NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021019].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209708 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što HRT-u ne dopušta da bude servis javnosti?</p>
<p>Kakvim su se smicalicama političari poslužili ne bi li i dalje imali, kakav-takav, utjecaj na program ili poslovanje Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija? I Sabor i Vlada su izravno uključeni u imenovanje glavnih tijela HRT-a, kao i u nadzor njihovih aktivnosti. Vijeće HRT-a nema prevelikog utjecaja na program, a gotovo nikakvog na kontrolu poslovanja. Sabor pak izravno imenuje Upravno vijeće i tako osigurava kontrolu nad tijelom koje ima daleko veće ovlasti od Vijeća HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Treći od pet najvažnijih uvjeta Hrvatskoj za pristup Europskoj uniji je reguliranje rada Hrvatskog radija i televizije (HRT) tako da bude u što većoj mjeri lišen političkih pritisaka.</p>
<p>Kako glasi najpunokrvniji sažetak zakona o tisku, radiju i televiziji, sadržan na početku američkoga ustava?</p>
<p>I sve tome treba biti podređeno. I zakonodavstvo, i praksa, koja - kad je riječ o postkomunističkim državama - i najprincipijelnija pravila pretvara u mrtva slova na papiru. Zašto? Zato što su novine, radio, a posebice televizija omiljene igračke političara. I onih na vlasti i onih u opoziciji. Zaljubljeni u svoju sliku na ekranu i zaluđeni fikcijom da se sloboda medija mjeri učestalošću upravo njihova pojavljivanja pred kamerama, političari, pogotovo oni iz bivše vlasti, izmišljali su razne načine kako što veći broj dnevnika, tjednika, radijskih i tv postaja imati u svome džepu.</p>
<p>Građanima dozlogrdilo medijsko šopanje</p>
<p>Iako o medijima, njihovu funkcioniranju, utjecaju i uporabi ne znaju gotovo ništa, političari su umislili da će ostati na vlasti ako po cekaovskom modelu postavljaju uprave, urednike i iz dana u dan brifiraju novinare što i kako treba pisati te kako na televiziji, primjerice HTV-u, retuširati stvarnost. </p>
<p>Zato je hrvatska dalekovidnica, ili kako ju je ranih devedesetih nazvao Antun Vrdoljak, katedrala hrvatskoga duha, slijepo slijedila dvije odrednice predsjednika Franje Tuđmana. Prva glasi: »Hrvatski građani imaju viši standard i od Slovenaca samo što to ne znaju«, a druga: »Hrvatskoj je opterećenje dvadesetak posto (unutarnjih) neprijatelja«.</p>
<p>Zato je HTV sivu i turobnu stvarnost bojio u ružičasto, a neistomišljenicima - posebice kritičarima - lijepio pogubne etikete.</p>
<p>Ta sirova, socrealistička i antidemokratska strategija, dakako, nije upalila. Građanima Hrvatske je medijsko šopanje dozlogrdilo, pa je strogo kontrolirana državna televizija izazvala kontraefekt, koji je u velikoj mjeri pogodovao trećesiječanjskom političkom obratu.</p>
<p>Da bi nas primila u svoje predvorje, Europa je i prije promjene vlasti postavila dvadesetak uvjeta koje je Hrvatska trebala ispuniti. Jedan od najvažnijih je pružanje informacija bez posredovanja, odnosno, miješanja javne vlasti. HDZ na taj demokratski izazov nije bio spreman odgovoriti.</p>
<p>Iako se prije izbora obvezala ispuniti sve uvjete za ostvarenje javne, od utjecaja politike oslobođene televizije, i presjekla je pupčanu vezu Prisavlja i političkih centara moći, koalicijska je vlast regulativu donosila kasno, nespretno i nesrazmjerno europskim zakonima, a ponajmanje očekivanjima.</p>
<p>Istina, OESS u svojoj analizi priznaje da Hrvatska ratifikacijom europske Konvencije o prekograničnoj televiziji šalje signale svoje spremnosti za prihvaćanje europskih standarda, ali ni najnoviji zakoni - poput, primjerice, onog o HRT-u, nakon porođajnih muka usvojenog tek lani - ne jamče metamorfozu državne u javnu, o politici potpuno neovisnu televiziju.</p>
<p>Što to HRT-u ne dopušta da bude produžena ruka civilnog društva, odnosno, servis javnosti? Ili, kakvim su se to smicalicama političari poslužili ne bi li i dalje imali, kakav-takav, utjecaj na program ili poslovanje Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija? </p>
<p>I Sabor i Vlada su - nije promaklo dr. Karolu Jakubowitzu, predsjedniku Upravnog odbora za prekograničnu televiziju Vijeća Europe - izravno uključeni u imenovanje glavnih tijela HRT-a, kao i u nadzor njihovih aktivnosti. </p>
<p>Vijeće HRT-a, čija je uloga predstavljanje društva u nadzoru i usmjeravanju rada HRT-a, nema prevelikog utjecaja na program, a gotovo nikakvog na kontrolu poslovanja. Uostalom, ono drugo, Upravno vijeće, Sabor imenuje izravno, i tako osigurava kontrolu nad tijelom koje ima daleko veće ovlasti od Vijeća HRT-a.</p>
<p>I što sad?</p>
<p>Vijeću HRT-a treba omogućiti donošenje strateških odluka. Kojih? Imenovanje Upravnog vijeća, ili, što je efikasnije, operativnije i racionalnije - ravnatelja (kojem nije potrebno nikakvo upravno vijeće). I tad ravnatelj izravno odgovara Vijeću HRT-a, dakle, predstavnicima civilnog društva, odnosno javnosti. No, OESS - na sreću, a možda i žalost - ne sugerira tko bi trebao sjediti u Vijeću HRT-a, na koji bi se način vijećnici predlagali i, na kraju, tko bi potvrdio njihov legalitet.</p>
<p>Europa traži da se ispuni okvir ili forma, a to se u hrvatskom slučaju pokazalo iznimno lošim. Zašto? Zato što OESS zaboravlja jednu »sitnicu« s kojom se, primjerice, ne opterećuju ni Švedska, ni Engleska, ni Danska, ni Njemačka, a niti bilo koja druga država s već odavno stasalom demokracijom. Hrvatsko je društvo ispolitizirano do takvih razmjera da su predstavnici nevladinih, cehovskih i umjetničkih udruga gorljiviji zastupnici partija i ideologija od partitokrata u Saboru ili Vladi.</p>
<p>Delegatskim se sustavom, masovnošću i potpunom nekompetentnošću Vijeće pretvorilo u glavnog kočničara preobrazbe HRT-a iz državnog u javni medij. Upravo zato što se javna televizija može ostvariti jedino bez utjecaja politike i uz dominaciju profesionalnih novinarskih principa, zato što će Vijeće HRT-a dobiti još veće ovlasti, pa će, tako, odobravati Statut HRT-a, godišnji financijski i programski plan, u njemu trebaju sjediti nezavisni i nestranački uglednici odlično verzirani za medije. </p>
<p>OESS preporuča, kao bolje ili barem poželjnije rješenje, umjesto Upravnog vijeća imati samo ravnatelja. Zašto? Zato što bi to pojednostavilo svakodnevno odlučivanje i upravljanje.</p>
<p>Želimo li doista u Europu, uz prerađen i poboljšan Zakon o HRT-u, treba mijenjati i Zakon o telekomunikacijama, koji određuje način izbora i rada Vijeća za radio i televiziju. Zašto je ono bitno? Zato što dodjeljuje ili opoziva dozvole za emitiranje radijskog i televizijskog programa. Sad vrijedeći Zakon o telekomunikacijama Vijeću za radio i televiziju ne dopušta da kontrolira ostvaruju li se oni programi na temelju kojih je izdana dozvola za emitiranje. Tu zadaću danas obavlja - samo na papiru, naravno - nadzornik za telekomunikacije.</p>
<p>Članove Vijeća za telekomunikacije imenuje Sabor na prijedlog Vlade a vijećnici se mogu razriješiti, ponovno, dakako, na inicijativu političara, u bilo koje vrijeme i zbog nedokučivih razloga. Što, kaže OESS, treba mijenjati iz korijena. I Vijeće za telekomunikacije treba biti neovisno, pluralističko, ali i stručno tijelo čije članove nije moguće smijeniti po logici: »Bilo kad i bilo zbog čega«. Takvom neovisnom Vijeću za telekomunikacije trebalo bi povjeriti pravo nadzora nad HRT-om.</p>
<p>Da se sve to promijeni i uskladi, a pogotovo u praksi zaživi, potrebna su ne dva ili tri nego najmanje šest mjeseci. Ako, naravno, Vlada i Sabor ponovno ne uđu u još jedan eksperiment koji će nas, kao i mnogi drugi dosad, svjetlosnim godinama udaljiti od standarda koje zahtjeva Europska unija.</p>
<p>Branko Vukšić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nacionalne stranke tvrde da se u BiH događa izborna prijevara</p>
<p>Izborni zakon kaže da samo stranke koje su prešle izborni prag od tri posto mogu sudjelovati u raspodjeli mandata, no Izborno povjerenstvo je još 12. travnja priopćilo da se to ne odnosi na kompenzacijske mandate / Sad bi u državnom i federalnom parlamentu, zastupnička mjesta trebale dobiti i stranke koje su osvojile manje od 0,5 posto ukupnih glasova birača koji su izašli na izbore</p>
<p>SARAJEVO, 18. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - S približavanjem trenutka kada će Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine objaviti službene rezultate izbora održanih 5. listopada, sve je jasnije da će način raspodjele zastupničkih mandata izazvati novu političku krizu u toj zemlji.</p>
<p>Razlog je tumačenje Izbornoga zakona na kojem ustraje Izborno povjerenstvo, a prema kojem u raspodjeli tzv. kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati i one stranke koje nisu prešle izborni prag od tri posto. Iako je Izborni zakon prilično jasan i u članku 9.6 kaže da samo stranke koje su prešle spomenuti prag mogu sudjelovati u raspodjeli mandata, još 12. travnja ove godine Izborno povjerenstvo je priopćilo da se taj članak ne odnosi na kompenzacijske mandate.</p>
<p>Naime, ako se zanemari sporna odredba o neprimjeni izbornog praga na kompenzacijske mandate, događa se paradoksalna situacija da stranke s iznimno malim postotkom osvojenih glasova birača dobivaju mjesta u parlamentima. To je posljedica zamršenog izračuna u kojem se glasovi što ih je neka stranka osvojila na izborima dijele s tzv. količnicima, a u toj izbornoj matematici sudjeluju i stranke koje nisu prešle izborni prag i ti količnici im ipak osiguravaju mandate.</p>
<p>U situaciji kada postoji izborni prag, sustav količnika je logičan, no bez izbornoga praga on dovodi do toga da stranke redom dobivaju mandate, uključujući i one s iznimno malim brojem glasova, što se i dogodilo na prošlim izborima u BiH, a sad se ponavlja. </p>
<p>Na kakvom sustavu ustraje Izborno povjerenstvo najbolje pokazuju konkretni primjeri: u državnom parlamentu, koji ima 42 člana, i federalnom, sa 98 članova, zastupnička bi mjesta trebale dobiti i stranke koje su osvojile manje od 0,5 posto ukupnih glasova birača izašlih na izbore.</p>
<p>Sporno je što jedno zastupničko mjesto ni približno ne vrijedi podjednak broj glasova i očito je riječ o izigravanju volje birača. Argumentacija Izbornog povjerenstva, da ne smiju biti zanemareni glasovi koje su dobile male stranke, također je neutemeljena, jer tim »količničkim sustavom« raspodjele zastupničkih mandata male stranke dobivaju znatno više mjesta nego što su izbornim rezultatom zaslužile.</p>
<p>Izborni zakon dovoljno je nedorečen da ostavlja mogućnosti za različita tumačenja kad je riječ o raspodjeli mandata. </p>
<p>Ustrajanje na opisanom modelu podjele mandata ima i političku pozadinu: većina malih stranaka koje će dobiti mandate bliže su takozvanim umjerenim negoli nacionalnim strankama. Nakon raspodjele kompenzacijskih mandata stvorit će se bitno drukčija slika u parlamentima što bi moglo generirati dugotrajnu krizu vlasti. A u takvoj situaciji, većinu ključnih odluka morat će donositi visoki predstavnik. Zanimljive su reakcije pobjedničkih nacionalnih stranaka. </p>
<p>HDZ, odnosno v. d. predsjednika Bariša Čolak, najavljuje čak »i građanske nemire u slučaju nepoštivanja izbornih rezultata«. U SDA su suzdržaniji, iako teško prikrivaju bijes, tvrdeći da su izigrani. »Apsolutno je nedopustivo da Izborno povjerenstvo tumači Izborni zakon BiH, ono ga treba provoditi. Zakon može tumačiti samo donositelj tog akta, u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH ili suci Ustavnoga suda, ako netko pred tim sudom pokrene postupak kojim bi se zahtijevalo tumačenje Izbornoga zakona BiH«, tvrdi Seada Palavrić, potpredsjednica SDA. Ona kaže da su izjave članova Izbornog povjerenstva, kako kompenzacijski mandat može dobiti i stranka koja nigdje nije dobila nijedan mandat, izvan pameti i uvredljiva za zdrav razum građana BiH.</p>
<p>Slučaj završava na sudu?</p>
<p> Čini se da će ovaj slučaj naposljetku završiti na sudu. Prvo, naravno, slijede žalbe Apelacijskom odjelu suda BiH, koji je drugostupanjska instanca za odluke u izbornom procesu, a već se spominju i moguće žalbe europskim sudovima.</p>
<p>No, vjerojatno će biti malo koristi za one koji budu oštećeni... Odluka Izbornog povjerenstva najvjerojatnije će biti poštovana, a vlast u BiH će biti barem malo više po ukusu međunarodne zajednice. A u BiH glavne odluke ionako donosi međunarodna zajednica, često bez dovoljno javno obrazloženih argumenata. </p>
<p>Primjerice, tko se još sjeća upada u Hercegovačku banku prije godinu i pol? Tenkovi SFOR-a razorili su tu novčarsku instituciju, a Ured visokog predstavnika tvrdio je da je razlog akcije kriminal u toj banci. Osamnaest mjeseci nakon svega nije podignuta ni jedna kaznena prijava.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U Saboru dane trošimo na politiku, a na gospodarstvo - sate</p>
<p>Nastavit ćemo predlagati zakone kojima je svrha poboljšanje životnog standarda iako ne mogu proći samo zato što ih predlaže oporbena stranka/ Oporba nikad neće doći na vlast bude li djelovala razjedinjeno i budu li prevladavali animoziteti umjesto koordinacije i ozbiljnog rada, kaže Škare-Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Zastupnici Demokratskog centra posljednjih su mjeseci predložili niz zanimljivih zakonskih prijedloga. Jedan od njih je prijedlog novog zakona o HRT-u, koji će sigurno izazvati polemične tonove. To je povod za razgovor s potpredsjednicom DC-a, Vesnom Škare-Ožbolt.</p>
<p>• Vaš prijedlog zakona o HRT-u govori o ustroju te ustanove kao o trgovačkom društvu. Zašto je to važno za hrvatsku javnost?</p>
<p>- Iz više razloga: prvi je što smanjuje izravan utjecaj Vlade, a drugi važan razlog je što se HRT treba pripremati za konkurenciju. To se neće moći dogoditi ako najbolji ljudi na HRT-u budu rangirani u visini službenika u ministarstvu.</p>
<p>• U posljednje je vrijeme DC predložio mnogo zakona. Je li to vaša težnja da budete u medijskom fokusu ili nešto drugo?</p>
<p>- Dio naše politike je da djelujemo razvojno, bez obzira što smo u oporbi.Predložila sam zakon o visokom školstvu, izborni zakon, zakon o otkupu poslovnih prostora, sada zakon o HRT-u. Nastavit ćemo predlagati zakone kojima je svrha poboljšanje životnog standarda. Svjesna sam činjenice da zakoni, bez obzira kako bili dobri, ne mogu proći samo zato što ih predlaže oporbena stranka.</p>
<p>• Kako biste opisali trenutačnu političku situaciju u državi?</p>
<p>- Složenom i napetom, kao i uvijek. Čini mi se da se uopće ne bavimo pravim stvarima, pitanjima ključnim za život ljudi. Kao da smo stalno na sporednom kolosijeku, a važne stvari prolaze pokraj nas. Pogledajte samo Sabor, koliko prostora i vremena posvećujemo Sloveniji, Haagu, raznoraznim nadmudrivanjima, a pogledajte koliko vremena posvećujemo privatizaciji Ine, poreznim rasterećenjima ili reformi pravosuđa. Ispada da dane trošimo na politiku, a sate trošimo na gospodarstvo.</p>
<p>• Kako komentirate napise o koaliciji DC-a s HDZ-om? Nije li to povratak na stanje iz sredine 90-ih?</p>
<p>- Ništa više nije isto i povratak je nemoguć, ali se stvaraju uvjeti za suradnju stranaka centra i desnog centra. Tvrdim da oporba nikad neće doći na vlast bude li djelovala razjedinjeno i budu li prevladavali animoziteti umjesto koordinacije i ozbiljnog rada.</p>
<p>• Većina se stranaka priprema za predizbornu utrku. Na čemu će DC graditi svoju strategiju na idućim izborima?</p>
<p>- Tko će Hrvatsku povesti u 21. stoljeće esencijalno je pitanje. Trebaju nam ljudi s vizijom. Koji su to ljudi s vizijom? Odgovor nadilazi i stranačke i ideološke okvire. Nije upitan politički dignitet mnogih političara na sadašnjoj sceni, ali bojim se da je riječ o mnogima koji su na neki način potrošeni u tranzicijskom razdoblju, opterećeni prošlošću. Mislim da hrvatska javnost s pravom očekuje nove i mlađe osobe koje se nisu kompromitirale i koje se neće iscrpljivati u stranačkim i međustranačkim borbama.</p>
<p>Trenutno i nisu toliko bitne političke opcije, nego hrvatski konsenzus u kojem se neće nuditi prepisani programi nego konkretna rješenja i prijedlozi. Naša stranka 27. listopada organizira okrugli stol o gospodarstvu, pa evo prilike da javnost čuje neke od odgovora koje mi možemo ponuditi.</p>
<p>• Je li točno da će DC zajedno s IDS-om i LS-om uskoro predložiti zakon o borbi protiv korupcije? Je li to na pomolu neka moguća koalicija?</p>
<p>- Točno je da radimo prijedlog protiv korupcije zajedno s jednom nevladinom udrugom. Korupcija je veliko zlo, ono je kao droga koja dira u temelje ove države i tomu treba odlučno stati na kraj. </p>
<p>Svi bismo htjeli bolje živjeti, a manje raditi i to se može primijetiti na raznim razinama društva. U ovom tranzicijskom razdoblju naših općih društvenih procjena, gubitka tržišta i spomenutog mentaliteta, kad nam baš i ne ide kako bismo željeli, ljudi su skloniji gledati svoju nego zajedničku, društvenu korist. Stoga ću se osobno zauzeti da se tim zakonom osigura bolja učinkovitost naših institucija. Mislim da je sazrelo vrijeme da sve parlamentarne stranke priđu otvorenije uzroku ovog problema i tu ću, kao saborska zastupnica, zahtijevati konsenzus. Što se tiče koalicija, prerano je o njima govoriti.</p>
<p>• Na kraju, hipotetsko pitanje: kada biste bili premijerka, koji bi bili Vaši ključni potezi? </p>
<p>- Kada bih bila premijerka, ključni potezi bili bi mi dovođenje mladih ljudi s energijom i vizijom. Okupila bih sve pozitivne snage u ovom društvu po načelu stručnosti, sposobnosti i poštenja. Ponudila bih Hrvatskoj zdravu snagu koja već postoji, samo nije pokrenuta. Sve bi tada bilo daleko brže. Radila bih na izgradnji Hrvatske kao moderne, demokratske, gospodarski razvijene, europski orijentirane zemlje. Mesić govorio jedno, Vlada drugo</p>
<p>• Oštro ste kritizirali predsjednika Mesića kad je riječ o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. </p>
<p>- Nije to pitanje predsjednika Mesića. Jednostavno smatram da na pitanju Bobetka mora biti postignut konsenzus svih u zemlji, bez iskakanja. Predsjednik Mesić govorio je jedno, a Vlada drugo. To ostavlja loš dojam i u zemlji i prema vani</p>
<p>• Svaka nova optužnica donosi nove krize u politici i dijeli javnost...</p>
<p>- Točno. Nove optužnice će i dalje dijeliti javnost, jer je postignuto to da se ljudi dijele oko osnovnih pitanja stvaranja i obrane države. O obrambenom ratu u Hrvatskoj se danas više govori negativno nego pozitivno. Zašto? S kojim pravom? Stoga ću u Saboru predložiti osnivanje nacionalnog odbora za istinu o domovinskom, obrambenom ratu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kako uručiti optužnicu</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan sazvao je u petak diplomatski zbor da bi još jednom objasnio poziciju Vlade kad je riječ o sporu s Haaškim sudom.</p>
<p>Račan je predstavnicima ključnih svjetskih država (članice Europske unije i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a) kazao da će Hrvatska nastaviti suradnju s Haaškim sudom i poštivati svaku odluku Suda u vezi s upućenim žalbama.</p>
<p>Pojašnjenje nije novo, ali je važno da se, prvi put, razgovaralo o ključnom pitanju kad je riječ o odluci međunarodnih predstavnika poštuje li Hrvatska međunarodno pravo i svoje obveze ili ne. Račan je, naime, sugovornicima rekao da je svjestan ključnog problema i glavne zamjerke međunarodne zajednice: nitko Hrvatskoj ne zamjera pravni spor sa Sudom, no prije toga mora ispuniti zahtjev uhidbenog naloga. Strani veleposlanici su Račanu kazali da je taj propust najveći problem koji trenutno opterećuje Hrvatsku.</p>
<p>Uhidbeni se nalog optuženom generalu može proslijediti posredovanjem županijskog suda ili izravno. Premijer bi to radije učinio izravno. Sastanak je tako Račanu poslužio da veleposlanicima objasni kako je »operacija uručenja optužnice« iznimno teška. Premijerova je poruka zapravo, pojednostavljeno rečeno, glasila: »Ne gubite vjeru u nas. Svjesni smo opasnosti s kojom se suočavamo. Mi ćemo poštovati sve odluke Suda, samo nam dajte malo vremena«.</p>
<p>»Slučaj Bobetko« ulazi u posljednju fazu u kojoj je Račanu jasno da mnogo vremena više nema. Zato i međunarodna zajednica nema mnogo prostora za manevar. Ambasadori su u petak ponovili Račanu da Hrvatska s Haaškim sudom mora surađivati, jer će u suprotnome hrvatski put prema EU biti zaustavljen. EU-ambasadori zapravo su ponovili zaključke Vijeća ministara EU-a, ali i naglasili da su najave trenutnih sankcija - neutemeljene.</p>
<p>Ovim je potezom Račan kupio još malo vremena da bi se ono ključno - uručivanje optužnice - moglo ostvariti. Sve ostalo, pravni spor, eventualni dogovor o Bobetkovu iskazu putem videoveze, međunarodnu se zajednicu ne tiče. To je pitanje Suda, Vlade i optuženika.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pravo na linč</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Izjava županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge da odvjetništvo ima »ciglu u želucu« zbog slučaja osobe osumnjičene, pa puštene, za silovanje jedanaestogodišnje djevojčice i sedamnaestogodišnje djevojke tjera na povraćanje. Isprika policije, kojoj se »potkrala pogreška«, trebala bi tjerati na ostavke. </p>
<p>Policija je, naime, privela osumnjičenika za navedena zlodjela, trijumfalno to dojavila medijima, vjerojatno omogućila da procure informacije o identitetu osumnjičenika, koje u ovakvim slučajevima ne smiju curiti, a onda odlučila malo dodatno istraživati i utvrđivati poklapa li se DNA osumnjičenog s biološkim tragovima pronađenim na žrtvama. Onda su shvatili da osumnjičeni nije kriv i odlučili to riješiti isprikom. To što je površnost rezultirala time da danas, osim dviju žrtava fizičkog silovanja, imamo još i žrtvu površnosti i medijskog silovanja, ne može se riješiti samo isprikom ili povraćanjem cigala iz želuca.</p>
<p>Na policijsku i tužiteljsku sramotu uspješno se nakalemila bijeda novina. Dnevnik koji tvrdi da je najutjecajniji dnevni list u Hrvatskoj odlučio je izgleda biti i najutjecajniji promicatelj kršenja ljudskih prava. Da bi svatko znao tko je »silovatelj«, Jutarnji list objavio je njegovu fotografiju na naslovnoj stranici i tako ga uspješno javno osudio prije nego što je i optužen. Taj je dnevni list pripremio stratište, stegnuo osumnjičenom omču oko vrata i vjerojatno iščekivao pučko veselje zvano linč. Pučko veselje s vješanjem u svrhu dizanja naklade ovaj je put propalo, ali, tko zna, možda policija sljedeći put privede pravoga, što će biti razlog za ponavljanje već viđenoga. Možda tada utjecajni dnevni promicatelj kršenja ljudskih prava objavi adresu osumnjičenog, njegove obitelji, prijatelja i znanaca ne bi li im svima onemogućio normalan život. Jer od linča je bolji - linč u množini.</p>
<p>Većina drugih dnevnih listova zadovoljila se objavljivanjem »samo« punog imena i prezimena nekad osumnjičenog. </p>
<p>Bilo bi stvarno korisno shvatiti da u paketu sa slobodama medija ide odgovornost za objavljeno. Bilo bi stvarno korisno shvatiti da i najgori zločinac ima barem nekakva prava. Bilo bi stvarno korisno shvatiti da su ta prava nadređena želji za profitom. I bilo bi stvarno krajnje vrijeme da zakonodavna vlast shvati da se ta prava štite zakonima.</p>
<p>U protivnom, drugi put će tužiteljstvo umjesto cigle imati kaktus u želucu, utjecajni promicatelj kršenja ljudskih prava će, umjesto na vješala, nekoga poslati na lomaču.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poruke iz političkog podzemlja</p>
<p>Polako ali sigurno, situacija u kojoj se našla cijela nacija, ali i jedan star i uistinu bolestan čovjek, počinje sličiti na neukusan cirkus. Kome to treba? Logično bi bilo odgovoriti - nikome. Ali, logika je odavno napustila ovu priču, a u ruke ju je preuzela politika najprizemnije, da ne kažemo podzemne vrste </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Prema svim informacijama iz domaćih i inozemnih političkih i diplomatskih krugova, pritisak na Hrvatsku u »slučaju Bobetko« bio bi znatno manji da je general Bobetko u bolnici. Međutim, general ne želi ići u bolnicu. Doduše, navodno je na to već pristao, ali se potom predomislio iako bi to, prema svim dostupnim informacijama o njegovu zdravstvenom stanju, bilo najbolje baš za njega. </p>
<p>Neke od generalu najbližih ljudi cijela situacija navodi i na, najblaže rečeno, cinične poteze i izjave. Pa je, na primjer, jedan od generalovih sinova prije nekoliko dana odlučio medije malo »potegnuti za nos« priopćivši novinarima pred vratima vile na Tuškancu, onako usput, da je general s dr. Hebrangom već otišao u bolnicu »Merkur«. Vjerojatno se potom krasno zabavljao uživajući u strci koja je zbog toga nastala među novinarima koji sasvim sigurno nisu presretni što im se posao već danima svodi na »čučanje« pred ogradom Bobetkove kuće.</p>
<p>No, odmjerenošću i promišljenošću u kontaktima s medijima nisu se proslavili ni neki drugi ljudi iz bliskoga Bobetkova kruga, iako su kao političari tome i te kako vični. Jedan od generalovih najčešćih gostiju, Andrija Hebrang, demantirao je informacije da je upravo on odgovorio Bobetka od odlaska u bolnicu. Hebrang tvrdi da je istina upravo suprotna te da Bobetko u bolnicu ne ide jer njegova obitelj smatra da u bolnici ne bi bio siguran. No, zanimljivo je da Hebrang »nema stava« o mogućnosti da generala - na eventualnom putu do bolnice - uhite i pošalju u Haag. Zanimljivo! Jedan od čelnika najveće oporbene stranke nema stav o tako važnoj stvari koja se izravno tiče čovjeka kojeg svakodnevno posjećuje! A Hebrang je pritom i liječnik pa jako dobro zna da ne postoji sudac koji bi odobrio da se netko tako star i bolestan kao što je Bobetko strpa najprije u zrakoplov, a onda i u zatvor. </p>
<p>Zanimljivo je i to da se, nakon što je generala posjetio premijer Račan, opet povećao broj posjetitelja obitelji Bobetko iz oporbenog tabora. Nakon nekoliko dana stanke, na Tuškancu se opet pojavljuje i Ljubo Ćesić Rojs, koji je prvih dana nakon objave optužnice bio jedan od najredovitijih i najglasnijih gostiju te nezaobilazan lik na fotografijama iz dnevnog boravka obitelji Bobetko što su trebale svjedočiti o velikoj potpori generalu.</p>
<p>Polako, ali sigurno, situacija u kojoj se našla cijela nacija, ali i jedan star i uistinu bolestan čovjek, počinje sličiti na neukusan cirkus. Kome to treba? Logično bi bilo odgovoriti - nikome. Logika je, međutim, odavno napustila ovu priču, a u ruke ju je preuzela politika najprizemnije, da ne kažemo, podzemne vrste. </p>
<p>Njoj se živo fućka i za generala Bobetka i za cijenu koju bi zbog nje mogla platiti cijela nacija. Nju uopće ne zanima ni Bobetkova sudbina ni činjenica da dijelovi njegove optužnice impliciraju da je Hrvatska vojska u oslobađanje okupiranog teritorija planski ugradila etničko čišćenje. Cilj te politike je onemogućiti Račana da postigne ono što nije uspjelo ni jednoj vladi prije njegove - sačuvati zemlju od sankcija iako Haagu nisu izručeni oni koje je Sud proglasio optuženima. Podsjetimo, Hrvatska nije dobila sankcije nakon što je general Gotovina nestao, izručenom generalu Ademiju odobreno je da se brani sa slobode, pa u Scheweningenu danas nema ni jednoga hrvatskoga građanina optuženog i izručenog nakon 3. siječnja 2000. Ako bi Račanova koalicija dobro prošla i u ovoj partiji s Haagom, značilo bi da je golemu, a možda čak i odlučujuću količinu političkih bodova skupila baš na terenu koji su drugi smatrali svojim. </p>
<p>Samo se zbog toga taj politički krug iz petnih žila trudi otežati Račanov posao. I nimalo ga ne zabrinjava što cijela nacija postaje talac situacije u kojoj se uopće nije morala naći. Čak nas uvjeravaju da je i prijetnja eventualnim sankcijama samo običan Račanov propagandni trik (kao da britanska vlada skoči čim Račan zafućka!) ili tu prijetnju relativiziraju tvrdnjama da Hrvatska i bez toga od prvog dana živi pod otvorenim ili prikrivenim sankcijama. I to samo zato jer ju zločesti svijet ne voli. Uostalom, šapću nam, sve su te unije, paktovi i savezi u koje nas Račan gura obične asocijacije bjelosvjetskih eksploatatora s kojima je možda bolje ne imati posla jer će nas samo opljačkati. Živjeli vanjski neprijatelji!</p>
<p>I tako, dok se cijela Hrvatska bavi stvarima koje su već mogle biti riješene, gotovo neprimijećeno pored nas prolaze odluke poput one kojom je Vlada u četvrtak odnos prema genetski modificiranoj hrani uskladila s pravilima EU-a, ili odluke koja je promijenila pravila za osnivanje mirovinskih fondova. No, što je genetski manipulirana hrana i sigurna starost kontra vanjskih neprijatelja!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tko bi vjerovao takvom sucu</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>DSV je</p>
<p> - glasi jedna od vijesti u Dnevniku - sucu Slavku Lozini skinuo imunitet da bi se protiv njega mogao pokrenuti sudski proces i utvrditi je li stvarno skrivio tešku prometnu nesreću te nakon nje dao petama vjetra. Nisam te večeri čuo čovjeka koji nije kazao: »Napokon!« Zašto je dio javnosti protiv suca Lozine? Jer je zbog nedoličnog ponašanja u sudnici i izvan nje postao zaštitnim znakom lošeg, neefikasnog, povodljivog, ispolitiziranog i neuvjerljivog sudstva. Vodeći »slučaj Lora«, Lozina je od sudnice više puta napravio cirkus. Neprestano daje do znanja da mu je više stalo do mišljenja okoline u kojoj živi nego do zakona, prava i pravde. Iako se ne smije pojavljivati na političkim skupovima, Lozina je za vrijeme Thompsonova pokazivanja mišića ekstremne desnice pjevao, cupkao, dizao ruke u zrak te se pentrao na stolac. Zajedno sa svojim idolom pjevao je da će nekoga guste magle progutati. </p>
<p>Tko će vjerovati sucu za kojeg se opravdano sumnja da bježi s mjesta nesreće, ne pruživši unesrećenome pomoć, sucu za kojeg se zna da od sudnice radi sprdnju te da sudjeluje u primitivnom iskaljivanju bijesa prema političkim neistomišljenicima. Tko može, uostalom, vjerovati i takvom sudu?</p>
<p>U nekoj drugoj, civilizirabnoj, demokratskoj, parlamentarnoj i pravnoj državi Lozina ne bi uspio učiniti sve to što je učinio u Hrvatskoj. Ne barem kao sudac, jer bi ga nekakvo njihovo sudbeno vijeće šupiralo iz sudnice već kod prvog nedoličnog ponašanja. Zašto? Zato što suci moraju biti (a vani, uglavnom, i jesu) moralne osobe nesklone ekscesima i porocima. Nezamislivo je da u jednoj Njemačkoj ili Americi sudac skakuče po stolcima na koncertu kojem je cilj izazivanje mržnje. Vani je nezamislivo da suci - pa i oni u sudbenim vijećima - ne »ginu« za ideal pravne države, da nisu obdareni nadnaravnom građanskom hrabrošću te da služe političkom svjetonazoru a ne pravu i pravdi. No, veću krivicu od Lozine na svojim leđima nose oni koji kontroverznom sucu dopuštaju da kompromitira časnu, odgovornu i za funkcioniranje države presudnu profesiju.</p>
<p>Kviz u kojem briljira Tarik Filipović odsad bi se mogao zvati: »Tko ne želi biti milijunaš?!« Iako je znao odgovore na svih petnaest pitanja, iako ga je u 15. pitanju na točan odgovor uputio i prijatelj, dr. Damir Pahić, kirug i sveznalica iz Siska, nije HTV-u uzeo lovu koja mu je bila gotovo u džepu. Pitanje za milijun kuna je glasilo: »Kako se točno piše Roland Garros?« Točno tako - reče simpatičan čovjek Pahić, zadovolji se s pola svote i - ode. Kamo? U kupnju i, nakon dva, tri tjedna (jer se emisije upravo toliko unaprijed snimaju) odmora, i nakon što je netko ne baš lojalan i mudar provalio u novinama i ime dobitnika i svotu koju je osvojio, u »Brisani prostor«. Zašto? Zato što Goran Milić voli nesuđene milijunaše i zato što zna i najmanji događaj pretvoriti u gledljivu i za čitavu naciju relevantnu stvar. Zahvaljujući nacionalno probuđenom Miliću nakon dugog vremena imali smo se prilike susresti s Dianom Čuljak, koja je u Crnoj Gori napravila uzornu reportažu o političkom, velikosrpstvom obojenom cirkusu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Individualna krivnja: obrambeni rat ne može biti zločinački, ali u njemu se mogu napraviti ratni zločini</p>
<p>Odbacivanje svake suradnje prisiljava Haaški sud da koristi moć koja bi dovela Hrvatsku do sankcija. Bespogovorna suradnja dovela bi do sankcioniranja i onih koji to ne zaslužuju. Hrvatska ne smije dopustiti da se ratni zločinci slobodno šetaju, ali ne smije dopustiti ni da se časni branitelji proglašavaju zločincima. Zato se treba odlučiti na suradnju s Haaškim sudom, dakako za suradnju koja će pomoći pravednom suđenju / Da bi Haaški sud mogao pravedno suditi, treba osigurati pretpostavke koje se odnose na istinito definiranje okolnosti, a Hrvatska može Sudu pomoći u istinitom definiranju okolnosti da bi on mogao pravednije suditi. Ako je Sudu stalo do pravednog suđenja, pristat će na takvu suradnju, a ako nije, koristit će svoju moć. Osnivanjem Žalbenog vijeća Haaški sud pokazuje spremnost na suradnju</p>
<p>MIROSLAV VUJEVIĆ</p>
<p>Kao što je bilo različitih mišljenja u vezi s ratom na prostoru bivše Jugoslavije, isto tako postoje različita mišljenja koja su vezana uz normalizaciju odnosa na tim prostorima. Neki se protive svakoj suradnji, neki su za suradnju kao da se ništa nije dogodilo. Naravno da do suradnje mora doći, ali ona neće ići tako lako, kao da se ništa nije dogodilo.</p>
<p> Neki smatraju da će suradnji na prostoru bivše Jugoslavije znatno pridonijeti individualizacija krivnje i da će tako prestati razlozi za kolektivnu krivnju koja tu suradnju najviše otežava.</p>
<p>Međutim, rat nije tučnjava, oružani sukob među pojedincima, nego oružani sukob kolektiviteta. Kao što se pojedinci međusobno razlikuju, mogu se razlikovati i kolektiviteti. Kao što postoje ratni zločinci, postoje i zločinački ratovi. Agresivni rat je zločinački, a obrambeni to nije.</p>
<p>Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu branila svoju neovisnost, a Srbija i Crna Gora, uz pomoć JNA i pobunjenih Srba u Hrvatskoj, oružano su se suprotstavile legitimnom, legalnom i demokratskim sredstvima izborenom pravu Hrvatske na neovisnost.</p>
<p>Svaki narod ima legitimno pravo na neovisnost. Hrvatski je imao i legalno pravo na neovisnost na osnovi Ustava SFRJ iz 1974. Hrvatska je to pravo ostvarila demokratskim putem u demokratski izabranom Saboru. Sabor je svoju odluku o neovisnosti Republike Hrvatske temeljio na rezultatima referenduma na kojem se više od 94 posto građana Republike Hrvatske izjasnilo za neovisnu Hrvatsku.</p>
<p>Rat protiv legitimno, legalno i demokratski izborenog prava Hrvatske na neovisnost je agresivni i zločinački, a Republika Hrvatska je vodila obrambeni i pravedni rat.</p>
<p>Bez obzira na to, poneki obrambeni rat u Hrvatskoj nazivaju takozvani Domovinski rat. Dakako, to ne govore zbog neupućenosti nego stoga što Republiku Hrvatsku ne osjećaju kao svoju domovinu. Poneki pak smatraju da se u obrambenom ratu ne može napraviti zločin. Međutim, obrambeni rat ne može biti zločinački, ali u njemu se mogu napraviti ratni zločini.</p>
<p>Držić s pravom kaže da je »rat poguba ljudske naravi«. No i usto, agresivni rat je nepravedan, a obrambeni je pravedan. Iako se i u jednom i u drugom javljaju zločini, ipak se oni u tome bitno razlikuju. </p>
<p>U agresivnom ratu zločin je pravilnost, a u obrambenom iznimka. U agresivnom ratu je znatno veći broj zločina. Razlike nisu samo kvantitativne, jer ubojstvo koje je učinio napadač nema isto značenje kao ubojstvo u samoobrani.</p>
<p>Prema tome, ista činjenica (ubojstvo) u jednom slučaju može biti ratni zločin, a u drugom to ne mora biti. Zato ratni zločin nije moguće identificirati bez poznavanja situacije u kojoj se dogodio.</p>
<p>Haaški sud, zastupajući stajalište o »apstraktnoj pravdi« (Finkelkraut) zanemaruje okolnosti u kojima pronalazi zločine i zločince. Na taj način ne može objektivno utvrditi zločin, pa nanosi štetu žrtvi, a korist agresoru.</p>
<p>Kad oslobodilačku akciju »Oluja« naziva »napadom na republiku srpsku krajinu«, Haaški sud napušta stajalište »apstraktne pravde« i otvoreno se postavlja protiv Republike Hrvatske. Legalizirajući ilegalnu tvorevinu, Haaški je sud zamijenio agresora i žrtvu. Time je povrijedio građane Hrvatske i najavio suđenje koje teško može biti pravedno, a i optužnice koje podiže teško mogu biti zasnovane na osnovanim sumnjama.</p>
<p> Zato nije čudno što su tako burne reakcije u Hrvatskoj na optužnice koje dolaze iz Haaga.</p>
<p>Hrvatska se obvezala surađivati s Haaškim sudom i ona to mora i treba dok je na snazi potpisani sporazum s tim sudom. Hrvatska vlada i hrvatska javnost nisu kompetentne presuditi da optuženi generali nisu krivi. Optužnicu podiže tužiteljstvo, a krivnju određuje sud. </p>
<p>Sud sudi pojedincima, a ratni zločin nije moguće utvrditi bez istinitog uvida u okolnosti u kojima se on dogodio. Prema tome, da bi sud mogao pravedno suditi o ratnim zločinima, on mora poznavati karakter rata i okolnosti u kojima se zločin dogodio. Iako je sud kompetentan u osudi ratnih zločinaca, nije kompetentan suditi koji je rat zločinački.</p>
<p>Da bi Haaški sud mogao pravedno suditi, treba osigurati pretpostavke koje se odnose na istinito definiranje okolnosti, a Hrvatska može Sudu dosta pomoći u istinitom definiranju okolnosti da bi on mogao pravednije suditi. Suradnja između Suda u Haagu i Hrvatske u ovom dijelu je moguća i potrebna.</p>
<p>Ako je Sudu stalo do pravednog suđenja, pristat će na takvu suradnju, a ako nije, koristit će svoju moć. Osnivanjem Žalbenog vijeća Haaški sud pokazuje spremnost na suradnju. Hrvatska treba prihvatiti suradnju i znati kako i u čemu surađivati.</p>
<p>Međutim, tu se javlja mnogo problema. </p>
<p>Jedan dio hrvatske javnosti odbacuje svaku suradnju. Drugi dio je za bespogovornu suradnju. Treći pokušavaju uspostaviti suradnju koja bi bila između tih krajnosti.</p>
<p>Odbacivanje svake suradnje prisiljava Haaški sud da koristi moć koja bi dovela Hrvatsku do sankcija. Bespogovorna suradnja dovela bi do sankcioniranja i onih koji to ne zaslužuju. Hrvatska ne smije dopustiti da se ratni zločinci slobodno šetaju, ali ne smije dopustiti ni da se časni branitelji proglašavaju zločincima. </p>
<p>Zato se treba odlučiti na suradnju s Haaškim sudom, dakako za suradnju koja će pomoći pravednom suđenju. </p>
<p>Hrvatska je vodila pravedan rat, pa je pravedno suđenje nacionalni interes Hrvatske. Kao što je Hrvatska bila jedinstvena u Domovinskom ratu, tako treba biti jedinstvena kad je riječ o pravednom suđenju. Hrvatska ne smije dopustiti da se časni branitelji proglašavaju ratnim zločincima po cijenu najstrožih sankcija. Isto tako, ne smije dopustiti da se ratni zločinci slobodno šetaju, radi same sebe.</p>
<p> Zato odlučna u tom opredjeljenju mora biti jedinstvena i nastaviti suradnju s Haaškim sudom, iako je u dosadašnjim odnosima bilo ozbiljnih teškoća.</p>
<p>Oni koji se boje sankcija pristaju na bezuvjetnu suradnju. Oni misle da se može pravedno suditi individualizacijom krivnje. Međutim, individualizacija krivnje nije moguća bez poznavanja karaktera rata i okolnosti u kojima se zločin dogodio. Bez toga, individualizacija krivnje nije ništa drugo nego relativizacija krivnje. Hrvatska ne smije pristati na relativizaciju krivnje.</p>
<p>A pristalice individualizacije krivnje moraju znati da prijetnja sankcijama i moguće sankcije nemaju nikakve veze s individualizacijom krivnje. Nažalost, u posljednje su vrijeme sve češći zahtjevi kojih se ne pridržava onaj tko te zahtjeve postavlja.</p>
<p>Govori se da se individualizacijom krivnje štiti dignitet Domovinskog rata. Međutim, vojnoredarstvena antiteroristička akcija »Medački džep« relativizacijom se obilježava kao planirani zločin i etničko čišćenje. »Oluja«, kao najveća akcija u Domovinskom ratu, proglašava se etničkim čišćenjem.</p>
<p>Što preostaje Domovinskom ratu nego da bude takozvani? Dakako, neki tako »štite« dignitet Domovinskog rata. </p>
<p>Nadajmo se da hrvatski narod neće dopustiti da u miru i na miru izgubi ono što je u Domovinskom ratu obranio.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Da, Sudca se treba bojati toliko koliko se treba bojati čestitosti, jednostavnosti i suosjećajnosti</p>
<p>»Uspjeh« koji postiže, Zlatko Sudac ne postiže nudeći jeftina rješenja, za razliku od onih koji izgovaraju olake riječi, ne mareći za njihov sadržaj. Za razliku od onih koji daju jeftina obećanja i njima zavode mnoge. Zlatko Sudac svoj »uspjeh« postiže upravo svojom proročkom riječi, kojom ljude izvodi pred njih same, pozivajući ih da se suoče sa samima sobom i svojim životom, a potom i sa svima s kojima žive / Zamijećeno je da se uz oltar na kojem Zlatko Sudac slavi svetu misu, okupljaju i pojedini političari. Ali njih je uz taj oltar posve malo. Većina ih se radije okuplja oko oltara na kojima se, u ime njihova, k tome i kratkoročna, probitka, žrtvuju pojedinci, naraštaji, pa i čitav narod</p>
<p>Vrijedno je pozornosti da su se, po mnogo čemu sudeći, Zlatka Sudca uplašili oni koji se jagme za vlašću. Pred njegovom poniznom i vjernom spremnošću da služi za opće dobro, za dobro svakoga čovjeka kojega susreće, nemilosrdna borba za vlast razotkriva se u svemu svome jadu</p>
<p>STJEPAN LICE</p>
<p>Dobronamjerni čitatelj koji se sa Zlatkom Sudcem kao osobom, njegovim djelovanjem i svime što se uz njega vezuje, upoznaje iz tiska, nužno mora biti zbunjen. Jer, u različitim se listovima o istome događaju piše na različite, čak i oprečne načine.</p>
<p>Događa se čak da su u nekome listu na istoj stranici, jedna uz druge, olako pisana izvješća o nekom događaju i komentari događaja koji su u bitnom neskladu sa samim događajem. Događa se i da komentatori u svome komentaru ustvrde da nemaju pouzdanih spoznaja o onome o čemu govore, ali ih to nimalo ne sprječava da nastave s neutemeljenim komentiranjem.</p>
<p>Je li riječ o površnosti, nesnalaženju ili (čak i elementarnom) neznanju? Je li riječ o tendencioznosti, zlonamjernosti ili, možda, i nekom - barem za mene neshvatljivom - strahu?</p>
<p>U svakom slučaju, čovjek koji je imao sreće (reći ću: i milosti) biti dionikom događaja u kojima je na svoj način sudjelovao Zlatko Sudac, a koji su u posljednje vrijeme izazvali toliko pozornosti javnosti, primijetit će da mnogošto što se o Zlatku Sudcu piše i uz njega vezuje, nije na primjeren način utemeljeno, pa ni istinito. </p>
<p>Namjerno rabim riječi »događaji u kojima je na svoj način sudjelovao Zlatko Sudac«, jer svakome je, tko ga je pažljivo slušao, bilo posve jasno da on ne želi biti u središtu ljudske pozornosti, nego želi da u središtu ljudske pozornosti bude Bog Isusa Krista, a po tome i svaki čovjek uz nas koji je u potrebi.</p>
<p>O tome je uporno i na mnogo načina govorio.</p>
<p>Ovih smo dana imali prigode u dnevnom tisku pročitati tvrdnju kako je, pozivajući u Vukovaru na mir i suživot, Zlatko Sudac očitovao da je moderan točno onoliko koliko su moderna evanđelja. Tom zastrašujućom, premda, bit će, ne i posve netočnom rečenicom, htjelo bi se, valjda, reći da je modernost u ratu i podijeljenosti ili, moguće, u ravnodušnosti?!</p>
<p>Evanđelja ni u koje vrijeme nisu bila »moderna«, barem ne na način na koji su moderne časovite ispraznosti. Evanđelja su zahtjevna, a zahtjevnost, sama po sebi, nikada nije bila moderna. Na zahtjevnost života odlučuje se samo onaj, kao što Oliver Dragojević pjeva, »koji te, kada krene po zlu, voli više od sebe«. Možda takvih ljudi nema odviše, ali ih ima sigurno mnogo više nego što bi, čini se, mnogi mediji to voljeli.</p>
<p>U vremenu u kojemu se sve mjeri »uspjehom«, mnogima je neshvatljivo da ima i onih koji nimalo ne čeznu za uspjehom, koji bi najradije bili nevidljivi, ali im Bog, u kojega iskreno vjeruju, ne da prilike za to. Jer Bogu uvijek trebaju ljudi koji će biti spremni sebe i izložiti i založiti, pa i žrtvovati, da bi drugi ljudi uspjeli u svome životu, u svojoj ljudskosti. Uza to, malo se tko pita kako je stigmatiziranom čovjeku živjeti s njegovim stigmama.</p>
<p>»Uspjeh« koji postiže, Zlatko Sudac ne postiže nudeći jeftina rješenja, za razliku od onih koji izgovaraju olake riječi, ne mareći za njihov sadržaj. Za razliku od onih koji daju jeftina obećanja i njima zavode mnoge. Zlatko Sudac svoj »uspjeh« postiže upravo svojom, usuđujem se reći, proročkom riječi, kojom ljude izvodi pred njih same, pozivajući ih da se suoče sa samima sobom i svojim životom, a potom i sa svima s kojima žive.</p>
<p>Zlatku Sudcu ni na koji način nije do jeftinoće. On ljudima nastoji otkriti njihovu dragocjenost i potiče ih da bez ustupaka žive svoju dragocjenost. Upita li se tko kako on na taj način uspijeva doprijeti do srca ljudi, dok oni koji se trude ljude učiniti jeftinima, podrediti ih svojim interesima, to ne uspijevaju?</p>
<p>U svemu tome, zasigurno, značenje ima i osobita emotivnost Zlatka Sudca i njegova potpuna predanost poslanju koje mu je povjereno, za razliku od hladnoće i nedosljednosti na koje tako često nailazimo u svim sferama našeg društvenog života.</p>
<p>Zamijećeno je da se uz oltar na kojem Zlatko Sudac slavi svetu misu, okupljaju i pojedini političari. Ali njih je uz taj oltar posve malo. Većina ih se radije okuplja oko oltara na kojima se, u ime njihova, k tome i kratkoročna, probitka, žrtvuju pojedinci, naraštaji, pa i čitav narod.</p>
<p>Osobno bih volio da se uz oltar na kojem se slavi sveta misa - bilo da je slavi Zlatko Sudac ili ma koji svećenik - okupljaju i drugi političari i da iz duha svete mise osjete što znači služiti. Volio bih, još i više, da se političari okupe i oko oltara života, onoga pravoga života, života koji žive obični, maleni ljudi, da iskuse taj život pa da u tome nađu pravu - i pravednu - orijentaciju za svoj život i djelovanje. Da zajednička dobrobit i dobrobit svakoga čovjeka postane srž njihova nastojanja i ne samo na razini riječi.</p>
<p>Neki one koji se okupljaju na misama što ih služi Zlatko Sudac marljivo svrstavaju u određene političke skupine odnosno opcije, prebrojavajući ih kao potencijalne glasače na predstojećim izborima. Time neusporedivo manje govore o onima koji se na tim misama okupljaju nego što govore o sebi. Oni time, zapravo, svjedoče svoje viđenje ljudi. Za njih postoje samo »plus« ljudi i »minus« ljudi. Pritom su, dakako, »plus« ljudi oni koji glasuju za njih, a »minus« ljudi oni na čije glasove ne mogu računati.</p>
<p>Ni na jednoj od spominjanih misa nisam sreo nikoga tko je onamo došao iskazati svoje političko opredjeljenje, u smislu iskazivanja navijačkih sklonosti prema pojedinoj stranci. Ako je takvih i bilo, došli su samo kao prolaznici (no pitanje je jesu li i otišli kao prolaznici). Na tim je misama bilo izrazito uočljivo izražavanje opredjeljenja za Boga, za život u smislu i ljubavi (ma koliko se te riječi nekome potrošene činile - u mnogima, naime, ima dovoljno duše da u njima zbilja tih riječi može obilno uspijevati).</p>
<p>Razumljivo da se u sklopu toga na određene načine izražavalo i domoljublje. No, pritom je krajnje prizemno, primjerice, molitvenu pjesmu »Bože, čuvaj Hrvatsku«, u sklopu molitve na vukovarskom groblju, iščitavati kao himnu HDZ-a.</p>
<p>Može se nekome činiti pretjeranim izražavanje katoličanstva i hrvatstva na nekim misama i molitvama koje je predvodio Zlatko Sudac. No, ni on niti okupljeni svoje katoličanstvo i hrvatstvo nisu izražavali ni protiv koga, nego su kroz njega očitovali svoje dostojanstvo i odgovornost.</p>
<p>Toliki se, naime, trude postidjeti one koji se doživljavaju kršćanima, katolicima i Hrvatima. U medijima ih se, zajedno s vrijednostima koje nastoje živjeti, sve sustavnije omalovažava i izruguje. To je samo razlog više da se ustraje u zauzetosti za sve ono što katoličanstvo i hrvatstvo čini vrijednim.</p>
<p>Zlatko Sudac je, neosporno, postao prepoznatljiv znak vremena u kojemu živimo. Nastojanje da ga se na različite načine kompromitira, očituje se kao nastojanje da se pokaže kako živimo u vremenu sveopće kompromitiranosti i da je biti kompromitiran nešto posve normalno, pa onda i prihvatljivo.</p>
<p>Dakako da ta nastojanja, u dalekosežnijem smislu, imaju namjeru kompromitirati istinske vrijednosti i izjednačiti ih s nevrijednostima. Obezvrijediti sve što se obezvrijediti da. Jer tamo gdje nema vrijednosti nema ni otpora. Ondje su i čovjek i Bog mrtvi. I postaje posve lako vladati.</p>
<p>Vrijedno je pozornosti da su se, po mnogo čemu sudeći, Zlatka Sudca uplašili oni koji se jagme za vlašću. Pred njegovom poniznom i vjernom spremnošću da služi za opće dobro, za dobro svakoga čovjeka kojega susreće, nemilosrdna borba za vlast razotkriva se u svemu svome jadu.</p>
<p>Da, Zlatka Sudca - i, dakako, mnogo više Boga Isusa Krista i živoga Evanđelja - treba se bojati u mjeri u kojoj se treba bojati čestitosti, jednostavnosti i suosjećajnosti. Svatko u tome, u skladu sa svojim poštenjem, može prepoznati svoju mjeru.</p>
<p>Očito je da u himbenom svijetu politike, i među onima koji uz njega prianjaju i od njega žive, i te kako ima razloga za strah. Ali ne toliko za strah da bi mogli izgubiti vlast koliko za strah da bi mogli izgubiti sebe.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Miloševiću je trebalo suditi u Beogradu, ovako kao »haaški mučenik« može postati novi Kraljević Marko </p>
<p>Milošević stalno pokušava spojiti Republiku Hrvatsku s NDH Ante Pavelića. Govori o ustašama iz Kanade na osnivačkom saboru HDZ-a. Mesić je to morao energično odbiti. Bili su to obični pripadnici hrvatske dijaspore, jer Kanada nikad ne bi dopustila ustašovanje. S druge strane, u Srbiji pod Miloševićem sasvim slobodno djeluje četnički pokret, a Vojislav Šešelj postaje četnički vojvoda po zapovijedi ratnog zločinca popa Đujića, te šalje svoje bradonje na koljačke izlete u Hrvatsku i Bosnu / Neće biti moguće donijeti dokumente u kojima se vidi da je Milošević zapovjedio uništavanje hrvatskih gradova i sela. No, Mesić je mogao reći da ni Hitler nije potpisao dokument o »konačnom rješenju židovskog pitanja«... Vjerujem da bi bilo bolje da se Miloševiću sudilo u Beogradu (možda uz pomoć Haaškog suda). Kao osuđenik u inozemstvu, lako može steći »slavu« srpskog »mučenika za narodnu stvar«, dakle, postati drugi Kraljević Marko, jer srpska mitologija poznaje preobrazbe od negativnih u pozitivne junake. Jednoga dana prekodrinski Srbi mogli bi, pjevajući pjesme o »haaškom mučeniku Slobi«, izvesti novu »balvan-revoluciju« (ili nešto slično), na jad i nevolju svojih hrvatskih i bošnjačkih susjeda i njihovih država </p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>Sudac May s pravom je prekidao »povijesne« diskusije, rekavši da nema nikakva smisla raspravljati o događajima koji su se zbili prije više od sto godina (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju lista). Posebno je na tim temama inzistirao »prijatelj suda« (?) Branislav Tapušković, čak iznoseći da se Tito borio protiv Srbije u Prvom svjetskom ratu, što je groteskno.</p>
<p>Predsjednik Mesić ponavljao je svoje protivljenje Tuđmanovim zamislima o podjeli Bosne i Hercegovine, ali trebao je tu više teorijsku nego praktičnu politiku relativizirati golemom pomoći koju je Hrvatska dala Bosni i Hercegovini u zajedničkim vojnim akcijama, primanjem oko pola milijuna izbjeglica i propuštanjem »tajnog« oružja za Armiju Bosne i Hercegovine. </p>
<p>Tuđmanove »sanje« o banovinskom proširenju Hrvatske ostale su na razini neobveznih razgovora, dok su »Krajina« u Hrvatskoj i »Republika Srpska« u Bosni i Hercegovini konkretno materijaliziranje srbijanskog ekspanzionizma.</p>
<p>No Milošević uporno niječe »dogovor« s Tuđmanom o podjeli Bosne.</p>
<p>Milošević stalno pokušava spojiti Republiku Hrvatsku s NDH Ante Pavelića. Govori o ustašama iz Kanade na osnivačkom saboru HDZ-a.</p>
<p>To je Mesić morao energično odbiti. Bili su to obični pripadnici hrvatske dijaspore, jer Kanada nikad ne bi dopustila ustašovanje. S druge strane, u Srbiji pod Miloševićem sasvim slobodno djeluje četnički pokret, a Vojislav Šešelj postaje četnički vojvoda po zapovijedi ratnog zločinca popa Đujića, te šalje svoje bradonje na koljačke izlete u Hrvatsku i Bosnu.</p>
<p>Milošević ne razlikuje hrvatsku manjinu u Burgelandu (Gradišću) od gastarbajtera. </p>
<p>Mesić se nije trebao upuštati u diskusiju s Miloševićem o srbijanskim izmišljotinama o »velikoj uroti« Vatikana i Njemačke (papa Ivan Pavao II. i Genscher) za razbijanje Jugoslavije, jer to nije verificirao nijedan strani promatrač i/ili znanstvenik. Isto tako, trebao je samo kratko odbaciti tvrdnju o više od dvjesto hrvatskih logora za Srbe, što je uvreda ne samo Hrvatskoj već i gustoj mreži domaćih i stranih humanitarnih organizacija koje su budno pazile što se zbiva u našoj državi, pa su često i predimenzionirale navodna kršenja ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Govoreći o posljedicama »balvan-revolucije« i nametnutog rata u Hrvatskoj, predsjednik Mesić morao je iznijeti točne brojke materijalnih i financijskih gubitaka nastalih zbog toga, što je Hrvatsku gospodarski bacilo unazad barem dvadesetak godina. </p>
<p>Koliko je Hrvatska samo izgubila zbog izostanka barem šest-sedam pravih turističkih sezona, a to je uvijek bila »zlatna koka« hrvatskog gospodarstva. To je Hrvatsku također udaljilo od euroatlantskih integracija.</p>
<p>Sve je to Miloševiću trebalo staviti pred nos, uz opasku da je time i Srbiju skrenuo s puta u Europu (ako mu je do toga bilo stalo?).</p>
<p>Miloševićevi »podaci« o navodnom diskriminiranju Srba u Hrvatskoj nakon državnog osamostaljenja velikim su dijelom pretjerani, i predsjednik Mesić nije se trebao previše zadržavati na tome budući da je »Krajina« izbacila sve nesrbe, posebice Hrvate, sa svoga područja, dok su u Hrvatskom saboru i državnoj upravi uvijek bili predstavnici srpske manjine, čak i u Tuđmanovim vladama. </p>
<p>Zašto se Predsjednik toga nije sjetio?</p>
<p>Milošević niječe da je imao ikakve veze sa srpskom pobunom u »Krajini« i da je utjecao na »JNA«. Tobože bio je predsjednik Srbije, a ne SR Jugoslavije. To se može obesnažiti dokumentima tih dviju formacija na kojima je uvijek pisalo SFRJ, a Srbija je bila njezin najvažniji dio.</p>
<p>Materijalna, financijska i vojna pomoć za »Krajinu« i »JNA« dolazile su uglavnom iz Srbije (manjim dijelom iz Crne Gore) pa je predsjednik Mesić trebao podastrijeti odgovarajuće papire. Valjda ih je Hrvatska vojska pronašla dovoljno.</p>
<p>Milošević smatra »besmislicom« da je tražio: »Ostavite Vukovar i idite na Zagreb«. To će mu biti teško dokazati, kao što uopće neće biti moguće donijeti dokumente u kojima se vidi da je zapovjedio uništavanje hrvatskih gradova i sela. No, Mesić je mogao reći da ni Hitler nije potpisao dokument o »konačnom rješenju židovskog pitanja«. </p>
<p>I u stranoj literaturi postoji bezbroj dokaza iz kojih se vidi da je Milošević, bez obzira na svoj »podređeni« položaj predsjednika Srbije, bio »prvi čovjek« krnje Jugoslavije, kako su to shvaćali i strani posrednici pregovarajući isključivo s njim, a ne s marionetama na vrhu SR Jugoslavije.</p>
<p>Predsjednik Mesić nije trebao uvjeravati optuženog Miloševića da je Hrvatska otkad je on na njezinu čelu, pravna država, jer Miloševićeva Srbija to nikad nije bila. Trebao je iznijeti podatke o sudskim postupcima protiv prekršitelja zakona - i ništa više.
O »povampirenju ustaštva«, kako govori Milošević, nije trebao diskutirati s optuženim, jer je četništvo u Srbiji zastupljeno i u parlamentu, a on (Milošević) čak je preporučio svojim pristašama da na predsjedničkim izborima glasuju za četničkog vojvodu Šešelja!</p>
<p>Posebna je negativna »marka« bio »prijatelj suda« Tapušković koji se uputio u povijesne raščlambe od Prvoga svjetskog rata do danas, podgrijavajući stare srbijanske mitove o golemim vlastitim žrtvama kao i o hrvatskom »ekspanzionizmu« do endehazijskih granica. To je bilo smiješno budući da su nakon nošenja moštiju cara Lazara po »vanjskim granicama« Velike Srbije dolazili tenkovi, dok je nekakva povelja HSP-a o granici na Drini ostala samo pusto sanjarenje.</p>
<p>Predsjednik Mesić trebao je iznijeti da je prije prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj buktala antihrvatska propaganda iz Beograda sve do proglašavanja hrvatskog naroda »genocidnim« (i to u intelektualnim Književnim novinama), a da o Memorandumu SANU i ne govorimo.</p>
<p>Predsjednik je morao citirati te izvore koji su prokuljali davno prije pobjede HDZ-a i Tuđmana na izborima.</p>
<p>Milošević stalno osporava legitimnost Suda u Haagu, ali se obilno služi njegovim »pogodnostima«, primjerice, da sâm unakrsno ispituje svjedoke, jer je odbio branitelje. No, čini se po svemu da iza Miloševićeve obrane stoji vrlo sposobna, lukava i novčano potkožena ekipa stručnjaka. </p>
<p>Milošević će vjerojatno biti osuđen na najveću kaznu, doživotni zatvor, ali to mu neće smanjiti popularnost u Srbiji i među nekim Srbima izvan nje. Koliko god ta misao izgleda heretička: vjerujem da bi bilo bolje da se Miloševiću sudilo u Beogradu (možda uz pomoć Haaškog suda). Kao osuđenik u inozemstvu, lako može steći »slavu« srpskog »mučenika za narodnu stvar«, dakle, postati drugi Kraljević Marko, jer srpska mitologija poznaje preobrazbe od negativnih u pozitivne junake.</p>
<p>I pravi Kraljević Marko nije bio narodni junak već obični turski vazal. U narodnoj predaji svijetli je lik. Takovo nešto može postati i Milošević. Jednoga dana prekodrinski Srbi mogli bi, pjevajući pjesme o »haaškom mučeniku Slobi«, izvesti novu »balvan-revoluciju« (ili nešto slično), na jad i nevolju svojih hrvatskih i bošnjačkih susjeda i njihovih država. </p>
<p>Tko se nadao da će nakon pola stoljeća komunizma u Jugoslaviji uskrsnuti vampiri velikosrpstva i četništva? Povijest se na području bivše Jugoslavije valjda češće ponavlja nego u uljudbenijim i bogatijim dijelovima Europe.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Ljubav ne mora uvijek imati razlog</p>
<p>Milka Podug Kokotović, glumica </p>
<p>Volim tri grada: Dubrovnik, Split i Zagreb. Analizirati, koji mi je najdraži, i zašto... teško je. Za svaki sam racionalno i emotivno vezana... (a to se baš odnosi na Dubrovnik). Ima tu puno slojevitosti i trebao bi veliki prostor da bi se objasnilo, recimo, iz kojih kutova gledam na Zagreb i zašto ga volim...</p>
<p>Ovako »turistički«, u brzim potezima, reći ću vam. Volim ga ne zato što je glavni grad, niti zbog kazališta, kojih ima malo za takav moj grad, ni zbog zgusnutog kulturnog života, društvenog pokazivačkog života, itd. Zbog divnih prijatelja-ica, zbog velikih imena koja jesu i onih kojih više nema? Ni to. </p>
<p>Ja to ne znam definirati ... i baš kao što ni velika povijest, ni prekrasno skrojena arhitektura, ne govore mi sami za sebe... jednostavno znam, kad sletim zrakoplovom, što prije se želim dočepati mog hotela Palace, izbaciti stvari i brzim korakom, zapuhana doći na Gornji grad... Sama... sama.</p>
<p>Volim lunjati sama, bez reda, plana. Noću, kad baš nije preporučljivo hodanje izvan centra... (a to je obično poslije probe, kada se spremamo za Dubrovačke ljetne igre)... i to mi je bilo posebno. Ovo ljeto, ližući sladoled, izmaštala bih svakoj starijoj kući priču o sudbini njezinoj. I kad je bljuzga od snijega - i to mi je lijepo. A tek kada pada snijeg... i neka ne bude dugo bijel, opet mi je lijepo na Griču, kad se stresem od topa i kada sam zatečena u Vlaškoj ulici... Zrinjevcu.</p>
<p>Kad bih vam se ja htjela raspričati, ali ne mogu, saznali biste jedan veliki dio moje priče. Volim, volim Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Umjesto doživotnoga uzdržavanja - doživotna patnja </p>
<p>Na ugovor o uzdržavanju odlučuju se mahom žene starije od 65 godina i bez rodbine negdje u blizini / Uzdržavatelji znaju danas dati pomoć u novcu a već sutra je skinuti s računa uzdržavanoga / Dobrobit upozorava na što treba obratiti pažnju pri sklapanju ugovora / Savjetovalište radi svakog četvrtka od 16 do 18 sati u Hegedušićevoj 20 </p>
<p>Na zagrebačkom području sve je više zloporaba ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. U zamjenu za skrb mnogi su stariji Zagrepčani voljni prepustiti nekome svoju imovinu. Takva ideja zapravo može biti vrlo dobro rješenje, ako se ispunjavaju zaduženja davatelja uzdržavanja. </p>
<p>No, kad takva briga potpuno izostane ili se može primijetiti samo u »mrvicama«, riječ je o drastičnom kršenju ljudskih prava! Upravo radi preveniranja takvih zloporaba, Dobrotvorno udruženje Dobrobit - Centar za dopunsku skrb o starijim osobama, pokrenuo je projekt »Zaštita prava starijih građana ciljanom edukacijom o zakonskim mogućnostima sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju«. </p>
<p>Projekt je potpomoglo i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, dotiravši 32 tisuće kuna. Kako se još ne zna koliko je ovakvih ugovora sklopljeno na nekorektan način, udruga Dobrobit provodit će anketu ne bi li rasvijetlila trenutno stanje. </p>
<p>»Projekt je nastao iz potrebe koju su umirovljenici iz cijeloga Zagreba iskazali kroz dvogodišnje djelovanje savjetovališta. Kako se pokazalo, mnogi od njih bili su zainteresirani za sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju, no o tome nisu znali gotovo ništa«, otkrila nam je pravnica Zdenka Ninić.</p>
<p> Dodala je kako je prva stvar koju valja razlučiti, razlika između doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja. U prvom slučaju osoba u zamjenu za uzdržavanje prepisuje nekretninu koja prelazi u vlasništvo uzdržavatelja tek nakon njezine smrti. Dosmrtnim uzdržavanjem, pak, imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja! </p>
<p>Problem je i u tome, napominje Zdenka Ninić, što su odredbe ugovora nerijetko preopćenite. Njima često nije pokriveno plaćanje režija, doplaćivanje razlike smještaja u domu umirovljenika, troškovi liječenja kod dulje hospitalizacije, kao ni lijekovi prijeko potrebni u terapiji, a koji nisu na listi. »Ima slučajeva kad su uzdržavatelji isplaćivali umirovljenicima i 300 njemačkih maraka mjesečno. No, »preveslali« bi ih tako da bi pomoću punomoći već sljedeći dan dizali novac s njihova računa!«, rekla je Zdenka Ninić. Drugi su, pak, svoje obveze da plaćaju režije kompenzirali tako da je uzdržavani morao čuvati njihovu djecu. </p>
<p> Ipak, rijetko koji slučaj dopre do suda. Jer, s obzirom na dugotrajno rješavanje sporova, mnogi tužitelji ne bi ni doživjeli presudu. Uz to, starije osobe često su nepokretne ili slabije pokretne. Imovinsko stanje im je najčešće slabo, pa si ne mogu ni plaćati advokatske usluge. </p>
<p>»Našem sudstvu trebalo bi postati prioritetom rješavanje sporova starijih osoba. Često smo, iz želje da stranka starije životne dobi dočeka rješenje nekog spora, slali i požurnice. Srećom, imali smo sreće sa svim dosadašnji predsjednicima Građanskog odjela Županijskog suda«, kazala je pravnica. </p>
<p>Udruženje Dobrobit, međutim, ne može samo krenuti u borbu protiv zloupotrebljivača ugovora, već mu je potrebna pomoć cijele lokalne zajednice. Upravo stoga će se u prostorijama Doma za starije i nemoćne Maksimir, Hegedušićeva 20, u četvrtak, 24. listopada u 17 sati održati okrugli stol o tome. Sudjelovat će ravnatelji domova umirovljenika, voditelji centara za socijalni rad, predstavnici gradske četvrti Maksimir, kao i dobrotvorne udruge poput Caritasa i Kapi dobrote. Jer i mnoge druge udruge, koje se bave humanitarnim radom, susrele su se u svome radu s identičnim problemima. </p>
<p>Uz individualna savjetovanja i davanja uputa umirovljenicima, Dobrobit u sklopu svog projekta nastoji organizirati i nekoliko javnih tribina koje će započeti sredinom studenoga. Početkom sljedeće godine izdat će se i brošura s osnovnim uputama o uzdržavanju, o tome što ono znači i na što treba pripaziti kod njegova ugovaranja. </p>
<p>»Najpreporučljivije je sklapati ugovor kojim nekretnina prelazi u tuđe vlasništvo tek nakon smrti. Treba paziti i na osobu s kojom se ugovor sklapa. Najbolje bi bilo da je ona neki srodnik ili barem osoba koja ima vlastita primanja«, naglasila je Ninić. Dodala je kako se na ugovor odlučuju mahom usamljene, pretežno ženske osobe starije od 65 godina, koje nemaju rodbinu ili im ona živi u drugom mjestu. </p>
<p>Pravnica Zdenka Ninić i dalje će svakoga četvrtka od 16 do 18 sati u savjetovalištu Centa za dopunsku brigu o starijim osobama, Hegedušićeva 20 davati besplatne pravne savjete. Tko želi može se u to vrijeme javiti i na telefon broj 233 8821. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ispod branika, usprkos policiji</p>
<p>Prošle je godine na pružnim prijelazima poginulo 13 osoba a u prvih osam mjeseci ove godine jedna je osoba poginula a pet ih je ranjeno / Usprkos policajcima i znatnim kaznama, pruga se prelazi i kad je brklja spuštena a zvučni signal najavljuje dolazak vlaka</p>
<p>U sklopu akcije Hrvatskih željeznica i PU zagrebačke Vlak je uvijek brži, policajci kontroliraku prelazak pješaka i vozila preko željezničko-cestovnih prijelaza. Tijekom akcije policajci su na pružnim prijelazima u Jukićevoj i u Trnavi upozoravali neoprezne pješake i bicikliste na moguće opasnosti, dok su one opreznije darivali. </p>
<p>»Akcija je prije svega namijenjena pješacima jer svaki nalet vlaka na čovjeka završava tragično. Iako su svi prijelazi osigurani, nesreće su događaju jer pješaci i vozači ne poštuju znakove«, rekao je Viktor Forja iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa u PU zagrebačkoj. Prema podacima dobivenim iz HŽ-a, tijekom prošle godine u 68 nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima poginulo je 13 osoba a 22 su teže ozlijeđene. »U prvih osam mjeseci ove godine dogodilo su deset naleta, jedna je osoba stradala smrtno a ozlijeđeno je pet osoba«, rekao je Forja.</p>
<p> Kazne za nedozvoljen prijelaz preko pruge nisu zanemarive. Za vozače iznose 500 kuna, dva boda i, kao dodatna zaštitna mjera, oduzimanje vozačke dozvole na mjesec dana, dok pješaci plaćaju »samo« 500 kuna.</p>
<p> »Opravdanje koje najčešće čujemo jest da su pogledom provjerili dolazi li vlak te da nakon zvučnog ili svjetlosnog signala ima dovoljno vremena za prelazak. Nerijetko se dogodi da se ljudi provlače ispod branika i usprkos našoj prisutnosti«, dodao je Forja. </p>
<p>U HŽ-u ističu kako je svrha akcije Vlak je uvijek brži upozoriti osnovnoškolce na opasnosti kao i na posljedice neodgovornog ponašanja. »Akciju smo započeli prošle godine uz pomoć MUP-a, Ministarstva prometa i veza te Ministarstva prosvjete i športa. Osim na terenu, edukaciju provodimo po osnovnim školama. Uz kratka predavanja učenicima prikazujemo i fotografije željezničkih nesreća«, rekla je Ida Erceg iz HŽ-ova Odjela odnosa s javnošću. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obnova »Zagrepčanke« još najmanje dvije godine</p>
<p>Kamena ploha zapadnog pročelja »Zagrepčanke« trebala bi biti obnovljena do kraja godine, a radovi na ostalim dijelovima fasade mogli bi trajati još najmanje dvije godine, rekao nam je Tadija Barbarić, direktor tvrtke Rez koja od srpnja ugrađuje nove kamene ploče na najvišoj zgradi u Zagrebu, izgrađenoj 1976.</p>
<p> Umjesto bijelih mramornih ploča iz Carrare, koje su zbog dotrajalosti postale prijetnjom prolaznicima, zapadno pročelje krasit će oko 4000 ploča kamena »bianco kristal« podrijetlom iz Španjolske. Dnevno se pomoću montažne gondole postavi oko 50 ploča, a njih radnici Reza izrađuju u svojoj radionici na Mirogoju. </p>
<p>Troškovi obnove zapadnog pročelja iznose oko četiri milijuna kuna, a investitor radova je oko 30 vlasnika poslovnih prostora u »Zagrepčanki«. Prema Barbarićevim riječima, obnova se obavlja po svim svjetskim standardima, a nakon njena završetka kamenu plohu više nikad neće biti potrebno mijenjati jer se lako održava. Radove nadziru stručnjaci Instituta građevinarstva Hrvatske, a osim novih kamenih ploča postavlja se i nova izolacija.</p>
<p>S obzirom na to da se u zgradi cijelo vrijeme radi, obnova se obavlja u manjim fazama kako ne bi bili ugroženi životi posjetitelja i zaposlenika »Zagrepčanke«.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Slučaj male Ele ne smije se ponoviti!</p>
<p>Cilj kampanje je, između ostaloga, stvaranje fonda za poboljšanje kakvoće življenja HIV pozitivne djece, koji će obrazovati, liječiti i brinuti o njihovim potrebama odnosno poboljšati kvalitetu njihova života</p>
<p>U petak je započela nacionalna kampanja Hrvatskog Caritasa za HIV pozitivnu djecu. »Cilj kampanje je, između ostaloga, stvaranje fonda za poboljšanje kakvoće življenja HIV pozitivne djece, koji će obrazovati, liječiti i brinuti o njihovim potrebama odnosno poboljšati kvalitetu njihova života«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog Caritasa i potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup Ivan Prenđa.</p>
<p>Istaknuo je kako Crkva i Caritas žele pridonijeti razvoju novog pristupa spram ugrožene djece, kako se ne bi ponovio slučaj male Ele. To je, dodao je, samo dio mozaika zajedničkog nastojanja brojnih institucija kako bi se izbjegla segregacija i marginalizacija oboljelih osoba. </p>
<p>»Kampanjom želimo senzibilizirati javnost i educirati društvo za bolju prevenciju od AIDS-a. Jedan je od ciljeva i poboljšanje kvakoće života djece zaražene HIV-om, kao i zagovaranje zakonskih okvira koji će onemogućiti ponavljanje već svima poznate priče o djevojčici Eli«, objasnio je nadbiskup Prenđa.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Mario Bebić napomenuo je kako prema službenim podacima u Hrvatskoj živi 15 maloljetnih HIV-pozitivnih osoba. »Osim materijalne pomoći, djeci želimo osigurati pomoć u liječenju i nabavci pomagala te omogućiti sudjelovanje u školskim aktivnostima«, rekao je Mario Bebić, dodavši kako će osigurati anonimnost ljudi kojima je pomoć namijenjena. </p>
<p>Nacionalna kampanje bit će uskoro predstavljena široj javnosti putem jumbo plakata, novinskih oglasa, televizijskih reklama i sl. Svi oni koji se žele uključiti u kampanju, mogu to učiniti pozivom na broj 060 801 801 koji stoji 3,66 kuna ili uplatiti novac na broj žiro računa 2340009-110008 s pozivom na broj 4102002. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mucanje traži toleranciju</p>
<p>U Zagrebu muca jedan posto odraslih i oko 2,5 posto predškolske djece / Udruga Hinko Freund okuplja stručnjake, osobe i djecu koja mucaju te njihove roditelje </p>
<p>»Ne dopusti mucanju da te spriječi...«, moto je ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju - 22. listopada. Ta će se manifestacija u Hrvatskoj održati treći put a cilj joj je udruživanje stručnjaka, osoba koje mucaju i njihovih roditelja. Ponajprije zato da bi ih potaknuli na međusobnu razmjenu iskustava s mucanjem odnosno kvalitetniji život osoba s teškoćama u komunikaciji.</p>
<p> »Na Međunarodni dan svjesnosti o mucanju potaknut ćemo i raspravu o prijedlogu prava i obveza osoba koje mucaju «, ističe mr. Suzana Jelčić-Jakšić, predsjednica Udruge Hinko Freund, kojoj je sjedište u Dječjoj bolnici u Klaićevoj. Dodaje kako ta prava zahtijevaju, među ostalim, od pojedinaca, grupa, institucija i medija dostojanstveno uvažavanje onih s teškoćama komunikacije. Jednako tako, osobe koje mucaju moraju biti spremne i na izvjesnu toleranciju prema onima koji ih neće saslušati s razumijevanjem.</p>
<p> Procjenjuje se, kaže logopedica Jelčić-Jakšić, da u Zagrebu broj odraslih koji mucaju iznosi jedan a predškolske djece 2,5 posto. Kako bi smanjili te postotke članovi Udruge Hinko Freund jedini u Hrvatskoj provode grupne terapije odraslih odnosno djece koja mucaju. Jedanput mjesečno održavaju se savjetovanja s roditeljima kao važnim dijelom terapije. Njih se upozorava da »osluškuju« način na koji dijete priča odnosno postoji li u njegovu govoru bilo kakav zastoj. »To je preventivna mjera koja uz pomoć logopeda može uroditi plodom i na vrijeme riješiti problem mucanja«, zaključila je mr. Jelčić-Jakšić.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Maturanti Klasične gimnazije prikupljaju brašno za Knin </p>
<p>Maturanti Klasične gimnazije u Zagrebu organizirali su prikupljanje brašna za stanovnike Knina, a u akciji sudjeluju svi učenici i djelatnici škole. </p>
<p> Ove školske godine maturanti su osnovali i svoj organizacijski odbor za proslavu Dana maturanata. Pokušat će, naime, osmisliti svoj projekt sastavljen od niza humanitarnih akcija, ali i programa zabavnog karaktera. </p>
<p> Želja im je, kako ističu u priopćenju, »da i drugi maturanti, slijedeći njihov primjer, prekinu s ružnim običajem prosipanja brašna po ulici«.</p>
<p> Ovo je već treća generacija maturanata Klasične gimnazije koja svoj Dan obilježava Humanijadom, a ne Norijadom.</p>
<p> Kao prvu akciju Humanijade (koju čine dobrotvorne akcije tijekom cijele godine) odlučili su organizirati prikupljanje brašna za građane Knina, odazivajući se njihovu apelu za pomoć.</p>
<p> »Ovom akcijom želimo pokazati da smo spremni krenuti od sebe i uložiti trud da barem malim djelima pridonesemo društvu i čovjeku pojedinačno. Želimo pokazati da smo dovoljno zreli da shvatimo probleme i dovoljno čovječni da ne ostanemo sjediti prekriženih ruku«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Josipa Lisac koncertom u Tvornici obilježila 30 godina na hrvatskoj sceni</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Pred mnogobrojnim obožavateljima Josipa Lisac je u četvrtak održala impresivan dvosatni koncert u zagrebačkoj Tvornici, na kojem je predstavila novi album pod imenom »Josipa Lisac Live«. Na dvostrukom albumu nalazi se 18 pjesmama snimljenih uživo s koncerata u dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu, »Križankama« u Ljubljani, te s Festival Lenta u Mariboru. Isti je taj reportoar Josipa otpjevala i u Tvornici. </p>
<p>Koncert i dvostruki album Josipa je posvetila svojoj ljubavi, odnosno Karlu Metikošu. Publika, oduševljena izvedbom, Josipu je zvala na bis, a koncert je završio velikim pljeskom upućenom prvoj dami zabavne glazbe. </p>
<p>Iako je Josipa Lisac na hrvatskoj pozornici prisutna već 30 godina, još uvijek uspijeva šokirati svojim avangardnim izgledom. Tako je, osim haljine i frizure, Josipa mnogobrojni auditorij fascinirala pozornicom, koja je izgledala kao šuma iz bajke. Uređenju pozornice tako su pripomogle Hrvatske šume, a osmislili su je aranžeri Marina Popijač i Milan Žgelo. </p>
<p>Josipa je koncert, koji je kasnio pola sata, otvorila izvedbom pjesme »Ave Maria«, te ga nastavila mnogobrojnim, svima znanim hitovima. </p>
<p>Josipi se uz njezin band na stageu pridružio i Target, rapper iz dvojca Tram 11. U publici smo također primijetili i Mileta iz Hladnog piva. </p>
<p>Josipa je sigurno jedna od pjevačica koje ne morate voljeti, ali joj se morate diviti. Opstati na hrvatskoj glazbenoj sceni trideset godina, s vlastitim osebujnim i avangardnim stilom odijevanja i pjevanja, nije lako. Posebno ako ne gubi vlastiti identitet. </p>
<p>»Vama koji pružate neizmjernu i bezvremensku ljubav darujući mi svoje razumijevanje i blagoslov da budem to što jesam, ostajem uvijek i zauvijek u zahvalnosti«, riječi su koje je Josipa Lisac uputila prisutnima.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Otvoren »Kulturni centar Centra Kaptol«</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - U poznatom zagrebačkom shopping odredištu otvoren je u četvrtak »Kulturni centar Centra Kaptol« (KCCK). Prostor nekadašnjeg skloništa površine 1.100 četvornih metara u sklopu kojeg se nalazi kazališna i koncertna dvoranu, dvorana za prezentacije i modne revije te knjižaru, osmislila je marketinška agencija »Phenomena«. </p>
<p>»Nadam se da će ljudi prepoznati potencijal ovog prostora kao i ljude koji u njemu rade. KCCK je dio urbanog centra koji svojim senzibilitetom ponajprije odgovara umjetnicima novih naraštaja. Zagreb je dobio mjesto na koje objedinjuje puno sadržaja i na kojem se mogu družiti ljudi iz različitih umjetničkih sfera«, rekao je direktor agencije Phenomena Sead Alić. </p>
<p>U sklopu najveće hrvatske knjižare, osim knjiga, časopisa, inozemne i dječje literature nalazit će se internet i caffe knjižara te čitaonica za slijepe. »Kazalište je kao i cijeli centar, otvoren za sve projekte, glumce i kazališne grupe, no s posebnom pozornošću ćemo razvijati stand up scenu. Voditelj kazališne scene je Željko Vukmirica dok će glazbenom scenom dirigirati Neven Frangeš«, dodao je Alić.</p>
<p> Na velikoj pozornici bit će upriličene modne revije i predstavljanja knjiga, a Alić je najavio i javna snimanja glazbenih TV emisija.</p>
<p> Što zbog »Solufingersa« koji su zabavljali okupljene, što zbog besplatnog pića na otvorenje KCCK-a stiglo je puno ljudi. Novi kulturni centar u gradu posjetili su Boris Leiner, Ibrica Jusić, Max Jurčić, Bane iz Songkillersa i drugi. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Aliciji Keys u Beču dodijeljen Porin </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Prošlog je petka u bečkoj dvorani Gasometer koncert održala Alicia Keys, trenutno najpopularnija crna pjevačica i nova soul diva. Prije koncerta Alicia je održala kratku press-konferenciju na kojoj je istakla da se ne osjeća poput zvijezde i da je, unatoč velikom i naglom uspjehu, ostala vrlo normalna te da, kad stigne, i dalje izlazi sa svojim prijateljima iz djetinjstva.</p>
<p>Nakon izvrsnog dvosatnog koncerta u backstageu su predstavnici diskografske kuće Menart Aliciji Keys uručili Porin i zlatnu ploču, zaokruživši tako uspjeh albuma »Songs In A Minor« na hrvatskom tržištu.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vlasnik »Milijunaša« posjetio Dubrovnik</p>
<p>DUBROVNIK, 18. listopada</p>
<p> - »Ponosan sam što naš kviz ima takvu gledanost i popularnost u Hrvatskoj. Prije dvije godine u Cannesu na televizijskom festivalu okupili su se timovi koji vode naš kviz u 128 zemalja, no tada još Hrvatska nije bila u našoj 'obitelji' pa nisam mogao upoznati voditelja Tarika Filipovića. Bit će još prilika...«, kazao je u Dubrovniku novinarima Paul Smith, vlasnik kviza »Tko želi biti milijunaš«. Paul Smith, vlasnik britanskle tvrtke »Celador Production« sa suprugom Sarah King u petak se u društvu vlasnika hotela »Excelisor« Gorana Štroka sastao i s dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom koja ga je upoznala s poviješću Dubrovnika. Smith smatra da je ključ uspjeha kviza »Tko želi biti milijunaš« usredotočenost samo na jednu osobu koja proživljava pravu dramu pri donošenju odluke da li će uzeti osvojeni iznos ili će uz rizik da izgubi sve nastaviti igrati dalje, dodajući kako su važni visoki iznosi nagrada ali i želja ljudi da postanu slavni. Govoreći o svojem kvizu Paul Smith kazao je kako su scenografija kao i način vođenja svugdje na svijetu isti dok su voditelji, iako približno istih godina, različiti tipovi ljudi. Osim našeg Tarika još su nekoliko voditelja glumci. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Hollywoodu u modi obline </p>
<p>LOS ANGELES, 18. listopada</p>
<p> - Zahvaljujući zvijezdama koje se mogu pohvaliti zaobljenošću i koje nipošto nisu nesretne zbog svojeg izgleda diktatura žena tanašnih proporcija sve više slabi </p>
<p>Znak vremena: u najvećem filmskom hitu ovoga ljeta, komediji »Moje grčko vjenčanje«, glavni je lik punašna mlada žena koju glumi Nia Vardalos, jednako zadovoljna svojim izgledom kao i dugonoga Julia Roberts u filmu »Zgodna žena«.</p>
<p> Drugi je takav primjer zvijezda MTV-eva reality-showa »The Osbournes« Kelly Osbourne (17), koja nema nikakvih kompleksa zbog svog izgleda te ima vrlo istančan modni ukus. Kći rockera Ozzyja Osbournea našla se prošloga mjeseca na listi najbolje odjevenih zvijezda koju je objavio časopis People, biblija poznatih iz svijeta filma i mode. Časopis je na naslovnoj stranici najnovijeg broja objavio i naslov »Seksi neovisno o veličini«.</p>
<p> Pošto su se oslobodile pritiska da uvijek moraju izgledati savršeno, poznate osobe s više samopouzdanja pokazuju svoje obline, navodi se u časopisu koji uz to objavljuje fotografije glumice Catherine Zeta-Jones i televizijske zvijezde Oprah Winfrey.</p>
<p> Oprah Winfrey, boginja američkih medija, već godinama vodi kampanju u svojim emisijama protiv mršavosti pod svaku cijenu i bolesti koje često idu uz to, poput anoreksije i bulimije.</p>
<p> Čak je i manekenka Kate Moss, simbol top-modela kakve su proganjale udruge za borbu protiv anoreksije, dobila nekoliko kilograma tijekom trudnoće i otkad je postala majkom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čišći zrak spašava živote</p>
<p>LONDON, 18. listopada </p>
<p> - Poboljšanjem kvalitete zraka i smanjivanjem onečišćenja može se u znatnoj mjeri smanjiti stopa smrtnosti. </p>
<p>Od 1990. kada su u Dublinu irske vlasti zabranile prodaju ugljena, smanjena je stopa smrtnosti od plućnih i srčanih bolesti.</p>
<p>»Procjenjujemo da je nakon što je zabranjena prodaja ugljena godišnje za 243 smrtna slučaja od kardiovaskularnih bolesti i 116 od respiratornih bolesti manje«, kaže profesor Lucke Clancy iz dublinske bolnice St James' Hospital.</p>
<p> »Ta se promjena mogla uočiti odmah prve zime nakon uvođenja zabrane prodaje ugljena«, profesor Clancy.</p>
<p> Clancy je rekao da je sa svojom ekipom provodio istraživanje šest godina prije i šest godina nakon uvođenja zabrane prodaje ugljena. Pokazalo se da je bilo 15 posto manje smrti od respiratornih bolesti i 10 posto od kardiovaskularnih bolesti.</p>
<p> U studiji koju su objavili nizozemski znanstvenici u medicinskom časopisu The Lancet, kaže se da bi ljudi koji su duže izloženi automobilskim ispušnim plinovima mogli imati kraći očekivani životni vijek.</p>
<p> Stariji ljudi koji žive u blizini glavnih prometnica, gdje je visoka koncentracija onečišćenja u zraku, imaju dvaput više izgleda da umru od srčanih ili plućnih bolesti nego ljudi koji žive na čišćem zraku, proizlazi iz istraživanja koje je predvodio dr. Gerard Hoek sa sveučilišta u Utrechtu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Osječka »Carmen« položila ispit suradnje </p>
<p>Prošlo je cijelo desetljeće u jalovoj konkurenciji četiriju hrvatskih opernih kuća s jednakim problemima, od nepovoljne ekipiranosti solističkog kadra, malog broja premijera i predstava do nedostatka novca, umjesto da budu upućene jedna na drugu / Gostovanje Osječke opere u Zagrebu pokazalo je da se sve zapravo svodi na - dobru volju</p>
<p>Nedavno gostovanje Opere Hrvatskoga narodnog kazališta iz Osijeka u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu podsjetilo je na dugotrajnu, povremeno u medijima i u stručnim krugovima nazočnu, ali nikada ostvarenu zamisao o suradnji hrvatskih opernih kuća. Imamo ih četiri, a može im se, sa sličnim usmjerenjem izvođenja glazbeno-scenskih djela, pribrojiti i zagrebačka »Komedija«.</p>
<p> Sva hrvatska glazbena kazališta imaju svoj razlog postojanja, svoje polje djelovanja, svoju matičnu i publiku šire okolice, festivale kojima su okrenuta te dugu tradiciju. Sva imaju uspone i krize i sva muče isti problemi. Jednom je to nestašica tenora, u današnje vrijeme više vlada nestašica baritona, dramski sopran je prava rijetkost, a uvijek vlada nestašica novca i kazališta su nam općenito siromašna. O umješnosti pojedinog ravnatelja ili intendanta ovisi koliko će raspoloživim sredstvima moći postaviti premijera, angažirati gostiju, izvesti predstava.</p>
<p>Nestankom bivše države prestalo je postojati nekoć veliko tržište od deset jugoslavenskih opernih kuća koje su, s više ili manje uspjeha, držale do prestiža i raspolagale velikim potencijalom opernih solista. U isto vrijeme desio se prirodni odljev u mirovinu velikog broja vodećih solista. U ratno doba glavno pitanje bilo je preživjeti i opstati. Zato nije bilo moguće u prvo vrijeme pristupiti konsolidiranju hrvatske operne scene, već se svako kazalište snalazilo kako je znalo, a time ujedno izoliralo.</p>
<p> Nekolicina vrhunskih opernih solista djelovala je uglavnom u matičnim kućama, u uskom repertoaru i najbolje godine prošle su im u nedovoljnim nastupima. Mlade snage stupile su na pozornicu često nedovoljno svjesne veličine nasljeđa koje prihvaćaju.</p>
<p> Suradnja ili nesuradnja najviše ovisi o volji pojedinaca koji donose odluke i o njihovoj subjektivnoj procjeni o vrijednosti sebe ili svog ansambla i vrijednosti drugih. Zato je, na žalost, prošlo cijelo desetljeće u jalovoj konkurenciji četiriju hrvatskih opernih kuća s jednakim problemima, od nepovoljne ekipiranosti solističkog kadra, malog broja premijera i predstava do nedostatka novca, umjesto da budu upućene jedna na drugu. Naravno da je bilo ponekog gostovanja, međusobne razmjene scene i kostima, pozivanja u posljednji tren nekog solista da spasi predstavu, ali vrlo malo i sporadično, kao iznimka koja potvrđuje pravilo.</p>
<p> Gostovanje Osječke opere u Zagrebu pokazalo je da se sve zapravo svodi na dobru volju. Kada je maestro Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> postao ravnatelj Zagrebačke opere, odmah je, na početku sezone, pozvao ansambl Osječke opere, kojemu je niz godina bio na čelu, da u Zagrebu prikaže dvije predstave, i to standardnog repertoara. Većina uobičajenih gostovanja inače otpada na domaća djela u raznim prigodama.</p>
<p>Upravo djelo poput Bizetove »Carmen« može drugoj publici dati uvid u mogućnosti i domete gostujućeg ansambla, a njemu priliku da odmjeri snage. Osječka »Carmen«, osim toga, dobrodošla je kao primjer suvremenog scenskog opernog uprizorenja na kakva naša publika još nije dovoljno navikla, pa su razne reakcije dobra prilika da se razbistre mišljenja. Šteta što zagrebačka publika nije mogla vidjeti i Bellinijevu »Mjesečarku«, također modernog uprizorenja, uoči premijere opere »Capuleti i Montecchi« istog skladatelja, i to u realizaciji istih scenskih suradnica koje će nastupiti u Zagrebu. Predstava je, naime, otpala zbog nedostatka novca.</p>
<p> Može se, s manje novca, eto, barem nešto. Primjeri razmjena predstava - i to uspješnih! - u stalnom repertoaru, kao što su bile »Turandot« i »Trubadur« iz prošlih godina između Splitske i Riječke opere, ili »Rigoletta« na relaciji Rijeka - Osijek ili operete »Kneginja čardaša« na relaciji »Komedija« - Osječka opera, trebali bi postati pravilo, a ne izuzetci. Naša kazališta još uvijek, u istoj godini ili istoj sezoni, pa tako i u ovoj novoj, postavljaju svaka za sebe naslove za koje je izvjesno kako se ne će dugo izvoditi, dok se u susjednom kazalištu isto djelo zbog svugdje malog broja izvedbi nije dovoljno izigralo (npr. »Gianni Schicchi«, »Ljubavni napitak«, »Werther«, »Zlatka«). </p>
<p>Takav oblik suradnje, zajedničko postavljanje određene produkcije i zajedničko planiranje optimalne solističke podjele te njihovo »kruženje« unutar Hrvatske u određenom razdoblju trebali bi postati conditio sine qua non daljnjeg napretka hrvatske operne reproduktive. </p>
<p>Takvo što ne može se ničim propisati jer svako kazalište ima drugačijeg vlasničkog i financijerskog »gazdu«, ali dobra volja čini čuda. Da nam se ne dogodi kao susjedima Slovencima, čije jedine dvije operne kuće, u Ljubljani i Mariboru, gotovo uopće ne komuniciraju, uvjerene da je krivica na onoj drugoj. A nismo toliko bogati da bismo se brinuli samo svaki za sebe.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Najduža unija u Europi </p>
<p>Sudionici skupa doživjeli su u Biogradu fascinantan susret s poviješću, u mjestu gdje je okrunjen prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman, rekao je Mirko Valentić </p>
<p>ZADAR, 18. listopada</p>
<p> - Podnošenjem referata o sudskoj organizaciji u Ugarskoj za vrijeme Arpadovića i kraljeva iz mješovitih dinastija u petak je na Sveučilištu u Zadru završen višednevni međunarodni znanstveni skup o hrvatsko-ugarskoj uniji pod nazivom »Hrvatsko-mađarski odnosi od 1102. - 1918.«</p>
<p> Skup se dva dana održavao u Zagrebu, potom u četvrtak u Biogradu i nastavio u petak u Zadru. Organizatori, Hrvatski institut za povijest i Institut za povijest Mađarske akademije znanosti, uz pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske, ovim su skupom obilježili 900. obljetnicu krunidbe Kolomana za hrvatskoga kralja, održanom 1102. godine u Biogradu na moru.</p>
<p>Svrha je skupa analiza međusobnih odnosa u okviru 816 godina zajedničkog života s porukom kolegama u Europskoj uniji te Hrvatskoj i Mađarskoj da je hrvatsko-ugarska unija najstarija unija s najdužim vijekom trajanja. »Sudionici skupa, deset hrvatskih i deset mađarskih znanstvenika iz područja povijesti i kulture, doživjeli su u Biogradu fascinantan susret s poviješću, u mjestu gdje je okrunjen prvi hrvatsko-ugarski kralj«, rekao je Mirko Valentić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest. </p>
<p>Valentić je naglasio da će se nakon skupa, uz suglasnost hrvatske i mađarske vlade, krenuti s dvama projektima: prvi bi obuhvaćao razmjenu školskih udžbenika između dviju zemalja, a drugi bi bio velika studija o prometnicama između Panonije i Jadrana. »Izgradnja autoceste od Zagreba do Splita, te ono što će se raditi prema Budimpešti, nije ništa drugo nego obnavljanje stare Via Cardinalije, starog puta koji je išao od Salone do Budimpešte«, istaknuo je Valentić. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Knjižnica »Šižgorić« objavila 69 knjiga </p>
<p>ŠIBENIK, 18. listopada</p>
<p> - »Deset godina izdavaštva Gradske knjižnice 'Juraj Šižgorić'« naziv je izložbe otvorene u Šibeniku, u povodu Dana hrvatske knjige, u prostorijama te knjižnice. U šest nizova - Lastovanja, Bašćina, Faust, Uštap, Bibliographia Sibenicensis i Monografije - objavljeno je 69 naslova. Posebno se izdvajaju djela Fausta i Antuna Vrančića, pa Jakova Armolušića, Ivana Tomka Mrnavića, Jurja Divinića i mnogih drugih šibenskih pisaca koja su, prema mišljenju hrvatske filologije i povijesti književnosti, dosad nezasluženo bila malo poznata široj kulturnoj javnosti. Knjižnica je objavila i tridesetak knjiga suvremenih autora.</p>
<p> Kako često ističe Milivoj Zenić, ravnatelj Gradske knjižnice, u svojoj tisućljetnoj povijesti Šibenik je često bio ishodištem novoga u hrvatskoj i kulturnoj povijesti. »Šibenska molitva« najstariji je hrvatski pjesnički tekst pisan latinicom, zatim »Elegije i pjesme« Jurja Šižgorića prva je hrvatska tiskana knjiga pjesama, djela Dinka Zavorovića početak su novovjeke hrvatske historiografije, Riječnik pet najuglednijih eutrospkih jezika Fausta Vrančića prvi je tiskani rječnik hrvatskoga jezika, a njegovo znanstveno-tehničko djelo Novi strojevi i filozofski spisi dali su golem prinos početcima naše znanstvene i filozofske misli. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Vrhunski intelektualac </p>
<p>Knjiga govori o životu i radu jednoga od prvih hrvatskih knjižničarskih stručnjaka, popularnom piscu povijesnih romana te istaknutom katoličkom laiku</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - »Dr. Velimir Deželić stariji bio je vrhunski intelektualac svojega vremena, među prvim od naših knjižničarskih stručnjaka, popularni pisac hrvatskih povijesnih romana i istaknuti katolički laik. On ostaje u hrvatskoj kulturnoj povijesti kao jedan od najvažnijih djelatnika u organiziranom katoličkom pokretu prvih desetljeća 20. stoljeća, ali isto tako i kao apostol hrvatskoga knjižničarstva«, rekao je veliki meštar Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski, u četvrtak na večer prigodom predstavljanja monografije »Dr. Velimir Deželić stariji (1864. - 1941.)«, u Viteškoj dvorani Kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu.</p>
<p>Monografijom o životu i djelu Velimira Deželića starijeg, autora Đure Deželića, Dore Sečić - njegovih unuka, i Milovana Petkovića, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«, koja je objavila knjigu, obilježava 60. godišnjicu smrti Velimira Deželića st., koji je tu družbu i osnovao sa svojim pobratimom Emilijem Laszowskim 1905. godine. Sunakladnici knjige su dvije ustanove u kojima je Deželić bio zaposlen: Hrvatski državni arhiv te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.</p>
<p>Ova reprezentativna monografija sadrži životopis (autora prof. dr. Đure Deželića), do sada najpotpuniju bibliografiju o tome književniku, što ju je napisala dr. Dora Sečić, te katalog prigodne izložbe autora dipl. iur. Milovana Petkovića, koja će biti otvorena u Kuli 24. listopada, a djelo je popraćeno i sažetcima na engleskom i njemačkom jeziku.</p>
<p>Prof. Ante Krmpotić, Zmaj od Krmpota i jedan od recenzenata knjige, istaknuo je da je ta monografija najopsežniji i najpotpuniji rad o hrvatskom velikanu dr. Velimiru Deželiću, te da je uz to izvrsno grafički i likovno opremljena, a dr. Sečić kazala je da je glavno ishodište njezina rada bio bibliografski popis iz Deželićeve ostavštine. Predstavljanje knjige o dr. Velimiru Deželiću st. obogatio je svojim nastupom i glumac Ivan Katić, koji je izrecitirao Deželićevu pjesmu »Majka Božja od Kamenitih vrata«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Noćna buka u kazalištu </p>
<p>U dvorani kazališta »Vidra« nastupili su Livio Morosin Band i Dario Marušić sa specijalnim gostom Radom Šerbedžijom / Šerbedžija se tako na javnu scenu Zagreba nakon dugo vremena vratio preko glazbe </p>
<p>Na završnoj večeri etno festivala »Nebo</p>
<p> - odlično organiziranog i izuzetno sadržajnog u četiri večeri trajanja - u dvorani kazališta »Vidra« nastupili su Livio Morosin Band i istarski glazbenik na tradicionalnim instrumenima Dario Marušić, sa specijalnim gostom Radom Šerbedžijom. Morosin je kao član utemeljitelj prve formacije Gustafa presudno utjecao na budućnost ča-vala i autorski profil najtrajnije istarske grupe. Nakon odlaska iz grupe uslijedio je golemi komercijalni uspjeh albuma Alena Vitasovića »Gušti su gušti«, na kojem je Morosin bio glavni autor. Kasnije Morosin opet mijenja smjer i pod vlastitim imenom 1996. objavljuje samostalni album »I anelidi su bili crnci«. Tri godine poslije ambicioznim albumom »Bura Tramuntana«, snimljenom u Marušićevu društvu, Morosin stvara jedan od najslojevitijih proizvoda domaće etno scene koji je nagrađen Porinom u kategoriji najboljega etno albuma. </p>
<p> Bez Morosinova udjela u radu Gustafa i Vitasovića domaći diskografski dometi bili bi siromašniji taman koliko su njihovi albumi pomakli granice »dopuštenog«, ili barem masovno popularnog, unutar domaćeg etno rocka. Uzevši u obzir Morosinov pop senzibilitet i etnografsku upućenost ravnopravnog mu suradnika Darija Marušića, njihov zajednički rad profitirao je na oba kolosijeka. Morosin i Marušić uskoro objavljuju novi album s ravnopravnim udjelom gitarističke buke te tradicionalne i elektronske glazbe, što se donekle osjetilo i na nastupi u Vidri.</p>
<p>Iako su, barem ove godine, odustali od plana da Morosin napiše glazbu za predstavu teatra Ulysses, suradnja Morosina i Šerbedžije protegnula se na spomenuti studijski album na kojem je Šerbedžija otpjevao većinu pjesama. Tako je Rade na javnu scenu Zagreba nakon dugo vremena dospio evo preko glazbe, »ukravši« show pojavom i vokalnim zaduženjima u prvom dijelu koncerta koji je imao drugačiju, poluakustičnu dinamiku spram nastavka.</p>
<p> Nastup u »Vidri« Morosin je održao s pratećim sastavom čije usmjerenje od milja naziva heavy etno, što je donekle i točan opis koncertnog programa. Dario Marušić na narodnim instrumentima pridodao je tipičan štih tradicionalne glazbe, ali je prateći sastav, s dodatnim gitaristom Danilom Šerbedžijom otprašio bučnu i strastvenu šank-rock-etno mješavinu u kojoj su nove pjesme nagovijestile, čini se, vrlo solidan skorašnji album Morosina i Marušića. Fešta je nastavljena kasnije u zagrebačkom Londoner Pubu - uz tradicionalne veselice i Šerbedžiju na vokalima, nakon što su publiku zagrijali izvrsni istarski In vino veritas - gdje je festival »Nebo« završen. Barem za ovu godinu, jer je nastavak najavljen iduće. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Osijek član Mreže europskih kulturnih gradova </p>
<p>OSIJEK, 18. listopada</p>
<p> - Kao prvi grad u Hrvatskoj, Osijek je postao članom Mreže europskih kulturnih gradova (AVEC), a o tome izvijestio je u petak na konferenciji za novinare Ante Katalinić, član Gradskoga poglavarstva za kulturnu djelatnost. Naglasivši da je u ime grada o tome ovoga tjedna potpisao povelju u Torinu u Italiji, Katalinić je rekao da članovi spomenute udruge dijele koncept trajnog, opsežnog lokalnog razvoja što se temelji na očuvanju kulturnog nasljeđa. U tome smislu svaki grad ili pokrajina mora dokazati da posjeduje bogato kulturno nasljeđe, te da o njemu primjereno skrbi. AVEC djeluje od 1997.godine, a u Mrežu su uključena 23 grada. Kao jedan od utemeljitelja udruge, mađarski grad Pečuh predložio je priključenje Osijeka. Članstvo u AVEC-u pomoći će prvom hrvatskom članu da se nađe na popisu kulturne baštine UNESCO-a, a kako je napomenuo Katalinić, kao član Upravnog vijeća moći će dati prijedlog za druge gradove u Hrvatskoj. To bi za početak mogli biti Vukovar, Požega, Dubrovnik, Split i Trogir. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Vučedolska nit« Željka Pušića u Vukovaru</p>
<p>VUKOVAR, 18. listopada</p>
<p> - Izložba »Vučedolska nit - Pobratimstvo lica u svemiru« Željka Pušića otvara se u subotu s početkom u 18,30 sati u Gradskome muzeju Vukovar. Riječ je o tkaninama s ornamentikom bliskoj Vučedolskoj kulturi koje padaju niz zid i prostiru se po podu dvorane. Draperije prati poezija Tina Ujevića o spoju zavičajnosti i kozmičnosti, koju čitamo poput zidnih novina, grafički predočenu kompjutorskom animacijom. Odljevi arheoloških nalaza Vučedolske keramike postavljeni su u staklenim vitrinama. Radi se o tzv. crnoj keramici s bijelom ornamentikom, specifičnoj za civilizaciju koja je nastala tri tisuće godina prije Krista. Niti tkanina Željka Pušića prate Vučedolsku keramiku u potki i osnovi. Pet tisuća godina nakon Vučedola Željko Pušić ornamentiku na svojim tkaninama dovodi u izravnu vezu s ornamentikom te impozantne kulture koja se protezala cijelim srednjoeuropskim prostorom. Niti prirodnog podrijetla predene su ručno pomoću vretena, a satkane su u draperiju na tkalačkome razboju. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zašto se Triton vrti suprotno od Neptuna </p>
<p>Da je Triton bio stvoren od istog rotirajućeg diska od kojeg je načinjen Neptun, morao bi kružiti oko Neptuna u istom smjeru. Očito se pojavio negdje drugdje, vjerojatno mnogo dalje od Plutona, i bio slučajno zarobljen gravitacijom kad je prolazio previše blizu Neptuna. Taj je događaj morao izazvati goleme plime čvrste tvari na Tritonu izbrisavši svu prethodnu topologiju </p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Svi su krateri na Tritonu prastari kao da ih je ugušila neka golema sprava za mljevenje. Nema jako strmih zidova ili prigušenih obrisa reljefa. Usprkos periodičnom padanju i isparavanju snijega, čini se da ništa nije erodiralo Tritonovu površinu tijekom milijarda godina. Prema tome, svi su krateri, izdubljeni za vrijeme stvaranja Tritona, bili napunjeni i prekriveni u nekom davnom globalnom događaju preoblikovanja površine. </p>
<p> Triton kruži oko Neptuna u suprotnom smjeru od smjera Neptunove rotacije, što je obrnuto nego u slučaju Mjeseca i Zemlje i većine velikih mjeseca u Sunčevom sustavu. Da je Triton bio stvoren od istog rotirajućeg diska od kojeg je načinjen Neptun, morao bi kružiti oko Neptuna u istom smjeru u kojem se vrti planet. </p>
<p>Triton, dakle, nije napravljen od iste izvorne lokalne maglice oko Neptuna nego se pojavio negdje drugdje, vjerojatno mnogo dalje od Plutona, i bio je slučajno zarobljen gravitacijom kad je prolazio previše blizu Neptuna. Taj je događaj morao izazvati goleme plime čvrste tvari na Tritonu, talio je površinu i izbrisao svu prethodnu topologiju.</p>
<p> Na nekim je mjestima površina sjajna i bijela kao svježi snjegovi koji padnu na Antarktici (i može pružiti skijaške užitke kakvima nema premca u Sunčevu sustavu). Na drugim je mjestima ona obojana, boja se mijenja od ružičaste do smeđe. Jedno moguće objašnjenje: Sunčeva ultraljubičasta svjetlost i elektroni uhvaćeni u magnetsko polju Neptuna, kroz koje Triton prolazi, obasjavali su snjegove dušika, metana i drugih ugljikovodika koji svježe padnu. </p>
<p>Znamo da bi takvo obasjavanje pretvorilo snjegove (kao i odgovarajuće plinove) u složene, tamne, crvenkaste organske naslage, ledeni tolin - u ništa živo, ali bi to i ovdje bilo sastavljeno od nekih molekula koje su bile uključene u početak života na Zemlji prije četiri milijarde godina. </p>
<p> Zimi se slojevi leda i snijega talože na površini. (Naše su zime, srećom, duge tek četiri posto onih na Tritonu.) Slojevi se tijekom proljeća polako preoblikuju, skuplja se sve više crvenkastih organskih molekula. Do ljeta snijeg i led ispare, a tako oslobođeni plinovi sele preko polovice planeta na zimsku polutku i tamo ponovo prekrivaju površinu s ledom i snijegom. </p>
<p>Crvenkaste organske molekule, međutim, ne isparavaju i ne sele se - to je zaostala nakupina što će iduće zime biti prekrivena novim snjegovima koji će ponovno biti obasjavani, i iduće će ljeto nakupina biti deblja.</p>
<p> Kako vrijeme prolazi, na površini Tritona skupljaju se znatne količine organske tvari od koje bi mogla biti njegova nježno obojana obilježja.</p>
<p> Trake počinju u malim tamnim područjima - izvorima, vjerojatno onda kad toplina proljeća i ljeta zagrijava prolazne snjegove ispod površine. Kako oni isparavaju, plinovi izlaze izbijajući kao perjanice plina poput gejzira, otpuhujući nešto otpornije površinske snjegove i tamne organske tvari. </p>
<p>Vjetrovi male brzine koji prevladavaju, odnose tamne organske tvari koje se polako istalože iz tankog zraka, slažu ih na tlo i stvaraju tanke slojeve, trake. To je makar jedna moguća rekonstrukcija nedavne povijesti Tritona. </p>
<p>Triton možda ima velike, sezonske polarne kape od glatkog dušikova leda koji je ispod slojeva tamne organske tvari. Čini se da su dušikovi snjegovi nedavno pali na ekvatoru. Na svijetu s tako tankom atmosferom snjegovi, perjanice plina, organska prašina koju otpuhuje vjetar i magle na velikoj visini bili su posve neočekivani.</p>
<p> Zašto je zrak tako rijedak? Zato što je Triton tako daleko od Sunca. Da se taj svijet može nekako pokupiti i dovesti u stazu oko Saturna, dušikov i metanov led brzo bi ispario, nastala bi mnogo gušća atmosfera plinovitih dušika i metana, i Sunčeva toplina stvorila bi maglu neprozirnog tolina. </p>
<p>Taj bi svijet postao po mnogo čemu sličan Titanu. Jednako tako, da se Titan pomakne u stazu oko Neptuna, gotovo sva njegova atmosfera zaledila bi se u snjegove i led, tolin bi pao i ne bi bio nadomješten, zrak bi se raščistio, i površina bi postala vidljiva na običnoj svjetlosti. Postao bi svijet po mnogo čemu sličan Tritonu.</p>
<p> Ta dva svijeta nisu jednaka. Čini se da Titanova unutrašnjost sadrži mnogo više leda nego unutrašnjost Tritona, i mnogo manje stijena. Promjer Titana gotovo je dvostruko veći od Tritonova. A opet, da se postave na istu udaljenost od Sunca, izgledali bi kao braća. </p>
<p>Alan Stern sa Southwest Reasearch Institutea pretpostavlja da su oni dva člana goleme skupine malih svjetova bogatih dušikom i metanom, stvorenih u početku Sunčeva sustava. Pluton, koji još čeka da ga posjeti neka svemirska letjelica, čini se kao još jedan član te skupine. Možda još mnogi takvi čekaju da ih se otkrije iza Plutona.</p>
<p>Tanke atmosfere i ledene površine svih tih svjetova ozračene su ako ni od čega drugog onda od kozmičkih zraka, i stvaraju se organski spojevi bogati dušikom. Čini se da životna tvar nije samo na Titanu već posvuda po hladnim slabo osvijetljenim područjima našeg planetnog sustava.</p>
<p>Nedavno je otkrivena druga skupina malih objekata, čije ih staze dovode, barem na neko vrijeme, i dalje od Neptuna i Plutona. Nekad se nazivaju manjim planetima ili planetoidima, a vjerojatnije je da su oni neaktivni kometi (naravno, bez repa, budući da tako daleko od Sunca njihovi ledovi ne mogu lako isparavati). </p>
<p>Oni su, međutim, mnogo veći od prosječnih kometa koje poznajemo. Mogu biti predvodnici golemog sklopa malih svjetova koji se proteže od Plutonove staze pa sve do pola puta do najbliže zvijezde. </p>
<p>Nama najbliža, unutarnja strana tog područja Oortova kometnog oblaka kojem bi ti objekti mogli pripadati, naziva se Kuiperov pojas. Nazvan je po mom mentoru Gerardu Kuiperu koji je prvi nagovijestio da bi trebao postojati takav pojas.</p>
<p> Kratkoperiodični kometi, kao što je Halleyev, nastaju u Kuiperovu pojasu, reagiraju na gravitacijske utjecaje, jure kroz unutarnji dio Sunčeva sustava, ispuštaju repove i ukrašavaju naše nebo.</p>
<p>Koncem devetnaestoga stoljeća ti su gradbeni elementi svjetova bili tek pretpostavka i nazivali su se »planetezimali«. Duh riječi je, pretpostavljam, nešto kao kod riječi »infinitezimali«: da biste bilo što napravili, trebate ih beskonačno mnogo. S planetezimalima stvar nije baš toliko ekstremna iako bi ih trebalo jako mnogo da se napravi jedan planet. </p>
<p>Primjerice, trebalo bi sjediniti bilijun tijela veličine jednog kilometra da se napravi planet mase Zemlje. Nekad je bilo mnogo više tih malih tijela u planetnom dijelu Sunčeva sustava. Većina njih do sada je nestala izbačena u međuzvjezdani prostor, pala na Sunce, ili je bila žrtvovana u velikim pothvatima izgradnje mjeseca i planeta. </p>
<p>No, iza Neptuna i Plutona, ostatci i otpatci koji nisu nikad bili skupljeni u svjetove, možda čekaju - nekoliko većih tijela veličine stotinjak kilometara, te silno velik broj onih veličine kilometra i manje, raspršenih po vanjskom Sunčevu sustavu sve do Oortova oblaka.</p>
<p>Postoje bezbrojni planeti iza Neptuna i Plutona, ali oni nisu ni približno veliki kao što su to vanjski jovijanski planeti ili barem kao Pluton. </p>
<p>Koliko znamo, i veći svjetovi mogli bi se također skrivati u tami iza Plutona, svjetovi koji se s pravom mogu zvati planetima. Što su oni dalje, to je manje vjerojatno da ćemo ih otkriti. Oni, ipak, ne mogu biti odmah iza Neptuna jer bi njihovi gravitacijski utjecaji osjetno promijenili staze Neptuna i Plutona te svemirskih letjelica »Pioneer 10 i 11« i »Voyager 1 i 2«. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Učini mi uslugu, uzmi žvakaće gume</p>
<p>S unutrašnje strane poklopca pojavi se žarkocrvena naljepnica. Na njoj je pisalo: »Čestitamo!!! Dobio si još jedan hamburger!«, a manjim slovima: »Odnesi odmah ovu poruku na blagajnu, dobit ćeš besplatni hamburger i piće u pola cijene!« ... Mirno zatvori plastičnu kutiju </p>
<p>ostavljajući cheeseburger unutra</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Da, ljudi.</p>
<p> - Čuj, možeš li mi učiniti jednu uslugu? - Svakako. - Uzmi sebi te žvakaće gume. - Ne mogu.</p>
<p>- Stavi ih sa strane za prvog debelog koji naiđe, ha?</p>
<p>- Ne mogu, stvarno.</p>
<p>- Isuse...</p>
<p>- Žao mi je.</p>
<p>- Žao ti je.</p>
<p>- Stvarno.</p>
<p>- Daj mi te žvakaće.</p>
<p>- Nisu loše, s okusom papaje.</p>
<p>- Papaje?</p>
<p>- Tropsko voće.</p>
<p>- Papaje.</p>
<p>- To je ove godine u modi.</p>
<p>- OK, OK.</p>
<p>- Je li to sve?</p>
<p>- Da, draga, to je sve.</p>
<p>Platili su i pošli za stol. Sa stropa je visio televizor, upaljen na programu TV hrana. Postavljala su se pitanja. Ako ima točan odgovor, zapisao bi ga na predviđeno mjesto na papirnatoj salveti i predao na blagajni. Dobio bi kombinaciju broj dva. U tom trenutku pitanje je glasilo: Tko je dao prvi gol u finalu Svjetskog prvenstva 1966. godine?</p>
<p>1. Jeoffrey Hurst</p>
<p>2. Bobby Charlton</p>
<p>3. Helmut Haller.</p>
<p>- Tri - promrmlja Gould.</p>
<p>- Nemoj slučajno pokušati - šapnu mu Shatzy i otvori kutiju s cheeseburgerom. S unutrašnje strane poklopca pojavi se žarkocrvena naljepnica. Na njoj je pisalo: »Čestitamo!!! Dobio si još jedan hamburger!«, a manjim slovima: »Odnesi odmah ovu poruku na blagajnu, dobit ćeš besplatni hamburger i piće u pola cijene!« Bila je tamo još jedna rečenica, ispisana ukoso, ali je Shatzy ne pročita. Mirno zatvori plastičnu kutiju ostavljajući cheeseburger unutra.</p>
<p>- Idemo - reče.</p>
<p>- Ali nisam još ni počeo... - reče Gould. </p>
<p>- Počet ćemo drugi put.</p>
<p>Ustali su ostavljajući sve na stolu, i krenuli prema vratima. Presreo ih je neki tip odjeven u klauna, samo što je na glavi nosio fast food kapicu.</p>
<p>- Balon na poklon, gospođo.</p>
<p>- Uzmi balon, Gould.</p>
<p>Na balonu je pisalo: Ja jedem hamburger.</p>
<p>- Ako ga zataknete za kućna vrata, možete sudjelovati u natječaju Nedjeljoburger.</p>
<p>- Zatakni ga za vrata, Gould. - Svake nedjelje bude izvučena jedna kuća s izloženim balonom i kombi se pobrine da joj pred vrata dostavi 500 cheesebaconburgera.</p>
<p>- Nemoj zaboraviti osloboditi puteljak do ulaznih vratiju, Gould.</p>
<p>- Kao posebnu ponudu imamo zamrzivač od 300 litara. Da bi se cheesebaconburgeri očuvali.</p>
<p>- Razumije se.</p>
<p>- Ako uzmete onaj od 500 litara, poklanjaju vam i mikrovalnu.</p>
<p>- Sjajno.</p>
<p>- Ako ga već imate, možete uzeti profesionalni fen s četiri brzine.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Rušenje Mateše već je započelo!?</p>
<p>Novom predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora počeli su brojati i prije negoli je ušao u ring / Vrdoljak: Dajem Mateši najviše dva mjeseca / Hebel: Mateša neće dugo, srušit će ga zagrebački lobi / Gobac najavio revanš i rukometaša na čelu HOO-a</p>
<p>GREB, 18. listopada</p>
<p> - Kada netko dobije podršku kakvu je Zlatko Mateša dobio prilikom izbora za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora - a riječ je o gotovo dvotrećinskoj većini glasova u Općoj skupštini - tada bi taj trebao »mirno spavati« barem dvije godine. Tome naravno nije tako kada je riječ o »simpatičnoj državici na zapadnim rubovima Balkana, istočnim rubovima Europe i u središtu ničega«. Novom predsjedniku HOO-a su, čini se, počeli brojati i prije negoli je ušao u ring!</p>
<p>Sve je počelo već i prije nego li je Izvanredna izborna sjednica Opće skupštine HOO-a završena. Naizgled nezadovoljni (?!) Antun Vrdoljak, član Međunarodnog olimpijskog odbora i jedan od glavnih pobornika izbora Zlatka Mateše, izlazeći iz kongresne dvorane hotela Panorama prognozirao je:</p>
<p>- Dajem Mateši najviše dva mjeseca, a onda će se sve to srušiti.</p>
<p>Pola sata kasnije Zdravko Hebel, bivši predsjednik HOO-a, bio je još određeniji:</p>
<p>- Mateša neće dugo. Srušit će ga zagrebački lobi (čitaj: ZŠS) čim mu se prvi puta zamjeri.</p>
<p>Još malo kasnije svoj doprinos prognozama (i ne samo prognozama) o kratkom trajanju Mateše na čelu Hrvatskog olimpijskog odbora dao je i Zoran Gobac, alfa i omega hrvatskoga rukometa koji je također podržavao Matešin izbor. Smatrajući da su rukometni i još neki »važni« savezi prevareni prilikom izbora novog olimpijskog vodstva, Gobac je najavio revanš i osvetu. Iz krugova bliskih Gobcu dan kasnije su čak »znali« i ime Matešinog nasljednika na mjestu predsjednika HOO-a. Čovjek je, naravno, iz rukometa, a datum Matešinog pada se podudara s onim koji je spomenuo Vrdoljak: za dva mjeseca.</p>
<p>Napokon, sumnju u dugovječnost novog vodstva HOO-a izrazili su i predstavnici glavnih olimpijskih sportova, koji su nakon izbora »izletjeli« iz Vijeća:</p>
<p>- Pa, tamo su sada sami egzotični sportovi. Nema šanse da to uspije. Osim toga, Mateša se mora čuvati Stošića i Munivrane. Munivrana je bio jedan od glavnih aktivista prilikom rušenja i Vrdoljaka, i Hebela, a sada i Sušnjeve kandidature. Nakon svega, i dalje je dopredsjednik HOO-a.</p>
<p>Iako je još Karl Marx napisao kako povijest svijeta nije ništa drugo do povijest sukoba (ratova, revolucija, prevrata...), navedene reakcije na izbor Zlatka Mateše uvelike nadmašuju taj povijesni trend. Kod nas, naime, i ne postoji ništa drugo do vječna želja za rušenjem i prevratom. U ovom slučaju protagonisti na hrvatskoj sportskoj sceni u istoj rečenici zaključuju da Hebel nije valjao, pa ga je trebalo smijeniti, da je Sušanj bio loše rješenje za njegovog nasljednika, a da je Mateša »mrak«. Jedino čega u prethodnoj rečenici nema jest odgovor na pitanje: A tko bi onda, zašto i po kojim kriterijima mogao biti predsjednik HOO-a? </p>
<p>Zlatko Mateša možda i nije bogom-dano-rješenje za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (kamoli sreće kada bi on ili netko drugi to bio!), no da bi se to moglo argumentirano ustvrditi treba ga ipak ostaviti malo više od dva dana na funkciji na koju je izabran. Bilo bi dobro da to bude barem dvije godine, do Olimpijskih igara u Ateni, no ako gospodari života i smrti žele da to bude baš dva mjeseca, onda neka Mateša požuri sa promjenama koje je najavio...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Duhovnik i u Kranjčevićevu? </p>
<p>»Ako ikome treba duhovnik za istjerivanje zlih duhova i demona, onda je to Zagreb«, poručuje njegov trener Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Kome su u našem nogometu potrebniji duhovnici, koji trebaju otjerati zle duhove, velikima ili malima? Ili možda onome tko se prvi dosjetio da bi nekoga takvog bilo isplativo imati uz sebe, a to je - Dinamo?</p>
<p>I Zagrebov trener Nikola Jurčević zaziva duhovnika, možda i potrebnijeg klubu iz Kranjčevićeve nego Dinamu, jer maksimirski je klub ipak jedna nepobitna konstantna veličina. A to što ga tu i tamo izjedaju demoni, logična je posljedica stalne želje pojedinaca ili skupina da se pošto-poto ugriju uz »zlatnu koku«, koja je, u vidu Dinama, i te kako izdašna.</p>
<p>Duhovnik je Zagrebu nužno potreban, ne zato da istjera sadašnje demone. Oni su toliko tvrdokorni da ih ni glogov kolac ni češnjak ne bi mogli istjerati. Zato Jurčević također razmišlja o tome da Kaptolu napiše pismo namjere zbog istjerivanja budućih mogućih zlih duhova i u Kranjčevićevoj, i to onih koji bi se mogli roditi u duhu i tijelu igrača koji zasad više nego sportski odrađuju svoj posao. Međutim, već im mjesecima (a da se o radnoj zajednici kluba ni ne govori), ne stiže ni kuna nadoknade za minuli rad, nekima ni za osvojeni naslov prvaka. Umjesto toga, stižu jedino obećanja, i to sve rijeđa, da će sutra sigurno novci sjesti na račun, a možda i neće, počnu li igrači slabije grati.</p>
<p>Jurčević vapi za istjerivačem demona i zato što se pita s kojim će igračima uopće nastaviti bitku za ono jedino što se nagrađuje, a to je plasman u Ligu šest i Europu. Primjerice, nakon što je iz kluba otišao već niz igrača (Olić, Krpan, Franja, Šabić, Bulat, Pirić...), slobodne je ruke upravo dobio Jasmin Samardžić, a blizi toga su Milonović i Osibov. Budući da se samo čeka imalo izdašnija ponuda za prvi mlađe klupske »violine« Lovreka, Ješu i Ćaćića, Jurčević se samo može pitati kamo to sve ide. Može li to dalje bez pomoći Svevišnjeg? </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivanković ostaje izbornik Irana</p>
<p>TEHERAN, 18. listopada</p>
<p> - Iako su mnogi nakon promjene prvog čovjeka Iranskog nogometnog saveza počeli odbrojavati dane izborniku Branku Ivankoviću, hrvatski nogometni stručnjak je i dalje za kormilom iranske vrste.</p>
<p>Trijumf Iranaca na Azijskim igrama u Busanu oduševio je novog čelnika saveza, Mohammad Dadkana. Nasljednik dosadašnjeg predsjednika, Safeia Mohsena Farahania ponudio je Ivankoviću novi ugovor.</p>
<p>- Ivaković se pokazao sjajnim stručnjakom. Pod njegovim vodstvom reprezentacija je ostvarila niz sjajnih rezultata. Nadam se kako će i u kvalifikacijama za Azijsko i Svjetsko prvenstvo ponoviti iste igre, kazao je Dadkan.</p>
<p>Pod Ivankovićevim vodstvom iranska A i olimpijska vrsta odigrale su 30 utakmica u kojima su ubilježile 20 pobjeda, 7 neodlučenih, te tri poraza (Slovačka, Irak, Jordan). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Podravka Vegeta slavila u derbiju</p>
<p>KOPRIVNICA, 18. listopada</p>
<p> - U 5. kolu prvenstva Hrvatske, rukometašice Podravke Vegete pobijedile su zagrebačku Lokomotivu sa 30-25 (16-11). Najefikasnije kod Koprivničanki bile su Petika i Pensa sa po šest pogodaka, dok je kod Lokomotive isti broj golova postigla Horvat.</p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA - LOKOMOTIVA 30-25 (16-11)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Petrakova, Vresk 4, Hobjila 3, Harlanjuk, Pensa 6 (2), Palčić 2, Hodak 4, Raguž 1 (1), Čuljak, Bilobrk 4, Sirovec, Petika 6, Franić</p>
<p>LOKOMOTIVA: Grubišić, Jelčić, Galkina, Hečimović, Kalchgruber, Golubić 3, Čelina 1, Arslanagić 5, Pušić 5 (1), Horvat 6 (4), Pasičnik 4, Trivić, Penezić</p>
<p>SUCI: Barić (Čakovec) i Belavić (Karlovac). GLEDATELJA: 600.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 7 (4), Lokomotiva 6 (4)</p>
<p> ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 4 minute (Palčić 2+2), Lokomotiva 10 minuta (Čelina 2+2+2, Pušić 2+2). CRVENI KARTON: Čelina (60 - treće isključenje)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Snježana PETIKA</p>
<p>• Redoslijed: Podravka Vegeta 10 bodova, Lokomotiva 8, Piaggio Vranjic 6 (-1), Sonic Osijek 5 (-1), Sesvete 4 (-1)... </p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Na Gripama hrvatska košarkaška budućnost</p>
<p>Splitski »žuti« gaje brzu košarku, gdje je dominatno brzo trčanje i traženje pojedinca u najboljoj situaciji za šut. Preciznost im je donosila uspjehe, a problem im je predstavljala obrana ispod koša</p>
<p>SPLIT, 18. listopada</p>
<p> - Splićani u subotu imaju prigodu pogledati u budućnost. I Split CO i Zagreb predstavljaju ono što čeka našu košarku. Obje su momčadi neiskusne, a otvaranje sezone pokazalo je da su darovite i da su oba kluba izabrala pravi put oslanjanjem na mladost. Stoga utakmica 4. kola Goodyear lige između Splita CO i Zagreba na splitskim Gripama u 17.30 sati s pravom izaziva pozornost sportske javnosti, a zahvaljujući televizijskom prijenosu gledatelji neće biti uskraćeni za košarkašku poslasticu.</p>
<p>Splitski »žuti« s lucidnim Rokom Ukićem osvježenje su sezone, premda s prosjekom ispod 19 godina »al pari« igraju sa skupim i znatno iskusnijim momčadima. Trener Mladen Starčević u kratko je vrijeme uspio na Gripe vratiti optimizam, a uoči dvoboja sa Zagrebom kaže:</p>
<p>- Zagreb me brine, mislim da su izgledi za pobjedu podjednaki. Očekujem dobru utakmicu, ali oni su u prednosti, jer su već tri godine zajedno. Igraju dobru obranu, poštuju principe igre, a mi smo svoj put tek započeli. Za sada moji igrači više želje ulažu u napad nego u obranu, jer za izgraditi kvalitetnu igru u obrani ipak treba vremena. Veseli me ovako dobar povratak Žižića nakon ozljede. </p>
<p>Splitski »žuti« gaje brzu košarku, gdje je dominatno brzo trčanje i traženje pojedinca u najboljoj situaciji za šut. Preciznost im je donosila uspjehe, a problem im je predstavljala obrana ispod koša. Prečesto su im suparnički bekovi ulazima centrima servirali zicere. Poboljšanje je uočeno u prošloj utakmici kada su pobijedili ciparski Keravnos. Sigurno da je povratak Žižića olakšao igranje Pašaliću i Kedži te poboljšao obrambeni i napadački učinak centara.</p>
<p>Splićani i Zagrepčani nisu opterećeni glamuroznim rezultatskim ciljem, već samo žele odigrati najbolje što mogu. Stoga, a s obzirom na njihov ovosezonski početni zanos, treba pogledati splitski dvoboj da bi se otkrilo koliko je jako svjetlo na kraju košarkaškog tunela.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Velasco na klupi Mladosti?</p>
<p>I muški i ženski sastav Mladosti imaju iste ambicije - naslov hrvatskih prvaka i pobjednika kupa</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Prvim utakmicama prvenstva ovog vikenda počinje nova odbojkaška sezona u Hrvatskoj. I muški i ženski sastav Mladosti imaju iste ambicije - naslov hrvatskih prvaka i pobjednika kupa. </p>
<p>U europskim natjecanjima momčad Mladosti igrat će u studenome u Austriji kvalifikacije za Top Teams Cup protiv domaćeg Wasserkraft Innsbrucka, luksemburškog Volley Bartrenga te pobjednika dvoboja između finskog Tamperea i švedskog Hyltea. Ekipa će tijekom prosinca i siječnja igrati, pak, u skupini C Lige prvakinja protiv aktualnih europskih prvakinja Cannesa, poljskog Nafta Gaza i jugoslavenske Crvene zvezde.</p>
<p>- Ženski sastav gotovo je isti kao i prošle godine, nema samo Marije Anzulović. S Nikolajem Karpoljem pregovaramo o dovođenju dviju igračica za Ligu prvakinja. Kod odbojkaša otišli su Jure Kvesić i Tihomir Polgar, a vratio se jedan od naših najboljih igrača Dejan Laninović. Financijska situacija lošija je nego prošle godine. Događanja u reprezentaciji odrazila su se i na Mladost, sponzori ne žele antipropagandu, kazao je dopredsjednik kluba Zlatan Kovač.</p>
<p>Ipak, najveće bi pojačanje mladostaši mogli dobiti na klupi.</p>
<p>- Trenera momčadi još nismo odredili, ali nadamo se dolasku Julija Velasca. Njegove su obveze u češkoj reprezentaciji prestale i sada je slobodan. U prvoj utakmici prvenstva protiv Rovinja na klupi će biti dosadašnji pomoćnik Leo Barić, istaknuo je Kovač.
Trener odbojkašica Nenad Komadina naglasio je da su glavne favoritkinje u hrvatskom prvenstvu odbojkašice Pule, a o svojoj je ekipi kazao:</p>
<p>- Prošle smo godine napravili ono što smo planirali u sljedeće tri. Sada se, uz još neko pojačanje, moramo što bolje predstaviti u Europi.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Boroš i Weizhong prošli dalje</p>
<p>MAGDEBURG, 18. listopada</p>
<p> - Tamara Boroš i Jiang Weizhong jedini su preostali predstavnici Hrvatske na jakom ITTF Pro Tour turniru German Open u Magdeburgu. </p>
<p>Prva nositeljica turnira Tamara Boroš u prvom je kolu sa 4-0 pobijedila Slovenku Špelu Burgar, a potom istim rezultatom i Čehinju Renatu Strbikovu. Boroš će u sljedećem kolu igrati protiv jake Kineskinje Li Xiaoxie. </p>
<p>Naturalizirani Hrvat Weizhong izbacio je nakon velike borbe u 1. kolu njemačkog igrača Petera Franza sa 4-3, a njegov naredni protivnik je poznati Grk Kalinikos Kreanga. </p>
<p>Od natjecanja su se u 1. kolu oprostili Andreja Bakula porazom (1-4) od Japanke Reiko Hiure, te Sandra Paović, koju je sa tijesnih 4-3 svladala Litvanka Ruta Budiene. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Antunović: Hrvatska će iskoristiti sve zakonske mogućnosti i NATO to razumije</p>
<p>Ministrica obrane je tijekom razgovora ponovila čvrsto stajalište hrvatske vlade da neće odustajati od procedure sa sudom u Haagu, a čelni čovjek NATO-a ponovio je upozorenje o nužnosti suradnje svih zemalja s Haaškim sudom</p>
<p>BRUXELLES, 18. listopada</p>
<p> - »Nitko nema pravo dovoditi u pitanje sudbinu Hrvatske nepoštivanjem međunarodnih obveza, ali Hrvatska ima pravo iskoristiti sve zakonske mogućnosti koje su joj na raspolaganju, a NATO to u potpunosti razumije i prihvaća«, rekla je u petak u Bruxellesu hrvatska ministrica obrane Željka Antunović nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom.</p>
<p>U izjavi za hrvatske novinare ministrica je razgovor ocijenila vrlo dobrim. Antunović je uvjerena da je lord Robertson u potpunosti prihvatio hrvatsku poruku u vezi suradnje hrvatske vlade s Haaškim sudom. »Sigurna sam da je glavni tajnik na pravi način prihvatio našu poruku i da se obostrano dobro razumijemo. To znači da mi jasno razumijemo poruke koje stižu iz NATO-a, ali da i NATO dobro razumije poruke i aktivnosti hrvatske vlade«, rekla je. </p>
<p>Ministrica obrane tijekom razgovora ponovila je čvrsto stajalište Vlade da neće odustajati od procedure s Haaškim sudom, a čelni čovjek Sjevernoatlantskog saveza također je ponovio upozorenje o nužnosti suradnje svih zemalja sa Sudom. »Hrvatska ima pravo koristiti sve pravne instrumente u sklopu pravila i Statuta Haškog suda, što je prihvatio i sam Sud, a i glavni tajnik NATO-a«, istaknula je. »Lord Robertson je tek upozorio na potrebu poštivanja tih pravila, a činjenica je da Hrvatska do ovog trenutka ni u jednom segmentu nije odstupila od svojih obveza, niti to želi« zaključila je ministrica.</p>
<p>Na upit novinara je li glavni tajnik NATO-a prihvatio hrvatsku argumentaciju da ulazak u pravni spor zapravo znači suradnju s Haaškim sudom, Željka Antunović odgovorila je da ti argumenti stoje i za NATO, i za Haaški sud, i za hrvatsku vladu i za cijelu međunarodnu zajednicu. </p>
<p>»Dok god postoje takva pravila i te mogućnosti, nitko ih nema pravo osporavati nikome, a naravno ni hrvatskoj vladi« ocijenila je Antunović.</p>
<p>Glasnogovornik NATO-a Yves Brodeur hrvatskim je novinarima rekao da je poruka glavnog tajnika nedvosmislena i da je suradnja s Haškim sudom obveza ne samo Hrvatske nego svih zemalja. »Stvar je vrlo jednostavna - ako je protiv neke osobe podignuta optužnica za ratne zločine, ta osoba mora biti dovedena pred lice pravde«, rekao je Brodeur prenoseći izjavu glavnog tajnika NATO-a.</p>
<p>»Na sastanku se razgovaralo i o drugim temama važnim i za Hrvatsku i NATO, prije svega o Akcijskom planu za članstvo (MAP) i reformama obrambenog sustava u Hrvatskoj«, rekao je Brodeur.</p>
<p>Prema njegovim riječima, NATO i Hrvatska jednako gledaju na razvoj situacije, a NATO je izrazio zadovoljstvo s dosad učinjenim na nekim područjima, dok u drugim još predstoji mnogo posla.</p>
<p> »Dobili smo uvjeravanja da će se Hrvatska držati obveza i da cijelom procesu pristupa vrlo ozbiljno, što je dobro«, rekao je Brodeur. </p>
<p>Ministrica Antunović rekla je da je glavnog tajnika upoznala s procesom reformi hrvatskih oružanih snaga. Izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je glavni tajnik prepoznao to što su u Hrvatskoj već postignuti određeni rezultati, kao i to da je izrađen prvi nacionalni godišnji plan predviđen NATO-om. </p>
<p>»U kontekstu ukupne situacije i teškoća u Hrvatskoj, to je rezultat koji treba cijeniti i drago mi je bilo uvjeriti se da se to i u NATO-u prepoznaje i poštuje« rekla je ministrica Antunović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svjedok C-1141: Martićevci su kod Baćina pobili 41 Hrvata i dvoje Srba </p>
<p>HAAG, 18. listopada</p>
<p> - Haaško tužiteljstvo je u petak izvelo novog svjedoka na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, hrvatskog Srbina iz Dubice koji je opisao kako je policija »SAO Krajine« u 1991. okupila mještane, uglavnom Hrvate, i zatočila ih u vatrogasnom domu u Dubici, a veći dio zatim pobila kod Baćina.</p>
<p>Svjedok C-1141 zaštićena identiteta, inače učitelj, kojeg je iz skupine zatočene u vatrogasnom domu izbavio bivši učenik, opisao je kako su 20. listopada 1991. ujutro pripadnici Martićeve milicije, pod izgovorom da se u domu treba održati sastanak, iz kuća izvodili ljude, utrpavali ih u kamion i potom dovezli u dom gdje su ostali pod stražom.</p>
<p>»Od 53 osobe zatočene u vatrogasnom domu oslobođeno je njih 10, uglavnom zahvaljujući tome što ih je netko poznat izvukao«, kazao je svjedok, a preostalih 43, uglavnom starijih ljudi, potrpano je iduće jutro u autobuse i kod Baćina izvedeno i pobijeno uz rijeku. </p>
<p>Kazao je da je za to čuo od stanovnika susjednog bosanskog sela, udaljenog kilometar od mjesta zločina, koji su čuli pucnjavu i jauke.</p>
<p>Tijela 43 pobijene osobe (41 Hrvat i dvoje Srba) ekshumirana su u proljeće 1997. </p>
<p>Svjedok je, na pitanje da objasni kako se kao Srbin našao u skupini zatočenih, kazao da se nije želio aktivirati u Srpskoj demokratskoj stranci. Milošević će svjedoka C- 1141 ispitivati u ponedjeljak.</p>
<p>U petak je svjedočenje na zatvorenoj sjednici završio beogradski novinar Jovan Dulović. Sudsko je vijeće u četvrtak neočekivano zatvorilo raspravu za javnost u »interesu pravde«. Neslužbeno se doznaje da je sudska odluka izazvana prijetnjama upućenima obitelji tog novinara koji je svjedočenje počeo u srijedu na otvorenoj sjednici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Moskvi ubijen dosad najviši ruski dužnosnik</p>
<p>Valentin Cvetkov, gubernator Magadanske oblasti je vjerojatno žrtva naručenog ubojstva jer je sprečavao mafijine poslove sa zlatom</p>
<p>MOSKVA, 18. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U petak ujutro na Novom Arbatu u samom središtu Moskve ubijen je gubernator ruske Magadanske oblasti Valentin Cvetkov. Skriven iza reklamnog panoa, profesionalni ubojica dočekao je magadanskog gubernatora ispred ulaza u jedno od zdanja ruskog gornjeg doma parlamenta i ispalio iz pištolja s prigušivačem u svoju žrtvu dva smrtonosna metka u zatiljak. Pokušao je ubiti i pomoćnika gubernatora, ali kad je njegov hitac promašio cilj, odbacio je pištolj i izgubio se u jutarnjoj vrevi trgovačke ulice.</p>
<p>Valentin Cvetkov do sada je najviši ruski dužnosnik koji je pao kao žrtva naručenog ubojstva. U posljednjih devet godina u Rusiji je ubijeno osam narodnih deputata, nekoliko viceguberanatora i gradonačelnika. U pravilu, svi su oni bili žrtve kriminalnih struktura s kojima su bili povezani ili su im se pak ispriječili u njihovim nezakonitim poslovima, a gotovo nijedno od tih naručenih ubojstava nije rasvijetljeno. </p>
<p>Gubernator Magadanske oblasti Valentin Cvetkov je bio poznat po svojoj nepokolebljivoj borbi protiv organiziranog kriminala koji je u tom ruskom dalekoistočnom kraju bogatom zlatom, srebrom, bakrom i molidbenom vidio velike izvore nezakonitog bogaćenja. Primjerice, do izbora Cvetkova za gubernatora 1996. godine, proizvodnja zlata u Magadanskoj oblasti stalno je bila »u padu« i donosila je samo gubitke. Međutim kada je u toj oblasti koja s prostire na 460.000 četvornih kilometara i u kojoj živi samo pola milijuna stanovnika vlast preuzeo Valentin Cvetkov, »siva ekonomija« je počela ustupati pred legalnom proizvodnjom i preradom zlata koja je lani dosegla 30 tona.</p>
<p>»Naša oblast je jedna od najbogatijih u Rusiji, a njezino stanovništvo živi siromašno pa upravo stoga neću popuštati pred kriminalnim strukturama koje to bogatstvo isisavaju«, govorio je javno Cvetkov napominjući i da mafija želi zadržati pod svojom kontrolom i lov ribe kojom je Magadanska oblast također izuzetno bogata. Nedavno, je gubernator Cvetkov dao na moskovskoj televiziji intervju u kojem najavio borbu i protiv moskovskih odnosno visokih federalnih činovnika koji štite kriminalne strukture u Magadanskoj oblasti.</p>
<p>Unatoč toj borbi s mafijom, gubernator Cvetkov u Moskvu nije dolazio s tjelohraniteljima, pa su oni kojima je smetao to u petak iskoristili. Istina, samo ubojstvo gubernatora Cvetkova snimljeno je kontrolnom video kamerom s ulaza obližnjeg restorana »Angara«, pa je radi hvatanja ubojice koji se maskirao samo nabijanjem kape preko čela već napravljen fotorobot. Međutim, javnost vjeruje da, kao i prethodna naručena ubojstva, ni ubojstvo gubernatora Cvetkova neće biti rasvijetljeno. </p>
<p>Samo ubojstvo gubernatora skrenulo je pak ponovno pozornost na visoku stopu kriminala u Rusiji. Kao i nakon raspada SSSR-a, u Rusija i dalje godišnje ima više od 30.000 ubojstava s umišljajem, a od tog broja nekoliko tisuća je naručenih ubojstava. Glavni je motiv većine s tih naručenih ubojstava imovinska korist. Stoga pojedini sociolozi tvrde da se Rusiji i dalje vodi »krvavi građanski rat« zbog preraspodjele vlasništva.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pyongyang »priznao« da bi iznudio novu pomoć?</p>
<p>Mnogi stručnjaci šokantno priznanje Sjeverne Koreje o posjedovanju nuklearnog oružja tumače namjerom Kim Jong Ila da izvuče novu američku pomoć u zamjenu za obustavu svog nuklearnog programa </p>
<p>LONDON, 18. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Priznavši da raspolaže tajnim programom nuklearnog oružja, Sjeverna Koreja priredila je veliki šok Washingtonu. U tjednu kada je terorizam eksplodirao na novim frontama, od Kuvajta, preko Indonezije do Filipina, priznanje Pyongyanga stiglo je kao novi udarac Bushovoj administraciji. I dok ova najavljuje rat Saddamu Husseinu koji nuklearno oružje tek razvija, nametnulo se pitanje što učiniti s Kim Jong Ilom, koji ga već ima. </p>
<p>George Bush je Sjevernu Koreju zajedno s Irakom svojedobno smjestio u glasovitu »osovinu zla«. Ta zatvorena, staljinistička država našla se 1994. na rubu rata s Amerikom, koja je u susjednu Južnu Koreju u to vrijeme poslala 40.000 svojih vojnika.</p>
<p>Tadašnja Clintonova administracija postigla je nagodbu s Pyongyangom - da ovaj prestane razvijati svoj nuklearni program, u zamjenu za izdašni program američke pomoći. No, Sjvernokorejci se nisu sasvim pridržavali dogovora. Oni su, doduše, prekinuli svoj nuklearni program baziran na plutoniju, no pokrenuli su novi, koji se oslanja na visokoobogaćeni uranij. Stvar je izbila na vidjelo kada je američki diplomat James Kelley nedavno posjetio Sjevernu Koreju, gdje je svoje domaćine optužio da razvijaju nuklearno oružje. Ovi su to zanijekali, da bi međutim već idućeg dana sve spremno priznali. </p>
<p>I bez Sjeverne Koreje na radaru, Bushovi planovi obračuna sa Saddamom Husseinom zadnjih su se dana dovoljno zakomplicirali. Američki prijedlog rezolucije o Iraku naišao je, naime, na vrlo tvrdi otpor u Vijeću sigurnosti. U petak je bilo neizvjesno jesu li SAD uspjele dovoljno razvodniti tekst rezolucije, da ova dobije zeleno svjetlo UN-a. </p>
<p>Nameće se pitanje, zar Bushova administracija do sada baš ništa nije znala o tajnim aktivnostima Pyongyanga? Je li se Bush iz političkih razloga poigravao s nacionalnom sigurnošću, proglašavajući Irak neprijateljem broj jedan - kada je taj naslov trebala ponijeti zapravo Sjeverna Koreja? </p>
<p>Isto tako je upitno zašto je Pyongyang baš sada odlučio otkriti svoje nuklearne karte? Glasnogovornik Downing streeta izjavio je u Londonu kako je moguće da je međunarodni pritisak na Irak iznudio i priznanje Sjeverne Koreje. Dio analitičara nudi međutim drukčije objašnjenje. Prema toj teoriji, Pyongyang je zaključio da je baš sada idealni trenutak za izazivanje krize s Washingtonom - dok je ovaj zaokupljen međunarodnim terorizmom i Irakom. Ako je to gledište točno, cilj je Sejverne Koreje da u zamjenu za obustavu svog nuklearnog programa izvuče od Amerike novu pomoć. Na njenom popisu željenih stvari moglo bi se naći gorivo i hrana.</p>
<p>Washington je sada krajnje oprezan - vjerojatno zato što mu je i manevarski prostor uži nego kod Iraka. Sjeverna Koreja drži pod oružjem 1.200.000 vojnika, koji tvore četvrtu po snazi armiju na svijetu, a na svojoj granici s Južnom Korejom razmjestila je na stotine projektila. Ovi u trenu mogu zbrisati južnokorejsku prijestolnicu Seoul, a na njihovoj su meti i japanski gradovi.</p>
<p> Prve američke reakcije na priznanje jedne od članica kluba »osovine zla« bile su krajnje prigušene - daleko od ratoborne retorike koja se redovno emitira u pravcu Bagdada. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Odgođeno osnivanje ministarstva domovinske sigurnosti </p>
<p>WASHINGTON, 18. listopada</p>
<p> - Donošenjem zakona o domovinskoj sigurnosti američki Senat bavit će se u novom sazivu, nakon izbora 5. studenoga.</p>
<p> U noći na petak propali su pokušaji glasovanja o prijedlogu predsjednika Georgea W. Busha o osnivanju novog ministarstva domovinske sigurnosti i njegovim ovlastima.</p>
<p> Demokrati su željeli unijeti izmjene, jer ne prihvaćaju da ministarstvo, koje će zapošljavati više od 170.000 ljudi i objediniti rad mnogih službi - od useljavanja do obalne straže, po bilo čemu bude iznimka od ostalih državnih tijela. Bush je tražio da zaposleni u ministarstvu domovinske sigurnosti nemaju pravo na sindikalnu organiziranost i da se na njih ne primjenjuju propisi o statusu, plaćama i pravima državnih namještenika. To obrazlaže potrebom učinkovitog vođenja poslova ministarstva.</p>
<p> Demokrati se protive i uvjeravaju da pravo na štrajk, platni razredi ili ograničenja prekovremenoga rada ne mogu i neće ugroziti rad ministarstva ni nacionalnu sigurnost. Predstavnički dom Kongresa, u kojem republikanci imaju većinu, još u srpnju je prihvatio Bushov prijedlog. Republikanci u predizbornoj kampanji obilno koriste sadašnju situaciju optužujući demokrate da im je više stalo do potpore sindikalnih središnjica nego do sigurnosti Amerikanaca. Glasovanje o zakonu prošle noći u pet navrata spriječio je republikanski senator iz Teksasa Phil Gramm. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>CIA: Mogući novi teroristički napadi u SAD</p>
<p>WASHINGTON, 18. listopada</p>
<p> - Direktor CIA-e George Tenet upozorio je u četvrtak američke kongresnike da su mogući novi teroristički napadi Al Qaide u SAD. Nedavni napadi na Amerikance u Kuvajtu i eksplozije bombi u Indoneziji »upućuju na zaključak da nas Al Qaida namjerava ponovno napasti u zemlji i inozemstvu«, rekao je Tenet na zajedničkoj sjednici odbora za obavještajne službe obaju kongresnih domova. On nije želio reći treba li stupanj pripravnosti u SAD podići na višu razinu, ali je najavio da će o tome kasnije u četvrtak razgovarati s direktorom FBI-ja Robertom Muellerom i šefom Ureda domovinske sigurnosti Tomom Ridgeom. U pisanoj analizi koja je dostavljena članovima Kongresa, CIA uz ostalo navodi da je nemoguće jamčiti kako teroristi ne mogu ući u SAD. Dodaje se da je »posve izvjesno kako će Al Qaida pokušati nove napade«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Saddam pozvao Iračane na otpor</p>
<p>BAGDAD, 17. listopada</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein pozvao je u četvrtak Iračane na otpor napadnu li Sjedinjene Države i upozorio da će invazija voditi u prolijevanje američke krvi.</p>
<p> U govoru emitiranom na iračkoj televiziji nakon polaganja predsjedničke prisege u novom sedmogodišnjem mandatu, Saddam je rekao: »Put krvi vodi prema prolijevanju još više krvi. </p>
<p>Onaj tko pokuša proliti krv drugih, mora očekivati da se i njegova krv prolije«. Saddam, kojemu prijeti američka invazija, rekao je Iračanima da bi se uskoro mogli suočiti s velikim ratom, trećim za njegove 23- godišnje vladavine.</p>
<p> »Odluči li Svemogući Bog... staviti vas ponovno na kušnju u velikome ratu, Svemogući će, i država i povijest od vas očekivati da se djelotvorno suprotstavite... i branite domovinu«, rekao je Saddam. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izraelska vojska opet ubijala palestinske civile</p>
<p>Glavni stožer izraelskih oružanih snaga ispričao se, po tko zna koji put, za nedužne civilne žrtve, ali je istodobno optužio palestinske ekstremiste da koriste civile kao ljudski štit</p>
<p>ANKARA, 18. listopada (Od Vjesnikova dopisnika) Najmanje osam osoba je poginulo, a oko četrdeset ih je ranjeno kada su u četvrtak poslije podne četiri izraelska tenka otvorila vatru na okupljene Palestince u gradu Rafi, južno od Gaze. Među žrtvama su i dvije žene i dvoje maloljetne djece. Prema tvrdnjama očevidaca, napad je izvršen u dijelu grada gdje često dolazi do oružanih izraelsko-palestinskih sukoba. </p>
<p>Izraelski izvori kažu da je taj napad bio odgovor na pokušaj nekog palestinskog mladića da zaustavi ulazak vojnika u jedan navodni palestinski tunel u gradu. Također se tvrdi da je na njihove snage ispaljena jedna protutenkovska granata. Izraelci, izuzevši oštećenja na jednom vozilu, nisu imali mrtvih i ranjenih. </p>
<p>Glavni stožer izraelskih oružanih snaga ispričao se, po tko zna koji put, za nedužne civilne žrtve, ali je istodobno optužio palestinske ekstremiste da koriste vlastite civile kao ljudski štit. Priopćeno je da su Palestinci i u petak nastavili pružati otpora izraelskim postrojbama na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Javlja se da je u Gazi jedan palestinski bombaš samoubojica lakše ranio dvojicu izraelskih vojnika. </p>
<p>U međuvremenu, iz strogo povjerljivih izvora izraelske tajne obavještajne službe Mossad procurila je vijest prema kojoj pripadnici Hesbollaha (sve arapske zemlje ga smatraju legitimnim pokretom otpora) nastoje po svaku cijenu doći u posjed raketnih sustava srednjeg dometa. Tim projektilima, doleta 300 kilometara, mogli bi napasti gotovo sve ciljeve u Izraelu. </p>
<p>U tako uzavreloj atmosferi sa zamjetnom nervozom i zebnjom se očekuje dolazak američkog državnog podtajnika Williama Burnsa na Srednji istok. Iskusni američki diplomat, koji se već okušao u smirivanju tamošnjih naraslih strasti i frustracija, svoju misiju započinje u petak u Egiptu. Nakon toga uslijedit će blitz posjeti Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Libanonu i Siriji. Kako se očekuje, Burns će početkom sljedećeg tjedna doputovati na razgovore sa izraelskim i palestinskim čelnicima. </p>
<p>Izvori iz State Departmenta su priopćili da se njihov emisar neće sastati i s palestinskim vođom Yasserom Arafatom. Prema zapadnim izvorima, to bi moglo osjetno umanjiti značaj Burnsove posredničke misije. Raniji takvi američki pokušaji zaobilaženja karizmatskog palestinskog čelnika samo su udaljavali mirovni proces od njegova cilja. Najbliži Arafatovi suradnici su zbog toga redovito odbacivali sve pokušaje da se na bilo koji način politički »preskoči« legalno izabrani palestinski predsjednik. </p>
<p>Ako State Department ne promjeni odluku, najbliži Arafatovi suradnici će gotovo sigurno opet odbiti sastati se s američkim izaslanikom. To bi moglo umanjiti nastojanja Washingtona da potakne reforme palestinskih vlasti, utvrdi povlačenje izraelskih okupacijskih postrojbi na pozicije prije izbijanja najnovije palestinske intifade (28. rujna 2000.), te stvoriti uvjeti za uspostavu privremene palestinske države. </p>
<p>Kao i mnogo oputa dosad uoči sličnih posjeta, Izrael je povukao »smirujući potez«. Naredio je smanjenje nazočnosti okupacijskih snaga u gradu Hebronu na Zapadnoj obali. No, taj simbolični iskorak praktički ništa ne znači, jer se tenkovi i teška artiljerija nalaze u samom gradu i njegovoj okolici.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sporazum Makedonaca i Albanaca o sastavu nove vlade</p>
<p>SKOPJE, 18. listopada </p>
<p> - Makedonska koalicija, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 15. rujna, zaključila je sporazum o osnivanju buduće vlade s albanskom strankom, kojoj je na čelu bivši politički šef albanskih gerilaca Ali Ahmeti, izvijestili su u petak službeni izvori. Koalicija »Zajedno za Makedoniju« i Ahmetijev Demokratski savez za integraciju (DSI) u četvrtak navečer složili su se o osnivanju buduće vlade, izvijestio je glasnogovornik DSI-ja.</p>
<p> Makedonska koalicija, koju vodi Socijaldemokratski savez (SDSM) novoga premijera Branka Crvenkovskoga, dobila je 60 od 120 mjesta u parlamentu. Ahmetijev DSI osvojio je 16 mjesta te tako postao najsnažnija albanska stranka u novome makedonskom paralmentu.</p>
<p> Bivši albanski gerilci, a sadašnji političari, trebali bi dobiti četiri ministarstva u novoj makedonskoj vladi, a u Vijeću nacionalne sigurnosti dobit će dva mjesta, izvijestili su službeni izvori. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Nije nam Karl Popper »otkrio« kritički racionalizam</p>
<p>Slobodni novinar iz Zagreba gospodin Vilko Luncer nije posve u pravu kada piše da je kritički racionalizam »s političkim predznakom liberalizma« u Hrvatskoj uglavnom posve nepoznat pojam. Nije austrijski filozof i fizičar Karl Raimund Popper, na kojega se Luncer uvijek poziva, bio taj koji nam je stvarno otkrio taj filozofski pravac.</p>
<p> Koliko se mogu sjetiti, o racionalističkoj filozofiji objavio je posebno djelo i naš ugledni filozof prof. Milan Kangrga, a i drugi su se znanstvenici bavili racionalizmom kao važnom »granom« prosvijećene i probuđene građanske filozofije 18. i 19. stoljeća.</p>
<p>No, treba imati na umu da smo 45 godina živjeli u socijalizmu, koji je od svih filozofskih i socioloških pravaca apsolutno preferirao jedino marksizam-lenjinizam. Ljudi koji su tada citirali znamenitoga njemačkog građanskog sociologa Maxa Webera bili su posprdno nazivani »maxistima« i valjda idejnim neprijateljima znanstvenog socijalizma. Trebalo je imati petlje pa se u tim danima baviti djelom jednog Webera, Poppera ili drugih istaknutih idealističkih filozofa i sociologa građanskoga društva. Malo se prevodilo, još manje objavljivalo. No, gospodin Luncer jamačno je u pravu kada tvrdi da je tek Popper u svom epohalnom djelu »O otvorenom društvu i njegovim neprijateljima« razradio ideju kritičke racionalnosti, antihistoricizma na način Hegela i Marxa, te ustvrdio kako je u životu sve pokušaj i pogreška, ništa unaprijed izvjesno, ništa povijesno zadano i neprijeporno. Osobito ne povijest koja se navodno sva temelji na ratovima, krvoprolićima, revolucijama, sukobima naroda, vladara, političara i generala, na mitovima i fantazmagorijama kolektivne svijesti.</p>
<p>Pitanje je svakako koliko kritički racionalizam s političkim predznakom liberalizma u Hrvatskoj uopće može imati čvrsto uporište i filozofsku »bazu«. Hrvatska nema ni građanske ni liberalne tradicije, a nekmoli tradiciju »otvorenog društva« na koju se stalno poziva gospodin Luncer. </p>
<p>Ako je politika projekcija idealnoga u zadanim i mogućim okolnostima, onda ćemo vrijeme »otvorenog društva« još jako dugo čekati.</p>
<p>Prof. dr. ANTE MARINKOVIĆ Sesvete</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nekoordinirani i zbunjujući potezi prema Haaškom sudu</p>
<p>Svaki put kada Haaški sud pošalje optužnicu protiv nekoga, kod nas nastane krizno stanje. </p>
<p>U slučaju generala Bobetka stvar je još gora jer su se svi do sada pozvani dobrovoljno javljali Haaškom sudu ili su, kao Ante Gotovina, nestali. Tako da hrvatske vlasti dosad nisu bile u nezavidnoj situaciji da moraju nekoga izručiti. Naime, general Bobetko nije nedostupan, ali očito nema namjeru pojaviti se pred sudom.</p>
<p>Pa se pitam jesu li se naši političari i pravni stručnjaci ikada pripremili za takav slučaj? Nekoordinirani i zbunjeni potezi od proteklih tjedana daju mi pravo posumnjati u to.</p>
<p>Pravnici raspravljaju stoji li Haaški sud iznad hrvatskog Ustava. To je načelno pitanje; već je ranije trebao biti usuglašen stav jesu li međunarodne institucije i akti iznad nacionalnog pravnog sustava ili nisu. </p>
<p>Političari tjednima traže neki kompromis između javnog mnijenja i obveza prema Haagu, ali tako da cijela javnost osjeti njihovu zbunjenost. Predsjednik Mesić javno se zalaže na punu suradnju sa sudom, dok Vlada istovremeno izmišlja ishitrene načine kako cijelu neugodnu situaciju odugovlačiti. I što ako žalbeni postupak u Haagu ne prođe?</p>
<p>Imamo dvije varijante, zauzeti jasan stav da generala Bobetka ne izručujemo ili ga pak predati Haagu. Za prvu varijantu treba imati odlučnosti i znati procijeniti moguće posljedice. I trebamo biti respektirani.</p>
<p>U drugoj bismo varijanti pokazali još jedanput da smo kao država ucjenjivi, da nam svatko može nametati uvjete.</p>
<p>Da većina nas općenito promijeni svoj način razmišljanja, življenja i rada, ponašanja u društvu, itd..., mogli smo (a možemo još uvijek) stvoriti od male Hrvatske jednu koliko-toliko politički i ekonomski stabilnu, sređenu državu, koja bi u inozemstvu uživala neki ugled. Da smo takvi, imali bismo npr. za slučajeve haaških optužnica pripremljen scenarij i znali se postaviti. Da smo takva respektirana država, ne bi nam se i u slučaju da odbijemo izručiti generala Bobetka odmah prijetilo sa svih strana. Naš bi se stav uzeo na znanje na drukčiji način.</p>
<p>Jer pravda i politika su dvije strane, a i za svakoga vrijede na žalost drukčiji uvjeti. Zato je bitno tko smo i kako se postavljamo. </p>
<p>ROBERT LEHPANER Dugo Selo</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U čemu je spor između vlasnika i zaštićenih stanara? </p>
<p>Vjesnik je ovog mjeseca, u kojem se obilježava Svjetski dan stanovanja, objavio nekoliko dopisa čitatelja koji su se izjasnili kao zaštićeni najmoprimci ili vlasnici stanova i postupio po onoj »audiatur et altera pars« tj. čujmo i drugu stranu.</p>
<p>Kao jedan od vlasnika, pročitavši sve te dopise, ustanovio sam da je želja stanara da jeftino kupe svoje sadašnje stanove, pod istim uvjetima kao nositelji stanarskog prava na društvenim stanovima.</p>
<p> Pravno obrazovanim vlasnicima jasno je da stanari nisu u pravu i da se njihovim zahtjevima ne može udovoljiti jer bi država, da bi udovoljila zahtjevima stanara, morala provesti novu nacionalizaciju, što je nespojivo s europskim pravnim normama.</p>
<p>Oni nas dijele na prave (izvorne) i nominalne vlasnike (samo na papiru, koji su kupili neuseljive stanove). Takve podjele, međutim, nema u Ustavu ni u zemljišnim knjigama, pa je i rasprava na tu temu puko gubljenje vremena.</p>
<p>Pozivaju se na i HHO, jer mi, navodno, kršimo njihova ljudska prava, a oni jeftino stanuju u tuđim stanovima. Zar da nam se ukine pravo da pravno dopustivim sredstvima pokušavamo doći do svojih stanova? Za taj postupak pravni je osnov Odluka Ustavnog suda RH. Zar smo mi za to krivi? Tu nema elemenata šikaniranja. Traži se samo provođenje pozitivnih zakona.</p>
<p> Ima i nas koji stanove nudimo stanarima po 30 posto od tržišne cijene useljivog stana. Ali ni to neće.</p>
<p> Mi smo, osim toga, umjesto njih dužni plaćati tzv. obaveznu pričuvu. Hoće li zastupnici kod donošenja nove odredbe o zakonom obveznoj pričuvi donijeti odredbu da stanari sami plaćaju pričuvu, ne znam. Bilo bi normalno da kao i druga većina građana sami održavaju kuće u kojima stanuju.</p>
<p>Dakle, ako želimo, sve se može riješiti temeljem naših hrvatskih zakona.</p>
<p>TOMISLAV VUKASOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Takvim ugovorom o razminiranju mi pomažemo Rusiji</p>
<p>Svake godine širom Hrvatske, od dalmatinskoga krša i Zagore do slavonskih ravnica, stradavaju deseci ljudi od mina. Stotine ih biva osakaćenih, ponajviše djece, koju će taj hendikep obilježiti za cijeli život.</p>
<p> Prema procjenama stručnjaka HCR-a (Hrvatskog centra za razminiranje), za potpuno čišćenje terena trebat će još godine, a u najboljem slučaju taj se posao može odraditi do 2010. Pomoć u čišćenju minskih polja dobro je došla, ali još uvijek je premala, i financijski i tehnički. Radovalo bi nas kada bi zbog mira i oprosta ta pomoć došla i od onih čiji su sunarodnjaci te mine i posijali. Čišćenje minskih polja je visokoprofesionalan posao, istina, dobro plaćen, ali i vrlo opasan. </p>
<p> U prvi mah obradovala me je vijest o tome da je HCR potpisao opći ugovor s ruskom tvrtkom »Emercom Demining«, kako kažu, vrijedan 32 milijuna američkih dolara na pet godina. (Vjesnik, 18. listopada »Potpisan opći sporazum o provedbi razminiranja«).</p>
<p>To bi bilo 6,4 milijuna dolara godišnje, ali sam odmah shvatio da nije riječ ni o kakvoj humanitarnoj pomoći, nego o podmirenju starih računa. Rusi nam to nude u ime klirinškog duga od tristotinjak milijuna dolara. Sve mi će čini da Hrvatska time pomaže Ruskoj Federaciji da se na najbezbolniji način riješi dugova koje je preuzela kao sljednica propalog SSSR-a.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Omiš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Sramota zagrebačke policije i tužiteljstva </p>
<p>O tijeku istrage, koja je naposljetku dovela do sasvim pogrešne osobe, novinare su izvijestili Željko Prša, načelnik Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a, i Krunoslav Canjuga, županijski državni odvjetnik u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Zagrebačka policija i Županijsko državno odvjetništvo priznali su u petak na redovitoj policijskoj konferenciji pogrešku koja im se potkrala tijekom istrage oko dvostrukog silovatelja, jedanaestogodišnje djevojčice u Laništu prošlog tjedna i sedamnaestogodišnjakinje u Remetincu u lipnju prošle godine. Za ta je silovanja prvotno bio osumnjičen pa prepraćen Renato K. (21), koji je nakon negativnog nalaza DNK pušten na slobodu.</p>
<p>O tijeku istrage, koja je naposljetku dovela do sasvim pogrešne osobe, novinare su izvijestili Željko Prša, načelnik Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a, i Krunoslav Canjuga, županijski državni odvjetnik u Zagrebu. Naglasili su kako policija osnovano sumnja da se »sasvim sigurno u oba slučaja radi o istom počinitelju«.</p>
<p>Prema Pršinim navodima, Renato K. je nakon uhićenja najprije poligrafski testiran i ispitivač je bio uvjeren da je upravo on počinitelj dvaju brutalnih silovanja. Nakon poligrafa policajci su obavili nekoliko razgovora s osumnjičenim, koji je negirao svoju umiješanost u silovanja i pojavljivanje na inkrimiranim mjestima u vrijeme kada su silovanja počinjena.</p>
<p>No, nadodao je Prša, policija je raspolagala izjavama nekih svjedoka koji su se zatekli u blizini mjesta silovanja, pa je pretražen Renatov stan, koji je on unajmio, i u njemu su pronađeni gotovo identični odjevni predmeti kakve su policiji opisale žrtve.
U trećem razgovoru s istražiteljima Renato je, prema Pršinim navodima, priznao silovanja i pritom precizno iznio čitav niz detalja koji su mogli biti poznati samo počinitelju. Nakon toga policija je odlučila protiv Renata podnijeti kaznenu prijavu, a kako je odmicalo zakonom predviđeno maksimalno 48-satno zadržavanje osumnjičenoga u policiji, odlučeno je da će se dvadeset jednogodišnjak prepratiti u Istražni odjel zagrebačkoga Županijskog suda. U istražnom odjelu u utorak je osumnjičenika ispitala dežurna istražna sutkinja Mirjana Rigljan, iako DNK analiza krvi još nije bila gotova, priznali su u zagrebačkoj policiji.</p>
<p>Načelnik Prša je nakon iznesene kronologije istrage i uhićenja osumnjičenog silovatelja kazao kako su u zagrebačkoj policiji bili mišljenja da su donijeli ispravnu odluku, potvrdivši tadašnje uvjerenje da su otkrili »pravoga« pitanjem »što bi bilo da smo ga pustili a da je DNK analiza dala pozitivan rezultat?«.</p>
<p>»Ovo nam je dodatni poticaj i motiv da još više prionemo radu kako bismo što prije uz pomoć građana otkrili silovatelja«, zaključio je na kraju Prša napomenuvši da neće odustati dok se počinitelj ne otkrije. Prša je na kraju opovrgao navode Renatove braniteljice odvjetnice Ružice Paradiš kako policija njezinu branjeniku nije omogućila odvjetnika i kako se prema njemu tijekom kriminalističke obrade postupalo nekorektno.</p>
<p>Županijski državni odvjetnik u Zagrebu Krunoslav Canjuga kazao je kako je cijela istraga oko silovanja bila »timski rad« policije i tužiteljstva te kako su sve istražne radnje bile obavljene na izuzetno profesionalnoj razini, iako se na kraju ispostavilo da osumnjičeni nema veze sa silovanjima. </p>
<p>Canjuga je potvrdio da tijekom istrage nije bilo prepoznavanja jer su silovane djevojčica i sedamnaestogodišnjakinja još uvijek u šoku, ali i da policija i tužiteljstvo raspolažu stopostotnim tragom koji će povezati silovatelja sa žrtvama. Na novinarsko pitanje o kojim se tragovima radi, Canjuga je otkrio da je kod djevojčice uzet vaginalni bris te kako je na odjeći silovane sedamnaestogodišnje djevojke pronađen trag sjemena.</p>
<p>Priznajući pogrešku pri otkrivanju silovatelja Canjuga je istaknuo kako bi »veća pogreška bila da je slučaj pao na sudu a ne u fazi istrage«, zaključivši kako zbog ovog slučaja tužiteljstvo »već nekoliko dana ima ciglu u želucu«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Deset godina zatvora zbog ubojstva najboljeg prijatelja</p>
<p>OSIJEK, 18. listopada</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom velikog vijeća osječkoga Županijskog suda dvadeset jednogodišnji Vardan Rugole (21) iz Đurđenovca proglašen je u petak krivim zbog ubojstva svoga najboljeg prijatelja Vilima Majcena. Određena mu je kazna zatvora u trajanju od 10 godina. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica ga je teretila da je 21. lipnja ove godine, oko 23,30 sati, u kuhinji svoje obiteljske kuće ubio najboljeg prijatelja i sumještanina Vilima Majcena (21). U optužnici se navodi da je Rugole, pod utjecajem alkohola, a nakon svađe sa također pijanim Majcenom, koji je počeo razbijati boce po njegovoj kući, uzeo nož dužine oštrice od 17 centimetara i njime ubo Majcena u lijevi dio prsišta, između ramena i vrata. Ranjeni je mladić ubrzo preminuo.</p>
<p>U obrazloženju presude sudac Damir Krahulec istaknuo je kako je tijekom dokaznoga postupka ustanovljeno da je Rugole, koji je i priznao svoje djelo, počinio kazneno djelo teškog ubojstva. Iako se optuženi mladić branio time da ga je u kritičnom trenutku Majcen uhvatio za vrat te ga počeo gušiti, vijeće je zaključilo da »nije došlo do gušenja u klasičnom smislu, odnosno da život optuženoga nije bio u opasnosti«. Također je utvrđeno da je jedini motiv i pokretač ovoga (ne)djela bio alkohol. Naime, u trenutku sukoba optuženi je Rugole imao u krvi 1,71 promil alkohola, a u krvi ubijenog Majcena zabilježeno je 2,99 promila.</p>
<p>Prije donošenja presude optuženi je Rugole izjavio kako mu je »jako žao zbog svega te da ne može ni zamisliti kako će dalje živjeti bez najboljeg prijatelja kojeg je volio kao da mu je brat«. </p>
<p>Saslušane su i majke optuženoga i oštećenoga i obje su u svojim iskazima potvrdile da su Rugole i Majcen bili nerazdvojni prijatelji. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Muža razoružala poljupcima i u njega ispalila cijeli šaržer </p>
<p>ŠIBENIK, 18. listopada </p>
<p> - Na šibenskom je Županijskom sudu, iskazima vještaka psihijatara, po treći put počelo suđenje Anici Milovac (39) iz Šibenika, koju optužnica tereti za ubojstvo supruga Borisa počinjeno u srpnju 1991. godine.</p>
<p>Nakon dva prethodna suđenja Županijsko je državno odvjetništvo ulagalo žalbe, koje je Vrhovni sud u oba slučaja uvažio i predmet vraćao na ponovljeni sudski postupak.</p>
<p>Optužnica, koju zastupa zamjenica državnog odvjetnika Živana Beroš Dodig, tereti Anicu Milovac da je u noći 20. srpnja 1991. u dvorištu svoje obiteljske kuće u Vodicama, nakon svađe oko novca, ubila supruga. Boris Milovac u kritično je vrijeme držao u ruci pištolj, ali ga je Anica, odlučivši da ga ubije, zagrljajima, poljupcima i obećanjima da će mu dati njemačke marke, udobrovoljila i nagovorila da odloži pištolj.</p>
<p>Kada je suprug odložio pištolj marke CZ, Anica ga se dočepala i u supruga ispalila sve streljivo nanijevši mu pet prostrijelnih rana. Jedno je zrno ostalo u tijelu i ono je ozlijedilo sve unutarnje organe. Teško krvareći ranjeni je Boris Milovac pošao prema supruzi, potom pao i ostao ležati na zemlji.</p>
<p>Kada je Anica vidjela da joj suprug još daje znakove života, uzela je betonski blok i njime ga udarila u glavu zdrobivši mu kosti baze i svoda lubanje i mozak, nakon čega je odmah preminuo.</p>
<p>Prema navodima vještakinje psihijatrice dr. Ivane Peko Čović iz Centra za forenzičku psihijatriju bolnice u Vrapču, optuženica je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila smanjeno sposobna shvatiti svoje postupke i vladati svojom voljom, ali ta reducirana ubrojivost, prema navodima vještakinje, nije bila bitno smanjena.</p>
<p>»Anica je u kritično vrijeme reagirala povišenom afektnom tenzijom, ali je njezina svijest tada bila očuvana. Zaključili smo da je bila senzibilna na suprugovo ponašanje i da su se ti negativni afekti godinama kumulirali. U strukturi njene ličnosti ima elemenata paranoidnosti, narcisoidnosti i histrionskih crta, a sve je to pridonijelo njenom stavu prema ubijenom suprugu«, kazala je vještakinja.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja zamjenice državnog odvjetnika i odvjetnika Branka Baice, branitelja optužene Anice Milovac, vještakinja je izjavila da je u konkretnom slučaju stupanj afektne tenzije bio na takvoj razini da je on utjecao na ubrojivost u smanjenoj mjeri, ali ne do stupnja bitnoga.</p>
<p>»Nije bila u stanju jake razdražljivosti i mogla je kontrolirati svoje postupke«, zaključila je vještakinja s čijim se iskazom u cijelosti suglasio i dr. Boris Zmijanović, psihijatar iz Šibenika.</p>
<p>Odvjetnik Anice Milovac uložio je prigovor na iskaze psihijatrijskih vještaka koji, po njemu, nisu vjerodostojni jer nisu uzete u obzir sve okolnosti koje su od značenja za ovaj predmet, posebno višestruke suprugove prijetnje smrću.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>I svjedoci i dokazi u prilog optuženima </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Davanjem iskaza svjedoka, iznošenjem obrane optuženih i završnim govorima njihovih branitelja u petak je na Općinskom sudu završeno suđenje Nataliji Kargačin i Milanu Prši, koje se teretilo za zlostavljanje u obavljanju dužnosti na štetu trojice štićenika Centra za autizam. </p>
<p>Općinsko je državno odvjetništvo podnijelo optužni prijedlog u kojem se navodi da je ovo dvoje u siječnju 1998. godine u Centru za autizam, gdje rade, rukama i nogama te neutvrđenim predmetom udaralo troje štićenika Centra.</p>
<p>Svjedok Neven T., čiji se brat nalazi u centru, naveo je da o zlostavljanju njegova brata nema saznanja niti je ikad vidio ozljede prilikom posjeta bratu. No napomenuo je da je njegov brat autoagresivan i znao se sam ozlijediti. Posebno je istaknuo kako je jako zadovoljan smještajem i brigom za njegova brata u centru. Budući da mu je brat autist, a oni ili potpuno prihvaćaju pojedinu osobu ili je odbijaju, ne može biti ni riječi o zlostavljanju jer njegov brat nikad ne bi prihvatio osobu koja ga zlostavlja, a Pršu je odmah prihvatio. </p>
<p>Prvooptužena Kargačin u svojoj je obrani istaknula kako je Anita D. (osoba koja je i prijavila navodno zlostavljanje) bila vrlo problematična osoba te kako nitko nije htio raditi s njom. Nekoliko je puta bila čak i pred otkazom te joj je upravo majka optužene, koja također radi u centru, pomogla da ostane. No kada više to nije željela, Anita D. je prijavila navodno zlostavljanje, što optužena drži činom osvete prema njezinoj mami. </p>
<p>Drugooptuženi Prša izjavio je da nikada nikoga nije zlostavljao te da je Anita D. problematična osoba koja je sve izmislila. Spomenuo je i da ga je jednom prilikom primila za genitalije, a to je znala raditi i drugim muškarcima u centru. </p>
<p>U završnim su riječima branitelji rekli kako tijekom dokaznog postupka nije dokazano da je dvoje djelatnika centra zlostavljalo štićenike i da je sam iskaz Anite D. nevjerodostojan, nelogičan i neistinit. Branitelj je naime naveo da je Anita D. rekla da je otkaz dobila nakon što je prijavila slučaj, što nije točno, već joj je istekao ugovor o radu. Dodao je i kako ne postoji medicinska dokumentacija za trojicu štićenika centra koji su navodno bili zlostavljani. </p>
<p>Izricanje presude sutkinja Tamara Pleše zakazala je za ponedjeljak. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ni policija ne zna gdje su svjedoci </p>
<p>ZLATAR, 18. listopada</p>
<p> - U petak je na Županijskom sudu nastavljeno suđenje Željku Miketiću, poduzetniku iz Donje Stubice, kojega optužnica tereti za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, čime je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 1,912.107 kuna. </p>
<p>Konkretno, optužnica ga tereti da je u razdoblju od 28. rujna 1998. do 1. travnja 1999. godine, kao direktor poduzeća Miketić d.o.o. iz Donje Stubice, prodao 13 vozila, većinom mercedesa, a novac koji je primio na ruke nije položio na žiro-račun svog poduzeća, već ga zadržao za sebe.</p>
<p> Iako je na početku suđenja, uz predloženih 16 svjedoka, bilo planirano suđenje završiti u tri do četiri rasprave, u četvrtak je održana već osma jer se svjedoci ne odazivaju na sudske pozive. U petak nisu došli Jasminka Mihaljević, za koju ni policija ne zna na kojoj adresi živi, i Drago Bubaš, s čije se adrese pozivi vraćaju iako policija tvrdi da on živi na toj adresi. Zato su saslušani samo bivši djelatnici poduzeća Miketić d.o.o., Dragutin Jakopec i Kornela Dolenc, koji su izjavili da nisu vidjeli niti primali gotovinu za prodane automobile.</p>
<p>Županijsko je državno odvjetništvo u Zlataru nakon kaznene prijave financijske policije podnijelo prijedlog za podizanje optužnice još u ožujku 2000. godine, ali je istražni sudac donio rješenje o provođenju istrage, pa je optužnica podignuta u ožujku 2001. godine. </p>
<p>U istrazi se Miletić branio da je vozila prodavao svojim starim kupcima na kredit, a s njima je imao i poslovni odnos jer su kod njega imali deponirana devizna sredstva, a onima koji nisu imali depozita vozila je prodavao putem komisione prodaje po principu staro za novo.</p>
<p> Ispitani su svjedoci tvrdili da su mu novac u gotovini isplatili na ruke.</p>
<p>Suđenje će se nastaviti saslušanjem novih svjedoka ako ih pronađu policija i sud i dostave im sudske pozive.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U naletu »vectre« na teretnjak dvojica poginula, a dvojica ozlijeđena</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Dvije osobe su poginule, a dvije su ozlijeđene u naletu »opel vectre« na teretno vozilo u petak jedan sat iza ponoći na Slavonskoj aveniji kod benzinske postaje Zovko, izvijestila je zagrebačka policija.</p>
<p> Nesreća se dogodila kad je Bruno Pasinek (29) »opel vectrom«, zagrebačkih registarskih oznaka, zbog, kako kažu u policiji, nepropisne vožnje, prednjim dijelom automobila naletio na teretno vozilo »mercedes«, također zagrebačkih oznaka. Teretnjak se kretao u istom smjeru, a njime je upravljao Mirko A. (49).</p>
<p> Od siline udarca i zadobivenih ozljeda na mjestu nesreće poginuli su Bruno Pasinek i njegov suvozač, bosanskohercegovački državljanin Ahmed Dedić (37), teže je ozlijeđen njihov suputnik, a lakše vozač teretnjaka.</p>
<p> Uz dvoje poginulih u Zagrebu, u protekla 24 sata na hrvatskim su cestama poginule još tri osobe, a ozlijeđena je 41, doznaje se u MUP-u.</p>
<p> Na trajektnom pristaništu na otoku Mljetu oko ponoći je poginuo Petar Sesjak (49) koji je, iz zasad neutvrđenog razloga, sletio »zastavom 55« zagrebačkih oznaka u more i smrtno stradao. </p>
<p> Pri prevrtanju traktora u mjestu Špičkovina na području Krapine u četvrtak oko 17,50 sati na makadamskom putu poginuo je Rudolf Žegrec (49). Nesreća se dogodila kad je Alojzije P. (63), upravljajući neregistriranim traktorom »IMT«, na nizbrdici izgubio nadzor zbog čega se traktor prevrnuo i prignječio njegovog suvozača koji je preminuo na mjestu nesreće, dok je vozač teško ozlijeđen.</p>
<p> Kod mjesta Kip na području Daruvara u četvrtak oko 13 sati poginula je pješakinja Marija Hal (72) na koju je »golfom« daruvarskih oznaka naletio Zdravko K. (47). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ostatak portfelja HFP-a moglo bi se privatizirati za 18 mjeseci</p>
<p>NOVIGRAD, 18. listopada</p>
<p> - Prema novom, u četvrtak dovršenom i vrlo ambiciozno postavljenom planu privatizacije ukupno 1091 društva preostalog u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju, poduzeća u kojima država ima manje od 50 posto, uz izuzetke kao što je Petrokemija i neke strateški važne tvrtke, ponudit će se na prodaju na burzama, dok će se ostali pokušati prodati putem javnih natječaja. Tako će se na Varaždinskoj burzi na kojoj se dionice iz državnog portfelja prodaju za namirenje kapitalnih izdataka, mjesečno nuditi 40 dioničkih paketa, na Zagrebačkoj burzi će se svakog mjeseca za gotovinu na prodaju ponuditi dionice deset društava, a mjesečno će se putem javnog prikupljanja ponuda pokušati prodati od pet do šest društava.</p>
<p>Plan koji će u ponedjeljak razmotriti Upravni odbor HFP-a, a potom i Vlada, predstavio je u petak na 12. konferenciji Zagrebačke burze zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. </p>
<p>»U idealnim uvjetima privatizacija bi se mogla dovršiti za 18 mjeseci, no vjerojatno se sva izložena društva neće odmah i prodati, pa je nekakav realan rok za okončanje cijelog procesa dvije do tri godine«, kazao je Starčević. </p>
<p>On je rekao i da je na Zagrebačkoj burzi u zadnje dvije i pol godine prodano 411 dioničkih paketa, a na Varaždinskoj 444 paketa dionica iz portfelja Fonda, putem javnog natječaja privatizirano je 31 društvo, a u stečaj je otišlo 339 društava.</p>
<p>Kako je kazao Starčević, dovršena je i analiza portfelja HFP-a, čiji će rezultati uskoro biti predstavljeni javnosti. Analiza je sačinjena tako da pokaže stanje portfelja sa i bez brodogradilišta, pa je tako ne računajući brodogradilišta značajno povećana kvaliteta državnog portfelja i bitno su smanjeni gubici. </p>
<p>Analiza govori o smanjenju obveza društava iz državnog portfelja u dvije i pol godine - sa 14,7 milijardi kuna početkom 2000. na sadašnjih oko 7 milijardi kuna. </p>
<p> Gubici društava iz državnog portfelja početkom 2000. bili su oko 6 milijardi kuna, oko 7,3 milijuna kuna dnevno, a sada su pali na oko 2,2 milijarde, odnosno na oko 130.000 kuna dnevno. </p>
<p>Podaci također pokazuju da su gubici društava u portfelju HFP-a početkom 2000. bili 3,08 milijardi kuna veći od dobiti, da bi prema najnovijim podacima ta društva poslovala s dobiti i to nešto više od milijardu kuna. </p>
<p>Inače, 12. konferenciju Zagrebačke burze otvorio je direktor burze Marinko Papuga, koji je tom prilikom podsjetio da se ove godine navršilo točno 400 godina kako je osnovana prva mutlinacionalna kompanija i izdana prva dionica u povijesti, a riječ je o Istočnoindijskoj kompaniji. Papuga je pohvalio aktivnosti države kao ključnog izdavatelja vrijednosnih papira, ističući da je ona sada preuzela svoju ulogu pospješitelja razvoja tržišta kapitala. No, dodao je da treba poraditi na tome da se i mali investitori uključe u kupnju obveznica u primarnoj distribuciji.</p>
<p>Glavna ekonomistica Privredne banke Martina Dalić rekla je da je u razvoju tržišta kapitala dosad riješeno mnogo problema te da su u kratkom vremenu postignuti značajni pomaci. Stvorena je potražnja na tržištu koje ranije nije bilo. Dalić je napomenula i da u sektoru osiguranja slijede intenzivnije aktivnosti, odnosno njegovim razvojem trebala bi se generirati i potražnja za dugoročnim vrijednosnicama s rokom dospijeća dužim od 15 ili 20 godina. </p>
<p>Aktiva otvorenih investicijskih fondova narasla je dosad na 2,3 milijarde kuna, navela je Dalić. Ona je upozorila i na nedostatak korporativnih obveznica i dionica na tržištu, posebno ističući kako poduzeća moraju osjetiti da je za njih korisno da novac prikupljaju na tržištu kapitala. »Daljnji razvoj tržišta ovisit će o dinamici ekonomskih aktivnosti u zemlji, kao i o dinamici gospodarskih reformi te o brzini otvaranja hrvatske ekonomije«, zaključila je Dalić. </p>
<p>Danijel Nevidal iz tvrtke InterCapital upozorio je na nedostatak kunskih izdanja obveznica na tržištu te neodgovarajući sustav namire, odnosno činjenicu da nema isporuke uz plaćanje isti dan te da se tako gube i dani i kamate. Rekao je i da je jedna od osnovnih prepreka ulasku stranaca na hrvatsko tržite srednji tečaj Hrvatske narodne banke, no da to nije više tako bitno jer je domaća potražnja na tržištu velika, pa nam, kaže, stranci ni ne trebaju.</p>
<p>Zdenko Prohaska, pomoćnik ministra financija za financijski sektor i tržište kapitala, kazao je da razumije želje investitora za novim izdanjima obveznica, međutim, država osim kroz revolving nema više mnogo prostora za zaduživanje jer je vanjski dug dosegnuo razinu od 54 posto BDP-a. </p>
<p>Predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda Damir Lamza iznio je podatak da je krajem rujna bilo 881.268 članova u obaveznim mirovinskim fondovima te da je ukupni iznos uplata na njihovim računima dosegnuo 1,249 milijardi kuna. Lamza je upozorio da će trebati mijenjati zakonske limite za ulaganje fondova zbog nedostatka domaćih dionica te povećati udio koji će fondovi moći ulagati u strane vrijednosne papire. Dodao je i da je nužno fondovima omogućiti ulaganje u reotkupne poslove, što Hagena zasad ne dopušta, a istaknuo je i nužnost da se fondovima dopusti mogućnost korištenja derivata kao instrumenata zaštite od obezvrjeđivanja imovine.</p>
<p>Jedan od prijedloga fondova je i da im se omogući uvođenje podportfelja za različite kategorije osiguranika, odnosno s obzirom na njihovu različitu dob. To bi, primjerice značilo, da bi se mogao povećati udio dionica u podportfelju osiguranika mlađe dobi. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Slovensko Triglav osiguranje dobilo novu upravu </p>
<p>Nada Klemenčič, predsjednica Uprave Triglava i glavna zagovornica kupnje Croatia osiguranja, podnijela ostavku </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Slovenska Zavarovalnica Triglav od petka ima novu četveročlanu upravu čiji je predsjednik Milan Tomažević, inače član i bivše uprave. Dosadašnja predsjednica, Nada Klemenčič i član Uprave Jože Oberstnel, kojima je već dulje vrijeme prijetilo oduzimanje licencije za obavljanje tih dužnosti, podnijeli su ostavke, ali i dalje ostaju zaposleni u tom osiguravajućem društvu.</p>
<p>Iako je Nada Klemenčič izjavila da odstupa zbog osobnih razloga, posve je jasno da je njezina ostavka dobrim dijelom rezultat ozbiljno uzdrmanog položaja u sukobu sa slovenskom agencijom za nadzor osiguravajućih društava kao i neostvarenih očekivanja ishoda spora s državom na slovenskom ustavnom sudu.</p>
<p>Budući da su i Klemenčičeva i Oberstnel bili glavni zagovornici kupnje Croatia osiguranja, upitno je hoće li i dalje vrijediti njihova ponuda 105 milijuna kuna za 51 posto dionica Croatije. Ove, očito, iznuđene ostavka, samo su još jedan pokazatelj nesređenog stanja u Triglavu čime ova osiguratelj znatno smanjuje mogućnost da preuzme Croatia osiguranje. Inače, slovenski je ustavni sud samo dan prije ove ostavke, odluku o mogućem oduzimanju licencije za rad Triglavu (!) i njegovoj dosadašnjoj Upravi prepustio Vrhovnom sudu. Nada Klemenčič je, prema njezinoj izjavi prije desetak dana u Zagrebu, bila čvrsto uvjerena da će se odlukom Ustavnog suda prekinuti svi postupci protiv nje i Jože Oberstnela. Iako se bivšu upravu Triglava sumnjičilo i za loše poslovanje, Nadzorni odbor Zavarovalnice u svojem najnovijem priopćenju tvrdi da nema znakova nestabilnosti u njezinom osigurateljnom poslovanju. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ina kasni deset godina u usvajanju novih tehnologija</p>
<p>POREČ, 18. listopada</p>
<p> - Zbog zastarjele tehnologije i previsokih troškova prerada nafte u Ininim rafinerijama je znatno skuplja nego u modernim stranim rafinerijama, upozorio je na simpoziju »Goriva 2002« član Uprave Ine dr. Željko Vrbanović. </p>
<p>Zbog toga, prema njegovim riječima, samo izvoz na najpovoljnija tržišta, npr. bosanskohercegovačko, ne donosi gubitak ili je on vrlo mali, dok izvoz na manje povoljna tržišta, npr. slovensko, donosi veliki gubitak jer Ina smanjuje marže kako bi ostala na tim tržištima. Ina, dodao je, kasni barem deset godina u usvajanju novih tehnologija, što sada mora ubrzano nadoknaditi ako želi sačuvati postojeća i osvojiti nova tržišta. Poboljšanje tehnologije i organizacija poslovanja Ini će omogućiti postupno smanjivanje prevelikog broja zaposlenih u rafinerijama. </p>
<p>Svjesni da puno toga moraju učiniti sami, od Vlade očekuju da im omogući jednake uvjete poslovanja na domaćem tržištu kakve imaju konkurentske kompanije u svojim zemljama. Na primjer, u Mađarskoj i drugim europskim zemljama zbog tamošnjih propisa Ina i ostale strane kompanije moraju osigurati spremnike za 90 dana zaliha (na temelju prošlogodišnjeg prometa u toj zemlji) ili uplatiti odgovarajući devizni depozit na koji ne dobivaju kamate, što im znatno povećava troškove i smanjuje konkurentnost. Neke zemlje tu obvezu već šire na 120-dnevne zalihe uz argumentaciju da tako izbjegavaju eventualne poremećaje na tržištu, kaže Vrbanović.</p>
<p>»U europskim je zemljama trgovina na papiru slobodna, ali na razne sofisticirane načine nameću razne financijske i ostale obveze što stranim naftnim kompanijama otežava poslovanje. S druge strane, kod nas su svi napali odluku o uvođenju koridora za prijevoz nafte i derivata. Konačno je barem dovršen prijedlog zakona koji naftnim kompanijama propisuje obvezu osiguravanja desetodnevnih rezervi, a očekujemo da će uskoro u saborsku raspravu«, ističe Vrbanović. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Osjetan porast zaposlenosti u Međimurju </p>
<p>ČAKOVEC, 18. listopada</p>
<p> - Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Čakovcu objavila je u petak da je na kraju rujna u Međimurju bilo evidentirano 8276 nezaposlenih osoba, što je 1,3 posto manje nego u kolovozu, ali 4,1 posto više nego u rujnu prošle godine. U rujnu je s evidencije Zavoda za zapošljavanje zaposleno čak 511 osoba ili 73,2 posto više nego u prethodnom mjesecu. Iako su međimurski poslodavci iskazali potrebe za samo 335 djelatnika, Područnoj službi uspjelo je za čak 511 pronaći radna mjesta. Zanimljivo je i da i dalje iz mjeseca u mjesec raste udio žena među nezaposlenima, tako da one sada čine 53,5 posto. </p>
<p>I u rujnu su međimurski poslodavci koristili mjere Vladinog Programa poticanja zapošljavanja. Zaprimljeno je 85 zahtjeva, a poslodavci su tražili potporu za zapošljavanje 151 djelatnika. U tome najveći je udio poticajnih mjera za uvođenje u posao, koji se odnosio na 118 osoba. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Indeksi kraj tjedna dočekali u minusu</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Nagli rast burzovnih indeksa zabilježen u četvrtak nije se nastavio i dan kasnije te su europska tržišta kapitala tjedan završila s negativnim trendom. Pad su dijelom potaknuli ulagači koji su prodavali dionice kako bi unovčili dobitke ostvarene prethodnih dana, no razočarenje su donijeli i poslovni rezultati Ericssona, koji je u trećem tromjesečju zabilježio gubitak veći od očekivanog te najavio znatniji pad prodaje sustava mobilne telefonije ove godine. Naime, slabost te najveće svjetske kompanije za izradu telekomunikacijske infrastrukture neizbježno pokazuje da oporavak telekom sektora još uvijek nije započeo.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 pao 1,64 posto na 4102,1 bod, dok je frankfurtski DAX izgubio 2,18 posto spustivši se na 3103,36 bodova. U Parizu je CAC 40 na 3088,19 bodova bio 2,98 posto niži nego u četvrtak, a milanski MIB 30 je pao 1,42 posto na 23.199 bodova. Indeks najboljih europskih dionica DJ Stoxx 50 izgubio je 1,92 posto spustivši se na 2574,49 bodova.</p>
<p>»Najveći dio prometa u proteklih nekoliko dana na burzama odnosi se na investicijske fondove, koji su kupovali kako bi pokrili svoje kratkoročne pozicije. Ostali ulagači ostajali su po strani, tako da tržište još nije stabilno«, upozorio je strateg za europske dionice pri Delta Lloyd Securitiesu u Antwerpenu, Gert de Mesure.</p>
<p>U New Yorku su indeksi u petak neposredno nakon otvaranja također pali - Dow Jones Industrial Average je izgubio 1,33 posto spustivši se na 8165,1 bod, dok je širi S 500 pao 0,95 posto na 870,83 boda. Tehnološki Nasdaq Composite je na 1257,25 bodova bio 1,18 posto niži nego u četvrtak.</p>
<p>Na Tokijskoj burzi indeks Nikkei 225 je, pak, porastao 1,4 posto na 9086 bodova.</p>
<p>Iako je gubitak Ericssona u trećem tromjesečju od 540 milijuna dolara bio veći od očekivanog, nakon izraženijeg jutarnjeg pada dionice švedske kompanije do poslijepodneva su bile tek 1,8 posto niže nego u četvrtak, kada su skočile oko 15 posto zahvaljujući dobrim rezultatima Nokie. Alcatel i Nokia su pali 2,8 odnosno 1,3 posto. </p>
<p>Drugdje u tehnološkom sektoru dionice su uglavnom rasle, a poticaj su osigurali dobri Microsoftovi rezultati. Tako je najveća europska softverska grupacija SAP porasla 3,6 posto. Proizvođač čipova Infineon dobio je 5,4 posto, dok je Cap Gemini pao 3,1 posto. </p>
<p>Deutsche Telekom i France Telecom izgubili su oko 4,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Račan diplomatima: Unatoč suradnji s Haagom, Hrvatska trpi političke pritiske </p>
<p>Vlada u petak poslala Haaškom sudu odgovor na mišljenje tužiteljstva, odnosno glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, da Hrvatska nema pravo žaliti se na nalog za uhićenje i optužnicu protiv generala Bobetka/ Veleposlanici su se, kako doznajemo, ogradili od ovdašnje česte upotrebe riječi »sankcija« </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - U Banskim dvorima je u petak održan sastanak premijera Ivice Račana i ministra vanjskih poslova Tonina Picule s veleposlanicima zemalja Europske unije i članicama Vijeća sigurnosti akreditiranima u Hrvatskoj. </p>
<p>Riječ je o četvrtom sastanku koji je premijer održao s diplomatskim predstavnicima a na kojem je, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, bilo riječi o svemu što se posljednjih dana događalo oko »slučaja Bobetko«. Premijer Račan je kazao diplomatima kako Vlada želi da se taj slučaj riješi što prije. Također, hrvatski je premijer izložio sve izazove pred kojima se Vlada našla posljednjih dana, objasnivši poteze koje je Vlada željela povući u slučaju Bobetko, te što su o tome govorili oporba i ostale umiješane strane. Osvrnuo se i na zahtjev oporbe da se u Saboru raspravlja o izmjenama Ustavnog zakona o suradnji s Haagom, rekavši da su pregovori o tome hoće li se to pitanje naći na dnevnom redu ili ne pokazali sve razlike između mišljenja Vlade i oporbe o »slučaju Bobetko«.</p>
<p>Premijer je ponovio čvrstu namjeru Vlade da nastavi daljnju suradnju s Haaškim sudom, održi stabilnost zemlje i nastavi s reformama.</p>
<p>Bilo je i govora o političkim pritiscima iz nekih zemalja koje su članice Europske unije, što je u Hrvatskoj shvaćeno kao politička opstrukcija. Kako doznajemo, rečeno je da bi hrvatski partneri u Europskoj uniji imali pravo tako razmišljati ako se odbije suradnja s Haagom. Unatoč tome što surađuje s Haagom, Hrvatska trpi političke pritiske. </p>
<p>Govora je bilo i o zdravstvenom stanju generala Bobetka te generalovim reakcijama na Vladine ponude koje su zasad nepoznate. Veleposlanici su se, kako doznajemo, ogradili od ovdašnje česte upotrebe riječi »sankcija«. Izraženo je mišljenje, tvrdi naš izvor, da je situacija ozbiljna, ali ne na toj razini koja se sugerira u Hrvatskoj. Sastanak u Banskim dvorima trajao je gotovo dva sata. No, kako doznajemo, o navodnom proširenju optužnice protiv generala Bobetka za zločine počinjene u BiH govora nije bilo. Diplomati su također ponovili premijeru već poznate stavove da Hrvatska mora surađivati s Haagom. </p>
<p> Vlada je u petak poslala Haaškom sudu odgovor na mišljenje tužiteljstva, odnosno glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, da Hrvatska nema pravo žaliti se na nalog za uhićenje i optužnicu protiv generala Bobetka. Doznajemo da je to uobičajena procedura, što je zapravo isključivo satisfakcija Hrvatskoj za njezinu pravnu bitku.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Obrtnicima koji duguju porez država će plijeniti i osobnu imovinu</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Ako se ostvare najave pomoćnika ministra financija Jurja Bajića, država će obrtnicima koji duguju velik iznos poreza i doprinosa, uskoro početi plijeniti imovinu, i to ne samo do vrijednosti imovine koja im služi za posao, već i osobnu imovinu obrtnika i članova njegove obitelji. </p>
<p>Na takvu represivnu mjeru poreznici su se odlučili zbog sve većeg broja obrtnika koji već godinama ne plaćaju svoje obveze prema državi. </p>
<p>Velik broj obrtnika koji imaju dugove za razdoblje do kraja 2000. nisu pokazali interes da se s državom nagode o otplati, a još k tome duguju poreze i za 2001. i 2002. godinu. Bajić kaže kako se do sada primjenjivao Zakon o obrtu po kojem država može obrtniku zaplijeniti samo imovinu koju je prijavio na obrt. Međutim, Opći porezni zakonik, kojeg će se poreznici držati ubuduće, daje državi šire mogućnosti utjerivanja dugova, pa i pravo pljenidbe cjelokupne osobne imovine dužnika.</p>
<p>Na takvu najavu oštro reagiraju u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Tajnik Komore dr. Petar Sindičić kaže kako će se protiv pljenidbe osobne imovine osvojih članova, Obrtnička komora usprotiviti svim zakonom dopuštenim mogućnostima. Dodaje da u Ministarstvu financija očito nisu dobro protumačili zakone o kojima govore. On tvrdi da se poreznici moraju pridržavati Zakona o obrtu jer je to lex specialis, a ne Općeg poreznog zakonika koji je lex generalis. Glavno pravilo u pravnom sistemu je, kaže dr. Sindičić, da lex specialis derogira lex generalis. Osim toga, Zakon o obrtu je novijeg datuma od Općeg poreznog zakonika, što je još jedan razlog da se primjenjuje zakon koji više odgovara obrtnicima. </p>
<p>Prilikom donošenja Zakona o obrtu Komora se, pojašnjava njezin tajnik, izborila da, kad je u pitanju naplata državnih potraživanja, obrtnici tretiraju kao i trgovačka društva. To bi značilo da vlasniku trgovačkog društva država ne može zaplijeniti osobnu imovinu, pa tako to ne može učiniti ni obrtniku. Ako država krene s pljenidbama, zaključuje dr. Sindičić, obrtnici će svoja prava pokušati zaštititi sudskim putem. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>O mogućnosti preseljenja klinika saznali iz novina</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - »Došli smo kao djelatnici Šalate i građani zabrinuti za sudbinu te bolnice i hrvatsko zdravstvo«, rekla je prof. dr. Santa Večerina Volić, nekadašnja ravnateljica KBC-a Zagreb a sada pročelnica Fonijatrijskog centra, nakon primanja kod predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića. </p>
<p>Kao razloge zabrinutosti navela je donošenje nekoliko razvojnih projekata KBC-a usvojenih bez demokratske procedure, odnosno konzultacije sa svim djelatnicima te ustanove. Kako je dodala, djelatnici su o mogućnosti preseljenja klinika sa Šalate saznali iz medija, što su odbili nakon što ih ravnatelj KBC-a prof. dr. Josip Paladino nije uspio uvjeriti u svrsishodnost i isplativost tih projekata. </p>
<p>Inače, ravnatelj Paladino je na predstavljanju projekata za javnost rekao da ih je od 28 klinika KBC-a odbilo samo četiri i to sve sa Šalate. </p>
<p>Prof. dr. Večerina Volić je naglasila da su na primanju dobili punu podršku Zlatka Tomčića, koji je rekao, kao je izvijestila, da se sve odluke moraju donositi u demokratskoj proceduri i nakon rasprave kakvu je nedavno o zdravstvu pokrenuo prof. dr. Ante Simonić, potpredsjednik Vlade. </p>
<p>Primanju su, kao predstavnici Šalate, prisustvovali i prof. dr. Ana Votava, pročelnica Klinike za dječje bolesti Šalata i prof. dr. Vladimir Katić, predstavnik Klinike za bolesti uha, grla i nosa. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Ne ispune li se u studenome njihovi zahtjevi, liječnici moraju u štrajk«</p>
<p>Sindikat liječnika neće odustati ni od jednog zahtjeva - od povećanja plaća za liječnike do potpisivanja strukovnog ugovora / Načelno još traju pregovori s predstavnicima Vlade / Patologu, kojem specijalizacija traje četiri godine i koji ima 14 godina radnog staža, plaća iznosi 6400 kuna, a za taj novac nitko ne bi radio ni u prijevozu u pogrebnim poduzećima, ističe dr. Babić</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - »Ako se u studenom ne prihvate naši zahtjevi i ne potpiše se strukovni kolektivni ugovor za liječnike, morat ćemo u najavljeni štrajk«, rekao je Vjesniku dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS). </p>
<p>Na izvanrednoj skupštini HLS-a u rujnu jednoglasno je podržan opći štrajk liječnika, ako se ne ispune zahtjevi sindikata - povećanje »glavarine« i osnovnih plaća liječnika i stomatologa, zaštita stečenih prava iz granskih ugovora te potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora. Sindikat također traži da se plaća liječnika za redovan rad usklađuje s prosječnom hrvatskom plaćom, odnosno za liječnika opće prakse traži se iznos dviju prosječnih plaća (oko 7000 kuna), a za liječnika specijalista dvije i pol prosječne plaće (oko 9000 kuna). </p>
<p>Liječnički sindikat, koji u zahtjevima podržavaju sve liječničke udruge, komore i poslodavci u zdravstvu, pregovara s predstavnicima Ministarstva zdravstva, odnosno Vlade, ali se istodobno i operativno priprema za opći štrajk, ističe dr. Babić. Zasad, po njegovim riječima, pregovori imaju pozitivan trend, prije svega, jer je »otvoren dijalog na najvišoj razini i iskazana tolerancija koje dosad nije bilo«. Ipak, upozorava da Sindikat neće odustati ni od jednog zahtjeva, jer »nema mandat za znatnije preinake«. U sindikatu inzistiraju da se novac za ispunjenje zahtjeva i povećanje osnovnih plaća liječnika i stomatologa ukalkulira u proračun za 2003.</p>
<p>»Mi samo želimo transparentniji sustav s jasno određenom osnovicom za svaku kategoriju zaposlenika u zdravstvu: neprofitabilan, ali tržišni sustav. Neka građani znaju što tražimo i koja je cijena našeg rada, koju smo zaslužili za tako odgovoran posao koji traži dugo školovanje i stalno stručno usavršavanje«, pojašnjava dr. Babić. Ističe da je nedopustivo da, primjerice, jedan patolog kojem specijalizacija traje četiri godine i koji ima 14 godina radnog staža ima plaću samo 6400 kuna, kad za taj novac »nitko ne bi radio ni u prijevozu u pogrebnim poduzećima«. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sulejmanović: Nakon što je moj sin dao iskaz, počeli su prijeteći telefonski pozivi </p>
<p>SPLIT, 18. listopada</p>
<p> - U nastavku suđenja u »slučaju Lora« na Županijskom sudu u Splitu u petak je svjedočio Hajrudin Sulejmanović. On je, na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva, trebao posvjedočiti o prijetnjama njegovu sinu Zlatku nakon iskaza koji je dao u istrazi. Zlatko Sulejmanović, bivši stražar u Lori, posvjedočio je, naime, u istrazi da je u jednoj od zatvorskih ćelija pokušao pomoći na smrt pretučenom Gojku Buloviću koji mu je potom umro na rukama. Na glavnoj raspravi svjedok se više ničeg nije sjećao. Tada je tužitelj u spis priložio kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe koja je prijetila smrću obitelji Sulejmanović, a podnijeli su je svjedokovi roditelji Hajrudin i Olga Sulejmanović.</p>
<p>Međutim, ni otac se na glavnoj raspravi više nije mogao sjetiti tko je i na koji način prijetio njegovu sinu.</p>
<p>»Bili su učestali telefonski pozivi u kojem je nepoznati muški glas govorio: 'Gotov si, ti i tvoja obitelj'. U početku sam mislio da su prijetnje upućene meni, ali sam kasnije zaključio da su se vjerojatno odnosile na mog sina, pa sam prijavio policiji i Državnom odvjetništvu. Nisam siguran, ali mislim da su pozivi započeli nakon što je moj sin dao iskaz u istrazi«, kazao je svjedok. Rekao je i kako mu je susjed kazao da su dolazili neki ljudi u njegovu zgradu i raspitivali se za Zlatka i njegovu obitelj.</p>
<p>»O pozivima sam sinu rekao, mislim, prije nego što je svjedočio na glavnoj raspravi, a on je doživio šok i zbog toga se liječi«, naglasio je Sulejmanović. Na pitanje branitelja Miljenka Bajića, odvjetnika Evelina Tonkovića, odgovorio je da se njegov sin i ranije liječio od psihičkih smetnji.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u ponedjeljak kada bi trebali svjedočiti svjedoci iz SRJ. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vojnović: Ništa nije istina osim da mi je izrečena presuda i da sam aboliran</p>
<p>VUKOVAR, 18. listopada</p>
<p> - Kandidat za suca vukovarskog Županijskog suda Miloš Vojnović, komentirajući prosvjedno pismo koje je Državnom sudbenom vijeću uputila Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata te županije, tvrdi da u tom pismu ništa ne odgovara istini, osim da mu je izrečena presuda i da je aboliran.</p>
<p> »Sve su ostalo insinuacije i poluistine«, izjavio je Vojnović, inače potpredsjednik SDSS-a i gradski vijećnik komentirajući pismo u kojemu se izriče protivljenje njegovu mogućem imenovanju. Vojnović je potvrdio kako ne namjerava odstupiti od sudačke kandidature rekavši kako je pozitivno mišljenje članova Sudačkog vijeća Županijskog suda u Vukovaru za njega priznanje i počast struke. </p>
<p> Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj izjavio je u petak kako nije siguran da će se Vojnović, ako bude imenovan, držati Ustava i zakona, suditi nepristrano, te štititi cjelovitost, suverenost i državno ustrojstvo RH. Abolirani možemo biti od kaznene odgovornosti, ali za svoje postupke moralno odgovaramo dok smo živi, ocjenjuje Gredelj. </p>
<p> Vojnović je do 1991. bio sudac vukovarskog Općinskog suda, a u doba srpske okupacije srbijanski mediji su izvijestili da ga je tzv. vlada tzv. SAO Krajine imenovala predsjednikom vrhovnog suda i da je bio predsjednik izbornih komisija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Bobetko će u bolnicu ako Vlada jamči da mu optužnica neće biti nasilno uručena </p>
<p>Mišetić smatra da je previše »suflera«, no Bobetko je razuman / Tek nakon eventualnog uručenja optužnice Bobetku, mogu doći liječnici iz Haaga i pregledati ga / Hebrang opovrgava da je nagovarao Bobetka da ne ide u bolnicu / Bobetka u petak dvaput posjetio njegov liječnik dr. Bergovec </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Do petka kasno popodne nije postignut dogovor o odlasku umirovljenog generala Janka Bobetka u Kliničku bolnicu »Dubrava«. Kako Vjesnik neslužbeno saznaje, Bobetkovi odvjetnici Petar Šale i Bosiljko Mišetić prenijeli su u petak stav predstavnicima Vlade da je general spreman otići u bolnicu ako mu Vlada dâ pismeno jamstvo da mu se optužnica neće uručiti nasilno.</p>
<p> Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, Bobetkov zahtjev za pismenim jamstvom nije novost.</p>
<p> Mišetić je rekao kako ne može potvrditi tu informaciju, već samo to da su dogovori započeti, ali nisu završeni. »Odvjetnički tim prenio je Vladi razmišljanje generala Bobetka, a generala je obavijestio o razgovorima u Vladi. Sada čekamo odgovor«, istaknuo je odvjetnik Mišetić. Smatra i da je previše »suflera« što nije dobro, premda je, naglašava, general razuman. </p>
<p>Poznato je da tek nakon eventualnog uručenja optužnice generalu Bobetku, mogu doći liječnici iz Haaga i pregledati ga, odnosno može se pokrenuti pravna procedura da bi se generala proglasilo nesposobnim za odlazak u Haag. </p>
<p>Također je poznato da Vlada očekuje odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda o svojoj žalbi na odluku o uhićenju generala Bobetka. Čeka se i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske koji bi se trebao očitovati o ustavnosti nekih dijelova haaške optužnice protiv Bobetka. </p>
<p>Inače, u petak prijepodne generala Bobetka posjetili su sinovi, te voditelj liječničkog tima dr. Mijo Bergovec, koji je u Bobetkovoj kući proveo sat vremena. Novinarima je nakon toga izjavio da se stanje bolesnikova koronarnog sustava pogoršalo, ali da general Bobetko i dalje odbija premještaj u bolnicu. </p>
<p>Dr. Bergovec je ponovo u petak oko 16 sati bio kod Bobetka zadržavši se otprilike 45 minuta. Novinarima je rekao kako nema znatnijih promjena u Bobetkovu zdravstvenom stanju. </p>
<p>General je »pod infuzijskom terapijom s antiaritmicima koje dobiva tijekom 24 sata, pod nadzorom EKG-monitora, a danju i noću uz njega su dvije medicinske sestre. Postoje medicinske indikacije i medicinsko opravdanje da mu kažemo da ide u bolnicu, ali njegova je odluka zasad da ostaje na kućnom liječenju«, rekao je dr. Bergovec. </p>
<p>Generala Bobetka u petak su posjetili i njegovi odvjetnici Mišetić i Šale, saborski zastupnik Ljubo Ćesić-Rojs, umirovljeni generali Miljenko Filipović i Ivan Basarac te predsjednik Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić koji nisu željeli davati izjave. </p>
<p> »Nikad nisam rekao da general Janko Bobetko nema jamstvo sigurnosti odlaska u bolnicu i boravka u njoj. Riječ je o tome da je to mišljenje samoga generala, a ne moj stav«, rekao je Andrija Hebrang u petak. Istaknuo je da Bobetko i njegova obitelj odbijaju da on ode u bolnicu, jer smatraju da generalu nije zajamčena sigurnost.</p>
<p>Opovrgnuo je vijest objavljenu u HTV-ovu Dnevniku u četvrtak navečer da je on na čelu liječničke ekipe koja nagovara generala Bobetka da ne ide u bolnicu, tvrdeći kako je riječ o »prljavoj političkoj manipulaciji ljudskim životom«, te da »nije moralno igrati se zdravljem i životom jednog čovjeka«.</p>
<p>»Slučaj je ispolitiziran, a politikantstvo autora tih spletki stvorilo je u generalu Bobetku nepovjerenje i nesigurnost«, dodao je Hebrang. »I kao liječnik i kao osobni prijatelj, generalu danima govorim da mora odmah u bolnicu i pokušavam ga uvjeriti svim sredstvima«, naglasio je.</p>
<p>Na pitanje slaže li se s Bobetkovim sumnjama da bi ga na putu do bolnice ili za vrijeme boravka u njoj mogli uhititi i predati Haaškom sudu, Hebrang je kratko odgovorio: »O tom pitanju nemam stav«. </p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac, Željko Peratović i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Onima koji Bobetka odgovaraju od bolnice, stalo je do generala kao do lanjskog snijega</p>
<p>Generalu Bobetku treba omogućiti da se izjasni o svemu što mu Tribunal stavlja na teret. U tom slučaju on može obraniti svoju čast, čast Hrvatske vojske, a time brani i Hrvatsku, rekao je predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - »Onima koji generala Bobetka nagovaraju da ostane kod kuće i ne ide u bolnicu, stalo je do generala kao do lanjskog snijega.« Izjavio je to u petak predsjednik Stjepan Mesić nakon obilaska Počasno-zaštitne bojne u vojarni na Tuškancu. </p>
<p>Predsjednik je ponovio i svoj poznati stav o suradnji s Haaškim sudom. »Moramo surađivati s Haaškim tribunalom, a generalu Bobetku treba omogućiti da se izjasni o svemu što mu Tribunal stavlja na teret. U tom slučaju on može obraniti svoju čast, čast Hrvatske vojske, a time brani i Hrvatsku«.</p>
<p>Nije želio komentirati nagađanja da generalova obitelj, odvjetnici pa čak i liječnici sprečavaju da Bobetko ide u bolnicu iako se navodno on sam dogovorio o bolničkom liječenju s premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p> »Ne želim ulaziti u ono što rade generalova obitelj, on sam i njegovi odvjetnici«, odgovorio je novinarima predsjednik Mesić.</p>
<p>Upitan za komentar britanske suspenzije ratifikacije Sporazuma o stablizaciji i pridruživanju Hrvatske i Europske unije, Mesić je naglasio: »To je samo opomena. Ta mjera ne može dugo trajati jer Hrvatskoj je mjesto u Europi. Hrvatska će ući i u Europsku uniju i u NATO-pakt, a koliko će na tom putu još biti stepenica, to je druga stvar. Smatram da to neće biti trajno i da će Velika Britanija kao i druge zemlje ratificirati Sporazum«. </p>
<p>Nakon obilaska Počasno- zaštitne bojne u vojarni na Tuškancu izjavio je kako se uvjerio u dobre uvjete smještaja. »Sve što se od Počasno-zaštitne bojne traži, ona je u stanju izvršiti što je dosad i činila«, rekao je Mesić. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan: Zadaća Vlade je ukazati kako suradnja s Haagom ne ugrožava stabilnost Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Premijer Račan izložio je stajalište Vlade o suradnji s Haaškim sudom kao i o aktivnostima Vlade u povodu optužnice protiv generala Janka Bobetka, navodi se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću. Također je obrazložio poznati stav Vlade kako, uvažavajući sve okolnosti uključujući i zdravstveno stanje generala Bobetka, nastoji pronaći najbolje načine za rješavanje ovog pitanja u okviru suradnje s Haaškim sudom. Premijer je ponovio kako je zadaća Vlade da ukaže na činjenicu da suradnja sa Sudom u Haagu ne ugrožava stabilnost Hrvatske i njezinu reformsku politiku kao niti njezino približavanje euroatlantskim integracijama. U tom je smislu naglašen jasan stav Vlade da se ne pristupi izmjenama Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p>Zahvaljujući na razumijevanju koje Hrvatska prima od svojih prijatelja premijer je potvrdio kako je Vlada svjesna kuda bi Hrvatsku prekid suradnje s Haaškim sudom mogao odvesti. Pri tome je izrazio uvjerenje i optimizam da će se naći modaliteti rješavanja problema u dijalogu sa Sudom i Tužiteljstvom, ne dovodeći Hrvatsku u sukob s Haaškim sudom i međunarodnom zajednicom i na taj način riskirajući mogućnost nametanja sankcija i međunarodne izolacije. Premijer je također ponovio čvrsto opredjeljenje Hrvatske da se procesuiraju svi ratni zločini bez obzira na naciju ili vjeru, koji su počinjeni na hrvatskom tlu, kako bi se ubuduće izbjegle ovakve situacije.</p>
<p>Predstavnici međunarodne zajednice izrazili su zahvalnost na informacijama o tijeku događaja u pogledu optužnice protiv generala Bobetka kao i uvjerenje da će Vlada nastaviti surađivati s Haaškim sudom te poštivati sve svoje međunarodne obveze, stoji u Vladinu priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Bajić i Mesić razgovarali o Medačkom džepu? </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Uoči dolaska glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u Zagreb, u medijima se nagađa o podizanju optužnica za ratne zločine počinjene u Medačkom džepu u rujnu 1993. Iz izvora bliskih Vladi procurilo je da je istraga o tome dovršena i da se već sljedeći tjedan očekuju optužnice. </p>
<p>Iako se nagađa da je predsjednik Stjepan Mesić zbog toga razgovarao s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem u petak na Pantovčaku, službene potvrde nema ni s jedne strane. Predsjednik je primio Bajića iza zatvorenih vrata, a mnoštvu novinara koji su očekivali barem izjavu glavnog državnog odvjetnika poručeno je da će o svemu biti naknadno obaviješteni priopćenjem iz Predsjednikova ureda. </p>
<p>Prema tom priopćenju, na sastanku se razgovaralo o položaju i ulozi Državnog odvjetništva te o aktualnoj reformi pravosuđa. Državni odvjetnik upoznao je šefa države s planovima Državnog odvjetništva te s aktivnostima što se poduzimaju u vezi s kaznenim djelima u području organiziranog kriminala, gospodarskog kriminala, zloporabe opojnih droga te ratnih zločina, priopćeno je iz Predsjednikova ureda. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Bajić: Zločini u Medačkom džepu se intenzivno istražuju</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić potvrdio je u petak da tužiteljstvo i policija intenzivno istražuju ratne zločine počinjene u Medačkom džepu 1993., ali nije želio reći u kojoj je fazi obrada tog slučaja.</p>
<p> »Nije tajna da policija u koordinaciji s Državnim odvjetništvom provodi intenzivnu kriminalističku obradu nad zločinima u Medačkom džepu, no u ovom trenutku ne mogu komentirati njezin tijek i dosadašnje rezultate«, kazao je Bajić Hini. Dodao je da na tom slučaju rade djelatnici MUP-a i tužiteljstva iz Zagreba.</p>
<p> Nije želio komentirati nagađanja medija da je istraga o Medačkom džepu pri kraju i da se početkom idućeg tjedna, uoči dolaska glavne haške tužiteljice Carle del Ponte u Zagreb, mogu očekivati prva uhićenja osumnjičenih.</p>
<p> Ni glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić nije željela govoriti o tijeku kriminalističke obrade. »MUP već neko vrijeme provodi intenzivnu obradu u koordinaciji s Državnim odvjetništvom i ostalim nadležnim službama«, kazala je Bardić, ne želeći nagađati kada će ona biti završena.</p>
<p> Prema pisanju medija obradu provode djelatnici MUP-ova Odjela za ratne zločine, vojna policija i Protuobavještajne agencije.</p>
<p> Prema haaškoj optužnici protiv umirovljenog generala Janka Bobetka, u vojno-redarstvenoj akciji »Medački džep«, u rujnu 1993., u ličkim selima Divoselu, Čitluku i Počitelju, koja su nakon završetka akcije gotovo potpuno uništena i spaljena, ubijeno je najmanje 100 Srba, uključujući 29 civila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mimica: Uvjeren sam da će Hrvatska biti dio drugog vala proširenja EU </p>
<p>NOVIGRAD, 18. listopada</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica u petak je na 12. konferenciji Zagrebačke burze predstavio trenutno stanje odnosa Hrvatske sa Europskom unijom. Kako je rekao Mimica, namjera je hrvatske Vlade uputiti zahtjev za punopravnim članstvom u EU početkom sljedeće godine, temeljeći ga na postignućima u ostvarivanju obveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Pri tome će od ključnog značaja biti zaključci Europskog vijeća u Kopenhagenu u prosincu ove godine. </p>
<p>»Uvjeren sam da će Hrvatska biti dio drugog vala proširenja, a perspektivu za članstvo stvaramo sami. Proces približavanja Hrvatske EU doživljavamo kao proces unutarnjih reformi koje su Hrvatskoj i te kako nužne čak i bez obzira na to koliko će nas brzo dovesti do članstva u EU. Naša je procjena da do kraja 2006. godine Hrvatska može dostići potrebnu razinu spremnosti za članstvo što znači da ćemo do tada ostvariti uvjete za punopravno članstvo sadržane u kriterijima iz Kopenhagena. Samo formalno članstvo ovisit će nakon toga najviše o institucionalnoj i političkoj spremnosti Europske unije da prizna činjenicu o hrvatskoj spremnosti za članstvo i da ju uključi u drugi krug svoga proširenja«, kazao je Mimica.</p>
<p> »Ozbiljno prihvaćamo upozorenja na potrebu suradnje s Haaškim sudom, ali smatramo da konačnu ocjenu o tome surađuje li Hrvatska s Haaškim sudom treba donijeti sam sud i to tek nakon što sud donese odluke o našim žalbenim podnescima«, dodao je. </p>
<p>Govoreći o tome koliko je do sad Hrvatska napravila u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Mimica je ustvrdio da je obavljena skoro polovica predviđenog četverogodišnjeg posla. </p>
<p>Ono u čemu se zaostaje i što još treba napraviti do kraja godine jest rješavanje dvije velike skupine problema. Prvi je politički paket u sklopu kojeg treba riješiti četiri problema do kraja godine. »To je donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, zatim donošenje koncepcijskog dokumenta o reformi pravosuđa, promjena zakonodavstva koje mora jamčiti funkcioniranje HRT-a kao javnog medija te kompleks pitanja vezanih za povratak izbjeglica. Druga grupa problema odnosi se na gospodarsko zakonodavstvo a tu nas do kraja godine čeka donošenje zakona o državnim potporama, deviznog zakona, potom o zaštiti potrošača te o hrani«, rekao je Mimica. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Jeftinija struja uskoro dva sata dulje </p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Prijedlog za produljenje trajanja niže tarife za električnu energiju za jedan sat ujutro i jedan sat navečer, odnosno sa sadašnjih osam na ukupno deset sati dnevno, jedan je od najvažnijih zaključaka sa sastanka predstavnika Vlade, Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, Hrvatske elektroprivrede i potrošačkih udruga. </p>
<p> Takav prijedlog bit će upućen Vladi koja bi trebala izmijeniti članak 23. Tarifnog sustava za električnu energiju, a nakon što prođe proceduru predlaganja od strane HEP-a, te mišljenja Vijeća i Ministarstva gospodarstva. </p>
<p> U zajedničkom priopćenju Ministarstva gospodarstva i Vijeća za regulaciju također se ističe da je dogovoreno je da se kod izračuna akontacijskih rata za električnu energiju primjenjuje omjer 65 posto u višoj i 35 posto u nižoj tarifi, a HEP do daljnjega neće na takvu akontacijsku ratu dodavati 10 posto povećanja, kao što je činio. </p>
<p> Na sastanku su uz potpredsjednika Vlade Gorana Granića, predsjednika Vijeća Miću Klepu, pomoćnika ministra gospodarstva Romana Notu, predsjednika Uprave HEP-a Ivu Čovića bili i predsjednik Saveza društava »Potrošač« Ilija Rkman, predstavnik Društva »Potrošač« Split Nenad Kurtović, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marijan Gredelj i direktor Energetskog instituta »Hrvoje Požar« Damir Pešut. Svi oni postaju članovima Povjerenstva za praćenje i nadzor dogovorenih aktivnosti, među kojima je i obveza provjere učinaka primjene Tarifnog sustava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Rebalansom proračuna rashodi smanjeni za 628 milijuna kuna</p>
<p>Vlada bi o prijedlogu rebalansa državnog proračuna za iduću godinu trebala odlučivati već sljedeći tjedan</p>
<p>ZAGREB, 18. listopada</p>
<p> - Ministarstvo financija dovršilo je prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2002. godinu i uputilo ga u petak Vladi. Prema prijedlogu Ministarstva, ukupni proračunski rashodi središnje države bit će smanjeni za 628 milijuna kuna.
Rebalans proračuna predviđa niz preraspodjela novca da bi se pokrili povećani proračunski rashodi pojedinih ministarstava (obrane, unutarnjih poslova, prosvjete, znanosti) u iznosu od 1,35 milijardi kuna, te izdaci za pokrivanje aktiviranih državnih jamstava.</p>
<p>Ukupni rashodi za plaće svih proračunskih korisnika u ovoj godini bit će povećani za 574 milijuna kuna, od toga najviše izdaci za plaće u prosvjeti (130 milijuna kuna), znanosti (121 milijun kuna), policiji (90 milijuna kuna) te pravosuđu (26 milijuna kuna). </p>
<p>Predloženim rebalansom predviđeno je da se smanje materijalni rashodi za 123 milijuna kuna, financijski rashodi za 171 milijun kuna. Dva izvanproračunska fonda, za regionalni razvoj te za razvoj i zapošljavanje, dobivaju 130 milijuna kuna manje. Rashodi tih dvaju fondova smanjit će se jer su ove godine i prihodi od privatizacije manji od očekivanih. </p>
<p>Kako saznajemo u Ministarstvu financija, Vlada bi o prijedlogu rebalansa državnog proračuna za iduću godinu trebala odlučivati već sljedeći tjedan. Inače, za preraspodjelu su iskorištena sredstva namijenjena provedbi određenih projekata koji nisu započeti ili kasne jer nije prikupljena potrebna dokumentacija. Zbog toga nisu iskorišteni niti svi namjenski inozemni krediti. </p>
<p>Za ovu godinu, prema podacima Ministarstva financija, trošak servisiranja inozemnih dugova smanjen je za čak 800 milijuna kuna zbog tečajnih razlika i nižih kamata.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021019].
|
