NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011113].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 191996 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Autocesta će zaobići groblje, hoće li i naselja?</p>
<p>Ponuđene tri varijante izgradnje autoceste A, B i E / »Svi smo mi za E« - poručuju stanovnici Gacke doline / Nisam stručnjak za ceste, ali jesam za život u Gackoj dolini, kaže predsjednik Gradskog vijeća Otočca Milan Kranjčević / Hoće li se ponoviti 1965. godina, kad je uništen južni krak Gacke?</p>
<p>OTOČAC, 12. studenoga</p>
<p> - Moguće trase buduće autoceste Zagreb - Split kroz Gacku dolinu uzbudile su, ponovno, stanovništvo tog kraja. Predložene su tri varijante: A, B i E. Varijante A i B prolaze kroz Gacku dolinu, a E varijanta je u blagom luku zaobilazi.</p>
<p>»Ministri prolaze, Gacka ostaje« jedna je od omiljenih parola stanovnika Gacke doline. A zaključak razgovora sa stanovnicima Otočca je: »Svi smo mi za E«. Naime, ta varijanta ne bi ugrozila razvojne resurse doline - velike količine pitke vode, ekološku poljoprivredu i turizam. Tu je varijantu podržala i Stalna komisija za procjenu utjecaja na okoliš Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Predsjednik Vlade Ivica Račan izjavio je prošlog tjedna da Vlada podržava novu podvarijantu B varijante, koja je povoljnija od predložene B varijante. No, stanovništvo Gacke doline ne slaže se s tim. </p>
<p>»Ako želimo u Europu, onda treba težiti europskim standardima u svim pitanjima, pa tako i u zaštiti prirode i okoliša«, kaže predsjednik Gradskog vijeća Otočca Milan Kranjčević.</p>
<p>Nikome nije jasno, pa tako ni Kranjčeviću, zašto je E varijanta toliko neželjena. Investitor i projektanti zasad su opterećeni inženjerskim poslom, doznajemo od Kranjčevića. »Oni se razumiju u ceste; ja nisam stručnjak za ceste, ali sam stručnjak za život u Gackoj dolini«, rekao je Kranjčević.</p>
<p>Stanovnici Gacke doline strahuju od ponavljanja 1965. godine. Naime, tada je završena izgradnja HE Senj i uništen je južni krak Gacke (Gornje i Donje Švičko jezero, slapovi u Švici visine 35 metara). Mnoga naselja Gackoj polja doživjela su tada stagnaciju, pa i propast - primjerice Otočac, Drenov Klanac, Brlog, Kompolje, Brloška Dubrava, što je rezultiralo depopulacijom kraja. Izgradnja HE Senj pridonijela je i uništenju starih mlinica koje bi danas, da su sačuvane, mogle biti prvorazredna turistička atrakcija.</p>
<p>Dojam je naših sugovornika, mještana Otočca, da E varijanta nije ozbiljno ni razmatrana niti razrađena. Tvrdi se da bi ta varijanta bila osjetno skuplja i da bi cesta bila »dignuta« u nebo, na Velebit, te bi postala planinska cesta. No, predložena E trasa ne prolazi Velebitom, a bila bi ispod 600 metara nadmorske visine - dakle, bila bi niža od nastavka iste autoceste u Ličkom polju. Prema studiji bi bila duža 6,5 kilometara od B varijante, pa nije jasno, kazao je Kranjčević, kako može biti skuplja 200 do 300 milijuna kuna. Razradama duljina E varijante mogla bi se dodatno skratiti.</p>
<p>Zanimljivo je da studija utjecaja na okoliš uzima u obzir i troškove izgradnje. Navedeni troškovi su promjenljivi, no ipak su navedene svote znakovite. Varijanta A duljine 32,7 kilometara koštala bi 276,5 milijuna njemačkih maraka; varijanta B duljine 28,7 kilometara 331,5 milijuna maraka, a varijanta E duljine 35,2 kilometara koštala bi čak 464,5 milijuna maraka, dakle više od 13 milijuna po kilometru!</p>
<p>Međustranačko vijeće Ličko-senjske županije i Grada Otočca tvrdi da je stvarna duljina E varijante 30, a ne 35 kilometara, a mogla bi se skratiti još četiri kilometra. Pod pretpostavkom da kilometar autoceste na toj trasi doista košta više od 13 milijuna maraka, izgradnja bi koštala 343,1 milijun - 121 milijun manje nego što predviđa studija!</p>
<p>Posljednjih je dana bilo dosta govora o tome da bi E varijantu jako poskupili tuneli i vijadukti. No, predviđena su ukupno tri vijadukta duljine 800, 440 i 480 metara i jedan tunel dug 520 metara.</p>
<p>Varijante A i B prolaze kroz naselja nemalim dijelom trase, a E varijanta kroz naselja prolazi manjim dijelom. A varijanta prolazi samim rubom zone sanitarne zaštite. Istina, ona ne zadire fizički u tu zonu, ali prolazila bi mjestimice samo desetak metara od nje.</p>
<p>Koliko su planeri »detaljno« planirali pokazuje i slučaj dijela varijante B koji, srećom, pripada prošlosti. Cesta je, naime, trebala prolaziti i preko jednog groblja.</p>
<p>(Sutra: Preko zemljišta iseljenih Srba ili pokraj elitnog lovišta?)</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Krivnju Jokić prebacuje na druge</p>
<p>U izjavi beogradskom tisku, Jokić je rekao: »Već u prvom susretu s bojišnicom u Konavlima bio sam zaprepašten 'učinkom'- spaljeno, zgarište, opljačkano. Bio sam depresivan. Kad sam to iznio na sastanku, Božidar Vučurović, predsjednik Trebinja, kazao mi je: 'Admirale, pa nikada ljepše nisu izgledala'«</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Zapovjednik Vojnopomorskog sektora Boka u vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik, viceadmiral JNA u mirovini Miodrag Jokić, u ponedjeljak ujutro otputovao je u Haag. Jokić je drugooptuženi u nedavno otpečaćenoj optužnici koju je Haaški sud podigao protiv četvorice časnika JNA koji su vodili napad na dubrovačko područje (uz Jokića, to su još Pavle Strugar koji se već nalazi u Haagu, te Milan Zec i Vladimir Kovačević). Optužnica ih tereti da su u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 1991. počinili teške povrede Ženevskih konvencija, kršenje zakona i običaja rata, odnosno ubijanje civila i surovo postupanje prema njima. Oni se, također, smatraju odgovornim za napade na civilne objekte, uništenje kulturnih i povijesnih spomenika, te za pljačku.</p>
<p>Miodrag Jokić je rođen 1935. u Mionici, općina Valjevo u Srbiji. U čin viceadmirala unaprijeđen je 1991., a iste je godine imenovan zapovjednikom 9. vojnopomorskog sektora Boka. U haaškoj optužnici stoji da je cilj napada na dubrovačko područje, do kojeg je došlo iz pravca Crne Gore, BiH i s mora, bio stvaranje tzv. dubrovačke republike, njeno odvajanje od Hrvatske i pripojenje Srbiji i Crnoj Gori, odnosno područjima pod srpskom dominacijom. </p>
<p>Prema optužnici, u tom su napadu sudjelovale regularne postrojbe JNA, zračne i pomorske postrojbe, teritorijalna obrana iz Crne Gore, paravojne postrojbe i postrojbe specijalne policije koje su bile podređene JNA.</p>
<p>Kako je poznato, te su snage opustošile i zapalile Konavle, zatim područje zapadno od Dubrovnika, a najteži napadi na sam Grad bili su 6. prosinca. Zahvaljujući upornosti hrvatskih branitelja Dubrovnik nije pao, ali je pretrpio teška razaranja uz velike ljudske žrtve. Prema UNESCO-vim podacima, pogođeno je više od 60 posto objekata u staroj gradskoj jezgri. Prema haaškoj optužnici, poginula su 43 civila.</p>
<p>Jokić danas govori da je tijekom tog razdoblja »savjesno i profesionalno« obnašao svoje vojničke dužnosti i da se nema čega stidjeti. Krivnju za nedjela pokušava prebaciti na druge. Tako je u izjavi beogradskom tisku, među ostalim, rekao: »Već u prvom susretu s bojišnicom u Konavlima bio sam zaprepašten 'učinkom'- spaljeno, zgarište, opljačkano. Bio sam depresivan. Kad sam to iznio na sastanku, Božidar Vučurović, predsjednik Trebinja, kazao mi je: 'Admirale, pa nikada ljepše nisu izgledala'«.</p>
<p>Jokić je u Haag otputovao u pratnji supruge i kćeri i u društvu srbijanskog ministra policije Dušana Mihajlovića, koji je najavio da će zbog njegove dragovoljne predaje tražiti da se brani sa slobode i u tom je kontekstu ponudio jamstva srbijanske vlade. Hina javlja da je istim zrakoplovom, zajedno s Jokićem, u Haag otputovala i Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića, bivšeg jugoslavenskog predsjednika. Milošević svoju obranu temelji na nepriznavanju Suda, a Jokić krivnju prebacuje na druge.</p>
<p>Što su zapravo radili na dubrovačkom području i što im je bio cilj - to treba stalno ponavljati - napisao je još 1993. u svojoj knjizi Veljko Kadijević. Osvajanje Dubrovnika i doline Neretve zajedno s mostarskom grupacijom JNA trebalo je, prema Kadijeviću, biti tek pripremna osnova za daljnja djelovanja prema Splitu. U tom kontekstu taktika spaljene zemlje, protjerivanje i ubijanje dotadašnjeg stanovništva i rušenje spomeničke baštine su, ma koliko to Jokić i neki drugi opovrgavali, bile glavno sredstvo za stvaranje »velike Srbije« od dijelova Hrvatske i kasnije BiH.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Carinici pretražuju i džepove</p>
<p>Talijanska policija i carina kontroliraju hrvatske građane strože nego prije zbog ilegalaca s krivotvorenim hrvatskim putovnicama i osobnim iskaznicama / Albanski brodovi koji krijumčare ljude iskrcavaju se na hrvatskoj obali, a potom ilegalci putuju prema Sloveniji i Italiji </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - »Sve više ilegalnih imigranata, među kojima su i oni za koje se sumnja da su povezani s međunarodnim terorizmom, pokušava ući u Italiju s krivotvorenim hrvatskim putnim ispravama«, kaže za Vjesnik Nicola Ferraro, zapovjednik jedne od mnogih policijskih jedinica što ih je Italija, iz svih krajeva zemlje, uputila na granicu sa Slovenijom. </p>
<p>Pojačana kontrola granice, posebice na potezu između Trsta i Gorizije, uvedena je krajem kolovoza zbog velikog broja ilegalnih imigranata, a broj policajaca je dodatno povećan nakon 11. rujna. Od tada većina europskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, na granicama primjenjuje mjere zaštite od terorizma. Italija je još postrožila kontrolu ulaska u zemlju preko graničnih prijelaza, u što su se uvjerili i Vjesnikovi novinari koji su krajem prošlog tjedna iz Slovenije ušli u Italiju preko graničnog prijelaza u Goriziji. </p>
<p>Ilegalci s krivotvorenim hrvatskim putovnicama, ali i osobnim iskaznicama s kojima se također može ući u Italiju, ističe Ferraro, jedan su od razloga zašto talijanska policija i carina hrvatske građane kontroliraju strože nego što smo navikli.</p>
<p>Kad smo na pitanje talijanskog carinika, imamo li cigarete i alkohol, odgovorili negativno, zatražio je da otvorimo prtljažnik. Otvorio je i pregledao sve torbe, kao i ostale stvari u prtljažniku, a potom ušao u putničku kabinu. </p>
<p>Prije nego što nas je pustio, ispraznio je sve pretince u automobilu i pretražio nam džepove. Za pretresa, koji je trajao oko 20 minuta, postavljao je pitanja vezana uz naš posjet Italiji.</p>
<p>Gorizia, grad s oko 30.000 stanovnika uz samu granicu, prepun je policije. Zapovjednik Ferraro otkriva da je u kolovozu na području Gorizije iz Slovenije u Italiju svake noći ulazilo između 200 i 300 ilegalaca. Među njima su, dodaje, najbrojniji Albanci i Kurdi, koje i hrvatski graničari najčešće hvataju u ilegalnom prelasku granice. Policijskom akcijom koja već skoro tri mjeseca traje 24 sata dnevno i u kojoj sudjeluje više stotina policajaca, broj otkrivenih ilegalaca smanjio se na oko 20 dnevno, jer krijumčari izbjegavaju to područje.</p>
<p>Prema spoznajama talijanske policije, veliki koridor kojim se s istoka na zapad krijumčare ljudi, vodi od Rumunjske, preko Mađarske i Slovenije do Italije. No dosta ilegalca, dodaje Ferraro, posebice Albanca i Kurda, ide brodovima iz Albanije i iskrcavaju se negdje na hrvatskoj obali, uglavnom što sjevernije. Potom prelaze hrvatsko-slovensku granicu, da bi iz Slovenije ušli u Italiju, koja im je najčešće i konačno odredište. </p>
<p>»Zbog geografske razvedenosti hrvatske obale, ali i manje kontrole granice na moru, brodovima koji krijumčare ljude lakše je iskrcati putnike na hrvatskoj nego na talijanskoj obali«, naglašava Ferraro. Dodaje da ih policija uglavnom hvata u mjestima uz granicu, poput Gorizije, u kojima ilegalci traže prijevoz do daljnjih odredišta. U skladu s međudržavnim sporazumima, Talijani te ljude vraćaju u Sloveniju, a ustanove li Slovenci da su k njima došli iz Hrvatske, predaju ih hrvatskoj policiji.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Stanari prijete blokadom ceste</p>
<p>Ljuti stanari su već nekoliko puta tražili pomoć velikogoričkoga gradonačelnika, a na posljednjem susretu, početkom studenoga, prosvjed stotinjak stanara bio je na granici incidenta</p>
<p>Stanari Šibenske ulice u Velikoj Gorici ni u ponedjeljak nisu dobili grijanje ni toplu vodu, u utorak će, najavljuju, blokirati cestu na križanju ulica Rudolfa Fizira i Zagrebačke.</p>
<p>Zbog zatvaranja neispravne plinske kotlovnice stanari Šibenske ulice u Velikoj Gorici već tri tjedna nemaju grijanje ni toplu vodu. Naime, kako nije riješeno vlasništvo nad kotlovnicom, ne zna se tko je zadužen za njezin popravak. </p>
<p>Grad Velika Gorica »naoružao« se Uredbom o održavanju zgrada (NN 64/97), prema kojoj sanaciju kotlovnice, koja bi stajala 1,628.000 kuna, moraju platiti stanari iz zajedničke pričuve. </p>
<p>No stanari, kako nam je rekla njihova predstavnica Darija Bebek, ne priznaju tu uredbu iz 1997. jer se ona ne može primjenjivati retrogradno. Naime, sporna koltlovnica sagrađena je 1987. godine, a stanari Šibenske su, ističe, četrnaest godina plaćali uvećanu cijenu plina zbog njezina održavanja, a bila je vlasništvo Gradske tvrtke Velkom. Ogorčeni i smrznuti, pomoć u utvrđivanju vlasništva nad kotlovnicom potražili su kod odvjetnika.</p>
<p>- Bez obzira na vlasništvo koje će utvrditi sud, od Gradske uprave nije korektno ovako kažnjavati ljude, istaknula je Bebek. Uvjeti u kojima sada žive građani Šibenske, bez grijanja i tople vode, nisu humani. </p>
<p>Stanari su već nekoliko puta tražili pomoć velikogoričkoga gradonačelnika, a na posljednjem susretu, početkom studenog, prosvjed stotinjak stanara bio je na granici incidenta. Tad je postignut »klimav« dogovor po kojem će Grad platiti privremeno osposobljavanje kotlovnice, a saniranje i neke druge modele grijanja tražit će na proljeće. No, ističu stanari, predstavnici Gradske uprave svoj iskaz nisu htjeli potpisati.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Poigravanje s nezaposlenima ili dobra prilika?</p>
<p>U vrijeme velike nezaposlenosti mnogi očajni građani pokušavaju svašta kako bi riješili svoje egzistencijalno pitanje ili dodatnom zaradom povećali svoje skromne prihode. Kao tračak nade nekima se može učiniti papirić s oglasom koji su našli u poštanskom sandučiću ili za vjetrobranskim staklom automobila.</p>
<p>Želeći otkriti što se iza takvih oglasa krije, nazvali smo broj s jednog takvog letka. Osoba s druge strane žice (nije se predstavila) odmah je preuzela inicijativu u komunikaciji postavljajući nam pitanja.</p>
<p>- Ajooj, takvih kao što ste vi ima mnogo, komentirala je osoba X nakon ustupljenih odgovora na pitanja poput »Što ste po zanimanju?, Čime se bavite?« i slično, misleći kako nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom ima u izobilju. Ponudila nam je potom rješenje životnog pitanja uključivanjem u posao s »izvrsnom zaradom« i »mogućnošću osnivanja vlastite tvrtke«. Kada je rekla da nije riječ o akviziterstvu, naši su strahovi tek djelomice bili odagnani, a zainteresirali smo se doznavši kako nije riječ o »Amwayu« ili »Zepteru«.</p>
<p>- Nisu posrijedi nikakve krpice, lonci niti deterdženti, već je riječ o proizvodima za zdravlje, a zarada će ovisiti o vašem radu, rekao je glas s drugog kraja žice. No, za ostale informacije bilo bi poželjno ugovoriti sastanak. Na upit je li za posao potrebno kakvo specifično znanje, rečeno nam je kako prije samog rada zainteresirani trebaju proći dvodnevni poslovni seminar, u kojem će sudjelovati nekakvi Amerikanci, po cijeni čak 70 njemačkih maraka. Osoba X procijenila je kako će nam takav seminar koristiti i u slučaju da se ne odlučimo baviti spomenutim poslom, pa je to svakako »dobra investicija«. </p>
<p>Građani bez posla i novca, dakle, neka samo ulažu u sebe, a hoće li nakon seminara raditi ili neće, organizatorima može biti svejedno jer oni su svojih 70 maraka - zaradili. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prve žrtve neuređenih skijaških staza</p>
<p>Skijalište je u ponedjeljak zatvoreno zbog naglog zatopljenja i otapanja snijega/ Direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak najavljuje da će, čim padne novi snijeg, skijalište biti otvoreno </p>
<p>Prvi snijeg koji je u petak počeo padati nad Zagrebom na sljemensko je skijalište tijekom vikenda privukao tristotinjak skijaša - u subotu njih stotinjak, a u nedjelju dvjestotinjak skijaša. </p>
<p>Prvi na skijalištu bili su, naravno, članovi Gorske službe spašavanja, bez čije prisutnosti skijalište ne može raditi. Pomoć gorskih spasioca proteklog je vikenda trebalo četvero ozlijeđenih skijaša. Jedan je teže stradao, kada mu je u sudaru s drugim nabijen grudni koš, pa je nakon pružene prve pomoći sa Sljemena prevezen u bolnicu kolima Hitne pomoći. Ostalih troje unesrećenih zadobilo je lakše ozljede, ogrebotine i posjekotine. </p>
<p>Tužno je da se pomoć unesrećenima i dalje pruža u prihvatilištu GSS-a, uz sljemenski Vidikovac, koje odiše vlagom, a zidovi su puni plijesni zbog vode koja se slijeva s krova. Vlaga je zahvatila i sanitetski materijal te pokrivače i plahte, a zahtjev za sanacijom krova, koji je GSS uputio još u kolovozu, i dalje stoji u Gradskom uredu za obrazovanje i sport. </p>
<p>Među skijašima proteklog je vikenda bilo puno djece - polaznika zagrebačkih skijaških klubova, kojima je ovo bila prilika za prve skijaške »korake« ili kratka priprema za nadolazeću sezonu. Na sreću, ozljeda među njima nije bilo.</p>
<p>Skijalište je u ponedjeljak zatvoreno zbog naglog zatopljenja i otapanja snijega. Iako se proteklog vikenda do posljednjeg trenutka nije znalo hoće li skijalište raditi, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak najavljuje da će ubuduće, čim padne novi snijeg, skijalište biti otvoreno. </p>
<p>- Budući da nije bilo odgovarajuće podloge, naime zemlja nije bila smrznuta pa se snijeg topio, a zemlja na pojedinim mjestima na skijalištu izbijala na površinu, zadovoljni smo kako je proteklo prvo ovosezonsko skijanje, rekao je Žiljak. Međutim, dodaje, napadalih 35 centimetara snijega nije dovoljno za ozbiljnije skijanje, pa prvo ovogodišnje skijanje na Sljemenu možemo nazvati prvim zimskim radostima. Naime, od 35 centimetara napadalog snijega nakon pripreme, sabijanja skijaških staza, preostaje samo pet centimetara. A za kvalitetno skijanje, objašnjava Žiljak, trebalo bi nakon pripreme staza ostati 30 centimetara snijega. </p>
<p>- Kada temperature budu barem sedam dana ispod nule, u pogon ćemo staviti nove topove za umjetni snijeg bez obzira imali li podloge od prirodnog snijega ili nema, najavio je Žiljak. </p>
<p>Radovi na gradnji pumpne i kompresorske stanice podno Crvenog spusta nastavljeni su, nakon kraćeg zastoja zbog vremenskih neprilika. Radovi bi trebali završiti potkraj studenoga, nakon čega bi i novi topovi za pravljenje umjetnog snijega trebali biti postavljeni na sljemensko skijalište. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gorska služba dežura i surađuje</p>
<p>Gradsko poglavarstvo prihvatilo je program Gorske službe spašavanja (GSS) Stanice Zagreb koji je, zajedno s predugovorom za ovu skijašku sezonu na Sljemenu, GSS uputio početkom protekloga tjedna. </p>
<p>Programom je obuhvaćeno sufinanciranje preventivnog rada GSS-a (dežurstva na sljemenskom skijalištu te vikendima na planinarskim stazama tijekom cijele godine), prisutnost GSS-a na planinarskim, speleološkim i alpinističkim školama, sufinanciranje izrade letaka i brošura s upozorenjima i načinima ponašanja u planinama, kao i školovanja novih kadrova GSS-a. </p>
<p>- Suradnja s odgovornim institucijama napokon je počela. Trgovačko društvo Sljeme-Medvednica prihvatilo je naše sugestije vezane za sljemensko skijalište, a uspostavljena je i odlična suradnja s Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, koji je u nama prepoznao ozbiljnu službu koja radi važan posao, rekao nam je pročelnik GSS-a Stanice Zagreb Ivan Host. </p>
<p>Iako je Poglavarstvo prihvatilo naš program, dodaje, još se ne zna koliko će nam novca odobriti i za koje od navedenih aktivnosti. A ugovor o prisutnosti GSS-a na sljemenskom skijalištu, nada se Host, trebao bi biti potpisan do kraja godine. Njime bi se gorskim spasiocima podmirili dnevni troškovi tijekom dežurstava na skijalištu. </p>
<p>- Bez obzira na sve, GSS će svakog skijaškog dana dežurati na sljemenskom skijalištu, na dobrobit građana, napominje Host. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagreb i Pariz sve bliži (barem formalno)</p>
<p>Konzorcij Vivendi sa 220 tisuća zaposlenih i tvrtka Eurooptima zainteresirani su za projekt dovršetka Sveučilišne bolnice, a tvrtka Alstom bi s konzorcijem CroTram proizvodila tramvaje / Francuze zanima i projekt gradnje spalionice / Posjet je bio »više nego dobar«, ocijenio je gradonačelnik</p>
<p>»Službeni posjet Parizu u kojemu je od 6. do 10. studenoga boravila gradska delegacija i pritom potpisala Sporazum o kooperaciji i prijateljstvu otvara nove perspektive razvoja gospodarske i kulturne suradnje dviju metropola«, ocjena je službenog putovanja u Pariz o kojemu su u ponedjeljak u Gradskom poglavarstvu govorili gradonačelnik Milan Bandić, zamjenica Morana Paliković-Gruden, pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo i Andrea Zlatar, pročelnica Ureda za kulturu.</p>
<p>- Parižane zanimaju ulaganja u zagrebački javni promet, gradnju tramvaja i spalionice, uređenje Francuskog paviljona u Studentskom centru, a spremni su ponuditi i svoja iskustva kako bi pomogli u rješavanju pitanja završetka Sveučilišne bolnice, rekao je gradonačelnik Bandić.</p>
<p>Tijekom četverodnevnog posjeta gradsko izaslanstvo održalo je 20 sastanaka, većinu s predstavnicima pariških tvrtki i konzorcija.</p>
<p>- S predstavnicima RATP-a, koji je u poslovanju blizak našemu ZET-u, razgovarali smo o gradskom prometu. Iz konzorcija Vivendi sa 220 tisuća zaposlenih zanimali su se za dovršetak Sveučilišne bolnice, a tvrtka Eurooptima čak je ponudila i besplatne konzultacije o provođenju tog programa. Tvrtka Alstom zanimala se za projekt tramvaja, rekao je Prežigalo.</p>
<p>Izaslanstvo je posjetilo muzej Orssay, Pariški filmski centar i Industrijski i znanstveni centar La Vilette, koji na godinu posjeti više od 50 milijuna ljudi. </p>
<p>- Našemu izaslanstvu posebno je bilo zanimljivo čuti način financiranja takvih kulturnih institucija jer i mi pripremamo sličan program revitalizacije, rekla je Zlatar.</p>
<p>Među važnijim događajima istaknuto je kako bi Zagreb u prosincu, nakon još jednoga gradonačelnikova posjeta Parizu, mogao pristupiti Metropolisu - udruzi u čijem radu sudjeluju samo gradovi s više od milijun stanovnika.</p>
<p>Za veljaču je najavljen službeni posjet zamjenika pariškoga gradonačelnika za gospodarstvo. To je, pak, usko povezano s potpisivanjem važnog sporazuma o poslovnoj suradnji dvaju gradova, dok bi na proljeće 2003. Zagreb trebao posjetiti pariški gradonačelnik Bertrand Delanoé.</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik je rekao kako je s Delanoéom razgovarao gotovo sat vremena ili 15 minuta više od planiranoga. Također je istaknuo kako su ovim posjetom učinjena dva koraka više u približavanju dvaju gradova.</p>
<p>- Svaki postignuti dogovor povezan je visoko isplativim projektima, on obje strane obvezuje na kontinuirani rad, rekao je gradonačelnik i zahvalio predstavnicima hrvatskog veleposlanstva na »profesionalno obavljenom poslu«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hoće li Poglavarstvo osvanuti u mraku?</p>
<p>Ako u posljednji trenutak ne podmire dug, ovog bi tjedna bez struje mogli ostati i prvi veći potrošači - poglavarstva gradova Zagreba i Zaprešića zbog nepodmirenih računa za javnu rasvjetu, Industrogradnja, Agrokoka, Rapid, Tvornica namještaja Jadran, Chromos - boje i lakovi, NIK, a bez struje bi mogla ostati i Tvornica električnih žarulja TEŽ, saznajemo iz Elektre.</p>
<p>U prošla tri tjedna Elektrine su ekipe na teren izašle s otprilike 15.000 naloga za iskapčanjem. Otprilike 70 posto potrošača dug je podmirilo, 20 posto ih je isključeno, a u 10 posto slučajeva nalozi nisu u potpunost realizirani.</p>
<p>Iz Elektre upozoravaju da obrtnici, vlasnici lokala i prodavaonica nisu ozbiljno shvatili upozorenje da će biti iskapčane sve kategorije potrošača, pa Elektrine ekipe imaju problema na terenu.</p>
<p>Isključene potrošače koji nisu podmirili dug Elektrine će ekipe ponovno posjetiti i ako se tada utvrdi da nelegalno troše struju, protiv njih će biti poduzete sankcije. </p>
<p>Kako bi zajedničkoj potrošnji (kućnim savjetima) omogućili da podmire dug, Elektra tu kategoriju neće iskapčati 13. i 14. studenoga. Ne podmire li dotad račune, 15. studenoga bit će iskopčani kućni savjeti na adresama Zvornička 9 i 11, Dužice 20, Ivanićgradska 65 i Fanceljev prilaz 1, 3, 5, 7 i 9.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pavičić: SDP socijalnu demokraciju sadrži samo u svom imenu</p>
<p>U utorak ćemo Gradskoj skupštini predložiti osnivanje gradskog gospodarsko-socijalnog vijeća, koje bi u suradnji s političkim strankama i sindikatima pokušalo prevladati tešku socijalnu i gospodarsku krizu u gradu i državi, rekao je voditelj Hrvatske udruge sindikata Mario Iveković na sastanku predstavnika Gradskog odbora HDZ-a i HUS-a o socijalnoj i gospodarskoj situaciji u gradu te njihovoj daljnjoj suradnji.</p>
<p>- U situaciji u kojoj 11 gradskih poduzeća najavljuje štrajk, a socijalna politika ide prema smanjivanju svih prava civiliziranog društva, socijalna kriza doseže maksimum, rekao je predsjednik gradskog HDZ-a Robert Pavičić. </p>
<p>Dodao je kako je komunikacija sindikata s HDZ-om i drugim oporbenim strankama potrebna i zbog nadzora najavljene privatizacije trgovačkih društava u gradskom vlasništvu.</p>
<p>- SDP socijalnu demokraciju sadrži samo u svom imenu, a ne i djelovanju. Smatramo da Zagrepčani zaslužuju da suradnja sa sindikatima bude što bolja, rekao je Pavičić.</p>
<p>Zasad je prvi o toj inicijativi, prema Pavičićevim riječima, progovorio upravo HDZ, a uskoro se nadaju potpori ostalih oporbenih stranaka.</p>
<p>Zastupnik Hrvatskog sabora i član Gradskog odbora HDZ-a Ivica Kostović nada se kako će se dijalog između sindikata i HDZ-a u gospodarski kriznoj situaciji shvatiti krajnje ozbiljno te kako će se socijalni problemi na ovaj način pokušati riješiti.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od četrdeset slika prodane samo tri</p>
<p>Tisuću njemačkih maraka za kupnju elektrostimulatora mjehura predstavnice Zajednice žena »Katarina Zrinska« u ponedjeljak su darivale članovima zagrebačke sekcije Društva oboljelih od multiple skleroze. </p>
<p>- Iako je akcija za kupnju aparata za olakšavanje mokrenja, vrijednog oko 14.000 kuna, počela još u lipnju, zagrebačka je sekcija prvi novac dobila dobrohotnošću žena »Katarine Zrinski«, zahvalila je predsjednica društva Danica Eškić.</p>
<p>Ljetos su zbog nabave aparata organizirali aukciju umjetnina u gornjogradskoj galeriji Mirko Virius. No, neuspjela prodaja nakita, slika i drugih umjetnina nije popravila financijsko stanje društva, pa je elektrostimulator i dalje samo puka želja. Naime, od četrdeset i dvije prodane su samo tri slike, čime su pokriveni troškovi organizacije aukcije. </p>
<p>Svi koji žele pomoći pri kupnji elektrostimulatora priloge mogu uplatiti kod Zagrebačke banke na broj žiro računa 301 - 02679154 ili se javiti na telefon 6190-110.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Trgovački centri - rješenje za nezaposlenost</p>
<p>Trend rasta broja nezaposlenih nastavlja se i u Zaprešiću. Do kraja listopada u gradu, u kojem živi 25.000 stanovnika, na Zavodu za zapošljavanje bile su prijavljene 3.453 nezaposlene osobe, od kojih su posao prvi put čekale njih 1.033. </p>
<p>Prema riječima gradonačelnika Vinka Morovića, problem nezaposlenosti u gradu mogao bi se rješavati u nekoliko predstojećih godina kroz kapitalne projekte, koji su u fazi realizacije, kao što je gradnja Shopping centra Zagreb, multifunkcionalnog trgovačkog i uslužnog centra, kroz koji bi se zaposlilo nekoliko tisuća ljudi, te kroz revitalizaciju Novih dvora. Dotad, s obzirom na način financiranja jedinica lokalne samouprave, neće biti moguće učiniti ništa veće za kvalitetno zbrinjavanje rastućeg broja nezaposlenih. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Zatvorena crpka u blizini Petritschevog ureda</p>
<p>SARAJEVO, 12. studenoga</p>
<p> - Benzinska crpka u blizini zgrade u kojoj se nalazi Ured visokoga predstavnika u Sarajevu, zatvorena je iz sigurnosnih razloga, odnosno straha od mogućih terorističkih napada. Ova informacija potvrđena je u kompaniji Energopetrol, vlasniku crpke koju od Petritschevog ureda dijeli tek jedna uska ulica.</p>
<p>Inače, oko zatvaranja ove crpke već je bilo dosta polemike u vrijeme preseljavanja OHR-a iz središta grada u rekonstruiranu Unioninvestovu zgradu na sarajevskim Kovačićima. Već tada je zatraženo zatvaranje crpke, no tvrtka to nije željela učiniti obrazlažući to odbijanje činjenicom da je u obnovu crpke, potpuno uništene u ratu, uloženo mnogo novca. »Osim toga, riječ je o crpki koja se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji i donosi veliku zaradu«, objašnjava Marko Matić, jedan od bivših direktora u Energopetrolu.</p>
<p>U uredu visokog predstavnika tada su popustili, no nakon napada u SAD 11. travnja, zahtjev je obnovljen. Još ranije, oko zgrade Ureda izgrađen je visoki betonski zid. Mjere sigurnosti u OHR-u i inače su pooštrene nakon 11. rujna. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Švedska princeza Viktorija još ne želi postati kraljica</p>
<p>STOCKHOLM, 12. studenoga </p>
<p> - Švedska princeza Viktorija ne žuri se naslijediti prijestolje. Štoviše, užasava se tog trenutka, potvrdila je u jednom od svojih rijetkih intervjua. »Odgađam to što dalje u budućnost, ali to mi je uvijek na pameti, kao stalna priprema«, rekla je švedskom ženskom časopisu Svensk Damtidning. »Nije ugodno misliti o tom danu, ... jer kada postanem kraljica znači da tatice više neće biti«, rekla je Viktorija, misleći pritom na svog oca, kralja Carla XVI Gustafa. U Švedskoj je glava kraljevske obitelji doživotni monarh i kao državni poglavar ima ceremonijalnu i reprezentativnu ulogu, te nema utjecaja nad politikom. Viktorija je najstarije dijete kralja Carla Gustafa i kraljice Silvije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nepalska princeza poginula u padu helikoptera</p>
<p>KATMANDU, 12. studenoga</p>
<p> - Nepalska princeza Prekshya, šogorica kralja Gyanendre, poginula je u ponedjeljak prilikom pada privatnog helikoptera nedaleko jezera Rara na sjeverozapadu Nepala, objavljeno je na web stranici Nepalnews.com. U helikopteru se nalazilo sedam osoba, a uzrok neseće još nije poznat.</p>
<p> Smrt princeze Prekshye druga je tragedija koja je ove godine pogodila himalajsku kraljevsku obitelj, nakon pokolja u kojem je u lipnju poginuo najveći broj njezinih članova. Sadašnji kralj Gyanendra okrunjen je nakon što je njegovog brata kralja Birendru, kraljicu Aishwaryu i još sedmoro članova kraljevske obitelji, u naletu potpunog rastrojstva ustrijelio tadašnji princ prestolonasljednik Dipendra koji se potom i sam ubio. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Madonna objavila kompilaciju najvećih hitova</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Madonnina diskografija od jučer je bogatija za još jedan materijal. Riječ je o njenim najvećim hitovima koji se nalaze na kompilaciji nazvanoj »Greatest Hits Vol.2«, na kojoj su gotovo sve pjesme u drukčijim remiksevima ili edit verzijama. </p>
<p>To je nastavak albuma »Immaculate Collection«, njezine prve kompilacije s milijunskom nakladom, od koje je samo u SAD-u prodano deset milijuna primjeraka. </p>
<p>Madonnina prva kompilacija najvećih hitova obuhvatila je karijeru kraljice popa tijekom 80-tih, od hitova kao što je »Holiday« i »Justify My Love«, a diljem svijeta kompilacija je prodana u 22 milijuna primjeraka. </p>
<p>Na novoj kompilaciji »GHV2« nalazi se petnaest hitova kojima je pjevačica obilježila zadnjih deset godina karijere, poput »Deeper and Deeper«, »Erotica«, »Human Nature«,»Secret«, »Don't Cry For Me Argentina«, »Bedtime Story«. Tu je i skladba »The Power of Goodbye«, u čijem je spotu nastupio Goran Višnjić, »Beautiful Stranger«, »Frozen«, »Take a Bow«, »Ray of Light«, »Don't Tell Me«, »What It Feels Like For a Girl«, »Drowned World (Substitute for Love)« te naslovna skladba njenog zadnjeg albuma »Music«. </p>
<p>Popularna pjevačica uskoro će objaviti i DVD sa snimkom koncerta snimanog tijekom njene ovogodišnje turneje »Drowned World Tour« u »The Palace of Auburn Hills«, u njenom rodnom Detroitu. Pjevačica je pokrenula i Internet stranicu na kojoj se nalazi mnoštvo različitih i zanimljivih sadržaja povezanih s njenim novim glazbenim projektima. </p>
<p>Uz brojne vijesti o jednoj od najpopularnijih izvođačica današnjice i galeriju slika, na stranici se nalazi i nagradna igra u kojoj će najveći sretnik osvojiti spomenuti CD s autogramom velike pjevačice. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>George Harrison ponovno na liječenju od raka na mozgu </p>
<p>NEW YORK, 12. studenoga</p>
<p> - Bivši član Beatlesa George Harrison podvrgnut je kirurškoj operaciji raka na mozgu u sveučilišnoj bolnici Staten Island u New Yorku, piše američki dnevnik Daily News. </p>
<p> Po pisanju novina, 58-godišnji Harrison primljen je u bolnicu početkom mjeseca i podvrgnut novom liječenju vrlo precizne radiokirurgije, koje koristi velike doze zračenja tumora. New York Post piše pak da je Harrison izašao iz bolnice, ali je i dalje na intenzivnoj njezi. Bolnica je odbila objaviti je li Harrison jedan od njihovih pacijenata. </p>
<p> Elizabeth Freund, predstavnica za odnose s javnošću koja je prije radila s bivšim članom Beatlesa, opovrgla je glasine po kojima je glazbenik umro. »Čula sam da je još uvijek među nama«, rekla je ona. </p>
<p> George Harrison operiran je 1997. godine od raka na grlu, a u ožujku ove godine od raka na plućima u SAD-u. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Harry Potter začarao i New York</p>
<p>NEW YORK, 12. studenoga</p>
<p> - Harry Potter, mali čarobnjak koji je najprije osvojio srca svih mladih čitatelja diljem svijeta, a potom i gledatelje nedavno nastalog filma »Harry Potter i kamen mudraca«, za kojeg se već priprema i drugi dio, u nedjelju je navečer, nakon prošlotjedne londonske premijere, prvi put prikazan i u New Yorku. </p>
<p>Film, priča se, gledatelje ostavlja bez daha, a ulaznice su unaprijed rasprodane u desecima tisuća. Autorica priča o malom čarobnjaku J. K. Rowling ubraja se među najbogatije žene svijeta. Budući da se prije priče o Harryju nije ubrajala u bogate, da čarobnjaci mogu napraviti čudo, to je baš ona dokazala... </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prodavač ljudskih glava uhvaćen s robom u torbi</p>
<p>LAGOS, 12. studenoga</p>
<p> - Nigerijski kopač grobova, s dodatnim izvorom prihoda od prodaje ljudskih lubanja uhapšen je dok je pokušavao isporučiti dva svježa primjerka kupcu, rekla je policija. »Čovjek je rekao da se već neko vrijeme bavi poslom opskrbe ljudskim glavama«, rekao je Reutersu državni policijski komesar u Laosu Mike Okiro. »Rekao je da za svaku glavu dobije oko 15.000 nigerijskih naira (oko 1050 kuna). Istražujemo ovaj zločin i nastojimo utvrditi kako je dolazio do glava te tko su mu bile mušterije«. Mnogi od 110 milijuna Nigerijaca vjeruju u čaranje koje se izvodi pomoću ljudskih genitalija, očiju, jezika i lubanja, a navodno ih odjednom može načiniti milijunerima. Ritualno ubijanje kako bi se došlo do dijelova ljudskih tijela potrebnih za čaranje često je u nekim dijelovima zemlje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Seksualna lica i feminističke maske </p>
<p>Suprotno odluci urednice »Ženske infoteke«, u kojoj je objavljena knjiga »Seksualna lica« Camille Paglie, izdavač je samovoljno promijenio naslovnicu s obrazloženjem da goli muškarac ne može stajati na naslovnoj stranici feminističkog izdavača / Despotskom odlukom izdavača oštećeni su ne samo dizajner knjige i njezina urednica, već je prezrena i cijela čitateljska javnost</p>
<p>Nedavna promocija hrvatskog izdanja svjetskog bestsellera »Seksualna lica«, američke feminističke autorice Camille Paglie, mogla je dati povoda oštrim sukobima u podršci ili osporavanju sadržaja ili stava što ih knjiga zastupa. Paglia, naime, naglavce obrće slavnu tezu Simone de Beauvoir o tome da se »ženom ne rađa, već se njome postaje« i cijelu konstrukciju zapadne kulture na primjeru umjetnosti tumači biološkim determinizmom spola.</p>
<p> No, prva burna reakcija vezana za ovu knjigu nije na razini dijaloga, naprotiv, ona odbacuje mogućnost bilo kakvog drugog mišljenja osim vlastitog. Naime, suprotno odluci urednice »Ženske infoteke« u kojoj je knjiga objavljena, Vivijane Radman, njezin izdavač Đurđa Knežević je izmjenila i narušila cjelokupnu strukturu oblikovanja knjige Željka Serdarevića, samovoljno joj mijenjajući naslovnicu, s navodnim obrazloženjem da goli muškarac ne može stajati na naslovnoj stranici feminističkog izdavača. </p>
<p>Da nije riječ o cenzuri autora i seksističkoj uvredi, bio bi to odličan marketinški trik marginalne izdavačke kuće. Neuobičajena inscenacija pojednostavljenog zapleta jedne teorijske postavke. Zagriženi sukob muške racionalnosti grafičkog dizajnera i neukrotive destruktivnosti žene izdavača. Uobličavanje smislom nasuprot histeričnoj nerazumnosti. Da se ovo dogodilo pola godine ranije, bio bi to sjajni scenarij za promociju ljetnog bestsellera, štiva hipnotičkog stila što idealno traži dokolicu plaže. Nudi intrigantni sadržaj kako akademskim tako i mondenim konverzacijama, o kojem svatko ima vlastito mišljenje, i može ga objasniti na svome primjeru. </p>
<p>K tome, scenarij vrlo ugledane američke serije »Buffy« počiva na istom teorijskom zapletu kao i »Seksualna lica«, što pruža dodatne pretpostavke za popularnu recepciju djela. Umjesto ovoga dramatiziranog poziva na čitanje, hrvatsko izdanje Camille Paglia odmah je zatvoreno u događaj o čijem će smislu odlučiti prevaga moći. Ono je do samog objavljivanja slijedilo logiku vlastitog teksta, ali je potom normalizirano sukladno ideologiji izdavača.</p>
<p> Zbog toga je maknuto grafičko rješenje naslovnice Željka Serdarevića, očito ne iz razloga o kojima naknadno konfabulira izdavač, već stoga jer obimni sadržaj sažima u sliku misli Paglinog teksta i izlaže je javnom pogledu. Nasuprot tome, izdavač se odlučuje prikriti u za ortodoksni feminizam sablažnjivo vizualno tumačenje knjige i zavija je u crno-sive korice jednog priručnog oblikovanja. Njeni su elementi slova tipa courrier, što ih rabi pisaći stroj i dijagonalna krivulja koja bi trebala predstavljati obris profila Grete Garbo, slično kako su nekada, prije pojave kompjutora, oblikovani školski listovi. Kao da je riječ o pokrovu korote na nevoljenom sadržaju, u koji ne treba dirati.</p>
<p>O motivima svojeg oblikovanja knjige i izboru ilustracije naslovnice Željko Serdarević kaže: »Dovoljno je pogledati reprodukcije umjetničkih djela u knjizi da bi se shvatilo da je lijepi mladić jedno od središnjih seksualnih lica knjige. Paglia ga pronalazi u umjetnosti i književnosti svih epoha kojima se njezino djelo bavi, a posvetila mu je i posebno poglavlje knjige. Lijepi mladić, ili efeb, jedno je od najupečatljivijih dvospolnih lica, a androginija, dvospolnost, kao magijska kvaliteta, središnji je interes i teza njezinog teksta. Formalno, tijelo zatvoreno u sebe simbolički predstavlja 'uroboros', alkemijsku zmiju koja sebe proždire i rađa, motiv koji se, prema Camille Pagliji, u zapadnoj kulturi ponavlja kao simbol stvaranja iz sebe sama«. </p>
<p>Kako god bilo, »Seksualna lica» Camille Paglia zasigurno će, iza jalove naslovnice, pronaći druge puteve do široke hrvatske publike. Vrlo je moguće da ona postane knjiga što će obilježiti ovu generaciju čitatelja. Slično kao što su svojevremeno to bile »Muške fantazije« Klausa Theweleita. Nažalost, za razliku od izdanja što ga je oblikovala Sanja Iveković, u ovom smo slučaju izgubili naslovnicu po kojoj prepoznajemo i prisjećamo se ne samo knjige, već i misli što smo ih iz nje naučili. Nije toliko presudno da su despotskom odlukom izdavača oštećeni dizajner, autor sada okresanog vizualnog identiteta knjige, i njezina urednica, već je prezrena cijela čitateljska javnost, bilo da će ona tu knjigu kupiti, pročitati, ili tek vidjeti u izlogu knjižara. Najviše svi oni koji nastoje da feminističke ideje skinu ideološku košulju i uključe se u društveni dijalog, ravnopravne sa svim ostalima.</p>
<p>Zlatko Wurzberg</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mozaikalni pogled </p>
<p>U Muzeju Mimara, od 15. do 17. studenoga, okupit će se 95-ero povjesničara umjetnosti / Urbanizam, arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, muzeologija, zaštita i obnova spomenika, umjetnost i mediji - samo su neke od tema o kojima će se raspravljati</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Vijest da će se u Muzeju Mimara od 15. do 17. studenog održati Prvi kongres hrvatskih povjesničara u umjetnosti, u ovom tjeskobnom vremenu posvemašnje politizacije života od koje se ledi krv u žilama - više je no dobrodošla. Jer, čak će 95-ero vrhunskih stručnjaka, kako su u ponedjeljak u Društvu povjesničara umjetnosti najavili prof. dr. Radovan Ivančević, dr. Tonko Maroević, dr. Ivanka Reberski i dr. Milan Pelc, raspravljati o raznovrsnim temama u rasponu od slikarstva i kiparstva, urbanizma i arhitekture, pa sve do suvremenih muzeoloških problema, zaštite i očuvanja baštine, odnosa medija i umjetnosti, likovne kritike danas...</p>
<p> Bit će to »mozaikalni pogled« u sve bogatstvo istraživanja te kompleksne znanosti koja se u Hrvatskoj začinje još prije jednog i pol stoljeća djelatnošću Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Podsjetimo, posljednji kongres jugoslavenskih povjesničara umjetnosti održan je 1988. Prvi hrvatski Kongres će iznijeti relevantne aspekte i probleme s kojima se povijest umjetnosti u nas suočavala, rezimirati dosadašnje, prezentirati neke najnovije rezultate, te naznačiti najurgentnije zadatke...</p>
<p>Osim propitivanja dosadašnjih rezultata u istraživanju i valorizaciji prebogate baštine niz tema referirat će se i na druga srodna znanstvena područja - arheologiju, etnologiju, kartografiju i druge... Za razliku od destruktivne povijesti svijeta, kako je istaknuo dr. Ivančević bit će zadovoljstvo poslušati istraživanja posvećena onoj najplemenitijoj svrsi - umjetničkom stvaralaštvu! </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Carmen u ispraznome svijetu </p>
<p>Redatelj Petar Selem ostvario predstavu modernog promišljanja i pristupa operi / Izvrsni u glavnim ulogama Martina Tomčić i Antonio De Palma / Orkestar kao cjelina zasjao toplom liričnošću svojih intermezza</p>
<p>Bizetova omiljena opera »Carmen« pojavila se na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku u uzbudljivom trenutku osječkih kazališnih obljetnica - 95. kazališne sezone stalnoga ansambla i 130 godina kazališne zgrade, danas potpuno obnovljene i uređene u svim dijelovima s ugodnim prostorima za rad umjetnika i pokuse. Opera »Carmen« idealna je za mladi operni ansambl koji u vlastitim redovima ima potrebne snage za brojne uloge, a draž prvim izvedbama dali su zanimljivi gosti.</p>
<p> Osijeku je trebala napokon jedna predstava modernog promišljanja i pristupa operi što ga je ostvario redatelj Petar Selem u suradnji sa svojim umjetničkim suradnikom Antunom Marinićem. Dirigent Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> osigurao je primjerenu glazbenu izvedbu odlično pripremljenog orkestra i vrlo dobrog zbora (zborovođa Simon Dešpalj), doduše na početku pomalo razbarušenih u međusobnim odnosima u prvome činu. Orkestar je kao cjelina zasjao toplom liričnošću svojih intermezza, a skupni i veliki ansambl prizori drugoga i trećega čina bili su nabijeni dramatikom i onom za »Carmen« toliko osebujnim ozračjem.</p>
<p>Redatelj Petar Selem već je unaprijed odbacio španjolski kolorit i, kako kaže, »stereotipnu fatalnu Carmen koja zavodnički pogledava preko lepeze«. Njegova Carmen živi u današnjem svijetu opterećenom ispraznošću i problemima suvremenog društva - od pakla droge i njezina krijumčarenja, raspuštene djece do mahnitosti razuzdanih zabava što ju je sugerirao početak drugoga čina. Carmen živi u tome svijetu, ali mu ne pripada, pripada samo sebi nastojeći se ostvariti kao žena i kao ljudsko biće. To joj ne uspijeva jer joj je tako namijenila sudbina i zato ona s olakšanjem polazi na Don Joseov nož. Dramska naapetost snažno je koncentrirana oko naslovne junakinje. Drama doseže vrhunac u izvrsno postavljenom drugom dijelu trećega čina kada se ansambl povlači u pozadinu i ostavlja protagoniste sa sukobom njihovih međusobno oprečnih emocija. </p>
<p>Scenograf Marin Gozze osigurao je funkcionalnu scenografiju koja je davala prostora na maloj pozornici i diskretno naznačavala ambijent. Kostimi Dore Argento uveliko su naglasili svevremenost »Carmen«.</p>
<p>Za čišćenje natruha kojima je »Carmen« tako često i rado pokrivena nije bilo bolje interpretkinje od Martine Tomčić, prvi put u naslovnoj ulozi. Mlada mezzosopranistica zrači energijom i senzualnošću, vlada svojim tijelom i pokretom jednako kao što vlada glasom specifične pomalo opore boje i sonornoga dubokog registra. Njezina Carmen zavodi svojim tijelom ne radi vlastitog užitka, već kako bi ostvarila više ciljeve ljudskog postojanja u svijetu koji pruža malo mogućnosti za to.</p>
<p>Gost iz Italije Antonio De Palma svojim se izgledom starijeg gospodina u prvi mah učinio sasvim neprikladnim partnerom mladoj atraktivnoj Carmen. Međutim, zahvaljujući rutiniranoj, ali sigurnoj pjevačkoj interpretaciji i dramatskoj kvaliteti glasa, njegov je Don Jose izvrsno funkcionirao. </p>
<p>Sanja Toth-Špišić kao Micaela slijedila je redateljevo viđenje tako različito od uvriježenih pristupa liku plačljivice. Glumački je izrazila njezine unutarnje dvojbe i lomove, a, na žalost, lomila se i glasovno, što se poznavajući njezin pjevački potencijal ne bi trebalo događati. Tomislav Bekić kao Escamillo na premijeri u nedjelju 11. studenoga dao je mnogo glasovnog intenziteta u efektnoj nastupnoj ariji, ali je u tome, i kasnije, prešao granicu svojih prirodnih mogućnosti.</p>
<p>Ostali tumači epizodnih uloga bili su izvrsni i pojedinačno i kao dio ansambla i kao tumači osebujne scenske koncepcije: Berislav Puškarić, Vesna Baljak i Ljiljana Čokljat kao glasovno raskošni Zuniga, Frasquita i Mercedes te Berislav Jerković kao Morales i Krunoslav Tuma i Nenad Tudaković u ulogama krijumčara-mafioza Remendada i Dancairea.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Podsjećanje na Zdenku Pexidr Sriću</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, u Galeriji »Ulrich« - Likum, Ilica 40, u srijedu, u 18 sati, bit će otvorena izložba ulja, akvarela, grafičkih listova i crteža Zdenke Pexidr Sriće (1886. - 1972.) iz zbirke dr. Josipa Kovačića. Izbor radova i predgovor u katalogu potpisuje povjesničar umjetnosti Petar Prelog, koji je za tu prigodu odabrao pedeset djela, posebno ona koja se rijetko ili pak prvi put izlažu. Naime, potreba za takvom prezentacijom proizišla je iz potrebe za još jednim podsjećanjem na stvaralaštvo te slikarice iz Novog Vinodolskog koja je crtala i slikala od ranog djetinjstva, a formalno likovno obrazovanje počela 1907. upisavši u Zagrebu Višu školu za umjetnost i umjetnički obrt kod Mencija Klementa Crnčića i Bele Čikoša. Kasnije se školuje na Akademiji u Münchenu. Izlagati je počela 1911. na izložbi Hrvatskoga društva umjetnosti. Temeljne značajke njezina rada možemo prepoznati u sklonosti spram nevelikih formata i malih tema, često prožetih izrazito osobnim značenjem. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>O važnosti muzejskih publikacija</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Međunarodni stručni skup posvećen temi muzejskih publikacija i novih medija, započeo je u ponedjeljak u Muzeju Mimara, a trajat će do utorka poslije podne. Prvog su dana izlaganja brojnih domaćih i stranih stručnjaka bila podijeljena u pet cjelina: »Muzeološki pogledi na izdavaštvo«, »Specifičnosti i uloga muzejskih publikacija«, »Muzejski i muzeološki časopisi«, »Muzejski marketing« i »Muzejske publikacije i publika«. Među najpoznatijim gostima izlagačima bili su: Peter Cannon-Brookes, urednik časopisa »Museum Managment and Curatorship«, Jane Morris urednik »Museum Journal«, iz Londona te Ambrus Gönczi, urednik »Hungarian Museuma« i urednica ljubljanskog »Arga« Jasna Horvat. Skup je organiziran u povodu 30. obljetnice izdavanja muzeološkog časopisa »Informatica Museologica« i »20. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija« koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 13. do 17. studenoga. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»William Shakespeare's Greatest Hits« u ZKM-u</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Koliko Shakespeareovih drama stane u jedan sat, 20 minuta i 45 sekundi - pitanje je na koje odgovara predstava »William Shakespeare's Greatest Hits« Borne Baletića, koja će 14. i 15. studenoga, u Zagrebačkom kazalištu mladih, imati svoje zagrebačke premijerne izvedbe - najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Troje mladih glumaca Barbara Prpić, Vicko Bilandžić i Marko Markovičić igraju kratke verzije iz Shakespeareovih djela. Predstava je nastala na ovogodišnjemu Međunarodnom kazališnom festivalu mladih u Puli, u koprodukciji s nedavnom osnovanom umjetničkom udrugom »Institucija« Borne Baletića i Bobe Jelčića. Iako smo se na festivalu posvećenom Shakespeareu tim autorom počeli baviti u sklopu radionice, napravljena je predstava koja je odigrana već petnaestak puta, rekao je Baletić. Riječ je o sedam Shakespeareovih komada koji traju po desetak minuta, napomenuo je Baletić, dodavši da se svakom komadu pristupalo na drugi način, tako da su neki smiješni, a neki ozbiljni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umro slikar Stjepan Stolnik </p>
<p>VRBOVEC, 12. studenoga</p>
<p> - U Varaždinu je u ponedjeljak iznenada umro poznati slikar hrvatske naive Stjepan Stolnik, objavio je slikarov sin. Stjepan Stolnik rođen je 1931. u zaseoku Stolnicima pokraj Donje Voće nedaleko od Varaždina, gdje je živio i radio. Stariji brat Slavko uputio ga je u tehniku slikanja na staklu 1955. i od tada je na likovnoj sceni. Likovna kritika visokim je ocjenama vrjednovala njegov likovni prinos, istaknuvši da je riječ o naivnom slikaru unutarnje svjetlosti koji je oslikavao prizore i iz svoga života i života svoje okoline. Stjepan Stolnik je bio majstor noćnih motiva i masovnih scena, na kojima je svako lice imalo svoj karakter i osobnost. Za svoj rad dobio je svjetsko priznanje Zlatnu medalju za izvornu umjetnost u New Yorku te brojna domaća priznanja. Stjepan Stolnik bit će pokopan 14. studenoga na mjesnom groblju u Donjoj Voći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>UNICEF nagradio Vukotićevu »Igru«</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Film »Igra« hrvatskog autora Dušana Vukotića (1927.-1998.) osvojio je posebnu nagradu UNICEF-a na Međunarodnom festivalu animiranih filmova za djecu u Bratislavi, u sklopu kategorije filmova o ratu i borbi protiv terorizma, koji je održan od 16. do 21. listopada, izvijestio je Zagreb film. Još jedan hrvatski animirani film, kako se dodaje, dobio je međunarodnu nagradu - na Međunarodnom festivalu animacije FAN 2001. u Norwichu, koji je održan od 25. do 28. listopada. Film Nicole Hewitt »In/ dividu« dobio je nagradu za najbolju eksperimentalnu animaciju. Film »Igra« Dušana Vukotića prikazan je u Bratislavi u istoj kategoriji s još 28 filmova iz cijelog svijeta. Nagrada UNICEF-a preporuča da se »to vrhunsko djelo animiranog filma s porukama mira i humanosti« prikazuje po svijetu pod pokroviteljstvom UNICEF-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Natječaj za uređenje Save </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Za jednu od središnjih gradskih osovina, a to je vodotok rijeke Save, prvi je put u povijesti Zagreba raspisan idejni natječaj - rečeno je u ponedjeljak u Društvu arhitekata Zagreb na tiskovnoj konferenciji koja je održana povodom otvorenja natječaja za uređenje prostora Save na potezu od Podsuseda do Ivanje Reke. Od vodotoka rijeke Save učiniti integrirajući čimbenik grada te očuvati i razviti savske biotope cilj je toga anketnog natječaja - objasnili su predsjednik DAZ-a Ljubomir Miščević, pročelnik Gradskoga zavoda za planiranje razvoja Ivan Mucko i predsjednica ocjenjivačkog suda natječaja Hildegard Auf Franić.</p>
<p> Natječaj što ga je raspisalo Gradsko poglavarstvo grada Zagreba, a koji provodi Društvo arhitekata Zagreb, nagradni je opći i anketni i namijenjen interdisciplinarnim timovima. Malim intervencijama približiti Savu građanima - moto je koji se iščitava iz zadataka natječaja, koji na prvo mjesto uređenja područja Save stavljaju promet i ekologiju. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>U popravni ipak bez Šukera</p>
<p>Zbog visoke temperature Boško Balaban neće moći zaigrati, a Jozić se pomirio i nedolaskom Davora Šukera koji u Münchenu potpisuje pristupnicu za tamošnjeg prvoligaša/ Hrvatska će zaigrati u sastavu: Butina - Tokić; Živković, Šimunić - Šerić, Soldo, G. Brajković, Agić, Jarni - Vlaović, Karić. U pričuvi su Vasilj, Đolonga, Mumlek, Hrman, Rapajić i Petrić</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U odnosu na desetomilijunski Seoul, mjesto preostale utakmice hrvatskih nogometaša protiv Republike Koreje Gwangju sa svojih 1,2 milijuna stanovnika pravo je »selo«. No, i u tom je gradu za potrebe svjetske nogometne smotre izgrađen novi stadinon koji će službeno biti pušten u upotrebu u utorak 13. studenoga u 11 sati po srednjoeuropskom vremenu (19 po korejskom). Opet s hrvatskim i korejskim nogometašima u središnjim ulogama.</p>
<p>Saznajemo tako da se u redovima Jozićeve šarolike družbe ne događa ništa što bi ih trebalo opteretiti nekim posebnim osjećajem krivnje zbog 0-2 (0-0) poraza u prvoj utakmici. Ako bi ju netko i trebao snositi, onda bi strelice dobrim dijelom morale poletjeti i prema svim onim silnim igračima koji su bili na prvotnom Jozićevom popisu. Da bi onda svi redom, kako se bližio dan polaska, pronašli neki, ponajprije osobni razlog da ne odu na ovaj daleki put.</p>
<p>No, da se pozorno sluša s pojačanom pažnjom ono što Jozić govori dan uoči utakmice, to stoji. A Jozić samo upozorava na ono što je podarila prva utakmica s Republikom Korejom, kad se točno vidjelo kako se s domaćinom mora, i može igrati. Uglavnom, radi se o tome da Jozić podsjeća kako igru valja što više pojednostaviti. Pritom je neophodno što više aktivirati glavu, ali i sve ostale moralne i voljne osobine. A da se ne govori o trčanju i zalaganju koje je potrebno za savjesno bavljanje ovim poslom. </p>
<p> Bude li i dio toga što je Jozić govorio sjelo u glavama igrača, a Jozić čvrsto vjeruje da hoće, onda bi se mogle očekivati nešto bolje vijesti, nego nakon prve utakmice. A bolje su se vijesti slutile i zbog mogućnosti da pristigne Davor Šuker, jer bilo je u planu da nakon Maradoninog oproštaja dođe na drugu utakmicu. No, očigledno da je u Buenos Airesu Šuker polagao, i položio, svojevrsni ispit za određene menedžere, u prvom redu iz Münchena. Samim time i odbacio Koreju iz svojih kombinacija, što zapravo treba i razveseliti naš reprezenttivni stožer. Za Šukera i za reprezentaciju je ovo povoljnije rješenje nego da dođe spašavati poljuljni ugled hrvatskog nogometa. Ne samo jednom, naime, Jozić je istaknuo kako je za hrvatsku reprezentaciju i njen nastup na SP u lipnju mjesecu iduće godine i te kako bitno da Šuker igra i trenira u nekom klubu.</p>
<p>Sastav kojim će hrvatska reprezentacija započeti drugu utakmicu protiv Južne Koreje djelimično će se razlikovati od prve utakmice. Dobra je vijest da se Robert Jarni osjeća dobro i da je željan igre i on će umjest Hrmana započeti utakmicu. Svoje će mjesto u redu za vezu Mumlek pepustiti jednom od pet debitanata - Goranu Brajkoviću. Niti Miki Rapajić u prvoj utakmici baš nije bio na razini očekivanja, pa će u vrhu napada zaigrati Veldin Karić. Bezuvjetno bi od prve minute zaigrao Boško Balaban, ali ga je shrvala povišena temperatura. Zbog toga je propustio dva treninga, pa Jozić ne želi ništa reskirati. </p>
<p>Hrvatska će zaigrati u sastavu: Butina - Tokić; Živković, Šimunić - Šerić, Soldo, G. Brajković, Agić, Jarni - Vlaović, Karić. U pričuvi su Vasilj, Đolonga, Mumlek, Hrman, Rapajić i Petrić.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Najmlađi nadigrao najnižeg</p>
<p>Prvog dana »Mastersa« odigrani su okršaji skupine »John Newcombe«, Australac Lleyton Hewitt, najmlađi od osmorice najboljih, pobijedio je Francuza Sebastiena Grosjeana, najnižeg tenisača na »Mastersu«, a Amerikanac Andre Agassi nadigrao je drugog domaćeg tenisača Patricka Raftera / U skupini »Ken Rosewall« Goran Ivanišević protiv Brazilca Gustava Kuertena igrat će u utorak, nakon dvoboja Španjolca Juana Carlosa Ferrera i Rusa Jevgenija Kafeljnikova, koji počinje u 8.30 sati po srednjoeuropskom vremenu</p>
<p>SYDNEY, 12. studenoga</p>
<p> - Otvaranje završnog turnira najbolje osmorice tenisača svijeta u Sydneyu bio je u znaku pobjede i poraza australskih tenisača. Premijerni meč u prepunoj Superdome dvorani odigrali su, dakle, Australac Lleyton Hewitt i Francuz Sebastien Grosjean, pobijedio je domaći tenisač sa 3-6, 6-2, 6-3. Gledatelji su bili spremni gromoglasnim navijanjem i Australca Patricka Raftera dovesti do prve pobjede na 3,7 milijuna američkih dolara vrijednom »Mastersu«. Ipak, Amerikanac Andre Agassi pokvario je potpuno veselje teniski nastrojenih Australaca, sa 6-2, 6-4 pobjedom ostao je u utrci za »broj jedan«.</p>
<p>Uz Agassija za prvo mjesto ATP ljestvice konkurira i Lleyton Hewitt, dok je na aktualnom svjetskom prvaku Brazilcu Gustavu Kuertenu da pokuša obraniti 48 bodova prednosti ispred 20-godišnjeg Australca i 87 bodova prednosti ispred 31-godišnjeg Amerikanca. U slučaju poraza prvog dana oba tenisača imali bi tek teoretske izglede za osvajanje prvog mjesta na kraj sezone. Inače, pobjednik pojedinog okršaja u skupini dobiva 20 ATP bodova, polufinalna pobjeda vrijedi 40 ATP bodova, dok pobjednik »Mastersa« dobiva dodatnih 50 ATP bodova.</p>
<p>Najbolji francuski tenisač Sebastien Grosjean otvorio je meč protiv Lleytona Hewitta u stilu kakav i priliči prošlotjednom pobjedniku turnira iz »master« serije u Parizu, koji je Francuzu i osigurao nastup na »Mastersu«. Najniži tenisač u Sydneyu sa 175 centimetara razornim forhendom prisilio je Hewitta na puno trčanja, što je urodilo »breakom« u četvrtom gemu za 3-1 vodstvo 23-godišnjeg Francuza. Prednost je sedmi tenisač svijeta sigurno održao i osvojio prvi set sa 6-3.</p>
<p>- Počeo sam odlično, no umorio sam se na početku drugog seta. Možda sam odigrao jedan loš gem i on je odmah uhvatio ritam i počeo igrati onako kako zna. Hewitt nikad ne odustaje, igra svaki poen maksimalno, želi ga osvojiti bez obzira na njegovu važnost. Stoga ima velike šanse ovdje ostvariti odličan rezultat, komentirao je nakon dvoboja Grosjean.</p>
<p>Uistinu, ostatak meča u potpunost je pripao Hewittu. Francuz je počeo griješiti sve više, dok se greške s druge strane mogu nabrojati na prste jedne ruke. Dominacija Hewitta isplatila se u četvrtom gemu drugog seta, što je bilo dovoljno za izjednačenje u setovima. Odlučujući set prelomio se u trećem gemu, kada je Hewitt efektnim i atraktivnim lobom potpuno slomio otpor Francuza.</p>
<p>- Kako je meč odmicao igrao sam sve bolje i bolje. Početak je bio prilično loš, nervoza je učinila svoje. Budući da igram pred domaćom publikom na ovako velikom natjecanju nisam od početka igrao s punim povjerenjem u svoje vrijednosti, rekao je Hewitt nakon sat i 50 minuta igre.</p>
<p>Uoči »Mastersa« Patrick Rafter rekao je kako Andre Agassi može osramotiti svakog tenisača na Touru ako je raspoložen za nadigravanje. Upravo slično se dogodilo ovogodišnjem finalistu Wimbledona, novopečeni otac je slavio sa 6-2, 6-4.</p>
<p>- Odličan je to osjećaj. No, sve je to novo za mene. Malo je stvari koje toliko cijenite u životu. Zasigurno jedna od njih je i vaše dijete. Sama pomisao na to čini me iznimno sretnim, komentirao je Agassi rođenje svog sina Jadena Gila.</p>
<p>Priznao je ujedno kako je rođenje djeteta i vjenčanje s Steffi Graf odvratilo njegovbu pažnju od tenisa na neko vrijeme, no i motiviralo ga da na kraju sezone ipak pokuša dohvatiti vrh ATP ljestvice.</p>
<p>- Lagao bih kad bih rekao kao nisam bio fokusiran na druge stvari. No, u isto vrijeme uspio sam održati dobru tjelesnu pripremljenost. Sada kada sam okrenuo novu stranicu života znatiželjan sam kako će se stvari odvijati, govorio je presretni Agassi.</p>
<p>Prvi meč Gorana Ivaniševića na rasporedu je drugog dana »Mastersa«. Dvoboj skupine »Ken Rosewall« protiv Gustava Kuertena igrat će se nakon okršaja Španjolca Juana Carlosa Ferrera i Rusa Jevgenija Kafeljnikova, koji počinje u 8.30 po hrvatskom vremenu.</p>
<p>Inače, bit će to sedmi dvoboj wimbledonskog pobjednika i trostrukog osvajača Roland Garrosa. Od prethodnih šest okršaja Ivanišević je kao pobjednik okončao samo jedan, ostalih pet dobio je »Gugo«. Ove sezone igrali su dva puta, na američkoj turneji Kuerten je nadigrao Ivaniševića u Indianapolisu i Cincinnatiju...</p>
<p>• Rezultati, skupina John Newcombe: Hewitt (2) - Grosjean (7) 3-6, 6-2, 6-3, Agassi (3) - Rafter (6) 6-2, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Carević pojačava vezni red</p>
<p>Pred našim igračima je vrlo teška zadaća, nakon 1-1 iz prvog ogleda u Splitu u Teplicama moraju krenuti napadački, jer odgovara im pobjeda ili neodlučeni rezultat, ali samo ukoliko postignu barem dva pogotka</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Mlada hrvatska nogometna reprezentacija u ponedjeljak je doputovala u češke Teplice gdje će u utorak (17 sati) odigrati odlučujuću utakmicu za odlazak na Europskom prvenstvo sljedeće godine. Pred našim igračima je vrlo teška zadaća, nakon 1-1 iz prvog ogleda u Splitu u Teplicama moraju krenuti napadački, jer odgovara im pobjeda ili neodlučeni rezultat, ali samo ukoliko postignu barem dva pogotka. </p>
<p>Ipak, izbornik naše mlade reprezentacije Martin Novoselac promijenit će formaciju u odnosu na prvi dvoboj. Neće kao u Splitu krenuti s tri napadača, već će u samom vrhu napada biti dvojac Mate Bilić - Ivica Olić.</p>
<p>- Krenut ćemo u formaciji 3-5-2, jer u Splitu je bilo očito kako smo bili nadigrani u veznoj liniji. Zbog toga će priliku od prve minute dobiti Mario Carević, koji se nametnuo svojom igrom u drugom poluvremenu, umjesto ozlijeđenog Hrvpja Vukovića u sastav će ući Ivan Režić, dok bi se umjesto Bošnjaka u prvih 11 mogao naći Ivica Banović ako liječnici procijene da se potpuno oporavio od angine koja ga je mučila posljednjih tjedan dana, informirao nas je Novoselac o sastavu kojega namjerava suprotstaviti mladim Česima.</p>
<p>Novoselac je još jednom napomenuo kako je upravo Češka bila suparnik kojega je htio izbjeći u ovim dodatnim kvalifikacijama. Tu svoju tvrdnju je ovako argumentirao:</p>
<p>- Prilikom ždrijeba svi su izbornici i željeli izbjeći upravo Češku jer, iako im ne igra sedam standardnih igrača koji su priključeni najboljoj selekciji, radi se o vrlo jakoj nogometnoj školi. I u Splitu su pokazali snagu u svim elementima igre, ali kolikogod su ostavili dojam jače reprezentacije i imali inicijativu, mi smo imali tri-četiri prilike koje nismo iskoristili.</p>
<p>Dvoboj u Teplicama Novoselac je najavio riječima:</p>
<p>- Utakmica će biti potpuno otvorena, možemo parirati Česima, nisu niti oni vanzemaljci. Naš primarni zadatak bit će postići gol što ranije. Ova generacija naših nogometaša pokazala je talent, ali taj talent se mora potvrditi i rezultatima na jedinom mjestu koje je mjerodavno, a to je teren.</p>
<p>Vjerojatni sastav: Pletikosa - Vranješ; Režić, Neretljak - Sabolčki, Andrić, Carević, Šerić; Bošnjak (Banović) - Bilić, Olić.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Olića zastupa Hajdukova odvjetnica </p>
<p>Točno za mjesec dana, 12. prosinca, održat će se Skupština HNK Hajduk na kojoj će dosadašnji donatori Igor Štimac, Aljoša Asanović, Slaven Bilić i Alen Bokšić postali punopravni članovi Upravnog odbora kluba </p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Hajdukova Skupština trebala bi se trebala održati 12. prosinca ove godine. Na toj Skupštini bi dosadašnji donatori Igor Štimac, Aljoša Asanović, Slaven Bilić i Alen Bokšić postali punopravni članovi Upravnog odbora. </p>
<p>Spomenuta četvorica su ljetos zakoračili na Poljud i svojim novčanim ismpulsom splitski klub se koliko-toliko financijski stabilizirao. Zapravo, dugovanja prema igračima su podmirena. Potpisuju se novi ugovori (Andrić, Vuković, Sunara, Bošnjak su potpisali, a ovih dana će Deranja, Sablić i Puljiz potpisati novi ugovor) kako bi se klub zaštitio od odlazaka poput onih Jurice Vučka i Ivana Leke koji su donijeli - financijski gubitak. Naime, obojica su otišli u inozemstvo nakon isteka ugovora, dakle kao slobodni igrači i Hajduk je dobio onoliko novca koliko je u njih uložio. Iznos se utvrđivao prema dostupnoj dokumentaciji. Uglavnom pregovore oko novih ugovora vodi Štimac, ali i Asanović i Bilić (Bokšić još igra u Middlesbroughu u Engleskoj i ne može aktivno sudjelovati u radu uprave). Na taj način sportski direktor Ivica Šurjak je marginaliziran. Nije baš zadovoljan situacijom, te je svojim prijateljima, onako u povjerenju, najavio povlačenje. Baš kao što je uradio prije godinu i pol dana. Tadašnja uprava je uručila otkaz Ivanu Maršiću, pa se i Šurjak povukao, uz obrazloženje da ne može surađivati s tadašnjim članovima Upravnog odbora, samo što su neki njegov potez shvatili kao solidarizaciju s Maršićem.</p>
<p> No, na Skupštini u lipnju prošle godine Društvo prijatelja Hajduka i Torcida su Šurjaka predložili za predsjednika kluba, ali je on podržao inauguraciju Branka Grgića za čelnog čovjeka kluba. Hajduk se dokopao naslova, ali su ga gušili dugovi. Račun je već niz godina blokiran na iznos od 34 milijuna kuna, a državi je poljudski klub dužan iznos od oko 190 milijuna kuna. </p>
<p>Ulaskom četvorice bivših Hajdukovih nogometaša u klub uhvaćeno je malo daha, obveze prema prvoj momčadi se podmiruju. </p>
<p>Tako bi, eto, ova Skupština trebala potvrditi Asanovića, Bilića, Štimca i Bokšića za punopravne članove Upravnog odbora. Njihova ruka se osjeća u svima djelovanjima rada kluba, a pogotovo su aktivni u stvaranju moćne momčadi. U projektu ulaska u Ligu prvaka zanimljiv im je Ivica Olić, razorni napadač Zagreba, kao što je Poljudu bio zanimljiv prije početka sezone. Olić, pak, najavljuje javno ostanak u Kranjčevićevoj, ali zanimljivo da je svoje pravne probleme dao u ruke Hajdukove odvjetnice Doris Košte. Znamo da je Olić na posudbi u Zagreba do kraja jesenskog dijela, a čelnici Kranjčevićeve nude mu 400 tisuća DEM da ostane i na proljeće. No, trebala bi biti tajna da Olić takvu ponudu ne prihvaća...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo bez spektakularnih pojačanja</p>
<p>»Dovest ćemo dvojicu karakternih igrača. Dinamo si nikad ne može dopustiti luksuz da odustane od borbe za naslov«, kaže Dinamov govornik Ivan Rotim </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Nakon završetka jesenskog dijela sezone Dinamovu će momčad pojačati dvojica novih igrača. U klubu zasad, jasno, ne žele konkretno govoriti o kojim je imenima riječ, ali potvrđuju da će u proljetnu sezonu momčad krenuti pojačana. </p>
<p>- Neće to biti nikakva spektakularna pojačanja, jer za to nemamo mogućnosti. No, dovest ćemo dvojicu karakternih igrača, koji će nam pomoći u traženju izlaza iz krize, naglasio je Dinamov govornik Ivan Rotim, prenijevši tako novinarima riječi sa 37. sjednice klupskog Izvršnog odbora, održane u ponedjeljak poslijepodne. </p>
<p>Ako u klubu neće dovoditi spektakularna pojačanja, logički se nameće zaključak da je Dinamo - odustao od angažmana Davora Šukera. </p>
<p>- O Šukeru ovaj put nije bilo riječi, dodao je Rotim.</p>
<p>Ovoj su sjednici iznimno prisustvovali trener Ilija Lončarević i asistent glavnog direktora Marijan Vlak. U klubu, međutim, tvrde kako njihov dolazak na sjednicu ne znači nikakvu paniku, niti je riječ o eventualnim smjenama ljudi iz struke. </p>
<p>- Oni su kao vodeći ljudi struke samo obrazložili trenutačnu situaciju u momčadi, kao i dosadašnje rezultate. Nakon njihove analize na sjednici IO-a jednoglasno je zaključeno kako naša koncepcija zasnovana na mladim igračima ostaje na snazi. Trener je priznao, a IO se složio da su jedine »crne točke« bili Dinamovi nastupi u Koprivnici protiv Slaven Belupa (0-0) i protiv Kamen Ingrada u Velikoj (0-1). No, nitko nas u tim utakmicama nije nadigrao, a ne treba zaboraviti ni činjenicu da smo imali mnogo pehova s ozljedama igrača. Jasno je da bismo bili sretniji kad bismo orijentaciju ka mladima mogli sprovesti uz još kojeg iskusnijeg igrača, no znate i sami kakvo je bilo stanje uoči sezone. Neki su igrači postavljali ultimatume, ucjenjivali klub, i pod svaku su cijenu htjeli napustiti Dinamo, dodao je Rotim. </p>
<p>Na upit znači li sve ovo da Dinamo odustaje od borbe za naslov prvaka, klupski je govornik odgovorio niječno.</p>
<p>- Dinamo si nikad ne može dopustiti luksuz da kaže kako odustaje od borbe za naslov, ovaj će klub, kakav god bio, uvijek težiti prvome mjestu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>ASVEL pred vratima, zbrka pod »tornjem«</p>
<p>Spahija je svjestan da ga samo pobjeda nad ASVEL-om drži na klupi Cibone VIP/ Cibona traži dva nova igrača za nastavak sezone od kojih bi jedan mogao biti Dino Rađa!/ Hoće li direktor Miličević tražiti vraćanje Sesara u momčad? </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U čudnom zadarskom izdanju košarkaši Cibone VIP napustili su osramoćeni Jazine. Dan nakon povratka u Zagreb, Neven Spahija, Cibonin trener nije bježao od ocjene kako je Cibona u Jazina izgledala sramotno, iako je podvukao:</p>
<p> - U posljednjih 55 dana odigrali smo 19 utakmica i okršaj u Zadru pretpostavili smo onome što nas čeka u srijedu kad dolazi ASVEL u šestom kolu Eurolige. Naši udarni igrači nastupili u smanjenoj minutaži, no to nas sve skupa ne amnestira sramotnog izdanja u Zadru. Uz sve poklopila se i dobra igra Zadra, još jednom vrtio je film poraza Neven Spahija. </p>
<p>Iako je »presica« u Ciboni bila zamišljena kao najava za utakmicu s ASVEL-om, novinari još jednom su pretresali »slučaj Sesar«. Dojam je da ni Spahiji, a niti sportskom direktoru Nakiću nije bilo lako odgovarati na znatiželju novinara. </p>
<p> - Josip jednostavno ne želi igrati ono što ja od njega želim. Ne radi se tu o jednostranoj odluci. I tu je priča gotova, reći će Spahija.</p>
<p> • Postoji li minimum šanse da Sesar ipak zaigra protiv ASVEL-a?</p>
<p> - Nisam razgovarao s direktorom Miličevićem, no zna se moja odluka.</p>
<p>• Ako vam Miličević naredi da Sesar bude u momčadi u srijedu, kako ćete se postaviti?</p>
<p> - Kad se to dogodi onda ću vam to odgovoriti!</p>
<p>Mihovil Nakić pokušao je spustiti loptu, primiriti situaciju, iako je jasno da pod »tornjem« vlada sveopća zbrka oko statusa Josipa Sesara. </p>
<p>S jedne strane činjenica je da Neven Spahija i Josip Sesar ne vide ni minumum šanse za daljnju suradnju, a činjenica je i da Božo Miličević, direktor Cibone i ključna osoba pod »tornjem« traži najbezbolnije rješenje iako je to najteže naći u ovoj situaciji. </p>
<p> No, još je nešto posve nenormalno za odnose u Ciboni iznjedrio »slučaj Sesar«. Naime, otkako je u klubu, u posljednjih desetak godina, Božo Miličević direktorovao je u pravilu apsolutistički. Neki će reći da se »ni zahodski papir nije mogao kupiti bez Božina znanja«. No, Neven Spahija otvorio je novu stranicu odnosa u klubu: udaljio je Josipa Sesara iz prve momčadi, a da to prije nije objasnio Miličeviću. Iako je Miličević jedan od većih štovatelja Sesarove igre i osobe. </p>
<p>Čudno je to za sve koji su se barem jednom motali po uredima pod »tornjem«. Miličević je navijestio što hitniju odluku o cijelom slučaju, čak i prije utakmice s ASVEL-om u srijedu. No...</p>
<p> - Ne znam hoće li se Upravi odbor fizički moći sastati do te utakmice. Ipak se radi o ljudima koji imaju svoje poslovne obveze i ne znam hoćemo li skupiti kvorum, objasnio je Mihovil Nakić, sportski direktor.</p>
<p>U cijeloj toj priči, uoči reprezentativne stanke, stiže u srijedu u Draženov hram francuski ASVEL. Utakmica koju, svjestan je to i Spahija, Cibona mora pobijediti. </p>
<p> - Vidim da su očekivanja kluba takva da to jednostavno moramo dobiti. Ta utakmica ima najveću moguću težinu, jasno je Spahiji da bi možebitni poraz od ASVEL-a Cibonu udaljio od euroligaških šansi za plasman među 16 najboljih. Ali i njega kao trenera od klupe Cibone...</p>
<p>ASVEL, međutim, u Zagreb stiže s idejom pobjede, koja bi donekle isprala dva neugodna domaća poraza u Euroligi. Klub koji vodi Boško Tanjević i za koji igra Nikola Vujčić, u Zagreb će stići s velikim ambicijama. </p>
<p>Situaciju pod »tornjem« dodatno će zakomplicirati ozljeda Reggiea Freemana, koji bi ipak trebao istrčati kontra ASVEL-a. No, sasvim sigurno u momčadi neće biti Bariše Krasića čije su prepone zrele za operaciju. Cibona, tvrdi Spahija, treba čak dva nova igrača u novonastaloj situaciji. Jednog centra i to zvučnog imena (ipak Dino Rađa?) i jednog braniča. Gdje je nestalo svo savršenstvo kluba iz Savske u samo mjesec dana? </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kalmeta razmišlja i o naslovu!?</p>
<p>U Zadru se pribojavaju da pobjeda nad Cibonom VIP (84-65) nije samo kratkotrajni bljesak/ U trenutku su nestale sve frustracije s kojima su Zadrani živjeli posljednjih dana koje su pak posljedica crne serije od sedam poraza</p>
<p>ZADAR, 12. studenoga</p>
<p> - Nitko kao Cibona VIP ne može podignuti adrenalin kod zadarskih navijača i košarkaša. U Jazinama se s razlogom »feštalo« nakon uvjerljive pobjede Zadra 84-65, protiv suparnika kojeg je najslađe nadvisiti, razmišljaju u Zadru. </p>
<p>U trenutku su nestale sve frustracije s kojima su Zadrani živjeli posljednjih dana koje su pak posljedica crne serije od sedam poraza. </p>
<p> - Ova pobjeda je za nas dobro došla jer smo prije utakmice s Cibonom ušli u jedno depresivno stanje koje smo na sreću zajednički nadvladali, igrači, treneri s klupe, i navijači. Stanje je doista bilo neodrživo, ne samo u klubu, nego i u gradu koji košarku živi na poseban način. Jednom paklenom obranom, kontrama i skokovima došli smo do uspjeha. Pobjeda je u toliko važnija jer je na drugoj strani bila Cibona. Ne iz razloga što je to klub prema kojem osjećam animozitet, već zbog činjenice što su oni u rangu s jednim Realom, PAF-om i moskovskim CSKA-om, znači veliki su europski klub kojeg smo uspjeli skinuti, kazao je Ivan Grgat nakon utakmice na kojoj je osobito bodren od zadarskih navijača. </p>
<p>Međutim, od europske Cibone kakvu je doživljava Grgat, viđeno je jako malo, gotovo ništa. O razlozima za takvu njihovu igru moglo bi se danima raspravljati. Ipak, ispred sebe su imali angažirani, borbeni i agresivni Zadar kao nikad do sad. Očito je pomogla lekcija koju je igračima i Stručnom stožeru u petak navečer održao predsjednik kluba Božidar Kalmeta, koji je pak ustvrdio:</p>
<p> - Nema se što pričati, igrači su pokazali da mogu kad hoće. Prema tome sve je jasno. Ovakvim ritmom moramo nastaviti, i neće biti problema. Možemo biti prvaci Hrvatske, optimističan je Kalmeta. </p>
<p>Otplovio je mislima prvi čovjek Zadra u završnicu domaćeg prvenstva, za koje bi ova pobjeda u Goodyear ligi trebala biti putokaz za bolje sutra. </p>
<p>Samo da ova utakmica ne ostane zabilježena kao kratkotrajni bljesak, protiv Cibone koja nije bila ona prava, naglasio je to i Neven Spahija u razgovoru s novinarima. Istina, Zadar je djelovao znatno moćnije, postojanije, nisu se gubili, ni srljali, sve je bilo pod kontrolom. </p>
<p>Pod kontrolom su bili Rumeall Robinskon i Marko Popović, koji su u ranijim utakmicama znali krenuti svojim putem, a to nije imalo valjanog rezultata, niti je lijepo izgledalo. </p>
<p>U ovom slučaju složili su dobru obranu i napad. Davor Marcelić ponovno se pokazao kao neumorni ratnik, kojem su leđa odlično čuvali skakači Tomislav Ružić i Ime Oduk. Kad je tako, onda Zadar nema razloga za strahovanje, osjetila je to na svojoj koži najbolje Cibona. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Skeptičan sam prema ligi koja ništa ne znači«</p>
<p>»Ako je to način da se dođe do sponzora, onda to podržavam, ali kao privremeno rješenje. Nemam ništa protiv da se ta liga igra zbog komercijalnog interesa klubova, ali zbog te se lige ne bi smjela narušavati nacionalna i europska natjecanja«, veli Kavran / Sljedećeg utorka će Upravni odbor HRS-a odlučiti što će biti s Lackovićem i Obrvanom</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Nije novost da je rukometaša Blaženka Lackovića suspendirao njegov klub Zagreb. Na sastanku Disciplinske komisije predložena je kazna od tri mjeseca neigranja. Pred tom se komisijom trebao pojaviti i Lacković, no on je tome pretpostavio turistički posjet Izraelu s momčadi Metković Jamba. Dosad se Lacković oglušivao na pozive Zagreba da se vrati iz Metkovića i priključi momčadi, jer 21-godišnjak i dalje tvrdoglavo ustraje u svojoj ideji da bude član Metković Jamba. Spominjao se nekakav dogovor Zagreba i Metkovića oko Lackovića, no to je, čini se, plasirano iz Metkovića, jer glavni menedžer Zagreba, Zoran Gobac decidirano tvrdi:</p>
<p>- Od Lackovića ne odustajemo, on je naš igrač i točka! Oko svega se možemo dogovarati, samo oko Lackovića ne, ustrajan je Gobac.</p>
<p>Upravni odbor HRS-a će rješavati Lackovićevu žalbu na odluku Arbitražne komisije na svom sastanku koji je trebao biti održan ovaj tjedan, no prebačen je za sljedeći utorak.</p>
<p>- Lacković je član RK Zagreb, dok Upravni odbor HRS-a odluči ili ne odluči drukčije. Činjenica je da on privatno može ići kud hoće, ali mislim da bi se ipak trebao odazivati pozivima svog kluba Zgareba. Taj se slučaj treba što prije riješiti, jer je šteta tog mladog igrača. No, Lacković mora shvatiti da se i on ponekad treba prilagoditi situaciji, treba početi razmišljati o sebi i svojoj karijeri, jer nitko ne postaje igrač ne igrajući. On je mlad, ali trebalo bi mu biti jasno da on može napredovati i dobro se prodati samo ako igra, a s ovakvim ponašanjem neće igrati, to je jasno, kaže predsjednik HRS-a, Željko Kavran.</p>
<p>Na istom će se sastanku odlučivati i o Ivici Obrvanu, treneru Metković Jamba. On je, naime, podnio zahtjev za smanjenjem kazne, na što je imao pravo po propisniku HRS-a. Taj bi mu zahtjev vjerojatno bio prihvaćen da na posljednjem sastanku Upravnog odbora HRS-a nije predan video-zapis utakmice s turnira u Francuskoj, kad je Obrvan vodio momčad, a već je bio kažnjen.</p>
<p>- Vidjet ćemo što će reći Stegovno povjerenstvo našeg saveza. Činjenica je da se pojavom te video-kazete promijenio odnos prema Obrvanu, jer su se članovi UO osjetili izigranima, veli Kavran.</p>
<p>Što se, pak, pokrenute inicijative oko Srednjoeuropske rukometne lige tiče, predsjednik Kavran je malo skeptičan.</p>
<p>- Malo sam skeptičan prema tome, jer ne vjerujem u lige koje ništa ne znače. No, ako je to način da se dođe do sponzora, onda to podržavam, ali kao privremeno rješenje. Nemam ništa protiv da se ta liga igra zbo komercijalnog interesa klubova, ali zbog te se lige ne bi smjela narušavati nacionalna i europska natjecanja, veli Kavran.</p>
<p>Već je ranije najavljeno kako će HRS na Kongresu EHF-a u travnju sljedeće godine predložiti da se europska Liga prvaka podijeli na regije. Po tom bi prijedlogu svaka regija igrala svoje natjecanje, a u jedinstvenu bi se Ligu spojili u četvrtfinalu.</p>
<p>- Takva liga bi u svakom slučaju imala veću težinu od ove srednjoeuropske, jer bi zadovoljila i regionalne i europske uvjete, kaže predsjednik HRS-a, Kavran.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Malo nade za Splićane</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja u utorak s početkom u 19 sati igraju u Pezinoku protiv Slovakofarme u trećem kolu skupine D Saporta kupa. </p>
<p>Naglić, Kraljević, Mujagić ključni su igrači slovačke momčadi, koja je vodeća u skupini, pa ova utakmica baš i ne nudi puno nade »žutima« da bi napokon u ovom natjecanju mogli osvojiti oba boda. Dva poraza od Igokee i Iraklisa, momčadi koje baš i ne odišu kvalitetom, ostavili su gorak okus »žutima«, koji nije ispran ni uspjehom u Sarajevu protiv slabašne Bosne u Goodyear ligi. Stoga je razumljiva izjava Mladena Vuškovića, trenera Splita CO: </p>
<p>- Slovakofarma je najbolja momčad u našoj skupini, pokušat ćemo se oduprijeti što bolje možemo. Inzistirat ću na maksimalnoj borbenosti svih igrača... </p>
<p>Splićanima su ostale još dvije utakmice do pauze, ova u Pezinoku, a druga u subotu kada na Gripe dolazi Sloboda DITA. U pauzi će se analizirati neuspješan start u sezonu i pokušati ispraviti nedostaci, da bi momčad do kraja sezone svojim igrama potvrdila potencijale i najavila barem malo vedrije dane splitskih košarkaša. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prijavljeno pet odbojkašica zbog neplaćenih taksi</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Glavni tajnik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Slobodan Momić prijavio je disciplinskom sucu HOS-a, Mladenu Gajskom, odbojkašice Biljanu Gligorović, Natašu Leto, Draganu Marinković, Iskru Mijalić i Maju Poljak.</p>
<p>Spomenute igračice su počele igrati za svoje klubove u Italiji, a nijedna nema certifikata HOS-a. Naime, igračice nisu platile taksu koju traži HOS, pa nisu dobile transfer-certifikat, a bez njega ne mogu igrati nigdje u svijetu. </p>
<p>Ako su igračice imale ugovor sa svojim klubovima u Hrvatskoj, radi se o svoti od oko 3.000 američkih dolara, a ako ga nisu imale, onda se odšteta odrađuje prema Pravilniku HOS-a.</p>
<p>Disciplinski sudac ih sad može kazniti ukorom, financijski, ali i suspenzijom, pa nijedna igračica neće igrati ni za klub niti za reprezentaciju. Nakon što sudac izrekne kaznu, igračice se mogu žaliti Izvršnom odboru HOS-a. No, u slučaju da igračice naknadno plate traženu taksu, kazneni će se postupak obustaviti. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>FBI vjeruje da je to »samo nesreća« </p>
<p>Putnički zrakoplov A-300 American Airlinesa srušio se na četvrt Queens, ubrzo nakon polijetanja iz zračne luke JFK / Avion s 246 putnika i devet članova posade letio za Dominikansku Republiku / Sva tri newyorška aerodroma zatvorena, u gradu proglašeno stanje najviše pripravnosti / Četiri minute nakon polijetanja kontrola leta izgubila vezu sa zrakoplovom/ Prema prvim informacijama, zrakoplov nije pao na dio Queensa gdje živi hrvatska iseljenička zajednica </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Putnički zrakoplov američke zrakoplovne tvrtke American Airlines srušio se u ponedjeljak u 9,15 sati po lokalnom vremenu na New York, neposredno nakon polijetanja iz zračne luke JFK. Prema prvim podacima, avion se srušio na južni dio newyorške četvrti Queens, poznat pod nazivom Rockaway, koji je otprilike osam kilometara udaljen od zračne luke JFK. Zrakoplov sa 246 putnika, od toga oko 150 državljana Dominikanske Republike, i devet članova posade trebao je iz New Yorka letjeti za Santo Domingo. </p>
<p>Zasad nisu poznati razlozi pada zrakoplova tipa airbus A-300, dva mjeseca nakon terorističkog napada na Svjetski trgovački centar (WTC). Nema, međutim, naznaka da je posrijedi teroristički napad, izjavila je glasnogovornica FBI-a Tracy Ballinger. </p>
<p> Bijela kuća u međuvremenu je priopćila kako nije bilo nikakve neuobičajene komunikacije između zrakoplova i kontrole leta prije pada zrakoplova, a nije bilo terorističkih prijetnji posadi. </p>
<p>Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) objavila je da je četiri minute nakon polijetanja izgubljena radio veza kontrolora leta i zrakoplova koji se ubrzo zatim srušio. </p>
<p> Prema izvješćima CNN-a, u Queensu je gorjelo nekoliko kuća, a oko 15 osoba je ranjeno. Sve tri zračne luke u tom području - JFK, Newark i La Guardia - odmah su zatvorene, a u New Yorku je proglašeno stanje najviše pripravnosti. Naknadno je otvoren aerodrom JFK, ali samo za slijetanja zrakoplova. </p>
<p>Očevici su navodno vidjeli jednu, odnosno dvije eksplozije zrakoplova prije nego što se srušio.</p>
<p> Prema prvim informacijama, zrakoplov nije pao na dio Queensa u kojemu živi velika hrvatska iseljenička zajednica. Na mjesto nesreće stiglo je 198 vatrogasaca i 44 vatrogasna, odnosno vozila prve pomoći. Gradonačelnik Giuliani rekao je kako postoje dva mjesta nesreće, jedno na koje je pao zrakoplov, a drugo na koje je pao jedan od motora aviona. </p>
<p>Zbog nesreće američki predsjednik George Bush otkazao je sve planirane obveze i sazvao sastanak svog savjetničkog tima. </p>
<p>V. D. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Makedonska vojska u visokom stupnju pripravnosti</p>
<p>SKOPJE, 12. studenoga</p>
<p> - Makedonska je vojska od ponedjeljka u visokom stupnju pripravnosti zbog obnovljenih sukoba u području sjeverozapadnog Tetova, javio je u ponedjeljak makedonski nacionalni radio.</p>
<p> Nekoliko stotina pripadnika makedonske specijalne policije u ponedjeljak popodne opkolilo je sela Neprosteno i Trebos u okolici Tetova, tvrde očevici. Albanski su pobunjenici u posljednja dva dana oteli najmanje 89 osoba, uključujući žene i djecu, i traže oslobađanje sedmorice svojih suboraca iz makedonskih zatvora. U sukobu su ubijena trojica, a ranjena dvojica makedonskih policajaca. Glasnogovornik makedonskog ministarstva obrane Marjan Gjurovski objavio je da su od stotinjak talaca pobunjenici pustili njih 39. </p>
<p>Za nasilje je odgovornost preuzela Albanska nacionalna armija, ekstremno krilo Oslobodilačke vojske Kosova, i zaprijetila novim ratom ako lokalni Albanci ne dobiju ista prava kao i Makedonci.</p>
<p>NATO-ova misija u Makedoniji izrazila je zabrinutost pojačanim tenzijama u okolici Tetova i uputila promatrače na teren. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ruski predsjednik u Washington ispraćen povicima: »Putin Bushu prodao dušu«</p>
<p>Većina dogovora Busha i Putina bit će privremene važnosti, što se baš previše ne ističe, jer se ne želi kvariti optimizam postignut uoči susreta </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Američki i ruski mediji svoju su i svjetsku javnost temeljito pripremili za međusobno »bolje razumijevanje« njihovih predsjednika, Georgea Busha i Vladimira Putina. Ako sve prođe prema očekivanjima, na susretima u Washingtonu, 13. studenoga, i dvodnevnog nastavka u manje službenom ozračju na Bushovu ranču u teksaškom Crawfordu, postići će se barem dva strateška dogovora i upotpunit će ih niz međusobnih ustupaka - sve primjereno svijetu poslije hladnoga rata i terorističkih napada 11. rujna. No, većina dogovora bit će privremene važnosti, što se baš previše ne ističe, jer se ne želi kvariti optimizam postignut uoči susreta. </p>
<p>Prvo, obje će strane pristati na daljnje isprobavanje dijelova famoznog proturaketnog štita, koji je Bush proglasio prioritetom svoje vanjske politike. Drugo, svoje arsenale nuklearnog oružja smanjit će za oko dvije trećine, što traže Rusi, kojima je sadašnji tako golemi broj (oko 6.000 bojevih glava na svakoj strani) nepotreban, a njegovo održavanje postalo im je preskupo.</p>
<p>Ako se provede, dogovor će biti novi i značajan dokaz koliko su daleko nekadašnji hladnoratovski suparnici otišli u poboljšanju svojih odnosa, posebno otkako su ih teroristički napadi 11. rujna potakli na bolje razumijevanje i suradnju. </p>
<p>Dakle, neće se poništiti sporazum ABM o protubalističkim raketama iz 1972., čemu su se Rusi protivili, a Amerikanci zahtijevali, tvrdeći da je zastario (zapravo, željeli su imati slobodne ruke u stvaranju svoga štita). Amerikanci odustaju od prijetnji o jednostranom napuštanju sporazuma, jer im novi dogovor omogućava da nastave s probama, koje će ionako potrajati godinama. Iako će međusobno »razumijevanje« biti privremeno, utjecajni krugovi na američkoj strani, osobito u Pentagonu, i dalje žele da se SAD potpuno povuče iz ABM sporazuma, što prije to bolje. Da Amerikanci još nisu sve rasprave priveli kraju, pokazuju i različita objašnjenja sadašnje odgode isprobavanja radara koji bi pratili rakete. Probe su bile predviđene za 24. listopada i 14. studenog, ali su odgođene jer bi se mogle shvatiti kao kršenje sporazuma ABM.</p>
<p> Rečeno je da se odgodom htjelo izbjeći nesporazume s Rusima uoči sastanka Bush-Putin. No, pojavila su se i mišljenja da su odgodu isforsirali oni koji traže da se sporazum ABM što prije napusti i dokazuju da, eto, već utječe na probe dijelova štita.</p>
<p>Ostali u administraciji, među njima i Bushova savjetnica za nacionalnu sigurnost, Condoleezza Rice, zagovaraju kompromise i ističu kako Rusi govore da u probama proturaketnog štita ne vide prijetnju. </p>
<p>Putin je, zapravo, zaključio da će Bushova administracija, bez obzira na nezadovoljstvo i protivljenje Rusa, Kineza, Europljana i ostalih, svakako nastaviti stvarati proturaketni štit, posebno sada poslije terorističkih napada. Stoga je odlučio pristati na ono što je neminovno, a za pokazano razumijevanje nastoji izvući što više može. </p>
<p>Sredinom listopada rekao je novinarima da je sporazum ABM još uvijek koristan i važan element stabilnosti svijeta, ali da je spreman pristati na američki zahtjev o izmjenama, pod uvjetom da se ne povuku iz njega i tako ga ponište. U zamjenu i »zbog čuvanja obraza« traži brojne ustupke: veće uvažavanje Rusije u međunarodnim odnosima, vidljiviju ulogu u europskim sigurnosnim i gospodarskim nagodbama,veće gospodarsko povezivanje sa svijetom, ubrzani ulazak u WTO bez posebnih uvjeta (što je američki trgovinski predstavnik Robert Zoellick već obećao u Moskvi), tješnju suradnju s EU, s Washingtonom i s NATO-om. </p>
<p>Ulazak u NATO, zasad je praktički teško izvodiv, ali ga je moguće barem simbolički naznačiti paktom o sigurnosti NATO-a i Rusije. Putin je već ishodio razumijevanje za ruski obračun s čečenskim separatistima koje proglašava teroristima i povezuje ih s Osamom bin Ladenom. </p>
<p>Putin doista vuče veoma promišljene i hrabre poteze. Ruski vojni vrh, vojno-industrijski kompleks i oporba prigovaraju mu da premalo dobiva u zamjenu za svoju popustljivost Amerikancima. Komunisti ga otvoreno napadaju (galame: »Putin Bushu prodao dušu«. No, teroristički napadi na SAD naveli su Putina da se opredijeli i on se odlučio za povezivanje sa Zapadom. I sve više Amerikanaca misli da mu treba pomoći i prihvatiti ga kao suradnika, a ne kao suparnika. Tim prije jer bi najavljenom nagodbom Pentagon mogao nastaviti s probama i stvaranjem proturaketnog štita. Uz nadu da će se vremenom Ruse uvjeriti da je sporazum ABM suvišan i da ga treba poništiti. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Njemačka izvozila bojne otrove u SAD?</p>
<p>BERLIN, 12. studenoga</p>
<p> - Njemačka je 1999. godine Sjedinjenim Američkim Državama prodala biološkog oružja u vrijednosti od 77,4 milijuna DEM, prenosi prenosi dnevnik Welt am Sonntag pozivajući se na izvještaj savezne vlade o izvozu oružja. Prema tom dokumentu tzv. biološki agensi, koji služe za proizvodnju biološkog oružja, čine 12 posto ukupnog izvoza oružja iz Njemačke u SAD. Prema istom izvještaju izvoz, osim materijala za proizvodnju biološkog oružja, uključuje i radioaktivne i kemijske materijale koji služe za borbene svrhe tj. »za neutraliziranje vojnika i životinja, onesposobljavanje opreme ili za uništavanje uroda i okoliša«. Prema istim izvorima na listi kemijskog oružja se nalaze psiholoških bojni otrovi, otrovi koji uzrokuju kožne bolesti te sredstva koja uništavaju zeleni dio biljaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zapad zaustavlja Sjeverni savez pred Kabulom</p>
<p>Izvještaji iz Afganistana govore da više ništa ne stoji između položaja Sjevernog saveza i Kabula osim talibanske obrane koja se mrvi / Amerikanci ne žele da Sjeverni savez ulazi u glavni grad dok se ne pronađe nova formula vlasti za Afganistan </p>
<p>LONDON 12. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Politička karta Afganistana zadnjih se dana dramatično promijenila. Oporbeni Sjeverni savez, koji je na sjeveru zemlje držao samo nekoliko enklava, osvojio je neočekivanom brzinom gotovo cijeli taj prostor. Uz pomoć zapadne zračne sile, armija Sjevernog saveza ostvarila je velike proboje, a njene bi se trupe uskoro mogle naći i na pragu Kabula. No, to otvara goleme dileme za Zapad. </p>
<p>U sjevernim dijelovima Afganistana, nastanjenim Tadžicima, Uzbecima i Hazarima, odakle su upravo protjerani talibani, ljudi briju brade koje su morali nositi pod talibanskom vlašću. Žene odbacuju svoje burke, a po lokalima i u kućama ponovo s kazetofona svira glazba koju su talibani zabranili. No, Paštuni koji žive na jugu Afganistana s velikim strahom razmišljaju o dolasku Sjevernog saveza. »Mi ne volimo talibane, ali Sjeverni savez volimo još manje«, rekao je nedavno jedan visoki paštunski glasnogovornik zapadnim novinarima. U Kabulu se Saveza sjećaju po zlu iz ranijih razdoblja kada je, nakon odlaska Rusa, vrlo nasilno vladao tim gradom. Svaku je četvrt grada držao drugi ratni vođa Sjevernog saveza. </p>
<p>Ako žele postići trajni mir u Afganistanu, Londonu i Washigtonu jednako su potrebna i sjeverna plemena i Paštuni s juga. Predstavnici jednih i drugih trebali bi danas-sutra, kako je zamišljeno, ući u novu, višeetničku, koalicijsku vladu. No, ohrabren svojim zadnjim pobjedama, Sjeverni savez htio bi sada ići sve do vratiju Kabula. Amerikanci međutim pokušavaju zaustaviti Savez od toga da ulazi u glavni grad, sve dok se ne pronađe nova formula vlasti za Afganistan i ne formira nova vlada u koju bi ušli plemenski predstavnici iz svih dijelova zemlje. </p>
<p>Sjeverni savez već je u subotu bio spreman krenuti u ofenzivu u pravcu Kabula, ali su to, na pritisak Pakistana, zaustavili Amerikanci, javio je u ponedjeljak Guardian. List se poziva na izjavu generala Abdula Basira, visokog zapovjednika Saveza. Basir je ustvrdio kako je pakistanski predsjednik, general Pervez Musharraf, zatražio od Busha da odgodi napad, »zbog bojazni kako će Savez prekršiti obećanje da će svoje napredovanje zaustaviti pred vratima Kabula«, navodi britanski list. Sjevernom savezu smeta međutim zakulisni utjecaj Pakistana. Ministar vanjskih poslova Saveza, dr Abdullah Abdullah, izjavio je tako zapadnim novinarima: »Mi bismo razumjeli političke obzire koji nalažu da se ne ide u Kabul. Istodobno ne želimo da ideje koje potječu iz Pakistana utječu američku politiku prema Afganistanu«.</p>
<p>Nakon svojih vojnih uspjeha tijekom vikenda, te osvajanja važnog grada na Zapadu, Herata u ponedjeljak, zapadni analitičari drže da Sjeverni savez sada drži 40 posto Afganistana. Dužnosnici sjvernog saveza tvrdili su u ponedjeljak da napreduju u pravcu Kabula, a Washington je ponovo apelirao na njih da se suzdrže od ulaska u afganistansku prijestolnicu.</p>
<p> Reporteri BBC i britanske Nezavisne televizije javili su u ponedjeljak oko podne da više ništa ne stoji između položaja Sjevernog saveza i Kabula, osim talibanske obrane koja se mrvi. Vanjskopolitički urednik BBC John Simpson izvijestio je o »potpunom kolapsu talibana«, kroz koje će Sjeverni savez proći kao »nož kroz maslac«. Dilema ostaje hoće li se Savez zaustaviti na vratima Kabula kako je obećao. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na sjeveroistoku Afganistana poginulo troje novinara</p>
<p>SHATARAJ/PARIZ/BERLIN, 12. studenoga</p>
<p> - U talibanskoj zasjedi u nedjelju navečer, u konvoju s borcima zapovjednika Hassana iz oporbenog Sjevernog saveza, poginuli su novinarka Radio France Internationala Johanne Sutton (35), francuski novinar RTL-a Pierre Billaud (31) i novinar njemačkog Sterna, javljaju u ponedjeljak agencije. Konvoj s borcima Sjevernog saveza i novinarima napadnut je strojnicama, ručnim granatama i minobacačima prilikom obilaska talibanskog rova. Konvoj je upao u zasjedu u Shataraju u sjeveroistočnom Afganistanu. Tjednik Stern potvrdio je pogibiju novinara, ali zasad ne objavljuje ni njegovo ime, ni druge pojedinosti. Prema izjavama preživjelih novinara, oklopno vozilo s ratnim izvjestiteljima pogođeno je ručnim bacačem koji nije eksplodirao prilikom udara u vozilo nego kasnije. Troje novinara je ispalo iz vozila, poginuvši od eksplozije. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hollywood nudi Bushu suradnju u »širenju rodoljublja i snošljivosti«</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hollywoodska filmska industrija želi sudjelovati u širenju poruke rodoljublja i tolerancije, rekli su predstavnici velikih studija savjetniku američkoga predsjednika Karlu Roveu s kojim su se u nedjelju sastali na Beverly Hillsu. Nakon promjene političke klime u zemlji, izazvane terorističkim napadima 11. rujna, filmaši su se osjetili ponukanima da predsjedniku Georgeu Bushu ponude suradnju u kampanji podizanja morala Amerikanaca.</p>
<p>Na dnevnom redu sastanka 47 predstavnika filmskih studija (CBS, Sony, Viacom, Dreamworks, MGM, itd) s Bushovim savjetnikom, bile su teme poput podrške Hollywooda američkim vojnicima i njihovim obiteljima, uključivanje u dobrovoljni rad te prikazivanje rata u Afganistanu kao borbe protiv terorizma, a ne islama. Predloženo je također da se pripreme zabavne emisije za američke vojnike, da se snime posebni tv prilozi koji bi trebali ohrabriti njihove obitelji i američku djecu općenito, te da se novi filmovi što prije dostave vojnicima i mornarima koji služe izvan SAD. </p>
<p>I Rove i filmaši naglasili su kako nije riječ o proizvodnji propagandnog materijala jer će, kako je rekao Rove, »industrija sama odlučiti što će i kada učiniti«. Tako je predsjednik Američke udruge za proizvodnju i distribuciju filmova (MPA) Jack Valenti istaknuo je kako će »redatelji, pisci, producenti i studiji sami izabrati kakve će filmove snimati i kakvim će se sadržajima baviti«.</p>
<p>Premda je Rove više puta naglasio kako vlada ne traži od Hollywooda da proizvodi propagandne filmove, neki se promatrači već pitaju zašto su se visoki predstavnici hollywoodske industrije uopće sastali s Bushovim savjetnikom. Objašnjenja poput Valentijevog da Hollywood »može pokušati reći ljudima kako je Amerika najvelikodušnija zemlja na svijetu, kako smo prihvatili, nahranili i dali utočište milijunima ljudi, ne tražeći ništa za uzvrat«, zacijelo neće naići na odobravanje dijela američke javnosti jer upućuju na mogućnost manipulacije koju pripremaju najmoćniji mediji.</p>
<p>Očito svjestan mogućih kritika zbog tog »državno-hollywoodskog dogovora«, glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekao je kako se na sastanku nije govorilo o utjecaju politike na sadržaj filmova, priznajući ipak da će »Bijela kuća, kao i industrija zabave, širiti teme poput tolerantnosti, hrabrosti, patriotizma ...«</p>
<p>Zasad su samo neki novinari, izvješćujući s tog sastanka, upozorili kako je riječ o »pokušaju vlade da dobije bitku za javno mišljenje« dok se nastavlja bombardiranje Afganistana i operacija čišćenja ruševina u New Yorku i Washingtonu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SRJ uskoro vraća vukovarsku zbirku </p>
<p>Picula i Svilanović su se suglasili da je poboljšanje odnosa Hrvatske i SRJ važan doprinos ukupnoj stabilnosti regije i procesu stabilizacije i pridruživanja EU / Najavljena razmjenu veleposlanika / Dogovor o demilitarizaciji moguć i prije sporazuma o granici</p>
<p>NEW YORK, 12. studenoga </p>
<p> - Nakon gotovo cjelodnevnih pregovora i dva kruga neposrednih razgovora, ministri vanjskih poslova Hrvatske i SRJ Tonino Picula i Goran Svilanović u nedjelju kasno navečer u New Yorku objavili su zajedničku izjavu.</p>
<p>Dvojica ministara su se suglasili da je poboljšanje odnosa Hrvatske i SRJ važan doprinos ukupnoj stabilnosti regije i procesu stabilizacije i pridruživanja EU. Najavili su i skoru razmjenu veleposlanika.</p>
<p> Polazeći od Sporazuma o normalizaciji odnosa SRJ i Hrvatske, u kojem se ističe da će obje države poštivati jedna drugu kao neovisne, suverene i ravnopravne u svojim međunarodnim granicama, ministri su se dogovorili da će se odmah po povratku iz New Yorka poduzeti potrebni koraci u osnivanju međudržavne komisije za granice. Dogovoreno je i da se hitno pristupi izradi protokola o načelima identifikacije granice i razgraničenja na kopnu i moru. MDK će započeti rad utvrđivanjem liste preostalih otvorenih pitanja o granici. Suglasili su se i da treba razgovarati o mogućnosti uspostave bilateralnog režima demilitarizacije i prije završetka pregovora o granici.</p>
<p> Ministri su najavili i skori početak pregovora o sporazumu o uzajamnoj zaštiti manjina. Zaključili su da treba ubrzati rješavanje problema koji opterećuju povratak izbjeglica i raseljnih osoba, kao i razjašnjavanje sudbine nestalih u skladu sa Sporazumom o normalizaciji, Erdutskim sporazumom i Zajedničkom izjavom predsjednika Hrvatske i Jugoslavije od 8. lipnja 2001. </p>
<p> Picula i Svilanović razgovarali su i o tome da treba kazniti sve počinitelje ratnih zločina, te da se kazneni progon ograniči isključivo na slučajeve za koje postoje čvrsti dokazi.</p>
<p> Obostrano je izraženo zadovoljstvo porastom gospodarske suradnje.</p>
<p> Picula i Svilanović su najavili skori povratak vukovarskih zbirki umjetnina te razgovarali o početku pregovora o sporazumu o kulturnoj suradnji i povratku kulturnih dobara Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj. </p>
<p> Ministri su se suglasili da će njihov razgovor u Zagrebu, koji se planira do kraja 2001. te potpisivanje nekoliko sporazuma tom prigodom dati dodatni poticaj za razvoj dobrosusjedskih odnosa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bush za što brže uključivanje Hrvatske u europske institucije </p>
<p>NEW YORK, 12. studenoga </p>
<p> - »Razgovor Georgea W. Busha sa Stjepanom Mesićem bio je vrlo srdačan, a američki predsjednik zahvalio je hrvatskom predsjedniku na odlučnom stajalištu i izjavama o borbi protiv globalnog terorizma«, rekao je u New Yorku visoki dužnosnik Bijele kuće. Govoreći novinarima o sadržajima bilateralnih sastanaka koje je Bush imao u subotu i nedjelju, taj je dužnosnik kazao da je Hrvatska »poduzela neke vrlo dobre, konkretne korake«. »Oni su prekinuli neke novčane tokove, pokrenuli istrage o mogućim ili sumnjivim terorističkim organizacijama u Hrvatskoj i u borbi protiv terorizma bili su dobar partner koji je obećao punu potporu«, riječi su visokog dužnosnika Bijele kuće. Hrvatski je predsjednik, kazao je, ponudio svaku daljnju pomoć globalnoj protuterorističkoj koaliciji. Predsjednik Bush »čestitao je predsjedniku Mesiću na njegovoj državničkoj ulozi u Hrvatskoj i regiji«. Suglasili su se da je stabilnost na Balkanu ključna za uspjeh općeg obračuna s terorizmom.</p>
<p> Američka strana podržala je Mesićevo stajalište da treba ubrzati političke i gospodarske procese u Hrvatskoj kako bi zemlja zauzela svoje zasluženo mjesto u Europi i europskim institucijama. </p>
<p> »Predsjednik Mesić najavio je da će to biti u središtu njegove pozornosti jer želi ubrzati uključivanje Hrvatske što je bitno za stabilnost jugoistočne Europe, ali i kao dio globalnoga rata s terorizmom«, zaključio je američki dužnosnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Grčka će prva ratificirati Sporazum Hrvatske i EU-a</p>
<p>ATENA, 12. studenoga</p>
<p> - »Već prvi susret nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju daje dobre rezultate«, ocijenio je u ponedjeljak u Ateni predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić najavu Grčke da će prva ratificirati taj sporazum. </p>
<p>»Dobri odnosi Grčke i Hrvatske urodili su plodom - čvrstim obećanjem predsjednika grčkog parlamenta da će biti među prvima, ako ne i prvi, koji će ratificirati sporazum Hrvatske i EU-a«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Predsjednik Sabora, koji je u nedjelju doputovao u Grčku na čelu hrvatskog parlamentarnog izaslanstva, sastao se u ponedjeljak tijekom jutra s predsjednikom grčkog parlamenta Apostolosom Kaklamanisom s kojim je razgovarao o unapređenju međuparlamentarne suradnje, ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i o Jadransko-jonskoj inicijativi.</p>
<p>Predsjednik grčkog parlamenta najavio je nakon susreta s hrvatskim parlamentarnim izaslanstvom mogućnost da Grčka prva od zemalja EU-a ratificira taj sporazum. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatski demokratski blok u BiH do Božića?</p>
<p>SARAJEVO, 12. studenoga</p>
<p> - Hoće li već do Božića u Bosni i Hercegovini biti stvoren jedinstveni hrvatski demokratski blok, u koji bi osim HDZ-a i članica Hrvatskog narodnog sabora, ušle i neke stranke za koje se do sada smatralo da su bliže Alijansi za demokratske promjene ili su čak članice te vladajuće koalicije? Ova mogućnost je otvorena nakon inicijative Hrvatske narodne zajednice, male stranke koju vodi jedan od bivših predsjednika HDZ-a, sarajevski sveučilišni profesor i kasniji HDZ-ov disident Miljenko Brkić.</p>
<p>»Dolaskom na vlast Alijanse za promjene, Hrvati više nisu čimbenik u BiH kakvim su bili. Istina, u vrijeme HDZ-ove vladavine Hrvati su ponekad što zbog nespretnosti, neznanja ili neiskustva vjerojatno i namjerno bili i nekooperativan čimbenik, ali su bili čimbenik. Sada, u ime Hrvata, pa dobrim dijelom i u ime Bošnjaka, odlučuje SDP. To i ne bi bilo loše kada BiH ne bi bila država tri jednakopravna, konstitutivna naroda, ili kada bi SDP bio stranka tri jednakopravna, konstitutivna naroda. Sve dok ne bude tako, treba biti oprezan i tražiti mjeru između građanskog, esdepeovskog i nacionalnog u BiH«, tvrdi Brkić.</p>
<p>Predsjedništvo HDZ-a BiH objeručke je prihvatilo ovaj prijedlog: »Inicijativu o zaključivanju sporazuma o udruživanju stranaka s hrvatskim predznakom u hrvatski demokratski blok vidimo kao mogući odgovor na pogubno djelovanje antihrvatske koalicije Alijanse za promjene ... U ovom trenutku presudno je postizanje konsenzusa oko tijeka i sadržaja ustavnih promjena, te time osiguranje jednakopravne pozicije Hrvata s druga dva naroda u BIH«, priopćili su iz te stranke.</p>
<p>Ipak, Hrvati u nekim drugim strankama skeptični su prema ideji: »To je samo nastavak politike HDZ-a, po kojoj se demokratska Alijansa optužuje za antihrvatstvo. No, Alijansa je dokazala da se bori za ravnopravnost svih koji žive u Bosni i Hercegovini, a u ovom trenutku ta borba prije svega podrazumijeva borbu za ustavne promjene, kojima će se, za duže razdoblje ustanoviti simetrična rješenja u oba entiteta, posebno kada su vitalni nacionalni interesi u pitanju«, kaže predsjednik Federacije BiH i visoki dužnosnik SDP-a Karlo Filipović.</p>
<p>Visoki dužnosnik jedne druge hrvatske stranke bio je mnogo oštriji, doduše govoreći pod uvjetom zadržavanja diskrecije: »Iako je napustio tu stranku, Brkić se nikad nije u potpunosti 'odlijepio' od HDZ-a«.</p>
<p>Zubakov NHI, vjerojatno ključna hrvatskoj stranka unutar Alijanse, najvjerojatnije se neće pridružiti Hrvatskom demokratskom bloku. Iako pod snažnim pritiskom svojih bošnjačkih kolega (slučaj suđenja »Žepačkoj skupini«, napadi na ministra obrane Anića i dopremijera i ministra financija Grabovca), Nova hrvatska inicijativa se očitovala da »u Alijansi ostaje do kraja«. Ta bi stranka čak mogla izvući profit iz inicijative o stvaranju hrvatskog demokratskog bloka, jer bi sada mogli oslabiti napadi na NHI, zbog mogućnosti da ona napusti koaliciju, čime bi Alijansa za promjene i formalno ostala bez neke značajnije hrvatske sastavnice.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Crvene beretke protiv vlade Srbije </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Stotinjak pripadnika postrojbe za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije blokirali su u ponedjeljak u Beogradu trak autoceste kod kongresnog centra Sava, na putu iz novog u stari dio grada. Unatoč najavi da će odustati od prosvjeda započetog prošlog petka, specijalci poznati pod nazivom »crvene beretke« odnosno »frenkijevci« (po prvom zapovjedniku Franku Laušiću Frenkiju) blokirali su put s dvadesetak oklopnih transportera i desetak vozila te i dalje traže smjenu ministra unutarnjih poslova Srbije Dušana Mihajlovića i zahtijevaju obustavu izručenja jugoslavenskih državljana Haaškom tribunalu dok se ne donese zakon o suradnji s tim sudom. </p>
<p>Neposredni povod pobune dijela specijalaca bilo je uhićenje braće Banović optuženih za zlostavljanje u logoru Keraterm kod Prijedora 1992. Oni tvrde da su prevareni jer im je uz nalog za uhićenje objašnjeno da se radi o kriminalcima, a ne haaškim optuženicima. U nedjelju navečer premijer Srbije Zoran Đinđić je u Kuli, vojvođanskom gradiću gdje je sjedište postrojbe i gdje je pobuna počela, nekoliko sati razgovarao s akterima nemira i navodno uvažio razloge prosvjeda, ali ih nije podržao. </p>
<p>Veći dio srbijanskog establišmenta ocjenjuje da su specijalci odbijajući poslušnost zapravo počinili ako ne državni, onda barem »policijski« udar, kao i da je njihovo javno političko djelovanje nedopustivo. </p>
<p>U pozadini policijske pobune ima puno nerazjašnjenih detalja i još više mogućih razloga raznih strana da pobunu iniciraju i podupiru. Činjenica je da je zaslugom Slobodana Miloševića Srbija jedna od rijetkih država čija tajna policija ima naoružane postrojbe pa može izazvati ozbiljnu situaciju o zemlji. Također je poznato da su u sastavu postrojbe brojni sudionici ratnih zbivanja u Hrvatskoj i BiH koje je uznemirila najava otvaranja tajnih optužnica kojima je na vrhu nekadašnji šef tajne policije Jovica Stanišić. </p>
<p>Nije nebitno što je organizator pobune čovjek koji je do prije tri godine bio pripadnik vojske, a tijekom pobune se lažnim imenom predstavljao javnosti. U nekim komentarima srbijanskih dužnosnika ima aluzija na dobre odnose koje s vojskom ima njezin glavni zapovjednik predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, a čiji je stav o suradnji s Haagom pomalo fluidan. </p>
<p>Đinđićev je kabinet pod otvorenim pritiskom međunarodnih čimbenika koji financijsku pomoć (baš ovih dana u SAD i pri Pariškom klubu) otvoreno uvjetuju donošenjem zakona o suradnji s Haagom što federalna skupština ne uspijeva učiniti već pola godine. </p>
<p>Pobunjeni specijalci imaju pravo utoliko što traže da država ima zakon u skladu s kojim će oni postupati, no uzimanje oružja u ruke i zaprečivanje putova protumačeno je kao događaj duboke političke pozadine. Šef državne sigurnosti Srbije Goran Petrović već je objavio kako je zapovjednik crvenih beretki Dušan Maričić »počinio krivično djelo otkazivanja poslušnosti« koje bi, po nekim procjenama, moglo u konačnici biti kažnjeno i ukidanjem ove postrojbe. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Na otuđenom vlasništvu nemoguće je uspostaviti pravedno društvo</p>
<p>U vrijeme oružane pobune i agresije na Hrvatsku neki ljudi pri vlasti zamislili su i predložili da se donese Zakon o pretvorbi tzv. društvenog vlasništva u državno, kako bi država mogla po volji raspolagati »svojom« imovinom. Radilo se zapravo o eksproprijaciji, tj. o prisilnom otuđenju radničke imovine koju su oni, imenom i prezimenom, godinama stvarali i sačuvali. Zakon je prihvaćen i izglasan u Hrvatskom saboru, uz suglasnost svih parlamentarnih stranaka. Za vrijeme trajanja Domovinskog rata svakim se danom broj hrvatskih branitelja povećavao, regrutiran većinom iz redova radnika i seljaka, što je imalo za posljedicu i upražnjavanje određenog broja radnih mjesta i, dok su ratnici ratovali, uprave u poduzećima preostale su radnike upućivale »na čekanje«, prijetile im otkazom i sl., sve s ciljem da što veći broj radnika napusti poduzeća. Bilo je i smjena ministara koji su se suprotstavljali koncepciji i načinu prodaje poduzeća pojedinim špekulantima. Došli su drugi ministri i rasprodaja je nastavljena, ali samo odabranim i podobnim pojedincima, na krediti i u bescjenje. Tada se dogodio i poznati upad države u mirovinski fond, kada je iz blagajne fonda (1992.) otuđeno više od 70 posto sredstava koja su bila namijenjena za isplatu mirovina. »Posuđivanje« iz mirovinske blagajne nastavljeno je i dalje. Po završetku rata, kad su ljudi očekivali da ćemo prionuti poslu i obnovi, dočekalo ih je razočaranje, pogotovo razvojačene branitelje, jer njihova poduzeća ili nisu više postojala ili su bila opljačkana i onesposobljena za rad, a i tamo gdje su funkcionirala, branitelji nisu primani na odgovarajući način i na odgovarajuća radna mjesta, pa su mnogi ostali bez radnog mjesta, odnosno bez posla. Kad se tomu doda pokrivanje gubitaka u poslovanju državnih poduzeća, kupovanje socijalnog mira i drugi razni izdaci, jasno je da je prihoda nedostajalo, pa država uvodi PDV, imovina se počinje prodavati i strancima, a praznine u proračunu popunjavaju se i zaduživanjem u inozemstvu. Biračko tijelo, nezadovoljno stanjem i životnim standardom u zemlji, uskraćuje povjerenje postojećoj vlasti i početkom 2000. godine bira novu vlast. Kako se ponaša ta nova vlast?</p>
<p>»Ova se vlast bavi perifernim političkim temama, dok radništvo polako ali sigurno izumire, a djeca nam bježe van glavom bez obzira«, Vjesnik, 9. studenoga.</p>
<p>Moglo bi se reći da je kao dugogodišnja oporba, sjedeći u saborskim klupama, i ova vlast naučila zanat kako se može vladati i dugo ostati na vlasti. Nastavila je s obećanjima, s otpuštanjem radnika, ubrzano rasprodaje narodnu imovinu, zadužuje se i u inozemstvu, podliježe utjecaju globalne intelektualne hegemonije, a ne uvažava domaća mišljenja, prijedloge ni primjedbe. Brojne naše nedaće, suprotnosti pa i navedena ponašanja posljedica su neuvažavanja činjenice da se na prisilno otuđenom vlasništvu nije moglo i da se nikada neće moći uspostaviti pravedno i pošteno društveno uređenje u kojem bi narod živio složno i zadovoljno.</p>
<p>JURE JUKICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ne mogu svi graditi kuće od 400 kvadrata</p>
<p>Nedavno je Vlada uputila u saborsku proceduru tri zakonska nacrta o prostornom uređenju, o gradnji i sanaciji bespravne izgradnje. S tim u vezi treba reći da vlast, umjesto da štiti osnovna ljudska prava, ona ih zapravo ograničava. Kod nas se tako onemogućuje stambena izgradnja siromašnijem sloju stanovništva.</p>
<p> Gradsko je poglavarstvo formiralo Radnu skupinu za program sanacije bespravne izgradnje, u kojoj je sedam članova arhitektonsko-građevinske struke i tri pravnika. Zanimljivo, bez ijednoga socijalnog radnika. Po ovoj bi skupini Kozari bok trebalo porušiti jer je izgrađen bez urbanističkog plana i mimo propisa. Zakon o gradnji (NN 52/99) nema u vidu ovaj siromašniji sloj ljudi jer u svojim odredbama spominje samo obiteljske kuće veličine 150-400 četvornih metara, a nigdje se ne spominje mogućnost izgradnje obiteljske kuće i od 40-50 kvadrata. Još nisam čuo da je neka općina u svojim provedbenim urbanističkim planovima predvidjela izgradnju manjih i našim uvjetima primjerenijih objekata. </p>
<p>Stambena izgradnja je monopol države i državnih poduzeća, a tamo gdje su monopoli, crno nam se piše. Stambenom izgradnjom i urbanističkim planovima gospodari struka arhitekata i inženjera, koja je znala zaštititi svoju struku i naplatiti svoje usluge ne vodeći računa o siromašnijem sloju stanovništva. Za najmanju sitnicu treba dozvola, a dozvole nema bez projekta, koji se skupo plaća. Nismo li nedavno čitali da je za karlovačku zaobilaznicu trebalo 1200 raznih dozvola, potvrda i suglasnosti. Beskućnici i podstanari nemaju svojih udruga ili komore, kao što to imaju inženjeri i arhitekti, čija je komora donijela Pravilnik o cijenama projekata. Prema izjavi u novinama jednoga njihova »pokajnika«, kada bi im se cijene za projektiranje obiteljskih kuća smanjile i za 50 posto, još uvijek bi imali dobru zaradu. Općine zaračunavaju veoma velike komunalne doprinose, sada ne više po četvornom, nego po prostornom metru, uključujući tu i tavanski prostor. HEP i komunalna poduzeća, pored troškova priključaka za struju, vodu, plin i kanalizaciju, zaračunavaju još i plaćanje i nepovratnih sredstava za izgradnju svoje infrastrukture, kao da za to nisu dovoljne cijene njihovih usluga. Kad bi se zakonom i planovima općina dozvolila i omogućila izgradnja manjih objekata (npr. 50 kvadrata) i smanjili ili čak ukinuli razni »doprinosi«, to bi znatno pridonijelo rješavanju stambenih problema siromašnijem sloju stanovništva i znatno smanjilo bespravnu izgradnju. Pokušaj gradonačelnika Bandića da se nekim Romima dade zemljište i presele u kontejnere smatram humanom gestom. Zašto gradovi i općine ne bi omogućili građanima koji se približavaju statusu Roma da grade krov nad glavom na svome, zakupljenom ili poklonjenom zemljištu, prema svojim mogućnostima i životnom standardu? U Njemačkoj nema bespravne gradnje, ali zato ima dovoljno državnih odnosno općinskih stanova s podnošljivom najamninom. </p>
<p>PETAR DUDER, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>NK Varteks olako se odrekao svojih navijača</p>
<p>Na nedavnoj izvanrednoj skupštini Udruge navijača »White Stones« u Varaždinu, vezano uz događaje za vrijeme nogometne utakmice Varteks - Šibenik 21. listopada o. g., većina prisutnih nije se složila s prebacivanjem odgovornosti za incident sa zaštitarske tvrtke Arsenal Ivezić na NK Varteks i na policiju. Smatramo da su zaštitari htjeli onemogućiti članove Udruge »White Stones« da uđu na stadion, u čemu su u dobroj mjeri i uspjeli. Nakon što su razbili navijače u manje skupine, tijekom drugog poluvremena nastavilo se s maltretiranjem te oduzimanjem članskih iskaznica navijača i njihovim uništavanjem (bacanjem u šaht). Tražeći odgovor za takvo ponašanje navijači su izvan kruga stadiona na ulici dobili batine, uz prešutnu podršku pripadnika policije.</p>
<p> Na sastanku u klubu s direktorom NK Varteks i vlasnikom zaštitarske tvrtke, Udruzi se na grijeh stavlja bacanje nekoliko traka papira i ulaz nekoliko navijača na teren na utakmicu UEFA kupa s Aston Villom i Branbyjem. Navijači smatraju da je to propust redarske službe te da je cjelokupna organizacija navijanja na tim utakmicama bila zadovoljavajuća. Na traženje Udruge da se klub očituje o događajima na utakmici sa Šibenikom, nismo zadovoljni odgovorom kluba da on s tim nema ništa te da ne dolazi u obzir očitovanje. Smatramo se dijelom kluba i mišljenja smo da klub treba stati iza svojih navijača ili nas prozvati ako smo radili na štetu kluba. Vezano uz to Udruga je odbila autobus u organizaciji kluba za uzvratnu utakmicu UEFA kupa u Kopenhagenu i ubuduće će za svoje članove organizirati samostalno gostovanje o svom trošku.</p>
<p> Smatramo da navijačka skupina »White Stones« nije zaslužila nakon svih tih godina takav odnos.</p>
<p>RIKARD KAHLINA, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Koš diplomacija« i balkanske asocijacije</p>
<p>Sasvim je normalno što su se susretali u raznim športskim natjecanjima na razini Europe klubovi iz država nastalih raspadom Jugoslavije. Mogu se razumjeti i međusobni posjeti izaslanstava gospodarskih komora Hrvatske i Srbije. Eto, u New Yorku su se o bitnim pitanjima razgraničenja i međusobne suradnje usuglasili vanjskopolitički ministri Picula i Svilanović (Vjesnik, 12. studenoga).</p>
<p> Susjedni Slovenci također nastoje zauzeti što bolje pozicije u BiH, Srbiji i drugim državama jugoistočne Europe. Hrvatski košarkaški klubovi već sudjeluju u natjecanju određenih klubova iz zemalja bivše Jugoslavije. Uz dosta natezanja, ali je počelo. Iz novina se moglo saznati da će zbog novčanih (ne)mogućnosti naši turisti u većem broju ljetovati u turističkim središtima Bugarske i Rumunjske. Znači, krenuli smo prema Istoku u uvjerenju da će nas to dovesti na Zapad. Pridružujem se onima koji smatraju da je pogubno učahuriti se u vlastitu dvorištu i da je stvaranje međusobnih veza u gospodarstvu, turizmu, športu ili kulturi korisno za obje strane. Dobro je, osim toga, što se zbog prometa ljudi i roba pronalaze makar i privremena rješenja, ako je to u interesu svih strana. </p>
<p>ROKO ŠKRGIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Sedmorica osumnjičenih i dalje na slobodi, zadržavaju i putovnice</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda u ponedjeljak je odbilo žalbu Županijskoga državnog odvjetništva kojom se tražio pritvor i oduzimanje putovnice sedmorici sudionika prijevare kojom je državni proračun oštećen za oko 21 milijun kuna.</p>
<p>Kako je pojasnio istražni sudac Krešimir Devčić, razlozi za odbijanje žalbe Izvanraspravnoga sudskog vijeća identični su njegovu rješenju od prošlog tjedna prema kojemu nema osnove za određivanje pritvora sedmorici osumnjičenika. Tužiteljstvo je u svojem prvotnom zahtjevu zatražilo pritvor devetorice osumnjičenika, pa je tako sučevom odlukom prvoosumnjičenom Danijelu Mrvelji određen jednomjesečni pritvor, dok se pak osumnjičeni Jugoslav Đurić nalazi u bijegu.</p>
<p>Osim toga, sudac Devčić zaprimio je 6. studenoga još jedan istražni zahtjev, ovaj put od zagrebačkoga Općinskog odvjetništva prema kojemu se odbjegli Jugoslav Đurić te Bogdan Vulić, Petar Petrović i Marko Kosmač terete za još nekoliko prijevara u gospodarskom poslovanju. Od istražnog suca Devčića također doznajemo da je zasad u istrazi predloženo saslušanje dvadesetak svjedoka. No prema nekim neslužbenim informacijama, popis svjedoka bit će znatno dulji.</p>
<p>Podsjećamo, petnaest je osumnjičenika krivotvorenim dokumentima, koji su trebali potvrditi fingirano poslovanje između njihovih pravnih i fiktivnih tvrtki, zatražilo povrat PDV-a u milijunskim iznosima. U svojoj su namjeri u nekoliko navrata i uspjeli jer dvojica poreznika nisu provjeravali njihove porezne prijave.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Počinitelj zadržan jer ne želi odati odakle mu pištolj</p>
<p>BJELOVAR, 12. studenoga</p>
<p> - Zadržavanje u pritvoru od 48 sati odredio je dežurni istražni sudac Županijskog suda u Bjelovaru Josipu Nikiću, 19-godišnjaku koji je u subotu pucnjavom u disko-klubu »Millenium« mnogim roditeljima razbio snove o Bjelovaru kao sigurnom mjestu za odrastanje njihove djece.</p>
<p>Unatoč kriminalističkoj obradi tijekom koje je ispitan, Josip Nikić nije htio priznati odakle mu pištolj koji je nosio bez dozvole i kojim je ustrijelio ročnog vojnika Miroslava Longina iz mjesta Kali na otoku Ugljanu, koji se u Bjelovaru nalazi na odsluženju vojnog roka. Metak koji je ispalio Josip Nikić prošao mu je kroz trbušne mišiće i bubreg, što je izazvalo obilno krvarenje. Nakon dva dana provedena na intenzivnoj njezi bjelovarske bolnice prebačen je na urologiju. Krvarenje je prestalo i bubreg mu nisu izvadili, no ne zna se hoće li mu funkcija nakon oporavka biti vraćena.</p>
<p> O noći koja za nj nije završila fatalno on kaže: »Nikada u životu nisam vidio tog dečka. Došao sam na koncert i zadržao se malo nakon svirke. Dečko koji me upucao došao je i počeo se naguravati s drugim dečkom. Ja i moj prijatelj prišli smo i pokušali ih razdvojiti da se ne tuku, ali su nam rekli da su braća, pa smo se odmakli. Nakon toga su se ipak pograbili i razdvajali su ih drugi, a kada je ispalio prvi metak, svi su ga pustili i on je uperio pištolj u mene i opalio!«, tvrdi Miroslav Longin.</p>
<p>Činjenica da u zakonu nema odredbi koje bi vlasnike velikih disko-klubova obvezivale da imaju više redara ili da obavezno pretresaju goste na ulazu ne pridonosi sigurnosti na takvim mjestima. Nakon ovog događaja možda to učine sami, bez zakonske prisile. Ili će i dalje sve biti prepušteno slučaju?</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Oklevetani doktor predao dokaze o svojoj stručnosti</p>
<p>OSIJEK, 12. studenoga</p>
<p> - Iskazom dr. Zlatka Hrgovića na osječkom je Općinskom sudu u ponedjeljak počeo dokazni postupak vezan za njegovu privatnu tužbu što ju je podnio protiv novinarke Tihomile Jovanović. Podsjetimo, riječ je o tužbi zbog teksta što ga je Tihomila Jovanović objavila 21. travnja 2001. u listu Republika, koji se u međuvremenu ugasio. U članku među ostalim piše da dr. Hrgović nema potrebne dokumentacije o specijalizaciji i doktoratu.</p>
<p> U tužbi dr. Hrgović tvrdi da je članak pun neistinitih navoda te da je na taj način Tihomila Jovanović počinila kazneno djelo klevete. Istaknuvši da ne razumije u cijelosti tužbu dr. Hrgovića, tužena je Tihomila Jovanović izjavila da se ne osjeća krivom za djelo koje joj se tužbom stavlja na teret. </p>
<p>»Diplomirao sam 1974. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kada sam položio državni ispit, otišao sam u Njemačku. Kako sam kao stranac imao problema s radnom dozvolom, upisao sam specijalizaciju ginekologije, koju sam u zakonskom roku od pet godina, 1981., specijalizirao u Hanoveru. Nakon toga, također u Njemačkoj, specijalizirao sam i kirurgiju te urologiju, a u međuvremenu sam doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. God. 1985. dobio sam stalnu radnu dozvolu za rad u Njemačkoj. Od tada do dolaska u Osijek, u rujnu 1999. godine, radio sam samo u području ginekologije kao šef na jednoj od privatnih klinika u Frankfurtu« - objasnio je dr. Hrgović sucu Krunoslavu Barkiću, kojemu je prilikom podizanja tužbe priložio sve potrebne dokumente.</p>
<p> Nadalje je istaknuo kako je u svom radnom vijeku objavio i 80 znanstvenih radova. »Moj prvi kontakt s Osijekom bio je 1991. godine kada su mi se čelnici osječke bolnice zajedno s osječkim gradonačelnikom Zlatkom Kramarićem obratili za pomoć. Osječkoj sam bolnici tada pomogao donacijama opreme i novca« - kazao je dr. Hrgović i dodao da su mu se u siječnju 1999. ponovo obratili iz osječke bolnice pozivajući ga da preuzme Odjel ginekologije i da usporedo s tim predaje na osječkom Medicinskom fakultetu. </p>
<p>»Prihvatio sam ponudu te sam 15. rujna 1999. službeno započeo s radom u Osijeku. Ekscesnih situacija nije bilo. Ni jedan mi pacijent nije umro, nitko me nije tužio zbog navodne nestručnosti. Uveo sam red i disciplinu, što nekome očito nije odgovaralo« - izjavio je dr. Hrgović. Naglasio je da mu se tužena novinarka nije obratila u vrijeme pisanja teksta, a zna da je nekoliko dana prije objavljivanja spornog teksta bila na razgovoru sa v. d. ravnateljice osječke KB, Jadrankom Wagner. »Nakon toga teksta uslijedili su i brojni drugi. Neki su me novinari prozivali lažnim doktorom kojemu umiru pacijenti. Sve me to potpuno psihički uništilo, a moj je ugled, građen dugogodišnjim radom u Njemačkoj, potpuno srušen« - zaključio je dr. Hrgović. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za ukradeni »audi« honorar od 2000 DEM</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u Zagrebu u ponedjeljak nastavljeno suđenje Milanu Mendešu, Dubravku Gašpariću i Stipi Doliću optuženima za udruživanje u zločinačku organizaciju radi krađa skupocjenih automobila. Ukupno ih se tereti za krađu 13 »audija A6« vrijednih 4,1 milijun njemačkih maraka.</p>
<p>Na raspravi pred sudskim vijećem, kojim je predsjedao sudac Mladen Žeravica, saslušan je Igor Badžek, koji je također bio uhićen s ostalim optuženima, ali je pristao biti svjedokom pokajnikom. »Mendeša sam upoznao u kolovozu 2000. godine kada mi je predložio da zajedno s njim i za njega kradem aute, na što sam ja i pristao«, započeo je Badžek svoj iskaz prilikom kojega je opisao mjesta, način te uspjehe samih krađa koje su se, po njegovim riječima, odvijale od 8. do 12. mjeseca prošle godine. Napomenuo je kako nisu svaki put uspjeli ukrasti vozilo zbog sofisticiranih blokada i zaštita. Automobili koje su krali bili su različitih registarskih oznaka, a uglavnom bi »završili« u BiH. </p>
<p>Svjedok je rekao kako je on i prepoznao Gašparića na prepoznavanju u policiji, premda je ispočetka pokazao na krivu osobu. </p>
<p>Na pitanje jednoga od branitelja je li prilikom upoznavanja s Mendešom doznao i za druge osobe koje su trebale krasti s njima, svjedok je odgovorio kako za krađu automobila nitko osim njih dvojice nije trebao znati..</p>
<p>Na pitanje s kim je razgovarao za pokajništvo svjedok je naveo kako je to zatražio od policije, koja je nakon toga poduzela potrebne korake, a na pitanje je li ikada imao problema vezanih uz drogu, svjedok je odgovorio da je bio ovisnik o heroinu do svibnja ove godine. Suca Žeravicu zanimalo je čime se svjedok bavio prije krađa, na što je Badžek objasnio da je imao obrtničku radnju za izradu parketa te kako je dobro poslovao sve dok se nije navukao na heroin. </p>
<p>Njegova je zarada u dogovoru s Mendešom trebala iznositi oko 2000 DEM po autu, no svjedok je istaknuo kako mu Mendeš nije svaki put i platio za »obavljeni posao«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Otac oprostio bolesnoj kćerki pokušaj ubojstva sjekirom</p>
<p>OSIJEK, 12. studenoga</p>
<p> - Nakon provedenog dokaznog postupka, veliko vijeće osječkog Županijskog suda ustanovilo je da je Violeta Čirović iz Osijeka pokušala ubiti svog oca Obrena Čirovića, no s obzirom da je sudski vještak psihijatar Violetu ocijenio neuračunljivom osobom sa dijagnozom paranoidne shizofrenije, o upućivanju u ustanovu za mentalno oboljele odlučivat će izvanraspravno vijeće Građanskog odjela županijskog suda. </p>
<p>Slučaj se zbio 29. kolovoza ove godine oko 18,30 sati kada je u dnevnoj sobi obiteljske kuće u Crkvenoj ulici, Violeta ocu koji jer ležao u krevetu prišla s leđa, zamhnuvši malom sjekirom i udarila ga u lijevu stranu vrata. Srećom, Obren je ostao živ. Nakon čitanja optužnice, Violeta je plačući istaknula da se smatra odgovornom i krivom za ovo kazneno djelo.</p>
<p> »Nakon što sam zadrijemao poslije večere, osjetio sam snažan udarac. Naglo sam se pridigao te sam ugledao Violetu kako stoji i gleda u mene sa sjekirom u ruci. Krv mi je počela naprosto šikljati do stropa i po zidovima«, posvjedočio je otac optužene. Dodao je kako je u tom trenutku u sobu ušao njegov sin koji je Violeti oteo sjekiru iz ruku, te je nazvao hitnu pomoć. Posebno je istaknuo da Violeti sve oprašta, naglasivši kako njegova kći nije nikakav kriminalac već samo jedna teško bolesna osoba.</p>
<p>Svjedočila je i majka optužene, Radmila Čirović koja je objasnila kako je kobne večeri gledala TV. »Violeta je sjedila sa mnom neko vrijeme, no ubrzo je otišla u svoju sobu.</p>
<p> U jednom trenutku sam čula jauk, pa sam žurno otišla do spavaće sobe da vidim što je sa suprugom. Violeta je stajala sa sjekirom u ruci izbezumljeno gledajući u ozlijeđenog oca.«, kazala je Radmila. Prema iskazu sudsko medicinskog vještaka, Obren Čirović zadobio je laku tjelesnu ozljedu širine deset i dubine od jednog centimetra ,a krvne žile i mišići nisu bili oštećeni pa ozljeda nije ugrozila njegov život. Neuropsihijatar Nikola Mandić ustvrdio je kako razumije odluku oštećenog da oprosti svojoj kćerki, no pritom je upozorio kako se slične stvari mogu ponoviti. Objasnivši da je optužena neubrojiva i da pati od paranoidne shizofrenije, dr. Mandić je preporučio liječenje u ustanovi zatvorenog tipa. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pripuzov odvjetnik pao i ozlijedio lice</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Zbog bolesti branitelja trećeokrivljenoga Zorana Pripuza, u ponedjeljak u Remetincu nije nastavljeno suđenje pripadnicima »zločinačke organizacije«. Odvjetnika Rajka Mlinarića opravdao je sucu Ratku Šćekiću njegov kolega Anto Nobilo. Nobilo je u telefonskom razgovoru objasnio sucu da je Mlinariću u srijedu pozlilo, pri čemu je pao i ozlijedio lice. Sudac Šćekić pismeno će zakazati sljedeću raspravu, a odvjetnik Mlinarić morat će sudu dostaviti medicinsku dokumentaciju o svom zdravstvenom stanju.</p>
<p>Mlinarićev branjenik Zoran Pripuz (41) inače je jedini od optuženika u ovom procesu koji je nedostupan vlastima. Trenutno se nalazi izvan Hrvatske, navodno u Njemačkoj.</p>
<p> Pripuz je zajedno s navodnim šefom zagrebačke »mafije« Nikicom Jelavićem suvlasnik pogrebnog poduzeća Palma, a optužnica ga, osim za ustrojavanje »zločinačke organizacije«, tereti za iznude, prijevare i kamatarenje. Zbog sličnih mu se kaznenih djela sudi i u postupku pred Općinskim sudom, koji se također odvija u improviziranoj sudnici remetinečkoga zatvora (tzv. »mini-zločinačka).«</p>
<p> Pripuza se također tereti da je kao visokopozicionirani član »zločinačke«, zajedno s navodnim šefom Jelavićem, naručio od Rajka Momčilovića ubojstvo Špejtima Taqija. Momčiloviću, koji je i optužen za Taqijevo ubojstvo u srpnju 1997. godine, Jelavić i Pripuz navodno su za uzvrat obećali beskamatno posuđivati novac.</p>
<p>U siječnju ove godine sve su dnevne novine objavile tekst snimljenoga telefonskog razgovora tada zaštićenog svjedoka Zorana Miletića i Pripuza. U razgovoru Pripuz nagovara svjedoka i nudi mu novac da lažno svjedoči, odnosno da ne tereti Nikicu Jelavića te da diskreditira tužiteljicu Dunju Pavliček Patak i aktualnog državnog odvjetnika RH, Radovana Ortynskog, koji je bio istražni sudac i vodio istragu u vrijeme podizanja optužnice u ovom slučaju.</p>
<p>Brat Zorana Pripuza, Petar, podigao je ljetos tužbu protiv svjedoka pokajnika u remetinečkom procesu, Tomislava Marinca. Petar Pripuz naveo je u tužbi da je Marinac lažno svjedočio izjavivši kako on (Petar) plaća obranu svoga brata kao i braće Momčilovića. Općinski je sud međutim odbacio te optužbe uz obrazloženje da se, s obzirom na to da još nije završio proces u Remetincu, još ne može očitovati o istinitosti svjedočenja Tomislava Marinca.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>WTO: I loš dogovor bolji je od nikakvoga</p>
<p>Zajednička poljoprivredna politika EU, točnije subvencije koje Bruxelles odobrava svojim poljoprivrednicima, i dalje su glavna prepreka pokretanju novog kruga pregovora</p>
<p>ZAGREB/DOHA, 12. studenoga</p>
<p> - Ni četvrtog dana trajanja summita Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Dohi, predstavnici 142 zemlje članice ove organizacije nisu se uspjeli usuglasiti oko pokretanja novog kruga pregovora o liberalizaciji trgovine u svijetu. </p>
<p>Postizanju dogovora o početku pregovora, koji će trajati godinama, nije pretjerano pomoglo ni upozorenje katarskog predsjedatelja summita, kako vrijeme sve brže istječe, te da od nove runde pregovora neće biti ništa ne usglase li se članice WTO-a o agendi do utorka u ponoć. Predstavnici SAD-a, doduše, izvijestili su u ponedjeljak kako »vide obrise« sporazuma o pokretanju novih pregovora, jer je, po njima, u Dohi proteklih dana smanjen jaz između bogatih i siromašnih. Indijski su izaslanici, međutim, upozorili da bi odbijanje bogatih zemalja da povećaju kvote za uvoz tekstilnih proizvoda te »obrise mogli razbiti«. Osim pitanja tekstila, do trenutka zaključenja ovoga izdanja jaz između bogatih i siromašnih članica WTO-a nije se smanjio ni kada je riječ o trgovini poljoprivrednim proizvodima, zaštiti okoliša i radničkim standardima. </p>
<p>Jedini je napredak, čini se, postignut na području trgovine lijekovima. Pregovarači su, naime, izvijestili novinare o kompromisnom tekstu Norveške, koji nerazvijenim članicama WTO-a daje veći pristup tržištu lijekova za borbu protiv AIDS-a i ostalih zaraznih bolesti. Predstavnici zemalja u razvoju, na čelu s Brazilom i Indijom, tom su prilikom odbacili američki prijedlog da se TRIPS sporazum iz 1994. godine, kojim se regulira zaštita patenata i trgovina lijekova, samo modificira na, uz obrazloženje kako prijedlog Washingtona ne ide dovoljno daleko. U svakom slučaju, farmaceutska industrija iz razvijenog dijela svijeta nije zadovoljna norveškim prijedlogom, no čini se da postoji politička volja da se on prihvati.</p>
<p>»Još uvijek nije postignut konsenzus, a ne vjerujem ni da ćemo ga postići do posljednjeg trenutka«, izjavio je jedan neimenovani europski diplomat u Dohi.</p>
<p>Mnogo je manje napretka ostvareno kada je riječ o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Zajednička poljoprivredna politika EU, točnije subvencije koje Bruxelles odobrava svojim poljoprivrednicima, ovdje i dalje stoje kao glavna prepreka. Upravo u tim subvencijama, kao i u inzistiranju Bruxellesa da izvoznici agrarnih proizvoda poštuju radne i standarde zaštite okoliša, nerazvijene članice WTO-a vide prikrivene mjere protekcionističke politike, zbog koje njihovi glavni izvozni proizvodi nemaju većeg pristupa EU-tržištu.</p>
<p>EU je nezadovoljan predloženim tekstom sporazuma, koji predviđa »smanjenje i, u dogledno vrijeme, postupno povlačenje svih vrsta izvoznih subvencija«, tvrdeći kako su subvencije samo srce Zajedničke poljoprivredne politike. Bruxelles u tome uživa potporu Švicarske i Norveške. </p>
<p>»Naravno, i mi se zalažemo za postavljanje jasnih pravila oko davanja izvoznih subvencija, no ne možemo prihvatiti njihovo potpuno ukidanje«, pojasnio je stav eurokracije glasnogovornik Europske komisije Gregor Kreuzhuber.</p>
<p>S druge strane, 18 zemalja izvoznica poljoprivrednih proizvoda, okupljenih u Grupi Cairns, među kojima su i divovi poput Australije, Argentine, Brazila i Kanade, podržavaju nerazvijene članice. Ipak, Kanađani pokušavaju pronaći srednji put, pa su Europljanima pokušali objasniti da fraza »postupno povlačenje« ne znači nužno i potpuno ukidanje svih poljoprivrednih subvencija. Pristanu li slabije razvijene članice na ovakvu interpretaciju, signali koje odašilje Bruxelles upućuju na mogućnost postizanja kompromisa.</p>
<p>Indijski su predstavnici upozorili na još jednu prepreku pokretanju nove runde pregovora. Riječ je o kvotama za uvoz tekstila, koje su, po njihovu mišljenju, u SAD-u, Kanadi i EU premale. No, pritisnuti jakim tekstilnim lobijem, u Washingtonu smatraju kako veći pristup svom tržištu tekstilnih proizvoda nikome ne mogu pokloniti, već ga jedino mogu ispregovarati u okviru novih pregovora.</p>
<p>U takvim uvjetima, pokretanje novog kruga pregovora u okviru WTO-a i dalje visi u zraku. Ipak, od pojedinih se izaslanika mogu čuti i kompromisne izjave, iz kojih se iščitava da ništa još nije gotovo. Tako je, primjerice, marokanski predstavnik Nacer Benjelloun-Touimi istakao kako je »bolji i loš dogovor od nikakvoga, jer bi to bio vrlo loš znak u vrijeme kada se svjetsko gospodarstvo suočava s recesijom«.</p>
<p>U isto vrijeme, američki je predstavnik Peter Allgeier poručio zemljama u razvoju da je nova runda pregovora upravo u njihovu interesu, jer će u njima »potaknuti gospodarski rast i smanjiti siromaštvo«.</p>
<p>Adriano Milovan i agencije</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatsko izaslanstvo na konferenciji WTO </p>
<p>DOHA, 12. studenoga</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na IV. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Dohi u Kataru, potpisao je u ponedjeljak s predstavnikom zemlje domaćina Ugovor o zaštiti i poticanju ulaganja između Hrvatske i Katara. </p>
<p>Među važnijim temama ministarske konferencije su i pitanja vezana za poljoprivredu, a na nizu sastanaka o tome sudjelovao je i pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. </p>
<p> Tako je na poziv povjerenika za poljoprivredu Europske komisije Franza Fishera održan sastanak predstavnika više od 30 zemalja, među kojima i Hrvatske. Na tom su sastanku podržani netrgovinski aspekti liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima te je iskazana briga za ruralni razvitak, prehrambenu sigurnost i okoliš. </p>
<p>Predstavnici zemalja CEFTA, baltičkih zemalja i Hrvatske sastali su se i s glavnim koordinatorom za poljoprivredu WTO-a, singapurskim ministrom Georgeom Yeom.Oni su podržali netrgovinski aspekt liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima te je zaključeno kako treba izbjegavati dvostruke obveze za nove članice, u koje spada i Hrvatska. </p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede sastao se i sa slovenskim pregovaračem za poljoprivredu, a razgovaralo se o daljnjoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i Slovenije u svjetlu skorašnjeg pristupa Hrvatske CEFTA-i. Hrvatska bi članica CEFTA-e mogla postati na proljeće iduće godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Nagli pad zbog zrakoplovne nesreće</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Tjedan je na europskim burzama dionica počeo padom, prije svega telekomunikacijskog i tehnološkog sektora, u očekivanju za ovaj tjedan najavljenih rezultata poslovanja Siemensa i Vodafonea. Međutim, nakon što se svijetom proširila vijest o novoj zrakoplovnoj nesreći u New Yorku, dionice su zabilježile nagli pad zbog zabrinutosti ulagača o novom terorističkom napadu. Na Wall Streetu je Dow Jones Industrial Average kod otvaranja bio 1,7 posto niži na 9443,3 posto, a Nasdaq čak 3,4 posto. </p>
<p>Britanski benchmark FTSE 100 do ranog poslijepodneva je nadoknadio dio jutarnjeg pada te se približio vrijednosti kod zatvaranja u petak, ali je nakon pada zrakoplova American Airlines bio 2,34 posto niži na 5121,7 bodova. Pariški CAC 40 bio je 3,95 posto niži na 4336,17 bodova, a frankfurtski DAX je pao 4,7 posto na 4681 bod. Indeksi europskih blue chipova također su zabilježili nagli pad vrijednosti - FTSE Eurotop 300 bio je 2,77 posto niži, a uži DJ Euro Stoxx 50 čak 4,21 posto. Jutarnji pad na europskim burzama potaknuli su i terminski ugovori za američke dionice koji su nagovještavali pad cijena na Wall Streetu nakon početka trgovanja. </p>
<p>Naravno, nagli poslijepodnevni pad cijene zabilježile su prije svega zrakoplovne kompanije. British Airways i Air France prijepodne su zabilježili rast - 1,7 odnosno 3,8 posto - da bi kasnije bili 7,69 odnosno 3,87 posto niži. Pad je, međutim, zabilježila i većina europskih blue chipova, prije svega bankarskog sektora.</p>
<p>Prijepodnevni pad je poveo njemački Siemens nakon što je u tisku objavljena izjava jednog od dužnosnika kompanije da je problematična čak trećina poslovanja. Međutim, prije podne je bio oko 4 posto niži, a kasnije se ta brojka popela na čak 9,67 posto.</p>
<p>U minusu su tijekom jutra, uz medijski sektor, bile i mnoge telekomunikacijske dionice. Očekivalo se da će predstojeća izvješća Vodafonea i proizvođača telekom opreme Marconia biti loše, ali nakon blažeg početnog pada poslijepodne su dionice većine velikih grupacija iznosile oko 2 posto. Pad nakon otvaranja zabilježile su i kompanije luksuznih proizvoda pošto je LVMH objavio novo upozorenje o padu dobiti i do poslijepodneva izgubio 6,75 posto.</p>
<p>Od azijskih burzi, glavni indeksi u Tokyu i Hong Kongu su zabilježili pad, 1,31 odnosno 0,16 posto, dok su manje burze uglavnom rasle. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Fižulić u Moskvi zbog projekta Družba-Adria </p>
<p>MOSKVA, 12. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na poziv ruskog ministra energetike Igora Jusufova u utorak popodne u jednodnevni radni posjet Moskvi dolazi hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Cilj jednodnevnog boravka i Fižulićevih pregovora s domaćinima u Moskvi je ubrzanje realizacije međunarodnog projekta Družba-Adria kojim se planira izvoz, odnosno transport ruske nafte preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke i Mađarske, a zatim hrvatskim naftovodom do Omišlja i dalje na Zapad. Stoga zajedno s ministrom Fižulićem u Moskvu stiže njegov pomćnik za energetiku Roman Nota i direktorica Jadranskog naftovoda (JANAF) Vesna Trnokop-Tanta. </p>
<p>Osim pregovora s Igorom Jusufom ministra Fižulića očekuju i razgovori s čelnicima vodećih ruskih naftnih kompanija, prije svega JUKOS-a i TNK-a koje su do sada pokazale najviše inicijative i interesa da svoju naftu s juga Rusije i iz zapadnog Sibira transportiraju na Zapad koristeći Hrvatski naftovod i terminal u Omišlju.</p>
<p>Štoviše, čelnici JUKOS-a već su ranije izrazili spremnost da odmah ulože 20 milijuna dolara potrebnih za pumpe i ostalu opremu koja bi omogućila da se Hrvatskim naftovodom transportira njihova nafta prema Omišlju, pošto sadašnji uređaji predviđaju obrnuti smjer transporta. </p>
<p> U međuvremenu za transport svoje nafte zainteresirala se i Tjumenska naftna kompanija (TNK), a u taj posao sada želi ući i moskovska kompanija Transneft koja upravlja cjelokupnom mrežom ruskih naftovoda. </p>
<p>Na sjednici 24. svibnja hrvatska je Vlada podržala realizaciju projekta Družba-Adria, koji se treba realizirati u tri etape. U prvoj etapi do 2005. godine preko Omišlja bi se izvozilo pet milijuna tona ruske nafte, u drugoj od 2005. do 2010. godine deset milijuna, a nakon realizacije treće etape projekta preko hrvatskog naftovoda godišnje bi prolazilo 15 milijuna tona nafte. </p>
<p>Osim hrvatske i ruske vlade taj projekt su podržale i vlade Ukrajine, Slovačke, Bjelorusije i Mađarske. Trenutno je najveća prepreka realizaciji tog projekta neslaganje Ukrajine s jedinstvenom transportnom tarifom za prolaz nafte njezinim teritorijem. Stručnjaci predlažu da ta cijena bude 0,64 dolara po toni na 100 kilometara naftovoda, a Ukrajina želi za sebe veću cijenu. </p>
<p>Napokon, cilj je Fižulićevih pregovora s ruskim ministrom energetikom Igorom Jusufom i čelnicima vodećih ruskih naftnih kompanija da se postigne i dogovor oko osnivanja konzorcija koji će voditi realizaciju projekta Družba-Adria.</p>
<p>Interes Hrvatske za realizaciju tog projekta je dvostruki. Prije svega, kad se Jadranski naftovod bude koristio maksimalno od prolaska ruske nafte Hrvatska i JANAF imat će stalne visoke prihode (većinski vlasnik Janafa je Hrvatski fond mirovinskog osiguranja koji ima 50,52 posto dionica, INA ima 37,73, a mali dioničari 11,75 posto) i napokon bit će iskorišten terminal u Omišlju. </p>
<p>Nije isključeno i da će se u pregovorima pokrenuti i pitanje oko privatizacije Riječke luke.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini Češke i Hrvatske </p>
<p>PRAG/ZAGREB, 12. studenoga </p>
<p> - Hrvatska i Češka potpisale su u ponedjeljak u Pragu Ugovor o slobodnoj trgovini, čijim će stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine carinska stopa u razmjeni industrijskih proizvoda dviju zemalja iznositi nula posto, a trgovina poljoprivrednim proizvodima uređena je listama koncesija s obiju strana.</p>
<p> Ugovor su potpisali zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar i zamjenik češkog ministra industrije i trgovine Jiri Maceška. </p>
<p> Robna razmjena između Hrvatske i Češke u prvih osam mjeseci ove godine povećana je 25,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosila je 162,4 milijuna dolara, no i dalje je u razmjeni vidljiv veliki hrvatski deficit. Naime, hrvatski je izvoz u osam mjeseci bio 18 milijuna dolara, što je povećanje od 26 posto, dok je uvoz povećan za isti postotak, i iznosio je gotovo 140 milijuna dolara.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>WTM: Turistička industrija uzvraća udarac</p>
<p>HTZ na najvećem svjetskom turističkom sajmu promovira novi pristup britanskom tržištu - Hrvatska se više ne nudi kao destinacija masovnog turizma nego kao odredište za bogatiju klijentelu te se ne namjerava utrkivati s konkurencijom spuštanjem cijena </p>
<p>LONDON, 12. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnji World Travel Market (WTM), jedna od najvećih svjetskih turističkih burzi kojom se otvara sezona međunarodnih sajmova, u potpunosti je posvećen oporavku branše koja se nakon rujanske američke tragedije našla u velikoj krizi. Krizni stožer WTO-a (Svjetske turističke organizacije) ističe da će se zbog terorističkih napada na SAD izgubiti 8,8 milijuna radnih mjesta. Globalni pad turističkog prometa iznosit će 10 posto, dok neke kompanije bilježe i do 30 posto manje posla nego u istom razdoblju lani. </p>
<p>S druge strane, Hrvatska, Turska, Egipat, Tunis i Maroko istaknuti su tijekom WTM-a kao države s najbržim ovogodišnjim rastom prometa.</p>
<p>»Turistička industrija uzvraća udarac«, geslo je koje se provlači svim materijalima, odnosno govorima turističkih stručnjaka. Nitko ne skriva da je napad terorista na SAD jako naštetio turizmu. Prodaja aranžmana je na najnižem mogućem stupnju i stručnjaci procjenjuju da će najbolje proći oni koji počnu drastično spuštati cijene. </p>
<p>Hrvatska, kako su nam izjavili ministrica Pave Župan Rusković i direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić, ne misli spuštati cijene i na taj način ući u utrku s konkurencijom (Turci Britancima, primjerice, već nude tjedne avio-aranžmane za smiješnih 90 funti). Bulić i Rusković tvrde da je cijene lako spustiti, a teško dizati. Stoga će i sljedeće sezone ciljati na imućniju britansku klijentelu. Hrvatska se, doznajemo, na britanskom tržištu više ne nudi kao destinacija masovnog turizma nego kao selektivna destinacija za bogatiju klijentelu. </p>
<p>Naš relativno novi pristup Britaniji prepoznali su, na žalost, i glavni britanski turoperatori pa se Hrvatska ni ove godine nije našla u njihovim katalozima za sljedeću sezonu. Glavnim igračima koji igraju na kartu masovnosti mi smo već 12. godinu za redom drugorazredna destinacija. Eventualni uspjeh hrvatskog turizma na britanskom tržištu stoga će ponovo ovisiti o umješnosti nekolicine turoperatora srednje i donje jačine. </p>
<p>No Niko Bulić i Pave Župan Rusković sigurni su da Hrvatska provodi ispravnu politiku. »Stanje bukinga i trend vrlo su ohrabrujući u smislu povratka ekskluzivne klijentele te se najbolje prodaju najskuplji i najkvalitetniji hoteli. Bolje rezultate limitira nedostatak kvalitetnih hotelskih kreveta«, zajednički su izjavili hrvatskim novinarima. </p>
<p>Inače, prošle godine Hrvatsku je posjetilo 68.000 Britanaca, a ove će ih, procjenjuje se, biti 95.000. Pritom treba napomenuti da su britanski nautičari već prošle godine prestigli prijeratne brojke. Plan je da se za sezonu 2002. iz Britanije privuče od 5 do 15 posto više turista nego ove godine. </p>
<p>Hrvatskim štandom na WTM-u dominiraju posteri Gorana Ivaniševića, ljubimca londonske publike, a raspoloženje podiže i nazočnost svjetske miss turizma Anite Dujić.</p>
<p> Ovogodišnji WTM okupio je 4843 izlagača iz 171 države (šest manje nego lani). </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prihodi od kamata čine većinu prihoda PIF-ova </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U usporedbi s početkom 2001. godine, krajem rujna tri su privatizacijska investicijska fonda zabilježila povećanje neto imovine od poslovanja fonda, a neto imovina četiri fonda je smanjena, stoji u devetomjesečnim financijskim izvješćima PIF-ova koje je zaprimilo Varaždinsko tržište vrijednosnica.</p>
<p>Najviše je povećana neto imovina PIF-a Velebit (38,69 milijuna kuna), zatim Pletera (5,92 milijuna), te Slavonskog PIF-a (2,09 milijuna kuna).</p>
<p>Najveće smanjenje neto imovine bilježi Dom fond u iznosu od čak 130,99 milijuna kuna, zatim Sunce (60,83 milijuna kuna), Središnji nacionalni fond (59,69 milijuna kuna), te Expandia (294.700 kuna). </p>
<p>Kad je riječ o neto imovini po dionici fonda, situacija je nešto drukčija: Najveća je u slučaju Dom fonda (151,38 kuna), slijede SNF (120,68 kuna), Expandia (98,45 kuna), Velebit (97,49 kuna), Slavonski PIF (91,21 kuna), Pleter (88,44 kune), a najmanja je kod PIF-a Sunce (75,95 kuna).</p>
<p>U prvih devet mjeseci ove godine najveće su prihode od ulaganja ostvarili Expandia (14,92 milijuna kuna) i Dom fond (11,94 milijuna kuna), a zatim Velebit (4,71 milijun kuna), SNF (4,07 milijuna kuna), Slavonski PIF (3,07 milijuna kuna), a najmanje prihode imali su Pleter (574.241 kunu) i Sunce (51.346 kuna). Većina prihoda svih fondova ostvarena je od kamata, a manji dio od diviendi. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HŽ: Raste teretni prijevoz, ali nedostaje vagona</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatske željeznice zabilježile su u listopadu izuzetno dobre prijevozne rezultate, priopćeno je iz HŽ-a. Mjereno u tonama, utovar je veći 26 posto, a istovar 36 posto. Najveći utovar vagona zabilježen je na riječkom području, a slijede ga vinkovačko i zagrebačko. Po rezultatima u istovaru na prvom je mjestu zagrebačko područje, a potom riječko i osječko.</p>
<p>Na ovako povoljne rezultate utjecale su, među ostalim, povoljne meteorološke prilike koje su omogućile prijevoz osjetljivih tereta, kao što su šećerna repa i poljoprivredni proizvodi. Tako je u odnosu na lanjski listopad prijevoz šećerne repe povećan 200 posto, prijevoz nafte i naftnih derivata 40 posto, prijevoz kovina 14 posto, a prijevoz drva devet posto.</p>
<p>Smanjen je prijevoz umjetnog gnojiva i sirovina za gnojiva. Međutim, kako opseg prijevoza raste, nedostatak odgovarajućih vrsta vagona postaje sve veće ograničenje još većem prijevozu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Poliranje državne blagajne: Između optimizma i skrivanja brojki </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Državni proračun za 2002. bit će u utorak glavna tema sjednice Vlade zatvorene za javnost. Proračun stiže na zasjedanje Vlade s mjesec dana zakašnjenja jer ga je ministar financija Mato Crkvenac najavio još za 15. listopada, kao dio paketa u kojem je bio i drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna.</p>
<p> Posljednje poliranje državne blagajne za 2002. zakazano je za ponedjeljak navečer pa je teško sa sigurnošću prognozirati čak i one glavne brojke iako su ministri i njihovi suradnici cijeli vikend grozničavo usuglašavali želje u rashodima s pretpostavljenim prihodovnim mogućnostima. </p>
<p>Gornja granica postavljena je na 74 milijarde kuna, a sad je već sasvim izvjesno da će proračun u sljedećoj godini biti veći od 70 milijardi što je bio najmanji licitirani iznos. Štednji skloniji Račanovi suradnici smatraju da bi proračun trebalo ograničiti na oko 72 milijarde. Od toga će oko 24,5 milijardi biti prihodi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Pripreme tog proračuna karakteriziraju izuzetno optimistične izjave ministra financija te, za hrvatske prilike, izuzetno uspješno skrivanje konkretnih brojki. Jedna od rijetkih brojki koju svi ministri rado spominju jest milijardu kuna manji tekući deficit. To bi, pak, trebalo značiti da će se ozbiljnije nego dosad zagristi u rješavanje problema prevelike i preskupe državne uprave i javnih službi, čija ukupna masa plaća ne bi smjela prekoračiti 14,1 milijardu kuna. </p>
<p>Zbog toga će rizničari Ministarstva financija morati strože nego dosad voditi računa o eventualnim probijanjima iznosa za plaće koji su mjesečno odobreni pojedinom ministarstvu. </p>
<p> Inače, Vlada je MMF-u obećala da će broj zaposlenih u državnim i javnim službama već ove godine smanjiti za 10.000. MMF joj je to na određeni način oprostio uz uvjet da se u prvom tromjesečju 2002. broj zaposlenih svakako smanji za 3500, ponajviše u vojsci. Dosad se od takvih zahvata bježalo uglavnom iz političkih razloga, a i MMF je za to pokazao političko razumijevanje, baš kao što je i dozvolio da se rješavanje problema knjiženja gubitka Hrvatske poštanske banke u novom stand-by aranžmanu vrlo »maglovito« zacrta. No, bliski Račanov suradnik upozorava da se na takvo što više ne bi trebalo računati. </p>
<p>Najveća proračunska novost u pripremi je fond za razvoj u koji će se kanalizirati novac od privatizacije i nekih povoljnih međunarodnih kreditnih linija. Na taj način Račanova ekipa želi spriječiti da se prodajom poduzeća financiraju troškovi (npr. plaće uprave) koji se u svim uređenim državama plaćaju poreznim novcem. </p>
<p>Prema prvim informacijama, taj bi fond trebao u sljedećoj godini oko tri milijarde kuna, no nitko ne zna gdje ih naći. </p>
<p>U 2002. izvjesna je samo jedna velika privatizacija Croatia osiguranja, a procjene njene izdašnosti kreću se od 50 do 100 milijuna eura, (350 do 700 milijuna kuna). Od odobrenih 200 milijuna dolara kredita Svjetske banke, polovicu smo mogli povući već ove godine, no to nam nije uspjelo jer projekti nisu imali traženu dokumentaciju. Teško je očekivati, dakle, da bi se u 2002. na ime SAL programa moglo izvući više od 100 milijuna dolara (800 milijuna kuna). </p>
<p>Želje i apetiti su dakle bitno veći od realnih mogućnosti, pa će biti izuzetno važno kako će se postaviti prioriteti u trošenju..</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Odgođen stegovni postupak protiv Milanovića</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće (DSV) odgodilo je u ponedjeljak odluku o stegovnom postupku protiv Ivana Milanovića, donedavnog predsjednika Županijskog suda u Puli - dok se ne pribavi dokumentacija iz Vrhovnog suda. Stegovni postupak u ovom slučaju zatražio je Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, zato jer Milanović nije na vrijeme izrađivao i otpremao spise. </p>
<p>DSV će o tome slučaju ponovno odlučivati za desetak dana. Nakon razrješenja s čelnog mjesta u pulskom županijskom sudu, Milanović je ostao sudac u tome sudu. Milanović je postao poznat javnosti, jer je, kao član Potrebičina DSV-a, svjedočio u postupku koji je DSV vodio protiv Krunislava Olujića, što je bilo nezakonito. </p>
<p>Protiv Zvonimira Josipovića, predsjednika Općinskog suda u Ozlju, DSV je pokrenuo stegovni postupak zbog primanja mita, čime je naštetio ugledu suda. </p>
<p>DSV je zbog zastare odbio pokrenuti stegovni postupak protiv Borisa Babića, suca Općinskog suda u Zadru. Pokretanje postupka protiv njega zatražio je bivši predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak još prije dvije godine, no bivši DSV propustio je donijeti odluku o tom slučaju, pa je nastupila zastara. No stegovni postupak protiv Babića zatražio je naknadno i predsjednik Općinskog suda u Zadru, pa će o tome DSV odlučivati uskoro.</p>
<p>DSV je udovoljio Milanovićevu i Babićevu zahtjevu da se ubuduće stegovni postupak protiv njih vodi javno. Naime, DSV je do sada sve stegovne postupke vodio iza zatvorenih vrata.</p>
<p>DSV je odbio sve zahtjeve za vođenje kaznenih postupaka protiv nekoliko predsjednika suda i sudaca, a te su postupke većinom tražile stranke nezadovoljne presudama. Tako su odbijeni zahtjevi za kazneni postupak protiv predsjednika pulskog Općinskog suda Brune Čohilja, predsjednice opatijskog Općinskog suda Jasenke Kovačić, predsjednika Općinskog suda u Imotskom Ivana Delipetra, suca toga suda Ante Rebića, suca bjelovarskog Općinskog suda Gorana Milakovića, suca sisačkog Općinskog suda Mihajla Kovačića, te sutkinje vukovarskog Županijskog suda Jadranke Kurbel. Zanimljivo je da je vođenje postupka protiv Jasenke Kovačić zatražila njezina kolegica sutkinja zbog uvrede u jednom dopisu, a za Jadranku Kurbel je to tražio sudac njezina suda, jer je protiv njega povela istražni postupak, a nije zahtijevala da mu se prije skine imunitet.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Uvode se suci s licencom?</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak su se u Vrhovnom sudu susreli čelnik Suda Ivica Crnić i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. </p>
<p>Crnić je nakon sastanka izjavio da su razgovarali o tomu kako riješiti goleme zaostatke u sudovima. Ministrica je podržala Crnićev prijedlog da se uvedu tzv. suci s licencom, koji bi bili imenovani na određeno vrijeme i pomogli rješavanju zaostalih sudskih predmeta, kojih je oko 1,1 milijun iz prijašnjih godina i oko 1,5 milijuna novozaprimljenih.</p>
<p> »Unatoč velikom zauzimanju sudaca, oni ne mogu sami riješiti nagomilane predmete. Stoga moramo naći način kako bismo povećali ažurnost sudova«, rekla je Ingrid Antičević Marinović, dodajući da se u tom smislu razgovaralo o raznim rješenjima, a ne samo u uvođenju tzv. sudaca s licencom. Crnić je istaknuo da za uvođenje licencnih sudaca ne bi trebalo mijenjati Ustav, nego bi se to provelo kroz Ustavni zakon za provedbu Ustava. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Žganjer nije opstruirao istragu 'slučaja Miljevci'«</p>
<p>Žganjeru se spočitavalo da je znao da su ratni zarobljenici nakon vojne operacije na Miljevcima bačeni u Bačića jamu i ekshumirani u kolovozu iste godine. Utvrđeno je, međutim, da je on kao državni odvjetnik prve podatke o mogućim zločinima imao tek nakon objavljivanja članka u tjedniku »Globus« od 8. listopada 1999., nakon čega je poduzeo odgovarajuće i valjane državnoodvjetničke odluke</p>
<p>ŠIBENIK, 12. studenoga</p>
<p> - Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zauzelo je stav da Željko Žganjer, županijski državni odvjetnik iz Šibenika, nije zataškavao otkrivanje i procesuiranje događaja koje se vezuje uz operaciju na Miljevcima iz lipnja ratne 1992. godine. Riječi su to Petra Pulišelića, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika, koji navodi da je takav stav zauzet nakon prethodnog postupka u kojem su članovi interne komisije Državnog odvjetništva razmatrali materijale s kojima su raspolagali da bi ispitali neke navode izrečene u HTV-ovoj emisiji Latinica. Naime, u toj emisiji je novinar Drago Pilsel izravno optužio Žganjera da opstruira istragu vezanu uz slučaj Miljevci. </p>
<p>Žganjeru se spočitavalo da je znao da su ratni zarobljenici nakon vojne operacije na Miljevcima bačeni u Bačića jamu i ekshumirani u kolovozu iste godine. Utvrđeno je, međutim, da je Željko Žganjer kao državni odvjetnik prve podatke o mogućim zločinima imao tek nakon objavljivanja članka u tjedniku Globus od 8. listopada 1999., nakon čega je poduzeo odgovarajuće i valjane državnoodvjetničke mjere, kaže Pulišelić. Prema njegovim riječima, navodi iznijeti u Latinici od 1. listopada 2001. godine nisu potvrđeni, odnosno nije potvrđeno da je 29 ratnih zarobljenika bilo vezano žicom i potom likvidirano hicima iz pištolja, a nije dokazano niti da je županijski državni odvjetnik Željko Žganjer raspolagao nepobitnim dokazima o počinjenim ratnim zločinima. </p>
<p>Međutim, postoji sumnja da su počinjena neka druga kaznena djela na štetu zarobljenika vezana uz Miljevački plato i zarobljavanje, ali ne izravno u odnosu na Bačića jamu i te događaje kriminalistički tretiraju policija i državno odvjetništvo, navodi Pulišelić.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Vlada blokira rad Upravnog vijeća EDIT-a«</p>
<p>RIJEKA, 12. studenoga</p>
<p> - Nakon redovite sjednice Upravnog vijeća, riječka novinsko-izdavačka ustanova EDIT reagirala je priopćenjem za javnost navodeći da hrvatska Vlada više od godinu dana blokira rad Upravnog vijeća. </p>
<p>Predstavnici EDIT-a tvrde da se to događa od početka pregovora s Talijanskom unijom koji do danas nisu proizveli ni jedan konkretan učinak. »Sve to jasno ukazuje na apsolutnu neosjetljivost i ravnodušnost Vlade na probleme talijanske manjine, primjerice na području obrazovanja na talijanskom jeziku, jer u školama nedostaje 60 posto udžbenika na talijanskom jeziku. U velikim poteškoćama nalazi se i informiranje na talijanskom jeziku koje jednostavno ne može funkcionirati, unatoč preuzetim obvezama iz međunarodnih ugovora koje je Hrvatska potpisala, ili naslijedila od bivše Jugoslavije«, stoji u priopćenju EDIT-a. </p>
<p>Budući da su predstavnici Vlade do sada nazočili samo jednoj sjednici Upravnog vijeća, u EDIT-u zahtijevaju hitan sastanak u Zagrebu na kojem će biti prisutan bar jedan nadležni ministar, kako bi se razjasnile perspektive te ustanove. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HTV-ova novinarka Kamenski-Bačun ogorčena Vladinim ocjenama!? </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Novinarka HTV-a Višnja Kamenski-Bačun odbacila je ocjene iz Vladinog priopćenja o njezinoj reportaži o stopostotnom ratnom vojnom invalidu. </p>
<p> »U potpunosti odbijam imputiranje bilo kakvih manipulacija sudbinom ratnoga vojnog invalida, a posebno sam ogorčena tvrdnjama da je prilog napravljen ispod svake novinarske razine«, ističe Višnja Kamenski-Bačun u priopćenju od ponedjeljka.</p>
<p> U Vladinu priopćenju od nedjelje koje je potpisala glasnogovornica Aleksandra Kolarić, ocjenjuje se da je reportaža objavljena 10. studenoga u Dnevniku HTV-a »ispod svake novinarske i uredničke razine«, da »vrvi neistinama« te da je riječ o "manipulaciji vjerojatno u političke svrhe«. Višnja Kamenski-Bačun podsjeća da se novinarstvom profesionalno bavi 12 godina i smatra da je sve to vrijeme bila i ostala moralno neupitna. Također navodi da nije članica nijedne političke stranke ili opcije te odbija mogućnost da je »uvučena, ona ili njezin rad, u bilo kakve političke igre i manipulacije«. Ocijenila je netočnim tvrdnje u Vladinu priopćenju da se nije držala osnovnih profesionalnih načela te da nije prikazala istinu s obje strane. »Kao što sam u reportaži rekla, pokušala sam doći do mjerodavnih osoba, no informacije su mi bile uskraćene«, navodi novinarka dodajući da nijedna činjenica u reportaži nije iskrivljena. </p>
<p>»Posebno me sablažnjavaju navodi da sam se u svojoj manipulaciji namjerno služila sugestivnim i emotivnim kadrovima. Kakve sugestije, kakve manipulacije?!«, pita Višnja Kamenski-Bačun i odgovara da je, na žalost, riječ o goloj i surovoj stvarnosti. </p>
<p> Vlada u svom priopćenju navodi kako je glavna teza koja se u prilogu pokušala plasirati, da su Vlada i Ministarstvo branitelja novim Zakonom o braniteljima pokazali potpunu neosjetljivost i nebrigu za sudbinu stopostotnih invalida te da su njihova primanja nedovoljna za prosječan život. »Kad se ima u vidu činjenica, koja je u prilogu prešućena, da prema novom zakonu invalid o kojem govori prilog, mjesečno ostvaruje približno 18 tisuća kuna (17.944,90 kuna), očito je da se radi o iskrivljavanju istine, manipulaciji javnošću i zloupotrebi najutjecajnijeg medija«, piše u Vladinu priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Komemoracija Božidaru Kneževiću: Bio je angažiran i političan</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U Institutu Otvoreno društvo u ponedjeljak je održana komemoracija nezavisnom tv novinaru i snimatelju Božidara Kneževića. U nazočnosti Kneževićeve supruge i pedesetak osoba društvene i javne scene, o tragično stradalom novinaru govorili su Saša Milošević iz Otvorenog društva, Žarko Puhovski iz HHO-a, Drago Pilsel iz »Foruma 21« i Petar Lalović u ime Nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj. </p>
<p>»Božo nije bio profesionalac, u nas još prevladavajuće vrste - bez stava, s lažnim neutralnim zagovaranjem statusa quo. Bio je angažiran i političan. Prema njemu, novinarstvo je samo ono s jasno određenim vrijednosnim i stavom. Bavljenje njime ima za imperativ aktivnu promociju demokratskih vrijednosti ljudskih prava«, istaknuo je Saša Milošević. </p>
<p>»Knežević je bio istodobno napadan i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj u kojoj je sve do 'Oluje nad Krajinom' bio posve marginaliziran« rekao je Žarko Puhovski. </p>
<p>Rekao je kako se »pokazalo da je u javnosti još zabranjeno reći neke stvari, osobito osobi koja nije stopostotno hrvatske nacionalnosti«. Komemoraciju Božidaru Kneževiću obilježio je i mali incident. Govoreći o Kneževiću, Drago Pilsel je kritizirao, kako je rekao, »kukavičluk Hrvatskoga novinarskog društva, čiji se predsjednik nije usudio govoriti na Kneževićevu sprovodu«. </p>
<p>Nakon Pilselovih riječi, predsjednik HND-a Dragutin Lucić Luce napustio je komemorativni skup.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Osnovica plaća u javnim službama ostaje 4232 kune</p>
<p>Granić: Uz ovogodišnju osnovicu, plaće se iduće godine neće smanjivati / Ribić: Vlada nam je ostavila na izbor ili isti iznos osnovice ili skromnija prava u temeljnom ugovoru u prvoj godini primjene / Korekcije u kulturi i zdravstvu samo kozmetičke, kažu sindikalci Boban i Managić / Kuba: Premijer odobrio da se posebno korigiraju nepravične plaće u prosvjeti</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Osnovica za plaće javnih i državnih službenika ostaje 4232 kune, a plaće se u 2002. godini neće smanjivati. Tu Vladinu ponudu sindikatima javnih službi u ponedjeljak je u nastavku pregovora iznio zamjenik premijera dr. Goran Granić. Vlada u državnom proračunu planira povećati masu za bruto plaće sa 13,7 na 14,1 milijardu kuna. Četiristo milijuna kuna razlike namijenjeno je za korekciju koeficijenata pa će nekim službenicima plaće i porasti, te za ispunjavanje prava iz temeljnog kolektivnog ugovora. </p>
<p>Sindikati će se o Vladinoj ponudi izjasniti na novoj rundi pregovora za tjedan dana.</p>
<p>»Prostor za pregovore silno je sužen. Vlada nam je ostavila na izbor: isti iznos osnovice ili skromnija prava u temeljnom kolektivnom ugovoru u prvoj godini primjene«, kazao je nakon pregovora Vilim Ribić, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Sindikati će inzistirati da se ne pregovara o ostacima iz proračuna, već da se u javnim službama odrede pravedne plaće koje su već godinu dana zamrznute.</p>
<p>Vlada je u ponedjeljak sindikatima konačno dala prijedlog izmjene uredbe o koeficijentima za plaće, obećan još za rujan. </p>
<p>U sljedećih sedam dana, dogovoreno je, sindikati će s resornim ministarstvima pročešljati Vladin prijedlog korekcije koeficijenata i dati svoje primjedbe. </p>
<p> Prema riječima tajnika Sindikata kulture Ferde Bobana, Vlada predlaže kozmetičke promjene koeficijenata za srednju stručnu spremu i niža zanimanja, primjerice za muzejskog tehničara povećanje s 0,85 na koeficijent jedan. </p>
<p>U djelatnosti zdravstva izmjene su gotovo zanemarive, rekao je glavni tajnik Sindikata u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi Dražen Managić. Medicinskim sestrama, koje su ranije dobile dodatak za uvjete rada, koeficijenti nisu povećani, a nisu niti liječnicima. Povećan je koeficijent za nezdravstvene suradnike visoke stručne spreme (psiholog, logoped) s 1,39 na 1,45 te za vozače Hitne pomoći s 0,95 na 0,98.</p>
<p>Managić ističe da su problem koeficijenti za sve službenike i namještenike izvan struke, i u zdravstvu i u drugim javnim službama. Riječ je o čistačicama, administrativcima, pravnicima, ekonomistima. Za ta radna mjesta Vlada predlaže minimalne korekcije koeficijenata, primjerice za višeg upravnog referenta s jedan na 1,05, za administrativnog tajnika i ekonoma s 0,80 na 0,85, a ubačeno je i novo radno mjesto s NSS i koeficijentom 0,65. </p>
<p>Obrazovanje i znanost zasad nisu obuhvaćeni uredbom o korekciji koeficijenata, a Sindikat hrvatskih učitelja, kako je najavio predsjednik Dalimir Kuba, u sljedeća dva dana utvrdit će prijedlog korekcije s Ministarstvom prosvjete. »U petak smo u razgovoru s premijerom Račanom dobili zeleno svjetlo da se posebno korigiraju nepravične plaće u prosvjeti i mislim da ćemo nakon korekcije biti zadovoljniji nego inače«, izjavio je Kuba.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>»Niz reformi Vlada ne može provesti bez podrške građana«</p>
<p>Želim vjerovati da je u pozadini ocjena iz biskupske poruke iskrena briga za građane, no ipak su u pitanju teške ocjene s upotrebom lapsusa, tvrdi ministar Vidović / Mirovine su u listopadu 2001. bile prosječno 20,67 posto veće od onih u prosincu 1999. godine, a socijalna davanja 58,1 posto / Izdaci za naknade žrtvama rata porasli su 78,5 posto, a naknade političkim zatvorenicima 321,4 posto / Broj korisnika doplatka za djecu povećan je sa 383.000 na 588.000 djece, za što je Vlada osigurala 219,1 posto više novca / Ukupna primanja najtežeg invalida iz Domovinskog rata su oko 19.400 kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - »Svi koji siju dešperaciju ne čine dobro, ako to već i čine s dobrim namjerama«, istaknuo je u ponedjeljak u Zagrebu na konferenciji za novinare ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, komentirajući ocjenu Biskupske konferencije o stanju u državi, za koju je naglasio da ide u prilog »jačanju dešperacije i nevjerice u vlastite sposobnosti da krenemo naprijed«.</p>
<p>»Želim vjerovati da je u pozadini tih ocjena iskrena briga za građane, no ipak su u pitanju teške ocjene s upotrebom lapsusa. Tako se, primjerice, ocjena da su izbori 3. siječnja donijeli demokratske promjene stavlja u navodnike i to baš u vrijeme kad se javnosti otvaraju dosjei o praćenju građana, koje je provodila bivša vlast«, naglasio je Vidović. »Ovoj Vladi treba pomoć, jer niz reformi koje trebamo provesti ne možemo provesti bez podrške građana. Ne tražimo pritom lakirovke, jer činjenice govore da vrijeme ove i bivše vlasti nije isto«, naglasio je ministar.</p>
<p> Podaci, kazao je, to dokazuju: mirovine su u listopadu 2001. bile prosječno 20,67 posto veće od onih u prosincu 1999. godine. Prema njegovim riječima, povećana su i davanja za socijalnu skrb. Dok su izdaci za plaće u tome ministarstvu porasli za 2,4 posto, socijalna davanja su državu koštala 58,1 posto više, nego 1999. Rast je dijelom uzrokovalo i povećanje osnovice za korisnike socijalne skrbi, sa 350 na 400 kuna. Na pitanje koliko je na to utjecao porast broja korisnika, odnosno koliko su povećana iskorištena prava, Vidović nije odgovorio brojkama, već ocjenom da je »ukupno došlo do povećanja iskorištenih prava, ali se ne zna koliko je to utjecalo na povećanje ukupnih izdataka«. Najveće je povećanje izdataka zabilježeno slijedom povećanja naknada za civilne i vojne invalide rata i naknada bivšim političkim zatvorenicima. Izdaci za naknade žrtvama rata porasli su 78,5 posto, a naknade političkim zatvorenicima 321,4 posto, istaknuo je Vidović. Ukupno, troškovi za socijalnu pomoć lani su bili 36,7 posto veći, nego 1999. godine.</p>
<p>Ista je stvar i s obiteljskim naknadama, iako se u tom segmentu bilježi i jedno smanjenje - porodne su naknade smanjene za približno 22 posto. Istodobno je povećan broj korisnika doplatka za djecu (sa 383.000 na 588.000 djece), a umjesto 1,13 milijardi kuna, koliko je trebalo 1999., Vlada je 2001. morala osigurati 2,48 milijardi. Riječ je o povećanju od 219,1 posto, kazao je Vidović.</p>
<p>Iako je nezaposlenost i dalje u porastu, usporen je trend rasta broja nezaposlenih, kazao je Vidović. Prema njegovim riječima, broj zaposlenih u listopadu 2001. godine bio je za jedan posto veći, nego u siječnju 2000., a broj nezaposlenih povećan je 9,4 posto. No, rast broja nezaposlenih ove godine u odnosu na prošlu bio je sporiji, nego lani u odnosu na preklani - umjesto prosječnih 11,1 posto, ostvaren je rast 6,9 posto.</p>
<p>Ministar Vidović podsjetio je da te rezultate treba promatrati s postignutim na području zdravstva, obnove i povratka izbjeglica, a njegov zamjenik Božo Žaja govorio je o pravima koja su smanjena. Istaknuo je da su za većinu korisnika prava smanjena u vrlo malom postotku, pa osobna ivalidnina za branitelja iz Domoviskog rata 100-postotnog invalida iznosi 3600, umjesto donedavnih 3800 kuna, a ukupna primanja najtežeg invalida su oko 19.400 kuna.</p>
<p>»Osobno stojim iza priopćenja kojim je Vlada odgovorila na ocjene biskupa i mislim da ono nije bilo preteško. Svi su ministri u subotu bili upoznati s njegovim sadržajem i nitko nije imao nikakvu primjedbu«, odgovorio je Vidović na primjedbu novinara da su se neki članovi koalicije od njega ogradili.</p>
<p>Dodao je da Vlada stalno poziva Crkvu na dijalog, koji će, dodao je, biti potreban i da se riješi pritisak na Ministarstvo radi povrata crkvene imovine, u vezi s tri zgrade u kojima se sada nalaze dječji domovi (Zavod za smještaj djece s posebnim potrebama u Sv. Filip-Jakovu, dom Vrbina u Sisku i dječji dom u Koprivnici). Crkvu je pozvao i na to da pokaže inicijativu za »razgovor o tome postoji li mogućnost da se smanji svota predviđena za njene potrebe u proračunu kako bi se dio tog novca usmjerio i u socijalna davanja«.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mišetić: Mesićeva izjava je apsurdna!</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Luka Mišetić, branitelj generala Ante Gotovine, koji je u bijegu, u ponedjeljak je besmislenom i apsurdnom ocijenio izjavu predsjednika Stjepana Mesića da bi bijeg Ante Gotovine u inozemstvo mogao štetiti generalu Rahimu Ademiju koji se dobrovoljno predao Haaškomu sudu.</p>
<p>»Slučaj generala Gotovine nema nikakve veze sa slučajem generala Ademija«, rekao je za Hinu, osvrnuvši se na izjavu predsjednika Mesića koju je u subotu prenio jedan hrvatski dnevni list. Mesić je, podsjetimo, izjavio da bi Gotovinin bijeg mogao štetiti Ademiju, odnosno da smatra kako bi zbog toga moglo biti teškoća u dobivanju odobrenja da se Ademi brani sa slobode jer Hrvatska neće biti prepoznata kao zemlja koja može izvršavati obveze. </p>
<p>Luka Mišetić izrazio je žaljenje što se, kako je rekao, slučaj generala Ademija iskorištava kao sredstvo u političkim borbama. »Činjenica je da slučaj generala Gotovine najvjerojatnije neće nimalo utjecati na zahtjeve generala Ademija Haaškomu sudu da se brani sa slobode«, ustvrdio je Mišetić. Naveo je da je taj sud do sada dopustio trojici osumnjičenika za ratne zločine iz Republike Srpske te Biljani Plavšić, koja je otišla u SRJ da se brane sa slobode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Država još uvijek nema popis vlastite imovine!</p>
<p>Sva tijela državne uprave trebala su dostaviti Uredu za državnu imovinu podatke o imovini do kraja kolovoza 2000., no to je učinjeno samo djelomično/ U ministarstvima se obilno služe mobitelima; Ministarstvo kulture ima čak 50 službenih mobitela - dvostruko više od dopuštenog/ U Ministarstvu za europske integracije značajan proračunski novac utrošen je za stipendiranje poslijediplomskih studija u inozemstvu - 2.641.322,89 kuna; a nema plana zapošljavanja školovanog kadra/ Najamninu poslovnih prostora u vlasništvu države nije plaćalo 35 korisnika</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U opsežnom dnevnom redu koji zastupnike Hrvatskog sabora očekuje na 18. sjednici što počinje u srijedu, naći će se i izvješće o radu Državnog ureda za reviziju te obavljenim revizijama za prošlu godinu. </p>
<p>Iz mnoštva podataka o radu ministarstava vidljive su i zanimljive slabosti naših državnih tijela. To se posebno odnosi na neracionalno i nenamjensko trošenje proračunskog novca. Među stavkama koje posebno »bodu oči« su i izdaci za korištenje službenih mobitela. Naime, mnoga ministarstva nemaju propis o tome tko sve ima pravo na korištenje službenog mobitela te do kojeg iznosa račun pokriva ministarstvo. </p>
<p>Tako primjerice Ministarstvo kulture ima čak 50 službenih mobitela što je, navodi se u revizorskom izvješću, dvostruko više od dopuštenog. Izdaci za komunikacije u tom su Ministarstvu 1.864.865,23 kune, od čega na telefonske račune otpada 989.866,33 kune. Najveći mjesečni pojedinačni račun jednog korisnika mobitela bio je 5035,83 kune, a slijedi nekoliko tek neznatno manjih iznosa. Revizori su osim toga utvrdili da kulturnjaci imaju 32 službena automobila i to 10 u Zagrebu, a 22 u konzervatorskim odjelima te pet službenih vozača. Utvrđeno je da su za službena putovanja ispostavljeni svi putni listovi, ali nedostaju mjesečna izvješće o prijeđenim kilometrima i potrošnji goriva za svaki pojedini automobil. </p>
<p>U Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva izdaci za komunikacije su tek nešto niži - 1.330.930,53 kune. Međutim, od tog iznosa čak 1.061.990,00 kune otišlo je na telefonske račune, a korišten je 41 mobitel za što je plaćeno 214.031,59 kuna. Pritom je najveći godišnji trošak jednog telefona iznosio 21.056,59 kuna. I to je ministarstvo koristilo 23 mobitela više od propisanog. </p>
<p>Sličnih problema ima i Ministarstvo hrvatskih branitelja u kojem je prošle godine potrošeno 2.794.656,33 kune za komunikacije te 1.095.653,18 kuna za uredski materijal. Revizori upozoravaju da su povećani izdaci za mobitele jer je odlukom ministra iz prosinca 2000. odobreno korištenje mobitela i onim zaposlenicima koji dotad, sukladno odluci Vlade, nisu imali na to pravo. </p>
<p>Za Ministarstvo gospodarstva također se napominje da su računi pojedinih mobitela visoki, a sveukupno je za mobilno telefoniranje potrošeno 452.507,51 kunu, a nema pravilnika o njihovu korištenju. </p>
<p>U Ministarstvu za europske integracije, pak, značajan proračunski novac je utrošen za stipendiranje poslijediplomskih studija u inozemstvu - 2.641.322,89 kuna. Revizija stoga predlaže da se donese plan potrebnih kadrova na temelju kojeg bi se donijela odluka na kojim poslovima i u kojim tijelima državne uprave će se polaznici tih poslijediplomskih studija zaposliti. </p>
<p>Zanimljiv je i nalaz revizije poslovanja Ureda za opće poslove Vlade i Sabora koji pokazuje, u najmanju ruku, nebrigu i ležerno upravljanje nacionalnim dobrima. Naime, sva tijela državne uprave trebala su dostaviti Uredu za državnu imovinu podatke o imovini do kraja kolovoza 2000., no to je učinjeno samo djelomično. Stoga Državni ured za reviziju predlaže poduzimanje »svih radnji za uspostavljanje središnje evidencije« državne imovine te nalaže sređivanje imovinsko-pravnih odnosa u vezi s nekretninama koje su postale državno vlasništvo. </p>
<p>Revizija također nalaže ustrojavanje evidencije o ukupnom broju prodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, o ukupnom zaduženju, otplaćenom iznosu, potraživanjima te ostalim podacima vezanim uz otplatu stanova. Na taj nalaz državne revizije očitovao se Ured za državnu imovinu, ističući da je evidencija o prodanim stanovima već dovršena. Što se tiče praćenja uplata obročne otplate za stanove, to je, naglašava se, ugovoreno s poslovnom bankom koja je bila dužna obavještavati Ured o redovitosti uplata, no to nije činila. Što se, pak, tiče najma stambenih i poslovnih prostora u vlasništvu države, u revizorskom izvješću se navodi da je evidentirano 248 poslovnih prostora te 254 stana, ali da to nisu potpuni podaci jer cjelovita evidencija ne postoji. Sveukupna potraživanja od najma poslovnih prostora su 2,442.816,72 kune, a utvrđeno je da 35 korisnika uopće nije podmirivalo najamninu. Od 135 stanova koji su u najmu, 56 ih je bespravno useljeno te su pokrenuti sudski postupci za iseljenje, no ti postupci su, ističe se, dugotrajni.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Zabrinuti smo padom standarda i porastom nezaposlenosti«</p>
<p>Osim tih teškoća, društveno ozračje u Hrvatskoj opterećuje i antiislamski trend što se pojavio nakon tragičnih događaja u New Yorku i Washingtonu, navodi se u priopćenju IZ-a</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Islamska zajednica u Hrvatskoj (IZ) izražava zabrinutost za opće društveno i socijalno stanje u Hrvatskoj koje utječe i na muslimane jednako kao i na čitav narod, zaključak je Opće izvještajne Skupštine IZ-a, održane 10. studenoga, priopćio je u ponedjeljak predsjednik Mešihata muftija Ševko Omerbašić. »Velik pad društvenoga standarda i povećanje nezaposlenosti na svim društvenim razinama uvjetuje da i Islamska zajednica trpi u materijalnom i duhovnom smislu«, kaže se u priopćenju i dodaje da nedonošenje zakona o položaju vjerskih zajednica posebno otežava položaj IZ-a. </p>
<p>Prema ocjeni IZ-a, društveno ozračje, osim tih teškoća, »opterećuje i antiislamski trend što se pojavio nakon tragičnih događaja u New Yorku i Washingtonu«. </p>
<p>»IZ u Hrvatskoj osuđuje bilo kakav terorizam, a time i ono što se dogodilo u SAD-u. Istodobno prevladava mišljenje da međunarodnu borbu protiv terorizma treba rješavati uklanjanjem uzroka koji su potaknuli njegovu pojavu, a nipošto bombardiranjem u kojemu stradaju mnogi nevini ljudi, a u najnovijem primjeru - muslimani«, ističe se. »Ako se borba protiv terorizma nastavi na takav način, logično je posumnjati da se iza nje skrivaju neki drugi ciljevi«, upozorava se u priopćenju.</p>
<p> »Čudi nas da se predstavnici nekih zemalja članica antiterorističke koalicije usuđuju tumačiti islamska stajališta o bombardiranju za vrijeme Ramazana, čineći isto tako veliku pogrešku kao i oni orijentalni i islamski instituti na Zapadu, koji stoljećima smišljeno ocrnjuju islam u obična čovjeka«, piše u priopćenju koje je potpisao Ševko ef. Omerbašić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HNS: Tomčić je glavni remetilački faktor u petorci</p>
<p>U kritici koalicijskih partnera, Tomčić zaboravlja da njegovi ministri u dvije godine nisu uspjeli organizirati dva otkupa pšenice kako treba, rekao je Miroslav Granić</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - »Predsjednik Sabora i Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić postao je glavni remetilački faktor u vladajućoj koaliciji. Izgleda da će mu trebati zabraniti odlaske u inozemstvo kako bi prestao davati onakve izjave na aerodromu«. Kazao je to potpredsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Miroslav Granić na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Splitu. »U kritici koalicijskih partnera, Tomčić zaboravlja da njegovi ministri u dvije godine nisu uspjeli organizirati dva otkupa pšenice kako treba. Posljednji je biser Tomčićeva izjava da se ne slaže s Vladinim odgovorom biskupima«, rekao je Granić. Potpredsjednik narodnjaka smatra da je HNS postao stalnom metom napada, jer su njegove najistaknutije osobe - ministar Radimir Čačić, predsjednica stranke Vesna Pusić i bivši član, predsjednik Stipe Mesić - dale jasno do znanja da je HNS označio kraj balkanskoj politici i zagovara novu, europsku i transparentnu. U transparentnosti se, smatra Granić, najviše ističe ministar Čačić, nakon čijeg se dolaska za sve javne radove i cestogradnju precizno raspisuju javni natječaji, a prestali su i sukobi s prognanicima, jer i obnova ide kako treba. </p>
<p>U aferi oko traženja Čačićeve ostavke Granić upozorava da je ministrovu ispriku tražio predsjednik Sabora Tomčić osobno. »Istodobno, predsjednik Sabora ne štiti dignitet HNS-ovih zastupnika ni ministra Čačića, kojeg se u tom domu proziva pogrdnim imenima. I umjesto da se Tomčić ispriča narodu za prostaštvo nekolicine sabornika, svatko tko se tome suprotstavi biva sankcioniran«, tvrdi potpredsjednik HNS-a. Sve je to, smatra, izazvalo podmetanja na kojima neki pokušavaju ostvariti startne pozicije za eventualne prijevremene izbore, pa se HNS pokušava izgurati iz vladajuće koalicije. »No, naša je pozicija sada jača nego 3. siječnja. HNS se neće dati omalovažiti nego ćemo i dalje predlagati naše projekte, među kojima su i autocesta Zagreb - Split, izgradnja i obnova 100 luka i lučica te sanacija otpadnih voda na Jadranu«, rekao je Granić. HNS traži da svaki ministar izađe sa svojim programom za iduće dvije godine i pregledom onoga što je napravio u posljednje dvije.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Trebat će otpisati Regeneracijine dugove« </p>
<p>ZABOK, 12. studenoga</p>
<p> - »Ovo nije bio prvi požar u Regeneraciji. Na žalost, prvi je koji je odnio i ljudske žrtve. Inače, dobar plan konsolidacije mora se mijenjati. Iako još ne mogu reći ništa konkretnije, moramo razmišljati o otpisivanju dugova Ravnateljstvu robnih rezervi u iznosu 10,5 milijuna kuna i 3,5 milijuna kuna koje je Ministarstvo gospodarstva posudilo za plaće radnika«, rekao je u ponedjeljak nakon obilaska zgarišta pogona Regeneracije ministar gospodarstva Goranko Fižulić. On je Regeneraciju obišao u pratnji krapinsko-zagorske županice Vlaste Hubicki, saborskih zastupnika Sonje Borovčak i Zorka Vidičeka te direktora Regeneracije Anđelka Švaljeka.</p>
<p>Prema ministrovim riječima, tek treba vidjeti hoće li pomoć Vlade biti dostatna budući da naplata osiguranja sigurno neće pokriti gubitke zbog katastrofalnog požara, pa će se otvoriti mogućnost i dodatne pomoći, primjerice da u vlasništvo Regeneracije uđe i strateški partner. Tvrtka je u požaru izgubila oko 10 milijuna maraka izravno, a neizravna šteta još se procjenjuje. Direktor Švaljek zahvalio je zabočkim tvrtkama i gradu Zaboku, te poslovnim partnerima koji su već u nedjelju ponudili pomoć, što dovoljno govori i o dignitetu Regeneracije. Tvrtka će snositi troškove stipendiranja djece poginulog radnika Zlatka Kade (42) iz Zaboka.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Zdravstvo, školstvo, pravosuđe i državna uprava vape za novim tehnologijama</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Iako je jedna od prvih u Europi priključena na Internet, Hrvatska danas ima tek oko 300.000 korisnika Interneta, po čemu je pri dnu ljestvice europskih zemalja. Tempo prodora informacijskih tehnologija u Hrvatsku je usporen, a takav je i gospodarski razvitak zemlje. No, za slabu upotrebu Interneta najviše je kriv mentalitet kojemu nedostaje poduzetničkoga duha i hrabrosti. Rečeno je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare u povodu obilježavanja 10 godina CARNet-a. </p>
<p>CARNet - nacionalnu akademsku računalnu mrežu, koja je ujedno i hrvatski poligon za ispitivanje najnovijih informacijskih tehnologija, pokrenula je 1991. grupa mladih stručnjaka s namjerom da povežu znanstveno-istraživačke institucije u Hrvatskoj u jedinstvenu računalno-komunikacijsku mrežu. Godine 1992. Hrvatska je putem CARNeta povezana na Internet, a prema riječima jednog od osnivača CARNeta Predraga Palea, 1994. godine, osim Norveške, Hrvatska je jedina imala povezanu čitavu akademsku zajednicu na CARNetu.</p>
<p> »Danas je na CARNet spojeno 166 ustanova u Hrvatskoj na 204 lokacije, a otvoreno je i 57.608 korisničkih računala«, rekao je Pale. Naglasio je da su svi fakulteti u Hrvatskoj povezani Internetom te da osim studenata, i svi zaposlenici - od portira do dekana - imaju pravo besplatnog korištenja Interneta na fakultetu ali i kod kuće. </p>
<p>Pale smatra da važni nacionalni sustavi - zdravstvo, školstvo, državna uprava i pravosuđe, vape za novim tehnologijama. Da bi im se to omogućilo, on ključnim drži primjenu stručnih znanja i iskustva. »Vrlo je važno da napokon napustimo laičko razmišljanje po kojemu je za sve potreban velik novac«, kaže Pale, koji tvrdi da će CARNet na bazi iskustva i reputacije pomoći da se nadograde i drugi veliki sustavi u Hrvatskoj, kao što su porezne uprave, zavodi za zapošljavanje i slično. »Potrebno je da i oni krenu putem korištenja informacijskoga sustava, kako bi se građanima olakšao dolazak do informacija«, kaže on. </p>
<p>Kako je istaknuto, u proteklih deset godina, Hrvatska akademska istraživačka mreža obrazovala je 35.000 korisnika na više od 50 organiziranih tečajeva. U cilju informacijskog napretka društva, CARNet je spreman pomoći svim pojedincima ili organizacijama koje svojim znanjem mogu pridonijeti poboljšanju procesa informatizacije u Hrvatskoj, rečeno je. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011113].
|
