NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021005].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234113 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jedni Mesića useljavaju u povijest, drugi bi ga iselili iz Predsjedničkih dvora</p>
<p>Hrvatski su političari prošlih dana rado komentirali Mesićevo svjedočenje u Haagu / U pravilu se iz izjave moglo, neovisno o tome zna li se autor, zaključiti je li izjavu dao netko Mesiću politički blizak ili netko kome je hrvatski predsjednik mrzak</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - »Predsjednik Republike Stjepan Mesić ući će u povijest i to svijetlim slovima zbog svjedočenja na procesu protiv Slobodana Miloševića u Haagu«, smatra akademik Dušan Bilandžić. Na drugom kraju lepeze stavova o Mesićevu svjedočenju u Haagu je Mirko Čondić (predsjednik Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata), koji je zatražio hitan opoziv Predsjednika u Saboru, jer je, smatra Čondić, Mesić prekršio Ustav i saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu. Dakle, dok Bilandžić Mesića useljava u povijest, Čondić bi ga iselio iz Predsjedničkih dvora.</p>
<p>Hrvatski su političari prošlih dana rado komentirali Mesićevo svjedočenje u Haagu. U pravilu se iz izjave moglo, neovisno o tome zna li se autor, zaključiti je li izjavu dao netko Mesiću politički blizak ili netko kome je mrzak.</p>
<p>Predsjednik Vlade Ivica Račan ocijenio je svjedočenje iznimno kvalitetnim i važnim za utvrđivanje zločina i umiješanost Miloševića u sve strahote počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Vesna Pusić, predsjednica stranke u kojoj je Mesić zamrznuo svoje članstvo, ocijenila je svjedočenje odličnim, a zasad ključnog haaškog svjedoka odlično pripremljenim. HNS-u politički blizak čelnik LS-a Zlatko Kramarić kazao je da se Mesić dobro snalazi i argumentirano odgovara, pa je malo nejasno zašto je, u sljedećoj rečenici, kazao da misli da Milošević neće profitirati.</p>
<p>Za SDP-ovca Pavla Kalinića »to je običan talk-show i u ovom trenutku Milošević vodi«. No svako je unakrsno ispitivanje zapravo talk-show, samo s pravosudnim posljedicama.</p>
<p>Nekadašnji Mesićevi stranački kolege, HDZ-ovci Ivo Sanader i Vladimir Šeks, očito je, nisu bili oduševljeni svjedočenjem. Sanader je ustvrdio kako bi bilo bolje da Mesić nije svjedočio, jer je svojim izjavama optužio Hrvatsku i pokojnog predsjednika Tuđmana, što je nedopustivo za predsjednika države. Mesićeva stajališta o ulozi Hrvatske u BiH potpuno je odbacio. Šeksu je pak bilo čudno što na početku svog svjedočenja Mesić objašnjava zašto se razišao sa HDZ-om.</p>
<p>Bivši stranački kolega Mesića, Sanadera i Šeksa, Mate Granić, smatra da je u dvoboju Mesića i Milošević pobijedio Milošević. Mesić pak, tvrdi Granić, nije bio najbolje pripremljen, posebno kada je riječ o prisutnosti Hrvatske vojske u BiH.</p>
<p>Slabiju pripremljenost Mesića u odnosu na Miloševića komentirao je i zastupnik Libre Mladen Godek. Točnosti radi, kazao je i da je Milošević bolje pripremljen, jer se za to pripremao više od godinu dana. </p>
<p>Na neki način izdvojeno mišljenje je ono IDS-ova zastupnika Damira Kajina. Mesićev nastup je loš, ali je on u delikatnoj situaciji, jer treba braniti pozicije Hrvatske, a samo naivni mogu vjerovati da neće biti još istraga zbog avanture u BiH, zaključio je Kajin.</p>
<p>Suđenje su komentirali i ljudi vičniji pravosudnim postupcima. Sudac Županijskog suda u Zagrebu Ranko Marijan kazao je da je Mesićevo svjedočenje bitno nepovoljno za Miloševića. </p>
<p>Odvjetnik Anto Nobilo, koji ima poveliko haaško iskustvo, naveo je samo da je Mesić autentičan svjedok.</p>
<p>Kada se pogleda ovaj kratki presjek brojnih reagiranja na Mesićevo svjedočenje, kao jedini zajednički nazivnik može se kazati - svjedočio je, što smo svi znali i bez nečijih izjava.</p>
<p>No mnogo je važnija činjenica da je jedino relevantno mjesto za prosudbu kvalitete i valjanosti Mesićeva svjedočenja sam Haaški sud. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»U Srbiji i Bosni bilo je između 300 i 400 srpskih logora«</p>
<p>Logori su formirani prije pada nekog područja. Neposredno prije pada Vukovara, brigada JNA iz Beograda dobila je zapovijed da na farmi Begejci ustroji logor. Kad je o tome obaviješten svijet, taj se logor transformirao i logoraši su prebačeni u zatvore, kaže dr. Mladen Lončar / Ne mogu vam ni opisati strahote koje smo proživljavali, nerado se strašnih iskustava prisjeća Viktor Mikulić / Miloševićeva izjava da u Srbiji nije bilo logora je totalni apsurd koji šokira svakog logoraša, kaže Đuro Šoš</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Iako je u Hrvatskom društvu logoraša srpskih koncentracijskih logora registrirano više od 3000 članova - koji su neko vrijeme 1991. i 1992. godine proveli u srbijanskim logorima - a još se oko 7000 logoraša smatra neregistriranima, Slobodan Milošević je drugog dana Mesićeva svjedočenja u Haagu izjavio da u Srbiji nije bilo koncentracijskih logora. Da tomu nije tako posvjedočila su nam trojica hrvatskih branitelja iz Podunavlja. U razgovoru s bivšim logorašima Vjesnik doznaje i da će neki od njih o logorima svjedočiti i na Haaškom sudu u prilog optužnici protiv Miloševića.</p>
<p>Iločanin Mladen Lončar (41) psihijatar je trenutno zaposlen u Ministarstvu hrvatskih branitelja, u programu psihosocijalne pomoći žrtvama rata čije je strahote i sam proživio. </p>
<p>»Godine 1991. zatekao sam se na specijalizaciji u Novom Sadu, a uhitila me pokrajinska policija pri pokušaju da prenesem lijekove u okupirani Ilok«, uvodi nas u priču Lončar. »Zatim su mi, bez podizanja optužnice za koju nisu imali elemenata, rekli da izaberem u koji ću logor, onaj u Srbiji ili u 'krajini'«. Lončar je završio u logoru Paragovo na Fruškoj gori, a poslije toga su ga poslali u vojno-istražni zatvor u Beograd. Nakon dva mjeseca logora, razmijenjen je sa skupinom liječnika.</p>
<p>Od razmjene Lončar se bavi istraživanjem ljudskih prava na ovom području - dosad je skupio iskaze nekoliko tisuća žrtava, mahom civila, koji su bili u srbijanskim logorima.</p>
<p>»I ne da nije postojalo tri, pet ili sedam logora, njih je pod srpskom kontrolom bilo između 300 i 400! Najviše ih je bilo u Bosni i Srbiji. To su sve podaci iz izvješća Ujedinjenih naroda, tako da Milošević ne može reći da je i to 'protusrpska zavera'«, kaže dr. Lončar. </p>
<p>On je u svojim istraživanjima došao do spoznaja da su srpski logori u Hrvatskoj osnovani već u srpnju i kolovozu 1991., a u Srbiji u kolovozu i rujnu. Zanimljivo je, kaže, da su logori formirani prije pada određenog područja. Na primjer, neposredno prije pada Vukovara brigada JNA iz Beograda dobila je zapovijed da na farmi Begejci ustroji logor (stupovi, dvostruki red bodljikave žice, između njemački ovčari, stražarnice itd.). Nakon što je o tome obaviješten svijet, kaže Lončar, taj se logor transformirao i logoraši su prebačeni u zatvore: Niš, Sremska Mitrovica itd. </p>
<p>Drugi bivši logoraš s kojim smo razgovarali je Vukovarac Viktor Mikulić, član Upravnog odbora Hrvatskog društva logoraša, koji je u čak tri srbijanska logora proveo oko šest mjeseci. Nakon sabirnog centra u Dalju, priča Mikulić, njih je tridesetak odvedeno u novosadski istražni zatvor. </p>
<p>»Nakon toga slijedilo je mjesec dana logora Staićevo, gdje nas je u to vrijeme bilo 380, a zatim su me poslali na daljnju istragu u niški zatvor, u kojem sam proveo dva i pol mjeseca«, kaže Mikulić, nekadašnji zapovjednik punkta u Vinogradskoj ulici u Borovu Naselju. Sljedeća dva i pol mjeseca proveo je u logoru u Sremskoj Mitrovici, a 22. svibnja 1992. godine konačno je razmijenjen.</p>
<p>»Ne mogu vam ni opisati strahote koje smo proživljavali. Čuvari su upotrebljavali sve moguće inkvizicijske načine mučenja koji se uopće mogu smisliti«, nerado se strašnih iskustava prisjeća ovaj 65-godišnjak koji je u logoru smršavio 30 kilograma.</p>
<p>Mikulić je uvjeren da će Milošević biti osuđen za sve zločine. »Nakon što je Hrvatska podigla tužbu za naplatu štete protiv Jugoslavije, počelo nam se javljati sve više logoraša koji do tada nisu bili naši članovi. Sada ih imamo više od 3000, ali procjenjuje se da je srbijanske logore prošlo desetak tisuća ljudi«, rekao nam je Mikulić.</p>
<p>Vukovarac Đuro Šoš (48), pripadnik 204. vukovarske brigade i koordinator vukovarskog Kriznog štaba, ranjen je u nogu 18. studenoga 1991. godine, a zatim, nakon sabirnog centra koji su Srbi organizirali u Veleprometu, otpremljen u ozloglašeni logor Begejci kod Zrenjanina. U logoru je proveo 35 dana, a pušten je u prvoj razmjeni u prosincu.</p>
<p>»Miloševićeva izjava da u Srbiji nije bilo logora je totalni apsurd koji svakog logoraša šokira. Ono što on naziva sabirnim centrima daleko je od toga. Osobno smatram da je njegova krivnja već dokazana i da nije upitno da on stoji iza rata«, kaže Šoš.</p>
<p>Nitko se ne želi vratiti</p>
<p>Ni jedan od naših sugovornika ne misli se vraćati u Podunavlje. Šošu je cijela obitelj u Zagrebu, djeca i unuci, i ne namjerava u Vukovar, jer bi morao, kaže, prevaliti 300 kilometara svaki put kad ih želi vidjeti. </p>
<p>Djeca Viktora Mikulića ne žele ići u školu i na posao rame uz rame s vukovarskim Srbima od kojih su neki, kaže Mikulić, i odgovorni za zločine. </p>
<p>Ni dr. Lončar se neće vratiti u Ilok, ali će i dalje u svom programu pri Ministarstvu pružati psihosocijalnu pomoć svim žrtvama Domovinskoga rata i nastaviti prikupljati svjedočenja hrvatskih logoraša. </p>
<p>»Milošević je duboko svjestan što je počinio«</p>
<p>Mladen Lončar kaže kako je logično da Milošević niječe postojanje koncentracijskih logora, ali smatra i da mu Sud ne bi trebao dopuštati da u sudnici drži političke mitinge i laže u oči cijeloj javnosti. </p>
<p>»Vjerujem da je Milošević svjestan svojih zločina, ali nema nimalo grižnje savjesti prema žrtvama i ne kaje se. Forenzički gledano, on je ubrojiva, ali emocionalna hladna ličnost. Smatram da je, iako je duboko svjestan što je počinio, sklon povjerovati svojim lažima«, smatra dr. Mladen Lončar.</p>
<p>Kako kaže dr. Mladen Lončar, Milošević se na suđenju koristi iskazima logoraša koji su iznuđeni pod prisilom. »Ono što su istražitelji htjeli, logoraši su morali pisati«, kaže Lončar, »a ti iskazi nisu valjani ni na jednom sudu, iako ih Milošević dobro koristi za propagandu«. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Milošević pred Haaškim sudom (8): Karlovački dani strave</p>
<p>U Karlovcu je već u rujnu 1991. bilo oko 1000 izbjeglica / Dan koji Karlovčani nikad neće zaboraviti je 4. listopada 1991., kad je jugovojska tukla po gradu iz svih oružja / Pamte Karlovčani i kako im je njihov sugrađanin pukovnik Marijanović najprije poručio da će »za svaki slučajno ispaljen metak prema vojarnama odgovoriti s po nekoliko plotuna po gradu«, a potom otišao s ekstremnim Srbima na Kordun</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Eksplozije i fijuk metaka sa svih strana, a posebno iz vojarni Mekušje i Kamensko, bili su svakodnevica stanovnika Karlovca, Turnja i okolnih mjesta već polovicom rujna 1991. godine. Divljanje jugovojske bilo je sve žešće, pa su Karlovčani i noću i danju bježali u skloništa.</p>
<p>Napadnuta je Policijska uprava karlovačka, terminal Ine sa 4000 litara goriva, na grad je palo 15 granata iz raketnog poligona Cerovac, bilježe se i prve civilne žrtve. Na udaru su bila prigradska naselja Turanj, Rečica, Drežnik, središte grada. Teror je doslovce silazio nizvodno Koranom, od Slunja do Karlovca.</p>
<p>Ivan Štajduhar, načelnik PU karlovačke, dobio je u rujnu 1991. zahtjev tadašnjeg komandanta 5. armijske oblasti JNA Živote Avramovića da se vojnom poligonu u Slunju - na kojem je već bila komanda 5. armijske oblasti - omogući opskrba. No Plitvička je cesta od Karlovca prema Slunju bila blokirana, a Cetingrad, Drežnik-Grad i Vaganac bili su u plamenu. Iz tih je područja u Karlovac dolazilo mnoštvo prognanika. General JNA Avramović prijetio je i Slunju i Karlovcu, govoreći da će »JNA riješiti Slunj na svoj način«. U Karlovcu je već tada bilo oko 1000 prognanika.</p>
<p>Dan koji Karlovčani nikad neće i ne mogu zaboraviti je 4. listopada 1991., kad je jugovojska oko 16 sati - prethodno okruživši grad s obližnjih kordunskih brda i vojarni - tukla po Karlovcu iz svih oružja. To je bio dan kad je rat od mira bio samo nekoliko kilometara, zapravo uz karlovačke rijeke. Karlovac je tada slovio kao najvojničkiji grad sa 30-ak vojnih objekata i poligona u kojima je, prema nekim procjenama, krajem 1990. i početkom 1991. bilo i do 10.000 vojnika i rezervista JNA. Karlovac je bio i u okruženju najvećih vojnih poligona u Europi - uz slunjski, nad gradom je bio i onaj u Cerovcu.</p>
<p>Dobro Karlovčani pamte sunčani, topli 4. listopada 1991., pamte ga kao dan kad su počeli živjeti u paklu eksplozija, plamena i krvi. Tog je dana na grad palo oko 1500 granata, a oko 16 sati označena je uzbuna. Oko 20 sati nastalo je zatišje, a onda je gradom zavladala strava.</p>
<p>Sve do 4 sata tresle su se zgrade, rušili stanovi, kuće... Karlovčani idućih desetak noći nisu izlazili iz skloništa, a danju su uklanjali krhotine.</p>
<p>Posebno je 4. listopada na udaru bio Turanj, ali i Duga Resa, Generalski Stol. Od tada pa sve do »Oluje« podrhtavale su i karlovačke rijeke, čije su obale već u rujnu 1991. zauzeli pripadnici JNA i »teritorijalci«. </p>
<p>Pamte Karlovčani iz tih dana i kako je Veljko Kadijević nagradio pukovnika Svetozara Tozu Marijanovića. Mnogi su u gradu znali pukovnika Marijanovića, komandanta karlovačkog garnizona, koji je sve do listopada sa suprugom i djecom uživao povlastice i status uglednog građanina. No onda je iz karlovačkih vojarni usmjerio oružje prema gradu, izrekavši sugrađanima - iz svog udobnog stana - poznatu prijetnju: »Za svaki slučajno ispaljen metak prema vojarnama odgovorit ću s po nekoliko plotuna po gradu«. </p>
<p>Pukovnik je potom otišao s ekstremnim Srbima na Kordun, pucajući po gradu iz Cerovca, Kamenskog i Mekušja. Za svoja zlodjela Marijanović je, na rođendan okupatorske vojske 22. prosinca 1991., primio nagradu za životno djelo. Priznanje mu je u Beogradu predao njegov general Kadijević. Početkom prosinca Marijanović je dobio i orden za hrabrost zbog odličnog »rukovođenja« 580. mješovitom artiljerijskom brigadom. Pukovnik pak iz Beograda izvještava o »uspješnom dejstvu teritorijalne obrane Korduna«.</p>
<p>Nije, naravno, govorio o zločinima koje je počinio u ovom gradu, nije govorio o desecima poginulih i ranjenicima koji su punili bolnice. I nitko ga nije pozvao da za ta zlodjela odgovara.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sve više veleizdajnika</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatski predsjednik Mesić vratio se iz Haaga u Zagreb i, koliko znamo, još obavlja svoje dužnosti: nije uhićen i nije primio poziv nekog »narodnog suda« koji bi mu sudio za veleizdaju. Ali popis navodnih veleizdajnika se širi: nakon što je pukovnik Mirko Čondić izjavio da će Mesiću suditi narodni sud jer je svjedočio kako je svjedočio protiv Miloševića, sada i Miroslav Tuđman kaže kako dobar dio hrvatske vlade zaslužuje kaznu za veleizdaju zbog ponašanja u »slučaju Bobetko«.</p>
<p>Hrvatska još nije prava pravna država, jer pravosuđe kaska za potrebama, ali ima trodiobu vlasti. Predsjednik te države Stjepan Mesić i pola Vlade Ivice Račana (nije precizirano koja polovica, sa ili bez premijera) optuženi su za izdaju svoje domovine, jer se netko ne slaže s tim kako oni rade. Ne odgovara im odnos Predsjednika prema Haaškom sudu i njegovo pristajanje da tamo svjedoči, ovog puta protiv Miloševića. Ne odgovara im odnos Vlade prema Haaškom sudu u »slučaju Bobetko«.</p>
<p>Svatko ima pravo misliti sve najgore o vlasti države u kojoj živi i raditi na tome da je sruši, jasno, u okvirima institucija sustava. Znači na redovnim ili izvanrednim izborima. U pravno, demokratski i gospodarski već uhodanim državama, različite se političke opcije ciklički izmjenjuju na vlasti, ali nikome pametnome ne pada na um da neistomišljenike proglašava izdajicama i poziva na osnivanje narodnih sudova kako bi ih, valjda, organizirana masa - koja će iz rukava delegirati svoje suce - odmah osudila.</p>
<p>Čondić se sad vadi da je pod narodnim sudom mislio na glasanje naroda na budućim izborima. Sve drugo što je dosad radio ukazuje na to da je zapravo mislio na sud ulice.</p>
<p>Ova se vlast, takva kakva jest, nije uspjela dovoljno odmaknuti od HDZ-ova pravosuđa. Pa većina ratnih zločina i običnog kriminala nije sankcionirana. Ako se sudilo pretežno 'kokošarima', a pravi zločinci i mafijaši šeću ulicama, onda se stvara klima u kojoj svakome može pasti na pamet da institucije takve vlasti proglašava izdajničkima.</p>
<p>HDZ je pod pojačanim vanjskim pritiskom uredno isporučivao Haagu osumnjičene čak iz drugih država (BiH), a danas na suradnji s Haaškim sudom nekadašnja vlast želi rušiti sadašnju. Milošević optužuje Mesića da je izdao onu državu, Čondić ga optužuje da je izdao ovu. Obojica imaju samo svoju istinu i ne priznaju drugu.</p>
<p>Države u kojima vlada samo jedna istina loše prolaze. Ona je propala, a ova valjda ima dovoljno pametnih koji neće dopustiti da je netko homogenizira prema načelu jedan narod, jedan vođa, jedna država.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ipak neki dogovor </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>U Hrvatskom olimpijskom odboru su se, nakon duljeg vremena, ipak uspjeli o nečemu dogovoriti. Članovi Opće skupštine u četvrtak su se usuglasili da je nužno u najkraćem mogućem roku izabrati novog predsjednika, potpredsjednike i Vijeće HOO-a, te se konačno u javnosti pojaviti kao institucija »s glavom i repom«. </p>
<p>Otezati s izborima daljnjih 40 ili 60 dana bilo bi vrlo vjerojatno pogubno za HOO jer, kao što je to dobro primijetio Luciano Sušanj, inače kandidat za novog predsjednika HOO-a i povratnik u saborske klupe, rasprava o Državnom proračunu za 2003. godinu već je započela. </p>
<p>Novi će se čelnici HOO-a, naime, morati izboriti za izdašniju proračunsku potporu hrvatskome sportu i teško je zamisliti kako bi to uspjelo nekakvom fantomskom »odboru za spas« na čelu s Antunom Vrdoljakom. Trenutačna zbivanja u Talijanskom olimpijskom odboru (CONI), po uzoru na koji je ustrojen i HOO, pokazuju da je i u zemljama daleko bogatijim od Hrvatske nužna dobra »koordinacija« sportskih struktura s vladom. Berlusconijevo »eksperimentiranje« s prihodima CONI-ja dovelo je, eto, nekad bogatu i moćnu talijansku »kuću sporta« na rub bankrota.</p>
<p>U Hrvatskom olimpijskom odboru, dakle, novca nema i treba ga priskrbiti. Treba stoga biti ili sportski zanesenjak ili mazohist, pa se prihvatiti kandidature za predsjedničko mjesto krovne udruge hrvatskoga sporta.</p>
<p>Mnogima zato nije jasan interes Zlatka Mateše u cijeloj olimpijskoj priči. Zašto bi bivši hrvatski premijer i uspješan poslovni čovjek želio biti volonterski predsjednik HOO-a? Koji je njegov interes? Ne želi, valjda, svojim novcem pokrivati ono što ne pokriva država?</p>
<p>Sve dok se ne pokaže drukčije, morat ćemo vjerovati da je Matešin isključivi interes pomoći sportu, jer se i sam njime još uvijek rekreativno bavi (vaterpolo). Osim toga, i Mateša je samo čovjek od krvi i mesa i vjerojatno bi mu, kao eventualnom predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora, bilo zanimljivo uživati sve one statusne povlastice koje taj položaj donosi. A ni u poslu kojim se inače bavi takav mu oblik promocije sigurno ne može štetiti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Lažne vijesti iz povijesti</p>
<p>Hrvatski problem nije u povijesti i povijesnoj istini, pa ni u realnosti odnosa u svijetu, nego u onima koji ih zlorabe i falsificiraju da bi sebi i svom uskom krugu osigurali moć i bogatstvo u budućnosti. Tek kad to sami sebi javno priznamo, imat ćemo šansu biti gospodarima vlastite budućnosti</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Hrvatskom ovih dana suvereno vladaju vijesti iz povijesti. Vijesti vezane za Domovinski rat i Haaški sud nisu prošlog tjedna uspjele zasjeniti ni vijesti o zastrašujućem padu burzovnih indeksa u svijetu, ni hrvatska sindikalna računica prema kojoj dvije prosječne plaće četveročlanoj obitelji u nas omogućuju samo da ne umre od gladi i studeni. Čak je i poslovično zanimanje javnosti za bilo koju informaciju vezanu za odnose Hrvatske i MMF-a splasnulo gotovo na nulu, iako se ovog tjedna u Washingtonu dogovarao novi stand-by aranžman.</p>
<p>No, zato se gledanost jutarnjih prijenosa svjedočenja predsjednika Mesića u Haagu, pogotovo na dan izravnog dvoboja s Miloševićem, približila gledanosti ljetošnjih utakmica nogometne reprezentacije u Japanu. Zbog jutarnjih prijenosa iz haaške sudnice otkazivali su se čak i poslovni sastanci. Ništa manje zanimanje ne vlada ni za svaku mrvicu informacije o sporu Hrvatske i Haaga zbog optužnice protiv generala Bobetka.</p>
<p>Umjesto da se svim silama baci na planiranje budućnosti, Hrvatska se batrga u zamci bavljenja prošlošću. Nije za to kriva samo Hrvatska. Nije nikakva tajna da svijet Haaški sud nemilice koristi kao sapun kojim želi oprati ruke od sukrivnje za to što se Jugoslavija raspala u toliko krvi i zločina. Zato je i dobro što Mesić u Haagu svjedoči o događajima s početka devedesetih, čije stvarno značenje svijet jednostavno nije želio prepoznati. Pa se i danas uz pomoć Haaškog tribunala pokušava na životu održati teza da su u tom ratu svi bili isti - neka tamo divlja plemena koja ne zaslužuju ništa bolje od međusobnog klanja.</p>
<p>No, činjenica je i to da Hrvatska još nije uspjela raščistiti svoj odnos prema bližoj povijesti. Još nam je preteško priznati da je i u hrvatskom žitu bilo kukolja. I da ga nismo bili u stanju sami očistiti. I to ne samo na tragičnom polju ratnih zločina.</p>
<p>Možemo li mirne duše reći da su pretvorba i privatizacija bile djelo samo »dobrih momaka hrvatskih«? Ili tvrditi da se notorni mafijaši u Hrvatskoj nisu javno družili s političkom i vojnom elitom? Zar nas ne bi trebala duboko zabrinuti činjenica da su mnogi kriminalci ruci pravde izbjegli samo uz pomoć zastare i proceduralnih trikova, a mafijaškim bosovima nisu presudili sudovi nego konkurenti? </p>
<p>Ovih smo se dana naslušali fraza o povijesti i povijesnoj istini, nacionalnim interesima i nacionalnom ponosu. Neki su nam političari spočitavali čak i da previše patimo od kompleksa manje vrijednosti i stoga vlasti olako opraštamo što se prema zahtjevima međunarodne zajednice ne odnosi kao američka ili francuska vlast! Kao, obični su kompleksaši svi oni koji zdravo za gotovo prihvaćaju stav da si sve zemlje ne mogu priuštiti isto ponašanje, jer nisu jednako velike, bogate i moćne. Samo kompleksaši, dakle, misle da je Račanu međunarodni manevarski prostor manji nego Bushu ili Chiracu.</p>
<p>Nažalost, hrvatski problem nije u povijesti i povijesnoj istini, pa ni u realnosti odnosa u svijetu, nego u onima koji ih se ne ustručavaju zlorabiti i falsificirati. Onima koji će, ne trepnuvši, Hrvatsku zarobiti u okove lažnih vijesti iz povijesti ne bi li sebi i svom uskom krugu osigurali moć i bogatstvo u budućnosti. Hrvatska bi bila povijesna iznimka kad u njoj takvih ljudi ne bi bilo. Tek kad to sami sebi javno priznamo, imat ćemo šansu biti gospodarima vlastite budućnosti.</p>
<p>Ovih smo dana, na primjer, mogli čuti da eventualne sankcije ne bi trebale zabrinjavati Hrvatsku, jer smo ih, eto, već jednom preživjeli, i to u najteže doba rata. To je točno. Baš kao što je točno i to da je većina hrvatskih građana iz tog razdoblja izašla bitno siromašnija, a malobrojni su se obogatili. I to jako. Zašto bi danas bili nacionalni veleizdajnici oni koje i te kako zanima tko se to i s koliko novca u džepu danas ne boji sankcija? A bilo bi zanimljivo vidjeti kada su i na kojim poslovima do tog novca došli. To je, naravno, samo jedan od primjera kojim se može ilustrirati korist koju neki imaju od fraza i nacionalnog patosa, dok drugima ostaje »trava«.</p>
<p>Hrvatska se tih okova lažne povijesti i lažnih nacionalnih interesa mora sama osloboditi. Bez iskrenog pogleda u ogledalo to joj neće uspjeti. Tek kada si priznamo da svi Hrvati nisu anđeli, lakše ćemo se početi nositi i sa svijetom koji nas trenutno, eto, tako strašno muči. A i mi ćemo bolje živjeti. I to svi, a ne samo oni.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatskoj treba manja, ali još pokretljivija vojska</p>
<p>S vojskom nešto većom od 25.000 vojnika, dočasnika i časnika Hrvatska će lakše konkurirati u idućem krugu širenja NATO-a / Hrvatska je u prednosti u odnosu na druge tranzicijske zemlje / Sve njene gardijske brigade sastavljene su od profesionalaca koji su ispekli zanat u ratu - takvi su profesionalci idealni za vojne instruktore, a Oružane snage imaju dovoljno dočasnika i časnika tog tipa</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Sada kada su sve karte bačene na stol može se s velikom sigurnošću prognozirati kako će izgledati hrvatske Oružane snage 2005. godine. MORH je očito odabrao dobar put. Hrvatskoj objektivno treba manja, ali još pokretljivija vojska uvježbana za djelovanje u svim kriznim situacijama: u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti, raznim izvanrednim događajima, protuterorističkoj bori na širem području i sl.</p>
<p>Za tri godine, preustroj hrvatske oružane sile mora biti završen u potpunosti kad je riječ o ljudstvu. S vojskom nešto većom od 25.000 vojnika, dočasnika i časnika Hrvatska će lakše konkurirati u idućem krugu širenja NATO-a. Isto tako, od 2005. godine slijedi daljnja faza preoblikovanja oružanih snaga.</p>
<p>Profesionalna vojna obveza sasvim je izvjesna s obzirom na to da je dobar dio hrvatskih potencijalnih ročnika zahvatio sindrom »civilne službe«, odnosno želje da svoju obvezu prema državi ne obavljaju u uniformi i s puškom u ruci nego kao civili, na dobrotvornom radu u raznim socijalnim ustanovama. Taj problem MORH mora hitno rješavati, jer više neće moći svakih šest mjeseci popunjavati potrebni kontingent novaka.</p>
<p>S profesionalnom vojskom (koja jest skuplja) država na dulji rok novači samo one koji su doista motivirani da svoje najbolje godine života provedu u sasvim specifičnom okružju. Kako će se idućih godina povećavati potreba za vojnim osobljem UN-a u različitim misijama širom svijeta, za vojnu službu u takvim zahtjevnim uvjetima (daleko od kuće) podobniji su profesionalni vojnici. Oni također lakše podnose ne baš udoban vojnički standard, premještaje s jednog kraja zemlje na drugi.</p>
<p>Na toj razini Hrvatska je u prednosti u odnosu na druge tranzicijske zemlje. Sve njene gardijske brigade sastavljene su od profesionalaca koji su ispekli zanat u ratu. Njih zato valja prosijavati krajnje selektivno, jer se ni jedna vojska ne odriče lako sposobne profesionalne jezgre s ratnim iskustvom. Takvi su profesionalci idealni za vojne instruktore, a hrvatske Oružane snage imaju dovoljno dočasnika i časnika tog tipa.</p>
<p>Od 2005. godine s novom će vojskom započeti i tehnička modernizacija postojećih teških oružja, koja će potrajati vjerojatno čitavo desetljeće. Sa 25.000 vojnika (većina u kopnenoj vojsci) za Hrvatsku bi bilo idealno da ima kvalitetnu ratnu mornaricu i ratno zrakoplovstvo. Raketne topovnjače tipa »Petar Krešimir IV.« (koje zapravo pripadaju klasi korveta) dovoljne su za patroliranje hrvatskim dijelom Jadrana. Brze su, a imaju veliku vatrenu moć u raketama brod-brod, automatskim topovima i protuzračnoj zaštiti. Sa pet, šest takvih borbenih plovnih jedinica, Hrvatska bi do 2010. godine zaokružila svoje vojno-pomorsko opremanje u kojem će značajnu ulogu igrati i suvremena radarska mreža, protupodmornička sredstva i lake diverzantsko-napadačke podmornice vrlo pogodne za djelovanja između obala i brojnih otoka.</p>
<p>Ratno zrakoplovstvo svakako mora dobiti jača krila. Ministrica i njezina ekipa dužni su već sad pripremiti sve što je potrebno da Hrvatska i prije 2005. godine konačno započne nabavljati suvremene univerzalne lovce (makar dva godišnje), pri čemu ništa ne smije biti slabije od F-16. S eskadrilom visokosposobnih lovaca iz naprednijih generacija, dvije do tri eskadrile borbenih i transportnih helikoptera, te s pokretljivim lakim protuzračnim sustavima proizvedenim nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, Hrvati bi mogli stvoriti kvalitetnu zračnu formaciju spremnu za sve mirnodopske i ratne zadatke.</p>
<p>Pri tom se ne smiju zaboraviti i oni koji odlaze. U Domovinskom ratu dali su nesebično sve što su mogli, uključujući i svoje zdravlje. Bio bi krajnje nepošteno i nekorektno davati im lažna obećanja (to nije politički pametno ni u jednoj ozbiljnoj zemlji). Države koje drže do sebe nikad neće dopustiti da ratni heroji, invalidi i ratom hendikepirani vojnici dođu u položaj da kopaju po kantama za smeće ili stoje u dugim i tužnim repovima pučkih kuhinja. Cjelovit, jasan i društveno prihvatljiv program njihova prelaska u civilni život minimum je koji hrvatski građani očekuju od svog MORH-a i vlade.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sve je manje časne riječi</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Hrvati »gledaju« na svijet poput šišmiša</p>
<p> - naopačke. Tajne su javne, a ono što treba biti svima poznato, ostaje tajna. Sretnu li se samo dva političara u najvećoj tajnosti kako bi, primjerice, dogovorila koaliciju za izbore, novinari o tomu pišu i prije negoli je završen sastanak. Nema škakljivijeg dokumenta s oznakom »tajno« koji nije objavljen u novinama i o kojem nije razglabano na televiziji. Časna riječ Hrvatima više ništa ne znači. Reći ono što se ne smije, ono što bi moglo ugroziti drugoga ili, čak i ono zbog čega bi mogao nastradati širitelj tajni, postalo je in. O tome svjedoči i najnoviji slučaj iz HTV-ova kviz-showa.</p>
<p>»Milijunaš« je dramaturški koncipiran i sniman poput američkih krimića koje gledate ne zbog izvanrednog sadržaja, već najčešće zbog zbrzanog raspleta i što nestvarnijeg kraja. Kao i u kvizu koji je osvojio svijet. Idu nam pomalo na živce oni koji sjednu nasuprot Tarika Filipovića i počnu se znojiti već na trećem ili četvrtom pitanju te oni koji zapnu čim iskoriste tri džokera. Draž je gledati - i s njim se prispodobiti - natjecatelja koji sigurno grabi prema milijun dosad još neosvojenih kuna. Što bi se dogodilo s kvizom kad bi gledatelji unaprijed znali koji je natjecatelj koliko novca osvojio? Izgubio bi se smisao. Nestala bi intriga. Pa i gledanost. Stoga se vani, gdje (časna) riječ ipak nešto znači, i natjecatelji, a poglavito oni koji rade u kvizu »Tko želi biti milijunaš« ili nekom sličnom obvezuju na šutnju čije se kršenje strogo kažnjava. </p>
<p>Ali, nema te kazne, obećanja, zakletve ili posla zbog kojeg bi Hrvati ostali konspirativni. In je širiti priču pa se tako, naravno, proširila i vijest da je u »Milijunašu« osvojeno dosad rekordnih pola milijuna kuna. Tko je progovorio? I natjecatelj, i oni koji svakodnevnim radom na pripremi i realizaciji kviza hrane svoju obitelj. Vani bi zbog curenja informacije natjecatelj ostao bez nagrade, a kvizaši koji prodaju informacije za jedan gemišt, ili da bi se dodvorili novinarima, bez posla.</p>
<p> Uz »Milijunaša« startao je i »Brisani prostor« Gorana Milića, koji se već u prvoj emisiji razotkrio kao bijela HTV-ova vrana. Za razliku od Gorana Rotima koji je svako svoje javljanje iz Haaga začinio ničim argumentiranim divljenjem predsjedniku Mesiću, Milić preferira argumente znajući da samo njima može osporiti ili dokazati kompetentnost Haaškog suda. Kao odličan poznavatelj bosanskohercegovačkih (neprilika), urednik »Brisanog prostora« razotkrio je voluntarizam haaških tužitelja koji od šume ne vide drvo. Ili zato što su površni, odnosno ili zato što im se fućka za balkanski lonac, ili zato što žele izjednačiti krivicu agresora i žrtve. S nekoliko u Haagu prezentiranih geografskih karata koje iskrivljuju sliku stvarnog stanja u BiH, te, primjerice, reportažom o babi Danici koja je u poznoj dobi, bez uniforme, pucala po »ustašama«, Milić je ukazao na zablude i slabosti Međunarodnog tribunala. Koliko je Haag površan u tumačenju onoga što se zapravo dogodilo u BiH i Hrvatskoj, toliko je Milić bio površan u prilogu u kojem je, poput babe na placu, naznačio da sve događaje, od pucnjave na Dunavu do Piranskog zaljeva, netko proizvodi. Tko? Još se ne zna. Ali će, pretpostavljam, Milić uskoro raskrinkati tu 'teoriju zavjere'.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Scenarij Hrvatske bez zakona i morala, bez pravne i pravedne države vodi u sunovrat</p>
<p>Optužnicu je trebalo integralno predstaviti javnosti, a ne narod bombardirati stavovima o optužnici interesnih politikantskih skupina i nesmiljenih režisera u redakcijama medija, kojima nije ni do istine, a pokazat će se ni do generala Bobetka, koliko da na tim ozbiljnim pitanjima za sebe zarade po koji bod pred predstojeće izbore / Ovaj narod, čini se, može bolje bez Ustava i Zakona, a vjernici bez deset Božjih zapovijedi, da i ne govorimo o zapovijedi ljubavi, pa bi bilo dobro da ova Vlada raspiše referendum i o formalnom ukidanju Ustava, a da Crkva predloži dokidanje Božjih zapovijedi, jer u našoj balkanskoj krčmi uopće nije važno što nam činjenice znače, što Ustav nalaže i što za 95 posto građana vjernika Bog poručuje, nego što gnjevan narod, odnosno ulica, diktira</p>
<p>IVAN GRUBIŠIĆ</p>
<p>Kad sam jednom negdje pročitao da je najteže upoznati stvarnost, ono što nam se pred nosom događa, nisam bio spreman iz prve prihvatiti da bi to mogla biti istina. </p>
<p>Sada, u slučaju optuženog generala, to mi je mišljenje i te kako očigledno. Eto, ovih dana mogli smo se naslušati i načitati da činjenice nisu važne, pa ni one u Medačkom džepu, koliko je važno što narod o tome misli. </p>
<p>Nije važno što Ustav propisuje, jer su pojedinci i iznad ustava. Nije važno što za 90 posto katolika Bog poručuje, nego je važno »spasiti jedinstvo naroda« da se sve te norme i zakoni podrede politikantsko-interesnoj propagandi koja pustoši ovim prostorima već punih dvanaest godina. Zapravo, još jednom su građani Hrvatske bezočno izloženi grubim i nesmiljenim manipulacijama politikantskih perjanica, kojima ništa nije sveto do vlastita interesa i bespoštedne borbe za vlast, privilegije. Narod stavljaju pred lažnu dilemu i traže jedinstvo naroda jer, navodno, svjetski moćnici ne žele Hrvatsku, ugrožena je opstojnost države. </p>
<p>Ti isti moćnici nam tobože niječu pravo na obranu države, kaljaju dostojanstvo Domovinskog rata i branitelja, izjednačuju agresora i žrtvu itd. </p>
<p>A riječ je samo o jednom, to je ta stvarnost, da se zločini sankcioniraju, i to zapovijeda Bog, propisuje Zakon, zahtijevaju etničke norme i prirodni moral: zločine treba sankcionirati bilo tko ih je i bilo kada počinio. Optužnicu je trebalo integralno predstaviti javnosti, a ne narod bombardirati stavovima o optužnici interesnih politikantskih skupina i nesmiljenih režisera u redakcijama medija, kojima nije ni do istine, a pokazat će se ni do generala Bobetka, koliko da na tim ozbiljnim pitanjima za sebe zarade po koji bod pred predstojeće izbore. </p>
<p>Ne bi se smjelo manipulirati optužnicom u pitanjima tako važnim za budućnost naroda i države i za dostojanstvo samog generala Bobetka! Od jednoga pravnog dokumenta međunarodne zajednice mi smo učinili »štracu«! Suprotno tome stoji istina: ako ne želimo poštivati ustavne odrednice i zakonske propise, u pitanju je Hrvatska kao pravna država i članica Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Dobro se prisjetiti što je grčki mudrac rekao: zakone u gradu treba braniti kao i bedeme grada! »Bedemi« nam popuštaju, jer nam zakoni smetaju. Nalazimo se kao narod i država na još jednom presudnom raskrižju - na sudbonosnoj povijesnoj prekretnici naših zabluda ili politikantskih »igara bez granica«. </p>
<p>Još nismo odgovorili ni dobili konsenzus na presudno pitanje: Kakvu Hrvatsku hoćemo?! Nikako da napustimo »pelene« mlade demokracije. Pravo je čudo što smo opstali nakon dvanaest tranzicijskih godina, a da nam pravna država šepa, posrće na svakom koraku, a moral na nesmiljenom izgonu iz društva. </p>
<p>Ovaj narod, čini se, može bolje bez Ustava i zakona, a vjernici bez deset Božjih zapovijedi, da i ne govorimo o zapovijedi ljubavi, pa bi bilo dobro da Vlada raspiše referendum i o formalnom ukidanju Ustava, a da Crkva predloži dokidanje Božjih zapovijedi, jer u našoj balkanskoj krčmi uopće nije važno što nam činjenice znače, što Ustav nalaže i što za 95 posto građana vjernika Bog poručuje, nego što gnjevan narod, odnosno ulica, diktira. </p>
<p>Za neke je, navodno, važnije narodno jedinstvo, homogenizacija na stvarnom dokidanju pravne i pravedne države, nego moral, pravda. Scenarij Hrvatske bez zakona i morala, bez pravne i pravedne države vodi u sunovrat.</p>
<p>Predsjednikovo obraćanje javnosti ocjenjujem ljudski dostojanstvenim, politički hrabrim i državnički mudrim. Ovoga puta prava poruka, u pravo vrijeme, poslana je s Pantovčaka, a ne ni s Griča pa ni s Kaptola. Jednoglasnim prihvaćanjem zaključaka u Saboru priči nije kraj!</p>
<p>Čast rijetkim pojedincima! Ja tako mislim!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, predsjednik je Predsjedništva Savjeta Alijanse za treću Hrvatsku.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jurišem na čovjekovu čast, dr. Jošt, pokušavate suzbiti kritičko raspravljanje o svojim čudnovatim stavovima</p>
<p>Nikada nisam obavljao bilo kakvu partijsku ili državnu dužnost, kupio sam auto iako sam ga kao stopostotni ratni invalid mogao iskamčiti, kupio sam stan iako sam četrdeset godina punio stambeni fond, prodao sam ga nedavno da bi zbrinuo sinove, sada sa suprugom živim u garsonijeri od dvadeset četiri kvadrata. Vidite, profesore, s kakvim sluganom »jakima«, agentom »imperijalizma« i ljubiteljem »vlasti« imate posla. Vaš me neutemeljeni napad zatekao i iznenadio, jer ni na kakav način ne spada u razgovor o genetici / Napad na moj ljudski integritet odvratno podsjeća na kampanju koja se protiv mene vodila u podobnim medijima sredinom devedesetih zbog negativne ocjene kvaziznanstvenika koji se korištenjem političke gužve želio dokopati članstva u HAZU. Kakva je bila i koju je svrhu imala pokazuju sadržaji i optužbe</p>
<p>ADOLF DRAGIČEVIĆ</p>
<p>Profesor dr. Marijan Jošt raspravlja u Stajalištima od 30. rujna i 1. listopada o genetički modificiranoj hrani, protiveći se njenoj proizvodnji u nas. Ne smeta mi ni najmanje što ga je na to potakla moja rasprava o obrazovanju, u Stajalištima od 9. rujna. Isto kao ni kritika mojih pogleda. </p>
<p>Ali me silno pogađaju profesorove insinuacije o mojoj prošlosti, izrečene jezikom ulice i, još više, neosnovano naklapanje o mom sluganstvu domaćim i svjetskim moćnicima, s bezobraznim dovođenjem u pitanje moga ljudskog integriteta, časti i poštenja.</p>
<p>Evo toga pasusa: »Vjerovao akademik Dragičević ili ne, ali povijest se ponavlja. Iako se oduvijek volio priklanjati jakima i onima na vlasti, nekada komunizmu, a danas tehnološkom imperijalizmu, njegova sudbina, pokazalo se, bila je, nažalost, pogrešan izbor«.</p>
<p>Profesor piše o mojim grijesima i zabludama kao da me zna od malih nogu i kao da je pozorno pratio svaku moju stopu, u što sumnjam. On zna da sam se »oduvijek« ponizno »priklanjao jakima«, da neizmjerno »volim vlast«, pogotovu »nekada komunističku«, da robujem »tehnološkom imperijalizmu« i da sam zbog toga »pogrešnog izbora« zaslužio tragičnu »sudbinu«.</p>
<p>Pozivam Marijana Jošta da u odgovoru potanje obrazloži to neviđeno blaćenje kolege. U takozvanom komunizmu toliko sam bio obljubljen da sam dobio besplatno fakultetsko obrazovanje, doktorat znanosti i profesorsko zanimanje. Isto što i Jošt, a možda i malo manje. Pa, zašto je njegova stečevina poštenija i časnija od moje?</p>
<p>Napustio sam iza rata unosan časnički položaj, sa šest razreda gimnazije, školovao se državnom stipendijom, postao asistent i dogurao do redovitoga profesora, sada u mirovini zbog godina.</p>
<p>Bio sam član SK do sredine šezdesetih, kada sam ga napustio zbog neslaganja. Nikada nisam obavljao bilo kakvu partijsku ili državnu dužnost, kupio sam auto iako sam ga kao stopostotni ratni invalid mogao iskamčiti, kupio sam stan iako sam četrdeset godina punio stambeni fond, prodao sam ga nedavno da bi zbrinuo sinove, sada sa suprugom živim u garsonijeri od dvadeset četiri kvadrata.</p>
<p>Vidite, profesore, s kakvim sluganom »jakima«, agentom »imperijalizma« i ljubiteljem »vlasti« imate posla. Vaš me neutemeljeni napad zatekao i iznenadio, jer ni na kakav način ne spada u razgovor o genetici. Očigledno je nešto drugo po srijedi, pa ako držite do sebe i svoje ljudskosti kažite javno što je to?</p>
<p>Napad na moj ljudski integritet odvratno podsjeća na kampanju koja se protiv mene vodila u podobnim medijima sredinom devedesetih zbog negativne ocjene kvaziznanstvenika koji se korištenjem političke gužve želio dokopati članstva u HAZU. Kakva je bila i koju je svrhu imala pokazuju sadržaji i optužbe.</p>
<p>U zagrebačkom magazinu Profit, za svibanj/lipanj 1994., objavljen je žestok napad na ustanove i njihove pritajene vođe koji rade sve da sruše državu. Među njima sam i ja, što dokazuje citat iz moje knjige »Vrijeme promjena« iz 1990. godine. Inkriminirani citat glasi:</p>
<p> »Marxova se vizija kreativnog samodjelatnog individualizma upravo ozbiljuje u vrhunskim svjetskim postignućima. On je taj svijet razotuđena rada, to visoko informatizirano individualističko zajedništvo, nazvao komunizmom. Drugi ga sada nazivaju postindustrijskim društvom, informacijskim društvom itd«.</p>
<p>Na sljedećoj je stranici slika, grafički prikaz u obliku petokrake, na čijim su se kracima udobno smjestile povezane zločinačke organizacije, s imenima i prezimenima lidera koji ih vode i uz njihovu pomoć žele uništiti mladu hrvatsku demokraciju. </p>
<p>Prvi gornji krak čvrsto drži JAZU/HAZU pod vodstvom akademika Adolfa Dragičevića, kojem pomažu preostali »jugoakademici«.</p>
<p>Nije, razumije se, nitko od žigosanih odgovorio bolesnoj mašti, kojoj se ne može suditi. A ona je u znak zahvalnosti orkestrirano nastavila blatiti ljude i tražila od javnosti da ih onemogući u antihrvatskoj raboti.</p>
<p>Naglasak je bio, da zločinci i njihove zločinačke organizacije na perfidan način ruše Hrvatsku, metodama koje joj naizgled žele donijeti probitak, a u sjeni toga, u samoj biti nagovaranja na neke akcije, leži podmukla destruktivna učinkovitost. </p>
<p>U raspodjeli rušilačkih zadataka mene je dopalo nagovaranje državnog vrha da potakne i omogući kupnju kompjutora i robota, a to bi hrvatsku dovelo do bankrota.</p>
<p>U tjedniku Zora, od 14. rujna 1995., najveći prostor zauzima duplerica pod dvocentimetarskim masnim naslovom: »Adolf Dragičević protiv Sabora i Predsjednika«. Protiv njih sam, a preko njih i protiv države, zato što ih nagovaram da započnu razvitak s kompjutorizacijom i robotizacijom nacionalnog gospodarstva. A to je, kaže se u članku, podvala, jer to nama ne treba, a nanijelo bi nam trošak koji bi zemlju bacio na koljena.</p>
<p>Evo razloga zbog kojih nam ne trebaju ni kompjutori ni roboti.</p>
<p>Kompjutori nam uopće ne trebaju jer su samo »pisaći strojevi« koje već imamo. Malu prednost koju imaju u brzini možemo zanemariti, jer »kompjutor niti u najsofisticiranijoj primjeni nije otišao dalje od pisaćeg stroja i abacusa«. Roboti će nam, za razliku od kompjutora, tek u dalekoj budućnosti trebati. Zato, kaže pisac, »treba jednom zauvijek nacrtati Adolfu Dragičeviću, koji sanja robote, da hrvatsko gospodarstvo neće imati niti jednog robota sve dok postoje radnici koji će raditi u najgorim uvjetima za 300 njemačkih maraka mjesečno«.</p>
<p>Slijede optužbe da sam zagovaranjem kompjutorizacije i robotizacije »krenuo protiv hrvatske države sinkroniziran s političkim komunističkim ideološkim konceptom tranzicije« i »tržišne demokracije« koja »podržava pluralizam političkog ustroja a s time i napad na suverenost, samostalnost i ustroj Republike Hrvatske«.</p>
<p>Dakle, u pitanju je smišljena i organizirana diverzija; urotom protiv države i protiv Sabora i Predsjednika. A to radim za to da bi se povratilo društvo u kojem sam bio »onaj koji je imao na raspolaganju 'mercedes'«.</p>
<p>Težinu optužbe nosi i dužnost koju autor obnaša kao »predsjednik Savjeta za gospodarstvo, politiku i razvoj Hrvatske gospodarske komore«. </p>
<p>Duboko je uvjeren da zagovaranjem kompjutorizacije i robotizacije želim da se vrati »sotonomija« s »partijsko-komunističko-politbirovsko-udbaško-jugosrpsko-okupatorskim« vlasništvom, u komu ću se ponovno domoći silnih privilegija koje sam, raspolažući državnim »mercedesom«, prije neograničeno uživao.</p>
<p>Ako Vas je, kolega Jošt, na povredu moga dostojanstva nagovorio netko iz tih redova, imenujte ga javno i sve je zaboravljeno. Ako je to plod Vaše mašte, trebate se zabrinuti, jer pokazujete sklonost da lažnim objedama napakostite ljudima - i zato zaslužujete prijezir. </p>
<p>Zaslužujete ga i u slučaju da jurišem na čovjekovu čast pokušavate suzbiti kritičko raspravljanje o Vašim čudnovatim stavovima. </p>
<p>Ako je i to po srijedi treba Vas, uz prijezir, zbog znanstvenog šarlatanstva, također, i ignorirati.</p>
<p>Na kraju izazov. Opišite znanstveno, imate li hrabrosti i znanja, sadržaj riječi »komunizam« kojom se tako olako s porugom nabacujete. Obećajem, odgovorit ću primjerno, bez teških riječi, ali i bez opraštanja. </p>
<p>Imajte na umu da ne uživate imunitet one saborske zastupnice koja u nedavnom napadu na ministra Flegu lupeta o marksizmu, a o njemu zna manje od srednjoškolaca, i za to će joj, kao i za nedolaženje redovito na radno mjesto i za dizanje ruke s katancem na ustima, uz najbolju plaću pripasti i najveća mirovina.</p>
<p> Tu je pravi korijen hrvatskog dramatičnog zaostajanja. Za nas važi, kao i za drugu stoku sitnog zuba, ona latinska: Quo licet Jovi, non licet bovi. Profesor ste i doktor znanosti pa morate znati dokle sežu, što znače i kakve posljedice mogu izazvati pojomovi koje u pejorativnom značenju upućujete kolegi. </p>
<p>Neću Vas tužiti zbog one izmišljotine koju su nazvali »duševnom boli«. Naprotiv, polemizirat ću s Vašim pogledima o postmodernosti, ako se javno ispričate za izrečenu uvredu. </p>
<p>Autor je akademik, umirovljeni profesor političke ekonomije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Novoosnovano HDP neće postići ništa, jer se ideja stvaranja rodila iz nepriznavanja drugoga i drukčijega</p>
<p>Pretvaraju sve kolege-pojedince koji imaju svoje ime, svoj svijet, svoju savjest i svoj politički stav, a koji su glasovali za Slavka Mihalića u obezličen kolektivizam s jednodimenzionalnom dušom. Tvrdnjom da je »akademik Slavko Mihalić okružen primitivnom raspojasanošću biračkoga tijela na koji se oslonio... s falangom udruženih proizvođača mržnje« i da su se sami izbori održali »u sjeni Mile Budaka«, pokazali su toliku isključivost koja ne priznaje drukčijega i drugoga / Mržnja koju su iskazali poraženi na izborima ne skriva samo pojedinačnu taštinu, nedemokratičnost i isključivost nego i zajedničko umijeće izražavanja nepodnošljivosti koje sve svoje političke neistomišljenike strpava u stranku HDZ-a, svrstavajući ih, prema marksističkom misliocu, čak u »pojavni lik kolektivnog djela velikoga vođe i učitelja Franje Tuđmana«... Anacionalizmom stvari bi se sasvim drukčije razvijale i dogodile da nije bilo i onih koji su već davno shvatili da će samo slobodna hrvatska država biti utjelovljenje i hrvatske kulture. Upravo takva logika uspostavlja nužne odnose, a anacionalnost koja nije u stanju niti ovladati sobom, ali je stoga toliko agresivna da sve što je nacionalno proglašava ognjištarenjem i neprijateljem napretka i internacionalizma</p>
<p>TOMA PODRUG</p>
<p>Osnivači Hrvatskog društva pisaca svojim činom pokazuju s kojim su sve namjerama pristupili Izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika 23. lipnja 2002. kad ih je poraz toliko poremetio da su ispisanom i izgovorenom isključivosti ne samo klevetali, nego i dalje kleveću pobjednike najozloglašenijim etiketiranjem. Pretvaraju sve kolege-pojedince koji imaju svoje ime, svoj svijet, svoju savjest i svoj politički stav, a koji su glasovali za Slavka Mihalića u obezličen kolektivizam s jednodimenzionalnom dušom.</p>
<p>Tvrdnjom da je »akademik Slavko Mihalić okružen primitivnom raspojasanošću biračkoga tijela na koji se oslonio... s falangom udruženih proizvođača mržnje« i da su se sami izbori održali »u sjeni Mile Budaka«, pokazali su toliku isključivost koja ne priznaje drukčijega i drugoga.</p>
<p>Kao da su svoju sadašnjost našli u svojoj prošlosti, jer su im brojne optužujuće objede i etiketiranja iz arsenala komunističkoga totalitarizma ušle u vlastiti mentalitet.</p>
<p>Jesu li oni tako nasljednici onih koji su uništavali moral i pravila za ljudskije odnose i koji su bez »uviđanja i suosjećanja stvarali ljudsku misao u službi sile«? (Petar Šegedin).</p>
<p>Ne pišem ovaj članak da bih sudjelovao u rješenju u komu se za sukobe hrvatskih pisaca traže pobjednici i pobijeđeni, nego mi je namjera sudjelovati u promišljaju novonastalog i gotovo zaraćenoga književničkog stanja. Mržnja koju su iskazali poraženi na izborima ne skriva samo pojedinačnu taštinu, nedemokratičnost i isključivost nego i zajedničko umijeće izražavanja nepodnošljivosti koje sve svoje političke neistomišljenike strpava u stranku HDZ-a, svrstavajući ih, prema marksističkom misliocu, čak u »pojavni lik kolektivnog djela velikoga vođe i učitelja Franje Tuđmana«.</p>
<p>Ne nadam se da će takav sajam taštine i isključivosti koji i dalje traje, u njihovu novoosnivajućem društvu postići išta vrijednoga osim rastakanja i dijeljenja, jer se i njihova ideja stvaranja toga Društva i rodila iz nepriznavanja drugoga i drukčijega.
Glavni inicijator osnivanja toga društva na pitanje novinara zašto u nazivu društva stoji atribut hrvatsko, odgovara da se ono oslanja na hrvatsku kulturu i da su njegovi budući članovi pripadnici te kulture.</p>
<p>Pitam toga gospodina, može li se hrvatska kultura slobodno i potpuno razvijati bez svoje slobodne hrvatske države? </p>
<p>Anacionalizmom stvari bi se sasvim drukčije razvijale i dogodile da nije bilo i onih koji su već davno shvatili da će samo slobodna hrvatska država biti utjelovljenje i hrvatske kulture.</p>
<p>Upravo takva logika uspostavlja nužne odnose, a anacionalnost koja nije u stanju niti ovladati sobom, ali je stoga toliko agresivna da sve što je nacionalno proglašava ognjištarenjem i neprijateljem napretka i internacionalizma. </p>
<p>Jesu li takvi stavovi u stanju otvoriti krug nacionalnoga stvaralaštva da ono svojim domovinskim licem, narodnosnim impulsom i osobnom kreativnošću s posebnim svijetom može svojim umjetničkim pisanim djelom dublje otvoriti jezik naroda kojemu pripada i tako proširiti dubinu postojanja?</p>
<p>Stoga bi bilo dobro da svi oni pisci koji su odabrali živjeti u Hrvatskoj prestanu braniti mrtvu prošlost i usavršavati svoj osjećaj prema svojoj hrvatskoj domovini kao svojoj prirodnoj središnjoj točki, jer će samo tako usavršavati i svoju prirodnost. </p>
<p>Njihova mržnja prema hrvatskoj državi u kojoj žive, samo se hrani željom da je iznakaze, kako bi je i Hrvati koji su se borili za nju prestali s oduševljenjem usavršavati.</p>
<p>Jesu li oni i takvi pisci svjesni da ljubav prema domovini živi samo od obostranosti, jer oni koji nisu u stanju živjeti takav odnos, iskorijenjeni su iz nje i bivaju najvećim iskorjenjivačima koji lutaju svijetom kao vječni turisti?</p>
<p>Takvi su već 1972. godine iza hrvatskoga proljeća prijetvorno žalili zatvorene i osuđivane hrvatske pisce proglašavane hrvatskim nacionalistima od jugokomunizma, ali su pravdali uzroke zbog kojih su postali žrtve, kao što i sad žale žrtve pri raspadanju Jugoslavije, a zagovarali su tu umjetnu tvorevinu svim svojim snagama koja ih je i uzrokovala.</p>
<p>Stoga oni tako stalno i osuđuju djelovanje u DHK-a samo posljednjih dvanaest godina, jer je u njihovu jugo-komunizmu vladala idila.</p>
<p>Hoće li takvi pisci i njima slični, u novoosnivajućem društvu pisaca svojom slobodoljubivošću i širokogrudnošću koju će nam darivati, što uveliko i obećavaju, biti »drukčija vrsta bola« od ovoga, kako oni tvrde, »proizvođača mržnje« i ksenofobičnosti koji nam pruža staro i stogodišnje Društvo hrvatskih književnika?</p>
<p>Je li njima bio dovoljan razlog za razlaz primitivan istup člana DHK na toj, prema njima, ozloglašenoj izbornoj skupštini, da hrle osnivanjem novoga društva? </p>
<p>Jesu li oni u stanju, iako se nazivaju elitistima, osuditi i svoju ljubimicu (kao što je DHK osudilo svoga člana) koju su proglasili heroinom, a koja je isto tako primitivno ustvrdila da je ova sredina patuljasta?</p>
<p>Je li te »elitiste« kao i njihovu heroinu obuzeo sotonski nagovor da sve tuđe što su pročitali proglase svojim vlasništvom pa tako osvojenim superiornim tuđinstvom osuđuju ovu »patuljastu sredinu«, zaboravljajući sebe stalno upozoravati da »brojne tuđe misli u nama prenoće, a ujutro mislimo da su naše«? (Rilke)</p>
<p>Zar se i oni »elitisti« koji nisu bili prisutni na toj izbornoj skupštini smatraju njenim najboljim svjedocima kad svojim pisanjem ustvrđuju da se na njoj rodio odabir »Krvi i tla«? Tko im je tako vjerodostojno prenio tijek te izborne skupštine?</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Prava zagrebačka rijeka je Ilica, a ne Sava</p>
<p>Patrizia Raveggi, do nedavno direktorica Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu </p>
<p>Ne volim gradove, ne volim više nijedan grad, gotovo ni moju rodnu Sienu, koja je poput mene, a ja sam isto što i ona, jednoga dana zemlja sijenska. Pa ipak u nekim gradovima stare i savjesne gradske civilizacije, koji (još) nisu metropola, četvrti kojih su nadživjele nezaustavljivu dominaciju kvantitativnog rasta (koji se pretvori u razaranje grada, kao »doličnog oblika u službi zajednice i socijalne porabe)«, četvrti, obično smještene u starom predjelu, pošteđene ne zbog svoje povijesne vrijednosti nego zbog nedovoljnog komercijalnog značenja; pa prelazeći, polako i pješice, tim prostorima, onomu koji ih želi otkriti, oni skrivaju svoja otajna mjesta: a to je upravo ono što se voli u gradu koji ih posjeduje.</p>
<p>A Zagreb je pun otajnih mjesta, tako da i onaj koji dođe u kratki posjet, to odmah primijeti. Iz čistog zadovoljstva slijediš kamene stepenice (ili drvene koje mirišu na smolu), strma stubišta potamnjela od vremena, ili šetaš gore-dolje po brežuljcima Gornjega grada, Griču i Kaptolu, nekomu tko nije upućen može se desiti da se odjednom nađe gdje nije očekivao, usred šumovitih parkova, u narančastoj izmaglici noćnih lampiona. A onda slijedi iznenađenje: tik uz uske ulice otkriju se široki unutarnji prostori (dvorišta, dvori, prostrani trgovi), koji pružaju okrilje postolarima, krojačima, brijačima, frizerima, polupraznim dućanima koji možda prodaju samo sedefastu dugmad i šarolike vrste pozamenterije.</p>
<p> »Zagreb je poput luka crljenca, tko ima vremena da ga lista, otkrije nezamisliva bogatstva«, reče mi tršćanski arhitekt, koji je u Institut došao govoriti o Trstu, o njegovoj povijesnoj jezgri, koja sve više propada ne samo iz nehaja, nego hotimice, da bi se ustupio prostor modernim zgradama. U nekim uglovima Gornjega grada, u suton, kad se iz mračnog trijema izlazi u dvorište sa stoljetnim stablima, tako je snažan dojam da se može pojaviti Matija Gubec, seljački kralj (glava izbija upitna sa zida, gleda tko prolazi i još uvijek traži pravdu). Ili malo niže, popneš li se ponovno do jedinih preostalih vrata, od njih četiriju, koja su zatvarala bedeme, Kamenita vrata, tamno, tajanstveno skrovište zavjetnog dara i plama upaljenih svjećica neke atavističke i predrasudne vjere. A onaj srodnik Dantea Aligherija, koji bijaše vlasnik te Ljekarne kaže da je najstarija u Hrvatskoj, poslije one u Dubrovniku. Prvijenci su značajni samo u turističkim vodičima, ali ta ljekarna ima uistinu dah posebne atmosfere.</p>
<p>Grad se otvara šumama, koje ga posjeduju, više negoli ga presijecaju, tako da možeš biti u gradu i hodati šumom. Presječen rijekom lijepe ciglaste boje (prava zagrebačka rijeka je Ilica, ne Sava, koja je udaljena i nije nikada postala uistinu dio gradskoga pejzaža), s malim zgradama, jedna do druge, u predjelu još gotovo srednjovjekovnog izgleda, u živom i plodnom dodiru sa stablima, vodama, nebom i zdravim planinskim zrakom. Mora se zavoljeti grad koji ti pruža takav način upoznavanja, sa šumama koje mu dišu iznutra, šume koje ga presijecaju i okrunjuju, a brončani pjesnici i pisci stoje ili sjede na trgovima ili ulicama, prolaznici superiornih dimenzija, ublaženih i osjenčanih snijegom, koji prekrije tmurno sivilo zime, pod kojim noć biva jasna i tiha. Poslije prvog snijega malo nas bješe koji hodasmo noću Gornjim gradom, stigavši do Crkve sv. Marka ne iz Ilice, nego sa šumovitog Tuškanca.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gradskim povjerenstvima vlada politika a ne stručnost </p>
<p>Do 4. rujna osnovana su 84 povjerenstva / U predsjedničku fotelju u 99 posto slučajeva izabrane su stranačke osobe čija stručna sprema u pravilu nema veze sa zadaćom povjerenstva / To su stranački dužnosnici, »osobe od povjerenja« ili »od velike važnosti« za stranku</p>
<p>Kralj je gol! Ovo bi bila najkraća definicija funkcioniranja Zagrebačke koalicijske vlasti kakvo se vidjelo u četvrtak, na sjednici Gradskog poglavarstva, na kojoj su SDP i HNS pokazali da bez međusobnog sukobljavanja ne mogu privesti kraju ni jedan zajednički sastanak. Čak ni kada je riječ o imenovanju osoba u tijela koja nemaju političku važnost.</p>
<p>Novo sudaranje izazvala je rasprava oko imenovanja dvaju novih članova u Povjerenstvo za odabir javnozdravstvenih programa. Nakon žustre rasprave u to povjerenstvo imenovani su dr. Ivo Rotkvić i dr. Mirjana Jembrek-Gostović, ravnateljica Klinike za kardiovaskularne bolesti, koju nije podržao HNS jer je, prema riječima Stipe Tojčića, zamjenika gradonačelnice za gospodarstvo, »već ranije bilo dogovoreno da to mjesto zauzme dr. Gordan Nola«. </p>
<p>Tojčić je dodao kako bi se imenovanjem dvojice članova ispunila kvota HNS-a u tom Povjerenstvu. U raspravu se potom uključio i Milan Bandić, zamjenik gradonačelnice za društvene djelatnosti, koji je, uz ogradu da mu je o tome neugodno raspravljati, rekao da se »u povjerenstva u posljednje tri godine biraju stručni, a ne stranački ljudi«. Osim toga, rekao je Bandić, povjerenstva nisu za to da bi se popunjavala stranačkim kvotama.</p>
<p>Osim vatrometa taštine i povlačenja imena uglednih osoba u negativnom kontekstu po medijima, te sočnog prepucavanja, obojica zamjenika servirali su obilne porcije demagogije i netočnih navoda.</p>
<p>Evo i zašto. Prema podacima Poglavarstva, do 4. rujna, osnovana su 84 povjerenstva (treba reći da taj broj nikada nije sasvim točan jer se dio povjerenstva raspušta nakon obavljenog posla i obrnuto, nova se osnivaju ovisno o potrebi). Ako se uzme u obzir da prosječno povjerenstvo ima devet članova, dvojica od njih predstavljaju struku, a preostalih sedam dijele SDP i HNS, s tim da jača stranka zadužuje u neko povjerenstvo četiri svoja člana. Praksa, dakle, pokazuje suprotno od onoga što tvrdi Milan Bandić. </p>
<p>Utvrdili smo tako da su u predsjedničku fotelju u 99 posto slučajeva izabrane stranačke osobe čija stručna sprema ili iskustvo u pravilu nemaju veze sa zadaćom koju bi trebalo obaviti ili s ciljem određenog Povjerenstva.</p>
<p> Nismo, na primjer, uspjeli povezati što direktori privatnih ili gradskih poduzeća, osim što su na visokom stranačkom položaju, imaju raditi u povjerenstvima u kojima se, na primjer, odlučuje tko će dobiti gradski stan.</p>
<p> To su stranački dužnosnici, »osobe od povjerenja« ili »velike važnosti« za stranku.</p>
<p>Nerijetko se događa da je u povjerenstvo izabrana osoba koju je stranka iz nekih razloga propustila dosad nekud imenovati pa tako ispravlja pogrešku.</p>
<p>Primjeri vrijede i za SDP i za HNS, stranke čiji su predstavnici prošli tjedan Gradsku skupštinu pretvorili u ring, a Poglavarstvo u tržnicu.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kome smetaju obojeni baloni i gril-štapići</p>
<p>Jedan je šetač ne samo uništio instalaciju nego i fizički napao njezinu autoricu / Da bi skinuli »plodove« - balone obložene obojenim kaširanim papirom, neki vandali nisu bili lijeni trgati i granje hrasta na kojemu su baloni bili kao dio druge instalacije</p>
<p>Nakon što su dvije »neprimjerene« skulpture morale biti uklonjene, u Parku Maksimir uništene su i neke izložene instalacije. Skulpture i instalacije postavljene su u rujnu, u sklopu akcije »Akupunktura« koju provode Centar za kulturu Maksimir i Udruga Punkt.</p>
<p>Nakon što je tri tjedna kontinuirano dolazila i izrađivala instalaciju »Akupunktura« na licu mjesta, slikarici Gordani Bakić ne samo da je uništena instalacija nego je i fizički napadnuta.</p>
<p> »Na stazici koju su utabali šetači postavljala sam izrezbarene i obojane gril-štapiće. Htjela sam ozeleniti tu površinu, jer ljudima koji dolaze u park ne bi se trebalo nikuda žuriti pa im ni prečice nisu potrebne«, objasnila nam je Gordana Bakić. »Reakcije šetača bile su odlične, zastajali bi, pričali sa mnom, postavljali mi pitanja, sve do proteklog vikenda kada mi je prišao jedan sedamdesetogodišnjak«, priča dalje. Nakon neobaveznog razgovora, počele su provokacije »kakva je to plastika« te prijetnje da će »sutra doći i sve to zgaziti«. Kada ga je slikarica pokušala umiriti, iščupao je najprije jednu, a zatim pune ruke »grančica« i nasrnu na nju izgrebavši je po licu.</p>
<p> »Zgrabio je i neku granu, no moje uzastopno ponavljanje da prestane, jer da ću zvati policiju, vjerojatno ga je spriječilo da ne nasrne na mene. Nakupljeni bijes iskalio je na obližnjoj skulpturi koju je srušio, iako je od betona i armiranog željeza. A onda je nestao u šumi«, opisala nam je događaj slikarica. </p>
<p>Gordana Bakić pozvala je nakon toga supruga i pokupila ostatke instalacije. »Potom smo«, dodala je, »ponovno naišli na gospodina no nakon kraćeg prepiranja pojavio se čuvar i smirio situaciju. «Odlučili smo da ne zovemo policiju. Bilo je super dok je trajalo«, završila je priču Gordana Bakić. </p>
<p>Ni instalacija »Crveni plodovi«, postavljena na jedan hrast u blizini Drugog jezera, nije ostala cijela. Od 17 »plodova« ostalo ih je samo četiri, pet. »Plodovi su u stvari baloni oblijepljeni kaširanim papirom, obojanim u crveno, da bi bili što uočljiviji. Ljudima sam htjela skrenuti pozornost na stabla oko njih, kako ne bi samo šetali, bez interesa«, ispričala nam je autorica instalacije, slikarica Koraljka Kovač. Da bi »plodove« skinuli, pojedinci su trgali i grane hrasta. </p>
<p>Nakon svega postavlja se pitanje kamo je nestala tolerancija te što tjera građane na uništavanje tuđih dijela?</p>
<p>Preostale skulpture i instalacije trebale bi ostati u Maksimiru, ako im to građani dozvole, do 7. listopada. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nude pamet i ideje, ali za to (još) nema sluha </p>
<p>Četverodnevni kongres Međunarodne mense, kojemu je Zagreb prvi put domaćin, trajat će do nedjelje, 6. listopada. U hotelu Opera u tom razdoblju 70 predsjednika Mense - od Brazila do Japana - »mozgat« će o problemima prepoznavanja nadarenosti i kvalitetnijeg rada s darovitom djecom. Uz to, promišljat će i o novim postupcima testiranja inteligencije. </p>
<p>Do ponedjeljka, 7. listopada, u prostorijama zagrebačkog Glavnog kolodvora, u sklopu Dana Mense 2002. bit će organizirana izložba superlabirinata i glavolomki. Posjetitelji će se moći prepustiti mentalnoj gimnastici, dok će »najgipkiji« dobiti diplomu - Majstor mozgolomki. </p>
<p>Za sudionike kongresa osmišljeno je, također, mnoštvo kulturnih i zabavnih aktivnosti. Oni će, tako, posjetiti Zoološki vrt, Muzej Mimara, Etnografski muzej, Trakošćan, dok će na Martin bregu pokazati koliko su umješni u plesu. </p>
<p> »Mensa je međunarodna udruga ljudi koji po inteligenciji spadaju u gornjih dva posto populacije. Nastala je s ciljem da se prepoznaju osobe visoke inteligencije za dobrobit čovječanstva«, rekla nam je Gordana Novotniček, voditeljica kongresa. Željko Pejinović, potpredsjednik Hrvatske mense, rekao je da među 500 članova, koliko ih ima u Hrvatskoj, ima i nezaposlenih i doktora nauka. Trenutno su aktivnosti usmjerene na pronalaženje vlastitog prostora, u čemu bi trebao pomoći Grad Zagreb. Sad se Hrvatska mensa služi prostorijama u Kovačićevoj 4, koje dijeli sa streljanom i vrtićem ! </p>
<p>»Naše društvo ne prepoznaje i ne cijeni inteligentne ljude. Smatram da bismo bili od koristi raznim institucijama kojima bismo pomagali svojim idejama, no za to još ni jedna organizacija nije pokazala sluha«, rekao je Pejinović. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Počinje izvanredni popravak županijskih cesta </p>
<p>Zbog katastrofalnog stanja županijskih cesta na velikogoričkom području, Gradsko poglavarstvo odlučilo je da će zajedno sa Županijskom upravom za ceste početi s izvanrednim održavanjem cesta. Grad Velika Gorica organizirat će i financirati radove na cestama Vukovina-Kuče, Novo Čiče-Čička Lazina, i Mićevec-Jakuševec, ukupno vrijedne oko 1,250.000 kuna, dok će Županija preuzeti radove na Državnoj cesti D-31- Okuje, Črnkovec-Strmec Bukevski, i na Državnoj cesti D-30-Turopolje-Rakitovec, u vrijednosti od oko 1,265.000 kuna.</p>
<p>Poglavarstvo će sa 169.000 kuna sufinancirati izgradnju kombiniranog igrališta u Osnovnoj školi Nikola Hribar, te financirati obuku plivanja za učenike trećih razreda osnovnih škola na zagrebačkim bazenima. Provjera plivanja dogovorena je za početak listopada, dok će se na proljeće organizirati škola za djecu neplivače. Učeničke će stipendije za ovu školsku godinu iznositi 700 kuna, studentske 1000, a poslijediplomske 6000 kuna. Uskoro će biti raspisan natječaj za po 18 učeničkih i studentskih stipendija, te dvije poslijediplomske. J. F.Studentska praksa i u Poglavarstvu Zaprešića </p>
<p> Poglavarstvo Zaprešića primat će u svoje stručne službe na praksu i usavršavanje studente Visoke škole za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić. S temeljima funkcioniranja lokalne samouprave u sljedećih nekoliko mjeseci upoznat će se redovni studenti smjerova financija i poslovanja te menedžerstva u kulturi. Studenti će raditi u grupama od pet do deset, vodit će dnevnik prakse, a mentori će im biti pročelnici odjela za društvene djelatnosti i financije, tajnica grada, predstojnik Ureda gradonačelnika, dogradonačelnik i sam gradonačelnik, zaključeno je na sjednici Poglavarstva, kojoj je već prisustvovala prva grupa praktikanata.</p>
<p>Kako je rekao Vinko Morović, gradonačelnik i predsjednik Upravnog odbora Visoke škole, grad je na taj način, kao osnivač Škole, otvorio proces moderne izobrazbe koja uključuje i konkretno osposobljavanje. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Proslava 50. broja Antene i Hoykina izložba u Gavelli</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - »Kada smo započinjali suradnju, urednik Vjesnikova priloga Antena Branko Vukšić i ja znali smo da ćemo imati priliku raditi ono što već dugo želimo, a to je ideja da na ovakav način pokušamo oplemeniti domaće medijsko tržište.</p>
<p> Sreća je i što je glavni urednik Vjesnika prepoznao ovu svojevrsnu avangardnu priču i sve nam to i omogućio«, rekao je Damir Hoyka prilikom otvorenja izložbe njegovih naslovnica za Vjesnikov prilog Antena, o televiziji, radiju, filmu, glazbi, kazalištu i spektaklima, a u povodu izlaska 50. broja.</p>
<p>Na koktelu i druženju u Gradskom dramskom kazalištu »Gavella« bili su brojni uglednici iz kulturnog i javnog života, dokazujući još jednom da je Antena, iako tek godinu dana prisutna na tržištu, već na njemu zauzela važno mjesto.</p>
<p>»Čak i u tako dobrim novinama kao što je Vjesnik ne događa se često ovo što je povod našeg današnjeg okupljanja, naime da novine sretnu umjetnika i da novine i umjetnik zajedno rade na projektu poput Antene«, rekao je, otvarajući izložbu Krešimir Fijačko, glavni urednik Vjesnika. Urednik Antene, Branko Vukšić, naglasio je kako ovo nije proslava, već promocija novinskoga priloga koji se danas razlikuje od svega ostalog na hrvatskom medijskom tržištu, osmišljenog i rađenog s namjerom da bude ozbiljan na način na koji je to i njegov matični list. »Hoyka je svojim fotografijama za naslovnice Antene razbio dosad vladajuću predrasudu o izvanjskoj ljepoti, dokazavši da ona unutarnja kazuje znatno više«, rekao je Vukšić, i dodao kako ćemo se sljedeći put družiti »negdje oko petstotoga broja«.</p>
<p> Sudeći po atmosferi i izjavama gostiju, njih bi radovalo da se slično druženje upriliči već za sljedećih Anteninih pedeset. </p>
<p>Dž. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Članovi Cubisma promovirali »Junglesalsu«</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - »Jako smo zadovoljni s albumom, to je naš prvi CD kojeg smo u cijelosti napravili sami«, kazao je u petak na promociji najnovijeg albuma grupe Cubismo Hrvoje Rupčić mnogobrojnom društvu novinara, glazbenih kritičara i prijatelja banda, koji su se okupili u Aquarius Net Clubu. </p>
<p>Album čija je naslovna skladba već predstavljena zanimljivim video brojem kojeg je režirao Radovan Jovanov Gonzo, stvaran je godinu dana, a sniman četiri mjeseca u studiju Morris Mire Vidovića. Prema riječima članova banda, album je »šarolika cjelina, a razlog tome je poštivanje ukusa svakog od autora, slobodan, individualni izričaj kojim je svaki član grupe stavio u pjesme svoj pečat«.</p>
<p>Zanimljiv dizajn albuma, što je već karakteristika Cubisma, napravila je Dubravka Zglavnik Horvat, koja je željela spojiti totalno folklorne elemente i jako moderan zvuk u jednu sliku. </p>
<p>»Cijeli je album malo 'pomaknut', plešemo između folkora i modernog zvuka, što je Dubravka dobro spojila na naslovnici. Za to su iskorištene fotografije snimljene tijekom snimanja spota 'Junglesalsa'«, kazao je Rupčić.</p>
<p>Suradnja Cubisma s domaćim izvođačima, koja je započeta s Josipom Lisac i Gibonnijem, nastavljena je i ovom prigodom, pa se u pjesmi »Las Grińas« pojavljuju Bolesna braća. »S obzirom na to kako nam ovaj put zvuči album, Bolesna Braća bila su pravi izbor za nas. Još nakon zadnjeg albuma shvatili smo da namjeravamo nastaviti s tradicijom dueta s hrvatskim izvođačima, a kako se rodila zamisao o cijelom albumu koji je ovaj put drukčiji od našeg dosadašnjeg rada, odlučili smo da bi najbolje bilo da to budu neki hip-hoperi, raperi«, kazao je Rupčić.</p>
<p> Jedno od pitanja upućenih frontmanu Cubisma, koji se na ovom albumu prvi put pojavljuje i kao pjevač, bilo je kako je Kuba prihvatila album i kako je reagirala na pjesme. Naime, basist Krešimir Tomac bio je nedavno na Kubi i odnio novi materijal, kao i spot pjesme »Junglesalsa«, što je već uvršteno na tamošnje top-ljestvice. Rupčić je iskreno priznao da nema smisla da u Hrvatskoj govori kako je Kuba reagirala, budući da se ništa od toga što bi on kazao ne može provjeriti. No, unatoč svemu, tvrdi da je Kuba zadovoljna njihovim projektom. Rupčić je također ispričao sve o nastanku albuma, suradnji sa Zvonimirom Dusperom, koji se pobrinuo za moderniji zvuk albuma, te najavio koncertnu promociju »Junglesalsae«, koja će se krajem listopada održati u Aquariusu. </p>
<p>U srijedu će članovi Cubisma u 20 sati gostovati na chatu na stranicama hinetovog web portala, a u četvrtak će u 18 sati u prostorijama Aquarius CD shopa u Varšavskoj potpisivati albume. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>MTV obilježava svjetski dan AIDS-a</p>
<p>LONDON, 4. listopada</p>
<p> - Glazbena postaja MTV, čiji program prati najmanje dvije milijarde osoba, objavila je da će u Cape Townu i Seattleu organizirati koncerte kojim će se obilježiti Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca. Na koncertu će između ostalih nastupiti i ovogodišnja dobitnica nagrade Grammy Alicia Keys, koja je tim povodom izjavila kako se nada da će koncertima mladi shvatiti da se HIV i AIDS mogu izbjeći. Kompjutorski magnat Bill Gates, čija zaklada sponzorira koncerte zajedno s Levi Straussom i suosnivateljem Microsofta Paulom Allenom, upozorava da će do 2005. u svijetu biti do 100 milijuna osoba zaraženo HIV-om, dodajući da se na to može utjecati ako se počne odmah djelovati.</p>
<p>Najpogođenije područje u svijetu je upravo Južna Afrika, gdje je najveća koncentracija zaraženih virusom. Prema postojećim podacima, polovica svih 15-godišnjaka u Južnoafričkoj Republici i Zimbabveu umrijet će od AIDS-a. </p>
<p>Glasnogovornik MTV-a, čiji je vlasnik Viacom Inc, objavio je procjenu prema kojoj će koncert vidjeti više od dvije milijardi ljudi. Emitiranje će biti omogućeno i drugim svjetskim televizijskim postajama bez naknade. Hedonistički svijet popa je možda pravi simbol seksa, droge i rock'n'rolla, no MTV vjeruje da se njime ipak može utjecati na mladu publiku. Koncerti su dio višegodišnje kampanje borbe protiv AIDS-a kroz koju MTV pokušava utjecati na mlade preko aktualnih zvijezda. Domaćini godišnjih dokumentarnih filmova o AIDS-u »Staying Alive« (Ostati živ) bili su uvijek poznati pjevači, od latino pjevača Rickyja Martina do hip-hopera Sean »P.Diddyja« Combsa. </p>
<p>Ovogodišnji film o AIDS-u širom svijeta, od Kambodže do Latvije, vodit će Mary J. Blige. Bivši američki predsjednik Bill Clinton, potpredsjednik Međunarodne zaklade za AIDS (International AIDS Trust) pojavio se u neformalnoj snimci dokumentarca tijekom summita o AIDS-u održanom u Barceloni u srpnju.</p>
<p>Njegova je poruka bila jasna: epidemija AIDS-a je najveći svjetski problem, veći čak i od nuklearnog rata. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mjuzikl »Jadnici« napušta Broadway </p>
<p>NEW YORK, 4. listopada</p>
<p> - Broadwayjska produkcija »Jadnika« posljednji će put spustiti zastor u ožujku 2003., nakon 16 godina izvođenja nagrađivanog mjuzikla, javlja BBC. </p>
<p>Newyorška predstava, napisana prema klasiku Victora Hugoa o francuskoj revoluciji, zaradila je ukupno više od 390 milijuna dolara, a vidjelo ju je 9 milijuna osoba. Posljednja, 6612. izvedba održat će se 15. ožujka te će to biti druga najdulje prikazivana predstava nakon »Mačaka«, koje su imale 7.485 izvedbi. </p>
<p>»Nikad nisam ni sanjao da bi mjuzikl kao što su 'Jadnici' mogao postati jedan od najdulje prikazivanih mjuzikala uopće«, izjavio je producent Cameron Mackintosh. </p>
<p>»Vrlo sam zahvalan američkoj publici što je prihvatila toliko različit mjuzikl na tako oduševljen način«. </p>
<p>»Jadnici« su premijerno izvedeni u kazalištu Broadway Theatre 12. ožujka 1987. i osvojili su osam nagrada Tony, uključujući i onu za najbolji mjuzikl.</p>
<p>U Velikoj Britaniji, londonska verzija predstave izvodi se 17. godinu za redom. </p>
<p>Obožavatelji broadwayske predstave, koji će željeti još jednom vidjeti mjuzikl, moći će vidjeti jednu od posljednjih izvedbi po sniženoj cijeni. Tijekom sljedećih osam tjedana, cijena ulaznica će se vratiti na razinu iz 1987. godine, tako da će najbolja mjesta za predstave radnim danom koštati 47,50 dolara. </p>
<p>»Jadnike« je vidjelo više od 49 milijuna osoba u svijetu, a zaradili su više od 1,2 milijarde funti. </p>
<p>Postoji 54 različite produkcije u 35 zemalja svijeta, koje se izvode na 21 jeziku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>I mali asteroid mogao bi izazvati nuklearni rat</p>
<p>WASHINGTON, 4. listopada </p>
<p> - Čak i mali asteroidi koji nikad ne udare u Zemlju mogu imati katastrofalne posljedice, jer ih zemlje koje nemaju odgovarajuću opremu mogu protumačiti kao nuklearne bombe, upozoravaju znanstvenici.</p>
<p> Jedna takva eksplozija asteroida dogodila se 6. lipnja kad su američki sustavi za rano upozorenje otkrili bljesak nad Sredozemljem u kojem je oslobođena energija jednaka atomskoj bombi bačenoj na Hirošimu, rekao je američki brigadni general Simon Worden članovima Odbora za svemir i aeronautiku Zastupničkog doma.</p>
<p> Bljesak je nastao pri udaru asteroida promjera do 10 metara u Zemljinu atmosferu, pri čemu je nastao udarni val koji je zaljuljao sve brodove u tom području, uzrokujući i i manje štete, rekao je Worden. U trenutku udara gotovo nitko nije ništa primijetio, ali je Warden upozorio na moguće strašne posljedice u slučaju da se udar dogodio nekoliko sati prije iznad Indije ili Pakistana.</p>
<p> »Koliko znamo, nijedna od tih zemalja nema moderne senzore koji raspoznaju razliku između objekta u blizini Zemlje kao što je asteroid i nuklearne detonacije«, rekao je Worden. »Posljedica toga mogla bi biti panika u zemljama koje imaju nuklearno oružje i spremne su ga upotrijebiti, koja bi mogla postati iskrom što će zapaliti nuklearnu strahotu koju smo uspješno izbjegavali više od pola stoljeća«, rekao je general članovima odbora koji istražuju opasnost mogućeg udara u Zemlju asteroida i drugih objekata.</p>
<p> Astronomi su već dugo zabrinuti zbog moguće štete od udara asteroida, meteora i kometa, a NASA već pune četiri godine radi na programu kojim će se do 2008. identificirati bar 90 posto svih velikih objekata u blizini Zemlje - onih promjera 1 kilometra ili većih.</p>
<p>Manja svemirska tijela nisu uključena u istraživanja NASA-e pa je Worden predložio da njihovo praćenje preuzme američko vojno zrakoplovstvo te da se informacije pravodobno upute i drugim zemljama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vikanje na dijete je isto što i »udaranje glasom«</p>
<p>KOPENHAGEN, 4. listopada </p>
<p> - Većina roditelja, kad se razljuti, ne udare dijete nego na njega viču, ali i verbalno zlostavljanje može biti jednako bolno kako i fizičko, navode danski istraživači. </p>
<p>Psiholozi već odavno znaju da djeca koju su tukli imaju premalo samopouzdanja i nesigurna su kad odrastu. Međutim, malo je istraživanja provedeno o posljedicama vike i oštrog ukora.</p>
<p> »Osjećaj samopoštovanja bude pogođen kad vas kazne na bilo koji način«, rekao je istraživač Erik Sigsgaard iz danskog Centra za istraživanje koji je radio na izradi studije.</p>
<p>Dio istraživanja obuhvatio je djecu koja su išla u vrtić između 1994 i 2002. Više od polovice ispitane djece mrzi kad se na njih viče i vjeruju da se odrasli ljuti još dugo poslije toga. Studija je pokazala da su djeca često bila uznemirena čak i kad roditelji ili nastavnici nisu mislili da ih kore.</p>
<p> »Ne može se reći da je bolje izvikati se na dijete nego ga istući. Kažnjeno dijete ima osjećaj da ne vrijedi«, naveo je Sigsgaard.</p>
<p> Jedan je dječak rekao da je vika udaranje glasom. Djeca ne vide veliku razliku između fizičkog i verbalnog nasilja, dodao je.</p>
<p> Prema Povelji UN-a o pravima djeteta, djeca imaju pravo na zaštitu od fizičkog i psihičkog nasilja i zlostavljanja. </p>
<p> Sigsgaard savjetuje roditeljima da djeci kažu što misle normalnim glasom i bez vike: »Roditelji koji žele ostati bliski s djetetom, ne bi smjeli previše vikati na dijete jer bi brzo mogli ostati sami. To je besmisleno jer tjeramo od sebe one najdraže«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novi Plivin lijek u SAD</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Plivina tvrtka u SAD, Sidmak, kupljena u lipnju ove godine, lansirala je na američko tržište novi lijek, bronhospazmolitik s poboljšanim terapeutskim svojstvima namijenjen odraslima i djeci starijoj od šest godina koji boluju od reverzibilne opstruktivne bolesti dišnih putova. Prednost novog lijeka u odnosu na druge, njegova je nepromjenljivost na sobnoj temperaturi bez potrebe za stalnim hlađenjem što olakšava i pacijentima jer ga mogu nositi sa sobom. Lakše ga je pohranjivati i u skladištima i ljekarnama. Novi lijek je odlična alternativa za pacijente koji imaju teškoća u korištenju inhalatora s mjernim dozama ili koji se radije koriste manje upadljivom terapijom tabletama.</p>
<p> Tvrtka Odyssey, društvo-kći kompanije Sidmak, dobila je za taj novi lijek registraciju američkog Ureda za hranu i lijekove (FDA), pod imenom VoSpire ER u tabletama s produženim otpuštanjem aktivne supstance. Na američkom će se tržištu naći ovoga tjedna.
></p>
<p>B. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Je li glagoljica nastala u Hrvatskoj?</p>
<p>Dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, postavio upitnom do sada najprošireniju teoriju o porijeklu i razvoju glagoljice / Vrijedni prinosi stranih slavista hrvatskomu glagolizmu / Hoće li se tiskati glagoljski rukopis iz Siene?</p>
<p>KRK, 4. listopada</p>
<p> - »Drago mi je da se ovaj znanstveni skup zbiva upravo na ovom prostoru, na otoku Krku, u ovom kvarnerskom bazenu na kojem ima više od 90 posto svih glagoljskih neprenosivih spomenika. Samo ako uvažite tu činjenicu, moći će vam biti uvjerljivo ono što ću vam ovdje ispričati. Osnovna moja teza jest da ovamo glagoljica nije od nekuda došla, nego da se odavde na sve strane proširila«, rekao je u petak dr. Mile Bogović, crkveni povjesničar i biskup gospićko-senjski, treći dan održavanja međunarodnog znanstvenog skupa »Glagoljica i hrvatski glagolizam« na otoku Krku.</p>
<p>Dr. Bogović je u svome izlaganju pokušao dokazati da općeprihvaćena teorija, prema kojoj su glagoljica i staroslavensko bogoslužje u Hrvatsku dospjeli iz Moravske preko svete braće Ćirila i Metoda ili njihovih učenika, nema izravnih potvrda u vrelima, istaknuvši da je teško povjerovati u tu tezu, u prvom redu zato što u Moravskoj nije sačuvano ni jedno slovo uklesano ili urezano u tvrdu materiju, za razliku od Hrvatske, gdje se, kako je istaknuo, glagoljica nalazi upisana i u kamenu i željezu, u drvu i pergamentu i, dakako, najviše na papiru. Osim toga, kazao je dr. Mile Bogović, kod nas su glagoljica i staroslavensko bogoslužje bili najdulje u uporabi, o čemu svjedoče sigurna povijesna vrela kroz tisuću godina. </p>
<p>Brojna i zanimljiva izlaganja stranih slavista posvjedočila su o zainteresiranosti inozemnih stručnjaka za proučavanje hrvatskih glagoljskih tekstova i uopće hrvatskoga glagolizma. Tako je dr. Johannes Reinhart s Bečkoga sveučilišta svoj znanstveni rad posvetio Biserki Grabar, jednoj od najistaknutijih istraživača hrvatsko-glagoljske književnosti u drugoj polovici 20. stoljeća, a dr. Christianu Hannicku je II. novljanski brevijar iz 1495. godine, izdanje Staroslavenskog instituta u Zagrebu, poslužio kao podloga za proučavanje homilija, propovijedi na evanđelja. Dr. Krassimir Stantchev iz Rima prvi je temeljito opisao rukopis hrvatskoga glagoljskog zbornika koji se od kraja 18. stoljeća čuva u biblioteci u Sieni, te je zbog njegova zanimljivog sadržaja predložio da se priredi kritičko izdanje toga teksta.</p>
<p> Izdanje Berčićevih fragmenata potaknulo je pak Moskovljanina Anatolia Turilova da pokuša pronaći eventualnu vezu u autorstvu između, do sada smatranog najstarijega, hrvatskoga glagoljskog misala (početak 14. stoljeća) i Brevijara Vida Omišljanina iz 1396. godine.</p>
<p>O glagoljskim rukopisima koji su pohranjeni u riznicama zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice te knjižnica kapucinskih samostana zanimljiva su izlaganja održali mr. Ivan Kosić i mr. Anica Vlašić-Anić, koja je došla do zanimljivih otkrića, pronašavši dva fragmenta hrvatsko-glagoljskih rukopisnih misala u varaždinskoj Kapucinskoj knjižnici, te minijaturnu biblioteku rimskih izdanja glagoljskih misala u Kapucinskoj knjižnici u Karlobagu. </p>
<p>Osim spomenutih otkrića, vrijedno je i ono dr. Andrewa Roya Corina, koji je pronašao tragove židovskog utjecaja u glagoljskoj liturgijskoj književnosti, točnije u Knjizi o Joni, biblijskoj starozavjetnoj knjizi, a također i otkriće dr. Petra Bašića s Katoličkoj bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, koji je sasvim slučajno pronašao jedan fragment misala u kojem je sadržan kalendar za mjesece listopad-prosinac.</p>
<p>Sandra Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dijalog sa zaprekama </p>
<p>Izložbu je postavila Roxana Markoci, kustosica njujorškoga Muzeja moderne umjetnosti / Nadam se da će ova izložba biti poticaj za tješnju suradnju između hrvatskih i američkih umjetnika, ali i umjetničkih institucija, istaknula je Roxana Markoci prilikom otvaranja izložbe </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Velika izložba hrvatske suvremene umjetnosti čija je kustosica Roxana Markoci, inače kustosica prestižnog njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, otvorena je u petak performansom/ instalacijom koju je izveo Zlatko Kopljar. Umjetnik je postavio golemu betonsku kocku tešku 12 tona ispred samog ulaza u Muzej suvremene umjetnosti, onemogućivši tako ulaz kako posjetiteljima. tako i zaposlenicima muzeja. Kopljar je tom akcijom želio naglasiti nedovoljnu komunikaciju između publike i suvremene umjetnosti, te između samih umjetnika i kustosa, promicatelja suvremene umjetnosti.</p>
<p> Izložbu je, nakon uvodnog govora v.d. ravnateljice Snježane Pintarić i Roxane Markoci, otvorio pročelnik Gradskog ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević. Brojni posjetitelji i umjetnici, okupljeni na Katarininu trgu, ulazili su u prostorije Muzeja suvremene umjetnosti kroz kafić, koji će tako poslužiti kao svojevrsno predvorje tijekom ove izložbe.</p>
<p> »Izložba 'Here tomorrow' (Ovdje sutra) zahtijeva aktivnu publiku, ali i razvijanje dijaloga između posjetitelja i umjetničkog rada, dakle nije riječ o klasičnoj retrospektivnoj izložbi hrvatske suvremene umjetnosti. Osim toga, nadam se da će ova izložba biti poticaj za tješnju suradnju između hrvatskih i američkih umjetnika, ali i umjetničkih institucija«, istaknula je Roxana Markoci prilikom otvaranja izložbe. Zamišljena kao diskurzivna mreža, izložba obuhvaća tridesetak umjetnika i umjetničkih grupa, te povezuje nekoliko gradskih lokacija.</p>
<p> Tako se u Paromlinu, na sam dan otvaranja, održao performans mladog splitskog umjetnika Ivana Bure, multimedijski umjetnik Ivan Marušić-Klif predstavio se u Gliptoteci zvučnim performansom »I Am a DJ I Am What I Play« , a na istoj lokaciji nastupio je i Slaven Tolj s performansom »Priroda i društvo«, Silvio Vujičić sa modnim performansom, a vrhunac događanja, na sam dan otvorenja, jest interaktivni performans Labin Art Expressa pod nazivom »Monument of the Hero of 21st Century«.</p>
<p> U prostorima Muzeja suvremene umjetnosti prikazani je video rad mlade umjetnice Renate Poljak pod nazivom »Wonderland« u kojem se isprepliću dokumentarni materijal snimljen u Sarajevu s tekstom Lewisa Carrola »Alisa u zemlji čuda«, web projekt Sandre Sterle »Go home«, site-specific instalacija Tome Savića Gecana te filmovi Dana Okija »Kisik 4« i Ivana Faktora »Das Lied ist Aus«. Posebno će biti predstavljen umjetnički projekt Ivane Keser i Aleksandra Battiste Ilića pod nazivom »Community Art« u kojemu će se kroz niz organiziranih diskusija raspravljati o uspostavljanju novih oblika dijaloga u suvremenoj zajednici. Na izložbi bit će predstavljeni i vrlo mladi umjetnici poput Ive-Matije Bitange, Željka Blaće, Marijana Crtalića, ali i prihvaćeni autori poput Sanje Iveković, Kristine Leko, Gorana Petercola i Dalibora Martinisa, da nabrojimo samo neke. Izložbu prati i izvrsno opremljen katalog s tekstom Roxane Markoci u kojemu detaljnije objašnjava koncept izložbe, te pokazuje zavidnu razinu znanja o hrvatskoj suvremenoj umjetnosti.</p>
<p> Ova izložba nije samo značajna zbog dobrog koncepta i sjajnog odabira umjetnika već i zbog činjenica da je prvi put jedan strani kustos posjetio umjetničke ateliere od Poreča do Dubrovnika i napravio veoma dobru izložbu, te otvorio nove mogućnosti za predstavljanje hrvatskih suvremenih umjetnika u Americi. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sukob naraštaja i pitanje žrtvovanja</p>
<p>Sedam dramskih premijera i šest opernih u našem središnjem nacionalnom kazalištu / Premijere »Mačka u čizmama« Brune Bjelinskog, »Giselle« Adolphea Adama i »Romea i Julije« Sergeja Prokofjeva u Baletu </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - U kreiranju repertoarne politike Uprava zagrebačkoga HNK prednost će dati domaćim stvaraocima, dakle domaćim praizvedbama i scenskim djelima napisanima posebno za Hrvatsko narodno kazalište, izjavio je intendant Mladen Tarbuk, najavivši na konferenciji za novinare, u petak, novu kazališnu sezonu 2002./2003. </p>
<p> Po njegovim riječima u hrvatskim kulturnim prilikama nastoji se pomaknuti žarište zanimanja publike za kazalište s onog uobičajenog svakidašnjeg sivila na ono punobojno i trajno upitno, na smisao naše egzistencije uopće. Što se tiče izbora premijernih dramskih, opernih i baletnih naslova, kako je rekao, on je izveden iz ključne teme njegova intendantskog mandata - sukoba naraštaja i pitanja žrtvovanja u tom sukobu.</p>
<p> Ravnateljica Drame Snježana Banović nabrojila je sedam premijernih naslova, među kojima su »Nevjesta od vjetra« Slobodana Šnajdera, Shakespeareovu »Romeo i Giulietta«, »Trilogija o ljetovanju« Carla Goldonija i »Don Juan ili ljubav prema geometriji« Maxa Frischa. Na sceni »Habunek« pripremaju se tri izvedbe: »Gola Europa« Mirka Valenta, »Splendid« Jeana Geneta, »Proslava« Thomasa Vinterberga/Mogens Rukova/Bo hr Hansena. </p>
<p> Ravnatelj Opere Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> izjavio je da će Opera osim na svoje glazbene snage računati i na goste. U novoj sezoni najavljeno je šest novih premijernih izvedbi: »Lizinka« Ivana pl. Zajca, »Oganj« Blagoja Berse - djelo koje je hrvatsku Operu uvelo u modernu, »Idomeneo« W. Mozarta, »Capuleti i Montecchi« V. Belinija te »Simon Boccanegra« G. Verdija. U novu sezonu uvrstio je i obnovu Puccinijeve opere »La Boheme«.</p>
<p> Ravnatelj Baleta Dinko Bogdanić najavio je premijerne izvedbe: »Mačak u čizmama« Brune Bjelinskog, »Giselle« Adolphea Adama i »Romeo i Julija« Sergeja Prokofjeva. Na rasporedu je i Večer posvećena poznatom koreografu Georgeu Balanchineu u kojoj će biti izvedena tri djela: »Serenade« P.I. Čajkovskog, »Apollon Musagete« Igora Stravinskog i »La valse« Mauricea Ravela. Za mlađe će posebno biti zanimljiva autorska večer Staše Zurovca, plesača i koreografa, prvaka Baleta HNK. U ovoj sezoni namjerava se obnoviti i naš najpoznatiji balet »Đavo u selu« Frana Lhotke. </p>
<p>Tarbuk je naglasio da kazalište od grada Zagreba i Ministarstva kulture za sezonu dobije 58 milijuna kuna. Od toga se izdvaja novac za plaće, hladni pogon i financira četvrtina programa. Tarbuk je na početku sezone najavio i življu suradnju s ostalim opernim kućama u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odgođen koncert Ive Pogorelića </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Nedjeljni koncert proslavljenog hrvatskog pijanista Ive Pogorelića u dvorani »Lisinski« odgođen je. Obavijest je u Zagreb stigla u petak prije podne, i sigurno će ražalostiti sve ljubitelje pijanističke umjetnosti, koji su ponovni Pogorelićev nastup u Zagrebu iščekivali s velikim zanimanjem. Trebao je svirati dvije od najljepših sonata Ludwiga van Beethovena, onu u d-molu, nazvanu »Oluja«, i Sonatu op. 90 u e-molu. Zanimanje je bilo to veće što je umjetnik posljednji put u Zagrebu svirao u »Lisinskome« 1998., i to na jednom liječničkom kongresu. Prije toga, 1994. godine kao ambasador dobre volje u Sarajevu ustanovio je Dobrotvornu zakladu Sarajevo s namjerom prikupljanja sredstava, između ostalog i njegovim dobrotvornim koncertima, za izgradnju bolnice za majke s djecom u tome gradu, kao i za financiranje medicinske i zdravstvene zaštite naroda u Bosni i Hercegovini. Poznato je međutim da Ivo Pogorelić više godina nije nastupao, a i ovaj koncert u nedjelju u Zagrebu odgođen je iz zdravstvenih razloga umjetnika. Novi termin održavanja koncerta u »Lisinskome« saznat će se naknadno, i za njega vrijede kupljene ulaznice za nedjelju, odnosno te ulaznice se mogu vratiti uz povrat novca na blagajni dvorane »Lisinski«. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rubens i riznice Ermitaža u Muzeju Guggenheim </p>
<p>BILBAO, 4. listopada</p>
<p> - Izložba »Rubens i njegovo razdoblje, riznice muzeja Ermitaž« iz Sankt Peterburga otvorena je u Muzeju Guggenheim u španjolskome gradu Bilbau. Nakon Kanade, izbor od približno 200 djela baroknog flamanskog slikarstva iz bogate zbirke slavne ruske pinakoteke prvi će put biti predstavljen u Europi sve do veljače 2003., u futurističkom Muzeju Guggenheim u Bilbau. U središtu izložbe je zaštitna figura s početka 17. stoljeća, humanist, diplomat i genijalni slikar Pieter Paul Rubens (1577.- 1640.) te njegov utjecaj na to razdoblje, a poglavito na njegove učenike Antona van Dycka i Jacoba Jordaensa, čija su djela također izložena. Koncipiran ponajprije kao kuća umjetnosti 20. i 21. stoljeća, Muzej Guggenheim u Bilbau zgrada je futurističkih linija sagrađena 1997., prema zamisli američkog arhitetka Franka O. Gehryja u samome središtu industrijske prijestolnice španjolske Baskije. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Splitski »Roberto Zucco« u Skopju </p>
<p>SPLIT, 4. listopada</p>
<p> - Dramski ansambl splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta nastupit će u ponedjeljak 7. listopada na međunarodnom kazališnom festivalu »Mlad otvoren teatar« u Skopju. Splitski glumci predstavit će se dramom »Roberto Zucco« Bernarda Marie Koltesa, koja je premijerno izvedena u kolovozu, sklopu 48. splitskog ljeta. Posljednji dramski tekst B. M. Koltesa, napisan neposredno pred autorovu smrt, na scenu splitskog teatra postavio je redatelj Ivan Popovski. Naslovnu ulogu serijskog ubojice Zucca tumači Goran Navojec, a uz njega se pojavljuju Ksenija Peohaska, Lucija Šerbedžija, Nives Ivanković, Milan Pleština, Dara Vukić i drugi. Na festivalu u Skopju, koji se održava od 28. rujna do 7. listopada, također sudjeluju dramski ansambli iz Francuske, Bugarske, Ukrajine, Italije i Slovenije. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Putovanje na planet Zemlju</p>
<p>Sve do nedavno nikada nismo izveli očiti test provjere i podešavanja uređaja: poslati modernu međuplanetnu letjelicu da leti pokraj Zemlje i vidjeti možemo li opaziti nas same</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Dosad se vaše putovanje na Zemlju mora smatrati iznimno uspješnim. Upoznali ste okoliš, otkrili ste život, pronašli ste dokaze postojanja inteligentnih bića, možda ste identificirali prevladavajuću vrstu, koja je opčinjena geometrijom i pravocrtnošću. Zasigurno je ovaj planet vrijedan dugotrajnijega i podrobnijeg proučavanja. Stoga ste svoju letjelicu ubacili u stazu oko Zemlje. Gledajući dolje planet, otkrili ste nove zagonetke. Posvuda po Zemlji, dimnjaci izbacuju ugljični dioksid i otrovne kemikalije u atmosferu. To čine i prevladavajuća bića koja jure cestama. Ugljični dioksid je, međutim, plin koji stvara učinak staklenika. Dok promatrate, njegova se količina u atmosferi stalno povećava, godinu za godinom. </p>
<p>Isto vrijedi i za metan i druge stakleničke plinove. Ako se to nastavi, temperatura planeta će se povećati. Spektroskopski otkrivate drugu klasu molekula koje se ubacuju u atmosferu, klorofluorugljike. Ovi ne samo da su staklenički plinovi nego i jako učinkovito razaraju zaštitni ozonski omotač.</p>
<p>Gledate pažljivije središte južnoameričkog kontinenta koga čini, to već znate, golema prašuma. Svake noći vidite tisuće požara, danju vidite da je to područje prekriveno dimom. Godinama, širom cijelog planeta nalazite sve manje i manje šuma, a sve više i više pustog šipražja.</p>
<p>Gledate velik otok Madagaskar. Rijeke su obojane smeđe, što stvara golemu mrlju u okolnom oceanu. To je zemlja s površine koja se tako brzo ispire u more da je za nekoliko desetljeća više uopće neće biti. </p>
<p>Primjećujete da se isto zbiva na ušćima rijeka na cijelom planetu.</p>
<p>No ako nema zemlje na površini, nema ni poljodjelstva. Što će oni jesti za jedno stoljeće? Što će disati? Kako će se snalaziti u okolišu koji se mijenja i postaje sve opasniji?</p>
<p>Iz vaše točke gledanja u stazi vidite da je bez sumnje nešto pošlo ukrivo. Prevladavajući organizmi, bez obzira koji oni bili, koji su uložili toliko napora da prerade površinu, istodobno uništavaju svoj ozonski sloj i svoje šume, uzrokuju eroziju svoje zemlje i izvode goleme, nekontrolirane pokuse s klimom svojeg planeta. Nisu li primijetili što se zbiva? Jesu li ravnodušni prema svojoj sudbini? Jesu li nesposobni raditi zajedno za korist okoliša koji održava sve njih?</p>
<p>Možda je, pitate se, došlo vrijeme da porazmislite o svom nagađanju da na Zemlji postoji inteligentni život.</p>
<p>Traženje života drugdje - podešavanje uređaja: Svemirska letjelica sa Zemlje je već proletjela pokraj desetak planeta, mjeseca i planetoida, opremljena kamerama, instrumentima za mjerenje topline i radiovalova, spektrometrima za određivanje sastava te mnoštvom drugih sprava. </p>
<p>Nismo pronašli nikakvu naznaku života bilo gdje u Sunčevu sustavu. Vi biste mogli, međutim, biti skeptični u glede naše sposobnosti otkrivanja života negdje drugdje, posebno života drukčijeg od vrste života koju mi poznajemo. Sve do nedavno nikada nismo izveli očiti test provjere i podešavanja uređaja: poslati modernu međuplanetnu letjelicu da leti pokraj Zemlje i vidjeti možemo li opaziti nas same. To se sve promijenilo 8. prosinca 1990.</p>
<p>»Galileo« je svemirska letjelica NASA-e osmišljena i napravljena za istraživanje divovskog planeta Jupitera, njegovih mjeseca i njegovih prstena. Krštena je prema hrabrom talijanskom znanstveniku koji je odigrao tako ključnu ulogu u nadvladavanju geocentričnih zabluda. </p>
<p>On je prvi promatrao Jupiter kao svijet i otkrio je njegova četiri velika mjeseca. Da bi došla do Jupitera, letjelica je morala letjeti blizu Venere (jednom) i Zemlje (dvaput) kako bi je ubrzavala gravitacija tih planeta - da nije bilo tako, ne bi dobila dovoljnu brzinu da dođe kamo je krenula. </p>
<p>Nužnost takva osmišljavanja staze nam je omogućila nam je da prvi put sustavno promatramo Zemlju sa gledišta izvanzemljanina.</p>
<p>»Galileo« je prošao samo 960 kilometara iznad površine Zemlje. </p>
<p>Uz neke iznimke - među kojima su slike na kojima su detalji manji od otprilike kilometra i slike Zemlje noću - velik dio podataka sa svemirskih letjelica opisanih u ovom poglavlju su zapravo dobiveni s »Galileja«. </p>
<p>S »Galileom« smo mogli zaključiti da Zemlja ima atmosferu kisika, opazili smo vodu, oblake, oceane, polarne kape, život i inteligenciju. Uporabu uređaja i postupaka koji su razvijeni za istraživanje planeta, za promatranje zdravlja našeg vlastitog okoliša - što NASA sada ozbiljno radi - je astronaut Sally Ride opisala kao »Putovanje na planet Zemlju«. Drugi članovi NASA-ine znanstvene momčadi koja je zajedno sa mnom radila na opažanju života na Zemlji s »Galileja« su bili doktori znanosti W. Reid Thompson sa Sveučilišta Cornell, Robert Carlsson s JPL-a, Donald Gurnett sa Sveučilišta Iowa, te Charles Hord sa Sveučilišta Colorado.</p>
<p>Naš uspjeh u otkrivanju života na Zemlji s »Galileom«, bez bilo kakvih početnih pretpostavki o tome kakav to život mora biti, povećava naše vjerovanje da, kada ne uspijevamo pronaći život na drugim planetima, taj je negativan rezultat značajan. Je li takav sud antropocentristički, geocentričan, provincijalan? </p>
<p>Mislim da nije. Mi ne tražimo samo našu vrstu biologije. Svaki rašireni pigment za fotosintezu, svaki plin koji je bitno izvan ravnoteže s ostatkom atmosfere, svako oblikovanje površine u visoko geometrizirane uzorke, svaki stalni raspored svjetala na noćnoj polutci, svaki neastronomski izvor radiovalovi, sve bi to bilo znak postojanja života. </p>
<p>Na Zemlji smo, naravno, našli samo našu vrstu života, ali mnoge druge bi moglo biti moguće opaziti drugdje. Nismo ih pronašli. To ispitivanje trećeg planeta učvršćuje naš radni zaključak da je od svih svjetova u Sunčevom sustavu jedino naš počašćen životom.</p>
<p>Tek smo započeli tražiti. Možda se život krije na Marsu ili Jupiteru, Europi ili Titanu. Možda je Galaktika ispunjena svjetovima s životima koji su bogati kao naš. Možda smo na rubu takvih otkrića. No u sklopu sadašnjeg znanja, u ovom trenutku Zemlja jest jedinstvena. Ne zna se niti za jedan svijet na kojem postoji barem mikrob, a kamoli tehnička civilizacija.</p>
<p>Pobjeda »Vojagera«: Vizije koje ponudimo našoj djeci oblikuju budućnost. Važno je kakve su te vizije. One često postanu proročanstva koje vode duhovnom ispunjenju. Snovi su zemljovidi.</p>
<p>Ne smatram neodgovornim opisati čak i najpogubnije budućnosti; ako ih želimo izbjeći, moramo razumjeti da su one moguće. No kakve su alternative? Gdje su snovi koji motiviraju i nadahnjuju? Mi čeznemo za realističkim zemljovidima svijeta koje možemo ponosno dati našoj djeci. Gdje su kartografi ljudske svrhe? Gdje su vizije željene budućnosti, tehnologije kao alata ljudskog boljitka, a ne kao zapetog oružja usmjerenog na naše glave?</p>
<p>NASA, tijekom svog redovitog djelovanja, nudi takvu viziju. U osamdesetim i ranim devedesetim je, međutim, mnogo ljudi smatralo da je svemirski program Sjedinjenih Država slijed katastrofa - sedam je hrabrih Amerikanaca poginulo na zadatku čija je glavna svrha bila postaviti u stazu komunikacijski satelit koji bi se mogao lansirati jeftinije, bez rizika za bilo koga, teleskop vrijedan milijardu dolara je poslan gore, a bolovao je od kratkovidnosti, poslana je letjelica prema Jupiteru čija se glavna antena, ključna za povrat podataka na Zemlju, nije razvila, jedna je letjelica nestala upravo kada je trebala ući u stazu oko Marsa. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Okrutan bandit, znao je svoj posao</p>
<p>Odrezali su mu ruku, lijevu ruku, onu kojom je pucao. Stavili su je u vreću i poslali na put po Teksasu. Obišla je sve gradove. Šerif bi dobio paket, izložio ruku u saloonu, a potom je spremio natrag u vreću i poslao u susjedni grad. Bilo je to upozorenje, razumijete li?</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Joaquín Murieta? Bio je bandit.</p>
<p> - Sjajno.</p>
<p>- Strah i trepet Teksasa, godinama je sijao strah i trepet po Teksasu, okrutan bandit, znao je svoj posao, u tri je godine složio jedanaest šerifa, za njegovom je glavom raspisana nagrada koja je nalikovala na zbirku nula.</p>
<p>- Stvarno?</p>
<p>- Na kraju, da bi ga uhvatili, morali su mobilizirati vojsku. Trebalo im je neko vrijeme, ali su ga uhvatili. I znate li što su učinili?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- Odrezali su mu ruku, lijevu ruku, onu kojom je pucao. Stavili su je u vreću i poslali na put po Teksasu. Obišla je sve gradove. Šerif bi dobio paket, izložio ruku u saloonu, a potom je spremio natrag u vreću i poslao u susjedni grad. Bilo je to upozorenje, razumijete li?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Tako su ljudi shvaćali tko je jači.</p>
<p>- Uistinu. </p>
<p>- No, dobro, znadete li što je zanimljivo u cijeloj toj priči?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- To što su, da budemo precizni, poslali na put četiri ruke Joaquína Muriete, kako bi ubrzali stvari, onu pravu i još tri odsječene nekom drugom jebenom Meksikancu, no jednog su dana pogriješili u proračunu, pa su u grad po imenu Martintown stigle istodobno dvije ruke, dvije ruke Joaquína Muriete, obje lijeve.</p>
<p>- Divno.</p>
<p>- Znate li što su ljudi na to rekli?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- Niti ja.</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Niti ja.</p>
<p>- Ah.</p>
<p>- Lijepa priča, zar ne?</p>
<p>- Da, stvarno lijepa priča.</p>
<p>- Mislio sam da bi mogla poslužiti, za Vaš vestern.</p>
<p>- Razmislit ću o tome.</p>
<p>- Posljednji put kada sam bio tamo, u hladnjaku je bio žuti plastični avion i telefonski imenik.</p>
<p>- Sada je sve na mjestu.</p>
<p>- Računam na Vas.</p>
<p>- Naravno.</p>
<p>- Mali mora piti mlijeko, uzmite mu ono s vitaminima.</p>
<p>- Da.</p>
<p>- I s kalcijem, treba mu kalcij, uvijek mu je pomalo nedostajalo kalcija.</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Jednom ću Vam objasniti.</p>
<p>- Što?</p>
<p>- Zašto sam ja ovdje, a Gould tamo. Pretpostavljam da Vam se ne čini sjajnom idejom.</p>
<p>- Ne znam.</p>
<p>- Objasnit ću Vam, vidjet ćete.</p>
<p>- U redu.</p>
<p>- Prije je bilo problema s onom nijemom djevojkom. Bila je dobra, ali nije se bilo jednostavno dogovoriti.</p>
<p>- Mogu zamisliti.</p>
<p>- Sada sam mirniji, jer ste Vi tu, gospođice Shell.</p>
<p>- Dobro.</p>
<p>- Vi pričate.</p>
<p>- Pa da.</p>
<p>- To je silno praktično.</p>
<p>- Slažem se.</p>
<p>- Dobro.</p>
<p>- Dobro.</p>
<p>- Možete li mi dati Goulda?</p>
<p>- Da.</p>
<p>Gouldov otac telefonirao je svaki petak, u sedam i petnaest navečer.</p>
<p>Gould je imao dvadeset i sedam profesora. Od svih je, ipak, najviše volio Mondriana Kilroya. Bio je to čovjek od pedesetak godina, čudnoga irskoga izraza lica (nije bio Irac). </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk ima momčad za - zeleni stol</p>
<p>Zbog objeda Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića na račun Hajduka, splitski klub traži da se Dinamu oduzme šest bodova / Potraživanje bodovnih sankcija momčadima kojima u određenom trenutku pripada prvo mjesto na ljestvici, postala stalna, antipatična Hajdukova praksa. Isto su pokušali i lani kada su shvatili da im Zagreb neuhvatljivo bježi </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Poljudski »streličari« napokon su dobili osjećaj za vrijeme. Strelice su ovaj put odapete u pravi trenutak... Meta se, što je i logično, zove - Dinamo. Prošle je sezone, pak, na nišanu bila momčad iz Kranjčevićeve. Opet logično... A zašto bi, dakle, sve to bilo - logično? Prošle je sezone Zagreb bio hit hrvatskoga nogometa i upravo u vrijeme njegove kreativne i rezultatske eksplozije dočekali su ih poljudski ubodi. Sada je na redu Dinamo...</p>
<p>Nakon furioznoga maksimirskog pohoda kroz 1. kolo Kupa Uefe i nakon skoka na vrh prvenstvene ljestvice, opet se iz »žbunja« pojavila bijela silueta s lukom i strijelom...</p>
<p> Indikativno je da se - slučajno ili ne - čelnici Hajduka uvijek javno obruše na onu momčad koja je tom trenutku u naponu svoga nogometnog nadahnuća, u velikom uzletu i, jasno, time drži vrh ljestvice. Ne tvrdimo da su Hajdukovi argumenti neutemeljeni i da u njihovim lamentacijama nema baš ničega suvislog. Ovaj su put, eto, žestoko nagazili Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića nakon njegova euforičnog istupa u javnosti u kojem je verbalno okrznuo i Hajdukovo vodstvo. Istina, Mamić im se svojim nepromišljenim istupom, u kojem aludira da Hajduk »kupuje« bodove, sam ponudio i za svoje objede mora snositi odgovornost. Koliko je Mamić hitar na jeziku, toliko su iz Poljuda hitro isukali zahtjev za - oduzimanjem šest bodova Dinamu! Ni više ni manje!</p>
<p> Poljudska su potraživanja bodovnih sankcija momčadima kojima u određenom trenutku pripada prvo mjesto na ljestvici, postala stalna, antipatična praksa. Gotovo je identičan razvoj događaja bio i prošle sezone. Ovako je, primjerice, počeo jedan tekst na koji smo nabasali u Vjesnikovoj arhivi: »Valja priznati da je Hajdukova odvjetnica Doris Košta podigla dobru prašinu time što je negdje iščeprkala navodnu mogućnost da se Zagrebu oduzme šest bodova. Ideja je, eto, da se uznemiri Kranjčevićeva i nešto priskrbi Hajduku za zelenim stolom ako već ne može na zelenom travnjaku.«</p>
<p> Hajdukova je pravna služba tada, naime, »primijetila« kako do 31. prosinca prošle godine jedino Zagreb nije prilagodio ugovore svojih igrača sukladno s postavkama Zakona o sportu. No, Pravilnik o statusu igrača, o kojem je Izvršni odbor Hrvatskoga nogometnog saveza raspravljao još u srpnju, nije nikada bio službeno prihvaćen.</p>
<p> Poljudsko je odvjetništvo i ovaj put pronašlo uporište pomoću kojega potražuje oduzimanje šest bodova momčadi Dinama. Na Poljudu su, naime, na vrijeme shvatili da će Dinamo teško sustići na travnjaku. Poljudski se aktivisti, eto, grozničavo bave rubnim temama, umjesto da svu koncentraciju usmjere na traženje načina kako pobijediti Kamen Ingrad na Poljudu, a ne odigrati 0-0, kako ne primiti četiri pogotka na gostovanju u Vinkovcima, kako ne izgubiti protiv Slavena Belupa u Koprivnici i, što je najvažnije, kako spojiti nekoliko zapaženih europskih nastupa u kontinuitetu.</p>
<p> Zanimljivo je, također, da su Hajdukovi čelnici, nastojeći potkrijepiti tezu da se njihov klub nalazi na udaru sudaca, posegnuli za argumentom kako su splitski igrači dosad dobili čak šest crvenih kartona. Pritom, začuđujuće, nisu nijednom riječju spomenuli utakmicu protiv Rijeke na Poljudu, kada je Hajduk, uz dva igrača više, postigao pobjedonosni pogodak u 96. minuti (!). Inače, riječ je bila o prvenstvenom dvoboju u kojem, navodno, nema produžetaka... Uzgred, Hajdukovi su suparnici ove sezone dobili četiri crvena kartona u izravnim okršajima protiv »bilih«.</p>
<p> Mamića se od njegovih riječi teško može amnestirati, a još ima tu nesreću da svoje misli glasno dijeli s novinarima, koji ga ni u jednoj prilici neće poštedjeti. Za razliku od nekih drugih sredina u kojima je uspjeh pod svaku cijenu lokalnog prvoligaša sveti cilj i interes svih, pa će mnogi u ime toga štošta prešutjeti.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Očito postoje ljudi koji namjerno opstruiraju sport</p>
<p>»Nazivati atletiku kraljicom sportova kod nas je postalo više izrugivanje nego realnost«, tvrdi izbornik atletske reprezentacije Žarko Martinek</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Posljednjih dana hrvatski je sport postao bogatiji za još jednu aferu. Naime, zbog nemogućnosti pokrivanja troškova za jedinu atletsku dvoranu u Hrvatskoj, onu na zagrebačkom Prisavlju, uprava Boćarskoga kluba Zrinjevac, pod čijom je dvorana nadležnošću, odlučila je iznajmiti ovaj objekt HRT-u za potrebe snimanja emisije Turbo Limach Show.</p>
<p>- Ni kod bivše vlasti, a ni kod današnje ne nailazimo na razumijevanje. Zagrebački športski savez pokriva samo desetinu troškova za održavanje dvorane, a siguran sam da su neki objekti u drugačijem položaju. Sve što smo godinama gradili, srušit će se ako se ne shvati težina problema. Svi hrvatski atletski klubovi treniraju u ovim skromnim uvjetima, a to je, ipak, donijelo pozitivne rezultatske pomake, kazao je ogorčeni predsjednik Zrinjevca Ante Ledić na konferenciji za novinare u petak. Ledić ističe kako je pomoć tražio na mnogim mjestima, ali odgovora nije bilo.</p>
<p>- Neke sam osobe zvao i stotinjak puta i nisu se javljali. Neću nikoga imenovati, ali očito postoje ljudi koji namjerno opstruiraju sport, a oni će se sigurno prepoznati. Neki se sada pitaju zašto bi Ledić radio sve ovo da nema od toga koristi, ali ja im poručujem da u svijetu postoje ljudi koji se žele žrtvovati bez ikakve koristi. Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport naglasio je kako je Grad sufinancirao ovaj objekt sa 3,4 milijuna maraka.</p>
<p>- Grad nije maćeha sportu. Dajemo jednako novca za sve objekte, ali jasno je da ima objekata kojima to nije dovoljno. U planu je gradnja još jedne atletske dvorane, 2005. godine, postoje samo neki problemi oko lokacije.</p>
<p>Europski doprvak u skoku u dalj Siniša Ergotić upozorio je na još jedan problem.</p>
<p>- Dvorana nije potrebna zbog petero ili šestero ljudi, zbog Siniše Ergotića ili Ivane Brkljačić, već zbog 200-300 mladih koji svakodnevno treniraju u njoj. Nadam se da postoji dovoljna doza razuma i da ćemo moći nastaviti koristiti ovu dvoranu jednako kao i do sada. </p>
<p>Slično je zborio i izbornik atletske reprezentacije Žarko Martinek.</p>
<p>- Ergotić bi se već snašao tijekom zime, ali što je s mladima. Iz godine u godinu sve se više mladih bavi atletikom i bila bi katastrofa da ostanu bez dvorane. Treba imati na umu da su se naša tri juniorska svjetska prvaka, kao i Siniša Ergotić, tijekom zime pripremali u ovoj dvorani. Nazivati atletiku kraljicom sportova kod nas je postalo više izrugivanje nego realnost.</p>
<p>Doista, gubitak ovog objekta imao bi neprocjenjive posljedice za sport jer, kako ističe i predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza Boris Stepinac, Turbo Limach Show može se snimati na mnogo lokacija, a atletičarima je ovo jedino mjesto za vježbanje tijekom zime. Zato nam ostaje samo nada da će se uspjeti pronaći zadovoljavajuće rješenje i da ćemo se ponovno radovati uspjesima naših atletičara.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Talaja u trećem polufinalu sezone</p>
<p>TOKIO, 4. listopada</p>
<p> - Nakon Aucklanda u veljači i Varšave u svibnju, Silvija Talaja stigla je i do trećeg polufinala na WTA turnirima ove sezone. Put među četiri najbolje vodio je preko prve nositeljice 170.000 američkih dolara vrijednog Japan Opena, domaće tenisačice Ai Sugiyame, 24-godišnja je Makaranka pobijedila sa 3-6, 7-6 (5), 6-3. U polufinalu je očekuje Sarah Taylor, 21-godišnja Amerikanka koja je u profesionalnom tenisu od 1991. godine, a tek je prije mjesec dana ušla među 100 najboljih na WTA ljestvici.</p>
<p>A Jelena Kostanić također je imala priliku za polufinale, no osma je nositeljica osvojila tek tri gema protiv Amerikanke Jill Craybas.</p>
<p>Istodobno u Tokiju nastupaju i tenisači na 800.000 američkih dolara vrijednom ATP turniru. Tajlanđanin Paradorn Srichaphan opet je bio ponajveća senzacija Toura nakon četvrtfinalne 6-4, 6-3 pobjede protiv prvog tenisača svijeta Australca Lleytona Hewitta. A Šveđanin Magnus Norman, nakon niza ozljeda ponovno je u formi. Proteklog je tjedna upisao pobjede protiv Španjolca Juana Carlosa Ferrera i Amerikanca Taylora Denta.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: Srichaphan (8) - Hewitt (1) 6-4, 6-3, Norman - Larsson 7-6 (5), 7-5, Carlsen - Dupuis 6-3, 6-2; tenisačice: Tanasugarn (2) - Molik 6-4, 1-6, 6-1, TALAJA - Sugiyama (1) 3-6, 7-6 (5), 6-3, Taylor - Yoshida 6-4, 6-2, Craybas - KOSTANIĆ (8) 6-2, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dan u kojem destrukcija nije prolazila</p>
<p>Preskočimo li uistinu spornu verifikaciju mandata pojedinih članova Opće skupštine, kao i već poslovično »petljanje« s utvrđivanjem i usvajanjem dnevnog reda, neke su se stvari u HOO-u ipak pomaknule s mrtve točke</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Svima onima koji su posljednjih mjeseci svjedočili beskrajnim i beskorisnim »natezanjima« na Vijeću Hrvatskog olimpijskog odbora, Izvanredna sjednica Opće skupštine HOO-a bila je veliki iskorak prema nečemu što bismo mogli nazvati normalnom situacijom. Preskočimo li uistinu spornu verifikaciju mandata pojedinih članova Opće skupštine, kao i već poslovično »petljanje« s utvrđivanjem i usvajanjem dnevnog reda, neke su se stvari u HOO-u ipak pomaknule s mrtve točke.</p>
<p>Da bi taj pomak mogao biti vidljiv i na predstojećoj Izbornoj skupštini 16. listopada, nagovjestilo je ponašanje svih protagonista utrke za predsjedničko i ostala mjesta u HOO-u. Kada, primjerice, vidite predsjedničkog kandidata Luciana Sušnja kako prije početka sjednice odlazi do zadnjih redova dvorane da bi Zlatka Matešu, drugog predsjedničkog kandidata - koji u tom trenutku to još službeno nije ni bio - pozvao da sjedne s njim u prvi red, tada morate vjerovati da će izbori koji nas očekuju proteći u zdravijem i tolerantnijem ozračju negoli je to bilo prije dvije godine. Tijekom višesatne Izvanredne sjednice u stvaranju takvog ozračja prednjačio je Slaven Letica, predsjednik Hrvatskog teniskog saveza koji predlaže Matešu za predsjednika HOO-a. Konstruktivnošću i pomirljivim tonovima na granici pretjerivanja znatno je utjecao na tijek Izvanredne sjednice, znajući kako bi na sljedećoj sjednici to moglo donijeti koji glas više njegovom kandidatu. Zanimljivo je, pritom, kako su i Matešina i Sušnjeva strana priželjkivale Izbornu skupštinu već u četvrtak, odmah po okončanju Izvanredne, no u općem ozračju popustljivosti i tolerancije (vjerujete li da je ovdje riječ o HOO-u?!) prihvaćeno je da se ista održi za dva tjedna.</p>
<p>Sve gore navedeno nema, naravno, nikakve veze s Antunom Vrdoljakom. Član Međunarodnog olimpijskog odbora i bivši predsjednik HOO-a pojavio se prvi put nakon dvije godine kako bi spriječio bilo kakve izbore. Izbori, kao i bilo kakva važna odluka Opće skupštine za njega su nelegalni i protustatutarni činovi, baš kao i Vijeće HOO-a na kojem se dvije godine nije pojavljivao da mu, kako kaže, ne bi davao legitimitet. Sada se, međutim, pojavio na Izvanrednoj sjednici Opće skupštine kako bi joj taj legitimitet osporio i - doživio posvemašnji fiasco! Vrdoljak je u 5-6 navrata izlazio za govornicu, no ni jedna njegova inicijativa, prijedlog ili prijetnja (sankcijama) nije naišla na plodno tlo. Nakon što su skupštinari deset godina bez daha slušali njegova duga izlaganja, Vrdoljak je doživio da s negodovanjem budu popraćene čak i neke njegove kratke replike. Već nakon prvih je postalo jasno kako Antun Vrdoljak u HOO-u nema više nikakvo uporište, kako su najave o mogućoj kandidaturi bile prijetnje »praznom puškom« i obična predstava jednog od najboljih glumaca u povijesti ovih prostora i kako je na sjednicu došao kao »slobodni strijelac«. Najavljivan kao čovjek čije će diskusije određivati događanja na Skupštini, ostat ce zapamćen tek po papagajskom proglašavanju nelegalnim svega onoga što on sam ne proglasi legalnim. Pojaviti se nakon dvije godine i očekivati da te slušaju i da ti vjeruju čisto je podcjenjivanje institucije kojoj je godinama bio na čelu. Abraham Lincoln je jednom rekao: »Ti možeš varati sve ljude neko vrijeme, možeš čak varati neke ljude svo vrijeme, no ne možeš varati sve ljude svo vrijeme«. Vrdoljak je uvijek bio sklon citiranju razno-raznih poslovica i narodnih mudrolija, pa je čudno da za ovu nije čuo...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Podli pokušaj destabilizacije Hajduka«</p>
<p>SPLIT, 4. listopada</p>
<p> - Neposredno nakon povratka s utakmice u Londonu hitno se sastao Upravni odbor Hajduka da bi sa ogorčenjem reagirao na nekorektan i uvredljiv istup Zdravka Mamića, dopredsjednika Dinama u sredstvima javnog priopćavanja, koji je otvoreno aludirao da Hajduk radi sa sucima i da zahvaljujući njima ima 10 bodova više nego što je objektivno zaslužio. Evo i Hajdukova priopćenja:</p>
<p>»Ovim se opetovanim tendencioznim napadima na naš klub želi stvoriti mržnja i animozitet između našeg kluba i sudaca, delegata, nogometnih institucija i cjelokupne sportske javnosti.</p>
<p>Očito je da pojedini vlasnici Dinama u danonoćnom strahu od Hajduka na sportskom polju posežu za lažima i izmišljotinama želeći izvršiti dodatni pritisak na nogometne djelatnike umanjujući pošteni rad i veličinu našeg kluba. </p>
<p>Ne želeći gubiti vrijeme u iznošenju hrpe argumenata koji bi pokazali svu besmislenost insinuacija dopredsjednika Dinama Zdravka Mamića i njemu sličnih, javnost podsjećamo za slijedeće:</p>
<p>1. U dosadašnjem dijelu 1. HNL igračima Hajduka pokazano je 20 žutih i 6 crvenih kartona, što je najviše u ligi. Bez obzira što je jedan broj istih dodijeljen u skladu s pravilima nogometne igre navedeni podaci pokazuju da Hajduk ne »uživa« poseban status.</p>
<p>2. U korist Hajduka dosuđen sano jedan jedanaesterac i to pri rezultatu 3-0 u susretu s NK Pomorcem u Splitu, što također pokazuje »naklonost« prema Hajduku.</p>
<p>3. Izravni prijenos nogometne utakmice Hajduk - Dinamo odigrane u Splitu kada je široki TV auditorij svjedočio čistoj pobjedi našeg kluba najbolje demantira višekratne napade i obezvređivanja upućenih na našu adresu. </p>
<p>4. Očito je da se pred važne utakmice našeg kluba, a koje mogu biti odlučujuće za daljnji rasplet ovogodišnje natjecateljske sezone želi na najpodliji način destabilizirati naš klub da bi se ostvarili osobni interesi. </p>
<p>5. Hajduk neće dozvoliti neutemeljeno blaćenje kluba i u svezi s tim već smo poduzeli određene mjere - prijave prema nadležnim institucijama Hrvatskog nogometnog saveza - Predsjedniku, Udruženju i lige, Udruženju sudaca i Disciplinskom sucu od kojih očekujemo da postupe po propisima.«</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vulić: Bogatiji su od nas</p>
<p>»Hajduk je u dvije utakmice bio za nijansu bolji. Nedostajalo je sreće, a odlučio je prestrogo dosuđeni jedanaesterac. To je razlika između bogatih i siromašnih. U kojem smislu? Pa jedan nogometaš Fulhama košta koliko naš i stadion«, smatra Vulić </p>
<p>SPLIT, 4. listopada</p>
<p> - Razočaranost ispadanjem iz Kupa Uefe nakon prvog ozbiljnijega koraka Hajduk nije krio, niti se tješio dobrom igrom i rezultatom (2-2) u uzvratu protiv engleskog Fulhama. Već osam sezona zaredom oprašta se od Europe nakon 1. kola, pa više ne može tražiti uzroke ni u sreći, koja ga, istina, ni na Loftus Roadu nije pomazila. Naime, u posljednjoj je minuti nakon udarca iz kuta Neretljakov udarac glavom s crte izbacio Japanac Inamoto. Pogodak bi ga odveo u 2. kolo, a igrači su bili svjesni svojih slabosti iskazanih tijekom londonskog dvoboja. Dva su vodstva propustili olako. Nakon utakmice je Srna, prošavši pored Neretljaka, prokomentirao: </p>
<p>- Da smo i dali taj pogodak, primili bismo još jedan do kraja. </p>
<p>Srna je i u Londonu odigrao dobru utakmicu, svojim žestokim temperamentom i darovitošću nametnuo se kao jedan od glavnih igrača Vulićeve momčadi. Zamijetio ga je i iskusni trener Fulhama Jean Tigana. Impulsivnosti Srna ima napretek, a kad se ohladio, dodao je: </p>
<p>- Nismo znali stati na loptu kod oba naša vodstva. Iskusniji su od nas. Iz tjedna u tjedan oni igraju utakmice poput ove, a mi tek nekoliko puta u sezoni, uglavnom protiv Dinama. </p>
<p>Hajduk je nekad bio goropadni domaćin, na svom je igralištu gazio i najveće europske momčadi. Posljednji europski nastupi promijenili su sliku. Poljud se prometnuo u »crnu mačku«. Protiv Fiorentine trebalo je pred svojim navijačim pobijediti s 1-0, a završilo je bez pogodaka. Potom su mađarski Dunaferr, pa bugarski Levski, poljska Wisla, španjolska Mallorca na Poljudu otvarali vrata prolazu, pa bi Hajdukova dobra igra u gostima, uz more promašenih prilika, na površinu izbacila priče o lekciji za novu sezonu. </p>
<p>S ne baš popularnim londonskim klubom bogataša Mohameda Al Fayeda Fulhamom ponovila se ista priča. Nakon susreta Vulić je izjavio: </p>
<p>- Hajduk je u dvije utakmice bio za nijansu bolji. Nedostajalo je malo sreće, pogotovo u Splitu, a odlučio je, prema mom mišljenju, prestrogo dosuđeni jedanaesterac. Slična je situacija bila u prvoj utakmici, a sudac nije dosudio kazneni udarac. To je razlika između bogatih i siromašnih. U kojem smislu? Pa jedan nogometaš Fulhama košta koliko naš i stadion. </p>
<p>Hajduk iz utakmice u utakmicu igra bolje, što je utješno za domaće natjecanje, ali nije bio spreman proći u novi europski krug. Razlog je uvijek isti i stvara migrenu trenerima, u ovom slučaju Vuliću. Igračka križaljka nikada se ne napravi na vrijeme, pa ok to ne bude slučaj slušat ćemo opravdanja »nismo mogli bolje jer su bogatiji...« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Barić pozvao Mikića i Đolongu</p>
<p>Pozvani su uglavnom svi igrači koji su igrali u posljednjih devet reprezentativnih utakmica: Pletikosa, Butina, Šimić, R. Kovač, Tudor, Živković, Tokić, Tomas, Rapaić, Babić, Leko, Vugrinec, Stanić, Tapalović, S. Marić, Đolonga, Mikić, Bokšić, M. Marić i Olić</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Umjesto najavljenih 18, Otto Barić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, imenovao je 20 igrača za kvalifikacijski utakmicu za EP protiv Bugarskom 12. listopada u Sofiji. Pozvao je uglavnom sve igrače koji su igrali u posljednjih devet reprezentativnih utakmica, ali i hajdukovca Vlatka Đolongu i dinamovca Mihaela Mikića. Pozvani su sljedeći igrači: Pletikosa, Butina, Šimić, R. Kovač, Tudor, Živković, Tokić, Tomas, Rapaić, Babić, Leko, Vugrinec, Stanić, Tapalović, S. Marić, Đolonga, Mikić, Bokšić, M. Marić i Olić. Bio bi pozvan i Mornar, ali je ozlijeđen. </p>
<p>Pojasnio je Barić zbog čega je umjesto 18 igrača ipak pozvao 20: </p>
<p>- Pozovem li 18 igrača, što mi je draže, imam bolji pregled nad njima, a i lakše se radi. Kad ih zovem 20, pojačavaju mi, dakako, konkurenciju, ali dvojicu igrača moram poslati na tribinu. Nije ni to loše, jer se tim načelom vježba upornost igrača, njihova volja i spremnost. </p>
<p> Barić je potom apelirao na novinare: </p>
<p>- Budući da smo imali dobru atmosferu uoči obje naše posljednje utakmice, s Walesom i Estonijom, kao i dobru suradnju na treningu, volio bih da tako bude i ovog puta. Utakmica nam je izuzetno važna pa nam mnogo znači taj pozitivan naboj koji novinari mogu stvoriti ili pak razoriti. </p>
<p>• Je li neodlučeni ishod u Sofiji povoljan za Hrvatsku, odnosno je li time sve izgubljeno što se tiče plasmana na EP 2004. u Portugalu:</p>
<p>- Bod nam ostavlja sve mogućnosti, i s njime se lakše diše. To međutim i nije kraj nada, u igri je još šest utakmica. Valja uvažiti i činjenicu kako pred sobom imamo novu momčad, bez željenoga kreatora i strijelca, i mislim da je došlo vrijeme da prestanemo uspoređivati onu momčad koja je bila treća na svijetu i ovu sadašnju.</p>
<p>• Jeste li se prigodom pozivanja igrača rukovodili najboljim raspoloživim snagama ili onim igračima koji najviše odgovaraju vašoj zamišljenoj koncepciji?</p>
<p>- Najprije je koncepcija u pitanju, iako osim ozlijeđenog Šimunića imam na raspolagajnu sve najbolje igrače. Zato sam i uvjeren da ćemo u Sofiji djelovati dobro, iako su objektivno gledano Bugari favoriti jer već četiri godine stvaraju ovu reprezentaciju.
Nepozivanje Vranješa Barić je protumačio činjeniocom njegova neigranja u klubu. Za Mikića je rekao da je zavrijedio poziv svojim stalnim dobrim igrama te da mu je dobrodošao kao moguća alternativa. Đolongu je pak zvao zato što mu je dulje u fokusu. </p>
<p>Okupljanje reprezentativaca je u ponedjeljak 7. listopada u zagrebačkom hotelu Opera.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Kranjčevićevoj dogovor ili razlaz </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Trener Zagreba Nikola Jurčević već je proglašen pravim alkemičarom zbog toga kako uspijeva dobro voditi momčad kojoj je glavna nagrada za uspjeh - obećanje na obećanje. I tako iz tjedna u tjedan. Tako ni u četvrtak ni u petak nikoga nije začudilo saznanje da u utorak čvrsto obećani dio za nagrade, premije, plaće... neće ni ovaj puta biti isplaćen. Bit će jednog dana, ako ne i - kasnije, što baš i nije neki dobar predznak uoči subotnje utakmice sa Zadrom u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Valja pritom Zagrebove nogometaše pohvaliti zbog činjenice što su sva ta obećanja izokrenuli u svojevrsni crni humor. Slučajni namjernik sa strane, kad gleda i sluša igrače na treningu i nakon njega, uopće ne može steći dojam da je riječ o nezadovoljnom društvu. Izuzetak je samo dosadašnji kapetan Vladimir Vasilj koji je održao obećanje da će se odreći kapetanske vrpce ako igrači ponovno budu izigrani.</p>
<p>No, unatoč tome, (kiselog) osmjeha ima na sve strane, ali ponajprije zbog nagradnog pitanja koje već postaje zagonetka i predmet oklada, a ono glasi: Do kada će sve to trajati? Dokad će mjerodavni iz kluba imati obraza uopće se pojavljivati pred igračima, a pogotovo nešto obećavati, a da to ne prođe bez posljedica? Stoga direktor kluba Drago Marić u četvrtak nije imao kamo kad je navratio u Kranjčevićevu. Zatečen upitnim pogledima sa svih strana, ali i Jurčevićevim uvjeravanjima kako ne zna dokle će još moći voditi i hvatati igrače na »toplu ljudsku priču«, Marić je prozborio:</p>
<p>- Idemo uspješno pregrmiti još ovu subotu i dvoboj sa Zadrom u Kranjčevićevoj. Odmah nakon toga, 15-dnevnu pauzu zbog nastupa reprezentacije u Sofiji moramo sasvim konkretno iskoristiti. Trebamo svi zajedno što prije sjesti i onda, ili se dogovoriti što i kako dalje, ili se razići, rekao je Marić moleći igrače da pokušaju razumjeti složenost situacije u kojoj postoji dobra volja da se stvari riješe, »ali protiv nekih objektivnih teškoća ne može se glavom kroza zid«.</p>
<p>Ponudio je Marić i svojevrsni recept lakšeg prevladavanja postojećeg stanja. Radi se, naime, o revidiranju ugovora, kao i klupskih obveza prema igračima, nakon čega bi se podvukla crta i s čistim se računima krenulo u »svjetliju budućnost«. Dakako, s onim igračima koji to žele. Koji, pak, ne žele - širok im put.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mamić je privatna osoba u Dinamu, bez funkcije</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Teški jezik Dinamovog izvršnog dopredsjednika Zdravka Mamića »odalamio« je javno po Hajduku, insinuirajući da splitski klub osvaja bodove uz pomoć sudaca. Čelnici Hajduka odmah su prijavili Mamića, koji je već kažnjen zabranom obavljanja svih funkcija u nogometu. Spominje se i moguće kažnjavanje Dinama oduzimanjem bodova i upravo zbog toga smo kontaktirali predsjednika Disciplinske komisije HNS-a Ante Tomaša.</p>
<p>- Prvi put čujem da je Hajduk poslao prijavu. Ako je to zaista istina jedino što nam preostaje je da provedemo istragu. Ukoliko istraga pokaže da je prijava opravdana kazne mogu biti različite, od novčanih pa do oduzimanja bodova, rekao je Tomaš.</p>
<p>Inače, na adresu predsjednika Udruge prvoligaških klubova Nevenka Herjavca došao je dopis od Hajdukovog direktora Fredija Fiorentinija u kojem stoji da Splićani traže službeno očitovanje predsjednika Udruge uz napomenu da su poduzeli sve mjere za poštivanje pravilnika HNS-a, što znači da su se obratili Disciplinskoj komisiji. </p>
<p> Budući da se bodovi izboreni na travnjaku ne oduzimaju za zelenim stolom tek tako, »disciplinci« svoju stroguću mogu trenirati na Mamiću. No, vrlo je zanimljiva činjenica da u Statutu Dinama (još) ne postoji funkcija izvršnog dopredsjednik, koju u posljednje vrijeme obavlja Zdravko Mamić (?), pa ispada da je Mamić privatna osoba u nogometu koja ne podliježe pravilima koja propisuje kodeks o ponašanju svih u velikoj nogometnoj organizaciji. </p>
<p>LJ. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Matrljan novi trener Pomorca</p>
<p>KOSTRENA, 4. listopada</p>
<p> - Danima je Mladen Frančić figurirao kao siguran nasljednik Predraga Stilinovića na klupi Pomorca. On je želio doći u Kostrenu, Pomorac je želio njega. Stvar je, kao i uvijek, zapela na - uvjetima. Financijska razmimoilaženja Frančića i Pomorca pokazala su se kao zid koji je nemoguće preskočiti. Na kraju, izbor je pao na Danka Matrljana, dosadašnjeg Stilinovićeva pomoćnika. Bivši nogometaš Rijeke, Orijenta i Pomorca, čovjek koji je sreću okušao i u Španjolskoj, odnosno Francuskoj, pred diplomom je i velikim izazovom spašavanja Pomorca.</p>
<p>- Matrljan je, nakon svega, uvjeren sam, pravi izbor. Domaći čovjek i trener koji zaslužuje priliku, podršku i mir. Sve to će imati, rekao je predsjednik kluba Miro Uljan. </p>
<p> Što na sve kaže Matrljan? Ne previše, smireno, hladnokrvno, baš kakav je bio i na terenu, obratio se novinarima:</p>
<p>- Ja sam spreman. Svjestan sam da situacija nije lagana, ali da ne vjerujem u ove igrače, ne bih se ni prihvaćao tog posla. Moramo se posložiti, na terenu i izvan njega moramo vratiti motiv, želju, volju i već protiv Varteksa krenuti prema stabilizaciji. Neće biti lako, ali uvjeren sam da će sve biti OK. </p>
<p>T. Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Planule ulaznice za Bobanov oproštaj</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Ulaznica za službeni oproštaj Zvonimira Bobana od aktivnog igranja nogometa, koji će se održati 7. listopada na maksimirskom stadionu, više nema. </p>
<p>Tri dana prije nogometnog spektakla koji će okupiti najveće zvijezde »loptanja«, kako domaće tako i strane, na blagajnama na Borongaju, Kvarternikovom trgu te u Udruzi navijača Dinama stoje oglasi »rasprodane ulaznice za Bobana«. Inače, u prodaju je pušteno oko 38 tisuća ulaznica za sve tribine, a jedino je zapadna djelomično ustupljena najvećim sponzorima koji su također platili ulaznice. Posljednji put maksimirski je stadion bio dupkom pun na kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo 2000. između Hrvatske i Jugoslavije isto kao i prije pet godina kada je u Maksimiru Dinamo pomeo Partizan 5-0. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Besplatno na Cibonu </p>
<p>»Laško treba respektirati. Dobro su posloženi, imaju 'kemiju' momčadi«, kazao je Jasmin Repeša za sastav koji vodi hrvatski trener Predrag Kruščić</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - U subotu u 17 sati košarkaši Cibone VIP prvi će se put ove sezone predstaviti svojim navijačima. U 2. kolu Goodyear lige u košarkaškom centru »Dražen Petrović« gostuje momčad Pivovarne Laško. </p>
<p>Obje su momčadi startale porazom u Goodyear ligi, Makabi je u Tel Avivu pobijedio Cibonu VIP (78-72), dok je sastav Zagreba nadvisio slovensku momčad u Trnskom (87-85). </p>
<p>- Laško je momčad koju treba respektirati. Prošle sezone dvaput smo se s njima namučili, stizali veliki zaostatak. Dobro su posloženi, imaju »kemiju« unutar momčadi. Na turniru u Dubravi odigrali su vrlo dobro. Zagreb ih je iznenadio, ali i dalje mislim da su dobra momčad, kazao je trener Cibone VIP Jasmin Repeša uoči subotnjeg dvoboja.</p>
<p>Iz slovenske momčadi, koju vodi hrvatski trener Predrag Kruščić, najviše problema Ciboni mogli bi zadati Amerikanac Kenyan Weaks i Albanac Ermal Kuqo, najistaknutiji pojedinci i u dvoboju protiv Zagreba u Trnskom. </p>
<p>- Već dva tjedna pokušavamo simulirati ritam koji ćemo imati cijele sezone. Prošlog tjedna smo igrali trening utakmicu protiv Karlovca, ovog protiv Hermes Analitice, istaknuo je Cibonin strateg. </p>
<p>Slaven Rimac propustit će dvoboj protiv Pivovarne Laško. </p>
<p>- Slaven još radi individualno, svakim danom stanje mu je sve bolje. Očekujem da se će od nedjelje priključiti momčadi, kazao je Repeša za igrača od kojeg puno očekuje ove sezone i dodao:</p>
<p>- Trebao bi zaigrati protiv AEK-a, ali ne može nam previše pomoći u toj utakmici. Sezona je duga, ne treba žuriti. </p>
<p>U Ciboni VIP stalno ističu koliko im je važno igrati pred ispunjenim tribinama. Značaja podrške navijača svjestan je i trener Repeša:</p>
<p>- Ovo nam je prvi dvoboj pred domaćom publikom, nadam se da nećemo razočarati. Osnovni cilj nam je pravi pristup i prikazana igra. </p>
<p>Na subotnji dvoboj protiv Laškog ulaz je besplatan, uz karte koje se mogu od petka podići u Fan shopu u Ciboninu passageu. </p>
<p>• Raspored 2. kola: Cibona VIP - Pivovarna Laško (17.00), Split CO - Borac Nektar (20.00), Bosna - Zagreb (20.00), Krka - Feal Široki (18.00), Makabi - Union Olimpija (20.00), Zadar - Crvena zvezda 93-73.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Milošević pokušao dokazati da su Srbi u Hrvatskoj pružili »spontani otpor« </p>
<p>HAAG, 4. listopada</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u petak je, preko srpskog političara iz zapadne Slavonije zaštićenog identiteta, nastavio dokazivati da su strahovi hrvatskih Srba koji datiraju iz II. svjetskog rata te gušenje njihovih prava potkraj osamdesetih bili povod njihova »spontanog otpora« hrvatskim vlastima i »obrambenog rata koji im je nametnut i u Hrvatskoj i u BiH«.</p>
<p> »Koliko je Srba, Židova i Roma stradalo u Jasenovcu?«, pitao je Milošević svjedoka C-037, jednog od bivših vođa SDS-a u Pakracu koji je počeo svjedočiti prošli tjedan. »Učili smo da ih je bilo 700.000«, rekao je svjedok.</p>
<p> Na pitanje suca Richarda Maya koja je relevantnost svjedočenja o vremenu u kojem se svjedok nije ni rodio, Milošević je izjavio da je »relevantnost u tome što se potkraj osamdesetih i početkom devedesetih taj isti fašizam iz II. svjetskog rata povampirio... silnim progonima srpskog stanovništva... izbacivanjem iz Ustava, nezakonitim hapšenjima, ubijanjima, otpuštanjima s posla«.</p>
<p> Gušenje tih prava nastavljeno je, rekao je Milošević navodeći hrvatske ustave u kojima je srpski narod imao status konstitutivnog naroda. »Taj položaj izgubili su tek devedesetih?«, upitao je. »To je točno«, izjavio je svjedok. </p>
<p> Milošević je pokušavao dokazati tezu da je nesmiljeni progon Srba bio povod njihova spontanog otpora. »U zapadnoj Slavoniji '91. i '92. ubijeno je i ranjeno nekoliko stotina Srba, spaljeno nekoliko tisuća kuća, uništeno 27 pravoslavnih crkava?«, pitao je Milošević. Tamo je »poginulo 500 ljudi, više tisuća kuća minirano je i zapaljeno. Znam da je dosta crkava porušeno«, kazao je svjedok tužiteljstva. Potvrdio je da je vidio naredbu kriznog štaba zapadne Slavonije o etničkom čišćenju 24 srpska sela.</p>
<p> Milošević, zbog Mayeve intervencije, nije uspio svjedoku staviti u usta tvrdnju da je rat u zapadnoj Slavoniji izazvala hrvatska strana i da se radilo o »spontanom otporu« lokalnog stanovništva. Svjedok je izjavio da je jedino u Okučanima oružani incident prethodio sukobima. </p>
<p> »Je li bilo najviše nasilja nad Srbima u Daruvaru, Slavonskoj Požegi, Pakracu, Virovitici, Novskoj, Orahovici«, pitao je Milošević koji je spomenuo sve gradove u zapadnoj Slavoniji koji su bili pod hrvatskom kontrolom. »Jesu li svi ti događaji... potvrdili da su strahovi bili opravdani«, upitao je optuženik. »Na žalost, sva događanja poslije 1995. pokazala su da je strah bio opravdan«, potvrdio je svjedok.</p>
<p> Miloševića je zanimalo i što svjedok zna o »aktivnostima Merčepa, Glavaša i Šeksa« stavljajući ih u kontekst odreda smrti. Svjedok je rekao da je »od Srba« slušao o odvođenjima i likvidacijama.</p>
<p> Svjedok je ocijenio da odgovornost za propast plana mirne reintegracije u Hrvatskoj leži i na hrvatskim vlastima i na vodstvu hrvatskih Srba. Podsjetio je da je sporazum uključivao obvezu demilitarizacije srpskih snaga, koja je »provedena u zapadnoj Slavoniji, ali ne i u drugim zonama UN-a. Time su se izložili mogućnosti da se dogodi ono što se dogodilo«.</p>
<p> Milošević je tomu suprotstavio tezu da su Srbi poklonili povjerenje UN-u koji ih je iznevjerio dopustivši etničko čišćenje tzv. UNPA zona u operacijama hrvatskih snaga koje su završile 1995. Dodao je da su Srbi počeli uzimati oružje, koje su bili predali tek nakon što su napadnuti. Optuženik je zaključio da su Srbi bili »žrtve građanskog rata izazvanog nasilnom secesijom« Hrvatske. Svjedok je, na optuženikovu sugestiju, potvrdio i »mirotvornu ulogu Miloševića« koji se zauzimao za dijalog hrvatskih Srba i hrvatskih vlasti. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Na izborima u BiH 57 stranaka i tri koalicije</p>
<p>Za glasovanje je u središnjem biračkom popisu registrirano ukupno 2,343.075 birača koji će glasovati na 4106 glasačkih mjesta / Očekuje se da bi prvi neslužbeni rezultati mogli biti objavljeni 6. listopada</p>
<p>SARAJEVO, 4. listopada</p>
<p> - Bosansko-hercegovački birači u subotu bi trebali odlučiti tko će u iduće četiri godine voditi ovu zemlju. Petog listopada održavaju se opći izbori u ovoj zemlji, četvrti nakon rata, ali prvi koji se provode po domaćem Izbornom zakonu i od lokalnog izbornog povjerenstva. Predizborna šutnja počela je u petak u 7 sati ujutro i trajat će do subote u 7 sati navečer, kada bi trebala biti zatvorena biračka mjesta.</p>
<p>Kako je službeno priopćeno, za glasovanje je u središnjem biračkom popisu registrirano ukupno 2,343.075 birača koji će glasovati na 4106 glasačkih mjesta. </p>
<p>Redovnih glasačkih mjesta ima 3605, mjesta za glasovanje u odsustvu 353, te 148 birališta za glasovanje na takozvanim nepotvrđenim glasačkim listićima, gdje će moći glasovati raseljene osobe koje su se, u periodu od završetka procesa registracije birača do dana izbora vratili u svoja predratna prebivališta, a nisu izvršili preregistraciju, te oni građani koji su se u spomenutom razdoblju vratili iz inozemstva u BiH.</p>
<p>Inače, za glasovanje izvan zemlje registrirano je 58.949 birača, a u BiH 2,284.126 birača. Izbore će nadzirati 6909 promatrača nevladinih organizacija i 514 stranih promatrača, a 68 promatrača iz osam političkih stranaka pratit će rad Izbornog povjerenstva i djelatnika Glavnog centra za brojanje glasačkih listića.</p>
<p>Na izborima se natječe 7537 kandidata za različite razine vlasti, Predsjedništvo BiH, predsjednika i dopredsjednika RS, državni i entitetske parlamente, skupštine županija u Federaciji BiH te Općinsko vijeće Žepče. Natječe se 57 političkih stranaka, devet koalicija i tri nezavisna kandidata. </p>
<p>Očekuje se da bi prvi neslužbeni rezultati mogli biti objavljeni 6. listopada, no nema sumnje da će političke stranke sa svojim podacima izaći u javnost već nekoliko sati nakon zatvaranja birališta. Svi birački odbori dužni su dostaviti rezultate u roku od jednog dana nakon zatvaranja biračkih mjesta, a zadnji rok za dostavljanje paketa s glasačkim listićima iz inozemstva je 15. listopada.</p>
<p>Glasovi će se brojati u središnjem centru smještenom u Zgradi zajedničkih institucija u Sarajevu, a dopremanje glasačkih listića u Sarajevo osiguravat će pripadnici entitetskih ministarstava unutarnjih poslova. Konačni službeni rezultati trebali bi biti objavljeni od 20. do 22. listopada.</p>
<p>Predstavnici niza domaćih i međunarodnih institucija pozvali su građane da se u što većem broju odazovu na izbore, naglašavajući da su oni izuzetno važni za budućnost Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Deset zemalja dobiva preporuku za ulazak u EU</p>
<p>BRUXELLES, 4. listopada</p>
<p> - Europska komisija idući će tjedan preporučiti da deset zamalja kandidata uđe u EU u 2004., ali za Tursku neće predložiti termin početka pregovora o pridruživanju, rekao je u petak jedan izvor u EU-u.</p>
<p> Tih su deset zemalja Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Europska komisija predložit će da za Bugarsku i Rumunjsku termin bude 2007., rekao je taj izvor. Prema njegovim riječima, redoviti izvještaj Komisije o zemljama aspirantima koji izlazi iduću srijedu, zahtijevat će pozorno praćenje primjene EU-ova zakonodavstva u zemljama kandidatima nakon što u prosincu završe pregovori o pridruživanju i u travnju iduće godine bude potpisan sporazum.</p>
<p> Komisija će tražiti ovlasti da može nametati sigurnosne mjere za zaštitu tržišta zemalja članica u prve dvije-tri godine članstva, ako pridruživanje poremeti odnose na EU-ovu internome tržištu za neke proizvode, rekao je taj isti izvor. Unatoč snažnom američkom pritisku, Europska komisija neće odrediti datum početka pregovora s Turskom jer ta zemlja još nije ispunila ni ekonomske kriterije ni kriterije o poštovanju ljudskih prava.</p>
<p> No, objasnio je isti izvor, Europska će komisija ponuditi Ankari dodatnu pomoć. Prema njegovim riječima, izvještaj Europske komisije neće Cipar tretirati drukčije od drugih zemalja, iako nije postignut mirovni sporazum kojim bi se ujedinio taj podijeljeni otok. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Moskva ima »rezervnu rezoluciju« za Irak</p>
<p>Prema toj ruskoj rezoluciji, cijeli spor trebalo bi se riješiti »u paketu«, tako da Irak primi međunarodne inspektore, a Vijeće sigurnosti zatim započne postepeno ukidanje sankcija Bagdadu</p>
<p>MOSKVA, 4. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U petak u telefonskom razgovoru do kojeg je došlo na inicijativu Colina Powella, ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov suprotstavio se svom američkom kolegi koji je ponovno inzistirao na donošenju »dopunske rezolucije« Vijeća sigurnosti o Iraku i tražio podršku Moskve za vojnu intervenciju protiv režima u Bagdadu. Kako tvrde u Moskvi, Igor Ivanov je sugerirao Powellu da, prije stavljanja na dnevni red »dopunske rezolucije«, američka strana pristane na nastavak konzultacija u Vijeću sigurnosti o Iraku na temelju izvještaja Hansa Blixa o njegovim pregovorima s iračkim šefom diplomacije Najijem Sabrijem u Beču. </p>
<p>Na tim pregovorima, Sabri je iznio spremnost Bagdada »da odmah primi i dopusti međunarodnim promatračima neograničeni pristup i provjeru svih objekata u Iraku«. Stoga drže u Moskvi da u ovom trenutku nema potrebe za hitno donošenje »dopunske rezolucije«, već treba nastaviti pritisak na Bagdad da ispuni obvezu danu šefu međunarodnih inspektora Hansu Blixu, kako bi se izbjegao vojni konflikt koji može ozbiljno destabilizirati situaciju u svijetu. </p>
<p>Istovremeno, šef ruske diplomatske misije u UN-u Sergej Lavrov potvrdio je moskovskim novinarima da njegova vlada ima pripremljeni »kompromisni« nacrt rezolucije za rješavanje krize oko Iraka. Prema toj ruskoj rezoluciji, cijeli spor trebalo bi riješiti »u paketu«, tako da Irak primi međunarodne promatrače, a Vijeće sigurnosti zatim započne postepeno ukidanje sankcija Bagdadu. </p>
<p>Grubi, bez presedana napad Richarda Perlea na Gerharda Schrödera u kojem taj savjetnik američkog ministra obrane predlaže njemačkom kancelaru da »bez oklijevanja podnese ostavku«, a njemačkom narodu poručuje da će zbog protivljenja angloameričkoj vojnoj intervenciji u Iraku njihova država još dugo čekati da postane stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, naišla je na veliki odjek u moskovskim medijima. </p>
<p>Za većinu ruskih analitičara i novinskih komentatora, izjava Richarda Perlea nova je potvrda ne samo bahatog ponašanja najmoćnije svjetske sile u međunarodnim odnosima već i čvrstog uvjerenja Bushove administracije da joj je sve dopušteno na putu podčinjavanja stranih državnika koji ne dijele mišljenje sa službenim Washingtonom.</p>
<p>Za moskovske analitičare, istup Richarda Perlea posebno je znakovit jer Schröder nije Saddam Hussein, Kim Jong Il ili Aleksandar Lukašenko, a Njemačka nije Irak, Sjeverna Koreja ili Bjelorusija. Schröder je kancelar jedne od gospodarski najmoćnijih zemalja i pritom lokomotiva razvoja i ujedinjenja Europe. U napadu na Schrödera, ruski analitičari vide i svjesni američki udarac europskoj samostalnosti i pravu na vlastite stavove i političko mišljenje.</p>
<p>Izjava Richarda Perlea izazvala je u Moskvi osobitu zabrinutost iz dva razloga. Došla je nakon što je pod pritiskom Schrödera podnijela ostavku njemačka ministrica pravosuđa koja je u predizbornoj kampanji usporedila Bushovu politiku s Hitlerovom, i nakon što je prošli tjedan kao ponovno izabrani njemački kancelar Schröder odmah posjetio London tražeći britanskog premijera Tonyja Blaira da kao posrednik »izgladi« njegove nesporazume s Washingtonom. </p>
<p>Očito, Bushova administracija nije se zadovoljila Schröderovim žrtvovanjem ministrice pravosuđa, a Blair nije mogao ili nije htio kao posrednik »izgladiti« odnose njemačkog kancelara s Washingtonom sve dok on ne promijeni stav i podrži planiranu američku vojnu intervenciju protiv Iraka. </p>
<p>Znak je to, zaključuju u Moskvi, da je Bushova administracija već odlučila da po svaku cijenu krene u vojnu akciju protiv Saddama i Iraka. Tim više što posljednjih dana pojedini američki dužnosnici iznose argumente koji ne mogu biti opravdanje za ratnu operaciju. Tako je u Varšavi zamjenik američkog ministra za trgovinu Grant Eldones domaćinima objasnio da će rat protiv Iraka dati impuls rastu svjetske ekonomije.</p>
<p>U nastaloj situaciji, službena je Moskva u s olakšanjem primila vijest da je prilikom ovotjednog kratkog Schröderovog posjeta Parizu, francuski predsjednik Jacques Chirac podržao njemačkog kancelara i njegovo protivljenje američkom vojnom obračunu s Irakom, posebno bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. Naime, u Moskvi su javno strahovali da će Chirac popustiti pod američkim pritiskom i da će Francuska u posljednji trenutak podržati američki plan protiv Iraka. Međutim, Chirac je ne samo podržao Schrödera već je kategorički izjavio i da Francuska neće u Vijeću sigurnosti dati glas za prijedlog američke rezolucije koja bi Washingtonu dala automatski pravo na vojnu intervenciju. </p>
<p>Na taj način, zaključuju u Moskvi, sada se američkoj namjeri bezuvjetnog vojnog obračuna sa Saddamovim režimom u Bagdadu protive čak četiri svjetski značajne države: Rusija, Kina, Njemačka i Francuska, od koji su tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta pa se može pretpostaviti da Washington neće olako ignorirati njihove stavove.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Iranci tvrde da nemaju projektile koji mogu dosegnuti SAD</p>
<p>Šef iranskog raketnog programa Ahmed Wahid odbacio je neke tvrdnje da Iran radi i na proizvodnji balističkih projektila koji bi, sa dometom većim od 12.000 kilometara, mogli dosegnuti ciljeve u SAD</p>
<p>ANKARA 4. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iran se, iako nije izravna meta američkog napada, užurbano priprema za sve izvjesni sukob SAD i Iraka. Više dokaza za to pružio je šef iranskog raketnog programa Ahmed Wahid, obznanivši da će njegova zemlja u slučaju izraelskog napada odgovoriti svim raspoloživim sredstvima. Drži kako bi Izraelci, »zaklonjeni« iza novog zaljevskog rata, mogli pokušati uništiti prvi iranski nuklearni reaktor koji se gradi u Bushehru. Izraelci su takav pothvat već izveli u okolici Bagdada 1981. sa jedanaest borbenih zrakoplova. </p>
<p>Inače, iranska nuklearka, snage 1000 megavata, gradi se uz rusku pomoć, a trebala bi biti završena do kraja 2003. Izraelci i Amerikanci strahuju da bi se reaktor, iako pod međunarodnom kontrolom, mogao koristiti za proizvodnju obogaćenog urana. To praktički znači da bi se Iran, vrlo brzo mogao dokopati nuklearnog oružja. Teheran i službena Moskva odbacuju takve tvrdnje. U više pojedinačnih i zajedničkih priopćenja naglašeno je da će se nuklearka isključivo koristiti u miroljubive, a ne vojne svrhe. </p>
<p>Wahid je podsjetio i na, kako je rekao, svima poznatu činjenicu da Izrael raspolaže sa oko 200 nuklearnih bojevih glava. Otuda i njegovo nedvosmisleno upozorenje u kojem se kaže da je Iran razvio projektile koji mogu dosegnuti sve ciljeve u Izraelu. »Takav odlučan odgovor mogao bi uslijediti samo u slučaju ako židovska država prva napadne Iran«, zaprijetio je. </p>
<p>Poznati iranski raketni stručnjak također je objelodanio kako će se u Zemljinu orbitu uskoro lansirati prvi iranski špijunski satelit. On će se, rekao je, koristiti za rano upozorenje od neprijateljskih zračnih i drugih napada, a bit će prilagođen i za civilnu uporabu. </p>
<p>Satelit će se lansirati jednim od projektila iz serije »shahab«. No, nije još posve jasno hoće li to biti nešto izmijenjena verzija postojećeg raketnog sustava »shahab-3« ili novi »shahab-4«. U svakom slučaju, raketa bi, kako se vjeruje, mogla dosegnuti ciljeve na udaljenosti većoj od 1500 kilometara. </p>
<p>Neki zapadni izvori javljaju da je Iran zapao u stanovite znanstvene teškoće oko proizvodnje raketnih sustava. Nije poznato o kakvim se problemima zapravo radi. Prema neprovjerenim tvrdnjama, radi se zapravo o nestašici izvjesnog strategijskog materijala koji je nužan u procesu proizvodnje raketnih sustava.</p>
<p>Wahid je odbacio neke tvrdnje da Iran istodobno radi i na proizvodnji balističkih projektila koji bi, sa dometom većim od 12.000 kilometara, mogli dosegnuti i ciljeve u SAD. </p>
<p>Kazao je kako se radi o proizvoljnim špekulacijama koje nemaju nikakvu vjerodostojnu osnovu. »Amerika nije strateški interes Irana«, rekao je kategorički. Znakovita je i Wahidova izjava da iranske protuzračne postrojbe neće otvarati vatru na američke zrakoplove ako prilikom napada na Irak slučajno uđu u iranski zračni prostor.</p>
<p>NIje nimalo slučajno da su upravo sada obznanjene iranske raketne mogućnosti, u trenutku kad američki Kongres i Bijela kuća rade na pripremi rezolucije koja će predsjedniku Georgeu W. Bushu dati odriješene ruke za uporabu vojne sile protiv Iraka. Takva akcija uslijedit će ako političko-diplomatski napori ne dovedu do željenih inspektorskih pregovaračkih rezultata. Wahid je takvim svojevrsnim upozorenjem Americi jasno stavio do znanja da Teheran neće »pristati« da bude nova meta napada s »mirisom željene jeftine nafte i uz snagu oružja«. </p>
<p>Wahid je najavio i brzi razvitak i proizvodnju novih raketnih sustava kratkog i srednjeg dometa. Riječ je o projektilima tipa »fajr« koji će navodno služiti isključivo u obrambene svrhe. Zapadni obavještajni izvori tvrde da se čitav iranski raketni arsenal proizvodi u tijesnoj suradnji sa Kinom i Sjevernom Korejom. Službeni Teheran odlučno opovrgava takve navode, ističući da su svi raketni sustavi djelo iranskih vojnih i drugih znanstvenika.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Irački Kurdi otvaraju regionalni parlament </p>
<p>ARBIL, 4. listopada</p>
<p> - Irački Kurdi u petak, nakon šestogodišnjeg prekida izazvanog međusobnim trvenjem, ponovo otvaraju svoj regionalni parlament. Čelnici dviju donedavno sukobljenih kurdskih frakcija koje su 1991. iskoristile Zaljevski rat i izmakle kontroli režima Saddama Husseina, a zatim se i međusobno potukle, Masud Barzani i Jalal Talabani zajednički će inaugurirati parlament i obratiti se zastupnicima. </p>
<p>Parlamentarni izbori 1992. godine završili su podjelom glasova između Barzanijeve Demokratske stranke Kurdistana (KDP) i Talabanijeve Patriotske unije Kurdistana (PUK). Gorak sukob oko podjele vlasti i prihoda prekogranične trgovine okončan je labavim prekidom vatre još 1998. i prošlomjesečnim dogovorom o nacrtu ustava i strukturom regionalne administracije. </p>
<p>Sjednicu novog parlamenta pažljivo će pratiti zemlje u regiji, posebno Turska, koje strahuju da bi uz američki napad efektivna kurdska samouprava mogla rezultirati raspadom Iraka. Službena Ankara krajnje neprijateljski gleda na moguću kurdsku autonomiju jer bi mogla imati utjecaja i na pobunjene Kurde u Turskoj.</p>
<p>Posebna gošća na sjednici parlamenta bit će udovica bivšeg francuskog predsjednika Danielle Mitterrand, dugogodišnja zagovornica prava Kurda na autonomiju.</p>
<p>Kurdi sada kontroliraju tri od 18 iračkih provincija, odnosno područje na kojem živi gotovo četiri milijuna ljudi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sjena siromaštva i korupcije nad brazilskim izborima</p>
<p>Brazilci u nedjelju biraju predsjednika i 513 članova Kongresa</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Oko 115 milijuna brazilskih birača izlazi u nedjelju na birališta da bi izabrali novoga predsjednika i 513 članova Kongresa. Mnogi od zastupničkih kandidata su optuženi za prijevaru i korupciju, a mjesto u parlamentu osiguralo bi im imunitet od sudskog progona. </p>
<p>Ipak, najzanimljivija se borba vodi za mjesto prvog čovjeka u toj 170-milijunskoj zemlji, u kojoj oko 50 milijuna ljudi živi ispod granice bijede. Hoće li ovaj put, kako se predviđa, napokon pobijediti Luiz Inacio Lula da Silva koji četvrti put izlazi na predsjedničke izbore? </p>
<p>Premda ankete i politički analitičari tvrde da popularni Lula nikad nije bio tako blizu pobjedi koja će ga odvesti u predsjedničku palaču Planalto, ipak nije sigurno da će se to dogoditi već u prvom krugu. </p>
<p>Kandidat Radničke stranke, Lula je u Brazilu poznat kao sindikalni vođa, predstavnik siromašnoga puka koji se bori za ravnopravnost, socijalnu pravdu i radnička prava. Od svoje sedme godine, radio je kao ulični prodavač i čistač cipela, a kasnije je dobio posao metalskoga radnika, na kojemu je izgubio i jedan prst. </p>
<p>S 24 godine pridružio se sindikatu metalskih radnika, a 1975., u opasno vrijeme vojne diktature, izabran je za predsjednika sindikata s oko 18.000 članova. Godine 1980. osnovao je Radničku stranku kako bi i radnici imali svoje predstavnike u parlamentu i sudjelovali u donošenju zakona. </p>
<p>Bio je predsjednički kandidat na izborima 1989., kad ga je pobijedio Fernando Collor de Melo, te 1994. i 1998. kad je izgubio od sadašnjeg šefa države Fernanda Henriquea Cardose.</p>
<p>Lulin glavni suparnik je José Serra, kandidat vladajuće koalicije (Socijaldemokratske i Demokratske stranke) kojega otvoreno zagovara predsjednik Cardoso. Pod parolom »kontinuitet s promjenama«, Serra se zalaže za nastavak političkih i gospodarskih reformi koje većina Brazilaca smatra nedovoljnim i neuspješnim.</p>
<p>Uz ta dva kandidata, Brazilci će moći glasati i za Cira Gomesa, kandidata koalicije Radnička fronta, (Narodna socijalistička stranka i dvije manje stranke lijevoga centra) te Anthonya Garotinha, kandidata Brazilske socijalističke stranke.</p>
<p>Najvažnije su teme predizborne kampanje bile oživljavanje gospodrastva i otvaranje novih radnih mjesta u zemlji s 13 milijuna nezaposlenih, te agrarna reforma i teška financijska situacija. Brazil je, naime, opterećen vanjskim dugom od 260 milijardi dolara, te velikim unutarnjim deficitom. Stoga Brazilci od novog predsjednika očekuju čudo - da ih izvuče iz teške gospodarske krize.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Voditeljica usred dnevnika izašla iz studija</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - U četvrtak se pred kamerama crnogorske državne televizije dogodio skandal kad je voditeljica večernjeg dnevnika Anđela Nenadović demonstrativno odbila pročitati jednu vijest. Radilo se o priopćenju konzulata SAD-a u Podgorici kojim se demantiraju ranije vijesti o najavljenoj financijskoj podršci Sjedinjenih Država Crnoj Gori. U trenutku kada je urednik dnevnika Milutin Stjepović najavio tu informaciju ona se osmjehnula i vratila mu papir s priopćenjem riječima: »To ćete vi pročitati, kolega«, a potom mu je predala i ostale vijesti koje je trebala pročitati. Gledatelji su mogli vidjeti kako Anđela Nenadović uzima torbicu i izlazi iz studija. </p>
<p>Ovaj incident ima predpovijest u činjenici da su proteklih tjedana, po odluci parlamentarne većine, smijenjeni svi glavni i odgovorni urednici državnih medija, a na njihova se mjesta postavljaju kadrovi Liberalnog saveza i projugoslavenskog bloka. Ostavke podnose brojni urednici između ostalog i zbog toga što su, kako javlja radio B92, na neka važna urednička mjesta postavljeni bivši ratni reporteri s početka 90., ratni huškači i »perjanice patriotskog novinarstva«. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Iznenadila me »brzina zaključivanja« Zvonka Ivankovića Vonte</p>
<p>Mnogi su zamjerili generalima što se u povodu haaške optužnice protiv generala Janka Bobetka međusobno optužuju, a javio se i Bobetkov vršnjak te školski i ratni drug u partizanima gospodin Zvonko Ivanković Vonta (Vjesnik od 28. rujna, u rubrici Stajališta). Mislim da ni on za svoje pisanje neće dobiti previše pohvala.</p>
<p>Neću reći da gospodina Zvonka Ivankovića Vontu poznajem, ali njegovo pisanje o Bobetku podsjetilo me na njegovo gostovanje na tribini »Antibarbarus« u Sisku, na kojoj su se neposredno prije smjene HDZ-ove vlasti izredali mnogi najviši predstavnici sadašnje vlasti. Kako se ja inače vrlo teško odlučujem javiti za riječ pred većim skupom, tako sam tada i gospodinu Zvonku Ivankoviću Vonti prišao kad je već sve bilo gotovo i kad je uza nj bilo tek nekoliko ljudi. Rekao sam mu da mi se sviđaju načela koja je na tribini zastupao, ali da mi je neobično njegovo tumačenje nekih činjenica. U nepunih pet minuta razgovora on mi je, onako u hodu, uspio reći da sam fanatik i da nisam kršćanin, iako razloge za to niti sam onda shvatio niti ih se danas sjećam. Mene je samo iznenadila ta njegova brzina zaključivanja o mojem fanatizmu i nekršćanstvu.</p>
<p>Ono što gospodin Zvonko Ivanković Vonta piše u spomenutom članku sigurno nije rečeno na brzinu, već je to njegovo mišljenje o čovjeku za kojega kaže da ga ponajbolje poznaje pa da on ne piše kao što pišu »najčešće razni manipulanti i oni koji ne poznaju ni problem ni Janka Bobetka«. Ipak je neobično to njegovo javljanje, pogotovo u ovom trenutku.</p>
<p>Gospodin Zvonko Ivanković Vonta odmah na početku ističe da je haaško tužiteljstvo već u prvoj točki optužnice pogriješilo navodeći da se Bobetko borio u partizanskom pokretu otpora od 1941. do 1945. godine. Iz takve formulacije ne mora se nužno zaključiti da se Bobetko borio baš od početka, već da se borio u tom pokretu koji je u nas trajao od 1941. do 1945. godine. Ako je haaško tužiteljstvo nasjelo u ovom slučaju pogrešnim podacima, logično je očekivati da je tužiteljstvo možda i u koječem drugom dijelu optužnice nekomu ili nečemu nasjelo.</p>
<p>Tako iz tog napisa baš i nije jasno što je bilo s Bobetkovim domobranstvom, a budući da je otud pobjegao u partizane, lako je zaključiti da i nije bio pouzdani i uvjereni »kvisling«. </p>
<p>Teško je spojiti navode da je Franjo Tuđman izjavio kako Bobetka 1991. nigdje nije bilo - pa Zvonko Ivanković Vonta na to dodaje komentar kako je Bobetko i tu »špekulirao kao i 1941. godine« - a malo dalje piše kako je on u lipnju 1991. pisao da je »Bobetko zamijenio dres«! Ako je zamijenio dres, onda je valjda u tom dresu počeo i novu igru.</p>
<p>Što misliti o autorovu shvaćanju Domovinskog rata kad on sa svojim ratnim drugovima u rujnu 1991. osuđuje velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i smatra to veleizdajom JNA, a, s druge strane, tvrdi da je Bobetko promijenio dres. Zar se karijeristom može nazvati čovjeka koji se uključio u Domovinski rat i zar doista želi reći da je i Domovinski rat opet nekakva veleizdaja?</p>
<p>Rekao bih da autor olako govori i o Bobetkovoj mržnji prema Srbima. Nećemo valjda nečije sudjelovanje u ratu proglasiti mržnjom protiv nekoga. Zvonko Ivanković Vonta, dakako, nema ništa protiv djelovanja Haaškog suda i optužnice protiv Bobetka. Valjda prema onoj: Izvrši pa se žali! Zvonku Ivankoviću Vonti jedino je žao što na hrvatskom sudu nije uspio istjerati pravdu protiv svoga kolege. To je u ovom trenutku ipak zločesto i nesimpatično.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nominalni vlasnici stanova to će i ostati! </p>
<p>Nominalni vlasnici neuseljivih stanova i dalje se upinju iz petnih žila ne bi li se izjednačili s pravim vlasnicima, što se vidi iz pisma čitatelja Stjepana Kovačevića u Vjesniku od 2. listopada 2002. Naše sasvim opravdane zahtjeve on proglašava »nerealnim«, pa je očito da se time protivi i Rezoluciji 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe! </p>
<p> Kao što kaže, u stambeni fond uplaćivali su nominalni vlasnici i drugi koji nisu ništa dobili. Ali, to je samo dio istine! Nisu uplaćivali samo oni, nego i stanari, a među jednima i drugima ima onih koji su jeftino otkupili društvene stanove. Svima koji nisu dobili stanarsko pravo uplaćeni se iznos treba uzeti u obzir kod rješavanja njihova stambenog problema. Ali treba uzeti u obzir i to da su mnogi današnji nominalni vlasnici jeftino kupili neuseljive stanove oštetivši time izvorne vlasnike radi vlastitog profita, a osim toga su jeftino otkupili i društvene stanove! Zašto čitatelj to prešućuje kad već spominje »odluke vrhovne sudbene vlasti« po kojima je nekim stanarima odobren, u ime socijalne pravde, taj otkup tuđih privatnih stanova, a drugima je to isto uskraćeno te im je, štoviše, neopravdano oduzeta imovina vrijedna devet desetina useljivog stana? Stanari traže tu svoju imovinu, to svoje neumanjeno stanarsko pravo, tu istu socijalnu pravdu i potpuno jednako pravo na otkup tih neuseljivih stanova kakvo su dobili i drugi. Sudske odluke su takve kakve jesu, ali Sabor može i treba izmijeniti nepravedne zakone.</p>
<p> Tko nas to želi učiti poštivanju sudskih odluka! Zar nije najveće i najočitije bezakonje kad »vlasnici« provaljuju u dom »(pre)zaštićenog najmoprimca« pa mu izbacuju stvari bez ikakve sudske odluke? Kamo nas to vodi? Kako taj čitatelj može reći da su ti stanari »prezaštićeni«, da nisu ugroženi? Nije im ugrožena samo imovina, nego i dom i pravo na jednakost. Ali, nije u pitanju samo poštivanje postojećih zakona, nego njihova izmjena, kako bi svi stanari dobili jednako pravo otkupa stana, kao što su SDP i drugi predložili 1999. godine, a što se, bez ikakva opravdanog razloga ne ostvaruje. </p>
<p> Trošak održavanja zgrade trebaju snositi stanari, a normalno je da nominalni vlasnik ne treba dobivati najamninu, nego treba dobiti punu tržišnu naknadu za oduzetu imovinu. Zašto se čitatelj Kovačević uopće brine o »popravcima«, zašto govori o »sve starijim i zgradama i vlasnicima«, a ne spominje i sve starije stanare? Za održavanje stanova i zgrada, sada i nakon otkupa, pobrinut ćemo se mi stanari, kao što smo se brinuli i do sada. Bolje bi bilo da se taj čitatelj zapita je li to pravna, socijalna i humana država, kakvi su to ljudi na vlasti koji dobro znaju i vide da se stanarima oduzima jedini dom (dok nominalni vlasnici imaju drugi dom), i zašto ti isti ljudi koji su ranije predložili u Saboru jednako pravo otkupa za sve stanare, a tržišnu naknadu za vlasnike, nakon toga neodgovorno (možda i nedobronamjerno?) odugovlače čekajući da umremo, umjesto da odmah isprave nepravde, zlouporabe i obmane te da otkriju tko je za to odgovoran. </p>
<p>MIŠE MILOVČEVIĆ Dubrovnik (uz suglasnost ostalih udruga stanara u Hrvatskoj, Hrvatskog helsinškog odbora i Centra za razvoj demokracije)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Znanost Boga nikad neće moći ni dokazati ni zanijekati </p>
<p>Želim se osvrnuti na tekst gospodina Krešimira Cerovca objavljen u Vjesnikovoj rubrici Stajališta 3. listopada 2002. pod naslovom »Znanost Boga ne može dokazati, a još manje zanijekati«.</p>
<p> Već je sam naslov teksta apsolutno točan jer današnja znanost i ne može dokazati Boga, a isključivo zbog toga što počiva na pogrešnim temeljima, a trebali bi odgovoriti na pitanje je li svemir nastao »praskom« ili na drugi način.</p>
<p>Homo sapiens danas je u prevelikom defektu a da bi mogao točno odgovoriti na tako daleka i teška pitanja, ali sigurno je i točno jedno, a to je da vrijeme kao dimenzija ne postoji, već postoji vječnost, koja nema niti početka ni kraja.</p>
<p>Davno je zapisano, Boga se ne može vidjeti i ostati živ. Može se jedino zaključiti da se Bog nalazi u nevidljivom spektru materije i da mu je apsolutna funkcionalnost materijalizacija-dematerijalizacija. Uostalom, Krist nam je dokazao kako funkcionira materija. Da bi znanstvenici danas mogli dati točne odgovore, ali i da bi mogli postaviti točna pitanja, nužno je potrebno da si pomaknu funkcionalnost DNK, a do tada nisu kompetentni raspravljati o Bogu.</p>
<p>J. RADEK Umag</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Nikoliću 30, Ivoševiću 20, a Bertiću devet godina zatvora </p>
<p>Nikolić je osuđen zbog ubojstva Vjeke Sliška iz koristoljublja, a Ivošević zbog pomaganja pri tom ubojstvu/ Bertić je pak osuđen zbog ubojstva Sliškova atentatora Jamesa Cappiaua</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Sudsko vijeće zagrebačkoga Županijskog suda osudilo je u petak Marka Nikolića na kaznu zatvora u trajanju od trideset godina, Samira Ivoševića na dvadeset i Ivicu Bertića na devet godina. Prema presudi, Nikolić je osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora zbog ubojstva Vjeke Sliška iz koristoljublja, a Ivošević zbog pomaganja pri ubojstvu iz koristoljublja. Bertić je pak osuđen zbog ubojstva Sliškova atentatora Jamesa Cappiaua.</p>
<p>Prema izmijenjenom činjeničnom opisu, tijekom srpnja pretprošle godine odbjegli Nikolić i zasad nepoznata muška osoba, postupajući prema zahtjevu također nepoznate osobe, sastali su se u Nizozemskoj i dogovorili s Cappiauom da za iznos od 200 tisuća DEM zajedno s Nikolićem usmrte Sliška protutenkovskim oružjem kod jednog restorana koji se nalazi u smjeru prema zračnoj luci Pleso.</p>
<p>U međuvremenu nalogodavac je zatražio da se Sliškova likvidacija obavi na mjestu s više javnosti, za što je izabrana neposredna blizina Sliškova stana u Bogovićevoj ulici, i za to su angažirali još jednu nepoznatu mušku osobu i trećeoptuženog Ivoševića, koji je za »odrađivanje posla« primio najmanje pet tisuća DEM.</p>
<p>Da bi ostvarili postignuti dogovor, Nikolić, Cappiau, Ivošević i navedena nepoznata osoba dnevno su tijekom veljače i ožujka 2001. godine obilazili razne ugostiteljske lokale i promatrali Sliškovo kretanje, nakon čega su odlučili da će atentat obaviti 22. ožujka.</p>
<p>Prema detaljno razrađenom planu zauzeli su unaprijed dogovorene pozicije, s tim da će atentat obaviti Cappiau i Nikolić, a Ivošević će najaviti Sliškov dolazak u Preradovićevu ulicu. Kad je Sliško uočen, Ivošević je UKV vezom dojavio Cappiauu i Nikoliću smjer Sliškovog kretanja, pa su njih dvojica krenula prema njemu naoružani strojnicom, revolverima i bombom. Nikolić je trebao Cappiauu čuvati odstupnicu. Cappiau je sustigao Sliška i u njega ispalio dva hica, a potom još dva u glavu. Pokušao je pobjeći, ali su ga zaustavili policajac i zaštitar, nakon čega je došetao i Sliškov tjelohranitelj Bertić, koji je u Cappiaua ispalio hitac u glavu.</p>
<p>Kako je u objašnjenju presude naveo sudac Ranko Marijan, uspješno izvedenim dokaznim postupkom neosporno je dokazana krivnja trojice osuđenika. Ispitivanjem čak 105 svjedoka neosporno je dokazana i povezanost te pripadnost Cappiaua i Nikolića »krim miljeu« te umiješanost u Sliškov atentat, spominjući pritom iskaz svjedoka Brune Zorice »Zulua«, od kojega je Cappiau zatražio da mu pomogne u nabavi protutenkovskog oružja, koje je prvotno bilo namijenjeno za Sliškov atentat.</p>
<p> O umiješanosti Cappiaua i Nikolića u atentata na Sliška, koji se prvotno trebao odigrati na putu do aerodroma, govori i činjenica da su njih dvojica često posjećivali restoran koji je pohodio Sliško te stan iznajmljen u neposrednoj blizini planiranog mjesta atentata.</p>
<p>U rasvjetljivanju zločina, prema riječima suca Marijana, izuzetno je pomogao iskaz nizozemskog policajca Johannesa van Looyena, koji je zatraženom međunarodnom pravnom pomoći naveo rezultate istrage tamošnje policije da su Ivošević i jedan bivši policajac, čiji se identitet ne zna, promatrali i bilježili Sliškovo kretanje.</p>
<p>U objašnjenju presude Ivici Bertiću sudac je kazao kako je, unatoč nalazu sudskomedicinskih vještaka o Bertićevu poremećaju ličnosti i smanjenoj ubrojivosti, prvooptuženi ipak bio svjestan svojeg djela te djelomično organiziran u svojim postupcima, što je vidljivo iz njegova postupka kada je prislonio cijev pištolja uz Cappiauovo tjeme, navodeći pritom da je to učinio kako ne bi ugrozio živote ostalih na ulici.</p>
<p>»Događaj s Cvjetnog trga bio je pucanj u spokoj grada, u njegovu dušu i sigurnost građana, a učinjen je na izuzetno bahat i drzak način kako bi se pokazalo da su nalogodavci Sliškova ubojstva moćnici koji mogu pucati u bilo koga i kad im se prohtije, koristeći se pritom nespremnosti društvenih struktura. Ipak, građani su pomogli i uz policiju otkrili počinitelje, ponajviše mladi policajac Marin Rehulić i zaštitar Ladislav Pirc, koji su zaslužni što je do ovog procesa uopće i došlo«, zaključio je na kraju sudac Marijan.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dvojici prvooptuženih osam mjeseci zatvora </p>
<p>ŠIBENIK, 4. listopada</p>
<p> - Izricanjem nepravomoćnih kazni - zatvorskih i uvjetnih, na Općinskom je sudu u Šibeniku okončan ponovljeni sudski postupak u kojem se sudilo šestorici šibenskih bivših policajaca: Ivanu Bačiću, Nikici Gulinu, Petru Blaževiću, Ivici Karabatiću, Ivanu Kartelu i Mirku Nakiću. U izmijenjenoj su se optužnici teretili da su pokojnom talijanskom državljaninu Riccardu Cetini, inače stomatologu iz Genove, nanijeli teške tjelesne ozljede i zlostavljali ga u obavljanju službe. </p>
<p>Sudac Općinskog suda u Šibeniku Živko Pašara izrekao je dvojici prvooptuženih, Ivanu Bačiću i Nikici Gulinu, jedinstvenu zatvorsku kaznu od osam mjeseci, odnosno svaki je od njih dobio po šest mjeseci zatvora za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i po četiri mjeseca za zlostavljanje u obavljanju službe.</p>
<p> Trećeoptuženom Petru Blaževiću izrečena je kazna zatvora od četiri mjeseca za kazneno djelo zlostavljanja u obavljanju službe, a za isto kazneno djelo Ivica Karabatić dobio je uvjetnu kaznu zatvora od tri mjeseca, koju neće izdržavati ako u roku od jedne godine ne počini kazneno djelo. </p>
<p>Ivan Kartelo i Mirko Nakić uvjetno su osuđeni na pet mjeseci zatvora, a kaznu neće izdržavati ako u roku od dvije godine ne počine neko kazneno djelo.</p>
<p>Izricanjem zatvorskih i uvjetnih osuda šestorici bivših šibenskih policajaca tako je okončan ponovljeni sudski postupak s izmijenjenom optužnicom, a u dva suđenja održano je više od četrdesetak sudskih rasprava, nakon kojih je zastupnik optužbe, općinski državni odvjetnik Emilio Kalabrić, ustvrdio da je tijekom sudskog postupka dokazano da su policajci s 1. na 2. rujna 1998. godine talijanskom turistu Riccardu Cetini nanijeli teške tjelesne ozljede i postupali na nečastan način, tj. prilikom zaustavljanja, uhićenja i privođenja Riccarda Cetine nanijeli mu teške tjelesne ozljede i zlostavljali ga. </p>
<p>Općinski državni odvjetnik Emilio Kalabrić u svojoj je završnoj riječi predložio sudu da kao olakotnu okolnost šestorici policajaca uvaži činjenicu što se pokojni talijanski turist te noći izrazito čudno i nedolično ponašao, opirao se uhićenju, bježao, napadao policajce... </p>
<p>Inače, šibenskim se policajcima u ponovljenom postupku nije sudilo za smrt Riccarda Cetine jer je sudskomedicinskim vještačenjem utvrđeno da je Cetina smrtonosnu ozljedu glave zadobio prilikom pada o tvrdu površinu. Za propuste i nesavjesno liječenje Riccarda Cetine šibenski je kirurg Tomislav Jurišić prošle godine pravomoćno osuđen na 18 mjeseci zatvora. </p>
<p>Šestorica šibenskih policajaca u pritvoru su bila tri mjeseca i pritvor će im se uračunati u zatvorske kazne. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za ubojstvo bistom Josipa Broza Tita tri godine zatvora </p>
<p>SPLIT, 4. listopada</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom splitskoga Županijskog suda Tomo Vuljan (23) iz Metkovića u petak je proglašen krivim za ubojstvo na mah u prekoračenju nužne obrane Emila Grgca 19. listopada prošle godine u Grgčevu stanu Ispod ure 2 u Splitu. Sudsko mu je vijeće odvagnulo jedinstvenu zatvorsku kaznu od tri godine. U kaznu mu se uračunava i vrijeme koje je proveo u pritvoru od 23. listopada prošle godine, a odlukom sudskog vijeća pritvor mu je ukinut do pravomoćnosti presude.</p>
<p> Kazna se, osim za ubojstvo, odnosi i za podmetanje požara u Jadrolinijinoj poslovnici u Sućurju na Hvaru, gdje je načinio štetu od 24.000 kuna, te za provalu i krađu 28.000 kuna domaćeg i stranog novca iz kuće strica Bartula Vuljana u Sućurju. </p>
<p> Prema optužnici Vuljan je trebao odgovarati za osobito okrutno i na krajnje podmukao način počinjeno ubojstvo, no sudsko se vijeće, nakon provedenog dokaznog postupka, priklonilo stavu obrane kako je posrijedi bila nužna obrana od Grgčeva homoseksualnog napada i prijetnji da će odnos ostvariti i uz pomoć kuhinjskog noža. Tako je, kazala je, obrazlažući presudu, predsjednica vijeća sutkinja Spomenka Tonković, napadnuti Vuljan najprije posegnuo za zvučnikom, kojim je Grgca udarao po leđima i glavi, a kada ga nije uspio onesposobiti, a on mu je zaprijetio da će »od njega dobiti ono što traži milom ili silom«, držeći nož u ruci, dohvatio je metalnu bistu Josipa Broza Tita te ga izudarao po glavi. Tada je oštećeni već pao, a Vuljan, prekoračivši nužnu obranu, uzeo nož i zadao mu sedam smrtonosnih ubodnih rana u vrat.</p>
<p> Sud se priklonio mišljenju vještaka sudske medicine kako je svih sedam ozljeda zadano u hipu i na vrlo maloj površini vrata. </p>
<p> Vuljan, drži vijeće, nije došao do Grgca u namjeri da ga ubije.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za »udbaše i prostitutke« čuo od pokojnog Santrića </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - U sudskom sporu u kojem je direktor Nacionala Ivo Pukanić tužio filmskog redatelja Jakova Sedlara jer je za Nacionalove novinare u Večernjaku izjavio: »Čuo sam da je riječ o bivšim suradnicima UDBA-e i bivšim prostitutkama«, u petak je na Općinskom sudu iskaz dao Josip Radeljak.</p>
<p>Izjavio je da je poznavao pokojnog Vojislava Santrića, direktora »Genexa«, koji mu je jednom prilikom rekao kako se »prije nije moglo raditi ako nisi bio udbaš te kako je prilikom osnivanja Nacionala on bio jedan od osnivača«, a o tom je Radeljak svojedobno razgovarao i sa Sedlarom, kojega poštuje jer je studirao s njegovom sada pokojnom suprugom Enom Begović. Nadalje je naveo kako je nakon nesreće Ene Begović, u kojoj je poginuo Fatmir Miniri, pokušao svoju suprugu zaštititi te ju je odveo u Rim. No sadašnja urednica Nacionala, a tada novinarka pokušavala je doći do intervjua, a kad nije uspjela, napisala je kako je Radeljak »mafijoza« te kako ga čuvaju »bijesni psi«. Tada mu je navodno ponudila »sve i sva«, ali on sa stajališta muškarca o tome nije htio pričati na sudu, no napomenuo je kako ga ta »osoba« ni danas ne pušta na miru. I o tome je svojedobno razgovarao sa Sedlarom.</p>
<p> Na pitanje Pukanićeva branitelja odvjetnika Nenada Grofa ima li Radeljak sam saznanja da je netko »udbaš« ili prostitutka, Radeljak je odgovorio kako nema jer je to tajno. No i o udbašima i prostitutkama zna od Santrića. </p>
<p>Odvjetnik Grof stavio je prigovor na Radeljakov iskaz »jer je očito kako je emotivno involviran«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Merčep: »Na Goli otok slao bih lopove, a ne novinare«</p>
<p>Posebno mi je teško palo da sam »fašist«, izjavio je u petak na Općinskom sudu predsjednik UHDDR-e Tomislav Merčep / Neki ljudi iz Zagreba htjeli su opljačkati vukovarsko područje, a »uz mene to nisu mogli i zato su me maknuli«</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - »Ne znam čim je motiviran gospodin koji je to napisao, a posebno mi je teško palo da sam fašist«, izjavio je u petak na Općinskom sudu predsjednik UHDDR-e Tomislav Merčep tijekom sudskog postupka u kojem je zbog klevete tužio novinara Nacionala Srećka Jurdanu.</p>
<p> Predmet je tužbe tekst objavljen u tom tjedniku od 12. siječnja 2000. godine, u Jurdaninoj kolumni »Surova politika« pod naslovom »Pogodi tko dolazi na večeru«, u kojoj je za Merčepa naveo: »Legenda hrvatske nesnalažljivosti«. Dalje piše: »Kad je sredinom kolovoza 1991. godine pod stražom protjeran uz Vukovara zbog pljačke i opstrukcije obrane, u Zagreb je stigao bez ikakve imovine, ali je na kraju iz ratnog razdoblja uspio izaći u statusu milijunaša«. Zatim: »radi se o deklariranom fašistu koji pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj i političkim neistomišljenicima već godinama bez ikakvih političkih posljedica prijeti pogromom«. Jedan od Merčepu štetnih navoda glasi da je »uoči parlamentarnih izbora novinarima nezavisnih listova poručio da će za njih, dođe li na vlast, ponovo otvoriti logor na Golom otoku«.</p>
<p>Merčep je u svojem iskazu napomenuo kako nikad nije mislio na novinare, već na lopove koje je jednom prilikom i imenovao na televiziji, te kako potječe iz obitelji koja nikad nije imala nikakve veze s fašizmom. Također je napomenuo da on nema ništa protiv nacionalnih manjina i da je upravo u njegovim postrojbama bilo više pripadnika manjina nego Hrvata. Na navod da je pljačkao u Vukovaru naveo je da jamči životom da nikad nije ukrao ni jednu kunu, već je i svojih 264.000 njemačkih maraka uložio u obranu Vukovara. </p>
<p>Naveo je kako iz Vukovara nije protjeran, već je sam otišao nakon što su pripadnici SZUP-a došli i uperili mu pištolj u glavu. »Tada je čovjek koji je trebao pucati rekao kako to ne može učiniti, a i Manolić je tada rekao: ako to niste dosad učinili, onda i nemojte, i nakon toga su me postavili za savjetnika ministra unutarnjih poslova, samo da me maknu iz Vukovara«, izjavio je Merčep. Napomenuo je da je čak sudski pokušao istjerati pravdu zbog čega je maknut, o čemu će sudu dostaviti i podatke. </p>
<p>»Neki ljudi iz Zagreba htjeli su opljačkati vukovarsko područje, a uz mene to nisu mogli i zato su me maknuli.«</p>
<p>Na pitanje sutkinje Lidije Vidjak da komentira navod kako je bez ičega napustio Vukovar, Merčep je naveo da je to istina i da je njegov brat prodao kuću u Poreču da bi mu pomogao, a stan je u Zagrebu dobio od MUP-a. Također je dobio i dionice za invalidnost i njih je prodao, a novcem otkupio dodijeljeni stan. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bombom htio ženu »dotjerati kući« </p>
<p>VARAŽDIN, 4. listopada</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu završeno suđenje Vjekoslavu Horvatu, optuženom za kazneno djelo protiv javnog reda sprječavanjem službene osobe u obavljanju službene dužnosti. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je u listopadu 2000. godine ispred svoje obiteljske kuće u Tuhovcu izvukao osigurač ručne bombe i njome prijetio supruzi tražeći da se zajedno sa sinovima vrati kući. Radi smirivanja obiteljske situacije, na mjesto događaja došli su policajci, pa je optuženi zaprijetio i njima tvrdeći da će aktivirati bombu ako mu se približe i ako njegova supruga ne uđe u kuću. Ona je to i učinila, pa je on bombu predao policiji, no supruga je potom opet izišla iz kuće. Horvat je zatim uzeo drugu bombu i njome s prozora kuće zamahnuo prema policajcima prijeteći »da će ih sve poubijati«. </p>
<p>Nakon dugotrajnog razgovora, optuženi se ipak predao.</p>
<p>Optuženi je u svojoj obrani rekao da je radio u Njemačkoj, a za to se vrijeme njegova supruga s djecom odselila k svojoj majci. Spornoga je dana bio sam u kući i nazvao je suprugu da se vrati. On je nakon kraćeg vremena otišao do tašte, a na dvorištu je vidio policijsko vozilo. Nije vidio nijednog policajca, pa je pomislio da je k njegovoj supruzi došao »prijatelj«. Vratio se kući, uzeo bombu, ušao u kuću kod tašte i rekao supruzi neka se zajedno s njim i djecom vrati kući.</p>
<p>Kad su se vraćali, do njih je došao policajac i pitao ga što namjerava učiniti s tom bombom i hoće li mu je dati. Horvat mu je rekao da će mu dati bombu kad njegova supruga uđe u kuću. Supruga je ušla, on je policajcu dao bombu, a zatim je razgovarao sa suprugom. K njima je došao i policajac, pa su tako »sjedili, pričali i pili coca-colu«. Policajac je zatim otišao, ali se ubrzo i vratio tražeći od Horvata da potpiše zapisnik i potvrdu za remećenje javnog reda i mira. On i supruga su izišli iz kuće, supruga je rekla da se više neće vraćati, a on je odbio potpisati zapisnik.</p>
<p>Rekao je i da je bombu uzeo zbog toga da tako »dotjera« suprugu s djecom kući, »jer je želio sačuvati brak«. Dodao je i da je iz bombe izvadio osigurač jer je htio zastrašiti policajce »budući da je njegova supruga imala prijatelja policajca«.</p>
<p>Ni u jednom trenutku nije bombom prijetio policajcima niti im je govorio što će s tom bombom napraviti. Nije ni s prozora kuće bombom zamahivao prema policajcima, već je u ruci imao kutiju cigareta i upaljač.</p>
<p>Horvat je već bio suđen za to djelo, a novomarofski ga je sud proglasio krivim i osudio na jednogodišnju uvjetnu kaznu, uz rok kušnje na dvije godine. Nakon Horvatove žalbe predmet je vraćen na ponovno suđenje. Optužnica ga je ranije teretila i za nedopušteno držanje oružja i eksplozivnih tvari, no na ponovljenom suđenju tužitelj je za to djelo odustao od kaznenog progona.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Hoće li limitatori ograničiti potrošnju jeftinije struje</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda ponovno priprema obaveznu ugradnju limitatora / Tako će jedan propis motivirati potrošače da što više troše noću, a drugi će im to bitno ograničiti / Svaki kilovat povećanja snage stoji oko 1600 kuna, a postavljanje limitatora prosječno od 150 do 200 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Nakon što su se domaćice pomalo počele navikavati da dobar dio kućanskih poslova zbog jeftinije struje obavljaju noću, priprema se novi propis koji će im to otežati.</p>
<p>Naime, za mjesec do dva Hrvatska elektroprivreda će Ministarstvu gospodarstva predložiti usvajanje novih Općih uvjeta isporuke električne energije, na što ih obvezuju novi energetski zakoni koji vrijede od početka ove godine, kažu u HEP-u. Najbitnija novost u tom podzakonskom aktu bit će obveza utvrđivanja dopuštene razine snage za svakog potrošača, zbog čega HEP ne uklanja oko 230.000 postojećih limitatora. </p>
<p>To znači da će potrošač istodobno moći uključiti samo električne uređaje čija je ukupna snaga ispod razine ugovorene s HEP-om. U suprotnom će im, vjerojatno, limitator isključiti struju dok snagu uključenih uređaja ne usklade s dopuštenom. Naime, očekuje se da će novi propis ponovo uvesti obaveznu ugradnju limitatora.</p>
<p>Ta novost bi puno manje uznemirila potrošače da nedavno uveden novi tarifni sustav nije znatno skratio vrijeme jeftinije, a produžio vrijeme skuplje struje pa su mnogi, želeći barem malo uštedjeti, postali »noćne ptice«. Tako sada mnogi čekaju 23 sata (u zimskoj polovici godine 22 sata) i jeftiniju struju da uključe električne bojlere, termoakumulacijske peći, glačala, razne perilice i druge velike potrošače struje. </p>
<p>Takvima bi se nakon donošenja novog propisa moglo dogoditi da im limitator, ako prijeđu dopuštenu granicu, isključi struju. Najapsurdnija je u svemu činjenica da je vrijeme skuplje struje prošireno na cijeli dan kako bi se potrošači motivirali da što više struje umjesto danju, kad je potrošnja puno veća, troše noću kako HEP ne bi danju morao pokretati skupe termoelektrane ili uvoziti skuplju struju. Dakle, jedan propis motivira potrošače da što više troše noću, a drugi će im to, sudeći po najavama, bitno ograničiti.</p>
<p>To ograničenje ovisit će o tome koliku je snagu svaki potrošač ugovorio s HEP-om. Taj podatak piše u tzv. energetskoj suglasnosti za novi priključak. Ali kako većina potrošača najčešće više nema taj dokument, taj vrlo važan podatak će moći doznati u HEP-u. </p>
<p>Doduše, neslužbeno smo doznali da će zainteresirani potrošači moći povećati ugovorenu snagu iz svoje energetske suglasnosti, ali će to morati dodatno platiti. Koje će cijene biti predviđene u novom propisu još se ne zna, ali sada se svaki kilovat povećanja snage jednokratno plaća oko 1600 kuna dok postavljanje limitatora, prema HEP-ovim podacima, prosječno stoji od 150 do 200 kuna.</p>
<p>Kupcima koji već imaju limitator HEP će o svom trošku najkasnije dva mjeseca od podnošenja zahtjeva povećati njegovu snagu do vrijednosti zakupljene, odnosno odobrene snage u elektroenergetskoj suglasnosti.</p>
<p>Možda, ipak, sve na kraju ispadne kao nepotrebna potrošačka panika jer postoji i mogućnost da novi Opći uvjeti isporuke električne energije ne propišu obaveznu ugradnju limitatora koji će u slučaju prekoračenja isključivati struju. U igri je, navodno, i blaža varijanta po kojoj bi limitator samo signalizirao da je prekoračena dopuštena snaga i tako upozorio potrošača da isključi eventualno nepotrebne uređaje. Time bi se, kažu stručnjaci, postigla dvostruka korist: ublažile špice potrošnje i ujedno smanjili računi za struju. Zato treba pričekati da se vidi što će HEP predložiti i što će im Ministarstvo gospodarstva na kraju odobriti.</p>
<p>Donošenje novog propisa i reguliranje dopuštene snage u HEP-u objašnjavaju potrebom da, kao i ostale europske elektroprivrede, kontroliraju vršna opterećenja sustava. To će im omogućiti racionalizaciju proizvodnih troškova (nove elektrane stoje stotine milijuna dolara) kao i gradnju i bolje održavanje elektroenergetskog sustava. Mnogi su potrošači, naime, kod traženja novog priključka na mrežu dosad znatno prekoračivali s HEP-om ugovorenu snagu ugrađujući podna grijanja, brojne električne bojlere i druga velika trošila pa sve češće zbog preopterećenja pregaraju trafostanice i strujni vodovi, a potrošači ostaju bez struje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Je li struja poskupila više od dopuštenog? </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Brojni potrošači iz kategorije kućanstva tvrde da su im ovih dana pristigli računi za struju povećani znatno više od najavljenih prosječno 9 posto. Štoviše, mnogi se žale da su im računi porasli od 30 do 50, a nekima čak i 100 posto, iako nastoje što više trošiti po jeftinijoj noćnoj tarifi.</p>
<p>U HEP-u pak ističu da su računi kućanstvima u prosjeku povećani dopuštenih 9 posto, a to znači da su nekima računi povećani i više od toga, a drugima manje. Ali novinarima se, uvjereni su, obično žale oni kojima su računi najviše porasli pa se stvara dojam da nisu ispunili Vladin zahtjev. Takve je račune, kažu u HEP-u, teško objasniti bez preciznih podataka o potrošaču. </p>
<p>Kako potrošači često HEP-ove argumente proglašavaju subjektivnim, objektivnu procjenu je li se HEP kod povećavanja cijena pridržavao Vladinih zahtjeva potražili smo u Ministarstvu gospodarstva. Prve na brzinu napravljene analize od HEP-a dobivenih podataka pokazuju da su se pridržavali obveze da kućanstvima u prosjeku struja poskupi 9 posto, a gospodarstvu (oko 2000 potrošača na visokom i srednjem naponu) cijene u prosjeku ostanu nepromijenjene, kažu u Ministarstvu. Ali upozoravaju da su ranije zatražene podatke od HEP-a dobili tek u četvrtak pa ih sada trebaju detaljnije analizirati, tako da je još prerano za utemeljenu ocjenu je li HEP obmanuo Vladu i potrošače. </p>
<p>Pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota upozorava da je pitanje kako je tko računao nove cijene. Naime, došlo je do radikalnih promjena u načinu obračuna jer su uz ukidanje trotarifnih brojila i snage kao dijela računa, promijenjene kategorije potrošača, dužina zimske i ljetne sezone i dnevni raspored jeftinije i skuplje tarife, a uvedena je i fiksna mjesečna tarifa za obračun. Neke potrošače su zbunili i HEP-ovi oglasi jer su u njima navedene cijene za kućanstva bez PDV-a, zbog čega su neki očekivali manje račune. Ako nakon detaljnih izračuna za desetak dana utvrdimo da je HEP ipak poskupio više nego što mu je bilo dopušteno zatražit ćemo izmjene novog tarifnog sustava, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Grci i Izraelci ponovo u krugu potencijalnih Ininih kupaca</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Iako je Vlada zadovoljna ponudama koje su za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine podnijeli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosneft u Banskim dvorima se, kako saznajemo, ipak razmišlja da se detaljni uvid u poslovanje Ine omogući još barem jednoj ili dvjema kompanijama. Naime, o prodaji toga udjela u Ini može se odlučivati samo ako postoje tri ponude, a ubacivanjem još jednog igrača izbjegle bi se moguće ucjene, ako bi jedna od te tri kompanije odustala od podnošenja krajnje ponude. U igru bi tako mogle biti vraćene dvije kompanije - Israeli Consortium i Helenic Petroleum, koje su bile u krugu 10 prvih ponuđača, ali nisu ušle u uži izbor pet kompanija kojima je bio odobren due dilligence Ine. Uz MOL, OMV i Rosneft u toj su skupini bili još Lukoil, koji je odustao, te Edison Gas, kojem je Vlada odbila dopustiti pravo na uvid u poslovne knjige Ine, jer se nije držao dogovora o dopuni neobvezujuće ponude. Omogućavanjem due dilligencea barem još jednoj kompaniji, Vlada očito želi izbjeći situaciju u kojoj se našla u procesu privatizacije Croatia osiguranja. Da bi samo tri kompanije u igri mogle biti rizičan potez, u Vladi zaključuju i po naznakama da bi Rosneft svoju ponudu za kupnju udjela u Ini želio vezati uz poslove hrvatskih brodogradilišta. No, u Vladi tvrde da takvo što ne dolazi u obzir.</p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>GfK: Građani sve manje vjeruju bankama</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Nakon slučaja Riječke banke smanjeno je povjerenje građana u hrvatske banke, pokazalo je istraživanje o bankama i bankovnim uslugama koje je proveo GfK- Centar za istraživanja tržišta iz Zagreba. Istraživanje o bankama i bankovnim uslugama provodi se četiri puta godišnje na uzorku od tisuću ispitanika. U prvom »valu« ispitivanja provedenom u ožujku ove godine pouzdanost svih banaka ocijenjena je sa 3,43, a u drugom valu, sredinom lipnja, prosječna ocjena pouzdanosti hrvatskih banaka smanjena je na 3,36.</p>
<p>Istraživanje GfK-a je pokazalo i kako bi 82 posto ispitanika preporučilo svoju glavnu banku prijateljima, dok bi prosječno njih samo 15 posto (sigurno ili vjerojatno) promijenilo svoju glavnu banku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europski burzovni indeksi ponovo bilježe pad</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Europski su indeksi u petak ponovno bilježili pad vrijednosti, iako je negativan trend bio manje izražen nego prethodnih dana. Pad su ponovno bilježile dionice banaka, a jedan od najvećih gubitnika bila je Credit Suisse. Njene su dionice izgubile novih 15 posto spustivši se na najnižu cijenu u posljednjih devet godina jer su ulagači još uvijek bili pod dojmom upozorenja o padu dobiti kojeg je Credit Suisse objavila u srijedu. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,83 posto na 3847,9 bodova, slično kao i franfurtski Dax koji je izgubio 0,87 posto spustivši se na 2788,82 boda. Milanski MIB 30 je pao 0,27 posto na 22.124 boda, a pariški CAC 40 0,49 posto na 2847,01 bod. Indeks najboljih europskih blue chipova DJ Euro Stoxx 50 je pao 0,99 posto na 2282,42 boda. </p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja očekivao blagi rast indeksa, nakon što su u četvrtak zabilježili pad. Dow Jones Industrial Average je tako pao 0,49 posto na 7717,19 bodova, iako je tijekom dana skočio 2 posto pošto je objavljen znatan rujanski rast u uslužnom sektoru. Ulagače je kasnije razočarala vijest o rastu zahtjeva za pomoći za nezaposlene. S 500 je u četvrtak pao 1,08 posto na 818,95 bodova, a Nasdaq Composite 1,83 posto na 1165,56 bodova. Među najvećim gubitnicima je bio proizvođač čipova AMD - njegove su dionice pale čak 32 posto.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 je porastao 1,02 posto na 9027,55 bodova, nakon što je u četvrtak pao na najnižu razinu u posljednjih 19 godina. </p>
<p>Njemačke su banke bile među najvećim gubitnicima - Deutsche Bank je pala 5,2, HVB 6,5 posto, a Commerzbank je pala 3,1 posto. Talijanska IntesaBCI je izgubila 4,9 posto, a UniCredito Italiano 3,5 posto. Među francuskim bankama, BNP Paribas je pao 5 posto, Credit Agricole 2,9, a Societe Generale 3,8 posto.</p>
<p>Osiguravatelji su također bilježili pad - Allianz je pao 4,2 posto, Axa 4,4, a Generali Assicurazioni 3,2 posto. Swiss Re je pao 4,6 posto nakon što mu je Standard & Poor's smanjio rejting na AA kategoriju. München Re je izgubio 4 posto.</p>
<p>Tehnološki sektor je odolio nepovoljnom izvješću američke tvrtke EMC. Tako je Cap Gemini porastao 2,9 posto, a proizvođač čipova Infineon 2,4 posto. Njegov rival STMicroelectronics je pak pao 1 posto. Značajniji rast je ostvario France Telecom - 8,5 posto, dok je Deutsche Telekom pao 0,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada predala Haagu žalbu na optužnicu i na nalog za uhićenje generala Bobetka </p>
<p>U zahtjevu Vlada traži od Žalbenog vijeća Haaškog suda da se ukine odluka o potvrđivanju optužnice i njezine izmjene, te naloga za uhićenje i predaju generala Bobetka / Vlada će sljedeći tjedan uputiti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti haaške optužnice, a od Haaga će tražiti status »prijatelja suda« / Planira se i liječnički pregled generala kako bi se dokazalo da je teško bolestan i nesposoban putovati u Haag </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Hrvatska je vlada, postupajući u skladu s Ustavnim zakonom o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije, te Statutom i Pravilima o postupku i dokazima tog suda i poštujući rokove, podnijela u petak Žalbenom vijeću Međunarodnog kaznenog suda u Haagu drugi pravni lijek. Riječ je zahtjevu Republike Hrvatske da se preispita sučeva odluka od 17. rujna kojom se potvrđuje optužnica protiv umirovljenog generala Janka Bobetka i nalog za uhićenje i predaju od 20. rujna 2002. godine, priopćeno je u petak iz Vlade. </p>
<p> U tom su zahtjevu obuhvaćeni svi pravno dopušteni prigovori na sadržaj i pojedine dijelove optužnice protiv umirovljenog generala Bobetka. Od Žalbenog vijeća traži se ukidanje odluke o potvrđivanju optužnice protiv generala Bobetka i njezine izmjene te naloga za uhićenje i predaju, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić izjavio je u Haagu da je Vladin zahtjev diplomatskom notom predan u petak Žalbenom vijeću Haaškog suda, prenijela je Hina. </p>
<p>To je drugi korak koji je poduzela Vlada u pravnoj borbi s Haaškim sudom. Podsjećamo da je Vlada prošli tjedan uputila Haaškom sudu podnesak kojim traži dopuštenje da preda interlokutornu žalbu. Haag je primio taj podnesak no još nije odgovorio na njega. Također, Vlada je ovaj tjedan trebala poslati zahtjev za ocjenu ustavnosti optužnice protiv generala Bobetka Ustavnom sudu Hrvatske što nije učinjeno, pa se očekuje da bi to moglo biti učinjeno sljedeći tjedan. </p>
<p> Kako se moglo čuti i u Banskim dvorima i u parlamentu, Vlada namjerava dokazati sudu da je akcija »Medački džep«, za koju Haaški sud tereti umirovljenog generala Bobetka, bila legalna i legitimna vojna akcija izvedena sukladno Ustavu i Zakonu o obrani te da je general Bobetko kao i ostali tadašnji visoki dužnosnici djelovao u skladu sa Zakonom. Također se doznaje da će Vlada tražiti od Haaškog suda status tzv. prijatelja suda i time pred Sudom iznijeti svoje stavove. Istodobno, tražit će se liječnički pregled generala Janka Bobetka kako bi se dokazalo da je teško bolestan i nesposoban putovati u Haag.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatski godišnji program dobio visoke ocjene u NATO-u </p>
<p>Tus predao hrvatski program dužnosnicima Saveza / Hrvatski dužnosnici vjeruju da opomena glavnog tajnika Saveza neće utjecati na ritam približavanja NATO-u / / U programu istaknuto pet ključnih poglavlja koje Hrvatska mora ispuniti / Hrvatska mora odraditi nekoliko ciklusa u sklopu Akcijskog plana kako bi bila spremna za ulazak u NATO </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Hrvatski veleposlanik pri NATO-u Anton Tus u petak je predstavnicima Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu uručio godišnji nacionalni program kojim Hrvatska službeno započinje prvi ciklus MAP-a (Membership Action Plan). S početkom provedbe tog plana Hrvatska se kvalificira kao kandidatkinja za punopravno članstvo u NATO-u. </p>
<p>U povodu toga, Zoran Milanović, predsjednik međuvladine skupine za odnose s NATO-om, i Ivan Kozlica, pomoćnik ministrice obrane za obrambenu politiku, održali su u petak konferenciju za novinstvo u Ministarstvu vanjskih poslova. Dvojica dužnosnika izrazila su nadu kako opomena glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona da Hrvatska mora surađivati s Haaškim sudom neće utjecati na ritam približavanja Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu. </p>
<p>»Poruka glavnog tajnika NATO-a vezana uz Haag bila je vrlo jasna. Hrvatska mora surađivati s Haaškim sudom, no nitko u Vladi nije ni rekao da se ta suradnja prekida«, izjavio je Milanović. Naglasio je kako se u sklopu hrvatskog godišnjeg programa za MAP nalazi pet ključnih poglavlja s uvjetima koje Hrvatska mora ispuniti. Riječ je o političko-gospodarskim kriterijima, vojno-obrambenim, sigurnosnim, pravnim te pitanjima resursa. </p>
<p>Istaknuo da politički kriteriji imaju prednost, a oni su gotovo identični kao i uvjeti za približavanje Europskoj uniji: povratak izbjeglica i suradnja s Haaškim sudom te regionalna suradnja.</p>
<p> Kad je riječ o sigurnosnim kriterijima, nije riječ o pitanju ustroja obavještajnih službi već o metodologiji zaštite podataka između Hrvatske i NATO-a, objasnio je Milanović. Kozlica je rekao da je taj dokument okvirnog karaktera, a već idući bit će mnogo precizniji. Hrvatska, kako se očekuje, morat će odraditi nekoliko ciklusa MAP-a da bi bila spremna za ulazak u NATO. Što manje tih ciklusa odradimo, to znači da smo obavili bolji posao, naglasio je Kozlica. </p>
<p> Dodao je da je Hrvatska u NATO-u preuzela 40 ciljeva koje se obvezala ispuniti u vrlo konkretnim srednjoročnim i dugoročnim projektima. Krajnji je cilj modernizacija obrambenog sustava i postizanje interoperabilnosti i kompatibilnosti s NATO-om. </p>
<p>Izvori u NATO-u rekli su Vjesniku da je dokument koji je Hrvatska uručila u petak, iznimno dobar. </p>
<p>Milanović je ustvrdio da približavanje NATO-u neće Hrvatsku stajati više od onoga što je predviđeno u proračunu za pitanja obrane, a iznos od 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda u skladu je s NATO-ovim standardima. </p>
<p>Hrvatska očekuje da će NATO na sastanku na vrhu u studenom u Pragu potvrditi politiku otvorenih vrata. Pretpostavlja se da će završni dokument skupa potvrditi afirmaciju dosadašnje hrvatske vanjske politike. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rasprava o planu u prosincu ili siječnju </p>
<p>BRUXELLES, 4. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Očekujemo da će se s hrvatskim programom, kao i programima ostalih kandidata NATO pozabaviti u prosincu, najkasnije u siječnu«, prognoze su šefa hrvatske misije pri NATO-u Antona Tusa. U raspravi o hrvatskom programu sastavljenom na 72 stranice, u kojoj će sudjelovati i ministri vanjskih poslova i obrane, mogu uslijediti izvjesne korekcije nabolje. </p>
<p>Predstavnici Hrvatske pri NATO-u kažu da je izrada programa išla relativno dobro i brzo, ne uvijek glatko. Glavnina posla obavljena je u zemlji i u njemu su angažirani predstavnici svih ministarstava, uz doprinos stručnjaka NATO-a i nekih zemalja članica. </p>
<p>»Vjerujem da će Hrvatska za dvije do tri godine stići do razine razvoja na kojoj će je NATO prepoznati kao moguću članicu«, istaknuo je Tus. Trenutačno je jedina dilema kako će napredovati nastavak proširenja NATO-a, o čemu bi se trebalo više znati nakon sastanka u Pragu. </p>
<p> General Josip Petrović, šef vojnog dijela hrvatske misije, smatra da je posebna kvaliteta programa ugrađivanje definiranog postotka nacionalnog dohotka (2,2 posto) koji će se izdvajati za obranu te da planiranje na nov, NATO-ov način unosi mogućnost ostvarivanja dugoročnih koncepcija. </p>
<p> Službena predaja prvog godišnjeg dokumenta Hrvatske NATO-savezu uslijedila je svega dan nakon što se glavni tajnik George Robertson oglasio priopćenjem o suradnji Hrvatske s Tribunalom u Haagu. O tome nije bilo govora, čak ni neformalno, ističu diplomati iz hrvatske misije u sklopu NATO-a na periferiji Bruxellesa. NATO se, naime, morao oglasili nakon Europske unije i Vijeća Europe. No, kako je zaključio Tus, »incidenti ne ugrožavaju proces nego političke odluke«.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Allianz ispao iz utrke za najvećeg hrvatskog osiguratelja, a Triglav najprije mora riješiti svoj status</p>
<p>Nijemci su ustrajali na cijeni koja je ocijenjena kao veliko razočaranje / Slovenci pismeno potvrdili da njihova ponuda (105 milijuna eura) i dalje vrijedi - ali je poznato da trenutno nemaju toliko novca / Ćurković: Odlaganje privatizacije, odnosno neizvjesnost kako će ona završiti, već je dosad imala štetne posljedice po naše poslovanje / U petak je istekao rok naveden u međunarodnom natječaju u kojem je hrvatska Vlada trebala odlučiti kome će prodati Croatia osiguranje, a ispalo je da je novi vlasnik ostao i dalje nepoznat. Izravni susreti Slavka Linića s predstavnicima mogućih kupaca Croatije, posebice Triglava, u petak nisu mogli završiti konačnom odlukom</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Njemački Allianz AG, suprotno očekivanjima analitičara, nije povećao iznos koji je ponudio za 51 posto Croatia osiguranja pa su pregovori o njegovom sudjelovanju u ovoj privatizaciju u petak službeno okončani.</p>
<p>U trci za potencijalnog kupca najvećeg hrvatskog osiguratelja, time je ostala samo slovenska Zavarovalnica Triglav koja je pismeno potvrdila da njezina ponuda (105 milijuna eura za Croatiju i 15 milijuna za njezinu dokapitalizaciju) i dalje vrijedi. Kao što je poznato, Allianz je ponudio samo 56,1 milijun eura i još 30 milijuna eura za dokapitalizaciju, što je ocijenjeno kao veliko razočaranje pa i podcjenjivanje vrijednosti Croatia osiguranja.</p>
<p>To su, u najkraćem, vijesti sa završnih pregovora koje je Slavko Linić, potpredsjednik Vlade u petak vodio s izaslanstvima potencijalnih kupaca Croatije, a kako Vjesnik doznaje, ujedno je najavljeno i da će već tijekom ovog mjeseca hrvatska Vlada posebno razmatrati izvješće o provođenju ove privatizacije. </p>
<p>U petak je istekao rok naveden u međunarodnom natječaju u kojem je hrvatska Vlada trebala odlučiti kome će prodati Croatia osiguranje, a ispalo je da je novi vlasnik ostao i dalje nepoznat. Izravni susreti Slavka Linića s predstavnicima mogućih kupaca Croatije, posebice Triglava, u petak nisu mogli završiti konačnom odlukom, jer Slovenci najprije moraju riješiti neke svoje probleme. Naime, na Ustavnom sudu Slovenije i dalje se rješava prijepor o stvarnim vlasničkim udjelima slovenske vlade i ostalih dioničara.</p>
<p>Prema izjavama iz Uprave Triglava, presuda Ustavnog suda može se očekivati tek krajem studenog, a prema (neslužbenim) izjavama iz hrvatske Vlade, tako dugo se ne može čekati. Tim više, što je neizvjesno kakva će biti odluka Suda, a ako ona bude suprotna optimističkim očekivanjima Nade Klemenčič, predsjednice Uprave Triglava, to bi značilo da treba očekivati njezino povlačenje s te dužnosti.</p>
<p>Treba naglasiti da je Nada Klemenčič glavni zagovornik kupnje Croatije, pa bi s njezinim padom, vjerojatno pao i cijeli projekt. Ukratko, ni Triglav kao mogući kupac nije posve siguran, a treba dodati da, prema priznanju njegove uprave, trenutno ni nema dovoljno novca za podmirenje financijske obveze koju je preuzeo. Naime, Triglav, da bi ostao ozbiljan kupac, mora najprije riješiti nekoliko bitnih stvari. Jer, cilj ove privatizacije nedvojbeno nije da Croatia iz hrvatskog državnog vlasništva prijeđe u ruke slovenske Vlade.</p>
<p>Vijest da je Allianz ispao iz kruga kandidata za preuzimanje Croatije, kako se moglo i očekivati, obradovala je analitičare financijskog tržišta. Oni su i prije upozoravali da bi kupnjom najvećeg hrvatskog osiguratelja Allianzov utjecaj na zbivanja u ukupnom financijskom sektoru postao opasno velik. Inače, Nijemci su već vlasnici brzo rastućeg osiguravajućeg društva Allianz Zagreb d.d. (nekad Adriatic osiguranje), pa ostaju snažno prisutni u hrvatskom osiguranju.</p>
<p>Zanimljive su i reakcije iz Uprave Croatia osiguranja.</p>
<p>- Odlaganje privatizacije, odnosno neizvjesnost kako će ona završiti, već je dosad imala štetne posljedice po naše poslovanje. Osiguranici, posebice u životnim osiguranjima koja se ugovaraju na rok i duži od 20 godina, žele znati kod koga su se zapravo osigurali i kakvu će poslovnu politiku provoditi moguća nova Uprava Croatije. Isto vrijedi i za osiguranja vrjednije imovine koja se uglavnom ugovaraju na rok od deset godina i u kojima Croatia, zasad uspješno, vodi žestoku bitku sa sve jačom konkurencijom na tržištu. Zato, bez obzira kakva bila konačna odluka većinskog vlasnika, odnosno hrvatske Vlade, želimo da se privatizacija okonča - rekao je Vjesniku dr Marijan Ćurković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Bivši veleposlanik u Parizu prijavljen zbog pronevjere 760.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada </p>
<p> - Zagrebačka policija podnijela je kaznenu prijavu protiv bivšeg hrvatskog veleposlanika u Francuskoj Marka Žaje zbog sumnje za četiri kaznena djela zloporabe ovlasti i krivotvorenja isprava, čime je oštetio državni proračun za 760.000 kuna.</p>
<p> U priopćenju Policijske uprave Zagrebačke navodi se, bez inicijala, da je osumnjičeni počinio kaznena djela u svojstvu izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika RH u Francuskoj u razdoblju od prosinca 1999. do veljače 2.000 godine.</p>
<p>Može se zaključiti da se radi o Marku Žaji, koji je obnašao dužnost veleposlanika u Francuskoj od studenog 1999. do studenog 2.000 godine. </p>
<p>Policija Žaju tereti da je iskoristio svoj položaj i upotrijebio lažne potvrde o prodaji tri slike Ivice Zupkovića za koje mu je iz blagajne veleposlanstva u Parizu isplaćen iznos od gotovo 316.000 kuna. Zupkoviću je, međutim, isplaćen samo iznos za jednu sliku od oko 2.000 eura (14.600 kuna) a druge je dvije slike donirao veleposlanstvu. Policija je također utvrdila da je u to vrijeme na temelju lažnih računa restauratorske i tapetarske tvrtke Žaji iz blagajne veleposlanstva isplaćeno oko 450.000 kuna za radove i namještaj u veleposlanstvu. Provjerom je utvrđeno da tapetarska tvrtka na računu nije upisana u trgovački registar, niti ima sjedište na adresi s računa, a da navedena restauratorska tvrtka uopće nije radila restauraciju namještaja.</p>
<p> Zbog sumnje da je počinio kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti i krivotvorenja isprava, čime je oštetio državni proračun za više od 760.000 kuna, protiv Žaje je zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Želio sam pomoći u utvrđivanju istine o Miloševićevoj ulozi </p>
<p>Odazvao sam se pozivu na svjedočenje u skladu s našim Ustavnim zakonom, navodi Mesić / Proces Miloševiću i drugi koje tek treba očekivati pokazat će da se ratne zločine ne može činiti nekažnjeno, ističe se u Predsjednikovoj izjavi </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada </p>
<p> - Smatrao sam svojom dužnošću pomoći utvrđivanju povijesnih činjenica i istine o ulozi koju je u razdoblju raspada Jugoslavije i stvaranja hrvatske države imao Slobodan Milošević i kao svjedok mogao sam i morao govoriti samo o onim temama o kojima su mi bila postavljena pitanja, bilo od tužitelja, optuženoga, »prijatelja suda« ili suca, navodi se u izjavi predsjednika Republike Stipe Mesića objavljenoj u petak u Zagrebu u povodu njegova svjedočenja u Haagu, na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH. </p>
<p> »Odazivajući se pozivu Suda, postupio sam u skladu s odredbama našeg Ustavnog zakona koji svakog građanina Republike Hrvatske obvezuje na suradnju s Haaškim sudom«, navodi Mesić. </p>
<p> »Dajući svoj iskaz, govorio sam kao neposredni sudionik i svjedok događaja iz vremena raspada bivše Jugoslavije i stvaranja samostalne hrvatske države. I ovom prilikom imao sam na umu potrebu da se krivnja, odnosno odgovornost za ratne zločine individualizira, te da se time stane na kraj kolektivnom optuživanju koje je jedna od bitnijih prepreka punom normaliziranju odnosa i razvijanju regionalne suradnje na području bivše Jugoslavije«, ističe hrvatski predsjednik. </p>
<p> Proces Slobodanu Miloševiću koji se sada vodi, kao i procesi što ih tek treba očekivati, a u kojima će se kao optuženici pojaviti i drugi inspiratori ili počinitelji ratnih zločina čije su žrtve bilo Hrvati, bilo pripadnici drugih naroda na području zahvaćenim ratovima početkom devedesetih godina, pokazat će da ratne zločine nije moguće činiti nekažnjeno i da je pravda barem u većini slučajeva, premda često spora, ipak dostižna, zaključuje Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mimica: Sadašnji spor s Haagom je samo pravni </p>
<p>Ipak, ministar ne smatra realnom mogućnost zahlađenja odnosa Bruxellesa i Zagreba / U prvih 11 mjeseci Hrvatska ispunila polovicu obveza iz Sporazuma o pridruživanju, koje su predviđene u sljedeće četiri godine </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - »Sadašnji odnosi Hrvatske i Haaškog suda mogu imati kratkoročni učinak na približavanje naše zemlje Europskoj uniji, no neće se odraziti na odanost Hrvatske provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i reformama«, izjavio je u petak ministar za europske integracije Neven Mimica. Ministar je govorio na predstavljanju publikacije »Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta EU: očekivani učinci« u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).</p>
<p>Mimica je istaknuo kako ne smatra realnom mogućnost zahlađenja odnosa Bruxellesa i Zagreba zbog sadašnjeg spora s Haaškim tribunalom, dodajući da u javnosti o tome ima previše špekulacija. Naglasio je kako Hrvatska surađuje sa Sudom u Haagu, a sadašnji spor u vezi sa zahtjevom za izručenje umirovljenoga generala Janka Bobetka ocijenio je isključivo pravnim.</p>
<p>No, Mimica je priznao da u krugovima Europske unije postoji dosta nerazumijevanja za stavove službenog Zagreba. Za dosadašnje reakcije iz Bruxellesa kazao je da se kreću u rasponu od »odmjerenih poziva na suradnju s Haagom« pa do »ishitrenih zahtjeva ministara pojedinih zemalja članica koje prejudiciraju odluku Suda«. </p>
<p>Hrvatsku je javnost pozvao na nastavak provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i reformi, koje je ocijenio nužnima, čak i da se naša zemlja ne želi priključiti Uniji.</p>
<p>Mimica je ponovio namjeru Banskih dvora da početkom iduće godine podnesu kandidaturu Hrvatske za punopravno članstvo u Uniji. Hrvatska se želi »ugurati«, zajedno s Rumunjskom, Bugarskom i eventualno nekim drugim zemljama u drugi krug proširenja Europske unije. U skladu s tim, Hrvatska do 2006. želi biti spremna za članstvo.</p>
<p> Ipak, sam datum ulaska naše zemlje u Uniju ovisit će ponajprije o spremnosti Bruxellesa da prihvati nove kandidate. U tom smislu, ključni će biti stavovi Europskog vijeća na prosinačkom sastanku na vrhu u Kopenhagenu kad će se donijeti konačna odluka koji kandidati ulaze u Uniju 2004. i kakva će biti sudbina ostalih kandidata i drugih zemalja koje teže članstvu u Uniji. </p>
<p>Na Hrvatskoj je stoga da odradi svoj dio posla te da svoj politički i gospodarski sustav u cijelosti prilagodi onom u EU, a Zagreb je tu na dobrom putu, tvrdi hrvatski ministar.»U prvih 11 mjeseci provedbe Sporazuma Hrvatska je ispunila točno polovicu obveza što ih je preuzela potpisavši taj dokument, koje je trebala ispuniti u roku od četiri godine«, zaključio je Mimica.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Optužujuće svjedočanstvo nizozemskog plaćenika Tildera</p>
<p>Vlada nije potvrdila raspituje li se Haaški sud za trojicu časnika HV-a kao moguće svjedoke-osumnjičenike za Medački džep / Johannes Tilder, bivši zamjenik zapovjednika izvidničko-diverzantske bojne 9. gardijske brigade, Mirka Norca, teško optužuje svog zapovjednika / Tilderovo svjedočenje o masakriranju ratnih zarobljenika u »akciji Medački džep« ima i MORH, tvrdio je pokojni Milan Levar</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Vladini izvori nisu još službeno potvrdili vijest tjednika »Nacional« da još trojica časnika Hrvatske vojske imaju status svjedoka-osumnjičenika Haaškog suda u »slučaju Medački džep«. No mediji svakodnevno objavljuju nove indicije o ratnom zločinu za koji Haaški sud najodgovornijim smatra stožernoga generala HV-a u mirovini Janka Bobetka.</p>
<p>Tako je objavljen i razgovor s umirovljenim generalom francuske vojske Jeanom Cotom, koji je u vrijeme akcije »Medački džep« bio zapovjednik UN-ovih trupa u Hrvatskoj. Kako je sam rekao, u Haagu će posvjedočiti da su hrvatske snage u akciji »Medački džep« počinile zločin, a da je general Bobetko znao za njega i pokušao ga prikriti.</p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima, Haaški sud dulje istražuje što se dogodilo u Medačkom džepu. O toj je akciji hrvatskih snaga izvješće sastavilo i posebno UN-ovo povjerenstvo na čelu sa Charifom Bassiounijem i taj je izvještaj ušao u Statut Suda objavljen još 1995. Istina, u Bassiounijevu izvještaju ne spominju se u toliko ljudske žrtve koliko namjerno rušenje kuća. Za civilne žrtve, naime, povjerenstvo nije prikupilo dovoljno dokaza. No, Haaški je sud o žrtvama u Medačkom džepu sigurno nastavio prikupljati podatke.</p>
<p>Nedavno je objavljen i dio svjedočanstva nizozemskog plaćenika u HV-u Johannesa Tildera, koji je za akcije »Medački džep« bio zamjenik zapovjednika izvidničko-diverzantske satnije 9. gardijske brigade, Mirka Norca.</p>
<p>U svjedočenju koje su nizozemski novinari zabilježili u kninskom zatvoru 1994. godine, gdje je Tilder bio zatočen, iznesene su grozne optužbe na račun nekih sudionika akcije. Tadašnjeg zapovjednika 9. gardijske brigade Mirka Norca Tilder je optužio kako je specijalnoj policiji izdao zapovijed da likvidira civile Srbe koji su se skrili u šumi kad je počela akcija.</p>
<p>O Tilderu je govorio i pokojni Milan Levar, svjedočeći o ličkim ratnim zbivanjima. Levar - koji je pripadao istoj izvidničko-diverzantskoj jedinici kao i Tilder - govorio je da je Tilder bio nizozemski plaćenik u HV-u koji je u Gospić došao sa skupinom stranih plaćenika još u jesen 1991. Iz arhiva pokojnog Levara Vjesnik objavljuje i jednu od rijetkih Tilderovih fotografija u društvu s nekoliko stranih plaćenika u odorama HV-a, snimljenu u kasnu jesen 1991. pokraj mjesta Bilaj.</p>
<p>Prema kazivanju Zdenka Ropca, haaškog svjedoka u »gospićkom slučaju«, Levar je na početku rata u Gospiću od sad prvooptuženog u »gospićkom slučaju« Tihomira Oreškovića dobio zadatak brinuti se o stranim plaćenicima. Levar je tvrdio kako mu se Tilder još 1992. počeo žaliti da se osjeća nesigurno i da se boji za svoj život, a uzrok njegova straha bilo je samo zapovjedništvo vojske u Gospiću.</p>
<p>»Nakon akcije 'Medački džep', Johannes je totalno 'puknuo'. Pričao mi je da su imali zadatak poubijati civile na koje naiđu, opisivao kako su ratnim zarobljenicima vađene oči i sječene uši. Nakon toga sam ga odveo tadašnjem zapovjedniku karlovačkog Zbornog područja generalu Rudolfu Brlačiću, kojem je ispričao sve mučne priče iz akcije 'Medački džep'. Tražio sam od Brlačića da ga zaštiti, prebaci na neko drugo mjesto. Ali to se nije stiglo napraviti. Tilder je valjda od straha - a tih je dana mnogo i pio - odšetao na neprijateljski teritorij i Srbi su ga zarobili. Natjerali su ga da na kninskom radiju ispriča sve o akciji 'Medački džep'. Dao je intervju i nizozemskoj televiziji, a onda su ga Srbi ubili i prikazali to kao samoubojstvo«, ispričao je Levar potpisanom novinaru.</p>
<p>Slijedom te priče sve je vjerojatnije da Haaški sud od hrvatske vlade traži da joj iz arhiva Ministarstva obrane dostavi izvješće generala Brlačića o razgovoru s Tilderom, ali i neke druge dokumente i svjedoke koji su, pretpostavlja se, relevantni za ovaj slučaj.Marijan Ćurković</p>
<p>Croatia osiguranje pred privatizacijskim izazovima</p>
<p>Kakva će biti konačna privatizacijska odluka većinskog vlasnika Croatia osiguranja, hrvatske Vlade?</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račanovi suradnici ne žele Antu Markova na čelu HFP-a</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Iako se Ante Markov u intervjuima već predstavlja kao budući predsjednik Hrvatskoga fonda za privatizaciju, u Banskim dvorima još nije donesena takva odluka. Štoviše, neslužbeno saznajemo da se postavljanju tog HSS-ova kandidata za predsjednika HFP-a protive neki od najbližih suradnika premijera Ivice Račana, nadležnih upravo za gospodarstvo i privatizaciju. </p>
<p>Čelna operativna pozicija u Fondu ispražnjena je još proljetos kad je Hrvoje Vojković na zahtjev HSLS-a postao ministrom gospodarstva. Fondom od tada u praksi upravlja zamjenik predsjednika Krešimir Starčević iz SDP-a. Predsjednik Upravnog odbora također je esdepeovac, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, pa je pozicija predsjednika Fonda nakon odlaska Vojkovića stalni predmet kadrovskih sporova između SDP-a i glavnih koalicijskih partnera, najprije HSLS-a, a sada HSS-a. </p>
<p>Sam Markov već se jednom našao u središtu spora između HSS-a i SDP-a - oko Uprave ACI-ja, nakon kojeg je Markov povučen iz te tvrtke. U političkim se kuloarima odmah počelo spekulirati da će HSS-u, odnosno Markovu, zauzvrat biti prepuštena funkcija predsjednika HFP-a. No, u Banskim dvorima može se čuti da Fond i ovako vrlo dobro funkcionira. S druge strane, HSS polako ali sigurno i na kadrovskom polju dokazuje svoju novu poziciju druge stranke po snazi u koaliciji na vlasti, pa se ne očekuje da će olako propustiti priliku da na čelo Fonda postavi svog čovjeka. </p>
<p>Nakon ljetošnje rekonstrukcije Vlade iz koje je izašao HSLS, te raskola unutar te stranke još nisu popunjena ni tri važna mjesta zamjenika ministara. Vesna Cvjetković-Kurelec povukla se s mjesta zamjenice ministra vanjskih poslova nakon što je njezin HSLS izišao iz koalicije. Maja Brinar - bliska nekadašnjem HSLS-ovu ministru gospodarstva Goranku Fižuliću - dužnost zamjenice ministra gospodarstva još je u svibnju zamijenila funkcijom u Ini. Bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Roland Žuvanić, kao član novoosnovane Libre, ljetos je postao ministrom pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Popuna tih mjesta očekivala se još u rujnu, no, čini se, da je haaška optužnica protiv generala Bobetka taj posao potisnula u drugi plan.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Dolaze misije MMF-a i Svjetske banke </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Službeni posjet MMF-ove misije Hrvatskoj počinje 24. listopada. No, dio misije doći će tjedan prije kako bi se na vrijeme pripremio sporazum o novom stand-by aranžmanu koji bi trebao biti potpisan potkraj prosinca, a vrijedit će do kraja 2003. godine, saznajemo u Vladi. </p>
<p> U Vladi naglašavaju da taj aranžman Hrvatskoj nije potreban zbog novca koji bi mogla koristiti, nego ponajprije kao »jasan signal financijskom svijetu i ulagačima u gospodarstvo da Vlada neće radi izbora uništiti pozitivne trendove dosadašnje fiskalne politike«. U drugoj polovici listopada u Zagreb dolazi i misija Svjetske banke s kojom će se, među ostalim, dogovoriti i povlačenje druge tranše (100 milijuna dolara) kredita SAL. U Vladi saznajemo da bi se taj novac mogao povući u siječnju ili najkasnije veljači 2003. Uvjet Svjetske banke za to jest fleksibilizacija tržišta rada. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Od '92. do '94. odobreno 27.000 menadžerskih kredita vrijednih 423 milijuna maraka</p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Za 27.000 menadžerskih kredita od 1992. do 1994. godine dvadeset i dvije poslovne banke odobrile su 423 milijuna maraka. Prosječan iznos kredita bio je 16.000 DEM, a 30. lipnja ove godine neotplaćeno je ostalo još 57 milijuna DEM. No, uzmu li se u obzir rokovi dospjeća kredita, stupanj naplativosti je oko 90 posto. U odnosu na kamatne stope koje su 1993. bile 26 posto, ti su krediti bili vrlo atraktivni budući da su njihove kamate bile između 5 i 12 posto, odobravani su na rok od 4 do 12 godina, s počekom između 12 i 24 mjeseci, a jamstvo su bile samo dionice i udjeli, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski podnoseći u petak u Hrvatskom saboru izvješće HNB-a o menadžerskim kreditima. </p>
<p>»Ti krediti nisu bili devijantna pojava već integralni dio modela pretvorbe i privatizacije, a budući da su banke bile državne, država je nad njima imala potpuni nadzor«, istaknuo je, dodavši da izvješće ne sadrži imena korisnika kredita, jer bi se time kršila bankarska tajna.</p>
<p>No, svi podaci o menadžerskim kreditima nalaze se u Hrvatskom fondu za privatizaciju, a on nema zakonskih ograničenja da objavi imena. </p>
<p>Hrvatska narodna banka dobila je popis korisnika kredita, ali da bi bili dostupni javnosti, potrebna je suglasnost banaka, odnosno korisnika, a toga nije bilo, podsjetio je Rohatinski. Dužnost je HNB-a da takve podatke stavi na raspolaganje nadležnim tijelima u procesu službene istrage, a takva se istraga ne vodi niti je HNB ikad dobio takav zahtjev, izvijestio je guverner. </p>
<p>Zastupnicima je najviše zasmetalo što u izvješću nema imena korisnika. Bilo je i onih koji su tvrdili da se inzistiranjem na objavi imena stvara antipoduzetnička atmosfera. »Takvi zahtjevi vode atmosferi lova na vještice«, upozorila je u ime Kluba HSLS-a Jadranka Katarinčić-Škrlj, ali je njezin stranački kolega Željko Glavan istaknuo da građani imaju pravo znati tko ih je opljačkao.</p>
<p> U ime Kluba HDZ-a, Dario Vukić zamjerio je što HNB nije poštivao zaključke Sabora o objavi imena korisnika tih kredita. Milan Kovač (HB) zauzeo se da se objave imovinske kartice svih koji su sudjelovali u privatizaciji, ljudi koji su kupovali tvrtke, ljudi iz banaka, HFP-a i tadašnjeg Ministarstva privatizacije pa bi se time vidjelo tko se i koliko okoristio. Luka Rojić (HSS) upozorio je da HNB mora učinkovitije nadzirati banke »kako se opet ne bi uvukli oni koji ostavljaju otiske prstiju u aktivnostima koje nisu dobronamjerne«. Tibor Santo iz LS-a istaknuo je da njegov klub ne može podržati izvješće bez objave imena.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Od sto privatiziranih tvrtki propalo ih čak 80</p>
<p>Lalić: Leži li odgovornost i na bivšem resornom ministarstvu te na Fondu za privatizaciju/ MIjalić: Vlada nije stvorila zakonski okvir za procesuiranje nezakonitosti u privatizaciji, zbog čega su nastupile zastare/ Vukić: Vlada pokazuje da nema želju obaviti cjelovitu reviziju/ Krasić: Zbog loših uvjeta rada i male plaće samo u posljednja dva mjeseca otišla čak sedmorica revizora/ Sjednica se nastavlja u srijedu, 9. listopada, raspravom o povjerenju premijeru Ivici Račanu </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada</p>
<p> - Imena odgovornih za nepravilnosti u reviziji pretvorbe i privatizacije bila su u petak, u nastavku 25. sjednice Hrvatskog sabora, kamen spoticanja u saborskoj raspravi o dodatnom izvješću Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije. To je Izvješće Ured priredio na zahtjev Sabora koji je ljetos, nakon rasprave o polugodišnjem izvješću tog ureda zatražio i izvješća o odgovornim osobama u trgovačkim društvima u kojima su utvrđene nepravilnosti te podatke o podnesenim kaznenim prijavama. </p>
<p>U Izvješću se navode imena osoba odgovornih u provođenju pretvorbe, imena pravnih ili fizičkih osoba koje su radile na procjeni poduzeća, te podaci o vlasničkoj strukturi i vremenu pretvorbe. Od 100 revidiranih tvrtki, u 73 su utvrđene 232 nepravilnosti koje nisu sankcionirane, izvijestila je glavna državna revizorica Šima Krasić, upozorivši da za najveći broj nepravilnosti sankcije nisu propisane. </p>
<p>Zbog počinjenih nezakonitosti nadležnom je državnom odvjetništvu podnesena 31 kaznena prijava protiv 38 osoba. Za privredni prijestup podnesene su prijave protiv pet pravnih i 13 fizičkih osoba, a kod 24 društva utvrđene su prekršajne radnje i podneseno je 25 prekršajnih prijava, kazala je Krasić. Naglasila je i kako je za većinu djela već nastupila zastara. Zastupnike je upozorila na loše uvjete rada revizora i male plaće zbog čega su, samo u posljednja dva mjeseca, kako je naglasila, čak sedmorica revizora napustilo Ured. </p>
<p>Iako je kažnjavanje odgovornih za pretvorbeni kriminal bilo predizborno obećanje nove vlasti, u gotovo tri godine, osim Izvješća, nije učinjeno gotovo ništa, rečeno je u raspravi. </p>
<p>HDZ-ovci su istaknuli kako je to dokaz njihovih tvrdnji da je cijela revizija politički motiviran lov na vještice. Oporbeni su klubovi također ocijenili da se u reviziju ušlo prekasno, proces nije bio transparentan, javnost i dalje sa sumnjom gleda na taj posao, a dopunjeno izvješće ne odgovara na pitanje tko je sudjelovao u nezakonitim poslovima. </p>
<p>Javnost ima pravo znati tko je odgovoran za privatizaciju u kojoj je od sto privatiziranih tvrtki propalo čak njih 80, naglasila je Ljubica Lalić (Klub HSS-a) i upitala leži li odgovornost i na bivšem resornom ministarstvu te na Fondu za privatizaciju. »Za trajno i optimalno djelovanje ureda, treba osigurati prostor, nove djelatnike i stimulativna primanja«, rekla je Lalić. </p>
<p>S njom se slaže i HSLS-ovac Jadranko Mijalić koji je kritizirao Vladu jer nije, kazao je, stvorila zakonski okvir za procesuiranje nezakonitosti u privatizaciji, zbog čega su nastupile zastare pa će brojni odgovorni za kaznena djela izmaknuti sudu pravde. </p>
<p>I HDZ-ovac Dario Vukić je optužio Vladu da pokazuje kako nema želju obaviti cjelovitu reviziju. </p>
<p>Svi klubovi su se složili da Državni ured za reviziju dobro radi svoj posao i da se na njegovu adresu ne mogu upućivati kritike zbog sporosti u reviziji pretvorbe i privatizacije, te da treba ispuniti zahtjeve Ureda za dodatnim stručnim popunjavanjem. </p>
<p>Sabor je prihvatio Izvješće o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine. U prvoj polovici godine državna je blagajna uprihodovala 32,8 milijardi kuna, ili 46,9 posto od planiranih 70 milijardi kuna za cijelu godinu, dok su rashodi u šest mjeseci ostvareni u iznosu 34,1 milijarda kuna, što je 48 posto od 71,1 milijardu planiranih kuna. Na prihodovnoj strani podbacili su prihodi od trošarina na alkohol i duhanske prerađevine, a na rashodovnoj strani do probijanja proračuna došlo je zbog plaća u vojsci, policiji i prosvjeti, u iznosu od 380 milijuna kuna. </p>
<p>Zastupnici su prihvatili i Strategiju makroekonomskog razvitka Hrvatske, sastavnicu opće strategije »Hrvatska u 21. stoljeću«, a kao glavni ciljevi navedeni su povećanje BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, poticanje izvoza, smanjenje vanjskog duga i pravna sigurnost. </p>
<p>Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o provedbi programa državne izmjere i katastra nekretnina za prošlu godinu, kao i Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom do 2006. </p>
<p>Podršku su dobili prijedlozi zakona o pravobranitelju za djecu, o zavodu za školstvo, o zaštiti osoba i imovine, a odbačeni su prijedlozi Jadranke Kosor (HDZ) o izmjeni Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, kao i Zlatka Canjuge (NZ) da se dopuni Zakon o PDV-u. </p>
<p>Odbijen je i prijedlog da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje bi ispitalo odgovornost Ministarstva branitelja za objavu u medijima popisa ratnih invalida i njihovog postotka invalidnosti s područja Zadarske i Osječko-baranjske županije. Sabor nastavlja s radom u srijedu, 9. listopada, raspravom o povjerenju premijeru Ivici Račanu. </p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Antunović: U Oružanim snagama bit će 25.000, a ne samo 19.500 ljudi </p>
<p>ZAGREB, 4. listopada </p>
<p> - Veličina Oružanih snaga Republike Hrvatske neće se prepoloviti do kraja 2005., kao što su to zaključili neki mediji u izvještajima s posljednje sjednice Vlade. Takva medijska nagađanja u petak je opovrgnula ministrica obrane Željka Antunović. Na konferenciji za novinare u Ministarstvu obrane detaljno je obrazložila plan preustroja i otklonila neke dileme o budućoj veličini Oružanih snaga.</p>
<p>»Nije točno da će Oružane snage u iduće tri godine biti svedene na 19.500 ljudi kako što se to moglo čuti ili pročitati u izvještajima«, upozorila je Željka Antunović. Podsjetila je da odluku o tome koliko će Hrvatska imati vojnika donosi vrhovni zapovjednik na prijedlog Vlade. </p>
<p>»Na temelju te odluke, u sustavu Oružanih snage bit će 25.000 vojnika, časnika i dočasnika, a ne samo njih 19.500 kako se moglo zaključiti«, naglasila je ministrica.</p>
<p>Naime, uz proces izdvajanja i zbrinjavanja viška osoblja, Ministarstvo obrane mora voditi računa o pomlađivanju vojske. To znači da će se istodobno s procesom smanjenja vojnog sastava provoditi novačenje. No gdje je nastala zabuna?</p>
<p>»Broj od 19.500 osoba u obrambenom sustavu 2005. godine doista se spominje u jednoj od tablica programa o dinamici zbrinjavanja viška osoblja - Spectra - koji je u četvrtak predstavljen članovima Vlade«, objasnila je ministrica. No, Spectra obuhvaća proces izdvajanja osoblja koje je danas u Oružanim snagama i u upravnom dijelu Ministarstva obrane, dodala je. </p>
<p>Postojeći sastav Ministarstva i Oružanih snaga doista će se smanjivati u iduće tri godine do 19.500. No to nikako ne znači da će MORH tada imati samo toliko ljudi u sustavu. Naime, kako je u petak rečeno, paralelno kreće program novačenja mladih budućih vojnika i časnika Hrvatske vojske. Mladih će biti onoliko koliko iz godine u godinu bude potrebno da bi HV u kontinuitetu imao 25.000 ljudi.</p>
<p>Članovi stručnog tima koji su radili na pripremi preustroja, precizirali su u petak da je u Oružanim snagama i upravnom dijelu Ministarstva danas angažirano oko 39.200 osoba. Planira se da sljedećih godina u vojnom sustavu bude 27.000 ljudi, što znači da bi uz 25.000 osoba u Oružanim snagama, u upravnom dijelu Ministarstva bilo oko 2000 zaposlenih.»Početnu fazu procesa izdvajanja osoblja planiramo dovršiti u idućih šest mjeseci. No to su naši planovi, a rokove doista želimo skratiti na najmanju moguću mjeru«, naglasila je Antunović.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021005].
|
