NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020430].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216521 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što je nama Praznik rada?</p>
<p>Bez obzira na tradiciju dužu od jednog stoljeća, Praznik rada u Hrvatskoj još nije ukorijenjen / Glavna osobina današnjih proslava prehrambenog je značenja - važno je koliko će se besplatnih porcija graha podijeliti, a još je važnije tko će ih podijeliti / Odgovor na pitanje što je nama Praznik rada danas u velikoj je mjeri odgovor na pitanje što je nama radnik</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Povijest Praznika rada dobro je poznata i lako dostupna svakome. Nije teško doznati što se zbilo u Chicagu 1. svibnja 1886. godine. No, što je bio i što je nama danas Praznik rada?</p>
<p>U Hrvatskoj se počeo slaviti već 1890. godine, a radnici su klicali »Mi smo za rad, ali želimo živjeti kao ljudi«. Teza koja je i u današnjoj Hrvatskoj mnogima samorazumljiva. No, ubrzo nakon proglašenja 1. svibnja Praznikom rada, počela su ideološka nadigravanja i prepucavanja o tome kome zapravo pripada taj dan. </p>
<p>Prvi svjetski rat imao je velik utjecaj i na Praznik rada. Naime, pobjedom Oktobarske revolucije postao je državnim ideološkim praznikom. Radnici su se na monumentalnim priredbama morali diviti svojim postignućima od prošlog 1. svibnja. Ulicama su paradirale goleme makete telefona, cipela i druge u socijalizmu deficitarne robe. Formalno, sve se činilo u čast i slavu radnika, a taj je radnik u Staljinovom SSSR-u često bio jadnik. </p>
<p>Istodobno, u kapitalističkom se svijetu pronalazi način kako amortizirati opravdane radničke zahtjeve - radnici, odnosno sindikati i poslodavci počinju pregovarati. Malo po malo radnici dobivaju veća prava čime se onemogućavaju veliki socijalni nemiri. Prava koja su tada izborena danas mnogima izgledaju smiješno, no takva su bila vremena. Tada je, primjerice, izboreno pravo na plaćeni godišnji odmor.</p>
<p>Radnici su bili zanimljivi i desničarima, pa je i u Hitlerovom Trećem Reichu slavljen 1. svibnja i uspostavljen je kult radnika. Slično je i danas. Lani su u Berlinu istodobno demonstrirali i ljevičari i desničari. Ljevičari su protestirali protiv zagađenja okoliša i globalizacije, a desničari su istaknuli parolu »Posao samo za Nijemce«. A svi u ime radnika.</p>
<p>U Hrvatskoj se Praznikom rada manipuliralo i on je ideologiziran nakon dolaska komunista na vlast 1945. godine. Neko se vrijeme djecu pokušavalo naučiti da je farbanje jaja prvosvibanjski, a ne uskrsni običaj. U čast radnika organizirane su vojne parade, sve pod okriljem tada službeno neupitne marksističke doktrine.</p>
<p>Bez obzira na tradiciju dužu od jednog stoljeća, taj praznik u Hrvatskoj još nije ukorijenjen. Naime, osim u službenoj terminologiji, slavi se 1. svibnja, ili češće 1. maj, a ne Praznik rada. Dakle, slavi se datum između 30. travnja i 2. svibnja. To bi bilo isto kao kad bismo slavili datum između 24. i 26. prosinca, a ne Božić.</p>
<p>Glavna je osobina današnjih proslava prehrambenog značenja. Važno je koliko će se besplatnih porcija graha podijeliti, a još je važnije tko će ih podijeliti. Crveni se karanfil stidljivo vraća u zapučak, iako nije riječ ni o kakvom simbolu komunizma, nego krvi koja podsjeća na 1. svibnja 1886. godine i Chicago.</p>
<p>Taj dan svatko koristi da napomene kako su mu radnici neobično važni - i sindikatima i poslodavcima i Vladi, a svatko se na svoj način brine za njih. Ove su godine sindikati Vladu gurnuli u stranu, ali su prihvatili Todorićevu donaciju graha. Baš kao da žele poručiti »Vlada i sindikati ne mogu zajedno, a poslodavci i sindikati mogu«.</p>
<p>Rad je gotovo iščeznuo iz medijske slike Hrvatske. Rijetko se kad može čuti što je tko uradio, ali zato svakodnevno slušamo što je tko izrekao. Radnici su u međuvremenu nestali, a zamijenili su ih djelatnici i zaposlenici, iako rad i djelatnost nisu ni slični. No, unatoč tome, govori se o izmjenama Zakona o radu, a ne zakona o djelatnostima.</p>
<p>Današnji je radnik iz Hrvatske povezaniji sa svojim kolegom iz inozemstva više no ikad. Cijena rada (zapravo cijena radnika) u, primjerice, Mađarskoj, može izravno utjecati na priljev stranih ulaganja u Hrvatsku. Dolazak stranih tvrtki u Hrvatsku domaće radnike-demonstrante seli s Markova trga u Bonn. Domaći sindikati rješenja pokušavaju pronaći virkanjem u radno zakonodavstvo i kolektivne ugovore kakvi su u Europskoj uniji. U suvremenom svijetu globalizacije kapitala i radnici i njihova prava nužno se globaliziraju, bez obzira na društveno uređenje države. Zato nije čudno kad radnici kineske naftne kompanije PetroChina u gradu Daqingu protestiraju zbog smanjivanja svojih prava. A nisu čudni ni sve češći i glasniji zahtjevi da se, osim kapitala, treba globalizirati i socijalna solidarnost.</p>
<p>Odgovor na pitanje što je nama Praznik rada danas u velikoj je mjeri odgovor na pitanje što je nama radnik. Je li on netko čiju cijenu treba smanjivati kako bi se povećao profit ili netko čija ekonomska stabilnost doprinosi ekonomskoj stabilnosti države i društva? </p>
<p>Jer, bez obzira na zasluge, SAD na današnju razinu nije uzdigao Andrew Carnegie jučer ili Bill Gates danas, nego mnogobrojni nesiromašni radnici. A današnji SAD jedna je od rijetkih država u kojoj se ne obilježava Praznik rada. U prošlogodišnjem prvosvibanjskom broju »Chicago Tribunea«, u rubrici kalendar, 1. svibnja 1886. godine u Chicagu nije ni spomenut.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nazire li se kraj smušenosti hrvatske vanjske politike?</p>
<p>Prave dosege inicijative šefa hrvatske diplomacije tek ćemo vidjeti, jer je upravo Picula u posljednje dvije godine dopustio, vjerojatno zbog besplodnih unutarnjopolitičkih koalicijskih kalkulacija, da mu se u vanjsku politiku petljaju i o njoj odlučuju oni koji o toj temi baš mnogo i ne znaju</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Hrvatski je ministar vanjskih poslova Tonino Picula u ponedjeljak, na vlastitu inicijativu, na konzultacije pozvao 12 veleposlanika koji predstavljaju Hrvatsku u zemljama Europske unije. Konzultacije u Zagrebu traju dva dana i najvjerojatnije su uvod u novu praksu da se veleposlanici u Zagrebu okupljaju najmanje dva puta godišnje kako bi što bolje zastupali hrvatsku vanjsku politiku u inozemstvu.</p>
<p>Iako se službena objašnjenja zaustavljaju na tome da je uvođenje konzultacija normalno u svakoj zemlji, logično bi bilo pretpostaviti da je Piculina inicijativa potaknuta prije svega potrebom da se uvede red u prilično smušene odnose u hrvatskoj vanjskoj politici. Nesuglasje i često otvorena neslaganja o taktici, ali i ciljevima hrvatske vanjske politike, između različitih državnih institucija sve su češće dovodili do zaključka da Hrvatska nema jednu nego nekoliko vanjskih politika.</p>
<p>Pokušaj da se takve situacije ubuduće izbjegnu, a veleposlanici - čiji je posao hrvatsku vanjsku politiku tumačiti u inozemstvu - napokon jasno znaju što to moraju zastupati, uslijedio je nakon niza vanjskopolitičkih gafova i nesuglasica, bilo da je riječ o susjednim zemljama ili pitanjima vezanim uz krizu na Srednjem istoku.</p>
<p>U posljednje dvije godine, koordinacija vanjske politike između Ureda predsjednika, hrvatske vlade, Sabora i Ministarstva vanjskih poslova pokazala je nedopustive razlike u shvaćanju hrvatske vanjske politike, pa je Hrvatska međunarodnim predstavnicima često slala zbunjujuće i proturječne poruke. Zato dvodnevni vanjskopolitički razgovori nisu ograničeni na šefa diplomacije i veleposlanike nego su predviđeni i razgovori s predsjednikom Mesićem, premijerom Račanom, zamjenikom premijera Budišom i ministrom za europske integracije Mimicom, predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, predstavnicima Ministarstva gospodarstva i Narodne banke Hrvatske.</p>
<p>Naglasak na veleposlanike iz zemalja EU-a (nisu pozvani hrvatski predstavnici u međunarodnim organizacijama poput EU-a, OESS-a, NATO-a i Vijeća Europe) čini se logičnom odlukom. Naime, pred Hrvatskom je iznimno važno razdoblje u kojem EU mora odlučiti je li Hrvatska dovoljno pouzdana i vjerodostojna država, sposobna za provedbu svih potrebnih reformi, jedinog kriterija koji će je kvalificirati kao ozbiljnog kandidata za punopravno članstvo u EU. Uostalom, ocjena svake zemlje članice EU-a snažno će utjecati na konačne stavove službenog Bruxellesa.</p>
<p>Veza domaće politike i diplomacije važna je i zbog »prizemljivanja« domaćih političara. Efikasnost hrvatske diplomacije u inozemstvu u najvećoj mjeri ovisi o dobrim ili lošim potezima kod kuće. Sastanak je uostalom i zamišljen kao interakcija zamisli veleposlanika i domaćih političara koji o smjernicama vanjske politike odlučuju.</p>
<p>Prave dosege posljednje inicijative šefa hrvatske diplomacije tek ćemo vidjeti, jer je upravo Picula u posljednje dvije godine dopustio, vjerojatno zbog besplodnih unutarnjopolitičkih koalicijskih kalkulacija, da mu se u vanjsku politiku petljaju i o njoj odlučuju oni koji o toj temi baš mnogo i ne znaju. Nakon dugo oklijevanja, hrvatski je ministar vanjskih poslova u posljednjih mjesec dana povukao nekoliko važnih i vrijednih poteza (odbijanje zahtjeva za proglašenjem gospodarskog pojasa, odlazak u Mostar i Beograd), koji bi trebali prekinuti praksu da o vanjskoj politici govore oni koji, primjerice, predviđaju kraj multietničkih država na Balkanu.</p>
<p>Ipak, uvođenje nove prakse zasad nije oduševilo - u Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova, naime, imaju različite popise veleposlanika i njihovih sugovornika.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Svaki politolog tumači globalizaciju na svoj način«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Javno predstavljanje Centra za politološka istraživanja (CPI), osnovanog u Zagrebu i prezentiranje prve knjige toga Centra »Mali leksikon globalizacije«, povodom su razgovoru s politologom dr. sc. Anđelkom Milardovićem.</p>
<p>• Zašto ste i kada osnovali CPI? </p>
<p>- Radi razvoja politologije i ograničavanja institucionalnog monopola u području političkih znanosti u Republici Hrvatskoj, utemljen je CPI, kao prva privatna znanstvena ustanova te vrste u nas. Iako ideja o osnivanja datira iz 1995. godine, društvene i druge okolnosti zapriječile su realizaciju projekta sve do 2001. godine, kada je CPI upisan u registar znanstveno istraživačkih jednica, s pravom natjecanja za znanstveno-istraživačke projekte i znanstvene novake. Ciljevi CPi-ja su razvoj metodlogije i političke teorije, komparativno istraživanje političkih sustava, vanjskih politika, globalizacije i procesa europskih integracija, tranzicije i regionalnih politika. CPI je zamišljen kao znanstveno-ekonomska umrežena jedinica za proizvodnju i prodaju znanja.</p>
<p>• Kakve su vam veze sa svijetom?</p>
<p>- Solidne. Centar ima 3500 linkova s izravnim ulazima u centre i politološke institute diljem svijeta i u globalne politološke baze na temelju strukture politologije, ima ulaze u baze podataka u 40 zemalja, ima pristup u više od 300 domaćih i stranih medija, kao i pristup političkim sustavima u svijetu.</p>
<p>• Koliko ste projekata planirali?</p>
<p>- Za početak, planirali smo pet projekata. U sklopu svakoga predviđeno je objavljivanje rezultata istraživanja u obliku knjiga, organiziranje okruglih stolova, tribina i savjetovanja u vezi s temom koju projekt obrađuje.</p>
<p>• Što bi bio njihov sadržaj?</p>
<p>- Projekt Hrvatska u procesu globalizacije - promišljanje i anticipacija budućnosti trajat će od 2002. do 2007. godine, a trebalo bi ga realizirati 10 znanstvenika iz Hrvatske, hrvatske dijaspore i inozemstva. Drugi projekt, Tranzicija i europske integracije, bavit će se kronologijom odnosa s EU-om, ali i proučavanjem raznih inicijativa Unije prema širenju na jugoistok Europe. Cilj trećeg projekta, Politologija na internetu, je korištenje nesmetanog transfera informacija relevantnih za politologiju. Projekt Političke stranke u Europskoj uniji zamišljen je u suradnji sa studentima sociologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u trajanju tri godine. Cilj petog projekta, Republika Hrvatska 1990.-2004., sustavno je objavljivanje zbirke dokumenata hrvatske političke povijesti.</p>
<p>• Kao prva knjiga CPI-ja, objavljem je »Mali leksikon globalizacije«. Zašto?</p>
<p>- Zato što je danas globalizacija dominantan pojam društveno-humanističkih znanosti, zato što je proces što uzrokuje djelovanje svjetskog sustava u svim sferama gospodarske, političke, kulturne, ekološke i informacijske djelatnosti, pa svaka disciplina stvara svoj pojam globalizacije, koji odražava njezino motrište. Tekstovi se odnose na terminološka pitanja globalizacije i metodlogijski su prinosi proučavanju globalizacije. Iz posloženog materijala vidi se da svaki politolog i sociolog tumači globalizaciju na svoj način. U »Leksikonu« su zastupljeni tekstovi Freda W. Riggsa, Henryja Teunea i moji. Na kraju knjige uvršten je poveći pojmovnik o globalizaciji.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>NA KAVI S...</p>
<p>Uvijek sam za malo ekscentričnosti</p>
<p>Vesna Pisarović, pjevačica, hrvatska predstavnica na Eurosongu</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Kavu socaru pijem s natrenom i mlijekom, i to na litre! Da bi mi usput i prijala, trebam je popiti iz neke zanimljive i lijepo dizajnirane šalice. Zahvaljujući jutarnjem učenju za ispite, ranoranilac sam po prirodi ali i »struci«. Zato mi od svih dana u tjednu najteže pada ponedjeljak jer vikendom uglavnom pjevam. Što se sna tiče, za sada funkcioniram dobro, uostalom nije loše učiti organizam strogoći i disciplini. Pa mnogim je poznatim ljudima, uključujući primjerice i Nikolu Teslu, bilo dosta oko pet sati sna. Doduše ima i onih koji se zbog nedovoljno spavanja ruše u nesvijest...</p>
<p>• Nedavno ste se vratili iz Australije.</p>
<p>- Da, ondje sam s Goranom Karanom održala nekoliko koncerata i bilo mi je kao u snu. I zemlja i ljudi toliko su me oduševili da sam zamolila naše u Hrvatskoj zajednici da mi iduće veljače, kad kod njih počinje ljeto, organiziraju još jedan posjet!</p>
<p>• Kako teku pripreme za eurovizijsko natjecanje u ukrajinskom Talinu?</p>
<p>- Dobro. Tehnički je dio završen, fotosession za multimedijalnu eurovizijsku CD razmjenu također je gotov. Sada preostaje briga oko mojega tamošnjeg scenskog izgleda i nastupa. Iako dobro stojim s engleskim, ovih ću dana odraditi oko tri sata konverzacijskog tečaja kako bih nas predstavila u što boljem svjetlu. Za garderobu koju ću ponijeti u Ukrajinu pobrinut će se Ana Savić - Gecan. Što se samog nastupa tiče, ja sam uvijek za malo ekscentričnosti. No koliko je izazova potrebno, dogovorom će odlučiti cijeli tim.</p>
<p>• Zašto ćete natjecateljsku skladbu »Sasvim sigurna« pjevati na engleskom?</p>
<p>- Iako sam nakon pobjede na hrvatskom natjecanju za eurovizijsku pjesmu obznanila da ću u Talinu pjevati na hrvatskom, mnogi su mi, uključujući i kolege, savjetovale da skladbu ipak otpjevam na engleskom jeziku! Čula sam sve sudionike ovogodišnjeg natjecanja i 95 posto njih pjevat će baš na engleskom. Moji su ovogodišnji favoriti Njemačka, Švedska, Grčka... Inače, engleska verzija skladbe »Sasvim sigurna« dosta odudara od hrvatske. Engleski je tekst bolji, kvalitetniji i zreliji. Zahtijeva i drukčiju interpretaciju - s manje agresivnosti ali više umiljatosti.</p>
<p>• Uz glazbenu karijeru uspijevate i studirati - kroatistiku na Filozofskom fakultetu.</p>
<p>- Ah, više manje uspješno. Iako sam pri kraju studija, zadnji pismeni ispit iz gramatike moja generacija polaže dugo. Naime taj ispit zahtijeva apsolutnu točnost pa je teškoća prolaza vjerojatno uvjetovana zahtjevom profesora da u »život odemo kao pravi poznavaoci hrvatskog jezika«.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bijela platna u šumama Medvednice hvataju štetnike </p>
<p>U Šumarskom institutu utvrđena su na samo četiri grane hrasta 24 legla jaja hrastovog savijača / A jedna ženka leptira hrastovog savijača može izleći oko 80 jaja / Najviše hrastovih savijača u medvedgradskim šumama </p>
<p> U hrastovim šumama Medvednice izletnici i planinari ovoga proljeća mogu naići na bijela platna napeta na drvenim okvirima (tzv. lovke) i postavljena na kolce. Platna su početkom proljeća na području Mikulića, Velikog potoka i Medvedgrada postavili šumari radi redovitog praćenja broja hrastovih savijača - čestih štetnika u hrastovim šumama. </p>
<p>U lovke padaju sa stabala gusjenice hrastovog savijača, njihove kukuljice i leptiri uginuli nakon odlaganja jaja te se prebrojava njihov broj. Lovke će u šumi ostati do sredine svibnja. </p>
<p>Kako je najviše legla hrastovog savijača (Tortrix viridana) otkriveno u šumama oko Medvedgrada, sa šumarima i biologom iz Javne ustanove Park prirode Medvednica obišli smo upravo to područje.</p>
<p>»Stabla hrasta u medvedgradskim šumama nešto su starija i pod većim su utjecajem gradskog smoga pa su podložnija napadu toga štetnika koji može obrstiti cijelu šumu«, rekao nam je revirnik Šumarije Zagreb Ljupko Bagarić. Stabla su, ističe, u posljednje dvije godine dodatno oslabljena i sušama. »Nakon jakog napada savijača ostaje uništeno 80 do 90 posto lisne površine hrasta«, kaže viši biolog-ekolog u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica Ingrid Lovrić. </p>
<p>Gusjenice hrastovog savijača, naime, liježu se iz jaja nešto prije listanja hrasta. Hrane se lisnim pupovima i mladim lišćem. To, pojašnjava Ljupko Bagarić, oslabljuje daljnju vegetativnu sposobnost hrasta te kod velikog »golobrsta« može doći i do sušenja stabala, a tako oslabljeno stablo može napasti i pepelnica koju treba suzbijati kemijskim sredstvima. </p>
<p>Gusjenice se kukulje u preostalom dijelu lista, jer ga ne pojedu cijeloga. »Krajem travnja i tijekom svibnja iz gusjenica nastaju leptiri koji žive tri dana i u tom vremenu liježu jaja«, priča dalje Ingrid Lovrić. Jaja prezimljuju na vrhovima grana i iz njih će se idućeg proljeća izleći nove gusjenice. </p>
<p>Još u siječnju šumari su odnijeli grane hrastova i u Šumarski institut u Jastrebarskom, gdje su na samo četiri grane utvrđena 24 legla jaja hrastovog savijača. A jedna ženka leptira hrastovog savijača, napominje Ingrid Lovrić, može izleći oko 80 jaja. »To je bio znak da bi ovog proljeća moglo doći do većeg razmnožavanja gusjenica iz jaja pa je počelo redovito praćenje stanja na terenu«, kaže Bagarić, dodajući da stanje za sada nije alarmantno. </p>
<p>Prirodni neprijatelji hrastovog savijača su vrijeme (mraz) i plavetne sjenice koje se njima hrane. No, da bi se od njih zaštitile, gusjenice imaju sposobnost umotavanja u list koji obaviju tankom svilenom niti koju luče. Veliki napad suzbija se raspršivanjem insekticida iz aviona, no na Medvednici do toga još nije došlo. </p>
<p>Hrastov savijač javlja se povremeno masovno, a napada sve vrste hrastova. Starije gusjenice mogu pričiniti manje štete i na lipi, jasenu, bukvi, javoru, grabu, lijeski i drugom drveću. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Skrb za darovite - projekt koji umire?</p>
<p>Iako je natječaj za ovogodišnje programe u zagrebačkoj tehničkoj kulturi završen još prije godinu dana, novac osiguran za to nije podijeljen ni do dan danas / Zajednica za tehničku kulturu zato će možda morati prestati sa svojim programom rada s darovitom djecom </p>
<p>»Projekt praćenja i vođenja darovite djece i mladeži koji je pokrenut početkom 1999. godine mogao bi se ugasiti«, rekla je za Vjesnik Jasna Cvetković-Lay, psihologinja pri Zagrebačkoj zajednici tehničke kulture. »Borimo se da nam projekt potpuno ne zamre, jer bez financijske potpore koje nema već pola godine, prestajemo raditi«.</p>
<p>Tajnica Zajednice, Gracijela Gabriel-Pukšec objasnila nam je u čemu je problem. Gradski ured za obrazovanje i šport objavio je prošle godine Natječaj za predlaganje programa javnih potreba grada Zagreba u tehničkoj kulturi za 2002. godinu. Natječaj je istekao 14. travnja 2001. i do dana današnjega nije donesena ni jedna odluka o raspodjeli novca. Za tehničku kulturu u gradskom proračunu predviđeno za ovu godinu 9,5 milijuna kuna, a na natječaj se javilo dvostruko više udruga i institucija nego za prošlu godinu. »Do sada smo dobili sredstva samo za plaće te dnevne, tekuće i sanitarne potrebe. Tako ja, na primjer, moram od osobnih sredstava odvajati za tri šperploče na kojima može raditi najviše petero djece«, dodala je.</p>
<p>»Ako znamo, primjerice, da u Sloveniji već 15 godina iznimno darovitim učenicima i studentima dodjeljuju posebne stipendije, tzv. Zoisove, onda se mi u Hrvatskoj moramo zabrinuti jer našu djecu s visokim kvocijentom inteligencije ne stimuliramo«, rekla je psihologinja Cvetković - Lay. »Do sada je Zoisovu stipendiju u Sloveniji primilo 7437 stipendista, dok se mi tu, u Zajednici, borimo za osnovna sredstva da bismo održali neke naše projekte, kao što je, na primjer, ljetna škola za darovitu djecu u Zvjezdarnici Višnjan. Nitko tu djecu ne potiče da ostanu u znanosti«. </p>
<p>»Otkad je ukinut svaki oblik prakse u školama, trudimo se poticati talentirane izvannastavnim programima, od modelarstva do robotike. Svaki prvi utorak u mjesecu organiziramo tribine na tu temu, želimo da ljudi postanu svjesni važnosti ovoga projekta«, čuli smo u Zajednici tehničke kulture Zagreba. </p>
<p>»Ako znamo da je u posljednjih deset godina Hrvatsku napustilo 130.000 mladih stručnjaka, a da je uz to dvoje od 65 djece iz našeg programa sâmo pronašlo fakultet u Americi, onda se vidi koliko je važno sačuvati naš program«, uvjeravala nas je Gracijela Gabriel Pukšec. </p>
<p>Djeca žele raditi i razvijati svoje talent, što su i pokazala u brojnim natjecanjima svojim izvanrednim rezultatima. Zajednica želi proširiti projekt na nacionalnu razinu, pokretanjem nacionalnog programa odgoja i obrazovanja darovitih i zato joj je svaki oblik podrške vrlo važan.</p>
<p>U izjavi za Vjesnik Vlado Korbar, koordinator ovog projekta i ujedno šef Odsjeka za tehničku kulturu pri Gradskom uredu za obrazovanje i šport, rekao je: »Posebna skrb o darovitoj djeci i mladima u znanosti i tehnici najvažnija je razvojna potreba grada Zagreba i Republike Hrvatske. Osobno činim sve što je u mojoj moći da u Zagrebu osnujemo poseban centar za darovite i prije dvije godine Gradski ured za obrazovanje i šport priredio je sve što je potrebno da do toga i dođe. Centar bi se u početku nalazio u OŠ Trnjanska, a kasnije bi se širio i na druga mjesta, kako bi bio što dostupniji darovitoj djeci. Pripremljena je sva potrebna regulativa a u gradskom proračunu osiguran je i novac, u okviru javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba. Na žalost, sve se odvija presporo, a ravnateljica OŠ Trnjanska gospođa Marija Kovačević obavijestila me o vrlo neugodnom razgovoru što ga je ovih dana imala s novim pročelnikom Gradskog ureda za obrazovanje i šport, Ivicom Lazanjom. Iz razgovora kako mi ga je prenijela, dalo bi se naslutiti, da se program dovodi u pitanje«, rekao je Vlado Korbar.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Briga o starim lijekovima završava u kanti za smeće </p>
<p>Prema naputku Ministarstva zdravstva, svaka bi ljekarna morala imati posudu u kojoj bi građani mogli ostavljati stare lijekove. Imaju je, međutim, rijetke / U Zagrebu prošle godine spaljeno 5,07 tona medicinskog otpada </p>
<p>Potaknuti brojnim upitima o zbrinjavanju starih lijekova, novinari Vjesnika odlučili su istražiti problem s kojim se svakodnevno susreću Zagrepčani. Riječ je o farmaceutskom otpadu, koji, neadekvatno zbrinut - najčešće u košu za smeće, može ne samo zagaditi okoliš već predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. </p>
<p>Odgovor smo potražili u zagrebačkim ljekarnama, no njihova vrata u većini su slučajeva za nas ostala zatvorena. »Pitajte u Crvenom križu«, »Nazovite nadležno ministarstvo« ili »Navratite sutra«, najčešći su savjeti što smo ih dobili u ljekarnama. </p>
<p>Iako je Ministarstvo zdravstva objavilo u Narodnim novinama još u svibnju 2000. Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite, prema kojem »ljekarne moraju u svojim prostorima za izdavanje lijekova držati ambalažu za farmaceutski otpad u koji korisnici ubacuju farmaceutski otpad nastao u kućanstvu«, većina zagrebačkih ljekarni nema takvu ambalažu. </p>
<p>Od ravnateljice poduzeće »Gradska ljekarna Zagreb«, Ljiljane Vranešić, ni nakon brojnih pokušaja nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje zašto ljekarne toga poduzeća, kojih na širem zagrebačkom području ima 66, nemaju kontejnere za odlaganje starih lijekova. </p>
<p>»Doprinos Gradske ljekarne Zagreb zbrinjavanju otpada zaslužuje malo širu analizu. Ljekarne 'svoj' otpad uredno predaju ovlaštenim sakupljačima, stoga je njihov utjecaj na ukupno onečišćenje okoliša minimalan«, izjavila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Anđelka Bedrica. Dakle, poduzeće »Gradska ljekarna Zagreb« zbrinjava neupotrebljivi farmaceutski otpad iz vlastitih zaliha, ali nema kontejnere u kojima bi građani mogli ostaviti svoje stare lijekove. Neslužbeno doznajemo da problem nastaje zbog toga što troškove zbrinjavanja otpada u zagrebačkoj spalionici PUTO snose ljekarne same, a ne proizvođači lijekova.</p>
<p>Naputak također obavezuje zdravstvene ustanove da izrade petogodišnji plan zbrinjavanja medicinskog otpada. Provedba tog dijela Naputka uglavnom se odvija bez problema.</p>
<p> Prema riječima direktora spalionice PUTO Vladimira Gažića, u Zagrebu djeluje sedam tvrtki - sakupljača opasnog otpada. Tvrtke surađuju sa zdravstvenim ustanovama, bolnicama i domovima zdravlja i ljekarnama, uglavnom privatnima, koje u svojim prostorijama imaju ambalažu za farmaceutski otpad.</p>
<p> »Spalionica PUTO bavi se termičkom obradom medicinskog otpada, a to je ujedno i jedini siguran način njegova zbrinjavanja. U protekloj godini zbrinuto je 190 tona potencijalno infektivnog otpada«, izjavio je Vladimir Gažić. A prema podacima dobivenim iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, količina medicinskog otpada što se prijavljuje katastru emisija u okoliš, bila je u 2001. godini 5,07 tona.</p>
<p>Dakle, ako u svom domu pronađete lijekove kojima je istekao rok trajanja, svratite do najbliže ljekarne i, ako imate sreće, ona će ih preuzeti. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Koncert za obnovu Pedijatrije Bolnice sestara milosrdnica </p>
<p>Dječji zbor »Zagrepčanke« poziva donatore da kupnjom ulaznica za dobrotvorni koncert i novčanim prilozima pomognu nabavu inkubatora vrijednog 120.000 kuna, za Kliniku za pedijatriju Kliničke bolnice sestara milosrdnica. </p>
<p> U požaru koji je 8. siječnja buknuo na krovištu Klinike, uništen je pedijatrijski odjel i razna medicinska oprema, a oštećeno je i rodilište.</p>
<p> Dječji zbor Zagrepčanke, koji se pridružio nizu humanitarnih akcija za Kliniku, pjevat će 2. lipnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pod vodstvom Slavka Olujića. Tada će predstaviti svoj novi CD »Njegovo veličanstvo dijete«, s pjesmama o pravima djeteta.</p>
<p> Uprava Klinike osnovala je Odbor za obnovu pedijatrije na čelu s dr. Vesnom Goldoni koji je pokrenuo niz humanitarnih akcija za obnovu pedijatrijskog odjela.</p>
<p> Šteta prouzročena požarom procijenjena je na 2,5 milijuna eura, a humanitarnim akcijama dosad je od 583 donatora prikupljeno četiri milijuna i 50 tisuća kuna.</p>
<p> Dr. Vesna Goldoni izrazila je žaljenje što HTV nema sluha za akciju prikupljanja pomoći za »Sestre milosrdnice«, jer ne uspijevaju dobiti ni približnu televizijsku podršku kakvu je imala humanitarna akcija »Dajmo da čuju«. </p>
<p> Odjel pedijatrije KB-a sestara milosrdnica radi u iznimno skučenim uvjetima i ne može osigurati liječenje u punom opsegu za 2500 djece, koliko ih prima godišnje, naglasila je dr. Goldoni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U muzeju žive pčele!</p>
<p>U povodu Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, kupnjom knjižice za deset kuna djeca besplatno ulaze u 28 zagrebačkih muzeja, galerija i arhiva </p>
<p>Vjerojatno niste znali, ali u Tehničkom muzeju žive pčele! Čak desetak tisuća vrijednih kukaca obitava u Apisariju, dijelu muzeja u kojem su smještene kuće za pčele, odnosno košnice. Pčele samostalno izlaze kroz za to napravljene prolaze i tako se opskrbljuju za osnovne životne potrebe.</p>
<p>Kako nam je rekao autor i voditelj pedagoškog programa Tehničkog muzeja Krešimir Bašić, uz tehnike uzgoja, Muzej je djeci htio i uživo prikazati život i rad pčela. </p>
<p>»Naše tri košnice sa staklenim stijenkama jedinstvena su prilika da se djeca upoznaju s ovim nepripitomljivim životinjama«, rekao nam je Bašić. U prvoj, tzv. oglednoj košnici mogu se vidjeti matica, radilice i trutovi. Druga košnica, tzv. pčelinji roj, prikazuje kako pčele u prirodi proizvode med. Pčele, naime, nađu šupljinu u drvetu ili stijeni u kojoj naprave saće. »Ove smo godine baš zbog akcije razvrgli to saće, da bi djeca vidjela kako ga one grade«, kaže Bašić dodavši da treća, tzv. nastavljačka košnica, na suvremeni tehnološki način prikazuje pčelinji rad.</p>
<p>Kako kaže Krešimir Bašić, pčele svoj put natrag, kući, pronalaze pomoću boja na ulazima u košnice. Ako bi se kojim slučajem pčela iz jedne od košnica našla u drugoj, ne bi preživjela. »Pčele su, naime, kao pleme ili obitelj. Pomoću mirisa određuju koja pčela ne spada u njihovu košnicu i ubiju je«, objašnjava Bašić. Naglašava također da Muzej, iako mu to nije cilj, zbog obimne ispaše u proljeće može prikupiti čak 15-ak kilograma meda. Inače, kaže Bašić, pčele prikupljaju med da bi prezimile, jer je zimi ispaša slaba.</p>
<p>Projekt »Kuća za pčele« održava se u sklopu muzejsko-edukativne igre »Kuća«, koju su u povodu Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, pokrenuli muzejski pedagozi i kustosi 28 muzeja, galerija i arhiva Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Ove godine djeca mogu sudjelovati u raznim radionicama i igraonicama u spomenutim umjetničkim institucijama, te tako naučiti ponešto o različitostima pojma »kuća«.</p>
<p>Organizatori igre još jednom obavještavaju djecu da kupnjom knjižice za deset kuna ulaze besplatno u sve muzeje, galerije i arhive, obuhvaćene akcijom. Također, mališani trebaju nakon svakog posjeta muzeju zatražiti pečat, te tako sa skupljenih deset pečata sudjeluju u nagradnoj igri, čije će izvlačenje biti 18. svibnja u 11 sati u Muzeju Staro selo u Kumrovcu.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Širi se područje naplate i uvode novi automati</p>
<p>Nova naplata bila je planirana za svibanj, ali čeka se, među ostalim, dozvola Grada za proširenje parkirališnog prostora u nekim ulicama/ Ne mijenjanju se cijene po zonama parkiranja/ Parkirališta uz tržnice dobivaju automate </p>
<p>Iako je nova naplata parkiranja trebala početi već 1. svibnja, ona je, kako smo saznali, odgođena za lipanj. Odlukom Gradskog poglavarstva u nekim će se ulicama, naime, koje dosad nisu bile pod nadležnošću Zagrebparkinga parkiranje početi plaćati, dok će neka dosadašnja parkirališta promijeniti zonu. Odluka o proširenju zona naplate parkiranja neće, međutim, utjecati na cijenu usluge, pa će cijena parkiranja ostati ista, ovisno o zoni. </p>
<p>Prema riječima Mate Kraljevića, direktora Zagrebparkinga, nova naplata neće započeti u svibnju, kako je prvo bilo planirano, jer još uvijek nisu određene nove zone naplate, a treba postaviti i opremu za naplatu.</p>
<p>»Za neke ulice, na koje bi se proširila naplata, moramo postići dogovor s Gradom«, rekao nam je Kraljević. »U nekim ulicama moglo bi se, naime, napraviti još parkirališnog prostora a za to nam treba dozvola od Grada«.</p>
<p>Prva zona naplate parkiranja proširit će se na ulice fra Filipa Grabovca, Bartola Kašića, Tuškanovu od Martićeve do Zvonimirove, te Makančevu. U drugoj zoni naplata se uvodi u Utješinovićevoj, Ožegovićevoj, Trnskoga, Sermageovoj, Livadićevoj od Maksimirske do Rakovčeve i Žigrovićevoj. Treća zona proširila bi se na sjevernu stranu Rooseveltova trga, zapadnu stranu Trga kralja Petra Krešimira IV., u Švearovu od Hrvojeve do Ulice kneza Višeslava, Ulicu Izidora Kršnjavoga od Savske do Kačićeve, Crnatkovu i Runjaninovu.</p>
<p>»Na nekim parkiralištima, gdje se parkiranje naplaćivalo ručno, uvest će se automati«, rekao je Kraljević. Tako će automate »dobiti« parkirališta uz tržnice Trešnjevka, Dubrava i Utrina, istočna strana Mažuranićeva trga, oko zgrade Gradskog poglavarstva, te parkiralište ispred Općinskog suda.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bolesnoj ženi definitivno odbijeno »pravo na smrt«</p>
<p>LONDON, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Smrtno bolesna Britanka Diane Pretty u ponedjeljak je izgubila zadnju sudsku bitku oko svog prava na eutanaziju. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu potvrdio je, naime, jednu raniju odluku britanskog suda - koji pacijentičnim suprugu nije odobrio da svojoj ženi smije skratiti život. </p>
<p>Diane Pretty, stara 43 godine, boluje od bolesti donjeg motornog neurona, te je paralizirana od vrata naniže. Ona želi izbjeći mučno umiranje te bi htjela sama prekinuti svoj život. No budući da zbog nepokretnosti nije u stanju izvršiti samoubojstvo, htjela bi da joj njezin muž pomogne da umre. Zato je ranije od britanskog suda tražila da njenom suprugu Brianu unprijed zajamči imunitet od gonjenja. No sud u Britaniji je na svim instancama odbio donijeti takvu odluku. Sada je i Europski sud zaključio kako ranije britanske presude nisu narušile ljudska prava Diane Pretty. </p>
<p>Muž smrtno bolesne Diane Pretty ranije je tvrdio da bi dan kada bi svojoj ženi pomogao da umre bio najtužniji za njega ali »najsretniji« za nju. »To bi je oslobilo tijela koje joj onemogućuje sve ono što je mogla u prošlosti,« tvrdio je Brian Pretty. </p>
<p>No britanski sud nedavno je uvažio zahtjev jedne druge pacijentice, poznate u javnosti samo pod pseudnoimom »gospođica B«, da se isključe aparati koji je umjetno održavaju na životu. Premda pri punoj svijesti, »Gospođica B« bila je poptuno ovisna o tim aparatima. No iako je dozvolio prestanak umjetnog održavanja života, sud nije tolerirao namjerno umorstvo teško bolesnog pacijenta. Ovo drugo, bila bi, po sudskoj ocjeni, otvorena eutanazija. </p>
<p>U slučaju Diane Pretty Europski sud zauzeo je sada istovjetan stav kao ranije britanski. U odluci suda u Strasbourgu navodi se tako da se ne može govoriti o nekom »pravu na smrt«, »bilo od ruke treće osobe ili uz pomoć javnih vlasti«. Glasnogovornici Europskog suda izjavili su da se Diane Pretty može žaliti samo »u izuzetnim okolnostima«. </p>
<p>Razoračarani Brian Pretty tvrdi da on i njegova žena još nisu odustali od svoje borbe. Podržava ih i britanska organizacija za ljudska prava, Liberty, koja je apelirala na britansku vladu da ispravi postojeću zakonsku »nepravdu«. Dr Michael Wilks, iz Britanskog liječničkog udruženja, izjavio je međutim: »Europski sud za ljudska prava donio je pravu odluku.« </p>
<p>J. Z. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Estrada i glamour 'posuđeni' na dva dana Šibeniku</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Ocjenjivački sud Hrvatskog radijskog festivala u ponedjeljak je predstavio 20 finalista šestog izdanja ovog festivala koji su izabrani glasovanjem slušatelja i glazbenih redakcija. Hrvatski radijski festival, koji se održava od 1997. godine, prvi put će se održati u Šibeniku od 31. svibnja do 1. lipnja, nakon što su pet godina njegov grad domaćin bile Vodice.</p>
<p>Sudeći prema riječima organizatora, ovogodišnji festival će biti pravi spektakl - za 31. svibnja je najavljen futuristički koncert Colonije, prošlogodišnjih pobjednika festivala, a nakon toga beach party s iznenađenjem i modnom revijom. </p>
<p>Organizator se pohvalio s popularnošću HRF-a pokazujući piratski CD s 20 favorita porijeklom iz Bosne i Hercegovine. </p>
<p>»Kako smo čuli, prodaja mu ide jako dobro«, rekao je Juraj Hrvačić, direktor Hrvatskog radio festivala.</p>
<p>Razlika između HRF-a i drugih festivala je što je ovaj, tvrdi Hrvačić, pošten. »O izboru finalista odlučili su slušatelji radio postaja i glazbeni urednici«, rekao je Hrvačić. Finalisti su dobijeni glasovanjem u koje su se uključile 102 radio postaje. </p>
<p>Prije festivala pripremat će se posebne emisije u kojima će se predstaviti 20 finalista, po načelu »svatko ima svoj dan«. Prva će emisija biti emitirana 30. travnja, a voditelji će biti Zlatko Turkalj i Barbara Kolar.</p>
<p>Organizatori očekuju 10 do 12 tisuća posjetitelja po večeri, a kako sami kažu, pripreme su velike i opsežne. Inače, sva prava s koncerta otkupila je Croatia Records.</p>
<p>Finalisti festivala su Baruni, Ivana Brkić, Toni Cetinski, Colonia, Doris Dragović, E.T., Giuliano, Mladen Grdović, Hari Mata Hari, Goran Karan, Leteći odred i Mali Mate, Magazin, Alen Nižetić, Boris Novković, Severina, Jasmin Stavros, Maja Šuput i Enjoy, Tina i Nikša, Thompson i Dražen Zečić.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Odličan početak trodnevnog Kontrapunkt festivala</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Nastupom nove zvijezde latino jazz scene Victora Daviesa te dvojice DJ-eva Alexa Dallasa iz Švicarske i Charlieja Darka iz Velike Britanije, u Aquariusu je započeo treći po redu, najveći multinacionalni festival alternativne glazbe, Future Jazz Festival - Kontrapunkt. </p>
<p>Kantautor iznimne mašte Victor Davies i njegov prateći band iz Velike Britanije, u trodnevni festival uveli su publiku vrlo ugodnom i veselom mješavinom jazza i soula. I dok se na terasi Aquariusa sviralo uživo, unutar kluba posjetiteljima je doslovce gorilo pod nogama. Plesna glazba koju su puštali Charlie Dark i Alex Dallas uvrštena je na sami vrh suvremene alternativne scene koja objedinjuje blagi elektronski zvuk čvrstim korijenima latin, jazz, bossanove i soul glazbe. Prvu večer festivala zatvorio je Charlie Dark koji je, unatoč brojnim nastupima u klubovima na svim kontinentima, obećao da će svojim kolegama u Londonu preporučiti Aquarius kao jedno od najboljih europskih klubova za održavanje ovakvih urbanih festivala. </p>
<p>Već na prvoj večeri Eddy i Dus potvrdili su ono što se dalo naslutiti i kod prvog izdanja Kontrapunkt festivala, a to je da vrlo precizno osluškuju događanja u suvremenoj svjetskoj produkciji klupske glazbe te da znaju prepoznati izvođače čije vrijeme tek dolazi. Jedan od takvih pogodaka bio je u nedjelju Victor Davies, a u ponedjeljak britansko-brazilska kombinacija Les Hommes & Rosalia de Souza uživo na terasi te Eddy, Rajner Trueby i Tom Wieland za DJ pultom. Najveća ludnica očekuje se posljednjeg dana festivala, u utorak, kada će na Kontrapunktu uživo nastupiti zvijezde 70-ih grupa Azymuth te domaćoj publici već poznata braća Shuya i Yoshihiro i Okino pod zajedničkim nazivom Kyoto Jazz Massive. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nogometaši u elegantnim odijelima</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Nogometaši hrvatske nogometne reprezentacije Davor Vugrinec, Milan Rapajić i Boris Živković, glavni su akteri novog TV spota »Pun pogodak! Di Caprio« koji je premijerno prikazan u ponedjeljak nakon javnog potpisivanja sponzorskog ugovora tvrtke Varteks d.d. i Hrvatskog nogometnog saveza. Tako će hrvatska nogometna reprezentacija i cjelokupni Hrvatski nogometni savez promovirati modnu marku Di Caprio u dalekoj Koreji i Japanu na predstojećem svjetskom nogometnom prvenstvu. Scenarij promidžbenog televizijskog spota »Pun pogodak! Di Caprio« objedinjuje pojmove vezane uz sport i modni glamour. </p>
<p>Na početku tridesetosekundnog spota trojica nogometaša hrvatske nogometne reprezentacije, Davor Vugrinec, Milan Rapajić i Boris Živković, dolaze u Casino odjeveni u odijela večernje Di Caprio kolekcije. Sa svojim pratiljama sjedaju za stol s ruletom i u rulet stavljanju nogometnu lopticu na broj 11. Rezultat je naravno: »Pun pogodak«. Redatelj spota je Andrej Korovljev, dok je snimatelj Predrag Dubravčić. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brian Eno na tjednu kulture novih medija u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Od 1. do 7. svibnja u Zagrebu će biti organiziran multimedijalni skup međunarodnih događanja pod nazivom »New Media Culture Week - Critical Upgrade« (Tjedan kulture novih medija) na kojem će sudjelovati i poznati engleski glazbenik i teoretičar glazbe Brian Eno.</p>
<p> Tjedan kulture sastoji se od izložbe računalne umjetnosti - »Gen Art«, konferencije - »Reality Check for Cyber Utopias«, susreta regionalnih i translokalnih inicijativa na području novomedijske kulture - »Quorum«, te festivala suvremene elektronske glazbe - »Testtone«.</p>
<p> Tjedan kulture novih medija organiziraju Multimedijalni institut i Goethe-Institut Zagreb, a sudjelovat će svjetski umjetnici, glazbenici, teoretičari i kulturni djelatnici kao što su Brian Eno, Douglas Irvin Repetto, Josephine Bosma, Hiroshi Yoshioka, Richardo Dominiguez, Micz Flor, Felix Stalder, Jan Jelinek i Kim Cascone. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Višnjić pristupio »Prijateljima Kopačkog rita«</p>
<p>KOPAČEVO, 29. travnja</p>
<p> - Poznata hrvatska filmska zvijezda Goran Višnjić iskoristio je u ponedjeljak popodne pauzu tijekom snimanja filma »Duga tamna noć« kako bi potpisao pristupnicu Ekološkoj družbi »Prijatelji Kopačkoga rita«. Do njegova pristupanja ovoj družbi, došlo je upravo zahvaljujući direktoru osječke tvrtke za razminiranje »Dinamit« Tomislavu Krmpotiću. Naime, i ova je tvrtka od nedavno također član spomenute ekološke družbe a upravo je Goran Višnjić bio kum stroju za razminiranje »Kuna« iste tvrtke. Tako je u siječnju ove godine ovaj glumac donirao 10 tisuća dolara za kupovinu psa za razminiranje odnosno za njegovu obuku i opremu te dakako vodiča koji istu obuku sa psom obavlja. Potpisivanju pristupnice nazočio je i Darko Varga predsjednik ekološke družbe koja je u svoje redove primila i poznatu filmsku zvijezdu, a Višnjiću kao novom članu uručen je statut i program rada, odnosno video-kazeta »I rode se vraćaju« te turistička karta Kopačkoga rita. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Poticaj znanstvenom i umjetničkom radu</p>
<p>Dodijeljene su nagrade za najviša znanstvena i umjetnička postignuća u Republici Hrvatskoj za prošlu godinu / Svečanoj sjednici nazočio je predsjednik RH Stjepan Mesić</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Svečanom sjednicom održanom u ponedjeljak u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma obilježen je Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, odnosno spomen na 29. travnja 1861. godine, kada je Hrvatski sabor prihvatio prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnivanju Akademije. </p>
<p>Akademik Ivo Padovan, predsjednik Hrvatske akademije, u svom je govoru ukratko podsjetio na bitne činjenice iz duge i burne povijesti te najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Hrvatskoj, a nešto je više pozornosti posvetio njezinoj današnjoj djelatnosti. »Temeljna je zadaća Akademije da potiče i organizira znanstveni rad i zauzima se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu«, rekao je, među ostalim, Padovan. Osvrnuo se i na aktualni trenutak hrvatskoga društva te uputio apel odgovornima da, kako je rekao, »pokušaju prevladati međusobna nepovjerenja radi ostvarenja potrebnog stupnja zajedništva u rješavanju životnih problema svih građana Hrvatske«, istaknuvši pritom da će u tome uvijek imati pomoć i potporu Hrvatske akademije. </p>
<p>Na svečanoj sjednici dodijeljene su i nagrade HAZU - diploma (rad Miroslava Šuteja) i medalja (rad Želimira Janeša) - za najviša znanstvena i umjetnička postignuća u Republici Hrvatskoj za 2001. godinu. Priznanja su primili prof. dr. Želimir Sladoljev za područje tehničkih znanosti, dr. sc. Alemka Markotić za područje medicinskih znanosti, prof. dr. Ranko Matasović za područje filoloških znanosti, prof. dr. Cvjetko Milanja za područje književnosti, Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> za područje glazbene umjetnosti, akademski slikar Mladen Pejaković za područje likovnih umjetnosti te prof. dr. Julijo Martinčić, prof. dr. Slobodan Brant i prof. dr. Dario Vretenar za područje prirodnih znanosti i matematike.</p>
<p>Svečanosti su prisustvovali Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora, Dražen Budiša, potpredsjednik Vlade, Antun Vujić, ministar kulture, Hrvoje Kraljević, ministar znanosti i tehnologije, Marin Srakić, biskup đakovačko-srijemski, te drugi uglednici javnoga života. U glazbenom dijelu programa nastupila je Maja Dešpalj-Begović, koja je izvela Sonatu za violinu solo Zorana Juranića.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novo »Luško libro«</p>
<p>DUBROVNIK, 29. travnja</p>
<p> - Društvo za očuvanje i promicanje luškega govora, običaja i tradicije »Vela Luka« iz Zagreba objavilo je novi, deveti broj godišnjaka »Luško libro. Uz povijesne teme, godišnjak prikazima, osvrtima i drugim publicističkim radovima, fotografijama i prinosima mnogih suradnika bilježi značajne godišnjice mjesta, kao što su 30. obljetnica osnutka zavičajnog kluba studenata i srednjoškolaca Vele Luke i Kluba Velolučana u Zagrebu, 30. godišnjica velikog narodnog zbora u Veloj Luci na kojem je govorio Miko Tripalo te, na kraju, 40. godišnjica praizvedbe najpopularnije pjesme Branka Žuvele »Sjećanje na Velu Luku«. Središnji prilog broja je osvrt na život i djelo Ante Šeparovića zvanog Dole, utemeljitelja i vođe HSS-a u Veloj Luci. Kroz prikaz njegova života vidljiv je i društveno politički razvoj Vele Luke u prvoj polovici prošloga stoljeća. »Luško libro« donosi i iscrpan prikaz djelovanja bratovština, prilog o obnovi veloluške »Kumpanije« te niz drugih tekstova o posebnostima kulturnog života, njegovanju tradicije i običaja u Veloj Luci. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Tri su dana sjekli ljude mačevima</p>
<p>A onda su u zoru stigli Franđi - i počeo je pokolj. Tri su dana sjekli ljude mačevima, te pobili više od sto tisuća ljudi i mnoge zarobili. Ibn al-Athirovi su brojevi očito fantastični, zato što grad prije pada vjerojatno nije imao ni deset tisuća stanovnika. No užas nije toliko u broju žrtava koliko u jedva zamislivoj sudbini koja ih je snašla</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Atabekovi su razlozi bili manje apsurdni nego što se možda čini. Uz tako raspuštenu vojsku i emire koji su samo vrebali na zgodu da mu okrenu leđa, on više nije mogao produljivati opsadu. Ako Franđi žele stupiti u boj, ne treba ih strašiti masovnim napadom, koji bi ih mogao navesti da se povuku u grad. Karbuka je, međutim, pritom previdio da će to njegovo otezanje smjesta iskoristiti oni koji priželjkuju njegov pad.</p>
<p>I tako, dok su se Franđi pripremali za boj, u muslimanskom je taboru počelo masovno dezertiranje. Zaredale su se optužbe za kukavičluk i izdaju.</p>
<p>Osjećajući kako gubi vlast nad vojskom i uvjeren da je nedvojbeno podcijenio snagu opsjednutih, Karbuka je od njih zatražio primirje. To mu je narušilo ugled u vlastitim redovima, a u protivniku još pojačalo samosvijest.</p>
<p>Franđi su potom krenuli u napad, ne udostojivši ga ni odgovora, i time ga prisilili da na njih pošalje val konjanika-strijelaca.</p>
<p>No u tom se trenutku Dukak i većina emira već bilo tiho udaljilo sa svojom vojskom. </p>
<p>Videći da je ostao sam, atabek je zapovjedio opće povlačenje, koje se vrlo brzo pretvorilo u rasulo.</p>
<p>I tako se moćna muslimanska vojska raspala »bez udarca kopljem ili mačem, bez odapete strelice«.</p>
<p>Mosulski povjesničar jedva da pretjeruje. »Sami se Franđi pobojaše da to nije varka, jer još nije došlo do boja koji bi opravdao takav bijeg. I zbog toga su odustali od gonjenja muslimana!«</p>
<p>I tako se Karbuka uspio u Mosul vratiti živ i zdrav, s dronjcima svoje vojske. Pred Antiohijom su se jednom za uvijek razbili svi njegovi snovi, pred tim gradom koji se bio zarekao spasiti, no koji se sad našao čvrsto u rukama Franđa. U kojima će ostati još jako dugo.</p>
<p>Ipak je najteža posljedica toga sramotna dana bila činjenica da u Siriji više nije bilo sile koja bi se mogla oduprijeti daljnjem napredovanju osvajača.</p>
<p>Ne znam više je li to lovište divljih zvijeri ili moj dom, moj zavičaj!</p>
<p>Taj krik tuge anonimnog pjesnika iz Maare nije samo stilska figura. Njegove riječi, nažalost, moramo shvatiti sasvim doslovce, pa se zajedno s njim upitati: Što se to tako čudovišno dogodilo potkraj 1098. u sirijskom gradu Maari?</p>
<p>Sve do dolaska Franđa, njegovi su stanovnici mirno živjeli zaštićeni kružnim bedemom. Njihovi vinogradi, baš kao i maslinici i smokvici, osiguravali su im umjereno blagostanje. Što se pak tiče gradskih poslova, za njih su se brinuli vrijedni gradski oci bez prevelikih ambicija, a nominalni im je sizeren bio alepski Redwan.</p>
<p>Maara se ponosila ponajviše time što je bila zavičajem jednog od najvećih imena arapske književnosti, Abula-Ala al-Maarija, umrlog 1057. Taj slijep pjesnik i slobodan mislilac, usudio se okomiti na nevaljalštine svoga doba, nimalo se pritom ne libeći ni zabranjenih tema.</p>
<p>Okrutna potvrda</p>
<p>Doista je trebalo hrabrosti da se napišu stihovi:</p>
<p>Stanovnici se zemlje dijele na dvoje:</p>
<p>Na one s mozgom a bez vjere,</p>
<p>I one s vjerom, no bez mozga.</p>
<p>Četrdeset godina poslije njegove smrti, fanatizam prispio izdaleka kao da je dao za pravo tom sinu Maare, koliko zbog njegove bezbožnosti, toliko i zbog legendarna pesimizma:</p>
<p>Sudbina nas razbija kao da smo od stakla,</p>
<p>Da se krhotine naše više nikada ne slijepe.</p>
<p>Njegov se grad zapravo pretvorio u hrpu ruševina, i ono nepovjerenje što ga je pjesnik često iskazivao prema svojim bližnjima time je dobilo okrutnu potvrdu.</p>
<p>U prvim mjesecima 1098. stanovnici su Maare sa zebnjom u duši pratili odvijanje boja kod Antiohije, na samo tri dana hoda sjeverozapadno od grada. </p>
<p>Kasnije, poslije te pobjede, Franđi su opljačkali nekoliko obližnjih sela, dok je sama Maara ostala pošteđena, no neke su je obitelji ipak napustile i preselile se u sigurnije gradove - Alep, Homs i Hamu. </p>
<p>Njihovi su se strahovi napokon pokazali opravdanima kad je potkraj studenoga grad opkolilo nekoliko tisuća franačkih ratnika. Ako je nešto građana i uspjelo pobjeći, većina ih je bila uhvaćena u stupicu.</p>
<p>Maara, osim toga, čak i nije imala vojsku, nego samo gradsku miliciju kojoj se brzo priključilo nekoliko stotina mladića bez ikakva ratničkog iskustva. Čitava su dva tjedna hrabro odlijevali strašnim vitezovima, pa na napadače sa zidina bacali čak i košnice s pčelama.</p>
<p>Videći ih tako uporne, priča Ibn al-Athir, Franđi su napravili drvenu kulu koja je sezala sve do vrha bedema. Neki muslimani, obuzeti strahom i demoralizirani, počeše govoriti kako bi se bilo lakše braniti kad bi se utvrdili u najvišim zgradama grada.</p>
<p>I tako su se maknuli sa zidina, i svoje dijelove ostavili bez posade. Sad su za njima krenuli i drugi, pa je još jedan dio zidova ostao prazan. Na kraju su bedemi i sasvim ostali bez branitelja.</p>
<p>Franđi su se na njih uspeli ljestvama, a muslimani su, ugledavši ih na vrhu bedema, sasvim izgubili hrabrost.</p>
<p>Tako stiže i večer 11. prosinca. Bilo se već jako smračilo i Franđi se još nisu usuđivali prodrijeti u grad. Uglednici su Maare stupili u vezu s Bohemondom, novim gospodarom Antiohije, koji se našao na čelu napadača. </p>
<p>Franački je vođa obećao da će stanovnicima poštedjeti život ako obustave otpor i povuku se u određene zgrade.</p>
<p>Sad su se gradske obitelji očajnički uhvatile za njegovu riječ pa se skupile u kućama i špiljama grada, i u njima, drhteći od straha, dočekale jutro.</p>
<p>A onda su u zoru stigli Franđi - i počeo je pokolj. Tri su dana sjekli ljude mačevima, te pobili više od sto tisuća ljudi i mnoge zarobili.</p>
<p>Ibn al-Athirovi su brojevi očito fantastični, zato što grad prije pada vjerojatno nije imao ni deset tisuća stanovnika. No užas nije toliko u broju žrtava koliko u jedva zamislivoj sudbini koja ih je snašla.</p>
<p>»Naši su u Maari odrasle pogane kuhali u kotlovima, a djecu pekli na ražnju i proždirali«. To svjedočenje franačkog kroničara Raoula de Caena žitelji susjednih mjesta nisu pročitali, ali su se zato do smrti sjećali svega što su čuli i vidjeli.</p>
<p>Sjećanja na ta zvjerstva, koja su sačuvali mjesni pjesnici i usmena predaja, uglavila je ljudima u duše sliku Franđa koju je bilo teško izbrisati.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>PJESMA ZA ARBONNU</p>
<p>Usne su mu bile suhe kao kost </p>
<p>Većinom su to bile žene, bilo ih je barem osam, no uz njih su bila i dva muškarca. Pa ipak, srpast bodež pod njegovim je grlom držala žena. Iako je nosila krinku, uspio je razabrati oblinu njezina tijela ispod halje. Svi su nosili krinke. A krinke su... prikazivale neku grabežljivu životinju ili pticu</p>
<p>GUY GAVRIEL KAY</p>
<p>Luth se okrenuo na peti dok mu je srce lupalo kao malen brod o koji udaraju valovi, baš na vrijeme da vidi Vannea kako se spušta sa zaravni i vraća s još jednog kratkog pregleda šume. Drugi ga coran u tami čudno pogleda, ali ne reče ništa. Luth je znao da ne smiju razgovarati.</p>
<p> Tu je nametnutu tišinu nalazio jednako uznemirujućom kao i zvukove što su dopirali iz noćne šume. Jer to nisu bili samo zvukovi, a ovo nije bila samo noć.</p>
<p> Bili su to zvukovi svetog Rianina otoka, a njih su osmorica ovdje bili bez propisana posvećenja, bez ikakva razloga ili prava - samo je pijani bivši svećenik nad njima promumljao obredne riječi - a čak i prije nego što su se iskrcali počinili su nasilje nad dvoje istinskih božičinih pomazanika.</p>
<p>Luthova je teškoća zapravo bila jednostavna - on je duboko i iskreno vjerovao u moći božice. Ako se to uopće moglo nazvati teškoćom. </p>
<p>Njegova je baka bila praznovjerna vjernica koja je štovala Rian i Corannosa, kao i čitav niz kućnih božanstava i onih koja su pripadala određenim godišnjim dobima, a o magiji i narodnim čarolijama znala je posve dovoljno da unuk kojega je odgojila padne kao bezazlena žrtva užasa kakvi su obitavali na mjestima poput ovoga na kojem su upravo bili. </p>
<p>Da mu nije bilo toliko stalo da sačuva obraz pred ostalim coranima, svojim barunom i golemim, sposobnim, mrkim i zajedljivim plaćenikom sa sjevera kojega je Mallin doveo da ih vodi i uvježba, Luth bi svakako učinio sve da se izvuče iz ovog pothvata u koji su ga poslali.</p>
<p>Trebao sam to učiniti, razmišljao je potišteno. </p>
<p>Ma koliko da ga je ugleda takav potez mogao stajati, to je još bilo ništa u usporedbi s tim kako će mu se rugati i podcjenjivati ga zbog toga kako se noćas ponašao. </p>
<p>Tko bi pomislio da jednostavna pobožnost, molitva samoj Rian, može čovjeka uvaliti u ovakvu nevolju? Otkud bi čovjek iz visokih planina mogao znati kako daleko zvuk - promrmljana molitva! - leti preko morske površine? </p>
<p>A Hirnan ga je svojim stiskom ozlijedio kao kliještima. Najstariji je coran bio golem čovjek, gotovo jednako visok koliko i bradati Sjevernjak, a prsti su mu bili poput željeznih kandži. Hirnan je trebao biti razumniji, zaključi Luth, pokušavajući u sebi izazvati osjećaj ljutnje zbog toga što se sve ovo svakim trenutkom pokazivalo sve nepoštenijim.</p>
<p>Ponovno je poskočio u stranu, posrnuo i zamalo pao. Hvatao se mača kad je shvatio da mu to prilazi Vanne. Bezuspješno je svoj pokret nastojao pretvoriti u pokret budnosti i opreza. Vanne, čije je lice ostalo prazno i bezizražajno, mahne rukom i Luth sagne glavu prema njemu.</p>
<p>Kao što je Luth očajno i predvidio, drugi mu coran reče: »Spustit ću se da ih ponovno pogledam. Zapamti, ako me trebaš, hukni kao ćuk, a ja ću učiniti isto«. Nijemo, nastojeći da mu se na licu ne vidi izgubljena molećivost, Luth kimne glavom.</p>
<p>Krećući se s lakoćom, Vanne je prešao zaravan, zgrabio uže i kliznuo preko ruba. Luth je promatrao kako se konopac neko vrijeme trza, pa - u trenutku kad je Vanne dosegao stijene na dnu - ponovno opušta. Prišao je stablu uz koje je Maffour vezao konopac, pa kleknuo kako bi vještim okom provjerio čvor. Sve je bilo u redu, procijeni Luth, izdržat će.</p>
<p>Uspravio se i koraknuo natrag. I zaletio se u nešto.</p>
<p>Dok mu je srce preskakivalo, okrenuo se. Kad je to učinio, kad je vidio što se dogodilo, sva krv u žilama kao da mu je prestala teći i pretvorila se u suhi prah. Napućio je usta i pokušao zazviždati. Kao ćuk.</p>
<p>Ali nije ispustio ni zvuka. Usne su mu bile suhe kao kost, kao prašina, kao smrt. Otvorio je usta kako bi vrisnuo, ali ih je tiho i posve nenadano zatvorio kad se zakrivljen, draguljima urešen i neobično dug bodež podigao i stao pod njegovim grlom.</p>
<p>Likovi na zaravni bili su odjeveni u svilu i saten grimizne i bijele boje, kao za obred. </p>
<p>Većinom su to bile žene, bilo ih je barem osam, no uz njih su bila i dva muškarca. Pa ipak, srpast bodež pod njegovim je grlom držala žena. Iako je nosila krinku, uspio je razabrati oblinu njezina tijela ispod halje. Svi su nosili krinke. A krinke su, baš svaka od njih, prikazivale neku grabežljivu životinju ili pticu. Vuk i puma, sova i jastreb, ćuk srebrna perja i žutih očiju koje su blistale pod mjesečinom.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ubu za sva vremena</p>
<p>Po načelima dramaturgije stripa, redatelj Mario Kovač pročitao je slavnu Jarryjevu dramu i u nju upisao i ozračja povijesnih nereda 20. stoljeća / Atraktivna izvedba namijenjena gledateljima starijima od 12 godina</p>
<p>Od godine 1896. kada je, uz skandal, praizveden na pozornici pariškog kazališta L'Oeuvre, »Kralj Ubu« (Ubu-Roi) Alfreda Jarryja nudio je zavodljiv okvir za iščitavanje različitih vremena i različitih diktatora u njima. Stoljeće koje je slijedilo nakon Jarryjeva dramskog teksta svojim tragičnim zbivanjima opravdalo je tu, u doba kad je nastala, zastrašujuću farsu i učinilo je razumljivim predloškom za stvarnost, sve više ravnodušnu prema povijesnim, no i osobnim zločinima i nesrećama. Otvorenost i danas već transparentnu univerzalnost »Kralja Ubua« iskoristio je i redatelj Mario Kovač u predstavi s kojom bi se trebala otvoriti Večernja scena zagrebačkoga Gradskog kazališta »Trešnja«.</p>
<p> Iz perspektive našeg vremena, stotinu godinu nakon sablažnjavanja francuske i svjetske javnosti, Kovač je postavio slavnu Jarryjevu dramu kao aktualnu farsu, samorazumljivu svijetu u kojem se krvnici predstavljaju kao žrtve, a utjeha se iznalazi u vječitim povratcima povlaštenim prostorima djetinjstva gdje igra potiskuje odgovornost, dužnost i svaku pomisao o prolaznosti. Postavio ju je po načelima stripovske dramaturgije, u brzom ritmu izmjene plošno zamišljenih scenskih prizora, u gotovo linearnom iskazu (koji nije konzekventno proveden u svim dijelovima izvedbe) jakih vizualnih i glazbenih naglasaka. </p>
<p> Uz dramaturšku pomoć Ane Prolić, Kovač je Jarryjevoj drami dodao (»sveznajućeg«) pripovjedača koji mu je pomogao pri sažimanju dramskog materijala, a u tekst je upisao i mnogobrojne ironične komentare o nekim povijesnim »neredima« što ih pamti 20. stoljeće. Od asocijacija na Titovu štafetu do završetka predstave kada se Otac Ubu klonira i odlazi u sve ostale zemlje, glumci i autori izvedbe poigrali su se s nekim od zaštitnih znakova ne tako davnog vremena, kao i zbilje koju još uvijek živimo. Preveli su oštrice Alfreda Jarryja upućene tadašnjim konzervativnim vrijednostima u govor naše svakidašnjice, uz ostalo, opterećen površnošću, trivijalnostima i kičem. </p>
<p>Od izbora glazbe Rikarda Foglara - u luku od rapa do »narodnjaka«, izgleda kostima i scenografije što ih je osmislio redatelj Mario Kovač, do dopadljivih koreografskih komentara Maje Kovač, prepoznaje se efektno scensko recikliranje predloška u znaku današnjih i jučerašnjih reprezentativnih fenomena svakodnevice. Neizbježni citati i parafraze naglašavaju suodnos između staroga i novoga i čine gledateljima dramsku lakrdiju o Ubijevoj borbi za vlast, okrutnoj vladavini u Poljskoj i neslavnom kraju, još zanimljivijom.</p>
<p>U tako shematiziranom pristupu odlično se snašla Senka Bulić u ulozi Majke Ubu slijedeći dosljedno ideju predstave, glumačkim iskazom naglašavajući njezinu farsičnost. Slavko Brankov bio je dopadljiv Ubu izveden iz djetinjaste obijesti i moralnog ludila, i krvnik i žrtva, blizak junacima ove suvremenosti. Ostale likove, one iz pratnje, korektno su interpretirali Vida Jerman, Krunoslav Klabučar, Vinko Štefanec, Đuro Rogina, Ranko Stojić, Božidar Koščak, Hrvoje Kečkeš, djevojčice iz Plesnog studija »Lepeza V.V.« i redatelj Mario Kovač (u ulozi glasnika i vojnika).</p>
<p>Iako je namijenjen gledateljima starijima od 12 godina, dakle, i onima koji još odrastaju, čini se da bi »Kralj Ubu« s pozornice Kazališta Trešnje bio prikladniji onima koji su već odrasli te uspijevaju raspoznati razliku između stvarnosti i fikcije, ili ih njen izostanak barem više ne može šokirati. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Virtuoz na violončelu</p>
<p>Jonas Alber u izvedbama romantičarskog programa rastvorio svoj pravi dirigentski habitus / Najzanimljivija izvedba koncerta - nastup Borisa Andrijanova</p>
<p>Uz Zagrebačku filharmoniju u petak je nastupio violončelist Boris Andrijanov, pobjednik Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio Janigro (2000.), a izveo je Koncert za violončelo i orkestar u a-molu, op. 129 Roberta Schumanna. Ravnao je mladi njemački dirigent Jonas Alber, a na programu su još bile skladbe C. M. von Webera (predigra operi Euryanthe) i F. Mendelssohna-Bartholdyja (3. Simfonija u a-molu, op. 56). Najzanimljivija izvedba koncerta bio je nastup Borisa Andrijanova, iako hrvatska publika tog mladog umjetnika poznaje sa već nekoliko koncerata koje je od 2000. održao ovdje. Ovaj njegov nastup predstavio nam ga je u sasvim drukčijem svjetlu. Interpretacijski pristup Borisa Andrijanova danas je mnogo suptilniji i istančaniji, i u izvedbi Schumannova koncerta ostvario je razvojni luk djela u cjelini.</p>
<p> Andrijanovu to omogućava njegova sjajna tehnika, ali i usvajanje mnogih odrednica stilskih značajki bogatog romantičarskog Schumannova jezika i izraza. Zamjetno je bilo umjetnikovo kolorističko čitanje - bojom je solističkoj dionici osigurao i prezentnost i karakter unutar pažljivo oblikovane zvučne slike koju je nametnuo i orkestru. Bio je to doista pokušaj autentičnog probijanja ka ishodištu iz kojega violončelo u ovoj skladbi generira cjelokupno glazbeno događanje.</p>
<p>Izvedbe Weberovih i Mendelssohnovih skladbi predstavile su nam Jonasa Albera, učenika Leopolda Hagera, umjesto kojega je nastupio na ovome koncertu. Alberov dirigentski habitus do izražaja je najviše došao u izvedbi Mendelssohnove simfonije. On je dirigent jake unutarnje energije čija sugestivnost orkestar potiče na stvarno muziciranje. To se ponajviše čulo u gudačkom korpusu, čije su izvedbe u pojedinim fragmentima istodobno iskazale i karakter djela i specifičnosti tih instrumenata. Primjer za to bio je već nastup prvih violina na samom početku simfonije, što govori o realnosti dirigentove geste, jer je luk tenzije skladbe bio ostvaren u cijelosti s bogato razrađenom i živo oblikovanom građom. Alberova vizija, iako jasna, nije bila i ograničavajuća, što je svim skladbama dalo njihove duboke korijene nepredvidljivosti romantizma. Zamahu i preosjetljivosti ovih partitura, Alber je dao veliki prostor izražajnosti, a izvedba Mendelssohnove simfonije svakako pripada značajnijim ostvarenjima u programima Zagrebačke filharmonije.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Praizvedba baleta »Bajadere«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Balet Hrvatskoga narodnog kazališta 8. svibnja praizvest će »Bajaderu«, predstavu klasičnog baleta u tri čina ruskog skladatelja Ludwiga Minkusa, najavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare poslovna ravnateljica HNK Jasna Jakovljević. Tom prigodom predstavljen je i »Kraš«, glavni sponzor predstave, a sponzorski ugovor u ime »Kraša« i HNK potpisali su Krešimir Klaić i Jasna Jakovljević. Predstavom »Bajadere«, po riječima jedne od glavnih sudionica Almire Osmanović, HNK obilježava nekoliko obljetnica: 125 godina baleta, 25 godina umjetničkog rada Almire Osmanović i međunarodni Dan plesa. »Bajadera« je drugi veliki balet Ludwiga Minkusa, no za razliku od »Don Quijota«, kako je objasnio koreograf Dinko Bogdanić, djelo je s obzirom na zahtjevnost koreografije i brojnost ansambla rjeđe izvođeno, te se ni u HNK do sada nije izvodilo. Osim Almire Osmanović u praizvedbi će nastupiti Irena Pasarić, Ronald Savković, Staša Zurovac, Svebor Sečak, Sorin David, Gorge Stanciu, Andrej Izmestjev i drugi. »Bajadera« je na rasporedu i 11., 13., 15., 16., 18. i 20. svibnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>50 godina »Opere u sobi« i Zagrebačkog opernog studija</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Pola stoljeća od osnivanja manifestacije »Opera u sobi« i deset godina djelovanja Zagrebačkog opernog studija obilježen je u nedjelju u dvorani Tibine grada Zagreba svečanim koncertom revije dijelom mladih opernih pjevača, sudionika tih dviju manifestacija kojih je spiritus movens dirigent Antun Petrušić. Pred punim auditorijem nastupili su baritoni Davor Radić i Željko Grofelnik, danas već dugogodišnji članovi Zagrebačke opere, zatim odlične sopranistice Lidija Orešković i Dubravka Krušelj, mezzosopranistice Biljana Keserić-Košćal i Ivana Novačić, altistica impozantnog glasa Marica Kolega, šarmantni mladi tenor Zvonimir Ivanović, i danas također već afirmirani član Zagrebačke opere Ozren Bilušić. Za klavirom su ih pratili Eva Kirchmayer-Bilušić, Mario Čopor, Josip Šego i sam prof. Antun Petrušić. Bila je to prilika i za podjelu diploma pjevačima koji su sudjelovali u »Operi u sobi« i koji su članovi Zagrebačkog opernog studija. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gradišće u Haydnovoj groznici</p>
<p>ŽELJEZNO (EISENSTADT), 29. travnja</p>
<p> - U Željeznom, glavnom gradu austrijske pokrajine Gradišća, početkom svibnja održat će niz priredbi posvećenih skladatelju Josephu Haydnu.U pet dana programa, koji počinje 1. svibnja, na povijesnim pozornicama Željeznog bit će izvedena sva skladateljeva djela. Partneri ovoga velikog glazbenog događaja biti će Haydnove glazbene svečanosti i privatna Zaklada Esterhazy. U programu će nastupiti 24 ansambla, među njima i ovogodišnji dobitnik Grammyja »Angeles String Quartet« u kategoriji »best chamber music performance«. Haydnove skladbe bit će izvođene na poslijepodnevnim i večernjim koncertima, a uz to na svečanim večerama uz svijeće (Candle-Light) i ranim jutarnjim koncertima. Programom su također predviđeni »Maratonsko poslijepodne« i ponoćni koncert. »Osobito nas raduje«, rekao je glavni direktor Zaklade Esterhazy Stefan Ottrubay, »što će ove godine Haydnovi gudački kvarteti opet oživjeti u dvorcu Esterhazy«. »Sretni smo što Joseph Haydn i dalje žanje međunarodni uspjeh u vrlo suvremenom obliku.« Suradnjom sa Zakladom Esterhazy Haydnove glazbene su svečanosti uspjele ponovno oživjeti staru tradiciju, te je to već sada glazbeni događaj koji nadilazi granice Gradišća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Baldo Čupić« - nagrada za najbolji turistički film</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Direktorij splitskog Međunarodnog festivala turističkog filma SW ITF'CRO odlučio je da se nagrada za najbolji »Hrvatski nacionalni turistički film« nazove prema nedavno preminulom Baldi Čupiću. </p>
<p>Nagrada »Baldo Čupić« bit će prvi put dodijeljena na 5. jubilarnom Međunarodnom festivalu turističkog filma SW ITF 2002'CRO, koji će se održati u Splitu od 16. do 19. listopada ove godine. Kako ističu iz Direktorija tog festivala, SW ITF'CRO nagradu želi posvetiti u trajni spomen na Baldu Čupića, koji se uz mnoge nagrade na domaćim i svjetskim turističkim filmskim festivalima svrstao među najnagrađenije autore svjetskog turističkog filma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Obljetnica smrti Oliviera Messiaena</p>
<p>PARIZ, 29. travnja</p>
<p> - Deseta obljetnica smrti francuskog skladatelja i ornitologa Oliviera Messiaena obilježava se ove godine na različite načine, a njemačko-francuska televizijska postaja ARTE prikazala je film o slavnom umjetniku autora Oliviera Millea. Film pod nazivom »Kristalna liturgija«, prikazan je 24. travnja na programu ARTE. Golem opus jednog od najvećih skladatelja 20. stoljeća (Messiaen je rođen 1908.) bio je poznat još tijekom njegovog života, a njegova se djela i danas često izvode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Izložba Fadila Hadžića u osječkom HNK</p>
<p>OSIJEK, 29. travnja</p>
<p> - U osječkom HNK otvorena je izložba Fadila Hadžića »Geste i grimase«. Tako je u tehnikama ulje na platnu te lesonitu, acrylicu i temperi na 49 izloženih slika Hadžić prikazao govor lica, onih koja je slučajno sretao u tramvaju, kavani ili na ulici. Autor ove izložbe u svome radu bilježi samostalne i skupne izložbe u Zagrebu, Bihaću, Rovinju, Novalji, Banja Luci, Tuzli te u New Yorku, Stuttgartu, Münchenu, Belom Manastiru, Tuzli... </p>
<p>S. Č.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»HNS ne poštuje natjecanje!«</p>
<p>»Ne zanima me je li naša momčad rasterećena ili opterećena, znam samo da igračima u 26. ili 27. godini ne bi trebao biti problem odigrati dvije-tri utakmice u tjednu« / »Varteksov me potez podsjeća na Hajduk od prošle godine. HNS tu ne reagira, oni sve drugo poštuju, samo ne poštuju natjecanje. Svi klubovi mogu raditi što hoće, ali ja im ne zamjeram, oni su se samo uklopili u sustav«, kaže Dinamov direktor Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Dinamo nema imperativ osvajanja domaćega Kupa! Tako, barem, tvrdi maksimirski direktor Velimir Zajec, koji se dakle, ne slaže s tezom da će njegova momčad u finalu Kupa nastojati spasiti donekle izgubljenu sezonu. Uostalom, nakon skromnih 1-1 iz prvoga finalnog ogleda, odigranog u Zagrebu, izgledi su sada ipak na strani Varteksa, koji će u uzvratnom dvoboju u srijedu (17.30 sati) imati prednost domaćeg terena.</p>
<p> - Optimisti smo, bez obzira na relativno negativan rezultat iz prve utakmice, iako tih 1-1 zapravo ništa ne znači, naglasio je Zajec. - Mislim da su izgledi pola-pola. Uopće me ne zanima je li naša momčad rasterećena ili opterećena, znam samo da moraju odigrati pošteno, moraju izgarati kao u drugom poluvremenu u prvoj utakmici kupa i kao u ovoj posljednjoj u prvenstvu. A ako i izgube, onda nije nikakav problem.</p>
<p> Sve u svemu, Dinamov je direktor zadovoljan s posljednja dva nastupa njegovih nogometaša u ogledima protiv Varteksa. Neovisno o tome što u prvoj utakmici finala Kupa takvu igru nisu uspjeli materijalizirati i kvalitetnim rezultatom.</p>
<p> - Zadovoljan sam, naročito drugim poluvremenom u Kupu. Bilo je mnogo dvoboja, striktnih markiranja, klizećih startova, prava »fajterska« utakmica, bez kompleksa i straha. Varteks ni na jednoj, ni na drugoj utakmici nije stvorio pravu priliku, a to ipak znači pomak u našoj igri. Mi smo, s druge strane, ipak imali i mnogo prilika i postigli smo mnogo pogodaka. Sve u svemu, ovo je specifična utakmica, u koju moramo ući hladne glave. A što se tiče nekakvog imperativa osvajanja Kupa... Ma, u sportu nema imperativa! Kup jest naš prioritet i bilo bi jako dobro da ga osvojimo, pogotovo zbog tih mladih igrača i te generacije koja stasa, ali - nema imperativa.</p>
<p> Na posljednjoj prvenstvenoj utakmici, u subotu u Maksimiru, Varteksov trener Branko Janžek izveo je rezervnu postavu, glavne je igrače čuvao za uzvratni okršaj u Kupu. To je, pak, izazvalo negativnu reakciju Dinamovih čelnika, koji smatraju da takav potez nije u granicama »fair-playa«.</p>
<p> - Najvažnije je u takvim, manje važnim utakmicama, kao što je bila ova prvenstvena, da se nitko ne ozlijedi. Vjerojatno su i oni tako kalkulirali. Mi smo, pak, momčad koja jednostavno ne zna kalkulirati i dobro je da je Vlak koristio praktički kompletnu momčad. Ma, igrači u 26. i 27. godini moraju biti spremni i ne bi im trebao biti problem odigrati dvije-tri utakmice u jednom tjednu. Nadalje, ovaj me Varteksov potez podsjeća na Hajduk od prošle godine. Nažalost, Hrvatski nogometni savez u takvim slučajevima ne reagira, a to onda nije naš problem. To je pitanje njihove savjesti, oni sve drugo poštuju, samo ne poštuju natjecanje. Evo, Varteks može raditi što hoće, ma svi klubovi mogu raditi što hoće... I ja im to ne zamjeram, oni su se samo uklopili u sustav.</p>
<p> Dinamov je dopredsjednik Zdravko Mamić Varaždincima, prije prve utakmice finala Kupa, naglasio kako je Dinamo zainteresiran za kupnju varaždinskoga bočnog dvojca Silvester Sabolčki - Danijel Hrman. Štoviše, Dinamo je odaslao i službenu ponudu, što su kasnije Varteksovi čelnici protumačili kao namjerno destabiliziranje njihova kluba neposredno uoči finala Kupa protiv Dinama.</p>
<p> - Samo znam da je Mamić tu ponudu preda mnom dao Herjavcu. To je bio poslovni razgovor, a ako su oni to drukčije protumačili, ne znam... Ako su to komentirali kao svjesno destabiliziranje uoči Kupa, onda su to trebali reći nama ovdje, za vrijeme tog razgovora, zaključio je Zajec.</p>
<p> Na upit kakve su nagrade predviđene Dinamovim igračima u slučaju osvajanja Kupa, Zajec je precizirao:</p>
<p> - Nagrada je klasična, prema Pravilniku. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ivanečki srednjoškolci kući donijeli svjetsko rukometno srebro</p>
<p>IVANEC, 29. travnja</p>
<p> - U noći s nedjelje na ponedjeljak Ivanec je pozdravio svoje mlade rukometaše koji su se vratili sa Svjetskog prvenstva srednjih škola sa srebrnom medaljom. Rukometašima su se pridružile i dvije ivanečke srednjoškolke, Dunja Križek i Maja Habek, koje su na istom SP-u nastupale za virovitičku srednju školu i, nakon finalne pobjede protiv Njemica, osvojile zlatnu medalju.</p>
<p>Na SP-u u Solunu ivanečki su rukometaši, pojačani jednim Našičaninom i dvojicom Zagrepčana, izgubili samo u finalu od Mađara sa 19-28, a dotad su bilježili samo pobjede. Dunja i Maja su, pak, s Virovitičankama redale pobjede sve do kraja SP-a.</p>
<p>Rukometnu momčad Ivanca vodio je Vladmir Canjuga, ujedno trener rukometnog prvoligaša, EKOL Ivančice. Na dočeku je Canjuga zahvalio trenerima koji su dosad radili s rukometašima, dajući im, očito, dobre temelje. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jesu li oba odbojkaška naslova već u Zagrebu?</p>
<p>Igračke »zone sumraka« nisu mladostašima u ovogodišnjem doigravanju uspjele ugroziti siguran hod prema kruni / Pobjednički će pehar odbojkašice Mladosti u srijedu čekati u Splitu, a ako ga i ne podignu tamo, preostaju im za to još dvije prilike</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Odbojkašice Mladosti Pompeje počele su ovogodišnje Hrvatsko prvenstvo kao potpune »autsajderice«, s ekipom koja bi se bolje uklopila u juniorsko nego seniorko prvenstvo. Odbojkaši Mladosti Regenta počeli su, pak, prvenstvo »fantomskom prijetnjom« ispadanja u niži natjecateljski stupanj zbog neplaćanja sudačkih pristojbi. Oba su sastava danas, s dvije finalne pobjede u doigravanju, korak do naslova hrvatskog prvaka. Oni koji su prespavali proteklih nekoliko mjeseci, mogli bi se, dakle, zapitati što se dogodilo.</p>
<p>Kada su u pitanju odbojkaši, nije se dogodilo ništa ili barem ne ništa senzacionalno. Mladostaši su još uvjerljivo najbolja momčad u ligi i svojim su suparnicima teško pobjedivi, čak i kad ne igraju posebno dobro. I utakmice doigravanja pokazale su da im se može doći vrlo blizu, no nitko zasad nema dovoljno hrabrosti i kvalitete za onaj posljednji, pobjednički »smeš«.</p>
<p>Čini se da trenutačno jedino mladostaši mogu pobijediti sami sebe, no kad se upuste u takvu »avanturu«, kao u dijelu prve utakmice finala protiv Osijeka, inače premirni trener Igor Arbutina podigne glas i probudi svoje igrače iz letargije. Igračke »zone sumraka« nisu im u ovogodišnjem doigravanju uspjele ugroziti siguran hod prema kruni. U četvrtak će navečer i televizijski gledatelji svjedočiti osvajanju još jednog njihova naslova...</p>
<p>Mladostašice su, pak, sasvim drukčija priča. Početak prvenstva bio je obilježen njihovim porazima, no pametni znaju da se iz vlastitih poraza najviše može naučiti. Mlađahnoj je ekipi tijekom prvenstva pridodana jedna od klupskih legendi, Marija Anzulović, pitanje tehničarke riješeno je na najbolji način dovođenjem Ruskinje Jelene Ščerbakove, a ekipi se priključila i Amerikanka Lacey Vicknair.</p>
<p>Do početka doigravanja igra je mladostašica već poprimila pobjedičke obrise, no tadašnja predviđanja nekih klupskih čelnika da bi Mladost Pompea mogla u borbu za naslov dočekana su s podsmjehom. Već u polufinalu su ih, naime, čekale Kaštelanke, nesumnjivo najbolja ekipa lige. No, i najbolje je moguće pobijediti, naročito ako ove svoj status ne potvrde primjerenom igrom.</p>
<p>Mladostašice se u odlučujučoj utakmici nisu prepale ni favoriziranih suparnica, ni prepune dvorane u Kaštelima, pa će nakon šest godina naslov prvakinja vjerojatno ponovno doći na Savu. Trener Nenad Komadina nakon druge je finalne pobjede u Zagrebu rekao kako četvrtog susreta u Zagrebu najvjerojatnije neće biti. Pobjednički će pehar, dakle, odbojkašice Mladosti Pompeje u srijedu čekati u Splitu, a ako ga i ne podignu tamo, preostaju im za to još dvije prilike.</p>
<p>Prema svemu sudeći, oba su odbojkaška naslova već, vjerojatno, u Zagrebu. Splićanke i Osječani svoje su prigode propustili...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rijeka ima velike izglede za dobivanje MI 2009. </p>
<p>Po neslužbenim informacijama, za Mi 2009. bi se nadmetao jedan talijanski grad, te egipatski Kairo ili Aleksandrija </p>
<p>ATENA</p>
<p> - Rijeka ima realne izglede za dobivanje organizacije Mediteranskih igara 2009. godine. To je između ostalog, u duljem razgovoru s predsjednikom Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) i pomoćnikom glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zoranom Kovačevićem, tijekom 66. kongresa Međunarodnog udruženja sportskih novinara izjavio predsjednik AIPS-a Togay Bayatli.</p>
<p>Bayatli je i glavni tajnik Turskog olimpijskog odbora i iznimno ugledni član Velikog odbora mediteranskih zemalja te dugogodišnji prijatelj čelnika HZSN-a koji je iznimno sklon našoj zemlji. Poznato je da potencijalni domaćini MI 2009. god. trebaju istaknuti kandidaturu do srpnja ove godine, a da će odluku o domaćinu donijeti idućeg ljeta Odbor Mediteranskih igara na zasjedanju u španjolskoj Almeriji, domaćinu igara 2005.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, protukandidati Rijeci bit će jedan talijanski grad, te možda egipatski Kairo ili Aleksandrija. Sadašnje raspoloženje među članovima Izvršnog odbora MI, koji je nedavno održao sjednicu, ide u prilog Riječanima. Naime, talijanski Bari je ugostio sportaše Mediterana nedavne 1997., a s obzirom na potencijale i objektivne organizacijske mogućnosti Egipta, spominjanje Egipćana sve više doživljava kao sentimentalna želja organizatora prvih MI da podsjete na Aleksandriju 1950., nego kao najava ozbiljne kandidature. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Za prvenstvo 10.000 eura, a za Kup 5000 eura.Upitni Krznar, Sedloski i Polovanec</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Dinamov trener Marijan Vlak još uvijek ne zna točan odgovor na pitanje kakav će sastav izvesti u srijedu u Varaždinu u uzvratnom okršaju finala domaćega Kupa. Zasad su pod upitnikom nastupima ozlijeenih Damira Krznara, Kristijana Polovanca i Goce Sedloskog.</p>
<p> - Vjerujem da će sva trojica ipak biti spremni, ali to još ne mogu tvrditi sa stopostotnom sigurnošću, naglasio je Vlak.</p>
<p> A hoće li varaždinski nogometaši u srijedu ipak biti donekle odmorniji i svježiji od Dinamovih, s obzirom da je u subotnjem prvenstvenom ogledu u Maksimiru Varteks praktički nastupio s rezervnom momčadi?</p>
<p> - Teško je to reći, vidjet ćemo na samoj utakmici. Sigurno je jedino da nas očekuje suparnik, koji je sve adute bacio na Kup i koji će od prve minute žestoko pritisnuti kako bi što prije postigli pogodak. Ako pokažemo i najmanju dozu straha ili neodlučnosti, nećemo imati nikakve šanse. Posljednje dvije utakmice pokazale su da nismo nimalo slabiji od Varteksa. Štoviše, u obje smo ih utakmice nadigrali.</p>
<p> Varteksovi su čelnici žestoko reagirali na nedavno Vlakovu primjedbu kako nije korektno što su Dinamu u subotu u Maksimiru suprotstavili rezernu momčad.</p>
<p> - To je moje mišljenje! Niti jednom riječju nisam htio njih povrijediti ili podcijeniti i ne trebaju se dizati »na sve četiri«... Uvijek sam imao korektne odnose s ljudima iz Varteksa i iznenađen sam što ih je moja izjava toliko iziritirala, dodao je Vlak.</p>
<p> Dinamo bi u Varaždinu trebao istrčati u sastavu: Butina - Bošnjak; Sedloski, Polovanec - Mikić, Leko, Agić, Krznar; Marić - Mešanović, Kranjčar.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prilika koja se ne propušta</p>
<p>»U prvenstvenom dvoboju protiv Dinama igrali su igrači koji su u tom trenutku bili najspremniji, a ja nisam mogao riskirati i u takvu situaciju poslati one koji su umorni i koji razmišljaju samo o srijedi«, komentira trener Varteksa Janžek maksimirskh 0-5 prije uzvratne utakmice finala Kupa </p>
<p>VARAŽDIN, 29. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak ujutro nitko se od predstavnika Varteksa nije pred novinarima na redovnoj konferenciji za novinare nije previše uzbuđivao zbog najvećeg ovosezonskog poraza Varaždinaca, maksimirskih 0-5. </p>
<p> Direktor Stjepan Cvek, trener Branko Janžek i kapetan Miljenko Mumlek bili su smireni, a gotovo sve njihove misli bile su usmjerene prema srijedi i povijesnoj uzvratnoj utakmici finala Kupa.</p>
<p> Naime, po prvi put završna utakmica finala Kupa bit će odigrana izvan Zagreba. </p>
<p>O subotnjih 5-0 u Zagrebu Janžek nije htio trošiti previše riječi.</p>
<p>- U Maksimiru je pukla petarda varalica. </p>
<p>Opravdavanje za praktički rezervni sastav koji je izveo na kišu i blatnjav teren u Maksimiru Janžek nije pokušavao niti naći:</p>
<p>- Igrali su igrači koji su u tom trenutku bili najspremniji, a ja nisam mogao riskirati i u takvu situaciju poslati one koji su umorni i koji razmišljaju samo o srijedi. Mi smo odigrali pet utakmica po blatu i teškom terenu i naravno da je pojedinim igračima trebao oporavak i odmor kako bi u srijedu bili odmorniji a time i koncentriraniji. U finalu očekujem zanimljivu, tvrdu i otvorenu utakmicu. Znam da će Dinamo biti također napaljen na pobjedu jer samo tako može spasiti sezonu. Ipak, mislim da smo bolji i odmorniji te da ćemo na kraju uspjeti osvojiti prvi trofej u povijesti kluba.</p>
<p>Trener nije želio priopćiti sastav koji će istrčati protiv Dinama, tek je nabrojao imena dvadesetorice igrača koji su cijelog proljeća konkurirali za najbolji sastav. Na pitanje kakav će nogomet igrati njegova momčad odgovara: </p>
<p>- Igrat ćemo svoj prepoznatljiv napadački nogomet. Iako smo zbog rezultata iz Zagreba u prednosti znamo da se treba odigrati još 90 minuta. </p>
<p>Ovo je za nas povijesna utakmica i ne treba posebno naglašavati što nam znači. Svi moji igrači su spremni i posebno motivirani jer su svjesni što znači igrati u finalu Kupa. </p>
<p>Miljenko Mumlek, kapetan Varteksa koji se požalio na vrijeđanje iz dijela publike za vrijeme posljednje prvenstvene utakmice u Zagrebu, rekao je:</p>
<p>- Osjećam lagani pritisak jer javnost se već pomirila da ćemo osvojiti Kup. Ali, mi znamo da treba još odigrati 90 minuta i da nije ništa gotovo. Spremni samo za borbu do zadnje minute i molim našu publiku za strpljenje jer pod utjecajem s tribina mogli bi ući u pogreške. Nadam se pomoći i razumijevanju s tribina kako bi na kraju svi slavili. U Zagrebu nas je Dinamo pritisnuo u drugom poluvremenu pa ćemo u srijedu morati sigurno drugačije igrati. Sve u svemu, moramo zabiti gol prije njih, a šansu vidim u protunapadima. Oni će morati »ganjati« rezultat jer je nama i 0-0 dovoljno. Posebno jakog ritma ili agresivne igre se previše ne pribojavamo jer Dinamo nema takve igrače koji bi mogli previše izdržati u tom ritmu.</p>
<p>Interes za utakmicu je golem, a za sjedeća mjesta na stadionu u prodaju je pušteno 9800 ulaznica. Gradsko poglavarstvo kupilo je 500 ulaznica za varaždinske školarce koji će se zajedno s »White stonesima« naći na južnoj tribini stadiona. Na istočnoj tribini naći će se i 500 navijača iz Zagreba, a kao tampon zona između Zagrepčana i ostatka gledatelja na istočnoj tribini bit će 350 vojnika ročnika iz Koprivnice. </p>
<p>Uprava kluba najavljuje da će i mjere osiguranja biti primjerene, do sada najopsežnije na stadionu Varteksa. </p>
<p>Inače., trofej Rabuzinovo »Sunce« već je stiglo u Varaždin i u klupskim vitrinama očekuje trenutak uručenja. Kapetan Varteksa Miljenko Mumlek prošao je kraj tih vitrina i nije htio udovoljiti molbi novinara i fotoreportera da se fotografira u pobjedničkoj pozi s pokalom uz izgovor:</p>
<p>- Bit će još puno vremena za to, samo još malo strpljenja.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vlatko Marković: »Čudna glasačka logika«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Očigledno da se isplati investirati u »vatrene« i njihov nastup na SP u Japanu i Koreji. Da je to tako svjedoče mnogi vrijedni sponzori spremni svoj interes pronaći u poslovnoj suradnji sa HNS-om, a u taj se krug uključila i varaždinska tvrtka Varteks d.d.</p>
<p>Nakon što je Vlatko Marković predsjednik HNS stavio svoj potpis temeljem kojeg će naši nogometaš na SP nositi odjeću robne marke Di Caprio, pojasnio nam je svoje viđenje razloga zašto nije ušao u novi Izvršni odbor Uefe.</p>
<p> Iako se nadao na 26. redovnom Kongresu Uefe u Stockholmu da bi se mogao progurati u taj eskluzivni krug. Pogotovo jer je kao jedan od 14 kandidata za 7 mjesta dosta dobro kotirao:</p>
<p>- Zapravo je za sve kriv naš štand kojim smo, u zajednici sa BiH, promovirali naše dvije zemlje kao kandidate za organizaciju nogometnog EP 2008. godine. Sve ono što smo predočili brojnim znatiželjnicima, koliko je oduševilo, neke je i te kako zabrinulo. I to toliko da se u određenim krugovima procijenilo kako je bolje da ne budem izabran u IO Uefe jer bih tada, kao vrlo jaka ličnost, što su neki tako procjenili, mogao lobirati i utjecati na izbor domaćina.</p>
<p> O cjelokupnom načinu izbora za IO Uefe Marković nema nimalo lijepih riječi:</p>
<p>- Sve je to jedna velika politika. S naglaskom da je očigledno kako se »istok« na sve moguće načine ulaguje »zapadu« što se ogleda u činjenici da su pored brojnih raspoloživih glasova progurali samo Rusa Kološova.</p>
<p> Sve su ostalo neki čudni likovi iz Malte, Islanda, Cipra, Luksemburga i slično, čija je uloga lako pepoznatljiva; da budu poslušna glasačka mašina. Tako da se dogodilo da jedan Michel Platini zamalo u takvim igrama promaši izbor.</p>
<p>Rekao je još Marković da će se HNS pri slijedećem Uafinom izbornom kongresu svojski pripremiti:</p>
<p>- Moj će nasljednik biti jedno veliko i poznato ime i neće ga biti jednostavno zaobići, zagonetno zaključuje Marković. Pozdravljajući pitom novog prvaka Zagreb, dočim misli da će Hajduk i Dinamo iz ovog prvenstva izvući i te kakve poruke.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Odluči li Bilić ostati, njegov će protukandidat biti Zoran Vulić, trener od velikoga Šurjakova povjerenja</p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Subotnji poraz od Hrvatskog dragovoljca pokopao je i posljednju nadu u obrani naslova, pa su se u Hajduku okrenuli pripremama za novu sezonu. Ključno je pitanje koje moraju riješiti - pitanje trenera. Stoga su se u splitskom hotelu »Park« u ponedjeljak sastali Ivica Šurjak, šef struke, i Slaven Bilić te su razgovarali o sad već prošloj sezoni, ali i budućnosti. Ipak, ovaj razgovor nije ponudio odgovor želi li se ili ne Bilić nastaviti baviti trenerskim poslom. Iz razgovora se iskristaliziralo da će se Bilić najkasnije do srijede izjasniti te će se na sjednici Upravnog odbora, koja bi se trebala održati u četvrtak, moći razgovarati o trenerskim kandidatima. Bilić nije želio nakon sastanka ništa komentirati, a Šurjak je kazao:</p>
<p> - Razgovarali smo o sezoni koja je već iza nas, ali kako Bilić momčad vidi i u idućoj sezoni. Slaven mi je obećao da će se najkasnije do srijede izjasniti o tome hoće li ostati ili otići. U četvrtak bi se trebala održati sjednica Upravnog odbora, a ja ću izaći s dva ili čak tri kandidata. </p>
<p>Odluči li Bilić ostati, njegov će protukandidat biti Zoran Vulić, trener od velikoga Šurjakova povjerenja.</p>
<p> S Vulićem Šurjak nema nikakvih dvojbi i prema njegovu je mišljenju kandidat broj jedan. Izađe li Šurjak s tri kandidata, na neki će način opteretiti Upravu da izabere trenera. </p>
<p>Naime, nije tajna da vezano uz ime trenera vlada i podijeljenost u Upravi. Različita razmišljanja dovode u nezgodnu situaciju Šurjaka i ograničavaju mu slobodu djelovanja. Uglavnom, Šurjakov je stav jasan i za njega je najidealniji izbor za trenera Vulić. No, vrlo će teško ovaj izbor proći bude li Bilić rekao - ostajem!</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Andračić i Petrović propuštaju Rijeku</p>
<p>Junak u dvoboju protiv Hajduka bio je vratar Tvrtko Kale, koji je nekoliko puta fenomenalno obranio svoju mrežu, prije svega udarac Srne iz slobodnog udarca desetak minuta prije kraja</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U nogometnom klubu Hrvatski dragovoljac zavladala je vedrija atmosfera, a razlog je, naravno, subotnja pobjeda protiv Hajduka sa 1-0 u 29. kolu HNL-a, koja im je uvelike olakšala borbu za ostanak ove sezone. Dragovoljac je pobjegao iz zone ispadanja i trenutačno je na 11. mjestu, koje vodi u dodatne kvalifikacije. Iako je mnogo kombinacija, »crno-plavi« sami odlučuju o sebi. Ako pobijede Rijeku na Kantridi, definitivno ostaju u Prvoj ligi, a ni bod ne bi bio loš.</p>
<p>- Bio bi zadovoljan i kad bi odigrali neodlučeno. Dobro je da odlučujemo sami o sebi, a svakako ćemo biti više motivirani od Riječana, jer njima ne gori pod nogama, kazao je trener Dragovoljca Luka Bonačić.</p>
<p>Junak u dvoboju protiv Hajduka bio je vratar Tvrtko Kale, koji je nekoliko puta fenomenalno obranio svoju mrežu, prije svega udarac Srne iz slobodnog udarca desetak minuta prije kraja. Istaknuo se i prvi strijelac Dragovoljca u ovoj sezoni Marin Lalić, koji je, nerijetko, svojim minijaturama izluđivao igrače Hajduka, prije svega Andića. </p>
<p>Za utakmicu protiv Rijeke u subotu Bonačić neće moći računati na usluge Andračića, koji je nepotrebno zaradio crveni karton protiv Hajduka, i kapetana Petrovića zbog trećega žutoga kartona. </p>
<p>- Još nisam razmišljao o zamjenama za subotu, više ću znati krajem tjedna, istaknuo je Bonačić.</p>
<p>Nakon treninga u ponedjeljak u klubu smo sreli i direktora Perkovića, kojem je nakon dugo vremena osmijeh osvanuo na licu. Kazao je Perković kako su mu nakon subote sljedeći stihovi »u uhu«:</p>
<p>- Pjevam »Uzalud vam trud svirači«, kazao je Perković, pritom aludiravši na osobe koje, kako tvrdi Perković, žele izbaciti Hrvatski dragovoljac iz Prve lige. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tenisačica s velikim srcem slomila češki duh </p>
<p>Kako je u Bolu dominirala Jelena Kostanić, tako je u SAD-u protiv domaćina bljesnula Austrijanka Barbara Schwartz. Nadigrala je Monicu Seles i Meghan Shaughnessy i kreirala najveće iznenađenje u dvobojima osmine finala Fed kupa.../ Jelena Kostanić je pobjedama protiv Ivete Benešove i Sandre Kleinove te presudnim doprinosom u dvoboju parova ponovno iskočila u prvi plan...</p>
<p>BOL, 29. travnja</p>
<p> - Zaslugom Jelene Kostanić, hrvatska teniska reprezentacija svrstala se među osam najmoćnijih svjetskim momčadi, koje konkuriraju za naslov Fed kupa. Ispunjene tribine bolskoga teniskog parka očekivale su ekshibiciju izabranica Gorana Prpića protiv rezervne češke postave. Češke su juniorke na prijelazu u seniorsku karijeru opravdale povjerenje izbornika Jana Kukala, kojem je leđa okrenulo pet najbolje rangiranih tenisačica, što zbog ozljeda, a što zbog slabe forme. Iveta Benešova, Sandra Kleinova i Klara Kukalova definitivno su potvrdile opravdanu utrku na vrh ljestvice ponajboljih svjetskih tenisačica, nakon što su zaslužile dva boda za svoju reprezentaciju, i to pobjedama protiv Ive Majoli, prvoga hrvatskog reketa.</p>
<p>Ekshibicija se pretvorila u dramu, no tragediju je spriječila 21-godišnja Splićanka Jelena Kostanić. Pobjedama protiv Ivete Benešove i Sandre Kleinove te presudnim doprinosom u dvoboju parova, ponovno je iskočila u prvi plan. Impresivnim tenisom potvrdila je velik talent koji se nije realizirao u obliku većih uspjeha u seniorskoj karijeri, značajnijim plasmanom na WTA ljestvici, isključivo zbog problema s ozljedama.</p>
<p>- Ma, boljelo me sve, prvo zglob, pa noga, pa leđa. I sve to u posljednje dvije sezone. Evo, sada je konačno sve u redu, i to se odmah vidi na terenu. Možda me još koji put zabole leđa, ali navikla sam i na gore, pričala je Kostanić, koja je zbog ozljede zgloba bila prisiljena promijeniti način udaranja bekhenda.</p>
<p>Vrlo obećavajuću budućnost Jelene Kostanić, vlasnici juniorskog Grand Slam naslova iz Australian Opena u siječnju 1998. godine, vidi i češki izbornik Jan Kukal. Osim toga, iskusni teniski stručnjak opisao je junakinju Fed kup dvoboja kao tenisačicu s velikim srcem koja je uspjela slomiti duh čeških tenisačica. A one nisu imale što izgubiti, odigrale su možda i najbolje mečeve u karijeri. Još je jednom Kukal pogodio kad je Benešovu nazvao »zlatnom rukom«, 19-godišnja je Čehinja očitala lekciju Ivi Majoli, ali srećom, to nije uspjela ponoviti protiv Jelene Kostanić.</p>
<p>- Dobar je to osjećaj kad tako govore o tebi. No, nisam samo ja zaslužna za ovu pobjedu, to smo svi zajedno izborili. Malo sam se iscrpila, ali sam mnogo dobila na emotivnom i psihičkom planu, i to će mi sigurno dodatno pomoći, skromno je zaključila Kostanić. No, ljubitelji tenisa u Bolu su jako razočarani nastupima Ive Majoli. Pobjednica milijunskog WTA turnira u Charlestonu trebala je biti predvodnica hrvatske ekipe, no podigla je ljestvicu na pet uzastopnih poraza u reprezentaciji od 1998. godine. Iako se odlično slagala s Prpićem, a nakon što je zbog njihova nesporazuma dignuta velika prašina proteklog tjedna, očito je podcjenila Čehinje, te je iskazala krivi pristup meču. Predsjednik Hrvatskoga teniskog saveza Slaven Letica priznao je kako je upravo Kostanić glavna junakinja, no nije rekao kako je poziv Ive Majoli ipak bio neopravdan potez.</p>
<p>- Da, dobro smo se slagali, i mislim da je sve riješeno. Jedino mi je žao što je Bol ostao moja bolna točka, suzdržano je komentirala Majoli. </p>
<p>Kako je u Bolu dominirala Kostanić, tako je u SAD-u protiv domaćina bljesnula Austrijanka Barbara Schwartz. Nadigrala je Monicu Seles i Meghan Shaughnessy i kreirala najveće iznenađenje u dvobojima osmine finala Fed kupa. Treći pobjedonosni bod Austrija je zaslužila bez borbe, nakon što je Jennifer Capriati izbačena iz reprezentacije. Američka izbornica Billie Jean King potjerala je Capriati kući, pošto je prekršila pravila i trenirala sa svojim ocem i trenerom.</p>
<p>Tako će Austrijanke od 21. do 23. srpnja ugostiti Hrvatsku u borbi za završni Final four turnir svjetske skupine Fed kupa. Onog trenutka kad su čelni ljudi HTS-a shvatili kako SAD ne dolazi u Bol, propao je plan o velikom spektaklu, marketinški izuzetno atraktivnom dvoboju između Hrvatske i SAD-a. U isto se vrijeme teniskim krugovima proširila priča o mogućnosti kandidature Bola za završni turnir najbolje četiri ženske momčadi. To bi sigurno napunilo blagajnu HTS-a, no prvo treba pobijediti Austriju...</p>
<p>- Realno gledajući, imamo mnogo više izgleda protiv Austrije. Amerikanke mogu složiti nekoliko momčadi podjednake kvalitete, komentirala je Majoli, a Prpić je rekao:</p>
<p>- Gledano sa sportske strane, Ausrijanke su mnogo bolji izbor. Znam da će to biti dvoboj u gostima, i da to nije privlačna ekipa, marketinški iskoristiva, ali Austriju možemo dobiti.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Majoli i Kostanić za pobjedu dobile jarića Adama</p>
<p>BOL, 29. travnja</p>
<p> - Atmosferu na ispunjenim tribinama već je tradicionalno poticao poznati brački ugostitelj, popularni Tonči. Svake godine oduševljava gledatelje kako svojim dosjetljivim povicima i neobičnim izgledom. Naime, uvijek se pojavi odjeven u žensku odjeću. Ovog je puta sa sobom donio i harmoniku te malog jarića, kojeg je nazvao Adam. Tijekom meča obećao ga je Ivi i Jeleni ako pobijede, a kad se to dogodilo Iva je pozvala Tončija da joj preda jarića. Ubrzo se Tonči kroz osiguranje probio do igrališta, predao jarića pred televizijskim kamerama i otplesao pobjednički ples s hrvatskim parom. - Mislim da ćemo ga morati na pola..., šalila se Majoli nakon meča i priznala:</p>
<p>- Zapravo sam mislila da je u pitanju pas, tek sam poslije shvatila kako je riječ o jariću.</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjede Srebotnik i Garbin na otvaranju bolskog turnira</p>
<p>Za Praznik rada organizator je priredio bogat program / U 11 sati će dvoboj prvog kola igrati Karolina Šprem protiv kvalifikantice Libuse Prusove / Nakon njih na teren će izaći Jelena Kostanić i Tatjana Pouček / Uslijedit će prvi nastup Ruskinje Ane Kurnjikove, koja će igrati protiv Ukrajinke Julie Vakulenko.</p>
<p>BOL, 29. travnja</p>
<p> - Na otvaranju 170.000 američkih dolara vrijednog Croatian Bol Ladies Opena u ponedjeljak na rasporedu su bila tek dva dvoboja prvog kola. Dok su se na ostalim terenima bolskog teniskog parka igrali dvoboji posljednjeg kola kvalifikacija, na središnjem terenu drugo kolo su izborile Talijanka Tathiana Garbin te Slovenka Katarina Srebotnik. Protiv imenjakinje iz Ukrajine Perebiynis Garbin se s lakoćom obračunala, dok je Srebotnik nakon dva i pol sata igre i tri iscrpljujuća seta svladala Čehinju Zuzanu Ondraškovu.</p>
<p>Za Praznik rada organizator je priredio bogat i zanimljiv program na središnjem terenu. Prvo će u 11 sati dvoboj prvog kola igrati Karolina Šprem protiv kvalifikantice Čehinje Libuse Prusove. Nakon njih, ne prije 13 sati, na teren će izaći Jelena Kostanić i Bugarka Tatjana Pouček. Poslije tog meča uslijedit će prvi nastup najveće zvijezde ovogodišnjeg izdanja jedinog hrvatskog WTA turnira Ruskinje Ane Kurnjikove, koja će igrati protiv Ukrajinke Julie Vakulenko. A za kraj dana organizator je ostavio meč prvog kola između prvog hrvatskog reketa Ive Majoli i Slovakinje Ludmile Cervanove.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Garbin - Perebiynis 6-4, 6-2, Srebotnik - Ondraškova 6-1, 6-7 (7), 6-3.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Izraelci upali u Hebron, ubijeno sedam osoba </p>
<p>HEBRON, 29. travnja</p>
<p> - U upadu izraelskih tenkova u Hebron u ponedjeljak ujutro poginulo je sedam osoba, javljaju agencije pozivajući se na svjedoke i palestinske izvore.</p>
<p> Izraelska vojska izjavila je da je to odgovor na niz napada za koje se vjeruje da su organizirani na području Hebrona, kao i za subotnji napad na obližnje židovsko naselje u kojem su ubijene četiri osobe. »Vojska je pokrenula operaciju u gradu usredotočujući se na uhićenje terorista i pronalaženje municije. Očekuje se da će operacija završiti uskoro i ona nije napad protiv palestinske samouprave«, ističe se u priopćenju.</p>
<p> Svjedoci tvrde da su tenkovi i oklopna vozila, potpomognuti helikopterima, ušli u Hebron iz dva smjera. Navode da je sedam osoba poginulo, dok ih je više ranjeno. Izrael ističe da njegove trupe ulaze pod palestinskom vatrom, ali da nemaju žrtava. Palestinski izvori navode da vojska pretresa kuću po kuću i uhićuje osumnjičenike.</p>
<p>Jedan Palestinac ubijen je u ponedjeljak u izraelskoj pucnjavi dok se nalazio opkoljen u bazilici Rođenja Isusova u Betlehemu, objavili su palestinski izvori. </p>
<p> Predsjednik SAD-a George W. Bush rekao je u nedjelju da je dogovor o prekidu izraelske opsade stožera palestinskog vođe Yassera Arafata optimističan za regiju, a Arafata je pozvao i da djeluje odlučnije u sprečavanju terorizma. »Predsjednik Arafat sada se može slobodno kretati i upravljati i mi očekujemo da to i čini«, rekao je Bush.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Knjiga otkriva dva milijuna sovjetskih »osvetničkih« silovanja</p>
<p>LONDON, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Vojnici Crvene armije silovali su dva milijuna Njemica, te na tisuće žena u okupiranoj istočnoj Europi, tvrdi jedna upravo objavljena britanska knjiga, koja je smjesta dovela do ljutitih ruskih reakcija i demantija. Autor knjige, objavljene u ponedjeljak, poznati je britanski povjesničar Antony Beevor. U svome djelu »Pad Berlina 1945« on iznosi i spornu tezu kako, naovodno, u ekstremnim uvjetima rata, gotovo svi muškarci padaju u iskušenje da siluju. </p>
<p>Beevor, autor ranijeg knjižarskog hita »Staljingrad«, tvrdi da je od dva milijuna napastovanih Njemica, milijun prošao višestruka silovanja, te da su jednu ženu silovala 23 vojnika. Kasnije je samoubojstvo izvršilo 10.000 njemačkih žena, piše britanski autor. On tvrdi kako je i sam bio šokiran materijalom koji je pronašao u sovjetskim i njemačkim arhivima, a koji ga je »potresao do srži«. Beevor kaže da je sovjetska vlast ignorirala što se događa, smatrajući silovanje jednim oblikom osvete. </p>
<p>Ruski veleposlanik u Velikoj Britaniji Grigorij Karasin nazvao je Beevorovo djelo »bogohulnim činom«, a navode u njemu »lažima i insinuacijama«. U pismu za list Daily Telegraph, Karasin kaže da se radi o »čistoj kleveti protiv naroda koji je svijet spasio od nacizma«. Profesor Oleg Režesnjevski s Ruske akademije zanosti u Moskvi izjavio je za BBC da dokumentarni dokazi ne podupiru tako teške optužbe. »Većina vojnika i časnika Crvene armije i savezničkih vojski humano su tretirali lokalno pučanstvo,« izjavio je on, dodajući ipak da je više od 4000 časnika te još toliko vojnika Crvene armije bilo kažnjeno zbog zločinstava. Profesor Richard Overy, povjesničar s King's Collegea u Londonu smatra međutim da Rusi nikada nisu priznali zločine Crvene armije. »To je djelimice stoga što su smatrali da je veliki dio toga bila opravdana osveta protiv neprijatelja koji je činio još gore stvari, a djelimice zato jer su pisali pobjedničku povijest.« </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sharon i dalje drži na čekanju istražni tim UN-a </p>
<p>Tel Aviv privremeno odbio dolazak istražnog povjerenstva UN u izbjeglički kamp u Jeninu / Vlada ne dopušta da istražna komisija ispituje vojnike koji su sudjelovali u operacijama na Zapadnoj obali</p>
<p>ANKARA, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona odgodila je dolazak devetočlanog istražnog povjerenstva Ujedinjenih naroda na Zapadnu obalu kako bi se ispitale tvrdnje prema kojima su izraelski vojnici počinili pokolj u palestinskom izbjegličkom logoru u Jeninu.</p>
<p> Taj potez, iako očekivan, mogao bi zaoštriti odnose između židovske države i međunarodne zajednice, ali i s najbližim saveznikom, SAD. Prvi negativan odgovor bila je izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti, a potom i odluka Washingtona da obustavi 200 milijuna dolara već odobrene izvanredne pomoći Izraelu zbog njegove političke »neposlušnosti«.</p>
<p>Sigurno je da će ta, kako je mnogi već zovu »Sharonova pljuska« Vijeću sigurnosti i Amerikancima, samo dodatno pojačati sumnje, ali i iskaze palestinskih očevidaca o tome da je u izbjegličkom logoru u Jeninu uistinu došlo do pogibije i ubojstva više stotina osoba. Među njima je, kako se navodi, najviše palestinskih civila. Sharonov »stop« istražnoj misiji UN izazvao je već burno reagiranje arapskog svijeta, a mogao bi se uskoro, na razne načine, osjetiti i u mnogim zapadnim i drugim zemljama.</p>
<p>Istražno povjerenstvo, na čelu s bivšim finskim predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem još od srijede u Ženevi, sa spremljenim putnim kovčezima, čeka izraelsko »zeleno svjetlo«. U svakom slučaju, negativna odluka Sharonove vlade mogla bi umanjiti i važnost plana američkog predsjednika Georgea W. Busha (s kojim se suglasio i Sharon) da se palestinskom čelniku Yasseru Arafatu dopusti nesmetano kretanje po Zapadnoj obali i Pojasu Gaze.</p>
<p>Izraelski ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer najavio je skori odlazak izraelskih postrojbi iz Ramallaha. Međutim, on nije precizirao kada bi do toga moglo i doći. U svakom slučaju, učinak Arafatova oslobađanja iz kućnog pritvora u Ramallahu, u kojem se nalazi od prosinca prošle godine do danas, više je simbolični poraz dosadašnje izraelske ofenzive »Obrambeni štit«, a manje ozbiljan pomak u smirivanju izraelsko-palestinskih sukoba. </p>
<p>Sharonovoj vladi ostalo je malo manevarskog prostora da uvjeri međunarodnu zajednicu u ispravnost svoje »jeninske odluke«. Ministar komunikacija Reuven Rivlin je, nakon sjednice kabineta (u nedjelju kasno navečer), priopćio kako UN mora obnoviti svoj sporazum s Izraelom glede »istražnog tima«.</p>
<p>Dodao je kako se do tada neće dopustiti »Ahtisaarijevom timu« da posjeti gotovo do temelja razoreni palestinski logor. Rivlin smatra kako je sastav istražitelja vrlo problematičan. Drži kako bi istražna misija »blatila« Izrael. Time bi se, kako je rekao, nanijela ozbiljna »mrlja« židovskoj državi. </p>
<p>Rivlin je, također poručio je kako izraelska vlada neće čak ni da čuje za mogućnost da istražna komisija ispituje vojnike ili časnike koji su sudjelovali u vojnim operacijama na Zapadnoj obali, posebice u Jeninu. To je u telefonskom razgovoru sa glavnim tajnikom UN Kofijem Annanom poručio i šef izraelske diplomacije Shimon Peres. Na taj način, doveden je u pitanje ne samo osobni Annanov kredibilitet, već i međunarodne institucije koju zastupa. </p>
<p>Glavni stožer PLO na čelu s Arafatom oštro je osudio odgodu dolaska istražnog tima. Od Vijeća sigurnosti zatraženo je da hitno i bez novih odlaganja omogući Ahtisaarijevom timu puni uviđaj u jeninske događaje. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Irak se paranoično priprema za rat </p>
<p>Irak je, kako se tvrdi, ilegalno nabavio oružje iz Češke, a upravo radi i na radarima za otkrivanje letjelica »stealth« / Radi pojačanog terora, iz iračke vojske, koja bi trebala brojati 400.000 ljudi, dezertirala je već četvrtina vojnika i časnika</p>
<p>LONDON, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Očekujući novi američki napad na Irak, Saddam Hussein počeo je preko Sirije kradom uvoziti istočnoeuropsko oružje, tvrde irački časnici koji su nedavno dezertirali na Zapad. Nakon razgovora s prebjezima, njihove iskaze u ponedjeljak je prenio Guardian. Prebjezi također tvrde da je režim u Bagdadu u stanju »paranoje koja graniči s panikom«. Irak se ubrzano naoružava i gradi nove bunkere, a paralelno raste broj likvidacija vojnih osoba te civila osumnjičenih za nelojalnost Saddamu. </p>
<p>Razgovor s trojicom prebjeglih Iračana vođen je u jednoj europskoj prijestolnici, a njihova imena britanski list ne želi otkriti kako bi obitelji tih disidenata zaštitio od Saddamove odmazde. Prebjezi su članovi Pokreta iračkih časnika koji se bori protiv Saddama. Pokret ilegalno djeluje unutar iračkog režima gdje vrbuje prebjege i skuplja informacije od onih članova koji još rade za Saddama.</p>
<p>Na temelju podatka koje je prikupio disidentski Pokret iračkih časnika i iskaza prebjeglih svjedoka, Guardian tvrdi da je krajem veljače u sirijsku luku Latakia pristao brod pun oružja kupljenog u Češko namijenjenog Iraku. Radilo se o prvoj od ukupno tri takve pošiljke koje se očekuju ili su već prispjele. </p>
<p>Poznato je da su se u prvoj pošiljci nalazili protuavionski projektili, rakete i sustavi za navođenje raketa tipa »scud« koje Irak već posjeduje i kojima je, vlastitim modifikacijama, povećao domet. Ta prva pošiljka oružja bila je vrijedna 800.000 dolara, a izvezena je iz Češke na temelju lažnih izvoznih licenci za Jemen i Siriju. Njeno iskrcavanje u Latakiji nadgledali su irački agenti i jedan visoki zapovjednik elitne iračke Republikanske straže. </p>
<p>Ilegalni uvoz oružja tek je jedan od načina na koji se Irak priprema za mogući američki napad. Prebjegli časnici također tvrde da ta zemlja ubrzano radi i na razvoju svog nuklearnog, biološkog i kemijskog arsenala. Irak radi i na novom radarskom sustavu za otkrivanje »nevidljivih« američkih aviona »stealth«. Irački dokumenti prokrijumčareni na Zapad pokazuju da je u ožujku ove godine došlo do novih uspjeha na tom planu - nakon čega je irački predsjednik osobno naredio da se proizvede 150 prototipnih radara. Vjesnik može samo nagađati o tome jesu li ostaci američkog »stealtha« srušenog u Srbiji tijekom kosovskog rata, koji su potom završili u ruskim rukama, na kraju možda stigli i do Iraka? Moskva i Bagdad su, kako je poznato, u vrlo dobrim odnosima, a krhotine »stealtha« uvelike bi pomogle Saddamovom radarskom programu. Iračane bi vjerojatno posebno zanimao tajni premaz na toj letjelici. </p>
<p>Paralelno s ubrzanim vojnim pripremama teku i krvava masovna smaknuća mogućih protivnika iračkog režima. Jedan od prebjega koji je ranije radio iračkoj tajnoj policiji posvjedočio je da je njegova jedinica imala zadaću prikrivati masovne grobnice Saddamovih žrtava.</p>
<p>Disidenti koji su se sklonili na Zapad tvrde da je samo u prva dva mjeseca ove godine u Iraku ubijeno oko 1500 civila, a povećao se i broj smaknuća »sumnjivih« časnika. Radi pojačanog terora, iz iračke armije koja bi trebala brojati 400.000 ljudi, dezertirala je već četvrtina vojnika i časnika. Visoki irački dužnosnici nabavljaju pak lažne dokumente kako bi u »kad prigusti« mogli pobjeći i nestati. U iračkim snagama, čak i u elitnoj Republikanskoj straži prisutan je opći pad morala. »Ako se nad nečijim imenom pojavi upitnik, ta će osoba biti odvedena i strijeljana idućeg dana«, tvrdi jedan od iračkih prebjega. Neki časnici navodno pokušavaju sami sebi slomiti ruku, samo da budu otpušteni iz vojske. </p>
<p>Dok se Saddam ubrzano priprema za rat, New York Times javlja da američka intervencija u Iraku vjerojatno neće biti izvedena ove, nego tek početkom iduće godine. Predsjednik George Bush nije odustao od vojnog kažnjavanja Saddama, ali je shvatio da mu za to treba više vremena. Kao prvo, Bush se nada da će dogodine već biti na snazi mir između Izraelaca i Palestinaca, a američkoj privredi želi dati vremena da se prilagodi većim cijenama nafte, koje se očekuju. List predviđa kopneni rat u kome bi sudjelovalo i do 250.000 vojnika. Američka administracija došla je do zaključka da u rušenju Saddama ne dolazi u obzir puč, budući da je ranijih šest pokušaja propalo. »To je jeziva policijska država. Nitko nikome ne vjeruje, pa kako se onda tamo može organizirati državni udar«, izjavio je jedan dužnosnik Bijele kuće američkim novinama. </p>
<p>Više se ne vjeruje da bi u Iraku uspjela vojna intervencija koja bi se oslanjala na lokalne snage, slična onoj u Afganistanu. Računa se da su oporbene snage u Iraku preslabe i previše raštrkane za primjenu afganistanskog modela. </p>
<p>Britanija i dalje ostaje jedini saveznik na koga Sjedinjene Države mogu računati u vojnoj akciji protiv Iraka. No premijer Tony Blair je zbog toga kod kuće suočen s jakim otporom dijela laburističkih zastupnika, pa i nekih ministarskih kolega. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bijela kuća opovrgnula da planira invaziju na Irak</p>
<p>Zbog američke suzdržanosti prema izraelskoj ofenzivi u palestinskim područjima, izostala je očekivana potpora arapskih zemalja za bilo kakvu američku akciju protiv Iraka</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Bijela kuća je u nedjelju opovrgnula najave američkih medija da američki predsjednik na svom stolu drži vojne planove za svrgavanje iračkog predsjednika Saddama Husseina.</p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleitcher rekao je da je Pentagon imao »nekoliko planova« za obračun s Irakom, ali da Bush još nije izabrao niti jedan. »Nema nikakvog plana na njegovom stolu«, rekao je Fleitcher. Ipak, svrgavanje iračkog predsjednika i dalje ostaje prioritetom američke vanjske politike, poručuju iz Washingtona. </p>
<p>Na zaprepaštenje nekih europskih saveznika, Bush uopće ne krije da planira obračun s tri zemlje koje je svrstao u »osovinu zla« - Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom. Međutim, zbog američke suzdržanosti prema izraelskoj ofenzivi u palestinskim područjima, izostala je očekivana potpora arapskih zemalja za bilo kakvu američku akciju protiv Iraka unatoč Bushovim optužbama da Bagdad financira palestinske bombaše samoubojice. Osim toga, prema riječima višeg dužnosnika Saudijske Arabije koji je sudjelovao u razgovorima između Busha i saudijskog princa Abdullaha u Crawfordu prošloga tjedna, vojna akcije protiv Iraka neće biti potrebna jer je Bagdad najavio da će dopustiti UN-ovim inspektorima naoružanja ulazak u Irak. </p>
<p>Nove spekulacije o vojnom napadu na Irak u nedjelju je pokrenuo The New York Times objavljivanjem priče kako Bushova administracija planira početkom iduće godine povesti veliku kopnenu i zračnu ofenzivu protiv Iraka u kojoj bi sudjelovalo između 70.000 i 250.000 vojnika. Protiv američke ofenzive na Irak u nedjelju se ponovo govorio vođa demokratske većine u Senatu i oštar kritičar Bushovog rata protiv terorizma Tom Daschle. On je rekao da je, unatoč velikoj potporu koju unutar SAD Bush dobiva za svrgavanje Saddama Husseina, prerano za poduzimanje vojnih akcija protiv Iraka. »Najprije moramo pobijediti u ratu protiv terora, moramo stabilizirati Afganistan. Moramo učiniti sve što možemo da osiguramo uspjeh na tim područjima prije nego krenemo u novu misiju«, rekao je Daschle. Vođa senatske manjine, republikanac Trent Lott rekao je da SAD treba najprije pomoći oporbene snage u Iraku i izvan zemlje. </p>
<p>New York Times je objavio da je administracija zaključila kako puč protiv Saddama Husseina vjerojatno ne bi uspio, kao ni isključivo oslanjanje na iračke oporbene lokalne snage. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tajnoviti razgovori Rumsfelda i Ivanova zbog »nasukanog« START-a 3</p>
<p>Nakon prošlotjednih neuspjelih pregovora o START-u 3 ruski strateški bombarderi prvi put su nakon 11. rujna prošle godine letjeli nad obalom Aljaske tako da su im u susret bili podignuti američki lovci F-15</p>
<p>MOSKVA, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon višednevne turneje po zemljama Srednje Azije i boravka u Afganistanu, američki ministar obrane Donald Rumsfeld u ponedjeljak je »neočekivano« stigao u Moskvu gdje je razgovarao sa svojim ruskim domaćinom i kolegom Sergejom Ivanovim. »Blitz posjet« Donalda Rumsfelda Moskvi koji je trajao samo nekoliko sati službeno je objašnjen željom šefa Pentagona da s ruskim ministrom obrane razmijeni mišljenja o aktualnoj situaciji i oko Afganistana. </p>
<p>Međutim, promatrači su uvjereni da je glavni razlog Rumsfeldovog kratkotrajnog zadržavanja u Moskvi želja Washingtona da se pregovori o radikalnom smanjivanju strateškog nuklearnog oružja izvedu iz slijepe ulice u koju su zašli prošli tjedan. Naime, prošlotjedni boravak u Moskvi zamjenika šefa State Departmenta Johna Boltona i pregovori o radikalnom smanjivanju strateškog nuklearnog oružja završili su bez rezultata, a do službenog posjeta Georga Busha Rusiji za vrijeme kojeg bi s Vladimirom Putinom trebao potpisati sporazum START 3, ostalo je samo 25 dana. </p>
<p>Amerikance je iznenadila i »hladnokrvnost« ruske strane zbog mogućnosti da START 3 ne bude potpisan za vrijeme predstojećeg Bushova posjeta. Nakon prošlotjednih jalovih pregovora s Johnom Boltonom, ruska je diplomacija dala do znanja da potpisivanje sporazuma START 3 i nije glavni cilj i zadatak koji Moskva želi postići Bushovim posjetom. Za Putina je daleko važnije da sa svojim gostom iz Washingtona utvrdi »okvire i sadržaj« rusko-američkog dijaloga i suradnje do 2008. godine, odnosno do kraja svog i Bushova predsjedničkog mandata. </p>
<p>Za kratkotrajnog boravkaRumsfelda u Moskvi, Sergej Ivanov izložio je »nove ideje« o učvršćivanju strateške stabilnosti u svijetu, koje u Washingtonu trebaju proučiti do 3. svibnja kada u SAD dolazi šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov da s Colinom Pawellom završi sve pripreme oko posjeta Busha Rusiji.</p>
<p>No, unatoč intenzivnim kontaktima, Moskva ne skriva svoje razočaranje što Washington često povlači poteze i donosi odluke bez suglasnosti Rusije. Tako je s neskrivenim ogorčenjem primljena i izjava Colina Pawella da unatoč raznoglasju između Moskve i Washingtona, krize u američko-ruskim odnosima nema, što znači da će SAD nastaviti takvu svoju politiku donošenja odluka ne obazirući se na stavove Kremlja. </p>
<p>Kao jedinu mjeru protiv takvog ponašanja Washingtona, kremaljski državni vrh odlučio se javno obznaniti svoja nesuglasja s američkom politikom. Moskva nije zadovoljna razmjenom obavještajnih informacija koje su dvije zemlje provodile i provode oko antiterorističke operacije u Afganistanu. Tvrdi se da je ruska obavještajna služba predala Americi dvostruko više kvalitetnih informacija o talibanima i situaciji u Afganistanu. Istovremeno, Amerikanci su predali Rusima malo i to nekvalitetnih obavještajnih informacija. </p>
<p>Napokon, Moskva je ovih dana povukla još jedan potez ne obavještavajući o tome prethodno Washington. Nakon prošlotjednih neuspjelih pregovora o START-u 3 ruski strateški bombarderi prvi put su nakon 11. rujna prošle godine letjeli nad obalom Aljaske tako da su im u susret bili podignuti američki lovci F-15. Na taj način, Moskva je prekinula moratorij na slične akcije koje je na molbu Bijele kuće objavila 11. rujna. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>SFOR šuti o deset tona granata pronađenih u istočnom Mostaru</p>
<p>MOSTAR, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pedeset tona granata kalibra 120 mm pronađenih u tvornici tekstila »Đuro Salaj« u istočnom Mostaru i dalje su predmetom raznoraznih spekulacija u gradu na Neretvi, a SFOR o svemu još uvijek šuti. Dio medija o svemu uopće nije obaviješten, što se doima prilično začuđujućim, s obzirom na dosadašnju praksu SFOR-ova obraćanja javnosti priopćenjima u kojima se znalo istaknuti učinkovitost postrojbi Stablizacijskih snaga i za znatno minornija otkrića od ovoga istočnomostarskog. Istragu vode pripadnici SFOR-ove višenacionalne divizije, novinarima nije dopušten pristup tom velikom skladištu naoružanja, baš kao ni pripadnicima MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.</p>
<p>Koliko se može doznati, riječ je o šest tisuću minobacačkih projektila, svježe obojenih (?!), tako da otpada svaka mogućnost da se, možda, radi o nekakvoj zaostavštini JNA. Mine su proizvedene, navodno, 1996. godine (!) u vojnom pogonu »Igman« u Konjicu, a ispod sanduka s pedeset tona eksploziva bile su postavljene i mine iznenađenja. Što bi se dogodilo u Mostaru da je došlo do pomicanja sanduka prije tog otkrića, bolje je i ne zamišljati.</p>
<p>Do šokantnog otkrića velikih količina eksploziva u istočnomostarskoj tvornici došlo je slučajno, kada je novi vlasnik tvornice, tvrdi mostarski »Dnevni list«, otvorio plan tvornice i stvrdio »višak« podrumskog prostora. Provjerom je utvrđeno postojanje zida, starog ne više od nekoliko mjeseci, a iza njega se »ukazalo« skladište granata. </p>
<p>U nedostatku službenih rezultata istrage, mediji nagađaju kako se radilo o tajnom skrovištu naoružanja Četvrtoga (mostarskog) korpusa Armije BiH i da je sve, zapravo, bilo pripremano kao muslimanski odgovor u slučaju da zaživi Hrvatska samouprava!? Drugi, pak, pronađene granate dovode u vezu s »krupnim ribama« i međunarodnim švercom oružja, a istočnomostarske granate su navodno trebale završiti u rukama Albanaca na Kosovu i u Makedoniji. Ne zaboravlja se, također, kao »posebno zanimljivo« podsjetiti i na to da se otkriće pedesetak tona eksploziva u »Đuri Salaju«, u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu Mostara, »poklapa« sa sudskim procesom u Sarajevu nekolicini časnika Armije BiH koji se terete za međunarodni šverc oružjem, i koincidira s ovih dana iznova aktualiziranim »slučajem Pogorelica«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Direktor na sudu zbog stana za Silajdžićevu prijateljicu?</p>
<p>SARAJEVO, 29. travnja</p>
<p> - Velika afera s kupovinom stanova novcima od kuvajtskog kredita u Zenici, industrijskom gradu 70 kilometara udaljenom od Sarajeva, po svemu sudeći, dobit će epilog na sudu! Naime, zenički županijski tužitelj Ahmed Agić potvrdio je da je protiv direktora kompanije BH Steel, Hamdije Kulovića podnio zahtjev za pokretanje istrage.</p>
<p>»Protiv Kulovića i još nekoliko osoba, spis sam proslijedio Kantonalnom sudu u Zenici. Kako je kompletna dokumentacija predana sucu Kantonalnog suda, ne mogu govoriti o pojedinostima, jer su sada oni ovlašteni za sve informacije, ali uglavnom riječ je o zloporabama položaja i korupciji«, prenio je lokalni tisak Agićevu izjavu. Banjolučke Nezavisne tvrde da bi istražni postupak mogao biti pokrenut i protiv Safeta Berbića, direktora Željezare Zenica, Mirse Tuce, jedne od vodećih osoba marketinga i prodaje Željezare, te Senada Mekića, direktora privatne tvrtke »Kalen«, poznate po lancu benzinskih crpki. </p>
<p>Istraga će najvjerojatnije biti fokusirana na spomenutu aferu sa stanovima. Dijelom novca od 120 milijuna dolara kuvajtskog kredita koji je svojedobno dobio »BH Steel company«, Hamdija Kulović je izgradio oko 70 stanova. Međutim, spomenuti stanovi nisu dodjeljivani samo uposlenicma, niti prodavani, već ih je Kulović davao i ljudima koji ni po kakvoj legalnoj osnovi na to nisu imali pravo, niti su imali formalne veze s »BH Steelom«, uključujući bivšu vršiteljicu dužnosti direktora federalne Porezne uprave.</p>
<p>Popis dobitnika stanova, navodno, upućuje na ozbiljnu korupciju. No, ono što je u cijeloj aferi najzanimljivije je povezanost slučaja s vrhom Stranke za BiH, odnosno njezinim utemeljiteljem Harisom Silajdžićem.</p>
<p>Naime, kako se tvrdi, Kulović je jedan od stanova namijenio i izvjesnoj Esmeraldi, koju tisak u Sarajevu titulira kao »jednu od brojnih žena Silajdžićevog života«, a špekulira se da je zapravo cijela afera zakuhana u internim krugovima Stranke za BiH, jedne od članica vladajuće Alijanse. Kulović je potpredsjednik te stranke i bivši županijski premijer...</p>
<p>Doduše, Silajdžić je najzaslužniji za kontakte s Kuvajćanima, a nezaobilazna je i uloga Jassina Rawashadea, predratnog dopisnika kuvajtske novinske agencije iz Beograda, sada predstavnika državne agencije Kuvajta (KIA) u BiH. Oko »zeničkog slučaja« tužitelj Agić ima očito podršku javnosti, a sud naravno treba utvrditi koliko u svemu ima istine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Stoiber: »Ja sam čovjek centra«</p>
<p>Stoiber kaže da nikad nije bio protiv Europe, ali i da se nikad nije bojao kritizirati loše poteze i procese, bez obzira što se to krivo tumačilo kao fundamentalno protivljenje</p>
<p>BERLIN, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pobjedi li Jean-Marie Le Pen u izbornoj bitci s Jacquesom Chiracom za Elizejsku palaču, izazvat će to i pucanje francusko-njemačke EU osovine! Le Pen se, naime, odlučno protivi maastrichtskoj Europi.</p>
<p>U Berlinu su zabrinuti, takvim razvojem događaja, i se nitko ne usuđuje niti pomisliti što bi se dogodilo u Francuskoj i Europi, ako bi Chirac izgubio na izborima za predsjednika Francuske. Kancelar Gerhard Schröder i njegov izazivač bavarski premijer Edmund Stoiber to su strahovanje izrazili i u nedavnom prvom dvoboju u parlamentarnim klupama. Schröder je kritizirajući Le Pena pokušao posredno senzibilizirati javnost protiv populističke desnice i u samoj Njemačkoj. Stoiber je pak ukazao kako Le Penov slučaj pokazuje da ekstremna desnica može dobiti glasove ako političari izgube sluh za strahove birača od terorizma i negativnih strana globalizacije. Obojicu političara, kao i većinu njemačke političke klase veseli što europski trend jačanje desnog populizma - ako je suditi po izborima u Saskoj-Anhaltu - nije zahvatio Njemačku. Naime, desno populistička stranka Rolanda Schilla, u toj pokrajini nije uspjela prijeći ni izborni prag od pet posto. Desno ekstremna Njemačka narodna stranka (DVP) također. Međutim, zanimljivo je da sam Stoiber svoju političku poziciju ne vidi desno. On, naime, u intervjuu za Spiegel kaže: »Ja sam čovjek centra.« Ni njegov odnos prema Europi nije bez dubokog nepovjerenja. Spiegel je Stoibera podsjetio da je svojedobno za Kohla tvrdi da je EU iluzionist. </p>
<p>Svaka sličnost s Le Penovom izjavom u istom Spiegelu, da »Europa slijedi iluziju«, je doista slučajna. Stoiber kaže da nikad nije bio protiv Europe, ali i da se nikad nije bojao kritizirati loše poteze i procese, bez obzira što se to krivo tumačilo kao fundamentalno protivljenje. </p>
<p>Ugledni listovi poput Süddeutsche Zeitunga traže paralele između sadašnje Francuske i Njemačke i vremena Weimarske Republike kada su se na izborima sučelili Paul von Hindenburg i Hitler. Doduše, nitko ne smatra Le Pena reinkarnacijom Hitlera, ali svima je jasno da glasovi koje je do sada osvojio drmaju temelje Francuske Republike i EU-a, te da teško opterećuju njemačko-francusku EU osovinu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Žene teško, ali ustrajno osvajaju vrhove europske politike</p>
<p>Statistika pokazuje da je gotovo polovica administrativnog osoblja Europske komisije ženskog roda, no tu se ubraja 80 posto tajnica i uredskog osoblja i 56 posto prevoditeljica</p>
<p>BRUXELLES, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na »obiteljskoj fotografiji« sa sastanka na vrhu EU-a u Barceloni, u »kolekciji« 40 šefova država i vlada, ministara vanjskih poslova, Europarlamenta i vodećeg terceta Europske komisije našle su se samo četiri žene, Šveđanka, Anna Lindh, Luksemburžanka Lydie Polfer, Austrijanka Benita Ferrero-Waldner i povjerenica Loyola de Palacio, inače Španjolka. Izostanak ženskog svijeta s tradicionalne »obiteljske fotografije« podsjetio je na činjenicu zbog koje je EU i izmislila pojam »pozitivne diskriminacije« - polovicu EU stanovništva servisira 15 do maksimalno 20 posto političarki u europskom upravnom aparatu. Ni budućnost EU ne kroje žene jer u Konvenciji sastavljenoj uglavnom od postarije gospode među 104 člana samo je 17 dama. </p>
<p>U 12-članom Predsjedništvu Konvencije sjede čak dvije gospođe. Statistika doduše kaže da je gotovo polovica administrativnog osoblja Europske komisije ženskog roda, no tu se ubraja 80 posto sekretarica i uredskog osoblja i 56 posto prevoditeljica. Na vrhovima EU vlasti, tek petina najviših dužnosnika Europske komisije su žene, a od 33 najmoćnija operativca, samo su tri direktorice i sve tri rade u resorima povjerenica. Povjerenica za okoliš M. Wallstroem nedavno je na čelo opće uprave dobila Balkancima dobro znanu dodatašnju šeficu odjela u općoj upravi za vanjske poslove Catherine Day; povjerenica za proračun M. Schreyer na čelu opće uprave ima Edith Kitzmantel, a A. Diamantopoulou, povjerenica za socijalu ima šeficu u općoj upravi Odile Quintin. Ova veza povjerenica i glavnih direktorica čista je koincidencija, kunu se u kadrovskom dijelu Europske komisije. Na nižoj razini, omjeri su 147 direktora prema samo 27 direktorica. Od 15 veleposlanika, samo je jedna gospođa, Irkinja Anne Anderson. U Tajništvu Ministarskog vijeća EU radi jedna jedina glavna direktorica, Šveđanka Kirsten Nieableus. Žene su nešto brojnije u europarlamentima i skoro ih je trećina u sjedištima polukrugova u Bruxellesu i Strasbourgu. </p>
<p>Žene ne vjeruju da je takvo stanje moguće mijenjati preko noći, sustav su napravili muškarci za muškarce, gunđaju pripadnice nezavisnog Europskog ženskog lobija. Vremena se ipak mijenjaju, tvrde neke od dama. Catherine Day je nedugo nakon preuzimanja nove visoke funkcije izjavila da je danas u Europskoj komisiji uposleno već dovoljno kvalitetnih žena na »srednjim razinama« i da je samo pitanje dana probiti do samih vrhova. </p>
<p>Povjerenica Wallstroem smatra da je manjak žena na najvišim pozicijama hendikep za EU; »žene su dobri komunikatori, izuzetno su uspješne u suradnji, u pregovaračkom procesu, u pomirivanju različitosti, pogotovo ekstrema, one su dobre kada trebaju uhodati ljude da rade zajedno, a sve su te kvalitete potrebne svim europskim institucijama«, rekla je Šveđanka najavljujući žensku revoluciju. Njezina grčka kolegica iz eurovlade podsjeća da žene u najvišim tijelima odlučivanja i rukovođenja odražavaju»novi stil upravljanja« i da stoga njihov izostanak izravno ide na štetu europskih interesa.</p>
<p> Proširenje Europske Unije čini dobro promjeni neravnoteže spolova prema ravnoteži. Ulaskom skandinavskih zemalja na u EU, na političku scenu izašle su i žene, a od kandidatskih država očekuje se također nov unos u korist povećanja broja dužnosnica. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Živimo sve bolje, samo što to ne osjećamo</p>
<p>Najveći izumitelji kod nas nisu znanstvenici, jer za znanost država nema sredstava, nego su to političari. </p>
<p>U vrijeme HDZ-a otkrili su »nečuveno hrvatsko privredno čudo«, aplaudirali mu i divili se - to više što su bili na višem položaju, da je i samom čudu bilo neugodno, pa je nestalo.</p>
<p> »Dobri dečki« (kako su sami sebe nazvali), ne želeći zaostajati za HDZ-om, izmislili su »bolji život«, i premijer nas sve češće uvjerava da se, usprkos rastu nezaposlenosti, uništenom gospodarstvu i milijardama duga - u Hrvatskoj živi sve bolje.</p>
<p>Te su izjave ne samo uvredljive nego i neukusne jer većini u Hrvatskoj - bolji život se više ne pojavljuje ni u snu i jer je sve više obitelji na rubu egzistencije.</p>
<p>»Dobri dečki« dobro je ime, ali imena kao ni odjeća ne čini ljude ni dobrima ni lošima.</p>
<p>Više od pola mandata prošlo je u dijeljenju i mijenjanju fotelja, međustranačkim svađama i polemikama putem medija, prijetnjama napuštanja koalicije, mirenjima i novim obećanjima da će se ubuduće ozbiljno i odgovorno odnositi prema radu, čime priznaju da su dosad bili neozbiljni i neodgovorni.</p>
<p>Ratom iscrpljen, napaćen, opljačkan hrvatski narod zaslužuje više poštovanja i vlast koja će svima omogućiti da žive dostojno, od svog rada, a ne od socijalne pomoći.</p>
<p>Predizborna obećanja, uvjeravanja i utvrđeni prioriteti nestali su s prvim vjetrom - skupa s plakatima predizborne kampanje. To se moglo i očekivati, jer nismo birali nove ljude, nego samo druge stranke, a ispalo je da smo izabrali one koji su magistrirali i doktorirali na obećanjima.</p>
<p>Promjene imena trgova, Sabora, tek dvokratno mijenjanje Ustava nametnule su samo troškove i nove podjele, na one »za« ili one »protiv«.</p>
<p>I oporba i vlast za sve probleme imaju dežurne krivce. Nova vlast okrivljuje HDZ za milijarde dugova, korupciju i kriminal u pretvorbi, ali još nitko nije pravno optužen, pa makar na osnovi objektivne odgovornosti, da nadoknadi nastalu štetu.</p>
<p>Da se HDZ prije 3. siječnja ponašao kao danas kad suosjeća s braniteljima, nezaposlenima, rodiljama, ne bi izgubio izbore. </p>
<p>Političari su i danas zaštićeni, ali branitelji nisu. Kad propadne kuća kojom upravljaju - dužnosnici se sele u drugu; rezervnu fotelju, visoka primanja dobivaju još godinu i pol nakon isteka mandate, a beneficiranu mirovinu mogu zaraditi i za pola odrađenog mandata.</p>
<p>S braniteljima je drukčije, iako su časno odradili zadatak dokraja, tisuće njih još nije ostvarilo svoja prava i ne zna se kad će. Mnogi su se umorili od silnog traženja, razočarani, ranjenih duša počinjali samoubojstva, ali nitko zbog toga nije podnio ostavku niti je tko završio u zatvoru.</p>
<p>Imena branitelja prva su na listi ako se pokaže potreba za štednjom. Od 20. ožujka osamdesetak otpuštenih policajaca, uglavnom branitelja, mirno prosvjeduje pred Vladom. Pokušali su ih se riješiti iz susjedstva - najprije obećanjima, a zatim i drukčije.</p>
<p>Šute o tome i mediji, samoinicijativno, zbog obećanja ili zbog demokracije na hrvatski način?</p>
<p>JELICA SARAJLIJA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pretplata za »spremnost sustava« ili »nešto za ništa«</p>
<p>Čitatelj Ž. Manenica pismom u Vjesniku s pravom upozorava da je telefonska pretplata nezakonita.</p>
<p> Pitanje zašto korisnici usluge telefoniranja moraju plaćati pretplatu posve je umjesno jer je činjenica da je ne moraju plaćati svi.</p>
<p>Naime, prema pravilniku pretplata je »naknada za spremnost TK sustava«, ali korisnici koji unaprijed plaćaju kupovinom kartica tu naknadu ne plaćaju. Znači li to da za njih TK sustav ne mora biti spreman, ili pak znači da spremnost sustava za njih plaćaju drugi, pitanje je na koje odgovor zna samo ministar koji je takav pravilnik donio. No ako zna odgovor na to pitanje, posve sigurno zna odgovoriti i na sljedeće: Zašto pretplatu za »spremnost sustava« ne plaćaju, na primjer, korisnici ZET-a?</p>
<p>Pa i za njih se osigurava »spremnost sustava«, zar ne?</p>
<p>Dakako, ne očekujem da mi resorni ministar odgovori, no uvjeren sam da raspolaže nekim maštovitim pojašnjenjem. Međutim, nikakvo pojašnjenje ne može ukloniti činjenicu da telefonski pretplatnik plaća nešto za ništa. A kako kaže teorija, svako plaćanje bez protučinidbe jeste porez. U konkretnom slučaju pretplata je porez nametnut korisnicima telefonskih usluga kako bi vlasnicima HT-a, ma tko oni bili, bilo omogućeno dodatno cijeđenje profita iz hrvatskog društva.</p>
<p>GORAN BOSANAC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Struja će poskupjeti za 30 posto, a daju nam 0,8 posto veće mirovine! </p>
<p>U članku objavljenom 17. travnja 2002. pod naslovom »Minimalnu pričuvu povećati na najmanje dvije kune«, osim ostaloga, piše i ovo: »Minimalnu pričuvu treba povećati, jer je velik broj stambenih zgrada pod prinudnom upravom, kojima upravitelj ne može obračunavati veći iznos od zakonskog minimuma, vlasnici se moraju sami brinuti o cijeloj zgradi, ne samo o svom stanu«.</p>
<p> Upravitelji, kojima je na upravljanje povjereno 367.300 stanova, ili 85 posto hrvatskoga stambenog fonda, traže povećanje pričuve za najmanje dvije kune po četvornom metru. Pa čestitam gospodi predlagačima!</p>
<p>U situaciji kada imamo više od 415.000 nezaposlenih, uništenu privredu, mizerna primanja, i na desetke tisuća onih koji rade a ne dobivaju plaću, prijete nam raznim poskupljenjima (struje, vode, čistoće), a zaboravljaju da su nam mirovine povisili za samo 0,8 posto.</p>
<p>Ne nalazim, dakle, logičnog opravdanja za nova poskupljenja. Nove građevine imaju višak prihoda nad rashodima, pa neka se oformi zajednički fond i iz tog fonda intervenira tamo gdje je najpotrebnije.</p>
<p>Čak je i sadašnji iznos obavezne pričuve prevelik.</p>
<p>Stan koji sam kupio 15. travnja 1996. g., u kojem stanujem od ožujka 1965. godine, pri kalkulaciji tada je koštao 70.130,20 dinara. Stanarinu sam redovito plaćao i posljednja uplatnica za stanarinu iznosi 136,47 kn, koja je dijeljena ovako: 50 posto vlasniku, 25 posto za investicijsko održavanje i 25 posto za tekuće održavanje. Stan koji sam kupio na obročnu otplatu sada mjesečno otplaćujem po 484,25 kuna. Usporedim li to s iznosom posljednje stanarine od 136,47 kuna, sada plaćam 347,78 kn - više!</p>
<p>Žalosno je da je Hrvatska u pogledu gospodarske i socijalne politike preuzela model Čilea, a ne, primjerice, neke skandinavske zemlje.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Shakespeare i filozofski eseji na kajkavskom</p>
<p>Na tvrdnju prof. Drage Bišćana iz Varaždina: »Moguće je danas prevoditi na kajkavštinu i Shakespearea, ali ne vjerujem da bi itko mogao napisati na kajkavskom jezičnom standardu filozofsku i znanstvenu raspravu«, objavljenu u Kaju br. 6/2000., reagirao je nedavno u časopisu Hrvatsko zagorje br. 2/2001. književnik Željko Funda, poznat po prijevodu na kajkavski Shakespeareovih »Soneta«. On se, kaže, odlučio kajkavizirati jedan filozofski esej mr. Ćirila Čoha, objavljen u glasilu varaždinske gimnazije, »išče jenkrat hoteči veru i vupača iskreneh kajofilov krepiti, anda, jočivestnu jezikoču kajkavskoga jezika pokazati«.</p>
<p>Funda ističe da nije problem u kajkavskomu jeziku - čija je jezična matrica /vlastita fonologija, morfologija, sintaksa, leksik) i bez magistarsko-doktorskih uvida vidljiva - problem je »v gingavoče vere i vupača i kajofilov kak je profesor Bišćan i kajologov zebraneh v Pinte, Kajkavskomu spravišču etc.«.</p>
<p>Željko Funda kasnije doznaje za pismo prof. Bišćana u Vjesniku u kojem on (Bišćan) polemizira s Ivom Horvatom. Tu se Bišćan korigira pa veli da bi možda netko mogao napisati kajkavski filozofski ili naučni tekst te nastavlja: »...ali onda dolazi pod znak pitanja recepcija toga teksta, a nju može osigurati izgrađeni standardni književni jezik koji se uči u školama«.</p>
<p>Na to će Funda: »Anda, vendar se more! Je, more se, more, al recepcija, nerazmetva, nevučenje po školam...Zakaj kamen v breg rivati če se jedino Sizifuš postati more. A je li se zbilja o bregu dela il se dela o strahu od burkanja, o lenosti duha, o nekoraže?«</p>
<p>Istinski kajkavci složit će se s Fundom. Da nam je bar više takvih kao što je Funda, osobito među novinarima!</p>
<p>Fundin kajkavski prijevod filozofskog eseja mr. Ćirila Čoha »Kaos i zred ljubavi« objavljen je u novom broju časopisa Hrvatsko zagorje, u kojemu je inače glavna tema o životu i djelu Tomaša Mikloušića, nestora kajkavštine u dopreporodno doba. </p>
<p>Inž.VALENT VOGRINEC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Vrhovni sud oslobodio Nevena Barača </p>
<p>DUBROVNIK, 29. travnja</p>
<p> - Vrhovni je sud potvrdio presudu Županijskog suda u Dubrovniku iz ožujka 1999. kojom se od optužbi u aferi Dubrovačka banka oslobađaju Neven Barač i Mirko Obrvan.</p>
<p> Naime, nakon što je vijeće dubrovačkoga Županijskog suda, kojim je predsjedao sudac Gašpar Lujak, oslobodilo optužbi za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje službene isprave nekadašnjeg predsjednika Uprave Dubrovačke banke Nevena Barača i vlasnika tvrtke Mediator Mirka Obrvana, žalbu je Vrhovnom sudu RH podnio županijski državni odvjetnik.</p>
<p> Da podsjetimo, nakon izbijanja afere o pljački Dubrovačke banke, Barač i Obrvan optuženi su da su nakon dogovora neosnovano prenijeli bančina potraživanja prema tvrtkama Dubrovnik shopping center i Dubrovkinja trade na Mediator. Državno je županijsko odvjetništvo tada tvrdilo da je tim »poslom« Mirko Obrvan stekao protupravnu korist od 70. 146.300,00 kuna a na štetu Dubrovačke banke. </p>
<p> Iako je Vrhovni sud oslobodio Barača navedenih optužaba, protiv bivšega prvog čovjeka Dubrovačke banke vodi se još jedna istraga zbog zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju. Osim njega istraga se vodi i protiv njegova sina Zdeslava, Miroslava Kutle, Milana Cesarca, Antuna Crlenjaka te Engelberta Schreibera i njegova sina Engelberta. ></p>
<p>A.H.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Razbojnici u »Adidasovim« trenirkama opljačkali »Erste & Steiermärkische Bank«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Dvojica maskiranih muškaraca, naoružani pištoljima, upala su u ponedjeljak u 10.40 sati u poslovnicu »Erste & Steiermärkische Bank« u Kranjčevićevoj 29 i odnijeli zasad nepoznatu svotu novca.</p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja, dvojica su pljačkaša u navedeno vrijeme jurnula u poslovnicu banke, koja se nalazi u dvorištu hotela »Laguna«. Naoružani pištoljima, bili su odjeveni u gornje dijelove »Adidas« trenirke narančaste boje, a lica su maskirali gumenim dječjim maskama.</p>
<p>Čim su upali u banku, uperili su pištolje prema djelatnicima banke, Mirni Č. (40) i Hrvoju (34), zatraživši od njih novac. Kako su se Mirna i Hrvoje uplašili prijetnji, pljačkašima su predali sav novac koji je bio u blagajni.</p>
<p>Prema nekim neslužbenim informacijama, nakon munjevite pljačke, razbojnici su otrčali do automobila parkiranoga u blizini, a potom odjurili obližnjom Badalićevom ulicom u smjeru sjevera.</p>
<p>Odmah nakon pljačke dvoje službenika banke pozvalo je policiju, koja je blokirala čitavo područje legitimirajući sumnjive osobe u ulicama oko hotela gdje je smještena banka, pa su tako provjerena i trojica umirovljenika koji su na klupi preko puta hotela igrali šah. Prema opisu što su ga djelatnici banke dali policajcima, razbojnici su srednje tjelesne građe i visoki oko 180 centimetara.</p>
<p>Po prilici pola sata nakon pljačke stigla je ekipa za očevide PU zagrebačke, a na platou ispred banke u jednom se trenutku okupilo petnaestak policajaca, od kojih deset inspektora Sedme policijske postaje.</p>
<p>Koliko je pljačka bila munjevita i profesionalno izvedena, govori i činjenica da nitko iz susjedne trgovine ugostiteljskih aparata »Tapimos« nije zamijetio ništa sumnjivo, a recepcionarka je »Lagune« kazala kako je zamijetila dvojicu muškaraca u žurbi ne uvidjevši u prvi mah da je riječ o pljački.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Izgubio obje noge u lovu na puževe </p>
<p>OSIJEK, 29. travnja</p>
<p> - Dvadeset sedmogodišnji Miroslav Voldin iz Paulin-Dvora teško je stradao u nedjelju oko 9,30 sati kada je na nerazminiranom području, na livadi između Ernestinova i Petrove Slatine, nagazio na zasad još nepoznatu eksplozivnu napravu.</p>
<p>Prema posljednjim informacijama koje smo dobili iz osječke Kliničke bolnice, Voldin je u eksploziji, pretpostavlja se, nagazne protupješačke mine izgubio obje noge i nalazi se u izuzetno teškom stanju. </p>
<p>»To smo nedjeljno jutro, kao i svakog vikenda, obilazili livade uz desnu obalu rijeke Vuke i skupljali puževe. Iako su postavljeni znakovi upozorenja da je to područje minirano, uvijek smo odlazili tamo. Nismo bili jedini jer tamo dolazi većina sakupljača puževa, pa čak i lovci«, ispričala nam je Voldinova supruga Ljubica (26), koja je kobnog jutra kada je stradao bila s njim. </p>
<p>»U nedjelju smo 'u puževe' išli moja majka, Miroslav i ja. Došli smo oko 8 sati i još nije bilo nikoga od drugih sakupljača. Odvojili smo se i svatko je otišao na svoju stranu. U jednom trenutku začula sam snažnu eksploziju i Miroslava kako jauče«, kroz suze je kazala Ljubica.</p>
<p>Dodala je kako je tada potrčala prema njemu, a dočekao ju je stravičan prizor. »Još je bio pri svijesti. Rekao mi je 'zovi pomoć, gotov sam'. Potrčala sam prema cesti i pokušala zaustaviti neki automobil. No nitko mi nije htio stati. Sva očajna stala sam na sredinu ceste kada se zaustavio jedan vozač. Ispričala sam mu što se dogodilo i on je otišao po pomoć«, priča nam Ljubica objasnivši kako su na mjesto događaja ubrzo stigla Hitna pomoć i policija. </p>
<p>No kako je Voldin stradao u minskom polju, čekao se dolazak pirotehničara da bi se unesrećenome moglo prići. Više od pola sata kasnije uspjeli su doći do njega, no Voldin je izgubio jako mnogo krvi i bio je bez svijesti.</p>
<p>Ljubica je objasnila da Voldin ima dvije kćerke iz prvoga braka, koje su ostale s njim nakon što ga je supruga ostavila. »Nezaposlena sam, a moj Miroslav radi u osječkom Vodovodu. S obzirom na to da su s nama njegove djevojčice između tri i četiri godine, morali smo naći dodatni izvor prihoda, kako im ne bi ništa nedostajalo. Skupljanje puževa činilo nam se idealnim jer smo za dan mogli zaraditi do 250 kuna«, rekla je Ljubica ustvrdivši kako se sada samo nada da će njezin suprug ostati živ. </p>
<p>Na mjestu događaja, izvijestila je PU osječko-baranjska, nije obavljen očevid zbog opasnosti od drugih neeksplodiranih minskih sredstava. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Jantolu godina dana zbog pokušaja ubojstva </p>
<p>VARAŽDIN, 29. travnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom varaždinskoga Županijskog suda u ponedjeljak je Dražen Jantol (27) osuđen na godinu dana zatvora zbog pokušaja ubojstva. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je 6. svibnja prošle godine, pijan i nepozvan, došao na svadbu u društveni dom u Strugi, gdje je stvarao nered. Iz doma ga je zbog toga istjerao Ivan J. Jantol je tada izvadio nož i ubo Ivana J. u trbuh. </p>
<p>Oštećeni je pokušao pobjeći, ali ga je Jantol uspio nožem ubosti i s leđa. Ivan J. se okrenuo da Jantolu oduzme nož, no Jantol ga je porezao i po rukama. </p>
<p>Tada je otišao s mjesta događaja.</p>
<p>Jantol je u svojoj obrani rekao da se događaja baš ne sjeća, ali je znao da je te noći kući išao pijan i da ga je putem napalo nekoliko osoba. </p>
<p>Nije vidio tko ga je udarao jer je bio mrak, a opovrgao je da je nož koji je predočen na glavnoj raspravi njegov. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Naknade nije bilo »ako je roba pala« </p>
<p>ČAKOVEC, 29. travnja</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u Čakovcu u ponedjeljak nastavljena glavna rasprava u kaznenom postupku protiv 23 optuženih iz tzv. međimurske zločinačke organizacije. Pred sudskim vijećem, kojem predsjeda sudac Rajko Kipke, sudi im se zbog protuzakonitog prebacivanja preko državne granice najmanje 900 stranih državljana i ostvarene nepripadne imovinske koristi od milijun njemačkih maraka.</p>
<p>Iskaz je dao svjedok pokajnik Goran Lipić (22), nezaposleni ugostitelj iz međimurskog sela Belice. U odgovoru na pitanja branitelja optuženih rekao je da mu je Općinsko državno odvjetništvo ponudilo status pokajnika ako pred istražnim sucem ponovi iskaz koji je dao u policiji, odnosno pred odvjetništvom. Rekao je da se ne osjeća pripadnikom nikakve organizacije, da ga prvooptuženi Dragutin Srnec nije zastrašivao niti je prema njemu primjenjivao silu. Na to je varaždinski odvjetnik Željko Pilipović, branitelj prvooptuženoga, rekao da svjedok pokajnik može biti samo član zločinačke organizacije, a da je Lipić odgovorio da se nije smatrao pripadnikom nikakve organizacije. </p>
<p>Svjedok pokajnik kazao je da je za prijevoz stranaca od Zagreba do Međimurja dobivao oko 60 DM, a još 40 za razvoženje prema granici. Kako je rekao, nije bilo naknade »ako je roba pala«. U iskazu je svjedok pokajnik nekoliko puta spomenuo osobu pod imenom Dinko, koja je u Zagrebu bila nazočna kada su preuzimali na prijevoz u Međimurje i prebacivanje u Sloveniju veću skupinu stranih državljana. Tada je upoznao i drugooptuženog Borisa Berislavića. Na kasniji upit branitelja, Goran Lipić je odgovorio da je Dinko bio prikriveni istražitelj. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Momčilović i Zečević ubili Taqija iz straha od osvete?</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u ponedjeljak je svjedočio Ljulji Krasniqi (38), prijatelj pokojnoga Špejtima Taqija, ubijenoga u ljeto 1997. godine, za čije su ubojstvo optuženi Rajko Momčilović i Davor Zečević.</p>
<p>Krasniqi se, kaže, rastao od svog prijatelja Taqija oko ponoći, desetak minuta prije ubojstva na križanju Zagorske i Selske ceste. Svjedoka je nazvao prijatelj nakon desetak minuta, a kad su zajedno došli na mjesto zločina, tu su već bili pripadnici tajnih službi koji su preuzeli obavljanje očevida. Tu je bio i tadašnji šef SIS-a, Žarko Peša, a sve je to bilo sumnjivo, tvrdi Krasniqi. </p>
<p>Taqijevi prijatelji (pripadnici bojne Zrinski-Frankopan, Bibić, Čurić, Alinčić, Bajsić i Bruno Zorica Zulu) proveli su privatnu istragu, kojom su utvrdili, tvrdi svjedok, da su ubojice Momčilović i Zečević, pojasnivši: »Gospoda iza mene« (optuženi op. a.) »počeli su se hvaliti da su oni ubili Špejtima i da im nitko ništa ne može«. Navodno su to učinili iz straha od Taqijeve osvete zbog ubojstva Ivice Šakote, kojega je po navodima optužnice tjedan dana ranije hicem iz puške ubio Davor Zečević. </p>
<p>Taqi je navodno po cijelom gradu govorio kako zna tko je ubio Šakotu te da će se osvetiti. Sudsko je vijeće u ponedjeljak odbilo zahtjev optuženog Tvrtka Tomičića za puštanjem iz pritvora. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Svjedočila Nikolićeva ljubavnica </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Svjedočenjem Milve Šupe u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32). Bertić se tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua, koji je nekoliko minuta prije pogibije usmrtio Vjeku Sliška, a Nikolić, koji je u bijegu, i Ivošević terete se za organiziranje Sliškova ubojstva na Cvjetnom trgu 21. ožujka prošle godine. </p>
<p>Svjedokinja Milva Šupe, nekadašnja Nikolićeva ljubavnica, ukratko je ispričala da je drugooptuženog upoznala 1991. godine i da je njihova veza potrajala do sljedeće godine.</p>
<p>Nakon prekida, navela je svjedokinja, jedanput je bila u Nikolićevu stanu u Ilici, dodavši kako je njezin nekadašnji ljubavnik, koji joj je tek kasnije priznao da je oženjen, prijateljevao sa Željkom Mesecom i Željkom Golubom, inače osobama koje se često spominju na suđenju »zločinačkoj organizaciji«. </p>
<p>Pritom je Milva Šupe nadodala kako je jednom prilikom bila s Nikolićem i Golubom u društvu, no kako nije zapamtila o čemu su oni tada razgovarali. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Miketiću se sudi zbog »dilanja« s mercedesima</p>
<p>ZLATAR, 29. travnja</p>
<p> - U Županijskom sudu u ponedjeljak je počelo suđenje Željku Miketiću (41) iz Donje Stubice zbog zlouporabe položaja i ovlasti, čime je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 1,912.107 kuna.</p>
<p>Optužnica ga tereti da je u razdoblju od 28. rujna 1998. do 1. travnja 1999. kao direktor poduzeća Miketić d.o.o. u Donjoj Stubici prodao 13 vozila, većinom marke »mercedes«, a novac nije položio na žiro-račun poduzeća, već ga zadržao za sebe. Županijsko je državno odvjetništvo u Zlataru, nakon kaznene prijave financijske policije, podnijelo prijedlog za podizanje optužnice još u ožujku 2000. godine, a nakon što je istražni sudac donio rješenje o provođenju istrage, optužnica podignuta u ožujku 2001. godine.</p>
<p>U istrazi se branio da je vozila prodavao svojim starim kupcima na kredit, a s njima je imao i poslovni odnos jer su kod njega imali deponirane devize. Onima koji nisu imali depozita vozila je prodavao putem komisione prodaje po principu staro za novo. No ispitani su svjedoci tvrdili da su mu novac u gotovini isplatili na ruke. </p>
<p>Optužnica ga tereti, što je zanimljivo, i za prodaju dvaju vozila 1. travnja 1999. godine te da je novac primio on ili njegovi djelatnici, a Miketić je tajanstveno nestao 28. ožujka te godine, nakon čega je uslijedila financijska afera koja je mjesecima potresala Hrvatsku. Njegovo je mjesto boravka bilo nepoznato šest mjeseci, a onda je došao iz Amerike u pratnji tadašnjeg načelnika PU krapinsko-zagorske Darka Cara.</p>
<p>U vezi s tom aferom Željku Miketiću sudi se i u Općinskom sudu u Donjoj Stubici zbog pokušaja prijevare. Već je saslušano stotinjak svjedoka, najviše njegovih dužnika, koji se sve češće ne odazivaju na sudske pozive, pa uslijedi privođenje. Saslušanjem velikog broja svjedoka njegova obrana pokušava dokazati da nije posrijedi nikakva prijevara jer Željko Miketić mnogo više potražuje nego što duguje te da su aferu izazvali njegovi dužnici. Od 700 dužnika sam ih je Miketić tužio više od polovice te stalno dobiva pravomoćna rješenja na koja mu sjedaju njegovi vjerovnici.</p>
<p> I u ovom je postupku izjavio da nije kriv i da u ovom slučaju ne postoje oštećene osobe, osim njega. Suđenje će se nastaviti za dva tjedna saslušanjem kupaca njegovih vozila te stečajnog upravitelja poduzeća Miketić d.o.o., Ante Šojata.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Zaključen ugovor o prodaji 85 posto Riječke banke</p>
<p>Erste nakon kupovine Riječke banke postaje treća bankovna grupacija u Hrvatskoj/ Najavljene nove akvizicije na hrvatskom tržištu </p>
<p>RIJEKA, 29. travnja</p>
<p> - Marinko Filipović, direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) i Reinhardt Ortner, član Uprave Erste Bank potpisali su u ponedjeljak u hotelu Bonavia ugovor o prodaji 85,02 posto dionica Riječke banke austrijskoj Erste banci. </p>
<p>Erste Bank iz Beča većinski paket dionica platit će ukupno 55 milijuna eura, od čega će 28 milijuna eura uplatiti u roku od nekoliko dana, a 27 milijuna eura će ostati na posebnom računu do okončanja due dilligenca, odnosno provjere poslovanja Riječke banke. Erste Bank će dokapitalizirati Riječku banku s 80 milijuna eura, a kasnije će uplatiti još dodatnih 20 milijuna eura. </p>
<p>Direktor DAB-a istaknuo je da će proces due dilligencea biti okončan nakon 30 radnih dana. On je naglasio da je Erste Bank najbolji izbor za Riječku banku i za hrvatsku državu, te da će se odluka DAB-a pokazati ispravnom. Filipović smatra da je ovaj ugovor sročen u najbržem roku za transakciju ovakvog tipa, koja će pridonijeti stabilizaciji Riječke banke i cijelog hrvatskog bankovnog sustava.</p>
<p>Filipović smatra da će cijela transakcija biti okončana u roku od dva mjeseca, te ističe da Erste time postaje treća bankovna grupacija u Hrvatskoj i da će se zajedno s Bank Austrijom (sastavni dio HVB-a) natjecati s vodećim grupacijama UniCredita (Zagrebačka banka) i inteseBci (Privredna banka).</p>
<p> Govoreći o dolasku stranih banaka u Hrvatsku on naglašava da su dolaskom stranih banaka došle nove tehnike i način upravljanja kao i novi proizvodi, a zbog povećane konkurencije došlo je i do smanjenja kamatnih stopa što će koristiti realnom sektoru. Poneko iznenađenje, kaže Filipović, ne smije promijeniti opći pozitivni utisak.</p>
<p>Ortner je istaknuo da Erste Bank smatra dobrim što je ugovor zaključen vrlo brzo. Riječka banka, kazao je, izvrsno se uklapa u prisutnost Erstea na hrvatskom tržištu, koje u Beču ocjenjuju vrlo značajnim. Cilj Erstea je zauzeti više od 10 posto hrvatskog tržišta.</p>
<p>Direktor DAB-a naglasio je da će Erste zadržati sve zaposlenike Riječke banke, te da će se skupština dioničara održati do kraja lipnja. Gubici u Riječkoj banci, ističe Filipović, utvrđeni su u iznosu od 98 milijuna dolara, a DAB, odnosno hrvatska država jamči za gubitke veće od 101 milijun dolara. Filipović je pojasnio da će se dodatni gubici, ako se utvrde, pokriti od spomenutog iznosa od 27 milijuna eura s posebnog računa. Ako dodatnih gubitaka ne bude nakon due dilligenca taj će se novac usmjeriti u proračun. Država jamči za gubitke u Riječkoj banci u roku od 36 mjeseci, kazao je Filipović, naglasivši da se nada da gubici neće biti veći. Utvrde li se ti gubici kasnije država će štetu nadoknaditi iz drugih, proračunskih izvora.</p>
<p>Milan Potkonjak, predsjednik Uprave Riječke banke, nije sa sigurnošću mogao isključiti da negdje ne postoje opcije koje dospijevaju na naplatu kroz 30 godina. Potkonjak smatra da se teoretski takav rizik može pojaviti i da je korektno novog vlasnika na to upozoriti.</p>
<p>Predstavnici Erste Banka iskazali su zadovoljstvo HNB-ovim načinom utvrđivanja gubitaka. Najavljeno je da će uskoro iz Zagreba u upravu biti kooptirani Petar Radaković, Sava Dalbokov i Slađana Jagar, koji će djelovati savjetodavno. Novi nadzorni odbor bit će formiran nakon najavljene skupštine dioničara u lipnju.</p>
<p>Erste Bank već je prisutna na hrvatskom tržištu kroz Erste Steiermarkische Bank, a kupnjom Riječke banke njezin tržišni udio se povećava s 4 na iznad 10 posto.</p>
<p>Ortner je naglasio da se Riječka banka izvrsno uklapa u strategiju Erste banke koja ima za cilj na tržištu srednje Europe od oko 40 milijuna stanovnika imati tržišni udio od 20 do 25 posto. Trenutačno u Češkoj, Slovačkoj i Austriji Erste ima tržišni udio od 30 ili više posto, a u Mađarskoj oko pet posto.</p>
<p>Kupnja Riječke banke, istaknuo je, predstavlja odskočnu dasku na hrvatskom tržištu prema ciljanom tržišnom udjelu od 20 posto.</p>
<p>Erste Bank ima za cilj vratiti i sve štedne uloge koji su u posljednje vrijeme napustili Riječku banku, a samo su građani odnijeli 270 milijuna eura štednje iz Riječke banke. </p>
<p>Ortner je pojasnio da nisu isključene niti nove akvizicije na hrvatskom tržištu, ali da je još prerano o tome razmišljati. Predstavnici Erste banke pozitivno su ocijenili razvojne izglede hrvatskog gospodarstva, osobito mogućnosti razvoja riječke regije.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novac od prodaje Riječke banke Fondu za razvoj i zapošljavanje</p>
<p>RIJEKA, 29. travnja</p>
<p> - Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak pojasnio je da će sav novac od prodaje Riječke banke završiti u Fondu za razvoj i zapošljavanje, te je ustvrdio da je prodaja Dubrovačke, Riječke i Splitske banke tom fondu već donijela trećinu potrebnih sredstava. </p>
<p>Osvrnuvši se na moguće utvrđivanje dodatnih šteta Kuštrak je izjavio da ne vjeruje da će do toga doći, ali da nema smisla da 27 milijuna eura stoje na posebnom računu tijekom naredne tri godine. Bude li potrebno taj ćemo novac već isplatiti iz proračuna, jer u njemu ima dovoljno financijskih sredstava, a za državu 27 milijuna eura ne predstavlja osobito značajan iznos.</p>
<p> Kuštrak se osvrnuo i na daljnje privatizacijske planove, te je konstatirao da će se uskoro završiti prodaja Croatia banke HypoVereinsbanku (HVB-u), a privatizirat će se i Croatia osiguranje. Što se tiče privatizacije Ine, Kuštrak je pojasnio da će ovaj tjedan biti usvojen tekst tendera za prikupljanje neobavezujućih ponuda , a objavit će se javno idući tjedan. </p>
<p>Zamjenik ministra financija potvrdio je da će u sklopu izmjena zakona o porezu na dohodak od prvog siječnja iduće godine, među ostalim, doći do povećanja osnovnog osobnog odbitka na 1800 kuna ili čak i više, te da će se u tom sklopu promijeniti i sustav poreznih olakšica. Umjesto paušalnih troškova kakvi se trenutačno priznaju, priznavat će se stvarni troškovi, a u tom kontekstu će se, primjerice, i kamate na stambene kredite priznavati kao porezno opravdan trošak. </p>
<p>Kuštrak je potvrdio da se u tom smislu rade određene kalkulacije koliko će se, zbog drugačijeg obračuna poreza na dohodak prema kojem porezni obveznici kroz godinu više neće kreditirati državu, smanjiti proračunski prihodi. Takve kalkulacije, kazao je, još nisu dovršene, ali će proračun smanjenje tih poreznih prihoda osjetiti tek u fiskalnoj 2004. godini. </p>
<p>- To, međutim, više neće biti problem ove Vlade - izjavio je Kuštrak. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nafta po starom, zlato i dalje sve draža investicija</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Prilično stabilan bio je i protekli tjedan na svjetskom tržištu sirove nafte - reklo bi se zasluženi time-out nakon silnih zanimljivih događaja koji su potresali naftno tržište unazad nekoliko mjeseci. Stoga se cijena nafte u zadnjih pet dana kretala u rasponu od 25 do 27 dolara po barelu, da bi u petak završila na razini od 26,19 usd/bl, 1,32% više u odnosu na tjedan dana ranije. </p>
<p>Sve je ostalo po starom - još uvijek traje situacija na Bliskom Istoku, Irak još ne izvozi naftu, OPEC vara na službenim kvotama, u Venezueli opet vlada Chavez, a Rusija čini se dobro surađuje sa OPEC-om.</p>
<p> Vodeći čovjek Yukosa, jedne od najjačih ruskih naftnih kompanija obrazložio je plan Rusije da surađuje s OPEC-om u stabiliziranju svjetskih cijena (čitaj: onemogućavanju pada cijene), pod uvjetom da svoj tržišni udjel ne prepusti kaspijskim zemljama (ponajprije Azerbejdžanu i Kazahstanu) koje masovno povećavaju proizvodnju. Prema tome Rusija do 2005. namjerava povećati proizvodnju sa sadašnjih 7 na 9 milijuna barela dnevno, što prema nekoj računici znači dodatnih 200 tisuća barela za izvoz. </p>
<p>Rusija je trenutno drugi svjetski proizvođač sa proizvedenih 7,3 ml barela dnevno (u tome je tek nedavno i privremeno premašila Saudijsku Arabiju i to zato što su ovi masovno smanjili proizvodnju, kako se moraju pridržavati izvoznih kvota). Prvi je svjetski proizvođač i dalje SAD sa proizvodnjom od 8,3 mil b/d.</p>
<p>Izvoznik broj jedan u svijetu kao i najmanje 10 godina unazad (to jest od raspada SSSR-a) je Saudijska Arabija, koja je u ožujku izvezla oko 7,3 mi lb/d dnevno (što predstavlja malo manje od 10% svjetske ponude i potražnje), ali u usporedbi sa Rusijom, Saudijska Arabija raspolaže sa kapacitetima s kojima može proizvoditi do devet milijuna barela nafte dnevno, što će Rusija moći tek za nekoliko godina. Zamrznutih kapaciteta ima za proizvodnju 3,5 mil b/d dnevno, koji se mogu pokrenuti za dva tjedna.</p>
<p>Saudijska Arabija tako ostaje najvažniji svjetski igrač po pitanju izvoza nafte u svijetu, što je i razlog prošlotjednog sastanaka između krunskog princa Abdullaha i predsjednika Busha na njegovu ranču u Texasu.</p>
<p>Iako je arapski svijet na čelu sa Saudijskom Arabijom uporno odbijao ideju o naftnom embargu sličnom onom iz 70-tih godina, navodno se počelo šuškati kako kraljevska obitelj razmišlja i o toj soluciji ukoliko SAD brzo ne intervenira na razrješenje krize između Palestine i Izraela. </p>
<p>U petak je vrijednost zlata porasla na najvišu razinu u posljednje dvije godine od 307,65 dolara po unci (prijepodnevni londonski fixing), što je za 30-tak dolara po unci više u odnosu na početak godine ili u relativnoj promjeni porast za 11 posto. Nastavak je to izuzetno povoljne klime koja se počela razvijati nakon 11. rujna, kada investitori u kombinaciji sa nekim ostalim činjenicama promatraju zlato, čini se, malo drugačijim očima.</p>
<p>Što ih je na to nagnalo? Teroristički napad malo je zamislio ulagače oko ideje trajnije imovine nego što je to papirna ili u novije vrijeme elektronička imovina. Nadalje, kamatne stope više ne pružaju zadovoljavajuće stope prinosa, urušavanje Enrona, a u novije vrijeme i nevjerojatno loši rezultati američkih kompanija i to usprkos rastu GDP-a za prvi ovogodišnji kvartal za ostavili su investitore u nevjerici. Slijedom toga pad dolara, pa onda i izuzetno jaka potražnja za zlatom u Japanu zbog dugotrajne recesije djelovalo je na početak drugačijeg trenda za zlato. U međuvremenu ni proizvođači ne miruju. Više sami sebi ne stavljaju omču oko vrata tako što unaprijed prodaju vlastitu proizvodnju i time onemogućavaju rast cijene.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tko vjeruje naslijepo mogao bi ostati bez mirovine</p>
<p>Ako poslodavac preskoči plaćanje doprinosa može se dogoditi da zaposleni ostanu bez staža za to vrijeme, a teoretski nije isključena ni mogućnost da im Porezna uprava sjedne na račun kako bi se naplatio dug</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Hrvatski bi radnici trebali svakog mjeseca provjeravati je li im poslodavac uplatio doprinos i biti vrlo ustrajni u pritiscima da se poštuju obveze prema državi. Trebalo bi, osim toga, svakako čuvati sve obračunske liste od plaće, osobito one koje poslodavci izdaju nakon 1. srpnja ove godine. U protivnom - ako poslodavac preskoči plaćanje doprinosa - može se dogoditi da ostanu bez staža za to vrijeme, a teoretski nije isključena ni mogućnost da im Porezna uprava sjedne na račun kako bi se naplatio dug.</p>
<p>Naime, iako radnik u Hrvatskoj ne dobiva čitavu plaću na ruke, već mu poslodavac prije isplate usteže davanja državi, radnik je, a ne poslodavac obveznik plaćanja doprinosa. Takva je odredba već dulje vrijeme na snazi, no nije se uzimala u obzir jer nije bilo »pokrića« u Zakonu o plaćanju doprinosa. Kako je Zakonom o mirovinskom osiguranju zasad predviđeno da radnik ima pravo na staž i za razdoblje u kojem nisu uplaćeni doprinosi, ako ga poslodavac nije odjavio s evidencije HZMO-a, odredba o radniku obvezniku plaćanja doprinosa ne bi, zapravo, imala nikakve posljedice. No, ako Sabor usvoji predložene izmjene spomenutih zakona, u okviru kojih bi se pravo na staž u sustavu generacijske solidarnosti vezalo uz doprinose, od 1. srpnja ta bi odredba mogla dobiti na »težini«. Jer, ako poslodavac ne uplati doprinose za određeno vrijeme, radniku se to neće računati u staž, što znači da za to vrijeme neće imati ni pravo na mirovinu. Osim toga, teoretski se otvara i mogućnost da teret plaćanja duga padne na leđa radnika (ako želi da mu to vrijeme ipak bude priznato, da bi lakše otišao u mirovinu te da mu ona ne bude umanjena), iako on ne raspolaže s bruto plaćom. Jedina dobra stvar u svemu činjenica je da se neplaćanje doprinosa ne bi smjelo otegnuti na dulje vrijeme, s obzirom na to da državne instiitucije u takvoj situaciji moraju reagirati brzo. </p>
<p>Podsjetimo, nakon uvođenja R-S obrasca, Regos svakog mjeseca kontrolira uplatu doprinosa i ako primijeti poslodavca koji nije ispunio tu obvezu (bez obzira je li doprinos prijavio preko R-S obrasca ili ne), dužan je odmah o tome izvijestiti Poreznu upravu. Svi mjerodavni nas uvjeravaju kako bi reakcija Porezne uprave morala uslijediti brzo, no, u slučaju kada se od poslodavca dug ne može naplatiti, vjerojatno je da će to trajati najmanje nekoliko mjeseci. U slučaju, pak, pokretanja stečaja nad takvim poslodavcem, s obzirom na sporost sudova do konačnog rješenja mogu proći i godine, pri čemu je naplata doprinosa često vrlo upitna.</p>
<p> Istodobno, radnik kod tog poslodavca bit će suočen s dilemom: raditi i dalje, bez obzira što doprinosi nisu plaćeni? Ili dati otkaz, pa na burzu rada, s koje se teško odlazi? Tužiti poslodavca ili ne? Bez obzira na to koje rješenje odabrao, ako se ni nakon stečajnog postupka od poslodavca ne naplati dug radnik može ostati bez prava na staž za to vrijeme. Ako nije plaćen doprinos - nema ni plaće</p>
<p>»U Zakon o plaćanju doprinosa trebala bi biti uvrštena i neposredna obveza banke koja vodi račun poslodavca da ne smije isplatiti plaću, niti drugi primitak, ako prije isplate, a najkasnije istovremeno s isplatom, nisu plaćeni propisani iznosi doprinosa«, najavljuje zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Pojednostavljeno - ako banke budu poštivale tu obvezu - ona znači da radnik za kojega nisu uplaćenio doprinosi već istog tog mjeseca ne bi smio dobiti ni plaću.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ovogodišnji turisti obećavaju duže sezone</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - U prva tri mjeseca ove godine Hrvatsku je posjetilo 305 tisuća turista, koji su ostvarili 866 tisuća noćenja što je 19 posto više posjetitelja nego u istom razdoblju lani, odnosno 16 posto više noćenja. </p>
<p> Zanimljivo je, međutim, da se optimističan rast dolazaka bilježi iz obližnjih država što je pouzdan znak da bi se jednog dana zaista mogle značajnije produžiti hrvatske turističke sezone. Već sada, krajem travnja, turistička mjesta Kvarnera vikendima se dobro napune strancima.</p>
<p> Pitanje je, međutim, koliko će se tih posjetitelja uopće registrirati (Opatija je, recimo, već u četvrtak solidno vrvjela Talijanima). </p>
<p>U odnosu na lani, dakle, u prva tri mjeseca ove godine, posjetilo nas je 32 posto više Austrijanaca, 73 posto više Talijana, čak 90 posto više Nijemaca i 24 posto više Slovenaca. Konkretno, registrirano je 23.366 Austrijanaca, 38.059 Talijana, 30.329 Nijemaca i 15.315 Slovenaca. </p>
<p>I noćenja prate spomenute indekse pa su, recimo, Austrijanci ostvarili 49, Talijani 72, a Nijemci čak 116 posto više noćenja nego u istom razdoblju lani. Noćenja domaćih ljudi su u daljnjem padu (šest posto manje nego u prva tri mjeseca 2001.). </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Burze: Pale dionice banaka i tehnoloških kompanija</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak zabilježili blagi pad nakon niza slabih financijskih izvješća. Negativan trend poveli su financijski i tehnološki sektor, no određeni su poticaj donijeli nagovještaji rasta nakon otvaranja burzi u SAD-u. Na azijskim tržištima indeksi su uglavnom bilježili pad, no tokyjska je burza bila zatvorena zbog državnog praznika - Dana zelenila.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je pao 0,23 posto na 5147 bodova, a njemački DAX se spustio ispod 5000 bodova - 4984,06, 0,33 posto manje. Milanski MIB 30 je izgubio 0,22 posto spustivši se na 32.075 bodova, a pariški CAC 40 je pao 0,52 posto na 4429,82 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,71 odnosno 0,37 posto.</p>
<p>U petak je Dow Jones Industrial pao 1,24 posto na 9910,72 boda, spustivši se ispod psihološki važne granice od 10.000 bodova po prvi puta u više od dva mjeseca. S 500 je pao 1,39 posto na 1076,32 bod, dok je Nasdaq Composite, koji obuhvaća brojne tehnološke dionice, izgubio čak 2,91 posto spustivši se na 1663,89 bodova. To je bio nateži tjedan za američke burze od terorističkog napada na New York 11. rujna - Nasdaq je izgubio čak 7,4 posto, Dow Jones 3,4, a S 500 4,3 posto. </p>
<p>Nastavljajući prošlotjedni pad, dionice Ericssona izgubile su u ponedjeljak 1,2 posto, a Nokie 2,5 posto. Alcatel je pao 3 posto, dok su blagi rast ostvarile dionice Philipsa i Siemensa.</p>
<p>Međutim, u bankarskom sektoru rezultati dviju vodećih europskih banaka, Deutsche Bank i nizozemske ABN Amro, u skladu s očekivanjima analitičara, bili su dovoljni da pokrenu pad. Deutsche Bank je u prvom tromjesečju ostvarila rast dobiti prije oporezivanja od 39 posto na 1,3 milijarde eura - milijardu je donijela prodaja udjela u Allianzu i München Reu - dok je ABN Amro ostvario 12,9 postotni rast neto dobiti na 602 milijuna eura. Dionice Deutsche Bank su pale 1,5, a ABN-a 1,6 posto. Druga po veličini njemačka banka HVB je izgubila 2,1 posto, dok je treća po veličini, Commerzbank, porasla 0,5 posto. Nizozemski ING je, pak, pao 1,3 posto.</p>
<p>U Francuskoj je Société Générale izgubila 1,5 posto, a britanska HSBC 1,4 posto. Dionice Santander Central Hispano pale su 1,7 posto nakon što je ta najveća španjolska banka izvijestila o neto dobiti od 670 milijuna eura u prvom tromjesečju - jednako kao i lani u istom razdoblju. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Sve žešći sukobi Sanadera i »pašalićevaca« </p>
<p>Dužnosnici stranke Šuker, Kalmeta, Vukić, Lukšić, Zoričić i Škara smatraju nelegitimnom subotnje sjednice Predsjedništva stranke i Zajednice »Katarina Zrinska« / Lukšić: Nismo Pašalićeva frakcija kao što mediji tumače, već Tuđmanovi nasljednici / Škara najavio tužbu protiv Glavaša / Sanader ocijenio konferenciju šestorice nepotrebnom, te da su sjednica Predsjedništva i sabor »Katarine Zrinske« održane legalno, u skladu sa Statutom i Poslovnikom </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Ne dovodimo u pitanje legitimitet predsjednika Ive Sanadera, ali tražimo da i on prizna činjenicu da nas je izabrao Sedmi opći sabor HDZ-a«, poručili su u ponedjeljak potpredsjednici stranke Božidar Kalmeta i Ivan Šuker, članovi Predsjedništva Dario Vukić, Branimir Lukšić i Ante Zoričić, te glavni tajnik stranke Joso Škara. Dodali su i kako imaju potporu člana Predsjedništva Krešimira Ćosića. </p>
<p>U ponedjeljak su u stranačkim prostorijama svoju konferenciju za novinare najprije održala njih šestorica, a pola sata kasnije novinarima se obratio i predsjednik HDZ-a. Nakon toga svi zajedno sastali su se iza dobro zatvorenih Sanaderovih vrata ne bi li uspjeli riješiti probleme. </p>
<p>Subotnju sjednicu Predsjedništva HDZ-a Šuker, Kalmeta, Vukić, Lukšić, Zoričić, Škara i Ćosić smatraju nelegitimnom jer ih je, kažu, Sanader pozvao brzojavima i kasnim noćnim telefonskim pozivima u petak. Kalmeta je ponovio da traži sazivanje sjednice Središnjeg odbora ne bi li se spriječilo »antihadezeovsko, antidemokratsko i antieuropsko ponašanje«. Branimir Lukšić je, pak, upozorio da HDZ mora biti jedinstven kako bi pobijedio na idućim parlamentarnim izborima i »skinuo likvidatore Hrvatske i stečajne upravitelje koji su sada na vlasti«. No, poručio je da ovdje nije riječ ni o kakvoj Pašalićevoj frakciji kao što su to mediji počeli tumačiti, već o »nasljednicima Franje Tuđmana«. </p>
<p>Joso Škara ponovio je da je on još uvijek glavni tajnik stranke i da ga nitko nije razriješio te dužnosti. Podsjetio je da ga je na tu funkciju imenovao Središnji odbor stranke i da ga on jedini može razriješiti. Najavio je i sudsku tužbu protiv Branimira Glavaša zbog njegove izjave da je Škara naručio 450 akreditacija više za stranački sabor. Škara je izjavio da tom tužbom želi »obraniti svoj ljudski, osobni, obiteljski i profesionalni dignitet«. Novinarima je predočio i dokument tvrdeći kako »on pokazuje da su naručene akreditacije podignute u noći s petka na subotu uoči nedjeljnog stranačkog sabora. Podigli su ih Glavaš, Živko Nenadić i Bert Parać«, ali bez njegova potpisa kao glavnog tajnika. </p>
<p>HDZ-ova šestorica smatraju da je subotnji sabor Zajednice žena »Katarina Zrinska« također održan nelegalno. </p>
<p>Odbacili su sve špekulacije kako će tražiti sazivanje izvanrednog sabora stranke, a svima je, stalno su isticali, »u interesu jedino stranačko jedinstvo«. </p>
<p>Ivo Sanader ocijenio je konferenciju HDZ-ove šestorice nepotrebnom. Naglasio je da su sjednica Predsjedništva i sabor »Katarine Zrinske« održane potpuno legalno i u skladu sa Statutom i Poslovnikom. Poručio je svima u stranci da »podrede svoje osobne interese interesima stranke«. Prema Sanaderovim riječima, Škari i njegovu zamjeniku Krešimiru Aleriću istekli su mandati u stranci, ističući da u HDZ-u »ne može biti paralelnog vodstva ni paralelne politike«. Jer, »HDZ-u nije cilj unutarstranačko nadmetanje, već nadmetanje s ovom koalicijom i ostalim političkim strankama«, rekao je Sanader poručivši kako će učiniti sve da sačuva stranku i njezino jedinstvo. Napomenuo je kako su neki članovi Predsjedništva u petak navečer potvrdili da će u subotu doći na sjednicu, ali se ipak nisu pojavili na njoj. Sanader je istaknuo da u stranci ima mjesta za sve, uz poziv da se »uozbilje«. Za idući tjedan najavio je sjednicu Predsjedništva HDZ-a na kojoj će se odlučiti kad će se konstituirati Središnji odbor.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Suđenje »gospićkoj skupini«: Svjedočio o nestanku šogora iz Karlobaga</p>
<p>RIJEKA, 29. travnja</p>
<p> - U nastavku suđenja »gospićkoj skupini« u ponedjeljak je svjedočio Josip Devčić iz Karlobaga. Govorio je o nestanku svog šogora Momčila Mandića iz tog grada u listopadu 1991., čiji je leš kasnije pronađen nedaleko od Ravnog Dabra na Velebitu.</p>
<p> Devčić nije vidio tko je odveo njegova šogora, već je o tome čuo od žene i šogorice. Trojica koja su odvela Momčila Mandića, navodno su rekla da on ide na obavijesni razgovor i da će se ubrzo vratiti. Devčić je izjavio da slabo pamti datume pa se ne sjeća kad je točno Mandić odveden. Kad je nešto kasnije čuo da su pronađena tri leša kod Ravnog Dabra, nije se odmah usudio pitati u policiji je li među njima i Momčilo jer, dodao je, bila su to »nezgodna vremena«.</p>
<p> Kasnije se ipak odvažio pitati o pronađenim leševima, a u policiji u Karlobagu rečeno mu je da će ga o tome izvijestiti kad budu nešto više saznali. Sutkinja Ika Šarić predočila je Devčiću fotografije leševa pronađenih kod Ravnog Dabra, ali on nikoga nije mogao prepoznati. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pravo je pitanje - zašto je država dosad dopuštala rad na crno</p>
<p>Propuštanjem rada na crno, samo se odobrava kršenje propisa i stvara nelojalna konkurencija poslodavcima koji su ispunjavali sve obveze prema radniku i državi </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Problem sive ekonomije nisu samo radnici koji kod poslodavca rade bez (valjanog) ugovora o radu, već i oni koji se bave nekom djelatnošću koju nisu prijavili kao obrt, iako žive od prihoda koje tako ostvaruju i na temelju toga bi se, zapravo, mogli smatrati samozaposlenima«, naglasio je glavni državni inspektor Branko Jordanić, na nedavno održanom okruglom stolu u okviru kojega se razgovaralo o izmjenama radnih i socijalnih propisa.</p>
<p>Kao jedan od primjera za to istaknuo je seljake koji prodaju vlastite proizvode na placu - većina njih, naime, to radi bez prijavljenog obrta, iako na taj način svakodnevno ostvaruju prihod. No, takvih bi se primjera, sasvim sigurno moglo naći i više, o čemu svjedoče i rezultati inspekcija, naglašava Jordanić.</p>
<p>Prema istraživanjima koja je 1996. i 2001. proveo Institut za javne financije, udio neslužbenog u ukupnom gospodarstvu između 1991. i 1995. iznosio je oko 25 posto BDP-a. U razdoblju između 1996. i 2001. u tom je segmentu zabilježen značajan pad: udio sive ekonomije u BDP-u iznosio je, naime, oko deset posto. Po procjenama iz istog izvora, 1992. u Hrvatskoj je bilo 6,42 posto onih koji su radili na crno, da bi se 1994. taj postotak popeo gotovo na 20 posto (19,03). Dvije godine kasnije, po tim se procjenama radom na crno bavilo 15,53 posto radno sposobnih građana. No, anketa radne snage, u kojoj se podaci dobivaju direktnim ispitivanjem građana na terenu, pa vjerojatno bolje odražava pravo stanje stvari, 1995., pokazala je da je udio sive ekonomije u ukupnoj zaposlenosti oko 25,8 posto.</p>
<p> Istraživanja su pokazala da bujanju sive ekonomije pogoduju visoki porezi (naravno i doprinosi, odnosno svi nameti na plaću), prepreke i zabrane s kojima su poslodavci suočeni u poslovanju, nedosljednost u poštivanju propisa, ili, na primjer, mogućnost podmićivanja državnih službenika, dok će na smanjivanje sive ekonomije pozitivno utjecati potpuna nezavisnost sudstva, transparentnost zakonodavstva i visoka profesionalnost državnih službi. </p>
<p>Upravo zbog toga treba pozdraviti najavu glavnog državnog inspektora da prema onima kod kojih su inspektori zatekli radnika bez ugovora o radu neće biti milosti, već im slijedi - ključ u bravu. Pravo je pitanje, zapravo, zašto je država i dosad dopuštala takvo stanje, budući da se time samo odobrava kršenje propisa i stvara nelojalna konkurencija poslodavcima koji su ispunjavali sve obveze prema radniku i državi.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Državne škole imaju više novca od privatnih«</p>
<p>U Hrvatskoj djeluje šest osnovnih i tridesetak srednjih privatnih škola, a financiraju se od školarina koje iznose od 22.000 do 26.000 kuna godišnje po učeniku / Iako je Hrvatska lani prvi put počela sufinancirati privatno školstvo, stav je države da privatne škole financiraju osnivači / Kako se privatne škole financiraju iz roditeljskog džepa, još se smatra da su te škole bogate, što je budalaština, kaže Vlatka Gođevac, ravnateljica privatne Osnovne škole »Nandi«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Izračunala sam da sam u tri godine državi i gradu poklonila 700.000 kuna tako što sam u privatnoj osnovnoj školi zaposlila 30-ak ljudi i za državu besplatno odškolovala oko 200 djece! Uza to sam državi uredno plaćala porez i prirez, čime sam Ministarstvu prosvjete ušparala barem za tri BMW-a«, rekla je Vjesniku Vlatka Gođevac, ravnateljica privatne Osnovne škole »Nandi« u Zagrebu.</p>
<p>Njezin je zaključak da zbog potpuno pogrešnog poimanja privatnog obrazovanja država zapravo krade novac roditeljima koji privatno školuju djecu, jer oni su porezni obveznici, a država za obrazovanje njihove djece do prošle godine nije izdvajala ni lipe.</p>
<p>Prema izvješću Međunarodne organizacije za razvoj slobode obrazovanja, Hrvatska je po poimanju slobode obrazovanja, s naglaskom na privatno školovanje, pri dnu ljestvice. Iza nje su još samo Jugoslavija i neke afričke države. Predsjednica Zajednice privatnih škola Hrvatske Jasenka Breitenfeld tu činjenicu smatra skandaloznom i iznosi podatak da jedna privatna škola mjesečno državi i gradu daje 60.000 kuna na račun poreza, prireza i ostalih doprinosa. </p>
<p>U Hrvatskoj djeluje šest osnovnih i tridesetak srednjih privatnih škola. Financiraju se od školarina, čija se godišnja cijena po učeniku kreće od 22.000 do 26.000 kuna. Iako je Hrvatska lani prvi put počela sufinancirati privatno školstvo - sa 900 kuna godišnje po učeniku u srednjoj školi, a 1800 kuna po učeniku u osnovnoj školi - stav je države da privatne škole financiraju njihovi osnivači. </p>
<p>Toga, prema riječima Vlatke Gođevac, nema nigdje na svijetu. Naime, prema podacima Međunarodne organizacije za razvoj slobode obrazovanja, 65 posto zemalja subvencionira privatno obrazovanje, a 39 posto ih subvencionira barem plaće učitelja.</p>
<p>»U europskom civiliziranom svijetu ne postoji ni jedna škola koja se može samofinancirati, odnosno od koje se traži da preživljava isključivo od školarina. Praksa je da država manjim dijelom sufinancira privatno školovanje, no svaka sredina, prepoznavajući interes i značenje takvog obrazovanja, ulaže u njega iz još nekoliko izvora. Kod nas je potpuno obrnuto - privatne se škole financiraju iz roditeljskog džepa zbog čega se još smatra da su te škole bogate, što je budalaština. Većina privatnih škola jedva se pokriva iz školarina, pa državne škole zapravo imaju više novca od privatnih, jer njima uvijek netko pomaže«, tvrdi Vlatka Gođevac. </p>
<p>Njezinu školu polazi i 20-ak djece s poteškoćama u razvoju te 15-ak darovite djece. »Mislila sam da će Grad prepoznati značenje takve škole, no to se uporno ne događa«, komentira ravnateljica.</p>
<p>Ravnatelj Osnovne škole »Kreativni razvoj« Martin Časl napominje da se zbog odnosa prema privatnom obrazovanju djece u Hrvatskoj ne poštuje Ustav, prema kojemu bi sve škole trebale biti ravnopravne. »Mi smo ravnopravni samo na papiru, pa nam i inspekcija češće dolazi nego u državne škole«, kaže Časl, čiju osnovnu školu otvorenu prije sedam godina polazi 177 đaka, uz godišnju školarinu od 26.000 kuna. </p>
<p>Smatrajući da država ne prepoznaje kvalitetu privatnog obrazovanja, Časl iznosi podatak da učenici petog razreda njegove škole imaju više sati tjedno stranih jezika od studenata na Filozofskom fakultetu! Učenici, naime, imaju 22 sata stranog jezika tjedno - svaki dan engleski i njemački, četiri sata tjedno kineskog i tri sata španjolskog.</p>
<p>S obzirom na to da će prva generacija uskoro završiti školovanje, Časl namjerava na jesen otvoriti privatnu gimnaziju, za čiju mu je izgradnju, tvrdi, potrebna svota veća od desetogodišnjeg prihoda škole. »Treba biti čarobnjak da se zatvori taj krug. Država je pritom u mnogočemu zakazala i uz takve uvjete ne vjerujem da će se itko odvažiti na ovakav korak«, ističe Časl. Kako nam otkriva, za izgradnju škole trebat će mu oko pet milijuna eura.</p>
<p>»Ove godine nismo dobili ni kune od države ni od grada. Imamo 79 učenika, od toga ih dio ne plaća školarinu. Cijena godine je 22.000 kuna. Iako je teško, moramo funkcionirati jer nemamo alternativu«, kaže Gordana Koludrović, ravnateljica bivše Zagrebačke škole mode i dizajna, preimenovane u Zagrebačku umjetničku gimnaziju. </p>
<p>Ona smatra da su zbog pomanjkanja novca i nastavnici njezine škole potplaćeni. Plaća im je oko 4600 kuna, zbog čega im je broj tjednih sati u nastavi smanjen sa 22 na 16 sati. »Umjesto da im dam više novca, pokušavam im barem pružiti lakše uvjete rada«, kaže Koludrović, čiji je stav da javnost još ne akceptira privatno školstvo s onom ozbiljnošću koju ono zaslužuje.</p>
<p>Samo dvije škole udovoljile kriterijima </p>
<p>Ravnatelji privatnih škola s ogorčenjem primjećuju da su neke privatne škole jednakije od drugih. »Kako drukčije objasniti da su neke privatne škole dobile novac od Grada, a većina drugih nije«, pitaju se. Prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, od 16 zagrebačkih privatnih škola samo su dvije zadovoljile kriterije za sufinanciranje u 2002. godini. Prema objašnjenju pročelnika Ureda Ivice Lazanje, samo dvije škole imaju dovoljan broj nastavnika u radnom odnosu - Osnovna waldorfska škola i Privatna klasična gimnazija.</p>
<p>Lazanja ističe da je u privatnom školstvu situacija u smislu zapošljavanja nastavnika vrlo loša. »Ne želim reći da neke škole ne rade kvalitetno, no nije nam u interesu sufinancirati program škole koja ima četiri osobe u radnom odnosu koje drže 40 sati nastave tjedno«, objašnjava Lazanja, dodajući da je Grad spreman sufinancirati programe ostalih škola no tek kad udovolje postojećim kriterijima. Nešto bolje od privatnih škola Grad će u ovoj godini sufinancirati privatne vrtiće.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tužba 57 romske djece tuženima na očitovanje</p>
<p>ČAKOVEC, 29. travnja</p>
<p> - Predsjednik Građanskog odjela Općinskog suda u Čakovcu sudac Milko Sambolek predsjedat će vijeću koje će razmatrati tužbu 57 romske djece iz Međimurja, podnesenu protiv Ministarstva prosvjete i športa, Međimurske županije i osnovnih škola u Orehovici, Kuršancu, Macincu i Podturnu. Tužba je podnesena zbog »nezakonite radnje organiziranja nastave za romske učenike na način da su oni raspoređeni u posebne romske razrede u kojima se nastava provodi po skraćenom programu«. Time su, smatraju tužitelji, povrijeđena ustavna prava na jednakost i zabranu diskriminacije kao i još neka prava.</p>
<p>Kako je Vjesniku u ponedjeljak rekao sudac Milko Sambolek, završene su sve tehničke pripreme i u utorak će tuženicima biti tužba dostavljena radi očitovanja. Za to im je ostavljen rok od 15 dana u kojem se, ako hoće, trebaju se u pisanom obliku očitovati na navode tužbe. </p>
<p>Nakon toga će, dodao je Sambolek, biti određeno prvo ročište za glavnu raspravu. Budući da se radi o tužbi, prema Zakonu o upravnim sporovima, zbog »nezakonite radnje«, zakonski propisu nalažu hitnost. Zato će tužba romske djece imati prednost u odnosu na druge predmete kojima zakon ne nalaže hitnost. To znači da bi glavna rasprava u tom neuobičajenom sudskom sporu mogla početi prvih dana lipnja.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Tajni rat protiv iseljeništva</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Najprodavanija i najprešućivanija knjiga u Hrvatskoj«, tako je u ponedjeljak u Hrvatskom novinarskom društvu, na promociji tećeg dopunjenog izdanja knjige »Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva«, ocijenjen publicistički prvijenac Bože Vukušića, bivšeg hrvatskog političkog iseljenika, a poslije obavještajca SZUP-a. Dr. Katica Miloš je u ime Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva kazala da su prva dva izdanja knjige prodana u 2500 primjeraka, a da je ovo dopunjeno treće izdanje tiskano u 1000 primjeraka.</p>
<p>Razlog medijskom prešućivanju »Tajnog rata«, njezin urednik dr. Josip Jurčević vidi u »aktualnosti« knjige. On je kao poseban istraživački doprinos trećeg dopunjenog izdanja istaknuo objavljivanje materijala bivših čelnika SDB-a Josipa Perkovića i Jana Garbiša iz kojih je vidljivo da je tadašnji jugoslavenski i republički komunistički vrh upravljao Udbom i njezinim aktivnostima u hrvatskom iseljeništvu.</p>
<p>Autor Bože Vukušić naglasio je da su se i u Hrvatskoj, slično Rusiji, Bugarskoj i drugim zemljama bivšeg komunističkog bloka, političke policije samo uklopile u nove političke sustave te da su nastavile kriminalne aktivnosti. Do kraja godine isti će izdavač i Bože Vukušić prirediti knjigu o ratu SDS-a BiH protiv Hrvata iz BiH u iseljeništvu, a do konca 2003. Vukušić će objediniti te dvije i napisati knjigu o Josipu Brozu Titu, pod naslovom: »Od urote do izdaje«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Sava je ipak potekla prema Zagrebu«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Umirovljeni general Janko Bobetko objavio je u vlastitoj nakladi knjigu govora, članaka i intervjua »Sava je ipak potekla prema Zagrebu«. Najnovija knjiga stožernoga generala Bobetka (1919.), koji je u vrijeme Domovinskoga rata uspoređivan s generalima Pattonom i Schwarzkopfom, sadrži oko 250 agencijskih i novinskih tekstova, nastalih od 1990. do 2002. Osim njegovih priopćenja, intervjua i govora, u knjigu su uvrštena izvješća i komentari o njegovoj ulozi i mjestu, pa se može reći da knjigu, kako primjećuje u predgovoru Ante Stamać, nije pisao sam nego i hrvatski mediji.</p>
<p>Naslov knjige je replika na izjavu Josipa Broza Tita, koji je nakon obračuna s Hrvatskim proljećem, u prigodi jedne proslave, rekao: »Neka znaju da će prije Sava teći prema Zagrebu, nego će oni dobiti vojsku«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Memorijal dvanaest redarstvenika«</p>
<p>VINKOVCI, 29. travnja</p>
<p> - Svetom misom u crkvi Euzebija i Poliona u Vinkovcima je u nedjelju počelo ovogodišnje odavanje počasti poginulim redarstvenicima u Borovu Selu 2. svibnja 1991. godine.</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova i Vukovarsko-srijemska županija od 28. travnja do 12. svibnja nizom manifestacija obilježavaju »Memorijal dvanaest redarstvenika (2. svibnja 1991. - 2. svibnja 2002.)«. U utorak će se obići grobna mjesta poginulih policajaca i položiti cvijeće a u srijedu se otvara obnovljeni objekt Policijske postaje Vukovar. U četvrtak će se otkriti spomen-obilježje poginulim policajcima ispred zgrade Općine u Borovu Selu. Toga dana na programu su kuglački turnir »Dvanaest redarstvenika« (kuglana Cestorad Vinkovci), utrka »Dvanaest redarstvenika« - stadion HNK Cibalia Vinkovci, a navečer će u Gradskom muzeju Vinkovci biti otvorenje izložbe akademskih umjetnika - kipara Ivana Križanca i slikara Slavka Živkovića. Drugim Memorijalnim malonogometnim turnirom »Dvanaest redarstvenika« i izviđačkim natjecanjem »Memorijal dvanaest redarstvenika« na vinkovačkom izletištu Sopot završit će se prigodne svečanosti u čast 12 mladića ubijenih u Borovu Selu prije 11 godina. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>»Kakva je to država u kojoj gostioničari imaju veći utjecaj od ministra«</p>
<p>OTOČAC, 29. travnja</p>
<p> - Zbog nedavne izjave ministra zaštite okoliša Bože Kovačevića da je najbolja trasa autoceste Zagreb-Split odbačena zbog gostioničara iz Otočca, priopćenjem za javnost reagirali su predstavnici Udruge »Eko Gacka« iz Otočca. </p>
<p>»Kakva je to pravna država kada ključne odluke, kao što je određivanje trase državne ceste, donose gostioničari«, pitaju se u priopćenju članovi »Eko Gacke«. Pitaju i zašto se ne poštuje odluka Gradskog poglavarstva iz 1999., da dionica buduće autoceste Žuta lokva-Ličko Lešće ide tzv. E varijantom, što znači izvan Gackog polja.</p>
<p>Članovi Udruge ministra podsjećaju na njegovu izjavu iz listopada 2001. »po kojoj se Vaša komisija načelno zalaže za E varijantu kao ekološki najprihvatljiviju, ali najmanje dorađenu te 150 milijuna maraka skuplju od A ili B varijante«. Kako se može tvrditi da je E varijanta toliko skuplja, ako uopće nije razrađena, nije jasno članovima »Eko Gacke«. Ministra pozivaju da posjeti Gacku dolinu i da se osobno uvjeri u pogubnost svog potpisa na lokacijsku dozvolu, bez prethodne javne rasprave. Naime, u »Eko Gackoj« tvrde da je ministar Kovačević potpisao suglasnost na varijantu B-1, o kojoj se nikada i nigdje nije raspravljalo niti su ju razmatrale nadležne institucije. </p>
<p>Osim toga, predsjednica »Eko Gacke« dr. Ančica Častek reagirala je na nedavnu izjavu župana ličko-senjskog Milana Jurkovića da lokacijsku dozvolu svatko može dobiti na uvid. Naime, ona tvrdi da unatoč zahtjevima upućenim Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja i županijskom Uredu za prostorno uređenje u Otočcu, uvid u lokacijsku dozvolu do sada nije omogućen. Naglašava i da za trasu B-1, za koju je izdana lokacijska dozvola, javna rasprava nikada nije održana niti postoji studija utjecaja na okoliš. </p>
<p>»Tako izdana lokacijska dozvola nezakonita je, a uskraćivanje uvida zainteresiranim građanima predstavlja ne samo povredu zakona već i povredu elementarnih prava kao i kršenje Aarhuske konvencije, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska«, kazala je Vjesniku dr. Častek, dodavši da je »Eko Gacka« podnijela tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Žuti karton Vladi zbog trgovanja sudbinom radnika </p>
<p>Je li Lajos Bokros savjetovao vlast da izgubi izbore kao i koalicija u Mađarskoj, pitali su čelnici sindikata / Prepreka novom zapošljavanju nisu zakoni nego gospodarski kriminal s kojim Vlada nije obračunala / Sindikati će možda tražiti ostavku ministra Vidovića </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Čelnici četiriju sindikalnih središnjica poručili su u ponedjeljak Vladi da je prvosvibanjski prosvjed tek uvertira sindikalnog bunta. Ustraje li Vlada na tome da se Zakon o radu mijenja u Saboru bez dogovora sa sindikatima, sindikati će organizirati generalni štrajk, rekli su sindikalni čelnici na konferenciji za novinare. </p>
<p>Vladi i poslodavcima upućujemo žute kartone zbog faulova oko radnog zakona. To je opomena pred isključenje, a imamo u džepu i crveni karton - poručili su sindikalisti. Pred novinarima su podignuli žute kartone, koje će na prosvjedu pod geslom »Mijenjajte sebe, a ne Zakon o radu« nositi radnici. </p>
<p>»Nećemo klimati glavom jer nam je zadaća da branimo interese radnika. Onaj tko nam to spočitava, daleko je od demokracije. Političari prolaze, a radnici i sindikati ostaju«, rekao je predsjednik SSSH Davor Jurić. U Vladi tvrde da su za socijalni dijalog, ali takav u kojem sindikati moraju prihvatiti ono što nameće Vlada, ustvrdio je Jurić dodavši da prekidaju kvazisocijalni dijalog. Predstavnici četiriju središnjica neće u četvrtak i petak doći na Vladin seminar na Plitvicama o reformi radnog zakonodavstva. S Vladom i poslodavcima suočit će se 6. svibnja na pregovorima u okviru GSV-a. </p>
<p>Jurić kaže da se iz izjava političara vidi kako ne znaju što će donijeti izmjene Zakona o radu. A Račanova savjetnika Lajosa Bokrosa pita je li savjetovao vladajuću koaliciju u Hrvatskoj da izgubi izbore kao što je izgubila koalicija u Mađarskoj, gdje su reducirana radnička prava jer su razjedinjeni sindikati šutke prešli preko toga. </p>
<p>Dužnosnici iz vrha vlasti nisu sigurni da je smanjenje radničkih prava najbolje rješenje, no pritiska ih Svjetska banka, rekao je Boris Kunst, predsjednik URSH upitavši vrijedi li trgovati sudbinom radnika za sto milijuna dolara kredita.</p>
<p>Čelnik NHS-a Krešimir Sever upitao je Račanova savjetnika zašto nije spomenuo da je Mađarska na prvom mjestu u Europi po samoubojstvima. Na primjedbu potpredsjednice Vlade Željke Antunović da se sindikati žele svidjeti članstvu uoči svojih izbora, Sever joj poručuje da ne preslikava na sindikate nesposobnost Vlade da ispuni predizborna obećanja. Rekao je da gospođa Antunović može doći u Maksimir kao građanka, ali neće moći govoriti s govornice i obećao da će joj osigurati porciju graha. </p>
<p>»Zakon o radu zadnja je prepreka Vladi da se obračuna s radnicima u korist poslodavaca koji bi, da je pravde, trebali napuniti zatvore. Prepreka novom zapošljavanju nisu zakoni nego gospodarski kriminal s kojim se Vlada nije obračunala«, rekao je dopredsjednik HUS-a Ozren Matijašević. </p>
<p>Na prosvjednom skupu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića sindikati očekuju nekoliko tisuća radnika, a 10.000 bio bi optimalan broj. Jurić smatra da se ne može očekivati 40.000 ljudi koliko ih je poljska Solidarnost nedavno okupila također zbog izmjena radnog zakona. </p>
<p>Prosvjed uz Todorićev grah </p>
<p>Četiri sindikalne središnjice prvi put zajedno obilježavaju 1. svibnja prosvjedom protiv izmjena Zakona o radu. Prvomajski prosvjednici okupit će se u 10 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje će čelnici sindikata održati govore. Zatim će prosvjedna kolona krenuti u Maksimir, gdje središnji program počinje oko podneva.</p>
<p>Ove godine u Maksimiru, sindikalne proslave prvi put neće biti odvojene. Sindikati će podijeliti 10.000 porcija graha koji im je sponzorirao Agrokor Ivice Todorića. Grah će biti skuhan u hotelu »Opera«. U Maksimiru je za desetke tisuća građana, koliko ih se očekuje, pripremljen i kulturno-zabavni program.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Premijer Račan čestitao Praznik rada</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U povodu Praznika rada, premijer Ivica Račan uputio je građanima čestitku sljedećeg sadržaja: »U povodu Međunarodnog praznika rada - 1. svibnja, svim građanima Republike Hrvatske u ime Vlade i svoje osobno, upućujem srdačne čestitke.</p>
<p>Vlada ustrajno nastoji nizom mjera povećati gospodarski rast, izvoz i investicije, a u tom cilju potaknula je i socijalni dijalog o fleksibilizaciji tržišta rada. Dugoročni cilj te reforme, kao i ostalih reformi, je povećavanje mogućnosti za različite oblike zapošljavanja. Vlada stvara preduvjete za rast i razvoj, a na sindikatima je da radnička prava, u razgovorima s poslodavcima, ustrajno unaprjeđuju.</p>
<p>Hoćemo li uspjeti, ne ovisi samo o Vladi, već prije svega i o uspješnom dijalogu sva tri socijalna partnera. Naš zajednički uspjeh neće biti moguće bez podrške, razumijevanja i strpljenja svih građana kojima se na tom strpljenju, u ime hrvatske Vlade i ovom prilikom zahvaljujem«.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić: Ne smatram da su me sindikati trebali pozvati u Maksimir</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić ustvrdio je u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija »S predsjednikom uz kavu« kako ne smatra da je od sindikata, kao organizatora prvosvibanjske proslave u Maksimiru, trebao dobiti poseban poziv, te da je i bez toga moguće da na proslavu dođe kao građanin.</p>
<p> Mesić je naglasio da ne sudjeluje u raspravi o promjenama zakona o radu jer to nije u njegovoj nadležnosti, a niti može utjecati na socijalne partnere </p>
<p> Odgovorio je kako ne smatra da bi sindikati sukobe oko zakona o radu trebali rješavati sa SDP-om, jer to nije stranački posao, nego da sindikati, poslodavci i Vlada trebaju naći »zlatnu sredinu« u spornim pitanjima, kao što je otpuštanje radnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vlada: Izmjene Zakona o radu važne zbog novih poslova </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Uoči sindikalnih prosvjeda protiv izmjena Zakona o radu, Vlada je u ponedjeljak u priopćenju naglasila da je reforma radnog zakonodavstva »uvjet za ulaganja i dugoročno za otvaranje novih poslova«. Kaže i da će osigurati »realnu i provedivu« razinu zaštite radničkih prava, a sindikatima predlaže da u izravnim pregovorima s poslodavcima dogovore dodatnu zatšitu za zaposlenike. </p>
<p>»Hrvatska Vlada poduzima dugoročne reforme radi ostvarenja gospodarskog razvoja i povećanja konkurentnosti hrvatske države i gospodarstva, tj. tvrtki i proizvoda.</p>
<p>Reforme pravosudnog sustava i uprave, mjere za ostvarenje pravične tržišne utakmice, mjere uklanjanja prepreka ulaganju - sve to čini niz sveobuhvatnih reformi čiji je cilj stvoriti preduvjete za uspješnu i konkurentnu državu i gospodarstvo. Reforma radnog zakonodavstva dio je cjelovitog sustava reformi usmjerenog na povećanje konkurentnosti, investicija i izvoza. </p>
<p>Ta reforma, o kojoj je Vlada pokrenula socijalni dijalog, jedan je u nizu preduvjeta za razvoj, nova ulaganja i dugoročno - otvaranje novih radnih mjesta«, ističe se u priopćenju.</p>
<p>Kako se navodi, Vladi je važno »osigurati onu razinu zaštite radničkih prava koja je provediva i realna. Što se tiče dodatne zaštite radnika, Vlada potiče sindikate na izravno pregovaranje s poslodavcima i na njihov doprinos stvaranju socijalne ravnoteže«.</p>
<p>Vlada se »od samog početka mandata opredijelila za konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima i odlučna je nastaviti ga sve dok njezini sugovornici sjede za zajedničkim stolom. Važno je da u tom tripartitnom dijalogu svoju odgovornost, sagledavajući pritom i interese Republike Hrvatske, preuzmu sva tri partnera«, zaključuje se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>S dopunskom policom - besplatni lijekovi s liste </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Dopunsko zdravstveno osiguranje može se početi primjenjivati od 1. lipnja, zaključeno je u ponedjeljak na zatvorenoj sjednici Upravnog vijeća HZZO-a. Na konferenciji za novinare rečeno je da su osigurani svi uvjeti da se započne s tim projektom, koji je već nekoliko puta odgađan. Polica po osiguraniku stajat će 80 kuna. </p>
<p>Oni koji ne uplate dodatnu policu, morat će od 1. lipnja u gotovini plaćati participacije za zdravstvene usluge i lijekove s liste HZZO-a.</p>
<p>No, za potencijalnih 1,8 milijuna osiguranika, ne računajući one koji su oslobođeni participacije, nude se pogodnosti. Na prijedlog ministra zdravstva Andre Vlahušića i u dogovoru s Povjerenstvom za lijekove, svi nositelji police za dodatno osiguranje bit će oslobođeni participacije za sve lijekove s liste HZZO-a. Time se, rekao je direktor HZZO-a Zdravko Lončarec, želi privući što više osiguranika, posebice one koji misle da im takva polica zbog zdravlja nije potrebna, te mlađe umirovljenike koji u odnosu na mirovinu izdvajaju prilične iznose za lijekove. Istodobno, ozbiljno će se povećati participacije za pojedine lijekove kako bi se osiguranici dodatno stimulirali da uplaćuju police. </p>
<p> Predsjednik Upravnog vijeća Nikica Gabrić protivi se odluci da se iz prihoda od police pokriva participacija za lijekove. Smatra da je takvo socijalno popuštanje ishitreno pa zajedno s još dvojicom od devetoro članova Vijeća nije glasao za taj prijedlog. </p>
<p>Rečeno je i da će se nastojati osigurati umirovljenicima dodatni popust za policu (možda i do 50 posto pa bi ona iznosila 40 kuna) kako bi ih se u što većem broju potaknulo da ugovore dodatno osiguranje.</p>
<p>O tome će se odlučiti na sljedećoj sjednici Upravnog vijeća</p>
<p> Uskoro će biti izmenovan novi direktor HZZO-a. Na pitanje novinara zašto se ponovo nije kandidirao, aktualni direktor Zdenko Lončarec rekao je kako se ne slaže s činjenicom da je HZZO postao servis Ministarstva financija, a ne samostalna osiguravajuća kuća. </p>
<p>Dodao je kako se nada da je novi direktor odabran po stručnom a ne političkom ključu.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Za kupnju Krškog nije bilo službenih ponuda </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U posljednje vrijeme nije bilo nikakvih službenih upita ni ponuda za kupnju hrvatske polovice nuklearne elektrane Krško, doznaje Vjesnik u ponedjeljak u Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskoj elektroprivredi. Napominju kako nije isključeno da je neki upit stigao izravno Vladi i premijeru Račanu koji je izjavio da su stranci zainteresirani za kupnju hrvatskog dijela nuklearke.</p>
<p>Izvor blizak austrijskoj vladi demantirao nam je neslužbene informacije da su za takvu kupnju, zbog sigurnosti, Austrijanci zainteresirani. Zainteresirani smo, dodao je Vjesnikov izvor, samo za siguran rad te elektrane, ali to ne znači da je želimo kupiti.</p>
<p>Dok službenih ponuda zasad nije bilo, neslužbenih nije manjkalo. Više puta su slovenski mediji prenosili razmišljanja njihovih političara da bi, obično po nerealno niskim cijenama, trebalo kupiti hrvatski dio elektrane. I iz Austrije su, uglavnom putem medija, stizale razne, uglavnom neutemeljene, ideje, od one da bi Austrija trebala pomoći Hrvatskoj i Sloveniji da izgrade hidroelektrane na Savi koje će zamijeniti Krško, do onih potpuno smiješnih. Tako se krajem osamdesetih pojavila ideja da Austrijanci za samo 16 milijuna dolara kupe hrvatsku polovicu elektrane!?</p>
<p>No, hrvatske stručnjake eventualni interes za kupnju našeg dijela ili cijele elektrane ne bi začudio, jer je NE Krško i nakon dvadesetgodišnjeg rada još u vrlo dobrom stanju. To je, uostalom, bio jedan od glavnih razloga za potpisivanje hrvatsko-slovenskog sporazuma kako bi se konačno regulirao vlasnički status te vrijedne elektrane, što je i vjet za eventualnu prodaju hrvatske polovice. Naime, u Ministarstvu gospodarstva smatraju da će očekivano vraćanje naših suvlasničkih prava, u slučaju da obje zemlje ratificiraju sporazum, Hrvatskoj u svakom slučaju donijeti više koristi nego štete.</p>
<p>Prije svega zato, što bi Krško do kraja svog životnog vijeka 2023. godine (vjerojatno će se produžiti) trebalo Hrvatskoj isporučiti čak 53 milijarde kilovatsati (kWh) po vrlo povoljnoj prosječnoj proizvodnoj cijeni od 2,5 američkih centi po kilovatsatu. Kad se tome dodaju svi dodatni troškovi, dakle i rastavljanje elektrane na kraju životnog vijeka (dekomisija) te zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, cijena kilovatsata je i dalje manja od tri centa. Tu cijenu je teško postići u ostalim termoelektranama, dok je uvoz struje vrlo nepouzdan i po cijeni i po količinama, a povećava i energetsku ovisnost Hrvatske.</p>
<p>Osim toga, u slučaju obostrane ratifikacije sporazuma o Krškom, Hrvatska bi godišnje osigurala isporuku 2,5 milijardi kWh, što je oko 18 posto ukupne lanjske potrošnje, a smanjila bi se i potreba za gradnju novih elektrana. Time bi se, ujedno, omogućilo da Hrvatska lakše ispuni međunarodne eko-obveze, poput smanjenja emisije stakleničkih plinova. </p>
<p>Nije zanemariva ni činjenica da bi, kad to već nije učinjeno prije međunarodnom arbitražom, tom ratifikacijom Hrvatska zaštitila svoje najveće strano ulaganje budući da je u Krško uložila čak 600 milijuna dolara i popravila bilancu HEP-a. Ne smije se, naime, zaboraviti da su Slovenci još nedavno tvrdili da je cijela elektrana njihova. Na kraju, kao ravnopravni suvlasnici bi mogli još bolje nego dosad brinuti o sigurnosti rada nuklearke, kažu u Ministarstvu. Protivnici ratifikacije najčešće ističu da bi ona Hrvatskoj donijela velike troškove zbog obveze ravnopravnog sudjelovanja u dekomisiji elektrane te zbrinjavanju istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada za što, tvrde, još nema pravih rješenja.</p>
<p>Njemački konzultanti su u studiji iz 1996. godine izračunali da ti troškovi iznose između 690 i 785 milijuna maraka, a slovenska vlada je nedavno te troškove procijenila na 450 milijuna dolara, što znači da na Hrvatsku otpada 225 milijuna. No, hrvatski stručnjaci smatraju da ta svota može biti i manja. Na primjer, zato što se sav potreban novac neće skupljati u Sloveniji, nego će Hrvatska osiguravati svoju polovicu, što znači da će moći i kontrolirati njezino korištenje.</p>
<p>Ali, novac je, možda, i lakše osigurati od lokacija za trajna odlagališta radioaktivnog otpada. Naime, lokalno stanovništvo na predloženim lokacijama odbija gradnju tih nepopularnih objekata u njihovom susjedstvu, ne vjerujući previše tvrdnjama stručnjaka da ti objekti, uz poštivanje propisanih standarda zaštite okoliša, nisu opasni.</p>
<p>Uostalom, u Zagrebu već godinama bez ikakvih problema rade dva manja odlagališta radioaktivnog otpada. Osim toga, u posljednje vrijeme se otvara mogućnost izvoza radioaktivnog otpada, uz odgovarajuću naknadu, na zbrinjavanje u Rusiji. Zato je slovenska vlada već odlučila da njihov ministar za okoliš Janez Kopač o tome razgovara s Rusima. Ako se taj posao realizira, to bi uvelike olakšalo rješavanje problema koje bi ratifikacija sporazuma o Krškom mogla donijeti u miraz.</p>
<p>But: Nismo za ratifikaciju sporazuma o Krškom</p>
<p>Slovenski ministar poljoprivrede i predsjednik Pučke stranke (SLS) Franci But predložio je u ponedjeljak da Slovenija odustane od potpisanog ugovora o nuklearci Krško, jer ne rješava problem zbrinjavanja nuklearnog otpada i njihovu ravnopravnu podjelu između Slovenije i Hrvatske. »Koalicijskim partnerima u vladi predložit ćemo da se sporazum o nuklearci ne ratificira, jer je malo vjerojatno da će Hrvatska uskladištiti svoj dio nuklearnog otpada, a to je ključno pitanje«, izjavio je But novinarima.</p>
<p>On je ocijenio da bi primjena sporazuma smanjila i stupanj sigurnosti nuklearke, jer bi hrvatski članovi u njenom upravnom odboru mogli izazvati blokade. Po Butovim bi riječima zato bilo najbolje da Slovenija otkupi 50-postotni hrvatski udio u nuklearci, osobito zato, jer i na hrvatskoj strani u vezi s ratifikacijom sporazuma ima rezervi. (Hina)</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Radoš i Vlada odlučuju kako će se određivati višak u MORH-u</p>
<p>Neki dijelovi programa zbrinjavanja još nisu precizirani, zato ih članovi Vlade i dio medija različito »pa i preslobodno« interpretiraju, smatra Radoš / Tekstovima o strahu u vojsci od otkaza otežava se posao onima koji provode neizbježnu reformu / MORH još troši 74 posto vojnog proračuna </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš u utorak će dobiti prijedlog odluke o načinu ocjenjivanja kriterija za odabir 13.500 pripadnika Oružanih snaga i službenika MORH-a koji će do kraja godine izgubiti posao. Najavio je da će tu odluku prihvatiti u roku od dva tjedna. </p>
<p> U izjavi nakon Diplomatskog foruma u Novinarskom domu na kojem je u ponedjeljak govorio o sigurnosti i ljudskim pravima, Radoš je prvo istaknuo da još ne zna hoće li sam potpisati taj dokument ili će ga proslijediti Vladi na dodatnu potvrdu. No, nešto kasnije ustvrdio je da kriteriji za odabir neće postati konačni prije nego što se Vlada suglasi s njima. </p>
<p>»Za program zbrinjavanja pokušat ću dobiti suglasnost Vlade iako ministar obrane ima ovlasti sam definirati kriterije«, naglasio je Radoš. Priznao je da neki dijelovi programa zbrinjavanja viška osoblja, ali i dio kriterija za njihov odabir još nisu precizno određeni. Zbog toga neki članovi Vlade različito interpretiraju to pitanje.</p>
<p>Novinare je zanimalo misli li ministar možda na potpredsjednika Vlade Slavka Linića i njegov zahtjev da na prihode onih koji budu zbrinuti u tzv. djelatnoj pričuvi MORH ne bi trebao plaćati doprinose. </p>
<p>»Djelatna pričuva je vrsta radnoga odnosa, a to znači da na neto prihode moraju biti plaćeni svi doprinosi«, odgovorio je Radoš. No, zabrinut je što dio kolega i medija »previše slobodno komentira« obrambene reforme, dok on istodobno pokušava biti krajnje oprezan.</p>
<p>Osvrnuo se i na posljednji tekst jednog domaćeg tjednika koji na naslovnici upozorava na strah od otpuštanja među 80 posto pripadnika Oružanih snaga. »U hrvatskoj javnosti stvorena je klima koja ne pogoduje provedbi tog teškog, ali neizbježnog posla«, komentirao je ministar obrane. Rekao je da se time maksimalno otežava posao onima koji rade na preustroju. Radoš smatra i da su se rezultati ankete provedene među pripadnicima HV-a mogli mnogo pozitivnije interpretirati. </p>
<p>Na pitanje očekuje li veće probleme nakon što krenu otpuštanja, Radoš je odgovorio kako više nema pune sigurnosti kad je riječ o radnim mjestima, pogotovo onima u državnoj službi. Naglasio je da zacementirana sigurnost na tom području generira siromaštvo.
»To moramo napustiti jer se samo pokretljivošću ljudi i njihovom brigom da zarade što više može stvoriti klima da se poboljšaju prihodi u cjelini«, napomenuo je. Izrazio je nadu da će - unatoč minimalnoj sigurnosti koja će se dati hrvatskim vojnicima u obliku prijevremene mirovine i djelatne pričuve - ipak prevladati njihova sposobnost te da će se okrenuti gospodarskim aktivnostima.</p>
<p>Reforma će uspjeti ako se većina tih ljudi sama uspije uključiti u svijet rada. Bio bi to silan dobitak jer bi država, umjesto da plaća svoje građane, od njih dobivala prihode i otvarala im prostor za razvoj, objasnio je ministar Radoš. Ponovio je da u vrijeme mira država ne smije trošiti za vojsku isto kao u ratu, no MORH još troši 74 posto vojnog proračuna. </p>
<p>»Za tjedan, dva Vladi ćemo predočiti pravilnike koji će regulirati kriterije odabira viška i programe provedbe reforme«, najavio je Radoš. Prema njegovim riječima, kriteriji za odabir već su utvrđeni, no tek treba riješiti način i težinu svakog od njih. Odluka o tome, dodao je, nije se mogla donijeti prije nego što su doneseni obrambeni zakoni i predstavljene sve mogućnosti zbrinjavanja koje će ponuditi država.</p>
<p>»Bez sigurnosti ni pojedinac nije slobodan«</p>
<p> »Ako nema sigurnosti, ne može biti ni slobode pojedinca«, poručio je ministar obrane Jozo Radoš sudionicima Diplomatskog foruma. Skup je održan u ponedjeljak u Novinarskom domu u Zagrebu na temu »Sigurnost i ljudska prava«. Forum je organizirao Institut za međunarodne odnose u Zagrebu u suradnji s Koordinacijama hrvatskih društava prijateljstva, te pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert. Kao glavni govornik na skupu, Radoš je naglasio kako su sigurnost i ljudska prava u interakciji pa je zato potrebno da budu uravnoteženi.</p>
<p> »Moderne demokratske države teže postići ravnotežu u tome, a to znači koliko god je moguće zaštititi ljudska prava, ali istodobno štititi sigurnost države i svih građana«, rekao je Radoš. Hrvatska je, prema njegovim riječima, postavila vrlo visoke standarde u području ljudskih prava i sloboda, no još nije izgradila institucije koje bi te standarde mogle kvalitetno provoditi, zaključio je ministar obrane. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Za državno poljoprivredno zemljište javilo se 47 općina i gradova</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u roku (do 25. travnja) izradilo je 47 jedinica lokalne samouprave, dok pravo na dulji rok za izradu programa imaju općine i gradovi kojima je tijekom Domovinskog rata uništen katastar. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da općinska i gradska vijeća, nakon što je prošao rok za izradu programa, više ne mogu raspisivati natječaje za prodaju, zakup i koncesiju državnoga poljoprivrednog zemljišta na svom području.</p>
<p>Ministarstvo je dosad dalo jednu suglasnost za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Radi se o općini Brckovljani u Zagrebačkoj županiji koja obuhvaća 1388 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p>Da bi se izbjegao sukob kombinata i obiteljskih gospodarstava oko raspodjele državne zemlje, država je osnovala županijska povjerenstva za raspodjelu. U pitanju je više od milijun hektara zemljišta, od čega je 440.000 hektara obradivo. </p>
<p>Od ukupnih površina u zakupu je 48 posto zemljišta ili 148.606 hektara poljoprivrednih površina. To je najčešći oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu. Na upravljanje poljoprivrednim kombinatima (bivšim PIK-ovima) bilo je dano 45 posto zemljišta (136.000 hektara), a u preostalih sedam posto ulaze: prodaja, koncesija, služnost plodouživanja i prodaja na područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p>Kako kombinati nisu plaćali najam za korištenje poljoprivrednog zemljišta (radi se o više od 200 milijuna kuna duga), država je raskinula ugovor o korištenju. </p>
<p>Iako 50 posto sredstava od prodaje državnog zemljišta ostaje jedinicama lokalne samouprave (drugih 50 posto dijele država i županija), općine i gradovi nisu pokazale veći interes za raspolaganje tim zemljištem. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020430].
|
