NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000710].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132957 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Crnogorci oprezni s referendumom o nezavisnosti, bojeći se vojne intervencije Beograda</p>
<p>Metoda »ghandijevskog otpora«, kojoj se priklonilo crnogorsko vodstvo, samo je privremeno rješenje, a pravi izbor između pokoravanja Beogradu ili otvorenog protivljenja tek predstoji / Pritisak na predsjednika Đukanovića i prozapadnjačku vladu u Podgorici dodatno će se povećati prihvaćanjem zakona protiv terorizma, najavljenog za sljedeći tjedan, koji će Miloševiću dati odriješene ruke za najgrublji obračun s političkim protivnicima</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Iako su ustavne promjene koje je Savezna skupština SR Jugoslavije prihvatila u četvrtak ocijenili nezakonitima, nelegitimnim i neprihvatljivim, crnogorski su zastupnici na burnoj izvanrednoj sjednici republičkog parlamenta u subotu reagirali suzdržano, prihvaćanjem Rezolucije o zaštiti prava i interesa Crne Gore i njezinih građana, odbacujući pozive na referndum o neovisnosti.</p>
<p> Ta je reakcija odraz oprezne procjene crnogorskog vodstva, koje je svjesno da bi raspisivanje referenduma o nezavisnosti bio signal za vojnu intervenciju Beograda, koji podgoričkom vodstvu odavno zamjera »podrivanje Jugoslavije«.</p>
<p>Podsjetimo, prošlog je tjedna Savezna skupština, u kojoj već dvije godine ne sjede legitimni predstavnici manje federalne jedinice, odobrila prijedlog ustavnih promjena koje je inicirala vladajuća koalicija Miloševićih socijalista, Jugoslavenske udružene ljevice supruge mu Mirjane Marković i Šešeljevih radikala. U žurnom postupku, prijedlog je u jednom danu prošao oba doma - Vijeće građana i Vijeće republika, čime je Milošević još jednom izigrao svoje protivnike, stavljajući ih pred svršen čin.</p>
<p>Izmjene ustava odnose se u najvažnijim točkama na izbor saveznog predsjednika i na izbor zastupnika u »gornjem domu« parlamenta. Oba su postupka dosad bila neizravna: predsjednika SRJ birao je savezni parlament na jedan četverogodišnji mandat bez mogućnosti reizbora, dok su poslanici u Vijeću republika bili delegirani iz republičkih skupština. Žurba kojom su prihvaćeni prijedlozi ustavnih promjena može se objasniti činjenicom da se izbori za savezni parlament trebaju održati do studenoga i da se savezni predsjednički mandat Slobodana Miloševića bliži kraju.</p>
<p>Prelazak na neposredan način izbora zastupnika u Vijeću republika, u Podgorici se doživljava kao najbrutalniji pokušaj udara na državnost Crne Gore. »Crna Gora kao federalna jedinica i njezini građani kao ravnopravni građani SR Jugoslavije više ne postoje kao ustavna kategorija«, izjavio je predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore Ratko Vukotić, ukratko sažimajući bit ustavnih promjena. Njegovoj se procjeni pridružio i premijer Filip Vujanović, koji je upozorio da se promjenom ustava savezna država pretvara u unitarnu i ignorira volja građana Crne Gore, koji su se na referendumu 1992. godine izjasnili za zajedničku državu u kojoj će suverena Crna Gora biti posve ravnopravna s drugim republikama.</p>
<p>Neposrednim izborom zastupnika za Vijeće republika faktički se ukida razlika između »gornjeg doma« parlamenta koji predstavlja federalne jedinice i »donjeg doma« koji predstavlja građane.</p>
<p> Izravnim izborom predstavnika u Vijeću republika nestat će bilo kakav utjecaj Crne Gore na savezna pitanja: tek nešto više od pola milijuna stanovnika Crne Gore, dodatno podijeljenih između pristaša odcjepljenja i protivnika nezavisnosti statistički su ništavni prema milijunskom biračkom tijelu Srbije.</p>
<p>Nakon farse u Saveznoj skupštini, Crnogorcima su ponuđene dvije mogućnosti: prihvatiti bespogovorno diktat Beograda ili se otvoreno usprotiviti i time pružiti opravdanje za vojnu intervenciju.</p>
<p> Raspisivanjem referenduma o nezavisnosti, Podgorica bi više izgubila nego dobila: zato se sa rezolucijom parlamenta odlučila na svojevrsno produljenje statusa quo i ignoriranje svih odluka, uključujući ustavne promjene, koje se prihvate bez legitimnih predstavnika Crne Gore.</p>
<p>Međutim, metoda »ghandijevskog otpora«, kojoj se priklonilo crnogorsko vodstvo, samo je privremeno rješenje, a pravi izbor između pokoravanja Beogradu ili otvorenog protivljenja tek predstoji. Znakovitu poruku Beogradu poslao je izjavom bečkome Die Presseu predsjednik Milo Đukanović, koji je uopzorio Miloševića na to da ne pokušava destabilizirati Podgoricu, jer »Crna Gora ima snage za obranu«. Analitičari smatraju da će do zaoštravanja sukoba na relaciji Podgorica - Beograd doći prije jesenskih izbora za savezni parlament, jer će ti izbori značiti potpuno negiranje ravnopravnog položaja u federaciji. Pritisak na predsjednika Mila Đukanovića i prozapadnjačku vladu u Podgorici dodatno će se povećati prihvaćanjem zakona protiv terorizma, najavljenog za sljedeći tjedan, koji će Miloševću dati odriješene ruke za najgrublji obračun s političkim protivnicima. (Reuters/Juliana Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Špegelj: Hrvatska neće biti ugrožena, ako se zarati u Crnoj Gori</p>
<p>Ne vjerujem da bi bilo koji dio teritorija Hrvatske mogao biti ugrožen, ako dođe do velikih nemira u Crnoj Gori. Razlog tomu je što bi svi akteri sukoba nastojali da to ostane u granicama Crne Gore, ocjenjuje umirovljeni general Martin Špegelj. No, ističe da bi eventualni sukob jako naškodio Hrvatskoj zato što bi to upropastilo turističku sezonu.</p>
<p>General Špegelj smatra da Slobodan Milošević ipak neće ići radikalno prema Crnoj Gori, jer ima previše negativnih iskustava u ratovima u prošlih 10 godina budući da silom nije uspio ostvariti svoje ciljeve. Milošević će vjerojatno pokušati izazvati unutarnje nemire u Crnoj Gori, oslanjajući se na 30-40 posto Crnogoraca koji su za čvrsti savez sa Srbijom te na jugoslavensku vojsku koja se tamo nalazi. Ipak, činjenica je da je, što se pokazalo na prošlim izborima u Crnoj Gori, većina Crnogoraca na strani Mila Đukanovića. Đukanović bi pak mogao tražiti saveznike i izvan Crne Gore. No, on i bez toga ima u Crnoj Gori jaču podršku od Miloševića. Đukanoviću ide u prilog i to što se u Crnoj Gori živi bolje, nego u Srbiji, naglašava general Špegelj.</p>
<p>On zaključuje da je jedino rješenje u tome da Srbija prestane izazivati sukobe i da se sami Srbi obračunaju sa Slobodanom Miloševićem. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Crnogorci u Hrvatskoj: Želimo suverenu državu </p>
<p>Zadnji događaji u Beogradu su kontinuitet organiziranih djelovanja da nestane Crna Gora, ističe u nedjelju u priopćenju Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, držeći da je neotuđivo pravo građana i legitimnih tijela Crne Gore da odlučuju o Crnoj Gori i njenoj sudbini i da žive u slobodnoj, demokratskoj, multinacionalnoj, pravnoj, samostalnoj suverenoj državi Crnoj Gori - članici Ujedinjenih naroda.</p>
<p>»Uvjereni smo da će Crnogorci i svi građani Crne Gore, kao i njena legitimna tijela vlasti pokazati, kao i mnogi drugi narodi i kao više puta u svojoj povijesti, da to mogu i hoće.« Crna Gora je već prepoznatljiva po demokratskim iskoracima, a očekujemo da će tim putem nastaviti do potpuna osamostaljenja crnogorske države.</p>
<p> »Nadamo se da međunarodni faktori, za koje mislimo da žele trajni mir, neće ovoga puta postupiti kao poslije Prvoga svjetskog rata kada su omogućili i pomogli nestajanje svoje saveznice Crne Gore kao države«, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HTV: Javna ustanova ili trgovačko društvo?</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Nakon što se ovih dan povela intenzivnija rasprava o budućem zakonu o HRT-u u koju su se, osim politike, posredstvom svojih strukovnih udruga uključili i novinari, jasno je samo to da se »zainteresirane strane« slažu tek u tvrdnji da je Hrvatskoj neophodna javna televizija. A što pojam javne televizije zapravo znači, po svoj prilici nikome nije jasno! U predloženim se zakonima (i Vladinom i onome Vijeća HRT-a, koji je predložila saborska zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor) uporno ponavlja floskula o tome da je javna televizija ona, koja služi javnosti i koju javnost financira i kontrolira. Smisao bi, međutim, trebao biti drugi, što znači da bi javna televizija trebala biti depolitizirana, otvorena svim opcijama i stavovima, financijski samostalna i čiji će program, osim informativne, ostvarivati zabavnu i obrazovnu zadaću. Kratki spoj između profesije i vlasti nastao je baš u vezi s tim pitanjem.</p>
<p>Na zadnjoj sjednici Vijeća HRT-a, direktor HRT-a Mirko Galić, ali i Aktiv novinara HTV-a (odlučno) su se suprotstavili Vladinom zakonskom prijedlogu (koji je obrazložila potpredsjednica Vlade Željka Antunović) po kojem bi ubuduće nacionalna radijsko-televizijska kuća trebala biti ustrojena kao - javna ustanova. »To ne bi bilo dobro za kuću«, kazao je Galić, založivši se za to da HRT funkcionira kao - trgovačko društvo. Za to je naveo više razloga. HRT bi kao trgovačko društvo funkcionirao učinkovitije i neovisnije od državne vlasti. Osim toga, trgovačko društvo bi lakše tržišno funkcioniralo i nosilo se s konkurencijom koju, pogotovo u s,islu Vladina prijedloga da se privatizira jedna televizijska frekvencija, treba uskoro očekivati.</p>
<p>Aktiv novinara HTV-a otišlo je i korak dalje traženjem da HRT bude trgovačko društvo, a ne javna ustanova, pa u zaključcima u odnosu na Vladin prijedlog navodi: »Stječe se dojam da je cilj predlagača uništiti postojeću televiziju, a ograničavanjem njezinih financijskih, gospodarskih, tehnoloških i organizacijskih mogućnosti stvoriti povoljnije uvjete privatnim, komercijalnim televizijama«.</p>
<p>Ti stavovi Uprave i djelatnika na Prisavlju nisu neočekivani. Više je neočekivano Vladino viđenje nacionalne radijsko-televizijske kuće kao - javne ustanove. Naime, sadašnja je vlast u svome prethodnom, oporbenom razdoblju ultimativno tražila samostalnu i od države odvojenu televiziju, a od toga, sudi li se po javnim istupima njezinih predstavnika, nije odustala. Međutim, to što je stavljeno na papir - prijedlog da HRT funkcionira kao javna ustanova - ne ide u prilog tim težnjama. Dapače. Ako nacionalni radio i televizija budu funkcionirali kao javna ustanova, još više će se vezati i ovisiti o državi!</p>
<p>Naime, po Zakonu o ustanovama, ustanova je pravna osoba koja trajno obavlja djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne i tehničke kulture, skrbi za djecu, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima... Ali, bez stjecanja dobiti. Štoviše, u tom se zakonu izrijekom navodi da se na pravnu osobu koja te poslove obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima. Drugim riječima, HRT bi kao trgovačko društvo mogao ostvarivati dobit i biti financijski neovisan, a »pretvaranjem« u javnu ustanovu (taj pojam nema veze s pojmom javne televizje) još bi se više povezao s državom. U tumačenju tih pojmova i zakona može se otići i korak dalje: kad bi se striktno tumačilo Zakon o javnim ustanovama i kad bi HRT poslovao kao javna ustanova, bilo bi upitno i zarađivanje na marketinškim minutama... Takvih primjera jamačno ima još, no najvažnije je da bi HRT kao javna ustanova (ovisna o državi i bez mogućnosti ostvarivanja profita, pa i bez mogućnosti ulaganja u razvoj) bio mnogo nesposobniji u borbi sa sve izvjesnijom konkurencijom. Svemu tome treba dodati i to da je HRT već sada financijski iscrpljen, da unatoč obećanjima Vlada još nije riješila problem plaćanja PDV-a na pretplatu, odnosno da pretplata još nije definirana kao porez, itd...</p>
<p>Ipak, bez obzira na to koji će model na kraju presuditi HRT-u, gotovo je sigurno da će se ubuduće Uprava na Prisavlju morati odreći jednog dijela sadašnjih prihoda. HRT od srpnja 1992. godine posluje kao javno poduzeće, što i nije loše. Naime, njegov osnivač i »pokrovitelj« je država, što znači da ga dijelom obvezna i novčano pomagati. Istodobno, HRT može ostvarivati profit, što znači da HRT živi od pretplate, državnih donacija i prilične zarade od prodaje marktetinških minuta. U odnosu na skoru konkurenciju, to će se morati drukčije urediti, otprilike po onoj - ili jare ili pare!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Povratak u besparici: Iako je EU obećala Hrvatskoj 55,6 milijuna eura za obnovu i povratak, novca nema</p>
<p>Novčana pomoć međunarodne zajednice ne stiže zato što je strane vlade još nisu ukalkulirale u svoje godišnje proračune, tvrdi pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković / Sljedeće se godine očekuje gotovo 50 milijuna dolara američke pomoći i izdašnija potpora Europske unije i Europske komisije, koje bi trebale uplatiti najmanje 10 milijuna eura, a pomoć su najavile i austrijska, švicarska i norveška vlada / Razmatra se ideja o zakladi za poticanje povratka i obnove u koju bi se slijevao novac međunarodne zajednice / Svaki će donator pomoći prema svom izboru, ali tako da korist osjete svi stanovnici općine i grada kojih će se pomoć ticati, kaže Pejković</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Iako je Hrvatskoj na donatorskoj konferenciji Pakta o stabilnosti, održanoj u Bruxellesu 29. i 30. ožujka, obećano 55,6 milijuna eura za povratak i obnovu, do danas ništa od toga novca nije stiglo u Zagreb. Iz svijeta se zasad čuju samo obećanja, a 40.000 prognanika u Hrvatskoj koji čekaju na povratak svojim kućama i 14.000 izbjeglih Srba koji su još u SR Jugoslaviji i BiH i dalje su briga isključivo hrvatske države. Isto tako, na skrbi je novoj Vladi, koja čeka obećanu pomoć svijeta, i oko 7.000 obitelji Hrvata iz BiH koje treba trajno zbrinuti u Hrvatskoj, jer se u BiH ne žele vratiti, a moraju iseliti iz tuđih kuća u koje su privremeno smještene. Do sada je, po podacima Ureda za prognanike i izbjeglice, oko 3.500 takvih slučajeva već riješeno.</p>
<p>Potvrdio je to u razgovoru za Vjesnik pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković. No, izostanak novčane pomoći međunarodne zajednice opravdava tehničkim i birokratskim razlozima, odnosno činjenicom da mnoge strane vlade koje žele pomoći Hrvatskoj, i to primarno donacijski, pomoć još nisu ukalkulirale u svoje godišnje proračune. Pejković stoga zaključuje da će veća financijska potpora iz svijeta stići tek iduće godine.</p>
<p>»Novac koji nam je ove godine na raspolaganju je minimalan. Možemo zato biti nezadovoljni, jer s pravom očekujemo pomoć međunarodne zajednice. Ali, izdašniju pomoć očekujemo početkom iduće godine. Sav novac stranih vlada koji se troši ove godine u Hrvatskoj iz proračuna je za 1999. godinu«, kaže Pejković.</p>
<p>Iako se, po nekim najavama, očekuje gotovo 50 milijuna dolara američke pomoći i izdašnija potpora Europske unije i Europske komisije, od kojih se očekuje još najmanje 10 milijuna eura za ovu godinu, sada je jedino sigurno da će do kraja godine, a vjerojatno već od jeseni, povratak pomoći austrijska, švicarska i norveška vlada. S oko 700.000 eura, Austrijanci će financirati obnovu zgrade u Vukovaru s 54 stana, a ugovor o tome trebao bi se potpisati ovih dana. Zgrada bi mogla biti useljiva do kraja godine. Izvjesna je i pomoć švicarske vlade od 4,2 milijuna franaka namijenjenih obnovi na području Knina. Tim će se novcem obnavljati ne samo oštećeni objekti nego i komunalna infrastruktura. Po najavama, i norveška će vlada pomoći u ovoj godini povratak u Hrvatsku s dva milijuna eura.</p>
<p>U Zagrebu bi se 12. srpnja trebao održati sastanak radne skupine za obnovu i povratak osnovane pri Vladinoj Koordinaciji za područja posebne državne skrbi. Na sastanku s predstavnicima hrvatskih vlasti, o povratku i obnovi razgovarat će veleposlanici zemalja potencijalnih donatora. »Projekt povratka koji smo dali Paktu o stabilnosti sada ćemo prilagoditi gradovima i općinama u kojima imamo većinu povrataka i neriješenih problema. Naši modificirani projekti povratka od sada idu za tim da se obnova i povratak rješavaju na razini lokalne zajednice. Svaki će donator moći pomoći po svome izboru i u manjim segmentima, ali tako da korist osjete svi stanovnici općine i grada kojih će se pomoć ticati«, pojašnjava Pejković.</p>
<p>Drugim riječima, s obećanih 55,6 milijuna eura, ali i drugim očekivanim donacijama, neće se pomagati samo povratak Srba u Hrvatsku nego će se novac usmjeriti i na trajni smještaj Hrvata iz BiH, povratak hrvatskih prognanika, obnovu škola, zdravstvenih stanica i cesta, čime će se pomoći svim ljudima na bivšim ratnim područjima. Pejković i ovom prigodom podsjeća da je program povratka, koji je Vlada proslijedila Paktu o stabilnosti, »više politička deklaracija o povratku i načelni projekt« što se sada razrađuje u skladu s problemima u općinama u koje se ljudi vraćaju. Razmatra se i ideja o zakladi za poticanje povratka i obnove, koju bi posebnim zakonom osnovala Vlada, kako bi se u nju slijevao novac međunarodne zajednice.</p>
<p>»Ako novac ne bude stizao, zaklada se neće ni osnovati. No, to tek trebaju razmotriti strane vlade koje namjeravaju donacijama pomoći povratak, odnosno treba vidjeti jesu li one i koliko za to zainteresirane«, napominje Pejković i podsjeća da je o tome bilo riječi prošloga tjedna na sjednici Vladine Koordinacije za područja posebne državne skrbi u čijem su radu sudjelovali i strani veleposlanici.</p>
<p>Ako prođe ideja o zakladi za poticanje obnove i povratka, konačnu riječ o tome dat će Sabor. Lovre Pejković podsjeća i na to da se Vlada odlučila zadužiti za dodatnih 30 milijuna eura zajma u Razvojnoj banci Vijeća Europe. Zajam bi se počeo otplaćivati nakon pet godina i s minimalnom kamatom, koja bi se mogla i otpisati Hrvatskoj. Ako zajam bude odobren, uložit će se u obnovu i povratak, a uskoro se očekuje i jednostavnija dodjela građevinskih parcela koje općine mogu prepustiti za gradnju objekata namijenjenih povratku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Za diplomu na stranom jeziku treba studirati na »odgovarajućem« fakultetu</p>
<p>Na fakultetima zagrebačkog Sveučilišta vrijede različita pravila o prevođenju diploma na strane jezike/FSB, primjerice, diplome daje jedino na hrvatskom i latinskom – ranije su ih i prevodili, ali je u njima znalo biti takvih grešaka da su vani izazivale – podsmijeh Poželi li tko, nakon završetka studija, svoju diplomu imati i na stranom jeziku, u slučaju da će skupa sa svojim talentom morati poći negdje u svijet, trbuhom za kruhom, to neće moći napraviti baš na svakom fakultetu zagrebačkog sveučilišta. Jer, na njima, kako smo se uvjerili, vrijede različita pravila o tome smiju li se diplome prevoditi ili ne. Čak i cijene diploma nisu univerzalne nego variraju od slučaja do slučaja, u rasponu od 125 do 370 kuna. To ovisi o izboru tiskare koju fakultet koristi, te o tome hoće li promocija biti malo svečanija, uz glazbu i ukrašeniju dvoranu ili će, pak, biti skromnija. </p>
<p>Diploma na Učiteljskoj akademiji stoji, primjerice, 360 kuna. Promocija, na kojoj su diplomanti te akademije odjeveni u tamno ljubičaste toge s prepoznatiljivim kapicama, stoga je i jedna od raskošnijih. Budućim učiteljima i odgajateljima, za tu cijenu, uz original diplome i dvije kopije smještene u tuljcu, za sjećanje ostaje i spomenuta kapica. Toge se, naprotiv vraćaju fakultetu, i ostaju na korištenje budućim generacijama. Šef računovodstva Josip Vinter rekao nam je da je diploma ravna braku, te stoga i svečanost promocije treba biti kako se dolikuje. </p>
<p>– Kod nas nema problema da se studentu napravi diploma na kojem god jeziku hoće. Imamo odličnog tiskara Josipa Mehkeka, koji već godinama radi za nas i udovoljava svim prohtjevima studenata, rekao je Vinter. </p>
<p>I na Fakultetu političkih znanosti, gdje se za diplomu mora izdvojiti 125 kuna, moguće je diplomu, za 50 posto veću cijenu dobiti i na stranom jeziku. Student si, pak, sam nalazi sudskog tumača koji mu prevodi diplomu. </p>
<p>Fakultet strojarstva i brodogradnje diplome, osim na hrvatskom, daje jedino na latinskom, jer kako su nam rekli, tako stoji u Statutu Sveučilišta. Prije su na ovom fakultetu dopuštali prijevode na strane jezike, no prevoditelji su često radili takve greške u svojim prijevodima da su se studenti žalili da im se vani nerijetko smiju kad pročitaju što im piše na diplomi. </p>
<p>Diploma na FSB-u dođe 200 kuna, a uz nju ide 30 posjetnica na kojima stoje podaci o imenu i datumu promocije Prijevod na latinski stoji dodatnih 100 kuna. Samo na hrvatskom i latinskom diplome izdaje i Filozofski fakultet. Kako smo doznali na tome fakultetu, postoji inicijativa da se to proširi i na druge jezike, jer fakultet na kojemu se izučavaju brojni jezici, svakako ima uvjete za to. Cijena diplome ovdje je 320 kuna, te 370 ako se želi i latinski. Na cijene diploma studenti ne mogu utjecati. No, kako bi smanjili izdatke vezane uz nadasve radostan čin diplomiranja mogu barem diplomski rad dati uvesti po nižoj cijeni. Jer, u zagrebačkim knjigovežnicama cijene uveza također variraju, od 50 do 75 kuna i više. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prosvjed »Name« prvi put zajedno vode Mario Iveković i Ana Knežević? </p>
<p>Članovi Sindikata trgovine Hrvatske (STH) (jednog od dvaju sindikata koji djeluju u Nami d.d. u stečaju) mogli bi u četvrtak prosvjedovati pred Vladom. Naime, koordinacija toga sindikata, u petak se negativno izjasnila o načinu provođenja stečaja u Nami. Štoviše, u priopćenju koje je potpisala predsjednica STH, Ana Knežević, sindikalci navode da se postupak stečaja u Nami ne provodi sukladno obećanjima Vladinih dužnosnika. Odustajanje od svog prosvjeda na Markovu trgu, »estehaovci«, pak, uvjetuju isplatom svih triju zaostalih plaća i to najkasnije do srijede. Ukoliko se njihov zahtjev ne ispuni, radnici neće potpisati rješenja o otkazu, već će u četvrtak prosvjedovati pred Vladom. </p>
<p>Najava da je po prvi puta moguće očekivati prosvjed članova sindikata koji se do sada u pravilu negativno izjašnjavao o prosvjedima pred Vladom koje je organizirala suparnička Hrvatske udruge sindikata (HUS), dodatno je privukla pozornost javnosti. Podsjetimo da je u jeku prosvjeda koje je na Markovu trgu organizirao HUS-ov Sindikat radnika u trgovini Nama (SRTN), upravo vodstvo STH nekoliko puta upozorilo na mogućnost protudemonstracija ako Vlada popusti zahtjevima HUS-a. Međutim, nakon otvaranja stečaja u Nami sve je evidentnije zbližavanje dvaju, do sada, suparnički raspoloženih sindikata Name.</p>
<p>Je li tome pripomogla i izjava stečajnog upravitelja Name, Mladena Jedlička koji je, obećavši uvažavanje njihovih opravdanih iz kadrovske domene, sindikate upozorio s otkazima radnika i oni zapravo ostaju bez posla, teško je reći. Premda je jasno kazao kako isplata triju zaostalih plaća predstavlja prioritet, Jedličko je, uz ostalo, pojasnio da priliv sredstava na novi žiro-račun Name d.d. u stečaju, (stari račun u blokadi je čak 1200 dana) za sada može jamčiti tek isplatu jedne zaostale plaće da kraja srpnja. Po njegovim riječima, bilo bi nerealno obećati isplatu svih plaća kada po dinamici priliva, jednostavno nije moguće kumulirati potrebnih osam 8 milijuna kuna u tako kratkom vremenu. S trenutnom situacijom, dakako, podjednako nisu zadovoljni ni u STH–u ni u HUS– u.</p>
<p> Premda u ovom posljednjem, navodno, raspolažu s informacijom da je na posljednjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, potpredsjednik Vlade, Slavko Linić, do utorka obećao isplatu svih triju zaostalih plaća Naminim radnicima, husovci ipak ne zaboravljaju bolna iskustva kada je o obećanjima riječ. Upravo zato, u HUS-u tu informaciju za sada smatraju tek nagađanjem, pa u slučaju neisplaćivanja triju zaostalih plaća radnicima Name, također najavljuju prosvjed na Markovu trgu. Znači li to da će, ako im se ne isplate tri zaostale plaće, Namine radnike pred Vladom ovog puta zajedno predvoditi Mario Iveković i Ana Knežević ili je za tako nešto, ipak malo prekasno? (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hoće li Pojatno dobiti vlastitu ambulantu do kraja godine?</p>
<p>Odlukom Poglavarstva grada Zaprešića predgrađe Grada Zaprešića, Pojatno, sa svojih tisuću stanovnika, do kraja ove godine trebalo bi dobiti svoju ambulantu opće prakse, a u sklopu toga adekvatan prostor za Mjesni odbor i za umirovljenike. Iako Pojatno brojčano ne zadovoljava kriterije po kojima bi nužno moralo dobiti vlastitu zdravstvenu stanicu, velik broj povremenih doseljenika, vikendaša, te gotovo urbani karakter mjesta, uvjetovali su odluku gradskih vlasti da dogovori otkup objekta veličine 250 m2 i zemljišta 3.500 m2 vrijedan 350.000 DEM u samom centru Pojatna pokraj škole predviđenog za potrebe ambulante.</p>
<p>Prema riječima gradonačelnika grada Zaprešića Vinka Morovića, projekt uređenja ambulante mogao bi krenuti već na jesen ukoliko se realizira dogovorena kompenzacija između grada Zaprešića i vlasnika objekta i zemljišta predviđenog za izgradnju ambulante i prostorija Mjesnog odbora Pojatno, te umirovljenika. Grad nažalost nije imao sredstava isplatiti vlasnika, pa je dogovorena kompenazcija kojom će vlasnik biti isplaćen sa tri stana i dvije garaže u novoj zaprešićkoj stambenoj zgradi koju gradi poduzeće Vegrad na prostoru buduće šetnice. Realiziramo li kompenzacijski ugovor do jeseni ambulanta bi mogla otpočeti s radom već do kraja godine ili najkasnije u proljeće iduće godine s tim da bi s obzirom na broj pacijenata radila na pola radnog vremena. </p>
<p>Stanovnici Pojatnog do sada su pohađali liječnika opće prakse u Zaprešiću ili Kupljenovu, rekao je Morović, no možda će još ove godine imati vlastitu ambulantu, što bi trebalo bitno poboljšati kvalitetu zdravstvene usluge, te djelomice rasteretiti zaprešićki Dom zdravlja. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gladni Brazilci razgrabili 20 tisuća pilića</p>
<p>SAO PAULO, 9. srpnja</p>
<p> – Gladni Brazilci okupili su se u luci na sjeveroistoku zemlje kako bi razgrabili oko 20 tisuća pilića koje su dali farmeri razljućeni odlukom vlade koja je zabranila uvoz genetički modificirane hrane, objavili su lokalni mediji.</p>
<p>Farmeri su, uzrujani nestašicom hrane za ptice i piliće, protestirali protiv odluke brazilske vlade koja je zabranila uzgajanje i uvoz bioenergetske hrane kao što su na primjer soja i razne vrste žita. Lokalna televizijska postaja emitirala je u svom programu mjesto Recife prikazujući veoma dugu kolonu strpljivih ljudi, uglavnom žena, koji su u redu čekali ne bi li dobili besplatno pile.</p>
<p>»Čekam pile kako bih ga pripremila djetetu za ručak«, izjavila je jedna domaćica za televizijsku postaju »Globo«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hoće li »Big Brother« biti dostojan gledanja i u Americi </p>
<p>NEW YORK, 9. srpnja</p>
<p> – Nakon televizijskog ispitivanja američke javnosti o ispravnosti prikazivanja pojedinih tv-emisija, u srijedu je počelo emitiranje CBS-ove licence novog tv-showa »Big Brother«, u kojemu 28 kamera prati zajednički život deset stranaca koji dijele istu kuću. </p>
<p>Robert J. Thompson, ravnatelj Sveučilišnog centra za proučavanje popularne televizije u Syracuzi, na pojavu novog tv-showa kaže kako je pravo čudo da se takva emisija nije ranije pojavila u Americi, navodeći pritom kako su televizija i voajerizam stvoreni jedno za drugo. </p>
<p>»Big Brother«, emisija za koju su producenti naveli kako je to simulacija života, koja s vremenom postaje sve zanimljivija, već se naime pojavila na televiziji, i to na njemačkom satelitskom programu RTL II, te je postigla ogroman uspjeh u Njemačkoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. </p>
<p>Kao i u originalu, u američkom »Big Brotheru«, natjecat će se 10 osoba, izabranih među 1.000 prijavljenih, koje se međusobno ne poznaju, a koje će tri mjeseca morati provesti skupa u kući sagrađenoj u CBS-ovom studiju u Kaliforniji. Postavljene kamere i mikrofoni pratit će svaki njihov pokret, dok će gledatelji putem televizijskog glasanja ili pak putem Interneta odlučivati o tome koji će natjecatelj napustiti natjecanje ili pak ostati u užem krugu i tako osvojiti pola milijuna dolara. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sporni »napad« na kolumbijsku koku</p>
<p>WASHINGTON, 9. srpnja</p>
<p> – SAD će novčano pomoći projekt UN-a da se nasadi koke u Kolumbiji unište jednom vrstom gljivica, objavljeno je u četvrtak u Washingtonu. Taj bi projekt trebao biti probni i trajati dvije godine, koliko je potrebno da se pokaže može li »fusarium oxysporum« uspješno uništiti biljke koke i tako značajno smanjiti proizvodnju kokaina. Kolumbijska je vlada, navodno, dosta nevoljko pristala na ovaj projekt, i to samo zato što su ga Amerikanci uključili u 1,3 milijarde dolara vrijedan širi paket pomoći za borbu protiv proizvođača i trgovaca drogom. Glasni prosvjedi čuju se od udruga za zaštitu okoliša koje upozoravaju da se ne zna kakve će posljedice »fusarium« imati na ostalu floru, budući da gljivice nisu izbirljivoga teka pa napadaju sve lisnate biljke.</p>
<p> U Washingtonu se mnogi pitaju i je li korištenje tih gljivica u skladu s međunarodnim konvencijama o zabrani proizvodnje, širenja i korištenja biološkog oružja.</p>
<p> SAD je potpisnik tih konvencija, ali, doznaje se, američke znanstvenike to nije smetalo da u laboratorijima isprobavaju djelovanje »fusariuma«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Jeđupka kao rock'n'roll maskerata</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Mladi studenti kroatistike napravili su na osnovi klasičnog teksta modernu predstavu prožetu duhom i duhovitošću. Riječ je o suvremenoj adaptaciji »Jeđupke«, kojoj podnaslov glasi – rock'n'roll maskerata u šest sreća, a koja će se odigrati u ponedjeljak 10. srpnja i u utorak 11. srpnja u atriju Tituša Brezovačkog (bivša terasa GSC Lapidarij, ulaz s Jezuitskog trga) s početkom u 21.00 sat. Predstava je to koja svojom modernošću može biti mogućom paradigmom kako se od klasika, parodijom i ludizmom mladenačke igre u spoju s glazbom, može načiniti iznimna scenska storija. »Jeđupku« valja, osim znalcima književnosti, posebno preporučiti mladima, kojima, osim zbog suvremenog žargona, predstava ne može biti odbojna, jer traje samo četrdeset minuta.</p>
<p>Jedan dio predstave vjerno je uprizorenje staroga teksta, dok se u pauzama između sreća (pjevanja) odvija rock'n'roll spektakl – maskerata dvadesetog stoljeća – gdje su prebirući iste ljubavne motive uz ritam rock'n'rolla, bluesa, jazza, bećarca i klapskog pjevanja opjevani i ljubavni renesansni šlageri poput »Jur nijedna na svit vila«i »Odiljam se...«. Niko Pavlović, ravnatelj »Komedije« o predstavi je rekao: »Izuzetna energija i mladenačka strast te nadasve izuzetan šarm, odlike su ove neuobičajeno kvalitetne izvedbe jednog klasičnog djela. Očaran sam!« (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zeman u »Dictionary of International Biography 2000«</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Naš avangardni kipar i dizajner Josip Zeman ovih je dana predstavljen u međunarodnoj prestižnoj ediciji »Dictionary of International Biography 2000« (Cambridge, England, 2000), u kojoj se nastoje odraziti suvremena postignuća. Uključuju se vodeće osobnosti u različitim strukama i zemljama. Riječ je o dvadesetosmom izdanju. Uvrštene pojedince bira Uređivački odbor, a uvrštenje je besplatno. Josip Zeman je umjetnik međunarodne reputacije, a do sada je uvršten u deset prestižnih svjetskih izdanja. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U zamkama prošlosti</p>
<p>Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo / Uz izvedbu političko-špijunskog SF-a »Vrhunska tajna« Božidara Oreškovića</p>
<p>U atraktivnom prostoru Atrija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na Gornjem gradu, gdje je krajem prošlog tjedna otvorena Klupsko kazališno-glazbena scena Amadeo, glumci Božidar Orešković i Zvonimir Zoričić postavili su Oreškovićev političko-šijunski SF pod nazivom »Vrhunska tajna«. Poigrali su se u toj nepretencioznoj scenskoj izvedbi općim mjestima iz naše bliže i dalje prošlosti u pomalo neobičnoj dramskoj formi koja nastoji koketirati sa žanrom naučne fantastike. Glas koji iščitava radijske vijesti na početku predstave, iz perspektive 352. godine nakon smaka svijeta, vodi gledatelje na putovanje kroz vrijeme i zaustavlja se na kraju 20. stoljeća. Prati susret Sove i Goluba, dvojice naizgled slučajnih prolaznika, čija bi tajna imena trebala ukazivati na specifičnu misiju imaginarnog spašavanja Hrvata. </p>
<p>Put od prošlosti do sadašnjosti i obratno izveden je u duhovitim odmacima, dijalozima pisanim poput doskočica te u parodijama (koristeći čak i rimovanu formu) političko »staro-novo govora«. Upravo su te jezične igre i najzanimljiviji dio dramskog predloška što kroz, ponegdje pogođene, satirične komentare pokušava ocrtati neke stereotipe naše stvarnosti referirajući se ponajviše na posljednjih desetak godina naših povijesnih zbilja.</p>
<p>Komično-satirični izvodi, što se tek na mjestima prepoznaju u tekstu, naglašeni su efektnim interpretacijama Božidara Oreškovića i Zvonimira Zoričića. Njihovim glumačkim umijećem situacije, što se iz svakodnevice pomiču u naučnofantastične krajolike i ponegdje zvuče neuvjerljivo, poput konstrukcije, postaju zanimljivi nacrti neobičnog scenskog susreta i rastanka. I ovaj puta Božidar Orešković i Zvonimir Zoričić pokazali su na pozornici svoju vještinu i ponudili gledateljima prilike za smijeh u ironičnim odmacima glumačkog nadahnuća. Ostaje pitanje – koliko i na koji nas način neposredna zbilja, odnosno traume svijeta u kojem živimo, mogu nasmijati i istodobno biti privlačan scenski materijal?</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvorene »25. osorske glazbene večeri 2000.«</p>
<p>Dodijeljena nagrada »Vatroslav Lisinski«, Hrvatskog društva skladatelja, »Osorskim glazbenim večerima« i ravnatelju Danielu Marušiću / Na uvodnom koncertu »Zagrebački solisti« praizveli simfoniju Josipa Mihovila Stratika, međunarodno priznatog hrvatskog skladatelja</p>
<p>ZLATKO STAHULJAK</p>
<p>OSOR, 9. srpnja</p>
<p> – Otvorenje »25. osorskih glazbenih večeri 2000.« započelo je na trgu pred osorskom katedralom Marijina Uznesenja u 20 sati. Nastupio je folklorni ansambl KUD »Poljice« iz Krka, prikazavši publici, turistima iz raznih zemalja, pridošloj na otvorenje festivala, raznolikost i bogatstvo ljepote našeg narodnog plesnog i glazbenog stvaralaštva. Nešto kasnije gospođa Lilijana Domić otvorila je izložbe u osorskoj galeriji »Juraj Dalmatinac«, grafike »Šum mora« Zdenke Pozaić i akvarelirane crteže »Osorske impresije« Ivice Antolčića.</p>
<p>Slijedila je promocija bibliofilskog izdanja »Osor«, autora Vladimira Nazora, Zdenke Pozaić i Branka Vujanovića, u hrvatskom i engleskom jezičnom izdanju. Kao promotor nastupio je dr. Darko Gašparović, a zatim je u povodu 25. jubileja podijeljen niz priznanja zaslužnicima, gdje je među petnaestak dobitnika potrebno istaći akademika Andru Mohorovičića.</p>
<p>Vrhunac svečanosti otvorenja »25. osorskih glazbenih večeri« bio je uvodni koncert »Zagrebačkih solista« u Katedrali Marijina Uznesenja. U ime »Hrvatskog društva skladatelja«, maestro Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> otvorio je festival dodijelivši godišnju nagradu HDS–a »Osorskim glazbenim večerima« i ravnatelju Danielu Marušiću u povodu 25. obljetnice neprekinutog djelovanja uz slijedeće obrazloženje:</p>
<p>»U relativno skromnom zanimanju što su ga pokazivali hrvatski ljetni festivali za stvaralaštvo hrvatskih autora pred dvadeset pet godina, činilo se gotovo nevjerojatnim da je jedan ljetni festival utemeljen s jednim jedinim repertoarnim uvjetom za svakoga od sudionika festivala: obvezatnom izvedbom djela hrvatskog skladatelja. Ipak, upornošću i marom jedneosobe taj je festival uspio održati svoju početnu zadaću sve do danas. Riječ je, dakako, o »Osorskim glazbenim večerima« i njihovu utemeljitelju i ravnatelju Danielu Marušiću, entuzijastu, kulturnom djelatniku sa visoko razvijenom sviješću o mjestu i vrijednosti nacionalne kulture, pa tako i glazbe«. </p>
<p>U dvadeset pet godina trajanja, osorske su glazbene večeri zabilježile nesvakidašnji rekord: gotovo dvije stotine praizvedbi hrvatskih djela, a u taj su broj uključene i prve izvedbe djela starih majstora, čijim je djelima ravnatelj Marušić pružio prvu suvremenu izvedbenu prigodu. Od zapisa anonimnih autora 11. i 12. stoljeća, do praizvedbi suvremenih djela koja će se ubrzo nakon praizvedbi početi bilježiti kao antologijska, u Osoru je stvoren niz djela hrvatske glazbe dostojan posebnog štovanja. Stoga je Upravni odbor »Hrvatskog društva skladatelja« jednoglasno odlučio da dodijeli nagradu »Vatroslav Lisinski« ove godine »Osorskim glazbenim večerima« i njihovu ravnatelju Danielu Marušiću«.</p>
<p>Uvodni koncert Zagrebačkih solista započeo je »Divertimentom« Wolfganga Amadeusa Mozarta u F-duru, KV 138. Slijedila je prva suvremena praizvedba »Simfonije u C-duru« Josipa Mihovila Stratika (1728.-1783.). Josip Mihovil, skladatelj iz velike zadarske obitelji Stratik, nezaobilazan u hrvatskoj kulturi, dobiva u Italiji natjecanje komorne glazbe pod svojim imenom, pri čemu je svaki natjecatelj dužan izvesti njegovo djelo u programu natjecanja. To se odigrava u gradu San Quinetto, kraj Verone, gradu gdje je umro u tamošnjem mjesnom kazalištu. Vrlo je značajno zabilježiti da su priređivači natjecanja vrlo korektni prema njegovom izvorištu i podrijetlu. Osorske su glazbene večeri jedan od svojih svojedobnih međunarodnih simpozija posvetile zadraninu Stratiku, a akademik Stjepan Đulek priredio je njegova djela za suvremenu izvedbu, kao što je to svojedobno učinio sa sedam simfonija Dubrovčanina Luke Sorkočevića.</p>
<p> Poticaj ove snažne glazbene osobnosti bio je u glazbenoj kulturi našeg doba tako jak, da je potakao osnivanje gudačkog kvarteta »Stratik« (Klima, Sedak, Thune, Lhotka). Na kraju prvog dijela koncerta »Zagrebačkih solista« slušali smo još u izvrsnoj izvedbi poznatu »Holberg suitu op. 40« Eduarda Griega, a u drugom dijelu koncerta znamenitu »Serenadu za gudače u C-duru op. 48« Petra Iljiča Čajkovskog. Oduševljenoj publici »Zagrebački solisti« izveli su dva dodatka: »Slavenski ples br. 8« Antonina Dvoraka i »Marcia« Milka Kelemena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kožulj predodređen da bude najbolji</p>
<p>Osvajanje zlatne medalje na 200 metara leđno na Europskom prvenstvu u Helsinkiju samo je nastavak niza koji je počeo prošle godine u Istanbulu kada je Kožulj na EP u velikim bazenima osvojio dvije srebrne medalje, i na 100 i na 200 metara leđno. Samo nekoliko mjeseci kasnije na SP u velikim bazenima u Ateni Kožulj je postao svjetski prvak na 200 metara leđno</p>
<p>ZAGREB/HELSINKI, 9. srpnja</p>
<p> – Gordan Kožulj nije iznevjerio tradiciju, već se ovaj mladi hrvatski plivač sa svakog velikog natjecanja vraća s medaljama! Osvajanje zlatne medalje na ovome Europskom prvenstvu u Helsinkiju samo je nastavak niza koji je započeo prošle godine u Istanbulu kada je na EP u velikim bazenima osvojio dvije srebrne medalje, i na 100 i na 200 metara leđno. Samo nekoliko mjeseci kasnije, na SP u velikim bazenima u Ateni, Kožulj je postao svjetski prvak na 200 metara leđno, a sada je tom blistavom nizu dodao i europsku krunu na 200 metara u velikim bazenima. </p>
<p>Nema nikakve sumnje, Gordan Kožulj jedan je od najboljih plivača na svijetu leđnim načinom. Kao što je i jedan od najkarakternijih hrvatskih sportaša – još kao dječak isticao se odličnim uspjesima u školi i zapaženim plivačkim dosegom. Kombinacija jednoga i drugoga omogućila mu je stipendiranje školovanja u SAD. Upravo je prije početka EP u Helsinkiju Kožulj položio sve ispite političke ekonomije na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, a na proljeće slijedi i diploma. Cijelo to vrijeme stručne izobrazbe u Americi Kožulj je plivao i trenirao s najboljim američkim plivačima, a plivačkim tajnama podučavali su ga čuveni treneri, Nort Thorton, koji je prije radio s Mattom Biondijem, i Mike Botton. Prošle godine Kožulj je proglašen najboljim studentom sportašem na cijelom kalifornijskom sveučilištu, a kako sam kaže, najdraži su mu trenuci uvijek bili osjećaji koje je imao kada bi dobivao pozive za hrvatsku reprezentaciju. Dakle, uz sve osvojene medalje nije teško zaključiti – Kožulj je svojim primjerom, disciplinom i sustavnošću praktički predodređen da bude najbolji. </p>
<p>Tako je bilo i na ovome prvenstvu u Helsinkiju. Iako je već i u utrkama na 100 metara leđno postigao najbolje vrijeme medalja mu je izmakla, no sam je priznao da je to bilo zbog umora.</p>
<p>– Bio sam najbrži, ali ne u finalu. U finalu sam bio malo umoran, jer sam osjećao posljedice dugog puta od SAD do Zagreba, potom od Zagreba do Helsinkija. Kada se malo odmorio i okrijepio, tri dana kasnije nitko mu ništa nije mogao u finalu na 200 metara leđno. Rijetkom uvjerljivošću ostavio je najvećeg suparnika za - dvije dužine tijela. U kratkoj utrci, poput 200 metara leđno, takva superiornost doista se ne sreće često. Kožulj je do najboljega rezultata cijele svoje karijere praktički doletio s vrhunskim rezultatom (1:58.62) ispred debelo zaostalog Talijana Merisia (2:00.02) i Izraelca Joaba Gatha (2:00.32). U istoj finalnoj utrci šesto mjesto je osvojio drugi naš predstavnik Marko Strahija sa rezultatom (2:01.15). </p>
<p>– U jednom sam se trenutku uplašio da sam se preforsirao. Snažno sam potegnuo prvih sto metara, otplivao sam ih za fenomenalnim 57,09, no moram priznati da sam posustao u posljednjih petnaestak metara. Tih zadnjih nekoliko zaveslaja otplivao sam zapravo mehanički. Bojao sam se da ću izgubiti prvo mjesto, no ipak sam stvorio toliko veliku prednost da me nitko nije mogao ugroziti. Silno sam sretan zbog ovoga rezultata, jer je on najbolja potvrda mog velikog truda tijekom školovanja u Americi. Nisam propustio nijedan trening, sve sam podredio plivanju, a da nisam naškodio učenju. Pokazao sam i da mogu biti konkurentan na Olimpijskim igrama u Sydneyu, iako je teško sada na osnovu ovoga rezultata tvrditi da tamo mogu ponoviti sličan pothvat. Ipak će tamo biti krema svjetskog plivanja, Australci i Amerikanci. Što dalje? Ništa posebno, trening i samo trening. Ne moram vam objašnjavati što ova medalja znači za moje samopouzdanje, upravo tako nešto mi je trebalo. A govorio sam da mi je ovo EP samo nekakva usputna stanica prema Igrama. Imam li još rezerve? Mislim da imam, a ako nemam steći ću još rezerve treningom, rekao je Gordan Kožulj nakon osvajanja zlatne medalje na 200 metara leđno. </p>
<p>No, nije samo Kožulj postigao odlične rezultate na ovome prvenstvu, treba odati priznanje i Marku Strahiji za šesto mjesto u istom finalu. Lijep je rezultat i Marijana Kanjera koji je u subotu navečer postao 12. u Europi na 50 metara slobodno s odličnim 22.89 vremenom. Svako vrijeme ispod 23 sekunde u toj disciplini vrhunski je rezultat. </p>
<p>Hrvatsko plivanje tako ide dalje, na svakom natjecanju medalja. Još kada bi tako bilo na Olimpijskim igrama...</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Galatasaray bolji od Dinama, »modri« promašivali poput Nizozemaca</p>
<p>U finalu turnira u Švicarskoj Dinamo i Galatasaray u 90 minuti odigrali 0-0, a boljim izvođenjem jedanaesteraca (3-0) Turci osvojili prvo mjesto / Jedanaesterce promašili Igor Cvitanović, Kristijan Polovanec i Edin Mujčin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometaši Dinama poraženi su u finalu turnira u švicarskom Fribourgu. Svladao ih je osvajač ovogodišnjeg Kupa Uefa, turski Galatasaray, i to boljim izvođenjem 11-eraca.</p>
<p> Utakmica je završena bez pogodaka, pa su pobjednika odlučivali 11-erci u kojima je epitet junaka ponio turski vratar Karem Inan. Uzastopno je obranio tri udarca s »bijele točke«, Igoru Cvitanoviću, Kristijanu Polovancu i Edinu Mujčinu, te tako osigurao trofej svojoj momčadi. Turci su, inače, imali stopostotni učinak iz 11-eraca, pogodili su sva tri puta. Dinamo niti jednom...</p>
<p> Dinamovi nogometaši su, inače, ostavili znatno bolji dojam od okrnjene momčadi Galatasaraya. U turskoj momčadi nedostajali su ponajbolji igrači - Rumunji Hagi i Popescu, te pojačanje iz Porta, Brazilac Jardel. No, u sastavu Dinama, isti tako, zbog ozljeda nije bilo Šokote i Balabana.</p>
<p> Zagrepčani su žestoko pritiskali turska vrata, ali nedovoljna preciznost napadačâ Igora Cvitanovića i Mihaela Mikića, uz vratara Karema Inana, glavni su razlog što je turska mreža ostala netaknuta. Svoju »ulogu« odigrao je i sudac, koji je u prvom poluvremenu previdio dva 11-erca za Dinamo, nakon što su u kaznenom prostoru Turaka srušeni Mujčin i Šabić. S druge strane, Turci nisu niti jednom ozbiljnije ugrozili vrata Tomislava Butine.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zagreb remizirao s Bordeauxom</p>
<p>BAYONNE </p>
<p> – Nogometaši Zagreba u svojoj četvrtoj utakmici na pripremama u Francuskoj prikazali su svoju najbolju partiju. Nastupili su u mjestu odakle je kapetan francuske nogometne reprezentacije Didier Deschamps i na otvorenju mjesnog stadiona s njegovim imenom odigrali 0-0 s prvakom zemlje svjetskih i europskih prvaka Bordeauxom. Bila je to, temeljem dostupnih informacija odlična utakmica u kojoj je Zagreb sasvim blokirao i neutralizirao prvaka Francuske. Na tribinama se našlo 5000 gledatelja, koji su uživali u priredbi, a pozdravili su na kraju Zagrebaše kojima je zamalo izmakla vrijedna pobjeda. U 75. minuti, naime, Lovrek se nije najbolje snašao nakon izvrsnog izgrađene akcije. Nogometaši Zagreba posebno su se osjećali počašćenima, jer ih je legendarni Deschamps, koji je prvi prekoračio granicu od 100 nastupa za reprezentaciju Francuske, prije utakmice došao pozdraviti u svlačionicu, prisjećajući se pritom nastupa »vatrenih« prije dvije godine u Francuskoj. (Z.A.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Koprivničani do trećeg kola obranom</p>
<p>U uzvratnoj utakmici 2. kola Intertoto kupa nogometaši Slaven Belupa remizirali (0-0) u dvoboju s poljskim predstavnikom, pa ih je u treće kolo odveo pogodak što su ga postigli u gostima u prvoj utakmici (1-1)</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – U premijernoj europskoj sezoni Slaven Belupo uspio je ostvariti povoljan omjer u drugom kolu Intertoto kupa u dva susreta s poljskim predstavnikom Zaglebiem iz Lubina. Koprivnički su se nogometaši s dva neodlučena rezultata (1-1 u Krakowu, 0-0 u Koprivnici) plasirali u treće kolo tog najniže rangiranog Uefinog natjecanja, gdje ih očekuje predstavnik Bugarske ili Češke.</p>
<p>Trener Slaven Belupa Mladen Frančić oprezno je krenuo u utakmicu, odlučivši se za zatvorenu 5-3-2 formaciju, koja je na kraju donijela radost ispunjenoj tribini Gradskog stadiona. Aktivan rezultat ostvaren u Poljskoj i pogodak postignut u gostima Frančiću su omogućili čuvanje »nule«, što je bilo i logično s obzirom na to da se koprivnički prvoligaš ovog trenutka nalazi usred ljetnih priprema. »Slavenaši« su inicijativu u potpunosti prepustili igračima Zaglebia, a tek su povremeno iz protuudara pokušali zaprijetiti poljskom vrataru. Najzreliju priliku u prvom dijelu imao je Ferenčina, no njegov je udarac glavom obranio Mioduszewski. Dvije minute prije odlaska na odmor na drugoj strani također glavom zaprijetio je ponajbolji poljski igrač, 34-godišnji Podbrozny, no sjajno je reagirao Solomun.</p>
<p>Drugi dio nije promijenio sliku na terenu – Zaglebie je napadao, Slaven se uspješno branio. O odnosu snaga dovoljno govori statistika – gosti su uputili 11 udaraca prema vratima, od toga pet u okvir. Svih pet sigurno je obranio najbolji igrač susreta, povratnik iz Varteksa Ivica Solomun. S druge strane, domaći su prema vratima tukli četiri puta, od toga dva put u okvir vrata, no i poljski je vratar bio siguran. Potkraj susreta igrači Slavena češće su boravili na protivničkoj polovici terena, no Sertićev udarac glavom otišao je pored vrata, dok je neugodnu Dodikovu loptu krajnjim naporom u korner izbacio Mioduszewski.</p>
<p>– Mislim da smo prolaskom u treće kolo Intertoto kupa u potpunosti opravdali ulaganje sponzora u Slaven. Igračima čestitam na igri i borbenosti. Znali smo da je Zaglebie kvalitetna ekipa, no mislim da smo objektivno bolji od njih. Odlučili smo se na defanzivni pristup jer smo se prije dva dana vratili s napornih priprema, osjećao se umor, i smatram da smo ispravno postupili, što pokazuje i rezultat – zadovoljan je nakon susreta bio trener Slavena Mladen Frančić.</p>
<p>Čestitavši Slavenu na proboju u treće kolo, trener Zaglebeia Miroslaw Jablonski konstatirao je kako je njegov klub plasman u daljnje natjecanje Intertoto kupa izgubio još na prvoj utakmici u Krakowu.</p>
<p>Sljedeću utakmicu u Interoto kupu Slaven Belupo igra kod kuće 15. srpnja, a uzvrat je u gostima tjedan dana kasnije.</p>
<p>- Stadion u Koprivnici</p>
<p>SLAVEN BELUPO – ZAGLEBIE LUBIN 0-0</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 7, S. Bošnjak 7, Crnac 6,5, Kacić 6,5, P. Bošnjak 6 (od 81. Radiček – ), Kovačević 6, Ferenčina 6, Kokol 6 (od 63. Sertić 6), Amižić 6, Jurčec 6, Dodik 6,5 (od 90. Mikolaj –)</p>
<p>ZAGLEBIE LUBIN: Mioduszewski 6, Žuraw 6, Bubnowicz 6, Przerywacz 6, Pasik 6, Manuszewski 6, Podbrozny 6,5, Lewandowski 6, Szewczyk 6 (od 53. Majka 6), Grzybowski 6,5, Klimek 6.</p>
<p>SUCI: Culcu (Turska) 7. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kovačević, Crnac, Solomun, Sertić, Podbrozny, Lewandowski.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica SOLOMUN.</p>
<p>IVO ČIČIN-MAŠANSKER</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iako najmlađi, Ančić među najboljima</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 9. srpnja</p>
<p> – Mario Ančić ipak i dalje mora čekati svoj prvi juniorski »Grand Slam« naslov, kojeg, po onome što je na terenu pokazao dosad, a posebno ove godine, bez sumnje zaslužuje. Nakon što je prvu priliku imao u siječnju na »Australian Openu«, sad je vrlo blizu osvajanju trofeja stigao i u Wimbledonu, no poraz u finalu od Francuza Mahuta 6-3, 3-6, 5-7 odnio je nadu da će postati prvi hrvatski tenisač uopće koji je osvojio juniorski »Grand Slam« naslov. Prije njega, u toj konkurenciji je do finala (također u Wimbledonu) stigao još samo Ivan Ljubičić.</p>
<p>– Znam da je veliki uspjeh biti u dva finala »Grand Slam« turnira u istoj godini, ali nakon poraza teško mogu biti veseo. Mahuta sam već dvaput pobijedio i činilo mi se da sam bliže osvajanju naslova nego u Australiji. Ali, što sad mogu, treba nastaviti raditi, pa idemo dalje, valjda će treći put biti bolje, rekao je Ančić poslije finala Wimbledona.</p>
<p>Ove sezone Splićanin će još igrati na »U.S. Openu«, no lako je moguće da će to biti i njegov posljednji juniorski »Grand Slam« turnir, unatoč tome što mu je samo 16 godina, pa bi po pravilima još dvije sezone mogao nastupati u ovoj konkurenciji. Naime, Ančić, osim osvajanja naslova, očito više nema što dokazivati u juniorskoj konkurenciji, gdje je već danas među najboljima na svijetu, iako je od svih konkurenata mlađi dvije godine!</p>
<p>Ančićevi ovogodišnji uspjesi na »Grand Slam« upravo su stoga još vredniji i zapravo su najbolji pokazatelj da nisu slučajnost, te da su priče o tome kako je »najveći hrvatski talent nakon Gorana Ivaniševića« sasvim na mjestu. Uostalom, kad se trener kakav je Bob Brett sam ponudi da će raditi s njim, onda je jasno da je u njemu prepoznao veliki potencijal. Šteta je samo što Brett nema sreće s Wimbledonom: imao je poraženog finalista i s Goranom Ivaniševićem, a ima ga i sad s Ančićem... (I. Rajković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="21">
<p>Bomba u Sjevernoj Irskoj</p>
<p>BELFAST, 9. srpnja</p>
<p> - Podmetnuta bomba eksplodirala je u nedjelju rano ujutro u sjevernoirskom gradiću Stewartstownu, dok rastu napetosti uoči najavljenog marša protestanata u Portadownu. »Dobili smo izvješće o napuštenom vozilu i upravo smo evakuirali stanovnike nekoliko kuća, kad je došlo do eksplozije. U eksploziji nije bilo ozlijeđenih«, rekla je glasnogovornica policije. Britanske snage su pokrenule veliku sigurnosnu operaciju s ciljem osiguravanja zabrane prolaska protestantskog mimohoda kroz katoličku četvrt. Stotine pripadnika Oranskog reda krenulo je prema Drumcreeu iz susjednog Portadowna. Vođe mimohoda su izjavili da će predati prosvjedno pismo policiji na području Drumcreea zbog zabrane marša kroz katoličku četvrt. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rat za Kosovo kao pouka za Tajvan </p>
<p>U tajnoj studiji Pentagona tvrdi se da je poslije zračnog rata NATO-a protiv Srbije i napada na kinesku ambasadu u Beogradu, dio kineskog političko-vojnog vrha »ozbiljno razmatrao« mogućnost da Kina najveću važnost posveti vojnim pitanjima, ali prevladali su oni koji daju prednost gospodarskom razvoju</p>
<p>ZAGREB, 9 srpnja</p>
<p> - Ono što su mnogi analitičari vrlo brzo zaključili, da rat za Kosovo može poslužiti i Kinezima i Amerikancima kao iskustvo i pouka za mogući sukob oko Tajvana, sada je potvrdio i Pentagon. U tajnoj studiji, čiji su dijelovi ipak dospjeli u medije, kaže se da su Kinezi pažljivo proučavali Zaljevski rat iz 1991. i zračni rat NATO-a protiv Srbije, u kojem su snage predvođene Amerikancima bile tehnološki nadmoćne. Poslije zračnog rata za Kosovo i rušenja kineske ambasade u Beogradu, dio kineskog političko-vojnog vrha »ozbiljno je razmatrao« mogućnost da Kina najveću važnost posveti vojnim pitanjima, tj. naoružanju i vojnoj obuci, ali prevladali su oni koji daju prednost gospodarskom razvoju. </p>
<p>U studiji se analiziraju snaga i slabosti kineske vojske, a izrađena je po nalogu Kongresa, kako bi se dobila podloga za raspravu o budućim odnosima s Kinom i diplomatski osjetljivoj prodaji američkog oružja Tajvanu koji vlada u Pekingu želi pripojiti. Zaključuje se da Kina modernizira svoje vojne snage kako bi se mogla suprotstaviti prijetnjama tehnološki nadmoćnijih protivnika, ali zbog »značajnih nedostataka« svoga oružja i obučenosti osoblja još će »neodređeni vremenski period« zaostajati iza Sjedinjenih Država. </p>
<p>Kritičari Kine u Kongresu kažu da studija pokazuje kako nisu uspjela nastojanja predsjednika Clintona da sredi odnose s tom najmnogoljudnijom zemljom svijeta (i potencijalno golemim tržištem), te da je Kina i dalje »strateški suparnik a ne strateški saveznik«. No, istodobno Pentagon zaključuje da je kineski politički vrh, predvođen predsjednikom Jiangom Zeminom, i dalje više zaokupljen gospodarskim nego vojnim i obrambenim brigama. Pa ipak, mogući sukob s Tajvanom, u koji bi se vrlo vjerojatno upleli i Amerikanci, najviše utječe na kineske vojne planove i razvoj naoružanja. Iako tehnološki zaostaje, kineska vojska se nastoji osposobiti za »elektromagnetsko ratovanje« i napade na kompjuterske i komunikacijske mreže. Istodobno, agresivno kupuje oružje u Rusiji, uključujući rakete, podmornice i - u najnovije vrijeme - razarače. Glavnina kineskog razvoja oružja i obuke vojnika sada se usmjerava prema suprotstavljanju napadu, stoga se stvaraju ili kupuju rakete i ostalo oružje kojim se može ozbiljno prijetiti najsuvremenijim zrakoplovima. </p>
<p>Pentagon ipak zaključuje da je, uz sva nastojanja, kineska vojska previše zastarjela i loše opremljena da bi mogla krenuti u ozbiljnu invaziji protiv Tajvana ili neke druge zemlje u svome susjedstvu. Mornarički amfibijski brodovi mogu prebaciti samo jednu pješadijsku diviziju preko Tajvanskog tjesnaca, dok bi ostatak vojske morao ovisiti o ribarskim i drugim civilnim brodovima. </p>
<p>Usprkos stalnoj napetosti, studija umanjuje mogućnosti otvorenog sukoba između Kine i Tajvana, dokazujući da će Peking izbjegavati sve što bi moglo ugroziti kineski gospodarski rast i prodor na strana tržišta. Oslanjajući se na takve procjene, Clintonova administracija je u travnju odobrila prodaju poboljšanih raketa i snažnog radarskog sustava Tajvanu, ali je odbila zahtjev za četiri najsuvremenija američka razarača. Početkom srpnja, u Peking je stigla i brojna američka delegacija, koju predvodi John Holum, savjetnik državne tajnice Madeleine Albright, kako bi s Kinezima raspravljala o kontroli naoružanja. Takvi američko-kineski razgovori bili su prekinuti poslije bombardiranja kineskog veleposlanstva u Beogradu. Njihov nastavak ukazuje da je zračni rat za Kosovo i Kinezima i Amerikancima prošlost koja služi kao iskustvo i pouka za mogući sukob oko Tajvana.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rasna diskriminacija među osuđenima na smrt u SAD-u?</p>
<p>WASHINGTON, 8. srpnja</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton odlučio je odgoditi smrtnu kaznu koju su 5. kolovoza trebale izvršiti savezne vlasti nad trostrukim ubojicom Juanom Raulom Garzom. Optuženikovi su odvjetnici, naime, pozvali predsjednika Clintona da pomiluje Garzu, žaleći se pritom da se u SAD-u smrtne kazne znatno češće izvršavaju nad pripadnicima manjinskih zajednica, u prvom redu Afroamerikancima, Hispancima i državljanima azijskog porijekla. Bijela je kuća odmah reagirala uputivši zahtjev ministarstvu pravosuđa da preispita čitav slučaj, a osobito navode o rasnoj diskriminaciji zatvorenika. Rezultati »istrage« očekuju se za otprilike tjedan dana.</p>
<p>»Predsjednik želi biti siguran da osuđeni Garza ima na raspolaganju sve pravne mogućnosti, uključujući i molbu za pomilovanjem. Istodobno predsjednik želi za sebe zadržati mogućnost da temeljito ispita čitav slučaj«, istaknuo je glasnogovornik Bijele kuće Jake Siewert.</p>
<p>Prema podacima koje je dosad prikupilo ministarstvo pravosuđa, proizlazi da su pripadnici manjina u Sjedinjenim Državama predmet najtežih kaznenih presuda u više od tri četvrtine kaznenih postupaka. Od dvadeset sudskih postupaka koji su završili »smrtnom presudom«, 14 osuđenih su crnci, četvorica bijelci, jedan je hispanskog, a jedan azijskoga porijekla. Smrtne su kazne kao »negativna lutrija« , pri čemu je »rezultat predodređen bojom nečije kože«, a to je osobito naglašeno u nekim američkim državama, izjavio je Garzin odvjetnik Gregory Wiercioch. </p>
<p>Bill Clinton je pak na nedavnoj konferenciji za novinare izrazio zabrinutost »rasnim sastavom« onih zatvorenika koji čekaju u redu za smrt. Štoviše, u odnosu na američki prosjek, u pojedinim je saveznim okruzima nerazmjerno puno presuda sa smrtnim kaznama. »Bez obzira na zakon, čini se da rezultat kaznenoga procesa ovisi o tome gdje je zločin počinjen«, izrazio je zabrinutost Clinton. </p>
<p>Sam Juan Raul Garza osuđen je prije sedam godina, jer je naredio, navodi se u presudi, tri ubojstva kako bi si olakšao ilegalnu trgovinu drogom. Tijekom postupka, doduše, Garza, inače latinoameričkoga porijekla, tvrdio je da je nedužan. Njegovi odvjetnici u žalbi su zanemarili taj aspekt insistirajući na »rasnoj diskriminaciju onih u redu za egzekuciju«. Spomenuti je slučaj podgrijao stare rasprave o opravdanosti i svrsi smrtne kazne, osobito u zemlji koja se voli dičiti odnjegovanim slobodarskim duhom i neupitnom demokracijom.</p>
<p>»Slučaj Garza« baca dodatno svjetlo i na veliki broj egzekucija u Texasu koje je olako potpisivao i tamošnji guverner, inače predsjednički kandidat George Bush. Štoviše, glavni protivnik smrtne kazne demokratski senator Russell Feingold pozvao je Clintona da ukine smrtnu kaznu. Od 1976. kad je ponovno uveden institut te najteže kazne, u SAD-u je izvršena 651 egzekucija nad zatvorenicima za koje je tijekom sudskog procesa potvrđeno da su počinili teška kaznena djela. Tisuće njih po američkim zatvorima tek čeka u redu za plinsku komoru, električnu stolicu, smrtonosnu injekciju ... </p>
<p>VINKA DREZGA</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Britanski specijalci bili u Srebrenici za vrijeme srpskog napada u srpnju 1995.</p>
<p>Za UN je Srebrenica bila i ostala najsramnija epizoda ne samo bosanskog rata nego i UN-ovih mirovnih operacija općenito / Blamaža je poslije pala na Nizozemce, dok se za prisutnost dvojice Britanaca u enklavi do sada nije znalo</p>
<p>LONDON, 9. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada su 1995. godine srpske snage osvojile Srebrenicu i pobile tisuće ljudi, sramota je velikim dijelom pala na nizozemski bataljun »plavaca« koji se prije pokolja povukao iz te enklave. </p>
<p>No, jedan bivši britanski komandos napisao je sada knjigu o tajnoj britanskoj obavještajnoj operaciji unutar Srebrenice. Knjiga, čiji je izlazak spriječilo Ministarstvo obrane u Londonu - prvi put navodi da su uoči pada Srebrenice u njoj boravila i dva britanska komandosa, pripadnika takozvanih Specijalnih zračnih snaga (SAS). </p>
<p>Kako u nedjelju tvrdi Sunday Times, kada su Srbi u srpnju 1995. počeli napadati srebreničku enklavu, dvojica komandosa su »pomogli da se pozove na zračne udare NATO-a«, nakon čega su se »morali izmiješati s nizozemskim mirovnim trupama UN-a, kada su ove napuštale Srebrenicu«. Dramatični epilog tog događaja dobro je poznat - vjeruje se da su srpske snage, koje je vodio Ratko Mladić, pobile i u masovnim grobnicama zakopale 8000 srebreničkih muslimana. Nizozemski izvori tvrde da je britanskim komandosima moralo biti krivo kada je NATO odustao od zračnih udara protiv Mladićevih snaga, te zaključuju da su SAS-ovci vjerojatno znali i za pokolj koji je uslijedio. »Bio je to crni dan za UN. Britanci ne žele da se zna da su bili tamo«, izjavio je Sunday Timesu jedan bivši nizozemski »plavac«. Vjeruje se da su britanski komandosi radili rame uz rame s »plavim kacigama« iz Nizozemske, te da su bili u vezi s britanskim zapovjednikom UN-ovih snaga u BiH, generalom Rupertom Smithom. Sunday Times navodi da su dobro govorili »srpsko-hrvatski«, da su se dobro snalazili u prostoru te bili vrlo tajanstveni. Nizozemski zapovjednik UN-a u Tuzli, pukovnik Charlie Brantz ispričao je da mu se jedan od britanskih komandosa predstavio kao Tom Sawyer, na što mu je Nizozemac odgovorio: »Ja sam onda Oliver Twist«. </p>
<p>Kada su početkom srpnja 1995. počeli srpski napadi na Srebrenicu, koju je UN bio proglasio svojom »zaštićenom enklavom«, zapovjedništvo UN-a je nekoliko dana oklijevalo da naredi zračne udare. Odobrenje je stiglo 10. srpnja, no kada su dan kasnije Nizozemci bombardirali srpske položaje, general Mladić je zaprijetio da će likvidirati četrdesetak »plavaca« koje je držao kao taoce. Na to su UN i Nizozemci digli ruke od bombardiranja, ali i od mirovne misije, te su napustili Srebrenicu, u koju su ušle srpske snage. </p>
<p>Iz srebreničke tobože zaštićene zone, Srbi su protjerali muslimanske žene i djecu, te pobili većinu muškaraca i mladića. Za UN je to bila i ostala najsramnija epizoda ne samo bosanskog rata nego i UN-ovih mirovnih operacija općenito. Blamaža je poslije pala na Nizozemce, dok se za prisutnost dvojice Britanaca u enklavi do sada nije znalo. Očigledno je da su oni brojčano bili beznačajni, no po samoj prirodi svog zadatka morali su služiti kao oči i uši svojih nadređenih, te izviđati što se točno događa u Srebrenici. Glasnogovornik britanskog Ministarstva obrane nije bio razgovorljiv, kada ga je Vjesnik u nedjelju zamolio da komentira navode Sunday Timesa. »Mi uopće ne raspravljamo o specijalnim snagama«, rekao je on.</p>
<p>U zadnje vrijeme, više je bivših britanskih komandosa objavilo knjige o svojim doživljajima. Najpoznatija od njih je ona iz pera Andyja McNabba, pod nazivom »Bravo Two Zero«, koja govori o pothvatima britanskih specijalaca iza neprijateljskih linija u Zaljevskom ratu. No, nakon tog rata britansko Ministarstvo obrane počelo je braniti aktivnim vojnicima da pišu knjige. Prema nekim procjenama, više od 30 bivših komandosa zamjerilo se vojnom vrhu zbog toga što su pisali o svojim doživljajima, te ih Ministarstvo obrane više ne poziva na zajedničke proslave. Na Vjesnikov upit o tome kakva je politika prema memoarima bivših komandosa, glasnogovornik britanskog ministarstva obrane je izjavio: »O tome odlučujemo od slučaja do slučaja«.</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Papa osudio povorku homoseksualaca u Rimu </p>
<p>VATIKAN, 9. srpnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. snažno je osudio u nedjelju povorku homoseksualaca u Rimu i rekao je da je to »povreda kršćanskih vrijednosti« te da Katolička crkva smatra da su homoseksualni odnosi u suprotnosti sa zakonom prirode.</p>
<p> Obraćajući se desecima tisuća hodočasnika i turista na Trgu Sv. Petra, Papa je ponovio da Crkva smatra homoseksualnost »objektivnim poremećajem«.</p>
<p> Očekuje se da će njegove riječi izazvati buru prosvjeda homoseksualaca koji su se nadali da bi ova povorka mogla poslužiti kao maslinova grančica u napetim odnosima s Crkvom.</p>
<p> »U ime rimske Crkve moram izraziti svoju žalost zbog nanošenja uvrede Velikom jubileju 2000. godine i povrede kršćanskih vrijednosti grada koji je toliko drag srcima katolika u cijelom svijetu«, rekao je Ivan Pavao II.</p>
<p> Rimski su dužnosnici povukli svoju službenu potporu mimohodu homoseksualaca, ali su dopustili njegovo održavanje unatoč oštrim prosvjedima Vatikana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ministri EU o zapadnom Balkanu, Rusiji i sankcijama prema SRJ </p>
<p>BRUXELLES, 9. srpnja</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije razmotrit će u ponedjeljak na svojem redovitom mjesečnom zasjedanju u Bruxellesu, prvom pod francuskim predsjedavanjem, mogući summit EU i zemalja zapadnog Balkana, politiku sankcija nametnutih SR Jugoslaviji, te stanje u Rusiji. Ministri će o politici prema zapadnom Balkanu raspravljati u ponedjeljak ujutro, na početku dvodnevnog sastanka.</p>
<p> Na dnevnom redu naći će se prijedlog francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, potvrđen na summitu EU u Feiri 20. lipnja, o održavanju summita između EU i zemalja zapadnog Balkana - Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i srbijanske oporbe. Taj bi se sastanak na vrhu, prema sadašnjim saznanjima, mogao održati 24. i 25. studenoga u Hrvatskoj. Očekuje se da će ministri također za još 6 mjeseci produžiti suspenziju zabrane letova Jugoslaviji. EU je ranije ove godine odlučila na određeno vrijeme dopustiti letove u SRJ, ali i stegnuti neke druge sankcije zbog uloge beogradskog režima u kosovskom sukobu. Očekuje se da će ministri razmotriti i ublažavanje sankcija Rusiji, koje su uveli prošle godine zbog ruske uporabe sile u Čečeniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Palestinci neće prihvatiti djelomični sporazum </p>
<p>RAMALAH, 9. srpnja</p>
<p> - Palestinci će u Camp Davidu odbiti svaki sporazum koji će za kasnije odgoditi pronalaženje rješenja pitanja Jeruzalema i pitanja izbjeglica, potvrdio je u nedjelju u Ramalahu palestinski ministar informiranja Jaser Abed Rabo. »Nećemo prihvatiti nikakvi djelomični sporazum ili novo prijelazno razdoblje«, kazao je Rabo na konferenciji za novinare, dva dana prije početka tripartitnog summita u Camp Davidu. »Svi problemi trebaju biti riješeni, posebice pitanje Jeruzalema, izbjeglica i izraelskog povlačenja do granica od 4. lipnja 1967.«, nastavio je Rabo. On je dodao da će Palestinci u Camp Davidu tražiti »međunarodna jamstva« u obliku razmještanja multinacionalnih snaga ili snaga UN-a u Izraelu i područjima pod palestinskom samoupravom. »Ne vjerujemo Izraelcima«, rekao je te dodao da Palestinci neće potpisati sporazum u Camp Davidu ako ne dobiju garancije da će međunarodni vojnici biti razmješteni u tom području. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Srbiji je Sloba ustavna sudbina </p>
<p>BEOGRAD, 9. srpnja</p>
<p> - Bolje spriječiti nego liječiti. Budući da mandat predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, koji su mu povjerili poslanici, u vrlo dogledno vrijeme istječe, čovjek bi ostao bez predsjedničke funkcije, a on ne zna ništa drugo raditi osim biti predsjednikom. Nije bilo druge nego promijeniti Ustav tako da se predsjednik bira neposrednim glasovanjem. Crna Gora se, naravno, usprotivila, ali iz Beograda odavno nitko nju ništa ne pita. Ako joj se ne sviđa, neka ide s milim Bogom. Važno je da Milošević ostane na čelu države, pa makar se ona najzad zaista svela samo na »Beogradski pašaluk«.</p>
<p> Uostalom, što manja država, to veći vođa. A kad dođe vrijeme glasovanja, Sloba će na bilo koji način pobijediti, pa makar proradile i »ćorave kutije«. Po već poznatoj tradiciji u nas, zbog mudrog rukovođenja zemljom i herojske pobjede nad 19 najmoćnijih sila svijeta, bit će proglašen za doživotnog šefa države. Tako Sloba postaje srpska sudbina.</p>
<p>Ova svjetska zajednica uvijek zabrlja kad god pokuša uvesti neki red u »Jugi«. Što joj sad znače one crne i bijele liste? Po Europskoj zajednici, sa jugo-tvrtkama na crnoj listi (a ima ih više od 500) ne može se trgovati, budući da one podržavaju omraženog Slobu Miloševića, ali se zato može surađivati sa 190 poduzeća (bijela lista) koja nisu pod njegovom šapom. Tako je to na papiru. U stvarnosti, Europska zajednica dopušta promet i s tvrtkama s crne liste, s tim što se jugo-izvoz može naplatiti samo preko barter aranžmana. I stvar je riješena. Tko sad trlja ruke? Opet beogradski režim. Do naplate u poslovanju neminovno će se naći zaobilazni put, preko posrednika, i na jednoj i na drugoj strani. Oni, dakako, imaju svoju cijenu, a tko će to platiti, nego narod. I tako, svaka sankcija sa Zapada pogađa srpskog građanina, a njegovoj vlasti daje još veće mogućnosti za spekulaciju i bogaćenje. Za njih nema ljepše od sive ekonomije. Oni s bijele liste, pak, mogu neometano trgovati sa Zapadom. A tko će od njih u Beogradu dobiti izvoznu dozvolu, kad su to sve same - izdajice i strani plaćenici. Jer kad bi oni poslovali, ne bi se ovi sa crne liste mogli okoristtii. I što je sad gore - biti na crnoj ili bijeloj listi?</p>
<p>Ovih dana mogao se pročitati jedan zanimljiv aforizam u beogradskom dnevniku »Danas«: »Vođa ima pomalo čudan smisao za privatizaciju - privatizirao je vojsku i policiju«. Napisao ga je Boban Miletić Bapsi, zaječarski »aforističar« koji je kao prvi pisac u najnovijoj Jugoslaviji, osuđen na pet mjeseci zatvora zbog vrijeđanja »Nj. V. Predsjednika«. Ali se Bapsi nije dao ušutkati. Jedino je propustio dodati kako Vođa neobično voli svoje policajce i oficire. Kako bi im se zahvalio na bezrezervnoj podršci i odanosti, odlučio je da se za njih u narednih nekoliko godina sagradi čak 10.000 stanova. Sve dok ta armija naoružanih ljudi čeka krov nad glavom, čuvat će svog vođu kao vjerni psi.</p>
<p>Ljeto je uveliko, sve gori i prži. Suše su uzele svoj danak, ali vraga, na televiziji slika je sasvim drugačija. Bit će žita ne samo za domaće potrebe, nego i za izvoz. Ta neće valjda televizija, čiji je zadatak uljepšavati život, sad prognozirati kako će se teško prezimiti i kako će se možda i gladovati. Da tv-idila bude još ljepša, seljaci rado odvoze žito u silose, ne pitajući kad će dobiti novac. Pa oni su rodoljubi, ako treba, i sada će iznijeti teret na svojim plećima.</p>
<p>Ustrojstvo srpskih tvrtki je takvo da na njihovom čelu stoje upravni odbori. Oni vode računa da radni ljudi ne zastrane. U odbore se, naravno, biraju najpodobniji ljudi, a oni su, zna se, iz Mirinog JUL-a i Slobinog SPS-a. Pritom oni upravljaju tako da iz dana u dan gospodarstvo pada na sve niže grane. Da u upravne odbore kojim slučajem dođu stručnjaci, možda bi stvar i krenula nabolje, ali vlast nikako ne voli da se ističu tamo neki nepartijci, strani plaćenici i izdajice. Sve, sve, ali podobnost. A biti podoban, pak, više je nego unosno. Sjediš u upravnom odboru, često i u nekoliko njih, primaš debelu apanažu, a ne radiš ništa i nemaš nikakvu odgovornost. Ima li ljepše od toga?</p>
<p>Momčilo Stojanović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slovenske tvrtke već investirale gotovo 100 milijuna DEM u BiH</p>
<p>BiH se nalazi upravo pred velikim valom privatizacije, a poduzeća iz Hrvatske još uvijek su vrlo malo prisutna </p>
<p>SARAJEVO, 9. srpnja</p>
<p> - Neshvatljivo je da Republiku Hrvatsku po ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku premašuju, primjerice, Slovenija ili neke arapske zemlje! Tvrdi to Velimir Lovrić, predsjednik Upravnog odbora Federalne agencije za privatizaciju. »Postoji gospodarska međuzavisnost BiH i Republike Hrvatske. Te dvije države su upućene jedna na drugu i zbog zemljopisnog položaja, ali i zbog strukture međusobne robne razmjene i raspodjele gospodarskih resursa, od turizma do proizvodnje energije«, tvrdi Lovrić. </p>
<p>Naime, Upravni odbor Federalne agencije za privatizaciju nedavno je odlučio strateškim inozemnim investitorima ponuditi oko 300 poduzeća koja će biti prodana putom tendera za gotov novac, a nakon što je izričit zahtjev da se to omogući uputila Međunarodna savjetodavna skupina za ekonomiju u kojoj su predstavnici SAD, Njemačke, OHR-a, EU-a, Europske banke, Svjetske banke, MMF-a, USAID-a. »Mi to nismo prihvatili isključivo zbog traženja međunarodne zajednice, nego više zbog same Bosne i Hercegovine, jer samo novi kapital i nove tehnologije mogu povući zemlju u razvoj«, kaže Lovrić. No, on je razočaran što su iz Republike Hrvatske dosad investirana tek minimalna sredstva, a hrvatske tvrtke za sada pokazuju razmjerno malo zanimanje za nova ulaganja u BiH, usprkos tome što će inozemnim ulagačima biti osigurane mnoge olakšice.</p>
<p> »Prijeratna godišnja robna razmjena između tadašnjih republika bivše države iznosila je oko dvije milijarde dolara, dok je ona danas tri puta manja. Bosna i Hercegovina se odlukom Upravnog odbora Agencije za privatizaciju o listi poduzeća za prodaju tenderom u velikoj privatizaciji konačno i na pravi način otvorila inozemnom kapitalu i tehnologijama, pa ipak vjerujem da će tvrtke iz Hrvatske, osobito one veće kakve su Pliva, Dukat, Agrokor, Franck, Kraš, Badel, pivovare, itd. znati iskoristiti priliku da si nađu u BiH i sirovinu i tržište.«</p>
<p>U Bosni i Hercegovini, inače, ovih se dana čine završne pripreme za početak prvog kruga tzv. javnog upisa dionica, čime zapravo i počinje proces velike privatizacije. Stručnjaci poput Lovrića upozoravaju da Hrvatska već kasni, a kao usporedbu navode primjer Slovenije koja je već investirala gotovo 100 milijuna DEM u BiH. Lokalne novine prepune su vijesti o tome da pojedina slovenska poduzeća kupuju ili imaju namjeru kupiti pojedine tvrtke u BiH. Tako je, primjerice, sarajevski Konzum kupila Droga iz Portoroža, a Slovenci planiraju kupiti i vodeću tekstilnu industriju Alhos, Trgovinsko poduzeće Marketi koje raspolaže velikim brojem skladišnih i prodajnih prostora, te sarajevsku industriju mlijeka. Ljubljanski Merkator gradi golemi šoping centar u središtu glavnog grada a Slovenci su s domaćim partnerima osnovali i investicijsku skupinu BIG koja opsežnom reklamnom kampanjom poziva građane da tu ulože svoje privatizacijske certifikate.</p>
<p>S druge strane, dosadašnja ostvarena ili planirana ulaganja iz Republike Hrvatske, poput onih u mostarski Aluminij ili telekomunikacije, pratili su problemi političke naravi, dok su se, primjerice, ulasku Agrokora u poznatu tvornicu mineralne vode u Kiseljaku pored Sarajeva usprotivili tamošnji uposlenici. </p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kuvajtskom časniku smrtna kazna zbog izdaje </p>
<p>KUVAJT, 9. srpnja</p>
<p> - Kuvajtski prizivni sud odbacio je u nedjelju prvu žalbu Alaa Husseina, podržavši tako smrtnu kaznu protiv bivšeg kuvajtskog časnika koji je proglašen krivim za izdaju jer je bio na čelu marionetske vlade u vrijeme iračke okupacije. Husssein se ima pravo žaliti na presudu samo dva puta. On je osuđen na smrt 3. svibnja nakon što se vratio kući iz samoizgnanstva u Norveškoj u siječnju, uvjeren da će dobiti oprost. Kuvajtska je vlada tijekom sudskog procesa opovrgla njegove tvrdnje da mu je obećala oprost ako se vrati kući. Hussein je ustrajavao na tome da je nevin izjavljujući da ga je Irak prisilio da predvodi marionetsku vladu. Njegovi takozvani ministri dobili su oprost kada su izvedeni pred sud u Kuvajtu nakon Zaljevskog rata, samo je Hussein tada osuđen na smrt u odsustvu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ubijeno više od 150 kolumbijskih gerilaca </p>
<p>BOGOTA, 9. srpnja</p>
<p> - Više od 150 gerilaca Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) ubijeno je proteklog tjedna u borbama s pripadnicima kolumbijske vojske, unatoč najavama da bi od ponedjeljka trebao na snagu stupiti prekid vatre. U građanskom ratu koji u Kolumbiji bijesni od 1964. gdine, živote je izgubilo više od 120.000 osoba, dva milijuna osoba je raseljeno, a svake godine nepoznate osobe otmu više od 3000 Kolumbijaca. Kolumbija broji 40 milijuna stanovnika. Mirovni pregovori između konzervativnog predsjednika Andresa Pastrane i FARC-a počeli su 24. listopada prošle godine, ali otada je zbilježen tek kratki prekid vatre, nakon čega su borbe ponovno počele. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="32">
<p>Zašto hrana iz GMO?</p>
<p>U Vjesniku se sve češće piše o genetičkom inženjerstvu. Nije ni čudo. Kao rezultat genetičkog inženjerstva nedavno smo dobili kartu ljudskog genoma. Pomoću genetičkog inženjerstva identificiramo žrtve rata i zločince, utvrđujemo očinstvo, dijagnosticiramo bolesti, proizvodimo lijekove... Zašto očekujemo bolju hranu iz genetički modificiranih organizama (GMO)?</p>
<p>U skoroj budućnosti čovječanstvo će se sve više orijentirati na biljnu hranu: nećemo si moći priuštiti luksuz da prvo biljkama hranimo životinje, a da potom te životinje jedemo. O hrani životinjskog podrijetla ovisimo ponajviše zbog toga što ona sadrži dragocjene proteine (bjelančevine). Te proteine u svom probavnom sustavu razgrađujemo na jednostavne gradivne elemente, aminokiseline. Iz njih zatim, po vlastitom genetskom programu, sastavljamo svoje vlastite tjelesne proteine, važne za gotovo svaku funkciju našeg organizma. Genom i nije ništa drugo do knjige recepata, pohranjene u jezgri svake naše stanice, a svaki gen je recept za pojedini protein. Na žalost, pola od ukupno dvadeset prirodnih aminokiselina potrebnih za ostvarenje tih recepata naš organizam nije u stanju sam naučiti. Moramo ih uzimati hranom. </p>
<p>I sve biljke sadrže proteine. Soja je, na primjer, vrlo bogat, ali ne i savršen izvor biljnih proteina. Njeni proteini oskudijevaju na jednoj aminokiselini, metioninu. Na nesreću, metionin je na listi onih aminokiselina, koje čovjek ne može sam naučiti. Genetičkim inženjerstvom moguće je u soji izmijeniti recept (gen) za određeni protein receptom za protein povoljnijeg sastava, pa tako soju učiniti namirnicom »vrijednom poput mesa«.</p>
<p>To je učinjeno 1992. godine uz apsurdnu politizaciju cijelog pothvata. Najveći američki proizvođač sjemena je u soju ugradio gen brazilskog oraha. Istraživači koji su konstruirali takvu soju naknadno su doznali da kod nekih ljudi brazilski orah izaziva alergiju, pa je sjeme te soje povučeno s tržišta, premda su stotine tisuća ljudi mogle biti spašene od nedostatne ishrane. No umjesto da se taj gest znanstvenika uzme za primjer njihove svijesti i odgovornosti, neke su organizacije, financirane od proizvođača klasičnog sjemena, poduzele pravu hajku na proizvodnju GMO! Istraživači su ipak ubrzo konstituirali novu soju popravljanjem svojstava, dakako bez gena čiji produkt izaziva alergiju. U zemlji razuma, kakve su SAD, preko polovine biljnog sjemena proizvedenog u ovoj godini je sjeme GMO.</p>
<p>Postoji i drugi razlog za popravljanje genetičkog ustrojstva biljaka. Čovjek je tijekom mnogih stoljeća probirao sjeme na temelju boljeg prinosa i kvalitete. Mnoge su biljke usput izgubile otpornost na neke bolesti, koju su njihovi divlji preci imali, pa je u suvremenoj proizvodnji neizbježna uporaba pesticida. Danas se pokušava u visokokvalitetne biljke unijeti iz njihovih divljih srodnika recepte (gene) za otpornost na takve bolesti, pa pesticide izbaciti iz upotrebe. Prema tome u skoroj će budućnosti zaista »hrana iz GMO biti zdrava hrana, povoljnijeg sastava od klasične i nezagađene pesticidima« (citat iz mog pisma Vjesniku, 28. lipnja 2000.).</p>
<p>Valja znati i to da geni nisu opisani. Jedući hranu iz GMO nećemo se zaraziti genima. Ako večerate teleći odrezak s rižom i salatom od rajčice, pojest ćete i gene teleta, riže i rajčice, no svejedno se nećete sljedećeg jutra probuditi niti kao tele, niti kao riža, niti kao rajčica. Geni iz GMO su upravo isto tako »opasni« kao i geni bilo kojeg organizma. </p>
<p>Na žalost, a iz različitih pobuda, neke se organizirane skupine bore protiv korištenja GMO. Na istoj su se liniji našli fanatici, koji se protive ljudskom miješanju u proces nasljeđivanja (kao da to čovjek ne čini još od biblijskih vremena), te proizvođači klasičnog sjemena i proizvođači pesticida. Prvi to čine zbog zatucanosti, drugi i treći iz materijalnih interesa, a sve na uštrb našega zdravlja. Dakako, financijski interes postoji i na drugoj strani, jer su pojedine kompanije uložile velika sredstva u razvoj genske tehnologije. Pobijedit će nesumnjivo proizvodnja kvalitetnije i zdravije hrane po nižoj cijeni. </p>
<p>Akademik ŽELJKO KUĆAN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ostavite nam vjeronauk u školi </p>
<p>Žestoko prosvjedujem na pisanje članka Ispod tepiha</p>
<p> - vjeronauk objavljenog u Jutarnjem listu, a prenio Vjesnik u rubrici »Iz tiska«. </p>
<p>Naime, 1. srpnja 2000. godine u pismu »Ostavite nam vjeronauk« taksativno je naveden popis svih konfesionalnih vjeronauka u osnovnim školama. U programima su ugrađene ekumensko-dijaloške dimenzije, te upoznavanje učenika s drugim religijama, kako bi učenici stekli ekumensko-dijalošku dimenziju vjerske kulture.</p>
<p>Ekumensko-dijaloški elementi su poglavito kvalitetno ugrađeni u program katoličkog vjeronauka koji je i najrazrađeniji. U spomenutom članku se napada samo katolički vjeronauk. Ne izjašnjava se za vjeronauke ostalih konfesija. Ne navodi se što su druge konfesionalne zajednice poduzele za razvoj i napredak nastave vjeronauka u nas. </p>
<p>Nastava vjeronauka bila je u školama i poslije Drugog svjetskog rata, dakle, 1948. godine, u vrijeme Informbiroa. Tko ga je ukinuo? Kome je smetao? Tko i dan danas napada katolički vjeronauk? Zar je odgojno-obrazovni rad i duhovna obnova naše mladeži problem samo HDZ-a? Ponavljaju li se u Hrvatskoj vrijeme i politički običaji iz tih godina?</p>
<p>Spisateljica članka kaže da je provela malu anketu i da je tako utvrdila da se vjeronauk ukine (SIC!) Ja imam sigurno dobre dokaze da se vjeronauk ostavi na miru i da se radi na još boljoj i naprednijoj nastavi vjeronauka. Gotovo 100 posto učenika izabire vjeronauk kao izborni nastavni predmet. Isto tako, autorica neistinito tvrdi da je »Katolička crkva za vrijeme HDZ-a stekla znatno povoljniji položaj« nego druge vjerske zajednice. Smetaju joj ugovori s Vatikanom! Sic! Zašto i druge vjerske zajednice nisu sklopile takove i slične ugovore? Vjerojatno ne žele priznati hrvatsku državu? Kako dva vjeronauka mogu biti »identična«, što traži člankospisateljica.</p>
<p>Vjesnik je 10. studenog 1998. godine na prvoj stranici donio vijest dana s naslovom »Duhovna obnova židovstva«, te da je židovstvo tako što želilo i čekalo 55 godina. Tada su pojašnjavali da je to od izuzetne važnosti za odnose Hrvatske države i Izraela. Što je s tim danas?</p>
<p>Nedijeljiv je odgojno-obrazovni proces. Odgoj bez vjeronauka je krnji i nepotpun. Ostavite nam vjeronauk. Vjeronauk je izborni nastavni predmet. Nastavu vjeronauka polaze oni učenici čiji su se i roditelji i učenici u anketi izjasnili da žele da polaze nastavu vjeronauka za koji su se izjasnili.</p>
<p>Napadi na katolički vjeronauk, napadi su na sve što je katoličko i hrvatsko.</p>
<p>MATO KOLAK, Oriovac</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ne gorska nego dinarska Hrvatska!</p>
<p>Javljam vam se u povodu inicijative ministra uprave i pravosuđa, gospodina Stjepana Ivaniševića, a u vezi s novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske. Naime, u sklopu navedene inicijative o podjeli zemlje na pet historijsko-prirodnih regija, spominje se mogućnost osnutka i »gorske Hrvatske«. Smatram da bi mnogo bolji, sadržajniji i s historijsko-kulturološkog stajališta opravdaniji naziv »dinarska Hrvatska«. Dok je sintagma »gorska Hrvatska« previše upućena, neoriginalna i pomalo banalna, a upućuje samo na prirodno, geomorfološko svojstvo prostora, pridjev »dinarski« je znatno konkretniji, jer potpuno određuje prirodni, povijesni, tradicijski i kulturološki karakter dotičnog područja.</p>
<p>Riječ je o nadasve zanimljivoj regiji, planinskom, dinarskom području, tzv. »ilirskom trokutu« čiji južni i zapadni dio ulazi u okvir Republike Hrvatske. Ne smije se zaboraviti da je to područje jedinstvenoga povijesnog naslijeđa, čije stanovništvo predstavlja etnogenetski amalgam starijeg, iliroromanskog (»vlaškog«) i novijeg južnoslavenskog elementa. Proces postupna oblikovanja dinarskog etnosa započeo je već u ranom srednjem vijeku, i do 16. stoljeća bio je većinom završen.</p>
<p>»Povijesne silnice« determinirale su postanak dviju historijskih, dinarskih oblasti u današnjoj Hrvatskoj; prva je ličko-kordunaška, dio nekadašnje Vojne krajine odnosno Karlovačkog generalata; druga oblast jest kontinentalno zaleđe dalmatinskog priobalja, u širem smislu poznatije kao dalmatinska Zagora. Važno je istaći da najmanje 50 posto Dalmacije slikovito rečeno ne pripada mandolini nego guslama, odnosno riječ je o dinarskom prostoru čija »vlaška modrina« (kako kažu otočani) seže do predgrađa Splita, Šibenika i Zadra. Stoga podsjećam ministra Ivaniševića, da dalmatinska Zagora ili bolje dinarska Dalmacija daleko prije zaslužuje status subregije s posebnim identitetom, nego li npr. Baranja i zapadni Srijem u sklopu Slavonije.</p>
<p>Prirodno, političko sjedište dinarske Hrvatske svakako je Gospić. Karlovac, premda je snažno povijesno povezan s tim prostorima ipak pripada regiji sjeverne (kajkavske) Hrvatske. Treba napomenuti, kako ne bi bilo zabune, da velebitsko Podgorje (stara »Morlakija«), premda je u geografskom smislu primorski, u tradicijskom smislu je nedvojbeno dinarski kraj, čije je bunjevačko stanovništvo oduvijek bilo više orijentirano na planinu negoli na more. Što se tiče Senja, nesporno je da je riječ o mediteranskom gradiću, ali koji upravo svoje postojanje i slavnu prošlost duguje interaktivnu odnosu sa svojim dinarskim (ličkim) zaleđem, s kojim je pupčano vezan. Ipak, najveće nedoumice ostaju oko statusa Gorskog kotara. Premda je u prirodnu lancu dinarida, Gorski kotar je ipak specifičan mikroprostor u kojem se susreću ne samo tri hrvatska idioma, nego i tri tradicijske zone (predalpska, jadranska i dinarska). Najbolje bi bilo da sami Gorani odluče kome će pripasti – dinarskoj ili primorsko-istarskoj regiji. Sve u svemu dinarska Hrvatska bi obuhvaćala područje od oko 9000 km četvornih.</p>
<p>MARKO ŠARIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="35">
<p>Iranski ilegalci novčanu kaznu odslužuju u zatvoru</p>
<p>ČAKOVEC, 9. srpnja</p>
<p> - Službenici granične policije PU međimurske u subotu su na samoj državnoj crti prema Sloveniji, kod međimurskog sela Jalšovca, uhvatili skupinu stranih ilegalaca koji su namjeravali nezakonito prijeći u Sloveniju. Njih je dovezao vodič, za kojeg policija pretpostavlja da se zna o komu je riječ, ali taj dio postupka još nije dovršen. </p>
<p>Uhvaćeni su stranci iranski državljani, protiv kojih je proveden upravni i prekršajni postupak. U Prekršajnom sudu u Čakovcu Iranci su osuđeni na novčane kazne, a kako uza se nisu imali novaca, novčana im je kazna zamijenjena kaznom supletornog zatvora, koju odslužuju u Okružnom zatvoru u Varadžinu. Kada budu pušteni iz zatvora, moraju u roku od 48 sati napustiti Hrvatsku, a kako su i u našu zemlju došli ilegalno, to imaju i dulju zabranu ponovnog dolaska u Hrvatsku. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slovenski policajci uhvatili tridesetak stranih ilegalaca</p>
<p>LJUTOMER, 9. srpnja</p>
<p> – Službenici Policijske postaje Ljutomer, djelatni na čuvanju državne granice, uhvatili su dvadeset stranaca koji su uspjeli ilegalno iz Hrvatske preko državne granice ući u Sloveniju. Protuzakonito je na slovensko državno područje ušlo dvanaest Iračana, sedam državljana Irana i jedan Azerbajdžanac. </p>
<p>Svi uhićeni stranci zatražili su politički azil, pa su zbog toga, do rješenja o njihovim molbama, prevezeni u Ljubljanu i smješteni u tamošnji Dom za azilante. Ako im azil ne bude odobren, stranci će, temeljem Međudržavnog sporazuma o prihvatu osoba na zajedničkoj državnoj granici, biti vraćeni u Hrvatsku i predani našoj policiji.</p>
<p>Kako je u nedjelju objavila RTV Slovenija, policajci iz Ilirske Bistrice također su uhvatili skupinu od devet stranih državljana, koji su nezakonito ušli u Sloveniju na svom mukotrpnom ilegalnom putu prema nekoj od zapadnoeuropskih zemalja. Utvrđeno je da su svi u toj skupini rumunjski državljani. </p>
<p>Na graničnim prijelazima na području nadležnosti Policijske uprave Murska Sobota čak 120 stranaca nije ispunjavalo uvjete i zbog toga im nije bio dopušten ulaz u Sloveniju. Policijska uprava Murska Sobota je nadležna za više graničnih prijelaza prema Hrvatskoj i Mađarskoj. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pijani Goran davio vozača autobusa </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Tijekom subote zagrebačka je policija dva puta morala primijeniti sredstva prisile nad nasilnicima, i to u Velikoj Gorici, gdje je Željko S. (45) tukao bivšu suprugu, te na okretištu tramvaja u Dubravi, gdje je Goran P. (30) pod utjecajem alkohola davio vozača autobusa.</p>
<p>Naime, u subotu oko 10 sati Jasminka S. (42) telefonom je javila velikogoričkoj postaji kako je bivši suprug maltretira i tuče u njenom stanu u Kolarevoj 10. Policajci su ga ubrzo pronašli ispred njegova stana u obližnjoj Horvatovoj 63. Nasilni je bivši suprug priveden u postaju, no tamo je iskoristio priliku kada je ostao sam u sobi policijske postaje, te je pobjegao. Ipak su ga policajci sustigli kada je ponovo krenuo prema stanu bivše supruge, nakon čega je pružao pasivni otpor legavši na kolnik. Potom je vezan lisicama i ponovo odveden u policijsku postaju na dovršetak kriminalističke obrade.</p>
<p>Istog dana, oko 12 sati, vidno pijani Goran P. (30) ušao je na okretištu tramvaja u Dubravi u autobus koji prometuje na liniji Dubrava – Sesvete, gdje je počeo rukama daviti vozača Dragana S. (43). Pijanoga Gorana P. vidio je policajac u ophodnji te je ušavši u autobus uspio savladati nasilnika. Ubrzo potom odveden je u policijsku postaju, a zatoim i u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poginuo u izravnom sudaru s traktorom </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – U nedjelju ujutro oko 7 sati u Donjozelinskoj ulici u Donjoj Zelini, vozač osobnog automobila Zvjezdan Podvorec (28) je, iz zasad neutvrđenih razloga, skrenuo na stranu kolnika namijenjenog za vozila iz suprotnog smjera, te je tom prilikom izravno udario u nadolazeći traktor i na mjestu poginuo.</p>
<p>Na traktoru koji je dolazio desnom stranom kolnika nalazili su se Stjepan P. (59) i Anka C. (54), koji su prilikom izravnog sudara zadobili teške tjelesne ozljede, pa im je pomoć pružena u zelinskom Domu zdravlja. Mrtvo tijelo Zvjezdana Podvoreca prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, dok će prometna policija nakon obavljenog očevida utvrditi uzroke kobnog sudara. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U korist Dolačkoga svjedočio je i njegov nadređeni Belina </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – U nastavku disciplinskog postupka protiv suspendiranog djelatnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala PUZ-a, Željka Dolačkoga (31), svjedočio je, također suspendirani, načelnik tog odjela Jadranko Belina (42). Kao svjedok saslušan je i Smail Hrnjić, službenik istog odjela. Nastavak postupka zakazan je za ponedjeljak kada bi Dolački, kojeg brani odvjetnik Veljko Miljević, trebao iznijeti svoju obranu.</p>
<p>Dolačkoga se tereti da je onemogućio osiguranje mjesta pronalaska ukradenog »mercedesa« i obavljanje očevida u Velikoj Gorici, potom da u slučaju kaznene prijave Stjepana K. (na čiju je kuću bačen eksploziv, a navodno vezano uz iznudu), prijava nije proslijeđena nadležnom odvjetništvu te nije provedena kriminalsitička obrada. Treći mu je »grijeh« što je u slučaju predstavnika austrijskog osiguranja organizirao pratnju osobnog automobila od Zagreba do graničnog prijelaza sa BiH, o čemu nije podnio odgovarajuće izvješće.</p>
<p>U svojem je iskazu Belina rekao o prvom »slučaju« da je o postupanju Dolačkoga znao jer ga je Dolački morao redovito izvještavati. Dolački je postupao opravdano, a na prigovor velikogoričke policije o tom slučaju, tadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a, Zdravko Šeničnjak, sadašnji zamjenik načelnika PUZ-a, kao i tadašnji zamjenik načelnika PUZ-a, sadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova, Vladimir Faber, nisu pokrenuli stegovni postupak protiv Dolačkoga niti tražili dodatno obrazloženje, ustvrdio je Belina.</p>
<p>»Znao sam da je Dolački oštećenom nudio suradnju (vlasniku ukradenog vozila, op. a.), kako bi to razriješili i došli do počinitelja, no oštećeni je to odbio. Bojao se osobe za koju se sumnjalo da je povezana s počinjenjem djela, kao i s nekim službenicima X PP, znali smo i ranije da iz te postaje cure informacije«, rekao je Belina. Očevid nakon pronalaska automobila nije obavljen jer ga je vlasnik vozio, nakon preuzimanja od osobe za koju se sumnja da je jedan od nositelja organiziranog kriminala, a očevid nije obavljen jer je za to postojao i operativni interes. Osim toga, oštećeni je rekao da je dao izvjesnu svotu novca toj osobi za povrat automobila.</p>
<p>O drugoj točki optužbe Belina je rekao da se po nalogu Šeničnjaka u taj slučaj uključio, uz Odjel za terorizam i Odjel za suzbianje organiziranogkriminala. Zatražena je i suglasnot za primjenu posebnih izvidnih mjera, koju je odbio državni odvjetnik, te su nastavili prikupljati informacije, a kaznenu je prijavu podnijela ekipa za očevide. </p>
<p>Odgovarajući na upit podnositelja prijedloga za disciplinski postupak, na osnovi čega su tražene privremene mjere, s obzirom na to da za dovođenje u opasnost života i imovine to nije predviđeno, ali su predviđene za iznudu, Belina je odgovorio: »Suglasnost za primjenu posebnih izvidnih mjera zatražena je od načelnika Sektora kriminalističke policije MUP-a«.</p>
<p>U trećem je slučaju riječ o ukradenom autobusu jednog austrijskog poduzeća, u kojem je Dolački odobrio praćenje osumnjičene osobe za tu krađu. Belina je izjavio da je zapovjedio Dolačkom da poduzme sve što je potrebno. Kada je Dolački uvidio da automobil kojeg su pratili ide na granični prijelaz, pretekao ga je kako bi službenike na granici upozorio da uzmu sve podatke. O tom je Dolački podnio službeno izviješće, rekao je Belina. (J. I.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="40">
<p>Svi koji ne žele naplatu na »Istarskom ipsilonu« dovode u pitanje gradnju </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Šteta je što turistička sezona nije neposredno uoči izglasavanja proračuna, jer bi se možda za ceste našlo više novca. Odnosno, moglo bi se jasnije vidjeti i lakše odlučiti koji su to modeli za gradnju cestovne mreže u Hrvatskoj. Uoči 1. srpnja u Hrvatskoj upravi za ceste, na koordinaciji za pripremu turističke sezone u prometnom dijelu, istaknuto je da je novca za pojačano održavanje bilo čak manje no lani. Trebala je također početi sezona da bi se država sjetila da u proračunu ima obvezu za neke prometne smjerove (Rijeka – Zagreb, napr. te da bi bilo poželjno i isplatiti rezervirani novac. Trebali su i početi snažni motorizirani pritisci na istarske prometnice da bi turistički djelatnici glasnije progovorili o zapadnom kraku »Istarskog ipsilona«.</p>
<p>»Turizam u Istri ne može bez zapadnog kraka. Ako nema razvoja, nema ni budućnosti turizmu. Ta je cesta nužnost«, rekao je Branko Curić, pročelnik odjela za turizam Istarske županije. Slični, iako povremeno disonantni tonovi, stizali su i iz političkih krugova. Poput Curića je o nužnosti zapadnog kraka govorio Damir Kajin, a Ivan Jakovčić je istaknuo da je ta cesta potrebna, ali da je ne treba graditi tako kako se to sad radi. Iako nekima možda još nije jasno da Istra i njeno gospodarstvo, ponajviše turizam, trebaju zapadni krak »ipsilona«, a da proračun nije mjesto iz kojeg bi se gradnja trebala financirati. Prvo, postoji koncesionar, a drugo, proračun je preopterećen. Svi koji ne žele naplatu na »ipsilonu« izravno dovode u pitanje mogućnost gradnje, a posljedično i budućnost gospodarstva u Istri. Naplata cestarine, kako neki misle, ne ovisi samo o širini ceste, broju traka..., već prije svega o načinu gradnje i financiranja. </p>
<p>»Istarski ipsilon« gradi se u koncesijskom obliku uz angažirani inozemni kapital koji traži povrat i uz inozemne kredite koji traže jamstvo vraćanja. Cestarina je za to preduvjet. Nadalje, »ipsilon« je projektiran tako da su sva skretanja i križanja izvedena u dvije razine, čime se propusnost i prosječna brzina kretanja povećava u odnosu na obične ceste s križanjem u istoj ravnini. U Tirolu, doznajemo od Darka Mlinarića iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza, postoji uska šumska cesta u čijoj je gradnji i uređenju država surađivala s privatnikom. Cesta krati put u odnosu na staru šumsku cestu i zimi je nužnost. Brzina kretanja nije veća od 40 kilometara na sat i - plaća se. Uloženi kapital privatnika traži povrat i o tome nema rasprave.</p>
<p>Isto treba primijeniti i na »istarski ipsilon« ili bilo koji drugi smjer koji se gradi u koncesijskom modelu s angažiranim privatnim kapitalom. Da je bilo malo više mudrosti i gledanja u budućnost, »istarski ipsilon« mogao je biti u višoj fazi gotovosti no što je sada. Kako doznajemo, koncesionar »Bina Istra« ponudila je četiri modela gradnje za zapadni krak, a sva četiri uključuju cestarinu i državnu subvenciju. O modelu ovisi koliki će biti pritisak na proračun kroz subvenciju. Što se više cestarina približi ekonomskoj, to će proračun lakše disati. </p>
<p>Lokalni stanovnici, dakako, kao i svugdje u svijetu, mogu i moraju uživati određene popuste, ali na cestarinu bi se morali priviknuti. Političarima preostaje samo da pogledaju dalje od »bolne« cestarine i procjene što ta cesta donosi gospodarstvu i koliko otvara mogućnosti nove zarade dotoka novog kapitala. Sadašnji vapaji turističkih djelatnika možda bi im u tome mogli pomoći. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dubrovački hotelijeri: Ili hitna pomoć Vlade ili zatvaramo neke hotele! </p>
<p>DUBROVNIK, 9. srpnja</p>
<p> – Dubrovačkim hotelima počeli su prošloga tjedna stizati dugoočekivani krediti HBOR-a. Međutim, oni za sada »sjedaju« samo na račune kuća iz grupacije »Hoteli Dubrovnik», u sklopu koje je 17 hotela iz portfelja Dubrovačke banke. U sljedećih nekoliko dana taj novac – namijenjen pripremi ovogodišnje turističke sezone – trebalo bi dobiti 13 hotela. </p>
<p>Pitanje je, međutim, hoće li to uopće i koliko utjecati na smirivanje »vruće dubrovačke zime«, o čemu se sve glasnije govori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. O mogućnost izbijanja socijalnih nemira bilo je riječi i prošloga tjedna na maratonskoj sjednici strukovne grupe dubrovačko-neretvanskih hotelijera i ugostitelja. Tom je prigodom Marica Pulitika, stručna suradnica Županijske komore Dubrovnik, iznoseći porazne rezultate lanjske turističke sezone, upozorila na to da je turizam Dubrovačko-neretvanske županije u daleko gorem položaju od turizma u drugim dijelovima Hrvatske. Marica Pulitika se osvrnula i na kredite HBOR-a, koje je dio hotelijera očekivao još u siječnju i veljači ove godine. »Pitanje je koliko će taj novac, onima koji ga uopće i dobiju, pomoći u rješavanju problema, prije svega u pripremi za turističku sezonu koja je, ionako, već počela«, upozorila je tom prigodom Marica Pulitika. </p>
<p>U raspravi je od hrvatske Vlade zatražen poseban status u turizmu za Dubrovačko-neretvansku županiju. otpis dugova proizašlih iz izravnih ratnih šteta na ovome području, kao i reprogramiranje svih zajmova uzimanih u prošlom razdoblju za puko preživljavanje, a zatražena je i izrada modela dugoročne sanacije. </p>
<p>Na tome su se sastanku mogle čuti i primjedbe kako će, ako izostane hitan odgovor hrvatske Vlade, poruka dubrovačko-neretvanskih hotelijera i ugostitelja biti zacijelo jasnija, zatvore li u srcu turističke sezone neki od većih hotela na ovome području. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uskoro ćemo se morati braniti od najezde nautičara, kažu u ACI-ju</p>
<p>ŠIBENIK, 9. srpnja</p>
<p> – »Nautički turizam je nezaustavljiv«, kaže Mirko Ježina, pomoćnik direktora ACI-ja za srednji Jadran, čije su se optimističke prognoze o nautičarskom turizmu redom obistinile. On najavljuje da ćemo se uskoro morati braniti od najezde nautičara koji će hrliti na našu obalu što se svrstava među najljepše na Sredozemlju. </p>
<p>Ove je godine, prvi put u povijesti, ACI svoja vrata otvorio već 1. ožujka, a marine će se zatvoriti tek 1. studenog, što dovoljno govori o zanimanju domaćih i stranih nautičara za krstarenjem hrvatskim Jadranom. Ježina ističe da se nautičaru, koji je dobar gost, mora mnogo više pružiti, počevši od organiziranja više regata, prezentacijom domaće kulture i baštine u kojoj bi strani gost mogao uživati... </p>
<p>Koliko je nautičar dobar gost, pitamo Ježinu. »Nautičar je onoliko dobar gost koliko mu mi znamo ponuditi, odnosno to koliko je on dobar gost ovisi o nama. Nautičari su u prosjeku ozbiljni ljudi u zrelim godinama, dok su oni koji se odlučuju na charter mlađi ljudi i njihove su potrebe drukčije«, kaže Ježina, dodajući da gosti pozdravljaju čist okoliš, gostoljubivost, čistoću mora, a zamjeraju nedosljednosti u obećanjima. </p>
<p>»Ako smo obećali da će ove godine marina u Tribunju otvoriti svoja vrata, a to se nije dogodilo, onda to nije dobro. Ili, na otočiću Žaknu smo ukinuli sezonski granični prijelaz, što također nije dobro, jer su stranci već bili naviknuli na taj granični prijelaz«, naglašava Ježina, najavljujući mogućnost otvaranja novoga sezonskog graničnog prijelaza u uvali Podvrške u Murteru. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Šibenik se mora mnogo više okrenuti nautičkome turizmu i moru, što sada još nije slučaj. »Šibenik mora živjeti od mora«, zaključuje Ježina. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="43">
<p>Havel s Mesićem: Posjet prije svega potpora promjenama u Hrvatskoj</p>
<p>Na novinarsko pitanje o tome kakve posljedice očekuje od odluke jugoslavenskog parlamenta, Mesić je odgovorio da Hrvatska nema utjecaja na takve postupke i da se ne želi miješati u službene odnose Crne Gore i Srbije / Ali, podržat ćemo demokratske procese u Crnoj Gori i založiti se za to da ona zbog njih nema poteškoća, rekao je Mesić</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> - Posjet državnog izaslanstva Češke Republike prije svega je znak podrške i poštovanja napretka ostvarenog u demokratizaciji Hrvatske, rekao je u nedjelju u Zagrebu češki predsjednik Vaclav Havel, nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem kojim je započeo njegov trodnevni službeni posjet Hrvatskoj.</p>
<p> Češki je predsjednik na čelu visokog državnog izaslanstva u nedjelju doputovao u Zagreb, gdje je odmah po dolasku imao razgovor u četiri oka sa svojim domaćinom, predsjednikom Mesićem, a potom su obojica sudjelovala u razgovorima izaslanstava dviju zemalja.</p>
<p> U zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka, Havel je podsjetio kako je »riječ o prvom posjetu Hrvatskoj najvišeg političkog dužnosnika Češke od njezina osamostaljenja«.</p>
<p> »Jasno da smo razgovarali o mnogobrojnim političkim i inim problemima koji su prisutni u ovom području, ali u prvom redu želim da naš posjet predstavlja podršku i poštovanje napretka koji je postignut u demokratizaciji Hrvatske«, rekao je Havel.</p>
<p> Češki je predsjednik, podsjetivši da dvije zemlje povezuju brojne kulturne, povijesne i duhovne veze, rekao kako Češka Hrvatsku smatra »mostom koji srednju Europu spaja s jugoistočnom Europom«.</p>
<p> Prema njegovoj ocjeni, »velika promjena koja se dogodila ove godine, značajan iskorak iz međunarodne izolacije i okretanje prema novim vrijednostima«, odnosno suživotu za sve građane, vrlo je važna za cijelu regiju, budući da je područje bivše Jugoslavije u proteklih 10 godina »doživjelo mnogo patnji i suvišnih ratova«.</p>
<p> »Osobno smatram da na ovom području još ništa nije gotovo, ali također mislim da je vidljiv demokratski napredak i da cijelo područje kreće u pravom smjeru«, kazao je Havel.</p>
<p> Predsjednik Mesić novinarima je rekao kako su između Češke i Hrvatske potpuno usklađeni i interesi i politička stajališta.</p>
<p> »Zajednički je interes Europska unija, a Češka je već ostvarila jedan svoj interes, koji mi tek očekujemo, a to je članstvo u NATO savezu«, rekao je Mesić.</p>
<p> Dvojica su predsjednika razgovarala i o konkretnoj suradnji u projektima za koje hrvatska javnost zna, poput Jadransko-Jonske autoceste, čišćenja Dunava i otvaranja Podunavlja, a razmatrali su i mogućnosti ulaganja čeških poduzetnika u Hrvatsku, kazao je Mesić. »Kao što se zna, češki su turisti davno otkrili Hrvatsku i jadransku obalu, pa smo razgovarali i o tome«, dodao je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Vaclav Havel je, odgovarajući na novinarsko pitanje, potvrdio da će nakon službenog dijela posjeta ostati nekoliko dana sa suprugom na odmoru u Dubrovniku, a osobito je zadovoljstvo izrazio činjenicom da će nazočiti otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara, i to »iz čisto profesionalnih razloga«, budući da je osobno vezan uz kazalište.</p>
<p> Predsjednici Mesić i Havel u ponedjeljak će zrakoplovom otputovati u Dubrovnik, gdje će im se pridružiti i slovenski kolega Milan Kučan, a u utorak, kako je novinarima otkrio Mesić, i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.</p>
<p> »Najprije će biti razgovori u troje, a drugi dan će nam se priključiti i predsjednik Crne Gore, jer je poznato da je donesena odluka (u parlamentu SRJ o promjeni Ustava) koju Crna Gora ne prihvaća, pa je najbolje da informacije o tome dobijemo iz prve ruke«, kazao je Mesić.</p>
<p> Na novinarsko pitanje o tome kakve posljedice očekuje od odluke jugoslavenskog parlamenta s obzirom na stanje u toj zemlji, Mesić je odgovorio da Hrvatska nema nikakva utjecaja na takve postupke i da se ne želi miješati u službene odnose Crne Gore i Srbije.</p>
<p> »Ali, podržat ćemo demokratske procese u Crnoj Gori i založiti se za to da ona zbog njih nema poteškoća«, rekao je Mesić, naglasivši kako je i »naš razgovor s predsjednikom Đukanovićem određena poruka«.</p>
<p> Opasnost od izbijanja sukoba u SRJ svakako postoji, glasio je Mesićev odgovor na novinarsko pitanje, ali će ona biti to manja što poruke međunarodne zajednice budu razumljivije jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.</p>
<p> »Budu li poruke govorile da će svaka ratna avantura biti sankcionirana, nadam se da do takve avanture neće ni doći«, ustvrdio je.</p>
<p> Pitanje o tome bi li međunarodna zajednica Miloševiću trebala uputiti jasnu i šturu poruku o tome da ne ulazi u sukom s Crnom Gorom, Havel je prokomentirao riječima da je u posljednjih 10 godina svijet na krize u ovom području uvijek reagirao »5 minuta poslije 12«, a nikad pet minuta prije. </p>
<p> To je rezultiralo time što je međunarodna zajednica bila prisiljena na kraju upotrijebiti i silu, podsjetio je Havel, izrazivši nadu da je svijet nešto naučio iz vlastitih iskustava i da više neće ponavljati greške već će djelovati ranije.</p>
<p> Također je izjavio da je stanje u SRJ teško, i da je zbog toga potrebno ozbiljno razgovarati i o Srbiji i o Crnoj Gori i o Kosovu, izrazivši zahvalnost hrvatskom predsjedniku što mu je omogućio da se o raznim oblicima prevencije posavjetuje s njim i s drugom dvojicom predsjednika.</p>
<p> Na kraju konferencije za novinare predsjednici Mesić i Havel upoznali su se, a potom i zajedno slikali, s Ivom Černy, djevojčicom koja potječe iz Ivanovog Sela kraj Daruvara. Otac joj je pripadnik češke manjine u Hrvatskoj, majka Hrvatica, a rođena je 15. siječnja 1992. godine, na dan kad je neovisnu Hrvatsku, između mnogih zemalja, priznala i tadašnja Češko-Slovačka, čime je Iva postala prvo dijete rođeno u samostalnoj Hrvatskoj, rekla je glasnogovornica hrvatskog predsjednika Vjera Šuman. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>HSLS i SDP imaju plan kako preuzeti komunalu u Splitu i zaobići HNS?</p>
<p>SPLIT, 9. srpnja</p>
<p> – Nakon što su u petak splitski vijećnici razriješili Jakšu Marasovića (HNS) dužnosti člana Gradskog poglavarstva zadužena za komunalne djelatnosti, to je mjesto ostalo ispražnjeno, jer koalicijski partneri (HSLS, SDP i HNS) nisu uspjeli usuglasiti stajališta o tom pitanju. </p>
<p>Marasović je u nedjelju izjavio za Vjesnik da će »narodnjaci« ustrajati na tome da prvi komunalac Splita bude iz HNS-a. Prema njegovim riječima, gradska je komunala najzahtjevniji resor, na čijem čelu ne smije biti politička osoba, već građevinski inženjer »koji će udovoljiti kriterije stručnosti, imati veliko iskustvo, ali i veze koje su u tom poslu prijeko potrebne«. Marasović kaže da HNS ima idealnog čovjeka za to mjesto, ali da s njegovim imenom u ovom času ne može u javnost. Prvi splitski HNS-ovac, koji će se od sada posvetiti direktorskoj dužnosti u Hrvatskim vodama, opovrgnuo je glasine da je njegovo razrješenje posljedica političkog, ali i privatnog sukoba sa splitskim gradonačelnikom Ivanom Škarićem (HSLS). </p>
<p>»To su čakule! Razriješen sam na osobni zahtjev, jer ne mogu resorom komunale upravljati iz Zagreba«, tvrdi Marasović i ponavlja da HNS-u pripada to mjesto. No, HSLS i SDP imaju pomno razrađen plan o tome kako se »dokopati« gradske komunale, odnosno kako izbaciti HNS iz igre. Naime, HSLS i SDP polažu pravo na taj resor, a kako obje stranke imaju isti broj vijećničkih mandata u Gradskom vijeću, našlo se kompromisno političko rješenje. Iako se međusobno ne podnose, SDP i tzv. interesna struja u HSLS-u na čelu sa čelnikom splitskih liberala i dogradonačelnikom Miroslavom Buličićem predlažu da resorom komunale upravljaju dva dogradonačelnika.</p>
<p> Dakle, osim Buličića, nad gradskom bi komunalom »bdio« i novi SDP-ov dogradonačelnik Veljan Radojković. Škarićev prijedlog da to mjesto preuzme dopredsjednik splitskog HSLS-a Ivan Pulić, nije po volji ni SDP-u ni Pulićevu stranačkom šefu Buličiću, za kojeg se javno govori da će svojom nezajažljivom ambicioznošću politički ukopati Škarića. S druge strane, Marasović ističe da se međustranački dogovor o tome najvjerojatnije neće postići prije jeseni. Drugim riječima, budu li koalicijski partneri (koji čine politički savez samo na papiru) ustrajali na paroli »drži, ne daj«, sigurno je da se započeti gradski poslovi u tom resoru neće dovršiti do kraja mandata sadašnje gradske vlasti, što i priželjkuje splitska oporba na čelu s HSS-om. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Orkansko nevrijeme u Istri: U Rovinju ozlijeđeno desetak ljudi </p>
<p>ROVINJ, 9. srpnja</p>
<p> - U orkanskom nevremenu koje je u noći na nedjelju zahvatilo Rovinj, zbog rušenja stabala u turističkim naseljima i kampovima te u ostalim dijelovima grada, lakše je ozlijeđeno desetak ljudi, a oštećeno je i pedesetak automobila, doznaje se u županijskom Centru za obavješćivanje. Zbog težine posljedica orkanskog nevremena osnovan je Krizni stožer u kojem su predstavnici komunalnih poduzeća, HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i grada Rovinja, koji rukovodi akcijama raščišćavanja posljedica nevremena i utvrđuje nastale materijalne štete. U naletima orkanskog vjetra rušila su se stabla oko hotela »Park«, u turističkim naseljima »Montauro« i »Škaraba«, na području nedaleko rovinjske bolnice, a u autokampu »Monsena« tridesetak je stabala palo na deset šatora i kamp prikolica zbog čega su gosti evakuirani u istoimeni hotel.</p>
<p> Slično je bilo i u objektima Jadranturistovog turističkog naselja Polari, dok je u autokampu Mount Paradis nestalo struje. </p>
<p>Zbog orkanskog nevremena koje je zahvatilo područje zapadne obale Istre dežurne službe rovinjske i porečke ispostave Lučke kapetanije tijekom noći na nedjelju imale su više intervencija na moru. Spašena je jedna njemačka jahta na kojoj je bilo pet osoba, od kojih troje malodobne djece, jedna talijanska jedrilica sa 10 osoba, a s jedne talijanske jahte evakuirane su dvije osobe.</p>
<p> U priopćenju pulske Lučke kapetanije se navodi da je u nevremenu potonulo pet brodica hrvatskih državljana, a tri strana plovila kojima je pružena odgovarajuća pomoć su onesposobljena. Na dva strana plovila oštećena je oprema, a jedno je nasukano ispred rovinjske luke.</p>
<p> Ljudskih žrtava i teže povrijeđenih osoba nije bilo, a dva su se ribara s hrvatske brodice nakon potonuća spasili doplivavši do obale.</p>
<p> Očevid radi utvrđivanja ostalih mogućih posljedica nevremena na moru je u tijeku, kaže se na kraju priopćenja Lučke kapetanije Pula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dorica Nikolić: Ne mogu se načuditi atmosferi prema kojoj će Hrvatska propasti ako Budiša uđe u Vladu! </p>
<p>ZAGREB, 9. lipnja</p>
<p> – Naslov u nedjeljnom Jutarnjem listu »Budiša mora ući u Vladu« nije točan, jer to nitko od mladih HSLS-a nije u subotu rekao. Rekla je to za Vjesnik Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a, koja je nazočila subotnjem saboru Mladih hrvatskih liberala, kada je predsjednik Mladih liberala Zdravko Vukić navodno rekao ono što je Jutarnji list stavio na naslovnu stranicu. </p>
<p>Prema objašnjenju Dorice Nikolić, »onako usput je rečeno kako je normalno da bi svaki član HSLS-a, pa tako i Mladih liberala, volio imati predsjednika svoje stranke u Vladi, ali tako razmišljaju i članovi drugih stranaka«. Na Saboru Mladih liberala bili su i ministri Hrvoje Kraljević i Alojz Tušek, predsjednik HPF-a Hrvoje Vojković, član Malog vijeća HSLS-a Željko Glavan i drugi koji su na novinarska pitanja, upozorava Nikolić, odgovorili kako shvaćaju želje Mladih liberala, ali »niti su mladi HSLS-a s Draženom Budišom o tome razgovarali, niti su to ultimativno zatražili«.</p>
<p>No, naslovu u Jutarnjem listu u prilog ide već stvorena atmosfera prema kojoj se čini da HSLS polako gura Budišu u Vladu, i to na račun neke druge stranke iz šestorice, što nitko iz HSLS-a nije glasno demantirao. Dapače, opovrgnuto je »micanje« Gorana Granića iz Vlade, ali ne i ulazak Budiše. »To nije točno, jer sam baš ja to demantirala«, kaže nam Nikolić i dodaje da je samo Novi list objavio njenu izjavu kako je »Malo vijeće HSLS-a zaključilo da daje potporu svim članovima Vlade«, nakon čega su je u nekim medijima optužili kako je »apologetski nastupila prema Budiši«.</p>
<p>Bez obzira na to što se Dorica Nikolić »ne može načuditi atmosferi prema kojoj će Hrvatska propasti ako Budiša uđe u Vladu«, ona podsjeća da »otkad je HSLS-a, njegovi članovi slobodno iznose različita mišljenja«. »Isto tako, otkad je HSLS-a, uvijek Budišu članovi stranke vide na nekom položaju i smještaju ga tamo«, ali članovi HSLS-a nikad nisu napadali ni pojedinog ministra ni Vladu u cjelini«. </p>
<p>S druge strane, podsjeća Nikolić, ostali u šestorici napadaju i HSLS i HSLS-ove ministre, »naročito Jozu Radoša, skrivajući iza toga probleme u vlastitim strankama«.</p>
<p>Ali, podsjećamo Nikolić na to da je Vojković nedavno izjavio u Večernjem listu kako neki članovi HSLS-a razmišljaju o tome da bi Budiša trebao postati članom Vlade, pa se čini da se tako stvara teren i za službenu promociju te ideje. Nikolić opravdava Vojkovića i »ostale relativno mlade i one koji nemaju iskustva s medijima«, objašnjavajući da »novinari njihove nedorečene rečenice interpretiraju onako kako im odgovara«. </p>
<p>S druge strane, kaže, svi iz vrha HSLS-a »jasno su i glasno rekli što su trebali reći, a najjasnija među njima bila sam ja«, ali su novinari tad otišli pitati »one čije riječi mogu izvrnuti, jer moje ne mogu«, zaključuje Dorica Nikolić. (D. Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zbog bure Maslenički i Krčki most zatvoreni za prvu skupinu vozila </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> - Od 7,40 sati trajekt za otok Pag plovi na liniji Prizna-Žigljen. Od 5,30 sati trajekt na toj liniji nije plovio, zbog jake bure. Za prvu kategoriju vozila, autobuse na kat, kamp prikolice i motocikle, zatvoreni su Krčki i Maselnički most, izvijestio je u nedjelju prije podne Informativni centar Hrvatskog autokluba.</p>
<p> Ceste su mokre od kiše u većem dijelu unutrašnjosti, Slavoniji, Istri, Lici te u Gorskom kotaru. Promet je uglavnom srednje gustoće, a zbog mokrih i skliskih kolnika teče sporije.</p>
<p> Na D1 Karlovac-Gračac, na dvije su se dionice dogodile prometne nezgode: u mjestu Vukmanički Cerovac i Blagaj, te se promet odvija naizmjeničnim propuštanjem vozila jednom prometnom trakom.</p>
<p> Na graničnim prijelazima promet je za sada srednje gustoće i protiče bez dužih čekanja. Na GP Metković pojačan je ulaz u BiH, vozila ulaze u dvije kolone i čekaju kraće vrijeme za prijelaz. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Crkvenac: Zahtjevi umirovljenika se danas jednostavno ne mogu prihvatiti! </p>
<p>Vlada umirovljenicima još uzima najviše što može, tvrdi povjerenik SUH-a Vošćun u pismu Mesiću, Račanu, Tomčiću i Vidoviću / Umirovljenici predlažu da zakon o povećanju mirovina bude samo prvi korak, a drugi bi korak trebalo biti uključivanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu, čime bi se prosječna starosna mirovina barem donekle približila iznosu od 1.880 kuna / Ministar financija Crkvenac odbacuje taj prijedlog kao neostvariv / Više od ponuđenih 20 posto povećanja neće se moći ostvariti bez gospodarskog rasta i povećanog zapošljavanja, kaže Crkvenac </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Ne prihvaćamo nacrt zakona o povećanju mirovina, jer se njime ne uklanjaju stvarne razlike u mirovinama koje proizlaze iz odluke Ustavnog suda, zaključilo je povjereništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) na sjednici održanoj ovih dana. Nije istina da Vlada umirovljenicima daje najviše što može u ovom trenutku, nego je istina da im Vlada još uzima najviše što može, stoji u pismu s potpisom povjerenika SUH-a Matije Vošćuna. </p>
<p>Osim središnjici SUH-a, pismo je upućeno i predsjedniku Hrvatske Stipi Mesiću, premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću.</p>
<p>Zagrebački SUH traži da se odredi nezavisna institucija koja će izračunati stvaran dug prema umirovljenicima i da se postupi prema zahtjevnici koju su zagrebački umirovljenici prihvatili na javnom prosvjedu u srpnju 1998. Podsjetimo, u zahtjevnici se traži da svaki umirovljenik dobije rješenje o visini mirovine koja mu pripada prema Zakonu o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, koji je bio na snazi za vrijeme uredbi Valentićeve Vlade kojima su ograničavane mirovine. </p>
<p>Traži se i da odmah počne isplata tako ustanovljenih mirovina. Stajalište zagrebačkog SUH-a ne razlikuje se mnogo od stava središnjice te organizacije koja je ovih dana, zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske (MUH), pokrenula izradu prijedloga novih mjera koje bi trebalo uvrstiti u predloženi zakon.</p>
<p>Oni predlažu da zakon o povećanju mirovina bude samo prvi korak u provedi odluke Ustavnog suda. Drugi bi korak, tvrde predsjednik MUH-a Alojz Malogorski i predsjednik SUH-a Ivan Nahtigal, trebalo biti uključivanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu, čime bi se prosječna starosna mirovina barem donekle približila iznosu od 1.880 kuna. Naime, uključivanjem dodatka bi se prosječna mirovina povećala sa 1.245 na 1.389 kuna, na što bi umirovljenici dobili 20, 18, 16 ili 14 posto povećanja, ovisno o razdoblju odlaska u mirovinu. </p>
<p>Tako bi mirovina onome tko je umirovljen prije 1994. narasla na 1.666 kuna. Do iznosa koji bi predstavljao 70 posto od prosječne plaće iz 1998. bi tada nedostajalo oko 220 kuna. To se, predlažu umirovljenici, može riješiti dodatnim usklađivanjem mirovina (uz redovito usklađivanje s rastom plaća i troškova života) jednom na godinu s postotkom rasta BDP-a.</p>
<p> »Ti zahtjevi nisu ostvarivi. Uz puno razumijevanja za to da su mirovine doista male i da mnogi umirovljenici koji su odradili čitav radni vijek danas žive jadno, s primanjima ispod iznosa koji su zaradili, u ovom trenutku neće biti moguće prihvatiti te zahtjeve«, izjavio je za Vjesnik ministar financija dr. Mato Crkvenac. </p>
<p>On je istaknuo i da je to stajalište svih ministara, koji se zajednički zauzimaju za to da se umirovljenicima vrati barem dio onoga za što su u proteklom razdoblju zakinuti. Zakonom o povećanju mirovina će se to postupno i nadoknađivati, a predložena povećanja su najviše što je trenutačno moguće, kaže ministar Crkvenac. Vlada je, dodaje, ograničena različitim problemima koji su zaostali iz desetogodišnjeg razdoblja koje je iza nas, od kojih je jedan od najvećih nezaposlenost.</p>
<p>»Iako umirovljenik, koji će dobiti 20 posto na 1.200 kuna mirovine možda smatra da 240 kuna nije ono što bi trebao dobiti, mislim da će to ipak biti značajno povećanje mirovine. Više od toga nećemo moći ostvariti bez gospodarskog rasta i povećanog zapošljavanja«, ističe ministar Crkvenac. </p>
<p>Čuvar državne blagajne dodaje da Vlada upravo priprema strategiju gospodarskog razvoja, odnosno mjere kojima će se osigurati gospodarski rast i povećati zapošljavanje. »Uvjeren sam da će se tom strategijom za dvije do tri godine osigurati da i umirovljenicima bude bolje. Ali do tada su svi prijedlozi, kojima se traži više novca za mirovine, daleko od objektivnih mogućnosti«, zaključuje ministar financija Mato Crkvenac.</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li obveznicama biti plaćen cijeli dug zdravstva od 4,2 milijardi kuna?</p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Do 20. srpnja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje platit će sve svoje dugove nastale do 31. ožujka, čime bi se jedan od najvećih državnih resora napokon trebao financijski stabilizirati.</p>
<p> U dug koji će biti plaćen uključen je novac koji Zavod duguje bolnicama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za lijekove, ali i naknade koje se isplaćuju putem njegova računa i njegovih podružnica - one za porodni dopust i bolovanja. Dugovi iz 1998. godine, koje je direktor HZZO-a mr. Zdravko Lončarec otkrio početkom ove godine, po preuzimanju dužnosti, također su plaćeni. Za njihovo podmirenje iskorišteno je 400 milijuna kuna, koliko je Zagrebačka banka isplatila Zavodu kao svojevrstan predujam, dok mu u cijelosti ne isplati zatraženi zajam.</p>
<p>Zajam u vrijednosti 1,7 milijardi kuna Zavod je zatražio kako bi podmirio golem dug s kojim se suočio početkom godine. Tada je, naime, objavljeno da državni zdravstveni fond duguje čak 4,2 milijardi kuna, a jasno je da toliko novca ne može vratiti iz tekućega poslovanja, dodatno oštećenoga smanjenjem plaća, stečajem mnogih tvrtki i smanjenjem broja zaposlenih. </p>
<p>Budući da je bio u pitanju velik novac, kojim nije raspolagala niti jedna banka u Hrvatskoj, novac je prikupio konzorcij od osam banaka na čelu sa Zagrebačkom bankom. Jamac kredita je hrvatska Vlada, a u petak je u Zavodu s osam banaka sklopljen ugovor o upisu obveznica u iznosu od 222 milijuna eura. Ti je ugovorom određeno da obveznice dospijevaju četiri godine nakon izdavanja, a vjeruje se da će zdravstvo imati neto prihod od izdavanja obveznica u iznosu od 1,67 milijardi kuna.</p>
<p>Početkom kolovoza obveznice će se naći i na Zagrebačkoj burzi, a investicijske banke, s kojima su se potpisnici ugovora konzultirali, vjeruju da će za obveznice državnoga zdravstvenog zavoda od jeseni biti zainteresirani i stranci. Ipak, mnogo je i skeptičnih, koji ne vjeruju da bi nekoga doista mogli zainteresirati vrijednosni papiri ustanove kojoj je do sada glavna karakteristika bila nelikvidnost. </p>
<p>Takve glasine pobijaju, pak, ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, koja kaže da se tek nakon financijske stabilizacije sustava može krenuti u njegovu reformu, kao i ministar financija dr. Mato Crkvenac, koji napominje da je reforma zdravstva dio Vladine strategije ubrzavanja gospodarskoga rasta.</p>
<p>Unatoč uspješno dovršenome kreditnome aranžmanu, nije još sve riješeno. Ako se ima na umu da je na početku ove godine dug u zdravstvu iznosio 4,2 milijarde kuna, to znači da je ostalo još 2,5 milijarde kuna neplaćeno. Ostatak duga riješit će se, rekao je mr. Lončarec, sa 1,5 milijardu kuna, koliko je Vlada osigurala u proračunu za zdravstvo na početku godine. </p>
<p>Kada će taj novac stići, još uvijek se ne zna. Iako u Zavodu kao prednost naglašavaju da su, potpisivanjem ugovora o upisu dionica, rokovi plaćanja u zdravstvu napokon svedeni na 90 dana, ostaje neodgovoreno pitanje - odakle još milijarda kuna, koliko nedostaje do 4,2 milijardi s početka godine.</p>
<p>TANJA TOLIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bozanić: Vlast ne dovodi u pitanje vjeronauk u školi, jer je potvrdila da će poštivati ugovor sa Svetom Stolicom</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 9. srpnja</p>
<p> – Želimo danas razmišljati o važnosti vjeronauka u školi te o ulozi roditelja, koji imaju pravo izbora vjeronauka u školi, rekao je u nedjelju u misnoj propovijedi u Mariji Bistrici zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. </p>
<p>Misa je služena prigodom 269. zavjetnoga hodočašća iz Zagreba u Mariju Bistricu, a bili su nazočni kardinal Franjo Kuharić te mnogi hodočasnici i svećenici iz četiriju zagrebačkih dekanata. </p>
<p> Nadbiskup Bozanić je naglasio da roditelji imaju neotuđivo pravo u odgoju svoje djece, koje im je zajamčeno u više dokumenata međunarodne zajednice. Podsjetivši na to da se posljednjih mjeseci često raspravlja o vjeronauku u školi, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić je rekao da državna vlast ne dovodi u pitanje vjeronauk u školi, jer je potvrdila kako će poštivati potpisani ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske. </p>
<p>Nadbiskup Bozanić je dodao da se prema tome ugovoru u hrvatskim školama na vjeronauk upisuju samo oni učenici koji to žele. Vjeronauk u školama izabiru djeca uz pomoć roditelja, te se time omogućuje roditeljima da sudjeluju u njihovome odgoju, ustvrdio je zagrebački nadbiskup. On je istaknuo da je s demokratskim promjenama vjeronauk vraćen u škole, iz kojih ga je nasilno izabacio komunistički režim, te da vjerski odgoj djeca stječu u obitelji, a školski je vjeronauk korijen za vjersku kulturu.</p>
<p> U današnjemu pluralističkom društvu potrebno je upoznati i očuvati vlastiti identitet (vjerski, kulturni, nacionalni), kako bi čovjek mogao sudjelovati u izgradnji novoga svijeta, zaključio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. </p>
<p>Misnome slavlju prethodila je svečana procesije od mjesne kapele Ave Maria do prostora na kojemu je održana euharistija. Hodočašće je počelo u subotu, a hodočasnici pješaci poslijepodne su počeli stizati u Svetište. U nedjelju su im se pridružili i oni koji su doputovali autobusima, osobnim automobilima i biciklima. Hodočašće završava u ponedjeljak navečer svetom misom u zagrebačkoj katedrali, a ove se godine održava pod geslom »Umnoži našu vjeru«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Laslo: Koalicijska Vlada, kao i HDZ-ova, nema razumijevanja za teško stanje u poljoprivredi </p>
<p>ZAGREB, 9. srpnja</p>
<p> – Nova strategija razvoja poljoprivrede mora biti napravljena prema postojećim modelima koji su se već pokazali uspješnima, ali se pritom moraju uvažavati i neke hrvatske specifičnosti, istaknuo je u nedjelju za Vjesnik Petar Jurušić, saborski zastupnik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. Jurušić je dodao da Vlada mora shvatiti da - ako ne prihvati da je poljoprivreda uz turizam najvažnija strateška grana našeg gospodarstva - dovodi u pitanje gospodarski napredak zemlje. </p>
<p>Naime, kaže Jurušić, strategija razvitka hrvatske poljoprivrede koju je Sabor prihvatio 1995., nije bila »loše napravljena«, ali je zakazala njena provedba, odnosno »ostala je mrtvo slovo na papiru«. Podsjetimo, strategija razvitka poljoprivrede u Saboru je prihvaćena konsenzusom. No, HDZ-ova Vlada se oglušila na saborske amandmane koji su prihvaćeni godinu dana kasnije i koji su je obvezivali na redovito izvješćivanje Sabora o stanju u agraru. Upravo suprotno zaključcima strategije, uvoz hrane je 1997. godine premašio rekordnih milijardu dolara, a još 1994. uvoz je bio upola manji. </p>
<p>Jurušić smatra da postojeća strategija agrara nikad nije ni mogla biti provedena, jer je veći dio političkih snaga stare vlasti bio protiv »europskih integracija« koje je, pod međunarodnim pritiskom, samo deklarativno prihvaćao. Ali, kako su nakon promjene vlasti širom otvorena vrata europskim integracijama, nužno je i veliko pospremanje u agraru, zaključuje Jurušić. </p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže nam da o pripremi agrarne reforme prvi put čuje od nas, jer su nakon najavljenih prosvjeda seljaka prekinuti svi kontakti njegove udruge s Ministarstvom. To znači, dodaje Laslo, da »nema govora o tome da će Vlada izraditi poljoprivrednu strategiju u suradnji sa stručnjacima, već je politika stvar uzela u svoje ruke«. Što se tiče reforme agrara, Laslo napominje da koalicijska Vlada, kao i ona HDZ-ova, nema razumijevanja za teško stanje u kojem je poljoprivreda, već je agrar u još težoj situaciji nego što je bio lani. Laslo pri tome navodi da je repromaterijal u poljoprivredi ove godine poskupio 25 posto, a proljetna je sjetva osjetno podbacila. </p>
<p>Prema njegovim riječima, politika se previše uplela u poljoprivredu, ali i u čitavo gospodarstvo. To najbolje pokazuje otkup pšenice ovogodišnjega roda, »jer se traži da imamo jeftinu proizvodnju, a skupu hranu«. Izbor tvrtki za otkup pšenice (»Agrokor-trgovina« i »In-Cubo«) Laslo nije htio komentirati, jer smatra da isplata pšenice neće početi prije 20. kolovoza, premda je Vlada obećala da će to biti u roku 30 dana od preuzimanja pšenice u silosima. Kad je riječ o mogućnosti blokade silosa, Laslo ističe da kruh ne bi pojeftinio da otkupna cijena pšenice bude 0,50 kuna po kilogramu. Ovaj će tjedan Zajednica udruga seljaka donijeti odluku o prosvjedu seljaka kako bi otkupna cijena pšenice bila jednu kunu plus poticaji, kaže Laslo. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ugašeni svi požari na šibenskom području, ponovo buknulo na Kukuzovcu pokraj Sinja</p>
<p>ŠIBENIK, SINJ, 9. srpnja</p>
<p> - Na području Šibensko-kinske županije više nema aktivnih požara, izvijestio je u nedjelju ujutro Državni centar za obavješćivanje. Požar u Skradinskom zaleđu koji se nalazi pod kontrolom gasitelja još nije ugašen, lokaliziran je i požarište se osigurava. Požar na Kukuzovcu pokraj Sinja, u vojnom kompleksu koji je bio ugašen u nedjelju ujutro, ponovno je buknuo oko 10.30 sati i pod nadzorom je sinjskih vatrogasaca. Kako je vatrena stihija zahvatila minirani teren, gasiteljima požarište nije pristupačno. Širenju požara pogoduje i bura koja je jače zapuhala u nedjelju poslijepodne u Dalmatinskoj zagori. Aktivirao se i požar na Križicama koji je ubrzo ugašen. U nedjelju oko 11 sati buknuo je novi požar na Tijarici (Tarabnik) na triljskom području. U nedjelju je u Dalmatinskoj zagori buknulo šest požara, ali ne ugrožavaju naselja. U nedjelju nije ugašen požar ni na području općine Ciste Velike kraj sela Dobranje koji je buknuo u subotu u 14 sati. U nedjelju poslije podne na četiri je mjesta uz željezničku prugu izbio požar u Kaštel-Starome koji se opasno približio kućama. (N. M., I. D.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000710].
|
