NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010821].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165775 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.08.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li Amerikanci braniti generala Gotovinu?</p>
<p>Američki tjednik Newsweek tvrdi da je u »Oluji« CIA surađivala s Hrvatskom vojskom te da će biti teško dokazati optužbu protiv generala Gotovine da je »kumulativni učinak« te operacije HV-a vodio prema »masovnom iseljenju Srba« / »Ne možete izbjeći ulogu svjedoka - ili ste svjedok zločina ili ste svjedok da je sve izvedeno primjereno. SAD ne može jednostavno od svega oprati ruke, cijelo vrijeme skupljati podatke, a na kraju reći 'nismo bili tamo'«, zaključuje novinar Roy Gutman, poznat po otkriću srpskih logora u BiH</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Slučaj haaške optužnice protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, kojeg tužiteljstvo po zapovjednoj odgovornosti tereti za etničko čišćenje 150.000 Srba tijekom »Oluje«, postupno izlazi iz hrvatskih okvira. Najnoviji broj američkog tjednika Newsweek, naime, tvrdi da je u pripremi operacije sudjelovala i američka obavještajna služba CIA, dostavljajući hrvatskoj strani snimke što su ih načinile bespilotne letjelice o kretanju srpskih snaga i rasporedu naoružanja. Newsweek dalje tvrdi da je CIA nadzirala i cijelu operaciju »Oluja« te da tijekom nje nisu zabilježeni ratni zločini.</p>
<p>Spomenuti tjednik donosi izjavu Luke Mišetića, odvjetnika generala Gotovine, koji tvrdi da su »informacije što ih SAD posjeduje važne za utvrđivanje Gotovinine nevinosti«. Također se citira i stajalište tadašnjeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha, koji osporava tvrdnje iz haaške optužnice protiv Gotovine, tvrdeći da je srpsko stanovništvo otišlo prije dolaska hrvatskih snaga. »Ne može se deportirati ljude koji su već otišli«, rekao je Galbraith Newsweeku.</p>
<p>Američki veleposlanik u State Departmentu Ouerre-Richard Prosper, zadužen za pitanja ratnih zločina, rekao je pak da je Bijela kuća (CIA je, prema tvrdnjama autora teksta, nadzirala područje oslobođeno »Olujom« više mjeseci nakon završetka operacije) imala podatke o incidentima, ali ne i dokaze da se krenulo u teror protiv Srba. Zanimljiva je i izjava bivšeg predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora Ivana Zvonimira Čička, koji kaže: »Nisam našao nijedan dokument ili podatak koji bi potvrdio da je Gotovina taj koji je naredio zločine«. Isto tvrdi i Sonja Biserko, aktivistica iz Srbije koja je ispitala, kako se navodi, stotine srpskih izbjeglica iz tzv. krajine, koja za zločine optužuje »paramilitarce, policiju i stanovništvo«.</p>
<p>Autori teksta u Newsweeku stoga zaključuju da će optužnicu protiv Gotovine biti teško dokazati, posebno onaj njezin dio koji se odnosi na tezu da je kumulativni učinak »Oluje« bio protjerivanje srpskog stanovništva. Tako se u obranu »Oluje«, te posredno i generala Gotovine, mnogo uspješnije od hrvatske Vlade, iznošenjem činjenica uključio Newsweek. </p>
<p>Da su neke od spomenutih podataka Goran Granić i Ivica Račan iznijeli u svom prigovoru na haašku optužnicu protiv generala Gotovine, do nje, barem u sadašnjem obliku, vjerojatno ne bi ni došlo. Međutim, s obzirom da pri pisanju prigovora nisu konzultirali ni pravne stručnjake - kako je rekao profesor međunarodnog prava Ivan Pađen - a očito ni one koji su sudjelovali u »Oluji«, njihov neuspjeh u korespondenciji s Haagom nije se mogao izbjeći. No problematično je zašto nisu poduzeli, koliko je poznato, nikakvu diplomatsku akciju (put u Washington i sl.) kako bi spriječili pojavljivanje jedne takve optužnice koja ne tereti samo generala Gotovinu, nego kriminalizira i »Oluju«.</p>
<p>Luka Mišetić danas tvrdi da Amerikanci imaju videosnimke cijele akcije »Oluja« koje, kako kaže, potvrđuju da nije bilo ratnog zločina. Što se pak tiče eventualnih zločina nakon akcije, Mišetić kaže da nakon 7. kolovoza 1995. (Knin je oslobođen 5. kolovoza) Gotovina više nije bio zapovjednik te da kao vojni časnik nije bio zadužen za kažnjavanje, nego su za to bile zadužene civilne vlasti.</p>
<p>A što se tiče odgovornosti za odlazak srpskog stanovništva, ponešto govore i sami srpski izvori. Tako Milisav Sekulić, nekadašnji časnik vojske pobunjenih Srba, u svojoj knjizi »Knin je pao u Beogradu«, optužuje Martića i Mrkšića da su organizirali odlazak srpskog stanovništva. Sekulić piše da je još prvog dana »Oluje« 4. kolovoza, u 17 sati u Kninu na sastanku političkog i vojnog vodstva »krajine«, donesena odluka o izvlačenju stanovništva. Za narodom je potom krenula i srpska paravojska tako da je teško osporiti Galbraithovu tvrdnju da je srpsko stanovništvo otišlo prije dolaska hrvatskih snaga.</p>
<p>O razlozima zašto su Martić i Mrkšić donijeli takvu odluku govori izjava Milana Babića, jednog od vođa srpske paradržave u Hrvatskoj, koju je dao agenciji Reuters zadnjeg dana »Oluje«, 8. kolovoza 1995. Babić je optužio Martića da je namjerno pokrenuo egzodus srpskog stanovništva kako bi Jugoslaviju uvukao u rat protiv Hrvatske.</p>
<p>S obzirom na te poznate činjenice, a pogotovo nakon novih objavljenih u Newsweeku, bit će zanimljivo vidjeti hoće li neki dokumenti CIA-e, pogotovo oni vezani uz samu »Oluju«, postati dostupni haaškom tužiteljstvu i obrani generala Gotovine.</p>
<p>S tim u vezi zanimljiv je zaključak jednog od autora teksta u Newsweeku Roya Gutmana. »Ako ste svoje oči, uši i sva sredstva koja imate na raspolaganju uložili na skupljanje informacija da je postojao obrazac po kojemu su počinjeni sustavni zločini, vođeni iz jednog centra, morali biste to vidjeti. Ne možete izbjeći ulogu svjedoka - ili ste svjedok zločina ili ste svjedok da je sve izvedeno primjereno. SAD ne može jednostavno od svega oprati ruke, cijelo vrijeme skupljati podatke, a na kraju reći 'nismo bili tamo'«, zaključuje Gutman, novinar koji je postao poznat po otkriću srpskih logora u BiH.</p>
<p>Kad hrvatske vlasti nisu dosad uspjele haaško tužiteljstvo uvjeriti u činjenicu da »Olujom« nije provedeno etničko čišćenje srpskog stanovništva jer se egzodus događao po zapovijesti srpskih vođa, očito su neki američki politički i medijski krugovi odlučili u vezi s tim preuzeti inicijativu.</p>
<p>Već sama činjenica da Newsweek i »Oluju« i generala Gotovinu stavlja u posve drugi kontekst od onoga koji ponekad prevladava na našoj političkoj sceni (pojedini političari upućuju Gotovinu da ide u Haag dokazivati svoju nevinost) dovoljno govori na koji način, po kojim kriterijima i uz čiju suradnju se pisala takva optužnica. To je ujedno i pouka da suradnja s Haagom nije bespogovorno ispunjavanje svakog zahtjeva, pa i onog koji je nerazuman i ugrožava dostojanstvo naroda i države.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Arlović: Ako mu je CIA pomagala, Gotovina će imati dobrog svjedoka</p>
<p>Mato Arlović nije želio detaljnije komentirati pisanje američkog tjednika Newsweek prema kojem je CIA daleko više surađivala s Hrvatskom tijekom operacije »Oluja« nego što se dosad znalo.</p>
<p>»Ako je CIA pomagala kolegi Gotovini u 'Oluji', tada će on imati dobrog svjedoka na Haaškom sudu i vjerojatno će pokušati dokazati da je za sve posljedice 'Oluje' odgovorna CIA, a ne on«, kratko je rekao Arlović, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.</p>
<p>Arlović je odbio komentirati izjavu potpredsjednika Sabora Zdravka Tomca o tome kako će »Haag, ako ne obranimo 'Oluju', dići nove optužnice«. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Granić: SAD nije dao »zeleno svjetlo« za Oluju</p>
<p>Roy Gutman je novinar o čijem ugledu u SAD-u i o profesionalnosti govori i činjenica da je prvi otkrio srpske logore u BiH, kaže Mate Granić, predsjednik Demokratskog centra, koji je u vrijeme »Oluje« bio ministar vanjskih poslova. Komentirajući tekst u Newsweeku, naglašava međutim, kako je nesporna činjenica da Sjedinjene Države nisu dale »zeleno svijetlo« za »Oluju«. SAD je, posredstvom tadašnjeg veleposlanika Galbraitha, bio upoznat s tim što će Hrvatska učiniti ako ne uspiju pregovori s pobunjenim Srbima. </p>
<p>»Oluja« je bila legitimna oslobodilačka akcija i potpuno je sigurno da nije bilo planiranja etničkog čišćenja i protjerivanje srpskog stanovništva. Taj dio optužnice protiv generala Gotovine sadrži potpuno neprihvatljive kvalifikacije i siguran sam da će to biti teško dokazati, čak i po direktnoj zapovjednoj odgovornosti, kaže Granić. Zaključuje da odgovorne za pojedine zločine koji su se dogodili nakon »Oluje«, treba procesuirati. O tome je, kako naglašava, govorio više puta. Ali, kaže na kraju, cilj operacije »Oluja« bio je oslobađanje okupiranog područja Republike Hrvatske a ne činjenje zločina i protjerivanje srpskog stanovništva.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Christopher: Hrvatska vojna akcija mogla bi donijeti prednosti</p>
<p>Američki državni tajnik Warren Christopher izjavio je da bi hrvatska ofenziva protiv pobunjenih Srba mogla donijeti određene prednosti u rješavanju krize, napominjući da Sjedinjene Države nisu ohrabrivale Hrvatsku da poduzme takvu akciju.</p>
<p>»Mi svakako nismo željeli da se to dogodi, mi nismo na to pozivali, no činjenice bi možda mogle dovesti do pojave nove strategijske situacije koja se može pokazati kao naša prednost«, kazao je Christopher u intervjuu američkoj TV-mreži ABC iz Hanoja. </p>
<p>Iako problem neće moći »biti riješen na bojnom polju«, hrvatska ofenziva mogla bi otvoriti novi krug pregovora. </p>
<p>»Ono što trebamo, jest sporazum postignut pregovorima. Možda će nove okolnosti, ma kako bile tragične, dati temelj za sporazumno rješenje. Mi ćemo na tome nastojati«, rekao je Christopher. </p>
<p>Dok su europske zemlje, posebno Rusija i Velika Britanija, pokazale veću suzdržanost prema hrvatskoj akciji, Washington joj je, navodno, ranije dao zeleno svjetlo. </p>
<p>Christopher, suzdržavajući se od odgovora o zelenom svjetlu, rekao je da je »činjenica da je SAD preporučioHrvatima da se uzdrže od samog početka«. Ipak, naglasio je, »oni koji su sada krenuli s ofenzivom jesu Hrvati, ali mi se sjećamo kako je to započelo ... započelo je sa srpskom ofenzivom na Bihać«. (Reuters/Hina)</p>
<p>(U Washingtonu, 6. kolovoza 1995. godine)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Galbraith: To nije etničko čišćenje</p>
<p>Sjedinjene Države su danas odbacile britanske optužbe da je Hrvatska provela »etničko čišćenje« pri oslobađanju okupiranog teritorija. U intervju radiju BBC, američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith je naglasio da bi se hrvatski vojni uspjeh mogao pokazati kao pozitivan u omogućavanju rješenja sukoba pregovorima. »Mislimo da bi vodstvo bosanskih Srba sad moglo priznati nove realnosti i da bi to bila prilika da se postigne pravedno rješenje putem pregovora«, kazao je veleposlanik.</p>
<p>Komentirajući britanske optužbe o »etničkom čišćenju«, Galbraith je istaknuo: »To nije etničko čišćenje. Etničko čišćenje je praksa koju podupire vodstvo u Beogradu, a koju su proveli bosanski Srbi, a i hrvatski Srbi, nasilno protjerujući lokalno stanovništvo, muslimansko ili hrvatsko, koristeći se taktikom terora", zaključio je Galbraith. (Hina/Reuters)</p>
<p>(U Londonu, 6. kolovoza 1995. godine)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Morović: Viadukt nije ispunio uvjete iz Ugovora o koncesiji </p>
<p>Još u ožujku prošle godine stanovnici Ivanca Bistranskog zatvorili su ulaz u kamenolom tražeći da im se isplati šteta, smanji kamionski promet kroz mjesto te da se smanji miniranje</p>
<p>Grad Zaprešić zatražio je od Županijskog ureda za gospodarstvo zabranu rada kamenoloma u Ivancu Bistranskom, u kojem poduzeće Viadukt d.d. ima koncesiju za izvođenje rudarskih radova.</p>
<p>- Županijski ured za gospodarstvo utvrđuje postoji li osnova da se poduzeću Viadukt oduzme koncesija. Ako smo pravna ili bolje rečeno prava država, ona bi im trebala biti oduzeta, rekao nam je zaprešićki gradonačelnik Vinko Morović. </p>
<p>Naime, objašnjava Morović, zahtjev je uslijedio nakon što Viadukt nije Gradu Zaprešiću platio zaostale naknade za eksploataciju rudnika, zatim zbog nepoštivanja uvjeta iz ugovora o koncesiji te neisplate naknade stanovnicima za oštećenja na kućama nastala zbog stalnih detonacija u kamenolomu i vibracija pri transportu. </p>
<p>Još u ožujku prošle godine stanovnici Ivanca Bistranskog zatvorili su ulaz u kamenolom tražeći da im se isplati šteta, smanji kamionski promet kroz mjesto ta da se smanji miniranje. Ograde nam se ruše, pričaju stanovnici, kuće su nam napukle, a slivnici zatrpani pijeskom, da o svakodnevnoj prašini niti ne govorimo. S Viaduktom je tada dogovoreno da se osnuje zajednička komisija koja bi utvrdila štetu na objektima, koju će podmiriti Viadukt. </p>
<p>U međuvremenu je sudski vještak procijenio stupanj oštećenosti objekata na terenu, saznajemo od stanovnika, ali njegov izlazak na teren platili su stanovnici, a Viadukt nije isplatio štetu. </p>
<p>Osim toga, Viadukt je otkupio još 10 hektara šume u Parku prirode Medvednica, koja je posječena radi proširenja kamenoloma. </p>
<p>U Viaduktu nismo uspjeli dobiti izjavu. Naime, prema riječima tajnice predsjednika Uprave Đure Dekanovića, svi koji bi nam mogli dati neku informaciju, uključujući i njega, na godišnjem su odmoru daljnja dva tjedna. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dan darovitih na rođendan Ivana Gorana Kovačića</p>
<p>Kao što je Vjesnik već pisao, zaslugom prof. Nade Lukač-Vlajić, daroviti učenici mogli bi napokon dobiti svoj dan. Da podsjetimo, profesorica iz OŠ »Jordanovac« predložila je da se 21. ožujka, ujedno rođendan hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića, proglasi Danom darovitih učenika osnovnih i srednjih škola na području književnosti, likovnog, glazbenog, dramskog i filmskog stvaralaštva. Da je ta zanimljiva ideja korak bliže svojoj mogućoj realizaciji, dokazuje i potpora ministra prosvjete i športa dr. Vladimira Strugara.</p>
<p>On načelno podržava tu ideju, kao i svaku drugu kojom će se omogućiti sustavnija briga o darovitima, ali i svim drugim učenicima s posebnim potrebama. Razvoj društva, smatra Strugar, ovisi o svakom pojedincu, a osobito o onom koji svojim stvaralaštvom pridonosi tom razvoju. Ministar je obećao da će, nakon što se upozna sa svim pojedinostima prijedloga, Zavod za unapređivanje školstva, koje se i bavi obrazovanjem darovitih, utvrditi sve uvjete za ostvarivanje ove ideje. </p>
<p>Dr. Strugar je istaknuo kako je sretan što ima pojedinaca s idejama i vizijama, a obveza je svih nas da ih podržimo. </p>
<p>Dr. Lukač-Vlajić nam je, obrazlažući svoju ideju, rekla kako joj je misao vodilja bila da, uz Goranovo proljeće, koje je već afirmirana smotra na kojoj se svake godine izabire najbolji odrasli pjesnik, zaživi i manifestacija za izbor mladih talenata. Idealno mjesto za održavanje takvog događaja bilo bi, prema njezinu mišljenju - Lukovdol. No, moguć je i dogovor da se svake godine odredi neki drugi grad za proglašenje nagrada. </p>
<p>Kao dodatni poticaj svojim učenicima koji se prijave na natjecanje svaka bi škola mogla prirediti i izložbu najboljih radova ili nastupe u glazbi ili recitiranju. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dugovi Plinari sve manji </p>
<p>Trenutačno potraživanje 37,3 milijuna kuna, što je 8,3 milijuna manje nego prije mjesec i pol / Dug smanjili svi osim široke potrošnje, čiji je dug porastao 0,4 milijuna / Plinara zatražila neprihvatljivo visoko poskupljenje?</p>
<p>Gradska plinara« od korisnika potražuje 37,368.621,86 kuna. Veliki potrošači</p>
<p> - privreda, proračunski korisnici, razne ustanove - nisu podmirili dugove za plin u iznosu 18,507.499,39 kuna. </p>
<p>Najveći pojedinačni dužnik je Hrvatska elektroprivreda s nešto manje od 4,5 milijuna kuna duga, Hrvatska vojska duguje 1,4 milijuna, a zdravstvene ustanove otprilike 2,6 milijuna kuna.</p>
<p>Široka potrošnja, dakle kućanstva, duguju 16,8 milijuna kuna, a stambene zgrade nešto manje od dva milijuna.</p>
<p>»Gradska plinara« uspjela je za mjesec i pol smanjiti svoja nenaplaćena potraživanja za 8,3 milijuna kuna. Potkraj lipnja ona su iznosila 45,6 milijuna kuna.</p>
<p>Veliki potrošači su u spomenutom razdoblju svoj dug uspjeli smanjiti za 8,2 milijuna kuna (sa 26,7 na 18,5 milijuna). HEP je svoj dug više nego prepolovio, sa 10 na 4,4 milijuna, HV i zdravstvene ustanove za 300.000 kuna; HV sa 1,7 na 1,4 milijuna, a zdravstvene ustanove sa 3 na nešto više od 2,6 milijuna.</p>
<p>Za istu svotu smanjeni su i dugovi stambenih zgrada, a jedini porast duga bilježi široka potrošnja, odnosno kućanstva. Njihov je dug porastao sa 16,4 na 16,8 milijuna kuna. </p>
<p>Upravo ta činjenica zabrinjava jer ne treba smetnuti s uma da bi plin uskoro mogao poskupjeti. »Gradska plinara« zatražila je od Gradskog poglavarstva promjenu cijene plina, ali Poglavarstvo se o tome još nije očitovalo. Neslužbeno saznajemo kako je postotak povećanja cijene koji je zatražila Gradska plinara za Poglavarstvo neprihvatljivo visok.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Umro Donald Woods, slavni borac protiv apartheida</p>
<p>LONDON, 20. kolovoza</p>
<p> - Donald Woods, dugogodišnji južnoafrički novinski urednik i protivnik apartheida, čije je zalaganje bilo temom filma Davida Attenborougha »Cry Freedom« umro je od raka u 68. godini.</p>
<p>Woods je bio utemeljitelj i urednik južnoafričkog lista Daily Dispatch. Njegovo protivljenje apartheidu naljutilo je vlasti, što ga je s vremenom natjeralo u egzil. </p>
<p>Woods je bio blizak prijatelj Stevea Bikoa, vođe južnoafričkog pokreta Crne samosvijesti, koji je umro nakon torture tadašnje tajne službe.</p>
<p>Film Richarda Attenborougha iz 1987. godine osobito se bavio Woodsovim odnosom s Bikoom. Novinara je glumio američki glumac Kevin Kline. </p>
<p>Woods je umro u nedjelju u Kraljevskoj bolnici Marsden u Suttonu, nedaleko od Londona. Njegova najstarija kći, Jane, rekla je da mu je prije tri tjedna otkriven neizlječivi rak na jetri. Prije dvije godine zbog raka mu je izvađeno jedno plućno krilo i bubreg.</p>
<p>Woods je bio urednikom Daily Dispatcha od 1965. do 1977. godine, kada je proglašen zabranjenom osobom i zapravo stavljen u kućni pritvor. Prerušivši se u svećenika prevario je policajce koji su ga nadzirali i 1978. godine pobjegao u Veliku Britaniju gdje je pokrenuo kampanju predavanja i novinskih članaka za demokraciju u Južnoj Africi. Woods je 1978. godine postao prvom privatnom osobom koja je govorila pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda. Europskoj uniji i Commonwealthubio je i konzultant za južnoafrička pitanja. U Južnu Afriku se vratio 1990. godine nakon 13 godina izbjeglištva, no nastavio je živjeti u Britaniji, s povremenim posjetima domovini, posljednji put u svibnju, kada je bio na vjenčanju Bikoova sina Nkosinathija. </p>
<p>Cheryl Carolus, visoka povjerenica Južnoafričke Republike u Londonu, opisala je u nedjelju Woodsa kao »istinski velikog sina Južne Afrike«. </p>
<p>Do smrti je radio na projektu podizanja spomenika Nelsonu Mandeli na Trafalgarskom trgu, gdje su se, pred zgradom južnoafričkog povjerenstva često održavali prosvjedi protiv apartheida.</p>
<p>Nakon kremacije u Londonu, Woodsov pepeo bit će pokopan u East Londonu u Južnoj Africi. Za donaldom woodsom ostali su njegova žena Wendy, s kojom je u braku bio 39 godina, tri sina, dvije kćeri i dvije unuke. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hotel knjižnica</p>
<p>NEW YORK, 20. kolovoza </p>
<p> - Jedan njujorški hotelijer već godinu dana nudi noćenje u sobama preuređenim u prave tematski organizirane biblioteke.</p>
<p> Na dva koraka od goleme gradske knjižnice, u srcu Manhattana, Library Hotel nudi zainteresiranima više od šest tisuća naslova, izloženih u sobama na policama. </p>
<p> Kao prava biblioteka, usvojio je sustav Deweyjeve decimalne klasifikacije (DCC), index koji je doradio Melvil Dewey 1876. godine i koji se danas rabi u više od 200 tisuća knjižnica u 135 zemalja. </p>
<p> Svaki gost može rezervirati sobu prema svom interesu, po cijeni od 265 do 375 dolara. Gost koji voli lijepu književnost odsjest će na osmom katu (Književnost) u jednoj od šest soba posvećenih prozi, poeziji, drami ili klasičnoj književnosti, pričama i romanima te erotskoj književnosti. </p>
<p> Soba na 11. katu (Filozofija) posvećena je ljubavi. Mladenci ili oni koji slave obljetnicu braka naći će knjige poput: »16 načina iskazati ljubav voljenom« ili »Vaša žena nije vaša mama« ili pak »Kako da veza postane uzbudljivija« ili pak »Kako biti romantičniji i erotičniji«. Soba »love« jedina je s terasom i najtraženija. </p>
<p> Kad je odsjeo u hotelu, američki astronaut Neil Armstrong odabrao je sobu posvećenu astronomiji. </p>
<p> Sve su knjige kupljene u jednoj od najpoznatijih knjižara u New Yorku, Strand Bookstore, koja ima ogromnu kolekciju polovnih i starih knjiga. Library Hotel posjeduje knjige iz 1899. godine. </p>
<p> Svaka soba nudi i video filmove s liste sto najboljih filmova Američkog filmskog instituta. </p>
<p> Hotel posjeduje čitaonicu, poetski vrt i skrovište za pisce. Organizira seanse potpisivanja knjiga i predviđa organiziranje poetskih večeri. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Priča da Caroline od Monaka kupuje vilu u Korčuli obična je izmišljotina</p>
<p>KORČULA, 20. kolovoza</p>
<p> - Glavna tema svih razgovora koji su se u ponedjeljak vodili u Korčuli, bila je senzacionalna vijest da kuću u gradu kupuje monegaška princeza Caroline. Takve glasine, koje je u ponedjeljak objavio i jedan dnevni list, posebno su naljutile bivšeg vaterpolista i vaterpolo trenera Boška Lozicu.</p>
<p>Dezinfornmcija u koju su mnogi bez mnogo razmišljanja povjerovali glasila je da je Lozica svoju luksuznu kamenu vilu odlučio Carolini od Monaka prodati za milijun njemačkih maraka.</p>
<p> Bijesni je vlasnik vile uz more mnogima uzalud objašnjavao da kuću uopće ne prodaje, a kako doznajemo iz pouzdanih izvora, kad bi i bila na prodaju, njezina bi cijena bila najmanje triput veća od one koja se navodi u novinskom tekstu. Isti izvor otkriva da je bivši vaterpolist čak najavio da će se s onima koji u javnosti šire takve drske dezinformacije, obračunati na sudu.</p>
<p>Dok skandal potresa Korčulu, neupitno je tek da je princeza uživala krstareći oko Korčule na svojoj jahti »Pacha III« koja je više dana početkom kolovoza bila usidrena nedaleko od otočića Badija. Iako bi mnogi voljeli da im susjedi negdje na hrvatstkoj obali budu prinčevi, princeze ili barem hollywoodske zvijezde (koje su prema nekim glasinama čak zainteresirane za kupnju cijelih hrvatskih otoka!) čini se da ćemo svjetsku elitu na našem moru i ubuduće susretati samo kao turiste. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tajno vjenčanje Sinead O'Connor</p>
<p>DUBLIN, 20. kolovoza</p>
<p> - Nekad kontroverzna pop zvijezda Sinead O'Connor udala se u najvećoj tajnosti za svojeg dečka, britanskog novinara. Nick Sommerlad (27) izjavio je da se vjenčao s pjevačicom prije tri tjedna i da su oboje vrlo sretni.</p>
<p>Sinead (35), čiji hitovi uključuju »Nothing Compares 2 U«, upoznala je Sommerlada, reportera britanskog Press Associationa, u veljači, nakon što je upućen u Dublin na zadatak. Sommerlad ju je zaprosio nekoliko mjeseci nakon početka vatrene romanse. U to je vrijeme rekao kako mu njezin status zvijezde ne predstavlja nikakav problem. »Jako smo se brzo zaljubili. Oboje smo u prošlosti izlazili s različitim ljudima, no sada smo vrlo sretni«, objavila je njegova vlastita agencija.</p>
<p>Majka dvoje djece, Sinead O'Connor bila je udana za pisca Johna Reynoldsa, oca njezinog sina Jakea, kojem je 13 godina. Kolumnist lista Irish Times John Walters otac je njezinog drugog djeteta, petogodišnje kćerke Roisin.</p>
<p>Prije tri godine, Sinead je postala i katolička svećenica, no pravu je slavu stekla, osim hitom koji je za nju napisao Prince - »Nothing Compares 2 U«, kada je razderala sliku Ivana Pavla II, tijekom gostovanja u jednoj američkoj televizijskoj emisiji. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Dubrovnik je sjajno mjesto za kazalište</p>
<p>U sklopu Karantene u Dubrovniku gostuje kultno newyorško kazalište La MaMa / Lokrum je veliki izazov za nas i predstava će zasigurno biti posve nova, drugačija od one koju smo izvodili u New Yorku / Ljudi dolaze u Dubrovnik iz svih krajeva svijeta što je veliki izazov za Grad. Jer predstave koje se tu izvode mogu vidjeti gledatelji iz različitih sredina, s različitim iskustvima, onim životnim i onim teatarskim - kaže Ellen Stewart</p>
<p>Na Mrtvom moru na Lokrumu, u ponedjeljak i utorak, kultno newyorško kazalište La MaMa, u sklopu Festivala Karantena, izvodi adaptaciju Eshilove tragedije »Sedmorica protiv Tebe». Prije četrdeset godina, danas jedna od najznačajnijih američkih i svjetskih kazališnih umjetnica Ellen Stewart, osnovala je u newyorškom East Villageu eksperimentalno kazalište koje je sedamdesetih i osamdesetih godina ucrtalo smjernice svim alternativnim kazališnim trendovima i izmijenilo sliku svjetskog teatra. U teatru La MaMa svoje su predstave izvodili najveći redatelji suvremenog kazališta: Peter Brook, Robert Willson, Tadeusz Kantor, Jirzy Grotowski... S Ellen Stewart razgovaramo na Lokrumu o njezinoj novoj predstavi, gostovanjima u Dubrovniku, budućim kazališnim izazovima te njezinom dojmovima o suodnosu Grada i Teatra.</p>
<p>• Izvedbom Eshilove tragedije »Sedmorica protiv Tebe« treći se puta predstavljate dubrovačkoj publici. Kakva su Vaša iskustva?</p>
<p> - Prvi sam put u Dubrovniku gostovala s La MaMom godine 1971., u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Izvodili smo tri predstave pod skupinim nazivom »Jedina Emerinina ljubomora« po tekstovima Yeatsa, Butlera i Renarda, u režiji Wilforda Leacha. Bila je to plesno-glazbeno-scenska izvedba u kojoj su glumci koristili mikrofone, a na pozornici su projicirani i video zapisi. Za godinu 1971. bilo je to nešto još do tada neviđeno što je anticipiralo buduće kazališne trendove. Danas se o toj predstavi piše kao o važnom kazališnom događaju, a posebno se ističe Dubrovnik kao mjesto našeg gostovanja. Potom smo godine 1996., također na Dubrovačkim ljetnim igrama, prikazali »Kralja Edipa«.</p>
<p>• Festivalska publika Vašu interpretaciju mita o Edipu pamti i po sjajnim intervencijama u prostoru. Dubrovačka uvala Pile dočarala je tada iznimno uvjerljivo prostore grčke tragedije. </p>
<p> - »Kralja Edipa« smo izvodili u mnogim svjetskim gradovima, ali nigdje nismo imali tako dobar prostor za pozornicu mitskih zbivanja. U Pilama se sve posložilo: i more i stijene i tvrđava Lovrjenac koja je u našoj predstavi bila idealan dom Here. Afrodita se rađala iz mora, Teba je bila smještena na stijeni. Bio je to fantastični spoj teksta i ambijenta, do tada neviđen u našim izvedbama.</p>
<p>• Iz kojih razloga ste za pozornicu Eshilove tragedije »Sedmorica protiv Tebe« izabrali otok Lokrum?</p>
<p> - Prije mjesec dana boravila sam u Dubrovniku i tražila prostor za našu predstavu. Prošla sam cijeli Grad i potom došla na Lokrum. Oduševila sam se otokom i odabrala prostor oko Mrtvog mora, koji mi se učinio idealnom scenom za Eshilovu tragediju »Sedmorica protiv Tebe«. Taj prostor veliki je izazov za nas i predstava će zasigurno biti posve nova, drugačija od one koju smo izvodili u New Yorku.</p>
<p>• Što Vas je privuklo Eshilovoj tragediji i koje izazove u njoj iznalazite?</p>
<p> - Tamo gdje »Kralj Edip« završava, počinju »Sedmorica protiv Tebe«. To je drugi dio našeg kazališnog ciklusa o Edipu. »Sedmorica protiv Tebe« govori o borbi Polinika i Eteokla za vlast nad kraljevstvom i njihovoj smrti. U predstavi koristimo tekst iz Eshilove drame, uz samo nekoliko intervencija. Predstava se izvodi na starogrčkom, uz glazbu koju je skladala Elizabeth Swedos, a glazbenici je izvode u živo. Nakon »Sedmorice protiv Tebe« namjeravam postaviti »Antigonu« kao zadnji dio naše teatarske trilogije.</p>
<p>• Predstava je premijerno izvedena u La MaMi krajem travnja, a prije nekoliko dana je gostovala i na festivalu Art Carnuntum, u okolici Beča. Kako su gledatelji prihvatili Vašu izvedbu u New Yorku i Beču?</p>
<p> - U New Yorku »Sedmoricu protiv Tebe« izvodili smo na našoj velikoj pozornici koja se ne može usporediti s otvorenim prostorom u Carnuntumu ili ovdje na Lokrumu. Naime, u otvorenom prostoru ta predstava djeluje posve drugačije i čini mi se da je mnogo efektnija. U Carnuntumu nas je gledalo 400 gledatelja i mnogi su još ostali pred vratima, jer nije bilo mjesta u gledalištu. »Sedmoricu protiv Tebe« izvodi skupina La MaMe Great Jones čiji su članovi američki glumci podrijetlom iz Filipina, Japana, Kine, Koreje, Njemačke i Italije. Mnogi su od njih novi u našoj skupini i po prvi put su u Dubrovniku.</p>
<p>• Što se događalo ovog ljeta u Spolettu, u Vašoj umbrijskoj La MaMi?</p>
<p> - Već treću godinu, u srpnju, organiziram radionice. Ovog ljeta održala se redateljska radionica koju su vodili ugledni redatelji iz Singapura, Turske, Francuske, Italije i Amerike. U radionici je sudjelovalo 28 studenata, mladih redatelja koji su u susretu s afirmiranim redateljima i svojim kolegama vrlo kreativno odgovorili na kazališne upite našeg vremena. </p>
<p>• Koje su Vaše impresije o Dubrovniku? </p>
<p> - Meni je Dubrovnik jedan od najljepših gradova na svijetu. Fascinirana sam njegovom arhitekturom, kamenim građevinama koje su jedinstveno u svjetskim rasporedima. Dubrovnik je sjajno mjesto za kazalište. Ljudi dolaze ovdje iz svih krajeva svijeta što je veliki izazov za Grad. Jer predstave koje se tu izvode mogu vidjeti gledatelji iz različitih sredina, s različitim iskustvima, onim životnim i onim teatarskim.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Josip Ivanović predstavlja se novim radovima u novom materijalu čija je središnja tema žena </p>
<p>DUBROVNIK, 20. kolovoza</p>
<p> - Prepoznatljiv po svojim skulpturama u staklu, dubrovački kipar Josip Ivanović u izložbenom prostoru Galerije Sebastian predstavio se novim radovima u bronci, po svemu zanimljivom odabiru nekih njemu već znanih i eksploatiranih motiva ali i novim i drugačijim kompozicijama te, što je posebnost izložbe, u odabiru materijala. Središnja tema njegovih kiparskih istraživanja je žena. I to u svim mogućim kombinacijama s uvijek jednakom poetskom notom upitanosti nad njenom sudbinom. Uvijek osamljene, prepuštene snovima i mašti, Ivanovićeve žene kao da »izlaze« iz tih istih snova i ostaju same, izdvojene i zaustavljene u trenucima kontemplacije, odmora, igre i moguće spremnosti na susrete koje iščekuju. U katalogu izložbe autor postava Andrija Seifried, uz ostalo, ističe: »Njegove žene koje ovog puta 'iskaču', u punom sjaju materijala pred gledatelje uspostavljajući s njima intimni dijalog na jeziku suvremene skulpture u kojoj se nazire i blagi prizvuk ironije.«</p>
<p> Ukupno deset izloženih skulptura u bronci i aluminiju već svojim nazivima ukazuju na stalno prisutni ironični pomak i autorsku Ivanovićevu prepoznatljivost. Femme au bar, Femme en neglige, Femme au baudoir, Femme aur le Rocher... skup je žena koje, svaka na svoj način, ostaju dijelom izmaštanog svijeta žena autora koji ih sve češće crta i slika. Sve izložene skulpture nastale su u protekle tri godine i prvi put su izložene na izložbi koja će u Sebastianu biti otvorena do 1. rujna.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Predstavljena monografija »Pula oduvijek«</p>
<p>PULA, 20. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Matice Hrvatske prof. dr. Josip Bratulić predstavio je u petak poslijepodne novu reprezentativnu monografiju »Pula oduvijek« koje je ujedno i autor. Riječ je o uistinu izdavački vrijednom pothvatu, kojim je na 108 stranica u riječi i slici suvremenim posjetiocima predstavljena Pula kao susretište Sredozemlja i srednje Europe. Prof. Bratulić tom prigodom je kazao kako je njegov cilj bio da se preko ove monografije suvremeni posjetioci Pule identificiraju s njom jer ona baštini sve civilizacijske tekovine kojima se odlikuje moderna Europa. Monografiju je tiskala izdavačka kuća C. A. S. H. iz Pule u tisuću primjeraka, a za ukupni dojam zaslužni su i autori fotografija Renco Kosinožić i Duško Marušić. »Pula oduvijek« tiskana je istodobno na četiri jezika, na hrvatskom, talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku. Na sličnom konceptu do kraja godine isti izdavač u suradnji s prof. Bratulićem tiskat će monografiju o pazinštini a zatim i o labinštini. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lončarić u »Arturu«</p>
<p>DUBROVNIK, 20. kolovoza</p>
<p> - Svoju dugogodišnju inspirativnu vezu s Dubrovnikom umjetnik Zvonimir Lončarić potvrdio je novom izložbom u galeriji »Artur«, novim prepoznavanjem povoda za svoje prinose gradu u kojem je, podsjetimo, s grupom umjetnika oživio i nekadašnju galeriju »Rozario«. Posebnost nove Lončarićeve dubrovačke izložbe je njegov prijedlog za svojevrsnu kiparsku instalaciju, postavljanje zlatnog anđela na budućem visećem mostu preko Rijeke dubrovačke. Bio bi to, po Lončariću, originalan i prepoznatljiv simbol zaštite putnika, ali i jednan od prometnih ulazaka u sam gradski prostor. Nevelik prostor galerije »Artur« Lončarić je ispunio svojim izmaštanim kutijama »vremena i sjećanja«, anđelima i drugim »stanovnicima njegovih snovitih prostora«, zaigranim slikama nezaborava i malim skulpturama njegovih prepoznatljivih likova. </p>
<p>D. M</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Woody Allen bi rado da mu Cruise ili Hanks glume u filmovima</p>
<p>NEW YORK, 20. kolovoza</p>
<p> - Redatelj Woody Allen je izjavio da bi volio kada bi u nekom od njegovih budućih filmova glumile zvijezde kao što su Tom Hanks ili Tom Cruise. »Uistinu bi bilo sjajno imati jednog od ta dva glumca u filmu. Siguran sam da bi ti karizmatični glumci sjajno obavili posao. Međutim, jasno mi je da ću ih teško dobiti, budući da su to osobe koji rade 365 dana godišnje«, rekao je Allen. Vezano uz svoje glumačke nastupe, 65 godišnji Allen je bio prilično kritičan. Kazao da on može tumačiti samo uloge newyorških neurotičara, pisaca ili glazbenika, uglavnom niže karaktere. Woody Allen je trenutno u fokusu javnosti jer 24. kolovoza počinje u američkim kinima prikazivanje njegovog najnovijeg filma pod naslovom »The Cruse of the Jade Scorpion«. Priča donosi zamršene odnose između dvoje ljudi koji rade u jednoj osiguravajućoj tvrtci, a međusobno se vrlo teško podnose. Te likove glume Allen i Helen Hunt. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Praizvedba »Tetralogije« Alvara Restrepoa </p>
<p>DUBROVNIK, 20. kolovoza</p>
<p> - Nakon gostovanja Šovagovićevih »Ptičica« u produkciji HNK iz Splita i otkaza dubrovačkih nastupa mađarskog kazališta Mazgo Haz, festivalsku stavku gostovanja obogatit će jedno, već u najavi, zanimljivo gostovanje iz Kolumbije. Završnicu 52. dubrovačkih ljetnih igara obilježit će gostovanje poznatog kolumbijskog koreografa i plesača Alvara Restrepoa s njegovom plesnom skupinom Athanor Danza. Restrepo će upravo u Dubrovniku prikazati praizvedbu svoga novoga projekta »Teatrology: A vision of Columbia«. </p>
<p>Ovaj projekt, koji je okupio četvero izvođača, ostvaren je suradnjom Restrepoa i Kampnagel centra iz Hamburga. »Tetralogija« je projekt koji slijedi trag njegove predstave »Zemlja slijepih« kojom je, potaknut Wellsovom prozom 1996. godine, na sebi svojstven način, progovorio o svojoj domovini, prostoru susreta različitih civilizacija i kultura. Predstava, kroz četiri svoja djela, propituje sveznačnost traganja za ishodištima, koristeći se starim amazonskim mitovima i drevnim ritualima južnoameričkih stanovnika. Nakon izvedbi u Lazaretima 24. i 25. kolovoza u samoj završnici 52. dubrovačkih ljetnih igara, Alvaro Restrepo svoj će novi projekt prikazati na jesenskom Lakoon Festivalu kojim će direktorica EUROKAZ-a Gordana Vnuk i službeno započeti svoj intendantski posao u Kampnagel centru u Hamburgu. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Otvorena manifestacija »Utisak otisak«</p>
<p> VARAŽDIN, 20. kolovoza</p>
<p> - »Utisak otisak« naziv je međunarodne manifestacije suvremene likovne umjetnosti koja je ovih dana otvorena s dvije izložbe u varaždinskoj galeriji Dorart i prostoru stare uljare te performansom na Trgu Miljenka Stančića.</p>
<p> Organizator projekta Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždina pozvao je suvremene slikare iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Slovačke da zajedno s varaždinskim slikarima stvaraju djela pod utjecajem kulturnog, arhitektonskog, socijalnog i povjesnog identiteta Grada. </p>
<p> U sklopu projekta koji će trajati do 30. kolovoza otvorena je izložba zagrebačke akademske slikarice Jadranke Bastaić Yaye, poznatije kao pjevačice benda Yinx i slovačke slikarice Vanese Hardi, upriličeno je predavanje o suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti te Dani hrvatskog performansa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sigetskom žrtvom spašeni Beč i Europa</p>
<p>Obrana grada Sigeta 1566. godine jedna je od najvećih epopeja iz hrvatske ratne povijesti / Junački juriš Nikole Zrinskoga sličio je herojskom završetku Leonide i njegovih tri stotine Spartanaca u Termopilskom klancu u borbi s Perzijancima dva tisućljeća prije Sigeta </p>
<p>Ove se godine navršuje 435. obljetnica Sigetske bitke pa je prigoda da se podsjetimo toga događaja. Znameniti junak te bitke bio je Nikola Zrinski koji je radije poginuo nego da se preda osmanlijskoj vojsci. U knjizi »Život Nikole Zrinskoga«, koju je izdala prije 135 godina Matica hrvatska u Zagrebu, Matija Mesić napisao je da pleme Šubića, bribirskih knezova, potonjih knezova Zrinskih, vuče porijeklo od 13. stoljeća. Nikola Šubić Zrinski istakao se već kao vrlo mlad u borbi s Turcima pod Bečom 1529. godine.</p>
<p> Oduševljen Nikolinim junačkim držanjem, car Karlo V. nagradio ga je konjem i zlatom. Zapisano je da se Nikola rodio 1508., a poginuo je u obrani Sigeta (1566.) u 58. godini svoga junačkog života.</p>
<p>Nisu poznati razlozi zbog kojih se Nikola Zrinski zahvalio na banskoj časti, ali se zna da je kralj Ferdinand 28. svibnja 1563. dekretom imenovao Zrinskoga glavnim zapovjednikom , »kapetanom« u Ugarskoj »na desnoj strani Dunava«, dajući mu slobodne ruke za slučaj da Turci udare na Siget, današnji Szigetvŕr, u južnoj Madžarskoj.</p>
<p>Premda već starac od 72 godine, turski car Sulejman krenuo je iz Carigrada na novu vojnu, 13. po redu, 1. svibnja 1566. godine. U toj posljednjoj vojni s vojnom silom tada najvećom u Europi imao je uza sebe četvoricu vezira, među kojima i Mehmeda Sokolovića.</p>
<p>Nakon poznate prisege Zrinskoga »Bogu Velikomu, Njegovom Veličanstvu, našemu sjajnom vladaru, našoj ubogoj domovini i vama, vitezovi«, Zrinski je svoga nećaka Gašpara (Gašu) Alapića proglasio svojim nasljednikom za slučaj svoje pogibije. Zrinski je znao za sve pokrete turske vojske i pravac njezina nadiranja, pa se dobro pripremio za obranu, raspolažući s dosta hrane i vode, ali sa samo 2.500 vojnika, poglavito Hrvata i Madžara.</p>
<p>Gruvanje topova i pucanje pušaka navijestili su 6. kolovoza da je u osmanlijski tabor pred Sigetom prispio i sultan Sulejman. Sutradan je počela opsada Sigeta.</p>
<p>Znajući s kakvom se silom sučeljava, Zrinski je na sve moguće načine i uz pomoć odvažnih ljudi iz svoje utvrde tražio da car Maksimilijan ubrza svoj dolazak, da pomogne kršćanima, ukliještenima od pedeseterostruko brojnijih Osmanlija. Austrijsko-njemački car je 16. kolovoza, dakle deset dana nakon prvoga turskog napada na Siget, raspolagao sa 55.000 vojnika. Među njima je bilo 17 tisuća konjanika iz Njemačke i ostalih zemalja.</p>
<p> To, međutim, nije bila sva snaga toga neodlučnog cara: carske vojske bilo je još u nekoliko tabora - nešto više od sto tisuća! No dok je Maksimilijan sa svojim velikašima vijećao što će i kako će, Zrinski je već sa šačicom ljudi krvario, braneći očajnički ono za što se zakleo da ne će predati Osmanlijama. </p>
<p>Osmanlije su, predvođeni svojim elitnim postrojbama - janjičarima, na čelu s Aliagom, tek nakon 20 dana izveli prvi juriš, i to pošto je Zrinski napustio već razoreni stari dio grada. U strahovitoj borbi prsa u prsa branitelji uhvatiše smionoga janjičarskog zapovjednika. Pri tome mu oteše i zeleni alaj-barjak i pokazaše ga Osmanlijama. Razjarene Osmanlije tada su poduzimali juriš za jurišem.</p>
<p>Najžešći je bio 29. kolovoza. Sredivši svoje redove, nakon strahovitih topničkih razaranja, iz svog šatora izišao je i car Sulejman: svojim janjičarima i ostaloj vojsci pokazao se na konju. Ni to nije pomoglo, jer hrabri branitelji činiše čuda od junaštva: uzvratili su malobrojnim topništvom, ali tako uspješno da je pao čak i Alipoturk, glasoviti zapovjednik nad 300 turskih topova.</p>
<p>Kad nije mogao slomiti obranu Sigeta, sultan Sulejman naredio je da se strijelom ubaci poruka s obećanjima Zrinskom i prijetnjama sigetskim braniteljima. Kada ni to ne pomaže, svi se iz osmanlijskoga tabora, bez obzira na položaj u vojsci - od običnih vojnika do vezira - dadoše na posao potkopavanja bedema, puneći rupe, »lagume«, barutom i u tome su mnogi Osmanlije zaglavili.</p>
<p>A car Maksimilijan? I dalje se »savjetovao« ne mogavši se odlučiti što da učini. Uostalom, kakav bješe vrhovni, takvi su bili i podčinjeni zapovjednici!</p>
<p>Sulejman ne dočeka pad Sigeta. Uoči 4. rujna, dana kada je izdahnuo, nezadovoljan stanjem oko ostataka Sigeta, koji se još držao, ljutito upita svoga vezira Sokolovića: »Zar još nije izgorio taj odžak« (dimnjak)? i »Hoće li već zatrubiti truba pobjede?!«</p>
<p>Završetak neravne borbe pod Sigetom 7. rujna 1566. poznat je. Nakon što se oprostio od svojih tada već malobrojnih junaka, onako svečano obučen, s očevom sabljom, zapovijedi Zrinski da se spuste gradska vrata i ispali top. Raznovrsni komadi bakra, tuča, željeza i još koječega što se našlo - načini dugi prolaz kroz osmanlijsko mnoštvo.</p>
<p>U trenutku ispaljivanja topa Zrinski je poveo svoje vitezove u juriš, svjestan žrtve. Do njega je jurio Lovro <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, noseći kraljevski barjak. Po svome završetku, taj junački pothvat sličio je herojskom završetku Leonide i njegovih tri stotine Spartanaca u Termopilskom klancu u borbi s Perzijancima, dva tisućljeća prije Sigeta. Obje epopeje su veoma slične kako po junaštvu, tako i po brojčanom odnosu protivnika.</p>
<p>Sigetska žrtva bila je velika, ali je upravo zahvaljujući njoj spašena tadašnja Europa, jer lako je pretpostaviti što bi Turci učinili s Bečom da su bez smetnje i zadržavanja nastavili osvajački put zacrtan još u Carigradu u proljeće 1566. godine. Bio je to labuđi pjev sultana Sulejmana, zvanoga Veličanstveni. Osmanlijska se vladavina, međutim, nastavila još 133 godine - do oslobođenja Slavonije (1699.), a do izgona Turaka s Balkana (1912.) moralo je proći daljnjih 213 godina.</p>
<p>Stjepan Tomić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Nenad Gračan već napisao ostavku!</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je trener Nenad Gračan već napisao ostavku i predao je klupskome predsjedniku Branku Grgiću, ta će ostavka biti prihvaćena ako Hajduk ne uđe u Ligu prvaka / Igor Štimac izbjegao je španjolske novinare po dolasku na Baleare, s predstavnicima tamošnjih medija razgovarali su samo Vlatko Đolonga i trener Gračan / Još se ne zna kakav će sastav Gračan sučeliti Mallorci </p>
<p>PALMA DE MALLORCA (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 20. kolovoza</p>
<p> - Hajdukovi su nogometaši, u pratnji stotinjak navijača, već u nedjelju navečer došli u Palma de Mallorcu, gdje će u utorak u 21.30 sati pokušati izboriti ulazak u Ligu prvaka u uzvratnoj utakmici 3. kola kvalifikacija za ulazak u Ligu prvaka protiv Mallorce. Nije bilo veselja u zrakoplovu, što je i razumljivo, jer Splićani su u samo pet dana izgubili dvije prvenstvene utakmice -najprije od Zagreba u Kranjčevićevoj, a potom na svom Poljudu od Varteksa, doživjevši jedan od najtežih poraza u 90-godišnjoj karijeri.</p>
<p>Zato se nitko nije ni čuo u zrakoplovu, i navijači su bili tihi, optimizam je nestao onoga trenutka kad je zrakoplov poletio s piste. Evidentan je strah da se u utorak navečer ne dogodi neka nova rezultatska katastrofa, jer izdanja što su pružili igrači trenera Nenada Gračana tjeraju na zabrinutost i strah.</p>
<p>Uz sve probleme nakon poraza protiv Varteksa, kad je u pitanju bila i glava trenera Gračana, Hajdukov strateg ima i podosta problema oko sastava momčadi koja bi trebala pokušati napraviti pravi mali pothvat. Jer, ulazak u Ligu prvaka uistinu bi u ovoj situaciji bio pothvat, jer Gračan ne može računati na Rendulića, Carevića (isključeni na prvoj utakmici u Splitu), na kapetana Štimca (kažnjen od Uefe sa šest utakmica neigranja), pa ozlijeđene Butorovića i Asanovića.</p>
<p>U ovakvoj situaciji, kad ne može računati gotovo na pola momčadi, nije lako treneru Gračanu. Sve bi bilo ljepše da su »hajdukovci« pobijedili Zagreb i Varteks, pa bi se onda vjerojatno i manje osjetio nedostatak svih onih kojih neće biti. Čini se ipak da će u ovome trenutku najviše Gračanu nedostajati kapetan Štimac, koji svojim autoritetom na travnjaku, ali i igrom u obrani, mnogo znači za momčad. Međutim, što je - tu je, iz ove kože se ne može i oni koji izađu na travnjak morat će doista uložiti golemi trud i znanje kako bi uspjeli sačuvati 1-0 vodstvo iz prve utakmice i tako ući u Ligu prvaka. Bit će to doista teško, jer je i optimizam odavno napustio Hajdukovu svlačionicu...</p>
<p>Španjolski je tisak u ponedjeljak objavio sliku Štimca kako u poljudskome tunelu drži za glavu napadača Mallorce Carlosa, dakle ozračje će biti prilično negativno za Hajdukove igrače. Domaći su se novinari, nadalje, naširoko raspisali o stanju u Hajduku, pa se tako može pročitati da je Hajdukova kriza šansa Mallorce za prolaz, zatim da je treneru Nenadu Gračanu utakmica u utorak navečer sudbonosna, jer bi u slučaju poraza morao napustiti klupu. A neslužbeno smo doznali da je Gračan već napisao ostavku i predao je predsjedniku kluba Branku Grgiću u slučaju da Hajduk ne uđe u Ligu prvaka!</p>
<p>Kako će izgledati Hajdukova postava, u ponedjeljak Gračan još nije definitivno znao. Ima još nekoliko dvojbi - jedna od solucija je da u napadu bude samo Mate Bilić, koji je na Poljudu bio strijelac. U tom slučaju, čak šest igrača Gračan bi nagurao u sredinu travnjaka. Međutim, poznavajući Gračana, koji nije sklon mijenjanju sustava, možemo očekivati da će »bijeli« zaigrati u svojoj standardnoj formaciji 3-4-1-2. Dvojba je i hoće li u početnoj postavi biti Andrić i Bošnjak, koji su već duže vremena izvan stroja i nisu potpuno fizički spremni, ali u trenutku kad ne može računati na nekoliko standardnih nogometaša, ovaj bi dvojac trebao krenuti od 1. minute:</p>
<p>- Imamo dobar rezultat iz Splita, a sigurno je da će nas domaćin pritisnuti od samoga početka i zato je vrlo važno da ne primimo zgoditak u otvaranju utakmice. Unatoč problemima koje imamo, vjerujem da će igrači dati svoj maksimum, te da ćemo ipak na kraju ući u LIgu prvaka. Ako domaćin i povede 2-0 mi ćemo još uvijek imati šansu, jer bi nas jedan zgoditak odveo dalje, veli Gračan, na kojem je vidljiva zabrinutost.</p>
<p> l Kakav ćete sastav sučeliti Mallorci?</p>
<p>- Nisam još odlučio. Imam nekoliko kombinacija, ali moram vidjeti koliko su pojedinci spremni, posebno psihički, jer očito je da se nešto dogodilo u momčadi, moram pronaći problem do početka utakmice s Mallorcom.</p>
<p>Španjolski su novinari, inače, u nedjelju navečer dočekali »hajdukovce« u zrakoplovnoj luci. Posebno je za njih bio zanimljiv Igor Štimac o kojem se i najviše piše. Međutim, Štimac je izbjegao novinare, pa se u tisku odmah pojavila sliku kapetana »bijelih«, a novinari su napisali da je »Štimac otišao u autobus u pratnji svojih tjelohranitelja«.</p>
<p>Nadalje, osim Vlatka Đolonge i trenera Gračana, nitko od nogometaša s Poljuda nije želio ništa kazati španjolskim novinarima. Uostalom, nakon dva poraza i nemaju što reći. Moraju sve kazati u utorak na stadionu Son Moix, tamo je pravo mjesto da progovore na najbolji način i da se iskupe za posljednji tjedan, jedan od najgorih u Hajdukovoj povijesti...</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zahora: Prerano je za usporedbe sa Šukerom</p>
<p>Ako u svojoj karijeri želim napraviti nešto konkretno, ne mogu razmišljati na način »e, sad sam zabio gol, odigrao par dobrih utakmica, pa sad mogu lagano... Ne«! / Nismo mi mladi zaslužni za sve. Nitko ne vidi kako dečki u veznome redu i obrani »krvare« za nas, kako vade Niku i mene kada pogriješimo, kaže Dinamov napadač Dario Zahora</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Dinamov 19-godišnji napadač Dario Zahora u ovome trenutku figurira kao najugodnije iznenađenje dosadašnjeg dijela sezone. Istina, odigrana su tek četiri kola, sezona je, kako to neki vole reći, još »mlada«, ali je i te kako vidljivo da mladi Dinamov napadač doista ima zavidni potencijal. Uostalom, pet pogodaka u četiri utakmice doista su čvrsta potvrda... Posljednji je put bljesnuo na subotnjoj prvenstvenoj utakmici protiv Šibenika u kojoj je Dinamo pobijedio 2-0, uz dva pogotka Darija Zahore...</p>
<p> - Naravno da mi je drago što se sve odvija na ovaj način, naglasio je Zahora. - No, sve je došlo prebrzo i zasad je prelijepo. Strah me jedino da se odjednom ne probudim i shvatim kako je sve samo san. Čekao sam priliku i najvažnije je da sam je i dobio. Odlično me krenulo na samome početku, otvorilo mi se... Naravno, svjestan sam da će doći i kriza, to je normalno. Moje je da što duže igram ovako u kontinuitetu, da postižem što više pogodaka i da, naravno, momčad pobjeđuje. Ne smijem se zadovoljiti s ovim što je bilo dosad. Ako u svojoj karijeri, ali i životu općenito, želim napraviti nešto konkretno, nešto ekstra, onda je jasno da ne mogu živjeti na staroj slavi... Ne može se razmišljati na način »e, sad sam zabio gol, odigrao sam par dobrih utakmica, pa sad mogu lagano...« Ne! Sve ovo može biti samo dodatna motivacija za još boljim nastupima. No, još sam mlad i sigurno je da će biti oscilacija...</p>
<p> l Sami ste rekli da vam je sve ovo došlo prebrzo. Postoji li bojazan od eventualne krize, od toga da bi uskoro moglo biti i drugačije?</p>
<p> - Ne, nisam pesimist, uvijek razmišljam optimistično. Pogotovo sada, nemam razloga razmišljati o ružnim stvarima, kod mene tome nema mjesta... Najvažnije je ne umisliti se, pa reći »ovo je bilo odlično, sada imam kredita«. U toj će vas situaciji sigurno i navijači i trener uzeti »na zub«.</p>
<p> l Jeste li očekivali ovako nagli uzlet?</p>
<p> - Pa, ne znam... Nisam o tome razmišljao na taj način. Najvažnije mi je bilo dobiti priliku i iskoristiti je na najbolji mogući način. E sad, je li ovo taj najbolji način, ne znam... Zasad sam vrlo zadovoljan, momčad je u usponu, dosta smo dobro krenuli. Nismo do kraja uigrani, ali pokazujemo napredak iz utakmice u utakmicu. Uostalom, da momčad ne igra dobro, ne bih niti ja iskočio kao pojedinac. Tko zna, možda će u nekom novom ciklusu u prvi plan iskočiti netko drugi.</p>
<p> l Dio javnosti već vas, iako prerano, uspoređuje i s Davorom Šukerom. Opterećuju li vas takve usporedbe?</p>
<p> - Ne mogu reći da mi to ne imponira, naravno da mi je drago kada me uspoređuju sa Šukerom. No, to je ipak prerano... Zna se tko je Šuker, ipak je on institucija hrvatskoga nogometa, a ja sam tek talent, mladi nogometaš u usponu i preda mnom je mnogo posla. Nije vrijeme za takve usporedbe. Sve u svemu, to mi imponira i ne doživljavam to kao opterećenje, nego kao motivaciju.</p>
<p> l U javnosti je mnogo rasprava o tome mogu li mladi nogometaši sami iznijeti teret Dinamovih visokih ambicija. Dakle, možete li?</p>
<p> - Vjerujem da možemo. Istina je da neki detalji nisu na onoj razini na kojoj bismo mi htjeli, ali vremenom će se sve to posložiti. Moramo nadoknaditi manjak iskustva, koje je ipak jedan od najbitnijih faktora za uspjeh momčadi, a nadoknadit ćemo ga velikom borbenošću, tako da na svakoj utakmici dajemo 150 posto svojih mogućnosti. Isto je tako važno da momčad ne dijelimo na stare i mlade, a takva su dijeljenja već počela. Činjenica je da sam odigrao nekoliko dobrih utakmica, da je i Niko Kranjčar isto tako bio odličan, ali ne smijemo zapostaviti ni ostale igrače. Primjerice, nitko ne vidi kako dečki u veznome redu i obrani »krvare« za nas, kako vade Niku i mene kada pogriješimo. Koliko je samo, primjerice, vratar Butina zaustavio suparničkih akcija. Dakle, nismo samo mi mladi zaslužni za sve...</p>
<p> l U četvrtak vam predstoji uzvratni ogled pretkola Kupa Uefa protiv Flore u Tallinnu. Iako vi imate 1-0 prednost iz Maksimira, Estonci ponovno najavljuju svoju obrambenu varijantu...</p>
<p> - Tko god je bio na utakmici, mogao je vidjeti s kakvom je namjerom Flora došla u Zagreb. Zatvorila se u svojih 16 metara i čekala priliku, a mi još nemamo adekvatna rješenja za probijanje takvoga bunkera. Mislim da u uzvratu ipak neće biti baš tako zatvoreni, a nama će pak, čim se malo otvore, biti lakše igrati.</p>
<p> l Dio naše nogometne javnosti iznenadili ste izjavom da vam je dječački uzor bio - Dragan Stojković »Piksi«...</p>
<p> - Je, kao klinac sam ga doista volio gledati kako igra. Ne sramim se to priznati. Vukovarac sam, živio sam u takvome okruženju, nismo dijelili ljude i mislim da su ga u bivšoj državi doista svi voljeli gledati. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mirko Jozić: Sretan sam zbog Prosinečkog </p>
<p>Izbornik najboljih hrvatskih nogometaša nije baš bezbrižan nakon saznanja da od naših igrača u Njemačkoj većina nije igrala u ovom kolu, a sa zanimanjem iščekuje početak Šukerova vježbanja s Dinamom/ Kandidate za utakmicu sa Škotskom Jozić najvjerojatnije objavljuje u srijedu/ Kuća hrvatskog nogometa dotjeruje se za otvoranje 24. kolovoza kad dolazi predsjednik FIfe, Sepp Blatter </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - U Kući hrvatskog nogometa na uglu Rusanove i Zvonimirove - užurbanost i zauzetost završnim dotjerivanjima. Kako i ne bi jer u najavi svečanog otvorenja ovog zaista reprezentativnog zdanja predviđenog za 20. kolovoza nema nikakvih glasina o tome da će kojim slučajem izostati poseban gost - Sepp Blatter, predsjednik svjetske nogometne organizacije (FIFA). </p>
<p>Preseljenje iz Ilice 31 je već u tijeku, a i izbornik Mirko Jozić je zauzeo svoju prostoriju na prvom katu. Pogled s nje puca točno na kuću u kojoj je svoje zadnje godine proživio Slavko Kolar poznati hrvatski književnik.</p>
<p>Na Jozićevoj radnoj plohi međutim nije bilo Kolarovog kapitalnog dijela »Svoga tela gospodar«. Nije još bilo koječega što tek treba ispuniti prostor u kojemu se radi za i u ime nogometa, analizira, studira, taktizira, planira... To tek valja raspakirati iz velikih kutija. No, ipak smo zabilježili neke detalje iz kojih se može zaključiti da Jozić, barem do daljnjega želi gospodariti svojim tijelom, time i duhom.</p>
<p>Jer, iako mu u slijedećih dan- dva trebaju montirati stalak za televizor i video, pred njim su na stolu stajale tri kazete. Zacijelo kao stalni podsjetnik na ono što Joziću sljedećih 15 dana neće dati da mirno spava. Pogledali smo i naslove; Snimke utakmica Škotska - Belgija i Latvija - Škotska, te još neraspakirana kazeta svih raspoloživih međusobnih pogodaka iz susreta Celtica i Glasgow Rangersa, vječnih i jedinih suparnika za škotski naslov prvaka:</p>
<p>- Očekujem i snimku prijateljske utakmice Finska - Belgija kojoj je neki dan svjedočio Marijan Vlak. </p>
<p>No, o tome kasnije. Najprije da apsolviramo ovaj prvi zadatak pred nama, susret sa Škotskom 1. rujna u Glasgowu, Jest da 1-4 poraz Belgije djeluje podosta iznenađujuće s obzirom da je i njima pred vratima teško iskušenje, jer već i oni uskoro čekaju Škote. Vlak, međutim, kaže da je rezultat odraz kvalitete igre, a ona je, pak, proizvod stupnja pripremljenosti u čemu očigledno i Belgijanci kasne. </p>
<p>Tumači nam to za uvod Jozić, koji je pritom zamolio da mu iz arhive donesu službenu knjižici HNS-a i sve o imenima i generalijama Škota, s čime se raspolagalo povodom utakmice Hrvatska - Škotska odigrane 11. listopada prošle godine u Zagrebu. Utakmica je završila 1-1 a nakon toga je, da podsjetimo, krenula hajka na Blaževića, uskoro i njegova neopoziva ostavka.</p>
<p>Uslijedilo je i Jozićevo probiranje po imenima Škota, zapravo nimalo slučajno zanimanje za njihove godine:</p>
<p>- Boyd ima 36 godina, Gallacher 35 , Elliot 33, tu su dva 32- godišnjaka Lambert i Dodds. Bio bi u tom društvu starih, iskusnih igrača bez sumnje i 36-godišnjak Hendry da nije napravio glupost u utakmici s San Marinom čime je zaradio drastičnu kaznu od 6 utakmica neigranja, smanjenu sada na tri. Sve to ide u prilog tvrdnji da Škoti, kao i Belgijanci preferiraju iskustvo i dobro međusobno poznavanje igrača. Najmlađi im je u reprezentaciji 23- godišnji Ferguson. Zato im i nije potrebno posebno uigravanje. Poglavito jer je i stil igranja Škota u reprezentaciji gotovo indentičan način igranja u klubovima.</p>
<p>Dakako da nas je zanimalo koliko Jozić smatra povoljnim neigranje Hendryja u Glasgowu?</p>
<p>- Riječ je o igraču koji zna ponijeti suigrače, nametnuti ratnički ritam. U nekim okolnostima možda i ne bi bilo loše da igra protiv nas.</p>
<p>Okrenuli smo priču i na prilike unutar naših redova, što kod Jozića baš i nije proizvelo presretno lice. Osim Solde, nitko od naših »Nijemaca«nije igrao, pa ni brača Kovač. </p>
<p>Najviše ga je zanimalo da sazna iz prve ruke što je sa Stanićem, zašto nije ulazio u igru? No, razgalilo ga je saznanje o toplom, iskrenom prijemu na koji je Robert Prosinečki naišao u svom Portsmouthu za koji je zaigrao zadnjih 20-ak minuta:</p>
<p>- Bitno je za raspoloženje igrača kako će biti primljen u novoj sredini. Odmah će bolje raditi ako je s te strane sve u redu i to je odmah i dobitak za reprezentaciju.</p>
<p>Sa zanimanjem je Jozić iščekivao uglavljeni sastanak sa Šukerom. Najbolji strijelac reprezentacije najavio je započeti vježbati s Dinamom a Jozića i te kako zanima kojim to ritmom Šuker ima namjeru raditi.</p>
<p>Najavio je Jozić možda već za srijedu objaviti imena kandidata za utakmicu sa Škotskom s kojima će onda pet dana u Čatežu raditi ponajprije na što boljem međusobnom upoznavanju na terenu:</p>
<p>- Zapravo, nekog posebnih iznenađenja ne bi trebalo biti, jer izvan poznatog kruga igrača i tako ne možemo ići. Možda jedno novo ime unutra, drugo van, i to je, kaže Jozić. </p>
<p>Ne zaboravljajući podvući kako misli da su Irci s kojima smo prošli tjedan izvukli velikih i sretnih 2-2 ipak znatno opasniji i skloniji igranju pravog nogometa nego - Škoti.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ronaldo se vratio pogotkom</p>
<p>MILANO</p>
<p> - Brazilac Ronaldo uspješno se u nedjelju vratio na nogometni teren nakon dugog izbivanja zbog teške ozljede desnog koljena.</p>
<p> U prijateljskoj utakmici pred 40.000 gledatelja na milanskom San Siru protiv nigerijskog prvaka Enyimbe Ronaldo je odigrao 35 minuta prvog poluvremana, no i to je bilo dovoljno da pokaže koliko zna. U tih 35 minuta jednom je ubacio loptu u mrežu, te namjestio pogodak svom suigraču Christianu Vieriu.</p>
<p> - Emocionalno gledajući, ovo je bilo izuzetno zahtjevno za mene. No, sada se osjećam sretan. Tijekom igre nisam osjetio nikakvu bol i bio sam vrlo siguran u sebe. Znam da Interovi navijači puno očekuju od mene i nadam se da ću ove sezone postizati pogotke. Trenutačno nisam spreman za svih 90 minuta, izjavio je Ronaldo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Španjolsku po glazuru</p>
<p>Pomoćnik Aleksandra Petrovića, Mladen Šestan »snimao« igru Nijemaca na turniru u Novom Mestu, a isto će učiniti s igrom Jugoslavije na turniru u Ateni/ Izbornik naše vrste još nije odlučio kojeg će igrača odrediti kao prekobrojnog. I dalje tvrdi da će odbaciti jednog vanjskog igrača</p>
<p>ZAGREB, 20 kolovoza</p>
<p> - U ponedjeljak su najbolji hrvatski košarkaši napustili Poreč i stigli u slovenski Kranj. Iz ljubljanske zračne luke poletjeti će u utorak za Španjolsku gdje će odigrati još tri pokusne utakmice uoči odlaska na EP u Tursku.</p>
<p>Situacija s ozljedama naših centara ide na bolje. Nikša Prkačin još jedini ne trenira punim intezitetom, ali očekuje se i njegov potpuni priključak na španjolskoj turneji. Hrvatska će u srijedu igrati s Rusima, a ta će utakmica biti najbolji test za Petrovićeve izabranike. </p>
<p>Naime, pred petnaestak dana naši su sa 97-95 nadvisili Ruse i bit će ovo dobra prilika da se vidi tko je u međuvremenu više napredovao. U četvrtak će suparnik našima biti Španjolci i to sastav koji se sprema za EP u Tursku, dok ćemo u subotu igrati s mediteranskom selekcijom Španjolske. U nedjelju će se naši košarkaši vratiti u Zagreb, dok je put u Tursku predviđen za utorak. </p>
<p>U međuvremenu pomoćnik izbornika Aleksandra Petrovića, Mladen Šestan brižno skuplja informacije o našim protivnicima u Turskoj. Tri dana u Novom Mestu proučavao je igru Nijemaca, možda i ključnog protivnika Hrvatske za plasman u četvrtfinale na EP. Nijemcima se priključio Dirk Nowitzky, no u Novom Mestu nisu briljirali, pobijedili su Tursku, ali su poraženi od Slovenije i BiH. Podsjetimo, obje reprezentacije koju su nadvisile Nijemce, Hrvatska je u dosadašnjem dijelu priprema svladala. </p>
<p>Šestan je iz Novog Mesta otišao u Atenu gdje će na djelu vidjeti našeg prvog protivnika u Turskoj, reprezentaciju Jugoslavije, koja briljira u pripremnom periodu. Jugoslavenskom izborniku Svetislavu Pešiću priključio se i Predrag Stojaković, pa je reprezentacije kompletirana. Definitivno u sastavu nema Vlade Divca, Željka Rebrače i Saše Đorđevića, no Jugoslavija predvođena Stojakovićem i Bodirogom definitivno će biti prvi favorit na EP u Turskoj. Uostalom, naš izbornik Petrović tu je tezu i potvrdio, no odmah je dodao da se Hrvatska neće na to obazirati, već će i u prvoj utakmici na EP pokušati nadmudriti Pešićevu kompoziciju i trasirati put za četvrtfinale.</p>
<p>Izbornik naše vrste još nije odlučio kojeg će igrača odrediti kao prekobrojnog. I dalje tvrdi da će odbaciti jednog vanjskog igrača.</p>
<p>Zanimljivo je da isti problem muči i jugoslavenskog izbornika Pešića. On također ima na raspolaganju 13 igrača i dvoji da li otpisati braniča Petrovića ili centra Jestratijevića. Novinarski krugovi u Jugoslaviji zastupaju tezu da bi nakon otkaza Divca i Rebrače bilo suludo otpisati još jednog centra, iako su Drobnjak i Tomašević za sada igrali vrlo dobro. </p>
<p>I dok je naš izbornik odredio čovjeka koji će »snimati« naše protivnike, on sam ne misli se »igrati skrivača« na posljednjim provjerama u Španjolskoj. </p>
<p> - Nema razloga da išta skrivam na posljednjim utakmicama u Španjolskoj. Ionako se svi predobro poznajemo, pa prevelikih iznenađenje i ne može biti. Tek neki detalji, na koje ćemo mi biti apsolutno spremni. Slijedi definitivna glazura naše igre, slijedi perfekcioniranje naše igre kako bi 31. kolovoza u Antalyji, u prvom nastupu na EP izgledali onako kako to svi priželjkujemo, rekao je izbornik Aleksandar Petrović uoči odlaska u Španjolsku. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Calvin Bowman trenira punom snagom</p>
<p>Cibonin Amerikanac prošao liječničke preglede i uz Davora Kusa, Branimira Longina i Marija Maloču započeo treninge pod nadzorom novog Spahijinog pomoćnika Branka Barbića</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Četiri igrača Cibone koji će puniti prvi sastav u novoj sezoni započeli su pripreme pod nadzorom novog pomoćnog trenera Branka Barbića. </p>
<p>Najzanimljivije ime trenutačno pod »tornjem« jest Calvin Bowman koji je prošao liječnike preglede i započeo treninge punim intezitetom. Tu su još Davor Kus, Mario Maloča i Branimir Longin, a od ponedjeljka će se momčadi priključiti nakon povratka s odmora prvi trener Neven Spahija te »srebrni Japanci« Zoran Planinić i Boris Džidić. </p>
<p>Ostatak momčadi stići će po svršetku EP u Turskoj. Čak u tri reprezentacije igrat će Cibonini igrači. Alexander Okunski igrat će za Ukrajinu, Bariša Krasić za BiH, dok će boje naše reprezentacije braniti Josip Sesar i Nikša Prkačin. Moguće je da od sudionika EP još netko stigne pod »toranj«. U tom smjeru sve su glasnije priče da bi Gordana Giričeka mogao u Ciboni zamijeniti Slaven Rimac... T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ivanišević zapeo u polufinalu</p>
<p>Brazilac Gustavo Kuerten jedini je tenisač koji se može pohvaliti pobjedom protiv wimbledonskog pobjednika Gorana Ivaniševića u posljednjih mjesec i pol dana. U polufinalnom je okršaju turnira u Indianapolisu pobijedio našeg tenisača sa 1-6, 6-3, 6-2. Kuerten je potom zbog ozljede rebra predao finalni dvoboj Australcu Rafteru</p>
<p>INDIANAPOLIS</p>
<p> - Jedini tenisač koji se može pohvaliti pobjedom protiv wimbledonskog pobjednika Gorana Ivaniševića u posljednjih mjesec i pol dana je Brazilac Gustavo Kuerten. Prvi tenisač svijeta u polufinalnom okršaju 800.000 američkih dolara vrijednog turnira sa 1-6, 6-3, 6-2 pobijedio je desetog nositelja »RCA Championshipsa«. No, kasnije je pokleknuo u finalu protiv Australca Patricka Raftera. Kuerten je, naime, zbog ozljede rebra predao finalni susret pri vodstvu Raftera 4-2 u prvom setu.</p>
<p> Inače, polufinalni dvoboj Kuertena i Ivaniševića prvotno je trebao biti odigran u subotu nakon prvog polufinalnog para Rafter - Safin, no kiša je prekinula, a kasnije i odgodila program na središnjem terenu za nedjelju. Ujedno je to i peta pobjeda u šest međusobnih okršaja vlasnika »grand slam« naslova, prošli tjedan na turniru iz »master« serije u Cinncinatiju »Gugo« je na putu do šeste ovosezonske krune sa 6-2, 6-1 nadigrao »Zeca« u 3. kolu.</p>
<p>Početak meča nije nudio završni scenarij. Kuerten je jedva dobio šesti gem prvog seta i spasio se tako »kvrge«, Ivanišević je sjajno servirao, 1-0 vodstvo u setovima zaključio je sa dva asa. No, u nastavku Ivaniševićeva igra se potpuno raspala, a njegova nemirna narav odredila je daljni tijek meča. Dostojno je to pokazao nakon prvog gema trećeg seta kada je razbio reket, a zatim ga bacio u cvijeće pored terena. Naravno, sudac ga je »nagradio« opomenom. A kad je kod 30-30 rezultata u trećem gemu promašio lagani forhend ponovo je reket letio na sve strane te je sudac bio prisiljen dosuditi kazneni poen, Kuerten je ubrzo vodio sa 3-0, a konačno slavlje zaključio je nakon 68 minuta igre.</p>
<p>- Kuerten je odigrao vrlo loše prvi set, no onda sam ja odigrao vrlo loši drugi gem u drugom setu za 2-0 vodstvo »Guge.« Nakon toga sam u trećem setu odigrao dva vrlo glupa gema i to je bilo to, komentirao je Ivanišević.</p>
<p> Četvrto uzastopno finale osigurao je Australac Patrick Rafter još u subotu 6-3, 5-7, 7-6 (7) pobjedom protiv drugog nositelja Rusa Marat Safina. Nakon poraza u finalu Wimbledona protiv Ivaniševića te pobjednika ATP turnira u Montrealu Rumunja Andrea Pavela i Brazilca Gustva Kuertena u Cincinnatiju dvostruki pobjednik »US Opena« pokušat će protiv Kuertena zaslužiti svoj prvi naslov ove sezone. Finale »RCA Championshipsa« između Patricka Raftera i Gustava Kuertena bila je repriza prošlotjednog finalnog dvoboja u Cincinnatiju, kada je Kuerten slavio sa 6-1, 6-3. Rafter je, kao pobjednik, osim 50 ATP bodova zaslužio i 115.000 američkih dolara. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ivanišević na 11. mjestu</p>
<p>ZAGREB/MONTE CARLO, 20. kolovoza (Hina)</p>
<p> - Hrvatski tenisači Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić na najnovijoj ATP listi nisu napravili pomak, ali su dobrim nastupima na turniru u Indianapolisu povećali svoj bodovni saldo. </p>
<p> Ivanišević je i dalje na 11. poziciji, ali se sa 22 nova boda, zarađenih plasmanom u polufinale Indianapolisa, priližio desetoplasiranom Corretji na samo osam bodova zaostatka. </p>
<p> Ljubičić je također zadržao svoju prošlotjednu poziciju - 43. mjesto i plasmanom u 3. kolo Indianapolisa priskrbio četiri nova boda. </p>
<p> Među prvih deset nema nikakvih promjena, na vrhu je Gustavo Kuerten, ispred Agassija i Ferrera. Veliki pomak napravio je mladi Amerikanac Andy Roddick koji je pobjedom na turniru u Washingtonu skočio sa 27. na 16. mjesto. </p>
<p>REDOSLIJED: 1. (1) Gustavo Kuerten (Bra) 705 bodova, 2. (2) Andre Agassi (SAD) 633, 3. (3) Juan Carlos Ferrero (Špa) 537, 4. (4) Patrick Rafter (Aus) 527, 5. (5) Lleyton Hewitt (Aus) 435, 6. (6) Sebastien Grosjean (Fra) 359, 7. (7) Tim Henman (VB) 337</p>
<p> 8. (8) Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 298, 9. (9) Roger Federer (Švi) 294, 10. (10) Alex Corretja (Špa 288, 11. (11) GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 280, 12. (12) Arnaud Clement (Fra) 251, 13. (13) Jan-Michael Gambill (SAD) 235, 14. (15) Guillermo Canas (Arg) 229, 15. (14) Carlos Moya (Špa) 226, 6. (27) Andy Roddick (SAD) 225, 16. (17) Fabrice Santoro (Fra) 225, ,18. (16) Nicolas Escude (Fra) 217, 19. (18) Albert Portas (Spa 209, 20. (19) Thomas Johansson (Šve) 208... 43. (43) IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 128... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski odbojkaši i konačno na SP</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska muška odbojkaška reprezentacija definitivno je izborila nastup na Svjetskom prvenstvu, koje će se održati od 28. rujna do 13. listopada 2002. u Argentini. </p>
<p> Hrvatska reprezentacija najbolja je drugoplasirana reprezentacija nakon pet kvalifikacijskih turnira. Podsjetimo, na kvalifikacijskom turniru u Sevilli sredinom srpnja Hrvatska je u skupini sa Španjolskom, Austrijom i Norveškom zauzela drugo mjesto, pobijedivši Austriju i Norvešku sa 3-0, te izgubivši od domaćina 2-3. Budući da su do kraja europskog dijela kvalifikacija ostala još dva turnira, te da će plasman na SP izboriti tri najbolje drugoplasirane reprezentacije, hrvatski odbojkaši u najgorem slučaju će biti treća drugoplasirana selekcija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Policija BiH traži Karadžića u Crnoj Gori?</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Ophodnja bosanskohercegovačke policije, u kojoj su i po jedan Hrvat i Bošnjak, patrolira Crnom Gorom, postavlja nadzorne točke i kontrolira putnike, a sve kako bi ušla u trag haaškom optuženiku Radovanu Karadžiću. Takvu je tvrdnju, dvaput u razmaku od nekoliko dana, objavio podgorički list Dan što su, zajedno s reakcijama i demantijima nadležnih institucija BiH, prenijeli sarajevski mediji.</p>
<p>Prema sarajevskom Dnevnom avazu, taj podgorički list, inače probeogradski i promiloševićevski orijentiran, u petak je objavio da su - pod maskom borbe protiv krijumčarenja i sive ekonomije koju je pokrenula crnogorska vlada - pripadnici pogranične policije BiH u suradnji sa SFOR-om krenuli u dosad najopsežniju operaciju uhićenja Radovana Karadžića. Dan je također ustvrdio da je policija BiH dozvolu za ulazak na teritorij SRJ dobila od Vojske Jugoslavije. </p>
<p>Prema šefu Državne granične službe (DGS) BiH Fadilu Jagancu, podgorički dnevnik cijelu je priču izmislio. »Ništa od onoga što tamo piše nije točno. DGS radi na svom području i nikad nije bilo nikakvih sporazuma sa VJ«, izjavio je Jaganac za Dnevni avaz. Napomenuo je da ta služba pojačano radi na svim prijelazima kako bi spriječila krijumčarenje i kriminal. </p>
<p>Informaciju lista Dan demantirale su i nadležne institucije Republike Crne Gore, te VJ, ali je na njegovim stranicama u nedjelju - o tome izvješćuje sarajevsko Oslobođenje - otisnut novi članak na istu temu. U njemu se ponavlja tvrdnja da policija BiH patrolira prostorom Crne Gore, pri čemu je navodno legitimiran i novinar podgoričkog dnevnika. Ovaj put priča je pojačana fotografijama i izjavama stanovnika nekoliko crnogorskih pograničnih mjesta, koji tvrde da se na njihovom području kreću patrole policije BiH. </p>
<p>I. Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Srbiji rekonstrukcija Đinđićeve vlade ili novi izbori </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Postoji li mogućnost da padne vlada Zorana Đinđića središnje je političko pitanje u Srbiji. Većina u vladajućoj koaliciji DOS misli da za to ne postoji ni teoretska pretpostavka. Naime, oni tvrde da Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice - koja ima otprilike četvrtinu zastupnika unutar te koalicije u Skupštini Srbije - čak i kad bi uza sebe uspjela vezati svu oporbu poput Miloševićevih socijalista, Šešeljevih radikala i arkanovaca (SSJ), ne bi imala dovoljno glasova za rušenje vlade.</p>
<p>DSS je prošloga petka povukao predstavnike iz vlade (potpredsjednika i ministra zdravlja) ističući nespremnost da sudjeluje u »daljnjem vladinom samozavaravanju i obmanjivanju građana Srbije«, optuživši je za nesposobnost da se bori s organiziranim kriminalom. </p>
<p>Vladajuća koalicija u Skupštini Srbije ima ukupno 176 zastupnika, od kojih 45 mandata pripada DSS-u. To znači da bi i bez te stranke DOS imao većinu od 131 zastupnika. SPS ima 36, radikali 23, a Stranka srpskog jedinstva 15 mandata, što je ukupno (ipak) nedostatnih 119 glasova. Dosovci napominju da mogu prihvatiti činjenicu nastajanja nove koalicije koju bi činile te stranke, ali da to za njih nužno ne znači i raspisivanje novih izbora.</p>
<p> Oni žele pregovarati i naći zajednički jezik s DSS-om, no pitanje je koliko je to moguće nakon optužbi kojima su se Đinđićev i Koštuničin blok uzajamno »častili« u posljednje vrijeme. </p>
<p>Potpredsjednik DSS-a i predsjednik republičke skupštine Dragan Maršićanin izjavio je, ali ne i objasnio, kako postoji teoretska mogućnost da se sruši vlada te da se za to dovoljno pozabaviti brojem zastupnika koji su rezervirani prema vladi. Računa se da među 17 stranaka DOS-a ima onih koje bi se možda mogle pridružiti rušenju vlade, a to su Pokret za demokratsku Srbiju Momčila Perišića i Nova Srbija Velimira Ilića. </p>
<p>Rasprava o radu republičke vlade bit će pokrenuta u DOS-u ovoga tjedna kad se jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica vrati s odmora. U međuvremenu rezultate Đinđićeve politike preispituju skupštinski odbori. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Srbiji dobro stoji samo proizvodnja alkohola</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Ovog ljeta jugoslavenska industrijska proizvodnja bilježi jedno od težih razvojnih razdoblja i proširuje popis neslavnih rekorda: sadašnja razina proizvodnje niža je za oko 70 posto od onoga što je Srbija ostvarivala 1989. godine. Analitičari tom podatku dodaju i crnohumornu dimenziju: isti opseg kao prije 12 godina zadržale su samo dvije industrijske grane: proizvodnja duhana i pića. </p>
<p>Ključne industrijske grane odnosno nositelji gospodarskog razvoja, poput proizvodnje prometnih sredstava, strojogradnja i prerada metala spale su na razinu od jedva pet do deset posto onoga što se ostvarivalo 1989. godine. </p>
<p>Prehrambena industrija, prerada kemijskih proizvoda i industrija građevinskog materijala za sada jedva dosežu polovinu proizvodnje koja je postojala početkom devedesetih godina. Dramatiku sadašnjih ekonomskih prilika, tvrde ekonomisti, pokazuje podatak da je 1990. godine učešće industrije u potrošnji električne energije u Srbiji iznosilo 47 posto, a sada iznosi jedva 20 posto. Domaćinstva su početkom devedesetih godina trošila oko 46 posto ukupno proizvedene energije, a sad je njihovo učešće u potrošnji povećano na oko 61 posto. Slijedom tih podataka, beogradski Glas javnosti piše da je u Srbiji sve kao u tragikomičnom vicu: više se pije, više se puši, više se troši struja po kućama, a nitko ništa ne radi.</p>
<p>Dodatni hladan tuš stigao je Srbiji i iz najnovijih projekcija Svjetske banke o procjeni razvoja u sljedećem desetljeću. Studija ove međunarodne financijske institucije predstavljena je nedavno u Beogradu, i prema projekciji stranih eksperata, SR Jugoslaviji je za spomenuto razdoblje predviđen gospodarski rast od samo četiri posto godišnje. To znači da bi 2010. godine Jugoslaveni trebali živjeti s nacionalnim dohotkom od 2500 dolara po stanovniku, a bruto društveni proizvod SRJ iznosio bi 80 posto onoga iz 1989. godine. To znastvenici u Srbiji zovu »sporim povratkom u budućnost«, a radi se o više nego skromnom rastu u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nove masovne grobnice u Srbiji dokazi protiv Miloševića</p>
<p>Istražitelji su pronašli tri nove masovne grobnice, u kojima se, prema procjenama, nalazi još 1000 tijela / Milošević je suradnicima naredio da dokaze o zločinima na Kosovu prebace u Srbiju</p>
<p>LONDON, 20. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U vrijeme NATO-ove kampanje 1999., pobojavši se da će zločini na Kosovu biti otkriveni, režim u Beogradu je naredio da se tijela ubijenih Albanaca prebace u Srbiju i tamo sakriju ili zakopaju. Kako navodi londonski Times od ponedjeljka, po skrivenim grobnicama u Srbiji do danas su iskopana tijela 263 Albanca, a istražitelji su u međuvremenu pronašli tri nove masovne grobnice, u kojima se, prema procjenama, nalazi još 1000 leševa. Riječ je o jakom dokaznom materijalu protiv Slobodana Miloševića. </p>
<p>Vjeruje se da je 26. ožujka 1999. Milošević sazvao sastanak u Beogradu, na kome su bili nazočni i šef policije Vlastimir Đorđević, šef službe državne sigurnosti Rade Marković i tadašnji ministar unutrašnjih poslova Vlajko Stojiljković. Na tom je sastanku zaključeno da će NATO ili UN, ako jednoga dana dođu na Kosovo, tamo naći dokaze o masovnim ratnim zločinima. Zato je donijeta odluka da se tijela ubijenih Albanaca iskopaju iz masovnih grobnica na Kosovu i prebace u Srbiju. Za posao iskapanja bili su uz ostalo prisilno angažirani i neki kosovski Romi. Jedan od njih, Shefki Salihu iz Prizrena ispričao je kasnije da se radilo o užasnom zadatku, te da je mnoga tijela muškaraca, žene i djeca raskomadao bager. </p>
<p>Premda se u javnosti držao bahato, Milošević se bojao Haaškog suda - unatoč nagađanjima da je kod zapadnih diplomata 1995. izborio da ga se ne goni za ratne zločine - kao nagradu za svoj pristanak na Daytonski sporazum. Kapetan Dragan Karleuša, kome je u Srbiji sada povjerena službena istraga o cijelom slučaju, tvrdi, pozivajući se na »detaljne dostupne dokaze«, kako je Milošević u ožujku 1999. doista naredio svojim suradnicima da »raščiste« dokaze s Kosova. Ironično, ta bi naredba mogla biti najveća Miloševićeva pogreška, jer će istražitelji u Haagu nastojati dokazati da je upravo on bio na čelu zapovjednog lanca.</p>
<p>Prema beogradskim izvorima, Vlajko Stojiljković (protiv koga je u međuvremenu također podignuta haaška optužnica), rekvirirao je sve dostupne kamione-hladnjače na Kosovu da pomoću njih prebaci u Srbiju mrtva tijela. Dio tih tijela spaljen je u visokim pećima u Trepči i Boru, a ostatak je zakopan u Srbiji. </p>
<p>Jedna hladnjača puna tijela bačena je u Dunav, blizu Kladova. Roniocu Živadinu Đorđeviću, koji je u travnju 1999. u toj potopljenoj hladnjači otkrio mrtva tijela, vlasti su naredile da o tome šuti. Ni novim vlastima u Beogradu isprva se nije žurilo da razotkriju zločine počinjene u Miloševićevo doba. No, potom su shvatile da bi se otkrivanjem tih zlodjela javno mnijenje u Srbiji moglo pripremiti za izručenje Miloševića. To bi pak zemlji donijelo milijune dolara strane pomoći i ulaganja. </p>
<p>Stoga je, kako tvrdi Times, skrojen plan da se objavi istina o zločinstvima na Kosovu i to preko lista Timočka krimi revija koju uređuje stanoviti Dragan Vitomirović. Vitomirović je zatražio intervju od Živadina Đorđevića, ali ronilac nije htio govoriti o tijelima u potopljenoj hladnjači, sve dok Vitomirović nije izvukao iskaznicu DB, srpske službe »Državne bezbednosti«. Vitomirović, za koga beogradski izvori tvrde da je prijatelj ministra unutrašnjih poslova Dušana Mihajlovića koji je i sam bivši pripadnik DB, objavio je priču o kamionu bačenom u rijeku 1. svibnja ove godine, više tjedana prije Miloševićeva izručenja, podsjeća Times. </p>
<p>Vijest o tijelima Albanaca u Dunavu potom su prenijeli beogradski i svjetski mediji. Tijela ubijenih s Kosova danas su jaki dokazni materijal u predstojećem suđenju Slobodanu Miloševiću - najvećem suđenju za ratne zločine od vremena Nürnberškog procesa.
»Ima mnogo Srba koji nastavljaju trubiti dosadnu mantru nijekanja. Reći će vam da su oni bili žrtve i da je njihova armija (VJ) bila profesionalna, moralna organizacija koja se borila protiv vanjske agresije. Ako je na Kosovu bilo pretjeravanja, da je to djelo paravojnih grupa koje su operirale izvan državne jurisdikcije«, navodi Times. List dodaje da su te tvrdnje »podupirali neki neiskreni zapadni diplomati, novinari i vojni časnici koji ističu broj Srba ubijenih na Kosovu, vjerojatno njih oko 1500, kao da to na neki način dovodi u ravnotežu više od 7400 albanskih civila koji su ubijeni ili nestali u proljeće i ljeto 1999. kao rezultat jugoslavenske državne politike. No, kako zaključuje britanski list, dok se u okolici Beograda i diljem istočne Srbije iskapaju tjelesni ostaci u raspadanju, uvjerljivost tih glasova postaje sve manja. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sve manje »socijalnog« u njemačkih socijaldemokrata</p>
<p>Neoliberalizam, odnosno blairovski »treći put« trebali su pomoći oporavku posrnulog njemačkog gospodarstva / Prognoze najavljuju povećanje broja nezaposlenih s 3,5 na četiri milijuna</p>
<p>BERLIN, 20. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prijedlog je člana predsjedništva Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i njezinog bivšeg višegodišnjeg predsjednika a sadašnjeg ministra obrane Rudolfa Scharpinga da mlađim nezaposlenima koji odbiju ponudu za zapošljavanje treba uskratiti novčanu pomoć. </p>
<p>To je ponukalo Stefanie Haberstock komentatoricu visokotiražnog dnevnika Bild od ponedjeljaka da postavi pitanje: »Koliko je SPD još socijalna stranka?« Gerhard Schröder govori o kresanju novčane pomoći »lijenčinama s burze rada, a ministrica Ulla Schmidt namjerava smanjiti mnoga dosadašnja prava zdravstvenih osiguranika.</p>
<p>Još prije samo nekoliko mjeseci planovi njemačkih socijaldemokrata da reformiraju njemačku socijalnu državu nailazili su na aplauz s komentatorskih stupaca Bilda. Komplimenti su dolazi ne samo od mladih konzervativaca nego i iz pera vodećih poslovnih ljudi. Govorilo se da to nije čudno, jer socijaldemokratski kancelar je »drug šefova«. </p>
<p>Što se u međuvremenu promijenilo da konzervativni komentatori liju krokodilske suze za socijalnom komponentom SPD-a? Naprosto, približavaju se savezni izbori i očito nije više vrijeme za Bildove komplimente crveno-zelenoj koaliciji. Istodobno, u SPD-u je manje ili više javno prisutan latentni sukob između tradicionalista i modernista. Tradicionalisti, koje vodi bivši predsjednik SPD-a Oskar Lafontaine, inzistiraju na starim socijaldemokratskim vrijednostima kao što su socijalna pravda i solidarnost. Oni njemačkim socijaldemokratima predbacuju da su napustili socijaldemokratski put i skrenuli potpuno u neoliberalizam. </p>
<p>Modernisti koje predvodi Schröder priznaju da su na tzv. trećem putu koji su projektirali zajedno s britanskim premijerom Tonyjem Blairom. Prema tom programu, od blagodati njemačkog socijalnog-tržišnog gospodarstva malo bi ostalo. Samo oslobađanje poduzetnika od prevelikih opterećenja države blagostanja može stvoriti nova radna mjesta. Gospodarski zamah može smanjiti nezaposlenost. Reforme koje je Schröder započeo donedavno su, prema gospodarskim pokazateljima, davale nade da će »treći put« biti jednako uspješan u Njemačkoj kao i na Blairovom Otoku. No, proteklih dana nadvili su se tamni oblaci nad njemačke gospodarske izglede i pljušte prognoze neovisnih gospodarskih instituta, koje govore da od očekivanog smanjenja nezaposlenost neće biti ništa.</p>
<p>Naime, stopa gospodarskog rasta sve je manja. Stručnjak za gospodarski rast iz Kiela u ponedjeljak je za dnevnik Berliner Zeitung najavio da bi umjesto očekivanih 3,5 milijuna nezaposlenih, do kraja godine njihov broj mogao porasti na četiri milijuna, a u veljači iduće godine čak na 4,2 milijuna. Ako se takav razvoj događaja nastavi, kritičari predviđaju da će navodni »drug šefovima« postajati sve više »šef drugovima«. To znači da će biti sve manje spreman na nove reforme na neoliberalnom putu, jer bi mu to moglo doći glave pred iduće izbore koje prema dosadašnjim prognozama može dobiti. Stoga se očekuje da će biti sve manje unutarstranačkih rasprava između tradicionalista i modernista. Ako je suditi prema zadnjim istupima, Schröder stavlja moratorij na sve rasprave o reforama i apelira da se oko crnih gospodarskih prognoza ne stvara panika. Scharpingovo izlijetanje s prijedlogom za smanjenje pomoći nezaposlenim mladima koji odbiju ponudu za posao mogla bi se pokazati kao solo istup koji oporba pokušava iskoristiti, predstavljajući se većim socijaldemokratima od njih samih.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bugare čeka skuplja struja</p>
<p>SOFIJA, 20. kolovoza </p>
<p> - Bugarski premijer, bivši kralj Simeon, najavio je niz mjera šok terapije, među kojima i fiskalnu reformu, radi pokretanja i ozdravljenja bugarskog gospodarstva.</p>
<p> Prva od tih mjera, povećanje cijena električne energije i grijanja od 1. listopada, pogoditi će izravno birače kojima je bivši kralj obećao brzo poboljšanje životnog standarda. Zauzvrat, sadašnja minimalna plaća od 85 leva (43 eura), porast će u listopadu do 100 leva (51 eura).</p>
<p> To će predstavljati povećanje za više od 17 posto, u prvom koraku prema povišenju prihoda najslabije plaćenih Bugara«, naglasio je premijer u svom prvom govoru nakon preuzimanja dužnosti 24. srpnja, kojeg su prenijeli državni radio i televizija.</p>
<p> Dječji doplatak će se udvostručiti od 1. siječnja 2002. godine, dodao je on. Najavljujući i oštre mjere fiskalne politike, premijer je rekao kako će one »stvoriti klimu pogodnu za ulaganja, rast gospodarstva i novo zapošljavanje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>I kapitalisti mogu biti članovi kineske komunističke partije </p>
<p>Teorijsko objašnjenje za heretični zaokret: U vrijeme Marxa i Engelsa nije bilo zrakoplova, a u Lenjinovo vrijeme nije bilo nuklearnog oružja, Komunistički manifest objavljen je prije 153 godine i danas nije moguće slijediti svaku riječ koja je napisana u ono doba </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Iz Kine upravo stiže ideološka senzacija, prava bomba: kapitalisti mogu postati članovi Komunističke partije! Komunisti i kapitalisti su - barem dosad - bili smrtni neprijatelji, pa ni ideja o mogućnosti njihova zajedničkog djelovanja u Kini nije nastala naglo, preko noći. Zapravo sazrijeva godinama, još od vremena Denga Xiaopinga, glavnog arhitekta novijih kineskih promjena. Deng je prije dva desetljeća izazvao senzaciju kad je hrabro rekao kako »malo kapitalizma ne škodi« i nametnuo uvažavanje tržišnih zakonitosti. </p>
<p>Ubrzo je ta zamisao i teorijski razrađena, pa se gospodarski sustav kompromisno nazvalo »plansko-tržišnim«. Omogućilo se javno djelovanje i poslovanje bivšim kapitalistima koji su uspjeli preživjeti revolucionarne progone. Malobrojni su, dolaskom komunista na vlast, 1949., bili proglašeni »rodoljubnim kapitalistima« ako su pravodobno svoje tvornice, druga poduzeća i imovinu »dobrovoljno« predali državi. </p>
<p>Posljednjih godina, zahvaljujući Dengovim reformama, među kapitalistima se našao i dio članova partije, pa i vodećih kadrova koji su zapravo bili u najpovoljnijem položaju da privatizacijom preuzmu neka poduzeća ili da pokrenu nove profitabilne poslove. </p>
<p>Naravno, moralo se naći ideološka opravdanja za tu herezu, pa se govorilo da su se promijenili povijesni uvjeti, da u vrijeme Marxa i Engelsa nije bilo zrakoplova, a u Lenjinovo vrijeme da nije bilo nuklearnog oružja. A u izmijenjenim uvjetima moraju se mijenjati i odnosi u partiji i društvu. U posljednje doba i Jiang Zemin razrađuje tu argumentaciju, pa govori: »Marx je živio prije više od 150 godina, Komunistički manifest objavljen je prije 153 godine i danas nije moguće slijediti svaku riječ koja je napisana u ono doba«. U novijim javnim istupima razrađuje teoriju koju službeni mediji proglašavaju novim doprinosom marksizmu i učenju Mao Zedonga i Denga Xiaopinga. Nazivaju je »Tri predstavljanja«, tj. partija mora predstavljati napredne proizvodne snage, naprednu kinesku kulturu i temeljne interese većine.</p>
<p>A kako novi, zaslužni i sve ugledniji vlasnici privatnih poduzeća, visokosposobni stručnjaci i kineski menadžeri stranih kompanija pomažu izgradnji kineskog socijalizma, takvi trebaju biti dobrodošli i u partiji. </p>
<p>Nova teorija trebala bi biti uključena u partijski statut koji bi se usvojilo na kongresu potkraj 2002. godine. No, kako život ne čeka kongrese i statute, mnogi članovi partije koji su postupno postali bogati privatni poduzetnici, kapitalisti, nisu isključeni iz partije. Isto tako, neki novi ali i stari kapitalisti primljeni su u partiju iako to još nije službena partijska politika. </p>
<p> Konzervativna stara garda, odnosno njihovi mlađi istomišljenici, koriste čak i novi medij - internet - kako bi upozorili da Jiang krši statut partije i osnovne zasade komunizma. Teorijski časopis Težnja za istinom, koji vode tvrdokorni ljevičari, objavio je nekoliko tekstova u kojima se zahtijeva čuvanje čistoće partije, jer - ako se u nju primi kapitaliste - oni će preuzeti moć u partiji i izmijeniti njenu prirodu, partija više ne može biti avangarda radničke klase, a promjena može upropastiti partiju i državu. Cenzura je zabranila časopis, što je zapravo pojačalo zanimanje za tekstove zbog kojih je to učinjeno. </p>
<p>Usprkos nezadovoljstva u nekim sredinama, službeni partijski teorijski časopis je prošle srijede napisao: »Odluke su već donesene i protivljenje je uzaludno«. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Tko nas predstavlja: Hrvatski sabor u Zagrebu ili Sabor svih Hrvata na Žnjanu?</p>
<p>Kaže se da narod zaslužuje vlast koju ima, ali također i vlast zaslužuje oporbu koju ima. I to zbog toga što narod bira vlast, ali i vlast svojim postupcima pridonosi oblikovanju oporbe. Onog trenutka kad narod osjeti da njegova korist nije prvi cilj njenih zastupnika u Saboru, tada se može dogoditi ovo što se događa kod nas, da se saziva divlji Sabor svih Hrvata na Žnjanu.</p>
<p>Naši saborski zastupnici koji podupiru vlast ruše svoj ugled u očima onih koji su ih birali, iz dva razloga: Oni su stvorili za sebe »saborske mirovine, koje su nedopustive i nemoralne« (V. Begović, SSSH). Tako su prekršili glavno pravilo demokracije o jednakosti svih građana u pravima i obvezama. Zastupnike u Saboru čini se ujedinjuju velikim dijelom cehovski privilegirani interesi te ne čudi stvaranje nelegalnih sabora koji će »voditi brigu o svim Hrvatima«. </p>
<p>Drugi je razlog okupljanje skoro svih stranaka u protuhadezeovsku koaliciju. Poznato je da se u demokracijama oblikuje vlast s podrškom u parlamentu do 60 posto zastupnika. Danas bi, zbog nesuglasica s nekim Vladinim odlukama, HSLS mogao biti sasvim pristojna oporbena stranka.</p>
<p> Kako nijedna vlast u demokraciji ne može dobro vladati bez oporbe, to »šestorka« ponovo vraća na političku scenu HDZ, čija je smjena i bila razlogom koalicijskog saveza raznorodnih stranaka. Poslije uvođenja parlamentarnog sustava promjenom Ustava ne postoji razlog koaliranja šestorke, ako ne postoje među njima neki tajni stranački aranžmani koji, očito, ne vode računa o dobru naroda. Zato se na političku scenu, u nedostatku prihvatljivih demokratskih stranaka, vratio HDZ, koji su željeli udaljiti od vlasti zbog bahatosti njegove vlasti i bezakonja.</p>
<p>HDZ naziva ovu vlast komunističkom ne razmišljajući da tim imenom »kite« i njene birače, kojih je skoro dvije trećine hrvatskoga glasačkog tijela. To je tipično ponašanje ljudi koji se s nedemokratskim deficitom nisu naučili da je svaka vlast hrvatska dok god uživa podršku većine u Saboru. Nije jasno međutim koji to tajni računi drže male stranke u vlasti, koje su višak i balast vlasti jer se teže dogovara kad ima više sudionika. Tako se danas hrvatski birač nalazi u neugodnoj situaciji da bira između nepotrebnoga i neefikasnoga koalicijskog konglomerata koji je od prošle vlasti preuzeo kao brigu čuvanje privilegija i onih koje smo već vidjeli nažalost po velikom bezakonju.</p>
<p> Ako Hrvatski sabor ne funkcionira kao pravo zastupničko tijelo, onda je normalno očekivati nicanje samozvanih »zastupničkih sabora«, i to baš u izoliranoj Dalmaciji, iza kojih nastoje biti oni koji teško mogu demokratskim putem do vlasti. U ovoj teškoj materijalnoj i moralnoj krizi naše države nema nažalost nedužnih, ma kako uzvišeno o sebi Vlada razmišljala.</p>
<p>Mr. LUKA VUCO, Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Članak u kojem je autor puno toga izmiješao </p>
<p>Pod bombastičnim naslovom »Kojim bi hotelskim direktorima usred ili na kraju sezone trebalo uručiti otkaze« objavljen je u Vjesniku (Stajališta, 16. kolovoza) tekst koji sam kao dugogodišnji turistički djelatnik sa zanimanjem pokušao pročitati, misleći da ću dobiti nove spoznaje o financijskim poslovanju u hotelijerstvu.</p>
<p>Međutim, od toga nije bilo ama baš ništa. Autor vjerojatno mnogo toga zna budući da je diplomirani ekonomist i član Ekonomije moderne i još k tomu radi u Narodnoj banci Hrvatske, kako to sve piše u bilješci, ali nažalost, prema mojemu sudu, nije napisao ono na što je želio skrenuti pozornost sada aktualnoga turizma.</p>
<p>Napis je pun meni nerazumljivih rečenica, vjerojatno prepisanih, i to loše, iz materijala autoru dostupnih, gdje je puno, puno toga izmiješano: loši gosti s nedovoljno dubokim džepovima, PDV, loše odluke hotelijera - nesposobnih itd. Stoga me čudi kako je taj tekst uopće i s takvom opremom objavljen. </p>
<p>MARKO KOLARIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Protjerajmo one koji nam kuju robovsku budućnost</p>
<p>Kao u doba pada Vukovara kada smo svi disali kao jedan, tako su i danas ugroženi vitalni nacionalni interesi, ali umjesto zbijanja redova, međusobno si prijetimo kopajući si, zaslijepljeni, svoju vlastitu raku.</p>
<p>Svakako treba istjerati na čistac sve zločine, zablude, naivnosti i greške ustaških i partizanskih vlasti, ali to treba ostaviti povjesničarima, a medijsku halabuku napraviti u monotonom vremenu blagostanja, a ne u sadašnjem trenutku, kada nam visi Damoklov mač nad glavom.</p>
<p>U tijeku je proces globalizacije, čiji je jedan segment i neokolonizacija interesantnih zemalja, među kojima je i Hrvatska, od strane zapadnih kapitalista. </p>
<p>Dakle, dok trustovi mozgova, koji posjeduju ogromnu vojnu i ekonomsku moć, proučavaju načine našeg porobljavanja i istrebljenja, mi se svađamo kako je trebalo reagirati prije šezdeset godina - to je naša reakcija na današnja svjetska politička kretanja!</p>
<p>Sve nas je manje, politička je situacija nezavidna i krajnje je vrijeme da zajednički s ili bez ikonografije, kako je komu drago, okrenemo svoje oružje (prije svega mislim na novinarska pera i antikolonijalni kurs oficijelne politike) u istinske neprijatelje hrvatske države. </p>
<p>Da je MMF-u glavna preokupacija kolonijalno podčiniti Hrvatsku (zajedno s mnogim drugim državama »nerazvijene demokracije«), kleli su se i dokazivali pojedini naši stručnjaci, koji bi ubrzo nakon svojih izlaganja bili medijski linčovani etiketama katastrofičara, a njihovo apeliranje na zdrav razum i kontraakciju nazivali su zapadnjački apologeti i naivni amerikanofili teorijom zavjere, ali najnoviji događaj skida svaku primisao o dobrim i čestitim namjerama MMF-a prema Hrvatskoj.</p>
<p>Američki ekonomist Joseph Stiglitz, bivši potpredsjednik Svjetske banke, u pokajničkoj maniri je progovorio u The Observeru o principima i ciljevima MMF-a potvrdivši najzloslutnija nagađanja naših tzv. katastrofičara. Nakon te ispovijesti promptno bismo trebali zakopati sve ideološke ratne sjekire, dok ne protjeramo, poput Botsvane, sve one koji nam u vlastitom dvorištu kuju robovsku budućnost.</p>
<p>PETAR VULIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>O biotehnologiji se u Hrvatskoj i te kako raspravlja </p>
<p>Tekst poslovnog konzultanta i političkog analitičara Zdravka Mršića »Ničim se neće moći zaštititi to hrvatsko 'zeleno zlato'« (Vjesnik 4. i 5. kolovoza 2001.) neugodno me je iznenadio. Mislim da je tim tekstom pokazao da nije čitao ono što je o takvim temama pisao »Vjesnik«, a da se o stručnim krugovima i ne govori. Time gube na uvjerljivosti i ostali njegovi tekstovi. Pisan je podosta konfuzno i nije na razini ostalih tekstova toga autora, što ipak nije razlog mome javljanju.</p>
<p> Pišem ovih nekoliko redaka zbog tvrdnje: »U Hrvatskoj se nije javno vodila duboka utemeljena odgovorna rasprava o biotehnologiji«. Da je proteklih godina autor pozornije pratio samo ono što se o tome pisalo na stranicama ovog dnevnika koji se čita sa sve većim uživanjem ne bi napisao takav zaključak. Posebno mislim na brojne tekstove prof. M. Jošta ali i drugih stručnjaka. A da se i ne navode ostale aktivnosti hrvatskih stručnjaka i znanstvenika na području o etičkim problemima tog područja.</p>
<p>Zato tog autora upućujem da pročita izvrstan članak Nade Gosić: »Bioetika u Hrvatskoj«, inače prve doktorice bioetike na ovim prostorima. Tekst je objavljen u časopisu »Filozofska istraživanja (br. 77-78, str. 385-400).</p>
<p> Pridodat ću, ovih dana čula sam boraveći u Malom Lošinju da će se krajem rujna održati u tom lijepom gradiću drugi simpozij o bioetici. Možda će tada ugledni komentator promijeniti mišljenje o tome što promišljaju hrvatski znanstvenici i stručnjaci uz pomoć svojih stranih kolega. </p>
<p>PAVLICA HORVAT, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Jedan od pritvorenih i lani podmetao požare</p>
<p>U prvoj polovini godine izbilo 319 požara na otvorenom, a uzrok nije poznat za čak 203/ Za 104 požara utvrđeno da su im uzrok bili nehaj ili nepažnja, u šest slučajeva vatru je skrivila dječja igra, u pet slučajeva prirodna pojava, a u samo jednom slučaju utvrđena je namjera</p>
<p>ŠIBENIK, 20. kolovoza</p>
<p> - Zahvaljujući brzoj policijskoj intervenciji, iza brave su čak trojica izazivača požara na šibenskom području. Oni su, nakon kriminalističke obrade, privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Šibeniku uz kaznenu prijavu, a sudac im je izrekao i mjeru zadržavanja u pritvoru. </p>
<p>U samo 15 dana na području je županije izbilo čak 130 požara, a u samo jednom danu, 11. kolovoza, planulo je na čak 21 mjestu. Neke od tih požara skrivilo je troje građana županije te jedan stanovnik Zagreba. Za njih se osnovano sumnja da su požare izazvali namjerno ili iz nehata.</p>
<p> Policijski su djelatnici najprije uhitili 37-godišnjeg N. M. iz Knina koji je paleći stogove sijena u Strmici nedaleko od Knina izazvao požar, a kasnijom je kriminalističkom obradom ustanovljeno da je izazvao još tri požara na kninskom području. Nakon ispitivanja u policiji priveden je u Istražni centar, a nakon toga sproveden u pritvor. </p>
<p>Nadalje, policija je uhitila B. K. (23) iz Radonića u šibenskome zaleđu kojeg se sumnjiči da je izazvao, odnosno podmetnuo požar u Vrpolju, točnije, u tamošnjem zaseoku Jelićima. Taj je požar jedan od četiriju velikih požara koji su tih dana harali županijom i opustošili više od šest tisuća hektara površine. Vatra se od Jelića, nošena jakom burom, proširila na Grebašticu, Šparadiće i Jelinjak, a zbog tog je požara bila preventivno izvršena evakuacija stanovništva na području Šparadića. </p>
<p>Za ovog se piromana zna da je i lanjske godine potpalio nekoliko požara. I on je završio u pritvoru. Požar koji je u kolovozu planuo na otoku Žutu u kornatskom arhipelagu skrivila je žiteljka Tisnoga, 46-godišnja M. J. Ona je nekontrolirano palila smeće na otoku, a kako je u to vrijeme puhao jak vjetar, vatra se otela kontroli. U požaru je stradalo 50 stabala masline i 10 stabala bora. I ona je nakon kriminalističke obrade završila u Istražnom centru, a potom u pritvoru. </p>
<p>Policija je podnijela i kaznenu prijavu protiv 25-godišnjega J. U. iz Zagreba koji je paleći plinski štednjak na otvorenom izazvao požar na otoku Žirju.</p>
<p>Nakon pritvaranja ovih osoba slijedi uobičajeni sudski postupak, a osumnjičeni će se za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom braniti sa slobode. Zasad nije poznato da je neka osoba osumnjičena za ovo kazneno djelo pravomoćno osuđena na zatvorsku kaznu. Inače, zaprijećena je kazna za ovo kazneno djelo zatvor u trajanju od šest mjeseci do pet godina, odnosno u težim slučajevima od jedne do osam godina. </p>
<p>Prema policijskim podacima koji se odnose na požare što su se dogodili u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, kada je izbilo 319 požara na otvorenim prostorima, uzrok izbijanja požara nije poznat za čak 203 požara, za 104 je utvrđeno da je uzrok nehaj ili nepažnja, u šest slučajeva vatru je skrivila dječja igra, u pet slučajeva prirodna pojava, a u samo jednom slučaju utvrđena je namjera. Naime, poznato je da je požar na sportskoj dvorani na Baldekinu skrivila jedna punoljetna muška osoba. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prometna nesreća završila palicom za baseball </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - U ponedjeljak u 4,10 sati sudar dvaju automobila završio je obračunom pomoću palice za baseball. Lakše je ozlijeđen Željko P. (26).</p>
<p> Na njegov je automobil zastava 128, registarskih oznaka ZG 8575 - T, u kojem se u tom trenutku nalazio i Mladen M. (25), na križanju Avenije Dubrovnik i Ulice SR Njemačke naletio s lijeve strane bijeli BMW virovitičkih oznaka.</p>
<p> Nakon sudara iz BMW-a su izišla dvojica muškaraca, od kojih je jedan palicom za baseball razbio stražnji vjetrobran i stražnji lijevi prozor na zastavi. </p>
<p>Isprovociran tim činom Željko P. je izišao iz zastave i potukao se s napadačem, pri čemu je zaradio ranu na čelu. </p>
<p>Željko je uspio nasilniku oteti palicu, te su se napadači pokupili u BMW i pobjegli preko Mosta mladosti. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Autom bez registracija porušio vrbe, vozač nepoznat</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 20. kolovoza</p>
<p> - U ponedjeljak ujutro nepoznati je vozač svojim vozilom na ravnom dijelu ceste u Jalšju iz nepoznatog razloga sletio u odvodni kanal s desne strane ceste i porušio nekoliko stabala vrbe. Srećom ozlijeđenih nije bilo kao ni očevida policije, a vozilo je potpuno uništeno i brzo uklonjeno.</p>
<p> Kako na vozilu nije bilo registarskih tablica, može se pretpostaviti da je uzrok nesreće vozačev umor, moguća alkoholiziranost ili prebrza vožnja, a postoji i mogućnost da je vozilo bilo neispravno zato što je na mjesto nesreće vidljivo da je prije slijetanja u kanal vozilo zahvatilo bankinu. Nismo uspjeli doznati ni koliko je u vozilu bilo putnika, a slučajno su ga primijetili putnici jednog od autobusa i obavijestili policiju. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Suprugu i sebe ubio ručnom bombom </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 20. kolovoza</p>
<p> - Ubojstvo i samoubojstvo ručnom bombom posljedica su bračne svađe između Mije (51) i Ljubice (51) Devčić u nedjelju oko 12,30 sati u obiteljskoj kući u Gromačniku na području Sibinja.</p>
<p> U svađi je Mijo uzeo ručnu bombu i aktivirao je.</p>
<p> Od eksplozije su poginuli on i suprugaa, a lakše je ozlijeđena Marija R. (76). Liječnička joj je pomoć pružena u Općoj bolnici u Slavonskom Brodu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Razbojnik je ušao kroz nezaključani podrum</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Na konferenciji za novinare PU zagrebačke u ponedjeljak su iznesene nove pojedinosti o razbojstvu koje je nepoznata osoba izvršila nad bračnim parom Jurjem (72) i Maricom (67) P.</p>
<p> Razbojstvo je izvršeno u subotu između 8 i 13 sati u Ulici Pavla Lončara u Zaprešiću.</p>
<p> Prema novim informacijama razbojnik je ušao kroz podrum koji najvjerojatnije nije bio zaključan.</p>
<p> Naoružan pištoljem prvo je udario Maricu, koju je uz pomoć ljepljive trake i zavoja vezao, a zatim je isto učinio i s njenim suprugom, koji je invalid. Tako vezane razbojnik je tukao rukama i pištoljem tjerajući ih da mu odaju gdje drže novac. Pošto je pokupio još neutvrđenu količinu novca, provalnik je pobjegao.</p>
<p> Svezani su par pronašli nećak Neno Š. i susjed i pružili im prvu pomoć. Supružnici su prevezeni u bolnicu Sveti Duh gdje je ustanovljeno da su oboje od udaraca zadobili potres mozga. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Suprugu i sebe ubio ručnom bombom </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 20. kolovoza</p>
<p> - Ubojstvo i samoubojstvo ručnom bombom posljedica su bračne svađe između Mije (51) i Ljubice (51) Devčić u nedjelju oko 12,30 sati u obiteljskoj kući u Gromačniku na području Sibinja.</p>
<p> U svađi je Mijo uzeo ručnu bombu i aktivirao je.</p>
<p> Od eksplozije su poginuli on i suprugaa, a lakše je ozlijeđena Marija R. (76). Liječnička joj je pomoć pružena u Općoj bolnici u Slavonskom Brodu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Srbijanska policija »izgubila« 800 komada oružja </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Tijekom prošlih godinu dana ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije ukradeno je oko 800 komada oružja, što je izazvalo prilični nespokoj u javnosti budući da ni najveći optimisti ne odbacuju mogućnost da je to oružje na kraju završilo u rukama kriminalaca, piše beogradski dnevnik Blic. </p>
<p>Najveći dio oružja ukradenog iz policijskih skladišta potječe iz dva razbojništva: pljačke policijske postaje Stari grad u Beogradu i nestanka oružja zabilježenog u siječnju na perferiji glavnog grada u Železniku. Tu je iz skladišta MUP-a Srbije nestala veća količina oružja i streljiva vrijednog oko 170.000 DEM, i teškog oko 600 kilograma, a nikakvih službenih priopćenja o istrazi nema. V.F.P. (VL 20. 08. 2001.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kilogram marihuane prokrijumčaren iz BiH</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Kontrolirajući vozila kod naplatnih kućica u blizini Lučkog, policija je u »yugu« u kojem su bili Kristijan R. (22) i Neven K. (22) pronašla kilogram marihuane. Neven K. dogovorio je nabavu droge u Orašju, u BiH, a Kristijan R. unio ju je u Hrvatsku radi preprodaje. </p>
<p>U njihovu društvu u trenutku zapljene marihuane bili su Ozren K. (20) i Željko R. (19) kod kojih su policajci pronašli 0,5 i 0,1 gram »trave«. Ta dvojica su tvrdila da su marihuanu dobila od Kristijana R. i Nevena K., ali je nisu platila. Protiv Ozrena K. i Željka R. podnesena je kaznena prijava zbog posjedovanja droge. Neven K. i Kristijan R. terete se za zloporabu prema više stavaka Kaznenog zakona, a uz kaznenu prijavu privedeni su istražnom sucu Županijskog suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dobio batina i opljačkan za 18.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Teško razbojstvo uz fizičko nasilje i prijetnju nožem zbilo se u nedjelju oko 10 sati u Koledovčini, na području Peščenice. </p>
<p>Savo S. (51) telefonski je dogovorio kupnju plinskih boca u Koledovčini. Na dogovorenom su ga mjestu čekala dvojica nepoznatih mladića od kojih je preuzeo boce pošto ih je platio. No, mladići su vidjeli da Savo S. uza se ima veću svotu novca pa su ga napali. Pretukli su ga i uz prijetnje nožem uzeli mu novac i pobjegli. Savo S., opljačkan za 18.000 kuna, prijavio je događaj policiji i dao detaljan opis napadača. M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ininim Bijelim noćima u Sibiru prijeti zatvaranje</p>
<p>Vlasti Hanti-Mansijske autonomne oblasti na čijem se području nalaze naftna polja Bijele noći i rukovodstvo kompanije za distribuciju nafte Transneft zabranili su transport Inine nafte ruskim naftovodom jer njezina kvaliteta ne odgovara svjetskim standardima</p>
<p>MOSKVA, 20. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ininom naftnom polju Bijele noći u zapadnom Sibiru prijeti zatvaranje crpilišta, a ne isključuje se ni opasnost da hrvatska državna naftna kompanija čak ostane bez tog svog najuspješnijeg investicijskog projekta u Rusiji. </p>
<p>Naime, prošli su tjedan vlasti Hanti-Mansijske autonomne oblasti na čijem se području nalaze Bijele noći i rukovodstvo kompanije za distribuciju nafte Transneft donijeli odluku koja zagrebačkim proizvođačima nafte zabranjuje pristup naftovodu kojim se ona transportira iz zapadnog Sibira do ruskog lučkog terminala Tuepsi na Crnom moru. </p>
<p>Odluka je trebala stupiti na snagu već u petak 17. kolovoza, ali je na intervenciju predstavnika hrvatske Vlade ruska strana pristala da se njezina primjena odgodi na najviše dva do tri tjedna, u očekivanju da će rukovodstvo Ine na čelu s predsjednikom Uprave dr. Tomislavom Dragičevićem hitno doći u Moskvu i riješiti nastali spor.</p>
<p>Ruski izvori tvrde da su bili primorani donijeti odluku o zabrani daljnjeg pristupa Ine naftovodu jer Zagrepčani unatoč brojnim upozorenjima nisu ispoštovali sve obaveze koje su preuzeli ugovorom prilikom kupnje Bijelih noći, a one se prije svega odnosi na kvalitetu nafte prilikom predaje u tzv. magacione naftovode, odakle se dalje nafta transportira prema Tuepsi. Prema istim izvorima, u nafti koju Ina iz Bijelih noći predaje ruskom naftovodu za transport ima previše slobodnog plina pa su tlačne pare u cjevovodu 20 posto veće od dopuštenog, odnosno od međunarodnih i ruskih standarda.</p>
<p>U moskovskom predstavništvu Ine u ponedjeljak nisu htjeli bez odobrenja svog rukovodstva iz Zagreba komentirati odluku o zabrani pristupa naftovodu. Uvjeravali su nas da je problem preuveličan, ali po svemu sudeći Bijele noći ponovo će se naći u središtu velikog diplomatskog i političkog skandala. Tim više što ruska strana ne namjerava povući svoju odluku i tolerirati nepoštivanje propisa i standarda. Kako Ina na svojim naftonosnim poljima u zapadnom Sibiru nema vlastite skladišne prostore, to znači da će u slučaju da spor u najkraće vrijeme ne bude riješen morati obustaviti vađenje nafte. </p>
<p>Uostalom, Bijele noći stalno prate različiti skandali. Bijele noći Ina je kupila uz stopostotno vlasništvo u studenome 1998., a stupila je u posjed i počela vađenje nafte na tim poljima u siječnju 1999. godine. Međutim, ta kupovina odmah je podijelila hrvatsku političku i poslovnu javnost. Za jedne je taj kupoprodajni ugovor bio promašena investicija, a za druge najuspješniji poslovni potez tadašnjeg generalnog direktora Ine Davora Šterna. Vrijeme je, međutim, pokazalo da je ipak riječ o odličnom poslovnom potezu jer donosi visoki profit kompaniji.</p>
<p>Ina je Bijele noći što u gotovini (7,5 milijuna dolara) što kroz usluge (11 milijuna dolara) kupila za samo 18,5 milijuna dolara, istina zahvaljujući i činjenici što je u to vrijeme cijena nafte na svjetskom tržištu bila izuzetno niska - samo 12 dolara za barel. Nakon kupovine Bijelih noći cijena nafte počela je vrtoglavo rasti i više se nije spuštala ispod 24 dolara za barel. Stoga je Ina u vrlo kratkom vremenu svoju investiciju u sibirska naftna polja potpuna isplatila već potkraj prošle godine.</p>
<p>Tako brza isplata i zarada uslijedila je i zato što je Ina unaprijed pripremljenim projektom uvećala dobivanje nafte na svojim sibirskim naftonosnim poljima. Kada je početkom 1999. godine preuzela Bijele noći na tim poljima dobivalo se samo 430.000 tona nafte godišnje. Prošle je godine Ina iz Bijelih noći izvukla i na svjetska tržišta prodala čak 811.000 tona nafte, a taj rekord bit će najvjerojatnije premašen i ove godine, naravno ako hrvatska kompanija uredi odnose sa svojim ruskim partnerima i domaćinima. </p>
<p>Upravo stoga ruska strana poručuje Ini da ako želi raditi i opstati na ruskim naftnim poljima mora poštivati svjetska pravila i svjetske standarde u transportu nafte. </p>
<p>Iz istih razloga prošlog je petka obustavljen transport nafte ruskim naftovodima i trima ruskim naftnim kompanijama.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pave Župan Rusković: Turizam 15 posto jači od lanjskog</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza </p>
<p> - Hrvatski je turizam u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario 15 posto bolje rezultate nego lani, a broj dolazaka inozemnih turista povećan je za 17 posto, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković.</p>
<p>Ova će turistička sezona ostvariti planove ukupnog porasta turističkih dolazaka za 10 do 15 posto u odnosu na također uspješnu prošlu godinu, rekla je ministrica Župan Rusković.</p>
<p>Ministrica je rekla kako je iznenadio porast u kolovozu, koji se nije očekivao jer su smještajni kapaciteti već prošle godine bili popunjeni. Ipak, u dva kolovoška tjedna uzastopce, dodala je Pave Župan Rusković, »bilježi se porast od tri-četiri posto turističkih dolazaka u odnosu na prošlu godinu«.</p>
<p>Govoreći o svome utjecaju kao ministrice turizma na privatizaciju jadranskih hotela, Župan Rusković je kazala da je ona samo član Nadzornog odbora Fonda za privatizaciju te izrazila uvjerenje kako je »jako dobro da Fond ubuduće neće sam donositi odluke o prodaji hotela, posebno ne o važnijim tvrtkama, nego će te odluke donositi Vlada«. Bude li potpisan ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj, odluke će zapravo donositi njihovi stručnjaci zajedno s našima, kazala je ministrica turizma Pave Župan Rusković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>KUH: Kampovi skuplji do 20 posto, a kvaliteta ista</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Iako je u hrvatskim kampovima u prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno 14 posto više turističkih noćenja nego lani, dnevna potrošnja turista koji borave u kampovima je manja.</p>
<p>Prema ocjenama iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH), razlozi su povećanje cijena u kamping sektoru za 10 do 20 posto te poskupljenje ostalih osnovnih i izvanpansionskih usluga u hrvatskom turizmu. </p>
<p>Time se Hrvatska ove godine, po ocjeni Udruženja, neopravdano uvrstila u red skupljih europskih kamping destinacija, ali povećanje cijena nisu pratila adekvatna ulaganja ni podizanje kvalitete usluga. </p>
<p>Zbog takvog je neprimjerenog odnosa cijene i kvalitete u pojedinim kampovima bilo opravdanih reklamacija i pritužbi turista, drže u KUH-u. Oni se uglavnom žale na red i mir, raskorak između objavljenih i primijenjenih cijena, nekooperativnost i neljubaznost osoblja u pojedinim kampovima te skupoću u prodavaonicama.</p>
<p>Godišnja popunjenost u 132 hrvatska jadranska kampa je 55 dana, a prosječni boravak gostiju 8,4 dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Visokoradioaktivni otpad iz Krškog vjerojatno u Rusiju</p>
<p>U Rusiji je pri kraju parlamentarna procedura za usvajanje zakona koji bi omogućio uvoz i deponiranje stranog visokoradioaktivnog otpada, ako zbog prilično jakih prosvjeda od toga ipak u posljednjem trenutku ne odustanu / Prema procjenama ruskog Ministarstva za nuklearnu energiju, u narednih desetak godina očekuje se zarada od 20 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Hoće li istrošeno gorivo, ustvari visokoradioaktivan otpad, iz NE Krško na kraju životnog vijeka elektrane, a možda i ranije, završiti u Rusiji? </p>
<p>Takav rasplet priče oko tog vrlo opasnog otpada postaje sve realniji budući da je, kako smo doznali, u Rusiji pri kraju parlamentarna procedura za usvajanje zakona koji bi omogućio uvoz i deponiranje stranog visokoradioaktivnog otpada. </p>
<p>»Prema nama dostupnim informacijama, ruski parlament je u dosadašnjim raspravama podržao prijedlog takvog zakona, a već su promijenili i zakon o zaštiti okoliša i izbacili iz njega odredbu koja je zabranjivala uvoz radioaktivnog otpada u Rusiju. Zato se sada očekuje konačno usvajanje zakona koji će omogućiti uvoz takve vrste otpada, ako zbog prilično jakih prosvjeda od toga ipak u posljednjem trenutku ne odustanu«, kaže mr. Damir Subašić, direktor Agencije za posebni otpad, koja je vodila postupak izbora najbolje lokacije za trajno odlagalište radioaktivnog otpada u Hrvatskoj.</p>
<p>Glavni argument zbog kojeg bi Rusija uskoro mogla postati prva zemlja na svijetu koja će dopustiti uvoz i deponiranje stranog visokoradioaktivnog otpada je prilika za dobru zaradu. Naime, oni ionako moraju puno uložiti u gradnju odlagališta za velike količine vlastitog radioaktivnog otpada pa bi im uvoz stranog omogućio smanjivanje troškova i lijepu zaradu. Konkretno, prema procjenama ruskog Ministarstva za nuklearnu energiju, u narednih desetak godina očekuju zaradu od 20 milijardi dolara!</p>
<p>Inače, istrošeno gorivo iz slovensko-hrvatske NE Krško od početka rada nuklearke čuva se dobro zaštićeno u posebnom bazenu u samoj elektrani, a uz planirano proširenje njegov bi kapacitet trebao biti dovoljan do kraja rada elektrane. Preradom istrošenog goriva dio se može ponovo iskoristiti za nove gorive elemente, a ostatak postaje visokoradioaktivni otpad. </p>
<p>Prema Subašićevim riječima, zasad postrojenja za preradu takvog otpada rade u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Japanu i Belgiji, ali svaka zemlja, dok se ne nađe najbolje trajno rješenje, u privremenim odlagalištima čuva svoj otpad. </p>
<p>Ako Rusija i omogući uvoz i deponiranje stranog nuklearnog otpada unaprijed je sigurno da će biti puno problema s njegovom dopremom. »Iako za to postoje potpuno sigurne tehnologije (transportira se u specijalnim kontejnerima koji mogu bilo gdje u normalnim okolnostima izdržati 50 godina), zeleni u mnogim zemljama stvaraju velike probleme kod prebacivanja takvog otpada«, kaže Subašić.</p>
<p>Posebno su spektakularne prosvjede proteklih godina više puta organizirali zeleni u Njemačkoj. Nedavno su već na samu najavu da će radioaktivni otpad u Rusiju stizati brodovima kroz Bospor i Dardanele žestoki prosvjedi organizirani i u Turskoj.</p>
<p>Turska vlada je priopćila da će poduzeti sve mjere koje im stoje na raspolaganju kako bi spriječila prolazak brodova s nuklearnim otpadom kroz svoje tjesnace, zbog straha od moguće nesreće koja bi, smatraju Turci, mogla imati katastrofalne posljedice za 15-milijunski Istanbul. Naime, samo lani je tim, na nekim mjestima tek 600 metara širokim tjesnacom, prošlo čak 48.000 brodova, uključujući i 6000 tankera, a proteklih godina već je zabilježeno nekoliko ekoloških katastrofa zbog udara ili potonuća tankera. Zato Turci prijete da neće dopustiti prolaz brodovima s radioaktivnim otpadom i žele da on u Rusiju stiže kopnenim putem.</p>
<p>Pitanje je i što bi se događalo ako se nuklearni otpad iz NE Krško pokuša izvesti u Rusiju. Vjerojatno bi prvo trebalo promijeniti slovenske zakone koji, koliko je poznato, ne dopuštaju transport radioaktivnog otpada. Osim toga, trebalo bi odrediti trasu, nabaviti potrebnu opremu i osigurati sve potrebno kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost tijekom transporta. Ali, unatoč svemu, nije isključeno da bi uslijedili žestoki prosvjedi zelenih što bi dodatno zakompliciralo cijeli posao.</p>
<p>U svakom slučaju, zbog potrebnih opsežnih priprema i u Sloveniji, ali i u Rusiji, gdje bi tek trebalo izgraditi trajno odlagalište u kojem bi se visokoradioaktivni otpad čuvao nekoliko tisuća godina, stručnjaci procjenju da - ako ruski parlament uskoro i usvoji zakon - prve pošiljke ne bi mogle krenuti još barem pet do deset godina. Ipak, na to da je ta mogućnost sve realnija ukazuje i neslužbena informacija kako su se Slovenci već raspitivali o uvjetima izvoza otpada u Rusiju.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>MMF napokon zadovoljan turskom financijskom disciplinom</p>
<p>Stabilnost osigurana stalnim intervencijama središnje banke nije prava stabilnost, upozorio je velike igrače na deviznom tržištu guverner turske središnje banke Sureyya Serdengecti</p>
<p>ZAGREB, 20 kolovoza</p>
<p> - Turska lira, koja je proteklih mjeseci izgubila više od 50 posto vrijednosti, oporavit će se kada tržišta uvide da je turska proračunska politika solidna te da otplata dugova nije upitna, upozorila je u svom priopćenju središnja banka u Ankari. </p>
<p>U priopćenju se kaže da je Turskoj potrebna financijska i monetarna disciplina kako bi se ostvarili uvjeti iz aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). </p>
<p>»Osnovni uvjet iz aranžmana s MMF-om - financijska i monetarna disciplina, u potpunosti je ispunjen«, pohvalili su se kreatori turske monetarne politike u priopćenju, čiji je sadržaj, tvrde analitičari, ponajprije bio usmjeren »velikim igračima« na deviznom tržištu. Tvrdnju o financijskoj disciplini u Ankari potkrepljuju podatkom Ministarstva financija po kojem je državna blagajna, isključujući otplatu zaduženja, u prvom ovogodišnjem polugodištu poslovala sa suficitom od 8.307 bilijuna lira.</p>
<p>No, devizna tržišta očito nisu registrirala da su financije turske države sada sređene, na što upozorava i središnja banka u svom priopćenju. Prema tumačenju njenih analitičara, najnovija deprecijacija lire »ne odražava fiskalnu realnost«, a jedan od razloga tome je i prelazak na režim plivajućeg tečaja u veljači ove godine. U sličnom je tonu govorio i guverner središnje banke Turske Sureyya Serdengecti. U jednom televizijskom intervjuu on je upozorio tržišta da ne računaju na stalni angažman središnje banke u stabilizaciji tečaja lire.</p>
<p>U takvoj se situaciji nemoguće približiti inflacijskom cilju«, istaknuo je Serdengecti. Otkrio je kako je središnja banka u Ankari od veljače do kraja srpnja na deviznom tržištu prodala sedam milijardi USD, uglavnom radi stabilizacije tečaja lire. No, kako je aranžmanom s MMF-om ograničena količina novca koju središnja banka svakog mjeseca može potrošiti radi stabilizacije valute, u Ankari sada računaju na pomoć poslovnih banaka koje bi trebale početi prodavati dolare i tako poduprijeti napore središnje banke. Turska je lira sredinom prošloga tjedna dosegla rekordno nizak tečaj od 1.515.000 prema dolaru. Na financijskim su se tržištima tada pojavile špekulacije kako Turska neće biti u stanju uredno servisirati svoje dugove. MMF je Ankari na proljeće odobrio aranžman u visini 15,7 milijardi USD, namijenjen stabilizaciji gospodarstva. </p>
<p>A. M./Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>GlaxoSmithKline u pregovorima oko kupnje dijela Bayera</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Britansko-američka farmaceutska kompanija GlaxoSmithKline u pregovorima je s njemačkim kemijsko-farmaceutskim divom Bayerom s ciljem akvizicije Bayerove zdravstvene jedinice.</p>
<p>GlaxoSmithKline, po prihodu od prodaje jedna od tri najveće farmaceutske kompanije, samo je jedna iz grupe zainteresiranih koja se »zbližila« s Bayerovim bankama, Credit Suisse First Boston i Deutsche Bankom, u namjeri da se što bolje informira o tom dijelu Bayera za koji je zainteresirana, a čija prodaja se, inače, procjenjuje na oko 9 milijardi eura.</p>
<p> Inače, GlaxoSmithKlineova prodaja u prošloj je godini bila vrijedna 18 milijardi britanskih funti, dok vrijednost Bayerove jedinice za koju je zainteresirana britanska kompanija analitičari procjenjuju na 15 milijardi dolara.</p>
<p>Operacija vezana za kupnju dijela Bayera prva je takve vrste od prošlogodišnjeg spajanja GlaxoSmithKlinea. Kupnja dijela Bayera mogla bi biti vrlo atraktivna za GlaxoSmithKline, jer ova kompanija hitno traži način da pokrije rupe prouzročene tržišnom propašću brojnih proizvoda, poput Lotronexa, za koji se vjerovalo da ima tržišni potencijal težak milijadu dolara, ali je povučen zbog potencijalnih fatalnih nuspojava. S druge strane, Bayer u srednjoročnom razdoblju obećava novi lijek protiv impotencije, Vardenafil, kao izazov Pfizerovu blockbusteru Viagri, kao i novu generaciju antibiotika te nekoliko lijekova za tretmane bolesnika oboljelih o raka.</p>
<p>Ipak, dobro obaviješteni izvori tvrde da razgovori između dviju kompanija ne moraju nužno rezultirati i sklapanjem posla, odnosno akvizicijom.</p>
<p>No, osim britanske kompanije, među zainteresiranima su i Bristol-Myers Squibb i američki Merck, koji također traže način za povećanje prodaje eventualnim megaspajanjima. Za Bayer bi, vjeruje se, mogao biti zainteresiran i švicarski Roche. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Još nije odlučeno koja će se socijalna prava kresati, i kako </p>
<p>U ponedjeljak je o rezanju socijalnih izdataka raspravljao uži kabinet Vlade, u četvrtak će to biti tema zatvorene sjednice, a javnost će raspravu ministara čuti tek 30. kolovoza / Neriješen proračunski problem je i privatizacija jer prodaja HT-a donosi tek nešto više od polovice predviđenih prihoda / Ovaj tjedan sastanak Mesića i Račana </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Od rekonstrukcije Vlade, odnosno novih pravila igre vladanja unutar petorke, preko svođenja državnog proračuna u okvire realnih mogućnosti (među kojim je smanjenje troškova državnog i paradržavnog aparata, pa i vojske), do privatizacije i Haaga - popis bolno neriješenih problema koje Vlada, Sabor i Ured predsjednika Republike tek moraju riješiti gotovo je u dlaku jednak onome čije se rješavanje kao »gotova stvar« najavljivao još za proljeće, najkasnije početak ljeta.</p>
<p> S obje strane Markova trga stižu najave da će se sa svim tim problemima uhvatiti u koštac odlučnije nego dosad, ma koliko to bolno bilo. Dogodi li se to uistinu, bit će to važan pomak u funkcioniranju peterostranačke vlasti. No, čak i najistaknutiji političari najjačih koalicijskih stranaka u razgovorima off the record priznaju da šanse za to nisu pretjerano uvjerljive.</p>
<p>U ponedjeljak je uži kabinet Vlade - premijer, vicepremijer i potpredsjednici - raspravljao o kresanju budžetskih izdataka vezanih uz tzv. socijalu, a rasprava će se u četvrtak, saznajemo u krugovima bliskim Vladi, nastaviti na zatvorenom dijelu sjednice. Kako sada stvari stoje, još nije odlučeno gdje će se i u kojoj mjeri kresati prava ne bi li se proračunski rashodi smanjili za dvije milijarde kuna. Nešto više o tome, ako ne i definitivnu odluku, javnost bi trebala saznati 30. kolovoza.</p>
<p> No, ako se takva odluka do tada i donese, a Sabor je potom ozakoni, to još neće ni izdaleka biti kraj problema hrvatskih financijskih otaca. Naime, jedna od ključnih prihodovnih stavki proračuna - privatizacija - još je na vrlo krhkim nogama. Nakon ljetnog smanjenja s osam i pol na šest i pol milijadi kuna, izvjestan je samo dotok oko 3,6 milijardi od prodaje HT-a. Drugi velik privatizacijski kolač - HEP, sad je već gotovo izvjesno, neće se uspjeti pripremiti za prodaju do Nove godine, a prodaja tvrtki koje su koliko-toliko spremne za privatizaciju (npr. Croatia osiguranje) ne može u državnu blagajnu donijeti gotovo tri milijarde predviđenih privatizacijskih kuna. U njihovu pronalaženju tek su kap nade informacije koje govore o »zanimanju izvan očekivanja za kupnju Croatia i Dubrovačke banke« (čija je sanacija državu skupo stajala). Hoće li se ta rupa pokušati preskočiti i tzv. mosnim kreditom u ime prodaje HEP-a (kao što se svojevremeno učinilo u ime prodaje HT-a) ili na neki drugi način, ekipa Ministarstva financija tek treba odlučiti. </p>
<p>Tjedan dana nakon premijera Ivice Račana s godišnjeg odmora vratio se i predsjednik Stipe Mesić. Načelno su prvi ljudi Pantovčaka i Banskih dvora dogovorili da konačno sjednu i ozbiljno porazgovore o paketu zakona vezanih uz Ministarstvo obrane i vojsku. Gdje će i kada (najvjerojatnije ovoga tjedna) razgovarati, još se ne zna. Ali se veoma dobro zna da razgovor neće biti lagan, a posljedice eventualnog dogovora bit će gromoglasne i financijski, i politički. Naravno, ako sve opet ne završi na nekom mlakom političkom kompromisu koji će i dalje skupo plaćati svi građani Hrvatske. </p>
<p>Samo ta tri nabrojena problema, koji se sastoje od niza kompliciranih slojeva, bili bi dovoljni da dramatično uzdrmaju svaku pa i najstabilniju vladu, što Račanova Vlada sigurno nije. Nakon ostavke Dražena Budiše na mjesto predsjednika HSLS-a, većina koalicijskih čelnika ponaša se po principu »lakše se diše«, no odnosi unutar petorke daleko su od stabilnih, odnosno onih koji jamče efikasnost. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Samo u Kninu, alternativni smještaj trebat će 800 obitelji </p>
<p>Na kninskom području, oko 600 vlasnika objekata podnijelo je zahtjeve za povrat imovine / Svi koji se nalaze u tim objektima morat će iseliti u alternativni smještaj / Moguća i prisilna iseljenja</p>
<p>ŠIBENIK, 20. kolovoza</p>
<p> - Kakvi su nalazi revizije rješenja o korištenju privatne imovine na područjima posebne državne skrbi, javnosti još nije u cijelosti poznato. Potvrdio nam je to i Tomo Aračić, predsjednik Zajednice raseljenih i useljenih Hrvata iz BiH, koji kaže da je do zastoja došlo u Vladinu Uredu za prognane i izbjegle. Ministarstvo javnih radova i graditeljstva zaduženo je za donošenje rješenja za alternativni smještaj, no rješenja ispisuje Vladin Ured za prognane i izbjegle, pa se sve vrti u krug.</p>
<p>Prema Aračićevim riječima, koristi se oko 20.000 objekata koji su rješenjem dodijeljeni na privremeno korištenje (to je oko 30 posto izdanih rješenja), druga rješenja nisu legalna, a ima slučajeva i izdavanja više rješenja za isti objekt. Primjerice, za jednu su kuću u Karinu ispisana čak tri rješenja. Isto tako, ima dosta otkupljenih kuća koje još nikomu nisu dodijeljene kao alternativni smještaj ili su dodijeljene po drugim kriterijima.</p>
<p>Rad Agencije za promet nekretninama (APN), smatra Aračić, nije u skladu s potrebama Zajednice, a ni komunikacija između Zajednice i APN-a nije dobra. Revizija rada APN-a, kaže Aračić, pokazala je zastrašujuće podatke, o čemu je nedavno u Vojniću, na javnoj tribini Zajednice, govorila i Branka Cindrić, predstavnica Vladina Ureda za izbjegle i prognane iz Siska.</p>
<p>Neslužbeno, revizija je obavljena prije roka, a potom su počeli kontakti sa stambenim komisijama, kako bi se upoznalo s problemima na pojedinim područjima, napravio plan i definirali prioriteti. Sva rješenja koja nisu u skladu s propisima poništit će se te hitno iseliti sve koji su iskoristili pravo na obnovu ili su se stambeno zbrinuli na neki drugi način.</p>
<p>Na kninskom području, oko 600 vlasnika kuća podnijelo je zahtjeve za povrat imovine. Svi koji se nalaze u tim zgradama morat će se iseliti, a za njih se mora pronaći alternativni smještaj. Bit će i prisilnih iseljenja, ako se privremeni stanovnik neke kuće ne bude sam iselio. Procjenjuje se da na kninskom području ima oko 800 obitelji za koje će se morati pronaći alternativni smještaj.</p>
<p>Ministarstvo za javne radove i graditeljstvo obavlja reviziju stanja stambenih zgrada na području BiH da se utvrdi jesu li pojedinci koji u Hrvatskoj traže alternativni smještaj ostvarili u BiH pravo na obnovu.</p>
<p>APN planira ove godine otkupiti 71 kuću na širem području Knina, što je nedovoljno za sve potrebe. Grad Knin pak odavno ima nekoliko rezerviranih parcela na kojima se mogu graditi stambene zgrade za alternativni smještaj kada za to dođe vrijeme.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Župan Bognar: I Vojvođani bi mogli pomoći u obnovi sarvaške crkve </p>
<p>S obzirom na to da se zna kako su crkvu srušili pripadnici Novosadskog korpusa, osječko-baranjski župan Ladislav Bognar savjetovao je predstavnicima Mjesnog odbora Sarvaš da preko Centra za mir, nenasilje i ljudska prava pokušaju stupiti u kontakt s pravoslavnom crkvom i vjerskim udrugama u Vojvodini</p>
<p>OSIJEK, 20. kolovoza</p>
<p> - Iako je povratak u osječko prigradsko naselje Sarvaš, koje je godinama bilo pod okupacijom, započeo prije tri godine, obnova srušene sarvaške crkve svetog Ivana Krstitelja koja je prozvana simbolom Domovinskog rata, još uvijek nije započela. </p>
<p>Naime, čelni ljudi Vijeća Mjesnog odbora Sarvaš, predsjednik Vlado Čerina i dopredsjednik Branko Pek, od samoga početka povratka u ovo mjesto traže donatore i pomoć za obnovu crkve, koja je cijelom svijetu svjedočila o bestijalnosti srpskog agresora, do sada je sve to bilo uzaludno pa se mise i dalje služe pod vedrim nebom. Međutim, Sarvašani su se nedavno uspjeli sastati s osječko-baranjskim županom dr. Ladislavom Bognarom koji je obećao pomoć u prvim koracima prema obnovi sarvaške crkve. </p>
<p>Prema riječima Branka Peka, župan je Sarvašanima dao potporu za dobivanje projektne dokumentacije, za koju bi trebalo izdvojiti oko 40.000 kuna. Kako je objasnio, iako je osobno više za to da se novac iz proračuna ulaže u proizvodne kapacitete koji bi zaposlili ljude, župan Bognar podržao je ideju sarvaških povratnika. </p>
<p>Sarvaška je crkva postala legendom jer je posvjedočila o svim nedaćama što su pogodile okupirane dijelove Hrvatske.</p>
<p> U ljeto 1991. Televizija Novi Sad izravno je prenosila rušenje tornja ove crkve. Ta strašna snimka besramnog čina obišla je svijet. S obzirom na to da se zna kako su crkvu srušili pripadnici Novosadskog korpusa, župan Bognar savjetovao je predstavnicima Mjesnog odbora Sarvaš da preko Centra za mir, nenasilje i ljudska prava pokušaju stupiti u kontakt s pravoslavnom crkvom i vjerskim udrugama u Vojvodini.</p>
<p> Kako se i tamo u posljednje vrijeme »promijenila klima«, župan Bognar smatra da bi Vojvođani možda također pomogli u financiranju ili pak traženju donatora za obnovu ove crkve. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Radi se bez suglasnosti, školarine nedopustivo visoke?</p>
<p>Ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević dogovorio je s dekanima splitskih fakulteta da prihvate veleučilištarce, bude li potrebno, no tek će se na temelju izvještaja inspekcije znati što je, a što nije legalno na Veleučilištu / U međuvremenu, rektor Veleučilišta raspisao natječaj za novi upis studenata</p>
<p>SPLIT, 20. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo znanosti i tehnologije ovih dana preispitat će rad splitskog Veleučilišta jer se sumnja u legalnost mnogih aktivnosti te ustanove. Odluku o provođenju inspekcije donio je ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević, a na traženje novoimenovanog upravnog vijeća Veleučilišta u Splitu.</p>
<p>Prije nešto više od dva mjeseca ministar Kraljević razriješio je dužnosti staro upravno vijeće Veleučilišta na čelu s Matom Robotegom, koje se, prema njegovim riječima »otrgnulo kontroli«. Imenovao je novo vijeće, koje predvodi Darko Polšek.</p>
<p>No staro vijeće odbilo je ovih dana primopredaju dužnosti, uz napomenu da ne želi sudjelovati u gašenju Veleučilišta. Kako bi sačuvalo imovinu, kupljenju od školarina, zaposlilo je čuvare. Staro vijeće tako je spriječilo održavanje prvog sastanka novog vijeća u veleučilišnim prostorijama, pa je sastanak, kojem je prisustvovao i ministar, održan u prostorijama Sveučilišta u Splitu.</p>
<p>Obrazlažući svoje postupke, Mato Roboteg i rektor Veleučilišta Boris Anzulović naglasili su kako je novo vijeće fantomsko te kako mu neće dopustiti sastajanje u prostorijama koje plaćaju njihovi studenti. Ministru su zamjerili masovno »štancanje« dopusnica fakultetima za izvođenje stručnih studija za koje nisu registrirani, a odluka od razrješenju, kazao je Anzulović, bit će predmetom upravnog spora. Staro Upravno vijeće najavilo je i podizanje tužbe protiv ministra zbog upitnosti njegovih ovlasti. </p>
<p>Cijela lavina pokrenuta je još u travnju ove godine, kada se ministar znanosti i tehnologije oglasio priopćenjem za javnost. Ministarstvo je još 1998. godine uputilo zahtjev Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu da dade mišljenje o potrebi osnutka Veleučilišta sa sjedištem u Splitu. Predviđeni odjeli bili su brodograđevni sa stručnim studijem brodogradnje, ekonomski s trgovinskim poslovanjem, računovodstvom i financijama, graditeljski s građevinarstvom, kemijsko-tehnološki s kemijskom tehnologijom, strojarski sa strojarstvom, upravni odjel sa stručnim studijem elektronike te studijem elektroenergetike. </p>
<p>Ali Ministarstvo, navodno, nije izdalo suglasnost za izvođenje stručnih dodiplomskih studija, kao što su turizam i ugostiteljstvo te zdravstvo sa smjerovima fizikalna terapija, sestrinstvo i medicinska radiologija, kao ni suglasnost za studiranje diljem Hrvatske, već samo onu za mjesto u kojem je sjedište veleučilišta. </p>
<p>Prema ministrovim riječima, splitsko Veleučilište nikada nije zatražilo, a kamoli dobilo odobrenje i licencu za rad, a školarina je, tvrdi ministar, nedopustivo visoka te nije usklađena s odlukom o visini školarina. Tada je Kraljević kazao i kako su diplome studenata nevažeće, za što će rektor Anzulović i kazneno odgovarati. </p>
<p>Tu ministrovu tvrdnju rektor Veleučilišta mjesec dana uporno je opovrgavao, ističući kako su svi studiji Veleučilišta zakonski utemeljeni te kako su ministra loše informirali suradnici koji u toj dezinformaciji imaju privatnih interesa. </p>
<p>Već u svibnju ministar je ublažio svoje istupe te kazao kako su diplome važeće, a kako će se u interesu studenata razmotriti sve mogućnosti. Studiji za koje Splićani nisu dobili dopusnicu, kazao je, bit će legalizirano. A ako se to ne dogodi, studente će prihvatiti Sveučilište.</p>
<p> U lipnju je ministar apelirao i na dekane osam fakulteta splitskog Sveučilišta da, ako se donese odluka o gašenju Veleučilišta u Splitu, preuzmu veleučilištarce, što je i prihvaćeno. U međuvremenu Veleučilište u Splitu raspisalo je natječaj za nove upise. Kakva sudbina čeka splitsko Veleučilište i njegove studente znat će se po okončanju inspekcije, nakon koje će ministar i (novo) Upravno vijeće donijeti konačne odluke. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Narkomanski pribor kao umjetnička atrakcija </p>
<p>Zadrani nisu htjeli ni 24 sata gledati »umjetničku instalaciju« kojoj su, u neumjetničkoj inačici, dnevno izloženi</p>
<p>ZADAR, 20. kolovoza</p>
<p> - Upravo završen festival umjetničkih intervencija »Zadar uživo« ovoga će ljeta svakako biti zapamćen po neuobičajenoj umjetničkoj instalaciji nazvanoj »Heroin Crystal« češkoga autora Jirija Czernickog. </p>
<p>U izlogu Heruc galerije u središtu Zadra češki je umjetnik izložio kompletan narkomanski pribor izrađen od finog češkog kristala. Organizatori festivala objašnjavaju da je takav koncept zamišljen kao komunikacija umjetnika u vrijeme ljetne sezone. Ističu da su htjeli »postići više boja grada, ne zaobilazeći pritom i ono što čini njegovu grubu stvarnost. Jedan od akutnih gradskih problema je i problem narkomanije. Umjetnik je problem ovisnosti prepoznao kao zajednički problem Zadra i Praga. Želio je otkriti nevidljive slojeve grada, ono što turist ne može vidjeti na turističkom prospektu, pa je odlučio da se taj oku skriveni dio grada, dakle, problem ovisnosti, stavi u javni prostor kao upozorenje«. </p>
<p>Iako je instalacija trebala u izlogu stajati 24 sata skinuta je prije isteka tog roka, a ne zna se točno na čiju intervenciju. Ako su autor i organizatori htjeli ukazati na akutni zadarski problem - narkomaniju - nisu u tome nimalo uspjeli, upravo suprotno. Izazvali su ogorčenje građana koji drže da njihova djeca ne moraju gledati narkomanski pribor u reprezentativnom gradskom izlogu. Organizatori zaboravljaju da je Zadar dosegnuo crnu brojku od gotovo 1000 registriranih ovisnika, koja se uobičajeno množi sa tri do četiri. Ako je Zadar u odnosu na broj stanovnika postao prvi narkomanski grad u Hrvatskoj, a neumoljivo se približava i europskim »standardima«, ne moramo to stavljati u izloge da bismo turistima prikazali i onu drugu, crnu stranu grada. Dovoljno je da prošetaju gradskim ulicama i vide narkomane »uživo«. Za to im nije potrebna nikakva umjetnička vizija grube i tragične zadarske stvarnosti. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Poslodavci najviše traže prodavače i nekvalificirane radnike</p>
<p>Među nezaposlenima u Požeško-slavonskoj županiji je 50,73 posto žena, a najtraženija zanimanja su prodavači, NKV radnici, građevinski radnici, konobari, ekonomski tehničari, vozači i liječnici / U Varaždinskoj županiji posao traže i pomoćni radnici i diplomirani ekonomisti, pravnici, informatičari, veterinari, liječnici i stomatolozi / U Ličko-senjskoj županiji je 168 nezaposlenih više nego u istom razdoblju lani</p>
<p>POŽEGA/ VARAŽDIN/ GOSPIĆ, 20. kolovoza</p>
<p> - Krajem srpnja u požeškoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su evidentirane 7142 osobe, što je 2,3 posto više u odnosu na lipanj. U razgovoru za Vjesnik, pročelnik požeške Područne službe Teo Tür kaže da je u Požegi evidentirano 5694 nezaposlenih, a u Pakracu 1448. U srpnju je sezonski zaposleno 65 ljudi s pakračkog područja, a dvjestotinjak iz Požeštine, i to uglavnom u turizmu.</p>
<p>Povećanje broja nezaposlenih uvjetovano je uglavnom prijavljivanjem završenih srednjoškolaca, a u istom razdoblju iz evidencije Zavoda izbrisano je 169 osoba isključivo zbog neredovitog mjesečnog prijavljivanja. Među nezaposlenima su i 443 razvojačena hrvatska branitelja, što je 5,54 posto manje u odnosu na lipanj. Među nezaposlenima je 50,73 posto žena (3623). S obzirom na kvalifikacijsku strukturu, najviše je NKV i PKV radnika (44 posto), a slijede KV i VKV radnici (35 posto), nezaposleni sa srednjom stručnom spremom (18 posto), s višom (dva posto) i visokom (jedan posto). Najtraženija zanimanja u srpnju bili su prodavači, NKV radnici, građevinski radnici, konobari, ekonomski tehničari, vozači i liječnici.</p>
<p>Krajem srpnja je u Varaždinskoj županiji evidentirano 11.871 nezaposlenih, a najviše ih jhe u Varaždinu - 6289. Riječ je samo o prijavljenima Zavodu za zapošljavanje, pa se pretpostavlja da je broj nezaposlenih bar za trećinu veći. U srpnju je bilo čak 1227 novih tražitelja zaposlenja, od kojih je 520 već bilo u radnom odnosu. Četvrtina prijavljenih nezaposlenih je bez radnog iskustva, a zapravo nema zanimanja koje nije prijavljeno među nezaposlenima, pa posao traže i pomoćni radnici i diplomirani ekonomisti, pravnici, informatičari, veterinari, liječnici i stomatolozi.</p>
<p>U srpnju su prijavljena 532 slobodna radna mjesta, a zaposleno je 700 ljudi s popisa nezaposlenih. Na određeno je vrijeme zaposleno 440 ljudi, a na neodređeno 122. Iz toga se dade zaključiti da poslodavci nemaju dovoljno trajnijih poslova, odnosno da prije eventualnog sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme žele provjeriti radne kvalitete kandidata. Inače, broj nezaposlenih u Varaždinskoj je županiji u srpnju, u odnosu na lipanj, povećan 1,9 posto ili za 224 osobe, a u odnosu na srpanj lani manji je 3,7 posto ili za 451 nezaposlenoga. Novčanu naknadu (prosječno 882 kune mjesečno) koristila je u srpnju petina evidentiranih nezaposlenih, a pravo na mirovinsko osiguranje imalo je samo 12 ljudi. Među nezaposlenima je 790 hrvatskih branitelja, što je u odnosu na lipanj 3,5 posto manje.</p>
<p>Pokazatelji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Gospić upućuju na spoznaju da se u Ličko-senjskoj županiji povećava nezaposlenost. Evidentirano je 4039 nezaposlenih, što je 168 više nego u istom razdoblju lani. U srpnju je prvi put posao tražila 1191 osoba, a ostalih 2848 ljudi ima radno iskustvo. Zavodu za zapošljavanje u srpnju su se prijavila 203 nova nezaposlena, što je 30 posto više nego u srpnju 2000. godine. Najviše je nezaposlenih u Gospiću (1207), potom u Otočcu (821), Senju (765), Korenici (603), Donjem Lapcu (409) te u Novalji (234). Prema stupnju stručne spreme, najviše je nezaposlenih s VKV-om i KV-om, a slijede oni s NKV-om i SSS-om.</p>
<p>Ivan Fadljević, Karmen Gumbas i Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Laslo traži od Račana da se angažira oko isplate pšenice</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - »Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje moli premijera Ivicu Račana da se angažira na rješavanju problema otkupa pšenice budući da suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i ministrom Božidarom Pankretićem ne daje rezultete.« Navodi se to u otvorenom pismu Zajednice, koje je potpisao njezin predsjednik Antun Laslo, upućenom u ponedjeljak premijeru Račanu. U pismu se ističe da je Zajednica nezadovoljna mjerama agrarne politike, na što je Ministarstvo više puta upozoravano. No, njihove primjedbe i prijedlozi u pravilu nisu prihvaćani, a ako i jesu, obećanja nisu bila ispunjena.</p>
<p>Seljaci podsjećaju premijera da je novac za predaju pšenice ovogodišnjeg roda prvi ozbiljan prihod ratarima. »Protestiramo iz nužde, a ne iz obijesti kako je to izjavio ministar Pankretić«, naglašava se u pismu i najavljuje da će Zajednica, na zahtjev članstva, blokirati neke vitalne prometnice ako se ne ispune seljački zahtjevi. </p>
<p>Zajednica udruga seljaka, moli premijera i da se osobno angažira da se pšenica u cijeloj zemlji isplati do utorka. Također traži da se pšenica lošije kakvoće, pomiješana s kvalitetnom pšenicom, isplati po istoj cijeni kao i pšenica standardne kakvoće jer će sva pšenica biti samljevena u brašno po istoj cijeni. Istina, navodi se u pismu, po nižoj cijeni može se platiti (0,80 kuna po kilogramu) jedino pšenica lošije kakvoće koja je izdvojena i posebno uskaladištena. </p>
<p> Što se tiče isplate pšenice, u pismu se podsjeća da su seljaci za lanjski urod dobili novac tek u travnju ove godine. Kaže se i da Ministarstvo poljoprivede obmanjuje javnost »jer većina proizvođača za ovogodišnji urod nije dobila novac do 15. kolovoza. No, ministar Pankretić, umjesto da se angažira na rješavanju tih problema, ulazi u javnu polemiku sa seljacima, a sve što tvrdi uglavnom je netočno«. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Škarić: »Skup na Žnjanu je neozbiljno poigravanje pojedinaca«</p>
<p>Iza »Sabora« ne stoji nitko iz splitskog Poglavarstva niti iz HSLS-a, rekao je Škarić / Smatra da su Linić, Arlović i Crkvenac svojim izjavama podigli skup na Žnjanu na razinu koju ne zaslužuje </p>
<p>SPLIT, 20. kolovoza</p>
<p> - »Netko nam pokušava podvaliti! Iza 'Sabora svih Hrvata' na splitskom Žnjanu ne stoji nitko iz splitskog Poglavarstva niti iz HSLS-a. Na skupu se neću pojaviti. Prema nekim gradskim pričama u organizaciji ne sudjeluje ni jedna politička stranka nego bivše strukture vezane uz obavještajnu zajednicu«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare splitski gradonačelnik Ivica Škarić.</p>
<p>Istaknuo je da skup na Žnjanu ne smatra ozbiljnim već »neozbiljnim poigravanjem pojedinaca koji nastupaju u vrijeme socijalne i političke krize misleći da su svemogući i proglašavajući se mesijama i prorocima«. »Namjera im je možda plemenita. No, stupidna je ideja da će se na Žnjanu okupiti milijun ljudi i da može doći do pomirbe preko noći. Nema govora o pomirbi na ovakav način. Ako do nje treba doći, onda će to biti dugotrajan proces«, naglasio je Škarić. </p>
<p>Splitski gradonačelnik nema ništa protiv okupljanja građana što je njihovo demokratsko pravo. No, istupe Slavka Linića, Mate Arlovića i Mate Crkvenca, koji su događaj proglasili »hrvatskim Gazimestanom«, smatra »bespotrebnom panikom što je skup podigla na razinu koju ne zaslužuje«. </p>
<p>»No, kad o tome mogu tako decidirano govoriti, onda zasigurno o organizatorima znaju više od mene. Nitko ne zna tko je taj Žare Pehar. Razgovarao sam i s dvanaestoro ljudi iz političkih stranaka i nitko od njih ne stoji iza toga. Riječ je o skretanju pozornosti na neke druge probleme«, zaključio je Škarić. </p>
<p>Opovrgnuo je i navode u tisku da je grad Split organizirao besplatne autobuse za Žnjan, ali »ako procijenimo da je to potrebno, pojačat ćemo redovit gradski promet, a na skup će, kao što nam je i zakonska obveza, uputiti i dvoja vatrogasna kola. Karte u autobusima plaćat će putnici«.</p>
<p> Na novinarski upit zašto se odazvao skupu potpore Mirku Norcu na rivi, a odbija sudjelovati na Žnjanu, Škarić je odgovorio da je to tada bilo aktualno. Prema njegovim riječima, skup na rivi organizirala je legitimna udruga Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata, radilo se o zaštiti prava branitelja i smatrao se obveznim da bude tamo. »Svoju gradonačelničku obvezu ispunio sam pojavivši se i na skupu potpore Slobodnoj Dalmaciji«, dodao je.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zgrebec: Nemoralno je da oni koji rade zarađuju manje od onih koji imaju socijalne prihode</p>
<p>Arlović najavio toplu radnu jesen u parlamentu/ Najvažnije provođenje gospodarsko-socijalnih reformi/Ako do kraja listopada zakon o obrani i sigurnosnim službama ne budu u proceduri, SDP će uputiti svoje prijedloge /Socijalna prava treba uskladiti s mogućnostima gospodarstva / Klub SDP-a oduprijet će se opstrukciji rada insitucija i nametanju manje važnih tema </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - U radnom smislu, jesen u parlamentu bit će topla, a prva jesenska sjednica Sabora počinje u drugoj polovici rujna, najavio je u ponedjeljak predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović. »Očekuje nas mnogo tema i rasprava koje moramo obaviti da bi parlament na zakonodavnoj razini osigurao pravnu podlogu za provođenje reformi i stvaranje uvjeta za oživljavanje gospodarstva i osiguranje boljeg života građana«, istaknuo je Arlović na konferenciji za novinare. </p>
<p>Najvažnije što očekuje parlament, rekao je, jest nastavak gospodarsko-socijalnih reformi koje moraju potaknuti investicije, otvaranje novih gospodarskih mogućnosti i radnih mjesta. Druga važna tema je usklađivanje socijalnih davanja s pravima i mogućnostima hrvatskog gospodarstva, prateći i propise zemalja EU. Prema njegovim riječima, reformirat će se radno-socijalno zakonodavstvo, te nastaviti reforme bankarsko-financijskog i gospodarskog sustava, posebice kad je riječ o pretvorbi i privatizaciji. Slijedi i reforma uprave, posebno unutrašnjih poslova i obrane. Cilj je, drži Arlović, jamčiti sigurnost svih građana, teritorijalni integritet i suverenitet, te provesti reformu obrambenog sustava kako bi se omogućio brzi ulazak u NATO.</p>
<p> Klub zastupnika SDP-a inzistira da se u saborskoj proceduri što prije nađu zakoni o obrani i o sigurnosnim službama. »Smatramo da je bilo dosta rasprava izvan parlamenta o tim važnim pitanjima«, rekao je Arlović.</p>
<p>Ako predlagatelji, dodao je, ne upute te zakone u proceduru tijekom rujna ili listopada, nije isključeno da će Klub SDP-a potkraj listopada poslati svoje zakonske prijedloge. Podsjetio je da je SDP u suradnji sa stručnjacima i nekim drugim strankama još 1999. izradio projekt reforme obrambenog sustava. Od svih tih prijedloga, navodi Arlović, uspjeli smo dosad samo skratiti vojni rok na šest mjeseci.</p>
<p>Napominje kako je došlo vrijeme da se u Saboru provede rasprava o tome jesmo li za profesionalnu vojsku. Socijaldemokrati će se zalagati da služenje vojnog roka bude dobrovoljno, najavio je, a preduvjet za to je dobro uvježbana i opremljena profesionalna vojska.</p>
<p>Arlović je upozorio i na pokušaje »stalnog opstruiranja, destrukcije rada institucija«. To je legitiman oblik političke borbe koji polazi od toga da se stalno nameću teme koje mogu biti politički zanimljive za raspravu, »ali ne mogu ništa bitno riješiti. Time se samo vladajuću koaliciju skreće s bitnih tema i oduzima vrijeme za provođenje nužnih reformi«, kazao je. </p>
<p>»Klub SDP-a služit će se svim pravnim instrumentima, među kojima je i Poslovnik, da se rasprava vodi o važnim gospodarskim i socijalnim pitanjima«, poručio je prvi esdepeovac u Saboru. Najavio je da će njegova stranka inzistirati da Sabor što hitnije donese zakone koji će omogućiti vladavinu prava i pravnu državu. To su ponajprije zakoni o borbi protiv mita i korupcije. Tražit ćemo, istaknuo je Arlović, i ubrzanu reformu pravosudnog sustava koja će omogućiti neovisnost sudstva, ali i odgovornost za posao koji se mora odraditi.</p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za gospodarstvo Dragica Zgrebec upozorila je da se već godinama donose zakoni koji povećavaju socijalna prava, a pritom povećane izdatke za ta prava ne prati odgovarajući gospodarski rast. Iako ova Vlada bilježi pozivne pomake - od rasta proizvodnje do rasta bruto domaćeg proizvoda te se prvi put bilježe veći dobici od gubitaka, to se još ne odražava na pojedince i njihov bolji život, naglasila je Dragica Zgrebec. No to je logično i ne može se očekivati da se u tako kratkom razdoblju povećaju i prihodi pojedinaca, smatra.</p>
<p> U Hrvatskoj su, navodi, prioritetne investicije i to kroz državni proračun i porezni sustav, a važno je i kako će se završiti proces privatizacije. Po njezinu mišljenu, treba ubrzati sklapanje trgovinskih ugovora sa susjednim zemljama i državni proračun zadržati u dosadašnjim granicama. Istaknula je da je nužno analizirati socijalna davanja te ih uskladiti s mogućnostima društva. »Nedopustivo je i nemoralno da oni koji rade i plaćaju poreze i doprinose, manje zarađuju od nekih koji imaju socijalne prihode«, zaključila je Dragica Zgrebec. </p>
<p>Opačić: Tko odbije posao, izgubit će sva prava</p>
<p>Potpredsjednica Kluba SDP-a Milanka Opačić ukazala je na to da je provođenje reformi nužnost. Kako je istaknula, ti će »rezovi biti vrlo bolni, no bez njih nema pomaka naprijed. Ako ih ne učini ova Vlada, morat će to učiniti neka druga«.</p>
<p> Imamo socijalni sustav koji blokira novo zapošljavanje jer su naknade za vrijeme nezaposlenosti destimulirajuće. Naime, nezaposleni, prema njezinim riječima, sve češće na burzi odbijaju ponuđeni posao pa će esdepeovci tražiti da se postupa strože prema onima koji ne žele posao. »Tražit ćemo da, ako odbiju posao, gube sva prava jer moramo ljude naučiti da ne mogu živjeti na socijali. Nažalost, odviknuli smo se raditi, a bez rada nema ništa«, poručila je Opačić. Smatra i da bi se radu na crno moglo stati na kraj povećanjem broja inspektora.</p>
<p>Osvrćući se »na uvođenje reda u plaćanju participacija na lijekove«, istaknula je da se od 1700 lijekova koji su na listi HZZO-a povećane participacije plaćaju samo na njih 60. Napomenula je da samo 30 posto stanovništva plaća doprinose za zdravstvo, a 20 posto plaća participaciju na lijekove i bolničke usluge.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Turska i Hrvatska važni su sudionici u europskim političkim zbivanjima </p>
<p>I dalje je potrebno razvijati veze između dvaju naroda koji imaju odličnu diplomatsku i kulturnu suradnju, a vjerujem imat će i još veću gospodarsku suradnju, istaknuo je hrvatski predsjednik/ Na Kongresu će se raspravljati o Otomanskom Carstvu na Balkanu, dalmatinskoj obali i Istoku, a posebice prevladavanju raznih stereotipa vezanih uz taj dio turske povijesti </p>
<p>DUBROVNIK, 20. kolovoza</p>
<p> - »Turska i Hrvatska važni su sudionici u europskim političkim zbivanjima. Stoga je i dalje potrebno razvijati veze između dvaju naroda koji imaju odličnu diplomatsku i kulturnu suradnju, a vjerujem i još veću gospodarsku suradnju«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak otvarajući u Dubrovniku Deveti međunarodni kongres društvene i ekonomske povijesti Turske. Podsjećajući da su tijekom povijesti Hrvati i Turci bili geografski upućeni jedni na druge, Mesić je istaknuo je da će Kongres označiti intenzivniju suradnju institucija dviju zemalja.</p>
<p>Tijekom četverodnevnog rada skupa koji je okupio 85 sudionika iz Europe, Sjedinjenih Država, Australije i Azije, raspravljat će se o Otomanskom Carstvu na Balkanu, dalmatinskoj obali i Istoku, a posebice o prevladavanju raznih stereotipa vezanih uz taj dio turske povijesti. Stoga je izraženo zadovoljstvo što se Kongres održava u Dubrovniku koji je bio »susretište Istoka i Zapada«. </p>
<p>Ivana Burđelez, ravnateljica Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta, koji je uz Sveučilište u Zagrebu i Centra za mediteranske studije jedan od organizatora Kongresa, podsjetila je na pomorsku, trgovačku i diplomatsku prošlost Dubrovnika, a posebice na veze Turske i Dubrovnika. Prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Zdenko Kovač govorio je o godinama ratnih stradanja što su ih prouzročili srpski i crnogorski agresori. </p>
<p> Rekavši da je na objema stranama bilo »opasne stereotipije«, te da je Dubrovačka Republika uspostavom diplomatskih odnosa stvorila nov način komuniciranja što znači da je prepoznata važnost »malih i velikih igrača« na političkoj sceni, prof. Kovač uvjeren je da će sudionici skupa prepoznati te »simbiotske modele«.</p>
<p> Potrebu da se bolje upozna otomanska prošlost naglasili su predstavnik turskog ministarstva vanjskih poslova Sencar Ozsoy i turski veleposlanik u Hrvatskoj Selahattin Alpar. Pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mislav Kukoč osvrnuo se na sustav obrazovanja u bivšoj državi koji je »obilovao predrasudama i stereotipima o turskoj nazočnosti na ovim prostorima«. Stoga se, upozorio je, malo zna o pozitivnim stranama tog razdoblja.</p>
<p>Istaknuta je i važnost Povijesnog arhiva u Dubrovniku u kojem se čuva više od 12.000 dokumenata koji se odnose na Otomansko Carstvo.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predsjednik posjetio Interuniverzitetski centar </p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je Interuniverzitetski centar u Dubrovniku i s vodećim ljudima razgovarao o aktivnostima i planovima za sljedeću akademsku godinu te o ulozi te institucije u širenju znanstvenih veza Hrvatske sa svijetom.</p>
<p> Predsjednik Izvršnog odbora IUC-a dr. Ivo Banac i izvršna tajnica Berta Dragičević izvijestili su Predsjednika o programu proslave 30. obljetnice rada institucije koja će se održati u travnju 2002. i na kojoj će, kako je najavljeno, biti i predsjednik Mesić. Bilo je riječi i o akademskoj godini 2001./2002. tijekom koje će se u Interuniverzitetskom centru održati više od 90 znanstvenih skupova. </p>
<p> Predsjednik Mesić, kako su izvijestili iz njegova Ureda, podržao je inicijativu za proslavu 30. obljetnice IUC-a te obećao svoju potporu kako bi taj skup postao reprezentativna rasprava o znanstvenoj suradnji Hrvatske sa svijetom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ugašena vatra u Biorinama </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza </p>
<p> - Požar koji je u subotu izbio u Biorinama, u blizini Imotskog ugašen je u nedjelju oko 12.30 sati, a opožareno je 60 hektara, izvijestio je u ponedjeljak Državni centar za obavješćivanje. Ugašeni su i ostali požari koji su u nedjelju izbili u Istarskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji. </p>
<p> U Županiji zadarskoj ugašena su dva požara. U uvali Brglje na otoku Molatu izgorjelo je oko pet hektara trave i makije, a na području Zemunika Gornjeg otprilike 15 hektara trave, niskog raslinja i borove šume. U gašenju tih požara sudjelovali su i kanaderi. </p>
<p> U požaru između sela Frankovića, Livaka i Škrapa u Istarskoj županiji izgorjelo je u nedjeljnom požaru 30 hektara šume i pašnjaka. U toj je županiji ugašen i požar iznad sela Fonovića u kojem je vatra »progutala« 10 hektara mješovitog raslinja. Ugašeni su i požari na području Plomina-Ivančića, te na Maloj Učki u kojima je izgorjelo tri hektara raslinja. </p>
<p> U Županiji ličko-senjskoj u nedjelju je ugašena vatra na području Doljana-Juvića u kojoj je opožareno 1,2 hektara bjelogorične šume i trave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prvi kamp za djecu oboljelu od raka </p>
<p>U Fužinama će od utorka do nedjelje boraviti 30 djece liječene od akutne leukemije/ Boravkom u kampu želi ih se pripremiti za povratak u »normalan« život, a Kamp nade financira Prezbiterijanska crkva iz SAD-a</p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - Tridesetero djece liječeno od karcinoma provest će pet dana u Kampu nade u Fužinama, a taj za Hrvatsku potpuno nov projekt rehabilitacije financira Prezbiterijanska crkva iz Sjedinjenih Država. U kampu će od utorka boraviti djeca od sedam do 18 godina i 13 stručnih osoba koja će volonterski brinuti za njih do nedjelje. Kamp je organiziran po uzoru na američke u kojima redovito borave kronično bolesna djeca.</p>
<p>»Želimo djecu ohrabriti za daljnji život, učiti ih pozitivnome i uključiti ponovo u svakodnevni život«, objasnio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak američki psiholog i inicijator akcije Brett McMichael. »Cilj je ljetnog kampa da djeca izađu iz bolnice, tzv. kliničkog okoliša koji asocira na bol i smrt, i da žive kao sva ostala djeca -da se igraju, stvore prijatelje i dobiju potrebnu socijalnu podršku«, istaknuo je. Kamp nade, dodao je McMichael, nema religioznu ulogu nego Prezbiterijanska crkva ovdje nastupa isključivo kao humanitarna organizacija.</p>
<p>Većina djece koja će boraviti u kampu u Fužinama pacijenti su Klinike za pedijatriju KBC-a Šalata u Zagrebu, odnosno Odjela za hematologiju i onkologiju, a dio njih doći će na odmor i iz riječke bolnice. »To su djeca koja su oboljela od tumorske bolesti, najčešće akutne leukemije, koja srećom više nije neizlječiva. Danas više od 70 posto oboljele djece ozdravi«, izjavila je dr. Ljubica Rajić. Djeca oboljela od leukemije na terapiji su u prosjeku dvije godine, a često su u bolnici bila i šest mjeseci neprekidno. </p>
<p>Kamp je pokušaj da se boravci u bolnici »skrate« i da se djeca što prije osposobe za život. S obzirom da se na Šalatu dolaze liječiti djeca iz raznih dijelova Hrvatske, mnogoj od njih roditelji nisu mogli priuštiti odlazak na more ili u planine.</p>
<p>Malim bolesnicima liječnici su i prije osnivanja kampa nastojali olakšati život na bolničkom odjelu. Prije deset godina osnovana je škola u bolnici, odnosno područni, bolnički odjel Škole »Ivan Goran Kovačić« koja je u blizini. Djecu poučava pet učitelja, a pohađaju je i pacijenti kardiološkog i reumatološkog odjela, objasnio je profesor likovne kulture Dražen Jerabek. Time ne samo da djeca ne prekidaju školovanje, nego su i neprestano okupirana zbog čega manje misle na bol, a istodobno se i kreativno izražavaju. Slične škole postoje još u Rijeci i Splitu, a cilj je akcije potaknuti i druge bolnice na osnivanje školskih odjela.</p>
<p>Akciji u Fužinama, rekla je defektologinja Jasna Štrok, pridružit će se i estradni umjetnici, primjerice Vladimir Kočiš Zec koji će održati 45-minutni koncert, te mladi zadarski glazbenik Igor Ivanović. Posjetit će ih i iluzionist Josip Alajbeg, a za djecu će biti organizirane likovne, dramske i glazbene radionice, sportske aktivnosti te izviđači.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mladi informatičari osvojili srebro i broncu </p>
<p>ZAGREB, 20. kolovoza</p>
<p> - U mađarskom gradu Zalaegerszegu je od 10. do 17. kolovoza održana Osma srednjoeuropska informatička olimpijada, CEOI 2001, na kojoj je srebrnu medalju osvojio Ivan Sikirić, učenik trećeg razreda zadarske Gimnazije Frane Petrića (predavač u školi Gojko Bukvić), a brončanu Radan Skorić, učenik drugog razreda riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića (predavač u školi Vlasta Mutabžija). </p>
<p>U sastavu Druge hrvatske reprezentacije mladih informatičara bili su i Lovro Pužar, učenik prvog razreda zagrebačke XV. gimnazije (predavač u školi: mr. Mladen Pregrad) i Ivan Rukavina, učenik drugog razreda crikveničke Gimnazije - Informatički klub DIR, Rijeka (voditeljica Elinka Barišić), izvijestio je tajnik Hrvatskog saveza informatičara i odgovorni voditelj reprezentacije Ivo Šeparović.</p>
<p>Na CEOI-ju 2001 sudjelovalo je devet reprezentacija srednjoeuropskih zemalja (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka) te četiri gostujuće zemlje (Estonija, Finska, Italija i Nizozemska).</p>
<p>Hrvatska reprezentacija je među 13 zemalja sudionica postigla do sada svoj najveći uspjeh u natjecanju s najuspješnijim zemljama svijeta u ovom području informatike (Poljska, Slovačka i Rumunjska). Tom uspjehu prethodile su dvije srebrne i dvije brončane medalje (natjecala su se četiri učenika) na XIII. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi održanoj u Tampereu, Finska, od 14. do 21. srpnja ove godine.</p>
<p>Uz Ivu Šeparovića, reprezentaciju je pratio i Bojan Antolović, apsolvent zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kao stručni voditelj. </p>
<p>Nastup reprezentacije Republike Hrvatske na ovom natjecanju za učenike srednjoškolske dobi, kao i do sada je organizirao Hrvatski savez informatičara, pod pokroviteljstvom i financijskom potporom Ministarstva prosvjete i športa.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010821].
|
