NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021211].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213925 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.12.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stranka na razvalinama Tuđmanova HDZ-a</p>
<p>Samo tri godine nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika i prvog predsjednika i osnivača HDZ-a, malo je što ostalo od stranke u koju je Franjo Tuđman toliko vjerovao / Vodstvo pročišćenog HDZ-a ne sumnja u pobjedu na idućim izborima, vjerujući da su »crvenima« ionako odbrojeni dani / No, osim što je Sanader iz stranke izbacio nekoliko ljudi i raspustio nekoliko podružnica i ogranaka, što je posebno učinio da bi građani ponovno povjerovali HDZ-u i poklonili mu povjerenje?</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Kad bi pokojni predsjednik mogao vidjeti što se dogodilo s HDZ-om, srce bi mu puklo«, kazala je nedavno, sa sjetom, jedna ugledna HDZ-ovska saborska zastupnica.</p>
<p>I doista; samo tri godine nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika i prvog predsjednika i osnivača HDZ-a, malo je što ostalo od stranke u koju je Franjo Tuđman toliko vjerovao. Čak toliko da je, u ime jedinstva i pomirbe svih Hrvata, čime je bio opsjednut i u što je (naivno) vjerovao, u stranku primao i one za koje je sumnjao da bi ga kad-tad mogli iznevjeriti.</p>
<p>HDZ tri godine poslije Tuđmanove smrti? Nekoć najjača politička snaga u državi danas više nije homogena i stabilna kao u vrijeme kada ju je čvrstom rukom vodio Tuđman. »Njega su se svi u stranci plašili. Govorili su protiv njega jedni drugima i po kuloarima, ali njemu se nisu usuđivali suprotstaviti«, kaže jedan od njegovih dugogodišnjih najbližih suradnika.</p>
<p>No, oni koji su ga poznavali slažu se u jednom: iza željeznog oklopa i nepokolebljive volje, skrivao se emotivan čovjek. Oni koji su s njim radili kunu se da su ga znali vidjeti i kako plače, posebno u danima rata.</p>
<p>Smrću »oca Domovine«, kako su mu tepali HDZ-ovci, i suradnici su se počeli razilaziti. Mnogi nisu čekali ni da umre, procijenivši kako je vrijeme za bijeg, jer bi HDZ-ov brod na izborima koji su bili sve bliže, nakon gafova i autokratske vladavine, mogao doživjeti sudbinu »Titanica«.</p>
<p>I bili su u pravu: 3. siječnja 2000. HDZ je doživio fijasko. Nakon gotovo deset godina jednostranačke vladavine Hrvatska je dobila novu vlast, a HDZ kakav su građani poznavali otišao je u ropotarnicu povijesti, rečeno Tuđmanovim rječnikom.</p>
<p>Tada je u HDZ-u počeo rat. Neki su se brže-bolje odrekli Tuđmana a da još nije prošlo vrijeme žalovanja. Drugi su javno govorili da su se s njim razišli još prije, ali su ostali u HDZ-u, vjerujući da ga mogu mijenjati »iznutra«. Treći su pričali da je Tuđman griješio, posebice u politici prema BiH, ali su ga ipak poštovali zbog povijesnih zasluga. Četvrti su ga voljeli i poštovali od početka i ostali mu vjerni do kraja, pa ni danas nisu promijenili mišljenje. Čini se da je takvih, izvornih HDZ-ovaca ostalo najmanje...</p>
<p>Mnogi su tvrdili da je raspad originalnog HDZ-a počeo još 1994., kad su iz njega otišli današnji predsjednik Stjepan Mesić i Josip Manolić. Najbliži Tuđmanovi suradnici i oni s kojima je donosio strateški važne odluke razišli su se s njim zbog politike prema BiH, što je ostala rak-rana na njegovoj baštini. </p>
<p>Tada je nastala prva stranka iznjedrena iz HDZ-a, Hrvatski nezavisni demokrati koje je vodio Manolić. Stranka nikad nije dublje zaživjela na političkoj pozornici, jedino je Mesić postao svojevrsni fenomen. </p>
<p>Od višegodišnjeg političkog marginalca koji je promijenio nekoliko stranaka, da bi se skrasio u HNS-u, čovjeka koji je godinama bio najžešći Tuđmanov politički neistomišljenik, na prvim izborima nakon Tuđmanove smrti, 2000., upravo Mesić postaje drugi hrvatski predsjednik! Umjesto uvijek ozbiljnog Tuđmana, Hrvatska dobiva predsjednika-građanina, »veseljaka« koji u veselicama često i pretjeruje. </p>
<p>Manolić je pak, prije mjesec dana, napustio čelno mjesto HND-a i prepustio ga - Zlatku Canjugi. A upravo je Canjuga, vodeći Tuđmanov omiljeni klub Dinamo (Hašk-Građanski, Croatia, Dinamo) i Zagreb, na čelu Skupštine grada Zagreba, znao kako ugoditi predsjedniku. I danas se mnogi sjećaju Canjugine antologijske izjave da mu je predsjednik, već teško bolestan, za posjeta KBC Dubrava poručio da »vrati sveto ime Dinamo«.</p>
<p>Canjuga je izazvao zgražanje javnosti, koja ga je etiketirala kao konvertita. U HDZ-u su pak jedva čekali priliku da ga eliminiraju, pa su ga ubrzo isključili iz stranke. Neko je vrijeme bio nezavisan zastupnik, da bi potom prešao u Manolićev HND, u kojem je sad predsjednik. Zlobnici kažu da je HND i izabrao računajući na Manolićeve godine i mogućnost da ga zamijeni. Canjugu ipak ne treba otpisati; nije nerealno vjerovati da će njegova politička karijera krenuti uzlaznom putanjom.</p>
<p>Odmah nakon Tuđmanove smrti iz stranke su otišli i njegovi bliski suradnici, Vesna Škare-Ožbolt, godinama predstojnica Ureda predsjednika i jedna od osoba kojima je Tuđman zaista vjerovao, te dr. Mate Granić, ministar vanjskih poslova s najduljim ministarskim stažom u HDZ-ovoj vladi i čovjek s kojim je Tuđman imao mnoge razmirice. </p>
<p>I HDZ-ove legende kažu da Tuđman Graniću zapravo nikad nije vjerovao, da je čak bio pod utjecajem onih (Pašalić) koji su tvrdili da je Granić »američki špijun«. Neko je vrijeme zbog takvih optužbi »na ledu« bio i dr. Andrija Hebrang, čovjek kojega je Tuđman zaista volio i cijenio, imenovavši ga - nakon smrti omiljenog mu Gojka Šuška - za ministra obrane. </p>
<p>Iz HDZ-a je te 2000. otišao i Hebrangov nasljednik, bivši ministar obrane Pavao Miljavac i, zajedno sa Škare-Ožbolt i Granićem osnovao Demokratski centar. Danas su njih troje saborski zastupnici. Iz HDZ-a je otišao i Đuro Njavro koji je, nakon kraćeg boravka u DC-u, nezavisni zastupnik.</p>
<p>Nezahvalnu ulogu vođenja HDZ-a nakon Tuđmanove smrti, kad je stranka bila na dnu, preuzeo je dr. Ivo Sanader. Nekad predstojnik Ureda predsjednika a potom zamjenik ministra vanjskih poslova, Sanader se nadobudno bacio na posao. Već se tada znalo da će doći do žestokog sukoba između njega i najmoćnijeg Tuđmanova suradnika dr. Ivića Pašalića, koji je sebe želio vidjeti na mjestu predsjednika HDZ-a. Sanader i Pašalić politički su i svjetonazorski bili i ostali udaljeni nekoliko svjetlosnih godina.</p>
<p>Još u vrijeme Tuđmanove bolesti, kad se znalo da predsjednik ne može donositi važne odluke, Pašalić je praktički vodio državu. Moćni Tuđmanov savjetnik iz sjene držao je konce u svojim rukama, a Sanader je, u svojoj viziji »proeuropskog«, modernog HDZ-a konzervativno-demokršćanske orijentacije, znao da u takvoj stranci za Pašalića i njegove istomišljenike nema mjesta. Sanader se našao pred velikim izazovom, jer je HDZ godinama bio umrežen tisućama poveznica koje je Pašalić sastavljao godinama.</p>
<p>Znamo kako je završio njihov obračun. Odmah nakon travanjskog Općeg sabora stranke, na kojoj je Sanader u borbi za predsjedničko mjesto porazio protukandidate Pašalića i Maju Freundlich, Sanader je izbacio Pašalića iz stranke, kršeći Statut.</p>
<p>Nedodirljivi »Doktor« doživio je najveći poraz u karijeri, svi su mitovi i legende o njegovoj nepobjedivosti pali u vodu. No pribrao se brzo, osnovao Hrvatski blok kojem je na čelu i ostao u Saboru s još pet istomišljenika koji su napustili takav HDZ. Kako se Pašalić nikad ne predaje, nije nerealno očekivati da bi na idućim izborima, zajedno sa strankom HIP koju vodi Tuđmanov sin Miroslav, mogao ostvariti solidan uspjeh.</p>
<p>Ne želeći više biti članicom stranke koju na takav »nedemokratski i brutalni način vodi autokrat Sanader«, prije dva mjeseca iz HDZ-a je otišla i Tuđmanova omiljena suradnica, u Matešinoj vladi potpredsjednica i ministrica eurointegracija, Ljerka Mintas-Hodak. Nakon toga je doživjela da joj iz HDZ-a odgovore seksističkim priopćenjem, proglašavajući je gotovo »frustriranom zbog neuspjeha koje je doživjela«.</p>
<p>Vodstvo pročišćenog HDZ-a ne sumnja u pobjedu na idućim izborima, vjerujući da su »crvenima« ionako odbrojeni dani. Iako se zna da pravi političari moraju biti samokritični, toga u HDZ-ovu vodstvu nema. Jer, osim što je Sanader iz stranke izbacio nekoliko ljudi i raspustio nekoliko podružnica i ogranaka, što je posebno učinio da bi građani ponovno povjerovali HDZ-u i poklonili mu povjerenje? Ili je Sanader uvjeren da ima čarobni štapić kojim će zamahnuti i opčiniti građane Hrvatske da zaokruže ta tri slova na listiću? Zaboravljajući što je bilo prije... </p>
<p>Sanaderovi protivnici: HDZ je stranka bez identiteta</p>
<p>Današnji HDZ, jednako čvrstom rukom ali bez karizme koju je imao Tuđman, vodi Sanader, najavljujući pobjedu na izborima i povratak na vlast. Za sebe je, jasno, već odabrao mjesto premijera, odbrojavajući Račanu dane do izbora. Uz Sanadera, najuže vodstvo čine njegova zamjenica Jadranka Kosor te Vladimir Šeks, Andrija Hebrang, Đuro Perica, Luka Bebić i, na iznenađenje mnogih, Neven Jurica. Sanaderovi protivnici kažu da je uglavnom riječ (uz iznimku Jadranke Kosor i Hebranga) o ljudima koje je Tuđman davno odbacio, smatrajući ih ili opasnima ili nesposobnima. Tvrde i da je Sanader izdao Tuđmana i njegovu politiku, omekšao HDZ i pretvorio ga u bezbojnu stranku bez identiteta, a da sve to čini uz skupinu karijerista kojima stranka služi isključivo za učvršćivanje vlastitih pozicija.</p>
<p>Glasni Ćesić</p>
<p>Vodstvo HDZ-a dugo se već ne kune na vjernost Tuđmanu. O tome još glasno govori jedino neposlušni stranački zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, koji ne bira riječi kad optužuje Sanadera i ekipu, pozivajući se samo na vjernost Gojku Šušku i Franji Tuđmanu. Zato bi se moglo dogoditi da i on uskoro bude isključen iz stranke, jer u HDZ-u se, kako je nedavno rekao Šeks, moraju riješiti »još nekoliko malih karijesa«. Konsolidacija, kako je zovu, tada bi bila gotova, a stranka, uvjereni su, učvršćena za izbore i pobjedu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Država je rezultat djelovanja svih, ali Tuđmanova je uloga u tome bila velika</p>
<p>Sobol: SDP ne prihvaća tumačenja da je Hrvatska ostvarila neovisnost samo zahvaljujući Tuđmanu i njegovoj stranci, jer Hrvatsku su ostvarili svi njeni građani i branitelji / Budiša: Nakon Tuđmana, Hrvatskoj je ostala država / Kajin: Nakon Tuđmana u Hrvatskoj je uglavnom sve isto</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Nepobitna je povijesna činjenica da je upravo u vrijeme vladavine Franje Tuđmana Hrvatska postala neovisna i samostalna država«, rekla je Gordana Sobol, predsjednica Glavnog odbora SDP-a i ministrica u Vladi, naglašavajući da SDP ne prihvaća tumačenja da je Hrvatska ostvarila neovisnost samo zahvaljujući Tuđmanu i njegovoj stranci, »jer Hrvatsku su ostvarili svi njeni građani i branitelji«. »Ova vlast broji treću godinu mandata i u te tri godine se borimo da Hrvatska postane stvarno demokratska država, borimo se s ostacima korupcije i kriminala, da opustošeno gospodarstvo postavimo na noge. Je li za sve što se za njegove vladavine događalo kriv Franjo Tuđman, o tome bi se dalo polemizirati, ali bojim se da su za njegove vladavine dominirali upravo oni zbog kojih je Hrvatska postala poharana i izolirana država«, kazala je Gordana Sobol. </p>
<p>Jozo Radoš, predsjednik Libre, kaže da je iza pokojnog hrvatskog predsjednika ostao HDZ sa svojim sukobima i još dvije stranke koje su nastale iz njega. »Ostale su i besmislene priče o tuđmanizmu i detuđmanizaciji i sukobi oko njega, odnosno njegova naslijeđa. Država je rezultat djelovanja svih, a ne samo Franje Tuđmana, ali ne treba bježati od toga da je njegova uloga u stvaranju države bila velika«, kazao je Radoš. Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić nije se želio upuštati u ocjene Tuđmanove politike i vladavine, jer smatra da političari koji su mu bili suvremenici u tome ne mogu biti objektivni - »to su pitanja koja bi se morala prepustiti povijesti, odnosno povjesničarima«.</p>
<p>Jadranka Kosor, potpredsjednica HDZ-a, ističe da je nakon Tuđmana u naslijeđu ostala država, njene institucije i zastava pred UN-om - međunarodno priznata suverena, slobodna i neovisna Hrvatska. »Nakon Tuđmana, Hrvatskoj je ostala država«, kaže Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a. »Iz povijesne perspektive Franjo Tuđman bit će čovjek koji je stajao na čelu hrvatske države u vrijeme njenog nastanka, obrane, međunarodne afirmacije kroz primanje u organizacije Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe«, ističe Budiša, dodajući da bi se, u trenutku kad se daju izjave u povodom treće godišnjice Tuđmanove smrti, on zadržao na tome. »Navodno da bi analitički pristup, za koji sad nije prigoda, morao sadržavati i negativne aspekte njegove politike po kojima on iz povijesne perspektive neće biti zapamćen, nego po onome o čemu sam prvo govorio«, kazao je Budiša. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt, zamjenica predsjednika DC-a, misli da je od Tuđmanova naslijeđa ostala država, »što je jako velika stvar«. »Inače je ostalo vrlo malo onih pozitivnih vrijednosti i naboja te pobjedničkog mentaliteta koji je postojao do 1998., kao i vjere i snage u vlastite sposobnosti. Toga je, nažalost, nestalo i trenutno nema osobe koja bi to ponovno probudila u narodu«, naglašava Vesna Škare Ožbolt. Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, smatra da je nakon Tuđmana u Hrvatskoj uglavnom sve isto. »Dominiraju iste teme, kao i kasnih devedesetih: Haag, socijala, nacionalna nesnošljivost. U susjedstvu su nam se dogodile promjene, na kormilu Jugoslavije nema više Miloševića, a Slovenija je 'već ušla' u Europsku uniju, o čemu mi tek počinjemo razmišljati«, rekao je Kajin. Ivić Pašalić, predsjednik Hrvatskog bloka, ističe da je tri godine nakon smrti predsjednika Tuđmana sve očitije da je njegova politika u svim svojim strateškim odrednicama izdržala test vremena. »Nakon njegove smrti, tadašnja i današnja vlast i velik broj medija su krajnje neprimjereno dovodili u pitanje sve što je Tuđman radio, da bi njegovi kritičari sad bili sve tiši. Javlja se drugi trend - vraćanje na neka od ključnih polazišta politike predsjednika Tuđmana«, misli Pašalić, koji kao jedan od primjera uzima izlaganje potpredsjednika Sabora, SDP-ovca Zdravka Tomca, u odnosu na Tuđmanovu politiku u BiH. Takvih je primjera sve više, kazao je Pašalić.</p>
<p>»Poslije predsjednika Tuđmana ostala je kao prvo hrvatska država čijoj je izgradnji on dao velik doprinos«, kazao je Ante Đapić, predsjednik HSP-a. »Tuđman je u procesu stvaranja države uspio povezati iseljenu i domovinsku Hrvatsku, uspio je pragmatično nadići ideološke sukobe u hrvatskom narodu i s prilično vještom taktikom nositi se i sa svim negativnim silnicama koje su bile usmjerene protiv hrvatske države«, ističe Đapić, »treba naglasiti da je pod njegovom vladavinom, nažalost, bilo i pogrešaka - za koje nije samo on odgovoran - koje nas i danas opterećuju. Međutim, veliko djelo koje je ostvario zasjenjuje većinu negativnosti iz doba njegove vladavine«.</p>
<p>»Pomalo me zabrinjava da se s Tuđmanovim naslijeđem, njegovim idejama i stremljenjima bave ljudi unutar ili oko HDZ-a ili stranaka koje se pozivaju na tuđmanizam, poput Hrvatskog bloka, koje se nikad nisu posvetile izvornim načelima HDZ-a niti rade na idejama na kojima je sazrijevao i sam Tuđman - radićevština, starčevićanstvo i ideja hrvatske ljevice, posebice onaj dio o antifašizmu«, kazao je predsjednik HND-a Zlatko Canjuga. Dodaje kako se »djelo pokojnog Tuđmana ne može mijenjati pozivanjem na tuđmanizam ili detuđmanizaciju, ali svaka trezvena politika razumije da je jedna era završila i da je na temeljima upravo Tuđmanova djela i djela svih hrvatskih građana i naroda u cjelini potrebno, s novim idejama, prihvatiti i nove realnosti«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Tuđman nije imao smisla pratiti suvremeni svijet«</p>
<p>Suradnja s prvim hrvatskim predsjednikom bila je zanimljiva zato što je bio čovjek maksimalnog zalaganja, velikih organizatorskih sposobnosti i zato što je uvijek izvršio ono što je obećao u razgovoru kad se radilo o onome što hoće i traži, kaže Bilandžić </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Tri godine poslije smrti dr. Franje Tuđmana, prvog predsjednika Republike Hrvatske, o njegovoj ulozi i postignućima govori istaknuti povjesničar i jedan od Tuđmanovih suradnika u obnašanju vlasti u mladoj hrvatskoj državi akademik Dušan Bilandžić. Na pitanje o tome kako je bilo surađivati s predsjednikom Tuđmanom, Bilandžić kaže:</p>
<p>- S jedne strane, suradnja s njim bila je zanimljiva zato što je bio čovjek maksimalnog zalaganja, velikih organizatorskih sposobnosti i zato što je uvijek izvršio ono što je obećao u razgovoru kad se radilo o onome što hoće i traži. S druge strane, on je, nošen svojim uvjerenjem da je gotovo uvijek u pravu, vrlo teško prihvaćao sugestije onih koji se ne slažu s njegovim pogledom na stvari ili koji se ne slažu s njegovom idejom i planom. U tom pogledu, bio je nepopustljiv.</p>
<p>• Kako ste se vi osjećali u toj suradnji? </p>
<p>- U jednom intervju, na pitanje o tome kako se osjećam kao član državnog Predsjedništva, odgovorio sam da se osjećam kao Milan Grol u vladi Josipa Broza Tita. Grol je 1945. godine bio potpredsjednik vlade kod Tita, a odlučivao je Politbiro na tajnim sjednicama. Isto tako, dr. Tuđman je odlučivao u užem krugu svojih istomišljenika, a Predsjedništvo je bilo manje-više formalna institucija, koja je naslijeđena iz socijalističkog uređenja. U ime opozicije, ja sam bio potpredsjednik Republike Hrvatske.</p>
<p>Ali, bez obzira na to, bilo je izazovno sudjelovati u povijesnom činu, posebno za mene kao kroničara i historičara naše najnovije povijesti. U tome sam vidio šansu da izbliza vidim kako teku procesi. Na takav način sudjelovao sam i kad sam surađivao s Edvardom Kardeljem i kad sam bio na sastancima koje je vodio Tito. To je za mene neiscrpan izvor informacija i spoznaja.</p>
<p>• Kao povjesničar, možete li reći što je ostalo od Tuđmanova djela?</p>
<p>- Malo grubo rečeno, ostalo je neizbrisivo da je bio vođa nacionalnog pokreta za stvaranje države, prvi predsjednik države i da je pobijedio u ratu. Ali, mnogo važnije pitanje od pobjede u ratu je pitanje o tome kakvu Hrvatsku treba graditi. U tom pogledu, dr. Tuđman je imao povijesnu šansu učiniti Hrvatsku miljenicom Europe, u prvom redu po unutarnjem demokartskom životu. Osim toga, on je imao šansu, a i narod je to očekivao, da Hrvatska nakon oslobođenja i prestanka plaćanja u blagajnu SFR Jugoslavije za nerazvijene krajeve BiH, Crne Gore, Kosova i Makedonije krene putem ekonomskog razvoja, da doživi ekonomski bum, ekonomsko čudo... Međutim, on nije imao smisla za to, nije imao smisla pratiti suvremeni svijet u pogledu njegove modernizacije, europeizacije, tako da je vojna pobjeda postala čak i neka vrst poraza u miru.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Mnogi još smatraju da Hrvatskoj treba čvrsta ruka«</p>
<p>Najveća je posljedica Tuđmanova načina upravljanja stvaranje dojma da Hrvatska mora imati tatu, jakog lidera, bez kojega se ne može razvijati, kaže ravnatelj Instituta za međunarodne odnose Mladen Staničić / Velimir Srića: Najdugoročnija negativna posljedica Tuđmanova razdoblja upravljanja zemljom je privatizacijom i pretvorbom uništeno gospodarstvo i to ćemo najteže razriješiti</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Tri godine nakon smrti predsjednika dr. Franje Tuđmana, mnogi pitaju što je ostalo od njegova naslijeđa.</p>
<p>Za ravnatelja Instituta za međunarodne odnose dr. Mladena Staničića, glavne negativnosti Tuđmanove vladavine su politika prema Bosni i Hercegovini i tajkunizacija. »No, najveća je posljedica njegova načina upravljanja stvaranje dojma i percepcije da Hrvatska mora imati tatu, jakog lidera, bez kojega se ne može razvijati«, smatra Staničić. </p>
<p>Tu su njegovu tezu potkrijepili i rezultati jedne nedavno objavljene ankete. Staničić navodi kako mnogi studenti smatraju da je Hrvatskoj potrebna čvrsta, jaka ruka, što je posljedica Tuđmanova, ali i ne samo njegova, načina upravljanja. »To ne znači da sam protiv jakih državnika kakvi su bili De Gaulle ili Adenauer, koji su imali viziji«, napomenuo je Staničić. Zaključio je da je »u Tuđmanovo vrijeme stvorena samostalna Hrvatska, ali to nije samo njegova nego i zasluga povijesnih okolnosti i mladića koji su se borili«.</p>
<p>Prof. dr. Velimir Srića kazao je da »nikad nije bio euforičan, ni u pozitivnom ni u negativnom smislu, a na kraju sve dođe na svoje u povijesnom kontekstu«. Kao pozitivan dio Tuđmanova naslijeđa istaknuo je činjenicu da je u njegovo doba stvorena suverena i samostalna Hrvatska, iako bi se to vjerojatno ionako dogodilo, ali »treba cijeniti onoga tko je bio žarište toga procesa«.</p>
<p>Negativan dio Tuđmanova naslijeđa je, prema Srićinim riječima, »antieuropeizacija Hrvatske koja je u velikoj mjeri rezultat ponašanja vlasti i kadrovske politike«. Najdugoročnija negativna posljedica Tuđmanova razdoblja upravljanja zemljom je, smatra Srića, »privatizacijom i pretvorbom uništeno gospodarstvo i to ćemo najteže razriješiti«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Prevlaka, pobjeda razuma</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Nakon čestih loših vijesti iz regije, napokon i jedna dobra: misija UN-a na Prevlaci uspješno je završena, vojnici mogu kućama, a Hrvatska preuzima ono što je njeno - Prevlaku.</p>
<p>Uspjeh je to i hrvatske, ali i jugoslavenske politike koja je godinama tvrdoglavo odbijala jedino logično i pravično rješenje - da hrvatska vlast bude na Prevlaci. Ali to je i velik uspjeh Ujedinjenih naroda, čija je misija dokazala da međunarodna organizacija može uspješno posredovati i u rješavanju situacija koje mogu postati eksplozivne.</p>
<p>Ali, ponajviše je to pobjeda razuma, koji nažalost dugo nije stanovao na ovim prostorima. Pokazalo se da susjedi mogu rješavati probleme bez nepotrebne artiljerije optužbi i nepotrebne nepopustljivosti. Do protokola o Prevlaci nije se došlo brzo, rezultat je to ustrajnog, ponekad i minucioznog rada diplomata, ali to je i dokaz da i hrvatska i jugoslavenska diplomacija znaju povući prave poteze u pravo vrijeme i demantirati sve europske skeptike da države s jugoistoka Europe nisu sposobne same rješavati probleme.</p>
<p>Protokol o Prevlaci ne smije se gledati kao pobjeda ili poraz bilo koje strane. Dnevna će ga politika sljedećih dana komentirati kako će kome odgovarati, hrvatska kao uspješan završetak dugogodišnje bitke za Prevlaku, jugoslavenska, ovisno o srpskoj ili crnogorskoj dioptriji, kao privremeni dogovor koji ne prejudicira konačni sporazum o granici.</p>
<p>Ipak, ono najvažnije kada je riječ o Prevlaci zapravo tek slijedi. Onog trenutka kada bodljikava žica nestane s potencijalnog bisera tog dijela Jadrana, Prevlaka se može pretvoriti u turistički raj koji bi donosio korist i Hrvatskoj i Jugoslaviji. </p>
<p>Projekti postoje, dobra volja također, a uspješno pregovaranje diplomata samo je uvertira za moguću buduću suradnju gospodarstvenika. Političari su svoj dio posla obavili (začudo!) dobro, a gospodarstvenici, kojima granice i inače ne znače mnogo, sada će imati olakšan posao. Korak je to dalje i u hrvatsko-jugoslavenskim odnosima. Bolna iskustva iz prošlosti ne mogu se zaboraviti, ali je činjenica da život ide dalje.</p>
<p>Dvije su stvari sada ključne: razminirati područje i omogućiti vlasnicima zemlje da uživaju u svom vlasništvu. I u tom procesu treba strpljivosti i pravičnosti, kako bi oni kojima je zemlja nakon srpske agresije oduzeta dobili što im pripada.</p>
<p>Hrvatska zastava je na hrvatskoj Prevlaci, a puno ćemo zadovoljstvo osjetiti kada taj prirodni raj bude očišćen od mina i kada futuristički, lijepi hoteli zamijene UN-ove promatračnice.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Udar na hrvatske svetinje</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Četvorica pijanih pripadnika SFOR-a su u ponedjeljak predvečer na tri mjesta oštetili Zid boli postavljen na Selskoj cesti, kod vojarne u kojoj stoluju međunarodne snage. Zid boli sastavljen je od crnih i crvenih cigli na kojima su upisana imena mnogih poginulih i nestalih osoba tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku.</p>
<p>Policija je napravila očevid, iz Vlade je u povodu tog vandalskog čina upućen oštar prosvjed, za srijedu je u vezi s tim zakazan i sastanak na kojemu bi trebali biti i predstavnici SFOR-a. Tijekom utorka se očekivala službena isprika međunarodnih snaga, međutim umjesto toga stigla je samo načelna spremnost da se surađuje u istrazi.</p>
<p>Prema dosadašnjem običaju, SFOR-ovci su brzi u potezanju oružja, izazivanju incidenata, uznemiravanju građanstva, ali je njihovo zapovjedništvo uglavnom presporo pri izricanju osude vandalizma pa i divljaštva dijela svojih pripadnika. Šteta, jer bi to barem bilo znakom da žale zbog ispada i da poštuju ljude i zemlju u kojoj borave.</p>
<p>Ne treba ni dvojiti kako bi, primjerice, reagirala češka, njemačka ili britanska javnost kada bi neki strani vojnici na njihovu tlu povrijedili simbole njihove zemlje. Zid boli nije samo simbol Hrvatske, on je podsjetnik na razdoblje kada se ova zemlja borila za opstanak i kada su mnogi, čija su imena na tim ciglama, nesebično darovali svoj život za našu slobodu i samostalnost.</p>
<p>Nažalost, ovaj incident nije iznimka, nego jedan u nizu bahatih i neodgovornih postupaka SFOR-ovih vojnika. Hrvatska policija im ne može ništa jer imaju imunitet, a neki od njih takva pravila koriste da bi provodili samovolju.</p>
<p>Nažalost, Sporazumom o statusu međunarodnih snaga iz 1995. hrvatske vlasti nad njima nemaju nikakvu ingerenciju iako je njihova glavna zadaća u BiH, dok im prostor Hrvatske služi kao mjesto gdje su razmjestili opskrbne i druge baze. S obzirom na odnose snaga, teško je i očekivati promjenu tog sporazuma. </p>
<p>Jedino što se s hrvatske strane može u vezi s tim učiniti jest da se pritiskom javnosti SFOR-ovce na određeni način prisili da i u našoj zemlji poštuju onu granicu koja i u zemljama iz kojih dolaze dijeli normalne građane od onih koje civilna ili vojna policija privodi iza rešetaka.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vrijeme otrežnjenja počinje odmah, i bez Rossina </p>
<p>Uspješno završeni pregovori o režimu na Prevlaci za hrvatsko će pozicioniranje u međunarodnoj zajednici učiniti više od svih velikih geostrateških promišljanja o tome kako se protiv nevidljivog, fantomskog neprijatelja treba boriti devetnaestim stoljećem</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Bez obzira što o tome privatno mislio Günter Verheuegen, američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin u svojem je posljednjem medijskom istupu ustvrdio da Hrvatska ne stoji baš dobro u međunarodnim krugovima. Hrvatska se s Haaškim sudom baš nije iskazala, reformska vladajuća koalicija problematizira donošenje novog ustavnog zakona o pravima manjina, a s ostatkom zakonodavstva (HRT) još se kasni. </p>
<p>Koliko god se intervencija smirenog diplomatskog znalca činila svojevrsnim odgovorom na pravu malu EU-foriju izazvanu Verheugenovim riječima da Hrvatska ne pripada zapadnom Balkanu, vrijeme otrežnjenja - i bez Rossina - počinje odmah.</p>
<p>Hrvatska vlada mora u vrlo kratkom roku, za mjesec-dva, pokazati sve što dosad nije uspjela: da je njezina europska orijentacija neupitna i to ne samo na riječima, i da je Vlada predana reformama. U vrlo konkretnom rasporedu, to znači da hitno treba ispuniti dio političkih obveza zbog kojih je već mjesecima kritiziraju. Da bi se službena kandidatura za ulazak u EU mogla poslati što prije, Vladini su se dužnosnici požurili objasniti kako je na redu niz diplomatskih aktivnosti, konkretnih akcija punih reformskih zahvata. No, nažalost, ni na marketinškom joj planu ne ide od ruke, čak i kad se istinski želi potruditi.</p>
<p>Vladini su čelnici svjesni (iako to, naravno, neće javno priznati) da su u međunarodnoj zajednici dobar dio svojeg ugleda prokockali zbog štetnog natezanja s Haaškim sudom i uplitanja vlasti u sudske procedure. Premijer Ivica Račan nakon svega u toj velikoj europskoj ofenzivi izjavljuje da će se s eventualnim novim optužnicama sad postupati drukčije, jer se u javnosti stvorila kritična masa. Poruka je loša - u Hrvatskoj će se pravna država poštivati ovisno o kritičnoj masi i njezinom raspoloženju na ulici.</p>
<p>Baš u trenutku kad se Račanova vlada dosjetila kako je uistinu posljednji tren da se nešto konkretno učini kad je riječ o približavanju EU, jer vremena više nema mnogo, bilo je logično očekivati da će otužna hrvatska prenemaganja o zapadnome Balkanu ipak malo splasnuti. Umjesto toga, odmah su se našla neka tajanstvena pisma o zajedničkim inicijativama za zajednički nastup zapadnog Balkana pred Bruxellesom. Nakon mnogo nervoze, dugo se nije znalo tko je ta pisma slao, kome i gdje su na kraju završila.</p>
<p>Dok su se sve institucije vlasti ozbiljno bavile tajanstvenim pismima, i Otto von Habsburg je dao svoj obol hrvatskim naporima. U Saboru je odmah potvrdio stare sumnje da Hrvatska ima moćne povijesne neprijatelje u Velikoj Britaniji. Tako je mrskom Londonu vrlo jasno poručio da samo i dalje zamrzava proces ratifikacije hrvatskog sporazuma sa EU-om, jer ga Hrvatska ne treba.</p>
<p>Zaboravio je jedino da je Velika Britanija također dio Europske unije. I to važan. Kao i da je njegova zemlja članica. Austrijski su političari već jasno rekli da žele Hrvatsku u EU. Jedina je razlika u tome što nisu pričali o hrvatskim neprijateljima.</p>
<p>O tome bi trebao razmisliti i predsjednik vanjskopolitičkog saborskog odbora Zdravko Tomac, koji je vjerojatno zaboravio da svojim izjavama o BiH također može pomoći posljednjim naporima da se Hrvatska pozicionira u EU. Nas je sve pak podsjetio koliko se štete može napraviti jednom izjavom. Ali i činjenicom da je SDP-u trebalo više od jednog dana da se ogradi od Tomčevih izjava.</p>
<p>Sve će to ipak zasjeniti iznimno važan i uspješan događaj. Punih devet mjeseci pregovora trebalo je diplomacijama Zagreba, Podgorice i Beograda da riješe pitanje Prevlake. Dogovoreni privremeni režim na Prevlaci nesumnjivo će, nakon objave, biti podvrgnut procjeni i analizama. Sigurno je također da će o sadržaju postojati oprečna mišljenja. No, sasvim je sigurno da je protokol o Prevlaci, bez obzira na privremeni karakter, jedan od najvažnijih uspjeh hrvatske države, njezine diplomacije uopće, s velikim utjecajem na procese u regiji. </p>
<p>Protokol o privremenom režimu na Prevlaci uistinu je privremen i nije uspio riješiti konačno pitanje granica između dviju zemalja. Ipak, uspješno završeni pregovori pokazali su kako su obje zemlje pokazale snagu i zrelost da napuste način razmišljanja svojih bivših režima. Hrvatska sada može kazati da je normalizirala svoje odnose sa susjedima, a kao kandidat za NATO i uoči kandidature za EU, ne može si dopustiti da se svakih nekoliko mjeseci nađe pred Vijećem sigurnosti UN-a zbog graničnih pitanja.</p>
<p>Uspješno završeni pregovori o režimu na Prevlaci za hrvatsko će pozicioniranje u međunarodnoj zajednici učiniti više od svih velikih geostrateških promišljanja o tome kako se protiv nevidljivog, fantomskog neprijatelja treba boriti devetnaestim stoljećem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Sramotni tretman i ponižavajući položaj prosvjete: najniže plaće u ovoj zemlji primaju najobrazovaniji</p>
<p>Više ne bi trebalo podcjenjivati spremnost građana ove zemlje na javno iskazivanje svoga neslaganja, prva je poruka prosvjeda. Vlastodršce bi trebala osobito zabrinuti činjenica da ovaj put nisu prosvjedovali očajnici koji mjesecima nisu primili plaću. U Hrvatskoj se, naime, obično prosvjeduje kada je prekasno. A 27. studenoga prosvjedovali su građani ove zemlje koji se ne slažu s neprimjerenim tretmanom obrazovanja od strane aktualne vlasti... Izjava o protuzakonitosti štrajka uoči njegova početka najobičnije je odrađivanje prljavog posla za poslodavca. Ta izjava Dalimira Kube ulazi u anale sindikalne nekorektnosti / Boreći se za dostojanstven položaj svoje profesije učitelji i profesori se ne bore ni protiv koga. Nastavnici ne traže čak ni ono što im pripada, nego traže manje od onoga što drugi zaposlenici u javnim službama već imaju. Bez primjerenih plaća prosvjetnim radnicima nema i ne može biti kvalitetnijeg školstva. Bez kvalitetnijeg školstva razmišljanja o gospodarskom prosperitetu su najobičnija floskula</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ </p>
<p>Teško se prisjetiti svih prosvjeda školskih sindikata u prošlih deset godina. Školski sindikati su prosvjedovali skupno, zajedno s drugim sindikatima javnih službi, nisu izostali ni pojedinačni prosvjedi nekih od školskih sindikata. </p>
<p>Slab odziv na prosvjed i sindikalna razjedinjenost u prosvjednim aktivnostima dva su obilježja većine dosadašnjih prosvjeda.</p>
<p>Prosvjed triju školskih sindikata, organiziran 27. studenoga 2002., zaslužuje posebnu pozornost zbog niza činjenica koje pokazuju da bi spomenuto okupljanje na Trgu sv. Marka moglo značiti prekretnicu.</p>
<p>Manje-više poznati su razlozi zašto u prošle četiri godine nikakva nevolja nije bila dovoljno motivirajuća da bi se okupili zaposleni u školama iz različitih sindikata u zajedničkom iskazivanju nezadovoljstva poslodavcu. Teško je u ovom trenutku pouzdano ustvrditi što je više motiviralo predstavnike školskih sindikata na zajednički nastup - bezobziran poslodavac ili ponašanje Sindikata hrvatskih učitelja. </p>
<p>Jedni i drugi, a osobito razvidna sprega jednih i drugih, suzili su prostor djelovanja ostalih školskih sindikata. Svakodnevno su stizale izravne i neizravne poruke nekooperativnim školskim sindikatima kako im nema druge nego krenuti putem koji je davne 1998. trasirao Dalimir Kuba. Različite je poruke bilo moguće podvesti pod jednu - kooperativni mogu i bez prosvjeda postići više nego nekooperativni s prosvjedom.</p>
<p>Odgovor predstavnika školskih sindikata bilo je formiranje Koordinacije. Riječ je o svojevrsnoj poruci vlasti da u preostalim školskim sindikatima ne pristaju na sindikalizam koji se svodi na zakulisne (ti meni - ja tebi) pogodbe. </p>
<p>Jednodnevni štrajk i prosvjed na Markovu trgu osmišljene su aktivnosti sindikata Koordinacije na početku njena djelovanja. </p>
<p>Dobro je što su predstavnici Koordinacije odmah uočili da su jednodnevni štrajk i prosvjed u ovome trenutku i krajnji dometi u djelovanju sindikata Koordinacije. I štrajkom i prosvjedom, uza sve ograde, u školskim sindikatima trebaju biti zadovoljni. Odluka o dodatnih 200 milijuna kuna za plaće zaposlenih u školi podudarila se s štrajkom i prosvjedom i samo nedobronamjerni mogu nepovezati te dvije činjenice.</p>
<p>Uobičajeno minoriziranje broja sudionika u štrajku od poslodavca zasjenjeno je vijestima s prosvjeda na Markovu trgu. </p>
<p>Između 600 i 800 prosvjednika ispunilo je »kavez za prosvjednike« ispred Sv. Marka. Prosvjedovalo se dostojanstveno, primjereno pozivu prosvjednika i čak su i u policijskom osiguranju shvatili prije svojih nalogodavaca tko toga dana prosvjeduje na Markovu trgu. Ni jedna neprimjerena riječ govornika, ni jedna uvredljiva rečenica na transparentima. Argumenti, odmjerene ocjene, dobri prijedlozi... </p>
<p>Poruke, izrečene na prosvjedu, upućene su poslodavcu i javnosti. No, kako osim izrečenih poruka postoje i one druge, različita sadržaja i odaslane na različite adrese, potrebno je progovoriti i o njima.</p>
<p>Da ne bi više trebalo podcjenjivati spremnost građana ove zemlje na javno iskazivanje svoga neslaganja, prva je poruka prosvjeda. Vlastodršce bi trebala osobito zabrinuti činjenica da ovaj put nisu prosvjedovali očajnici koji mjesecima nisu primili plaću. </p>
<p>U Hrvatskoj se, naime, obično prosvjeduje kada je prekasno. A 27. studenoga prosvjedovali su građani ove zemlje koji se ne slažu s neprimjerenim tretmanom obrazovanja od strane aktualne vlasti.</p>
<p>Na ulicu građane nisu izveli ni očaj, ni stranački pozadinci. Svijest o važnosti vlastitoga poziva i zabrinutost za sudbinu zemlje u kojoj je znanje balast nadjačala je nelagodu pojedinačne izloženosti na javnome mjestu. Sa skupa je premijeru jasno poručeno da zaposleni u školama dobro znaju kako činjenica da najniže plaće u ovoj zemlji primaju najobrazovaniji nije splet nespretnih i nesretnih okolnosti.</p>
<p>Spomenuta je činjenica jedan od temelja »račanomike« koju trenutačni vlastodršci zavidnom spretnošću provode već treću godinu za redom.</p>
<p>Druga je poruka s prosvjednog skupa upućena sindikatima, osobito najbrojnijem osnovnoškolskom sindikatu. Iskazano nezadovoljstvo Sindikatu hrvatskih učitelja, inače jedinom školskom sindikatu izvan Koordinacije, izazvano je ponajviše opetovanim izjavama Dalimira Kube kako su i štrajk i prosvjed nepotrebni, a štrajk i protuzakonit.</p>
<p>Izjava o protuzakonitosti štrajka uoči njegova početka najobičnije je odrađivanje prljavog posla za poslodavca. Tanka nit dijeli pravo na vlastito postupanje od opstruiranja drugih u pravu na posebnost. </p>
<p>Izjava Dalimira Kube o protuzakonitom štrajku ulazi u anale sindikalne nekorektnosti i bit će zanimljivo vidjeti hoće li takvo ponašanje sankcionirati najviša tijela Sindikata i međunarodne sindikalne asocijacije u kojima spomenuti gospodin predstavlja zaposlene u hrvatskim školama.</p>
<p>Treća je poruka upućena čitavoj javnosti, dakle, i onom dijelu javnosti koji objektivno žive teže od zaposlenika u prosvjeti.</p>
<p>Boreći se za dostojanstven položaj svoje profesije učitelji i profesori se ne bore ni protiv koga. Nastavnici ne traže čak ni ono što im pripada, nego traže manje od onoga što drugi zaposlenici u javnim službama već imaju. Bez primjerenih plaća prosvjetnim radnicima nema i ne može biti vrsnijeg školstva. Bez kvalitetnijeg školstva razmišljanja o gospodarskom prosperitetu su najobičnija floskula. </p>
<p>Bez gospodarskog rasta iluzorno je očekivati poboljšanje standarda umirovljenika, nezaposlenih, socijalno nezbrinutih itd.</p>
<p>Boreći se za sebe, prosvjetni djelatnici se bore za bolje sutra sviju nas.</p>
<p>Ohrabruje činjenica kako se o prosvjedu prosvjetnih radnika, za razliku od nekih prijašnjih prigoda, pisalo i govorilo vrlo afirmativno. Ta činjenica treba ohrabrivati i obvezivati one koji budu osmišljavali buduće prosvjedne aktivnosti zaposlenih u školama.</p>
<p>Četvrta poruka s prosvjeda odaslana je dvojici političara sa zavidnim dividirajućim partijskim i stranačkim backgroundom. Nastavnici neće prihvatiti eliminaciju nenastavnog osoblja u raspodjeli famoznih 200 milijuna kuna. Ako je išta zaposlene u školama naučilo solidarnosti svih ovih godina to su dvije činjenice, prosvjetarsko siromaštvo i pogubne posljedice nesolidarnosti drugih naspram učiteljima i profesorima.</p>
<p>Nema tog novca kojim bi se moglo podijeliti zaposlene u školama na način da nastavnicima pripadne povišica a našim tetama čistačicama, domarima, tajnicima i računovođama ne. Dijelili su proteklih godina zaposlenici u školama samo ponešto dobra i mnogo, mnogo zla. Ne treba sumnjati da će se ovaj put znati suprotstaviti podjeli koja propast znači. Nedvosmisleni »No pasaran« s Markova trga jasna je poruka Divide et impera - stratezima.</p>
<p>Sve upućuje na to da zaposlenima u školama teško može biti gore. Nikada, otkad se podaci o plaćama službeno iskazuju, prosječne plaće zaposlenih u školama nisu zaostajale za prosječnim plaćama u državi. Plaće će, ma koliko predstavnici Vlade i njeni sindikalni glasnogovornici tvrdili suprotno, zaostajati i nakon udjeljivanja, dodatnih 200 milijuna kuna.</p>
<p>Ipak, poruke s Markova trga znak su ohrabrenja svima koji se ne mire s postojećim stanjem. </p>
<p>Sve poruke izrečene 27. studenoga ispred Sv. Marka moguće je sažeti u jednu. Od zaposlenih u školama vlast je digla ruke. Prosvjed na Markovu trgu je pokazao da među prosvjetarima ipak postoje mnogi koji se ne žele pomiriti sa sramotnim tretmanom obrazovanja i ponižavajućim položajem zaposlenih u školama. </p>
<p>Autor je predsjednik Saveza školskih sindikata.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvati uvijek moraju negdje putovati da bi dobili dozvolu za svoje postojanje</p>
<p>Naši ljudi su masovno tražili i dobili posao u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, a ne u Srbiji ili Makedoniji. Devize su dolazile sa Zapada, a krali su ih oni u Beogradu na istoku. Većina naših kulturnjaka i dijelom političara školovala se u Beču, talijanskim gradovima i Pragu. Kad smo uzimali uzore i uzorke za naše ekonomske i kulturne standarde, to su bili oni iz zapadne Europe. Iz Beograda su dolazili žandari i pljačkaši naše imovine / Tuđi »glasnogovornici« (a njih inozemstvo može u Hrvatskoj lako naći i platiti sitnim novcem) ne smiju zaboraviti da će Srbija uvijek »svirati prvu violinu« na tzv. zapadnom Balkanu, jer je za to predestinirana svojim geopolitičkim položajem, brojčanošću svoje nacije i svojom lukavom diplomacijom kojoj hrvatska (ako uopće postoji), nije i nikad neće biti dorasla. Nije to hrvatski kompleks manje vrijednosti nego činjenično stanje</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>U vremenima apsolutne dominacije Katoličke crkve govorilo se kako »svi putovi vode u Rim«. Otkad su u svijetu Sjedinjene Američke Države preostale kao jedina globalna velesila, mogli bismo reći da svi putovi vode u Washington ili, zbog sjedišta Ujedinjenih naroda, u New York. </p>
<p>Ali mi smo Hrvati tek nedavno doznali da ako želimo ići u EU, prije toga moramo otputovati u - Beograd. To nam poručuje nitko drugi nego sporan televizijski provokator Denis Latin (čiju »Latinicu« neki odavno nazivaju »Ćirilicom«).</p>
<p>Napisao je to u Nacionalu od 12. studenoga koji kao »novinarsku poslasticu« donosi nekakav dnevnik optuženika za ratne zločine Milana Martića. </p>
<p>Povod za Latinovo otkriće Beograda kao postaje na putovanju u Bruxelles bilo je odbijanje nekolicine glumaca zagrebačkog HNK-a da gostuju u srbijanskoj metropoli. Prema njemu »...put do Europe vodi baš preko Beograda«. Valjda će srbijanski kulturnjaci na to ushićeno uzviknuti: »Bre, pa to nismo ni sami znali«.</p>
<p>Logično je da Latin navija za Beograd, kao međupostaju na putovanju u zapadnu Europu, jer nedavno je dobio neku čudnu nagradu za svoj novinarski (mi bismo rekli, propagandistički rad) neke institucije čije je središte baš u Beogradu. </p>
<p>Dakle, ne preostaje nam ništa drugo nego nastaviti tamo gdje su prestale »poklonstvene deputacije« nakon nasilne smrti kralja-diktatora Aleksandra Karađorđevića i tijekom jugokomunističke diktature u obliku »karavana bratstva i jedinstva«. Hrvati uvijek moraju negdje putovati da bi dobili dozvolu za svoje postojanje: u Beč, u Budimpeštu, u Veneciju, u Beograd, a od nedavno, u Bruxelles i Haag.</p>
<p>Bačeni smo na »zapadni Balkan« iliti jugoistočnu Europu, i iz toga nas nitko ne može osloboditi, a najmanje mi sami. Tako nam poručuje Stjepo Martinović u svom napisu o tome kako Hrvatska mora preuzeti predvodništvo u regiji (ponekad se ta odrednica piše velikim početnim slovom kao ime buduće barem poludržavne zajednice), ali i to moramo »zaslužiti« jer ćemo, inače, biti prisiljeni da plešemo kako nam drugi sviraju (Vjesnik, Stajališta, 13. studenoga).</p>
<p>Kao da se to već nije dogodilo nakon Zagrebačkog summita na komu je sadašnje hrvatsko vodstvo, kako piše vrstan poznavatelj balkanskih pitanja Viktor Meier u svojoj knjizi Jugoslawiens Erben, mislilo da su Hrvatskoj otvorena vrata prema EU, a nije primijetilo, (ili nije htjelo primijetiti) da se našla u istoj čekaonici, u kojoj sjede Jugoslavija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija. </p>
<p>Pojam regije već se naveliko ustalio. Hrvatska je vraćena tamo gdje se našla prvi put u svojoj povijesti nakon 1918. Ne samo neupućeni stranci nego i njihovi »glasnogovornici« na domaćoj sceni, ne žele ni čuti da smo srednjoeuropskomediteranska zemlja sa stoljetnim gospodarskim, kulturnim i ljudskim vezama sa zapadom. </p>
<p>To je nasilje nad hrvatskom sadašnjicom i prošlošću. Pa zaboga, Hrvatska je ekonomski i za vrijeme komunizma bila povezanija sa zapadnim zemljama nego s istočnim jugorepublikama. </p>
<p>Naši su ljudi masovno tražili i dobili posao u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, a ne u Srbiji ili Makedoniji. Devize su dolazile sa Zapada, a krali su ih oni u Beogradu na istoku. </p>
<p>Većina naših kulturnjaka i dijelom političara školovala se u Beču, talijanskim gradovima i Pragu. Kad smo uzimali uzore i uzorke za naše ekonomske i kulturne standarde, to su bili oni iz zapadne Europe. Iz Beograda su dolazili žandari i pljačkaši naše imovine.</p>
<p>Regija bi za nas bila »zajednica« koja bi se sastojala od Slovenije, Mađarske, Italije itd. Sve ostalo je silovanje povijesti i nešto što se njemački naziva Fremdbestimmung ili u hrvatskom opisu tuđe određivanje naše sudbine.</p>
<p>A inozemstvo je stoljećima određivalo što smijemo, a što ne smijemo biti. Inzistiranje na nacionalnoj individualnosti i pravu na samoodređenje (pravu zapisninu u Povelji Ujedinjenih naroda!) nitko nam ne smije osporavati, a ako to čini imamo pravo na otpor. Regiji i »zapadnom Balkanu« moramo reći odlučno ne!</p>
<p>Jer tuđi »glasnogovornici« (a njih inozemstvo može u Hrvatskoj lako naći i platiti sitnim novcem) ne smiju zaboraviti da će Srbija uvijek »svirati prvu violinu« na tzv. zapadnom Balkanu, jer je za to predestinirana svojim geopolitičkim položajem, brojčanošću svoje nacije i svojom lukavom diplomacijom kojoj hrvatska (ako uopće postoji), nije i nikad neće biti dorasla. </p>
<p>Nije to hrvatski kompleks manje vrijednosti nego činjenično stanje. Svi hrvatski »brakovi« sa Srbijom, u bilo kome obliku, završavali su krvavim razvodima. </p>
<p>To, međutim, stranim posrednicima nije jasno, a i njihovi sadašnji hrvatski sugovornici očito nisu sposobni objasniti im da su Hrvati vrlo osjetljivi na Fremdbestimmung i vraćanje u grotlo Balkana. </p>
<p>Priče da ćemo se otporom stranim namjerama izolirati obične su izmišljotine. U članku »Kako otključati hrvatsku budućnost?« (Vjesnikova Panorama subotom od 16. studenoga) Boris Maruna odlično formulira kad kaže: »Esencijalna je jedna stvar - zašto mi ne uredimo Hrvatsku kako Bog zapovijeda? Zaboravimo Europu, hajde uredimo Hrvatsku. E, braćo Hrvati, kad se složite u tome onda uistinu možemo razgovarati o tome da nam je netko nešto skrivio.«</p>
<p>Pjesnički razbarušeno, ali istinito. Mi sami moramo postati što više Europom da bi nas Europa prihvatila kao sebi ravnopravnima.</p>
<p>U zapadnoj Europi prevladava pogrešno mišljenje da su ratni obračuni na tlu propale Jugoslavije nastali zbog »stoljetnog neprijateljstva tamošnjih naroda«. </p>
<p>To jednostavno nije istina. Mi smo se počeli hvatati za guše tek onda kad su nas strani određivači naše sudbine stjerali u isti tor. Natuknice: odredbe u Versailleu i u Jalti na Krimu. Do 1918. godine narodi južnoslavenske jezične skupine živjeli su većinom kao dobri susjedi. Razvilo se čak i neko iracionalno prijateljstvo.</p>
<p>Tek kad su nam beogradski centralisti, bilo monarhistički ili komunistički, počeli nametati svoje »jugoslavenstvo«, kad su nas počeli pljačkati i prisiljavati da se odreknemo svoga hrvatstva, tek onda je u hrvatskim zemljama niklo zloćudno ustaštvo. </p>
<p>A ustašama su srpski šoveni proglašavali čak Josipa Broza, Stipu Šuvara i Ivicu Račana, a hrvatski narod genocidnim.</p>
<p>Stranci često uzimaju za primjer svladavanje njemačko-francuskog »vječnog neprijateljstva« kao uzor za nas na tzv. zapadnom Balkanu. Ponajprije, ono što vrijedi za Nijemce i Francuze ne mora automatski važiti za Hrvate i Srbe. </p>
<p>I kao drugo: Nijemci i Francuzi pružili su jedni drugima ruke pomirnice tek nakon što su antifašistički saveznici do temelja uništili njemački imperijalizam i šovinizam i Nijemci doživjeli istinsku katarzu.</p>
<p>A to još nije zadesilo Srbe. Baš obratno: neki zapadnjaci i njihove sluge u Hrvatskoj nastoje »podijeliti krivnju« na sve sudionike posljednjega krvavog rata barem fifty-fifty.</p>
<p>Prije spomenuti Viktor Meier vidi na Zapadu čak i svojevrstan »srbocentrizam«, to jest davanje prednosti Jugoslaviji i Srbiji kao »silama reda« na »zapadnom Balkanu«. Kad to vide stranci kao što je taj švicarski novinar, začuđuje da toga nisu svjesni naši domaći analitičari i političari koji još nisu prevladali potajnu strast za »bratstvom i jedinstvom«. </p>
<p>Ako u tome uživaju neka to ostane njihova privatna stvar. Hrvatski narod bi bio posve lud ako bi htio ponoviti iskustva svojeg tamnovanja u dvije Jugoslavije. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Većinom nije bila diplomacija i nije bila hrvatska </p>
<p>Ne znam je li hrvatska diplomacija baš u svemu bila kako je, prema g. Gordanu Grliću Radmanu, stereotipi prikazuju (skupa, rastrošna, neučinkovita, nepotistička, neprofesionalna, sinekuristička, bahata - sve njegovi izrazi!), ali znam da većinom nije bila diplomacija (u smislu vještine državničkoga pregovaranja sa strancima) i nije bila hrvatska (u smislu općenarodnog dobra)</p>
<p>MARIJAN JAKOPOVIĆ</p>
<p>U svom članku »Pogrešna i preširoka generalizacija koja šteti svima«, objavljenom u Stajalištima (Vjesnik, 4. prosinca 2002.) g. Gordan Grlić Radman traži da se na hrvatsku diplomaciju do 2000. gleda s više objektivnosti i s manje stereotipa koji su o njoj nastali od trećesiječanjskih promjena. </p>
<p>Da ne bih »generalizirao«, ograničit ću se na Švicarsku, zemlju u kojoj je g. Grlić Radman počeo diplomatski hodati, odnosno stekao svoj diplomatski status i vinuo se, kao rijetko koji iseljenik, među »hrvatske diplomate«.</p>
<p>Ne znam je li hrvatska diplomacija baš u svemu bila kako je, prema g. Grliću, stereotipi prikazuju (skupa, rastrošna, neučinkovita, nepotistička, neprofesionalna, sinekuristička, bahata - sve njegovi izrazi!), ali znam da većinom nije bila diplomacija (u smislu vještine državničkoga pregovaranja sa strancima) i nije bila hrvatska (u smislu općenarodnog dobra). </p>
<p>S kolikom se ozbiljnošću u Hrvatskoj uopće shvaća diplomacija nek nam pokažu neki primjeri. U Bernu je prvo veleposlaničko mjesto bilo prazno točno godinu dana, jer ga je tadašnji ministar vanjskih poslova bio rezervirao za se. </p>
<p>Kada je napustio ministarski položaj, postao je veleposlanikom u Bernu.</p>
<p>Zürich je također ostao gotovo godinu dana bez hrvatskog konzula, jer je tadašnji imenovani konzul čekao da to mjesto bude uzdignuto u generalni konzulat da bi tek tada preuzeo svoju dužnost. </p>
<p>Trenutačno je u Zürichu zaposlen čovjek koji je najprije došao kao hadezeovski kadar, kasnije je promijenio stranku, pa je sada na dužnosti kao haeselesovski kadar.</p>
<p>Zanimljivo, zar ne?</p>
<p>Iz toga je vidljivo, da su hrvatski diplomati dolazili u Švicarsku prema ključu podobnosti, a ne sposobnosti. Svoju diplomatsku misiju shvaćali su prema logici »samoupravljačkog socijalizma« u kojem su odrasli i djelovali, kao obranu vlasti, koja ih je poslala, a ne promidžbu hrvatske države.</p>
<p>Ubrzo su se razišli s narodom, a s HDZ-om su postigli toliko jedinstvo, da se zapravo nije moglo razlikovati tko pripada stranci, a tko diplomaciji. </p>
<p>Osim HDZ-u sklone Hrvatske katoličke misije, ništa hrvatsko, što je bilo izvan HDZ-a, nisu priznavali, a pokatkad prijezirom pratili.</p>
<p>Kao primjer simbioze s HDZ-om, može nam poslužiti uvlačenje nekvalificiranih hadezeovaca u diplomatsku službu, skupno posjećivanje diplomatskog osoblja hadezeovskih priredbi, širenje promidžbe u korist HDZ-a i sl. </p>
<p>Najbjelodaniji primjer te simbioze je pak zaglavlje jednoga pisma od 21. lipnja 1994. - službenog dokumenta veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu, na čije je zaglavlje doslovce unesen natpis Hrvatskoga svjetskoga kongresa kao veleposlanstvu ravnopravne ustanove (preslik u uredništvu, op. ur.). Na začelju su potpisi veleposlanika i predsjednika HSK-a.</p>
<p>Takvo krivotvorenje dokumenata ne može se opravdati nikakvom diplomacijom, a pogotovo ne »korisnom, korektnom, savjesnom«, kako to g. Grlić sugerira na kraju svoga članka.</p>
<p>Što je najgore svih tih godina bilo, jest distanca diplomata prema Hrvatima koji nisu odobravali politiku HDZ-a, i njihov prijezir prema svim onim Hrvatima, koji su se usudili sramežljivo kritizirati tadašnju hrvatsku vlast. </p>
<p>Kao primjer za prvu tvrdnju navodim Hrvatsku kulturnu zajednicu, koju je HDZ, odnosno Hrvatski svjetski kongres uz pomoć »hrvatske diplomacije« sveo na izoliranu i beznačajnu skupinu, koja se umjesto kulturom bavi desnim političkim opcijama. </p>
<p>Prijezir »hrvatske diplomacije« iskusilo je više uspravnih Hrvata, a pokojni dr. Jure Petričević, star i ugledan politički emigrant s više nego četrdesetogodišnjim statusom borca za hrvatsku slobodu, na osobit način.</p>
<p>Tadašnji veleposlanik se na godišnjoj skupštini Hrvatske kulturne zajednice popeo na pozornicu i »očitao« mu lekciju, da zbog njegove brošure Hrvatska nije primljena u Vijeće Europe. </p>
<p>Umjesto da pričeka odgovor osamdesetogodišnjega starca, pokupi svoju pratnju i napušta dvoranu. Takvu sramotu valja zabilježiti!</p>
<p>A švicarski dnevnik Ne Nouveau Quotidien je prigodom veleposlanikova odlaska 13. veljače 1996. zapisao da je dobro što hrvatski veleposlanik odlazi, jer je već prekoračio crtu snošljivosti u podjeli hrvatskoga naroda i buđenja tenzija (preslik članka u uredništvu, op. ur.). Uistinu valja biti protiv »stigmatizacije i stereotipa« i »za objektivizaciju i svakodnevno vrednovanje radne i profesionalne sposobnosti te odgovornosti određenog dužnosnika«. </p>
<p>Zašto se onda o svemu tomu šutjelo i još šuti, pa i nadalje imamo diplomaciju kakvu nema ni jedna ozbiljna država? Je li to zadaća tajnika za diplomaciju Ministarstva vanjskih poslova, eto, doznajemo od njega da je tu funkciju obavljao, o ovome šutjeti i samo druge upozoravati na odgovornost?</p>
<p>I ne samo to. Kuću, koja je kupljena u Muriju kraj Berna i koja trenutačno služi samo za veleposlanikovu rezidenciju, valja održavati. Već je u vrijeme g. Međimorca krov bio trošan. Što se više čeka, bit će skuplje, a ako ju se sad želi prodati, ne može se dobiti uloženi novac natrag.</p>
<p>I iz toga je vidljivo da sve što je u skladu sa zakonom ne mora biti dobro. Samo vrijeme i promijenjene okolnosti pokažu jesu li zakoni dobri ili nisu. U tom smislu ona rečenica »o kreditima koje je podijelio bivši ministar« zavrjeđuje našu posebnu pozornost i Grlićevo obrazloženje. Nakon toga će biti lakše diskutirati o domoljublju!</p>
<p>Autor je iz Badena, radi u tvrtki »Textron AG« u Zürichu, Švicarska.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Račan podržao radnike koji blokiraju poduzeće</p>
<p>U Croatia busu štošta nije bilo čisto, a radnici koji su suspendirani i sad blokiraju izlaz tvrtke, upozorili su na kriminal i nezakonitosti u poslovanju / Savjet dvjema grupama radnika: sastanite se i dogovrite rješenje / Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ustvrdio da je u Croatia busu utvrđen niz zloporaba i nezakonitosti u poslovanju </p>
<p>»Pitanje Croatia busa ne može riješiti ni policija, niti ja kao predsjednik Vlade. Dopustite da idućih dana institucije pravne države odrade svoj posao jer naš je zajednički cilj osigurati svima pravo na rad i spriječiti daljnju devastaciju poduzeća«, rekao je premijer Ivica Račan u utorak, na sastanku s predstavnicima Sindikata profesionalnih vozača, automehaničara i drugih stručnih radnika u javnom cestovnom prijevozu, inače većinskog i Upravi lojalnog sindikata u Croatia busu.</p>
<p> Ta je grupa radnika zatražila razgovor nakon što je prije nekoliko dana premijer razgovarao s njoj suprotstavljenim radnicima Croatia busa, inače članovima Novog sindikata, koji blokiraju izlaz iz tvrtke. </p>
<p>Premijer je istaknuo kako nije svejedno živimo li u pravnoj državi ili ne, odnosno mirimo li se s kriminalom počinjenim tijekom privatizacije i pretvorbe ili se borimo protiv njega. </p>
<p>»Vlada ne podržava nasilne akcije, ali činjenica je da vi niste ukazali na kriminalne aspekte u poduzeću, već ste se zadovoljili s tim da imate posao«, rekao je, ustvrdivši kako su zapravo oni, koji već više od mjesec dana drže poduzeće u blokadi, »digli prašinu i onemogućili da kriminal prođe nekažnjeno«.</p>
<p>Na zahtjev predstavnika Sindikata profesionalnih vozača, automehaničara i drugih stručnih radnika u javnom cestovnom prijevozu da se trenutačno deblokira glavni ulaz, premijer je rekao kako nije tajna da pravna država zna biti spora. »Kategorički tvrdim da nikakve manipulacije radnicima neće zaustaviti da na čistac izađu mogući kriminal i otvorena pitanja vlasništva u tom poduzeću«, rekao je Račan, zaključivši kako sve strane moraju biti zainteresirane za rješavanje nastale situacije. </p>
<p>Umjesto uzajamnog prepucavanja, premijer je poručio dvjema grupama radnika da se sastanu i pokušaju razgovarati. »Pravna država želi biti učinkovita jer u Croatia busu štošta nije bilo čisto. No, da bi se razriješili sporni vlasnički odnosi, apeliramo da se sastanete s radnicima koji blokiraju tvrtku«. Premijer je obećao da će isto savjetovati i radnicima u štrajku. </p>
<p>Na primjedbu sindikalaca lojalnih Upravi, kako će do okončanja blokade tvrtku pojesti troškovi koji dnevno iznose oko 90 tisuća kuna pa će se svih 350 radnika naći na burzi rada, premijer je kazao da će svi zadržati posao, bude li problem riješen brzo. »Izvršna vlast traži brzo i učinkovito rješavanje problema i siguran sam da će institucije pravne države sljedećih dana odraditi svoj posao«, rekao je premijer. </p>
<p>On je kratko prokomentirao i nedavno izrečenu tvrdnju Trpimira Sulića o mogućoj zaradi sa zemljištem. »Ako doista postoji velika igra oko 39 milijuna eura koje bi netko mogao zaraditi na tvrtki Croatia bus, onda ćemo učiniti sve da to ne bude rezultat nečijeg kriminala«, rekao je Račan. </p>
<p>Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji je uz ministricu pravosuđa Ingrid Antičević Marinović također prisustvovao sastanku, ustvrdio je da je u Croatia busu do sada utvrđen niz zloporaba i nezakonitosti u poslovanju. Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović najavio je kako će već danas pokušati organizirati sastanak suprotstavljenih sindikata, kako bi zajedničkim naporom bez posredovanja policije pokušali riješiti problem.</p>
<p>Sudska presuda: sindikalni povjerenik vraća se na posao</p>
<p> I dok su Sulićevi radnici pregovarali na Markovu trgu, na tiskovnoj konferenciji Sindikata prometa i veza obznanjena je odluka Općinskog suda u Zagrebu na temelju koje bi se sindikalni povjerenik u Croatia busu Miran Mihaljević, kojega je prije godinu dana suspendirao bivši direktor Leon Sulić, trebao u roku od osam dana vratiti na posao.</p>
<p> Povjerenik Miran Mihaljević udaljen je s posla u prosincu prošle godine, nakon javnog ukazivanja na navodne malverzacije bivšeg direktora Leona Sulića. Na temelju presude poslodavac je dužan nadoknaditi mu razliku između pune i minimalne plaće koju je primao tijekom suspenzije, odnosno oko 18 tisuća kuna.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Po bor na plac, a ne sjekirom na Sljeme</p>
<p>U Parku prirode Medvednica počinju pojačane ophodnje nadzornika Javne ustanove Parka prirode Medvednica, policije i čuvara Šumarije, kako bi se zaštitila crnogorica u predblagdansko vrijeme. Dogovoreno je to u utorak, na sastanku predstavnika Javne ustanove, Šumarije Zagreb i policijskih postaja Medveščak, Maksimir, Črnomerec i Zaprešić te Policijske uprave zagrebačke. </p>
<p>Policija će priskočiti u pomoć pri identifikaciji onih koji budu sjekli borove na Sljemenu, a radi bolje učinkovitosti razmijenit će se i brojevi mobitela, objasnio je glavni nadzornik u Javnoj ustanovi Nenad Strizrep. </p>
<p>Dodao je da suradnju nadzornika i policije pri zaštiti Medvednice Javna ustanova želi proširiti na cijelu godinu a isto to trebalo bi postići s vatrogasnim društvima i Gorskom službom spašavanja.</p>
<p>U Šumariji ističu da je iz godine u godinu sječa crnogorice uoči Božića sve manja - vjerojatno zbog prihvatljivijih cijena božićnih drvaca u gradu i velike ponude plastičnih borova. </p>
<p>Sječa grana i vrhova jela i dalje je, međutim, prisutna. </p>
<p>Prošle godine, kada je Javna ustanova pokrenula s policijom prvu akciju zaštite crnogorice, u sječi nije uhvaćen nitko. </p>
<p>Za sječu stabala bez prethodno ishođenih dozvola, Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode predviđene su novčane kazne od 3 do 15 tisuća kuna. Odsijecanje grana kažnjivo je prema odštetnom cjeniku Šumarije. </p>
<p>Te kazne su, kaže Strizrep, dosta visoke, a počinitelji se mogu i prekršajno goniti. </p>
<p>Ravnateljica Javne ustanove, Nives Farkaš Topolnik, istaknula je da je nakon pregledom površina pod crnogoricom dogovoreno da ove godine Šumarija ne sječe stabla za prodaju kao božićnih stabala i radi prorjeđivanja, jer nema podmlatka. Šumarija je naime, za tu namjenu sadila stabla ispod trase ZET-ove žičare i uz skijaške staze.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prijedlog proračuna može u Skupštinu</p>
<p>Odbor Gradske skupštine za financije prihvatio je u utorak prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2003. godinu s amandmanima u iznosu od 4,6 milijardi kuna. Skupštini će predložiti i da dâ jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj za kredit Trgovačkom društvu ZET kako bi nabavio 70 niskopodnih tramvaja od konzorcija Crotram (Končar, Đuro Đaković, TŽV Gredelj).</p>
<p>Proračun Grada Zagreba ove će godine po prvi put biti donesen nakon drugog čitanja u Skupštini grada, točnije u četvrtak, 12. prosinca.</p>
<p>Odbor za financije prihvatio je i prijedlog Odbora za mjesnu samoupravu, da direktori trgovačkih društava u vlasništvu Grada do kraja prvog polugodišta tekuće godine dostave Skupštini detaljna izvješća o realiziranim programima. Prema riječima predsjednika Odbora za financije Vinka Fulira, tako će skupštinski zastupnici moći na njihova izvješća pravodobno dati primjedbe i prijedloge. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kvaternikov trg i Badel uređivat će se u isto vrijeme </p>
<p>Najveći problemi su dječji vrtići i knjižnice, jer su u lošim zgradama ili se prostori moraju vratiti vlasnicima / OŠ Ivan Filipović dobiva sportsku dvoranu / Do 2005. voda i kanalizacija do svake kuće u Maksimiru</p>
<p>Nedostatak dječjih vrtića, knjižnice i sportskih dvorana problem je Gradske četvrti Maksimir koju je u utorak, u sklopu redovitih obilazaka grada, posjetila gradonačelnica Vlasta Pavić. U društvu predsjednika vijeća te gradske četvrti, Marijana Pilaša, obišla je dječji vrtić i mjesnu samoupravu u Šrapčevoj ulici i Osnovnu školu Ivan Filipović.</p>
<p>»Montažna prizemnica podružnice Dječjeg vrtića Mali princ i mjesne samouprave u dvorištu u Šrapčevoj mora se srušiti i napraviti nova zgrada, u koju bi se smjestila i knjižnica«, rekao je tom prilikom Marijan Pilaš. Prostori knjižnica u Petrovoj i Maksimirskoj, naime, uskoro će se vratiti vlasnicima, a drugih knjižnica četvrt nema.</p>
<p>»U vrtić, pak, ide 80 djece, što prelazi njegov kapacitet i cijeli prostor je neadekvatan«, rekla je ravnateljica Vrtića Marica Tuškan.</p>
<p>Pri obilasku Osnovne škole Ivan Filipović gradonačelnica je najavila da bi do kraja siječnja trebalo ishoditi građevinsku dozvolu za izgradnju sportske dvorane, na mjestu sadašnjeg rukometnog igrališta. Radovi će koštati oko 10 milijuna kuna, a trebali bi biti gotovi do kraja iduće godine, kada škola obilježava 100 godina rada. U sklopu izgradnje dvorane, istaknula je ravnateljica škole Vjera Žuškin, trebalo bi obnoviti i stogodišnju fasadu.</p>
<p>Dinamov stadion i dalje ostaje problem, kao i uređenje Kvaternikova trga i neophodno proširenje Zoološkog vrta. Gradonačelnica se u utorak sastala i s dekanima Agronomskog i Šumarskog fakulteta radi suradnje na izgradnji studentskog doma na zemljištima tih dvaju fakulteta u Maksimiru. »To je prilika da se dotakne i pitanje proširenja Zoološkog vrta«, rekla je Vlasta Pavić. </p>
<p>»Kvaternikov trg uređivat će se kad i kompleks Badela. Za taj kompleks postoje tri idejna rješenja, od kojih je neka vrijeme pregazilo pa treba naći bolji prijedlog«, rekla je gradonačelnica.</p>
<p>Kao primarni zadatak četvrti, Pilaš je istaknuo dovođenje kanalizacije i vode do svake kuće, i to do 2005. godine. »Zadovoljan sam sredstvima za iduću godinu. Ona su znatno veća od prošlogodišnjih. U 2003. iznosit će oko 3,5 milijuna kuna, od prošlogodišnjih, oko 1,8 milijuna kuna«, istaknuo je Pilaš.</p>
<p> Općenito, ukupna sredstva iz gradskog proračuna koja se izdvajaju za 17 gradskih četvrti u 2003. godini povećana su sa 1,5 na 2 posto. Uveden je i novi sustav raspodijele sredstava po gradskim četvrtima. Tako će se novac po četvrtima raspoređivati prema broju stanovnika (60 posto), prema izgrađenosti infrastrukture (30 posto) i prema površini svake četvrti (10 posto). </p>
<p>Gradonačelnica je najavila da nastavlja s obilascima gradskih četvrti nakon Nove godine. »Obilascima ne želim sakupljati političke bodove već podržati vijećnike čiji je rad gotovo volonterski, te se približiti građanima«, rekla je Vlasta Pavić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Maloj kući« novi prostor i jamstva za obnovu</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u utorak je posjetio Malu kuću na Borongaju, u Ulici Dvorište 1, jedinu instituciju u Hrvatskoj koja provodi rehabilitaciju djece (od novorođenčadi do one stare četiri godine) s višestrukim oštećenjima vida, mentalnom retardacijom tjelesnim hendikepom i drugim smetnjama. Mala kuća iz sadašnjih stotinjak četvornih metara prostora trebala bi odseliti u prostor dobiven od grada, na uglu Selske i Baštijanove. Kako za građevinske radove za obnovu 1200 četvornih metara tvorničke hale bivših Končar Dizala treba investirati oko osam milijuna kuna, djelatnici ustanove zatražili su pomoć od ministra Vidovića koji je ovom prilikom rekao je kako će Ministarstvo rada i socijalne skrbi preuzeti dio otplate kredita koji će uskoro Mala kuća ugovoriti s Raiffeisen bankom. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U 2003. besplatni pregledi pri sumnji na osteoporozu </p>
<p>U humanitarnoj akciji protiv osteoporoze koju organiziraju Lions klub Zagreb, Centar za osteoporozu te Poliklinika za dijagnostiku iz Nemetove, svi zainteresirani građani moći će, ako im to preporuči liječnik, tijekom 2003. godine besplatno obaviti denzitometriju, odnosno izmjeriti gustoću kostiju u Centru za osteoporozu i u Poliklinici za dijagnostiku.</p>
<p> Akcija će trajati cijelu godinu, a mjesečno će se obaviti 20 pregleda, koji će uključivati mjerenje gustoće lumbalne kralježnice i bedrene kosti te razgovor s liječnikom. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Ashanti dobitnica osam Billboardovih nagrada</p>
<p>LAS VEGAS, 10. prosinca</p>
<p> - R'n'B pjevačica Ashanti dobitnica je čak osam nagrada Billboard Music Awards. Uspjeh nove zvjezdice Ashanti prilično je impresivan, tim više što se radi o njenom debitantskom pojavljivanju na dodjeli Billboardovih nagrada. Najviše nagrada poslije Ashanti, kući je odnio reper Nelly, koji je svojim albumom »Nellyville« osvojio nagrade u šest kategorija. Međutim, albumom godine ipak je proglašen »The Eminem Show« kontroverznog bijelog repera Eminema. Rocker Steve Tyler iz Aerosmitha uručio je pjevačici Cher nagradu za životno djelo, dok je Moby osvojio dvije nagrade. </p>
<p>Dvadesetdvogodišnja tamnoputa pjevačica Ashanti proglašena je najboljom pjevačicom godine, najboljomR/hip-hop pjevačicom, te sveukupno najboljim R/hip-hop izvođačem.</p>
<p>Ashanti je također osvojila nagradu za hit single »Foolish«</p>
<p>»Ovo mi predstavlja doista veliku čast budući da mi je trebalo tako dugo vremena da stignem tu gdje se danas nalazim«, rekla je Ashanti na dodjeli nagrada. </p>
<p>Nelly je pak proglašen najboljim izvođačem 2002, te najboljim muškim izvođačem i najboljim muškim R i hip-hop izvođačem. Jedna od nagrada otišla je i njegovom velikom hitu »Hot in Herre«</p>
<p>Puddle of Mud postali su prva grupa koja je osvojila sve četiri rock nagrade što je uspjelo legendarnom U2 još 1992. godine. Dečki iz benda Nickleback su također osvojili četiri nagrade.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Narodni radio obilježava 5. godišnjicu humanitarnim koncertom</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Povodom 5. obljetnice postojanja Narodnog radija i 55. godina Croatia Recordsa, 17. prosinca će se u Maloj dvorani Doma sportova održati humanitarni koncert od kojeg će sav prihod biti uplaćen u korist akcije »Za lijepe naše« za kupnju mamografa. Na koncertu će, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare, nastupiti Thompson, Colonia, Crvena jabuka, Parni valjak, te Bare i Plaćenici. Obilježavanje 5. rođendana Narodni radio podijelio je i s pet Caritasovih centara i njihovih pučkih kuhinja, a u danima rođendanskog slavlja ekipa radija uz asistenciju popularnih lica posjetit će 13. prosinca Split, 16. prosinca Okučane, 19. prosinca Knin, 20. prosinca Vukovar i 23. prosinca Zagreb. Tom prilikom pučkim će kuhinjama Narodni radio donirati pet tona brašna, pet tona krumpira i tonu mandarina. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Divasice u Mini cooperima</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Popularna domaća ženska vokalna skupina Divas od ovog utorka vozit će se u jednom od najpopularnijih malih automobila na svijetu, Mini cooperu, zahvaljujući dvogodišnjem ugovoru između njih i tvrtke Tomić </p>
<p>Svečano potpisivanje ugovora o poslovnoj suradnji, te primopredaja ključeva za četiri automobila marke Mini cooper održano je u prostorijama tvrtke gdje su se djevojke ponosno slikale s novim voznim parkom.</p>
<p>»Automobili su prekrasni i imam osjećaj da se svatko tko sjedne u njih osjeća prirodno i zadovoljno, a vrlo se svidio i mom dečku koji se u njega zaljubio na prvi pogled«, objasnila je Ivana Husar. Dodala je kako se posebno zahvaljuje curama iz marketinga tvrtke koje su prepoznale vezu između Divasica i »Minija«. </p>
<p>O kakvoj se vezi radi pokušala je objasniti njena sestra Marija koja pak smatra da je »riječ o izuzetno urbanom automobilu retro dizajna, a upravo Divasice izvode urbanu glazbu.</p>
<p>Vidno uzbuđene i više no zadovoljne ovim sponzorskim ugovorom djevojke su dodale kako će biti vrlo zanimljivo vidjeti četiri coopera jedan iza drugoga na cesti.</p>
<p>Slično smatraju i u marketingu kompanije jer »djevojke u potpunosti odgovaraju imidžu coopera«.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Umri drugi dan« najgledaniji film u američkim kinima </p>
<p>LOS ANGELES, 10. prosinca</p>
<p> - Najnovije dogodovštine tajnog agenta 007 Jamesa Bonda u filmu »Umri drugi dan« prošlog su vikenda ponovno postale najgledanije u američkim kinima, sa zaradom od 13 milijuna dolara. </p>
<p>Drugi dio popularne komedije, »Analyze That«, s Robertom De Nirom i Billyjem Crystalom u glavnim ulogama, zauzeo je drugo mjesto prihodom od 11,3 milijuna dolara, što je slabiji debi od prvog nastavka, »Analiziraj ovo«, koji je u prvom vikendu prikazivanja zaradio 18,4 milijuna dolara. </p>
<p>Prošlotjedni najgledaniji film, »Harry Potter i odaja tajni«, pao je na treće mjesto zaradivši 10 milijuna dolara, čime se ukupan prihod od prikazivanja tog filma u kinodvoranama u samo tri tjedna popeo na 213, 9 milijuna dolara. </p>
<p>Gangsterska drama Johna Leguizama »Empire«, koja se prošlog vikenda počela prikazivati u ograničenom broju kinodvorana, zaradila je 6,3 milijuna dolara i zauzela četvrto mjesto na listi najgledanijih filmova. Iako se »Empire« prikazuje u samo 867 kinodvorana, što je gotovo tri puta manje od »Analyze That«, film je zaradio iznadprosječnih 7235 dolara po kinodvorani, za razliku od De Nirova filma, koji je u prosjeku zaradio 4288 dolara. </p>
<p>»Empire« je prvi film pušten u distribuciju kroz partnerstvo studija Universal i Arenas Entertainment, čija su ciljana publika Hispanoamerikanci, koji su činili 51 posto gledateljstva tog filma proteklog vikenda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Stephen Frears snima komediju o zavjeri oko Elvisa</p>
<p>LOS ANGELES, 10. prosinca</p>
<p> - Britanski redatelj Stephen Frears trenutačno razmišlja o snimanju nove komedije čija bi radnja pratila zavjeru oko kralja rock and rolla Elvisa Presleya. Frears je poznat po režiji filmova »High Fidelity« i »Dangerous Liaisons«, a očekuje se da će »The Importance of Being Elvis« biti njegov idući filmski projekt. Radnja budućeg filma priča o određenom Brianu iz Newcastlea, koji je dugo godina tvrdio da je on Elvis Presley. Cijela teza o Brianu kao Elvisu zasnovana je na pretpostavki da je Presley za vrijeme svog boravka u vojsci ranjen u grlo od strane jednog obožavatelja, te da nakon toga više nije mogao pjevati. Njegov menadžer, pukovnik Tom Parker, tada je navodno u suradnji sa američkom vladom našao imitatora koji će ga zamijeniti. Za sada se još uvijek ne zna kada bi film o ovoj zavjeri mogao stići na velike ekrane. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Glumci potpisuju pismo protiv napada na Irak</p>
<p>LOS ANGELES, 10 prosinca </p>
<p> - Stotinjak američkih glumačkih zvijezda potpisalo je pismo protivljenja američkom napadu na Irak i zatražilo od američkog predsjednika Georgea W. Busha da izbjegne taj sukob. Pismo je objavljeno u utorak na Međunarodni dan ljudskih prava. Među filmskim zvijezdama koje su potpisale to pismo su Matt Damon, Kim Basinger, Samuel L. Jackson, Ethan Hawke i Martin Sheen, objavili su američki mediji. Uz njih, pismo su potpisali umirovljeni admiral Eugene Carroll Jr. i bivši američki veleposlanik u Iraku Edward Peck. Pismo će biti predstavljeno javnosti na tiskovnoj konferenciji koju će voditi zvijezda filma »MASH« Mike Farrell, koji je suosnivač nove skupine nazvane »Umjetnici ujedinjeni u pobjedi bez rata«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sud podržao zabranu naziva »light« i »mild« za cigarete</p>
<p>BRUXELLES, 10. prosinca </p>
<p> - Visoki europski sud podržao je u utorak upozorenja o štetnosti za zdravlje na duhanskim proizvodima, uključujući i zabranu termina poput »light« i »mild« na tržištu Europske unije (EU).</p>
<p> »Sud je potvrdio valjanost direktive EU-a za proizvodnju, prezentaciju i prodaju duhanskih proizvoda«, stoji u izjavi tog suda, čime je presudio protiv žalbe duhanskih divova Imperial Tobacco i British American Tobacco (BAT).</p>
<p> »Zabrana korištenja određenih opisa na kutijama za duhanske proizvode, poput 'light' i 'mild' primjenjuje se samo na proizvode na tržištu Unije, a ne na tržišta država koje nisu članice EU«, dodaje se u izjavi. Tom europskom direktivom propisuje se i da upozorenje o štetnosti za zdravlje prekriva 30 posto prednje strane kutije za cigarete i 40 posto stražnje strane. Japan Tobacco se također žalio na tu direktivu, o čemu će sud raspravljati kasnije tijekom dana.</p>
<p> Takva presuda uslijedila je samo nekoliko dana nakon što su europski ministri zdravstva zabranili reklamiranje duhanskih proizvoda na radiju, u tiskovinama i na Internetu. Dio je to kampanje protiv pušenja u Uniji, gdje svake godine više od pola milijuna ljudi umire od bolesti uzrokovanih duhanom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pušačima se lakše odreći seksa nego cigareta</p>
<p>LONDON, 10. prosinca</p>
<p> - Većina pušača radije bi se na mjesec dana odrekla seksa nego pušenja, a neki bi se prije okušali u bungee jumpingu ili skoku padobranom nego prestali pušiti. Ispitivanje više od 2000 pušača u šest europskih zemalja pokazalo je svu težinu nikotinske ovisnosti. Iako ih 62 posto misli da je dolazak nove godine najbolji trenutak za prestanak pušenja, samo tri posto ih je to i učinilo, pokazalo je istraživanje.</p>
<p> »Velika većina pušača u tim zemljama želi se odreći cigareta«, rekao je dr. Alex Bobak iz antipušačke udruge SCAPE. »Motivacije im ne nedostaje, no stvari zapinju u provedbi«, dodao je. Gotovo 80 posto pušača u Velikoj Britaniji, 70 posto u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj te više od 55 posto pušača u Belgiji i Španjolskoj radije bi se odreklo seksa nego mjesec dana živjelo bez cigareta.</p>
<p> Iako je 60 posto pušača u Europi spremno prestati pušiti kada bi to ugrozilo njihov ljubavni život, 35 posto ih je priznalo da to nikad nisu ni pokušali. Najjača motivacija za prestanak je briga za zdravlje, a potom zabrinutost za obitelj i cijena cigareta. Pa ipak, 62 posto onih koji su prestali pušiti ponovo je propušilo za manje od mjesec dana. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Sve o dirigiranju </p>
<p>Prvi udžbenik u Hrvatskoj o dirigiranju / Knjiga zaokružuje 50-godišnji umjetnički i 40-godišnji pedagoški vijek Igora Gjadrova / Prijevodi temeljnih tekstova o dirigiranju</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - U Hrvatskom glazbenom zavodu u ponedjeljak je predstavljena knjiga »Umijeće dirigiranja« maestra Igora Gjadrova (izdavač Music Play). Nastala u samo nekoliko mjeseci, knjiga zaokružuje pedesetogodišnji umjetnički i četrdesetogodišnji pedagoški vijek autora, a iznosi bogato iskustvo njegova dirigentskog, pedagoškog i glazbenog rada. </p>
<p>»Umijeće dirigiranja« je prvi udžbenik u Hrvatskoj o dirigiranja, a sastoji se od četiri dijela - Formiranje i prvi koraci, Imaginacijom do reprodukcije, Četiri traktata o dirigiranju - Berlioza, Liszta, Wagnera i Weingartnera (prvi put u hrvatskom prijevodu) i Popratni podaci o zvanju dirigent.</p>
<p> Uz nastup Društvenog orkestra HGZ-a pod vodstvom maestra Igora Gjadrova, koji taj ansambl vodi od 1957. godine, u povodu izlaska knjige govorili su dr. Biserka Cvjetičanin i Vladimir Stojisavljević, a samu su knjigu predstavili urednik Josip Burjan, recenzenti Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> i Karlo Kraus te Vjekoslav Šutej, Haris Nonveiller i Frano Matušić.</p>
<p> Svi su istaknuli dragocjenost ovog izdanja, na kakvo se čekalo dugo godina, a Zoran Juranić i Vjekoslav Šutej izravno su zahvalili Igoru Gjadrovu i kao svojemu profesoru, koji ih je uveo u svijet dirigiranja, najsloženijeg i možda najodgovornijeg zvanja u glazbenoj umjetnosti. Istakli su vrijednost u sistematičnosti iznesene građe, što će i studentima i profesionalnim dirigentima svakako biti od koristi, te značenje objavljivanja nekih temeljnih tekstova o dirigiranju, koji su se sada prvi put pojavili i u hrvatskome prijevodu.</p>
<p> Izdanje »Umijeće dirigiranja« maestra Igora Gjadrova polučilo je veliko zanimanje i odobravanje struke, no sigurno je da će pravi rezultati toga tek slijediti uporabom knjige. Maestru Gjadrovu treba zahvaliti što je svoja znanja i iskustva, koja je godinama poklanjao publici, studentima i struci, skupio na jedno mjesto, čime je ostavio i pisani trag o tome, te obogatio hrvatsku glazbenu kulturu u cjelini.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Među najboljima u nas i svijetu </p>
<p>Prije 40 godina Galerija Studentskog centra inicira novosti u likovnome životu glavnoga grada, prakticira sustavno predstavljanje konceptualne umjetnosti / To vrijeme posebno je obilježio grafički dizajn Borisa Bućana </p>
<p>U sklopu projekta kojim se obilježava 40. obljetnica djelovanja Galerije Studentskog centra u Zagrebu, za početak te pohvalne zamisli odabrana je izložba plakata Borisa Bućana (1947.), realiziranih potkraj šezdesetih i u prvim sezonama sedamdesetih godina proteklog stoljeća, kada taj izložbeni prostor na Savskoj cesti 25 inicira određene novosti u likovnome životu glavnoga grada. Kao prvo, tih godina Galerija najavljuje i prakticira sustavno predstavljanje konceptualne umjetnosti koju kritika naziva i novom umjetničkom praksom, da naglasi drukčiji pristup umjetničkom djelu. I drugo, posebno nastoji na predstavljanju svjetski poznatih dizajnera toga vremena kakvi su Bruno Munari, Josef Müller Brockman ili Wim Crouwel. </p>
<p>Izložba plakata Borisa Bućana što ju je kritički popratio Darko Glavan u potpunosti ispunja postavljenu joj zadaću. Taj niz od osamnaest artefakata, za rečenu prigodu posuđenih iz Zbirke grafičkoga dizajna Muzeja za umjetnost i obrt, zorno potvrđuje onodobni iskorak u domaćoj izložbenoj praksi koji će pridonijeti promjeni likovne klime. S druge strane, već u tim radovima očituje se bitna značajka Bućanova pristupa radu - nagnuće da likovnost promatra kao svojevrsnu poruku unutar cjeline izražavanje. U realizaciji poruka autor će ići za tim da zanimanje s materijalne strane djela usmjeri prema zamisli o njemu, prema konceptu što je ucijepljen u dotični rad ili što je umjetnika potaknuo da ga izvede. </p>
<p> Bućan je domišljat i duhovit, voli se uspoređivati i nadmetati s autoritetima, traži originalna rješenja. U funkciji njegove poruke naći će se razni i neočekivani postupci, kao što je bio slučaj s prezentacijom Mihajla Arsovskog kada je tom umjetniku krajnje sofisticiranu izložbu plakata predstavio inverzijom - tipom banalnih uličnih oglasa, istaknuvši oštru razliku između najave i stvarnog sadržaja te izložbe. On će posegnuti i za igrom posebno modificiranih brojaka, u verziji kad redoslijed izložbe u sezoni povezuje s konceptualnim komentarom te priredbe, ali također i za igrom s imenom izlagača, o čemu govori oglašivanju izlaganja Jagode Kaloper. Na plakatu njezine izložbe navodi samo prezime, a umjesto imena otiskuje crtež jagode. Ne treba isticati da i slikaričino prezime nosi ime iz biljnog svijeta.</p>
<p>Izložba u Galeriji Studentskog centra dobra je prilika da podsjetimo i na širu afirmaciju Bućanova konceptualnog dizajna, na kasniju fazu njegova stvaranja na području plakata koju karakterizira izrazito slikarski pristup postavljenim zadatcima. Na Biennalu u Veneciji Bućan je izlagao čak dva puta - 1972. seriju plakata »Prije štampe« te 1984. plakate za splitski HNK i Zagrebačke simfoničare. Prije četiri godine, što je još jedno veliko priznanje tom umjetniku, Bućanov plakat stavljen je na naslovnicu kataloga izložbe »The Power od Poster«, održane u Victoria & Albert Museumu u Londonu. Malo je autora na polju plakata koji su mogu pohvaliti takvim postignućima. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ima lijeka za katedralu u Trogiru </p>
<p>Nad Trogirom se avioni spuštaju prenisko, a blizina izvora vibracija pogubno djeluje na spomenike kulture / Zglobni autobusi uzrokuju trešnju kao manji potresi</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Osim vanjskih vibracija postoje one unutrašnje koje uzrokuju hidraulički strojevi kao što su liftovi, klima uređaji, hladnjaci, pa čak i zubarske brusilice, a ako se zajedno odvija više vrsta vibracija, one se uvišestručuju - rekao je Dario Almesberger na predavanju pod nazivom »Ocjena stanja spomenika kulture pod djelovanjem vibracija« održanog u utorak u Muzeju Mimara.</p>
<p> Dario Almesberger je docent na Građevinskom fakultetu u Trstu, a govorio je o statičkim problemima uzrokovanim vibracijama koje izazivaju cestovni i zračni promet te građevinski radovi, posebno izgradnja podzemnih garaža. Predavanje je organizirao Hrvatski restauratoski zavod, a ravnatelj ustanove Ferdinand Meder istaknuo je da bi Almesbergerova istraživanja i iskustva mogla pružiti odgovore i savjete za područje zaštite graditeljske baštine, planiranja izgradnje grada i reguliranja prometa.</p>
<p>Podteme izlaganja bile su Izvori vibracija, Teorija rasprostiranja valova, Načini mjerenja vibracija i Ocjena opasnosti vibracija za konstrukcije. Praktični primjeri mjerenja vibracija prikazani su na video filmovima na primjerima sedam objekata. To su Katedrala sv. Lovre u Trogiru, Katedrala sv. Terezije Avilske u Požegi, Katedrala sv. Nikolaja i fontana »Robbov vodnjak« u Ljubljani, Pravoslavna crkva San Spiridone, zgrada Ministarstva kulture Republike Italije »Palazzo Economo« i Palača Dijana u Trstu.</p>
<p> Almesberger je objasnio da se vibracije mjere pomoću senzora, akcelerometara koji se postavljaju na ugroženim dijelovima objekta, te su kabelom povezani s kompjuterom, na ekranu kojeg se iščitavaju vrijednosti u amplitudama. </p>
<p>Tako su prva mjerenja trešnje na spomenicima kulture kod nas ultrazvučno i magnetoskopski rađena na kamenoj konstrukciji Katedrale sv. Lovre u Trogiru 1997. godine, a ispitivana je i dinamička proba zvonika. Trogirska gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a izložena je četirima vrsta vibracija, a to su cestovni i zračni promet, vjetar i crkvena zvonjava. Veličina vibracije povečava se s težinom, brzinom i blizinom vozila, neravninama na cesti, a zglobni autobusi izazivaju trešnju poput manjih potresa.</p>
<p>Rješenje problema vibracija na spomenicima kulture Almesberger vidi u otklanjanju neravnina na cestama cjelovitim slojem asfalta, a ne u dijelovima, smanjenju brzine automobila na 50 km/h, premještanju autobusnih stajališta te u oblikovanju pješačkih zona. Zbog blizine splitske zračne luke, avioni se nad Trogirom spuštaju previše nisko, pa bi se, tvrdi, trebali uzdignuti. Od inovacija u suvremenoj konzervatorskoj praksi izdvojio je Katedralu u Milanu, okolina koje je prekrivena fonovibrirajućim slojem asfalta, a sve se češće oko objekata usađuju površinski slojevi gline, čime se smanjuje prenošenje vibracija. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Novinari ne rade skandale, već ih samo opisuju« </p>
<p>Zbor daje podršku trojici novinara - Anti Tomiću, Miljenku Jergoviću i Denisu Latinu / I novinari imaju pravo na svoje mišljenje, a prozvani novinari u svojim su komentarima, odnosno kolumnama o glumačkoj situaciji upravo napisali svoje mišljenje, stoji u priopćenju Zbora </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Zbor novinara u kulturi Hrvatskoga novinarskog društva u povodu uvreda na račun novinara na izvanrednoj skupštini Hrvatskog društva dramskih umjetnika, održanoj u ponedjeljak, upozorava da novinari ne rade skandale, već ih samo opisuju i komentiraju.</p>
<p> U priopćenju Zbora novinara u kulturi, s potpisom njegove predsjednice Maja Stanetti, kaže se da kao što glumci imaju pravo na »prigovor savjesti«, odnosno odluku hoće li na istoj pozornici igrati sa svojim jugoslavenskim kolegama ili ne, da i novinari imaju pravo na svoje mišljenje. A prozvani novinari - Ante Tomić, Miljenko Jergović i Denis Latin - u svojim su komentarima, odnosno kolumnama o glumačkoj situaciji upravo napisali svoje mišljenje. </p>
<p> Stanetti podsjeća i na slijed događaja po kojem su »skandal neprimjerenim izjavama najprije započeli neki glumci, a da se tek zatim o njima pisalo u novinama«. »Tijek skupštine, kao i neke izjave koje su se tamo mogle čuti, samo su potvrdile sve što su trojica prozvanih kolega, ali i neki drugi, napisali o trenutačnom stanju u glumačkom cehu. Već iz novinskih izvještaja razvidno je da je tamo vladao rječnik krčme, provincijalizima i vrijeđanje novinare«, kaže se u priopćenju Zbora.</p>
<p> Zbor daje podršku trojici novinara uz obećanje da će i dalje ustrajati na istinitom izvještavanju i slobodnom komentiranju događaja iz kulture. Na kraju se napominje da se »u novinarskim komentarima nikoga neće tretirati kao svete krave, pa ni glumce«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dunja Vejzović umjesto Suriana</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - U subotu, 14. prosinca zagrebački ljubitelji glazbe imat će ponovno priliku pozdraviti svoju omiljenu umjetnicu sopranisticu Dunju Vejzović. Bit će to u terminu pretplatničkog ciklusa dvorane »Lisinski subotom« u kojemu je bio najavljen nastup danas najpoznatijeg hrvatskoga basa Giorgija Suriana i pijanistice Ide Gamulin; trebali su izvesti izvanredno atraktivan program rijetko izvođenih klavirskih minijatura i opernih i oratorijskih arija Gioacchina Rossinija. </p>
<p>Međutim, pjevač je već po treći put otkazao zbog iznenadne zauzetosti dogovoreni nastup u »Lisinskom«. Da bi sačuvala koncepciju svoga pretplatničkog ciklusa, programska služba Dvorane obratila se našoj proslavljenoj pjevačici Duji Vejzović koja danas kao pedagog djeluje u Stuttgartu. Umjetnica se odazvala i s kolegom, njemačkim pijanistom Konradom Richterom, također profesorom na Muzičkoj akademiji u Stuttgartu, pripremila program popijevaka Johannesa Brahmsa i klavirskih skladba Franza Schuberta. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>PEN-ova kuća u Istri</p>
<p>PULA, 10. prosinca</p>
<p> - Hrvatski centar PEN-a i Istarska županija zajednički će osigurati posebnu zgradu za tzv. »PEN-ovu kuću u Istri« koja će biti svjetsko središte za bavljenje malim jezicima i kulturama. To je u utorak rečeno u razgovoru vođenom u sjedištu Istarske županije u Puli, gdje je istarski župan Ivan Jakovčić primio predsjednicu Hrvatskog PEN centra Sibilu Petlevski i članove te svjetske organizacije pisaca. Sibila Petlevski kazala je kako je PEN zainteresiran da u svojoj budućoj istarskoj kući afirmira i osobitosti istarskog mikrokozmosa, jer riječ je o sredini u kojoj se različitosti prožimaju. Zbog toga je Istra izuzetno pogodna za promociju malih jezika unutar nastojanja Svjetskoga PEN-a. Župan Jakovčić uzvratio je kako je PEN u Istri pokucao na otvorena vrata. Štoviše, dodao je Jakovčić, kao potpredsjednik Skupštine europskih regija »predložio sam osnivanje središta za bavljenje i unapređenje malim jezicima i nadam se da bi ono trebalo biti upravo u Istri«.Sibila Petlevski u cijelosti je podržala taj Jakovčićev projekt, kazavši kako se inicijative Skupštine europskih regija i PEN-a podudaraju. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Snježana Banović traži Tarbukovu ostavku</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Najkasnije u srijedu uložit ću dvije tužbe, i to na izvanredni otkaz ugovora o radu koji mi je 11. studenoga uručio intendant Mladen Tarbuk, te potom na odluku moga razrješenja s funkcije ravnateljice Drame s datumom 5. prosinca«, rekla je Snježana Banović, dodajući da će s odvjetnicom Orhidejom Martinović dokazati da izvanredni otkaz nije bio zakonski utemeljen. Nadalje, Tarbuk je pogriješio jer je u odluci o razrješenju, tvrdi Snježana Banović, nije ni specificirao koje joj radno mjesto nudi. Komentirajući ocjene odvjetnice Vesne Alaburić, koja brani HNK, da njena tužba nema osnova, Banović je istakla da Alaburić nije sudac, te bi bilo bolje da se suzdrži od takvih izjava. »Tražit ćemo od ministra ostavku intendanta Mladena Tarbuka, jer je njegovo nepoštivanje procedure, među ostalim propustima, kao i izlaženje u javnost s podacima prije no što se obavijeste stranke u postupku, nedopustivo«, zaključila je Snježana Banović. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zbornik »Hrvatske obljetnice«</p>
<p>VARAŽDIN, 10. prosinca</p>
<p> - Iz tiska je izašao Zbornik pod nazivom »Hrvatske obljetnice« Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, a koji donosi radove s prošlogodišnjeg skupa zmajskih stolova Družbe iz Varaždina, Čakovca i Križevaca. U predgovoru Zbornika njegov urednik Tomislav Đurić piše da se ove godine obilježava peta obljetnica podizanja i otkrivanja spomenika u povodu Odluke Hrvatskog sabora od 23. listopada 1847. godine kojom se hrvatski jezik umjesto latinskog uvodi u službenu uporabu i proglašava diplomatičkim. Spomenik je podignut u Varaždinskim Toplicama 8. studenog 1997. godine, jer su upravo u tom gradiću u nedalekom dvorcu Tonimir boravili i djelovali u 19. stoljeću otac i sin Antun i Ivan Kukuljević Sakcinski, a zalaganjem ovog posljednjeg Sabor je i donio spomenutu odluku. Spomenik je podigla Družba Braća Hrvatskog Zmaja. Održavanjem tradicionalnog zmajskih sijela podsjeća se na podizanje Spomenika. Do sada su održana tri sijela, koja su uz prigodni susret imala i znanstveni karakter. Na svakom sijelu su njegovi sudionici prikazivali značajne događaje i ljude s područja sjeverne Hrvatske. U minule tri godine sa svojim radovima nastupila su 22 sudionika, a radovi su objavljivani u tri zbornika. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>CITY</p>
<p>Imao je nešto dječačko u izrazu lica</p>
<p>Nosio je cipele s vezicama, smeđe, prilično elegantne. Bilo je teško zamisliti da se u takvim cipelama može voditi rat. Bile su prikladnije za vođenje mira, nešto poput dosadnoga i umirujućeg mira</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Bila je to jedna od onih stvari koje Shatzy nikada nije shvatila: što bi dođavola moglo biti crossing contact?</p>
<p>- Halo?</p>
<p>- Halo.</p>
<p>- Tko je?</p>
<p>- Shatzy Shell.</p>
<p>- Ah, Vi ste, gospođice.</p>
<p>- Da, ja sam, generale.</p>
<p>- Je li tamo sve u redu?</p>
<p>- Ne baš.</p>
<p>- Dobro.</p>
<p>- Rekla sam: ne baš.</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Nazvala sam Vas da Vam kažem da smo u neprilici.</p>
<p>- Uistinu, Vi ste mene nazvali. Kako to?</p>
<p>- Da Vam kažem da smo u neprilici.</p>
<p>- Neprilici?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Ništa ozbiljno, nadam se.</p>
<p>- Ovisi.</p>
<p>- Nije trenutak, znate, da budete u velikoj neprilici.</p>
<p>- Žao mi je.</p>
<p>- Nije baš trenutak.</p>
<p>- Hoćete li me poslušati?</p>
<p>- Naravno, gospođice.</p>
<p>- Gould je nestao.</p>
<p>- Gospođice...</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Gospođice, Gould je krenuo za Couverney.</p>
<p>- Istina.</p>
<p>- To ne znači da je nestao.</p>
<p>- Doista.</p>
<p>- Samo je krenuo za Couverney. </p>
<p>- Da, ali tamo nije stigao.</p>
<p>- Što to znači?</p>
<p>- Gould je krenuo za Couverney, ali tamo nije stigao.</p>
<p>- Sigurni ste?</p>
<p>- Najsigurnija.</p>
<p>- Pa gdje je onda dođavola?</p>
<p>- Ne znam. Vjerujem da je odlučio nestati.</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Otišao je, generale. Gould je otišao.</p>
<p>- Sigurno mu se nešto dogodilo, jeste li telefonirali sveučilištu, policiji, jeste li nekome telefonirali?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- To valja odmah učiniti, gospođice, možete li me nazvati za pet minuta, ja ću se za sve pobrinuti, štoviše, ja ću nazvati Vas, za pet minuta...</p>
<p>- Generale...</p>
<p>- Nemojte paničariti.</p>
<p>- Ne paničarim, samo bih htjela da me poslušate.</p>
<p>- Slušam Vas.</p>
<p>- Nemojte ništa činiti, molim Vas.</p>
<p>- Što to dođavola govorite?</p>
<p>- Poslušajte me, nemojte ništa činiti, nemojte nikome ništa reći, i, molim Vas, dođite.</p>
<p>- Ja, da dođem?</p>
<p>- Da, htjela bih da dođete.</p>
<p>- Ne govorite gluposti, trebamo naći Goulda, ničemu ne služi da ja dolazim, možete li mi molim Vas učiniti...</p>
<p>- Generale...</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Uzdajte se u mene. Sjednite na neki od svojih aviona, ili na bilo što, i dođite. Vjerujte mi, to je jedina korisna stvar koju možete učiniti. Dođite. Ja Vas onda čekam.</p>
<p>- Generale?</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Hvala.</p>
<p>Gouldov je otac stigao kasno uvečer, kada je već pao mrak. Ogledao se uokolo.</p>
<p>- Ovdje se sve promijenilo.</p>
<p>Nije bio u uniformi. Imao je nešto dječačko u izrazu lica. Možda osmijeh. I nosio je cipele s vezicama, smeđe, prilično elegantne. Bilo je teško zamisliti da se u takvim cipelama može voditi rat. </p>
<p>Bile su prikladnije za vođenje mira, nešto poput dosadnoga i umirujućeg mira.</p>
<p>Shatzy je pogledala kroz prozor, jer je očekivala vojnike, tjelohranitelje, takve stvari. </p>
<p>No nije bilo nikoga. Pomislila je kako je to čudno. Nikada tog čovjeka nije zamišljala samoga. </p>
<p>A sada je bio tamo. Tko će ga znati.</p>
<p>Gouldov otac je rekao da se zove Halley. Rekao je da bi mu bilo drago da ga Shatzy zove jednostavno Halley. A ne: generale.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Kandidiramo se danas, da bi na nas računali - sutra</p>
<p>Prije odlaska u Nyon, gdje se 12. prosinca Hrvatska i BiH zajednički natječu za domaćina nogometnog EP-a 2008. godine, oba su nogometna saveza optimistična </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Dubokog uvjerenja da su u važnoj misiji, čak povijesnoj višeslojnog značenja, u srijedu su u Švicarsku otputovali predstavnici HNS-a u najjačem sastavu, na čelu s Vlatkom Markovićem. Tamo će s delegacijom NS BiH nastojati na što bolji način dostojno zastupati svoj narod i državu, kako bi privukli što više simpatija u nadmetanju za dobivanje zajedničke organizacije Europskoga nogometnog prvenstva 2008. godine. Ishod će biti poznat u četvrtak 12. prosinca u 12 sati u Nyonu. </p>
<p>Optimizma, kako smo čuli neposredno prije puta od Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, ima mnogo u oba nogometna saveze odnosno države. Svi se nadaju najboljem, ako već ne ove godine, jer su neki od sedam kandidata u zaista velikoj prednosti, onda u idućih nekoliko kandidatura, znači za 10 do 20 godina. </p>
<p>- Glavno je da jednom budete evidentirani kao kandidat, jer je malotko dobio domaćinstvo na svom prvom izboru, kazao je Marković i dodao kako je misija HNS-a povijesna zbog same činjenice što se netko u Savezu sjetio da bi i Hrvatska mogla biti kandidat.
- Nakon nekoliko uzastopnih kandidiranja, teško netko može imati obraza i ne uzeti te u obzir. Zato je, među ostalim, važno što smo među kandidatima danas da bi se na nas ozbiljno računalo sutra, kazao je Marković.</p>
<p>Zorislav Srebrić važnost je pak sudjelovanja proširio na znatno više područja interesa. Tako, primjerice, samim činom što su s hrvatske strane Zagreb, Osijek, Split i Rijeka istaknuti kao domaćini nekih skupina EP-a, tim je gradovima automatski dopisao obavezu uređenja stadiona, jer je postojeće stanje kod nas takvo da nijedan stadion nije na razini standardnih zahtjeva.</p>
<p>- Velikim nam se koracima približava 2004. godina, kad za sudjelovanje klubova u Europi, time i naših, treba posebna licenca. Dugim riječima, bez objekata u skladu s europskim standardima nema dozvole za nastup, tvrdi Srebrić.</p>
<p>Samu činjenicu što će prilikom obavezne promocije biti prikazan i film o Hrvatskoj, Srebrić smatra važnom zbog dodatnih razloga. To su prvenstveno turistički razlozi, a onda i u funkciji promocije grada Rijeke, koja kandidira za domaćina Mediteranskih igara 2009. godine.</p>
<p> Dakako da iz Srebrićeva kuta gledanja sve to nije dovoljno da bi se reklo da kandidatura ima smisla. Stoga je čak, da bi dopunio značenje odlaska na završnu ceremoniju izbora domaćina EP-a, u cijelu tu papazjaniju upleo i novi Zakonu o sportu. Vjerojatno smatra da će zbog njegove dosljedne primjene jednog dana Uefa sama zakucati na vrata hrvatske Kuće nogometa u Rusanovoj. Dakako, pritom će moliti Hrvatsku neka preuzme organizaciju nogometnog EP-a?!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Za jedan euro na Hrvatsku i BiH dobit (ne)ćete 21 puta više </p>
<p> ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - U četvrtak u 12 sati u švicarskom će Nyonu izvršni odbor Europske nogometne unije (Uefa) izabrati domaćina Europskog nogometnog prvenstva 2008. godine. Obzirom da je u bubnju i zajednička kandidatura Hrvatske i BiH, zanimljivo je znati kako su bookmakeri ocijenili izlede svih kandidata. Sudeći po ponuđenim koeficijentima njemačke kladionice Intertops, bilo bi veliko iznenađenje da domaćinstvo EP-a ne pripadne Austriji i Švicarskoj. Za uloženih 10 eura na njihovo domaćinstvo eventualni dobitak bi iznosio (samo) 13 eura, koeficjent je 1.3. Na drugom mjestu, s mnogo većim koeficjentom (7) nalazi se kandidatura Grčke i Turske, slijede Škoti i Irci sa koeficjentom 8, pa kandidatura skandinavskih zemalja (Danska, Finska, Norveška i Švedska) sa 9, te Rusija sa 11.</p>
<p>Kandidaturi Hrvatske i Bosne i Hercegovine daju se zaista mali izgledi, skoro dvostruko manji od Rusije, koeficjent je čak 21, no to nije najveći koeficjent, posljednji su Mađari s koeficjentom 26.</p>
<p> Ovom smo kladioničarskom ponudom zapravo dobili potvrdu napisa u medijima kojima se najviše izgleda za dobivanje EP-a '08. daje Austiji i Švicarskoj, ali i pravu sliku izgleda kandidature Hrvatske i BIH, unatoč raznim optimističnim prognozama koje dolaze iz naše Kuće nogometa. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dinamu skromna zarada od Mikićeve prodaje?</p>
<p>Opet je otpuhnuta prašina sa starih registara u kojima su arhivirane bajke o »multimilijunskim Olićevim transferima« u neki od europskih klubova-giganata. Čim je istekla posljednja sekunda jesenskog dijela, čim je zaživjelo vrijeme za »nogometni merkato«, opet je lansirana već dosadna saga o prodaji tog igrača. U iduća dva, tri mjeseca on će vjerojatno »promijeniti« barem 20 klubova, od Ognjene zemlje do Sibira...</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Mihael Mikić može igrati u bilo kojem klubu na svijetu«, grmio je Dinamov trener Miroslav Blažević nedugo nakon što je moskovski Spartak prvi put pokazao zanimanje za mladoga maksimirskog nogometaša. Jasno, Ćiro je takvom rečenicom aludirao na tezu da Mikić zaslužuje transfer u znatno bolji i atraktivniji europski klub nego što je Spartak.</p>
<p> Tako je maksimirski trener zborio prošlog ljeta kada se doista činilo da će Mikić napustiti »plavu« svlačionicu. No, Ćiro ga je zaustavio u posljednji trenutak i odgovorio od odlaska u Rusiju. Sad se »povijest« očito ponavlja. Spartak je, naime, i dalje vrlo uporan u nakani da angažira nekad iznimnoga Dinamova talenta, a čini se da ovog puta neće biti nikakve brane realizaciji tog transfera.</p>
<p> Iako je Dinamov govornik Ivan Rotim i u utorak ponovio kako u klub još nije stigla službena ponuda za Mikića, posve je jasno da je taj posao sasvim blizu realizaciji. Štoviše, već su okvirno poznati i uvjeti pod kojima bi Mikić napustio Maksimir.</p>
<p> A ti uvjeti su, shodno »pomodarstvu« kakvo posljednjih godina vlada pri nogometnim transferima hrvatskih igrača, posve nepovoljni za Dinamo. Kako i Mikić pripada skupini onih koji imaju stanovita potraživanja na ime starih klupskih dugova, čini se da maksimirska blagajna nakon njegova odlaska neće biti znatno punija nego sad. Štoviše, Dinamo će ovim transferom zaraditi vrlo malo.</p>
<p> Razlog je tome i činjenica da će taj transfer ujedno »prebiti« klupski dug prema Mikiću. Te bi dvije »stranke«, shodno ranijem dogovoru, trebale podijeliti novac u omjeru 50:50. No, Mikiću će ipak pripasti 70 posto, a Dinamu 30. Klubu bi, dakle, od realizacije tog posla trebalo pripasti manje od 400.000 eura, što je znatno »tanja« svota u odnosu na sve ono što je u posljednjih šest godina taj klub uložio u ovog igrača.</p>
<p> S druge strane, mnogi smatraju da je pravo čudo što je Mikić uspio pronaći angažman u inozemstvu. Njegovi nastupi, pogotovo u posljednje vrijeme, baš i nisu bili na zavidnoj razini i u Dinamu bi morali trljati ruke što će njegovom prodajom dobiti barem nešto. Potencijal kakav je Mikić pokazivao u svojim nogometnim počecima sugerirao je znatno veću karijeru. Nakon pet godina stagnacije, u kojima nije napravio gotovo nikakav napredak, slijedi epizoda u Moskvi. Hoće li ga novo okruženje i eventualni pozitivni šok uvjetovan promjenom sredine ipak nadahnuti i osvježiti njegovu igru, tek ćemo vidjeti.</p>
<p> Naravno, nije samo Mikić tema koja u vrijeme prvenstvene stanke okupira našu nogometnu javnost. Božić se još nije niti primaknuo, a već su oživjele stare, senzacionalistički intonirane priče o eventualnom transferu Ivice Olića. Sad je opet otpuhnuta prašina sa starih registara u kojima su arhivirane bajke o »multimilijunskim Olićevim transferima« u neki od europskih klubova-giganata. Nakon višemjesečnoga ljetnog silovanja javnosti takvim pričama, Olić je ipak - ostao u Hrvatskoj. Naravno, čim je istekla posljednja sekunda jesenskog dijela sezone, čim je zaživjelo vrijeme za »nogometni merkato«, opet je lansirana sad već dosadna saga o prodaji tog igrača. I uopće ne treba sumnjati da ćemo se do početka proljetnog dijela natjecanja i te kako naslušati svakojakih »blebetanja« vezanih uz Olićev navodni transfer. U sljedeća dva, tri mjeseca on će vjerojatno »promijeniti« 20 klubova, od Ognjene zemlje do Sibira...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jarnijev odvjetnik inzistira na Hajdukovu stečaju</p>
<p>Tomislav Krka obratio se pismom čelnicima »bijelih«, u kojem stoji da će inzistirati na stečaju. Naime, Hajduk nije povukao zahtjev za obnovu postupka, a ni Krki nije isplatio sav novac koji mu pripada za troškove postupka / Krki je dosad isplaćeno 850.000 kuna, ali mu izgleda za sretan Božić nedostaje još 270.000 kuna</p>
<p>SPLIT, 10. prosinca</p>
<p> - Izgleda da priči o Robertu Jarniju, Hajduku i stečaju splitskog kluba nema kraja. Naime, Jarnijev odvjetnik Tomislav Krka obratio se pismom čelnicima »bijelih«, u kojem stoji da će inzistirati na stečaju kluba. Naime, Hajduk nije povukao zahtjev za obnovu cijelog postupka, a ni odvjetniku bivšega hrvatskog nogometnog reprezentativca nije isplatio sav novac koji mu pripada za troškove postupka.</p>
<p>- S ovim ljudima nema razgovora. Bit ćemo ustrajni u zahtjevu za stečajem 17. prosinca, kratko je kazao odvjetnik Krka. </p>
<p>Ne bude li novog dogovora, stečajni bi postupak započeo 17. prosinca. No, slijedom događaja otprije mjesec dana, točnije 6. studenoga, kada su se u hotelu Park sastali predsjednik Hajduka Branko Grgić i Krka, za vjerovati je da splitski odvjetnik prijetnjom stečajem zapravo prisiljava funkcionere kluba da mu isplate sav novac. Krki je dosad isplaćeno, kako tvrde na Poljudu, 850.000 kuna, a ostalo je još 270.000 za honorar, što valjda Krki nedostaja za sretan Božić. Dosad je ukupno, Jarniju i Krki, Hajduk isplatio skoro 9 milijuna kuna. Valja naglasiti da Jarni još treba dobiti 175.000 eura, za što su se dogovorili da se ne naplaćuje ako Hajduk odustane od obnove postupka. </p>
<p>Podsjetit ćemo da se spor vuče iz 1991. godine, kad je Jarni potpisao za talijanski klub Bari, a smatravši da je Hajduk od transfera uzeo dva milijuna njemačkih maraka više nego što mu pripada, tužio je klub i dobio sudski proces. Nakon što mu je uplaćen dio novca, problem su postali troškovi odvjetnika Krke, koji su narasli na 1,020.000 kuna. Dugo se pregovaralo o načinu naplate, ali je Krka prijetnjom pokretanja stečajnog postupka došao do konkretnijeg dogovora te naplate dijela duga. </p>
<p>Iako se nakon razgovora u hotelu Park najavljivalo da će čekati siječanj, splitski odvjetnik ubrzava cijeli postupak upozoravajućim pismom.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mamić ne može postati vlasnik Dinama, ali može Zubak! </p>
<p>Prema Prijedlogu novog Zakonu o sportu, sportski suci, menadžeri, vlasnici sportskih kladionica i s njima povezane osobe ne mogu biti vlasnici, kao ni članovi uprava i nadzornih odbora profesionalnih klubova </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Doministar prosvjete i sporta Stjepan Puhak u utorak je pred sportske novinare izašao s vjerojatno konačnom verzijom radnog materijala koji će sljedećeg tjedna Vladi biti upućen kao Prijedlog Zakona o sportu. Najviše pozornosti privukao je, naravno, dodatak kojeg u dosadašnjim verzijama nije bilo, a koji se odnosi na profesionalne sportske klubove. Taj je dio dorađivan i na zajedničkom sastanku čelnih ljudi Ministarstva prosvjete i sporta, Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog nogometnog saveza, pa su neka predložena rješenja tim zanimljivija.</p>
<p>Naime, prema novom Zakonu o sportu ni vlasnicima ni članovma uprava i nadzornih odbora profesionalnih klubova ne mogu biti sportski suci, menadžeri, vlasnici sportskih kladionica niti s njima povezane osobe. To konkretno znači da neki u hrvatskom nogometu vrlo »važni ljudi« neće moći biti to što jesu kada novi zakon stupi na snagu. Naime, u opisu sportski suci, menadžeri u sportu i vlasnici sportskih kladionica nije teško prepoznati, primjerice, Zdravka Mamića i Igora Štimca. Netko će se sada zapitati: »A, može li vlasnik kluba biti Zvonimir Zubak?«. Prema tom zakonskom prijedlogu on bi to, bez obzira na to što se mnogima ne sviđa posao kojim se bavi, mogao biti, ali samo kao jedan od dioničara. Naime, u prve dvije godine od osnivanja sportskoga dioničkog društva nitko od vlasnika ne bi mogao imati više od 25 posto dionica, što znači da bi klub imao najmanje četiri (su)vlasnika.</p>
<p>Zanimljivo je i predloženo rješenje koje se tiče raspodjele dobiti u profesionalnim sportskim klubovima. Ono je svojevrsni kompromis između obaveze da se ostvarena dobit mora vratiti u sport i činjenice da će malo tko uložiti novac bilo kuda, pa tako i u sport, ako u tome ne vidi nekakav materijalni interes. Ovaj zakon predviđa da se 30 posto ostvarene dobiti može raspodijeliti dioničarima, dok se 70 posto mora upotrijebiti isključivo za unapređenje sporta, tj. kluba i na taj dio dobiti ne se plaća porez.
- Mi bismo voljeli da uopće nema raspodjele dobiti u sportu, jer da su u Microsoftu od početka počeli dijeliti dobit ni Microsoft ne bi danas bio ono što jest, objasnio je Puhak, dodavši da taj članak zakona nije ni u kakvoj koliziji s postojećim hrvatskim zakonima, već je novost koja se nadovezuje na Zakon o trgovačkim društvima. </p>
<p>Glavna manjkavost novog Zakona o sportu bit će to što u njemu neće biti propisane minimalne kvote izdvajanja za sport iz državnog i lokalnih proračuna. Prema riječima doministra Puhaka, takva rješenja ne postoje ni u zakonima većine ostalih zemalja, a u slučaju jedinica lokalne samouprave nametanje takvih kvota bilo bi u suprotnosti i s prohtjevima Vijeća Europe.</p>
<p>- U nekim zakonima postoje fiksne kvote koje se odnose na izdvajanja od igara na sreću. Očekujemo da će od igara na sreću hrvatskom sportu godišnje pripasti od 50 do 60 milijuna kuna, a prema ovom Prijedlogu Zakona o sportu čak 80 posto tih sredstava išlo bi za gradnju sportskih objekata, kaže Puhak.</p>
<p>Iako će novom zakonu kritičari pronaći brojne zamjerke, bit će vrlo dobro ako hrvatski sport iskoristi sve mogućnosti koje isti pruža. Veće iskorake bit će, pak, moguće napraviti tek onda kad se u ustroj hrvatskog sporta uvede malo više reda i kada država, tj. vlast bude spremna pokazati malo više zanimanja za sport.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Milan strahuje od Amorosa</p>
<p>Na Old Traffordu se sastaju Manchester United i Deportivo koje je ždrijeb ponovno svrstao u istu skupinu</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Utakmicama u skupinama C i D u srijedu završava ovogodišnje natjecanje u Ligi prvaka. Vodeći klub talijanske lige Milan gostuje kod Borussije u Dortmundu gdje će tražiti osvetu za prošlosezonski poraz u polufinalu Kupa Uefe. Trener Talijana Carlo Ancelotti najviše strahuje od Brazilca Marcija Amorosa koji je u Borussijinoj 4-0 pobjedi ovog proljeća sudjelovao sa tri pogotka. Amoroso je dobru formu potvrdio i ove subote protiv Kaiserslauterna kada je kao rezerva postigao dva zgoditka. U sastav njemačkog prvaka vraća se oporavljeni Sebastian Kehl, dok su ozljede iz momčadi Milana izbacile Rivalda i Seedorfa.</p>
<p>Na krilima pobjeda protiv Olimpije u Interkontinentalnom kupu i Mallorce u domaćem prvenstvu, madridski Real dočekuje Lokomotiv iz Moskve. Europski su prvaci u posljednje vrijeme imali velikih problema s realizacijom, no trenera Vicentea del Bosquea ohrabrila su tri pogotka Ronalda u spomenute dvije utakmice. Lokomotiv, pak, u Madrid dolazi na krilima osvajanja prvog naslova prvaka Rusije, a raspoloženje je podigla i prošlotjedna prijateljska utakmica u kojoj je svladan kijevski Dinamo.</p>
<p>Nakon poraza od Brescije u prvenstvu Italije trener Juventusa Marcello Lippi odlučio je Marca Di Vaija ostaviti na klupi, a protiv Basela bi uz Alessandra Del Piera u napadu trebao zaigrati David Trezeguet. Francuz je zbog ozljede koljena izvan momčadi još od kolovoza, a protiv švicarskog bi se prvaka trebao vratiti na veliku scenu. Baselovog trenera Christiana Grossa najviše zabrinjava ozljeda kapetana Murata Yakina zbog koje je upitan njegov nastup protiv torinskih »zebri«.</p>
<p>Ždrijeb Lige prvaka ponovno je u istu skupinu svrstao Manchester United i Deportivo. Momčad Alexa Fergusona zadnjih tjedana igra odlično. U domaćem su prvenstvu pobijedili Newcastle, Liverpool i Arsenal, a u Ligi prvaka u gostima je pao Basel. »Crvenim vragovima« ne smeta ni što već neko vrijeme igraju bez pola momčadi. Izvan stroja su Blanc, Keane, Butt, Fortune, Beckham i Ferdinand, a samo potonja dvojica mogla bi se u srijedu pojaviti barem na klupi. Silvestre i Brown bit će zaduženi za čuvanje najopasnijeg napadača Deportiva Nizozemca Roya Makaaya, a veliko ohrabrenje za Španjolce bit će povratak Juana Carlosa Valerona koji je teško ozlijeđen u rujnu. Zanimljivo je da je španjolski trener Javier Irureta poštedio nastupa Argentinca Alda Duschera koji je postao poznat kad je u zadnjoj utakmici ovih dvaju suparnika slomio nogu Davidu Beckhamu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>AEK bez popusta za Cibonu</p>
<p>»Moramo arhivirati poraz protiv Crvene zvezde, zatomiti sve što se događalo i okrenuti se novoj utakmici«, kazao je trener cibosa Aco Petrović / Momčad AEK-a je u boljoj formi nego na početku sezone, vratio im se Dikoudis uz pojačanja Woodberryja i Jestratijevića </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Tmurno raspoloženje koje nakon poraza protiv Crvene zvezde vlada oko »tornja«, košarkaši Cibone VIP mogli bi odagnati već u četvrtak kada momčadi hrvatskog prvaka gostuje kod atenskog AEK-a u 8. kolu Eurolige. Cibosi su u nedjelju gotovo zatvorili vrata »final foura« Goodyear lige, no u najelitnijem europskom natjecanju imaju bolju situaciju. U prvom dijelu momčad trenera Aleksandra Petrovića skupila je tri pobjede i četiri poraza, naravno sva četiri na gostovanju. </p>
<p>- Moramo arhivirati poraz protiv Crvene zvezde, zatomiti sve što se događalo i okrenuti se novoj utakmici, kazao je trener Cibone VIP Aco Petrović. </p>
<p>Osim relativno povoljnog omjera 3-4 u skupini A, malo toga stoji na Ciboninoj strani. Kao prvo, tradicionalno loša igra hrvatskog prvaka u gostima koji od siječnja ove godine, nakon Oostendea nisu donijeli dva boda na strani. Posljednju gostujuću pobjedu protiv ozbiljnije momčadi Cibona je ostvarila protiv moskovskog CSKA u ožujku 2000. godine. Drugo, momčad iz Savske je u negativnoj seriji, već mjesec dana bez pobjede i morat će se vaditi na neugodnom gostovanju u Grčkoj. Treće, momčad AEK-a je u znatno boljoj formi nego na početku sezone. Iako su cibosi u 1. kolu Eurolige pobijedili AEK 14 razlike, u četvrtak će im biti daleko teže. Grci će zaigrati u izmijenjenoj momčadi u odnosu za dvoboj u Zagrebu. </p>
<p>- Rekao bih da je AEK doživio tri promjene. Nakon ozljede vratio im se Dikoudis, zatim je Woodberry došao umjesto Rillieja, a doveli su i Jestratijevića kao alternaciju Bettsu na centarskoj poziciji, kazao je Petrović o promjenama u momčadi AEK-a. </p>
<p>Grci su na posljednjem mjestu Eurolige, s jednom pobjedom, no u grčkom prvenstvu imaju 6-0 i čini se da izlaze iz krize s početka sezone. </p>
<p>- U derbiju grčkog prvenstva pobijedili su Makedonikos i zadržali prvo mjesto na ljestvici. Dikoudis se vratio sa zapaženim brojkama, imao je 16 poena i 11 skokova za 33 minute na parketu. Sigurno je da moramo zatvoriti skok Grka, tu su najopasniji, trebamo ih maksimalno limitirati. To će biti ključna borba. U derbiju su imali čak 46 skokova. Osim centara Bettsa i Dikoudisa i ostali igrači idu na skok. </p>
<p>Cibona je imala problema u skoku i protiv Crvene zvezde koja nije na razini AEK-a. </p>
<p>- Zvezdi smo u prvoj četvrtini dozvolili čak šest skokova u napadu, to nas je dosta poremetilo. Skok nije povlastica samo visokih igrača, svi se moraju uključiti. Prkačin i Mujezinović moraju zagraditi svoje igrače, a ostali iz drugog plana pokupiti loptu, kazao je trener Petrović. </p>
<p>Do Nove godine bit će jasnija Cibonina situacija u Euroligi, kada odigraju utakmice protiv AEK-a i Pau-Ortheza. </p>
<p>- Vidjet ćemo gdje smo 22. prosinca. Ako i pobijedimo AEK, ne smijemo izgubiti od Pau-Ortheza s obzirom da su nam oni izravni suparnici za plasman u drugi krug. AEK je, može se reći već otpao, ali oni su pravi profesionalci, ne vjerujem da će za ikoga biti popusta. Tim više jer su nakon 0-5 pobijedili Efes Pilsen u Istanbulu, kazao je trener Petrović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Čeka se osma momčad</p>
<p>I to ona iz Zagrebove skupine D / U posljednjem kolu će dvoboji dvije prvoplasirane momčadi u skupini A i B odlučiti s koje će pozicije krenuti Fotex i Magdeburg, te Portland San Antonio i Kolding / Mirza Džomba vodeći strijelac Lige prvaka sa 32 pogotka</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - U subotu i nedjelju igrat će se posljednje utakmice po skupinama rukometne Lige prvaka. Situacija oko četvrtfinalista je najjasnija u skupini C. Da bude zgodnije, skupina C se u četvrtfinalu Lige prvaka križa sa skupinom D u kojoj jedinoj još nije jasan drugi četvrtfinalist.</p>
<p>Francuski je Montpellier u skupini C nije ništa prepuštao slučaju, pobijedio u dosadašnjih pet dvoboja, ima deset dvoboja i četvrtfinale u džepu. Montpellier će ujedno biti suparnik i drugoj momčadi skupine D, u kojoj igra Zagreb. Uspije li Zagreb u subotu oteti barem bod Kielu, a potom Vardar pobijedi Savinesti, ogledat će se tako francuski i hrvatski prvak. Ne uspije li Zagrebova računica, u četvrtfinale i Francuzima na megdan ide rumunjski Fibrexnylon Savinesti.</p>
<p>Druga momčad skupine C su slovenske Prule 67 za koje igra hrvatski reprezentativac Vedran Zrnić, ima šest bodova i u četvrtfinalu će igrati protiv njemačkog Kiela.</p>
<p>U skupini A i B sve je jasno, jedino će posljednje kolo odlučiti tko će u četvrtfinalu krenuti s prve, a tko s druge pozicije. Mađarski Fotex iz Veszprema ima deset bodova i sad gostuje kod drugoplasiranog Magdeburga. Pobijedi li Magdeburg sa više od devet pogodaka razlike, prva će biti njemačka momčad. Naime, u Veszpremu je slavio Fotex sa 31-22. U svakom drugom slučaju, prvi će biti Mađari sa malom hrvatskom kolonijom. Naime, momčad vodi naš proslavljeni trener Zdravko Zovko, igraju naši reprezentativci Mirza Džomba i Božidar Jović, a od subote dres Fotexa nosi i Slavko Goluža, nakon neuspjele epizode u Paris St. Germaninu.</p>
<p>Španjolski Portland San Antonio i danski Kolding u skupini B imaju po osam bodova i sad igraju u Pamploni. Momčad Petra Metličić, Portland trebao bi pobjedu sa više od tri pogotka razlike, ako želi prvo mjesto. Kolding je u prvoj utakmici pobijedio 24-21 i u Pamploni bi trebao braniti su prednost za prvu poziciju.</p>
<p>Zanimljivo je da je desno krilo hrvatske reprezentacije Mirza Džomba u odličnoj formi. Nakon pet odigranih kola Džomba je prvi strijelac Lige prvaka sa 32 postignuta pogotka, što je u prosjeku 6,4 pogotka po utakmici. Na listi strijelaca zagrebaško desno krilo, Ivan Markovski dijeli 16. mjesto sa 21. pogotkom.</p>
<p>• Redoslijedi, skupina A: FOTEX VESZPREM (Mađ) 10 bodova, MAGDEBURG (Njem) 8, Panellinios (Grč) 2, Plock Wisla (Polj) 0; skupina B: PORTLAND SAN ANTONIO (Špa) 8, KOLDING (Dan) 8, Generali Trst (Ita) 3, Šahtjor Donjeck (Ukr) 1; skupina C: MONTPELLIER (Fra) 10, PRULE 67 (Slo) 6, Čehovski Medvedi (Rus) 2, Banik Karvina (Slk) 2; skupina D: KIEL (Njem) 8, Fibrexnylon Savinesti (Rum) 5, Zagreb (Hrv) 5, Vardar (Mak) 2.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci oteli inicijativu inspektorima iračkog oružja</p>
<p>Premda su sve članice Vijeća sigurnosti trebale dobiti samo cenzuriranu verziju »Saddamove deklaracije«, SAD-u je uspjelo preuzeti original tog osjetljivog dosjea/ Amerikanci odlučili podijeliti nepročišćene primjerke iračke izjave drugim nuklearnim silama u Vijeću sigurnosti, zbog čega negoduju ostale članice Vijeća</p>
<p>LONDON, 10. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Mini-udarom« nazvao je BBC vijest da su Sjedinjene Države uspjele dobiti u ruke prvu kopiju iračke deklaracije o oružjima masovnog uništenja. U međuvremenu, Amerikanci su dalje kopirali taj dosje i primjerke razdijelili drugim nuklearnim silama u Vijeću sigurnosti - Britaniji, Francuskoj, Kini i Rusiji, praktički samo stalnim članicama Vijeća. </p>
<p>Tako je Amerika preotela inicijativu glavnom inspektoru Ujedinjenih naroda Hansu Blixu, premda mu je u rukama ostavila originalni irački dokument.</p>
<p>Blix je bio najavio da će iz sigurnosnih razloga prvo pročistiti dosje, a potom ga razdijeliti svim članicama Vijeća sigurnosti. No, potom je promijenio odluku, strahujući da bi neke članice Vijeća, posebice Sirija, mogle zloupotrijebiti informacije iz iračkog dokumenta, dugoga oko 12.000 stranica, kako bi razvile vlastita oružja masovnog uništenja. Stoga je Blix neočekivano najavio da će njegova ekipa iračku deklaraciju prvo pročistiti od osjetljivih detalja, prije nego što je preda Vijeću sigurnosti. Prema njegovoj odluci, sve članice Vijeća bez iznimke trebale su dobiti samo takvu cenzuriranu verziju. </p>
<p>Washington i London zabrinuli su se, međutim, da pročišćenu iračku deklaraciju neće moći sravniti s britanskim i američkim obavještajnim podacima o arsenalu Saddama Husseina. Posebno je bio iznerviran Washington, zbog - kako je smatrao - nepotrebnog gubitka vremena dok se čeka na pročišćenu verziju.</p>
<p>Amerikanci, kako se zna, i dalje zagovaraju vojno kažnjavanje Iraka, u slučaju da Saddam nije u potpunosti prijavio sve svoje biološke, kemijske i nuklearne vojne materijale, kako mu je naređeno. No, vremenski je rok za intervenciju kratak: već u ožujku nastupaju u Iraku vrućine, kada bi zapadnim vojnicima bilo teško izvoditi operacije, posebice u zaštitnim odijelima, koja će vjerojatno biti nužna. </p>
<p>Imajući sve to na umu, Amerikanci su se ponudili da će oni u sigurnim uvjetima kopirati irački dosje i potom ga razdijeliti drugim članicama Vijeća sigurnosti. Kako tvrdi BBC, američki diplomati proveli su pritisak na Kolumbiju, koja trenutačno predsjedava Vijećem, da se nadzor nad kopiranjem prepusti Sjedinjenim Državama. Tako je prvi preslik iračke deklaracije završio u Washingtonu, uz objašnjenje da ondje postoje bolje i sigurnije mogućnosti daljnjega kopiranja - kako ne bi došlo do neželjenog curenja informacija. </p>
<p>Veleposlanik Kolumbije u UN-u Alfonso Valdivieso i američki državni tajnik Colin Powell izjavili su da je odluka o povjeravanju prve kopije Amerikancima donijeta tek nakon konzultacija sa svim drugim članicama Vijeća sigurnosti. Gotovo sve su pristale na novi plan, a najviše su se pobunili Meksiko i Sirija. Na kraju je Vijeće ingnoriralo protivljenje Sirije, mimo uobičajenih pravila da se traži konsenzus. »Procedura nije bila baš ortodoksna. No to je politička situacija i mi smo donijeli političku odluku«, izjavio je neimenovani diplomat, prema citatu u londonskom Financial Timesu. </p>
<p>Diplomatski izvori navode da su u nedjelju kasno navečer američki zastupnici, u prisutnosti britanskih svjedoka, preuzeli dokument iz ureda UNMOVIC-a (UN-ove inspkcijske ekipe), da bi ga odmah prebacili u Washington. Takva je procedura »u suprotnosti sa svakom vrstom logike u Vijeću sigurnosti«, izjavio je sirijski veleposlanik pri UN-u Mikhail Wehbe. U razgovoru za BBC, on je izrazio bojazan da bi pet velikih sila moglo ustvrditi kako je Irak prekršio zadnju UN-ovu rezoluciju. To bi, tvrdi on, vodilo do »ozbiljnih posljedica«, odnosno rata - prije nego su nestalne članice Vijeća sigurnosti uopće imale prilike vidjeti dosje.</p>
<p>Irački katalog oružja u Americi već pregledava CIA, a nije još poznato koliko će joj trebati da zaključi je li Saddam štogod prešutio. U svakom slučaju, iračka kriza sada ulazi u svoju kritičnu fazu. Utrpavši međunarodnim inspektorima deklaraciju svojega arsenala, dugu tisuće stranica, prepunu nepotrebnih detalja, Saddam nastoji dobiti na vremenu. Jastrebovski raspoloženi dio američke administracije nada se, ipak, da će iračka deklaracija razotkriti Saddama kao kroničnoga lažljivca, te pružiti povoda za vojnu intervenciju. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair rekao je u razgovoru za Financial Times kako bi bilo »naivno« očekivati da će se irački diktator pokoriti UN-u i odreći se svojega arsenala. Britanski premijer dodao je kako on i američki predsjednik Bush žele osigurati što širu međunarodnu podršku vojnoj intervenciji protiv Saddama, pa ne isključuju da će zatražiti zeleno svjetlo Vijeća sigurnosti. No, prema Blairovu tumačenju, nova rezolucija Vijeća praktički i nije potrebna.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jevgenij Primakov: »Američki udar na Irak donijet će svima katastrofu«</p>
<p>MOSKVA, 10. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ako SAD vojno udari po Iraku, posljedice će biti katastrofalne po cijeli svijet«, uvjeren je veteran ruske i svjetske politike akademik Jevgenij Primakov. Prema njegovom mišljenju, od tog rata neće stradati samo Irak i Iračani već i cjelokupno svjetsko gospodarstvo.</p>
<p>Svoje poglede na aktualna svjetska zbivanja i procese bivši šef kremaljske diplomacije i premijer izložio je javnosti na moskovskoj promociji svoje najnovije knjige »Svijet poslije 11. rujna«. Osnovni je stav Primakova, a to obrađuje i u novoj knjizi da poslije 11. rujna 2001. godine i terorističkog napada na New York i Washington koji je pokazao da je i SAD »ranjiv«. </p>
<p>Teroristički napad na Ameriku otkrio je novu ozbiljnu opasnost za svijet, a to je međunarodni terorizam. Na međunarodnoj sceni pojavila se moćna (teroristička) organizacija koja nije povezana ni s jednom državom, ali koja nema ništa manju ulogu u svjetskim odnosima od bilo koje države. Djelatnost te organizacije primorava države da na potpuno novi način grade svoje odnose. »Situacija traži stvaranje višepolarnog svijeta«, tvrdi Primakov koji je svojedobno kao ruski ministar vanjskih poslova bio nosilac ideje stvaranja višepolarnog svijeta, odnosno međunarodnih odnosa u kojima jedna velesila (konkretno SAD) ne bi nametala svima svoja rješenja međunarodnih problema.</p>
<p>Prema Primakovu, »u svijetu ... teče i proces zbližavanja civilizacija, ali je glavna lekcija '11. rujna' to što nakon tog tragičnog događaja u svijetu jača spoznaja da je sada prije svega nužno odvojiti muslimanske mase od ekstremističkih elemenata koji prizivaju nasilje«. </p>
<p>Primakov, koji je svojedobno bio i dugogodišnji šef ruske vanjske obavještajne službe, sada predlaže osnivanje jedinstvenog međunarodnog analitičkog centra u koji će se »slijevati« sve relevantne obavještajne informacije na temelju kojih vrhunski stručnjaci i analitičari mogu osmisliti način borbe protiv terorizma. Uz to je neophodno da specijalne službe različitih država ne samo razmjenjuju informacije, već i da provode zajedničke operacije protiv terorizma.</p>
<p>Komentirajući daljnji razvoj situacije u Afganistanu Primakov je izjavio da će ona uveliko ovisiti o političkom kursu SAD, i pri tom je pohvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se od samog početka afganistanske krize »pravilno postavio« i svojim djelovanjem spriječio da se taj rat ne proširi dalje. </p>
<p>Što se pak tiče situacije u Čečeniji, Primakov je uvjeren da ta kriza nije riješena jer ruski političari nisu uspjeli odijeliti ekstremiste od čečenskog stanovništva. »Prije ili kasnije morat ćemo pregovarati s onima koji žive na teritoriju Čečenije koju kontroliraju čečenski borci«, zaključio je Primakov koji se nije potpuno povukao iz politike jer je sada na čelu Ruske gospodarske komore; a s bivšim novinarom, obavještajcem, diplomatom i premijerom ruski se predsjednik Vladimir Putin često sastaje i konzultira.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Gerhard Schröder prijeti ostavkom </p>
<p>Šef SPD-a je podsjetio stranačke kolege na svoje zasluge riječima: »Nije SPD dobio izbore, nego ja« </p>
<p>BERLIN, 10. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu (SPD) očito je došla voda do grla, kako zbog situaciji u vlastitoj stranci tako i u socijaldemokratsko-zelenoj koaliciji. Prema pisanju više njemačkih novina od utoraka, Schröder je stranačkom vodstvu zaprijetio ostavkom. </p>
<p>On je u središnjici stranke u »Willy Brandt Haus« u Berlinu članovima predsjedništva SPD-a skresao: »Ako netko drži da može bolje voditi stranku i zemlju - neka izvoli«. </p>
<p>Šef SPD-a je navodno podsjetio na svoje zasluge: »Nije SPD dobio izbore, nego ja.« Schrödera su razbjesnili njegovi najbliži suradnici (osobito Sigmar Gabriel i Franz Müntefering) koji uporno govore o novim porezima na nasljedstvo i kapital.</p>
<p>Schröder će, međutim, kao šef vlade i SPD-a, relativno lako nametnuti stranačku stegu u svojoj stranci. No, teže će to ići kod mlađeg koalicijskog partnera. Naročito nakon izbora novog vodstva stranke Savez 90/Zeleni. Naime, Angelica Beer, nakon što je na hannoverskom kongresu izabrana za jednog od dva predsjednika stranke, odmah je ustvrdila da njemačke posade zrakoplova »awacs«, ne bi trebale sudjelovati u eventualnim operacijama Sjedinjenih Država protiv Iraka. Lijevo krilo drži da će Njemačka konzekventno postupiti ako otkaže svako sudjelovanje u ratu koji bi Amerikanci i Britanci poveli protiv Bagdada bez rezolucije UN-a. A to nije nimalo nerealističan scenarij, jer SAD provodi ratne pripreme takvom žestinom kao da su inspektori UN-a tek statisti u procesu čiji je ishod za Washington već odavno jasan. </p>
<p>Istodobno je Schröder pokušao »slijepiti« odnose s Bushom, razbijene u predizbornoj kampanji, obećanjima da će Amerikancima dopustiti slobodni zračni prelet i dati logističku potporu. I da nije bilo nepredvidivog istupa iz lijevog krila Zelenih, Schröderu bi bilo teško paziti da se ne »polupa preostali porculan« u odnosima s Washingtonom. </p>
<p>Naime, sudjelovanje njemačkih zrakoplova za elektronsko izviđanje bilo bi neposredno sudjelovanje u ratu. Povlačenje njemačkih vojnika iz tih aviona u kojima su zajedno sa kolegama iz NATO-a, nanijelo bi njemačkom Bundeswehru nepopravljivu štetu. To bi bilo gotovo kao da Njemačka želi napustiti NATO. Stoga njemačkog kancelara, nakon zanovijetanja Zelenih, kritičari prozivaju da o njemačkom sudjelovanju u Iraku, mora jasno objaviti što smjera. </p>
<p>U svim dosadašnjim koalicijskim krizama ključnu ulogu u uvođenju stranačke i koalicijske stege odigrao je Joschka Fischer. Hoće li nakon promjena u vodstvu stranke koje nisu bile po njegovoj volji doći do dubljeg raskola vidjet će se već pri prvom glasovanju u Bundestagu, osobito ako Bush na Irak krene bez mandata UN-a. Schröderu bi voda (zbog tijesne većine) mogla u tom slučaju doći preko ušiju. </p>
<p>Oporba - i liberalna i konzervativna - s neskrivenim veseljem prati Schröderove stranačke i koalicijske svađe i nudi se kao alternativa.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najavljen nastavak politike proširenja EU</p>
<p>Vruća tema sastanka ministara vanjskih poslova EU-a bila je ilegalna trgovina oružjem s Irakom / Hrvatska ovaj put nije ni spomenuta zbog svoje nesuradnje s Haagom</p>
<p>BRUXELLES, 10. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Europske unije sastali su se u utorak kako bi se pripremili za summit u Kopenhagenu. Danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller se nada da će osigurati potporu svojih kolega u EU-u za paket tehničkih kompromisa koje su iznijeli u ponedjeljak dansko Predsjedništvo Unije i ministri 10 zemalja kandidata koji se trebaju pridružiti toj integraciji 2004.</p>
<p>Blok »balkanskih« zaključaka ministara vanjskih poslova EU prošao je gotovo neprimijećeno. Dobra je vijest za Hrvatsku da se ona u zaključcima niti ne spominje zbog nesuradnje s Haagom. Kako se stvari sliježu na pravo mjesto, politička su upozorenja ustupila mjesto redovnoj pravnoj proceduri ili čekanju. </p>
<p>Pitanje Haaga nestalo je iz fokusa da bi ga zamijenila nova vruća tema: ilegalna trgovina oružjem. Zbog ove »očite povrede UN-ovih sankcija«, Ministarsko vijeće izražava »duboku zabrinutost« pozivajući države koje su uhvaćene u nedopuštenoj trgovini s Irakom na poštenu istragu, uz uobičajeno upozorenje o potrebi civilnog nadzora nad vojskom, transparentnosti i provedbi administrativnih i pravnih mjera koje će efikasnije sprečavati ovakve afere. </p>
<p>Ministri su nadalje odaslali »miješanu« poruku Beogradu: u prvom dijelu izraženo je zadovoljstvo što je dorađena dugo čekana faza usaglašavanja okvira ustavne povelje, no potom slijedi prvi znak zabrinutosti radi trećeg neuspjelog kruga predsjedničkih izbora. Ministarsko vijeće poziva sve stranke u Srbiji da »riješe situaciju na ustavan, transparentan i demokratski način, čuvajući institucionalnu stabilnost i nastavak reformi«. </p>
<p>Dio zaključaka posvećen je londonskoj konferenciji o sprečavanju organiziranog kriminala, i šefovi diplomacija su istaknuli da je »borba s korupcijom i organiziranim kriminalom ključan prioritet u suradnji sa zemljama jugoistočne Europe«. </p>
<p>Izražena su veoma oprečna mišljenja o opravdanosti određivanja datuma za početak pregovora s Turskom; zemlje EU-a se u principu slažu s idejom Francuske i Njemačke, no nisu posve zadovoljne činjenicom da će fiksirani datum Turska dobiti mnogo prije nego što ispuni osnovne političke i ekonomske uvjete, kao što su to morale činiti druge kandidatske zemlje. EU se plaši presedana, što znači da će Kopenhagen po svaku cijenu trebati proizvesti neko kompromisno rješenje koje će pomiriti i turske ambicije i obostrane interese i EU kriterije. </p>
<p>Na tom su ministarskom skupu zajednički istupili Grci i Talijani sa svojim viđenjem prioriteta EU-a u 2003. godini, u kojoj ove dvije zemlje dijele predsjedavanje. Prioriteti će uglavnom ostati neizmijenjeni, dakle uspješno zaključenje proširenja, briga o sigurnim granicama, efikasnija imigracijska politika, uspješna finalizacija rada Konvencije o budućnosti Europe, gospodarski napredak i, što je sve izvjesnije, nastavak procesa proširenja aplikacijom postojećih pravila igre na preostale europske zemlje, dakle zapadni Balkan. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prodi pozvao na velikodušnost prema kandidatima za EU</p>
<p>KOPENHAGEN, 10. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi pozvao je u utorak članice EU-a da ponude zemljama kandidatima svu financijsku potporu koja je proračunom predviđena za proširenje te integracije. »Mislim da ako i potrošimo sav novac ... da to neće biti loš potez«, rekao je Prodi u intervjuu objavljenom na danskom radiju.</p>
<p>EU je 1999. za svoje širenje na Istok odredio sredstva u visini od dvije milijarde eura (dolara), što je veći iznos od financijskog paketa - uglavnom za potporu poljoprivredi - koji su dogovorili čelnici država i vlada u listopadu ove godine. Svjesne toga, neke od 10 zemalja kandidata, posebice Poljska, traže veću izravnu potporu i veće kvote za poljoprivredu. Njemačka, koja najviše daje u proračun EU-a, priopćila je da je posljednji prijedlog danskog predsjedništva EU-a zemljama kandidatima već prešao limite, iako je ponuda za milijardu eura manja od sume koja je u proračunu bila predviđena za razdoblje do 2006.</p>
<p>Danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller već je upozorio Poljsku, koja pod pritiskom populističkih političara i brojnih sitnih seljaka traži veće subvencije, da joj se može dogoditi da propusti rok za okončanje pregovora o članstvu s Europskom unijom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Američki sudac Bates: Kongresni ured nema pravo tužiti Cheneya </p>
<p>WASHINGTON, 10. prosinca</p>
<p> - Federalni sudac John Bates ocijenio je da kongresni Ured za nadzor (GAO) nije ovlašten tužiti potpredsjednika Richarda Cheneya zbog toga što odbija objaviti podatke o sastavu i radu savjetodavnog povjerenstva za energetiku. Cheney već više od godinu dana odbija Kongresu, odnosno GAO-u, dati bilo kakve podatke tko su bili članovi tog povjerenstva Bijele kuće i kakva su stajališta zastupali.</p>
<p> U američkoj javnosti se vjeruje da je povjerenstvo pri izradi energetske politike za predsjednika Georgea W. Busha bilo pod potpunim utjecajem velikih, posebice naftnih kompanija. Cheney tvrdi da izvršna vlast ima pravo proces odlučivanja zadržati izvan vidokruga javnosti.</p>
<p> Na 40 stranica obrazloženja sudac Bates je uz ostalo napisao da podatke od Cheneya nije tražio ni jedan kongresni dom ili odbor, pa GAO kao tijelo unutarnjeg nadzora korištenja proračuna nema pravni temelj za tužbu. Čelnik GAO-a David Walker izrazio je razočaranje odlukom suda ali nije rekao hoće li se žaliti.</p>
<p> Batesa je za suca federalnog suda polovicom prošle godine imenovao predsjednik Bush. Bates je ranije bio član istražnog povjerenstva koje je pod vodstvom Kennetha Starra vodilo postupak protiv bivšeg predsjednika Billa Clintona zbog slučaja Whitewater i dokumenata FBI-a. U ovom posljednjem slučaju Bates je zdušno tvrdio da Bijela kuća mora objaviti tko je pregledavao arhive FBI-a.</p>
<p> »Republikanski sudac je odlučio da Bush i Cheney mogu raditi u potpunoj tajnosti bez kongresnog nadzora«, ogorčeno je prokomentirao kongresnik Henry Waxman, demokrat iz Kalifornije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vijeće sigurnosti ukinulo sankcije za angolski pokret UNITA</p>
<p>NEW YORK, 10. prosinca</p>
<p> - Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je jednoglasnom odlukom ukinulo sankcije bivšem angolskom pobunjeničkom pokretu UNITA, čiji su pripadnici uspješnom provedbom mirovnog sporazuma danas uključeni u politički i vojni sustav zemlje.</p>
<p>Oko milijun ljudi poginulo je u građanskom ratu između vladinih snaga i Nacionalne unije za potpunu nezavisnost Angole (UNITA), koji je, uz kraće ili dulje prekide, trajao od stjecanja neovisnosti zemlje 1975. do ove godine, kada je 4. travnja potpisan mirovni sporazum u glavnom gradu Luandi. </p>
<p> Ključan događaj za završtak tog četvrtstoljetnog rata zbio se šest tjedna prije toga kada su vladine snage ubile vođu UNITA-e Jonasa Savimbija. Pobunjenici su rat financirali dijamantima, nadziruće njihovu eksploataciju. Procijenjuje se da je u trgovini u kojoj je oružje plaćano dijamantima obrnuto na milijarde dolara, što je dodatno poticalo rat.</p>
<p>UN je u nastojanju da prekine tu trgovinu 1993. uveo embargo na oružje i naftu za UNITA-u, a sredinom 1998. dodali su i financijski embargo te zabranu trgovanja dijamantima kao i zabranu putovanja za čelnike pokreta. </p>
<p> Zahvaljujući provedbi mirovnog sporazuma iz Luande bivši pobunjenički pokret danas je integriran u politički i vojni sustav Angole, a mnogi njegovi čelnici postali su dio nacionalne vojske. Angola raspolaže velikim rudnim bogatstvom, a posljednjih godina postaje sve značajniji izvoznik nafte. U siječnju bi trebala postati članica Vijeća sigurnosti s dvogodišnjim mandatom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Blair pod paljbom kritika zbog kupovine stanova u Bristolu</p>
<p>Sporne nekretnine kupila je supruga britanskog premijera, kojoj je u transakciji pomogao Australac Peter Foster, više puta osuđivan zbog financijskih makinacija</p>
<p>LONDON, 10. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair pod paljbom je kritika medija i oporbe zbog sporne kupovine dvaju stanova u Bristolu. Stanove je kupila njegova supruga Cherie Blair kojoj je u transakciji pomogao stanoviti Peter Foster, Australac više puta osuđivan zbog financijskih makinacija. Premda Downing Street pokušava zatvoriti ovo nezgodno poglavlje, novu kontroverzu izazvala je činjenica da su stanovi kupljeni novcem iz tzv. slijepe zaklade. </p>
<p>»Slijepa zaklada« operira tako da ministri i premijer stavljaju u nju svoj novac ili vrijednosnice koji se dalje ulažu bez njihova znanja i utjecaja kako bi se izbjegao sukob interesa. Institucija »slijepe zaklade« izmišljena je kako ne bi došlo do toga da neki ministar, primjerice, ima akcije u kompaniji koja se natječe za državni ugovor. </p>
<p>Kad su laburisti 1997. preuzeli vlast, Blair je prodao svoju kuću i preselio u Downing Street, a dobiven novac stavio je u takvu jednu »slijepu zakladu«. Iz tih sredstava kupljen je sada stan za Blairovog najstarijeg sina koji odnedavna studira u Bristolu, te još jedan stan radi investicije. Prema jednom tumačenju, pravila o slijepim fondovima brane da političar izravno ulaže u dionice i nekretnine. </p>
<p>Downing Street tvrdi, međutim, da se ograničenja odnose ponajprije na trgovinu vrijednosnim papirima, gdje postoji mogućnost da neka vladina odluka uvelike utječe na poslovanje određene kompanije. Kupovina stanova bila je u ovom slučaju sasvim legalna, tvrdi premijerov ured. Blairov glasnogovornik naveo je u ponedjeljak kako bi bilo sasvim drugo da je premijer kupovao veliki portfelj nekretnina. Blair je, kako tvrdi Downing Street, provjerio svoju interpretaciju pravila i kod tajnika kabineta Andrewa Turnbulla, najvišeg državnog činovnika u zemlji.</p>
<p>Kada je priča o stanovima prvi put objavljena u javnosti, Downing Street je zanijekao da je Peter Foster bio angažiran kao financijski savjetnik premijerove supruge. No, pokazalo se da taj demanti nije bio sasvim točan. Kritičari sada postavljaju pitanje kako se premijerovom uredu može vjerovati u drugim stvarima, ako se u ovoj nije moglo. Bjesni su i namještenici u Downing Streetu, koji su bili dovedeni u situaciju da sedmoj sili daju netočne podatke o privatnom životu Blairovih. Do toga je došlo na samom početku ovog mini-skandala, zato što Cherie Blair nije odmah rekla punu istinu glasnogovornicima svoga muža. Njen je motiv bio da se pokušala zaštititi od konzervativnog tiska, koji je vrlo nesklon njenom suprugu, no to se ne smatra prihvatljivom obranom. </p>
<p>Novinari su, tragajući za novim nepravilnostima, otkrili da je Foster maštao o tome da angažira cijelu obitelj Blair u kampanji reklamiranja nekih proizvoda za mršavljenje. Takvi pripravci svojevrsna su specijalnost neobičnog Australca koji je u raznim zemljama u nekoliko navrata osuđivan zbog neučinkovitih čajeva. Ovaj put Foster je smislio kampanju protiv prekomjerne debljine školske djece. Svojim se poslovnim partnerima hvalio da ima dobre veze s Cherie Blair koja pak »ima veliki utjecaj na svog muža«. Australac je, naime, životni partner stanovite Carole Caplin, bliske prijateljice Cherie Blair. </p>
<p>To što se jedan australski prevarant naokolo hvalio da britanskog premijera kani angažirati radi boljeg plasmana svojih dvojbenih preparata ne znači, naravno, da bi mu to i pošlo za rukom. No u hajki na laburističkog šefa vlade, koju je poveo desni list Daily Mail, a priključio joj se znatan dio britanskog tiska, to kao da više i nije osobito važno. Tamo gdje frca mnogo blata, nešto se na kraju i zalijepi. </p>
<p>Tako je u anketi lista Mirror 58 posto birača izrazilo mišljenje da su laburisti sada manje pošteni od konzervativaca. Ono što se može zamjeriti Cherie Blair kao premijerovoj supruzi je nepromišljenost u izboru prijatelja. No u političkom kontekstu i takav prijestup može poprimiti ozbiljne dimenzije. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Partizanskog majora tužili zbog ratnog zločina iz1944.</p>
<p>ZAGREB / BEOGRAD, 10. prosinca</p>
<p> - Grupa Beograđana (Jelena i Vladimir Stamenković, Dušan Kovačević, Milan St. Protić, Slobodan Vitanović i Dragomir Vitorović) podnijela je Okružnom javnom tužiteljstvu u Beogradu prijavu protiv Milana Trešnjića, nekadašnjeg majora Ozne i bivšeg konzula SFRJ u Njemačkoj zbog »izvršenja krivičnog djela ratnog zločina« nakon oslobođenja Beograda, 1944. godine. Oni kažu da je Trešnjić u intervjuu listu Krug (pod naslovom »Oslobađanje Dedinja«, iz 1999.) »priznao da je u listopadu 1944., po ulasku partizanskih postrojbi u Beograd, kao pripadnik Šeste ličke divizije, sudjelovao u hapšenjima, otvaranju evidencijskih kartona i ubojstvu mnogih nedužnih Beograđana«. </p>
<p>Milan St. Protić kaže za banjolučki Reporter kako nema prevelikih iluzija da će Trešnjić biti osuđen, ali da ovim postupkom želi ukazati kako lustraciju u srpskom društvu nije nužno provesti samo za djela i ljude iz posljednjih 10 godina. »Zločinci koji su prije pola stoljeća ubijli na tisuće naših sugrađana još uvijek mirne savjesti šetaju ulicama Beograda«. Trešnjić je ove optužbe odbacio kao »uvredu i klevetu« istakavši da je o zločinima nad Beograđanima iz 1944. »svjedočio za povijest, a ne za zloupotrebu«, najavivši protutužbu. </p>
<p>Tužba protiv bivšeg oficira Ozne iz 6. Ličke brigade zanimljiva je jer se radi o prvom slučaju krivične prijave protiv nekog pripadnika partizanske vlasti zbog počinjenih ratnih zločina u Beogradu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Neka Hrvatski telekom svoje antene postavlja izvan naselja i zaštićenih područja </p>
<p>Hrvatski telekom, u Vjesniku u Pismima čitatelja 5. prosinca (»HT nije nikog zaveo, pribavljene su sve dozvole) reagirao je na naš tekst u Stajalištima« »Hrvatskom telekomu ni Sveti Križ nije svet«, kojim smo objavili kako Hrvatski telekom, unatoč rješenju o obustavi radova, i dalje na silu pokušava instalirati 40-metarski stup usred naselja na strogo zaštićenom arheološkom lokalitetu s visoko vrijednim sakralnim objektom, u čemu ih stanovnici i policija za sad uspješno sprječavaju.</p>
<p>Ponavljamo - Hrvatski telekom započeo je radove bez suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i stoga mu je izdano spomenuto Rješenje o obustavi radova. </p>
<p>U prethodnom postupku o izdavanju lokacijske dozvole Hrvatskom telekomu, osim izbjegavanja suglasnosti spomenute Uprave, zaista nije bila dana ni mogućnost sudjelovanja u zaštiti svojih prava osobama koje su imale svojstvo stranke.</p>
<p>Stoga je Županijski ured državne uprave, Ispostava Zaprešić, 8. studenoga 2002. donio zaključak o dopuštanju obnove postupka završenog lokacijskom dozvolom Hrvatskom telekomu za instalaciju antenskog stupa odnosno osnovne postaje mreža tipa »H« pokretnih komunikacija na Laduču u naselju Sveti Križ Brdovečki.</p>
<p>Slijedom toga u novi će postupak biti uključeni svi koje je do sada Hrvatski telekom mimoišao, izigrao i obmanuo i to: M. Jakovina, V. Jakovina, V. Jakovina-Stojčevski, T. Čimić, Z. Komar i Ž. Cimprešak, svi iz Svetog Križa. Oni svi svoju stranačku (u postupku) legitimaciju osiguravaju vlasništvom susjednih parcela ili parcele kroz koju prolazi NN priključak i priključak na TK mrežu osnovne postaje mreža pokretnih komunikacija.</p>
<p>Prema tome lokacijska i građevna dozvola Hrvatskoga telekoma više ne postoji odnosno nisu valjane, a nadamo se da ih nijedan operator nikad više neće dobiti za antenu na Svetom Križu. Potpuno su, dakle, istiniti svi naši navodi u spomenutom tekstu u Vjesnikovim Stajalištima 30. studenoga 2002.</p>
<p>Na žalost, u naših je operatora ugrađena doktrina da svoja opasna strašila instaliraju zaplotnjački, na prevaru i bez skrupula (»Vipnetov odašiljač - u Španskom - postavljen bez suglasnosti svih stanara - Da je bezopasan ne bi ga postavili u tajnosti«, Vjesnik, 9. prosinca).</p>
<p>Ponavljamo - tim se nasilnicima mogu suprotstaviti samo časni konzervatori i odlučni stanovnici. Na kraju - opet zaključujemo: Hrvatski telekom neka postavlja svoje antene izvan naselja i zaštićenih područja, nitko neće imati ništa protiv toga! </p>
<p>MIRJANA ČERIN MIRKO MALEC Sveti Križ</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dr. Zvonimir Radić je jedini »popu rekao pop, a bobu bob«</p>
<p>Oduševljen sam tekstom gospodina dr. Zvonka Radića: »Poznate zamke: u sjeni Haaga rasprodaju se i obezvređuju hrvatske nacionalne vrijednosti«, objavljenom u Stajalištima u Vjesniku 7. prosinca 2002.</p>
<p> Približava se kraj godine i svatko pravi neke svoje bilance, pa tako i o onome što je pročitao u knjigama ili u štampi. Kao dugogodišnji čitatelj »Vjesnika«, osobito rubrika koje pišu znalci poput autora u »Stajalištima«, ili čitatelji u »Pismima«, pravim krajem svake godine svoju ranglistu, recimo autora koji su me najviše zadivili tokom jedne godine. Za mene je pojava dr. Zvonimira Radića na stranicama »Stajališta« najvažniji događaj u 2002. a odluka je donesena na temelju njegova članka »U sjeni Haaga rasprodaju se i obezvređuju hrvatske nacionalne vrijednosti«. </p>
<p>Poglavito dijelim autorovo gledište da »nerješavanje vitalnih problema vodi Hrvatsku u rasap svih njenih nacionalnih vrijednosti, posebno demografskih. Uskoro će u Hrvatskoj sve biti na prodaju«. </p>
<p>Kao rijetko koji autor na stranicama »Stajališta«, dr. tehničkih znanosti u elektronici Zvonimir Radić piše po načelu »bobu bob, popu pop«, jasno i vrlo argumentirano, terminološki točno. Uglavnom primjer kako se treba boriti za nacionalne interese ove sve rasprodanije zemlje slijedeći time misao da intelektualci ne smiju šutjeti kako to šuti najveći dio hrvatske tehničke inteligencije. Zato je za vjerovati da će nas dr. Zvonimir Radić i tijekom 2003. upozoravati tko su oni koji rade o glavi Hrvatske, namjerno mijenjajući značenja pojmova tehnike i tehnologije, promičući masonske ideje itd.</p>
<p>Jedino nešto nisam razumio u dosadašnjim tekstovima ovog vrlo uglednog predstavnika hrvatske tehničke inteligencije i svojedobnog predsjednika Saveza inženjera i tehničara Hrvatske, to je dio teksta kojim ga se predstavlja. Naime, ne razumijem što to znači »s izborom u zvanje redovnog profesora«. Radovalo bi me kada bi pretpostavljam onda prof. dr. sc. Zvonimir Radić objasnio što znači taj dio iz njegove biografije, gdje i kada je biran jer nije mi poznato o čemu se radi, a djelatnici sa sveučilišta koje sam pitao nisu mi znali odgovoriti. </p>
<p>RIKARD VIDOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Munjevitom akcijom spriječen u namjeri da uzme taoce</p>
<p>Od subote ujutro, kada je pucao na policajce, osumnjičenik se skrivao po šumovitom terenu oko Solina / Od početka ove godine na području PU splitsko-dalmatinske zabilježeno je 45 napada na ovlaštene službene osobe </p>
<p>SPLIT, 10. prosinca</p>
<p> - Operaciji uhićenja Mije Topića, zvanog Francuz (29) iz Solina, osumnjičenog za pokušaje teških ubojstva solinskih policajca Ivice Goleša (41), koji je teško ranjen, te njegovog kolege A. R. (28), prethodila je koordinirana akcija blokiranja i pretrage šireg područja Kašela i Solina. </p>
<p>U akciji kojom je koordinirao posebno oformljeni stožer na čelu s načelnikom Policijske uprave splitsko-dalmatinske Serđanom Guštinom, sudjelovalo je 120 djelatnika temeljne, prometne i krim policije te Interventne jedinice i Specijalne jedinice. Nitko nije ozlijeđen. Kazao je to u utorak na izvanrednoj konferenciji za novinare glasnogovornik PU Leon Tauber. Prema njegovim riječima, neposredno prije uhićenja, gotovo je došlo do talačke situacije, no, »munjevitom intervencijom pripadnika Intervetne jedinice policije« Topić je svladan, pa nije imao prilike pružiti otpor.</p>
<p>Od subote ujutro, kada je u hodniku svoje kuće, prišavši im s leđa, zapucao na policajce, osumnjičenik se skrivao po šumovitom terenu oko Solina. U ponedjeljak poslijepodne, bježeći pred policijom koja je suzila obruč oko njega, Topić je, naoružan pištoljem kalibra 7,65 milimetara, kojeg ilegalno posjeduje, pobjegao u jednu kuću u Sv. Kaju u kojoj su se u tom trenutku nalazile tri osobe. Policija sumnja da je istim pištoljem počinjeno i kazneno djelo za koje se Topić tereti, a jesu li sumnje utemeljene znat će se nakon vještačenja.</p>
<p>Policija je kobne subote, po Topića, koji već ima podeblji izvod iz kaznene evidencije, došla kako bi s njim, prema nalogu trogirske policijske postaje obavila informativni razgovor, zbog sumnje da je počinio više krađa.</p>
<p>»Ova učinkovita akcija odgovor je svima onima koji napadaju policiju ili sumnjaju u njezinu uspješnost, ali i poruka da je napad na policajca ujedno i napad na pravni poredak, koji se ne može tolerirati«, tvrde u policiji. </p>
<p>Očekujemo od pravosudnih tijela da adekvatnim procesuiranjem počinitelja također pošalju poruku da se nasilje ne isplati, istaknuo je Tauber.</p>
<p>Zamjenik načelnika PU Marino Dražin kazao je kako će osumnjičenik biti priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu. Za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret zakonom je zapriječena kazna od osam godina do dugotrajnog zatvora. </p>
<p>Od početka ove godine na području PU splitsko-dalmatinske zabilježeno je 45 napada na ovlaštene službene osobe s ukupno 70 počinitelja. U njima je ozlijeđeno 35 policajaca. Četvorica njih pretrpjeli su teške tjelesne ozljede. </p>
<p>»Policijska uprava želi zahvaliti svim građanima s područja Solina, Kaštela i Splita na iskazanom strpljenju za vrijeme trajanja akcije, ali i na suradnji bez koje ne bi bilo tako brzog uhićenja počinitelja«, poručio je Tauber.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za »šut« heroina dobila 14 mjeseci zatvora</p>
<p>ZADAR, 10. prosinca</p>
<p> - Županijski sud u Zadru osudio je Vesnu Matešić-Gaćinu, zbog prodaje jednog šuta heroina, nepravomoćno na godinu i dva mjeseca zatvora.</p>
<p> Kazna je bezuvjetna, a sutkinja Enka Moković produljila je i pritvor Vesni Gaćini, inače supruzi također već više puta osuđivanog dilera Božidara Gaćine, zvanog Hitler. Vesna Matešić-Gaćina bila je optužena da je u srpnju ove godine na zadarskoj rivi prodala jedan šut </p>
<p>heroina Dušanu Kovačeviću, pri čemu ih je zatekla policija i privela ih na kriminalističku obradu.</p>
<p> Ovo suđenje već je bilo dva puta odgađano zbog nemogućnosti optužene da sudjeluje na raspravi, zbog njezine bolesti prouzročene dugogodišnjim konzumiranjem heroina.</p>
<p>Vesna Matešić-Gaćina branila se da taj put nikome nije prodala drogu, pogotovo ne za 50 kuna. Dodala je da se s Kovačevićem sastala na rivi jer su prijatelji od djetinstva. Dušan Kovačević uvjetno je osuđen na dva mjeseca zatvora s rokom kušnje od godinu dana, a izrečena mu je i mjera liječenja od ovisnosti. Kovačević je, naime, priznao da je kupio heroin jer je ovisnik. No, i on je tvrdio da drogu te večeri nije kupio od svoje prijateljice Vesne Gaćine, nego od jednog dilera iz Bibinja, kojeg u narko-krugovima poznaju pod nadimkom Crni.</p>
<p> Kovačević je još dodao da ga je policija uhitila na rivi baš u trenutku kada je razmišljao gdje će konzumirati kupljenu dozu heroina.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Općinskim novcem načelnik je od sestre kupovao zlatninu</p>
<p>OSIJEK, 10. prosinca</p>
<p> - Saslušanjem novih svjedoka, u utorak je na osječkom Županijskom sudu nastavljen dokazni postupak protiv bivšeg načelnika Općine Čepin i predsjednika nadzornog odbora čepinske tvrtke »Urednost« Mirona Mioča (45) i čepinskih poduzetnika Branka Galića (39), Pile Ćavara (46) i Slavka Pavičića (46). </p>
<p>Mirjana Križanec koja od 1994. godine u Općini Čepin vodi knjigovodstvo objasnila je tijekom svoga iskaza kako knjiga narudžbenica nije bila kod nje, da ne zna tko je imao pristup do nje te da ne zna kome je ona bila povjerena. </p>
<p>»Nakon velike suše 1995. godine Vlada RH doznačila je na račun Općine sredstva za saniranje šteta nakon proglašenja elementarne nepogode. Koliko znam, taj je novac doznačen za IPK Osijek«, kazala je svjedokinja. </p>
<p>Svjedok Marko Barišin koji je 1994. i 1995. godine bio dožupan u Osječko-baranjskoj županiji objasnio je da je često kontaktirao, i službeno i neslužbeno, sa optuženim Miočem dok je ovaj obnašao dužnost načelnika Općine. On je objasnio da su novčani iznosi, koje Vlada RH dostavlja jedinicama lokalne samouprave nakon elementarne nepogode, relativno mali i nedostatni da namire kompletnu štetu svih poljoprivrednika. </p>
<p>»Rekao sam Mioču, tijekom jednog neslužbenog razgovora, da bi im bilo najbolje, kada dobiju taj novac da na vijeću Općine donesu odluku da se novac iskoristi za popravak komunalne infrastrukture, odnosno za javno dobro što je inače dozvoljeno«, kazao je Barišin. Dodao je da je Općina u to vrijeme mnogo radila na obnovi i razvoju te da im je županija davala potporu.</p>
<p>Sestra optuženog Mioča, Mirjana Lukić, inače zaposlenica osječke zlatarnice u svom je svjedočenju potvrdila da je, dok je njezin brat bio načelnik, od Općine Čepin dobila peti primjerak o uplati 14.000 kuna na račun zlatarnice te da im je za to ispostavila zlatni nakit.</p>
<p>Optužene se, inače, tereti da su od 1994. do 1998. godine prema dogovoru i zajednički a u nakani da za spomenuta poduzeća pribave protupravnu imovinsku korist ugovarali razne radove na većem broju objekata koji su u vlasništvu Općine Čepin. Za obavljanje spomenutih radova Općina Čepin nije zaključila ugovore sa tvrtkama optuženih niti su za obavljene radove ove tvrtke Općini ispostavile građevinsku i knjigovodstvenu dokumentaciju, pa su izvedeni radovi naplaćivani po većoj cijeni od realne. Osim toga, Mioča se tereti i da se mimo ovlasti koristio kreditnom karticom »Diners kluba« u vlasništvu Općine. Ovim je djelima ukupno Općina Čepin oštećena za oko dva milijuna kuna. Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Odvjetnik Šeparović zauzet slučajem Markač, rasprava odgođena</p>
<p>VARAŽDIN, 10. prosinca</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u utorak je odgođena rasprava u parničnom postupku u kojem poduzeće Saubermacher CRO od grada Varaždina potražuje 19.125.474 kuna s kamatama.</p>
<p> Rasprava je odgođena jer je Saubermacherov odvjetnik Miroslav Šeparović zatražio odgodu zbog slučaja Markač u kojem je također angažiran. Novo ročište zakazano je za kraj siječnja.</p>
<p>Saubermacher je tužbu protiv grada podnio zbog nezakonitog otkazivanja ugovora i naknade štete, a u tužbi se navodi da su stranke sklopile ugovor o koncesiji, prema kojem je grad 1997. godine Saubermacheru dodijelio koncesiju za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada za područje grada Varaždina u trajanju od 10 godina. Grad je međutim, Saubermacheru ugovor otkazao u veljači ove godine jer, kako je tada rečeno, Saubermacher nije poštivao ugovor o koncesiji. U Saubermacheru smatraju da je otkaz nezakonit, pa zbog toga njihova izgubljena dobit za razdoblje od 2002. do 30. lipnja 2007. godine iznosi 8.381.849 kuna.</p>
<p>Austrijsko poduzeće tužbom traži i isplatu iznosa koji se odnosi na povećanje cijene od 1998. do 2002. godine, a razliku do 2007. godine, do kada je sklopljen ugovor o koncesiji, traži kao izgubljenu dobit i to u ukupnom iznosu od 9.163.419 kuna. </p>
<p>U dosadašnjem tijeku postupka svjedočio je Dražen Susić, generalni savjetnik Saubermachera, koji je rekao da je Saubermacher CRO bio u velikim financijskim teškoćama, prijetio mu je i stečaj, a jedan od razloga bila je i nedovoljna naplata potraživanja za odvoz otpada u gradu. Pitanje bankarske garancije, koju Saubermacher nije platio, trebalo je biti riješeno aneksom ugovora, no taj aneks nikada nije došao do austrijskog poduzeća. U njemu se tražilo, rekao je Susić, da Saubermacher za istu cijenu od 20 kuna po domaćinstvu za odvoz otpada, taj otpad i zbrinjava, a Saubermacher to nikad ne bi mogao prihvatiti.</p>
<p>Susić je rekao da je postojala namjera da se Saubermacheru otkaže, jer je grad želio reaktivirati svoje vlastito poduzeće. Odluka da se Varkom stavi ponovo u akciju, rekao je svjedok, donesena je u užem krugu Gradskog poglavarstva. </p>
<p>Svjedočio je i gradski komunalni pročelnik Marijan Bakulić, koji je rekao da je Saubermacher skupljao otpad i iz drugih sredina te to zatim obračunavao gradu, a nije dostavio ni bankarsku garanciju. U gradu su se nadali, dodao je, da će do garancije ipak doći, no kako je vrijeme odmicalo, stvarao se dojam da Austrijanci tu garanciju ne žele platiti, a nije se znalo zbog čega.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Plavi 9« mora platiti 50.000 kuna zbog autorske naknade </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske potvrdio je rješenje prekršajnog suda kojim Zagrebački radio plavi 9 d.o.o. te odgovorna osoba tog radija Drago T. M. moraju platiti kaznu u iznosu od 50.000 kuna za prekršaje Zakona o autorskom pravu. U žalbi koju je rješavao visoki prekršajni sud se navodilo kako okrivljeni nisu bili pozvani na raspravu na kojoj je saslušan svjedok Tomislav R. na čijem se iskazu temeljilo prvostupanjsko rješenje, te time nisu imali prilike postavljati pitanja. Također su se žalili i na visinu izrečene novčane kazne. Tijekom postupka svjedok Tomislav R. očitovao se glede ugovora s Udrugom hrvatskih javih glasila, po kojem se za izvođenje glazbenih djela mora plaćati autorska naknada. No, tijekom postupka je utvrđeno kako su na radiju emitirana glazbena djela bez odobrenja Hrvatskog društva skladatelja (HDS), kao organizacije autora, te kako nisu dostavili podatke o emitiranim glazbenim djelima. A upravo je plaćanje naknade i dostavljanje podataka jedan od preduvjeta primjene odobrenja izdanog od HDS. Naime, tijekom postupka okrivljeni isu dostavili niti jedan dokaz da su plaćali naknadu, jer nisu dostavili nikakve uplatnice ili doznake. </p>
<p>Kao olakšavajuću okolnost prilikom odmjeravanja visine novčane kazne, sud je uzeo djelomično priznanje okrivljenih te dosadašnju neosuđivanost, a izrečenu kaznu smatra primjerenom prekršajnom sankcijom. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Originalnim ključem otvarao tvrtku i potkradao gazdu</p>
<p>ČAKOVEC, 10. prosinca</p>
<p> - Policijska uprava međimurska izvijestila je novinare u utorak da je obavljenim policijskim izvidima i provedenom kriminalističkom obradom utvrđen počinitelj teške krađe koja se krajem studenoga dogodila u međimurskom selu Totovcu. Tu je nepoznati počinitelj počinio tešku krađu iz uredskih prostorija tvrtke za preradu mesa »Carović« d.o.o. na način da je uporabom originalnog ključa ušao u unutrašnjost i iz ladice otuđio veću količinu domaćeg novca.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom policajci su utvrdili da je počinitelj muška osoba stara 22 godine iz Totovca. Radi se o (sada već bivšem) zaposleniku firme »Carović«. Policijski inspektori su u kriminalističkom postupku utvrdili da je isti mladić u posljednjih 15 mjeseci na isti način počinio još sedam teških krađa. Na taj način je vlasnik tvrtke oštećen za ukupni iznos od 90.000 kuna. Protiv 22-godišnjaka koji je dobio otkaz slijedi i kaznena prijava općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu zbog kaznenog djela teške krađe. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>U siječnju prvi natječaj za prodaju turističkih nekretnina MORH-a</p>
<p>Club Adriatic koji upravlja s devet turističkih objekata preuzetih od MORH-a završit će godinu s 31 milijun kuna prihoda i pola milijuna kuna dobiti </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Club Adriatic d.o.o., tvrtka u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju koja upravlja s devet turističkih objekata preuzetih od Ministarstva obrane, ovu će godinu završiti s ukupnim prihodom od 31 milijun kuna, te s oko pola milijuna kuna dobiti, kazao je u utorak direktor te tvrtke Goran Hanžek. Club Adriatic upravlja s četiri hotela (Park u Crikvenici, Hrvatska u Baškoj Vodi, Alem u Baškom Polju i Komodor u Orebiću), četiri kampa (Uvala Slana u Selcu, Seget u Trogiru, Baško Polje i Perna u Orebiću) i turističkom naselju Pineta u Fažani, a još treba preuzeti kompleks Kupari. Ukupna vrijednost ovih objekata okvirno se procjenjuje na iznos između 60 i 70 milijuna eura. Objekti inače, nisu kategorizirani (tek je započeta kategorizacija), ali kad bi bili, imali bi samo jednu ili dvije zvjezdice osim hotela u Crikvenici koji bi imao tri. Njihov je ukupni kapacitet oko 2.200 ležajeva u čvrstim objektima te oko 2.000 kamp parcela. Ove je godine u bivšim MORH-ovim objektima ostvareno oko 400.000 noćenja, od čega oko 80 posto u kampovima. Već je prodano i 80 posto kapaciteta za 2003. godinu, a krenule su i uplate.</p>
<p> Preuzimanjem objekata Club Adriatic preuzeo je od MORH-a i 229 od 303 zatečena zaposlenika, a u sjedištu tvrtke u Zagrebu zaposleno je još devet ljudi. Cilj je Cluba Adriatic, kako je rekao Hanžek, pripremiti objekte za privatizaciju, a u međuvremenu njima upravljati tako da što bolje posluju i ostvaruju dovoljno prihoda da vlasniku ne stvaraju dodatne troškove.</p>
<p> Prošloga je tjedna Upravni odbor HFP-a prihvatio i predloženi model privatizacije tih objekata. Za objekte s velikim kompleksom zemljišta predlažu se modeli privatizacije koji neće uključivati i prodaju tog zemljišta, a riječ je o turističkom naselju Pineta u Fažani, turističkim naseljima Baško Polje i Perna (koji su u ovoj godini ostvarili 70 posto prihoda Adriatic Cluba), te Kuparima. Ovi objekti bi se ili dali u najam s pravom građenja i dograđivanja, ili bi se išlo na partnerstvo javnog i privatnog sektora na način da bi država dala nekretnine, a privatni partner kapital, te bi zajedno upravljali. Potom bi nakon tri do pet godina država izašla iz vlasništva, a zemljište bi se dalo u dugoročni najam ili bi se kombinirala oba modela. Ostali bi se objekti odmah izravno prodali.</p>
<p> Potencijalni kupci već se javljaju, a najveći je interes za Turističko naselje Pineta. Kako je rekao Hanžek, javni natječaj za prodaju najprije će se, već u siječnju, objaviti za kampove Uvala Slana u Selcu i Seget u Trogiru jer su kod tih nekretnina raščišćeni zemljišno-knjižni odnosi. Kod drugih još nisu, a dodatni ograničavajući činitelj je i to što u dijelu objekata žive prognanici, sezonski radnici ili ih koriste djelatnici.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ina na Kosovu planira uložiti do pet milijuna eura</p>
<p>PRIŠTINA, 10. prosinca</p>
<p> - Ina je zainteresirana da se nakon 12-godišnjeg prekida vrati na prilično veliko tržište Kosova, gdje je nekad godišnje prodavala gorivo vrijedno 40 milijuna dolara i brojne druge proizvode. Istaknuo je to dr. Željko Vrbanović, član Uprave Ine i izvršni direktor za rafinerijsku preradu i veleprodaju, u utorak na predstavljanju Ine u Prištini. </p>
<p>Zato su čelnici Ine i njenih tvrtki-kćeri Maziva i Proplin predstavnicima kosovske vlade, međunarodnih vlasti, gospodarstvenicima i poslovnim partnerima predstavili svoja motorna goriva, ulja, maziva i propan-butan plin. Pritom su napomenuli da su kvaliteta proizvoda i njihova ponuda znatno bolji nego prije 12 godina. </p>
<p>Ina je u suradnji s tvrtkom Mitan iz Züricha već počela na Kosovu prodavati propan-butan plin. Ali početkom sljedeće godine će osnovati zajedničku hrvatsko-kosovsku tvrtku za distribuciju svih Ininih proizvoda, čime će ujedno pridonijeti razvoju Kosova, kazao je Vrbanović. Zato planiraju u gradnju velikog skladišta uložiti tri do pet milijuna eura, što će im olakšati distribuciju. Naime, zasad Srbija ne dopušta tranzit preko svog teritorija, pa Ina svoje proizvode transportira preko Crne Gore i Soluna u Grčkoj. Ali nadaju se da će se taj problem riješiti sljedeće godine, a do tada će koristiti druge transportne pravce. </p>
<p>Uskoro namjeravaju početi i razgovore o povratu svojih 27 benzinskih crpki te jednog stovarišta i drugih poslovnih prostora na Kosovu. One su nekad otete Ini u sklopu izdvajanja srpskog Beopetrola, a sada ih koriste razni kosovski privatnici. Ta imovina bi se uključila u buduće zajedničko poduzeće, koje namjeravaju osnovati s kosovskim partnerom. </p>
<p>Ministar javnih službi Jakup Krasniqi je u ime kosovske vlade zahvalio hrvatskoj Vladi za pomoć u razvoju Kosova posljednjih godina. »Želimo da se Ina kao vrlo cijenjena tvrtka vrati na naše tržište i investira u zajedničkom interesu«, kazao je Krasniqi te je izrazio nadu da će Ina prodavati proizvode europske kvalitete. </p>
<p>Kosovske gospodarstvenike zanimalo je hoće li Ina nakon skorog početka privatizacije ostati u hrvatskom vlasništvu. Vrbanović im je objasnio da hrvatska država ne prodaje Inu nego samo manji (25-postotni) udjel u vlasništvu, što znači da će sve strateške odluke i dalje donositi Hrvatska.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Cijena nafte raste zbog štrajka u Venezueli</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - U ponedjeljak je cijena nafte u Londonu porasla jer se nastavlja štrajk u Venezueli zbog kojeg je prekinut izvoz nafte iz te zemlje, koji iznosi 2,4 milijuna barela dnevno i predstavlja 5,5 posto svjetske trgovine naftom. </p>
<p>Proizvodnja tog četvrtog svjetskog izvoznika nije sasvim zaustavljena, iako je više nego prepolovljena zbog štrajka naftnih radnika započetog počekom prosinca, koji je ubrzo prerastao u nacionalni prosvjed protiv predsjednika Huga Chaveza. Sličan je štrajk u travnju ove godine nakratko zbacio Chaveza s predsjedničke fotelje, no on se u nevjerojatnom obratu vratio na svoj položaj. </p>
<p>Vrijednost Brent nafte u Londonu je prilikom zatvaranja burze u ponedjeljak iznosila 25,76 dolara po barelu, što je 9 posto više nego mjesec dana ranije, kao i 30 posto više u usporedbi s početkom godine. </p>
<p>U međuvremenu su pristigli najnoviji podaci o proizvodnji Organizacije zemalja izvoznica nafte za studeni. Prema njima, ukupna proizvodnja jedanaest članica malo je pala u odnosu na mjesec dana ranije - sa 26,93 milijuna barela dnevno u listopadu, na 26,91 milijun u studenom. Ipak, deset članica koje se obvezuju na proizvodnju unutar službenih kvota (Irak nije uključen u sustav kvota jer mu izvoz kontrolira UN) proizvelo je opet više nego mjesec dana ranije i daleko previše u odnosu na službenu kvotu. </p>
<p>Članice unutar sustava kvota su tijekom studenog proizvodile 24,51 milijun barela dnevno, što je 0,1 posto više nego prethodni mjesec i 13 posto više od službene kvote, koja iznosi 21,7 milijuna barela dnevno. Jedino je Indonezija proizvodila unutar zadane kvote, čak nešto manje - 1,1 milijun, iako joj je dodijeljena kvota od 1,125 milijuna barela dnevno. Iran, Kuvajt, Libija i Ujedinjeni Arapski Emirati smanjili su proizvodnju ukupno za 150.000 barela dnevno u odnosu na prošli mjesec, dok su istodobno proizvodnju povećale Nigerija za 30.000, na 2,02 milijuna barela dnevno, i Saudijska Arabija za 150.000, na 8,05 milijuna barela dnevno. Rusija i Saudijska Arabija vode bitku za najvećeg svjetskog proizvođača, iako je Rusija proizvela točno 8 milijuna barela.</p>
<p>Budući da je OPEC postupno tijekom cijele godine povećavao proizvodnju, a službenu kvotu zadržao na istoj razini gotovo 12 mjeseci, prebačaj je dosegnuo alarmantnu razinu. No s obzirom na situaciju s Irakom i lagani rast potražnje ove godine, tolika proizvodnja je bila opravdana, o čemu svjedoči i skupa nafta. Međutim, za nekoliko mjeseci cijene bi mogle poprilično pasti, što zbog očekivanog pada potražnje nakon zimskog razdoblja, a što zbog stišavanja zabrinutosti oko Iraka. </p>
<p>Čeka se ministarski sastanak OPEC-a u Beču u četvrtak.Konsenzus pak treba podmiriti želje deset članica kojima je nafta jedini ili najvažniji izvor prihoda.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nova smjena u upravi Fiata </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Iako od posljednje smjene na vrhu Fiata, najveće talijanske industrijske grupacije, nije prošlo ni pola godine, novinski izvori tvrde da je na pomolu još jedna. Naime, zbog duboke krize u kojoj se grupacija nalazi - i štrajkova radnika kojih je 8000 osuđeno na otkaz, ranu mirovinu ili čekanje - na ostavke bi mogli biti prisiljeni predsjednik Fiata Paolo Fresco i izvršni direktor Gabriele Galateri, koji je na to mjesto došao u lipnju nakon što je godinama radio za obitelj Agnelli. </p>
<p>Glasogovornik Fiata kazao je doduuše da se o mogućim ostavkama dvojice vodećih ljudi Fiata neće raspravljati na sjednici odbora održanog u utorak ujutro, ali je kazao da se dnevni red može i izmijeniti. Izvori Reutersa, Financial Timesa i lokalnog tiska, pak, redom navode da bi ostavke mogle biti objavljene tijekom dana ili u srijedu. Osim toga, u utorak se na nenajavljeni sastanak u ured premijera Silvija Berlusconija zaputio Umberto Agnelli, predsjednik holding grupacije obitelji Agnelli IFIL i brat počasnog predsjednika Fiata Giannija. Iako sastanak s premijerom nije službeno potvrđen, do sada je talijanska vlada uvijek unaprijed bila izvješćivana o promjenama na vrhu Fiata. </p>
<p>Prema navodima lista La Repubblica, Agnellijevi su tijekom vikenda izvršnog ditrektora Galaterija obavijestili da će ga zamijeniti Enrico Bondi, koji je dugo vremena radio u najvećoj talijanskoj investicijskoj banci Mediobanca. Naime, poslovna suradnja između Fiata i Mediobance ponovno je ojačala ove godine nakon što je u lipnju kupila oko trećinu dionica Fiatovog Ferrarija. Fresca bi trebao zamijeniti Enrico Bondi, čovjek Agnellijevih, koji u Fiatu kontroliraju 34 posto. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Nokia potaknula pad u tehnološkom sektoru</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak uglavnom rasli, no pomak nije bio izražen. Pozitivan je trend prevladavao među dionicama financijskog sektora, dok su pad zabilježile tehnološke kompanije nakon što je Nokia spustila očekivane rezultate za četvrto tromjesečje. Međutim, optimizam je potaknuo rast newyorških indeksa nakon otvaranja otvaranja.</p>
<p>Frankfurtski indeks DAX porastao je 1,62 posto na 3115,14 bodova, a londonski FTSE 100 0,5 posto na 3953,4 boda. Pariški CAC 40 je do poslijepodneva bio u minusu - pao je 0,03 posto na 3114,55 bodova, dok je milanski MIB 30 porastao solidnih 0,91 posto na 24.397 bodova. Indeks najboljih europskih dionica DJ Stoxx 50 dobio je 0,25 posto dosegavši 2491,8 bodova.</p>
<p>U New Yorku je u prvim trenucima trgovanja Dow Jones Industrial Average ostvario neznatni porast, dok je Nasdaq Composite porastao 0,5 posto nakon što je dan ranije pao čak 3,9 posto. U Aziji su blue chip indeksi bilježili pad, a tokyjski Nikkei 225 je izgubio 0,27 posto spustivši se na 8804,52 boda.</p>
<p>Nokia je izgubila 5,3 posto, nakon što je za posljednja tri mjeseca najavila prihode između 8,8 i 9 milijardi eura, umjesto ranijih predviđanja između 8,9 i 9,2 milijarde eura. Rivali Ericsson i Alcatel izgubili su 4,7 odnosno 4 posto. Drugdje u tehnološkom sektoru, nizozemski proizvođač opreme za izradu čipova ASML pao je 2,8 posto. Siemens je porastao 0,5 posto, dok se Philips nešto spustio ispod ponedjeljka. U financijskom sektoru, njemačke banke HVB i Commerzbank porasle su 4 posto zahvaljujući novim spekulacijama o njihovom udruživanju. BNP Paribas, koja proteklih tjedana širi udio u rivalu Credit Lyonnais, dobila je 0,8 posto, a Societe Generale je porastao 2,3 posto. Allianz je dobio 2,9 posto, dok su drugi europski osiguravatelji ostvarili nešto blaži rast. </p>
<p>Europski proizvođači automobila ostvarili su rast između 1,5 i 2,5 posto, uz izuzetak Fiata koji je pao 1 posto nakon novinskih navoda da će predsjednik i izvršni direktor grupacije biti smijenjeni.</p>
<p>France Telecom je izgubio 2,4 posto nakon što je UBS Warburg spustila ocjenu dionica te francuske grupacije. Deutsche Telekom je porastao 2,9, a BT je pao 0,9 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Picula: Prevlaka prestaje biti neuralgičnom točkom u odnosima Hrvatske i SRJ </p>
<p>Privremenim režimom dogovoreno je zajedničko upravljanje dviju država na moru dok poluotok Prevlaka 15. prosinca preuzima hrvatska vlast / To područje opustošeno ratom dobiva priliku razviti svoje potencijale, a jug Hrvatske normalizirati život, naglasio hrvatski ministar vanjskih poslova /Jugoslavenski šef diplomacije Svilanović izjavio kako su obje zemlje pokazale da su sposobne dogovoriti aranžman kojim se omogućuje da se živi jedan pokraj drugoga/ Picula pohvalio pregovarače obiju strana koji su u završnoj fazi radili devet mjeseci </p>
<p>KONFIN, 10. prosinca</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i SR Jugoslavije Tonino Picula i Goran Svilanović u utorak su na Konfinu, graničnom prijelazu između Hrvatske i Crne Gore, potpisali Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu između Hrvatske i SRJ. </p>
<p> Privremenim režimom dogovoreno je zajedničko upravljanje dviju država na moru dok poluotok Prevlaka prelazi pod jurisdikciju hrvatskih vlasti. Na svečanosti potpisivanja održanoj u vojnom šatoru na samom graničnom prijelazu, dvojica ministara vanjskih poslova naglasila su kako se tim potpisom označava novo razdoblje u odnosima dviju država. »Ovu godinu završavamo u poticajnom ambijentu. Protokol nadilazi važnost bilateralnog sporazuma, a Prevlaka i cijelo to područje njime prestaju biti neuralgičnom točkom u odnosima dviju zemalja«, naglasio je hrvatski ministar Picula, dodavši kako je postignuti dogovor čvrsta poruka međunarodnoj zajednici. »To područje opustošeno ratom dobiva priliku razviti svoje potencijale, a jug Hrvatske normalizirati život«, rekao je Picula.</p>
<p>Jugoslavenski šef diplomacije istaknuo je kako su obje zemlje pokazale, bez obzira na skepsu u medijima, da su sposobne dogovoriti aranžman kojim se omogućuje da se živi jedan pokraj drugoga. Svilanović je izrazio nadu da će iskazano povjerenje između dviju vlada prijeći i na ljude koji žive s jedne i druge strane granice. </p>
<p> »Imamo priliku da svoju zemljopisnu pripadnost Europi potvrdimo i na djelu u europskoj zajednici naroda jer formalni ulazak u te integracije žele obje zemlje. Protokol će pomoći tome«, ustvrdio je Svilanović. Prema njegovim riječima, postignuti sporazum osigurava da će se i ostala otvorena pitanja između Hrvatske i SRJ rješavati u potpuno otvorenom duhu. Hrvatski ministar rekao je da je potpisani protokol tek epizoda na dužem putu i temelj daljnjih dogovora. </p>
<p>»To je početna, a ne završna točka«, naglasio je Picula. Posebice je pohvalio pregovarače obiju strana koji su u završnoj rundi naporno pregovarali punih devet mjeseci. Hrvatski ministar zahvalio je i UN-ovim promatračima na Prevlaci zaželjevši im sretan put kući.</p>
<p>Protokol o privremenom režimu stupa na snagu danom potpisivanja. Prema dogovorenom aranžmanu, 15. prosinca poluotok Prevlaka prelazi u ruke hrvatskih vlasti. Tada će to područje napustiti predstavnici UN-a, a upravljanje nad njim preuzima hrvatska vlast.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Oni koji olako osuđuju Tuđmana žive u prošlosti i koče Hrvatsku, kaže Sanader </p>
<p>Na komemoraciji nisu bili predstavnici vlasti i Tuđmanova obitelj / Treba zaboraviti svađe i rasprave o Tuđmanovoj ulozi, izjavio predsjednik HDZ-a / Biskup Jezerinac tijekom mise za pokojnog predsjednika u crkvi Sv. Marka pozvao Hrvate na zajedništvo </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Intoniranjem hrvatske himne i minutom šutnje, HDZ je u utorak u Staroj gradskoj vijećnici započeo komemorativni skup u povodu treće obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Na tom skupu nisu bili ni članovi Tuđmanove obitelji ni predstavnici vlasti.</p>
<p> »Predlažemo da uloga predsjednika Tuđmana suglasjem postane neupitna jer kakav smo mi to narod koji ne poštuje svoje velikane. Treba zaboraviti svađe i rasprave oko Tuđmanove uloge u prošlosti«, kazao je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Istaknuo je kako je bilo teško slušati prigovore poput onih da je deset godina Tuđmanove vladavine za Hrvatsku bilo izgubljeno vrijeme, »deset crnih godina«. »Teško je bilo slušati prigovore o opasnostima vraćanja Hrvatske u ikakve neojugoslavenske ili balkanske saveze čemu se pokojni predsjednik žestoko opirao«, dodao je. »Čak je i na samrti dr. Ivici Kostoviću u bolnici kazao: 'Vodite me kući da nas ovi koji dolaze ne bi odveli na Balkan'«, istaknuo je. </p>
<p> Sanader se prisjetio predsjednika Tuđmana koji je na Sve svete 1999. zadnji put viđen u javnosti kad je došao položiti vijenac na Oltar domovine na Medvedgradu. </p>
<p>»Svi smo vidjeli da je fizički skršen, ali je skupio snage da se dođe pokloniti onima koji su dali život za domovinu«, rekao je dodajući kako su duge kolone građana koji su se mjesec i pol kasnije došli pokloniti na odar preminulom predsjedniku svjedočanstvo da je umro velikan hrvatske povijesti. HDZ ne posvaja Tuđmana, kazao je Sanader dodajući da mu zahvaljuje na svemu što je učinio za Hrvatsku.</p>
<p> »Pozivam sve koji olako daju osude i ocjene o predsjedniku Tuđmanu da ne žive u prošlosti, da ne koče Hrvatsku i ne zabijaju joj noge stalnim vraćanjem u prošlost. Nas u HDZ-u zanima tko može Hrvatsku povesti naprijed. Govor o Tuđmanu nije govor o prošlosti, već to mora biti govor o budućnosti, u kojem se moramo podsjetiti kako smo došli do velikih ciljeva«, istaknuo je na kraju. Dotičući se izjave Zdravka Tomca o BiH, čelnik HDZ-a naglasio je da HDZ zanima što oni koji su na vlasti čine za Hrvate u Bosni. </p>
<p>U organizaciji HDZ-a, vojni ordinarij Juraj Jezerinac služio je misu za pokojnog predsjednika Tuđmana u crkvi Sv. Marka. »Dobro je da ima ljudi koji znaju prepoznati znake vremena. Već treću godinu mnoštvo naših ljudi s cvijećem i svijećama mole se na grobu predsjednika Tuđmana. Ljudi su u njemu prepoznali osobu koja je, unatoč pritiscima, ostvarila san Hrvata, slobodnu i neovisnu Hrvatsku«, ustvrdio je. Onima koji žele i nastoje da se zaboravi velikana, poručio je kako će u srcima hrvatskih građana pokojni predsjednik ostati zabilježen kao »otac hrvatske nacije«.</p>
<p> Biskup Jezerinac pozvao je hrvatski narod na jedinstvo, da se zajednički i u slozi gradi domovina upozorivši da svaka podijeljenost među Hrvatima može imati duboke posljedice.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Položeni vijenci na grob prvog hrvatskog predsjednika </p>
<p>U povodu treće obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na njegov grob na zagrebačkom groblju Mirogoju položili su vijence i zapalili svijeće izaslanstva hrvatske vlade, političkih stranaka i njihovih ogranaka, te udruga kao i mnogi građani koji su u Zagreb došli iz raznih dijelova zemlje i inozemstva. </p>
<p> U ime Vlade vijenac su položili potpredsjednik Vlade Ante Simonić i ministri Gordana Sobol i Andro Vlahušić. </p>
<p> Na grob prvog hrvatskog predsjednika te predsjednika i osnivača Hrvatske demokratske zajednice, u ime HDZ-a vijenac je položio predsjednik Ivo Sanader. </p>
<p> Na čelu izaslanstva Hrvatskog bloka (HB) vijenac je položio predsjednik Ivić Pašalić. Vijence na grob Franje Tuđmana položilo je i izaslanstvo Demokratskog centra (DC) na čelu s Matom Granićem i Vesnom Škare-Ožbolt te Hrvatskog istinskog preporoda (HIP) na čelu s Miroslavom Tuđmanom. Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca počast prvom hrvatskom predsjedniku odala su i izaslanstva brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, te mnogi građani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pripadnici SFOR-a pozvali se na diplomatski imunitet</p>
<p>PU zagrebačka: Očevidom je utvrđeno da su se esforovci u vidno alkoholiziranom stanju vraćali oko 18 sati u Vojarnu hrvatskih branitelja, gdje su smještene međunarodne snage, i razrušili cigleni zid podignut kao spomen na nestale i ubijene u Domovinskom ratu/ Ministarstvo branitelja i Hvidra osudili vandalski čin/ Apel, centar za zaštitu prava nestalih, zatočenih i nasilno odvedenih osoba: Sankcionirati odgovorne iz SFOR-a </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Četvorica pijanih pripadnika SFOR-a u ponedjeljak popodne na tri mjesta srušila su i oštetila Zid boli u Selskoj cesti, objavili su u utorak predstavnici zagrebačke policije na konferenciji za novinare. Očevidom je utvrđeno da su se esforovci u vidno alkoholiziranom stanju vraćali oko 18 sati u Vojarnu hrvatskih branitelja, gdje su smještene međunarodne snage, i razrušili cigleni zid podignut kao spomen na nestale i ubijene u Domovinskom ratu. »Zid je oštećen na tri mjesta. Na pješačku stazu srušena je 41 opeka od kojih je osam razbijeno, dok je na dijelu Zida nekoliko cigli izbijeno, ali ne i srušeno«, rečeno je na konferenciji.</p>
<p>Pokrenuta je kriminalistička obrada, a o incidentu je obaviješten i zapovjednik vojarne te mjerodavni pripadnici SFOR-a. Pripadnici SFOR-a pozvali su se na diplomatski imunitet.</p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali, očevidac koji je nazočio događaju u tramvaju je zamijetio četvoricu mladića u civilu, vidno alkoholiziranih, a po stranom jeziku na kojem su pričali zaključio je da se radi o esforovcima. Na stanici ispred vojarne izišli su iz tramvaja. Jedan od njih najprije je sa Zida uzeo jednu opeku i bacio je, a zatim i nogom počeo udarati u Zid i rušiti ga. Nakon toga sva četvorica su ušla u vojarnu. Vjerodostojnost njegove priče, kaže očevidac, može potvrditi i stražar na ulazu, vojni policajac iz sastava 67. bojne čiji pripadnici osiguravaju objekt. </p>
<p>Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata oštro je osudilo divljačko ponašanje pripadnika međunarodnih snaga na rušenju dijela Zida boli u Selskoj cesti. Četvorica pijanih pripadnika SFOR-a u ponedjeljak poslijepodne na tri su mjesta srušili i oštetili Zid boli u Selskoj cesti, izvijestila je danas zagrebačka policija. Zid boli koji s dvije strane okružuje vojarnu, oštećen je na tri mjesta, na pješačku stazu srušena je 41 cigla, od kojih je osam razbijeno, a na dijelu zida nekoliko je cigli izbijeno, ali ne i srušeno. </p>
<p> »Spomenik koji se nalazi na samom ulazu u SFOR-ov kompleks, trebao bi biti predmetom zaštite međunarodnih snaga, a ne njihovog iživljavanja«, ističe se u priopćenju Ministarstva branitelja. U priopćenju stoji kako su isprike SFOR-a dobrodošle, no vandalski je čin za svaku osudu, te se stoga od zapovjedništva SFOR-a očekuje primjereno kažnjavanje počinitelja tog izgreda jer je očito, kako se ističe, da SFOR-ovi napori u discipliniranju i insistiranju na vojničkom ponašanju njihovih pripadnika nisu dovoljno snažni, a ni učinkoviti. </p>
<p> Zid boli simbol je hrvatskih stradanja u Domovinskom ratu, što ga čini spomenikom najviše kategorije. Iznimni su napori institucija hrvatske države i udruga proisteklih iz Domovinskog rata da se Zid boli sačuva te da se nađe trajno rješenje za očuvanje spomenika, a time i za trajno sjećanje na ono što Zid boli za svakog hrvatskog čovjeka predstavlja, stoji u priopćenju Ministarstva branitelja. Zaključuje se da necivilizirano ponašanje pripadnika međunarodnih snaga, svakako ne pridonosi navedenim nastojanjima. </p>
<p>Zajednica županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) u priopćenju izražava duboku ogorčenost divljačkim činom pripadnika SFOR-a. Od zapovjedništva SFOR-a Hvidra traži najstrože kažnjavanje počinitelja tog vandalskog čina, a od država o čijim je državljanima riječ ispriku hrvatskom narodu. Od hrvatske Vlade očekuju da diplomatskim putem zatraži sveobuhvatnu istragu o tom slučaju. </p>
<p> Zid boli oko vojarne, počele su graditi majke zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila, 1993., kada je u vojarni bio UNPROFOR. Zid je sagrađen od cigli, crnih za poginule i crvenih za nestale u Domovinskom ratu. </p>
<p>»U predvečerje Međunarodnog dana ljudskih prava Zid boli divljački je oštetilo nekoliko pijanih pripadnika SFOR-a. Molim ovu koordinaciju i Poglavarstvo grada Zagreba da reagiraju kako bi se u vezi s time nešto učinilo«, rekla je u utorak na Gradskoj koordinaciji za ljudska prava Zdenka Farkaš, predsjednica Apela, centra za zaštitu prava nestalih, zatočenih i nasilno odvedenih osoba. Predsjednik Koordinacije Ivo Jelušić, u ime tog tijela, osudio je oskvrnuće ovog neformalnog spomenika i izrazio nadu da će nadređeni u snagama SFOR-a sankcionirati odgovorne. </p>
<p>Marin Dešković, Marina Majić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tonino Picula pokreće dodatnu diplomatsku akciju </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Ured za suradnju s međunarodnim institucijama hrvatske Vlade primio je 9. prosinca 2002. oko 19.50 sati informaciju Operativno-komunikacijskog centra MUP-a da su četvorica pripadnika SFOR-a na tri mjesta oštetila Zid boli na Selskoj cesti, koji okružuje vojarnu Vukovarski branitelji, a u kojoj je smješten SFOR-ov Ured za vezu s RH. Ured za suradnju s međunarodnim institucijama istoga je dana nakon 20 sati reagirao i kontaktirao SFOR-ov Ured za vezu (SLTC) te uputio najoštriji prosvjed u ime Vlade RH, nakon čega se načelnik SLTC-a, brigadir Jiri Kauchar, ispričao Tomislavu Vidoševiću, predstojniku Ureda, za taj nemili incident te se obvezao da će o rezultatima istrage Vojne policije SLTC-a u najkraćem roku izvijestiti Ured. Ured za suradnju s međunarodnim institucijama održat će sastanak sa SFOR-ovim Uredom za vezu, u srijedu, 11. prosinca u zgradi Vlade. Tom prigodom očekuje se detaljno izvješće SLTC-a o ovom incidentu, a Ured će istodobno uručiti pisanu prosvjednu notu načelniku SLTC-a. U Banskim dvorima saznajemo da će ministar vanjskih poslova Tonino Picula pokrenuti dodatnu diplomatsku akciju, no nije za očekivati da će se ona pokrenuti prije 15. prosinca, kada se s Prevlake povlače promatrači UN-a.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Više vrbničke žlahtine nego grožđa na Krku</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Državni inspektorat je otkrio da u domaćem trgovinama ima više vrbničke žlahtine nego što na otoku Krku, odakle potječe to kvalitetno vino, ima grožđa za njegovu proizvodnju, rekao je glavni državni inspektor Branko Jordanić.</p>
<p>Dodao je da sadržaj mora odgovarati robnoj deklaraciji, što nije bio slučaj kad se radi o vrbničkoj žlahtini poznatog vinogradara i vinara Vlade Katunara. Na njegovom vinu u trgovinama je stajala markica s natpisom 1999. godina, iako je vino bilo godinu dana mlađe, tj. berbe 2000. godine.</p>
<p>Katunar je priznao svoju grešku, ali drži da državni inspektor nije smio tražiti od trgovačkog lanca (Mercator) da povuče njegovo vino s polica. </p>
<p>Jordanić je napomenuo da bi vinogradarska struka sama trebala izolirati nekvalitetne proizvođače na tržištu. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vladinih osam odgovora na prigovore o Protokolu </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Vlada je Odboru za vanjsku politiku Sabora, uz Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu između Hrvatske i SRJ, uputila i dokument nazvan »Prigovori i odgovori«. Vjesnik doznaje da je riječ o osam prigovora na privremeni režim za Prevlaku. </p>
<p>U prvom prigovoru kaže se kako praksa primjene međunarodnog prava pokazuje da je privremeno rješenje obično i najtrajnije pa će i za Hrvatsku nepovoljni aspekti privremenog sporazuma postati trajni. U odgovoru se navodi da je ta tvrdnja točna, ali je »i tada točno da će i za Hrvatsku povoljni aspekti postati trajni«. Ističe se da su jasne i na kartama utvrđene granice razgraničenja u obnašanju suverene vlasti, a upravo se obnašanjem vlasti na neosporno hrvatskom teritoriju potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet pa makar i pod uvjetima privremenosti.</p>
<p> U drugom prigovoru navodi se kako nema povoljnih aspekata za Hrvatsku, te da je tim sporazumom Hrvatska izgubila more, a nije stekla kopno što je ravno nacionalnoj izdaji. Vlada u odgovoru ističe da granica na moru između bivših jugoslavenskih republika nikad nije bila definirana ni uspostavljena. Hrvatska tim sporazumom nije izgubila more već je, naprotiv, samo naznačeno koji je to granični akvatorij sporan, a koji se može smatrati nespornim. Jedan od prigovora je i zašto Hrvatska nije inzistirala na crti ekvidistance pozivajući se na Konvenciju o pravu mora. U odgovoru se kaže da se zahtijevala ekvidistanca kao temelj privremenog razgraničenja. Ali, u članku 15. Konvencije govori se i o iznimkama od tog načela kad postoje povijesne i druge okolnosti, na što se pozvala crnogorska strana dok je Hrvatska tvrdila suprotno. Hrvatska, ističe se, ima pravo inzistirati na ekvidistanci i nije se odrekla tog prava. No, Hrvatska se našla u vremenskom tjesnacu euroatlantskih ambicija. Prema objašnjenju, zemlja koja je kandidat za NATO i priprema se 2003. kandidirati se za EU, ne može si više dopustiti da se zbog graničnog pitanja svakih pola godine nalazi na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a. A na prigovor da se privremenim režimom crnogorskim ribarima dopušta lov uz hrvatsku obalu gotovo do Molunta, Vlada kaže kako je temelj tog sporazuma duh otvorenih vrata, te da hrvatski ribari mogu loviti u vodama Bokokotorskih vrata i uz obalu sve do Rta Veslo. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Račan: Protokol pridonosi regionalnoj stabilnosti </p>
<p>Premijer istaknuo da je dogovoreni režim privremen, ali i »dobra osnova za trajno rješenje« / Paro smatra da je crta na otvorenom moru povučena za Hrvatsku povoljnije nego bilo koja dosad / Hrvatska će sama platiti razminiranje Prevlake </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu Hrvatske i Jugoslavije, odnosno Crne Gore, krupan je korak u rješavanju problema sa susjedima«, naglasio je u utorak premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare u Banskim dvorima. Na konferenciji je bio i ministar vanjskih poslova Tonino Picula sa suradnicima koji su pregovarali o Protokolu. </p>
<p>Račan je također naglasio da je dogovoreni režim privremen, ali su ta rješenja »dobra osnova za trajno rješenje«. Premijer je rekao da Protokol »nadrasta bilateralne okvire« jer »pridonosi regionalnoj stabilnosti«, što Račan smatra hrvatskom zadaćom u europskim okvirima, ali i važnim elementom stabilnosti i sigurnosti Hrvatske. Zahvalio je pregovaračima obiju strana na kvalitetnom doprinosu pregovorima, posebno istaknuvši doprinos UN-a i glavnog tajnika Kofija Annana.</p>
<p>Kad se UN-ove snage 15. prosinca povuku s Prevlake, Hrvatska će pod svoju punu nadležnost mirno preuzeti kopneni dio jugozapadno od Konfina, tj. područje poluotoka Prevlake odnosno rta Oštro, objasnio je Picula. Hrvatska će demilitarizirati pet, a Crna Gora tri kilometra kopna u unutrašnjosti od crte razgraničenja, s tim da se izuzimaju put Poljice-Molunat i mjesto Molunat. </p>
<p>Protokolom je dogovoreno i privremeno razgraničenje teritorijalnih mora. Crta bočnog razgraničenja polazi od spojnice između rtova Oštro i Veslo, a udaljena je oko 555 metara od Oštrog u smjeru Azimut 206 prema otvorenom moru. Zona posebnog privremenog režima - koju će nadzirati isključivo zajedničke policijske ophodnje - dio je mora uz obalu Prevlake unutar Bokokotorskih vrata do crte koja se od Konfina proteže do točke na spojnici rta Oštro i Vesla, udaljene 555 metara od Oštrog. </p>
<p>Jugoslavenski vojni brodovi plovit će kroz Bokokotorska vrata po posebnom režimu, bez vježbovnih aktivnosti, demonstriranja sile, zaustavljanja ili sidrenja, a podmornice će ploviti na površini. Brodovi Hrvatske mornarice u zaljev će uplovljavati samo u slučaju zajedničkih vježbi. </p>
<p>Do sklapanja aneksa o pograničnom prometu, određeno je da u pogranično područje ulaze Dubrovnik, Župa Dubrovačka i Konavle, a s crnogorske strane Herceg-Novi, Kotor i Tivat. Granični prijelaz Karasovići-Sutorina služit će za međunarodni putnički i robni promet, a Vitaljina-Njivice za međunarodni putnički promet. </p>
<p>Picula je naglasio da su se strane u pregovorima »obvezale na visok stupanj suradnje u području turizma na pograničnom prostoru, predviđena je i mogućnost posebnog sporazuma, a određena pozitivna rješenja u nautičkom turizmu preuzeta su iz prakse u Piranskom zaljevu«.</p>
<p>U zoni zajedničkog nadzora moguć je samo rekreacijsko-športski ribolov, ali samo za ribare koji imaju dozvole izdane u pograničnim općinama.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, Joško Paro, koji je vodio pregovore, naglasio je da je Hrvatska inzistirala na principu ekvidistance na moru, ali je Crna Gora ukazivala na posebne povijesne razloge da se od toga odustane, a obje su se strane pritom pozivale na isti članak 15. Međunarodne konvencije o moru.</p>
<p>»Da bismo došli do sporazuma, dogovorili smo da naznačimo sporno područje koje tek treba riješiti«, rekao je Paro. Smatra da je crta na otvorenom moru povučena za Hrvatsku povoljnije nego bilo koja dosad, uključujući i crtu koja je prije Domovinskog rata odvajala ribolovna područja općina Dubrovnik i Herceg-Novi. Paro također ističe da hrvatska policija nikada do sada nije kontrolirala odnosno provodila vlast unutar Bokokotorskog zaljeva, pa će to sada prvi put činiti u sklopu zajedničkih patrola.</p>
<p> Međunarodna razgraničenja rade se, objasnio je Paro, na temelju katastra i provođenja vlasti, a Hrvatska, nažalost, nikada u tim vodama nije provodila vlast. No, Račan je naglasio da će u pregovorima o trajnom rješenju granice Hrvatska i dalje inzistirati na principu simetrije, ali ni on nije siguran kako bi taj zahtjev prošao dođe li do arbitraže. </p>
<p>Iako je dogovoreno da će jugoslavenska strana Hrvatskoj dostaviti karte minskih polja koje je postavila na Prevlaci, razminiranje će Hrvatska platiti sama, kao i razminiranje ostalih minskih polja koje je JNA postavila u Hrvatskoj, najavio je Paro koji smatra da to ipak »nije pitanje merituma«. A na pitanje o otoku Mamuli na ulasku u zaljev, odgovorio je da crnogorski suverenitet nad njim nije bio sporan ni u jednom trenutku tijekom desetogodišnjih pregovora.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od sporazuma mogu profitirati i hrvatski ribari i Konavle </p>
<p>DUBROVNIK, 10. prosinca</p>
<p> - Nakon potpisanog sporazuma, načelnik općine Herceg Novi Đuro Četković izjavio je: »Sretan sam da je potpisan Protokol koji regulira režim života, režim ulaska i izlaska turista na moru i na dijelu kopna koji pripada Prevlaci,režim prolaska brodova i ribarenja. To je u interesu obje strane. Sporazum ne prejudicira granicu i konačno rješenje pa ostaje na ljudima i vremenu koje mora proteći, uz uvažavanje povijesnih činjenice, da riješe to pitanje. Kao građanin koji živi u Igalu udaljenom tek tri kilometra od Prevlake, i dalje smatram da je Prevlaka sastavni dio općine Herceg Novi«.</p>
<p> »Općina Konavle nada se da taj režim neće biti strog što se tiče kretanja ljudi a najvažnije nam je da se napokon riješi vlasnički problem zemljišta na Prevlaci«, rekao je načelnik Konavala Luka Korda. »Budući da će to područje uskoro biti puno turista, Konavlima je itekako važno da međudržavni granični prijelaz bude na Konfinu jer će tada i sela koja nisu na samom moru moći živjeti od turizma. Ljudi moraju živjeti, a trauma i problema bilo je dosta. No, zna se da su u zemljišnim knjigama na zemljište na Prevlaci uknjiženi isključivo Konavljani. Oni nisu krivi što su im razne vojske kroz povijest oduzimale njihovu imovinu«, istaknuo je Korda. </p>
<p> Predsjednik Udruge za zaštitu vlasničkih prava na poluotoku Prevlaci Ivo Bratičević izjavio je: »Nadamo se da je to prvi korak prema rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i da Hrvatska sada neće odugovlačiti s tim. Protokol nisam detaljno pregledao, no uočio sam da će, kad je u pitanju morski dio, i hrvatskim i crnogorskim ribarima biti dopušteno ribarenje u cijelom akvatoriju, što je za hrvatsku stranu povoljno«. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Šeparović: Bude li optužen, Markač spreman otići u Haag bez dodatnih uvjeta </p>
<p>Prvog dana ispitivanja pitanja haaških istražitelja ticala su se uloge specijalne policije u operacijama i tek je dotaknut »Medački džep«/ Generalov odvjetnik kaže da istražitelji »imaju razumijevanja« za činjenicu da obrana nije dobila sve dostupne dokumente, pa će na konkretnija pitanja moći odgovarati konkretno kad materijali budu dostupni </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Kasno popodne u utorak general Mladen Markač završio je prvi dan ispitivanja pred haaškim istražiteljima. Pitanja su se ticala uloge specijalne policije u vojno-policijskim akcijama, njegove uloge kao prvog čovjeka te postrojbe i tek su dotaknuta pitanja vezana uz »Medački džep«, zbog kojeg je Mladen Markač i pozvan pred ljude iz Haaga. </p>
<p>»Pitanja istražitelja dosad su se odvijala uglavnom u korektnom tonu. Pokazalo se da imaju razumijevanja i za činjenicu da general Markač i njegova obrana nisu dobili sve dostupne dokumente, posebno one koji se tiču akcije 'Maslenica', 'Bljeska' i 'Oluje'. Rečeno nam je da ćemo dobiti mogućnost da na konkretna pitanja odgovaramo konkretno tek onda kad nam ti materijali budu dostupni«, rekao je odvjetnik Miroslav Šeparović koji kao branitelj zastupa generala Markača. </p>
<p>Incident je izbio u času kad su istražitelji odbili da razgovoru prisustvuje i predstavnik Vlade, odnosno Ureda za odnose s Haagom Davor Ljubanović. Kako je Ljubanović morao napustiti ispitivanje pojavila se i potreba da se utvrdi u kojem statusu dalje nastupa general Markač, odnosno bi li taj incident mogao imati ikakvih posljedica po obranu. </p>
<p>»Nismo reagirali na taj incident iz jednostavnog razloga što smo odmah Haagu i njegovim činovnicima dali do znanja da se general Markač namjerava braniti samo istinom i da, ako njegov status osumnjičenika bude zamijenjen statusom optuženika on, bez dodatnih uvjeta, spremno odlazi u Haag«, prisnažio je odvjetnik.</p>
<p>Ispitivanja u utorak odvijala su se uglavnom u okviru naznačenih tema, s tim da se konkretni upiti o eventualnoj zapovjednoj odgovornosti generala Markača očekuju tek u srijedu kad bi po navodima istražitelja trebali uslijediti upiti o Medačkom džepu. To ujedno znači da bi još jedan dan ispitivanja bio iskorišten samo za dio sumnji koje su u najavi cijeloga postupka iskazane iz Haaškog tužiteljstva. Treba podsjetiti da se haaški istražitelji zanimaju za Markačevu ulogu i u akcijama »Maslenica«, »Bljesak« i »Oluja« te razinu njegove policijske, vojne i političke odgovornosti s obzirom na funkcije koje je obavljao u razdoblju od 1991. do 1997. godine. </p>
<p>Nakon petosatnog sudjelovanja u ispitivanju i odvjetnik Šeparović i njegov branjenik general Markač nisu odavali onu dozu optimizma s kojom su na ispitivanje došli. Očito da procesna pravila brane obojici da bi izrazili pravu klimu u kojoj se razgovori odvijaju. Jer, širina i vremenska i akcijska odgovornosti generala Mladena Markača, izostanak potrebne dokumentacije za tri četvrtine sadržaja o kojem će Markač nešto morati reći istražiteljima, pokazuju da je moguća optužnica umjesto poziva za razgovor u statusu osumnjičenika, sasvim izvjesna. No, o tome će se nešto više znati nakon ispitivanja u srijedu, kada se očekuje da će istražitelji razgovarati s Markačem o akciji »Medački džep«. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Iduće godine planira se otvaranje 50.000 radnih mjesta </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »U protekle tri godine Vladina je politika pridonijela bržem gospodarskom rastu, postignuta je makroekonomska stabilnost, a sve je bolji i međunarodni rejting hrvatskog gospodarstva. </p>
<p>Proračunski deficit smanjuje se iz godine u godinu, država na vrijeme plaća svoje obveze građanima i gospodarstvenicima, a kamatne stope pale su na razinu većine razvijenih europskih zemalja.« Istaknuo je to ministar financija Mato Crkvenac koji je u utorak izvijestio novinare o radu svog ministarstva u protekloj godini. </p>
<p>U Hrvatskoj oživljava poduzetništvo i sve su bolji rezultati i u zapošljavanju, rekao je Crkvenac. U proračunu za iduću godinu, najavio je, deficit će biti smanjen na pet posto, a da nema velikih infrastruklturnih projekata koji se financiraju iz proračuna, bio bi manji za još dva posto. Proračunski deficit je znatno smanjen u odnosu na 2000. godinu kad je iznosio 8 posto. Deficit će, rekao je, biti riješen zaduženjem na inozemnom, ali i domaćem tržištu kapitala, s tim da se dug države više neće povećavati. </p>
<p>U proračun za 2003. osobito mjesto imaju znanost i obrazovanje te reforme. Crkvenac je ocijenio proračun iznimno štedljivim i socijalno izdržljivim. Dodao je da država potiče i izvoz. Više proračunskog novca bit će izdvojeno za subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika koji proizvode za izvoz. </p>
<p>»Nemamo dovoljno kvalitetnih i konkuretnih roba za izvoz, ali znatno izvozimo usluge«, rekao je ministar financija. </p>
<p>Naglasio je da je kadrovski napredak postignut i u njegovu ministarstvu u kojem su sada samo dvije političke osobe - ministar i njegov zamjenik - dok su na svim ostalim važnim funkcijama na javnim natječajima izabrani stručni ljudi. </p>
<p>Crkvenac je potvrdio da upravo završavaju razgovori s članovima MMF-ove misije o mogućem novom stand by aranžmanu, a početkom siječnja Vlada će odlučiti hoće li pristupiti novom aranžmanu za što je Ministarstvo financija stvorilo sve preduvjete. </p>
<p>Ravnatelj Porezne uprave Milan Trbojević podsjetio je da se od 1. siječnja za nabavu prvog stana neće plaćati pet posto poreza na nekretnine, s određenim ograničenjima s obzirom na brojnost obitelji i kvadraturu nekretnine. Primjerice, samac će moći bez poreza kupiti stan do 50 četvornih metara, a ako je riječ o stanu od 60 »kvadrata«, porez će platiti samo na vrijednost razlike od 10 »kvadrata«. </p>
<p>Ravnatelj Carinske uprave Anton Uljar rekao je da je carina postigla znatne rezulate u naplati trošarina. Uskoro će, zahvaljujući Cardsu, programu Europske unije Cards, hrvatska carina dobiti znatan novac pa će u idućoj godina moći raditi još efikasnije. U sklopu Cardsa financirat će se 29 projekata ukupne vrijednosti 59 milijuna kuna. </p>
<p>Kako je istaknuto, Fond za razvoj i zapošljavanje u idućoj godini trebao bi u sklopu raznih programa omogućiti da se otvori 50.000 novih radnih mjesta.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: I prilagodba mirovinskog sustava važna za integriranje u EU </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Bez obzira na sve novosti i tendencije u aktualnoj mirovinskoj reformi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ostat će temelj socijalne sigurnosti sadašnjim i budućim korisnicima mirovina, kao i članovima njihovih obitelji«, rekao je ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković u utorak na svečanosti u povodu 80. obljetnice Zavoda. Naglasio je kako je Zavod danas javna ustanova koja pruža usluge u provedbi mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti za više od 1,4 milijuna osiguranika i za više od milijun korisnika mirovina, te za 300.000 korisnika prava na doplatak za djecu. </p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao je kako je u 80 godina postojanja sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj prošao mnoge reforme i prilagodbe, te da se uspješno transformirao u modernu ustanovu otvorenu prema osiguranicima i korisnicima mirovina.</p>
<p> Hrvatska je, istaknuo je Mesić, jasno odredila svoje prioritete u vanjskoj politici, kao što je ulazak u euroatlantske integracije, a upravo je jedan od preduvjeta integriranja prilagodba mirovinskog sustava kriterijima i standardima Europske unije. Upozoravajući na problem nezaposlenosti i na to da poslodavci ne uplaćuju doprinose u mirovinski fond, Mesić je izjavio da je stoga nužno stvoriti dobre zakone i mehanizme kontrole kako bi se iznova postigla socijalna sigurnost u državi.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović upozorio je kako ne treba imati iluzije jer smo tek u prvoj godini novog mirovinskog sustava. »Zbog neodgovornosti bivših vlada i danas 1,340 milijuna zaposlenih osigurava mirovine za milijun i 40 tisuća umirovljenika. Iako smo uspjeli podignuti mirovinu s 39 na 46 posto prosječne mjesečne plaće, to je još nedovoljno«, kazao je Vidović, napomenuvši kako se i danas 15 posto cjelokupnog BDP-a Hrvatske izdvaja za mirovine. Hrvatska je stoga, naglasio je, i krenula u trostupanjski sustav mirovinskog osiguranja kako bi se pobrinula za buduće generacije umirovljenika. Iako će se učinci novog sustava osjetiti tek za 15 do 20 godina, Vidović je rekao da će se sustav generacijske solidarnosti i dalje njegovati i razvijati. </p>
<p>Na svečanoj obljetnici predstavljena je i monografija »80 godina rada HZMO-a«, a nagradu za životni doprinos posthumno je dobio djelatnik Božidar Gulin. Nagradu za najbolji stručni članak u 2002. godini s područja mirovinskog osiguranja dobio je zaposlenik HZMO-a Vlatko Mrša, a za najbolji novinarski uradak novinarka Večernjeg lista Vesna Širanović. Priznanje za 30 godina rada u HZMO-u kao tajnica ravnatelja dobila je Barica Plepelić koja je tijekom svog radnog vijeka imala za šefove čak osam ravnatelja Zavoda. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Stotinjak uglednika protivi se reformi školstva</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Stotinjak vrhunskih znanstvenika, umjetnika i pedagoga pokrenulo je inicijativu prema Saboru da se u Hrvatskoj zadrži postojeći srednjoeuropski model školstva, odnosno da se spriječi prelazak na predloženi švedski sustav devetogodišnje škole. Uvjereni su da bi predloženi devetogodišnji model školstva u sadašnjim uvjetima mogao dovesti do pada kvalitete obrazovanja. </p>
<p>Akademici Slaven Barišić, Nikola Batušić, Dušan Bilandžić, Dubravko Jelčić, Jelena Krmpotić Nemanić, Vlatko Pavletić, Vladimir Paar, Davorin Rudolf, Vlatko Silobrčić, Ante Stamać, Ivo Šlaus, Božo Udovičić, Josip Županov, prof. dr. Ivo Josipović, prof. dr. Ivica Kostović, prof. dr. Branko Smerdel, prof. dr. Marijan Šunjić samo su neki od potpisnika te inicijative. Smatraju da je potrebno zadržati postojeći austrijsko-mađarsko-hrvatski model školstva 4+4+4, a predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću detaljno argumentiraju zašto. Obrazlažu da je njihov prijedlog u skladu s najnovijim stavovima u Europskoj uniji i SAD-u, da ne treba rasipati energiju i novac na promjenu sustava jer se time ne postižu željeni efekti. Umjesto toga, zalažu se da raspoložive potencijale treba usmjeriti prema nastavnicima, odnosno višim plaćama i boljem društvenom statusu, intenzivnom i kontinuiranom stručnom obrazovanju, privlačenju talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv.</p>
<p>Osim prema nastavnicima, smatraju da potencijale treba usmjeriti i prema kontinuiranom poboljšanju nastave s postupnim uvođenjem principa obrazovanja za 21. stoljeće uz angažiranje širokog kruga vrhunskih stručnjaka. »Ako su Slovenija i Srbija iz nekih svojih razloga odlučile napustiti dokazano uspješan austromađarski školski sustav, to ne bi trebao biti razlog da i mi isto učinimo bez dublje stručne i znanstvene rasprave«, smatra Paar. Dodaje da bi u tu raspravu trebalo uključiti HAZU i Sveučilište u Zagrebu »koje daje 50 posto ukupne svjetski priznate znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj«. Hrvatski znanstvenici, pedagozi i umjetnici traže da se njihov prijedlog reforme školstva na osnovi srednjoeuropskog modela uzme u razmatranje ravnopravno sa Strugarovim prijedlogom koji je prihvatila Vlada, i da se u odlučivanju uzmu u obzir stručni i znanstveni argumenti, ističe. </p>
<p>Prema njihovom prijedlogu, najprikladnije rješenje za Hrvatsku jest da se s minimumom organizacijskih zahvata zadrži postojeći školski sustav, s tim da se u njega dograde još neki elemente austrijskog školstva poput državne mature. Za to, tvrde, nisu potrebni veći zahvati niti promjene u organizaciji škole. </p>
<p>Paar tvrdi da su školski sustavi u pojedinim zemljama vrlo različiti te da nema izraženijih trendova za ujednačavanjem. Dodaje da samo manji broj država, poput Slovenije i Poljske, mijenjaju školski sustav s austrijskog modela na švedski koji ima devetogdišnju školu. »U većini država ne ide se čak niti na unifikaciju regionalnih školskih sustava unutar države, kao na primjer u Švicarskoj gdje svaki kanton ima svoj sustav«, kaže Paar. Umjesto toga, smatra da se treba usredotočiti na poboljšanje kvalitete obrazovanja i prilagodbe načelima obrazovanja za 21. stoljeća, uz moto - mijenjati kvalitetu obrazovanja, a ne sustav.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Puhovski: Netrpeljivost se širi na nove skupine</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Godišnje nagrade za ljudska prava Hrvatskog helsinškog odbora za 2002. godinu dobio je novinar Vjesnika Tihomir Ponoš, te župan Vukovarsko-srijemske županije Nikola Šafer. Tihomir Ponoš je zbog izuzetnog doprinosa u medijima u naglašavanju ideja ljudskih prava dobio Nagradu »Joško Kulušić«, dok je Nikola Šafer zbog promicanja ljudskih prava i tolerancije u posebno osjetljivoj županiji, kao što je Vukovarsko-srijemska, dobio nagradu »Miko Tripalo«. </p>
<p>Prilikom dodjele nagrada predsjednik HHO-a Žarko Puhovski istaknuo je da je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj pogoršano u posljednjih godinu dana, posebice zbog sve teže socijalna situacija. Nepostojanje formalne i pravne kontrole nad obavještajnim službama, izbjegavanje obveza spram Haaškog suda, strogo reduciranje prognaničkih i povratničkih prava, ometanje donošenja manjinskog i izbornog zakona, sve su to, istaknuo je, pokazatelji kako u Hrvatskoj ljudska prava nisu zaštićena. Upozorio je da se poznata netrpeljivost Hrvata spram Srba i Židova danas proširila i spram Roma, Slovenaca, Amerikanaca i homoseksualaca. Svečanosti je nazočio i predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021211].
|
