NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020919].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 233740 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Menadžerske kredite odobravali su svi i svi su bili zakoniti</p>
<p>Vlada zadovoljna Izvješćem središnje banke / Imenima svih korisnika menadžerskih kredita koji su odobravani bez učešća, uz kamate od samo pet do 12 posto godišnje, osim Hrvatske narodne banke raspolaže i Fond za privatizaciju, koji nema obavezu čuvanja bankarske tajne</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Posljednje Izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) o menadžerskim kreditima koje su poslovne banke odobravale uglavnom od 1992. do 1994. godine otkriva da praktično nema ni jedne banke koja nije kreditirala preuzimanje pojedinih poduzeća. </p>
<p>Prema Izvješću HNB-a, banke su ukupno odobrile 422,7 milijuna maraka menadžerskih kredita (1,6 milijardi kuna) za kupnju dionica oko 420 hrvatskih poduzeća, od čega je nenaplaćeno ostalo još 212,03 milijuna kuna.</p>
<p>Najizdašnije su pritom bile Riječka (84,65 milijuna maraka), Privredna (75,62 milijuna maraka), Zagrebačka (62,4 milijuna maraka) i Međimurska banka (153,4 milijuna kuna). No takve su kredite odobravale u značajnim iznosima i Splitska, Dalmatinska i Varaždinska banka.</p>
<p>Najviše pojedinačnih kredita odobrila je Riječka banka (13.639).</p>
<p>Menadžerskim kreditima kreditirana je kupnja dionica gotovo svih hrvatskih kompanija, od Plive, Vindije, Kraša, Francka i Viktora Lenca, do Česme, Čazmatransa, Exportdrva, Uniona, Dukata, Leda, Zagrebačke pivovare, pojedinih zagrebačkih hotela, Medike, Tehnike, Pastora, Montmontaže, Dinersa...</p>
<p>Iako u Izvješću HNB-a (zasad) nema imena korisnika kredita, za neke od istaknutih gospodarstvenika (Damir Vrhovnik, Zdravko Mamić, Žarko Kraljević, direktori Kraša, Vindije, Novog lista...) i političara poznato je da su koristili takve kredite, iako su pojedinci čak i odustajali od kupnje planiranih tvrtki.</p>
<p>U tom se kontekstu u javnosti najčešće spominjala Nevenka Mesić, kći predsjednika države Stjepana Mesića, i njezin pokušaj preuzimanja Našicecementa.</p>
<p>Banke su te kredite odobravale iz sredstava tzv. stare devizne štednje, iz vlastitih sredstava, ali i na osnovi zaloga polica životnog osiguranja i otpremnina.</p>
<p>Krediti su odobravani najčešće na rok od četiri do 12 godina, uz poček od jedne do dvije godine, bez vlastitog učešća, te uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu od samo 5 do 12 posto godišnje.</p>
<p>Istodobno, dakle 1992. i 1993. godine su kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu za prvoklasne klijente bile iznad 20 posto godišnje. Banke su tada na tržištu nudile u prosjeku kredite s kamatnim stopama od 23 do 24 posto, a nerijetko su kamate neprivilegiranim tvrtkama iznosile i 36 posto godišnje.</p>
<p>Najniže kamatne stope na menadžerske kredite odobravala je Splitska banka (pet posto godišnje), a Zagrebačka banka je poput Riječke banke (koja nikad nije tražila učešće korisnika kredita) odobravala menadžerske kredite uz kamatu od sedam posto godišnje.</p>
<p>Zaključak HNB-a je da pri tome nije bilo nepravilnosti ili protuzakonitoga postupanja. Zakonska regulativa dopuštala je, naime, da se kupljene dionice tvrtki otplaćuju bankovnim kreditima, pa nije branila ni da se one otplaćuju iz buduće dobiti tih društava, što su korisnici tih kredita u pravilu i činili - dionice tvrtki otplaćivali novcem tih istih poduzeća. </p>
<p>Povrat kredita osiguravan je, iako ne uvijek, uzimanjem u zalog dionica kupljenih na kredit u pravilu u njihovoj nominalnoj vrijednosti i hipotekom na nekretninama korisnika kredita ili drugog hipotekarnoga jamca. U nekim slučajevima čak i imovinom tvrtki čije su se dionice kupovale.</p>
<p>Menadžerske kredite na temelju polica životnog osiguranja odobravala je najviše propala Hrvatska gospodarska banka u suradnji s Croatia osiguranjem. Dio kredita odobravalo je zapravo Croatia osiguranje iz vlastitih sredstava, a HGK je samo obavljao administrativni posao zaključivanja ugovora u korist Croatia osiguranja. Takvim kreditima prekršene su odredbe tadašnjeg zakona o računovodstvu.</p>
<p>Inače, središnja banka slična izvješća već je dva puta dostavljala Hrvatskom saboru - u travnju 1993. godine i, na zahtjev 40 zastupnika HDZ-a, u studenom 1994. godine. I najnovije Izvješće zatražili su također zastupnici HDZ-a, s namjerom da dokažu da u privatizaciji nisu sudjelovali samo članovi HDZ-a, nego su i mnogi tzv. komunistički direktori sudjelovali u privatizaciji i privatizirali poduzeća koja su dotad vodili.</p>
<p>Izvješćem HNB-a nisu zadovoljni ni pojedini SDP-ovi saborski zastupnici (Branko Tušek), jer smatraju da je iznos odobrenih menadžerskih kredita dvostruko veći. Međutim, Vlada će ovoga puta podržati vodstvo središnje banke i guvernera HNB-a Željka Rohatinskoga koji je sve češće pod udarom raznih kritika - Riječka banka, tečaj kune... Potpredsjednik Vlade Slavko Linić, naime, javno izjavljuje da mu je »dosta afera i da će braniti Rohatinskoga«.</p>
<p>Saborski zastupnici bi, međutim, mogli ustrajati i na objavi svih imena korisnika menadžerskih kredita. Ta imena HNB ima, no njihovom objavom središnja banka bi, prema riječima Borisa Vujčića, zamjenika guvernera HNB-a, prekršila zakon o bankama, odnosno bankarsku tajnu. </p>
<p>On, međutim, zastupnicima otkriva da cjelovita lista korisnika menadžerskih kredita postoji i u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji pak nema obavezu čuvanja bankarske tajne. </p>
<p>PBZ odobrio šest milijuna maraka za kupnju dionica Našicecementa </p>
<p>Najveći pojedinačni kredit odobrila je Varaždinska banka 1997. godine u iznosu od 48,9 milijuna kuna na pet godina za kupnju Kraševih dionica, uz kamatnu stopu od samo devet posto godišnje, bez ikakvog učešća.</p>
<p>Dalmatinska banka je, primjerice, odobrila šestogodišnji kredit za kupnju dionica Viktora Lenca krajem 1993. godine u iznosu od 11,5 milijuna kuna, bez učešća i uz godišnju kamatnu stopu od samo sedam posto.</p>
<p>PBZ je u ožujku 1993. odobrio najveći pojedinačni menadžerski kredit u iznosu od gotovo šest milijuna maraka za spomenutu kupnju dionica Našicecementa i to bez učešća, uz godišnju kamatu od samo sedam posto i poček od dvije godine.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Graljuk: Najvažnija nam je pozitivna diskriminacija</p>
<p>Vlada predlaže da tzv. male manjine dobiju dvostruko pravo glasa dok bi velike, kojih je više od 1,5 posto, u parlament ulazile prema kvotama / Predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Saboru Borislav Graljuk kaže da je to samo usmeni prijedlog / Tibor Santo, član LS-a i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Ustavni zakon o pravima manjina ne može ići ispod razine Ustava</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Prijedlog ustavnog zakona o pravima manjina i etničkih zajednica uskoro bi se trebao naći na dnevnom redu Sabora. Prije ljetne stanke, u parlamentu je odlučeno da taj zakon ne ide u hitni nego u redovni postupak, s čime su vrlo zadovoljni predstavnici manjina. Međutim, točka prijepora je tzv. pozitivna diskriminacija, odnosno dvostruko pravo glasa za pripadnike manjinskih naroda u Hrvatskoj.</p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Saboru Borislav Graljuk u srijedu je za Vjesnik istaknuo da je, u ime Vlade, potpredsjednik Goran Granić naglasio potrebu za još jednim razgovorom s predstavnicima manjina kako bi se dogovorio konačan prijedlog ustavnog zakona.</p>
<p>»Na tom bismo razgovoru, osim već ranije utvrđenih i iznijansiranih stajališta o prijedlogu ustavnog zakona, pokušali naći kompromis o, nekome spornom ali nama najvažnijem, pitanju - primjeni tzv. pozitivne diskriminacije«, rekao je Graljuk.</p>
<p>Kako je za Vjesnik potvrdio jedan visoki dužnosnik SDP-a, Prijedlog ustavnog zakona je u završnoj fazi, a Vlada predlaže da tzv. male manjine dobiju dvostruko pravo glasa dok bi velike, odnosno one kojih je više od 1,5 posto u Hrvatskoj (kao što je srpska manjina) u parlament ulazile prema kvotama. </p>
<p>Međutim, Graljuk ističe da se zasad još radi samo o usmenom prijedlogu predstavnika Vlade. »Odgovornost ili zasluga za ustavni zakon ići će na kraju sadašnjoj vladajućoj koaliciji, a na nama zastupnicima nacionalnih manjina je da svojim opredjeljivanjem ne dovedemo u pitanje ni jednu ustavnu odredbu svih građana i svih pripadnika nacionalnih manjina. Osobno mislim da oblici majorizacije ili minimalizacije prava manjina ne bi smjeli biti stvoreni nekakvim zakonskim definicijama«, naglašava Graljuk, dodajući kako i dalje misli da je za Hrvatsku, pa i za zastupnike pozicije i opozicije, »korisno dati mogućnost funkcioniranja pozitivne diskriminacije za sljedeće izbore«.</p>
<p>Također kaže da se u Hrvatskoj mora primjenjivati ustavna odredba o ravnopravnosti svih građana, a pojam posebnih prava, privilegija, u državama se najbolje provjerava davanjem mogućnosti nacionalnim manjinama da »neposredno i nestranački u parlament biraju osobu u koju imaju najviše povjerenja«.</p>
<p>Tibor Santo, član LS-a i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, naglašava da ustavni zakon o pravima manjina ne može ići ispod razine Ustava. »Treba svakako otvoriti mogućnost za pozitivnu diskriminaciju«, misli Santo koji se, kao i Graljuk, nada da će ustavni zakon biti raspravljen na ovoj ili idućoj sjednici Sabora. </p>
<p>Za predstavnike manjina problematičan je i prijedlog koji se nalazi u jednoj od verzija izbornog zakona a dolazi iz krugova bliskih Vladi, prema kojem bi manjine svoje predstavnike birale putem stranačkih lista. </p>
<p>»To je u suprotnosti s Ustavom«, ističe Santo, upozoravajući da u Ustavu jasno piše da manjine imaju pravo birati svoje zastupnike. Graljuk pak naglašava da pozitivna diskriminacija ne može biti ostvarena kroz mogućnost da se predstavnici manjina u parlament biraju sa stranačkih lista.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prekoračen rok za dodatne izbore predstavnika manjina</p>
<p>Objavljivanje rezultata popisa stanovništva 2001. godine pokrenulo je čl. 61, paragraf 2 Zakona o izborima za članove predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave / Prema tom zakonu, Hrvatska je bila obvezna raspisati izbore 90 dana nakon objave rezultata popisa stanovništva, ali nije učinjeno ništa</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Hrvatska je još jednom propustila pokazati da joj je stalo do tretiranja manjina sukladno vlastitom zakonodavstvu. Naime, 15. rujna je istekao rok unutar kojeg je trebalo raspisati dodatne izbore za članove predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave, nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva. OESS je nekoliko tjedana prije roka i službeno podsjetio Ministarstvo pravosuđa na obvezu održavanja dodatnih izbora, no vrlo je brzo postalo jasno da će se taj zakon ignorirati.
Objavljivanje rezultata popisa stanovništva 2001. godine - 17. lipnja - pokrenulo je članak 61, paragraf 2 Zakona o izborima za članove predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave. Prema tom zakonu, Hrvatska je bila obvezna raspisati izbore 90 dana nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva, no nije učinjeno ništa, a zakonski je rok prekoračen.</p>
<p>Vlada je sama ustanovila da su lokalni izbori 2001. godine rezultirali nedovoljnom zastupljenošću manjina, a navedeni zakon takvo stanje upravo sankcionira i nalaže dodatne izbore, jer lokalni izbori 2001. godine nisu rezultirali izborom broja manjinskih zastupnika koji bi bio razmjeran njihovu udjelu u stanovništvu. Nacionalne manjine imaju pravo na razmjernu zastupljenost u 121 tijelu jedinica lokalne i u 13 tijela jedinica regionalne samouprave.</p>
<p>U zagrebačkom sjedištu OESS-a su nam potvrdili da je Hrvatska bila dužna poštovati rokove za dodatne izbore.</p>
<p>»Sukladno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, dodatni izbori moraju se održati u roku od 90 dana od službene objave rezultata popisa stanovništva u onim općinama, gradovima i županijama u kojima lokalni izbori nisu rezultirali izborom broja manjinskih zastupnika koji je razmjeran njihovu udjelu u stanovništvu. Zato se dodatni izbori moraju održati u 74 grada i općine i devet županija«, izjavio je Vjesniku Alessandro Fracasetti, glasnogovornik misije OESS-a u Hrvatskoj.</p>
<p>No do zastoja i prekoračenja rokova došlo je i zbog činjenice da postojeći zakon ne predviđa proceduru za provedbu dodatnih izbora, pa je nakon objave rezultata popisa stanovništva trebalo usvojiti amandman na Zakon, što nije učinjeno. </p>
<p>Prema planu, trebalo je prvo donijeti novi ustavni zakon o pravima manjina, a zatim uskladiti zakonodavstvo vezano uz lokalne izbore. Stalno odgađanje donošenja ustavnog zakona o pravima manjina dodatno je pridonijelo nepoštivanju postojećih zakona. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Packa OESS-a kao dobronamjerni podsjetnik</p>
<p>Da, obveza iz Zakona o izboru članova za predstavnička tijela lokalne uprave i samouprave neće biti ispunjena. Rok od 90 dana od objave rezultata popisa stanovništva ne može se poštovati jer nedostaje temeljni propis - novi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je zapeo u Saboru, potvrđuju nam izvori u Ministarstvu pravosuđa, lokalne uprave i samouprave.</p>
<p>U prijelaznim i završnim odredbama spomenutog zakona, u 90. članku spominje se tih 90 dana. Za rok su trebali znati i saborski zastupnici na čijim se klupama u završnoj verziji još nije pojavio Prijedlog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. To je dovelo do poremećaja u prihvaćanju i drugih propisa iz oblasti prava manjina u Hrvatskoj, a zato nisu poštovani ni rokovi za dodatne izbore u sredinama lokalne uprave i samouprave u kojima živi znatniji postotak pripadnika nacionalnih manjina.</p>
<p>Pritisak OESS-a i institucija EU-a u Ministarstvu pravosuđa i lokalne uprave i samouprava se shvaća kao normalan oblik odnosa prema sredini koja postavljene zakonske ciljeve nije ispunila u dogovorenom roku. Jer, inozemna tijela i njihovi predstavnici dobro znaju okolnosti u kojima vlast radi. Dobro se, s one strane granice, zna s koliko se teškoća zakon o nacionalnim manjinama može progurati kroz saborske meandre koalicijsko-oporbenih odnosa. Zato, shvaćajući da je riječ o packi, u Ministarstvu pravosuđa ipak upite OESS-a shvaćaju kao dobronamjerni podsjetnik. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Oporba još bira municiju</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Sudeći prema pitanjima koja su u srijedu postavljena premijeru na Aktualnom satu u Saboru, problemi u Piranskom zaljevu nisu za Hrvatsku ništa važniji od izjava jugoslavenskog predsjednika Koštunice o Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Naime, prema istupima zastupnika Hrvatskog bloka Milana Kovača i Ante Belje iz HDZ-a, Račan je prošlih dana svakako morao naći vremena da skokne do Beograda i dobro ispljuska Koštunicu zbog izjave da Republika Srpska samo privremeno nije u sklopu Srbije.
Ako im je to udarna municija za rušenje Račana i njegove koalicije - petorka može mirno spavati. A ne bi joj san trebao biti tako miran kao što se može zaključiti iz pitanja na koja je Račan u utorak odgovarao na Gospodarskom forumu u sklopu Jesenskog velesajma, te u srijedu na saborskom Aktualnom satu. Jer trećesiječanjska koalicija ipak nije odradila tako kvalitetan posao da bi se mogla mirno pripremati za izbore koji će dogodine biti raspisani bilo kao redovni ili kao izvanredni.</p>
<p>Zašto onda oporba žešće ne nalijeće, ne postavlja stupice umjesto da izlijeće s pitanjima na koja se Račan i Vlada mogu unaprijed dobro pripremiti, jer znaju što će ih se i uz kakve insinuacije pitati? </p>
<p>Dio oporbe, prije svega pripadnici nekadašnje desne frakcije HDZ-a, ali i dio HSLS-a, očito još nisu shvatili zašto je - zbog kojih tema i problema - HDZ izgubio posljednje izbore. Pa i dalje pušu u problemske i interesne diple koje su 2000. birače otjerale prema SDP-u, odnosno tadašnjoj šestorci. Čine to iako mnogi od tih problema i dalje nisu riješeni pa će birači i na sljedećim izborima prije svega odvagivati ponude koje će se koncentrirati na gospodarska pitanja i poboljšanje standarda građana. Koštunica s time nema nikakve veze. Problem Jugoslavije i/ili Srbije je, naime, za Hrvatsku riješen pobjedom u Domovinskom ratu.</p>
<p>A podsjetiti treba i na to da ni jedan hrvatski umirovljenik ili nezaposleni neće lakše plaćati račune za struju i imati više novca za kruh i mlijeko kada se napokon dogovori granica sa Slovenijom oko koje se ovih dana toliko lome koplja.</p>
<p>Doduše, ovako mlaka i predvidljiva »vatra«, kojoj je Račan bio izložen prošlih dana, može biti i znak da je oporba zaključila da izbora uskoro neće biti pa samo bira municiju, odnosno pravo topništvo čuva za odlučujuće bitke. No, to bi, također, značilo da je oporba uvjerena da birači kratko pamte, odnosno da vjeruje kako je za osvajanje vlasti dovoljno da se mjesec-dva prije izbora ponudi kakav atraktivan paket obećanja. A to je i te kako pogrešna procjena.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Veliki haaški finale</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Svakih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj se pojave glasine o novim haaškim optužnicama za hrvatske građane. Ovih se dana ista priča ponovno zahuktala, a u prvom planu medijskih nagađanja je umirovljeni general Janko Bobetko. Glasine o novim optužnicama jednostavno je objasniti: kad se o njima nagađalo prije godišnjih odmora, vladalo je uvjerenje da će nove optužnice stići - najesen.</p>
<p>Haaške optužnice nikada nisu bile lagane za hrvatsku vladu, dobrim dijelom i stoga što su dužnosnici na Markovu trgu dopustili da se tim pitanjem politizira za domaću upotrebu unedogled, čak tako daleko da je suradnja s Haaškim sudom bila predmetom izglasavanja povjerenja Račanovu kabinetu. </p>
<p>U širem se smislu može reći da Haaški sud, prvi eksperiment uspostave snažnijeg funkcioniranja međunarodnog prava, ulazi u svoj veliki finale. Do 2008. godine taj se ad hoc sud mora zatvoriti, ali prije toga mora završiti ključne slučajeve. Glavna tužiteljica Carla del Ponte svoj će posao završiti ako u zadanom roku uspije, nakon Miloševića, iza brave strpati dvojicu preostalih zloduha balkanskih ratova - Karadžića i Mladića. Vremena nema mnogo, ali ima dosta nezavršenog posla. Hrvatskoj je, naravno, stalo do toga da se posao završi i kada je riječ o vukovarskoj trojci. </p>
<p>Iako je još prerano za ocjene, Haaški sud uspostavljen radi procesuiranja zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije i Ruande ukazao je na nekoliko ključnih pitanja o kojima će se u međunarodnim krugovima još dugo raspravljati. </p>
<p>Haaški je sud ipak odolio optužbama sa svih strana balkanskih država da je ispolitiziran, da ne vodi računa o tome tko je žrtva, a tko agresor. U međuvremenu je dobrim dijelom uspio rasplesti klupko zločina i pokrenuti pravosudne procese koji se nisu mogli dogoditi u balkanskim zemljama - pravosuđa nisu neovisna nego u dubokoj vezi s politikom koja je imala razloga štošta skriti iz ne baš briljantnih ratnih epizoda.</p>
<p>Iako nije točna ocjena da je Haaški sud ispolitiziran i zato nevjerodostojan, najveća mu je mana što je previše ovisan o ključnim zemljama koje su sposobne prikupiti dokaze i uhititi osumnjičene. Uspješnost Carle del Ponte i njezinih optužnica može se gotovo matematički mjeriti prema tome jesu li joj u skupljanju dokaza pomogli oni koji su dokaze imali. Pogotovo kada je trebalo pokrenuti vojnu akciju da se uhite najvažniji. Zbog takvih su problema, uostalom, Karadžić i Mladić još na slobodi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nafta kao mjerilo demokracije</p>
<p>Pravi problem s diktatorom u Bagdadu jest da režim čuči na drugim po veličini svjetskim rezervama nafte, najizdašnijim poslije onih u utrobi Saudijske Arabije, gdje rade i dijele dobit sve velike svjetske tvrtke / Dok sve štima u krupnom biznisu, demokracija zapadnog tipa može pričekati</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Gorivo je u Europi ponovno nekoliko centa skuplje, a među udarne TV vijesti u poslovnom bloku ušetala se utješna informacija da je cijena sirove nafte na svjetskom tržištu malo okopnjela. I to nakon što je Irak poslao pismo UN-u u kojem potvrđuje spremnost za pripuštanje UN-ovih inspektora.</p>
<p>Europsko javno mnijenje i dalje je vrlo rezervirano, procjenjujući isplati li se stati uz SAD u sve snažnijem mahanju oružjem za rušenje nedemokratskog režima koji - objasnio je američki predsjednik Bush u UN-u - sustavno krši UN-ove deklaracije. Istina je da je riječ o diktatorskom režimu koji desetljećima tlači građane jedne velike zemlje. Riječ je o opasnom režimu stoga što je UN-ove promatrače (i u njihovim redovima ponekog špijuna) istjerao iz zemlje, prekinuvši kontrolu mogućih tvornica u kojima se možda proizvodi oružje za masovno ubijanje.</p>
<p>Od tada pa do danas, tvrde izvještaji kojima se opravdava neizbježnost vojne akcije, Saddam Hussein je mogao sklopiti »prljavu« atomsku bombu - ako mu je uspjelo prošvercati ono što nema u zemlji. Tvrdi se da je Irak samo nekoliko mjeseci udaljen od tog cilja.</p>
<p>Na listi opasnosti za svijet našli su se kemijsko naoružanje, ubitačan koktel biološkog oružja i projektili srednjeg dometa. To u svome arsenalu drže i druge zemlje i opasne diktature, ali zasad nije bilo govora da ih se zbog toga lupa »tomahawcima«. Protiv svojih manjina rade čak i lojalne NATO-ve saveznice.</p>
<p>Ali sve to zajedno bilo je dovoljno da iz Washingtona ponovno počnu odjekivati ratnički bubnjevi - koji su na razumijevanje, prema očekivanju, na europskoj strani našli u početku samo u Londonu i, načelno, Rimu i Madridu. Ostale zemlje EU-a ogradile su se od srljanja u rat, a države koje su dopustile mogućnost oružane akcije kao krajnjeg sredstva - poput Francuske - podsjetile su da prije nove majke svih bitaka u cilju oslobađanja Iračana od Saddamove čizme valja ipak iskušati sva raspoloživa diplomatska sredstva. </p>
<p>Pravi problem s diktatorom u Bagdadu jest da režim čuči na drugim po veličini svjetskim rezervama nafte, najizdašnijim poslije onih u utrobi Saudijske Arabije. Saudijska Arabija je »partner«, čak i »saveznik«, tamo uredno rade i dijele dobit sve velike svjetske tvrtke, tako da demokratskim zapadnim vladama ne smeta previše lokalna tradicija odsijecanja ruke lopovu, kamenovanja preljubnice ili tlačenja filipinskih ropkinja. Dok sve štima u krupnom biznisu, demokracija zapadnog tipa može pričekati. Čak ni europske zemlje, obično osjetljivije od lakmus-papira kad je posrijedi narušavanje svetosti temeljnih ljudskih prava i sloboda, ne galame previše. </p>
<p>Svaka zemlja ima svoje specifičnosti - nazvane »kulturološkim, civilizacijskim razlikama« - i njih valja poštivati dok se ne postavlja pitanje drugih interesa. S Irakom je drukčija priča. S režimom neuklopljenim u svjetski (energetski) poredak, Irak je crna ovca u složnoj obitelji naftaškog svijeta. Druge po veličini svjetske rezerve kontrolira nepredvidljiva osoba sklona pucanju na paradama, cmakanju dječice-talaca, gušenju Kurda bojnim otrovima (ali ne i savezničkih, dakle neprijateljskih jedinica u Zaljevskom ratu, čak i kad mu je voda stigla do grla!), utamničenju neistomišljenika, slanju vojske na male susjede i kroničnom nepoštivanju UN-ovih rezolucija. </p>
<p>Budući da velike svjetske tvrtke nemaju pristupa velikim svjetskim rezervama nafte, svi grijesi režima došli su u prvi plan. Saddama treba zamijeniti demokratskijim vrhom koji će se brinuti više o ljudima, uvažavati međunarodne zakone i - budimo iskreni do kraja - otvoriti vrata ulasku naftnih kompanija da s domaćima bratski dijele kolač. Europa ne ovisi toliko o iračkoj nafti, ona je prema raspoloživim podacima dobiva u malim količinama koje se daju nadomjestiti na drugoj strani. </p>
<p>U Europi su za oružanu akciju uglavnom države s krupnim tvrtkama za eksploataciju nafte ili ekonomije umrežene u najveće svjetske naftaške lance. Oružje spominju oni kojima je u interesu posao zvan nafta. Zato su europske zemlje naprasno zaboravile ljudska prava i njegovanje manjinskih specifičnosti u šarenom društvu srednjoazijskih »stan-ova« okupljenih oko Kaspijskog mora i naleglih nad jezera nafte.</p>
<p>Da stanovnici Europe nisu ludi za ratom, kazuje i činjenica da je decidirano odbijanje vojne opcije donijelo Gerhardu Schröderu možda presudne glasove u izbornoj utrci. »Odluke o našoj vanjskoj politici donose se samo u Berlinu«, odrezao je kancelar. Njemačka nema velikih naftnih tvrtku pa ima pravo na svoje mišljenje o načinu uklanjanja opasnih režima, čak i kad nije riječ o finalu tijesne izborne utrke...</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sudac Lozina - afera bez koje je pravosuđe moglo</p>
<p>Svjedoci iz Srbije ne dolaze u Split 19. rujna, protiv suca Lozine postupak su poveli i ministrica pravosuđa i predsjednik Vrhovnog suda / Može li se u tim uvjetima nastaviti normalno i zakonito suđenje?</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Dva dana prije nastavka suđenja u Splitu za ratni zločin iz 1992. sa osmoricom optuženih, od kojih je jedan u bijegu, dvojica još razmišljaju isplati li im se uz takvoga suca uopće bježati, i petoricu koji »griju« optuženičku klupu već mjesecima, priča se konačno zakuhala i kad je riječ o predsjedniku sudačkog vijeća. Slavka Lozinu su u priopćenjima u utorak spomenuli i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić.</p>
<p>Ministrica mu spočitava što je u ormaru krio medicinski nalaz vještaka o tragovima nasilja kojem su optuženi podvrgli 14 zatvorenika u Lori. Crnić se zanima ima li u sučevu »nastupu«, ponajprije na koncertu seoskog pjevača Thompsona u Splitu, elemenata ugroze časti i dostojanstva sudačke funkcije.</p>
<p>Novine su o »kuverti u ormaru« pisale prije mjesec dana. Ministrica tek sad upozorava predsjednika Županijskog suda u Splitu Igora Benzona da je sudac Lozina protupropisno vodio glavnu raspravu. Što bi tek bilo kad bi se otvorilo pitanje zašto tu omotnicu - koja je sad u spisima a ne u ormaru - sudac Lozina još nije otvorio pred strankama na glavnoj raspravi. A dobro se zna, jer se u ovoj zemlji ipak sve dozna iako s danom zakašnjenja, da su u toj smeđoj omotnici iskazi svjedoka koji, za razliku od 31 dosad saslušanog, teško terete optužene.</p>
<p>Kakva je to sudačka farsa u pitanju? Ministrica kasni mjesec dana za već objavljenom činjenicom da je njezino ministarstvo poslalo omotnicu splitskome sudu. Predsjednik Vrhovnog suda reagira na estradno pokazivanje političke volje suca kojem je nadređen tek kad ovaj kafanski širi ruke na »Čavoglave« i »Zovi, samo zovi«, iako su tv kamere i novine zabilježile da se slično ponašao i u sudnici, mjesec ranije.</p>
<p>Ministrica sad proziva predsjednika Županijskog suda u Splitu Igora Benzona zato što »njegov« sudac Lozina krije dokaze u interesu optuženih. Zašto takav upit Benzonu nije uputila na početku suđenja za zločin u Lori, iako je znala da je Lozina nekompetentan sudac koji je gubio dokaze, koji je ranijeg optuženika četiri puta puštao iz pritvora iako se radilo o optuženju za mučni zločin, koji je sudnicu pretvorio u sajam, koji je, čitajući presudu, optuženika obavijestio da bi ga on oslobodio, ali da je u Vijeću petorice preglasan pa ga mora poslati u zatvor!</p>
<p>Morala je to znati ministrica. Jer, ovako, Lozina je postao simbolom upitnosti reforme pravosuđa: za koga dodatan novac koji traži ministrica, za koga kompjutorizacija i moderni zakonski okviri. Za Lozinu?</p>
<p>Ivica Crnić, prvi čovjek sudbene vlasti, tek je nakon »koncertnog« mitinga u Poljudu postavio pitanje sudačke časti ugrožene besramnim ponašanjem suca kojem je nadređen, a koji je na tom koncertu za počasnim stolom uživao okružen rodbinom optuženika o čijoj kaznenoj odgovornosti mora odlučiti!</p>
<p>Time je pokazao isto ono što i za glavne rasprave. On toj sedmorici ide na ruku. I Vrhovni sud je već jednom stao na stranu suca Lozine, ostavljajući predmet u nadležnosti toga suda iako je bilo jasno s koliko je tankih argumenata zahtjev Državnog odvjetništva odbijen. Vrhovni sud je ipak kao »ishitrenu« odbio odluku suca da sedmoricu optuženika pusti da se brane sa slobode. Ni tada nije reagirao predsjednik Crnić, iako se iz aviona vidjelo da Lozina opstruira postupak. Reagirao je tek nakon koncerta.</p>
<p>Lozina je, i prije »slučaja Lora«, oblatio i osramotio pravosuđe. I to ne stadionu nego u sudnici. Na stadionu jednom, u sudnici gotovo svakog raspravnog dana.</p>
<p>»Afera Lozina« nije trebala hrvatskom pravosuđu. Seoski pravnik, radostan što su mu medijska svjetla stvorila dojam o značajnoj karijeri, tako je prema hijerarhijskoj liniji pod svoje skute, htjeli to oni ili ne, preuzeo i ministricu i svojega vrhovnog šefa. A oni su sa zakašnjenjem počeli uspostavljati normalan, profesionalan i propisan raspored odgovornosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Olako najavljena brzina</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Kada vas izbombardiraju vijestima da su najozbiljniji konkurenti za kupnju HTV-ove treće mreže medijski magnati Berlusconi i Murdoch, kojima će se ispod nogu navodno motati njemački RTL i američki CME, nameće se logičan zaključak da je stvar već gotova. Kao da u za to zaduženim vladinim uredima već šeću mladi berlusconijevci i murdochovci s planovima i neodoljivim ponudama. I državi, i domaćim televizijskim stručnjacima koji bi program, po zamislima Mediaseta, odnosno, News Corporationa, trebali realizirat. Oni pak malo maštovitiji već vide kako se u modernim i prostranim studijima polažu kabeli te instaliraju kamere i najsuvremeniji aparati. No, ako i jest premijer Ivica Račan razgovarao s Rupertom Murdochom, a Tonino Picula sa Silvijem Berlusconijem, te su slike - s možda nekim drugim vlasnicima - još uvijek tek u sferi mašte.</p>
<p>Ako i jesu prije spomenuti medijski moguli zainteresirani, ako i jesu američki Central Media Enterprise, njemački RTL, po nekima i hrvatski Europapress Holding odaslali mig da će se javiti na natječaj za koncesiju, odnosno, kupnju ili najam treće HTV-ove mreže, nerealno je očekivati da se taj posao zaključi do, kao što reče Račan, kraja ove godine. Osim ako se ne radi brzo, loše i - po hrvatskom poslovnom običaju - mutno. Uostalom, koji bi to stranac investirao ne baš malen novac u komercijalnu televiziju uz loše, nedorečene zakone koji sada idu apsolutno na ruku državnoj televiziji. Dakle, uz Zakon o HRT-u, nužan je nov, moderan, nediskriminirajući zakon o (elektronskim) medijima te zakon o telekomunikacijama, koji će omogućiti u potpunosti nov način odlučivanja o dodjeli te kontrolu dodijeljenih koncesija.</p>
<p>Sve ono što je izrečeno o razdvajanju HTV-a od HR-a te prodaji treće HTV-ove mreže strancima, dokazuje da se država, odnosno, lideri vladajuće koalicije prema prodaji tv mreže odnose jednako kao prema prodaji praznog skladišta na nekoj gradskoj periferiji. Ukoliko se želi obaviti dugoročno unosan posao od kojega najveću korist moraju imati hrvatski građani među kojima će neka nova, buduća privatna, k tome nacionalna televizija tražiti gledatelje, treba preciznim propisima ispraviti nepravde prema komercijalnim televizijama, te ih, u konačnici obvezati na ispunjenje programa kojim su eliminirali ostale natjecatelje.</p>
<p>Oni koji su najavili prekonoćnu prodaju trećega kanala, moraju biti svjesni da tim potezom HTV stavljaju u dvostruko teži položaj od sadašnjega. Jer, prodajom ili najmom infrastrukture država omogućuje da neka strana korporacija gradi kuću na čistom, pripremljenom, isplaniranom terenu. A »radnike« za gradnju te nove kuće uzet će, dakako, HTV-u. I to najbolje. Od onih iza i ispred kamere. HTV-u pak će ostati zastrašujući broj prosječnih, nezadovoljnih, i kada je u pitanju ekonomska moć prije spomenutih kompanija, slabo plaćenih. Je li itko o tome mislio? Ako jest, hoće li na Prisavlju vladajućom uravnilovkom moći spriječiti da Milić, Latin, Lokas ili Cmrk ne prijeđu nekom hrvatskom Murdochu? Nisu, naravno. Zato će na HTV-u ostati Kristić i Ulaga, koja čak i ne shvaća da novi ustroj televizije i radija predviđa i nova programska vijeća, a nova vijeća izbor novih glavnih urednika te ravnatelja. Ako budu imali što izabrati. Potiču li brzinu i politički, predizborni razlozi? Vjerojatno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Mala Ela i svi nemili događaji: Hrvati bi mogli doći na zao glas kao podupiratelji segregacije</p>
<p>Jesu li roditelji zaostali i neobaviješteni te iz tih razloga žele zapriječiti osnovno pravo djeteta da ide u školu? Je li u pitanju svojevrsni rasizam roditelja ili je u pitanju neuspjeh vlasti koja se ne zna nositi s ovim problemom? Sličan je bio slučaj sa upisom malih Roma u Međimurju... Čini se da se ni ljudi ni mediji ne snalaze u tom problemu nego mu prilaze veoma ideološki... Ako je ovdje riječ o neizlječivoj i prijelaznoj bolesti, čija je nositeljica mala Ela, jasno je da su roditelji morali biti zabrinuti, ali radi toga i dobro obaviješteni i poučeni o toj bolesti i načinima kako se može prenijeti na druge / Kako su među roditeljima koji protestiraju i dva roditelja liječnika teško možemo reći da oni nisu dobro upoznati s tim problemom. Svakako se može reći da su roditelji u ovoj opasnosti za njihovu djecu preosjetljivi, što nije slučaj kad je riječ o kontaktu s drogom i slobodnim izlascima u diskače do jutarnjih sati kada mnoga djeca stradaju duševno i tjelesno</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>U posljednje vrijeme mediji troše mnogo papira i novca na slučaj male Ele zaražene HIV-om koja živi u obitelji Oblak u Kaštel Štafiliću, jer joj roditelji djece prvog razreda ne dopuštaju upis u osnovnu školu »Bijaći« u Kaštel Novom. </p>
<p>Čak je i potpredsjednik Vlade Simonić dolazio razgovarati i udobrovoljiti roditelje, ali bez uspjeha.</p>
<p> U čemu je zapravo problem? Jesu li roditelji zaostali i neobaviješteni te iz tih razloga žele zapriječiti osnovno pravo djeteta da ide u školu? </p>
<p>Je li u pitanju svojevrsni rasizam roditelja ili je u pitanju neuspjeh vlasti koja se ne zna nositi s ovim problemom? </p>
<p>Sličan je bio slučaj sa upisom malih Roma u Međimurju. Još bi Hrvati mogli doći na zao glas kao podupiratelji segregacije. </p>
<p>Čini se da se ni ljudi ni mediji ne snalaze u tom problemu nego mu prilaze veoma ideološki spontano osuđujući roditelje. Taj problem ima dva lica kao i sve na svijetu. S jedne strane roditeljima nitko ne može zanijekati pravo da se brinu za zdravlje svoje djece. Ako je ovdje riječ o neizlječivoj i prijelaznoj bolesti, čija je nositeljica mala Ela, jasno je da su roditelji morali biti zabrinuti, ali radi toga i dobro obaviješteni i poučeni o toj bolesti i načinima kako se može prenijeti na druge.</p>
<p>Kako su među roditeljima koji prosvjeduju i dva roditelja liječnika, teško možemo reći da oni nisu dobro upoznati s tim problemom. </p>
<p>Svakako se može reći da su roditelji u ovoj opasnosti za njihovu djecu preosjetljivi, što nije slučaj kad je riječ o kontaktu s drogom i slobodnim izlascima u diskače do jutarnjih sati kada mnoga djeca stradaju duševno i tjelesno. </p>
<p>Treba postaviti pitanje, ima li bolesna Ela ista učenička prava kao zdrava djeca. Ako dijete uhvati i malu prijelaznu gripu odmah se isključuje iz nastave i kontakta s drugom djecom. To znači da djeca s prenosivom bolešću nemaju ista prava kao druga zdrava djeca kad je u pitanju škola. </p>
<p>Bolesnicima sa zaraznom bolešću onemogućuje se dodir s drugim bolesnicima, te ih se izolira. To je prastaro pravilo još iz biblijskog vremena. </p>
<p>Isus nije poštivao takvu izolaciju nego je kontaktirao s gubavcima svoga vremena. Treba zapitati, jesu li sve zarazne bolesti jednako opasno prenosive da im treba takav stupanj izolacije? </p>
<p>To dakako mora odgovoriti liječnička struka, koja, ako je suditi prema ovim liječnicima koje se protive da mala Ela ide u školu, nema ujednačene stavove. </p>
<p>Roditelji se brane da oni nisu zaostali ljudi u nekom malom mjestu na rubu Hrvatske, jer su Zagrepčani postupili prema maloj Eli još grublje, kad joj je dodijeljen stan u Zagrebu pa su joj stanovnici iz okolnih zgrada onemogućili boravak u Zagrebu što ipak nije slučaj u Kaštelima. </p>
<p>Roditelji kažu, ako takva reakcija u Zagrebu nikome u vlasti nije smetala zašto bi joj smetalo slično ponašanje roditelja prvašića u Kaštelima? Pogotovo, što se Zagreb ne može proglasiti zaostalom sredinom. </p>
<p>Kakva je trebala biti reakcija vlasti? Vlast se morala informirati kako se slični problemi rješavaju u Europi. To nigdje nisam mogao čuti. Jasno je da bi to bio najveći argument u rukama vlasti ako tako postupaju i drugi u Europi. </p>
<p>Najgluplje bi bilo Elu upisati u školu tako da njezina sredina ništa ne zna o njezinoj bolesti, što se može ponegdje pročitati, i tako doista dovesti u opasnost djecu s kojima se druži. </p>
<p>Ako Europa tako ne postupa onda drugog izlaza nema nego se takvi mali bolesnici moraju izolirati tako da imaju svoju školu, svoje boravišne kuće u posebnu dijelu grada. U svakom slučaju, manjak informiranja javnosti o toj bolesti vlasti i struke, prvi je i najveći uzrok preosjetljivosti roditelja kad je u pitanju briga za zdravlje njihove djece. </p>
<p>Najjednostavnije je ljudima u tiskovinama dodijeliti titulu rasista kao što je bio slučaj s pohađanjem nastave malih Roma. </p>
<p>Sigurno je da gotovo nitko od roditelja nije polazio s tih pozicija nego je bio zabrinut da će obrazovanje djece s đacima koji ne znaju ni hrvatski jezik veoma zaostajati. </p>
<p>Nemili događaji oko upisa male Ele u školu u Kaštelima, čemu se ona veoma radovala, pokazuju manjak sposobnosti vlasti i nedovoljnu spremnost liječničke struke, što je dovelo do nepotrebnih protesta roditelja kao da je mala Ela jedini mogući izvor zaraze i smrti na svijetu.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kome je u interesu oživljavanje ustaškoga leša</p>
<p>Nitko ne podiže takvu zaglušnu graju kao neki naši tzv. antifašisti i neki mediji kad se u Hrvatskoj pojavi u javnosti nekoliko bijednih »ustaša« koji to vjerojatno nisu, jer su jugokomunisti ustaše »uspješno« likvidirali na Bleiburgu, križnom putu i ostalim stratištima, a sadašnje »ustaše« (za vrijeme NDH takvi su pseudoustaše nazivani nastašama, onima koji su tek kasnije postali ustaše) su vrlo vjerojatno provokatori</p>
<p> ili obične političke budale / Mi smo se u hrvatskoj političkoj emigraciji uspješno borili protiv ustaških pojava. Mnogo se bivših ustaša odreklo Pavelića i Endehazije. U Nikolićevoj Hrvatskoj reviji godinama su izlazila potresna svjedočenja o ustaškoj strahovladi kao i oštroumni članci s antiustaškim raščlambama. Ustaški pokret se u emigraciji raspao na niz slabašnih frakcija, pa je čak odustao od svoga imena. Pavelić je neslavno završio u španjolskom egzilu, a njegov utjecaj na hrvatsku dijasporu bio je periferan</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>U Hrvatskoj je prije nekoliko godina podignut spomenik diktatoru Anti Paveliću. Svake godine na dan Pavelićeve smrti u središtu Zagreba okupi se nekoliko desetaka tisuća njegovih pristaša na komemorativni zbor. Proustaški nasilnici progone strance na ulicama i trgovima istočne Hrvatske, pale njihove domove čak i sinagoge. </p>
<p>Dopredsjednik hrvatske Vlade ne odustaje od svoje prijašnje izjave da je Ante Pavelić »najveći hrvatski državnik dvadesetoga stoljeća«. Predsjednik jedne hrvatske desničarske stranke izjavio je da je Ante Pavelić »pravilno riješio probleme nezaposlenosti«. Vođa rigidne desnice osvojio je drugo mjesto u prvom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Hrvatske desničarske stranke sve su uspješnije na parlamentarnim izborima. </p>
<p>Te »vijesti« su, dakako, izmišljene. U Hrvatskoj se nisu zbili ti politički neprihvatljivi događaji. Da su se stvarno dogodili naši bi profesionalni antifašisti, koji su, usput rečeno, nerijetko i bivši (bivši?) komunisti, pa čak i boljševici, podigli golemu graju.</p>
<p>Pa ipak »vijesti« kojima počinje ovaj članak potpuno su istinite. Naime, u Rumunjskoj je sagrađen spomenik fašističkom diktatoru Antonescuu. U Španjolskoj se svake godine u povodu Francove smrti okupi u središtu Madrida nekoliko desetaka tisuća njegovih obožavatelja. U Njemačkoj neonacisti redovito progone strance, pale njihove domove i sinagoge - i to nakon holokausta!</p>
<p>Potpredsjednik talijanske vlade, postfašist(!) Gianfranco Fini ne odustaje od tvrdnje da je Mussolini najveći talijanski državnik prošlog stoljeća. Bivši predsjednik austrijske Slobodarske stranke Jörg Haider rekao je da je Hitler uspješno riješio pitanje nezaposlenosti. </p>
<p>Vođa ekstremne francuske desnice Jean-Marie Le Pen dogurao je do drugog mjesta na francuskim predsjedničkim izborima. Desničarske stranke u Austriji, Nizozemskoj, Danskoj, Italiji i Norveškoj sve su uspješnije na parlamentarnim izborima.</p>
<p>Unatoč svemu rečenome, nitko zbog navedenih događaja ne podiže takvu zaglušnu graju kao neki naši tzv. antifašisti i neki mediji kad se u Hrvatskoj pojavi u javnosti nekoliko bijednih »ustaša« koji to vjerojatno nisu, jer su jugokomunisti ustaše »uspješno« likvidirali na Bleiburgu, križnom putu i ostalim stratištima, a sadašnje »ustaše« (za vrijeme NDH takvi su pseudoustaše nazivani nastašama, onima koji su tek kasnije postali ustaše) su vrlo vjerojatno provokatori ili obične političke budale. </p>
<p>Ako je netko 1945. bio u Ustaškoj vojnici i imao dvadeset godina, pitamo se koliko je star danas, ako je uopće uspio preživjeti. A oni u crno odjeveni »ustaše« što ih vidjesmo na fotosima iz Visočana i Slavonskog Broda izgledaju nam kao pedesetogodišnjaci, dakle, obični su »statisti« koji svojim pojavljivanjem provociraju hrvatsku demokratsku javnost. </p>
<p>U čije ime i u čiju korist?</p>
<p>U Njemačkoj postoji zakon kojim se zabranjuje isticanje nacističkog znakovlja, nacističke odjeće i nacističkih pjesama. </p>
<p>Premda njemački stručnjak za nacifašizam, prof. Ernst Nolte (dakako, tzv. revizionist, ali na vrlo visokoj razni), ustaški pokret svrstava tek u popratne pojave fašizma, ustaštvo je neraskidivo povezano s talijanskim fašizmom i njemačkim nacionalsocijalizmom. I to ne samo teorijski (ustaška je »teorija« vrlo šarena: od Starčevića preko Radića do Pavelića) nego u još većoj mjeri praktički.</p>
<p>Ustaška Hrvatska (takvom su je označivale same ustaše) bila je totalitarna, antidemokratska, rasistička i protuhrvatska tvorevina, sa svim stravičnim posljedicama tih odrednica.</p>
<p>Mi smo se u hrvatskoj političkoj emigraciji uspješno borili protiv ustaških pojava. Veliki broj bivših ustaša odrekao se Pavelića i Endehazije. U Nikolićevoj Hrvatskoj reviji godinama su izlazila potresna svjedočenja o ustaškoj strahovladi kao i oštroumni članci s antiustaškim raščlambama.</p>
<p>Ustaški pokret se u emigraciji raspao na niz slabašnih frakcija, pa je čak odustao od svoga imena. Pavelić je neslavno završio u španjolskom egzilu, a njegov utjecaj na hrvatsku dijasporu bio je više nego periferan.</p>
<p>Kome je u Hrvatskoj danas u interesu oživljavanje ustaškog leša?</p>
<p>Očito neprijateljima hrvatskog naroda komu treba stalno stavljati pod nos hipoteku ustaštva. S druge pak strane, naveliko pretjeruju i oni koji sitne »ustaške« ili bolje reći nastaške provokacije predimenzioniraju u velike događaje.</p>
<p>Kada je u Splitu prije nešto više od godine dana održan velik zbor u znaku podrške generalu Norcu u jednom je zagrebačkom tjedniku izašla fotografija na kojoj se među oko sto tisuća nazočnih vidi samo jedan jedini čovjek s ustaškim znakovljem. </p>
<p>Ta slika je izgledala kao fotomontaža, premda uredništvo tog tjednika tvrdi suprotno. I nedavnih desetak »crnokošuljaša« u Visočanima i Slavonskom Brodu nije ni izdaleka bilo dominantno za ta sastajališta. Organizatori su ih ipak trebali odstraniti.</p>
<p>Onima koji tvrde da će te »ustaške« provokacije štetiti Hrvatskoj u inozemstvu možemo poručiti da se ne boje. Na početku članka opisani događaji zbili su se u temeljnim državama Europske unije i NATO-a, ili pak u zemljama koje su znatno bliže tim asocijacijama nego što je Hrvatska.</p>
<p>No, ako netko u Hrvatskoj preuveličavanjem »ustaštva« želi nauditi svojoj domovini, neka samo nastavi »podizanjem prašine« tamo gdje nema konja ili u najboljem slučaju gdje su na djelu (politički) magarci. </p>
<p>Kad se već kritiziraju takve pojave autori moraju biti precizni.</p>
<p> U intervjuu s ustaškim ratnim zločincem Dinkom Šakićem jedan je novinar tvrdio da je Pavelić »darovao« Istru Italiji, a i Vjesnikov komentator piše, osvrćući se na »novoustaške piskutavce« (Vjesnik, 3. rujna) da je Pavelić uspješno darovao Italiji »cijelu Dalmaciju«.</p>
<p>Slabo upućenim kolegama preporučili bismo da pročitaju barem »Povijest Nezavisne Države Hrvatske« Hrvoja Matkovića, ako im je teško probijati se kroz tisuće stranica nekoliko tomova publicističkih radova Bogdana Krizmana o Endehaziji, ustaštvu i Paveliću, iako nisu previše objektivni, dok je tanka Matkovićeva knjiga na zavidnoj znanstvenoj visini.</p>
<p>I novinari moraju čitati knjige ako žele da ih se shvaća ozbiljno. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ne gasite, Ratkoviću, posljednju svijeću na kraju tunela u kojemu se mrcvari oboljelo čovječanstvo</p>
<p>Pokušao sam uvjeriti Igora Ratkovića da su naša shvaćanja komunizma potpuno različita. Za njega je komunizam »boljševizam« iz sredine prošlog stoljeća. Za mene nije ni cilj, ni stanje, ni oblik društva. Dugotrajni je povijesni proces koji se sada ozbiljuje: ukidanjem rada, ujedinjenjem naroda, univerzalnim zajedništvom, globalnim komuniciranjem, kreativnim samodjelovanjem i individualnim razvojem svakog pojedinca / Tko poznaje uspjehe i nedaće postindustrijskog razvoja - nejakoga virtualnog zajedništva, izloženog nerazumijevanju i osporavanju - taj dobro zna da je »izvorni« komunizam jedina alternativa ostarjelom birokratskom kolektivizmu. Jedini lijek njegovim opasnim epidemijama (terorizam, korupcija i dr.) i njegovim ugodnim bolestima (potrošnja, moda i sl.), koje prijete uništenjem ljudskog roda</p>
<p>ADOLF DRAGIČEVIĆ</p>
<p>Igor Ratković mi u polemici stalno podvaljuje svoje laičko shvaćanje komunizma (Stajališta, 20. srpnja, 21. kolovoza i 4. rujna) i zatim, na temelju toga, napada sve što proturječi njegovu primitivnu svjetonazoru.</p>
<p>Prvi je napad bio protiv zaključka da »robotička revolucija vodi u komunizam«. Drugi zbog proizvoljne konstrukcije da »ideal komunizma« pretvaram u »ideologiju boljševizma« i nudim je grafitom »comunism is not dead«. Treći vidi u meni čovjeka koji je jednom napisao: »Roboti vode u komunizam« i sada je razotkrio svoju »višinski-berijevsku podsvijest«. </p>
<p>Pokušao sam (Stajališta, 8. kolovoza) uvjeriti Ratkovića da su naša shvaćanja komunizma potpuno različita. Za njega je komunizam »boljševizam« iz sredine prošlog stoljeća. Za mene nije ni cilj, ni stanje, ni oblik društva. Dugotrajni je povijesni proces koji se sada ozbiljuje: ukidanjem rada, ujedinjenjem naroda, univerzalnim zajedništvom, globalnim komuniciranjem, kreativnim samodjelovanjem i individualnim razvojem svakog pojedinca.</p>
<p>Sve što se u povijesti progresivno dogodilo vodi znanstveno shvaćenom komunizmu. Pogotovu u tehničkom i tehnološkom napredovanju: od hidrauličkog točka, ili, da ne idemo tako daleko, od vodene pare i mašinerije, preko elektrike i mehanizacije, do elektronike, mikroprocesora, telematike, robotike, genetičkog inženjeringa itd.</p>
<p>Iz toga je proistekla postmoderna praksa nedavno utemeljenog »izvornog« komunizma i nova postmoderna filozofija slobodnoga i besplatnoga otvorenog koda, koju zagovara i razvija višemilijunska Open-source zajednica. </p>
<p>Isto tako i postmoderna filozofija i praksa tisuća nekomercijalnih mikromreža, elektroničkih grass-roots kultura - od religije i politike, do seksa i istraživanja - koje je Howard Rheingold nazvao 1993., u istoimenoj knjizi, »virtualnim zajednicama«.</p>
<p>Ratković nas podsjeća da je kupac prvog robota tražio od pronalazača da mu promijeni ime i da ga nazove kako hoće, samo ne robot. Srećom, zahvaljujući Englebergerovoj ustrajnosti, ostao je naziv robot. Sada on negoduje što novo digitalno, informacijsko, kibernetičko, virtualno, telekomunikacijsko, internetsko i biotehnološko zajedništvo nazivamo komunizmom.</p>
<p>On je termin komunizam patentirao kao sinonim za »boljševizam«. Ne dopušta nikome da znanstveno sagledano i iskustvom provjereno postmoderno informacionalističko zajedništvo krsti komunizmom. Tko to pokuša Ratković će ga proglasiti »staljinsko-višinski-berijevskim« kiberboljševikom. Neprijatelj je naroda i čovječanstva, skrašenog u premiloj »realnoj« Dolini suza, iza koje mu nema spasa.</p>
<p>Tako ustrajno svođenje komunizma na »boljševizam« nameće pitanje: je li doista riječ samo o primitivizmu i zloći. Podsjeća na onog Moravijina ljubitelja praćke koji se nikako nije mogao odlijepiti od te dječje igračke. Velik talijanski književnik uvodi čitatelja u roman »L'attenzione« pričom o tom jadnom junaku.</p>
<p>Htjelo se provjeriti dokle seže njegova opsjednutost praćkom. Pitalo ga se što bi učinio s milijunskim naslijeđem? Odgovorio je kao iz topa: kupio bih praćku. </p>
<p>Uslijedila su uvjeravanja da praćka stoji samo nekoliko lira, a on raspolaže milijunima i što će s njima uraditi. Shvatio ljubitelj praćke da mora zavarati trag i zamršenim odgovorom stići do cilja.</p>
<p>»Oženio bih se«, kaže, »u crkvi i otišao na svadbeno putovanje u Pariz. Najprije bih sa svojom ženom u hotel, zatvorio se s njom u sobu i zatim je svukao. Najprije bih joj skinuo haljinu, pa podsuknju, grudnjak, gaćice, a zatim cipele i čarape i, najzad, podvezice. A zatim bih od podvezica napravio praćku.«</p>
<p>Može se zamisliti što je uslijedilo. Tko poznaje uspjehe i nedaće postindustrijskog razvoja - nejakoga virtualnog zajedništva, izloženog nerazumijevanju i osporavanju - taj dobro zna da je »izvorni« komunizam jedina alternativa ostarjelom birokratskom kolektivizmu. Jedini lijek njegovim opasnim epidemijama (terorizam, korupcija i dr.) i njegovim ugodnim bolestima (potrošnja, moda i sl.), koje prijete uništenjem ljudskog roda.</p>
<p>Očito je da se samo ujedinjenjem i zajedništvom mogu svladati suprotstavljeni mastodonti dvadesetog stoljeća - nacionalne industrije, birokracije i armije - te izgraditi na tim ruševinama jedinstvenu globalnu civilizaciju istinski slobodnih, ravnopravnih i samodjelatnih individua.</p>
<p>Čovječanstvo je na najboljem putu da permanentnim revolucioniranjem ostvari taj veličanstven zajednički cilj u sljedećih nekoliko desetljeća. Već je većinom stvaralački uništilo industriju, taj temelj hijerarhijskog totalitarizma, a dvije za budućnost najvažnije društvene funkcije - znanost i obrazovanje - uvelike se već izvlače iz ralja i tutorstva birokratske kaste.</p>
<p>Nema u tome prečaca, brzaka i puta bez pogrešaka i promašaja. Povijest je temeljita, podjednako kada pokapa staro i kada stvara novo. Odbacuje pogreške i promašaje i zato uspon dulje traje. Sada je umiranje staroga i rađanje novog ipak mnogo brže.</p>
<p>Čovječanstvo je utrošilo dvije tisuće godina da bi iz sirotinjskoga prakomunističkog zajedništva stiglo, preko kastinske društvenosti, u robovlasništvo, koje je omogućavalo razvoj. Sada mu treba samo desetina toga razdoblja da bi iz kapitalističkog ropstva, preko kastinskog birokratskog kolektivizma, stiglo do globalnog univerzalnog zajedništva.</p>
<p>Prvih sto pedeset godina već je prevalilo. Treba mu još pedeset pa da stigne do fantastične potpuno izgrađene i svestrano razvijene globalne virtualne civilizacije.</p>
<p>Hrvatska na tom putu debelo zaostaje. Jedva da je proizvodnjom zakoračila u informacijsko društvo, staro tridesetak godina. </p>
<p>Zbog toga njene prirodne i tehničke znanosti nemaju prostora ni mogućnosti za optimalno postmoderno razvijanje i svjetsko afirmiranje. A društvene su i humanističke znanosti i nadalje duboko ušančene u prošlosti.</p>
<p>Gospodarstvo nam je takvo jer ga vode ekonomisti koji se griju na zastarjeloj Smithovoj i Keynesovoj teoriji. Pravnici su rascjepkali i isparcelizirali zemlju kao u doba kočija i time je do kraja onesposobili za informatičko revolucioniranje. </p>
<p>Sociolozi nasjedaju stupidnoj spekulaciji političara da se tranzicijom vraćamo u kapitalizam. Politolozi ne znaju što bi suprotstavili carstvu birokracije, što ne bi ugrozilo funkcioniranje i razvijanje zajednice. A filozofi i nadalje beznadno kopaju po baštini - od Heraklita do Heideggera.</p>
<p>U takvu nam zaostajanju još samo fali Ratkovićevo svođenje zbiljskoga (izvornog) komunizma na »boljševizam«, te nazivanje nacionalne udruge otvorenog koda virtualnom »softverkomunom« i njenih članova »komunarima«. Nedostaje još samo jedno slovo pa da komunari postanu »komunjare«. Neće to Ratkoviću teško biti izvesti, jer je velemajstor gomilanja riječi bez misli. Posljednji napad je obogatio konstrukcijom da virtualnost nije »stvarnost«, nego »okoliš«!</p>
<p>Ne gasite Ratkoviću posljednju svijeću na kraju tunela u kojem se mrcvari oboljelo čovječanstvo. Neodgovorno je s »ironijom« i »skepsom« huškati neupućene protiv blistave virtualne komunističke budućnosti. Kada im već ne pomaže, što bi se moglo očekivati od vođe robotičara, nemojte ih ni odmagati u zanosu da pridonesu izgradnji komunističkog krajolika: virtualne stvarnosti, zajedničkog vlasništva, digitalne proizvodnje, partnerskih odnosa, globalnog komuniciranja i razvijanja ljudskih kreativnih snaga.</p>
<p>Autor je akademik, umirovljeni profesor političke ekonomije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>U potrazi za pravdom, stanovnici Goljaka spremni ići i u Strasbourg </p>
<p>Građevinska dozvola i glavni projekt nisu u skladu s lokacijskom dozvolom i idejnim projektom/ Nepravilnosti utvrdili građevinski inspektor Goran Radić (nakon toga je premješten u Karlovac) i glavni urbanistički inspektor Miljenko Mesić, no postupak poništenja građevinske dozvole nije pokrenut </p>
<p>Cijelo podsljemensko područje, od istoka do zapada grada, postalo je mjestom gradnje takozvanih urbanih vila. </p>
<p>Tako se i na Pantovčaku, na zemljištu Muzičke naklade, na kojemu je nekad bila manja tvornica gitara, između ulica Goljak i Novi Goljak, nastavlja s gradnjom treće od šest planiranih urbanih vila. Zbog nje stanari obližnjih obiteljskih kuća već četiri godine vode spor s »prekršiocima Zakona o gradnji«, kako tvrde. </p>
<p>A odgovorni ne poduzimaju ništa, osim što se brzopotezno mijenjaju inspektori koji djeluju po sistemu »ništa ne znam, tek sam preuzeo nadzor« ili »od sutra više nisam nadležan«. Na ovom slučaju, naime, izmijenila su se do sada tri inspektora.</p>
<p>»Građevinska dozvola i glavni projekt moraju biti u skladu s lokacijskom dozvolom i idejnim projektom. To ovdje nije slučaj, a izdavatelj građevinske dozvole propustio je ispitati je li taj osnovni uvjet ispunjen«, rekla nam je stanovnica Novog Goljaka, Jadranka Mitrović. Odstupanje glavnog od idejnog projekta vidi se već u razini podruma i garaža. Tako je objekt Goljak 5 viši za 2,8 metara (pa je, suprotno idejnom projektu, od podruma napravljena stambena etaža), a Goljak 6 viši je za 1,8 metara.</p>
<p>Kako se izgrađene urbane vile visinom i veličinom ne uklapaju u postojeći ambijent, u kojem je do sada bila dozvoljena gradnja prizemlja i jednoga kata, opala je vrijednost okolnih obiteljskih kuća. A više stanova nego što je to predviđeno dozvolama, podrazumijeva i veći broj stanara i automobila za koje nisu osigurane ni garaže niti parkirališni prostor. </p>
<p>»Odstupanja glavnoga od idejnog projekta potvrdili su i građevinski inspektor Goran Radić (nakon toga je premješten u Karlovac), i glavni urbanistički inspektor Miljenko Mesić«, istaknula je Jadranka Mitrović. </p>
<p>Sve te činjenice, napominje i njezin suprug Boris Mitrović, trebao je u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrditi i Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, odnosno šef odsjeka za graditeljstvo Vladimir Berković, koji je potpisao i izdao građevinsku dozvolu i protiv kojeg su stanovnici podigli krivičnu prijavu. </p>
<p> Kako dokumentima potkrepljuju Jadranka i Boris Mitrović, Berković je potpisao i građevinsku dozvolu za izgradnju nove trafostanice, iako za izdavanje lokacijske dozvole nije zatražena suglasnost neposrednih susjeda. Trafostanica je izgrađena uz među s obiteljskom kućom u Novom Goljaku na broju 9, i uz rub ulice, pri čemu nije ostavljen prostor za pločnik.</p>
<p>Na suprotnoj, lijevoj međi, za potrebe gradnje urbanih vila uklonjen je potporni zid škarpe uz obiteljsku kuću na Novom Goljaku broj 7. Prostor nije saniran već godinu dana i vlasnici kuće boje se urušavanja terena. </p>
<p>Stanovnici ulica Goljak i Novi Goljak podnijeli su 23. srpnja Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja zahtjev za poništenje građevinske dozvole po pravu nadzora. No, iako je utvrđeno da nije poštivan Zakon o gradnji, postupak poništenja nije pokrenut. </p>
<p>Tijekom gradnje objekta Goljak 5 investitor je odstupio od građevinske dozvole i time što je izgradio objekt sa sjeverne strane zgrade (površine oko 150 četvornih metara) i povezao ga s izgrađenim jednosobnim stanom veličine oko 50 četvornih metara. »Time je dobiveno oko 200 četvornih metara bespravno izgrađenog prostora, sada zatrpanog zemljom, da se ne vidi«, ističe Boris Mitrović, dodajući da građevinski inspektor Željko Šimanović to »nije uočio«. Pri obavljanju inspekcijskog nadzora nije uočio ni to, da je izdanim lokacijskim i građevinskim dozvolama dozvoljena maksimalna tlocrtna izgrađenost parcele 30 posto, a da je stvarna izgrađenost oko 75 posto, dokumentima potkrepljuje Boris Mitrović. Stanovnici su protiv toga inspektora također podnijeli krivičnu prijavu. </p>
<p>»Prije početka izgradnje urbanih vila za predsjednika nadzornog odbora Muzičke naklade postavljen je građevinar Željko Žnidarić koji je očito bio imenovan na to mjesto samo zbog skupocjenog terena. I na Žnidarića se vode objekti Goljak 1, 2, 3 i 4«, ispričala je Jadranka Mitrović, dodajući da su idejni projekti rađeni u Tehnoprojektu, poduzeću vlasnika Duška Dropulića. </p>
<p>»Odlučni smo u nastojanju da se poštuje zakon, a za pravdu smo spremni izboriti se i u Strasbourgu«, jednoglasni su Jadranka i Boris Mitrović.</p>
<p>Nakon svega, postavlja se pitanje koliko urbanih vila (izgrađenih i onih u gradnji) ima građevinske dozvole usklađene s idejnim projektima iz lokacijske dozvole, odnosno jesu li građevinske dozvole zaista zakonite.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za pet dana od Zagreba do Vukovara!</p>
<p>Na Trgu siječanjskih žrtava u Kustošiji označen je u srijedu u 10 sati start Prvog memorijalnog supermaratona Zagreb - Vukovar, nazvan Putevi dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga Domovinskog rata. Zahtjevni će supermaraton, dug 335 kilometara, u pet dana otrčati dragovoljci Domovinskog rata - Igor Lončar, Miljenko Dokuš i Dražen Flaes, a povremeno će im se pridruživati članovi atletskih klubova i građani.</p>
<p>Nakon starta kojemu su prethodili skokovi padobranaca Hrvatskog zrakoplovnog saveza na obližnje nogometno igralište, maratonci su uz pljesak i podršku okupljenih i potpomognuti policijskom pratnjom, krenuli u prve kilometre svog iscrpljujućeg pothvata. Skrenuli su u Ilicu prema Trgu bana Jelačića, odakle su produžili Vlaškom prema Maksimiru i dalje prema Ivanić Gradu, gdje nakon pedesetak kilometara »pod nogama«, oko 15 sati, završava prva, ujedno i najkraća etapa maratona. </p>
<p>Prije utrke Miljenko Dokuš izjavio je kako se osjeća izvrsno i da mu je glavni cilj da otrči cijelu trasu, za što se pripremao od proljeća. Svoju spremnost potvrdio je i atletičar Igor Lončar. »Pozdrav svima do Ovčare!«, poručio je.</p>
<p>Nakon što stignu u Ivanić Grad, maratonci nastavljaju utrku u četvrtak, kada će trčati do Novske. Treća i najduža etapa je od Novske do Slavonskog Broda (101,1 km) a za njezino će svladavanje maratoncima, prema procjenama, trebati čak 13,5 sati. Od Slavonskog Broda utrka se nastavlja do Vinkovaca i završava 22. rujna oko 13 sati, kod spomenika na Ovčari. </p>
<p>Član organizacijskog odbora utrke Miroslav Rožić istaknuo je kako je supermaraton posvećen dragovoljcima HOS-a, ali i ostalim braniteljima koji su u obrani Hrvatske ostavili svoje živote i čija se žrtva ne smije zaboraviti. Njima je odana počast minutom šutnje, a predstavnici Udruge dragovoljaca HOS-a grada Zagreba (UDHOS) postavili su vijenac na spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata.</p>
<p>U ime Gradskog ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb maraton UDHOS-a podržao je koordinator Udruga branitelja grada Zagreba, brigadir Miodrag Demo.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Težak uspon turističkim tržištem</p>
<p>Danas su najposjećeniji zagrebački hoteli s tri i pet zvjezdica, a hotelski gosti u Zagrebu najviše troše na smještaj i hranu/ Zabrinjava nedostatak suradnje privatnog sektora i gradske uprave pri planiranju turističkog razvoja grada </p>
<p>U sljedećih nekoliko godina Zagreb mora u svojoj turističkoj djelatnosti smanjiti udio individualnih dolazaka poslovnih ljudi, a povećati udio dolazaka na kratki odmor skupina mlađih i obrazovanih. Mora povećati i broj profesionalnih posjeta kao i broj kulturnih i posebnih događanja. Tako bi postao turistički privlačniji grad, konkurentan Bratislavi i Ljubljani, ali i mnogo jačim europskim turističkim Mekama, poput Münchena, Praga ili Barcelone. To govore rezultati analize koju je naručila i dobila Turistička zajednica grada Zagreba.</p>
<p>Prema njoj, u idućih pet godina Zagreb bi trebao optimalno imati oko 600.000 noćenja godišnje, a za osam godina trebao bi dostići dvostruko više, koliko već sada ima, recimo, Bratislava! Radi toga Zagreb se mora turistički orijentirati ponajprije prema Njemačkoj, Italiji, Austriji i BiH, od kojih očekuje gotovo dvije trećine posjetitelja, potom Sloveniji, Madžarskoj, SAD-u, Češkoj i Jugoslaviji te Poljskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, zemljama Beneluksa i Skandinavije.</p>
<p>Prema rezultatima istraživanja, danas su najposjećeniji zagrebački hoteli oni s tri i pet zvjezdica, a hotelski gosti u Zagrebu najviše troše na smještaj (64 posto), potom na hranu i piće (16 posto), kupovinu (13 posto), kulturu, zabavu i sport. Stranac koji se u Zagrebu zadrži najviše dva dana, u tom razdoblju u gradu ostavi oko tisuću kuna, dok domaći gost ostavi tristo kuna manje. U Zagrebu je, kaže studija, čak 10.000 ljudi zaposleno u različitim sektorima turizma.</p>
<p>Upozorava se, međutim, kako je i dvostruko manje noćenja nego što ih danas ima Bratislava, za Zagreb još uvijek nedostižan san. Jedan od zaključaka analize, naime, govori o stagnaciji turističke ponude i atraktivnosti Zagreba, makar je ona ove godine, priznat ćemo, ipak bila malo bogatija nego prije, što se primijetilo i po nešto više »novih lica« na gradskim ulicama. Stručnjaci ipak upozoravaju da privatne tvrtke trebaju snažnije utjecati na gradsku upravu pri utvrđivanju turističkog razvoja grada. Njihova slaba suradnja, tvrdi se, jedna od većih boljki gradskog turizma.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svake noći prazno 56 posto hotelskih soba </p>
<p>Prema rezultatima ankete koju je provela konzultantska kuća Horwath Consulting, više od dvije trećine gostiju zagrebačkih hotela su poslovni gosti. Individualni gosti i inače su dvostruko zastupljeniji nego turističke grupe, a osim iz drugih dijelova Hrvatske, gosti dolaze uglavnom iz Njemačke, Italije, Austrije, BiH i SAD-a.</p>
<p>Kad se radi o smještaju, u prosjeku je 56 posto hotelskih soba u gradu prazno. Prosječna bruto cijena sobe je oko 57 eura, a po jednoj sobi godišnje se zaradi u prosjeku 17 tisuća eura. </p>
<p>Tijekom 2001. godine zagrebački su hoteli zaradili 2,35 milijuna eura. U njima je zaposleno oko 1100 djelatnika. Prosječna starost zagrebačkih hotela je oko 32 godine a od posljednjeg njihova obnavljanja prošlo je prosječno šest godina. U godini 2001. u njihovu je obnovu uloženo oko pet milijuna eura. Prema anketi, zagrebački hotelijeri i u idućoj godini očekuju rast broja gostiju, ali najavljuju i malo više cijene soba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Započela sezona modnih događanja Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Nakon poduže ljetne stanke, u kojoj modnih događaja gotovo da i nije bilo, čast da otvori jesensku modnu sezonu u Zagrebu imali su Tekstilprometu i Lantea, koji su modnom revijom održanom u utorak u Kristalnoj dvorani hotela Opera privukli mnoštvo onih koji uživaju u predstavljanju novih kolekcija domaćih proizvođača. Tom su prilikom predstavljene nove odjevne linije Tekstilprometa i njegovih partnera, poput DTR-a, Orljave, Stefanela, Arene, Kotke, Gorenjska oblačila, Kroja, Concepta, Camela, Navigarea, te sportske linije Adidasa, Nikea i File. </p>
<p>Posebnu pažnju mnogobrojne publike privukla je Camelova »total look« linija, a podjednako su dobro prihvaćeni i ostali tekstilni noviteti za ženu s izraženim stilom, kupaći kostimi za iduće ljeto te ostala modna galanterija. Među poznatim manekenskim licima iz agencije Casper - Karle Milinović, Mije Šlogar, Ane Krpan, Lane Pavić, aktualne miss Hrvatske Rajne Raguž, Paula Valčića, Matije Mejaškog i Zaprešičkih malih manekena, prvi su se put na pisti našli i mladi, urbani ljudi, glavni akteri Conceptove kampanje za Hrvatsku koji su odabrani na castinzima u sedam hrvatskih gradova. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Songkillersi u utorak na Aqualive sceni</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Pod nazivom »mislima...«, grupa Songkillers predvođena jedinim starim članom, ujedno i osnivačem banda, pjevačem i gitaristom Željkom Banićem Banetom, održat će 24. rujna od 21 sat na terasi kluba Aquarius, u sklopu Aqualive koncertne sezone, prvi zagrebački koncert kojim će predstaviti svoj posljednji album.</p>
<p>Novi, treći album Songkillersa u potpunosti je autorski materijal Željka Banića - Baneta. Pripreman protekle dvije godine, materijal je snimljen u prijateljskoj atmosferi studija Srđana Sekulovića - Skansija (u Zagrebu i na otoku Koločepu) te u zagrebačkopm studiju Tajni svijet, dok je mastering albuma obavljen ljubljanskom studiju Tivoli. Na albumu gostuju Massimo Savić, Kristijan Zorjan, Henry Radanović, Hrvoje Rupčić, Nenad Grahovac, Dino Dvornik i drugi. </p>
<p>Album se u prodaji nalazi od 24. lipnja, a prvi hit single, za koji je snimljen i video broj, jest pjesma »Medena«.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Paganini band promovirao novi album</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Album »Paganini kad zasvira«, osmi je po redu što ga je izdao Paganini band koji je nakon višegodišnjeg »gažerskog kruha« u diskografiju ušao 1998. s albumom »Ja sam život«.</p>
<p>Album je u produkciji diskografske kuće »Orfej« predstavljen u utorak navečer u predvorju Dramskog kazališta »Gavella«, gdje je nastup Paganinija posvjedočio svoj ostanak u pop-etno glazbenom izričaju. Pjesme su, uz članove banda, za Paganini napisali Arsen Dedić, Fayo, Ines Prajo i Arijana Kunštek, a najavljeno je i snimanje video broja za najavni singl »Pusti me da pjevam«. </p>
<p>U prepunom predvorju »paganinijevci« su svojim čardašima, a osobito solističkom dionicom violiniste Emila Gabrića, izmamili snažan pljesak okupljenih gostiju i uzvanika, među kojima se dalo uočiti dosta kolega-glazbenika, ponešto ljudi iz glumačkog svijeta i poneki političar. </p>
<p>B. Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uz Ann Nicole Smith ne možeš biti milijunaš</p>
<p>DALLAS, 18. rujna</p>
<p> - Ne isplati se biti milijunaš ako vam je maćeha striptizeta i zvijezda TV reality showa Ann Nicole Smith koja se želi domoći vašeg novčanika. Tajkun iz Dallasa E. Pierce Marshal priznaje da je bogat, ali se oštro protivi podacima časopisa Forbes, koji ga je stavio na 122. mjesto najbogatijih ljudi u SAD-u, a njegovo bogatstvo procijenio na 1,6 milijardi američkih dolara. Marshall je rekao da nije dovoljno bogat da ga se uvrsti na popis 400 najbogatijih Amerikanaca, koji je u tom časopisu objavljen prošli tjedan. Zatražio je da ga se skine s popisa, jer smatra da bi zbog navedene svote novca mogao postati laka meta za ljude poput odvjetnika njegove maćehe Smith, koja je od bivše Playboy zečice postala televizijska zvijezda. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Lotričev Manrico bez premca </p>
<p>Dobra belkantistička predstava / U cjelovitosti tumačenja Janez Lotrič bolji je od Salvatorea Licitre, Piera Giuliaccija i drugih koji slove kao vodeći Trubaduri / Lijep mladodramski verdijanski glas Galie Todorove Gorčeve u ulozi Leonore / Zapaženi Zlatomira Nikolova u ulozi Azucene, Vitomir Marof kao grof Luna, Nadežda Jonke u ulozi Ines i drugi / Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> dirigirao sa žustrim tempima uz raspoložene soliste, orkestar i zbor </p>
<p>Nova operna sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu počela je potkraj prošloga tjedna dvjema izvedbama »Ere s onoga svijeta« Jakova Gotovca, od kojih je prva bila posvećena 20. obljetnici skladateljeve smrti. Na drugoj se u naslovnoj ulozi prvi put predstavio tenor Cvetan Stojanovski iz Skopja, ranih devedesetih godina češće nazočan u Zagrebačkoj operi. Stojanovski je inače stalni gost Osječke opere, a bio je i ravnatelj Skopske opere.</p>
<p> Poslije »Ere« počeo je niz izvedaba Verdijeva »Trubadura«. Tako se ta predstava u režiji Nenada Turkalja, scenografiji Aleksandra Augustinčića i kostimima Ljubice Wagner nakon nešto više od godinu dana vratila u repertoar. Glazbeno ju je preuzeo dirigent Zoran Juranić. Njegovo pouzdano vodstvo sa žustrim tempima i vrlo dobrim, raspoloženim orkestrom i zborom, naznačilo je dobru disponiranost ansambala na početku nove sezone. Odlični solisti velikih, bogatih glasova upotpunili su više nego dobar dojam te raspjevane i glazbeno dinamične predstave belkantističkog predznaka.</p>
<p>»Trubadur« je od premijere 1985. godine vrlo malo izgubio u scenskom smislu. Neke su se kulise istrošile, ali sklad zagasitih boja i toplih tonova scene i kostima nije izgubio ništa od svoje odmjerenosti. Tomu pridonosi i promišljeno, uredno scensko uprizorenje Nenada Turkalja u kojemu svaki lik i zborne skupine imaju logično mjesto u iznošenju dramatične operne priče.</p>
<p> Naslovnu ulogu tumačio je slovenski, europski, ali i naš zagrebački i hrvatski tenor Janez Lotrič. Može se reći da Manrica nikada nije pjevao bolje i ljepše. Kod Lotriča upravo to najviše oduševljava što stalno raste i poboljšava svoje pjevanje. Ostvario je potpunu čistoću svih tonova i linija, mekoću fraziranja i nijansiranja, profinjenu dinamiku, a njegove visine i trijumf u stretti uopće nije potrebno posebno naglašavati, već se oni podrazumijevaju. Glumački mu se u potpunosti predao, rišući Manricov junački, vojnički, ali i nježan, osjećajni karakter. S takvim Manricom Lotriču danas nema premca u svijetu. U cjelovitosti tumačenja bolji je od Salvatorea Licitre, Piera Giuliaccija i još pokojeg talijanskog tenora, koji slove kao vodeći Trubaduri. Lotriča uskoro očekuje prvi nastup u londonskoj Kraljevskoj operi Covent Garden i ponovni u Pariškoj operi.</p>
<p>U ulozi Leonore gostovala je bugarska sopranistica Galia Todorova Gorčeva, mlad, lijep mladodramski verdijanski glas. Pjevačica je nastupala u svim opernim kazalištima i na festivalima u svojoj domovini. Gostovala je u nekoliko europskih zemalja. Na repertoaru ima najatraktivnije uloge Verdija, Puccinija, Wagnera, Mozarta i Čajkovskoga.</p>
<p>U Zagrebu je u Verdijevoj godini pjevala Leonoru u »Moći sudbine« i Aidu. Od prošle sezone solistica je Ljubljanske opere, u kojoj je često pjevala baš Leonoru u »Trubaduru«. Prikupljeno iskustvo itekako se osjetilo u aktivnom pjevačkom nastupu živih, zvonkih tonova i muzikalnom vođenju fraza. Iako je cjelina atraktivna, vokalna strana njezina tumačenja ima još poneki, mali detalj za dotjerivanje, a scenska strana iziskuje više glumačkog angažmana.</p>
<p> Ako se mogu tražiti skrivena značenja, možda je onda nastup mezzosopranistice Zlatomire Nikolove u ulozi Azucene u prvom »Trubaduru« na početku sezone u Zagrebu dobar znak za buduće češće susrete s tom nekoć redovitom gošćom Zagrebačke opere. Vulkanska snaga njezina glasa u službi dramatične sudbine ciganske junakinje i tragedija što ju okružuju, nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. </p>
<p> Belkantistički kvartet upotpunio je bariton Vitomir Marof kao glumački decentan i pjevački suveren grof Luna. Bas Ivica Trubić trudio se što ujednačenije otpjevati Ferranda. Sopranistica Nadežda Jonke ugodno je iznenadila ljepotom i ukusom s kojim je oblikovala ulogu Ines.</p>
<p> Predstava »Trubadura« u subotu, 21. rujna posvećena je obilježavanju 80. obljetnice rođenja Vladimira Ruždjaka.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Josip Pavičić: Ne izlazim iz DHK!</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Josip Pavičić, dugogodišnji član i negdašnji potpredsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK), poslao je otvoreno pismo Upravnom odboru DHK ističući da uzme »k znanju da ne izlazi iz časnoga Društva«. </p>
<p> »Duboko potresen dramatičnim izlascima iz Društva hrvatskih književnika, a osobito najavama osnivanja režimskog Hrvatskog društva pisaca pod predsjedanjem Velimira Viskovića i patronatom Račanove Vlade, molim vas da uzmete k znanju da ne izlazim iz našega časnog Društva«, piše Pavičić u otvorenom pismu. </p>
<p> Dodaje kako kao dugogodišnji član i potpredsjednik Društva hrvatskih književnika u njegovim junačkim danima (1987. do 1993.), a u skladu s boljim demokratskim običajima, ne može prihvatiti primitivne nasrtaje na integritet Društva pod krovom kojega se od vremena Ivana Trnskog i Miroslava Krleže do Antuna Šoljana i Slavka Mihalića skutrila mala, njemu vrlo draga hrvatska književnost. </p>
<p> »Krov pod koji smo se sklonili, na žalost, prokišnjava, no to ne znači da ga treba srušiti nego da ga moramo popravljati. Tko s nama želi graditi, dobro je došao, tko naše želi rušiti, otjerajmo ga bez pardona u PEN i HDP!«, stoji u pismu Josipa Pavičića, koje je u srijedu dostavio Hini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Svjetski festival baštine u Dubrovniku</p>
<p>Nakon dugogodišnjih priprema ostvaruje se projekt »Najbolji u baštini« / Tim se projektom, jedinim takve vrste u svijetu, u Dubrovnik dovodi svjetska muzeološka »krema«</p>
<p>DUBROVNIK, 18. rujna</p>
<p> - Stotinjak vrhunskih muzejskih stručnjaka iz 18 zemalja svijeta, ponajviše europskih, okupilo se u Dubrovniku, gdje u četvrtak u Kazalištu Marina Držića, u organizaciji Europske udruge za baštinu, počinje međunarodni skup » The best in heritage« (Najbolji u baštini), jedini te vrste u svijetu. Riječ je o projektu kojim se okupljaju i prezentiraju najbolji muzejski i baštinski projekti, okrunjeni prošle godine prestižnim nacionalnim i međunarodnim nagradama. Taj hrvatski patent, kojim se najbolje u baštini iz Europe i svijeta dovodi u Dubrovnik u srijedu je u dvorani Ragusini Kneževa dvora predstavio inicijator toga projekta dr. Tomislav Šola. </p>
<p>Oni koji očekuju da će ovdje vidjeti prezentaciju razglašenih muzejskih institucija iznenadit će se njihovim izostankom. No, ni jedan od njih još nije zaslužio neku od ključnih međunarodnih, pa i nacionalnih muzejskih nagrada, što bi se moglo protumačiti njihovim i suviše tradicionalnim postavima i funkcioniranju. U vremenu, naime, kad baština u globalnom svijetu dobiva sve važniju ulogu u prepoznatljivosti različitosti, odnosno identiteta, njezina prezentacija mora dobivati nove atraktivnije oblike u kojima je uključena interaktivnost publike koja je još do jučer bila tek pasivni promatrač. Pri tome nelogična podjela baštine na onu muzejsku (pokretnu) i spomeničku (nepokretnu) u suvremenosti postaje nedjeljivom, jer riječ je o baštini.</p>
<p>Stoga ovaj projekt »Najbolji u baštini«, objedinjujući ju, želi pokazati kako se to na najbolji način ostvaruje na različitim destinacijama, u kojima to nasljeđe »igra« odlučujuću ulogu u turističkoj ponudi svake zemlje (kod nas još nedovoljno shvaćeno i stoga neiskorišteno).</p>
<p> Kako su tri liverpulska muzeja promijenila sliku toga zapuštenoga grada, priskrbivši godišnje tri milijuna posjetitelja, odnosno kako su ga revitalizirali samo je jedan od mogućih poučaka ovoga skupa. Kako se, pak, iz jednog napuštenog plivačkog bazena može stvoriti Muzej umjetnosti i tehnologije kojem je naziv ostao »Bazen« , kako je to učinjeno u Roubaiyju u sjevernoj Francuskoj, i postati nezaobilaznom točkom na muzejskoj karti Europe, još je jedan putokaz pristupu suvremenoj muzeologiji, o kojoj će se tri dana u Dubrovniku raspravljati na konkretnim primjerima. I to onima najboljima, od kojih su neki poput »Hellenic Cosmos« dobili i 18 nagrada. Jednako tako bit će zanimljivo vidjeti usporednicu nagrađenih od publike i onih koji su od vrhunskih muzeologa proglašeni Europskim muzejom godine. Kako je 25 projekata, koji će biti prezentirani u Dubrovniku, dobilo čak 50 različitih nagrada u koje su uključene i one medijske, bit će interesantno vidjeti u čemu se to preklapaju različite kategorije nagrada za muzeje i baštinu.</p>
<p>Nastajanje projekta »Najbolji u baštini« ima dugu povijest. Začetna ideja nastala je pred petnaestak godina, i kada ju je dr. Tomislav Šola tada najavio kao mogućnost jednomu od vodećih muzeologa Kennethu Hudsonu (koji je pred 22 godine utemeljio nagradu Europski muzej godine), on ju je podržao izjavivši da će to biti »Cannes za muzeje«. I nije se prevario. Stoga je upravo Kennethu Hudsonu, razgovor s kojim je objavljen u Vjesniku baš u vrijeme rađanja te ideje, posvećen taj međunarodni skup u Dubrovniku. Na žalost, Hudson nije doživio ostvarivanje toga projekta, koji bi u nekoliko sljedećih godina trebao prerasti u »Svjetski festival baštine« što će se svake godine održavati u Dubrovniku. </p>
<p> Dovesti u Dubrovnik, odnosno Hrvatsku, »cręme de la cręme« u svjetskoj baštini znači ujedno svrnuti pogled svijeta na našu još dovoljno nepoznatu, iako baštinski (u svjetskim kategorijama) bogatu zemlju. Upravo stoga projekt »Najbolji u baštini«, već na početku prepoznat u međunarodnim krugovima (umjesto početno predviđenih 14, bit će predočeno 25 projekata - o trošku predstavljača kojima je stalo da budu sudionicima takvog »baštinskog festivala«), treba ponajprije biti prihvaćen u Hrvatskoj, ne samo s pozicija kulture (Ministarstvo kulture ga djelomice financira i ministar dr. Antun Vujić će otvoriti skup) nego i turizma.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kronika riječke luke</p>
<p>Povijest riječke luke prikazana na 23 panoa s grafikama, planovima, fotografijama i dokumentima / »Impresije - autorska izložba riječkih dizajnera i fotografa« sa snimcima Vesne Rožman, Klaudija Cetine, Janija Branka Kukurina i Ranka Dokmanovića</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Izložba »Riječka luka: povijest, izgradnja, promet« bit će otvorena u četvrtak s početkom u 20 sati u Muzeju grada Zagreba. To je gostujuća izložba Muzeja grada Rijeke, koja je već bila predstavljena u matičnoj kući, a potom i u Budimpešti. Riječ je o 23 panoa, s grafikama, planovima, fotografijama i dokumentima koji prate povijest riječke luke, od vremena kada je bila smještena na ušću Rječine do one moderno izgrađene pred gradom.</p>
<p> U okviru projekta bit će predstavljen postav »Impresije - autorska izložba riječkih dizajnera i fotografa« sa snimcima Vesne Rožman, Klaudija Cetine, Janija Branka Kukurina i Ranka Dokmanovića. Tu je i video zapis Željka Lukovića i Miodraga Miloševića »Filmska kronika riječke luke«. O tome su bili izviješćeni novinari na tiskovnoj konferenciji koja je bila priređena u srijedu u MGZ.</p>
<p>Mr. Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, kazao je da je projekt pripreman pet godina i zamišljen je kao putujuća izložba. Rezultat je temeljitih istraživanja arhiva u zemlji te onih u inozemstvu, i to u Budimpešti, Trstu i Rimu. Na projektu je radilo dvadeset istraživača iz različitih znanstvenih područja, što ovoj izložbi daje razinu multidisciplinarnosti.</p>
<p>Milica Trkulja, autorica izložbe, kazala je da su panoi raspoređeni po kronološkom slijedu od vremena ugarske uprave, preko dva svjetska rata kada je Rijeka bila podijeljena između Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije, pa sve do naših dana.</p>
<p>Dizajner Klaudio Cetina, autor postava izložbe, naglasio je da je slikovnu i pisanu građu osmislio na samostojećim panoima poduprtim postamentima, a u njima se nalaze makete stoke, te onaj teret kojim se odvajkada trgovalo u riječkoj luci kao što su žitarice, mirodije, koža, drvo, cement, metal i slično.</p>
<p>Vinko Ivić, ravnatelj MGZ, primijetio je da ova riječka izložba ispravlja apsurd muzeja u Hrvatskoj, a to je bolja međunarodna nego međugradska nacionalna suradnja.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Norman Foster dobio japansku Praemium Imperiale </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 18. rujna</p>
<p> - Norman Foster, jedan od vodećih svjetskih arhitekata, dobio je uglednu nagradu za životno djelo Praemium Imperiale, koju dodjeljuje Japanska umjetnička udruga, javio je u srijedu BBC. Glasoviti britanski arhitekt pridružio se kratkom popisu dobitnika ugledne nagrade za životno djelo na kojem se nalaze još i Akiro Kurosawa, Leonard Bernstein, Ingmar Bergman, John Gielgud, Peter Brook, Frank Gehry, Willem de Kooning i David Hockney. Foster je potpisao više od stotinu arhitektonskih projekata širom svijeta, uključujući i zračnu luku u Hong Kongu, Centar za vizualne umjetnosti u Norwichu, most Millenium u Londonu te Reichstag u Berlinu. »Velika je čast pridružiti se tako dostojanstvenom i slavnom društvu«, rekao je Foster. »Osobito sam sretan zbog nagrade budući da osjećam veliku naklonost prema japanskoj umjetnosti i arhitekturi«, dodao je Foster. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ljerka Njerš i Jura Stubičanec u kajkavskom ozračju </p>
<p>KRAPINA, 18. rujna</p>
<p> - Posjetitelji Tjedna kajkavske kulture u Krapini imat će u petak, 20. rujna zanimljiv program u spoju slike, stihova i glazbe. Naime, u maloj dvorani Pučkoga otvorenog učilišta, u 18 sati, otvorit će se izložba slika slikarice i keramičarke Ljerke Njerš uz Hommage Juri Stubičancu, odnosno njenu pokojnom suprugu, kajkavskom pjesniku Juri Šabanu. Slikarica Ljerka Njerš, kako to u katalogu najavljuje kritičarka Lilijana Domić, donosi u novom ciklusu slika blistavu impresiju cvijeća. U glazbenom recitalu s pjesmama Jure Stubičanca sudjelovat će glumice Smiljka Bencet i Nada Klašterka te glazbenici Zvonko Špišić, Bojan Kodrić, Vanja Lisak i Stjepan Srpak. Izložba Ljerke Njerš ostaje otvorena do 11. listopada. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Je li jasno, prijatelju« u AleksandrijI</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Film Dejana Aćimovića »Je li jasno, prijatelju?« uvršten je u službeni program 18. međunarodnoga filmskog festivala u Aleksandriji, koji se u tome egipatskom gradu održava od 18. do 24. rujna, izvijestio je DA film. Taj festival, poznat kao filmski festival sredozemnih zemalja, ove godine ima na programu, u nekoliko kategorija, 50-ak filmskih ostvarenja iz Francuske, Italije, Grčke, Egipta, Turske, Tunisa, Maroka i drugih zemalja. Aleksandrijski filmski festival je 20. međunarodni filmski festival na kojemu se prikazuje Aćimovićev redateljski prvijenac, koji je premijerno bio prikazan krajem studenoga 2000. u Zagrebu. Film, kroz priču o Martinu, osuđenome na višegodišnju zatvosku kaznu zbog namještenog ubojstva, govori o nasilju i policijskoj torturi u jednom zatvoru bivše Jugoslavije. Redatelj je scenarij napisao na osnovi životne priče jednoga svog prijatelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Mala pozornica u golemoj svemirskoj areni</p>
<p>Ta točka blijede svjetlosti je izazov za našu umišljenost, našu zamišljenu samodostatnost, za naše zavaravanje da zauzimamo neki privilegirani položaj u svemiru. Naš je planet usamljena točka u velikom svemirskom mraku koji je okružuje. Nema nikakve naznake da će odnekuda doći pomoć koja bi nas spasila od nas samih, u našoj zabiti, u svom tom golemom prostranstvu</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>I tako smo dobili snimke, mozaik kvadrata položenih uokolo planeta i pozadinu, o kojoj malo znamo, od udaljenijih zvijezda. Uspjeli smo snimiti ne samo Zemlju, nego i pet drugih planeta od devet poznatih u Sunčevu sustavu. </p>
<p>Najbliži Suncu, Merkur, bio je izgubljen u Sunčevu blještavilu, Mars i Pluton su bili premali, preslabo osvijetljeni i/ili predaleko. Uran i Neptun su tako tamni da su za njihovo snimanje trebale duge ekspozicije pa su stoga njihove snimke bile razmazane zbog gibanja letjelice. Tako bi planeti izgledali stranoj letjelici koja se približava Sunčevu sustavu nakon dugoga međuzvjezdanog putovanja. S te udaljenosti planeti sliče samo točkama svjetla, razmazanim ili ne - čak i za teleskop visoke razlučivosti na »Voyageru«. Izgledaju kao planeti gledani golim okom s površine Zemlje - svijetle točke, sjajnije od većine zvijezda. </p>
<p>Za nekoliko mjeseci izgledalo bi kao da se Zemlja, kao i ostali planeti, giba između zvijezda. Gledajući samo jednu od tih točaka, ne možete reći kakva je, što je na njoj, kakva je bila njena prošlost, ili živi li netko tamo u ovo vrijeme.</p>
<p>Zbog odbijanja Sunčeve svjetlosti od letjelice, izgleda kao da Zemlja leži na svjetlosnoj zraci, kao da postoji neko posebno značenje tog malog svijeta. To je, međutim, samo igra geometrije i optike. Sunce emitira svoje zračenje u svim smjerovima jednako. Da je slika bila snimljena malo ranije, ili malo kasnije, ne bi bilo zrake Sunca koja ističe Zemlju.</p>
<p>A otkuda plavetna boja? Plavo djelomice dolazi od mora, djelomice od neba. Iako je voda u čaši prozirna, ona upija nešto više crvene svjetlosti nego plave. Ako vode ima desetke metara ili više, crvena boja bude potpuno upijena, i ono što se odbija natrag u svemir je većinom plavo. </p>
<p>Na isti način kratka doglednica kroz zrak čini se da je savršeno prozirna. No postoji nešto što je Leonardo da Vinci savršeno primjenjivao kod portreta: što je objekt dalji, to izgleda plaviji. Zašto? </p>
<p>Zato što zrak lomi plavu svjetlost mnogo bolje nego crvenu. Zbog toga plavkasta priroda te mrlje zvane Zemlja dolazi od debele, ali prozirne atmosfere i njenih dubokih oceana tekuće vode. A bijela boja? Prosječnog je dana polovica Zemlje prekrivena bijelim oblacima.</p>
<p>Možemo objasniti blijedo plavetnilo toga malog svijeta, jer ga dobro poznajemo. Manje je sigurno da bi izvanzemaljski znanstvenik, koji je tek stigao na rubove našeg Sunčeva sustava, mogao pouzdano razlikovati oceane i oblake i debelu atmosferu. Neptun je, na primjer, plav, ali zbog drugih razloga. Sa stajališta tog znanstvenika, Zemlja bi mogla izgledati ne posebice zanimljiva.</p>
<p>No za nas je drukčije. Pogledajte još jednom tu točkastu pjegicu. To je ovdje. To je naš dom. To smo mi. Na njoj su svi koje volite, svi koje poznajete, svi za koje ste ikada čuli, svako ljudsko biće koje je ikada postojalo, proživjeli svoje živote. </p>
<p>Tu, na trunku prašine koja visi na Sunčevoj zraci živi, ili je živjela, sveukupnost naše radosti i patnje, tisuće pouzdanih religija, ideologija i ekonomskih učenja, svaki lovac i sakupljač hrane, svaki junak i kukavica, svaki stvaratelj i razaratelj civilizacije, svaki kralj i seljak, svaki zaljubljeni par, svaki majka i otac, svako dijete puno nade, izumitelj i istraživač, svaki učitelj morala, svaki podmićeni političar, svaka »superzvijezda«, svaki »vrhovni vođa«, svaki svetac i grješnik u povijesti naše vrste.</p>
<p> Zemlja je vrlo mala pozornica u golemoj svemirskoj areni. Razmislite o rijekama krvi koje su prolili svi ti generali i carevi da bi mogli pobjednički i u slavi postati trenutačni gospodari djelića ove točke. </p>
<p>Razmislite o beskrajnim okrutnostima stanovnika jednog kutka ovog piksela prema stanovnicima nekog drugog kutka koji se od njih jedva razlikuju, kako su česti nesporazumi između njih, kako su željni ubijanja jedni drugih, kako su žestoke njihove mržnje. Ta točka blijede svjetlosti je izazov za našu umišljenost, našu zamišljenu samodostatnost, za naše zavaravanje da zauzimamo neki privilegirani položaj u svemiru. Naš je planet usamljena točka u velikom svemirskom mraku koji je okružuje. </p>
<p>Nema nikakve naznake da će odnekuda doći pomoć koja bi nas spasila od nas samih, u našoj zabiti, u svom tom golemom prostranstvu.</p>
<p>Zemlja je jedini svijet za koji se do sada zna da na njemu postoji život. </p>
<p>Nema mjesta na koje bi, barem u bliskoj budućnosti, naša vrsta mogla iseliti. Posjetiti ga, da. Naseliti ga, još ne. Voljeli to ili ne, za sada je Zemlja mjesto gdje je naše uporište.</p>
<p>Bilo je rečeno da je astronomija iskustvo koje uči skromnosti i izgrađuje karakter. Vjerojatno ne postoji bolji dokaz lakoumnosti ljudske taštine nego što je ta slika s udaljenosti od našega malenog svijeta. Za mene ona ističe našu odgovornost da budemo ljubazni jedni prema drugima i da sačuvamo i njegujemo blijedoplavu točku, jedini dom za koji smo ikada znali.</p>
<p>Aberacija svjetlosti: Ann Druyan je predložila ovaj pokus: pogledajte ponovno tu blijedoplavu točku. Dugo je i temeljito promatrajte. </p>
<p>Gledajte točku proizvoljno dugo vremena i tada sebe pokušajte uvjeriti da je Bog stvorio cijeli svemir samo za jednu od 10 milijuna vrsta života koje nastanjuju tu mrljicu prašine. </p>
<p>Sada krenite korak dalje: zamislite da je sve napravljeno samo za jednu nijansu te vrste, ili spol ili neku etničku ili religijsku skupinu. Ako vam se to ne učini nevjerojatnim, izaberite drugu točku. Zamislite da je ona nastanjena drugim oblikom inteligentnog života. Oni, također, njeguju zamisao Boga koji je sve stvorio za njihovu dobrobit. Koliko ozbiljno shvaćate njihovu tvrdnju? </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>CITY</p>
<p>Neki život za sobom i pred sobom</p>
<p>Jednom sam bila u nekoj zalogajnici, na državnoj cesti broj 16, malo izvan grada, zaustavila sam se pred tom zalogajnicom, ušla i stala u red, na blagajni je bio neki Vijetnamac, nije gotovo ništa razumio, pa se red nije smanjivao, govorili bi mu jedan hamburger, a on bi uzvraćao: Što? </p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p> Eto, učinite mi uslugu, bacite malo pogled uokolo.</p>
<p>- Ja?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Ovdje?</p>
<p>- Da, tamo, u Vašem uredu, učinite mi to, molim Vas.</p>
<p>- OK, gledam.</p>
<p>- U redu. Vidite li kojim slučajem momka ošišana na nulu koji za ruku drži jako visokoga, ali stvarno visokog tipa, neku vrst diva, s golemim cipelama i zelenom jaknom?</p>
<p>- Ne, mislim da ne.</p>
<p>- Jeste li sigurni?</p>
<p>- Da, sigurna sam.</p>
<p>- U redu. Znači da još nisu došli.</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- OK, onda bih Vam htio nešto reći.</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Ta dvojica Vam nisu opaki.</p>
<p>- Ne?</p>
<p>- Ne. Kada stignu, počet će lomiti sve oko sebe i vrlo vjerojatno će uzeti Vaš telefon i omotati Vam ga oko vrata, ili nešto slično, ali nisu opaki, stvarno, samo što...</p>
<p>- Gospodine Gould...</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Možete li mi molim Vas reći koliko imate godina?</p>
<p>- Trinaest.</p>
<p>- Trinaest?</p>
<p>- Dvanaest... želite li baš znati, dvanaest.</p>
<p>- Slušaj Gould, je li ti mama negdje u blizini?</p>
<p>- Mama je otišla prije četiri godine, sada živi s nekim profesorom koji proučava ribe, riblje navike, ihtiolog je, želite li baš znati.</p>
<p>- Žao mi je.</p>
<p>- Ne treba Vam biti žao, takav je život, tu se ništa ne može.</p>
<p>- Stvarno?</p>
<p>- Stvarno. Ne vjerujete?</p>
<p>- Da... vjerujem da je tako.... ne znam točno, pretpostavljam da je tako.</p>
<p>- Prokleto tako.</p>
<p>- Znači imaš dvanaest godina?</p>
<p>- Sutra ću imati trinaest, sutra.</p>
<p>- Odlično.</p>
<p>- Odlično.</p>
<p>- Sretan rođendan, Gould.</p>
<p>- Hvala.</p>
<p>- Vidjet ćeš da je odlično imati trinaest godina.</p>
<p>- Nadam se.</p>
<p>- Sve najbolje, stvarno.</p>
<p>- Hvala.</p>
<p>- Nije li ti tata negdje u blizini, ha?</p>
<p>- Ne. Na poslu je.</p>
<p>- Pa da.</p>
<p>- Moj otac radi za vojsku.</p>
<p>- Odlično.</p>
<p>- Je li Vama uvijek sve tako odlično?</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Je li Vama uvijek sve tako odlično?</p>
<p>- Da... mislim da jest.</p>
<p>- Odlično.</p>
<p>- Odnosno... često jest. Zapravo.</p>
<p>- To je prava sreća.</p>
<p>- Čak i u najčudnijim trenucima.</p>
<p>- Stvarno mislim da je to prava sreća.</p>
<p>- Jednom sam bila u nekoj zalogajnici, na državnoj cesti broj 16, malo izvan grada, zaustavila sam se pred tom zalogajnicom, ušla i stala u red, na blagajni je bio neki Vijetnamac, nije gotovo ništa razumio, pa se red nije smanjivao, govorili bi mu jedan hamburger, a on bi uzvraćao: Što? </p>
<p>Možda mu je bio prvi radni dan, ne znam, tako sam stala gledati uokolo, po toj zalogajnici, bilo je pet ili šest stolova i svi ti ljudi što su jeli, toliko različitih lica, a svatko s nečim drugim pred sobom, kotletom, sendvičem, čilijem, svi su jeli i svaki je bio odjeven upravo onako kako je želio biti odjeven, ustao je ujutro i izabrao nešto za odjenuti, crvenu košulju, ili haljinu pripijenu uz grudi, upravo ono što je želio, i sjedio je tamo. </p>
<p>A svaki od njih imao je neki život za sobom i pred sobom, tamo je bio samo u prolazu, sutra će ponoviti sve ispočetka, plavu košulju, dugu haljinu, pjegavoj je plavuši majka zasigurno bila u nekoj bolnici, poremećenih krvnih testova, no ona je bila tamo, odstranjujući tamnije krumpiriće od ostalih, čitajući novine naslonjene na soljenku u obliku benzinske crpke.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>»Plavi uragan« prijeti Mađarima </p>
<p>»Zatvorenom formacijom bismo osujetili najjače oružje Mađara, polukontre i kontre. Ali, odmah da vam kažem: to se neće dogoditi! Dogodit će se nešto drugo - uragan! Uragan, gospodo, od prve minute!«, najavljuje Dinamov trener Miroslav Blažević kako će igrati njegova momčad na ovosezonskoj europskoj premijeri / Kranjčar igra od prve minute, dok Balaban i Petrović ulaze s klupe</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Mađare u četvrtak u Maksimiru očekuje - »plavi uragan«! Tako, barem, Dinamov trener Miroslav Blažević najavljuje prvi izlazak njegove momčadi na europsku scenu u ovoj godini. U četvrtak (18 sati) u prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefe Dinamu u goste dolazi mađarski Zalaegerszeg, ista ona »družina« koja je prije kojih mjesec dana, na ovom istom, maksimirskom stadionu, izbacila momčad Zagreba u kvalifikacijama za Ligu prvaka.</p>
<p> - Strateški bi bilo opravdano da igramo zatvorenu koncepciju, naglasio je Blažević. - Takvim bismo pristupom osujetili njihovo najjače oružje, a to su polukontre i kontre. Ali, odmah da vam kažem: to se neće dogoditi! Dogodit će se nešto drugo - uragan! I to uragan od prve minute! Jer to očekuje naša publika. Uragan gospodo, doslovno uragan! Moramo im odmah dati do znanja »ovdje nemate nikakvu šansu!«</p>
<p> Uz ovakvu, euforičnu najavu, upitali smo Ćiru kakav onda rezultat mogu navijači očekivati nakon ovakvoga »uragana«. S kakvim bi, dakle, ishodom Dinamov trener bio zadovoljan u prvoj utakmici? Ćiro je tada spustio pogled i posve drukčijim, tihim glasom, tako da smo ga jedva i čuli, kratko dometnuo:</p>
<p> - 1-0.</p>
<p> Zar samo 1-0!? Uz onakav uragan? Ćiro je tada naglasio da je to ipak »fini rezultat«.</p>
<p> - Pa, i Mađari su imali 1-0 na svom terenu u prvoj utakmici protiv Zagreba...</p>
<p> Tada se u »raspravu« uključio i jedan kolega, dometnuvši:</p>
<p> - Da da... Imali su 1-0 i protiv Manchestera.</p>
<p> Iako su, dakle, pobijedili Manchester United u prvoj utakmici drugog kvalifikacijskog kruga Lige prvaka, Mađari su u uzvratu na Old Traffordu posve »puknuli«. Bilo je 5-0 za Engleze.</p>
<p> - Već smo definirali njihovu moć, opasnost i eventualne slabosti, nastavio je Ćiro.</p>
<p> Na upit gdje i kako će »zaskočiti« Mađare, Ćiro se zamislio i vješto uzvratio:</p>
<p> - E, to je već pitanje strategije! Ne mogu ja sad reći »oni su ovdje slabi, ovdje jaki, ovdje ćemo ih moći probiti, ovdje nećemo...« Strategija ima jedan elementarni uvjet - iznenađenje! Ako bih ja sad nešto rekao, onda to više ne bi bilo iznenađenje. Ma, salijetali su me mađarski novinari još nakon naše utakmice protiv Hajduka u Splitu. Pitali su me kakve su šanse njihovoga kluba protiv Dinama. Znate li što sam im odgovorio? Nikakve! Šanse su vam nikakve!!!</p>
<p> Na upit razmišlja li i danas na isti način, Ćiro je odgovorio - negativno!</p>
<p> - Ne. Danas kažem - šanse su im duplo nikakve! A to kažem uz sav respekt prema njihovoj momčadi i prema njihovoj pobjedi protiv Manchester Uniteda. Iako, ni taj Manchester više nije »Winchester«, ha, ha, ha...</p>
<p> Blažević je pomno promotrio snimku posljednjeg prvenstvenog nastupa Zalaegerszega, na gostovanju kod Debrecena. Bilo je 2-1 za Debrecen, ali je Ćiro, usprkos takvome rezultatu i usprkos svome golemom optimizmu, i te kako oprezan.</p>
<p> - Moramo imati svijest da naš sljedeći suparnik za nas nosi objektivnu opasnost! Domaći teren nije nikakva prednost. Ocijenio sam da nam u Maksimiru neće biti ništa lakše nego u Budimpešti.</p>
<p> Uzvrat se, doduše, ne igra u Budimpešti, nego u Györu...</p>
<p> - Dobro, onda u Györu, dodao je Ćiro.</p>
<p> A u kakvome će uopće sastavu Dinamo zaigrati protiv Mađara? Zasad je tek izvjesno da u prvoj postavi neće biti Boška Balabana.</p>
<p> - Balabanovo ponašanje se ne uklapa u moderna shvaćanja igre, a to je permanentno otkrivanje, suradnja, angažman bez praznoga hoda. U međuvremenu je pokazao pozitivan pomak, koji je registriran i evidentan. Mislim da je u stanju u jednom času dati impuls svojim eventualnim ulaskom u igru.</p>
<p> Blažević je tek u srijedu, nakon poslijepodnevnoga, treninga otklonio i posljednju dvojbu oko sastava. Za mjesto na lijevoj strani veznoga reda kandidrali su Petrović i Kranjčar, a odluka je na kraju pala na - Kranjčara.</p>
<p>- Petrović je bolji u ulozi »jokera«, može više pomoći kad uđe s klupe, može dati potreban impuls momčadi. Kranjčar nema permanentnu postojanost, ali može bljesnuti. Nismo još u formi koju priželjkujem, ali sigurno je da Dinamo mora spasiti čast hrvatskog nogometa, koja je kompromitirana lošim nastupima reprezentacije. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Osmerac i četverac u finalu</p>
<p>Obje su se hrvatske posade u finale plasirale nakon repesaža / U četvrtak nastupaju Mirna Rajle u polufinalu lakih samica te dvojac bez kormilara, Siniša i Nikša Skelin</p>
<p>SEVILLA, 18. rujna</p>
<p> - Srijeda je bio iznimno uspješan dan za hrvatske veslače na Svjetskom prvenstvu u Sevilli. Nakon što se u finale plasirao četverac s kormilarom, to je uspjelo i osmercu, koji je u repesažu osvojio drugo mjesto. Deset posada osmeraca koje su put u finale tražile preko repesaža bile su podijeljene u dvije skupine. U finale su išle po dvije posade iz svake skupine. To je uspjelo Hrvatima i Nijemcima, te u drugoj skupini Talijanima i Britancima.</p>
<p>Hrvatska je posada od početka krenula odlično i držala je prvo mjesto sve do samog finiša, kada su, uvidjevši da su osigurali finale, usporili i prvo mjesto prepustili Nijemcima , koji slove za glavne favorite za zlato. Favoriti su bili i Australci, no oni su kroz cilj prošli iza hrvatskog osmerca, pa neće nastupiti u finalu. Plasman u finale najljepša je nagrada za najstarijeg člana osmerca Krešimira Čuljaka, koji je u srijedu proslavio 32. rođendan. Uz njega veslali su Marko Dragičević, Damir Vučičić, Igor Francetić, Hrvoje Marić, Danijel Bajlo, Tomislav Smoljanović, koji je proteklih dana imao zdravstvenih problema, Branimir Vujević i kormilar Silvijo Petriško.</p>
<p>Nakon bronce na OI u Sydneyu, srebra na prošlogodišnjem SP-u u Luzernu, Hrvatska je nastavila niz odličnih rezultata u najcjenjenijoj veslačkoj disciplini. Suparnici Hrvatima u nedjeljnom finalu bit će Nijemci, Kanađani, Amerikanci, Talijani i Britanci.</p>
<p>Naš je četverac s kormilarom također opravdao očekivanja i plasirao se u finale SP. Igor Boraska, Oliver Martinov, Ivan Jukić, Ninoslav Saraga i kormilar Luka Travaš su u repesažu osvojili treće mjesto, a u finale su išle četiri posade.</p>
<p>Hrvati su finale izborili odličnim veslanjem u posljednjih 500 metara utrke. No, početak nije bio obećavajući. Nakon 500 metara Hrvati su bili na četvrtom mjestu iza Amerikanaca, Australaca i Nijemaca, a na polovici staze prestigli su ih i Slovenci. Prije posljednjih 500 metara poredak je bio sljedeći: SAD, Njemačka, Slovenija, Australija i Hrvatska. Zaostatak za Slovencima bio je 62 stotinke, a za Australcima 23. No, u završnici utrke hrvatski je četverac povećao broj zaveslaja te je prestigao slovensku i australsku posadu.</p>
<p>Finala su na rasporedu u nedjelju. Dodajmo da bi Hrvatska u finalu SP-a mogla imati čak četiri posade. U četvrtak u polufinalu lakih samica nastupa Mirna Rajle, a u dvojcu bez kormilara braća Skelin.</p>
<p>• Rezultati, repesaž, četverac »sa«: Njemačka 6:09.06, SAD 6:09.26, HRVATSKA 6:10.86, Slovenija 6:11.37, Australija 6:13.06;</p>
<p>osmerac: Njemačka 5:26.68, HRVATSKA 5:27.40, Australija 5:28.74, Egipat 5:31.05, Ukrajina 5:40.99. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko će zabiti Englezima? </p>
<p>Trener Hajduka Zoran Vulić ima manjak napadača, Krpan nema pravo nastupa, a Bule se oporavlja od ozljede / Analize kažu da je Hajduk bolji od Fulhama u obrani, a slabiji u napadu, te da bi inspirirani Andrić, Srna i Carević mogli nadigrati englesku vezu Fulhama. / Upozoravajuće djeluje činjenica da Splićani nikad u povijesti nisu prošli Engleze - Tottenham (tri puta), Leeds i Arsenal bili su uspješniji od Hajduka</p>
<p>SPLIT, 18. rujna</p>
<p> - Velika se nogometna fešta priprema u četvrtak na Poljudu. Hajduk traži prolaz u drugo kolo Kupa Uefa i želi prekinuti protiv londonskog kluba Fulhama crnu seriju nastupa u europskim kupovima koja traje već osam godina. Hajduk posljednjih dana traži mir i koncentraciju, potrebne da igrači pruže svoj maksimum. </p>
<p>Forma »bijele« momčadi nije blistava, ali slična je situacija bila i prije dvoboja protiv Dinama, pa su Splićani uspjeli pobijediti velikog suparnika. Odigrali su tada protiv »modrih« čvrsto, djelovali momčadski, što im je putokaz i za Engleze.</p>
<p> Pregledani su video zapisi Fulhamovih utakmica, uočene slabosti, ali i vrline. Mišljenje je da momčad Jeana Tigane nije nepremostiva prepreka, a analize prije utakmice govore da je Hajduk bolji u obrani, a slabiji u napadu. Zanimljivo će biti pratiti dvoboj dvojice vratara Pletikose i Van der Sara, koji je već igrajući za Ajax osjetio poljudsku atmosferu. Stručnjaci drže da Pletikosa može biti Hajdukova prevaga, te u utakmicama protiv Engleza potvrditi da je kvaliteta za Otok. Predviđa se, također, grčevita borba na sredini terena, gdje bi inspirirani Andrić, Srna i Carević mogli nadigrati vezu Fulhama. Naime, Legwinski, Inamoto, Davis i Boa Morte su trkački moćni, ali su više radilice koje tek tu i tamo znaju zabljesnuti tehničkim imaginacijam.</p>
<p> Što je prednost Fulhama? U svakom slučaju fizička sprema. Ipak igraju dva puta tjedno jake i fizički zahtjevne utakmice, što ih čini moćnijima od Splićana.</p>
<p> Hajdukovci su se povukli u hotel poljudskog stadiona i u svojim izjavama se ne istrčavaju. Optimistički su raspoloženi, ali s primjerenom dozom opreza. O ozračju u momčadi trener Zoran Vulić kaže: </p>
<p>- Stanje u momčadi je odlično, kao i uvjek prije velikih utakmica. Očekujem pozitivan rezultat, a to je pobjeda. Dosta smo se upoznali sa snagom Fulhama. Pogledali smo nekoliko video zapisa njihovih utakmica, a što smo više gledali, više nas je bolila glava. Ne mijenjaju stil igre ni kod kuće ni u gostima, tek je minimalna promjena kod drugog napadača. Na gostujućem terenu igraju malo povučenije.</p>
<p> Vulić ima problema sa sastavom, u prvom redu ima manjak napadača. Krpan je nastupao za Zagreb u kvalifikacijama Lige prvaka i nema pravo nastupa, a Bule se oporavlja od ozljede i nije potpuno spreman. Tako su samo Deranja i Gudelj pripravni. Vulić je ipak riješio dvojbu. Započet će ofenzivno s Bulom, pa će ga drugi oporavljenik Miladin zamijeniti u nastavku. Miladin bi trebao biti injekcija borbensti i kada momčadi kako se bliži kraj padaju. Vulić, pak, dan prije glasno razmišlja: </p>
<p>- Još ću vidjeti što se tiče sastava. Problem je što Bule nije oporavljen dovoljno, a i nije pametno započeti utakmicu samo s jednim napadačem na klupi. Ipak, mi moramo napasti. Igramo na Poljudu i ne možemo razmišljati samo o obrani, pa nam je Bule neophodan. </p>
<p> Trojici hajdukovaca uprava je odrezala kaznu za ponašanje i kartone u prvenstvenoj utakmici protiv Slaven Belupa. Carević, Vuković i Pirić moraju u blagajnu kluba uplatiti po 2500 eura. Vulić, pak, to ne želi komentirati ni razgovarati o odluci uprave. Dok je na upite ruši li mu kazna ozračje u svlačionici, te je li karantena donijela pozitivne pomake, istakao: </p>
<p>- To ćete vi (misli na novinare op.) najbolje znati. Dovoljno ste pametni i dugo u poslu da znate odgovor. Ne znam zašto se diže prašina oko karantene. U svijetu se igrače drži po sedam dana u karanteni, pa se to ne potencira. Kod nas se od svega pravi amaterizam. </p>
<p> Hajduk je željan europskih uspjeha i sigurno da je Fulham, klub kojeg prati glamur njegovog vlasnika, ekstremno bogatog Al Fayeda, suparnik po mjeri. Upozoravajuće djeluje činjenica da Splićani nisu nikad u povijesti prošli Engleze. Tottenham (tri puta), Leeds i Arsenal su bili uspješniji od Hajduka i vrijeme je da se stane na kraj Englezima. Uprava je odlučila i premirati obje utakmice. U slučaju pobjede u splitskoj utakmici hajdukovci će zaraditi po 1000 eura, a za prolaz će dobiti po 3000 eura.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Splićani među najodanijim navijačima u Europi </p>
<p>ZAGREB/LONDON</p>
<p> - Fulham na svojoj web stranici nudi niz informacija o Hajduku, Splitu i Torcidi. Za navijače Hajduka navode da su među najodanijima u Europi. U tekstu »Torcida nas čeka« Fulham svojim navijačima predstavlja prošlost Hajduka i Torcide, »fanatičnih navijača splitskoga kluba, kojih ima diljem Hrvatske i svijeta«. </p>
<p>Čitatelji se mogu upoznati s uspjesima Hajduka u domaćim i europskim natjecanjima, navode se imena Bokšića, Bilića i Štimca. Podsjećaju također na loš omjer protiv engleskih klubova, za koji se nadaju da će se nastaviti. Za poljudski stadion ističu da po noći izgleda kao svemirski brod, a pohvaljena je i Hajdukova web-stranica.</p>
<p> Autor teksta savjetuje Fulhamovim navijačima da ostave dovoljno vremena za razgledavanje Splita, »grada bogate povijesti i kozmopolitske atmosfere, iz kojeg dolazi i wimbledonski pobjednik Goran Ivanišević«. Navodi se kako je Hrvatska lijepa zemlja te da je Split na odličnom položaju uz jadransku obalu.</p>
<p>- Veselimo se dolasku Torcide za dva tjedna na Loftus Road i nadamo se da će njihovo gostovanje proteći u prijateljskoj atmosferi te da će im biti nezaboravno, stoji na kraju teksta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Varteks najavljuje ofenzivu </p>
<p>VARAŽDIN, 18. rujna</p>
<p> - Nogometaši Vateksa u četvrtak u 18 sati na stadionu u Silkeborgu u Danskoj zaigrat će prvu utakmicu 1. kola Kupa Uefe protiv Midtjyllanda. Varaždinci su još u utorak pod dojmom pobjede u Vinkovcima protiv Cibalije otputovali u Dansku s trenutačno najspremnijim igračima.</p>
<p> U Varaždinu su zbog ozljeda ostali Vučković i Kristić, nositelji Varteksove obrane. Međutim, varaždinska momčad je ipak i bez njih snažna i nalazi se na čelu hrvatske prvenstvene ljestvice, što budi posebnu pozornost samih domaćina. Midtjylland je na nogometnoj karti Europe još manje prepoznatljiv od Varteksa. U pretkolu Kupa Uefe namučili su se s makedonskom Pobedom. Midtjylland je nastao spajanjem Herninga s Ikastom, klubom u kojem je nekad igrao i sam Dražen Besek, trener Varteksa, pa se pretpostavlja da ima određeno iskustvo s tom nogometnom školom:</p>
<p> - Prošlo je desetak godina i okolnosti su se promijenile. Sada su to drugi igrači i potpuno drukčija igra. No, čini mi se da je ostao isti mentalitet: upornost i disciplina u igri svih 90 minuta.</p>
<p>Zajedno sa sportskim direktorom Zlatkom Dalićem trener Varaždinaca bio je u Danskoj provjeriti o kakvoj se momčadi radi.</p>
<p> - Iznenađen sam kvalitetom igre koju su pokazali Danci. To je sastav puno jači od Brřndbya od kojeg je Varteks izbačen prošle godine. Igraju atipično za Dance, čvrsto i agresivno, dugim loptama i vrlo disciplinirano s mnogo uigranih shema. U obrani će nam nedostajati Vučković i Kristić, na ozljedu se žali i Fumić, pa je pitanje hoće li nastupiti. U takvoj situaciji želja mi je moje igrače uvjeriti da smo mi ta momčad koja će napadati. Moramo igrati prema naprijed, težiti pâs igri i preciznom proigravanju, jer smo u tom elementu jači od suparnika.</p>
<p>Stručno vodstvo Varaždinaca upozorilo je na vrlo snažnog pojedinca. »Bomber« Bo Hansen stigao je iz engleske Premier lige, iz Boltona, i prvo je ime sastava. Robustan strijelac koji djeluje u tandemu s tamnoputim Pimpongom iz Gane.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hoće li Barićevi izabranici u Australiju i Novi Zeland? </p>
<p>»Svakako je najzanimljiviji poziv iz Australije i Novog Zelanda. To bi mogla biti odlična prilika da okrijemo još kojeg igrača, dosad su nam slične turneje uvijek otkrivale nove igrače, tako i dvaput u Južnoj Koreji, pa i u Japanu na Kirin kupu«, smatra glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Budući da se izbornik Barić spremao u Manchester gledati Giovannija Rossu u dresu izraelskog Makabija protiv Manchester Uniteda i da bi dan kasnije nazočio dvoboju Stanićeva Chelsea protiv norveškog Vikinga, tako je na redovitom sastanku s novinarima u HNS-u bio tek glavni tajnik Zorislav Srebrić.</p>
<p>- Opservacije se nastavljaju, u ponedjeljak će Mornara na utakmici između Anderlechta i Mosucrona pratiti Marijan Vlak. Sljedeći utorak u Torinu će igrati Juventus i kijevski Dinamo, a Tudora, Sablića i Leku gledat će izbornik Barić, prisnažio je Srebrić. </p>
<p>Istaknuo je Srebrić da će sljedećeg tjedna izaslanstvo Saveza biti i u Varšavi na seminaru svih europskih izbornika. </p>
<p>O planovima reprezentacije glavni je tajnik istaknuo:</p>
<p>- Dobili smo ponudu da igramo u gostima protiv Hondurasa, ne znam hoćemo li to prihvatiti. Imamo i ponudu Portugala. No, svakako je najzanimljiviji poziv iz Australije. To bi mogla biti odlična prilika da okrijemo još kojeg igrača, dosad su nam slične turneje uvijek otkrivale nove igrače, tako i dvaput u Južnoj Koreji, pa i u Japanu. Kad smo već kod Japana, imamo ponudu za ponovno sudjelovanje u Kirin kupu. Kad bismo išli u Australiju? Postoje samo dva termina - prosinac ili lipanj. No, imamo i poziv iz Novog Zelanda, to bi se moglo spojiti s Australijom, zaključio je Srebrić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slovenija preskočila Hrvatsku</p>
<p>ZÜRICH, 18. rujna</p>
<p> - Hrvatsko nazadovanje na Fifinoj ljestvici se nastavlja. Loše igre nogometne reprezentacije, odnosno remiji protiv Walesa i Estonije, uzrokovali su pad Hrvatske za još tri mjesta, što znači su trenutačno na 29. mjestu. Prvi su put ispred nas Slovenci, koji su sa 34. mjesta došli na 28. Jedina je dobra vijest da su od naših suparnika u kvalifikacijama za EP 2004. samo Belgijanci ispred nas, na 19. su mjestu. Bugari, s kojima ćemo odigrati sljedeću utakmicu, zauzimaju 50. mjesto, nakon što su napredovali za osam mjesta, a čak su i Estonci skočili na ljestvici, i to za čak deset mjesta, pa su sada 67. Jedino je Andora ostala gdje je bila, na 140. mjestu. Inače, Hrvatska je na početku ove godine bila 19. na Fifinoj ljestvici, a u osam mjeseci nazadovali smo za deset mjesta.</p>
<p>l Poredak: 1. Brazil 858, 2. Francuska i Španjolska po 774, 4. Njemačka 770, 5. Argentina 760... 29. HRVATSKA 641 bod.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Makaay uništio Bayern</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Roy Makaay s tri je pogotka Bayernu u Münchenu obilježio prvo kolo nogometne Lige prvaka. Zahvaljujući sjajno raspoloženom Nizozemcu Deportivo iz La Corune svladao je Bavarce sa 3-2 i stigao do vrlo vrijednih bodova u skupini G. Prvi zgoditak Makaay je postigao u 12. minuti, da bi na 2-0 povisio u posljednjoj minuti prvoga dijela. Na startu drugog dijela Nijemci su pritisnuli i pritisak im se isplatio s dva zgoditka. Prvo je Hasan Salihamidžić u 57. minuti smanjio na 1-2, da bi Elber u 64. izjednačio na 2-2. I tada, kada se očekivao potpuni preokret, na scenu je ponovno stupio Makaay i u 77. minuti iskoristio sjajno dubinsko proigravanje Valeron. U porazu Bayerna posljednjih 12 minuta dobio je Niko Kovač.</p>
<p>Odličan start u Ligi prvaka imala su dvojica naših igrača koji su ovoga ljeta stigla u kijevski Dinamo. Njihov je sastav sa 2-0 svladao Newcastle United, a i Goran Sablić i Jerko Leko odigrali su svih 90 minuta.</p>
<p> Po 90 minuta dobila su još petorica hrvatskih igrača, ali samo je Dario Šimić na kraju imao razloga za osmijeh. Njegov je Milan s 2-1 svladao francuski Lens zahvaljujući pogocima Filippa Inzaghija.</p>
<p>Očekivano, Makabi iz Haife, za kojega su igrali Giovanni Rosso i Nenad Pralija, izgubio je u Manchesteru od domaćeg Uniteda (2-5), dok je Bayer iz Leverkusena, u kojemu su zaigrali Boris Živković i Jurica Vranješ, doživio pravu katastrofu u Ateni, gdje ih je Olympiakos svladao s visokih 6-2. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, skupina E: Dinamo Kijev - Newcastle 2-0, Feyenoord - Juventus 1-1; skupina F: Manchester United - Maccabi 5-2, Olympiakos - Bayer Leverkusen 6-2; skupina G: Milan - Lens 2-1, Bayern München - Deportivo 2-3; skupina H: Lokomotiva Moskva - Galatasaray 0-2, Barcelona - Club Brugge 3-2. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Odbojkaši putuju u Argentinu!</p>
<p>»Idemo u Argentinu jer je to najviši doseg u našoj karijeri. Uz to, ne možemo odlučivati o sudbini svih hrvatskih igrača. Kad bismo znali da će Svjetska odbojkaška federacija suspendirati samo nas desetoricu, uvjeravam vas da ne bi putovali» kazao je Ivan Donald Marić</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Hrvatska odbojkaška reprezentacija u četvrtak poslijepodne ipak putuje na Svjetsko prvenstvo u Argentinu. Nakon niza sukoba, štrajkova i ultimatuma, donesena je na kraju ipak očekivana odluka.</p>
<p>Igrači su, podsjetimo, dali rok Savezu da do srijede navečer ispuni njihove zahtjeve ili od puta u Južnu Ameriku neće biti ništa. Neizvjesnost je trajala do posljednjeg trenutka. Glavni tajnik HOS-a Slobodan Momić sazvao je konferenciju za novinare na kojoj je okupio sve reprezentativce.</p>
<p>- Došao je trenutak kada se moramo konačno dogovoriti putujemo li ili ne. Ako je odgovor negativan, brzo ćemo biti gotovi, ustvrdio je Momić.</p>
<p>Tada je riječ uzeo jedan od središnjih likova cijele trakavice Ivan Donald Marić:</p>
<p>- Ekipa je odlučila, putujemo u Argentinu!</p>
<p>Ipak, igrači nisu dobili sve što su tražili.</p>
<p>- Opremu smo dobili u zadnji trenutak, a problem certifikata ni do danas nije riješen i nemamo nikakva jamstva da će biti riješen poslije SP-a. Unatoč tome idemo u Argentinu jer je to najviši doseg u našoj karijeri. Uz to, ne možemo odlučivati o sudbini svih hrvatskih igrača. Kad bismo znali da će Svjetska odbojkaška federacija suspendirati samo nas desetoricu, uvjeravam vas da ne bi putovali, kazao je Marić dodavši:</p>
<p>- I dalje vjerujem da se borimo za pravu stvar. Puni smo dobre volje za rješavanjem problema, ali čini mi se da druga strana to ne želi.</p>
<p>Tajnik Momić smirivao je situaciju:</p>
<p>- Pustimo igrače da se maksimalno pripreme za nastup na SP-u. Siguran sam da će premostiti sve probleme i da će u Argentini djelovati kao momčad. Svu krivicu za neriješene stvari preuzimam na sebe.</p>
<p>Kapetan Ante Jakovčević govorio je o pomanjkanju komunikacije između Laninovića i Šimunčića s jedne i ostatka momčadi s druge strane.</p>
<p>- Kad sjednemo u avion moramo sve zaboraviti. U protivnom, nećemo moći ništa napraviti u Argentini.</p>
<p>Ni cjelokupni događaji posljednjih tjedana sasvim sigurno neće pozitivno utjecati na prezentacije naših odbojkaša.</p>
<p>- Nećemo biti sto posto spremni, ni fizički ni psihički. Bit će vrlo teško jer igramo protiv iskusnih reprezentacija. Turnir koji ćemo odigrati prije prvenstva pokazat će nam gdje smo u ovom trenutku, istaknuo je Jakovčević.</p>
<p>Naši će odbojkaši tako nakon svega ipak nastupiti na SP-u. Bojimo se, na žalost, da će samo na tome i ostati jer, kako i sami tvrde, teško je, s obzirom na situaciju, očekivati nešto više. Što će biti poslije Argentine, teško je reći. Sasvim je sigurno, ipak, da će igrači ponovno aktualizirati problem certifikata, no tada više neće moći prijetiti nenastupanjem na SP-u, a u takvoj situaciji teško je vjerovati da će ikome biti zanimljivi.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Treba nam kult reprezentacije«</p>
<p>»Stegovna će komisija prema pravilniku donijeti sankcije koje, koliko sam shvatio, mogu biti novčane«, kazao je predsjednik HKS-a Ivan Šuker </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Na sjednici Upravnog odbora Hrvatski je košarkaški savez donio odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv Cibone VIP nakon ljetne afere s nastupom cibosa za reprezentaciju. Podsjetimo, hrvatska je reprezentacija otkazala turnire u BiH i Španjolskoj, jer Cibona na turnire nije pustila tri igrača, Prkačina, Planinića i Mamića. Kasnije je na turnir u Španjolsku otišla upravo Cibona VIP, kao reprezentcija Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik HKS-a Ivan Šuker je objasnio: </p>
<p>- Sukladno propisima HKS-a pokrenut je stegovni postupak protiv Cibone VIP. Akcije reprezentacije bile su dogovorene i sve je na kraju ispalo neozbiljno. Stegovna komisija, kao nezavisno tijelo, zaprimit će izjavu Cibone VIP i nakon toga donijeti odluku o kazni. </p>
<p>Za Cibonu VIP posljedica svega mogla bi biti samo novčana kazna: </p>
<p>- Stegovna će komisija prema pravilniku donijeti sankcije koje, koliko sam shvatio, mogu biti novčane. Postupit će se prema aktima HKS-a koji su jedini mjerodavni, ne pada mi na pamet miješati se u tu odluku. </p>
<p>S druge strane, Cibonin glasnogovnik Ivan Jurković o cijelom je slučaju iznio stav kluba: </p>
<p>- Kad dođe vrijeme, predočit ćemo HKS-u sve papire i dokaze. Optužili su nas za otkazivanje suradnje, iako je bio sporan samo nastup u Širokom Brijegu. To je za nas završena priča, svoje ćemo reći kad nas pozovu i obraniti se od optužbi. </p>
<p>Predsjednik HKS-a je još istaknuo: </p>
<p>- Trebamo graditi kult reprezentacije, ne samo deklarativno. Igrači moraju shvatiti da bez jake reprezentacije ne mogu napredovati. Nije nas bilo na Svjetskom prvenstvu u Indianapolisu, mnogi su hrvatski igrači bili dugo bez kluba i na kraju su potpisali manje ugovore. </p>
<p> - Treba se ostaviti prepucavanja i izboriti plasman na Olimpijske igre u Ateni. Moramo konačno vidjeti jesmo ili nismo tu, a za to nam treba pravi odnos prema nacionalnoj selekciji, zaključio je Ivan Šuker. </p>
<p>Ivan Šuker osvrnuo se i na situaciju u hrvatskom sportu:</p>
<p>- Vidite kakvo nam je stanje u sportu, što se sve događa u krovnoj organizaciji? U svemu tome, mislim da HKS ima najmanje problema. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Suđenje Miloševiću: Haag odustaje od optužbe za genocid nad bosanskim Hrvatima</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Sudsko vijeće Haaškog suda u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića naložilo je tužiteljstvu da do 26. rujna podnese izmijenjenu optužnicu koja je protiv njega podignuta za zločine u Hrvatskoj i za genocid u BiH. </p>
<p>»Očekuje se da optužnica bude prilagođena pretpretresnom podnesku u kojemu je smanjen broj općina u BiH za koje će se dokazivati genocid, odnosno odustaje se od dokazivanja da je počinjen genocid nad bosanskim Hrvatima«, rekao je u srijedu glasnogovornik suda Jim Landale. On je na konferenciji za novinare precizirao da se očekuje da izmjena optužnice pridonese redukciji cjelokupnog procesa. Landale je za Vjesnik pojasnio da je takva odluka donesena još u svibnju ove godine.</p>
<p>Glasnogovornica tužiteljstva Florance Hartmann potvrdila je za Vjesnik ovu informaciju i rekla da je sud tužiteljstvu dao nalog s namjerom da se obavi racionalizacija inače »preopširne« optužnice. </p>
<p>V.F.P. i B.L.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Crna Gora je propustila priliku za samostalnost</p>
<p>Namjere službenog Beograda i DOS-a polaze od konstante srpske politike prema Crnoj Gori, a to je hegemonizam / Takvu politiku prakticiraju sve stranke, osim Demokršćanske koja nema veliki utjecaj u Srbiji, ističe potpredsjednik crnogorske vlade u ostavci i član predsjedništva SDP-a Dragiša Burzan </p>
<p>PODGORICA, 18. rujna</p>
<p> - Dragiša Burzan, bivši potpredsjednik vlade Crne Gore i dužnosnik Socijaldemokratske stranke, za Vjesnik govori o budućnosti Srbije i Crne Gore nakon usvajanja Ustavne povelje, o posljedicama povezivanja nekad izuzetno procrnogorsko orijentiranog Liberalnog saveza s projugoslavenskim strankama u Crnoj Gori, kao i o negativnom stavu međunarodne zajednice prema mogućoj samostalnosti te zemlje. </p>
<p>• Kako ocjenjujete novo pregrupiranje snaga u Crnoj Gori u povodu donošenja Ustavne povelje? </p>
<p>- Stanje se mora nazvati krizom. Krizu je, doduše, djelomice izazvala Socijaldemokratska stranka izlaskom iz vlade, ali najveći doprinos učinio je Liberalni savez (LS), povukavši crnogorske glasove na drugu stranu. Drugim riječima, LS je napravio neprincipijelnu koaliciju. U iščekivanju izbora vlast je podijeljena između dvije grupe. Predsjednička vlast i vlada su u našim rukama, a s druge strane, projugoslavenske snage imaju većinu u parlamentu. </p>
<p> • Što je cilj takvog djelovanja LS-a?</p>
<p>- Cilj projugoslavenskih stranaka i LS-a je izbjegavanje izbora te stvaranje što većeg kaosa u sustavu ne bi li ga oslabili u pregovorima s Europskom unijom i Beogradom. Njihov glavni cilj u ovom trenutku nije demokratsko rješenje, već jednostavno uzimanje vlasti na mala vrata. Njihova je želja bila je da ova godina prođe bez predsjedničkih izbora. O tome se mnogo govori, ta je shema istinita i već pokazuje rezultate. </p>
<p>• Imaju li službeni Beograd i DOS prema Crnoj Gori, u kontekstu redefiniranja državne zajednice, »čiste namjere«?</p>
<p>- Njihove namjere polaze od konstante srpske politike prema Crnoj Gori, a to je, sasvim jasno, hegemonizam. To prakticiraju sve stranke osim Demokršćanske koja, na žalost, nema veliki utjecaj u Srbiji. No, situacija koja obilježava donošenje Ustavne povelje nije konačni stav Beograda. </p>
<p> • Hoće li se odnosi i dalje zaoštravati?</p>
<p> - Da, tijekom vremena sigurno, u to nema nikakve sumnje. Stvari su evoluirale u negativnom pravcu od trenutka potpisivanja Beogradskog sporazuma do danas. Što se sporazuma tiče, može se reći da je to zajednica kojoj je teško dati neki atribut, bilo da je federalna ili konfederalna. Labava je i dosta atipična zajednica. No, sada proces naginje k nekoj zajednici koja bi imala mnogo više ingerencija nego što Beogradski sporazum dopušta. </p>
<p>• Koliko će ta nova državna tvorevina na prostoru Crne Gore i Srbije trajati?</p>
<p>- Naše su namjere da ne traje dulje od onoga što je potpisano, a to je tri godine. Ali, namjere Beograda nisu takve i posve je jasno da će trajanje te države ovisiti od omjera snaga i stava međunarodne zajednice koji je, u ovom trenutku, u smislu referenduma za nezavisnost Crne Gore, krajnje negativan.</p>
<p> Međunarodna je zajednica reagirala s dosta lošom elaboracijom tog pitanja. Isticali su da se plaše građanskog rata, te da se plaše daljnje krize na relaciji Beograd-Priština. A te relacije više nema jer, koliko ja znam, tu nema nikakve krize. Mislim da u smislu onoga što se može nazvati politikom Beograda, odnosno mogućom redefinicijom te politike, na nekoj smo se osnovi udaljili od cilja - nezavisnosti Crne Gore. </p>
<p> • Može li se reći da je Crna Gora propustila priliku da tijekom proteklog razdoblja, nakon pada Miloševića, raspiše referendum i proglasi samostalnost?</p>
<p>- Da, može, no prilika je propuštena i prije nego što je Milošević pao, ali i nakon toga. Doduše, pritisak je bio žestok i nakon i prije rušenja Miloševića s vlasti. Dugo se u međunarodnoj zajednici vrtjela teza da će crnogorska proeuropska politika pozitivno, poput lokomotive, katalizirati politički proces u Srbiji.</p>
<p> Kasnije se prešlo na tezu o nestabilnosti Srbije, počevši u prvih nekoliko mjeseci nakon pada Miloševića i potrebe da se stabilizira proces koji bi trebao biti realiziran u jednoj realnoj politici u Beogradu - politici suradnje s međunarodnom zajednicom. U tom se kontekstu Crna Gora smatrala malim interesom i naravno, pritisak je bio zaoštren. </p>
<p>Milan Jelovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Papon pušten na slobodu zbog lošeg zdravlja</p>
<p>PARIZ, 18. rujna</p>
<p> - Prizivni sud iz Pariza odlučio je zbog lošeg zdravlja u srijedu pustiti na slobodu 92-godišnjeg Mauricea Papona, osuđenog na 10 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti. Njegov je odvjetnik rekao da će Papon »morati prebivati na svojoj adresi«, te da će za promjenu boravka morati tražiti dozvolu suca. Bivši visoki dužnosnik kolaboracionističkog režima iz Vichyja drži se odgovornim za deportaciju više od 1.500 Židova od 1942. do 1944. Poslije rata je Maurice Papon nastavio karijeru, pa je neko vrijeme bio čak i ministar financija.Oslobađanje Mauricea Papona »uvreda je uspomeni na brojne žrtve« i »uvreda republičkom načelu jednakosti«, priopćio je u srijedu Jean-Michel Duretete, predsjednik Pokreta protiv rasizma i za prijateljstvo među narodima (MRAP).Izraelski dužnosnik Centra Simon Wiesenthal oštro je reagirao na odluku pariškog Prizivnog suda glede puštanja Papona na slobodu. »Radi se o žalosnoj odluci. Papon se nimalo nije brinuo za zdravlje svojih nevinih žrtava...bilo bi bolje da taj zločinac služi svoju kaznu i pati u zatvoru do posljednjeg dana života«, rekao je Ephraim, Zuroff. (AFP/Hina, Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Del Ponte zadovoljna kosovskim dokazima protiv Miloševića</p>
<p>PRIŠTINA, 18. rujna</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji Carla del Ponte rekla je da je, unatoč vremenskim ograničenjima i ograničenjima broja svjedoka, zadovoljna prikazanim dokazima za Kosovo u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Objavio je to u srijedu kosovski dnevnik Koha Ditore. </p>
<p>U razgovoru za prištinski dnevnik Del Ponte je, komentirajući prvu fazu svjedočenja protiv Miloševića koja se odnosi na zločine počinjene na Kosovu i koja je završila, kazala da će i u nastavku suđenja, onom za zločine u Hrvatskoj i u BiH, biti još nekih svjedoka koji će svjedočiti o Kosovu.Glavna haaška tužiteljica rekla je da će do kraja godine Haaški sud podići i prvu optužnicu protiv albanskih počinitelja za zločine počinjene na Kosovu. Del Ponte je rekla da Sud i dalje ima problema u suradnji s Beogradom, ali se nada da će ona do kraja godine biti zadovoljavajuća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>MVP BiH o Đinđićevom »prekrajanju granica« </p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 18. rujna </p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova BiH u srijedu je potvrdilo da se, na radnoj večeri Europskog ekonomskog foruma prije dva dana u Salzburgu, srbijanski premijer Zoran Đinđić zauzimao za prekrajanje granica na Balkanu te dovodio u pitanje suverenost BiH. »Đinđić je rješavanje poteškoća u BiH povezivao sa pitanjem Kosova te govorio kako su sadašnje države na Balkanu netipične i kao takve se teško mogu uklopiti u europske kriterije«, rekli su dužnosnici MVP BiH. Takvim Đinđićevim stajalištima oštro se suprotstavio ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, kojeg je podržao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji su također bili na radnoj večeri u Salzburgu, rekli su u MVP-u BiH i dodali kako je na njoj bio i koordinator Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe Erhard Busek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vlasnici zemljišta na »Arizoni« sukobili se s policijom</p>
<p>Sedam osoba lakše je ozlijeđeno, a desetak ih je privedeno u brčansku policijsku postaju</p>
<p>BRČKO, 18. rujna</p>
<p> - Sedam osoba lakše je ozlijeđeno, a desetak ih je privedeno u brčansku policijsku postaju tijekom akcije u srijedu koju je na tržnici »Arizona« poduzela policija distrikta Brčko.</p>
<p>Oko stotinjak policajaca, među kojima su bili i pripadnici specijalne policije, pomagalo je radnicima tržne inspekcije pečaćenje parkinga na tržnici »Arizona« koje je u privatnom vlasništvu Marka Blekića. </p>
<p>To je samo jedna u nizu aktivnosti vlade tog distrikta koja želi napraviti eksproprijaciju privatnog zemljišta u vlasništvu brčanskih Hrvata i dodijeliti ga tvrtki »Italproject«. Postupcima vlade i policije u srijedu se suprotstavilo tridesetak vlasnika zemljišta na tržnici »Arizona« ističući da nitko, pa ni policija, nema pravo ulaziti na privatni posjed bez sudskog naloga. Nakon što su vlasnici odbili policijsku zapovijed da napuste parking, policija je upotrijebila silu i rastjerala okupljene. </p>
<p>Sve stranke s hrvatskim predznakom na području distrikta Brčko osudile su primjenu sile. U priopćenju za javnost ističu da će preispitati svoje daljnje sudjelovanje u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti tog distrikta. </p>
<p>»Vjerovali smo da je međunarodna zajednica jamac naše opstojnosti i nacionalne ravnopravnosti te zaštite ljudskih i imovinskih prava. Posljednji potezi policije, pojedinaca iz vlade distrikta i međunarodne zajednice ne uvjeravaju nas u to, te se obraćamo visokom predstavniku za BiH i javnosti da nam pomogne u nastojanjima da kao narod opstanemo u ovom distriktu«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Apelacijska komisija distrikta Brčko, koja je krajnja instanca za žalbe, prije desetak je dana poništila odluku skupštine o eksproprijaciji zemljišta. Međutim, to rješenje nitko nije shvatio ozbiljno.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Inspektori putuju u Irak, male šanse da otkriju punu istinu</p>
<p>Inspektorske ekipe se već sastavljaju u New Yorku i Beču, spremajući se za nove igre mačke i miša s iračkim režimom / Moći će bez najave ući u svaki ured ili tvornicu, a Irak tvrdi da će im dati neograničeni pristup / No, dok god je Saddam na vlasti, vjerojatno se neće moći sa sigurnošću utvrditi je li doista uništio sve zalihe biološkog i kemijskog oružja</p>
<p>LONDON, 18. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irak je ovih dana objavio da je spreman primiti natrag inspektore naoružanja, koje je Saddam Hussein protjerao 1998. No oni će imati male šanse da otkriju punu istinu o iračkom arsenalu oružja masovnog uništenja sve dotle dok Saddam drži vlast u Bagdadu. Svejedno, inspektorske ekipe se već sastavljaju u New Yorku i Beču, spremajući se za nove igre mačke i miša s iračkim režimom. </p>
<p>Inspektorske ekipe bit će sastavljene od stručnjaka za kemijsko, biološko i nuklearno naoružanje, ali i prevodilaca, carinskih stručnjaka i drugih osoba koje mogu pomoći u otkrivanju ilegalnih aktivnosti iračkog režima. Inspektorima UN-ovog tijela zvanog UNMOVIC (Komisija UN-a za praćenje, provjeru i inspekciju) kome je sjedište u New Yorku, te stručnjacima Međunarodne atomske agencije IATA , smještene u Beču, predstoji golemi zadatak. Morat će tragati za oružjem u zemlji velikoj kao dvije Britanije, dok će ih suradnici iračkog režima pokušavati omesti na svakom koraku. Takvo je, barem, bilo ranije iskustvo međunarodnih inspektora poslanih u Irak nakon Zaljevskog rata. </p>
<p>Od 1998.,kad je Saddam protjerao inspektore naoružanja, oni su se morali oslanjati na obavještajne podatke i satelitske snimke, dobivene uglavnom od CIA-e. Istodobno su analizirali milijune stranica dokumenata koje su uspjeli zaplijeniti dok su bili u Iraku. Inspektorske prethodnice trebale bi uskoro ponovo poći u tu zemlju, otvoriti ured u Bagdadu i pripremiti teren za dolazak svojih kolega. Kada budu formirane, ekipe inspektora moći će bez najave ući u svaki ured ili tvornicu. Irak sada tvrdi da će im dati neograničeni pristup. </p>
<p>No diplomati iz Arapske lige koja je posredovala u zadnjoj iračkoj ponudi tvrde da bi neka mjesta ipak trebala biti izuzeta od inspekcije. Londonski veleposlanik Arapske lige Ali Muhsen Amid izjavio je tako BBC-u da bi valjalo izuzeti škole i bolnice, »jer bi inspekcije trebale trajati desetljećima, ako UN mora provjeriti svaku bolnicu, svaku kuću, svaku spavaću sobu«. Međutim, bolnice se smatraju ključnim mjestom za inspekciju, budući da otprije postoje dokazi kako ih Saddam koristi za uzgajanje virusa za svoj biološki program. </p>
<p>Glasnogovornik britanskog premijera Tonyja Blaira izjavio je da nesmetani pristup »ne znači proglašavanje osjetljivih područja, kao što su predsjedničke palače, te smještanje tih područja izvan dosega UN-ovih inspektora, kako se to ranije događalo«. </p>
<p>Downing street inzistira na tome da UN, a ne Bagdad, mora odlučivati o tome kamo idu inspektori. </p>
<p>U prošlosti se međutim potraga za Saddamovim kemijskim, biološkim i nuklearnim arsenalom redovno pretvarala u veliko nadmudrivanje. Premda su inspektori bez najave mogli ići kamo su htjeli, njihova iračka pratnja pokušala je pogoditi kamo se kreće inspektorski konvoj, kako bi određenu tvornicu ili postrojenje mogla telefonski upozoriti da dolaze inspektori. Zabilježeni su čak i incidenti u kojima su iračka vozila na cesti pokušala usporiti kretanje inspektorskih konvoja. </p>
<p>Na inspektore se u Iraku vršio i psihološki pritisak, tajanstvenim telefonskim pozivima, noćnom bukom pod njihovim hotelskim prozorima i na druge načine. </p>
<p>Sa svoje strane, Bagdad tvrdi da je nekadašnje UN-ovo inspektorsko tijelo, UNSCOM (preteča današnjeg UNMOVIC-a) bilo krinka za špijuniranje Iraka, a slično sada izjavljuje i bivši visoki inspektor tog tijela, Scott Ritter.</p>
<p>Sve u svemu, sve je spremno za nove igre između Iraka i inspektora. Oni će uskoro opet početi bez najave odlaziti u sumnjiva iračka postrojenja. No slabi su im izgledi da na djelu uhvate Saddamove znanstvenike kako, recimo izrađuju neko ubojito biološko oružje, ili sastavljaju nuklearnu bojevu glavu. Veće su šanse da će otkriti samo moguće naznake nedopuštenih aktivnosti, bilo da se radi o dokumentaciji, tragovima kemijskih i bioloških agensa, ili nuklearnog zračenja. Bivša UN-ova inspektorica naoružanja Olivia Bosch, izjavila je pak: »Iračani često ne bi deklarirali sve što imaju, ili ne bi dali zadovoljavajuće objašnjenje za nestale materijale. Na primjer, zna se da su bile uvezene 34 tone medija za uzgoj bioloških agensa. Provjereno je da je znatan dio toga uništen, ali nije bilo objašnjeno što se dogodilo sa 17 tona.« Ona također navodi kako bi Iračani redovno nijekali da je neki program vezan uz naoružanje. Tvrdili bi, recimo, da se u nekom postrojenju proizvodi životinjska hrana ili pesticidi, dok se u stvari izrađivalo biološko oružje. </p>
<p>Dio zapadnih promatrača vjeruje da će se to ponoviti i ovaj put, te će, nakon bombastično najavljenog povratka, inspektori u Iraku naići na iste prepreke svojoj misiji. Dok god je Saddam na vlasti, vjerojatno se nikada neće moći sa sigurnošću utvrditi da je doista uništio sve zalihe biološkog i kemijskog oružja, te prekinuo svoj nuklearni program. No, inspektori smatraju da je njihov posao svejedno od vitalne važnosti - kako bi se barem donekle ograničila prijetnja koju znače Saddam i njegov ubojiti arsenal. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ritter: Iračani ne vole Saddama, no podupiru ga jer nas vole još manje</p>
<p>Bivši inspektor UN-a za kontrolu naoružanja u intervjuu Die Weltu optužuje američke neokonzervativce da su prihvatili politiku unilateralizma te da »koriste američku snagu da bi vladali svijetom«</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Tvrdnje da će Irak uskoro posjedovati nuklearno oružje, bivši inspektor Ujedinjenih naroda za kontrolu naoružanja u toj zemlji Scott Ritter nazvao je »fantastičnim i apsurdnim«. On je na konferenciji za novinare u utorak u Atlanti, a potom i na predavanju koje je održao na Državnom sveučilištu Georgia, oštro kritizirao američku administraciju zbog politike prema Iraku, ustvrdivši da su Bushovi suradnici »uložili previše političkog kapitala u svrgavanje Saddama da bi sad razmotrili i druge mogućnosti«.</p>
<p>U nedavnom je intervjuu njemačkom listu Die Weltu bio još konkretniji u svojim optužbama: »Neokonzervativci - Donald Rumsfeld, Paul Wolfowitz i drugi - prihvatili su politiku unilateralizma time što koriste američku snagu da bi vladali svijetom. Prečesto su govorili kako moramo ukloniti Saddama, pa im ni ne preostaje druga mogućnost«. </p>
<p>Mornarički časnik Ritter prošloga je tjedna boravio u Bagdadu u, kako je rekao, »osobnoj misiji sprječavanja rata«. Tada je, na iznenađenje mnogih, otvoreno osudio američku kampanju za svrgavanje iračkoga predsjednika Saddama Husseina. Za Die Welt kaže: »Kad je u pitanju Irak, nisam golub mira nego jastreb. Ali Irak poznajem bolje od mnogih drugih u SAD-u. Politika uklanjanja režima jednostavno neće funkcionirati. Kažu nam da Irak predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost SAD-a, da ona dolazi od iračkog oružja za masovno uništenje, da je Saddam pokretač terora te da zato ne smijemo sjediti i čekati da on napadne nas. To zvuči logično. Kad bi išta od toga bilo istina, ja bih to sto posto podupro.« </p>
<p>Ritter, kojega je Irak devedesetih godina optuživao da je američki špijun, sada tvrdi da su »inspektori oružja uništili 90 do 95 posto iračkog potencijala za masovno uništenje. Ostaje pet do deset posto za koje jednostavno ne znamo kako je nabavljeno«, kaže on, ali upozorava da zasad nitko »nije predočio vjerodostojne dokaze da Irak posjeduje takvo oružje«.</p>
<p>Ritter, koji je 1998. napustio Irak nakon što je sedam godina radio kao inspektor UN-a, sada kaže: »Saddam je umjetnik opstanka. On nije psihopat, on je hladan, proračunat plemenski vođa. On se ponaša na način koji se na Zapadu može držati psihopatskim, ali u Iraku se ponaša kao pobjednički plemenski vođa.«</p>
<p>Ritter drži da većina Iračana ne bi pozdravila svrgavanje Saddama jer je on »cinično iskoristio sankcije protiv Iraka za vlastiti politički probitak time što je krivnju prebacio sa sebe na SAD. No, Iračani, koji su iskusili strašne patnje, ne vole Saddama Husseina, no podupiru i njega i njegov režim jer nas vole još manje«, upozorava Ritter.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>I Nijemci nude inspektore za Irak</p>
<p>BERLIN, 18. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bagdad je uznemirio političke duhove u Berlinu i Washingtonu. Naime, ponudom da u Irak bez ograničenja dođu inspektori UN-a za oružje, irački je predsjednik Saddam Hussein doveo u nezgodan položaj američkog predsjednika Georgea Busha, ali i njemačkog kancelara Gerharda Schrödera. </p>
<p>Schröder smatra da je ponuda Saddama da se u zemlju vrate vojni inspektori UN-a rezultat promjene Bushova stava, izražene u govoru pred Glavnom skupštinom UN-a, ali i da to potvrđuje kako je stav Berlina u iračkoj krizi bio ispravan. Schröder to nije izrekao u telefonskom razgovoru s Bushom (kako mu njegovi politički protivnici predbacuju da bi trebalo), nego s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Njemački je kancelar Annanu ponudio suradnju njemačkih stručnjaka za kemijsko i biološko oružje. </p>
<p>No, takav razvoj događaja nezgodan je po socijaldemokrate u tzv. vrućoj fazi predizborne kampanje. Naime, na krilima straha od rata s Irakom i odbijanja Schrödera da njemački vojnici sudjeluju u tom ratu, socijaldemokrati su prikupili odlučujuće bodove u izbornoj utrci. Neki analitičari drže da bi Saddamov manevar s inspektorima UN-a mogao odgoditi ratnu opasnost, što znači da ta tema nekoliko dana prije izbora ne bi imala utjecaja na birače.</p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova u tome podržava svog kancelara: inspektori UN-a moraju što prije otići u Irak kako bi se provjerilo je li je ponuda zaista ozbiljna. »Ako jest, onda smo uspjeli spriječiti rat«, izjavio je Joschka Fischer. </p>
<p>Problem je Njemačke, međutim, da se takav stav Berlina spram američke politike najčešće shvaća kao nepouzdano držanje prema ključnom partneru. Bushu se diže kosa na glavi od Schröderove retorike. Washington je diplomatski i javno negodovao zbog takvog držanje Berlina. </p>
<p>Kandidat za kancelara kršćanskih demokrata Edmund Stoiber (CSU) tvrdi da je Schröderov kurs doveo Njemačku u izolaciju, te da svojim istupima njemački kancelar olakšava Saddamovu poziciju.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Blair smatra da se mora nastaviti pritisak na Irak</p>
<p>LONDON, 18. rujna</p>
<p> - Pritisak na iračkog predsjednika Sadama Huseina treba se nastaviti unatoč njegovoj ponudi da će dopustiti bezuvjetan povratak UN-ovih inspektora za oružje, ocijenio je u srijedu britanski premijer Tony Blair. »Moramo nastaviti pritisak. Nitko ne bi smio imati bilo kakve dvojbe glede toga. To nije zato što Sadam želi dopustiti povratak inspektora. On se godinama poigravao«, rekao je Blair tijekom posjeta jednoj školi na sjeveru Londona. »UN je morao prekinuti pregovore u srpnju jer on nije surađivao. Pritisak je taj koji ga je doveo do sadašnjeg stajališta. Moramo nastaviti pritisak kako bismo osigurali da inspektori za oružje stvarno dođu, ne samo da on kaže da mogu doći nego da stvarno uđu u zemlju i da mogu obaviti svoj posao«, kazao je Blair. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rusi usporedili gruzijsko rukovodstvo s talibanima</p>
<p>Ruski predsjednik Putin nezadovoljan odgovorom predsjednika Ševardnadzea na njegov ultimatum Gruziji za čečenske teroriste </p>
<p>MOSKVA, 18. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski politički vojni vrh nastavlja sa snažnim pritiskom na Gruziju i njezina predsjednika Eduarda Ševardnadzea koji Moskvi još ne izručuje uhvaćene čečenske teroriste, ali i ne »čisti« svoju Pankijsku klisuru od baza čečenskih pobunjenika.</p>
<p> Tako je u srijedu načelnik Generalštaba ruskih vojnih snaga general Anatolij Kvašnjin oštro napao predsjednika Ševardnadzea, uspoređujući gruzijskog predsjednika s liderom svrgnutih afganistanskih talibana. »Gruzijsko rukovodstvo ni po čemu se ne razlikuje od lidera talibana Omara« izjavio je general Kvašnjin, poručujući Ševardnadzeu da se u svojoj kavkaskoj politici trebao ugledati na predsjednika Pakistana Pereveza Musharrafa, koji je osudio terorističku akciju protiv SAD-a i podržao međunarodnu antiterorističku koaliciju.</p>
<p>Takvim napadom na Ševardnadzea general Kvašnjin je istupio nakon što je u Sočiju ruski predsjednik Vladimir Putin na konferenciji za novinare izjavio da je krajnje nezadovoljan pismom koje mu je na njegov nedavni ultimatum odgovorio gruzijski predsjednik. »Mi smo tražili da nam gruzijsko rukovodstvo zajamči da s njihovog teritorija više neće biti gerilskih oružanih napada i upada u Rusiju. Ali takvu garanciju u pismu predsjednika Ševardnadzea nismo dobili« izjavio je Putin. Pritom je dodao kako »Rusija ima sve više informacija da gruzijsko rukovodstvo ne želi surađivati s ruskim vlastima već naprotiv, surađuje s teroristima«. Po mišljenju Putina, Ševardnadzeu spor s Rusijom oko čečenskih baza u Gruziji služi za rješavanje unutarnjopolitičkih problema, odnosno učvršćivanje svog poljuljanog položaja. »Umjesto da čisti svoj teritorij od stranih terorista Tbilisi stvara od Rusije vanjskog neprijatelja ne bi li se tako stabilizirala politička situacija u zemlji« zaključio je Putin diplomatski poručujući da Rusija nije u sporu s gruzijskim narodom.</p>
<p> »Prema gruzijskom narodu Rusija gaji bratske osjećaje« rekao je Putin. Kako bi tu tvrdnju argumentirao ruski je predsjednik rekao da trenutačno u Rusiji živi i radi oko milijun Gruzijaca koji za izdržavanje svojih obitelji u domovini šalju prosječno 200 američkih dolara mjesečno. Unatoč molbama iz Tbilisija Putin i dalje odbija telefonski razgovor s Eduardom Ševardnadzeom, ali je sada potvrdio da će se s gruzijskim predsjednikom odvojeno sastati na summitu šefova država ZND-a, koji će se 7. listopada održati u glavnom gradu Moldavije, Kišinjevu.</p>
<p>Istovremeno general Kvašnjin i glavni zapovjednik ruskih graničara Konstantin Tocki javno su objvili kako ruske oružane snage namjeravaju očistiti gruzijsku Pankijsku klisuru od čečenskih pobunjenika. »Naše vojne snage od sada će čečenske pobunjenike slijediti ne samo do granice već i dublje, sve dok ne budu uhvaćeni i likvidirani« izjavio je Konstantin Tocki, a general Kvašnjin je najavio da će ruske oružane snage ovih dana još više učvrstiti granicu s Gruzijom. </p>
<p>»Ne isključujem da će duž granice biti stvorena i posebna zona sigurnosti u dubini od 20 do 25 kilometara«, rekao je general Kvašnjin. Zapovjednik graničara general Tocki izjavio je da će stvaranje »zone sigurnosti« omogućiti njegovim graničarima da bolje kontroliraju taj teritorij jer će se svatko tko se pojavi »u zoni sigurnosti« smatrati čečenskim pobunjenikom. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Bankomat PBZ-a u Dubrovniku ipak može pogriješiti</p>
<p>Službenica Poslovnice 203 Privredne banke Zagreb u Dubrovniku svakako je dokazala savjesnost i poštenje kada je službeno nazvala komitenta (koji je bio podnio pisanu prijavu/pritužbu) obavijestivši ga da je bankomat bio u kvaru kad je zabilježio nepostojeće podizanje 500 kuna. Još je rekla da će mu taj iznos sjesti na tekući račun do kraja mjeseca dodavši da bi se to dogodilo i da prijava nije bila podnesena te da je toga dana bilo više pritužbi na isti bankomat. </p>
<p>Nakon nekoliko dana, kad se isti »sretni« komitent, zadovoljan zbog poštenja PBZ-a u Dubrovniku, raspitivao kada će spomenuti iznos sjesti na njegov tekući račun, dobio je odgovor (uz dobro glumljeno čuđenje) da se to neće dogoditi jer je njegova pritužba bila neopravdana, da mu nitko nije drugačije ni rekao i da se takve pritužbe šalju u Odjel za kartično poslovanje/bankomate u centralu PBZ u Zagrebu na rješavanje. Osobno se suočivši sa spomenutom službenicom, komitent je doživio (blago rečeno) neugodnost jer mu je ona (očito prisiljena na to da bi sačuvala radno mjesto) uzvratila da sve ranije spomenuto nije rekla, a na pitanje zašto je onda uopće stranku zvala na mobitel nije bilo odgovora. Nakon toga komitentu je bilo potpuno jasno da je morala opovrći sve što je komitentu rekla na mobitel jer je šef odlučio da ne priznaju kvar bankomata na taj dan (kad je podneseno tko zna koliko sličnih pritužbi, pa se ne može dokazati koliko ih je bilo, jedan primjerak uvijek može završiti u košu). Prije slanja te, tobože jedine (po novoj verziji) prijave u Zagreb, osoba koja to radi, tj. šef poslovnice koji je za to odgovoran, vrlo jednostavno može stvar unaprijed riješiti negativno, i to tako da potvrdi da kod brojanja novca na tome bankomatu nije ustanovljen višak.</p>
<p>»Najzgodnije« od svega je objašnjenje da bankomat »ne može tako pogriješiti«. Očito samo »smrtnici« mogu, čak i namjerno, zar ne?</p>
<p>Prof. LIDIJA ANTONOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Djevojčicama iz Kaštela trebalo je sačuvati privatnost</p>
<p>Čitajući u Vjesniku od 14. rujna 2002. članak pod naslovom »Javnost nije ni trebala znati za bolest djevojčica« bio sam vrlo iznenađen kako je u Hrvatskoj moguće dvoje djece izvući iz anonimnosti, pisati o njihovim tegobama a da se ne razmisli o posljedicama onoga što se time čini jer jasno je da će ovim djevojčicama to samo još otežati ionako težak život.</p>
<p>Ne mogu vjerovati da smo postali tako malo osjetljivi prema tegobama našega bližnjega?</p>
<p>Zar nije bilo moguće očuvati privatnost, a ujedno pomoći i informirati? </p>
<p>Vani, na tzv. Zapadu, već bi se našlo desetak odvjetnika koji bi bez ikakva honorara ponudili pomoć i zaštitili ove dvije djevojčice, koje su najmanje krive što u sebi nose virus opake bolesti. Shvaćam kako je teško živjeti u sredini koja nema razumijevanja, a ni volje da razumije da je prijenos te bolesti uobičajenim socijalnim kontaktom praktički nemoguć.</p>
<p>Volimo se dičiti sa 13 stoljeća starom nacijom i kulturom. Sada bi mnogi mogli pokazati da su pravi Kristovi sljedbenici.</p>
<p>Mislim da ljudi koji boluju imaju dovoljno briga sa svojom bolesti i nije im potrebno život još otežavati zbog našeg neznanja i predrasuda.</p>
<p>Na kraju, uz pozdrave, našoj maloj Eli i Nini želim mnogo snage u neravnopravnoj borbi koju im je nametnuo život, i da znaju da na svijetu nisu same!</p>
<p>STEVO BRAJKOVIĆ München</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Otimačinom ušli u tuđi posjed i sada ga i oružjem brane</p>
<p>»Hrvatska je pogriješila što je Prevlaku stavila na istu razinu s pitanjem razgraničenja sa Srbijom na Dunavu«. Točno primjećuje Hrvoje Kačić, bivši predsjednik Hrvatske komisije za granice u Nedjeljnom Vjesniku od 15. rujna.</p>
<p> Na Šarengradskoj adi na Dunavu srijemski su seljaci držali goveda, konje, sjekli svoju šumu, lovili svoje šarane i smuđeve. Danas ta ada, tisućinjak hektara plodnog tla, više ne pripada istočnoj Slavoniji, nego tzv. zapadnom Srijemu, nekoj fantomskoj zapadnoj Srbiji, a riblji paprikaš guštaju oni koji su jednostavno otimačinom ušli u tuđi posjed i sada ga i oružjem brane.</p>
<p> Naša je diplomacija teškom mukom, pregovorima, došla ponovo u posjed dijela svoje zemlje, dvorca Zrinskih na Uni i 42 hektara osporavanog zemljišta kod Hrvatske Kostajnice.</p>
<p> Predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica sasvim otvoreno govori kako nema više ustupanja ni pedlja »vekovne srpske zemlje«, a »država Republika Srpska« samo je privremenog statusa prije ujedinjenja s »otadžbinom«! Odnosi li se ta izjava i na Prevlaku? </p>
<p> Slovenci bi htjeli loviti šest kilometara od Umaga! A Daniele Kolec, u ime istarskih ribara, htio bi loviti u svom moru. Dokle ćemo prepuštali rješenje granica ribarima ili srijemskim seljacima?</p>
<p>Da smo tako neodlučni bili 1991.g., nikad svoje države ne bismo ni imali. Ne treba nikome prijetiti oružjem, ali isto tako ne treba ni beskrajno popuštati.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆOmiš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Načelnik općine Posedarje pretukao ženu, ona tvrdi da se poskliznula</p>
<p>Ozlijeđena žena se »prisjetila« da se ozlijedila nesretnim slučajem / Policija ipak podnijela kaznenu prijavu </p>
<p>ZADAR/POSEDARJE, 18. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak 16. rujna u 21 sat i 45 minuta dopremljena je na Odjel kirurgije zadarske Opće bolnice Edita Juričević (33) s teškim tjelesnim ozljedama u predjelu trbuha. Žena je navodno i trudna. Utvrđeno je da je ozljede zadobila od supruga Ivice Juričevića (38) koji ju je oko 16 sati tog dana udario koljenom u trbuh, stoji u službenom priopćenju zadarske Policijske uprave. </p>
<p>»Protiv Ivice Juričevića, načelnika Općine Posedarje i vlasnika trgovačkog centra 'Marjan commerce', podnijet će se kaznena prijava po službenoj dužnosti zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, pa čak i ako se potvrde navodi da je njegova supruga promijenila iskaz dan policijskim djelatnicima«, kazala je Tajana Marković, zamjenica Sandre Poljak, glasnogovornice PU zadarske. Prema neslužbenim informacijama, Edita Juričević u utorak je kazala da je riječ o nesporazumu oko izjave, koju je policija krivo protumačila jer je od nje uzela izjavu dok je bila pod narkozom. </p>
<p>Edita je u ponedjeljak oko 19 sati stigla u zadarsku Opću bolnicu s jakim bolovima u predjelu trbuha. Operaciju tankog crijeva ozlijeđene obavio je dr. Tomislav Vanjak. </p>
<p>Nakon operacije Edita je izjavila kako ju je njezin suprug Ivica Juričević udario nogom u trbuh, a u srijedu je kazala kako se u ponedjeljak posvađala sa suprugom. </p>
<p>Navodno je nakon sukoba Juričević izišao iz kuće, a Edita tvrdi kako se, dok je trčala za njim, poskliznula i pala niz stepenice, te se nakon toga obratila za pomoć dežurnoj službi Hitne pomoći.</p>
<p>Iako je dr. Vanjak kazao kako je Editi operirano tanko crijevo, još je upitno kakve je ozljede Edita zaista dobila. </p>
<p>Naime, po dolasku u bolnicu bila je smještena na Odjelu ginekologije. Dr. Tomislav Vanjak nije odgovorio na pitanje ima li na Editinom tijelu tragova nasilja. </p>
<p>Nakon što je ova vijest odjeknula Zadrom i okolicom, od mještana Posedarja, pa čak i kućnih prijatelja Juričevićevih, moglo se čuti kako je Edita bila u drugom stanju. Inače, Juričevići su roditelji četiriju djevojčica. Najstarija ide u srednju školu, dvije mlađe u osnovnu, a najmlađa još nije napunila ni dvije godine. </p>
<p>Nakon što je postao jedan od najuspješnijih privatnih poduzetnika u Zadarskoj županiji, Juričević se angažirao i politički, te je na lokalnim izborima 2001. godine pobijedio s listom HDZ-a, nakon čega je izabran za načelnika općine.</p>
<p> I tada se o Juričeviću negativno pisalo u dijelu zadarskih medija budući da se nedugo nakon izbora govorilo kako je sam sebe postavio na vrh izborne liste, a dobar dio općinskog stanovništva njegovo je ponašanje okarakterizirao nadimkom - »Šerif«.</p>
<p>Vijest da je Juričević premlatio suprugu već je izazvala posljedice. U iduća će se dva dana održati sastanci na kojima će se odlučiti o njegovoj političkoj budućnosti.</p>
<p> Nakon izvanrednog zasjedanja Općinskog vijeća Posedarja i Općinskog odbora HDZ-a, u petak će se o Juričeviću raspravljati i na sjednici Predsjedništva Županijskog vijeća HDZ-a. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mlađan sudskom vijeću: »Nisam kriv ni za jednu točku optužbe«</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - »Nisam kriv ni za jednu točku u optužnici«, izjavio je Srđan Mlađan, dvostruki ubojica, kojemu se kao mlađem punoljetniku sudi i za treće ubojstvo - policajca Milenka Vranjkovića dok je bio na službenom zadatku, za pljačku Sisačke banke u Zagrebu, za otmicu cijele obitelji i krađu službenog pištolja od ubijenog pripadnika policije. Velikom vijeću predsjeda sutkinja Lana Petö Kujundžić, optužnicu zastupa Anamarija Lončarić, a brani ga, kao i u sisačkom procesu, zagrebački odvjetnik Silvije Degen.</p>
<p> Rasprava je počela malo neuobičajenim incidentom. Na poziv predsjednice vijeća da ustane dok se čita optužnica, Mlađan je samo tiho odrezao: »Ne želim!«</p>
<p> Milan Bijuković svjedočio je pred vijećem o događaju kojemu je bio nazočan 18. veljače na stepenicama u Ulici Ante Jakšića 22 kada je iz pištolja ubijen policajac . Svjedok je rekonstruirao događaj opisujući kako je visokom policajcu (misli na Vranjkovića) pridržavao vrata od kućne veže, kad je u jednom trenutku, s plastičnom vrećicom u svakoj ruci, ušao neznanac nižeg rasta. Bijuković je neprimjetno laktom upozorio policajca na njemu sumnjivu osobu (osoba koja je unajmila stan na petom katu te zgrade). Krupni predstavnik policije okreće stanaru leđa, i Bijukovića zaglušuju tri brza uzastopna pucnja. Ubojica preskače njegovu nogu kojom je pridržavao vrata i bježi. Svjedok se ne sjeća sa sigurnošću da je čuo policajca kako se predstavlja tko je niti je u prostorijama kriminalističke policije prepoznao osumnjičenog počinitelja.</p>
<p>Policajci Ivica Pavlaković i Zlatimir Radmilović izjavili su pred sudom kako su raspolagali informacijom o bijegu Srđana Mlađana iz požeškog zatvora kao i obaviješću da je unajmio stan u Ulici A. Jakšića. Znali su da je opasan i možda naoružan. Kako na vratima na petom katu unajmljenog stana nitko nije otvarao, njih su dvojica ostali kod ulaza u stan, a Vranjković, treći član ekipe za potragu, počeo se spuštati niz stepenice, gdje je susreo i stanara Bijukovića. Policajac Pavlaković je kasnije začuo neki nejasan žamor, šuštanje vrećica i povik: »Rale!«. To je nadimak drugog policajca Radmilovića. Odjeknuli su pucnji u nizu, i na prizemnom stubištu ležao je njihov kolega, bez znakova života. Pavlaković mu je pokušao pomoći dajući mu prvu pomoć, kad je na zatiljku policajca pronašao veliku ranu. Prije toga istrčao je iz zgrade, a bjegunca nije bilo. Nije bilo ni službenog pištolja marke »glock« koji je Vranjković nosio za pasom.</p>
<p>Suđenje Mlađanu nastavlja se u petak iskazima svjedoka i izvještajima vještaka.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vargiću 10 godina zatvora zbog ubojstva Matije Peceka </p>
<p>OSIJEK, 18. rujna</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom osječkoga Županijskog suda u srijedu Đakovčanin Franjo Vargić (64) proglašen krivim zbog ubojstva sumještanina Matije Peceka (45). Odlukom Velikog vijeća kojim je predsjedao sudac Anto Rašić Vargiću je određena kazna zatvora u trajanju od 10 godina.</p>
<p> Podsjetimo, njega je optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila da je 12. svibnja u 20,15 sati u caffe baru »Đego« u Đakovu, sa četiri hica iz pištolja, ubio Peceka. Optuženi je, naime, te večeri, nakon prepirke s Pecekom, otišao kući i ubrzo se vratio naoružan pištoljem marke TT kalibra 7,62 mm za čije je posjedovanje i nošenje imao dozvolu. Prišavši Peceku optuženi je u njega ispalio četiri hica, u glavu i prsa, od čega je Pecek na mjestu preminuo. </p>
<p> Na jednoj od prethodnih rasprava Vargić je iznoseći svoju obranu istaknuo kako se osjeća krivim za kazneno djelo za koje se tereti. Pojasnio je da ga je Pecek danima prije ubojstva svakodnevno maltretirao, vrijeđao te mu prijetio. »U lokalu 'Đego' često sam susretao Peceka, no nismo se poznavali. Početkom svibnja on mi je prišao te me počeo vrijeđati. Kada sam mu rekao da me ostavi na miru jer se ne poznajemo, on mi je zaprijetio da ću tek saznati tko je on«, kazao je optuženi dodavši kako su ga tada Pecek i njegov sin išamarali pred svima gostima. »Čak me jedanput, dok sam vozio bicikl, udario automobilom u stražnji dio te me odbacio na travnjak uz cestu. Molio sam ga da me ne maltretira jer nije imao razloga za to, no nije popuštao«, objasnio je Vargić. »I kobne me večeri počeo vrijeđati i slati u materinu. Poslije mi je prišao i ošamario me. Tada sam izišao iz lokala i otišao kući po pištolj. Nisam ga htio ubiti, jako mi je žao što je došlo do toga, namjera mi je bila zaplašiti ga kako bi me ostavio na miru«, naglasio je optuženi. Dodao je kako se ubrzo od kuće vratio u lokal i stao kod šanka kada mu je Pecek prišao te ga pitao: »Šta sad opet tražiš ovdje? Hoćeš da ti odvalim dva-tri šamara?« »Izvukao sam pištolj, repetirao ga i rekao mu: E, mene nećeš više šamarati! Ispalio sam dva hica u njegova prsa, a kada je pao na tlo, mislim da sam ispalio još jedan hitac«, kazao je optuženi dodavši kako je potom rekao konobarici da pozove policiju te ih je dočekao na mjestu događaja.</p>
<p> Obrazlažući presudu sudac Rašić je kazao kako vijeće nije moglo prihvatiti obranu optuženoga da je htio samo zaplašiti Peceka. Naime, ispaljivanjem više hitaca prema Peceku dokazao je svoju namjeru i odlučnost da ga liši života. Ubijeni Matija Pecek bio je hrvatski vojnik od prvih dana Domovinskog rata. Nakon što je ranjen na vukovarskom ratištu, bio je zarobljen te je prošao kroz tri logora. Razmijenjen je među posljednjim hrvatskim vojnicima koji su preživjeli logorsku torturu. Kako je bio 60-postotni invalid, od kraja rata bio je u mirovini.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Petrač: »Iako sam čuo da je Sliško opak, zajedno smo ugodno razgovarali i pijuckali moje vino«</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Saslušanjem Hrvoja Petrača i Danijele Golemović, Sliškove udovice koja se nedavno preudala, na zagrebačkom je Županijskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću te odbjeglom Marku Nikoliću i Samiru Ivoševiću.</p>
<p>Riječima kako mu je drago što je došao na sud, Hrvoje Petrač je u početku svog iskazivanja odbacio sve navode o njemu kao naručitelju Sliškova ubojstva, što su izjavljivali neki od već ispitanih svjedoka.</p>
<p>»Za Sliška sam prvi put čuo prije dvije do tri godine, i to kada me je bivši tajnik MUP-a Vjeko Brajević na inzistiranje nekadašnjeg konzula RH u Mostaru Ćire Grubišića zamolio da se sastanem sa Sliškom«, započeo je svoj iskaz Petrač navodeći kako je u početku takvo što odbijao »jer s njim nije bio ni u kakvoj vezi«.</p>
<p>»Iako sam čuo da ima opaku narav, uoči Božića 1999. sastao sam se sa Sliškom u restoranu 'Hipodrom'. Došao je u pratnji desetorice ljudi, od kojih ga je dio čekao vani u dva džipa. Povukli smo se nasamo u jednu prostoriju gdje me je on ispitivao za atentate na njega te sam tada shvatio kako Sliško dosta zna o meni«, nastavio je Petrač, kazavši kako su se »nakon ugodnog razgovora uz moje vino« vratili brojnom društvu kada je, prisjetio se dalje Petrač, Sliško uzviknuo: »Napravite mjesta na čelu stola za Petrača i mene«. Nakon nekog vremena, kazao je dalje Petrač, njih su se dvojica pozdravili i čestitali si Božić te su se sljedeći i posljednji put vidjeli u pizzeriji »Zadar« u travnju iduće godine.</p>
<p>»Taj sastanak uopće nije bio onakav kako je prikazan u medijima, iako mi se učinilo da sam na ulici zamijetio osobe slične onima koje su bile u Sliškovu društvu u 'Hipodromu'«, kazao je svjedok. Pritom je Petrač napomenuo kako je i taj razgovor bio ugodan te kako se ponudio Slišku da će potražiti pomoć Milana Bandića oko otkupljivanja lokala u Bogovićevoj ulici koji je Sliško htio kupiti.</p>
<p> Na pitanje je li razgovarao i tražio pomoć policije, Petrač je ispričao kako se sastao sa Zdravkom Šeničnjakom kazavši mu pritom kako ga Sliško »fokusira kao osobu koja stoji iza dečki s Knežije te kako ga je zbog takvog iskrivljenog Sliškova mišljenja strah«.</p>
<p>Petrač je također potvrdio kako poznaje Marka Nikolića, koji se tereti da je organizirao Sliškov atentat, te kako su se njih dvojica susreli samo jedanput i da ih je tom prilikom legitimirala policija.</p>
<p>»Razgovarali smo u mom 'audiju' oko kupovine cementare u Podsusedu, čiji je Nikolić bio dioničar, te su nam u jednom trenutku prišla dvojica muškaraca držeći ruke u džepu. Pomislio sam kako će posegnuti za pištoljima pa sam ja htio pobjeći, no oni su izvadili značke želeći provjeriti naše identitete. Na upit zašto nas žele provjeriti, policajci su kazali kako im je bio sumnjiv moj automobil jer se takva marka često krade«, dovršio je Petrač svoje svjedočenje napomenuvši kako su »cijelu stvar potencirali mediji te kako nije napustio zemlju zbog Sliška, već zbog poslovnih obaveza«.</p>
<p>Danijela Golemović, koja je na sud došla u pratnji petorice muškaraca, izjavila je kako »Vjeko taj dan nije nosio pištolj te kako joj se učinilo da se posljednja tri mjeseca opustio, za razliku otprije kada je bio poprilično sumnjičav i oprezan«, opisavši pritom čitav »ritual« koji je Bertić obavio prije nego što Sliško uđe u stan.</p>
<p>»Iako je Ivica bio poput člana naše obitelji koji Vjeku nije napuštao ni sekunde, smatrala sam kako je taj oprez poprilično pretjeran. No između njih je bila velika ljubav i prijateljstvo«, završila je svjedočenje Sliškova udovica, pritom kazavši kako je Vjeko bio revoltiran napisima u medijima, što je, prema njemu, bio rezultat ljudske ljubomore.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Obrana predložila saslušanje ministrice </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - U srijedu je u Remetincu obrana optuženika iznijela čitav niz novih dokaznih prijedloga, od kojih je dio odbijen, a o drugom će se dijelu odlučiti u četvrtak nakon očitovanja tužiteljstva.</p>
<p>Sudsko je vijeće odbilo prijedlog o saslušanju osmero svjedoka koji su bili predloženi na početku procesa, ali je u svibnju prošle godine tužiteljstvo od njih odustalo.</p>
<p>Sud je odlučio da će se zatražiti od PU zagrebačke kaseta sa snimkom razgovora pokojnog Veselina Marinova i novinarke Jasne Babić, a o eventualnom slušanju razgovora na glavnoj raspravi odlučit će se kasnije.</p>
<p>Obrana je također predložila kombinirano vještačenje vještaka za DNK-a i vještaka za požare, kako bi se utvrdila vjerodostojnost nalaza po kojem je na registracijskim tablicama izgorjeloga »mercedesa« pronađena DNK-a Nikice Jelavića. Da podsjetimo, spomenuti je automobil zapaljen u dvorištu zgrade u Klaićevoj ulici nakon atentata ručnim bacačem na Vjeku Sliška kada je na Cvjetnom trgu poginuo slučajni prolaznik.</p>
<p>Obrana je zatražila da se pribave ispisi telefonskih poziva s mobitela tužiteljice Dunje Pavliček Patak za cijelo vrijeme odvijanja postupka »zločinačkoj«, kako bi se utvrdili njeni kontakti s osobama iz krim. miljea, a osobito s pokojnim Vjekom Sliškom. Također se zahtijeva da se od policije zatraže podaci o kretanju zaštićenog svjedoka Zorana Miletića, kako bi se potvrdila dva njegova posjeta Vjeki Slišku u njegovoj firmi u Maksimirskoj 111, u ožujku 2001. godine. </p>
<p>Obrana je predložila i dodatnih osam svjedoka, među kojima je i aktualna ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Ona je predložena u vezi s odbijanjem prijedloga o pomilovanju zaštićenog svjedoka Zdravka Šiškića. Predloženo je i saslušanje poduzetnika Hrvoja Petrača, kojega su neki svjedoci spominjali kao pokrovitelja, pa i stvarnog šefa »zločinačke«. Obrana želi čuti i iskaz supruge pokojnog Marinova, Branke, kojoj je suprug navodno govorio sve o svojim saznanjima.</p>
<p>Sudac Ratko Šćekić planirao je u srijedu donijeti odluke o dodatnim prijedlozima obrane, ali je tužiteljica Dunja Pavliček Patak tražila rok za očitovanje do četvrtka. S tim se prijedlogom suglasila i obrana, što je sudac Šćekić prokomentirao riječima: »Pred kraj su se počeli i slagati«. Tužiteljica mu je odgovorila: »To je možda zbog hladnoće u sudnici«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prijetio smrću pismima iz Lepoglave gdje služi dvadesetogodišnju kaznu</p>
<p>»Dovest ću u red cijelu Lepoglavu, više nećete imati ovaj logor provokacija, maltretiranja, krađe pisama«/ Ministarstvu pravosuđa napisao je: »Vas ću sve tu poubijati« / U pismu sucu Općinskog suda u Zagrebu: »Vama se očito ne živi, već me izazivate da vas sve tu na sudu poubijam«</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Na osam je godina zatvora zbog kaznenog dijela prijetnje smrću u srijedu na Općinskom sudu nepravomoćno osuđen Milenko T. (40). </p>
<p>Kako se navodi u presudi, kriv je što je 19. ožujka 2001. godine u vlastoručno napisanom pismu upućenom Ministarstvu pravosuđa, iznoseći primjedbe na rad djelatnice Kaznenog zavoda Lepoglava, u kojem se i sam nalazi, napisao: »Ja ću toj kurvi dati kazneni kada izađem iz zatvora. Nabit ću joj glogov kolac pun trnja u p... do grla pa više nikad neće nikoga provocirati i zajebavati kao što se mene usudila provocirati«. Nadalje je u pismu napisao: »Zato pišem vama, da tu kurvetinu dovedete u red jer ću ja, kada izađem iz ovog logora, dovesti u red cijelu Lepoglavu zbog stalnih provokacija, maltretiranja, krađe pisama, itd. Tada ćete ostati bez ovog logora i ovih kurvi što me provociraju za moju imovinu, j...ću im majku za sva vremena jer ova zagorska govna ne znaju s kim se zajebavaju, a poslije će biti kasno za suze...«.</p>
<p> Nadalje se u presudi navodi da je 10. lipnja napisao i pismo u kojem, među ostalim: »...bit će joj sto puta gore nego onim kurvama kojima je I. K. izvadio maternice francuskim ključem, pa ta drolja više neće krasti moja pisma« (optuženi je navodno poslao pismo i u Strasbourg, koje tamo nikad nije stiglo, op.a.).</p>
<p>Također je, navodi se u presudi, kriv i za prijetnje iznesene u pismu upućenom Ministarstvu pravosuđa, nadležnima za praćenje rada penalnih ustanova, u kojem je napisao: »Vas ću sve tu poubijati zato što ništa ne poduzimate da vaši lopovi prestanu krasti moja pisma. Vi ćete biti jedino Ministarstvo pravosuđa u svijetu koje će biti poubijano zbog krađe pisama«.</p>
<p> U drugoj točki presude navodi se kako je kriv zato što je 20. studenoga 2000. godine napisao pismo načelnici u Ministarstvu pravosuđa u kojem je iznio: »J... vam prasac mater ustašku i smrdljivu. Vi ste, droljo jedna, rekli 13. srpnja kada ste bili ovdje u Lepoglavi da ćete riješiti problem krađe mojih pisama. Što ste vi, kurvo ustaška i smrdljiva, riješili?« Trećom točkom optužnice teretio se da je 9. lipnja u pismu upućenom sucu Općinskog suda u Zagrebu napisao: »Vi ste od mene primili nekoliko pisama, ali niste poslali zatraženu dokumentaciju, to je dokaz da se Vama ne živi i da me izazivate da vas sve tu na sudu poubijam, što ću i učiniti po izlasku iz zatvora«. </p>
<p>Milenko T. prijeteća je pisma slao iz Lepoglave u kojoj služi dvadesetogodišnju kaznu zatvora zbog ubojstva Milenka Babića, kojega je ustrijelio kada ga je Babić zatekao u neovlaštenoj sječi drva u šumi, te za pokušaj ubojstva Sande C., čiji je suprug sudac Općinskog suda u Sisku osudio Milenka T. na tri mjeseca, a kojeg je Milenko T. htio ubiti. No postavivši bombu ispred vrata sučeva stana, ranio je sučevu suprugu jer je prva otvorila vrata krećući na posao. </p>
<p>Tijekom izdržavanja kazne u Lepoglavi Milenko T. je, udarivši čuvara, pobjegao iz zatvora, zbog čega je osuđen na devet mjeseci zatvora. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jezerčiću će se ponovo suditi za prijetnju i iznudu </p>
<p>OSIJEK, 18. rujna</p>
<p> - Nakon što je početkom lipnja prošle godine drugostupanjsko izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku ukinulo presudu osječkoga Općinskog suda bivšem načelniku PU osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću (47) i umirovljenom policajcu Tomislavu Mikuliću (29), donesenu 22. studenoga 2000. godine, cijeli je spis vraćen na ponovni postupak.</p>
<p>Kako doznajemo, spis je dodijeljen sucu osječkoga Općinskog suda Zvonku Vekiću, a početak nove rasprave zakazan je za četvrtak. </p>
<p>Podsjetimo, Jezerčić je bio osuđen na godinu dana zatvora, a Mikulić na dvije godine i 10 mjeseci. Optužnica Općinskoga državnog odvjetništva tereti ih da su u rujnu 1996. godine prijetnjama i iznudama prisilili Branka Markana da Jezerčiću ispod cijene proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Drugom ih se točkom tereti da su prevarili i Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je izgrađeno parkiralište za spomenuti restoran.</p>
<p> Mikulić je pod trećom točkom optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva jer se sumnja da je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti te ga tjerao da za nj i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade.</p>
<p>Za kazneno djelo iznude pod prvom točkom obojica su optuženih proglašena krivima, a za kazneno djelo prijevare nad drugooštećenim Dopsajem oslobođeni su optužbe jer je sam oštećeni odustao od kaznenog progona objasnivši kako smatra da ipak nije prevaren. Nadalje, Mikulić je proglašen krivim i za uspostavu ropstva jer je tijekom suđenja dokazano da je Markana nagovorio da potpiše s njegovom suprugom ugovor o doživotnom uzdržavanju te je potom prodao njegov stan, preuzeo na se njegovu naknadu za razvojačene branitelje te ga selio s adrese na adresu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za ubojstvo beskućnika ponovo višegodišnje kazne</p>
<p>VARAŽDIN, 18. rujna</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom varaždinskoga Županijskog suda u srijedu su proglašeni krivima Darko Drožđek (28), Dejan Bednarek (23), Sanja Bednarek (22) i Božidar Jagošić (5l) zbog kaznenog djela ubojstva, teškog ozljeđivanja i razbojništva. Drožđek je osuđen na sedam godina zatvora, Dejan Bednarek na sedam godina i četiri mjeseca, Sanja Bednarek na četiri godine i dva mjeseca, a Jagošić na sedam godina i tri mjeseca zatvora.</p>
<p>Optužnica ih je teretila da su lani u ožujku, tražeći zbog ranijih razmirica Franju Glavicu, došli u napuštenu kuću u kojoj je Glavica spavao. Počeli su ga udarati rukama, nogama i drškom od metle, a zatim ga odvukli u dvorište gdje su ga i dalje tukli. Potom su ga odnijeli natrag u kuću, uzeli mu 60 kuna, a Glavica je umro od posljedica ozljeđivanja. Optuženi su i ranije bili u toj kući, no Glavice još nije bilo, pa su pretukli Davora Tresku, kojeg su tamo zatekli i uzeli mu l40 kuna.</p>
<p>Optuženi su u svojim obranama tvrdili da Glavicu nisu namjeravali ubiti, već samo zaplašiti, jer je u nekoliko navrata vrijeđao trećeoptuženu Sanju Bednarek i prijetio joj. Rekli su i da su svi tukli Glavicu, a Bednarek je rekao da je tada pomislio i da bi Glavica mogao umrijeti. Toga su dana svi pili, a Jagošić je rekao da se događaja i ne sjeća budući da je toga dana pio od jutra jer su dobili socijalnu pomoć. Rekli su i da su za Glavičinu smrt saznali na policiji.</p>
<p>Optuženima se inače za ovo djelo sudilo već treći put, a prvi su put osuđeni svaki na osam godina i pet mjeseci zatvora. Na presudu su se žalili, Vrhovni im je sud žalbu uvažio i predmet vratio na ponovno suđenje. Na drugom su im suđenju kazne ublažene, pa su tako Drožđek, Bednarek i Jagošić osuđeni svaki na šest godina zatvora, dok je Sanji Bednarek određena zatvorska kazna od četiri godine i pet mjeseci.</p>
<p>Nakon te presude tužitelji su se žalili na visinu kazne, a branitelji optuženih na povredu odredaba zakona u izradi presude, pa je predmet i treći put vraćen na ponovno suđenje.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Ina: Nećemo izgubiti tržište BiH zbog strožih standarda </p>
<p>Javnosti još nije poznato da gorivo europske kvalitete osim u riječkoj možemo, uz promjenu načina rada, proizvoditi i u sisačkoj rafineriji, kaže član Uprave Ine Željko Vrbanović</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Zbog uvođenja puno strožih kriterija kvalitete uvoznih goriva u Bosni i Hercegovini Ina neće, kao što neki tvrde, izgubiti to važno tržište niti će ju to uzdrmati uoči privatizacije i smanjiti njezinu vrijednost, kategoričan je član Uprave Ine Željko Vrbanović. Štoviše, Ina će se, dodaje on, izuzetno lako prilagoditi novim pravilima.</p>
<p>Prema Vrbanovićevim riječima, u Ininoj riječkoj rafineriji već se godinama proizvode benzini i dizeli koji zadovoljavaju nove BiH kriterije. »No, javnosti još nije poznato da se takva jednako kvalitetna goriva u ograničenim količinama, ali sasvim dovoljnim za pokrivanje BiH tržišta mogu proizvesti i u sisačkoj rafineriji. Samo treba promijeniti način rada postojećih postrojenja«, tvrdi Vrbanović.</p>
<p>»Ne dovodimo u pitanje pravo BiH da takvim propisima smanji zagađivanje okoliša i štiti svoju industriju. Ali već nekoliko mjeseci očekujemo takvu odluku Vijeća ministara BiH pa smo proveli potrebne pripreme. Upravo prilagođavamo način rada naših rafinerija, tako da će gorivo potrebne kvalitete već ovoga tjedna biti na raspolaganju i u riječkoj i u sisačkoj rafineriji, što znači da naši kupci u BiH zbog uvođenja novih standarda neće osjetiti nikakve probleme u opskrbi«, kaže Vrbanović. </p>
<p>Ali, on upozorava da kvalitetnija goriva imaju i višu cijenu od onih koja su dosad slali u BiH, što znači da će uvođenje viših standarda kvalitete donijeti i poskupljenje goriva na tom tržištu. Budući će ista pravila igre vrijediti za sve uvoznike toga moraju biti svjesni i potrošači u BiH, ističe Vrbanović.</p>
<p>Uz to, uvođenje kvalitetnijih goriva stvorit će poteškoće i većini vozača u BiH, budući je prosječna starost voznog parka čak oko 15 godina. Naime, goriva s više sumpora, kakva je Ina (i ostali uvoznici) tamo prodavala su ujedno i podmazivala takve stare automobilske motore, posebno dizel motore, upozorava Vrbanović. Zato će, napominje, vozači sada uz kvalitetnija goriva s manje sumpora, koja zahtijevaju katalizatore, zbog zaštite motora morati koristiti i razne aditive kako bi normalno radili.</p>
<p>No pitanje je kolika je mogućnost da domaći proizvođači, to jest rafinerija u Bosanskom Brodu, plasira na tržište velike količine jeftinijeg goriva i tako eventualno ugrozi tržišnu poziciju Ine i ostalih uvoznika? Za nju, naime, po odluci Vijeća ministara nova pravila ne vrijede još nekoliko godina, što znači da će tržištu nuditi manje kvalitetno, a time i jeftinije gorivo. A poznato je da je većini potrošača u BiH, zbog gospodarske krize, prije svega važno da gorivo bude što jeftinije.</p>
<p>Spomenuta rafinerija je apsolutno u prednosti u odnosu na Inu i ostale uvoznike, ali, napominje Vrbanović upitno je koliko goriva ona može proizvesti s obzirom da je teško oštećena u ratu i da je samo djelomično u pogonu. Zato je pitanje koliki će dio tržišta ona pokriti i hoće li to utjecati na preraspodjelu tržišta. Situacija će biti jasnija za mjesec-dva, smatra Vrbanović.</p>
<p>Trenutno Ina u BiH prosječno mjesečno izveze između 55 do 60 tisuća tona naftnih derivata, čime pokriva oko 60 posto tržišta. To je veliko povećanje u odnosu na 2001. godinu, kada su ukupno na BiH tržište izvezli oko 480 tisuća tona derivata, a dvostruko više nego u 2000. kada su izvezli manje od 300 tisuća tona. Zbog toga to tržište i jest vrlo važno za Inu. </p>
<p>Uvođenje novih standarda za uvozna goriva neće utjecati na Inina ulaganja u BiH. Do kraja rujna će otvoriti novo veliko skladište u Podlugovima kod Sarajeva, gdje će dovoziti gorivo iz riječke i sisačke rafinerije i onda ga distribuirati kupcima. Nastavit će i rekonstrukciju benzinskih stanica u BiH, te izgradnju novih kako bi zadržali svoj udjel na tržištu.</p>
<p> Vrbanovića smo pitali i neće li Ina zbog preusmjeravanja veće količine kvalitetnijih goriva u BiH, morati smanjiti isporuke na drugim stranim tržištima. Slovensko tržište Ina je ionako dobrim dijelom izgubila i zato što nije mogla osigurati dovoljno kvalitetna goriva koja bi zadovoljavala tamošnje standarde.</p>
<p>»Ne prijeti nam takva opasnost prije svega zato što naše rafinerije rade sa smanjenim kapacitetom. Procijenili smo, naime, da ne treba proizvoditi nešto što se ne isplati pa smo nastojali optimalizirati rad rafinerija. Nastojimo što manje derivata prodavati na spot tržištu gdje se postižu niže cijene nego u terminskim ugovorima«, kaže Vrbanović.</p>
<p>Razlog za sve slabije rezultate na slovenskom tržištu (do 1995. su držali čak 60-65 posto tržišta, dok je taj udio danas mnogo manji), osim u kvaliteti goriva vidi u transportnim problemima nastalim nakon uvođenja koridora za autocisterne. Teško, kaže, mogu sve gorivo u Sloveniju izvoziti preko Bregane, jer su Pasjak i Rupe zatvoreni za autocisterne, pa udaljeniji kupci ne žele plaćati veće transportne troškove zbog dužeg puta. No, Vrbanović vjeruje da će Ina kad se postojeći problemi riješe ponovo znatno povećati svoj tržišni udjel u Sloveniji. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska na čelu drugog kruga širenja Europske unije</p>
<p>Od 10 rastućih tržišta s najvećim rastom BDP-a per capita čak ih je osam iz regije srednje i istočne Europe / Procjene ekonomista Bank Austrije ,najavljuju da će se gospodarski rast u regiji iduće godine ubrzati na 4,5 posto</p>
<p>SALZBURG, 18. rujna</p>
<p> - Hrvatska će biti predvodnica drugog kruga proširenja Europske unije (EU), prognozirao je posljednjeg dana Europskog ekonomskog summita u Salzburgu, Willi Hemetsberger, član Uprave Bank Austria Creditanstalt. </p>
<p>Ovo Hemetsbergerovo mišljenje dijeli i glavna ekonomistica Bank Austrije Marianne Kager, uz opasku kako će u EU u drugom krugu njezina proširenja u paketu ući veći dio jugoistočne Europe. Točnije, osim Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, taj će krug EU-proširenja sasvim sigurno obuhvatiti i Srbiju. </p>
<p>Komentirajući tvrdnje povjerenika Europske komisije za proširenje Guentera Verheugena da EU trenutno ni ne razmišja o sirenju na zemlje poput Srbije ili Ukrajine, predstavnici Bank Austrije misle da će Bruxellesu narednih godina biti veoma teško održati tu poziciju.</p>
<p> Bank Austriji i dalje namjerava širiti svoju mrežu u zemljama europskog jugoistoka. Ipak, o nekim novim velikim akvizicijama u tranzicijskom dijelu Staroga kontinenta sada ne razmišljaju. </p>
<p>Svojom su pozicijom na hrvatskom bankarskom tržištu zadovoljni, posebno nakon što su nedavno preuzeli Splitsku banku. Kada je pak riječ o Sloveniji, vjeruju da će se privatizacija banaka u njoj ubrzati tijekom procesa ulaska u Uniju, ali napominju kako je riječ o najrazvijenijoj tranzicijskoj zemlji, kojoj strani kapital nije toliko potreban pri sređivanju stanja u vlastitu gospodarstvu.</p>
<p>Gospodarsku situaciju u tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe ekonomisti Bank Austrije ocjenjuju znatno boljom nego na ostalim rastućim tržištima. Ovaj zaključak potkrepljuju brojkama i projekcijama, koje pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u 10 tranzicijskih zemalja u posljednjih pet godina skočio za 29 posto, dok se istodobno u Aziji smanjio za pet, a u Latinskoj Americi za čak 13 posto. </p>
<p>Od 10 rastućih tržišta s najvećim rastom BDP-a per capita, čak ih je osam iz regije srednje i istočne Europe. </p>
<p>U prilog tvrdnjama analitičara Bank Austrije idu i podaci, prema kojima je vrijednost investicija u tranzicijskim zemljama na Starom kontinentu u proteklih pet godina realno porasla za oko 20 posto, a izostavi li se s popisa Poljska, za čak 25 posto. Procjene Bank Austrije govore da će u razdoblju od 1997. do 2003. godine ukupna vrijednost stranih ulaganja u tranzicijskoj Europi doseći 57 milijardi eura, ili 22 posto BDP-a regije. U Latinskoj je Americi taj postotak bitno manji i iznosi 15 posto BDP-a, a u Aziji (isključujući Kinu) jedva šest posto BDP-a. </p>
<p>Tijekom proteklih pet godina, gotovo su sve zemlje srednje i istočne Europe uspjele postići stabilne tečajeve, a s izuzetkom Rumunjske i Jugoslavije, u svima je stopa inflacije svedena na pet posto godišnje, ili čak manje. i kada je riječ o zaduženosti, tranzicijska Europa ostvaruje bolje rezultate od azijskih ili latinoameričkih zemalja.</p>
<p>Od 2000. godine gospodarski rast u 10 zemalja srednje i istočne Europe kreće se oko brojke od četiri posto godišnje. Procjene ekonomista Bank Austrije, međutim, govore da će se gospodarski rast u regiji iduće godine ubrzati na 4,5 posto. To je u okvirima prosječne godišnje stope rasta regije, koja se kreće u rasponu od četiri do 4,5 posto.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kina se nada hrvatskim proizvodima na svom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Kineska vlada pridaje veliku važnost razvoju trgovinskih odnosa s Hrvatskom, no iako se vanjskotrgovinska razmjena dviju zemalja svake godine povećava, ona je još uvijek mala, istaknuto je u srijedu na Hrvatsko-kineskom gospodarskom forumu održanom u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma (JMZV). Rastu robne razmjene, kao i razvoju gospodarske suradnje dviju zemalja trebao bi pomoći i nastup Kine kao zemlje partnera na ovogodišnjem Jesenskom velesajmu, kao i neposredni kontakti predstavnika tvrtki dviju zemalja.</p>
<p>Zamjenik kineskog ministra vanjske trgovine i gospodarske suradnje Long Yongtu je rekao da je Hrvatska zadnjih godina malo izvozila u Kinu, te da kineski kupci ne poznaju hrvatske proizvode, no dodao je da se nada da će hrvatska poduzeća intenzivirati svoj prodor na kinesko tržište. Prema njegovim riječima, podatak da na razmjenu s EU otpada više od 50 posto robne razmjene Hrvatske pokazuje da Hrvatska ima konkurentne proizvode. Kako se moglo čuti na skupu, lani je ukupna vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Kine bila vrijedna nešto manje od 150 milijuna USD, što predstavlja tek 0,03 posto kineske vanjske trgovine. Istodobno, hrvatski izvoz u Kinu dosegao je tek 2,1 milijuna USD, dok je uvoz iz Kine premašio 144 milijuna USD.</p>
<p>Uz potrebe i mogućnosti povećanja robne razmjene, Long Yongtu je istaknuo da treba intenzivirati suradnju i na drugim područjima, posebno poticanju ulaganja. Istaknuo je i da je Kina nakon ulaska u WTO postala vrlo interesantna za strana ulaganja koja su samo u prvoj polovici ove godine dosegla 44 milijarde USD, što je 31 posto više nego u prošlogodišnjem prvom polugodištu. </p>
<p> Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević izvijestio je da je dogovoreno da se i Hrvatska u Kini predstavi sličnom izložbom, kao što je kineska na ovogodišnjem JMZV-u. Također je dodao da na velikom kineskom tržištu treba pokušati parirati zajedničkim nastupom hrvatskih s kineskim tvrtkama, te dodao da je želja Hrvatske koja ima pet međunarodnih luka sa slobodnim zonama, da bude odskočna daska za kineske poslove u regiji.</p>
<p>Lani je kineski BDP iznosio 1.100 milijardi USD što je 7 posto više u usporedbi s prethodnom godinom, dok je vrijednost vanjskotrgovinske razmjene premašila 500 milijardi USD. Već u prvoj polovici ove godine razmjena je dosegla 270,7 milijardi USD, pri čemu je kineski izvoz iznosio 142 milijarde, a uvoz 128,6 milijardi USD.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Loše gospodarske vijesti potaknule pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Cijene dionica na europskim burzama potonule su danas na najnižu razinu u gotovo pet godina, pri čemu je najviše žrtava bilo u sektoru osiguravatelja i tehnologije. Razlog takvome padu bila je ponovna zabrinutost ulagača zbog najnovijih loših gospodarskih pokazatelja - neočekivano slaba industrijska proizvodnja u Francuskoj - te nekoliko kompanijskih upozorenja o padu dobiti.</p>
<p>Do podneva je tako londonski FTSE 100 indeks pao 2,7 posto, na 3916 bodova. Frankfurtski DAX spustio se čak 3,5 posto, na 3174 boda spustivši se tijekom dana na najnižu vrijednost zabilježenu od siječnja 1997.</p>
<p>»Prilično je depresivno raspoloženje na burzama, a ulagači kao da se samo pitaju što ćemo slijedeće prodavati. Sve mi to liči na kapitulaciju«, ocijenio je jedan trgovac dionicama na Londonskoj burzi. Čini se kao da se ulagači ne nadaju gospodarskom oporavku u sljedećih 18 mjeseci, te da odustaju od ulaganja u dionice. Uz to, sudionici tržišta sumnjaju da će odluka iračke vlade da dopusti povratak UN-ovih inspektora za oružje zaustaviti SAD u nastojanju da svrgne Saddamov režim.</p>
<p>Najveći gubitnici bili su u osiguravajućem sektoru. Cijene dionica u prosjeku su se spustile gotovo četiri posto, oslabivši na najnižu razinu ikad zabilježenu. Osiguravatelji se, naime, suočavaju s dva problema - padom cijena na tržištu dionica, čime im se smanjuje vrijednost imovine koja je uglavnom u dionicama, te problemima s bilancama. Dionice Swiss Life su, primjerice, pale 4,4 posto, nakon što je najavio otpuštanje 700 zaposlenih. Francuska Axa je izgubila 6 posto nakon što joj je snižen kreditni rejting, a Aegon i Allianz su pali oko 4 posto.</p>
<p>Na udaru su se našle i cijene dionica banaka, koje su u prosjeku pale više od četiri posto. ING je, pak, izgubio 7 posto, a njemačke HVB i Deutsche Banke pale su 5,4 odnosno 4 posto. Znatno su se spustile i cijene tehnoloških dionica te se sada nalaze na najnižoj razini u zadnjih šest godina. Tako je indeks tehnoloških dionica FTSE Techmark pao 2,4 posto i spustio se ispod 700 bodova na najnižu ikad zabilježenu vrijednost. Poseban udarac sektoru bilo je upozorenje američkog Oraclea o padu tromjesečne neto dobiti na trećina dobiti ostvarene u istom razdoblju lani. Alcatel je pao 8 posto, a Oracleov rival Cap Gemini 6,4 posto, slično kao i Siemens i Philips.</p>
<p>Na Tokijskoj burzi indeks Nikkei 225 je pao 0,75 posto na 9472 boda. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Sporazum o pograničnoj suradnji sa Slovencima nemoguće promijeniti bez teških posljedica </p>
<p>Premijer je rekao da se Vlada ne protivi saborskoj raspravi o provedbi Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji (SOPS) sa Slovenijom ako ta tema bude na dnevnom redu/ Račan je kazao i da se završavaju razgovori o privremenom režimu na moru kojim treba biti riješeno pitanje gospodarskog ribolova/ Vesna Škare-Ožbolt istaknula je da je »učinjena velika pogreška« kada je objavljen identitet djevojčica zaraženih HIV-om«, a da je premijer »bez obzira na njegove plemenite namjere jednako duboko ušao u tu grešku kad ih je pokazao javnosti«/ Vlada nije imala informacije o planiranju atentata na predsjednika Mesića, nego samo o prijetnjama, kazao je</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Vlada se ne protivi saborskoj raspravi o provedbi Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji (SOPS) sa Slovenijom i ako ta tema bude na dnevnom redu, Vlada će izvijestiti o provedbi Sporazuma. Rekao je to Premijer Ivica Račan u srijedu u Hrvatskom saboru, odgovarajući oporbenim strankama (DC, HSLS i HSP/HKDU) koje su tražile da se raspravlja o provedbi SOPS-a i bilateralnim odnosima Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>Upravo odnosi između dviju država te slučaj Piranskog zaljeva teme su kojima je posvećen najveći broj zastupničkih pitanja u Aktualnom prijepodnevu kojim je započeta 25. sjednica Hrvatskog sabora i otvoreno jesensko zasjedanje najvišeg zakonodavnog tijela. </p>
<p>Premijer Račan upozorio je da je međunarodni ugovor (SOPS), koji je potpisan i ratificiran u oba parlamenta, nemoguće promijeniti bez teških posljedica. »Na najavu moguće jednostrane suspenzije dijela SOPS-a s druge je strane došla najava o suspenziji cijelog Sporazuma«, odgovorio je Račan zastupniku HSLS-a Željku Glavanu. </p>
<p>Račan je izvijestio i da se završavaju razgovori o privremenom režimu na moru kojim bi trebalo biti riješeno pitanje gospodarskog ribolova. »Vjerujem da će se uspjeti smiriti stanje do konačnog dogovora o pitanju granice«, rekao je Račan. </p>
<p>Vesnu Škare-Ožbolt (DC) zanimao je slučaj dviju djevojčica zaraženih virusom HIV-a, posebice slučaj male Ele. Istaknula je da je »učinjena velika pogreška kada se objavio identitet tih djevojčica« te da je premijer, »bez obzira na njegove plemenite namjere, jednako duboko ušao u tu grešku kad ih je pokazao javnosti«. Pitala je stoga Račana »što kani učiniti, i osobno i kao premijer, da drama tih djevojčica zauvijek prestane«. Premijer je ustvrdio da »nije problem materijalno zbrinjavanje djevojčica, nego da je riječ o kvaliteti njihova svakodnevnog života«. </p>
<p>»Hrvatska će morati proći put koji su prošle i druge zemlje i ispred nas je ispit demokratske zrelosti, osobito odnosa prema manjinama, nacionalnim, etničkim, seksualnim, zdravstvenim i siromašnim«, upozorio je Račan. </p>
<p>»Jesu li pripremani atentati na neke hrvatske dužnosnike i građane«, pitao je premijera Račana i ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina IDS-ovac Damir Kajin pozivajući se na informacije o navodnom pripremanju atentata na predsjednika Mesića u Austriji i Rumunjskoj, te činjenicu da je i novinski nakladnik Ivo Pukanić dobio zaštitu zbog najavljenog atentata. </p>
<p>Premijer se složio s činjenicom da je sve veći broj prijetnji državnim dužnosnicima i javnim osobama te da one idu paralelno s jačanjem sukoba i govora mržnje u političkom životu. »Vlada nije imala informacije o planiranju atentata na predsjednika Mesića, nego samo o prijetnjama«, odgovorio je Račan. </p>
<p>Ministar Lučin ustvrdio je da prijetnje nisu ništa neuobičajeno te da informacija o atentatu nema. Što se pak tiče dvojice naših državljana koji su uhvaćeni s oružjem na slovensko-austrijskoj granici, Lučin je rekao da je tu prije riječ o švercu oružjem nego o mogućem atentatu, ali nije mogao reći ništa više jer je istraga još u tijeku. </p>
<p>»U Rumunjskoj su neredi i izgredi u jednom selu, u koje je Mesić trebao ići, dovedeni u kontekst mogućeg atentata«, istaknuo je Lučin i dodao kako je stvar pameti da strani dužnosnik koji dođe u posjet nekoj državi ne ide u kraj u kojem je stanje nesigurno.</p>
<p>Andrea Latinović i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lučin: Policajce prosvjednike neću vratiti na posao</p>
<p>Zdenka Babić-Petričević (HDZ) pitala je premijera ivicu Račana nemaju li neraspoređeni policajci, koji su već 183 dana na Markovu trgu, pravo na prosvjed te je li odnos prema njima posljedica revanšizma prema onima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.
»Od svega se može napraviti politički slučaj, radi se to i od prosvjednika na Markovom trgu«, odgovorio je premijer. »Pravna država zahtijeva neki red i pogriješili smo što to nismo tražili od početka, no htjeli smo toleranciju«, dodao je. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin je podsjetio da ni policija niti Vlada nisu reagirali dok je prosvjed bio u određenim okvirima. </p>
<p>HDZ-ovu je zastupnicu zanimalo i zašto je prošlog tjedna policija uhitila i pritom ozlijedila prosvjednika-policajca Filipa Lacića te zašto je u utorak uhićen Josip Tuk. Lučin je podsjetio na kronologiju cijelog slučaja te upozorio: »U stanu osobe koja je bacala jaja i jogurte nađeno je 18 kilograma eksploziva i postoji mogućnost da treći put ne baci jaja nego eksploziv«. Naveo je da nekoliko prosvjednika zastupa interese tridesetak neraspoređenih policajaca, da njih 13 ima ukupno 47 disciplinskih prijava - od prometnih prijestupa do različitih maltretiranja. »Jučer privedena osoba ima devet disciplinskih mjera, pet težih i to nije socijala, nego politika«, odgovorio je Lučin. </p>
<p>Dorici Nikolić (HSLS), koja je pitala hoće li se prosvjednike vratiti na posao, Lučin je odgovorio da ih on neće vratiti, jer bi u tom slučaju trebao vratiti još 150 ljudi koji su zbog sličnih povreda morali otići iz MUP-a. »Vi i ja očito imamo različito poimanje o tome tko može raditi u policiji. Po meni, onaj tko ima devet disciplinskih mjera i pravomoćnu kaznenu prijavu za falsificiranje diplome ne može raditi u policiji«, rekao je Lučin i dodao da prosvjednici imaju uvjete za mirovinu te da je dvanaestorici od njih ponuđen posao u pravosudnoj policiji, ali su oni to odbili. </p>
<p>A. L. i M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pusić, Kramarić i Kajin za koaliciju građanske opcije </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna </p>
<p> - Predsjednici IDS-a, HNS-a i LS-a potvrdili su u srijedu u izjavi za Hinu da je moguća predizborna koalicija tih stranaka, uključujući Libru (stranku liberalnih demokrata, nastalu nakon raskola u HSLS-u) i regionalnih stranaka PGS-a i SBHS-a. </p>
<p> Kako ističu, te udružene stranke osnažile bi građansku političku opciju za iduće parlamentarne izbore. </p>
<p> »Načelno je stajalište HNS-a da ide samostalno na parlamentarne izbore, ali je moguća koalicija sa strankama koje zagovaraju politiku građanskog centra, i o tome će HNS razgovarati s LS-om, Librom i IDS-om te regionalnim strankama«, izjavila je predsjednica HNS-a Vesna Pusić. S njom se gotovo u potpunosti slaže predsjednik LS-a Zlatko Kramarić, osim u tome koja bi stranka bila središnja u toj koaliciji. »LS sebe vidi kao maticu, vođu koalicije«, rekao je. Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin rekao je, u ime stranke, da će ona predizborno koalirati s lijevim blokom u koji uključuje i regionalne stranke, ali da je IDS spreman koalirati i sa SDP-om. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Priveden neraspoređeni policajac</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Policija je u srijedu oko 12.30 sati privela Željka Spolodora, jednog od neraspoređenih policajaca koji 183 dana prosvjeduju na Markovu trgu, nakon što je izašao iz Bolnice Sestara milosrdnica, i odvela ga u prvu policijsku postaju.</p>
<p>Prema riječima Antuna Čavčića iz Policijske uprave zagrebačke, Spolodor će nakon ispitivanja biti priveden sucu za prekršaje. </p>
<p>Spolodora policija tereti jer je u utorak ispred ulaza u kapelicu crkve Sv. Marka izvjesio transparent s pozivom na nastavak prosvjeda koji je zabranjen 10. rujna, a zajedno s još petoricom prosvjednika smatra ga odgovornim i za nezakonito lišavanje slobode jednog policajca. Spolodora je policija pokušala privesti u utorak oko 20 sati kad se uputio u zahod u župni dvor na sjevernoj strani Markova trga. U kapelici je i dalje desetak prosvjednika, a njihov vođa Filip Lacić rekao nam je da mu je u srijedu ujutro na ulazu u kapelicu jedan od policajaca kazao neka se javi u policijsku postaju »radi počinjenog prekršaja«. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nema izjava o Lozini dok se Benzon ne vrati</p>
<p>SPLIT, 18. rujna</p>
<p> - Glasnogovornica Županijskog suda u Splitu Marica Šćepanović rekla je u srijedu da se Sud ne može očitovati o zahtjevu predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića, dok je predsjednik suda u Splitu Igor Benzon službeno odsutan. Crnić je, naime, u utorak zatražio da se utvrdi je li sudac Lozina svojim ponašanjem na koncertu Marka Perkovića Thompsona u nedjelju nanio štetu ugledu Suda. </p>
<p>Sud se, kazala je, ne može očitovati ni o zahtjevu ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović da se ispita je li sudac Lozina nezakonito postupio s podnescima u suđenju osumnjičenima za ratni zločin u Lori.</p>
<p>Sudac Slavko Lozina rekao je da svojim ponašanjem nije nanio štetu ugledu Suda te da nema ništa protiv da se provede istraga i ispita njegovo ponašanje na Thompsonovu koncertu. Lozina je kazao da će snimke s koncerta pokazati istinu te da mu je sve to sumnjivo jer ga se već drugi put u procesu u »slučaju Lora« proziva zbog navodne povrede ugleda Suda. </p>
<p>Nije želio komentirati zahtjev ministrice pravosuđa. </p>
<p>Ni policija ni Sud nisu u srijedu mogli potvrditi da će se na raspravu u procesu protiv osmorice osumnjičenih bivših vojnih policajaca za ratni zločin u Lori u četvrtak pojaviti Josip Bikić i Miljenko Bajić, koji su u bijegu od 31. srpnja.</p>
<p>Vjesnik neslužbeno doznaje da bi iz Srbije i Crne Gore na rasprave u četvrtak i ponedjeljak ipak mogla doći šestorica svjedoka. Još uvijek postoji mogućnost da se rasprava odgodi do donošenja odluke o suđenju u njihovoj odsutnosti. Takvu odluku može donijeti samo predsjednik sudskog vijeća sudac Slavko Lozina. Ako se rasprava odgodi, a sudskom pozivu se odazovu svjedoci iz Srbije i Crne Gore, oni najvjerojatnije neće biti ispitani, iako zakon predviđa i mogućnost njihova izvanraspravnog ispitivanja. Naime, s obzirom na to da je riječ o vrlo složenom procesu, stranke u postupku će najvjerojatnije inzistirati da svjedoci prepoznaju optuženike. </p>
<p>I. D. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Beogradsko saslušanje gospićkih svjedoka bez novinara</p>
<p>RIJEKA, 18. rujna</p>
<p> - Od 23. do 27. ovog mjeseca na Prvom općinskom sudu u Beogradu bit će saslušano 17 svjedoka u vezi zločina počinjenih na gospićkom području potkraj 1991. godine, zbog kojih se u Rijeci sudi Tihomiru Oreškoviću, Ivici Rožiću, Mirku Norcu, Stjepanu Grandiću i Milanu Čaniću. </p>
<p>Hrvatskim novinarima koji su zatražili da nazoče saslušanju to je pismeno, prije ne</p>
<p>koliko dana, dopustio Prvi općinski beogradski sud, da bi u srijedu od tog istog suda dobili novu pismenu obavijest u kojoj se navodi da neće moći nazočiti saslušanju, jer je to zatražio Županijski sud u Rijeci »komu nije u interesu da novinari, snimatelji i fotoreporteri prate saslušanje svjedoka, pa da optuženici za ta svjedočenja doznaju prije putem medija nego od svojih odvjetnika«. </p>
<p>Novinarima se dopušta da budu na sudskom hodniku, i da se »snalaze«. U tom dopisu ne piše tiče li se ova zabrana i beogradskih novinara i snimatelja. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ponovo oslobađajuća presuda u slučaju »Koranski most« </p>
<p>Mihajlo Hrastov oslobođen optužbe da je u rujnu 1991. počinio ratni zločin nad zarobljenicima - sud ocijenio da je trinaest pripadnika JNA ubio u nužnoj obrani / Državni tužitelj izjavio da ima elemenata za žalbu, ali da ne može reći hoće li biti podnesena </p>
<p>KARLOVAC, 18. rujna</p>
<p> - Županijski sud u Karlovcu u srijedu je nepravomoćnom presudom oslobodio krivnje Mihajla Hrastova kojega je optužnica teretila za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, tj. da je kao pripadnik PU karlovačke na Koranskom mostu 22. rujna 1991. ubio 13 pripadnika JNA.</p>
<p> Predsjednik Sudbenog vijeća Mladen Kosijer rekao je, u obrazloženju presude, kao je vijeće zaključilo, na temelju dokaznog postupka i svjedočenja sudionika zbivanja na mostu, da je Mihajlo Hrastov postupio u nužnoj obrani, a za takvo postupanje nema krivnje.</p>
<p> »Da se radilo o nekoj bezuvjetnoj likvidaciji, postavlja se pitanje bi li ostala dva preživjela svjedoka. Na osnovi tragova, prikupljene dokumentacije provedenog vještačenja, i to balističkog i medicinskog, te na osnovi svjedočenja, iako su posljedice zaista teške, zaključili smo da je okrivljenik postupio u nužnoj obrani«, rekao je sudac Kosijer.</p>
<p> Prije završne riječi tužitelja i dvojce branitelja saslušan je sudski vještak patolog Josip Škavić i kirurg iz Karlovca Zlatko Grbačić te dvojica pripadnika obrane Karlovca u rujnu 1991. Vještačenjem je osporena vjerodostojnost svjedoka optužbe Svetozara Šarca, jednog od dvojice preživjelih pripadnika JNA koja je 21. rujna 1991. na Koranskom mostu onemogućena u prodoru u Karlovac. On je svjedočio da su hrvatski branitelji zaklali njegova suborca Vasu Bižića na Koranskom mostu. Na temelju obdukcije i fotodokumentacije patolog Škavić je isključio mogućnost da je itko od 13 poginulih neprijateljskih vojnika bio zaklan ili kao ranjenik likvidiran hicem iz pištolja, kako je to stajalo u optužnici.</p>
<p>Karlovac je 21. rujna 1991. bio na udaru neprijateljskog topništva, a opća opasnost je trajala od 18 sati do poslije ponoći. Pripadnici Zbora narodne garde i MUP-a odbijali su napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na grad.</p>
<p>Oslobađajuću presudu u slučaju »Koranski most« Županijski je sud već donio 1993., a nakon žalbe Županijskog državnog odvjetništva Vrhovni je sud zbog nerasvijetljenih okolnosti slučaj vratio istom sudu. Ponovljeno suđenje počelo je 2000. godine, a ročišta je redovito pratilo više stotina građana koji su podržavali Hrastova.</p>
<p> Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Grga Perišin rekao je u srijedu nakon suđenja da postoje elementi za žalbu, ali da ne može reći hoće li ju Županijsko državno odvjetništvo i uložiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Obilježavanje Dana općine Dvora na Uni proteklo mirno, načelnik najavio ostavku</p>
<p>Prošle godine je većinska srpska vlast u Dvoru promijenila datum obilježavanja u 18. rujna, umjesto 9. kolovoza na dan kad je Dvor oslobođen u akciji »Oluja« / Mijenjanje tog datuma je nepoštivanje zakona i Ustava i vrijeđa stradale Hrvate, poručio Đapić </p>
<p>DVOR NA UNI, 18. rujna</p>
<p> - Općinsko vijeće Dvora na Uni održalo je u srijedu svečanu sjednicu u povodu Dana općine. Iako su se očekivali incidenti, svečanost je protekla mirno. Prošle godine je, naime, većinska srpska vlast u Dvoru nadglasavanjem promijenila datum obilježavanja u 18. rujna, umjesto 9. kolovoza na dan kad je teritorij te općine integriran u hrvatski ustavno-pravni poredak. Predstavnici Srba u Općinskom vijeću taj su potez opravdali time što se na taj datum obilježava Međunarodni dan mira. </p>
<p>Međutim, kulminaciju nezadovoljstva s hrvatske strane potaknula je činjenica da je 18. rujna 1995. bila akcija »Una« u kojoj je u nikad razriješenim okolnostima poginulo desetak hrvatskih branitelja i to nakon svih ratnih operacija u »Oluji«. </p>
<p>Nikola Carić, načelnik općine Dvor na Uni i nezavisni srpski vijećnik koji nema podršku ni vijećnika SDP-a, HDZ-a i HSP-a, a niti nezavisnih srpskih vijećnika, najavio je da će u četvrtak ponuditi ostavku na tu funkciju. »Kao nositelj nezavisne liste nisam htio ni s jednom strankom sam koalirati, nego sam htio i s jednima i s drugima, vjerujući da ću pokušati stvoriti uvjete za suživot. Ovo što se sad događa uvjerava me da su moji napori bili neuspješni«, izjavio je Carić nakon svečane sjednice Općinskog vijeća. </p>
<p>Načelnik je, među ostalim, kazao da 18. rujna i dalje ne smatra spornim datumom. »Ako je netko branio svoju zemlju i za to dao život, to treba cijeniti, ali ne mogu objasniti zašto postoji drukčije mišljenje o ovom datumu«, kazao je. Carić je dodao da je sigurnosno stanje prema informacijama iz policije dobro i da dosad nije bilo nemira, ali da je moguće da nemiri dođu izvana. Time je neizravno aludirao na konferenciju za novinare koju je u Dvoru u srijedu održao predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić. </p>
<p>Đapić je pak sa svojim stranačkim kolegama položio vijence na spomenik hrvatskim braniteljima, a s konferencije je poručio Cariću da bi ga teško zaobišao Zakon o amnestiji. Predsjednik HSP-a je rekao da je aktualni načelnik Dvora na Uni bio sudac u Glini za vrijeme okupacije i nekim je Hrvatima zbog navodne »ustaške špijunaže« presudio 15 ili 20 godina zatvora. »Polaganje vijenca Carića, Stanimirovića ili Đakule na grob hrvatskim braniteljima je političko licemjerje i cinizam bez presedana«, istaknuo je Đapić. On smatra da je promjena datuma čista provokacija na koju trebaju reagirati i Vlada i Sabor. »Zakonski treba onemogućiti ovakve političke eskapade pojedinaca iz srpske nacionalne manjine. Dajemo šansu Vladi da se to ozbiljno shvati i da se zakonski onemogući bilo kakvo zadiranje u proslave, blagdane i dane koji bi trebali biti zaštićeni Deklaracijom o Domovinskom ratu. Sukladno njoj 9. kolovoza je izabran kao Dan općine Dvor na Uni, a mijenjanje tog datuma je nepoštivanje zakona i Ustava i izravno vrijeđa stradale Hrvate«, poručio je Đapić hrvatskoj vladi.</p>
<p>Iako se predviđalo da će predstavnici lokalne vlasti, pa i sam Carić, položiti vijence na grob hrvatskih branitelja, to se nije dogodilo. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ribari traže saborsku raspravu o gospodarskom pojasu na Jadranu </p>
<p>SPLIT, 18. rujna</p>
<p> - Sindikat ribara pri Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS) zahtijeva od Hrvatskog sabora da u dnevni red uvrsti prijedlog tog sindikata da se uspostavi gospodarski pojas na Jadranu kako bi Hrvatska dobila 23.000 četvornih kilometara područja za ribarenje i kako bi se uklonile sve ribarske teškoće, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare toga sindikata u Splitu.</p>
<p> Petar Baranović, predsjednik Sindikata, koji okuplja oko 200 profesionalnih ribara sa srednjeg i južnog Jadrana, kazao je da su ribari vrlo nezadovoljni odnosom Državne uprave za ribarstvo i propisima koje donosi. Najnoviji, koji uz ostalo, koćarima zabranjuju rad subotom i nedjeljom, ograničava ionako vrlo ograničeno pravo ribolova, kaže Baranović. Dodaje kako je ribarima u unutarnjim vodama bez gospodarskog pojasa nemoguće osigurati egzistenciju, osobito stoga što se stalno odobravaju nove dozvole za koćarenje, koje uglavnom dobivaju moćni pojedinci nauštrb ribarskih obitelji.</p>
<p>Gospodarski pojas, ustvrdio je Baranović, u kojemu dosad nesmetano love talijanski ribari, a ni lipe ne daju Hrvatskoj, ne bi odmah uklonio sve teškoće, ali bi omogućio da se to pitanje počne rješavati, tako da Hrvatska bude napokon u ravnopravnu položaju na Jadranu. Hrvatski dužnosnici, dodao je, moraju na razgovore pozvati prave ribarske predstavnike, a ne »manekene« koji na ribarima grade političku karijeru. </p>
<p>Ustvrdio je i da dalmatinski ribari u potpunosti podupiru istarske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Naše je mjesto u HDZ-u«</p>
<p>Nije mi se svidjelo što su predsjedniku države vikali cigane, ali to je kratko trajalo, kazao je župan Branimir Lukšić, komentirajući viđeno na Thompsonovu poljudskom koncertu</p>
<p>SPLIT, 18. rujna</p>
<p> - »Mi svakom novom projektu želimo sreću, ali naše mjesto je bilo, jest i bit će u HDZ-u«, poručio je u srijedu na konferenciji za novinare Ilija Krišto, predsjednik splitsko-dalmatinskog HDZ-a, u svoje te u ime župana Branimira Lukšića i predsjednika Županijske skupštine Mihovila Biočića. </p>
<p>»Spekulacije o tome da smo mi 'spavači' u HDZ-u plasiraju oni koji žele podgrijati novo raslojavanje unutar političkog tkiva, za što se mi nećemo uhvatiti«, rekao je Krišto. </p>
<p>Kako je rekao, on još uvijek nema službenih informacija o eventualnom prelasku nekog od članova županijskog HDZ-a u Pašalićev Hrvatski blok, a o eventualnom vraćanju njihovih mandata odlučivat će središnjica. </p>
<p>»Ostajem u HDZ-u jer je to stranka unutar koje se može realizirati program demokratskog smjenjivanja Vlade koja je Hrvatsku bacila na koljena«, kazao je župan Lukšić, dodavši da u HDZ-u mora ostati i stoga što je bio na čelu liste koja je pobijedila na lokalnim izborima. Kazao je i da će u HDZ-u ostati sve dok bude usmjeren programskim ciljevima, no ako se bude približio koaliciji sa SDP-om, u roku 24 sata će iz njega izaći. Lukšić drži da bi Pašalićeva stranka nakon idućih izbora mogla koalirati s HDZ-om na državnoj razini, kao sestrinska stranka. </p>
<p>Čelnici HDZ-a pohvalili su poljudski koncert Marka Perkovića Thompsona. Lukšić je kazao kako je na koncert otišao da vidi hoće li biti kakvih ekstremizama, no da je bio impresioniran dostojanstvom. »Nije mi se svidjelo što su predsjedniku države vikali cigane, ali to je kratko trajalo. Dostojanstvo predsjednika treba čuvati. Nisu mi se dopali ni oni koji su na koncert došli u ustaškim uniformama«, istaknuo je Lukšić, dodavši kako to nije bio skup desničara i kako sebe osobno smatra socijalno ljevijim od premijera Ivice Račana. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U HB prešlo osam osječko-baranjskih HDZ-ovaca </p>
<p>OSIJEK, 18. rujna</p>
<p> - Novoosnovanoj stranci Ivića Pašalića Hrvatski blok - Pokret za Hrvatsku pristupilo je osam članova HDZ-a iz Osječko-baranjske županije. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, riječ je o Mati Šimiću (koji nam je to i osobno potvrdio), Dragi Tadiću, bivšem članu Županijskog poglavarstva te Nadzornog odbora »Belja«, privatnom poduzetniku iz Osijeka Anti Raspudiću, privatnom ugostitelju iz Đakova Jadranku Pralasu i Miroslavu Čičeku iz Našica. </p>
<p>»Primjenom Statuta HDZ-a prestalo je članstvo HDZ-ovaca koji su potpisali pristupnicu Hrvatskom bloku«, izjavio je Vjesniku Branimir Glavaš, uz komentar: »U ovoj županiji to je sve što je Pašalić dobio«. Također, on smatra da Pašalić »nema nikakvih šansi za uspjeh već iz osobnih interesa može tek još manipulirati povjerenjem i naivnošću velikog broja onih koji ga slijede«. Zaključivši kako je za to najbolji primjer Mato Šimić, završio je kako se njemu »Pridružuje mu se samo grupica nezadovoljnika kojima nije bilo mjesta u HDZ-u i čije su ambicije doživjele fijasko uoči 7. općeg sabora HDZ-a«, ističe Glavaš. </p>
<p>O prelasku u Hrvatski blok kompletnog Gradskog odbora HDZ-a Slavonskoga Broda, Glavaš kaže: »To je ples za jedno ljeto. Društvo u Brodu će se sigurno ubrzo raspasti«. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Slovenske ribarice lovit će do Umaga?</p>
<p>U kuloarima Markova trga uoči sjednice Vlade očekuje se da će područje za ribarenje biti mnogo manje od onoga koje je dogovoreno u Sporazumu o pograničnoj suradnji</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Vlada će u četvrtak, kao što je i najavljeno prošli tjedan, raspravljati o detaljima privremenog režima ribarenja u Piranskom zaljevu na kojem je radila stalna mješovita komisija uz pomoć potkomisije za ribarstvo. Detalji rješenja, o kojima su proteklih dana često telefonski razgovarali i premijeri Račan i Drnovšek, nisu u srijedu još procurili u javnost. No, u kuloarima Markova trga očekuje se da će područje za ribarenje biti mnogo manje od onoga koje je dogovoreno u Sporazumu o pograničnoj suradnji (SOPS), odnosno da će slovenske ribarice loviti do Umaga.</p>
<p>Da bi dogovor doista pridonio smirivanju situacije u Piranskom zaljevu, što je i bio cilj prošlotjednog susreta Račana i Drnovšeka, te da bi se izbjegla mogućnost iskakanja iz dogovora, oba će premijera javnost o dogovorenom upoznati u isto vrijeme. </p>
<p>Iako je smirivanje situacije u Piranskom zaljevu glavna tema pregovora Zagreba i Ljubljane, zanemareni nisu ni ostali problemi. Prije svega, Račanova vlada želi što prije sa Slovenijom dogovoriti točke do kojih će na granici kod Rupe i Maclja sa slovenske strane doći buduće slovenske autoceste. Nije zaboravljeno ni na problem štediša Ljubljanske banke iako još nema naznaka novih prijedloga za njegovo rješavanje.</p>
<p>Hrvatska je, doznajemo u Banskim dvorima, spremna sa susjedima ući i u gradnju nekih pravaca važnih za hrvatski gospodarski razvitak. Razmišlja se o nekim pravcima koji Hrvatsku preko Slovenije vežu s Europom, a u Bosni i Hercegovini bi se domaći zamah u gradnji infrastrukture mogao proširiti na tzv. koridor Vc, koji vodi od mađarske granice preko Osijeka i Slavonskog Broda do Tuzle, Sarajeva i Ploča. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pokopan Željko Luburović </p>
<p>ZADAR, 18. rujna</p>
<p> - »Novinar si koji nije živio od zvanja nego za zvanje, zato i jesi čovjek koji je pronašavši to zvanje tražio u njemu istinu«, riječi su kojim se od novinara Željka Luburovića na Gradskom groblju u srijedu, u ime kolega oprostio Tomislav Marijan Bilosnić. »Postoje u redakcijama ljudi koji tiho i neopaženo prožive cijeli svoj radni vijek, ali postoje i oni drugi o kojima se prepričavaju redakcijske legende. Legenda za života, bio je i naš Željko«, rekao je Nedjeljko Jusup, glavni urednik Zadarskog lista, na komemoracijiu redakciji Zadarskog lista. Na posljednjem ispraćaju bili su uz rodbinu i prijatelje zadarski i zagrebački novinari te dopisnici svih listova </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada nema dokument da je Bobetko optužen, kaže Granić</p>
<p>»Vlada ne posjeduje nikakav dokument kojim se naznačuje da je optužen general Janko Bobetko i da će Haaški sud podignuti optužnicu protiv njega, a ako se to i dogodi Vlada će odmah izvijestiti javnost«, kazao je potpredsjednik Vlade Goran Granić u Aktualnom prijepodnevu u Saboru. </p>
<p>»Ako o tome znate i tajite, to je strašno, a još je strašnije ako to ne znate«, rekao je zastupnik Anto Kovačević (HKDU) koji je postavio pitanje o eventualnom izručenju generala Bobetka, optužujući Vladu da »vodi nagodbenjačku politiku s Haagom«. Granić je odgovorio da Vlada samo provodi Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom koji je donio Sabor. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zbog djevojčice zaražene HIV-om, roditelji zabranili djeci odlazak u školu </p>
<p>KAŠTEL/ ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Šezdesetak roditelja učenika koji pohađaju Osnovnu školu Bijači u Kaštel Novom u srijedu nisu poslali svoju djecu na nastavu, prosvjedujući na taj način jer Ministarstvo prosvjete, kako tvrde, nije bilo u stanju ni deset dana nakon početka školske godine poslati u školu stručne djelatnike za rad s HIV pozitivnom djevojčicom Elom. Na nastavi je tako u srijedu bilo samo 30 od 91 upisanog učenika. </p>
<p>Na višesatnom sastanku iza zatvorenih vrata koji je organizirala ravnateljica te škole Jadranka Šošić s roditeljima, zaključeno je da Ela do daljnjega ostaje sama u knjižnici. »Roditelji su pokazali zrelost te su od početne zatečenosti situacijom sada već spremni surađivati. </p>
<p>Jasno im je da zakone kao i odluke Ministarstva treba poštovati«, izjavila je ravnateljica Šošić. Desetak roditelja, nezadovoljnih pregovorima, napustilo je sastanak. </p>
<p>Oni, naime, inzistiraju na tome da se Ela izbaci iz škole, kao što ju se, tvrde, izbacili i iz Zagreba. </p>
<p>U Ministarstvu prosvjete tvrde da nije praksa niti su oni zaduženi da »šalju« stručne suradnike u školu. »Ministarstvo samo daje suglasnost na otvaranje novoga radnoga mjesta za stručne suradnike, dok je na školi da ih zaposli«, ističu. </p>
<p>Objašnjavaju da je Ministarstvo još 4. rujna dalo suglasnost za prijem službenika na radno mjesto stručnog suradnika psihologa, s punim radnim vremenom na neodređeno vrijeme za Osnovnu školu Bijači. Isto su tako, tvrde u Ministarstvu, 6. rujna dali suglasnost za prijem učiteljice razredne nastave s punim radnim vremenom koja bi radila s malom Elom. </p>
<p>»Neutemeljene su tvrdnje i nezadovoljstvo roditelja koji smatraju da nismo osigurali potrebne preduvjete i djelatnike za rad s HIV pozitivnom djevojčicom«, ističe glasnogovornica tog ministarstva Danijela Grizelj. </p>
<p>Dodaje da suglasnost za zapošljavanje stručnih suradnika nije dana ranije, jer se do prije nekog vremena nije znalo hoće li djevojčica školu pohađati u Zagrebu ili Kaštel Novom. Zbog svega su tražili očitovanje ravnateljice škole koja je u međuvremenu zatražila od područnog Zavoda za zapošljavanje u Splitu podatke o nezaposlenim psiholozima. Razgovori s kandidatima su u tijeku i očekuje se da bi ovih dana škola Bijači trebala dobiti stručne suradnike za rad s HIV pozitivnom djevojčicom.</p>
<p>Irena Dragičević i Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Admiral Vid Stipetić zatražio više novca za mornaricu</p>
<p>U splitskoj luci Lora obilježena 11. obljetnica osnivanja i djelovanja Hrvatske ratne mornarice </p>
<p>SPLIT, 18. rujna</p>
<p> - Hrvatska ratna mornarica u srijedu je prigodnom svečanošću u splitskoj luci Lora obilježila 11. obljetnicu osnivanja i djelovanja. Čestitku hrvatskim mornarima u ime ministrice obrane i načelnika Glavnog stožera uputio je viceadmiral Davorin Kajić, a u ime vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Stjepana Mesića, čestitke je uputio stožerni general u mirovini Martin Špegelj, kojemu je za svekoliki doprinos u obrani i stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske uručena Zlatna plaketa HRM-a. Špegelj je istaknuo da je mornarica tijekom Domovinskog rata izvršila sve zadaće, a danas se treba brinuti da more, otoci i obala budu sigurna zona, jer je to jedini način da Hrvatska privuče turiste te inozemni kapital potreban za razvoj. Istaknuo je da većinu najzahtjevnijih poslova u izgradnji ratnih brodova mogu obavljati domaća brodogradilišta u suradnji s europskim zemljama u čije integracije Hrvatska želi ući. </p>
<p>Viceadmiral Davorin Kajić naglasio je da preustroj Oružanih snaga, koji je trebao početi u listopadu ove godine, neće izazvati rasulo, otpuštanje i pad obrambenih sposobnosti unutar Hrvatske vojske. Paralelno s preustrojem, dodao je, donijet će se i pravedniji platni sustav, riješiti zaostala promaknuća i otvoriti put za sustavno školovanje. Zapovjednik HRM-a viceadmiral Vid Stipetić okupljenima na svečanosti govorio je o nastanku HRM-a, podsjetivši na prinos ratne mornarice u Domovinskom ratu u kojem je poginulo 57 pripadnika HRM-a.</p>
<p>Viceadmiral Stipetić je izrazio i nezadovoljstvo tretmanom koji ima hrvatska mornarica. »Kako se u Hrvatskoj mijenjala vlast, tako se mijenjao i odnos prema mornarici. Nijedna vlast nije osigurala onoliko sredstava koliko je ratnoj mornarici potrebno. Ako ona predstavlja pet posto veličine Oružanih snaga to ne znači da joj treba dati pet posto sredstava, jer je riječ o visokosofisticiranoj grani OS«, rekao je viceadmiral Stipetić.</p>
<p>Povodom obilježavanja Dana HRM-a u osječkoj vojarni »Vrbik« u srijedu je bilo svečano postrojavanje pripadnika 2. zdruga riječnog. Svečanosti je nazočio zapovjednik II. zbornog područja OSRH Đakovo general bojnik Slavko Barić i predstavnik Ureda načelnika Glavnog stožera OSRH kapetan bojnog broda Ivan Supić. </p>
<p>Mira Jurković i Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić čestitao Dan HRM-a</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je čestitku svim pripadnicima Hrvatske ratne mornarice u povodu Dana HRM-a.</p>
<p>U čestitci je podsjetio da tradicija hrvatske ratne mornarice seže u davna vremena te da je i Dan HRM-a odabran prema povijesnom događaju iz 887. godine kada su, za vrijeme vladavine Kneza Branimira, hrvatski pomorci izborili veliku pobjedu nad moćnom mletačkom flotom.</p>
<p>»Novija hrvatska povijest također se može podičiti slavnim pobjedama koje je izborila Hrvatska ratna mornarica tijekom Domovinskog rata. Zarobljavanje 35 ratnih brodova u brodogradilištima, zauzimanje skladišta naoružanja, niz diverzantskih, topničkih i minskih djelovanja protiv neprijateljske flote samo su neke od dobivenih bitaka«, stoji u Mesićevoj čestitci. Predsjednik je istaknuto da uspješan sustav školovanja mornaričkih časnika i u buduće jamči potpuno ispunjenje zadaće pomorske obrane Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik Mesić u svojoj čestitki, osim toga, naglašava da »preustroj Oružanih snaga u cjelini nosi i za Hrvatsku ratnu mornaricu novosti i promjene«, te da se zbog bolje, suvremenije i učinkovitije organizacije obrambenog sustava zadaći preustroja mora pristupiti ozbiljno i s punim osjećajem odgovornosti. Istaknuvši visokoprofesionalan odnos te znanja i vještine dokazane u nizu međunarodnih vojnih vježbi predsjednik, Mesić je svim pripadnicima HRM-a čestitao na svim postignućima i podvizima tijekom Domovinskog rata, kao i na uspjesima ostvarenima u miru.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vlasnički list za pet dana</p>
<p>Time će se potaknuti korištenje zemljišta u gospodarske svrhe te razvoj dinamičnijeg tržišta nekretnina/ Reforma će ubrzati i razvoj tržišta kapitala jer će hipotekarni krediti tek tada moći ispunjavati svoju punu funkciju, rekao je ministar financija Mato Crkvenac</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - »Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra jedna je od najvažnijih gospodarskih reformi pred kojom se Hrvatska nalazi«, kazao je u srijedu Andrew Vorkink, direktor Odjela Svjetske banke za južnu i srednju Europu, prilikom potpisivanja Ugovora o zajmu za provedbu tog projekta koji će osigurati razvoj konkurentnog tržišta nekretnina. Zajmom Svjetske banke, vrijednim 26 milijuna eura, financirat će se najveći dio ukupnih troškova projekta, dok će hrvatska vlada sudjelovati sa 6,6 milijuna dolara, a Europska komisija s 4,9 milijuna dolara. Zajam je odobren na 15 godina s pet godina počeka. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac, koji je u ime korisnika potpisao ugovor o zajmu, upozorio je da sadašnje stanje stvari predstavlja prepreku razvoju u mnogim gospodarskim područjima, dodavši da zemljišnoknjižni i katastarski sustav čini jednako važan dio infrastrukture kao i željeznice ili ceste. I ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović istaknula je da nije samo riječ o velikom problemu pravosudnog sustava - od 1,2 milijuna zaostalih sudskih slučajeva oko polovica se odnosi upravo na razrješavanje vlasništva nad nekretninama - nego i čitavoga gospodarstva. </p>
<p>Sređivanje zemljišnih knjiga i katastra jedan je od najvažnijih zadataka u okviru smanjenja administrativnih prepreka ulaganjima. Nakon dovršenja projekta, najavio je Vorkink, proces upisa vlasništva nad nekretninom trebao bi trajati svega pet dana. Time će se potaknuti korištenje zemljišta u gospodarske svrhe te razvoj dinamičnijeg tržišta nekretnina. Reforma će ubrzati i razvoj tržišta kapitala, rekao je Crkvenac, jer će hipotekarni krediti tek tada moći ispunjavati svoju punu funkciju. </p>
<p>»Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra donijet će najvažnije od potrebnih promjena«, istaknuo je Vorkink, no za potpuno razjašnjavanje vlasničkih prava nad nekretninama bit će potrebno čak 15 godina. U okviru projekta će, pak, biti provedena analiza, ažuriranje i usklađivanje podataka u zemljišnim knjigama i katastru, informatizacija sustava i izobrazba osoblja ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državne geodetske uprave te pažljiva provjera učinkovitosti reforme. U kasnijoj fazi projekta bit će razmotrena i komercijalizacija informacija u zemljišnoknjižnim odjelima i katastru te primjena takozvanog one-stop-shop pristupa kako bi se sve potrebne procedure mogle obaviti na jednome mjestu.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Slučaj Riječka banka: Podobnik i Vlah puštene iz pritvora </p>
<p>RIJEKA, 18. rujna</p>
<p> - Nakon isteka šestomjesečnog zakonskog pritvora, iz riječkog zatvora su u srijedu poslije podne puštene Snježana Podobnik, drugooptužena u »aferi Riječka banka« i trećeoptužena Mirta Vlah, koja je u pritvoru bila pet mjeseci. Snježana Podobnik bila je šefica Odjela sredstava u sektoru sredstava Riječke banke, a na tom mjestu je u listopadu 1991. naslijedila sad trećeoptuženu Mirtu Vlah. U kaznenoj prijavi obje se terete za zloporabu ovlasti i položaja, odnosno za pomaganje prvoosumnjičenom u »aferi Riječka banka« Eduardu Nodilu, koji je iz pritvora izašao 9. rujna ove godine. Nodila se tereti da je kriminalnim radnjama nanio gubitak Riječkoj banci od 98 milijuna dolara. S obzirom na to da Državno odvjetništvo u Rijeci u minulih pet, odnosno šest mjeseci nije prikupilo dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv Mirte Vlah, Eduarda Nodila i Snježane Podobnik, oni su pušteni da na slobodi čekaju podizanje optužnice.</p>
<p>Od 6. rujna ove godine u pritvoru se nalaze i dva bivša čelnika Riječke banke, Borislav Perožić, član Uprave Riječke banke zadužen za devizno poslovanje te Milojko Tankosić, direktor Direkcije deviznih sredstava, a od 10. rujna i Ivan Štokić, predsjednik Uprave Riječke banke. Njih se tereti da su vođenjem banke omogućili Nodilu stvaranje gubitaka i krivotvorenje knjigovodstvenih podataka o poslovanju banke.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Račan: Hrvate s burze ne zanima gradnja autoceste Zagreb-Split</p>
<p>Premijer Ivica Račan je izjavio da neće dati ostavku, odgovarajući na pitanje hoće li to učiniti ako privremeni režim na moru sa Slovenijom doživi fijasko kao i parafirani sporazum od prošle godine/ O teškoj međunacionalnoj klimi u Gvozdu, Dvoru i Udbini premijer je kazao da je Vlada raspravljala o tome kako tamo zaustaviti konflikte koji onemogućuju toleranciju i suživot, no da još nije odlučeno koji je optimalni put za to/ Željka Antunović je odbacila tvrdnje o diskriminiranju časnika - branitelja u MORH-u </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - »U pregovorima sa Slovenijom o uspostavi privremenog režima na moru nastojat će se postići dogovor da se znatno smanji ribolovno područje od onoga predviđenog Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji (SOPS)«, kazao je premijer Ivica Račan, odgovarajući na jedno od brojnih pitanja zastupnika vezanih uz odnose Hrvatske i Slovenije, u srijedu na Aktualnom prijepodnevu, kojim je počela 25. sjednica Hrvatskog sabora odnosno jesensko zasjedanje.</p>
<p>Račan je izrazio nadu da će pregovori sa slovenskom stranom biti uspješni, odnosno da će se uspostaviti privremeni režim, dodajući da pregovori o privremenom režimu ni u jednom dijelu neće zadirati u pitanje granice. SOPS je jedini dokument koji su ratificirali parlamenti obiju država i u njegovoj primjeni pokušava se uspostaviti privremeni režim koji bi regulirao ponašanje ribara, inspektora, policije i ostalih u pograničnom području, kazao je Račan, ponovivši i da se do reguliranja granice na moru sa Slovenijom, bilo dogovorom ili arbitražom, hrvatska Vlada i nadalje drži članka 15. Konvencije UN-a, po kojoj crta razgraničenja u Piranskom zaljevu ide sredinom zaljeva. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje Željka Glavana (HSLS) hoće li podnijeti ostavku u slučaju da privremeni režim »doživi fijasko kao i onaj parafirani sporazum od prošle godine«, Račan je rekao da neće. »Odgovor je ne, a da vi želite da se Vlada smijeni jasno je i bez vašeg pitanja«, odgovorio je premijer. </p>
<p>Joška Kontića (HSLS) zanimalo je kolika je hrvatsko-slovenska bilanca robne razmjene za 2001. i kakav trend pokazuje u prvih šest mjeseci ove godine te je li točno da je ona u opadanju. Račan je rekao da je to točno i da su zbog aktualnih zbivanja gospodarski odnosi sa Slovenijom zanemareni, kao i da Vlada nije zadovoljna tom bilancom. »Srećom, ukupna bilanca razmjene roba i usluga je drukčija, jer je Hrvatska ipak turistička zemlja i turizmom kompenziramo ono što gubimo u robnoj razmjeni«, dodao je premijer. </p>
<p>Marin Jurjević (SDP) je pitao Račana može li zbog nedostatka radne snage u pitanje doći plan gradnje autoceste Zagreb-Split. Premijer se složio da je problem izrazit i da autocestu gradi uvezena radna snaga iz BiH, dok Hrvati s burze za to nemaju interesa. Račan drži da je to neshvatljivo s obzirom na to na burzi ima nekvalificiranih, polukvalificiranih i kvalificiranih radnika koji bi na autocesti mogli zarađivati plaću od 4500 i više kuna, s osiguranim smještajem i hranom. </p>
<p>Velimir Peša (HDZ) upozorio je premijera na to da Slovenija skladišti otpad iz tvornice Lek, a možda i nuklearni otpad iz Krškog u napuštena rudarska okna na granici na Muri, na što je Račan obećao da će u razgovorima sa Slovenijom saznati o čemu se radi. </p>
<p>Jadranka Kosor (HDZ) upozorila je, pak, na za Hrvate »tešku klimu« u Gvozdu, Dvoru i Udbini, u kojima lokalne vlasti mijenjaju povijesne datume iz Domovinskog rata, preimenuju ulice i ne dopuštaju gradnju Katoličke crkve. »Politička i sigurnosna situacija tamo je sve teža i u najmanju ruku je zabrinjavajuća. To je upravo onaj govor mržnje o kojem ste govorili«, rekla je. Premijer se složio da takva situacija ima štetne posljedice, te da je Vlada raspravljala o tome kako zaustaviti te konflikte koji onemogućuju toleranciju i suživot, no još nije odlučeno koji je optimalni put za to. </p>
<p>Zdravka Bušić (HDZ) navela je da ministar znanosti Gvozdan Flego ima dvije biografije, odnosno da u službenoj biografiji kojom se predstavio Saboru nije naveo da je dugo vremena bio šef katedre za marksizam. Premijera je upitala mogu li se reforme za 21. stoljeće provesti s čovjekom koji je to prešutio Saboru? Račan je rekao kako se ni on ne slaže s tim da se biografije mijenjaju i uljepšavaju, da se Flegine ne sjeća te će ju pogledati i porazgovarati s ministrom. No, zaključio je, nije mu sporno što je Flego bio na katedri za marksizam. </p>
<p>Ministrica obrane Željka Antunović odbacila je navode o diskriminaciji i nepravednom odnosu prema braniteljima, bez obzira jesu li kao časnici, dočasnici ili generali ušli u Hrvatsku vojsku dolazeći iz JNA ili ne. Bio je to odgovor na tvrdnje zastupnika Hrvatskog bloka (HB) Ivice Tafre da se već tri godine vodi hajka protiv hrvatskih branitelja i generala, koji su i u MORH-u u diskriminatorskom položaju u odnosu na generale ponikle u bivšoj JNA.</p>
<p>Svi koji su u Hrvatsku vojsku došli kao branitelji, ili su u nju prešli iz JNA, časni su ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i obranili zemlju, ustvrdila je Antunović, naglasivši kako neće dopustiti da se u Ministarstvu obrane poremeti ta ravnoteža, koju, kako je rekla, mnogi pokušavaju narušiti.</p>
<p> »U Hrvatskoj vojsci ne prepoznajem takve nesuglasice, i nemojte iz Sabora potpirivati vatru koja je u vojsci nepotrebna«, uzvratila je ministrica zastupniku Tafri.</p>
<p>Tafra će od ministrice dobiti i pisani odgovor o tome koliko je u MORH-u »časnika-branitelja, a koliko časnika iz bivše JNA«. Tafra smatra da su »generali-branitelji« umirovljeni, dok su »generali iz bivše JNA« unaprijeđeni. Ministrica nije prihvatila te, kako je rekla, umjetne podjele. Smatra da je za njih dijelom zaslužna i personalna uprava MORH-a, koja do 2000., i nakon, nije radila po zadanim kriterijima i pravilima. Naglasivši da dvije skupine o kojima govori Tafra ne prepoznaje u vojsci, ministrica je dodala da će unaprjeđenja i umirovljenja u MORH-u biti provedena po zakonu i po jednakim kriterijima.</p>
<p>Andrea Latinović i Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020919].
|
