NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010330].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 226308 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Statistika neće nikoga politički dijeliti niti će puniti prazne crkve</p>
<p>Ovogodišnji popis stanovnika, kućanstava i stanova porezne će obveznike stajati najmanje 142 milijuna kuna, to je posao koji se ne ponavlja i koji mora uspjeti / Od 1. travnja na posao kreće 22.000 popisivača / Naša diplomatsko-konzularna mreža premala je da obuhvati sve hrvatske državljane u inozemstvu, jer, prema nekim procjenama, tamo žive možda i dva milijuna Hrvata / U državama u koje su izbjegli Srbi postoje i Hrvati, koje također treba popisati. Veći je problem popisati Hrvate, jer su raspršeni i lošije organizirani od Srba / Obrazac protiv kojega se sada bune neke ženske udruge u Državnom su zavodu za statistiku napravile žene, muški tome nisu imali pristupa</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - U povodu popisa stanovnika, kućanstava i stanova koji počinje 1. travnja, razgovarali smo s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske Ivanom Rusanom.</p>
<p>• Jesu li završile pripreme za glavni popis stanovništva, kućanstava i stanova?</p>
<p>- Pripreme za popis na terenu su pri kraju, ali još se priprema obrada podataka što slijedi nakon popisa. Obavljaju se još samo posljednje instruktaže popisivača, osoba koje će neposredno provesti popis na terenu. Radi se o 22.000 ljudi koji će obavljati taj popis.</p>
<p>• Unatoč temeljitoj pripremi, ima prigovora na odabir popisivača. Zašto?</p>
<p>- Ti su prigovori i mene jako iznenadili. Nismo očekivali da će biti toliki pritisak za posao u kojemu se za mjesec dana može zaraditi otprilike 2.500 kuna. Ali, bez obzira na navalu, još je teško naći ljude koji su u stanju taj posao obaviti kvalitetno. Recimo, mnogi koji su prošli edukaciju, odustaju zbog veličine i odgovornosti posla.</p>
<p>• Koji su uvjeti za popisivače?</p>
<p>- Tražili smo da to budu osobe najmanje sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, da su mlađe, da su komunikativne i da znaju obaviti posao. To je vrlo skup posao, porezne obveznike će stajati najmanje 142 milijuna kuna, to je posao koji se ne ponavlja i koji mora uspjeti.</p>
<p>• Imate li kakve podatke o prethodnom popisu koji je počeo 1., a završava 31. ožujka, a u kojem se trebalo popisati naše građane koji borave u inozemstvu?</p>
<p>- Taj se popis provodi po planu, obavlja ga Ministarstvo vanjskih poslova, ali prema informacijama koje su doprle do nas, veliko je nezadovoljstvo naših građana u inozemstvu zato što im često nije omogućeno da budu popisani. Naša diplomatsko-konzularna mreža premala je da bi obuhvatila svu našu populaciju u inozemstvu, jer, prema nekim procjenama, tamo žive možda i dva milijuna Hrvata. Čini se što se može, ali ni izdaleka u tom dijelu nećemo obaviti sve što bismo trebali.</p>
<p>• Neki od tih građana neće biti popisani?</p>
<p>- Neće. Popisom će uglavnom biti obuhvaćeni građani koji su u nekom kontaktu s udrugama naših građana u inozemstvu, koji su u kontaktu s vjerskim zajednicama i koji su u kontaktu s diplomatsko-konzularnim predstavnicima, a svi drugi vjerojatno neće.</p>
<p>• Kako su sastavljana pitanja u popisnici? Primjerice, neke ženske udruge bune se zato što se u popisnici traži »ime jednog roditelja, a za udane i udovice - ime muža« i pitaju zašto nije obrnuto.</p>
<p>- U ovom popisu ima i oko 20 raznoraznih obrazaca, pa su neki obrasci posve internoga karaktera, kao taj što ste ga spomenuli. Konkretni obrazac je napravljen da bismo imali sliku obitelji. To je obrazac koji nam služi za obradu podataka. I, dopustit ćete, svaka institucija radi interni obrazac onako kako je to najprikladnije za njegovo korištenje, dakle, nema nikakvog drugog razloga. Sve je najotvorenije i sve je prema standardima i preporukama UN-a i EU-a. Osim toga, taj su obrazac u Državnom zavodu za statistiku napravile žene, muški tome nisu imali pristupa.</p>
<p>• Vjerojatno vam s terena stižu i neki drugi prigovori.</p>
<p>- Imamo prigovora udruga nacionalnih manjina: pitaju tko će popisivati nacionalne manjine. Neke nacionalne udruge mislile su da bi neku nacionalnu manjinu trebao popisivati pripadnik te manjine. Naravno, mi smo to odbili, to je tehnički neizvedivo, jer su manjine rasprostranjene kao i većinski narod. Možete, primjerice, doći u jednu kuću s tri stana u kojoj je u svakom stanu pripadnik druge nacije. Osim toga, svaki popisivač ima uza se ogledni primjerak na 21 jeziku, dakle na jezicima svih nacionalnih manjina, koje su popisane u ustavnom zakonu, i ako građanin zatraži da mu se pokaže obrazac na njegovu jeziku, popisivač će mu ga pokazati i on će moći odgovarati na pitanja na svojem jeziku. Nismo mogli posebno određivati popisivače, ali može se pretpostaviti da se - ako je neka manjina na nekom području u većini - kao popisivač javio netko od pripadnika te manjine, pa je velika vjerojatnost da će na tom području popisivati upravo on.</p>
<p>• A prigovor u vezi s izjašnjavanjem o vjeroispovijesti?</p>
<p>- To je pitanje imalo najveći šum, na veliko iznenađenje statističke struke. Reakcije su došle od Biskupske konferencije, na čelu s nadbiskupom Josipom Bozanićem, od nadbiskupa iz Splita, a došle su i od čelnika muslimanske i srpske vjerske zajednice. A, radi se o nerazumijevanju. Ne razumije se da je to pitanje posve isto kao u prošlom popisu, nema nikakve razlike, s tim da ga u prošlom popisu nije komentirala ni jedna vjerska zajednica. A sad ga komentiraju sve zajednice i još poučavaju vjernike kako da odgovore na njega!</p>
<p>Mi, kao statistika, kažemo: odgovorite na to pitanje po svojoj savjesti kako bi se dobila prava slika Hrvatske i na tom području. To je naša poruka biskupima, svim vjerskim čelnicima i građanima vjernicima. Sve su to pitanja naše države, koja traži podatke o sebi i na svoj trošak. U tome nema nikakve loše namjere, interes nam nije skupiti pogrešne podatke. Tražimo da se svatko izjasni kako želi i radi statistike, koja će služiti ljudima zainteresiranima za pravu sliku o sebi, služit će im da saznaju koliko vjernika ima. Statistika neće nikoga politički dijeliti i neće puniti prazne crkve.</p>
<p> • Jesu li podaci iz popisa 1991. obrađeni i dostupni javnosti? Hoće li novi podaci biti dostupni i kada?</p>
<p>- Svi podaci iz 1991. obrađeni su, naravno, i to u 17 tomova. Postoji, dakle, 17 knjiga po raznoraznim obilježjima - ako baš hoćete, obrađeni su po nacionalnosti, po vjeri, po zanimanju, po stanovima za odmor i rekreaciju, itd., dakle, po svim obilježjima koje se popisivalo. Naravno, tako će se obraditi i novi podaci.</p>
<p>• Kada će biti objavljeni prvi rezultati?</p>
<p>- Tzv. prvi rezultati će biti poznati 31. svibnja ove godine, a bit će to podaci o naseljima i broju stanovnika. Ali, to neće biti konačni rezultati. Kompletnu sliku Republike Hrvatske možemo očekivati tek godinu nakon popisa. Osim osoba, koje sudjeluju u popisu, podatake će otprilike godinu dana obrađivati još oko 400 osoba.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mark Thompson: Odluka bosanskog HDZ-a bila je pripremljena unaprijed</p>
<p>Naše informacije kažu da je u sukobu u Makedoniji angažirana jezgra makedonskih Albanaca, koji su se prije borili s OVK-om na Kosovu/ Koštunica je ono što jest: srpski nacionalist vrlo jakog uvjerenja/ Nastavlja se podrška, financijska i u ljudstvu, koju Vojska Jugoslavije i savezni fondovi daju Vojsci Republike Srpske</p>
<p>Sukobi u Makedoniji, promjene u Beogradu, previranja u BiH i zadnji teritorijalni prijedlozi lorda Owena teme su o kojima je Vjesnik razgovorao s Markom Thompsonom, direktorom programa za Balkan pri Međunarodnoj kriznoj grupi (International Crisis Group). </p>
<p>• Koja je prava narav albansko-makedonskih sukoba? </p>
<p>- Osoblje Međunarodne krizne grupe na terenu također ima problema da utvrdi tko je sve umiješan i s kojim ciljem. Sukobi oko Tetova počeli su, čini se, na makedonsko-kosovskoj granici u selu Tanuševcima. Kad je prije dvije godine okončana UN-ova preventivna misija u Makedoniji (UNPREDEP), albanska sela na sjeveru Makedonije počela su se žaliti na, kako su tvrdili, previše oštar tretman makedonskih pograničnih stražara. </p>
<p>• Kakvi su ciljevi i kakav je identitet albanskih pobunjenika?</p>
<p>- Makedonska vlada kaže da je nasilje uvezeno s Kosova u Makedoniju. Stalo joj je do toga da pobunjenike označi kao Kosovare. Naše informacije kažu da je angažirana jezgra makedonskih Albanaca, koji su se prije borili s OVK-om na Kosovu. Tamo su dobili oružje i prošli trening, a sada su opet u Makedoniji. Sve je još dosta mutno, no netočno je reći da je to jednostavno izvezeno s Kosova. </p>
<p>• Kakvi su ciljevi ustanika? </p>
<p>- Kako na sjeveru, uz granicu s Kosovom, tako i oko Tetova, oni tvrde da brane svoja sela - od svoje vlastite vlade, te da se bore za svoja nacionalna prava u Makedoniji. Mislim da se namjerno služe jezikom koji će najbolje odjeknuti na Zapadu. Komentatori unutar same albanske zajednice kažu da je prisutan ekstremistički element, koji gaji fantazije o promjeni lokalnih granica.</p>
<p>• Koliko je jak taj element?</p>
<p>- Nitko to sa sigurnošću ne može reći. Velika je sreća da je oko Tetova bilo veoma malo žrtava. Među makedonskim Albancima nije se pojavila velika plima simpatije prema pobunjenicima. No motivi pobune isti su oni koje već dugo jako osjećaju makedonski Albanci: tiču se njihova ustavnog i zakonskog statusa, korištenja jezika, građanskog prava, broja Albanaca u javnom sektoru i državnoj administraciji. Sve je to izazov makedonskoj vladi, ali i šansa za otvaranje političkog procesa. No, ako se sukob oko Tetova ne razriješi na način prihvatljiv vladi u Skopju, bit će vrlo teško otvoriti politički proces. </p>
<p>• Nakon NATO-ove intervencije, status Kosova ostao je neriješen. </p>
<p>- Jasno je da će golema većina kosovskog stanovništva odbiti bilo koje rješenje za Kosovo koje ih ostavlja u istoj državi sa Srbijom. Međunarodna zajednica to ne uzima dovoljno ozbiljno, ali će se morati prikloniti demokratskim težnjama kosovskog naroda. </p>
<p>• Nakon smjene vlasti u Beogradu Albanci strahuju da će se njihovi interesi opet žrtvovati da bi se išlo na ruku Srbiji. </p>
<p>- Slažem se da takav strah postoji. Baza za njega je međunarodni entuzijazam prema novoj vlasti u Beogradu. On je očit i u međunarodnom protivljenju nezavisnosti Crne Gore. Stupanj zahvalnosti Koštunici nakon razmjerno mirnog pada Miloševića čini se razumljivim, ali medeni mjesec predugo traje. Koštunica je ono što jest: srpski nacionalist vrlo jakog uvjerenja. To se vidi i iz njegova stava prema Bosni. Osim toga, nastavlja se podrška, financijska i u ljudstvu, koju Vojska Jugoslavije i savezni fondovi daju Vojsci Republike Srpske. To se, koliko znamo, nije promijenilo otkad je Koštunica na vlasti i nije u skladu s obavezama Jugoslavije kao jednog od jamaca Daytonskog sporazuma.</p>
<p>• Beograd je s Republikom Srpskom potpisao Sporazum o specijalnim odnosima.</p>
<p>- Tekst tog sporazuma prilično je općenit, pa čekamo da saznamo što je u aneksu - vrag je, kako kažu, često u detaljima. No razočarava način na koji je Koštunica vodio te pregovore i pošao u Banju Luku na ceremoniju. Nije ga bilo briga da Sarajevo nije bilo zastupljeno na toj ceremoniji, niti da se ona dogodila na zadnji dan Bajrama. </p>
<p>• Kako komentirate zadnja zbivanja u BiH, vezana uz bosanski HDZ?</p>
<p>- Odluka bosanskog HDZ-a bila je, čini mi se, pripremljena unaprijed i ona bi bila donesena prije ili kasnije. Izlika za nju bila je odluka OESS-a da prije zadnjih izbora izmijeni elemente izbornog postupka, što je išlo na ruku Anti Jelaviću. Činjenica da su to učinili odraz je određenog uspjeha međunarodnih organizacija zadnjih godina u pokušaju da ojačaju bosanske središnje institucije i marginaliziraju određene grupacije u BiH - koje su, da tako kažemo, 'protubosanske' jer ne žele da BiH funkcionira kao država koja može biti normalan član međunarodne zajednice. Prema izvješćima koje sam čitao, oni su neformalno razmatrali prijedloge o kantonizaciji BiH. Ironija je da se isti termini upotrebljavaju u Mostaru i Zagrebu, od stranaka koje nikako nisu prirodni saveznici. Izazov za međunarodnu zajednicu je da se pozabavi vrlo stvarnim i legitimnim strahovima bosanskih Hrvata, koje brojčano nadjačavaju Bošnjaci i Srbi, te da istovremeno pokuša legalizirati bosanski HDZ. </p>
<p> S HDZ-om u BiH treba napraviti to do da se presjeku njegovi izvori ilegalnog finaciranja, a to znači prije svega efikasnu federalnu carinsku operaciju. Hrvatska vlada morala bi učiniti sve što može, sa svoje strane granice, da se ilegalne operacije ne mogu nastaviti. To bi trebalo zahtijevati od Hrvatske - kao jamca Daytona i kao zrelog člana međunarodne zajednice.</p>
<p>Ekscentrična gledišta lorda Owena</p>
<p>• Što mislite o prijedlozima lorda Owena o teritorijalnim ustupcima Srbiji na račun njenih susjeda poput BiH te Crne Gore u slučaju raspada SRJ? </p>
<p>- Nisam svjestan toga da bi lord Owen bio povezan s nekim unutarnjim krugom elitnih krojača politike na Zapadu. On već godinama zagovara ideje o podjeli, a isto rade i ljudi poput Henryja Kissingera. Ponekad mislim da se Owen još ljuti što međunarodna zajednica 1993. nije podržala Vance-Owenov plan iz te godine, te želi da BiH propadne, kao konačni dokaz da ju je spasiti mogao samo taj plan. Te ideje nisu sada ništa vrednije niti išta više održive nego u bilo kojem trenutku tijekom konflikta. Pogledajte samo njegove zadnje prijedloge o Crnoj Gori - to se jednostavno neće dogoditi. Vrijeme za tu vrstu zamjena teritorija je prošlo i okončano je Daytonskim sporazumom. </p>
<p>• No i bez obzira na to povremeno se čuju špekulacije o teritorijalnoj razmjeni u slučaju odcjepljenja Kosova te izlaska Crne Gore iz Jugoslavije. </p>
<p>- U kontekstu zahvalnosti Zapada Koštunici postoji potencijalna simpatija da bi, ako se SRJ raspadne te Srbija 'izgubi' Kosovo, bilo u redu da ju se 'kompenzira' na račun BiH dobivanjem Republike Srpske. Ne mislim da mnogi ljudi prihvaćaju ekscentrično Owenovo gledište - a slično zastupa i Goran Svilanović - no određeni rizik postoji. Ako demokratski proces dovede do nezavisnosti Crne Gore i svojevrsne nezavisnosti Kosova, postoji opasnost da ideja o kompezaciji dobije više pristalica, a do toga ne bi smjelo doći. Naše je gledište da bi raščišćavanje konačnog statusa Crne Gore i Kosova, u skladu s demokratskim težnjama ljudi koji tamo žive, samo pomoglo Srbiji da otkrije što ona zapravo jest. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Albanski zastupnici napuštaju Sobranje i priključuju se gerilcima</p>
<p>Imeri: Shaqirijevo napuštanje parlamentarnih i stranačkih dužnosti neće biti samo pojedinačni čin, to će učiniti još neki zastupnici iz redova DPA / Muhić: Odmetnuvši se u pobunjeničke redove, Shaqiri je praktički učinio političko samoubojstvo</p>
<p>SKOPJE, 29. ožujka</p>
<p> - Iako makedonske snage sigurnosti privode kraju operaciju »Granica«, kojoj je cilj konačno omeđivanje sjevera i zapada zemlje, te implementacija državnog suvereniteta na cijelom području Makedonije, teško se može reći da kriza jenjava. Štoviše, Makedonija sve više glavinja u vlastitoj nemoći da sama riješi problem i ad acta pospremi uzavrele odnose Makedonaca i Albanaca. Nekoliko se događaja ovih dana može smatrati ključnim za procjenu stanja, odnosno da je pred Makedonijom dramatičnih 30 dana pokušaja rješenja stanja mirnim putem, pregovorima. Prije svega, vrlo ozbiljno treba shvatiti poruku koju je svojim odlaskom u kačačke postrojbe poslao zastupnik DPA (Demokratske stranke Albanaca) u Sobranju Hisni Shaqiri. DPA je, inače, koalicijski partner stranci VMRO-DPMNE premijera Ljupča Georgijevskog. »Zamrzavam sve parlamentarne i stranačke dužnosti i priključujem se ONA-u (Oslobodilačka nacionalna vojska makedonskih Albanaca - op. aut.). Pozivam svoje glasače da slijede moj primjer i pridruže se borcima za slobodu. Također apeliram na druge visoke dužnosnike DPA, ali i na zastupnike albanske nacionalnosti iz drugih stranaka, da se pridruže ONA-u«, obratio se javnosti Shaqiri, na što nije dugo trebalo čekati odgovor. Đorđi Marjanović, jedan od vodećih pravnih stručnjaka u Makedoniji, profesor kaznenog prava, smatra da bi Shaqiri nakon te izjave »smjesta trebao biti uhićen«.</p>
<p>»Iznošenje stava o svojem pristupanju organizaciji za koju vlada tvrdi da je teroristička ima isto značenje kao da je uzeo pušku u ruke. Zato ga policija treba lišiti slobode, Sobranje mu treba izglasati prestanak zastupničke dužnosti i raspisati nove izbore u jedinici, gdje je izabran za zastupnika. U njegovu slučaju nemoguće je prihvatiti 'zamrzavanje zastupničkih dužnosti'«, tvrdi Marjanović. Ferid Muhić, profesor na Filozofskom fakultetu u Skopju i jedan od najvećih intelektualnih autoriteta u Makedoniji, Shaqirijev odlazak u redove albanskih kačaka tumači kao još jednu, dobro isplaniranu aktivnost u scenariju koji za cilj ima »drukčije ustrojenu Makedoniju«. Muhić tvrdi Vjesniku da je »Shaqiri već treći mandat zastupnik iz tog dijela Makedonije u Sobranju i, što nije zanemarivo, svaki put je bio izabran s više od 90 posto glasova. On vrlo dobro poznaje svoje glasače i, ako se već odlučio na taj potez, procjenjuje da isto razmišlja i tamošnje lokalno stanovništvo. Odmetnuvši se u pobunjeničke redove, Shaqiri je praktički učinio političko samoubojstvo i više nema povratka na makedonsku političku scenu. To je moguće tek, ako prevlada vojna opcija. Makedonska vlast treba shvatiti tu poruku«. Muhić upozorava i na sve vidljiviji gubitak kontrole nad svojim elektoratom čelnika DPA Arbena Xhaferija i njegova zamjenika Menduha Thaqija.</p>
<p>»Thaqi, u komentaru Shaqirijeva postupka kao da i ne vidi ništa loše, štoviše ostavlja mu mogućnost povratka na političku scenu. Xhaferi pak u intervjuu The New York Timesu govori o sljedećih 30 dana koliko, procjenjuje, može još držati konce u svojim rukama. Makedonska vlast treba i to shvatiti kao određenu poruku!« - tvrdi Muhić. »To što se do sada događalo u Makedoniji uistinu je tek slanje poruka vlasti za dijalog o početku rješavanja albanskih zahtjeva. Svako oklijevanje vlasti da počne razgovarati s predstavnicima albanskih parlamentarnih stranaka samo dodatno radikalizira stanje. Bili ste u Selcu i vidjeli ono silno oružje i streljivo u gotovo svakoj kući. Zar i napuštanje tako naoružanog sela bez borbe nije svojevrsna poruka makedonskim vlastima?« - zaključuje Muhić.</p>
<p>Slično razmišlja i Imer Imeri, lider PDP-a (Stranke za demokratski prosperitet Albanaca), najjače albanske stranke čiji su zastupnici zamrznuli svoje mandate u Sobranju. »Shaqirijevo napuštanje parlamentarnih i stranačkih dužnosti neće biti samo pojedinačni čin. Imam pouzdanih informacija da će njegov postupak slijediti još neki zastupnici iz redova DPA«, rekao je Vjesniku Imeri. Ovih je dana i Mahi Nisemi, član predsjedništa PDP-a, također rekao Vjesniku da će se u albanske kačake odmetnuti i neki visoki dužnosnici PDP-a. Imeri nije želio komentirati Nisemijeve riječi, međutim, ostaje utisak o sve većem jedinstvu Albanaca u Makedoniji. Unatoč medijski plasiranome međusobnom optuživanju dviju najjačih političkih stranaka. Razvoj stanja dodatno potiče priče o briljantno isplaniranom scenariju u kojem se već vrlo jasno razabire podjela uloga. »To što se ne vode izravne bitke, ne znači da u Makedoniji nema rata«, tvrdi Imeri, dodavši da »makedonska vlast ne želi mir«.</p>
<p>»Albanci su poslali dosta jasne poruke i vlast mora shvatiti da je rješenje u njezinim rukama. Valjda je već svima jasno da makedonski Albanci ne žele prekrajanje granica i da su za ovu državu. No, želimo promjene, poboljšanje našeg položaja u Makedoniji«, kaže Imeri. Što će se dogoditi, ako se stranke nastave opirati promjenama ustava na što ih sve više pritišće i međunarodna zajednica te se još više homogeniziraju i radikaliziraju? »Promjena ustava je osnova svega, a moguće ju je izvesti samo osnivanjem široke koalicijske vlade u kojoj će sudjelovati predstavnici svih parlamentarnih stranaka. Nastave li se makedonske stranke tome opirati, bojim se da uskoro više nećemo moći govoriti o opstanku Makedonije«, zaključuje Imeri. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Amerikanci će nastaviti pomagati Beogradu ili će ga »šutnuti u zube«</p>
<p>Osim suradnje s Haagom, od Beograda se traži i poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno prekid financijske i druge potpore vojnim i sigurnosnim snagama u Republici Srpskoj te uvođenje vladavine zakona u Srbiji, što obuhvaća i oslobađanje iz zatvora oko 500 kosovskih Albanaca, političkih zatvorenika</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države još nisu procijenile surađuje li vlast u Beogradu s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, objavio je State Department. Glasnogovornik Richard Boucher rekao je u srijedu da ne želi prije 31. ožujka, odnosno prije isteka roka što ga je postavio Kongres, procjenjivati koliko Beograd surađuje s Tribunalom, ali da će do subote postignuća nove vlasti biti »pažljivo analizirana«.</p>
<p>Na povremene dvojbe o tome što se doista podrazumijeva pod suradnjom, američka je administracija tom prigodom jasno poručila da se od Beograda ne očekuje izručenje bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, kojeg je Haag prije nepune dvije godine optužio za ratni zločin. To, dakle, Beograd ne treba učiniti i zato s tom informacijom, upozorava se, ne bi trebalo manipulirati u javnosti, naročito ne u srpskoj.</p>
<p>Osim suradnje s Haagom, od Beograda se traži i poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno prekid financijske i druge potpore vojnim i sigurnosnim snagama u Republici Srpskoj te uvođenje vladavine zakona u Srbiji, što obuhvaća i oslobađanje iz zatvora oko 500 kosovskih Albanaca, političkih zatvorenika. Što se kazne tiče, američki je Kongres odobrio 100 milijuna dolara pomoći Jugoslaviji, od čega je polovina već dostavljena, pa se, dakle, prijeti uskraćivanjem drugog dijela novca, ali u pitanje se implicitno dovode i druge vrste ulaganja u Srbiji. </p>
<p>Svjetske agencije prenose riječi neimenovanoga američkog dužnosnika da je »Bushova administracija spremna potvrditi da Jugoslavija surađuje s Tribunalom u Haagu i da zato ispunjava zahtjeve američkog zakona i uvjete za nastavak američke ekonomske pomoći«. New York Times piše u četvrtak da će »potvrda, koju je potrebno dostaviti Kongresu do 31. ožujka, vjerojatno stići s notom upozorenja State Departmenta da Jugoslavija ne ostvaruje potpuno dobar napredak«. Američki dužnosnici još kažu da nesigurna privreda u Srbiji kao i nesređeno stanje na Kosovu opravdavaju američko povjerenje u novu vladu u Beogradu, jer »nije realno zahtijevati perfektno ispunjavanje uvjeta«. Jedan od njih, uključen u intenzivnu raspravu među stručnjacima za Balkan, koja se u State Departmentu vodi prošlih nekoliko tjedana, kazao je: »Nije vrijeme da ih šutnemo u zube«.</p>
<p>Senator Patrick Leahy, suautor zakona, kazao je da napori Jugoslavije nisu bili dovoljno dobri i ocijenio planove administracije za potvrđivanje preranima. »Bilo je nekih gesta, ali ne i uvjerljivih koraka prema ciljevima. </p>
<p>Predsjednik Vojislav Koštunica i dalje osporava legitimnost Tribunala i ustraje da Milošević, koji udobno živi u Srbiji, neće biti izveden pred Sud u Haagu«, drži on. Neki utjecajni američki senatori, u iščekivanju pisma Georgea W. Busha Kongresu, zamjeraju State Departmentu da radi na tome da se zaobiđu zahtjevi Kongresa i da se Beogradu pomogne da dobije američku pomoć, unatoč tomu što nije ispunio obveze, prenio je Glas Amerike prigodom nedavnog posjeta premijera Srbije Zorana Đinđića Washingtonu.</p>
<p>Upozorili su na moguće posljedice, ako pomoć SRJ-u bude odobrena bez ispunjenja najvažnijeg uvjeta - suradnje Beograda s Haaškim sudom.</p>
<p>Kad se Đinđić prošloga tjedna vratio iz službenoga lobističkog posjeta Washingtonu, gdje se susreo i s državnim tajnikom Colinom Powellom, domaćoj je javnosti priopćio da s optimizmom očekuje 31. ožujka, »jer bi sve drugo, osim pozitivnog stava SAD-a, bilo loše i za regiju i za Jugoslaviju, i u krajnjem slučaju za reformsku politiku koju demokratske zemlje podupiru na Balkanu«. Tako se u Beogradu još ranije doznalo za mogućnost da američka vlada ne primijeni rigorozne sankcije, jer je kraj ožujka prekratak rok ne samo za bilo kakva izručenja jugoslavenskih državljana Haagu nego i za zakonsko sankcioniranje suradnje sa sudom. Međutim, ovih se dana vidjelo da nikakvi zakoni nisu bili potrebni da bi se izručio državljanin BiH. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica uporno izražava nezadovoljstvo međunarodnom zajednicom zato što samo postavlja zahtjeve Jugoslaviji, a nema razumijevanja za teškoće koje ima nova vlast u devastiranoj državi. Malo se korigirao izjavivši da neće sprečavati Miloševićevo privođenje i da ne može spriječiti njegovo eventualno izručenje Haagu. Vidjet će se je li to dovoljno.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić uvrijedio zastupnike izjavom da Gospićani žive na grbači Zagreba</p>
<p>Zastupnici DC-a napustili sjednicu Gradske skupštine nezadovoljni i uvrijeđeni gradonačelnikovim odgovorima na upite gdje namjerava naći novac za pomoć Gospiću / Joško Morić: Otkud gradonačelniku mandat da poput premijera govori o projektima Vlade? / Milan Bandić: Novac za Gospić naći ćemo u proračunu, a pomoći ćemo i Vukovaru</p>
<p>Prihvaćanjem odluke da se s dnevnog reda povuče prijedlog donošenja Prostornog plana grada Zagreba, sjednica Gradske skupštine odrađena u četvrtak ostat će zapamćena po verbalnom nadmudrivanju predsjednika Gradskog odbora Demokratskog centra Joška Morića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, po izvanrednoj konferenciji za novinare zastupnika HNS-a, povrijeđenih time što na sjednici nije prošao njihov amandman, ali i po jednoipolsatnoj obustavi rada zbog otvaranja radova na tržnici Gorica. Rad sjednice bio je isprekidan opaskama pojedinih zastupnika, po čijim se istupima vidjelo da im nije važan rad sjednice nego - skori izbori.</p>
<p>Zastupnici DC-a napustili su sjednicu Gradske skupštine nezadovoljni i uvrijeđeni gradonačelnikovim odgovorima na upite koje je tijekom aktualnog sata postavio njihov zastupnik Joško Morić. On je, naime, gradonačelnika pitao gdje namjerava naći novac kako bi ispunio svoja obećanja dana prije nekoliko tjedana prilikom posjeta Gospiću, prema kojima bi Grad trebao pomoći u gradnji socijalnih stanova i zapošljavanja tamošnjeg stanovništva. Morića je također zanimalo otkud gradonačelniku mandat »da poput premijera govori o projektima Vlade«. Na kraju, Morić je zbog povećanja kriminala u Zagrebu predložio osnivanje Ureda za sigurnost unutar Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Bandić je odgovorio kako bi realizacija pomoći Gospićanima donijela dvostruko dobro, a poručio je, također, kako će slično obećati i u Vukovaru, koji također namjerava posjetiti.</p>
<p> - Novac za te projekte naći ćemo u gradskom proračunu i tako pomoći Gospićanima i Vukovarcima koji će se imati gdje vratiti i zaposliti, rekao je Bandić, dodavši kako je prijedlog ustroja Ureda za sigurnost zapravo sastavni dio predizborne promidžbe DC-a, kojoj u Skupštini nije mjesto. »Osim toga, vama kao policajcu koji traži osnivanje tog ureda mogu reći da nam nisu potrebne vaše usluge«, rekao je Bandić.</p>
<p>Budući da nije bio zadovoljan odgovorima, Morić je zatražio objašnjenje. No, gradonačelnik je sve ponovio, dodavši kako su mu mandat dali građani te kako će novac za pomoć biti izdvojen iz kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva.</p>
<p>Uzrujan Morićevim inzistiranjima na odgovorima koje je, prema njegovu mišljenju, dao, Bandić je na kraju rekao kako će program pomoći ljudima koji su »pobjegli« u Zagreb, a koji sada, na žalost, »žive na našoj grbači«. Tom svojom izjavom Bandić je uvrijedio zastupnike koji su isprva zatražili njegovu ispriku, a kako on to nije učinio, demonstrativno su se povukli iz dvorane i održali konferenciju na kojoj je, među ostalim, rečeno »kako građani, napokon, imaju priliku vidjeti tko vodi Zagreb«.</p>
<p>Osim predstavnika DC-a, svoje nezadovoljstvo sazivanjem konferencije za novinare izrazili su i zastupnici HNS-a, kojima se nije svidjelo što je većina odbacila njihov amandman prema kojemu se po hitnom postupku na dnevnom redu Skupštine trebao naći i prijedlog kojim bi se umirovljenicima s najnižim mirovinama povisio cenzus s dosadašnjih 1.210 na 1.300 kuna. Na njihovoj konferenciji rečeno je kako bi prihvaćanjem tog prijedloga koristi imalo 56.725 zagrebačkih umirovljenika, koji bi stekli pravo na 100 kuna pomoći. </p>
<p> - Umjesto toga, Gradsko je poglavarstvo odlučilo pomoći mnogo manjem broju umirovljenika i to tako što će im u dva mjeseca, uključujući i ovaj, isplatiti po 200 kuna, rekao je Stipe Tojčić i zaključio kako je riječ o prikupljanju jeftinih političkih bodova. S tim u skladu odbijen je i prijedlog amandmana zastupnika HDZ-a da isplata 200 kuna pomoći potraje do kraja godine.</p>
<p>Zastupnici Gradske skupštine većinom su glasova usvojili Izvješće o izvršavanju plana upravljanja lokalnim vodama za prošlu godinu. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prostorni plan grada izbačen s dnevnog reda Poglavarstva</p>
<p>Konačni prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana grada Zagreba povučen je jednoglasnom odlukom s dnevnoga reda sjednice Gradskoga poglavarstva u četvrtak. Razlog je tomu to što Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nije u srijedu dalo suglasnost na Prostorni plan zbog, kako je istaknuto, brojnih nepravilnosti i nedorečenosti u njemu.</p>
<p>- Zadužuje se Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša da u suradnji sa stručnim timom Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja doradi Konačni prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana i priredi ga za prihvaćanje na Gradskoj skupštini 12. travnja, kada će se održati posljednja sjednica Skupštine u sadašnjem sazivu, istaknuo je gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Na sjednici je bilo govora i o prijedlogu Kluba gradskih zastupnika HNS-a da se iznos na osnovi kojega umirovljenici stječu pravo na novčanu pomoć, po hitnom postupku, poveća s dosadašnjih 1.210 na 1.300 kuna.</p>
<p>- Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb već utvrđuje situaciju u Zagrebu vezanu za određivanje cenzusa i broj umirovljenika koji bi trebali imati pravo na pomoć. No, to je vrlo ozbiljan posao koji se ne može obaviti na prečac, istaknuo je pročelnik ureda Zvonimir Šostar. </p>
<p>Prijedlog Kluba gradskih zastupnika HDZ-a da pomoć umirovljenicima od 200 kuna na mjesec bude trajna članovi Gradskog poglavarstva smatraju nepotrebnim.</p>
<p>- Poglavarstvo se već obvezalo da će prilikom rebalansa gradskog proračuna za 2001. godinu predložiti povećanje te novčane naknade, odnosno povećanje visine prihoda umirovljenika prema kojoj se utvrđuje pravo na tu novčanu pomoć, u skladu s proračunskim mogućnostima, istaknuo je Bandić.</p>
<p>Šostar je članove Gradskog poglavarstva upoznao s novim programom Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, koji se sastoji u pomoći teško pokretnim i nepokretnim umirovljenicima koji žive ispod egzistencijalnog minimuma. Naime, tim bi se umirovljenicima svaki dan dostavljao ručak u njihov dom. (S. V. Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Živel bum još pet-šest godina, pa mi se fućka ak' bu tu Zoološki«</p>
<p>Na fakultetskom dobru u istočnome djelu Parka Maksimir, na koji bi se trebao proširiti zagrebački ZOO, danas živi 50-ak stanovnika / Blato, lokve, stare kuće, šupe i prva trgovina tek na Ravnicama / Zaštićeni spomenik kulture, ujedno najstariji objekt u Maksimiru, prepušten devastaciji / Iznajmljivanje tuđih stanova </p>
<p>Umjesto na područje tzv. armijskog trokuta, koji Agronomski fakultet kao vlasnik ne želi ustupiti zagrebačkom Zoološkom vrtu, otvorila se mogućnost širenja ZOO-a na područje zapadno od Ulice fakultetsko dobro. Predstavnici Agronomskog fakulteta, kao vlasnika dijela tog zemljišta s pripadajućim objektima, tijekom razgovora s gradonačelnikom Milanom Bandićem i direktorom ZOO-a Mladenom Anićem ponudili su to područje za širenje ZOO-a. Riječ je o oko 20 hektara šuma, livada, stambenih zgrada i onih koje se iznajmljuju pojedinim tvrtkama te štalama. Šume su, međutim, u vlasništvu Šumarskog fakulteta, koji će se također trebati izjasniti o širenju ZOO-a. Bandić je, naime, najavio skore razgovore sa svim institucijama relevantnim za to područje.</p>
<p>- Širenjem ZOO-a na taj prostor napokon bi se u njemu uspostavio red, a i primjereniji je jer bi životinje bile daleko od Maksimirske ulice, istaknuo je dekan Agronomskog fakulteta Zvonko Mustapić. </p>
<p>Već godinama u pojedinim zgradama na tom prostoru žive ljudi koji rade, radili su ili su, pak, njihovi roditelji ili djedovi radili na fakultetskom dobru. Njima je Agronomski fakultet iznajmljivao stanove. U sedam stambenih objekata, prema riječima tamošnjih stanovnika, danas živi pedesetak stanara. Što oni misle o proširenju ZOO-a na to područje? </p>
<p>»Nek' se Zoološki samo širi. Nama nek' daju stanove u gradu i idemo odmah«, složni su stanari. To i ne čudi jer putovi su blatnjavi i puni lokvi, kuće stare, stanovi s najviše tri prostorije, prva trgovina tek na Ravnicama... Šupe, nadstrešnice i glomazni otpad i ovdje su neizostavan dio pejzaža, ali za njega su zaslužni sâmi stanari.</p>
<p>- Rođena sam na fakultetskom dobru, na kojem sam i radila. Otkupila sam stan, ali nemam ništa protiv preseljenja ako mi ponude neki drugi stan, rekla nam je šezdesetogodišnja Vera Mrđan. S njom se složila i Mandica Katuna, koja ovdje živi već 45 godina i vodi parnicu za otkup stana. Do sada je, prema priči tamošnjih stanovnika, samo troje ljudi otkupilo stanove. Ostali nemaju ni stanarsko pravo.</p>
<p>- Do, otprilike, prije tri godine, rekla nam je Ivka, plaćali smo najamninu Agronomskom fakultetu. Sada plaćamo samo vodu, struju i odvoz smeća. Fakultet stanove više ne da otkupiti, ali ne ubire ni najamninu, pričaju stanari. </p>
<p>Mali bi broj tamošnjih stanovnika, prema izjavi jedne stanarke, uistinu trebao dobiti zamjenske stanove jer ih već imaju u gradu. Ima ovdje i podstanara. Pojedinci iznajmljuju stanove, iako nisu njihovi i ništa za njih ne plaćaju. U stambeni objekt tako je pretvorena i maksimirska kurija, zaštićeni spomenik kulture, koja je smještena uz Ulicu fakultetsko dobro. Kurija se, saznajemo od stručne voditeljice Javne ustanove Maksimir Amalije Denich, smatra najstarijim objektom u Parku Maksimir. Stanari su napravili i određene zahvate uz samu kuriju i u njoj (garaža, plot, šupe). Gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i Agronomski fakultet, kao odgovorne institucije, do sada je nisu pokušali spasiti od očitog propadanja i stalne devastacije.</p>
<p>Uz sâm rub šume na sjevernome dijelu nalaze se kuće koje su, prema riječima stanara Viktora Pasarića, bile u vlasništvu tvrtke »Samoborček« jer je tuda prolazila trasa vlaka Samoborčeka prema nekadašnjem Pionirskom gradu.</p>
<p>- Najamninu plaćam valjda općini, ne znam. Znam samo da mi od penzije uzmu, ali neki stanari su otkupili stanove, priča nam Pasarić. - Ja sam star. Živel bum još pet-šest godina, pa mi se fućka ak' bu tu Zoološki, dodao je.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Predstavljen digitalni videonadzor</p>
<p>Digitalni videonadzor putem prepoznavanja lica predstavila je, u suradnji s talijanskom tvrtkom Sind Srl i američkom eTrue, domaća tvrtka Dominik D Riječ je o najrazvijenijim sigurnosnim metodama pregleda, prepoznavanja i nadzora, kojima se u svijetu koriste NASA, Microsoft, Boeing i drugi. </p>
<p>Silvija Degen, direktorica tvrtke Dominik D, objasnila je princip rada Face Lock ATM-a. Naime, korisnik u bankomat uloži bankovnu karticu, sustav pročita brojke upisane u karticu, dok kamera istodobno očitava obraz (lice) pred bankomatom i tako provjerava vlasnika kartice. Sustav očitavanja obraza može se ugraditi u postojeće bankomate. </p>
<p>Dok je Localizator proizvod namijenjen najširem krugu korisnika, Face In (identifikacija) namijenjen je prepoznavanju obraza u masi. Njime se, primjerice, koristi londonska policija na ulazu u metro. (m)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrebački SSSH zaboravio HNS</p>
<p>»Sa čuđenjem, iznenađenjem pa i ogorčenjem javljamo se javnosti zbog izrečene neistine zagrebačkog SSSH na račun Gradske organizacije HNS-a«, stoji u priopćenju zagrebačkog HNS-a.</p>
<p>Zagrebački SSSH osnovao je, naime, Savjetodavno gospodarsko-socijalno vijeće, što haenesovci podupiru, ali ističu kako potpisu sporazuma HNS nije pristupio. »GO HNS izostao je s potpisivanja tog sporazuma jer na čin potpisa nije bio ni pozvan. Prema tome, s olovkom u ruci nismo mogli ni stići ondje gdje nas nisu niti pozvali niti čekali!«</p>
<p>Da su bili pozvani, u GO HNS-u tvrde da bi se zasigurno priključili toj akciji. »Ona je, međutim, prošla bez nas, a tko zna, možda smo i namjerno zaobiđeni...«, stoji na kraju priopćenja.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Akcija »Moja veza« na fakultetima</p>
<p> Radi povećanja informiranosti o Internetu i mogućnostima njegovog korištenja, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet pokrenula je promotivnu akciju »Moja veza« na svim fakultetima u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Pristup Internetu i svim raspoloživim mrežnim uslugama obogaćuje proces studiranja i osigurava visoku kvalitetu rada studenata, nastavnika i znanstvenika. CARNet danas povezuje gotovo sve fakultete u Hrvatskoj na Internetu i daje priliku akademskoj populaciji da ga bez naknade koristi, ili u svojim ustanovama ili kod kuće preko CARNetovih modemskih ulaza. </p>
<p>No, prema procjenama, samo se oko 20 posto studenata koristi CARNetovom mrežom, što govori da je među studentima nedovoljno raširena informacija o mogućnosti slobodnog pristupa Internetu preko CARNeta te o ostalim CARNetovim uslugama, poput tečajeva o Internetu, Helpdesk službi, mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima. </p>
<p>Početak CARNetove promotivne kampanje plakatom »Imaš li vezu na faksu?« pobudio je zanimanje studenata. U sklopu akcije 'Moja veza' u predvorjima devet fakulteta postavljeni su Internet kiosci kako bi se omogućila veća dostupnost Interneta studentima, dok su na svim fakultetima postavljeni panoi, leci i plakati koji sadrže informacije o načinima pristupa Internetu preko CARNet mreže.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ljepljive alge guše norveške losose</p>
<p>OSLO, 29. ožujka </p>
<p> - Otrovne alge u moru uz južnu obalu Norveške ugrožavaju tisuće lososa i još su jedna prijetnja europskoj prehrambenoj industriji, upozorili su norveški dužnosnici. Norveškim uzgajalištima atlantskog lososa prijete sluzave zelene alge što guše ribe koje tako postaju nejestive za ljude. Olav Lekve, predstavnik norveške uprave za ribolov, rekao je kako su alge na južnoj obali Norveške ovih dana već ubile 700 tona lososa. Norveška uzgoji 400.000 tona atlantskog lososa godišnje i najveći je proizvođač te ribe u svijetu. »Ovo je možda najgora invazija alga u norveškim uzgajalištima ribe«, upozorio je.</p>
<p> Alge, kako se čini japanska vrsta koja se prvi put pojavila u Sjevernom moru 1996., mogle bi ugroziti uzgajališta ako se vjetrovi i struje okrenu prema zapadu. Sluzave alge lijepe se za škrge i guše losose. Ribe tada nisu dobre za ljudsku prehranu, pa se njima na kraju hrane polarne lisice i kune. Ista vrsta alge chattonella uništla je 350 tona ribe u Norveškoj u svibnju 1998. U prošlosti su norveški uzgajivači ribe teglili uzgajališta - goleme mreže s tisućama riba - u uske fjordove, daleko od alga. Lekve je rekao kako je jedno uzgajalište iz Farsunda izvijestilo kako je u zadnjem napadu alga uginulo tisuću riba, a svaka teži oko 4 kg.</p>
<p> Cijene lososa porasle su proteklih mjeseci kad su europski potrošači počeli jesti više ribe, a manje mesa nakon epidemija slinavke i šapa te kravljeg ludila. Drugu glavobolju norveškim uzgajivačima ribe zadala je Rusija zabranom uvoza norveške ribe u sklopu trotjedne zabrane uvoza mesa iz Europe kako bi spriječila širenje slinavke i šapa, izvijestili su norveški mediji. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Lude krave - skupa koža</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka </p>
<p> - Hoće li posvuda po Europi novi modeli ženskih torbica od teleće kože, simboli ženske elegancije, poskupjeti, zbog »kravljeg ludila« (BSE)? Više se gotovo nitko ne čudi da je, primjerice u Njemačkoj, kilogram teleće kože skuplji od kilograma teletine. </p>
<p> Njemački prerađivači kože sve su zabrinutiji, jer im doslovce iz dana u dan nedostaje sirovine. Proizvodnja novih modela cipela, torbi i torbica, kožnih kaputa i jakna, dovedena je u pitanje. Prije kravljeg ludila u njemačkim je klaonicama završavalo oko četiri milijuna goveda a sada se ta brojka prepolovila, stoji u crtici 'Koža skuplja od mesa' objavljenoj u magazinu 'euroTREND'. Nekoliko je tvornica za preradu kože skratilo radno vrijeme, ukinulo prekovremeni rad, poslalo radnike na godišnje odmore, a zabilježena su i prva otpuštanja s posla. </p>
<p> Prije krize s kravljim ludilom obrtnici su za kilogram goveđe kože plaćali 3,5 DEM, a cijena je već dosada poskočila na 5 DEM. Predviđa se da će cipele već najesen poskupjeti 10 posto. Pošteđeni neće biti ni kupci namještaja i automobila koji žele kožnu opremu i presvlake. Nakon pojave kravljeg ludila, te poskupljenja ženskih torbica, gotovo da cinično zvuči ona dobra stara izreka: Skupo ću prodati svoju kožu?! (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Guverner Minnesote želi ograničiti moć parlamenta </p>
<p>WASHINGTON, 29. ožujka</p>
<p> - Guverner Minnesote Jesse Ventura najavio je u četvrtak da će nastaviti svoj pohod radi ograničavanja moći parlamenta. Njegov najnoviji prijedlog je da se redovite sjednice Kongresa Minnesote održavaju svake druge godine. Ventura kaže da bi to znatno smanjilo proračunske troškove, omogućilo bolju pripremu zastupnika za njihov najvažniji posao - donošenje zakona i onemogućilo njihovo nepotrebno petljanje u svakodnevni rad izvršne vlasti.</p>
<p> U prilog svoje zamisli navodi da bi to mogli prihvatiti i parlamenti Arkansasa, Montane, Nevade, Oregona, Sjeverne Dakote i Teksasa. U studenome ove godine, takvu bi odluku mogli donijeti i u Kentuckyju.</p>
<p> Lani je propao njegov pokušaj da u Minnesoti uvede jednodomni parlament.</p>
<p> Ovaj bivši profesionalni hrvač, poznat kao »The Body«, tijelo, mornarički diverzant i glumac, zna se prihvatiti tv-komentiranja utakmica američkog nogometa. Vjerojatno vlastitim primjerom želi pokazati kako je moguće kao guverner raditi svake druge godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Amerikanci sve pospaniji</p>
<p>WASHINGTON, 29. ožujka </p>
<p> - Amerikanci su opterećeni poslom, imaju sve manje vremena za san i često zadrijemaju na poslu, pokazala je anketa u kojoj je 40 posto ispitanih reklo da na poslu teško ostaju budni. Anketa, koju je provela Državna zaklada za proučavanje sna (National Sleep Foundation - NSF), pokazala je da gotovo dvije trećine Amerikanaca ne spava osam sati te da mnogi vrlo često voze pospani i bore se protiv sna na poslu. »U našem se društvu pojavila epidemija nesanice. Umor je vrlo česta pojava«, rekao je James Walsh, potpredsjednik NSF-a. »Neki se možda i naspavaju, ali u školi, na poslu ili za volanom.«</p>
<p> Anketa provedena ove godine u kojoj su ispitane 1004 odrasle osobe pokazala je da su Amerikanci tijekom posljednjih pet godina bili skloni raditi sve više i spavati sve manje. Anketa je pokazala da 63 posto ljudi spava manje od osam sati, a oko 31 posto spava manje od sedam sati.</p>
<p> Kako se broj sati sna smanjuje, povećava se broj sati provedenih na poslu. Prosječan radni tjedan, prema anketi, ima 46 sati, a 38 posto anketiranih radi 60 sati tjedno ili više. Osobe koje rade 60 sati tjedno ili više, obično spavaju šest sati. Ali čak ni oni koji rade 40 sati tjedno ne spavaju dovoljno, rekao je Walsh, dodajući da ljudi u prosjeku spavaju 7 sati.</p>
<p> Pedeset tri posto anketiranih osoba priznalo je da »voze pospani«. Devetnaest posto kaže da su zaspali za volanom, a 1 posto ispitanih doživjelo je prometnu nesreću kad su zaspali za volanom. Četrdeset posto anketiranih je pospano na poslu pa zato nekoliko dana u mjesecu lošije obavljaju posao, a 22 posto kaže da se taj problem javlja nekoliko puta tjedno. Sedam posto ispitanih kaže da su na poslu pospani svakoga dana. Četrdeset tri posto ispitanih protiv sna se bori kofeinom, a pet posto uzima lijekove.</p>
<p> Walsh kaže da većini ljudi nedostatak sna smanjuje koncentraciju, pozornost i pamćenje. Neispavanost može čak i skratiti život, dodao je upozoravajući da je stopa smrtnosti niža među ljudima koji spavaju u prosjeku osam sati.</p>
<p> Odrasle osobe koje imaju djecu u prosjeku spavaju 6,7 sati dnevno, dok oni bez djece spavaju u prosjeku 7,2 sata. Samci bez djece spavaju u prosjeku 7,1 sat. Anketa je pokazala da 69 posto odraslih osoba često ima problema sa snom. Simptomi nesanice povremeno se javljaju kod 51 posto ispitanih, ali 29 posto ima probleme sa snom svake noći.</p>
<p> Pedeset devet posto anketiranih obično spava s drugom odraslom osobom, a 34 posto spava samo. Oko 10 posto osoba spava s kućnim ljubimcem, a pet posto s djetetom. Rezultati ankete temelje se na telefonskom ispitivanju 1004 osobe starije od 18 godina. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prometni kaos u Londonu</p>
<p>LONDON, 29. ožujka </p>
<p> - Jednodnevni štrajk radnika podzemne željeznice prouzročio je u četvrtak u Londonu pravi kaos, a šteta u proizvodnji i trgovini već se procjenjuje na oko 100 milijuna funti (143,2 milijuna dolara). Tisuće radnika iz predgrađa i okolice uputile su se u London na posao automobilima, autobusima, motorima, biciklima i skuterima. </p>
<p> Glasnogovornik Londonskih podzemnih željeznica, kojima se dnevno prevozi oko tri milijuna putnika, rekao je da će »u četvrtak usluge biti bitno ograničene«, te da očekuje da će brojne stanice biti zatvorene.</p>
<p> Štrajk radnika podzemne željeznice organiziran je zbog planova vlade da omoguće ulazak privatnih tvrtki koje bi novčano osnažile londonski metro, no sindikati smatraju da bi tim potezom bila ugrožena sigurnost podzemne mreže. Štrajk bi službeno trebao biti završen u 20 sati po srednjoeuropskom vremenu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Apolonski duh majstora Rabuzina</p>
<p>Hrvatski muzej naivne umjetnosti / U povodu osamdesete obljetnice života te pedeset i pete obljetnice slikarskog djelovanja otvorena komorna retrospektivna izložba Ivana Rabuzina, dokazujući ne samo ingenioznost hrvatskog majstora, već i hrvatske kulture / U svečarskoj prigodi predstavljena i knjiga »Ivan Rabuzin - ragovori, umjetnost i život«, u izdanju Matice hrvatske Novi Marof i Nakladničke kuće »Tonimir« </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - U tragičnim i strašnim vremenima zaborava, kada nas mnogi pojedinci bez identiteta, morala (a bit će i kućnog odgoja), poput dosadnih grinja u tepihu, pokušavaju uvjeriti da nam je mjesto na Balkanu (fuj), puneći svojom jadnom mržnjom i još strašnijim neznanjem novinske stranice, kada čak i jedan bivši komunistički ministar kulture uspoređuje Srbe i Hrvate s »ovnovima i bikovima« (životinjama koje su, na sreću, vrlo različite!), tvrdeći da su jedini »hrvatski umjetnici svjetskog kalibra« tzv. disidenti (koji su ne zaboravimo kao »lažne žrtve« vlastitu državu i osobu prodali za krvavu jugoslavensku utopiju, odnosno šaku dolara), otvorena je u Hrvatskome muzeju naivne umjetnosti izložba svjetskog majstora slikarstva Ivana Rabuzina!</p>
<p>Prilika je to da ta gospoda, odnosno bivši drugovi, upoznaju tek jedno (!) u blistavoj plejadi od zasigurno pedesetak hrvatskih umjetnika 20. stoljeća koji bez ikakve sumnje mogu ući u bilo koju antologiju europske umjetnosti! Uostalom, među posjetiteljima Rabuzinove izložbe bio je i Ivan Lacković Croata - još jedno svjetsko ime. Ali to mrzitelji svega što je hrvatsko i tako ne razumiju! Oni ne znaju da Hrvatska ima izvanredne slikare, kipare, glazbenike, arhitekte, glumce, redatelje, pisce, sportaše i znanstvenike! Druga je priča to što je Hrvatska zbog svoga siromaštva, veličine, a bogme i terora velikih država čije kulture uvijek dominiraju na uštrb malih, mogla tek rijetko participirati u velikim europskim kulturnim manifestacijama. A jedno od najvećih imena hrvatske umjetnosti bez sumnje je Ivan Rabuzin!</p>
<p> U povodu 80. obljetnice rođenja, 55. godišnjice »neprekinuta slikarskog djelovanja« te 45. godišnjice od prve samostalne izložbe, Hrvatski muzej naivne umjetnosti (kako je na otvorenju izložbe u srijedu istaknuo ravnatelj Muzeja Franjo Mrzljak) priređuje izložbeni »hommage«, odnosno komornu retrospektivu genijalnom samoukom majstoru iz mjesta Ključ. Potvrdio je to i jedan od prvaka hrvatske likovne kritike Tonko Maroević sjetivši se dana kada je još kao student otkrio Rabuzina kao prvorazredno likovno iznenađenje. U vrijeme kada su mladi kunsthistoričari istraživali nove likovne (mahom geometrijske eksperimente), zablijesnuo je Rabuzin na umjetničkom nebu snagom Sunca koje mu je omiljeli motiv. Redukcija kojom se služio stvarajući svoj likovni kozmogonij sastavljen od prirodnih struktura, kako će istaknuti Maroević, izjednačila ga je sa smionim eksperimentatorima novoga likovnog jezika! Autonomni svijet arhetipskih znakova, primarno pikturalni senzibilitet, odnosno blistave prirodne oblike nalik na dijelove planetarnog sustava, usporedit će Maroević s »točkama koje zrače« iz znamenite teorije Ruđera Boškovića! »Svojim jedinstvenim slikarskim rukopisom, dakako, ne samo u slikarstvu, nadišao je Rabuzin granice stila, štoviše i same naive, bivajući jedinstven i prepoznatljiv u globalnim okvirima«, zaključio je Maroević.</p>
<p>S time se u potpunosti složio kustos HMNU-a Vladimir Crnković, i sâm prigodno iznijevši »sentimentalna« sjećanja na Rabuzina. U rano ožujsko poslijepodne 1968., kako je kazao, susreo se s »estetikom suprotnom svemu što se tada događalo«! »Bijaše to otkriće istinske svjetlosti, apolonskog duha, čuvstvo sreće slikarskog pjesnika nade, ufanja i ljubavi, koji je vjerovao da svojim platnima može utjecati na svoje mračno doba«. Stoljeću najvećih razaranja suprotstavit će Rabuzin ljepotu i blaženo načelo »života prema prirodnim zakonima«, reći će Crnković, koji je o slikaru i napisao pregršt monografija, eseja i članaka!</p>
<p>Kao »šećer na kraju« otvorenja izložbe s probranim Rabuzinovim djelima - »Orehovački bregi« (1959.), »Moj zavičaj« (1961.), »Tri cvijeta« (1963.), »Zora« (1963.), »Crvena zima« (1966.), »Cvijet Hirošime« (1967./68.), »Noćno cvijeće« (1981.), da spomenemo samo neka djela - predstavljeno je impresivno izdanje Matice hrvatske Novi Marof i izdavačke kuće »Tonimir« iz Varaždinskih Toplica: »Ivan Rabuzin - razgovori, umjetnost i život«. Izdanje sadrži najreprezentativnije razgovore koje su poznata novinarska i spisateljska imena vodila s Rabuzinom od 1963. do 2001., kako su istaknuli Stjepan <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> iz nakladničke kuće »Tonimir«, odnosno Matija Kopijar iz Matice hrvatske Novi Marof. O velikom majstoru s puno je duha govorio i Stjepan Hajduk iz Muzeja Varaždinske Toplice, pisac predgovora, istaknuvši literarnu vrijednost razgovora u kojima Rabuzin objašnjava svoje stvaralaštvo i likovni kozmogonij.</p>
<p>Na posljetku, držeći u ruci buket žutih ruža, Ivan Rabuzin zahvalio je svima, napose Hrvatskomu muzeju naivne umjetnosti, koji ga je pratio od početaka. Nije zaboravio ni Boga, koji nam, eto, svima dopušta da kročimo ovom nesretnom dolinom suza!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jesu li naši kriteriji svedeni na osobe? </p>
<p>Uz imenovanje ravnatelja Kazališta »Trešnja« u Zagrebu / Glede izbora ravnatelja sve upućuje na to da stručnost nije glavni kriterij / Pa i unatoč papagajskom opetovanju politike da se kao kriterij ne uvodi politička podobnost - sve upućuje na to</p>
<p>Nakon što je za ravnatelja Kazališta Trešnja u Zagrebu predloženo imenovanje Romana Šušković-Stipanovića, čini se da se naša kultura našla pred još jednim »nerješivim« problemom! Zapravo, namjerno izazvanim problemom. Ili preciznije, pred već viđenim, a sada recikliranim modelom ustoličenja kazališnih, a vjerojatno i ostalih, ravnatelja iz područja kulture i kulturne potrošnje! Naime, kako prošle jeseni za ravnatelja toga kazališta, zbog svojevrsnog »ustanka i organiziranog događanja naroda« radnika kazališta, nije prošla Vitomira Lončar, inače direktorica kazališta Mala scena, koja je ispunjavala uvjete, začuđujuće je da sada prolazi netko o kome radnike nitko ništa nije pitao i tko je navodno osnovao kazalište Mala scena. I tko navodno u manjem obujmu ispunjava uvjete za ravnateljsku funkciju. </p>
<p>Gradski kulturni »egzekutor« Duško Ljuština u svojim javnim »objašnjenjima« tumači kako su svi sadašnji kandidati (bilo ih je četiri) ispunjavali uvjete, ali da Gradskoj skupštini predloženi Šušković-Stipanović osim općih uvjeta, ne kaže koji su to, »u sebi objedinjuje umjetničku i poslovnu sposobnost«, što dokazuje, kako je rekao Ljuština, i »osnivanjem kazališta Mala scena«. </p>
<p>Povodom toga istupio je umjetnički ravnatelj kazališta Mala scena Ivica Šimić, i decidirano izjavio: »Malu scenu sam osnovao ja, vodio je od 1986., sve konzekvencije preuzimam ja, meni kazalište nitko nije predao.« Također je kazao da gospodin Šušković-Stipanović nije bio osnivač Male scene, nego da je samo u njoj radio. Gospodin Šušković-Stipanović povodom toga izjavljuje da nikada i nije tvrdio da je osnivač, već samo suosnivač, što je potvrdila i idejna začetnica Zvjezdana Ladika, koja je i spočitnula kako ju se u tom kontekstu uopće ne spominje. </p>
<p>Međutim, od istine tko jest, a tko nije osnivač kazališta Mala scena, puno važnija jest izjava Ivice Šimića u kojoj kaže da se Vitomira Lončar, inače njegova supruga, na sugestiju gradskoga Ureda za kulturu - nije javila na drugi natječaj. U tom smislu postavio je i pitanje: »Je li moguće da zakoni i zakonom doneseni pravilnici koji određuju kriterije nekog natječaja vrijede za većinu, a da neke iznimke imaju pravo na nepoštivanje tih istih zakona i javno objavljenih pravilnika o natječaju. Je li moguće da zakoni u ovoj državi ne vrijede za neke iznimke i koje su to iznimke?« </p>
<p>Nakon toga, te, moglo bi se reći, izravne optužbe o izigravanju zakona i političke arbitraže, jedino što svakomu normalnomu preostaje jest pitanje - čemu sve to? Čemu manipulacije? I arbitriranje? Komu je to dobrodošlo? Nije valjda da se samo uz pomoć njih problem može riješiti? Prije će biti da se radi o mnogo ozbiljnijim stvarima! Recimo, možda se radi o moralu ljudi koji o tome odlučuju? Ili pak o njihovoj samo tobožnjoj zainteresiranosti da se problem riješi? Ili se radi o »krčmarima« koji s istančanim instinktom za sadašnjost prodaju bozu pod najbolji šampanjac? </p>
<p>Bez imalo dvojbi, dakle, očito je da se radi se o permanentnom problemu i o ljudima koji znaju što rade, ali izgleda još ne misle da i drugi to znaju!? Stoga se samo od sebe nameće pitanje laže li gospodin Ljuština svjesno ili pod prisilom, kao političar ili kao kulturnjak? Kao netko komu je stalo da se kultura kao reprezentant društva izvuče iz krize i kaosa ili da još više potone? Ili se, ne daj bože, možda radi o politici kojoj kao as na desetku uvijek dobro dođe poslušnik? Pogotovo s kazališnim iskustvom. </p>
<p>Jer, prema do sada postojećim informacijama glede izbora ravnatelja Kazališta Trešnja sve upućuje na to da stručnost nije glavni kriterij. Pa i unatoč papagajskom opetovanju politike da se kao kriterij ne uvodi politička podobnost, sve upućuje na to. Doduše, sada uvijena u »umjetničku« (koja kada se radi o predloženom kandidatu) i »organizacijsku sposobnost«, kako je to lijepo javnosti obznanio gospodin Ljuština. Što to hoće reći gospodin Ljuština? Da je taj dotičnik veliki menadžer, da je vizionar? Ili pak da nam kultura ulazi u merkantilnu sferu?</p>
<p>Zato dok ne dosegnemo tu razinu razumijevanja naših kulturnih problema, možda nije loše podsjetiti na očite činjenice. Prvo, mi smo suočeni s dugogodišnjim kaosom u našim kazalištima i oko njih, sučeljeni smo s ljudima koji uglavnom žive od umišljenosti i umjetno stvorene slave, s osobama koje polažu pravo na umjetničku istinu i pravo na konačno mišljenje i u čije kriterije nitko ne smije sumnjati! Drugo, njih podržavaju i pomažu im oni koji odlučuju, a da o onome o čemu odlučuju - malo ili nimalo znaju, koji to čine stihijski i koji nemaju nikave vizije kako bi trebao izgledati neki novi, u ovom slučaju kazališni, model! Kao imitacija nekoga uspješnog svjetskog modela ili pak kao »naš« model popunjen svjetskim uspjelim rješenjima? Naravno, da bi se nagomilani problemi počeli rješavati, potrebno je uspostaviti kriterije, što je kod nas teško ostvarivo, jer su naši kriteriji svedeni na osobe. A to, uostalom, pokazuje i ovaj slučaj s Kazalištem Trešnja.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ukupni prinos kulturi BiH</p>
<p>Starogradska vijećnica u Zagrebu / Predstavljen projekt »Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine«</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine zacijelo je do sada najopsežniji kulturološki projekt bosansko-hercegovačkih Hrvata, koji podjednako obuhvaća i Republiku Hrvatsku kao i iseljeništvo. Riječ je o djelu koje će prvi put u povijesti toga dijela hrvatskog naroda na jednom mjestu prezentirati njegove životne prostore, povijesne događaje i osobe te njihova znanstvena, crkvena i svjetovna dostignuća, dakle gotovo u svim područjima života i rada. Predstavljanje projekta održano je u srijedu u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici i tom su zgodom prigodne riječi o tome kako napreduje ovaj opsežni projekt izgovorili pomoćni biskup sarajevski msgr. Pero Sudar, akademik Dalibor Brozović, dr. Jakov Pehar i glavni tajnik Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini Ivo Anđelić.</p>
<p>Po riječima dr. Jakova Pehara, budući leksikon je bilanca jednog vremena i prostora, te je bilo važno odrediti kriterije, a to nije bilo lako, jer se mora biti objektivan i uvažavati faktografiju. Naime, ustvrdio je dr. Pehar, zanima ih samo istina i bit djela onih koji su po djedu i ocu radili u BiH i time pridonosili uljuđenosti. Sada se, po riječima dr. Pehara, sređuje abecedarij, a prvi od tri zamišljenih svezaka izići će do kraja ove godine, te će to biti najbolja čestitka jednom narodu za Božić i Novu godinu, jer, ne treba posebno naglašavati da je leksikon ukupni prinos kulturi BiH.</p>
<p> O oglednom svesku govorio je i akademik Dalibor Brozović istaknuvši da su u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« u Zagrebu već bili sastavljači leksikona na kolegijalnom susretu i tom su se zgodom upoznali sa specifičnom informatičkom tehnologijom pri izradi sličnih djela. Naime, ističe Brozović, ovo će biti leksikon koji nije protiv nekoga, već je o nekome. Hrvati kao malobrojni narod ne mogu biti inicijatori većih projekata. Uostalom, taj će rječnik uredništvo morati preciznije definirati, jer će njime udio Hrvata u BiH biti jasniji i Hrvatskoj i svijetu. </p>
<p>Monsignor Pero Sudar na predstavljanju oglednog sveska leksikona založio se za misao koja nam govori da je upravo Katolička Crkva znala što treba dati Hrvatima da bi bili narod. Stoga je Crkva zahvalna što u ovoj epohalnoj knjizi neće biti zaobiđena. Naša je sveta zadaća reći istinu o nama, zaključio je svoje izlaganje msgr. Pero Sudar.</p>
<p> Na kraju predstavljanja ove edicije govorio je i glavni tajnik Hrvatske zajednice u BiH Ivo Anđelić. On je podsjetio na »Leksikon znamenitih Hrvata« tiskan prije 1945. koji mu je pomogao u formiranju osobnih predodžbi o povijesnim događajima i veličajnim Hrvatima. Ideja o izradbi Leksikona Hrvata BiH je dugo nošena u glavama znanstvenika Hrvata iz BiH, a posebno je oživjela tijekom posljednjeg rata kada su Hrvati u BiH doživjeli povijesni egzodus iseljavanja i smišljenog uništavanja svega što je hrvatsko na velikom dijelu države Bosne i Hercegovine, koju su u daljnjoj i bližoj povijesti baštinili. Ovaj će leksikon biti tiskan u nakladi od 8. 000 do 10. 000 primjeraka, a glede financiranja očekuje se pomoć ustanova iz Republike Hrvatske i hrvatskih društava iz inozemstva, a uredništvo se nada i sponzoriranju iz cijeloga svijeta. Po Anđelićevim riječima marketinške aktivnosti oko ove edicije prati agencija »Millenium promocija« iz Zagreba, koja je organizirala i promotivno predstavljanje u srijedu.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatski film u Budimpešti </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - U dvorani Kinoteke Mađarskoga filmskog instituta u Budimpešti, od 1. do 7. travnja održat će se Tjedan hrvatskoga filma, na kojem će biti prikazani najbolji filmovi mlađih hrvatskih redatelja, snimljeni u devedesetima. U šest će dana biti prikazano 11 dokumentaraca, 12 igranih filmova i jedan animiran film (»Kolač« Daniela Šuljića). U dva termina svakodnevno će se prikazati po dva filma.</p>
<p> Na programu su i neki od najznačajnijih hrvatskih filmova posljednjeg desetljeća - »Tri muškarca Melite Žganjer« Snježane Tribuson, »Mondo Bobo« Gorana Rušinovića, »Noć za slušanje« Jelene Rajković, »Da mi je biti morski pas« Ognjena Sviličića i »Maršal« Vinka Brešana. Među dokumentarcima odabranima za retrospektivu su i nagrađivani »Šalter« Dražena Žarkovića, »Plašitelj kormorana« Branka Ištvančića, »Dvoboj« Zrinke Matijević i »Dečko kojem se žurilo« Biljane Čakić-Veselič. Posljednjega dana na programu su tri eksperimentalna i alternativna filma iz produkcije Hrvatskoga filmskog saveza te 13 videofilmova »druge« i »treće« generacije, među kojima su Igor Kuduz, Milan Bukovac, Dan Oki, Vladislav Knežević, Tanja Golić. Tjedan hrvatskoga filma otvorit će Ivo Škrabalo, a bit će zatvoren nakon održavanja okrugloga stola, na kojem će sudjelovati redatelji filmova. Organizatori Tjedna su Mađarski nacionalni filmski arhiv, Hrvatski filmski savez i Kino-klub Zagreb. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koncert Stampeda u »SKUC-u«</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Grupa Stampedo u petak će održati koncert u zagrebačkom »SKUC-u«, a radi se o jednoj od rjeđih prilika pojavljivanja Stampeda u živo, što će vjerojatno iskoristiti poklonici »pomaknutog« zvuka i pristupa grupe. Bez ikakve sumnje, radi se o jednoj od najhrabrijih i najinventivnijih postava domaće scene unatrag par godina, koja je uspjeh prvijenca »Tandara mandara« nastavila s odličnim lanjskim albumom »Romantično ljetovanje za dvije osobe«. Gotovo godinu i pol nakon urnebesna prvoga singlea »Stampedo« - zapamćenog osim po glazbi i po odličnom videospotu - prvi, i zatim drugi, album Stampeda potvrdio je sve što je najavljeno briljantnim prvim diskografskim izdanjem. I na koncertima se, dakako, može pronaći pravi stempedo ideja, a osim slobodoumne, transžanrovske sviračke matrice koja se koristi najrazličitijim stilskim »štakama« (od zanimljivih ritmičkih kombinacija, cabaretskih i folklornih stilizacija, do gitarističke tutnjave i inventivnih igrokaza), ono po čemu glazba Stampeda najviše privlači kohezija je koja se može pronaći unutar materijala s poduljim popisom kvaliteta. (H. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Robert Harth ravnatelj Carnegie Halla</p>
<p>NEW YORK, 29. ožujka</p>
<p> - Američki violinist i dirigent Robert Harth imenovan je umjetničkim i izvršnim ravnateljem Carnegie Halla, slavne newyorške koncertne dvorane - objavila je u srijedu ta institucija. Harth (45) će 17. rujna zamijeniti Nijemca Franza Xavera Ohnesorga, bivšeg direktora Kölnske filharmonije, imenovana u New Yorku 1999. godine, koji se odlučio vratiti u Njemačku kako bi ondje upravljao Berlinskom filharmonijom. Zamjenik predsjednika i direktor Filharmonije iz Los Angelesa tijekom deset godina (1979./89.), Robert Harth ravnao je od 1989. godine vrlo uglednim glazbenim festivalom u Aspenu (Colorado) i njihovom školom. Predsjednik Carnegie Halla, violinist svjetskog ugleda Isaac Stern, izrazio je u priopćenju zadovoljstvo Harthovim dolaskom u New York. »Robertu je doslovno glazba u krvi«, izjavio je on. »Na festivalu i u glazbenoj školi u Aspenu, bio sam okružen mladim glazbenicima čiji je krajnji san doći u Carnegie Hall«, dodao je novi umjetnički direktor. »Dijelio sam taj san. Za mene je čast i sreća da danas mogu krenuti na taj put«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tjedan češkog filma posvećen Jiriju Menzelu u Kinoteci</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Četvrti Tjedan češkog filma u Zagrebu, koji će se održati od 3. do 9. travnja u »Kinoteci«, posvećen je filmskom, kazališnom i književnom djelu Jirija Menzela koji će tih dana boraviti u Zagrebu. Uz retrospektivu najznačajnijih Menzelovih filmova priređeno je više programa koji nisu vezani uz njegov filmski rad. Tjedan će otvoriti premijera dokumentarnoga filma Milivoja Puhlovskog »Jiri Menzel - hrvatski dnevnik«, o Menzelovoj režiji predstave »Nemoćnik u pameti« u Zagrebu i Dubrovniku. U četvrtak, 5. travnja, u Kazalištu »Komedija« u 19 sati predstavit će se hrvatsko izdanje Menzelove knjige »Pa ne znam...«, a isti dan u 20 sati bit će izvedena predstava »Nemoćnik u pameti«. Menzelova filmska retrospektiva počinje 3. travnja filmom nominiranim za Oskara 1986. velikim hitom »Selo moje malo«, a idući dan na programu je film za koji je Menzel 1967. dobio Oskara »Strogo kontrolirani vlakovi« (1966.), slijedi »Hirovito ljeto« iz 1967., »Ševe na žici« iz 1969. i »Striženo, košeno« (1980.) u nedjelju, 8. travnja. Retrospektivu Menzelovih filmova zatvorit će film »Vikendica u šumi« (1975.)</p>
<p>U subotu, 7. travnja, »Kinoteka« je rezervirana za hrvatsku premijeru češkog filma »Moramo se pomagati« Jana Hrebejka, koji je ove godine bio nominiran za Oskara. Na premijeru bi trebao doći i redatelj.</p>
<p>Organizatori tjedna su veleposlanstvo Republike Češke, Interfilm i Zagreb film. Ulaz je na sve projekcije besplatan. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Englezi pomoću suca pobijedili Albaniju</p>
<p>U kvalifikacijskoj utakmici za SP nizozemski su nogometaši sedam minuta prije kraja u Portugalu vodili 2-0, ali - nisu pobijedili. Zlatko Zahovič je u Ljubljani pogotkom u posljednjoj minuti iz slobodnog udarca osigurao bod Sloveniji u ogledu s Jugoslavijom, dok je Englezima na gostovanju u Albaniji na putu do pobjede trebala pomoć suca</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Velika sudačka pomoć Englezima u Tirani, remis Slovenije i Jugoslavije u Ljubljani, te prokockana pobjeda Nizozemaca u Portugalu najzapaženiji su detalji s posljednje runde kvalifikacijskih utakmica za SP, odigrane u srijedu.</p>
<p>Skupina VI.</p>
<p>Škoti su u srijedu bez suviše problema preskočili San Marino, pobijedivši 4-0, te tako odmaknuli na vrhu ljestvice. Iz hrvatskog kuta redoslijed naoko ne izgleda baš ugodno... Naime, Škoti »vatrenima« bježe čak šest bodova, dok drugoplasirana Belgija ima tri boda prednosti. Ipak, nema razloga velikoj brizi. I Škoti i Belgijanci već su »potrošili« utakmice protiv amatera iz San Marina, dok Hrvatsku još očekuju dvije utakmice protiv »marinaca«...</p>
<p>Skupina I.</p>
<p>Mršava pobjeda Rusije protiv »rekreativaca« s Farskih Otoka - samo 1-0 (!) - jedno je od većih iznenađenja ove kvalifikacijske runde. Ipak, tri su boda ostala u Moskvi, čime su Rusi zadržali vodeće mjesto u skupini. Spasitelj je bio Mostovoj u 19. minuti. Za mjesec dana Rusi gostuju u Beogradu... Jugoslavija je, pak, u srijedu u posljednjim sekundama ispustila pobjedu u Ljubljani. Poveli su u 32. minuti pogotkom Save Miloševića, a izjednačio je Zlatko Zahovič iz slobodnog udarca u sudačkoj nadoknadi vremena.</p>
<p>Skupina II.</p>
<p>U skupini koja »udomljuje« Portugal i Nizozemsku glavnu riječ ima - Republika Irska. Irci su, naime, u srijedu »posjetili« Andoru, uzeli tri boda i zasjeli na vrh ljestvice. Nizozemci su, pak, nakon nekoliko kikseva u početnom dijelu kvalifikacija u srijedu gostovali u Lisabonu u možda najzanimljivijoj utakmici ove kvalifikacijske runde. Samo sedam minuta prije kraja »tulipani« su vodili 2-0, ali ipak - nisu pobijedili. Trgnuo se domaći napadač Pauleta, koji je u 83. minuti smanjio vodstvo gostiju, da bi u posljednjoj minuti izborio 11-erac iz kojeg je Figo osigurao bod Portugalu. Nizozemci su tako propustili priliku osvetiti se Portugalcima za poraz u Rotterdamu, a kako vrijeme odmiče, plasman na Svjetsko prvenstvo sve im je više pod znakom pitanja. Naime, Irci nisu nimalo »bezazleni«. One najteže utakmice - gostovanja u Portugalu i Nizozemskoj - već su odradili, i to vrlo uspješno. Na svakoj su uzeli po bod...</p>
<p>Skupina III.</p>
<p>Donedavno vodeće selekcije u ovoj skupini - Češka i Danska - u srijedu su u Pragu odigrale 0-0. Iako su Danci uzeli bod na gostovanju kod prvoplasirane Češke, ipak su skliznuli s drugoga mjesta, koje su zasad preuzeli Bugari. Oni su, pak, u srijedu u Sofiji pobijedili Sjevernu Irsku 4-3, no utakmica ipak nije bila tako neizvjesna kako to sugerira sam rezultat. Domaći su, naime, šest minuta prije kraja vodili 4-1...</p>
<p>Skupina IV.</p>
<p>U srijedu nije bilo gotovo nikakvih pomaka. Vodeće tri selekcije upisale su pobjede, tako da su i dalje bodovno izjednačene na vrhu. Turska je pobijedila Makedoniju u Skopju, Slovačka je bila bolja od Azerbejdžana na svom, a Švedska od Moldavije na gostujućem terenu. Zapravo, najteže je, kako smo i najavljivali, bilo Turcima. Makedonija je vodila 1-0, nakon čega su Turci, u samo minutu i pol, s dva pogotka preokrenuli rezultat. Prvo je efektnim udarcem petom loptu u mrežu ugurao Mitrevski. Ali, u svoju mrežu... Odmah potom Ümit Davala je donio pobjedu gostima.</p>
<p>Skupina V.</p>
<p>Ukrajina je uzela bod na gostovanju u Walesu, odigravši 1-1, no veliko je pitanje mogu li Ševčenko i društvo biti zadovoljni ovakvim učinkom. Istina, s obzirom na to da su Velšani vodili, bod bi trebao biti zadovoljavajući. No, Ukrajinci su i dalje treći u skupini, iza razigranih Poljaka i čvrstih Bjelorusa. Poraz protiv Poljske u Kijevu i samo bod protiv Bjelorusije, također u Kijevu, ostavlja traga... Poljaci su se u srijedu »poigrali« s Armenijom, pobijedivši 4-0, i zadržali vrh ljestvice sa 13 od mogućih 15 bodova. Bjelorusija je u Minsku svladala Norvešku, koja svakako predstavlja najveće razočaranje kvalifikacija. Norvežani su u pet utakmica upisali samo dva boda i, jasno, posve su ispali iz bilo kakvih kombinacija za SP.</p>
<p>Skupina VII.</p>
<p>Austrijanci su u izravnom dvoboju za drugo mjesto pobijedili Izrael 2-1, automatski ga preskočili na ljestvici, i sada za vodećim Španjolcima zaostaju dva boda. Bosanci i Hercegovci upisali su prvu pobjedu u ovim kvalifikacijama, u gostima su svladali - Lihtenštajn... </p>
<p>Skupina VIII.</p>
<p>Gostovanje u Gruziji bio je veliki ispit kvalitete rumunjske reprezentacije. U jedine dvije »ozbiljne« utakmice Rumunji su - izgubili. Oba puta svladali su ih Talijani... Do utakmice u Gruziji, jedinu pobjedu ubilježili su još na samom startu, i to protiv Litve, koja u ovim kvalifikacijama uglavnom predstavlja »igračku« za popravljanje gol-razlike. Stoga je pobjeda u Tbilisiju, 2-0, naznačila povratak Rumunja na stazu koja vodi ka SP. Glavni konkurenti za drugo mjesto su im Mađari, koji imaju bod manje, ali i utakmicu manje... Uzgred, Talijani su u srijedu u Trstu pobijedili Litvu.</p>
<p>Skupina IX.</p>
<p>Njemačka je zasad najuvjerljivija reprezentacija u ovom kvalifikacijskom ciklusu. Doduše, malo je nedostajalo da im Albanci u subotu usred Leverkusena uzmu bod, no ovoga puta su pobjedom protiv Grčke u Ateni potvrdili status najuspješnije selekcije. Pobijedili su 4-2... Englezi su, pak, pobijedili Albaniju u Tirani, ali uz veliku pomoć suca. U posljednjoj minuti utakmice, pri vodstvu Engleske 2-1, Rrakli je zatresao mrežu za izjednačenje. No, pogodak je poništen zbog zaleđa, iako je engleski branič Gary Neville bio gotovo dva metra ispred Rraklija... U sljedećem napadu Englezi su postigli pogodak za konačnih 3-1. Usprkos velikoj pomoći suca u posljednjoj minuti, Englezi su ipak nadigrali Albaniju, posebice u prvom poluvremenu. Štoviše, najbolji igrač utakmice u tom razdoblju bio je albanski vratar. Utakmicu je, inače, obilježio incident u kojem su albanski navijači goste »darivali različitim poklonima«... Tako je engleski napadač Heskey, nakon jednog dalekometnog »poklona« s tribina, nakratko ostao ležati na travi...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Senzacija - Ekvador pobijedio Brazil!</p>
<p>U 11. kolu južnoameričkih kvalifikacija za nogometno SP 2002. prvi puta u povijesti nogometaši Ekvadora pobijedili Brazil / Urugvaj u opasnosti da treći put zaredom ne izbori nastup na SP </p>
<p>QUITO, 29. ožujka </p>
<p> - Prvi put u svojoj povijesti nogometna reprezentacija Ekvadora uspjela je svladati Brazil. U susretu 11. kola južnoameričkih nogometnih kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 20020. godine Ekvador je u Quitou pred 40.800 gledatelja pobijedio četverostruke svjetske prvake sa 1-0 (0-0).</p>
<p>Junaci velikog trijumfa Ekvadora bili su strijelac Agustin Delgado i vratar Jose Cevallos. Trenutak odluke dogodio se u 49. minuti kada je Delgado svojim petim zgoditkom u kvalifikacijama svladao Cenia, postigavši vjerojatno i jedan od najznačajnijih pogodaka u povijesti svoje zemlje, koja nikada nije bila na svjetskom prvenstvu. Dosadašnji najveći uspjeh Ekvadora bilo je četvrto mjesto na Copa America 1993. godine, a u prijašnjim ogledima sa Brazilom »karioke« su pobijeđivale sa 9-1, 9-2, 7-1.</p>
<p>Jedan od razloga gostujućeg neuspjeha je i činjenica što se utakmica odigravala na 2.800 metara nadmorske visine. Brazilci su u Quito stigao svega četiri sata prije početka dvoboja, kako bi smanjio učinak prorijeđenog zraka, no nije uspiosu uspjeli. </p>
<p>U Buenos Airesu Argentina je, također u 11. kolu južnoameričkih kvalifikacija za odlazak na SP, pobijedila Venezuelu sa 5-0 (2-0). Diego Simeone postao je prvi argentinski nogometaš sa 100 nastupa u dresu »gaučosa«, a njegovi suigrači uveličali su proslavu uvjerljivom pobjedom. </p>
<p>U večeri kada je proslavljao i svoj 31. rođendan Simeone je nagrađen kapetanskom vrpcom. Svoj prvi nastup u dresu Argentine Simeone je upisao 1988. godine u utakmici protiv Australije.</p>
<p>Argentina je bez većih problema ubilježila pobjedu protiv »fenjeraša« Venezuele, koja je u 11 kola ubilježila 10 poraza i tek jednu pobjedu. Strijelci za domaćine bili su Hernan Crespo (12.), Juan Pablo Sorin (31.), Juan Sebastian Veron (51.), Marcelo Gallardo (60.) i Walter Samuel (85.).</p>
<p> Gostujućom pobjedom protiv Urugvaja u Montevideu u 11. kolu južnoameričkih kvalifikacija Paragvaj je načinio veliki korak ka plasmanu na SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji.</p>
<p>Sa tri nova boda, ukupno 23, Paragvaj je »skočio« na drugo mjesto iza Argentine (28), dok je Urugvaj šesti sa 15 bodova. Strijelac jedinog pogotka bio je Guido Alvarenga u 64. minuti, međutim dvoboj su obilježili brojni oštri prekršaji, silna naguravanja i provokacije, pa je španjolski sudac Jose Garcia Aranda imao velikih problema kako bi smirio nervozne suparnike. Četvrtim porazom, te prvim na domaćem terenu, Urugvaj je došao u opasnost da po treći put uzastopce propustiti smotru najboljih nogometnih vrsta svijeta.</p>
<p> Ostalli rezultati 11. kola južnoameričkih kvalifikacija za SP: Kolumbija - Bolivija 2-0, Peru - Čile 3-1.</p>
<p>Redoslijed nakon 11. kola: 1. Argentina 28 bodova, 2. Paragvaj 23, 3. Brazil 20, 4. Ekvador 19, 5. Kolumbija 18, 6. Urugvaj 15, 7. Peru 11, 8. Čile 10, 9. Bolivija 9, 10. Venezuela 3.</p>
<p>Plasman u Japan i Južnu Koreju osigurat će prve četiri reprezentacije, dok će petoplasirana igrati protiv pobjednika Oceanije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>HOO protiv nogometne »lige 16«</p>
<p>Prema mišljenu članova tek imenovanog Povjerenstva za praćenje zakonodavstva u sportu, nije o promjeni sustava traženo prethodno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora, a ne postoji ni valjana odluka Skupštine Hrvatskog nogometnog saveza da se novi sustav natjecanja primjenjuje od sljedeće nogometne sezone</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora uputit će Hrvatskom nogometnom savezu pravno mišljenje prema kojem odluka o promjeni sustava natjecanja od sezone 2001./2002. nije zakonski valjana. Prema mišljenu članova tek imenovanog Povjerenstva za praćenje zakonodavstva u sportu (Siniša Petrović, Igor Gliha i Jurica Malčić) prekršena su u slučaju uvođenja nogometne »lige 16« dva članka Zakona o sportu. Nije, naime, traženo prethodno mišljenje HOO, a ne postoji ni odluka Skupštine HNS, koja se mora donijeti barem godinu dana unaprijed, da se novi sustav natjecanja primjenjuje od sljedeće nogometne sezone. </p>
<p>Željko Širić se, međutim, s takvom ocjenom nije suglasio tvrdeći kako je Skupština Hrvatskog nogometnog saveza donijela odluku da se novi sustav natjecanja automatizmom primjenjuje od sezone 2001./2002., ukoliko se, kao što je napokon i bio slučaj, zbog zakonskih ograda ne bude mogao primjenjivati već od ove sezone. Širića je, osim toga, zanimalo tko je pokrenuo inicijativu za preispitivanje odluke HNS-a, na što mu je Mijačika odgovorio da HOO nije Ministarstvo uprave da bi morao reagirati samo na nečiji zahtev.</p>
<p>Ni Luciano Sušanj nije bio naročito zadovoljan mišljenjem Povjerenstva, iako smatra da »Liga 16« nema nikakve veze s razvojem sporta i nogometa. Sušanj, naime, smatra da je neprihvatljivo četiri mjeseca prije početka novog prvenstva rušiti sustav za koji su se svi klubovi pripremali i na osnovu kojeg su vukli sve kadrovske i marketinške poslove. Većina članova Vijeća HOO-a je ipak podržala mišljenje Povjerenstva uz opasku Zdravka Hebela, kako u ovom slučaju HOO ne može olako popustiti, jer slični problemi uskoro predstoje i u košarci, rukometu, vaterpolu...</p>
<p>Na 7. sjednici vijeća HOO, vjerojatno najzanimljivijoj i najdinamičnijoj otkako postoji Hrvatski olimpijski odbor, donesen je i novi Pravilnik o poslovnom ustrojstvu. Na inzistiranje glavnog tajnika, Andrije Mijačike, u isti je uvrštena i sistematizacija radnih mjesta, iako bi o njoj svoje mišljenje trebali prethodno izreći i sindikati. Taj problem je »premošten« tako da se neće dirati prava zaposlenika zajamčena još uvijek važećim kolektivnim ugovorom, već će se nova sistematizacija odmah primjenjivati samo za novozaposlene u službama HOO-a. Na prijedlog glavnog tajnika jednoglasno je prihvaćeno da direktor Ureda nacionalnih sportskih saveza bude Ivan Varvodić, direktor Ureda za olimpijski program Darko Dujmović, dok izvršni direktor i dalje ostaje Josip Čop. Direktor novoformiranog Ureda za lokalni sport biti će imenovan naknadno.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Crne slutnje preplavile Kranjčevićevu</p>
<p>U NK Zagreb i nadalje se najmanje priča o nogometu, a klupske starosjedioce sve češće zaokupljaju crne slutnje i podsjećanja na dane kad su »zagrebaši« iz Prve ispali u Treću ligu</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Izgleda da će reporteri u Kranjčevićevu ići samo po kazni. Jer, što drugo nego kazna, može biti za novinara dolazak u klub u kojemu, za provedenih 90 minuta u njegovim prostorijama, nijednom nije spomenuto da primjerice u subotu Zagreb igra u Splitu protiv Hajduka u prvom kolu doigravanja za prvaka. Samim time, dakako, nijednom nije dotaknuto kakva su očekivanja Zagreba, kako će se igrati, koji su Zagrebovi aduti, koji minusi, i hoće li Zagreb uopće uspjeti ikoga pobjediti, kao što kazuju neki realni prognostičari.</p>
<p> Umjesto svega toga opet se vrtila dobro znana trakavica koja ovaj klub, znan kao vječni borac za uvjerenje kako grad Zagreb ne treba isključivo misliti na Dinamo nego i na ostalu svoju djecu, iz dana u dan gura u sve veću agoniju. Drugačije ni ne može biti pri postojanju klupske razjedinjenosti s dvije uprave, što i nije jedini problem. Veća je nevolja za klub što mjerodavna pravna i gradska tijela, do kojih je stiglo da o tomu odlučuju na temelju tužbi i protutužbi zainteresiranih, ne nalaze više od godinu dana ni snage ni argumente, ali niti volje da to presjeku. Svejedno da li u korist jednih, drugih, ili nekih trećih, pa neka se barem nešto zna i finalizira.</p>
<p> Umjesto toga sve kao da je zapravo prepušteno igranju na kartu strpljenja, debelelokožja, povlačenja veza i vezica. </p>
<p>Upravo zbog svega toga, ali i davljeničkih pokušaja klupskih pojedinaca da ovim ili onim potezom, ili grčevitom kupnjom ovog ili onog igrača kupe vrijeme i prividni mir, rasplela se ovaj put u klupskim prostorima priča najcrnjih slutnji. </p>
<p>Prisjetio se, primjerice, Zlatko Dračić, Zagrebova legenda, kako je to izgledalo u klubu prije 13 godina, kad je postalo jasno da Zagreb treba ispasti iz Prve lige. Kasnije je ispao i iz Druge, a nije jedini koji sluti da bi se to moglo i sada dogoditi:</p>
<p>- Najednom se klub potpuno ispraznio. Ostali smo sami mi starosjedioci koji smo uvijek tu kad dođe do potonuća. Oni pak raznorazni »prijatelji« koji su tu samo radi šminke i kad treba pobrati vrhnje, odjurili su kao štakori koji najbolje predosjećaju da će brod potonuti.</p>
<p>Ubacio se Žarko Čuljak, jedan od onih rijetkih koji je u tim vremenima Zagrebu dobacio pojas za spasavanje, i pridodao:</p>
<p>- Samo da se to ne ponovi, sav taj put konsolidacije, pa mukotrpni povratak stepenicu po stepenicu.</p>
<p>Jerkovićev komentar nije bio dug:</p>
<p>- Sve trenutno što se u klubu događa ukazuje na to da je Zagreb na tom putu, a onda; neka mu je Bog na pomoći. A jedino mi je žao što će oni koji su do svega toga doveli ignorancijom, neznanjem i prepotencijom, negdje u miru gladiti bradu i đžep. Neće pritom imati grižnju savjesti jer sami po sebi i nemaju nikakav posebni osjećaj prema klubu... Zato se i ne mičem iz Kranjčevićeve, kako bih to spriječio. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Metković-Jambo opet u finalu Kupa EHF-a?</p>
<p>U subotu u uzvratnoj utakmici polufinala Kupa EHF rukometaši Metković Jamba dočekuju Islandski Haukar kojeg su u gostima pobijedili 22-20. </p>
<p>METKOVIĆ, 29. ožujka</p>
<p> - RK Metković Jambo samo je korak od ponovnog ulaska u finale Kupa EHF-a. U subotu na svom terenu Metkovćani u uzvratnoj polufinalnoj utakmici dočekuju islandski Haukar Hafnarfjördur, momčad koja je na njihovom terenu u nedjelju pobijeđena 22-20.</p>
<p>Nema niti jednog igrača iz redova Metkovića koji nije uvjeren u sigurnu pobjedu i u subotu i ulazak u finale te susrete s Magdeburgom koji je u prvoj utakmici visoko porazio španjolsku Bidasou.</p>
<p>To bi bilo drugi puta da se Metković susretne s njemačkim predstavnikom, naime, prošle godine Metkovci su bili u konačnici bolji od Flensburga.</p>
<p>Islanđani su kod kuće iznenadili goste »divljom« obranom 3-3 koju je trebalo znati savladati, iako nije bilo lako zbog nenaviknutosti.</p>
<p>- Jest, time su nas iznenadili, mogu pokušati isto i u Metkoviću, ali bit ćemo spremni odgovoriti na sve izazove s njihove strane. Moramo gledati sebe i svoju igru, ne smijemo misliti da će biti lako i tek onda možemo računati na konačno uspješan ishod, poručio je trener Metkovćana Ivica Obrvan.</p>
<p>Sretna je okolnost što se u momčad vraćaju ozljeđeni Baltić i Dominiković, kao da se forma cijele momčadi nalazi u uzlaznoj putanji. U subotu na velikoj fešti, u punoj dvorani, Metkovcima se pruža jedinstvena prigoda ispuniti jedan od ovosezonskih ciljeva, ulazak u finale europskog natjecanja.</p>
<p>Tu prigodu zacijelo neće propustiti jer imaju i snage i želje još jednom se dokazati europskoj javnosti. Eliminirali su Orlen Plock, Steauu i Brodomerkur, pobijedili na Islandu neugodnog suparnika pa je logično da će kod kuće biti još bolji.</p>
<p>Potom ih čeka odlazak u Zagreb na prvenstveni dvoboj s velikim rivalom Zagrebom za domaću prvenstvenu krunu. O tomu će razmišljati tek od nedjelje. Haukar je prvi protivnik i njega treba pobijediti a potom će se Metkovci okrenuti domaćem prvenstvu.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Radić razgnjevio Španjolce</p>
<p> ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Ključna osoba prvog polufinalnog ogleda košarkaške Eurolige bio je hrvatski sudac i jedna od najutjecajnih osoba naše košarke Danko Radić.</p>
<p>Naime, AEK je u Ateni svladao Tau Ceramicu u produžetku 75-74 i to košem Dimos Dikuodisa, postignutom, po pregledanoj snimci, debelo nakon isteka vremena. Osoba koja je odlučila da je koš priznat i time potvrđena AEK-ova pobjeda jest prvi sudac Danko Radić.</p>
<p> Nakon konzultacija sa zapisničkim stolom, gdje mu je, kako tvrde izvori bliski Radiću, sugerirano da je koš regularan, Radić je priznao Dikoudisov ubačaj i izazvao silan revolt u španjolskim redovima. Navodno je američki graditelj igre Španjolaca Bennett krenuo zatvorenom šakom na Radića, a Bennett je uz Scolu, Oberta i Foiresta i prijavljen nakon susreta. Radić je uz policijsku pratnju napustio dvoranu, a Tau Ceramica je uložila žalbu. Stvar je na stolu disciplinskog suca Uleba, Portugalca Josi Manuela Meirima.</p>
<p>Da sve nije čisto - oni koji su gledali TV-snimku tvrde da je vrijeme 100 posto iscurilo i to za nekoliko sekundi!? - potvrđuju izjave oba trenera nakon susreta. I Dušan Ivković, trener AEK-a i Duško Ivanović, trener Tau Ceramice dobro poznaju Radića još iz YU lige...</p>
<p> - Ukoliko se naša žalba ne usvoji bit će to najveći skandal u povijesti europske košarke, tvrdi Ivanović, a i Ivković je priznao da je koš Dikoudisa dvojben, uz dodatak:</p>
<p> - Utakmica je zavrešna, a nisam još do sad vidio da se rezultat utakmice koja je završila promijenio...</p>
<p>Španjolci grme u medijima, sugeriraju da se radilo o čistoj pljački te da im je ono što su zaradili u 45 minuta na parketu oteto. I to nakon isteka 45 minuta. I upiru prstom u Radića.</p>
<p>Druga utakmica istih protivnika na programu je u petak, također u Ateni. Tko će od prijavljenih Španjolaca istrčati na parket Olimpijske dvorane ostaje upitno. (tp)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U Budimpešti se kuje plan za Bresciu</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti-CO za osam dana igraju uzvratnu utakmicu finala LEN kupa protiv Brescie (prvi dvoboj 9-6 za Mladost), gostovanje u Italiji Zagrepčani će čekati između ostalog i na mini-pripremama u Budimpešti</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Vaterpolisti Mladosti vrijeme do uzvratne finalne utakmice LEN kupa 7. travnja protiv talijanske Brescie (prvi dvoboj 9-6 za Zagrepčane) kratit će, između ostalog i u Budimpešti. Naime, trener »mladostaša« Bruno Silić već po tradicionalnoj navadi prije bitnih utakmice odveo je momčad u Mađarsku. U tri budimpeštanska dana Silićevi vaterpolisti trenirat će zajedno s igračima Honveda i BVSC-a.</p>
<p>- Mladost ovakvu vrstu treninga prakticira već nekoliko godina. Veoma smo zadovoljni suradnjom s budimpeštanskim prvoligašima, stariji igrači ne mogu se opustiti u treningu s vrhunskim mađarskim profesionalcima, mladi pak mogu mnogo toga naučiti, veli trener Mladosti Bruno Silić, koji u Budimpeštu nije mogao povesti Pericu Bukića i Samira Barača. Oni su ostali u Zagrebu gdje će trenirati po posebnom programu kako bi zaliječili svoje ozljede, odnosno prehladu.</p>
<p> Naime, Samira Barača boli noga, riječ je o blažoj ozljedi koja će biti sanirana do subote. S druge strane Bukića je zahvatila viroza, ali u klubu ne sumnjaju da će i on biti spreman za osvajanje jedinog naslova koji mu nedostaje u karijeri. LEN kup Mladost, time i Bukić, još nikad nije osvojila. Zbog jednostavnog razloga, Zagrepčani su najčešće nastupali u Ligi prvaka. </p>
<p>- Smatrali smo da je i Bukiću i Baraču bolje da subotu čekaju blizu svojih kuća kako ne bi pogoršali svoje stanje. Poveli smo stoga u Budimpeštu neke mlade igrače koji su velika budućnost Mladosti. </p>
<p> U Budimpešti je tako ipak 13 »mladostaša«: Vičan, Perčinić, Benić, Rogin, Štritof, Vrbičić, Vjeko i Dario Kobešćak, Primorac, Komadina, Marić, Varga i Jakovac. </p>
<p>Uprava Mladosti potrudila se da zagrebački vaterpolisti imaju lijepu podršku u Bresciji za vrijeme finalne utakmice. Jedan, možda i dva autobusa s navijačima krenut će put gradića stotinjak kilometara prije Milana. Mladost dugo nije priredila slavlje, navijači su se već zaželjeli pjesme... (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prvo predstavljanje reprezentativaca</p>
<p>Na Jarunu će se 7. i 8. travnja održati jedina ovogodišnja međunarodna veslačka regata u Hrvatskoj, »Croatia Open 2001« </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Jedina ovosezonska međunarodna veslačka regata u Hrvatskoj je »Croatia Open 2001« koja će se održati 7. i 8. travnja na zagrebačkoj regatnoj stazi Jarun. Bit će to i prva prava provjera hrvatskih reprezentativaca i potencijalnih reprezentativaca. Očekuje se oko 400 natjecatelja, iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a očekuju se potvrde dolaska natjecatelja iz Mađarske i Švicarske. Nadmetat će se u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji u osam disciplina, a u subotu i nedjelju će biti po 22 finalne utrke.</p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti tko je u kakvoj formi, jer je ovo postolimpijska godina. Tako će hrvatski brončani osmerac s Olimpijskih igara u Sydneyu nastupiti u tri dvojca bez kormilara. Braća Skelin, pa Vujević i Smoljanović te Boraska i Vučičić. Naime, potonji je zamijenio Frankovića koji se oporavlja od operacije leđa. Posljednji dvojac, Čuljak i Francetić, nalazi se u SAD. Naime, Francetić je pri kraju studija na sveučilištu Temple, pa je Čuljak otputovao tamo kako bi mogli zajedno trenirati. No, ta će tri dvojca odmjeriti snage s našim najboljim dvojcem bez kormilara, Saragom i Martinovim.</p>
<p>Jaka konkrencija našim veslačima bit će Slovenci, no bez svojih zlatnih olimpijaca. Naime, njihov dvojac na pariće, Čop i Špik, neće nastupiti. Špik je ozlijeđen, a Čop još premišlja hoće li nastupiti u samcu ili neće ni doći u Zagreb. Na »Croatia Openu« ove godine neće biti ni Čeha, jer se istog vikenda u Češkoj održava kriterijska regata.</p>
<p>- Ovih godina smo došli do razine kad su se u Zagrebu okupljali osvajači medalja s velikih natjecanja, no kako je ovo postolimpijska godina, konkurencija neće biti tako jaka, ali će biti respektabilna. U ovoj godini mnoge zemlje traže već nove kandidate za sljedeće Olimpijske igre u Ateni 2004. Slovenci pripremaju i četvrtac na pariće, a i mi razmišljamo o tome. Istina je da Hrvatska nema mnogo veslača, ali me veseli kad vidim koliko se djece natječe u mlađim kategorijama, rekao je Srećko Šuk, bivši direktor veslačke reprezentacije, a danas trener VK Croatia koji je i organizator ove regate.</p>
<p>Na »Croatia Openu« bit će i dvije memorijalne utrke. Juniori u dvojcu bez kormilara će se natjecati u utrci »Niko i Jure«, u spomen dvojici juniora VK Croatia koji su poginuli u domovinskom ratu, a mlađi juniori će se u osmercu natjecati u utrci »Zdravko Grahovac«.</p>
<p>- Ovo je teško vrijeme, ali smo uspijeli sakupiti nešto novca. Malo tu, malo tamo i eto, regata je tu. Bez toga teško da bismo uspjeli organizirati regatu, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora »Croatia Open 2001«, Slavko Mezdić.</p>
<p>Prvog dana natjecanja iznimno će zanimljive biti utrke juniora u samcima i seniora u dvojcima bez kormilara. U nedjelju, pak, isplatit će se pogledati utrke juniora u dvojcu na pariće i seniore u četvercu bez kormilara. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Balkanska crna internacionala</p>
<p>Osporavanje Daytona razbijanjem Federacije BiH bizarna je igra u kojoj se »stožer za uspostavu trećeg entiteta« izravno oslanja upravo na izvornu zamisao Richarda Holbrookea o okončanju rata u BiH legalizacijom politike etničkog čišćenja, odnosno razbijanjem te države na etnički ekskluzivne teritorije</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Od izbijanja tzv. jugoslavenske krize, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, bezbroj je puta rečeno i napisano kako su »separatističke republike« i narodi koji su se našli na udaru velikosrpske agresije bitno olakšali posao njenim začetnicima i izvršiteljima time što nisu stvorili jedinstvenu obrambenu frontu, već su, ne videći šumu zajedničkih od drveća zasebnih interesa, omogućili miloševićevskim falangama da se koncentriraju na svaku od žrtava zasebno. </p>
<p>Dok legalne - demokratski kako-tako legitimirane - strukture u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji ... nisu imale osjećaja povijesne odgovornosti, državničke etike ni (jednostavno) razbora da uspostave skupnu političku platformu i pripreme usklađenu obranu, čudovišno, ali čvrsto savezništvo rođeno je među ilegalnim strukturama u tim zemljama. Zapravo, izuzmemo li »deželu« - premda su i neki njeni državljani uzeli učešća u prljavim poslovima u kontekstu ratova u »zoni sumraka južno od Slovenije, sjeverno od Grčke« - političko, ekonomsko i kulturno (štoviše, i duhovno) podzemlje na cijelom je tom prostoru proteklih desetak godina izvrsno surađivalo.</p>
<p>Da ne nabrajamo sve primjere »bratske pomoći« u oružju - štoviše, i u ratnim djelovanjima (što znači i ljudskoj supstanci) - opremi i gorivu, hrani (mahom iz opljačkanih humanitarnih konvoja) i novcu (dakako, utjeranom u obliku »ratnog poreza«), koja se proteklih godina prelijevala preko granica pod kontrolom formalno neprijateljskih strana, spomenimo, kao paradigmatsku, samo hrvatsku (onodobno-režimsku) opskrbu naftom preko Abdićevog bantustana srpskih tenkova u Bosni i Hercegovini, u jeku obrambenog rata u našoj zemlji protiv agresora pod istim četničkim znakovljem!</p>
<p>Tako i sada, po gotovo besprijekorno usklađenoj koreografiji, hercegbosanski HDZ, služeći se Hrvatskim narodnim saborom, parapolitičkom skupinom nastalom po legendarnom scenariju »događanja naroda«, razvaljuje Federaciju BiH upravo u trenutku kad Vojislav Koštunica tuđmanovskim sporazumom o suradnji SR Jugoslavije i Republike Srpske daje toj pseudo-etatističkoj tvorevini ne samo legitimitet partnera u međudržavnoj komunikaciji, nego i karakter »entiteta« odmaknutijeg od Sarajeva, negoli od Beograda. Baš kao što bi Jelavić da se, povratnim djelovanjem na političke odnose u Hrvatskoj (izvozom kontrarevolucije), Mostar što više odmakne od Sarajeva - kako bi se što više primakao (nekom drugačijem, poželjnom) Zagrebu. Pritom je djelovanje političkog podzemlja - uz sve atribute formalnog legaliteta, snage koje razbijaju BiH ipak su samo »političko krilo« tamošnje mafije - bitno određeno ekonomskim interesima skupine koja čini središnju strukturu vlasti u dijelu Federacije s hrvatskom većinom, sve od prvih izbora i uspostave »nepostojeće« Herceg-Bosne, u sklopu tuđmanovskog »popunjavanja pereca«, do danas. </p>
<p>Ali, nije prividni »nasrtaj na Dayton« ohrabrio samo njegove republičko-srpske i herceg-bosanske osporavatelje: na osebujan način, ali koncepcijski izravno, Daytona su se dohvatili i albanski »gerilci« (ustanici, teroristi, kačaci ...) u Makedoniji. Naime, politička osnova nastanka i djelovanja vojnog krila separatističke frakcije unutar tamošnje albanske političke zajednice jest - odbijanje demokracije, uspostave pravne države i suzbijanja krijumčarske ekonomije nastale u okrilju bezvlađa, odnosno pod zaštitom »protektorata« SAD-a, NATO-a i EU-a. Tako duh Daytona, odnosno katastrofalna »pogreška« idejnih začetnika i nadzornika sporazuma iz zračne baze »Edwards« živi danas u obliku vjere naoružanih ekstremista u zapadnoj Makedoniji, na Kosovu i u Preševskoj dolini da će im neka međunarodna politička instanca priznati plodove ratnih, a zapravo terorističkih pothvata, onako kao što je bosansko-hercegovačkim Srbima dopušteno da teritorijaliziraju svoju viziju »rješenja srpskoga nacionalnog pitanja u BiH«, usprkos Srebrenici, Keratermu, Omarskoj... </p>
<p>Dakako, osporavanje Daytona razbijanjem njime uspostavljene Federacije BiH bizarna je igra samim time što se »stožer za uspostavu trećeg entiteta« izravno oslanja upravo na takav duh Daytona - i, u krajnjoj liniji, cjelovito provodi izvornu zamisao Richarda Holbrookea o okončanju rata u BiH legalizacijom politike etničkog čišćenja, odnosno razbijanjem te države na etnički ekskluzivne teritorije. Federacija BiH nedvojbeno je, u svjetlu esencijalne ideje Daytona, koncepcijsko nedonošče, binacionalni provizorij bez izgleda za preživljavanje i razvoj ... što su jednako dobro pročitali širokobriješki jurišnici oko Ante Jelavića, kao i braća im po ideologiji u gudurama Šar-planine. </p>
<p>»Konačno rješenje nacionalnog pitanja« pritom je karikaturalna floskula na koju se više ne hvata ni iskusniji dio neobrazovanog stanovništva, a nekmoli inteligencija koja jedina može nositi etničko-politički projekt uspostave regionalne autonomije u sklopu nekog održivog rješenja po južnotirolskom ili aalandskom uzoru.</p>
<p>U svemu tome, svakako je najgore što je mafija poništila baštinu izbjegličkog stradanja milijuna stanovnika tog područja, njihove patnje pod udarima miloševićevskog državnog terorizma i tegobe življenja u bezvlašću »pod nadzorom« UNMIK-a i KFOR-a. A barem se na hrvatskom primjeru moglo dobro naučiti što znači prokockati status žrtve i zaglibiti u bespućima zbiljnosti koja ne postoji izvan prostora iluzija mafiokratskih gospodara rata.</p>
<p>Stjepo Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Traže li slovački Mađari teritorijalnu autonomiju?</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Latentne nesuglasice mađarske nacionalne manjine i većinskih Slovaka u južnim predjelima Slovačke koja pretežno nastavaju etnički Mađari (ima ih u Slovačkoj više od 10 posto), u posljednje vrijeme ponovo su eskalirale. Povod za to je nekoliko ekscesa, kako sa strane Slovaka tako i sa strane Mađara, koji su se dogodili posljednjih nekoliko dana, a koji su poljuljali krhko povjerenje uspostavljeno prije dvije godine uključenjem Stranke mađarske koalicije (SMK) u vladinu koaliciju. </p>
<p>Slovački nacionalisti i ekstremisti koji su izrazito antimađarski raspoloženi, oskvrnuli su pogrdnim napisom skulpturu mađarskog pjesnika Sandora Petöfija u Bratislavi, razbili su prozore na gimnaziji u kojoj se uči mađarski jezik, na ploči na zgradi mađarskog konzulata u Košicama sprejem je prekriženo slovo H (koje je simbol za Mađarsku), a brojni protumađarski istupi čuli su se na skupu u Šuranima, gdje su predstavnici nacionalističkih stranaka i udruženja - Matice slovačke, Slovačke narodne stranke (SNS) i Pokreta za demokratsku Slovačku (HZDS) grubim riječima napali »iredentističke težnje« mađarskih stranaka koje, prema njima, traže teritorijalnu autonomiju za Mađare u južnoj Slovačkoj. Na skupu su se čule ksenofobične parole kao »Mađare istjerati iz parlamenta« ili »Mađare na vješala«, a SNS je istovremeno podnijela zahtjev za zabranu Stranke mađarske koalicije (SMK) jer je njen predsjednik i ujedno potpredsjednik vlade Bela Bugar prisustvovao obilježavanju obljetnice grofa Esterhazyja u Budimpešti, što su mnogi u Slovačkoj doživjeli kao provokaciju. </p>
<p> Istine radi treba reći da su i mađarski ekstremisti dolili ulje na vatru antislovačkim istupima i ispisivanjem antislovačkih parola na domu kulture u Bekešskoj Čabi i u Gyuli, te zahtjevima za osnivanje jednog posve mađarskog okruga u novoj teritorijalnoj podjeli Slovačke. Takvi i žešći zahtjevi čuli su se na više mađarskih skupova održanih u gradu Komarnu, na slovačko-mađarskoj granici, koji je ujedno predviđen da bude sjedište tog »mađarskog okruga«. Nesporazumi nastaju i prilikom zahtjeva Mađara za službenu uporabu mađarskog jezika u službenim kontaktima itd. </p>
<p>I slovački i mađarski čelnici osudili su te pojave ekstremizma i ksenofobije koji samo pojačavaju antagonizme. U toku je rasprava o novoj teritorijalnoj podjeli Slovačke, pri čemu se zahtjevi SMK za decentralizacijom i jačanjem lokalne samouprave često tumače kao pokušaj Mađara da ostvare teritorijalnu autonomiju na jugu Slovačke. Međunacionalne napetosti u južnoj Slovačkoj posve različito doživljavaju slovački od mađarskih predstavnika. Dok Mađari smatraju da incidente u južnoj Slovačkoj izazivaju i provociraju opozicijski poslanici u slovačkom parlamentu (SNS, HZDS, uz pomoć Matice slovačke), Slovaci iz pripisuju rastućim zahtjevima SMK. Nadalje, Mađari smatraju da je netolerancija rezultat činjenice što opozicija »galami«, a vladina koalicija »šuti«, dok Slovaci smatraju da su ekscesi i incidenti marginalne pojave. A kad se radi o najosjetljivijem pitanju - zahtjevu za teritorijalnom mađarskom autonomijom na jugu Slovačke, što zabrinjava Slovake, Mađari tvrde da žele samo pojačanje lokalne samouprave, ali između redaka priznaju da se ne može posve isključiti ni zahtjev za teritorijalnom autonomijom ... </p>
<p> Slovačko-mađarski antagonizmi, koji su nakon skoro dvije godine prividnog mira ponovo izbili na površinu, sve se češće pojavljuju u parlamentu. Opozicijskim poslanicima (HZDS i SNS), koji su u pravilu nacionalistički i antimađarski raspoloženi, sve se češće priklanjaju u pojedinim slučajevima i koalicijski poslanici što daje dodatnu težinu ozbiljnosti tih odnosa. Temeljno je pitanje jesu li mađarski zahtjevi ipak previše autonomaški ili ih Slovaci samo tako doživljavaju, ali po svemu sudeći, Mađari neće uspjeti »progurati« svoje zahtjeve u novoj teritorijalnoj podjeli Slovačke na više administrativne cjeline, o kojoj se intenzivno raspravlja. Pritom su Slovaci u delikatnoj situaciji jer moraju voditi računa da sve to pažljivo prate u Europskoj uniji koja je izuzetno osjetljiva na manjinska pitanja, a Slovaci, kao što je poznato, žele uhvatiti prvi vlak za NATO i Europsku uniju. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Treba nestati Miloševićeva politika velike Srbije</p>
<p>WASHINGTON, 29. ožujka</p>
<p> - Nije dovoljno što je Slobodan Milošević skinut s vlasti u Beogradu nego je potrebno da nestane i njegova politika velike Srbije, piše u četvrtak u uvodniku New York Timesa hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p> U tekstu koji je vodeći američki dnevnik objavio pod naslovom »Srpski izbor«, hrvatski predsjednik upozorava da je već mjesecima razvidno kako je »uklanjanje Slobodana Miloševića dovelo do spremnosti da se tolerira očita nespremnost Beograda da surađuje s Tribunalom za ratne zločine u Den Haagu i odbijanje Srba da se suoče s postupcima Miloševićeva režima«.</p>
<p> U povodu predstojeće odluke američkog Kongresa o financijskoj pomoći SRJ, Mesić upozorava da je »Srbija trebala time-out i dobila ga«. Međutim, ona »ne može zaboraviti ili zanijekati svoju prošlost i ne može dobiti oprost za grijehe i zločine koje tek treba sama priznati«. Predsjednik napominje da će »stvarni demokratski reformatori u svim zemljama regije, uključujući Srbiju, biti potkopani ako za Beograd budu primijenjena druga mjerila«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Đukanović optužuje Koštunicu </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunicu da se, kao i njegov prethodnik Slobodan Milošević, više bavi problemima Republike Srpske nego stabilnošću Srbije.</p>
<p> Na tribini Demokratske partije socijalista (DPS) u Rožajama, Đukanović je ocijenio kako se »dio političke elite u Beogradu u velikoj mjeri identificirao sa stavovima Slobodana Miloševića«, te da se »Koštunica, kao i Milošević, više bavi problemima RS i objedinjavanjem političkih istomišljenika u Crnoj Gori, nego što ga zanima stabilnost Srbije«, prenose mediji.</p>
<p>Govoreći o konkurentima na prijevremenim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, Đukanović je istaknuo da su sve političke stranke koje se predstavljaju jugoslavenskima u osnovi srpske i pokušavaju širiti strah od prenošenja sukoba iz Makedonije u Crnu Goru.</p>
<p> »Priviđaju im se jedinice Oslobodilačke vojske Kosova, izmišljaju parole kojima se veliča velikoalbanska ideja, a u osnovi je njihova nacionalistička politika«, rekao je predsjednik Crne Gore na stranačkom predizbornom skupu. </p>
<p>Đukanović je na tribini u Rožajama, mjestu s većinskim muslimanskim stanovništvom, kritizirao Bošnjačko-muslimansku demokratsku koaliciju u Crnoj Gori i optužio ju da podupire hegemoniju srpskog državnog vrha. Po njegovoj ocjeni, »obnovljeni korpus nacionalnih muslimanskih stranaka pokušava, nudeći nejasnu perspektivu regionalnog Sandžaka, podržati hegemonističku politiku srpskog državnog vrha prema Crnoj Gori«. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jozo Križanović, inženjer bez političkog iskustva</p>
<p>Nasljednika Ante Jelavića zateći će iznimno teško stanje kao civilnog zapovjednika hrvatske komponente Vojske Federacije </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine uskoro će biti sastavljeno od ljudi od kojih niti jedan nije iz donedavno nezamjenljivog trolista HDZ-SDA-SDS. To se doduše neće - kako su mnogi brzopleto skloni zaključiti - dogoditi prvi put: nakon povlačenja srpskih (1992.) i hrvatskih (1993.) članova tadašnjeg sedmočlanog Predsjedništva BiH, koji su 1990. bili izabrani na listama SDS-a i HDZ-a, u to tijelo su bili kooptirani novi članovi. Može se dakle reći da će prvi put nakon Daytona Predsjedništvo BiH biti sastavljeno bez predstavnika triju nacionalnih stranka.</p>
<p>Prvi je »svoje« mjesto u Predsjedništvu BiH izgubio SDS, i to na izborima održanim 1998., kada je za srpskog člana predsjedništva BiH izabran predsjednik Socijalističke partije RS Živko Radišić, a Zastupnički dom Parlamenta BiH je u utorak izabrao Beriza Belkića iz Stranke za BiH i SDP-ovca Jozu Križanovića za nasljednike Alije Izetbegovića, koji je u listopadu prošle godine dao ostavku, i Ante Jelavića, kojega je nedavno smijenio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.</p>
<p>Njihov izbor još mora potvrditi Dom naroda, ali po trenutačno važećim pravilima ta instanca zapravo ne može primorati Zastupnički dom na izbor novih kandidata. Propisi, naime, kažu da, ako Dom naroda dva puta uzastopice odbije kandidate izabrane u Zastupničkom domu, konačnu odluku opet donosi Zastupnički dom. Nešto dvojbe oko valjanosti izbora može izazvati i činjenica da je Dom naroda nekompletan, odnosno da - zbog HDZ-ova bojkota - dio hrvatskih mjesta nije popunjen, ali je malo vjerojatno da će toj okolnosti biti pridana osobita pozornost.</p>
<p>Križanovićeva politička biografija nije osobito bogata - jedina politička dužnost koju jer obavljao je dužnost predsjednika skupštine općine Novi Travnik, ali je ostvario zapažene rezultate na drugim područjima. U službenoj biografiji, objavljenoj prigodom izbora u Zastupničkom domu, stoji da je Križanović rođen u Vitezu 1944. godine, kao diplomirani inženjer strojarstva (studij je završio u Sarajevu) niz godina je radio kao konstruktor-tehnolog u kombinatu »Bratstvo« iz Novog Travnika, od 1983. je bio jedan od direktora te tvrtke. Suvlasnik je konzultantske tvrtke.</p>
<p>Predsjedništvu BiH u narednom razdoblju predstoje ozbiljni poslovi, ali je ipak najteža zadaća pred Jozom Križanovićem. Najprije, kao civilni zapovjednik hrvatske komponente Vojske Federacije Križanovića će zateći iznimno teško stanje, a njegovu poziciju - u konkretnom slučaju, ali i općenito - otežava činjenica da, zbog aktualnog spora bloka hrvatskih stranaka predvođenog HDZ-om i međunarodnih predstavnika u izboru Jelavićeva nasljednika većina hrvatskih zastupnika uopće nije sudjelovala.</p>
<p>Zanimljivo je također da Križanović, premda je bio nositelj SDP-ove liste četvrtoj izbornoj jedinici (srednja Bosna), nije izabran. U BiH je, naime, primijenjen sustav otvorenih lista, koji biračima daje mogućnost da ne glasuje samo za listu, nego i za kandidate s liste, pa su u Križanovićevoj izbornoj jedinici izabrani Muharem Imamović i Omer Filipović, drugi i četvrti na listi, a Križanović je u Parlament ušao nakon što je, zbog odlaska na dužnosti u izvršnoj vlasti, Muharem Imamović vratio zastupnički mandat.</p>
<p>Sam Križanović je rekao da je svjestan »manjkavosti načina izbora, odnosno popune upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskoga naroda«, ali je dodao da je svjestan i ukupne krize u BiH. »Mislim da BiH više ne može čekati. Mislim da možemo nešto napraviti«, rekao je.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Putin za zamjenika ministra obrane postavio ženu </p>
<p>Putin na mjesto ministra obrane imenovao Sergeja Ivanova (48) s kojim je najbolji prijatelj još iz vremena kada su zajedno radili u lenjingradskom KGB-u</p>
<p>MOSKVA, 29. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedino i najveće iznenađenje u kadrovskim promjenama u Kremlju imenovanje Ljubove Kudeline na mjesto zamjenika ministra obrane. Od sada će kći kapetana, 45-godišnja Ljubova Kudelina upravljati proračunom, ekonomijom i financiranjem ruske vojske. Sve ostale kadrovske promjene koje je Putin obznanio u srijedu navečer bile su očekivane i potvrđuju da ruski predsjednik na ključna mjesta imenuje isključivo sebi odane ljude. </p>
<p>Umjesto Jeljcinova maršala Igora Sergejeva koji je po sili zakona morao u mirovinu još prije tri godine, Putin je za novog ministra obrane postavio Sergeja Ivanova (48) s kojim je najbolji prijatelj još iz vremena kada su zajedno radili u lenjingradskom KGB-u. Preuzimanjem vojnog kormila, Sergej Ivanov praktički je postao »drugi čovjek« u Rusiji. Uostalom, to je Sergej Ivanov bio i proteklih godinu dana kao tajnik za nacionalnu sigurnost i čovjek u kojega Putin ima najviše povjerenja. Dok je svojedobno Putin bio direktor ruske tajne policije FSB, na mjestu njegovog prvog zamjenika opet je sjedio Sergej Ivanov. </p>
<p>Dovođenjem Sergeja Ivanova na čelo vojske i postavljanjem Ljubove Kudeline, koja je do sada bila pomoćnica ministra financija, za njegovu zamjenicu potvrđuje ne samo da Putin na ključna mjesta postavlja »svoje ljude«, već i njegovu čvrstu namjeru da odlučnije krene u reformu oružanih snaga kako bi one postale mobilnije i učinkovitije s tim da se istodobno broj pripadnika armije radikalno smanji. </p>
<p>Naime, upravo kao tajnik za nacionalnu sigurnost Rusije, Sergej Ivanov najviše je radio na donošenju programa za reformiranje ruske armije.</p>
<p>Nakon imenovanja Ljubove Kudeline na mjesto zamjenice ministra obrane, najveće iznenađenje svakako je Putinovo imenovanje dosadašnjeg šefa parlamentarne frakcije »Jedinstvo« Borisa Grizlova na mjesto ministra unutarnjih poslova. I dok je Sergej Ivanov obavještajni general, Grizlov je »apsolutni civil«. Pedesetjednogodišnji radio-inžinjer Boris Grizlov nikada nije imao nikakve veze s vojnim ili poluvojnim strukturama vlasti pa promatrači zaključuju da ga je postavljanjem za ministra unutarnjih poslova Putin nagradio za vjernost. Dosadašnji ministar unutarnjih poslova Vladimir Rušajlo (48) poznatiji kao »čovjek odbjeglog tajkuna Borisa Berezovskog« Putin je postavio na upražnjeno mjesto tajnika za nacionalnu sigurnost zemlje i taj njegov premještaj znak je da je počeo njegov postepeni silazak s vrha državne vlasti. Vijeće za nacionalnu sigurnost Rusije s Vladimirom Rušajlom neće imati onu ulogu u ruskoj hijerarhiji vlasti koju je imalo dok joj je na čelu bio Sergej Ivanov. </p>
<p>U sjeni smjenjivanja na čelu obrane i policije Putin je uklonio i ministra za nuklearnu energiju Jevgenija Adamova i na njegovo mjesto doveo 55-godišnjeg direktora Znanstvenog instituta »Kurčatov«, Aleksandra Rumnjancova. Smjenjivanje Adamova očekivalo se pošto su ga parlament i javni mediji mjesecima optuživali da se na položaju ministra nuklearne energije bavi lobiranjem i privatnim komercijalnim poslovima. Napokon, sa smjenjivanjem Adamova bit će zadovoljan i Washington jer je on bio glavni zagovornik prodaje nuklearne tehnologije Iranu. Bez obzira što se Putin okružuje isključivo prijateljima i odanim ljudima njegove najnovije kadrovske promjene imat će pozitivan odjek ne samo u Rusiji već i svijetu. Naime, prvi put na čelu ruskog ministarstva obrane i policije nalaze se građanske osobe, a to je još jedan korak prema demilitarizaciji života u Rusiji. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>NATO nije zadovoljan tempom preobrazbe poljske vojske </p>
<p>VARŠAVA, 29. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljska mora ubrzati modernizaciju svojih oružanih snaga i što prije ispuniti standarde NATO-a; s takvom porukom stigao je u četvrtak poslijepodne u dvodnevni posjet Poljskoj, George Robertson, glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza. U razgovorima s poljskim predsjednikom i premijerom, Robertson će, kako se predviđa, insistirati da godišnji izdaci za vojsku ne mogu biti niži od 1,95 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>Od ulaska u NATO, Poljska ima poteškoća s ostvarivanjem dogovorenih minimalnih uvjeta koje je trebala zadovoljiti u prve dvije godine članstva. Razlog je financijske naravi, pa poljska vojska uslijed manjka financijskih sredstava odugovlači s modernizacijom svojih jedinica. Posljedica toga je, kako upozoravaju stručnjaci, da je danas Poljska u stanju u kratkom vremenu poslati u pomoć drugim zemljama NATO-a samo 3000 dobro opremljenih i osposobljenih vojnika, što je dva posto njezinih oružanih snaga. Poljska vojska se godinama oblikovala u skladu s potrebama bivšeg Varšavskog ugovora. Sjevernoatlantski savez traži, međutim, da jedinice budu mobilnije, bolje naoružane i opremljene najsuvremenijim sredstvima komunikacije.</p>
<p>Robertson ne skriva da NATO nije zadovoljan tempom preobrazbe poljske vojske, te je u Varšavu stigao sa zahtjevom da se ubrzaju radikalne reforme. Glavni tajnik NATO-a predlaže stoga smanjenje broja vojnika i zatvaranje priličnog broja nepotrebnih baza, a sredstva koja bi se time uštedjela trebalo bi namijeniti kupovini novog oružja. Plan modernizacije vojske koji je pripremljen uz pomoć NATO-ovih stručnjaka, predviđa da do 2006. godine 30 posto poljskih oružanih snaga ispuni savezničke standarde. Procjenjuje se da bi Poljska idućih godina, kako bi se prilagodila standardima NATO, trebala izdati oko pet milijardi dolara. Poljskoj vojsci neophodno su potrebni novi borbeni zrakoplovi, helikopteri, ratni brodovi i drugo oružje koje bi omogućilo koordinirano djelovanje s ostalim savezničkim vojskama.</p>
<p>U intervjuu poljskom dnevniku Gazeta Wyborcza Robertson je također skrenuo Poljacima pažnju da će o tome, kako američki Kongres i parlamenti drugih zemalja NATO-a ocijene napretke u integraciji novih članica - Poljske, Češke i Mađarske - u velikoj mjeri ovisiti eventualno daljnje proširenje Sjevernoatlantskog saveza. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zamaskirani zapatisti u Kongresu zagovarali dijalog i mir </p>
<p>Najpoznatiji zapatistički vođa Marcos prepustio kongresnu pozornicu civilnim šefovima EZLN </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - »Dobar dan, časni Kongrese. Moj glas prenosi vam glas Zapatističke vojske narodnoga oslobođenja«, rekla je u svom govoru pred meksičkim zastupnicima zapovjednica Esther, jedna od vođa zapatističkih pobunjenika. Pojavljivanje 23 zamaskiranih predstavnika Zapatističke vojske (EZLN) iz meksičke južne države Chiapas u Kongresu ocijenjeno je kao povijesna prekretnica u odnosima vlasti i pobunjenika koji se bore za ostvarenje većih prava domorodačkoga stanovništva, desetak milijuna meksičkih Indijanaca.</p>
<p>Kako javljaju agencije, napadna je bila odsutnost zapatističkog najpoznatijega vođe i zvijezde svjetskih medija dozapovjednika Marcosa. Njegov nedolazak u Kongres objasnila je Esther, pripadnica naroda Maja, odjevena u bijeli huipil (narodnu nošnju), s cvijećem u ruci i zaštitnim znakom zapatista - crnom maskom na licu: »Naši su ratnici obavili svoj posao, sad je vrijeme za uvažavanje i dijalog«. Na neke primjedbe iz redova vlasti da bi posebni zakon o zaštiti Indijanaca mogao potkopati »jedinstvo nacije«, ona je u svom 40-minutnome obraćanju zastupnicima naglasila da u duboko podijeljenoj zemlji, »mi Indijanci živimo u sramoti zbog naše boje kože«. </p>
<p>Zapatisti su počeli svoju borbu za veća prava siromašnog indijanskog stanovništva, ne samo u državi Chiapas, nego u cijeloj zemlji, na Novu goddinu 1994., a nakon kratkog oružanog ustanka i brojnih neuspjelih pokušaja pregovora s predstavnicima vlade bivšeg predsjednika Ernesta Zedilla, svojim su medijskim nastupima postali najpopularnija svjetska pobunjenička grupa koju podržavaju ne samo milijuni Meksikanaca nego i brojne slavne ličnosti u svijetu - od političara, američkih filmskih režisera do nobelovaca. Prije nekoliko tjedana privukli su veliku pozornost svjetskih medija svojim zapatourom - dvotjednim maršom dugim više oko 3000 kilometara - od prašume Chiapasa do Ciudad de Méxica. Njihovo je 24-člano izaslanstvo stiglo je u glavni grad Meksika kako bi zakonodavcima izložilo svoje viđenje rješenja »indijanskog pitanja« - zahtijevajući zakon kojim bi njihova prava bila osigurana. </p>
<p>Nova era između meksičke centralne vlasti i zapatista otvorila se prošlogodišnjom pobjedom na predsjedničkim izborima Vicentea Foxa, koji je nakon 71 godinu prekinuo totalitarnu vladavinu Institucionalne revolucionarne stranke (PRI). I, premda su zapatisti više puta izrazili sumnje u njegova obećanja, Fox je, unatoč protivljenju političke elite, javno podržavao njihove zahtjeve i zatražio od Kongresa da donese zakon koji će im zajamčiti sva prava. Predsjednik je već prije oslobodio neke zapatiste iz zatvora, a povukao je i jedan dio vojnika iz Chiapadsa. Fox nije bio nazočan povijesnom činu u Kongresu, ali je pozdravio najavu pobunjenika o uspostavi ponovnoga dijaloga i čestitao »zapatizmu«, izrazivši nadu da »smo sada na čvrstom putu prema mirovnim sporazumima«. </p>
<p>Jedan dio zastupnika bojkotirao je »veliku zapatističku predstavu« s obrazloženjem da je pojavljivanje zamaskiranih pobunjeničkih vođa »ozbiljno narušavanje poslovnika«. Oko 300 prisunih od 628 zastupnika srdačno su pozdravili to neobično izaslanstvo, koje je ispisalo novu stranicu meksičke povijesti. </p>
<p>Na kraju višesatnog zasjedanja ispred Kongresa pojavio se i sad već mitski gerilac Marcos, zahvalivši se milijunima Meksikanac na podršci i najvivši povratak zapatista u Chiapas.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bombardiraju se i posljednji izgledi za srednjoistočni mir</p>
<p>Izraelski su helikopteri napali stožer Arafatove garde, a navodno i Arafatovu rezidenciju </p>
<p>ANKARA, 29. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona zaprijetila je novom serijom napada na palestinske ciljeve. Dokaz takve odlučnosti Sharonovog, kako ga Palestinci nazivaju »ratnog kabineta«, bio je napad izraelskih borbenih helikoptera (u srijedu navečer) na ciljeve u Gazi i na Zapadnoj obali. Bilanca te akcije bila je: dvije poginule osobe. Jedna od njih je bio član elitne garde palestinskog čelnika Yassera Arafata, poznate pod imenom »Snaga-17«, druga, žena civil. Šezdeset drugih osoba je teže ili lakše ranjeno.</p>
<p>Glavni cilj izraelskog napada bio je, kako se tvrdi, upravo glavni stožer »Snaga-17«. No, palestinski izvori tvrde da je gađana i Arafatova kuća u Ramallahu. Prema izraelskim izvorima, taj napad je uslijedio u znak odmazde zbog ubojstva dva izraelska mladića. Poginuli su tijekom napada palestinskog bombaša samoubojice koji je i sam smrtno nastradao. Iako su odgovornost za ubojstvo tri i ranjavanje još 60 Izraelaca (u tri odvojena napada) preuzeli palestinski pokret oružanog otpora Hamas i Islamski džihad, Sharon je optužio palestinske vlasti. Po njemu, Arafat izravno surađuje s Hamasom. Drži ga i odgovornim za puštanje iz palestinskih zatvora više opasnih militanata.</p>
<p>Bio je to, inače, prvi takav helikopterski izraelski napad na palestinska područja od listopada prošle godine. Na taj način, Izraelci su se osvetili za navodno linčovanje dva zarobljena vojnika u Ramallahu. Da se Sharon ne šali, potvrđuje činjenica da je napad na stožer »Snaga-17« u Ramallahu izvršen neposredno po okončanju dvodnevnog summita Arapske lige u jordanskoj prijestolnici Ammanu. Time se, prema nekim tumačenjima, željela poslati jasna poruka kako se židovska država ne plaši široko izražene svearapske solidarnosti s Palestincima i njihovom Intifadom. U svakom slučaju, serija napada na Palestince nastavila se i u četvrtak ujutro. Žrtve su bile tri Palestinca. Jedan od njih bio je član palestinskih snaga sigurnosti, a druga dvojica maloljetni Palestinci. </p>
<p>Palestinci će sigurno na te napade odgovoriti svojim, najvjerojatnije, već pripremljenim bombašima samoubojicama (tvrdi se da se radi o sedam osoba). To će, dakako, samo povećati sadašnju spiralu nasilja koja je već odnijela više od 450 ljudskih života, među kojima je i 60 Židova. Inače, u četvrtak je na ulice Ramallaha, Gaze i drugih palestinskih gradova izašlo tisuće demonstranata koji su za najnoviji val krvoprolića optuživali Sharona.</p>
<p> U međuvremenu, oglasio se i američki State Department: »Priznajemo Izraelu pravo da zaštiti svoju sigurnost. Istodobno, ne vjerujemo da vojne akcije mogu razriješiti sukobe«. Palestincima se savjetuje da jasno osude terorističke akcije, a Izraelcima da prekinu blokadu Zapadne obale i Pojasa Gaze. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Etiopski Židovi traže useljenje u Izrael </p>
<p>TEL AVIV, 29. ožujka</p>
<p> - Oko 18.000 Etiopljana podnijelo je zahtjev za useljenje u Izrael na osnovi zakona o pravu na povratak koji omogućuje pravo na stjecanje izraelskog državljanstva svima koji mogu dokazati da imaju židovsko podrijetlo (dovoljno je da su jedan djed ili baka Židovi da bi se steklo pravo na useljenje u Izrael).</p>
<p> U Izraelu danas živi 65.000 etiopskih Židova, koji su se uglavnom doselili tijekom dvije akcije prebacivanja zrakoplovima, poznate pod imenom »Mojsije« 1984. i »Solomon« 1991. godine. Izrael je 1997. godine dopustio useljenje 3.500 Falaša, a još 18.000 njih čeka na dozvolu za useljenje zahtjevajući ujedinjenje sa članovima svojih obitelji koji se već nalaze u Izraelu. U Izraelu u ovom času nitko s ozbiljnošću ne razmatra ovaj zahtjev tri milijuna Etiopljana i zaustavljaju se na broju od 5.000, koliko zahtjeva za useljenje će, po svemu sudeći, biti odobreno u 2001. godini, zbog izmjene zakona o pravu na povratak, koji će otežati useljenje u Izrael onima koji se ne smatraju Židovima po kriterijima ortodoksnog rabinata. Tako u židovskoj agenciji računaju da će broj novih useljenika ove godine doseći broj od 60.000, među kojima je najveći broj useljenika iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza (oko 40.000). (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>HHO pokušava odnos te udruge prema »Oluji« i ljudima koji su je vodili prikazati onakvim kakav on nije bio</p>
<p>Predsjednik HHO-a g. Žarko Puhovski je u svom reagiranju (»Nije HHO zapovjednike 'Oluje' proglasio 'odgovornima za evakuaciju srpskog stanovništva«, Vjesnik od 28. ožujka, str. 19) na moj tekst (»Za što Haaški sud sumnjiči zapovjednike 'Medačkog džepa' 'Bljeska' i 'Oluje'?« u Vjesniku od 26. ožujka, str. 2) argumentacijom ad hominem te selektivnim prikazom činjenica pokušao, između ostalog, odnos te udruge prema »Oluji« i onima koji su je vodili, prikazati onakvim kakav on nije bio.</p>
<p> Pritom se poziva na drugi dio Izvještaja o kršenju ljudskih prava u operaciji »Oluja« i poslije, prema kojem je za zastupnike ljudskih prava nebitno (premda politički nije nevažno) tko je srpsko stanovništvo protjerao, nego da je prvenstvena zadaća Izvještaja ukazivanje na zločine koji su počinjeni. Međutim, g. Puhovski propušta spomenuti da i u tom drugom dijelu Izvještaja (prema agenciji AIM, 29. 7. 2000.) stoji zaključak (preuzet od promatračke misije EU) da je drugi cilj »Oluje« (uz uspostavu teritorijalnog integriteta) bio i »nestanak 'brojne neželjene manjine'«.</p>
<p> Ako je i to, prema Izvještaju HHO-a, bio cilj »Oluje« onda je valjda logično da je odgovornost za provedbu takvog cilja na onima koji su proveli tu operaciju.</p>
<p> Dakle, na političkom vrhu zemlje i zapovjednicima koji su vodili »Oluju«. Uostalom, neki prethodnici g. Puhovskog, na poziciji predsjednika HHO-a, to su jasno i izrekli: »Cilj 'Oluje', čije su detalje nekoliko dana prije njenog početka perfektuirali Šarinić i Milošević, bio je etničko čišćenje srpskog stanovništva...« (Nacional, 13. 1. 1999.) ili »Tuđman i Šušak odgovorni za etničko čišćenje (u Oluji) do kojeg je došlo zbog dogovora u Karađorđevu« (Feral, 11. 8.1997.), ili...</p>
<p>Slijedeći valjda, uz ostale, i naputke HHO-a, Haaški sud je preko zamjenika glavne tužiteljice g. Blewitta svojevremeno i poručio hrvatskoj javnosti da se spremaju optužnice za neke zapovjednike »Oluje«. Sasvim logično, ako je cilj te vojne operacije bio »etničko čišćenje srpskog stanovništva«, kako se to tvrdilo iz HHO-a, a što sada g. Puhovski pokušava opovrgnuti proglavašajući tračevima pisma svojih prethodnika i, valjda, navode iz zapisa »krajinskog« generala koji donose i neke druge činjenice u vezi s »nestankom brojne neželjene manjine«, od onih što ih je tijekom proteklog razdoblja volio rabiti HHO. Pa tako i onu o sastanku Mrkšića i Martića 4. kolovoza u Kninu u 17 sati, kada je donesena odluka o evakuaciji srpskog stanovništva iz južnog dijela »krajine«.</p>
<p>U toj knjizi Milisava Sekulića ne navodi se jesu li i kada Mrkšiću i Martiću telefonirali, valjda Šarinić i Milošević, i kazali im da provedu evakuaciju jer su se tako dogovorili, kako je to uporno propagirao HHO, izvlačeći iz tih postavki i krivnju hrvatske strane za masovni odlazak Srba. Kad smo već kod toga, danas se, pretpostavljam, slobodno može objaviti stenogram razgovora u Karađorđevu koji bi potvrdio dogovor o »etničkom čišćenju«, kako se to svojevremeno tvrdilo, opet iz vrha HHO-a, pozivajući se na nekog generala, snimku razgovora, strano veleposlanstvo, itd.</p>
<p>Što tek reći na tvrdnje visokih dužnosnika HHO-a o postojanju masovnih grobnica u Zadru i Šibeniku, o tajnim zatvorima, masovnim grobnicama koje se izmještaju, o čak više tisuća stradalih tijekom i nakon »Oluje«. Kvalifikacije i optužbe iz HHO-a u vezi s pojedinim zapovjednicima »Oluje«, bolje je i ne spominjati. U tom kontekstu je pohvalna akcija popisivanja imena civilnih žrtava »Oluje«. Ta Izvješća HHO-a demantirala su, kako proizlazi, prethodne neistine i dezinformacije izrečene od visokopozicioniranih pojedinaca iz te udruge i time smanjila manipulacije u vezi s »Olujom«.</p>
<p> Jedino je malo čudno što HHO, ako je već u vezi s popisivanjem tih žrtava surađivao i s nekim beogradskim udrugama, istovremeno nije pokušao provesti neku akciju popisivanja i žrtava hrvatske nacionalnosti. Bilo sam, u vezi s, primjerice, nestankom brojnih civila u Podunavlju, ili u suradnji sa srpskim HO-om, oko otkrivanja identiteta pokopanih leševa koji su doplutali Dunavom na novosadskom groblju. Da je HHO izdvojio nešto novca i vremena za barem jednu takvu akciju, bile bi bez uporišta primjedbe da ta udruga svoje aktivnosti ne provodi jednako prema svim žrtvama, bez obzira na nacionalnost.</p>
<p>Ako su i navedeni podaci, koje sam inače iznosio i u, kako kažete g. Puhovski, olovnim vremenima Hrvatske i »Vjesnika«, za Vas »prokazivanje svih onih koji drukčije misle od tada vladajućih«, onda prihvaćam tu etiketu. Stoga, jer i raskrinkavanje dezinformacija te komentiranje političkih ocjena i postupaka spada u novinski zadatak, kao što je, uostalom, ne samo moje uvjerenje da su i »olovna vremena« bila nešto prije razdoblja koje navodite. O tome ne bih, barem ne na Vaš način, jer su za to pogodniji oni kojima ste kao svjedok optužbe omogućavali da bolje upoznaju komunističke zatvore. I kad smo već kod toga, ali ne samo zbog Vas, ne mogu na kraju ne postaviti pitanje: zašto se u udruge za zaštitu ljudskih prava guraju i oni koji temeljna ljudska prava drugih, vrlo eufemistički rečeno, nisu odveć štovali? </p>
<p>MARKO BARIŠIĆnovinar »Vjesnika«</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Preporod je godinama upozoravao na pogubne posljedice nepromišljenih sindikalnih odluka</p>
<p>Računajući valjda na »sinergički« efekt matičin je dvojac Ribić-Kuba brzopotezno, intervjuom i reagiranjem, odgovorio na moju izjavu kojom sam prokomentirao sporazum tri školska sindikata (»Kuba: Sa Sporazumom jača prosvjedna i štrajkačka snaga školskih sindikata«, Vjesnik 24. ožujka 2001.). Javnosti, istine i pristojnosti radi dužan sam prvo prokomentirati najspornija mjesta iz intervjua s Vilimom Ribićem (»Preporodu je osnovna preokupacija ratovanje protiv drugih sindikata«, Vjesnik 27. ožujka 2001.).</p>
<p>Najprije bih se htio zahvaliti gospodinu Ribiću što je još jednom javno podsjetio učitelje i profesore kako njihovi zahtjevi za povećanjem plaće iz lipnja 1998. nisu bili opravdani. Plaće u školstvu su i tada i sada bile najniže među svim javnim službama i pravo je i obveza svakog školskog sindikata nastojati svim sredstvima, pa i štrajkom, postići povećanje plaća. U lipanjskom štrajku na istoj su strani bili i gospodin Kuba i Puljević, dok je gospodin Ribić prvo javno zahtjeve školskih sindikata proglasio »neopravdanim« a potom se, u ključnom trenutku štrajka, u ime svoga sindikata i sam se priključio (Ako udovoljite njima morat ćete i nama!) »neopravdanim« zahtjevima. Da su zaposleni u školama znali prepoznati tadašnji i sadašnji odnos Vilima Ribića prema učiteljima i profesorima najbolje potvrđuje činjenica kako su se promašenim pokazali svi Ribićevi napori da zainteresira zaposlene u srednjim školama za pristupanje jednom od školskih sindikata koji je sam stvorio i svih ovih godina nadzirao.</p>
<p>Hvala gospodinu Ribiću što i danas jednako kao i prije tri godine dvotjedni štrajk učitelja i profesora naziva »sumanutim« i tako još jednom vrijeđa desetke tisuća sudionika štrajka, ali i sindikalne čelnike koji su ga organizirali. Kako su tada u organizaciji i vođenju štrajka izravno sudjelovali i gospodin Kuba i gospodin Puljević neminovno se nameće pitanje kvalitete Ribićeve suradnje sa sindikalnim čelnicima koji su predvodili »sumanute« sindikalne akcije. Zna Vilim Ribić da nije »sumanuti« dvotjedni štrajk za bolje plaće organizirala samo Vesna Kanižaj nego je on bio rezultat zajedničkih aktivnosti čelnika svih školskih sindikata, ne računajući dakako predsjednika Glavnog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva.</p>
<p>Hvala gospodinu Ribiću i na najnovijem poigravanju brojkama i postocima. Ni nakon toliko godina sindikalnog rada Ribiću nije jasno da sindikalna kvaliteta ne ovisi o tome imaju li neki sindikati četrdeset tri tisuće ili sto četrdeset tisuća članova? I kao što je statistika, kako netko reče, točan zbir netočnih podataka, tako su sindikalni čelnici do zbroja od četrdeset tri tisuće članova došli tako da su točno zbrojili podatke koji su za neke od sporazumskih sindikata bili točni, ali, na žalost, prije nekoliko godina. Podatak o 97 posto članova je impresivan, jedino je šteta što ne proizlazi čak ni iz brojki koje obznanjuje sam g. Ribić. Ako ikoga u ovoj zemlji zanima stvaran odnos broja članova triju spomenutih sindikata i sindikata Preporod bit će mu najbolje oduzeti trećinu od prezentiranog ukupnog broja članova triju sindikata i dodati trećinu iznesenom podatku o broju članova Preporoda. Velik broj članova trebao bi značiti i veliku odgovornost u nastupu prema poslodavcu, ali i u raspolaganju velikim novcem prikupljenim od sindikalne članarine. Nakon javno obznanjene brojke o četrdesetitritisuće članova ne treba sumnjati da će se mnogim sindikalnim članovima, kojima će se ovih dana smanjiti ionako sramotno niske plaće nametnuti pitanje kako se troši više od milijun kuna sindikalne članarine koliko mjesečno u prihode tri reprezentativna školska sindikata?</p>
<p>Hvala gospodinu Ribiću i na komplimentu kako on ne bi imao išta protiv suradnje i sa drugim školskim sindikatima, osim dakako sa Preporodom. Riječ je o neizravnom priznanju jednoj dosljednoj sindikalnoj politici koja je često problemirala ono što su drugi, pa i u sindikalnim krugovima, prešućivali. Preporod je upozoravao svih ovih godina na pogubne posljedice brojnih nepromišljenih sindikalnih odluka koje su sustavno slabile sindikalnu poziciju u pregovorima s poslodavcem. Nitko iole razborit i dobronamjeran ne može amnestirati sindikate, osobito one koji se vole nazivati reprezentativnim, od odgovornosti za situaciju u kojoj se danas nalazi radništvo, a napose zaposlenici u javnim službama. Smanjenje plaća u školstvu, dokidanje brojnih postojećih prava zaposlenika, dokidanje instituta kolektivnog pregovaranja - tek su neke od posljedica novog Zakona o plaćama u javnim službama. Umjesto podizanja na noge cijelog javnog sektora reprezentativni sindikati javnost zabavljaju time što se međusobno prebrojavaju i obračunavaju s rijetkim neistomišljenicima u sindikalnim krugovima. </p>
<p>ŽELJKO STIPIĆpredsjednik Glavnog vijeća »Preporoda«Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kome je u interesu da se tvrtka »Fumić« E.L.M. ocrni i potom financijski uništi? </p>
<p>U Vjesniku od 6. ožujka 2001. objavljen je članak pod naslovom: Stručnjaci za dizala »digli« ZKM-u milijune za scensku tehniku«, u kojem su nekorektno i neistinito objavljeni podaci o našem poduzeću »Fumić E.L.M.« d.o.o. koje je izvodilo radove na rekonstrukciji uređaja scenske mehanizacije. </p>
<p>Tvrtka »Fumić E.L.M.« d.o.o. sklopila je ugovor za izvođenje radova nakon provedenog javnog natječaja, kao tvrtka s najpovoljnijom ponudom. Prije toga je dvorana »Istra« gotovo dvije godine bila zatvorena zbog padanja »cugova«. Radovi su se izvodili usporeno, jer su pročelnik Ureda za kulturu i ravnatelj ZKM-a tražili (uvjetovali) rad u fazama, kako bi dvorana što više bila u funkciji, nakon dvogodišnje neupotrebe. </p>
<p>Tvrdimo da smo zatekli uređaje scenske mehanizacije u katastrofalnom stanju i to zato što su bili loše projektirani i izvedeni 1987. godine, a kasnije su neshvatljivo loše održavani.</p>
<p>Naša tvrtka nije smanjila broj mjesta nego nije do kraja završila sprojektirana propadališta na koja dolaze sjedala, zbog nedostatka sredstava, budući da su se tijekom radova pojavili nepredviđeni radovi i tehnički problemi, koji su bitno utjecali na produženje roka izvođenja i povećanje obima radova. </p>
<p>Odgovor na pitanje i iščuđavanje poslovnog ravnatelja kazališta ZKM dipl. defektologa gosp. Ivana Vukovića zašto je naša tvrtka dobila posao na izvođenju scenske mehanizacije je vrlo jednostavan. Poduzeće »Fumić E.L.M.« d.o.o. je tvrtka koja je jedina u Hrvatskoj posljednjih sedam godina izvodila i završila radove na projektiranju, proizvodnji, ugradnji i održavanju scenske mehanizacije (kazalište Gavella, kazalište Trešnja). Naša tvrtka također je u trenutku provođenja natječaja zadovoljavala sve propisane kriterije i imala najpovoljniju ponudu. Važno je napomenuti da je okvirna ponuda, koju je kazalište ZKM uspjelo prikupiti prije natječaja, trostruko premašivala ugovoreni iznos od 23 milijuna kuna, pa se ne bi moglo govoriti o nekontroliranom trošenju novca poreznih obveznika što se više puta spominje u članku. O svemu tome postoji dokumentacija koja datira iz vremena pada »cugova«, dakle gotovo dvije godine prije javnog natječaja, ali je očigledno da takvi podaci ne zanimaju javnost, odnosno vaše novine i novinara, g. Tunjića, jer bi se tada trebalo postaviti pitanje odgovornosti uprave kazališta za štetu koja je nakon devet godina upotrebe procijenjena na 23.000.000 kuna (2,6 milijuna kuna godišnje).</p>
<p>Nije točan niti navod da je tvrtka »Fumić» E.L.M.« d.o.o. naplatila radove koji nisu nikada dogovoreni i izvedeni (pojačanje čelične konstrukcije, razna mjerenja i instalacija upravljačkog ormara, a bez upravljačkog pulta). Optužbe bez argumenata valjda su kažnjive. Upravljački pult nikad nije projektiran, niti ugovoren, a svi izvedeni radovi uredno su dokumentirani i atestirani. </p>
<p>Instalirani upravljački ormari još uvijek nisu naplaćeni jer još nije završen okončani obračun. Prema okončanom obračunu poduzeće »Fumić» E.L.M. d.o.o. ima znatna potraživanja od investitora, a zbog neplaćanja izvedenih radova naše je poduzeće zapalo u velike financijske teškoće i dovelo u pitanje egzistenciju svojih radnika. Bilo bi vrlo interesantno istražiti i kvalifikacijsku spremu odgovornih ljudi u kazalištu i Gradskom uredu za kulturu, s obzirom da se često spominje riječ »stručnjak« i struka, a iza koje stoje zakulisne igre karijerista, kojima se blate i upropaštavaju hrvatske tvrtke, nanosi poslovna šteta kako bi eventualne buduće poslove u Zagrebačkom kazalištu lutaka dobila neka strana tvrtka! Zašto?!</p>
<p>A o odnosu Gradskog ureda za kulturu prema našoj tvrtki navodima da do danas nije plaćen iznos od 10.000 kuna za radove koje smo u kazalištu »Gavella« obavili u srpnju 2000. godine. Treba li nas prvo javno neargumentirano ocrniti, a onda financijski uništiti? Da li nekome smeta naše postojanje?</p>
<p>BOŽIDAR FUMIĆdirektor »Fumić« E.L.M. d.o.o Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pridružujem se apelu sa spas »djevičanskog srca« Like</p>
<p>Bravo Ličani</p>
<p> - spasite Gacku dolinu! Uskliknuo sam samome sebi, čitajući reportažu Trajka Grkovskog: »Ličani najavljuju i blokadu prometa, ako cesta ne obiđe Gacku« (Vjesnik, 26. ožujka).</p>
<p>Godinama sam surađivao s prostornim planerima i uvijek sam bio impresioniran razinom stručnosti i futurističkim vizijama. Zato ne mogu vjerovati da su oni ti koji su smjestili autocestu u »djevičansko« srce Like - Gacku dolinu. Tko zna? Možda ni prostorni planeri nisu ono što su nekoć bili?</p>
<p>Dugo čekamo da će se u vlasti pojaviti vizionari strategije razvoja gospodarstva i otkriti da je jadransko slivno područje budućnost hrvatskog gospodarstva, s obzirom na rezerve pitke vode i nezagađenost zemljišta. Ovim rezervama voda trebalo bi dodati i dio voda iz gornjih tokova savskog sliva. Time bi se osiguralo vodu za cijelo ličko i jadransko područje, uključujući i otoke. Pitka voda mogla bi se i izvoziti, a što je najvažnije, na tom ogromnom području mogla bi se kontrolirano proizvoditi zdrava hrana.</p>
<p>Takav prostorni plan, strategija razvoja, bio bi pravi projekt za Hrvatsku, BiH i Europu u okvirima Pakta stabilnosti. To bi nemjerljivo više doprinijelo razvoju nego tamo neka »jonska« cesta (zapravo, bio bih veći pristalica »jonske željeznice«).</p>
<p>Autoceste su nužno zlo. Skupe su ako nisu iskorištene a ako su iskorištene onda su vrlo štetne za okoliš. Previše je očekivati od autocesta da znače hrvatski New Deal koji treba polaziti od posve drugih i originalnih strateških projekata. Stvarati dohodak i zapošljavati građane mogu samo proizvodi priznati na europskom i svjetskom tržištu.</p>
<p>U nas se autoceste kalkuliraju time koliko će trebati manje vremena da se stigne do neke destinacije, a ne, kolika i kakva će devastacija biti nanijeta okolišu. Zato, kad je riječ o Lici, ceste su potrebne ali ne takve koje će iz Like istjerati pastrve i Ličane.</p>
<p>IVAN PAJZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Uhićeni udruženi kradljivci skupih »audi A 6«</p>
<p>Milan, Igor i Dubravko udružili su se radi krađe skupih vizila koja imaju viši stupanj zaštite i prodavali ih u BiH ili druge države / Igor i Milan su krali automobile lomeći bravice na prtljažnicima, nakon čega su se otvarala ostala vrata automobila, s obzirom da su ta vozila u pravilu imala centralno zaključavanje</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Nakon opsežne itrage koja je započela krajem prošle godine, djelatnici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke u srijedu su dovršili kriminalističku obradu nad organiziranom skupinom, koja je duže vrijeme na širem zagrebačkom području otuđivala skupocjene automobile, uglavnom marke »audi A 6«.</p>
<p>Naime, kako je u četvrtak priopćio načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a Robert Kralj, u srijedu su, oko 20 sati istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda privedeni Milan M. (45), Igor B. (32), Stipo D. (53) i Dubravko G. (47), zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela krađa motornih vozila. Sumnjiči ih se i za kaznena djela pomaganja u teškim krađama, te udruživanja radi počinjenja kaznenog djela.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je kako su se Milan, Igor i Dubravko prema unaprijed dogovorenom planu udružili u organiziranu grupu, u koju su zbog krađa automobila s višim stupnjem zaštite povremeno uključivali još neke zasad nepoznate osobe. Uhićena skupina je nadalje otuđena vozila krijumčarila u susjednu Bosnu i Hercegovinu, te u još neke druge države, a što je organizirao Stipo D.</p>
<p>Kako je, pak, novinarima objasnio Željko Pejnović, jedan od operativaca koji je radio na slučaju, Igor i Milan su krali automobile na način da su lomili bravice na prtljažnicima, nakon čega su se otvarala ostala vrata automobila, s obzirom da su ti automobili u pravilu imali centralno zaključavanje. Nakon toga, njih dvojica su automobile stavljali u pogon pomoću odvijača kojeg su gurnuli u bravicu za pokretanje automobila, tako da odvijač ima izravan dodir s anlaserom, a zatim dopremali automobile u iznajmljene ili vlastite garaže. Ukradene automobile su potom dopremali do Dubravka, inače elektroničara koji je putem prenosivog kompjutera »skidao« zaštitni kod, ili u drugom slučaju, »čupao« tzv. sat zajedno s kodom, nakon čega se vozilo, koje se inače zbog sofisticirane zaštite više ne može upaliti kada se jednom ugasi, ponovno stavljalo u pogon. U nekoliko slučajeva skupina je prilagođavala »satove« za druga ukradena vozila i radila identične ključeve za pokretanje vozila, koje je predavala kupcima, zajedno s krivotvorenim ili ukradenim registracijskim oznakama.</p>
<p>Na opisani način skupina je ukrala 13 »audija A 6«, ukupne vrijednosti 14.133.000 kuna, dok je u osam slučajeva grupa pokušala otuđiti šest »audija«, jedan »hyundai«, te teretni »mercedes vito«. Zasad su, prema policijskim podacima, vlasnicima vraćena tri ukradena »audija«.</p>
<p>Pretragom stanova uhićene skupine policija je prikupila veći broj dokaza koji upućuju na njihovu kriminalnu djelatnost i dobru organiziranost, o čemu svjedoče pored pronađenih »audijevih« komandnih ploča s instrumentima i policijska radio-stanica, prijenosno računalo i veći broj disketa s uputama o dešifriranju zaštitnih kodova, jedna automatska puška, te ručno izrađeno oružje nalik na kuburu.</p>
<p>Inače, uhićena skupina je otprije poznata policiji zbog sličnih kaznenih djela, čiji su članovi više puta privedeni istražnom sucu. Također, u policiji najavljuju skoro dovršenje slične kriminalističke obrade nad organiziranom skupinom kradljivaca automobila.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Iskaz vještakinje prekidan smijehom</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Uz nekoliko spontanih prekida, koji su nastali zbog smijeha prisutnih dok je knjigovodstveno-financijska vještakinja Mirta Tomljanović odgovarala na pitanja odvjetnika prvooptuženog Miroslava Kutle, konačno je nastavljeno suđenje bivšem »tajkunu«i i dvanaestero suoptuženih za zlouporabe u »slučaju Tisak«. Pred malim vijećem zagrebačkog Općinskog suda vještakinja je nastavila iznositi dopunski vještački nalaz i mišljenje na novopristiglu dokumentaciju, koji, kako je ustvrdila, ništa nije promijenio u odnosu na činjenice iz njezina osnovnog nalaza. </p>
<p>Novi spis sa dopunskim vještačenjem koji sadrži 70-ak stranica greškom suda nije dostavljen odvjetniku Kasapoviću, inače branitelju Ivana Majića, a ni Miroslav Kutle, još uvijek u pritvoru, kao ni drugi suoptuženici nisu ga dobili, pa je rasprava pri samom kraju odgođena do utorka ujutro. A po mišljenju vještakinje, koja je javnosti postala poznata nako slučaja Fikreta Abdića i »Agrokomerca«, poduzeće »Tisak« za vrijeme inkriminiranog razdoblja od 1995. do 1998. ostvarilo je lošije poslovne i financijske rezultate u odnosu na 1994. Na svakih 100 kuna ukupnih prihoda, »Tisak« je 1994. ostvarivao dobit od dvije kune, da bi već 1995. ostvarivao dvostruko manje, ustvrdila je vještakinja. Tako je 1998. poslovao s gubitkom od 419,8 milijuna kuna, prema mišljenju vještakinje.</p>
<p> - »Tisak« je krajem 1996. imao ukupno plasirana sredstva u iznosu od 202 milijuna kuna, za razliku od 1994. kad je potraživao samo 50 milijuna, rekla je Mirta Tomljanović, dodajući da se, sudeći po tome, stanje potraživanja, u odnosu na vrijeme prije inkriminiranog razdoblja, trostruko povećalo.</p>
<p> Kako je u dopunskom vještačenju utvrdila vještakinja, »Tisak« ranije nije neposredno kreditirao druga poduzeća, već samo preko poslovnih banaka, dok je 1996. kreditirao samo neposredno, odnosno iz vlastitih prihoda. No, strasti su se »uzburkale« tek nakon pauze, kad je vještakinja počela odgovarati na pitanja branitelja. Iako su se samo odvjetnici Mlinarić, Nobilo i Dumanić javili za riječ, to je bilo dovoljno da vještakinja odbije odgovoriti na neka od suda dozvoljena i prilično jednostavna pitanja, te da se inače temperamentni Kutlin branitelj Anto Nobilo u nekoliko navrata pobuni uz riječi: »Ma, zašto tako zločesto odgovarate!?« Ovaj je put, doduše, prošao bez opomene sutkinje Ksenije Gržin. Čak ni zastupnik oštećenog »Tiska« Čedo Prodanović nije povjerovao da se vještakinja nije zabunila kad je na Nobilovo pitanje vještakinja odgovorila da kupoprodajna cijena društva u ugovoru ujedno nije i tržišna cijena, no Mirta Tomljanović nije pokazivala zbunjenost unatoč ponuđenoj pomoći čak i državih tužiteljica da se pitanje preformulira kako bi se ustanovilo je li to možda vještakinjin lapsus. Nobilo je na to uzviknuo: »Nemojte mi cifrati moja pitanja«, a vještakinja je ostala pri svome, što je, konačno, nasmijalo čak i prvooptuženog Kutlu.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kako je poginuo četverogodišnjak</p>
<p>Istražni sudac splitskog Županijnskog suda očekuje rezultate vještačenja iz Zagreba prema čemu će zaključiti je li metak u službenom pištolju bio u cijevi dok se sa oružjem igrao nesretni dječak Frane Dumanić / Očekuju se i rezutlati vještačenje parafinske rukavice s mrtvog djeteta kako bi se saznalo tko je pucao od četvoro djece koja su bila sama s oružjem</p>
<p>SPLIT, 29. ožujka- Istražni sudac splitskog Županijskog suda, Stanko Grbavac, u četvrtak je donio rješenje o otvaranju istrage nad Draženom Jerkovićem (39) iz Splita, policajcem Treće splitske postaje. Policajac je osumnjičen za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom nakon što se iz njegovog službenog pištolja, 5. veljače ove godine, ustrijelio četverogodišnji Frane Dumanić.</p>
<p> Sudac ovih dana očekuje balističko vještvo koje su trebali izraditi balističari zagrebačkog Centra za kriminalistička vještaćenja MUP-a, kao i vještvo parafinskih rukavica izuzetih s ruku poginulog dječaka kao i još četvoro malodobne djece koja su se u trenutku pucnja zatekla u stanu Dumanićevih. Troje od njih su braća i sestre nesretnog Frane, a četvrta je dvogodišnja susjeda. Najstarije dijete ima 12 godina. </p>
<p>Balističko vještačenje trebalo bi pokazati je li policajac u cijevi svog službenog pištolja marke češka zbrojovka, devetmilimetarskog kalibra ostavio metak i kako je četvorogodišnjak uopće mogao iz njega ispaliti hitac sebi ravno u glavu. </p>
<p>Temeljem analize parafinskih rukavica, pak, utvrdit će se tko je uistinu pucao, odnosno je li riječ o samoubojstvu ili pak ubojstvu. Jerković je, kako dozanjemo, istražnom sucu dozvolio mogućnost da se metak nalazio u cijevi. Naime, policajac se večer prije, izvan službe, zatekao u caffe baru Poljička kuća u Srinjinama, u društvu dječakove majke Kosovke Dumanić, kada je skupina naoružanih muškaraca, nakon nekih međusobnih nesuglasica, zapucala. Jerković je tada repetirao svoj pištolj te sumnja kako je metak omaškom ostao u cijevi pištolja kada ga je vratio u unutarnji džep jakne. Tu je istu jaknu dan kasnije, došavši u posjet dječakovoj majci, ostavio preko stolice u kuhinji njezina stana. Tada ih je susjeda pozvala na kavu, a on je Kosovki kazao da jaknu spremi, ne znajući kako ju je ona odnijela u spavaću sobu na krevet. K susjedi na kavu s njima je krenuo i nesretni Frane, no nakon nekog vremena dječak se vratio u stan i nesreća se dogodila.</p>
<p> Policajac je odmah nakon događaja zatražio hospitalizaciju na Odjelu psihijatrije splitske Kliničke bolnice gdje se liječio gotovo mjesec dana. Nakon izlaska iz bolnice pozvan je na ispitivanje. Sudac će zatražiti njegovu liječničku dokumentaciju. Djeca Dumanićevih, čiji je otac pomorac i često na dulje vrijeme odsutan, zbog sumnje u zanemarivanje majke, već dulje su bila pod prismotrom splitskog Centra za socijalnu skrb.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Majka ostavila ručnu bombu djeci na dohvat</p>
<p>Tragedija u kojoj je od ručne bombe poginulo njezino dvoje djece a treće ozlijeđeno dogodila se u travnju 1998., nakon što je nesavjesna majka ostavila eksplozivnu napravu na mjestu gdje su je djeca uzela i aktivirala / Uoči samog podizanja optužnice Marjanca je pobjegla u Sloveniju čije državljanstvo i dalje ima i otada joj se gubi svaki trag</p>
<p>ZABOK, 29. ožujka</p>
<p> - Ni nakon više od dvije godine raspisivanja tjeralice po nalogu Županijskog suda u Zagrebu, Marjanca Hohnjec osumnjičena za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom još uvijek je nedostupna hrvatskom pravosuđu.</p>
<p> Naime, u eksploziji ručne bombe M-75 2. travnja 1998. godine u Miljani život su izgubili šestogodišnji Matija i osmogodišnja Tamara Hohnjec, a lakše je ozlijeđena P. H. koja je tada imala dvije godine. Kako smo tada pisali, za vrijeme dok je majka bila u polju, najvjerojatnije su djeca pronašla bombu koja im je bila na dohvat ruke, te su se s njom igrali, pri čemu su izvukli osigurač.</p>
<p> Od eksplozije je na mjestu poginuo Matija, a u vozilu hitne pomoći na putu prema Domu zdravlja Klanjec preminula je i Tamara, dok je dvogodišnja P. H. lakše ozlijeđena. Iako se sumnjalo da je bombu u kuću donio otac djece, nakon provedene istrage optužnica je podignuta protiv majke, koja je bombu dobila, prema nekim pričama od svog ljubavnika, čije je ime također poznato policiji.</p>
<p> No, neposredno nakon podizanja optužnice u rujnu 1998., Marjanca Hohnjec koja je rođena u Celju, te je nakon vjenčanja zadržala slovensko državljanstvo, otišla je iz Hrvatske i najvjerojatnije se nalazi u Sloveniji. Kako se nije pojavljivala na sudu, Županijski sud u Zagrebu izdao je nalog za raspisivanjem potjernice koju je raspisala PU zagrebačka u veljači 1999. godine, no do danas nije uhićena, te se pretpostavlja da se nakon bijega više nije ni vraćala u Hrvatsku, jer potjernica je još na snazi.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vojnom policajcu šest godina za dvostruko ubojstvo </p>
<p>VARAŽDIN, 29. ožujka</p>
<p> - Vojni policajac Davor Petriš nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Varaždinu u četvrtak je osuđen na šest godina zatvora zbog ubojstva Gorana Vidovića i Momčila Tuluma. Petrišu je određen i pritvor do pravomoćnosti presude, a u kaznu mu se uračunava i vrijeme koje je proveo u tromjesečnom pritvoru 1993. godine.</p>
<p>Petriša se, prema optužnici, teretilo da je u noći između 8. i 9. ožujka 1993. godine u ugostiteljskom objektu »Tonimir« u Varaždinskim toplicama pištoljem marke »makarov« usmrtio Gorana Vidovića i Momčila Tuluma. Oni su, naime, od Petriša tražili da se, zbog nedoličnog ponašanja, ispriča njihovoj prijateljice Antoniji, što je on obećao i učiniti. No, kad je iz podrumskog prostora, gdje se nalazio WC, krenuo u gornje prostorije, Petriš se na stepenicama okrenuo, uperio u njih pištolj i zaprijetio: »Hoćete li da vas sve pobijem?«. Vidović i Tulum su mu pokušali oduzeti pištolj, no Petriš ga nije ispuštao. U tom otimanju pištolj je opalio, no prije opaljenja, Tulum je primio Petriša za ruku i okrenuo pištolj prema njemu, tako da je i Petriš sam teško ranjen tim prvim metkom. Metak je zatim prošao kroz njega i pogodio Vidovića, kojeg je na mjestu usmrtio. Petriš je ostale metke ispalio u Tulumovom smjeru, a Tuluma su pogodila tri metka, koja su ga i usmrtila.</p>
<p>Pri odmjeravanju kazne, sudsko vijeće uzelo je u obzir, kao olakotne okolnosti, da je Petriš i sam bio ranjen, zatim njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu, neosuđivanosti, mlađu životnu dob i pripito stanje.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Sindikati HŽ-a: Uprava baca novac na obnavljanje starih lokomotiva</p>
<p>Iako se na HŽ-u godinama govori o nužnosti otpuštanja velikog broja zaposlenih, rekao je predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan, od 1995. do danas zaposleno je 2.500 novih radnika / Budući bi do kraja godine trebalo smanjiti broj zaposlenih za 1.300, Mrgan je upozorio da će sindikati organizirati prosvjede ako dođe do otpuštanja radnika izvršnih službi, zbog čega bi bila ugrožena sigurnost prometa </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - »Sigurnost željezničkog prometa važnija je od profita, a prijedlog privatizacije izdvojenih društava na Hrvatskim željeznicama koji je sačinila Uprava nedorečen je i kao takvog ga ne možemo prihvatiti«, upozorili su predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan i dopredsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Branko Kreš na konferenciji za novinare sazvanoj i povodom Međunarodnog dana željezničara 29. ožujka. </p>
<p>Komentirajući najavljenu provedbu socijalnog programa, u sklopu kojega bi do kraja godine trebalo smanjiti broj zaposlenih za 1.300 radnika, Mrgan je upozorio da će sindikati organizirati prosvjede ako dođe do otpuštanja radnika izvršnih službi, zbog čega bi bila ugrožena sigurnost prometa. Iako se godinama govori o nužnosti otpuštanja velikog broja zaposlenih, rekao je Mrgan, od 1995. do danas zaposleno je 2.500 novih radnika te dodao da bi novoprimljeni, uzimajući u obzir kratkoću radnog staža, trebali biti prvi na popisu viška zaposlenih.</p>
<p> Željezničari su podsjetili i da je predsjednik NO HŽ-a Slavko Linić rekao da je istina da su željeznice opljačkane, ali i da nitko nije zbog toga položio račune. Upozorili su i da se zbog lošeg održavanja pruga danas na više mjesta putnici umjesto vlakom prevoze autobusima, i to vrlo često na dijelovima pruga na kojima je obavljen remont, pa je potom došlo do odrona, a nitko ne odgovara za sve to. Spomenuli su i da pruga Rakitovec-Buzet više od tri mjeseca nije u funkciji, da postoji klizište na Riječkoj pruzi kod Mrzlog Polja, te na Ličkoj pruzi kod Plaškoga, a da se prijevoz autobusom obavlja i između Savskog Marofa i Kumrovca. Također su upozorili da se predviđa autobusni prijevoz na prugama Bizovac-Belišće i Knin-Zadar.</p>
<p>Mrgan je dodao da u Europi svi ulažu i u pruge i u željeznička vozila. Slovenci su primjerice kupili nove elektromotorne vlakove, kupuju i nagibne, Austrijanci su kupili 400 tiristorskih lokomotiva, iz čega zaključuju da će hrvatskim prugama na desetom koridoru voziti netko drugi, a ne HŽ, čiji će radnici biti najamna radna snaga. </p>
<p>»Zagovaramo modernizaciju HŽ-a kroz kupnju novih vučnih vozila jer bismo tako bili konkurentni na tržištu, a ne da se i dalje baca novac na obnovu i do 40 godina starih vozila, što košta po vozilu 1,5 do dva milijuna DEM. Za kredit od 70 milijuna DEM želi se nabaviti dvadesetak dizel-lokomotiva starih 30 godina koje će se obnoviti, ali se pritom neće povećati ni njihova brzina ni snaga, a istodobno se za taj novac može kupiti deset novih lokomotiva«, ustvrdio Mrgan.</p>
<p>Kreš se osvrnuo na Prijedlog programa privatizacije ovisnih društava te izdvajanje i privatizaciju neovisnih djelatnosti HŽ-a, koji je izradila Uprava HŽ-a i uputila nadzornom odboru. </p>
<p>»Iako Vladin program privatizacije HŽ-a predviđa izdvajanje samo onih dijelova koji ne spadaju u osnovnu djelatnost, planira se izdvajanje i nekih osnovnih djelatnosti, poput prijevoza komadnih pošiljaka«, upozorio je Kreš i zapitao što će raditi hrvatski željezničari ako im se ukine osnovna djelatnost - prijevoz putnika i robe.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Upravljanje većinom HŽ-ovih d.o.o.-a uskoro će preuzeti HFP</p>
<p>U vlasništvu je HŽ-a ukupno 11 društava s ograničenom odgovornošću, a Uprava HŽ-a predložila je pojedinačna rješenja za svako društvo. Tako bi se u slučaju Dom Expressa (129 zaposlenih), koji se bavi prijevozom komadnih pošiljaka, racionalizirao broj ispostava i društvo pripojilo Agenciji za integralni transport (105 zaposlenih), koju bi se onda prepustilo na upravljanje HFP-u. Za Croatia Cargo (međunarodno otpremništvo i prijevoz), koji zapošljava 33 djelatnika, predlaže se stečaj. Željezničko ugostiteljstvo (342 zaposlena), koje čine dva hotela, osam prenoćišta, 8 ljetovališta, 24 restorana i kantine, 8 buffeta i caffe bara, tri prodavaonice i 8 kioska, podijelilo bi se na tri društva: hoteli i ljetovališta, restorani otvorenog tipa i vagon restorani, te kantine i prenoćišta, i ta društva prenijeti HFP-u na upravljanje. Međutim, upozoreno je da je i prije ovoga prijedloga prodana HŽ-ova vila na Lošinju. Za Croatia VOS (usluge spavanja i ugostiteljske usluge u spavaćim i kušet vagonima i vagon-restoranima), koji inače zapošljava 174 djelatnika, predloženo je da se usluge u spavaćim i kušet vagonima vrate u sastav HŽ-a sa svim zaposlenima, a ostatak društva pripoji željezničkom ugostiteljstvu. Putnička agencija Croatia Express (112 zaposlenih) ponešto bi promijenila strukturu, nakon čega bi se također prenijela na upravljanje HFP-u. Željeznička tiskara (85 zaposlenih) također bi se prenijela HFP-u na upravljanje. Od ovisnih društava najviše zaposlenih (1.589) ima Tvornica željezničkih vozila Gredelj, za koju se predlaže da se vlasništvo nad dijelom nekretnina prenese na HŽ, a djelatnost i dio imovine prenese u portfelj HFP-a. Sličan je prijedlog i za Radionicu željezničkih vozila u Čakovcu (176 zaposlenih), Remont željezničkih vozila u Bjelovaru (205 zaposlenih), te u Slavonskom Brodu (125 zaposlenih). Osim ovisnih društava, još je devet neosnovnih djelatnosti koje bi se mogle izdvojiti i privatizirati, a u sastavu su HŽ-a. To su remont pruga, sanacija i izgradnja pružnih građevina, proizvodnja bilja i održavanje hortikulturnih površina, proizvodnja i regeneracija kolosiječnog materijala, proizvodnja elektrotehničkih uređaja, održavanje zgrada i čišćenje poslovnih prostorija, čuvanje i zaštita objekata i čišćenje putničkih vagona sa ukupno 1.682 radnika.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gje je nestalo 18,6 milijuna kuna od boravišne pristojbe?</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - »Prema podacima sustava turističkih zajednica u prošloj su godini ostvarena 37.975.184 noćenja, te je ukupno naplaćena boravišna pristojba iznosila 206.847.694 kune, od čega je 188.222.749 kuna uplaćeno sustavu turističkih zajednica, a iznos od 18.624.944 kune nije uplaćen sustavu turističkih zajednica, iako je naplaćen od gostiju«.</p>
<p>Tako počinje izvještaj Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pripremljen za sjednicu Turističkog vijeća te organizacije u četvrtak, uz napomenu da je »...ovako veliko dugovanje po osnovi boravišne pristojbe sustavu turističkih zajednica rezultat uglavnom neuplaćivanja boravišne pristojbe od strane hotelskih i ostalih turističkih organizacija...«.</p>
<p>Preklanjske je godine taj dug vlasnika smještajnih kapaciteta prema HTZ iznosio čak 24,2 milijuna kuna, a naš je komentar (skraćeno) bio da malverzacije domaćina s novcem od boravišne takse ne jenjavaju, pa se sa zanimanjem očekuje hoće li turističko vodstvo tome zlu ikako doskočiti. Ako usporedimo rečeni i lanjski dug, onda - ili je spomenuto vodstvo ipak nešto uspjelo napraviti jer je sa 24,2 dug smanjen na »samo« 18,6 milijuna kuna ili su dužnici za toliko »love« popravili ponašanje, odnosno smanjili utaju. Bilo kako bilo, šest milijunčeka u financijskoj suši našega turizma velika je brojka...</p>
<p>U turističkoj devedeset devetoj dužnika iznad dvije stotine tisuća kuna bilo je najmanje tridesetak, mahom su to znane tvrtke iz poznatih destinacija (Opatija, Rabac, Umag, sustav ACI, Crikvenica, Hvar, Bol, Makarska...), a za prošlu godinu na popisu dužnika iznad stotinu tisuća kuna čak je pedeset turističkih tvrtki i kuća, među kojima je dosta »ponavljača« (posebno iz skupine jačih dužnika), a one u tom jatu od kojih se potražuje od, recimo, tristotinjak tisuća kuna naniže nema smisla ni nabrajati. Ali, i njihov dug nije ni slučajno zanemariv, naprotiv.</p>
<p>Koliki je zapravo dug prema sustavu HTZ, odnosno koliko je novca uredno naplaćenoga od domaćih i stranih gostiju utajeno, točno se i ne zna, a točno je da podaci prilično kasne, što znači da u prikupljanju podataka u eri elektronike dosta toga ne štima - ili odgovarajuća služba nije, kako se to kaže, na visini zadatka ili su se dužnici, osim u utaji, izvježbali i u odugovlačenju u davanju podataka?!</p>
<p>Kako god se okrene, gosti su zakinuti jer je od njih naplaćen novac (taksa) čiji je zakonom određeni dio namijenjen pripremanju sezona i sadržajima boravka u destinacijama, pa ako su, kao što jesu, oni koji su tu taksu naplatili dio zadržali za krpanje svojih rupetina i rupica, onda je to nepošten posao, najblaže rečeno. Trenutačno je najaktualnije pitanje hrvatskog turizma - priprema dolazeće sezone koja je, prema stanju rezervacija i zanimanju za odmore u našoj zemlji, već proglašena supersezonom. Te pripreme, kao što je poznato, i kasne i šepaju, a najveća je zapreka, tvrdi se, nestašica novca za te svrhe. Eh, kako bi u tom slučaju sada dobro došlo onih 18,6 milijuna kuna! No, kad su već utajene, kad nisu stigle na zakonom propisanu adresu, i kad ih nema za zakonom određenu namjenu, ima li kakve nade da odgovorni objasne kako je i u što potrošen taj golemi novac? To je objašnjenje tim potrebnije kad se zna da utaja boravišne pristojbe nije ni od lani ni od preklani, nego da je već u kategoriji »vječno zelenih« pjesama!</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>O euru će se donijeti poseban zakon</p>
<p>Stručnjaci predlažu osnivanje posebnog Vladinog tijela koje bi se brinulo o razvitku financijskog tržišta/Država će zamijeniti sve dosad izdane serije obveznica, istaknuto je na Konferenciji o hrvatskom novčanom tržištu</p>
<p>PLITVICE, 29. ožujka</p>
<p> - Pomoćnik ministra financija Miljenko Fičor, koji na Plitvicama sudjeluje u radu Četvrte konferencije o hrvatskom novčanom tržištu, potvrdio nam je da će se do kraja ove godine pripremiti novi devizni zakon, kojim će se ići korak dalje u liberalizaciji, a riječ je o liberalizaciji kapitalnih transakcija. Radna grupa za pripreme zakona već je osnovana. Sljedeće dvije faze, uvođenje eura kao paralelne valute te zamjena kune eurom, neće se definirati tim zakonom. Fičor kaže da će se, kada za to dođe vrijeme, promjene koje se odnose na euro i njegovo uvođenje u Hrvatsku regulirati posebnim zakonom. </p>
<p>»S obzirom na to da Hrvatska još nije u grupi kandidata za EU, imamo dovoljno vremena i za promjene regulative«, kazao je pomoćnik ministra te također potvrdio da država planira zamijeniti sve do sada izdane serije obveznica u jednu jedinstvenu obveznicu s više rokova dospjeća. To je, dodao je, već počelo zamjenom tzv. velikih obveznica, a za ostale će se obveznice provesti nakon 2001. godine. Cilj je da se potakne razvoj financijskog tržišta u Hrvatskoj i sekundarno trgovanje, objasnio je Fičor. </p>
<p>Inače, u radu konferencije sudjeluju predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, poslovnih banaka, Zagrebačke burze, Tržišta novca te gosti iz Slovenije i Finske. </p>
<p>»Naša je financijsko tržište još uvijek malo, nerazvijeno i plitko. To je tržište institucionalno neizgrađeno, netransparentno, odgodili smo mirovinsku reformu, imamo državu sklonu direktnom zaduživanju, nismo završili privatizaciju javnog sektora...«, opisao je stanje na hrvatskom financijskom tržištu dr. Žarko Primorac, direktor Price Water House Coopersa. On je kazao kako se hrvatsko bankarstvo nakon dvije krize stabiliziralo, ali da je tržište još uvijek prebukirano s obzirom na to što djeluju 44 banke, 21 štedionica i još četiri stambene štedionice. Novčano je tržište, dodao je Primorac, još uvijek ograničeno, iako pojava novčanih fondova predstavlja osvježenje, koje u daljem razvoju može imati bitan značaj. Po njegovim riječima, pravna infrastruktura postoji, ali su smetnje vidljive zbog neusuglašenih zakona, neefikasnog sudstva i zbog državne administracije, koju je opisao kao neorganiziranu i nestručnu. Naglašavajući da država može pomoći razvitku financijskog tržišta, Primorac se zalaže za osnivanje posebnoga Vladina tijela koje bi se brinulo o tome. </p>
<p>Dr. Ivan Lovrinović, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govoreći o problemima nelikvidnosti naglasio je da nije točno da Hrvatskoj nedostaje kapital. Podsjetio je da banke imaju sredstava, ali da ih zbog rizika odnosno zbog recesije ne plasiraju. (Lidija Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kanađani odustali od nadmetanja za dionice AD Plastika </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - AD Plastik i AD Plastik ESOP dvije su tvrtke koje su dostavile ponudu za kupnju 63 posto dionica solinskoga AD Plastika, tvrtke za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i dijelova iz plastičnih masa. U Hrvatskom fondu za privatizaciju u četvrtak su otvorene ponude na drugom natječaju, na koji se nije javila dotad zainteresirana tvrtka ABC Group iz Kanade. U dvjema istovrsnim ponudama koje su podnijele sama tvrtka AD Plastik i njezina tvrtka kći ponuđeni su identični uvjeti otkupa 1,55 milijuna dionica te solinske tvrtke. Nudi se plaćanje nešto više od 30 milijuna kuna u roku od sedam dana od potpisa ugovora, što je 50 posto više od početne cijene ponude. To je istodobno 20 posto nominalne vrijednosti dionica.</p>
<p> U ponudama, otvaranju kojih su prisustvovali čelnici solinske tvrtke i predstavnica kanadskoga veleposlanstva, navodi se da će se zadržati svi sadašnji zaposleni najmanje godinu dana, da će se dodatno zaposliti 700 djelatnika u idućem dvogodišnjem razdoblju, ulaganje ukupno 32 milijuna njemačkih maraka, omogućiti kupnja dionica svim zaposlenicima koji su na dan 31. prosinca 2000. radili u tvrtki (864), te dokapitalizacija tvrtke u iznosu od 15 milijuna maraka. Istodobno se ponuđač obvezuje eventualni dio dionica koji neće biti prodan kroz radničko dioničarstvo (ESOP program) držati najmanje tri godine. Ponudama je priloženo i pismo namjere Splitske banke o izdavanju jamstva za namjeravano ulaganje te potvrda Porezne uprave da nema poreznog duga. </p>
<p> Predsjednik Uprave AD Plastika Josip Boban kazao je kako ne može komentirati nepodnošenje ponude za kupnju od strane kanadske ABC Groupe te da jest i nije iznenađen takvim postupkom. Rekao je da je ponuđena cijena nastala temeljem niza procjena koliko je moguće dati uz istodobno neugrožavanje ESOP programa. Kroz program radničkog dioničarstva radnicima će se ponuditi povoljni krediti na pet godina, uz godinu počeka.</p>
<p> Kako se neslužbeno doznaje, Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju o prodaji bi mogao odlučivati u prvoj polovini travnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Deutsche Telekom zainteresiran i za Telekom Slovenije? </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Deutsche Telekom potencijalno je najozbiljniji kandidat za preuzimanje Telekoma Slovenije u procesu njegove privatizacije, piše u najnovijem izdanju slovenski poslovni list Finance. U članku se navodi da je njemački operater najozbiljniji kandidat zato što nije suvlasnik telekomunikacijskih poduzeća u Austriji i Italiji čiji bi veći strateški utjecaj u telekomunikacijama u Sloveniji država kao 65-postotni vlasnik Telekoma Slovenije željela izbjeći. Naime, Slovenija želi veću disperziju investicija u Sloveniji, gdje su austrijski i talijanski strateški investitori već prisutni.</p>
<p> Sadašnja vlada premijera Drnovšeka najavila je privatizaciju Telekoma u dvije faze, od kojih bi prva trebala započeti još ove godine, a ona je vezana na prihvaćanje zakona o telekomunikacijama, o kojemu je raspravu parlament otpočeo ovog tjedna. Ministar za telekomunikacije Pavel Gantar ocijenio je međutim u srijedu da će privatizaciju usporiti inicijativa koja traži da prije prodaje dionica stranim investitorima država obešteti domaće pojedince i lokalne zajednice koji su godinama uplaćivali visoke iznose za telefonske priključke, čime su ulagali u mrežu. </p>
<p> Predsjednik parlamenta Borut Pahor je na osnovi peticije koja to traži raspisao dvomjesečni rok za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa za održavanje referenduma na kojemu bi se privatizacija vezala na vraćanje spomenutih ulaganja u razvoj mreže. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ponovo odgođen stečaj »Varaždinke«</p>
<p>VARAŽDIN, 29. ožujka</p>
<p> - Na varaždinskom je Trgovačkom sudu u četvrtak ponovo odgođeno rješenje o pokretanju stečaja nad »Varaždinkom«, čiji je direktor i vlasnik poznati zagorski tajkun Ivan Hudoletnjak. Zahtjev je podnijelo šezdesetak otpuštenih radnika. U vrijeme podnošenja zahtjeva tvrtka je bila neprekidno blokirana više od 100 dana, sa sedam milijuna kuna duga, a radnici već više mjeseci nisu dobili sudski im određene naknade plaća. </p>
<p>Sudsko je vijeće odluku o tom zahtjevu odgodilo i u veljači, iako su tada, prema mišljenju sindikata, postojali svi razlozi za pokretanje stečaja. Kako »Varaždinka« nije podmirila dugovanja radnicima, određeno je novo ročište, a dug Ministarstvu financija od 6,5 milijuna kuna u međuvremenu je podmirilo Hudoletnjakovo poduzeće »Varaždinka-vino i sokovi«, koje nema nijednoga zaposlenoga. Hudoletnjak je sudu predložio obustavu stečajnog postupka jer je dug državi plaćen, a ostala je dugovanja spremno preuzeti također njegovo HTP »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica. Zastupnica radnika Gordana Mihalinec ponovo je zatražila pokretanje stečaja jer im »Varaždinka« nije ništa platila, dok je zastupnik »Varaždinke« Želimir Uršulin ustvrdio da su radnici dobili dio potraživanja. Zbog toga je i osigurano da HTP preuzme njezina dugovanja, kako bi se radnici namirili. Rekao je i da je u »Varaždinki« trenutno radi 130 djelatnika koji redovno dobivaju plaću. Direktor HTP-a Ivica Malčić rekao je da u cijelosti ostaje pri izjavi o preuzimanju dugovanja, koje bi trebali podmiriti u roku od dva mjeseca. Na pitanje može li dugovanje radnicima platiti barem u roku od 30 dana jer oni svoje naknade plaća nisu dobili već pet mjeseci, Malčić je rekao »da bi se o tome trebao savjetovati s NO HTP-a«. Stečajno je vijeće na kraju naložilo Gordani Mihalinec da pribavi najnovije podatke o radničkim potraživanjima. Malčić bi, pak, trebao pribaviti bankarsko jamstvo, a izdana je privremena mjera za raspolaganje »Varaždinkinim« nekretninama. (M.Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Je li ubojstvo naručeno iz zatvora? </p>
<p>Vjeko Sliško na kojeg je prije tjedan dana na Cvjetnom trgu pucao Capiau, umro je u Bolnici Sestara milosrdnica u 4.15 sati / Ostojić: Indikativno je što Sliško nije imao dosje jer u vrhu zločinačkih organizacija u svijetu uvijek su osobe bez evidencije u policiji </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Točno tjedan dana nakon što je bio teško ranjen u pucnjavi na Cvjetnom trgu, Vjeko Sliško (31) preminuo je u četvrtak, u 4.15 sati u Bolnici »Sestara milosrdnica«, objavio je MUP. Bio je to peti atentat na njega.</p>
<p>Na Sliška, jednog od čelnih ljudi zagrebačkog podzemlja, prošli četvrtak pucao je James Capiau, nanijevši mu teške ozljede glave. Sliško je otad bio u komi, a na životu su ga održavali medicinski uređaji. Kao što je poznato, u tom mafijaškom obračunu teško je bio ozlijeđen i sâm Capiau, koji je dobio metak u glavu te je preminuo u subotu, 25. ožujka. Na Capiaua je pucao Sliškov tjelohranitelj Ivica Bertić-Rus (28) kojega je policija uhitila u ponedjeljak. </p>
<p>Sliško nije imao nikakav sudski ni policijski dosje. Na konferenciji za novinare Ranko Ostojić, ravnatelj policije, ocijenio je to indikativnim jer i zločinačke organizacije u svijetu na vrhu imaju osobu bez posebnih podataka u policiji. Prema neslužbenim podacima, Sliško je bio na čelu klana suprotstavljenog klanu Nikice Jelavića, sada prvooptuženog u procesu protiv »zločinačke organizacije«. </p>
<p>Policija u slučaju Sliškova ubojstva treba još pronaći naručitelja. U igri je vjerojatno mnogo osoba iz miljea u kojem se Sliško kretao i poslovao, a nije isključena ni mogućnost da je ubojstvo naručeno iz remetinečkog zatvora. Naime, Jelavić je naslijedio mjesto Zlatka Bagarića, ubijenog u srpnju 1998. I prije Bagarićeva ubojstva Sliško je počeo ulaziti u poslove s poker-aparatima, a nakon srpnja 1998. ih je i preuzeo. To je bio samo jedan od uzroka sukobljavanja klanova zagrebačkog podzemlja, u kojima su naizmjence »padale glave« pojedinaca. Tako je Sliško bio »na redu« i u pucnjavi, također na Cvjetnom trgu u studenom 1999. godine. Tada je na njega pucano »zoljom«, no poginuo je slučajni prolaznik Zoran Domini. Zanimljivo je da je Sliško, u posljednjem intervjuu u Globusu, izjavio kako je u slučaju Dominijeva ubojstva on (Sliško) bio -slučajni prolaznik. Uslijedila je žestoka policijska akcija u kojoj je uhićeno desetak osoba okvalificiranih kao »zločinačka organizacija«, »mafijaši«, »dobri dečki s Knežije« kojima se upravo sudi u Remetincu. Kad je riječ o petom atentatu, poduzetnik Hrvoje Petrač okvalificirao je kao »najobičniju laž« to što se njegovo ime spominje u tom kontekstu.</p>
<p>Na uspješnog poslovnog poduzetnika iz Dervente, Vjeku Sliška pucano je i 29. siječnja 1995. za što se tereti Jelavić. On je, s još jednom osobom, pucao u Sliška kad je opvaj sjeo u automobil. Također na Sliška su pucali nepoznati atentatori iz »fiata tipa«, dok je Sliško u automobilu čekao zeleno svjetlo na semaforu u Sesvetama. Bio je to drugi atentat, 1994. godine, a prvi pokušaj Sliškova ubojstva zbio se dvije godine prije. Na njega je pucano i kod diskoteke »Saloon«, a atentator je bio redar Damir Kovačić, koji je ubijen nakon godinu dana.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nemušto sročena vizija odumiranja države na štetu građana</p>
<p>Većina stranaka traži da se rok za prenošenje financiranja osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi i zdravstva na lokalnu samoupravu produži barem do 1. siječnja 2002./ Nova porezna opterećenja građana neprihvatljiva/ Fond za poravnanje neće moći smanjiti velike razlike između pojedinih područja/ Stranke pozdravile što bi HNB bio odgovoran isključivo Saboru / HDZ: Dužnosnike HNB-a birati na pet godina</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Prenošenje financiranja osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi i zdravstva na lokalnu samoupravu već od 1. srpnja ove godine zastupnici Zastupničkog doma ocjenjuju nemogućim, pa većina stranaka traži da se taj rok produži barem do 1. siječnja 2002., s obzirom da je poračun za ovu godinu već prihvaćen. No zamjenik ministra financija Damir Kuštrak kazao je da je taj rok određen još lani i da je usklađen s proračunom. </p>
<p>Naime, u raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave koja je počela u srijedu, a nastavljena u četvrtak, zastupnici su naglasili da su nova porezna opterećenja građana neprihvatljiva, a bez toga bi bilo teško provesti decentralizaciju i uz postojanje fonda za poravnanje iz kojeg bi se lokalnoj samoupravi koja nema dostatnih prihoda plaćao dio rashoda. </p>
<p>Zakonodavac predviđa da se povećaju porezi na automobile, pa čak da se plaćaju i na automobile starije od pet godina. Porez na automate za zabavne igre postao bi županijski porez, a svi gradovi, a ne samo oni koji imaju više od 40.000 stanovnika, mogli bi uvesti prirez. Povećao bi se i porez na kuće za odmor u rasponu od pet do 15 kuna po četvornom metru, a novi porez bio bi porez na neobradivo poljoprivredno zemljište kao i na neiskorištene poslovne prostore. Na drukčiji način raspodijelio bi se porez na dohodak, na dobit, na priređivanje igara na sreću i porez na nekretnine. Ukupno bi za rashode lokalne samouprave, za spomenute četiri djelatnosti, trebalo 1,8 milijarde kuna. </p>
<p>Zastupnici su u raspravi naglasili da bi uvođenje poreza na neobradivo poljoprivredno zemljište prije nego se osigura isplativost njegova korištenja bilo neprihvatljivo, osobito za staračka domaćinstva. Također ističu da je neprihvatljiv porez na stare automobile. Marina Matulović Dropulić (HDZ) osvrnula se na problem grada Zagreba čiji status nije riješen te da je dosadašnjim izmjenama zakona već izgubio 300 milijuna kuna, a novim prijedlogom o financiranju dobio bi samo 95 milijuna kuna više. Na isto je upozorio i SDP-ovac Slavko Koić, inače pročelnik zagrebačkog Odjela za financije. I gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta (HDZ) upozorio je na dodatno opterećenje građana, a drži i da se predloženi zakonski tekst ne može bitno popraviti pa bi zapravo do drugoga čitanja trebalo ponuditi posve novi zakon.</p>
<p> Jadranka Katarinčić Škrlj (HSLS) također je upozorila na prekratak rok za primjenu zakona što bi novoizabrane čelnike lokalne samouprave dovelo u nezavidni položaj. Jadranka Kosor (HDZ) smatra bi Sabor trebao odrediti kriterije za raspodjelu novca iz fonda za poravnanje jer, kako je rekla, ako Sabor određuje kriterije za financiranje udruga, onda je to nužno i u ovom slučaju. Prema njezinim riječima, veliki problem bit će područja posebne državne skrbi gdje je 60 posto građana ovisno o socijalnim primanjima. Prihvati li se ovaj zakon, Kosor predviđa kolaps proračuna lokalne samouprave. Marija Bajt (HDZ) ocijenila je da zakon nije ekonomičan, jer će za istu razinu usluga trebati 300 milijuna kuna više. Pitala je i zašto se sredinom godine ide u promjene te je li to zbog traženja međunarodne zajednice. Izrazila je i sumnju da će fond za poravnanje moći smanjiti velike razlike između pojedinih područja. Miroslav Furdek (HSS) je predložio da se od 1. srpnja napravi simulacija troškova prema novom zakonu za dvije županije i devet gradova koji već sada mogu isfinancirati nove obveze. Ivan Jarnjak (HDZ) kazao je da građani više nemaju »penez« za plaćanje poreza i doprinosa, te da se općinski proračuni i sad teško pune. Ako se ovim zakonom želi pokazati da ne stoji postojeća podjela na općine i županije, te da bi bilo bolje uvesti pet ili sedam regija, to HDZ neće podržati, kazao je Jarnjak. Damir Kajin (IDS) također je kritizirao nove poreze rekavši da je to izravan financijski udar na i onako nizak standard građana. Trebalo bi razmišljati o rasterećenju, a ne o novom opterećenju građana, kazao je Kajin i dodao da ga fond za poravnanje podsjeća na fond za nerazvijene. Đuro Njavro (DC) protiv je decentralizacije »koja nije dobro pripremljena« i predlaže da se u svakoj županiji provede javna rasprava kako bi se vidjelo što bi to konkretno značilo u praksi. </p>
<p>Klub HSP-a traži bitnu doradu zakona do sljedećeg čitanja, rekao je Tonči Tadić dodavši da je ovaj prijedlog nemušto sročena vizija odumiranja države, a na štetu građana. Ivan Čehok (HSLS) podržao je načelo solidarnosti u ravnomjernijem razvoju lokalne samouprave, ali uz prethodnu analizu financijskih mogućnosti svih županija i općina. </p>
<p>U raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o HNB-u, zastupnici su pozdravili prijedlog da ta središnja monetarna ustanova mora biti odgovorna za održanje stabilnosti cijena i domaće valute, te za likvidnost banaka, plaćanja i poticanje gospodarstva bankarskim sustavom. Da bi HNB mogao ispuniti ciljeve, potrebno je osigurati da njegova tijela samostalno donose odluke, te da se zajamči osobna neovisnost dužnosnika banke kako bi se osigurali od političkih pritisaka. HDZ je predložio da se dužnosnici HNB-a biraju na pet godina, čime bi se osiguralo da se početak i kraj njihova mandata ne poklapa s promjenama političke vlasti.</p>
<p>IDS smatra da je zakon prijelazan i da će se mijenjati kad Hrvatska postane članicom EU-a. Zato su pitali nije li se odmah mogao napraviti zakon koji bi HNB ustrojio prema uzoru na razvijene zemlje, a euro postao domaća valuta. No zaključili su da to hrvatsko gospodarstvo ne bi moglo podnijeti. Sve su stranke pozdravile što bi HNB bio odgovoran isključivo Saboru. (Ivka Bačić, Goranka Jureško i Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hepatitis A: U Belišću zaraženo šest osnovaca, u Valpovu jedan</p>
<p>OSIJEK, 29. ožujka</p>
<p> - Panika među stanovnicima Valpovštine, uzrokovana epidemijom zaraznog virusa hepatitisa A među osnovnoškolcima, ovih je dana sve veća, a prema posljednjim podacima s Klinike za zarazne bolesti Kliničke bolnice Osijek, u ovome trenutku hospitalizirano je desetero zaraženih. Šestero zaraženih učenici su Osnovne škole »Ivan Kukuljević« iz Belišća, jedan je učenik valpovačke Osnovne škole »M.P. Katančić«, dok je troje zaražene djece s područja Vukovarsko-srijemske županije, iz sela Bobota i Pačetin koji nisu direktno povezani s »belišćanskom epidemijom žutice«. </p>
<p>Prvi slučaj zaraze u spomenutoj belišćanoskoj osnovnoj školi pojavio se prije dva tjedna. Od tada do danas, otprilike svaki drugi dan oboli jedno dijete koje, nakon što se ustanovi postojanje zaraze, mora biti hospitalizirano. Prema riječima dr. Ljiljane Perić, specijalistice infektologa i zamjenice predstojnika osječke Klinike za zarazne bolesti, sva su zaražena djeca hospitalizirana, osjećaju se relativno dobro, a na sreću bolest ne ostavlja trajne posljedice. Uz to, ističe dr. Perić, ni u jednom slučaju nije riječ o težoj infekciji, iako će njihovo liječenje trajati oko četiri tjedna. </p>
<p> Riječ je o bolesti »prljavih ruku«, poznatijoj kao žutica, koja se prenosi dodirom, pa su higijenske navike presudne. Njezini prvi simptomi su mučnina, osjećaj težine u gornjem dijelu trbuha, gubitak apetita i tamnija mokraća. Bolest je izlječiva bez ikakvih posljedica. Posljedice bolesti opasne su jedino za odrasle osobe.</p>
<p>Panika i strah među roditeljima belišćanskih i valpovačkih osnovaca ne jenjava, tim više što inkubacija ove bolesti traje oko četiri tjedna u kojima zaraženo dijete, iako još nema simptoma bolesti, virus prenosi na druge. To znači da bi broj zaražene djece u narednih nekoliko dana mogao vrtoglavo porasti. Međutim, čim je zabilježen prvi slučaj zaraze, u belišćanskoj osnovnoj školi poduzete su sve potrebne mjere opreza za suzbijanje širenja hepatitisa A. Kako nam je objasnila dr. Anica Sabo, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo ispostava Valpovo, obavljeni su edukativni razgovori sa nastavnicima, roditeljima i učenicima kako bi ih se što bolje upoznalo s ovom bolešću te s mogućnostima sprječavanja njezina širenja. »U obje škole dezinficirane su kvake, klupe i sav kuhinjski pribor, dok su ispred svake učionice postavljeni otirači natopljeni dezinfekcijskim sredstvima. Posebno smo upozorili djecu na najčešće uzroke zaraze a to su slaba higijena ruku i posuđivanje stvari od drugih«, istaknula je dr. Sabo. </p>
<p> Ravnatelj belišćanske škole »Ivan Kukuljević« Stjepan Brezovac naglasio je kako su preplašeni roditelji čak predlagali da se školu zatvori do prestanka opasnosti od zaraze. No dodao je da su predstavnici epidemioloških službi ustvrdili kako to nije najbolje rješenje, jer bi se djeca tada okupljala i družila negdje drugdje, gdje nema kontrole i pravih mjera opreza, što bi mogućnost zaraze učinilo još većom. </p>
<p>Voditelj Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo dr. Ivan Valek ističe kako osječkim učenicima žutica još ne prijeti te da na osječkom području u posljednje vrijeme nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze hepatitisom A. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Radnici dugoratske »Dalmacije« čitav sat blokirali Jadransku magistralu</p>
<p>DUGI RAT, 29. ožujka</p>
<p> - Oko 200 radnika Tvornice karbida i ferolegura »Dalmacija« iz Dugog Rata, predvođeni čelnicima Hrvatske udruge sindikata (HUS), održali su u četvrtak prosvjedni skup ispred poslovne zgrade poduzeća, nakon čega su blokirali Jadransku magistralu. Obraćajući se okupljenim radnicima, koji su izvikivali pogrdne riječi na račun hrvatske Vlade i čelništva dugoratske tvornice, povjerenik Nezavisnog sindikata »Dalmacije« Ivan Ribičić zatražio je od Vlade da se izjasni o sudbini dugoratske tvornice, čije peći nisu upaljene već šest mjeseci. U tvornici karbida i ferolegura proizvodnja je obustavljena početkom listopada prošle godine kada je Hrvatska elektroprivreda (HEP) isključila struju zbog neplaćenih računa koji, navodno, iznose oko 39 milijuna kuna. Zbog obustave temeljne proizvodnje, u dugoratskoj tvornici trenutačno radi 80 od 623 radnika, koji potražuju oko 20 milijuna kuna. Radnici tvornice u većinskom vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) zahtijevaju da im se isplate zaostale plaće, koje nisu primili već 14 mjeseci, iako ima i onih koji su posljednju plaću primili prije dvije godine. </p>
<p>Također zahtijevaju pokretanje temeljne proizvodnje feroflitina i trenutačnu smjenu članova Uprave i Nadzornog odbora, koje smatraju najodgovornijima za nastalu štetu. Početkom ožujka sindikalisti su uputili pismo Vladi i resornim ministarstvima, upoznavši ih sa svojim zahtjevima, ali odgovor nisu dobili. Stoga su se radnici odazvali pozivu sindikata na prosvjedni skup ispred poslovne zgrade, nakon čega su blokirali Jadransku magistralu, koja je sat vremena bila zapriječena za sav promet. </p>
<p>»Dalmacija' je u pola godine, koliko tvorničke peći nisu upaljene, prodala robe sa zaliha Slovencima i Austrijancima u vrijednosti od oko 10 milijuna kuna«, kazao je Ribičić na prosvjednom skupu i dodao kako od dobivenog novca radnicima nije isplaćen ni dio zaostalih plaća. To je ujedno bio i glavni razlog što su radnici blokirali daljnju prodaju 340 tona zaliha finalnog proizvoda čime bi tvornica dobila oko milijun i pol kuna. Osim toga, radnici smatraju da je HEP »napuhao« račun za potrošenu struju i osporavaju da je »Dalmacija« dužna 39 milijuna kuna. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dika: Ministar Kraljević i njegov pomoćnik Polšek naivni i nepripremljeni</p>
<p>Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Dika: Bez uspostave nacionalne mature, ne znam prema kojim bismo kriterijima nekoga mogli ocijeniti nadarenim/ Tajnik Hrvatskih studija Šišak: Upis na studij bez dovršene mature je preliberalan/ Fakulteti podupiru prijedlog da nadareni studenti studij završe prije isteka četiriju godina</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Novosti koje Ministarstvo znanosti i tehnologije nudi u prijedlogu novog zakona o visokim učilištima nisu prošle bez odziva javnosti i akademskih krugova. Pomoćnik ministra Hrvoja Kraljevića, dr. Darko Polšek je na ovogodišnjoj smotri Sveučilišta u Zagrebu najavio da će Vlada ponuditi novu regulativu kojom će poticati izvrsnost i talent, omogućujući da se studij završi u kraćem roku od predviđenih četiriju godina, da studij upisuju talentirani srednjoškolci koji još nisu maturirali i da se jednostavno prebacuje s jednog studija na drugi prenošenjem bodova kolegija. Za to posljednje, Polšek smatra da će se svakako odraziti na »mobilnost karijere i zapošljavanje«.</p>
<p>Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta prof. dr. Mihajlo Dika smatra dobrim prijedlog da se studij završi u kraćem roku. »Ja sam završio pravo za tri godine, dva mjeseca i 26 dana, jer je postojala mogućnost da oni koji ostvare određeni prosjek na prvoj godini, na drugoj upišu drugu i pola treće, a na trećoj pola treće i četvrtu godinu«, kaže Dika. Sumnja, pak, u korisnost prijedloga da se nadareni srednjoškolci upisuju na studij bez mature. </p>
<p>»Iskustva s klasifikacijskim ispitima kod nas pokazuju da, sve dok ne uvedemo ozbiljnu nacionalnu maturu, dok se sve ne ujednači i objektivizira kako bi došlo do produkcije onih koji će ispunjavati pretpostavke za to, ne možemo biti sigurni da srednjoškolske ocjene jamče ujednačenu vrsnost kandidata«, komentira on. Ističe pritom primjer kvalifikacijskih ispita za upis studenata na studij prava gdje su se učenici nekih gimnazija - varaždinske, pulske, sisačke i nekoliko zagrebačkih - pokazali natprosječno uspješnim, a odlikaši nekih razvikanih zagrebačkih gimnazija nisu uspjeli ni prijeći prag. </p>
<p>»S obzirom na dosta neujednačene standarde u pojedinim srednjim školama, bez kvalitetne nacionalne mature, ne znam prema kojim bismo kriterijima nekoga mogli ocijeniti nadarenim«, obrazložio je Dika svoje neslaganje s upisom studenata bez mature. </p>
<p>Prijedlog prekvalifikacije smatra prihvatljivim, ako je sadržaj pojedinih kolegija na različitim studijima isti. »Mi nemamo sustav koledža, gdje se stječe opće obrazovanje pa studenti sami biraju kolegije. Ipak i tamo se ljudi usmjeravaju pa izabiru predmete koji su im uvjet za nastavak studija, npr. prava ili medicine. Kod nas toga nema. Ako je netko studirao filozofiju ili psihologiju, pa želi prijeći na pravo, s time da mu se prizna određeni broj bodova, mi mu to ne bismo mogli priznati, jer je nama bitno da položi pravne predmete«. </p>
<p>Na pitanje što se zapravo htjelo s takvim prijedlogom, Dika odgovara: »Ne znam! Često puta mi ideje iz Ministarstva, premda ih se trudim razumjeti, nisu dovoljno jasne. Oni su jednom išli čak tako daleko da su rekli: 'Evo to su vam premise za reformu, a mi za deset dana idemo s prijedlogom zakona u Vladu!' To je bilo u proljeće prošle godine. Ministar Kraljević i njegov pomoćnik Polšek naivno su mislili da je dovoljno imati teze, a da je onda 'čas posla' pretočiti to u zakonske odredbe, što dokazuje i njihovu nepripremljenost za posao koji rade«.</p>
<p>Tajnik Hrvatskih studija (HS) Marinko Šišak kaže da je HS u starom programu davao mogućnost da se s određenim brojem kreditnih bodova studij završi prije roka, ali je ona ukinuta 1996., usklađivanjem sa Zakonom o visokim učilištima. U Zakonu zapravo postoji nonsens, napominje Šišak, jer on propisuje trajanje sveučilišnog studija na četiri godine, što se u stvarnosti obično ne događa. »Zašto ograničavati nekoga tko može završiti studij prije roka«, pita Šišak. »Mi i dalje imamo bodovni sustav, koji još nije potpuno proveden«, napominje. Upozorava, pak, da bodovni sustav ne smije biti izlika lijenim studentima da kombiniranjem bodova prelaze iz godine u godinu izbjegavajući polaganje temeljnih, obično i najtežih kolegija. </p>
<p>Upis na studij bez dovršene mature smatra preliberalnim, te napominje da svaki kandidat mora imati formalnu potvrdu o završenom školovanju. Podržava prijedlog o prekvalifikaciji i dodaje da HS funkcionira prema sličnom načelu. »Nudimo velik broj izbornih kolegija. Tako, psiholozi upisuju novinarske kolegije, a novinari psihološke ili sociološke i slično. Tu je interdisciplinarnost dobrodošla«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bozanić: Može li se danas, napokon, Hrvatski katolički pokret prikazati objektivno</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - »Je li danas, nakon pada komunističkog režima, nakon rata za slobodu Hrvatske i nakon desetak godina uvježbavanja demokracije u nas, napokon došlo vrijeme da se Hrvatski katolički pokret promotri i prikaže, u što je moguće objektivnijem svijetlu?« upitao je u četvrtak, prilikom otvaranja simpozija »Hrvatski katolički pokret«, nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić, izrazivši nadu da će ovaj skup osvjetliti vrijednosti Pokreta, oslobođene od instrumentalizacije ideologija, koje su nastojale zavladati društvenom i političkom javnošću. Dvodnevni simpozij, koji je organizirala Biskupska komisija za laike, u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Institutom za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu, održava se u dvorani »Vijenac« na Kaptolu. </p>
<p>Predsjednik Komisije za laike i organizacijskog odbora skupa, mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, istaknuo je da o Hrvatskom katoličkom pokretu (HKP), osnovanom 1900. a ukinutom 1945., postoje dvije historiografije: svjetovna i crkvena. Prema njemu, svjetovna je previše obilježena liberalno-masonskim stavom, koji je u jakom anticrkvenom i antihrvatskom tonu formulirao Viktor Novak, u svom opsežnom djelu »Magnum crimen« (Veliki zločin), u kojem je kao glavni krivac za većinu zločina u NDH prozvana Crkva, ili točnije HKP unutar nje. S druge strane, crkveni povjesničari nisu se trudili argumentirano reagirati na Novakovu knjigu, zato jer su u njoj iznijete optužbe bez argumenata, napomenuo je Bogović. On je zamjerio crkvenoj historiografiji što nije dovoljno uočila nedostatke Pokreta u odnosu na širu društvenu zajednicu, već se zadržala uglavnom na njegovim pozitivnim stranama, ili pak unutarnjoj neslozi, kad su negativnosti u pitanju. »Nadbiskup Stepinac je pokušao unijeti više suglasja u rad Pokreta, no svojim učinkom na tom području nije ni on bio zadovoljan«, primijetio je Bogović. On je dodao da je, unatoč svemu, za Crkvu taj pokret ipak vrlo poučan, jer da onakva aktivnost laika vjernika i bogatstvo njihova rada do danas nije ponovljeno. Ipak, bilo bi pogrešno pokušati jednostavno presaditi Pokret u sadašnje vrijeme »jer ovo danas nije njegovo tlo«, smatra Bogović. Valja istaknuti, dodao je, da zagovornici uspostave novog katoličkog pokreta, ne smatraju da bi se on trebao usmjeriti »protiv nekoga«, jer bi Crkva time iskoračila iz okvira svog poslanja. Umjesto toga, novi pokret bi trebao ponuditi prikladnije formule i strukture, koje bi bolje izrazile »svu onu dobru volju koja postoji u našem kršćanskom i katoličkom narodu, a koja zbog nedostatka adekvatnih struktura ne biva realizirana«, zaključio je Bogović.</p>
<p>U toku dva dana skupa, referate o povijesnom fenomenu HKP-a održat će oko 40 znanstvenika. Na kraju simpozija održat će se i okrugli stol na temu »Dostignuća i slabosti Hrvatskog katoličkog pokreta«, a za subotu je predviđena znanstvena ekskurzija na Krk, s temom »Biskup Mahnić i njegov krug«, o osnivaču HKP-a, krčkom biskupu Antunu Mahniću. (G. Pandža)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uzdanica '90: Naš je skup i znak potpore Norcu, ali bez političara </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - U subotu, 31. siječnja, na Plitvicama će se prirediti dva odvojena komemorativna skupa. U povodu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije »Plitvice '91.« i pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, u četvrtak su konferenciju za novinare održali čelnici Udruge pripadnika antiterorističke jedince Lučko - »Uzdanica '90«, koji organiziraju skup »Krvavi Uskrs - Plitvice« s početkom u 12 sati. Drugi komemorativni skup »Plitvice '91« priprema organizacijski odbor predsjednika Republike Stjepana Mesića, a održat će se također u subotu s početkom u 10 sati.</p>
<p>»Iznenađeni smo što među članovima Predsjednikova organizacijskog odbora za proslavu desetogodišnjice akcije »Plitvice '91«, nema ni jednog predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a posebno nas, izravnih sudionika plitvičke vojne operacije«, upozorili su čelnici »Uzdanice 90«. Predsjednik njihova organizacijskog odbora, brigadir Miodrag Demo rekao je kako je predsjednik Mesić u organizacijski odbor za obilježavanje toga događaja, imenovao ministre Šimu Lučina i Jozu Radoša, generale Petra Stipetića i Josipa Lucića, te svoje savjetnike Imru Agotića i Igora Dekanića.</p>
<p>»Neki od tih ljudi, bili su u to vrijeme aktivni pripadnici JNA, vojske koja je na Plitvicama bila suprotstavljena hrvatskim redarstvenicima. Primjerice, Agotić je tada bio načelnik KOS-a, »drugog detašmenta vazdušne i protuvazdušne odbrane«, a Stipetić je bio načelnik štaba 5. vojne oblasti«, ustvrdio je Demo. Izrazio je sumnju u Lučinovo, Radoševo i Dekanićevo poznavanje toga događaja, jer su ga oni, kako je rekao, »promatrali sa sigurne distance«.</p>
<p>Čelnici udruge »Uzdanica '90« izrazili su žaljenje što njihov tadašnji zapovjednik, general Josip Lucić nije u organizacijskom odboru Udruge, kao što je to bio »krvavog« Uskrsa '91.</p>
<p>Čelnici Udruge istaknuli su da skupom žele braniti dostojanstvo akcije u kojoj je poginuo njihov suborac Josip Jović. »Želimo afirmirati istinu o Domovinskom ratu«, pojasnili su u »Uzdanici '90«. Skupom na Plitvicama, dodali su, »želimo još jednom iskazati potporu počasnom predsjedniku našeg odbora i sudioniku plitvičkih događanja, generalu Mirku Norcu«. Skup je uredno najavljen Policijskoj upravi ličko-senjskoj, a u udruzi su istaknuli kako je za tu prigodu osnovana i posebna redarska služba. Na komemorativnom će skupu govoriti čelnici braniteljskih udruga Marinko Liović, Mirko Čondić, Velimir Kvesić, a organizatori najavljuju i dolazak čelnika HDZ-a BiH Ante Jelavića.</p>
<p>»Skupom želimo potvrditi kontinuitet sa splitskim prosvjedom, no ne želimo političke govore«, istaknuo je predsjednik udruge »Uzdanica '90« Anto Jurendić. Prosvjed u Splitu bio bi još ljepši i velebniji da na njemu nije bilo političara, poručili su čelnici te udruge. (M. Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Predsjednik Mesić na obljetnici akcije »Plitvice 91«</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Odbor za obilježavanje 10. obljetnice redarstvene akcije »Plitvice 91«, koji je imenovao predsjednik Republike Stjepan Mesić, a kojim predsjeda ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, donio je program obilježavanja 10. obljetnice sukoba na Plitvicama, priopćeno je u četvrtak iz MUP-a.</p>
<p> Obilježavanje počinje u petak, 30. ožujka, u hotelu Jezero u 14,30 sati otvorenjem izložbe fotografija »Plitvice 91«, a u 15 sati održat će se okrugli stol o toj redarstvenoj akciji. U subotu, 31. ožujka, u 10 sati, počinje skup na kojemu će govoriti predsjednik Stjepan Mesić, ministri unutarnjih poslova i obrane, Šime Lučin i Jozo Radoš, general pukovnik Josip Lucić i ličko-senjski župan Ante Frković. Tom prigodom predsjednik Mesić uručit će odličje Reda kneza Domagoja s ogrlicom pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko. </p>
<p> Nakon govora predsjednika Mesića, položit će se vijenac na mjesto pogibije policajca Josipa Jovića, gdje će molitvu za sve poginule u Domovinskom ratu predvoditi vojni ordinarij, biskup Josip Jezerinac.</p>
<p> Za vrijeme obilježavanja obljetnice akcije »Plitvice 91«, u subotu, 31. ožujka, u razdoblju od 10 do 13 sati, privremeno će biti prekinut promet preko Plitvičkih jezera i preusmjerit će se na cestu Grabovac-Ličko Petrovo Selo-Prijeboj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pilsel: Ne sastanu li se IO Foruma 21 i HND-a, Lučić treba ponuditi ostavku</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Zbor novinara elektroničkih medija »Forum 21« izražava zaprepaštenje prijavom Izvršnog odbora Hrvatskoga novinarskog društva (HND) protiv potpredsjednika Društva i predsjednika »Foruma 21« Drage Pilsela zbog njegova istupa u tjedniku Feral Tribune od 17. ožujka. </p>
<p>To je protivno hrvatskom Ustavu, jer svaki novinar i svaki građanin ima pravo, zajamčeno člankom 38. Ustava, na iznošenje vrijednosnih sudova bilo kada i gdje, bez ičijeg dopuštenja. Istaknuto je to, među ostalim, u četvrtak na konferenciji za novinare »Foruma 21« na kojoj je bilo riječi i o alarmantnom stanju novinarske profesije u Hrvatskoj.</p>
<p>»Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić trebao bi staviti mandat na raspolaganje, ako se ubrzo ne sastanu Izvršni odbor 'Foruma 21' i Hrvatskoga novinarskog društva i ne rasprave stanje u HND-u i novinarskoj profesiji u Hrvatskoj«, kazao je Drago Pilsel, koji od Lučića traži i javnu ispriku. </p>
<p>Pilsel, ujedno i potpredsjednik HND-a, na konferenciji za novinare pročitao je i izjavu Izvršnog odbora »Foruma 21« u kojoj stoji da »stanje u novinarskoj profesiji ne trpi odgađanje rasprava ni jedan tjedan, a kamoli mjesecima, kako si dopušta Središnji odbor HND-a koji ne udovoljava ni elementarnim kriterijima solidarnosti, znanja i profesionalnosti«.</p>
<p>»Ni zakona o HRT-u ne bi bilo da nije bilo 'Foruma 21'«, istaknuo je Pilsel, dodajući da je Lučić blokirao njihov rad u dogovoru s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović, koja je u Vladi zadužena za medije. Napomenuo je da bi čak i trpjeli godinu dana nerada i boemskog raspoloženja predsjednika HND-a, ali da ih se ne onemogućava u radu. Predstavnici »Foruma 21« također smatraju da je dio tijela HND-a pristao na političko pokroviteljstvo nove vlasti, te da nemaju osjećaj za probleme novinara, posebno onih izvan Zagreba. Zapitali su se i zbog čega HND nije reagirao na pisanje medija o tome da 3.000 ljudi na HRT-u radi na crno. </p>
<p>»Ne pristajemo na diktat političke vlasti i zauzimamo se za slobodu i dostojanstvo novinarske profesije, protiv smo spremnosti na ortačko ponašanje dijela HND-a«, istaknuo je Branimir Bilić, član Izvršnog odbora »Foruma 21«, dodajući da vodstvo HND-a gubi samostalnost i legitimitet u radu. »'Forum' se uporno eutanazira i politici se unatoč deklarativnih obećanja ne da dignuti ruke s medija i HTV-a«, kazao je Luka Mitrović, također član izvršnog odbora »Foruma 21«. </p>
<p>Pilsel je izrazio i nezadovoljstvo radom tajništva društva i pozvao Financijsku i Kriminalističku policiju da provjere neregularno poslovanje HND-a. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Bertića se tereti za ubojstvo iz bezobzirne osvete </p>
<p>Ivicu Bertića-Rusa (28), tjelohranitelja Vjeke Sliška, saslušao je u četvrtak na Županijskom sudu u Zagrebu sudac Zoran Luburić. Sudac je rekao da je Županijsko državno odvjetništvo u srijedu podnijelo istražni zahtjev protiv Bertića u kojem ga tereti za teško ubojstvo iz bezobzirne osvete ili drugih osobito niskih pobuda. On je prošli četvrtak u blizini Preradovićeva trga u Zagrebu ustrijelio Jamesa Capiaua, napadača na Sliška.</p>
<p>Prema Luburićevim riječima, Bertiću je određen jednomjesečni pritvor, a istraga će uključiti vještačenja i ispitivanje dvadesetak svjedoka. </p>
<p>Bertićev odvjetnik Slobodan Budak izjavio je nakon saslušanja da je njegov klijent ostao pri svom iskazu i dodao da je »bio vidno uzbuđen zbog prijateljeve smrti i nije se mogao koncentrirati«. Na pitanje o sigurnosti Sliškova tjelohranitelja u zatvoru u Remetincu te ima li ikakvog dodira s pripadnicima »zločinačke organizacije«, Budak je odgovorio: »Mislim da su poduzete sve potrebne mjere da bi se sačuvao njegov život i sigurnost. Mislim da sva državna tijela obavljaju svoju dužnost kako treba i poduzimaju sve unutar svojih obveza«.</p>
<p> Luburić je istaknuo da, koliko je njemu poznato, Bertić u zatvoru ima primjerenu zaštitu. Na pitanje o mogućem Bertićevu odlasku na Sliškov pogreb, on odgovorio je da je odvjetnik spomenuo tu želju svoga klijenta, ali da on to ne bi dopustio s obzirom na okolnosti«, tako da službeni zahtjev nije ni podnesen.</p>
<p>Bertić je u četvrtak tijekom ispitivanja ponovio obranu i nije želio odgovarati na postavljena pitanja. Dva dana prije, u utorak, osumnjičenika je ispitivao istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić. Bertić je tada rekao da je ubojstvo počinio u nužnoj obrani jer je Capiau bio do naoružan do zuba, a imao je i bombu. Dodao je da je to učinio kako bi zaštitio ostale prisutne ljude i spriječio veću nesreću. Također je izjavio da se nije ranije predao jer se bojao osvete.</p>
<p>Sliškova tjelohranitelja prije godinu dana, u sklopu istrage o »zločinačkoj organizaciji«, ispitivao je Radovan Ortynski, u to vrijeme istražni sudac. Bertić je tada ispričao da se za Sliškovu sigurnost brine od 1995., i to na Sliškov prijedlog. Na pitanje od koga ga čuva, tjelohranitelj je odgovorio: »Od luđaka koji se mogu naći na svakom koraku i ni od koga posebno«. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pohvale i razrješenja u MUP-u</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Slavko Rako u četvrtak je na redovnoj konferenciji za novinare u Policijskoj upravi zagrebačkoj objavio da je ravnatelj policije Ranko Ostojić izrekao javnu pohvalu djelatnicima MUP-a zbog rasvjetljavanja niza događaja. Rako je spomenuo da je uspješno razriješeno nekoliko slučajeva: pljačka poštanskih kombija u Splitu i Rijeci, krađa milijun maraka iz obiteljske kuće na području Splita, pljačka mjenjačnice u Rijeci, te nedavni obračun na Cvjetnom trgu u Zagrebu o kojem se nastavlja istraga. Ravnatelj policije započeo je i s kadrovskim promjenama unutar Ministarstva radi formiranja »što profesionalnije i stručnije ekipe«, objasnio je glasnogovornik.</p>
<p>Ostojić je razriješio Sinišu Žarkovića dužnosti načelnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta MUP-a. Umjesto njega imenovan je Anto Rajkovača, koji je najavio »nastavak kontinuirane borbe protiv organiziranog kriminaliteta te ozbiljniji pristup toj borbi, kao i velik broj obaveza koje su pred policijom«. Kadrovske promjene zahvatile su i MUP-ov Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta: razriješen je načelnik Tomislav Buterin, ali novi još nije imenovan. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mirovinski zavod nije uplaćivao doprinose za zdravstveno osiguranje umirovljenika </p>
<p>Dug bivšeg Mirovinskog fonda dosegao 1,46 milijardi kuna/ Zavodu se ukupno duguje 4,5 milijardi kuna / Na listi dužnika su i županije, sisačka Željezara, novogradiški Tang, obrtnici, odvjetnici, liječnici, javni bilježnici... </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Novi prioriteti plaćanja u zdravstvu vrijedit će od 1. travnja, a takva je odluka neizbježna jer će Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) ove godine nedostajati 1,4 milijarde kuna. Na papiru, međutim, Zavod nije u dugovima jer je iznos koji on potražuje od svojih dužnika mnogo veći od svote što mu je potrebna da bi bio likvidan. Razni dužnici duguju Zavodu oko 4,5 milijardi kuna, a najveći je dužnik, paradoksalno - država!</p>
<p>Naime, već nekoliko godina HZZO pokušava od Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (nekadašnjeg Mirovinskog fonda) naplatiti 1,46 milijardi kuna duga, koji je nastao zbog neuplaćivanja doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenika. Druge na ljestvici dužnika su županije, koje nacionalnom zdravstvenom fondu duguju za razdoblje od 1994. do 1998. godine oko 127 milijuna kuna. Od tvrtki, dioničarskih društva i društava s ograničenom odgovornošću, njih ukupno 3122, HZZO potražuje 873,5 milijuna kuna, a svi su oni »zaboravili« uplatiti doprinos za svoje radnike.</p>
<p>Fizičke osobe duguju Zavodu 1,3 milijarde kuna. Od toga je 59.829 različitih obrtnika - od prijevoznika i trgovaca, do građevinara, frizera i postolara - koji ukupno duguju 683 milijuna kuna. Slijede samostalne profesionalne djelatnosti, poput odvjetnika, liječnika, javnih bilježnika... Njih 4641 dužni su oko 31 milijun kuna. Doprinos nije uplaćen ni za 29.149 radnika, zaposlenih kod fizičkih osoba, a svota iznosi 228 milijuna kuna. Nešto manje od 55.000 poljoprivrednika duguje HZZO-u 327 milijuna kuna, 1596 korisnika stranih mirovina 2,4 milijuna, a ostale kategorije osiguranika, primjerice osobe koje si same plaćaju doprinos, pomorci na stranim brodovima ili stranci, dužni su 45,8 milijuna kuna. Većina tih dugova nosi datum posljednjeg dana prošle godine, osim zadnje kategorije osiguranika, čiji su dugovi zaključeni s 30. lipnjom 2000. godine.</p>
<p>Od tvrtki, odnosno trgovačkih društava, koje je Vlada uključila u program sanacije a duguju novac za zdravstveni doprinos, najveći su dužnici brodograđevna industrija i Željezara Sisak - 466,5 milijuna kuna. Iz državnog proračuna još nije stigao 101 milijun, kao ni 678.000 kuna temeljem odluke Vlade od 11. veljače 1999. godine o podmirenju obveza na teret državnog proračuna za Tang d.d. iz Nove Gradiške. Pri Trgovačkom sudu u Osijeku prijavljeno je potraživanje od Vukovarske banke, koja je u stečaju, a njezin dug HZZO-u iznosi 9,2 milijuna kuna.</p>
<p> Odluka HZZO-a o produženju roka u kojem će poslodavcima plaćati naknade za bolovanje njihovih radnika neće ugroziti radnike na bolovanju. Naime, zakonska je obveza poslodavaca da isplaćuju plaće svojim zaposlenima, čak i ako im HZZO ne podmiri svoja dugovanja, prokomentirao je za Vjesnik glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević. Upozorava da se do sada događalo da HZZO ne podmiruje svoje obveze prema poslodavcima kada je riječ o isplati naknada za bolovanje njihovih radnika. Do proljeća prošle godine poslodavci su na naplatu svojih potraživanja od HZZO-a čekali i do godinu dana, nakon čega se taj vremenski jaz počeo smanjivati, najvećim dijelom zahvaljujući državi koja je podmirila dio svojih dugova. U posljednje vrijeme poslodavci na naplatu svojih potraživanja od HZZO-a čekaju između 60 i 90 dana. To u praksi rezultira time da poslodavci zapravo kreditiraju HZZO. Posljednja zbivanja ukazuju na to da se rokovi ponovno produžuju, pri čemu najnovija odluka HZZO-a zapravo predstavlja neizravno priznanje države da problem nelikvidnosti nije riješen, pojašnjava Ivančević.</p>
<p> Dodaje i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi koja ne destimulira odlazak radnika na bolovanje, što se negativno odražava na poduzetništvo u nas. U Švedskoj se, primjerice, prva tri dana bolovanja radniku uopće ne plaćaju, kaže Ivančević.</p>
<p>Na pitanje kako komentira podatak da od 3122 tvrtke HZZO potražuje 873,5 milijuna kuna, Ivančević kaže da je riječ o zatvorenom krugu. Taj bi se problem mogao riješiti prijebojem potraživanja koja poslodavci imaju prema HZZO-u, no država do sada nije pokazivala previše spremnosti podržati takav model izlaska iz nelikvidnosti, kaže naš sugovornik. </p>
<p>Adriano Milovan i Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mudrinić: Zbog restrukturiranja nijedan radnik HT-a neće ostati bez posla </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Nijedan radnik Hrvatskih telekomunikacija (HT) neće zbog restrukturiranja tvrtke ostati bez posla, obećao je predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić radnicima koji su u četvrtak prosvjedovali u zgradi Uprave. Tamo se okupilo tristotinjak zaposlenika na čelu sa sindikatima HT-a, nezadovoljnih programom restrukturiranja, odnosno izdvajanjem 1404 radnika neprofitnih djelatnosti iz HT-a do lipnja. U pitanju su restoran, održavanje vozila i stanica za tehnički pregled, održavanje građevinskih objekata i čišćenje poslovnih prostorija, te fizička i tehnička zaštita. Kako upozoravaju, iz HT-a izlaze bez nekretnina i bez jasne vlasničke strukture u novim tvrtkama. </p>
<p>Mudrinić je istaknuo da je restrukturiranje nužno, ali da nitko od radnika koji odu u poduzeća-kćeri neće završiti na ulici nego će zadržati stečena prava i poslove. S tvrtkama-kćerima HT bi potpisao višegodišnji ugovor o otkupu usluga i u njih bi se uložio vrijedan početni kapital. No, tvrdi predsjednik Uprave, sindikati i radnička vijeća nisu istinito informirali radnike o stavu Uprave u pogledu restrukturiranja neosnovnih djelatnosti HT-a. </p>
<p>Radnici se protive toj namjeri, a sindikati upozoravaju da bi u drugoj fazi restrukturiranja Hrvatskih telekomunikacija, do kraja godine, oko 5000 radnika moglo ostati bez posla. </p>
<p>Radnicima se obratio i zamjenik predsjednika Uprave Armin Schubert, istaknuvši da suvlasnik HT-a Deutsche Telekom želi profitabilan HT, ali ne na račun otpuštanja radnika. Samo ako tvrtka bude zdrava i uspješna na tržištu, neće biti otpuštanja radnika, ustvrdio je. </p>
<p>Predstavnici sindikata dogovorili su s Upravom da se sve aktivnosti vezane uz restrukturiranje odgode za petnaestak dana kako bi se sindikalci potpuno upoznali s razlozima i mogućim posljedicama restrukturiranja HT-a. Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a (RSR HPT), rekao je da Sindikat ipak neće odustati od štrajka najavljenog Upravi HT-a i Ministarstvu pomorstva, prometa i veza za ponedjeljak, 2. travnja. Štrajkat će »protiv plana restrukturiranja koji Uprava namjerava provesti na brutalan način«. Napomenuo je da će se Sindikat samo informirati o planu, ali neće pregovarati s Upravom. Naime, Sindikat očekuje razgovor s predsjednikom HT-ova Nadzornog odbora Slavkom Linićem, potpredsjednikom Vlade, te Heinzom Klinkhammerom, članom Uprave Deutsche Telekoma.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Varteks i Agrokor trebali bi pokrenuti umrtvljeno kninsko gospodarstvo</p>
<p>Vlada otpisala potraživanja Ravnateljstva robnih rezervi za sjetvu u iznosu od 10 milijuna kuna / Prema riječima potpredsjednice Vlade Željke Antunović, predložene mjere tek su početak realizacije Vladinog cilja, a najveći teret u realizaciji past će na lokalne strukture i građane Knina </p>
<p>KNIN, 29. ožujka</p>
<p> - »Svjesni smo težine problema na područjima od posebne državne skrbi i zato smo se odlučili na zaokret. Nadamo se da ćemo ga s donesenim mjerama uskoro i postići i time omogućiti brži i svestraniji razvoj ovog područja«, rekao je na sjednici Vlade održane u proširenom sastavu u četvrtak u Kninu premijer Ivica Račan.</p>
<p> Kad je o Kninu riječ, u poduzeće Agroprerada uskoro ulazi koncern Agrokor koji treba pokrenuti proizvodnju u mlinu, a Dinarka će moći ponovo otvoriti svoje prodavaonice. Što se tiče poduzeća Salonakop d.d. u stečaju, podržan je njegov preustroj - pokrenula bi se proizvodnja svinja i pršuta u Drnišu, a aktivirat će se i poduzeće Mljekara. Kninjanka će se poslovno povezati s varaždinskim Varteksom. Zamahu proizvodnje u tvornici vijaka Knin trebala bi pripomoći splitska Željeznica.</p>
<p> Prema riječima potpredsjednice Vlade Željke Antunović, predložene mjere konkretne su i označavaju početak realizacije Vladinog cilja, no najveći teret u realizaciji past će na lokalne strukture i građane Knina. Hrvatska elektroprivreda će u sljedeće tri godine u kninsko područje investirati 30 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je odlučila otpisati 10 milijuna kuna potraživanja Ravnateljstva robnih rezervi za sjetvu. Vlada je donijela odluku kojom se jamči svim prognanicima koji su u propisanom roku podnijeli zahtjeve za obnovu kuća, da će im biti obnovljene do konca godine. Kuće će se izgraditi za otprilike 30 tisuća osoba.</p>
<p>Mato Crkvenac, ministar financija, izvijestio je na sjednici Vlade da će se u ovoj godini područjima od posebne državne skrbi dodijeliti više od dvije milijarde i 845 milijuna kuna, i to putem 10 ministarstava. Za četiri tisuće obitelji riješit će se stambeno pitanje zahvaljujući novčanim potporama. Za infrastrukturu će se iz proračuna izdvojiti 37 milijuna kuna, dok je za kreditiranje obnove i poljoprivrede u ovoj godini osigurano 200 milijuna kuna. Za financiranje cesta osigurano je 45 milijuna kuna. Trećina svih socijalnih potreba Hrvatske odnosi se na područja od posebne državne skrbi, a u ovoj godini od ukupno milijardu i 26 milijuna kuna, na ovo područje odlazi 168 milijuna kuna. </p>
<p> Na područjima od posebne skrbi nezaposlenih je 143.877, a zaposlenih 7079. Vlada je zadužila sva ministarstva da u roku od tri mjeseca izrade posebne kratkoročne i dugoročne programe za poboljšanje ukupnog stanja, a posebno gospodarsko-socijalnog. </p>
<p> Vlada želi uravnotežiti razvoj Hrvatske i pomoći krajevima koji su zbog ratnih posljedica i drugih okolnosti devastirana, rekla je Antunović. Trebamo preskočiti birokratsku barijeru i prepoznavati potrebe ljudi kako bi oni na ovim prostorima ostali i opstali, istaknula je. Subvencionirat će se zapošljavanje, za što će se izdvojiti 125 milijuna kuna. Prema riječima Antuna Kovačeva, direktora HBOR-a, na ovom je području dosad odobreno 6650 zajmova u vrijednosti 2,3 milijarde kuna. Poljoprivreda i izvoz stimulirat će se iznimno niskim i povoljnim kamata od svega tri posto na godinu koje će vrijediti za sve koji će ulagati na područjima od posebne skrbi. </p>
<p>Vlada je obaviještena i o prijedlogu mjera za obnovu i razvoj Vukovara. Novost je oslobađanje od plaćanja carina za sve pokretače proizvodnje, te otvaranje najmanje dvije bescarinske zone, a subvencionirat će se i naknade za stanarine dok se ne pronađe alternativni smještaj. </p>
<p>Vlada je donijela i program pomoći za povratak Hrvata BiH. Za tu će se namjenu osigurati 20 milijuna kuna, a realizirat će se kroz program obnove i izgradnje oštećenih i uništenih obiteljskih kuća te dodjelom građevinskog materijala. U Hrvatskoj je, naime, oko 22 tisuće izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, te oko 1500 iz SR Jugoslavije. </p>
<p>Na sjednici Vlade koja je održana u prostorijama Gradskog poglavarstva, rečeno je da na područjima od posebne državne skrbi nema većih međunacionalnih trvenja, ni napetosti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Hrvatovanje« nije zauzimanje za nacionalni interes nego manipuliranje </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je u četvrtak odgovor Glasu Koncila na komentar »Zar je u Hrvatskoj nepoželjno 'hrvatovanje'« koji je, kako ističe, ili zlonamjeran ili, što je teško vjerovati, posljedica potpunog nerazumijevanja onoga što je izrekao u Nedjeljnom Vjesniku, 24. ožujka«.</p>
<p>»Hrvatovanje« je pojam koji sasvim precizno određuje one »busače u prsa« koji deklariranjem svoga hrvatstva pokušavaju prikriti vlastiti nerad, nemar i nedostatak poštovanja prema svojoj domovini. Onaj tko voli i poštuje Hrvatsku - radi i djeluje za sebe, svoju obitelj i svoju domovinu, a nije i ne može biti ksenofobičan. Taj ne izvikuje parole za Hrvatsku - nego čini za Hrvatsku, ističe u odgovoru Koncilu predsjednik Mesić. </p>
<p> »Hrvatovanje«, nastavlja Predsjednik, nije zauzimanje za hrvatski nacionalni interes, za hrvatski nacionalni identitet, za dobro hrvatskoga naroda, već svjesno manipuliranje. »Uvjeren sam da vi to itekako dobro razumijete, ali čini mi se da vam to trenutno ne odgovara. No, to je vaša odgovornost pred sobom, Bogom i hrvatskim narodom«, poručio je.</p>
<p>Mesić u odgovoru listu navodi da su u izvikivanju parola najglasniji oni koji za Hrvatsku nisu učinili ništa, nego svojim busanjem u »hrvatska prsa« prikrivaju pljačku i kriminal što su ih učinili ne u ime svoga hrvatskog identiteta nego u ime svoga hrvatskog džepa. </p>
<p> Onaj tko dolazi iz redova obrazovanih i duhovnih ljudi, a prihvati takvu retoriku, ima još veću odgovornost za izgovorenu riječ, drži predsjednik Mesić i ističe da se takvom retorikom smišljeno i zlonamjerno manipulira osjećajima svog, već toliko ispaćenog naroda.</p>
<p> Osvrćući se na navode Glasa Koncila da ne žele »ulaziti u problem (...) koliko je neprilično da se predsjednik jedne države miješa u unutarckrvena pitanja u drugoj državi«, Mesić naglašava kako je iznošenje vlastitog mišljenja pravo svakog pojedinca u demokratskom svijetu, na što ste me, podsjeća, »upozorili« kad ste branili pravo na vlastito mišljenje fra Prcele i časne sestre Maglice. </p>
<p> U odgovoru Koncilu, predsjednik Mesić piše da se inače slaže s »njihovim stavom da je mentalni sklop koji je izravan produkt totalitarnog poretka, plodno tlo svih radikalizama, podjela i netolerantnosti i da je na svima, pa dakle i na vama (Glas Koncila), da svojom širinom i tolerancijom pomognu razvoju normalnog demokratskog i pluralnog društva«.</p>
<p> U uredničkom komentaru u novom broju Glas Koncila osvrće se na izjavu predsjednika Mesića Nedjeljnom Vjesniku o proglasu dalmatinskih biskupa o popisu stanovništva »da se slaže da se biskupi bave svim pitanjima ali da se ne slaže s prevelikim hrvatovanjem«. Glas Koncila smatra očitim da se u toj »Predsjednikovoj izjavi potvrdilo postojanje naslijeđenog mentalnog sklopa iz komunističkog doba«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HRM dobiva treću raketnu topovnjaču</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Kad se u petak boca pjenušca razlije pramcem broda »Kralj Dmitar Zvonimir«, time će se i simbolički označiti da je Hrvatska ratna mornarica dobila treću raketnu topovnjaču. Nakon višegodišnje gradnje u Brodogradilištu Kraljevica, topovnjača će se pridružiti brodovima iste klase - »Šibeniku« i »Kralju Petru Krešimiru IV.« Najnoviji brod Hrvatske ratne mornarice (HRM) kojemu će, kako je najavljeno, kum biti predsjednik Republike Stjepan Mesić, projektiran je u zagrebačkom Brodarskom institutu. Prema dostupnim podacima, cijena broda izgrađenog u kraljevičkom brodogradilištu iznosi 55 do 60 milijuna dolara. Od toga, više od pola cijene odnosi se na naoružanje. </p>
<p>»Kralj Dmitar Zvonimir« pripada kategoriji brzih lakih plovnih jedinica, karakterizira ga velika brzina i pokretljivost, te snažno protubrodsko raketno i topničko oružje koje je povezano integriranim sustavom motrenja i upravljanja paljbom. To mu u djelovanju s drugim brodovima i snagama obalske obrane, ističu u Ministarstvu obrane, omogućava učinkovite udare po protivničkim brodovima i po ciljevima u zraku i na kopnu. </p>
<p>Raketni su brodovi udarna snaga ratne mornarice pa će porinuće »Kralja Dmitra Zvonimira« znatno povećati sigurnost u hrvatskom dijelu Jadrana. Uz suvremeni sustav upravljanja paljbom i elektroničke instrumente, nova je raketna topovnjača naoružana i protubrodskim raketama švedske proizvodnje dometa 70 kilometara.</p>
<p>Na svečanosti porinuća broda u petak, uz njegova kuma predsjednika Stjepana Mesića bit će i ministar obrane Jozo Radoš, te brojni drugi civilni i vojni dužnosnici. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska će u svibnju ratificirati sporazum o pridruživanju EU-u</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić izvijestio je u četvrtak članove Odbora za europske integracije kako će Hrvatska u svibnju ratificirati sporazum o pridruživanju EU-u te da su u tijeku posljednji tehnički pregovori o tome. </p>
<p>Naglasio je da u ovom trenutku 79 posto građana podržava pridruživanje EU-u, što je najveći postotak potpore među svim tranzicijskim zemljama. Prema njegovim riječima, cilj je Hrvatske do 2006. godine obaviti sve reforme kako bi bila spremna za punopravno članstvo u EU-u, u čemu će veliku ulogu morati imati i Hrvatski sabor s obzirom da domaće zakonodavstvo treba uskladiti s više od 100.000 europskih propisa. Jakovčić je s tim u vezi spomenuo problem nedostatka prevoditelja pa je najavio skorašnje zapošljavanje tridesetak novih prevoditelja. </p>
<p>Članovi Odbora posebno su se zanimali za uvjete prilagodbe hrvatskoga gospodarstva, posebno poljoprivrede, europskim standardima. Olgica Spevec odgovorila je kako za pojedine poljoprivredne proizvode postoji zaštitna odredba, ali i da se od 2006. neće u cijelosti liberalizirati hrvatsko tržište za proizvode iz zemalja članica EU-a. (G. Jureško)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010330].
|
