NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215571 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dr. Ivo Goldstein: »Tko se ne može suočiti s prošlošću, ne može očekivati ni bolju budućnost«</p>
<p>Zločin u Vukovaru bio je najveći zločin u evropskoj povijesti od 1945. do 1991. godine i njegovu su stravu nedugo potom nadvisili samo zločini u Sarajevu i Srebrenici. U temeljima je naše civilizacije da se gaji i obnavlja sjećanje na ono što se dogodilo, pogotovo kada se radi o zločinima, a dužnost ljudi kojima je to profesija jest da objašnjavamo kako i zašto se to dogodilo, kaže dr. Goldstein</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Godišnjica vukovarske tragedije i velikosrpski zločini u tome gradu povod su razgovoru s povjesničarom dr. Ivom Goldsteinom, autorom nedavno objavljene knjige »Holokaust u Zagrebu«.</p>
<p>• Nedavno ste objavili knjigu »Holokaust u Zagrebu«, zapravo u NDH, i predstavili genezu zločina nad Židovima. Je li i rat u bivšoj Jugoslaviji nastavak nezavršenog Drugog svjetskog rata?</p>
<p>- Prihvatio sam razgovor za Vjesnik, jer mi se čini da mislite kako moja knjiga nosi univerzalnu poruku: da se zločin, ma tko ga je počinio i ma nad kim, nikada ne smije zaboraviti. Ako je tako, zahvaljujem na komplimentu. Vratimo se pitanju. Drugi svjetski rat nije se ni ponovio niti nastavio u devedesetima. Tko god da to govori i iz bilo kakvih pobuda, ne shvaća da zapravo zamagljuje prave uzroke ratova u devedesetima, koji su posve različiti od onih u četrdesetima. Pa ipak, ne može se negirati da su neki stari animoziteti i mržnje pridonijeli razbuktavanju sukoba. Ali to u njima nije bilo presudno.</p>
<p>• Je li Vukovar, odnosno Hrvati u Vukovaru, prije deset godina doživio holokaust?</p>
<p>- Napad na Vukovar i Hrvatsku bio je agresija, ono što se tamo dogodilo bio je ratni zločin velikih razmjera i etničko čišćenje. Sve to ima obilježja i genocida. Holokaust je od biblijskih vremena označavao žrtvu paljenicu, a od Drugoga svjetskog rata označava i genocid nad Židovima koji su počinili nacisti i njihovi saveznici. Najvažniji razlog da se izabere taj termin jest da su Židovi masovno ubijani plinom, a potom su njihova tijela spaljivana u pećima. Prošlih su desetljeća terminom holokaust neki počeli označavati i druge genocide koji su se dogodili u 20. stoljeću, iako u njima žrtve nisu bile ubijane plinom i spaljivanje - primjerice, za turski genocid nad Armencima 1916/1917, kad je stradalo između 800.000 i 1,250.000 ljudi. </p>
<p>Holokaust nad Židovima ne može se usporediti ni s jednim drugim masovnim zločinom, ni po broju žrtava, ni po trajanju, ni po prostoru na kojem je izveden, kao ni po zločinačkoj organiziranosti i intencijama. Zločin u Vukovaru bio je najveći zločin u evropskoj povijesti od 1945. do 1991. godine i njegovu su stravu nedugo potom nadvisili samo zločini u Sarajevu i Srebrenici. Dužno poštovanje vukovarskih žrtava naša je obveza. U temeljima je naše civilizacije da se gaji i obnavlja sjećanje na ono što se dogodilo, pogotovo kad se radi o zločinima, a dužnost ljudi kojima je to profesija, među ostalima i meni, jest da objašnjavamo kako i zašto se to dogodilo.</p>
<p>• Kako biste pomirili vukovarske žrtve i vukovarske krvnike?</p>
<p>- Između krvnika i žrtava nema pomirenja. Žrtve, odnosno njihovi najbliži, jedino mogu oprostiti krvnicima. Da bi se to lakše ili uopće dogodilo, potrebno je da svaka sredina, svaka nacija nedvosmisleno osudi zločine koji su počinjeni tobože u njezino ime. Ako se netko ne može suočiti s vlastitom prošlošću, ne može očekivati ni bolju budućnost.</p>
<p>• Što mislite o jedinstvenom spomeniku i za Srbe i za Hrvate u Vukovaru, kako predlaže Vojislav Stanimirović?</p>
<p>- Ideja je dobra, ali valja nešto dodati: ne radi se o Srbima i Hrvatima, nego o spomeniku svim nevinim žrtvama Domovinskoga rata, ali i Drugoga svjetskog rata. Kada sve nevine žrtve budu jednako poštovane, stvorit će se i uvjeti za istinsko pomirenje.</p>
<p>• Postoji li opasnost da se zločin ponovi, s obzirom na to da mnogi zločinci nisu i neće biti kažnjeni?</p>
<p>- Nažalost, da. Zbog toga je presudno da hrvatsko pravosuđe, kao i pravosuđa susjednih zemalja, kao i međunarodni pravni sustav, pri čemu prije svega mislim na Haaški sud, budu efikasni. </p>
<p>• Prijeti li hrvatskom društvu antisemitizam?</p>
<p>- Ne znam otkud elementi za takvo što. Bilo je i ima antisemitskih ispada, ali oni ne karakteriziraju atmosferu. Puno je neugodnija ustašonostalgija, dakle svaki oblik relativiziranja zločinačkog karaktera NDH, jer ona izravno vrijeđa povijesnu memoriju židovskoga naroda. Ona vrijeđa i povijesnu memoriju Hrvata, jer nije sporno da su mnogi Hrvati bili žrtve toga režima i da su protiv njega uzeli oružje u ruke.</p>
<p>Ako se i radi o zločinima, to nisu »židovski« nego »izraelski« zločini</p>
<p>• Što mislite o današnjim židovskim zločinima nad Palestincima?</p>
<p>- Moram vas korigirati: ako se i radi o zločinima, to nisu »židovski« nego »izraelski« zločini. Drugo, slike na TV ponešto iskrivljuju stvarnost: iza golorukih palestinskih mladića i dječaka skrivaju se profesionalni snajperisti, a Palestinci imaju i drugo naoružanje, uključujući i minobacače. </p>
<p>Sve to organiziraju militantne skupine čiji se predstavnici protive bilo kakvom mirovnom sporazumu, ne priznaju državu Izrael i sve Židove žele gurnuti u more, a u borbi za svoje ciljeve koriste isključivo teroristička sredstva. S takvima koji bombama napadaju pizzerije i diskoklubove i ne može biti civiliziranog dijaloga. Izraelska politika se često može ocijeniti agresivnom i, pravnički rečeno, prekoračenjem nužne obrane. Ponašanje Ariela Sharona neki se put ne može opravdati, kao ni izazivanje i bahato ponašanje izraelskih ekstremista.</p>
<p>S druge strane, ciljevi izraelske vojske i policije uvijek su naoružane osobe ili one koje prijete drugima ili one koje su umiješane u terorističke akcije. Pogledajte palestinske izvještaje o tim događajima. Oni nikad ne kažu da je ubijen nevin čovjek, običan seljak, službenik. Čak ni ubojstvo 12-godišnjeg Muhameda El Tore u Gazi, koji je pogođen metkom dok se u očevu naručju našao u unakrsnoj vatri, nije razjašnjeno, jer se palestinska strana nije suglasila s formiranjem međunarodne neovisne komisije. Da obrnem pitanje: zašto su mnoge zemlje svijeta, uključujući i Hrvatsku, ušle u antiteroristički savez, navijestile beskompromisni rat teroristima, a Izraelu se jedinome prigovara kad poduzima mjere protiv tih istih terorista. Čini mi se da je velik dio naše javnosti, pogotovo nakon napada na SAD, ipak shvatio o čemu se zapravo radi. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uvođenje vjeronauka u vrtiće obezvrijedilo bi obitelj</p>
<p>Uvođenje vjeronauka, odluka o trajanju zimskih praznika i osnivanje razreda za darovite učenike dovode do regeneriranja nejednakosti i segregacije među djecom / Možda bi pomak na bolje donijela nastava etike u srednjim školama i sat obrazovanja za demokraciju, smatra prof. Breitenfeld </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Uvođenjem vjeronauka u vrtiće i škole ne samo da se obezvređuje obitelj kao temelj u kojemu dijete oponašanjem stječe znanja i navike iz vjere, nego se obezvređuje desetljećima požrtvovni rad Crkve, koja je u ne tako davna vremena skupljala i animirala djecu i mlade raznim sadržajima, i to u daleko većem broju nego što je to slučaj danas«, ističe predsjednica Zajednice privatnih škola Hrvatske prof. Jasenka Breitenfeld.</p>
<p> Prema njenom mišljenju, prosvjetne institucije - od vrtića do srednje škole - regeneriraju nejednakost i segregaciju među djecom. Kao najbolje primjere za to navodi ovih dana aktualne teme u školstvu - uvođenje vjeronauka, pravilnik o zimskim praznicima i formiranje razreda za darovite učenike. </p>
<p> Prof. Breitenfeld smatra kako je 45 minuta tjednog kolektivnog vjerskog odgoja u školi nedjelotvorno i kontraproduktivno. »Današnjim zrelim generacijama obavezna nastava marksizma, koju su morali slušati u školi, nije ostavila ni traga«, uspoređuje prof. Breitenfeld. »Jedino što se uvođenjem vjeronauka postiže, jest podjela mladih na 'nas' i 'one druge'«, smatra ona, zbog čega predlaže da vjeroučitelji svoje znanje i energiju preusmjere na intenzivan rad s roditeljima, kao presudnim čimbenicima u odgoju djece i mladih. </p>
<p>U školi u kojoj je ravnateljica, prof. Breitenfeld ima učenike katoličke, islamske i židovske konfesije. »Tko meni daje pravo da učenike razreda koji funkcioniraju kao grupe - a praktički su cijeli dana na nastavi, međusobno se poštuju i odani su jedni drugima - na jednom satu tjedno odvajam po vjeri«, pita se prof. Breitenfeld. </p>
<p>Što se tiče odluke o zimskim praznicima, po kojoj djeci u nekoliko županija zimski praznici traju tjedan dana duže nego djeci o ostalim županijama, prof. Breitenfeld tvrdi kako je ona unijela dodatnu podjelu među učenike. »Uskoro će se vidjeti da su učenici podijeljeni na manjinu privilegiranih koji imaju mogućnosti ići na skijanje, i većinu ostalih, koji će biti dodatno kažnjeni pohađanjem nastave«, kaže Breitenfeld. U tih tjedan dana, naime, kada će u razredima nedostajati dio djece zbog produženih zimskih praznika, nastavnici neće moći napredovati u nastavnom gradivu. Preostat će im samo, smatra prof. Breitenfeld, ispitivanje i ocjenjivanje učenika koji ostanu na nastavi, što će za njih biti dvostruka kazna. </p>
<p>Formiranje odjeljenja darovitih učenika, bez ikakva programa i kriterija, u vrijeme »kad je situacija u školama konfuznija nego ikad«, prof. Breitenfeld smatra neodgovornim i demagoškim. »Pa zaboga, škole teško izlaze na kraj i s onom većinom prosječnih učenika, jer im u općem osiromašenju na pragu trećeg milenija mogu ponuditi (uz eventualni entuzijazam) samo ploču i kredu!«. </p>
<p>Prof. Breitenfeld vidi mogućnost pomaka u nastavi etike u srednjim školama ali i obaveznom satu obrazovanja za demokraciju, s osnovnim poznavanjem države, vlasti i građanskih prava, s naglaskom na toleranciju, te poštivanje sebe ali i drugih, bez obzira na međusobne različitosti. »Možda bi se time postiglo da barem naši unuci budu pošteđeni sindroma 'balkanske krčme'«, zaključuje prof. Jasenka Breitenfeld.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Opomena Miljenku Mesiću za soliranje na sjednici</p>
<p>Tvrtka Miramare centar d.o.o. ne može dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju poslovno-stambenog objekta u Trnju jer nije u skladu s vrijedećim GUP-om te nije u interesu grada - rekao je Mesić i zatražio ukidanje te točke dnevnog reda / Bandić : Zahtjev ste trebali kompletirati prije, a ne da se sada pravite pametni / Djeci zaposlenika gradskih ureda odobreno 400 kuna za dar za Sv. Nikolu</p>
<p>Miljenko Mesić, HNS-ov član Poglavarstva zadužen za planiranje grada i okoliša, na sjednici Poglavarstva u srijedu zaradio je opomenu gradonačelnika za »soliranje na sjednici«. Mesić je ovaj put »iskočio« u trenutku izglasavanja točke dnevnog reda u kojoj je Poglavarstvo trebalo odobriti 17 lokacijskih dozvola.</p>
<p>Naime, upozorio je kako takva dozvola ne može biti izdana tvrtki Miramare centar d.o.o. (za gradnju poslovno-stambenog objekta u Trnju) jer nije u skladu s vrijedećim člankom GUP-a i nije u interesu grada.</p>
<p>Također je, rekao je, moguće da se ponove »zagrebački blizanci« koji su se nedavno trebali sagraditi na jednom od gradskih zemljišta.</p>
<p>Mesić je nakon obrazloženja zatražio ukidanje točke s dnevnog reda.</p>
<p>Tu inicijativu nije prihvatio gradonačelnik Milan Bandić. Štoviše, oštro je ukorio Mesića.</p>
<p>- Zahtjev ste trebali kompletirati prije, a ne da se sada pravite pametni. Nikome neće pasti kapa s glave ako se ranije konzultira, a ne da me ovako dovedete pred svršeni čin. Pravila igre su dogovorena, »soliranje« na sjednicama Poglavarstva se ne odobrava, rekao je Bandić i zaključio raspravu. </p>
<p>Tvrtka Miramare centar ipak je dobila lokacijsku dozvolu, ali bez Mesićeva glasa.</p>
<p>Poglavarstvo je osnovalo Povjerenstvo za praćenje provedbe Ugovora o uslugama glavnog inženjera za gradnju postrojenja spalionice. Prihvaćen je naknadni zahtjev Miljenka Mesića da u Povjerenstvo uđe i član Gradskog zavoda za planiranje i zaštitu okoliša, koji bi mogao odmah reagirati u interesima zaštite okoliša na području grada.</p>
<p>Dosad je zagrebačkim poduzetnicima preko Zagrebačke banke odobreno 105 kredita u iznosu ukupno sedamdeset milijuna maraka, što bi trebalo omogućiti otvaranje gotovo 500 radnih mjesta, istaknuo je Vladimir Velnić, predsjednik Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata. </p>
<p>Preko Zanatske štedno-kreditne zadruge dosad je odobreno 120 kredita, u ukupnoj vrijednosti 17 milijuna kuna, a kojima bi obrtnici otvorili 120 novih radnih mjesta. </p>
<p>Ferdo Bušić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport, u raspravi je opovrgnuo »glasine u medijima« kako je u vrtićkoj prehrani ukinuta govedina.</p>
<p>Grad će biti pokrovitelj »Koncerta prijateljstva« u organizaciji Udruge invalida rada, a za djecu zaposlenika gradskih ureda odobren je i dar za Sv. Nikolu u vrijednosti 400 kuna. </p>
<p>Sa 800 tisuća kuna Grad će pomoći dovršenje uređenja izložbenog prostora Moderne galerije.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Medvednica dobiva geološku stazu</p>
<p>Stazi od Šestinskog lagviča do Kraljičinog zdenca vraćen je nekadašnji naziv</p>
<p> - Poučna staza Miroslavec, ispisan na početku staze. </p>
<p>- Staza je ime dobila po grofu Miroslavu Kulmeru koji je ovdje imao imanje, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik, dodavši kako je staza dobila i svoju namjenu, kao geološka poučna staza. Radnici Šumarije i djelatnici Javne ustanove postavljaju drvene ploče-panoe s apliciranim stijenama koje se nalaze na pojedinim dionicama staze te s popratnim tekstovima o samim stijenama i geološkoj prošlosti Medvednice. Na početku i kraju staze postavljene su i drvene ploče s topografskim kartama na kojima su ucrtane dionice staze s postajama. </p>
<p>- Staza ima osam postaja s prikazima stijena (zelenim škriljevcima, dubokomorskim vapnencima, mramorima i konglomeratima), upozorava na klizišta, jer Medvednica je jedno veliko klizište, te na plitko korijenje, što je dokaz plitkoće zemlje, ispričala nam je Farkaš Topolnik, najavivši uskoro i svečano otvaranje staze prilagođene svim izletnicima, a može poslužiti i studentima geologije i rudarstva. Sama staza dio je većeg projekta - obnove starih kopova na području Parka prirode Medvednica s nizom poučnih staza koje vode do kopova-rudnika. Na stazu bi se trebala nastavljati druga, sve do rudnika Zrinski, čiji je ulaz nedaleko od planinarskog doma Grafičar. Iz Javne ustanove uputili su zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole kako bi počelo uređenje tog rudnika. </p>
<p>Sredinom studenoga završili su radovi na čišćenju i uređenju same staze do Kraljičinog zdenca, koju u sklopu redovitog održavanja provode djelatnici Radne jedinice hortikultura pri Hrvatskim šumama. </p>
<p>- Očišćeni su propusti za vodu, staza je proširena na dijelovima koji su bili zatrpani odronima zemlje te je nasipana kamenim materijalom, rekla nam je zamjenica upravitelja Radne jedinice hortikultura Dubravka Smiljanić. </p>
<p>Dodatni novac odobren je za popravak i uređenje četiriju od dvanaest mostova na stazi od Šestinskog lagviča do Kraljičina zdenca.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto vrbe uništavaju pločnike?</p>
<p>U mjesnim samoupravama Gradske četvrti Trešnjevka-jug odnedavno se održavaju susreti vijećnika s građanima. Stanovnici Knežije svoje probleme i žalbe mogu svakog četvrtka od 11 do 12 i od 18 do 19 sati iznijeti svom vijećniku Stanislavu Goliku iz Hrvatske stranke umirovljenika, ujedno potpredsjedniku Vijeća četvrti Trešnjevka-jug. Svoje birače prima u društvenom domu Knežija, koji je desetak godina nakon gradnje u vrlo lošem stanju. </p>
<p>- Dom je sagrađen samodoprinosom stanovnika Knežije. Zbog nebrige prokišnjava krov, uništeni su parketi, a nestao je i dio inventara. Stoga se mnogi građani opravdano žale i traže obnovu društvenog doma i povratak inventara koji je kupljen njihovim novcem, kaže Golik i dodaje kako će za obnovu zatražiti novac od Grada. Građane Knežije muče i drugi problemi. Stanarima Ulice Davorina Bazjanca smetaju vrbe. Kako kažu, njihovo korijenje uništava pločnik, dok se grane poslije svake kiše objese na pločnik i ometaju kretanje pješacima. </p>
<p>Stanari Ulice Tina Ujevića žale se na lošu javnu rasvjetu na križanju s Horvaćanskom i traže uređenje parkirališta. Prema Golikovim riječima, Vijeće Gradske četvrti o tim će problemima obavijestiti nadležne gradske urede i poduzeća, a mnogi od njih riješit će se u sklopu malih komunalnih akcija.</p>
<p>- Građani su mi se žalili i na trgovačke lance koji svoje reklamne letke guraju u poštanske sandučiće i tako uništavaju račune i drugu važnu poštu. Ako je sandučić pun, neki dostavljači račune ubacuju u susjedne sandučiće, čime se narušava privatnost osoba. Mnogi se žale da svoje račune nalaze i u smeću. Taj bi problem trebalo riješiti na gradskoj razini jer muči i druge Zagrepčane, kaže Golik. Kako nam je rekao, građani mogu dobiti i povratnu informaciju o tome je li problem koji su iznijeli svom vijećniku riješen, odnosno što je poduzeto radi njegova rješavanja. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zeleni protiv genetski modificirane hrane</p>
<p>Aktivisti Zelene akcije ministrima su, uz natpis, dijelili zahtjeve u kojima traže hitno donošenje privremenog zakona o zabrani proizvodnje i uvoza genetički modificiranih organizama (GMO) i proizvoda u Hrvatskoj.</p>
<p>Natpis Kad će »STOP GMO« zakon? dočekao je u četvrtak ujutro članove Vlade na Markovu trgu. Naime, aktivisti Zelene akcije ministrima su, uz natpis, dijelili zahtjeve u kojima traže hitno donošenje privremenog zakona o zabrani proizvodnje i uvoza genetički modificiranih organizama (GMO) i proizvoda u Hrvatskoj.</p>
<p>- Tražimo privremeno donošenje zakona (jer pitanje GMO-a je kompleksno) do donošenja stalnog zakona koji će biti usklađen s propisima i zakonima Europske unije, izjavio je na Markovom trgu voditelj kampanje Zelene akcije »Stvaranje okvira za donošenje zakona o GMO-ima« Damjan Bogdanović. </p>
<p>Zabranu proizvodnje i uvoza »zeleni« zahtijevaju zbog zaštite okoliša i ljudi te razvoja turizma i poljoprivrede, rekao je Bogdanović, odnosno »zbog razvoja proizvodnje zdrave hrane i njezine ponude u eko-turizmu«. </p>
<p>- Sabor je još u studenom 1998. godine odredio da se donese zakon o genetički modificiranim organizmima. No, on nije donesen do danas, napominje Bogdanović. U međuvremenu su u lipnju ove godine ministarstva zdravstva, poljoprivrede i šumarstva, zaštite okoliša te znanosti i tehnologije napravila prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama i proizvoda koji još nije bio na Vladi, dodao je.</p>
<p>Što se čeka?, pitaju »zeleni«, dodajući da treba djelovati prije nego uvoz genetički modificirane hrane u Hrvatsku uzme maha. </p>
<p>Gordana Petrovčić Dar PBZ-a uspješnim učenicima </p>
<p>Povodom otvorenja preuređene poslovnice Privredne banke Zagreb na Preradovićevu trgu, u četvrtak je troje učenika OŠ Josipa Juraja Strossmayera dobilo Cirrus/Maestro kartice s iznosom 500 kuna. Kartice su zbog dobrih rezultata na županijskim natjecanjima osnovnih škola dobili Ana Feil, učenica trećeg razreda za nagradu Grada Zagreba u likovnom stvaralaštvu 2000. i 2001. godine; Matija Relković, učenik sedmog razreda, ovogodišnji prvak Grada Zagreba u šahu, i Fran Selwerth, učenik osmog razreda.</p>
<p>An. L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Ne želimo da nam jedini medvjedi budu oni na kovanicama od pet kuna«</p>
<p>Prosvjed je, dijeljenjem letaka građanima i nošenjem parola, organiziran zbog odluke Primorsko-goranske županije kojom se lovcima dopušta odstrjel medvjeda na Krku, iako je svjetsko društvo za zaštitu životinja (WSPA), u suradnji sa stručnjacima iz Kanade, utvrdilo da ovce na Krku nisu klali medvjedi te ponudilo njihovo preseljenje (jer očito nisu dobrodošli u Hrvatskoj) u Austriju </p>
<p>»Ne dopustimo da jedini medvjedi u Hrvatskoj budu oni na kovanicama od pet kuna. S jedne se strane ponosimo tom životinjom i stavljamo je na novac, dok s druge strane vlasti dopuštaju njezin odstrjel«, poručio je javnosti u četvrtak na prosvjedu na Trgu bana Jelačića predsjednik udruge Prijatelji životinja Domagoj Pintarić. </p>
<p>Prosvjed je, dijeljenjem letaka građanima i nošenjem parola, organiziran zbog odluke Primorsko-goranske županije kojom se lovcima dopušta odstrjel medvjeda na Krku, iako je svjetsko društvo za zaštitu životinja (WSPA), u suradnji sa stručnjacima iz Kanade, utvrdilo da ovce na Krku nisu klali medvjedi te ponudilo njihovo preseljenje (jer očito nisu dobrodošli u Hrvatskoj) u Austriju. </p>
<p>»Protest je to i na izjavu predsjednika Mesića povodom obilježavanja 120 godina organiziranog lovstva u Hrvatskoj«, istaknuo je Pintarić. Predsjednik je, citira Pintarić, tom prigodom izjavio »da među onima koji ne znaju mnogo o lovstvu kruže razne priče, a lovstvo je spasilo mnoge životinjske vrste od izumiranja te je važno i kao sport i kao gospodarska grana«. Prijatelji životinja takvu izjavu smatraju uvredom za sve zaštitare životinja i mnogobrojne građane koje predsjednik u svojoj izjavi naziva »onima koji ne znaju mnogo o lovstvu«.</p>
<p>»Vuk, medvjed, bjeloglavi sup i neke druge životinje u Hrvatskoj dovedene su na rub istrebljenja isključivo 'zaslugom' lovaca. Lovci su u svom 'zaštitarskom poslu' zaslužni i za smrt mnogih pasa i samih ljudi«, napominje Pintarić. </p>
<p>Predsjednik naše države na sav glas hvali taj barbarski i okrutni način zabave, dok EU ozbiljno razmišlja o zabrani lova, dodaje. Dok Zapad promovira eko-turizam, Hrvatska očito podupire lovni turizam. Pritom se zaboravlja kako je lov na krčke medvjede završio prošle godine, kada su lovci otrovali ovčje lešine i umjesto medvjeda, kojima su lešine bile namijenjene, otrovali 50 bjeloglavih supova za čiju zaštitu Europa izdvaja milijune njemačkih maraka. Do danas nije pokrenuta ozbiljnija istraga, a počinitelji nisu izvedeni pred sud. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za moguće havarije odgovoran će biti Grad</p>
<p>Stanari Šibenske ulice u Velikoj Gorici postigli su privremeni sporazum s Gradom i nakon mjesec dana uključeno im je grijanje.</p>
<p>Potkraj listopada, nakon tehničkog pregleda, zatvorena je plinska kotlovnica koja plinom opskrbljuje stanovnike Šibenske. Sporno je bilo vlasništvo nad spomenutom kotlovnicom, pa tako i pitanje tko je mjerodavan za njezin popravak. </p>
<p>Grad je, oslanjajući se na uredbu iz 1997., isticao kako su stanari vlasnici kotlovnice te 1,628.000 kuna za sanaciju moraju platiti iz zajedničke pričuve. </p>
<p>No, predstavnici stanara nisu htjeli priznati spomenutu uredbu jer se, kako su nam rekli, ona ne može primjenjivati retrogradno. Kotlovnica je, rekli su, vlasništvo Gradske tvrtke Velkom, što znači da je ona mora i održavati.</p>
<p>Dok su se predstavnici stanara i Grad prepucavali o vlasništvu i osposobljavanju kotlovnice, 450 građana živjelo je bez grijanja i tople vode. Stanari su više puta tražili pomoć velikogoričkog gradonačelnika, prijetili blokadom prometnice i nakon mjesec dana postignut je privremeni sporazum. Grad je iz proračuna izdvojio 50 tisuća kuna za osposobljavanje kotlovnice, da stanari mogu »preživjeti« zimu. </p>
<p>»Nakon neuspjelih pregovora u Poglavarstvu postigli smo ono što nam je nakon 27 dana smrzavanja jedino bilo moguće - prihvatili smo privremeno rješenje za dotrajalu kotlovnicu, ali nismo preuzeli održavanje kotlovnice i toplovodnog postrojenja«, istaknuli su predstavnici stanara u otvorenom pismu tisku. </p>
<p>Napominju kako će vlasništvo, a time i sanaciju nad spornom kotlovnicom utvrditi sudskim putem. Nakon sadašnjih interventnih popravaka, dodali su, kotlovnica ne zadovoljava zakonom propisane uvjete sigurnosti.</p>
<p>»Podsjetimo, ovdje je riječ o postrojenju s plinom, a za sve moguće havarije i ugrožavanje okoline zbog neispravnosti smatramo odgovornim Grad«, upozoravaju stanari, kojima problem kotlovnice nije riješen, iako sada imaju tople radijatore i toplu vodu.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ukidanje infektoloških odjela nije najpametnije rješenje</p>
<p>Kravlje ludilo, hepatitis E te mikroorganizmi kao biološko oružje samo su neke aktualne teme o kojima se raspravljalo na skupu »Infektivne bolesti 21. stoljeća« u četvrtak, u prostorijama Ine u Šubićevoj. </p>
<p>Dvodnevni skup, pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, organizirala je Infektološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara. </p>
<p>Prema riječima članice Organizacijskog odbora skupa medicinske sestre Natalije Ivanković, ukidanje infektoloških odjela po županijskim bolnicama, kako to predviđa zdravstvena reforma, dok cijeli svijet strahuje od biološkog oružja, u najmanju ruku nije najpametnije rješenje. </p>
<p>- Infektologija je izazov današnjice. U Europi se na tome rade specijalizacije, dok je kod nas sasvim drukčije. Nadamo se da će ipak to vrlo važno područje i kod nas biti prepoznato te da neće biti prevelikih »rezova« koji bi mogli uzrokovati katastrofalne posljedice, rekla je prof. dr. Tatjana Jeren, predsjednica Hrvatskog društva infektologa. Dodala je kako je pri liječenju bolesnika iznimno važan timski rad. </p>
<p>Uz liječnike, dragocjeni doprinos njezi bolesnika daju i medicinske sestre, koje su najviše uz bolesnika. </p>
<p>Skup se nastavlja u petak, 23. studenog, predavanjem o infekcijama HIV-om u 9 sati, dok je skupština Infektološke sekcije HUMS-a najavljena za dvanaest sati. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dobitnici Plave vrpce Vjesnika znat će se 6. prosinca </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Odbor Plave vrpce Vjesnika na sastanku u zagrebačkom je uredništvu u četvrtak razmatrao četiri pothvata kandidirana za ovogodišnji trofej. Odluka o dobitnicima u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji bit će objavljena na konferenciji za novinare 6. prosinca u Opatiji. Dan kasnije tamo će biti upriličena i svečanost dodjele tog priznanja, jedinstvenog u svijetu. </p>
<p>U pojedinačnoj konkurenciji dva su kandidata: Vjekoslav Stupičić iz Malog Lošinja koji je spasio devet ljudi s goruće jahte; te Aldo Verbanac, ronilački instruktor iz Istre. On je predvodio grupu od 15 ronilaca koji su ljetos zaustavili istjecanje nafte iz olupine njemačke torpiljarske ispred Rapca.</p>
<p> U momčadskoj konkurenciji za trofej se natječe posada broda »Marina« Lošinjske plovidbe. Ona je po jakom nevremenu spasila jedrenjak s 11 turista i tri člana posade kojem je otkazao motor. Također, kandidirana je posada trajekta »Nehaj« riječke Jadrolinije koja je iz mora kod otoka Ugljana spasila od sigurne smrti iznemoglog njemačkog kajakaša, a treći je kandidat Istarski ronilački savez čijih je 15 ronilaca uspješno zaustavilo istjecanje nafte iz potopljenog njemačkog broda.</p>
<p> U Odboru Plave vrpce Vjesnika su dr. Hrvoje Kačić, dr. Pave Komadina, dr. Ivan Frančišković, Damir Miloš, Bruno Profaca, Tomislav Devčić, glavni urednik Krešimir Fijačko, a predsjednik Odbora je direktor Vjesnika Rikard Pompe.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Stranim prostitutkama u Nizozemskoj radne dozvole</p>
<p>LUXEMBOURG, 22. studenoga</p>
<p> - Prostitutke iz istočne Europe imaju zakonsko pravo otvoriti svoj obrt u bilo kojoj europskoj zemlji, gdje se prodaja seksualnih usluga tolerira, odlučio je Europski sud za pravdu. Sud je u slučaju četiri prostitutke iz Poljske i Češke presudio u njihovu korist nakon što su im nizozemske vlasti odbile izdati radnu dozvolu. U Nizozemskoj je prostitucija douštena i gradske vlasti izdaju dozvole za bavljenje tim poslom. Četiri žene iznajmile su »izložbeni prostor« kako bi oglašavale i obavljale »svoj posao« u amsterdamskoj četvrti »crvenih svjetiljki«. Također su gradskim vlastima prijavile da im mjesečne plaće iznose oko 722 američka dolara. Međutim kada su im odbijeni zahtjevi za radnim dozvolama s pojašnjenjem da prostitucija nije redovan i stalan posao, pokrenule su sudski spor na Europskom sudu, koji je presudio da se bavljenje prostitucijom, ako je zakonski dozvoljeno, ne bi trebalo tretirati drugačije od ostalih zanimanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Glumci uspješno zamijenili manekene</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Nesvakidašnjim glumačkim igrokazom u Hrvatskom narodnom kazalištu u srijedu je modna kuća »Varteks« iz Varaždina predstavila kolekciju »Di Caprio« za jesen/zimu 2001/02. godinu. Redatelj predstave Ivan Leo Lemo vodeći se zadanim konceptom koegzistencije motiva ega i eksa kao kreativnih naslova muške odjevne kolekcije »Di Caprio«, cjelokupnom je modnom happeningu pristupio kao kazališnoj predstavi. </p>
<p>Budući da su glamour, urbanost, prestige, kultura, stil, otmjenost, konvencija, tradicija, ali i dekadencija i pretencioznost asocijativno vezani uz nacionalnu kazališnu kuću, ne čudi želja organizatora da održavanje Eventa smjesti baš na kazališne daske. </p>
<p>Glavni akteri revije nisu bili klasični manekeni, već dvanaest hrvatskih glumaca: Ranko Zidarić, Đorđe Kukuljica, Damir Markovina, Goran Malus, Alen Šalinović, Ivica Pucar, Kruno Klobučar, Robert Bošković i drugi. </p>
<p>Leader kolekcije, Ranko Zidarić, fizički je najzastupljeniji prezenter kolekcije dizajnerice Maje Šulek-Želimorski, ujedno i glavni protagonist fabularno vezan uz naratoricu priče Eciju Ojdanić. Naime, mlada riječka glumica na početku modne predstave zaviruje u rokovnik svoga muža i otkriva da je on vara.</p>
<p>Reviju su upotpunile i »Casperove« mankenke, u ulogama pratilja mladih glumaca. Novost ovogodišnje kolekcije, u kojoj je naglasak stavljen na odijelima i odijelima s prslukom, su košulje u nijansama crvene boje.</p>
<p>Pozivu modne kuće »Varteks« odazvalo se mnoštvo poznatih gostiju iz svijeta politike, mode, ali i sporta. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ove godine Zagrebfest bez novčane nagrade</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Od ukupno 152 skladbe pristigle na natječaj za »Zagrebfest«, njih 18 bit će izvedeno u subotu u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Sve skladbe, napomenuo je umjetnički direktor 46. »Zagrebfesta« Vanja Lisak, bit će izvedene uživo uz pratnju Festivalskog orkestra kojim će ravnati Stipica i Nikica Kalogjera te Silvije Glojnarić. I ove godine publika će birati svog favorita u polusatnoj pauzi koju će glazbeno upotpuniti Los Caballerosi.</p>
<p>Novost je ovogodišnjeg festivala, što za razliku od lanjske godine, autorima skladbe koja dobije nagradu stručnog ocjenjivačkog suda neće biti uručena novčana nagrada. »To je stoga što smo trenutno u puno lošijoj materijalnoj situaciji«, pojasnio je Lisak, dodajući kako će se priznanja dodijeliti i najboljem debitantu, te za najbolju interpretaciju i tekst. Pravi pobjednik Zagrebfesta bit će, naglasio je Lisak, onaj koga odredi stručni ocjenjivački sud. </p>
<p>Pored Arsena Dedića i Gabi Novak, tijekom subotnje večeri publici i gledateljima HRT-a će se predstaviti i Azzuro, Đuka Čaić, Maja Blagdan, Zrinko Tutić, Zrinka, Jadranko Črnko, Juci, Claudia, Sandi, grupa »Joy« i drugi. Izdavačka kuća »Cantus« izdala je i CD s festivalskim skladbama, koji će se uskoro pojaviti na tržištu. </p>
<p>Glazbeno natjecanje vodit će Mario Sedmak i Danijela Trbović-Vlajki koji će prije izvođenja pjesme nakratko popričati sa svim natjecateljima. Na tvrdnje direktora domaće produkcije Nove TV Pere Radovića u jednom tjednom listu, kako prenošenje »Zagrebfesta« jamči nekoliko sati lošeg programa u koji treba utrošiti nekoliko stotina tisuća maraka, odgovorio je Mario Sedmak. »Gospodin Radović vjerojatno ne zna o čemu govori, a iznosi koje je spomenuo su pretjerani«. </p>
<p>Direktorica »Cantusa« Sanda Vojković komentirala je i tekst iz istog tjednika pod naslovom »Vanja Lisak i propast Zagrebfesta« u kojem, između ostalog stoji, kako je ovaj najstariji hrvatski festival dospio na najniže grane od svog postojanja i da će ga direktor Lisak ove godine dovesti k potpunoj propasti zbog sudjelovanja »festivalskih početnika i umirovljenika«.</p>
<p>»Tekst je potpuno neutemeljen. Mi smo odmah poslali pismo, no nitko nam iz uredništva nije odgovorio, pa smo odlučili da ne reagiramo«, kazala je Vojković. »Ukoliko nekoga nešto interesira može nas slobodno pitati, a ovaj članak nećemo komentirati jer smatramo da nema smisla. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bivša časna sestra Bernardica se ne udaje i nije trudna</p>
<p>SPLIT, 22. studenoga</p>
<p> - Bernardica Juretić, donedavno jedna od najpoznatijih i najpopularnijih hrvatskih časnih sestara te ravnateljica »Zajednice Susret« koja skrbi o narkomanima potvrdila je u četvrtak da je definitivno napustila redovnički život te više nije časna sestra, službenica milosrđa. Njen zahtjev Kongregaciji pri Svetoj Stolici od koje čeka razrješenje zavjeta, upravo je u proceduri. Nakon što se u srijedu, na svečanosti uručenja plakete Grada Splita koju je dobila za 10-godišnji humanitarni rad na suzbijanju posljedica ovisnosti u gradonačelnikovu uredu pojavila u civilnoj odjeći, Bernardica je šokirala sve prisutne, a ubrzo su krenula i nagađanja o tome zašto je napustila svoj redovnički život i samostan. </p>
<p>»Razlozi su isključivo osobni i o njima ne želim razgovarati, ali važno je napomenuti da sve ostaje po starome. Naime, nastavljam s dosadašnjim humanitarnim radom, ali bez uniforme koja mi je, moram priznati, davala određeni imidž. No, još sam uvijek ista osoba i nadam se da ću i ubuduće uspješno obavljati svoj posao«, izjavila je u četvrtak Bernardica koja je odlučno opovrgnula glasine kako je muškarac ili trudnoća razlog njenog napuštanja redovničkog života, kako se to već počelo nagađati u javnosti. </p>
<p>»Ljudi su naviknuti na to da svećenici ili časne sestre napuštaju redovnički stalež zbog zaljubljivanja ili trudnoće. Kod mene je u pitanju nešto drugo, ali to je moja osobna stvar! Uvijek sam poštivala tuđu privatnost i sada molim da se poštuje i moja«, odlučno je kazala Bernardica te napomenula kako žali što se u HTV-ovu Dnevniku pojavila kao senzacija u civilu, a ne kao osoba zaslužna za uspjeh »Zajednice Susret«. Dodala je kako će se njen daljnji život i rad odvijati u krilu Katoličke crkve u kojoj djeluje mnogo laika. </p>
<p>»Zato ne vidim razloga zbog čega ne bih i dalje pomagala kao vjernica i radila u okviru crkve«, zaključila je Bernardica koja će i nadalje obnašati dužnost predsjednice »Zajednice Susret«. Kako bi izbjegla susrete s novinarima i pitanja o razlozima njenog odlaska iz redovničkog života, Bernardica uskoro kreće na put. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Oliverov koncert upropašten duetom s Vlatkom Pokos </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Premda je publika u srijedu u »Lisinskom« bila sve samo ne klasična Oliverova publika, oduševljena njegovim pjesmama i željna svakog trenutka stati na noge i zaplesati uz hitove (dakako, i »žandari« iz dvorane učinili su to nemogućim stalno opominjući ljude da moraju sjesti, iako je zvijezda programa pozvala ljude da zaplešu), koncert »Oliver i PBZ Croatia osiguranje« negativnu je notu dobio zbog voditeljice programa Vlatke Pokos. Naime, umorni Oliver, koji je u 5 ujutro ustao ne bi li stigao na avion i doputovao iz Splita i te kako se trudio da mu koncert bude što bolji i da publiku podigne na noge. Prvi veliki »minus« koncertu priskrbila je Vlatka, vodeći besmisleni intervju s pjevačem kojeg je, istina, uvijek zanimljivo čuti, no kad pjeva, kako je sam rekao, nije mu do razgovora. </p>
<p>Klasične Oliverove uspješnice bile su program kojeg je slušala gotovo puna dvorana (premda je koncert rasprodan), a dvosatni nastup završio je Oliverovim i Vlatkinim duetom »Vjeruj u ljubav«, pri čemu se voditeljica pjevaču antipatično nametnula što se, zaključujemo, nije svidjelo ni njemu samom. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Veselje pomutio sramotno slab odziv humanitarnoj akciji!</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Majka svih krema«, kako su neskromno, no opravdano, nazvali Niveu, proslavila je u srijedu 90. rođendan uz geslo »90 godina bezvremenske ljepote«. Kako i priliči kremi koja je u 90 godina njegovanja kože milijuna ljudi u 150 zemalja, postala sinonimom kozmetičke njege, slavlje je priređeno u atraktivno uređenoj Kristalnoj dvorani hotela »Opera«. </p>
<p>Bjelina što je zračila dvoranom kao i stotine bijelih svijeća zborili su jedno - Nivea, čije ime dolazi od latinske riječi »nix« (snijeg), zasluženo slavi. Prije 90 godina, naime, vlasnik njemačke tvrtke »Beiersdorf« dr. Oscar Troplowitz razvio je prvu stabilnu masu i hidratantnu kremu na svijetu. Povodom proslave, lani osnovana hrvatska podružnica »Beiersdorfa« priključila se humanitarnoj akciji »Anamarija u svijetu zvukova« Ministarstva hrvatskih branitelja čiji je cilj kupnja umjetnih pužnica gluhoj djeci branitelja.</p>
<p> Nažalost, hvalevrijedna akcija »Beiersdorfa« doživjela je pravi fijasko! Jer, od 300.000 dopisnica podijeljenih građanima uz molbu da ih poštom vrate tvrtki koja će za svaku dopisnicu, povrh uplaćenih 90.000 kuna, darovati 90 lipa, vraćeno ih je sramotnih 15.000, što iznosi ukupno 103.500 kuna. Kako bi se akcijom pomoglo barem jednom mališanu, »Beiersdorf« je darovao još 47.000 kuna čime će se kupiti tek jedna umjetna pužnica.</p>
<p> No, dojma smo da je, uživajući u bogatom »iću i piću«, modnoj reviji te nastupima klape »Nostalgija« i Severini kao iznenađenju večeri, malo tko od nazočnih doista razmislio o toj vrlo poražavajućoj činjenici.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Svaka četvrta Grkinja priznaje da je imala pobačaj</p>
<p>ATENA, 22. studenoga </p>
<p> - Svaka četvrta žena u Grčkoj priznaje da je imala pobačaj, pokazali su rezultati istraživanja grčkog Instituta za socijalnu i preventivnu medicinu.</p>
<p> Prema tom istraživanju što ga je za Institut provela tvrtka Metron Analysis i objavio dnevnik Kathimerini, to znači da se svake godine obavi dvjesto tisuća pobačaja, dvostruko više od porođaja.</p>
<p> Rezultati pokazuju da samo dva posto Grkinja uzima kontracepcijsku pilulu, a u drugim zemljama Europske unije pilulom se koristi četrdeset posto žena.</p>
<p> Sedamdeset posto djevojaka u dobi od 16 do 18 godina kaže da informacije o kontracepciji uglavnom dobivaju od prijatelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U Turskoj tisuće novinara ostale bez posla</p>
<p>ANKARA, 22. studenoga </p>
<p> - U proteklih nekoliko mjeseci u Turskoj je bez posla ostalo više od 3000 novinara. </p>
<p> Prema predsjedniku Udruge turskih novinara (TGC) Orhanu Erincu, nezaposlenost novinara izravna je posljedica teške financijske i gospodarske krize koju prolazi zemlja. »Kada se ljudi počinju odricati novina onda je to siguran znak da su u pitanju ozbiljni gospodarski poremećaji«, kaže on.</p>
<p> Erinc također tvrdi da su i uprave mnogih listova pribjegle »nekontroliranom otpuštanju novinara s posla«. Udruga turskih novinara je, u međuvremenu, osnovala poseban »fond solidarnosti« koji financijski pomaže otpuštenim novinarima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slovenska potrošačka udruga traži neovisnu kontrolu mesa</p>
<p>LJUBLJANA, 22. studenoga </p>
<p> - Slovenske potrošače valja zaštititi pravilnim označavanjem mesa i osnivanjem nezavisne agencije za prehranu koja neće biti u okviru ministarstva poljoprivrede, upozorio je u četvrtak u vezi s prvim slučajem BSE-a Savez potrošača Slovenije (ZPS). </p>
<p> Udruga je u priopćenju podržala najave inspekcijskih službi o jačem nadzoru slabo kontroliranog tržišta mesa iz seoskih dvorišta do kraja ove godine, a traži da prehrambeni proizvodi ubuduće budu označeni ovalnom oznakom »SI M-600« koja potvrđuje da su artikli veterinarski i zdravstveno primjereni. </p>
<p> ZPS smatra da samo neovisna agencija za prehranu može jamčiti interese potrošača jer se Ministarstvo poljoprivrede može naći u svojevrsnom konfliktu interesa budući da predstavlja interese poljoprivrednika. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Album ženskih sudbina </p>
<p>Tri izložbe pod skupnim nazivom »Ženska soba - Ženski pogled« / U Galeriji Križić-Roban izložba litvanske umjetnice Galine Moskaleve / »Žene - fotografi iz privatnih kolekcija« u Galeriji Matice hrvatske / Upoznavanje istočnoeuropske scene na kojoj posljednjih desetak godina zbog ratova, globalizacijskih, nacionalnih ili tranzicijskih procesa nedostaje komunikacije - namjera je izložbe u Paromlinu</p>
<p>Kao što je u Parizu trenutačno u tijeku mjesec fotografije, slična činjenica može se konstatirati i u Zagrebu, međutim koincidencija je vjerojatno slučajna. Naime, nakon fotografske izložbe u Umjetničkom paviljonu, u Zagrebu se odvija program pod nazivom »Ženska soba - Ženski pogled«. Radi se o međunarodnoj seriji izložbi i prezentacija istočnoeuropske ženske fotografske scene. Naslov same manifestacije palimpsestno se referira na razne kulturne činjenice. Tu je ključno djelo Virginije Wolf »A Room of her own«, jedno od polazišta feminističkih teorija, a također možemo zamijetiti direktnu asocijaciju na Ivoryjev film »Soba s pogledom«. </p>
<p>Prva od tri izložbe otvorene pod okriljem ove manifestacije bila je u Galeriji Križić-Roban. Radi se o izložbi litvanske umjetnice Galine Moskaleve. U dobro osvjetljenom garažnom prostoru Galerije Križić-Roban dobro su do izražaja došle karakteristike fotografija Moskaleve. U »Benetton maniri« umjetnica je fotografirala djecu, koja gledaju direktno u kameru. Međutim vrlo brzo se uočava da nešto nije u redu. Prije svega djeca na fotografijama nisu obučena, a također na koži možemo zamijetiti ožiljke. Naime, za ovu seriju nisu izabrana djeca koja će reklamirati nešto i privlači pažnju svojom ljepotom, već ona djeca koja na svojim tijelima nose posljedice Černobila. Ta izuzetna serija svoju snagu temelji upravo na razbijanju jednodimenzionalnosti fotografije.
Na izložbi u Galeriji Matice hrvatske, za razliku od one u Galeriji Križić-Roban radi se o kustoskoj koncepciji. Izložbi pod imenom »Žene - fotografi iz privatnih kolekcija« kustos je začudo jedan muškarac i to umjetnik - Goran Trbuljak. Radi se također o internacionalnoj izložbi, ključ izložbe je da su sva djela u sklopu privatne kolecije, što u osnovi znači da su ih međusobno umjetnici poklonili svojim prijateljima koji su često također umjetnici.</p>
<p>Postoji i drugi ključ po kojem je izbor složen, a to je da umjetnice na ovoj izložbi uglavnom nisu fotografi po vokaciji već se bave raznim drugim medijima, a fotografija je samo još jedna mogućnost za njihov izraz. Tu dakako ima i iznimki, kao što je primjerice Sandra Vitaljić, koja je studij fotografije završila u jednom od njenih centara - Pragu. </p>
<p>Većina djela na toj izložbi fotografiju promatra ne toliko iz ženske perspektive, koliko iz želje za drugačijim viđenjem, te neke od njih predstavljaju otklon od klasičnosti zog medija. U to se uklopila i Sandra Vitaljić s dnevnikom Anais Nin, erotično ga ilustrirajući. Također je i danas zanimljiv rad Sanje Iveković, koji već možemo zvati povijesnim, gdje uz našminkana ženska lica iz časopisa stoje komadićci vate s ostacima šminke. Jelena Perić, pokazujući slike iz obiteljskog albuma koje možemo vidjeti kroz mliječno-prozirni filter, zamaglila je pogled kao što je sjećanje na fotografirane događaje zamagljeno dok je Annette Messager duhovito približila svog muškarca kadrirajući ga u području prepona. </p>
<p>U Paromlinu se progresivnim rastom broja umjetnika proporcionalno povećavao i broj kustosa. Kustosi su bili iz čitavog istočnoeuropskog područja: Iva Rada Janković, Marina Gržinić, Edit Andras, Elena Bagdasarova, Iosif Kiraly i Lejla Hodžić. Zbog toga što je svaki kustos predlagao svoje umjetnike, a nisu zajednički selektirali autore, osjeća se određena tematska i estetska raspršenost i necjelovitost izložbe. Dojam popravlja romantični prostor ruševnog Paromlina. </p>
<p>Namjera te izložbe, kao što kažu organizatori, bila je »da se međusobno upoznaju lokalne scene na kojima zbog ratova, globalizacijskih, nacionalnih ili tranzicijskih procesa nedostaje komunikacije posljednjih desetak godina«. Iako je namjera dobra, zanimljivo je da se izdvajaju dvije specifične skupine istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja, a u okviru tih zemalja - žene. Ovakvo lokalno razmišljanje vjerojatno tu namjeru neće ispuniti.</p>
<p>Također, treba reći da s nestrpljenjem očekujemo izložbu muške fotografije pod imenom »Muški pogled - muška garaža«. U kontekstu ove izložbe, i tek predstojećeg Zagrebačkog salona, gdje je jedan od selektora primao samo ženske autore, a ni jedan drugi selektor nije primao samo muške umjetnike, možemo reći da ženski lobi opasno vrši svoju funkciju, koja kroz ovakav projekt ne dobiva sasvim na smislu, jer joj nedostaje logike.</p>
<p>Olga Majcen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Francuski institut u Zagrebu proslavit će 80 godina rada </p>
<p>Želja je pokazati Zagrepčanima da Francuski institut pripada njima i da je on već 80 godina sastavni dio intelektualnog života Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Redoviti program zagrebačkoga Francuskog instituta u idućoj će godini biti obogaćen brojnim kulturnim događajima i projektima kojima će se obilježiti 80. godišnjica njegova osnivanja.</p>
<p> Cilj projekta je pokazati Zagrepčanima da Francuski institut pripada njima i da je on već osamdeset godina sastavni dio intelektualnog života Zagreba, istaknuo je veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Francis Bellanger na konferenciji za novinare, održanoj nakon prvoga sastanka organizacijskog odbora programa obilježavanja obljetnce.</p>
<p> Osamdeseta obljetnica podsjeća da je dvadesetih godina prošlog stoljeća Zagreb bio otvoren za kulturne veze i kulturnu razmjenu prema cijeloj Europi, a posebno Francuskoj, napomenula je Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture.</p>
<p> Bellanger i Cvjetičanin na čelu su organizacijskog odbora, u kojem sudjeluje petnaestak osoba iz sveučilišnog, znanstvenog književnog i umjetničkog života Zagreba. Savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu Olivier Brochet pozvao je sve koji imaju ideje u vezi s programom »obljetničke godine« da ih ponude organizacijskom odboru. Odbor će za mjesec dana objaviti detaljni program događanja.</p>
<p> Francuska knjižnica i čitaonica otvorena je u Zagrebu u rujnu 1922., u sklopu knjižnice Zagrebačkoga sveučilišta. Tri godine poslije na tim temeljima osnovan je Francuski institut, prva takva institucija u jugoistočnoj Europi i jedna od prvih u svijetu. Godinu proslave otvorit će 10. siječnja tradicionalni novogodišnji koncert Francuskog instituta u Muzeju Mimara, na kojem će nastupiti pijanist Frederic Vaysse-Knitter. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Život kao nadahnuće</p>
<p>U Muzeju »Mimara« predstavljena knjiga teologa Tončija Matulića pod naslovom »Bioetika«</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Knjiga koja promišlja temeljne spone života kroz dijalog znanosti i vjere te pridonosi razumijevanju društva predstavljena je u četvrtak u Muzeju »Mimara«. Riječ je o knjizi pod naslovom »Bioetika« iz pera teologa dr. Tončija Matulića, a koja je izišla u nakladi »Glasa Koncila« iz Zagreba. O medicinsko etičkim vidovima ove knjige na predstavljanju je govorila prof. dr. Biserka Belicza, između ostalog i voditeljica kabineta HAZU za bioetiku. Ona je podsjetila na vrijeme kada se ova disciplina smatrala patrijarhalnom samo stoga što je marksistička etika na isti problem gledala drugim očima. </p>
<p>Potom je prof. dr. Ante Čović sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta govorio o knjizi u kontekstu suvremenih bioetičkih gibanja. Pohvalivši knjigu, svoje je neslaganje s autorom izrazio samo s obzirom na mjesta gdje se moral i etika pojavljuju kao sinonimi. Po njegovim je riječima bioetika nastala u doba kada je znanost osvajala prirodu i kada je iz vida izgubila čovjeka. Autor, zaključio je Čović, vrsno sistematizira pravni, filozofski, sociološki i teološki govor o bioetici.</p>
<p>O knjizi su još govorili prof. dr. Valentin Pozaić s Filozofskog teološkog instituta Družbe Isusove, i to o poticaju ove discipline na životno nadahnuće i djelovanje, te prof. dr. Stjepan Baloban s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, koji se osvrnuo na društvenu dimenziju ovoga djela. Potonje uključuje utkanost bioetike u temelje društva i ljudskih prava, odnosno općeg dobra. Zaključnu riječ izrekao je autor, a predstavljanje je vodio u ime izdavača knjige Nedjeljko Pintarić </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Momci na brod« nakon 30 godina</p>
<p>RIJEKA, 22. studenoga</p>
<p> - Zajčeva opereta u jednom činu «Momci na brod» bit će, pod ravnanjem maestra Zorana Juranića i u režiji Stephanie Jamnicky, premijerno izvedena na sceni riječkoga HNK Ivana pl. Zajca u petak, 23. studenoga. Ujedno će to biti i prvo izvođenje ovoga djela u Rijeci, a u okviru tradicionalne manifestacije «Zajčevi dani».</p>
<p> Opereta «Momci na brod» nastala je tijekom Zajčeva «bečkog razdoblja«, a u bečkome je Carltheateru praizvedena 1863. godine. Polučila je takav uspjeh da je u istoj sezoni doživjela i stotinjak repriza.</p>
<p>Posljednji je put ova vedra komedija iz mornarskog života izvedena u Hrvatskoj još prije tridesetak godina, i to u Zagrebu, u dramaturškoj obradi Vladana Švacova, koji je »mediteranizirao« priču što se u originalu zbiva u Engleskoj. Taj je, scenski zanimljiv i duhoviti, predložak, kako je kazao maestro <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, iskorišten i ovoga puta u Rijeci, s time da su ubačeni i oni brojevi što su bili izostavljeni u zagrebačkoj izvedbi. No osim odlične priče, istaknuo je Juranić, ovo djelo na scenu donosi brioznu glazbu koja je neposredna i lako se pamti.</p>
<p>Redateljica Stephanie Jamnicky kazala je pak da je u suradnji s ostatkom umjetničke ekipe pokušala «oživiti» karakteristično malo primorsko mjesto te niz malih pojedinačnih priča. Uz to je izrazila zadovoljstvo mladom solističkom ekipom.</p>
<p>Milena Jerneić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Praizvedba Šehovićeve drame</p>
<p>DUBROVNIK, 22. studenoga</p>
<p> - Kazalište Marina Držića prikazat će 23. studenoga praizvedbu drame »Kad sunce zađe« Feđe Šehovića. Ovu, kako je autor naziva (ne)veselu igru u pet slika, u dubrovačkom kazalištu je režirala Tea Gjergjizi. Dramaturginja predstave je Mira Muhoberac, scenografkinja Vesna Režić, a kostimografkinja Martina Karla Franić. U predstavi igraju: Nina Hladilo, Glorija Šoletić, Mirej Stanić, Hrvoje Sebastian i Niko Kovač. »Kad sunce zađe« nagrađena je Šehovićeva drama nagradom »Marin Držić« i događa se u Dubrovniku ljeti 1994. godine. Nakon Havelove »Prosjačke opere« u režiji Hane Burešove, Šehovićeva drama drugi je premijerni naslov nove sezone Kazališta Marina Držića u Dubrovniku. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Književni festival FAK u »Gjuri II«</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Književni festival FAK, na kojem dvadesetak hrvatskih i inozemnih pisaca čitati svoje priče u zagrebačkom klubu »Gjuro II«, održat će se od 26. do 28. studenoga. Ovogodišnji festival ugostit će i pisce koji su svoje sudjelovanje »zaradili« na natječaju FAK-a, s pričama čija se radnja događa u jedan dan, nedjeljom. Na FAK-u će, među ostalima, nastupiti Ivo Brešan, Zoran Ferić, Borivoj Radaković, Roman Simić, Franci Blašković, Rujana Jeger, Miljenko Jergović, Goran Tribuson, Edo Popović, Đermano Senjanović Ćićo, Ante Tomić. Gosti su Zoran Ćirić i Vladimir Arsenijević iz SRJ, a najavljeno je sudjelovanje i britanskih pisaca. Prva dva dana FAK-a, u suradnji s Motovun Fim Festivalom u »Gjuri« će biti postavljena »kamera želja«, kojoj će publika moći reći što misli o FAK-u i piscima, a treći dan prikazat će se kratki film napravljen od snimljenog materijala. Nekoliko fakovaca nastupit će u centru »Slava Raškaj«. Tijekom festivala trajat će sajam knjiga, a nastupit će i rock-grupe »Pips, Chips i Videoclips«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Čitatelj kao srodnik</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Pet priča, pet mikrokozmosa, pet života, pet su lica istog autora u knjizi Borislava Vujčića pod naslovom »Tamnine« (Naklada MD). Knjiga pokazuje registar različitih strategija suvremene pripovjedne proze koja hrvatsku književnu scenu čini zanimljivom i produktivnom. Predstavljanje knjige, u srijedu, započeo je u DHK njen urednik Miroslav Mićanović, a zatim je književna kritičarka Jadranka Pintarić analitički interpretirala pet Vujčićevih priča. Prva proza pod naslovom »Crljenac« počinje kao prostorno-vremenski neodređena pripovijest o strahovima i plahovitostima nježne djevojčice, zatvorene u kući bogatih psihološko-povijesnih slojeva, koje autor cizelira zaigran i očaran igrom riječi. Postupno se otkriva da je riječ o Židovima i holokaustu. Priča »Pjesnik i tiranin« napisana je u maniri drevnih pripovjedača, u new-age ozračju, o iskonskim mudrostima, duhovnom sazrijevanju te o odnosu pjesnika i vladara - umjetnosti i vlasti. Treća priča »Linč« događa se uoči Drugoga svjetskog rata negdje na Mediteranu, a posljednje dvije su hermetične, filozofske alegorije, rekla je Jadranka Pintarić. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Skupovi o Maruliću u Italiji </p>
<p>SPLIT, 22. studenoga</p>
<p> - Početkom prosinca ove godine u Padovi i Milanu bit će održana dva međunarodna znanstvena skupa o Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti. Kongres u Milanu održavat će se u Biblioteci Ambrosiani (4. i 5. prosinca), a znanstvenici iz Hrvatske, Francuske, Italije i Španjolske izlagat će o temi »Marko Marulić, hrvatski pjesnik i europski humanist«. Taj skup priređuje hrvatsko-talijanski studijski centar »Ruđer Bošković«, a splitski Centar »Marulianum« i Ambrozijanska knjižnica suorganizatori su. Drugi skup pod nazivom »Hrvatski humanist Marko Marulić u povijesno-književnom kontekstu Padove i Italije« okupit će 12 kroatista iz Hrvatske, Poljske i Italije koji će 7. prosinca u padovskom Sveučilištu govoriti o onodobnim vezama Splita i Hrvatske s Padovom i Italijom. Tom će prigodom biti predstavljeno i prvo talijansko izdanje Marulićeve »Judite« u prijevodu Luciane Borsetto, a u izdanju milanske nakladničke kuće Hefti edizioni. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Slaven Bilić na kormilu Hajduka</p>
<p>Nenad Gračan smijenjen je nakon poraza u Kupu protiv Varteksa, nakon dugih sastanaka Upravni odbor kluba odlučio da momčad do daljnjega vodi Slaven Bilić kojem će pomoćnik biti Ivan Pudar / Mnogi su očekivali da će Blažević preuzeti mjesto Hajdukovog trenera, no predsjednik kluba je to energično otpovrgnuo</p>
<p>SPLIT, 22. studenoga</p>
<p> - Nenada Gračana na trenerskoj klupi Hajduka zamijenio je Slaven Bilić, a pomoćnik će mu biti Ivan Pudar. Nova Varteksova pljuska »bijelima«, ovog puta u Kupu (1-3) dovela je do Gračanove smjene, igrači kažnjeni s po 20.000 kuna, a uprava kluba se odmah nakon utakmice povukla na drugi kat i vijećala što i kako dalje. Razgovori su potrajali do dugo u noć i završeni su oko 3.30 sati u četvrtak ujutro te nastavljeni na poljudskom stadionu u 8 sati ujutro. Posljednji dogovori završeni su oko podneva. Predsjednik Hajduka Branko Grgić je nakon svih obavljenih razgovora kazao:</p>
<p>- S Nenadom Gračanom sporazumno smo raskinuli suradnju. Jutros smo potpisali raskid ugovora.</p>
<p>Gračan, koji će za odlazak inkasirati 65.000 DEM, je teško primio razlaz s Hajdukom, a novinarima je kazao:</p>
<p>- Sretan sam i ponosan što sam bio trener Hajduka. Zahvaljujem se svima na suradnji. Najvažniji je i uvijek ispred svega Hajduk i s obzirom na ovu situaciju u kojoj smo se našli došlo je do moga odlaska. Žao mi je svega što se desilo i drugome ostavljam ono što sam ja želio ostvariti, a to je da Hajduk bude prvak. Zahvaljujem posebno predsjedniku Grgiću i sportskom direktoru Šurjaku ali i svima u klubu koji su mi pomagali u ovom razdoblju. Nemam što više pričati a i nisam baš od volje, ostat ću još dva-tri dana u Splitu i prošetat malo gradom. Otkazi su sastavni dio trenerske profesije, a isto bih se ponašao da mogu vratiti vrijeme unazad.</p>
<p>Potom je sportski direktor Ivica Šurjak kazao:</p>
<p>- Gračan nije jedini krivac. Situacija je uvijek ista, nemoguće je promijeniti 25 igrača pa trener plati sve probleme. U sljedećem razdoblju trener će biti Slaven Bilić koji će imati punu podršku svih u klubu.</p>
<p>Gračan se spustio do Hajdukove svlačionice gdje se opraštao od igrača. Oproštaj mu nije bio nimalo jednostavan, teško je suzdržavao emocije, a o njegovu rastanku s igračima jedan od najiskusniji Ante Miše je kazao:</p>
<p>- Nenad je prvi trener nakon Poklepovića koji nije uspio sakriti suze. Nije mogao govoriti kad se rukovao s igračima. Naš kapetan Štimac potom je svima održao lekciju. Kazao je da nismo bili karakterni i da nas može biti sram. I da se neki od nas moraju dobro zamisliti.</p>
<p>Upravni odbor je dugo vijećao. Razmatrane su sve opcije i odluka je donesena - trener će biti Slaven Bilić a njemu pomoćnik Ivan Pudar. Bilić nema licencu, nije završio trenersku školu, no njegov pomoćnik ima svu potrebnu dokumentaciju. Klub će pokušati iznaći rješenje da Bilić sjedi na klupi. Zanimljivo je da je Hajduk već u utorak uputio zahtjev Anti Martincu da se Slavenu Biliću dozvoli sjediti na klupi Hajduka, pa je ovaj to već u srijedu, navodno, i mogao. Bilić je u posljednjih šest mjeseci jedan od donatora kluba zajedno s Asanovićem, Štimcem i Bokšićem. No, njegovo mjesto u Upravnom odboru kluba je nakon ove rošade zamrznuto. Kalkuliralo se da bi na klupi Hajduka mogao osvanuti i Ćiro Blažević. No, Branko Grgić, predsjednik Hajduka je kazao:</p>
<p>- Naša orijentacija je da Hajduka vodi trener iz našeg dvorišta. Pitate me za Ćiru, on neće biti trener Hajduka ni sada ni za šest mjeseci, ne dok sam ja predsjednik.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jug može do kraja, POŠK teško</p>
<p>Suparnici Jugu su Spandau, Novaky i Galatasary, a POŠK igra protiv Pro Recca, Partizana i Panathinaikosa</p>
<p>SPLIT, 22. studenoga</p>
<p> - Europski vaterpolski prvaci, dubrovački Jug ovog vikenda kreće u obranu naslova. Prvi će dvoboj u skupini odigrati u Berlinu, protiv Spandaua 04, a u skupini s njima su još slovački Novaky i turski Galatasaray. Za plasman među najboljih osam momčadi, Dubrovčani bi trebali izboriti jedno od prva dva mjesta u skupini. To ne bi smio biti problem, iako su imali problema s treniranjem. Naime, na bazenu u Gružu se gradi krov, nema balona, a za treninge na otvorenom je prehladno.</p>
<p>- Posljednjih šest dana nismo najbolje trenirali. Bura je ohladila vodu, no bez obzira na probleme, moramo opravdati naslov prvaka i plasirati se u daljnje natjecanje. Berlin nam je dobro došao, jer ćemo, osim igranja utakmica, moći i trenirati. Najopasniji suparnik nam je Spandau, ali sam uvjeren da smo najbolja momčad berlinske skupine, iako nismo u optimalnoj formi, veli trener Veselin Đuho.</p>
<p>Hrvatski predstavnik u LEN-a kupu, splitski POŠK ovog vikenda, pak, igra na svom bazenu protiv talijanskog Pro Recca, jugoslavenskog Partizana i grčkog Panathinaikosa. Kao i Jug, moraju osvojiti jedno od prva dva mjesta za prolaz među osam najboljih. No, iako su Splićani, prije tri godine gospodarili Europom, male su im šanse da prođu dalje. Naime, talijanski prvoligaš je sigurno u ovom trenutku momčad s najboljim pojedincima (Vujasinović, Benedek, Rollan, Feretti...) u Europi, a Partizan je mlada momčad, dobro izabrana i sigurno kvalitetnija od momčadi sa Zente.</p>
<p>- Ove smo godine bitno pomladili momčad i kasno započeli pripreme. Ovaj turnir nam je dobro došao da vidimo gdje smo i koliko možemo. Ne treba se puno nadati, ali moramo odigrati bolje nego što smo igrali prije 15 dana u Kupu Hrvatske, kaže novi trener POŠK-a, Deni Lušić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Na Hewittovim krilima do Davisovog kupa</p>
<p>Australski tenisači će od 30. studenoga do 2. prosinca protiv Francuske u Melbourneu igrati finale Davisovog kupa</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Odmora za novog australskog sportskog idola Lleytona Hewitta još neko vrijeme neće biti. Pokal svjetskog prvaka i »broj jedan« tenisača svijeta ostavio je po strani i posvetio se pripremi za finalni okršaj Davisovog kupa protiv reprezentacije Francuske. Finale će se igrati od 30. studenoga do 2. prosinca u Melbourneu. Australci su izabrali travnatu podlogu, ne toliko zbog Hewitta, koliko zbog drugog australskog tenisača, Patricka Raftera. Preostala dva mjesta u reprezentaciji rezervirana su za Todda Woodbridgea i Waynea Arthursa.</p>
<p>Treći uzastopni Davis kup finale Hewitt očekuje nakon savršene sezone, dok Raftera muče bolovi u ramenu. Ipak, Rafter ne pomišlja sjediti na klupi.</p>
<p>- Nekoliko terapija bit će dovoljno za oporavak. Finale Davis Cupa je okršaj koji ne namjeravam propustiti, rekao je Rafter, kojeg ćemo u Melbourneu vrlo vjerovatno posljednji put gledati na teniskim terenima.</p>
<p>Izbornik John Fitzgerald nakon pobjede 1999. godine protiv Francuske i poraza protiv Španjolaca prošle godine vrlo je optimističan glede povratka naslova:</p>
<p>- Imamo odlično posloženu momčad, sjajnu na svim podlogama, no iznimno opasnu na travi. Ogled sa Francuskom bit će vrlo zanimljiv.</p>
<p>Najbolji pokazatelj odnosa snaga bio je okršaj Hewitta i Grosjeana u finalu »Mastersa«, Francuz protiv Australca sa bolovima u preponama nije imao nikakve šanse. No, trava i već tradicionalna nepredvidljivost ishoda dvoboja u Davisovom kupu anulira ulogu favorita australskih tenisača.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mirko Barišić »Neke je stvari trebalo reći!«</p>
<p>Mi ćemo sve ove probleme, vezane za odnose s HNS-om, ipak kvalitetno riješiti. No, jasno je da klubovi moraju imati zaštitu u Savezu. I to treba reći! / Hoćemo li tužiti bivšu Upravu? Moramo još vidjeti neke stvari, detaljno sve razmotriti i načiniti nekakav rezime na predstojećoj Skupštini kluba. No, neke smo stvari u međuvremenu ipak pokrenuli, rekao je Barišić</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Posljednja Fifina odluka, kojom se usvaja Dinamova žalba, doista je maksimirskim čelnicima poslužila kao svojevrsni apaurin, kao sredstvo za smirenje. Fifa je Zagrepčanima ipak prolongirala rok za isplatu duga Real Sociedadu do kraja godine i time je, kako je potvrdio i Dinamov izvršni direktor Damir Vrbanović, otklonila sumnje o tome kako krovna svjetska nogometna organizacija namjerno šikanira »plave«.</p>
<p>A tezu o takvoj »diskriminaciji maksimirskoga kluba« u javnosti je ponajviše zagovarao Dinamov predsjednik Mirko Barišić, koji je svojim posljednjim javnim istupima žestoko napao i Hrvatski nogometni savez, jer »ne štiti naše klubove i bespogovorno se podvrgava svim odlukama Fifinih činovnika«.</p>
<p> HNS je, naravno, uzvratio otrovne strelice... U međuvremenu je, eto, Barišić »povukao svoj iskaz«, naglasivši kako je imao krive informacije o cijelom slučaju. I što sad? Barišić je razgovarao s glavnim tajnikom HNS-a, Zorislavom Srebrićem, i nesporazum je, čini se, izglađen. No, o eventualnim kaznama ili isprici Dinamova predsjednika još uvijek nema riječi.</p>
<p> - Neke se stvari jednostavno moraju reći i ne možemo ih prešutjeti, rekao je Barišić potvrdivši da je kontaktirao Srebrića.</p>
<p>- Istina je da smo u posljednje vrijeme ušli u nekakav napeti dijalog, da ga tako nazovem. No, sve to na kraju ipak vodi prema istome cilju, a to je da nam sutra bude bolje. Bitno je da se u ovakve slučajeve i odnose ne miješaju ljudi sa strane, mnogi od njih znaju reći kako podržavaju naš klub, a baš i nije tako. Nama treba istinska podrška!</p>
<p>Barišić nije govorio o kojim je to ljudima riječ, a diplomatski se izvukao i na upit je li se ispričao HNS-u.</p>
<p> - Neću ulaziti u to. Mi ćemo sve ove probleme, vezane za odnose s HNS-om, ipak kvalitetno riješiti. No, jasno je da klubovi moraju imati zaštitu u Savezu. I to treba reći!</p>
<p>U javnosti se posljednjih dana pojavila informacija kako će sadašnja Uprava maksimirskoga kluba tužiti onu bivšu, i to kao »nepoznatoga počinitelja«. </p>
<p> - Moramo još vidjeti neke stvari, detaljno sve razmotriti i načiniti nekakav rezime na predstojećoj Skupštini kluba (1. i 15. prosinca, op. a.). No, neke smo stvari u međuvremenu ipak pokrenuli, ali još nemamo sve dokumente... Ipak, mogu reći da polako ulazimo u kolotečinu koju priželjkujemo, a to znači da težimo tome da ovaj klub bude stabilan. Naposljetku, ako je klub stabilan, doći će i rezultati. Mnogi kažu da smo upali u krizu rezultata, no ja to ne bih nazvao krizom. To je više nekakvo traženje... No, uvjeren sam da će dečki uspješno apsolvirati ove tri utakmice, koliko ih je preostalo do kraja polusezone, zaključio je Barišić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ćiro, Boban i Tomčić s »haklerima« za Dječju bolnicu u Klaićevoj</p>
<p>U subotu, 1. prosinca u Zagrebu, malonogometna reprezentacija Hrvatske, pojačana na parketu Zvonimirom Bobanom, a na klupi Miroslavom Blaževićem, igrat će protiv selekcije Svjetskih zvijezda. »Humane zvijezde« sučelit će se selekciji Hrvatskoga sabora koju će predvoditi predsjednik Zlatko Tomčić, snage će još odmjeriti novinari i glumci / Prihod je namijenjen Dječjoj bolnici u Klaićevoj, a PSK će darovati i 100.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - U zagrebačkom Košarkaškom centru »Dražen Petrović« održat će se u subotu, 1. prosinca, humanitarna malonogometna revija u organizaciji »Prve sportske kladionice«, a cjelokupni prihod s atraktivne priredbe namijenjen je Dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici. Na rasporedu će tog subotnjeg popodneva (od 14 do 17 sati) biti tri revijalne malonogometne utakmice, a organizator je predvidio i bogat zabavno-glazbeni program.</p>
<p> U prvoj će malonogometnoj utakmici zaigrati »Humane zvijezde« protiv selekcije Hrvatskoga sabora, koju će predvoditi predsjednik Zlatko Tomčić. Potom će na parket istrčati nadarene i ambiciozne momčadi novinara i glumaca, a u glavnoj utakmici igrat će malonogometna reprezentacija Hrvatske protiv selekcije »Svjetskih zvijezda«. Hrvatske će »haklere« na parketu pojačati Zvonimir Boban, a na klupi Miroslav Blažević!</p>
<p>Na konferenciji za novinare, direktor marketinga i govornik »Prve sportske kladionice«, Goran Bradić, u uvodu je rekao:</p>
<p>- Osnovna nakana ove humanitarne priredbe je pomoć Dječjoj bolnici u Klaićevoj. Stoga će sav prihod od ulaznica biti uplaćen na račun bolnice, a naša je tvrtka odlučila bolnici kao posebni dar uplatiti i dodatnih 100.000 kuna! Ugledni liječnici, dr Ivan Fattorini i dr Mladen Čepulić, najbolje znaju što će kupiti s tim novcem. U prodaju će biti pušteno 4500 ulaznica, cijena je 10 kuna i ulaznice se mogu kupiti u svim poslovnicama »PSK«. Sve neprodane ulaznice otkupit će naša tvrtka i, dakako, novac uplatiti bolnici, rekao je Bradić.</p>
<p>Izbornik malonogometne reprezentacije Hrvatske, Borisd Durlen, naglasio je sljedeće:</p>
<p>- Naša će reprezentacija zaigrati u najjačem sastavu, a veliko će nam pojačanje biti Zvonimir Boban, koji se reaktivirao samo za ovu prigodu, a šef Stručnog stožera bit će Miroslav Blažević. Za Hrvatsku će igrati Butigan, Tomičić, Podrug, Osibov, Staničić, Drndić, Gričar, Martić, Eklić, Grdović, Jukić, Gvozden, Salacan, Huskić i Boban. S druge će, pak, strane, biti ponajbolji svjetski »hakleri«: Pier-Shabani (Francuska), Llorente (Španjolska), Sanchez (Argentina), Rubei (Italija), Claudio, Junior (oba Brazil), Lettenick, Grinholtz (oba Nizozemska), Eremenko (Rusija), Silaver (Paragvaj) i Nicolau (Grčka). Bit će to pravi spektakl, pristalice »hakla« sigurno će uživati, veli Durlen.</p>
<p>Direktorica »Sportskog tjednika PSK«, Ružica Jandrić, najavila je da će glavnu utakmicu ove humanitarne priredbe izravno prenositi HTV. Spomenimo da će »Humane zvijezde« predvoditi Boris Novković i Toni Cetinski, za glumce će igrati Rene Bitorajac (bit će i voditelj priredbe), Vedran Mlikota, Joško Lokas, Robert Knjaz... Sastav novinara? Još uvijek je tajna...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Real uvijek za korak ispred Sparte</p>
<p>Iako su nogometaši Sparte dva puta dostizali vodstvo Reala, u tome nisu uspjeli i treći put / Deportivo još u prvoj trećini utakmice riješio pitanje pobjednika u dvoboju protiv Arsenala</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Iako su za srijedu bile predviđene četiri utakmice nogometne Lige prvaka, zbog magle u Torinu odgođen je dvoboj Juventusa i Bayera iz Leverkusena, pa će se taj susret odigrati 28. ovog mjeseca. U tri odigrana dvoboja postignuto je sedam pogodaka, a čak pet su vidjeli gledatelji u Pragu gdje je madridski Real s 3-2 pobijedio domaću Spartu.</p>
<p>Osim što je obilovao pogocima, dvoboj u Pragu je bio i vrlo interesantan za gledatelje. Sparta je dva puta uspijevala dostići vodstvo Reala, ali to im nije uspjelo i treći put. Junak pobjede bio je napadač Fernando Morientes koji je postigao dva zgoditka. Ipak, prvi se u strijelce upisao Zinedine Zidane koji je u 20. minuti pogodio gornji kut Spartinih vratiju za 0-1. Deset minuta kasnije izjednačio je Rastislav Michalik, ali niti 1-1 nije dugo egzistiralo. Već u 36. minuti Real je ponovno vodio, Morientes je odlično reagirao na ubacivanje Michela Salgada. </p>
<p>Nastojanja Sparte za izjednačenjem nagrađena su u 72. minuti kada je Libor Sionko, uz pomoć Francisca Pavona, prevario Casillasa. Real je odmah uzvratio i manje od minutu kasnije već je bilo 2-3. Ovoga puta Morientes je pospremio u mrežu jednu odbijenu loptu nakon udarca Roberta Carlosa. </p>
<p>- Nažalost, osvetila nam se nešto lošija igra u prvom poluvremenu. Zapravo, . Realu smo dali samo malo prostora, ali i to je tako kvalitetnoj momčadi dovoljno da te pobijedi, riječi su Spartinog igrača Vladimira Labanta. </p>
<p>Da je utakmica bila vrlo neizvjesna potvrđuju i riječi Realovog trenera Vicentea del Bosquea:</p>
<p>- Moram priznati da sam u nekim trenucima bio vrlo zabrinut. Sparta je na momente bila vrlo jaka, ali dobro smo kontrolirali sredinu terena i koristili svoje prilike.</p>
<p>U drugoj utakmici skupine C Panathinaikos i Porto su u Ateni odigrali bez pogodaka. Takvim ishodom zadovoljniji su Portugalci koji su i postavili igru u kojoj je bilo jasno da im je cilj osvojiti bod.</p>
<p>Deportivo iz La Coruńe lako se obračunao s Arsenalom. Pobjedu od 2-0 igrači iz pokrajine Galicije osigurali su još u prvoj trećini utakmice. Prvo je Roy Makaay u 9. minuti, uz pomoć jednog Arsenalovog braniča, udarcem sa vrha kaznenog prostora svladao Richarda Wrighta, postigao prvi gol, a u 25. minuti je Diego Tristan, iako ozlijeđen, smogao snage uputiti udarac s 20-ak metara koji je iznenadio loše postavljenog Wrighta i praktički riješio pitanje pobjednika. Koliko je Arsenalov menedžer Arsene Wenger bio nezadovoljan Wrightovim reakcijama, pokazuje i to da ga je na poluvremenu ostavio u svlačionici i na vrata postavio debitanta Stuarta Taylora. Iako je u nastavku Arsenal uspostavio terensku ravnotežu, nije uspio niti ublažiti poraz.</p>
<p>- Slomili smo ih u prvih 25 minuta. Malo smo fizički pali u drugom poluvremenu, ali uspjeli smo izdržati. Ovo je važna pobjeda za nas jer sada nas očekuju dva gostovanja, u Leverkusenu i Torinu. </p>
<p>Wenger je posebno bio impresioniran igrom vezne linije Deportiva:</p>
<p>- Igrači Deportiva imaju tehniku kojom pritišću suparnika bez nepotrebne trke. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kranjčar protiv Olićevog nastupa</p>
<p>Zbog lakšeg potresa mozga kojeg je zadobio Ivica Olić tijekom utakmice Pomorac - Zagreb (2-1) Kranjčar se protivi njegovu nastupu u subotu protiv Hrvatskog dragovoljca, dok bi njegov »vlasnik« pošto - poto želio da igra</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - U Kostreni u prvoj utakmici četvrtzvršnice Kupa protiv Pomorca, vodeći Zagreb doživio je drugi uzastopni poraz. No, unatoč 1-2 (0-1) Zlatko Kranjčar trener Zagreba samo da po povratku u Kranjčevićevu nije - nazdravljao uzdignutom čašom:</p>
<p>- Kako ne bih, jer se lopta još bar dvostruko toliko puta trebala koprcati u našoj mreži. Ne pamtim u našoj momčadi istodobno toliko »filozifa«...</p>
<p>Ističući kako je ishod iz Kostrene objektivno obećavajući za prolazak među četiri, Kranjčar je pripomenuo:</p>
<p>- Dakako, samo pod uvjetom da se neki igrači saberu, otrijezne, prizemlje... Posebice oni iz zadnje liniji koji su si umislili da su igračine već samom činjenicom što smo u prvenstvu primili najmanje pogodaka. A vraga bi ih bilo tako malo da naši napadači svojim stalnim pritiskom i efikasnošću nisu tjerali suparnike više na obranu nego napad.</p>
<p>Trenutačna situacija s momčadi je sveukupno takva da se na sve preostale utakmice do kraja ove sezone baš i ne mogu očekivati dobre vijesti. Uz ozljeđene Lovreka, Franju i Šabića, u Kostreni je stradao prvi strijelac i središnji motor, pokretač Zagrebove igre, Ivica Olić . On se u skoku za loptom glavom u glavu sudario sa Kurilićem zbog čega je u 18. minuti napustio igru.</p>
<p> Bolnički je kasnije utvrđen lakši potres mozga i mirovanje. Dovoljno da ga Kranjčar ni pod razno nema u vidu za subotnju »vruću« utakmicu u Sigetu. Bez obzira što, kako smo vidjeli i čuli, drugačije misle neki »zagrebaši« iz Uprave. U prvom redu njegov »vlasnik« Dragan Marić, koji svaku novu utakmicu vidi isključivo kao prigodu za novi Olićev pogodak. Samim time i uvećanje cijene njegovog štićenika:</p>
<p>- Čudim se takvom olakom razmišljanju i odnosu prema nečemu što je, kao Olić, evidentni kapital. Kao trener koji živi od rezultata prvi sam koji je zainteresiran da mi igraju najbolji igrači. Ne, međutim, pod takvim okolnostima jer je za mene ipak na prvom mjestu zdravlje igrača, zaključio je Kranjčar. I zbog tog zavrijeđuje iskreni stisak ruke!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Skok bolji od kreativnosti</p>
<p>Hrvatski košarkaši nadvisili Makedonce (91-72) predvođeni odličnim Vujčićem, Giričekom i Skelinom, ali i naznačili problem organizacije igre uslijed neigranja Zorana Planinića / Ozlijeđeni Nikša Prkačin propustiti će ogled s Ircima u subotu u Dublinu, a njegovo mjesto zauzet će Krešimir Lončar</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Makedonci su prijetili u prve dvije četvrtine dok je bilo snage u Vrbici Stefanovu i Petru Naumoskom. Kad su oni stali, Hrvatska je konačno materijalizirala golemu nadmoć u skoku i Nikola Vujčić (26 koševa i 19 skokova), Gordan Giriček (28 koševa) i Mate Skelin (26 koševa i 9 skokova) odveli su našu vrstu do inicijalne pobjede u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2003. </p>
<p> - Znali smo da ćemo imati problema sa skokom, ali u prve dvije četvrtine smo igrali odlično i to nam je otvorilo nadu, govorio je nakon utakmice makedonski izbornik Jordanče Davitkov.</p>
<p>Uistinu, skok je doslovce uništio Makedonce. Hrvati su uhvatili čak 44 lopte, a samo 17 »odbijanaca« od obruča stiglo je u ruke gostiju. Kolika je bila dominacija hrvatskih skakača najbolje će oslikati podatak da je Nikola Vujčić imao više skokova (19) od svih Makedonaca (17). </p>
<p>Napadački gledano, Hrvatska je ostala je na imaginaciji »trojca« Vujčić, Giriček i Skelin koji su postigli 80 od hrvatskog 91 koša. Što zapravo i ne čudi. Nikola Vujčić (ASVEL) je trenutačno treći igrač Eurolige u poretku za MVP. Gordan Giriček (CSKA) je četvrti strijelac Eurolige, a Mate Skelin (Krka Telekom) četvrti skakač istog natjecanja. </p>
<p>Još više je do izražaja njihova dominacija došla iz razloga što je ostatak momčadi bio prilično diskretan. Osim Nikše Prkačina, koji je podijelio dvije fantastične asistencije i uspio se ozlijediti, preostali Cibonin dvojac (Mamić i Mance) na parketu je samo potvrdio krizu koju su navijestili i u klupskim iskazima. Slično je i sa Zadranima Marcelićem i Popovićem, a Žižić je, pak, premalo igrao. </p>
<p>Ostao je Vladimir Anzulović kojemu je, kao i Popoviću, ovo bio reprezentativni prvijenac i to baš na najzahtjevnijem mjestu u momčadi, na poziciji kreatora igre. Kao za vraga, baš na toj poziciji Makedonci su najjači, tu su Vrbica Stefanov (Siena) i Petar Naumoski koji je još uvijek bez kluba, što se uvelike osjetilo u njegovoj igri u posljednje dvije dionice. </p>
<p>Neven Spahija u svojoj izborničkoj premijeri ostao je zbog ozljeda bez Zorana Planinića i Marija Stojića. I baš je Planinićev izostanak stvorio i najveće probleme u igri naše reprezentacije. Jer, Anzulović i Popović se u prve dvije četvrtine jednostavno nisu snašli na poziciji graditelja igre. Tek kad je Anzulović povezao konce naše igre u nastavku utakmice, u čemu mu je pomogao i umor Stefanova i Naumskog, hrvatske su akcije počele izgledati tečnije. </p>
<p>Problem s kreatorom igre u hrvatskoj košarci nije od jučer i svi skupa trebamo biti strpljivi sa svakim igračem koji se pokušava okušati na toj poziciji. Planinić je tu neosporna kvaliteta, a za ozbiljnija natjecanja od kvalifikacija trebao bi biti tu i Damir Mulaomerović. Naravno, tu je i Josip Sesar, ali njegovo igranje za reprezentaciju dok ju vodi Spahija čini se, za sada, nemogućom misijom.</p>
<p> Uoči puta u Irsku, koja je u prvom susretu prilično namučila četvrtu reprezentaciju s ljetošnjeg EP Njemačku, dojam je da igrom pod obručima možemo biti zadovoljni. I realizacijom novog kapetana Gordana Giričeka, a ostalo će Spahija morati uigravati. No, tek je prva utakmica iza nas i za sve ima dovoljno vremena.</p>
<p> U Dublin su naši igrači otputovali bez ozlijeđenog Nikše Prkačina, a njegovo mjesto zauzeo je Krešimir Lončar. Prkačin će morati mirovati pet dana i možda će biti spreman za srijedu i okršaj s Cipranima u Belišću. Ako prve tri utakmice kvalifikacija naši košarkaši prođu bez ogrebotina, trebalo bi to biti dovoljno čvrsto jamstvo da ćemo ugledati Švedsku i EP za dvije godine.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjeda Atlante u Bostonu</p>
<p>Hrvatski košarkaš je za 31 minutu postigao 17 koševa, uz pet skokova i tri asistencije </p>
<p>NEW YORK, 22. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Atlanta Hawksa pobijedili su u gostima Boston 92-85. Toni Kukoč je za 31 minutu ubacio 17 poena (šut 6-13, slobodna bacanja 4-5, trice 1-5), te dodao pet skokova, tri asistencije i jednu blokadu. Prvi strijelac Hawksa bio je Shareef Abdur-Rahim sa 28 koševa, Jason Terry je dodao 22.</p>
<p>Minnesota Timberwolvesi su doživjeli prvi poraz na gostovanju ove sezone. Orlando je bio bolji sa 117-106, a do pobjede ih je predvodio Tracy McGrady sa 39 koševa, Darrell Armstrong je dodao 29.</p>
<p>LA Lakersi gostovali su u Denveru gdje su domaćine ostavili na samo 68 postignutih koševa, a niti u jednom trenutku im nisu dozvolili da se približe ili povedu. </p>
<p>Najneizvjesnija utakmica odigrana je u olimpijskom Salt Lake Cityu, gdje se pobjednik nije znao do samog kraja. Domaće »jazzere« iznenadili su New Jersey Netsi.</p>
<p>l Rezultati: Boston - Atlanta 85-92 (Toni Kukoč je za Atlantu odigrao 31 minutu, te ubacio 17 poena, šut 6-13, slobodna bacanja 4-5, trice 1-5, uz 5 skokova, 3 asistencije i jednu blokadu), Cleveland - Memphis 101-94, Philadelphia - Detroit 94-89, Charlotte - Dallas 78-89, Orlando - Minnesota 117-106, Milwaukee - Chicago 96-92 (Dalibor Bagarić nije nastupio za Chicago), San Antonio - Seattle 110-93, Denver - LA Lakers 68-89, Utah - New Jersey 89-90 (produžetak), Phoenix - New York 96-72, Sacramento - Portland 95-83. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pred Renatom su teški trenuci</p>
<p>U četvrtak je Renatu Gašparu poznati ortoped Steadman operirao patelarni ligament i medijalni dio meniska desnog koljena, u ponedjeljak će operirati lijevo koljeno, a ostali dio desnog koljena bi trebao biti operiran 3. prosinca</p>
<p>ZAGREB/KEYSTONE, 22. studenoga</p>
<p> - Hrvatska skijaška reprezentacija ponovno je ostala bez jednog člana. Nakon ozljeda Ivice i Janice Kostelić, pa nedavno i Nike Fleiss, u srijedu se teško ozlijedio Renato Gašpar, koji je s Ivicom Kostelićem trebao nastupiti u utrkama Svjetskog kupa u SAD.</p>
<p>Na treningu superveleslaloma Gašpar je pao i pregldom je ustanovljeno da je teško ozlijedio oba koljena. Na desnom koljenu stradali su patelarni ligament, prednji križni ligament, stražnji križni ligament, medijalni-kolateralni ligament i medijalni menisk, a na lijevom koljenu prednji križni ligament, medijalni-kolateralni ligament i medijalni menisk.</p>
<p>Bolovi su bili nepodnošljivi, pa su mu liječnici davali i morfij. U četvrtak mu je potznati ortoped, dr. Steadman (koji je ranije operirao Janicu i Ivicu Kosteliće) operirao dio desnog koljena. Poznati je ortoped uspio operirati patelarni ligament i medijalnio dio meniska. Ostali dio koljena nije mogao dirati zbog tekućine u koljenu, nastale uslijed otekline. Naš je skijaš dobro podnio prvu operaciju, a dr. Steadman je zadovoljan kako je to prošlo.</p>
<p>Renato će iz bolnice biti pušten za dva dana, a u ponedjeljak će ponovno na operaciju. Tada će Steadman operirati kompletno lijevo koljeno, a posljednja operacija, kad će završiti desno koljeno, planirana je sljedeći ponedjeljak, 3. prosinca.</p>
<p>- Pred Renatom su sad teški trenuci, oporavak će dugo trajati. On je sjajan sportaš i dečko, s njim nikad nije bilo problema, zbilja je po svemu bio uzoran. Nije to patetika, nego se Renata zaista može opisivati samo u superlativima. Velika je šteta za tako mladog sportaša. Prerano je za bilo kakve ocjene, no dobro je što je dr. Steadman optimističan, a Renato se zbilja dobro drži u svemu tome, rekao je govornik Hrvatskog skijaškog saveza (HSS), Ozren Müller.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Obrvanu »skinuta« kazna</p>
<p>»Obrvan je izdržao četiri petine izrečene kazne i procijenili smo da je u interesu hrvatskog rukometa da ga oslobodimo kazne kako bi mogao voditi momčad«, kaže predsjednik HRS-a, Željko Kavran / Blaženku Lackoviću potvrđeno da je Zagrebov igrač</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Trener Metković Jamba Ivica Obrvan oslobađa se daljnjeg izdržavanja kazne i odsad može ponovno voditi momčad - odluka je to Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) koji se sastao u četvrtak poslijepodne.</p>
<p>- Obrvan je izdržao četiri petine izrečene kazne i procijenili smo da je u interesu hrvatskog rukometa da ga oslobodimo kazne kako bi mogao voditi momčad, rekao je nakon sjednice UO-a predsjednik HRS-a, Željko Kavran.</p>
<p>No, to ne znači da je Stegovno povjerenstvo HRS-a odustalo od slučaja Obrvan. Naime, Stegovnom je povjerenstvu uručena video-kazeta na kojoj se vidi da je Obrvan na turniru u Francuskoj vodio momčad, iako je bio pod kaznom. Kavran kaže da nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže, a kad Stegovno povjerenstvo odluči, opet će se rapravljati o Obrvanu.</p>
<p>Sljedeći slučaj o kojem se dosta govorilo bila je žalba rukometaša Blaženka Lackovića na odluku Registracijskog povjerenstva HRS-a da je igrač RK Zagreb. UO je odbio Lackovićevu žalbu kao neosnovanu i potvrdilo da je Lacković igrač RK Zagreba.</p>
<p>No, mladi rukometaš inzistira na svom prijelasku u Metković Jambo, s kojim već dosta vremena trenira.</p>
<p>- Lacković je u klubu u stegovnom postupku. Mi ćemo se s njim svakako pokušati dogovoriti da se što prije vrati, da ovu epizodu ostavimo iza sebe i da krenemo dalje, jer mislim da je to najbolje i za klub i za Lackovića. Ponovno ćemo ga zvati, no ako se on i ovaj put ne odazove, rješavat ćemo to na drukčiji način. Sigurno je samo da će to do kraja sljedećeg tjedna biti riješeno, kaže glavni menežer Zagreba, Zoran Gobac.</p>
<p>Splitski se Brodomerkur žalio na odluku Registracijskog povjerenstva HRS-a oko raskida ugovora s igračem Ivanom Ivišićem. No, UO je potvrdio odluku svog povjerenstva i potvrdio da je ugovor raskinut na štetu kluba.</p>
<p>Međutim, odlučujuće tijelo hrvatske rukometne kuće je usvojilo žalbu RK Split-Kaltenberg na prigovor bivše igračice Ivanke Hrgović zbog neizdavanja ispisnice. UO je presudio da Hrgović nije slobodna otići u drugi klub, već ima obavezu potpisati profesionalni ugovor sa splitskim klubom. Ili, otići, uz uvjete kako se dogovori sa Split-Kaltenbergom.</p>
<p>Neosnovanom žalbom je ocijenjena i ona RK Kustošija oko neizdavanja ispisnica Andreji Penezić, Anji Daskijević i Uni Gajić. One mogu otići u drugi klub, uz uplatu odštete Kustošiji.</p>
<p>U posljednjoj se točki dnevnog reda odlučivalo o službenoj delegaciji koja će s muškom rukometnom reprezentacijom otići na Europsko prvenstvo 2002. u Švedsku. To su predsjednik HRS-a, Kavran, glavni koordinator za muški rukomet, Gobac i glavni tajnik HRS-a, Damir Poljak.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Britanski specijalci ipak ostaju u Afganistanu </p>
<p>Ostaje neizvjesno hoće li se ostvariti velika britanska vojna misija, sa 6000 vojnika koje je London stavio u stanje pripravnosti</p>
<p>LONDON, 22.studenoga</p>
<p> - Od Vjesnikove dopisnice) - Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw u četvrtak je prvi put službeno potvrdio da britanski vojnici sudjeluju u lovu na Osamu bin Ladena. No, i otprije je neslužbeno poznato da se u Afganistanu nalazi manji broj britanskih specijalaca, koji skupa s američkima sudjeluju u operacijama protiv talibana i Bin Ladenove mreže Al Qaida. Do daljnjeg, međutim, ostaje neizvjesno hoće li se ostvariti velika britanska vojna misija, sa 6000 vojnika koje je London stavio u stanje pripravnosti, da unutar 48 sati mogu otputovati put Afganistana.</p>
<p>Zbog otpora Amerikanaca i Sjevernog saveza, Britanija će tamo vjerojatno uputiti mnogo manji kontingent nego je ranije planirano. Neimenovani ministar u britanskoj vladi potvrdio je u srijedu navečer za informativnu televizijsku emisiju BBC, »Newsnight« da bi britanske trupe mogle poći u Afganistan već za nekoliko dana, no u znatno manjem broju, te s vrlo ograničenim zadatkom. One bi trebale strateški važnu zračnu bazu Bagram blizu Kabula osposobiti za prihvaćanje letova - i to bi, otprilike, bilo sve. Radilo bi se uglavnom o vojnim stručnjacima za raščišćavanje mina te inženjercima, koji bi popravili sletnu stazu i osigurali aerodrom u promjeru od nekoliko kilometara. </p>
<p>Nasuprot tome, pozivajući se na vojne izvore u Londonu, Daily Telegraph u četvrtak tvrdi kako će UN zatražiti od afganistanskog Sjevernog saveza da primi 2000 britanskih vojnika. Britanci bi, prema toj verziji, trebali biti vodeći element u međunarodnim stabilizacijskim snagama pod mandatom UN-a. Predstavnici različitih afganistanskih grupacija navodno bi na to trebali pristati na mirovnoj konferenciji koja u ponedjeljak počinje u Bonnu. </p>
<p>Na mjesto stabilizacijskih snaga za Afganistan kasnije bi došle mirovne snage UN-a, sastavljene od vojnika iz islamskih zemalja. Tek treba vidjeti koliko će slanje takvih trupa ići glatko, budući da pojedini predstavnici Sjevernog saveza ponavljaju da Afganistanu nije potrebna strana vojska. </p>
<p>Službeni izvori u Londonu sada se trude zagladiti činjenicu da je Amerikance zasmetala brzina kojom je Britanija htjela uputiti svoje kopnene trupe, kao najveći strani kontingent u Afganistanu. London također ima nešto drugačije prioritete od Washingtona, jer smatra važnom zaštitu humanitarnih konvoja. Amerikancima je pak najbitnije da uhvate Osamu bin Ladena. </p>
<p>No, britanski premijer Tony Blair rekao je u srijedu u Donjem domu da su Amerika i Britanija »u potpunom suglasju«. Kopnene snage »nisu ovog trena potrebne ni u humanitarnom ni u strateškom smislu«, izjavio je istog dana navečer niži ministar u Foreign Officeu Ben Bradshaw. Britanska ministrica za humanitarni razvoj Claire Short nastavila je, međutim, optuživati SAD da humanitarnu krizu u Afganistanu ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Ona je rekla da su britanske i francuske snage bile spremne poći u tu zemlji, te da je »za žaljenje« odgoda slanja trupa koje bi zaštitile humanitarne konvoje. Ministrica se također se narugala američkim paketima s hranom, za koje je rekla da sadrže »pekmez, kekse i maslac od kikirikija« - drugim riječima, Afganistancima nepoznate namirnice, s kojima oni ne znaju što bi. </p>
<p>U američkoj administraciji postoje »jastrebovi« koje zanima jedino hvatanje Osame bin Ladena, rekla je Claire Short, članica britanskog ratnog kabineta. No, dodala je da američki državni tajnik Colin Powell i tajnik državne riznice Paul O'Neill shvaćaju potrebu za humanitarnom pomoći.</p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw komentirao je u četvrtak prilikom svog posjeta Teheranu, da shvaća frustraciju ministrice Short oko dostave pomoći Afganistanu. No, po njegovu mišljenu, situacija je tamo mnogo bolja nego li pred nekoliko dana. Doista, Sjeverni savez vojno je napredovao mnogo brže nego je itko i slutio, a također se pokazao discipliniranijim od predviđanja. Novi izazov je, međutim, grad Kunduz, koji se u četvrtak nalazio pred padom. U službenim krugovima u Londonu postoji bojazan da će nakon predaje ili pada Kunduza Sjeverni savez biti vrlo nesmiljen prema strancima poput Čečena, Arapa i Pakistanaca, koji su se borili na strani talibana. Američki vojni analitičari previđaju da sada predstoji druga, složenija faza rata u Afganistanu. Rat na sjeveru bio je, usprkos ranijim predviđanjima, neočekivano konvencionalan, jer se uglavnom vodio pomoću američke zračne sile te kopnenih snaga Sjevernog saveza. No na jugu, kako se tvrdi, valja očekivati gerilsko ratovanje, gdje bi odbjegli talibanski elementi mogli svoje prepade izvoditi još mjesecima, ako ne i godinama. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbijom kruže novi popisi haaških osumnjičenika</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Banjalučki tjednik Reporter objavio je u najnovijem broju popis 17 osoba, bivših i sadašnjih čelnika MUP-a Srbije protiv kojih Haaški tribunal navodno skuplja dokaze o počinjenim zločinima na Kosovu. Tjednik tvrdi kako se također sprema popis svjedoka ili osumnjičenih sudionika akcije na Kosovu iz redova policije na kojem se nalazi 345 imena. </p>
<p>Do popisa mogućih osumnjičenih i svjedoka tjednik je navodno došao tijekom osmodnevnog protesta postrojbe za specijalne operacije (JSO) kad su se »crvene beretke« bunile protiv uhićenja braće Banović i nereguliranog odnosa suradnje s Haagom zahtijevajući ostavku ministra policije Dušana Mihajlovića. Međutim, poznavatelji prilika u ovoj postrojbi okarakterizirali su prosvjed kao strah od Haaškog tribunala i mogućnosti da se imena pripadnika beretki nalaze na popisu putnika za Haag. Mihajlović i premijer Zoran Đinđić u srijedu su inače, u vrlo miroljubivom ozračju posjetili specijalnu policijsku postrojbu na proslavi njezina blagdana. </p>
<p>Prvi na popisu je, prema pisanju tjednika, bivši ministar policije Vlajko Stojiljković (inače odavno na haaškoj optužnici), a drugi bivši šef državne sigurnosti Radomir Marković. Slijede policijski dužnosnici Obrad Stevanović Branko Đurić, Vlastimir Đordević kojega spominju kao jednog od glavnih aktera »afere hladnjača« i drugi.</p>
<p>Glasnogovornica Haaškog tribunala Florance Hartman demantirala je u četvrtak agenciji SRNA postojanje popisa na kojem su imena 362 policajca iz SRJ i ocijenila da se radi o očiglednom zastrašivanju javnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Na zahtjev CIA, 50 zemalja dosad uhitilo 360 osumnjičenih terorista</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush tijekom posjeta američkim marincima u Fort Campbellu najavio početak »nove, opasne faze rata« naglasivši kako bi se rat protiv Al Qaide mogao proširiti izvan granica Afganistana</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Američka mornarica dobila je naredbu da zaustavi svaki civilni brod koji je krenuo s pakistanske obale ako sumnjaju da je u njemu Osama bin Laden ili ostali članovi njegove terorističke mreže Al Qaida, objavili su dužnosnici Pentagona u srijedu. </p>
<p>Iako još nisu dobili informacije da takav pokušaj postoji, američki dužnosnici, zabrinuti zbog mogućnosti da se teroristi izvuku iz Afganistana prije potpune pobjede protutalibanskih snaga, pokrenuli su opsežnu potragu za teroristima na kopnu, zraku i moru. </p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je da američke snage u Afganistanu surađuju s borcima protutalibanske oporbe na sjeveru i jugu Afganistana, potvrdivši da u operacijama unutar zemlje već djeluju britanske i francuske snage. </p>
<p>Rumsfeld je također potvrdio da su četiri američka vojnika ozlijeđena u utorak kada je helikopter A/MH-6 Little Bird »naglo sletio«. Jedan vojnik slomio je ruku, drugi nogu, a ostala dvojica su istegnula leđne mišiće. </p>
<p>Ozlijeđeni vojnici prebačeni su na sigurno izvan Afganistana. Helikopter je također izvučen iz Afganistana. U izjavi Pentagona navedeno je da uzrok pada helikoptera nije poznat ali da je »isključena neprijateljska vatra«.</p>
<p>Američki zrakoplovi u četvrtak su nastavili s bombardiranjem ciljeva u okolici dva preostala utočišta pod kontrolom talibana Kunduzu i Kandaharu. Talibani su prije dva tjedna izgubili velik dio svojih položaja među kojima i Kabul, ali još uvijek kontroliraju Kandahar za koji su rekli da će ga braniti do smrti. A iz opkoljenog Kunduza na sjeveru zemlje u četvrtak stižu vijesti da se dio talibana i arapskih dobrovoljaca ipak namjerava predati. CNN je u četvrtak objavio da će se talibani u Kunduzu predati do nedjelje te da su borci Sjevernog saveza odlučni u tome da za strane dobrovoljce neće biti milosti. Međutim, katarska televizija Al Jazeera nakon kontakta s uredom mule Mohamada Omara i vojnim vođom talibana objavila je da talibani u Kunduzu ne pristaju na predaju. </p>
<p>U međuvremenu američki predsjednik George W. Bush posjetio je bazu američkih marinaca u Fort Campbellu, domu padobranaca pod nazivom »Screaming Eagles« (vrištećih orlova, op.a), i službeno najavio početak nove, opasne faze rata naglasivši kako bi se rat protiv Al Qaide mogao proširiti izvan granica Afganistana. »Afganistan je samo početak rata protiv terorizma«, rekao je Bush pred oko 15.000 marinaca u zelenim, crnim i crvenim beretkama. »Ima još drugih terorista koji prijete Americi i našim prijateljima, a ima i drugih nacija koje im pomažu. Nećemo biti sigurna nacija dok ove prijetnje ne uklonimo«, naglasio je američki predsjednik. </p>
<p>»Dobro smo počeli. Ali vođe Al Qaide i Osama bin Laden povukli su se u spilje i tunele duboko u afganistanskim planinama. Najteži dio misije tek je pred nama«, dodao je Bush. </p>
<p>Opisao je kako su tražene osobe dobro utvrđene te da ih brane fanatici koji će se boriti do smrti, izrazivši ipak uvjerenost da će i ova zadaća, kao i svrgavanje talibana s vlasti, biti uspješno obavljena. Istovremeno s ratnim operacijama u Afganistanu, nastavlja se i lov na pripadnike Al Qaide diljem svijeta. Washington Post u četvrtak je objavio da su nakon poziva CIA-e, strane obavještajne službe iz 50 zemalja uhitile u 360 osoba osumnjičenih da su povezane s Bin Ladenovom mrežom i drugim terorističkim grupama. FBI je u SAD-u dosad uhitio oko 1100 osoba. Od 360 uhićenih, njih stotinu uhićeno je u europskim zemljama, više od 100 na Srednjem istoku, 30 u Južnoj Americi i 20 u Africi.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za obnovu Afganistana, deset milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Za gospodarski oporavak ratom razorenog i ekonomski uništenog Afganistana bit će potrebno desetak milijardi dolara, procjene su predstavnika 22 zemlje koji su se sastali u Washingtonu.</p>
<p>Međunarodna se zajednica ozbiljno priprema za brzu akciju pomoći toj zemlji koju treba hitno opskrbiti hranom, toplom odjećom, šatorima, lijekovima, higijenskim i ostalim potrepštinama kako bi se izbjegla najcrnja predviđanja o čak milijun žrtava rata i zime.</p>
<p>No, za milijune Afganistanaca to je samo kap u moru potreba koja će im pomoći da prežive teške zimske uvjete. Oni žele što prije obnoviti ne samo svoje uništene kuće i infrastrukturu, nego i gospodarstvo kako bi, umjesto da budu ovisni o humanitarnoj pomoći, svojim radom napokon počeli sami utjecati na razvoj zemlje i svoju sudbinu. Među njihovim najhitnijim ciljevima je i obnova obrazovnog sustava, potpuno zapuštenog posljednjih desetljeća. Za sve to trebat će im pomoć svijeta, koji je, kako se čini, pripravan sudjelovati u obnovi zemlje za koju mnogi tvrde da živi u uvjetima Srednjeg vijeka.</p>
<p>»Pred nama je plemenita zadaća da pomognemo toj zemlji«, kaže državni tajnik Colin Powell, pozivajući svijet da se uključi u pomoć Afganistanu jer će za to biti potrebne »godine ustrajnih i usklađenih napora cijele međunarodne zajednice - zemalja istočne Azije, Europe, Amerike, islamskog svijeta i država u regiji«. </p>
<p>Na ovotjednim washingtonskim razgovorima procijenjeno je da bi međunarodna zajednica trebala što prije prikupiti deset milijardi dolara za obnovu Afganistana. Direktor UN-ova programa za razvoj (UNDP) Mark Malloch Brown ocijenio da će u prvih pet godina biti potrebno 6,5 milijardi dolara kako bi se uklonile posljedice dva desetljeća rata i razaranja (otprilike toliko je utrošeno za obnovu Mozambika). </p>
<p>Svjetski dužnosnici poručuju kako obnova Afganistana neće moći biti uspješna ako međunarodna zajednica ne bude imala partnera u samoj zemlji. A to bi, nakon isključivoga talibanskog režima, morala biti široko prihvaćena koalicijska vlada.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Papa meta Al Qaide za predstojećih blagdana?</p>
<p>LONDON, 22. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. bi mogao postati glavnim ciljem osvetničkog napada Osame bin Ladena, opomenuo je vatikanski savjetnik za sigurnost Vince Cannistraro. Kako je u četvrtak prenijela britanska agencija Ananova, Cannistraro, inače bivši šef CIA-e za borbu protiv terorizma, zabrinut je zbog mogućnosti da bi do atentata na Papu moglo doći tijekom božićnih blagadana. </p>
<p>Cannistraro tvrdi da će Bin Ladenova teroristička mreža Al Qaida pokušati takav napad tijekom predstojećih praznika, da se osveti što je Zapad bombardirao Afganistan tijekom Ramazana. Glasnogovornici Vatikana odbili su, međutim, za agenciju Ananovu komentirati te izjave. Prema navodima talijanskog lista Corriere della Sera, američke tajne službe otkrile su barem tri zavjere protiv Pape tijekom zadnjih pet godina.</p>
<p>J. Z. N.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sastanak na vrhu zemalja SEI također u znaku antiterorizma</p>
<p>RIM, 22. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zbog značaja sastanka na vrhu zemalja srednjoistočne inicijative i planiranih bilateralnih susreta, talijanski premijer Silvio Berlusconi je u Trst stigao u srijedu navečer. Već u četvrtak ujutro imao je niz bilateralnih susreta sa predstavnicima zemalja koje prisustvuju ovom najznačajnijem skupu za ovu regiju. U poslijepodnevnim satima premijer je posjetio gospodarski forum. Kako se u istoj zgradi »Marittima« odvija i forum mladih zemalja sudionica, premijer je iskoristio priliku da pozdravi i »mlade koji su budućnost ove regije«. U petak ujutro će Berlusconi predsjedavati sastanku predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova SEI-ja. </p>
<p>U četvrtak ujutro ministri vanjskih poslova su razmatrali dokument o osudi i borbi protiv bilo kojeg oblika terorizma te plan aktivnosti za dvogodišnje razdoblje od 2002. do 2003. Dokument koji se odnosi na borbu protiv terorizma je rezultat raznih izvješća ministarstava unutarnjih poslova zemalja članica SEI u kojima se obrađuje borba protiv organiziranog kriminala, krijumčarenje ljudima, trgovina drogom i pranje prljavog novca. </p>
<p>Iz nacrta dokumenta koji je predložen ministrima vanjskih poslova na razmatranje proizlaze ohrabrujući tonovi, i u suštini ne postoje velike razlike između zakonskih regulativa zemalja članica. Sada je potrebno podići operativni nivo suradnje, te to sve staviti u okvire europskih normi. Zemlje SEI-ja su nacrtale pravu kartu sa smjerovima kretanja kriminalističkih tokova, te istakle glavne vrste kaznenih djela da bi se jasno dogovorile mjere za borbu protiv njih. </p>
<p>Drugi dokument koji predstavlja plan aktivnosti organizacije za naredne dvije godine je temeljen na realnim mogućnostima i ostvarivim ciljevima. To su jačanje suradnje među zemljama članicama, veće sudjelovanje u procesu integracije s EU, novi impuls procesu transformacije zemalja čiji su gospodarski sustavi u fazi tranzicije. </p>
<p>Italija kao zemlja domaćin uložit će sav svoj politički i diplomatski autoritet da ovaj značajni skup uspije te bude novi impuls razvoju suradnje u regiji.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Robertson dogovara u Moskvi zbližavanje Rusije i NATO-a</p>
<p>Cilj dolaska glavnog tajnika NATO-a u Moskvu je realizacija nedavne inicijative britanskog premijera Tonyja Blaira koji je predložio da se, umjesto sadašnjeg »zajedničkog stalnog vijeća Rusije i NATO-a«, osnuje »vijeće Rusija - NATO« u kojem bi praktički ruska strana dobila pravo odlučivanja</p>
<p>MOSKVA, 22. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson koji se nalazi u trodnevnom radnom posjetu Rusiji počeo je u četvrtak pregovore s ruskim ministrom obrane Sergejem Ivanovim o daljnjem zbližavanju pa i savezništvu Rusije i Sjevernoatlantskog vojnog saveza. </p>
<p>Roberstona će u petak primiti u Kremlju i ruski predsjednik Vladimir Putin, a cilj njegova dolaska u Moskvu je realizacija nedavne inicijative britanskog premijera Tonyja Blaira koji je predložio da se, umjesto sadašnjeg »zajedničkog stalnog vijeća Rusije i NATO-a«, osnuje »vijeće Rusija - NATO« u kojem bi praktički ruska strana dobila pravo odlučivanja u Sjevernoatlanskom vojnom savezu i ne bi imala samo konzultativnu ulogu koju je dobila prema sporazumu što su ga dvije strane potpisale 1997. godine u Parizu.</p>
<p>Prošlotjedna inicijativa Tonyja Blaira odmah je izazvala senzaciju i sada je nejasno je li riječ o otvaranju vrata za ulazak Rusije u NATO (Putin je takvu spremnost demonstrirao na pregovorima s Bushom ljetos u Ljubljani) ili pak o transformaciji Sjevernoatlanskog saveza u politički vojni savez u kojem bi Moskva dobila značajnu ulogu. Na posljednjem osobito inzistira ruski ministar obrane Sergej Ivanov koji je nakon objavljivanja Blairove inicijative izjavio da nije riječ o primanju Rusije u NATO, jer je Sjevernoatlantski vojni savez relikt »hladnog rata«. </p>
<p>Inicijativa Tonyja Blaira dobila je odmah podršku i većine članica NATO-a, a promatrači ne isključuju da je prije njezina pokretanja svoj plan britanski premijer usuglasio s američkim predsjednikom Georgeom Bushom. Uostalom, za nedavnog službenog posjeta ruskog predsjednika SAD, američki predsjednik George Bush javno je podržao ideju daljnjeg zbližavanja Moskve i NATO-a, ističući da za političku i vojnu stabilnost na starom kontinentu odgovornost snose i NATO i Rusija. </p>
<p>Prije početka pregovora s Sergejom Ivanovim Robertson je izjavio da dvije strane traže mehanizme u okviru kojih bi mogli ravnopravno rješavati probleme sigurnosti u Europi. Istina, pritom je Robertson dao do znanja da traženje te formule suradnje ne znači odustajanje od plana širenja NATO-a na Istok. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dayton otvorio put europeizacije BiH </p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch obratio se otvorenim pismom građanima Bosne i Hercegovine u povodu šeste obljetnice Daytonskog sporazuma</p>
<p>MOSTAR, 22. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Bosna i Hercegovina ima prigodu uskoro postati 'normalnom' zemljom. Naime, kako bude ispunjavala uvjete i približavala se Europi, a pritom se Europska unija bude okretala prema svojim balkanskim susjedima, primjena Daytonskog sporazuma postupno će biti zamijenjena procesom europeizacije.« To je naglasio visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch u otvorenome pismu upućenome građanima BiH u povodu šeste obljetnice Daytonskoga sporazuma.</p>
<p>Taj sporazum, dodao je, otvorio je put za proces europeizacije BiH. A odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda BiH u oba entiteta »pokazalo se još jednom kako je to fleksibilan sporazum koji nudi mnoge mogućnosti, to je bio pravi sporazum nakon rata te nije izgubio i neće izgubiti svoju vjerodostojnost«.</p>
<p>Okolnosti u Bosni i Hercegovini, šest godina od Daytona, temeljito su se promijenile, prema mišljenju visokoga predstavnika, a budućnost te zemlje bit će određena ne samo provedbom Općega mirovnog sporazuma nego i njezinom integracijom u Europu. Kao posebice važnu činjenicu Petritsch ističe uvjerenje »da su se građani umorili od politike nacionalista i da su doveli na vlast stranke koje su opredijeljene za reforme i koje nisu bile na vlasti tijekom i neposredno nakon rata«. Odnos s bosansko-hercegovačkom vladom sada se zasniva »na partnerstvu, a ne više na odlukama koje ja moram donositi umjesto njih«, naglašava visoki predstavnik. Uz to, uskoro će lokalni organi vlast, uvjeren je Petritsch, iz sadašnjega partnerskog odnosa s međunarodnom zajednicom moći prijeći u fazu kada će potpuno preuzeti odgovornost za političke procese u BiH.</p>
<p>U poduljem obraćanju Petritsch nijednom riječju izravno ne spominje Bošnjake, o Srbima govori »kroz« Republiku Srpsku, a političke stranke s hrvatskim predznakom uvjerava da »moraju shvatiti kako Hrvati BiH nisu i neće postati manjinom«, kako su oni konstitutivan narod koji je potpuno zaštićen Ustavom BiH, koji kao takav mora pronaći svoje mjesto u toj državi koristeći prednosti takva ustavnog okvira. Republika Srpska, pak, »mora shvatiti da će biti snažna samo ako je država BiH snažna i da ta država nije neprijatelj već struktura od koje će Republika Srpska imati koristi, jer će samo u sklopu te države ući u Europu«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hoće li dugovi ugušiti sarajevsko »Oslobođenje«?</p>
<p>SARAJEVO, 22. studenoga</p>
<p> - Ako sarajevsko Oslobođenje u idućih deset dana ne uplati na račun Grafičko-nakladničke kuće »Oko« milijun maraka, ova će tiskara, najveća u Bosni i Hercegovini, listu Oslobođenje prestati pružati usluge spomenutom listu, što bi moglo predstavljati uvod u gašenje ovog, najstarijeg i najuglednijeg dnevnog lista u BiH!</p>
<p>Nova uprava tiskare, koju je preuzeo medijski tajkun i vlasnik Dnevnog avaza, Fahrudin Radončić, uputila je svojevrsni ultimatum listovima koji se tiskaju da do 1. prosinca moraju izmiriti barem trećinu svojih dugovanja. »Ako najveći i kronični dužnici ne donesu i bankarska jamstva za aktualne račune, od tog datuma će im biti obustavljeno pružanje daljih usluga«, ističe »Avazov« direktor Ismet Brković.</p>
<p>Jasno je kako se ovo upozorenje prije svega odnosi na Oslobođenje, najstariji i najugledniji list u BiH, čiji dug, po podacima koje je priopćila tiskara, iznosi s kamatama 3.438.056 maraka. Među većim dužnicima su i listovi Ljiljan (dug oko 100 tisuća maraka) i Walter (70.000) te Žena 21 (36.000). Ovaj posljednji, jednako kao i Oslobođenje, u većinskom je vlasništvu slovenskog fonda »Kmečka družba«.</p>
<p>»Ne želimo više financirati slovenski business u našoj zemlji«, poručuju iz »Avaza«, navodeći da su znatno smanjene simpatije i respekt spram tradicije i ugleda »Oslobođenja« od kada je taj dnevnik prešao u ruke stranog vlasnika.</p>
<p>U tiskari također tvrde da je »Oslobođenju« otpisan ratni dug - u to je vrijeme list bio simbol obrane Sarajeva i BiH - no da moraju poslovati tržišno, jer je i sama tiskara opterećena dugovanjima. Kupujući »Oko«, Radončić je, naime, preuzeo i 14 milijuna maraka tiskarinog duga, uključujući i milijunski dug spram hrvatskog proizvođača papira »Pan«.</p>
<p>U Oslobođenju, čini se, niti imaju novca, niti su spremni platiti, niti priznaju spomenutu visinu duga. Osim toga, oni očekuju od vlade da im vrati gotovo dva milijuna maraka tzv. ratnih potraživanja. S dnevnom prodanom nakladom od oko osam tisuća primjeraka, Oslobođenje ne uspijeva pokriti niti tekuće troškove.</p>
<p>U Oslobođenju su, naravno, kada je riječ o opstanku lista, svi pogledi usmjereni k slovenskim vlasnicima. Novi prvi čovjek Oslobođenja je bivši direktor RTV Slovenija Janez Čatež. Čatež je, kako se tvrdi, na internom sastanku s uposlenicima rekao kako je uvjeren da će »pobijediti konkurenciju«, misleći na Radončića. Obećao je financijsku injekciju i redizajn lista. S druge strane, glavna urednica »Oslobođenja« Senka Kurtović obećala je da će u idućih pola godine naklada lista biti povećana za najmanje 50 posto.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>SFOR diskriminira hrvatske listove u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 22. studenoga (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stabilizacijske snage u BiH odbacile su optužbe dijela tiska da je SFOR imao diskriminirajući odnos spram hrvatskih medija prilikom realizacije svojih kampanja o opasnosti od mina, droga ili terorizma. .»SFOR ne podržava ni jedan medij u BiH. Mi pokušavamo poslati ključne poruke putem oglasa u tiskanim i elektroničkim medijima u ovoj zemlji, priopćeno je iz Stabilizacijskih snaga. U priopćenju SFOR-a nije pojašnjeno kako se moglo dogoditi da tisuće maraka vrijedni oglasi Stabilizacijskih snaga izađu u praktično svim dnevnim i tjednim listovima u BiH, osim u jedina dva na hrvatskom jeziku - sarajevskoj Hrvatskoj riječi i mostarskom Dnevnom listu! </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Neoporezivi dio dohotka ne može biti manji od socijalnog minimuma </p>
<p>Približava se kraj fiskalne godine, a time i godišnji obračun poreza na dohodak. Budući da je posljednje usklađivanje neoporezivog dijela dohotka bilo u travnju 2000. godine na današnjih 1250,00 kuna mjesečno, zaključujem da je proteklo dvadeset dugih mjeseci u kojima je inflacija kumulativno prešla desetak posto, pa nije jasno zašto se neoporezivi dio dohotka do sada već nije više puta adekvatno korigirao.</p>
<p>Ako je i sama inflacija nepotrebna izmišljotina administracije u funkciji prikrivenog kontinuiranog financijskog opterećenja građanstva i privrede, nije zapravo nikakvo čudo što se onda s usklađivanjem neoporezivog dijela toliko odugovlači.</p>
<p>Kako Ustav RH izrijekom u članku 55. stavku 1. kaže: »Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život«, i kako na bazi službenih podataka Hrvatskoga statističkog zavoda doznajemo da neoporezivi dio dohotka kojim je moguće podmiriti minimalne troškove života (socijalni minimum) po članu obitelji iznosi već približno 1600,00 kuna, tako je to upravo onaj iznos koji mora službeno biti neoporeziv za svakog zaposlenika i za svakoga njegova uzdržavanog člana. Neprihvatljiva je naime praksa prema kojoj uzdržavani član ima pravo na 0,5 ili 0,7 od neoporezivog dijela, iz jednostavnog razloga što je cjelokupni neoporezivi dio do sada uvijek bio manji od stvarno potrebnoga socijalnog minimuma. Dijeliti socijalni minimum na manje dijelove ne samo što je nelogično i ekonomski neobjašnjivo nego je i protuustavno.</p>
<p>Zaključno, očekujemo da se u najkraćem roku obavi korekcija neoporezivog dijela dohotka za tekuću godinu, doslovno prema Ustavu i službenim podacima Hrvatskoga statističkog zavoda, kao i korekcija faktora odbitaka za uzdržavane članove obitelji, koji ne mogu imati faktor manji od 1,0. Faktor odbitka uzdržavanog člana, posebno za djecu, mora biti i veći od 1,0. Uz ovu temu zanimljiva je činjenica što svi sindikati, čija je osnovna svrha upravo ekonomska zaštita i boljitak svoga članstva, ignoriraju ovo pitanje kršenja osnovnih ljudskih prava svakoga zaposlenoga, a osobito svojega članstva.</p>
<p>IVAN GALEKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izazov štreberima globalizma</p>
<p>Uz 30. obljetnicu povijesnih događaja hrvatskog proljeća 1971. prof. Drago Bišćan, nekadašnji tajnik ogranka Matice hrvatske Varaždin, oglasio se člankom kojim podsjeća na ta zbivanja i ocjenjuje ih »zasigurno među najpoticajnijima u hrvatskom povijesnom kretanju tijekom 20. stoljeća«. </p>
<p>Zatim poručuje:</p>
<p> »Neka to bude i izazov tzv. štreberima globalizma koji su bez vlastitog razmišljanja već naučili kako će sunce novoga univerzalnog globalnog duha ukloniti sjene prošlosti pojedinih naroda«.</p>
<p>Bišćan ističe da još traju ideali hrvatskog proljeća: »Još traje njegov ideal pravednosti stoljećima ugrožen u neravnopravnoj borbi malog naroda koji, boreći se za dostojno mjesto pod suncem, snagom neporažena duha - ne priznaje poraz«.</p>
<p>Primjerom Drage Bišćana i varaždinske Matice hrvatske poći će, vjerujemo, ovih dana, uz 30. obljetnicu hrvatskog proljeća, i ostali ogranci širom Republike Hrvatske. </p>
<p>Nadamo se da će dnevnici i tjednici posvetiti tome primjerne članke i uvodnike, a radio-postaje posebne emisije.</p>
<p>MIHO HORVATIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ministrica zaboravila da više nije u opoziciji</p>
<p>Ne znam što smo profitirali i koje sve znanje naučili od nove ministrice pravosuđa gđe Ingrid Antičević-Marinović u polusatnom razgovoru u emisiji »Svakodnevica« na HTV 15. studenoga 2001. </p>
<p>Njezini monolozi, koje je, izgleda, naučila za funkciju koju obnaša kao ministrica, doći će joj dobro u svakoj prilici njezina mandata.</p>
<p> Njezin nastup mogao se ocijeniti kao neki predizborni govor pun velikih riječi, te treba napraviti ovo, te treba napraviti ono. Samo je gđa Antičević-Marinović zaboravila da nije više u opoziciji, nego je na takvom mjestu da bi se s te pozicije zaista moralo konačno nešto pokrenuti.</p>
<p> Sudeći prema svemu što smo tada čuli, ne možemo se nadati ničemu dobrom.</p>
<p> Bilo je vrlo očito da o nekim stvarima nije htjela govoriti niti dati uopće ikakav odgovor (što joj je bila dužnost, jer nije bila pozvana u emisiju da bi je gledatelji gledali, nego je bila za to da bi je slušali), a da ne govorim da uopće nije razumjela (ili nije htjela razumjeti) neke telefonske upite.</p>
<p>NIVES ŠNAJDER, dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tko se još drži međunarodne norme o zabrani prisluškivanja?</p>
<p>Skoro će se navršiti pola mjeseca otkako traju jalove rasprave o tome kako je prošla vlast prisluškivala i nadzirala život, rad i veze nekih novinara, političara i drugih javnih ličnosti. Međutim, moje je mišljenje da onaj tko ima poštenu prošlost i čistu savjest, toga nikakvo prisluškivanje i uhođenje ne smeta.</p>
<p> Neprijatelji hrvatskog naroda i hrvatske države dobro znaju koje je to vrijeme bilo, koje su sve opasnosti prijetile, pa pravo Hrvata i hrvatske države na obranu prešućuju, mimoilaze i zatajuju i guraju u prvi red međunarodnu normu o zabrani prisluškivanja, koje se u stvarnosti nitko ne drži.</p>
<p>Ovih nekoliko riječi potrebno je da se shvati prava suština hipokritskih protesta protiv tzv. »masovnih prisluškivanja.</p>
<p>BRANKO HRVOJ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nisam predsjednik HSS-a u Australiji</p>
<p>U Vjesniku je izišao moj odgovor o tome gdje se nalazi dokumentacija o djelovanju HSS-a iz ostavštine pokojnog dr. Jurja Krnjevića, čiji sam više godina bio osobni tajnik u Londonu. Naglasio sam da se manji dio te dokumentacije nalazi u mom posjedu.</p>
<p> Budući da sam morao jako kratiti svoj odgovor jer mi je rečeno da može biti najviše »dvije kartice«, mojom tehničkom omaškom ostala je u tekstu rečenica da živim u Australiji, gdje sam »predsjednik HSS-a«. Točno je da živim u Australiji, ali nisam predsjednik HSS-a, nego glavni tajnik organizacije HSS-a u Melbourneu, glavnom gradu australske savezne države Victorije. </p>
<p>Nadam se da će Vjesnik, kojega sam redoviti čitatelj, objaviti ovaj moj ispravak.</p>
<p>ZVONIMIR KUNEK, Melbourne, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Maksimirski stadion »petrificirano ruglo«</p>
<p>U Koreji je sagrađeno deset prekrasnih impozantnih velikih nogometnih stadiona na kojima će se 2002. godine održati Svjetsko prvenstvo u nogometu. Nakon završetka Svjetskog prvenstva određeni će broj tih stadiona predstavljati »znamenitosti«. </p>
<p>A u Zagrebu, metropoli suverene države, već dvije godine kao »petrificirano ruglo« stoji nedovršena sjeverna tribina gradskog stadiona Maksimir. Sramota! To je izraz nemara, nedostatka ljubavi, volje, poštovanja i dužnosti prema gradu u kojem žive - onih struktura koje bi trebale dati sve od sebe kako bi se pospješilo dovršenje spomenutog objekta.</p>
<p>Prim. ZLATKO KURELAC, dr. med., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Nova ispitivanja u »slučaju Slobodna«</p>
<p>SPLIT, 22. studenoga</p>
<p> - Istražni sudac splitskog Županijskog suda Stanko Grbavac u četvrtak je ispitao Antu Bušića kao bivšeg predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije, Ivana Kaleba, bivšeg zamjenika glavnog urednika i Antu Leticu bivšeg predsjednika Upravnog odbora Splitske Banke, za koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zatražilo proširenje istrage u slučaju »Slobodna Dalmacija«. Proširenje je zatraženo i nad Perom Jurkovićem, bivšim guvernerom Hrvatske narodne banke, no on će biti naknadno ispitan. Četvorku se tereti da su 1993. godine prekršili pravo prvokupnje malih dioničara splitske novinske kuće i to iz dijela portfelja koji je potom pripao zagrebačkom Globus holdingu u vlasništvu Miroslava Kutle, odnosno za počinjenje i poticanje na kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti. Hoće li se i nad ovom četvoricom osumnjičenih otvoriti istraga, sudac Grbavac odlučit će naknadno. Vjesnik doznaje kako nitko od ispitanih nije priznao navode kaznene prijave. U brojnim prijavama koje je u proteklih nekoliko godina podnosila Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije Leticu se tereti da je dopustio prodaju dionica Slobodne od 37 posto iz portfelja Splitske banke, mimo javnog natječaja. čime je, navodi se u prijavi, banku oštetio za najmanje 11,9 milijuna njemačkih maraka. Na javnom natječaju, Fond za privatizaciju istodobno je prodao 18 posto vrijednosti Slobodne za 7,6 milijuna maraka, a banka je 37 posto dionica Globus Holdingu prodala za samo 3,7 milijuna maraka. </p>
<p>Saborska odluka o ukidanju imuniteta saborskim zastupnicima Dragi Krpini, Iviću Pašaliću i Ivanu Jarnjaku još uvijek nije stigla do Općinskog državnog odvjetništva u Splitu. Tek kad dođe službeni dopis o skidanju imuniteta, odlučit će se hoće li se zatražiti otvaranje istrage nad njima. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poginulo dvoje pješaka</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga </p>
<p> - Dvoje je pješaka poginulo, pet je osoba ozlijeđeno teže, a 26 lakše u 211 prometnih nesreća koje su se u četvrtak dogodile na hrvatskim prometnicama, doznaje se iz MUP-a.</p>
<p> Pješakinja Marija Bošnjak (74) poginula je oko 17 sati u Bilju dok je prelazila pješački prijelaz u Ulici kralja Tomislava.</p>
<p> Na nju je, zbog neprilagođene brzine, osobnim automobilom zagrebačkih oznaka naletio Igor J. (29).</p>
<p> Pješakinja je preminula na mjestu nesreće. </p>
<p> Na cesti između Vinkovaca i Rokovaca poginuo je oko 22,40 sati pješak, kojega policija još zasad nije identificirala.</p>
<p> Dok je neoprezno prelazio cestu, na nj je osobnim automobilom vinkovačkih oznaka naletio Tomislav S. (25) i na mjestu ga usmrtio.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Lažna dojava o podmetnutoj bombi</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Nepoznati je muški glas u srijedu oko 14 sati nazvao dežurni 92 i obavijestio policiju da je u prostorijama Industrijsko-strojarske i Tehnološke škole u Držićevoj ulici postavljena bomba. Policija je uspjela identificirati samo da je poziv upućen s mobitela.</p>
<p>U školu su ubrzo stigli službenici Protueksplozivnog odjela i pretražili prostorije, ali na sreću bila je riječ samo o lažnoj dojavi, rečeno je na konferenciji u PU zagrebačkoj.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dva svjedoka govorila u Novalićevu korist </p>
<p>OSIJEK, 22. studenoga</p>
<p> - Nakon jednomjesečne stanke, u osječkom je Županijskom sudu nastavljeno suđenje optuženima iz slučaja Novalić saslušanjem triju svjedoka. Njihovi su iskazi vezani za dio optužnice o poslovanju Gradske banke d.d. </p>
<p>Podsjetimo, dvije optužnice Županijskoga državnog odvjetništva, spojene u jedan sudski postupak, terete poznatoga slavonskog poduzetnika Antuna Novalića (49) i njegove bliske suradnike koji su bili zaposleni u poduzećima »Novalić«, Gradska banka i Bijelo-plavi za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u tom kaznenom djelu.</p>
<p> Optužnica precizira da je time pribavljena protupravna imovinska korist veća od 53 milijuna kuna. </p>
<p>»U Gradskoj sam banci bila zaposlena od konca 1994. do kolovoza 1999. godine, gdje sam radila kao direktor poslovnice u Strossmayerovoj ulici u Osijeku.</p>
<p> Optuženici koji su bili moje radne kolege ili pak nadređeni imali su otvorene redovne tekuće račune preko kojih su dobivali plaće. Sve transakcije koje su obavljane u vrijeme dok sam ja bila zaposlena rađene su prema zakonu i propisima« - iskazala je svjedokinja Smiljka Tankosić, koja je na raspravu došla čak iz Kijeva gdje živi sa suprugom Mirkom Tankosićem, koji tamo obavlja dužnost hrvatskoga diplomatskog predstavnika. </p>
<p>Sličan je iskaz dala i svjedokinja Anica Šego, koja je od svibnja 1994. do ožujka 1999. radila u Gradskoj banci kao voditelj Odjela statistike i analitike, istaknuvši kako su svi nalazi Narodne banke bili bez primjedbi.</p>
<p> Svjedok Ivica Miletić iz Narodne banke odbio je odgovoriti na većinu pitanja obrane okirvljenika objasnivši kako »ne smije odavati službene bankarske tajne«.</p>
<p> Branitelji optuženih na takav su iskaz stavili primjedbu istaknuvši kako svjedok pod nečijim pritiskom ne želi odgovarati na pitanja pravdajući se navodnom bankarskom tajnom. Iduća će se rasprava održati 17. prosinca na zagrebačkom Županijskom sudu gdje će se izvanraspravno saslušati svjedok Josip Pribanić, koji zbog teškoga zdravstvenog stanja nije mogao doputovati u Osijek.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Četiri tisuće predmeta čeka rješenje, a sudaca nedovoljno</p>
<p>PULA, 22. studenoga</p>
<p> - Nakon smjene predsjednika Županijskog suda u Puli razložno se očekuje ubrzanje sudskih postupaka, kraće čekanje presuda, što se znalo otegnuti i na rekordnih osam godina, ali za sve to manjka sudaca. Prema onome što je potkraj ovog tjedna iznio novoimenovani predsjednik Županijskog suda u Puli dr. Aldo Radolović, sudu bi trebala 24 suca, dvostruko više nego što ih ima trenutno na poslu. Inače u Županijskom sudu u Puli 17 je sudaca, ali je petero odsutno zbog bolovanja i porođajnoga.</p>
<p>Među njima je i dosadašnji predsjednik suda koji je tu dužnost obnašao minulo desetljeće, a prošlog je ponedjeljka ipak obavio primopredaju sa svojim nasljednikom.</p>
<p>Županijski sud u Puli bio je česta tema ne samo medija već i pravosudnih institucija. U posljednje su se vrijeme sud i njegov dosadašnji predsjednik pročuli po maratonskom pisanju jedne presude, što je trajalo osam godina i što je najvjerojatnije presudilo o njegovu razrješenju.</p>
<p>Novopostavljeni predsjednik dr. Aldo Radolović ima 32-godišnje iskustvo u pravosuđu, a istodobno je i znanstvenik i predavač na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli i Pravnom fakultetu u Rijeci. Neposredno nakon službene primopredaje, a na novu je dužnost inače nastupio 12. studenoga, dr. Aldo Radolović susreo se u srijedu poslije podne, po isteku radnoga vremena, i s novinarima. Tom je prigodom pojasnio da je njegov cilj okrenuti se prema budućnosti i učiniti sud što ažurnijim. Prema njegovim riječima oko četiri tisuće predmeta čeka rješenje, a u tim je nastojanjima najveći problem nedostatak sudaca. U vezi s prigovorima dosadašnjem predsjedniku Ivanu Milanoviću njegov je nasljednik na čelnoj funkciji bio blagonaklon i kazao kako njemu u stvari treba pomoći, oprostiti i zaboraviti propuste koji su se događali. Dodao je da je Milanović zaslužan što je zgrada Županijskog suda u Puli u građevinskom smislu najuređenija i suvremeno opremljena.</p>
<p>Da podsjetimo, Milanoviću se, uz njegove postupke u pravosudnim institucijama, pogotovu njegov istup kao svjedoka, zamjeralo da je zapostavljao vođenje Županijskog suda u Puli izbivajući po nekoliko dana tjedno i da je za to vrijeme vodio zemljišne knjige u Općinskom sudu u Bujama. Prigovaralo mu se da je praktički sudom rukovodio telefonski. Dr. Aldo Radolović vjeruje da je sve to prošlost i da će Ivan Milanović nastaviti posao suca u istom sudu izvršavajući kvalitetno poslove za koje bude bio zadužen.</p>
<p>Samo se po sebi nametnulo i pitanje utjecaja suda na neke konkretne slučajeve, posebice na Jakovčićev i na njegovu navodno protuzakonitu kupnju sela Sveti Juraj. Jer Jakovčić je tvrdio da se protiv njega vodi ne samo medijska već i pravosudna hajka, što je predsjednik Županijskog suda u cijelosti otklonio tvrdnjom da pravosuđe nema razloga prema bilo kome ciljano i sistematski postupati. Po riječima dr. Radolovića njegov zamjenik do početka iduće godine, slijedom aktualnog rasporeda, bit će Iztok Krbec.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Optuženi »darovao« 25.000 DEM - proračunu</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Odlukom Županijskog suda u Zagrebu ovih dana je državni proračun RH postao bogatiji za 25.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Naime, njemački se državljanin Rudiger Neumann nalazio 1998. godine u pritvoru zbog pokušaja ubojstva. Sud je u ožujku te godine prihvatio njegov prijedlog za puštanje iz pritvora uz polaganje jamstva. Jamčevina je određena u visini spomenute svote, a Rudiger je obećao da će se odazvati pozivu na sudsku raspravu. Kasnije je optuženi pozvan na suđenje, ali se nije pojavio, pa mu je ponovo određen pritvor, međutim više ga se nije moglo pronaći.</p>
<p>Prošlog tjedna Županijski je sud donio rješenje kojim se Neumannova jamčevina uplaćuje u državni proračun.</p>
<p>Inače pitanje jamčevine regulirano je člankom 92. Zakona o kaznenom postupku. Jamčevina se uvijek određuje na svotu novca koja se utvrđuje s obzirom na težinu kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike te imovno stanje okrivljenika.</p>
<p>Kao jamčevina mogu se položiti, osim gotova novca, vrijednosni papiri, dragocjenosti (zlatnina, nakit i sl.) i druge pokretnine koje se mogu lako unovčiti. Također se mogu položiti i hipoteke na nekretnine kao što su kuće, stanovi, poslovni prostori i slično. </p>
<p>Jamčevina se vraća ako se okrivljenik u međuvremenu opet pritvori ili po okončanju sudskog postupka. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Čuvar pogodio lopova iz neprijavljenog pištolja</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Protiv čuvara nedovršene zgrade na križanju Šišgorićeve i Cesarićeve ulice u Černomercu, Nebiha K.(47), policija je podnijela kaznenu prijavu zbog pokušaja ubojstva i neovlaštenog posjedovanja te pucanja iz vatrenog oružje. On je u srijedu oko dva sata poslije ponoći pucao na lopova iz pištolja za koji nama dozvole. Čuvar Nebih K. je, začuvši buku i lupanje u zgradi u kojoj je radio, odmah otvorio vatru i sa dva metka ranio Anđelka L. (27), koji je iz zgrade odnosio nekoliko bušilica, blanjalicu, svrdla za bušilicu i česme za vodu, priopćeno je u PU zagrebačkoj. Anđelko L. odbacio je ukradenu robu i uspio pobjeći, nakon čega je iz stana svoga rođaka pozvao Hitnu pomoć. U bolnici Sveti Duh, kamo je prevezen, utvrđeno je da mu je jedan metak prostrijelio potkoljenicu, a drugi ga pogodio u leđa.</p>
<p>Policija koja je izišla na očevid i uhitila Nebiha K., a pritom i otkrila sedam neprijavljenih državljana BiH, za koje se sumnja da su na crno obavljali građevinske radove za tvrtke Izgradnja Bajrama B. i HBB vlasništvo Hake B.</p>
<p>Na mjesto događaja pozvan je i inspektor Državnog inspektorata koji obavlja nadzor radnih odnosa. Protiv sedmorice radnika podnesene su prijave zbog ilegalnog boravaka i prelaska granice RH, dok policija nastavlja kriminalističku obradu i u slučaju lopova Anđelka L., za kojeg se sumnja da je osim ove provale odgovoran za još neke na tom području.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pukanić se sudu ispričao -telefonski</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Zbog izostanka Ive Pukanića, direktora Nacionala, u četvrtak je na Općinskom sudu odgođena rasprava u sudskom sporu u kojem ga je tužio Rudolf Kocijan.</p>
<p>Privatnu je tužbu Kocijan podigao zbog teksta objavljenoga u Nacionalu u kojemu piše da je Kocijan ponudio Ivanu Skenderu, u medijima često nazivanom i hrvatskim narkobossom, avion za transport Skenderove droge.</p>
<p>Predsjednika sudskog vijeća Nenada Lukića u srijedu je telefonski nazvao Pukanić te mu rekao da zbog službenog puta u München ne može prisustvovati raspravi. </p>
<p>Sudac mu je rekao kako zbog efikasnosti i ekonomičnosti sud neće tolerirati izostanak te kako je poziv na sud dovoljan razlog da se službeni put odgodi.</p>
<p> Na to je Pukanić zamolio da mu se posljednji put iziđe u susret i obećao da će, ako sud to uvaži, na sljedeću raspravu doći »makar sjekire padale«.</p>
<p> Sud je uvažio Pukanićevu zamolbu i pismenim putem obavijestio i Kocijana, koji živi u Čakovcu, da ne dolazi na raspravu zato što je odgođena. Sljedeća je rasprava zakazana za 7. veljače iduće godine.</p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uhićen maskirani razbojnik s lažnim pištoljem</p>
<p>OSIJEK, 22. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava osječko-baranjska u četvrtak je priopćila o uspješnom razrješenju nekoliko kaznenih djela razbojništva na području Osijeka te više serija teških krađa na području svoje uprave.</p>
<p>U slučaju 39-godišnjeg Gorana R. iz Osijeka, koji je u četvrtak priveden u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku, utvrđeno je da je od studenoga prošle do početka studenoga ove godine počinio pet razbojništava s manjom materijalnom štetom. </p>
<p>Goran R. je10. studenoga prošle godine, maskiran, uz prijetnju lažnim pištoljem, u naselju Sjenjak u Osijeku presreo 59-godišnju I. H. koja je bila u šetnji s unukom. Tada joj je Goran R. oteo novac. Zatim je 29. kolovoza ove godine, ponovo maskirani s lažnim pištoljem, u trgovini također na Sjenjaku zatražio od 31-godišnje djelatnice novac, što je ona i učinila. Bilježe se i njegova razbojništva u mjenjačnici i u dvije trgovine, od kojih je u posljednjoj izišao bez ičega jer je tamošnja djelatnica započela dozivati u pomoć. </p>
<p>Pretragom stana Gorana R. pronađeni su lažni pištolj i odjeća kojom se koristio pri svojim »akcijama« te nekoliko sjemenki marihuane. Kako kažu u PU osječko-baranjskoj, očito je novac što ga je »stjecao« razbojništvom trošio na drogu.</p>
<p>Izviješteno je i o kaznenoj prijavi protiv šesnaestogodišnjaka A. H., J. B. i A. P. iz Đakova koji su počinili ukupno jedanaest teških provalnik krađa. Trojica su maloljetnika, naime, provaljivala u kioske i obiteljske kuće te krali uglavnom kavu, novac i cigarete. Materijalna se šteta još utvrđuje, a neke otuđene predmete policija je pronašla pretragom jedne napuštene kuće u Đakovu.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tri mjeseca zatvora zbog uzgajanja indijske konoplje</p>
<p>ČAKOVEC, 22. studenoga</p>
<p> - U četvrtak je vijeće Županijskog suda u Čakovcu u kaznenom postupku u kojem je bio optužen Dragutin Vinko (40) iz međimurskog sela Malog Mihaljevca izreklo presudu od tri mjeseca zatvora i plaćanje sudskog postupka u iznosu od 1000 kuna, a zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>U optužnici mu se stavljalo na teret da je u proljeće prošle godine u tegle za cvijeće stavio nekoliko sjemenki indijske konoplje koje je u Varaždinu kupio od nepoznate osobe. Narasle je biljčice potom presadio u vinograd blizu svoje kuće. Kada je konoplja dosegla visinu od metra, on je sasušene dijelove pospremio u spavaću sobu, a proljetos iz njih izvadio sjemenke kojima je dobio ukupno 55 stabljika kanabisa.</p>
<p>Na raspravi u četvrtak Dragutin Vinko priznao je počinjeno djelo rekavši da je konoplju zasadio iz obične znatiželje. On se amaterski bavi uzgojem različitog bilja uključujući i egzotično. Na sudu je rekao, a vijeće mu je povjerovalo, da je znao kako se radi o nekoj vrsti lake droge, ali ne točno i o kojoj. Vijeće je uvažilo i njegovu izjavu da veoma žali što mu se sve to dogodilo i da se sigurno nikad više neće ponoviti. Zbog njegove nepromišljenosti i znatiželje sada trpi njegova obitelj. Sud je povjerovao i njegovoj izjavi da on nije konzument droge, niti je pak bilo kome ustupio kanabis, odnosno marihuanu. Vinko je na kraju rekao kako se radi o izoliranoj grešci u njegovu životu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vladimir Gredelj ispitan u zagrebačkom Županijskom sudu </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Na zagrebačkom je Županijskom sudu u četvrtak ispitan Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i predsjednik bjelovarskoga Županijskog suda, zbog osnovane sumnje da je zlouporabom položaja i ovlasti stekao imovinsku korist.</p>
<p>Gredelja se u istražnom zahtjevu koji je pokrenut nakon što su kaznenu prijavu podnijeli djelatnici bjelovarskoga Županijskog suda tereti za tri zlouporabe službenog položaja i ovlasti. Prema navodima iz tog zahtjeva, Gredelj je kao predsjednik bjelovarskoga Županijskog suda koristio službeni automobil u privatne svrhe oštetivši pritom sud za 42 tisuće kuna. Tereti ga se i da je na račun suda kupio sliku bivšem ravnatelju HIS-a Miroslavu Šeparoviću te da je poticao trojicu djelatnika Croatia osiguranja na zlouporabu ovlasti u vez s naknadnim osiguranjem vozila i isplatom naknade za to vozilo koje je oštetio u sudaru.</p>
<p>Kako pak doznajemo od istražnog suca Zdenka Konjića koji vodi istragu, osumnjičeni je Gredelj u četvrtak ukratko iznio svoju obranu negirajući svoju krivcu. Drži da je istraga pokušaj njegove diskreditacije. Istražni sudac Konjević nije pak precizirao detalje dodavši kako ne zna kada će se nastaviti predistražne radnje.</p>
<p>Gredeljev branitelj odvjetnik Anto Nobilo kazao je kako iz istražnog zahtjeva ne postoji osnovana sumnja za istragom nad sucem Gredeljom.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Branko Horvat: Hrvatska nikada neće ući u EU</p>
<p>Radošević: Hrvatska prije 2010. godine ne može ući u Europsku uniju, ali to i nije bitno - bitno je da ide u tom smjeru / Lokin poziva da se brutalno odbaci i optuži program stabilizacije / Lovrinović je uvjeren da će inzistiranje na uravnoteženom proračunu i stabilnom monetarnom sektoru produbljivati recesiju </p>
<p>OPATIJA, 22. studenoga</p>
<p> - »Teško je licitirati godinama, ali i Per Vinther je rekao da Hrvatska prije 2010. godine ne može ući u Europsku uniju. No, to i nije tako bitno. Bitno je da Hrvatska ide u tom smjeru«, rekao je savjetnik hrvatskog predsjednika, mr. Dubravko Radošević govoreći u Opatiji ekonomistima okupljenim na savjetovanju »Ekonomska politika Hrvatske 2002«, čiji je pokrovitelj predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p> Iznoseći teze za strategiju regionalnog povezivanja i pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, mr. Radošević je nastojao upozoriti na posebnost priključenja EU putem regionalne suradnje. Pritom je ključno da Hrvatska formulira ekonomsku stretegiju pridruživanja, kakvu imaju sve razvijenije tranzicijske zemlje koje se nalaze pred ulazom u EU. </p>
<p>Prema jednoj analizi bečkog Instituta za komparativna istraživanja, napomenuo je mr. Radošević, najbolju ocjenu dobila je Slovenija, koja je izradila nekoliko takvih strategija, od općih do sektorskih, a u njima se ne radi samo o prilagođavanju zakonodavstva. Međutim, istaknuo je mr. Radošević, potrebna je konvergencija, odnosno međusobno približavanje, što znači da Hrvatska mora zadovoljiti kriterije konvergencije razvijenosti; prije svega BDP per capita mora biti na razini 60 posto prosjeka europske Petnaestorice. </p>
<p>»Ako to ne zadovoljimo, ne možemo ispuniti uvjete za ulazak, a da bismo u tome uspjeli moramo imati brže stope rasta i moramo koristiti sve makroekonomske politike, uključujući i monetarni suverenitet. Dakle, put do eura mora biti osmišljen, mora postojati strategija kako da se Hrvatska priključi europskoj monetarnoj uniji, kojim instrumentima i u kojem vremenskom okviru«, izjavio je mr. Dubravko Radošević.</p>
<p>Na upit koliko je Hrvatska udaljena od Europske unije, on je odgovorio kako 60 posto prosjeka iznosi oko 10.000 dolara BDP per capita, a naš je trenutačno oko 5000. Znači, Hrvatska bi morala udvostručiti BDP po stanovniku. </p>
<p>»Originalni naslov mog izlaganja bio je "Hrvatska neće ući u EU", ali onda su me upozorili da će to biti šok za slušatelje i prisilili me da to preformuliram u "Da li će Hrvatska ući u EU"«, rekao je prof. dr. Branko Horvat tvrdeći kako Hrvatska nikada neće ući u EU te da to nije samo njegovo nego i mišljenje ljudi iz europskih političkih krugova. </p>
<p>Horvat je uvjeren kako je jedan od ključnih razloga to što Hrvatska ne bi mogla preživjeti u Europskoj uniji, morala bi dobivati velike subvencije, na što bi zemlje koje sada primaju subvencije EU, poput Irske, Italije, Portugala, Španjolske i Grčke izložile veto. To pak govori da Hrvatska ni na koji način ne može ući u EU, a ako ostane sama i izolirana, istaknuo je Horvat, onda je to nastavak dosadašnje degradacije i osiromašenja. </p>
<p>Govoreći ispred Hrvatske gospodarske komore o »Stabilizaciji ili/i stagnaciji« dr. Branimir Lokin uputio je poziv da se brutalno odbaci, a ako treba i optuži program stabilizacije te da se konačno počne razmišljati o ključnim problemima. Lokin je uvjerenje kako upravo taj program stvara privid stabilizacije, iza čega se zapravo provlači duboka destrukcija i propadanje društva. Tako se stvara dojam da su oni koji otkrivaju duboku deformaciju društva lažni proroci, a da su pravi ljudi oni koji provode politiku stabilizacije. </p>
<p>»Ja tvrdim suprotno: politika stabilizacije sama u sebi je potpuna destrukcija. Zato sam pozvao da se odbaci«, rekao je Lokin. Među ostalim, složio se s konstatacijom da Vlada nema previše sluha za takva upozorenja, što je pred ekonomistima potvrdio i predsjednik Mesić. </p>
<p>Sudionici savjetovanja jedinstveni su u zaključku kako je program nužno napustiti i da se mora krenuti od potreba društva, a ne od apstraktnih ciljeva. </p>
<p>»Razvoj realnog sektora nije uopće bio cilj dosadašnjeg rada, pa je prema tome stabilnost monetarnog sektora bila dosadašnji ključni cilj, koji su ostvarivale praktično sve vlade od '93. godine, tj. od usvajanja stabilizacijskog programa, što je i danas na snazi«, rekao je u svom izlaganju ne temu »Uzroci i posljedice nesklada realnog i financijskog sektora hrvatskog gospodarstva« doc. dr. Ivo Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Tadašnja i sadašnja monetarna politika temelje se na monetarističkoj doktrini, a to je bitno objasniti da bismo znali zašto smo danas tu gdje jesmo. Glavni cilj monetarističke politike i doktrine je stabilnost monetarnog sektora, a to znači stabilne cijene i tečaj i posebno vanjska likvidnost. Gotovo sve to je i ostvareno. </p>
<p>Da bismo shvatili zašto smo u sadašnjoj situaciji, treba podsjetiti koje su ključne postavke monetarizma: minimalna uloga države, uravnotežen proračun, deregulacija poduzeća i tržišta te pravilo konstantnog monetarnog rasta. Lovrinović je naveo primjer da su u razdoblju od skoro 20 godina, odnosno 1980. - 1998. godine, bruto zaduženja javnog sektora Belgije sa 81 posto prema BDP-u porasla na 117 posto, Grčke sa 23 posto na 106 posto, Italije sa 59 posto na 119 posto... To su, naglasio je, tri zemlje članice Europske unije. Prema Maastrichtskim kriterijima te zemlje nisu trebale i nisu ispunile uvjete za pristup europskoj monetarnoj uniji. Zanimljivo je da o tome, napominje Lovrinović, nitko ništa nije rekao. Prema tome, menadžment javnog duga postao je pobočna poluga monetarizmu kako bi u razvijenim zemljama moglo funkcionirati gospodarstvo. </p>
<p>»Dakle, inzistiranje na uravnoteženom proračunu i stabilnom monetarnom sektoru neupitno će produbljivati recesiju«, uvjeren je Lovrinović. Zaključujući kako je potreban novi zaokret u našoj državi, kazao je kako je Vlada već počela unositi snažnije elemente intervencionizma u ambijent monetarizma i neoliberalizma. Pritom je postavio pitanje znači li autocesta Zagreb- Split i formiranje fonda za razvoj unutar proračuna snažan zaokret Vlade prema intervencionizmu i napuštanje monetarizma?</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Povećanjem proizvodnje Sljeme može zaposliti još radnika</p>
<p>Zbog visokih troškova proizvodnje finalni proizvodi domaće prerađivačke industrije još uvijek nisu konkurentni na zahtjevnijim tržištima </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Pošto je nedavno preuzela većinski paket dionica Mesne industrije Sljeme iz Sesveta, zagrebačka tvrtka Finagra ovih je dana objavila javnu ponudu za preuzimanje dodatnih dionica stočne farme Senkovec iz Slatine. </p>
<p>Član Uprave Finagre Davorin Lovrić kaže da ulazak u mesno-prerađivačku industriju predstavlja izazov za ovu tvrtku. Finagra, naime, već posjeduje 52,14 posto dionica velike stočne farme Senkovec. Vlasnik je i Instituta za šećernu repu u Osijeku i poljoprivrednog dobra Gradina kod Virovitice.</p>
<p>Investiranje u proizvodnju zaokret je u poslovanju Finagre, koja se dosad bavila uvozom i izvozom poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, Finagra je ove godine otkupila 306.000 tona pšenice. No, promjene u okruženju, koje znače i više sudionika na otvorenom domaćem tržištu, mogu biti i »dvosmjerna cesta«. </p>
<p>U sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od 1. studenoga pruža se mogućnost izvoza domaćeg šećera na tržište EU. Naime, nakon ukidanja carinskih barijera domaći šećer može se do 2005. godine izvoziti po stvarnoj (većoj) cijeni koštanja nego što je to bilo do sada. Lovrić napominje da nema potrebe uvoziti živu stoku ili meso i ovdje prerađivati u finalne proizvode kad se dugoročno više isplati ulagati u proizvodnju. Na farmi Senkovec godišnje se može uzgojiti 35.000 tovljenika te 6000 junadi. Radi se o značajnim kapacitetima, koji tu farmu svrstavaju na drugo mjesto po proizvodnji svinja, odnosno na treće mjesto po proizvodnji junadi u Hrvatskoj.</p>
<p>Što se tiče nekadašnjeg mesnog diva iz Sesveta, u Finagri drže da je situacija tamo bolja nego u PIK-u Vrbovec, no lošija negoli, primjerice, u Gavriloviću. Pošto ga je Finagra preuzela, proizvodnja u Sljemenu povećana je 40 posto. No, zbog visokih ulaznih troškova, finalni proizvodi domaće prerađivačke industrije još uvijek nisu konkurentni na zahtjevnijim tržištima. </p>
<p>Povećanjem proizvodnje Sljeme bi pored sadašnjih 450 moglo zaposliti još radnika. Mesno-prerađivačka industrija, naime, ima zadatak da poveže proizvodnju ratarskih kultura, u prvom redu kukuruza, s uzgajivačima stoke. Finagra na godinu planira u kooperaciju uključiti prvih 50 do 100 proizvođača s područja Županije virovitičko-podravske, koji bi godišnje tržištu mogli ponuditi do 20.000 komada svinja. </p>
<p>Lovrić ističe da država mora stvoriti uvjete za dugoročno ulaganje u poljoprivredu kako bi se isplatilo ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju. Naime, samo za nabavu tri nova traktora na poljoprivrednom dobru Gradina, Finagra mora izdvojiti 400.000 njemačkih maraka. No, takva investicija čeka uređenje zemljišta.</p>
<p>Hrvatska, napominju u Finagri, može proizvoditi znatno više poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Primjerice, na području bivše države proizvodilo se 1,5 milijuna tona pšenice (sada 950.000 tona), a kukuruza gotovo dvostruko više nego danas (1,7 milijuna tona). </p>
<p>Povećanje poljoprivredne proizvodnje otežavaju i nesređene zemljišne knjige. Istina, novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu širom je »otvorio vrata« povećanju obradivih površina koje su sad zarasle u korov. Nadalje, domaći stočni fond, i zbog pomanjkanja stočne hrane, prepolovio se u posljednjih deset godina. </p>
<p> Finagra na poljoprivrednom dobru Gradina ima 2500 hektara poljoprivrednog zemljišta u zakupu. No, za rentabilniju proizvodnju odnosno njeno povećanje potrebno je dodatnih 5000 hektara zemljišta. Stoka u tzv. zatvorenoj proizvodnji na farmi mora imati dovoljno hrane, koja treba biti pod kontrolom. </p>
<p> Lovrić predlaže da tvrtke koje uredno obrađuju poljoprivredno zemljište zemlju dobiju pod povoljnijim uvjetima. To može biti dugogodišnja koncesija. U poljoprivrednoj proizvodnji zbog njene prirode spor je obrtaj kapitala.</p>
<p>Prema njegovim riječima, bez prilagodbe ukupnog hrvatskog gospodarstva, odnosno poljoprivredne i prerađivačke industrije, neće biti očekivanog brzog pridruživanja Hrvatske Europi ni na drugim područjima. Finagra slijedi trend na globalnom tržištu: investiranje u proizvodnju te osiguravanje vlastitih robnih marki.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Linić u Moskvu po sovjetski klirinški dug Hrvatskoj</p>
<p>U robnoj razmjeni Hrvatska deset puta više uvozi iz Rusije nego što ondje izvozi, pa će za radnog posjeta Moskvi potpredsjednik hrvatske Vlade razgovarati s domaćinima o proširenju rusko-hrvatskih ekonomskih i trgovinskih odnosa </p>
<p>MOSKVA, 22. studenoga</p>
<p> - (Od Vjesnikva dopisnika) - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić dolazi u nedjelju navečer u svoj prvi radni posjet Moskvi. Za dvodnevnog boravka u glavnom gradu Rusije Linić će odvojeno razgovarati s potpredsjednikom ruske vlade i ministrom financija Aleksejom Kudrinom, ministrom za ekonomski razvoj i trgovinu Hermanom Grefom i ministrom za energetiku Igorom Jusufovom. </p>
<p>Zajedno s Linićem u Moskvu putuju pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro te čelnici nekoliko vodećih hrvatskih kompanija i tvrtki - Ine, JANAF-a, Viktora Lenca, Tvornice duhana Rovinj i Oriolika.</p>
<p>Glavni cilj Linićevog radnog posjeta su pregovori s domaćinima o proširenju rusko-hrvatskih ekonomskih i trgovinskih odnosa te način vraćanja Hrvatskoj njezinog dijela klirinškog duga koji je Moskva nakon raspada SSSR-a ostala dužna bivšoj Jugoslaviji. </p>
<p> Linić je najviši hrvatski dužnosnik koji nakon promjene vlasti u Zagrebu u siječnju 2000. godine dolazi u radni posjet Rusiji. Za proteklih godinu i pol dana u radnom posjetu Moskvi bili su ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar gospodarstva Goranko Fižulić (tri puta). Stoga promatrači u Moskvi drže da je predstojeći posjet potpredsjednika hrvatske Vlade Moskvi znak veće zainteresiranosti vlasti u Zagrebu za proširenjem suradnje s Rusijom, prije svega na gospodarskom planu. Tim više što Linićev posjet dolazi u vrijeme političkog i ekonomskog učvršćenja suradnje zapadnoeuropskih država s Rusijom te nakon što su Rusija i Europska unija usvojile Deklaraciju o stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora na Starom kontinentu. </p>
<p>Napokon, Linićev posjet dolazi u trenutku kada je počela rasti trgovinska razmjena između Rusije i Hrvatske. Prema služenim podacima, ukupna robna razmjena dviju zemalja u prošloj godini bila je 727 milijuna dolara. U prvih osam mjeseci ove godine ukupna razmjena Rusije i Hrvatske dosegla je pak 510 milijuna dolara, pa se očekuje da će do kraja godine premašiti vrijednost od 800 milijuna dolara. </p>
<p>Međutim, za Hrvatsku je glavni problem veliki deficit u međusobnoj robnoj razmjeni. Hrvatska praktički deset puta više uvozi nego što izvozi u Rusiju. Tako je u prošloj godini hrvatski izvoz u Rusiju bio tek 57, a uvoz 671 milijun dolara. </p>
<p>Hrvatska u Rusiji najviše kupuje naftu i naftne prerađevine (u vrijednosti 315 milijuna dolara u prvih osam mjeseci ove godine), zatim plin (110 milijuna dolara) te aluminij (12 milijuna dolara) i gnojiva (6 milijuna dolara). Istovremeno, Hrvatska u Rusiju najviše prodaje i izvozi telekomunikacijsku opremu (23 milijuna dolara), lijekove (11 milijuna dolara) te hranu (4 milijuna dolara). Najveći hrvatski izvoznici u Rusiju su Ericsson Tesla, Pliva, Podravka i Uljanik, a najveći uvoznici iz Rusije su Ina, TLM Šibenik i Petrokemija Kutina.</p>
<p>Zbog jake konkurencije zapadnih tvrtki značajniji prodor hrvatskih proizvođača na rusko tržište u ovom će trenutku teško biti ostvariti. Šansa za hrvatsko gospodarstvo je realizacija dva projekta - gradnja brodova za ruske brodarske kompanije te već pripremljeni proces integracije naftovoda DružbaAdria kojim prema Omišlju treba poteći ruska nafta i tako pridonijeti većoj iskorištenosti kapaciteta terminala u Omišlju, riječke Rafinerije i uopće hrvatske petrokemije. </p>
<p>Za vrijeme dvodnevnog boravka u Moskvi Linić će imati radnu večeru s predstavnicima vodećih ruskih brodarskih kompanija, a predviđen je i susret sa stalnim predstavnicima hrvatskih tvrtki u Rusiji. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kraj vitaminskog kartela</p>
<p>Najveću novčanu kaznu od ukupno 855,2 milijuna eura koju je Europska komisija ikad odredila dobilo je osam farmaceutskih i kemijskih kompanija zbog namještanja cijena na tržištu vitamina, a kao kolovođe prozvani su švicarski gigant F. Hoffmann-La Roche i njemački BASF</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Europska komisija u srijedu je odredila rekordno visoku novčanu kaznu od ukupno 855,2 milijuna eura (752 milijuna USD) za osam farmaceutskih i kemijskih kompanija zbog namještanja cijena na tržištu vitamina.</p>
<p>Optuženici, među kojima su kao kolovođe prozvani švicarski gigant F. Hoffmann-La Roche i njemački BASF, pod istragom su od 1999. godine. Dokazi što ih je prikupila Komisija pokazuju da su kompanije namještale cijene 12 vitamina na europskom tržištu, a još su početkom devedesetih stvorile kartel koji je »imao formalnu strukturu i hijerarhiju« te je redovno održavao sastanke i razmjenu podataka o prodaji i cijenama.</p>
<p>To je kompanijama omogućilo držanje viših cijena nego što bi one bile da je postojala potpuna konkurencija na tržištu te su tako oštetile potrošače i ostvarivale visoku nezakonitu zaradu. Umiješanost najviših La Rocheovih direktora pokazuje, stoji u obrazloženju Komisije, da su »sporazumi bili dio strateškog plana osmišljenog na najvišim razinama radi kontrole svjetskog tržišta vitamina nezakonitim sredstvima«. </p>
<p>Najveća globa - 462 milijuna eura (406 milijuna dolara) određena je La Rocheu koji je prozvan »glavnim poticateljem«. Švicarska kompanija proizvodi svih spornih 12 vitamina i imala je najviše koristi od kartela. La Rocheova kazna najveća je koju je Komisija ikad dodijelila. Prije te najveća je bila ona od 272,94 milijuna eura iz 1998. dodijeljena brodarskoj kompaniji Tran-Atlantic Shipping Alliance.</p>
<p>Tvrtka La Roche najveći je proizvođač vitamina na svijetu i drži polovicu ukupnog svjetskog tržišta. Slijede ga BASF i Takeda. Prema procjenama Europske komisije, tržište vitamina koje je pokrivao kartel vrijedilo je 1998. godine 800 milijuna eura. Pošto se kartel raspao, promet od prodaje vitamina C na europskom tržištu - za istu količinu prodanih proizvoda - opao je sa 250 milijuna eura na 120 milijuna eura! </p>
<p>Prema zakonima EU, globa nekoj kompaniji može iznositi najviše 10 posto godišnje prodaje - La Rocheova je 2,6 posto prošlogodišnje prodaje - i nije moguće odrediti zatvorsku ili novčanu kaznu menadžerima kompanije. La Rocheu je, kao i BASF-u, pod istom optužbom određena globa u SAD-u i Kanadi. Štoviše, u SAD-u je jedan od direktora La Rochea osuđen na četiri mjeseca zatvora te mu je određena novčana kazna od 100.000 USD. Američki istražitelji, koji su La Roche i BASF kaznili s 500 odnosno 225 milijuna dolara, također su prepoznali čvrstu strukturu kartela. Prema njihovim riječima, direktori farmaceutskih kompanija kao da su služili posebnoj kompaniji, slikovito nazvanoj Vitamin Inc. </p>
<p>Kopanije koje su se našle na optuženičkoj klupi Komisije, u skladu sa zakonom EU kaznu moraju platiti u roku tri mjeseca te imaju pravo žalbe Visokom sudu EU. Predstavnici La Rochea i BASF-a izjavili su kako još nije odlučeno hoće li uložiti žalbu na visinu kazne. </p>
<p>BASF, koji je također pomogao organiziranju kartela, dobio je kaznu od 296 milijuna eura (260 milijuna dolara). »Ovo je najteži slučaj kartela koji je Komisija ikad istraživala«, rekao je Mario Monti, povjerenik Europske komisije nadležan za tržišno natjecanje. »Posebno je neprihvatljivo to što je takvo ponašanje bilo vezano uz tvari koje su vitalni elementi prehrane, od ključne važnosti za normalan rast i održavanje života«, upozorio je Monti.</p>
<p>Ostale kompanije koje su sudjelovale u jednom ili više od ukupno 12 kartela na tržištu 12 vitamina - A, E, B1, B2, B5, B6, C, D3, biotina, folne kiseline, betakarotena i karotenoida - jesu francuski Aventis, nizozemski Solvay Pharmaceuticals, njemački Merck te japanski Daiichi Pharmaceuticals, Eisai Co i Takeda Chemical Industries. Kazne su od 37,05 milijuna eura Takeda Chemicalu do 5,04 milijuna Aventisu. Francuskoj je kompaniji dodijeljena najmanja kazna jer je zahvaljujući suradnji - Komisiji je osigurala najveći dio dokaznog materijala - dobila imunitet za sudjelovanje u dva kartela, za vitamine A i E, a kažnjena je samo za sudjelovanje u kartelu na tržištu vitamina D3. To je prvi put da je Europska komisija nekoj kompaniji odobrila imunitet. Zahvaljujući suradnji, La Roche i BASF također su pošteđeni maksimalne kazne.</p>
<p>Kartel nije bio zatvoren krug tvrtki - istraga Europske komisije potvrdila je da su u grupu uskakale i manje firme i neke su kažnjene zbog sudjelovanja u dogovornoj raspodjeli slobodnog tržišta, poput japanske Eisai specijalizirane za proizvodnju vitamina E. Eisai, koja je kažnjena s 13,2 milijuna eura, u kartel je primljena kako bi se fiksirala cijena vitamina E na tržištu i potom održavala na visokoj razini koja je odgovarala proizvođačima i njihovom profitu. </p>
<p>U kartel vitamina H ili folne kiseline bili su uključeni Lonza (Njemačka), Kongo Chemical (Japan), Sumitomo Chemical (Japan), Sumika Fine Chemicals (Japan), Tanabe Saiyaku (Japan), ali tvrtke nisu kažnjene jer se kartel raspao pet godine prije starta Komisijine istrage.</p>
<p>Kamo idu kazne koje kompanije moraju platiti? U zajednički proračun EU, odgovor je eurovlade.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo i Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>VIPnet očekuje natječaj za UMTS koncesiju</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Ericsson Nikola Tesla i VIPnet prvi u Hrvatskoj predstavili su u četvrtak treću generaciju mobilnih sustava (UMTS) pod nazivom 3 G Vision. Investicijska ulaganja u idućih 10 godina u UMTS samo u Europi trebala bi doseći 350 milijardi američkih dolara.</p>
<p>Predsjednik Ericssona Nikole Tesle Ake Enell rekao je da UMTS na području mobilnih komunikacija predstavlja vodeću svjetsku tehnologiju. Prvi takvi sustavi pušteni su u rad ove godine u Japanu, a trenutačno radi ukupno pedesetak Ericssonovih probnih sustava treće generacije mobilnih telekomunikacija. </p>
<p>Predsjednik Uprave Mobilkom Austria dr. Boris Nemšić napomenuo je da VIPnet očekuje natječaj za UMTS licenciju, čija bi cijena bila administrativna. Mobilkom, većinski vlasnik VIPneta, iduće će godine u Austriji pustiti u rad svoju UMTS mrežu te stvoriti platformu za brži razvoj UMTS-a u Hrvatskoj. </p>
<p>Prema Nemšićevim riječima, dobro je da Hrvatska nije ponovila pogreške kod dodjele licencija za UMTS, poput primjerice Njemačke, Velike Britanije, Poljske i Slovenije. Naime, licencija za treću generaciju mobilnih telekomunikacija (3 G) u Njemačkoj je stajala 50 milijardi eura, a u Britaniji 36 milijardi eura, što je gotovo uništilo tamošnje GSM operatere. Kako se čulo, natječaji za licencije moraju se ponoviti u druge dvije spomenute zemlje. S druge strane, primjerice, Finska je besplatno dodijelila licenciju za 3 G. Hrvatska, pak, uz dobro regulirane odnose na telekomunikacijskom tržištu, odnosno kvalitetnu pripremu, nakon raspisivanja natječaja za licenciju mogla bi brzo dobiti UMTS. Naime, lani je domaće tržište imalo najveći rast mobitela u Europi.
Naime, mobilni Internet, multimedijalne usluge, veća brzina pristupa, prijenos podataka, nov način naplate i sigurnost podataka otvaraju neslućene poslovne mogućnosti UMTS-a.</p>
<p> Predsjednica Uprave VIPneta Tatjana Holjevac rekla je da 3 G neće samo zadovoljavati potrebe poslovnih korisnika, koji često putuju, nego će im omogućiti nove fleksibilnije načine rada-Primjerice, kaže ona, omogućit će rad kod kuće i daljinski pristup korporacijskim mrežama izvan radnog vremena. VIPnet prvi je na domaćem tržištu ponudio uslugu GPRS-a, što je prvi korak prema 3 G i novim tehnologijama budućnosti. Kao rezultat toga, u 3 G, uz pomoć novih tehnologija, bit će moguće istodobno paralelno korištenje nekoliko govornih, video i podatkovnih usluga.</p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Burze: Stanka za američki Dan zahvalnosti </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Aktivnost na europskim burzama dionica u četvrtak je bila prigušena jer su se američki ulagači odmarali - zbog američkog Dana zahvalnosti burze su u SAD-u bile zatvorene. Nakon pada zabilježenog početkom tjedna, u četvrtak su dionice telekomunikacijskog, medijskog i tehnološkog sektora ponovno nastavile rast. Zahvaljujući porastu cijene nafte, kojeg je potaknulo sve jače uvjerenje ulagača da će zemlje izvoznice crnoga zlata ipak postići dogovor o smanjenju proizvodnje - oko 2 posto je porasla cijena najvećih europskih naftnih kompanija. Do ranog poslijepodneva najvažniji europski indeksi zabilježili su rast, ali vrijednosti nisu bile znatno više nego dan ranije. Naime, razočaravajući su bili podaci o kretanju njemačkog gospodarskog rasta. Najveće gospodarstvo eurozone u trećem je tromjesečju zabilježilo pad BDP-a od 0,1 posto. Londonski benchmark FTSE 100 porastao je 0,68 posto na 5350 bodova, dok je frankfurtski DAX dobio 0,81 posto dosegavši 5127,99 bodova. U Parizu je CAC 40 porastao 1,18 posto na 4610,7 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 zabilježili su sličan rast od 0,9 odnosno 1,33 posto.</p>
<p>Među telekomima najznačajniji rast svakako je ostvario mmO2, nekadašnja podružnica mobilne telefonije British Telecommunications, koji je dobio čak 6,14 posto. Rast mobilnog operatora, čije su dionice na Londonsku burzu po prvi puta uvrštene ovoga ponedjeljka, potaknula je Deutsche Bank koja je mmO2 uvrstila u posebni popis europskih kompanija koje redovno prati. Nekadašnja matična kompanija mmO2, koja pod imenom BT Group obuhvaća ostale odsjeke British Telecoma, izbačena je s istog popisa te su joj dionice pale 3,37 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru najveći rast - 4,5 posto - ostvario je Ericsson, a u stopu ga je slijedila Nokia. Siemens i Alcatel dobili su 3,5 odnosno 2,5 posto. U medijskom sektoru predvodila je Granada, jedan od dvaju vlasnika najveće britanske komercijalne televizijske mreže ITV, čije su dionice nakon objavljivanja suradnje sa Sky Digital skočile 6,22 posto. Najveći gubitnik na Eurotop 300 indeksu s padom od 4,5 posto bila je nizozemsko-belgijska bankarska grupacija Fortis nakon što je najavila da će ove godine zabilježiti gubitak.</p>
<p>Azijski indeksi bili su mješoviti, a tokyjski Nikkei 225 dobio je 0,34 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>EU: Dobre vijesti suprotstavljene lošim činjenicama </p>
<p>BRUXELLES, 22. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska unija Petnaestorice ni eurozona Dvanaestorice nisu u recesiji, usprkos osjetnom usporavanju ritma te će se ekonomski rast na kraju godine zaključiti s prilično mizernih 1,6 posto. Prije nešto više od pola godine povjerenik EU za ekonomske i monetarne poslove Pedro Solbes obećavao je da će rast u Uniji u 2001. godini iznositi 2,75 posto. Solbes je potom s jednako čvrstim i pouzdanim podacima nekidan pred javnost izašao s korigiranom brojkom, no Unija i dalje ne smatra da je ovo kraj svijeta, a još manje propast njene ekonomije - recesija je nastupila tek kada se u dva tromjesečja za redom zabilježi negativan gospodarski rast. </p>
<p>Prognoze, ponovo donesene na temelju čvrstih i pouzdanih podataka, kažu da srednjoročne perspektive Unije nisu »deprimirajuće«, što je također ustvrdio Solbes. Krivci za usporavanje jesu eksplozija mjehura od sapunice zvanog nove tehnologije, neizbježan utjecaj svjetske krize na EU, da bi zadnji udarac optimizmu zadali teroristički udari i njihov odjek. </p>
<p>Prva je žrtva gospodarskog usporavanja zapošljavanje i broj nezaposlenih će - tvrde EU prognoze - porasti prvi put nakon 1997. godine za pola milijuna. Prosječna inflacija nastavit će kopniti i u zoni eura neće preskočiti 2,8 posto, da bi do sredine iduće godine pala na 1,8 posto. Niska inflacija osnovna je razlika prema slabljenju privredne dinamike na startu devedesetih, ali i financije država članica u boljem su stanju negoli prije deset godina. </p>
<p>To su dobre vijesti suprotstavljene lošoj činjenici. Velika zemlja koja će bilježiti zaostajanje u rastu najveća je EU ekonomija - Njemačka (rast 0,9 posto), iznad EU prosjeka naći će se Španjolska, Irska, Luksemburg i Grčka, koja to može zahvaliti organizaciji Olimpijskih igara i s njom injekcijama svježih ulaganja. Francuska i Italija ostat će na dva posto rasta. Ako ne bude neugodnih iznenađenja - novih terorističkih udara ili možda razdoblja divljanja cijena goriva ili nečega trećeg, danas nepredvidljivog - EU i eurozona mogu već u 2003. godini računati na rast od 2,9 posto. Kandidatske zemlje također će osjetiti usporavanje ritma, najveća je najviše pogođena - riječ je, naravno, o Poljskoj, ali će se Slovačka, Rumunjska i Češka dogodine razvijati brže nego lani, što je suprotno trendovima ostatka EU čekaonice. </p>
<p>Najgore je ipak zemlji sa statusom kandidata bez pregovora, Turskoj. Prosječan porast nacionalnog dohotka u kandidatskom društvu je sada snižen na 3,1 posto. Prva polovica ove godine, kada je većina zemalja ostvarila intenzivan porast izvoza, izgladit će padove u drugoj polovici, pa će statistika zaokružiti povoljan kraj godine.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Wüstenrot s 18.000 ugovora očekuje daljnji rast</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Podvlačeći crtu ispod ovogodišnjeg poslovanja, čelni ljudi Wüstenrot stambene štedionice u Hrvatskoj obznanili su u srijedu da je dosad u njihovoj štedionici sklopljeno oko 18.000 ugovora. Prošle je godine isplaćeno prvih 56 stambenih kredita, u ovoj godini približno će 1400 štediša dobiti kredit, dok se u 2002. može se očekivati između 4200 do 4500 kredita. »Plan nam je u 2002. godini zaključiti 30.000 ugovora sa stambenim štedišama«, najavio je optimistično Miloš Anđelo, član Uprave štedionice. Objašnjavajući zašto misli da će se štediše odlučiti za Wüstenrot a ne neku drugu od preostale tri stambene štedionice u Hrvatskoj, naveo je nižu kamatu, od 5 posto glavnim razlogom. </p>
<p>U Wüstenrotu naglašavaju da je sistem štednje u stambenim štedionicama zatvoreni krug kroz dvije, pet ili više godine u kojem do kredita brže dolaze štediše s većim ulozima. Dvije su godine minimalni zakonski rok za dobivanje stambenog kredita u štedionicama. ></p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Proračun je realan, socijalan i društveno pravedan </p>
<p>Prihodi od privatizacije iskoristit će se isključivo za razvoj, a ne za tekuću javnu potrošnju jer jedino razvojem možemo potaknuti rast proizvodnje, izvoza i zapošljavanja, istaknuo premijer / Klubovi koalicije uz niz rezervi podržali proračun, HDZ protiv / Odbijen HDZ-ov zahtjev o izglasavanju nepovjerenja Čačiću / Prisegnuo novi ministar zdravstva Andro Vlahušić </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Proračun za iduću godinu razvojan je, transparentan, štedljiv, realan, socijalan i društveno pravedan. Njegovo je najvažnije obilježje da potiče razvoj. Prihodi od privatizacije iskoristit će se isključivo za razvoj, a ne za tekuću javnu potrošnju jer jedino razvojem možemo potaknuti rast proizvodnje i izvoza te ubrzano zapošljavanje«, naglasio je u četvrtak u Saboru premijer Ivica Račan obrazlažući zastupnicima prijedlog proračuna za iduću godinu. Rashodi su planirani na 76,8 milijardi, a prihodi na 73,9 milijardi kuna.</p>
<p> Objasnio je da su u proračun prvi put uključeni fondovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te Zavod za zapošljavanje, a uz njega će usko biti vezana i dva posve nova fonda - za razvoj i zapošljavanje te za regionalni razvoj. Ta dva fonda raspolagat će, najavio je premijer, s oko 3,6 milijardi kuna. </p>
<p>Kao jednu od najvažnijih karakteristika proračuna Račan je istaknuo i to što je društveno pravedan jer 70 posto proračunskih rashoda odlazi na društvene troškove. U idućoj godini za mirovine se planira izdvojiti 24 milijarde kuna, za zdravstvenu zaštitu 10 milijardi, za branitelje 700 milijuna, a za dječji doplatak milijardu i 700 milijuna kuna. Za porodne naknade osigurano je milijardu kuna, a isto toliko i za bolovanja, za naknade za nezaposlene 700 milijuna, za izbjeglice i prognane 200 milijuna te za socijalnu pomoć i naknade civilnim invalidima milijardu i 600 milijuna kuna. Za plaće u državnom i javnom sektoru proračun predviđa 14,1 milijardu kuna. Premijer je ustvrdio kako se, unatoč rezanju ukupne javne potrošnje, plaće državnih službenika neće smanjivati. </p>
<p>Ističući kako je proračun štedljiv, Račan je rekao da ova Vlada ima snage i hrabrosti smanjiti javnu potrošnju, a ukupni deficit iduće godine planira smanjiti na 4,25 posto BDP-a. To znači, istaknuo je, da se sve više približavamo točki kad ćemo, već za dvije godine, trošiti samo onoliko koliko doista ostvarimo. </p>
<p> Ministar financija Mato Crkvenac najavio je da se u idućoj godini očekuje oko dvije i pol milijarde kuna prihoda od privatizacije Croatia osiguranja, Ine i nekih banaka o kojima nije htio detaljnije govoriti, kao i portfelja HFP-a. </p>
<p> Hadezovci smatraju da proračun nije realan te ga zato neće poduprijeti, dok su ga klubovi vladajuće koalicije, doduše uz niz rezervi, načelno podržali. </p>
<p>U četvrtak je u Saboru prisegnuo novi ministar zdravstva, haeselesovac Andro Vlahušić. Većina zastupnika odbila je HDZ-ov prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru obnove i javnih radova Radimiru Čačiću zbog njegovih izjava o agresivnoj politici HDZ-a u BiH te o Saboru kao prirodnoj sredini za prostakluke.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Novinski izdavači traže od Crkvenca izmjenu Pravilnika o nagradnim igrama</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Novinski izdavači proteklih tjedana pokušavaju na sve načine, navodno i pritiscima, dobiti od Ministarstva financija blagoslov za ponovno pokretanje nagradnih igara. Budući da njihovi zahtjevi nisu u skladu s Pravilnikom o priređivanju nagradnih igara, Ministarstvo im ne može izdati dozvole.</p>
<p> Kako Vjesnik doznaje iz krugova bliskih Ministarstvu financija, medijske kuće koje izdaju najtiražnije dnevnike u Hrvatskoj traže hitnu izmjenu Pravilnika zbog kojeg su prije nekoliko mjeseci morale zaustaviti nagradne igre. Naime, te su igre u novinama s fondovima vrijednim milijune kuna imale gotovo ista pravila kao klasične igre na sreću. Pravilnikom, koji vrijedi od travnja ove godine, iznos nagradnog fonda ograničen je na milijun kuna i strogo je propisano da te igre ne smiju biti nalik igrama na sreću. Izdavači inzistiraju na izmjenama Pravilnika nezadovoljni zbog osjetnog pada prodaje dvaju dnevnika. Svoje visoke tiraže, kako se pokazalo, dobrim su dijelom temeljili upravo na nagradnim igrama. </p>
<p>Službeni odgovor izdavačima u petak će, doznajemo, uputiti ministar financija Mato Crkvenac. Po svemu sudeći, Ministarstvo financija zasad nema namjeru udovoljiti njihovim zahtjevima.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Stopa gospodarskog rasta od 3,5 posto - neambiciozna</p>
<p>Klubovi vladajućih stranaka: Gospodarski zaokret neće se dogoditi s planiranom stopom gospodarskog rasta/ Crkvenac: Vlada nije zadovoljna tom stopom; u Hrvatskoj postoji mogućnost za rast od pet do šest posto; neka poduzetnici i poduzeća, te gradovi i županije koncipiraju brži gospodarski rast, ako mogu i od sedam do osam posto, a Vlada će ih podržati/ Račan: Vlada energično odbija rashode proračuna financirati novim zaduženjima ili inflacijom/ HDZ: Proračun je potpuno nerealan/ HSS traži bolji sustav mjera kojima bi poljoprivreda dočekala liberalizaciju tržišta</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Proračun za iduću godinu je razvojan, transparentan, štedljiv, socijalan i društveno pravedan, a njegova najvažnije obilježje je poticanje razvoja. On je realan i ostvariv, te u skladu s gospodarskim mogućnostima. Ne možemo dijeliti ono čega nema, ono što nije zarađeno. Vlada energično odbija rashode proračuna financirati novim zaduženjima ili inflacijom, te odbija snositi odgovornost za daljnje zaduživanje svih nas«, rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru premijer Ivica Račan, braneći pred zastupnicima Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu čiji su rashodi planirani na 76,8 milijardi kuna, a prihodi na 73,9 milijardi kuna. </p>
<p>Kao neke od prioriteta ove Vlade, Račan je naveo poticanje zapošljavanja, jačanje izvoza i konkurentnost hrvatskih proizvoda, privatizaciju, poticanje malog i srednjeg poduzetništva. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac najavio je pak rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i industrijske proizvodnje, dok će inflacija biti najviše četiri posto. Istaknuo je kako proizvodi ove godine, u odnosu na prošlu, nisu poskupjeli a neki su čak i pojeftinili. Kazao je i kako Vlada nije zadovoljna gospodarskim rastom od tri do četiri posto te da smatra kako u Hrvatskoj postoji mogućnost za rast od pet do šest posto. Na kraju je uputio izazov svim poduzetnicima i poduzećima, te gradovima i županijama da koncipiraju brži gospodarski rast, ako mogu i od sedam do osam posto. Pri tome, naravno, rekao je, moraju uložiti vlastite napore ali će imati i podršku Vlade. </p>
<p>Iako su načelno podržali proračun, klubovi vladajuće koalicije iznijeli su niz kritika a najviše je dvojbi bilo o tome nije li Vlada mogla postaviti ambiciozniju stopu gospodarskog rasta od planiranih 3,5 posto. Smatraju naime da se gospodarski zaokret neće dogoditi s tom stopom rasta. </p>
<p>Zlatko Kramarić (LS) tako je rekao da nezaposleni s takvom stopom rasta nikad neće dočekati posao. Ministru je Kramarić rekao da je i on, kao i svi njegovi prethodnici, dežurni optimist svoje Vlade koji navodi pozitivne pokazatelje ali ne ističe negativne. LS također smatra da bi se dijelom deviznih pričuva koji su pod paskom HNB-a trebalo podmiriti dio stranih dugova koje država ima, a da bi kvalitetnijem kreiranju budućnosti pomoglo osnivanje međustranačke grupe u Saboru koja bi osmislila gospodarske trendove. </p>
<p>Klub HSS-a upozorio je da proračun mora bolje postaviti sustav mjera kojima bi se domaćoj poljoprivredi omogućilo da se suprotstavi stranim proizvodima nakon liberalizacije tržišta. HSS smatra da bi trebalo osnovati posebnu agenciju za posredovanje između domaće poljoprivrede i turizma, koja bi omogućila bolji plasman domaćih proizvoda u turizmu. </p>
<p>Za HDZ ovaj je proračun potpuno nerealan, a Ivan Šuker istaknuo je da on iz godine u godinu sve više raste, unatoč opredjeljenju države da se smanjuje javna potrošnja. No, istaknuo je, kad se vidi da će se ceste financirati izvan proračuna, da dio novca ostaje u dva nova fonda, te da je dio novca za školstvo prebačen na lokalnu samoupravu ispada da će ukupna potrošnja države biti oko 80 milijardi kuna. Crkvenac mu je odgovorio da se čudi animozitetu prema razvojnim fondovima, kad takve fondove imaju sve zemlje EU-a i kad su se i zastupnici zalagali da se novac od privatizacije ne utapa u proračun nego da se usmjeri u razvoj. </p>
<p>Prisegnuo Vlahušić, Čačić ostaje ministar</p>
<p>Novi ministar zdravstva, HSLS-ovac Andro Vlahušić prisegnuo je u četvrtak pred Saborom na svoju novu dužnost. Vlahušić je dobio podršku većine zastupnika, a premijer Ivica Račan istaknuo je kako zbog Vlahušićevog dosadašnjeg iskustva u Saboru te na mjestu ravnatelja bolnice u Dubrovniku ima povjerenja da će on dobro obavljati dužnost ministra u resoru u kojem je mnogo problema i dosta posla. </p>
<p>Većinom glasova zastupnici su u četvrtak odbili HDZ-ov prijedlog za iskazivanjem nepovjerenja ministru javnih radova, graditeljstva i obnove Radimiru Čačiću. Protiv HDZ-ova zahtjeva glasala je većina zastupnika koalicije, a 12 zastupnika HSS-a bili su suzdržani. Zastupnici su dali i suglasnost na Statut HRT-a.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Vlahušić: »Nastavit ću provedbu zdravstvene reforme«</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Po polaganju prisege, novi ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je da će nastaviti provedbu zdravstvene reforme koju je zacrtala Vlada.</p>
<p>Vlahušić je istaknuo da mu je stanje u zdravstvu dobro poznato i ocijenio ga je lošim, dodavši da se za zdravstvo može izdvojiti puno više novca od onog koji se sada izdvaja. »Nastavit ću provedbu zdravstvene reforme i politiku, koju je u tom resoru zacrtala hrvatska Vlada«, najavio je.</p>
<p> Na pitanje kako se osjeća kao ministar u jednom od najtežih Vladinih resora, Vlahušić je odgovorio: »...Ja sam liječnik, a mi liječnici razmišljamo kako pomoći tamo gdje je pomoć najpotrebnija«. </p>
<p>Na dužnost ministra zdravstva Vlahušić dolazi umjesto Ane Stavljenić-Rukavine, koja je iz Vlade otišla zbog tragedije u kojoj su umrla 23 bolesnika liječena hemodijalizom.</p>
<p> Rođen je 17. svibnja 1960. u Imotici, općina Dubrovačko Primorje. Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu 1983., te postdiplomske studije iz Onkologije (1985.) i Dijabetologije (1991.), a specijalizaciju iz Interne medicine 1994. Magistrirao je 1992. na Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« zagrebačkog Medicinskog fakulteta.</p>
<p> Ravnatelj je Opće bolnice Dubrovnik od 1999. </p>
<p> Član je HSLS-a od 1994., a za saborskog zastupnika izabran je na prošlogodišnjim siječanjskim izborima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Dvojica optuženika pušteni da se brane sa slobode</p>
<p>OSIJEK, 22. studenoga</p>
<p> - Veliko vijeće Županijskog suda u Osijeku u četvrtak je nastavilo glavnu raspravu u postupku suđenja Jovi Vučičeviću i Predragu Vuletiću optuženima za ratni zločin te silovanje i zlostavljanje sedam žena. Vijeće je odlučilo da se oni, inače stanovnici mjesta kod Slunja, brane sa slobode. </p>
<p>Uz Vučićevića, koji je iz Perjasičkog Klanca i Predraga Vuletića iz Donjeg Poloja, postupak se vodi protiv još 12 osoba, nedostupnih hrvatskim pravosudnim tijelima. Spomenuta dvojica pušteni su na slobodu, s obzirom da ni jedan do sada saslušani svjedok nije mogao posvjedočiti o zlodjelima, za koje se terete Vučičević i Vuletić. </p>
<p>Prema optužnici, oni su od listopada 1995. do srpnja 1996. u Vukovaru u podrumu jedne kuće fizički zlostavljali sedam djevojaka. One su hrvatske i muslimanske nacionalnosti a uz zlostavljanje i seksualno iživljavanje, vezane lisicama bile su odvođene u Caffe bar »Trojka«, gdje su bile tjerane i na prostituciju. </p>
<p>Za ostale optuženike navodi se da su slična zlodjela počinili u Vukovaru, Mirkovcima te na vojnom poligonu kod Slunja i na koncu u Banja Luci.</p>
<p>Neke od djevojaka nasilno su prekinule trudnoću, jer su nakon zlostavljanja ostale trudne, a jedna od njih je od posljedica zlostavljanja preminula. </p>
<p>Optuženici su na posljednjem ročištu istaknuli kako se od listopada 1995. do srpnja 1996. - nisu nalazili u Vukovaru. Suđenje Vučičeviću i Vuletiću će se nastaviti. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Krsnik nije došao, jer u Haagu brani Tutu</p>
<p>Suđenje je odgođeno zbog nedolaska četvrtooptuženog Mire Bajramovića i njegova branitelja, odvjetnika Krešimira Krsnika / Sljedeća je rasprava zakazana za 28. siječnja</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u četvrtak je, zbog nedolaska četvrtooptuženog Mire Bajramovića i njegova branitelja, odvjetnika Krešimira Krsnika, odgođeno ponovno suđenje optuženima za »slučaj Pakračka Poljana«. Sutkinja Rajka Tomerlin Almer sljedeću je raspravu zakazala za 28. siječnja sljedeće godine. U ovom su postupku optuženi i Munib Suljić, Igor Mikola i Siniša Rimac (brani ih odvjetnik Ivica Mazalin), te kao petooptuženi Branko Šarić, kojeg brane Ante Madunić i Višnja Drenški Lasan, koja također nije došla na raspravu. Krsnik brani i Suljića i Mikolu. Sva petorica optuženih poznati su kao »merčepovci«, pripadnici rezervnog sastava MUP-a, jedinice kojom je početkom Domovinskog rata zapovijedao Tomislav Merčep.</p>
<p>Kako je izvijestila sutkinja, Bajramović je 6. studenoga sudu uputio podnesak u kojem navodi da je za raspravu saznao iz novina, da se ne skriva i da ne želi izbjegavati svoje obveze i odgovornost pred sudom. U srijedu je sutkinja dobila drugi Bajramovićev podnesak kojim je obavještava da je za odgodu rasprave doznao iz ureda svog odvjetnika Krsnika, uz opasku da će se sudu javljati, ali nije naveo boravište. Stoga će sud putem policije provjeriti adresu Bajramovićeva boravka i uputiti mu pismeni poziv za sljedeću raspravu. Krsnik je izostanak opravdao postupkom u Haagu, gdje brani Mladena Naletilića Tutu, uz obrazloženje da nije mogao naći odgovarajuću zamjenu. Krsnik je dobio rok od 15 dana u kojem mora izvijestiti sud može li ubuduće optužene uredno zastupati u ovom predmetu.</p>
<p>Suljiću, Mikoli i Rimcu sudi se za ubojstvo Aleksandra Antića, počinjeno krajem 1991. godine na području Pakraca. Tijelo ubijenog do danas nije pronađeno. Bajramoviću, Mikoli i Šariću sudi se za nezakonito lišavanje slobode i iznudu nad Milošem Ivoševićem, Radom Pajićem i Markom Grujićem, koji su odvedeni iz Zagreba u listopadu 1991. u Pakračku Poljanu, gdje su ih ubile nepoznate osobe.</p>
<p>U četvrtak fotoreporterima nije bilo odobreno snimanje u sudnici, prema odluci predsjednika Županijskog suda Božidara Rumenjaka, nedavno imenovanog na tu dužnost. Redakcija Vjesnika je, kao i ostale, zatražila dopuštenje za snimanje, s obzirom na zanimanje javnosti za ovaj slučaj. U mnogim drugim sudskim postupcima, odobrenje je bilo formalnost, ali ne i ovaj put. Predsjednik suda je to obrazložio ovako: »Iz Vašeg zahtjeva, a ni iz razgovora s predsjednicom Vijeća, nisam utvrdio postojanje nekih okolnosti koje bi iznimno od narečene zakonske zabrane snimanja opravdavale dozvolu fotografskog snimanja na glavnoj raspravi«. Televiziji, koja dopuštenje mora tražiti od Vrhovnog suda, snimanje je dopušteno.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Ante Gotovina proglašen počasnim građaninom Zadra </p>
<p>ZADAR, 22. studenoga</p>
<p> - Na sjednici Gradskoga vijeća Zadra u četvrtak, umirovljeni general Ante Gotovina, za kojim je raspisana međunarodna tjeralica, proglašen je počasnim građaninom Zadra. Najviše rasprava izazvao je prijedlog Odbora za dodjelu Nagrada Grada Zadra da se Gotovini dodijeli titula počasnog građanina za zasluge u Domovinskom ratu, posebno u obrani Zadra. </p>
<p>Vijećnici oporbenoga SDP-a založili su se za odgodu dodjeljivanja tog priznanja, ističući da ne dovode u pitanje Gotovinine zasluge, vjerujući u njegovu nedužnost, koju on treba dokazati pred Međunarodnim sudom u Haagu. S time se nisu složili vijećnici HDZ-a, naglasivši da će ta odluka biti jasna poruka što o Gotovini misle građani Zadra. Odluka o proglašenju Ante Gotovine počasnim građaninom Zadra donesena je potom većinom glasova. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>OESS tvrdi da Hrvatska nije dovoljno učinila u vraćanju srpske imovine</p>
<p>Hoće li se na sastanku razgovarati o imovinsko-pravnim pitanjima te statističkim i tehničkim informacijama o povratku i broju izbjeglica u SRJ, kako se planira, ili o stanarskim pravima što su izbila u prvi plan? / OESS tvrdi da stanarska prava izbjeglih Srba proizlaze iz Sporazuma o sukcesiji SFRJ, Božo Marendić pak ističe da u Sporazumu uopće nema riječi o stanovima, nego samo o imovini bivše zajedničke države </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Kada se u petak, 23. studenoga, pod okriljem UNHCR-a u Zagrebu budu sastala izaslanstva Hrvatske i Jugoslavije, stalno vijeće OESS-a već će donijeti političku odluku produljuje li mandat svojoj misiji u Hrvatskoj. No, u raspravi o izvještaju Misije o tome kako RH ispunjava svoje međunarodnih obveza, svakako će se naći i pitanje stanarskih prava izbjeglih hrvatskih državljana. </p>
<p>Istodobno, na Zrinjevcu, u Ministarstvu vanjskih poslova, održat će se sastanak s izaslanstvom Misije OESS-a u Hrvatskoj. Iako je Vjesniku u hrvatskom Uredu OESS-a rečeno da se radi o već prije dogovorenom sastanku, na kojemu će se govoriti o posljednjem izvještaju OESS-a, posve je izvjesno da će na susretu hrvatskih i europskih diplomata dominirati tema stanarskih prava. </p>
<p>Posve logično, jer u posljednjem izvještaju o poboljšanju situacije u Hrvatskoj, OESS je znatan dio posvetio upravo stanarskim pravima, ustvrdivši da Vlada RH još nije učinila dovoljno kad se radi o vraćanju imovine izbjeglih Srba. </p>
<p>Voditelj Misije, francuski veleposlanik Bernard Poncet, kritizirao je vladu premijera Račana zbog, kako je rekao, »nespremnosti hrvatske strane da promijeni diskriminacijske odredbe nekih zakona«. Kritike Račanovu kabinetu upućene su i zbog toga što »izbjegava ukidanje dvostrukih mjerila na štetu Srba, čime bi se i tim izbjeglicama osigurao povratak ili pravična naknada«. »Riječ je«, tvrdi voditelj Misije OESS-a, »o 50 do 60 tisuća stanova«. Vladi se zamjera i to što, kako se tvrdi, lokalne vlasti opstruiraju povratak srpskih izbjeglica. </p>
<p>Dio stanarskih prava bio je, naime, oduzet nakon vojno-redarstvenih akcija »Bljesak« i »Oluja«, na osnovi Zakona o najmu stanova na područjima od posebne državne skrbi. Taj je zakon uvjetovao da se nositelj stanarskog prava mora vratiti u roku od 90 dana, želi li sačuvati stanarsko pravo. Po Poncetu, »u tom je trenutku to bilo nemoguće«. </p>
<p>OESS drži da je oduzimanje stanarskih prava u mnogim slučajevima bilo u suprotnosti s Konvencijom o ljudskim pravima, koja državljanima jamči pravičan sudski postupak. Tako se događalo da su mnogi građani, najčešće Srbi i Crnogorci, ostali bez stanarskog prava uz obrazloženje da su sudjelovali u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske. Mnogi su od njih, međutim, napominju u OESS-u, otišli u Srbiju i u Crnu Goru uoči i za vrijeme rata, a protiv njih nikad nije vođen kazneni postupak zbog neprijateljske djelatnosti. </p>
<p>OESS temelji svoje argumente na Sporazumu o sukcesiji bivše SFRJ, koji su u lipnju ove godine u Beču potpisale sve države sljednice nekadašnje SFRJ. Iako Sporazum još uvijek nisu ratificirali nacionalni parlamenti, on obvezuje države potpisnice, tvrdi OESS, da pitanja stanarskih prava reguliraju nacionalnim zakonodavstvom, bez diskriminacija, a na osnovi stanja od 31. prosinca 1990. godine. </p>
<p>Međunarodne organizacije i srpske izbjegličke udruge tvrde kako sporazum podrazumijeva da svi pojedinci, koji su do 31. prosinca 1990. godine imali državljanstvo SFRJ i uz to i stanarsko pravo, stječu pravo povrata stanova u svim novonastalim državama, pod uvjetom da su bili, odnosno da su još uvijek izbjeglice. </p>
<p>Božo Marendić, šef Vladina Ureda za sukcesiju bivše SFRJ, ima posve drukčije mišljenje. Taj izravni sudionik pregovora i jedan od potpisnika Bečkog sporazuma o sukcesiji, demantirao je kako se Hrvatska Sporazumom o sukcesiji obvezala da će svim svojim državljanima vratiti stanarsko pravo koje su imali do kraja 1990. godine. »Sve strane, koje su dogovorile Sporazum, složile su se da sukcesija, odnosno sukcesijska masa obuhvati samo imovinu zajedničke savezne propale države. Prema tome, društveni stanovi u Hrvatskoj, kao uostalom ni društveni stanovi u ostalim državama - sljednicama bivše SFRJ, ne pripadaju u sukcesijsku masu, jer nisu bili imovina savezne države. Delegacija SRJ na potpisivanju sporazuma u Beču suglasila se da u sukcesiju ulazi samo imovina savezne države, što isključuje društvene stanove«, tvrdi Marendić.</p>
<p>Dan uoči hrvatsko-jugoslavenskog sastanka o problemu stanarskih prava raspravljala je i hrvatska Vlada. Njezina potpredsjednica Željka Antunović u nekoliko je medijskih istupa odbacila mogućnost vraćanja stanarskog prava, nazvavši ga »reliktom prošlosti«. </p>
<p>Potvrdila je, doduše, da ima slučajeva u kojima su stanarska prava oduzimana pojedincima sudskom odlukom donesenom na temelju zakona, ali pogrešnom primjenom materijalnog prava. Potvrdila je također, kako su takvi predmeti, na osnovu privatnih tužbi, u postupku sudske arbitraže.</p>
<p>Ako srbijanska strana u petak na pregovarački stol mimo najavljenoga dnevnog reda stavi i pitanje stanarskih prava, mogu se, dakle, očekivati posve suprotstavljene pregovaračke pozicije. Hoće li to utjecati na tijek i konkretne rezultate najavljenog susreta, koji bi se po riječima UNHCR-a i šefa hrvatskog izaslanstva, Lovre Pejkovića, trebao baviti imovinsko-pravnim pitanjima, te statističkim i tehničkim informacijama o povratku i broju izbjeglica u SRJ? </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Stanarska prava su vrsta imovinskih interesa«</p>
<p>OESS prioritetno traži i ponovno razmatranje slučajeva nasilnog izbacivanja stanara pod prijetnjama oružjem i uz zastrašivanje, rekao je Fracassetti</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Misija OESS-a smatra da su stanarska prava nesporno »vrsta imovinskih interesa« te od Vlade RH očekuje odredbe kojima bi se nadomjestili pretrpljeni gubici bivših korisnika stanarskog prava, pri čemu je spremna s Vladom istražiti rješenja prihvatljiva svim stranama, rekao je u četvrtak Hini glasnogovornik Misije OESS-a u Hrvatskoj Alessandro Fracassetti. Na Hininu zamolbu da prokomentira razvoj događaja u svezi s problemom traženja povrata izgubljenih stanarskih prava ili naknade za njih o čemu Vlada i OESS ne dijele stajališta, Fracassetti je ponovio već poznata stajališta Misije zbog kojih se to pitanje prošlog tjedna i našlo u žiži zanimanja.</p>
<p>»Znatan broj kućanstava hrvatskih građana, gotovo isključivo srpske narodnosti, izgubilo je svoja stanarska prava kroz zakonodavstvo usvojeno prije, za vrijeme i nakon sukoba«, rekao je Fracassetti. Misija smatra da su zakoni, usvojeni 1995., koji su se odnosili na područja posebne državne skrbi, bili destimulativni za povratak izbjeglih Srba, kao i da su mnoga stanarska prava otkazana u postupku koji nije zadovoljavao uvjete iz članka 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava, koji jamči pravo na pravično suđenje.</p>
<p>Isto tako, Fracassetti podsjeća da je dio stanarskih prava izgubljen samo na temelju Zakona o najmu stanova na oslobođenom području, u kojem se stanarsko pravo moglo zadržati samo u slučaju povratka u Hrvatsku u roku 90 dana nakon usvajanja Zakona, što Misija ocjenjuje »neizvedivim u tadašnjim političkim prilikama«. Također se prioritetno traži ponovno razmatranje slučajeva nasilnog izbacivanja stanara pod prijetnjama oružjem i uz zastrašivanje.</p>
<p> »Misija OESS-a smatra da se zaštita 1. članka 1. Protokola Konvencije o zaštiti ljudskih prava proteže i na stanarska prava, jer ona po svojim osobinama svakako predstavljaju vrstu imovinskih interesa«, rekao je Fracassetti. »Misija smatra da treba donijeti odredbe koje bi nadomjestile gubitak koji su bivši korisnici stanarskog prava pretrpjeli te je spremna s Vladom istražiti rješenja prihvatljiva svim stranama«, također je kazao glasnogovornik OESS-a. Misija OESS-a je problem stanarskog prava spominjala već nekoliko puta, a vođa Misije Bernard Poncet na prošlotjednoj je konferenciji za novinare, na kojoj je govorio o redovnom izvješću koje danas predstavlja pred Stalnim vijećem OESS-a u Beču, napomenuo da je riječ o 50-60 tisuća kućanstava.</p>
<p>Uz kontroverze oko samog broja slučajeva, za koji mnogi tvrde da ne prelazi 15 tisuća, taj je problem izbio u prvi plan, izazvavši polemiku predstavnika hrvatske Vlade, izbjeglih hrvatskih Srba i međunarodne zajednice, ali se s količinom medijske eksponiranosti povećavala i svijest o iznimnoj složenosti pitanja izgubljenih stanarskih prava. Ona su oduzeta u proceduri sukladnoj tadašnjim hrvatskim zakonima, i u sporne su stanove, nakon provedenog cjelovitog sudskog postupka, ušli drugi ljudi, koji su ih poslije u velikoj mjeri i otkupili.</p>
<p>Postoji mogućnost obnavljanja sudskih postupaka, o čemu odlučuje sud na zahtjev stranke, ali bi to moglo dovesti do dodatnog opterećenja ionako kritično pretrpanih hrvatskih sudova, čija je neučinkovitost također jedna od glavnih zamjerki međunarodne zajednice Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Pravo na otkup stanarima iz 1991?</p>
<p>VUKOVAR, 22. studenoga</p>
<p> - Vukovarsko Gradsko poglavarstvo u četvrtak je pokrenulo inicijativu za početak otkupa stanova u državnom vlasništvu na području grada Vukovara kojom bi se prikupilo oko sto milijuna maraka. Novac od prodaje 5977 vukovarskih stanova išao bi u Fond za obnovu i razvoj Vukovara i koristio bi se, kako je istaknuo gradonačelnik Vladimir Štengl, prije svega za poticanje gospodarstva. Stručne službe Gradskog poglavarstva izračunale su, kako bi se prodajom svih stanova u državnom vlasništvu u Vukovaru prikupilo 99,7 milijuna maraka.</p>
<p>Prema predloženom modelu, pravo na otkup stana imali bi nositelji stanarskog prava iz 1991. i svi bi se stanovi obnovljeni i neobnovljeni otkupljivali po jednakim uvjetima. Za stanove koji ne mogu biti obnovljeni, nositelji stanarskog prava imali bi pravo na zamjenske stanove. Pravo na otkup imala bi i djeca nositelja stanarskog prava iz 1991. te osobe koje imaju rješenja grada Vukovara o privremenom korištenju stana po cijeni 70 posto od ekonomske cijene stana, koja bi iznosila 1142,86 maraka po četvornome metru. Etalonska vrijednost otkupa stana za nositelje stanarskog prava bilo bi 150 maraka po metru četvornom. Pravo na otkup ne bi imale osobe koje su stambeno zbrinjavane po posebno povoljnim uvjetima, a kao rok za otkup stana predložen je 30. lipnja 2002. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>»Hrvatske borce NOR-a izjednačiti s braniteljima«</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) traži Vladu da hrvatskim borcima narodnooslobodilačkog rata (NOR), koji su »časno ratovali u II. svjetskom ratu, a po završetku rata izgradili zemlju, budu izjednačeni u svim pravima sa sudionicima rata 1991.-1995.«. Predsjedništvo SABH-a je na sjednici u četvrtak prihvatilo Rezoluciju o položaju boraca NOR-a u Hrvatskoj danas, u kojoj tvrde da se sudionike NOR-a diskriminira na socijalnom i ekonomskom području. Ta se diskriminacija, kaže predsjednik SABH-a Ivan Fumić, provodi falsificiranjem podataka o stečenim pravima boraca NOR-a Hrvatske, povećavanjem broja uživatelja mirovina i neistinitim izjavama o njihovim povlasticama. SABH ističe da je broj uživatelja mirovina NOR-a Hrvatske u posljednjih 10 godina smanjen da 240.000 na 81.000, od čega je više od 50 posto obiteljskih mirovina. Ratnih invalida iz NOB-a je 31. prosinca 1990. bilo 17.711, a 31. prosinca lani 7781. Tražeći izjednačavanje mirovina, invalidnina i drugih prava sudionika svih ratova, u Rezoluciji se navodi da je prosjek mirovina boraca NOR-a 1735 kuna, a hrvatskih branitelja 5354 kune. SABH se zalaže i za reguliranje mirovina vojnih umirovljenika JNA, od kojih je više od 60 posto sudionika NOR-a i već poodavno umirovljeno.</p>
<p>Njihove su mirovine smanjene na 63,22 posto i prosjek im je 2004 kune, a zakonom se ponovno smanjuju po skali kao i za ostale mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima. SABH od hrvatske vlasti traži »da razmotri donošenje odluke o odšteti još vrlo malog broja živih logoraša zatočenih u logorima i zatvorima tzv. NDH«. O tome su više puta pisali Vladi, ali nisu dobili odgovor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Budiša: »Nitko iz HSLS-a ne spominje prijevremene izbore, ali se samo nas optužuje za njih«</p>
<p>Riječ je o neformalnim susretima koje nikad javno ne objavljujemo i svi naši sugovornici dosad su se toga pridržavali, rekao je Vjesnikov diplomatski izvor dodavši da je Budiša prvi koji je to najavio, što ih je malo razočaralo</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Saborski zastupnik Dražen Budiša u četvrtak je na radnom ručku s veleposlanicima zemalja članica Europske unije razgovarao o nizu unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih pitanja. </p>
<p>»Vrlo sam zadovoljan što sam veleposlanicima mogao iznijeti svoja stajališta«, rekao je Budiša nakon sastanka koji je trajao dva i pol sata, a organizirao ga je belgijski veleposlanik Luc Liebaut.</p>
<p>Prema njegovim riječima, »razgovaralo se o brojnim temama - od međunarodnog položaja Hrvatske, njezina odnosa s pojedinim zemljama u susjedstvu i s Haaškim tribunalom, političkoj situaciji u Hrvatskoj, koaliciji, perspektivama Vlade do najava prijevremenih izbora«. </p>
<p>Na pitanje novinara može li reći koji su bili njegovi odgovori na ta pitanja, Budiša je kazao kako ih on ne može ponoviti jer je sastanak bio predug.</p>
<p>»To je bio otvoren i srdačan razgovor. Dogovorili smo se da će biti nastavljen kad Španjolska preuzme vođenje takvih sastanaka«, izjavio je.</p>
<p>Upitan da ipak prokomentira dio razgovora koji se ticao koalicije, Budiša je rekao kako je naglasio »jednu činjenicu koja je iznenadila veleposlanike«. </p>
<p>»Dosad nisam registrirao ni jednu izjavu nekoga iz HSLS-a, bez obzira iz kojeg dijela, koja bi se odnosila na prijevremene izbore, a kod svih ostalih stranaka jesam«, rekao je.</p>
<p>»Naglasio sam da je to paradoks hrvatske politike, jer mi jedini o tomu nismo govorili, a u pravilu se samo nas optužuje kao one koji su se gotovo pripremili za izbore«, zaključio je Budiša.</p>
<p>Vjesnikov diplomatski izvor, koji je želio ostati anoniman, izjavio je u četvrtak da su veleposlanici bili zatečeni i na neki način razočarani činjenicom da je Budiša dan uoči radnog ručka s veleposlanicima putem medija najavio taj susret. »Riječ je o neformalnim susretima koje nikad javno ne objavljujemo i svi naši sugovornici dosad su se toga držali. Budiša je prvi koji je to objavio«, rekao je Vjesnikov sugovornik. Naglasio je kako je riječ o redovitim neformalnim kontaktima koje veleposlanici Europske unije održavaju s hrvatskim političarima.</p>
<p>Upitan da prokomentira Budišine riječi »kako je naglasio jednu činjenicu koja je iznenadila veleposlanike«, Vjesnikov izvor naveo je da osobno ne može potvrditi da je ta izjava izazvala iznenađenje. </p>
<p>Hina/Z. H.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Misija OESS-a mora uskoro otići iz Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Vlada očekuje da Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) osmisli i predoči jasnu i vremenski ograničenu strategiju završetka mandata svoje misije u Hrvatskoj. Do kraja mandata misija OESS-a morala bi se usredotočiti na konkretne projekte poticanja povratka prognanika i izbjeglica, jačanja demokracije i razvitka civilnog društva, što se treba jasno očitovati i u proračunu misije, smatraju u Banskim dvorima. Vlada je uvjerena da se pozitivni pomaci što su se dogodili u proteklih godinu i pol u Hrvatskoj na području kojim se bavila OESS-ova misija, moraju odraziti i na veličinu misije. Novac ušteđen smanjenjem osoblja i broja koordinacijskih centara treba usmjeriti na konkretne projekte, ističe Vlada. Premijer Račan naglasio je u četvrtak da završetak mandata OESS-a ne znači i završetak obavljanja zadataka vezanih uz povratak izbjeglica i povrat njihove imovine. Jer, dodao je vicepremijer Granić, »Vlada želi što prije završiti tu priču o ratu sa svim konzekvencama i građanima omogućiti normalan život«. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Predsjednik Mesić o pomilovanjima: »Afere smišlja netko</p>
<p> iz splitskog suda«</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Nema nikakvog nesporazuma, postoje jedino ljudi koji se prave da ne razumiju. Sve je jasno po zakonu, ali neki su zaduženi da prave afere i prave ih uporno«, komentirao je u četvrtak predsjednik Stjepan Mesić napise u novinama u kojima se kritiziraju postupci njegove Komisije za pomilovanja. Predsjednik je o tome govorio na upit novinara tijekom obilježavanja 155. obljetnice zagrebačke Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice«. </p>
<p>Na molbu da konkretno objasni tko su ti ljudi koji stvaraju afere, Mesić je rekao kako je »to netko iz suda u Splitu, a tko je s njim u vezi, može se vidjeti po člancima u novinama, naslovima članaka, kao i potpisima ispod tih tekstova«. Komisija kojoj je na čelu Josip Boljkovac, pomilovala je i umanjila pravomoćnu presudu s 12 na 10 godina zatvora Mariju Žarkoviću (33), osuđenom zbog ubojstva Nenada Devčića, pripadnika 1. gardijske brigade, poznatih »Tigrova«. Prošli tjedan Komisija je pomilovala i ubojičina oca Antu Žarkovića (63), osuđenog na četiri godine zatvora zbog poticanja na ubojstvo. Treći slučaj koji je uzbudio javnost jest pomilovanje Josipa Brdara, vozača Josipa Boljkovca u vrijeme dok je Boljkovac bio ministar unutarnjih poslova. Brdar je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog iznuđivanja pola milijuna maraka te lažnog predstavljanja.</p>
<p>Predsjednik Mesić pojasnio je da Komisija za pomilovanja ne sudi, niti uzima u obzir ono što je uzimao sud. »Sud je uzeo u obzir počinjeno djelo, dokaze, olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Kad je jednom presuda postala pravomoćna, kad osoba ode na izdržavanje kazne, nastaju određene okolnosti koje Komisija uzima u obzir i na temelju njih predlaže ublažavanje, pretvaranje kazne u uvjetnu ili oslobađanje od daljnjeg izdržavanja kazne«, izjavio je Mesić.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju dovoljna natpolovična većina u Saboru</p>
<p>Sporazumom se ne prenosi ni jedna ovlast Sabora na tijela Europske unije, rekao Mimica / Prihvaćeni prijedlozi prvih dviju parcijalnih strategija razvitka »Hrvatska u 21. stoljeću« o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te zaštiti okoliša / Državno odvjetništvo traži veće ovlasti USKOK-a i novi zakon o sprječavanju pranja novca / Donesena Uredba o uvjetima za otvaranje novih supermarketa </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Za ratifikaciju paketa zakona vezanih uz Sporazum s Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u Saboru je potrebna natpolovična, a ne dvotrećinska većina glasova. Naime, Sporazumom se ne prenosi ni jedna ustavna ovlast sa Sabora na tijela Europske unije, odnosno Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje«, istaknuo je Neven Mimica, ministar europskih integracija, u četvrtak na sjednici Vlade s koje je paket zakona upućen na ratifikaciju u Sabor. Očekuje se da će Europski parlament ratificirati Sporazum sredinom prosinca, a parlamenti zemalja članica Unije u sljedećih godinu i pol do dvije.</p>
<p>Nema mjesta bojazni da će provedba Sporazuma o stabilizaciji prisiliti Sabor da donosi zakone s kojima se ne slaže iako su odluke Vijeća obvezujuće, tvrdi Mimica. Naime, u zakonu o provedbi SSP-a predviđeno je da Sabor odobrava platformu koju će na Vijeću zastupati hrvatski predstavnici, a Vijeće ne može donijeti ni jednu odluku s kojom se ne slažu obje strane. Sabor će, dodao je, biti uključen i u pregovore o bilateralnim ugovorima sa zemljama regije koje Hrvatska mora sklopiti u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p>Strategije o razvoju tehnologije i zaštiti okoliša </p>
<p>Vlada je u četvrtak prihvatila i prijedloge prvih dviju parcijalnih strategija razvitka »Hrvatska u 21. stoljeću«. Strategija razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije temelji se na potrebi da ta tehnologija pridonese gospodarskom rastu, povećanju zaposlenosti i osvajanju novih tržišta. U sljedećih pet godina Hrvatska bi se trebala priključiti razvijenim zemljama u istraživanju, razvoju i primjeni te tehnologije kako bi ona postala znatan izvor prihoda. Razvoj elektroničke uprave trebao bi bitno unaprijediti kvalitetu usluga koju državna i lokalna uprava pružaju građanima, a država se mora pobrinuti i za gradnju jeftine, brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture.</p>
<p>Dugoročni cilj strategije zaštite okoliša jest dogradnja postojećeg sustava i njegova prilagodba sustavu Europske unije. Predviđeno je da se donesu novi, ali i strogo primjenjuju postojeći zakoni te širi svijest o važnosti zaštite okoliša. Hrvatska mora izraditi i detaljan nacionalni program zaštite okoliša, izgraditi kapacitete potrebne za cjelovito i sustavno praćenje stanja okoliša te utemeljiti poseban fond koji će osigurati pravilno upravljanje okolišem. Novim instrumentima, pogotovo financijskim, treba »pojačati sadašnju vrlo labavu zaštitu nacionalnih parkova i parkova prirode«, te što prije zaštititi dragocjena područja poput Lastova, Biokova, Velebita, Kopačkog rita, Papuka, Učke, Elafita i Ličke plješivice. </p>
<p>Poseban zakon o borbi protiv terorizma nije potreban</p>
<p>Hrvatska ne mora donositi poseban zakon o borbi protiv terorizma jer je za provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti o suzbijanju terorizma dovoljno poboljšati postojeće zakone, naglašeno je na sjednici Vladi koja je u četvrtak osnovala međuresornu radnu skupinu koja će pratiti provedbu te rezolucije. Najvažnije izmjene koje predlaže Državno odvjetništvo vezane su uz povećanje ovlasti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, posebice u pogledu zamrzavanja imovine. Državno odvjetništvo traži i da se po hitnom postupku donese novi zakon o sprječavanju pranja novca.</p>
<p>Osniva se nacionalna zaklada za znanost i visoko školstvo </p>
<p>Zeleno svjetlo Vlade dobila je nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj, koja bi imala pravo na dio prihoda fonda za razvoj i zapošljavanje. Zaklada bi trebala podupirati znanstvene, visokoobrazovne i tehnologijske projekte, od fundamentalnih istraživanja do programa koji će rezultirati inovacijama i patentima. Dodjeljivat će i školarine nadarenim studentima te mladim znanstvenicima i stručnjacima u gospodarstvu.</p>
<p>Odobrena je i Uredba o uvjetima koje moraju ispunjavati tzv. supermarketi i hipermarketi. Uvjeti za njihovo otvaranja odsad će biti: postojanje prometne infrastrukture i osiguran javni gradski prijevoz. Ministarstvo gospodarstva će na temelju mišljenja lokalne uprave morati utvrditi i da nova prodavaonica ima pozitivan učinak na razvoj, modernizaciju i specijalizaciju postojeće trgovine na malo. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Picula: Od Srbije tražimo ispriku i kažnjavanje ratnih zločinaca</p>
<p>Suradnja sa srbijanskom vladom u kojoj je potpredsjednik Momčilo Perišić, osuđen zbog zločina u Hrvatskoj, bila bi posredno amnestiranje, rekao je ministar vanjskih poslova / Očekujemo da se neke stvari u Srbiji jasno kažu, ali nas najviše zanima suradnja s Haagom i angažman srbijanskog pravosuđa, istaknuo je Picula </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - »Hrvatska očekuje od Srbije ispriku za agresiju i ratna stradanja ljudi, ali prvenstveno da suradnjom s Haaškim sudom i angažmanom vlastita pravosuđa kazni ratne zločince«, rekao je u četvrtak za Hinu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>Komentirao je i izjavu potpredsjednika srbijanske vlade Žarka Koraća u novosadskom Građanskom listu od srijede, da Zagreb koči normalizaciju odnosa sa SRJ protiveći se suradnji sa srbijanskom vladom sve dok u njoj sjedi Momčilo Perišić, u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv civila u Zadru 1991. »U pokušajima da balansiraju između Miloševićeve političke baštine i mukotrpne tranzicije prema istinski demokratskom sustavu, ponekad posrnu i istinski demokrati«, rekao je Picula. </p>
<p>Ponovio je hrvatsko stajalište o normalizaciji odnosa Hrvatske i Srbije. »Postoji opravdano očekivanje Hrvatske da se neke stvari u Srbiji jasno kažu i pokažu neke geste, ali je suradnja s Haaškim sudom i angažman domaćeg pravosuđa u Srbiji ono što nas najviše zanima«, kazao je. »Redovna suradnja s vladom u kojoj kao potpredsjednik sjedi Momčilo Perišić, osuđen zbog ratnog zločina u Hrvatskoj, bila bi posredno amnestiranje«, naveo je Picula razloge hrvatskoga uvjetovanja. Istaknuo je da se Perišić krije iza srbijanske vlade, dodavši da je to područje odgovornosti srpske politike. Picula je istaknuo da se ne radi samo o konkretnoj osobi, nego o načelnom opredjeljenju Hrvatske za kažnjavanje svih ratnih zločinaca.</p>
<p>Hrvatski šef diplomacije je istaknuo da Hrvatska svojom suradnjom s Haaškim sudom te podizanjem optužnica pred domaćim pravosuđem, »želi snažno sugerirati individualnu odgovornost za počinjene ratne zločine, bez obzira koje je nacionalnosti počinitelj«. »Htjeli bismo da to prakticiraju i države koje su u nadležnosti Haaškog suda, a s kojima želimo normalizirati odnose«, rekao je, napomenuvši da se ne smije dopustiti načelna redistribucija odgovornosti za ratne zločine. </p>
<p>Govoreći o očekivanjima Hrvatske od Srbije, Picula je kazao kako drži da političari koji danas djeluju na političkoj sceni snose jednim dijelom odgovornost da stvarnim ili simboličnim gestama ukažu na odgovornost onih koji su izazvali ratna stradanja ljudi. »Geste ovise o spremnosti ljudi koji danas djeluju u srbijanskoj politici, a svakako bi pridonijele normalizaciji«, rekao je, istaknuvši kako bi bilo bolje da to učine prije, nego da se čeka. </p>
<p>Picula je rekao da srbijanski političari u teškoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi pokušavaju biti pragmatični, ili ponekad mimoići problematična mjesta iz miloševićevske prošlosti svoje zemlje. »Mi ne možemo biti prepragmatični u odnosu prema ratnim stradanjima Hrvatske«, rekao je Picula, govoreći o tome zašto Hrvatska inzistira na nekim uvjetima za normalizaciju odnosa sa Srbijom. </p>
<p>Odbacio je protuargumente koji se čuju od srbijanskih političara da je spor povratak Srba u Hrvatsku također razlog za sporiju normalizaciju međusobnih odnosa Hrvatske i Srbije. Rekao je da taj argument pada u vodu jer je povratak Srba uvjetovan također i okolnostima njihova odlaska. »Ne smijemo zaboraviti da su hrvatski Srbi morali izbjeći i zbog toga što su se za njihova prava topovima zauzimali odvjetnici poput Momčila Perišića«, rekao je Picula. »To su stvari koje imamo pred očima kada razmišljamo o normalizaciji odnosa sa Srbijom«, kazao je. </p>
<p>Istaknuo je, međutim, kako su općenito odnosi Hrvatske i SR Jugoslavije na uzlaznoj putanji. »Za prosinac se priprema posjet jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića Hrvatskoj, te bi tom prigodom, ako se dotad pripreme, mogli biti i potpisani neki ugovori«, rekao je Picula, naglasivši da je i sam Svilanovićev dolazak u Hrvatsku, velika stvar za međusobne odnose. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>U Zagrebu tri tjedna zimskih praznika?</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Gradski ured za obrazovanje i sport poslat će u petak Ministarstvu prosvjete i sporta prijedlog da se zimski praznici u svim školama u Zagrebu produže na tri tjedna. </p>
<p>Razlozi za takav zahtjev, kažu u Gradskom uredu, pedagoški su i psihološki. Smatraju da ne bi bilo uputno jednu školu držati zatvorenom u tjednu u kojem je većina učenika tražila produženje praznika zbog odlaska na zimovanje, a istodobno drugu školu otvorenom u kojoj se mali broj učenika (odnosno njihovih roditelja) opredijelio za duže praznike. </p>
<p>Ovih dana većina ravnatelja željno očekuje konačnu odluku Ministarstva jer, kako kažu, jednostavno ne znaju što im je činiti. I dok jedni pribjegavaju mjerama da od učenika traže potvrde i račune kojima će dokazati da odlaze na skijanje, drugi ravnatelji već su sami odlučili, bez uputa Ministarstva, da njihova škola neće raditi u spornom tjednu. </p>
<p>Ravnateljica zagrebačke Osnovne škole »Alojzije Stepinac« Nevenka Protega kaže da se u njenoj školi za produžene zimske praznike na tri tjedna izjasnilo 82 posto učenika, odnosno njihovih roditelja. »Većina roditeljskih potpisa, ali i mišljenje Učiteljsko vijeće, dovoljan su pokazatelj da u tjednu od 7. do 11. siječnja doista nema potrebe da održavamo nastavu«, ističe ravnateljica Protega. </p>
<p>Ravnateljica Osnovne škole »Vladimir Nazor« Vesna Tomić prikupila je podatke prema kojima se od 880 učenika njih 544 izjasnilo da želi produžene zimske praznike, 137 ih ne želi, a 199 je neodlučno. Škola je uputila dopis nadležnima u kojem traži da se zimski praznici produže na tri tjedna. </p>
<p>Međutim, u nekim zagrebačkim osnovnim školama kao što je »Vugrovec-Kašina«, ne postoji interes za produženim praznicima. Prema riječima ravnatelja te škole Ivana Klaića, niti jedan roditelj nije se izjasnio da želi poslati dijete na treći tjedan zimovanja. Riječ je, potvrđuje, o seoskoj školi gdje većina djece ne odlazi na skijanje. </p>
<p>Ravnatelji koji još nisu donijeli odluku jer čekaju konačni odgovor Ministarstva, tvrde da im je ovo najgora školska godina koje se sjećaju. </p>
<p>»Kakvo je to Ministarstvo koje nije u stanju donijeti kalendar školske godine?«, kažu ravnatelji tvrdeći da se nalaze između nakovnja i čekića, odnosno - kritika roditelja kojima je također već svega dosta, i Ministarstva, od kojeg ne znaju kad će ih lupiti po glavi novom odlukom.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Bolnica »Sestre milosrdnice« proslavila 155. obljetnicu rada</p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Klinička bolnica »Sestre milosrdnice«, popularna Vinogradska, proslavila je u četvrtak 155. obljetnicu postojanja. </p>
<p>»Bez Bolnice 'Sestara milosrdnica' bila bi prikraćena i hrvatska medicina, a pitanje je kad bi bio osnovan Medicinski fakultet. U trenutku osnivanja bila je po europskom standardu«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Bolnica je počela raditi u Samostanu sestara sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici i imala je 12 postelja. U početku je primala samo bolesnice, a financirala se iz zaklada. Zbog skučenog prostora preselila se 1871. u Ilicu, a na lokaciju na Vinogradskoj cesti 1894. Nacionalizirana je 1948. i promijenjeno joj je ime u »Dr. Mladen Stojanović«. Godine 1991. postala je Bolnica »Sestre milosrdnice« u znak sjećanja na redovnice koje su bolnicu vodile 102 godine.</p>
<p>»Bolnica se danas prostire na 11 hektara i ima 2269 zaposlenih, od toga 366 liječnika te 873 medicinskih sestara i tehničara. Imamo 1000 kreveta, a godišnje liječimo više od 38.000 bolesnika. Ako pribrojimo ambulantno liječenje, to je godišnje 450.000 pacijenata iz cijele Hrvatske. U godinu dana u bolnici se izvede više od 18.000 operacija i rodi 2100 djece«, istaknuo je ravnatelj prof. dr. Zvonko Kusić.</p>
<p>»Sestre milosrdnice« imaju 19 klinika i zavoda na jednoj lokaciji po čemu je bolnica jedinstvena u državi. U njoj djeluje devet referentnih centara Ministarstva zdravstva, a sveučilišnu nastavu obavljaju 74 nastavnika. U bolnici radi 196 magistara i doktora znanosti, a Ministarstvo znanosti podupire 15 bolničkih projekata. Od ove godine bolnica dodjeljuje nagrade za osobite zasluge u njezinu razvoju, a dobili su ih akademici Ivo Padovan, Šime Spaventi i Mladen Sekso.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Nastavljaju se igre oko cijene kruha? </p>
<p>ZAGREB, 22. studenoga</p>
<p> - Najveći trgovački lanac u Hrvatskoj, onaj Konzumov, priprema posebnu kampanju vezanu za cijene kruha. Nova cijena najtraženijeg polubijelog sendvič kruha od 700 grama iznosi 2,99 kuna (stara cijena bila je 3,99 kuna), saznajemo u četvrtak u Konzumu.</p>
<p>Nedavnim povećanjem cijena nekih specijalnih vrsta kruha, u prosjeku za 2,03 posto, odnosno smanjenjem cijena drugih vrsta kruha za 25 posto, Konzum je uzburkao domaće tržište. U Konzumu, međutim, tvrde da njihove cijene nikako ne mogu utjecati na ukupno kretanje cijena kruha. Taj lanac, naime, nema vlastitu proizvodnju kruha, a u ukupnoj prodaji kruha sudjeluje s manje od jedan posto. Cijene kruha se slobodno određuju na tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda koje u više od 60 posto drže male privatne pekarnice.</p>
<p>Dane Gudelj, predsjednik Uprave Zagrebačkih pekarna Klara, rekao nam je da su prije mjesec dana s Konzumom počeli raditi na formiranju nižih cijena najprodavanijih vrsta kruha. Konzum je, kaže on, bio spreman odreći se trgovačke marže kako bi imao što veći promet. Ipak, poskupljenje je iznenadilo i proizvođače kruha. </p>
<p>»Klara je spremna nastaviti dobru poslovnu suradnju s Konzumom, iako kruh za Konzumovu robnu marku 'K plus' tri puta dnevno peče križevački Mlinar«, saznajemo od Gudelja. Naime, dobru poslovnu suradnju s Konzumom, Klara će okruniti skorim otvaranjem svoje pekarnice u Metrou AG, trećem po veličini trgovačkom lancu u svijetu, koji je u Hrvatsku doveo upravo vlasnik Konzuma Ivica Todorić. </p>
<p>Ostaje otvoreno pitanje što će biti s još tridesetak proizvoda robne marke »K plus«, koje drugi trgovački lanci odbijaju prodavati po Konzumovim cijenama. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011123].
|
