjedna mogao izdati naređenje za napad na Irak. </p>
<p>Na to upućuje i za četvrtak zakazani sastanak visokih dužnosnika Turske, SAD i predstavnika iračkih Kurda i Turkmena u Ankari. Kurdsku domoljubnu uniju (PUK) predvodi Jalal Talabani, a Demokratsku stranku Kurdistana (KDP) premijer te autonomne pokrajine Nachirvan Barzani. Iračku turkmensku frontu (ITC) zastupa predsjednik Sanan Ahmet Aga. To »ratno vijeće«, kako ga neki nazivaju, trebalo bi se dogovoriti o zajedničkoj ulozi u slamanju otpora branitelja Saddamova režima i poratnom državno-pravnom i političkom ustroju, te obnovi Iraka. </p>
<p>Službena Ankara koja još vjeruje u mir, dopustit će najvjerojatnije Amerikancima da s ograničenim vojnim snagama započnu napad s turskog teritorija u smjeru gradova Kirkuk i Mosul gdje se nalaze ogromna naftna polja. Turska će, kako se saznaje, nastojati da ti gradovi ostanu pod kontrolom Turkmena, koji na tom području čine golemu većinu stanovništva. Ankara će pokušati i da se aktivno ne miješa u američke vojne operacije, a slično se ponašanje očekuje i od kurdskih paravojnih frakcija Massouda Barzanija i Jalala Talabanija. </p>
<p>Zajedničko tursko-kurdsko sudjelovanje u borbama bit će jedino moguće u slučaju nužnosti da se slome ekstremne iračke islamske skupine. Međutim, turske i kurdske snage neće, prema kompromisnoj formuli, ući u Kirkuk i Mosul. Te gradove će zaposjesti američki vojnici. Očekuje se da će se na tom području, u okviru budućeg federalnog Iraka, ustanoviti turkmenska autonomna oblast. Svakako najvažniji sudionik ankarskog skupa je posebni Bushov izaslanik Zalmai Khalilzad koji je dobio zadaću da ustanovi operativno tijelo koji bi koordiniralo proces političkih konzultiranja. On je, inače, bio i vrlo uspješni emisar šefa Bijele kuće u Afganistanu, zemlji u kojoj je rođen. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Powellovi dokazi nisu promijenili stajališta europskih država prema Iraku</p>
<p>Za Šveđane Powellovi podaci su »prilično utemeljeni«, za Portugalce »potvrda sumnji«, Talijani ne žele u rat bez nove rezolucije Vijeća sigurnosti, za Francuze su dokazi »ništa novo što do sada nije bilo poznato«, a za Dance pak, svijet je upoznat s naznakama kršenja rezolucije Vijeća sigurnosti »nepotvrđenim čvrstim dokazima«</p>
<p>BRUXELLES, 6. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europske reakcije na set Powellovih dokaza o iračkom kršenju rezolucije Vijeća sigurnosti bile su jednake ranijim poznatim stavovima vlada.</p>
<p> U Francuskoj je Powellov istup opisan kao »naznake bez čvrstih dokaza« dok je s druge strane Kanala, u Velikoj Britaniji, američka strana slučaj Irak ilustrirala »čvrsto dokazanim Saddamovim kršenjem obaveza«. Čak i kada nije jasno radi li se o dokazima ili samo o indicijama, Europa je jedinstvena u sljedećem – Irak se mora razoružati, jer je neoprostivo igrati se ratnim otrovima i otrovnim plinovima. Za eliminaciju nedopuštenog oružja masovnog uništavanja Saddamu Husseinu preostalo je malo vremena (nitko nije precizno rekao koliko), UN-ove inspekcije moraju nastaviti rad pojačane novim inspektorima i uz pomoć svježih američkih dokaza i, iza njih, obavještajnih podataka. </p>
<p> Raspodjela reakcija i komentara po zemljama odražava stav zemlje, raniji je stav oblikovao način viđenja i tumačenja Powellovih dokaza. Oni su za Šveđane i njihovog premijera »prilično utemeljeni«, za Portugalce »potvrda sumnji«, Talijani ne žele u rat bez nove rezolucije Vijeća sigurnosti, za Francuze su dokazi »ništa novo što do sada nije bilo poznato«, a za Dance pak, sudeći po izjavi ministra vanjskih poslova Per Stig Moellera, svijet je upoznat s »naznakama kršenja rezolucije Vijeća sigurnosti nepotvrđenim čvrstim dokazima«. Iz toga slijedi da »mir još uvijek ima šansu, ali se može slobodno reći da je ova šansa, posljednja Saddamova šansa«.</p>
<p> Na velikom broju političkih adresa zdravorazumski je rečeno kako, sa striktne pravne točke gledišta, Powellovi dokazi i nisu dokazi – ali ni Vijeće sigurnosti nije sud. Belgija »nije impresionirana« sadržajem američke prezentacije, ali je načinom na koji je »Washington složio čitavu priču kombiniranjem snimaka, prijevoda, komentara, crteža i efektnog, promišljenog ponavljanja radi boljeg učinka«.</p>
<p> Podijeljenost Nizozemske ogleda se u reakcijama na Powellov istup. Vršilac dužnosti premijera i šef demokršćana, neuobičajeno za Nizozemce, tonom »jastrebova« uvjerava sunarodnjake kako je na East Riveru podastrijeto dovoljno dokaza da vojna akcija odmazde, odnosno obrane, može početi već sutra i to bez nove rezolucije Vijeća sigurnosti. </p>
<p> »Nemamo nikakvih iluzija o prirodi Saddamovog režima«, vele u Francuskoj sve uz nastavak da su američki dokazi korisni, vrijedni i upotrebljivi samo ako ih Washington proslijedi pojačanim inspekcijama da temeljem njih UN-ovi ljudi, čak i kada su okruženi s dvadesetak tisuća špijuna, završe zadatak.</p>
<p> Zanimljivo je da mnogi komentari upozoravaju kako je Powellov istup dao dovoljno materijala objema stranama, i zagovornicima ratne opcije i skepticima, čak i kad »Powell nije javni tužitelj, a Vijeće sigurnosti sud«. Ova situacija često je povezivana sa četrdeset godina starim sličnim slučajem američkog upoznavanja Vijeća sigurnosti s ruskim projektilima na Kubi nakon čega se počeo otapati led Hladnog rata.</p>
<p> Iračka situacija je prisilila je Sjevernoatlantsko vijeće na prekovremeni rad. Veleposlanici 19 saveznika trude se pokrpati štete stvorene odgađanjem izjašnjavanja NATO-a da sigurnosnim garancijama stane uz svoju članicu Tursku i da joj odmah, a ne s odgodom, obeća solidarnu zaštitu. NATO je također odgodio stavljanje resursa na raspolaganje Amerikancima, dakle ispunjavanje šest američkih zahtjeva (AWACS-i za nadzor zračnog prostora, dozvola korištenja teritorija, luka, akvatorija, prometnica, zračnog prostora, sredozemna flota , projektili »patriot« ...). Saveznici su se razišli smatrajući da je odgoda korisnija do prerane odluke koja bi u ovoj nejasnoj situaciji izgledala kao prijevremeno zauzimanje strane, što se nije sviđalo Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Luksemburgu. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pritisak na Schrödera da promijeni stajalište prema Washingtonu</p>
<p>Nakon istupa Colina Powella njemačka je javnost duboko polarizirana oko upornoga protivljenja svojega kancelara politici američkoga predsjednika Busha/ Ipak, s ogorčenjem je odbačena izjava Donalda Rumsfelda koji je Njemačku svrstao uz Kubu i Libiju </p>
<p>BERLIN, 6. veljače (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Je li Colin Powell uvjerio svjetsku javnost da Irak raspolaže oružjem za masovno uništavanje? Hoće li Berlin popustiti u protivljenju Washingtonu nakon dokaznoga postupka Colina Powella protiv iračkoga predsjednika Saddama Husseina u Vijeću sigurnosti? Na ta se pitanja daju različiti odgovori. No, dakako, njemačka se javnost duboko polarizirala oko Powella istupa, kao i upornoga protivljenja kancelara Gerharda Schrödera politici Powellova šefa Georgea Busha.</p>
<p>S jedne strane, protivnici intervencije tvrde kako je američki ministar želio stvoriti političko raspoloženje koje bi išlo na ruku Bushu i koje bi opravdalo rat protiv Iraka, ali mu to, čini se, ipak nije uspjelo. </p>
<p>S druge strane, simpatizeri Washingtona tvrde kako irački diktator laže da ne posjeduje oružja za masovna uništavanja te se poigrava s UN-ovim inspektorima. Pristaše Bushove intervencije uvjereni su da argumenti koje je Powell slikom i riječju stavio na stol nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnima. Hamburškom se Bildu Schröder »doima smiješnim kada se pravi kao da mu je sve to svejedno«. </p>
<p>Gotovo se svi analitičari, međutim, slažu da je oružje kojim Sadam Hussein raspolaže opasno te da Powellovo izlaganje još nije objava rata. Također postoji suglasje da je to bilo zadnje upozorenje te da je - ako se Saddam ne odrekne svojih otrova - razoružanje uz primjenu sile više nego vjerojatno. </p>
<p>Schröder je u svakome slučaju protiv uporabe sile. Stoga unutarnji i vanjski pritisci na njega dramatično rastu. Djelomično mu unutarnji položaj može popraviti izjava američkoga ministra obrane Donalda Rumsfelda koji je Njemačku svrstao uz bok Kube i Libije. Kritičari u zemlji, uključujući i one koji su s ogorčenjem odbacili Rumsfeldovu usporedbu, međutim, predbacuju Schröderu da je njegovo držanje potpuno besmisleno, jer odbijanje intervencije protiv Bagdada, čak i uz mandat UN-a, ide na ruku iračkoga diktatora. </p>
<p>Tvrdi se, poglavito iz oporbenih redova, da takvo stajalište »paralizira njemačku vanjsku politiku, slabi UN, provocira Amerikance i razjedinjuje Europljane«.</p>
<p>Takvo stajalište slabi čak i njemačko-francusku osovinu. Berlin je - za razliku od Pariza koji je uvijek sve opcije držao otvorenima - u pravoj gabuli. Naime, nitko ne predmnijeva da bi Francuzi, kad im dođe voda do grla, u Vijeću sigurnosti mogli iskoristiti pravo veta i reći »ne« Amerikancima odnosno ratu. Nijemci su već davno zaključili da neće dati glas ratu i tako će u Vijeću sigurnosti ostati možda na strani Sirije, što jasno ilustrira izolaciju Berlina.</p>
<p>Njemačka se izolira. Manevarskog je prostora sve manje. Trenutačni položaj Berlina doima se slabim, osobito u svjetlu činjenice da se njemačka vanjska politika desetljećima voljela prikazivati kao mjerilo samostalne europske politike, osobito u odnosu prema Washingtonu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rusija traži provjeru američkih dokaza protiv Iraka</p>
<p>Šezdeset posto Rusa je za neutralnost svoje zemlje u eventualnom američko-iračkom ratu / Za ruske političare i javnost, Powellovi dokazi nisu bili uvjerljivi</p>
<p>MOSKVA, 6. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dokazi koje je Colin Powell predočio protiv Iraka u srijedu na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a nisu izmijenili stav službene Moskve o načinu rješavanja krize u Perzijskom zaljevu. </p>
<p>Za ruske političare i javnost, te optužbe nisu djelovale odviše uvjerljivo, i stoga Rusija, kao i Francuska, traži da međunarodni inspektori u Iraku provjere najnovije američke dokaze. </p>
<p>Komentirajući istup svog američkog kolege u Vijeću sigurnosti, šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov kratko je izjavio: »Previsoka je cijena i prevelike moguće posljedice, a da se ti dokazi ne bi trebali i morali provjeriti.« Pritom je Ivanov pozvao i Irak da surađuje s međunarodnim inspektorima, jer je ta suradnja preduvjet za mirno rješavanje krize, a svako drugo rješenje krize nije u interesu ne samo Iraka već i cijele međunarodne zajednice. </p>
<p>Za razliku od svog šefa diplomacije, prvi zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta Valerij Goregljad bio je otvoreniji i određeniji u iznošenju sumnji u vjerodostojnost američkih dokaza. »Razvoj situacije pokazuje da američka strana nema šansi da svoje militarističke ambicije utemelji utvrđivanjem umiješanosti i sudjelovanja Iraka u međunarodnom terorizmu. Međutim, SAD ima sve izglede da usijavanjem strasti ujedini muslimane protiv sebe i dovedu svijet na prag novog velikog rata«, izjavio je u četvrtak Goregljad upozoravajući na preveliku cijenu američkih vojnih planova uz čiju se pomoć želi preporoditi američko gospodarstvo. »Vrijeme je da se prestane gledati na svijet kao globus SAD«, zaključio je Valerij Goregljad.</p>
<p>Ruski mediji nisu ništa manje oštri u komentiranju dokaza koje je SAD iznio u srijedu u Vijeću sigurnosti protiv Iraka . Komentator moskovskog lista Komersant zaključio je da dokazi koje je Powell predočio nisu bili uvjerljivi za većinu članova Vijeća sigurnosti, ali ni za najširu svjetsku javnost. </p>
<p>List Vremja novosti prvo konstatira da je na zasjedanju Vijeća sigurnosti u srijedu izostala senzacija. Za razliku od svog davnog kolege Adlaija Stevensona koji je 1962. godine u Vijeću sigurnosti predočio uvjerljive i jasne satelitske fotografije ruskih raketa na Kubi, Powellu nije pošlo za rukom da dokaže da Irak doista ima ili proizvodi oružje za masovno uništavanje. Zasjedanje Vijeća sigurnosti samo je produbilo raskol u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji«, zaključuju Vremja novosti. </p>
<p>većina ruskih medija u četvrtak prenosi i ironični komentar Bagdada da je Powell u srijedu prikazao svijetu uobičajeni »američki crtani film«. Moskovski analitičar glavnom vjeruju da će za ratu u Zaljevu biti presudna sljedeća sjednica Vijeća sigurnosti koja se treba održati 14. veljače. </p>
<p>Dakako, iračka kriza izaziva i sve veću zabrinutost najšire ruske javnosti. Prema upravo provedenom ispitivanju javnog mišljenja, 60 posto Rusa misli da u slučaju američkog napada na Irak i rata u Zaljevu njihova zemlja treba ostati neutralna. Samo 7 posto anketiranih tvrdi da u tom ratu Rusija treba podržati SAD, a 19 posto Irak.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sjeverna Koreja mogla bi preventivno napasti američke vojnike </p>
<p>SEOUL/WASHINGTON, 6. veljače</p>
<p> - Sjeverna Koreja je u četvrtak priopćila da bi svaki američki napad na neko njezino nuklearno postrojenje izazvao »snažan protuudar i doveo od općeg rata«. »Amerikanci su budalasti ako misle da ćemo sjediti prekriženih ruku dok nas oni napadaju«, piše u komentaru sjevernokorejske novinske agencije KCNA.</p>
<p> »Na napad ćemo odgovoriti kontranapadom, na rat ćemo odgovoriti totalnim ratom«, dodaje se u komentaru.</p>
<p>Sjeverna Koreja mogla bi preventivno napasti američke snage, a ne čekati američki napad nakon rata s Irakom, rekao je sjevernokorejski glasnogovornik u Pyongyangu za britanski Guardian. »Sjedinjene Države kažu da smo mi sljedeći, nakon Iraka«, prenosi Guardianova web stranica riječi Ri Pyong Gapa, zamjenika direktora sjevernokorejskog Ministarstva vanjskih poslova koji je to izjavio u srijedu, dok raste napetost u vezi sa sjevernokorejskim nuklearnim programom.</p>
<p>»Ali imamo mi svoje protumjere. Preventivni napadi nisu isključivo pravo Sjedinjenih Država«, rekao je Ri, piše Guardian. Guardianov dopisnik, jedan od nekolicine britanskih novinara kojima je dopušten ulaz u komunističku Sjevernu Koreju, javio je da je Ri rekao kako je trenutačna nuklearna kriza opasnija od one prije jednog desetljeća, kad su Washington i Pyongyang zamalo zaratili. </p>
<p>»Sadašnja situacija može se smatrati ozbiljnijom nego ona 1993. Sve je nepredvidivo«, prenosi Guardian Rijeve riječi.</p>
<p>veljače - Sjedinjene države zatražile su u srijedu od Sjeverne Koreje da odustane od odluke da ponovo pokrene nuklearna postrojenja za proizvodnju električne energije. »Ako je vijest o odluci točna, bit će to ozbiljan razvoj situacije. Pozivamo Sjevernu Koreju da glede spomenutog učini korak unatrag, te da jednako postupi u svim slučajevima kršenja međunarodnih obveza«, rekao je dužnosnik američkog State Departmenta koji je želio ostati anoniman. Sjeverna Koreja je u srijedu poslijepodne objavila da »stavlja u pogon nuklearna postrojenja za proizvodnju električne energije«, ističući da će »nuklearna aktivnost biti ograničena na miroljubivu uporabu«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Novac uplaćen za kazalište – netaknut je na računu</p>
<p>U članku objavljenom u Vjesniku 5. veljače, u rubrici »Kultura« pod naslovom »Kazalište</p>
<p> - Riječki kazalištarci ponovno prijete štrajkom« i naslovom »Zaštitni dodatak - to je uvreda«, između ostaloga navedeno je da ja kao intendant Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka sredstva koja je Grad Rijeka uplatio na žiro-račun kazališta trošim za saniranje dugovanja za komunalne usluge i vanjske suradnike, a ne za isplatu plaća.</p>
<p>Navedeno je u cijelosti netočno.</p>
<p>Točno je, da je Grad Rijeka uplatio Kazalištu 239.000 kuna za isplatu plaća u skladu s odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeka ali pod pretpostavkom da se zaključi kolektivni ugovor. Kako još do danas nije došlo do zaključivanja kolektivnog ugovora jer su pregovori oko njegova zaključivanja u tijeku ta sredstva nisu iskorištena za isplatu plaća i to na zahtjev sindikalne organizacije kazališta, jer nisu dovoljna za osnovicu o kojoj se pregovara i koja bi trebala biti utvrđena u novom kolektivnom ugovoru. Tako se navedena sredstva i dalje, u cijelosti netaknuta; nalaze se na žiro-računu Kazališta. Ta se sredstva mogu isplatiti za plaće ukoliko bi to zatražila sindikalna organizacija Kazališta i uz dogovor s Odjelom gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, ali pod uvjetom da Grad Rijeka iduća sredstva koja treba uplatiti Kazalištu za isplatu plaća za mjesec siječnja ne bi umanjio za navedeni iznos. Ujedno moram posebno naglasiti da nije u skladu s pravilima novinarske struke objavljivati neprovjerene informacije, a još manje primjereno da se u članku još navodi da je takva informacija zapravo »kuloarska priča«! </p>
<p>SREĆKO ŠESTANprof., intendant Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. ZajcaRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Trebalo je samo zaviriti u prvi svezak Leksikona</p>
<p>U Vjesniku od 4. veljače u rubrici Pisma čitatelja, a pod naslovom »Kome smetaju Mira Furlan i Rajko Grlić?«, čitatelj lista okomio se na »Hrvatski biografski leksikon«, jer u njemu nije našao biografiju spomenutih umjetnika. Tomu je zacijelo uzrok njegova neobaviještenost, a zbog nje je prešao i granice pristojnosti. Naime, imao je samo posegnuti za prvim sveskom Leksikona (1983.) gdje bi bio mogao u predgovoru pročitati: »Kako u Leksikonu neće biti predstavljene samo osobe koje su zaokružile svoje životno djelo nego i istaknuti suvremenici, bilo je potrebno ograničiti njihov broj: u ovu ediciju uvrštene su samo osobe rođene do kraja 1945. Biografije osoba rođenih nakon te godine, kao i onih pojedinaca iz ranijih razdoblja koje će buduća istraživanja otkriti, bit će obrađene u dopunskom svesku«.</p>
<p>Kako bi sačuvalo homogenost edicije u cjelini, Uredništvo Leksikona je zadržalo polazišnu koncepciju uvrštavanja, a druga izdanja Leksikografskoga zavoda, napose »Hrvatska enciklopedija« - upotpunjuju suvremenu sliku hrvatskog društva i njegovih protagonista.</p>
<p>Dr. TRPIMIR MACANglavni urednik »Hrvatskog biografskog leksikona«</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Svima mora biti jasno kakvog se teškog posla prihvatila gospođa Antunović</p>
<p>U posljednje vrijeme u Hrvatskoj su aktualne teme u vezi s ukidanjem služenja vojnog roka, te preustrojem odnosno smanjenjem Hrvatske vojske. Pomno analizirajući izjave u medijima, neugodno sam iznenađen izjavama bivšeg ministra obrane, gospodina Joze Radoša, iz kojih je vidljivo nepoznavanje suvremene vojne doktrine i vojne znanosti. </p>
<p>Budući sam bio čelnik radnih skupina za izradu Zakona o obrani iz 1991. godine, Plana obrane Hrvatske iz 1991. godine i Zakona o službi u oružanim snagama RH iz 1995. godine, te ostalih sustavnih propisa iz područja obrane u razdoblju 1990. do 1998. godine, osjećam se prozvanim i obveznim reagirati na netočnosti i neistine gospodina Joze Radoša. Netočna je činjenica: »Nijedna zemlja u svijetu nema i profesionalnu vojsku i ročnike«, koju je Jozo Radoš izrekao na konferenciji za novinare 31. siječnja ove godine. Dapače većina članica NATO pakta ima kombinaciju profesionalne i ročne vojske, te većina europskih država (Njemačka, Italija, Švedska, Španjolska, Norveška, Finska, Turska, Grčka, Slovenija i itd.). Suglasan sam s stajalištem gospođe Željke Antunović, ministrice obrane da treba ići na profesionalizaciju Hrvatske vojske, koji bi predvidio i ukidanje vojnog roka odnosno njegovog mirovanja, ali se to ne može izvesti preko noći – kako govori Radoš. </p>
<p>Jozo Radoš, bivši ministar obrane prvi je u javnost izašao s netočnom postavkom da su smanjenje vojske i preustroj istoznačnice čime je pokazao totalno nepoznavanje suvremene vojne znanosti i doktrine. Ustroj kao vojni naziv predstavlja u širem smislu podjelu oružanih snaga na postrojbe, a u užem smislu točno propisanu strukturu (sustav) oružanih snaga svake vrste postrojbe, tehnički obično uređenu u vidu brojčanog pregleda. Pod pojmom ustrojavanja valja podrazumijevati organiziranje (ustrojavanje, formiranje, oblikovanje) postrojbe po utvrđenim mjerilima. Ustrojavanjem se osigurava crta vođenja i zapovijedanja (subordinacija), ostvaruje jedinstvenost i stupnjevanje postrojba, čime se olakšava vođenje (upravljanje), obuka, opskrba, uporaba postrojba u miru i ratu, a i pridonosi jedinstvu vojne misli i pripadnika oružanih snaga kao cjeline. U pravilu, sve postrojbe odnosno ustanove treba u miru ustrojiti onako kako će djelovati odnosno kako će biti uporabljene u ratu odnosno u slučaju potrebe, sukladno planu uporabe oružanih snaga. </p>
<p>To jamči pravilnu obučenost i borbenu spremnost postrojba. Mirnodopske postrojbe jamče sigurnost države u slučaju iznenadnog napada odnosno agresije neprijatelja. </p>
<p>Prema tomu, gospodine Radoš smanjenje vojske i preustroj nisu sinonimi, već se u preustroju može obavljati i smanjenje, pod točno preciziranim pravilima. U slučaju iznenadne oružane agresije na Hrvatsku nitko ne može naložiti uporabu Oružanih snaga ili njezinih pojedinih dijelova, dok se ne sastane Hrvatski sabor i utvrdi stanje neposredne ugroženosti ili ratno stanje. Recimo, u najboljoj varijanti, da se Hrvatski sabor i sastane prije započinjanja iznenadne oružane agresije na Hrvatsku, te utvrdi stanje neposredne ugroženosti, tada uporabu Oružanih snaga nalaže vrhovni zapovjednik, ali uz supotpis predsjednika Vlade, a što ako nekoga od njih nema. Recimo, da uz Božju pomoć, riješimo ovu paralizu mogućnosti uporabe vojske, dolazimo do drugog problema, da bi se vojska uporabila, treba imati plan uporabe i provesti mobilizaciju. Opet se Radoš pobrinuo za problem, ne može se mobilizirati vojsku ili njezine dijelove dok Hrvatski sabor ne utvrdi stanje neposredne ugroženosti ili ratno stanje. Naime, prema članku 104. stavku 1. Zakona o obrani, mobilizacija Oružanih snaga ili njezinih dijelova izvodi se u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti. Neću analizirati ostale odredbe Zakona o obrani, jer ih je bolje javno ne iznositi. Svima može biti jasno kakvog teškog posla se prihvatila gospođa Željka Antunović i što joj je ostavljeno iza Radoša. </p>
<p>PERO KOVAČEVIĆdipl. iur., brigadir HV-aZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Razdvojimo napokon sport od politike</p>
<p>Pišem vam potaknut više nego korektnim tekstom u Vjesniku o dočeku rukometaške reprezentacije na Trgu bana Jelačića. Drago mi je što se barem netko sjetio osvrnuti se na nemili događaj toga dana. Mislim da se svaki normalni rukometni navijač i građanin ove zemlje zaprepastio kada je jedan od »zlatnih« - Šola, ostao zanemaren kada je zatražio da se odsvira pjesma »Heroji ulice«. Umjesto te, više nego prikladne pjesme, doček, zamišljen kao veselo i navijačko sportsko druženje »svjetskog zlata« i građana koji su im došli čestitati na uspjehu, pretvorio se u politički skup nekih kojima je očito vlastiti interes bio važniji.</p>
<p>Žalosti me, kao hrvatskog građanina, ponosnog na velike uspjehe naših sportaša, što ni jedna velika manifestacija, kao što je bila ova, prije svega sportska, nije mogla proći bez politike. Osobno nemam ništa protiv Thompsona. Mislim da se i on u očima građana koji ne traže samo borbu i ovakvo, ili onakvo političko istomišlje (iz kojega smo, srećom, i izašli prije trinaest godina) diskreditirao kada je svoju glazbu, stavio u službu nekih kojima smetaju razmišljanja koja su drugačija od njegovih, koji se smatraju većim domoljubima.</p>
<p>Žalosno je i što se ljudi koji dignu glas protiv takvog usmjerenja 'političkog jednoumlja' odmah proglašavaju manje Hrvatima.</p>
<p>Siguran sam, da je i takvima Hrvatska jednako u srcu. Rasteretimo sport politike i pustimo da vlada dijalog i međusobno poštivanje. Jedino ćemo na taj način pokazati pravu ljubav prema domovini, koja nam je svima ista. </p>
<p>VEDRAN MILATZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>U potrazi za ubojicom policija otkrila arsenal oružja </p>
<p>MURSKO SREDIŠĆE, 6. veljače</p>
<p> – U Policijskoj postaji u Murskom Središću, najsjevernijem hrvatskom gradu, u četvrtak je održana konferencija za novinare na kojoj je pokazano oružje, streljivo i minsko-eksplozivna sredstva pronađena kod dvojice muškaraca u pretragama njihovih kuća, obavljenim u srijedu poslije podne.</p>
<p> Oružje je pronađeno u Sivici i susjednom Miklavcu, mjestima za koje je teritorijalno nadležna PP u Murskom Središću.</p>
<p>Glasnogovornica PU međimurske Irena Branović kazala je, kako je temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, a u sklopu pojačanih nastojanja da se razjasni nedavno ubojstvo u Prelogu. Pretragom kuće 40-godišnjaka u Sivici, pronađena je poluautomatska puška marke »crvena zastava«, streljivo kalibra 7,62 mm i 5,6 mm, te optički nišan marke »industry«. Kriminalistička obrada vezana uz ovaj događaj se nastavlja. Policijska glasnogovornica nije mogla komentirati da li se muškarac iz Sivice izravno dovodi u vezu s razbojništvom u kojem je bila ustrijeljena 25-godišnja trudna blagajnica Gordana Fic, službenica mjenjačnice »Lotus«. </p>
<p>Također temeljem naloga istražnog suca obavljena i pretraga kuće i drugih prostorija čiji vlasnik je 33-godišnji muškarac iz Miklavca. Kod njega je pronađen cijeli arsenal oružja. Novinarima je pokazan puškomitraljez M-53 kalibra 7,9 mm s rezervnom cijevi, zatim rezervna cijev za lovačku dvocjevku, različiti okviri za puške i pištolje, noževi za vojničke puške, metalni kovčeg za streljivo puškomitraljeza, udarna igla i opruge za udarnu iglu mitraljeza i komplet pribora za čišćenje puške. </p>
<p>U kući je 33-godišnjak imao i 1.571 komad streljiva različitih kalibara, 70 metara sporogorećeg i detonirajućeg štapina, 400 grama plastičnog eksploziva, tri protupješadijske mine s pripadajućim upaljačima, 29 detonatorskih kapisli i 31 električno detonatorsku kapislu za protupješačku minu. Novinari su najviše bili impresionirani s dva ručna bacača raketa, poznatih »Zolja«. </p>
<p>Nad muškarcem iz Mikljavca je dovršena kriminalistička obrada tijekom koje je utvrđeno da je oružje, streljivo i eksplozivna sredstva donio s ratišta tijekom 1992. i 1993. godine. Kako se nije odazvao pozivima u akciji »Zbogom oružje«, već je sve pronađeno držao u obiteljskoj kući i pomoćnim prostorijama, počinio je kazneno djelo nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. Zbog toga će policija protiv njega podnijeti kaznenu prijavu Općinskog državnog odvjetništvu u Čakovcu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pred pravosudnim policajcima ispljunuo dva smotuljka heroina</p>
<p>VARAŽDIN, 6. veljače</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u četvrtak počelo suđenje Danču Šarkeziju optuženom za zloporabu opojnih droga. Optužnica ga tereti da je 14. studenoga prošle godine u varaždinskom Okružnom zatvoru, gdje je izdržavao prekršajnu kaznu od osam dana, zatečen u posjedovanju 12,92 grama heroina namijenjenog daljnjoj prodaji.</p>
<p>Na raspravi su svjedočili pravosudni policajci, koji su rekli da su toga dana po naređenju trebali pretražiti ćeliju u kojoj se nalazio i Šarkezi. Neki od njih pregledavali su sobu, dok su drugi pregledavali osobe i stvari. Jedan je policajac vidio da Šarkezi ima nešto u ustima, pa je optuženi ispljunuo dva smotuljka. Policajac ga je pitao što se u njima nalazi, a Šarkezi je odgovorio: »Heroin«.</p>
<p>Pozvali su načelnika, a dalje je cijeli slučaj preuzela civilna policija.</p>
<p>Pravosudni policajci nisu znali da li je Šarkezi tag dana imao posjet, no misle da mu je došla supruga, a optuženi je pregledan prilikom odlaska na posjet i nakon nje. Rekli su i da kažnjenici iz sobe u kojoj se nalazio Šarkezi nemaju kontakta s ostalim zatvorenicima, pod nadzorom su, a kada idu u šetnju, idu posebno.</p>
<p>Šarkezi je u svojoj obrani rekao da su ga pravosudni policajci detaljno pregledali kad je došao u zatvor, a tada je bio pod utjecajem alkohola i heroina, iako je bio na metadonskoj terapiji, no ona mu nije bila dovoljna. Kad su ga svukli i detaljno pregledali, rekli su mu da se obuče, pa je Šarkezi uzeo papuče i odjeću i odjenuo se. U toj sobi za pregled, rekao je, nagazio je na nekakav smotuljak kod koša u uglu i osjetio je da je mekan. Znao je, kao dugogodišnji ovisnik, da je u njemu neka vrsta droge, pa je paketić uzeo i stavio u džep.</p>
<p>Idućeg mu je dana u posjet došla nevjenčana supruga, pa je drogu ostavio u ćeliji, a kad se vratio, stavio ju je u džep. Tada su u naišli policajci, pa je, u trenutku kad su kažnjenici trebali izvaditi svoje stvari iz ormara, smotuljke stavio u usta. Drogu je predao pravosudnom policajcu jer mu je bilo zlo, a inače ju je namjeravao dati liječniku kojeg je očekivao i koji mu je trebao prepisati terapiju. Heroin je u zatvoru mislio konzumirati sam, jer ljudi s kojima je bio u ćeliji su »uglavnom Romi i oni sigurno ne bi konzumirali«. </p>
<p>Šarkezi je rekao i da se s heroina »skinuo« kad je bio na izdržavanju kazne u Lepoglavi, no kad se vratio kući, upao je u isto društvo i sve je krenulo po starom. Na dan je trošio 0,5 grama heroina kojeg je kupovao za oko 200 kuna, no to je bilo samo za smirenje. Ako se, rekao je, želio »narokati« trebalo mu je više, pa je znao trošiti i dva grama heroina dnevno.</p>
<p>Trenutno ne troši ništa osim lijekova za smirenje.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Otkrivena »kućna ljekarna« s 2820 opojnih tableta</p>
<p>PULA, 6. veljače</p>
<p> – Pulska je policija u posljednja tri dana nastavila s pojačanim akcijama u borbi protiv droge, pa je tako pretragom kuće u Svetom Lovreću kraj Poreča, kojom se koristi D. T. (26), otkrivena prava mala kućna ljekarna u kojoj se nalazilo 2820 tableta s popisa lijekova klasificiranih kao opojna sredstva: apaurina, normabela i helexa. </p>
<p>Uza sve to, policija je kod D. T., nakon saznanja da on te opijate ilegalno preprodaje uglavnom ovisnicima, pronašla i 25 komada drugih tableta, te ponešto »materijala« za zdravi život: anti-smoke tablete za pomoć pri prestanku pušenja, vitaminske preparate, te veću količinu soda bikarbone.</p>
<p>Policijska je obrada također obuhvatila i D. B. (26), za kojeg se pretpostavlja da je pomagao u preprodaji opijata na području Poreča, Vrsara i Rovinja. </p>
<p>Protiv obojice je pokrenut kazneni postupak za zloupotrebu i preprodaju opijata. </p>
<p>U srijedu je također, tek dan nakon izlaska iz istražnog zatvora gdje je boravio od sredine prosinca, uhićen B. B. (51) kod kojeg je policija pronašla jedan gram heroina. B. B. je, međutim, kod sebe imao mnogo više droge, ali ju je, vidjevši policajce, prosipao ulicom kojom je hodao. Prema prikupljenoj količini, pretpostavlja se da je sveukupno imao oko 10 grama heroina. </p>
<p>B. B. je tek izašao iz istražnog centra zbog sličnog djela. U prosincu je naime, kod njega pronađeno dva put po 0,3 grama heroina, a pretragom stana još pet grama iste droge, 35 tableta heptanona i 56 komada streljiva za pištolj.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Poslovni čovjek iz Švicarske« s gipsom na ruci opljačkao »Kerametal«</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Muškarac između 30 i 35 godina, s gipsom na lijevoj ruci, opljačkao je u četvrtak oko 15.20 sati trgovinu »Kerametal« u Ozaljskoj ulici broj 32.</p>
<p>Kako nam je rekao zaposlenik opljačkane trgovine, razbojnik je odmah po ulasku zapodjenuo razgovor o robi, kupivši držač za sapun, zainteresirao se za zrcalo, pa je prodavač pošao u skladište ne bi li spakirao zrcalo.</p>
<p>»Upravo u trenutku kada sm se vraćao iz skladišta začuo sam zvonce na vratima i shvatio o čemu se radi. Pogled mi je odmah skrenuo na blagajnu koja je bila otvorena i iz koje je nestalo oko 4400 kuna« ispričao nam je prodavač. Prodavač nam je također kazao kako je taj razbojnik već više puta dolazio u trgovinu, predstavljajući se kao poslovni čovjek iz Švicarske, pa je tako prošlog Božića u prodavaonici htio kupiti kadu za »jacuzzi« a kada je prodavač krenuo u skladište po kadu, Švicarac s čudnim hrvatskim naglaskom već je isčeznuo iz trgovine.</p>
<p>»Tip odaje dojam ozbiljnog poslovnog čovjeka koji mi se već dva puta ponudio u trgovini da mi pomogne donijeti kadu i ogledalo iz skladišta, čak me pitao koliko mi treba spakirati bojler u skladištu, no očito to nije« zaključio je opljačkani prodavač.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U dvoboju sprejevima prodavačica bolja od napadača</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Predstavnik Policijske uprave zagrebačke priopćio je da je u srijedu prijavljeno sedam razbojništva, od kojih je jedno posebno neobično. Riječ je od dobroj procjeni napadnute osobe koja se spretno oduprla napadaču.</p>
<p> Slučaj se dogodio u Zagrebačkoj ulici 111. na području Črnomerca, u trgovini »Antonio«, kada je oko 18 sati ušao nepoznati muškarac od prodavačice zatražio cigarete i odmah potom je poštrcao sprejem. No pravog efekta nije bilo, pa je cijeli slučaj zabilježen u policijskim statistikama kao pokušaj razbojstva.</p>
<p>Djevojka se nije smela napadom nego je s pulta dograbila svoj sprej protiv napadača i njime odgovorila na napad. Lopov je na to pobjegao iz trgovine, ne uzevši ni cigarete.</p>
<p>Broj razbojničkih napada, kao i kaznenih djela koji u sebi imaju obilježja razbojstva ponovno podsjeća na osnovno pitanje: kako bi se žrtva trebala ponašati u takovim situacijama. Policijska pravila, polazeći od postavke da je ljudski život najvredniji, preporučuju nekoliko osnovnih obrazaca. Te upute detaljno su crtežom i slikama objašnjene i u novom policijskom priručniku PUZ-a koji je namijenjen građanstvu. Na prvom mjestu stoji upozorenje - nikada se ne treba odupirati razbojniku, pogotovo ako prijeti vatrenim ili hladnim oružjem. </p>
<p>Bolje je s njim započeti razgovor koji bi trebao potrajati što duže, to on ne očekuje i pomalo gubi strpljenje. Ako žrtva prosudi da na pomoć može računati treba zvati u pomoć, vikom i vriskam će se mnogi preplašiti, no ako napadač nastupa odlučno i grubo, ne treba se izlagati opasnosti i preporuča se postupiti po zahtjevima napadača.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Željezara Sisak prodana Conares Tradingu, Mečeljevom zastupniku iz Švicarske </p>
<p>Sindikati još uvijek ne vjeruju u cijeli projekt dok se ne pokrene proizvodnja. U ponedjeljak će se sastati s novim direktorom Muhatdinobom kako bi pregovarali o svom budućem statusu</p>
<p>SISAK, 6. veljače</p>
<p> – U četvrtak u 15.30 sati potpisan je Kupoprodajni ugovor između Željezare Sisak i švicarske tvrtke Conares Trading koji zastupa rusku tvrtku Mečelj. </p>
<p>Ugovor su potpisali J.V. Zuzin, predsjednik Vijeća direktora Mečelja, stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić, Blanka Andučić, koordinatorica stečajnog upravitelja, te Nassibula Muhatdinov, novi direktor Željezare Sisak i Vladimir Iorich, predsjednik Conares Tradinga. </p>
<p>Iorich je napomenuo, kako su obaveze prema Željezari dosta jednostavne.</p>
<p> »Zaposlit ćemo 1700 radnika, koji će ostati raditi pod starim ugovorima. Slijedećih pet godina nemamo pravo prodavati nekretnine Željezare, a dali smo korporacijsku garanciju kao zajam koja će važiti pet godina. Korporacijska garancija uključuje isplatu plaća u slučaju obustave rada tokom šest mjeseci. Osnovni kapital ćemo povećati za dva milijuna eura do kraja mjeseca, a do kraja rujna još šest milijuna eura.« – istaknuo je Iorich. </p>
<p>Također smatra kako je projekt pokretanje proizvodnje u Željezari dosta težak. Prema njegovim riječima za to će trebati 25-30 milijuna eura, da bi se Željezara vratila u normalan rad. </p>
<p>Stoga, Iorich smatra, kako Željezaru nisu kupili za jednu kunu, nego za 30 milijuna eura..</p>
<p>Iorich je također napomenuo kako kroz nekoliko dana stiže prvih deset tisuća tona sirovine, a za tjedan dana će početi pogone postupno puštati u rad. </p>
<p>Prema riječima predstavnika Koordinacije za opstojnost Željezare Ivice Kende, Sindikati još uvijek ne vjeruju u cijeli projekt dok se ne pokrene proizvodnja. U ponedjeljak će se sastati s novim direktorom Muhatdinobom kako bi pregovarali o svom budućem statusu. </p>
<p>Sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac izrazio je veliko zadovoljstvo zbog sklapanja Ugovora s Mečeljom, te naglasio kako je Mečelj prva svjetska firma koja ne bi ušla u takav posao da nije dobro razmislila.</p>
<p> »Dali su ponudu koja garantira daljnji razvoj Željezare Sisak, a posebno nas veseli zapošljavanje svih 1700 radnika«, istaknuo je Brodarac, te izrazio nadu kako će ovo biti zadnje potpisivanje ugovora.</p>
<p> »Snaga Mečelja je garancija radnicima Željezare da ćemo zajedničkim trudom završiti ovaj posao i da će napokon djelatnici i okolina Siska biti zadovoljni«, završio je Brodarac, zahvaljujući predsjedniku RH Stjepanu Mesiću što je dao podršku ovom programu. </p>
<p>Na pitanje novinara Vjesnika, zašto je Mečelj odbio dati bankovnu garanciju, predstavnici Mečelja su izjavili kako nema tvrtke dalje od Beča, koja može zamrznuti šest milijuna eura na pet godina, te smatraju, da je bolje da se za taj novac kupila sirovina. </p>
<p>Stečajni upravitelj Željezare Sisak Ilija Marić koji je još uvijek na bolničkom liječenju, sredstvima javnog informiranja uputio je posebno priopćenje o razlozima zbog kojih je potpisao ugovor. </p>
<p>»S obzirom da je protokol o prodaji Željezare Sisak sastavljen u Uredu predsjednika Mesića, smatram da i to daje ozbiljnost partneru, jer ne vjerujem, da bi predsjednik potpisao protokol s bilo kime, zato jer se radi o imovini vjerovnika jer je odluku donio Odbor vjerovnika 6. veljače s glasovima četiri za, jedan protiv«. </p>
<p>Marić uz ostalo dodaje da »iako se sadašnji partneri čine dosta ozbiljni, imamo vremena za razmišljanje o drugim rješenjima u slučaju njihova odustajanja«. </p>
<p>Nataša Zečević, Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Među utajivačima poreza najviše ugostitelja, trgovaca i pekara</p>
<p>Ravnatelj Porezne uprave Milan Trbojević najavljuje da će početkom iduće godine biti uvedene porezne blagajne – univerzalni i siguran sustav koji onemogućava friziranje prometa i utaju poreza / Pojačana kontrola obveznika koji rade s gotovinom</p>
<p> i izdaju račune se nastavlja </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače </p>
<p> – Porezni inspektori prošle su godine najrigorozniji bili prema obveznicima koji su za svoje usluge dužni izdavati račune. Sudeći prema podacima o obveznicima kojima je zbog poreznih prekršaja pečaćenjem privremeno zabranjen rad, najviše utajivača i prekršitelja poreznih zakona ima među ugostiteljima, slijede trgovci, a na trećem mjestu su pekari. Na crnoj listi slijede cvjećari, mesari, slastičari, frizeri i zlatari, a u prvih deset djelatnosti po broju zapečaćenih radnji upali su i priređivači zabavnih igara te kamiondžije. Zanimljivo je da su na listi zapečaćenih i jedna modna agencija i jedan odvjetnički ured. </p>
<p>Ukupno su u 2002. godini poreznici zapečatili 985 obveznika tzv. gotovinaca, od čega je 868 obrtnika odnosno fizičkih osoba i 117 pravnih osoba. Zabranu rada dobio je 501 ugostitelj, 185 trgovaca i 108 pekara. </p>
<p>Kao razloge pečaćenja poreznici navode neplaćene poreze i pokušaj porezne utaje. Naime, kontrolom je utvrđeno da obveznici državi prijavljuju manji prihod od onoga koji je doista ostvaren. Prema riječima ravnatelja Porezne uprave Milana Trbojevića, neki su obveznici koji rade s gotovinom i izdaju račune skloni friziranju računa. To znači da na kraju radnog dana u svojim blagajnama mijenjaju podatke. </p>
<p>Jedini način kako država može doskočiti tom problemu je uvođenje poreznih blagajni. Riječ je o univerzalnom sustavu porezne kontrole koji se primjenjuje u velikom broju europskih zemalja. U blagajne se ugrađuje poseban kompjuterski program koji izrađuje Porezna uprava i uz pomoć kojeg porezni inspektori mogu u svojim uredima pratiti stanje na računu svakog pojedinog poreznog obveznika. Trbojević je rekao kako se na tom projektu, koji će spriječiti mogućnost friziranja prometa i utaju poreza, već neko vrijeme radi, pa bi porezne blagajne trebale biti uvedene početkom 2004. godine. </p>
<p>Akcija pojačanog nadzora obveznika koji izdaju račune, pokrenuta početkom prošle godine, se nastavlja. Nadzor izdavanja računa i evidentiranja prometa u 2002. godini je obavljen kod 14.591 obveznika, što je 55 posto više nego u 2001. godini. Kod 1228 obveznika obavljena je procjena poreza na dodanu vrijednost te je utvrđeno da državi duguju više od 18 milijuna kuna tog poreza. Podneseno je 4340 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka te je izrečeno novčanih kazni u iznosu više od 10 milijuna kuna. </p>
<p>Krajem kolovoza prošle godine stupio je na snagu novi Pravilnik o obliku i sadržaju službenih iskaznica i značaka ovlaštenih službenika Porezne uprave. Novi Pravilnik ovih bi dana trebao i zaživjeti uvođenjem novih iskaznica, a porezni inspektori će prvi put dobiti i značke kojima će se predstavljati prilikom kontrola koje, kaže Trbojević, mogu biti i najavljene i nenajavljene. Porezni inspektori, međutim, ni dalje neće imati ovlasti da provedu nadzor u privatnim kućama ili stanovima sumnjivih obveznika, osim ako se kod kuće ne bave nekom djelatnošću.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nezaposlenih u Njemačkoj 4,6 milijuna</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Prema podacima iz njemačkog Ureda za zapošljavanje, u siječnju je broj nezaposlenih premašio 4,6 milijuna, što se posljednji put dogodilo u ožujku 1998. godine. Kad se isključi utjecaj sezonskih oscilacija, stopa nezaposlenosti u siječnju je porasla na 10,3 posto, odnosno 4,27 milijuna nezaposlenih, što ukazuje na izuzetno lošu ekonomsku aktivnost koja nije u stanju otvarati nova radna mjesta. Pritom je stopa nezaposlenosti u zapadnoj Njemačkoj u siječnju dosegla 8,1 posto, a na istoku je iznosila 18,2 posto. </p>
<p>Usto, državni statističari su potvrdili da je stopa rasta BDP-a u prošloj godini iznosila slabašnih 0,2 posto (najniže u posljednjih devet godina), a vlada je objavila negativnu reviziju prijašnjih prognoza za tekuću godinu. </p>
<p>Prema prognozama ministarstva gospodarstva, gospodarski će rast u ovoj godini iznositi 1 posto. Na temelju te prognoze čelnik Ureda za zapošljavanje Florian Gerster za drugu polovicu godine najavljuje promjenu na tržištu rada. Uzimajući u obzir uobičajene sezonske oscilacije, Gerster već u razdoblju od ožujka do svibnja očekuje smanjenje broja nezaposlenih za oko 130.000, ali dio analitičara predviđa rast (desezonirane) stope nezaposlenosti na 10,5 posto, bez većih pozitivnih pomaka u ovoj godini.</p>
<p>Rast nezaposlenosti odrazit će se na ponašanje potrošača. Broj zaposlenih posljednjih mjeseci rapidno opada, što potiče rast štednje i pad osobne potrošnje. Pokazuje to i PMI indeks poslovnih očekivanja za uslužne djelatnosti, odnosno komponenta zaposlenosti, koja se u siječnju spustila na najnižu razinu od lipnja 1997. godine, kada su se počeli prikupljati podaci za izradu PMI indeksa.</p>
<p>Budući da se tek u drugoj polovici godine očekuje postupno zaustavljanje negativnih trendova, prognoze vlade o prosječnom broju nezaposlenih (desezonirani podaci) od 4,2 milijuna u ovoj godini sve su neuvjerljivije, a simbolične reforme tržišta rada ne mogu nadoknaditi slab gospodarski rast.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>MIREX na Bloombergu</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Indeks prosječnih vrijednosti svih hrvatskih mirovinskih fondova u drugom stupu MIREX od utorka se objavljuje na Blomberg Professionalu, jednoj od najvećih svjetskih mreža za financijskih podataka, objavila je u četvrtak Hagena, (Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja). Hagena je MIREX pokrenula 4. travnja 2002. godine, kada je osnovna vrijednost postavljena na 100 bodova – odnosno obračunskih jedinica. Vrijednost indeksa, usporedi li se s vrijednošću obračunske jedinice pojedinog fonda omogućava jednostavan uvid u uspješnost tog fonda. </p>
<p>Bloomberg Professional, koji pristup omogućava samo pretplatnicima, će MIREX objavljivati svakoga dana, jednako kao i vrijednosti obračunskih jedinica svih obaveznih mirovinskih fondova u drugom stupu.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rastu cijene nafte i zlata </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Govor američkog državnog tajnika Colina Powella pred Vijećem sigurnosti UN-a snažno je utjecao na gotovo sva financijska tržišta, naročito na tržište energenata. Brent nafta istog je dana porasla jedan posto, na 31,36 dolara po barelu, a američka WTI nafta skočila je na 33,93 dolara po barelu. </p>
<p>Naime, prema posljednjem izvještaju, američke komercijalne zalihe i dalje padaju, zajedno s uvozom sirove nafte i proizvodnjom rafinerija. Istodobno jača potražnja za naftnim proizvodima u Americi, jer se početkom mjeseca trošilo oko 20,1 milijun barela derivata dnevno, oko 5 posto više nego u istom razdoblju lani. »Bez fleksibilnosti koju pružaju obilne zalihe, naftno tržište je sada napeto kao praćka. Hoće li puknuti ovisit će o razini potražnje (u SAD) tijekom idućih tjedana«, navodi američko Ministarstvo energetike. Ipak, Amerikanci imaju nekoliko rezervnih planova. </p>
<p>Powell je u svom govoru dao do znanja da SAD idu u rat neovisno o međunarodnoj zajednici. S obzirom na to, a i uzevši u obzir veliki pad dolara, vrijednost zlata u prijepodnevnim satima u srijedu skočila je na čak 390 dolara po unci, da bi prijepodnevni fixing u Londonu iznosio 385 USD za uncu, što je gotovo 3 posto više nego dan ranije. To je istodobno najviša cijena zlata u zadnjih 6,5 godina.</p>
<p> Ipak, tolika navala na zlato, kao i neočekivan rast dolara poslije Powellova govora potaknuli su djelomičnu likvidaciju zlata pa mu je cijena u drugoj polovici dana pala, a pad se nastavio i u četvrtak. </p>
<p>Cijena zlata ove je godine porasla za čak 40 dolara po unci, odnosno oko 12 posto, zbog pada vrijednosti dolara te bijega investicija s tržišta dionica u sigurnije vode zbog rizika od očekivane vojna intervencija na Irak. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Powell potaknuo pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Pad vrijednosti europskih indeksa u četvrtak je moglo malo što zaustaviti – govor američkog državnog tajnika Colina Powella pred Vijećem sigurnosti dodatno je povećao neizvjesnost oko napada na Irak, a ulagače su dodatno razočarale loše gospodarske vijesti i iz SAD-a i Europe. Naime, u četvrtak je britanska središnja banka Bank of England neočekivano snizila kamatne stope sa 4 na 3,75 posto, obrazloživši svoju odluku prije svega slabim izgledima za značajniji oporavak potražnje i na domaćem i svjetskom tržištu. </p>
<p>Odbor za monetarnu politiku ECB-a, koji se također sastao u četvrtak, kamatnu stopu od 2,75 posto nije mijenjao, unatoč razmjerno slabim gospodarskim pokazateljima iz eurozone. ECB je posljednji puta kamatne stope, za 0,5 postotnih bodova, spustila 5. prosinca, a analitičari novo smanjenje očekuju u prvoj polovici godine.</p>
<p>Dodatno razočaranje u četvrtak su donijeli podaci o padu produktivnosti u SAD-u, ali i pad narudžbi u njemačkoj industriji u prosincu od 4,1 posto – više nego što se očekivalo. Indeks najjačih njemačkih dionica DAX je tako do četvrtka poslijepodne pao 2,99 posto na 2644,4 boda. Londonski FTSE 100 je izgubio 1,66 posto spustivši se na 3617,5 bodova, a pariški CAC 40 je pao 1,07 posto na 2853,89 bodova. U Milanu je MIB 30 pao 1,11 posto na 22.645 bodova. Međutim, dionice najvećih europskih kompanija zabilježile su znatan pad – DJ Stoxx 50 je pao 2,66 posto na 2200,37 bodova. U New Yorku su nakon otvaranja vodeći indeksi u četvrtak zabilježili blagi pad – Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,19 posto, a Nasdaq Composite je bio tek neznatno niži nego u srijedu. Međutim, negativnom trendu izbjegli su samo blue chipovi – S 500 je u prvim trenucima trgovanja pao 1,1 posto. Dan ranije, indeksi su nakon znatnog početnog rasta zabilježili pad, potaknuti Powellovim govorom. DJIA je tako izgubio 0,4 posto, spustivši se na 7985,18 nakon početnog rasta od 1,6 posto. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak pao 0,77 posto na 8484,19 bodova, a sličan je trend prevladavao i drugdje u Aziji.</p>
<p>Na europskim burzama gubitke su zabilježile gotovo sve vodeće financijske grupacije. Osiguravatelji Allianz, Axa i Aegon izgubili su su između 3,8 i 4,2 posto. Reosiguravatelj München Re je pao 4,7 posto, a Swiss Re 3,8 posto. Među bankama, Credit Suisse je pao 3,3 posto, ING 3,1, a HVB 3,8 posto. Iznimka je bila najveća francuska banka BNP Paribas, čije su dionice porasle 1,1 posto nakon ovog tjedna objavljenog povoljnog godišnjeg izvješća.</p>
<p>Negativan je trend prevladavao i u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru. Siemens je tako pao 4,2 posto, a Deutsche Telekom i Vodafone su pali oko 1,5 posto.</p>
<p>Međutim, padu europskih indeksa znatno su doprinijeli i gubici naftnih kompanija, unatoč rastu cijena sirove nafte u četvrtak i povoljnom godišnjem izvješću grupacije Royal Dutch/Shell.. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Razriješen Upravni odbor HFP - Linić, Jurčić, Crkvenac, Župan-Rusković i Pankretić</p>
<p>Upravni odbor razriješen zbog učinjenih propusta i pogrešaka u odlučivanju o natječaju, a Vlada poništila i odluku o prodaji hvarske tvrtke Termama Čatež i odredila da se neće izabrati ni jedan ponuđač / Račanove zaključke podržali svi ministri iz SDP-a i HSS-a, a usprotivili se oni iz Libre i HNS-a / Prema informacijama o burnim zbivanjima tijekom dvosatne pauze, da Račanovi zaključci nisu prihvaćeni, koalicija bi se raspala </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - Vlada je u četvrtak poništila odluku o prodaji Sunčanog Hvara donesenu 23. siječnja i odlučila da se neće izabrati ni jedan ponuđač. Zbog počinjenih propusta i pogrešaka u postupku odlučivanja o natječaju razriješen je cijeli Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju u kojem su Slavko Linić, Ljubo Jurčić, Mato Crkvenac, Pave Župan-Rusković i Božidar Pankretić.</p>
<p> Zaključeno je da će se HFP preustrojiti u skladu s najavljenim efikasnijim upravljanjem državnom imovinom, a u tom sklopu Ministarstvo gospodarstva predložit će nova kadrovska rješenja.</p>
<p> Odluka je donesena nakon što je dvosatna rasprava prekinuta pauzom za ručak, za vrijeme koje se sastao Vladin uži kabinet (premijer, potpredsjednici Vlade i predstavnici stranaka), a dio HSS-ovih ministara prešao je preko Markova trga k predsjedniku HSS-a i Sabora Zlatku Tomčiću. Prema neslužbenim informacijama, smjena Upravnog odbora Fonda neće značiti smjene s ministarskih funkcija. Prihvaćene zaključke predložio je premijer Ivica Račan i za njih su glasali svi članovi Vlade iz SDP-a i HSS-a, dok su protiv bili članovi Libre i HNS-a. Račan je nakon glasanja izrazio »zadovoljstvo što je Vlada pokazala da se zna suočiti sa složenim situacijama« i dodao da mu je »žao što je razočarala one izvan Vlade koji su očekivali nešto drugo«.</p>
<p>Goran Granić, Roland Žuvanić, Andro Vlahušić i Radimir Čačić, koji su glasali protiv Račanovih zaključaka, predložili su njihove dopune po kojima bi se odluka Vlade poništila, ali bi se ponuđačima pružila šansa da po naputku Vlade poboljšaju ponude pa bi Vlada mogla odabrati najbolju i okončati privatizaciju Sunčanog Hvara. </p>
<p>Oni su se usprotivili i smjeni Upravnog odbora Fonda dok se točno ne pokaže koje su pogreške počinili njegovi članovi. Iako je rasprava počela prijedlozima zaključaka tročlane ministarske radne grupe (Čačić, Željko Pecek i Davorko Vidović), o njihovim se zaključcima odlučivalo samo posredno, u sklopu Račanova prijedloga.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama o burnim zbivanjima za vrijeme pauze, da Račanovi zaključci nisu prihvaćeni, koalicija bi se raspala. A Račanovi zaključci uvelike su ispunili HSS-ove zahtjeve koje je na sjednici iznio potpredsjednik Vlade Ante Simonić. On je, među ostalim, zatražio da se Sunčani Hvar, na temelju ponuda podnesenih na natječaju, ne proda ni jednom ponuđaču, te da odgovorni snose posljedice za svoje propuste. </p>
<p>Upravo je pitanje sankcioniranja odgovornosti za propuste bilo najveći kamen smutnje između HSS-a i SDP-a u protekla dva tjedna, a o tome se dugo raspravljalo i na sjednici Vlade. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Fonda Linić naglasio je da odgovornost za poništenu odluku mogu snositi samo članovi Upravnog odbora, a ne stručnjaci jer je Upravni odbor dobio sve potrebne elemente za odlučivanje.</p>
<p> Kada se s njime složio i ministar financija Crkvenac, bilo je jasno da HSS-ovi zahtjevi neće biti zadovoljeni smjenjivanjem Pave Župan-Rusković s mjesta ministrice turizma, što se SDP-u neko vrijeme nudilo kao »častan izlaz« iz krize. Pozicija v.d. predsjednika Fonda Krešimira Starčevića je, pak, zbog predloženog restrukturiranja Fonda, upitnija nego do sada. </p>
<p>Poništenje Vladine odluke predložila je, ocjenjujući samo parametre ponude, i ministarska trojka koja smatra da Fond nije smio na temelju ponuda nastaviti razgovore samo s jednim ponuđačem. </p>
<p>No, Linić ih je upozorio da Upravni odbor mora donositi odluke u skladu s ciljevima i pravilima što ih nalaže Zakon o privatizaciji iz 1996., koji u odlučivanje povezuje mnogo više elemenata od onih koji se direktno daju u ponudama. Linić tvrdi da je u skladu sa svim tim elementima ponuda Termi Čatež bila nesporno bolja od Kompasove i on bi opet za nju glasovao. Ministrica turizma naglasila je, pak, da je Kompas kao turoperator u startu lošiji ponuđač jer bi prodaja Sunčanog Hvara toj tvrtki značila izložiti cijeli Hvar sudbini jedne tvrtke. A Terme su, smatra ministrica, uspješan hotelijer čije je glavni proizvod upravo ono što nedostaje hrvatskom turizmu, a to je ponuda koja će obogatiti cijelu destinaciju i tako omogućiti da sezona ne traje pet ili šest mjeseci nego cijelu godinu. </p>
<p>I ona i Linić kategorički su demantirali mogućnost da je struka u odabiru napravila ikakvu nepravilnost ili malverzacije. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Reforma školstva u cijelosti neutemeljena i neprihvatljiva! </p>
<p>Naročito spornim i neutemeljenim ocijenjen je prijedlog uvođenja devetogodišnje osnovne škole/ Ocjena je Odbora da ni uklanjanjem spornih elemenata, dokument reforme školstva koji je predložilo Ministarstvo prosvjete a prihvatila Vlada, ne bi postao prihvatljiv, jer sadrži izuzetno velik broj neutemeljenih pa čak i potpuno pogrešnih odlomaka </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu donio je zaključak po kojem je »Projekt hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće« neutemeljen i neprihvatljiv, a naročito spornim ocijenjen je prijedlog uvođenja devetogodišnje osnovne škole. </p>
<p>Zanimljiva je ocjena Odbora da ni uklanjanjem spornih elemenata, dokument reforme školstva koji je predložilo Ministarstvo prosvjete a prihvatila Vlada, ne bi postao prihvatljiv, jer sadrži izuzetno velik broj neutemeljenih pa čak i potpuno pogrešnih odlomaka. Stoga je čitav Projekt, na kojemu je tri godine radilo stotinjak ljudi okupljenih oko ministra prosvjete Vladimira Strugara, ocijenjen pogrešnim i u ideji i u metodologiji i u predloženoj izvedbi!</p>
<p>»Nije riječ o političkoj, već isključivo stručnoj ocjeni koju je dobio nestručan dokument«, komentirao je za Vjesnik predsjednik Odbora za obrazovanje i bivši ministar znanosti prof. dr. Hrvoje Kraljević.</p>
<p>Kako stoji u zaključcima Odbora, uvođenje devetogodišnje škole (model 3 plus 3 plus 3) zahtijevalo bi ogromna financijska sredstva, a korist je izrazito upitna, jer argumenti predlagatelja toga modela nipošto ne ukazuju da bi on bio kvalitetniji od tradicionalnog modela osmogodišnje škole (4 plus 4). Primjeri u drugim srednjoeuropskim zemljama pokazuju da je moguće efikasno produljenje trajanja obveznog obrazovanja i bez takvih krupnih organizacijskih promjena. Osim toga, takva strukturna reforma ne zahtijeva se i ne preporučuje ni u jednom međunarodnom dokumentu o obrazovanju - naprotiv, svi dokumenti ističu važnost podizanja kvalitete i govore protiv gubljenja vremena, energije i sredstava na organizacijske promjene. </p>
<p>Drugi sporan i, po mišljenju većine sudionika rasprave u Saboru, štetan prijedlog jest da učitelji razredne nastave preuzmu i predmetnu nastavu. U zaključku Odbora stoji da je posebno pogrešna, netočna i opasno ocijenjena tvrdnja autora Prijedloga projekta da je viša stručnost nastavnika krivac za nestručnu izvedbu nastave. Kao neprihvatljivo i neutemeljeno je ocijenjeno i uvođenje opisnog umjesto brojčanog ocjenjivanja. </p>
<p>Kraljević smatra da odbacivanje Projekta ne bi smjelo ponovno odgoditi uvođenje državne mature, već da treba odmah pristupiti realizaciji toga projekta, s napomenom da treba razmisliti i o uvođenju tzv. male mature i to na državnoj razini.</p>
<p>Članovi Odbora o zaključku će glasovati na sjednici u petak.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Župan Bognar najavio da će podnijeti ostavku</p>
<p>OSIJEK, 6. veljače</p>
<p> – Osječko-baranjski župan Ladislav Bognar najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare da će na sljedećoj sjednici Županijske skupštini, 27. veljače, podnijeti ostavku, jer želi zaustaviti situaciju koja bi Županiju dovela u bezizlazno stanje, odnosno stvoriti uvjeti za normalan rad Poglavarstva do izbora novog župana. </p>
<p>Nakon glasovanja o povjerenju županu u Skupštini, narasli su problemi unutar vladajuće koalicije, a pojedini članovi Poglavarstva već u dali ostavku, podsjetio je Bognar. »To je bilo uzrokovano i najavom da će započeti novi medijski linč protiv članova Poglavarstva. Pojedinci su mi se javljali i govorili da oni ne bi mogli podnijeti sve što sam ja prošao«, napomenuo je župan. Iako je dragovoljac Domovinskoga rata, proglasili su ga neprijateljem, posebno zahvaljujući propagandi Slavonske tv, podsjetio je. </p>
<p>Izvijestivši kako je dogovoreno da članovi Poglavarstva više neće davati ostavke, Bognar je naglasio da je dožupana Milana Horvata i Željka Živalića iz HSLS-a zamolio da svoje ostavke povuku. »Želim dati vremena koaliciji da se prestroji«, rekao je.</p>
<p>Govoreći o opstanku koalicije, Bognar je ustvrdio da ima dosta primjedbi na njezin rad, ali i dosta pozitivnog, poručivši: »Koliko god koalicija nije idealna, ipak je daleko bolja nego da se vrati HDZ, koji pokazuje da se nije promijenio, da je nedemokratska stranka i da bi njegov povratak bio vrlo tragičan za ovu županiju«.</p>
<p>Promjene do kojih će doći ne bi trebale omesti funkcioniranje Županije, uvjeren je Bognar, koji je i upozorio na ono što treba činiti u pripremi dolaska Sv. Oca u Osijek, u završetku spomen-obilježja stradalnicima Domovinskoga rata do travnja, te na projektima u slobodnoj zoni.</p>
<p>Župan je napomenuo i da u SDP-u smatraju kako bi on trebao ostati na funkciji župana. Što se mogućnosti raspisivanja novih izbora tiče, Bognar je kazao da bi oni koštali 1,5 milijuna kuna. Do njih bi došlo, ako se koalicija ne uspije dogovoriti. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Liječnicima povećane plaće </p>
<p>Plaće će biti više, ovisno o opsegu posla, između pet i 20 posto / Govoreći o štrajku liječnika, premijer Račan najavio za petak sastanak s predstavnicima zdravstvenih udruga i ustanova »kako bi se završila krajnje neprihvatljiva situacija«</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - Vlada je, prihvativši na sjednici u četvrtak dodatke na plaće, odlučila povećati plaće zaposlenima u zdravstvu između pet i dvadeset posto. Povećanje će, rekao je na sjednici ministar zdravstva Andro Vlahušić kojeg je Vlada ovlastila da potpiše ugovor sa sindikatima, ovisiti o uvjetima rada. Ugovor će omogućiti da se za povećani opseg posla plaća poveća i do 20 posto. </p>
<p>Tako će prema prihvaćenoj uredbi o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenima u zdravstvu, primjerice liječnicima koji rade u otežanim uvjetima - na odjelima gdje se liječe zaraženi AIDS-om ili tuberkulozom, plaća biti povećana 20 posto. No, povećanje za takve zdravstvene djelatnike, naglasio je Vlahušić, zapravo je 14 posto, jer su dosad dobivali dodatak na plaću od šest posto. Dodatak od 16 posto dobivat će liječnici specijalisti, no kao i za prethodnu kategoriju, u stvarnosti će dobiti deset posto više plaće. Upravo toliko povećanje na plaću primit će liječnici i vozači hitne pomoći, šest posto više liječnici u bolnicama bez specijalizacije, a pet posto više zaposleni u bolnicama na poslovima čišćenja te u praonici.</p>
<p> Vlahušić je naglasio da je Ministarstvo zdravstva usuglasilo nacrt kolektivnog ugovora nakon godinu dana pregovaranja s četiri sindikata zdravstva, a u dokument su ugrađeni i prijedlozi Liječničkog sindikata. </p>
<p>Vlada je prihvatila i kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvene zaštite što se temelji na očuvanju stečenih prava koja su, objasnio je ministar, specifičnosti struke, te na unapređenju statusnog i materijalnog položaja, kao i uvjeta rada za sve zaposlene u zdravstvu.</p>
<p>Premijer Račan je, govoreći o štrajku liječnika, najavio za petak sastanak s predstavnicima zdravstvenih udruga i ustanova »kako bi se završila krajnje neprihvatljiva situacija i za građane i za zdravstvene djelatnike«. </p>
<p>Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o radu Vladinog povjerenstva za osobe s invaliditetom, kao i nekoliko izvješća o djeci, mladima i maloljetničkoj delinkvenciji. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Babić: Ispravljanje nepravde, ali ne i predmet spora</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - Vladinu promjenu Uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove u zdravstvu, zbog koje su liječničke plaće u prosjeku povećane 10 posto, komentirao je u četvrtak dr. Ivica Babić. Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata ocjenjuje Vladinu odluku kao ispravljanje nepravde u odnosu na druge zdravstvene djelatnike kojima su radni uvjeti otprije povoljnije vrednovani.</p>
<p> Kako nam je izjavio, to neće promijeniti štrajkaške zahtjeve jer ti postoci nisu bili predmet spora. Je li Uredba donesena sukladno liječničkim prijedlozima, dr. Babić znat će kad dobije cjelovit tekst. Dodao je da u Sindikatu još proučavaju tekst granskog kolektivnog ugovora koji je pregovarački tim HLS-a dobio u srijedu. Hoće li ga potpisati zajedno s drugim sindikatima zdravstvenih djelatnosti, sudionicima pregovora, ovisi o tome hoće li se postići sporazum o sporu.</p>
<p> »Od početka smo za kompromis, odnosno za poboljšanje materijalnog statusa liječnika sukladno objektivnim okolnostima«, kaže dr. Babić. Prema njegovu mišljenju, javnost nije shvatila da Liječnički sindikat traži primjereno uređivanje odnosa kako bi se poboljšala zdravstvena djelatnost za građane, što podrazumijeva primjerenije vrednovanje rada.</p>
<p> Dr. Ivo Džepina, specijalist opće i plastične kirurgije u KBC Zagreb, smatra povišicu od 10 posto neprimjerenom ako se odnosi na osnovicu plaće od oko 5000 kuna. Napominje da je u cijelom sporu preveliko značenje dano samim postocima štrajkaških zahtjeva, a suština problema je u bitno smanjenim ulaganjima u zdravstvo. </p>
<p>»U liječničkoj struci borimo se za poboljšanje zdravstvene usluge pacijentima i to je u štrajku trebalo istaknuti na prvom mjestu«, kaže dr. Džepina.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zbog Sunčanog Hvara HSS spreman i na izlazak iz koalicije?</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - »Vladina komisija sastavljena od trojice ministara nepobitno je utvrdila niz nepravilnosti u cijelome poslu oko prodaje Sunčanoga Hvara slovenskim Termama Čatež. Za to se, kao i za činjenicu da su čelni ljudi Hrvatskoga fonda za privatizaciju otvoreno navijali za jednoga ponuđača mora snositi odgovornost«, izjavio je Vjesniku u četvrtak, uoči sjednice Predsjedništva HSS-a, visoki dužnosnik te stranke. </p>
<p>Prema njegovim riječima, nije dovoljno samo poništiti Vladinu odluku o prodaji hvarskih hotela Termama Čatež i međunarodni natječaj, nego je »nužno i da glavni ljudi Fonda i Ministarstva turizma snose posljedice zbog loše i tendenciozno odrađenoga posla«. To znači, naglasio je dužnosnik stranke Zlatka Tomčića, da HSS ne odustaje od zahtjeva za smjenom ministrice turizma Pave Župan-Rusković i v.d. predsjednika Fonda Krešimira Starčevića. </p>
<p>»Ne podrže li naši partneri i Vlada taj zahtjev za smjenama, HSS je spreman i na izlazak iz vladajuće koalicije«, zaključio je HSS-ov dužnosnik. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Hrvati u dijaspori uvijek su bili na strani domovine</p>
<p>Hrvatski predsjednik odlikovao Bernarda Luketicha Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za promicanje hrvatskih interesa u SAD-u </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je u četvrtak Bernarda Luketicha, predsjednika Hrvatske bratske zajednice, Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. </p>
<p>To najviše hrvatsko odličje Luketichu je dodijeljeno za izniman doprinos promicanju ugleda i interesa Republike Hrvatske u SAD-u, kao i za očuvanju opstojnosti hrvatskoga identiteta u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Izrazivši mu priznanje za 25-godišnji predani rad na čelu Hrvatske bratske zajednice, Mesić je istaknuo: »U demokratskom svijetu biti 25 godina na čelu jedne udruge dokaz je da ste zadužili ne samo Hrvatsku u inozemstvu nego i sve u Hrvatskoj«. Hrvati u dijaspori uvijek su, rekao je Mesić, bili na strani domovine, a svoju su požrtvovnost i brigu pokazali u Domovinskom ratu kad je Hrvatskoj bilo najteže. Upravo zahvaljujući Hrvatskoj bratskoj zajednici i njezinu čelniku Luketichu uspostavljene su čvrste i dugotrajne veze Hrvatske s iseljeništvom, a tako će biti i ubuduće, istaknuo je predsjednik Mesić. </p>
<p>Čelnika HBZ-a odlikovao je u nazočnosti njegove obitelji, predstavnika te udruge i Hrvatske matice iseljenika. </p>
<p>Luketich je zahvalio Predsjedniku uzvrativši da to nije priznanje samo njemu već i cijeloj Hrvatskoj bratskoj zajednici. Ta udruga osnovana je 1894. godine, a danas ima 86.805 članova u 785 ogranaka. </p>
<p>Luketicha je primio i predsjednik Hrvatskog sabora. Zlatko Tomčić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sindikati bi čim prije za pregovarački stol </p>
<p>U odgovoru na pismo potpredsjednika Vlade dr. Gorana Granića, pet sindikalnih središnjica poručilo je da prihvaćaju razgovor o spornim pitanjima u vezi s izmjenama Zakona o radu i mogućim kompenzacijama te da bi pregovore trebalo početi već u ponedjeljak / Sindikati ne prihvaćaju Granićev prijedlog o osnivanju osam radnih skupina, za svako od spornih pitanja, već traže cjelovitu raspravu o svim spornim institutima na jednoj zajedničkoj radnoj skupini</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Pet sindikalnih središnjica i desetak autonomnih sindikata u petak bi trebali potpisati sindikalni sporazum o zajedničkim akcijama, kojima će se usprotiviti predloženim izmjenama Zakona o radu i smanjivanju radničkih prava. Sve pojedinosti sljedećih sindikalnih poteza čelnici sindikata objavit će na konferenciji za novinare. </p>
<p>Ovih dana sindikalisti užurbano završavaju pripreme za prvi opći sindikalni sabor, na kojemu bi se 13. veljače okupilo oko 5000 povjerenika iz cijele države. Sabor, koji će održati u Tvornici u Šubićevoj ulici, trebao bi donijeti zajedničku sindikalnu rezoluciju i odluku o raspisivanju referenduma o organiziranju općeg štrajka, ne uspiju li pregovori s Vladom o spornim pitanjima otpremnina, otkaznih rokova, rada na određeno i statusa malog poslodavca.</p>
<p>Sudionici sindikalnog sabora, 13. veljače, krenut će na Markov trg, gdje će održati javni prosvjed u znak protesta protiv izmjena ZOR-a, a sindikalisti će Vladi i Saboru uputiti rezoluciju o proglašenju 2003. godinom borbe za dostojanstvo i prava radnika. Sindikalne računice pomrsilo je to što će prosvjed biti u vrijeme saborske stanke sljedećeg tjedna, a 13. veljače su i planirali za vrijeme kada se očekivalo da bi sporne izmjene trebale biti u prvom čitanju. Istodobno s prosvjedom i prijetnjom općim štrajkom, sindikati su spremni sjesti na pregovore s Vladom i poslodavcima o kompenzacijskim rješenjima kojima bi se nadomjestilo smanjivanje prava. U odgovoru na pismo potpredsjedniku Vlade dr. Goranu Graniću, pet sindikalnih središnjica poručilo je da prihvaćaju razgovor o spornim pitanjima i mogućim kompenzacijama te da pregovore treba početi što prije. </p>
<p>Ne prihvaćaju, međutim, Granićev prijedlog o osnivanju osam radnih skupina, za svako od spornih pitanja, već traže cjelovitu raspravu o svim spornim institutima na jednoj zajedničkoj radnoj skupini. Jer, ako se na nečemu popusti, primjerice na smanjivanju otpremnina, mora se odmah utvrditi koje će se kompenzacije predložiti. </p>
<p>Sindikati čekaju Granićev odgovor, a ako je Vlada spremna prihvatiti cjelovitu raspravu o spornim pitanjima, pregovori bi mogli početi već u ponedjeljak. Sindikati više ne spominju zahtjev da se Vlada prije početka radne skupine izjasni koliko ima manevarskog prostora za pregovore s obzirom na obveze prema MMF-u, za što ih je Granić optužio da neprimjereno uvjetuju pregovore. Kad sjednemo za stol, vidjet ćemo u kojem će pravcu teći pregovori i koliko je Vlada spremna na kompromise, kažu sindikalisti. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Najbolje bi bilo da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2004.</p>
<p>Zakonu se najviše zamjera način izbora članova Vijeća HRT-a kao i to što ga se donosi u izbornoj godini/ IDS: Jesu li civilne udruge reprezentativniji predstavnici naroda od zastupnika/ HDZ: Nigdje nisu određeni kriteriji za kandidate za članove Vijeća/ DC: Neka mandat članova Vijeća bude pet godina, kako bi ono bilo neovisno od svake saborske većine/ HSP-HKDU: Ovaj zakon za korak je bolji od dosadašnjeg/ HSLS: Donošenju ovoga trebao prethoditi zakon o telekominukacijama i elektroničkim medijima/ LS: Razmotriti mogućnost privatizacije sva tri programa HTV-a</p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Konačni prijedlog zakona o HRT-u, posebno odredbe koje se tiču Vijeća HRT-a, potaknule su polemiku u nastavku 29. sjednice Hrvatskog sabora, u četvrtak. </p>
<p>Oporba prije svega zamjera što se zakon donosi u izbornoj godini. Kao glavne razloge za donošenje zakona, ministar kulture Antun Vujić naveo je neprovođenje obveza iz postojećeg zakona koje su postale nužne nakon odvajanja Odašiljača i veza te eventualno odvajanje Hrvatskoj radija i HTV-a, što je trebale biti učinjeno do kraja prošle godine. Promjene su nužne i zbog najavljene privatizacije Trećeg programa HTV-a, ratificiranja Konvencije o prekograničnoj televiziji, kao i obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU.</p>
<p>»Svaki od ovih razloga dovoljan je za donošenje novoga zakona i ne stoje optužbe da Vlada želi preko njega u predizbornoj godini utjecati na HRT. Novi zakon ima veze i s rješavanjem krize u poslovanju i odnosima ključnih ljudi na HRT-u, a kako bi se potaknula suradnja i prebrodila kriza u poslovnim, uređivačkim i kadrovskim odnosima«, kazao je Vujić. Objasnio je da je važna novina i isticanje institucija civilnog društva koje će posredstvom Sabora jamčiti maksimum autonomije novinarskog rada.</p>
<p>Vlada smatra da će se novim zakonom kvalitetno riješiti i pitanje izbora Programskog vijeća HRT-a, što je do sada izazvalo najviše prigovora. Vlada će prihvatiti amandman Odbora za informatizaciju i medije kojim se traži da se 11 članova Vijeća bira putem javnog poziva institucijama civilnog društva koje bi predložile svoje kandidate za članove Vijeća. Odbor bi zaprimio kandidature i parlamentarne klubove pozvao da usuglase mišljenja o kandidatima, te bi Saboru na potvrđivanje uputio konačnu listu kandidata uvažavajući mišljenja oporbe i vladajućih. Novost je i to što bi novinari koji su zaposleni na HRT-u imali pravo davati mišljenje kod izbora čelnih ljudi HRT-a, a Sabor bi nadzirao rad i zakonitost HRT-a preko izvješća koje bi mu podnosilo Programsko vijeće. </p>
<p>HDZ neće podržati zakon, koji će, po riječima Jadranke Kosor, proizvoditi nove nesporazume. »Jedanaest veličanstvenih dobit će goleme ovlasti, a nigdje nisu određeni kriteriji tko se može kandidirati za članstvo. To znači da kandidat može biti predstavnik svake od 20.000 civilnih udruga i svaki pojedinac, osim zastupnika i članova Vlade. Nigdje ne piše da član Vijeća mora poznavati način funkcioniranja HRT-a«, kazala je. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) predlaže da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2004., kako bi se izbjeglo prigovore da se donosi zbog izbora. »Tko može reći da su civilne udruge depolitizirane i da su one reprezentativniji predstavnici naroda od saborskih zastupnika«, rekao je Kajin, upozorivši na važnost regionalnih programa. </p>
<p>»Ovaj zakon za korak je bolji od dosadašnjeg, a ono što je u njemu loše promijenit ćemo kad u idućem mandatu budemo na vlasti. Ni u jednoj zemlji od izbora članova vijeća ne pravi se problem, nitko ne zna tko sjedi u njemu niti javnost to zanima. U Hrvatskoj su članovi Vijeća HRT-a postali medijske zvijezde koje vode križarske ratove za oslobođenje HRT-a od politike, a neki, poput don Ivana Grubišića osnivaju alternativne političke organizacije koje se, poput Mussolinija, zalažu za korporativizam«, kazao je Miroslav Rožić (Klub HSP/HKDU). On je predložio da se HRT, poput BBC-a, financira na temelju državnog ugovora novcem skupljenim od poreza na prijamnik te da se barem pet posto tv pristojbe izdvaja za financiranje informativnog programa komercijalnih televizija.</p>
<p>Ivo Škrabalo (Libra) smatra logičnim da Sabor kao tijelo koje bira narod, bira članove Vijeća, uz preporuku uglednih osobe i udruge. Upozorio je na neravnopravan položaj radija u odnosu na televiziju. </p>
<p>Krunoslav Gašparić (HB) ocjenjuje da će Hrvatska ovim zakonom dobiti državnu televiziju pod kontrolom vladajućih stranaka. »Nitko nije tražio jasne argumente iz kojih bi bilo očito da sadašnje Vijeće ne obavlja posao kako treba. Znači li to da su zakazale institucije poput HAZU-a, MH-a, HOO-a, HND-a, DHK-a, vjerskih zajednica, sindikata i druge«, upitao je. </p>
<p>Ivanu Čehoku (HSLS) smetaju odredbe po kojima bi sadašnji ravnatelj HRT-a »poput regenta« mogao postavljati privremene urednike dok novi ne budu izabrani po novom zakonu. On smatra da se zakon donosi zbog izbora i da je njegovu donošenju trebalo prethoditi donošenje zakona o telekominukacijama i elektroničkim medijima. Posebno je istaknuo važnost zabavnog i humorističnog programa kao mjerila kvalitete HRT-a. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt (DC) smatra da treba zaustaviti anarhiju na HRT-u i predlaže da mandat članova Vijeća bude pet godina, kako bi ono bilo neovisno od svake saborske većine. </p>
<p>Nenad Stazić iznio je prijedlog Kluba SDP-a da Statut HRT-a donosi Sabor i da se u Fond za pluralizaciju medija umjesto tri izdvaja dva posto pretplate, a Zlatko Kramarić (LS) smatra da treba razmotriti mogućnost privatizacije sva tri programa HTV-a.</p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Donesen zakon o civilnoj službi; Vlada mora razmotriti mogućnost ukidanje obveze služenja vojnog roka</p>
<p>Sabor je na početku rada u u četvrtak donio Zakon o civilnoj službi. Većinom glasova prihvatio je i zaključak Kluba Libre kojim se obvezuje Vladu da do 30. lipnja razmotri mogućnost ukidanja obveznog služenja vojnog roka i Saboru predloži dinamiku prijelaza na dragovoljno služenje vojnog roka. U drugo čitanje upućen je zakonski prijedlog koji predviđa osnivanje registra godišnjih financijskih izvješća u kojemu bi bili objedinjeni svi temeljni podaci o poslovanju poduzeća u Hrvatskoj. U ime Kluba HSLS-a, Joško Kontić je zatražio da se u dnevni red sjednice uvrste rasprave o privatizaciji »Sunčanog Hvara« i NE Krško. No, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je izvijestio da Vlada prikuplja materijale o tim pitanjima, kao i da treba pričekati dok oni ne dođu u Sabor, pa stoga ne može HSLS-ove prijedloge uvrstiti u dnevni red.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Podrška MORH-u da reformu provede u cijelosti i bez zastoja</p>
<p>Odbor je pokrenuo inicijativu za izmjenom Zakona o zaštiti tajnosti podataka zbog sve češćeg curenja informacija i dokumenata koji imaju oznaku državne ili vojne tajne </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Stanje u Ministarstvu obrane je na razini potreba obrane zemlje, a Oružane snage osposobljene su i pripremljene za sva djelovanja u obrani opstojnosti Hrvatske, te za sudjelovanje u mirovnim operacijama u svijetu. Najvažniji je to zaključak koji je nakon završetka sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost novinarima u četvrtak prenio predsjednik Odbora Ante Markov. </p>
<p>Po njegovim riječima, Odbor je donio jednoglasno stajalište u vezi s proširenom sjednicom koja je o stanju u vojsci održana u srijedu. »Odbor podržava napore Ministarstva obrane da se reforma provede u cijelosti i bez zastoja«, kazao je Markov, dodajući, kako višak djelatnika iz oružanih snaga treba biti zbrinut u skladu s objektivnim kriterijima koji su doneseni na temelju Zakona o obrani. </p>
<p>Markov je upozorio kako je potrebno uvažavati činjenicu da u vojsci postoje određene poteškoće i problemi, a oni se, kako je rekao, mogu rješavati samo uz sudjelovanje svih relevantnih partnera iz državnih institucija. </p>
<p>Odbor je u četvrtak pokrenuo inicijativu za izmjenom i dopunom Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Markov je, naime, objasnio da je povod za to sve češće curenje informacija i dokumenata koji imaju oznaku državne ili vojne tajne. </p>
<p>Na kraju je zaključio da Odbor namjerava i ubuduće pratiti tijek ustroja Oružanih snaga, ali i ostala događanja u HV-u, kako bi javnost mogla steći cjelovitu sliku o domaćem obrambenom sustavu. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030207].
|
