NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000408].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212408 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kako surađivati s Haagom, a da se pritom ne kriminalizira Domovinski rat?</p>
<p>General Anton Tus: Ono što je zločin ili za što postoje indicije zločina, pravosuđe treba procesuirati i time osloboditi i skinuti teret koji sada pada na cijeli Domovinski rat / Ivan Šiber: Sudionicima i žrtvama Domovinskoga rata najbolje će se odati počast za sve što su učinili upravo otkrivanjem istine, jer oni koji su ginuli, mučili se i obavljali vojne zadatke - ne mogu biti krivci</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Ne dovodeći u pitanje legitimitet vojnih operacija koje su poduzete za oslobođenje Hrvatske, hrvatske vlasti će se, što je i potvrđeno u njenim vrhovima, intenzivnije pozabaviti zločinima koji su pritom počinjeni, a više nitko ne spori da ih je bilo. To se pogotovo potencira nakon posjeta glavne tužiteljice Haaškog suda Carle Del Ponte Hrvatskoj, kada je također naglašeno da se ratni zločini moraju procesuirati, a da se vojne akcije kojima je Hrvatska oslobođena ne mogu dovoditi u pitanje. </p>
<p>S obzirom da je najavljena bliža suradnja Hrvatske s Haaškim sudom, otvorenim pitanjem ostaje što će ona sve uključiti. Hrvatsku na suradnju s Haaškim sudom obvezuje Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, koji je donio bivši saziv Sabora s HDZ-ovom većinom 1997. godine, a u javnosti se ponekad ukazivalo na nedorečenost nekih odredbi toga zakona. Neki pritom ukazuju kako suradnja Hrvatske s Haaškim sudom mora počivati na činjenicama da je Hrvatska bila žrtva agresije, te da je vodila obrambeni rat. To, naravno, ne smije isključiti potrebu vođenja postupaka za eventualne zločine. Koliko su strahovi od naglašenije i intenzivnije suradnje s Haaškim tribunalom bili opravdani, vidjet će se nakon povlačenja nekih konretnijih poteza hrvatskih vlasti. </p>
<p>Kako, dakle, Hrvatska treba surađivati s Haaškim sudom, a da se pritom ne kriminalizira Domovinski rat i da se ne izjednače žrtva i agresor?</p>
<p>General zbora u mirovini Anton Tus smatra da je stvar jasna: »Haag postoji i neki zločini su se dogodili. Hrvatska treba raščistiti postoje li takva kaznena djela ratnog zločina ili narušavanja i ugrožavanja građanskih prava.« Po Tusovu mišljenju, glavno je pitanje s političkog terena izjednačavanje agresivnog i obrambenog rata u Hrvatskoj i BiH, s kojeg se osuđuje sve i svašta, prebaciti na pravosudni teren. »Ono što je zločin ili za što postoje indicije zločina, pravosuđe treba procesuirati i time osloboditi i skinuti teret koji sada pada na cijeli Domovinski rat. Spominju se Pakračka Poljana, Gospić, Medački džep i Oluja. Pa, ne može sve na tom području biti pod upitnikom. Treba stvar prebaciti na pravosuđe, na konkretna djela i krivce. Tako se i počelo '91., za što sam osobno znao i pozdravljao, baš zato da se izbjegnu zla i kolektivna osuda zbog nekoga tko je obavljao likvidacije bez suđenja i time bacio sumnju na cijeli Domovinski rat«, ističe Tus.</p>
<p>General Tus smatra da je Vlada sada na dobrom putu i da odlučno treba zahtijevati od Haaga da sve dokaze koje taj sud ima ustupi hrvatskom pravosuđu kako bi ono odgovarajuće postupilo prema osumnjičenima. »U ratu ima bezizlaznih situacija, ali onaj tko je provodio likvidacije i etnička čišćenja treba odgovarati. Mislim da nije u redu da Haaški sud kaže: 'Sada vi nama pošaljite to i to!' Ne vidim da ijedan slučaj koji se dogodio na terenu u spomenutim slučajevima spada u nadležnost tog suda. Pravosuđe je pravosuđe i ne vidim potrebu za njegovom internacionalizacijom«, zaključuje Tus. On također smatra da se dogodio mali broj takvih ekscesnih situacija, koje ne treba zanemariti, već, dapače, ispitati i procesuirati, ali se istodobno pita što je sve to prema »srpskim zločinima u Vukovaru, Škabrnji, Pakracu, Dubrovniku i drugdje protiv civilizacijskog i humanitarnog prava«. </p>
<p>Na pitanje o tome smatra li da će pravosuđe imati snage i odlučnosti procesuirati (ako su odgovorni) i visoke dužnosnike i časnike Hrvatske vojske, Tus odgovara da nije važno tko je što. »Nitko od osoba koje se spominju nije neposredni izvršitelj, odnosno nosilac zadaća, u to sam siguran. Jedino se može postaviti pitanje zapovjedne odgovornosti i s time treba raščistiti, a to sam i prije podržavao. Nakon operacija su se događali pojedinačni i skupni ekscesi za koje nadređeni nisu znali, ali su propustili kazniti krivce. No, tu je krivnja na najvišoj razini, jer se pitanje odgovornosti nije pokrenulo na vrijeme, iako se za to znalo. Tako smo se mogli osloboditi nametanja šire krivnje i sada ne bi bilo prozivanja ljudi od kojih većina sigurno nije kriva«, zaključuje general Tus. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) Vjekoslav Vidovića smatra da bi bilo najbolje i najjednostavnije da hrvatski sudovi sude za počinjene zločine. Da se to otpočetka radilo i da se uspostavila takva suradnja, sada bi bilo mnogo manje problema. </p>
<p>»Kategorički tvrdim da je u hrvatskom nacionalnom, državnom i vrijednosno-povijesnom interesu, te u interesu hrvatskog samopoštovanja i čistoće Domovinskog rata potpuna suradnja s Haaškim sudom«, tvrdi profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Ivan Šiber. »Ne smijemo dozvoliti da pojedinačna neodgovornost i pojedinačni zločini na bilo koji način dovedu u pitanje cjelinu hrvatskog naroda i sve koji su, a poneki i s tragičnim završetkom, dali svoj doprinos uspostavi samostalne hrvatske države. Čak i ako se utvrdi da iza pojedinačnih zločina postoji viša struktura odgovornosti, i tada je potrebna suradnja s Haaškim tribunalom«, tvrdi Šiber. Vrijeme kolektivne krivnje potrebno je ostaviti daleko iza sebe, jer je upravo ovaj narod iskusio, kroz pokušaje izjednačavanja naroda i određenih kvislinških tvorevina, djelovanje tih tvorevina u Drugom svjetskom ratu. Krivnja je uvijek konkretna, neovisno o tome radi li se o pojedincu, skupini, strukturi vlasti ili ideologiji. </p>
<p>Govoreći o konkretnim optužnicama koje je spominjala haaška tužiteljica Carla del Ponte, Šiber je uvjeren da u hrvatskom vrhu postoje krivci za rat u BiH i da o tome treba javno progovoriti. »Duboko sam uvjeren da krivci imaju ime i prezime, a krivi su i oni koji su ljude doveli u situacije u kojima su se zločini morali dogoditi.« Sudionicima i žrtvama Domovinskoga rata, napominje, najbolje će se odati počast za sve što su učinili upravo otkrivanjem istine, jer oni koji su ginuli, mučili se i obavljali vojne zadatke - ne mogu biti krivci. Rat kao takav nije za osudu, ali način njegova vođenja može se osuditi, što potvrđuje i Ženevska deklaracija, zaključuje Šiber.</p>
<p>Vedrana Bobinac, Anuška Fjorović i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Donat: Dogovorimo se što je ratni zločin!</p>
<p>Neugodne vijesti da su u tefterima haaške tužiteljice zatefterena imena (a možda i sudbine) nekoliko hrvatskih generala koji su do jučer neprijeporno bili nacionalni junaci, a sada su postali problematične osobe osumnjičene za ratne zločine počinjene u obrambenom ratu, neki doživljavaju kao pljusku pravu Hrvatske da brani ono što ne samo da osjećamo da je naše pravo nego i što je potvrdila Badinterova komisija, tvrdi ugledni hrvatski književnik i publicist Branimir Donat. </p>
<p>Usporedbe ratnih zločina na raznim stranama nikome ne brišu odgovornost. Ali, postoje uvijek mnogobrojni ali koji nas primoravaju da razmislimo o onima na koje se sumnja da je usmjereno zanimanje tužiteljice iz Haaga. Nemam nikakva rješenja za ono što će slijediti, ali ako mi je iskreno žao nevinih žrtava, isto tako žao mi je ljudi koji su se u jednom posve labavom sistemu činova i hijerarhije našli na odgovornim mjestima za koja nisu jednostavno bili zreli, jer oni čija se imena potajice spominju zapravo su mogli biti samo podoficiri, što su neki od njih doista i bili u francuskoj Legiji stranaca. Da su u Domovinskom ratu kriteriji (vojni, psihološki i etički) bili čvršći, ako bi i bilo krivaca, za naknadna čišćenja spominjali bi se podoficiri ili niži časnici. Zločini ne bi bili manji i benigniji, ali bi čast Hrvatske bila znatno manje okaljana. Ovaj tragični slučaj koji će Hrvatsku iznutra frustrirati, a izvana strašno osramotiti, neće biti raspleten na obostrano zadovoljstvo i ponovo će pokazati da se rat za slobodu Hrvatske vodio s velikom požrtvovnošću ali ne i s onoliko političke i ljudske pameti koliko je bilo potrebno, zaključuje Branimir Donat. Da je kooperacija bivše vlasti bila pravodobna i veća, i neizvjesnosti oko nekoliko ljudskih sudbina bila bi manja. Ipak valja se ponajprije pokušati dogovoriti što je to ratni zločin i kada se prelaze ovlaštenja osobne obrane. Hrvatska je ipak bila napadnuta.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li policija izbacivati bivše visoke dužnosnike iz državnih stanova?</p>
<p>Iako je bivši premijer Zlatko Mateša 17. siječnja ove godine uputio poziv dužnosnicima bivše HDZ-ove vlasti da napuste državne stanove, ima ih koji se na to i danas oglušuju / Početkom ovog mjeseca sastalo se Povjerenstvo za upravljanje imovinom (na čijem je čelu premijer Račan) i zaključilo da nitko ne može i nadalje koristiti državni stan i da su rokovi za iseljenje - odmah</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Nakon što je pravaš Anto Đapić najavio medijima da nova vlast provodi revanšizam prozivajući ga zbog korištenja gradskog stana koji je dobio na čuvanje, u javnosti se aktualiziralo pitanje - tko sve ima pravo na državne stanove, jesu li u njima baš oni kojima zakonski to pravo i pripada ili neki drugi »zaslužni građani«, te hoće li primjera poput Đapićevog biti još? </p>
<p>Iako je bivši premijer Zlatko Mateša 17. siječnja ove godine uputio poziv dužnosnicima bivše HDZ-ove vlasti da napuste državne stanove, ima ih koji se na to i danas oglušuju. Marijan Petrović, nekadašnji ministar useljeništva, još nije izišao iz 156 četvornih metara stana u Maksimirskoj. To bi navodno trebao učiniti uskoro iako mu je rok za iseljenje istekao petog siječnja ove godine. Bivši ravnatelj Hine Branko Salaj i dalje koristi 96 državnih kvadrata u Jurišićevoj, sudac Ustavnog suda Ivan Mrkonjić, iako ima kuću u Samoboru, živi u 93 »kvadrata« državnog vlasništva. Do Marina Sopte, dojučerašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu obnove, koji je na Novoj cesti dobio gotovo 90 kvadrata, poziv za iseljenje još nije ni došao jer mu se ne može ući u trag pa ne može ni odgovoriti kada će iseliti. Zanimljivo je da neki od spomenutih (primjerice Salaj) ostanak u državnim stanovima pravdaju »malim primanjima nedostatnim za podstanarstvo«?!</p>
<p> Potvrdio je to u petak u razgovoru za Vjesnik Mladen Martinić, tajnik Vladinog povjerenstva za upravljanje imovinom. On pojašnjava i tko sve ima pravo na državni stan za službene potrebe. Prema pravilima Zakona o pravima i dužnostima članova Hrvatskog državnog Sabora to pravo imaju sabornici do razine predsjednika saborskih odbora. Kad su u pitanju dužnosnici Vlade, pravo na službene stanove imaju premijer i njegov zamjenik, ministri i njihovi zamjenici i pomoćnici. Svi oni stanove mogu koristiti za vrijeme trajanja svog mandata ako nemaju stan u Zagrebu. Za zaposlenike Ureda predsjednika baš i nije točno propisano tko može dobiti državni stan, no praksa je pokazala da su to uglavnom Predsjednikovi savjetnici, šef njegovog kabineta itd. »Kod Ureda predsjednika dosad baš i nismo bili previše škrti, smještali smo one koji su to tražili i zadovoljavali kriterije«, kaže Martinić. </p>
<p>Vlada trenutačno raspolaže sa sedamdesetak stanova za službene potrebe u objektima na dvije lokacije, u Ilici 81 i u Palmotićevoj ulici 24, i to je, kaže Martinić, dovoljno za buduće korisnike s obzirom na to da je stan dosad zatražilo njih tridesetak. U Palmotićevoj su državi na raspolaganju dvadeset i dva stana, uglavnom garsonijere, a zgrada u Ilici ima 49 stanova, od kojih su četiri dvosobna stana od po šezdesetak kvadrata. </p>
<p> Na pitanje da pojasni Đapićev slučaj s obzirom na to da on sada po medijima tvrdi da kao saborski zastupnik i predsjednik jednog parlamentarnog odbora nije uspio dobiti državni, nego gradski stan, Martinović odgovara: »To nije istina. Ne sjećam se da je kao saborski zastupnik stan i tražio. Ali, da je inzistirao, ja bih to pamtio. Znam da mi je, kad sam došao na razgovor o tome, bilo rečeno da je Đapić riješio svoj stan na drugi način.«</p>
<p>Početkom ovog mjeseca sastalo se Povjerenstvo za upravljanje imovinom (na čijem je čelu premijer Račan, zamjenik mu je dr. Goran Granić, a članovi su ministri obrane, MUP-a, obnove i javnih radova, poljoprivrede i pravosuđa) i došlo do zaključka da nitko, bez iznimke, ne može državni stan koristiti i nadalje te da su rokovi za iseljenje - odmah. U protivnom, poručuje Martinić, bit će iznenađeni kad nađu promijenjene brave na ulaznim vratima!</p>
<p>Tko koristi državne stanove?</p>
<p>U Palmotićevu ili Ilicu su se, Vjesnik doznaje od Martinića, uselili neki novi ministri nakon promjene vlasti - i to Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi, te ministri branitelja (Ivica Pančić), prosvjete (Vladimir Strugar), prometa (Alojz Tušek), europskih integracija (Ivan Jakovčić), obrta i malog poduzetništva (Željko Pecek). U državnom stanu na tim lokacijama smješteni su i neki zamjenici ministara: Pavao Komadina, zamjenik ministra prometa, Veljko Ostojić, zamjenik ministra turizma, Josip Vidović, zamjenik ministra branitelja, Zlatko Gareljić, zamjenik ministra obrane...</p>
<p>Državni stan od osamdesetak četvotrnih mekara u Gundulićevoj ulici koristi Vladin potpredsjednik Slavko Linić, isto toliko u Petrinjskoj ulici Katica Ivanišević, predsjednica Županijskog doma Sabora, a stan od 66 četvornih metara koristi i potpredsjednik Sabora Mato Arlović te neki predsjednici parlamentarnih odbora, poput Vilima Hermana, Zlatka Kramarića i Dubravke Šuice, sudac Ivan Mikšić, pučki pravobranitelj Ante Klarić, koji traži veći stan, zamjenica državnog pravobranitelja Snježana Frković. U Kukuljevićevoj ulici, stanove od 90 četvornih metara su dobili šef HIS-a Ozren Žunec i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin.</p>
<p>»Ilegalci« u Ilici i Palmatićevoj ulici</p>
<p>Među dužnosnicima bivše vlasti koji trebaju napustiti stan su i Tereza Ganza-Aras, zastupnica LS-a u Županijskom domu, Ivan Škarić, zastupnik HSLS-a u Zastupničkom domu, Julie Bušić, nekad savjetnica u Uredu predsjednika Tuđmana, Anđelko Vuletić, književnik iz Sarajeva, Janko Vranitzany-Dobrinović, veleposlanik pri EU u Brixellesu, Marijan Nikolić, ambasador u Danskoj, Domagoj Anto Petrić, bivši pomoćnik bivšeg ministra useljeništva, Branko Močibob, zastupnik u Županijskom domu. Za sada se čeka iseljenje bivših stanara iz devet državnih stanova od kojih su dva u Palmotićevoj ulici, a sedam u Ilici.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Predizborne enigme u BiH</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Četvrti put od potpisivanja Daytonskog sporazuma, građani BiH izlaze na birališta. Ovoga puta izabrat će novi, drugi postdaytonski, saziv općinskih vijeća i Gradskog vijeća Mostara s tim da se u općini Srebrenici te u nedavno formiranom Distriktu Brčkom izbori neće održati. U Srebrenici zato što je, zbog velikih problema u provedbi rezultata lokalnih izbora održanih u rujnu 1997., općinska vlast formirana s velikim zakašnjenjem, pa su međunarodni predstavnici zaključili da nema smisla organizirati nove izbore, dok će se na području Brčkog izbori održati naknadno, kad o tome odluči supervizor Robert Farrand. Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, prije svega Misija OESS-a, zadužena za provedbu izbora, uložili su dosta truda u promidžbu, ali se nisu ograničili samo na pozive građanima da se uključe u, za neke od njih - koji su još u izbjeglištvu, pa moraju proći postupak registracije i dopisnog glasovanja - vrlo kompliciran izborni postupak, nego su istodobno pozivali građane da glasuju za promjene, što se čelnicima vladajućih stranaka nije svidjelo budući da, po njihovom shvaćanju, takve promidžbene poruke skreću vodu na mlin oporbenih stranaka. Šef OESS-ove misije Robert Barry spretno se obranio od optužbi da je slogan »Glasujte za promjene« poziv na glasovanje protiv vladajućih stranaka. U intervjuu sarajevskom Oslobođenju, odgovarajući na te optužbe, rekao je: »Slogan HDZ-a je 'Dovršimo promjene', SDA kaže 'Glasujte za promjene', a Stranka za BiH kaže 'I mi ćemo vršiti promjene'. Ako sve stranke žele promjene, ne mislimo da je ovaj slogan usmjeren protiv ijedne političke stranke. Mislim da su političke stranke shvatile da birači žele promjene, inače ih ne bi upotrebljavali u svojoj izbornoj kampanji«.</p>
<p>Hoće li se u BiH promijeniti vlast, odlučit će birači. U završnici predizborne kampanje, ispitivanja javnog mnijenja - i ono američkoga Nacionalnog demokratskog instituta i telefonska anketa magazina Dani - pokazuju znatan porast popularnosti oporbenih stranaka, prije svega SDP-a BiH. Ponegdje se već može čuti (i pročitati) da je smjena vlasti u BiH neizbježna, ali ima i onih koji upozoravaju da predizborne ankete u BiH valja uzeti s dosta opreza. Dani, u analizi vlastite ankete, koja pokazuje dramatičan pad popularnosti SDA i uzlet SDP-a, podsjećaju da je u BiH 1990. godine, uoči prvih višestranačkih izbora, »većina svijeta uvjeravala i sebe i druge da će glasovati ili za SDP ili za Markovićeve reformiste, a 'dan poslije' ni Nijaz (Duraković) ni Ante (Marković) nisu mogli sebi doći od brojki koje je pred njih istreslo Izborno povjerenstvo«.</p>
<p>Osim što su građani BiH »tradicionalno« oprezni kad ih netko počne ispitivati o političkim uvjerenjima i opredjeljenjima, pa u anketama daju odgovore koje bi, po njihovu mišljenju, ispitivač želio čuti i kojima se ne bi nikome zamjerili, ankete su nepouzdane i zato što su struktura stanovništva BiH i političke prilike takvi da je vrlo teško »složiti« uzorak koji bi odražavao stvarno stanje.</p>
<p>Što od izbora očekuju čelnici SDP-a? »Sve političke partije koje su formirane na principu jedan narod - jedna partija - jedan vođa - jedna armija moraju otići s političke scene u interesu BiH«, izjavio je potpredsjednik te stranke Bogić Bogićević u intervjuu Danima. Međutim, izbjegava izravno govoriti kada će se to dogoditi (SDP »ne smije obećavati i ne smije manipulirati ljudima«, kaže). U velike promjene, koje su se mogle »iščitati« iz predizbornih anketa i nekih komentara kojima su popraćene, ne vjeruje ni posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Jacques Paul Klein: »Ne očekujem dramatične promjene, ali mislim da će se postići određeni napredak. Na žalost, stare političke stranke imaju isuviše mnogo utjecaja na narod. Narod još glasuje previše na etničkom principu, a ne na ideološkom ili ekonomskom. Ljudi se još isuviše boje. Mislim da neka nova stranka, koja bi izgradila nove, mnogo demokratičnije i pluralističkije strukture, nije imala dovoljno vremena do sada da to zaista i učini. Izbori su uvijek korisni, jer ljudi time poručuju da traže druge načine za izlaz negoli je to nasilje. To je dobro«.</p>
<p>Napredak o kojem govori Klein, po svemu sudeći, ogledat će se u određenom padu utjecaja SDA i HDZ-a, ali znatno manjem od onoga koji bi se mogao očekivati analizirajući predizborne ankete, iz čega bi najveću korist trebali izvući SDP i Nova hrvatska inicijativa, dok bi SDS, treći član nekadašnjeg trolista, protivno željama međunarodnih predstavnika, mogao ojačati.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Knjigu »Zašto volim Zagreb« nisu pisali profesionalci - u tome je njezina čar</p>
<p>Predstavljena Vjesnikova knjiga »Zašto volim Zagreb«, sastavljena od tekstova koje su u istoimenoj rubrici ovih novina - u razdoblju od siječnja 1995. do studenoga 1999. godine - ispisali mnogi Zagrepčani i posjetitelji našega grada/ Knjiga je jedinstvena po tome što što je proizašla isključivo iz novina, na osnovu tekstova koje su o gradu napisali najrazličitiji ljudi </p>
<p>Na svečanosti u zagrebačkom hotelu Esplanade u petak je, pred oko 250 uzvanika, predstavljena knjiga »Zašto volim Zagreb«, tiskana u nakladi »Vjesnika« d.d., a sastavljena od zbirke tekstova koje su u istoimenoj rubrici ovih novina - u razdoblju od siječnja 1995. do studenoga 1999. godine - ispisali zagrebački građani, ali i stranci koji su naš grad posjećivali.</p>
<p>Rubriku »Zašto volim Zagreb«, pokrenuo je Darko Dravinski, tadašnji urednik zagrebačke rubrike, potaknut duhom koji je izbijao iz tekstova jednog od najvažnijih Vjesnikovih pisaca, pokojnoga Veselka Tenžere, uočavajući u jednom njegovom tekstu (Grad je inače lijep, studeni 1978.) natuknicu iz koje se razvila ova široka tema. Dravinski je inicirao, a dvojica glavnih urednika poduprla su njegovu ideju, koja je u petak ukoričena i tako predstavljena javnosti.</p>
<p> U neformalnom osvrtu, »jer je svaka kritika ovoga puta ostavljena po strani«, glavni urednik Vjesnika, Igor Mandić, knjigu je nazvao »antologijskom« i »spomenikom medijske kulture«, jer su se upravo ove novine usudile napraviti memento Zagreba.</p>
<p> Zašto i po čemu je knjiga jedinstvena? Osim što su u njoj svoje tekstove na temu o ljubavi prema Zagrebu pisali svi: od misica, nadbiskupa, političara, časnika, akademika, povjesničara, veleposlanika, odvjetnika, književnika, političkih figura, ravnatelja institucija, tajkuna, do poduzetnika, umirovljenika raznih profesija, profesora, dekana, župnika, glumaca, pjevača i kipara... </p>
<p> Knjiga je jedinstvena, rečeno je, zato što je isključivo proizišla iz novina, kao i toga što je na njoj, čitav niz godina, na molbu Vjesnikove redakcije, spontano radila navedena armija autora - neprofesionalaca. Prije ove, slične knjige gotovo da i nema, osim možda, jedne Antologije o Zagrebu, objavljene 1965. godine. No, ta usporedba, teško da se može nositi s ovom »našom« knjigom. </p>
<p> - Najboljega teksta u knjizi »Zašto volim Zagreb«, posebice ako je sagledavamo iz strogog profesionalnog aspekta pismenosti, teško da imâ. Mnogo toga bi se dalo korigirati, ali tu i jest čar ove knjige, jer je nisu pisali profesionalci, zaključio je Mandić. Dramska umjetnica Sanda Miladinov Langerholz pročitala je tekst povjesničarke Lelje Dobronić, a Zlatko Crnković onaj Paula Hogartha, slikara iz Velike Britanije. Hrvoje Hegedušić otpjevao je za kraj Baladu iz predgrađa, Dobriše Cesarića. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Časno je stvarati knjigu koju nadopunjuje toliko autora« </p>
<p>Sanda Miladinov Langerholz, dramska glumica:</p>
<p> - Moj tekst u vašoj rubrici izašao je prošli tjedan. Bila sam u nedoumici - prihvatiti se pera ili ne. Bilo je zahtjevno, nisam htjela da tekst bude preslužben ili preprivatan, morala sam tražiti sredinu. Osobno, nisam njime bila zadovoljna, ali knjiga je zaista impozantna i drago mi je da je izišla iz tiska. </p>
<p>Davor Štern, bivši ministar i direktor Ine:</p>
<p>- Vjesnik je, vidi se, postao prava građanska novina koja bi se svakako trebala održati kao zagrebačka i hrvatska tradicija. Rubriku »Zašto volim Zagreb« čitam jer me uvijek zanima tko je napisao tekst i iznio osjećaje koje gaji prema Zagrebu. Drago mije što je Vjesnik na ovaj način uspio sakupiti toliki broj uvaženih gostiju.</p>
<p>Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora:</p>
<p>I sâm sam za ovu rubriku pred nekoliko godina napisao tekst koji se, vidim našao u knjizi. Taj mi je tekst bio drag, jer mislim da svim ljudima koji su za Vjesnik nešto napisali, treba biti drago da se to našlo u knjizi koju nadopunjuje 230 autora.</p>
<p>Silvije Degen, potpredsjednik Kluba Zagrepčana i predsjednik ASH:</p>
<p> - »Zašto volim Zagreb« je rubrika koja daje toplinu i sadržaj koji o gradu govori iz pera različitih autora. Drago mi je da to radi Vjesnik, list koji pokriva cijelu Hrvatsku. </p>
<p>Ante Ledić, direktor Zrinjevca:</p>
<p> - Oduševljen sam velikim udjelom ljudi i njihovim ljubavnim zanosom s kojim pišu u vašoj rubrici. Redovito čitam »Zašto volim Zagreb«, a sve one, koje sam propustio, pročitat ću u ovoj knjizi koja je hvale vrijedan projekt.</p>
<p>Milan Bandić, predsjednik zagrebačkog SDP-a i saborski zastupnik:</p>
<p> - Priroda posla tjera me da čitam sve što ima veze s Zagrebom, s tim da je vaša kolumna pravo olakšanje. Pozdravljam ideju o izdavanju knjige, a ako mogu dodati, i sâm bih nešto volio napisati na temu »Zašto volim Zagreb«, a da to izađe u vašim novinama.</p>
<p>Otto Reisinger, karikaturist: </p>
<p> - Redovito čitam vašu rubriku »Zašto volim Zagreb«, ali isto tako se redovito pitam zašto Vjesnik ne voli mene. Vjesnikovcima nikad nije palo na pamet da mene, kao starog Zagrepčana, pozovu da i ja nešto napišem na temu vaše rubrike. Ja sam i inženjer arhitekture, a baveći se karikaturom mogao bih iz svega izvesti komičnu stranu, detalj, sitnicu, koje ljudi nisu svjesni, a utječe na život građana u Zagrebu. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>NE! Jer ja ga obožavam, DA! Jako volim Zagreb</p>
<p>RUDOLF LABAŠ, akademski slikar</p>
<p>Pitanje koje samo prividno izgleda jednostavno. Bilo bi lakše odgovoriti kada bi pitanje glasilo: Volite(š) li Zagreb? Odgovorio bi brzo i kratko</p>
<p>NE! Jer ja ga obožavam.</p>
<p>DA! jako volim Zagreb,</p>
<p>njegove Stanovnike, ulice, trgove, dvorišta, vrtove, krovove gledane s Gornjeg grada, tržnicu Dolac, kumice i prodavačice na placu.</p>
<p>Volim poznati miris grada u proljeće, ljeto, jesen i zimi - Sofijin put sve do Cmroka, Gvozd, Tuškanac, Jurjevsku ulicu s kestenima, Rokov perivoj - Gornji grad s uspinjačom, Strossmayerovo šetalište, Ilirski trg, Bolleovu kapelicu i Zvjezdarnicu - volim Savu i grad preko Save, aerodrom i sva tri kolodvora - i Zrinjevac i Maksimir. Umjetnički paviljon i Marulićev trg, Kazališni trg i Cvjetni plac.</p>
<p>Ukratko, volim Zagreb i sve one koji su kao i ja odlučili živjeti svoj vijek u ovom gradu. Baš mi je svejedno jesu li oni došli iz Hrvatskog zagorja ili Zagore, Hercegovine ili Bosne, Dalmacije ili Primorja, Podravine ili Međimurja, Podravine ili Like, otoka ili poluotoka.</p>
<p>Volim Zagreb sa BBB, ali bez getta u klubu Zagrepčana.</p>
<p>Konačno, ali najvažnije za mene, volim taj grad jer u njemu žive Tonka, Antica, Tina, Lucija, Ivančica i jako puno mojih (naših) prijatelja, pater Duda, gospodin Golub, a u našem vrtu naši dragi mačci i - mačke.</p>
<p>Dozvolite mi još da iz zbirke pjesama Zvonimira Mrkonjića »Zvonjelica« 1980. g. , str. 24 prepišem jednu njegovu pjesmu koja me, svaki puta kad je pročitam, razveseli i uvjeri da i on (Z. Mrkonjić) jednako voli Zagreb kao i ja. Dakle, Hvala mu:</p>
<p>Agramer'so net</p>
<p>zla, šturmunddrek.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>S nenaplaćenim zemljištima i objektima, država duguje Zagrebu 500 milijuna kuna</p>
<p>Povjerenik za Zagreb dr. Josip Kregar: Revizija poslovanja javnih poduzeća/ Završeni pregovori između gradskih službi i Društva za zaštitu životinja/ Potpisivanje zajedničke odluke sljedeći tjedan/ U utorak o detaljima vezanim uz pravila održavanja zagrebačkih izbora</p>
<p>Kada bi se naplatila sva potraživanja koja Grad Zagreb ima prema različitim subjektima, proračunski bi se problemi u potpunosti izbjegli. Ne računajući visoke zahtjeve za naplatu zemljišta i objekata, te potraživanja javnih poduzeća, gradske financije opterećuje i 250 milijuna kuna državnog duga prema Gradu Zagrebu. Pojasnio je novinarima u petak Povjerenik Vlade za Grad Zagreb, dr. Josip Kregar. Dodao je kako mnoge državne institucije ne plaćaju tekuće komunalije pa teret neplaćanja preuzima zagrebački Proračun, a ukupan državni dug okvirno prelazi 500 milijuna kuna.</p>
<p>- Među javnim poduzećima ne zna se tko je kome koliko dužan, međutim neusklađenost u organizaciji radova nije isključivo proizvod nepostizanja tehničkog dogovora, već cijelog sustava oko načina dobivanja poslova i cijene radova. Na sastanku s direktorima gradskih poduzeća dogovorene su mjere pojačanog nadzora, a pored ZET-a, provest će se i revizija poslovanja nekih drugih javnih poduzeća, istakao je Kregar. Dodao je kako se u mnogim nadzornim odborima već osjeća predizborno vrijeme jer se neki članovi uopće ne dolaze na sastanke. Kako bi se izbjeglo takvo stanje, do izbora legitimne vlasti, Kregar je umjesto četiri skupštine javnih poduzeća, Ladislava Prežigala imenovao operativnim kontrolorom i jednom vrstom podpovjerenika za komunalni sektor. Od Ureda za upravljanje imovinom Grada, Vladin povjerenik dobio je još jedan popis gradskih stanova na »čuvanju«, no kako se u njemu umjesto imena korisnika navode neke državne institucije, Kregar je od pročelnika Milasa zatražio detaljan pregled i podjelu prema kategorijama. </p>
<p>- Davanjem na uvid javnosti ovakvog popisa stekao bi se dojam da su gradske stanove na korištenje dobila neka ministarstva, a ne pojedinci. Ono što za sada znam jest da neke od gradskih stanova čuvaju primjerice istaknute glazbene djelatnice, rekao je Kregar, dodajući kako neće odustati od iznošenja u javnost imena osoba koje koriste gradske stanove. Novinari su u petak obaviješteni i o završenim pregovorima između gradskih službi i Društva za zaštitu životinja te potpisivanju zajedničke odluke koja je najavljena za naredni tjedan. Ukoliko Kregar dobije upute Državnog izbornog povjerenstva utorak bi se javnost trebala upoznati i s detaljima vezanim uz pravila održavanja zagrebačkih izbora. Umjesto najavljene javne rasprave o bespravnoj gradnji i prostornom uređenju, arhitekti će u ponedjeljak tek obavijestiti novinare o načinu organiziranja javnih rasprava. Bit će to prilika, kako je rekao Kregar, za otvorenu polemiku o temi koja se posljednjih mjeseci aktualizirala, a zahtjeva znatno više smisla za prevenciju nego za sankcije. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrebačka alternativa potpisala sporazum o suradnji i koaliciji </p>
<p>Šest stranaka Zagrebačke alternative (SDP, HSLS, HSS, LS, ASH i HSU), u petak je potpisalo Sporazum o prijeizbornoj suradnji i poslijeizbornoj koaliciji. Svečanom ratificiranju sporazuma, prethodio je konačni dogovor šest stranaka koje su u četvrtak navečer odlučile stupiti u koaliciju za skore gradske izbore. Kako je već poznato, hrvatska Vlada je u četvrtak raspisala izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu koji će se održati 7. svibnja. Tada će 50 vijećničkih mjesta pokušat dohvatiti i kandidati stranaka Zagrebačke alternative, i to prema sljedećem modelu.</p>
<p>Zagrebačkih 12 izbornih jedinica stranke su podijelile prema omjeru 6:3:3, što znači da će SDP dobiti šest izbornih jedinica, HSLS tri, dok će ostale tri jedinice dobiti HSS i LS. U proporcionalnom dijelu izbora (stranačke liste) sve »alternativne« stranke zadržavaju pravo samostalnog nastupa, ili nastupa u užim ili širim koalicijama.</p>
<p>Potpisom na Sporazum, čelnici stranaka Zagrebačke alternative obvezali su se da u predstojećim izborima za Gradsku skupštinu neće nastupati u koaliciji s HDZ-om, niti sa strankama koje su u međuvremenu formirane (Demokratski centar), ili će se do izbora formirati na razvalinama HDZ-a.</p>
<p>Osnovni kriteriji za raspodjelu izbornih jedinica (po ključu 6:3:3) među strankama Alternative, bili su rezultati postignuti na izborima za Gradsku skupštinu u 1997. godini, te ovogodišnji izbori za zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. U obzir je uzet i broj vijećnika stranaka Alternative u dosadašnjem sazivu Gradske skupštine, kao i njihova trogodišnja suradnja. U drugoj stavci Sporazuma, stranke su utvrdile da će nakon provedenih izbora formirati koalicijsku vlast.</p>
<p>Od svih čelnika stranaka, koji su redom izrazili zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma, valja istaknuti riječi predsjednika Gradske organizacije HSLS-a, Hrvoja Kraljevića, koji je ocijenio da u razvijenim demokratskim zemljama nema potrebe za prijeizbornim koalicijama. Čak dapače, Kraljević se poslužio primjerom Kanade u kojoj su izborni partneri na državnoj razini, tek ljuti suparnici na lokalnoj. To u slučaju Hrvatske još nije moguće zbog razvoja demokratskih institucija, pa se HSLS iz strateških razloga odlučio vratiti u Zagrebačku alternativu, napomenuo je Kraljević. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>HDZ za suradnju sa srodnim strankama </p>
<p>Izborna skupština Gradskog odbora zagrebačkog HDZ-a održat će se u subotu, a na njoj će sudjelovati oko 560 izaslanike s pravom glasa. Oni će, uz predsjednike područnih odbora koji automatizmom ulaze Gradski odbor, birati još 40 kandidata za to tijelo. Rekao je to u petak uoči izborne skupštine, v.d.predsjednik zagrebačkog HDZ-a, Davorin Tepeš. </p>
<p>- Očekujmo da će se obaviti daljnja transformacija HDZ-a na Općem saboru stranke. U narednih 12 dana predat ćemo popis ljudi s kojima ćemo izići na izbore za Gradsku skupštinu, rekao je Tepeš, dodajući kako područne odbore karakterizira želja za očuvanjem stranke, no uz odlučnu borbu protiv svih zloupotreba stranačkih funkcija. Govoreći o smjernicama za budućnost, Tepeš je istakao želju HDZ-ova članstva za udaljavanjem svih članova koji su u učlanjenju u stranku pronašli interese drugačije od programskih načela HDZ-a.</p>
<p> - Postoje određene indicije da bi neke »povrijeđene veličine« mogle pokušati osporiti provođenje zaokreta u stranci, no ne vjerujem da bi jedan tako mali broj ljudi mogao dovesti u pitanje rad Izborne skupštine, istakao je Tepeš. Dodao je kako će svi kandidati u jednominutnom predstavljanju, uz osobne podatke, kratki životopis morati završiti obvezujućom izjavom da nikada nisu sudjelovati u kriminalnim radnjama. Tepeš je istakao kako će novog predsjednika birati Gradski odbor, dodavši kako je vrlo blizu odluke da se ne kandidira za predsjednika te tako svojim primjerom pokaže želju za potpunim zaokretom stranke. </p>
<p>- Kontaktirao sam većinu HDZ-u kompatibilnih stranaka, a zajednički je stav da više ne postoje razlozi za predizborno koaliranje. To se naravno ne odnosi i na poslijeizbornu suradnju u kojoj bi HDZ-e mogao imati značajnu ulogu, rekao je Tepeš. Dodao je kako, pod HDZ-u kompatibilnim strankama, </p>
<p>misli na HSLS, HSS, LS, posebice naglasivši moguću suradnju s HNS-om kojeg mnogi, neopravdano podcjenjuju. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Izgradnja srednje škole u Zaprešiću </p>
<p>U Poglavarstvo Zaprešića u petak je pristigla dugo očekivana vijest o dva milijuna kuna proračunskih sredstava odobrenih Ministarstvu prosvjete i športa za početak izgradnje zaprešićkog srednjoškolskog centra, što nakon gotovo četiri godine ustrajne borbe lokalnih vlasti predstavlja značajan pomak u realizaciji projekta ustanove od strateškog značaja za zaprešićki kraj. Ne treba zaboraviti, rekla je Sivlija Bosner, pročelnica Odsjeka za društvenu djelatnost grada Zaprešića, kako je Zaprešić danas još uvijek jedina gradska sredina Zagrebačke županije koja nema srednju školu, iako predstavlja gravitacijsko središte čitave jedne regije od 50 tisuća stanovnika. No što je vrlo važno već tijekom ove godine otpočeti će prva faza izgradnje srednje škole, pa iako sredstva nisu dostatna niti za grube građevinske radove, u teškoj ekonomskoj situaciji svakako predstavljaju spremnost kako lokalnih vlasti tako i Ministarstva prosvjete da Zaprešiću osiguraju srednjoškolski centar.</p>
<p>Prema riječima Silvije Bosner borba za izgradnju polivalentnog srednjoškolskog centra (obrtnički i gimnazijski smjer) koji bi zadovoljio potrebe grada Zaprešića i sedam okolnih općina otpočela je još davne 1997. godine. Ministarstvo prosvjete i športa, prihvatilo je opravdanosti zahtjeva i iz državnog proračuna izdvojena su sredstva u iznosu od 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije.</p>
<p> Grad Zaprešić je dobio u zadatak osigurati komunalno opremljeno zemljište, lokacijsku dozvolu i izraditi idejni projekt. Međutim, problemi su nastali oko zemljišta, grad naime nije imao novaca okupiti potrebitu parcelu, pa je adekvatno zemljište u vlasništvu Fonda za privatizaciju uknjiženo u vlasništvo Ministarstva prosvjete i športa, čime je riješen problem zemljišta. Gradskim sredstvima u posljednje dvije godine zemljište je komunalno opremljeno i osigurani su svi potrebni uvjeti za početak izgradnje, dok su gradske službe za to vrijeme izradile idejni projekt, te je u zadovoljavajućem roku riješeno pitanje lokacijske dozvole, projektne dokumentacije i građevinske dozvole, a početkom ove godine na javnom natječaju iazbran je i najprihvatljiviji izvođač radova, čime su dokraja riješeni preduvjeti za izgradnju srednje škole. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Proslava Dječje bolnice - pedeset godina brige o zdravlju najmlađih</p>
<p>U petak je u Muzeju Mimara održana svečanost obilježavanja 50. obljetnice Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, središnje ustanove u Hrvatskoj u potpunosti posvećene liječenju djece. Prisutne je u ime Hrvatskog državnog sabora, pod čijim je pokroviteljstvom svečanost održana, pozdravio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić.</p>
<p>- Napredak društva ovisi o znanju, ali i demografskoj politici i politici prema najmlađima koja se može voditi na više načina, rekao je Tomčić. Jedan način je demografska politika koja će zagovarati samo rađanje što više djece, a drugi je sustavna briga za stvaranje materijalnih i socijalnih uvjeta te briga o općem zdravlju naroda i njegovih najmlađih pripadnika. Upravo se u tome se očituje važnost i značaj Klinike za dječje bolesti koja svojom kontinuiranom aktivnošću vodi brigu o najmlađoj populaciji.
Ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina istaknula je kako Dječja bolnica ne brine samo za bolesnu djecu, nego ima i velik značaj u edukaciji djece i roditelja, kao i prevenciji bolesti. Podsjetila je kako se datum obljetnice Dječje bolnice podudara sa Svjetskim danom zdravlja, 7. travnja, koji je ove godine posvećen jednom od najvažnijih elemenata pri liječenju - krvi.</p>
<p>Pedesetu godišnjicu rada Klinici za dječje bolesti tom su prilikom čestitali i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. Dubravko Orlić, predsjednika Hrvatske liječničke komore prof. dr. Egidio Ćepulić, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Zvonimir Kusić i drugi, nakon čega je nastavljen stručni dio skupa u kojem su djelatnici Dječje bolnice kraćim izlaganjima prisutne upoznali s radom Klinike i projektima koji se ondje provode. Prisutni su mogli razgledati Internacionalnu stalnu izložbu publikacija (ISIP) i publikacija čiji su autori djelatnici Klinike. (Željka Frelih)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Bračne svađe više utječu na žene nego na muškarce</p>
<p>NEW YORK, 7. travnja</p>
<p> - Iako se i muškarcima i ženama može dogoditi da završe u braku s mrzovoljnim i svadljivim partnerom, loši bračni odnosi, čini se, deprimiraju samo žene, pokazalo je istraživanje.</p>
<p>»Žene koje žive sa svadljivim mužem pokazuju više simptoma depresije u odnosu na žene čiji su muževi miroljubiviji«, kazala je dr. Beverly H. Brummett iz medicinskog centra Sveučilišta »Duke« u Durhamu, Sjeverna Karolina. Beverly Brummett je vodila ekipu istraživača koji su proučili svadljivost i depresiju gotovo 900 parova koji su sudjelovali u dogoročnom istraživanju faktora rizika za koronarne srčane bolesti. Svaka je osoba ispunila niz upitnika za procjenu simptoma depresije i tri aspekta neprijateljskog ponašanja: cinizam, agresivnu reakciju na problem te negativne emocije prema drugima. Ispitanici su ocjenjivali svoje i partnerovo neprijateljsko ponašanje.</p>
<p> Kao što se i očekivalo, sudionici koji su sami sebe opisali kao svadljive bili su skloni i depresiji. Depresiji su bili skloni i muškarci, ali ne i žene, koji sami sebe drže ciničnima. Međutim, stupanj depresije u žena bio je vrlo usko povezan s muževom ocjenom o samome sebi u sva tri aspekta neprijateljskog ponašanja. Takav odnos nije otkriven u slučaju depresije u muškaraca i svadljivosti njihovih žena, stoji u izvješću objavljenom u časopisu Journal of Behavioral Medicine.</p>
<p> »I za muškarce i za žene određeni aspekti neprijateljskog ponašanja utječu na simptome depresije. Osim toga ratoboran muž može pridonijeti lošem emotivnom stanju žene«, zaključuju Beverly Brummett i kolege. »Taj model nije otkriven u muškaraca.»</p>
<p> Prijašnja su istraživanja, objašnjavaju autori, pokazala da je kvaliteta odnosa bitnija za zadovoljstvo žene, dok muškarci odgovaraju uglavnom na to postoji li odnos uopće.</p>
<p> Budući da su depresija i svadljivost povezani s povećanim rizikom za srčane bolesti, ova otkrića mogu imati bitan utjecaj na zdravlje, primjećuju istraživači. Uz to, bolje razumijevanje interakcije agresivnosti i depresije u parova mogu pridonijeti nastojanjima da se spriječe i rješavaju bračne teškoće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Majmuni znaju dijeliti i surađivati</p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> - Dijeljenje i suradnja među prvim su poukama koje roditelji daju svojoj djeci, no znanstvenici tvrde da to nisu isključivo ljudske osobine. Naime, američki znanstvenici izvješćuju da su i majmuni skloni dijeliti i međusobno surađivati. </p>
<p>Stručnjaci za primate sveučilišta »Emory« u Atlanti, Georgija, dokazali su da kapucini, mali južnoamerički primati, također znaju zajedno raditi i međusobno dijeliti stvari. Znanstvenici kažu da to može pomoći u razumijevanju fenomena dijeljenja među ljudima.</p>
<p> »Kod čimpanza smo imali prilično snažne pokazatelje za ono što ja zovem proračunati reciprocitet, no pronaći to kod kapucina doista je spektakularno«, rekao je dr. Frans de Waal iz Centra za primate »Yerkes« u Emoryju. Kapucini nisu tako inteligentni kao čimpanze, makar dijele hranu i zajednički love. Životni vijek im je do 50 godina. Znanstvenike su iznenadili rezultati eksperimenta, objavljeni u časopisu Nature, koji su pokazali da majmuni ne samo što brzo uče surađivati nego i dijele hranu i međusobno si pomažu u pribavljanju hrane.</p>
<p> »Važno je znati izvor tih sklonosti«, rekao je De Waal.</p>
<p> »Tu je riječ o ekonomičnosti, suradnji i moralu, a to su po meni bitna pitanja. Ljudski moral nije jedinstven ni neočekivan. Kod majmuna primjećujemo sličnosti u tom polju.«</p>
<p> Tijekom trogodišnjeg istraživanja De Waal je ispitao kako majmuni surađuju u pribavljanju hrane kad su odvojeni mrežastom ogradom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U toplijim predjelima rađa se više dječaka</p>
<p>NEW YORK, 7. travnja</p>
<p> - Ako su malteški znanstvenici u pravu, mjesto u kojem živite moglo bi biti bitan faktor za određivanje spola vašeg djeteta. Kako je pokazalo njihovo istraživanje, u toplijim zemljama na jugu Europe rađa se više dječaka nego u sjevernijim i hladnijim zemljama. </p>
<p>Dr. Victor Grech iz bolnice St. Luke's u Guardamangiji na Malti i njegove kolege iz iste bolnice i s Medicinskog fakulteta malteškog sveučilišta ispitivali su podatke o djeci rođenoj na Malti između 1890. i 1995. te u zapadnoj Europi između 1990. i 1995. Općenito je rođeno više dječaka nego djevojčica. Naime, nekoliko je ispitivanja pokazalo da se na 100 djevojčica rodi 106 dječaka, izvješćuju istraživači u Journal of Epidemiology and Community Health. Ipak, istraživači su otkrili da sve ovisi o zemljopisnom položaju.</p>
<p> »Dokazali smo da je u Europi tijekom petogodišnjeg razdoblja broj muške novorođenčadi ovisio o zemljopisnoj širini - što je viša, to je bilo manje dječaka«, kazao je Grech. Prijašnja su istraživanja pokazala da se općenito u posljednjih 30 do 50 godina smanjila razlika između broja dječaka i broja djevojčica, no to ne vrijedi za južna područja.</p>
<p> Ponuđene su i različite teorije koje objašnjavaju ovu pojavu, uključujući i činjenicu da je »muški fetus osjetljiviji na negativne faktore iz okoliša te da je genetski krhkiji«, objašnjavaju Grech i kolege.</p>
<p> Grech je istaknuo kako je dokazano da »više temperature utječu na plodnost, a ekstremne su temperature povezane sa smanjenjem plodnosti«. On pretpostavlja da bi temperatura mogla imati zasad nepoznat učinak na proces stvaranja sperme, ali upozorava kako »možda uopće nije u pitanju sperma, nego neki drugi faktor koji bi mogao biti povezan s podnebljem, recimo vrsta hrane i slično«.</p>
<p> Znanstvenici priznaju da zasad nema jasnoga objašnjenja za njihova otkrića. No bez obzira na uzroke, o povezanosti zemljopisne širine i smanjenja broja muške novorođenčadi »dosad nije izvješćivalo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Predstavljena folija koja otkriva zagađenu hranu </p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> - Kanadska tvrtka usavršava plastičnu foliju za hranu koja mijenja boju ako je hrana zaražena opasnim bakterijama, izvješćuje časopis New Scientist. </p>
<p>Folija koju je proizvela tvrtka »Toxin Alert« iz Toronta sadrži antitijela koja se aktiviraju u dodiru s pokvarenom hranom. »Folijom će se moći otkriti salmonela, Campylobacter, Esherichia coli 0157 i listerija«, izvješćuje znanstveni tjednik. Spomenute bakterije uobičajeni su uzročnici trovanja hranom.</p>
<p> Predstavnici tvrtke izvješćuju da će proizvod biti otprilike 25 posto skuplji od obične folije. Uz to može se prilagoditi tako da otkriva pesticide pa čak i proteine karakteristične za genetski modificiranu hranu. Folija se sastoji od odvojenih slojeva koji zadržavaju i otkrivaju bakterije. Unutrašnjost folije sadrži antitijela, a gornji sloj gel s drugim nizom antitijela koja kemijskim procesom izazivaju promjenu boje.</p>
<p>Kad su uzročnici bolesti otkriveni i obojeni, šire se prema antitijelima u unutrašnjem sloju koja su nanijeta u obliku slova X koje tada postaje vidljivo.</p>
<p> Potpredsjednik tvrtke Gord Furzer priznaje da folija ipak nije dovoljno osjetljiva za otkrivanje malih količina bakterija koje ipak mogu uzrokovati bolesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Stres može štetiti pamćenju</p>
<p>NEW YORK, 7. travnja</p>
<p> - Je li vam se ikad dogodilo da na posve jednostavno pitanje na ispitu jednostavno ne znate odgovoriti? Za to je kriv stres. Novo je istraživanje pokazalo da stres može otežati prisjećanje činjenica i pojedinosti pohranjenih u mozgu.
Ovo otkriće pokazuje da pamćenje može oslabiti niz stresnih situacija, osim samih ispita, primjerice, razgovori za posao i svjedočenje u sudnici, tumače autori istraživanja.</p>
<p>Dr. Dominique de Quervain sa sveučilišta u Zürichu (Švicarska) i njezine kolege temelje rezultate istraživanja na ispitu pamćenja u kojem je sudjelovalo 36 zdravih odraslih osoba. Sudionici su morali zapamtiti 60 njemačkih imenica koje su se pojavljivale na kompjutorskom ekranu svake četiri sekunde. Nakon toga morali su zapisati što više zapamćenih riječi. U drugom testu sudionici su na većem popisu riječi morali prepoznati riječi s kompjutorskog ekrana. Kako bi ispitali djelovanje stresa na pamćenje, ispitanici su tijekom testiranja dobivali tablete kortizona ili placebo, odnosno »lažne« tablete. Kortizon podiže razinu kortizola u krvi, hormona koji se stvara u stresnim situacijama. Jedan sat nakon uzimanja kortizona razina kortizola u slini bila je slična razini koju uzrokuje veliki fizički ili psihički stres, izvješćuju autori.</p>
<p> Ako su jedan sat prije testa uzeli tabletu kortizona, sudionici nisu mogli zapamtiti onoliko riječi koliko su zapamtili nakon uzimanja placeba, izvješćuje časopis Nature Neuroscience. </p>
<p>Istraživači zaključuju da stres može biti poguban u stresnim situacijama u kojima je pamćenje bitno kao što su ispiti, razgovori za posao i svjedočenja u sudnici. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Anka Krizmanić: slikana kronika iz Jurjevske ulice</p>
<p>Muzej grada Zagreba / Na izložbi Anke Krizmanić što se otvara u nedjelju, 9. travnja, u 12 sati prvi put će biti izloženi crteži iz mape »Zagreb« / Intrigantnu izložbu osmislila Željka Kolveshi, muzejska savjetnica MGZ-a / Izložbu prati i virtualni prikaz na CD i 3D kompjutorska vizualizacija Jurjevske ulice / Atraktivan likovni postav potpisuje arhitekt Željko Kovačić / Vjesnik - medijski pokrovitelj izložbe</p>
<p>»Moja mala soba je bila kao krletka, ali možeš si zamisliti jedan prozor s kojeg se vidi do Posavine.«</p>
<p> Baš poput kakve sretne ptice oslobođene svih zemaljskih okova, opisala je tim riječima slikarica Anka Krizmanić (1896.-1987.) svoju sobu u Jurjevskoj ulici broj 37. U tom je malenom prostoru (gdje će je posjećivati pjesnik A. B. Šimić), imala atelier u kojemu će tijekom dvadesetih godina stvoriti impresivan ciklus crteža posvećenih Zagrebu. Bez sumnje je prozor u Jurjevskoj 37 pružio njezinu usamljenom oku nenadmašan izvor vizualnog užitka iz kojeg će nastati dojmljive impresije jurjevskih pejzaža, puteljaka i kuća. </p>
<p>Crtani brzim, energičnim potezima, ti radovi čine jednostavne i prisne studije svakodnevice, onog intimnog 'svijeta u malom', što nam na kraju života bez ikakve sumnje ostaje jedino utočište.</p>
<p> Upravo će taj slabo poznati segment njezina bogata umjetničkog opusa, javnost moći upoznati na reprezentativnoj izložbi Muzeja grada Zagreba, što se svečano otvara u nedjelju, 9. travnja, u 12 sati, pod medijskim pokroviteljstvom dnevnika »Vjesnik«. Pedeset crteža litokredom, dva pastela i jedan drvorez iz mape »Zagreb« posredstvom dr. Ivanke Reberski otkupljeni su za MGZ 1984. godine. </p>
<p>U posjetama ostarjeloj i usamljenoj slikarici kojoj je 1983. godine umrla sestra Jelka, te je žudjela za prijateljstvom i razgovorom, tih su godina dolazili i dr. Josip Kovačić, neumorni spašavatelj djela hrvatskih slikarica kao i muzejska savjetnica Željka Kolveshi, autorica izložbe i kataloga u MGZ-u.</p>
<p> Anka Krizmanić bez sumnje je među onim stvaralačkim osobnostima, bez kojih bi hrvatska umjetnost 20. stoljeća bila nedostatna i siromašna. A da njezino raskošno djelo ne potone u zaborav, pobrinulo se dvoje već spomenutih stručnjaka. </p>
<p>Upravo je dr. Kovačić prvi 1985. godine organizirao izložbu radova Anke Krizmanić u Galeriji Društvenog doma »Trešnjevka« kojom je otpočela sustavna valorizacija njezina djela koju će znanstvenom akribijom i velikim srcem načiniti dr. Ivanka Reberski, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti. Ne samo da je 1986. godine dr. Reberski priredila retrospektivnu izložbu u Umjetničkom paviljonu, već je 1993. objavljena i njezina izvrsna kritička monografija »Anka Krizmanić«, neophodna za proučavanje djela te velike slikarice.</p>
<p> Željka Kolveshi sada nam razotkriva manje poznate, ali jedanko zanimljive crtačke »rukavce« slikaričina stvaralaštva, te rekonstruira urabanu sliku i društveni milje Jurjevske ulice iz minulog vremena. Izložba je koncipirana tako da u svom fokusu predstavi jedno lice identiteta Zagreba 20-ih godina ovog stoljeća, odnosno likovno djelo kojega šire značenje nadilazi čistu umjetnost i pripada kulturnoj povijesti grada Posebna zanimljivost izložbe bit će postav arhitekta Željka Kovačića. Na prekrasnom baroknom tavanu MGZ-a, intimne crtačke zapise Anke Krizmanić arhitekt Kovačić je djelomično prekrio pregradnim mrežama koje oblikuju »krletke za crteže«. </p>
<p>Da bi se što vjerodostojnije prikazala povijest Jurjevske, crteže prate i kratke pričice o stanovnicima te stare zagrebačke ulice kao i originalne fotografije jurjevskih kuća. Primjenom suvremene kompjutorske tehnologije - 3 D crteža, svaki će posjetitelj na ekranu moći kreirati iluziju kretanja Jurjevskom ulicom te pratiti poglede koji su zabilježili različitosti u urbanom krajoliku. </p>
<p>Osim toga će posjetiocima biti ponuđena virtualna izložba u okviru informacijskog deska u prijemnom prostoru muzeja. Izložbu će obogatiti i dokumentarni film »Hrvatska slikarica Anka Krizmanić 1896.- 1987.« redatelja Marijana Arhanića, snimljen za Obrazovni program HTV-a 1996. godine, po scenariju dr. Ivanke Reberski, te filmski prilog Eve Postružnik što je pratio retrospektivnu izložbu u Umjetničkom paviljonu.</p>
<p> Izložba je, stoga, ne samo rakošan, već i poetičan put kroz stvaralaštvo Anke Krizmanić, ali i vjerodostojno svjedočanstvo o gradu u kojemu je provela najveći dio svoga života. Školovana grafičarka, uz mapu »Zagreb«, načinila je tijekom života i mape crteža »Plitvice«, »Samobor«, »Dubrovnik«, »Sarajevo«, »Mapa familije«, »Mamina mapa«, »Jelkina mapa«, »Dragecova mapa«, »Ljubavnici«, »Mapa karikatura«, »Dorina mapa« i »Jankova mapa«. Većina tih mapa je ostala na crtežima. Jedine grafičke mape koje je za života uspjela objaviti su dvije litografske mape »Dubrovnik« 1921. i »Velika mapa « 1922., te još ranije grafička mapa »Ples« iz 1916. Ciklus crteža posvećenih Zagrebu, zanimljivo, nikada nije objavila kao mapu. Razlozi dakako postoje. </p>
<p>Osebujne umjetničke vrijednosti njezina potpisa, kako tumači Željka Kolveshi, teško su mogle proći nadmetanje s u to vrijeme etabliranim grafičarima u Zagrebu (Vladimir Kirin, Milenko Gjurić, Ivan Benković, Branko Šenoa, Vjera Bojničić, Dušan Kokotović), što su konzervativnim izborom vrlo tradicionalnih i opće prepoznatljivih zagrebačkih motiva podilazili ukusu publike.</p>
<p> Ankini intimistički zapisi nisu tada mogli biti jednako atraktivni. Danas, međutim, ti radovi ne mame samo virtuoznim crtačkim majstorstvom, već su upravo kao »intimna kronika« Jurjevske 20-ih godina - intrigantni. Iz radova se vidi da je Jurjevska bila uistinu romantična gradska zona »za gospodu«, namijenjena ladanjskim užitcima. Anka se iz Dresdena 1917. doselila u Jurjevsku 37 , u kuću Gušićevih gdje će nastati veći dio njezinih crteža. Kasnije će se seliti na broj 33 u »ružnu kuću Horaček« gdje će imati također »plodotvorne stvaralačke godine«. Nakon majčine smrti živjet će i u Basaričekovoj, u »Žigrovićevoj kući«, a potom i u Mesićevoj. Život će (sudbinski) završiti u Jurjevskoj 1, gdje će sa sestrom Jelkom »provesti 43 godine, s vlagom štala grofova Drašković«.</p>
<p> Mapa »Zagreb«, odnosno crteži nastali u Jurjevskoj 37 (od 1917. do 1922.) nose poglede prema Mirogoju, Novoj vesi, Kožarskoj, Zvijezdi i sjevernim predjelima podno Zagrebačke gore. Istražujući crteže, Željka Kolveshi podijelila ih je u nekoliko podtema: »Pogled s prozora u Jurjevskoj 37«, »Pogledi daleki«, »Portreti iz prirode« i »Motivi urbanog sadržaja«. </p>
<p>Osim potpisa autorice, crteži sadrže datacije, nazive djela te brojeve redoslijeda nastanka u pojedinoj godini. Svi su, dakle, precizno datirani te se mogu pratiti impresije u crtežu koje, kako bilježi Željka Kolveshi: »nastaju u jednom dahu, uz tek male promjene kuta gledanja koji je Anki otvorio pogled više na sjever ili istok, istok ili jug, da bi obuhvatio nove detalje«. Prateći mijene u prirodi, Anka Krizmanić bilježila je i vrijeme crtanja: ljeto, jesen, jutro, sumrak.</p>
<p>Posebno su vrijedni nazivi pojedinih mjesta, do danas očuvani u govoru starosjedilaca Zagreba: »Vrt Lubijenski«, »Sv. Žaver« (Ksaverska dolina), »Predgrađe«, »Gradski vodovod« ili pak »Jakčinova livada« (posjed na Cmroku). »Pogledi s prozora u Jurjevskoj 37« čuvaju sjećanja na drvored kestena što se nalazio na zapadnoj strani ulice, zdanje najstarijeg Gradskog vodovodnog rezervoara, kapelicu Sv. Jurja, tornjeve katedrale, visoke dimnjake tvornice koža, visoke jablane u dolini Medveščaka te obronke Šalate. Zanimljivo je da je u izradbi crteža eksperimentirala, započinjući svaki rad po nekoliko puta iznova. Dvama crtežima »Moja soba«, dopustila je promatraču ulazak u intimni prostor sobe, otvarajući pogled prema krevetu i komodi, stolu i stolicama te naslonjaču. Da tu živi slikarica, kako je istražila Željka Kolveshi, otkrivaju sitni detalji: Ankin mali autoportret iz 1917. i prozor koji dominira njezinom sobom. Naslov »Zagreb« zapisala je litokredom tek na jednom od 50 crteža koji je nastao kao »Pogled s Jurjevske prema katedrali«.</p>
<p>»Pogledi daleki« obuhvaćaju »zahvalni krajolik sjeverno nad gradom pun blagih brežuljaka i udolina«. U tom je tematskom podciklusu crtala »Sljeme«, »Gračane pod Zagrebačkom gorom«, »Obronak kod vile Weiss«. </p>
<p>Upravo ti gradski pejzaži, tvrdi Željka Kolveshi, zahvaljući Anki, ušli su u likovni tematski ciklus Zagreba. Za razliku od mnogih drugih, ona je zamijenila mjesto i motiv. Uvriježeni su bili, naime, pogledi na grad s istoka na zapad i sjeverozapad koji bi obuhvatili povijesni luk oboda Gornjega grada. Iz Jurjevske ulice, Anka je mogla stvoriti potpuno nove likovne prizore. »Portreti iz prirode« impresije su neposrednog slikaričinog okružja. »Večer«, »Sumrak«, »Smreke na Jakačinovoj livadi« crtani su preciznom rukom što bilježi atmosferske mijene i ugođaje. To se posebice vidi u djelima »Oblak nad Sljemenom« i »Pejzaž iz okolice Zagreba«. Najmonumentalniji portret iz prirode impresivni je »Veliki kesten u Jurjevskoj ulici« u dvije varijante iz 1921. godine. Veliko zavijeno deblo, zadivljujući je spomenik sjećanja na Jurjevsku ulicu. Fascinantan je i crtež pastelom stabla dunje u vrtu Lubijenski, »zlatne krošnje, pune žutih, zrelih plodova«.</p>
<p>U skladu s potrebom da crta »nereprezentativno« lice grada, u posljednjem je podtematskom ciklusu »Motivi urbanog sadržaja« koristila motive predgrađa »zbir malih, ali skladno komponiranih objekata u Novoj Vesi, na raskrižju Zvijezda, Kožarskoj ulici, Zvonaričkoj ulici«. I kada direktno gleda na brijeg Šalatu, ističe Željka Kolveshi, u podnožju crta kućice Nove vesi, koja na drugim crtežima postaje glavni motiv naslovljen »Predgrađe«. Između svih 50 crteža, atribut urbani s najvećim pravom nosi »Pogled na Novu Ves s Jurjevske ulice«. U tom je djelu »uhvatila gustoću i nabijenost dijela grada u kojem je »barokni urbanizam i graditeljsko nasljeđe velikih dimenzija pomiješano s kućama gotovo seljačkog karaktera, malih prizemnica pokrivenih šindrom«. Osim toga ju je privlačila zavojitost i zavijanje Kožarske ulice koju je usmjerio tok potoka Medveščaka, radi kojeg je bilo podignuto veliko zdanje Tvornice koža.</p>
<p>»Mapu 'Zagreb' je Anka jako voljela«, istaknuo je Željki Kolveshi dr. Josip Kovačić. U početku su njezini crteži bili zamišljeni kao predložak za grafičku mapu. Kako je vrijeme prolazilo, a izgledi za objavu mape bivali sve manji, osnovnoj jezgri Anka Krizmanić kasnije je pridodala i crteže s motivima iz Hrvatskog zagorja, ne bi li dostigla broj od 50 radova. Da je Anka Krizmanić uspjela izdati svoju mapu crteža »Zagreb« kao litografsku mapu, ističe Željka Kolveshi, znameniti album »Park Jurjaves« posvećen Zagrebu Ivana Zachea dobio bi dostojnog nasljednika. »Da je uspjela u svojim namjerama, punokrvna grafičarka modernističkih impresija bila bi u dvadesetim godinama en vogue na hrvatskoj grafičkoj sceni«, zaključila je autorica ove intrigantne izložbe.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kandidati za Vjesnikovu nagradu »J. Š. Slavenski« </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Tradicionalna Vjesnikova nagrada za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski« dodijelit će se ove godine za najupečatljiviju praizvedbu skladbe hrvatskog autora u prošloj godini. Žiri u sastavu Tonko Ninić (predsjednik), Frano Parać, Višnja Požgaj, Mladen Tarbuk i Nenad Turkalj, na prvoj je sjednici detaljno razmotrio više od 60 djela hrvatskih autora, koja su praizvedena u prošloj godini. Zaključeno je da je to iznenađujuće velik broj novih skladbi, zahvaljujući i brojnoj mladoj generaciji darovitih skladatelja, koja se pojavila kao rezultat očite liberalizacije studija kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. </p>
<p>U uži izbor kandidata za nagradu ušli su sljedeći autori i djela (abecednim redom): Dubravko Detoni: Musica Danieliana za glasovir i orkestar, Sanja Drakulić: High Spirits za trio gitara, Anđelko Igrec: Stabat mater, za alt solo i gudački kvartet, Olja Jelaska: Pinina haljina za gitarski trio, Ivo Josipović: P.P.M.C. (Pater Perotinus Milenium Celbrat) za orkestar, Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>: Govori mi o Augusti, operna farsa u tri slike s epilogom, Anđelko Klobučar: Koncert za orgulje i timpane, Krešimir Seletković: Dance macabre za 14 limenih puhača i Antun Tomislav Šaban: Tri aspekta simfonijskih puhača. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Maršal« osvaja Sarajevo</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Premijera filma »Maršal« Vinka Brešana, u proizvodnji Inter filma iz Zagreba, održana je u četvrtak na večer u prepunoj dvorani Imperijal u Sarajevu u nazočnosti redatelja Vinka Brešana, direktora filma Ljube Šikića i glumaca Dražena Kühna, Linde Begonje, Ksenije Pajić i Gorana Navojeca.</p>
<p>Svečanom sarajevskom projekcijom započela je distribucija filma »Maršal« u tom dijelu Bosne i Hercegovine s obzirom da se film već prikazuje u Republici Srpskoj. Tako je »Maršal« prvi hrvatski film koji igra na cijelom području Bosne i Hercegovine i drugi po redu naš film nakon »Kako je počeo rat na mom otoku« istog redatelja koji se prikazuje u kinima Bosne i Hercegovine. </p>
<p>Redatelj Vinko Brešan, kojeg smo zatekli u kombiju na povratku cijele ekipe iz Sarajeva, rekao nam je:</p>
<p>-Reakcije publike na premijeri u Sarajevu bile su jako dobre, vrlo ugodne i gotovo istovjetne kao one gledalaca u Njemačkoj i prije toga u hrvatskim kinima.Službene kritike filma još nisu izašle, ali poslije premijere čuo sam mnoge komentare, od kojih su mi najupečetljivije bili pohvale filmskog redatelja Bate Čangića, te jednog kritičara koji je zaključio kako će moj film uz redovitu publiku zasigurno imati i izuzetno velik broj intelektualne publike koja će voljeti ovaj film, zaključio je Brešan. (Br.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Marginalizacija knjige</p>
<p>Klub Studentskog centra / Branko Čegec na tribini »Razgovor oko knjige« / Više neće biti diskriminacije autora u Ministarstvu kulture </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Položaj knjige i stanje izdavaštva u našoj zemlji je katastrofalno. Zakoni su antikulturni, a postojeći se modeli ove godine ne mogu mijenjati. Ono što se može učiniti je to da postanu transparentni i javni i da više uvažavaju stučno mišljenje, riječi su Branka Čegeca, pomoćnika ministra kulture i gosta tribine »Razgovor oko knjige« održane u četvrtak navečer u klubu Studentskog centra.</p>
<p>Raditi u Ministarstvu kulture u ovom je trenutku najnezahvalnija dužnost, jer smo naslijedili obrazce poslovanja i ove ih godine još ne možemo promijeniti. Ono što će se poduzeti jest osnivanje novog povjerenstva za otkup knjiga koje će biti stručnije nego dosad. Okupit ćemo ljude iz struke, izdavače i bibliotekare, istaknuo je Čegec.</p>
<p>U inozemstvu postoji sistem zaklada koje dotok novca, od često nedefiniranih financijera, upotrebljavaju za prijevode vlastith knjiga na strane jezike. U Sloveniji tako postoji Trubarijeva zaklada pomoću koje se u zadnjih par godina prevelo pedeset posto više naslova nego dotad. Pored modela zaklada, sponzorstva su također nužan preduvjet razvoja kulture, tvrdi Čegec nadodajući kako u Ministarstvu kulture više neće biti diskriminacije kao nekada. Mladi i neafirmirani autori imat će, prema njegovim riječima, jednak tretman kao i već potvrđena imena.</p>
<p>U raspravi su postavljena pitanja o gramatičkim i pravopisnim bitkama koje se iz godine u godinu vode na polju jezika te o stanju izdavaštva, knjižarske mreže i skupoći knjiga.</p>
<p>Što se tiče jezičnih prepucavanja, ne znam stav Ministarstva kulture, odgovara Branko Čegec. Jednostavno mislim da posao struke Ministarstvo ne može određivati. Činjenica je da imamo pristran pravopis i pristranu gramatiku. Jezik ne trpi nasilne promjene, to završava katastrofom po njega samog.</p>
<p>Kada je pak riječ o izdavaštvu, mogu reći da je nelikvidnost pojela izdavače i gurnula ih na margine društva. Cijena knjige ostat će visoka dokle god naklade budu niske. One bi se trebale kretati između šest do deset tisuća da bi se cijena knjige mogla drastično smanjiti, smatra Čegec, koji se i sam bavi izdavaštvom.</p>
<p>Govoreći o knjižarskoj mreži evidentno je da u mnogim bibliotekama postoje redovi čekanja za neke naslove te ne možemo reći kako nema interesa za knjigu. Stvari se, naime, trebaju mijenjati u okvirima obrazovanja i školstva, zaključio je na kraju tribine Branko Čegec.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U dosluhu s jazzom</p>
<p>Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu / Nastup Simfonijskoga puhačkog orkestra Hrvatske vojske</p>
<p>U dobro posjećenoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu prisustvovali smo u četvrtak koncertu komornijeg sastava Simfonijskoga puhačkog orkestra Hrvatske vojske pod ravnanjem Dragana Sremca, stalnog gosta dirigenta toga doista odlična ansambla. Pokazalo se to i te večeri, kada su ponovno došle do izražaja tonske kvalitete i drvenih i limenih puhača, kao i izrazita, visoko kultivirana tehnička spremnost i muzikalnost pojedinaca u mjestimičnim solo isticanjima.</p>
<p> Nastupili su s odlično sastavljenim programom koji je sezao od Mozarta do Mortona Goulda, i to sve tri skladbe večeri izvorno pisane za puhačke sastave, u pojedinim slučajevima s dodatnim instrumentima glasovira, kontrabasa, ksilofona i vibrafona - sve od reda u rukama odličnih svirača. </p>
<p>Prvi dio večeri ispunila je Mozartova opsežna Serenada u obliku gran partite u tonalitetu B-dura (KV 361). Radi se o djelu iznimnom i u cjelokupnom majstorovu stvaralaštvu koje postavlja visoke zahtjeve na izvodioce. Pod rukom dirigenta Dragana Sremca ostvarena je tečna i reljefna izvedba pojedinih odlomaka, od melodioznog adagia do skakutavih trio-odlomaka, pa je već taj prvi dio večeri ispraćen srdačnim odobravanjem, posebno brojne mlade publike.</p>
<p> Novu poslasticu pružio nam je na početku drugoga dijela večeri Ebony koncert velikog klasika 20. stoljeća Igora Stravinskoga, izvanredno duhovita četverostavačna skladba upravo iskričavih zamisli, koju su dirigenti i orkestralni sastav izvodili s punom pažnjom u svim njenim veoma zahtjevnim tehničkim i glazbenim parametrima. U snažnom dosluhu s idiomom jazza, to djelo velikog Stravinskoga - dakako u ovakvoj dobro izvedbi - pruža slušatelju puni užitak dobre, suvremene glazbe.</p>
<p>Opravdano se nakon Stravinskoga na kraju programa našao Amerikanc Morton Gould sa svojim »Derivacijama« za klarinet i jazz-sastav, djelom koje je 1955. kao solist praizveo slavni Benny Goodman pod ravnanjem samog skladatelja.</p>
<p> Moramo istaknuti da je ova zagrebačka izvedba također imala prvorazredna solista, našeg 29-godišnjeg klarinetista Marija Fabijanića, inače već niz godina koncertnog majstora Simfonijskog puhačkog orkestra HV. Predstavio se iznova kao pravi majstor svoga instrumenta iznenađujuće jakog tona, izvrsno uklopljen u skupnu svirku.</p>
<p> Solist, dirigent i sastav ispraćeni su ovacijama pa su zahvalili ponavljanjem brioznog završnog stavka.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dani hrvatske glazbe</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Dva glavna cilja manifestacije pod nazivom »Dani hrvatske glazbe« su podsjetiti na jubileje velikana hrvatske glazbe te predstaviti i afirmirati male glazbenike, rekao je član organizacijskog odbora Nenad Turkalj u petak u Hrvatskom društvu skladatelja najavivši početak 23. dana hrvatske glazbe za 12. travnja. Organizatori tog glazbenog događanja koje se održava od 1970. godine su Hrvatsko društvo skladatelja i poduzeće »Cantus«.</p>
<p>Želja organizatora je da se široj publici skrene pozornost na bogatstvo naše glazbe uz koje se izravno veže i najnovija skladateljska produkcija. Član organizacijskog odbora i voditelj Društva hrvatskih glazbenika Stanko Horvat je kazao da su se Dani prvih 15 godina održavali svake godine, a da su potom postali biennalni. Ovogodišnji 23. dani hrvatske glazbe počinju koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu, a na programu su djela Zlatka Grgoševića u povodu 100. obljetnice skladateljeva rođenja. U četvrtak, 13. travnja u Muzeju Mimara slijedi koncert u povodu 75. godišnjice rođenja Miroslava Miletića. Uz njegove skladbe bit će izvedeno i nekoliko kompozicija za gudače drugih skladatelja. Mladi hrvatski skladatelji će se predstaviti sljedećeg dana u HGZ-u. U subotu je u Bazilici srca Isusova na programu glazba za orgulje, a sljedećeg dana u HGZ-u koncert pod nazivom »Život s intimom« u povodu 75. godišnjice života Miljenka Prohaske čija su djela na programu. Koncerti u sklopu 23. dana hrvatske glazbe će se također održati u Varaždinu, gdje je na programu komorna glazba za gudače nekoliko naših istaknutih skladatelja, i u Dubrovniku, gdje nastupa Dubrovački simfonijski orkestar. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pokopan pjesnik Antun Nizeteo </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Pjesnik, pripovjedač i prevoditelj Antun Nizeteo pokopan je u četvrtak na zagrebačkom Mirogoju. Od Nizetea se u ime Društva hrvatskih književnika oprostio potpredsjednik Anđelko Novaković.</p>
<p> Nizeteo je umro 4. travnja u Zagrebu u 88. godini. Velik dio života proveo je u emigraciji u koju je, kao i mnogi hrvatski književnici, otišao potkraj Drugoga svjetskog rata. </p>
<p> Istaknuo se kao sastavljač antologija koje je počeo priređivati još 30-ih godina. Sastavio je i predgovor napisao antologiji Talijanski humor. S Olinkom Delorkom priredio je knjigu Talijanska lirika, koja je izišla 1939. u Zagrebu.</p>
<p> U emigraciji je surađivao u hrvatskoj periodici, osobito u Hrvatskoj reviji. Zastupljen je u antologiji Hrvatskoga emigrantskog pjesništva - Pod tuđim nebom, koju je sastavio Vinko Nikolić 1957. u Buenos Airesu. </p>
<p> Najpoznatija Nizeteova djela su zbirke pjesama Zelena harfa i Uspavanka vremena (Zagreb 1935. i 1938.), zbirka priča Nevjesta na otoku (Zagreb 1939.) i publikacija The first press in Croatia (Chicago 1960.). </p>
<p> Antun Nizeteo rodio se 1913. u Zadru. Studirao je na Sveučilištu u Zagrebu i na drugim europskim i sjevernoameričkim sveučilištima. Povijesnom temom Croatia and the Treaty of London 1914.-1917. stekao je znanstveni naslov Master of Arts. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Šimić: I dalje volim navijače</p>
<p>Nakon pobjeda u posljednje dvije utakmice vratilo se dobro raspoloženje u momčad. To se čak primjećuje i na treninzima i sumnjam da u Vukovaru možemo loše proći, kaže Dinamov napadač Josip Šimić uoči subotnjeg prvenstvenog gostovanja u Vukovaru (16.30 sati)</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Prvi nastup Dinamovih nogometaša po povratku »svetog imena« pomalo je razočarao navijače. »Plavi« su tada gostovali u Vukovaru, utakmica je odigrana bez pogodaka i nikako nije mogla zadovoljiti navijače. Ove subote (16.30 sati) Dinamo ponovno gostuje na istom terenu i pokušat će ispraviti nelagodu koja je ostala s prethodnog nastupa.</p>
<p> Dojam je da je Dinamo napokon izašao iz krize, što potvrđuju posljednje dvije pobjede, protiv Hrvatskog dragovoljca u prvenstvu i Cibalije u Kupu.</p>
<p> Uoči ponovnog gostovanja u Slavoniji trenera Marijana Vlaka najviše zabrinjava status Zorana Pavlovića, ponajboljeg igrača na posljednjem ogledu s Cibalijom. Pavlović se požalio na probleme s mišićima i njegov nastup u Vukovaru je pod znakom pitanja. Vlak je ujedno najavio da će od prve minute startati mladi napadački trojac Josip Šimić, Tomislav Šokota i Mihael Mikić. Jasno, Mikić će pritom ordinirati na desnom boku.</p>
<p> - Na našem prošlom gostovanju u Vukovaru u prvom poluvremenu propustili smo nekoliko velikih prilika i to je glavni razlog zašto smo odigrali neodlučeno, prisjetio se Josip Šimić i dodao: - Vukovarci su se poslije zatvorili u svoj 16-erac, a uz sve to je i teren bio dosta loš za igru. Jednostavno nismo našli rješenja da im zabijemo gol, oni su se fanatično borili i uspjeli nas u tome spriječiti. Sad moramo od prve minute krenuti agresivno, iskoristiti bilo koju priliku koja nam se ukaže... To je formula za uspjeh i vjerujem da neće biti nikakvih problema ako postignemo pogodak u početku</p>
<p>• Posljednje dvije pobjede, protiv Hrvatskog dragovoljca i Cibalije, po svemu sudeći su uklonile psihološku krizu. Imperativ, jasno, još uvijek postoji, no koliko ste sada rasterećeniji?</p>
<p> - Sigurno je da se nakon pobjeda u ove dvije utakmice vratilo dobro raspoloženje u momčad. To se čak primjećuje i na treninzima, koji su sada znatno bolji... Igrači su raspoloženiji čim se pobjeđuje i to drži atmosferu. Upravo zbog svega toga sumnjam da u Vukovaru možemo rezultatski loše proći. Ako budemo igrali kako treba, kao u ove posljednje dvije utakmice, nećemo imati nikakvih problema.</p>
<p>• Trener Vlak je napomenuo kako je zadovoljan vašim osobnim nastupima u posljednje vrijeme, usprkos činjenici da baš i ne postižete pogotke.</p>
<p> - I ja sam zadovoljan kako sam odigrao ove posljednje dvije utakmice. Svjestan sam da ponovno igram, dobro se osjećam i to je najvažnije. U slijedećim utakmicama se ne smijem suviše opterećivati time da moram postići pogodak. Ne moram... Najvažnije je da momčad pobjeđuje, a sigurno je da ću i ja, bude li prilika, tresti mreže.</p>
<p>• Trener očito ima povjerenja u napadački trojac Šimić, Šokota, Mikić, s time da Mikić pritom igra na poziciji desnog bočnog. je li to možda vaša idealna kombinacija?</p>
<p> - Ne bih se želio previše petljati u trenerove zamisli, držat ću se onoga što trener odluči. Ali, mislim da zaista nema ništa loše u tome ako igramo sa trojicom napadača. Uostalom, na taj način jače pritišćemo suparničku obranu.</p>
<p>• Primijetili smo da vas je prilično uzdrmala reakcija maksimirske publike na posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca u Maksimiru. Navijači su vas osobno izviždali, što vas je jako deprimiralo...</p>
<p> - Naravno da mi je žao što je publika tako postupila. Oduvijek sam cijenio naše navijače, poštivao ih i mislim da jedna moja propuštena prilika ne bi trebala tako rastužiti navijače. Ali, ja se ne bih želio predati. Volim ovaj klub, volim navijače i to je najvažnije.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poljak: Komazec je naša prilika</p>
<p>Košarkaši Zagreba rasterećeno će nastupiti u Jazinama protiv favoriziranog Zadra</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Start mini-lige domaćeg prvenstva košarkaši Zagreba dočekuju prilično rasterećeno. Zostalom, trener Željko Poljak naglasio je da su ulaskom u mini-ligu glavni ciljevi kluba već ispunjeni. No, takva razmišljanja ne znače automatski i odustajanje od bilo kakvih ambicija. »Zagrebaši« u subotu (20 sati) gostuju u Zadru, gdje su ove sezone već jednom uspjeli izvući pobjedu.</p>
<p> - U mini-ligi nam je cilj što bolje igrati, napomenuo je Poljak. - Znamo da ne možemo znatno popraviti naš plasman u domaćem prvenstvu. Uostalom, posljednjim porazom protiv Splita na svom terenu izgubili smo svaku priliku za korekcijom našeg položaja na ljestvici. Nastojat ćemo svojim igrama ostaviti što bolji dojam, svaku utakmicu ćemo odigrati s maksimalnim angažmanom i želimo svima pokazati da smo zasluženo ušliu u mini-ligu.</p>
<p> Poljak se potom osvrnuo na gostovanje u Jazinama. gdje je njegova momčad već izvukla pobjedu.</p>
<p>- Ipak je to bilo drugo vrijeme. To je bio početak sezone kada se Zadrani još nisu uspjeli uigrati, a mi smo, s druge strane, upravo u tom razdoblju igrali vrlo dobro. Osim toga, oni su tada bili dodatno izmoreni napornim putovanjem u Rusiju, zbog obaveza u Saporta kupu. Prije ove utakmice u Zadru nama svakako ide u prilog činjenica da neće nastupiti Arijan Komazec, njihov vrlo važan igrač. Janso, u Zadru će nam biti jako teško, ali nastojat ćemo ponoviti naše posljedsnje nastupe protiv Zadrana. U prvenstvu smo dobro igrali protiv njih, a posebice dpbar otpor pružali smo u prvom poluvremenu.</p>
<p> S obzirom na činjenicu da su košarkaši Zagreba već ispunili ciljeve u ovoj sezoni, mini-ligu dočekuju potpuno rasterećeni. To je svakako veliki plus na njihovoj strani, šo su uostalom napomenuli i sami Zadrani.</p>
<p>- Mislim da time možemo nekoga iznenaditi. Ponavljam, u Jazinama će nam biti jako teško igrati, uostalom kao i svima ostalima. Dolje malo tko ima izgleda pobijediti, ponajprije zbog zadarske publike. Jazine su jedini naš teren s pravom publikom. Ipak, mislim da i u toj utakmici imamo nekakve šanse. Uostalom, da tako ne razmišljamo, ne bismo uspjeli pobijediti niti Zadrane, niti Cibonu. Vijenimo ih, ali u utakmicu ulazimo bez respekta, zaključio je Poljak. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Eto Varteksa i četvrti put</p>
<p>Računajući utakmice u prvenstvu i kupu, u subotu u 16.30 sati Zagreb će se četvrti puta ove godine ogledati s respektabilnim Varteksom</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U Kranjčevićevoj već sanjaju Varteks, a bez sumnje i Varaždinci njih. U subotu u Kranjčevićevoj, naime, u prvenstvenoj utakmici Zagreb i Varteks će u 16.30 sati već četvrti put u ovoj godini odmjeriti snage. I u borbi za bodove, ali i u natjecanju za kup sveukupno je uspješniji bio Zagreb.</p>
<p>Sve je zajedno sasvim dostatno da se Zagrebu u subotnjoj utakmici prlijepi epitet favorita što međutim uopće ne stoji iz više razloga. Jedan je taj što u Kranjčevićevoj maksimalno uvažavaju Varteks. A osim toga svi su im ovogodišnji međusobni ogledi bili potpuno izjednačeni i neizvjesni, i samo su nijense presuđivale.</p>
<p>Za Zagreb je naizgled otažavajuća okolnost u svezi subotnjeg ogleda što Šuškova momčad živi pod dva vrlo velika šoka u razmaku od samo četiri dana, koja će ih najvjerojatnije koštati mogućnosti nastupa u Europi. Prvi se dogodio u Kranjčevićevoj protiv Cibalije kad su »zagrebaši« u važnoj prvenstvenoj utakmici svoju 1-0 prednost proigrali nakon 90. minute, u tzv. sudačkom vremenu kad su primili dva pogotka. Podjednako bolan, ako ne i bolniji udarac Zagreb je doživio četiri dana kasnije u Splitu u prvoj polufinalnoj utakmici kupa protiv Hajduka.</p>
<p> U splitskoj su utakmici »zagrebaši« imali i igru, i rezultat i prigode kojima su trebali razmontirati Hajduk. No, opet su se negdje posvadili sa pravdom i srećom, jer im pri 1-0 sudac Vitković početkom nastavka nije dosudio čisti 11-erac. Zbog toga je bez trunke dvoumljenja Vitković od delegata Stanka Stolnika dobio neprolaznu »dvojku« i pauzirat će četiri utakmice. Dovoljno da Splićani smognu snagu za preokret kojemu su kumovali sami gosti. Dovoljno također da se momčad iz Kranjčevićeve ponovno osjeti ubijena u pojam, također i oslabljena jer neće nastupiti isključeni Osibov.</p>
<p>Srećom, međutim, po Zagreb što njihov trener Ivo Šušak još uvijek stiočki vlada sobom, pa niti ne pokušava krivice za šokantne gubitke pripisivati nekomu drugomu. Dapače, kao da nastoji kroz uzrečicu »kroz trnje do zvijezda« iskovati svoju momčad u takvu cjelinu kod koje će emocije biti okrenute samo prema naprijed, ali ni to ne može predugo trajati. Poglavito ako klub kao jedinka ne diše sukladno sa središnjim proizvođačima, a to su igrači, nego igra neke zasebne igre koje nikad nisu donijele ništa dobroga.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hajduk protiv Istre sa sjećanjem na jesenskih 5-0</p>
<p>Utakmice u kojima se unaprijed upisuju bodovi uvijek kriju svoje zamke, svjesni su u Hajduku uoči subotnje utakmice s Istrom u Puli</p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u 26. kolu prvenstva Hrvatske gostuju u Puli gdje ih očekuje teška utakmica s Istrom. U dvoboju s Puljanima Hajdukovci su, istina, favoriti, no uvijek upravo utakmice u kojima se upisuju unaprijed bodovi, poput ove, jer je Istra bitno slabija od Hajduka, kriju svoje zamke. Pogotovo jer splitskim »bijelima« pobjeda treba kako bi ostati rame uz rame s Dinamom u borbi za naslov hrvatskoga prvaka.</p>
<p> I Zagrepčani gostuju u Vukovaru, kod momčadi koja se bori za opstanak. Za sada je utrka neizvjesna, a još nije riješen ni »slučaj Andrić«. Otezanjem rješavanja Andrićevih kartona bit će sve teže odlučiti, jer će o pozitivnom ili negativnom rješenju za Hajduk ovisiti prvenstvena ljestvica, dapače sam njezin vrh.</p>
<p>No, vratimo se Hajdukovom gostovanju, prošle su jeseni »bijeli« u Puli lako pretrčali Istru, pobijedili je rezultatom 5-0, no sada je završnica prvenstva i svaki gubitak bodova bio bi za Splićane poguban što ih psihički opterećuje.</p>
<p>- Ne osvrćemo se na prošle utakmice. Gledamo samo na sebe i na dolazeće utakmice. Ozračje je stvarno dobro, a da nije tako, ne bi bili sposobni preokrenuti rezultat kao što smo to uradili u susretu sa Zagrebom. Eto, u Pulu su otputovali i ozlijeđeni Vučko, Deranja i Sablić, te kartonirani Ratković, da bi bili uz momčad, kaže Ivica Matković trener Hajduka, koji je u petak ujutro bio malo ljutit, jer nije imao gdje održati trening. Naime, »hajdukovci« su već u četvrtak doputovali u Pulu, a Hajdukov trener je planirao održati dva treninga do susreta, no nastale su teškoće s pronalaskom adekvatnoga terena..</p>
<p> U odnosu na Kup susret sa Zagrebom, Matković će za Istru izmijeniti sastav. Na vratima će biti Pletikosa, a na desnoj strani Bulat će zamijeniti Miladina. Jažić će ordinirati lijevom stranom. Slaven Bilić će biti posljednji obrambeni igrač, a ispred njega bit će dva braniča Matić i Vuković. U veznoj liniji će uz Musu i Leku zaigrati Lalić, a u napadu će biti Baturina i Mate Bilić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Prepune tribine očekuju spektakl</p>
<p>Nogometaši Istre pokušat će protiv Hajduka osvojiti bod koji bi im produžio život u borbi za ostanak u Prvoj ligi</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - U pulskom nogometnom prvoligašu Istri nakon dva »arhivirana« gostujuća poraza čine sve kako bi već protiv objektivno jačeg splitskog Hajduka uhvatili »nit« odnosno bod koji bi im dao kakvu-takvu šansu u borbi za opstanak. </p>
<p>- Meni je potpuno jasno da ovakva utakmica i jednima i drugima može donijeti svašta. Posljednji rezultati Puljana, odnosno dva poraza u nizu, te sedam primljenih golova tjeraju nas da zaigramo još agresivnije i borbenije kako bi se riješili priča po kojima smo mi stvarno dobra momčad koja igra lijepo za oči i uglavnom gubi, najavljujući susret Istra - Hajduk napomenuo je trener Istre Rajko Magić. </p>
<p>Gosti iz Splita, koji se još rado prisjećaju lagane pobjede Hajduka 5-0 na premijeri Gradskog stadiona, ustvrdio je Magić, moraju biti svjesni da će do bodova doći tek nakon što ulože puno htjenja, živaca, te pokažu kvalitetu koja se od njih i objektivno očekuje. Posljednji treninzi, nastavio je Rajko Magić, iz kruga kandidata izbacili su itekako bitnog Antonija Momčilovskog. Njegova ozljeda zadnje lože još uvijek »ne trpi« kontakte s loptom. </p>
<p>Kako se kvaliteta Splićana uglavnom krije u veznom redu, gdje trče i kreiraju Leko, Musa i Vučević, koncepcija Puljana će biti takva da se poremete mehanizmi koji će nakon zadnjeg dodavanja u izglednu priliku gurnuti Baturinu ili Bilića. U takvoj igri posebne trkačke i »policijske« zadatke imat će Živković i Polovanec. Govoreći o sastavu a izbjegavajući detalje jer »suparnik je već u gradu i ima svoje oči i uči posvuda« Rajko Magić bez puno ustezanja izdiktirao je sastav koji bi trebao namučiti Hajduka. </p>
<p>To su na vratima Petrović, »libero« Dvirnik, stoperi Bernobić i Božac, bočni igrači Dobrić i Ugrčić. Na sredini terena borit će se Živković, Polovanec i Fatorić kojima će pomagati polušpica Bagavac. U napadu formalno usamljen bit će Nosek. Na klupi će sjediti Modrušan, Alibašić, Peršić, Jakirović, Ostović, Džokić te Župan. Kako se očekuje dolazak navijačke skupine Torcida, o mjerama osiguranja brinut će se pojačana redarska služba i djelatnici policije. Na temelju iskustava iz susreta s Rijekom, organizatori utakmice upozoravaju pijane, agresivne navijače da na stadion kao i oni bez ulaznica neće moći ući.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Financi zadovoljni poslovanjem na Kantridi</p>
<p>Dok trener Gračan priprema momčad za gostovanje u Vinkovcima, dotle je riječka kancelarija zadovoljna, jer je Financijska policija potvrdila uredno poslovanje kluba </p>
<p>RIJEKA, 7. travnja</p>
<p> - U subotu nogometaši Rijeke gostuju u Vinkovcima protiv domaće Cibalije, koja je Riječanima izravan suparnik u borbi za četvrtu poziciju na prvenstvenoj ljestvici. Uoči gostovanja u Vinkovcima trener Riječana Nenad Gračan ima velikih briga i problema sa sastavom budući da ne može računati na neke od ponajboljih pojedinaca. U Vinkovcima Riječani neće biti kompletni, jer će im nedostajati nedovoljno oporavljeni kapetan Milinović, čija ozljeda se ne sanira procijenjenim tempom, mladi reprezentativac Dalibor Višković koji je protiv Šibenčana dobio drugi žuti, isključujući karton, te ozlijeđeni Hasančić. Podatak da su još uvijek nedovoljno oporavljeni mladići Skočibušić i Brajković ukazuje s kojim se problemima suočava strateg riječke momčadi. </p>
<p>- Koga nema, bez njega se može i mora, ističe trener Gračan, a igračima koji će nastupiti ovo će biti dobra prilika da se dokažu i pokažu, te dodatni motiv da ostanu u krugu kandidata za najbolji sastav. S obzirom na ritam utakmica sigurno je da će svi igrači koji nisu trenutno u prvom planu i članovi najboljih 11 dobiti prigodu, a na njima je da se dokažu i iskažu.</p>
<p> Gračan smatra da je utakmica u Vinkovcima vrlo važna, da da ipak neće odlučivati o četvrtom mjestu, jer je do kraja prvenstva u igri još dosta bodova. </p>
<p>- Očekujem neizvjesnu utakmicu, međutim, mislim da smo pobjedom protiv Šibenika u proteklom kolu na Kantridi vratili samopouzdanje i vjerujem da se svi moji igrači na čelu samnom iz Vinkovaca žele vratiti neporaženi. Osobno smatram da ćemo u tome i uspjeti, u optimističkom tonu poručuje Gračan.</p>
<p>Iz klupske, pak, kancelarije saznajemo da je i Financijska policija završila svoj posao i uvid u poslovanje kluba, te da je vrlo zadovoljna otišla budući da nije našla ništa nedozvoljenog u poslovanju riječkog prvoligaša.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Momčad spasila Zovka od trenutnog otkaza </p>
<p>Na »sastanku istine« u četvrtak navečer rukometaši Badel 1862 Zagreba su podržali svog trenera i tako ga vjerojatno spasili od trenutnog otkaza, ali Zovko očito više nema povjerenje klupske uprave, koja je za 30. lipnja najavila rastanak</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Poraz rukometaša Badel 1862 Zagreba u prvoj četvrtfinalnoj utakmici hrvatskog kupa protiv Metković-Jamba ipak nije prošao bez posljedica po trenera Zdravka Zovka i momčad. Na »sastanku istine« u četvrtak navečer, kojem nisu nazočili ni Zovko, ni njegov pomoćnik Zdenko Zorko, rukometaši su, doduše, podržali svog trenera i tako ga vjerojatno spasili od trenutnog otkaza, ali Zovko očito više nema povjerenje klupske uprave, koja je za 30. lipnja najavila kraj suradnje. Zovko je odmah nakon poraza protiv Metkovića sam ponudio ostavku, no čelnici Zagreba odlučili su završiti sezonu sa sadašnjom kadrovskom postavom.</p>
<p>- Na sastanku smo otvoreno upitali rukometaše za mišljenje o treneru i nakon pojedinačnog izjašnjavanja odlučeno je da Zovko ostane trener do kraja sezone. S tim danom, međutim, prestaju sve njegove obveze i prava u Badel 1862 Zagrebu, a naslijedit će ga drugi stručnjak. Već smo razgovarali s njegovim nasljednikom, koji će u sljedećih desetak dana izložiti svoju koncepciju za sljedeću sezonu, rekao je nakon sastanka direktor Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb, ne preciziravši tko će u lipnju preuzeti prvu momčad.</p>
<p>Kaleb je tek naglasio da se radi o hrvatskom stručnjaku koji trenutno radi u inozemstvu, što znači da bi kandidati za Zovkovog nasljednika mogli biti - Lino Červar, Hrvoje Horvat, Sead Hasanefendić, Zvonimir Serdarušić. U ovom nizu prvospomenuti trener, inače trenutno izbornik talijanskih rukometaša, navodno ima najveće šanse da preuzme kormilo najboljeg hrvatskog kluba. Zovko je tako u svom drugom mandatu u Zagrebu izdržao samo godinu dana, a njegov prethodnik Velimir Kljaić trenerom je bio samo godinu i pol.</p>
<p>- Na traženje klupskih čelnika da se izjasnimo, mi smo podržali trenera Zovka, ali nije bilo pojedinačnog glasovanja. Odluka o završetku suradnje sa Zovkom na kraju sezone nema veze s nama igračima. Mislim da je uprava o tome odlučila i prije nego je čula naše mišljenje. Mi smo se složili za zahtjevima da do kraja sezone treba dodatno »stisnuti« i u prvnstvu i kupu, te pokušati ponovno osvojiti oba domaća trofeja. Bilo je riječi i o našim potraživanjima, opet smo izrazili povjerenje u klupsko vodstvo i zaključili da više nećemo pitati za plaće već čekati obećane rokove, rekao je Zagrebov vratar Mirko Bašić.</p>
<p>Na sastanku su rukometašima najavljene i kazne za posljednje poraze, pa će tako cijeloj momčadi od plaće (koju ionako ne dobivaju) biti uzeto izmedu 500 i dvije tisuće njemačkih maraka i to za svaki poraz. Maksimalna će kazna, dakle, iznositi četiri tisuće DEM. Direktor Kaleb je naglasio da neki igrači mogu biti i »pomilovani«, spomenuvši pritom vratara Maria Kelentrića, kojem se nema što prigovoriti na angažmanu u obje izgubljene utakmice.</p>
<p>- Klub nema drugog načina da nas kazni nego financijski, jer porazima protiv Zameta i Metkovića ugrozili smo pozicije i u prvenstvu i u kupu. Normalno je da i momčad ima određene obveze i da ovi neuspjesi ugrožavaju ambicije kluba. Nije to ništa strašno, štoviše ako prođemo Metković u kupu obećana nam je nagrada koja premašuje iznos kazne, kazao je Bašić.</p>
<p>Učinak posljednjih događaja u hrvatskom rukometnom prvaku bit će vidljiv već u prvoj sljedećoj utakmici, u nedjelju u »Kutiji šibica« u prvom kolu Lige za prvaka protiv Varteks-Tivara. Međutim, pravi ispit »zagrebaše« čeka u sljedeću srijedu, kada su u Metkoviću igra uzvratna utakmica četvrtfinala hrvatskog kupa.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Degen umjesto Božičevića?</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Osim trenera prve momčadi do ljeta će RK Badel 1862 Zagreb promijeniti i predsjednika. Sadašnji prvi čovjek kluba Ivan Božičević trebao bi se spustiti na dopredsjedničku poziciju, a za njegovo mjesto glavni je kandidat predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH), zagrebački odvjetnik Silvije Degen.</p>
<p>- Još uvijek nije sigurno da će Degen preuzeti predsjedničku funkciju, iako on ima najviše izgleda. Općenito, upravni organi kluba pretrpjet će temeljitu rekonstrukciju, jer dosad je funkcioniralo samo 25 posto izabranih članova. U takvim uvjetima nije ni čudo da se financijski problemi kluba nisu mogli riješiti. Očito je da smo u Upravni odbor izabrali pogrešne ljude, kazao je Božičević. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prvi korak prema europskoj smotri</p>
<p>U subotu (16.30) u Sportskom domu rukometašice Hrvatske i Njemačke odigrat će prvi kvalifikacijski dvoboj za nastup na Europskom prvenstvu 2000. u Rumunjskoj / Uzvrat tjedan dana kasnije u Sindelfingenu</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Dvadeset europskih ženskih rukometnih reprezentacija borit će se ovog i sljedećeg vikenda za plasman na Europsko prvenstvo, koje će se održati u prosincu u Rumunjskoj. Tko bude bolji u dva dvoboja putovat će u Rumunjsku, a ostale će tražiti novu priliku. Ždrijebom je određeno deset atraktivnih parova, a u većini parova teško prognozirati tko će proći. To su Slovenija - Francuska, Jugoslavija - Nizozemska, Turska - Bjelorusija, Slovačka - Danska, Španjolska - Rusija, Ukrajina - Poljska, Bugarska - Makedonija, Češka - Mađarska i Švedska - Austrija. No, najzanimljiviji je svakako Hrvatska - Njemačka.</p>
<p>Hrvatske i njemačke rukometašice sudarit će se u subotu u 16.30 sati u dvorani II Sportskog doma, a uzvrat je na rasporedu sljedeće subote u njemačkom Sindelfingenu. Izbornik Josip Šojat od 17 pozvanih igračica odabrat će za zagrebački dvoboj 12, koje će pokušati iznijeti teret dvoboja s Nijemicama u kojem je ulog iznimno velik - plasman na EP 2000. godine u Rumunjskoj, koji bi vratio hrvatske rukometašice nakon nekoliko godina na veliko međunarodno natjecanje.</p>
<p>Izbornik Josip Šojat danas ima novu reprezentaciju, nema Snježane Petike, Nataše Kolege, Irine Maljko... Kroz nekoliko je turnira iskušao mnoge igračice i za ovu, ključnu akciju pozvao najbolje hrvatske rukometašice. Iz Francuske su stigle Klaudija Bubalo, Samira Hasagić i Marija Čelina, iz Slovenije Vesna Horaček, iz Švedske Marina Kovač-Kevo, iz Mostara Koraljka Milić, a ostale su nastupaju u Hrvatskoj. Najvrjednije su Podravkine reprezentativke Sanela Knezović, Vlatka Mihoci, Renata Damjanić, Božica Palčić i Željana Štević, zatim slijede Kraševe Maja Mitrović i Jelena Njemaškalo, Osijekova Paula Glavaš, pa Jelena Galkina iz Zvečeva...</p>
<p>- Naporno je, dosta treniramo, tako da smo nakon sezone i ovih priprema pomalo umorne. Ali to nije bitno, svjesne smo koliko nam znače i što nam donose utakmice protiv Nijemica i mislim da ćemo sve koliko nas ima dati sve od sebe, kaže Koraljka Milić, koja će ovu sezonu završiti u mostarskom Interinvestu.</p>
<p>Nesreća je zadesila Šojata, pa je subotnji nastup Samire Hasagić vrlo upita zbog uganuća desnog gležnja. No, i bez nje Šojat će odabrati 12 najspremnijih i najsigurnijih. Jer, Nijemice nisu isti sastav kojeg su Šojatove igračice deklasirale na turniru u Varaždinu u listopadu. Novi izbornik Dago Leukefeld pozvao je tri vratarice Schanze, Lindemann i Christiansen, te igračice Schulz, Radzeviciute, Jurack, Pietzsch, Schafferus, Grunow, Hodak-Maier, Schliecker, Blacha, Heinz, Ahlgrimm, Melbeck i Tobiasz. Ovaj sastav igra brzo, s mnogo trke i taj ritam drže cijelo vrijeme, što, čini se, zna biti kobno za mnoge. No, mnogo je Šojat imao takvih iskušenja, preiskusan je da bi dopustioo sebi i svojim igračicama nasjesti na takvu zamku.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»U Zadru ćemo pobijediti svakoga, a u gostima Split i Zagreb«</p>
<p>Da je Komazec bio s nama u Ateni, sigurno bismo igrali u finalu Saportina kupa, ali to su okolnosti na koje se ne može utjecati, kaže trener košarkaša Zadra Ivica Burić</p>
<p>ZADAR, 7. travnja</p>
<p> - Nedavno su u Jazinama klupski čelnici košarkašku sezonu koja je u tijeku i pred najvažnijim raspletom, ocijenili navjećom ocjenom. Sve što je dosad planirano uglavnom je ostvareno, tek je korak nedostajao do borbe za europski trofej. »S obzirom kako je krenula sezona odnosno da smo se okupili u posljednji trenutak a da nam je cilj bio ulazak ili bolje reći povratak u europsku ligu moramo biti zadovoljni« ističe Ivica Burić trener Zadra.</p>
<p>• Je li Zadar mogao napraviti taj jedan korak više u Europi?</p>
<p>- Zadar se u organizacijskom i financijskom smislu ne može nositi s moćnim europskim klubovima. No, uz malo više sportske sreće mogli smo proći do finala, u čemu nas je uvelike spriječila ozljeda kapetana momčadi Arijana Komazeca, bez kojeg smo ostali u važnom dijelu sezone. Da je Ari bio s nama u Ateni, sigurno bismo igrali u finalu Saportina kupa, ali to su okolnosti na koje se ne može utjecati. </p>
<p>• Dobro što se njegova ozljeda nije odrazila na učinak na domaćoj sceni. Koja su vaša očekivanja?</p>
<p>-Dobro što startamo s prve pozicije, međutim mini-ligu doživljavam kao doigravanje u kojem ne smijemo dopustiti nikakvo iznenađenje osobito na domaćem parketu. Znamo koliko nas je uzdrmao poraz s početka sezone od Zagreba, nakon kojeg smo se na sreću vrlo brzo stabilizirali i dostigli željenu formu. Nešto slično ne smije nam se dogoditi opet. Šest kola je pred nama, u kojima možemo puno dobiti ali i izgubiti, stoga je maksimalna koncentracija kod svih igrača neophodna. Uporno ponavljam riječ koncentracija koja će i dalje biti u mojim mislima nadam se i kod igrača.</p>
<p>• Zadar i Cibona imaju određene prednosti u odnosu na Split i Zagreb. Bojite li se opuštanja?</p>
<p>- Kod kuće moramo pobijediti svakoga, a nadam se pobjedama protiv Splita i Zagreba u gostima. To je formula po kojoj ćemo postupati da bismo zadovoljiti svoje planove i ciljeve. Sigurno da Split i Zagreb neće biti nijemi promatrači, osobito na svom parketu. Svako opuštanje i nas i Cibone može biti kobno.</p>
<p>• Nije potrebno isticati koliko bi vam značio povratak Arijana Komazeca. Kakvi su izgledi da se uskoro vrati u momčad?</p>
<p>- Moram kucnuti u drvo i kazati kako se njegova ozljeda bliži kraju. Već je skinuo gips, počeo lagano trenirati, još čekamo snimku njegove šake i onda ćemo moći reći kad će se kapetan definitivno vratiti na parket. </p>
<p>• Zagreb je prvi gost Jazina u mini-ligi? </p>
<p>- Imamo dovoljno snage i motiva da tu utakmicu odigramo na najbolji način i ostvarimo pobjedu. Zagreb je o svojim mogućnostima rekao sve time što se uvrstio među četiri momčadi. O taktici ćemo na parketu. (D. Žura)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Težak diplomatski poraz Rusije u Strasbourgu</p>
<p>Igor Ivanov optužio je europske parlamentarce da su se poveli za svojim kolegama koji razmišljaju u duhu hladnog rata</p>
<p>MOSKVA, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na rezoluciju parlamentarne skupštine Vijeća Europe kojom je zbog rata u Čečeniji ruskom izaslanstvu oduzeto pravo glasa na neodređeno vrijeme u Strasbourgu i predloženo Komitetu ministara vanjskih poslova da Rusiju isključi iz te najstarije međunarodne institucije, kremaljski državni vrh reagirao je u petak izuzetno oštro, ali ne i histerično kao što su to najavljivali i priželjkivali pojedini moskovski »jastrebovi«. U posebnoj izjavi Ministarstva vanjskih poslova Rusije spomenuta rezolucija označava se kao »ozbiljan udarac« stremljenju stvaranja jedinstvenog europskog područja. Izražavajući zatim »duboko žaljenje« zbog donošenja takve rezolucije, rusko Ministarstvo vanjskih poslova je prvenstveno istaknulo da taj dokument ne uvažava uspomene na one ruske državljane koji su pali kao žrtve čečenskih terorista i koji su poginuli u borbi da se uspostavi red i mir u Čečeniji.</p>
<p>Novoizbrani ruski predsjednik Vladimir Putin u petak prije podne nije komentirao rezoluciju, a za vrijeme pregovora u Moskvi s predstavnicima Europske unije šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov bio je nešto oštriji optužujući europske parlamentarce da su se prilikom donošenja rezolucije o Čečeniji poveli za onim svojim kolegama koji i dalje razmišljaju u duhu »hladnog rata«.</p>
<p>Za razliku od kremaljske izvršne vlasti, pojedini ruski političari i osobito novinari reagirali su izuzetno oštro i krajnje emotivno na rezoluciju koja je u četvrtak usvojena u Strasbourgu. Tako je šef ruskog parlamenta Genadij Seleznjov izjavio da će Rusija nastaviti svoju politiku i strategiju bez obzira na one koji ju stalno »ujedaju«. Seleznjov je najavio da će se Donji dom ruskog parlamenta zasjedati u ponedjeljak kako bi dao svoju ocjenu rezolucije o Čečeniji i postupka VE prema Rusiji. Ne isključuje se da će na tom zasjedanju meta osude biti i dva ruska poslanika, neovisni političar i borac za ljudska prava Sergej Kovaljov i zastupnik Demokratske stranke »Jabuka« Sergej Ivanjenko koji za razliku od svojih kolega jedini nisu demonstrativno napustili u četvrtak navečer Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe.</p>
<p>U polemiku oko rezolucije uključio se u petak i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Aleksej II. optužujući Zapad da je donesenom odlukom u Strasbourgu potvrdio vođenje »politike dvojnih standarda prema njegovoj zemlji«. Moskovski novinari posebno su izdvojili onaj dio rezolucije u kojem se preporučuje državama članicama VE da ukoliko žele mogu podnijeti europskom sudu tužbu protiv Rusije zbog kršenja ljudskih prava u Čečeniji. »Taj dio rezolucije krajnje je sramotan i ponižavajući za Rusiju«, zaključio je u petak komentator moskovskog lista Segodnja, a cijelu raspravu i usvajanje rezolucije u Strasbourgu Izvestije su okarakterizirale kao težak poraz ruske diplomacije. »Tom rezolucijom naša je zemlja praktički izjednačena s Jugoslavijom i akcijama Srba na Kosovu« pišu Izvestije. Ostali moskovski listovi pokušavaju svojim građanima objasniti što ih čeka ukoliko i Rusija bude isključena iz Vijeća Europe. Prvo, teže će dobivati vize za putovanje u zapadnoeuropske države, u perspektivi ne treba isključiti ni donošenje ekonomskih sankcija, a Rusija će i sve teže dobivati strane kredite. </p>
<p>Konstatirajući da je Rusija u financijski lošem stanju i da si ne smije dopustiti izravnu konfrontaciju s Europom, Izvestije od petka pišu: »Mi nismo dali Europi do znanja da su za nas podjednako važni dobri odnosi s njom kao i završetak čečenskog rata. Uz to, nismo Europi dali ni jasnu perspektivu kada će se završiti rat u Čečeniji pa mjere koje su donesene u Strasbourgu nikoga ne trebaju čuditi«. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Talijanski novinari u štrajku</p>
<p>Štrajk je organiziran protiv nakladnika koji bi htjeli smanjiti dosadašnja novinarska prava, prije svega u pravu otpuštanja s posla </p>
<p>RIM, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Talijanski novinari ušli su u dvodnevni štrajk tjedan prije oblasnih izbora. Oni čije vijesti izlaze dan kasnije (novine, agencije) obustavili su rad u petak. Ostali će prekinuti rad u subotu, tako da Italija u subotu i nedjelju u potpunosti ostane bez dnevnih novina, radijske, televizijske, te internetske informacije.</p>
<p> Iznimka su dva desetodnevna dnevnika koja emitiraju radio i televizija, u obliku koji uređuju štrajkaši. Štrajk također ne obvezuje novine koje izdaju novinarske zadruge, jer je uperen protiv nakladnika. I ovaj štrajk, kao i prethodni, usmjeren je protiv nakladnika glasila u svim medijima, a tiče se novoga nacionalnog ugovora o novinarskom radu, krovnog dokumenta po kojemu se postrojavaju kolektivni i pojedinačni radni ugovori u novinarstvu. Nakladnici bi htjeli smanjiti dosadašnja novinarska prava, prije svega u pravu otpuštanja (danas je u Italiji praktički nemoguće otpustiti novinara bez bankrota lista). Iako tvrde da nisu u sporu protiv političara, novinari su ovim pomno tempiranim štrajkom upozorili političare da će politička informacija (o kojoj politika živi) biti glavna žrtva ukopiste li se nakladnici i dalje. </p>
<p>Nakladnici, s druge strane, tvrde da se u posljednje četiri godine i dalje smanjila margina dobiti u novinstvu, da je sve više izdanja u gubicima, a da novinari ne žele snositi nikakav rizik. Obavijesna šutnja u Italiji, u kojoj sudjeluju svi uposleni novinari, bez obzira jesu li na plaći ili na honoraru, završit će u ponedjeljak. Novinari obećavaju da neće biti više štrajkova do Cvjetnice, kada su oblasni izbori, glavno odmjeravanje snaga prije dogodišnjih parlamentarnih. U tom obećanju sadržana je prijetnja: ne popuste li nakladnici, za tjedan dana počinjemo ponovo. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jospin traži od Korzikanaca da se međusobno usuglase o statusu otoka </p>
<p>PARIZ, 7. travnja</p>
<p> - »Nastavite razgovore, usuglasite se međusobno, vidjet ćemo se ponovo ovog ljeta«, rekao je francuski premijer Lionel Jospin izaslanstvu korzikanske regionalne skupštine, koje je od novog susreta s predstavnicima središnje vlade u Parizu očekivalo mnogo više.</p>
<p> Razgovore o »novom statusu« Korzike, premijer Lionel Jospin prihvatio je krajem prošle godine. Prvi susret održan je 13. prosinca, a u četvrtak kasno navečer završena je druga runda tog dijaloga u sjedištu vlade u Parizu. Izaslanstvo korzikanske regionalne skupštine, u kojem su zastupljeni i vijećnici nacionalističkog »Corzica Natione«, došlo je na razgovore u Pariz s dvije platforme. </p>
<p> Jedna, s manjinskom potporom u regionalnoj skupštini (22 glasa), a zastupao ju je predsjednik te skupštine Jose Rossi (DL-liberali-demokrati), traži prenošenje dijela zakonodavnih ovlasti iz Pariza na otočku skupštinu u Ajacciu do razine autonomije. Rossijevu formulu podržavaju i vijećnici nacionalističke »Corzica Natione«, te dio vijećnika korzikanske ljevice.</p>
<p> Drugu, većinsku platformu (26 glasova) izradio je donedavni ministar u Jospinovoj vladi, Korzikanac Emille Zuccareli (lijevi radikali). Ona uživa podršku i vijećnika neogolističkog RPR-a i komunista na otoku, a za Korziku traži »visok stupanj decentralizacije« bez zadiranja u bitne zakonodavne ovlasti središnje vlasti u Parizu. </p>
<p> Dvije platforme s Korzike imaju i dosta dodirnih točaka, osobito kada se radi o ostvarenju prava na kulturne specifičnosti stanovništva, uključujući tu i obvezu uvođenja korzikanskog jezika u osnovne škole. </p>
<p> Lionel Jospin je na završetku susreta izjavio da je Vlada spremna nastaviti dijalog. Kada se vijećnici na Korzici međusobno usuglase oko svojih stajališta, Jospin je spreman pristupiti i izradi zajedničkog prijedloga vlade i korzikanske regionalne skupštine. </p>
<p> Francuski premijer je nagovijestio, ali ne precizirajući nikakav rok, da bi o tom prijedlogu moglo biti konzultirano i »stanovništvo otoka, a zašto ne i šire...«. </p>
<p> Brzom prihvaćanju zahtjeva za raspisivanjem regionalnog referenduma na Korzici nadali su se otočki autonomisti i »Corzica Natione«. A za ubrzanje »dijaloga« s vladom u Parizu zalaže se cijelo korzikansko izaslanstvo. Korzikanski vijećnici se pribojavaju da bi se traženje rješenja za novi status Korzike moglo rasplinuti ili zakomplicirati kako se bude približavao novi izborni ciklus u Francuskoj (u 2001. i 2002. godini). </p>
<p> »Nije kasno da se nešto učini, ali nije ni prerano da Vlada u Parizu učini nešto«, lakonski je izjavio vijećnik »Corsica Nazione«, Jean-Guy Talamoni. </p>
<p> Glavne ilegalne i tajne oružane skupine na Korzici, podržavajući dijalog s vladom u Parizu o novom statusu Korzike, proglasile su početkom godine svoje jednostrano »primirje« na otoku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Studija za otvaranje pregovora Unije i Hrvatske u lipnju</p>
<p>BRUXELLES, 7. travnja</p>
<p> - Vijeće ministara Europske unije, koje će u ponedjeljak zasjedati u Luxembourgu, zatražit će vjerojatno od Europske komisije da »studiju o izvedivosti« za otvaranje pregovora s Hrvatskom, o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju podnese za dva mjeseca, tj. na lipanjskom zasjedanju ministarskog Vijeća Unije. </p>
<p> Takav prijedlog šefovima diplomacija pripremljen je na razini stalnih predstavnika 15 zemalja članica u Bruxellesu, doznaje se u petak iz službenih izvora EU-a. </p>
<p> U okviru šireg dnevnog reda, Vijeće ministara EU-a razmotrit će i odnose sa zemljama jugoistočne Europe, odnosno »zapadnog Balkana«. Visoki predstavnik EU za zajedničku sigurnosnu i vanjsku politiku Javier Solana trebao bi podnijeti usmeno izvješće i plan provođenja zaključaka nedavnog summita Unije u Lisabonu, gdje su šefovi država i vlada naglasili strateški interes EU-a za mir i stabilizaciju u toj regiji. </p>
<p> Najavljuje se da će o odnosima s Hrvatskom biti riječi temeljem izvješća o nedavnom posjetu ministarske »Trojke« (28.ožujka). Ona se vratila iz Zagreba s pozitivnim ocjenama o tijeku ostvarivanja političkih i ekonomskih reformi nove hrvatske Vlade, kao i o hrvatskoj spremnosti za suradnju i normalizaciju sa susjednim zemljama, osobito BiH. </p>
<p> Formalni poziv Europskoj komisiji da do lipanjske sjednice ministara dovrši svoju »studiju o izvedivosti« (feasibility study) o pregovorima s Hrvatskom, znači da bi se otvaranje pregovora moglo očekivati najesen. Po podnošenju (i uz pozitivnu ocjenu) »studije izvedivosti« Vijeće ministara EU-a bi u idućoj fazi trebalo od Europske komisije formalno zatražiti izradu prijedloga pregovaračke platforme EU-a. Potom Vijeće ministara treba odobriti Komisiji mandat za pregovore s Hrvatskom. </p>
<p> S Makedonijom su, ove srijede u Bruxellesu, kao prvom zemljom iz regije otvoreni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kakav se kao model-EU za zemlje regije predviđa i za Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rosenbaum: Povijesno i hrabro suđenje Šakiću </p>
<p>WASHINGTON, 7. travnja</p>
<p> - Hrvatska zaslužuje priznanje za »povijesno i hrabro« suđenje Dinku Šakiću, zapovjedniku jasenovačkog logora u vrijeme II. svjetskog rata, rekao je u četvrtak Eli Rosenbaum, direktor Odjela za posebne istrage (OSI) američkog Ministarstva pravosuđa. On je sudjelovao na tribini koju je u svom sjedištu u Washingtonu organizirala najveća svjetska židovska organizacija B'nai B'rith. Istaknuo je da, »nažalost, vrlo malo europskih zemalja, a osobito onih postkomunističkih«, pokazuje volju i spremnost kazniti zločince iz doba nacizma. Govoreći o radu OSI-ja, Rosenbaum je kazao da su od utemeljenja 1979. godine prikupili podatke o 60 tisuća ratnih zločinaca. U Americi je pod istragom oko 250 osoba, više od 150 nacističkih ratnih zločinaca onemogućeno je u pokušaju da uđu u SAD, uspješno su završili sudski postupci protiv 63 osobe kojima je oduzeto američko državljanstvo, a 53 su izručene zemljama u kojima im je suđeno. Objasnio je da američki Ustav ne dopušta mogućnost kaznenog progona za američke državljane ako su zločin počinili u inozemstvu. Stoga se nacističkim zločincima može samo oduzeti državljanstvo i protjerati ih. S tim u svezi spomenuo je slučaj Andrije Artukovića, ustaškog ministra unutrašnjih poslova, za kojeg je postupak izručenja trajao punih 35 godina što je bez presedana u američkom pravosuđu. Rosenbaum se usprotivio nekim mišljenjima da je prekasno progoniti zločince iz II. svjetskog rata jer su odveć stari i jer nema svjedoka ni dokumenata. Govoreći o budućnosti Odjela za posebne istrage, rekao je da su senatori Orin Hatch i Patric Leahy predložili Kongresu zakon kojim bi se nadležnost OSI-ja proširila i na ratne zločine počinjene nakon II. svjetskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Krajišnik izjavio da nije kriv</p>
<p>DEN HAAG, 7. travnja</p>
<p> - Bivši predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik (55) izjavio je u petak pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije da se ne osjeća krivim za ratne zločine. Krajišnika, jednog od najbližih suradnika vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, ovaj su tjedan na Palama uhitile snage NATO-a, na temelju zapečaćene optužnice. Optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini tijekom rata u toj državi 1991. i 1992. godine. Na prvom pojavljivanju pred Haaškim sudom Krajišnik je, odjeven u sivo odijelo i bez promjene izraza lica, na svaku točku optužnice odgovarao riječima: »Nisam kriv«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pooštrene sankcije Miloševićevoj oligarhiji</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Sve tvrtke u Srbiji, ma kome pripadale i čime god se bavile, bit će od 8. travnja svrstane na »bijelu« odnosno »crnu« listu i njihovo će poslovanje sa inozemstvom biti pod strogom kontrolom. Vijeće ministara EU-a usvojilo je u četvrtak u Bruxellesu odluku o pooštravanju sankcija i nastavku selektivne politike prema SRJ koja podrazumijeva pojačavanje pritiska na režim u Beogradu i istodobno pružanje pomoći građanima. Do sada su na snazi bile odluke o zamrzavanju bankovnih računa državnih i poduzeća i kompanija u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti kao i zabrana investiranja stranog kapitala u Srbiju, a od sada će biti zabranjen svaki oblik poslovanja.</p>
<p>Tvrtka koja smatra da se ne bi trebala naći na udaru dodatnih sankcija i takvu »bijelome« popisu jer ne podržava režim, morat će dokazati da raspolaže vlastitim prihodima bez utjecaja i kontrole vlasti u Srbiji i SRJ, da joj mjesečne transakcije u poslovima sa EU ne prijelaze 100.000 eura, da se ne bavi poslovima u bankarstvu, financijskim uslugama, energetici i opskrbi gorivom, proizvodnjom i trgovinom vojnom i policijskom opremom, prometom, petrokemijom, poslovima koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu čelikom i željezom. Na »crnoj« listi naći će se sve tvrtke iz Crne Gore i sa Kosova jer su one podobne pod uvjetom da im se ne dokaže bliska veza sa režimom u Beogradu. EU je posebno objasnila da pod pojmovima jugoslavenske i srbijanske vlade podrazumijeva sva tijela, agencije i organe na svim razinama, sve kompanije i institucije koje kontrolira vlada, sve nasljednike tvrtki ugašenih poslije 26. travnja 1999. godine kao i sve pojedince koji ta tijela predstavljaju. </p>
<p>U prvim komentarima, u Srbiji se ocjenjuje da je ovaj put EU nastojala zatvoriti sve »rupe« kroz koje bi najnovije mjere mogle biti izigrane, dok će se liste dopunjavati do 15. svibnja. Budući da se već oko osamsto ljudi iz vrha Miloševićeva režima nalazi na popisu osoba kojima je zabranjeno izdavanje viza za zemlje EU-a, može se pretpostaviti da će poslovanje srbijanske poslovno-financijske oligarhije biti od sada još teže. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prce će morati Haagu dostaviti dokumente o Kordiću i Čerkezu</p>
<p>MOSTAR, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Miroslav Prce, federalni ministar obrane, ipak će morati, tvrdi Dnevni avaz, Haaškom sudu dostaviti traženu dokumentaciju vezanu za slučajeve Kordić i Čerkez. Sam ministar je izjavio kako »ne zna gdje se nalazi dokumentacija koju od njega zahtijeva Sudsko vijeće Haaškog tribunala i da za to nije dobio sudsku odluku«. No, dan kasnije sarajevski je dnevnik, pozivajući se na izvore bliske bosansko-hercegovačkom Ministarstvu unutarnjih poslova objavio presliku sudske zapovijedi Haaškog suda upućene Prci u kojoj se od njega traži da u roku od mjesec dana, do 30. travnja, dostavi Haagu traženu dokumentaciju. </p>
<p>»Zapovijeda se Federaciji BiH da preko ministra obrane dostavi dokumentaciju navedenu u povjerljivim Aneksima A, B i C, dostavljenima u zapovijedi od 27. siječnja 2000. godine, uključujući relevantne dokumente u ratnim arhivima lociranim u Grudama, a u okviru od mjesec dana od izdavanja ove zapovijedi, da u pismenome izvještaju izvijesti Sudsko vijeće. Na snazi i dalje ostaje zapovijed Federaciji BiH za dostavu materijala od 2. siječnja ove godine«, stoji u sudskoj zapovijedi koju je potpisao predsjedavajući Sudskoga vijeća sudac Richard May, a za koju Avaz tvrdi kako je, kao i svi raniji dopisi iz Haaga, proslijeđena federalnom ministru obrane Miroslavu Prci. Nadalje, tvrdi se kako je sadržaj zapovjedi koju je uputio May donesen upravo na temelju pismenih dopisa koje je ministar Prce upućivao Haaškom sudu u razdoblju od 27. siječnja do 24. veljače ove godine. </p>
<p>U jednom od svojih dopisa Haaškom sudu, Prce je navodno potvrdio kako zna da se u Grudama nalazi ratni arhiv Herceg-Bosne, pa je bilo i logično da Vijeće locira Grude kao mjesto gdje se nalazi tražena dokumentacija. Istu je adresu, piše sarajevski dnevnik, on uputio i u dopisu upućenome Stjepanu Radiću, direktoru Arhiva Federacije BiH, koji je navodno već boravio u Grudama, »ali je na mjestu označenom kao ratni arhiv našao opći kaos i nesređenu dokumentaciju«. Unatoč svemu, zaključuje se kako će federalni ministar obrane Miroslav Prce ipak morati najkasnije do 30. travnja »dokumentaciju iz Gruda dostaviti Haagu«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Prljavi trikovi u peruanskoj predsjedničkoj kampanji</p>
<p>U nedjelju Peruanci izlaze na birališta kako bi izabrali novog predsjednika / Fujimorijev suparnik na izborima nosi neprobojni prsluk zbog prijetnji smrću</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Predizborna je kampanja za novoga peruanskog predsjednika okončana, a birači će u nedjelju odlučiti tko će biti novi šef države u toj siromašnoj južnoameričkoj zemlji. Od devet kandidata, prema ispitivanju javnog mišljena, zasad vodi predsjednik Alberto Fujimori (s nešto više od 38 posto), a najviše mu se približio Alejandro Toledo, (s oko 37 posto). Kampanja je, prema ocjenama stranih promatrača, obilježena prljavima trikovima vladajuće strukture, koja na svaki način želi ostati na vlasti još pet godina. Svoju su zabrinutost zbog neregularnosti u izbornom procesu izrazile i Clintonova administracija te Organizacija američkih država (OAD).</p>
<p>Oporba tvrdi da je Fujimorijeva garnitura u državnim medijima organizirala klevetničke napade na suparnike, te da je dodijelila lažne osobne isprave pripadnicima vojske i policije kako bi mogli glasovati u korist Fujimorija. (U Peruu je, inače, vojnicima i policajcima zabranjeno izići na birališta).Fujimorija, koji je na vlasti već 10 godina i koji je lukavim manevrom svojih pristaša u Kongresu uspio progurati tumačenje Ustava po kojemu se može kandidirati i treći uzastopni put, politički protivnici optužuju da priprema izbornu prijevaru. U svojim predizbornim govorima, sin japanskog useljenika Peruancima obećava da će raditi na iskorjenjivanju siromaštva, otvoriti nova radna mjesta i dalje se suprotstavljati političkom nasilju maoističke gerile »Svjetleća staza«. Njegov glavni suparnik Alejandro Toledo (54), ekonomist s iskustvom zaposlenika u Svjetskoj banci, također se zalaže za razvoj peruanskog gospodarstva, što bi pridonijelo većoj zaposlenosti i konkurentnosti u već dobro organiziranim regionalnim tržištima Južne Amerike. On igra na kartu svog indijanskog podrijetla u zemlji u kojoj su većina od 25 milijuna stanovnika Indijanci ili mestici (više od 80 posto), bijelaca ima oko 15 posto, a ostalo su Azijati i Afrikanci. Prema anketama, Toledu popularnost stalno raste, osobito u dijelovima zemlje u kojima žive Indijanci. </p>
<p>Fujimori (61), koji se uspješno uhvatio u koštac s političkim nasiljem i inflacijom, svojim je autokratskim stilom ipak već zamorio Peruance. Unatoč određenih gospodarskih uspjeha, njegova je vladavina obilježena skandalima i velikim brojem kršenja ljudskih prava, što će mu oduzeti jedan dio glasova. U vrlo napetoj predizbornoj atmosferi, u kojoj su se izmjenjivale uvrede i optužbe, Toledo je zbog prijetnji smrću morao poduzeti posebne mjere sigurnosti i nositi neprobojni prsluk. </p>
<p>Procjenjuje se da nijedan kandidat neće pobijediti u prvom krugu, pa će se o novome predsjedniku odlučivati u drugom krugu u lipnju, u kojemu bi Toledo sa svojom antivladinom retorikom mogao zadobiti povjerenje većine peruanskih birača.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hoće li se Tansu Çiller kandidirati za predsjednicu Turske?</p>
<p>Trojna turska vladina koalicija ozbiljno uzdrmana zbog najave borbe oko novog kandidata za predsjednika </p>
<p>ANKARA, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski premijer Bülent Ecevit neće podnijeti ostavku nakon neuspješnog pokušaja da parlament (Meclis), prihvati izmjenu Ustava o reizboru aktualnog predsjednika Süleymana Demirela za još jedan mandat u trajanju od pet godina. Takvu mogućnost on je nagovijestio u srijedu, neposredno uoči glasovanja o planiranim ustavnim amandmanima.</p>
<p>Ispostavilo se da je to bio više retorički pristanak na parlamentarne zastupnike kako bi pružili potporu karizmatskom šefu države negoli istinska nakana. Neprijeporno je da će odlazak »vještog turskog kormilara« iz ankarske predsjedničke palače na Cankayi, 16. travnja, ostaviti duboku političku prazninu ne samo na domaćoj, već i međunarodnoj političkoj sceni. Štoviše, to bi moglo dovesti do vrlo ozbiljnih potresa u Ecevitovoj vladi, čije naznake se već, na određen način, zamjećuju.</p>
<p>Ako se takva »negativna strujanja« pojačaju, to bi moglo ugroziti političke i gospodarske reforme u toj golemoj euroazijskoj zemlji. Taj, već utvrđeni »paket mjera«, jasno je iscrtala Europska unija. Službenoj Ankari je poručeno da se bez učinkovite sprovedbe unaprijed zadatih preduvjeta, posebice poštivanja ljudskih prava, ne može računati sa ulaskom u moćni bruxelleski politički i gospodarski klub. U svakom slučaju, postoje naznake da bi potresi u trojnoj Ecevitovoj koaliciji mogli prvenstveno nastati oko izbora novog turskog vrhovnika.</p>
<p>To će svakako biti teško političko cijenjkanje s krajnje neizvjesnim ishodom. Tim više, što se u prvi plan već ističe kandidatura čelnika Domoljubne stranke (Anavatan) Mesuta Yilmaza. Malo je, međutim, vjerojatno da će treći koalicijski partner Stranka nacionalističke akcije prihvatiti takvu opciju. Vođa turskih »sivih vukova« Devlet Bahceli mogao bi također istaknuti svoju predsjedničku kandidaturu.</p>
<p>U taj zamršeni turski rebus uključit će se, vrlo aktivno, i oporbena islamistička Stranka čestitost (FP) Recaija Kutana i Stranka pravog puta (DYP) bivše premijerke Tansu Çiller. Iz tabora »pravoputaša« već postavljaju pitanje: Zašto na kormilo zemlje, po prvi puta u njezinoj dugoj povijesti, ne bi došla prva žena?</p>
<p>U nastalom turskom političkom zapletu, koji ozbiljno ugrožava opstanak Ecevitovih »ljevičara« na vlasti, samo je jedno sigurno: borba za predsjedničku stolicu mogla bi političke opasnosti povećati geometrijskom progresijom. Sličan primjer je već zabilježen 1980. kada zastupnici nisu mogli izabrati novog šefa države. Tu parlamentarnu agoniju prekinula je nedodirljiva vojska rujanskim državnim udarom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Proces nacističkom liječniku u Austriji ipak se nastavlja?</p>
<p>BEČ, 7. travnja</p>
<p> - Nakon što je suđenje Heinrichu Grossu, austrijskom liječniku optuženom za smrt devetoro djece u nacističkoj klinici, prekinuto prošlog mjeseca zbog uznapredovale demencije kod optuženika, Gross će se morati ponovno podvrći psihološkom vještačenju kojim će se utvrditi je li sposoban za nastavak suđenja.</p>
<p> Tako je u petak, na zahtjev državnog tužitelja, Michaela Klackla, odlučio sudac Karlheinz Seewald. Brza sudačka odluka - tužitelj je zahtjev za ponovnim vještačenjem podnio prije tek dva dana - može se objasniti i žestokim kritikama koje je prekid procesa izazvao u zemlji i inozemstvu. Sam Klackl je zahtjev obrazložio činjenicom da postoje opravdane sumnje u točnost liječničkog nalaza te zatražio da Grossovo zdravstvno stanje procijene stručnjaci iz inozemstva. Te sumnje, smatra tužitelj, potvrđene su Grossovim televizijslo intervjuom ubrzo nakon prekida suđenja u kojem se pokazalo da je doktor pribran i sposoban odgovarati na kompleksna pitanja. </p>
<p>Suđenje koje je prošlog mjeseca prekinuto na neodređeno vrijeme, predstavljalo je treći pokušaj da se Grossa osudi u vezi s smrću nekoliko tisuća djece, koje su nacisti ubili jer su ih smatrali fizički ili mentalno neprikladnima za Hitlerovu viziju savršenog svijeta. Liječnik je u dva navrata izveden pred sud odmah po svršetku rata, ali je njegov slučaj oba puta odbačen zbog proceduralnih nepravilnosti. Treći proces, sredinom osamdestih godina, poništen je zbog zastare kaznenog djela.</p>
<p> Proces Grossu značajan je i zbog ambivalentnog odnosa Austrije prema svojoj nacističkoj prošlosti, koji je u ovom trenutku ponovno aktualan zbog sudjelovanja desničarske Slobodarske stranke Jörga Haidera u koalicijskoj vladi. Prirodu takvog odnosa ilustrira i poslijeratna karijera dr. Grossa, koji je nakon rata postao uspješan neurolog, bez obzira na činjenicu da je istraživanja, koja su mu priskrbila ugled u stručnim krugovima, provodio na očuvanim mozgovima djece koje su ubili nacisti. Kako se i sam često se pojavljivao na suđenjima kao sudski vještak, u srdačnim je odnosima s ostalim stručnjacima, koji su ga proglasili nesposobnim za suđenje. </p>
<p>Pogrešan odnos prema nacističkoj prošlosti priznala je u četvrtak i, sada oporbena, Socijaldemokratska stranka (SPÖ), koja je pozvala i druge stranke da kritički preispitaju svoj odnos prema »smeđoj mrlji« u austrijskoj prošlosti. Alfred Gusenbacher, čelnik SPO-a, javno se ispričao zbog desetljeća oportunizma tijekom kojih je njegova stranka imenovala bivše naciste na visoke dužnosti, kako bi osvojila glasove onog dijela stanovništva koji je tijekom Drugog svjetskog rata otvoreno podržavao Hitlera. (AP/jš)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Prijedlog tako dugotrajnog postupka vraćanja štednje razočarao je sve, osobito starije štediše</p>
<p>Nakon što su štediše propalih banaka i štedionica napokon upoznati s načinom isplate osigurane štednje, postalo im je jasno kako nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo. Dapače, prijedlog Vlade, odnosno ministra financija bio im je veliki šok. Ne treba, naime, zaboraviti na to da štediše tih banaka i štedionica ne mogu doći do svog novca, ne od datuma objave stečaja banaka, nego znatno dulje, tj. otkako su ove banke i štedionice nelikvidne, a tome je za većinu banaka već blizu dvije godine. A prijedlogom Vlade osigurani ulozi do 100.000 kuna bit će im isplaćeni »na kapaljku«, tijekom sljedećih pet godina, što s prethodne dvije čini približno sedam godina kako im je vlastiti novac nedostupan, odnosno primat će ga u ratama. S obzirom na to da je među desecima tisuća štediša znatan broj i onih koji su u banku uložili novac u dobi od 65 i više godina, a kako je u nas prosjek života muškaraca oko 69 godina, sigurno je da mnogi štediše neće ni doživjeti povrat osigurane štednje. Stoga je razumljivo da je prijedlog o tako dugotrajnu postupku vraćanja štednje razočarao sve, a osobito one starije i bolesne štediše. Uz to, predloženi je način povrata novca zbog dvostrukih mjerila prema štedišama ovisno o visini njihova uloga, stvorio i nepravednu podjelu među njima, tako da se oni koji su uložili veće iznose u sklopu osigurane štednje smatraju izigranima. Naime, prema obavijesti Agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, do sada su štedišama isplaćeni svi štedni ulozi od 65.000 kuna, a samo štedišama s većim ulozima novac će biti vraćen u jednakim ratama tijekom sljedećih pet godina. Stoga je teško razumjeti da, unatoč financijskim teškoćama u kojima je zemlja, nije nađena mogućnost da se prema svim štedišama u granicama osigurane štednje postupi jednako, kada već za tu štednju jamči država. Da je bilo više dobre volje i razumijevanja za njihove probleme, štedišama se moglo i uz petogodišnji povrat novca ponuditi na izbor i još neke mogućnosti. Na primjer, štedišama kojima je hitno potreban čitav osigurani iznos moglo se pokušati i to omogućiti, recimo, uz uvjet da se odreknu kamata i pristanu dobiti glavnicu umanjenu za neki postotak (iako je glavnica već smanjena zbog promjene tečaja kune). Štediše kojima je novac potreban možda za liječenje ili kupnju stana, sigurno bi prihvatili i takvo rješenje. </p>
<p>Nadalje, tim zaleđenim novcem štedišama se moglo eventualno omogućiti kupovina nekih dionica (kao što je to ranije bilo moguće s tzv. starom deviznom štednjom), otplata određenih zajmova i slično. Umjesto svega toga, donesena je birokratska odluka kojom se zapravo jamči povratak osigurane štednje zajedno s pripadajućim kamatama, svima, koji to dožive. Ako pak nisu te sreće, mogu ipak spokojno umrijeti sigurni da njihov novac nije izgubljen, jer za njega jamči država, a primit će ga njihovi (ne)sretni nasljednici.</p>
<p>Bit će, također, zanimljivo doznati i način isplate osiguranje štednje štedišama Hrvatske gospodarske banke, Agroobrtničke banke, Adria štedionice i Razvojne banke Dalmacije za koje je Hrvatska narodna banka tek ove godine dala Trgovačkom sudu prijedlog za stečaj. Hoće li naime štediše ovih banaka doći na red za isplatu tek nakon pet godina, pošto se isplate štediše ostalih banaka koje su ranije otišle u stečaj? Ili će i njihovi štediše koji imaju, na primjer, tri ili četiri tisuće kuna u tim bankama također biti isplaćeni u pet godišnjih rata zajedno sa štedišama ostalih banaka kojima se u ratama isplaćuju iznosi veći od 65.000 kuna?</p>
<p>Na kraju, teško se oteti dojmu da se problemi štediša, kako kod prethodne tako i kod nove vlasti, tako sporo i neučinkovito rješavaju djelomično i stoga, jer za njih nije bilo osobita interesa ni razumijevanja, bez obzira na izvjesnu samostalnost financijskih institucija, niti kod utjecajnijih političara niti kod političkih stranaka. Uz to iznenađuje također i to da »nestanak« nekoliko milijardi kuna iz propalih banaka i štedionica izgleda nikoga, jasno osim štediša, posebno ne uzbuđuje, kao da je do nestanka novca došlo djelovanjem neke više sile za koju ionako nitko nije odgovoran.</p>
<p>ZLATKO ŠPORERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Predlažem da bogati dobavljači otpišu dosadašnje dugove zdravstvu kako i jedni i drugi ne bi potonuli</p>
<p>Ovo sažeto izvješće bazirano je na promatranju i iskustvu zdravstvenih djelatnika vrlo dugo razdoblje. Objavljuje se s jedinom željom, da se prikaže istinito stanje u našem zdravstvu, jer se ono od ministra do ministra lakira prema potrebi. Nisu ministri krivi, ali nisu ni sasvim nevini, jer je časno odstupiti kad se ne može popraviti.</p>
<p>U osnovi naše zdravstvo još djeluje dobro zahvaljujući fanatizmu liječnika i drugoga medicinskog osoblja. Što je drugo nego fanatizam, ako ste kronično potplaćeni, kronično iskorištavani kao da ste preplaćeni, i kada provodite 24 sata na dežurstvu u bolnicama gdje svatko traži od vas sve, danju i noću, a vi kao naknadu za to dobijete honorar nedovoljan da suprugu i sebe počastite boljim ručkom u boljem restoranu! Nota bene, nakon 24-satnog dežurstva morate ostati i dalje raditi, iako vam zakon nalaže slobodno vrijeme. A propis, takvo vam žrtvovanje nitko posebno ne plaća, ali, ili ne možete zbog posla, ili zbog šefa, napustiti bolnicu. </p>
<p>Međutim, materijalna situacija u našem zdravstvu pogoršava se iz godine u godinu. Najgore je što razni dobavljači, koji su se obogatili na račun rada sa zdravstvenim ustanovama ustežu opskrbu čak i najnužnijim lijekovima. </p>
<p>Može li zdravstvo racionalnije poslovati? Teško, ali smanjenjem suvišne dijagnostike moglo bi se uštedjeti. Uvjet za to je dobro znanje medicine.</p>
<p>Prema tomu, ako u našem općem siromaštvu svedemo dijagnostiku na potrebnu, nećemo ugroziti prava osiguranika.</p>
<p>Ležanje u bolnicama isto je ponekad predugo i nepotrebno, a sve zbog izmišljanja pretraga ili sličnih razloga. U Americi, na koju se obično u zdravstvu pozivaju, u bolnici se leži tri dana i nakon operacije, a kod nas bilo zbog čega desetak dana. Predlažem rješenje bez kojeg nitko neće načiniti pomak iz krize zdravstvenog sustava.</p>
<p>Dakle, na čelo bolnica postaviti ljude koji su provjereni stručnjaci i organizatori. Drugo, nije u redu da je mlada sutkinja Općinskog suda plaćena više od sveučilišnog profesora u zdravstvu. Iz toga je zaključak da se liječnicima povisi plaća za barem 50 posto odmah s obrazloženjem, da će se time postići daleko veća ušteda u poslovanju. Jednako se to tiče dežurstva.</p>
<p>Treće, odmah je potrebno razriješiti skretanje pacijenata u privatnu praksu, a liječničkoj Komori dati hitan zadatak da obavi kontrolu svih privatnih ambulanti i poliklinika glede njihove stručnosti, a ne samo imaju ili dva WC-a i potrebnu opremu. Bitno je tko u njima i u koje vrijeme dana radi (!), jer mnogi su čisti početnici, a neki su i čarobnjaci. Kontrolori bi trebali biti vrhunski specijalisti za područje koje kontroliraju i ujedno ne bi smjeli biti kontrolori u vlastitoj ambulanti, odnosno tamo gdje oni eventualno rade. Osiguranje od možebitne konkurentske nelojalnosti sastoji se u tomu, da svaku ambulantu ocjenjuju dvojica kontrolora, koji neovisno i u razna vremena ocjenjuju svaku privatnu djelatnost.</p>
<p>Mito za »prodaju« kreveta ili usluge prije reda (dakako uz izuzeće hitnih slučajeva) kontrolirati provokatorima. Drukčije to ne ide. Četvrto, strogo kontrolirati bolovanja koja se i dalje dobivaju »dobrotom« liječnika za odlazak na more, na skijanje i slično. Velika i nepotrebna liječenja skupim lijekovima (Summamed) često su pokriće liječniku da ne mora obilaziti bolesnika kod kuće. Peto, zabraniti rad liječnicima koji su otišli u invalidsku mirovinu. Oni su umirovljeni na osnovi radne nesposobnosti! Šesto, potrebno je što brže podići stručnost mladih liječnika dopunskim tečajevima za usavršavanje znanja.</p>
<p>Sedmo, Medicinski fakulteti moraju se hitno »vratiti« osnovnom zanimanju, tj. nastavi, koja je postala najslabijom karikom njihove djelatnosti. Studenti se žale već dugo na vrlo slabo praktičko znanje, a ono im je za posao osnovno.</p>
<p>I sad najvažnije: Država čini napor da skromnim sredstvima smanji dugove zdravstva, ali to je kap u moru, jer na istoj osnovi dugovi će rasti. Predlažem nepopularnu, ali jedinu moguću soluciju: bogati dobavljači kao »Pliva«, »Belupo«, »Krka«, »Medika« i slični neka otpišu dosadašnje dugove zdravstva kako jedni i drugi ne bi zajedno potonuli. Jer zdravstvo nema ni papira za brisanje ruku, a ni onog drugog papira. Nema ručnika, nema doktorskih i sestrinskih uniformi, nema plahti. Prema tomu, kad bi se navedeni dug za lijekove i ostali sanitetski materijal otpisali bio bi to samo dio pomoći »potonulom« zdravstvu.</p>
<p>Zdravstvo iznutra mora pokrenuti ovdje navedene »reforme«, ali materijalni status liječnika i medicinskog osoblja mora porasti za najmanje 50 posto. Bolje je to nego da se sve sroza, a time i naša zdravstvena zaštita.</p>
<p>Ako se opet nađu načini da se ne učini takav rez, sve će drugo biti kao prije i bit će kamen o vratu svakom gospodarstvu. </p>
<p>ANTE FILIPOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gdje na svijetu možete vidjeti da na škveru za tankere, grade jahte od fiberglasa?</p>
<p>Poštovana gospodo,</p>
<p>Pišem vam zbog pomalo bizarnih ideja u članku »Jahtogradnja umjesto brodogradnje« u broju od utorka (str. 19). Pristup gospodina Ante Barišića, nositelja ideje o jahtogradnji u Hrvatskoj, obiluje promašajima s koje god ga strane gledali. (Ne optužujem autora, Adriana Milovana, jer on samo prenosi Barišićeve ideje.)</p>
<p>Prvo, ono što zemlji treba je poduzetništvo. Kako to g. Barišić misli preorijentirati brodogradilišta? Zaboga, neće nam valjda država to činiti? To što im je država u ovome trenutku vlasnik, ne znači da je to dobro i da se ona sad treba glumiti i poduzetnika. Kad ćemo, zaboga, napokon pobjeći od idiotske fiksacije državom kao upraviteljem? Država treba biti pazikuća, a ne gazda. Brodogradilištima trebaju vlasnici, a ne državno vođena preorijentacija.</p>
<p>Drugo, gradnja jahti je nešto totalno drukčije od konvencionalne brodogradnje kakvu mi imamo. Graditi plastične brodove, na primjer, u »Uljaniku« ima jednako toliko smisla kao i u »Podravci«, dakle, apsolutno nikakva. To su sasvim različite industrije. Pa, gdje na svijetu možete vidjeti da se na škveru za tankere grade jahte od fiberglasa?</p>
<p>Treće, gdje to g. Barišić vidi »kvalificiranu radnu snagu«? Jesu li to brodograđevni zavarivači i cjevari? Kakve veze oni imaju s plastikom? I sam priznaje da bi »nešto veći izdaci« bili potrebni za »kadrove koje bi trebalo doškolovati«.</p>
<p>Kaže dalje g. Barišić da su troškovi proizvodnje minimalni, jer je cijena polimera niska. Hmmm... Kompjutorski čipovi su napravljeni od vrlo male količine jeftinih materijala - većinom, kvarca i aluminija. Zašto ne bismo radije proizvodili čipove? Oni se sjajno prodaju na svjetskom tržištu. Naravno, tajna je u tome da je jeftin materijal samo jedan od manje važnih elemenata u čitavoj slici.</p>
<p>Ako jahta na tržištu stoji 300.000 njemačkih maraka, našeg bi materijala, bojim se, u njoj bilo za oko 40-50 tisuća. Kao što su davno shvatili naši graditelji putničkih brodova, trup je manji dio vrijednosti broda, a mnogo veći dio je kvalitetna oprema. Ne treba ni spominjati da mi tu opremu ne proizvodimo.</p>
<p>Treba li uopće govoriti o drugim elementima koji čine jedan kompleksan i sofisticiran proizvod kao što je jahta - stvari koje obično označujemo engleskim riječima styling i image? Stvari su tu vrlo jednostavne. Jahtu za koju će vlasnik biti spreman platiti 30.000 maraka može napraviti samo onaj tko je u stanju napraviti automobil koji su ljudi spremni platiti 100.000 maraka. Hrvatska industrija to nije u stanju.</p>
<p>Priča da na tom tržištu ne bismo imali pravog konkurenta osim Amerikanaca je notorna glupost. Nama bi konkurenti, dakako, bili Talijani u jednoj vrsti jahti, Francuzi u drugoj, Nijemci u trećoj i Skandinavci u četvrtoj. Ni sa kim od njih se mi nismo u stanju nositi, čak niti u primisli. Pogledajte kako to ne uspijeva Poljacima koji imaju golemu tradiciju, jaku industriju, uspješne konstrukcije i državnu pomoć. Pogledajte kako stoji izuzetno kvalitetan i domišljat »Elan« u susjednoj Sloveniji. Zar smo dosad na tom polju bili bolji od Slovenaca?</p>
<p>Na kraju, prebrojte poduzeća koja su u Hrvatskoj do sada pokušala graditi stakloplastična plovila i pogledajte koliko ih je opstalo u toj proizvodnji. Posjetite obitelj Pičuljan na Rabu i pitajte njih kako se nose s gradnjom jahti i bi li i oni, koji stvarno nešto znaju o gradnji malih brodova od stakloplastike, krenuli preorijentirati naša brodogradilišta.</p>
<p>Zato, gospodine Barišiću, latite se plodnijeg tla od plastične jahtogradnje u Hrvatskoj. Slabog ploda od tog sjemena.</p>
<p>BRUNO OGORELECZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ovo je moj prilog diskusiji o Trgu hrvatskih velikana</p>
<p>Kao rođena Zagrepčanka se sjećam da je današnji Trg hrvatskih velikana u doba Kraljevstva SHS s Meštrovićevim paviljonom nije imao nikakvo ime nego se zvao Trg »N«. Zatim je došla NDH i postao je trgom Kulina Bana, a paviljon je pretvoren u džamiju sa tri minareta. Iz jednog od njih svaki dan u podne mujezin je pjevajući svoju molitvu pozivao muslimanske vjernike da mu se pridruže. Politizacija je započela iza 1945. kada su u socijalizmu komunisti srušili minarete, trg je dobio ime Trg žrtava fašizma, a džamija je postala Muzej revolucije. Nova vlast od 1990. nije htjela revanšizam i nazvati taj trg Trgom žrtava komunizma, nego je u znak pomirenja izabrala ime koje bi moralo zadovoljiti svakog građanima Hrvatske - Trg hrvatskih velikana - što znači ljude svih nacionalnosti, koji su živjeli u Hrvatskoj i koji su svojom veličinom (povijesnom, kulturnom, znanstvenom, umjetničkom, športskom itd.) pridonijeli ugledu Hrvatske kao zemlje svog prebivališta ili svoje domovine. Ako to obrazloženje nije dovoljno potpirivačima mržnje predlažem svim dobronamjernim stanovnicima Zagreba, da ostane sadašnji naziv - Trg hrvatskih velikana, ili zbog Meštrovićeva paviljona i zbog poštovanja prema velikom hrvatskom kiparu, neka se trg nazove Trg Ivana Meštrovića.</p>
<p>prof, ANĐELKA STIPČEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Za nesvjesni nehaj u liječenju Cetine uvjetno dvije godine zatvora</p>
<p>dr. Jurišić i braniteljica</p>
<p>ŠIBENIK, 7. travnja</p>
<p> - Na osam mjeseci zatvora, uvjetno dvije godine, osudilo je sudsko vijeće, kojim je predsjedala sutkinja Nives Nikolac, dr. Tomislava Jurišića, proglasivši ga krivim za kazneno djelo protiv zdravlja ljudi počinjeno iz nesvjesnog nehaja. Riječ je o slučaju talijanskog turista Riccarda Cetine. </p>
<p>Prema riječima sutkinje Nikolac, dr. Jurišiću je određena kazna zatvora od osam mjeseci, ali se ona neće izvršiti ukoliko on u tijeku sljedećih dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Okrivljeni je dužan na ime troškova izrade sudsko-medicinskih vještačenja Sudu uplatiti 7.697 kuna, a opunomoćeniku obitelji Riccarda Cetine 2.867 kuna.</p>
<p>Nepravomoćna presuda donijeta je na temelju nalaze i mišljenja, te kazivanja četvorice sudsko-medicinskih vještaka, kao i niza svjedoka. Naime, sudsko-medicinska vještačenja i svjedočenja vještaka, kako smo pisali, redom su govorila da u konkretnom slučaju nije na vrijeme prepoznata prava ozljeda pokojnog Cetine, koja se mogla vidjeti već na prvi pogled, a nije bila uočena ni razlika između alkoholiziranosti i traume glave. Zbog toga je tek nakon petnaestak sati postavljena prava dijagnoza. Tada je već bilo kasno da se pacijentu spasi život. </p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja Nikolac rekla je kako su vještaci naveli da nisu sigurni da bi život Cetine bio spašen i u slučaju da je ozljeda na vrijeme prepoznata i operativni zahvat odmah napravljen, jer svjetske statistike govore da je smrtnost u takvim slučajevima ozljede mozga vrlo visoka. Iako je više liječnika šibenske bolnice bilo u kontaktu s Cetinom, sudsko vijeće je, na osnovi više svjedočenja, posebno sada već bivšeg šefa kirurškog odjela dr. Josipa Batinice, ocijenilo da je upravo dr. Jurišić bio taj koji je bio najmjerodavniji i najkvalificiraniji da Cetini pruži odgovarajuću liječničku pomoć.</p>
<p>Sud je, kao i državno odvjetništvo, procijenilo da dr. Jurišić ovo kazneno djelo nije počinio svjesno, znajući da će doći do pogoršanja stanja pacijenta, već nesvjesno. Cijeneći sve okolnosti, osobnost dr. Jurišića, ali i pogibeljnost u ovom kaznenom djelu, sudsko vijeće je procijenilo da donošenje mjere upozorenja može polučiti iste rezultate kao i druga kazna koja je mogla biti izrečena u ovom predmetu, navela je sutkinja Nikolac.</p>
<p>Na osnovu ponašanja nakon izrečene presude novinari su procijenili da dr. Jurišić nije zadovoljan i da je očekivao oslobađajuću presudu. S izrečenom presudom u pitanje, naime dolazi njegov daljnji rad kao liječnika specijalista.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mitrović zbog zastare neće odgovarati za primanje mita </p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Splitsko Županijsko državno dovjetništvo u petak se oglasilo priopćenjem za javnost u kojem se navodi da je u predmetu protiv Frane Mitrovića, bivšeg direktora Splitske banke i donedavnog hrvatskog konzula u Milanu, nastupila apsolutna zastara. </p>
<p>Riječ je o slučaju u kojem se Mitrovića teretilo za kazneno djelo primanja mita od Antona Smerkolja iz Ljubljane, od veljače 1988. do istog mjeseca 1990. godine.</p>
<p>Unatoč višegodišnjim prepiskama, žalbama i odbijanjima, koje traju od travnja 1991. godine, protiv Frane Mitrovića, Ivice Bočine, Mirka Vukušića, Ivana Filipovića te Jerislava Kuštere za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti istraga će biti provedena.</p>
<p>Naime, Mitrović i ostali terete se da su Splitskoj banci, Internoj banci Slobodne Dalmacije, te poduzeću Plodine iz Zadra, zloporabivši položaje, nanijeli štetu od najmanje četiri milijuna maraka. Mitrovićevi spisi o primanju mita i zloporabi položaja i ovlasti odlukom istražnog suca u siječnju 1998. godine su spojeni, no nakon što je Mitrović zatražio ubrzanje i okončanje postupka istražni sudac je predmete ponovno razdvojio, te izrazio neslaganje sa zahtjevom tužiteljstva za otvaranjem istrage nad Mitrovićem, Vukušićem, Filipovićem Kušterom i Bočinom.</p>
<p>Sučev stav prihvatilo je i izvanraspravno vijeće, pa se odvjetništvo žalilo Vrhovnom sudu, koji je u siječnju 99. godine predmet vratio na ponovno odlučivanje. I ovog puta vijeće je ostalo pri ranije donesenoj odluci. </p>
<p> Tužitelj se Vrhovnom sudu ponovno žalio krajem svibnja 99, da bi on u siječnju ove godine ukinuo rješenje izvanraspravnog vijeća i postupak vratio na odlučivanje. Ovog puta vijeće je donijelo rješenje o zastari za djelo primanja mita te o provođenju istrage za zloporabu položaja i ovlasti.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bujanec mora razmisliti o uvjetima mirenja s Marićem</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U petak je na Općinskom sudu održano prvo ročište, pokušaj mirenja, u kaznenom postupku u kojem odvjetnik i član Državnog sudbenog vijeća Vladimir Marić, zbog klevete i uvrede tuži glavnog urednika tjednika »Imperijal« Velimira Bujanca.</p>
<p>Naime, Marić je tužio Bujanca kao urednika i autora teksta pod naslovom: »Član DSV-a, odvjetnik Vlado Marić, uz pomoć direktora Stazića, nastoji se dočepati dionica 'Mašinoimpexa' na štetu invalida domovinskog rata!«, koji je objavljen u ugaslom tjedniku »ST-Eksluziv«, od 9. listopada 1996. godine.</p>
<p>Nakon gotovo četiri godine od kada je podignuta privatna tužba, Bujanec se prvi put pojavio na sudu i to sam, bez odvjetnika. »Tek sam danas saznao za raspravu, tako da moj odvjetnik Željko Olujić nije mogao doći zbog obveza. Mislio sam bolje je da dođem i sam, nego da me privodi policija«, obrazložio je Bujanec.</p>
<p> Sutkinja Ksenija Gržin upitala je Bujanca pristaje li možda na mirno rješenje spora. Bujanec je odgovorio da to ovisi od toga što tužitelj traži, primjetivši istodobno da on niti ne zna zbog čega je utužen. Tada mu je Marić dao primjerak privatne tužbe, na što je Bujanec rekao da se sjeća teksta. »Znači sjećate se kada ste uvrijedili ovog čovjeka«, primjetio je tužiteljev zastupnik, odvjetnik Ante Vukorepa. »Istina ponekad i vrijeđa«, hladno je odbrusio Bujanec, dodavši da bi eventualno pristao na objavu ispravka.</p>
<p>Odvjetnik Vukorepa istaknuo je da nije dovoljna samo objava ispravka, nego da se za mirno rješenje spora, Bujanec mora ispričati, objaviti tu ispriku te objaviti ispravak navoda iz spornog članka. Bujanec je tada zatražio kraći rok kako bi mogao promisliti o ponuđenim uvjetima.</p>
<p>Sutkinja je zakazala raspravu za 16. lipnja, kada će se Bujanec morati izjasniti o postavljenim uvjetima.(Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Direktor »Farmera« dobavljače oštetio za oko tri milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 7. travnja</p>
<p> - Nediljko Ivičić (45) iz Antunovca (policija je navela samo inicijale), suvlasnik i direktor poljodjelsko-trgovačke zadruge »Farmer«, priveden je u osječku policijsku postaju zbog utemeljene sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Naime, provedenom kriminalističkom obradom u kojoj je osumnjičeni saslušan, utvrđeno je kako je od 27. svibnja 1997. godine pa sve do 20. srpnja 1999., od tvrtki »Dalmacijavino« Split, PPK Karlovačka mesna industrija, »Erde« Osijek, te »Imota« Imotski naručivao i preuzimao raznu robu. Za preuzetu robu je kao sredstvo osiguranja plaćanja ostavljao bianco ovjerene i potpisane akceptne naloge, iako je znao da je žiro-račun njegove tvrtke u blokadi još od ožujka 1996. godine. Kako akceptni nalozi, zbog blokiranog računa nisu mogli biti realizirani, pa tako niti roba naplaćena, spomenute tvrtke Ivičić je oštetio za iznos veći od 2.370.000 kuna.</p>
<p>Zbog toga, kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU osječko-baranjske protiv njega su podnijeli kaznenu prijavu. Podsjetimo, protiv Ivičića je u veljači ove godine već podnesena kaznena prijava, također zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju. Naime, tada je utvrđeno kako je on tijekom 1998. i 1999.godine baranjski kombinat »Belje« d.d. prevario na isti način, preuzevši od njih vina u ukupnoj vrijednosti većoj od 620.000 kuna za koje je također ostavio akceptne naloge koji, zbog blokiranog računa nisu mogli biti naplaćeni. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U Jankomiru izgorio kronični duševni bolesnik</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U srijedu u 16.45 sati, na Šestom odjelu Psihijatrijske bolnice Jankomir, gdje su smješteni najteži duševni bolesnici, izgorio je pacijent Bruno R. (47).</p>
<p>Naime, kako je izvijestila policija, bolesnik se tijekom odmora nalazio u sobi na zatvorenom odjelu s još dvojicom pacijenanta, te je u jednom trenutku medicinsko osoblje čulo viku i lupanje po vratima.</p>
<p>Kada je dežurna medicinska sestra ušla u sobu, vidjela je da Bruno R. gori u sjedećem položaju na bolesničkom krevetu. Uskoro je pozvana Hitna pomoć, te je teški duševni bolesnik odmah prevezen u Kliniku za traumatologiju. No, Bruni R. više nije bilo spasa, jer je odmah po dolasku u kliniku od zadobivenih opeklina preminuo.</p>
<p>Njegovo tijelo je prebačeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, gdje će se obavljenom obdukcijom ustvrditi uzrok zapaljenja. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ušli kao »inkasatori«, pa pretukli i opljačkali ukućane</p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - U petak nešto iza 8 sati u obiteljskoj kući Ive Zorice, poznatog splitskog poduzetnika na Kmanskom prilazu 3, više nepoznatih maskiranih, naoružanih osoba počinilo je razbojstvo. Razbojnici su lakše ozljede nanijeli supruzi vlasnika Mariji Zorici te njihovoj kćeri Jeleni, da bi iz kuće odnijeli novac i druge vrijedne predmete, pričinivši golemu štetu.</p>
<p> O događaju nema službenih informacija, a kako neslužbeno doznajemo oružje nije upotrebljavano. Prema pričama očevidaca jedan od pljačkaša, predstavio se kao inkasator, te je u kuću ušao »da bi pogledao brojilo za struju«. U to vrijeme ostali razbojnici čekali su iza ugla te naknadno ušli da bi tijekom pljačke premlatili ukućane. Razbojnici su prije dolaska policije uspjeli pobjeći, a na području cijele Splitsko-dalmatinske županije u tijeku je operativna akcija »Rampa-stop«. Neki od susjeda tvrde da postoji mogućnost da su razbojnici već nekoliko dana obilazili kuću i planirali napad. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hoće li zbog bluda podići tužbu protiv župnika?</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Šestinski župnik Ivan Čuček, koji je osumnjičen za seksualno napastovanje maloljetnih polaznica vjeronauka, u četvrtak je tijekom prijepodneva saslušan u policijskoj postaji u Đorđićevoj, te je potom priveden Istražnom sucu Županijskog suda, rečeno je u petak u PU zagrebačkoj. Nakon ispitivanja, Čuček je oko 22 sata pušten da se brani sa slobode.</p>
<p>Naime, svećenika je policija ispitivala na temelju izjava roditelja, te oko sedamdesetak djece koja u šestinskoj osnovnoj školi pohađaju vjeronauk, a koja su navodno bila podvrgnuta župnikovim bludnim radnjama. Župnikovi odvjetnici, Ante Madunić i Mate Matić su, nakon što je Čuček pušten da se brani sa slobode, izjavili da će pričekati da se do kraja provede sudska istraga koju vodi Odjel za suzbijanje maloljetničke delinkvencije PU zagrebačke, te da se uvidi koliko je dosad protiv njihovog klijenta podnijeto prijava. Također, odvjetnici će pričekati 48 sati, kada će se odlučiti o podizanju sudske tužbe. Pritom su napomenuli kako se župnik ipak vraća svojim svakodnevnim dužnostima, s obzirom da je on omiljen u svojoj župi, što prema odvjetnicima dokazuje i potpora koju je od Šestinčana dobio. Također, potporu je iskazao i zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak, koji je najavio kako će Crkva svećeniku dati punu potporu, te kako se još ne zna da li će Crkva pokrenuti svoju istragu o navodnom bludničenju na satovima vjeronauka u Šestinama.</p>
<p>Podsjećamo, roditelji učenika koji pohađaju vjeronauk optužili su Čučeka da seksualno napastuje djecu, posebice djevojčice, što su potkrijepili tvrdnjama dviju djevojčica od deset i jedanaest godina, koje su roditeljima ispričale kako im svećenik nasilno zavlači ruku pod odjeću. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Osam godina zatvora za ubojstvo tasta</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U petak je na Županijskom sudu u Zagrebu, Draženu Iskri izrečena kazna od osam godina zatvora zbog ubojstva tasta.</p>
<p>U obrazloženju presude, sutkinja Erna Dražančić, istaknula je da sudsko vijeće nije prihvatilo njegovu obranu u kojoj je tvrdio da je hitac koji je ispalio prema tastu bio slučajan, te da se dogodio kada je tast potrčao prema njemu. Sutkinja je kao olakotne okolnosti navela pripito stanje optuženog, te tastovo zlostavljanje njega i njegove djece, dok mu je kao otegotnu okolnost, između ostalog, uzela i samu činjenicu da je otišao tastu u kuću, kada je znao da će doći do svađe. (D.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Proračunskih 220 milijuna kuna oživljuje radove na autocesti Zagreb-Goričan</p>
<p>Autocesta Zagreb - Goričan, odnosno problemi oko nje, polako (možda i suviše polako) prelazi u mirnije vode, zanemari li se spor države i Astaldija. Hrvatski graditelji dobit će novac i nastavit će raditi na autocesti. Novac je, 220 milijuna kuna, osiguran u proračunu. Iako ne baš u skladu sa Zakonom o nabavci roba i usluga, Vlada je na sjednici u četvrtak pristala da se za dovršenje dionica u izgradnji na autocesti Zagreb - Goričan dopusti sklapanje ugovora s dosadašnjim izvođačima izravnom pogodbom, dakle, bez natječaja i da to učini Hrvatska uprava za ceste. To je moguće učiniti, ako se utvrdi poseban interes te izda posebna suglasnost, što je Vlada i učinila. Istodobno, donesena je načelna odluka o gašenju tvrtke Hrvatski graditelj, čija je jedina uloga bila da se omogući povrat PDV-a i time gradnja učini jeftinijom. Budući da više nema Astaldija u cijeloj priči, pa Hrvatska uprava za ceste nije most između izvođača i Astaldija (problem se javljao zato što HUC kao tijelo državne uprave nije mogao odraditi povrat PDV-a) nema potrebe ni za tvrtkom koja je imala isključivo tu ulogu.</p>
<p>No, jedan drugi problem i dalje postoji, odnosno u postojećim propisima nismo uočili način na koji će se rješavati. Gradnja autocesta načelno spada u Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na proračunskim pozicijama upravo tog ministarstva osiguran je i novac za gradnju. Hrvatska uprava za ceste pak, koja bi trebala biti investitor i u praksi odraditi sve glede gradnje i suradnje s izvođačima radova, po Zakonu o javnim cestma i dalje spada pod Ministarstvo pomorstva, prometa i veza koje se u principu bavi održavanjem prometne mreže. Kakvi će biti putevi novca od države do izvođača, ne zna se, ali da postoji realna bojazan od zastoja na tom putu, čini se vrlo vjerojatnim. Osim toga, ostaje načelni problem: u Strategiji prometnog razvitka koncesije su prioritetni način izgradnje cestovne infrastrukture. Autocestu Zagreb - Goričan upravo se iz tog područja prebacilo na proračun. I dalje se ugovori sklapaju izravnom pogodbom, a time umire transparentnost projekta i posljednji izgledi da se međunarodna financijska javnost uvjeri u to da je Hrvatska spremna i voljna poslovati po mjerilima koja uvode i sugeriraju Svjetska banaka i Europska banka za obnovu i razvoj.</p>
<p>Iako Strategija prometnog razvitka postoji, način njezine operacionalizacije trenutnim je stratezima, čini se, još nedovoljno jasan. O nekim načelnim pitanjima, poput cestarina, o kojima što prije treba odlučiti na nacionalnoj razini kako bi međunarodni financijeri, potencijalni koncesionari... znali na što mogu računati, još se šuti, a problemi se u suviše mnogo slučajeva rješavaju ad hoc. Gradnja cestovne infrastrukture time se odgađa unedogled.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Filipović: Zalažem se za osiguranje štednih uloga i iznad 100.000 kuna</p>
<p>Novi direktor Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga namjerava pokrenuti pitanje odgovornosti za krah pojedinih banaka jer banke ne mogu ovako propadati a da za to nitko ne odgovara/ Dio novca potrebnog za isplatu osigurane štednje može se, kaže, osigurati privatizacijom banaka/ Zalaže se za nastavak privatizacije banaka ali upozorava na opasnost da sve veće hrvatske banke postanu vlasništvo stranaca</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Vlada je razriješila dužnosti dosadašnjeg direktora Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) Mladena Šunjića, a na njegovo je mjesto imenovala bivšega saborskog zastupnika Hrvatske seljačke stranke mr. Marinka Filipovića.</p>
<p>Na naše pitanje koje će poteze najprije povući, Filipović je za Vjesnik rekao da najprije namjerava snimiti stanje i pronaći najbolja rješenja za vraćanje povjerenja štediša u domaće banke. Isto tako, Filipović namjerava pokrenuti i pitanje odgovornosti za krah pojedinih banaka. Banke ne mogu ovako propadati a da za to nitko ne odgovara, kaže on i pritom ukazuje na najnoviji primjer kraha Istarske banke. Kaže i da će ispitati koja je vrijednost dioničkog portfelja kojim upravlja DAB, procjenjujući njegovu vrijednost na između četiri i pet milijardi DEM. </p>
<p>I novi se direktor DAB-a zalaže za nastavak privatizacije banaka. Međutim, zalaže se da se ona provodi transparetnije nego dosad. Kod privatizacije bi glavnu riječ trebali imati Sabor i Vlada, a ne pojedinci, tvrdi Filipović. </p>
<p>Zalaže se i za osiguranje svih štednih uloga, a ne samo onih do 100 tisuća kuna, kako zakon trenutno propisuje. Naime, ako se nastavi dosadašnja praksa osiguranja štednih uloga samo do 100 tisuća kuna, štediše će nastaviti iznositi novac iz hrvatskih banaka u strane. Riječ je zapravo o istim onim sredstvima za koja se Hrvatska kasnije zadužuje u inozemstvu, ali pod znatno nepovoljnijim uvjetima, objašnjava Filipović. </p>
<p>Inače, Filipović kaže da je za isplatu osiguranih štednih uloga u ovoj godini potrebno oko 420 milijuna kuna. Ukupne potrebe za isplatu osigurane štednje su, međutim, znatno veće, a rasti će usporedo s otvaranjem novih stečajeva u bankarskom sektoru. Vjeruje da se dio toga novca može pribaviti privatizacijom banaka. Međutim, upozorava na opasnost da sve veće hrvatske banke postanu vlasništvo stranaca, pa predlaže da država u svojem vlasništvu zadrži barem jednu veću banku ili pak više manjih, koje bi zatim spojila u jednu veću. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kaznene prijave protiv članova uprava i NO tvrtki iz portfelja HFP-a</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Unatoč obećanjima da će biti otvorene za javnost, sjednice Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju ponovo su zatvorene za novinare, a u HFP-u su to objasnili novim Pravilnikom o radu UO HFP-a, inače prihvaćenim na sjednici Upravnog odbora održanoj u petak. </p>
<p>Nakon spomenute sjednice iz HFP-a je priopćeno da je Upravni odbor jednoglasno prihvatio prijedlog odluke o podnošenju kaznenih prijava i odštetnopravnih zahtjeva protiv članova uprava i nadzornih odbora društava koja su u portfelju HFP-a za koje postoje zakonske pretpostavke za njihovu kaznenopravnu odnosno građanskopravnu odgovornost po Stečajnom zakonu, Zakonu o trgovačkim društvima i Kaznenom zakonu. Ovo je zaključeno s obzirom na to da u dosadašnjem razdoblju neki članovi nadzornih i upravnih odbora trgovačkih društava u kojima je HFP imatelj dionica odnosno udjela nisu obavljali svoje obveze s pozornošću i odgovornošću koju zakon zahtijeva te su time nanijeli štetu tim društvima. </p>
<p>Na sjednici je nakon uvida članova Upravnog odbora u financijske obveze HFP-a po osnovi pozajmica pravnim osobama zaključeno da se nerealizirane pozajmice po odlukama Kolegija HFP-a i odlukama Vlade RH neće izvršiti. U petak su prihvaćeni i kriteriji za izbor članova nadzornih odbora. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Mikulić je đakovački Kutle«, tvrde mali dioničari Trgoprometa</p>
<p>ĐAKOVO, 7. travnja</p>
<p> - Udruga malih dioničara đakovačkoga trgovačkog poduzeća »Trgopromet«, kojega je većinski vlasnik, iako to mali dioničari osporavaju, Marinko Mikulić, već nekoliko godina vodi pravu bitku za zaštitu interesa i vrijednosti koje su mali dioničari, kako ističu, unijeli u tvrtku. Zbog toga su, tvrde, podnijeli niz kaznenih prijava, na koje dosad, na žalost, nije reagirao još nitko.</p>
<p>Nezadovoljni takvim odnosom nadležnih državnih institucija u kojima, prema njihovim riječima, na županijskoj razini još sjede HDZ-ovi kadrovi, u petak su održali konferenciju za novinare na kojoj je predsjednik udruge Nikola Klemen govorio o dosad poduzetim aktivnostima i najavio neke radikalnije poteze, o kojima će odlučiti skupština malih dioničara 14. travnja. </p>
<p>»Jasno nam je zašto bivša vlast nije ništa poduzimala povodom naših prijava koje smo slali protiv Marinka Mikulića Županijskom državnom odvjetništvu, Policiji, Financijskoj policiji i drugim nadležnim državnim institucijama. Naime, te su strukture bile u sprezi s Mikulićem, no nije nam jasno zašto nova vlast ne poduzima ništa kada je posrijedi gospodarski kriminal i nezakonita pretvorba«, rekao je Klemen. Razočaran je što se nije oglasilo nijedno od ministarstava nove Vlade na čije su adrese mali dioničari »Trgoprometa« poslali svoje prijave i zahtjeve za pokretanje postupka. Jedino im je odgovorila zastupnica Đurđa Adlešić, koja ih je uputila na saborski Odbor za gospodarstvo. </p>
<p>U dopunjenom zahtjevu za pokretanje postupka protiv Marinka Mikulića koji su mali dioničari uputili ministru Mati Crkvencu navodi se kako je šef Financijske policije u Osijeku, Stanko Mikulić, zbog svojih rodbinskih veza s Marinkom Mikulićem, kočio pokretanje postupka. Uz to, mali su dioničari proširili prijavu protiv Mikulića dokazom o tome kako se u Borincima obavlja ilegalna destilacija alkohola. S tim u vezi Klemen je naveo podatak da je riječ o 25 vagona alkohola, vrijednost kojega je sedam milijuna maraka.</p>
<p>»Marinko Mikulić je đakovački Kutle i mjesto mu je u zatvoru zajedno s pravim Kutlom«, rekao je Klemen uputivši u ime malih dioničara đakovačkog »Trgoprometa« javni poziv novoj vlasti i nadležnim državnim institucijama da se prestanu baviti sobom i okrenu stvarnim gospodarskim problemima. Zatražili su smjenjivanje šefa Financijske policije u Osijeku, predsjednice osječkoga Trgovačkog suda, Županijskoga državnog odvjetnika, inspektora rada te odgovornih u Hrvatskom fondu za privatizaciju i MIORH-u koji su svojom neučinkovitošću pridonijeli stanju u »Trgoprometu«. Nakon svega očekuju da će najavljeni radikalni potezi koje su najavili napokon pokrenuti rješavanje slučaja »Trgoprometa«.(M.Ljubičić)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zadar: Nelogična odluka o ukidanju područnih ureda HFP-a </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - »Ukidanje područnih ureda Hrvatskog fonda za privatizaciju nema nikakva ekonomskog ni logičnog opravdanja. Naš trošak poslovanja zapravo su samo naše plaće, nemamo ni službenih automobila ni mobitela. S druge strane, Ured u Zadru vodi računa o čak 66 tvrtki kojima je država u velikom dijelu vlasnik.« To je za Vjesnik izjavila viša savjetnica u zadarskom Uredu HFP-a, Marga Vojković i dodala kako nije moguće da se uz ukidanje 14 područnih ureda Fonda kvalitetno provede preostala privatizacija jer bi, primjerice, pod splitski ured potpao posao na području od Gospića do Dubrovnika, a istodobno bi se i u splitskom uredu broj bi djelatnika smanjio sa pet na tri.</p>
<p>»Odgovorno tvrdim da je ovo ukidanje područnih ureda samo bacanje prašine u oči, prikrivena centralizacija. Od sadašnje vlasti to nismo očekivali. Naprotiv, očekivali smo da će prvo doći do izmjene Zakona o privatizaciji te potom do ozbiljne saborske rasprave o načinu budućeg funkcioniranja Fonda i njegova preustroja, tako da veće ovlasti budu ostavljene lokalnoj upravi i samoupravi«, kaže Vojković. </p>
<p>»Proces privatizacije u našoj županiji nisu ni izbliza okončani jer HFP ima znatne udjele u 66 poduzeća, kojih je temeljni kapital vrijedan oko 700 milijuna DEM. Dalji nastavak privatizacije i upravljanje društvima u vlasništvu države s područja Zadarske županije obavljao bi se u Splitu, što smatramo neracionalnim i neodgovarajućim doprinosom centralizacije određenih funkcija«, stoji u dopisu što ga je župan zadarski Šime Prtenjača poslao predsjedniku HFP-a Hrvoju Vojkoviću tražeći od Upravnog odbora Fonda da svoju odluku preispita. Isto je zatražio i gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta, a zajedničkim priopćenjem za javnost ovaj su potez Fonda osudili i predstavnici SDP-a, HSLS-a, HSS-a, HNS-a i LS-a (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pomorska banka Split pripojena Zagrebačkoj banci</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U petak je potpisan ugovor o pripajanju Zagrebačke banke - Pomorske banke Split Zagrebačkoj banci. Zagrebačka je banka i dosad imala većinski vlasnički udio u Pomorskoj banci. Procesu pripajanja prethodila je suglasnost Hrvatske narodne banke. Pripajanje će rezultirati racionalizacijom bankarskog poslovanja grupe Zagrebačke banke te jačanjem pozicije banke na tržištu i u pripremama za sve snažnije konkurentsko okruženje, priopćeno je iz Zagrebačke banke. </p>
<p>Zagrebačka će banka - Pomorska banka Split i dalje svojim klijentima nuditi cjelokupnu paletu dosadašnjih proizvoda, koji će se proširiti novim proizvodima i uslugama Zagrebačke banke. Ovim pripajanjem Zagrebačka banka namjerava dodatno pojačati prisutnost u splitskoj regiji. (G.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić s prijedlogom ustavnih promjena u ponedjeljak pred Račana i Tomčića</p>
<p>Radna skupina na čelu s prof. dr. Mratovićem predala materijal predsjedniku Mesiću / Moraju biti proširene ovlasti Sabora, Vlada treba biti operativno tijelo koje koncipira i provodi operativnu politiku, a predsjednik sudjeluje u vanjskoj politici, rješavanju rada državnih tijela te brine za ustavnost zakona </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Prof. dr. Veljko Mratović, predsjednik Radne skupine za izradu stručne podloge prijedloga ustavnih promjena, zajedno s ostalim članovima predočio predsjedniku Republike Stipi Mesiću predloženi tekst ustavnih promjena. Predsjednik Mesić, koji je osnovao tu skupinu, nije pred novinarima komentirao tek zaprimljeni tekst. Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić najavio je pak da će taj prijedlog biti u ponedjeljak predočen premijeru Račanu i predsjedniku Sabora Tomčiću.</p>
<p>O svemu će se pak više znati u srijedu, kad će u Hrvatskom novinarskom domu biti organiziran okrugli stol na temu izmjena Ustava.</p>
<p>Prof. Mratović istaknuo je u izjavi novinarima kako bit tih promjena nije u tome da se suzuju predsjednikove ovlasti, ali, dodao je, u sustavu parlamentarne demokracije predsjednik ne može biti samostalni nositelj velikih ovlasti jer to mora biti uvjetovano i učešćem Vlade i ovlastima Sabora. Predsjednik Radne skupine drži i da moraju biti proširene ovlasti Sabora jer njegovu dosadašnju pasivnost koju je pokazivao, mora zamijeniti jača aktivnost što je ta institucija s odborima i povjerenstvima treba imati u rješavanju društvenih problema. Kad je riječ o Vladi, ona mora biti operativno tijelo koje provodi i koncipira operativnu politiku, te imati podršku većine u Saboru. U predsjedniku države, pak, Vlada mora imati značajan faktor koji zastupa Hrvatsku i sudjeluje u vanjskoj politici, u rješavanju pitanja normalnog funkcioniranja državnih tijela i ima pravo brinuti za ustavnost zakona, rekao je prof. Mratović. Objasnio je i da predsjednik, kad mu se donosi zakon na proglašenje a on posumnja u njegovu ustavnost, ima pravo dostaviti Ustavnom sudu zahtjev za kontrolom ustavnosti zakonskog teksta.</p>
<p>Na toj osnovi sazdan sustav međusobnih odnosa jest i poticaj, i ograničenje, i uravnoteženost utjecaja. Tako se može doći do sustava koji neće stvarati opasnost, smatra profesor, dakle, da se ni na jednoj razini ne pojavi personalizirana i koncentrirana vlast koja izmiče kontroli demokratskih elemenata u sustavu. </p>
<p>Definirajući svoj prijedlog, prof. Mratović je rekao da je to parlamentarni sustav obilježen time što je predsjednik neposredno biran. Dodaje i da nema sustava parlamentarne demokracije u kojem predsjednik i Vlada zajedno nemaju pravo raspustiti parlament: »Toga u Europi nema«. </p>
<p>Govoreći o tekstu ustavnih promjena koji je pripremila Radna skupina, naglasio je da on razmatra osnovna pitanja i probleme Ustava, kao i to što bi mogao biti predmet korisnih izmjena i dopuna u Ustavu Republike Hrvatske. Uz taj tekst, kazao je prof. Mratović, »napravljen je i konkretan tekst da bi se vidjelo kako bi izgledao Ustav, kakve se promjene predlažu i što je novo u promijenjenom tekstu. Time se stvara osnova za rad na pripremi prijedloga, kad se politički organi odluče na takav potez«. </p>
<p>»Smatramo da je stvoren koristan materijal u kojem su prihvaćeni stavovi što ukazuju na rješenje koje vodi suradnji svih tijela državne vlasti«, nastavio je prof. Mratović objašnjavajući kako u tom materijalu nitko unaprijed nije proglašen neupitnim. Dapače, taj materijal, smatra, može biti koristan kako bi svatko došao do svojih opredjeljenja i stavova koji se »u razboritom roku mogu pretvoriti u zajednički prijedlog zainteresiranih političkih strana«.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Obvezni naputak nije stvaranje nove političke podobnosti </p>
<p>Izjavila je to izvršna potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić, govoreći o naputku što su ga potpisali tajnici šestorice / HNS će samostalno na izbore za Zagrebačku skupštinu / Lesar predstavio HNS-ov zakon o lokalnoj upravi i samoupravi kojim se predlaže proširenje ovlasti lokalne samouprave </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - S obzirom da nije postignut dogovor između koalicijskih partnera koji nisu pristali na naš zahtjev o dobivanju jedne izborne jedinice, kao ni na alternativni prijedlog o upravljanju gradom na temelju izbornih rezultata, Hrvatska narodna stranka (HNS) je odlučila da će najvjerojatnije na izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu izaći samostalno i s kandidatima u svih 12 izbornih jedinica, istaknula je izvršna potpredsjednica HNS-a i nositeljica stranačke liste na zagrebačkim izborima Vesna Pusić na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>»Riječ je o nekoj vrsti indikatora pozitivnog političkog razvoja, jer se više ne postavlja problem obrane od loše vlasti, nego ponude novih političkih projekata i programa«, istaknula je ona, ustvrdivši da HNS »ima dobru šansu da uđe u Gradsku skupštinu«. U prvih 98 dana rada, Vlada nije pokazala nikakav interes za suradnju s predstavnicima lokalne samouprave koji bi svojim savjetima mogli pomoći da se nagomilani problemi što bolje riješe, kazao je potpredsjednik stranke Dragutin Lesar, napomenuvši da su želju za suradnjom pokazali tek u Ministarstvu rada i socijalne skrbi zanimajući se za primjenu Zakona o dječjem doplatku. Prema njegovu mišljenju, za kvalitetne promjene u funkcioniranju lokalne samouprave morat će se promijeniti čak 34 zakona. </p>
<p>Obrazlažući HNS-ov zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, Lesar je istaknuo da se njime predlaže proširenje ovlasti lokalne samouprave, čime bi se omogućila daljnja demokratizacija društva. Najveći problem u postojećem Zakonu Lesar vidi u ustroju lokalne uprave koja za svoj rad odgovara resornim ministarstvima, a s lokalnom samoupravom praktički nema nikakve veze. Problem je i dvostruka pozicija župana, koji su istodobno predstavnici lokalne samouprave i državni dužnosnici, jer ih na Vladin prijedlog imenuje Predsjednik.</p>
<p>HNS se zalaže da lokalna samouprava dobije nove nadležnosti, koje su dosad bile pod državom ili županijama - poslove matičarstva, sanitarne, prosvjetne i poljoprivredne inspekcije, izdavanje obrtnica i dozvola za rad, te izricanje i naplatu mandatnih kazni. Županije bi trebale dobiti ovlasti odlučivanja u zdravstvu, socijalnoj skrbi, školstvu i zapošljavanju. Načelnike općina, gradonačelnike i župane građani bi birali na neposrednim izborima. Država bi kontrolirala donesene akte, dok bi rad nadzirala revizijama.</p>
<p>Pusić je odbacila optužbe po kojima je Obvezni naputak za rješavanje kadrovskih problema, što su ga potpisali tajnici šestorice, stvaranje nove političke podobnosti. Naglasila je da je Hrvatska tek izašla iz »višestranačkog, autoritarnog, režima te da treba smijeniti one koji su na funkciju došli po podobnosti, a ne stručnosti«. Na konferenciji za novinare najavljeno je da će se Peti izborni sabor HNS-a održati 15. travnja. Na Saboru će biti donesen novi »netipičan i neortodoksan program za iduće četiri godine«, kazala je Pusić. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nova vlast je izigrala predizborna obećanja koja je dala braniteljima </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Čelnici Koordinacije udruga iz Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije u petak su na konferenciji za novinare, održanoj u središnjici Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), izrazili nezadovoljstvo što unatoč predizbornim obećanjima, nova vlast još nije predložila izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja.</p>
<p>Stručni voditelj Udruge oboljelih od PTSP-a i član HSLS-a Herman Vukušić podsjetio je da je Koordinacija krajem prošle godine »splitskom inicijativom« predložila izmjene Zakona koje je tadašnja HDZ-ova većina u Saboru »dočekala na nož, a predlagatelji su nazvani neprijateljima države«. »Prijedlog je podržala oporba, pa smo smatrali da će pobjednička koalicija žurno krenuti u izmjene tog zakona, čak prije usvajanja proračuna. Očekivali smo da će Vlada ispuniti saborske zaključke po kojima je ona obvezna izraditi zakon u kojeg će uključiti barem one prijedloge za koje nije potreban proračunski novac. </p>
<p>Umjesto toga, novine pišu o izigranim predizbornim obećanjima koje je pobjednička koalicija dala hrvatskim braniteljima, a iz Vlade tvrde da ih saborski zaključci ne obvezuju i da će se raditi potpuno novi zakon«, stoji u priopćenju koje je u ime Koordinacije potpisao Tomislav Tomečić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, za izmjene Zakona koje predlaže Koordinacija ne bi trebala dodatna proračunska sredstva. »Težište smo stavili na rješavanje problema psiho-socijalne pomoći, posebno brojnih pokušaja samoubojstava uzrokovanih nebrigom i nestručnošću prethodne vlasti«, rekao je Tomečić, naglasivši da se prošle godine 20 milijuna proračunskih kuna nenamjenski potrošilo, zbog čega su mnogi branitelji digli ruku na sebe.</p>
<p>Koordinacija predlaže da se u zakon uvede nova kategorija - dragovoljac, budući da je njihov doprinos u Domovinskome ratu nemjerljiv. Traži se i izjednačavanje prava oboljelih i ranjenih branitelja te minimalna financijska potpora nezaposlenim braniteljima, njihovoj djeci i udovicama. Tomečić je istaknuo da bi se novac za provođenje zakona dobio preraspodjelom i temeljitom revizijom branitelja kojom bi se njihov broj smanjio barem za 100.000. </p>
<p>Zatraženo je i donošenje posebnog zakona o zaštiti Domovinskoga rata.</p>
<p>Koordinacija je izrazila nezadovoljstvo što je Đuro Dečak sjeo za isti stol s četničkim vojvodom na svjetskom kongresu veterana u Puli, a od Vesne Pusić je zatražena isprika zbog uvreda na račun hrvatskih branitelja. </p>
<p>Saborska zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić je istaknula da oni podupiru zahtjeve Koordinacije te je predložila Vladi da njihov prijedlog bude temelj novog zakona koji bi se trebao donijeti po hitnom postupku.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Povratnici traže da ih primi premijer Račan ili će prosvjedovati </p>
<p>Sastanak s premijerom traži se da bi se dogovorilo dodatno izdvajanje iz proračuna za obnovu, rečeno je na sjednici čelništva Zajednice povratnika </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Upravni odbor Zajednice povratnika Hrvatske zahtijeva sastanak s premijerom Ivicom Račanom zbog osiguranja dodatnog novca iz proračuna za obnovu u 2000. godini. Zaključak je to sa sjednice Upravnog odbora Zajednice održane u petak, na kojoj je najavljeno da će povratnici u protivnome organizirati javne prosvjede i na Markovu trgu. </p>
<p>Premijera Račana bismo upozorili na probleme obnove gospodarstva i zapošljavanja na područjima posebne državne skrbi, te na probleme useljenika u kuće hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, koji će se najvjerojatnije po povratku Srba morati iseliti, kazao je predsjednik Zajednice Josip Kompanović. Ako se za 15 dana ne iznađu rješenja, Zajednica će, zaključeno je, dogovoriti se o prosvjednim aktivnostima. </p>
<p>Hrvatski su povratnici nezadovoljni ovogodišnjim proračunskim izdvajanjem za obnovu koji iznosi 530 milijuna kuna i manji je od prošlogodišnjeg za 45 posto, kao i tempom obnove kuća te odnosom međunarodnih udruga oko pomoći hrvatskim prognanicima. Zajednica upozorava i na moguće opasnosti ako se sa 55 milijuna eura, koliko je za Hrvatsku odobreno na donatorskoj konferenciji, budu obnavljale samo kuće srpskih povratnika. »Ako se to dogodi, a ne bude novca za obnovu kuća hrvatskih povratnika, na terenu bi moglo doći do povećanja međunacionalne napetosti i izgreda«, naglasio je Kompanović.</p>
<p>Predsjednik sisačko-moslavačkog odbora Zajednice povratnika Nikola Matejković rekao je da ne vidi razloga zašto ih premijer Račan već dva mjeseca ne uspijeva primiti. »Ova se zajednica ne može zvati zajednicom povratnika, jer se mi ne vraćamo. Kako to da gospoda nemaju vremena za prognanike, a imaju ga za izložbe i presijecanje raznih vrpci«, zapitao je Matejković. Marijana Bičanić iz ličko-senjskog odbora kazala je da razdor između hrvatskih i srpskih povratnika stvaraju i međunarodne organizacije koje pomažu povratak. »Ljudi koji se vraćaju iz Srbije dobili su krevete i peći, što nije sporno. No oni od međunarodnih organizacija dobivaju i stoku, dok Hrvati pitaju tko će njima dati stoku«, rekla je Bičanić, dodajući da se time stvara atmosfera pogodna za ekscese. </p>
<p>Pomoćnik ministra za obnovu, graditeljstvo i javne radove Ljudevit Herceg kazao je da je ovogodišnji proračun realno manji, ali nije opterećen prošlogodišnjim dugovima. Najavio je da se do početka školske godine planira izgraditi 1.423 kuća u Podunavlju i 500 kuća u drugim dijelovima Hrvatske. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pupovac smatra da hrvatska Vlada treba tražiti više novca za povratak </p>
<p>VUKOVAR, 7. travnja</p>
<p> - Iznos od 55 milijuna dolara, koliko je Hrvatska dobila za program povratka izbjeglih Srba iz Hrvatske i Hrvata iz BiH na Donatorskoj konferenciji u Bruxellesu, nije dovoljan za povratak tih ljudi. Iako je politika hrvatske Vlade deklarativno dobro postavljena, provedba je vrlo mlaka. Zato Vlada mora zauzeti čvršći stav prema međunarodnoj zajednici i tražiti više novca, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.</p>
<p>Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović izjavio je da bi se, po njihovim procjenama, svojim kućama u Hrvatskoj, uz preduvjet da su obnovljene, iz Republike Srpske i SRJ vratilo između 60 i 70.000 Srba. Pupovac smatra da je pred Vladom zadaća preciznijeg definiranja programa prema obnove i povratka u područj od posebne državne skrbi. </p>
<p>Srpski su lideri pozdravili inicijativu vukovarskog gradonačelnika Vladimira Štengla o okupljanju svih saborskih zastupnika s tog područja, bez obzira na stranačku pripadnost i nacionalnost, kako bi se izradio kvalitetan prijedlog zakona o Vukovaru i cijelom području zahvaćenom ratom. </p>
<p>»Ni politika povratka ni politika stabilizacije cijelog područja jugoistoka Europe, a niti politika razvoja neće biti moguća ako se prema Srbima i Srbiji ne počne provoditi stimulirajuća politika«, rekao je Pupovac. Međunarodna zajednica, smatra on, mora ići korak dalje u otvaranju prema Srbiji i uključivanju Srbije u međunarodne institucije. Pupovac smatra i da je sadašnja izolacija Srbije loša za hrvatsku privredu i opću stabilnost u BiH. (Lj.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tušek: Ove godine ni brze ceste ni autoceste, jer Vlada nema novca </p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Ove godine ništa nećebiti ni od autoceste ni od brze ceste, kao ni od radova na potezu od Sv. Roka do Zagreba, jer Vlada nema novca, izjavio je u petak ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek na sastanku sa splitsko-dalmatinskim županom Branimirom Lukšićem. Ministar je najavio »peglanje« dijela Plitvičke ceste te treće trake na potezu od Slunjskih brda do Rakovice. »Za trajanja turističke sezone cijeli promet teretnim vozilima preusmjerit će se s Plitvičke i Jadranske ceste preko Like. Time će se putovanje od Zagreba do Splita skratiti za sat vremena«, kazao je Tušek. Govoreći o povezivanju Dalmacije sa sjeverom Hrvatske, Tušek je istaknuo da Vlada neće iskakati iz ugovora s Bechtelom oko dionice Bosiljevo - Sv. Rok. </p>
<p>Osvrnuvši se na stanje u brodogradnji, rekao je da su ti problemi ujedno i problemi tržišta. Gospodarstvo ne može živjeti na jaslama državnog proračuna, kazao je i dodao da radnici ne mogu tražiti plaće na Markovu trgu. Tušek je izrazio nezadovoljstvo prepucavanjima stare i nove Uprave »Jadroplova«, rekavši da je Vlada dala nalog Državnoj agenciji za zaštitu banaka da smijeni Upravu i Nadzorni odbor. Vlada je za »Jadroplov« predvidjela tri modela izlaska iz krize, a »Leasback«, koji predlaže Uprava, Ministarstvo neće podržati, jer to znači prodaju kompanije. </p>
<p>Što se tiče priprema za turističku sezonu, Tušek je posebno upozorio na probleme u splitskoj trajektnoj luci i na autobusnom kolodvoru. »Nemam namjeru izgubiti ministarsko mjesto zbog gužve u trajektnoj luci, kao što je izgubio jedan od mojih prethodnika«, kazao je. Na odvojenom sastanku sa splitskim gradonačelnikom Ivanom Škarićem detaljno se, ali vrlo polemično, raspravljalo o zahtjevu Grada za izdavanje koncesije za Žnjan, kao i o dovršetku izgradnje treće faze zaobilaznice od Lovrinca do Stobreča. Naglašeno je da Vlada treba utvrditi granice pomorskog dobra za Žnjan, a tek onda raspisati natječaj za koncesiju. </p>
<p>Škarić je kazao da se splitska zaobilaznica gradi 22 godine i dodao da je bivša Vlada ignorirala taj problem tvrdeći da imovinsko-pravne odnose mora riješiti Split. To je državna cesta, poručio je Škarić, podsjetivši da je Grad ponudio da će podmiriti 30 posto troškova na toj zaobilaznici. Tušek je, pak, rekao da je za Grad uspio osigurati 31,5 milijuna kuna za ovu godinu. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Imenovana nova uprava PIK-a Vrbovec, radnici prijete blokadom pruge Zagreb-Budimpešta</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Na zajedničkoj sjednici Nadzornog odbora PIK-a Vrbovec i predstavnika Hrvatskog fonda za privatizaciju održanoj u petak opozvana je dosadašnja Uprava PIK-a i imenovana nova. Novi je predsjednik Uprave PIK-a Željko Blažević, bivši voditelj proizvodnje u PIK-u, član Uprave zadužen za financije je Željko Brgles, a članica zadužena za proizvodnju je Vlasta Garašanin. </p>
<p>No, očekivanja sudionika sastanka u Fondu za privatizaciju, da će do kraja idućeg tjedna biti isplaćena jedna zaostala plaća i druga u narednih 14 dana, nisu zadovoljila radnike PIK-a Vrbovec, koji od čevrtka blokiraju cestovni promet na području Vrbovca. </p>
<p>Nastavljajući s blokadom prometa u Vrbovcu, Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik Sindikata PPDIV u PIK-u Vrbovec, rekao je za Vjesnik da će, ako bude trebalo, u ponedjeljak u 12 sati radnici blokirati i željezničku prugu Zagreb-Budimpešta. Leboš dodaje da su se na taj korak u sindikatu odlučili zato što nisu ispunjeni njihovi minimalni zahtjevi (isplata dviju akontacija plaća za siječanj i veljaču u visini od 1.190 kuna te putnih troškova). </p>
<p>Sindikat je u petak uputio poziv i ministru poljoprivrede i šumarstva Božidaru Pankretiću i saborskom zastupniku Jadranku Mijaliću, njihovim sugrađanima u Vrbovcu, da se odmah uključe u rješavanje njihovih zahtjeva.</p>
<p>Osim toga, sindikalci su uputili i poziv predsjedniku Republike Stipi Mesiću da dođe popiti kavu s radnicima, kako bi ga upoznali s nezavidnom situacijom u kojoj se danas nalazi 2.500 radnika PIK-a Vrbovec te desetak tisuća njegovih kooperanata. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Generalni štrajk u Belju najavljen za ponedjeljak još je pod upitnikom</p>
<p>DARDA, 7. travnja</p>
<p> - Hoće li se u Belju u ponedjeljak, 10. travnja, organizirati generalni štrajk ovisi o tomu što će opunomoćenici Uprave reći radnicima o poduzetim aktivnostima na osiguravanju novca za isplatu plaća. Kao što je poznato, Koordinacija sindikalnih podružnica Belja zahtijeva od Uprave da u ponedjeljak nazoči skupovima zaposlenika u svim pogonima. Kako je za Vjesnik izjavio regionalni povjerenik PPDIV-a za Slavoniju i Baranju Slavko Kotromanović: »Toga dana će se odlučiti hoće li štrajka biti ili ne«. </p>
<p>Sindikalni povjerenici od Uprave Belja zahtijevaju da pisano i osobno zahtijeva od hrvatske Vlade da u roku pet dana izda jamstva za odobreni kredit od 22 milijuna kuna, od čega bi se isplatio i dio plaća zaposlenicima .Ako jamstava ne bude, Vlada će, kažu, snositi odgovornost za moguće štetne posljedice. Od Uprave se zahtijeva i da ne isplaćuje plaće onima koji su u prednosti za dvije plaće u odnosu na više od 2.000 zaposlenika, sve dok i ti zaposlenici na prime plaće za lanjski studeni i prosinac. Komentirajući konferenciju za novinare, koju su u četvrtak kasno poslije podne održali predsjednik Nadzornog odbora Belja Željko Švedl i predsjednik Uprave Božo Čerkez, Kotromanović je kazao kako »Švedl još uvijek pokušava unositi nemir među zaposlenike Belja, no to mu neće uspjeti jer su radnici svjesni težine situacije«. On je uz to primijetio kako će morati doći do smjene Nadzornog odbora. </p>
<p>Kotromanović se osvrnuo i na zaključak HFP-a po kojem je Uprava Belja ta treba naći rješenja za reorganizaciju i restrukturiranje tvrtke. Uprava treba razlučiti koji dijelovi Belja mogu profitabilno poslovati, kako bi se nastavilo ulagati u takve programe, a neprofitabilne dijelove rješavati kroz zbrinjavanje viška zaposlenika. Kotromanović je ponovio kako zeleno svjetlo neće dobiti niti jedan razvojni program kojim ne bi bili zbrinuti svi zaposlenici u Belju. (S.Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić: Zrakoplove Croatia Airlinesu, pa ih po potrebi koristiti za predsjednika, Vladu i parlament</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Posjet Makedoniji mogu ocijeniti uspješnim, a najvažnije je što smo dogovorili međusobnu potporu u ostvarenju strateških ciljeva - priključenja europskim integracijama, izjavio je u petak u Zagrebu, nakon povratka iz dvodnevnog službenog posjeta Skopju, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p> Upitan o isplativosti putovanja komercijalnim letovima u odnosu na korištenje Vladinih zrakoplova, rekao je kako je logično da će se usporediti troškovi na nekoliko destinacija i onda zaključiti što se više isplati. »Mislim da nije potrebno imati dva Vladina zrakoplova, a vidjet ćemo kako ćemo ih koristiti. Moguće je, recimo, dati ih Croatia Airlinesu, pa ih onda prema potrebi koristiti za predsjednika, Vladu i parlament«, ocijenio je Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Četiri modela privatizacije Vjesnika</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Većinski vlasnici Vjesnika d.d., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), sačinili su četiri modela prijedloga privatizacije Vjesnika i uputili ih hrvatskoj Vladi, priopćeno je iz HFP-a u petak. </p>
<p>Usuglašeni prijedlozi pripremljeni su na temelju sadašnjeg stanja Vjesnika d.d., a kako su financijski podaci bili podloga prijedloga, Vladi su istodobno dostavljeni podaci o procjeni bilance stanja društva na dan 31. prosinca 1999. godine, radni kapital društva i broj zaposlenih, pregled kreditnih obveza društva na dan 3. veljače ove godine, stanje obveza i potraživanja na dan 20. ožujka, te pregled vlasničke strukture. </p>
<p>Prvi predloženi model (A) privatizacija je društva dokapitalizacijom. Drugi model (B) podrazumijeva razdvajanje postojećeg društva Vjesnik d.d. na dva društva - Hrvatsku tiskaru i Vjesnik, s tim da razdvajanje ne pretpostavlja razdvajanje imovine, obveza i kapitala na vrijednosti prije spajanja. Tri su varijante mogućeg osnivanja novog društva Vjesnik, a u svim bi varijantama u novo društvo otišli svi zaposlenici koji rade u izdavaštvu i robni žig s izdavačkim pravima: prema prvoj u kapital društva prenijela bi se i ukupna oprema; prema drugoj, u kapital društva prenijela bi se i oprema s ukupnim prostorom, a treća podrazumijeva da se u kapital društva prenese oprema i samo prostor kojim se danas služi redakcija dnevnog lista, a to je oko tisuću četvornih metara. Novo društvo može biti predmet prodaje, a kao zadnja varijanta predlaže se osnivanje novog društva, ali bez prijedloga prodaje. </p>
<p>Treći model (C) privatizacije Vjesnika podrazumijeva izravnu prodaju robnog žiga s izdavačkim pravima uz preuzimanje svih zaposlenika. Uz prijedlog izravne prodaje, predmet prodaje može biti samo oprema, oprema i prostor u svim varijantama, odnosno prostor redakcije lista ili ukupni prostor koji je pripadao starom društvu Vjesnik.</p>
<p>Četvrti model (D) privatizacije - osnivanje društva s ograničenom odgovornošću Novi Vjesnik u stopostotnom vlasništvu društva Vjesnik d.d., alternativa je prijedlogu izravne prodaje, s tim da su obje varijante u izravnoj nadležnosti Uprave društva. U osnivački kapital društva Novi Vjesnik d.o.o. unijela bi se imovina koja bi bila predmet prodaje kao i kod trećeg modela: ukupna oprema i robni žig s izdavačkim pravima dnevnog lista Vjesnik uz preuzimanje svih zaposlenika koji rade u izdavaštvu; poslovni prostor kojim se danas služi redakcija lista ovisno o interesu kupaca (prostor može ostati i u vlasništvu društva, a da se novom kupcu iznajmljuje uz mjesečnu naknadu). Prednost takvog načina rješavanja problema dnevnog lista jest prodaja trgovačkog društva kao cjeline, dok izravna prodaja imovine koja bi se oglasila u natječaju, iziskuje pregovaranje s novim kupcem oko zbrinjavanja zaposlenika koji rade u izdavaštvu, stoji u obrazloženju. </p>
<p>Prodajom imovine (prema trećoj ili četvrtoj varijanti) postojeće društvo Vjesnik d.d. inkasiralo bi prihod od prodaje za pokriće dijela postojećih obveza, jer obveze po ovom prijedlogu nisu predmet prodaje.</p>
<p>HFP i HZMO mišljenja su da je četvrti prijedlog privatizacije optimalna varijanta, pa samim time predlažu osnivanje društva s ograničenom odgovornošću koje bi bilo predmet prodaje, uz istovremeni prijedlog da se provede dokapitalizacija društva Vjesnik d.d. zbog visokih zaduženja društva, jer prihod od prodaje neće biti dostatan za saniranje postojećih obveza. </p>
<p>Za konačnu provedbu četvrtog prijedloga, odnosno za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i realizaciju prodaje, potrebno je najmanje dva mjeseca. Za to vrijeme, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika HFP-a, društvu Vjesnik potrebna je kreditna pomoć kako bi se omogućilo izlaženje dnevnog lista, odnosno pokrivanje gubitaka. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Objava prodaje »Večernjaka« odglumljena za novinare po naredbi Ivića Pašalića!</p>
<p>Rekao je to pred Istražnim povjerenstvom Luka Krznarić, bivši pomoćnik ministra rada / »Večernjak« je prodan 2. siječnja 1998. ujutro, a poslijepodne je odglumljena prodaja lista pred tv kamerama i novinarima / Kad je donesena odluka o prodaji »Večernjaka« bio sam opterećen uvođenjem PDV-a, pa mi prodaja lista nije bila ni među prvih 20 prioriteta, izjavio je bivši ministar financija Borislav Škegro</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - »Kad drugi šute o prodaji Večernjeg lista ja ću vam reći istinu. Večernjak je prodan 2. siječnja 1998. ujutro, a poslijepodne je odglumljena prodaja lista pred tv kamerama i novinarima, i to po naredbi Ivića Pašalića. Mene su u petak popodne pokupili s ceste i odveli u Mirovinski fond, a direktor Fonda Mladen Strukan mi je rekao - ovdje ćemo se samo formalno slikati, jer je to Pašalić naredio, a prodaja Večernjaka je obavljena ujutro tajnom komanditnom društvu. Rekao je to u petak pred Istražnim povjerenstvom za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista Luka Krznarić, koji je u to vrijeme bio pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Krznarić nikad, tvrdi, nije bio član Nadzornog odbora Mirovinskog fonda, a Povjerenstvu je pročitao zapisnik iz kojeg proizlazi da su na sjednici na kojoj je prodan Večernjak odluku potpisali predsjednik Nadzornog odbora Fonda Damir Zorić te članovi Borislav Škegro, Milan Kovač, Joso Škara i Ljubo Vukoja. Krznarić je više puta ponovio da u vrijeme vlasti HDZ-a nije bio podoban za članstvo u nadzornim odborima u kojima su se dobivali honorari i za stambeni krediti s kamatom od dva posto, te da se ne srami onoga što je radio u bivšem sistemu, za što je i odlikovan zlatnim ordenom. Krznarić je sad načelnik tržišta rada i zapošljavanja. </p>
<p>Njegovo svjedočenje šokiralo je članove Povjerenstva koji su prije toga dva sata ispitivali bivše ministre u HDZ-ovoj Vladi i članove Nadzornog odbora Fonda, Kovača i Škegru, te Vukoju, iz čijih svjedočenja Povjerenstvo nije saznalo ništa više od onoga da je Večernjak kupio Caritas Fund s Djevičanskih otoka. Prema njihovim riječima, glavni razlog zbog kojih se Fond odlučio na prodaju desetak portfelja dionica, među kojima i 53,61 posto dionica Večernjaka, bio je prikupljanje novca za isplatu mirovina, a glavni kriterij pri odabiru kupca bila je visina ponude (četiri milijuna maraka iznad nominalne vrijednosti od 15 milijuna maraka) te isplata u gotovini u roku od sedam dana. </p>
<p>Kovač je rekao da je glavni razlog što je natječaj raspisan između Božića i Nove godine taj što u to vrijeme u zemlju dolazi najviše iseljenika, pa su se time htjela potaknuti njihova ulaganja u Hrvatsku. Na inzistiranje predsjednika Povjerenstva Joška Kontića zašto nije utvrđen bonitet Caritas Funda, koji je osnovan tek 29. prosinca, Kovač je odgovorio da su se prioritetno bavili visinom ponude, te da se ne može sjetiti je li bilo detaljne rasprave o bonitetu. Napomenuo je da je za njih bilo najvažnije da je sve bilo u skladu s procedurom i zakonom. Kovač nije znao da je Caritas Fund osnovan tek nakon raspisivanja natječaja, a da je znao »tražio bih da se utvrdi bonitet tvrtke i dodatno pojašnjenje«.</p>
<p>Na tvrdnju da bi tom logikom Večernjak mogao biti prodan i Miloševiću da je ponudio najviše novca, Kovač je odgovorio da je očito da vladajuću koaliciju ne zanima Milošević, već to je li u pitanju netko iz HDZ-a. »Ne znam zašto ste pokrenuli Povjerenstvo kad postoje državne institucije koje su nadležne i mogu obaviti ovaj posao«, rekao je Kovač, koji se više puta čudio »neznanju članova Povjerenstva o funkcioniranju tržišta i načinima prodaje poduzeća«. </p>
<p>Škegro je ne početku svjedočenja rekao da je krajem 1997., kad je donesena odluka o prodaji Večernjaka, bio opterećen uvođenjem PDV-a, »poslom u kojem sam bio sam protiv svih«, pa mu prodaja lista nije bila ni među prvih 20 prioriteta. No, da je bio zadužen za taj posao i da je imao vremena tim se baviti, sigurno bi se drukčije ponašao, iako ne misli da bi to polučilo drukčiji financijski rezultat, ali bi se konzultirao s Upravom Večernjeg lista. Istaknuo je da je sedam valjanih ponuda, koliko ih je bilo za kupnju Večernjaka, zavidan broj za naše uvjete. Uz to, kad se nešto plaća u roku od sedam dana u gotovini, onda se ne provjeravaju neke stvari koje bi se inače provjeravale, rekao je, odgovarajući na upite zašto nije provjeren bonitet Caritas Funda. Uostalom, dodao je, posao članova Nadzornog odbora nije provjeravanje boniteta, već se time bave službe Fonda.</p>
<p>Škegro je članove Povjerenstva poučio kako je najbrži način da pronađu vlasnika Večernjaka taj da pozovu članove Nadzornog odbora lista i pitaju tko ih je tamo postavio. Škegro je rekao i da je, ako je istina da transakcija oko prodaje nije prijavljena Uredu za sprječavanje pranja novca, Nadzorni odbor HMO-a prekršio zakon. Svoje mišljenje o učinkovitosti Povjerenstava, Škegro je iznio u opaski da bi, da je ono što nije, ukinuo Zakon o povjerenstvima. Kontić ga je na to upozorio da bi mogao biti opet pozvan na ispitivanje. </p>
<p>Zorić i Strukan nisu se pojavili pred Povjerenstvom. Strukan se ispričao zbog bolesti, a Zorić se uopće nije javio, pa Povjerenstvo nije znalo je li primio poziv. </p>
<p>Đurđa Adlešić poljubila Krznarića nakon svjedočenja! </p>
<p>Nakon Krznarićeva svjedočenja prišla mu je Đurđa Adlešić i poljubila ga, rekavši: »Konačno, jedan pravi«. Novinari su, pak, tražeći pojašnjenja, na što je ponovio da mu je Strukan rekao da se radi o lažnoj prodaji pred kamerama, a da je Večernjak ujutro prodan tajnom komanditnom društvu i da »oni znaju komu su ga prodali«. Na pitanje zašto dvije godine šuti, Krznarić je rekao da ga nitko nije ništa pitao. Na upit zašto je pristao slikati se i zašto pred kamerama nije rekao o čemu se radi, rekao je da mu je Strukan zaprijetio otkazom. »Sve je bilo brzo režirano, pa se tad ništa nije moglo napraviti. Pokupili su me s ceste«, rekao je.</p>
<p>Kovač i Škegro, koje smo pitali za komentar Krznarićevih izjava, rekli su da se radi o budalaštinama. Gdje se Krznarić i s kim nalazio, to je njegova stvar, rekli su i dodali da su oni bili na samo jednoj sjednici Nadzornog odbora i to onoj pred kamerama.</p>
<p>Pašalić: Ponavljam, nemam ništa s prodajom »Večernjaka«</p>
<p>Predsjednik Istražnoga povjerenstva Joško Kontić u posebnoj je izjavi kazao da će Krznarićev iskaz najvjerojatnije promijeniti tijek istrage. Međutim, Kontić nije želio komentirati njegovu dvogodišnju šutnju. Najavio je da će se istraga proširiti, najvjerojatnije na Ivića Pašalića i ostale spomenute u dosadašnjim svjedočenjima, o čemu će se Istražno povjerenstvo naknadno konzultirati.</p>
<p>Za komentar Krznarićevih navoda zamolili smo samoga Ivića Pašalića, koji je novinarima izjavio kako je sve što je Krznarić rekao »potpuno netočno«. »Nisam davao nikakve upute nikomu, niti za javne niti za tajne sjednice. A ako me pozovu pred Istražno povjerenstvo, doći ću. Što se tiče prodaje Večernjega lista, već sam izjavljivao da s time nemam ništa. Jedino što mi je poznato jest to da je taj list prodan u zakonskoj proceduri«, naglasio je Ivić Pašalić.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomčić: Nema razloga za reviziju ugovora sa Svetom Stolicom </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Nema ni jednog ozbiljnog razloga da se išta mijenja u bilo kojem od četiri ugovora između Svete Stolice i Hrvatske, istaknuo je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić u petak nakon prvog službenog susreta s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije i zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem. Tomčić je rekao da je razgovor bio otvoren te da su se složili u svim pitanjima o kojima su razgovarali. </p>
<p>»Bilo je riječi o odnosima države i Crkve, ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice. Zaključili smo da treba prekinuti sa svim nagađanjima u hrvatskoj javnosti o potrebama za izmjenama tih ugovorima«, pojasnio je Tomčić, dodavši da su razgovarali i »o nekim političkim detaljima, jer je nadbiskup zainteresiran za odnose na hrvatskoj političkoj sceni«. Predsjednik Sabora istaknuo je Bozanićevo razumijevanje za »sve tegobe koje u ovom trenutku, prije svega u gospodarstvu, prolazi hrvatska država«.</p>
<p>Zamoljen da konkretizira glavne teme razgovora, Tomčić je kazao da su razgovarali o Zakonu o dječjem doplatku, čiju je primjenu Vlada odgodila za početak iduće godine. Prema Tomčićevim riječima, on i Bozanić su se suglasili da, radi pravednosti prema svoj djeci, treba pronaći mogućnost za što raniju primjenu tog zakona.</p>
<p>Upitan o mogućem utemeljenju posebnog saborskog tijela za odnose s vjerskim zajednicama, Tomčić je otklonio takvu mogućnost, istaknuvši da je Vladina Komisija za odnose s vjerskim zajednicama osnovana sa zadatkom da stvori uvjete za realizaciju ugovora države s vjerskim zajednicama, prije svega kad je riječ o gospodarstvu. Upitan za dugo najavljivani zakon o vjerskim zajednicama, Tomčić je rekao da se o tome nije razgovaralo, ali da će se tokom idućih susreta sigurno razgovarati o temama koje ovom prilikom nisu stigli razmotriti. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hrvatska iznova pokrenula pitanje ruskog klirinškog duga </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Hrvatska je iznova pokrenula pregovore o klirinškom dugu Ruske Federacije Hrvatskoj. Dogovoreno je da će zemlje sljednice bivše Jugoslavije, zajedno s Rusijom, pokušati pronaći rješenje tog problema, rekao je u petak u Zagrebu ministar gospodarstva Goranko Fižulić, nakon sastanka hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i ruskog ministra gospodarstva Andreja Šapovaljanca. »Poznato je da RF duguje 500 milijuna dolara Hrvatskoj, a to je problem sukcesije bivše Jugoslavije i nepristajanja SRJ da se po modelu MMF-a razriješi i pitanje duga«, izjavio je Fižulić.</p>
<p>U proteklih deset godina Hrvatska je izgubila u utrci s tranzicijskim zemljama, a sada to zaostajanje želi nadoknaditi u skokovima. Prilika za to je i u povećanom izvozu u RF. Time će se smanjiti i veliki hrvatski debalans u međusobnoj razmjeni. Nova Hrvatska imat će konkurentnije proizvode za isporuke na rusko tržište, a to će ujedno omogućiti i povećano kupovanje ruske robe, samo su neki od naglasaka iz izlaganja ministra Fižulića, koji je brojno izaslanstvo RF-a na čelu s ministrom Šapovaljancom u petak upoznao s hrvatskim gospodarskim prilikama i izvoznim ambicijama. </p>
<p>Fižulić je pritom posebno naglasio kako već 3. svibnja Hrvatska očekuje primanje u WTO, a do kraja godine i sklapanje aranžmana o slobodnoj trgovini s većinom zemalja CEFTA-e. To će i općenito povećati hrvatski izvoz te ubrzati uključivanje u europske integracije. Kako je rečeno, sljedeće godine očekuje se privatizacija Croatia osiguranja, Ine i HEP-a, a u izradi je gospodarska i energetska strategija RH za idućih deset godina što će utjecati i na buduće oblike suradnje s RF-om. </p>
<p>»Poslije izbora u Hrvatskoi i u Ruskoj Federaciji, vlada povećano zanimanje za poboljšanje međusobnih gospodarskih odnosa«, uzvratio je ministar Šapovaljanc. Među prioritetima, naveo je mogućnost povezivanja Jadranskog naftovoda i naftovoda »Družba« kao posebnog tranzitnog koridora koji bi spajao Bjelorusiju, Rusiju, Ukrajinu, Mađarsku i Hrvatsku, pregovore o povećanju isporuka ruskog prirodnog plina i zajedničku gradnju plinovoda u Hrvatskoj, te zajedničko podizanje terminala za pretovar nafte u Novosibirsku. Spomenuo je i velike mogućnosti suradnje u graditeljstvu, agroindustrijskom kompleksu i transportu vodenim putovima. Naveo je i želju Ruske Federacije da se provede Međudržavni sporazum iz 1998. o vojno-tehničkoj suradnji. </p>
<p>Posebno je zanimljiva najava da će se tijekom boravka ruskog izaslanstva potpisati ugovori o isporuci hrvatskih brodova. Na hrvatske prijedloge o povećanju isporuka ruskog plina što bi se platilo povećanim izvozom lijekova, odgovoreno je kako će se provesti dodatne konzultacije. </p>
<p>Ministar Šapovaljanc osvrnuo se i na neriješena pitanja klirinškog duga prema Hrvatskoj. »Najvažnije je da se zemlje nasljednice bivše Jugoslavije dogovore o točnim postocima klirinškog duga koji otpada na svaku zemlju. Poslije toga, ruska strana spremna je, u okvirima kvote određene za RH, razmotriti hrvatsko gledište glede isplate državnog duga. Spremni smo taj dug isplatiti povećanjem isporuka odgovarajućih proizvoda«, zaključio je. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Arlović: Moramo učiniti sve za povratak bosanskih Hrvata </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 7. travnja</p>
<p> - Pod predsjedanjem potpredsjednika Hrvatskog državnog sabora Mate Arlovića u Slavonskom Brodu u petak je održan sastanak o pitanjima i provedbi povratka prognanih Posavljaka u BiH koji su ponovno istaknuli želju za povatkom. Pored predstavnika udruga prognanih svoje viđenje trenutačne situacije oko povratka iznijeli su i predstavnici OESS-a i UNHCR- a. Na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka Arlović je rekao kako su prognani Posavljaci i ovom prilikom istaknuli želju da se vrate u bosansku Posavinu. Prema njegovim riječima iznimno je važno poštivati želju za povratkom svake prognane osobe, a na vlasti je da učini sve kako bi se želje za povratkom ili ostankom BH građana a hrvatskih državljana i realizirale. Arlović je ocijenio kako je na bruxelleskoj Donatorskoj konferenciji međunarodna zajednica »načinila velik iskorak ka humanitarnom i gospodarsko-socijalnom aspektu rješavanja problema povratka«. </p>
<p> Šef misije UNHCR-a u Hrvatskoj Robert Robinson izrazio je zadovoljstvo sastankom rekavši kako je »hrvatska Vlada otvorila iskren razgovor u vezi s povratkom bosanskih Hrvata«. Bitnim je ocijenio nastojanja da se problem povratka bosanskih Hrvata podigne na višu razinu. </p>
<p> Od velike je važnosti, kazao je viši zamjenik šefa misije OESS-a u Hrvatskoj veleposlanik Michael G. Wygant da se »stavovi s današnjeg sastanka prenesu među ljude u Bosni te da budu predmetom razgovora čelnika RH i BiH«. Također je kazao kako bi rješenje problema povratka u BiH moglo biti »nađeno u političkom okviru lokalnih izbora u BiH«. Prema ocjeni Lovre Pejkovića iz Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice zahvaljujući sredstvima sa bruxelleske Donatorske konferencije bit će omogućen povratak iz Hrvatske u BiH oko sedam i pol tisuća bosanskih Hrvata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Samo onaj tko ne poznaje Jakovčića misli da je govorio o autonomiji Istre u afektu</p>
<p>S bivšim istarskim županom, koji je tu dužnost obnašao od 1993. do 1997., bivšim članom IDS-a te osnivačem Istarskog demokratskog foruma Lucianom Delbiancom razgovarali smo u Puli oko posljednjih događanja u Istri, ponovno probuđenim napetostima između Istre i Zagreba, udjelu IDS-a u tome... </p>
<p>• Tko je kriv za najveći financijski skandal u Istri u zadnjih deset godina?</p>
<p>- Istarska banka je zadnjih deset godina uspjela opstati pod vrlo nepovoljnim uvjetima, za što je kriva politika koja je ušla u Banku. Istarska banka je jedina domicilna u Županiji i preko nje se vrtilo malo novca, jer je on, grubom centralizacijom, odlazio u druge banke. Primjerice, naplata električne energije za Županiju nije išla preko Istarske banke, ni izgradnja Plomina, prodaja nalazišta plina, naplata HTV-a, već je Banka ostajala za poslovanje s poduzećima koja su u teškoćama. Banka je ostala bez kvalitetnih sredstava i moglo se očekivati da će doći do teškoća.</p>
<p>• U vrijeme dok ste bili župan, jesu li se mogli naslutiti problemi Banke?</p>
<p>- Sigurno da jesu. Banka je vezana za gospodarstvo Županije, ali je sve kvalitetno odlazilo u druge banke, od Privredne do Zagrebačke i Riječke. Dio krivice snosi i Nadzorni odbor Banke, a IDS je imao prilike upoznati se sa stanjem u Banci i mogao je reagirati puno ranije. </p>
<p>• Zašto nisu reagirali?</p>
<p>- Vjerojatno nisu vjerovali da će guverner HNB-a pokrenuti stečaj, jer je Pula marginalizirana. Taj grad kao najveći u Istri ne predstavlja gotovo ništa. Guverner nije imao potrebe ni razgovarati puno o Banci. Kad bi Pula nešto predstavljala, vjerojatno bi on nekog pozvao i ukazao na stanje. Onda bi i Jakovčić kao član Vlade razgovarao s ministrom Crkvencom, jer se sve moglo spriječiti, a ne kasnije pokušavati ustati u zaštitu štediša. IDS je tu »kiksao«.</p>
<p>• Kako riješiti problem Banke?</p>
<p>- Ovo »paljenje vatre« s nekakvom autonomijom, što je činio IDS, potpuno je neodgovorno. Jedino u čemu je IDS dosljedan je njegova nedosljednost. Problem Banke može se jednostavno riješiti - i novcem iz Istre sanirale su se banke, pa je sad red da jedna od tih banaka preuzme Istarsku. </p>
<p>• Koliko je ovaj slučaj utjecao na rejting IDS-a? </p>
<p>- IDS nije nevin jer je, preuzimajući nadzor nad Bankom, direktno kroz gradonačelnika Pule koji je bio predsjednik Nadzornog odbora, prihvatio sve ono što je dosad bilo. Dakle, dio odgovornosti, uz HDZ, snosi i IDS. </p>
<p>• Iako se promijenila vlast, odnos Istre i Zagreba ostaje, čini se, jednako napet. A Jakovčić je prvo uzburkao duhove izjavom outonomiji, a onda se pokajao. </p>
<p>- Jakovčić je pogriješio, ali samo onaj tko ga ne poznaje može misliti da je to rekao u afektu. Baratati autonomijom na taj način znači pritisak i prijetnju. Jakovčić je zaboravio da više nije u opoziciji. A što je time učinio za Istru? Jakovčić je učinio medvjeđu uslugu Istri, odnosno još ju je više udaljio od Vlade za koju smo glasovali. Stvara se i antagonizam prema Rijeci, a Jakovčić, uoči lokalnih izbora, pokušava svu krivicu svaliti na SDP. </p>
<p>• A što je Jakovčić učinio za IDS i sebe?</p>
<p>- On je ostao u Vladi, lijepo se ispričao, ali najgore što je mogao učiniti je distanciranje od Damira Kajina, koji je za njega radio sve one poslove koje normalan čovjek ne bi radio. Ponavljam ono što sam uvijek tvrdio - u Istri se IDS ponašao slično kao nekad HDZ na državnoj razini. Uvijek su koristili metodu: ili si za mene ili si protiv mene. IDS kao pokret mora prerasti u stranku. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Istra odahnula nakon Vladine odluke, župan Žufić opet otvorio račun u Istarskoj banci</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - Nakon odluke Vlade u četvrtak, ipak se naziru bolji dani za Istarsku banku. Zamjenom starih za nove obveznice, Banci se priznaju izvanredni prihodi u vrijednosti od 57,5 milijuna kuna, čime Banka nema negativnog kapitala, pa prestaje potreba za privremenim upraviteljem. Vlada je i uputila dioničare i Nadzorni odbor Banke da u roku od 60 dana pronađu strateške partnere za dokapitalizaciju Banke, povećaju vlastiti udjel u kapitalu Banke i prodaju dio vlasničkog portfelja. </p>
<p>Doduše, oprez je i dalje prisutan, mnogi razmišljaju hoće li s Bankom poslovati i ubuduće, ili će otvoriti račune u »sigurnijim« bankama. Da stvari kreću na bolje, pokazao je u petak i istarski župan Stevo Žufić, koji je svečano ponovno otvorio račun u Istarskoj banci, želeći time pokazati da je s Bankom sad sve u redu. Žufić je zadovoljan odlukom Vlade, a ispune li se svi tehnički detalji, Banka će biti otvorena u ponedjeljak, najvjerojatnije za ograničene isplate. Opreza radi, on je ipak pozvao sve štediše i poduzeća da nakon deblokade Banke vrate svoje štedne uloge, tj. da poduzeća vrate u Banku svoje žiro-račune. </p>
<p>Privremeni upravitelj Banke Boris Bušac, koji će svoj privremeni boravak u Puli zapamtiti po »srdačnoj« dobrodošlici, u petak je, posljednjega dana boravka, još bio zauzet brojnim sastancima. Župan Žufić je izjavio da će sada od HNB-a tražiti da po hitnom postupku potvrdi Milenka Vidulina za novog predsjednika Uprave Banke. A što će HNB odlučiti, tek će se vidjeti. </p>
<p>S druge strane, a sudeći po reakcijama stranaka u Istri, »bruse« se mačevi za početak obračuna s IDS-om, koji je izjavama o autonomiji izazvao bijes u drugim dijelovima zemlje, dok su politički protivnici istupe IDS-ovaca proglasili demagogijom. Iako je IDS u vladajućoj šestorici, to očito neće spriječiti neke stranke partnere da mu pokušaju odreći monopol u vladavini Istrom. HSLS je već krenuo, zamrzavajući rad u šestorici na lokalnoj razini. I SDP priprema uzvratni udarac, o čemu svjedoče izjave njegovih čelnika. Inače, javno pokajanje ministra Jakovčića premijeru Račanu i Vladi, većina je u Istri prihvatila sa sumnjom, nerijetko i s prezirom. (A. Latinović)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000408].
|
