NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021105].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 235098 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Provalnici odnijeli računalo s materijalima za Gotovininu obranu</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - U zagrebački ured branitelja umirovljenoga generala i haaškog optuženika Ante Gotovine za kojim je raspisana tjeralica, u Trnjanskoj 7, između 19 sati u nedjelju i osam sati u ponedjeljak provalile su zasad nepoznate osobe.</p>
<p>Kako doznajemo od odvjetnika Marina Ivanovića, iz ureda koji su za potrebe obrane generala Gotovine unajmili odvjetnici Luka Mišetić, Marijan Pedišić, Ante Vukorepa, Ivo Farčić i Ivanović, odneseno je, uz tehničke predmete, i računalo u kojem su materijali za Gotovininu obranu.</p>
<p>»Odnesen je jedan kompjutor, a drugi je ostavljen. Naravno da provalu povezujem sa slučajem generala Gotovine, jer se to dogodilo neposredno nakon Mišetićeva boravka u Hrvatskoj«, rekao je odvjetnik Ivanović. Inače, odvjetnik Mišetić trenutačno je u SAD-u.</p>
<p>Uz napomenu da još nije siguran jesu li provalnici u ured ušli kroz prozor prepilivši zaštitne rešetke, Ivanović je kazao da ne zna jesu li odneseni i drugi spisi. Istaknuo je da je ured unajmljen u strogoj tajnosti, pa radi toga nema nikakva natpisa na pročelju zgrade. </p>
<p>Od glasnogovornice Policijske uprave zagrebačke Stanke Saraje, doznali smo da su provalnici »odnijeli samo tehničku robu«, a ušli su navodno kroz nezatvorene prozore nakon što su prepilili zaštitnu ogradu.</p>
<p>Provala u ured branitelja generala Gotovine nije prvi slučaj provale u odvjetničke urede. Prije tri mjeseca provaljeno je u ured odvjetnika Bosiljka Mišetića, branitelja Tihomira Oreškovića, prvooptuženog u »slučaju Gospić«.</p>
<p>Dok jednima nestaju kompromitirajući ili »ključni« spisi o slučajevima koji su u tijeku, kako bi sudski postupci krenuli drugim pravcem, bivšem ministru pravosuđa, sada odvjetniku Mišetiću je - u razdoblju od 17. srpnja do 24. kolovoza - nepoznata osoba iz ureda odnijela računalo i dvije VISA electron kartice. Provalnik je najvjerojatnije pronašao i PIN-ove, jer je nekoliko puta s raznih bankomata podigao 30.000 kuna gotovine.</p>
<p>U prosincu 2000. godine provaljeno je i u ured zagrebačkog odvjetnika Ante Nobila. Tada su Nobilu, branitelju Tihomira Blaškića na Haaškom sudu, Miroslava Kutle i Zorana Pripuza, optuženog da pripada tzv. zločinačkoj organizaciji, provalnici odnijeli diskete vezane uz Haag i »zločinačku organizaciju«. No, Nobilo je kasnije izjavio kako nije naišao na dokaz da je i jedan podatak s disketa iskorišten. Da bi spriječio eventualnu novu provalu, na balkonska su vrata, na kojima je provalnik razbio staklo, postavljena metalna, uz još neke zahvate na zaštiti ureda.</p>
<p>U siječnju prošle godine provaljeno je i u ured odvjetnika Željka Dumančića u Ogrizovićevoj ulici. U uredu su bili televizor i nekoliko računala, no provalnik je odnio samo telefonsku centralu s internim imenikom. Spisa o slučajevima vezanim uz Tihomira Oreškovića i Nikicu Jelavića, iz sigurnosnih razloga, u uredu nije bilo. Kako od spisa ništa posebno nije nedostajalo, odvjetnik Dumančić je provalu smatrao pokušajem zastrašivanja.</p>
<p>Svojedobno najeksponiraniji i medijski najpraćeniji slučaj bio je »afera Dubrovačka banka« i tzv. ortački ugovor pet osoba koje su si htjele priskrbiti banku.</p>
<p>Kako se dugo nagađalo o petom ortaku iz ugovora, koji je prema nečijem nalogu morao ostati neotkriven, u bilježnički su ured Ankice Hukelj u ožujku 1998. godine upala dvojica muškaraca i odnijela ugovor. Ugovor je nestao, a kako ga bilježnica nije pročitala nego samo ovjerila, peti je ortak ostao neotkriven. </p>
<p>Na meti provalnika svojedobno je bio i odvjetnik Krešimir Krsnik, branitelj Mladena Naletilića Tute, kojem je u rujnu 1999. ukraden pištolj, no ni jedan spis nije nedostajao. Odvjetniku Branku Šeriću, branitelju Vinka Martinovića Štele, provalnik je u svibnju 2000. samo potrgao bravu.</p>
<p>Ni u jednom od tih slučajeva policija nije otkrila počinitelje.</p>
<p> Mladen Bokulić i Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bogdanović: Gradski HSS neće plivati uzvodno nego će odstupiti </p>
<p>Ponovni sukob Marinka Filipovića i Vida Bogdanovića, dvojice članova najužeg vodstva stranke Zlatka Tomčića, mogla bi ubrzo donijeti ostavke čelnih ljudi dubrovačkog HSS-a / Bogdanović kaže da nije riječ o sukobu s Filipovićem i inzistira da je riječ o »razmimoilaženju« / »Mi u Gradu pokušavamo slijediti izvornu politiku i temeljne postulate HSS-a, a želimo se oduprijeti netransparentnom djelovanju skupine ortaka koja slijedi samo osobne interese, na što su pojedinci iz županijskog vodstva sveli rad HSS-a«, tvrdi Bogdanović</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Prava završnica izborne skupštine dubrovačko-neretvanskog HSS-a, na kojoj su se u nedjelju ponovno žestoko sukobili Marinko Filipović i Vido Bogdanović, dvojica članova najužeg vodstva stranke Zlatka Tomčića, mogla bi ubrzo donijeti ostavke čelnih ljudi dubrovačkog HSS-a.</p>
<p>Prema riječima bivšeg dubrovačkoga gradonačelnika i saborskog zastupnika HSS-a Vida Bogdanovića, bila bi to dobrovoljna demisija, a ne prinuda. »Jer, ako su za stranku dobre metode političkog djelovanja Filipovića i njegovih istomišljenika, ne možemo mi biti veći katolici od Pape. Vodstvo gradskog HSS-a neće plivati uzvodno, nego će vjerojatno odstupiti i prepustiti mjesto onima koji će uskladiti svoje djelovanje sa županijskom organizacijom na način na koji to središnjica od njih očekuje«, najavio je Bogdanović u ponedjeljak Vjesniku.</p>
<p>U nedjelju je, inače, Marinko Filipović, koji uživa i svesrdnu podršku stranačkog šefa Tomčića, ponovno izabran za čelnika županijskog HSS-a, dobivši 85 posto glasova. Njegovu izboru najviše su se usprotivili dubrovački HSS-ovci, a najglasniji je bio Bogdanović, koji od ranije Filipoviću zamjera »sektaško djelovanje«, a Tomčiću »autokratsko ponašanje«.</p>
<p>Bogdanović, međutim, kaže Vjesniku da nije riječ o sukobu s Filipovićem i inzistira da je riječ o »razmimoilaženju«. »Ni ja ni dubrovački HSS ne sukobljavamo se ni s kim, niti to namjeravamo. Nama je županijska organizacija hijerarhijski nadređena pa su njena stajališta za nas i stajališta stranke. Razilazimo se u tome što mi u Gradu pokušavamo slijediti izvornu politiku i temeljne postulate HSS-a, a želimo se oduprijeti netransparentnom djelovanju skupine ortaka koja slijedi samo osobne interese, na što su pojedinci iz županijskog vodstva sveli rad HSS-a«, tvrdi Bogdanović.</p>
<p>Za njega nije bitno koliko je HSS-ovaca iz Dubrovnika na kraju izabrano na županijskoj skupštini. »Bitno je to što Filipović i županijsko vodstvo nisu prihvatili naše prijedloge, pa će dubrovački HSS na višim razinama predstavljati ljudi koji nemaju povjerenje gradskog HSS-a. Filipović je jednostavno htio imati 'svoje ljude' u županijskim tijelima i u središnjici«, kaže Bogdanović i dodaje da je pravi apsurd činjenica da najveću organizaciju HSS-a u Županiji, dubrovačku, na višim razinama ne predstavljaju vodeći stranački ljudi nego »neki marginalci koji se ponašaju kao Filipovićevi ljudi«.</p>
<p>Bogdanović priznaje da Filipović ima podršku većine HSS-ovaca u dubrovačko-neretvanskoj županiji pa stoga ni ne očekuje veće probleme u radu. A kako će se vodstvo gradskog HSS-a ponašati? »Tako da ne našteti stranci«, odgovara.</p>
<p> »Malo ćemo pričekati i vidjeti što će se događati. Ali, vjerojatno ćemo odstupiti i ostati korektni članovi stranke«, zaključuje Bogdanović.</p>
<p>Prema mišljenju glavnog tajnika HSS-a Stanka Grčića, mediji su dali »krivu sliku« zbivanja na izbornoj skupštini na kojoj je i sam bio. Tvrdi i da u nedjelju nije obnovljen stari sukob između Filipovića i Bogdanovića. »Bila je to otvorena rasprava, bez ikakva friziranja. A suština je spora u tome što su dosad osnovni ton radu županijskog HSS-a davali kadrovi iz Dubrovnika. S obzirom na to da je HSS na zadnjim lokalnim izborima u Gradu prošao vrlo loše, županijski je HSS htio novim kadrovskim rješenjima ravnomjernije pokriti cijelu Županiju«, govori Grčić, koji priznaje da je u nedjelju iskrilo jer je županijski HSS predložio kandidate iz Dubrovnika koji nemaju podršku gradskog vodstva.</p>
<p>Ali, tvrdi Grčić, te razlike ne treba dramatizirati. Gradska je organizacija predložila svoje kandidate, koji na skupštini nisu prošli. »Izbori su bili demokratski i tajni, pa ih nitko ne može dovesti u pitanje. Nakon ove skupštine, neretvanski je HSS složniji i jači, a mislim i da je trenutno nezadovoljstvo dubrovačkih HSS-ovaca 'sanirano' razgovorom nakon skupštine. Svatko tko želi pomoći radu HSS-a je dobrodošao. To vrijedi i za Bogdanovića, naravno ako on to hoće«, naglašava Grčić.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šangut: Stan su otkupila samo trojica vukovarskih sudaca</p>
<p>Vukovarci su se u svoj grad mogli vratiti tek od 15. siječnja 1998. pa nisu uspjeli podnijeti zahtjev za otkup stana, jer je krajnji rok za predaju bio 16. listopada 1997. godine</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Samo u prva tri dana, Udruga Vukovar 1991. je na pet mjesta u Zagrebu i Vukovaru skupila više od 2000 potpisa na peticiji kojom se traži da se Vukovarcima produži rok za otkup stanova u kojima su prije rata živjeli kao stanari sa stanarskim pravom.</p>
<p>S Vukovarcima se, naime, neugodno poigrala birokracija. Budući da su se oni u svoj grad mogli vratiti tek od 15. siječnja 1998. godine, nisu uspjeli podnijeti zahtjev za otkup stana, jer je krajnji rok za predaju zahtjeva bio 16. listopada 1997. godine.</p>
<p>Kako doznajemo od predsjednika Udruge Zorana Šanguta, stanove su na tom području otkupila samo trojica sudaca, jer su znala za rokove. Ostali građani koji su za to i znali, kaže Šangut, pokušali su zahtjeve podnijeti na šalterima diljem Hrvatske, ali im je rečeno da pričekaju povratak u Vukovar! »Kad su se vratili, ponuđen im je ugovor o najmu, jer je istekom rokova za otkup tih stanova Zakon o stanarskom pravu zamijenjen Zakonom o najmu«, objašnjava.</p>
<p>»Ovom smo peticijom željeli upoznati javnost s birokratskim problemima u rješavanju stambenog pitanja, s kojima se susreće oko 10.000 Vukovaraca i Baranjaca koji koriste nekadašnje društvene stanove po ugovoru o najmu«, rekao nam je Šangut.</p>
<p>Peticijom se zalažu, kaže, da se novac od otkupa tih stanova - oko 50 milijuna eura - uloži u fond za revitalizaciju gospodarstva Podunavlja i otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Šangut očekuje da će ga oko 20. studenoga, kad službeno završi potpisivanje peticije, primiti i premijer Ivica Račan. »Dovoljna je«, kaže, »samo jedna Račanova uredba da bi se produžio rok za podnošenje zahtjeva za otkup stana u Podunavlju«.</p>
<p>Politički ili pravni problem?</p>
<p>Predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović smatra da Vlada ne treba donositi zakon za rješavanje ovog problema, nego samo podzakonski akt kako bi se otkup dopustio stanarima koji bivše društvene stanove koriste po ugovoru o najmu. Tajnik Udruge stanara Hrvatske Slavko Trumbić s tim se ne slaže i problem smatra više političkim nego pravnim.</p>
<p>»Ako bi Vlada i razmatrala produženje roka, morala bi predložiti Saboru izmjene i dopune Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i to samo za područje Podunavlja. Podzakonski akti ne mogu riješiti problem«, kaže Trumbić.</p>
<p>Smatra da bi produženje roka za otkup mogao biti dvosjekli mač. »Postoji mogućnost«, kaže, »da se Vukovarci srpske nacionalnosti, koji su od 1991. u inozemstvu, vrate kako bi položili pravo na stan u kojem su do rata živjeli, a zatim ga prodaju po tržišnoj cijeni«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oružje za Vukovar kupovalo se i od Arkana?!</p>
<p>»Znam mnogo o likvidacijama Srba u Vukovaru prije početka otvorenog rata. Ali o tome ne mogu govoriti, jer onda ne bih vrijedio ništa. Kakva je bila Merčepova uloga u tome? Merčep nije odveden iz Vukovara zato što mu tamo nije odgovarao zrak, nego zato što je bio prešao svaku mjeru«, kazao je Ferdinand Jukić, poduzetnik iz Vukovara / Jukić proziva i potpredsjednika Sabora Matu Arlovića, tvrdeći da ga je obavijestio o Merčepovim spornim aktivnostima </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Ferdinand Jukić, poduzetnik iz Vukovara (kojeg su nedavno pokušali ubiti, o čemu je Vjesnik prvi izvijestio), u posljednjem je broju »Ferala« progovorio o spornim zbivanjima u Vukovaru 1991. godine, prije opsade.</p>
<p>»Znam mnogo o likvidacijama Srba u Vukovaru prije početka otvorenog rata. Ali o tome ne mogu govoriti, jer onda ne bih vrijedio ništa. Kakva je bila Merčepova uloga u tome? Merčep nije odveden iz Vukovara zato što mu tamo nije odgovarao zrak, nego zato što je bio prešao svaku mjeru«, kazao je Jukić.</p>
<p>On pretpostavlja da su ga napali zbog svega što zna o aktivnostima Tomislava Merčepa u Vukovaru. Osobno je, kaže, kao djelatnik SZUP-a, po nalogu pokojnog predsjednika Tuđmana i tadašnjeg predsjednika Vlade Franje Gregorića, »uklonio« Merčepa iz Vukovara u kolovozu 1991. Otkrio je i da je dvaput razgovarao s haaškim istražiteljima o vukovarskim zbivanjima i zapovjednoj odgovornosti pojedinaca.</p>
<p>Ovim istupom u javnosti Jukić je ponovno aktualizirao priču o tamnim stranama borbe za Vukovar. Dosad je s hrvatske strane ta priča bila poznata samo po pismu povjerenika Vlade za Vukovar Marina Vidića Bilog iz kolovoza 1991., u kojem se Merčepa proziva odgovornim za leševe vukovarskih Srba koji su plutali Dunavom. Marin Vidić Bili dosad nije htio javno govoriti o tom pismu koje je adresirao na predsjednika Republike i Vlade i o kojem su ga, navodno, ispitivali haški istražitelji.</p>
<p>Jukić je u javnosti ostao upamćen kao vlasnik »Badela d. d.«, koji je na jednoj dobrotvornoj dražbi kupio odljevak Tuđmanove biste, ali transakcija nije do kraja provedena. Gospođa Ankica Tuđman je kazala da Jukić nije uplatio novac, a Jukić tvrdi da mu nisu dali bistu, pa je nije ni platio.</p>
<p>Zbog sumnji u financijske malverzacije u »Badelu d. d.« Jukić je neko vrijeme proveo u pritvoru. Dok je on bio većinski vlasnik tog poduzeća, današnji potpredsjednik Sabora Mato Arlović obnašao je dužnost predsjednika Nadzornog odbora »Badela d. d.«. Danas Jukić proziva Arlovića da je znao što je Merčep radio u Vukovaru 1991.</p>
<p>Jukićeve veze sa SDP-om datiraju još iz ratnih vremena. Kad je, nakon pada Vukovara, neformalno optužen za krađu milijun njemačkih maraka iz Vukovarske banke, Jukić se oglasio prvim intervjuom u novinama, demantirajući optužbe. Neki su mediji proglasili Jukića kriminalcem, zbog čega ih je on tužio.</p>
<p>Jukić za sebe kaže da je prije rata bio vlasnik benzinske crpke u Njemačkoj, a da je za rata krijumčario goleme količine oružja u Hrvatsku. »Kroz Otrantska sam vrata proveo više brodova od 200, pa i 300 metara, punih oružja. Jedna pošiljka vrijedila je 70 milijuna maraka. Ali, na tom poslu nisam zarađivao novac, nisam to radio iz tih motiva«, izjavio je Jukić.</p>
<p>Poznavatelji predratnih vukovarskih prilika sjećaju se vukovarske trojke Ferdinad Jukić, Marin Plišo i Josip Dufek, koja je krajem osamdesetih iz Vukovara trgovala »Badelovim« alkoholom po Bosni i Vojvodini. Navodno iz tog vremena datira Jukićevo prijateljstvo s Milošem Vojnovićem (nedavno preminulim kandidatom za suca Županijskog suda u Vukovaru). U to je doba Vojnović bio Jukićev odvjetnik. Jukić je ispričao da je Vojnovića u srpnju 1991. osobno izveo iz Vukovara i odvezao ga u Vojvodinu, jer je bio na popisu za likvidaciju.</p>
<p>Postoji još jedna paradoksalna informacija, vezana za vukovarske događaje iz 1991., koja će možda dobiti javnu potvrdu. Prema njoj, ljudi zaduženi nabavu oružja Vukovaru su, u jeku opsade grada, oružje kupovali i od Željka Ražnatovića Arkana!</p>
<p>Ferdinand Jukić kaže da je spreman svjedočiti, dođe li do suđenja za zločine u Vukovaru koji se pripisuju Tomislavu Merčepu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nema razloga za paniku - uobičajena seizmološka aktivnost</p>
<p>Hrvatska je dijelom smještena na mediteransko-transazijskom pojasu - Dalmacija, područje sjeverno od Rijeke, šire područje Zagreba i Dilj-gora u Slavoniji. Za Zagreb se ne smatra da je smješten na području posebno visokog rizika / Vjerojatnost da će biti pogođeni potresom, manja je u Istri i Lici. Mogućnost velikog potresa teoretski postoji i u Hrvatskoj, ali »nismo svjedoci takve aktivnost«, kaže seizmolog Ivo Allegretti / Nigdje u svijetu ne rade se stalna i potpunija predviđanja vremena i trajanja potresa. Prognoze se uglavnom odnose na određivanje lokacije i jakosti mogućeg podrhtavanja tla. Potpuna prognoza podrhtavanja tla trebala bi sadržati podatke o tome kada, gdje, s kolikom snagom i vjerojatnošću će se dogoditi potres</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Šest jačih potresa u pet država, na tri kontinenta, u prošlih je pet dana svijet ponovo podsjetilo na razornu snagu prirode. Pridodaju li se tome i erupcije vulkana - Etne u Italiji i El Reventadora u Ekvadoru - u javnosti se postavlja pitanje povezanosti tih događaja. Je li riječ o uobičajenim događajima ili o neobično intenzivnoj seizmičkoj aktivnosti?</p>
<p>Dežurni seizmolog u Seizmološkoj službi Hrvatske Ivo Allegretti za Vjesnik je izjavio da nema odgovora zašto je do potresa došlo na više mjesta istodobno. Ne zna se ni jesu li potresi međusobno povezani. Takva mogućnost postoji, ali svaka tvrdnja o tome bila bi znanstveno neutemeljeno nagađanje, napomenuo je. Po Allegrettijevoj ocjeni, zanimanje javnost za potrese prošlih je dana pojačan zbog tragedije u Italiji, a jaki potresi događaju se i inače. Ovakva seizmička aktivnost nije neuobičajena, a od potresa zabilježenih prošlih dana samo se »potres na Aljasci malo rjeđe događa«. Taj je potres i najsnažniji od svih zabilježenih od 31. listopada ove godine. </p>
<p>Po Allegretijevim riječima, potresi se češće događaju u tzv. trusnim područjima, primjerice cijela je Italija smještena u takvoj zoni. Globalno razlikujemo dva potresna pojasa - mediteransko-transazijski i pacifički, koji se spajaju kod Indokine. </p>
<p>Hrvatska je dijelom smještena na mediteransko-transazijskom pojasu. Dio Hrvatske smješten je na tom pojasu - Dalmacija, područje sjeverno od Rijeke, šire područje Zagreba i Dilj-gora u Slavoniji. Za Zagreb se ne smatra da je smješten na području nekog posebno visokog rizika. Naime, na području Medvednice moguć je potres magnitude i do 6,5 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici, a južnije, prekosavske dijelove grada mogao bi, u najgorem slučaju, pogoditi potres od pet do 5,5 stupnjeva, koji ne bi izazvao znatnije štete.</p>
<p>Vjerojatnost da će biti pogođeni potresom, manja je u Istri i Lici, smatra Allegretti. Mogućnost velikog potresa teoretski postoji i u Hrvatskoj, ali »nismo svjedoci takve aktivnost«, kazao je Vjesniku taj seizmolog. </p>
<p>Potrese se pokušavalo i predviđati, primjerice u Kini. No, predviđanje potresa je nesigurno. Naime, Kinezi su jednom doista uspjeli predvidjeti potres, ali više puta nakon toga to im nije uspjelo, pa se metoda ne može smatrati pouzdanom. »Seizmolozi nemaju mogućnosti kakve imaju meteorolozi. Potresi se, naime, događaju i na dubinama od 700 kilometara i slučajevi da se njihove posljedice vide na površini su rijetki«, napomenuo je Allegretti. </p>
<p>Nigdje u svijetu ne rade se stalna i potpunija predviđanja vremena i trajanja potresa. Prognoze se uglavnom odnose na određivanje lokacije i jakosti mogućeg podrhtavanja tla. Potpuna prognoza podrhtavanja tla trebala bi sadržati podatke o tome kada, gdje, s kolikom snagom i vjerojatnošću će se dogoditi potres. Dopuštena odstupanja u takvim podacima smjela bi biti samo dva dana, 20 kilometra ili tri stupnja magnitude. </p>
<p>Kvalitetna gradnja najbolja je obrana od potresa i ona najučinkovitije smanjuje ljudske žrtve i materijalne štete. Upravo su događaji u Italiji to potvrdili, jer se »dogodilo nešto, što se nije trebalo dogoditi«, smatra Allegretti.</p>
<p>Potresi i njihove posljedice otkrivaju pogubnost zanemarivanja građevinskih propisa i brze, profiterske gradnje. Stoga se mnogi u Hrvatskoj pitaju kolika je sigurnost objekata u kojima stanuju i tko to provjerava. Stručnjaci Građevinskog instituta utvrdili su da, iako ne postoje neka posebna jamstva, građani mogu biti sigurni u izvedbu stambene zgrade. Temelj za taj stav trebala bi biti ishođena građevinska dozvola, ali uz uvjet da se graditelj pridržavao odredbi u toj ispravi. Građevinska dozvola ishodi se, između ostalog, na osnovi glavnog projekta koji u sebi sadrži geotehnički elaborat. Posebnu pozornost treba obratiti na kvalitetu statičkog proračuna za što, svojim potpisom, odgovornost preuzima izvođač glavnog projekta.</p>
<p>Po riječima geologa iz Instituta za građevinarstvo Hrvatske u Splitu, drugi grad po veličini u Hrvatskoj može se pohvaliti velikom otpornošću na potrese. U 1700 godina od utemeljenja grada nije se dogodio ni jedan jači potres, što treba zahvaliti naslagama lapora, pješčenjaka i breća koji seizmološki povoljno djeluju. Poštujući sve pravilnike o gradnji, Split bi ugrozio tek potres jači od osam stupnjeva Richterove ljestvice. </p>
<p>U njegovom okruženju najveći potres dogodio se 1923. godine kod Šibenika (sedam stupnjeva po Richteru) i 1898. kod Trilja (6,6 stupnjeva). Nešto više, Splićani su bili uplašeni nakon potresa 1962. godine s epicentrom kod Biokova, jačine 6,1 po Richteru, koji je pričinio veća razaranja na Makarskoj rivijeri.</p>
<p>Dubrovnik, međutim, u svojoj povijesti bilježi više od 1000 potresa. Kao najjači, bilježi se se onaj 1667. godine, a suvremenici kao osobito jake potrese na tom području pamte one iz 1979. godine (9-10 stupnjeva po Mercalliju) te one iz rujna 1996., koji su posebno teško potresli područje Stona. U noći 5. rujna Ston je pogodio katastrofalan potres, koji je srušio ili teško oštetio kuće u staroj gradskoj jezgri, uglavnom izgrađenoj u 14. stoljeću. U tri rujanska tjedna, Ston, Slano i Dubrovnik uzdrmalo je više od 200 potresa snage između sedam i osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice.</p>
<p>Milan Jelovac i Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Teatar u teatru</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Tek je neko, na žalost kraće, vrijeme hrvatsko kazalište bilo lišeno prepiraka, sukoba, optužbi i polemika u medijima. Kada se činilo da su skandali koji su pratili smjene i imenovanja ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara zaboravljeni kao i oni ovogodišnji vezani uz izbor intendanta splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta, ovih dana događa se nova drama ovoga puta u našoj matičnoj kazališnoj kući - zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.</p>
<p>Povod za dramu čiji prostor nije onaj koji bi joj trebao pripadati, a to je teatarska pozornica, gostovanje je HNK Zagreb u Beogradu i Podgorici. Nesuglasice oko toga gostovanja dogovorenog u svibnju ove godine, prošlih su dana ispunjavale stupce naših novina, a kulminirale su otvorenim pismom ravnateljice Drame HNK Snježane Banović i otkazom koji joj je uručio intendant Mladen Tarbuk.</p>
<p>Nesuglasice iz teatra proširile su se u javnost i osvanule na prvim stranicama tiska te su ubrzo postale našom središnjom dnevnopolitičkom temom. Spominju se ponovno razne političke opcije, različiti interesi i netrpeljivosti, pristajanje na jednu i drugu stranu i u svemu tome teatar se iznova čini nevažnim, u ovom slučaju samo povodom za neku drugu, nekazališnu igru.</p>
<p>Proces urušavanja hrvatskog teatra i to onaj najopasniji, estetski, traje već duže vrijeme i nemoguće ga je prikriti na našim pozornicama. Repertoarna nekonzistentnost, organizacijski nered, nesnalaženje i gubitak publike, mnogobrojni kompromisi i promašeni scenski projekti, odgađanje primjenjivanja Zakona o kazalištu... učinili su sliku hrvatskog teatra rasutom i prijemčljivom za razne neteatarske spektakle. </p>
<p>Teatar kao da više nikoga ne zanima te su igre oko teatra, nerijetko dnevnopolitičkog predznaka, postale mnogo bitnije od onih u teatru. Trebalo bi se stoga vratiti na početak, na pozornicu i tamo omogućiti stvarni dramski sukob koji bi zasjenio sve osobne, ideološke ili bilo kakve druge neestetske razmirice, one koje su i dovele hrvatsko kazalište u marginalnu poziciju i pripisale mu zapravo epizodnu ulogu u dnevnopoltičkim skandalima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Turska na kušnji</p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ</p>
<p>Vlast u Turskoj, prvi put nakon Drugoga svjetskog rata, preuzet će samo jedna politička formacija</p>
<p> - Stranka pravde i razvitka (AKP). Neuobičajeno je i to što je riječ o vrlo mladoj stranci, utemeljenoj prije godinu dana. Iznikla je na temeljima ruševine nekad zabranjene proislamističke Stranke blagostanja (RP), bivšeg premijera Necmettina Erbakana.</p>
<p>Sa 363 zastupnička mjesta u parlamentu (Meclisu), koji ima 550 mjesta, AKP će imati prigodu potpuno samostalno utvrđivati smjernice unutarnje i vanjske politike te strategijski iznimno važne 70-milijunske euroazijske zemlje. Republikanska narodna stranka (CHP) Deniza Baykala, koja će u parlamentu imati 179 zastupnika, bit će samo »dekor« turske demokracije u novostvorenim uvjetima. Sve ostale političke stranke, kako vladajuće trojne koalicije premijera Bülenta Ecevita, tako i oporbene fronte, nisu uspjele prijeći visoki izborni prag od deset posto.</p>
<p>Takva konfiguracija novih političkih snaga u zemlji, nedvojbeno je velika prednost za AKP, na čijem je čelu bivši gradonačelnik Istanbula Recep Tayy Erdogan, ali i iznimna odgovornost. Najprije se mora pokazati i dokazati da se, bez obzira na mnoga sporenja u zemlji i izvan nje, može uspostaviti i, dakako, opstati nova vlast, bitno drukčija od svih prethodnih. Na svojevrsnoj kušnji je novi model vlasti s islamističkim korijenima koji će provoditi ustanovljeni sekularistički sustav. Potvrdi li se to u ovdašnjoj zbilji, bit će to vrlo jasan dokaz da islam i demokracija mogu koegzistirati. Time bi se zacrtao i smjerokaz kojim bi u budućnosti mogle krenuti i druge islamske zemlje. </p>
<p>Erdogan je, kao prvorazrednu zadaću, najavio borbu za ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Izrazio je i punu privrženost Turske NATO paktu. U tom sklopu je i održavanje tradicionalnih dobrih odnosa s najvećom svjetskom velesilom - SAD-om. Na unutarnjem će se planu energija usmjeriti na jačanje institucija sustava, rješavanje goruće gospodarske socijalne krize, a ne, kako su to mnogi očekivali, jačanje uloge vjere. </p>
<p>U slučaju američke invazije na Irak, Erdogan je najavio prenošenje te »brige« na ovdašnji vojni establishment. Time je jasno stavio do znanja da će se o svim važnijim pitanjima konzultirati s vojskom koja se strogo pridržava Ataturkove usmene oporuke da svim raspoloživim sredstvima očuva sekularističke i laicističke vrijednosti u slučaju unutarnje ili vanjske opasnosti.</p>
<p>Bilo kako bilo, mnogo će toga ovisiti o turskom vojnom vrhu. Zbog toga će nova jednostranačka vlada, koja najavljuje poštivanje načina života svih građana, morati i te kako osluškivati kako armija reagira na njihove poteze. Pritom se, svakako, ima na umu da su pripadnici vojske već bili na sceni tri puta (državni udari), te da se sa takvom mogućnošću mora uvijek ozbiljno računati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Neverin iza Učke</p>
<p>U Istri, kraju tolerancije, mira i suživota, odmah nakon prvog zavoja iza tunela Učke, na pomolu je veliki politički obračun. Delbianco i Jakovčić. Nekoć dva najmoćnija političara u Istri. Danas je od njih dvojice ostao moćan samo jedan, Jakovčić</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Baš kad se činilo da je tamo iza Učke uvijek jednako mirno, radišno i dosadno, sprema se pravi neverin. U Istri, kraju tolerancije, mira i suživota odmah nakon prvog zavoja iza tunela Učke, na pomolu je veliki politički obračun. Možda najveći dosad, iako se neupućenom promatraču na prvi pogled i ne čini tako.</p>
<p>Luciano Delbianco, nekadašnji IDS-ovac, bivši istarski župan i nekoć najmoćniji čovjek Istre, danas predsjednik Istarskog demokratskog foruma i sadašnji (a i nekadašnji) gradonačelnik Pule, krenuo je, čini se, u raskrinkavanje IDS-a i njegovih rabota. Posebice je oštro startao na predsjednika IDS-a, nekoć ministra eurointegracija, sadašnjeg istarskog župana Ivana Jakovčića. Delbianco i Jakovčić. Nekoć dva najmoćnija političara u Istri. Danas je od njih dvojice ostao moćan samo jedan, Jakovčić.</p>
<p>I IDS-ovci su isukali mačeve i utaborili se, iščekujući daljnje Delbiancove napade. Sigurno je da i oni imaju »štofa« kako bi vratili lopticu IDF-ovom predsjedniku. Obje strane opasno počinju vaditi svoje prljavo rublje, iako bi im bilo pametnije da ga još dublje gurnu u košaru, žele li sačuvati politički integritet i dostojanstvo.</p>
<p>Delbianco je dojučerašnjim stranačkim kolegama (posebice Jakovčiću) poručio da »šuruju« s, ni manje ni više, nego Ivićem Pašalićem. U tom novom petljanju, svečano obznanjuje Delbianco, sudjeluje i Damir Kajin, jedan od omiljenijih istarskih političara. </p>
<p>Delbianco je optužio Jakovčića da zajedno s Pašalićem preko famoznog kartela »Grupo« želi zavladati istarskim medijskim prostorom. Vadeći asove iz rukava, prisjetio se i toga kako su IDS-ovci još 1996. u zagrebačkom hotelu »Sheraton« proveli više noći o saborskom trošku.</p>
<p>Zanimljivo je da se Delbiancu sjećanje vratilo nakon punih šest godina! Pa zašto je, ako je to istina, šutio o svemu tolike godine, umjesto da je to obznanio gdje je trebalo, kao pošteni političar, ali i porezni obveznik i građanin?</p>
<p>Javna je tajna istarskog političkog života da je Delbiancu već godinama opsesija vratiti udarac svemoćnom Jakovčiću, istinskom »kralju« Istre, od mora do unutrašnjosti. Jer mu nije oprostio način na koji je morao otići iz IDS-a.</p>
<p>Zato je Delbianco u pohodu na IDS-ovce, ne birajući oružje, Jakovčića (o čijim bi se političkim potezima, doduše, dalo razgovarati!) optužio da zajedno s Pašalićem želi preuzeti istarsku medijsku svetinju, »Glas Istre«. I sad Delbianco zove građane Istre da »ustanu na noge« da bi se taj dnevnik sačuvao.</p>
<p>Delbianco je čak trijumfalno obznanio i da će grad Pula postati prvi grad koji će na lokalnoj razini početi provoditi antikorupcijski program, prisvajajući sebi, kao pulskom gradonačelniku, zasluge za takvu inovaciju. </p>
<p>No bolji će se poznavatelji situacije prisjetiti kako je svojedobno tajnik Kluba IDS-a u Saboru Nenad Klapčić za stranku pisao program o borbi protiv korupcije radnog naziva »Mani pulite«, ili »Čiste ruke«. U istarskim se političkim krugovima stoga pitaju nije li pulski gradonačelnik »posudio« nekadašnje IDS-ove zamisli i projekte?</p>
<p>»Narodnog tribuna« Kajina Delbianco je osumnjičio da mu je Istarska županija darovala dva službena automobila na cjelodnevno korištenje, a u tom mu je paket-aranžmanu pripisao još neke navodne nezakonitosti. Kajin se nije pretjerano uzrujao, odgovarajući da ga izjave »mistera 10 posto« ne pogađaju.</p>
<p>Istine radi valja reći da je Delbianco i na ovu sadašnju, ponovnu gradonačelničku funkciju, došao u kombinaciji s Nezavisnom listom Loredane Štok. No vrlo brzo nakon zajedničkog trijumfa, u kojem su 'skinuli' IDS s vlasti iz najvećeg istarskog grada, Pule, »zaljubljeni« su se javno posvađali, međusobno se optužujući na sve strane.</p>
<p>Iz drugog tabora stižu nagađanja da se »kvaka 22« u iznenadnom naletu Delbiancovih sjećanja, uz osobne animozitete prema čelnicima IDS-a, krije u nedavnom srdačnom i prijateljskom susretu s predsjednikom HDZ-a, Ivom Sanaderom.</p>
<p>HDZ-ov je šef, naime, obilazeći podružnice stigao i u Istru, gdje ga je u Puli lijepo dočekao gradonačelnik Delbianco. Kad su se »do sita napričali«, znaju dobro o čemu, Delbianco se naglo počeo prisjećati svih IDS-ovih grijeha. Zato se sad šapuće da HDZ, upravo uz pomoć IDF-a, želi pomrsiti konce na idućim izborima i IDS-u, kao najjačoj stranci na ovom području, ali i Hrvatskom bloku. Jer Sanader, navodno, nije zaboravio kako ga je Pašalić pobijedio u utrci za predsjednika stranke upravo u Istri. »Vezana štednja«, rekli bi cinici. U ovim kombinacijama svatko želi dobiti najviše, a izgubiti najmanje ili ništa.</p>
<p>Gadne su te političke ljubavi kad jednom puknu - sukobljeni nikad ne znaju iz kojeg će grma doletjeti zec s dobitničkom ili gubitničkom kombinacijom. Jednom, kad se političari koji su se do jučer voljeli, raziđu, nastaju nove glavobolje i postavlja se pitanje kad će onaj drugi izvući sve tajne koje zna? I u kojem će ih mediju plasirati?</p>
<p>Upravo je takva situacija trenutačno iza Učke. Kao da su dva boškarina na deblu, oba spremna za napad i oba znaju slabe točke onog drugog. I sve tajne. I sve što su mislili da se nikad neće doznati, jer će se voljeti dovijeka. Jakovčić još nije uzvratio udarac. Imao i on mnogo toga za reći. I ne treba sumnjati da će naći pravi način za uzvrat.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>CAF je širio ljubav a ne mržnju</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Kulturnjaci su se ovdje okupljali u ad hoc asocijacije poput Croatian Art Forcesa u kojima je većina sudionika imala snažan nacionalan naboj usmjeren na pomaganje ljudima na fronti. U te grupe uključivali su se, međutim, i huškači, koji su sebe počeli prikazivati kao heroje, i na kraju su pokupili sve Tuđmanove medalje. Time su sebi osigurali vječnu sinekuru u kulturi...« - reče sada već bivša ravnateljica Drame HNK Snježana Banović i ostane - (hvala Bogu) živa. Treba li na tu zloću, neistinu i, u krajnjem slučaju - bedastoću uopće reagirati? Treba. Zbog onih koji bi Banovićki mogli i povjerovati.</p>
<p>Ono što je dojučerašnja ravnateljica Drame izgovorila o Croatian Art Forcesu pokazuje ili da nema pojma kako je ova u ratu osnovana umjetnička asocijacija djelovala, čime se bavila i, na kraju, tko su bili njezini najistaknutiji članovi. U Croatian Art Forcesu nije bilo niti jednog jedinog huškača. Čak-što-više, svi su se pridržavali nepisanog pravila da se ne promoviraju pojedinci već akcije, odnosno, djelatnost koja u ono vrijeme nije bila ni mala a ni, bogme, zanemariva. Nitko iz vodstva Croatian Art Forcesa nije ni tijekom najžešćeg rata niti u jednom javnom istupu posijao niti jedno sjeme iz kojeg bi mogla niknuti mržnja. Osim ako gospođica Banović ne smatra huškanjem već i činjenicu da se velika većina jasno, glasno i nedvojbeno opredijelila. Ne busanjem u velika hrvatska prsa, već samozatajnim radom. Zna li uopće Snježana Banović tko su bili ne najistaknutiji članovi već najveći radnici Croatian Art Forcesa? Prije svih Mustafa Nadarević i Zvonimir Torjanac. A koje su to oni, molim lijepo, Tuđmanove kolajne pokupili? Veliki obol u jednoj itekako plemenitoj a nikako huškačkoj akciji dali su, primjerice, Ivo Gregurević, Radovan Marčić, Mladen Crnobrnja Gumbek, Perica Martinović, Duško Ljuština, Zlatko Vitez, te - posebice - Branka Cvitković, Anja Šovagović Despot, Suzana Nikolić, Urša Raukar... I deseci drugih glumaca, a na drugoj strani, u Croatian Music Aidu, proizašlom iz Croatian Art Forcesa, mnogobrojni pjevači, instrumentalisti, skladatelji... Tko je od njih, i, naglašavam, zbog rada u Croatian Art Forcesu, svoje revere okitio kolajnama tadašnjega predsjednika Hrvatske? Iako su se Spomenice Domovinskog rata dijelile kapom i šakom - čak i sekretaricama koje su s ratištem bile vezane telefonom - mnogi članovi CAF-a to zasluženo priznanje nisu dobili. </p>
<p>Istina, neki od ovdje nabrojenih okitili su se kolajnama, ali ne - bez dvojbe - za rad u CAF-u, koji je djelovao samozatajno o čemu mogu posvjedočiti mnogi ranjeni borci ili zapovjednici ratišta poput, recimo, Slobodana Praljka, koji također pripada hrvatskome glumištu. CAF je umjesto ratnih pokliča ili mržnje na Božić 1991. godine poslao na Sunju kamion kolača i stotine pisama osnovnoškolaca, igrao predstave na prvim linijama. Jednu od takvih - »Đuku Begovića« - odigrao je Ivo Gregurević za vojnike na straži. Umjesto reflektora svijetlost su davale svijeće, a nakon predstave umjesto huškačkih parola zapodjenuo se sasvim običan razgovor.</p>
<p>Najaktivniji članovi CAF-a niti su ikad isticali svoju djelatnost u vrijeme rata, niti su ikad na račun nje išta dobili. Uz njih vezivati vječne sinekure u kulturi nečasna je podvala.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Relativnost moralnih pravila: Crkva ne smije zastupati put zlodjela, prijevara i isključivosti </p>
<p>Uvjerena sam da su naši branitelji bili hrabri, odlučni, beskompromisni i u borbama došli do pobjeda, a da su zločini ipak bili rijetki događaji. Međutim, razumjeti ponašanja traumatiziranih vojnika, često nedovoljno fizički i psihički pripremljenih, možda i nedovoljno naoružanih, ne znači opravdavati zlodjela koja su počinili / Čime li je Thompson zaslužio epitete kojima ga je župan obasuo? Jer on je, po riječima župana Lukšića, »trubadur svetosti života koji smo primili iz Božjih ruku« i »bard kršćanskog čovjekoljublja«. Čini se da su svetost života i kršćansko čovjekoljublje u nas postali prazni pojmovi, sadržaj nam je očito nepoznat kad koješta, čak i njihovu suprotnost, ne trepnuvši i bez srama tako nazivamo. Pitam se jesu li pastiri sada zadovoljni ili je ova relativizacija kršćanskog čovjekoljublja prešla mjeru dopustivoga?</p>
<p>MIRJANA NAZOR </p>
<p>Mnoge naše »sigurnosti« tijekom života dovedemo u pitanje. I to je znak, rekla bih zrelosti i mudrosti. Ali bila sam sigurna da je Božja zapovijed »Ne ubij« univerzalna, da ne može biti sumnji da vrijedi uvijek i za svakoga te da je jedino samoobrana, u tom smislu, poseban slučaj.</p>
<p>Ali naši biskupi su bacili ne zrno nego punu šaku sumnji pred nas.</p>
<p> Vjerujem da to nije bila njihova namjera, ali ja sam tako doživjela njihovo oglašavanje.</p>
<p>U izjavi, s nedavno održane Biskupske konferencije, poručili su nam: »Ratna događanja ne smiju se izdvajati iz njihova povijesnog konteksta... </p>
<p>Pojedina djela nisu potpuno izolirani čini bez veze s uzrocima i okolnostima.« </p>
<p>Zar doista postoje okolnosti ili uzroci koji mogu opravdati ubijanje zbog ubijanja? </p>
<p>Zar je kvalifikacija zločina igra skrivača (sad me vidiš, sad me ne vidiš) pa nešto jest zločin, ali možda ipak nije.</p>
<p>Okolnosti bi, dakle, trebale relativizirati djelo, naravno za počinitelja, jer ne mogu relativizirati činjenicu nečije smrti. To funkcionira samo u dječjim igrama, gdje »mrtvi« i živi odlaze kućama kada ih mame pozovu te igri dođe kraj. </p>
<p>»Nakon proglašenja hrvatske države i njena međunarodnog priznanja bila je, naime, dužnost i pravo svakog građanina braniti njen integritet i suverenitet«, nastavljaju biskupi u svojoj izjavi.</p>
<p>Nisam znala da se suverenitet države brani ubijanjem nenaoružanih civila, nasiljem, paležom, ponašanjem nedostojnim čovjeka. </p>
<p>Zar je moguće išta dobro izgraditi na gaženju dostojanstva drugoga, lomljenju nečijih kostiju, silovanju onih »koje su to tražile«, oduzimanju života onima koji ne misle i ne osjećaju isto što i mi? Kako zlo može donijeti dobro? </p>
<p>Uvjerena sam da su naši branitelji bili hrabri, odlučni, beskompromisni i u borbama došli do pobjeda, a da su zločini ipak bili rijetki događaji. Međutim, razumjeti ponašanja traumatiziranih vojnika, često nedovoljno fizički i psihički pripremljenih, možda i nedovoljno naoružanih, ne znači opravdavati zlodjela koja su počinili. </p>
<p>Don Živko Kustić je izjavu naših biskupa komentirao riječima:</p>
<p> »Izvanredna napetost ovog povijesnog trenutka zgusnula je biskupsku skrb i izoštrila njihov sluh da čuju što narod osjeća i misli... Tko je pisao znao je što svi biskupi misle, svi su se oni u tim riječima odmah prepoznali i potpisali, uvjereni da ne iznose neko od mogućih mišljenja, nego ono jedino što može reći Crkva koja u ovom narodu živi da bi mu služila.« </p>
<p>On je uvjeren da biskupi znaju što narod misli i osjeća. To je moguće jedino ako su oni tom narodu preporučili kako bi se trebao osjećati i što bi trebao misliti. </p>
<p>Ali onda ne može biti govora o Crkvi koja živi da bi služila narodu. Ovaj narod, nažalost, prečesto nekome služi, smatrajući stvarnim ciljevima ono što je samo fata morgana, prečesto gubi ljudski i kršćanski identitet slijedeći one koji »govore ali ne čine. A sve što čine, čine zato da ih ljudi vide«. </p>
<p>Je li naš župan poslušao biskupe kada je odlučio Thompsonu uručiti povelju za promicanje vrijednosti Domovinskog rata i domoljubne glazbene kulture u mladog naraštaja? Jer tu, očito, neke »okolnosti« djeluju alkemičarski pa se isključivost, mržnja i rasizam pretvaraju u poželjno, hvale vrijedno, čak štoviše uzorno ponašanje. </p>
<p>Zna li župan što mladost koja u velikom broju hodočasti na Thompsonove koncerte misli i osjeća te je to bio razlog za nagradu, ili je pak odluku utemeljio primarno, na osobnoj procjeni vrijednosti pjevačeva djelovanja?</p>
<p>Čime li je Marko zaslužio epitete kojima ga je župan obasuo? Jer on je, prema riječima župana Lukšića, »trubadur svetosti života koji smo primili iz Božjih ruku« i »bard kršćanskog čovjekoljublja«. </p>
<p>Čini se da su svetost života i kršćansko čovjekoljublje u nas postali prazni pojmovi, sadržaj nam je očito nepoznat kad koješta, čak i njihovu suprotnost, ne trepnuvši i bez srama tako nazivamo. Pitam se jesu li pastiri sada zadovoljni ili je ova relativizacija kršćanskog čovjekoljublja prešla mjeru dopustivoga?</p>
<p>Hoćemo li relativizirati možda i neka druga kaznena djela razglabajući o okolnostima, ali priznajući i dopuštajući ih samo sebi, dok druga strana nema pravo na njih.</p>
<p>Treba li opravdati i nasilno useljavanje naših branitelja u tuđe stanove, jer je potrebno uzeti u obzir okolnosti u kojima se to zbilo? </p>
<p>Jesu li rasistički povici na nogometnim i košarkaškim utakmicama koje ispuštaju čak i desetogodišnjaci, također, ponašanje koje treba opravdati, iskazujući razumijevanje za uzroke takva ponašanja i kontekst u kome su izrečeni? A kontekst nam je predočen rezultatima ankete koju je proveo Centar za istraživanje tržišta i koji pokazuju da bi svaki četvrti Hrvat istjerao Srbe iz Zemlje. U Dalmaciji to bi učinilo čak četrdeset četiri posto anketiranih. Raj zemaljski je očito blizu.</p>
<p>Postoji pravni pojam »olakšavajuće ili olakotne okolnosti« koje se razmatraju da bi se nečije ponašanje u trenutku počinjenja nekoga djela bolje razumjelo. </p>
<p>Ali razumjeti zašto je netko napravio određeni prekršaj ili kazneno djelo ne znači osloboditi ga odgovornosti za učinjeno. Sud je taj koji na temelju izjava i dokaza određuje težinu nekog djela odnosno visinu i vrstu kazne, a nikako sami građani, makar bili i biskupi.</p>
<p>Crkva ne smije snositi i, nedajbože, zastupati put zlodjela, kukavštine, prijevara, isključivosti, samodostatnosti, lijepih i ispraznih riječi, jer nemaju pokrića u djelima. </p>
<p>Mi vjernici od Crkve očekujemo da bude moralno uporište, svjetlo koje jasno pokazuje pravi put: put istine, dostojanstva, patnje, kajanja i opraštanja, ljubavi; očekujemo da živi istinsko kršćansko čovjekoljublje koje nikoga ne isključuje iz svog okrilja, jer je usmjereno na čovjeka, ali svakog neovisno o kontekstu, okolnostima i uzrocima unatoč. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Psuju li neki predsjednika Republike zato što su prosti i sirovi ili zato što to (još) nije zabranjeno</p>
<p>Prihvatimo li uobičajeno sociopsihološko objašnjenje da je psovka emocionalni ventil kojim se čovjek oslobađa frustracije na razini riječi i geste, kako ne bi potonuo u depresiju ili posegao za nasiljem, nameće se i pitanje hoće li zakonodavac - ako bude ozakonjena zabrana, odnosno regulirano kažnjavanje, vrijeđanja predsjednika Republike - učiniti više samo za formalno rješavanje tog problema, a zapravo manje za stvarno stanje stvari / Kad se zbroje svi pro-et-contra argumenti, te u račun vjerojatnosti učinaka zabrane ili odustajanja od nje uvrsti vremenski faktor, čini se da bi zakonska zaštita »lika i djela« šefa države postigla niz suprotnih učinaka. U svjetlu rečenoga, ona bi najprije posvjedočila da smo nacija koju se ni građanskoj pristojnosti ne može naučiti bez batine</p>
<p>Nema sumnje da bi se svako posezanje državnog pravobranitelja za tim-i-takvim zakonom izvrglo u medijsko-političku trakavicu, s elementima pučkog teatra u rasponu od ulične rugalice do verbalnog šamaranja u Saboru. Predsjedniku Republike, makar kako bio izvrijeđan prljavštinama koje bi mu netko procesuiran uputio »na kućnu adresu«, od takva bi razvlačenja crijeva moglo biti mnogo neugodnije od psovanja samog</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>I laik zna da svrha zakona kojim se neko (ne)djelo proglašava kažnjivim nije samo da se stvori pravna osnova za kažnjavanje počinitelja, nego i da bi pedagoški učinak zabrane trebao biti barem jednako važan i koristan za etičko i moralno stanje društva.</p>
<p>Nesumnjivo je tako promišljao i predlagač zakona o zaštiti (institucije) predsjednika Republike od psovačkog blaćenja i »folklornog« vrijeđanja - što ga je dio komentatora, među novinarima i političarima, već sasjekao kao reciklirani hadezeovski lex specialis o zaštiti lika i djela »petorice veličanstvenih« s vrška piramide vlasti.</p>
<p>U tom svjetlu, pitanje na koje nam valja odgovoriti glasi: ako se već predsjednika oblijeva kiblama najgorih pogrda - usmena predaja urodila je na našim prostorima nevjerojatnim obiljem verbalnog smeća - je li (pre)odgoj nacije za građanski-pristojno uvažavanje šefa države uopće moguć bez kaznenog zakona? </p>
<p>Tko je sve, u dugom lancu odgajatelja koji nisu prepoznali svoju odgovornost ni odradili »formacijski« im namijenjen posao, zaslužan što smo »mi Hrvati« prost i zapušten narod - zajednica ispresijecana takvim političkim, ekonomskim, socijalnim, kulturnim i duhovnim rasjeklinama da sukobljene skupine ne mogu zatomiti bijes prema onima na drugoj obali ni komunicirati bez kletve i uvrede?</p>
<p>Javna je psovka, naime, u prvom redu odraz stanja duha, a tek potom »fenomen« koji klija i raste onoliko koliko mu dopušta zakon. </p>
<p>Stoga, ako prihvatimo uobičajeno sociopsihološko objašnjenje da je psovka emocionalni ventil kojim se čovjek oslobađa frustracije na razini riječi i geste, kako ne bi potonuo u depresiju ili posegao za nasiljem, nameće se i pitanje hoće li zakonodavac - ako bude ozakonjena zabrana, odnosno regulirano kažnjavanje, vrijeđanja predsjednika Republike - učiniti više samo za formalno rješavanje tog problema, a zapravo manje za stvarno stanje stvari. </p>
<p>Jer osim što će tek zabrana potaći mnoge gnjevne ili ojađene ljude da svoje nezadovoljstvo, ad hoc mrzovolju i racionalizirano političko stajalište, izraze kletvom, oni koji se, zbog prijetnje kaznom, ne usude javno psovati šefa države neće, nabijeni frustracijom, biti ni koraka bliže uljudnu rječniku pri spomenu »onog na Pantovčaku«. </p>
<p>Jednom zatomljena psovka pakleni je detonator neke buduće eksplozije.</p>
<p>Ali, kad se zbroje svi pro-et-contra argumenti, te u račun vjerojatnosti učinaka zabrane ili odustajanja od nje uvrsti vremenski faktor, čini se da bi zakonska zaštita »lika i djela« šefa države postigla niz suprotnih učinaka. U svjetlu rečenoga, ona bi najprije posvjedočila da smo nacija koju se ni građanskoj pristojnosti ne može naučiti bez batine.</p>
<p>Kao drugo, nema sumnje da bi se svako posezanje državnog pravobranitelja za tim-i-takvim zakonom izvrglo u medijsko-političku trakavicu, s elementima pučkog teatra u rasponu od ulične rugalice do verbalnog šamaranja u Saboru. </p>
<p>Predsjedniku Republike, makar kako bio izvrijeđan prljavštinama koje bi mu netko procesuiran uputio »na kućnu adresu«, od takva bi razvlačenja crijeva moglo biti mnogo neugodnije od psovanja samog. </p>
<p>Da i ne govorimo kako bi prvom presudom sud proizveo legalnu »žrtvu predsjednikove taštine« - narodnog heroja one zadrto-psovačke populacije koja na skupovima i u sklonim joj medijima najmanje trećinu vremena i energije troši na demonizaciju šefa države. </p>
<p>Kao treće, sociopsihološki promatrano, kažnjavanje blaćenja predsjednika Republike oslobodilo bi zasluga za jadno stanje narodnog duha sve koji su pridonijeli prostaštvu, kao prirodnom stanju »dijaloga« u hrvatskom društvu.</p>
<p>Ispalo bi da se najvišega demokratski izabranog javnog dužnosnika psuje i blati samo zato što to nije zakonom zabranjeno, a ne zato što je golem dio nacije prost i primitivan, neodgojen, zatucan i sirov. </p>
<p>Kao da nam je eventualna zabrana vrijeđanja predsjednika Republike nešto poput paljenja zastave onim Amerikancima koji se pritom pozivaju na Prvi amandman!</p>
<p>Problem, dakle, treba »vratiti u tubu«. Zadržati ga u prostoru osobne i skupne, privatne i javne, pristojnosti, demokratske kulture i uljuđena dijaloga, a izbjeći njegovo (re)definiranje kao prekršaja ili kaznenog djela. </p>
<p>Dostaviti ga »na ruke« svima koji mogu pridonijeti ozdravljenju nacije od mržnje i bijesa, od divljaštva i manjka obzira. </p>
<p>Obitelji, školi, crkvi, udrugama civilnog društva... a posebice medijima, jer se samo u zemlji u kojoj je prostaštvo općeprihvaćena »stečevina« može dogoditi da protagonist jedne odvratno neukusne parlamentarne »replike« bude ugošćen u gledanoj televizijskoj emisiji, upravo u slavu svog (i - nesumnjivo - voditeljičina) primitivizma.</p>
<p>Zvuči naivno, ali bi nas utjecanje zakonskim zabranama kao nadomjestku za izostalu edukaciju za kulturno građansko društvo moglo odvesti na stranputicu jalove hiperregulacije, u tmine poruge ionako frustrirajuće nerazvijenoj pravnoj državi. Sudovi bi se - da malo karikiram - paradno bavili onima koji Stipi Mesiću pripisuju stanovitu »etničko-kulturnu pripadnost«, dok bi mafijaši i akteri korupcijskih afera i dalje paradirali središtem Zagreba uzdignuta čela, jer im je Interpolova potjernica splasnula na Lučinov »obavijesni razgovor«.</p>
<p>Na kraju, ni najmanje naivno, predlažem da Hrvatski sabor proglasi godišnji dan građanske pristojnosti, kao godišnju manifestaciju u prilog razvoju društvene uljuđenosti.</p>
<p>Marketinški inteligentno bilo bi za taj radni svečani dan odrediti onaj datum kad je Sabor bio pozornicom prostote - koja je, konsenzusom parlamentarne »tihe većine«, bila upisana kao okosnica kulturnog identiteta njegova sadašnjeg saziva. </p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Autorov nehaj i teška sjena na njegovoj knjizi: tko je i što je La Chaise povjesničaru Ivanu Balti</p>
<p>Razumljivo i hvalevrijedno što se autor rada (voditelj Katedre za povijest na Pedagoškom fakultetu u Osijeku) zahvaljuje studentima i drugima na doprinosu u pripremanju i objavljivanju ove knjige. Ali što ostaje od vrijednosti te zahvalnosti pošto se preispita koliko je taj rad (knjiga) proizašao iz brižljivosti na temu, s koliko je temeljitosti utvrđena zamisao o svrsi rada, te s kolikom je pomnjivošću prikupljena, sređena, analizirana, predočena i prokomentirana građa? Čak i ne baš opsežno bavljenje tim pitanjima upozorava da se te sastavnice stručne u/ili znanstvene akribije nisu baš tu potvrdile </p>
<p>ZLATA ŽIVAKOVIĆ- KERŽE</p>
<p>Knjiga doc. dr. Ivana Balte »Zapisi o gradskim grobljima istočne Hrvatske krajem XIX. i početkom XX. stoljeća« (Matica hrvatska, Osijek) već je nekoliko mjeseci pred čitateljima. Zasad bez odjeka u javnosti, ovakvih ili onakvih.</p>
<p>A ta šutnja nije dobra. Jednostavno stoga što knjiga ne zavređuje šutnju. Zbog koječega u njoj čime se predstavlja zainteresiranom dijelu javnosti.</p>
<p>Knjiga prikazuje, nakon uvoda, vjerske obrede pokapanja pokojnika istočne Hrvatske potkraj devetnaestoga i na početku dvadesetoga stoljeća, te donosi poglavlja o grobljima grada Osijeka, Đakova, Belog Manastira, Valpova, Belišća, Donjeg Miholjca, Našica, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Požege, Pakraca i Lipika, Pleternice, Virovitice, Slatine, Orahovice, Vukovara, Vinkovaca, Županje i Iloka.</p>
<p>Otprilike dvije trećine knjige su tzv. Dodaci (»Anketni radni listovi za prikupljanje podataka o groblju svakog navedenog grada«), a trećina su podaci o samim grobljima.</p>
<p>Činjenica da tzv. Dodaci (»Anketni radni listovi...«) popraćuju podatke za svako groblje posebno, dok se u slučaju, na primjer, grada Osijeka (Groblje sv. Ane, Centralno groblje, Retfalačko groblje, Novogradsko groblje, Donjogradsko groblje, Židovsko groblje) svaki put na isti način s istim tekstom i istim podacima sve ponavlja, čitatelj - koliko god nastojao - ne može shvatiti svrhu toga.</p>
<p>Nadalje u podacima o imenima pokojnika na grobnim pločama, spomenicima, križevima i slično autor se upustio u utvrđivanje (!) etničke pripadnosti pokojnih. Prema »metodi« koju je primijenio, svi nositelji hrvatskih prezimena bili su Hrvati, svi nositelji mađarskih prezimena bili su Mađari, nositelji njemačkih prezimena Nijemci itd.</p>
<p>Ali što ako se neki nositelj prezimena Horvat npr. osjećao Mađarom? Što ako se neki pokojnik prezimena Miler osjećao Hrvatom? Da ne nastavljamo.</p>
<p>Autor bi barem morao objasniti znanstvenu utemeljenost metode koju je primijenio za etničko svrstavanje pokojnika, a onda svrhu toga čina. Uostalom on je taj svoj rad i namijenio »novim istraživanjima i novim napisima o grobljima«, pa bi ta njegova objašnjenja valjda pomogla istraživačima koji bi možda svoj rad počeli ondje gdje je stao doc. dr. Ivan Balta.</p>
<p>Dakako, očito je da je prikupljanje građe moralo potrajati, jer je autor knjige »nekoliko generacija studenata povijesti, hrvatskog jezika i književnosti i učiteljskog studija« slao da »po nekoliko puta iznova prebrojavaju« groblja.</p>
<p>Prepisivali su prezimena, broj znakova nad grobnim humcima po vjeroispovijedi, prosjek života, karakteristične naslove i »prema istraživačkim pitanjima iz Protokola (Anketnih radnih listova...), te na temelju toga pisali seminarske radove pod mentorstvom profesora«, autora te knjige. Stoga je razumljivo i hvalevrijedno što se autor rada (voditelj Katedre za povijest na Pedagoškom fakultetu u Osijeku) zahvaljuje studentima i drugima na doprinosu u pripremanju i objavljivanju ove knjige. </p>
<p>Ali što ostaje od vrijednosti te zahvalnosti pošto se preispita koliko je taj rad (knjiga) proistekao iz brižljivosti na temu, s koliko je temeljitosti utvrđena zamisao o svrsi rada, te s kolikom je pomnjivošću prikupljena, sređena, analizirana, predočena i prokomentirana građa?</p>
<p>Čak i ne baš opsežno bavljenje tim pitanjima upozorava da se te sastavnice stručne u/ili znanstvene akribije - dodajmo još brižljivost, savjesnost, temeljitost... - nisu baš tu potvrdile. Naprotiv. </p>
<p>A evo za takvu ocjenu povoda već iz onog dijela knjige koji je posve autorski - iz uvoda. On, kako ćemo nastojati prikazati - najprije iznenadi, a onda i zabrine. Na desetoj stranici iole obrazovanijeg čitatelj mora začuditi ovaj navod: »Kako je to napisao Piere Lachaise o pariškom groblju 1916. godine, izdane prilikom velike pariške izložbe, da 'valja ići na groblje, ako hoćeš upoznati kulturno stanje i ćud ljudi kojega mjesta'.« Autor navodi u bilješci 5 sljedeće: »Književnost (o grobljima), Lj. D., Hrvatski list, Osijek, br. 249., 31. listopada 1916., str. 5.«.</p>
<p>Gdje se izgubila stručna akribija autorskoga postupka mora se upitati već od tih nekoliko navoda.</p>
<p>Ponajprije, što se moglo ili što se uopće može navoditi iz Hrvatskog lista iz 1916. godine? Pa te su novine, Hrvatski list, počele izlaziti 4. siječnja 1920. godine, izlazile su nedjeljom i četvrtkom, tiskane u Hrvatskom štamparskom zavodu, d.d., Podružnica Osijek (poslije će list postati dnevnikom)!?</p>
<p>Zatim - o kojoj je to pariškoj izložbi riječ, prigodom koje je to izložbe (nešto) objavljeno (što?), a budući da smisao početnog dijela navedene rečenice gotovo i nije moguće dokučiti, ostaje nam da se pitamo je li netko (tko? taj neki Piere Lachaise? Ali tko je to?) nešto napisao ili objavio u povodu (neke) velike pariške izložbe - pa održavale su se one u Parizu 1855., 1867., 1878., 1889., 1900., 1937...?</p>
<p>Ako bi autor bio spreman odgovoriti na ta pitanja morao bi odgovoriti i na pitanje: zašto sve te nejasnoće u uvodu? Barem na to.</p>
<p>I napokon - valja nam pretpostaviti da je riječ i o poigravanju s imenom i prezimenom jedne francuske povijesne ličnosti. </p>
<p>Uostalom, riječ je o Parizu (izložba), o groblju (zacijelo u Parizu, gdje drugdje) i o slovkanju koje neizbježivo podsjeća - samo podsjeća - na jednu francusku povijesnu ličnost, na onoga kojeg francuski leksikoni i drugi priručnici bilježe ovako: Le Pere La Chaise. On je, taj pater Družbe Isusove, onaj čije ime nosi i najpoznatije pariško groblje. </p>
<p>E, sad, čemu ta »igra« i zašto s imenom tog francuskog isusovca, ispovjednika Luja XIV. (1675.) na čijim je negdašnjim vrtovima smješteno to pariško groblje?</p>
<p>Autor to zacijelo zna. Kao i to kako bi ta povijesna ličnost, osoba koja je umrla 1709. godine u svojoj 85. godini života, išta mogla napisati i objaviti 1916. godine!</p>
<p>A kada takvo poigravanje sa »sirovinom« kojom se tka knjiga potakne u čitatelja nepovjerenje prema autoru i oprez, treba li opravdati što se nepovjerenje i oprez via facti protegne na cijelu knjigu?</p>
<p>Bilo kako bilo - pred nama je rad koji je sročio i sredio autor, a verificirali ga, svjesno ili ne, svejedno, recenzenti i svi odgovorni u ime izdavača. I zbog toga valja pitati što pitamo. I više od toga.</p>
<p>Knjiga dr. Ivana Balte »Zapisa o gradskim grobljima i istočne Hrvatske krajem XIX. i početkom XX. stoljeća«, koja pretendira na to da se proučavanjem povijesti groblja nekog mjesta »... može spoznati o povijesnom razvoju toga mjesta, o ključnim događajima...« nije smjela sebi dopustiti distribuiranje opisanih »povijesnih« činjenica.</p>
<p>Diskrepancija između činjenica i autorovih nereda</p>
<p>Mora se pretpostaviti da u redovima onog dijela intelektualaca u sredini u kojoj radi dr. Ivan Balta (ima i onih koji su barem listajući tu knjigu mogli uočiti diskrepanciju između povijesnih činjenica i autorovih nereda).</p>
<p>E, sad, ako bismo i to prešutjeli, zaista se postavlja pitanje o razini našeg stručnog rada, o razini naše moralne i stručne odgovornosti pred javnošću, a u ovom slučaju naročito pred studentima kojima je autor ove stručne publikacije voditelj do njihova apsolviranja i postizanja akademskog zvanja.</p>
<p>Zasad se pred javnošću ipak mora postaviti pitanje: Kako za tako sročen rad sa svim nedostacima i izričitim pogreškama shvaćaju svoju odgovornost ponajprije autor knjige, zatim recenzenti (mr. Dragutin Jurić, Miroslav Novosel, prof. Jelica Mikić, prof. Davorin Taslidžić, prof. Miroslav Pavičić, prof. Dubravka Božić-Bogović i prof. Anamarija Praveček, pa konzultanti za pojedine tekstove: Enes efend. imam Poljić, mr. vlč. Mato Mićan, vlč. Božo Vukoja, Julija Kiš, Jovan protojerej Šaulić, Seija Uimonen i Igor Paljina) i urednik knjige Josip Cvenić, osobe koje imaju neko važno mjesto u obrazovnom i kulturnom životu sredine u kojoj djeluju?</p>
<p>Te kako izdavač prof. dr. Josip Vrbošić u ime Matice hrvatske (koji valjda, također, mora promišljati s kakvom to »robom« i kulturnom ulogom) izlazi na tržište i ulogom u javnosti? Čini se da nam je čekati odjeke s tih strana. Jer kakva je ili će biti sudbina ove knjige, mogu objasniti baš autor, recenzenti, urednik i izdavač. Ali, i bez objašnjenja s tih strana, pažljivom je čitatelju jasno štošta.</p>
<p>To, na primjer, da, u ekološkom smislu, nije trebalo uništiti toliko i toliko stabala za sirovinu koja je bila potrebna za papir na kojem je knjiga otisnuta (da ekologiju teksta i ne spominjemo). </p>
<p>To da - u stručnom smislu - autorov nehaj prema prijeko potrebnoj jasnoći izlaganja i poštivanju činjenica prostire tešku sjenu i na ono u radu što je možda i dobro. To da se - u moralnom smislu - šutnjom i možebitnim odmahivanjem rukom na površnost i pogreške u toj knjizi ne smije učinjeno prepustiti ovakvom tijeku stvari kako to proistječe iz poznate nam izreke, koju parafraziram, da nije važno što ovdje-ondje »psi laju« (kritičari pišu i objavljuju), važno je samo da karavana (ovo djelo, na primjer) ide, ide i prolazi.</p>
<p>Ne, ne! Jer što bi nam trebale u stručnom, obrazovnom, uopće u kulturnom životu, ovakve knjige kako su sročeni »Zapisi o gradskim grobljima istočne Hrvatske krajem XIX. i početkom XX. stoljeća?!«</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, znanstvena je suradnica Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu - Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Konačna lista za POS u Zagrebu do kraja godine</p>
<p>Prema riječima Željka Uhlira, pročelnika Gradskog ureda za upravljanje gradskom imovinom, prigovore će u sljedeća dva mjeseca obraditi Stručna služba poglavarstva / Najviše prigovora zbog neuvrštavanja na listu, rekla je Sonja Kostić, predsjednica Povjerenstva za POS u Zagrebu </p>
<p>Službe Gradskog poglavarstva do ponedjeljka su primile ukupno 1261 prigovor Zagrepčana na privremenu listu prvenstva za stanove iz Programa društveno poticane stanogradnje (POS), saznajemo u Povjerenstvu za provođenje postupka odobravanja zahtjeva.</p>
<p>Do srijede se, naime, moglo osobno ili pismeno uputiti Poglavarstvu eventualne pritužbe na bodovanje. Konačna zagrebačka lista prvenstva trebala bi biti objavljenja do kraja godine jer kako saznajemo od Željka Uhlira, pročelnika Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada Zagreba, prigovore će u sljedeća dva mjeseca obrađivati Stručna služba poglavarstva na čelu s tajnikom Poglavarstva Vidojem Bulumom. Tek nakon toga građani će moći saznati jesu li njihovi prigovori uvaženi ili nisu.</p>
<p>Prema riječima Sonje Kostić, predsjednice Povjerenstva, do četvrtka će ono sistematizirati prigovore po razlozima, pa će se tada znati na što su se ljudi pretežno žalili.</p>
<p>»Za sada sa sigurnošću mogu reći samo to, da ih se najviše žalilo općenito, na to što nisu uvršteni na listu. Takvi se prigovori najvjerojatnije neće uvažiti, jer se radi o građanima koji su propustili sve rokove za predaju dokumenata. Neki od njih su predali nepotpune dokumente ili su podnijeli zahtjev iako nemaju prebivalište u Zagrebu«, kaže Sonja Kostić.</p>
<p>Po njenim saznanjima, stiglo je dosta prigovora i onih Zagrepčana koji su nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva dobili prinovu ili im je dijete ovu jesen krenulo u školu. Na to bi se, da se prigovori uvaže, dobio znatan broj bodova, međutim Pravilnik o POS-u ne uvažava takve »novosti« izvan roka za predaju zahtjeva, kaže Sonja Kostić.</p>
<p>Osim 1261 građanina koji je poslao pismeni prigovor, čak je 1200 građana ovih dana tražilo dodatni uvid u dokumente. Nikome od njih, međutim, dokumenti i podaci iz njih nisu bili bodovani pogrešno.</p>
<p>Inače, od 18.501 zahtjeva koliko ih je u Zagrebu predano za stan po programu POS-a, 7803 uvršteno je na listu.</p>
<p> U Španskom, na gradilištu prvih 87 zagrebačkih stanova iz POS-a, ministar javnih radova Radimir Čačić istaknuo je, da će sva 7803 građanina u zadanom roku - tri godine - ući u svoj stan. Najavio je i da će se u proljeće 2003. godine u Zagrebu graditi oko 2000 stanova, od kojih će najviše biti u Vukomercu, a zatim slijede Volovčica, Dubrava, Grana, Malešnica i Vrbani.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HT-ov stup ostaje u zaprešićkom kvartu Šibice</p>
<p>HT prikupio sve potrebne suglasnosti susjeda i vlasnika parcele, građevnu dozvolu, kao i potrebne dopusnice ministarstava zdravstva i prometa i veza te Hrvatskog zavoda za telekomunikacije</p>
<p>HT-ov 40 metara visok stup za mobilnu telefonsku mrežu u Mjesnom odboru Šibice, vjerojatno neće biti uklonjen, kako su se nadali stanovnici toga dijela grada Zaprešića. Utvrdilo se, naime, da HT-ova investicija ima sve potrebne suglasnosti susjeda i vlasnika parcele, građevnu dozvolu, kao i potrebne dopusnice ministarstava zdravstva i prometa i veza te Hrvatskog zavoda za telekomunikacije.</p>
<p> Iako su HT-ovi predstavnici pred zborom građana Šibica nekoliko puta u proteklih nekoliko mjeseci izražavali spremnost na dogovor, dopis upućen Poglavarstvu grada početkom ovoga tjedna potvrdio je kako HT nema namjere ukloniti stup s lokacije Šibica.</p>
<p>Da bi premjestila stup, tvrtka HT traži novu lokaciju, zemljište u vlasništvo, pristupni put, sve potrebne suglasnosti, nadoknadu troškova za demontažu i novu montažu kao i troškova tehničke dokumentacije, što za MO Šibice predstavlja i suviše velik financijski zalogaj. </p>
<p> Šibičani su u proteklih nekoliko mjeseci tri puta nastojali onemogućiti HT da postavi repetitor mobilne telefonije u Šibicama. Ured za inspekcijske poslove Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje, ispostava Zaprešišć, koji vodi inž. Smiljana Madunić, prvobitno je zabranio postavljanje kabela i instalacijskih vodova, jer tada izvođač radova nije imao projektnu dokumentaciju, bez koje nije mogao ishoditi niti građevinsku dozvolu. U međuvremenu je, međutim, potrebna dokumentacija pribavljena i HT-ova građevina postala je legalnom.</p>
<p>Član Poglavarstva grada Zaprešića Vlado Pasarić tvrdi kako mještani Šibica nisu zadovoljni postavljanjem repetitora te da njih o tome nitko ništa nije pitao. Stup visok 40-ak metara postavljen je na imanju Ivana Lukića a građani su nekoliko puta pokušali spriječiti postavljanje kabela. Zbog opasnosti od fizičkog obračuna i policija je nekoliko puta reagirala, a HT-ovi pokušaji stavljanja stupa u funkciju, izazvali su pravu pobunu mještana. Građani se boje zračenja i traže mjerodavne državne organe da ispitaju kakav bi utjecaj repetitor mogao imati na zdravlje stanovnika Šibica.</p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Konstanta europske pravne kulture</p>
<p>Rektorica zagrebačkog Sveučilišta Helena Jasna Mencer prisjetila se, među ostalim, dragocjene pomoći dekana fakulteta Davora Krapca u senatskim vijećima / Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović naglasila povezanost ministarstva i Pravnog fakulteta</p>
<p>Zagrebački Pravni fakultet obilježio je u ponedjeljak prigodnom svečanošću 226. obljetnicu postojanja i rada.</p>
<p> Pravni fakultet jedna je od najstarijih institucija zagrebačkog Sveučilišta, utemeljena 1776. dekretom Marije Terezije. Na početku je imao četiri profesora na katedrama, te jednog izvanrednog, podsjetio je dekan tog fakulteta Davor Krapac u svom godišnjem izvješću.</p>
<p>Preustrojem školskog sustava u habsburškoj monarhiji 1850. godine Pravni je fakultet pretvoren u Carsku pravoslovnu akademiju, koja je ostala jedina visokoškolska ustanova sve do 1874. kada je biskup Strossmayer otvorio Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I., koje je obuhvaćalo tri fakulteta: Bogoslovni, Pravoslovni i državoslovni, te Filozofski. Pravoslovni fakultet djelovao je sve do 1926. kada je preimenovan u Pravni fakultet.</p>
<p> Danas taj fakultet promiče tri konstante europske pravne kulture: individualizam, legalizam i intelektualizam, zaključio je dekan Krapac.</p>
<p> Rektorica zagrebačkog Sveučilišta Helena Jasna Mencer prisjetila se, među ostalim, dragocjene pomoći dekana tog fakulteta u senatskim vijećima, a prilikom tumačenja različitih propisa.</p>
<p> Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović naglasila je kako ni jedno ministarstvo nije toliko vezano uz visoko školstvo kao Ministarstvo pravosuđa uz Pravni fakultet.</p>
<p> U povodu Dana fakulteta Dekanovu nagradu u iznosu od 1000 kuna dobila su tri studenta, a 11 studenata dobilo je iste iznose za postignute uspjehe tijekom studija.</p>
<p>Proslava Dana fakulteta uveličana je i predstavljanjem rekonstruirane web stranice fakulteta, te otvaranjem knjižare Pravnog fakulteta, a organiziran je i okrugli stol o ustrojstvu i izvedbi dodiplomskog studija od 1952. do danas. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagreb domaćin Europskog prvenstva automodelara 2004.</p>
<p>Natjecanje traje sedam dana, a vozit će se na pisti u Knežiji / Na utrkama će sudjelovati između 120 i 140 sudionika iz 14 zemalja</p>
<p>Trećeg vikenda u srpnju 2004. godine Zagreb će biti domaćin Europskog prvenstva automodela na daljinsko upravljanje za klasu turističkih automobila pet puta manjih od stvarne veličine, odlučeno je na sastanku Europske federacije automodelara (EFRA), održanom u Oslu. Zagreb je organizaciju ove utrke izborio u snažnoj konkurenciji švedskih i austrijskih gradova.</p>
<p>Kako saznajemo od predsjednika Hrvatskog automodelarskog saveza Zvonimira Matošića, koji se u nedjelju vratio iz Osla, riječ je o najjačem natjecanju koje se može nekome dodijeliti. Delegacija hrvatskih automodelara na sastanku je i u turističkom smislu predstavila našu zemlju, pa je jednoglasno prihvaćeno da iduće godine EFRA zasjeda u Dubrovniku. </p>
<p>»Natjecanje traje čak sedam dana. Utrke u kojima će sudjelovati između 120 i 140 sudionika iz 14 zemalja svakodnevno će se odvijati na našoj pisti u Knežiji, pa očekujemo i velik broj posjetitelja«, istaknuo je Matošić. Na ovom prvenstvu utrkivat će se turistički modeli pet puta manji od stvarne veličine s moćnim motorima od pet konjskih snaga. »Ti su bolidi čak brži od modela formule 1 pa će natjecanje sigurno biti uzbudljivo«, najavio je predsjednik HAS-a. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Na stočnom sajmu u Sesvetama sve više kupaca</p>
<p>Utorak bio potreban kao sajmeni dan i da odgovara na potrebe i prodavača i kupaca / Na sajam u Sesvetama dolaze kupci i prodavači iz Dalmacije, Like, Istre, Korduna, Prigorja, Zagorja, Slavonije</p>
<p>Sve je više kupaca otkako su prije mjesec dana Tržnice Zagreb organizirale rad stočnog sajma u Sesvetama i utorkom (uz stari termin u četvrtak). »Svaki put je sve bolje, domaći ljudi se privikavaju, a reakcije naših komitenata kao i posjetitelja sajma vrlo su pozitivne«, rekao nam je Miroslav Pupić-Bakrača, zamjenik direktora Tržnica Zagreb za marketing i za odnose s javnošću.</p>
<p>Prvoga dana rada u novom terminu, 1. listopada, naime, nije bilo ni mnogo prodavača niti posjetitelja odnosno kupaca. Tada je dio sajma koji je bio predviđen za izlaganje teladi i peradi bio potpuno prazan, dok je na dijelu za svinje bio parkiran samo jedan kamion. </p>
<p>»Ne može se reći da novi termin utorkom utječe na slabljenje ponude četvrtkom, već se općenito može zaključiti da je utorak bio potreban kao sajmeni dan i da odgovara na potrebe i prodavača i kupaca«, rekao je Pupić-Bakrač.</p>
<p>Ponuda je nakon pet utoraka još uvijek nešto manja nego četvrtkom, ali struktura ponude je ista, što znači da se sve ono što se nudi četvrtkom, nudi i utorkom.</p>
<p> Pupić-Bakrač dodao je da će Tržnice sljedeće godine uložiti još više novca u promidžbu ovog sajma i njegovu kvalitetu, jer, kako je rekao, taj stočni sajam nije samo sajam Zagrebačke županije i geografski bližih županija nego na nje dolaze i kupci i prodavači iz Dalmacije, Like, Istre, Korduna, Prigorja, Zagorja kao i iz Slavonije. »Može se reći da je utorak bio dobra odluka, a potvrda je sve veći broj zainteresiranih«, zaključio je. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Humanitarna večer u korist Centra za djecu i mladež</p>
<p>U utorak, 5. studenoga u 19 sati u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, u organizaciji tvrtke Adria, održat će se aukciju slika renomiranih akademskih umjetnika i domjenak kao zahvalu donatorima povodom humanitarne akcije u korist Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Prekrižje. </p>
<p>Humanitarnoj večeri pridružit će se mnoga imena hrvatskog javnog i estradnog života kao što su Jasna Bilušić, Nina Badrić, Mia Begović, Ivanka Boljkovac i druga. Kroz večer će voditi Danijela Trbović-Vlajki i Mirko Fodor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Štulić odobrio koncert«!</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Nakon što je u Vjesniku pročitala kako je Branimir Džoni Štulić koncert Tribute to Azra, koji je održan u subotu u prepunoj Tvornici, pratio putem telefona, Katarina Putak iz Tvornice javila nam se kako bi nam objasnila da su oni kao organizatori, te članovi benda Azra minus Džoni kontaktirali legendu ove grupe koja živi u Utrechtu. Nju je, naime, zasmetala rečenica u kojoj smo objavili Džonijeve riječi da je taj koncert donio lovu svima samo ne njemu. </p>
<p>»Ispada da smo mi koncert radili zbog zarade, a mjesec smo ga dana pripremali i ne mislivši na prihode. Zaista smo svi dali sve od sebe, kako glazbenici, tako i mi. Leiner je nakon koncerta završio na hitnoj, jer je imao trovanje želuca i pitali smo se hoće li uopće moći nastupiti«, kazala je Katarina Putak, te objasnila da je Štulić odobrio koncert.</p>
<p>»Jurica Pađen je posljednji kontaktirao Džonija, a on mu je rekao da nema ništa protiv koncerta jer je to prvi put da se ne radi o zaradi, već uspomeni«, dodala je Putak.</p>
<p>Kako tvrdi, njezin suprug Darko, vlasnik Tvornice, molio je Štulića da dođe na koncert, a Džoni je rekao da ne može ući u Hrvatsku jer nema putovnicu. Putak mu je obećao da će se pobrinuti da putovnicu dobije u nekoliko dana, no Štulić je i to, nažalost, odbio. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pun kufer prekinuo nastup</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Na subotnjem promotivnom koncertu grupe Pun kufer, na maloj sceni varaždinskog HNK-a, došlo je do incidenta zbog kojeg su revoltirani članovi benda usred pjesme demonstrativno napustili pozornicu. </p>
<p>Pun kufer je bio u pola nastupa pred punom dvoranom Rogoz, kad se pijani gost počeo penjati na binu, otimati mikrofone i bacati boce. Grupa je ovaj neugodan incident pokušala ignorirati, nadajući se pravodobnoj reakciji redara, no kako ona, ni nakon desetak minuta nije uslijedila, bili su prisiljeni sići sa bine. </p>
<p>Razočarana publika podržala je odluku benda. Kasnije se ispostavilo da je alkoholizirani gost znanac redara, koji su se bendu pokušali opravdati rekavši da nije tako jednostavno udaljiti nekog iz dvorane.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Optuženo pet muškaraca u slučaju Beckham </p>
<p>LONDON, 4. studenoga</p>
<p> - Pet muškaraca koji su uhićeni u svezi s planiranom otmicom Victorie Beckham, supruge nogometaša Davida Beckhama i bivše članice skupine Spice Girls, optuženi su u nedjelju navečer za pljačku i pokušaj pljačke, objavila je policija.</p>
<p>Petorica muškaraca izašla je u ponedjeljak pred sud nakon što su optuženi za krađu i pokušaj krađe, a prema riječima glasnogovornika Scotland Yarda nastavlja se istraga o navodnom pokušaju otmice.</p>
<p>Victoria Beckham je kazala da je u potpunom šoku nakon što je britanska policija uhitila devet osoba osumnjičenih za pokušaj njezine otmice.</p>
<p>»U apsolutnom sam i potpunom šoku«, kazala je Beckham novinarima. </p>
<p>»Jasno je da su ti ljudi bili ozbiljni u svom naumu i to me užasno prestrašilo«, dodala je.</p>
<p>Njezin je suprug zahvalio policiji na njihovom profesionalizmu i rekao da će ponovno razmotriti je li njegova obitelj dovoljno zaštićena.</p>
<p>»Glavna uloga oca i muža jest da mu je obitelj sigurna«, rekao je u priopćenju David Beckham.</p>
<p>Časopis News of the World, koji je i prenio policiji informaciju o mogućoj otmici bivše Posh Spice, piše da su otmičari imali namjeru zatražiti za Victoriu pet milijuna funti, te oteti, ako bi bilo potrebno, i dvojicu njezinih sinova, trogodišnjeg Brooklyna i dvomjesečnog Romea. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Održana svjetska pretpremijera novog nastavka Harryja Pottera</p>
<p>LONDON, 4. studenoga</p>
<p> - Stotine obožavatelja Harryja Pottera prkosile su u nedjelju kiši želeći u Londonu pozdraviti plejadu zvijezda koje su došle na svjetsku pretpremijeru drugog filma o malom čarobnjaku pod nazivom »Harry Potter i odaja tajni«.</p>
<p>»Zaista sam impresioniram brojem ljudi koji su došli«, rekao je Daniel Radcliffe (13), filmski Harry Potter. Emma Watson (12), koja tumači lik Hermione, kazala je kako jedva čeka i snimanje trećeg dijela, najavivši da će ono početi u veljači ili ožujku. Film, adaptacija djela Joanne Kathleen Rowling već je tijekom posljednjih tjedana predstavljen novinarima, a stići će u kina u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama 15. studenoga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Revija inspirirana Rolling Stonesima</p>
<p>LOS ANGELES, 4. studenoga</p>
<p> - Na Beverly Hillsu održana je modna revija »Fashion and Licks 2002« na kojoj je predstavljena najnovija linija Rolling Stones Rockware, odjeće kreirane od strane Buddhist Punk, Chrome Hearts i Agent Provocateur. </p>
<p>Zanimljivost revije je u tome što su je nosile Alexandra i Theodora Richards, kćeri gitarista Rolling Stonesa Keitha Richardsa, Lea Wood, kći Ronnieja Wooda, glumica Natasha Henstridge, kći Roda Stewarta, Kimberly i brojne druge zvijezde. </p>
<p>Revija je inspirirana dugogodišnjom iznimno uspješnom karijerom slavnog britanskog rock banda. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Obitelj Audrey Hepburn želi zatvoriti muzej posvećen glumici </p>
<p>TOLOCHENAZ, 4. studenoga</p>
<p> - Obitelj elegantne Audrey Hepburn oštrim je riječima napala muzej posvećen pokojnoj glumici, te traže da se on zatvori.</p>
<p>Dva sina Audrey Hepburn smatraju da muzej u Tolochenazu, u Švicarskoj, blati i iskorištava njezino ime. Stariji sin Sean Ferrer kazao je da se muzej, umjesto da slavi omiljenu glumicu, koja je preminula 1993., pretvara u neki oblik Gracelanda, bivšeg doma Elvisa Presleyja. »Ovo nije Graceland«, kazao je Ferrer dodajući da je mjesto Tolocheanz bilo mjesto »gdje je moja majka mogla biti poput svih drugih, ići na tržnicu, u dućan i ponašati se kao normalna osoba«.</p>
<p>Prvotna ideja bila je da taj muzej slavi zvijezdu filmova »Doručak kod Tiffanyja«, »Sabrina« i brojnih drugih filmskih klasika zbog njezinog humanitarnog rada.</p>
<p>Tolochenaz je bio dom Audrey Hepburn posljednjih 30 godina njezina života, objavljeno na Internet stranici PageSix.com.</p>
<p>Sada njezini sinovi zahtijevaju da uprava muzeja vrati desetke osobnih predmeta njihove majke, među kojima su pisma, fotografije te Oscar dobiven za film »Praznik u Rimu«.</p>
<p>Muzej je u posljednjih šest godina otkako je otvoren posjetilo 25.000 posjetitelja. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Rašomon o tome tko je koga i kada zaobišao </p>
<p>Neposredni povod otkazu je otvoreno pismo koje je Snježana Banović odaslala medijima s tvrdnjom da je »notorna neistina da je intendant Tarbuk zaobiđen u procesu dogovaranja« / Gostovanje u Beogradu srušili su traljavost ugovaranja razmjene, zaobilaženje odgovorne osobe intendanta te neodgovorni izlazak u javnosti Krune Šarića i Snježane Banović - tvrdi Mladen Tarbuk </p>
<p>Uručen mi je otkaz, za što intendant zagrebačkoga HNK Mladen Tarbuk nije imao zakonskog utemeljenja, prekršivši svoje ovlasti. Angažirala sam odvjetnicu Orhideju Martinović, koja će se dalje baviti ovim slučajem. Tužit ću i intendanta i tražiti njegovu smjenu«, rekla je ravnateljica Drame zagrebačkoga HNK Snježana Banović u ponedjeljak, nakon događaja kojim je kulminirao višednevni sukob s intendantom Tarbukom. Intendant je u izjavi za Vjesnik otkaz Snježani Banović pojasnio: »Učestalim napisima u javnosti ravnateljica Drame Snježana Banović dezavuirala je profesionalnost, kolegijalnost i moral intendanta HNK, komu je ona pomoćnica i s kojim je trebala usko surađivati, a ne javno ga vrijeđati.« </p>
<p>Podsjetimo, na temelju potpisane kulturne suradnje između Hrvatske i Jugoslavije u svibnju ove godine načelno je dogovoreno gostovanje zagrebačkoga HNK u beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu te u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici s predstavom »Očevi i sinovi« u režiji Ivice Kunčevića. Gostovanje je trebalo trajati od 4. do 10. studenoga. Oko njega u javnosti se prvo digla prašina jer je glumac u spomenutoj predstavi Kruno Šarić odbio gostovati u Beogradu. Potom su intendant Tarbuk i ravnateljica Banović nastupili u TV-emisiji zabavnog karaktera gdje je na svjetlo dana izašla njihova pritajena neusuglašenost oko gostovanja, nakon čega je i u drugim medijima počelo njihovo sučeljavanje.</p>
<p>Potom se uspostavilo da je veliku ansambl predstavu kao što je »Očevi i sinovi« nemoguće postaviti na beogradsku Malu scenu Bojan Stupica, a od ponuđene alternativne scene »Ateljea 212« se na posljetku odustalo. Gostovanje u Beogradu prebačeno je za travanj 2003. godine, kada bi trebala biti do kraja obnovljena zgrada Jugoslovenskoga dramskog pozorišta, stradale u požaru. </p>
<p>U prepucavanjima koja su uslijedila, intendant je naglasio da ga je ravnateljica u vođenju cijelog gostovanja zanemarivala. »Gostovanje u Beogradu nije nitko dovodio u pitanje, već su ga srušili traljavost ugovaranja razmjene, zaobilaženje odgovorne osobe intendanta te neodgovorni izlazak u javnosti Krune Šarića i Snježane Banović. Ravnateljica Drame me je barem šest mjeseci prije trebala obavijestiti o dogovoru. Uostalom, njena kompetencija nije da dogovori, nego da pregovara«, istakao je nedavno Tarbuk u jednom razgovoru za novine. Tarbuk je isto tako više puta ponavljao da je želio da svi problemi vezani uz gostovanje ostanu na razini kuće i s njima nije trebalo izlaziti u javnost. </p>
<p>Neposredni povod otkazu Snježani Banović je otvoreno pismo koje je ona odaslala medijima. U njemu između ostaloga stoji: »Notorna je neistina da je intendant Tarbuk zaobiđen u procesu dogovaranja ovoga gostovanja - o tome je obaviješten u svibnju. Termine gostovanja sam je uvrstio u svoju repertoarnu knjigu u lipnju, o čemu postoji pismeni dokazi, dok je detaljni plan gostovanja dobio na kolegiju u rujnu, a nakon mog sastanka sa Željkom Udovičić održanog u Ministarstvu kulture 2. rujna.« </p>
<p>Banović je također objasnila da je pregovore o gostovanju vodila sama jer »u njenom ugovoru o radu stoji među ostalim da 'dogovara gostovanja i suradnju s ostalim kazalištima i festivalima'«. </p>
<p>Očito najnezgodniji fragment njena pismenog istupa bio je dio u kojem Banović, reagirajući na Tarbukove optužbe da je »cijeli problem jalova gostovanja leži u njenoj neprofesionalnosti«, napisala: »Smatram da je upravo on sam pokazao najnižu moguću razinu profesionalnosti i kolegijalnosti, dajući podršku onima koji su minirali cijeli projekt, a meni uskratio ovlasti koje pruža časno mjesto ravnatelja Drame naše najveće nacionalne kuće.« </p>
<p>Zbog takvih izjava intendant Tarbuk očekivao je javnu ispriku Snježane Banović, najavivši »kako u suprotnom on s njom neće moći surađivati«. No, ni pod prijetnjom otkaza, Banović se nije željela ispričati, ocijenivši sve što joj se događa lažnim napadom. »Borit ću se i dalje«, bila je rezolutna Banović. </p>
<p>Epilog ove priče završava time što će na kraju Drama HNK gostovati u Podgorici 7. i 8. studenoga, s time da će glumac Tomislav Stojković zamijeniti Krunu Šarića, a Stojkovića Ivo Kadić. Redatelj predstave Ivica Kunčević se nastalim promjenama u podjeli »kao umjetnik ne slaže, ali kao član kuće ih mora poštovati«. Također dodaje da novonastale okolnosti ne bi posebno komentirao jer je u HNK došlo do »instrumentalizacije teatra, što ga posebno žalosti«. Gostovanje u Podgorici u potpunosti financiraju hrvatsko i crnogorsko Ministarstvo kulture, a Crnogorsko narodno pozorište uzvratno će se predstaviti zagrebačkoj publici 26. studenoga s »Pirom malograđana« u režiji Paola Magellija.</p>
<p>Ukratko, je li bilo nužno, upravo zbog važnosti i kulturne i političke, da se prvo službeno gostovanje, ionako osjetljivo, središnje nacionalne kuće na državnoj razini u Jugoslaviji otprati u okolnostima otkaza ravnateljici Drame koja ga je i dogovorila? Ne bi li bilo daleko oportunije i za očuvanje digniteta jedne kuće da su svoje interne probleme uspjeli riješiti iza zatvorenih vrata? Na razini Ministarstava kulture otvoren je most suradnje i on se mora graditi.</p>
<p>Rasprave oko toga treba li i kada uopće ići u Jugoslaviju uvijek su otvorene. Jedan dio hrvatske javnosti, najizravnije pogođen ratom, vjerojatno će smatrati da je za klanjanje beogradskoj publici uvijek prerano. Drugi smatraju da se gostovanje moralo pomnije organizirati, možda putem Tjedna hrvatske kulture u okviru kojeg bi se predstavila izabrana djela nacionalnog opernog, dramskog i baletnog stvaralaštva. Treći pak da je inicijativa Drame zagrebačkog HNK u srži pozitivna, da u okviru same kuće nije došlo do takvih nespretnosti s kojima se još nesmotrenije izašlo u javnost, što je omogućilo i politizaciju slučaja, koja kad je suradnja s Jugoslavijom u pitanju pada na najplodnije tlo.</p>
<p> Naravno, neki će se držati i toga da ansambl HNK koji je na državnom i gradskom proračunu mora poštivati odluke Ministarstva. U medijima su se mogle pročitati i uspoređivanja odbijanjem posla jednog glumca s istim postupkom nogometaša ili znanstvenika koji bi u okviru svoga kluba ili međunarodne asocijacije te pak tvrtke snosili ozbiljne posljedice zbog povrede radne dužnosti. Ipak, dvojbeno je u tom smislu s njima uspoređivati dramske umjetnike. Zbog povrede radnih dužnosti, odbijanjem posla, ravnateljica Drame Kruni Šariću željela je odbiti dio plaće. Šarić je, što je sasvim razumljivo, dobio podršku određenog kruga ljudi, stekao simpatije onih koji su prihvatili njegovu privatnu odluku i prava na nju. Šarić je, u skladu s tim, također preuzeo sve konzekvence koje mu slijede i nije želio dalje polemizirati.</p>
<p> Sada je zbog medijskog istupa protiv povrede kodeksa ponašanja prema Tarbuku ravnateljica dobila otkaz. Je li to, na žalost, početak jedne duge priče u kojem će najviše izgubiti kazalište? </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>CITY</p>
<p>Umrijet će na prekrasan način</p>
<p>Gould je bio u pidžami, iako je bilo samo sedam i petnaest. Dobio je neku gripu koju su novine nazivale »ruskom«. Bila je gadna, i osim temperature, nezgodno je bilo to što te tjerala na pražnjenje. Satima bi ostajao na zahodu </p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Bio je tako star da je već napravio cijeli krug i sada je već drugi put bio na slovu G. Nitko nije znao zbog čega to radi. Jednom, međutim, u Tandeltownu, kažu da se približio nekoj ženi, prekrasnoj, visokoj, zelenih očiju, trebalo se zapitati kako je tamo dospjela. Približio joj se i rekao joj: »Enchanté«.</p>
<p>Clay Bird Puller. Umrijet će na prekrasan način, govorila bi Shatzy. Obećala sam mu: umrijet će na prekrasan način.</p>
<p>- Gospođice Shell?</p>
<p>- Da, molim.</p>
<p>- Čujete li me?</p>
<p>- Da, odlično.</p>
<p>- Bila se prekinula linija.</p>
<p>- Događa se.</p>
<p>- Pravi pakao, s tim telefonima.</p>
<p>- Stvarno.</p>
<p>- Mislim da bi bilo jednostavnije poslati bombarder i pogoditi mog sina u glavu nego uspjeti razgovarati s njim telefonski.</p>
<p>- Nadam se da to nećete učiniti. </p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Ne, ništa, šalila sam se.</p>
<p>- Je li Gould tamo?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Možete li mi ga spojiti?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Svako dobro.</p>
<p>- I Vama.</p>
<p>Gould je bio u pidžami, iako je bilo samo sedam i petnaest. Dobio je neku gripu koju su novine nazivale »ruskom«. Bila je gadna, i osim temperature, nezgodno je bilo to što te tjerala na pražnjenje. </p>
<p>Satima bi ostajao na zahodu. Karijera Larrya Gormana time je iznenada dobila nov i kao što će se kasnije ispostaviti, odlučujući zamah. U kratko vrijeme nokautirao je Parka Portera, Billa Ormessona, Franka Tarantinia i Morgana Killera Blumana. Greya La Bancu pobijedio je zbog ozljede, u trećoj rundi. Par McGrilley je sam ispao, okliznuvši se i udarivši glavom o pod. </p>
<p>Larry Gorman imao je sada već rekord koji nije mogao proći nezapaženo: 21 borba, 21 pobjeda prije kraja. Novine su počele pisati o tituli svjetskog prvaka.</p>
<p>Diesel, Mondiniju je to priopćio Drink, njegov zamjenik. Rekao mu je da novine pišu o Larryu. Imao je isječke, dao mu ih je unuk. Mondini je uzeo naočale i stao čitati. Stekao je čudan dojam. Nikada dotad nije vidio ime nekog svog učenika uz ona istinskih prvaka. </p>
<p>Bilo je to kao da kupiš Playboy i u njemu nađeš fotografiju svoje žene. Nekoliko su dana frktali nosom i govorili da je u toj 21 pobjedi svega nekoliko protiv pravih boksača. Posebno su jedne novine tvrdile da je sve podvala, objašnjavajući da je Larryev otac, bogat odvjetnik, potrošio gomilu novca kako bi sina dotle doveo, iako nisu precizirale kako ih je potrošio. Članak je čak bio i dobro napisan, bio je zabavan. Zbog priče o ocu odvjetniku, Larry je uvijek navođen kao Larry Lawyer Gorman. Mondiniu se to činilo prilično zabavnim. Osim tih novina, druge su ipak čitavu stvar uzimale ozbiljno. </p>
<p>Boxing je Larrya stavljao na šesto mjesto svjetske ljestvice.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Vujić: Privatni, a ne politički sukob</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - »Nezadovoljan sam zbog ovakvog oblika javne polemike između Snježane Banović i Mladena Tarbuka, no njihov sukob nije politički, nego privatni«, ocijenio je ministar kulture Antun Vujić na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Dodao je da nije sporno gostovanje HNK u Beogradu s predstavom »Očevi i djeca«, te da ne prihvaća ocjene o političkom diskursu te »lijevima« i »desnima« u tom sukobu. »Banović i Tarbuk nisu našli rješenje svog sukoba, pa će intendant postupiti prema statutarnim pravima- rezultate ću vidjeti kad dobijem službenu obavijest«, rekao je Vujić, zaključviši da mu je žao što Banović i Tarbuk ne mogu surađivati. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Romeo i julija u magiji poetičnoga belkanta </p>
<p>U predstavi najviše veseli njezina ujednačenost - visoke razine svih sastavnica / Sopranistica Adela Golac Rilović kao Giulietta i mezzosopranistica Martina Tomčić kao Romeo iskazale su se kao da već imaju bogato iskustvo</p>
<p>Dobro su i sretno odjeknuli zvuci opere »Capuleti i Montecchi« na hrvatskoj praizvedbi toga djela Vincenza Bellinija. Prva ovosezonska operna premijera donijela je belkanto, prošlih godina već pomalo iščezli iz Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, i to ne onaj paradni belkanto tipa Verdijeva »Trubadura«, već rafinirani Bellinijev vokalni slog lirskih predznaka, koji će iskrenošću i poetičnošću glazbenih misli potaknuti i snagu ustreptale dramatičnosti gdje je to potrebno, te izraziti ljubavnu strast Romea i Julije. </p>
<p> Opera »Capuleti i Montecchi« počela je i otvorila programsku usmjerenost svekolikog repertoara HNK s temom sukoba naraštaja i problema žrtvovanja u tome srazu. Bellinijevo djelo na libreto Felicea Romanija ne slijedi slavnu Shakespeareovu tragediju, ali se oslanja na iste izvore iz talijanske novelistike.</p>
<p> Bellinijeva Giulietta paradigmatski je posvećena žrtvovanju i osjećaj dužnosti pretpostavlja ljubavi i osobnoj sreći. Redateljica Caterina Panti Liberovici naglasila je sraz naraštaja kroz unutarnju društveno-hijerarhijsku strukturu obitelji Capuleti i Montecchi. Capuletijevi su režimski organizirani, konzervativni s vođom-tiraninom, dok su Montecchijevi moderniji, tolerantni, rekli bismo liberalniji. Iz različitosti svjetonazora izbija njihov sukob koji izaziva intimne osobne tragedije, obiteljske tragedije i šire društvene posljedice međusobno zaraćenih strana iste pripadnosti građanski i trgovački cvatućoj Veroni trinaestog stoljeća.</p>
<p>Ono što najviše veseli kod ove predstave je njezina ujednačenost visoke razine svih sastavnica. Režijska postava jasno i pregledno iznosi redateljičino čitanje, povezano s brojnim mogućnostima rotirajuće pozornice, usklađenim scenskim pokretom i osebujnim kostimima koji daju diskretni dašak suvremenosti.</p>
<p>Neposredno prije premijere u javnost je plasirana informacija s okusom skandala o prekidu rada na predstavi predviđenog scenografa Matka Trebotića. U čemu je prijepor zapravo nije jasno, osim ako se ne radi - a zašto ne - o promidžbenom triku, jer je scenografija »Capuleti i Montecchi« jedna od najboljih i najfunkcionalnijih na našim opernim pozornicama. Matko Trebotić potpisao je tek »prostornu ideju scene«. Tu očito dobru ideju realizirao je Ante Serdar, a svjetlom sve je sjajno začinio Josip Levačić.</p>
<p>Redateljica Caterina Panti Liberovici imala je mnogo prostora za brojne promjene, stvaranje odgovarajućih ugođaja i logično uprizorenje opernog sižea koji lako može odvesti u dosadu statičnosti. Samo je jedna promjena, poslije Tebaldove smrti, protekla pomalo nespretno. Svježim idejama nadopunjavale su je kostimografkinja Cristina Aceti i suradnica za scenski pokret Silvia Gatti.</p>
<p> Dirigent Zoran Juranić pozvao je u Zagreb inozemne gošće, redateljicu i njezine suradnice, inače asistentice u milanskoj Scali, nakon dviju uspješnih predstava u Osječkoj operi. Postavljanjem Bellinijeve »Mjesečarke« na kraju prošle sezone počeo je oživljavati toga kod nas zanemarenog skladatelja, koji od pjevača mnogo traži, ali im i mnogo daje kroz širinu i plemenitost melodijskih linija. Okupio je brojčano lijepu ekipu mladih glasova i dao im mogućnost da studioznim radom uđu u uloge, svladaju pjevačko-tehničke zahtjeve i dovršeni rezultat rada predstave publici. U radu s orkestrom maestro <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> iskazao je svoju dobro znanu vrlinu ustrajnog, promišljenog pristupa, što je urodilo podatnim, dinamički profiliranim muziciranjem. Muški zbor (zborovođa Robert Homen) maksimalno se iskazao u pjevačkom i glumačkom smislu.</p>
<p>Ljepote ranoga talijanskog belkanta nema i ne može biti bez besprijekorne čistoće pjevačke emisije tona. Kada dionice soprana i mezzosoprana ostanu same u duetima i počnu sjenčati pomake vokalne linije, ujedno i emocionalne treptaje svojih likova, pjevači su prepušteni sami sebi i esencijalnoj biti pjevačke umjetnosti. U operi »Capuleti i Montecchi« i sličnim Bellinijevim partiturama nema izvanjskih efekata, nema visokih »c« koje publika jedva čeka u pojedinim arijama, nema koloratura radi virtuoznosti. Uvjerljiva stilska izvedba podrazumijeva veliku unutarnju pjevačku samodisciplinu, mekoću zapjeva, veliki dinamički raspon, bisernu čistoću intonacije. </p>
<p> Sopranistica Adela Golac Rilović kao Giulietta i mezzosopranistica Martina Tomčić kao Romeo iskazale su se kao da već imaju bogato iskustvo. Adela Golac Rilović, doduše, ima iskustvo osječke »Mjesečarke«, ali za Giuliettu je potrebno mnogo više psihološke samozatajnosti u dočaravanju njezina lomljenja između oca i dragoga. Potresno je ostvarila sve prizore opsežne uloge, upotpunjene finim glasovnim preljevima.</p>
<p> Uloga Romea pružila je, više nego Bizetova Carmen, uvid u bogatstvo mezzosopranskih registara i glasovne ekspresije Martine Tomčić. Mladom mezzosopranu ne mogu izmaći uloge u hlačama, a takav Romeo što se mačem i nježnom riječju srčano bori za svoju ljubav, doista je neodoljiv. </p>
<p> I tenor Tvrtko Stipić kao Tebaldo u Belliniju je na svom idealnom području. Istakao se delikatnom interpretacijom arije u prvom činu. Njegova povremena slabija čujnost preko orkestra od manjeg je značenja. Male uloge cjelovito su zaokružili basovi Dalibor Hanzalek kao Capellio i Ivica Trubić kao Lorenzo.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dragutin Tadijanović proslavio 97. rođendan</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Nesvakidašnja je svetkovina ona koju nam iz godine u godinu daruje legenda i nestor hrvatskog pjesništva Dragutin Tadijanović, obilježavajući svoje rođendane poput književna blagdana ili žetve umjetničke riječi. Ove godine bilježi punih 97 ljeta - ostajući na književnoj sceni čak osam desetljeća i dijeleći s brojnim naraštajima svoje stihove koji su se posve neprimjetno upisivali u njihova zapamćenja i prenosili iz generacije u generaciju. Tako je danas svaki govor o Tadijanovićevoj poeziji ujedno i autobiografski govor svakoga od nas. Zadužio je hrvatsku kulturu i kao pjesnik i kao priređivač brojnih sabranih djela hrvatskih klasika i kao antologičar i kao prevoditelj..., pa ne čudi što i ovu obljetnicu obilježava stolom punim knjiga koje je sam oblikovao, redigirao, komentirao, odabrao zapise, stihove, slike, slog... posloživši to »zlatno klasje« - kako je kazao akademik Ivo Frangeš - kao iskusan i miran žetalac.</p>
<p>Matica hrvatska obradovala ga je obnovljenim dopunjenim petoknjižjem, Školska knjiga 18. izdanjem »Srebrnih svirala«, a Nakladnička kuća Ceres tiskala mu je dvije knjige: »Studiju o A.G. Matošu« i »Knjigu vječne ljubavi« koja u prvom dijelu donosi pisma upućena Tadiji, a u drugom pisma Nikole Šopa duboke osjećajnosti upućena Divni Denković. U tim su knjigama Tadijini komentari toliko iscrpni kao da ništa što se moglo istražiti nije izostalo.</p>
<p> O Tadijanovićevu knjižnom opusu i njegovu značenju u korpusu hrvatske književnosti govorili su akademici Ante Stamać i Tonko Marojević. Gradonačelnik Slavonskog Broda Jozo Meter prenio je slavljeniku najljepše želje iz grada na Savi, Josipa Paun čestitala mu je u ime Ličko-senjske županije, Drago Štambuk pozdravio ga je u ime Croatie Redivive, pjesničke manifestacije koja ga je prošle godine ovjenčala lovorovim vijencem.</p>
<p> Nakon rukoveta stihova koje su kazivali Nada Subotić, Vanja Drach i Zlatko Crnković, sam se slavljenik obratio brojnim svojim poklonicima koji su došli u ponedjeljak navečer u Hrvatski kulturni klub. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Koncert za sinagogu </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak, 4. studenoga u Koncetnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održan je svečani koncert posvećen izgradnji sinagoge i židovskog kulturnog centra u Zagrebu. Nastupili su Julian Rachlin, violina; Mischa Maisky, violončelo i Itamar Golan, glasovir, a izvodili su djela Šostakovića i Čajkovskog.</p>
<p> Na početku koncerta publiku je pozdravio predsjednik Židovske općine Zagreb prof. dr. Ognjen Kraus, a među brojnim uzvanicima na koncertu je bio predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, predstavnici Sabora, Vlade, grada Zagreba, veleposlanstava u RH i religijskih zajednica, kojima je Kraus posebno zahvalio na dolasku. </p>
<p>Taj dobrotvorni koncert prvi je u nizu koji će Židovska općina Zagreb organizirati kako bi se prikupila sredstva za izgradnju sinagoge, odnosno židovskog kulturnog centra u Praškoj ulici 7, na mjestu gdje je do 1942. stajala sinagoga koja je tada srušena. </p>
<p>Predviđeni su prostori dokumentacijskog centra, židovskog muzeja, galerije, košer restorana i prostor za manje koncerte. Taj projekt bi, prema Krausovim riječima, trebao pridonijeti i afirmaciji židovske zajednice u Hrvatskoj te njezinom otvaranju, kao i otvaranju RH, prema svijetu. </p>
<p>Koncert je ispunio dvoranu Lisinski publikom koja je s velikim zadovoljstvom uživala u svirci troje vrhunskih glazbenika koji su do sada u Hrvatskoj nastupali već na Dubrovačkom ljetnim igrama s podjednakim uspjehom.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slike starog Pelješca</p>
<p>DUBROVNIK, 4. studenoga</p>
<p> - Matica hrvatska Dubrovnik predstavila je novo izdanje, zbirku pjesama »Inkantano vrime« Vinica B. Lupisa koju je uredio akademik Luko Paljetak. Radi se o pjesničkom štivu koje ciljano dotiče svekoliki duhovni i povijesni prostor Pelješca, posebnosti stoljetne upućenosti stanovnika ovog poluotoka moru i duge intrigantnosti svakodnevnog života. U pogovoru sam autor pojašnjava osnovne nakane svoje prve zbirke: Tu se poigrava zaboravljenim riječima svakodnevnice naših starih. Ispremiješani čakavski dijalekti zapadnog Pelješca: nakovanski, vignjanski i kućiški s književnim hrvatskim jezikom davaju poseban ritam i dojmljivost jezičnog oblika. Romanizmi, prežitak univerzalnog jezika Sredozemlja, otvaraju jezik moru, oblikujući jedinstveni kulturni krug prošlih vremena. Vrijeme koje je stalo, inkantano, pjesnik dešifrira svojim slobodnim stihovima zaokružujući sve bitne temeljne sastavnice peljeških posebnosti i svakodnevnice obogaćuju zbirku fotografijama iz svakodnevice. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Filmu »Divlje pčele« nagrada u Cottbusu </p>
<p>COTTBUS, 4. studenoga</p>
<p> - Dvanaesti festival istočnoeuropskog filma završio je u nedjelju u Cottbusu, na istoku Njemačke, projekcijom »Pijanista«, filma o holokaustu, francuskog redatelja poljskog podrijetla Romana Polanskog. Od četvrtka do nedjelje prikazan je 151 film iz 17 zemalja, što je rekord u povijesti ovog festivala osnovanog 1991. godine. Projekcijama filmova bilo je nazočno 12.500 gledatelja, odnosno 15 posto više nego prošle godine. Glavna nagrada, vrijedna 12.000 eura, dodijeljena je češkom filmu »Divlje pčele« Bohdana Slame. Ove godine, Poljska je bila u središtu pozornosti, a zamisao organizatora bila je da se svijet upozna s nepoznatim talentima suvremenog poljskog filma. Vrlo mali broj suvremenih poljskih filmova poznat je izvan granica Poljske, iako je poljska filmska scena među »najživljima« istočne Europe, po mišljenju organizatora festivala. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nagrada Barenboimu za toleranciju </p>
<p>TUTZING, 4. studenoga</p>
<p> - Izraelsko-argentinski dirigent i pijanist Daniel Barenboim primio je Nagradu za toleranciju Protestantske akademije u Tutzingu, na jugozapadu Njemačke, u znak priznanja za njegove napore sa svrhom pomirenja Izraelaca i Arapa. Žiri je također u obzir uzeo to što je Daniel Barenboim 1999. osnovao izraelsko-arapski orkestar koji čine mladi glazbenici uvjereni da rat nije rješenje sukoba na Bliskom istoku. Barenboim je 6. ožujka morao iz sigurnosnih razloga otkazati koncert koji je želio održati u Ramali, autonomnom palestinskom gradu, tada u okruženju izraelske vojske. Rođen u Buenos Airesu Daniel Barenboim, danas izraelski državljanin, glazbeni je direktor Berlinske opere. Nagrada za toleranciju iznosi 10.000 eura. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Lijep, krhki svijet uronjen u crni vakuum</p>
<p>Bez obzira na glavni razlog zbog koga smo stvorili »Apollo«, bez obzira na to koliko je bio umrljan hladnoratovskim nacionalizmom i koliko je bio instrument smrti, neizbježno shvaćanje o jedinstvenosti i krhkosti Zemlje jasna je i sjajna korist od njega, neočekivan konačni dar »Apolla«</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Srž »Apolla« nije bila znanost. Nije to bio čak ni svemir. »Apollo« je predstavljao ideološki sukob i nuklearni rat, često opisivan blažim izrazima kao što su svjetsko »vodstvo« i »ugled« države. Ipak je učinjeno dosta za znanost o svemiru. </p>
<p>Sada znamo daleko više o sastavu, starosti i povijesti Mjeseca i o podrijetlu oblika površine Mjeseca. Napredovali smo i u znanju o tome odakle je Mjesec došao. Neki su od nas s pomoću statistike kratera na Mjesecu bolje razumjeli Zemlju u vrijeme nastanka života. </p>
<p>No što je važnije od svega toga, »Apollo« je omogućio okrilje, kišobran pod kojim su sjajno napravljeni svemirski brodovi-roboti bili odašiljani kroz Sunčev sustav, pridonoseći početnim susretima s desetak svjetova. Potomci »Apolla« su danas dosegli granice planetnog sustava.</p>
<p>Da nije bilo »Apolla«, i, prema tome da nije bilo političke svrhe kojoj je služio, sumnjam da li bi se dogodile te povijesne američke ekspedicije istraživanja i otkrivanja po cijelom Sunčevu sustavu. </p>
<p>Svemirske letjelice »Mariner«, »Viking«, »Pioneer«, »Voyager« i »Galileo« su među darovima »Apolla«. »Magellan« i »Cassini« su među daljim potomcima. Nešto slično vrijedi i za sovjetske pionirske pokušaje istraživanja Sunčeva sustava, uključujući i prva mekana spuštanja robotskih svemirskih letjelica, »Lune 9«, »Marsa 3« i »Venere 8«, na druge svjetove.</p>
<p>»Apollo« je pronosio samopouzdanje, energiju i širinu vizije koji su zaokupili maštu svijeta. I to je bio dio njegove svrhe. Inspirirao je optimizam u vezi tehnologije, zanos za budućnost. Ako možemo letjeti na Mjesec, kao što su to toliki tražili, za što smo još sposobni? </p>
<p>Čak i oni koji su se suprotstavljali politici i djelovanju Sjedinjenih Država, čak i oni koji su o nama mislili najgore, priznavali su genijalnost i junaštvo programa »Apollo«. S »Apollom« su Sjedinjene Države dotakle velike stvari.</p>
<p>Dok spremate stvari za veliko putovanje, nikada ne znate što vas čeka. Astronauti »Apolla« su na svome putu prema Mjesecu, i s njega, snimali svoj planet-dom. Bilo je prirodno to učiniti, ali je to imalo posljedice koje je malo tko predvidio. </p>
<p>Prvi su put stanovnici Zemlje mogli vidjeti svoj svijet odozgo - cijelu Zemlju, Zemlju u boji, Zemlju kao prekrasnu plavu i bijelu kuglu, koja se okreće naspram golema mraka svemira. Te su snimke pomogle probuditi našu planetnu svijest koja je drijemala. </p>
<p>Pružile su nepobitan dokaz da svi dijelimo isti, ranjivi planet. Podsjetile su nas na ono što je važno, a što nije. Bile su glasnici »Voyagerove« plave točke u beskraju.</p>
<p>Možda smo to gledište našli baš u pravi trenutak, baš kada naša tehnologija ugrožava mogućnost življenja na našem svijetu. Bez obzira na glavni razlog zbog koga smo stvorili »Apollo«, bez obzira na to koliko je bio umrljan hladnoratovskim nacionalizmom i koliko je bio instrument smrti, neizbježno shvaćanje o jedinstvenosti i krhkosti Zemlje je jasna i sjajna korist od njega, neočekivan konačni dar »Apolla«. </p>
<p>Ono što je počelo u smrtonosnom natjecanju, pomoglo nam je da vidimo da je svjetska suradnja ključni preduvjet našeg opstanka.</p>
<p>Putovanje se proširuje.</p>
<p>Vrijeme je za ponovni polazak.</p>
<p>Istraživanje drugih svjetova i zaštita ovoga našeg: Kada promatrate Zemlju s visine satelitske staze oko nje, vidite lijep, krhki svijet uronjen u crni vakuum. </p>
<p>Promatranje komadića Zemlje, međutim, kroz okrugli prozorčić svemirske letjelice ne pruža užitak kao kad je se vidi cijelu, s crnom pozadinom ili, još bolje, kada promiče kroz vaše vidno polje dok lebdite u svemiru neometani svemirskom letjelicom. </p>
<p>Prvo je ljudsko biće koje je doživjelo to iskustvo bio Aleksej Leonov koji je 18. ožujka 1965. napustio »Voshod 2« izašavši u prvu svemirsku »šetnju«. On se sjeća: »Gledao sam dolje Zemlju i prva je misao koja je prošla kroz moj mozak bila 'Svijet jest, na kraju krajeva, okrugao.' Jednim sam pogledom mogao vidjeti od Gibraltara do Kaspijskog jezera ... Osjećam se poput ptice - s krilima i u stanju letjeti.«</p>
<p>Kada promatrate Zemlju iz veće daljine, kao što su to činili astronauti »Apolla«, ona se na očigled sužava, dok ne ostane tek ponešto od njena zemljopisa. Začuđeni ste koliko je ona zatvorena, autonomna. Poneki atom vodika odlazi, nešto kometne prašine dolazi. </p>
<p>Sunčeva svjetlost, stvorena u golemom, tihom termonuklearnom stroju duboko u unutrašnjosti Sunca, izlijeva Sunce u svim smjerovima, a Zemlja ga presreće u dovoljnoj količini za malo osvjetljenja i dovoljno topline za naše skromne svrhe. Izuzmemo li taj utjecaj, naš maleni svijet je sâm.</p>
<p>Možete ga vidjeti s površine Mjeseca, možda kao polumjesec, a njegovi se kontinenti više ne mogu razabrati. A gledajući iz udaljenosti najudaljenijeg planeta, on je samo točka blijede svjetlosti.</p>
<p> Gledajući iz staze oko Zemlje, začuđuje vas nježan plavi luk obzora - Zemljina tanka atmosfera koju vidite tangencijalno. Možete razumjeti zašto više ne postoji nešto kao što je lokalni problem okoliša. </p>
<p>Molekule su glupe. Industrijski otrovi, plinovi staklenika, te tvari koje napadaju zaštitni ozonski sloj krajnje su neznalice pa ne poštuju granice. One su posve gluhe na pojam nacionalnog suvereniteta. </p>
<p>I stoga, zbog gotovo mitskih moći naše tehnologije (i prevladavanja kratkoročnog probitka), mi počinjemo, na razini kontinenata i cijelog planeta, predstavljati sami sebi opasnost. Jasnije rečeno, ako će ti problemi biti riješeni, to će zahtijevati zajedničko djelovanje mnogih nacija tijekom mnogo godina.</p>
<p>Ponovno sam začuđen ironijom da svemirski let, zamišljen u velikom kotlu nacionalističkih suparništava i mržnji, donosi sa sobom čarobnu nadnacionalnu viziju. </p>
<p>Ako provedete i vrlo malo vremena razmišljajući o Zemlji iz staze oko nje, čak će i najdublje urezani nacionalizmi početi slabjeti. Oni izgledaju kao svađe crvića na šljivi.</p>
<p>Ako smo usidreni na jednom svijetu, ograničeni smo na samo jedan slučaj i ne znamo što je još moguće. Tada je, poput ljubitelja umjetnosti koji poznaje samo slikarije u grobnici Fayoum, ili zubara koji poznaje samo kutnjake, ili filozofa koji je proučavao samo neoplatonizam, ili jezikoslovca koji je učio samo kineski, ili fizičara čije je znanje o gravitaciji ograničeno samo na tijela koja padaju na Zemlju, naše stajalište unaprijed skraćeno, naši su uvidi uski, naše su mogućnosti predviđanja ograničene. </p>
<p>Nasuprot tome, kada istražujemo nove svjetove, tada ono što je nekada izgledalo kao jedini način na koji planet može postojati postaje nešto negdje u sredini, unutar širokog raspona mogućnosti. </p>
<p>Kada promatramo te druge svjetove, počinjemo shvaćati što se događa kada imamo previše jedne stvari, a premalo druge. Učimo kako se planet može kvariti. Dosižemo novo razumijevanje koje je predvidio pionir svemirskih letova Robert Goddard, a koje se naziva komparativna planetologija.</p>
<p>Istraživanje drugih svjetova otvorilo nam je oči za proučavanje vulkana, potresa i klime. Jednoga bi dana ono moglo imati i dubok utjecaj na biologiju, jer je sav život na Zemlji izgrađen prema zajedničkom biokemijskom okvirnom planu. </p>
<p>Otkriće i jednog izvanzemljanskog organizma, čak i nečega skromnog poput bakterije, izazvalo bi prevrat u našem razumijevanju živih stvari. </p>
<p>Veza između istraživanja drugih svjetova i zaštite ovog našeg je, međutim, najočitija pri proučavanju klime na Zemlji i sve većih prijetnji koje naša tehnologija predstavlja za tu klimu. Drugi svjetovi pružaju ključne pouke o tome koje gluposti ne treba činiti na Zemlji.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Povratak Nike Kranjčara</p>
<p>»Navijači su došli u nedjelju neovisno o našem slabom rezultatu protiv Fulhama, lošem vremenu i činjenici da je bio tv-prijenos. Morali smo im nešto pokazati, kako bismo djelomično prebrisali negativan dojam od četvrtka«, kaže Niko Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - »Da je Niko Kranjčar igrao protiv Fulhama, ne bi Dinamo onako krahirao i sad bismo se još nečemu mogli nadati u uzvratu u Londonu«, smatra većina maksimirskih navijača. Takav se dojam namaće nakon nedjeljne Kranjčarove partije. Nakon kraha protiv Engleza, koji su usred Maksimira pobijedili sa 3-0, te tako praktički već izbacili Dinamo iz Kupa Uefe, »plavi« su u nedjelju u prvenstvenom ogledu protiv Osijeka pokazali drukčije lice. Posve su demolirali osječku momčad, pobijedivši je sa čak 6-0 te tako na »sirotim« Osječanima iskalili sav bijes akumuliran blijedim nastupom protiv Fulhama.</p>
<p>Naravno, pomalo je neozbiljno Osijek stavljati u kontekst Fulhama, vrijednosni je jaz između ova dva suparnika doista golem, pa je samim time suvišno uspoređivati ove dvije Dinamove utakmice. No, neki su se detalji ipak mogli iščitati... Primjerice, na utakmici protiv Osječana zaigrao je Niko Kranjčar, kojeg nije bilo u okršaju protiv Engleza. A Kranjčarevim je nastupom igra maksimirske momčadi djelovala znatno svježije, s mnogo više imaginacije. Uostalom, većina kritika na račun trenera Miroslava Blaževia, nakon utakmice u četvrtak, temeljen je na nedostatku pravoga kreatora na sredini terena, igrača koji je u stanju podvaliti loptu, inicirati kakvu maštovitu akciju, povezati igru, osigurati protok lopte... Ovakvu nogometnu »vrstu« u Dinamu predstvaljaju Kranjčar i Edin Mujčin. I dok je Mujčin uglavnom na klupi i nije u pravoj natjecateljskoj formi, Kranjčar je u nedjelju - bljesnuo. Namjestio je dva pogotka, jedan je i sam postigao i posve je zaslužio epitet ponajboljeg igrača utakmice. Pitanje je, međutim, je li to naznaka njegova definitivnog povratka u prvu momčad.</p>
<p> - Ne znam, vidjet ćemo, ali nadam se da je doista tako, naglasio je Kranjčar dan nakon dvoboja protiv Osječana. - U nogometu je jasno pravilo, uvijek se treba dokazivati. To posebno vrijedi za nas, mlađe igrače... Svaka je utakmica odlučujuća i o svakom pojedinom nastupu ovisi hoću li zaigrati i na sljedećoj utakmici.</p>
<p>Prije dva tjedna, na prvenstvenoj utakmici protiv Kamen Ingrada u Zagrebu, Kranjčar je zadobio snažan udarac u koljeno. No, ozljeda je sad, čini se, ipak prošlost.</p>
<p> - Što se toga tiče, sve je riješeno. Imao sam tjedan dana stanke, a prije ove utakmice protiv Osijeka, trenirao sam tek desetak dana. Ozljeda je iza mene. No, doista je boljelo. Bol je šetala lijevo-desno.</p>
<p> Sad je napokon ponovno na terenu, gdje će preuzeti ulogu koju mu je trener Blažević namijenio još od dolaska na maksimirsku klupu. Kranjčaru je, naime, predviđena uloga u veznom redu, a to mu, kako sam kaže, najviše odgovara, neovisno o tome što je »po vokaciji« napadač. Uostalom, to je bilo vidljivo i sad protiv Osijeka...</p>
<p> - Mislim da je ova uvjerljiva pobjeda bila prvi korak prema tome da iz glave izbrišemo sve ono što se događalo na utakmici protiv Engleza. Svi smo se maksimalno koncentrirali, a mnogo nam je pomogla i publika. Moram priznati da me ugodno iznenadio velik broj gledatelja, koji su došli u Maksimir neovisno o slabom rezultatu protiv Fulhama, lošem vremenu i činjenici da je bio izravan tv-prijenos. Jasno je, dakle, da smo morali nešto pokazati navijačima kako bismo djelomično prebrisali negativan dojam od četvrtka. Ne mislim pritom da smo sad zaboravili sve ono što se dogodilo, ali uz ovakve igre i ovakve utakmice ćemo uspjeti prebrisati gorak okus, zaključio je Kranjčar.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Od naše tri klizačice dvije ozlijeđene</p>
<p>Idora Hegel obnovila je ozljedu gležnja, Ines Pavleković nastupit će s rukom u gipsu, a jedina je naša zdrava predstavnica Željka Krizmanić, juniorka s minimalnim natjecateljskim iskustvom</p>
<p>LZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnja 35. po redu Zlatna pirueta opet je na visokoj razini, ali ne i što se naših predstavnika tiče. Idora Hegel obnovila je ozljedu gležnja, ali ne na ledu nego na stubama. Ines Pavleković nastupit će s rukom u gipsu, a ni ona nije pala na ledu. Jedino će zdrava biti Željka Krizmanić, ali je ona još juniorka s minimalnim natjecateljskim iskustvom.</p>
<p>Zato će međunarodna konkurencija biti na visini međunarodnog ugleda Zlatne piruete. Čak 27 klizačica predvodi jedna od najboljih na svijetu, veoma skladna Mađarica Julia Sebestyen. Iza nje je Poljakinja Sabina Wojtala, pa finska Ruskinja Alisa Drei, Australka Joanne Carter te Slovenka Mojca Kopač, sve klizačice koje su bile među prvih 15 na svijetu i koje računaju na ulazak među deset. Koliko vrijede nove nade Kanade, Marianne Dubuc, i Amerike, Yebin Muk, pokazat će se, kao i uostalom što se to događalo na mnogim zlatnim piruetama s kasnije najvećim svjetskim klizačima. </p>
<p>Neki klizače smatraju jačima. Svakako će najzanimljiviji biti Rusi Aleksej Vasiljevski i nepoznati Aleksander Šabin te posve nepoznati Kinez Song Gao. Kineze šalju na međunarodna natjecanja samo veoma jake, i to u principu u skokovima. Stoga će Songa biti zanimljivo vidjeti. Tu je i rumunjski skakač Gheorghe Chiper, Bugarin Hristo Turlakov i veoma nadareni Slovenac Georg Urbas. Znani Gruzijac Vahtang Murvanidze svakako će se boriti za vrh, ali što mogu američke nade Beniamin Stiller i Scott Smith tek će pokazati Zlatna pirueta. </p>
<p>Među plesnim parovima vidjet ćemo sigurno neke od onih koji žele zamijeniti znamenite koji se povlače. Prema školi, to bi svakako morali biti ruski par Anastasija Bjelova i Ilija Isajev te Francuzi Amandine Borsi i Cedric Pernet. Što su američki klizački parovi naučili kod ruskih trenera moći će se vidjeti u američko-ruskim kombinacijama Max Ley-Kirsanov i Goodwind-Olzansky. Kineski par Fang-Gao svakako nije slab, ali kineskim plesačima neizbježne teškoće čini zapadna glazba. </p>
<p>Sportskih je parova neobjašnjivo malo, samo četiri, i to posve nepoznata. Od njih najviše zanimaju, naravno, američki Bergernon-Davison i američki Spielberg-Joeright. </p>
<p>Zlatna pirueta počinje u srijedu, već u 15.30 sati obaveznim programom klizača, u 20 je sati svečano otvaranje, a od 20.45 do 21 sat obavezni su sastavi parova. U 21 sat natjecanje se nastavlja obaveznim plesom. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobijediti Slovakinje </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - U 3. kolu Europske superlige, hrvatske stolnotenisačice u utorak igraju protiv Slovakinja. Nakon startnog poraza od Njemačke i pobjede u gostima kod Bjelorusije, utakmica sa Slovačkom odlučujuća je za konačan redoslijed u našoj skupini. Naime, uz pobjedu naših igračica i eventualno posrtanje Njemica u Bjelorusiji, može se i do prvog mjesta koje jamči razigravanje za plasman od prvog do trećeg mjesta u Superligi, ali i mjesto nositelja na predstojećem Europskom prvenstvu u Courmyeuru.
- Prije svega, treba reći da nam je pobjeda važna jer uz eventualan poraz možemo završiti čak i na posljednjem mjestu u skupini. To se, naravno, teško može dogoditi, no uvijek prvo treba odigrati svoj meč, a onda razmišljati o drugim rezulatatima, smatra izbornik naše reprezentacije Neven Cegnar.</p>
<p>• Koji sastav Slovakinja očekujete na Savi?</p>
<p>- Vjerujem da će igrati Odorova, Poliackova i Kmotorkova. Najopasnija je, naravno, Eva Odorova koja je nedavno na Otvorenom prvenstvu Njemačke pobijedila i Mihaelu Steff. Zuzana Poliackova je lani u ekipnom dijelu Svjetskog prvenstva u Osaki malo namučila Tamaru Boroš, no mislim da s njom i Kmotorkovom naše igračice ne bi trebale imati problema, zaključio je Cegnar.</p>
<p>Osim Tamare Boroš, za našu će reprezentaciju igrati još Sandra Paović i Andrea Bakula, dok će na klupi biti Cornelia Vaida i Andrea Bobetić. Meč sa Slovakinjama igra se u stolnoteniskom domu Lovro Ratković na Savi, a počinje u 18. sati.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zlatko Kranjčar smijenjen, Duško Grabovac ostaje</p>
<p>»Mladenović je trajno rješenje. Bilo bi neozbiljno davati mu nekakve ultimatume ili slično. Cilj je rezultatska stabilizacija i dizanje momčadi iz letargije i krize«, kaže predsjednik kluba Duško Grabovac, koji je odlučio ostati na čelu kluba </p>
<p>RIJEKA, 4. studenoga</p>
<p> - Ipak se dogodilo. Zlatko Kranjčar od ponedjeljka više nije trener Rijeke. Nakon sastanka predsjedništva Rijeke, koji je održan u ponedjeljak ranom zorom, u 7 sati, pred novinare su izašli predsjednik kluba Duško Grabovac, direktor Darko Ivošević i sportski direktor Mladen Romić. Govornička uloga pripala je, naravno, Grabovcu.</p>
<p> - Održali smo sjednicu predsjedništva, pomalo u neuobičajeno vrijeme, ali situacija je tako nalagala. Analizirali smo trenutačnu situaciju. Zaključili smo da, bez obzira što smo uoči sezone angažirali trenera koji je uzeo naslov prvaka, a to je, definitivno, bio najbolji izbor, rezultati nisu očekivani. I, da, znam da vas to najviše zanima, promijenili smo trenera! Postalo je očito da nešto treba mijenjati, a zna se što se, nažalost, mijenja, u ovakvim situacijama. Zlatko Kranjčar više nije naš trener, umjesto njega na klupu će dosadašnji pomoćnik, Mladen Mladenović. To je ono što je najvažnije sa sastanka, rekao je Grabovac i odmah nastavio:</p>
<p>- Analizirali smo, dakako, i događanja sa utakmice protiv Hajduka. Unatoč nemilim scenama, nije bilo ugrožavanja službenih osoba, a to stoji i u izvješću delegata. Uvažavamo ambicije naših navijača i glad za uspjesima, ali mislimo da ovakvi izgredi štete svima nama.</p>
<p>Upitan je Grabovac i je li Mladenović tek prijelazno rješenje?</p>
<p>- Ne, on je trajno rješenje. Bilo bi neozbiljno davati mu nekakve ultimatume ili slično. Cilj? Cilj je rezultatska stabilizacija i dizanje momčadi iz letargije i krize. Ništa više. Rastanak sa Kranjčarom? Džentlmenski će biti, baš kao i naša suradnja.</p>
<p>Grabovac je bio upitan i što je s njegovim najavama i razmišljanjima o odlasku s kormila Rijeke.</p>
<p>- Istina je, razmišljao sam o tome, neposredno nakon utakmice. Ali, da to napravim otišao bih kao gubitnik, a to nisam, niti ću ikada biti. A i ne bi bilo u redu da sada odem, to bi bio kukavički potez. Je, možda smo se ovim potezom smjene trenera i zakasnili, biti će i takvih mišljenja, ali vjerovali smo da će se sve promijeniti. Nažalost, nije i morali smo povući ovakav potez. </p>
<p>Zanimljivo, dok je donošena odluka, dva »glavna glumca« nisu bila u Rijeci. Kranjčar je bio u Zagrebu, Mladenović na Cresu. Sudbina im je poznata, Kranjčar odlazi s Kantride, Mladenovića, nakon dirigentske palice u Žminju, i asistencije na Kantridi, čeka pakleno težak posao.</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pokolepoviću osječko kormilo </p>
<p>Nakon petog kola smijenjen je Milan Đuričić, a njegov nasljednik Vlado Bilić izdržao je na osječkoj klupi 68 dana</p>
<p>OSIJEK, 4. studenoga</p>
<p> - Tako se nešto moglo i očekivati! Poslije debakla u nedjeljnoj utakmici s Dinamom u Maksimiru (6-0), došlo je do promjene trenera osječkog prvoligaša. Budući da je, dakako, mnogo jednostavnije »skinuti« prvog čovjeka stručnog stožera, nego se riješiti usluga igrača od kojih neki ne zaslužuju dres kluba i grada čije boje brane, Uprava »bijelo-plavih« razriješila je Vladu Bilića poslova trenera seniorske momčadi i vratila na radno mjesto sportskog direktora. Štoviše, već u ponedjeljak prije podne novinarima je predstavljen Bilićev nasljednik - iskusni splitski stručnjak Stanko Poklepović!</p>
<p>- Nemam u džepu nikakav čarobni štapić, ali ću, u rad u Gradskom vrtu, unijeti svo moje znanje i dosad prikupljeno iskustvo. Nadam se da ćemo zajedničkim naporima uspjeti izvući osječki klub iz nezavidne situacije, rekao je tom prigodom Poklepović.</p>
<p>Tako je osječki klub postao prvi hrvatski prvoligaš, a uvjereni smo da se nešto slično nije dogodilo ove sezone ni u najnižim razredima natjecanja, koji je promijenio već trojicu trenera! Podsjetit ćemo da je na startu priprema momčad vodio Milan Đuričić, koji je držao »žezlo« samo prvih pet kola, da bi 26. kolovoza abdicirao, a na njegovo mjesto promoviran je dotadašnji (a i budući!) sportski direktor Bilić. Povjerenje Izvršnog odbora, u koje su se prigodom ljetne promjene zakleli svi »bijelo-plavi« čelnici, trajalo je samo 68 dana. Od ponedjeljka u Gradskom vrtu stoluje Poklepović.</p>
<p>Zanimljivo je da ni »Špacin« prvi boravak na čelu stručnog stožera nogometaša Osijeka nije bio dugotrajan. U proljeće 1999. pridonio je pothvatu »bijelo-plavih« kad je Osijek osvojio Kup Hrvatske (naslijedio je, kakve li zgode, Milana Đuričića!?), ali je na startu iduće sezone (1999./2000.) bio trener samo u prva dva kola i - naprasno »odlepršao« u Split. Iako je taj rastanak, ljeta 1999., u gradu na Dravi shvaćen kao veoma nekorektan Poklepovićev potez, isti ljudi u ponedjeljak su ga opet ustoličili na »užarenu klupu«. </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nakon promjena trenera profitirali samo Kamen i Zadar</p>
<p>Kranjčar, trener koji je osvajao trofeje s Dinamom i Zagrebom, ostao je bez posla, a donedavno je figurirao i kao kandidat za izbornika naše reprezentacije. Tako je Rijeka postala već šesti hrvatski prvoligaš koji je smijenio trenera s kojim je ušao u novu sezonu, a prošlo je tek 13 kola</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Da je mali korak od slave do ponora osjetio je i Zlatko Kranjčar. Trener koji je prošle sezone oduševljavao napadačkim nogometom, kojim je odveo Zagreb do prvog naslova hrvatskog prvaka u povijesti kluba, novu je sezonu započeo kao na klupi riječkog prvoligaša. Nakon prilično uspješnog starta u novu sezonu i osvojenih 12 bodova u prvih osam kola, nakon čega je Rijeka zauzimala objektivno, s obzirom na igrački kadar, previsoko peto mjesto, i atraktivnu napadačku igru uz čak 16 postignutih pogodaka, od čega su većinu zabili mladi napadači Sandro Klić i Natko Rački, na Kantridi se ozbiljno počelo razmišljati i o Ligi za prvaka.</p>
<p>No, tada je započeo veliki Rijekin pad, u posljednjih pet kola nije osvojen niti jedan bod, klub za šestoplasiranim Slavenom Belupom zaostaje čak devet bodova te su i čelnici riječkog prvoligaša pribjegli oprobanoj taktici - smijenili su trenera. Tako je Rijeka postala već šesti hrvatski prvoligaš koji je smijenio trenera s kojim je ušao u novu sezonu, a prošlo je tek 13 kola. </p>
<p>Kranjčar, trener koji je osvajao trofeje s Dinamom i Zagrebom, našao se, eto, bez posla, a donedavno je figurirao i kao kandidat za izbornika naše reprezentacije. Njegovo je mjesto preuzeo jedan od istaknutijih nogometaša u povijesti kluba s Kantride Mladen Mladenović, koji se nakon uspješne igračke karijere oprobao i kao sudac, da bi ipak na kraju svoju budućnost vidio u trenerskom poslu, a Rijeka će mu biti prvi ozbiljan posao.</p>
<p>Osijek je prvi hrvatski prvoligaš ove sezone koji je već drugi put smijenio trenera. Istina, nakon petoga kola Milan Đuričić je samovoljno odstupio, te je na njegovo mjesto postavljen »dežurni vatrogasac« u osječkom klubu, Vlado Bilić koji je do tada obnašao funkciju sportskog direktora. Osam bodova u isto toliko utakmica, te visokih 0-6 protiv Dinama u Maksimiru označili su kraj Bilićeve ere, a na njegovo je mjesto stigao iskusni Stanko Poklepović. S obzirom na brojne nedaće koje su snašle Osječane u ovoj sezone, te iznimno mladu momčad, nitko realan ne bi smio od Poklepovića očekivati više od osiguranja prvoligaškog statusa.</p>
<p>Kranjčar i Bilić pridružili su se ove sezone već smijenjenom Ivanu Kataliniću (Zagreb), Stanku Mršiću (Zadar) i Franku Bogdanu (Šibenik), dok su Milan Đuričić (Osijek) i Vjeran Simunić (Kamen Ingrad) samovoljno napustili svoja trenerska mjesta. Kolika je bila korist trenerska smjena za te klubove? Katalinića je nakon drugoga kola na klupi Zagreba zamijenio Nikola Jurčević i u dosadašnjih 11 utakmica osvojio 13 bodova, a Zagreb se sa šestog spustio na sedmo mjesto. Obzirom ad je Katalinić odradio samo dva kola, teško je raditi usporedbe njegova i Jurčevićeva učinka. Najzaslužniji za slabiji bodovni učinak sastava iz Kranjčevićeve u svakom je slučaju nered u klubu koji se odražava i na lošije izvedbe momčadi na terenu.</p>
<p>Stanko Mršić je napustio Zadar nakon šest kola, u trenutku kada je klub imao tek dva boda i boravio je na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice. Njegov nasljednik Vjeran Simunić u sedam je kola u Stanove donio osam bodova, a klub se uspeo sa 12. na 10. mjesto. Dakle, potez Zadrana s promjenom trenera pokazao se isplativim.</p>
<p>Šibenik je, pak, smijenio trenera Franka Bogdana nakon sedmoga kola, u kojem je sastav sa Šubićevca pretrpio peti uzastopni poraz, a na njegovo mjesto doveden je Stanko Mršić. Nakon promjene trenera niz je poraza nakratko prekinut neodlučenim ishodom protiv Kamena Ingrada na domaćem terenu, a zatim se crni šibenski niz nastavio s još tri posrtanja. Tek u posljednja dva kola Šibenčani su osvojili po bod, ali i dalje su na pretposljednjem, 11. mjestu, gdje su bili i u trenutku promjene trenera, a pobjedu u prvenstvu čekaju još od prvoga kola, 27. srpnja kada su na svom terenu svladali Pomorac. Iz toga se može zaključiti kako Šibenčanima promjena trenera nije bila isplativa.</p>
<p>Specifičan je primjer Kamena Ingrada. Sastav iz Velike je nakon šest kola pod vodstvom Vjerana Simunića imao sedam bodova i držao je osmo mjesto s jednom pobjedom, četiri neodlučena rezultata i jednim porazom, što nikako nije bio loš učinak za taj klub. No, nakon Simunićeva iznenadna odlaska u Zadar, mjesto trenera preuzeo je Milan Tomljenović te u sedam kola ostvario sjajan učinak od čak 17 bodova (pet pobjeda i dva neodlučena rezultata), čime je Kamen Ingrad postao hit prvenstva i na izvrsnom je četvrtom mjestu te je praktički osigurao Ligu za prvaka, čemu se gotovo nitko prije starta prvenstva nije mogao nadati.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mrtva utrka do Maksimira</p>
<p>Do utakmice u Maksimiru, 1. prosinca, ni »bijeli« ni »modri« neće ostvariti značajniju bodovnu prednost. Hajduk u međuvremenu dočekuje Šibenik i Cibaliju, a gostuje kod Kamena Ingrada. Dinamo, pak, ide Slavenu Belupu i Zadru, a ugošćuje Pomorac</p>
<p>SPLIT, 4. studenoga</p>
<p> - Tko će prezimiti na prvom mjestu, Hajduk ili Dinamo? Prema prvih 13 kola, nesumljivo je da će se borba za naslov voditi između dva najutjecajnija kluba, no na Poljudu bi voljeli da se u utrku uključi i Varteks. Zašto? Boje se da bi u borbi isključivo s Dinamom bili inferiorni, uz četiri nezainteresirana kluba sa sjevera Hrvatske. Kada bi se uključio i Varteks, nastala bi zbrka, u kojoj bio mogućnost »dogovora« bila svedena na minimum. </p>
<p>Čini se da do utakmice u Maksimiru ni »bijeli« ni »modri« neće ostvariti značajniju bodovnu prednost. Naime, ostala su još tri kola do derbija, koji se igra 1. prosinca. Hajduk u međuvremenu dočekuje Šibenik i Cibaliju, a gostuje kod Kamena Ingrada. Dinamo, pak, ide Slavenu Belupu i Zadru, a ugošćuje Pomorac. </p>
<p>Oba hrvatska vodeća kluba imaju po jedno »hrapavo« gostovanje. Splićanima neće biti lako u Velikoj protiv tvrdoga Kamena. Veličani su otkinuli dva boda »bijelima«, odigravši 0-0 na Poljudu, a kvalitetu su pokazali remijem protiv Dinama u Maksimiru. Stoga nije teško zaključiti da će u Velikoj hajdukovci imati pravu uvertiru za Maksimir. </p>
<p>Navijače Hajduka škaklja pitanje može li Vulić izjednačiti Gračanov rekord iz prošle sezone od devet uzastopnih pobjeda. Trenutačna forma momčadi najavljuje takvu mogućnost. U tom bi slučaju Dinamo mogao prekinuti Hajdukov pobjednički ritam. Teško je vjerovati da će »bijeli« dopustiti kiks na domaćem travnjaku protiv nejakog Šibenika, ali i opasne Cibalije. Vinkovčke rane još peku. Hajdukovci su izgubili sa čak 4-1, no utakmica je upamćena po tome što su Splićani igrali 60 minuta s devetoricom igrača.
Dinamu je najteži suparnik Slaven Belupo, ali je, opekavši se protiv Fulhama, mobiliziran i svoju bi snagu trebao pokazati i u Koprivnici. S obzirom na kvalitetu i položaj Pomorca i Zadra, bilo bi čudo da Dinamo ne ugrabi svih šest bodova. Prema tome, mrtva će se utrka voditi do maksimirskog derbija, a bodovna razlika između prva dva kluba neće biti nedostižna na proljeće.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kaptol »stopirao« Dinamovog duhovnika </p>
<p>»Dobro sam pratio pisanja medija nakon što je Dinamova ideja ugledala »svjetlo dana«, i moram priznati da dugo nisam primijetio toliko nepoznavanja katoličke vjere, glupost je možda suviše teška riječ, a najviše su me iznenadila neka stajališta koja su objavljena od osoba koje su dio Crkve«, kaže pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - »Da nismo daleko i nas bi razvalili kao momčadske sportove«, kazao je u nedavnom razgovoru za Vjesnik Ante Kostelić, otac i trener trenutačno najuspješnijih hrvatskih sportaša, skijaša Janice i Ivice Kostelić. Nažalost, u potpunosti je u pravu. Iako je Kostelić pritom želio ukazati na krah momčadskih sportova u posljednjih nekoliko godina, možemo ustvrditi da se slično događa u gotovo svim sportskim granama, pogotovo kad je riječ o dobrim i plemenitim namjerama. »Ciljamo« na nedavnu zamolbu nogometnog kluba Dinamo koji je od Crkve zatražio duhovnika, što je izazvalo lavinu banaliziranja i podsmijeha, pa i vulgarizacije, ne samo običnih smrtnika, nego i raznih doktora znanosti, pa čak i svećenika. </p>
<p>Naime, nakon što su javnosti putem medija objavljene Dinamove namjere, počela su se postavljati razna pitanja koja zaista nemaju nikakvo uporište. Primjerice, jedan se sveučilišni nastavnik u mirovini i publicist zapitao mogu li Bog i duhovnik biti krivi ako momčad izgubi utakmicu, hoće li se nakon toga tražiti novi duhovnik, što ako igrač igra slabije a prethodno se nije molio... Nakon ovakvih pitanja možemo se samo zapitati ima li smisla kod nas uopće i razmišljati o nečem pozitivnom. Ipak, iako je lako naći odgovor na navedena pitanja (negativan), postoji pitanje koje bi trebalo podrobnije razjasniti, a to je zašto se Dinamova uprava odlučila na ovakav potez kad bi svaki igrač, koji želi, to trebao napraviti osobno, odnosno obratiti svećeniku u svojoj župi? Naravno da je to pravo svakog člana kluba, vjerojatno neki to i čine, ali Dinamo ne bi trebao biti skup pojedinaca već cjelina i trebao bi težiti zajedništvu kako na terenu tako i izvan njega, a upravo bi to zajedništvo poticao u nekim životnim segmentima (zajednički) duhovnik. </p>
<p>Kakva je situacija otprilike dva tjedna nakon što je javnost upoznata s namjerama Dinama? Nije baš blistava. Očito je da su na Kaptolu odlučili »stopirati« cijeli projekt, a to nam je potvrdio i pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak koji je jedan od najupućenijih u cijelu situaciju.</p>
<p>- Dobro sam pratio pisanja medija nakon što je Dinamova ideja ugledala »svjetlo dana«, i moram priznati da dugo nisam primijetio toliko nepoznavanja katoličke vjere, glupost je možda suviše teška riječ, a najviše su me iznenadila neka stajališta koja su objavljena od osoba koje su dio Crkve. I dalje ozbiljno razmišljamo o tome, ali moram priznati kako su članci u novinama prolongirali donošenje odluke, pričekat ćemo da se situacija donekle iskristalizira, kazao je Mrzljak.</p>
<p>• Možete li razjasniti kako bi duhovnik trebao postupati prema članovima kluba koji nisu katolici?</p>
<p>- Prije svega moram naglasiti kako će duhovnik biti na usluzi onima koji će to željeti. U duhu je katoličke vjere poštivanje drugih osoba, a naravno i vjera, pa je logično da će i sam duhovnik poštivati pripadnike drugih vjera i takva razmišljanja prosljeđivati drugima.</p>
<p>Na pitanje je li blizu donošenje konačne odluke o Dinamovu duhovniku Mrzljak nije dao odgovor, a naveo je i razloge.</p>
<p>- Crkva želi da se mladi bave sportom i da se uz te aktivnosti izgrade kao osobe, ali zasad nemamo dovoljno svećenika ni na drugim područjima, pa još ne znamo hoćemo li udovoljiti Dinamovu zahtjevu, i u kojem obliku. Ako odgovorimo pozitivno u početku svećenik neće u klubu imati »puno radno vrijeme« već će u svoj raspored ubaciti i posjet Dinamu, zaključio je Mrzljak</p>
<p>Bitno je napomenuti kako smo u razgovoru s upućenima na Kaptolu prije nego je krenula »lavina« dobili dojam kako će se projekt uskoro realizirati, da se ozbiljno razmišlja, da je već predložen svećenik koji će obavljati tu funkciju, ali danas je situacija drukčija, naposljetku biskup Mrzljak je i opovrgnuo da je predložen svećenik, za što smo ranije dobili potvrdu. Jesmo li time, u biti, i dobili odgovor na pitanje hoće li duhovnik posjećivati Maksimirsku 128 teško je odgovoriti, ali ne možemo se oteti dojmu da su upravo reakcije javnosti bitno utjecale na odlučnost Kaptola. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Barić me ne treba zvati!«</p>
<p>»Zar moram ponavljati kao papagaj? Ne mislim nikada više igrati za reprezentaciju. S reprezentacijom sam završio. Zauvijek! Kao igrač više ne mogu pomoći reprezentaciji, mogu pomoći samo kao navijač«, odlučan je Šuker o demantiranju vijesti kako bi ga izbornik Barić mogao pozvati za sljedeću akciju </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Davor Šuker uvijek je bio odlučan, pa je tako odlučan i u svojoj namjeri da više nikada ne nastupi za hrvatsku reprezentaciju. Iako u poznijim nogometnim godinama Šuker, kako sam ističe, uživa u Münchenu 1860, klubu u kojem provodi već drugu sezonu i gdje ga najmanje smeta što u igru ulazi najčešće s klupe.</p>
<p>Šuker je u subotu postigao i pogodak za svoje »zehcigere« sudjelujući tako u 3-1 pobjedi protiv Arminije.</p>
<p>Ipak, Šukerov mir poremećen je izvjesnim najavama kako bi ga izbornik Barić mogao pozvati pod reprezentativni stijeg najavama koje idu toliko daleko da se govori kako će ga Barić promatrati u dvoboju protiv Wolfsburga.</p>
<p>- Mene to ne zanima, odriješit je Šuker. - Stalno moram objašnjavati isto. Dokle? Zar moram ponavljati kao papagaj? Pa, opet ću ponoviti. Ne mislim nikada više igrati za reprezentaciju. S reprezentacijom sam završio. Zauvijek! Kao igrač više ne mogu pomoći reprezentaciji, mogu pomoći kao navijač. Nadam se da su svi konačno zapamtili da Šuker neće igrati za reprezentaciju.</p>
<p>Okrenete li temu u razgovoru na njegov klub München 1860, on se odmah razvedri:</p>
<p>- Cijela je momčad u dobroj formi, treći smo u prvenstvu, zapravo smo hit Bundeslige. Naša je momčad spoj iskustva i mladosti, stariji su igrači ovdje poštovani, osjećam to na svojoj koži, i ja i Max i Hässler. O veteranima se kod nas loše govori, gdje god se pojave. Mi smo stariji još mogli pomoći reprezentaciji, vidite da je ta pomoć poželjna, čak i potrebna. No, kod nas se gleda uvijek na isti način. Zato što me u Münchenu poštuju i što još uživam u nogometu, ostat ću u njemu što dulje. Toliko respekta koliko ga ovdje uživam, od uprave, suigrača, navijača, nigdje nisam doživio. Ovdje igram po jedno poluvrijeme i nitko ne pita zašto. Kad ne postignem pogodak, nitko me ne vrijeđa. Mi to još moramo naučiti.</p>
<p>Najbolji strijelac Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. godine ima i poslovne planove vezane uz München.</p>
<p>- Pregovaram s gradskim čelnicima Münchena o otvaranju podružnica moje nogometne akademije. U Njemačkoj mnogi sportovi imaju svoje akademije, a nogometnih baš i nema mnogo. Tu vidim svoju priliku, kao igrač i poslovni čovjek.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Split ne želi produžetke</p>
<p>SPLIT, 4. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Splita CO u 6. kolu Fibina Champions kupa gostuju u Grčkoj, gdje ih dočekuje Maroussi (utorak, 18 sati). Splitski je ogled »žutima« ostao u ugodnom sjećanju, jer su pobijedili, iako nakon tri produžetka.</p>
<p>U Ateni valjda neće biti tri produžetka, ali bi Splićani trebali pokazati borbenost i držati rezultatsku neizvjesnost. Na Gripama nisu uspjeli izaći na kraj s centrima Maroussija Oliverom i Jonesom. Stoga bi uspjeh bio pokažu li napredak u obrambenom dijelu protiv centara.</p>
<p>- Znamo kako igra Maroussi i njihovi centri. Nismo ih uspjeli zaustaviti u Splitu, ali se nadam da ćemo sad odigrati kvalitetnije. Pobjeda u subotu protiv Bosne vratila nam je poljuljano samopuzdanje, rekao je trener Splita CO Mladen Starčević. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iz Vrbovca prema Skopju</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Nakon tri godine rukometaši Zagreba su na pripremama. Kratkim, doduše, ali pravim. Od petka su u Vrbovcu, treniraju dvaput dnevno, druže se. Pripreme su potrebne uoči 1. dvoboja Lige prvaka, protiv Vardara u nedjelju u Skopju.</p>
<p>- Trebalo nam je vrijeme provedeno zajedno, posebno nakon napetosti u posljednje vrijeme. Dugo nismo bili na ovakvim pripremama, gdje je momčad zajedno i to nam je nedostajalo. Uvjeti su odlični, radimo mnogo i jako ozbiljno, referirao je trener Zagreba Nino Marković.</p>
<p>S momčadi trenira i mladi makedonski reprezentativac Mitke Stoilov. No, još se ne zna hoće li Stoilov uskoro postati član Zagreba ili ne. Naime, prvo su čelnici Zagreba čekali arbitražu Europskoga rukometnog saveza (EHF), ali kako je to trajalo predugo, u nedjelju je bio sastanak s čelnicima Stoilovljeva kluba, Mladosti iz Bogdanaca i Zagreba te predstavnicima EHF-a kako bi se dogovorili o prelasku Stoilova u Zagreb. No, u Skopju ništa nije dogovoreno, već je EHF savjetovao klubove da se pokušaju dogovoriti u sljedećih deset dana. Malo smiješno, jer da su se Mladost i Zagreb mogli dogovoriti oko Stoilova, cijeli slučaj ne bi ni došao do europske arbitraže. No, to je druga priča.</p>
<p>Zagrebaši u Vrbovcu ostaju do utorka, nakon večernjeg će se treninga vratiti u Zagreb. U srijedu prijepodne (11 sati) odigrat će, pak, prvenstveni dvoboj protiv Osijeka. Onda ih očekuje najveći ispit dosadašnjeg dijela sezone. Naime, u nedjelju će u Skopju odigrati prvu utakmicu u Ligi prvaka protiv Vardara.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Islamisti uvjerljivi pobjednici izbora u Turskoj</p>
<p>Islamistička stranka Recepa Tayyipa Erdogana (AKP) dobila je 363 od ukupno 550 zastupničkih mjesta u turskom parlamentu / Jedan od čelnika AKP-a izjavio je da se turska vanjska politika neće mijenjati, kao i dosadašnji sekularistički ustroj zemlje</p>
<p>ANKARA, 4. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stranka pravde i razvitka (AKP), koju vodi bivši gradonačelnik Istanbula Recep Tayyip Erdogan, apsolutni je pobjednik prijevremenih općih parlamentarnih izbora koji su u nedjelju u mirnoj atmosferi završeni u Turskoj. Ta islamistička stranka dobila je 34,1 posto glasova, što će joj u novom sazivu parlamenta osigurati 363 od ukupno 550 zastupničkih mjesta. </p>
<p>To praktički znači da će AKP moći sam oformiti vladu i, ako se nešto izvanredno ne dogodi (intervencija vojske), može vladati do novih izbora koji će se održati za pet godina. Glavni izborni protivnik Republikanska narodna stranka (CHP) Deniza Baykala dobila je 19,3 posto glasova. U parlamentu će je zastupati 179 zastupnika koji će zbog postojećeg odnosa snaga, kako se pretpostavlja, biti samo nijemi promatrači vladajućih poteza Erdoganova AKP-a. </p>
<p>Birači, koji su posljednji sudac na svim izborima, dali su tako »crveni karton« dosadašnjoj vladajućoj trojnoj koaliciji, ali i većini oporbenih stranaka. Dosadašnja vladajuća Demokratska ljevičarska stranka (DSP) premijera Bülenta Ecevita dobila je samo jedan posto glasova. Drugi koalicijski partner Stranka nacionalističke akcije (MHP) Devleta Bachelija dobila je 8,3, a Domoljubna stranka (Anavatan) Mesuda Yilmaza 5,1 posto glasova. Od oporbenih stranaka, najbolje je prošla Stranka pravoga puta (DYP) bivše premijerke Tansu Çiller. Nju je od »preskakanja« visokog izbornog praga od 10 posto dijelilo samo 0,5 posto glasova. </p>
<p>Dosad je, inače, prebrojano više od 99 posto glasačkih listića. To znači da se utvrđeni poredak neće mijenjati, odnosno da su moguće samo neke »kozmetičke promjene«. U parlamentu će, umjesto dosadašnjih pet, biti zastupljene samo dvije stranke. To bi se, i te kako, moglo osjetiti u socijalnom, političkom i cjelokupnom životu 70-milijunske Turske. U svakom slučaju, bit će to novi ispit turske demokracije u novostvorenim uvjetima.</p>
<p>Zanimljivo je da vođa AKP-a Erdogan, koji je najzaslužniji za njezin uspon, neće moći sjesti na mjesto premijera. Razlog za to je kazna zatvora koju je služio 1999. godine. Dobio ju je zbog recitiranja jedne zabranjene pjesme na predizbornom mitingu pet godina ranije. Suci su smatrali da ta pjesma, koja se nekad učila u školama, potiče nacionalnu i vjersku mržnju. No, budući da će Erdoganovi zastupnici imati apsolutnu većinu u parlamentu, može se očekivati da će stvoriti pravne i druge preduvjete za njegovu rehabilitaciju, odnosno preuzimanje premijerske dužnosti.</p>
<p>Erdoganova izborna pobjeda ne predstavlja veliko iznenađenje. Ona je došla kao rezultat ne samo njegove osobne karizme, već ponajprije zbog široko rasprostranjenog nezadovoljstva teškom gospodarskom i financijskom krizom koja je zahvatila zemlju od Drugog svjetskog rata. Milijuni ljudi su bez posla, a mnoge tvornice i poduzeća su zatvoreni. Seljaci i umirovljenici došli su na sam rub gladi. Financijske »injekcije« MMF-a nisu dale nikakve vidljive rezultate.</p>
<p>Erdogan, iza kojeg nisu stali samo islamisti, obećao je biračima da će se zalagati za demokratske slobode i poštivanje ljudskih prava, te da nikome neće nametati svoja vjerska stajališta. Naglasio je kako izbornu pobjedu slavi u ime naroda i države. </p>
<p>U međuvremenu, AKP je počeo unutarnje konzultacije oko izbora nove jednostranačke vlade. Kao najozbiljniji kandidat za novog premijera spominje se potpredsjednik AKP-a, Abdullah Gül. On je, inače, poznat po svojim vrlo umjerenim stavovima, ali i velikoj odlučnosti kad je u pitanju borba protiv mita i korupcije. Gül je, odmah po objavljivanju rezultata izbora, izjavio da se turska vanjska politika neće mijenjati, kao ni dosadašnji sekularistički ustroj zemlje. Štoviše, u gospodarskoj i trgovinskoj sferi života najavio je još veće slobode, što su već pozdravili ovdašnji vodeći poslovni ljudi. Tržište novca i kapitala nije u ponedjeljak, kako se očekivalo, oštrije reagiralo na dolazak AKP-a na vlast. To se tumači kao siguran znak da postoji opće povjerenje u ranija Erdoganova programska opredjeljenja i obećanja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ostavka Tansu Ciller </p>
<p>ANKARA, 4. studenoga</p>
<p> - Turska konzervativna političarka Tansu Ciller postala je najnovija politička žrtva turskih prošlonedjeljnih parlamentarnih izbora, objavivši u ponedjeljak da odstupa s mjesta čelnice Stranke pravoga puta (DYP).</p>
<p>Ciller, prva žena na mjestu premijera u Turskoj, nije uspjela osigurati svojoj stranci ulazak u parlament na izborima unatoč strateškoj prednosti koju je stranka imala s obzirom da nije bila povezana s ekonomskom krizom koja je zatvorila milijun radnih mjesta.</p>
<p>Stranka pravog puta dobila je oko 9,5 posto glasova tako da joj je vrlo malo nedostajalo za prelazak izbornog praga od 10 posto i ulazak u parlament. Riječ je o velikom udarcu za stranku koja je nekoć dominirala turskom političkom scenom. »Sazvat ću kongres DYP i neću biti kandidat za čelnika stranke«, rekla je Ciller u pismenoj izjavi koju prenosi turska novinska agencija Anadolija. Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Drnovšek ne vidi razlog za svjedočenje protiv Miloševića </p>
<p>LJUBLJANA, 4. studenoga</p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je da ne vidi razlog da svjedoči u procesu protiv Slobodana Miloševića pred Haaškim sudom i da je već javno iznio sve o svom djelovanju u vrijeme kad je bio član predsjedništva SFRJ.</p>
<p>Crnogorski dnevni list Dan iz Podgorice u nedjelju je ustvrdio da će Drnovšek biti pozvan kao svjedok u procesu protiv Miloševića jer je u vrijeme raspada Jugoslavije bio član jugoslavenskog predsjedništva, te da Haag namjerava kao svjedoke pozvati i druge članove bivšeg predsjedništva. Tvrdnje podgoričkog Dana prenijeli su i slovenski mediji.</p>
<p>»Za to sada prvi put čujem. Do sada o tome nije bilo govora«, rekao je Drnovšek u razgovoru za slovenski radio, komentirajući tu mogućnost. Dodao je da je haaškoj tužiteljici Carli del Ponte prilikom njezina posjeta Sloveniji dao knjigu u kojoj opisuje vrijeme u kojem je djelovao kao član nekadašnjega jugoslavenskog predsjedništva, te kako smatra »da je to dovoljno«.</p>
<p>Drnovšek je, međutim, napomenuo kako bi se u slučaju da bude pozvan kao svjedok u Haag vjerojatno odazvao. Objasnio je da je rezerviran u vezi mogućeg svjedočenja stoga što se optužbe protiv Miloševića odnose na neko drugo razdoblje, odnosno na rat u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, a ne na vrijeme kad je djelovalo jugoslavensko predsjedništvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>SRJ opet pokušava osporiti nadležnost Međunarodnog suda pravde</p>
<p>DEN HAAG/ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Međunarodni sud pravde (ICJ) u ponedjeljak je u Haagu započeo četverodnevno razmatranje zahtjeva Savezne Republike Jugoslavije za preispitivanjem nadležnosti tog tijela za tužbu Bosne i Hercegovine protiv SRJ za povredu konvencije o genocidu.</p>
<p>Jugoslavija je u travnju prošle godine podnijela zahtjev za preispitivanjem nadležnosti Suda, na temelju članka 61. Statuta suda koji propisuje da se takav zahtjev može podnijeti kad se otkrije neka »nova odlučujuća činjenica«.</p>
<p>U svom novom zahtjevu Jugoslavija je ocijenila da se pojavila nova, dosad nepoznata činjenica, a to je da je postalo jasno da SRJ nije pravni nasljednik SFRJ i da SRJ nije bila članicom UN-a do 1. studenoga 2000., iz čega proizlazi da nije bila podložna Statutu ICJ, niti konvenciji o genocidu. Pristupanje konvenciji o genocidu otvoreno je članicama UN-a ili drugim državama koje na to pozove Opća skupština UN-a. Pristupanje SRJ UN-u u 2000. »nova je činjenica«, drži Jugoslavija, koja 1996. nije bila poznata ni Begoradu, a niti ICJ-u.</p>
<p>BiH je u ožujku 1993. godine pred tim sudom podnijela zahtjev da joj se omogući tužba protiv SRJ za povredu konvencije o genocidu počinjenu ratnim razaranjima. Jugoslavija je u prvom dijelu postupka, u kojem se tek utvrđuje je li Sud nadležan za tužbu, pokušala već jednom osporiti nadležnost ICJ-a što je u srpnju 1996. Sud odbacio proglasivši se nadležnim za tu tužbu temeljem članka 9. konvencije o genocidu.</p>
<p>Prva dva dana argumente će iznositi SRJ, a potom će dva dana za odgovor imati BiH. Sudsko vijeće, koje broji 15 članova, potom treba donijeti odluku.Za povredu konvencije o genocidu pred sudom pravde Jugoslaviju je tužila i Hrvatska u srpnju 1999. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Velika ruska operacija u Čečeniji</p>
<p>Moskva raspolaže informacijama da čečenski gerilci pripremaju nove terorističke napade </p>
<p>MOSKVA, 4. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruske oružane snage započele su u Čečeniji novu veliku vojnu operaciju. Potvrdio je to ruski ministar obrane Sergej Ivanov u ponedjeljak u Habarovsku gdje se trenutačno nalazi u redovitoj inspekciji dalekoistočnog vojnog okruga i tihooceanske flote.</p>
<p> Riječ je o »velikoj i žestokoj specijalnoj operaciji na cijelom području Čečenije«, rekao je Sergej Ivanov. Na temelju te njegove izjave promatrači zaključuju da nakon duljeg vremena ruska armija u svojoj novoj vojnoj ofenzivi najvjerojatnije koristi ponovno artiljeriju i avijaciju. Započetu vojnu ofenzivu, ministar obrane Sergej Ivanov opravdava tvrdnjom da Moskva raspolaže informacijama kako čečenski gerilci pripremaju nove terorističke napade.</p>
<p>Čečenski gerilci navodno ne samo u Čečeniji već i na širem području sjevernog Kavkaza među islamskim stanovništvom vrbuju teroriste-samoubojice. Stoga se može zaključiti da je glavni cilj nove velike ruske vojne ofenzive »čišćenje« Čečenije ne bi li se na taj način likvidirali glavni zapovjednici čečenskih separatističkih snaga, Aslan Mashadov i Shamil Basajev. Odluku o novoj ofenzivi u Čečeniji, Kremlj je donio nakon što je Shamil Basajev javno preuzeo odgovornost za nedavnu tragediju talaca u moskovskom kazalištu i ujedno najavio da planira i organizira nove terorističke akcije ne samo u Moskvi već i drugim gradovima Rusije. </p>
<p>No, već na početku nove ofenzive u Čečeniji, ruske oružane snage bilježe i prve gubitke. U nedjelju navečer nedaleko Groznog čečenski su gerilci raketom »igla« srušili ruski vojni helikopter MI-8 u kojem je osim tročlane posade i pet vojnika poginuo i general Stanislav Marzojev. To je četvrti ruski vojni helikopter koji su čečenski gerilci srušili za posljednja dva i pol mjeseca.</p>
<p>Ta crna serija za ruske zračne snage u Čečeniji počela je 19. kolovoza kada su čečenski gerilci raketom »igla« nedaleko Groznog srušili veliki transportni helikopter MI-26 u kojem je poginulo 126 vojnika i članova posade. U čečenskom ratu koji s prekidima traje već sedmu godinu ukupno je srušeno 39 ruskih vojnih helikoptera. </p>
<p>Zbog najavljenih novih terorističkih napada »širom Rusije« i započete vojne ofenzive, ruski ministar obrane donio je odluku o prekidu obećanog povlačenja oružanih snaga iz Čečenije. Trenutačno Rusija drži u Čečeniji gotovo 70.000 vojnika, specijalaca i policajaca, a započeta ofenziva potvrđuje da Moskva i dalje želi silom, a ne pregovorima riješiti čečensku krizu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tony Blair brani kraljicu Elizabetu</p>
<p>Prekinuto suđenje kraljevskom butleru otvorilo je niz pitanja o pravnom satusu britanskog monarha </p>
<p>LONDON, 4. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon nedavno prekinutog suđenja kraljevskom butleru Paulu Burrellu, Tony Blair našao se pod pritiskom jednog dijela svojih laburista da revidira zakonski status britanske kraljice. Premijer je to u ponedjeljak glatko odbio, ali zahtjevi o promjenama zakonskog sustava na Otoku odjekivat će još neko vrijeme. </p>
<p>Suđenje je Burrellu bilo je prekinuto u petak kada je butler oslobođen optužbe da je ukrao neke dokumente i predmete svoje poslodavke, princeze Diane i to nakon njene smrti. Spasilo ga je to što se britanska kraljica Elizabeta, doduše sa znatnim zakašnjenjem, prisjetila da ju je on obavijestio kako kani pohraniti neke princezine stvari. S pravnog gledišta, nije se nakon toga više radilo o krađi.</p>
<p>Dio britanskog tiska tvrdi kako se kraljevska obitelj zapravo pobojala da će u javnost procuriti neke osjetljive pojedinosti - pogotovo o izvanbračnim vezama raznih njenih pripadnika. Stoga je zakašnjelo Kraljičino priznanje izazvalo poplavu različitih teorija o zavjeri na visokim mjestima, skovanoj kako bi se suđenje prekinulo. Drugi dio tiska smatra, međutim, da je posrijedi bila tek nekompetentnost kraljevskih odvjetnika. Sunday Telegraph je tako napisao da »ne postoji nikakva urota, nego samo zakonska petljavina«.</p>
<p>Neki vodeći britanski ustavni stručnjaci tvrde sada kako bi trebalo preispitati kraljevsko pravo na zakonski imunitet, koje britanskom suverenu jamči da ne mora svjedočiti na sudu. </p>
<p>Prekinuto suđenje kraljevskom butleru smatra se na Otoku tako važnom stvari da se o tome u ponedjeljak oglasio i Tony Blair. Britanski premijer je kazao da je Kraljica postupila »potpuno u redu«. Rekao je da ne smatra potrebnim mijenjanje ustavnih pravila kako bi ona buduće mogla svjedočiti. Suđenje butleru bilo je jedinstven slučaj, tvrdi Blair. To međutim nije sasvim tako. Već za nekoliko tjedana zakazano je proces stanovitom Haroldu Brownu, butleru nedavno preminule princeze Margarete. Slično poput Burrella, i Brown je optužen za krađu. </p>
<p>Dok Blair energično brani Kraljicu, dio njegovih laburističkih zastupnika kani u Donjem domu postaviti pitanje njene uloge unutar britanskog pravosuđa. Dennis Skinner, poslanik s lijevog krila Laburističke stranke tvrdi tako da je tijekom nedavnog procesa Dianinom butleru došlo do »jasnog slučaja zadržavanja vitalnih informacija« te do »opstruiranja pravosudnog procesa«. Drugi laburistički ljevičar, zastupnik Jeremy Corbyn navodi pak da postoji »ozbiljna šupljina u našoj demokraciji, s poglavarom države koja nikome ne polaže račune, a koji je teoretski i na čelu cijelog pravnog sustava«. </p>
<p>Pitanje koje time otvaraju Corbin i još neki zagovornici reforme glasi: treba li okrunjeni suveren, u ovom slučaju kraljica Elizabeta, ostati glavni izvor pravnog autoriteta u Ujedinjenom Kraljevstvu, ili bi to trebao postati parlament. Glasnogovornik Liberalnih demokrata Simon Hughes predložio je, štoviše, da bi kraljevska obitelj te obitelj Spencer iz koje potječe Diana trebale namiriti dio troškova propale parnice, koji se penju na ukupno milijun i pol funti. Svime time zastupnici otvaraju debatu koju bi Tony Blair radije izbjegao. </p>
<p>Za to vrijeme kraljevski butler Paul Burrell primio je već više od 300 ponuda različitih listova iz cijelog svijeta da za velik honorar ekskluzivno ispriča svoju priču. U jednom radijski intervjuu u ponedjeljak, on je najavio kako gori od želje da to učini. U tisak su već provalili neki slikoviti detalji. Jedan od njih je da je Diana na neke ljubavne sastanke odlazila odjevena u krzneni kaput, dragulje - i ništa drugo. Fascinirana britanska javnost gori od želje da sazna više.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kina i zemlje ASEAN-a potpisale sporazum o otocima Spratly </p>
<p>PHNOM PENH, 4. studenoga</p>
<p> - Kina je potpisala u ponedjeljak sporazum sa zemaljama jugoistočne Azije o izbjegavanju otvorenog sukoba oko spornog otočja Spratly u Južnokineskom moru. Spor oko vlasništva nad otocima Spratly, na koje pravo polažu Kina i nekoliko zemalja ASEAN-a, već se dugo smatra mogućim žarištem sukoba u regiji, a jednom je čak doveo Kinu i Vijetnam na rub rata.</p>
<p>Udruga zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) i Kina potpisale su taj sporazum kako bi odredile svoje ponašanje u Južnokineskom moru, odnosno kako bi se suzdržale od svih aktivnosti koje bi mogle izazvati sukob. »Taj važan napredak odnosa između Kine i ASEAN-a obilježava višu razinu političkog povjerenja između dviju strana i pridonijet će regionalnom miru i stabilnosti«, rekao je kineski premijer Zhu Rongji prije potpisivanja sporazuma. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za pomlađivanje vodstva zaslužni Deng Xiaoping i prosvjedi na Tiananmenu </p>
<p>Najavljuje se odlazak 50 do 60 posto članova Politbiroa i Centralnog komiteta, odnosno oko 200 najviših partijskih dužnosnika/ Mnogi od njih bi na zasjedanju skupštine, u proljeće sljedeće godine, napustili i državne položaje </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Ostvare li se predviđanja i neslužbene najave, dosadašnji će vođa kineskih komunista, Jiang Zemin na 16. kongresu Komunističke partije Kine (počinje 8. studenoga u Pekingu) predsjedati svojim umirovljenjem i velikom smjenom generacija na političkom vrhu. Umjesto sadašnje treće, nastupa četvrta generacija - prvu je predvodio Mao Zedong, drugu Deng Xiaoping, a treću Jiang Zemin, i njega bi trebao naslijediti dosadašnji potpredsjednik Hu Jintao (59), kao »jezgra« sljedeće generacije. </p>
<p>Uz Jianga, otišla bi čak petorica od sedmorice članova Stalnog komiteta Politbiroa, najužeg i najutjecajnijeg partijskog tijela. Među odlazećima su i drugi i treći u partijskoj hijerarhiji, Li Peng, koji je istodobno i predsjednik Svekineskog narodnog kongresa - skupštine, te premijer Zhu Rongji. Također se najavljivalo odlazak 50 do 60 posto članova Politbiroa i Centralnog komiteta, odnosno oko 200 najviših partijskih dužnosnika. Mnogi od njih bi na zasjedanju skupštine, u proljeće sljedeće godine, napustili i državne položaje. </p>
<p>Kako je u Komunističkoj partiji deseljećima vođenoj ostarjelim vođama, čak osamdesetgodišnjacima, uopće prevladala ideja da se odredi dobna granica i stariji od 70 godina više ne kandidiraju za najviše dužnosti? Zasluge za tu hrabru prevratničku odluku pripisuju se Dengu Xiaopingu i masovnim višetjednim prosvjedima na Tiananmenu, 1989. Iako je s nezadovoljnicima na središnjem pekinškom trgu vojska krvavo obračunala, neke pouke ipak su izvučene. </p>
<p>Nezadovoljnici su tražili više demokracije, slobode i - pomlađivanje karikaturalno starog vodstva partije i države. Po znanoj metodi vladanja, prosvjede uguši, ali barem neke zahtjeve prihvati, Deng se odlučio za pomlađivanje vodstva. Bilo mu je tim lakše jer je i sam već davno bio prešao sedamdesetu i nije se borio za sebe. Također se znalo da je više puta odbijao nuđene najviše dužnosti - dva desetljeća bio je najutjecajniji u političkom i državnom vrhu, a formalno nije bio ni predsjednik partije, ni države, ni skupštine. Doduše, zadržavao je veoma važan položaj predsjednika Središnje vojne komisije, što je praktički vrhovni vojni zapovjednik. (Kad je 1992. ponovno potakao gospodarske reforme, bio je još samo počasni predsjednik Kineske udruge igrača bridža). </p>
<p>Poslije Tiananmena, Deng je zaključio da bi najpogodniji za partijski i državni vrh bio dotadašnji prvi čovjek Šangaja, Jiang Zemin. I progurao ga je ispred starijih i uglednijih ističući da je mlađi od sedamdeset godina. I na prošlom partijskom kongresu, 1997., jedan od važnijih kriterija bile su godine. Jiang je bio upravo prešao sedamdesetu, ali njegovi najvažniji suparnici bili su još stariji. K tome, tada je i sam je javno obećao da se na sljedećem kongresu, za pet godina, više neće kandidirati. </p>
<p>Ako se najavljene promjene doista provedu, bit će to prve unaprijed najavljene, mirno i istodobno izvedene brojne smjene na vrhu. Jiangov odlazak mogao bi obilježiti još jednu povijesnu promjenu - napuštanje tradicije vladanja zasnovanog na autoritetu ličnosti i početak vladavine zasnovane na proceduri i institucijama. Kina nije diktatura jednog čovjeka, nego diktatura stalno širećeg kruga unutar samoizabrane elite u kojoj jedan čovjek odlučuje, ali je ograničen interesima svojih kolega u vrhu. Mao je vladao kao diktator, Deng je bio spreman na ustupke suparnicima. Jiang - bez osobne karizme i autoriteta diktatora - morao je otići još dalje prema vladavini uz usuglašavanje, bio je prvi među jednakima. </p>
<p>Poznavatelji zakulisnih igara u kineskom političkom vrhu ipak upozoravaju da su odlazeći uvijek nastojali odrediti nasljednike - tako da i dalje mogu utjecati na odluke, pa makar neizravno, iza scene. Jiang je tri najvažnije dužnosti sticao između 1989. i 1993, ali je djelovao u sjeni svoga patrona Denga. Neformalan utjecaj Deng je zadržao dugo poslije 1990., kad je napustio i položaj predsjednika Središnje vojne komisije (umro je 1997.). Hoće li se povijest ponoviti i s Jiangom i Huom, tako da Jiang u polumirovini barem još nekoliko godina utječe na najvažnije odluke? </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Socijaldemokrat Wolfgang Petritsch zaslužan za poraz socijaldemokracije</p>
<p>Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Wolfgang Petritsch, nije htio prepoznati pravi problem u BiH, a to se prije svega odnosi na ustavno-pravni položaj triju konstitutivnih naroda i zbog toga snosi veliku odgovornost za sadašnje stanje u ovoj državi. Iz toga su proizašli i rezultati posljednjih izbora.</p>
<p> Ugledni američki profesor međunarodnog prava, dr. Francis Boyle, u intervju sarajevskom magazinu Walter, Petritschu, s pravom predbacio, da »u rukavicama surađuje sa genocidnom Republikom Srpskom i genocidnom krnjom Jugoslavijom u namjeri da podjeli Bosnu i Hercegovinu naruššavanjem Daytonskog sporazuma«. Isti mu je prigovor u nekoliko navrata uputio i predsjednik hrvatskog parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac, upozoravajući ga da svođenjem Hrvata na nacionalnu manjinu, hrvatskim radikalima daje argument za tvrdnje o neravnopravnosti i zahtjeve za trećim entitetom.</p>
<p>Petritsch se, upozorilo je na to i sarajevsko Oslobođenje, kompromitirao i na gospodarskom planu, sudjelujući u nečasnim poslovima, na što je ukazao Zlatko Lagumdžija.</p>
<p> Petritsch, međutim, nije ostao dužan Lagumdžiji i njegovoj političkoj stranci, lukavo insistirajući na tome da Zlatko Lagumdžija u ime vladajuće alijanse na sebe preuzme više odgovornosti. Kada je Lagumdžija uzeo malo više vlasti, Petritsch mu je u ruku gurnuo »vrući krumpir«, dovodeći Lagumdžiju u konfliktne i neugodne situacije, osobito u pregovorima o ustavnim promjenama i davanjem ustupaka Republici Srpskoj, te na pitanju ratnih vojnih invalida. Tako je Petritsch na Lagumdžiju i na SDP navukao nezadovoljstvo i bijes bošnjačkog naroda. </p>
<p>Predlažući Petritscha za visokog predstavnika međunarodne zajednice, »sjajnu ulogu« odigrao je bivši šef francuske diplomacije i tadašnji član Vijeća za implementaciju mira u BiH, Hubert Vedrine. Francuska diplomacija je tako u posljednjem desetljeću preko Petritscha nastavila podržavati srpsku stranu. Najbolje to potvrđuje i izjava francuskog diplomata pri OHR-u, Frometa Mauriciea, koji je rekao da »Bosna i Hercegovina ionako nije prava država i da će se Republika Srpska ionako jednog dana priključiti Jugoslaviji«. Upravo tu treba tražiti posljedice Petritscheve politike koja je vodila ka homogenizaciji nacionalnih stranaka i porazu socijaldemokracije u BiH.</p>
<p>Kao logičan nastavak onoga čemu je Wolfgang Petritsch »položio temelje« je i članak novinara Williama Pfaffa, napisan neposredno poslije izbora, 10, listopada 2002., u kojem se zagovara podjela BiH, i to tako da se njeni »srpski dijelovi« pripoje Srbiji, »hrvatski« Hrvatskoj, a da se od onoga sto ostane formira mala »muslimanska državica« sa sjedištem u Sarajevu.</p>
<p>Ako je homogenizacija nacionalnih stranaka plod francuske politike koju je u BiH provodio Wolfgang Petritsch, njegova izjava od 17. listopada 2002. za sarajevski magazin Slobodna Bosna, da je »zabrinut zbog izbornih rezultata u BiH«, vrhunski je cinizam.</p>
<p>IRA HALVO apsolvent na Odsjeku za međunarodne odnose na američkom Webster univerzitetu Beč</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U političkoj borbi sva sredstva ipak nisu dopuštena</p>
<p>Mišljenja sam da je rubrika Stajališta ponajbolje od svega što Vjesnik sada objavljuje i da je treba brižno njegovati i širiti. Ujedno predlažem redakciji da svakoga dana uz tu rubriku stavi opasku kako se nužno ne slaže sa svim stajalištima i da ona predstavljaju slobodnu procjenu i stav autora. Tako rade brojne velike svjetske redakcije, mislim da bi mogao i Vjesnik. </p>
<p>Danas su u Stajalištima vidljive dvije škole mišljenja, pa i političkoga ponašanja.</p>
<p>Jedna se poziva na svoje hrvatstvo, na domovinu, narod i naciju. Bilo bi je nepravedno nazvati nacionalističkom u pejorativnom smislu, ali svakako neka stajališta nose i natruhe ustaštva, ili ako smo mi to stariji prije nazivali - frankovaca.</p>
<p>Druga struja mišljenja oslanja se na liberalistička i na globalistička shvaćanja društvenih problema i mjesta Hrvatske u takvom svijetu, sve do otvorenog »navijanja« za teoriju »Otvorenog društva« Karla R. Poppera i Georga Sorosa.</p>
<p>Te su dvije struje mišljenja i političkog ponašanja međusobno totalno suprotstavljene, što dolazi do izražaja i u brojnim autorskim prilozima u Stajališta.</p>
<p>Nikoga ne želim imenovati, svi će se i sami prepoznati.</p>
<p>Globalisti i pristaše otvorenog društva nemaju potrebe nikoga vrijeđati i oni se ponašaju »pristojnije«, jer su svjesni svoje globalne premoći, kao i činjenice da svi svjetski događaji idu njima u prilog.</p>
<p>Nacionalni »nostalgičari« izgubili su tlo pod nogama nakon smrti predsjednika Tuđmana i promjene vlasti od 3. siječnja 2000. No, opet su se osovili i pribrali, što im omogućuje konfuzna, nekonzistenta i često više nego zbunjujuća vlast Ivice Račana i njegove vlade.</p>
<p> Desnica se množi i okuplja, ali malo može postići, jer je međunarodno okruženje listom protiv nje i njenih sentimenta. Ona je toga svjesna i zato »grize« i »ujeda« i više nego što je u prirodi posla opozicije. </p>
<p>Pitanje »tuđmanizma« i »detuđmanizacije« sredstvo je političke borbe u kojoj se iskušavaju sva oružja, pa čak i takva od kojih nikada neće biti velike koristi. Ali, jednostavno, političari nešto moraju raditi, pa zato i njihove sukobe ne treba uvijek shvaćati dramatično.</p>
<p>Sudbina Hrvatske još je potpuno neizvjesna i naša se zemlja, iznova nakon 1990. nalazi na povijesnom raskrižju. Sve je moguće, pa i ona rješenja koja bi podsjećala na neku novu 1918. ili 1945.</p>
<p>Redakciji Vjesnika čestitam na kvalitetnom sadržaju i zamjernoj političkoj trezvenosti i objektivnosti.</p>
<p>Prof. dr. ANTE MARINKOVIĆ Sesvete</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Romska su djeca posve integrirana u obrazovni program </p>
<p>Zahvaljujući aktivnostima Centra za socijalnu skrb te Udruženju Djeca prva, zadnje dvije godine u Velikoj Mlaki i Velikoj Gorici provodi se program »Psiho-socijalna podrška s elementima edukacije za predškolsku djecu i njihove majke - integracija romske populacije«. Zahvaljujući tome, pak, u velikogoričkim su školama romska djeca lijepo prihvaćena. </p>
<p> Roditelji su na početku s nepovjerenjem gledali na besplatni program, no onda su shvatili da njihova djeca rado odlaze u igraonice u kojima se djeca i roditelji pripremaju za integraciju. Program je kombinacija zajedničkog rada odgajatelja/pedagoga i stručnog suradnika s djecom te psihologa s majkama, a po potrebi angažiraju se i drugi stručnjaci. Cilj je socijalizacija, jačanje roditeljske funkcije uz učenje boljih roditeljskih vještina te zdravstveno obrazovanje. Igraonice su se pokazale kao vrlo značajne u kasnijoj prilagodbi romske djece školi, ali i za suradnju roditelja s nastavnicima.</p>
<p>Mnogi, nažalost, nemaju takve uvjete. Takav je slučaj s djevojčicom iz mjesta nadomak Buševcu, koju skrbnici (djed i ujak, jer roditelji su joj umrli) do jedanaeste godine nisu puštali u školu. Kako nijedan od njih nije imao prijavljeno prebivalište, nitko, pa ni Centar za socijalnu skrb, nije znao da djevojčica ne ide u školu. Nakon što je saznao za to, Centar je prisilio skrbnike da djevojčicu upišu u školu. </p>
<p>Premda bi u nekoj drugoj zemlji ovakvim skrbnicima dijete odmah bilo oduzeto, a skrbnici kažnjeni zbog odgojnog i obrazovnog zanemarivanja, u ovom slučaju, navodno zbog nedorečenosti zakonskih propisa, nije učinjeno ništa. </p>
<p>Djevojčica, naime, i dalje živi sa skrbnicima u kući u kojoj nema struje, vode, WC-a i mnogih drugih preduvjeta za normalno i sretno djetinjstvo.</p>
<p>RUDOLF VUJEVIĆ koordinator Udruženja »Djeca prva« Velika Gorica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Jedan od trojice svjedoka »uzdrmao« Zečevićev alibi</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak su u Remetincu još trojica svjedoka potvrđivali alibi Davora Zečevića za ubojstvo Željka Šobota 11. ožujka 1999. godine, a na kraju se pokazalo da se njihovi iskazi ne poklapaju u potpunosti.</p>
<p>Hrvoje Bojanić (28) i Ivan Mateković (29) ispričali su kako su se između 22 i 22,30 sati na dan Šobotova ubojstva (ubijen oko 22,20 sati) družili s Zečevićem, Veliborom Momčilovićem i Davorinom Sobjeslavskim u kafiću »Vili«, u Slovenskoj ulici. </p>
<p>Hrvoje Bojanić koji je studirao s okrivljenim Veliborom Momčilovićem, rekao je da mu je nekoliko dana nakon druženja kod Vilija, Momčilović rekao da ga je policija ispitivala o Šobotovom ubojstvu, te da je on naveo Bojanića kao osobu s kojom je bio u vrijeme ubojstva. Svjedok Bojanić ne zna koji je točno bio dan u tjednu, ali zna da se radilo o utorku ili četvrtku, jer je društvo tim danima igralo nogomet, a tu večer su odustali od utakmice.</p>
<p>Svjedok Mateković tvrdi da je sporne večeri s posla išao kući usput obilazeći kafiće. Kod »Vilija« je sreo Zečevića i ostale, a tu su kaže, bili od 22 sata pa nadalje (»pola sata, sat«). Druženje mu je ostalo u pamćenju jer su jeli kolače koje je on donio, a sljedećeg su dana, nakon što su iz novina saznali da je Šobot ubijen, komentirali »čovjeka ubiše a mi se zezamo i jedemo kolače«.</p>
<p>Mateković je izjavio da se Hrvoju Gašparincu, javio nakon što je ovaj izašao iz pritvora i rekao mu da javi Zečevićevu odvjetniku kako želi svjedočiti. Mateković je objasnio »Ja sam to do sada tajio jer su mnogi svjedoci dobili batina.«</p>
<p>Vaso Bojić (43), potvrdio je izjavu Davora Zečevića kako su se njih dvojica sreli ispred telefonske govornice na Gredicama, te večeri kad je ubijen Šobot. Zečević je u svojoj obrani rekao kako je do govornice došao oko 22,30 (iz »Vilija«), te zvao svoju djevojku, nakon što je duže razgovarao s Bojićem. </p>
<p>Bojićev iskaz međutim »ne štima« u pogledu vremena događaja. On je naime izjavio kako se sa Zečevićem susreo oko 21,45 sati (45 minuta ranije), a kod iste tvrdnje je ostao i na pitanje suca da pojasni razliku između svoje i Zečevićeve izjave. Bojić se kasnije ipak pokolebao i izjavio kako je moguće da je pogriješio u procijeni vremena. </p>
<p>U utorak se u Remetincu neće održati rasprava budući da su odvjetnici zauzeti raspravom na Županijskom sudu gdje se odlučuje o žalbi Općinskog državnog odvjetništva na oslobađajuću presudu Jelaviću i četvorici optuženih iz tzv. mini zločinačka organizacije.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bjegunac Pripuz telefonirao odvjetniku </p>
<p>Odvjetnik Rajko Mlinarić, branitelj Zorana Pripuza, kojem se sudi u odsutnosti, obavjestio je suca Ratka Šćekića kako mu se njegov branjenik javio telefonom zanimajući se u kojoj je fazi postupak. Mlinarić je također rekao kako mu je Pripuz komentirao novinske tekstove o svjedočenju oštećenog dr. Borisa Ljahnyckog. Suca to nije zanimalo, pa je prekinuo odvjetnika u njegovu izvještavanju. </p>
<p>Zoran Pripuz, za kojim je raspisana i Interpolova tjeralica s naznakom »može biti opasan«, inače je već nekoliko puta tijekom postupka svojim kanalima sudu dostavljao dokumentaciju. </p>
<p>Pred početak svoga svjedočanja, zaštićeni svjedok pokajnik Zoran Miletić snimio je svoj telefonski razgovor s Pripuzom koji mu nudi novac u zamjenu da ovaj odustane od terećenja Nikice Jelavića. Odlukom Vrhovnog suda spomenuta je snimka odbijena kao nezakonit dokaz. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Priveden osumnjičeni za bacanje bombe na policijsku postaju</p>
<p>RIJEKA, 4. studenoga</p>
<p> - Kriminalisti PU primorsko-goranske i djelatnici Policijske postaje Rab utvrdili su da je 3. ovog mjeseca u 2,50 sati 21-godišnji Rabljanin Ante Pahljina aktivirao i s udaljenosti od 40 metara bacio ručnu bombu M-91 u pravcu PP Rab, koja je eksplodirala na udaljenosti od oko dva metra od ulaza u dvorište Postaje.</p>
<p>Također je utvrđeno da su tu bombu prethodno zajednički nabavili Pahljina i jedan stariji maloljetnik iz Raba. Uslijed detonacije popucala su stakla na pomoćnim ulaznim vratima na zgradi PP, a oštećena su i dva motorna vozila u vlasništvu HEP-a pogon Rab. Ozlijeđenih osoba nije bilo, a materijalna šteta bit će naknadno utvrđena. </p>
<p>Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo »dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom« i kazneno djelo »nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari«, obojica muškaraca su uhićena, te u dogovoru s nadležnim državnim odvjetništvom i istražnim Centrom županijskog suda u Rijeci, osumnjičeni Ante Pahljina u ponedjeljak u ranim popodnevnim satima je priveden na saslušanje istražnoj sutkinji Županijskog suda u Rijeci Kseniji Zorc, dok je kaznena prijava protiv starijeg maloljetnika dostavljena općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ubojstvo - osveta za deložaciju iz žrtvine kuće? </p>
<p>Kurt je na Markovića pucao 27. lipnja ove godine dok je ovaj u vrtu zalijevao svijeće / Kako su rekli svjedoci, Markovićeve posljednje riječi bile su da je u njega pucao »lopov Kurt«</p>
<p>ZADAR, 4. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu u Zadru počelo suđenje Peteru Kurtu, optuženom za ubojstvo Dragutina Markovića. Njega optužnica tereti za kazneno djelo protiv života i tijela teškim ubojstvom, a u istrazi Peter Kurt se izjasnio da se ne osjeća krivim. </p>
<p>Prema optužnici Peter Kurt je na Markovića pucao 27. lipnja ove godine i to sat i pol vremena prije nego što je trebala biti provedena sudska deložacija iz kuće u vlasništvu Dragutina Markovića. Nekoliko dana prije, iz jednog dijela kuće deložiran je Marko Pentavac, a Kurt je smatrao kako drugi dio kuće pripada njemu, iako je taj dio koristio na temelju rješenja o privremenom korištenju. Kako bi onemogućio provedbu ovrhe, ali i istodobno lišio Markovića života, jer se, navodno, kao Srbin »usudio« kupiti kuću, Kurt je prišao Markoviću dok je zalijevao cvijeće i bez ikakvog povoda pucao u njega iz pištolja kalibra 9 milimetara, sa svega 2,5 do 3 metra udaljenosti. Kurt je pri tom koristio još jedan pištolj manjeg kalibra, zadavši Markoviću prostrijelne rane, jednu u predjelu prsa, a drugu u predjelu trbuha, što je kod Markovića prouzročilo hemoralgični šok zbog čega je umro.</p>
<p>Patologinja Ana Krvavica potvrdila je da je uzrok smrti hemoralgični šok, s tim da je rana u desnom ramenu bila smrtonosna. </p>
<p>Odvjetnik Petera Kurta Marko Marinović usprotivio se tvrdnji o postojanju dva oružja, jer Ana Krvavica nije sa sigurnošću nije mogla utvrditi o kojoj je vrsti oružja riječ, budući da ostaci pronađeni u jetri nisu bili podobni za identifikaciju. Osim toga, patologinja nije mogla pronaći drugo zrno u tijelu, iako je više puta tražila da se obavi rendgenski snimak Markovića. </p>
<p>»U Općoj bolnici Zadar odbili su moje zahtjeve, uz obrazloženje da se ne mogu rendgenski snimiti pokojnika. Ja nisam balističar, ali sam dokazala da su sve rane nanesene iz istog pravca«, kazala je Ana Krvavica.</p>
<p>Saslušani svjedoci Goran Andonovski i Nikola Brajko koji su prvi prišli ustrijeljenom Markoviću, u svom iskazu su potvrdili da su čuli dva pucnja, te kako im je Marković prije nego što će izdahnuti rekao, da ga je u njega pucao »lopov Kurt«. Trenutak kada je Kurt pucao, svjedoci nisu vidjeli, ali tvrde da su vidjeli Markovića kako jedva hoda ulicom. Svjedok Nikola Brajko izjavio da su pucnji bili istog inteziteta, nalik petardama, što dovodi u sumnju teoriju o dva oružja.</p>
<p>Na prijedlog odvjetnika Marinovića obavit će se naknadno kombinirano vještačenje, nakon čega će se odrediti datum nastavka glavne rasprave. </p>
<p>Supruga pokojnog Markovića, Snježana Marković, još nije pokrenula imovinsko-pravni spor, a zahtjev za štetu potražit će privatnom tužbom. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sin osumnjičen da je oca ubio sjekirom i pokušao pobjeći</p>
<p>Ante Ćaleta priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu / Uhićen u nedjelju oko 18 sati na trogirskom autobusnom kolodvoru</p>
<p>SPLIT, 4. studenoga</p>
<p> - Ante Ćaleta (20) osumnjičen je da je u subotu poslijepodne sjekirom ubio svoga oca Paju Ćaletu (44) u Vinovcima, zaseoku Ćalete, nedaleko od Marine.</p>
<p>Nakon kriminalističke obrade uz kaznenu prijavu za ubojstvo, Ante Ćaleta priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu na saslušanje. Mladić je uhićen u nedjelju oko 18 sati na trogirskom autobusnom kolodvoru u pokušaju bijega.</p>
<p>Podsjetimo, ubijenoga je u subotu oko 17,30 sati pronašao njegov brat Jere Ćaleta (49) , koji je i pozvao policiju. Tijelo brata pronašao je na tlu u kuhinji bratove obiteljske kuće. U selu se špekulira da je okrutno udarcima ubojstvo sjekirom po glavi i vratu počinjeno u masliniku, a ne u kući. </p>
<p>Glasnogovornik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Leo Tauber te špekulacije nije ni potvrdio, ali ni opovrgnuo. </p>
<p>Naime, mještani su tijekom berbe maslina primijetili da je Pajo Ćaleta u masliniku ostavio svoju jaknu i obrane masline, ali njega nisu vidjeli. U selu više nisu vidjeli ni njegova sina.</p>
<p>Jere Ćaleta policiji je kazao da je u bratovu kuću, koja je zidom naslonjena na njegovu, došao jer je čuo da se dva sata ranije uključio zajednički hidrofor koje se nije gasio. Tko je i zašto u selu bez tekuće vode, pustio vodu koja se hidroforom crpi iz bunara, da teče dva sata bez prestanka, policija ne želi govoriti.</p>
<p>Ante Ćaleta je do prije mjesec dana stanovao sa sestrom i majkom, koja se preudala u Kninu. Potom je došao stanovati kod oca u Vinovce. Mještani su primijetili da je »malo čudan«, a neslužbeno doznajemo da nije isključeno da je mladić zločin počinio u trenucima neubrojivosti. U Vinovcima je, s ocem koji je radio u trogirskom brodobradilištu, živio skromno. Stanovnici su primijetili da sin nije želio pomagati ocu u kućnim i poljoprivrednim poslovima.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Silovao svoje kćeri i njihovu prijateljicu, dobio 15 godina</p>
<p>Čitanje presude i obrazloženja bilo je, kao i cijelo suđenje, zatvoreno za javnost radi zaštite maloljetnih žrtava / Djeca su u međuvremenu odrasla, a istina je tek nedavno izbila na vidjelo</p>
<p>ZLATAR, 4. studeni</p>
<p> - U ponedjeljak vijeće Županijskog suda u Zlataru objavilo je nepravomoćnu presudu kojom je N.N. (41), osuđen na 15 godina zatvora zbog kaznenog djela silovanja.</p>
<p> Čitanje presude i obrazloženja bilo je, kao i cijelo suđenje, zatvoreno za javnost radi zaštite maloljetnih žrtava, no, kako smo doznali od predsjednika Županijskog suda Marka Maloče, objava presude također može biti tajna, jer u protivnom ni sam postupak zatvoren za javnost ne bi imao smisla. Također smo doznali da je optuženi N.N. godinama silovao svoje kćeri i njihovu prijateljicu, a sve u dobi do 14 godina. </p>
<p>Iako je to prije nekog vremena prestao raditi, djeca su odrasla i tek sad je istina o nedjelima koja su trajala od njihove najranije mladosti izašla na vidjelo. N.N. je osuđen za ukupno deset kaznenih djela. </p>
<p>Inače, N.N. je proglašen smanjeno uračunljivim i liječio se od alkohola, no iako je i sam priznao nedjelo, vijeće Županijskog suda u Zlataru izreklo mu je 15 godina zatvora, što je do sada prva maksimalna zatvorska kazna izrečena u tom sudu. Kako doznajemo, ovakvih djela ima u Zagorju još nekoliko i njihovo procesuiranje još traje, a sve je to vrlo mučno, osobito za žrtve nasilja. No, pretpostavlja se da mnogo slučajeva nije ni prijavljeno, zbog straha od sramote i reakcije okoline u malim sredinama.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ocu silovatelju vrhovni sud prepolovio kaznu</p>
<p>Krajem prošle godine, na Županijskom sudu u Zagrebu, jedan je otac silovatelj, iz okolice Zagreba, koji je godinama silovao svoje kćeri (djevojčice su imale od 8 do 12 godina), osuđen na 15 godina zatvora. Sutkinja se, izričući presudu, gotovo ispričavala što oca monstruma nije mogla kazniti teže (dosudila mu je tada maksimalnu kaznu). </p>
<p>Pola godine kasnije, sudsko vijeće Vrhovnog suda, pod predsjedanjem suca Branka Zmajevića, prihvaća žalbu obrane i silovatelju vlastite djece kaznu prepolovljuje osudivši ga na 7 godina zatvora. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dva samoubojstva i pronalazak mrtvog tijela</p>
<p>SLUNJ, 4. studenoga</p>
<p> - Djelatnici Policijske uprave Karlovačke i policijskih postaja Slunj, Karlovac i Ogulin u subotu i nedjelju, 2. i 3. studenoga zabilježili su dva samoubojstva, a na lijevoj obali Kupe nizvodno od Karlovca pronašli su mrtvo tijelo. </p>
<p>U noći od subote na nedjelju u svojoj obiteljskoj kući u Drežnic,i odnosno zaseoku Zrnići, izvršio je samoubojstvo sedamdesetogodišnji mještanin S.Z. i to iz pištolja koji je ilegalno posjedovao. </p>
<p>U nedjelju je, pak, u Slunju u Ulici braće Radića 8 izvršio samoubojstvo 59-godišnji V.R. iz Slunja. Samoubojstvo je učinio iz pištolja koji je imao uz dozvolu. </p>
<p>Razlozi oba suicida u Drežnici i Slunju su zasad nepoznati.</p>
<p>U nedjelju su karlovački policajci u Selcu nedaleko Karlovca uz rijeku Kupu, pronašli mrtvo tijelo 27-godišnjeg P.O. iz Karlovca, čiji je nestanak prijavljen još 18. listopada ove godine. Mrtvo tijelo prevezeno je na Odjel patologije karlovačke Opće bolnice gdje će biti izvršena obdukcija. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Zagrebačka banka uvodi prvi kunski kredit za građane </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Zagrebačka banka snizila je početkom studenoga kamatne stope na kredite građanima, uvela je novi kreditni proizvod za građane - nenamjenski kunski gotovinski kredit, te smanjila kamatne stope na depozite. </p>
<p>Uvođenje prvog kunskog kredita član Uprave Zagrebačke banke Zvonimir Jurjević zadužen za poslovanje s građanima pojasnio je u ponedjeljak višegodišnjom stabilnošću tečaja kune i povjerenjem u domaću valutu te izrazio nadu da će i druge hrvatske banke slijediti primjer Zagrebačke banke.</p>
<p>Kunski nenamjenski gotovinski kredit odobravat će se uz kamatnu stopu od 10,49 posto godišnje (kao i na nenamjenske kredite uz valutnu klauzulu i bez depozita), na rok do 5 godina. Za podizanje kredita potreban je najmanje jedan, a najviše tri jamca, a Banka obračunava i jednokratnu naknadu od 3 posto.</p>
<p>Kod svih stambenih kredita uvodi se mogućnost počeka do godine dana, a visina kamatnih stopa snižena je ovisno o razini depozita.</p>
<p>Sa sadašnjih 7,99 posto godišnje kamatna stopa snižena je na 7,79 posto (bez depozita), odnosno na 7,59 (do 10 posto depozita) te 7,19 posto (do 20 posto depozita).</p>
<p>Snižena je i kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite uz valutnu klauzulu (i 10 posto depozita) na 9,99 posto godišnje, kao što su snižene i kamate na gotovinske kredite po MasterCard kartici sa 12,99 na 10,99 posto, dok je kamatna stopa na dopušteno prekoračenje po tekućem računu građana smanjena sa 17,49 na 14,99 posto godišnje.</p>
<p>Spomenuto sniženje kamatnih stopa odnosi se i na sve postojeće kredite koji su ugovoreni uz promjenljivu kamatnu stopu.</p>
<p>Istodobno, smanjene su i kamatne stope na kunske i euro depozite, kao i na depozite u američkim dolarima i švicarskim francima, dok su porasle kamatne stope na australske i kanadske dolare.</p>
<p>Objašnjavajući smanjenje kamata na depozite od dva ili više posto (ovisno o ročnosti), Jurjević je rekao kako je to prava cijena novca. Naime, u Zagrebačkoj banci drže nelogičnim da, primjerice, kamata na kunske depozite oročene na 12 mjeseci iznosi od 6 do 7 posto, a da Zagrebačka banka upisujući jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija ostvaruje prinos od samo 3,5 posto. Ovisno o ročnosti kamate na kunske depozite po novome se kreću od 2,9 posto (za jedan mjesec), 4 posto (za 12 mjeseci) do 4,4 posto (za 36 ili više mjeseci).</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Država će ustupiti zemljište za ekološku proizvodnju hrane</p>
<p>U organizaciji britanskog veleposlanstva, tvrtke Trade Partners UK i Hrvatskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva na Plitvičkim jezerima održava se seminar o ekološkoj poljoprivredi / Naglašeno je kako su u Hrvatskoj poticaji za ekološku proizvodnju 30 posto veći nego za konvencionalnu poljoprivredu</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 4. studenoga</p>
<p> - »U paketu poljoprivredne reforme nalazi se i ekološka poljoprivreda, koja je ušla u sustav državnih poticaja«, rekao je u ponedjeljak zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić, otvarajući dvodnevni seminar pod nazivom »Ekološka poljoprivreda - britanska iskustva i hrvatske mogućnost«. </p>
<p>Seminar je organiziran u suradnji gospodarskog odjela veleposlanstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj te tvrtke Trade Partners UK i Hrvatskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Ledić je rekao da će država ustupiti poljoprivredno zemljište za ekološku proizvodnju hrane. Konvencionalna domaća poljoprivreda, kaže on, iako u bruto društvenom proizvodu sudjeluje s 10 posto, a u vanjskotrgovinskoj razmjeni s 12 do 13 posto, ne proizvodi dovoljno hrane za domaće potrebe.</p>
<p>Ekološka poljoprivreda, kaže Ledić, otvara novu perspektivu domaćim proizvođačima hrane. Uz zakonsku regulativu u ekološkoj poljoprivredi uspostavljene su i nadzorne stanice kao i laboratorij i sustav za certificiranje, odnosno proizvodnju i prodaju ekoloških proizvoda. </p>
<p>Prema njegovim riječima, prvi eko proizvodi s oznakom »Ekološki proizvod Hrvatske« na domaćem, ali i stranom tržištu trebali bi se pojaviti iduće godine. Naime, sad se na tržištu nalazi niz proizvoda pod različitim oznakama na kojima piše »zdrava« ili »integralna hrana«, »sa sela« i slično. </p>
<p>Kako se čulo, poticaji za ekološku proizvodnju su 30 posto veći od poticaja u konvencionalnoj poljoprivredi. Primjerice, poticaji za proizvodnju pšenice iznose 1650 kuna po hektaru, a za proizvodnju pšenice na ekološki prihvatljiv način (bez herbicida) su 3000 kuna po hektaru. </p>
<p>Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Nicholas Jarrold rekao je da je ovaj seminar još jedan korak dalje u razvoju odnosa između Hrvatske i Velike Britanije. </p>
<p>U uvodnom predavanju seminara za više od 50 eko proizvođača, predstavnika više resornih ministarstava, fakulteta i stručnih organizacija govorilo se o razvoju i stanju ekološke poljoprivrede u Velikoj Britaniji, načinu povezivanja ekološke proizvodnje s turizmom, ali i općenito s gospodarstvom. Uz to naznačena je i moguća suradnja britanskog i hrvatskog tržišta na planu ekološke proizvodnje. </p>
<p>Direktor za međunarodni razvoj Robert Hardy predstavio je vodeću udrugu za promicanje ekološke poljoprivrede u Velikoj Britaniji - Soil. Radi se o udruzi koja se, između ostalog, bavi certificiranjem ekološke proizvodnje u Velikoj Britaniji i 19 drugih zemalja širom svijeta. Uz certificiranje žitarica, stoke, ribe, komposta, Soil se bavi promicanjem etičkih standarda u trgovini. To je važno za ulazak eko proizvoda iz manje razvijenih zemalja na svjetsko tržište. Cilj njihovog rada je da potrošač na tržištu prepozna zdravu hranu. </p>
<p>U sklopu seminara organizirana je i izložba domaćih eko proizvoda koji će ubrzo nositi znak hrvatskog eko proizvoda. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U Kraljevici položena kobilica za američki tanker</p>
<p>KRALJEVICA, 4. studenoga</p>
<p> - U brodogradilištu Kraljevica u ponedjeljak je položena kobilica za tanker namijenjen prijevozu asfalta, nosivosti 9200 tona, koji bi trebao biti sagrađen do travnja 2004. godine za američkog brodara Sargent Marine. Ugovorena vrijednost broda je 30 milijuna dolara, a još jedan isti takav tanker za istog naručitelja trebao bi biti porinut u more do listopada 2004. godine. Riječ je o tehnološki vrlo složenom brodu kakvih u svijetu ima samo osamdesetak, a Kraljevica je taj posao dobila u konkurenciji španjolskih i kineskih brodogradilišta, iako je ponuda našeg brodogradilišta bila osjetno viša od kineske. </p>
<p>Direktor brodogradilišta Kraljevica Vladimir Vranković je naglasio da je to brodogradilište nakon izlaska iz sanacije očekivalo da će najprije graditi za domaće naručitelje, a potom za strane, ali je Kraljevica uspjela ući u svjetsku tržišnu nišu gradnje specijalnih brodova. </p>
<p>Projekt za spomenuta dva tankera zajednički su izradili stručnjaci Kraljevice i Brodotrogira, a pritom su uspješno kombinirali postojeća i avangardna rješenja u konstruiranju tih specijalnih brodova. Koliko je riječ o složenom projektu najbolje govori to da će se u plutajućim tankovima tih tankera asfalt prevoziti na temperaturi od 260 stupnjeva Celzijevih. Naručitelj Sargeant Marine najvjerojatnije će u Kraljevici uz naručena dva graditi još dva broda za prijevoz asfalta i naftnih derivata. Ta tvrtka poslove obavlja širom svijeta, njihovih deset brodova godišnje prevezu 3,5 milijuna tona asfalta, a sada se pozicioniraju na tržištu srednje i istočne Europe gdje očekuju pokretanje velikih građevinskih radova, prvenstveno u cestogradnji. </p>
<p>S obzirom na to da je spomenutih 80 brodova za prijevoz asfalta koliko ih ima na svijetu već dobrim dijelom dotrajalo, Kraljevica bi mogla sudjelovati u obnovi te malobrojne, a skupe flote. Od tri navoza u Kraljevici trenutno je zauzet samo jedan na kojemu se gradi jedna jahta, na drugome sada počinje gradnja spomenutog tankera za prijevoz asfalta, a treći još čeka obećanu gradnju broda za potrebe Jadrolinije. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>ZG burza: Promet 4 posto manji nego u rujnu </p>
<p>ZAGREB,4. studenoga</p>
<p> - Na Zagrebačkoj burzi u listopadu je ostvaren promet od 575,68 milijuna kuna, što je doduše 4 posto manje nego u rujnu, ali ipak je to drugi najbolji ovogodišnji trgovinski mjesec na burzi.</p>
<p> Od ukupnog mjesečnog prometa 86,4 posto ostvareno je obveznicama, a samo 11 posto dionicama, dok se ostatak prometa odnosi na komercijalne zapise Podravke i na prava. Također, zaključno s 30. listopada ovogodišnji je promet premašio 4 milijarde kuna.</p>
<p> U usporedbi s krajem rujna, krajem listopada indeks CROBEX izgubio je 1,3 posto, a CROBIS 0,1 posto. </p>
<p>Kad je riječ o trgovanju obveznicama, koje je u listopadu doseglo iznos od 497,43 milijuna kuna (7,8 posto manje nego u rujnu), 56 posto tog iznosa predstavljaju institucionalne transakcije. Na burzi prijavljene transakcije odnosi se 34,58 posto prometa, dok redoviti promet obveznicama ima udio od 9,42 posto ukupnog prometa obveznicama.</p>
<p>Vrijednost trgovanja dionicama (aktivno ih je bilo 42) u listopadu je dosegla 63,46 milijuna kuna (što je 21,6 posto više nego u rujnu), a najveći udio u ukupnom prometu imaju Pliva (37,4 posto) i Podravka (27,5 posto). Na trećem mjestu po udjelu u prometu dionicama je Riviera (4,3 posto), a slijede Kraš (4 posto), Croatia osiguranje (3,5 posto) i Dom fond (3 posto).</p>
<p> U listopadu su u usporedbi s rujnom najviše skočile cijene dionica Viktora Lenca (40 posto), SN Holdinga (16,5 posto), Karlovačke banke (12,1 posto), Dom fonda (10,4 posto) i Slavonske banke (8,9 posto). Najveći gubitnici u listopadu su bile dionice Janafa (14,1 posto), Jadranturista (11,2 posto) i Karlovačke pivovare (7,3 posto). Pliva je u listopadu izgubila 0,2 posto, a cijena Podravkine dionice na mjesečnoj je razini povećana za 3,1 posto.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Burze: Financijski sektor poveo rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 4. studenog</p>
<p> - Europske su burze u ponedjeljak ostvarile značajan porast, a među najvećim su dobitnicima bila dionice financijskog i tehnološkog sektora. U New Yorku se na burzama također očekivao pozitivan trend, u očekivanju da će Fed ovoga tjedna smanjiti kamatne stope nakon niza nepovoljnih gospodarskih podataka objavljenih prošloga tjedna.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 3,18 posto na 4124,3 boda, frankfurtski DAX 3,79 posto na 3285,07 bodova. Milanski MIB je na 24.361 boda bio čak 3,83 posto viši nego u petak, dok je pariški CAC 40 prošao nešto lošije - porastao je 2,28 posto na 3180,47 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, na kojem je do poslijepodneva bio samo jedan gubitnik - Total Fina Elf je pala 0,2 posto, porastao je 3,05 posto na 2563,5.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja tri najvažnija indeksa porasla, no Dow Jones Industrial Average je dobio tek 0,5 posto. Širi S 500 je porastao 1,4 posto, dok je tehnološki Nasdaq Composite skočio čak 2,7 posto. Nasdaq je u petak dobio 2,33 posto dosegavši 1360,7 bodova, a DJIA, koji je u listopadu ostvario najveći mjesečni rast od 1987. godine, je na 8517,64 boda bio 1,44 posto viši. S 500 je porastao 1,72 posto na 900,96 bodova.</p>
<p>Na tokyjskoj burzi u ponedjeljak je također prevladavao pozitivan trend te je i Nikkei 225 porastao 0,52 posto na 8685,72 boda.</p>
<p>Većina je vodećih europskih osiguravatelja ostvarila rast od oko 5 posto. Tako je britanska Aviva skočila 7 posto, Allianz 5,4, a Aegon i Axa 4,4 posto. Swiss Re je porastao 5,1 posto, a njegov veći rival München Re 2,8 posto. Među bankama, opet su predvodile najveće njemačke grupacije. Tako je deutsche Bank skočila 7,7 posto, a HVB i Commmerzbank su dobili oko 6,5 posto. Nizozemska ABN Amro je nakon dobrih rezultata porasla 7,1 posto, a francuska BNP Paribas i španjolska BSCH oko 5 posto. Talijanska IntesaBCI i UniCredito dobile su 7,7 odnosno 4,3 posto.</p>
<p>Jedan od najvećih dobitnika među europskim blue chipovima bio je EADS, europska aeronautička i obrambena grupacija čije su dionice skočile 10,4 posto. Irska aviokompanija Ryanair, poznata po niskim cijenama, također je skočila više od 10 posto nakon što je izvijestila o izvrsnim rezultatima. Njen rival EasyJet je dobio 5,8 posto, a British Airways 7,5 posto. Njemačka Lufthansa je porasla 6,2, a Air France 2,8 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Poreznici još nemaju popis tajkuna koji su imovinu stekli na sumnjiv način</p>
<p>Ravnatelj Porezne uprave Milan Trbojević tvrdi da postoje razrađene metode prema kojima će porezni inspektori postupati u otkrivanju i procesuiranju onih koji su se bogatili suprotno javnomu moralu, ali ne želi otkriti koliki iznos »kaznenog poreza« država namjerava naplatiti </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - »Porezna uprava još nema popis bogataša, odnosno svih onih na koje će se od 1. siječnja primjenjivati Zakon o jednokratnom porezu na imovinu«, rekao je za Vjesnik ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Milan Trbojević. Dodao je da će se poreznici pozabaviti baš svima koji se prepoznaju u članku 1. tog zakona. </p>
<p>U najširem smislu, »zakon za tajkune« trebao bi zahvatiti sve one koji su proteklih godina bogatstvo stekli na sumnjiv način. Za njih su, podsjetimo, predviđeni porezi po visokim stopama i jednokratna kazna.</p>
<p>Trbojević u strogoj tajnosti drži i podatke o iznosu koji država namjerava na taj način naplatiti. No, prema njegovim riječima, Porezna uprava već ima do detalja razrađene metode poreznog nadzora kojima će provesti predviđene mjere. Riječ je, naglašava Trbojević, o uglavnom poznatim metodama kontrole obveznika, koje su vrlo jasne i prema kojima će pojedinci biti procesuirani. </p>
<p>Prvi poreznik u državi tvrdi da u ovom trenutku ne može precizirati hoće li kazneni porez morati platiti samo tajkuni, odnosno veliki poduzetnici, ili će njime biti obuhvaćene i druge skupine obveznika za koje se sumnja da su proteklih godina državi utajili podosta poreza. Pritom se prije svega misli na sportaše i estradne zvijezde. Za njih je, naime, još prije dvije godine utvrđeno da Poreznoj upravi prijavljuju minimalne prihode iako njihova imovina pokazuje da zarađuju mnogo više.</p>
<p>Trbojević napominje da ovaj zakon, kojim će utajivače zbog grijehova iz prošlosti pokušati privesti pravdi, nema nikakve veze s akcijom ispitivanja podrijetla imovine. Naime, Porezna je uprava 2000. godine, kad je na njezinu čelu bio ravnatelj Ivan Iveković, u suradnji s bivšom Financijskom policijom napravila popis nekoliko stotina sumnjivih poreznih obveznika. Neke od njih, među kojima su bili i neki najpoznatiji hrvatski estradnjaci, poreznici su čak pozvali na informativne razgovore da bi ih pitali na koji su način stekli svoju imovinu. Međutim, uspostavilo se da poreznici nemaju zakonske mogućnosti obveznika procesuirati na temelju sumnjivo stečene imovine. Ako je vjerovati ravnatelju Trbojeviću, poreznici ovaj put neće napraviti slične greške u koracima. Svi koji su se bogatili suprotno javnomu moralu tako mogu očekivati posjet poreznih inspektora. </p>
<p>Otkako je na čelu Porezne uprave, Trbojević je više puta naglašavao da mu je cilj podići razinu poreznog morala u Hrvatskoj. </p>
<p>Prilikom izrade »zakona za tajkune« glavnu riječ je imao umirovljeni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Božidar Jelčić. Jelčić je prije otprilike mjesec dana javnosti predstavio veliki projekt Porezne uprave kojem je cilj osigurati zaštitu prava poreznih obveznika, koja trenutačno nije na zadovoljavajućoj razini.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Predizborni obračun političkih konkurenata?</p>
<p>Predsjednik IDF-a Luciano Delbianco podijelio 2000 letaka istarskim domaćinstvima u kojima »razotkriva« nepodopštine najeksponiranijeg IDS-ovca Damira Kajina, ali to nije naišlo na očekivani odjek / Delbiancova akcija protiv korupcije na lokalnoj razini, što podrazumijeva bitku protiv IDS-a, ne jenjava, već se rasplamsava</p>
<p>PULA, 4. studenoga</p>
<p> - Nesvakidašnja akcija Istarskog demokratskog foruma (IDF) i njegova predsjednika Luciana Delbianca, koji je minulog vikenda podijelio 2000 letaka istarskim domaćinstvima u kojima »razotkriva« nepodopštine najeksponiranijeg IDS-ovca Damira Kajina, početkom ovoga tjedna nisu naišle na očekivani odjek. U Puli, naime, građani to doživljavaju kao predizborni obračun glavnih konkurenata u Istri, a posebice u Puli.</p>
<p>Na Delbiancove tvrdnje o tome da je Damir Kajin koristio zahvaljujući položaju u IDS-u istodobno dva automobila (xantiu i volvo) te da je odsjedao u Sheratonu, trošeći novac poreznih obveznika, a u međuvremenu da je naplatio gotovo 68.000 kuna kao da je putovao vlastitim automobilom, reagirao je Kajin tvrdnjom da može svakom Istraninu i građaninu Hrvatske pogledati u oči, što Delbianco sigurno ne može. »Tri noći jesam spavao u Sheratonu i to je koštalo 1800 kuna, ali to i danas čine zastupnici kad nema mjesta u drugim hotelima. Automobile sam koristio, jer sam imao pravo na to kao predsjednik Županijske skupštine. Ali, što je to prema provizijama koje je dobivao Delbianco, uključujući luksuzna zimovanja u Alpama kao i stan u Medulinu vrijedan više od 50.000 eura«, tvrdi Kajin. Osim toga, »Delbianco je član Nadzornog odbora HEP-a i ni jednog trenutka nije osjeti potrebu reagirati zbog poskupljenja struje, a kod bankrota štedionice Flacius među prvima je povukao svoj štedni ulog dok su tisuće Puljana i drugih Istrana ostale bez svoje štednje«, komentirao je Damir Kajin.</p>
<p>Tajnik IDS-a Emil Soldatić odgovorio je samo na Delbiancove prigovore da Jakovčić i Pašalić preko monopolističkog saveza »Grupo« pokušavaju »kupiti« najutjecajniji istarski medij - Glas Istre, tvrdeći da IDS te novine kupuje - na kiosku. Jakovčića nema da odgovori na Delbiancove najnovije napade, jer je na službenom putu u Pekingu, gdje sudjeluje na međunarodnoj zrakoplovnoj konferenciji s ciljem da u pulsku zračnu luku dovede poznate europske kompanije koje bi proizvodile specijalne vrste zrakoplova. A da Delbiancova akcija protiv korupcije na lokalnoj razini, što podrazumijeva bitku protiv IDS-a, ne jenjava, već se rasplamsava, potvrdila je i najava da će u četvrtak Pula biti domaćin predstavljanja prvog hrvatskog prijedloga »Akcijskog programa za borbu protiv korupcije na lokalnoj razini«.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Novakoviću se ponovo sudi na osobni zahtjev</p>
<p>ŠIBENIK, 4. studenoga</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Šibeniku počeo je ponovljeni sudski postupak protiv Dušana Novakovića (61), rodom iz sela Zelova u općini Muć, s prebivalištem u Splitu, kojeg se tereti da je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Novakoviću se sudilo u odsutnosti 29. rujna 1993., kada je osuđen na 10 godina zatvora. Za njim je bila raspisana međunarodna tjeralica na osnovi koje je 21. kolovoza ove godine uhićen na području Splita i sproveden u šibenski pritvor. No, samo dan nakon pritvaranja Novaković je bio pušten na slobodu jer se greškom navelo da je rođen 1943., umjesto dvije godine ranije. Nakon što se ispitao njegov stvarni identitet, Novakoviću je ubrzo ponovo završio u pritvoru, a se sada ponovo sudi na njegov osobni zahtjev.</p>
<p>Tereti ga se da je u rujnu i prvoj polovici listopada 1991., tijekom oružanog sukoba srpske paravojske i HV-a, kao pripadnik tzv. teritorijalne obrane SAO krajine počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Novaković je tada u zatvoru izdržavao kaznu zbog disciplinskog prijestupa, a u tom zatvoru, u zgradi stare kninske bolnice, nalazili su se i pripadnici 4. gardijske brigade zarobljeni u napadu na Kijevo. Novaković je tukao vojne zarobljenike Antu Topića, Željka Mrkonjića, Mirka Gogića, Denisa Delića, Antu Bogića, Tomislava Grubišića i Antu Cvitkovića. Tukao ih je volovskom žilom, drškom motike te nogama i šakama. Jedne noći u listopadu 1991., piše u optužnici koju zastupa županijski državni odvjetnik, zajedno s još nekoliko stražara izveo je iz ćelije na hodnik zarobljenike Tomislava Grubišića i Mirka Gogića te im naredio da jedan drugome »puše« penis, ali kako su oni to odbili uraditi, Novaković ih je obojicu zajedno sa stražarima tukao prisiljavajući ih da to učine. Potom je iz ćelije, zaprijetivši mu batinama, izveo Denisa Delića i prisilio ga da stavlja penis u usta zarobljenim civilima te ga silio da ti civili to isto čine njemu. Iz ćelije je Novaković u listopadu 1991. izveo i Ivicu Matića i prisilio ga da mu spolovilo stavi u usta. Pritom ga je tukao, pa je zarobljenik to morao učiniti.</p>
<p>Osim Novakovića koji se po okrutnosti prema zarobljenim hrvatskim novacima posebno izdvajao i drugi su pripadnici tzv. teritorijalne obrane fantomske tvorevine koji su bili zatvorski stražari, bili okrutni prema zarobljenim novacima 4. gardijske brigade. Riječ je o Petru Kriviću iz Lećevice, Nikši Beari, također iz Lećevice, Željku Bjedovu iz Kaštel Lukšića i Nikoli Mišinu iz sinjske općine. Svi osim Željka Bjedova i danas su u bijegu i za njima je raspisana međunarodna tjeralica. Sudilo im se u odsutnosti i svi su proglašeni krivima i osuđeni za zatvorske kazne. Željko Bjedov je također bio u bijegu, ali je prošle godine bio uhićen na splitskom području nakon čega je bio sproveden u pritvor, a ponovo mu se sudilo na vlastiti zahtjev. U ponovljenom sudskom postupku Bjedov je oslobođen i sada je na slobodi.</p>
<p>Predmet Dušana Novakovića vodi sudac Dalibor Dukić, a Novakovićeva odvjetnica je Vera Bego-Macura. Na početku glavne rasprave, Novaković je negirao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret te je predložio sudu saslušanje više svjedoka. Sudac Dukić novu je raspravu sazvao za 12. studenog kad će biti saslušani svjedoci iz optužnice.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Osijek: Suđenje za genocid i ratni zločin</p>
<p>OSIJEK, 4. studenoga</p>
<p> - Pred velikim vijećem osječkog Županijskog suda, u ponedjeljak je počelo suđenje u postupku protiv 10 mještana Luča, optuženih za genocid i ratni zločin protiv civila od kojih je hrvatskom pravosuđu dostupan samo Dragan Marjanović. Ostalih devet optuženika je tijekom mirne reintegracije prebjeglo u SRJ, pa im se sudi u odsutnosti. Prema optužnici, Marko Čanadić, Čedomir Kovačić, Milisav Stojanović, Savo Stojanović, Milivoj Vuković, Goran Božić, Petar Petrović, Branko Petrović, Miroslav Lazarević i Dragan Marjanović u baranjskom su mjestu Luču nakon okupacije formirali štab tzv. teritorijalne obrane sela kojim je zapovijedao Savo Stojanović. Od kolovoza 1991. do svibnja 1995. godine, oni su stanovnike Luča svakodnevno psihički i fizički zlostavljali. Svim Hrvatima ograničavali su kretanje, prijetili im, otpuštali sa radnih mjesta, zastrašivali, pucali im po kućama i lišavali ih slobode. U tom je razdoblju ubijeno pet Hrvata, pretučeno i ranjeno ih je 16, demolirana je i zapaljena katolička crkva, a protjerano je oko 650 Hrvata. </p>
<p>Dostupnog Marjanovića tereti se da je s još nekolicinom demolirao katoličku crkvu, te da je sudjelovao u prisilnom novačenju Hrvata u okupacijsku vojsku, kao i organiziranju prisilnih radova. Također, tereti ga se da je svom sumještaninu Pavi Golčiću oteo automobil i namještaj iz kuće, da je pucao po kućama Hrvata i protjerivao ih iz sela. </p>
<p>Nakon čitanja optužnice Marjanović je istaknuo kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Suđenje se nastavlja u utorak saslušanjem svjedoka. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ protiv promjena naziva ulica u Gvozdu</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Promjene naziva ulica u Gvozdu potpuno su neprihvatljive, osobito promjena imena Trga dr. Franje Tuđmana, istaknula je u ponedjeljak na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor, govoreći o aktualnom političkom stanju. Upozorila je da su te promjene naziva ulica donijeli vijećnici SDP-a u Gvozdu, na koje najavljene promjene djeluju »destimulirajuće i obeshrabrujuće«, istaknula je Kosor. No, nastavila je zamjenica predsjednika HDZ-a »očito je da Vlada ne zna što bi s djecom i demografskom politikom«, zaključila je Kosor. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Predstavljena »Hrvatska i veliko ratište«</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Nasuprot knjiga nekih drugih hrvatskih vojskovođa, knjiga »Hrvatska i veliko ratište« na potpuno nov način analizira Domovinski rat; ona nije natopljena emocijama, ne iskazuje politički stav te ne iznosi pojedinačno ratno iskustvo. Istaknuo je to Ivan Bekavac na konferenciji za novinare koja je u ponedjeljak održana povodom objavljivanja nove knjige Davora Domazeta - Loše pod nazivom »Hrvatska i veliko ratište«. Kao urednik knjige čiji je nakladnik znanstvena Udruga Sv. Jurja, Bekavac je »Hrvatsku i veliko ratište« nazvao nekom vrstom početnice iz područja strategija suvremenog ratovanja. Ona, kako je rekao, donosi informacije o suvremenom ratovanju, podsjeća na ratna zbivanja u Hrvatskoj i BiH te uspoređuje ono što se dogodilo s onim što je postoji u modernoj teoriji ratovanja. Oluja je u knjizi istaknuta kao ogledna paradigma u kojoj autor objašnjava srž hrvatske obrambene strategije s jedne te srpsku terorističku koncepciju s druge strane. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Dopunsko zdravstveno osiguranje sklopilo 710.000 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga </p>
<p> - Broj osiguranika koji uplaćuju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja porastao je od lipnja do rujna za šest posto, pokazuju rezultati istraživanja Gfk Centra za istraživanje tržišta.</p>
<p> U lipnju je policu dopunskog osiguranja počelo uplaćivati 20 posto punoljetnog stanovništva, dok je u rujnu taj broj iznosio 26 posto, pokazalo je istraživanje provedeno na 1000 ispitanika. Najviše dopunsko osiguranih čine starije osobe i umirovljenici. Od građana koji još nisu počeli uplaćivati dopunsko osiguranje njih 18 posto namjerava to započeti u idućih godinu dana, što je smanjenje u odnosu na lipanj za desetak posto. Udio onih koji ne namjeravaju sklopiti police osiguranja iznosi 55 posto, što je u odnosu na lipanj porast za 15 posto.</p>
<p> Police dopunskog zdravstvenog osiguranja dosad je sklopilo 710.000 osiguranika, odnosno trećina onih koji ulaze u sustav dopunskog osiguranja, a dnevno se prijavi po 1000 novih osiguranika, kaže direktor dopunskog zdravstvenog osiguranja Srećko Vuletić.</p>
<p> Opovrgnuo je tvrdnju iz Jutarnjeg lista objavljenu u ponedjeljak da je 32.000 građana odustalo od plaćanja dopunskog osiguranja, objasnivši da se to odnosi na osiguranike koji su se osigurali po drugoj osnovi. Radi se o osobama koje su sklopile ugovor o dopunskom osiguranju, a policu im plaća njihova tvrtka, osobama koje su otišle u mirovinu, te onima koji su oslobođeni participacije i ne moraju više plaćati dopunsko osiguranje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Velika naftna mrlja na Dunavu</p>
<p>ERDUT/VUKOVAR, 4. studenoga</p>
<p> - Stanovnici Erduta obavijestili su policiju u nedjelju oko 13 sati da su na Dunavu uočili veliku naftnu mrlju. </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je, uz policiju, izašao i vodopravni inspektor te je utvrđeno da se naftna mrlja, dužine dva kilometra i širine 300 metara, vidi na 1352. riječnom kilometru Dunava nedaleko od Erduta.</p>
<p>U nedjelju popodne mrlja se pomicala nizvodno, pa je opasno zaprijetila Vukovaru s obzirom da se ovaj grad napaja vodom iz Dunava. Količina nafte nije bila jako velika, pa je sve prošlo 'bezbolno' i bez ikakvih šteta i onečišćenja vukovarskog gradskog vodovoda. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, pretptostavlja se da je izvor onečišćenja za sada još neutvrđeni brod koji je plovio Dunavom. O svemu je obavještena i lučka kapetanija u Vukovaru, a kriminalistička obrada kojom bi se trebalo otkriti tko je uzročnik onečišćenja Dunava je u tijeku. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Račan u utorak s oporbenim čelnicima </p>
<p>Na tom će sastanku hrvatski premijer pokušati preko njih utjecati na krug ljudi oko umirovljenoga generala Janka Bobetka ne bi li general pristao otići na bolničko liječenje/ Petorka raspravljala o daljnjim koracima Vlade</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Čelnici vladajuće koalicije u ponedjeljak su na gotovo trosatnom sastanku u Banskim dvorima raspravljali o daljnjim koracima Vlade.</p>
<p>Kao što je to ranije najavio premijer Ivica Račan, koalicijsko usuglašavanje prošli su tako, neslužbeno doznajemo, Izvješće o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju za ovu godinu s posebnim naglaskom na Inu, Croatia osiguranje i Hrvatski telekom, odnosno planirana dodjela dionica radnicima i braniteljima koji rade u toj tvrtki. Te bi se točke trebale naći i na dnevnom redu redovne Vladine sjednice u četvrtak. Osim toga, bilo je riječi i o zakonu o sukobu interesa.</p>
<p>Petorka je raspravljala i o reformi pravosuđa, ali i o kadrovskoj problematici.</p>
<p>Podsjetimo, koalicija je prošli tjedan prihvatila kandidate za čelna mjesta u Hrvatskom centru za razminiranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a još je ostalo za raspraviti mjesto predsjednika HFP-a kao i imena kandidata za slobodna zamjenička mjesta u trima ministarstvima. Riječ je o ministarstvima vanjskih poslova, gospodarstva te okoliša. </p>
<p>Iz Banskih se dvora također doznaje da će premijer Račan u utorak poslijepodne održati najavljeni sastanak s oporbenim čelnicima. Račan će preko njih pokušati utjecati na krug ljudi oko umirovljenoga generala Janka Bobetka ne bi li general pristao otići na bolničko liječenje.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Stranke potrošile proračunski novac za ovu godinu</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - S obzirom na to da su parlamentarne stranke već potrošile proračunsku kvotu od 8,780.081 kuna, saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u ponedjeljak i nije imao o čemu raspravljati. Stoga je rasprava i odgođena za eventualno planiranje tih iznosa za 2003. godinu.</p>
<p>U zraku je, međutim, ostala visjeti činjenica da je 16 stranaka koje imaju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru međusobno podijelilo taj iznos prema principu - što više zastupnika, to više novca. SDP-u, koji ima 44 zastupnika, pripadaju tako 2,065.243 kune, HSS-u sa 16 zastupnika 736.440, a Libri s devet 365.458 kuna. Za dvoje svojih zastupnika HNS prima 94.878 kuna. Kramarićev LS koji ima četiri zastupnika dobio je 180.721 kunu, PGS je za dva zastupnika dobio 90.360, a SBHS za jednoga 45.180 kuna.</p>
<p>Budišin HSLS za 15 zastupnika dobiva 731.921 kunu, a IDS za četiri 180.721 kunu. Oporbeni blok predvodi HDZ (34) s 1,593.862 kune, a slijede Hrvatski blok sa šest zastupnika i 244.977 kuna te HSP s njih četiri i 180.721 kunu. Na kraju liste su DC s tri zastupnika i 140.059 kuna te HKDU, SNS i HND s po 45.180 kuna.</p>
<p>Pravilo »koliko zastupnika, toliko para« načelno izgleda nedirnuto dok se ti iznosi ne podijele s brojem zastupnika. Kad se to izračuna, ispada da novčano najviše vrijedi zastupnik HSLS-a za kojeg ta stranka dobiva 48.000 kuna, a slijede zastupnici HNS-a s 47.434 kune, SDP-a s prosjekom od 46.937, HDZ-a s 46.783 kune, IDS-a s 45.180 kuna. </p>
<p>Zastupnici Libre i Hrvatskog bloka svojom su brojnošću utjecali na vrijednost po zastupničkom prosjeku od 40.828 kuna (HB), odnosno 40.606 kuna (Libra). Iako HB ima šest, a Libra devet zastupnika, jedan njihov zastupnik »vrijedi« pet tisuća kuna manje od zastupnika HKDU-a, SNS-a i HND-a čiji jedan zastupnik »košta« 45.180 kuna.</p>
<p>Na Odboru za Ustav verificirana je i činjenica da u zbroju zastupnika nedostaje zastupnica HDZ-a koja je istupila iz stranke i preuzela nezavisni status, te zastupnica SDP-a čiji je zastupnički status u mirovanju. Zbog razumijevanja te računice valja znati da svaka zastupnica svojoj stranki donosi 10 posto veću kvotu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Štrajk u školama zbog »antiprosvjetarskog« proračuna?</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu Hrvatski školski sindikat »Preporod« proglasio je antiprosvjetarskim, zbog čega će među članstvom ovaj tjedan provesti referendum o prosvjednim akcijama. Jednodnevni štrajk upozorenja, prosvjed pred Vladom ili prosvjed do ispunjenja zahtjeva, »Preporod« je spreman organizirati prije donošenja proračuna, u prvoj polovini prosinca.</p>
<p>Potporu očekuju od ostalih školskih sindikata, roditelja ali i ministra prosvjete i sporta Vladimira Strugara, kojeg je »Preporod« u ponedjeljak na konferenciji za novinare proglasio »definitivno najgorim ministrom prosvjete u povijesti hrvatske države«. Tvrde, naime, da proračuni usvojeni za njegova mandata pokazuju (ne)kvalitetu njegova rada. Od njega ipak očekuju podršku u štrajku, jer je, kažu, i ministar Pankretić mogao podržati seljake u njihovim zahtjevima, pa ne vide »zašto isto ne bi učinio njegov stranački kolega Strugar prosvjetarima«. </p>
<p>Sindikat tvrdi da se predviđeni proračunski rast za školstvo u idućoj godini najvećim dijelom ne odnosi na plaće nastavnika, nego na izdvajanja za Ministarstvo prosvjete. </p>
<p>Prijedlogom proračuna izdvajanja za obrazovanje rastu u odnosu na ovogodišnja za 4,68 posto ili nominalno 220 milijuna kuna, no to se uglavnom odnosi na tekuće novčane donacije u iznosu 75 milijuna kuna i naknade materijalnih troškova zaposlenih u Ministarstvu prosvjete, kažu u tom sindikatu. </p>
<p>Takvim bi proračunom nastavničke plaće u osnovnom školstvu narasle samo 0,6 posto, a u srednjim školama 1,5 posto, pa će i dalje bitno zastajati za plaćama ostalih korisnika proračuna. </p>
<p>Konkretno, plaće prosvjetara s visokom stručnom spremom zaostajat će za onima u zdravstvu i socijalnoj skrbi oko tisuću kuna, upozoravaju u »Preporodu«.</p>
<p> Istodobno, Filipović upozorava da bi plaće zaposlenika u prosvjetnom ministarstvu narasle za 16 posto, a izdvajanja za informatizaciju i promidžbu u Ministarstvu prosvjete za 30 posto. Sindikalce zabrinjava što se u prijedlogu proračuna smanjuju sredstva za izgradnju osnovnih škola sa 175 na 115 milijuna kuna, te srednjih škola sa 130 na 116 milijuna kuna. Tvrdi kako je time Vlada prekršila obvezu da će izdvajanja za prosvjetu u BDP-u u trogodišnjem razdoblju doseći razinu europskih zemalja od 5,6 posto.
Izdvajanja za prosvjetu u idućoj će godini iznositi samo 2,5 posto BDP-a, ističu u »Preporodu«.</p>
<p>»Tražimo od Vlade povećanje od dvije milijarde kuna, što prema predloženih 220 izgleda kao znanstvena fantastika. </p>
<p>No, ne tražimo ništa više od onoga što pripada ostalim korisnicima proračuna, jer naše plaće zaostaju za ostalima 20 posto«, rekao je Filipović.</p>
<p>Predsjednik Glavnog vijeća sindikata Željko Stipić rekao je da »Preporod« »očekuje vruću jesen, jer se bojimo hladne zime, progura li Vlada takav prijedlog proračuna«. </p>
<p>Ako Sabor prihvati takav proračun, potpredsjednik Vlade Ante Simonić i ministar Strugar morali bi snositi odgovornost, zaključili su sindikalci.</p>
<p>Simonić: Veća izdvajanja Vlada neće dati</p>
<p>»Volio bih i lobirat ću za to da za obrazovanje bude više novca. Vlada je shvatila važnost obrazovanja i znanosti, no bitno veća izdvajanja u ovom trenutku neće dati«, rekao je potpredsjednik Vlade Ante Simonić. Napomenuo je da u odnosu na situaciju od prije godinu dana, kada se donosio proračun za 2002. godinu, ovaj prijedlog znači 400 milijuna kuna više za Ministarstvo prosvjete i isto toliko za znanost. Smatra da je u ovom trenutku to mnogo novca, te tvrdi da bi takvim prijedlogom proračuna ulaganja u obrazovanje bila iznad stope porasta BDP-a.Podsjetio je da je riječ tek o prvom krugu pregovora o proračunu, odnosno o prvom i nepročišćenom prijedlogu. </p>
<p>Strugar: Najavljena su povećanja plaća u prosvjeti</p>
<p>»Određeni blagi porast za obrazovanje je postignut, no riječ je tek o prijedlogu proračuna. U tako važnu djelatnost kao što je prosvjeta trebalo bi znatno više ulagati. No, u ovom je trenutku to, čini se, jedino moguće«, rekao je ministar prosvjete Vladimir Strugar. Dodao je da Vlada ima u planu analizu koeficijenata plaća korisnika proračuna te da najavljuje određena povećanja plaća u prosvjeti. U predloženim proračunskim izdvajanjima za školstvo, nalaze se, kaže Strugar, važni projekti za budući razvoj sustava - opremanje strukovnih škola, informatizacija, ulaganje u obrazovanje odraslih.</p>
<p>Rekao je da ne može komentirati mogući štrajk u školama jer ne zna razloge za to. Sindikalcima je poručio da je njihovo pravo organizirati aktivnosti u skladu sa zakonom. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sindikati javnih službi nude Vladi »Partnerstvo za razvoj u javnim službama« </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Matica hrvatskih sindikata javnih službi ponudila je Vladi potpisivanje socijalnog sporazuma »Partnerstvo za razvoj u javnim službama« kojim bi se precizirala provedba prihvaćenih obveza i poštivanje utvrđenih rokova i prioriteta.</p>
<p>»Smatramo da je takav sporazum zbog težine odgovornosti koju obje strane imaju prema poreznim obveznicima od izuzetne važnosti, a osobito u vrijeme donošenja državnog proračuna«, ističe u priopćenju odaslanom u ponedjeljak ta sindikalna središnjica koja okuplja većinu sindikata javnih službi. Matica smatra da je to jedini način za izbjegavanje socijalnih sukoba do kojih bi moglo doći jer je Vlada jednostrano zamrznula sporazum »Partnerstvo za razvoj« uoči usvajanja proračuna za 2003. godinu.</p>
<p>Time, kažu, Vlada pokazuje da ne želi ispuniti obvezu o postupnom godišnjem povećanju postotka izdvajanja iz BDP-a za znanost i obrazovanje do europske razine izdvajanja. Deset posto povećanja za znanost, planirano u prijedlogu državnog proračuna za 2003., nešto je iznad nominalnog rasta BDP-a, porast izdvajanja za obrazovanje od šest posto znači da će doći do pada udjela izdvajanja za obrazovanje u BDP-u, upozorava Matica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Slučaj Blaškić«: 21. studenoga rasprava o novom suđenju?</p>
<p>Nakon što je obrana generala Blaškića podnijela nove dokaze koji joj nisu bili na raspolaganju za vrijeme suđenja, Žalbeno vijeće ICTY-ja izdvojilo je 44 »relevantna i vjerodostojna« predmeta koji bi »mogli pokazati da je presuda bila neutemeljena«</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Žalbeno vijeće Haaškog suda zakazalo je za 21. studenoga sjednicu na kojoj će razmotriti opravdavaju li dokazi koje je podnijela obrana generala Tihomira Blaškića pokretanje novog suđenja Blaškiću, navodi se u odluci Žalbenog suda koju je u ponedjeljak dostavio zagrebačkom uredu Haaškog suda.</p>
<p>Žalbeno vijeće u odluci donesenoj 31. listopada zaključuje da nije spremno bez razmatranja čitavog predmeta donijeti oslobađajuću presudu. Smatra da bi bilo primjerenije da se preispitivanje novih dokaza u »slučaju Blaškić« obavi pred prvostupanjskim vijećem.</p>
<p>Brojni dokazi, koji se očito mogu prihvatiti, navodi se u tekstu odluke, povezuju se s mogućnošću da dokaze podnese i tužiteljstvo. To uključuje i pozivanje svjedoka koji su već svjedočili na suđenju. Budući da sve to može pokrenuti preispitivanje činjenica u meritumu predmeta, bilo bi primjerenije da se njihovo preispitivanje obavi pred sudom. Bivšeg je zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića prvostupanjsko vijeće Haškog suda u ožujku 2000. osudilo po zapovjednoj odgovornosti na 45 godina zatvora zbog zločina počinjenih na području Srednje Bosne, uključujući pokolj stotinjak Muslimana u Ahmićima u travnju 1993. Blaškićeva je obrana tijekom žalbenog postupka u tri navrata u 2001. i 2002. podnijela zahtjeve za uvođenje novih dokaza koji udovoljavaju kriteriju olakotnih ili oslobađajućih dokaza, a kojima nije raspolagala u vrijeme suđenja.</p>
<p>Žalbeno je vijeće izdvojilo takvih 44 dokaznih predmeta. Ocijenjeno je da »jasno udovoljavaju kriterijima 115. odredbe Pravila o postupku i dokazima u tome da nisu bili na raspolaganju za vrijeme suđenja i da su relevantni, vjerodostojni i takvi da bi mogli pokazati da je presuda bila neutemeljena«. Tu je i pet predmeta koje se može uvesti zbog toga što je to u interesu pravde, bez obzira na to od kada su na raspolaganju.</p>
<p>Budući da ti dokazi jasno udovoljavaju kriterijima za uvođenje u žalbeni postupak te da Žalbeno vijeće »u ovoj fazi postupka ne bi bilo spremno donijeti oslobađajuću presudu na temelju očito prihvatljivih dokaza bez da ponovno sasluša čitav predmet« i da je i tužiteljstvo najavilo podnošenje svojih dokaza, Žalbeno je vijeće pozvalo dvije strane da se očituju. Mogućnost je i pokretanje novog suđenja za neke ili za sve točke optužnice.</p>
<p>Žalbeno vijeće na temelju 117. članka Pravila o postupku i dokazima, može donijeti odluku o novom suđenju. </p>
<p>Blaškić je u pritvoru od 1. travnja 1996., što znači da bi novo suđenje počelo nakon što je u pritvoru proveo najmanje šest godina. (Hina)</p>
<p>Nobilo: Riječ je o dramatičnoj promjeni, ali treba pričekati odluku</p>
<p>Anto Nobilo, branitelj bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića, u ponedjeljak je očitovanje Žalbenog vijeća o novim dokazima obrane ocijenio »dramatičnom promjenom«.</p>
<p>»Riječ je o očekivanoj, ali dramatičnoj promjeni«, kazao je Nobilo na upit o mogućnosti pokretanja novog suđenja Blaškiću.</p>
<p>Nobilo je dodao da »treba pričekati definitivnu odluku Žalbenog vijeća«. Smatra kako su dokazi koje je obrana podnijela u žalbenom dijelu postupka pokazali da su osnovne teze obrane bile točne.</p>
<p>Dokaze koji bi mogli dovesti do preokreta u postupku obrana je dobila iz tri izvora. Iz arhiva HVO-a došao je dio dokaza koji su ležali u podrumu HIS-a, a koje je na raspolaganje dala Račanova vlada. Iz Ureda predsjednika došli su dokazi vezani uz Lašvansku dolinu, a na uvid ih je dao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Dio dokaza dalo je haaško tužiteljstvo nakon što ih je pronašlo u arhivu Armije BiH.</p>
<p>Nobilo je ocijenio da je očitovanje Žalbenog sud dramatično jer predstavlja »optužnicu protiv pojedinaca iz bivše vlasti«. Žalbeno je vijeće, naime, »potvrdio optužbe obrane da su skrivali dokumentaciju koja je imala oslobađajući karakter«. Također, kazao je, to očitovanje pokazuje pristup Haaškog suda zapovjednoj odgovornosti. Naime, podsjetio je Nobilo, nedvojbeno je da je general Blaškić bio zapovjednik Operativne zone Središnja Bosna. (Hina)</p>
<p>Vlada zadovoljna odlukom</p>
<p>Hrvatska je vlada zadovoljna odlukom Žalbenog vijeća Međunarodnoga kaznenog suda od 31. listopada 2002., kojom zakazuje sjednicu da bi se preispitali novi dokazi u slučaju generala Tihomira Blaškića, priopćeno je u ponedjeljak iz Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Takva odluka Žalbenog vijeća predstavlja doprinos ustanovljavanju istine i uspostavi pravde, te je potvrda ispravnosti stajališta Vlade o potpunoj i otvorenoj suradnji s Haaškim sudom i dostavi traženih dokumenata koji mogu biti upotrijebljeni u sudskim postupcima, navodi se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Bobetkovo zdravstveno stanje bez značajnih promjena </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - »Kliničkim pregledom generala Janka Bobetka i uvidom u novo učinjene laboratorijske nalaze (hematološke, biokemijske, endokrinološke i elektrokardiografske) liječnički konzilij utvrdio je da posljednjih tjedan dana nije došlo do značajnih promjena u postojećim poremećajima srčanog ritma, hemodinamskim pokazateljima, biokemijskom i hormonalnom statusu«, izvijestio je u ponedjeljak navečer liječnički konzilij generala Bobetka. </p>
<p> Konzilij - čiji su članovi dr. Mijo Bergovec, dr. Velimir Božikov, akademik Ivo Čikeš, dr. Boris Starčević, i dr. Berislav Radić - stoga i dalje preporučuje dosadašnju nešto modificiranu terapiju, dodaje se u izvješću.</p>
<p> Bobetka je u ponedjeljak posjetio njegovo odvjetnik Bosiljko Mišetić, koji je novinarima rekao da je »sve po starom« i da nema »nikakvih novosti«. Navečer ga je, osim liječničkog tima, posjetio i Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a. Oko kuće bilo je desetak članova Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a na čelu s predsjednikom udruge Tihomirom Aparijem. </p>
<p>S. D., D. D., N. L. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Oporba mora povući dio svojih članova iz više odbora </p>
<p>Vladajući predlažu da omjer u odborima bude osam prema pet u njihovu korist; opozicija tvrdi kako je nelogično da se udio oporbe u odborima smanjuje kada je broj njezinih zastupnika povećan prelaskom HSLS-a u opoziciju/ Čelno mjesto u Odboru za unutarnju politiku pripast će HSS-u, SDP će imati predsjednika u odborima za financije i ravnopravnost spolova, te Libra u Odboru za obrazovanje i u Mandatno-imunitetnom povjerenstvu, izvijestio je Mato Arlović o dogovoru stranaka vladajuće koalicije </p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - Uoči maratonske šestotjedne sjednice Hrvatskog sabora koja počinje u srijedu, u ponedjeljak su se u Saboru iza zatvorenih vrata sastali predsjednici parlamentarnih klubova kako bi se pokušali dogovoriti o rasporedu odnosa pozicije i opozicije u saborskim odborima, odnosno o preraspodjeli mjesta. </p>
<p>Oporba nije zadovoljna prijedlogom vladajućih stranaka prema kojemu bi ona o kraja tjedna trebala iz dijela saborskih odbora povući po jednog člana u korist zastupnika vladajućih. </p>
<p>Naime, vladajući predlažu da omjer u odborima, u kojima uglavnom sjedi po 13 članova, bude osam prema pet u njihovu korist. Opozicija tvrdi kako je nelogično da se udio oporbe u odborima smanjuje kada je broj oporbenih zastupnika povećan prelaskom HSLS-a u oporbene klupe. </p>
<p>Sastanku koji je vodio SDP-ovac i potpredsjednik Sabora Mato Arlović odazvali su se šefovi klubova HSS-a, HDZ-a, HSP-a, HSLS-a, DC-a, HB-a, HNS-PGS-SBHS-a, LS-a, kao i predstavnici klubova nacionalnih manjina.</p>
<p>»To je apsolutno neprihvatljivo«, ocijenio je Miroslav Rožić (HSP), a isto misli i Dorica Nikolić (HSLS). No, predstavnik vladajućih Mato Arlović je kazao da su stranke vladajuće koalicije postigle dogovor o raspodjeli svojih mjesta u odborima te kako su se dogovorili da će čelno mjesto u Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pripasti HSS-u, a SDP će imati predsjednika u Odboru za financije i državni proračun te u Odboru za ravnopravnost spolova. Libra će dobiti predsjedničko mjesto u Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu i u Mandatno-imunitetnom povjerenstvu. Arlović je istaknuo i kako oporba ima zadaću da do kraja tjedna predloži koje će zastupnike povući iz nekih odbora gdje je odnos snaga narušen te da se međusobno dogovori o podjeli mjesta iz svoje kvote.</p>
<p>Sastanak je, doznajemo, protekao u prilično nervoznoj i napetoj atmosferi. Oporba mora povući po jednog predstavnika iz sljedećih saborskih odbora: odborâ za Ustav, unutarnju politiku, vanjsku politiku, financije, zakonodavstvo, rad, useljeništvo, pomorstvo i obrazovanje, a po dva mjesta opozicija mora dati vladajućima u odborima za ratne veterane, zaštitu okoliša i poljoprivredu. Zauzvrat će oporba dobiti dva mjesta u Odboru za imenovanja. </p>
<p>Oporbenjaci su izrazito nezadovoljni i teško je vjerovati da će se do kraja tjedna uspjeti dogovoriti tko će se povući iz kojeg odbora i pronaći kompromisno rješenje. Tako je Dorica Nikolić tražila da se razmotre i mjesta potpredsjednika Sabora, budući da je jedan od potpredsjednika, Bolta Jalšovec, prešao iz HSLS-a u Libru pa i ostalo je otvoreno pitanje njegova potpredsjedničkog mjesta. No, Arlović je odgovorio da su »zadovoljni potpredsjednicima i da taj omjer ne treba mijenjati«. </p>
<p>Nikolić je opet na sastanku priupitala i kakva je situacija s IDS-om, je li on »pozicija ili opozicija«, na što je Arlović odvratio »kako kad«. </p>
<p>Na sastanku se raspravljalo i o prijedlogu HSLS-a i Libre o rasporedu sjedenja, a predstavnici Hrvatskog bloka i HSP-a su tražili da njihovi zastupnici sjede u istom redu, odnosno, da zastupnici HB-a sjede jedni do drugih, ali i da četiri zastupnika HSP-a sjede jedan pokraj drugoga, a ne u dva reda, kao do sada. Čak je postavljeno i pitanje zašto i šefovi klubova oporbenih stranaka ne sjede u prvome redu u Velikoj vijećnici, budući da šefovi klubova vladajućih stranaka sjede. Na to je predsjednik HDZ-ovog kluba Vladimir Šeks ustvrdio da je »suzdržan za sve prijedloge koji dolaze i neka se to unaprijed zna«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Do ravnatelja HRT-a tročetvrtinskom saborskom većinom«</p>
<p>Četiri značajna srpska distrubutera prihvatila su distrubuciju hrvatskih knjiga što će dovesti do značajnog porasta prodaje knjiga i smanjenja cijena, izvijestio je ministar Vujić o proteklom beogradskom sajmu knjiga</p>
<p>ZAGREB, 4. studenoga</p>
<p> - »Kod donošenja novog zakona o HRT-u nema nikakve skraćene procedure niti se on može povezivati s izbornom godinom. Sve je javno; ni o jednome se zakonu nije vodilo toliko javnih rasprava«, kazao je ministar kulture Antun Vujić, na konferenciji za novinare u ponedjeljak, govoreći o nacrtu prijedloga zakona o HRT-u. </p>
<p>Kao ključnu inovaciju u zakonu, ministar je naveo odredbu da ravnatelja HRT-a bira Sabor tročetvrtinskom ili dvotrećinskom većinom. Zajednica ustanova - HRT- imala bi tri segmenta - radio, televiziju i glazbenu proizvodnju, a na čelu svakog segmenta bili bi ravnatelji koje bi predlagao ravnatelj HRT-a, a biralo bi ih Vijeće. Ravnatelji pojedinih segmenata predlagali bi direktore programa i glavne urednike informativnog programa, a biralo bi ih Vijeće HRT-a. </p>
<p>Za sastav Vijeća HRT-a postoje tri prijedloga: jedan je zadržavanje postojećeg stanja, prema drugom prijedlogu Vijeće bi imalo 11 članova koje bi imenovao Hrvatski sabor, a treći prijedlog kaže da u Vijeće ulazi 11 delegiranih članova, među kojima po dva zastupnika iz oporbe i vladajućih. Prema Vujiću, prisutnost saborskih zastupnika u Vijeću nije refleksija političke moći, nego zastupljenost vlasti i opozicije. »Ako član Vijeća bude aktivno utjecao na karakter emisija, on može biti smijenjen«, rekao je Vujić. </p>
<p>Govoreći o proteklom sajmu knjiga u Beogradu, Vujić je kazao da su četiri značajna srpska distrubutera prihvatila distrubuciju hrvatskih knjiga. »To će dovesti do značajnog porasta prodaje knjiga i smanjenja cijena«, naveo je Vujić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021105].
|
