NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021121].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217255 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Daytonskim sporazumom su legalizirane ratne stečevine?</p>
<p>Prekid vatre i povlačenje snaga provedeni su u predviđenim rokovima, ali je na mnogim drugim elementima sporazuma došlo do većih ili manjih zastoja i kašnjenja, osobito na provedbi Aneksa 7. kojim je svim prognanim i izbjeglim osobama zajamčeno pravo na povratak ili pravičnu naknadu imovine / Naveću odgovornost za loše rezultate ostvarene u provedbu Aneksa 7. snose, naravno, lokalne strukture, ali ni međunarodna zajednica nije bez grijeha</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – Ujedinjeni narodi, odnosno misija svjetske organizacije, završili su posao u Bosni i Hercegovini. Njihovo povlačenje iz te zemlje otprilike će se podudariti sa sedmom godišnjicom svečanog potpisivanja Daytonskom sporazuma, kojim je okončan rat u BiH. Mirovni sporazum za BiH, koji je utanačen i parafiran 21. studenog 1995. u zrakoplovnoj bazi Wright Patterson u blizini Daytona, svečano je potpisan u Parizu 14. prosinca iste godine, a završetak mandata UN-ove misije u BiH predviđen je za kraj ove godine.</p>
<p>No, povlačenje UN-ove misije ne znači da je provedba Daytonskog sporazuma završena. </p>
<p>O sedmoj godišnjici njegova parafiranja, slično kao i o većini prethodih, može se konstatirati da su mnoge stvari utanačene u Daytonu pretočene u stvarnost te da je načinjen znatan napredak u procesu prevođenja BiH iz ratnog u mirnodopsko stanje, ali se isto tako mora reći da još nije moguće utvrditi datum okončanja provedbe Daytonskog sporazuma. Ako o provedbi onoga što je utvrđeno u Daytonu uopće ima smisla govoriti budući da je izvorni dokument već pretrpio određene modifikacije, neke nove su u pripremi, a neke o kojima se danas govori na konferencijama i okruglim stolovima bi se još mogle dogoditi.</p>
<p>Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, kako se službeno zove Daytonski sporazum, i njegovim aneksima (ukupno ih je 11) utvrđen je model prekida vatre, povlačenja snaga na novu liniju razdvajanja i uspostave nove državno-pravne strukture u BiH. Prekid vatre i povlačenje snaga provedeni su u predviđenim rokovima, ali je na mnogim drugim elementima sporazuma došlo do većih ili manjih zastoja i kašnjenja, osobito na provedbi Aneksa 7. kojim je svim prognanim i izbjeglim osobama zajamčeno pravo na povratak ili pravičnu naknadu imovine.</p>
<p>Naveću odgovornost za loše rezultate ostvarene u provedbi Aneksa 7. snose, naravno, lokalne strukture, ali ni međunarodna zajednica tu nije bez grijeha utoliko što je neizbalansiranim pritiskom na lokane dužnosnike neke od njih zapravo ohrabrila u njihovom nastojanju da onemoguće povratak predratnog stanovništva. Stoga se moglo dogoditi da na području Drvara, za koje je posrednik Christian Schwarz-Schilling svojedobno izjavio da je »crna rupa, a njegovi predstavnici sramota za Federaciju BiH«, još koncem 2000. godine registrirano 5880 povratnika, a na području bosanske Posavine povratak Hrvata je na simboličkoj razini, ali međunarodni posrednici u svojim izvješćima i izjavama to uopće ne spominju kao problem.</p>
<p>Kako sada stvari stoje, Aneks 7. se, osobito u nekim dijelovima BiH koji su po Daytonu pripali Republici Srpskoj, nikada neće provesti, pa se može govoriti o tome da su Daytonskim sporazumom legalizirane ratne stečevine</p>
<p>Kad se govori o Daytonskom sporazumu, onda se neizostavno mora konstatirati da je on po mnogo čemu posve specifičan - kao argument je dovoljno navesti da se njime gradi država triju konstitutivnih naroda sastavljena od triju teritorijalnih jedinica od kojih je jedna republika, koja funkcionira kao nacionalna država jednog od tih triju naroda, druga je federacija kantona, a treća je distrikt pod izravnom upravom središnjih vlasti. No, i štošta drugo vezano za taj sporazum je jako zanimljivo, a po jednom je zasigurno nadmašio sve druge slične dokumente: praktički nema dana da netko vrlo važan ne ustvrdi da je Daytonski sporazum jedina alternativa za BiH te se kao takav mora dosljedno provesti, a istodobno se na sve strane, pa i u kabinetima međunarodnih predstavnika u BiH, radi na njegovim većim i manjim izmjenama. </p>
<p>Ako se ograničimo samo na one koje su već provedene u djelo, svakako valja spomenuti povećanje ovlasti visokog predstavnika, kao prvu važniju izmjenu, te ustavne promjene kojima su sva tri naroda proglašena konstitutivnim na čitavom teritoriju BiH. Ako se okrenemo onima koje bi se tek trebale dogoditi, na prvome mjestu valja spomenuti uspostavu jedinstvenih oružanih snaga, zajedno sa svim instutucijama koje taj proces podrazumijeva, na čemu međunarodni predstavnici već dulje ozbiljno rade, pri čemu im kao glavni argumenti za slamanje domaćih otpora (koji uglavnom dolaze iz RS-a) služi stajalište NATO-a da BiH ne može u Partnerstvo za mir dok ima dvije vojske, a kao »kec na desetku« su im došli skandali s prisluškivanjem SFOR-a i vojne isporuke Iraku, kad je konstatirano da se to ne bi događalo kada bi postojale odgovarajuće institucije na razini BiH. </p>
<p>Uglavnom, kad jednom netko ustvrdi da je Daytonski sporazum proveden, to više neće biti sporazum koji je utvrđen 21. studenog 1995.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Protiv estradnog političkog radikalizma</p>
<p>Vjerojatno generirana i recentnom ikonografijom podmlatka »ljudi u crnom« na Thompsonovim koncertima, slika domaće estrade postala je vidljivo ispolitizirana i onima koji vide samo velike naslove u novinama / Problem nastaje kad se radi o ekstremnim ekscesima, jer izbacivati politizaciju iz života, pa i iz glazbe, baš i nije moguća opcija</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – U utorak navečer održana tribina »Ispolitizirana estrada, treba li to mladima?«, u Europskom je domu u Zagrebu pokušala, ako već ne dati sve odgovore, barem sažeti pitanja i dvojbe koje se svako malo pojave u domaćem medijskom prostoru. Na tribini su sudjelovali predstavnici obaju tabora - politike i glazbe: saborski zastupnici Marija Lugarić (SDP) i Zlatko Canjuga (HND), glazbenici Husein Hasanefendić Hus i El Bahatte te sociolog Benjamin Perasović, a sudionici su bili i učenici nekoliko zagrebačkih gimnazija i srednjih škola koji su postavljali pitanja ili davali komentare.</p>
<p>Vjerojatno generirana i recentnom ikonografijom podmlatka »ljudi u crnom« na Thompsonovim koncertima, slika domaće estrade postala je vidljivo ispolitizirana i onima koji vide samo velike naslove u novinama. Ako bi trebalo istaknuti neku opću tezu tribine, problem nastaje kad se radi o ekstremnim ekscesima, jer izbacivati politizaciju iz života, pa i iz glazbe, baš i nije moguća opcija. Čak nije ni poželjna budući da su mnogi primjeri iz povijesti umjetnosti bitno određeni političkim stavovima. Među primjerima koji nisu navedeni svakako je i američki festival »Rock The Vote«, koji bitno pridonosi privlačenju mlađe glasačke populacije izborima.</p>
<p>Glavno pitanje za Mariju Lugarić je zašto mladi uopće reagiraju na radikalne simbole. Navela je i problem zatvaranja klubova poput Jabuke, Lapa ili Kulušića sredinom devedesetih, što je također bio dobar povod za organiziranje ovakve tribine o miješanju politike u estradu, ali se to nije dogodilo.</p>
<p>Nakon uvodnih riječi gostiju diskusija se dotakla općih mjesta i konkretnih primjera politizacije estradne scene kod nas, ali i vani. Svi su se složili da je politička svrstavanja, a usput i manipulacije, na estradi nemoguće izbjeći, a pogotovo da ih ne treba zabranjivati. Hus je naveo da je Thompson autentičan u tome što govori, ali da je problem u pogrešnoj interpretaciji i ikonografiji koja se kasnije pridodaje »osnovnom glazbenom proizvodu«. Dodao je da ga radikalna desna opcija ne zabrinjava dok političke stranke tog tipa, »poput Mladena Swartza i supruge koji jedini glasaju za sebe«, nemaju podršku kakvu vani imaju Heider, Le Penn ili Zmago Jelinčič. I El Bahattee je načelno naveo da nekome danas smeta Thompson - a i njemu osobno pozivanje na fašističku ikonografiju - ali bi se sutra mogao pojaviti netko drugi kome će se pokušati zabraniti govoriti, dok je Benjamin Perasović istaknuo besmislenost zaoblaženja politike u javnom govoru: »Može se pričati o sadržaju, pogotovo ako se radi o fašizmu, ali politiku se ne može prognati s estrade«.</p>
<p>Perasović je inzistirao je da je optuživanje mladih zbog upotrebe ekstremnih simbola na koncertima u najmanju ruku dvolično, jer oni nisu došli niotkuda; proizvod su roditeljske kulture nasilja, naših škola i stanja u društvu, a pravi akteri nemaju 16, nego mnogo više godina i dulju tradiciju u ovom društvu. »Radi se o pojavi usporedivoj s nogometnim huliganizmom, ali je agresivnost ritualizirana, ostaje na ratu simbolima koji ne prelazi u agresiju«, tvrdi Perasović. Zlatko Canjuga se zalagao za afirmaciju europske multikulturalnosti, a ne od Hrvatske stvarati »estradni bunker koji je lako osvojiv«, navevši da se mora prekršajno i kazneno goniti one koji propagiraju fašizam i ustaštvo. Jedini jači verbalni duel bio je između Zlatka Canjuge i El Bahatteeja. Nakon što je Canjuga sa šarmom i smiješkom promovirao novu demokratsku retoriku i svoj prijedlog zakona o zabrani isticanja ustaških simbola, El Bahatte mu je odvratio da je nakon svega što je napravio u politici izgubio vjerodostojnost i moral u političkom djelovanju.</p>
<p> Nakon što se Thompson očekivano našao na »menuu« kao svjež primjer veze politike i estrade, došlo se i do zamjene teza, protustava o ulasku »istočnih« utjecaja na domaću estradu koje bi neki srednjoškolci zabranili pod egidom šunda. Spomenuta je i Hrvatska glazbena udruga i Paolo Sfeci, koji »izjavama i potezima s dozvolama za strane glazbenike priprema teren za promociju Thompsonovih ideja«. Zamjenu teza efektno je sažeo jedan učenik: »Turbo folk je šund, možda je i techno šund, ali barem ne nude 'brzo rješenje' situacije poput Thompsona«.</p>
<p>Kao medijator se najbolje snašao Benjamin Perasović, istaknuvši da su nategnute stalne podjele na »lijeve« i »desne«, partizane i ustaše, u koje ste automatski svrstani, ako imate protivne političke stavove. Zaostaci prošlosti bitno određuju današnji život mladih u Hrvatskoj, dok su tradicionalni pojmovi ljevice i desnice u međuvremenu temeljito modificirani. Po njegovu mišljenju, trebalo bi se ideološki »demobilizirati« i prestati ovisti o mitovima prošlosti.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škare-Ožbolt: Vlada bi konačno trebala kazati da Erdutski sporazum odavno ne postoji</p>
<p>U Pismu namjere hrvatske Vlade daju se jamstva za ravnopravnu zastupljenost srpske manjine u tijelima vlasti te obveze u vezi sa školstvom, sudstvom, itd. / Osječko-baranjska podružnica Zajednice povratnika Hrvatske tvrdi da su temeljem Erdutskog sporazuma - posebice u školstvu, zdravstvu, pravosuđu i policiji - zaposleni mnogi srpski djelatnici koji nisu prebivali na tom području te da primaju plaću, a ne rade ili žive u SRJ, pa se povratnici stavljaju u podređen položaj</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – U povodu zahtjeva Osječko-baranjske podružnice Zajednice povratnika Hrvatske Vladi, u kojem se traži njezino očitovanje o tome je li još na snazi Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, razgovarali smo s Vesnom Škare-Ožbolt koja je svojedobno bila zadužena za provedbu tog procesa. »Vlada bi konačno trebala kazati da Erdutski sporazum više ne postoji«, rekla je Vjesniku Vesna Škare-Ožbolt, pojašnjavajući da je svih 13 točaka iz tog sporazuma ispoštovano, odnosno da je sporazum »pravno konzumiran, potrošen i proveden«.</p>
<p>Ne postoji više ni UNTAES, ni Prijelazna policija niti 20 kilometara demilitariziranog područja uz granicu, kaže ona, ponavljajući da je Erdutski sporazum prošlost i da bi i Vlada konačno to trebala javnosti obznaniti. »Ono što Vladu i danas obvezuje je Pismo namjere hrvatske Vlade o dovršetku mirne reintegracije u kojem se daju jamstva za ravnopravnu zastupljenost srpske manjine u tijelima vlasti te potvrđuju obveze u vezi sa školstvom, sudstvom, itd.«, tvrdi Vesna Škare-Ožbolt.</p>
<p>Inače, Osječko-baranjska podružnica Zajednice povratnika Hrvatske svoj je zahtjev Vladi obrazložila tvrdnjom da su temeljem Erdutskog sporazuma - posebice u školstvu, zdravstvu, pravosuđu i policiji - zaposleni mnogi srpski djelatnici koji nisu prebivali na tom području te da primaju plaću, a ne rade ili žive u SRJ, pa se povratnici stavljaju u podređen položaj.</p>
<p>Inače, u Pismu namjere hrvatske Vlade o dovršetku mirne reintegracije Podunavlja upućenom početkom 1997., koje je »verificirano« i predsjedničkom izjavom Vijeća sigurnosti, jamče se razmjerno visoka politička i druga prava Srbima u Podunavlju. Tom predsjedničkom izjavom UN-a otpali su i tadašnji zahtjevi srpskih vođa da nekad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema postane samostalna županija.</p>
<p>Umjesto toga, Srbima su u dvjema županijama (Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj) zajamčena mjesta podžupana, a osigurana su im i mjesta pomočnika ministara u više ministarstava (policije, pravosuđa, prosvjete i kulture). Zatim, osigurana su im i mjesta u tadašnjem Zastupničkom domu Sabora u skladu s udjelom u stanovništvu te dva mjesta u tadašnjem Županijskom domu, koja će se popuniti imenovanjem od strane predsjednika Republike (Županijski dom nedavno je ukinut). Pismom namjere, Srbima u Podunavlju također je zajamčena razmjerna zastupljenost u tijelima lokalne uprave i samouprave te pravo na vlastito školstvo i kulturne djelatnosti.</p>
<p>Čini se da ni mnogi u međunarodnim organizacijama ne znaju ni za pravi sadržaj Erdutskog sporazuma, a pogotovo ne za sadržaj Pisma namjere hrvatske Vlade o dovršetku mirne reintegracije Podunavlja. To pismo i jamstva dana u njemu su, uostalom, bili i uvjet za uspješno okončanje reintegracijskog procesa, što je uostalom i potvrdila predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN-a, kojom je to pismo pozdravljeno i na temelju kojeg je donesena odluka o završetku mandata UNTAES-a. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Luksuzna desnica</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nakon predstavljanja knjige Nenada Ivankovića »Mesiću, Račane</p>
<p> - a zašto tako? Slučaj Gotovina - Bobetko«, može se zaključiti da desnica u Hrvatskoj ne maršira ulicama nego sjedi u luksuznim hotelima. </p>
<p>Predstavljanje knjige više je sličilo na predizborni skup negoli na svetkovinu pisane riječi. Stavovi izrečeni o Vladi, Predsjedniku Republike, Haaškom sudu i hrvatskoj suradnji s njim nisu neočekivani. Neke izjave, međutim, ipak vrijedi prokomentirati. Prof. dr. Miroslav Tuđman govorio je o »generalima koji vape za uspostavom pravne države«. Iako je spomenuo da generali Gotovina i Bobetko »stoje iza pravne države« ostao je nedorečen i neprecizan. Svakako nije posao generala da vape, a onih koji vape za uspostavom pravne države treba se čuvati. Ne bi bilo dobro da nam generali uspostavljaju i uvode pravnu državu, ali bi bilo dobro da poštuju institucije pravne države i rade svoj posao.</p>
<p>HSLS-ovac Joško Kontić, pozvao je sve okupljene da zaborave na podjele među prisutnima i razmisle kako vladajuću garnituru skinuti s vlasti na sljedećim izborima. Čini se da se na desnici, ali izvan HDZ-a i HSP-a, pokušava okupiti treća desna grupacija koja ima namjeru osvojiti vlast. Ta grupacija trebala bi biti sastavljena od donedavno velikih političkih protivnika koji u ovom trenutku teško mogu računati na veliku podršku birača. Kakvu političku vjerodostojnost biračima nude Ivić Pašalić, Dorica Nikolić, Nenad Ivanković, Miroslav Tuđman, a pod blagoslovom biskupa ličko-senjskoga Mile Bogovića? Joško Kontić zvučao je kao političar koji se kaje, ne samo zato što devedesete nije proveo u HDZ-u, nego i zato što je dvije i pol godine bio na vlasti zajedno s Ivicom Račanom. </p>
<p>I predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić održao je politički govor. U njegovu govoru bilo je polemičkih izjava, ali ništa što bi se moglo označiti nelegalnim. Zidić, međutim, mora biti svjestan da se svaki njegov javni istup vezuje uz Maticu hrvatsku. Predsjednik Matice hrvatske nema pravo, makar i nehotice, gurati najstariju hrvatsku kulturnu instituciju u političku arenu. </p>
<p>Ivanković je, pak, mogao biti zadovoljan promocijom, a posebno najavom moguće Vladine tužbe protiv njega. Boljoj reklami teško da se mogao nadati. </p>
<p>Desnica se, eto, za izbore priprema u velikim dvoranama luksuznih hotela. Sudeći prema izjavama Joška Kontića, nema namjeru još dugo samo sjediti. Pitanje je mogu li se okupljeni u Sheratonu i dalje zadržati u granicama zakona ili će netko nestrpljiv da dođe na vlast izgubiti živce.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sezona haaških optužnica</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Dok Međimurci po Zagrebu uzvikuju »kruuumpiiira«, pridružuje im se i haaška ponuda s »optužniiiceee«.</p>
<p>Ako je istina da je Međunarodni kazneni sud osnovan samo zato da bi kaznio kreatore i najviše vojne te političke počinitelje ratnih i agresorskih osvajanja na ovim prostorima, onda je neshvatljivo da se trenutačno bavi i kaznenim progonom sasvim nevažnih osoba iz istih struktura. Ako je, pak, točno da je optužnica protiv Janka Bobetka, generala Hrvatske vojske, trebala biti neka vrsta protuteže s hrvatske strane za u Haag privedenog Slobodana Miloševića, što će na popisu haaških interesa i jedan Mladen Markač, Ivan Korade? </p>
<p>Tražiti logiku u posljednjim potezima Haaškoga tužiteljstva, pa onda i Međunarodnog kaznenog suda, vrlo je nesiguran pravni teren. Špekulacije da se na primjeru ključnih operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu pokušava utvrditi dio »hrvatske odgovornosti« vode k jednom drugom, političkom, uznemiravanju. Svojedobna računica je bila da bi iz Haaga u Hrvatsku trebale doći još najviše dvije ili tri optužnice, jer među živima nema osoba najvišeg kalibra. Tu konstrukciju sasvim je srušila optužnica protiv Markača, a onda i Koradea. </p>
<p>Sad se i političke i pravne strukture bave njima kao bogzna kako važnim unutarnjim pitanjem, pa niži vojni časnici dobivaju značenje koje tijekom Domovinskog rata nisu ni blizu imali. S druge strane, postavlja se pitanje uloge nacionalnog pravosuđa u razrješavanju onih kazneno-pravnih situacija do kojih je u vrijeme Domovinskog rata dolazilo. Ta je uloga marginalizirana. Znači li to da hrvatski sudovi nisu položili očekivani ispit, pa im se nitko iz međunarodne zajednice ne usudi prepustiti nijedan ozbiljniji proces? Ili je, pak, riječ o tome da se i Haag želi uključiti u neke političke poslove koji imaju izravne veze i sa širenjem NATO-pakta i s povećanjem broja članica Europske unije. A kad boljih sredstava nema, onda im je povijest omogućila da koriste činjenicu da je pet i više godina na ovim prostorima trajao rat za zemlju koja se raspala (Jugoslaviju) i za zemlju koja nikad nije imala izgleda na ovim prostorima nastati (veliku Srbiju).</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ulaznica za diktatora </p>
<p>Portugalsko odbijanje suglasnosti za zabranu dolaska jedinom preostalom, preživjelom i općepriznatom kontinentalnom diktatoru, vuče korijene dublje od principa ima li Lukašenku ili ne mjesta na summitu NATO-a u Pragu / Sad se, na kraju, svi plaše da će diktator ispuniti obećanje i da će cijenu platiti građani Bjelorusije</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Ovo se može dogoditi samo u Europskoj uniji: Portugal je geografski najudaljenija država članica Unije od Bjelorusije, a jedina nije prihvatila odluku da se bjeloruskom šefu države, s nalijepljenom etiketom diktatora, Aleksandru Lukašenku, zabrani izdavanje vize i ulazak u EU. Zabranu su, naime, tražile neke Unijine zemlje (Švedska, Njemačka, Britanija) inzistirajući na solidarnosti s Češkom koja je već upalila crveno svjetlo kako predsjednik zemlje koja je partner NATO-u ne bi nazočio praškom summitu. To opet nije bila samostalna češka želja, jer bi se s Lukašenkom mogli nositi, nego goli zahtjev Amerikanaca.</p>
<p>Portugalsko odbijanje suglasnosti za zabranu dolaska jedinom preostalom, preživjelom i općepriznatom kontinentalnom diktatoru vuče korijene dublje od principa ima li Lukašenku ili ne mjesta na summitu NATO-a u Pragu. Portugal je i član Atlantskog saveza, te se moglo očekivati da i po toj crti solidarnosti s ostatkom saveznika digne ruku za odbijenicu putniku koji je zainteresiran da se, makar kao neželjen, nezvan i nevoljen gost, ipak ukaže u Pragu. </p>
<p>Portugal u svom neslaganju s politikom ostatka EU-a nije išao protiv principa (jer je on iskusio koliko su Salazari pogubni za prosperitet i perspektivu!), nego je išao protiv prakse. Razloge nije objašnjavao šef diplomacije (neugodne istine i poruke lansiraju niži rangovi jer se njima oprašta), no snaga poruke ostaje jednaka. »Ujak Sam je onaj koji vuče konce svojih lutaka po Europi i mi tome odgovaramo primjerenim mjerama i potezima«, kazao je jedan portugalski parlamentarac. </p>
<p>Lukašenko, dakle, može u Lisabon, ne može u Bruxelles, London i Atenu, a neće ni u Prag, što je naplaćeno hitnim povlačenjem bjeloruskog veleposlanika iz češke prijestolnice i svježom naslagom leda na odnosima dvaju zemalja. Europska unija htjela je zabranom ulaska solidarno podržati svoju buduću članicu da ne ispadne da samo Češka brani Lukašenku posjet. Portugal je mislio drukčije i htio je naplatiti situaciju koja mu se ne sviđa, bila solidarnost u igri ili ne. </p>
<p>Portugal, osim razložnog prigovaranja o »koncima na europskoj lutki« u računicu izgleda uzima i svoju organizaciju OESS-ova skupa u drugoj polovici godine. Bjelorusija može uzdrmati skup članica odluči li se inatiti, što je inače običaj povrijeđenih diktatora. </p>
<p>Pravi razlozi portugalskog neprihvaćanja zabrane idu još dalje. Nedavno je sastanak Europske unije s predstavnicima afričkih država morao iz Kopenhagena biti premješten na teren Afrike, u Mozambique, kako bi mu bez problema s ulaznim vizama nazočili i predstavnici vlasti iz Zimbabwea, države čijem je vrhu na uporno insistiranje Velike Britanije (a ona opet ima svoje interese, poneku financijsku uspomenu i prilično kolonijalnog putra na glavi) zabranjen ulazak u EU. Robert Mugabe je, istina, stigao na zabranjeni teritorij na svjetsku konferenciju UN-a o hrani u Rimu, no njegov je putnički status opravdan gostovanjem na formalno neutralnom terenu UN-a, a ne na prostoru države članice Unije. </p>
<p>Lisabon je na kraju jedini poslao predstavnike na razgovore s izaslanicima zemalja, od kojih su neke bivše kolonije te države. Dakle, kako sada stvari stoje na ovom rasporedu putovanja i zabrana, gazda iz Minska neće putovati nikamo, pa čak ni kad zaprijeti da će Uniji za odmazdu poslati kontigente azilanata pa neka se Unija »slika« s njima, a možda ćemo, nastavio je prijetiti, prestati nadzirati granice prema kandidatima Poljskoj, Litvi i Latviji, pa neka vam onda bude nebo na pomoći s našim švercerima. </p>
<p>»Za to imamo odgovor«, komentirao je najnoviju ekscentričnost danski veleposlanik pri EU. Sad se, naravno, svi plaše da će diktator ispuniti obećanje i da će cijenu, kao što to uvijek s diktaturama biva, platiti građani Bjelorusije, oni koji su rečenog voljenog im vođu sami birali i sustavno ga potvrđuju na izborima. </p>
<p>Epizoda s vizom ukazuje na svu složenost i isprepletenost interesa u disciplini kojom bi morao vladati zdrav razum i duh zajedničkih interesa umjesto procjene što je korisno samo za jedinku unutar zajednice, zajedničku europsku politiku. Problem je uvijek da se između optimalnog i prihvaćenog rješenja ugura toliko sitnih interesa da se od stabla ne vidi šuma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Profesionalci muzejske struke izvan Varaždina smatraju da je varaždinsko poglavarstvo pogriješilo</p>
<p>Palača »Herzer« bila je idealno mjesto za zaokruživanje svih potrebnih muzejskih sadržaja u Varaždinu... Na jednoj je strani riječ o tome da Poglavarstvo nedostatno vrednuje građu Povijesnog odjela (koja nije atraktivna), a na drugoj strani o različitim prioritetima, pri čemu Grad Varaždin preferira kavanu, dakle, ugostiteljski umjesto muzejskog sadržaja u središtu grada. To nerazumijevanje muzejskog sadržaja i njegova poslanja začuđuje ako znamo da Grad Varaždin pretendira i u mnogim svojim aktivnostima pokazuje da je grad kulture, te da je Gradski muzej Varaždin jedan od boljih muzeja u Hrvatskoj</p>
<p>IVO MAROEVIĆ</p>
<p>Na posljednjoj smo se sjednici Hrvatskoga muzejskog vijeća, potkraj listopada, susreli s informacijom koju je ministru kulture uputio Gradski muzej iz Varaždina. U njoj se kaže da je Grad Varaždin dio prostora u palači »Herzer«, koji je 1997. dodijeljen muzeju kao zamjenski prostor za njegov Povijesni odjel, dao u zakup tvrtki »Gastrokom« d.o.o. iz Varaždina za ugostiteljstvo/kavanu na temelju provedene javne licitacije.</p>
<p>Iz priložene je dokumentacije bilo vidljivo da je Upravno vijeće varaždinskog Gradskog muzeja zatražilo od Poglavarstva da poništi natječaj za davanje u najam poslovnog prostora, jer se muzej već počeo obnavljati i prilagođivati cjelokupno prizemlje, podrum, dvorište i tavan palače »Herzer« za muzejsku funkciju. Iz novinskih članaka vidi se da je Grad Varaždin, kao vlasnik prostora, odlučio taj prostor dati u najam za ugostiteljstvo i izuzeti ga iz muzejskog sadržaja.</p>
<p>Povijesni odjel Gradskog muzeja Varaždin, o kome je i ovdje riječ, je 1997. odlukom Poglavarstva iseljen iz dijela pavlinsko-isusovačkog kompleksa zbog smještaja ordinarijata novoosnovane Varaždinske biskupije. Obrazloženje o vraćanju Crkvi oduzete imovine bila su tada vrlo problematična, jer je oduzimanje te imovine učinio Josip II. potkraj osamnaestog stoljeća.</p>
<p>Prema toj bi analogiji trebalo mnogo kulturnih institucija iseliti iz zgrada bivših samostana. Naveo bih samo Muzej grada Zagreba u negdašnjem samostanu klarisa i Klovićeve dvore u negdašnjem isusovačkom samostanu. </p>
<p>No to iseljenje, koje je tada rezultiralo združivanjem muzejskih sadržaja u palači »Herzer«, gdje je od 1954. smješten Entomološki odjel istoga muzeja, bilo je u muzeološkom smislu ohrabrujuće.</p>
<p>Današnja odluka kojom se prostor muzeja prenamjenjuje za ugostiteljski sadržaj, a posebno obrazloženje varaždinskoga gradonačelnika, dr. Ivana Čehoka, objavljeno u varaždinskom tisku, izaziva nedoumice. Njegova tvrdnja da je »kavana svugdje u svijetu sastavni dio svakog muzeja« načelno je točna, osim što je gradonačelnik zanemario veoma važan element te činjenice. Muzeji otvaraju kavane kad su zadovoljene njihove ostale potrebe za temeljnim muzejskim sadržajima, što ovdje nije slučaj i kad oni ocijene da im je kavana potrebna u kontekstu jasno definirane muzejske funkcije.</p>
<p>Nijedna od tih pretpostavki tu nije ispunjena. Grad Varaždin, kao vlasnik prostora i osnivač muzeja, oduzima svojemu muzeju prostor i nameće mu sadržaj kavane koja ni u kojem elementu neće biti u funkciji muzejskog sadržaja. Prema tome gradonačelnikova tvrdnja poprima demagoško značenje.</p>
<p>Drugu tvrdnju u kojoj gradonačelnik opovrgava podatak o nedostatku muzejskog prostora u Varaždinu, istaknuvši da »prostora ima dovoljno, ali ga treba racionalizirati« teško bi se moglo dokazati, posebno ne profesionalno urađenom analizom koju, koliko je meni poznato, Grad Varaždin nije načinio. </p>
<p>Varaždinski muzej jednostavno nema dovoljno prostora za smještaj i izlaganje svoje građe. Korištenje prostora u Starom gradu limitirano je njegovom kulturno-povijesno vrijednošću, kao kulturnog dobra, što ne dopušta remećenje tih vrijednosti.</p>
<p>U sličnom su položaju i prostori u palači »Sermage«. Palača »Herzer« bila je idealno mjesto za zaokruživanje svih potrebnih muzejskih sadržaja u Varaždinu.</p>
<p>O čemu je zapravo riječ? </p>
<p>Na jednoj je strani riječ o tome da Poglavarstvo nedostatno vrednuje građu Povijesnog odjela (koja nije atraktivna), a na drugoj strani o različitim prioritetima, pri čemu Grad Varaždin preferira kavanu, dakle, ugostiteljski umjesto muzejskog sadržaja u središtu grada. To nerazumijevanje muzejskog sadržaja i njegova poslanja začuđuje ako znamo da Grad Varaždin pretendira i u mnogim svojim aktivnostima pokazuje da je grad kulture, te da je Gradski muzej Varaždin jedan od boljih muzeja u Hrvatskoj. Sjetimo se samo njegove nominacije za europski muzej godine. Zanimljiva je i koincidencija u prioritetima kulturnih sadržaja. Grad Varaždin istodobno nudi smještaj Muzičke akademije iz Zagreba u Varaždinu u trenutku kad oduzima svomu muzeju nužno potreban prostor.</p>
<p>Nemam iluzija da će ovaj tekst probuditi, na stanoviti način deformiranu, kulturnu savjest Poglavarstva grada Varaždina. On će samo pokazati da profesionalci muzejske struke izvan Varaždina smatraju da je Poglavarstvo pogriješilo. Neka se čuje i taj glas. Grad koji uz ostalo dopušta da je lik njegova najvrednijega kulturnog dobra na novčanici od pet kuna naopako otisnut, opet nas začuđuje svojim kulturnim kontroverzama. Očito je glazba najmilija varaždinska kulturna opcija. Dobro je da je tako, ali nije dobro da je samo tako.</p>
<p>Autor je profesor muzeologije i zaštite spomenika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zablude katoličkoga »publicista« iz Novske: Horvatov ateizam simpatičniji od Primorčeve vjere</p>
<p>Gomila »diplomiranih teologa«, poput kapelana iz Novske, smatra da autori poput uvaženog Ive Horvata žele povući Katoličku crkvu »na civilizacijsko dno« i da je u tome važna budnost tzv. nacionalno svjesnih Hrvata. Moja je tuga velika i zato što, kako se vidi iz uvoda Primorčeva članka od 16. studenoga, gdje Horvata proziva kao trovača mržnjom (?!), mladim svećenicima u Hrvatskoj nedostaje nade i pozitivnoga duha. Primorčeva je slika svijeta mračna, opsjednuta vragom, klaustrofobična, ukratko, zastrašujuća / Svećenici poput Pavla Primorca proizvod su klime koja desetljećima vlada među hrvatskim katolicima, nekakvo trajno bojovništvo, čvrsto u ideološkom rovu, Šagi će reći: »nekog previše iracionalnog nacionalnog naboja«, što ja određujem pojmom »hrvatskog svetosavlja«, što je eufemizam za ratoborni nacionalizam koji prakticiraju don Živko Kustić, jedan od najlicemjernijih autora hrvatskoga novinarstva, njegov Glas Koncila i mnogi katolički biskupi, svećenici i redovnici, nacionalizam koji još prakticira relativizaciju ratnih zločina koje su počinili Hrvati nad Srbima / Svećenik Primorac nas poziva da se opredijelimo za put napretka, a do njega se stiže, kaže, odgovaranjem na pitanje koga da prihvatimo: »lažne antifašiste« poput Ive Horvata ili »Krista«? Ja nemam dileme. Budući da ne vjerujem u Isusa Krista kakvog predstavlja Pavle Primorac i budući da ne vjerujem u napredak onih koji gaze po drugim osobama, biram Horvata</p>
<p>DRAGO PILSEL </p>
<p>Razumije se da su Stajališta u Vjesniku izričito otvorena i demokratska rubrika u kojoj se često mogu pročitati poticajne polemike, ali rasprava koju vode ili dovršavaju moj stariji kolega po novinarskoj vokaciji Ivo Horvat i moj mladi kolega po obrazovanju, svećenik iz Novske Pavle Primorac nije zaslužila tolik prostor.</p>
<p>Od početka je bilo jasno da si kapelan u Novskoj umišlja neki veliki publicistički domet, umišlja, kažem, jer ga, kao publicista, naša javnost ne poznaje. (Telefonski mi je potvrdio da je tek objavio desetak članaka i pisama u Hrvatskom slovu, Večernjem listu i Vjesniku)</p>
<p>Vještinu koja se očekuje od nekoga koji se predstavlja kao publicist, Primorac zamjenjuje amaterskim nizanjem teških etiketa, niskih udaraca, gotovo na razini osobnih uvreda i agitpropovskim korištenjem teoloških pojmova. </p>
<p>To samo dokazuje da je svećenik iz Novske protutnjao kroz teološki studiji ne shvativši niti narav studija koji je upisao, niti duh koji mora resiti onoga koji sudjeluje u Kristovu svećeništvu.</p>
<p> Iako bih mogao ispuniti ovaj osvrt komentarima koji dokazuju da Primorac ne shvaća kršćansku teologiju, citirat ću samo jednu kritiku na račun njegova »publicističkog« rada. Objavio ju je stalni kolumnist Kane, župnik u Varaždinu i naš vodeći hrvatski praktični teolog fra Bono Zvonimir Šagi, u rubrici »Pitanje sadašnjeg trenutka« u broju toga mjesečnika za studeni.</p>
<p>Citat fra Šagija savršeno dobro uokviruje polemiku koju kapelan iz Novske vodi s uvaženim kolegom Horvatom, koji je, valjda, napokon shvatio da sa sebe treba istresti prašinu koja mu se slegla na ramenima tijekom ovoga neuspjela dvoboja, a koji je počeo zato što Primorac u pjevaču Thompsonu želi vidjeti (sačuvaj nas Bože) - proroka!</p>
<p>Mislim, u ovom slučaju, Golijat je zdrobio Davida, a da mladi izazivač nije ni shvatio kako.</p>
<p> Dakle, fra Šagi piše:</p>
<p>»Velika medijska pozornost, pretežito senzacionalistička, što je novinari pokazuju prema nastupima nekih putujućih svećenika-propovjednika, te njihovim obilno reklamiranim tzv. karizmatskim ili duhovnim seminarima, egzorcističkim i iscjeliteljskim molitvenim skupovima, potiče na ozbiljno teološko i pastoralno promišljanje. </p>
<p>Posebno zato, jer je sve to u ovome trenutku, svjesno ili nesvjesno, povezano i popraćeno masovnim zanosima i pretjeranim rodoljubnim emocijama, buđenjem nekoga previše iracionalnog nacionalnog naboja, pa je u tom smislu i politički konotirano - sve većinom usporedivo s nastupima estradnih, npr. pjevačkih 'idola'!</p>
<p>Zamislite, čak se i jedan mlad svećenik usudio ustvrditi da je u estradnom nastupu i pjesmama jednog pjevačkog estradnog idola 'karizma, dubok kristološki i domoljubni naboj' (Šagi tu citira Primorčev članak objavljen u ovoj rubrici 30. listopada, op. D.P.). Što je to 'kristološko domoljublje', zar naboj protiv onih drugih?...«</p>
<p>Iako nije teološki obrazovan Ivo Horvat je, također, bezuspješno, pokušao objasniti svećeniku Pavlu Primorcu da pjevač zvani Thompson ne može »senzibilizirati mlade za evanđeoske vrijednosti«, ako ne zaustavlja ubilačke pozive na svojim koncertima, ako publiku ne upozori da ne vrijeđa poglavara države rasističkim dobacivanjem i ako se i sam predstavlja kao promotor ustaštva.</p>
<p>Ivo Horvat nije jedini koji se iznenadio i rastužio člancima mladoga svećenika. Moja tuga već traje godinama, od kada sam napustio učionice Katoličkog bogoslovnog fakulteta, shvativši da većina mojih kolega, bili oni sada dijecezanski svećenici, redovnici ili laici, nije sposobna shvatiti što se sve krije u, ne prvi put izrečenom pitanju zaprepaštena oca Šagija: Što je to kristološko domoljublje? </p>
<p>Gomila tih »diplomiranih teologa«, poput kapelana iz Novske, smatra da autori poput uvaženog Horvata žele povući Katoličku crkvu »na civilizacijsko dno« i da je u tome važna budnost tzv. nacionalno svjesnih Hrvata.</p>
<p>Moja je tuga velika i zato što, kako se vidi iz uvoda Primorčeva članaka od 16. studenoga, gdje Horvata proziva kao trovača mržnjom (?!), mladim svećenicima u Hrvatskoj nedostaje nade i pozitivnoga duha. </p>
<p>Primorčeva je slika svijeta mračna, opsjednuta vragom, klaustrofobična, ukratko, zastrašujuća. I, Bože mi oprosti, kad naletim na takve vjeroučitelje, što svećenik Primorac jest, na trenutak sam sretan što nemam djece koja bi pala u ruke takvim likovima na satovima vjeronauka.</p>
<p>Svećenici poput Pavla Primorca proizvod su klime koja desetljećima vlada među hrvatskim katolicima, nekakvo trajno bojovništvo, čvrsto u ideološkom rovu, Šagi će reći: »nekog previše iracionalnoga nacionalnog naboja«, što ja određujem pojmom »hrvatskog svetosavlja«, što je eufemizam za ratoborni nacionalizam koji prakticiraju don Živko Kustić, jedan od najlicemjernijih autora hrvatskoga novinarstva, njegov Glas Koncila i mnogi katolički biskupi, svećenici i redovnici, nacionalizam koji još prakticira relativizaciju ratnih zločina koje su počinili Hrvati nad Srbima i drugima.</p>
<p>Valja poručiti Primorcu, koji se legitimira kao kršćanin i umjeren Hrvat tako što ističe (Vjesnik, 11 studenoga) »da redovito ide u Jasenovac pomoliti se za sve žrtve«, da mu želim svako dobro, puno pameti i iskrene duhovnosti, a koju, kako je učio sv. Franjo Asiški, ima samo onaj koji ne vrijeđa i koji kontrolira svoj jezik i pero, ali da ne kanim trošiti svoje vrijeme u polemikama, barem ne dokle god Primorac ne pokaže da vlada teologijom.</p>
<p>Sada bi, naime, bilo korektno od kapelana iz Novske da profesoru Šagiju odgovori na postavljeno pitanje: što je, gospodine diplomirani teolože, »katolički publicistu«, svećeniče koji služiš kao kapelan u Novskoj, Pavle Primorče, »kristološko domoljublje«</p>
<p>Evo kolega, posluži se čime god raspolažeš. Očito si čuo za Rahnera, Galota, Schnackenburga, Künga, Waldenfelsa, Goluba, Šagija Bunića, Guardinija, ili da pojednostavim, jer sam gotovo siguran da ne vladaš niti autorima političke teologije dvadesetoga stoljeća poput Metza, Bonhoffera, Moltmanna, Söllea, Bergera, Gutierreza ili Boffa, gukni golube i drži se starine, recimo sv. Ignacija Antiohijskog, oca kristologije. </p>
<p>Svećenik Primorac nas poziva da se opredijelimo za put napretka, a do njega se stiže, kaže, odgovaranjem na pitanje koga da prihvatimo: »lažne antifašiste« poput Ive Horvata ili »Krista«?</p>
<p>Ja nemam dileme. Budući da ne vjerujem u Isusa Krista kakvog predstavlja Pavle Primorac i budući da ne vjerujem u napredak onih koji gaze po drugim osobama, biram Horvata. Njegov mi je ateizam simpatičniji od Primorčeve vjere.</p>
<p>Autor je teolog, slobodni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Što je ostalo od zaštite ustavnosti: najviše mirovine i zakon koji je narušio prijašnje pravedne odnose</p>
<p>Određenom broju korisnika najviše mirovine (petsto, prema neslužbenoj procjeni) ostvarene u razdoblju od 1995. do 1998. bilo je omogućeno da neosnovano, stoga i nepravedno, ostvare to pravo s mnogo manjim uplaćenim doprinosom od onog koji su morali uplatiti korisnici najviše mirovine ostvarene do kraja 1994. godine. Još jasnije, bilo im je omogućeno da ostvare pravo na najvišu mirovinu »napuhavanjem« njihovih plaća u mirovinskim osnovicama</p>
<p>DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆ</p>
<p>Korisnici najviše mirovine ostvaruju to pravo na temelju Zakona o najvišoj mirovini koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999. Oni koji su svoje pravo ostvarili prije toga datuma ostvarili su ga na temelju čl. 38. i čl. 93a Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.</p>
<p>Nejednakost među korisnicima najviše mirovine postoji ne samo između tih dviju skupina korisnika, nego i između korisnika unutar svake od tih skupina. Korisnici najviše mirovine ostvarene do 31. prosinca 1998. u nejednakom su položaju samo zato što postoje razlike u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima.</p>
<p>Određenije, primjenom nezakonitih odluka o valorizacijskim koeficijentima, mirovine korisnika najviše mirovine ostvarene u razdoblju od 1995. do 1998. bile su usklađene prema većim prosječnim plaćama svih zaposlenih, nego je bila ona prema kojoj je bio usklađen iznos najviše mirovine, dok su mirovine korisnika najviše mirovine ostvarene do kraja 1994. bile usklađene upravo prema takvoj plaći.</p>
<p>Korisnik najviše mirovine ostvarene do kraja 1994. morao je, za četrdeset godina mirovinskog staža u najpovoljnijih deset uzastopnih godina osiguranja, imati plaću u prosjeku od najmanje četiriju prosječnih plaća svih zaposlenih. Korisnik toga iznosa najviše mirovine ostvarene u 1998. mogao je u zadnjih deset godina osiguranja imati svake godine plaću u visini od samo 2,77 prosječne plaće svih zaposlenih.</p>
<p>On je to pravo mogao ostvariti i tako da je zadnje četiri godine osiguranja imao svake godine plaću u visini od četiriju prosječnih plaća svih zaposlenih, a u preostalih šest godina plaću od samo 1,35 prosječne plaće svih zaposlenih.</p>
<p>Mirovina korisnika najviše mirovine ostvarena u 1998. u prvom i drugom spomenutom primjeru bila bi usklađena od 1. siječnja 1998. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1692,8 kuna, odnosno 1946,72 kuna. Iznos najviše mirovine od 1. siječnja 1998. godine (3991,66 kuna) bio je usklađen prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1172,64 kuna, a prema toj istoj plaći bile su usklađene i mirovine svih korisnika najviše mirovine ostvarene do kraja 1994. godine.</p>
<p>Posljedično, određenom broju korisnika najviše mirovine (petsto, prema neslužbenoj procjeni) ostvarene u razdoblju od 1995. do 1998. bilo je omogućeno da neosnovano, stoga i nepravedno, ostvare to pravo s mnogo manjim uplaćenim doprinosom od onog koji su morali uplatiti korisnici najviše mirovine ostvarene do kraja 1994. godine. </p>
<p>Još jasnije, bilo im je omogućeno da ostvare pravo na najvišu mirovinu »napuhavanjem« njihovih plaća u mirovinskim osnovicama, čak i s po(r)ukom da se ustavna načela jednakosti, socijalne pravde i vladavine prava mogu nekažnjeno nepoštivati.</p>
<p>Nejednakost uzrokovanu razlikama u razini mirovina prepoznali su i suci Ustavnog suda te su svojom Odlukom od 12. svibnja 1998. bili obvezali i mjerodavna tijela »da provedu usklađivanje mirovina za vrijeme dok su bili na snazi propisi o usklađivanju mirovina s kretanjem plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj«. </p>
<p>Usklađivanjem mirovina s kretanjem plaća svih zaposlenih sve bi mirovine morale biti usklađene prema istoj prosječnoj plaći svih zaposlenih, što bi uklonilo nejednakosti ne samo među svim umirovljenicima nego i u odnosu prema zaposlenima.</p>
<p>Ta odluka nikad nije bila izvršena.</p>
<p>Važno je istaknuti da je za samo uklanjanje razlika u razini mirovina dovoljno da se sve mirovine usklade prema istoj prosječnoj plaći svih zaposlenih znatno manjoj od stvarne, pa i toliko manjoj da nije potrebna ni jedna kuna više od sredstava namijenjenih za redovito usklađivanje mirovina.</p>
<p>Zašto onda nisu uklonjene razlike u razini mirovina?</p>
<p>Zato što bi tada svi korisnici mirovina (pa i one najviše) izvedenih iz »napuhanih« plaća imali mirovine, u pravilu, manje od sadašnjih (Ili bi na određeno vrijeme i do nekoliko godina imali ograničeno pravo na usklađivanje mirovina, da bi se zaštitila prava drugih).</p>
<p>I zato što je među njima (korisnicima), najvjerojatnije, i takvih koji su imali i imaju dovoljno političke moći i utjecaja da spriječe takve, za njih vrlo nepovoljne, posljedice.</p>
<p>Da je ta vjerojatnost velika svjedoče i prvi radni materijali grupe za izradu prijedloga Zakona o povišenju mirovina u kojima je bilo primijenjeno usklađivanje svih mirovina prema istoj prosječnoj plaći svih zaposlenih, kao jedini mogući način uklanjanja razlika u razini mirovina, ali kasnije je primjena tog načina bila zabranjena »direktivom odozgo«.</p>
<p>Osnovano se može sumnjati da je »direktiva odozgo« imala adresu onih iz bivše HDZ-ove vlasti, jer su se plaće »napuhavale« pod njenom zaštitom, a sadašnji ministar rada i socijalne skrbi javno se hvalio da on u Ministarstvu nije smijenio nikoga iz te vlasti.</p>
<p>Zakon o povišenju mirovina omogućio je i određenom broju korisnika mirovina ostvarenih do kraja 1994. da povišenjem mirovina za 20 posto ostvare pravo na najvišu mirovinu, iako u vrijeme kad su ostvarivali pravo na mirovinu njihovi uplaćeni doprinosi nisu dopuštali mogućnost ostvarivanja tog prava. </p>
<p>Njima je omogućeno da s manjim doprinosima ostvare isto pravo na najvišu mirovinu kao i korisnici najviše mirovine koji su to pravo ranije ostvarili s većim doprinosima.</p>
<p>Posljedično, taj je zakon trajno i neosnovano narušio pravedne odnose navedenih mirovina utemeljene na uplaćenim doprinosima, koji (odnosi) su postojali u vrijeme ostvarivanja prava na mirovinu, činjenično stanje o uplaćenim doprinosima promijenio u lažno, kao da su novi i dotadašnji korisnici najviše mirovine uplatili isti doprinos i, napokon, smanjio prava pokrivena doprinosom, a povećao prava nepokrivena doprinosom.</p>
<p>Nakon 20-postotnog povišenja, bez redovita usklađivanja, mirovine novih korisnika najviše mirovine bile su usklađene od 1. siječnja 2001. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih od 1779,13 kuna, a mirovine dotadašnjih korisnika najviše mirovine i sam iznos najviše mirovine od 4833,93 kuna, prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u iznosu 1420,13 kuna. Stoga je primjenom Zakona o povišenju mirovina stvorena nova (relativna) razlika u razini tih mirovina od 25,28 posto.</p>
<p>Unatoč svemu tomu, suci Ustavnog suda, kojima je zaštita ustavnosti u opisu radnog mjesta, zaključili su, napamet, da je spomenuti zakon »otklonio razlike između mirovina ostvarenih u različitim razdobljima« i nisu htjeli prihvatiti prijedloge 217 građana i nekoliko udruga umirovljenika za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom Republike Hrvatske. Što je onda uopće ostalo od zaštite ustavnosti i tko ju štiti?</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni docent iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Iveković: Sve je počelo od nepoštenih privatizacija </p>
<p>»Tvrtka Croatia bus očiti je primjer organiziranog kriminala u koji su umiješani i visoki državni dužnosnici«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Novog sindikata Mario Iveković.</p>
<p>Radnike u štrajku, koji već 16. dan blokiraju tvrtku Croatia bus, u srijedu su podržali član saborskog Odbora za promet i veze Stjepan Dehin (HSS), vijećnik u Gradskoj skupštini Pavo Gagulić i tajnik zagrebačkog HSP-a Marko Artuković </p>
<p>»Iz stranke su me isključili isti ljudi koji su upetljani i u slučaj Croatia busa. Podršku radnicima odlučili smo pružiti jer se kriminal više ne može trpjeti«, rekao je Gagulić. Stjepan Dehin istaknuo je kako su u brojnim tvrtkama problemi počeli upravo od nepoštene privatizacije. »Tvrtke su završile u rukama onih koji nisu bili sposobni upravljati društvenom imovinom. Umjesto toga otjerali su radnike na ulicu«, rekao je Dehin.</p>
<p>Mario Iveković rekao je da su od početka štrajka radnici u štrajku dobili brojne poruke prema kojima problem Croatia busa neće biti riješen nikada, »jer bi to značilo da 20-ak ljudi iz državnog vrha mora završiti u zatvoru«.</p>
<p> »Siguran sam da se radnici Croatia busa ovaj put neće slomiti pod pritiscima te da će kriminal konačno biti dokrajčen«, rekao je Iveković. On je još jednom pozvao državno odvjetništvo i MUP da, ako je to potrebno, uhapse i državne dužnosnike.</p>
<p>Pismenu potporu štrajkašima u srijedu je pružio i bivši direktor Autobusnog kolodvora i Gradske skupštine, Goran Hill. Podsjetio je da je još 2000. Ministarstvu financija ukazao na probleme u Croatia busu. »Putem vrlo čudnih okolnosti prijevoznik Croatia bus došao je u posjed vrlo atraktivnog dijela kolodvora, u kojem se prodaju karte. Vlasnik tvrtke svakodnevno odnosi utržak u gotovini, bez ikakvog obračuna. Autobusni kolodvor dobio je nelojalnu konkurenciju jer na mjesec plaća do 600 tisuća kuna poreza pa stoga pitam kako je moguće da naša konkurencija ne uplaćuje obveze prema proračunu, a bavi se istom djelatnošću«, pisao je tada Hill.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dijagnostički uređaj vrijedan 210.000 kuna </p>
<p>U Hrvatskoj od dijabetesa, kao posljedice debljine i načina života, boluje do 160 tisuća ljudi / Unatoč tome što imamo svjetski priznata znanja i stručnost, za njihovo liječenje nedostaje nam upravo ovakvih modernih uređaja«, rekao je prof. dr. Željko Metelko</p>
<p>Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac u srijedu je svečano darovan laser doppler pletizmograf, instrument vrijedan gotovo 210.000 kuna koji će značajno unaprijediti dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti. Jedini takav uređaj u Hrvatskoj ubrzat će otkrivanje jedne od glavnih posljedica dijabetesa - oštećenja velikih, a osobito malih krvnih žila koja izazivaju tzv. dijabetičko stopalo.</p>
<p>»U Hrvatskoj od dijabetesa, kao posljedice debljine i načina života, boluje do 160 tisuća ljudi, a taj će broj, kao i u svijetu, ubrzano rasti. Unatoč tome što imamo svjetski priznata znanja i stručnost, za njihovo liječenje nedostaje nam upravo ovakvih modernih uređaja«, rekao je prof. dr. Željko Metelko.</p>
<p> Prof. dr. Nikica Car objasnio je da probleme s mikrocirkulacijom ima 11 posto »šećeraša« zbog čega oko 60.000 njih u svijetu na godinu ostaje bez donjih ekstremiteta. </p>
<p>Samo u Hrvatskoj tri do četiri posto dijabetičkih cirkulatornih problema završava amputacijom, što se može preduhitriti pravovremenim dijagnosticiranjem bolesti, odgovarajućim liječenjem i življenjem.</p>
<p>Laserskim dopplerom mjeri se brzina protoka krvi u malim žilama, a moguće je utvrditi i djelotvornost lijekova. Pretraga u opuštenom ležećem položaju traje 10 do 15 minuta, a bit će dostupna svim oboljelima u Hrvatskoj. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dijana Pleština utješila zabrinutu baku i ponudila pomoć</p>
<p>U povodu 20. studenoga, Međunarodnog dana prava djeteta, na Plavom telefonu u srijedu je gostovala premijerova supruga Dijana Pleština. Za vrijeme dvosatnog »dežurstva« na liniji pomoći, primila je i poziv jedne starije gospođe, koja smatra da njena kći zanemaruje unuke zbog novog partnera.</p>
<p> Dijana Pleština uputila ju je na Obiteljsko savjetovalište, koje također djeluje u sklopu Plavog telefona. Nakon njezina prijedloga, gospođa se predbilježila za dolazak u to savjetovalište. </p>
<p>»Tata« Plavog telefona, Miroslav Vučenović, premijerovoj je supruzi ispričao financijske probleme, a ona je obećala konkretnu pomoć u realizaciji novog projekta - svojevrsne kuće pomoći, koja bi 24 sata dnevno provodila terapije s djecom i roditeljima.</p>
<p>Plavi je telefon u srijedu organizirao i edukativno-glazbeni susret za djecu, pod nazivom »Imaš pravo znati svoja prava«. O pravima djece na mišljenje, zdravu prehranu, informaciju, školovanje i druženje, djeci su govorile (i pjevale) voditeljica Danijela Trbović Vlajki, pjevačice Nina Badrić i Helena Bastić, književnica Sanja Pilić te profesorice Jelena Bićanić i Jelena Balabanić Mavrović.</p>
<p>Miroslav Vučenović najavio je za listopad sljedeće godine dodjelu godišnjih nagrada djeci i mladima (od 10 do 18 godina) za humanitarno djelo. Pokroviteljstvo je već preuzeo predsjednik Republike Stjepan Mesić, a poduzetni Vučenović optimistično je najavio da će na dodjeli biti i Oprah Winfrey - putem video-veze.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U obnovi sudjelovalo 100 poduzeća i 1000 radnika</p>
<p>City centar Varteks otvara svoja vrata u ponedjeljak i samo toga dana radit će do 23 sata / Uz novu unutrašnjost, kupce će dočekati i novi način prodaje, stilist-savjetnik, servisi i informacijski punktovi </p>
<p>Otvorenje City centra Varteks na Trgu bana Jelačića, najavljeno za ponedjeljak, 26. studenoga, predstavlja za Varaždinsku industriju tekstila događaj godine, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Varteksa d. d. Miljenko Vidaček. Nakon vatrometa, u 17 sati, City centar Varteks otvara svoja vrata prvim kupcima i samo toga dana radit će do 23 sata.</p>
<p>Za izgradnju i opremanje toga objekta Varteks i njemački strateški partner, drogerist Dom Müller, uložili su 50 milijuna kuna.</p>
<p>»Ovim objektom želimo predstaviti svoj novi proizvodno-prodajni koncept«, rekao je Vidaček. Takav model trebalo bi slijediti svih 150 Varteksovih robnih kuća u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije.</p>
<p>Komercijalni direktor Varteksa Davor Daraboš najavio je kako će, zahvaljujući suradnji s Dom Müllerom, u novoj robnoj kući biti zastupljeno 40 različitih robnih marki. U njoj će biti i razni servisi i informacijski pultovi, na kojima će se dijeliti pozivnice za gradska zbivanja - kina, kazališta i slično. Uz savjete stilista, kupcima će biti na raspolaganju i krojački servis.</p>
<p>Izvršni direktor razvoja i posebnih projekata Varteksa, Borislav Škegro kaže kako je u godinu i pol dana koliko je trebalo da se objekt uredi, na njemu radilo čak 100 poduzeća i više od 1000 radnika. »Radovi su trajali nešto duže jer je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture inzistirao da se ne mijenja vanjski izgled zgrade što je otežalo cijeli posao. Iznutra je riječ o sasvim novom objektu koji ima čak 4400 četvorni metara prodajnog prostora, odnosno 1500 četvornih metara više nego prije«, kazao je Škegro, dodavši kako je u sklopu robne kuće otvoreno 70 novih radnih mjesta.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Metro zapošljava 250 Sesvećana</p>
<p>Prigodnom svečanošću u srijedu je u Sesvetama otvoren drugi Metro Cash u Hrvatskoj, ni godinu dana nakon što je otvoren onaj u Jankomiru. Otvarajući ovu veletrgovinu, generalni direktor ove tvrtke za područje Hrvatske, dr. Damir Firšt, naglasio je kako se zahvaljujući njoj, u Sesvetskom kraju smanjio broj nezaposlenih sa 6000 na 5750, »jer su prednost pri zapošljavanju imali ljudi iz ovog kraja, a angažirani su i lokalni dobavljači, što znači da se Metro Cash uključuje i u razvoj lokalne zajednice«. </p>
<p> Cijeli prostor koji zauzima novi Metro, ima gotovo 15.000 četvornih metara, no prilaz s ceste još nije gotov iako će se u četvrtak vrata otvoriti za sve kupce već u 6 ujutro. Gradnja objekta započela je u srpnju, uloženo je 15 milijuna eura, a dobra je vijest za kupce da neće morati nabavljati novu karticu jer će i u ovom Metrou vrijediti kartica veletrgovine iz Jankomira. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nastavljeni napadi na zetovce</p>
<p>Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a još očekuje očitovanje na zahtjev za ukidanje noćnih linija autobusa i tramvaja koji je zbog učestalih napada na vozače tih linija u utorak upućen Upravi ZET-a i Poglavarstvu Zagreba. </p>
<p>Koliko je situacija zaista ozbiljna, potvrđuje i kamenovanje autobusa linije 119 Podsused-Črnomerec što se dogodilo u utorak u večernjim satima, u Ilici, blizu kućnog broja 441. Kako nam je rekao Branko Mikinac, pomoćnik direktora ZET-a za promet, tom je prilikom ozlijeđena četrnaestogodišnja djevojčica. Na autobusu su za vrijeme vožnje kamenjem razbijena dva stakla. Zbog mraka nitko od putnika nije mogao utvrditi koliko je počinitelja u tom zlodjelu sudjelovalo, a kamoli kako izgledaju. Policija traga za počiniteljima i traži očevice toga događaja a autobus će biti izvan funkcije dok se iz Njemačke ne dopreme zamjenska stakla.</p>
<p>Predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Vinko Škvorc rekao nam je u srijedu ujutro: »Zasad nismo dobili još nikakav odgovor, ali prije poduzimanja bilo kakvih akcija dat ćemo Upravi ZET-a i Poglavarstvu još nekoliko dana da razmotre naš zahtjev«. Direktor ZET-a Julius Pevalek izjavio je pak da se noćne linije javnog prijevoza (od ponoći do 4 sata ujutro) ne mogu ukinuti, no da će se poraditi na povećanju sigurnosti vozača. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Jacksonov berlinski skandal</p>
<p>BERLIN, 20. studenoga</p>
<p> - Pjevač Michael Jackson na najboljem je putu da ponovno bude optužen za zločine s djecom. Naime, Jackson je u utorak u Berlinu izašao na balkon svoje hotelske sobe, koja se nalazi na četvrtom katu, i na zgražavanje svih fanova koji su ga čekali ispred hotela, primio malo dijete omotano u ručnik i tresao ga, što je izgledalo kao da će ga baciti kroz balkon. </p>
<p>»Kralj popa« stigao je u Berlin nakon trodnevnog svjedočenja na sudu, gdje ga terete za 21 milijun dolara tešku parnicu, budući da se nije pojavio na organiziranim koncertima u Njemačkoj. </p>
<p>Mnoštvo koje se okupilo ispred hotela Adlon došlo je pozdraviti glazbenu legendu, kojoj je tog dana uručena nagrada za životno djelo na svečanosti dodjela nagrada Bambi. </p>
<p>Kad je ušao u hotel i došao u svoju sobu, Jackson je otvorio prozor i držao dijete, omotano u bijeli ručnik, odmah iznad metalne ručke ruba balkona. Nakon toga pokazao je još jedno dijete, koje, zaključuju, ima četiri ili pet godina. I lice tog djeteta bilo je pokriveno bijelim ručnikom.</p>
<p>Premda Jacksonova glasnogovornica tvrdi da je Michael u Berlin stigao sa svojom djecom, te da ih ovom prilikom i na taj način »pokazao« obožavateljima, čini se da bi sličnim istupima pjevač ponovno mogao doći do problema, koji su mu se dogodili kad je optužen za silovanje dječaka. </p>
<p>Nekad iznimno popularni pjevač Michael Jackson otac je troje djece. Sina Princea Michaela, starog pet godina i četverogodišnju kći Paris ima iz braka s Debbie Rowe, a ima i bebu staru šest mjeseci.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ashanti predvodi nominirane za American Music Awards </p>
<p>LOS ANGELES, 20. studenoga</p>
<p> - Rythm pjevačica Ashanti s pet nominacija predvodi nominirane za 30. godišnju dodjelu nagrada American Music Awards. Rapperi Eminem i Nelly zaradili su svaki po četiri nominacija, dok su latino zvijezda Enrique Iglesias, country trio Dixie Chicks, rock bend Linkin Park, Pink, Celine Dion, B2K, Nappy Roots, country pjevači Alan Jackson i Toby Keith te rock bend Creed skupili po dvije nominacije. </p>
<p>Svečana dodjela nagrada American Music Awards, čiji će domaćin biti Ozzy Osbourne i njegova obitelj, zvijezde MTV reality serije »The Osbournes«, održat će se 13. siječnja u Shrine auditoriju u središtu Los Angelesa. </p>
<p>Dvadesetdvogodišnja Ashanti nominirana je u kategoriji najboljeg albuma, najboljeg novog umjetnika i u pop/rock i hip-hop/R kategoriji, te najboljeg ženskog izvođača u hip-hop te u R kategoriji. </p>
<p>Nakon što je osvojila ljestvice najslušanijih pjesama duetima s umjetnicima poput Ja Rulea i Fat Joea, Ashanti je u travnju objavila i svoj debi album, koji je rasprodan u 2,9 milijuna primjeraka samo u SAD-u. </p>
<p>Eminem i Nelly su nominirani u kategoriji najboljeg muškog izvođača i albuma u pop/rock i hip-hop/R kategorijama. Eminemov »The Eminem Show« najuspješniji je album izdan 2002. godine s rasprodanih 6,6 milijuna primjeraka, dok je Nellyjev »Nellyville« nedavno prešao brojku od četiri milijuna. </p>
<p>Osvajači nagrada bit će odabrani anketom koja će obuhvatiti oko 20.000 ispitanika, dok se nominacije utvrđuju prema podacima o prodaji i tome koliko su pojedini umjetnici prisutni na radiju. </p>
<p>Uglednije nagrade Grammy, čiji dobitnici će biti poznati u New Yorku 23. veljače, dodjeljuju se na temelju glasovanja stručnjaka iz glazbene industrije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Goran Tribuson u »Upitniku« osvojio jackpot?</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Goran Tribuson, hrvatski pisac čiji romani ne silaze s top ljestvica čitanosti, jedan od najznačajnijih predstavnika tzv. žanrovske proze, jedan je i od dobitnika televizijskog kviza »Upitnik«. </p>
<p>Jackpot od pedeset tisuća kuna, plus dodatnih 1.500 kuna, Tribuson je, kako doznajemo iz televizijskih kuloara u »Upitniku«, osvojio prošloga tjedna. </p>
<p>U svakom slučaju, ugodni događaji ovih dana prate »majstora krimića« kojemu je u srijedu, 20. studenoga u Zagrebu premijerno prikazan film »Ne dao Bog većeg zla«, nastao po zapisima iz njegova dva ranija romana u kojima se bavi djetinjstvom i odrastanjem, a koji je režirala njegova sestra, Snježana Tribuson. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Udaljen iz aviona, jer se dizao sa sjedala i pjevao</p>
<p>DUBROVNIK, 20. studenoga</p>
<p> - Tridesetdvogodišnji P. F. iz Zagreba morao je u utorak poslijepodne, oko 16.30 sati, izići iz zrakoplova »Croatia Airlinesa«, jer je narušavao javni red i mir. On je, naime, po nalogu kapetana udaljen iz zrakoplova, jer se, odmah po ukrcaju, uporno dizao sa sjedala i pjevao. Kad su ga doveli u pristanišnu zgradu dubrovačke zračne luke u Ćilipima nastavio je narušavati javni red i mir, te mu je određeno zadržavanje u policijskoj postaji u Grudi. Prijavljen je za prekršaj iz Zakona o prekršajima javnog reda i mira. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Singapur ublažuje zabranu žvakaćih guma</p>
<p>SINGAPORE, 20. studenoga</p>
<p> - Vlasti u Singapuru mogle bi, u sklopu svoga novog trgovinskog dogovora sa Sjedinjenim Državama, djelomice ukinuti svoju desetogodišnju zabranu žvakačih guma, no mnogi Singapurci kažu da bi zabranu trebalo potpuno ukinuti.</p>
<p>Sjedinjene Države i Singapur u utorak su objavili da su uglavnom dovršili sporazum o slobodnoj trgovini koji obuhvaća usluge, telekomunikacije, investicije, turizam - pa i promjene u zabrani uvoza guma.</p>
<p>»Usklađen je kompromis prema kojem će se guma bez šećera koju na recept propišu liječnici i zubari moći prodavati u ljekarnama,« rekao je lokalnim glasilima glavni singapurski pregovarač Tommy Koh. </p>
<p>U čistunskom gradu-državi uvoz, prodaja i proizvodnja ljepljive poslastice zabranjen je od 1992. godine, jer su odbačene gume ometale promet podzemnih željeznica time što su izazivale zapinjanje vrata na vlakovima. </p>
<p>Prema novom sporazumu o slobodnoj trgovini, mogla bi biti dopuštena prodaja gume koja pušačima olakšava odvikavanje od cigareta, no nije vjerojatno da će vlada dopustiti preplavljivanje trgovačkih polica gumama.</p>
<p>Singapurci kažu da je zabranu, koja izaziva mnoge pošalice na račun vlade, trebalo ukinuti još davno. </p>
<p>»Cijela ta zabrana nikad i nije bila dobra ideja, no pomogla je da Singapurci shvate nešto o usputnim štetnim posljedicama žvakanja,« kaže menadžer Daniel Quek (41). »Sada su Singapurci, pa i njihova djeca, ozbiljniji prema svojim građanskim dužnostima. Vrijeme je da se zabrana ukine.« (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Josip Vaništa ovjenčan »Goranom« </p>
<p>Jednoglasnom odlukom žirija Vaništa je ovu uglednu nagradu, što je Vjesnik dodjeljuje za najuspješnija književna ostvarenja objavljena u protekloj godini, dobio za »Knjigu zapisa«, u nakladi Moderne galerije Zagreb i Kratisa / Već iz naslova tematskih blokova čitatelj može naslutiti kako je riječ o nekoj vrsti umjetnikove autobiografije / Onima koji su duboko zaronili u »Knjigu zapisa« njihov se autor otkriva kao književno čudo</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Da bi mogao proglasiti knjigu 2001. godine, ocjenjivački sud književne nagrade lista Vjesnik raspravljao je o pedesetak naslova pristiglih na natječaj. Komisija u sastavu: dr. Željka Čorak, književnica, povjesničarka umjetnosti i prevoditeljica, dr. Dubravka Oraić Tolić, književna znanstvenica i esejistica, prof. dr. Krešimir Nemec, povjesničar književnosti i antologičar, Branka Džebić, kritičarka kulturne rubrike Vjesnika, i dr. Julijana Matanović, spisateljica, povjesničarka književnosti i književna kritičarka (predsjednica), u prvi su krug izdvojili trinaest, a zatim, u najuži, pet naslova.</p>
<p> Iz toga uskog izbora, što su ga činili romani »Astaroth« Ive Brešana, »Bijela jutra« Roberta Naprte, knjiga kriminalističkih priča »Otrovni papir« Pavla Pavličića, »Klub obožavatelja« Gorana Tribusona i književni zapisi Josipa Vanište naslovljeni »Knjiga zapisa«, mogla se iščitati žanrovska i generacijska slika suvremene hrvatske književnosti.</p>
<p> Nakon duge rasprave, ocjenjivački sud, raspravljajući na kraju ponajviše o Brešanovu i Vaništinu tekstu, jednoglasno je odlučio da ovogodišnju Vjesnikovu književnu nagradu »Ivan Goran Kovačić« dodijeli knjizi »Knjiga zapisa« slikara, ali, naglašavamo, i književnika Josipa Vanište. Sunakladnički projekt Moderne galerije i Kratisa prati pogovor urednika Igora Zidića.</p>
<p>U knjizi »Knjiga zapisa« Josipa Vanište svi će, slutimo, tražiti slikara. Međutim, pravi pristup tekstovima zahtijeva u knjizi tražiti književnika. Nakon Zapisa, objavljenih 1988. i Zapisa iz 1995., pred sobom imao treće, do sada najopsežnije (327 stranica) Vaništine bilješke koje samim naslovom upozoravaju da više nije riječ samo o zapisima umjetnika čije se ime povezuje isključivo s likovnošću. Trinaest ili šest godina poslije žanrovskoj je odrednici zapisi pridružena ta jednostavna i, u isto vrijeme, tako slojevita imenica knjiga. Neki od fragmenata preuzeti su iz prve, odnosno druge knjige. Već iz naslova tematskih blokova (Karlovačke razglednice, U Zagrebu, Stančić, Putositnice, Ljudi, Usputnik u Parizu, Marino Tartaglia, Domaći i strani, Junek, M. K., Gorgona, Fragmenti o tragu) čitatelj može naslutiti da je riječ o nekoj vrsti umjetnikove autobiografije.</p>
<p>Kratak, suptilan i suzdržan u iskazu Vaništa, okom gledatelja, bilježi važne trenutke, opisuje prostore, priznaje vlastite strahove i nelagode, obazrivo otkriva tuđe slabosti, nakratko zaustavlja dijaloge i samo ponekad, blago i sa sjetom komentira. Uvijek prisutan, a nikada u središtu. Kao da netko drugi, sa strane, onaj čijem oku ništa ne može promaknuti, pred nama, visoko artificijelnim jezikom, povezuje misli, slike i događaje u kratke cjeline. Knjiga zapisa jednog pisca, bogatstvom onoga promatranog i promotrenog, postaje knjigom koja slikajući jedno vrijeme svjedoči da se puninom postojanja pobjeđuje praznina svega oko nas.</p>
<p>Slika ili crtež moraju biti, zapisuje Vaništa, koliko god to zvuči čarobno starinski, poput otvorena prozora. Gledamo kroz taj prozor sa željom za prepoznavanjem, za mogućom identifikacijom.</p>
<p>Sva moć književnoga teksta, dodajemo, zbijena je upravo u toj čarobnoj riječi prepoznavanje. A ona je u »Knjizi zapisa«, i onda kada nije izravno tematizirana, upisana na svakoj stranici, u rečenicama tekstova zbog kojih naš veliki slikar i u očima književnih stručnjaka i u očima čitatelja, onih koji danas tragaju za lijepim iskazom, postaje isto tako velikim piscem. Onima koji su duboko zaronili u »Knjigu zapisa« - a to je ocjenjivački sud, u spomenutom sastavu, doista učinio - njihov se autor, zašto na kraju ne ponoviti opis i ocjenu iz krasnog Zidićeva pogovora, otkriva kao književno čudo. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Buđenje uspavane ljepotice</p>
<p>Šarmantna, vedra i razigrana predstava decentnog, prozračnog scenskog uprizorenja i dotjerane glazbene izvedbe / Maestro Zoran Juranić potakao je ansambl Riječke opere na angažirano muziciranje </p>
<p>Drugi put u zadnjih deset godina probuđena je iz dubokog sna opera »Zlatka«, ta »usnula ljepotica« Ivana pl. Zajca, kako ju je nazvao dirigent negdašnje osječke i sadašnje riječke predstave, te redaktor glazbe, maestro Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>. Premijera u Hrvatskome narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci izvedena je u okviru tradicionalne manifestacije »Zajčevi dani« što ustrajno otkriva i promiče velik i raznolik Zajčev skladateljski opus, u kojemu istaknuto mjesto zauzimaju glazbeno-scenska djela, opere i operete.</p>
<p>Najbolje što se može poželjeti novoj riječkoj predstavi je da doživi prijem kao osječka, a to je više od 50 izvedaba i gostovanja u nekoliko gradova. Preduvjeti su ispunjeni. Ostvarena je šarmantna, vedra i razigrana predstava decentnog, prozračnog scenskog uprizorenja i dotjerane glazbene izvedbe. Iz nje je zračio trud svih izvođača te entuzijazam, štoviše posvećenost djelu skladatelja koji je toliko dobra načinio za hrvatsku glazbu.</p>
<p> Riječki operni ansambl pristupio je »Zlatki« s punim srcem, a ne samo zato jer se to »mora«. Možda ga je nadahnuo u ljupku glazbu zaodjenuti jednostavni, nepretenciozni siže iz pera libretista Augusta Harambašića. U njemu nema ničeg patetičnog ni zapetljanog. Obična priča iz naroda i korespondirajuća glazba za koju je skladatelj koristio mnoge napjeve iz Kuhačevih zbirki narodnih napjeva s pravom atribuiraju ovu operu kao »pučku hrvatsku slavonsku glazbenu dramu u tri čina«.</p>
<p>»Zlatka« je praizvedena 1885. godine u Zagrebu. Izvedena je sedam puta i tada utonula u stoljetni san. U nekim svojim dramaturškim segmentima i narodnom duhu glazbe ona ima paralela s Gotovčevim »Erom s onoga svijeta«, a u nekim možda još više s Gotovčevom »Moranom«. Odnosi se to prvenstveno na lik Vračare kao pandan Gotovčevoj Govedarki i na raspjevanost ansambala. Glazbeni stil pojedinih solističkih arija u »Zlatki« prikazuje Zajca kao skladatelja slavenske duše, a obilno korištenje slavonskog folklornog idioma rehabilitira ga kao našeg nacionalnog skladatelja. Veliki prizori poput finala prvog i drugog čina odaju pak njegovo majstorstvo u građenju velikih glazbenih ansambala s izražajnim solističkim dionicama u stilu paradne talijanske opere.</p>
<p>Zoran Juranić potakao je ansambl Riječke opere na angažirano muziciranje. Orkestar se iskazao već u uvertiri što ju je Zajc naknadno skladao i u nju uveo niz glazbenih tema i motiva iz opere. Izvedbu je ispunilo mnogo živog tempa. Odlično uvježbani zbor (zborovođa Krunoslav Kajdi) dao je puni glazbeni doprinos, a i scenski.</p>
<p>Režija Petra Vujačića, scenografija Đorđa Jandrića i kostimi Željka Nosića u međusobnom su dosluhu (scena možda nešto manje, a kostimi nešto više) na pozornici stvorili prostor stilizirane naivnosti za ostvarenje Zlatkine sreće s voljenim Jankom, usprkos Vračarinim spletkama, nesklonome ocu Dragiću i njegovu odabraniku Peri. Slavonsko kolo u izvođenju zbora Riječke opere u koreografiji Antuna Marinića u trećem činu daje predstavi draž spontanosti.</p>
<p>Solistički ansambl predvodile su dvije mlade pjevačice i svojim se ulogama, do sada najvećim i najzahtjevnijim, potpuno potvrdile i afirmirale. Sopranistica Ingrid Jambriško delikatno je i profinjeno savladala naslovnu ulogu. Zlatkine lijepe lirske arije proživljeno je otpjevala i cijeli nastup prožela djevojačkom ljupkošću. Mezzosopranistica Kristina Kolar iskoristila je zahvalan materijal uloge Vračare, jedne od rijetkih tako opsežnih mezzosopranskih uloga u hrvatskoj opernoj literaturi. Pokazala je pun opseg glasa i ljepotu registara, pjevačku sigurnost i suvereno vladanje scenom i likom. Pridružila im se sopranistica velikih pjevačkih mogućnosti i rutine Olga Kaminska u manjoj ulozi Mare.</p>
<p>Muški ansambl odlikovao se u nešto većoj mjeri izraženim scenskim i glumačkim dostignućem od pjevačkog. Tenor Voljen Grbac kao Janko, bariton Robert Kolar kao Pero, bas Dinko Lupi kao Dragić i bariton Mirko Čagljević kao odlično komično karakterizirani noćobdija Grga, ostvarili su niz simpatičnih Zajčevih likova.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nagrada Booker i za životno djelo? </p>
<p>LONDON, 20. studenoga</p>
<p> - Nagrada Booker mogla bi se ubuduće dodjeljivati i za životno djelo nekima od najcjenjenijih svjetskih pisaca, javlja BBC. Nova nagrada bila bi otvorena za sve književnike koji pišu na engleskom jeziku. »Najsličnija nagrada je Oscar za životno djelo«, izjavio je jedan od članova stručnog odbora. Dan Franklin, glavni urednik kuće »Jonathan Cape«, koja između ostalih izdaje djela Salmana Rushdieja i Martina Amisa, smatra da »što je više nagrada, to bolje«. Međutim, ideja nije tako dobro prihvaćena kod svih. »Ima već ionako previše nagrada«, tvrdi Giles Gordon iz izdavačke kuće »Curtis Brown«. Autori kao što su Salman Rushdie i američki pisac Philip Roth već se spominju kao mogući dobitnici nagrade. Ove je godine dobitnik nagrade Yann Martel bio upetljan u prepirku s književnim krugovima nakon što ga je brazilski autor Moacyr Scliar optužio da je za svoje pobjedničko djelo »Life of Pi« preuzeo veliki dio iz njegove pripovijetke iz 1981. »Max And The Cats«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mesić otvara izložbu u Pragu</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - U Nacionalnoj knjižnici Češke Republike u Pragu u petak će biti svečano otvorena izložba »Pola tisućljeća češko-hrvatskih književnih veza u međusobnim prijevodima«. Izložbu, pod pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića, organizirali su Nacionalna knjižnica u Češkoj, Veleposlanstvo RH u Pragu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Autor izložbe je ugledni kroatist i prevoditelj Dušan Karpatsky. Izložbu će otvoriti predsjednik Mesić, a bit će otvorena do 9. siječnja 2003. Izložba predstavlja slijed izložbe - Pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj - koja je 2000. održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Dok je izložba u Zagrebu naglasila prijevode hrvatske književnosti na češki i njezine znamenite prevoditelje, izložba u Pragu predstavlja reprezentativni dio čeških prijevoda hrvatske književnosti te prijevode češke književnosti na hrvatski. Uz knjige, na panoima se predstavljaju zvjezdani trenutci češko-hrvatskih književnih veza, s fotografijama najstarijih trenutaka književnog zajedništva Češke i Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Krajolik kao urbana slika</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - U Galeriji »Gradec« u četvrtak u 19 sati bit će otvorena izložba labinskog slikara Zdravka Milića (1953.) koji djeluje u Hrvatskoj i Italiji te je često zastupljen na izložbama što ih priređuje talijanska strana. Milić je umjetnik o kojemu se kaže da je definiciju pejsaža zamijenio s njegovim suvremenim značenjem kada je krajolik urbana slika, foto sekvenca, ili pak zamrznut video kadar. Ovaj put izlaže radove nastale u zadnje tri godine, među kojima je i uvodna video instalacija - »Eko projekt 3«. Zdravko Milić rođen je 1953. u Labinu. U Splitu je završio grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost 1973. Diplomirao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji 1977., u slikarskoj klasi prof. Carmela Zottija, a 1988. u Parizu studira mozaik kod prof. Riccarda Licatea. Kao vanjski suradnik predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Njegova izložba u »Gradecu« može se razgledati do 15. prosinca. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umrla književnica Ljerka Mifka </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - U Zagrebu je u nedjelju, 17. studenoga, preminula hrvatska književnica i likovni kritičar Ljerka Mifka, autorica važnih izložaba, priopćilo je Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu. Ljerka Mifka objavila je deset knjiga. Prvu zbirku pjesama pod nazivom »Piramida« objavila je 1970., a zatim je objavila »Eseje«, »Noćnu stražu«, »Rano proljeće« (s Nikolom Reiserom), »Pejsaž uokrug« (s Ivicom Kuduzom), »Suzdržani pir«, »Onaj koji priča i smije se« (s Dubravkom Babić), »Raster 35« (M. Duras, F. Bacon, Lj. Mifka, De Bazige Bij), »Door het oog de tekst« te »Jedan susret« (s Marguerite Yourcenar). Ove godine Društvo hrvatskih književnika objavilo joj je knjigu izabranih pjesama »Dugosilazno nebo«. Ljerka Mifka rođena je 1943. u Zagrebu. Diplomirala je književnost i talijanski jezik, a bila je urednica časopisa »Danas«, Studentskog lista i »Čovjeka i prostora«. Članica je Društva hrvatskih književnika. Pogreb Ljerke Mifke je u ponedjeljak, 25. studenoga, u 14,10 sati u Krematoriju u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bez politike u kazalištu</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Ministar kulture dr. Antun Vujić u srijedu je na sastanku s cjelokupnim rukovodstvom Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu naglasio kako se kazališna pitanja moraju rješavati u kazalištu na temelju odgovornosti te zakonskih ovlasti i obveza svih rukovodećih ljudi. </p>
<p> Sastanak je održan na zahtjev ministra Vujića i u prisutnosti gradonačelnice Grada Zagreba Vlaste Pavić, a povodom rasprava koje su vođene u javnosti u vezi problema upravljanja u zagrebačkome HNK-u - priopćeno je iz Ministarstva kulture. Ministar kulture istaknuo je da je neprihvatljivo radne konflikte pretvarati u političke sukobe, a kako se navodi, dolazak ministra i gradonačelnice znači podršku HNK-u koji repertoarno i umjetnički u posljednje vrijeme bilježi javno izrečene pohvale i kritike i publike. Tim više ministar Vujić smatra nedopustivim da subjektivni problemi nadvladaju istinski sadržaj rada i značaj te ugledne kulturne ustanove te od svih djelatnika traži odgovornost, a u prvome redu doprinos radu i stvaralaštvu. </p>
<p> Posjet ministra Vujića, dodaje se, bio je i prigoda za uručivanje potpisanoga »Sporazuma o zajedničkom financiranju rada i repertoara (programa) Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu« između Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Tako je i utvrđeno da će prema tom Sporazumu stalna komisija Ministarstva kulture i Grada u zajedništvu s kazalištem, djelovati u korist bržega rješavanja financijskih i drugih pitanja, uključujući i nastojanje oko pronalaženja dodatnoga prostora za Dramu HNK zašto, rekla je gradonačelnica, postoje pozitivne mogućnosti. Osim predstavnika Ministarstva, Grada i HNK-a na sastanku je bio i predsjednik Društva dramskih umjetnika Hrvatske Goran Grgić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Ne mogu se postaviti granice razumnoj nadi</p>
<p>Postoji mnoštvo kućnih poslova koje valja obaviti ovdje na Zemlji i naša posvećenost njima mora biti nepokolebljiva... Svaki put kad se čovječanstvo protegne i zaokrene iza idućeg ugla, ono dobije trzaj stvaralačke vitalnosti koji ga može nositi stoljećima</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>U stazi oko bilo kojeg svijeta ili za vrijeme međuplanetnog leta s isključenim pogonom, vi ste doslovno bez težine. Možete se vinuti do stropa svemirske letjelice uz mali odraz od poda. </p>
<p>Možete se prebacivati zrakom duž osi rotirajuće svemirske letjelice. Ljudi doživljavaju bestežinsko stanje kao zabavu, tako su izvijestili gotovo svi astronauti i kozmonauti. </p>
<p>No budući da su svemirske letjelice još tako male i da su »šetnje« svemirom bile izvođene uz izuzetan oprez, još niti jedan čovjek nije uživao u ovom čudu i slavi: vinuti se gotovo neprimjetnim odrazom, bez pogona ikakva stroja, nesputan, visoko na nebo, u crnilo međuplanetnog prostora. Postajete živući Zemljin satelit ili ljudski planet Sunca.</p>
<p>Istraživanje planeta zadovoljava našu težnju za velikim pothvatima i maštanjima i potragama, težnju koja je bila uz nas sve od naših dana kada smo bili lovci i skupljači hrane u savanama istočne Afrike prije milijun godina. </p>
<p>Srećom - moguće je, smatram, zamisliti mnoge spletove povijesne okolnosti u kojima se to ne bi dogodilo - u našem dobu možemo početi ponovno.</p>
<p>Istraživanje drugih svjetova zahtijeva točno iste kvalitete hrabrosti, planiranja, zajedničkog djelovanja i vrednovanja koje rese ono najbolje što je to u vojnoj tradiciji. Da ne spominjemo noćno lansiranje svemirske letjelice »Apollo« na put prema drugom svijetu. </p>
<p>To čini zaključak preuranjenim. Ako ste nazočni samo uzlijetanju zrakoplova F-14 s obližnje poletne palube, dok se dostojanstveno njiše lijevo i desno, dok mlazni motori rigaju vatru, i tu je nešto što vas ponese, barem mene. I nikakvo znanje o mogućim zloporabama snaga s tog nosača zrakoplova ne može utjecati na dubinu tog osjećaja. To se jednostavno obraća drugom dijelu mene. On ne želi optuživanja ili politiku. On jednostavno želi letjeti.</p>
<p> Kapetan James Cook, istraživač Tihog oceana iz osamnaestog stoljeća je pisao: »Ja ... nemam ambiciju poći samo dalje nego što je išao bilo tko ranije, nego onoliko daleko koliko to čovjek može«. Dva je stoljeća kasnije Jurij Romanenko, vrativši se na Zemlju nakon onoga što je tada bio najdulji svemirski let u povijesti, rekao: »Svemir je magnet ... Kada ste jednom bili tamo, možete razmišljati samo o tome kako se tamo vratiti«.</p>
<p>To je čak osjećao i Jean-Jacques Rousseau, koji nije bio zagrižljivi pobornik tehnologije.</p>
<p> Zvijezde su daleko iznad nas; trebamo najprije upute, sredstva i strojeve, koji su poput tolikih golemih ljestava koje bi nam omogućile da im se približimo i dovedemo ih unutar našeg dosega.</p>
<p>»Buduće mogućnosti svemirskih putovanja«, pisao je filozof Bertrand Russell 1959., koje su sada ostavljene uglavnom neutemeljenoj mašti, mogle bi se mnogo treznije razmatrati a da ne prestanu biti zanimljive, i mogle bi pokazati čak i najpustolovnijim mladim osobama da svijet bez rata ne mora biti svijet bez pustolovne i opasne slave. Nema granica toj vrsti natjecanja. Svaka je pobjeda samo uvod idućoj, a ne mogu se postaviti granice razumnoj nadi.</p>
<p> Dugoročno gledano, to bi moglo biti, više nego bilo koje »praktično« opravdanje o kome smo raspravljali ranije, razlogom da idemo na Mars i druge svjetove. </p>
<p>U međuvremenu je najvažniji korak koji možemo učiniti prema Marsu načiniti značajan napredak na Zemlji. Čak i skromna poboljšanja društvenih, gospodarskih i političkih problema s kojima se sada suočava naša svjetska civilizacija može osloboditi goleme mogućnosti, i materijalne i ljudske, za druge ciljeve.</p>
<p>Postoji mnoštvo kućnih poslova koje valja obaviti ovdje na Zemlji i naša posvećenost njima mora biti nepokolebljiva. Mi smo, međutim, onaj tip vrste kojoj treba izazov granice - iz temeljnih bioloških razloga. Svaki put kad se čovječanstvo protegne i zaokrene iza idućeg ugla, ono dobije trzaj stvaralačke vitalnosti koji ga može nositi stoljećima.</p>
<p> Postoji novi svijet u susjedstvu. A mi znamo kako do njega doći.</p>
<p> Uobičajeno međuplanetno nasilje: Nešto je bilo čudno u vezi sa Saturnom. Kada je Galileo 1610. promatrao taj planet, tada najudaljeniji poznati svijet, s pomoću prvog astronomskog teleskopa na svijetu, otkrio je dva privjeska, svakog s jedne strane. Običavao ih je zvati »ručicama«. Drugi su ih astronomi zvali »uši«.</p>
<p>Svemir u sebi ima mnogo čuda, ali je postojanje planeta s ušima u obliku vrča učinilo astronome očajnima. Galileo je umro, a nije riješio tu čudnu pojavu.</p>
<p> Kako su prolazile godine, promatrači su vidjeli da se te uši, recimo, povećavaju i smanjuju. </p>
<p>Na kraju je postalo jasno da je ono što je Galileo otkrio bio iznimno tanak prsten koji okružuje Saturn na njegovu ekvatoru, ali ga nigdje ne dodiruje. </p>
<p>Tijekom izvjesna broja godina se taj prsten, zbog promjene položaja Zemlje i Saturna na njihovim stazama, vidio tako da mu je naprijed bio rub, pa je, izgledalo kao da nestaje. </p>
<p>Drugih se godina vidio više ukošen pa su »uši« rasle. No, što to znači da postoji prsten oko Saturna? Tanki, glatki, kruti prsten s izrezanom rupom kako bi u nju stao planet? Odakle to dolazi?</p>
<p> Taj put istraživanja će nas uskoro dovesti do sudara koji potresaju svjetove, do dvije posve oprečne pogibelji za našu vrstu i do razloga, osim onih već opisanih, da moramo, zbog samog našeg opstanka, biti tamo vani, među planetima.</p>
<p> Danas znamo da su Saturnovi prsteni (naglasak je na množini) prostrana horda malih ledenih tijela, od kojih je svaki u svojoj odvojenoj stazi, vezan za Saturn njegovom divovskom gravitacijom. Ta se malena tijela veličinom vrlo razlikuju, ima ih od veličine čestica fine prašine do veličine kuća. Niti jedan nije dovoljno velik da bi ga se snimilo čak i iz bliskog preleta. </p>
<p>Raspršeni u profinjenu skupu lijepih koncentričnih krugova, pomalo nalik na brazde gramofonske ploče (koje kod stvarne gramofonske ploče, dakako, čine spiralu), prstene su prvi puta otkrile u njihovoj istinskoj ljepoti dvije svemirske letjelice »Voyager« pri njihovim preletima 1980./81. U naše su vrijeme Art Deco prsteni Saturna postali ikonom budućnosti.</p>
<p> Na znanstvenom sam skupu krajem šezdesetih godina bio zamoljen sažeti najznačajnije probleme u znanosti o planetima. Predložio sam da je jedan od njih pitanje zašto, između svih planeta, samo Saturn ima prstene. To, nakon otkrića »Voyagera«, više nije pitanje. Zapravo sva četiri divovska planeta našeg Sunčeva sustava, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, imaju prstene. </p>
<p>To, međutim, tada nitko nije znao.</p>
<p> Svaki od sustava prstena ima vlastite značajke koje ih međusobno razlikuju. Jupiterov je sustav rijedak i većinom načinjen od tamnih, vrlo malih čestica. Sjajni prsteni Saturna su većinom sastavljeni od smrznute vode - tu postoje tisuće odvojenih prstena, neki su iskrivljeni, s čudnim, nejasnim obilježjima nalik žbicama, koja se stvaraju i raspadaju. </p>
<p>Čini se da su tamni prsteni Urana sastavljeni od elementarnog ugljika i organskih molekula, nešto kao drveni ugljen ili čađa iz dimnjaka. Uran ima devet glavnih prstena, od kojih nekoliko izgleda kao da »dišu«, šireći se i stežući. </p>
<p>Neptunovi su prsteni od svih najrjeđi, i toliko mijenjaju svoju debljinu, da, gledano sa Zemlje, izgledaju kao lukovi i nepotpuni krugovi. </p>
<p>Čini se da nekoliko prstena održava gravitacijske pomake zbog dvaju pratećih mjeseca, od kojih je jedan malo bliže, a drugi malo dalje od planeta nego prsteni. Svaki sustav prstena pokazuje svoju vlastitu, sasvim prikladno nezemljansku, ljepotu.</p>
<p>Kako se prsteni stvaraju? Jedna su mogućnost plime: ako jedan zalutali svijet prolazi blizu planeta, bliska strana nezvanog gosta bude gravitacijom privučena planetu više nego udaljenija strana dođe li dovoljno blizu; ako je njegova unutrašnja kohezija dovoljno mala, on može biti, doslovno, rastrgan na komadiće. </p>
<p>Vidimo da se to povremeno zbiva kometima koji prolaze preblizu Jupiteru ili Suncu. Druga je mogućnost, koja je otkrivena pri »Voyagerovu« susretu s vanjskim Sunčevim sustavom, ova: prsteni se stvaraju kada se svjetovi sudaraju i mjeseci budu smrskani na komadiće. Oba ta mehanizma mogu imati ulogu pri nastanku prstena.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>CITY</p>
<p>Sa suncem u očima ne može se pucati </p>
<p>Na Gouldovo je sveučilište stigao neki engleski istraživač. Bio je vrlo poznat. Rektor Bolder predstavio ga je u Svečanoj dvorani. Ustao je i na mikrofon rekonstruirao njegovu ličnost i karijeru</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>To je prava prigoda, možda je ne bi smio propustiti. </p>
<p>- Ovdje svi to kažu.</p>
<p>- Ali moraš odlučiti sam, jasno?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Poslušaj ih sve i onda odluči sam.</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Tvoj je život u pitanju, ne njihov.</p>
<p>- Jest.</p>
<p>- Ti poslije ideš pod bombe, a ne oni.</p>
<p>- Kakve bombe?</p>
<p>- Tako se to kaže.</p>
<p>- Ah.</p>
<p>- Tako se kaže.</p>
<p>- Ah.</p>
<p>- Imao sam jednom pukovnika koji se lijepo izražavao. Kada bi stvari postajale složene, je li, on bi uvijek koristio istu rečenicu. </p>
<p>Sa suncem u očima može se tamnjeti, ali ne i pucati. Govorio bi to čak i kada je padala kiša, vrijeme s tim nije imalo veze, sunce je bilo simbol, razumiješ, izraz, vrijedio je čak i ako je taj dan padao snijeg ili ako je bilo magle, sa suncem u očima može se tamnjeti, ali ne i pucati. Tako bi govorio. </p>
<p>Sada je u invalidskim kolicima. Pogodio ga je metak dok je plivao u bazenu. Bilo bi im bolje da ga nisu izvukli na obalu, sve u svemu.</p>
<p>- Tata...</p>
<p>- Tu sam, Gould.</p>
<p>- Moram ići.</p>
<p>- Ostaj mi dobro, sinko, javi mi.</p>
<p>- U redu.</p>
<p>- Ako nešto odlučiš, javi mi.</p>
<p>- Hoćeš li se sjetiti reći mami?</p>
<p>- Sigurno ću se sjetiti.</p>
<p>- OK.</p>
<p>- Svakako ću se sjetiti.</p>
<p>- OK.</p>
<p>- Onda bok.</p>
<p>- Bok, tata.</p>
<p>- Gould...</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Shatzy, što o tome misli Shatzy?</p>
<p>- Dobro je.</p>
<p>- Ne, hoću reći, što misli o Couverneyu?</p>
<p>- O tome?</p>
<p>- Da, o tome.</p>
<p>- Kaže da je to prava prigoda.</p>
<p>- Ništa drugo?</p>
<p>-Kaže: ako si miomiris, onda je prava prigoda biti pozvan na tri godine u zahod autogrila.</p>
<p>- Autogrila?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Koji kurac hoće s tim reći?</p>
<p>- Ne znam. Ja bih trebao biti miomiris.</p>
<p>- Ah.</p>
<p>- Vjerujem da se šali.</p>
<p>- Šali li se?</p>
<p>- Vjerujem.</p>
<p>- Sjajna djevojka.</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Pozdravi mi je.</p>
<p>- U redu.</p>
<p>- Bok, sine.</p>
<p>- Bok.</p>
<p>Na Gouldovo je sveučilište stigao neki engleski istraživač. Bio je vrlo poznat. Rektor Bolder predstavio ga je u Svečanoj dvorani. Ustao je i na mikrofon rekonstruirao njegovu ličnost i karijeru. Trajalo je to jako dugo, jer je engleski istraživač napisao mnoge knjige, uz to je i prevodio, osnivao, promicao, a povrh svega predsjedao čitavim nizom ustanova, ili pak bio savjetnikom. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Napokon prva Barićeva pobjeda</p>
<p>Tomislav Marić Hrvatskoj je donio vrijednu pobjedu, u 47. minuti, upravo nakon što je ušao u igru. Srna je s desne strane izveo slobodan udarac, nezagrijani Stelea bio je neodlučan, a Tomislav Marić visokim je skokom i pravim trzajem glavom loptu smjestio u mrežu / To je prva pobjeda Otta Barića, ostvarena u četvrtom dvoboju otkako vodi reprezentaciju</p>
<p>TEMIŠVAR, 20. studenoga (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Nastavlja se tradicija uspješnih igara hrvatske nogometne reprezentacije protiv Rumunjske, kakvi god Hrvati bili. Pred prepunim gledalištem gosti iz Hrvatske ostvarili su čudo, pobijedili su favorizirane Rumunje sa 1-0 (0-0). Ovo je prva pobjeda izbornika Otta Barića, ostvarena tek u četvrtom susretu otkako vodi reprezentaciju. </p>
<p>Barić će, bez sumnje, nakon ove utakmice sam sebi otvoriti šampanjac. Kako i ne bi, uporno zagovara neke »svoje« igrače, nudi nam iz dana u dan braću Marić kao one koji bi mogli opravdano konkurirati za mjesto u vrhu napada.</p>
<p> Jedan od braće Marić, Tomislav, donio mu je veliku sreću, kao i svima nama, jer je u zaista uzavrelom ambijentu Hrvatskoj donio vrijednu pobjedu, u 47. minuti, upravo nakon što je ušao u igru.</p>
<p> Srna je s desne strane izveo slobodan udarac, nezagrijani Stelea bio je neodlučan, a Tomislav Marić visokim je skokom i pravim trzajem glavom loptu smjestio u mrežu. </p>
<p>Ne može se reći da je taj pogodak nagrada za ono što se odigravalo prije toga.</p>
<p> Domaćini su, naravno, ne samo po imenima u momčadi, nego i zbog gledatelja jednostavno morali pobijediti.</p>
<p> Ne sjećaju se mještani Temišvara kad je njihov stadion bio tako pun, a atmosfera toliko zagrijana za svoje igrače. Normalno da je taj ugođaj nosio Rumunje iz akcije u akciju, a prava je sreća za Barićeve izabranike što je na vratima stajao čudesni Stipe Pletikosa.</p>
<p> Što je sve tijekom utakmice Pletikosa obranio, zaista je teško evidentirati. No, najčešća mu je »mušterija« bio poznati Munteanu, koji je pokušavao gađati iz svake prigode, kad su već istureniji napadači bili neprecizni i nesnalažljivi.</p>
<p>Teško je reći koliko je događaj iz 25. minute utjecao na konačan ishod. No, valja reći da je tada Olić, koji se prije toga iskazao s nekoliko odlučnih bjegova, sudario glavom s rumunjskim braničem Popescuom. Rumunj očigledno ima tvrđu glavu, njemu nije bilo ništa, a Olić je nedugo zatim izašao s terena. </p>
<p>Isto se, desetak minuta ranije, dogodilo rumunjskom napadaču Gancei. Jurnuo je pred hrvatska vrata na loptu ubačenu iz dubine, odlučno je zakoračio prema njoj, ali je još hrabriji bio Pletikosa.</p>
<p> U tom je sudaru Rumunj lošije prošao, a Pletikosa kao da je postao još suvereniji, sigurniji i jači. </p>
<p>Hrvati su započeli rezervirano, a izvjestan ton njihovoj igri davali su Rosso i Leko.</p>
<p> Mladi Babić i debitant Srna očigledno su bili impresionirani ugođajem, ali i suparnikom koji je igrao vrlo živo, kombinatorno i bilo ga je teško kontrolirati. Stoga i nismo zabilježili ozbiljniju priliku za pogodak, a on se, kako smo rekli, dogodio početkom nastavka. </p>
<p>Nakon pogotka, Rumunji su zaredali brojnim izmjenama, tako da se izgubila tečnost njihove igre, ali ne i upornost da pošto-poto izjednače. U tom su nastojanju sve stavili na kartu napada tako da nam se otvorio prostor i za protunapad. Uz malo više preciznosti u završnici, čak su Rosso, a potom i Leko mogli povisiti rezultat. No, i ovako je ishod više nego dobrodošao, a da se radi o zaista vrijednom uspjehu svjedoči činjenica što su se svi hrvatski igrači nakon posljednjega sudačkog zvižduka našli u velikom zagrljaju. I trebao im je, jer se već dugo nisu radovali. </p>
<p>• Rumunjska - Hrvatska 0-1</p>
<p>TEMIŠVAR - Stadion Paltinisan </p>
<p>RUMUNJSKA - HRVATSKA 0-1 (0-0) </p>
<p>RUMUNJSKA: Vintila 6 (od 46. Stelea 5,5) - G. Popescu 6,5; Radoi 6, (od 50. Iencsi 6), Chivu 7 - Contra 6,5 (od 60. Soava 6), Munteanu 6,6, Ghioane 6 (od 46. Schumacher 5,5), Rat 6 - Cernat 6 (od 55. Niculae 6) - Ganea - (od 22. Pancu 6), Ilie 6 (od 60. Finmarcean 5,5)</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 7,5 - Tokić 6; Živković 6, Tomas 6, Đolonga 6 (od 80. Mumlek -) - Srna 6, Leko 6,5, Rosso 6,5 (od 76. Agić -), Babić 6 - Balaban 6 (od 46. T. Marić 7), Olić - (od 30. M. Marić 6 - od 86. Bule -)</p>
<p>SUDAC: Magyebira 6,5 (Mađarska). GLEDATELJA: 40.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Tomislav Marić (47.)</p>
<p>ŽUTI KAROTONI: Pancu, Leko</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stipe PLETIKOSA. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Brazil i dalje prvi, Hrvatska pala na 36. mjesto</p>
<p>Hrvatska reprezentacija nazadovala je od prošlog prosinca, kada je bila 19., za 17 mjesta </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Svjetski prvaci Brazilci zadržali su vodeće mjesto na najnovijoj ljestvici Međunarodne nogometne federacije (Fifa).</p>
<p>Brazilci vode sa 857 bodova ispred Francuske (787) i Španjolske (779). Hrvatska reprezentacija nazadovala je za jedno mjesto i sada je na 36. sa 625 bodova, a u odnosu na prosinac prošle godine Hrvatska je skoro dvostruko lošije rangirana.</p>
<p> Tada smo bili 19. što znači da smo pali za 17 mjesta. </p>
<p> Naši su suparnici u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2004. godine Belgijanci pali za jedno mjesto i sada su 18. (682), Bugari su napredovali za jedno mjesto i 41. su (586), Estonija je na 62. mjestu (517), a Andora je zadržla 138. mjesto (303).</p>
<p> 1. Brazil 857, 2. Francuska 787, 3. Španjolska 779, 4. Njemačka 763, 5. Argentina 741, 6. Engleksa 734, 7. Meksiko 731, 8. Turska 728, 9. SAD 720, 10. Nizozemska 719, 11. Italija 710, 12. Portugal 709, 13. Danska 705, 14. Republika Irska 699, 15. Češka 694, 16. Jugoslavija 687, 17. Kamerun 685, 18. Belgija 682, 19. Paragvaj 681, 20. Republika Koreja 671, 21. Rumunjska 662, 22. Japan 654, 23. Urugvaj 653, 24. Rusija 652, 24. Švedska 652, 26. Kostarika 650, 27. Nigerija 643, 28. Norveška 641, 29. Senegal 640, 30. Kolumbija 639, 31. JAR 637, 32. Ekvador 634, 33. Poljska 632, 34. Iran 630, 35. Moroko 626, 36. HRVATSKA 625...</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»U Dinamu ne postoji transfer lista«</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - »U Dinamu ne postoji nikakva transfer lista, to je čista izmišljotina!«, energično je ustvrdio Dinamov medijski poslanik Ivan Rotim. Klupski je govornik time demantirao pisanje dijela medija, koji tvrde da je u Dinamu već skrojen popis igrača pripremljenih za odlazak iz Maksimira.</p>
<p> Iako neki špekuliraju da bi se na izlaznim vratima uskoro mogao naći i plavokosi maksimirski branič Kristijan Polovanec, kojemu na ljeto istječe ugovor s Dinamom, on će po svemu sudeći ipak ostati. Njegov nas je zastupnik izvjestio da su u klubu zainteresirani potpisati novi ugovor s Polovancom, a produžetak ljubavi zanima i Dinamovog braniča. Rotim je, pak, pripremio još jedan demanti. Negirao je, naime, tvrdnje da je klub angažirao zaštitarsku kuću, koja bi pazila na to da novinari budu na »pristojnom« razmaku od klupskih čelnika i samih igrača. Ipak je u klubu još uvijek na snazi zabrana razgovora za medije. Za komunikaciju sa »sedmom silom« zasad je zadužen isključivo Rotim.</p>
<p> - Moram demantirati napise da od novinara stadion čuvaju »Sokoli«. To nisu »Sokoli«, već naši ljudi koji su stalno tamo, pomalo je neuvjerljivo dodao Rotim.</p>
<p> Klupski nas je govornik izvijestio i o još jednom detalju. Ovih će dana, naime, posebice angažiran biti Dinamov glavni direktor Damir Vrbanović. U četvrtak će krenuti put Ženeve, gdje će sudjelovati na plenarnoj sjednici Europskog klupskog foruma. Vrbanović je dopredsjednik ovoga tijela, a glavna tema sjednice bit će prijedlog modifikacije natjecanja u Kupu Uefe. Od sezone 2004-05. trebao bi zaživjeti novi model natjecanja, i to po skupinama. U svakoj od osam predviđenih skupina sudjelovalo bi pet klubova. Čak bi se i kvalifikacije za Kup Uefe odvijale po skupinama, kreiranima po regionalnom principu. Hrvatski bi klubovi, primjerice, pripali skupini »jug-Mediteran«. No, zeleno svjetlo ovome prijedlogu morao bi dati Izvršni odbor Europske nogometne organizacije, koji će zasjedati 11. prosinca.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kovačić i Mulaomerović smirili Makedonce</p>
<p>Izbornik Spahija napravio je odličan potez kada je u posljednjoj četvrtini na kratko odmorio Mulaomerovića i osvježio momčad ulaskom Ukića. Do kraja niti je bilo vremena za preokret Makedonaca, niti su hrvatski košarkaši izgubili kontrolu</p>
<p>OHRID, 20. studenoga</p>
<p> - Košarkaška reprezentacija Hrvatske napravila je u Ohridu dio zacrtanog plana za odlazak na Europsko prvenstvo 2003. godine. Hrvatski košarkaši su protiv Makedonaca slavili s 93-85 (54-43) i upisali petu pobjedu u C skupini C. </p>
<p>Od početka je momčad Nevena Spahije preuzela inicijativu i povela od prve minute. U prvoj četvrtini sjajno je funkcionirala veza Mulaomerović - Kovačić. Stojić je dobro čuvao Naumoskog, a jedini raspoloženi u redovima žuto-crvenih bio je novopridošli Makedonac Kenyon Jones. U drugoj četvrtini razbudio se Naumoski (12 poena), no odgovorio mu je Nikša Prkačin s osam uzastopnih ubačaja. I kad je izgledalo da će Makedonci uhvatiti priključak (41-43, Marcelić je pogodio jednu, a Mulaomerović dvije trice te je Hrvatska otišla na odmor s prednošću 54-43. </p>
<p>U nastavku su hrvatski košarkaši propustili uvjerljivije povesti. U 26. minuti Roko Ukić je prvim poenima u A reprezentaciji povisio na 76-59, ali tada je Prkačin, koji je dotad igrao vrlo dobro, zbog nepotrebnog razgovora sa sucem dobio tehničku pogrešku i praktički vratio domaćina u igru. Do kraja treće četvrtine Makedonci su napravili seriju 8-0.</p>
<p>Izbornik Spahija napravio je odličan potez kada je na kratko odmorio Mulaomerovića i osvježio momčad ulaskom Ukića. Sedamnaestgodišnji Splićanin odmah je pri isteku napada bez respekta ubacio tricu za 79-71. Do kraja Petar Naumoski držao je priključak svoje momčadi i smanjio na 85-89, ali do kraja niti je bilo vremena za preokret, niti su hrvatski košarkaši izgubili kontrolu.</p>
<p>• Dvorana Biljanini izvori</p>
<p>MAKEDONIJA - HRVATSKA 85-93 (20-30, 23-24, 24-22, 18-17)</p>
<p>MAKEDONIJA: STEFANOV 19 (3-4), Ilijevski, Srbinovski, Simić 2, Čekovski 6 (1-2), NAUMOSKI 23 (5-5), GEČEVSKI 7 (2-2), JOVANOVSKI 8, JONES 20 (6-8), Antić.</p>
<p>HRVATSKA: MULAOMEROVIĆ 21 (5-7), Baždarić, Popović, VUJČIĆ 15 (1-1), Prkačin 9 (1-2), KOVAČIĆ 23 (7-7), Ukić 5, MARCELIĆ 13, STOJIĆ 7, Skelin.</p>
<p>SUCI: Biton (Izrael) i Pukl (Slovenija). GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Emilio KOVAČIĆ.</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina A: Bugarska - Turska 78-82, Švicarska - Ukrajina 69-93, Nizozemska - Litva 74-88; redoslijed: Litva i Turska 5 pobjeda i 1 poraz, Ukrajina 4-2, Bugarska 3-3, Švicarska 1-5, Nizozemska 0-6; skupina B: Rumunjska - Španjolska 70-96, Danska - Izrael 48-66, Belgija - Grčka 59-92; redoslijed: Grčka 6-0, Španjolska 5-1, Izrael 4-2, Rumunjska 2-4, Belgija 1-5, Danska 0-6; skupina D: Poljska - Latvija 76-86, Mađarska - Francuska 94-80, Bjelorusija - Estonija 81-79; redoslijed: Francuska, Mađarska i Latvija 4-2, Estonija, Poljska i Bjelorusija 2-4; skupina E: Republika Češka - Rusija 89-103, Portugal - Slovenija 99-106, Engleska - Italija 51-97; redoslijed: Italija i Rusija 5-1, Slovenija 3-3, Češka i Engleska 2-4, Portugal 1-5. (ip)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sezona je duga i svašta je moguće</p>
<p>»Može se dogoditi da Janica jedne sezone bude najbolja u slalomu, druge u veleslalomu, treće u superveleslalomu, koji vozi odlično. Nećemo biti toliko nezadovoljni nekim plasmanom, koliko ćemo biti ako Janica napravi pogrešku, koju ne bi smjela, s obzirom na svoju kvalitetu. No, najvažnije je da su svi naši skijaši zdravi, onda je sve lakše« / »Uvjeren sam da će sljedeće godine Ivica biti u svjetskom vrhu skijanja«</p>
<p>ZAGREB/PARK CITY, 20. studenoga</p>
<p> - Hrvatska se skijaška reprezentacija preselila iz Lovelanda u Coloradu u Park City u državi Utah, gdje će nastupiti na utrkama Svjetskoga kupa na američko-kanadskoj turneji. U četvrtak će Janica Kostelić, Nika Fleiss i Ana Jelušić startati u veleslalomu, a Ivica Kostelić u istoj će se disciplini okušati dan kasnije.</p>
<p>Direktor hrvatske skijaške vrste Vedran Pavlek zadovoljan je nastupom našeg četverca na Nor-Am kupu. Djevojke su odvozile dva veleslaloma i dva slaloma, dok je Ivica vozio samo dva slaloma. Kako je Nor-Am kup odmicao, tako su i rezultati naših skijaša bili sve bolji. Janica je u slalomu bila prva i druga, a Nika, Ana i Ivica iz utrke su u utrku popravljali svoje plasmane.</p>
<p>- Dobro je prošao Nor-Am kup, pogotovo za Janicu i Niku. Dobar nastup u veleslalomu Ivici je važan za samopouzdanje, jer mu treba što više ozbiljnih utrka. Dobro ide na treninzima, sad to treba napraviti i u utrci, kaže Pavlek. </p>
<p>Ovakvi su nastupi dobar uvod u nastavak Svjetskoga kupa. Lani je, primjerice, Ivica bio jako dobar na Nor-Am kupu, a nekoliko dana kasnije izborio je svoju prvu slalomsku pobjedu u Svjetskom kupu u Aspenu. Janica je u Park Cityju isto pobjeđivala, a koliko joj leže te staze pokazala je lani na Zimskim olimpijskim igrama, kad se okitila s tri zlata i srebrom.</p>
<p>- Vidi se na svima da se dižu u formi. Nastave li tako, sezona će biti dobra, ako ih zaobiđu ozljede, veli Pavlek.</p>
<p>Uglavnom, Nika Fleiss pokazala je da može skijati među velikim curama, treba samo steći iskustvo. Ana Jelušić nije bila na tragu svoga söldenskog rezultata u veleslalomu, ali je imala dobre nastupe. No, još nema 16 godina i normalno je da se teže prilagođava na vremenske uvjete, staze i zahtjeve te ne može redati dobre rezultate.</p>
<p>Janica i Ivica svojim su rezultatima rekli koliko vrijede. Naša najbolja skijašica pokazala je Globusom za najbolju slalomašicu, Globusom pobjednice Svjetskoga kupa te tri olimpijska zlata i srebrom u posljednje dvije sezone da je među najvećima na svijetu. To je podiglo kriterije vrednovanja rezultata.</p>
<p>- Nama je jasno da su apetiti javnosti veliki, veći od naših. Janica je pokazala koliko može, ali tko može predvidjeti hoće li biti zdrava. Kad bi bilo sve u redu, Janica bi mogla biti među četiri najbolje skijašice u četiri discipline koje vozi. No, nitko se ne opterećuje time. Može se dogoditi da jedne sezone bude najbolja u slalomu, druge u veleslalomu, treće u superveleslalomu, koji vozi odlično. Nećemo biti toliko nezadovoljni nekim plasmanom, koliko ako Janica napravi pogrešku, koju ne bi smjela, s obzirom na kvalitetu. Nama je najvažnije da su svi naši skijaši zdravi, onda je sve lakše, objasnio je Pavlek.</p>
<p>Ivica, pak, ove sezone brani naslov najboljeg slalomaša. No, nije siguran da će ga obraniti. </p>
<p>- Da je netko Ivici lani na početku sezone rekao da će osvojiti Globus, kazao bi mu da je lud. No, uspio je, mžda i malo prenaglo. Imao je mnogo problema s ozljedama, prošlu je sezonu počeo jako motiviran. što je urodilo plodom. Mislim da sad osjeća posljedice naglog skoka. Nema imperativa ove sezone. Možda će biti bolji u veleslalomu, možda postane svjetski prvak u St. Moritzu... Uvjeren sam da će iduće godine biti u svjetskom vrhu, iako je konkurencija strašna. Barem se deset skijaša može boriti za Kristalni globus pa se ne opterećujemo takvim stvarima, zaključio je trostruki olimpijac.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Miličević platio, Mujezinović na treningu</p>
<p>»Direktor Miličević mi je rekao da je u srijedu uplatio novac, a da će ostalim igračima uplatiti do petka. Žao mi je da sam ja sve započeo, ali da to nisam napravio neki bi igrači jednostavno 'pukli'«, kazao je Haris Mujezinović </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Direktor Cibone VIP Bože Miličević stišao je nezadovoljstvo u »tornju«. Srijeda je trebala biti dan isplate igračima, koji navodno od početka sezone nisu dobili nikakve novce. Haris Mujezinović koji je bio u epicentru zbivanja, bio je zadovoljniji u srijedu ujutro: </p>
<p>- Direktor Miličević mi je rekao da mi je danas uplatio novac, a da će ostalim igračima uplatiti do petka.</p>
<p>Naravno, za konačnu potvrdu dobrih vijesti trebat će ipak pričekati četvrtak, jer se kod nas novčane transakcije znaju otegnuti. Miličević je, osim »intervente« uplate, obećao da će preostala dugovanja podmiriti u slijedećih nekoliko tjedana. </p>
<p>Nezadovoljstvo igrača već dugo tinja »pod tornjem«, a sve je izašlo na vidjelo kada je Mujezinović odbio igrati protiv Splita u nedjelju te je odbio trenirati, dok se ne riješe dugovanja. No, u srijedu ujutro, Cibonin centar pojavio se na treningu, što je bio znak da su neke stvari ipak krenule nabolje. </p>
<p>Haris Mujezinović prvi je od cibosa podigao glas. </p>
<p>- Žao mi je da sam ja sve započeo, ali da to nisam napravio neki bi igrači jednostavno »pukli«.</p>
<p>Treba napomenuti da je Mujezinović rođen u Visokom u BiH, ali je od šeste godine živio i školovao se u Americi, dakle odrastao u drukčijem okruženju, pa se teško navikava na hrvatske financijske »običaje«. </p>
<p>- Ma, nema gdje mi nisu ostali dužni. Šibenik, Union Olimpija, Bosna, Italija, Turska...Više niti ne znam koliko parnica vodim i koliko sam angažirao odvjetnika. Zasad sam jedino u Turskoj dobio parnicu i isplaćen mi je dug. </p>
<p>Navodno, Ljubljančani su vam ostali dužni oko 100 tisuća dolara. </p>
<p>- Pa, nešto manje. Platili su mi dio, pa je ta svota manja. Kad bih išao zbrajati koliko mi svi duguju, pokvario bih si dan, kiselo se nasmijao Mujezinović. </p>
<p>Trener Jasmin Repeša inzistirao je na dolasku Mujezinovića zbog bespoštedne igre i fer odnosa prema poslu. Logično je da takav igrač traži da mu se uzvrati na isti način. </p>
<p>- Zasmetalo me zato što nitko nije razgovarao s igračima, da imamo malo mirnije glave. Nitko nije ništa govorio i što bio onda mi trebali misliti. </p>
<p>Mujezinović je bio spreman i napustiti klub, otići iz Zagreba. </p>
<p>- Bilo bi mi žao otići, jer mi je jako lijepo u Zagrebu. U klubu je puno dobrih ljudi, ugodna je atmosfera. Trebalo bi bolje povezati glavu i noge, kancelarije i igrače. Potrebno je više dobre volje i povjerenja, kazao je Haris Mujezinović. </p>
<p>Inače, cibosi su nakon dva dana odmora započeli s treninzima. Zbog nastupa u hrvatskoj reprezentaciji odsutni su Nikša Prkačin, Marijan Mance te Zoran Planinić koji je na terapijama, ali izbornik Spahija računa na njega za utamkice protiv Irske i Cipra. Bariša Krasić je s reprezetacijom BiH, dok se Matej Mamić sprema na operaciju prepona u petak u Münchenu. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Solidni Kukoč i Giriček </p>
<p>Pobjedom protiv Lakersa (98-72) Mavericksi su upisali i 11 uzastopni trijumf ove sezone i postali tek deseta momčad u povijesti lige koja je sezonu otvorila omjerom 11-0</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Dallas je i nakon ogleda s aktualnim prvacima, Los Angeles Lakersima ostao jedina neporažena momčad NBA lige.</p>
<p>Pobjedom protiv Lakersa (98-72) Mavericksi su upisali i 11 uzastopni trijumf ove sezone i tako postali tek deseta momčad u povijesti lige koja je sezonu otvorila omjerom 11-0. Rekord je u vlasništvu Washingtona (1948.) i Houstona (1993.), koji su nanizali po 15 pobjeda. Najviše zasluga za slavlje domaćina imali su Steve Nash (21 koš), Michael Finley (18 koševa i 15 skokova) te Nijemac Dirk Nowitzky (18 koševa i 17 skokova). Gosti bez Shaquillea O'Neala nisu imali izgleda. Rezultatsku neizvjesnost održali su tek u prvoj četvrtini. Drugu su izgubili sa 15 koševa prednosti, a treću s devet. Prvi strijelac Lakersa bio je Kobe Bryant sa 16 kloševa, ali uz šut 7-21, Rick Fox je dodao 11, a Robert Horry deset koševa. </p>
<p>U sinoćnjim dvobojima nastupila su i dvojica hrvatskih košarkaša - Gordan Giriček i Toni Kukoč. Giričekov Memphis bio je korak do prve pobjede ove sezone, no Minnesota je ipak slavila u produžetku (110-106). Bivši igrač zagrebačke Cibone VIP proveo je na parketu 25 minuta i za to vrijeme upisao 11 koševa, šut 4-11, uz dva skoka i jednu asistenciju. Najefikasniji je bio Jason Williams sa 14 koševa. U redovima Minnesote briljirao je Kevin Garnett sa 34 koša i 22 skoka, Gary Trent je dodao 19, a Kendall Gill 14 koševa. </p>
<p>Poraz, i to domaći, ubilježio je i Milwaukee protiv Miamija (93-97). Toni Kukoč u dresu Bucksa odigrao je 32 minute i pritom postigao 13 koševa, šut 6-18, trice 1-8, uz osam skokova i četiri asistencije. Bolji od njega u redovima domaćina bio je tek Ray Allen sa 24 koša i osam skokova. Goste su predvodili Eddie Jones (22), Caron Butler (20) i Travis Best (19).</p>
<p>Rezultati: Milwaukee Bucks - Miami Heat 93-97 (Toni Kukoč za Buckse je igrao 32 minute i postigao 13 koševa), Minnesota Timberwolves - Memphis Grizzlies 110-106 (produžetak, Gordan Giriček igrao je 25 minuta za Memphis i postigao 11 koševa), Houston Rockets - Cleveland Cavaliers 97-80, Dallas Stars - Los Angeles Lakers 98-72, New Orleans Hornets - Philadelphia 76ers 99-98, Utah Jazz - Phoenix Suns 99-76, Seattle SuperSonics - Orlando Magic 84-101, Sacramento Kings - Chicago Bulls 111-98 (Dalibor Bagarić nije bio u momčadi Chicaga). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska se do travnja 2003. treba izjasniti o primjedbama Beograda </p>
<p>BRUXELLES, 20. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu ponovo je aktiviran proces u vezi s hrvatskom tužbom protiv SRJ zbog genocida. Nakon što je Hrvatska predala tužbu u srpnju 1999., započeo je kompliciran postupak sastavljen od odgovora na tužbu, podnesaka obiju strana i očitovanja o podnescima. Zbog svega toga tužbe država protiv država rješavaju se godinama, a neke čak desetljećima. </p>
<p>Proces je neko vrijeme bio zaustavljen na zahtjev obiju strana kako bi one - u novim uvjetima, prvo za Hrvatsku, potom za SRJ - obradile nove dokumente i pravno uobličile činjenice. Sud je sada odredio da se Hrvatska treba do 29. travnja 2003. očitovati o »stanovitim preliminarnim primjedbama« Beograda. Naime, u rujnu je SRJ dala novu primjedbu na proces sporeći se oko nadležnosti Međunarodnog suda za taj slučaj. Pri razmatranju zahtjeva tužene strane uzeto je u obzir rješenje sudaca u sporu BiH protiv SRJ također za genocid koji se vodi već šestu godinu.</p>
<p> U slučaju BiH protiv SRJ Beograd je u najnovijem koraku tvrdio da današnja federacija nije odgovorna za zločine prijašnje jer (od pada Miloševića) nije njezina jedina sljednica i jer je (do pada Miloševića) »bila u zabludi« o svom statusu prema UN-u i međunarodnim zakonima. </p>
<p> Hrvatska tužba temelji se na stavu da je SRJ ulaskom u ratnu kampanju po Hrvatskoj povrijedila članak IX Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Tužba spominje velike štete i ljudske žrtve, kao i mine rasijane na 300.000 hektara. Stoga tužiteljica zahtijeva od suda objavu da je SRJ «povrijedila svoje legalne obveze» prema Hrvatskoj proizašle iz Konvencije o genocidu i da je stoga »obvezna nadoknaditi Hrvatskoj i njenim građanima« ratne štete.</p>
<p> Očekuje se da će dio dokaza za tužbu osigurati i procesi koji se vode pred Tribunalom za ratne zločine. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Drnovšekova prednost - državničko iskustvo</p>
<p>Janez Drnovšek optužio je nekadašnju glavnu tužiteljicu Barbaru Brezigar da se u svojim nastupima služi elementima populizma / Brezigar je ocijenila da bi Slovenija njezinim izborom dobila bolju prepoznatljivost u Europi jer je malo žena na takvim položajima</p>
<p>LJUBLJANA, 20. studenoga </p>
<p> - Ekonomska i socijalna pitanja, državna uprava i mliječna afera, teme su koje su dominirale u prvom televizijskom sučeljavanju dvoje kandidata za novog predsjednika Slovenije na slovenskoj televiziji.</p>
<p> Sadašnji premijer i glavni favorit za predsjednički položaj Janez Drnovšek svoju je konkurenticu, nekadašnju glavnu tužiteljicu Barbaru Brezigar, optužio da se u svojim nastupima služi elementima populizma, dok mu je ona predbacila da je unatoč državničkom iskustvu dopustio prevelik luksuz u javnoj potrošnji koji se ogleda u visokoj inflaciji od 7,6 posto.</p>
<p>Drnovšek je na pitanje kako smanjiti rast inflacije koja prijeti da Slovenija neće moći ispuniti kriterije za preuzimanje eura nakon ulaska u EU rekao da je protivnik šok-terapija jer one izazivaju nezaposlenost i pad nacionalnog proizvoda, te da njegova vlada vodi protiinflacijsku politiku kombiniranjem više metoda, te da to već daje uspjehe. </p>
<p>Drnovšek je rekao kako se problem povećane inflacije javio uvođenjem poreza na dodanu vrijednost koji je zahtijevala EU, te rastom cijena nafte. Na tvrdnju Barbare Brezigar da bi vlada morala sniziti svoje troškove i tako dati primjer ostalima, te spominjanje »premijerskog aviona« temperamentno je reagirao inače suzdržani Drnovšek, ocijenivši to populističkom parolom.</p>
<p> »To je demagogija kojom inflaciju nećemo smanjiti«, ustvrdio je dugogodišnji premijer i kandidat za mjesto predsjednika. Drnovšek je svojoj konkurentici zamjerio i nedostatak državničkog iskustva i istaknuo svoje prednosti za taj položaj.</p>
<p> »Lijepo je nastupati sa stajalištima koja se svima sviđaju, ali su za mjesto predsjednika države važna državnička iskustva«, rekao je, podsjećajući da po slovenskom ustavu predsjednik države u kriznim situacijama može sazivati parlament i donositi uredbe sa zakonskom snagom. »Nadamo se da ih neće biti, ali je u takvim situacijama na mjestu predsjednika države dobro imati nekoga tko telefonom može nazvati predsjednika neke europske države ili SAD-a ili Rusije«, ocijenio je Drnovšek.</p>
<p>Barbara Brezigar s druge je strane ocijenila da bi Slovenija njezinim izborom dobila i bolju prepoznatljivost u Europi jer je malo žena na takvim položajima, a založila se za »više socijalne osjetljivosti«, profesionalizaciju javne uprave, te standarde pravne države. Osim toga, naglasila je da za razliku od Drnovšeka nije ovisna niti pripada nekoj političkoj stranci.</p>
<p> Odgovarajući na pitanja o tzv. mliječnoj aferi i eventualnim ostavkama u vladi, Drnovšek je rekao da dosadašnji rezultati istrage nisu dali povoda da odstupi netko od ministara, dok je Brezigar rekla da pitanje odgovornosti vidi šire.</p>
<p> Na pitanje o odnosima s rimokatoličkom crkvom i jedan i drugi kandidat zalagali su se za koncept »odvojenosti« države i crkve, ali je Brezigar dopustila da se vjeronauk upisuje u svjedodžbe dok je Drnovšek bio protiv. U vezi pitanja nacionalne pomirbe oko pitanja iz Drugog svjetskog rata Drnovšek je bio protiv koncepta zajedničkih grobnih obilježja za partizane i domobrane, dok je Brezigar inzistirala na pomirbi i ukidanju starih podjela i zajedničkim grobnim natpisima po francuskom uzoru na kojima bi pisalo »Našim mrtvima«. </p>
<p> I Drnovšek i Brezigar izrazili su naklonost smanjenju kabineta predsjednika države sa sadašnjih 45 suradnika na manji broj. Pri tome je Drnovšek rekao da sada kao premijer ima manji štab od 33 suradnika.</p>
<p>Slovenska televizija predstavit će još jedan susret predsjedničkih kandidata na televiziji nekoliko dana prije drugog kruga izbora koji se održava 1. prosinca. Tada će glavna tema biti integracije i vanjska politika. U prvom krugu predsjedničkih izbora 10. ovog mjeseca Drnovšek je dobio 44, a Brezigar 31 posto glasova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Georgievski u Kini, dilema hoće li se vratiti u Makedoniju</p>
<p>Iako se u prvi mah tvrdilo kako je najava o njegovu putovanju u Kinu »laž«, sada je sigurno da je Georgievski u Pekingu / Korupcija je u Makedoniji dosegla neviđene razmjere, a mnogi »poduzetnici«, bliski vladajućim strankama jako su se obogatili, te gotovo u bescjenje rasprodali »narodnu imovinu«</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Misterij koji se gotovo pretvorio u političko-gospodarsku aferu ili čak skandal i koji zadnja tri-četiri dana snažno zaokuplja makedonsku javnost i medije, donekle je razjašnjen. Riječ je o slučaju Ljubča Georgievskoga, donedavnog premijera i vođe sada najjače oporbene stranke VMRO-DPMNE, koji je izgubio na izborima od 15. rujna, odnosno o njegovu iznenadnom i »tajnom bijegu u nepoznatom smjeru«. Sada je sigurno da je Georgievski ipak otputovao u Kinu, ali se ne zna hoće li se uopće i kada vratiti u Makedoniju.</p>
<p>Naime, iako se u prvi mah tvrdilo kako je najava o njegovu putovanju u Kinu »laž«, sada je sigurno da je Georgievski u Pekingu. No, kako makedonski mediji nemaju nijednog izvjestitelja iz Kine, jedini izvor informacija ostaje ured njegove stranke. A ondje tvrde i uvjeravaju javnost da je njihov vođa otputovao u Kinu na službeni poziv kineskoga Narodnog instituta za međunarodne odnose, gdje će održati nekoliko predavanja o »situaciji i odnosima na Balkanu«. Međutim, i dalje ostaje ozbiljna sumnja da je to njegovo putovanje »bijeg« iz zemlje.</p>
<p>Točnije: sada se zna, to ne poriču ni u njegovoj stranci, da se Georgievski neće vratiti doma sigurno do Nove godine. Hoće li cijelo to vrijeme provesti u Kini ili će otputovati u Kanadu i SAD, gdje bi posjetio makedonske iseljenike - kako najavljuju neki stranački krugovi - to sada u Skopju nitko točno ne zna. Pritom su bitne barem tri činjenice: zašto je Ljubčo upravo sada otišao i to baš u Kinu, znakovit je sastav izaslanstva koje ga prati na putovanju, kao i to da je nova vlada Branka Crvenkovskoga počela istragu o »tajkunizaciji« svoje prethodnice.</p>
<p>Prvo, znatan dio makedonske javnosti nije mogao shvatiti da je u Kinu u ovom trenutku otišao upravo Georgievski, čija je vlada, na početku svoje četverogodišnje vladavine (od 1998. do 2002.), službeno priznala Tajvan, zbog čega je Peking odmah prekinuo sve odnose sa Skopjem. No, sada se tvrdi kako je jedini krivac za taj »nepromišljeni potez« bio tadašnji koalicijski partner Vasil Tupurkovski, čelnik Demokratske alternative (DA), s kojim se nije slagao premijer Georgievski. A kada je DA napustila koaliciju, stvari su se promijenile.</p>
<p>Prije godinu dana, naime, u vrlo kritičnoj situaciji nakon sukoba s albanskim gerilcima, Georgievski se, navodno, ispričao Pekingu koji je nedavno poslao svojeg veleposlanika u Skopje. Taj je veleposlanik otpratio Georgievskog na skopskom aerodromu. Tako da službeni poziv bivšem premijeru neki u Skopju tumače kao »veliku gestu oproštaja« te kao dokaz da nova vlast u Kini, komunističko-kapitalistička, želi uspostaviti dobre političke, a ponajprije gospodarske odnose s Makedonijom. To dokazuju i ljudi koji prate Georgievskoga.</p>
<p>To je druga činjenica. S Ljubčom su na to »neizvjesno i tajnovito« putovanje, uz njegovu suprugu Snežanu, otputovali i njegov ministar financija Nikola Gruevski, ministrica kulture Kamka Samuilovska, Orce Kamčev, vlasnik moćne tvrtke Orka-sport, koji je vrlo blizak stranci VMRO-DPMNE, te njegova supruga Olga koja je kći poznatoga biznismena Trifuna Kostovskoga, vlasnika Kometala čiji je rukometni klub postao europski prvak. Svi su oni moćni »tajkuni«, točnije: obogatili su se upravo za vladavine vlade Georgievskoga.</p>
<p>Kako se tvrdi u Skopju, svi su oni otišli u Kinu da bi otvorili predstavništva svojih tvrtki kako bi poslovali s kineskim partnerima. Pritom nije nebitno, kako piše dnevni list Vest, da upravo biznismen Orce Kamčev plaća, odnosno »sponzorira«, sve troškove putovanja Ljubča Georgievskoga. Napokon, treća je bitna činjenica da je to putovanje - koje je trebalo biti tajnovito, a postalo je javna afera zahvaljujući makedonskim medijima - obavljeno u trenutku kada je nova vlada počela istraživati razmahanu »korupciju, beskrupulozno bogaćenje i tajkunizaciju«.</p>
<p>Naime, sada je gotovo svakome građaninu Makedonije, bio on Makedonac ili Albanac, jasno da je za vladavine vlade Georgievskoga u prošle četiri godine obavljena drastična »pljačka«. Točnije: korupcija je dosegla neviđene razmjere, a mnogi »poduzetnici«, bliski vladajućim strankama, osobito VMRO-DPMNE, jako su se obogatili, postali »tajkuni« gotovo preko noći, te gotovo u bescjenje rasprodali »narodnu imovinu«, najviše grčkim vlasnicima, iako Grčka još ne priznaje Makedoniju pod njezinim službenim imenom Republika Makedonija.</p>
<p>U to je, dakako, bila umiješana i Demokratska partija Albanaca (DPA) Arbena Xhaferija, koja je bila u koalicijskoj vladi s VMRO-DPMNE. Zato su obje te stranke doživjele veliki poraz na izborima 15. rujna, a pobjednici, Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) i albanska Demokratska unija za integraciju (DUI), koju vode bivši »gerilci«, moraju ispuniti svoja predizborna obećanja da će otvoriti ozbiljnu istragu i obračunati se sa svim »tajkunima« i »pljačkašima« iz bivše vlasti. Ima najava da ta istraga već počinje.</p>
<p>Stoga se gotovo sigurnim smatra da je Georgievski sa svojom suprugom i najbližim suradnicima (i krivcima) zapravo, ipak, pobjegao iz Makedonije, osiguravši - tko zna kojim sve vezama - (polu)službeni poziv Kine. Zato je sada glavno pitanje u Skopju: hoće li se oni uopće vratiti i kada?</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Žalbeno vijeće u predmetu »Blaškić« u četvrtak o novim dokazima </p>
<p>HAAG, 20. studenoga </p>
<p> - Gotovo dvije godine nakon što je obrana zatražila da se u žalbenom dijelu postupka u predmetu »Blaškić« uvedu novi dokazi, pred Žalbenim vijećem Haaškog suda u četvrtak popodne održat će se sjednica u povodu toga. Obrana i tužiteljstvo iznijet će mišljenje o tome opravdavaju li novi dokazi, koje je podnijela obrana generala Tihomira Blaškića, da se pokrene novo suđenje za neke ili za sve točke optužnice.</p>
<p> U odluci o zakazivanju te sjednice, Žalbeno vijeće ocijenilo je kako bi bi bilo primjerenije da se preispitivanje novih dokaza u »slučaju Blaškić« obavi pred prvostupanjskim vijećem s obzirom da petorica žalbenih sudaca nisu spremna, bez razmatranja cijelog predmeta, donijeti oslobađajuću presudu.</p>
<p> Prvostupanjsko vijeće Haaškog suda 3. ožujka 2000. proglasilo je bivšeg zapovjednika operativne zone Središnja Bosna krivim i osudilo ga na 45 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj dolini od sredine 1992. do 1994. Među zločinima najteži je pokolj stotinu Bošnjaka sela Ahmića, počinjen u travnju 1993. godine.</p>
<p>U žalbenom postupku, Blaškićeva je obrana triput tijekom 2001. i 2002. zatražila uvođenje novih dokaza što udovoljavaju kriteriju olakotnih ili oslobađajućih dokaza, kojima nije raspolagala u vrijeme suđenja.</p>
<p> Žalbeno vijeće izdvojilo je 44 dokazna predmeta za koje je ocijenilo da »jasno udovoljavaju kriterijima odredbe 115. (Pravila o postupku i dokazima) u tome da nisu bili na raspolaganju za vrijeme suđenja i da su relevantni, vjerodostojni i takvi da bi mogli pokazati da je presuda bila neutemeljena«, te pet koje se može uvesti zato što je to u interesu pravde, bez obzira od kada su na raspolaganju. </p>
<p>Novi dokazi iz triju izvora </p>
<p> Polazeći od toga da ti dokazi jasno udovoljavaju kriterijima za uvođenje u žalbeni postupak i od toga da Žalbeno vijeće »u ovoj fazi postupka ne bi bilo spremno donijeti oslobađajuću presudu na temelju očito prihvatljivih dokaza a da ponovo ne sasluša cijeli predmet«, kao i s obzirom da je tužiteljstvo najavilo podnošenje svojih dokaza, Vijeće je pozvalo dvije strane da se očituju o mogućnosti pokretanja novog suđenja za neke ili za sve točke optužnice.</p>
<p> Na temelju članka 117. Pravila o postupku i dokazima Žalbeno vijeće može narediti novo suđenje. </p>
<p> Blaškićev branitelj Anto Nobilo rekao je da su novi dokazi iz triju izvora - iz arhiva HVO-a čiji su dokumenti do smjene vlasti ležali u HIS-u nedostupni obrani, zatim iz Ureda hrvatskog predsjednika, te iz haaškog tužiteljstva koje ih je pronašlo u arhivu Armije BiH.</p>
<p>Blaškićeva obrana zatražila je u žalbi da se bivšeg zapovjednika Operativne zone oslobodi svih optužbi za koje je proglašen krivim jer drži da novootkriveni dokazi, koje su zatajili i bivša hrvatska vlast, i haaško tužiteljstvo, nedvojbeno pokazuju njegovu nevinost. Među tim dokumentima su i brojna obavještajna izvješća koja je šef HIS-a Miroslav Tuđman izradio za svog oca o događajima u Srednjoj Bosni a koji, kako piše u žalbi, pokazuju da su Dario Kordić, Ignac Koštroman, Ante Slišković, Paško Ljubičić i Vlado Ćosić odgovorni za planiranje i izdavanje zapovijedi za zločin u Ahmićima koji je izvela 4. bojna vojne policije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Žalbeno vijeće Haaškog suda razmatra hrvatske podneske u predmetu »Bobetko«</p>
<p>HAAG, 20. studenoga</p>
<p> - »Žalbeno vijeće Haaškog suda razmatra hrvatske podneske u predmetu 'Bobetko' i odluka se može očekivati uskoro«, kazao je u srijedu u Haagu Vladin pravni zastupnik »slučaj Bobetko« Goran Mikuličić.</p>
<p>Dodao je kako je sa Suda obaviješten da je »vijeće odmaklo u razmatranju« dvaju hrvatskih podnesaka, te se »odluka može očekivati uskoro, odnosno možda već do kraja tjedna«.</p>
<p>Glasnogovornik Suda Jim Landale kazao je u srijedu na konferenciji za novinare da ne može kazati kada će Žalbeno vijeće donijeti odluku o podnescima, kao i da nije zakazana nikakva javna sjednica Žalbenog vijeća.</p>
<p>Iz tog proizlazi da se razmatranje podnesaka odvija na zatvorenim sjednicama i da će vijeće objaviti odluku u pisanoj formi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvatsku bi zadovoljila i jasna poruka da su joj vrata NATO-a i dalje otvorena </p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo od 30 članova na sastanku na vrhu NATO-a u Pragu vodi predsjednik Mesić/ Umjesto Vilniuske skupine, treba stvoriti novu grupaciju koja bi zajednički lobirala radi što bržeg ulaska u NATO </p>
<p>PRAG, 20. studenoga (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Stjepanom Mesićem dolazi u Prag kako bi sudjelovalo u radu sastanka na vrhu NATO -a i dobilo jamstva da će vrata Sjevernoatlanskog saveza ostati otvorena i nakon pozivanja sedam tranzicijskih zemalja u punopravno članstvo te integracije. Nakon praškog sastanka, kad je riječ o regiji izvan NATO-a ostaju Hrvatska, Makedonija i Albanija koje su u partnerskim odnosima sa Savezom, dok SRJ i BiH još ne ispunjavaju kriterije za razgovore o prvoj stepenici - Partnerstvu za mir. Uz Mesića, u Prag dolaze ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministrica obrane Željka Antunović, načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić, Imra Agotić, te hrvatski veleposlanici u Češkoj i SAD-u Zoran Pičuljan i Ivan Grdešić.</p>
<p>Prvoga dana skupa, Mesić će s hrvatskim izaslanstvom, koje ukupno ima 30 članova, održati trilateralni sastanak s predsjednikom Makedonije Borisom Trajkovskim i albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom.</p>
<p>Sve tri zemlje, naime, izostavljene su s popisa država koje dobivaju pozivnicu za ulazak u NATO pa se pokazalo da je potrebno pojačati razgovore kako bi te zemlje na putu prema NATO-u međusobno surađivale i pomagale si. </p>
<p>Poseban susret prvoga dana sastanka na vrhu, u četvrtak, održat će se i s američkim šefom odbora za NATO Bruceom Jacksonom. On je već iznio tezu da je sada, kad nestaje Vilniuska skupina, potrebno stvoriti novu grupaciju koja bi, po uzoru na tu skupinu, zajednički lobirala i radila na ispunjavanju uvjeta radi što bržeg ulaska u NATO. </p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali, ta nova grupa koju bi navodno činile Hrvatska, Makedonija i Albanija trebala bi se nazvati jadranskom skupinom. Diplomatski izvori bliski pregovaračima naveli su Vjesniku kako ta zamisao nije do kraja jasna, jer još nije poznat potpun popis zemalja koje bi trebale ući u tu skupinu.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo nije opterećeno regionalnim skupinama jer je Hrvatska objektivno na početku procesa. »Trenutačno nam je važnije intenzivno surađivati sa zemljama koje su u sličnoj situaciji poput naše. U našem je interesu da što prije ispunimo uvjete potrebne za ulazak u NATO«, rekli su nam izvori bliski hrvatskom izaslanstvu. </p>
<p>Hrvatska je diplomacija do posljednjeg trenutka pokušavala osigurati da u tekst završnog dokumenta uđe rečenica koja posebno ističe Hrvatsku kao najnapredniju zemlju u regiji. Još nije poznato je li u tome uspjela, no hrvatski pregovarači naglašavaju kako bi ih zadovoljila i jasna poruka sastanka na vrhu da su Hrvatskoj, nakon ovog kruga proširenja, vrata NATO-a i dalje otvorena.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bush u Pragu lobira za posebne snage NATO </p>
<p>Predsjednik SAD-a već je po dolasku u Prag najavio kako je američki prioritet borba protiv međunarodnog terorizma / Od NATO-a će tražiti suradnju u razmjeni obavještajnih podataka, efikasnije načine da se uđe u trag financiranju terorizma i jačanje vojne sposobnosti NATO -a, što bi trebalo dovesti do osnivanja posebnih NATO-ovih snaga </p>
<p>za brzo djelovanje</p>
<p>PRAG, 20. studenoga (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) </p>
<p> - U strahu od terorističkih napada i uličnih nemira agresivnih antiglobalista, ali i u nadi da će im se poboljšati zarada od turizma nakon gubitaka zbog katastrofalnih poplava, stanovnici Praga s podijeljenim osjećajima dočekuju održavanje summita NATO-a. Sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog saveza najveći je skup ikad održan u Češkoj, a zbog mnogih prijetnji i sigurnosnih rizika osiguravat će ga 12.000 policajaca. Češki »sigurnjaci« napravili su pomnu kalkulaciju po kojoj na svakog prosvjednika ide jedan čuvar reda. Naime, upravo se toliko prosvjednika očekuje u četvrtak i petak u Pragu. Summit NATO-a na kojem će u punopravno članstvo biti pozvati čak sedam zemalja bivšeg istočnog bloka pun je simbolike. Ulaskom Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije, Estonije, Bugarske i Rumunjske u savez prekidaju se, kako je to naglasio glavni tajnik NATO-a George Robertson, stare europske podjele koje su dovele do ratova u prošlom stoljeću. </p>
<p>Sastanak na vrhu održava se u zemlji koja je zbog svoje povijesti postala simbolom takvih europskih podjela, ali i početkom devedesetih uspješan primjer tranzicije koja je tu zemlju od satelita Varšavskog pakta dovela 1997. godine do članstva u NATO-u, te ju učinila kandidatom za EU 2004. godine. Kako bi se ta simbolika još više naglasila, središnji sastanak summita održat će se u Kongresnom centru koji je nekada služio za partijske sastanke Centralnog komiteta Komunističke partije. </p>
<p>No, Sjevernoatlantski savez čeka puno više posla od pukog naglašavanja simbolike. Potreba za reformom konzervativnog vojnog saveza koji je stvoren kako bi Zapad branio od Sovjetskog saveza postojala je i prije, no pojačana je nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna prošle godine kada je SAD, unatoč tome što je NATO prvi put u povijesti napad na SAD proglasio napadom na sve članice, ignorirao savez. </p>
<p>Najteže pitanje bit će kako NATO učiniti efikasnijim u borbi protiv međunarodnog terorizma, što bi trebalo značiti da je potrebno smanjiti razlike u vojnoj sposobnosti između SAD-a i europskih partnera koji nisu spremni na velika budžetska izdvajanja za obranu. Iako bi se summit prije svega trebao baviti proširenjem i unutarnjim reformama Saveza, europski saveznici već su dan prije održavanja summita izrazili bojazan da će se sastanak na vrhu svesti na Bushovo lobiranje šefova država vlada članica NATO-a za podršku u američkom napadu na Irak. </p>
<p>Bush tijekom summita namjerava obaviti cijeli niz bilateralnih sastanaka na najvišoj razini sa svim ključnim članovima NATO-a. Američki predsjednik je već po dolasku u Prag najavio kako je američki prioritet borba protiv međunarodnog terorizma, a od NATO-a će tražiti suradnju u razmjeni obavještajnih podataka, efikasnije načine da se uđe u trag financiranju terorizma i jačanje vojne sposobnosti NATO-a, što bi trebalo dovesti do osnivanja posebnih NATO-ovih snaga za brzo djelovanje. Koliko snažno Bushova administracija drži do postizanja ciljeva od američkog interesa na summitu govori I podatak da američko izaslanstvo u Pragu broji 700 ljudi.</p>
<p>No, dok se visoka politika i diplomacija bavi globalnim pitanjima, češku policiju najviše brinu mogući neredi na praškim ulicama. U Prag se polako slijevaju kolone prosvjednika najrazličitijih boja; antiglobalisti, pacifisti, anarhisti, komunisti koji su u Prag došli iz doslovce svih krajeva svijeta. Policija će posebice paziti na one najekstremnije poput »Black blocka«, dobro organizirane ekstremne skupine koju se optužuje za masovne nerede na sastanku G-8 u Genovi kada su pale i ljudske žrtve. </p>
<p>Mišljenja stanovnika Praga su podijeljena. Neki smatraju kako se treba oduprijeti globalnim moćnicima, dok drugi ističu kako je riječ o bogatoj i obijesnoj djeci globalnih kapitalista, kojima je upravo takav sustav omogućio da putuju širom svijeta na proteste, bez obzira na to održavaju li se skupovi u Japanu, Europi ili SAD-u. Češki građani za takva daleka putovanja, naime, još uvijek nemaju novca. </p>
<p>Bit će zanimljivo kako će se ponašati češka policija. Češka je netom pred organizaciju summita donijela zakon prema kojem prosvjednici, ako to policija zatraži, moraju skinuti svoje maske i identificirati se pod prijetnjom kazne u visini od oko 350 američkih dolara. S druge strane, Češki ministar policije Jiri Kolar izjavio je da će, ukoliko policija napadne mirne prosvjednike, odmah dati ostavku.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lafontaine uznemirio SPD: Povratak Napoleona iz Saarlanda? </p>
<p>Oskar Lafontaine usporedio je Gerharda Schrödera s Heinrichom Brüningom koji je zbog svoje neuspješne politike početkom tridesetih bio odgovoran za dolazak Hitlera na vlast</p>
<p>BERLIN, 20. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Da u politici nema prijateljstva pokazuje i najnovija epizoda u kojoj su glavni akteri Oskar Lafontaine i bračni par Gerhard Schröder i Doris Schröder-Köpf. </p>
<p>Naime, nakon što je bivši predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Oskar Lafontaine sadašnjeg SPD-ova predsjednika usporedio s Heinrichom Brüningom, na njega se kritikom obrušila Doris Schröder-Köpf zatraživši da se »crvenog« Oskara izbaci iz stranke, jer je »usporedba s Brüningom uvreda za njegovog nasljednika na mjestu šefa SPD-a i uvreda za svakog člana stranke«.</p>
<p>U sličnom nervoznom tonu reagirali su i drugi socijaldemokratski političari, a o izjavi se negativno očitovao i glasnogovornik njemačke savezne vlade. Mediji su reakcijama na izjavu posvetili dužnu pozornost, ali poseban su prostor dali gnjevu gospođe Schröder-Köpf koja je od 1996. godine u posjedu članske knjižice SPD-a.</p>
<p>Čemu takve reakcije? Zašto je kancelarova supruga izgubila živce zbog jedne »povijesne usporedbe? Prvo, povijesna činjenica: Brüning je vladao od 1930. do 1932. godine bez parlamentarne većine i slovi kao odgovoran da je svojom rigidnom politikom štednje prouzrokovao masovnu nezaposlenost (6 milijuna), te time otvorio vrata dolasku Adolfa Hitlera na vlast. </p>
<p>Drugo, usporedba dolazi u vrijeme kad Schröder zbog politike štednje i novih poreza gubi popularnost, odnosno vjerodostojnost kako u stranačkoj bazi tako i u širokoj javnosti. Otud tako nervozne reakcije socijaldemokrata i same kancelarove supruge koja se izravno i javno umiješala u unutarstranačke obračune.</p>
<p>Lafontaine, pak, reakcije svojih stranačkih kolega na usporedbu Schrödera s Brüningom nije htio komentirati. On, međutim, od svog odlaska iz vlade i s mjesta predsjednika SPD-a žestoko kritizira politički kurs Gerharda Schrödera, svog nasljednika na stranačkom vrhu. </p>
<p>U kolumni »Moje srce kuca lijevo«, koja svakog ponedjeljka izlazi u tabloidu Bild, Lafontaine se obračunava s neoliberalnim kursom njemačke vlade lijevog centra. Ni u vrijeme kad vlada iz krugova krupnog kapitala dobiva kritike da ponovno skreće ulijevo, on svojim stranačkim prijateljima ne priznaje da se vraćaju tradicijama stare socijaldemokratske škole koju on utjelovljuje .</p>
<p>Neki poznavatelji odnosa u SPD-u tvrde da se Lafontaine nije odrekao političkih ambicija, te da ne bi bilo iznenađenje da »Napoleon iz Saarlanda« još sanja svoj comeback u stranački vrh (iako je rekao da odlazi u mirovinu) ako Schröder nastavi sadašnjom brzinom trošiti svoj kredibilitet. Svakako, navodno veliko političko prijateljstvo (Lafontaine je za Schröder-Köpf izjavio: »Jedna šarmantna i pametna žena«) ovaj je usporedba definitivno razorila.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najveća reorganizacija izvršne vlasti u SAD nakon 1947. godine</p>
<p>Američki Senat usvojio zakon o domovinskoj sigurnosti/ Pod jednim vodstvom naći će se Služba useljavanja i imigracije, Agencija za izvanredna stanja, Carina, Granična straža i brojne druge službe </p>
<p>WASHINGTON, 20. studenoga</p>
<p> - Američki Senat u utorak navečer prihvatio je Zakon o domovinskoj sigurnosti kojim se otvara najveća reorganizacija izvršne vlasti u SAD nakon 1947. godine.</p>
<p> Senatori u 107. sazivu Senata svoju su zadnju odluku donijeli sa 90 prema 9 glasova uz jednog odsutnog člana. </p>
<p>Zakonom se, među ostalim, određuje stvaranje ministarstva domovinske sigurnosti koje će preuzeti 170.000 državnih službenika i namještenika iz 22 dosadašnja ministarstva i državne agencije - od Tajne službe do Obalne straže.</p>
<p>Pod jednim vodstvom, vjerojatno budućeg ministra Toma Ridgea, naći će se Služba useljavanja i imigracije, Agencija za izvanredna stanja, Carina, Granična straža i brojne druge službe.</p>
<p> Iako je bilo prijedloga da u novo ministarstvo uđu i FBI i CIA, oni će ostati u ministarstvu pravosuđa odnosno kao samostalna agencija. Ministarstvo domovinske sigurnosti imat će, međutim, odjel obavještajnih analiza.</p>
<p> Za rad novog ministarstva osigurano je u proračunu početnih 38 milijardi dolara. U zakonu je ostala osporavana odredba kojom se namještenicima ministarstva domovinske sigurnosti ograničavaju prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.</p>
<p> Tijekom rasprave čula su se upozorenja da zakon daje odriješene ruke vlasti prema slobodi i pravima građana, osobito prisluškivanjem, nadzorom¸ obične i računalne pošte te na druge načine.</p>
<p> Zakonom se uvode brojne iznimke od zakonskih obveza, posebice nadzora lijekova i cjepiva, očuvanja okoliša i sličnih, za neke industrijske grane u slučaju ratne opasnosti.</p>
<p>Predsjednik George W. Bush koji je u Pragu odmah obaviješten o uspjehu njegova prijedloga, smatra da je riječ o »povijesnom i hrabrom koraku u zaštiti američkih građana«. </p>
<p>»Ovaj će nam ključni zakon pomoći da se suočimo s prijetnjama terorizma u 21. stoljeću«, kazao je Bush.</p>
<p> Zakon je još u lipnju prihvatio Predstavnički dom američkog Kongresa tako da će Bush po povratku s europske turneje, možda već u subotu potpisati njegovo stupanje na snagu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bosanska udruga na popisu pomagača terorizma</p>
<p>Američko ministarstvo financija u utorak je proširilo popis pravnih osoba koje novčano pomažu teroriste, a na popisu se našla i udruga Bosanska idealna futura</p>
<p>WASHINGTON, 20. studenoga</p>
<p> - Američko ministarstvo financija u utorak je proširilo popis pravnih osoba koje novčano pomažu teroriste, a na popisu se našla i udruga Bosanska idealna futura. Prema priopćenju ministarstva financija, američka i kanadska podružnica Međunarodne zaklade Benevolencija (Benevolence International Foundation - BIF) te Bosanska idealna futura, koja je također podružnica BIF-a, »blisko su povezane i neposredno su sudjelovale« u financiranju terorističkih akcija.</p>
<p> Američka vlada od UN-a traži da se te tri udruge uvrste na popis pomagača terorizma i tako obveže sve države članice svjetske organizacije da zamrznu i blokiraju svu imovinu BIF-a. Direkotr američke podružnice BIF-a Enaam Arnaout optužen je zbog pranja novca, iznude i podržavanje terorista, uključujući skupinu Al Qaidu.</p>
<p> Ministar financija Paul O'Neill rekao je da postoje »ozbiljni dokazi« kako je Arnout imao »bliske veze« s Osamom bin Ladenom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Moguća istraga protiv tužitelja u slučaju Leutar</p>
<p>Sve se češće govori da bi mogli biti procesuirani tvorci ovog montiranog političkog procesa koji je istragu o stvarnim ubojicama Joze Leutara skrenuo na krivi put</p>
<p>SARAJEVO, 20. studenoga</p>
<p> - Mustafa Bisić, sarajevski županijski tužitelj najavio je da će se Tužiteljstvo najvjerojatnije žaliti na oslobađajuću presudu za šestoricu Hrvata optuženih da su planirali i izveli atentat na tadašnjeg doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara: »Presudu još nismo dobili. Po primitku ćemo je proučiti i odmah uložiti žalbu, jer smatramo da je sud imao dovoljno dokaza koje smo prikupljali mjesecima. Sudski postupak u slučaju Leutar još uvijek nije završen. Ovo nije prvi predmet u kom je sud donio oslobađajuću presudu koja je nakon toga više puta ukidana. Podsjećam na ubojstvo Hakije Turajlića, potom slučaj Ibrahima Đedovića i druge, kazao je Bisić u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz. </p>
<p>Podsjetimo, Sudbeno vijeće Županijskog suda u Sarajevu 12. studenog je oslobodilo Ivana Andabaka, Željka Ćosića, Dominika Ilijaševića, Zorana Bašića, Jedinka Bajkušu i Marija Milićevića optužaba da su u namjeri rušenja ustavnog poretka Federacije BiH ubili Jozu Leutara. 16. ožujka 1999. godine eksplodirala je podmetnuta bomba u Leutarovom službenom »golfu«, a od zadobivenih ozljeda doministar je umro u bolnici 12 dana kasnije.</p>
<p>Optužnica se uglavnom temeljila na iskazu takozvanog zaštićenog svjedoka broj 30 koji je teretio spomenutu šestoricu Hrvata kao navodnu urotničku skupinu. No, tijekom procesa ispostavilo se da je nevjerodostojan iskaz tog svjedoka, a otkrilo se da je riječ o poznatom kriminalcu i prevarantu Merimu Galijatoviću, bivšem članu Kažnjeničke bojne iz Širokog Brijega. Ostali iskazi, uključujući forenzična vještačenja nisu upućivali na krivnju optuženih, pa je nakon maratonskog sudskog procesa sudac Salem Miso naposljetku izrekao oslobađajuću presudu.</p>
<p>Tužiteljeva najava žalbe nije iznenađenje, jer je i u završnoj riječi tužiteljstvo tvrdilo da je zapravo krivnja dokazana, i potvrđeni iskazi zaštićenog svjedoka. No, u to očito vjeruje samo u tužitelj Bisić, a pitanje je da li doista i on. Najvjerojatnije je riječ o pokušaju da se u javnosti malo ublaži slika o debaklu tužiteljstva u ovom slučaju.</p>
<p>Osim toga, sve se češće govori da bi mogli biti procesuirani tvorci ovog očito montiranog političkog procesa koji je istragu o stvarnim ubojicama Joze Leutara skrenuo na krivi put. Osim tužitelja Bisića, sarajevski tisak proziva i bivšeg ministra unutarnjih poslova Mehmeda Žilića, njegovog zamjenika Faika Lušiju i druge.</p>
<p>Posebno je sporno pitanje isplate 500.000 maraka, polovine federalne nagrade raspisane za otkrivanje počinitelja atentata. Dio tog novca, čini se, otišao je lažnom, zaštićenom svjedoku, a zakonska osnova za isplatu nije postojala prije sudske presude.</p>
<p>Zamjenica ministra financija Federacije BiH Šefika Hafizović tvrdi da ovo ministarstvo od Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH još nije dobilo izvješće o utrošku pola milijuna maraka koje su trebale biti isplaćene zaštićenom svjedoku u slučaju Leutar. »Mi smo isplatili ta sredstva i ona su na raspolaganju MUP-u. Pretpostavljam da je sve rađeno kako treba, zajedno sa međunarodnom zajednicom, jer je i ona bila zainteresirana da se riješi slučaj.</p>
<p>Nezakonita isplata ovog novca također bi mogla biti predmet posebnog sudskog postupka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>»Roda« nepotpune podatke uzela »zdravo za gotovo« </p>
<p>U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) utvrdili smo da je Udruga »Roda</p>
<p> - roditelji u akciji« ponovo iznijela pogrešne podatke o broju zaposlenih majki koje su u 2002. prekinule porodni dopust nakon isteka šest mjeseci djetetova života.</p>
<p> Jedino što je moguće točno prikazati za 2002. godinu jest podatak da je od 4.939 zaposlenih majki, koje su rodile od 1. siječnja do 28. veljače, a u kolovozu se navršilo šest mjeseci života djeteta, njih 280 (5,6 posto) prekinulo porodni dopust.</p>
<p> Točne podatke za cijelu 2002. bit će moguće utvrditi nakon isteka godine.</p>
<p> Udruga »Roda« oglasila se priopćenjem i ponovno spomenula podatak o 9.448 žena koje su se već nakon šest mjeseci vratile na posao, što smo iz HZZO-a prethodno demantirali.</p>
<p> Upozoravamo da je toliki ukupan broj majki na porodnom dopustu kojima još nije isteklo prvih šest mjeseci porodnog dopusta.</p>
<p> I podaci o 280 majki koje su prekinule porodni dopust u kolovozu ukazuju na povećanu stopu prekida porodnog dopusta nakon šest mjeseci, no ne u razmjerima koje navodi »Roda«.</p>
<p> »Roda« je pogrešno protumačila neslužbeno dobivene podatke od za to nenadležne službe, tj. informatičke službe HZZO-a, koja nije nadležna za tumačenje, već samo za obradu podataka.</p>
<p> Mr. sc. ZDRAVKO LONČAREC direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Šuvarovi reformatori školstva opet na djelu </p>
<p>Dobro se sjećamo kako je na stranicama Vjesnika lucidnim analitičkim člancima raskrinkan dugoročni plan uništavanja našeg školstva tzv. reformama: ukidanje numeričkih ocjena, deveto – umjesto osmogodišnje školovanje, tiskanje nesuvislih prekobrojnih udžbenika i sl.</p>
<p> Nositelji tih destruktivnih reformi su se potom nakratko pritajili, da bi se sada, kao da se ništa nije dogodilo, opet oglasili upućivanjem »koncepcije promjena u hrvatskom obrazovnom sustavu« u vladinu proceduru (»Uvodi se devet razreda obvezne škole, opisne ocjene i državna matura«, Vjesnik, 12. studenoga 2002.). To čine usprkos znanstvenim dokazima da je osmogodišnje školovanje nadmoćno devetogodišnjem, što nepokolebljivo ističu i naši pedagoški stručnjaci (Akademik Vladimir Paar o hrvatskom školskom sustavu, Vjesnik od 13. studenoga 2002). Postavlja se pitanje, odakle tzv. reformatorima tolika upornost u propagiranju opisanog destruktivizma, uperenog protiv znanstvenih dostignuća? I sam profesor, dr. Stipe Šuvar, nedavno se ogradio od tih reformatora, koji su mu svojedobno koncipirali njegove ozloglašene prosvjetne reforme. Nema sumnje da se radi ne samo o radnom kontinuitetu kadrova, koji pišu prosvjetne zakone, nego i nastavku u Šuvarovom dobu započete degradacije našeg obrazovnog sustava. Kako je znanje, koje se stječe obrazovanjem, temeljni resurs opstojnosti svakog naroda i države, tako treba ovaj najnoviji pokušaj obrazovne reforme smatrati opasnim napadom na temelje hrvatske samobitnosti.</p>
<p>Krajnji cilj te »reforme« je što prije u našem narodu zaglupljivanjem postići toliko nisku intelektualnu razinu, koja neće moći predstavljati otpor započetoj kolonizaciji naše zemlje.</p>
<p>Reforma kao način djelovanja, na razvoj školstva je uvijek kontraproduktivna, jer školstvo predstavlja otvoreni interaktivni sustav, koji samoga sebe mijenja, usvajajući najnovije znanstvene spoznaje i odbacujući suvišni balast.</p>
<p>Budući da školstvo kao takvo, sadrži kadrovski najjači intelektualni potencijal, ono ne može trpjeti takve samovoljne, nestručne i u zadnjoj namjeri destruktivne administrativne zahvate sa strane.</p>
<p>Jednostavno rečeno: potrebna je samo liberalna zakonska podloga, na bazi koje će se školstvo samostalno i kontinuirano razvijati; autori te zakonske podloge bit će dakako sami učitelji i profesori! </p>
<p>Dr. sc. VLADIMIR POLIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svi koji ne misle kao on, za Pavla Primorca su »lažni antifašisti«?</p>
<p>U polemici s Ivom Horvatom velečasni Pavle Primorac, kapelan u Novskoj, nema mjere. Nakon što mu je predočeno što je o ustaškom teroru za NDH rekao tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac (»Kad prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva...«, »Ovo je sramotna ljaga i zločin koji vapije za osvetom kao što je sramotna ljaga cijeli Jasenovac«) Primorac odmah reagira u Pismima, nazvavši Horvata »ultraljevičarskim inkvizitorom«, »farizejem koji mrcvari hrvatski narod avetima prošlosti«. Po retorici i načinu kako Primorac reagira to je čisti boljševički obračun s čovjekom koji se usudio iznijeti protuargumente.</p>
<p>No Primorcu to nije bilo dosta pa je 16. studenoga, također u Vjesniku, svrstao Horvata u red njemu mrskih antifašista, ne shvativši povijesno značenje hrvatskog antifašizma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Uzviknuo je: »Imamo li hrabrosti raskrinkati lažni antifašizam koji nas neprestano vraća natrag?«</p>
<p>Koga bi to Pavle Primorac htio raskrinkati? Međimurske antifašiste koji su se četiri godine, potpomognuti s partizanskih baza na Kalniku, borili protiv mađarske okupacije i u toj borbi položili tisuću života? U tome su sudjelovali svi slojevi međimurskog puka, i svećenici kojima je nadbiskup Stepinac uputio poruku ohrabrenja. Kad su nas mađarski žandari vodili 1943. u logor Sarvár bili smo jedinstveni u otporu: i radićevci, i hrvatski ljevičari i drugi.</p>
<p>Istarski antifašisti svojom su antifašističkom borbom izborili konačno priključenje Istre matici Hrvatskoj, i u toj su borbi položili 17 tisuća života. Zar su zbog toga oni »lažni antifašisti«? Zar su to dalmatinski antifašisti koji su svojom borbom protiv talijanskih okupatora vratili Dalmaciju Hrvatskoj nakon što ju je Ante Pavelić, ustaški poglavnik, već u svibnju 1941. darovao Mussoliniju? Zar su »lažni antifašisti« bili Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić koji su u prosincu 1942. preko Kupe prešli u partizane? Ili Mihovil Pavlek Miškina, stari radićevac i seljački pisac, koga su, kao kršćanina i humanista, ustaše ubili u Staroj Gradiški u lipnju 1942. jer se nije htio prikloniti Paveliću? Ili svjetski poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović koji je bio zatvoren u ustaškom zatvoru na Savskoj cesti i koji je o tome ostavio potresno svjedočanstvo o primitivnosti i zloći ustaških krvnika?</p>
<p>Primorac bi istinsku narodnooslobodilačku borbu hrvatskog naroda htio »raskrinkati« kao lažnu! Koje li sljepoće! Koje li drskosti! Tko vas je vlč. Primorac, naučio da tako mrzite divovsku borbu sinova našeg naroda protiv tuđinskih porobljivača naše domovine? Ne vjerujem da ste na to potaknuti na fakultetu. Ne mogu povjerovati da tu mržnju u svom srcu nosite iz svoga zavičaja.</p>
<p>Ne znam što o istupima vlč. Pavla Primorca, njegovim političkim isključivostima na crti krajnjeg desničarstva, sude njegovi crkveni poglavari: župnik u Novskoj, tamošnji dekan, njegov biskup. Kao laik bojim se da on svojim nepromišljenim napisima šteti ugledu Crkve.</p>
<p>Inž. VALENT VOGRINEC Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hodak: Nije dokazano da je Sobjeslavski prodao i gram heroina</p>
<p>Procjenjuje se da bi sudac Ratko Šćekić početkom slijedećeg tjedna mogao pročitati presudu / Hodak je svom branjeniku preporučio da se »kloni rock and rolla i tuđih žena« / Svi ostali odvjetnici su, također, za svoje branjenike zatražili oslobađajuće presude</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - U srijedu su u Remetincu završili završne govore preostali branitelji članova »zločinačke organizacije«. Svoje završne govore započeli su i sami okrivljenici, tako da se ovaj maratonski postupak približio samom kraju. Procjenjuje se da bi sudac Ratko Šćekić početkom slijedećeg tjedna mogao pročitati presudu. </p>
<p>Odvjetnik Zvonimir Hodak, kazao je kako njegov branjenik Davorin Sobjeslavski sjedi već tri godine u zatvoru »zbog maglovitih dokaza«. Sobjeslavskog se osim za udruživanje u »zločinačku« tereti i za preprodaju droge, pokušaj ubojstva Radovana Buvača Bebe, te za pokušaj iznude Tibora Trstenjaka. Za navodni pokušaj ubojstva Hodak je zatražio »najmanje ublaženje«, zbog čitavog niza olakotnih okolnosti, a za ostale točke optužnice oslobađajuću presudu. Hodak je ustvrdio i kako nije dokazano da bi Sobjeslavski ikad prodao i gram heroina, a obraćajući se sudskom vijeću. poručio je svom branjeniku da se u budućnosti kloni »rock and rolla i tuđih žena«.</p>
<p>Odvjetnik Milenko Umičević branitelj Đorđa Vuletića u svom je kratkom govoru istaknuo kako je tužiteljstvo propustilo, ako ne obustaviti onda barem vratiti predmet na dopunu istrage. Vuletića, koji se brani sa slobode se nakon posljednjih izmjena optužnice tereti samo za pokušaj iznude nad Trstenjakom, a i samo tužiteljstvo je posredno priznalo kako im je ta optužba »pala«, zatraživši pred sam kraj suđenja izdvajanje te točke optužnice. Umičević je najavio i kako će Vuletić zatražiti naknadu zbog neosnovanog držanja u pritvoru.</p>
<p>Braniteljica Tvrtka Tomičića, Sanja Ormuž, ustvrdila je kako nije sa sigurnošću utvrđeno kako je njen branjenik pokušao ubiti Željka Šobota 1996. godine. Po navodima optužnice Tomićić je zajedno s pokojnim Damirom Džebom pokušao likvidirati Šobota na nagovor Rajka Momčilovića. Odvjetnica međutim tvrdi kako nije utvrđeno da je Tomičić uopće poznavao spomenutu dvojicu. Sanja Ormuž je ustvrdila i kako je Tvrtku Tomičiću nuđeno da bude svjedok pokajnik ali je on to odbio ne želeći nikoga lažno teretiti.</p>
<p>Branitelji Radovana Štetića i Miroslava Vukovića Olija Danko Drakulić i Milorad Uzelac, ustvrdili su kako nema dokaza za jedinu točku optužnice protiv njihovih branjenika. Naime Štetić i Vuković su zadnjim promjenama optužnice također skinuti s popisa članova »zločinačke«, pa ih se tereti samo za iznudu nad dr. Borisom Ljahnyckim. Drakulić je naveo kako je u iskazima samog Ljahnyckog pronašao 75 mjesta s nelogičnostima i kontradiktornostima, te dodao kako je njegov iskaz neuvjerljiv. Odvjetnik Uzelac je ustvrdio kako je optužnica u dijelu o dr. Ljahnyckom »pravno nemoguća konstrukcija.« </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Bombice« heroina prodavala u hotelu</p>
<p>Svjedokinja tvrdi kako su joj policajci dali novac i zatražili da dogovori kupnju heroina od optužene</p>
<p>VARAŽDIN, 20. studenoga</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u utorak je počelo suđenje Biserki Leskovar iz Varaždina, optuženoj za zloporabu opojnih droga. </p>
<p>Na raspravi je svjedočio Sandro P., koji je rekao da se ne sjeća iskaza što ga je dao istražnom sucu, pa mu je iskaz pročitan. Istražnom je sucu rekao da je bio ovisnik o heroinu oko godinu dana, da mu je djevojka također bila ovisnica, a drogu su ponekad nabavljali od optužene. Heroin su uglavnom kupovali za 100 kuna, znali su to činiti u varaždinskom hotelu »Turist«, gdje su ga zatim ubrizgali u WC-u. </p>
<p>Rekao je i da je u veljači u »Garestinu« konobaru ukrao novčanik, idućega su ga dana s djevojkom uhvatili policajci te ih odveli u policijsku postaju. Policajci su ga, kako je rekao, maltretirali i psihički i fizički, a njegova je djevojka morala nazvati optuženu i dogovoriti se s njom o kupnji heroina. U istrazi je rekao i da su ponekad konzumirali drogu u stanu optužene, no to je na raspravi porekao, a porekao je i da je od nje kupovao heroin. Rekao je i da ne zna zašto je to rekao istražnom sucu, možda zbog toga jer je bio pod utjecajem tableta. Tužiteljicu je potom zanimalo kakvo je bilo njegovo zdravstveno i psihičko stanje tijekom saslušanja u istrazi, a Sandro P. odgovorio je da se nije dobro osjećao, no nije to rekao istražnom sucu jer ga o tome nije ni pitao.</p>
<p>Svjedok je rekao da ne zna zašto su ga priveli u policiju zbog događaja za koji se tereti Biserka Leskovar, te da prodaju i kupnju heroina između optužene i svoje djevojke nije vidio jer je bio na drugom mjestu. Na pitanje govori li mu što ime Stipe Križanca, svjedok je rekao da ga poznaje i da je on »najveće smeće u Varaždinu«, no ne zna je li bio u kakvoj vezi s optuženom.</p>
<p>Svjedočila je i Katarina K., Sandrova djevojka, koja je također porekla dio iskaza koji je dala u istrazi. Tako je porekla da je optuženu poznavala iz varaždinskog narko miljea, kao i to da su od nje kupovali heroin. Objasnila je da je istražnom sucu vjerojatno tako rekla jer se tada još drogirala. Na raspravi je rekla da su je policajci prisilili da kupi drogu od optužene. Dali su joj i novac i zatražili da nazove optuženu i dogovori predaju heroina. </p>
<p>Dogovorile su sastanak u »Turistu«, svjedokinja je predala optuženoj 200 kuna, ova je njoj pružila »bombicu«, no tada su se pojavili policajci, pa je Biserka Leskovar heroin ispustila na pod, a policajci su ga pokupili. Katarina K. nije znala je li policajce zanimala upravo optužena ili netko drugi. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U spremnik za gorivo sakrio 12.843 tablete »ecstasya«</p>
<p>Dvadesetdevetogodišnji mladić, vlasnik »ford-mondea« ima i hrvatsko i nizozemsko državljanstvo / Određen mu je dvodnevni pritvor</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Službenici granične policije u ponedjeljak su oko 17 sati kod dvadesetdevetogodišnjeg mladića koji ima i hrvatsko i nizozemsko državljanstvo pronašli 12.843 tablete ecstasya. Potom je uz kaznenu prijavu za zlouporabu opojnih droga prepraćen u Županijski sud u Zagrebu, gdje mu je određen 48-satni pritvor.</p>
<p>Tijekom saslušavanja osumnjičeni se branio šutnjom. O ovom je događaju na press konferenciji novinare izvijestila načelnica Uprave za granicu dr. Iris Nikšić. Navela je da su policajci na međunarodnom graničnom prijelazu Macelj iz kolone vozila izdvojili osobni automobil »ford mondeo«, nizozemskih registarskih oznaka, a kojim je iz pravca Slovenije upravljao 29-godišnji mladić. Pregledom vozila uz pomoć službenog psa, koji je reagirao na zadnji dio vozila, policajci su nakon višesatnog traganja pronašli u spremniku goriva 10 plastičnih boca u kojima su se nalazile tablete ecstasya. Načelnik Odjela kriminaliteta droga MUP-a mr. Darko Dundović istaknuo je na konferenciji kako je ovo dosada najveća zapiljena ecstasya u Hrvatskoj. Cijena jedne tablete na crnom se tržištu kreće između 50 i 70 kuna. Također je naveo kako se njihova prosudba da će ova droga biti uvelike korištena pokazala točnom. </p>
<p>U interesu daljnje istrage, načelnik Dundović nije mogao odgovoriti zašto je izdvojen baš taj automobil na graničnom prijelazu, dodavši kako je riječ o »složenom postupku koji obuhvaća mnoge radnje, među kojima je i suradnja i razmjena podataka s policijama drugih država«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Split: 2,5 godina zatvora zbog prodaje droge</p>
<p>SPLIT, 20. studenoga</p>
<p> - Splićanin Dražen Vuknić (33) osuđen je u srijedu nepravomoćnom presudom na ponovljenu suđenju na Županijskom sudu u Splitu na dvije i pol godine zatvora zbog prodaje droge. </p>
<p> U veljači ove godine Vuknić je proglašen krivim jer je kod sebe radi prodaje držao oko 40 grama heroina, zapakirana u više vrećica, a tada je zbog prodaje jednog »piza« heroina prijatelju, kad je i uhićen, osuđen na dvije i pol godine zatvora. No, odluku Županijskog suda u Splitu pobio je Vrhovni sud, koji je u obrazloženju naveo da navedena količina droge nije bila namijenjena prodaji, nego za osobne potrebe, pa je slučaj vraćen na ponovno suđenje. </p>
<p> Na ponovljenu suđenju Sudsko je vijeće pod predsjedanjem suca Josipa Čule na temelju prijašnje odluke izreklo jednaku zatvorsku kaznu, obrazloživši to činjenicom kako Vijeće smatra da je spomenutu količinu droge Vuknić držao poglavito radi prodaje.</p>
<p> Osim zatvorske kazne izrečena je i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, a u kaznu je uračunano i vrijeme provedeno u pritvoru od sredine veljače ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tijekom nastave uboden nožem</p>
<p>ZADAR, 20. studenoga</p>
<p> - U zadarsku je Opću bolnicu u srijedu popodne zbog tjelesnih ozljeda primljen šesnaestogodišnji učenik Hotelijersko-turističke škole. Ozljede je zadobio najvjerojatnije hladnim oružjem u okršaju s kolegom iz razreda. Iz PU zadarske doznajemo da je do okršaja došlo tijekom nastave.</p>
<p>Ozlijede hospitaliziranog maloljetnika karakterizirane su kao lakše. Protiv obojice maloljetnika bit će podignuta prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira, a policija će o svemu izvjestiti i Državno odvjetništvo. U zadarskim odgojno-obrazovnim ustanovama ovo je, od početka godine, čak četrdeset i prvi slučaj remećenja javnog reda i mira, pa je nakon nedavnog teškog incidenta ispred Pomorske škole i đačkog doma, PU zadarska odlučila provesti pojačan policijski nadzor u zonama škola. </p>
<p>M.V.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Riječki učitelj goa nije najveći skupljač dječje pornografije</p>
<p>RIJEKA, 20. studenoga</p>
<p> - U osobnom računalu sredovječnog Riječanina, oženjenog oca dvoje djece, koji je do rujna ove godine povremeno volontirao u jednoj gradskoj ustanovi za djecu, gdje je sedmero jedanaestogodišnjaka učio kineskoj igri go, policija je pronašla stotinjak pornografskih fotografija s djecom, skinutih sa Interneta. </p>
<p>Bez obzira na to što je policija u dosadašnjem tijeku istrage utvrdila da ta osoba nije uznemiravala djecu, uznemirila se riječka javnost koja traži objašnjenje, kako se moglo dogoditi da »takva« osoba dobije priliku raditi sa djecom. </p>
<p>Ravnatelj ustanove u kojoj je učitelj goa volontirao, za »Vjesnik« je izjavio da nikada nije bilo nijedne primjedbe na rad i ponašanje tog čovjeka, koji mu je u rujnu rekao kako više neće moći raditi sa djecom jer da ima »problema sa nekim slikama«. Ravnatelj je posebno istaknuo da je nakon svega razgovarao sa djecom i njihovim roditeljima, koji su mu rekli da u ponašanju tog čovjeka nisu primijetili ništa sumnjivo. Djeca su se, kaže, smijala kad su saznala za hobi svoga bivšeg učitelja. Ravnatelj nam je na kraju rekao, da taj njegov bivši suradnik opovrgava glasine da je on taj kod kojeg je policija pronašla 20 tisuća pornografskih fotografija. </p>
<p>Otkriven je tako što su ga susjedi prijavili da u svom stanu okuplja djecu koju je pripremao za natjecanje u gou. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Optuženi za napad na majku i kćer tvdi da je on žrtva</p>
<p>VARAŽDIN, 20. studenoga</p>
<p> - Na novomarofskom Općinskom sudu u tijeku je suđenje Zdravku Kuzelju, Mariji Kadi i Slavici Novoselec, optuženima za kazneno djelo nanošenja tjelesnih ozljeda. </p>
<p>Marija Kadi i Slavica Novoselec protiv Kuzelja su podnijele privatnu tužbu jer se s njima sukobio 18. srpnja ove godine. Prema navodima iz privatne tužbe, Marija Kadi se toga dana vratila iz vinograda i ispred vrata zatekla svoga unuka i Kuzeljova nećaka kako se svađaju. Kuzeljev nećak htio je istući njenog unuka, pa je Marija Kadi zatražila od Kuzeljove supruge da odvede dijete. Kuzeljova supruga tada ju je izvrijeđala, a tada je došao i Kuzelj i počeo tjerati Mariju Kadi u kuću, pri čemu ga je ona pljusnula. Kuzelj je nju zatim uhvatio za ruke i odvukao je u dvorište svoje punice, neprestano je udarajući šakom po leđima. Zatim ju je bacio u koprive i počeo tući po glavi, vratu, ramenima i bubrezima. Cijelo ju je to vrijeme psovao, govoreći da će je ubiti. Na kraju ipak ju je pustio.</p>
<p>Sve je to vidjela Slavica Novoselec, majka Marije Kadi, koja je dotrčala do nje. Kad ju je vidio, Kuzelj ju je povukao za kosu, no ona se uspjela otrgnuti i počela je bježati prema svojoj kući. Kuzelj ju je, stoji u tužbi, sustigao pred ulaznim vratima, srušio na tlo, kleknuo joj na prsa i počeo je tući rukama i kolcem. Pustio ju je kad je došla njegova supruga.</p>
<p>U sukobu je Marija Kadi zadobila ozljede na glavi i trbuhu. Slavica Novoselec zadobila je ozljede u predjelu prsa, leđa i stražnjice.</p>
<p>Kuzelj je zatim podnio protutužbu, navodeći da su ga spomenute žene napale na seoskom putu u Jelenščaku, pri čemu su ga ozlijedile.</p>
<p>Na posljednjoj raspravi kazneni postupci su spojeni pa će se voditi jedinstven kazneni postupak. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Tko jamči zaštitu imovine u prijelaznom razdoblju?</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – »Zašto ni 13 dana nakon promjene mirovinskog fonda kod pregleda stanja na osobnom računu putem Regosove internetske stranice ne vidim koliko novca ukupno imam na računu«, pitao nas je ovih dana čitatelj koji je od siječnja ove godine uključen u drugi mirovinski stup. </p>
<p>Izjavu o promjeni fonda potpisao je na Regosovom šalteru 6. studenoga, a u srijedu je u pregledu vidio samo to da mu je otvoren račun u novome fondu te da na tom računu ima iznos koji odgovara jednoj uplati doprinosa u studenome, nakon isplate plaće za listopad. U međuvremenu, osiguraniku je stigla i SMS obavijest iz fonda u kojem je štedio prije 6. studenoga o tome da je 15. studenoga njegov novac isplaćen s računa u tome fondu, pa se pitao zašto na Regosovoj stranici to ne vidi te kada će novac biti na računu u novome fondu?</p>
<p>U Hageni doznajemo kako je procedura u slučaju promjene fonda vrlo jednostavna i za osiguranika i za institucije u sustavu. </p>
<p>Naime, pošto osiguranik na Regosovom šalteru potpiše izjavu o promjeni fonda, od prvog sljedećeg radnog dana član je novog fonda, iako procedura oko sređivanja računa može potrajati desetak dana. Regos najprije mora provjeriti koliko je obračunskih jedinica na dan promjene fonda osiguranik imao na računu te utvrditi stanje na računu u kunama, nakon čega se šalje i službeni nalog fondu da točno taj iznos isplati na Regosov privremeni račun. Fond to mora učiniti u roku pet radnih dana, a pošto novac stigne na privremeni račun, upućuje se na račun u novome fondu.</p>
<p>Nakon provjere konkretnog slučaju u Hageni kažu da je ta procedura dovršena. U Regosovoj bazi podataka, naime, vidi se da je računu osiguranika od kojeg smo počeli priču, pribrojena i ušteda iz »staroga« fonda. Na pitanje zašto se to ne vidi, u Regosu odgovaraju kako je stvar u tome što osiguranici nemaju pristup Regosovoj bazi podataka, nego presliku osobnih računa koju za Regos izvodi Gradski zavod za automatsku obradu podataka, a kod preslika se podaci vide obično s dan-dva zakašnjenja. Kako je uplata sredstava na račun u novome fondu obavljena 18. studenoga, to znači da bi osiguranik to trebao vidjeti najkasnije u četvrtak ili petak, kažu u Regosu.</p>
<p>Osiguranika također zanima zašto je u SMS poruci koju je dobio iz »staroga« fonda naznačeno kako je isplaćen određeni iznos, ali stanje nije nula, nego je na računu ostalo 0,2682 obračunskih jedinica, odnosno 29,29 kuna? Kako je prva promjena fonda u 2002. godini besplatna, logika nalaže da na zatvorenom računu ne može ostati dio novca, pa je pitanje zbog čega fond osiguraniku nije isplatio sva sredstva koja ima na računu?</p>
<p>»Stvar je u promjeni vrijednosti obračunske jedinice između zadnjeg datuma članstva u starom fondu i datuma kada je stari fond doznačio sredstva Regosu. Mi fond zadužujemo za fiksni iznos na zadnji dan članstva, prema vrijednosti OJ na taj dan, a vrijednost obračunske jedinice se do dana uplate sredstava na Regosov račun promijenila«, odgovaraju iz Regosovog Odjela za informiranje, uz naznaku kako je to u skladu s Pravilnikom o načinu prijenosa računa člana obaveznog mirovinskog fonda. Pojednostavljeno, Regos kod utvrđivanja iznosa koji fond treba isplatiti uzima u obzir stanje na računu osiguranika za onaj datum kada je on promijenio fond (u našem slučaju od 6. prosinca), a ne onaj dan kad je fond isplatio sredstva (15. prosinca). Evidencija računa u fondovima, međutim, nije usklađena s Regosovom, pa fond osiguranikovom računu pripisuje prinos sve do trenutka dok se ne obavi isplata, doznajemo u Hageni. </p>
<p>U međuvremenu, na strani potraživanja, fond će evidentirati iznos koji od njega traži Regos, pa ako se do isplate s računa promijeni vrijednost obračunske jedinice u fondu (kao u slučaju našeg osiguranika), u izvještaju iz fonda može biti iskazana razlika.</p>
<p>Osim što će ovakve razlike u poslovanju vjerojatno poprilično zbunjivati osiguranike koji se odluče za promjenu fonda i što to nije logično, u ovoj smo priči otkrili još jednu nelogičnost. »Novi« fond, naime, čiji član postajemo dan nakon što smo prijavili promjenu fonda, nije nam dužan pripisivati prinose na ukupna sredstva od trenutka kad smo to učinili nego tek od dana kad su ta sredstva pripisana računu niti je njegov osobni račun u drugome stupu ugašen.</p>
<p> To znači da osiguranik u razdoblju tijekom kojega njegov novac putuje od jednog do drugog fonda ne ostvaruje pravo na prinose (u slučaju našeg osiguranika riječ je o razdoblju od 6. do 18. studenog!), unatoč tome što ni na trenutak nije izašao iz sustava kapitalizirane mirovinske štednje. Kako osiguranici nemaju nikakvog utjecaja na to kada će »stari« fond isplatiti sredstva s njihovog osobnog računa niti koliko će vremena proći do trenutka kad će taj novac »sjesti« na račun u drugome fondu, pravo je pitanje tko jamči zaštitu vrijednosti imovine osiguranika u tom razdoblju.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zakon o zdravstvenom osiguranju neustavan?</p>
<p>ZAGREB, 20. studeni</p>
<p> – Tražimo da se poštuju Ustavom zajamčene poduzetničke i tržišne slobode, a neke od predloženih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju ih (iznova) krše, tvrde hrvatski osiguravatelji. Uz to neke od njegovih odredbi su nelogične ili na štetu najšireg kruga građana. </p>
<p>U obraćanju saborskom Odboru za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Udruga osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori nabraja neke primjere i traži da se u sklopu rasprave o izmjenama Zakona uvaže i njihove primjedbe. </p>
<p>S nekim od tih primjedbi vjerojatno će se složiti priličan broj građana, posebice onih koji službeno putuju u inozemstvo. Jer, prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, u tom slučaju se, uz prijetnju novčanom kaznom, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) mora platiti poseban doprinos. Kako ispada slijedom sadašnjeg Zakona, ta obveza vrijedi i za one koji su u privatnim osiguravajućim društvima ugovorili zdravstveno osiguranje za slučaj službenog ili privatnog putovanja u inozemstvo, što znači da istu uslugu koju bi možda koristili plaćaju dvaput. </p>
<p>Inače, treba podsjetiti da bi, strogo prema Zakonu, poseban doprinos zapravo trebali platiti i građani koji, makar na nekoliko sati, skoknu u susjednu Sloveniju. Jer, ako za njihov kratak put ne zna HZZO, a za to im vrijeme zatreba i najmanja liječnička usluga, platit će je iz vlastita džepa. Prilično nelogično ako su mogućnost da će im zatrebati liječnik po sistemu »puno za prazno« zdravstveno osiguranje već platili doprinosom iz plaće. </p>
<p>Treba dodati i da je u slučaju službenog puta propisana toliko složena procedura do dobivanja odgovarajuće potvrde HZZO-a da se na nju odlučuju samo oni koji se unaprijed pomire sa znatnim gubitkom vremena. </p>
<p>Udruga osiguratelja iskoristila je i ovu priliku da prigovori zbog ukidanja mogućnosti da do 1. siječnja 2004. godine ugovaraju nova obavezna osiguranja za poslodavce za slučaj ozljeda na radu ili izbijanja profesionalnih bolesti. </p>
<p>Ali u obraćanju saborskom Odboru, koji je potpisao predsjednik HGK Nadan Vidošević, konkretno predlažu da se iz Zakona o zdravstvenom osiguranju briše odredba prema kojoj svi postojeći ugovori o ovom osiguranju prestaju vrijediti sa 31. prosincem ove godine. Jer, prema važećem Zakonu o osiguranju, tako sklopljeni ugovor između osiguratelja i poslodavaca može se raskinuti samo ako se ne poštuju međusobno dogovorene obveze, npr. neplaćanje premije. </p>
<p>Mogućnost da jedan zakon bude suprotan odredbama drugog u ovom slučaju očito su neki previdjeli. </p>
<p>A dodajmo i da je takav nasilan kraj ugovora s privatnim osigurateljima predviđen i Zakonom o plaćanju doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Jer, sada je obavezno osiguranje sastavni dio paketa usluga koje pruža HZZO. </p>
<p> Inače, osiguratelji su Ustavnom sudu već uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o doprinosima. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dugovi Britanaca 13 posto veći nego lani</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – Najzaduženiji Britanci su oni najsiromašniji, pokazuje najnovije istraživanje uglednog Instituta za fiskalne studije, a dođe li do rasta kamatnih stopa ili nezaposlenosti, kućanstva će biti prisiljena naglo smanjiti potrošnju, što bi moglo uzrokovati znatno gospodarsko usporavanje ili čak recesiju.</p>
<p> Iako je Velika Britanija bila među razvijenim zemljama koje su se uspješnije nosile s posljednjim gospodarskim usporavanjem, smatra se da jaka potrošnja građana, koja je velikim dijelom podupirala gospodarstvo, neće moći dugo održavati izraženi rast.</p>
<p>U godinu dana zaključno s krajem rujna ukupni dugovi britanskih kućanstava porasli su 13,1 posto – dosegavši rekordni omjer od 111 posto godišnjih primanja nakon plaćenog poreza na dohodak. </p>
<p>Takva je prezaduženost jedan od najosnovnijih razloga zbog kojeg središnja britanska banka Bank of England nije smanjivala kamatne stope sa sadašnjih 4 posto. </p>
<p>Niža kamatna stopa mogla bi kredite građanima učiniti još primamljivijima. </p>
<p>Nagli rast zaduženosti je, s druge strane, dijelom uzrokovao i izraženi rast cijena nekretnina – u prosjeku 25 do 30 posto u posljednjih godinu dana. </p>
<p>Prema istraživanju IFS-a, vodećeg neovisnog britanskog instituta za javne financije, od najsiromašnijih 20 posto stanovnika, koji godišnje zarađuju 8730 funti bruto (13.670 eura, 102.000 kuna) ili manje, 34 posto je u dugovima koji u prosjeku dosežu 3337 funti (5230 eura, 39.000 kuna), ne računajući hipotekarne kredite. </p>
<p>Najzaduženijih deset posto Britanaca, pak, ima dugove od najmanje 4248 funti (6670 eura, 49.700 kuna). </p>
<p>Međutim, najzaduženiji dio stanovništva su Britanci u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama; od onih između 30 i 34 godine 70 je u dugovima koji u prosjeku dosežu 5301 funtu (8300 eura, 62.000 kuna). </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Delo gubi interes za Slobodnu?</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – Slovensko Delo više nije zainteresirano za Slobodnu Dalmaciju, izjavio je to član uprave Dela Ivo Oman slovenskom poslovnom dnevniku Finance.</p>
<p>U Hrvatskom fondu za privatizaciju tvrde da je najveći interes za stjecanje većinskog paketa dionica Slobodne dosad iskazalo upravo slovensko Delo, </p>
<p>Sredinom prosinca objavit će se natječaj za prodaju 50 posto dionica Slobodne po nominalnoj cijeni od oko 4,9 milijuna eura. </p>
<p>Kao mogući ozbiljni kupci dosad su se pored Dela spominjali skupina prekooceanskih hrvatskih iseljenika, konzorcij splitskih poduzetnika (Juroslav Buljubašić, Branko Roglić...) i WAZ. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Burze: Europski indeksi zabilježili pad </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> – Nakon jutarnjeg rasta, blue chip indeksi su – pod utjecajem niza loših vijesti iz europskih kompanija, među ostalim i nagovještaja pada kreditnog rejtinga osiguravatelja Allianz – do poslijepodneva zašli na negativan teritorij. </p>
<p>Najveći gubitnik bio je frankfurtski DAX koji je izgubio 2,37 posto spustivši se na 3130,78 bodova. Londonski FTSE 100 je prošao mnogo bolje – pao je 0,28 posto na 4085 bodova. Milanski MIB 30 je pao 0,94 posto na 24.390 bodova, dok je pariški CAC 40 na 3134,82 boda bio 1,33 posto niži. Indeks najjačih dionica u Europi, DJ Stoxx 50, pao je 1,07 posto na 2575,96 bodova.</p>
<p>U SAD-u je neposredno nakon otvaranja Dow Jones Industrial Average, koji obuhvaća 30 najjačih američkih dionica, pao 0,2 posto, dok su širi S 500 i Nasdaq Composite porasli 0,5 odnosno 0,4 posto. Dan ranije Dow Jones je ostao gotovo nepromijenjen – pao je 0,1 posto, dok je Nasdaq Composite izgubio 1,4 posto.</p>
<p>U Aziji je prevladavao pozitivan trend pa je i tokyjski Nikkei 225 porastao 1,13 posto na 8459,62 boda.</p>
<p>Najveći europski osiguravatelj Allianz izgubio je 3,5 posto nakon što je rejting agencija Moody's Investor Service snizila procjenu kretanja njegovog rejtinga sa stabilnog na negativno. Allianzovi europski konkurenti su također zabilježili pad – Aegon je izgubio 1,5 posto, a britanska Aviva 0,4 posto. Dionice francuske Axe bile su tek nešto više nego u utorak. Reosiguravatelji München Re i Swiss Re pali su 1,9 odnosno 1,6 posto, a Hannover Re, peti po veličini u svijetu, pao je 2 posto unatoč tom što je objavio solidne rezultate za prethodno tromjesečje.</p>
<p>Rejting je smanjen i najvećem svjetskom proizvođaču telekom opreme Ericssonu, čije su dionice pale 2,8 posto. Lošem raspoloženju ulagača doprinijela je i vijest iz francusko-američke medijske grupacije Vivendi Universal da je američka Komisija za vrijednosne papire pojačala istragu o računovodstvenoj praksi te kompanije. Na dionice u medijskom sektoru negativno je utjecala i neformalna istraga Komisije u drugoj po veličini svjetskoj reklamnoj tvrtki Interpublic zbog njezinih korekcija poslovnih izvješća. </p>
<p>Naftne su dionice također bilježile pad, unatoč tome što je cijena sirove nafte u srijedu porasla. Tako je britanski BP pao 1,4 posto, a Royal Dutch 0,5 posto. Francuska Total Fina Elf je izgubila 1,1 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Annan: Za dobrosusjedske odnose potrebna je pravda te rješenje statusa izbjeglica i prognanika </p>
<p>Hrvatski predsjednik i glavni tajnik UN-a raspravljali i o prijetnji globalnog terorizma / Annan, kako se neslužbeno saznaje, potvrdio da UN napušta Prevlaku 15. prosinca / U Zračnoj luci Zagreb otkriven spomenik za 288 vojnika UN-a poginulih u misijama na prostoru bivše Jugoslavije / Picula: UN je imao važnu ulogu u zaustavljanju nasilja / Annan: UN će podržati Hrvatsku na putu prema Uniji </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan stigao je u srijedu u podne u Zagreb. U Zračnoj luci dočekalo ga je visoko hrvatsko izaslanstvo na čelu s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. Dočeku visokog gosta pridružio se i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>»Mir je zavladao na ovim prostorima i vidi se da se izgrađuje na temeljima demokratskih institucija, vladavine prava, slobode izražavanja, slobodnog izražavanje volje naroda. Hrvatska je u tome postigla napredak kao demokratska država«, izjavio je Annan nakon razgovora s Mesićem.</p>
<p> Pohvalio je napore predsjednika Mesića i premijera Ivice Račana uložene u poboljšanje odnosa sa susjedima, posebno istaknuvši da je za dobrosusjedske odnose bitno riješiti tri problema - postizanje pravde, te statuse izbjeglica i prognanika. »Gdje god sam došao u regiji, postavljeno mi je i pitanje nestalih«, rekao je glavni tajnik UN-a istaknuvši da je i to prioritet koji treba riješiti da bi se postigli »harmonični odnosi u regiji«. </p>
<p>Annan je pohvalio hrvatskog predsjednika i Vladu za napore koje ulažu na putu k EU poručivši da će UN Hrvatskoj pružiti potporu.</p>
<p>Obojica sugovornika ocijenila su susret prijateljskim. Predsjednik Mesić razgovarao je s Anannom i o prijetnji globalnog teorizma te o potrebi globalnog razvoja. </p>
<p>Hrvatska danas želi biti aktivni subjekt međunarodnih odnosa zastupajući svoje interese, izjavio je Mesić i dodao da su Ujedinjenim narodima u današnjem svijetu bez blokovskih podjela i granica potrebne reforme koje daju šansu svakom narodu. </p>
<p>Iz službenih izjava proizlazi da dvojica sugovornika nisu dotakla ni pitanja Haaga, niti Prevlake. No, kako neslužbeno doznajemo, o tome je bilo govora.</p>
<p>Glavni tajnik UN-a smatra da zločinci moraju individualno odgovarati za počinjena zlodjela kako bi se ponovo uspostavili dobrosusjedski odnosi u regiji. </p>
<p>Neslužbeno nam je rečeno i da je Annan potvrdio da UN-ove mirovne snage napuštaju Prevlaku 15. prosinca ove godine kada im istječe mandat.</p>
<p> Inače, odmah nakon dolaska glavnog tajnika, u Zračnoj luci Zagreb otkriven je spomenik 288 vojnika UN-a poginulih tijekom mirovnih operacija na području bivše Jugoslavije.</p>
<p> »U Hrvatskoj smo posebno vezani uz glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. Sjećamo se njegovih posjeta u vremenima teških povijesnih kušnji stasavanja samostalne i neovisne Hrvatske, odlučne da krene putem demokratskog društva«, rekao je Picula dodavši da je tadašnji pomoćnik i potom podtajnik UN-a za mirovne operacije, kao najodgovorniji u to vrijeme, učinio mnogo za Hrvatsku i ostale države nastale raspadom bivše SFRJ.</p>
<p> »UN imao je važnu ulogu u zaustavljanju nasilja i oružanog djelovanja, kao i okončanju patnji civila na ovim prostorima. UN je pomogao vratiti sve dijelove Republike Hrvatske u njen ustavnopravni sustav i osigurao temelje za međunarodnu afirmaciju naše zemlje. Danas smo se okupili da izrazimo zahvalnost onima koji su za to najzaslužniji«, rekao je. </p>
<p>»Ovaj spomenik posvećujemo kao trajni znamen i znak zahvalnosti i sjećanja mirovnim snagama i svim njihovim pripadnicima kojima je naša zemlja bila primateljica od 1992. Tim spomenikom odajemo počast onima koji su položili svoje živote da bi svijet učinili sigurnijim i pravednijim, kao i civilnim žrtvama koje nisu uspjele doživjeti takav svijet«, naglasio je Picula. Rekao je da je Hrvatska spremna staviti svoja iskustva u službu svjetskog mira, razvitka i poticanja demokracije. </p>
<p>Hrvatski šef diplomacije istaknuo je također da je Annan kao glavni tajnik učvrstio vjerodostojnost UN-a. Nobelova nagrada za mir 2001., dodijeljena svjetskoj organizaciji i njenom čelniku, nagrada je za djelovanje i vizionarstvo glavnog tajnika.</p>
<p> »U ovoj svečanoj prigodi odajemo počast djelatnicima UN-a koji su podnijeli najveću žrtvu u službi mira u bivšoj Jugoslaviji. Čineći to, prisjećamo se i tisuća žrtava iz Hrvatske i susjednih zemalja, raznih vjera i nacionalnosti, koje su izgubile život u tragičnom sukobu. Njihova žrtva ne smije nikad biti zaboravljena«, istaknuo je Annan. Ocijenio je da je zagrebačka zračna luka najbolje mjesto za spomenik jer su mirotvorci, i on osobno, dobro iskusili njegov značaj kao tranzitne točke za težak posao pružanja pomoći ljudima ove regije u pronalaženju puta ka miru. </p>
<p>Izrazio je i nadu da su eurointegracije prag novog razdoblje regije koji će označiti poštivanje ljudskih prava, tolerancija i vladavina zakona. »Svijet očekuje od hrvatskih vođa da nastave nadograđivati te vrijednosti kako bi ova zemlja mogla postati u cijelosti angažirana članica europske obitelji kao što je to u UN-u«, zaključio je Annan, izrazivši nadu da žrtve nisu bile uzaludne i zamolivši za odavanje počasti minutom šutnje. Posebno je pozdravio nekad prvog čovjeka mirovnih operacija u Hrvatskoj Jacquesa Kleina, koji je također bio na svečanosti. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odvjetnica tvrdi da u Lori nisu bili zatočeni civili nego pobunjenici </p>
<p>Odvjetnica okrivljenog Emilija Bungura izjavila u završnoj riječi da se »ne može počiniti ratni zločin« prema svojim državljanima / Rekla je i da su novinarske konstrukcije »rad obavještajnih službi kojima smeta samostalna država i neovisni sud« </p>
<p>SPLIT, 20. studenoga</p>
<p> - Iznošenjem završnih riječi branitelja koji su zatražili oslobađajuće presude za optuženike, u srijedu je na splitskom sudu završilo suđenje osmorici bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin nad civilima počinjen sredinom 1992. u Lori. Presuda će, kako je najavljeno, biti izrečena u petak u 13 sati.</p>
<p>Braniteljica okrivljenog Emilija Bungura, odvjetnica Ankica Luetić, rekla je među ostalim da u Lori nisu bili zatočeni civili, nego organizirana skupina pobunjenika optuženih za terorizam, koja je »kasnije abolirana«. </p>
<p>»Od proglašenja samostalnosti, u Hrvatskoj više ne postoje ni Srbi ni Hrvati, već onaj koji brani ili napada i djeluje kao peta kolona koja sudjeluje u rušenju hrvatskog poretka«, istaknula je Bungurova odvjetnica istaknuvši da se ratni zločin ne može počiniti prema svojim državljanima. Odvjetnica se osvrnula i na pisanje novinara koji su radili pritisak na sud. </p>
<p>Novinarske »konstrukcije«, tvrdi, »rad su obavještajnih službi kojima smeta samostalna država i u njoj neovisan sud«.</p>
<p>Branitelj Ante Gudića, odvjetnik Joško Čeh smatra da je u optužnici načinjen krupni sadržajni nedostatak. Naime, u njoj se uopće ne navodi da se zločin za koji su okrivljenici optuženi dogodio u vrijeme ratnih događanja. Njegov branjenik je, tvrdi Čeh, jedinu teorijsku vezu imao s Nenadom Kneževićem od ukupno 11 oštećenika u tom postupku. Istodobno, uopće nije dokazano da je Gudić imao ikakve veze s Kneževićevom smrću. </p>
<p>»Anđelko Botić brani se isljučivo istinom«, rekla je njegova braniteljica, odvjetnica Rene Laura u završnoj riječi. Prema njezinu mišljenju, ne postoje dokazi da je Botić zadao Kneževiću smrtne ozljede, a ni jedna njegova radnja nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa smrću Gojka Bulovića. O zlostavljanjima Đorđa Katića i Milosava Kataline nije željela govoriti jer njezin branjenik, kad se to događalo, od 19. kolovoza do 2. rujna 1992. uopće nije bio u Lori.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Radnici Željezare dali Vladi ultimatum za isplatu plaća</p>
<p>Neslužbeno, plaće bi trebale biti isplaćene ne u četvrtak, nego u ponedjeljak, 25. studenoga / HFP se navodno zbog toga već zadužio kod Privredne banke </p>
<p>ZAGREB/SISAK, 20. studenoga</p>
<p> - Koordinacija za opstojnost Željezare Sisak dala je Vladi u srijedu ultimatum - ako se radnicima u četvrtak između 10 i 12 sati ne isplate plaće, poduzet će radikalne akcije. To je najavljeno na konferenciji za novinare koju je Koordinacija održala u srijedu. Kako se ističe, četvrtak, 21. studenoga, rok je do kada je potpredsjednik Vlade Slavko Linić obećao da će radnicima Željezare biti isplaćene plaće za kolovoz, rujan i listopad.</p>
<p>No, kako neslužbeno doznajemo u krugovima bliskih Vladi, zaostale plaće radnicima će biti isplaćene u ponedjeljak, 25. studenoga. Naime, kako Vjesnik saznaje u Hrvatskom fondu za privatizaciju, Fond se već zadužio kod Privredne banke. </p>
<p> U Koordinaciji, međutim, tvrde da je isplata plaća upitna jer stečajno vijeće na sastanku u ponedjeljak i utorak nije dalo jamstva za isplatu, a Odbor vjerovnika, u kojem su Ina i HEP, koji također treba dati garanciju, sastaje se tek u petak. </p>
<p> Uz isplatu plaća za što je zadan rok, Koordinacija se protivi prijedlogu stečajnog upravitelja Ilije Marića da se ugovori o radu sklapaju na određeno vrijeme. Koordinacija traži da se ugovori o radu vrate na stanje prije nego što je Trubo Impex ušao u Željezaru (poduzeće je tada prozvano Željezara Sisak Nova), te da takve ugovore preuzme novi strateški partner ili kupac. Također, članovi Koordinacije zahtijevaju hitno i trajno rješenje za 170 radnika Remont Capraga i odgovornost uprave Remonta za dosadašnje vođenje tog dijela Željezare. </p>
<p>Predstavnici Koordinacije nisu željeli komentirati kakve se radikalne akcije planiraju, no neslužbeno se govori o mogućoj blokadi prometnica i međunarodne željezničke pruge. </p>
<p> Sindikalni povjerenici Mato Somić (Sindikat metalaca Hrvatske) i Ivica Kenda (Hrvatski sindikat metalaca) u srijedu popodne razgovarali su sa saborskim zastupnicima iz Sisačko-moslavačke županije Marijanom Petir, Željkom Krapljanom, te s Doricom Nikolić.</p>
<p> Zastupnici su, kako saznajemo, podržali zahtjev sindikata za isplatu plaća i predložili da se osnuju radne grupe pravnika i stručnjaka koji bi rekli što i kako raditi nakon isplate plaća dok se ne pronađe strateški partner ili kupac. »Problem je što sindikati i radnici ne dobivaju ništa potpisano pa ni ne mogu znati na čemu su«, smatraju zastupnici. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatski vojni policajci idu u Kabul u rizičnu misiju</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Početkom iduće godine, 44 pripadnika hrvatske Vojne policije otputovat će u Afganistan, u mirovnu misiju borbene potpore miru »International Security Assistance Force« (ISAF), potvrđeno je u srijedu na radnom sastanku čelnika Ministarstva obrane s novinarima. Prema riječima zamjenika ministrice Zlatka Gareljića, Vlada će u četvrtak raspravljati o nacrtu prijedloga odluke o upućivanju prvog voda Vojne policije u Afganistan, a Sabor bi odluku mogao potvrditi do kraja godine. </p>
<p>»Pripadnici i pripadnice prvog hrvatskog Voda za borbenu potporu mirovnim misijama mogli bi otputovati u Afganistan u prvom tromjesečju iduće godine«, najavio je Gareljić. Objasnio je da će otputovati u sklopu njemačkog kontingenta mirovnjaka, pa je teško predvidjeti datum odlaska. Kad odluka prođe domaću proceduru, slijedi dogovor s njemačkim partnerima i Turskom, koja ove godine vodi ISAF.</p>
<p>Predstavnici MORH-a pojasnili su zašto je Hrvatska odlučila sudjelovati baš u toj, kako su je nazvali, mirovnoj vojnoj koaliciji. U ISAF su uključene 22 zemlje-članice NATO-a i Partnerstva za mir, a ciljevi su osiguranje mira i pružanje pomoći policijskim snagama u Kabulu i okolici. Sve troškove pripreme i sudjelovanja za 44 vojna policajca snosi Hrvatska. Prema Gareljićevim riječima, rriječ je o tri milijuna američkih dolara kojima će Hrvatska financirati vlastito sudjelovanje u misiji. </p>
<p>Načelnik Službe Vojne policije general bojnik Mate Laušić podsjetio je na zahtjevnu obuku koju su budući hrvatski mirovnjaci prošli u zadnjih godinu dana. Hrvatska je ujedno kupila sofisticiranu vojnu opremu vrijednu pet milijuna kuna i njome će biti spremna opremiti 150 ljudi (vod u misiji, vod za rotaciju i još jedan koji će pripremati). Prva skupina ostala bi Kabulu šest mjeseci. Sigurnosne procjene govore o misiji izrazito visokog rizika zbog stalne prijetnje terorista. Isto tako, u Afganistanu je zakopano više od 12 milijuna protupješačkih mina.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Ratni zločini ne smiju ostati nekažnjeni«</p>
<p>Govoreći u srijedu popodne u Saboru, Annan je pozvao Hrvatsku da nastavi surađivati s Haaškim sudom. </p>
<p>»Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni tijekom rata ne smiju ostati nekažnjeni, a pravdu treba zadovoljiti«, rekao je obraćajući se zastupnicima.</p>
<p> Cijela međunarodna zajednica shvatila je da je vraćanje povjerenja među narodima i zajednicama moguća samo ako odgovorni za najteže zločine pozovu na odgovornost. U vašoj regiji taj zadatak povjeren je Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu, a suradnju s njim dugujete sebi kao i svojim susjedima«, naglasio je glavni tajnik UN-a. Istaknuo je kako je važno nastaviti proces nacionalne pomirbe, omogućujući povratak svima koji su izgubili domove.</p>
<p> Govoreći o prilikama u regiji, Annan je izrazio uvjerenje da Hrvatska može biti čimbenik stabilnosti u regiji. »Vi u Hrvatskoj prednjačite na tom putu«, kazao je glavni tajnik UN-a, dodavši da je prošlo već pet godina otkako je UN vratio Hrvatskoj potpuni nadzor nad istočnom Slavonijom. »Od tada imali ste potpunu odgovornost za svoj cjelokupni teritorij uz djelomični izuzetak Prevlake«, izjavio je Anan. Izrazio je nadu da će Hrvatska uskoro bilateralno i u miru sa svojim susjedima riješiti sva otvorena pitanja, uključujući i Prevlaku. Naglasio je da je Hrvatska zamijenila ulogu domaćina mirovnim snagama UN-a doprinosom mirovnim misijama u drugim dijelovima svijeta.</p>
<p>Govoreći o globalnim problemima s kojima se susreće suvremeni svijet, a to su transnacionalni kriminal, sida, recesija i terorizam, Annan je pozvao hrvatske parlamentarce na suradnju i na razvijanje civilnog društva. Pozvavši na toleranciju, poštivanje ljudskih i manjinskih prava te slobodu govora, Annan je kazao da je potrebno razvijati međusobno povjerenje, bez obzira na etničke razlike. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Snoy: Hrvatska je znatno ispred zemalja jugoistočne Europe </p>
<p>Bez preciznog odgovora direktora Drugog radnog stola Pakta o stabilnosti ostalo je pitanje zašto su Hrvatskoj za sada zatvorena vrata EU, iako po makroekonomskim pokazateljima prednjači čak i pred nizom zemalja prvoga kruga proširenja </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Iako je od završetka kosovske krize 1999. godine mnogo učinjeno na stabilizaciji političkih i gospodarskih prilika u jugoistočnoj Europi, zemlje regije još kaskaju za tranzicijskim državama srednje Europe. Ocjena je to Bernarda Snoya, direktora Drugog radnog stola u okviru Pakta o stabilnosti, izrečena na prvom Forumu o Europi, koji je, u organizaciji banke HVB Croatia, u srijedu popodne održan u hotelu Opera.</p>
<p>Prema Snoyevim riječima, glavni izazovi koji stoje pred osam zemalja sudionica Pakta o stabilnosti tiču se postizanja dugoročno održivih stopa gospodarskog rasta, privlačenja stranih ulaganja i rješavanja problema nezaposlenosti. U skladu s tim trebat će smanjiti svoje fiskalne manjkove i deficite na tekućim računima bilanci plaćanja, ubrzati strukturne reforme i privatizaciju, potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te nastaviti s liberalizacijom trgovine i međusobnom integracijom.</p>
<p>Kako bi se politički i gospodarski sustavi zemalja u regiji poprimili obilježja onih u Europskoj uniji (EU), Snoy je najavio i neke nove projekte Drugog radnog stola Pakta, posvećenog gospodarskim pitanjima. Prije svega, Pakt će poticati tripartitni socijalni dijalog i politiku stanogradnje, a pomoći će i pri uključenju zemalja sudionica u paneuropski sustav dijagonalne kumulacije porijekla robe. Naime, od osam sudionica Pakta, članice tog sustava su samo Rumunjska i Bugarska, pa ovo pitanje u velikoj mjeri koči liberalizaciju trgovine. Na kraju, želja je Pakta potaknuti pokretljivost radne snage u regiji, prekograničnu suradnju i migracije, kazao je Snoy.</p>
<p> Snoy je našu zemlju opisao kao najnapredniju u regiji, priznavši da po svojim temeljnim makroekonomskim pokazateljima bitno odstupa od ostalih zemalja balkanskoga kluba. Podsjetio je, međutim, Zagreb da je suradnja s balkanskim susjedima jedan od uvjeta za ulazak u Uniju.</p>
<p>Ipak, valja kazati da je Snoy izbjegao eksplicitan odgovor na nekoliko pitanja publike. Prije svega, bez preciznog je odgovora ostalo pitanje zašto su Hrvatskoj za sada zatvorena vrata EU, iako po makroekonomskim pokazateljima prednjači čak i pred nizom zemalja prvoga kruga proširenja. I na pitanje kakve su šanse Hrvatske da se uključi bar u drugi krug, u kojem su zasad mjesta osigurana samo za Rumunjsku i Bugarsku, odgovor je izostao. O tome koliki je jaz između hrvatskoga gospodarstva i ekonomija ostalih zemalja u regiji govore i podaci samoga Pakta, koje je Snoy u srijedu prezentirao. Dok se većina zemalja regije nalazi tek na početku tranzicijskoga puta i stabilizacije gospodarstva, Hrvatska je u tome daleko odmakla. </p>
<p>Prema inozemnim procjenama, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u ovoj će godini iznositi 3,5 posto, inflacija neće prijeći 2,5 posto, a deficiti njezina proračuna i tekućeg računa među najmanjima su u jugoistočnoj Europi. Uz to, Hrvatska je privukla najviše stranih ulaganja po stanovniku u regiji: procjene govore da će u 2002. godini jugoistočna Europa privući 4,2 milijarde USD ino-ulaganja, od čega će se četvrtina sliti u našu zemlju. Prema Snoyevim riječima, Hrvatska ima i nekoliko dobrih tvrtki - među kojima je izdvojio Plivu, Podravku i Agrokor - koje imaju velik potencijal za širenje u regiji.</p>
<p> S druge strane, dio zemalja regije i dalje živi na financijskoj infuziji međunarodne zajednice, inflacija u njima je dvoznamenkasta, nezaposlenost doseže 40 posto, a deficiti u fiskusu i na tekućem računu sve se više napuhavaju. Iako većina tih zemalja ostvaruje više stope rasta nego Hrvatska, one su uglavnom posljedica zakašnjele tranzicije, te su teško održive bez bržih reformi, zaključak je skupa. </p>
<p>Inače, jugoistočna Europa u ovoj će godini ostvariti stopu rasta od 3,9 posto, govore Pakta. Time će područje pokriveno Paktom doseći razinu od 76 posto BDP-a iz 1989. godine. U slučaju Hrvatske, taj postotak iznosi 84 posto. Gotovo sve zemlje Srednje Europe već su se vratile ili čak prestigle razinu proizvodnje iz predtranzicijskih vremena. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Domazet još ne zna za što je osumnjičen </p>
<p>Branko Šerić rekao je da su se pitanja istražitelja uglavnom doticala temu »Medačkog džepa«, uloge obavještajne službe Hrvatske vojske koju je kao načelnik obavljao Domazet, te okolnosti koje su prethodile i uslijedile nakon same akcije</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - »Dosad ni jedno pitanje koje su mi uputili haaški istražitelji i predstavnik Suda nije se odnosilo na mene osobno. Dakle, još ne znam zbog čega sam osumnjičen, s obzirom na status u kojem nastupam pred tim ljudima«, rekao je u srijedu nešto poslije 17 sati umirovljeni admiral Davor Domazet. </p>
<p>Bilo je to na kraju drugog radnog dana ispitivanja koje je, uz admiralove odvjetnike Branka i Aljošu Šerića, pratio i šef Ureda Vlade Republike Hrvatske za odnose s Haagom Orsat Miljenić. </p>
<p>»Da biste saznali zbog čega sam ja osumnjičenik, molim vas upitajte moje istražitelje«, dodao je Domazet. </p>
<p>Njegov odvjetnik Branko Šerić rekao je da su drugoga dana ispitivanja pitanja istražitelja uglavnom doticala temu »Medačkog džepa«, uloge obavještajne službe Hrvatske vojske koju je kao načelnik obavljao osumnjičeni Domazet, te okolnosti koje su prethodile i uslijedile nakon same akcije. </p>
<p>Pred novinarima ispred ulaznih vrata UN-ova sjedišta u Selskoj ulici u Zagrebu, gdje je i ured Haaškoga suda, ni Domazet ni njegov odvjetnik nisu htjeli ulaziti u detalje ispitivanja. Stroga procesna pravila to im brane čak do mjere da nisu htjeli odgovoriti ni na pitanje iz kojih su država admiralovi ispitivači. </p>
<p>»Nije sigurno da će se ispitivanje admirala Domazeta, mog branjenika, završiti u četvrtak, kako je najavljeno. Očito da su pripremljena pitanja šireg spektra od same akcije 'Medačkog džepa'. Bude li za svaku od oslobodilačkih ofenziva Hrvatske vojske trebalo po jedan dan, sami izračunajte koliko će ispitivanje još trajati«, dodao je odvjetnik Branko Šerić.</p>
<p>Kad je riječ o atmosferi u kojoj se održava ispitivanje, pokazalo se da su od optimizma u utorak ostali tek tragovi. </p>
<p>To samo navješćuje procesnu mogućnost da se ispitivanje prekine onog trenutka kad pitanja istražitelja budu previše agresivna u odnosu na osumnjičenog admirala. Zasad je on neutralnošću tih upita pošteđen od takva procesnog poteza, ali se mogao steći dojam da će istražitelji pri kraju svog posla, dakle ne možda već u četvrtak, posegnuti i za upitima koji bi se izravno odnosili na osobu, čin i djelo osumnjičenog Domazeta. U tom slučaju ne bi bilo preveliko iznenađenje da njegov odvjetnik Šerić zatraži prekid ispitivanja jer bi ono prešlo granice dogovorenih gabarita. Uvjeti koje je obrana postavila i prije prvog pitanja istražitelja vrlo su precizni, a koliko se zna odvjetnička taktika Branka Šerića, on će zadržati procesnu disciplinu sve dok budu poštovani ti i tako dogovoreni uvjeti. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tomčić zastupnicima: Ljudi, ovo je cirkus </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - »Ljudi moji, pa ovo je cirkus« - komentar koji je dao predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić najbolje oslikava atmosferu koja je vladala u sabornici u srijedu prijepodne, u nastavku 26. sjednice.</p>
<p> Zastupnici vladajućih i oporbenih stranaka međusobno su se tri sata optuživali za kršenje Poslovnika, opstruiranje rada Sabora i narušavanje njegova ugleda. Pritom nisu izostale teške riječi. Žestoka rasprava izbila je nakon što su, poslije pet neuspjelih pokušaja, konačno izglasane kadrovske promjene u saborskim radnim tijelima. Te promjene uslijedile su nakon izlaska HSLS-a iz vladajuće koalicije, odnosno odlaska nekih zastupnika u Vladu.</p>
<p>Glasovanju o kadrovskim promjenama prethodio je izlazak iz sabornice zastupnika HSLS-a, HDZ-a, HB-a, HSP-a i DC-a koji nisu bili zadovoljni novom raspodjelom mjesta. Posebice je bio nezadovoljan HSLS koji je izgubio sva čelna mjesta u saborskim radnim tijelima. Hadezeovci su na čelu četiri od 25 odbora, a po jednog predsjednika imaju ostale oporbene stranke: HB, HSP IDS i DC. S obzirom da je u dvorani bilo 74 zastupnika, oko 20 minuta čekao se dolazak još barem dvojice da bi bilo kvoruma. Kad je ustanovljeno da je nazočno 78 zastupnika, u sabornicu je ušao haeselesovac Željko Glavan zatraživši pojedinačno glasovanje, zbog čega je Tomčić zatražio očitovanje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. </p>
<p>»Zahtjev se ne može prihvatiti jer je podnesen kad je glasovanje već započelo, a podnijela ga je stranka koja opstruira glasovanje«, rekao je predsjednik Odbora Mato Arlović (SDP). Izjavio je i da predstavnici HSLS-a nisu bili na sjednici Odbora kako bi obrazložili svoj zahtjev. </p>
<p>Nakon toga pristupilo se glasovanju, koje je započelo još 13. studenoga, kada je smijenjen dotadašnji predsjednik Odbora za financije i državni proračun Jadranko Mijalić (HSLS), a na njegovo mjesto izabran Tonči Žuvela (SDP). Po završetku glasovanja, Zlatko Tomčić je na traženje predstavnika gotovo svih klubova odredio polusatnu stanku, uz komentar da je u Saboru kao u cirkusu.</p>
<p>Nakon stanke, Vladimir Šeks je izjavio kako će HDZ razmotriti prijedlog da se od Ustavnog suda zatraži poništenje izglasavanja kadrovskih promjena. </p>
<p>»Danas je počinjeno skandalozno parlamentarno nasilje. Novi sastav odbora nije u skladu s povećanim brojem oporbenih zastupnika, a predsjednik Sabora zloupotrijebio je ovlasti zatraživši mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je odluku donio bez kvoruma. Oporbu se optužuje za opstruiranje rada Sabora, iako krivnju snosi vladajuća koalicija čiji zastupnici ne dolaze na sjednice«, kazao je Šeks. Tomčiću je zamjerio i to što na početku sjednice nije pozvao zastupnike da minutom šutnje odaju počast žrtvama Ovčare. </p>
<p>I Željko Glavan (HSLS) spomenuo je nasilje nad Saborom, istaknuvši da ga čini koalicija koja nema izborni legitimitet.</p>
<p> »Primjedbe koje smo čuli dokazuju da očito u vašoj psihičkoj sferi nije sve čisto«, poručio je oporbi predsjednik Kluba HSS-a Luka Trconić, koji se osvrnuo i na Šeksovu inicijativu za minutom šutnje. Kazao je da je ona »banalno iskorištena u dnevno političke svrhe« te da ju je trebalo predložiti na početku sjednice. </p>
<p>»Opstrukcija je legitiman oblik parlamentarne borbe, no ona ima svoja nepisana pravila i konzekvence. Protivno je logici da odsutna stranka traži stanku«, istaknuo je Ivo Škrabalo (Libra). Dodao je da svaka stranka koja napušta parlamentarnu većinu mora uzeti u obzir da će izgubiti određene položaje te da se HSLS, ako je nezadovoljan, mora dogovarati s ostalim oporbenim strankama o novoj raspodjeli čelnih mjesta u odborima. </p>
<p>Mato Arlović (SDP) odbacio je sve tvrdnje oporbenih zastupnika, rekavši da njihovi zahtjevi nisu u skladu s Poslovnikom, dok Damir Kajin (IDS) smatra da bi bilo dobro kad bi Odbor za unutarnju politiku vodili zastupnici najjače oporbene stranke. </p>
<p>Nakon trosatnog natezanja zastupnicima se konačno obratio zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, objašnjavajući Konačni prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. Njime se predviđa uvođenje doprinosa na gotovo sve oblike rada, a od obveznih doprinosa bit će izuzeti učenički i studentski honorari te autorska i umjetnička djela. Tako će se, kazao je Kuštrak, na rad učenika i studenata plaćati samo doprinos za ozljede na radu,dok se na autorske i umjetničke honorare doprinosi neće plaćati, a kao osnovica doprinosa za samostalne umjetnike utvrđivat će se najniža mjesečna osnovica. Kuštrak je istaknuo da su predloženim zakonom izrađeni jedinstveni propisi za sve vrste osiguranja, a pojednostavljen je izračun i naplata, jer će se ubuduće izračunavati doprinosi po izračunu plaće, a uvest će se institucija prosječne plaće za izračun doprinosa raznim osiguraničkim skupinama.</p>
<p>Kuštrak je naglasio i kako je u prvih osam mjeseci ove godine prosječna bruto plaća u Hrvatskoj 5130 kuna te da je zadržana najniža mjesečna osnovica za naplatu obveznih osiguranja i iznosi 2124 kuna. Zakonom se uvodi i institut najviše osnovice za naplatu obveznih osiguranja koja iznosi 31.860 kuna. Kako je istaknuo Kuštrak, zadržava se institut zabrane isplate plaće, ako se istodobno ne plaćaju doprinosi.</p>
<p>O predloženu zakonu zastupnici su raspravljali do 14 sati, no, Sabor nastavlja s radom u 16 sati, kada će im se obratiti glavni tajnik UN-a Kofi Annan. </p>
<p> Andrea Latinović i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Markov umjesto Adlešić</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Dosadašnja predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, HSLS-ovka Đurđa Adlešić razriješena je dužnosti, a na njeno je mjesto izabran HSS-ovac Ante Markov. Predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva postao je Jozo Radoš (Libra). On je naslijedio Milanku Opačić (SDP), koja je izabrana za članicu tog tijela i predsjednicu Odbora za ravnopravnost spolova, preuzevši vođenje tog odbora od SDP-ovke Gordane Sobol, koja je u kolovozu postala ministrica u Vladi. </p>
<p>Potpredsjednika Vlade HSS-ovca Antu Simonića na čelu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu naslijedio je Hrvoje Kraljević (Libra), a u Odboru za europske integracije, odnosno saborskom izaslanstvu na Parlamentarnoj skupštini OESS-a, ubuduće će biti njegovi stranačke kolege Marijana Petir i Stjepan Dehin. </p>
<p>Baltazar Jalšovec (Libra) prestao je biti član Odbora za pravosuđe, u kojem ga je naslijedio Radoš, Milanku Opačić je u Odboru za izbor i imenovanja zamijenila Ljiljana Kuhta (SDP), a LS-ovca Zlatka Kramarića u Odboru za lokalnu i područnu samoupravu Mario Livaja iz iste stranke. Za člana tog odbora izabran je i HSS-ovac Josip Golubić. </p>
<p>Izborom na čelo Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Markov je razriješen dužnosti njegova člana, pa je na tu dužnost izabran LS-ovac Borislav Graljuk, zastupnik rusinske, ukrajinske, njemačke, austrijske i židovske manjine. Članom Odbora za financije i državni proračun prestao je biti njegov novi predsjednik SDP-ovac Tonči Žuvela, na čije je mjesto izabran Goranko Fižulić iz Libre. </p>
<p>Nekadašnjeg SDP-ovog zastupnika Dragu Novinu u Odboru za pravosuđe naslijedila je Vesna Podlipec, a u Odboru za pomorstvo, promet i veze Romano Meštrović, oboje iz SDP-a. Za vanjske članove Odbora za šumarstvo i poljoprivredu izabrani su Ivo Krpina i Damir Kovačić. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>O predstavnicima manjina lakše kroz izborni nego manjinski zakon</p>
<p>Način izbora predstavnika manjina u parlament unijet će se u izborni zakon - koalicija je svjesna da ne bi u Saboru dobila potreban 101 glas za usvajanje ustavnog zakona, dok je za usvajanje izbornog zakona potrebno 76 zastupnika, što je svakako puno lakše osigurati/ Vjerojatno je da će Vlada ići s prijedlogom da se biraju dva zastupnika manjina izravno iz dvije posebne izborne jedinice, od čega bi jedna bila rezervirana za predstavnike srpske manjine, a jedna za predstavnike svih ostalih manjina </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Vlada će u četvrtak raspravljati o konačnoj verziji Ustavnog zakona o pravima manjina koji je uz mnoge prijepore usuglašen na sastanku koalicijskih čelnika u utorak. </p>
<p>Poznato je da su Banski dvori zbog činjenice što nikako nije mogao biti postignut dogovor s predstavnicima manjina, ali i ostalih političkih subjekata, način izbora predstavnika manjina u parlament prebacili u sferu izbornog zakona. </p>
<p>Vladajuća koalicija je svjesna da ne bi u Saboru dobila potreban 101 glas za usvajanje ustavnog zakona, dok je za usvajanje izbornog zakona potrebno 76 zastupnika, što je svakako puno lakše osigurati. </p>
<p>Prema najnovijem prijedlogu Vlade, u ustavnom zakonu će samo stajati da se može, osim općeg biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Sabor, kako je to navedeno u Ustavu. Također, Vlada je, sudeći prema izjavama premijera Ivice Račana, odlučna sačuvati stečena prava manjina i tako osigurati kompromis. </p>
<p>No, predstavnici manjina nisu zadovoljni s tim prijedlogom do kraja. Furio Radin, predsjednik Kluba zastupnika manjina, naglašava da u ustavnom zakonu treba biti jasno navedeno da zastupnike manjina biraju pripadnici manjina u posebnim izbornim jedinicama, te da ih u parlamentu treba biti najmanje pet. </p>
<p>Objašnjava kako u namjeri Vlade da se očuvaju stečena prava manjina, čijih je zastupnika i sada pet u Saboru, nije jasno rečeno da će situacija ostati kakva je bila i do sada. </p>
<p>No vjerojatno je da će Vlada ići s prijedlogom da se u izbornom zakonu, koji će odrediti način biranja manjinskih zastupnika, biraju dva zastupnika manjina izravno iz dvije posebne izborne jedinice, od čega bi jedna bila rezervirana za predstavnike srpske manjine, a jedna za predstavnike svih ostalih manjina u Hrvatskoj. Oni bi se birali po posebnom pravu glasa, dok bi se općim pravom glasa, sa stranačkih lista, birao ostatak manjinskih zastupnika. </p>
<p>Treba spomenuti i prijedlog oporbenog DC-a koji predlaže da se u izbornom zakonu problem izbora manjinskih zastupnika regulira tako da se osam predstavnika manjina bira u osam posebnih izbornih jedinica, bez posebnog prava glasa. Od toga bi tri mjesta bila rezervirana za predstavnike srpske manjine, a ostatak za ostale. Istovjetan je i prijedlog HSLS-a, ali i vladajućeg HSS-a, koji u svom prijedlogu izbornog zakona, koji je u saborskoj proceduri, navodi da bi se biralo osam manjinskih zastupnika, od toga tri mjesta pripala bi predstavnicima srpske manjine, a po jedna predstavniku bošnjačke, talijanske i mađarske manjine, te češke i slovačke zajedno, dok bi jedan zastupnik predstavljao sve ostale. </p>
<p>Nasuprot tome je prijedlog SDP-a da se predstavnici manjina biraju sa stranačkih lista, jer bi takav princip ionako, kažu u toj stranci, oslikao stvarno stanje u parlamentu, gdje je većina manjinskih predstavnika stranački vezana. Takav bi princip, kako je kazao Račan, bio blizak dominantnom trendu u Europi, gdje stranke žele pridobiti i glasove predstavnike manjina. </p>
<p>SDP će također, kao i HSS, uskoro u proceduru poslati svoj model novih izbornih pravila, a kada će se to dogoditi, odlučit će se na stranačkom predsjedništvu u ponedjeljak. No poznato je da će najvjerojatnije izaći s prijedlogom da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, te da se bira 120 zastupnika. Tako dijaspora ne bi imala posebnu izbornu jedinicu, što je različito od ostalih stranaka koje predlažu da se zastupnici dijaspore uglavnom biraju po teritorijalnom načelu, odnosno po kontinentima, a broj zastupnika dijaspore, ovisno o prijedlogu varira od tri do pet. </p>
<p>No, treba imati na umu da će se, prema planu, o svim stranačkim prijedlozima izbornih pravila raspravljati u siječnju i to najvjerojatnije na objedinjenoj raspravi, a da će se eventualne izmjene ugraditi amandmanski u postojeći izborni zakon. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mateša: Izvješće o Hrvatskoj na Parlamentarnoj skupštini NATO-a je nekorektno </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - »Izvješće Pododbora za središnju i istočnu Europu Parlamentarne skupštine NATO-a apsolutno je nekorektno prema Hrvatskoj, jer su tvrdnje koje su u njemu iznesene lako provjerljive i ne odgovaraju stanju u Hrvatskoj«, ocijenio je u srijedu na konferenciji za novinare u Saboru Zlatko Mateša, član saborskog izaslanstva koje je sudjelovalo na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Istanbulu od 15. do 19. studenoga. </p>
<p>Mateša je podsjetio da je u tom izvješću Hrvatska spomenuta u negativnom kontekstu glede zaštite nacionalnih manjina, odnosa sa Slovenijom, posebice Pirana, i suradnje s Haaškim sudom. No, objasnio je, hrvatsko je izaslanstvo iznijelo hrvatska stajališta o tim pitanjima i upoznalo sudionike sjednice sa stvarnom situacijom. »Što se tiče navoda u izvješću da je u pozadini graničnog spora sa Slovenijom nacionalizam, hrvatsko je izaslanstvo u dogovoru sa slovenskim oštro istupilo zanijekavši tu tvrdnju«, rekao je. </p>
<p>»Potom je predstavnik francuskog izaslanstva zatražio da se dio izvješća koji se odnosi na Hrvatsku prepravi u našu korist, te je takav stav prihvaćen«, kazao je Mateša.</p>
<p> Viktor Brož je istaknuo da je hrvatsko izaslanstvo podnijelo amandmane na Deklaraciju Stalnog odbora o transformaciji NATO-a te kako je predložilo da do 2006., a ne 2007., kako je navedeno u Deklaraciji, NATO donese odluku o prijemu nove skupine zemlja. Međutim, amandman je odbijen, a drugi se odnosi na BiH. U prvoj verziji Deklaracije bilo je navedeno da će NATO u idućem razdoblju dati potporu Srbiji i Crnoj Gori u njihovim naporima za približavanje standardima NATO-a, a izaslanstvo je predložilo da se u podrži i BiH, što je prihvaćeno. No, treći amandman odnosi se na transatlantsku suradnju, naglasio je Brož, rekavši da je u njemu zatraženo da NATO ostane kod politike otvorenih vrata i nastavi »prepoznavati i podržavati nastojanja Albanije, Hrvatske i Makedonije u približavanju standardima NATO-a u okviru MAP-a«. I taj je prijedlog saborskog izaslanstva prihvaćen. »Time smo dobili to da se prvi put na ovakav način spominje Hrvatska kao jedan od kandidata u sljedećem kugu za prijem u NATO«, kazao je Brož i dodao da je u prvoj verziji pisalo da će nakon ulaska prve skupine u NATO, ona podržavati ostale kandidate. </p>
<p>Tko je Jozef Broz?</p>
<p>Mateša je iznio i zgodan detalj s puta u Istanbul. Naime, Viktor Brož je u radnim materijalima Parlamentarne skupštine NATO-a bio naveden kao »Jozef Broz«! Hrvatski su predstavnici zatražili ispravak, uz napomenu kako se nadaju »da Jozef Broz neće biti prepravljen u Josip Broz!«</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan primio darovitu djecu </p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Premijer Ivica Račan sa suprugom Dianom Pleštinom primio je u srijedu u povodu Međunarodnoga dana djeteta devetero darovite djece. Šestogodišnje Tea Jambrović i Marija Magda Radanović recitirale su premijeru pjesmice na engleskom i pokazale da se znaju služiti računalom. Dora Klinžić, učenica drugog razreda osnovne škole u Slavonskom Brodu, premijera je upoznala sa svojom stranicom na Internetu i svojim arheološkim radovima. Matko Štambuk, koji pohađa četvrti razred zagrebačke osnovne škole i angažiran je u Kazalištu mladih, sve prisutne nasmijao je svojom pričom o tome kako želi postati pisac, a obitelj ga u tome sprečava. </p>
<p>Sabina Muratović, učenica šestog razreda osnovne škole, recitirala je Cesarićevu »Pjesmu mrtvog pjesnika« s kojom je već pobijedila na županijskom natjecanju. Nadine Kramarić iz sedmog razreda osnovne škole, članica opatijskog Gradskog dječjeg vijeća, pitala je premijera što on misli kako se djeca mogu zaštititi od droge. U Banskim dvorima bio je i Vinko Buble koji pohađa osmi razred osnovne škole i višestruki je dobitnik prvih nagrada u sviranju klavira. Nina Gojić pročitala je premijeru sastav, a na prijem je pozvana zato što će jedna od njenih pjesama biti uvrštena u čitanke. S premijerom je o nasilju u školama razgovarala i Iris Kebat koja pohađa osmi razred osnovne škole i predsjednica je prve dječje udruge za borbu protiv nasilja u školama. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021121].
|
