NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209242 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jedan odlazi - koalicija ostaje! </p>
<p>Do izbornoga Sabora HSLS-a još su tri mjeseca pa je jako neizvjesno hoće li ostati samo dva kandidata za predsjednika stranke - Jozo Radoš i Dražen Budiša / Dvije sada potencijalne kandidatkinje - Dorica Nikolić i Đurđa Adlešić, najvjerojatnije će na bojnom polju ostaviti »ratnike« sâme, makar Dorica Nikolić kaže kako se još nije odlučila o kandidaturi/ Dr. Goran Granić i dr. Ivan Čehok odlučno protiv Budiše, HSLS primorsko-goranske županije mahom uz Budišu / Predsjednik stranke u svakom slučaju morat će se prilagoditi stranci, a ne obratno, smatra dr. Čehok/ Kontić zasad neopredijeljen, makar »uvijek blizak Budiši«/ Malo je vjerojatno da će HSLS izići iz vladajuće koalicije, bez obzira na pobjednika u predsjedničkoj bitki </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga </p>
<p> - Da prije šest godina Dražen Budiša nije uspio uvjeriti svog stranačkog i osobnog prijatelja Jozu Radoša kako ipak ima smisla baviti se politikom, makar iz oporbenih, vječno gubitničkih klupa, i makar na uštrb gubljenja znanja i poznanstava u temeljnoj profesiji, tko zna tko bi mu na stranačkoj konvenciji u veljači sljedeće godine bio protukandidat i bi li ga uopće bilo! Ovako, politika je još jednom dokazala da se na njen oltar moraju prinositi velike žrtve.</p>
<p> Karte su na stolu, igra može početi! Najavljujući svoju treću po redu stranačku kandidaturu, Dražen Budiša optimistički izjavljuje da ovoga puta u HSLS-u neće biti poražen. A s obzirom na to da je svoju kandidaturu objavio u neuobičajeno oštrom stilu, to isto misli i njegov konkurent Jozo Radoš, kojega otvoreno podržava potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić, još jedan od Budišinih bivših prijatelja, ostavljenih na »žrtvenom oltaru«.</p>
<p>Dr. Granić, jedan od utemeljitelja HSLS-a, ne samo da misli kako je kriza što je ovoga ljeta uzdrmala HSLS, prebrođena upravo zahvaljujući Budišinoj neopozivoj ostavci, već je siguran da će Budišin eventualni povratak na čelo stranke »probuditi određene krizne odnose«. </p>
<p> »Rat« je, dakle, počeo, a nadmetanje oko predsjedničkog mjesta u HSLS-u biti će, sudeći po prvim istupima predsjedničkih kandidata, otvoreno, javno i jasno, baš kako želi Jozo Radoš, makar je upravo on optužio »neimenovanu skupinu u HSLS« da vodi štetnu i tajnu kampanju. </p>
<p> Tko će pobijediti? Do Sabora HSLS-a ostalo je još previše vremena - čak tri mjeseca. Mogući su još razni politički preokreti, pa je teško već danas procjenjivati šanse pojedinih kandidata. Kandidature se podnose do 18. siječnja sljedeće godine, pa ima vremena i za neka nova imena, makar je vjerojatnije da će dvije, sada potencijalne kandidatkinje - Đurđa Adlešić i Dorica Nikolić - ostaviti dva »ratnika« sama na megdanu.</p>
<p> Doduše, glavna tajnica stranke Dorica Nikolić konačnu odluku donijet će ovih dana. »Za razliku od nekih mojih kolega koji su u samo mjesec dana donijeli dvije različite odluke - da se neće, i da se hoće kandidirati - ja u politici ne kalkuliram. Moja odluka ovisi samo o tome mogu li uskladiti privatne obveze s tako zahtjevnim poslom. Ne zanima me hoću li dobiti samo dva glasa, hoće li moja kandidatura utjecati na rasipanje glasova, hoće li mi se smijati«. </p>
<p>Kako god odlučila, Dorica Nikolić očito je svjesna da u srazu s Radošem i Budišom nema nikakve šanse, ali politika je, kako kaže, akcija i nadmetanje, a ne tavorenje i baruština. Ipak, napominje kako mnogi političari potpuno krivo shvaćaju principe djelovanja modernih demokratskih stranaka. Na konvencijama velikih stranaka, bez obzira na njihovu orijentaciju, nikada se ne pojavljuju dva kandidata. Protukandidata nije imala ni Margaret Thatcher, ni Blair, ni Schröder niti Kohl, ni Angela Merker, ni Bush, niti Major. Taj se posao odrađuje unaprijed, a na konvencijama je važno samo to, koliki je postotak glasova dobio onaj jedan jedini kandidat, objašnjava. </p>
<p> Visoki dužnosnici HSLS-a nerado komentiraju izborne šanse kandidata. Dorica Nikolić kaže kako je teško reći što ljude motivira u izborima. Ipak, smatra da će Radošu biti skloniji izaslanici koji su iz redova izvršne vlasti i Sabora, a Budiši izaslanici s terena, s kojima je Budiša uvijek bio u tijesnom kontaktu. </p>
<p>Ako se sudi po »riječkom poučku«, Budišina je pobjeda izvjesnija. Kako nam kaže Željko Glavan, od 30 stranačkih ogranaka u Županiji primorko-goranskoj, čak je 24 potpisalo kandidaturu za Budišu, a pet je reklo da će potpisati. </p>
<p>Od 18 članova Županijskog vijeća HSLS-a, samo se jedan nije izjasnio za Budišu. Željko Glavan smatra da iza Budiše stoji oko 80 posto članova, a da će na Saboru stranke isto misliti oko 70 posto izaslanika. »To ne znači da Radoš ne može tijekom kampanje preokrenuti tu procjenu u svoju korist. Pobijedi li Budiša, mislim da će HSLS biti prepoznatljivija i neovisnija stranka, ali HSLS opstaje i uz Radoša«.</p>
<p> Sasvim drugačije misli Ivan Čehok. »S obzirom na to da je prije tri mjeseca Budiša podnio neopozivu ostavku, a da se sada kandidira, morao bi objasniti zašto nije htio voditi ovakav HSLS, odnosno, kakav će HSLS voditi ako pobijedi. No, HSLS neće dopustiti da se cijela stranka mijenja ili prilagođava predsjedniku i njegovom programu, već se predsjednik u svom programu mora prilagoditi potrebama i interesima stranke. Tko god bio predsjednik, ne smije cijelu stranku stavljati na Prokrustovu postelju i mjeriti je svojim mjerilima. Kad je Budiša u pitanju, mislim da su dva uzastopna mandata sasvim dovoljna i da je red na mlađim, potvrđenim članovima stranke«.</p>
<p> Joško Kontić, pak, ne želi svojim procjenama o izbornim šansama kandidata prerano pregrijavati atmosferu i prebrojavati glasove, ne želi biti glasnogovornik Dalmacije jer bi time, kaže, pristao sudjelovati u umjetnim podjelama na nekakav sjever i jug, niti želi biti bilo čiji zagriženi navijač. »Premda, bilo bi licemjerno zanijekati ono što je poznato - da sam, zapravo, u svom političkom životu uvijek bio sklon Budiši. No, svejedno je tko pobijedi, jer biti će to odluka najreprezentativnijeg tijela stranke«.</p>
<p> Svi naši sugovornici slažu se u jednom: Budišina pobjeda neće značiti automatski izlazak HSLS-a iz vladajuće koalicije. Razlikuju se samo u razlozima ostanka u njoj. Neki procjenjuju da će HSLS ostati u koaliciji ako će koalicijski partneri poštovati postojeći koalicijski dogovor (ili ga promijeniti, ako se tako dogovore) i ako će se sa strankom dogovarati o zajedničkim potezima Vlade. Drugi smatraju da Budiša neće raskinuti koaliciju zato, jer »ne može učiniti nešto što Sabor stranke neće prihvatiti«. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Povratak sezonaca povećao nezaposlenost</p>
<p>U listopadu se na Zavod pojačano vraćaju oni koji su bili zaposleni kao sezonci - 35,6 posto njih radilo je u hotelima i restoranima, 17 posto u trgovini i pratećim uslugama, a 15,3 posto u prerađivačkoj industriji. Iako broj nezaposlenih raste, trend rasta se usporava, kaže Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica HZZ-a</p>
<p>ZAGREB, 9. studenog</p>
<p> - Krajem listopada na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je 383.500 nezaposlenih osoba. U odnosu na rujan, riječ je o porastu od 1,8 posto, a u odnosu na listopad prošle godine 3,8 posto, kazala je u petak na konferenciji za novinare Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema njenim riječima, iako broj nezaposlenih raste, trend rasta se usporava, što traje dulje razdoblje.</p>
<p>Od ukupnog broja nezaposlenih 32.280 su novoprijavljeni na Zavod, 25,2 posto njih prvi put traži zaposlenje, a čak 74,8 posto novoprijavljenih osobe su koje su prethodno bile zaposlene.</p>
<p>»Analiza uzroka pokazala je da se u listopadu na Zavod pojačano vraćaju oni koji su bili zaposleni kao sezonci«, kazala je Crnković-Pozaić. Zavod je, naime, analizirao djelatnosti u kojima su prije prijave radile te osobe. Rezultati pokazuju da je 35,6 posto njih bilo zaposleno u hotelima i restoranima, 17 posto u trgovini i pratećim uslugama i 15,3 posto u prerađivačkoj industriji.</p>
<p>»Da je riječ o sezoncima potvrdio je i popis županija u kojima se broj novoprijavljenih osoba na Zavodu povećao. Tako se, na primjer, u Istarskoj županiji, s rastom za 61,8 posto, pokazuje i druga strana dobre turističke sezone«, istaknula je ravnateljica Zavoda. Slično je prošla i Šibensko-kninska županija (rast 55,4 posto), Primorsko-goranska (40,6 posto), Dubrovačko-neretvanska (35,5 posto), te Zadarska županija (32,5 posto).</p>
<p>Istodobno, neke županije bilježe i pad novoprijavljenih u evidenciju. Tako je bilo u Krapinsko-zagorskoj županiji (16,4 posto pada) Zagrebačkoj (10,9 posto), Virovitičko-podravskoj (8,5 posto), te u Gradu Zagrebu (2,7 posto).</p>
<p>U listopadu je s evidencije HZZ-a brisano 15.767 osoba, što je čak 50 posto više u odnosu na lanjski listopad. Najveće povećanje zapošljavanja bilježi se u javnoj upravi, obrani, obveznom socijalnom osiguranju, te opskrbi električnom energijom, plinom i vodom.</p>
<p>»Kad je riječ o javnoj upravi, porast zapošljavanja bilježi se najviše na području lokalne uprave, i to u projektima javnih radova u sklopu politike zapošljavanja«, naglasila je Crnković-Pozaić.</p>
<p>Putem tih javnih radova Zavod je ponovno počeo provoditi aktivne mjere zapošljavanja zahvaljujući novcu izdvojenom iz proračuna koji nije trebalo usmjeriti u naknade nezaposlenima. Za te je mjere osigurano 80 milijuna kuna, a prvom će redu obuhvatiti osobe koje su dugotrajno na Zavodu i teško se zapošljavaju. Riječ je najčešće o osobama koje su starije od 50 godina ili invalidima, te mladima koji imaju nisku stručnu spremu. O tome kakav će se oblik poticaja provesti odlučuje se za svaku nezaposlenu osobu pojedinačno. Najveća je novost u tome što je HZZ decentralizirao sredstva, pa njegove ispostave po županijama odlučuju koji će se projekti provesti.</p>
<p>»Programi su posebno usmjereni prema malim poduzećima, ili obrtnicima, koji mogu primiti i starije osobe s evidencije nezaposlenih, jer im je važno znanje i radno iskustvo, a nemaju novca da mladima ponude dovoljno atraktivnu plaću«, rekla je Crnković-Pozaić.</p>
<p>Kad je riječ o mjerama, najzanimljivija je mogućnost da Zavod šest mjeseci osigurava minimalnu plaću osobe koju je predložio poslodavcu, kako bi poslodavac imao prilike vidjeti odgovara li mu taj radnik. Odluka se mora donijeti u roku od tri mjeseca od zaposlenja, a nakon šest mjeseci isti poslodavac može ostvariti pravo i na oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa tijekom prvih godinu dana. Njegova je obveza da tu osobu zadrži na poslu najmanje dvostruko duže nego što su trajali poticaji zapošljavanja. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Potpisana 54 ugovora - rezultata još nema</p>
<p>Teško je reći hoće li, i ako hoće kada, biti realizirana ideja o kojoj je u Sarajevu govorio predsjednik Sabora Tomčić, da bi svi sporazumi između dviju država mogli biti zamijenjeni općim bilateralnim sporazumom / BiH nema jedinstvenu državnu politiku - predstavnici jednoga naroda ne priznaju ono što dogovore institucije u kojima čelnu dužnost obavlja predstavnik drugoga naroda</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Tijekom službenog posjeta Bosni i Hercegovini predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić izjavio je da dobre političke odnose Hrvatske i BiH ne prati konkretna suradnja, odnosno da brojni međusobni sporazumi što su ih dosad potpisali predstavnici dviju zemalja ne daju očekivane rezultate. »U našim razgovorima pojavila se ideja da bi svi ti sporazumi koji su potpisani ili nisu potpisani ili čekaju ratifikaciju, mogli biti zamijenjeni općim bilateralnim sporazumom koji bi obuhvatio ukupne odnose dvije zemlje«, rekao je Tomčić novinarima nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH.</p>
<p>Hrvatska i BiH potpisale su dosad 54 ugovora i akta, od kojih su 22 stupila na snagu i primjenjuju se, a 11 ih se privremeno primjenjuje. Prvi od njih, Protokol o suradnji pri rješavanju problema izbjeglica iz BiH, potpisan je još prije međunarodnog priznanja BiH, a većina je potpisana prije Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
<p>Teško je reći hoće li, i ako hoće kada, biti realizirana ideja o kojoj je Tomčić govorio u Sarajevu. A pitanje je i koliko bi njezina realizacija pridonijela poboljšanju konkretne suradnje između Hrvatske i BiH, jer je teško reći kako provedba postojećih ugovora zapinje zbog njihove množine. Zapreke poboljšanju suradnje, odnosno većim nastojanjima na provedbi potpisanih ugovora i akata, umjesnije je tražiti na drugoj strani. Njih se općenito može podijeliti u dvije skupine: jednoj je ishodište u činjenici da najvažniji sporazumi, oni čija bi primjena odnose dviju zemalja podigla na znatno višu razinu, nisu nastali kao proizvod dobre volje dviju strana i njihove svijesti o potrebi rješavanja određenih pitanja međusobnim sporazumima, nego ih je nametnula međunarodna zajednica u sklopu napora na okončanju rata i uspostavi stabilnog poratnog poretka u ovom dijelu svijeta. Druga zapreka proizlazi iz činjenice da u današnjoj BiH još ne postoji jedinstvena državna politika.</p>
<p>Čak i ako izuzmemo same mirovne sporazume, Washingtonski i Daytonski - koji su nastali pod patronatom međunarodne zajednice, a Hrvatska im je, zajedno sa sukobljenim stranama u BiH i SR Jugoslavijom, supotpisnica - tvrdnja da su najvažniji sporazumi nastali pod međunarodnim pritiskom i dalje stoji. Primjerice, Sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH, Sporazum o uspostavljanju međudržavnog vijeća za suradnju između RH i BiH te Sporazum o luci Ploče i prolasku kroz Neum nastali su pod izravnim pritiskom međunarodne zajednice. Osim toga, načelni dogovor o njihovu potpisivanju ugrađen je u Daytonski (za prva dva) i Washingtonski (za treći) mirovni sporazum. On je, dakle, postignut u sklopu napora za postizanje cjelokupnog kompromisnog rješenja, pri čemu je svaka od strana, radi ostvarenja nekih svojih ciljeva, pristajala i na neka rješenja za koja je već tada znala da će ih, kad za to dođe vrijeme, nastojati poništiti ili u čim većoj mjeri umanjiti njihov efekt.</p>
<p>Sporazum o posebnim odnosima je u Skupštini Federacije BiH ratificiran tek nakon što je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp nekoliko puta to izravno zatražio od bošnjačkih predstavnika u federalnim institucijama; potpisivanje Sporazuma o luci Ploče i prolasku kroz Neum dogodilo se u sličnim uvjetima, s tim što je u tom slučaju pritisak međunarodne zajednice bio usmjeren na tadašnje vodstvo Republike Hrvatske.</p>
<p>Posebna priča je međudržavni Ugovor o državnoj granici. On je, nakon dugih pregovora i obilate asistencije međunarodnih predstavnika, uključujući i angažiranje SFOR-ovih postrojbi (u sporu oko Martina Broda), potpisan 30. srpnja 1999., ali ga je odmah osporio, ni manje ni više, nego jedan član Predsjedništva BiH. Živko Radišić, srpski član toga tijela, odmah je nakon potpisivanja izjavio da se taj sporazum ne može primjenjivati jer je, kako je rekao, potpisan mimo procedure utvrđene Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH. Stvarni razlog Radišićevu osporavanju sporazuma je nezadovoljstvo bosanskih Srba načinom na koji je njime definirana međudržavna granica kod Kostajnice. Tu se jasno vidi da BiH nema jedinstvenu državnu politiku, da predstavnici jednoga naroda ne priznaju ono što dogovore institucije u kojima čelnu dužnost obavlja predstavnik drugoga naroda, pogotovo kada je riječ o odnosima s Bosni i Hercegovini susjednim zemljama.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB?</p>
<p>Mateš: Ja osjećam svoj Zagreb</p>
<p>Akademski slikar Antun Mateš</p>
<p>A ko veli da ja uopće volim Zagreb? Kako se, zapravo, može voljeti sebe? Naime kaj, ja sam Zagreb, uostalom kao i Vi. Ja sam dio iz potoka Blizneca ili Kazališne kavane. Možda Zrinjevca? Neee. To najčešće spominju oni koji nisu »Ja Zagreb«. Načitao sam ih se dosta kako i zašto vole park Zrinjevac, zašto vole Maksimir, zašto pinkići vole Botanički, crveni Tvornicu, zeleni džamiju, oni s kamena s ramena Jelačić plac. Ne znaju ga. </p>
<p>A Kustošija, što je s njom? Može li se ona voljeti? I te kako. Neka samo prođu niže Alejom Bologne, pa prođu uskim podvožnjakom do Vrapča i neka pogledaju tu čarobnu crkvu, mali park oko nje i restaurirane freske na fasadi. Nisam još pročitao da netko to voli. Znate li za Kažotićev trg na Željezničkoj koloniji Maksimir? Znate li da je ondje, u izlogu Konzuma, a ne niže Jakićevom u konkurentskom Zanapu, gdje je gospon poslovođa ulijevao rinfuzno ulje jednu litru na dva člana obitelji, šezdesetih godina bio postavljen prvi TV monitor marke Orion, a mi žitelji, poslije večernice u našoj dominikanskoj crkvi Kraljice Svete Krunice, sjeli posred ceste na šamrleke i rijetki asfalt pred taj izlog pa buljili u treperavu špicu RAI televizije? Auta niotkuda, već se samo u daljini čuo lagani odjek kopita konja našeg špilitera Hostića, koji se platonom vraćao s razvažanja ugljena Kreka ili nešto jeftinijeg lignita.</p>
<p>Na osjećaj kao što je ljubav nema pitanja ni odgovora. To se jednostavno osjeća, i zato ja osjećam svoj Zagreb. Ima tu i dobrih osjećaja, ali bogme i loših, ali ipak više onih prvih. </p>
<p>Sjednite samo ovih babljeljetnih dana samnom i mojim kavanskim prijateljima pred Kavkaz i pogledajte one slatke ritice s namjerno naslućivanim tangicama (izumitelja a posebno sve nositeljice predlažem za Nagradu grada Zagreba) kako koketiraju lelujavo u svim smjerovima, a ja srknem odličan espresso koji naši konobari odmah nose čim mi sjedamo. E, to se doista može voljeti i bez pitanja zašto. Eto, zato. </p>
<p>Kad kažem »Ja sam Zagreb«, onda mislim da je i moj ali i Vaš znanac Branko Gerilac sa Cvjetnog trga isto tako Zagreb. Kako se samo zbunio kad sam tog nevjerojatnog ljevičara sluđenog od Lenjina i Trockog, a nadutog od litara i litara mlijeka, znao priupitati: »Imaju li, Branko, pravo u građanskom ratu sudjelovati i seljaci?«. Moj je Branko, zamišljen preteškim pitanjem, odjurio, u mislima na čelu neke samo njemu znane kolone, natrag u svoj haustor.</p>
<p>I kad sam bio najdalje od Zagreba, na doista dalekim Andama u Patagoniji, uvečer prije spavanja odu misli daleko natrag. Znate li čega bih se najčešće sjetio? Ni, Kavkaza, ni prijatelja, ni rodbine nego svog psa rotvajlera Enca kako sneni sjedimo zajedno, on kraj mene na podu a ja u fotelji pred nesretnim Kolom sreće na TV, dok kroz poluzatvorene oči čujemo prigušeni i priglupi, lažni i isforsirani pljesak, nalik na Causescuove kongrese, pa misli odblude prema Patagoniji... Kaj se tu može, kad vam je to tak.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Batovima animirali odgovorne u Gradu</p>
<p>Deset aktivista Zelene akcije u petak je »macolama« razbijalo rubnike na biciklističkoj stazi uzduž Vukovarske ulice. Nakon razbijanja uslijedilo je betoniranje kosih spustova radi lakše vožnje biciklista i kretanja invalida u invalidskim kolicima. </p>
<p>Sa spuštanjem rubnika zeleni su počeli na križanju Vukovarske sa Zelinskom, a u petak su »spuštena« četiri rubnika u smjeru križanja sa Savskom cestom. </p>
<p>- Ovakve su akcije jedini način, kako se barem do sada pokazalo, da se odgovorni u Gradu pokrenu i prime posla, rekao nam je aktivist Zelene akcije Ivan Gregov. </p>
<p>Naime, nakon slične akcije kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice u svibnju uslijedio je sastanak predstavnika Zelene akcije, Hrvatske udruge paraplegije i tetraplegije, Društva distrofičara i Saveza slijepih i slabovidnih osoba s pročelnikom Gradskog ureda za promet Mariom Livajom. Na sastanku je dogovoreno da će Grad spustiti rubnike na deset križanja.</p>
<p>- Kako Grad do sada nije ispoštovao dogovor, pozivamo sve odgovorne za promet da se uvjere u funkcionalnost biciklističkih staza vožnjom, na datum koji sami odrede, u invalidskim kolicima i na biciklima uzduž biciklističkih staza, rekao je Gregov, napominjući kako je pet invalidskih kolica i dovoljno bicikala već osigurano. </p>
<p>Jučerašnja akcija zelenih dokazala je da za spuštanje rubnika treba malo novca i radne snage. Nedostaje, dakle, dobra volja i držanje dogovora odgovornih u Gradu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Laptop za angliste</p>
<p>Britanski veleposlanik u RH Nicholas Jarrold u petak je Odsjeku anglistike Filozofskog fakulteta uručio vrijedno prijenosno računalo.</p>
<p>Donaciju je u ime fakulteta primio dekan Neven Budak, a nazočna je bila i Jelena Mihaljević-Djigunović, pročelnica Odsjeka anglistike, te brojni studenti.</p>
<p>Donacija je nastavak uspješne suradnje, u sklopu koje je lani britansko veleposlanstvo Odsjeku doniralo LCD projektor, koji će studenti uz prijenosno računalo sada moći i koristiti. Računalo je vrijedno 12.000 kuna.</p>
<p>- Danas, kad je teško pribaviti novac za tehničku opremu, cijenimo svaku pomoć. Uz pomoć računala izvođenje nastave bit će nam mnogo lakše, rekla nam je Mihaljević-Djigunović.</p>
<p>Darovani videomaterijal i knjige profesorima i studentima omogućit će kvalitetniji rad na kolegiju iz britanske kulture i književnosti.</p>
<p>- Prvi put smo dobili ovako skupu opremu. S britanskim veleposlanstvom surađivat ćemo i dalje te nastojati pozvati njihove profesore kao predavače našim studentima, rekao je Budak.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Samo se odvjetnici snalaze u tom kaosu</p>
<p>Temelj budućega privrednog razvoja društva moraju biti sređene katastarske i zemljišne knjige jer niti jedan domaći ili strani investitor neće ulagati ondje gdje je situacija s vlasništvom nejasna</p>
<p>Državna vlast treba biti svjesna da temelj budućega privrednog razvoja društva moraju biti sređene katastarske i zemljišne knjige jer niti jedan domaći ili strani investitor neće htjeti ulagati ondje gdje je situacija s vlasništvom nejasna, tvrdi odvjetnica Zvjezdana Znidarčić-Begović. </p>
<p>Neriješena katastarsko-zemljišna slika, osim u Zagrebu, »pomućena« je u Splitu, Osijeku i nekim drugim gradovima. </p>
<p>Zanimljivo je da je Čakovec po tom pitanju već ušao u - Europu! Naime, tamošnja je gradska uprava sustavno surađivala sa sudstvom, pa ne čudi usklađenost njihovih katastarskih i zemljišnih knjiga. </p>
<p>Neusklađenost i nesređenost stvarnog stanja na terenu s onim uknjiženim ključni je problem grada Zagreba.</p>
<p> Pohvalno je, pak, što su odnedavno počeli dijalozi između odvjetnika, javnih bilježnika i općinskih sudaca. Među ostalim, jedan od najvažnijih razloga zapuštenosti zagrebačkih vlasničko-imovinskih knjiga leži u ustroju bivšeg sustava.</p>
<p>- U socijalizmu privatno vlasništvo nije bila bitna kategorija. Tako su 1945. godine zemljišne knjige bile čak i spaljivane jer nisu bile važne ističe Znidarčić-Begović.</p>
<p>Kako doznajemo, Zagrepčane koji se »upletu« u zemljišne peripetije valjano ne može »ispetljati« nitko osim - odvjetnika. A u Zagrebu nema odvjetnika koji se isključivo bavi tom problematikom, već se oko tisuću njih, uz ostalo, bavi i zemljišnim knjigama. - Odvjetnička komora u svakom slučaju vodi brigu o socijalno ugroženim osobama jer im u slučaju da ispunjavaju uvjete stvarno socijalno ugroženih osigurava besplatno zastupanje.</p>
<p> Odvjetnička tarifa određena je tako da se naknada za odvjetnički rad veže uz vrijednosti sporova u kojima se obavlja zastupanje.</p>
<p> Budući da socijalno ugroženi obično nemaju većih nekretnina odnosno pokretnina, ni sudski sporovi koje oni vode nisu vezani uz velike naknade.</p>
<p>Dok su proteklih godina rasli životni troškovi, odvjetnička se tarifa nije mijenjala već punih pet godina.</p>
<p> To potvrđuje da je odvjetnička profesija iznimno senzibilna prema siromašnijima, rekla je Znidarčić-Begović, dodajući kako je većina savjeta uobičajeno besplatna.</p>
<p>Sunčica Dolušić i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prva susnježica izazvala prometni kolaps u gradu</p>
<p>36 prometnih nesreća u gradu / Snijeg i Martinje opasna kombinacija, tvrde prometnici / Začepljeni slivnici na prometnicama / Dvije ekipe Zimske službe posipavale sol na sljemenske ceste / U subotu najavljen prestanak oborina</p>
<p>Prvi ovogodišnji snijeg iznenadio je građane i izazvao prometni kolaps u gradu, o čemu svjedoči 36 prometnih nesreća u petak.</p>
<p>Kako su nam rekli dežurni prometnici, s prvim snijegom povećavao se broj prometnih nesreća, zbog skliskih kolnika ali i zbog neopreznosti vozača. Otežavajuća je okolnost, prema riječima prometnika, što su građani počeli slaviti Martinje, što je opasna kombinacija, pa za vikend očekuju povećani broj nesreća. </p>
<p>Osim skliskih kolnika, vozače je, ali i pješake, mučila rijeka vode koja se slijevala prometnicama zbog začepljenih slivnika. </p>
<p>Kako nam je rekao Nikola Lister, voditelj službe održavanja kanalskih mreža, slivnici su čisti, ali problem stvara lišće koje je napadalo na rešetke slivnika pa voda ne može otjecati.</p>
<p>- Trinaest ekipa u tri smjene intervenira na pozive građana, a u većini slučajeva samo je trebalo odgrnuti lišće s rešetke, rekao je Lister.</p>
<p>Najkritičniji su kolnici u blizini drvoreda te prijelazi sa strmog u ravni dio ceste, gdje se slivnici najbrže začepe. </p>
<p>Prema Listerovim riječima, zbog nakupljenog lišća u tramvajskoj pruzi intervenirali su na okretištu Črnomerec, a problem je brzo riješen.</p>
<p>Najveću ulogu u zimskim uvjetima svakako ima Zimska služba. Srećko Vučković, šef Zimske službe, rekao je kako je s prvim pahuljama snijega aktivirano svih deset baza, a dvije ekipe u jutarnjim satima sljemenske su ceste posipavale solju. </p>
<p>- Po zagrebačkim cestama nismo posipali sol, ali dežuramo, i ako se temperatura približi nuli, krećemo u akciju, rekao je Vučković.</p>
<p>Kako nam je rekao, Zimska služba u potpunosti je pripremljena za snijeg i opskrbljena je sa 8.500 četvornih metara soli i 3.000 tona sipine. Iz Hidrometeorološkog zavoda predviđaju kako će se u subotu oborine smiriti. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Na sljemenskom skijalištu ništa novo</p>
<p>Prvi snijeg ove jeseni koji je u petak pao na grad i Medvednicu ne znači i poziv na prvo ovosezonsko skijanje i sanjkanje na Sljemenu. Naime, prema riječima direktora Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drage Žiljka, »padaline nisu ništa ozbiljno, a predviđa se da će prestati već u noći na subotu«. A i ovo snijega što je napadalo palo je na mokru podlogu, dodao je Žiljak. </p>
<p>Na skijanje na Sljemenu ne treba, u stvari, još neko vrijeme računati bez obzira na količinu snijega. Naime, novi topovi za pravljenje umjetnog snijega neće na Sljemenu biti postavljeni sve dok ne bude gotov sustav za zasnježenje. Još uvijek traje gradnja pumpne i kompresorske stanice u podnožju Crvenog spusta. Najavljeno je da će radovi biti gotovi do kraja studenog, ali nepovoljno vrijeme najvjerojatnije će ih produljiti. </p>
<p>- Na našu žalost, kiša i snijeg zaskočili su radnike, pa su radovi do daljnjega obustavljeni, potvrdio nam je Žiljak. To je još jedan u nizu primjera kako kod nas radovi počinju uoči sezone, odnosno u posljednji trenutak.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>S petnaest kanti do suhog stana</p>
<p>U starome Trnju, samom srcu Zagreba, okružena modernim zgradama, urušena, trošna, potpuno devastirana, bez krova stoji kuća Jovanke Munižabe. Slučajnom prolazniku ni na pamet ne pada da u nastambi staroj točno stotinu godina, jednoj od rijetkih neporušenih iz tog doba, netko živi.</p>
<p>Petnaestak kanti posloženih širom poda, najloni i cerade umjesto dijelova stropa, koji je poduprt potpornjima da ne bi pao, prvo je što uočite ulazeći u tamnu sobu, u kojoj se izmjenjuju uporno kapanje vode i pucketanje vatre. Naime, u kući nema ni struje ni vode, a kupaonica ne postoji, dok je WC »čista improvizacija«.</p>
<p>- U ovoj kući živim sedam godina, a zadnje četiri - otkad sam ostala bez krova - na ovakav način. Molbu za dodjelom gradskog stana predala sam još prije pet godina, ali, unatoč velikim obećanjima, kao što i sami vidite, ništa se nije promijenilo, govori nam Munižaba, već deset godina nezaposlena, preživljavajući sa samo 400 kuna mjesečne socijalne pomoći, koje bi, kaže, rado zamijenila za »pošten posao«.</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina Munižaba svaki kišni dan provodi u kući jer, kaže, ne može se nigdje maknuti.</p>
<p>- U dućan ili po vodu »skočim« na brzinu, a ako moram negdje dulje ostati, nekoga zamolim da ostane ovdje i mijenja kante, kaže Munižaba. Ništa ne mogu planirati. Naime, više od desetak kanti uporno se puni kapljicama što padaju s propadajućeg trošnog stopa i potrebno ih je stalno mijenjati.</p>
<p>- Ovako nisam živjela otkad sam rođena. Sada je još dobro, kaže Munižaba. Bilo je noći kada sam i krevet i sebe pokrivala najlonom i kantama te noći kad sam neprestano bacala vodu kroz prozor s lijeve strane kreveta, opisuje nam Munižaba tragikomične, nehumane uvjete života. </p>
<p>- Snijeg i niske temperature nisu toliki problem, ali kad se snijeg počne otapati, opet počinju nevolje, kaže Munižaba. Jučer sam, uz pomoć udruge »Bokci«, poslala molbu i gradonačelniku Milanu Bandiću da se uvjeri »kako se živi u samom srcu grada«. Zahtjev koji je dvaput primila bivša gradonačelnica, uvjerili smo se, nije (joj) pomogao.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Veliki događaj - mali efekt</p>
<p>Iz gradskog proračuna izdvojene su 162 tisuće kuna kako bi Zagreb ravnopravno sudjelovao u šestom izdanju prestižnoga svjetskog programa »Svjetska predavanja o vodstvu«. Od toga je, pak, samo uključenje u internet prijenos koštalo nešto više od pola svote, dok je druga polovica potrošena na osiguranje prostora, tehničku podršku, hranu, piće te ostale usluge. </p>
<p>Besprijekorno organizirana prezentacija, za koju je bio zadužen predsjednik Gradske skupštine Velimir Srića, na prvi je pogled opravdala svoju namjeru. Članovi Poglavarstva, gradski zastupnici, direktori trgovačkih društava u vlasništvu Grada imali su priliku u izravnom satelitskom prijenosu slušati izlaganja petero najuglednijih američkih managementskih konzultanata. Zaista, hvale je vrijedno što je Hrvatska bila u društvu 33 države koje su se izravno uključile u taj prijenos, a cijena od dvadesetak tisuća američkih dolara ne čini se prevelikom. </p>
<p>No, ugled skupa nisu opravdali i posjetitelji. Gradonačelnik i njegova zamjenica ispričali su se zbog posjeta Parizu, ali na prezentaciji gotovo nije bilo ni drugih članova Poglavarstva ni gradskih zastupnika - za koje je i organizirano okupljanje. </p>
<p>I tako, »početak sustavne izobrazbe gradskog managementa«, kako je okarakteriziran spomenuti događaj, zapravo je potpuno promašio svoju namjenu. Predstavnika gradskog managementa na prezentaciji gotovo i nije bilo, a katastrofalno stanje zagrebačkog managementa ne može se popraviti preko noći, pa su ovakva ad hoc rješenja zapravo samo bacanje novca. Sve dok predsjednik Gradske skupštine na svom radnom mjestu nema ni računalo. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dobar zvuk iz Esplanade </p>
<p>Ponuda sedmog po redu Hi-Fi sajma, otvorenog u petak u hotelu Esplanade, u organizaciji jedinoga hrvatskoga specijaliziranog Hi-Fi časopisa o glazbi, audio i video tehnici, pokazala se najboljom do sada. Dvadesetak domaćih izlagača do nedjelje predstavlja »ljubimce« iz svoje ponude, pa tako štovatelji dobre glazbe, kao i strastveni audiofili imaju priliku u hotelskim sobama uživati uglavnom u »hi end« zvuku. </p>
<p>Za one koji vole da iz njihovih automobila »trešti« glazba organizirano je natjecanje u auto audioopremi, a finale natjecanja održat će se u subotu. </p>
<p>- Ovogodišnji sajam razlikuje se od prethodnih po tomu što svoje uređaje prvi puta predstavljaju velike tvrtke koje do sada nisu izlagale. Što se tiče novosti u ponudi, Zagrepčani imaju priliku vidjeti DVD recordere, kao i nove modele plasmi najvećih svjetskih tvrtki, objasnio nam je organizator sajma, urednik Hi-Fi časopisa Andrija Ćurković, dodajući kako sajam svake godine posjeti otprilike tri tisuće ljudi. Ugodno je iznenađen odazivom jer su ovogodišnji tradicionalni sajmovi u svijetu (Las Vegas, London i Milano) bili znatno slabije posjećeni nego prethodnih godina.</p>
<p>U vrijeme održavanja sajma traje i prigodna prodaja CD-a najposjećenijih zagrebačkih CD shopova, a ulaznica za sajam stoji 20 kuna.</p>
<p>Ž. Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Štrajkaši će biti kažnjeni otkazima</p>
<p>Radnici Izoinda, tvornice građevne stolarije, nakon tri dana nelegalnog štrajka i dogovorene isplate plaća vratili su se na posao.</p>
<p>Kako su nam rekli u Upravi Izoinda, zbog smanjenog plasmana proizvoda na tržištu reprogramiranjem su trebali otpustiti stotinjak radnika. No, proizvodnju i dohodak nastojali su povećati, kako radnici ne bi »završili na cesti«. Uza sve napore, smanjen je plasman proizvoda i ostvarenog dohotka, zbog čega je neznatno kasnila plaća.</p>
<p>Uprava Izoinda nenajavljeni i nelegalni štrajk smatra ucjenom i osuđuje ga jer su svi zaposlenici bili upoznati s naporom Uprave da ne otpušta ljude.</p>
<p>Odgovor Uprave na neposluh radnika bit će se smanjivanje viška zaposlenih - jedni će biti preseljeni u druge radne cjeline, drugi će otići u prijevremenu mirovinu, a neki će posao morati potražiti drugdje.</p>
<p>- Štrajk je kroz neostvarene radne sate uzrokovao 500 tisuća kuna štete, što će se morati nadoknaditi produljenim neplaćenim radom. Plaće nikad nisu kasnile više od deset dana, a neuključivanje grijanja, na koje su se radnici žalili, nije osnovano. Naime, grijanje se svake godine uključuje početkom studenoga, rekao je Jakov Vukelić, direktor Izoinda.</p>
<p>Uprava tvornice pred potpisivanjem je dvaju važnih ugovora, koji bi trebali osigurati porast proizvodnje i dohodak. No, u Upravi ističu kako je napredak moguć samo uz obostrano poštivanje Ugovorom o radu zajamčenih prava i dužnosti.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Alternativom do zdravlja </p>
<p>Sajamsko-prodajna manifestacija alternativnih načina iscjeljivanja pod nazivom »Dani ezoterije« održavat će se u hotelu Panorama u nedjelju i ponedjeljak od 11 do 21 sati. </p>
<p>Direktorica poduzeća »Pupa« Vesnica Ilijić, organizatorica skupa, rekla je kako očekuje sudjelovanje 40-ak izlagača koji će posjetiteljima predstavljati bioenergiju, aromaterapiju, meditaciju, reiki, astrologiju, radiesteziju, zdravu hranu, yogu, tarot i dr. </p>
<p>U nedjelju će socijalna radnica Đurđica Kokot predstaviti terapiju odvikavanja od narkotika, alkohola i cigareta, Suzana Škugor-Friganović prikazat će protustresne tehnike disanja, a Jan Krizstan će za degustaciju pripraviti jela od soje. U predavanjima će sudjelovati i Tenzing Lopen, doktor tibetanske medicine.</p>
<p>U vrijeme manifestacije, na kojoj će se moći kupiti knjige, zdrava hrana, prirodna kozmetika i slično, postavit će se izložba slika s terapeutskim djelovanjem autorice Nade Kuntić. Uz tradicionalnu indijsku glazbu i ples, kreatorica Maja Mendrila prikazat će u nedjelju modnu reviju. Ulaz na predavanja stoji 10 kuna, a posjetiteljima će biti dostupan i meni od nekoliko vrsta jela za 50 kuna.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Muzej u trogirskoj postolarskoj radnji</p>
<p>TROGIR, 8. studenoga</p>
<p> - Mala postolarska radnja, koja se nalazi na glavnom trogirskom trgu, preko puta katedrale sv. Ivana, danas je pravi mali muzej. Kako smo u izlogu ugledali stare strojeve za šivanje, zanimalo nas je što još u radnji skriva Lenko Parčin, vlasnik najstarije postolarske radnje u Trogiru. </p>
<p>U izlogu je izložio zbirku starih alata, a mnoge od njih još uvijek koristi. Najzanimljivija je Singer šivaća mašina stara čak 130 godina. Tradicija postolarskog zanata u obitelji Parčina seže u daleku 1915. godinu , kada je Lenkov otac položio stručni ispit i nakon 10 godina usavršavanja u Splitu otvorio prvu radnju za popravak i izradu cipela u Trogiru. </p>
<p>Danas, kad je svakim danom posla sve manje, legendarni postolar Lenko s nostalgijom se prisjeća zlatnih godina, kada je za snimanja filma »Cesta duga godinu dana« izrađivao cipele slavnim talijanskim glumicama, Silvani Pampanini i Eleonori Rossi. Drago kaže da je Silvana Pampanini imala toliko malenu nogu da je posebno za nju morao izraziti novi kalup za cipele. Sa smiješkom dodaje, da u njegovoj postolarskoj radnji nikada nije dosadno, a pogotovo od kada mu društvo radi raspjevani sivi kanarinac. </p>
<p>Povijest se ponavlja - kako je gospodin Lenko naslijedio oca, tako će njega naslijediti njegov mlađi sin Tonči, koji je također zavolio ovaj zanimljiv zanat. </p>
<p>I. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Roberto Benigni ostvario svoj san u ulozi Pinocchia</p>
<p>GORIZIA, 9. studenoga</p>
<p> - Poznati talijanski glumac, zvijezda filma »La vita e bella« Roberto Benigni, za Božić iduće godine svjetskoj će se publici predstaviti u ulozi Pinocchia. Najpoznatija talijanska bajka svih vremena prvi put se snima na talijanski način u romantičnom ambijentu pokrajine Perni gdje ekipa od 250 glumaca i ostalog tehničkog osoblja već četiri mjeseca radi na velikom filmskom projektu vrijednom čak 90 milijardi lira (90 milijuna DEM).</p>
<p>Producenti nisu baš ništa htjeli prepustiti slučaju pa su scenografiju povjerili Oscarovcu Danilu Donatiju. Sve talijanske novine u petak su preko cijelih stranica izvijestile o snimanju Pinocchia nakon što se dan ranije novinarima iz cijele Europe obratio slavni Benigni.</p>
<p>On tvrdi da je u ova prilično nehumana vremena od iznimne važnosti vratiti zabavu u kino dvorane. To će biti osnovna zadaća filmskog hita koji nastaje u najprikladniji trenutak u povijesti. Podsjetivši da je priča o Pinocchiju najprodavanija svjetska knjiga nakon Biblije i Kurana, Benigni ističe da je oduvijek priželjkivao zaigrati ulogu dugonosog drvenog junaka. Sada su mu se, dodaje, snovi ostvarili a kao Pinocchio 21. stoljeća osjeća se kao riba u vodi.</p>
<p>Pinocchio na filmskom platnu ima jasnu edukativnu namjeru ukazati svijetu što je dobro, a što je zlo, jer su smatra Benigni, ti kriteriji danas više nego ikada prije osjetno narušeni. Zašto je ta prosvjetiteljska uloga povjerena baš Pinocchiu?</p>
<p>»U tom liku skriva se sudbina svih ljudi na svijetu. Pinocchio u sebi objedinjuje Edipa, Fausta, Hamleta i Don Quihotea. Samo Pinocchio može ljude i nasmijati i rasplakati te ih potaknuti da požele zagrliti svijet«, zaključio je Roberto Benigni.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Liz Hurley čeka bebu</p>
<p>LONDON, 9. studenoga</p>
<p> - Britanska glumica i manekenka Elizabeth Hurley očekuje svoju prvu bebu, a otac je njezin partner, američki filmski producent Stephen Bing , objavila je njezina glasnogovornica. 36-godišnja ljepotica, bivše lice Estee Laudera i Bing dolazak na svijet njihova malog princa ili princeze očekuju u travnju iduće godine, kazala je Karin Smith, glasnogovornica koja je očito smatrala da treba stati na kraj brojnim novinarskim naklapanjima - Je li Hurley trudna ili ne... Hurley je punih 13 godina bila u ljubavnoj vezi s glumcem Hughom Grantom, koja je u svibnju prošle godine doživjela krah. Manekenka se u filmskom svijetu potvrdila ulogama u »Bedazzled« i »Austin Powers: International Man of Mystery«. Njezin novi životni partner je unuk milijunaša, njujorškog magnata na polju nekretnina Lea Binga. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Opatija će biti domaćin konvenciji pizzaiola</p>
<p>RIJEKA, 9. studenoga</p>
<p> - U veljači 2002. godine Opatija će biti domaćin održavanja međunarodne konvencije pizzaiola. Riječ je o dvadesetoj, jubilarnoj konvenciji koja će se u organizaciji Udruženja pizzaiola APES iz Milana, održati pod sloganom »Dvadeset godina od otkrića pizze«. Dosadašnje destinacije na kojima su se okupljali ljubitelji tog jela bila su uglavnom mjesta u Italiji. Održavanje konvencije 2002. prvotno je bilo predviđeno u Egiptu, ali je zbog krizne situacije plan promijenjen u korist Hrvatske. U tom smislu, ističe poslovodstvo opatijskog Liburnia reiviera hotela, taj će se grad prezentirati na sajmu ugostiteljske opreme Expo food u Milanu od 9-12. studenog. Predstavnici opatijske Turističke zajednice i Liburnia riviera hotela svoju će ponudu tom prigodom predstaviti na prostoru od 1.000 četvornih metara. Manifestacija će obilovati mnogobrojnim zbivanjima, kako za pizzaiole, tako i za širu publiku. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vatikan protiv preporuke UN o kontracepciji za izbjeglice</p>
<p>RIM, 9. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Oko kontracepcijske pilule, prezervativa i pobačaja buknuo je novi sukob između Svete Stolice i UN-a. Vatikan upućuje oštru kritiku UNHCR-u, zbog njegove politike sanitarne pomoći. Predmet polemike je sadržaj novog Terenskog priručnika za izbjeglice koji nudi upute da se na bilo koji način izbjegnu neželjene trudnoće u izbjegličkim kampovima gdje nema uvjeta za podizanje djeteta.</p>
<p>Za Vatikan je »neprihvatljivo propagiranje kontracepcije i pilule 'dan poslije' kao načina zaštite od neželjene trudnoće«, a u preporuci o sterilizaciju vidi opasnost od širenja AIDS-a.</p>
<p>Priručnik UNHCR-a je suviše fleksibilan i »bez predrasuda« kad su u pitanju predbračni seksualni odnosi, kao i homoseksualni, što je dodatno skandaliziralo crkvene predstavnike.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Liberijski predsjednik javno istukao svoju kćer</p>
<p>MONROVIA, 9. studenoga </p>
<p> - Liberijski predsjednik Charles Taylor javno je izudarao svoju trinaestogodišnju kćer zbog manjka discipline, priopćio je u petak njegov ured.</p>
<p> »Predsjednik Charles Taylor udijelio joj je 10 udaraca štapom«, kaže se u priopćenju.</p>
<p> »Kao predsjednik imam odgovornost ne samo za svoju djecu, već za svu djecu u zemlji kako bi osigurao da se odgovornost za naciju prenese na pouzdane nasljednike«, navode se u priopćenju riječi liberijskog predsjednika.</p>
<p> Nije objavljeno ime kćeri liberijskog predsjednika, ali se zna da ju je na jedan tjedan zbog nediscipline suspendirala Ujedinjena metodistička škola J.J. Roberts. Ne navodi se niti disciplinski prekršaj koji je 13-ogodišnja djevojčica počinila. Liberijski predsjednik ima desetero vlastite i dvadesetak usvojene djece. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Zagrebačku filharmoniju potresaju (ne)prirodne nepogode!</p>
<p>Zagrebačka filharmonija danas proživljava svoju najveću krizu / Iz dnevnog tiska saznala je tko je njezin novi ravnatelj / Nastavljaju se sukobi oko šefa-dirigenta, ali i nerazumijevanje između Zagrebačke filharmonije i Gradskog ureda za kulturu / Seriju skandala o Zagrebačkoj filharmoniji treba sasvim ozbiljno shvatiti i konačno priznati da se o toj instituciji u prvome redu trebaju brinuti ljudi struke i postojanih civilizacijskih normi</p>
<p>Zagrebačka filharmonija, sada bi trebalo svima postati jasno, danas proživljava svoju najveću krizu. Činjenica da je ZF iz dnevnog tiska saznala tko je njezin novi ravnatelj, što je preuranjena informacija jer proces izbora i imenovanja službeno još nije završen, pa stoga niti potvrđen, sublimat je ove, još jedne u nizu sramota naše kulturne stvarnosti. No, sudeći po indiferentnosti i ishitrenosti kojom se već nekoliko godina prate uvjeti rada i događaji oko ZF, temeljni za postojanje ove institucije, i to podjednako sa svih zainteresiranih i relevantnih strana, oporavak ZF bit će mnogo duži i bolniji kako bi ova kuća opet postala stvarnom kulturnom činjenicom.</p>
<p>Uz, dakle, preuranjenu inauguraciju novog ravnatelja u javnosti, na drugom polu nosivog zida ZF i dalje postojano traje sukob oko pitanja novog šefa-dirigenta orkestra. Upravno vijeće ZF medijima u srijedu je poslalo obavijest o tome kako odbacuje primjedbe Gradskog ureda za kulturu vezane uz stručna pitanja ZF, odnosno o tome da ZF ne želi odustati od svoje odluke da ne nastavi suradnju s Frankom Shipwayom, dirigentom koji je prošle sezone vodio ZF kao v.d. šefa-dirigenta. Taj stav UV-a u potpunosti podržavaju i Umjetničko i Zaposleničko vijeće Zagrebačke filharmonije.</p>
<p>Reakcija sva tri vijeća ZF, dakle, praktički svih članova kuće - a u prvome redu orkestra, po sebi je pozitivna. Međutim, ne bi se smjela protumačiti samo kao recidiv samoupravnog mentaliteta ili pomodnost, danas često zlorabljene institucije sindikalnog razmišljanja. Njezino temeljno značenje je više nego jasan znak ultimativne nužnosti odgovornog pristupa i shvaćanja Zagrebačke filharmonije, na svim razinama, dakle i onima koje osiguravaju financijski temelj kuće, kao autonomne institucije s vrlo specifičnim, ali ne i neshvatljivim osobinama i potrebama. To konkretno znači da rasprave o ZF moraju uključivati apsolutno povjerenje u ljude koji čine i upravljaju ZF, te da ključna i sporna pitanja nisu tko će biti ravnatelj ili šef-dirigent ZF, nego jesu li oni spremni prihvatiti hijerarhiju u kojoj je ZF na prvom mjestu, a oni dijele drugo i treće mjesto. </p>
<p>Da to u posljednjih nekoliko godina nije bilo tako, pa niti u prošloj sezoni koja je zapravo protekla kao duga, mučna i iscrpljujuća utakmica, po ne baš fair-play pravilima, i sa sucima koji ni utakmici ni pravilima nisu posvećivali previše pažnje, potvrđuje slika najvažnijeg segmenta ZF, a to je program i način na koji će se orkestar pripremati za njegovu provedbu i raditi. Ovogodišnju su sezonu u siječnju 2001. sastavili Radoslav Pilepić, tada, i još uvijek, v.d. ravnatelja ZF i Frank Shipway, tada v.d. šefa-dirigenta. Iako su neki mediji upozoravali da se ponavlja situacija da programe kreiraju ljudi za koje nije izvjesno da će ih i provoditi (bivši, ravnatelj, pa v.d. ravnatelja ZF Anđelko Ramušćak novom je, v.d. vodstvu u naslijeđe ostavio i program i ugovor s budućim eventualnim šefom-dirigentom). Međutim, nitko, pa niti neposredno zainteresirani na to nisu obraćali pažnju, budući da su ih osobne ambicije mnogo više zaokupljale. I tako će ove sezone biti (nadajmo se) izvedena djela koje je netko drugi izabrao, i sa, najvjerojatnije, drugim dirigentima. U tome se vidi koliko je važno da o Zagrebačkoj filharmoniji odlučuju ljudi koji svojom strukom, obrazovanjem i habitusom znaju da to, ne da nije svejedno, nego je od krucijalne važnosti za instituciju kakva je Zagrebačka filharmonija (a ima ih još).</p>
<p>Takve institucije su, naime, bitno određene programima koje izvode, izborom djela, predstavljanjem i svladavanjem određenih tematskih, umjetničkih, problema, potom izborom solista, dirigenata, rasporedom i redoslijedom rada - razlog njihova postojanja generira ipak iz glazbe, u svakom njezinu smislu. A da bi to bilo moguće i realizirati na odgovarajući način, potrebno je osigurati kvalitetne uvjete za rad i prosperitet orkestra i njegovih članova (to je zadaća uprave kuće), a to znači omogućiti sustavni rad i postojanje šefa-dirigenta, koji će s orkestrom graditi ono pod čime podrazumijevamo Zagrebačku filharmoniju. Ali, ne na jednu sezonu, unutar koje se uvjeti mijenjaju (kao 2000./2001.), nego uspostavljanjem čvrste konstrukcije koja će biti onaj sigurnosni sistem protiv bilo kakve (ne)prirodne nepogode. To se, primjerice, može napraviti dobro poznatom mogućnosti (što je svojedobno postojalo u pravilniku ZF, pa se može opet uvesti), da ZF ima šefa-dirigenta i stalnog dirigenta, pa i asistenta (mjesto asistenta je u takvoj konstelaciji idealno za mlade dirigente!). Izabrati takve ljude koji će biti međusobno kompatibilni nije lako, kao što nije jednostavno stvarati i održavati dobro ozračje u okruženju stalno prisutnih manjih ili većih taština i osjetljivosti koje su sastavni dio umjetničkih i javnih profesija. A posebice nije jednostavno kada se u obzir uzme nužna dugoročnost tog posla, jer kontinuiteta, kao jednog od određujućih segmenata bilo kakvog ozbiljnog rada, bez gledanja barem pet godina unaprijed, jednostavno nema. </p>
<p>Stoga priču - seriju skandala, službenih reakcija ili tračeva, o Zagrebačkoj filharmoniji treba sasvim ozbiljno shvatiti, i reagirati na način da se konačno prizna da o toj kući u prvome redu trebaju brinuti, i za nju odgovarati, ljudi struke i postojanih civilizacijskih normi, a ne više ili manje površinskih ambicija.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Novi izazovi »Carmen« </p>
<p>Odustajanje od naslaga konvencija, inzistiranje na ne tako ružičastoj stvarnosti i drastičnoj istinitosti - to je redateljska zamisao Petra Selema za Bizetovu »Carmen« </p>
<p>OSIJEK, 9. studenoga</p>
<p> - Rijetko koja sezona počela je u Osijeku s tako pozitivnim ozračjem kao ova 2001./2002. Dijelom je to stoga što osječki HNK obilježava vrijedne jubileje, 135 godina od utemeljenja zgrade i doskora 95 godina neprekidna rada. Većim pak dijelom, ipak, zasluga pripada rijetko složnu zajedništvu u želji da kazalište postigne uspjeh u zahtjevnu projektu koji svojom veličinom i složenošću potvrđuje ugled kuće. Tomu izazovu nisu mogli odoljeti ni ključni umjetnički suradnici u izvedbi opere »Carmen« Georgesa Bizeta, dirigent Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, redatelj Petar Selem i mlada pjevačica međunarodnog ugleda Martina Tomčić, kojoj je osječka »Carmen« prva. Ona je diplomirala Visoku glazbenu školu u Grazu i magistrirala pjevanje, a s uspjehom je već gostovala po Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj, Češkoj i Japanu.</p>
<p>Pretpremijerom »Carmen«, 9. studenoga, započinje tako u Osijeku operna sezona, a premijera će biti dva dana poslije. Scenograf predstave je Marin Gozze, oblikovatelj teksta Deni Šesnić, kostimografkinja Dora Argentino iz Italije, a umjetnički suradnik redatelja je Antun Marinić.</p>
<p> Odustajanje od naslaga konvencija u dosadašnjim izvođenjima »Carmen«, inzistiranje na ne tako ružičastoj stvarnosti i drastičnoj istinitosti - leže u temelju redateljske koncepcije Petra Selema, koji je svojedobno svojom vrlo osebujnom tzv. »crnom« »Aidom« u Osijeku (1988.) svratio pozornost kako na inovativnost čitanja tako i na vrijedni operni ansambl sklon zajedničkoj izvođačkoj misli.</p>
<p>U kasnijim predstavama ulogu Carmen tumačit će i zagrebačka pjevačica Diana Hilje te Osječanka Sanja Uroić-Ljutić. Za prve tri predstave osječke »Carmen« angažiran je gost međunarodnoga ugleda Antonio De Palma iz Italije, kao Don José. Taj lik potom će tumačiti Zagrepčanin Damir Fatović i Cvetan Stojanovski iz Skopja. Dvojica zagrebačkih pjevača tumačit će i Escamilla. To su Saša Ivaci i Tomislav Bekić, dok je treći Osječanin Vlaho Ljutić. Kao Micaele nastupaju članice osječkoga ansambla Sanja Toth-Špišić i Katalin Brunjai-Hihlik.</p>
<p> Preostalim uloge interpretiraju Berislava Puškarića, Damira Bakovića, Berislava Jerkovića, Slobodana Cvetičanina, Krunoslava Tumu, Nenada Tudakovića, Vesnu Baljak, Ljiljanu Čokljat i Blaženku Targuš.</p>
<p>Ljubomir Stanojević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dvojbe oko igara</p>
<p>DUBROVNIK, 9. studenoga</p>
<p> - Dubrovačko Gradsko poglavarstvo, na čelu s gradonačelnicom Dubravkom Šuicom, na svojoj prvoj sjednici u novome sazivu, u petak, nije prihvatilo izvješće o ostvarenju 52. dubrovačkih ljetnih igara. U odsutnosti ravnatelja Festivala Petra Mihočevića, za kojeg je rečeno da je na putu, ali i bez ijednog drugog predstavnika Ljetnih igara, financijski je dio izvješća (o umjetničkom se nije raspravljalo) ocijenjen »velikom zbrkom« i »do kraja neprihvatljivim« budući da, složili su se članovi Poglavarstva, u njemu ništa nije transparentno. </p>
<p>U kratkoj raspravi, što je prethodila neprihvaćanju izvješća, financijskom se dijelu materijala posebice zamjera što je predočen bez potpisa, pa stoga ostaje nepoznatim tko ga je uopće izradio. Od ostalih nejasnoća što su istaknute izdvajamo i primjedbu o nespecifikaciji dugovanja i potraživanja. Po onome što se čulo, a što se može vidjeti i iz materijala i bez ulaženja u same brojke, ostaje nejasnim i tko bi trebali biti oni kojima slijedi davanje novca predviđenog za dugovanja, ali i za neke pozajmice (primjerice, kupnja izvjesnog objekta u Cavtatu).</p>
<p> Šuica je pri tom spomenula kako su i posve opravdane bile ovoljetne kritike zbog (pre)skupih cijena karata, dok je dogradonačelnik Frano Matušić u svojoj ocjeni izvješća kazao također da je ono nespretno i da zahtijeva odgovore »na neka pitanja«. Uglavnom, ni jedna stavka izvješća nije pozitivno ocijenjena, a za neka od prekoračenja kazano je da iznose i do 150 posto, što je Matušić popratio komentarom da nisu »ni realno planirani niti realizirani«. I na koncu valja spomenuti, što je i sam Matušić izdvojio, ostaje nejasnim i jesu li se dugovanja Festivala od njegova kraja do danas povećala i kako sve to skupa razriješiti?</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pjesnička slika Egipta</p>
<p>U Arheološkom muzeju otvorena izložba slika Željka Premerla »Egipat Egiptu« / Postav čini 36 slika većeg formata u tehnici akrilika na platnu</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Izložba slika Željka Premerla pod nazivom »Egipat Egiptu« (Egypt to Egypt) jedna je od najvećih izložbi egipatske umjetnosti u ovome dijelu Europe, istaknuo je Said Hindam, otpravnik poslova veleposlanstva Arapske Republike Egipat u Republici Hrvatskoj, na otvorenju izložbe u četvrtak na večer u Arheološkom muzeju. Premerlove slike su pjesnička povijest Egipta, dodao je Said Hindam, izrazivši nadu da će izložba dočarati veličanstvenu povijest slavnih predaka Egipta. Egipatski diplomat podsjetio je i na dio biografije Željka Premerla, odnosno na autorovu fascinaciju Egiptom otkako je 1985. prvi put posjetio tu zemlju.</p>
<p>Tako je i najnoviji ciklus Premerlovih slika »Egipat Egiptu« nastajao kontinuirano, od 1995. do danas, uz svakogodišnje posjete Egiptu. U Arheološkome muzeju izloženo je 36 slika u tehnici akrilika na platnu. Premerlove slike velikih formata, kako u katalogu izložbe navodi povjesničar umjetnosti Tonko Maroević, »teže nekom integralnom okružju, stvaranju ambijenta i instalacije od naslikanih ploha«. Sam autor pak ističe da su njegove najnovije slike pokušaj sinteze i vraćanja, moglo bi se reći, realističnom slikarstvu za razliku od njegovih prethodnih slikarskih apstraktnih faza, koje su ga, kako je rekao, »skoro dovele do bijeloga kvadrata na bijeloj podlozi«.</p>
<p>Ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Rendić-Miočević je kazao da se ta izložba bitno razlikuje od uobičajenih postava koji se otvaraju u tom muzeju. Riječ je o suvremenom slikarstvu, ali tema Premerlovih slika skladno pristaje u zagrebački Arheološki muzej. Tim više što se u njemu čuva najznačajnija egiptološka zbirka u ovom dijelu Europe.</p>
<p> Željko Premerl rođen je 1942. u Zagrebu. Od srednje škole piše i objavljuje poeziju za koju je 1970. dobio Nagradu »A.B. Šimić«. Iste godine počeo se baviti slikarstvom u maniri hlebinske naive u kojoj nastavlja slikati i po odlasku u Amsterdam gdje od 1973. živi i radi. Nakon putovanja u Egipat 1985., radikalno mijenja stil i okupiran je prostorom na granici figurativnoga i apstraktnoga što će ga dovesti i do potpuno apstraktnoga znaka.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Grand prix Svjetske akademije kultura Arundhati Roy </p>
<p>PARIZ, 9. studenoga</p>
<p> - Francuski godišnji Grand prix Svjetske akademije kultura dodijeljen je Indijki Arundhati Roy »za njezin spisateljski rad i angažman u borbi za ljudska prava u svojoj zemlji«, objavila je ta organizacija. Ta nagrada vrijedna 500 tisuća franaka odaje priznanje djelu koje je pridonijelo borbi protiv nesnošljivosti, rasizma i diskriminacije žena. To je drugi Grand prix Akademije. Prvi je dodijeljen prošle godine češkomu predsjedniku i piscu Vaclavu Havelu. Arundhati Roy (39) autorica je poznate knjige »Bog malih stvari«, dobitnice britanske književne nagrade Booker 1997., prevedene na 30 jezika. To je bilo prvi put u povijesti da je Indijka, nastanjena u Indiji, osvojila tu britansku nagradu. Napisala je i esej »Cijena života« sastavljen od dva teksta u kojima se osuđuje indijska politika gradnje velikih brana i uključivanje zemlje među nuklearne sile. Osnovana 1992. godine, Akademija obuhvaća 60-ak intelektualaca iz brojnih zemalja poput Margaret Atwood, Saula Bellowa, Youssefa Chahinea, Georgesa Charpaka, Umberta Eca, Ismaila Kadarea, Paula Ricoeura, Ernesta Sabata i druge. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Renata Pokupić dvaput prva u Karlovym Varyma</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Mlada hrvatska pjevačica Renata Pokupić vraća se u Hrvatsku ovjenčana dvjema prvim nagradama i dvjema posebnim nagradama s Međunarodnoga natjecanja Antonina Dvoraka u Karlovym Varyma u Češkoj Republici. Osvojila je prvu nagradu u pjevačkoj disciplini solo pjesme i prvu nagradu u disciplini opernih arija. Uručene su joj i posebne nagrade za najbolju izvedbu Mozartovih djela i najbolju izvedbu Dvorakovih skladbi na ovogodišnjem natjecanju. Kao nagrada, očekuje ju uloga Dorabelle u Mozartovoj operi »Cosi fan tutte« u Praškoj operi te nastup na Mozartovu festivalu u Pragu. Na Međunarodnom natjecanju Antonina Dvoraka sudjelovalo je više od 40 pjevača iz deset zemalja. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Krajolici Tihomira Lončara u Berlinu</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Zagrebački slikar Tihomir Lončar (1953.), nakon termina u Galeriji »Grubić« gdje je predstavio petnaestak novijih slika o temi krajolika, priredio je izložbu iste tematike u Berlinu, a izložba mu je otvorena u petak na večer. To je znatno priznanje njegovu radu. Naime, Lončar je pozvan u Galeriju »Springer«, znanoj po tome što prezentira djela istaknutih predstavnika suvremene umjetnosti u svijetu. Dovoljno je reći da je prije Lončara kod »Springera« izlagao njemački slikar Georg Baselitz (1938.), jedan od glasovitih pokretača novoga ekspresionističkog slikarstva 80-ih godina iz skupine »Novi divlji«. Tihomir Lončar je osvjedočen slikar krajolika. No, taj pejsažni prostor, najčešće razveden u paleti prevladavajućih zelenila, smeđastih ili crvenih tonova u tehnici ulja na platnu, katkad emanira i dodatne sadržaje. Obično su to elementi ruinirane barokne arhitekture i onodobne vrtne plastike, po čemu je Lončarev rad posebno prepoznatljiv. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Interliber« u zamahu, nakladnici zadovoljni </p>
<p>Na najvećemu mjestu ponude knjiga i podataka o nakladništvu u Hrvatskoj okupit će 150 izlagača / Na informatičku smotru dolazi 353 izlagača </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Sajamske priredbe Info - 33. međunarodni sajam informacije tehnologije te »Interliber - Educa«, 24. međunarodni sajam knjiga i učila, održat će se od 13. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu uz, kako je najavljeno na konferenciji za novinare, nastup više od 500 domaćih i inozemnih izlagača.</p>
<p>Na sajmu »Interliber - Educa«, najvećemu mjestu ponude knjiga i podataka o nakladništvu u Hrvatskoj, okupit će 150 domaćih i inozemnih izlagača na pet tisuća četvornih metara u paviljonu 5. Inozemni izlagači dolaze iz BiH, Francuske, Irana, Njemačke, Slovenije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije. Iako su se izdavači često pitali jesu li sive hale Zagrebačkoga velesajma pravo mjesto za izložbu knjiga, ovogodišnji porast broja izlagača i površine izlagačkog prostora u odnosu na prošlu godinu pokazuje da smo pronašli rješenje za tiskanu riječ, rekao je glavni direktor Velesajma Jurica Pavelić. Kao znatan pomak u tome projektu izdvojio je bogat popratni program, predstavljanja nakladnih kuća, promocije novih izdanja, razgovore s piscima, stručne skupove i dječje radionice. </p>
<p> U sklopu zajedničkog projekta ZV-a i tvrtke »Algoritam« na oko 800 četvornih metara održat će se izložba inozemne stručne literature »International Book Shop«, na kojoj će se knjige moći kupiti po sajamskom popustu od 10 posto. Dan prije zatvaranja sajma dodijelit će se tradicionalna priznanja za uspješnost nastupa i priznanje za dizajn. Ulaz na »Interliber - Educa« je besplatan, a cijena kataloga s CD-om je 40 kuna. Sajam će biti otvoren od 10 do 19 sati.</p>
<p> Sajam Info je najveća hrvatska informatička smotra na kojoj će sudjelovati ukupno 353 izlagača od kojih 185 domaćih, a na više od 15 tisuća četvornih metara uz domaće izlagat će i tvrtke iz 21 zemlje svijeta. </p>
<p> Program izlaganja ovogodišnjeg sajma Info obuhvatit će računalne i telekomunikacijske tehnologije, poslovna rješenja i online poslovanje te uredsku tehnologiju i opremu. Zanimljivost sajma je i posebna izložba Foto Zagreb 2001 na kojoj će biti predstavljeni noviteti iz fotografske industrije s naglaskom na digitalnu fotografiju. Prva dva dana sajma bit će namijenjena isključivo za poslovne posjete, dok će istodobno biti i besplatan ulaz na »Info gamer«.</p>
<p> Ovogodišnji Info partner je tvrtka Ericsson Nikola Tesla, a uz suradnju sa svojim strateškim partnerima na sajmu će prezentirati rješenja za standardno i unaprijeđeno poslovno okružje. Na Info 2001 bit će predstavljen Microsoft start up forum - projekt ZV-a, čiji je partner tvrtka Microsoft Hrvatska, a suorganizator Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba. </p>
<p> Popis izlagača, izložbeni program, noviteti kao i raspored stručno popratnih aktivnosti mogu se naći i na posebnoj Internet adresi sajma (www.zv.hr/info), a za posjetitelje sajma i izlagače tiskat će se i besplatne dnevne sajamske novine »Info Reporter«. Ovogodišnja sajamska priredba Info održava se pod pokroviteljstvom Povjerenstva za internetizaciju Vlade Republike Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Česi prijete »sedmicom« u Poljudu </p>
<p>»Česi govore da smo mi poput Bugara i da nam mogu zabiti kao i njima sedam pogodaka, za našu momčad je pozitivan motiv. Nitko ne smije omalovažavati hrvatske nogometaše, ni ovu reprezentaciju. Dovoljno smo iskusni da možemo u ove dvije utakmice izboriti Europsko prvenstvo«, veli hrvatski izbornik Martin Novoselac </p>
<p>SPLIT, 9. studenoga</p>
<p> - U prvom kvalifikacijskom ogledu za plasman na EP mladih nogometaša, u subotu na Poljudu s početkom u 17.30 sati, mlada reprezentacija Hrvatske protiv Češke očekuje bilo kakvu pobjedu. Naši su nogometaši uvjereni da tri dana kasnije u Teplicama mogu odigrati neodlučeno i plasirati se na Europsko prvenstvo nogometaša do 21 godine. </p>
<p> Izbornik Martin Novoselac uoči utakmice ima tek minimalne dvojbe, uglavnom se odnose na napadače. Naime, Ivica Olić, u ovom trenutku najubojitiji hrvatski napadač ima poteškoća sa zadnjom ložom te će se pričekati do same utakmice i odlučiti hoće li nastupiti. Ne bude li Olić spreman zaigrati će Bjelanović. Izbornik Novoselac kaže: </p>
<p>- Olić na posljednjim treninzima nije išao punom snagom, a ovakve utakmice moraju igrati samo zdravi igrači, sposobni pružiti maksimum. Nije ni važno tko će startati, već kako ćemo završiti ovu utakmicu. Svi, baš svi, se moraju podrediti momčadi, bez iznimke. Zadovoljan bih bio i s minimalnom pobjedom. A to što Česi govore da smo mi poput Bugara i da nam mogu zabiti kao i njima sedam pogodaka za našu momčad je pozitivan motiv. Nitko ne smije omalovažavati hrvatske nogometaše, ni ovu reprezentaciju. Dovoljno smo iskusni da možemo u ove dvije utakmice izboriti Europsko prvenstvo. Primarno je da svi igrači pruže svoj maksimum. </p>
<p> Hrvatska će najvjerojatnije, ako se Olić oporavi, istrčati u sastavu: Pletikosa - Vuković, Vranješ, Neretljak - Sabolčki, Andrić, Bošnjak, Šerić - Olić, Bilić - Deranja. Češka reprezentacija bi trebala zaigrati u sistemu 4-4-2, a vjerojatno će na Poljud započeti utakmicu ovi nogometaši: J. Drobny - Jiranek, Kubica, V. Drobny, Horak - Zelenka, Kobylik, Verišek, Skacel - Vachoušek, Kaufman. Za našu mladu selekciju nastupiti će najbolji hrvatski vratar Stipe Pletikosa, koji je za ove dvije utakmice prebačen iz najbolje momčadi, kao i Vranješ i Olić. Sve u želji da bi se sa što jačim sastavom pokušalo osigurati nastup na EP.</p>
<p>Prije dvije godine na Poljudu su naši reprezentativci do 21 godine igrajući protiv Portugala (3-0) osigurali put u Slovačku na EP. Pletikosa, je tada bio jedan od boljih među »vatrenima». </p>
<p>Naš vratar se prisjeća: </p>
<p>- Portugalci su bili jaka reprezentacija, baš kao i sada Česi. Atmosfera na stadionu je bila izvaredna i publika nam je pomogla izbaciti Portugalce. Nadam se da će nam pomoći i protiv Čeha, a bio bih zadovoljan i s minimalnom pobjedom. Znam da su Česi dobri, ali i mi smo...</p>
<p>Češka reprezentacija je u ovom ciklusu pobijedila Bugare sa čak 7-0, a istim rezultatom je porazila u prijateljskom ogledu i Belgiju. Opasna je u protunapadima, te su naši i uvježbavali na trenigu blokiranje njihovih protuudara. No, sigurno nisu Česi bez mana i nedostataka, pa je i Ante Šerić, član talijanskog prvoligaša Verone, o dvobojima s Česima istakao: </p>
<p>- Posebne su ove utakmice, moramo pružiti maksimum, koncentriramo se da mi odigramo najbolje što možemo. Iako su Česi dobri ne trebamo mi previše misliti kako oni igraju, već im se nametnuti od početka. Ne trebamo ih se plašiti, nismo ni mi loši, a i iskusni smo...</p>
<p> Organizatori dvoboja imaju problema kako smjestiti sve najavljene goste u »A« ložu. Naime, skauti nekolicine najboljih europskih klubova (Inter, Barcelona, Ajax, Milan, Werder...) najavili su dolazak u Split. Utakmicu Hrvatska Češka sudi Gonzales Iturralde iz Španjolse, a pomoćnici su mu sunarodnjaci Alonso Guerrero i Villate Lopez, dok je delegat Michael Pralong iz Švicarske.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Zašto Tunižani nisu došli na Svjetsko prvenstvo?«</p>
<p>Nakon Mediteranskih igara sam govorio da Jotovljev dopinški nalaz nije ispravan. Sada sam još uvjereniji da je u Tunisu bilo nekakvih makinacija, kaže Čavka</p>
<p>SPLIT, 9. studenoga</p>
<p> - Nikola Pešalov, Bugarin s hrvatskom putovnicom, osvojio je na Svjetskom prvenstvu u dizanju utega u Turskoj srebrnu medalju u trzaju, ali zbog ozljede (istegnuće mišića) nije nastupio u izbačaju, pa samim tim nije konkurirao za medalju u kombinaciji. </p>
<p>- Ozljeda butnog mišića ga je spriječila da pokaže kako je najbolji svjetski dizač utega. Ozlijedio se dva tjedna prije ovog Svjetskog prvenstva i nije trenirao. Pokušao je zaliječiti ozljedu, ali kako nije smio uzimati lijekove, na SP je došao nezaliječen. Nije uspio dignut svoj najbolji rezultat, a nije mogao ni nastupiti u izbačaju. Šteta, no sada je najvažnije za njega da se oporavi, objasnio je izbornik Boško Čavka.</p>
<p>Pešalov će sljedećeg tjedna doputovati u Hrvatsku jer mora potpisati ugovor o stipendiranju s Hrvatskim olimpijskim odborom. O budućim natjecanjima Nikole Pešalova Čavka je rekao:</p>
<p>- Evo, do sada je osvojio 13 medalja za Hrvatsku. Očekivao sam da ćemo u Turskoj osvojiti i 15, no što je, tu je. Nakon što se Pešalov oporavi započet će pripreme za Europsko prvenstvo koje se održava u travnju sljedeće godine. Uvjeren sam da će na Europskom prvenstvu pokazati da je najbolji svjetski dizač utega. </p>
<p>Hrvatskoj reprezentaciji u Turskoj nije mogao pomoći i Joto Jotov, Bugarin s hrvatskom putovnicom, koji je zbog nalaza dopinške kontrole na Mediteranskim igrama u Tunisu suspendiran na dvije godine. Podsjetimo, Jotov je na Mediteranskim igrama osvojio zlato, a nakon dopinškog nalaza zlatom se okitio Tunižanin. Kako Tunižani u Tursku uopće nisu doputovali, Čavka kaže:</p>
<p>- Nakon Mediteranskih igara sam govorio da Jotovljev dopinški nalaz nije ispravan. Sumnjao sam u istinitost nalaza, a sada nakon što na SP u Tursku nisu doputovali Tunižani, još sam uvjereniji da je bilo nekakvih makinacija. Skrenut ćemo pažnju Svjetskoj dizačkoj organizaciji i pokušati ih uvjeriti da Jotov nije bio dopingiran. Znam da to neće biti lako jer nismo odmah reagirali. Zamislite, Tunižani nisu došli na SP, a nastupili su prije dva mjeseca na Mediteranskim igrama. Kao da su Mediteranske igre veće natjecanje od Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Metković Jambo traži prve bodove u Izraelu</p>
<p>Metkovska momčad obećaje kako će sve napraviti da protiv Hapoela izbori potrebne bodove, kako bi stigli do četvrtfinala Lige prvaka</p>
<p>TEL AVIV, 9. studenoga</p>
<p> - Vrate li se rukometaši Metković Jamba neokrznuti iz Izraela, iz subotnjeg dvoboja 1. kola skupine B Lige prvaka protiv domaćeg Hapoela, bit će to velik poticaj uoči predstojećih nastupa protiv Šveđana i Norvežana. Metkovci već u prvom okršaju žele dva boda, kako bi jednostavnije stigli na prvo mjesto koje vodi u četvrtfinale Lige prvaka.</p>
<p>No, ne misle da će lako doći do pobjede u subotu u Tel Avivu protiv Hapoela, u kojoj igra većina reprezentativaca Izraela i koju vodi naš trener Dubravko Bilić. Nekadašnji vratar bio je svojedobno i u Metkoviću, ali se ozlijedio, pa je taj angažman propao. Hoće li upravo on prirediti kakvo iznenađenje svojim zemljacima, ostaje otvoreno pitanje, ali se igrači trenera Šprlje ni toga ne boje.</p>
<p>- Igrat ćemo kako smo naučili i dati sve od sebe da poboijedimo. Ne bojimo se ničega, pružit ćemo odgovor na svaki njihov izazov i očekujem dva boda, kaže Ivano Balić, ovosezonsko pojačanje metkovske momčadi.</p>
<p>Metkovci su sretno stigli u Tel Aviv. Tamo su odradili trening na kojemu je bio i Slavko Goluža. Izdržao je napore i potom terapiju, pa će kapetan Metkovića sigurno predvoditi svoju momčad. Nažalost, od nastupa Blaženka Lackovića u metkovskoj momčadi neće biti ništa. Upravo kad je odlazio u Izrael trebao se javiti disciplinskoj komisiji Zagreba, ali to Lacković nije napravio.</p>
<p>Na klupi neće biti Ivice Obrvana koji je s obzirom na važnost nastupa kluba i predstavljanja hrvatskog rukometa očekivao novo pomilovanje, ali ga nije dočekao. Maria Bjeliša, koji je ostao u Metkoviću, zamijenit će mladi Nikica Lovrić, ali će veći dio tereta pasti na iskusna leđa Nenada Kljaića i u obrani i napadu. Utakmica će početi u subotu u 16.30 sati po srednjoeuropskom vremenu. Sudit će Serbu i Dobre iz Rumunjske, a dvorana može primiti do 3000 gledatelja.</p>
<p>P. Ja.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Robert Jarni poput Jozićevog »kviska«</p>
<p>U subotu u Seoulu u 11 sati po srednjoeuropskom vremenu šarolika će hrvatska nogometna reprezentacija pred 64.677 gledatelja na otvorenju novog stadiona odmjeriti snage s najboljom vrstom Republike Koreje u prvoj utakmici mini-turneje</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Od tri hrvatska nogometna izbornika, koji se u subotu »predstavljaju svijetu« (Jozić, Blažević, Barić), u najkomfornijoj je situaciji Mirko Jozić, s obzirom da je jedini od spomenutih mu kolega osigurao nastup na SP. Jest, neće mu baš biti svejedno kako će proći šarolika kompozicija koju je poveo na mini-turenju u daleku Republiku Koreju. A neće biti svejedno ni hrvatskim prijateljima nogometa, jer nije baš da smo neosjetljivi na nastup reprezentacije, tko god igrao za nju.</p>
<p> Postoje još neki razlozi zbog kojih valja brinuti o konačnome ishodu. Hrvatskim je nogometašima, naime, kao sudionicima SP ukazana izuzetna čast da u oba svoja nastupa protiv izabrane vrste domaćina budu sudionici otvorenja novih stadiona. Najprije u subotu u 19 sati po lakalnom vremenu (11 sati po srednjeeuropskom) u Seoulu, te tri dana kasnije u Gwangjuu. Za utakmicu u Seoulu rasprodane su sve ulaznice, a kapacitet stadiona je 64.677 sjedećih mjesta.</p>
<p> Zorislav Srebrić, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, pobrinuo se da i u Seoulu bude svakodnevno dostupan i na usluzi, što uz današnju tehniku nije neobično. Prvo što je učinio jest da pribavi mobitel s korejskim brojem, tako da smo ga kontaktirali upravo kad je u Zagrebu odzvanjalo podne. U istom je trenutku završavao večernji trening na kojemu je Jozić ustvrdio kako su sve raspoložive snage spremne i nabrušene za subotnji nastup. Svih 17 igrača dobit će svojih »barem pet minuta nastupa«.</p>
<p> S naglaskom da se na dan utakmice, poput »kviska« očekuje dolazak Roberta Jarnija. Njemu je namijenjeno barem jedno poluvrijeme. Time će s jedne strane Jozić udobrovoljiti domaćine, koji su ipak očekivali veći broj igrača iz kategorije »vatrenih«. Osim toga, Jarni je još nedodirljiv na svojoj poziciji i kao takav vrlo potreban u nakani da hrvatska reprezentacija u obje korejske utakmice postigne što bolji rezultat. Po mogućnosti - pobjedu.</p>
<p> A do pobjede očito baš i neće biti lako doći, jer domaći su, kako nam je pripomenuo Srebrić, posebno mobilizirani za tu utakmicu. Prije tri dana, naime, Senegal je sa 1-0 pobjedom šokirao Republiku Koreju u trenutku kad je sve bilo pripremljeno za slavlje 42.256 gledatelja prigodom promocije novog stadiona u Seagwipu. Sad bi protiv Jozićevih izabranika trebalo uslijediti iskupljenje.</p>
<p> Ovom će prilikom debitirati Hrman i Šimunić od prve minute, te Petrić i Goran Brajković u nastavku. Utakmicu će početi Butina - Tokić; Živković, Šimunić - Šarić, Soldo, Agić, Hrman; Mumlek - Vlaović, Rapaić. U nastavku će tandem Balaban - Karić zamijeniti Vlaovića i Rapaića, a Jarniju će već netko napraviti mjesto.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cvitanović od ponedjeljka Dinamov</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Igor Cvitanović od ovoga je trenutka na raspolaganju Dinamovom treneru Iliji Lončareviću. Ovo su riječi klupskoga direktora Velimira Zajeca, koje je novinarima u ponedjeljak rano poslijepodne prenio sâm Lončarević.</p>
<p> Cvitanović bi, shodno tome, trebao zaigrati u »plavome« dresu u prvenstvenoj utakmici protiv Marsonije u Maksimiru za tjedan dana. No, hoće li doista i biti tako? Naime, konačni dogovor još nije postignut i Cvitanović još uvijek ima status tek potencijalnog Dinamovog pojačanja. Isto vrijedi i za Silvija Marića. Obojica i dalje »uredno« treniraju s prvom momčadi maksimirskoga kluba i čekaju konačno rješnje svoga statusa. Činjenica je, međutim, da su jednom nogom već prekoračili prag svlačionice, no ipak još nije do kraja izvjesno hoće li doista i zaigrati u Dinamovom dresu. Na upit o eventualnim pomacima u pregovorima, obojica odgovaraju identično - »načelno smo se dogovorili, ali još trebamo riješiti neke detalje«.</p>
<p> Upravo su ovako odgovarali i u petak prijepodne. Cvitanović se nakon treninga sastao sa Zajecovim asistentom Marijanom Vlakom. Iako su mnogi očekivali da će ovaj sastanak biti i konačna potvrda Cvitanovićevoga povratka u Dinamo, ipak nije bilo tako.</p>
<p> - Sve ćemo definirati u ponedjeljak i tada ćemo donijeti konačnu odluku - da ili ne. U ovome je trenutku bliže da, nego ne, rekao je Cvitanović.</p>
<p> Marićev je slučaj, pak, prolongiran za dodatnih tjedan dana.</p>
<p> - Za tjedan dana ćemo sve znati, ali načelno smo se dogovorili. Za registraciju nam je još potrebno i »zeleno svjetlo« Uefe, naglasio je Marić.</p>
<p> No, Marićev izlazak na travnjak se, za razliku od Cvitanovića, očekuje tek u proljetnom dijelu sezone.</p>
<p> Sam Cvitanović bi svoju premijeru ove sezone u Dinamovoj majici mogao imati u ponedjeljak. Dinamo će, naime, tada odigrati prijateljsku utakmicu u Sigetu protiv Hrvatskoga dragovoljca (14.30 sati)...</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević: Zamolit ću policiju da uhiti Roya Keanea</p>
<p>Osim dvoboja Irska - Iran (19 sati), u subotu igraju Austrija - Turska (20.30), Slovenija - Rumunjska (19), Ukrajina - Njemačka (18), te Belgija - Češka (20.15)/ Izbornik Irana Ćiro Blažević i izbornik Austrije Otto Barić optimisti </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Deset reprezentacija koje su još uvijek u igri za odlazak na nogometno svjetsko prvenstvo koje će se u lipnju održati u Japanu i Južnoj Koreji u subotu će morati pokazati sve najbolje što znaju kako bi došli na skup najboljih svjetskih reprezentacija. Naime, u subotu su na rasporedu prve utakmice dodatnih kvalifikacija za devet europskih zemalja, te Iran, kao trećeplasiranu reprezentaciju azijskih kvalifikacija.</p>
<p>Dvoboj u Dublinu između Irske i Irana bit će zanimljiv ljubiteljima nogometa u Hrvatskoj i stoga što će na klupi iranske reprezentacije biti nekadašnji hrvatski izbornik Miroslav Blažević. Iranci su u Dublin stigli u četvrtak i dočekalo ih je tradicionalno vrijeme za Irsku. Hladnoća i jaka kiša sigurno nisu uvjeti na koje su Blaževićevi izabranici navikli i to bi im, uz vrlo jak sastav Irske, mogao biti dodatni problem u subotu navečer na Lansdowne Roadu. Zbog velike hladnoće u Dublinu, Iranci su nakon treninga u petak odmah otišli igračima kupiti štrample za subotnji dvoboj.</p>
<p>U sastavu Irske naći će se i kapetan Roy keane, koji zbog ozljede posljednjih nekoliko tjedana nije igrao za Manchester United, a upravo je on igrač kojega se naš stručnjak najviše pribojava.</p>
<p>- Pitate me kako zaustaviti Roya Keanea? Pa, rješenje je da zamolim policiju da ga uhiti. To je jedino što mogu napraviti. Ne samo da je Keane sjajan organizator koji upravlja igrom irske vrste, već i nadahnjuje svoje suigrače, rekao je Blažević.</p>
<p>Irci se također nadaju kako će u dvobojima protiv Irana napokon prekinuti niz neuspjeha u odlučujućim utakmicama. Podsjetimo, iako su posljednji put u službenoj utakmici izgubili još 4. rujna protiv Hrvatske u Zagrebu, Europsko prvenstvo im je izmaklo u dodatnim kvalifikacijama (1-1 i 0-0 protiv Turske), a u kvalifikacijskoj skupini za SP imali su jake Portugal i Nizozemsku, te su opet ostali neporaženi. </p>
<p>Još jedan Hrvat će u subotu krenuti u bitku za odlazak na SP. Naravno, radi se o Otti Bariću, izborniku reprezentacije Austrije, koji će u dva dvoboja pokušati nadvisiti kvalitetno jačeg protivnika, Tursku. Nažalost, u subotu neće moći računati niti na Ivicu Vastića koji ima tri žuta kartona.</p>
<p>Velikih problema uoči dvoboja s Rumunjskom ima i slovenski izbornik Srečko Katanec. U dvije najvažnije utakmice u povijesti slovenskog nogometa, koje bi ih prvi put mogle odvesti na SP Katanec će ući bez najboljeg napadača Zlatka Zahoviča, te sjajnog obrambenog igrača Aleksandera Knavsa. Zbog toga Rumunji u Ljubljanu dolaze iznimno samouvjereni, te obećaju pobjedu već za Bežigradom. No, i Slovenci imaju svojih aduta. Tako Katanec kaže da je Gheorghe Hagi premlad za izbornika, te da bi ovako stresne utakmice mogle biti preveliki teret za njega.</p>
<p> l Raspored dodatnih kvalifikacija,</p>
<p>KIJEV: Ukrajina - Njemačka (18 sati) (Ukrajina: Reva, Lužnji, Vaščuk, Holovko, Nesmačni, Husin, Popov, Parfionov, Zubov, Ševčenko, Rebrov; Njemačka: Kahn, Rehmer, Nowotny, Wörns, Schneider, Hamann, Ramelow, Ziege, Ricken, Ballack, Zickler), DUBLIN: Irska - Iran (19) (Irska: Given, Finnan, Breen, Staunton, Harte, McAteer, Roy Keane, Holland, Kilbane, Quinn, Rob. Keane; Iran: Mirzapour, Golmohammadi, Rezei, Peyrovani, Mahdavikia, Nikbaht, Bagheri, Minavand, Karimi, Daei) LJUBLJANA: Slovenija - Rumunjska (19) (Slovenija: Simeunovič, Vugdalič, Galič, Milinovič, Karič, Novak, A. Čeh, Pavlin, Aćimović, Rudonja, Osterc; Rumunjska: Lobont, Contra, Miu, G. Popescu, Chivu, Sabau, Ghioane, Munteanu, Mutu, Ilie, Niculae), BRUXELLES: Belgija - Češka (20.15) (Belgija: De Vlieger, Deflandre, Van Meir, Clement, Simons, Vermant, Walem, Goor, Van Kerckhoven, Verheyen, Sonck; Češka: Srniček, Grygera, Novotny, Repka, Jankulovski, Poborsky, Jarošik, Hašek, Nedved, Šmicer, Baroš), BEČ: Austrija - Turska (20.30) (Austrija: Wohlfahrt, Hiden, Winklhofer, Golemac, Herzog, Bauer, Flögel, Cerny, Lexa, Haas, Wallner; Turska: Reçber, Özalan, Asik, Akyel, Erçan, Havutcu, Kerimoglu, Bastürk, Yalçin, Sükür, Erdem).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tri kandidata za dva mjesta</p>
<p>Argentina je u predzadnjem kolu svladala Peru 2-0, a Venezuela je četvrtu uzastopnu pobjedu dohvatila protiv Paragvaja (3-1) / Nastup na SP već su osigurali Argentina, Ekvador i Paragvaj, a uoči zadnjeg, 18. kola, kandidati za četvrto i peto mjesto (petoplasirani igra dodatne kvalifikacije protiv Australije) su Brazil, Urugvaj i Kolumbija</p>
<p>BUENOS AIRES, 9. studenoga</p>
<p> - Nogometna reprezentacija Argentine nastavila je svoj pobjednički niz u južnoameričkim kvalifikacijama za odlazak na SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji. Argentinci su u predzadnjem, 17. kolu, svladali Peru 2-0 (0-0) i tako upisali svoju 13. pobjedu, uz tri neodlučena rezultata i samo jedan poraz.</p>
<p> Nakon razočaravajućih prvih 45 minuta, domaćini su u nastavku ubacili u »višu brzinu«. Utakmicu u kojoj su gosti dočekali kraj bez isključenih napadača Clauda Pizarra i izbornika Julia Cesara Uribe, odlučili su zgodicima Walter Samuel (47. minuta) i Claudio Lopez (80.).</p>
<p>U San Cristobalu je Venezuela pred 30.000 gledatelja svladala Paragvaj 3-1 (3-1), nastavivši tako svoju začuđujuću transformaciju. Nakon 11 početnih poraza i 40 primljenih pogodaka, Venezuela je nanizala i četvrtu pobjedu, no ti su uspjesi došli prekasno za plasman među prvih pet reprezentacija. Posljednja žrtva bio je nemotivirani Paragvaj, koji je nakon posrtanja Brazila i neodlučenog ishoda Urugvaja i prije utakmice osigurao plasman na SP. Sve je bilo odlučeno u prvome poluvremenu, u kojem je domaćin odličnu igru začinio s tri pogotka. Strijelci: 1-0 Moran (1.), 2-0 Noriega (22.), 2-1 Arce (28., 11m), 3-1 Gonzalez (40.).</p>
<p> l Redoslijed: Argentina 42 boda, Paragvaj i Ekvador po 30, Brazil 27, Urugvaj 26, Kolumbija 24, Bolivija 17, Venezuela 16, Peru 15, Čile 11 bodova.</p>
<p>Raspored posljednjeg, 18. kola (13. studenoga): Urugvaj - Argentina, Brazil - Venezuela, Paragvaj - Kolumbija, Čile - Ekvador, Peru - Bolivija.</p>
<p> l Prve četiri reprezentacije osiguravaju izravan plasman na SP, dok će petoplasirana momčad igrati dodatne kvalifikacije (dvije utakmice) protiv Australije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Japanci poručuju: SP može početi</p>
<p>TOKIO, 9. studenoga</p>
<p> - Svjetsko nogometno prvenstvo, barem onaj dio koji se održava u Japanu, može po spremnosti organizatora početi već sutradan, izjavilo je četveročlano izaslanstvo Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) nakon posjeta borilišta. </p>
<p>»Prije tri godine stadioni su tek bili na nacrtima. Danas Japan ima deset veličanstvenih stadiona i mogu reći da su to najljepša borilišta u povijesti SP-a. Što je možda i najvažnije, na tim stadionima neće biti prazne sjedalice jer će sve karte biti prodane«, kazao je dopredsjednik Fife Antonio Matarrese. </p>
<p>Inspekcija Fife došla je u Japan u nedjelju, a do četvrtka je provjerila infrastrukturu.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Teški izgledi za Idoru Hegel</p>
<p>Bjelorus Sergej Davidov pobjednik je 34. međunarodnog natjecanja u umjetničkom klizanju »Zlatna Pirueta Zagreba«, ujedno i posljednjeg kvalifikacijskog natjecanja za ZOI 2002. godine</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Jednakopravna komponenta svake ljudske djelatnosti je i ona - psihološka. To u sportu posebno dolazi do izražaja, jer se odražava u rezultatu. Ta komponenta je igrala i važnu ulogu u nastupu naše najbolje klizačice Idore Hegel u njenom pokušaju da se kvalificira za Zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityju. Po njenom običaju presudna kombinacija došla je prije pogodne pripreme, a osjetljiva kombinacija sa riskantnim trostrukim »lutzom« nije uspjela, jer se u nju nije, zapravo, ni vjerovalo. Nažalost, kombinacija u obaveznom sastavu igra presudnu ulogu, posebno ako klizači nemaju »zaštitu« svoje pripadnosti: ako nisu, na primjer, Amerikanka ili Kanađanka. To posebno vrijedi kada su protivnice veoma izjednačene kao što je to bio slučaj u ovim presudnim obaveznim sastavima. Tako je, na primjer, Izraelka Darya Zuravicky, trenutačno zadnja s mogućnosti plasmana na OI dobila samo minimalno bolje ocjene od Hegel, ali je čak osam mjesta bolje plasirana od nje.</p>
<p> Zbog tih minimalnih bodovnih razlika kod pojedinih sudaca, unatoč velikom zaostatku u plasmanu, to se može ne samo teoretski nego i praktički nadoknaditi osjetno boljim plasmanom u slobodnim sastavima. Naizgled to je nemoguće, ali kod ovakve izjednačenosti u ocjenama ipak su mogući veliki pomaci. To bi sada trebalo iskoristiti, ali bi za to bila potrebna i velika smirenost u nastupu Idore Hegel, što je u sadašnjoj atmosferi u Sportskom domu teško izvedivo.</p>
<p> l Trenutačni poredak klizačica je sljedeći: 1. Currie (Kan) 0.5; 2. Lautova (Aut) 1.0; 3. Zhang (Aus) 1.5; 4. Drei (Fin) 2.0; 5. Wojtala (Polj) 2.5... ; 6. Corwin (SAD) 3.0; 7. Kopač (Slo) 3.5; 8. Jones (V. Br) 4.0; 9. Na Park (Kor) 4.5; 10. Zuravicky (Izr) 5.0... 18. Hegel (HRV) 9.0.</p>
<p>Po običaju originalni ples na zadani ritam (ovaj put veoma široko zamišljen, južnoamerički ritam) nije promijenio ništa bitno. Oni parovi koji se bore za odlazak na OI pomalo su favorizirani. Znajući običaj da se u ocjenjivanju plesa veoma malo što mijenja, od šest kandidata za OI pet ih je gotovo već sigurnih: Poljaci Nowak - Kolašinski, Švicarci brat i sestra Hugentobler, Britanci Humphreys - Baranov, Česi Kovalova - Szurman, Azarbajdžanci Frazer - Lukanin, te na osmom mjestu Kinezi Xianming Cao - Weina Zhang, čije mjesto ugrožavaju Koreanci Wang - Gun Lee.</p>
<p>Ono što su ostali dužni parovi (osim Abitbol - Bernardis) i sve klizačice, nadoknadili su klizači sa svojim slobodnim sastavima. Pri tome su Davidov, Dmitrenko i Van der Perren, pa i Šmerkin i Murvanidze bili doista na svjetskoj razini u svakom pogledu, i u sportskim teškoćama i u izvedbi odnosno umjetničkom dojmu. Dok se to i očekivalo za malog Sergeja Davidova, apsolutno kompletnog klizača-umjetnika, nije se očekivalo da Dmitrenko, koji je posljednjih godina bio u krizi, bude tako cjelovito dobar. Nažalost, suci su ga očito podcijenili. Šteta što je taj vrhunac ovogodišnje Zlate piruete došao dan prerano.</p>
<p> l Konačni poredak klizača: 1. Davidov (Bje) 1.5; 2. Van der Perren (Bel) 3.0, 3. Murvanidze (Gru) 5.0; 4. Dmitrenko (Ukr) 6.5; 5. Šmerkin (Izr) 8.5... ; 6. Dillon SAD) 10.0; 7. Stiller (Švedska) 12.5; 9. Wirtz (Kanada) 13.5; 9. Dolfini (Italija) 14.0 od 27 klizača. </p>
<p>Davidov, Van der Perren, Murvanidze, Šmerkin, Stiller i Dolfini kvalificirali su se za OI.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sesar pakira kofere</p>
<p>Josip Sesar ne trenira s prvom momčadi, osluškuje pozive menedžera Capicchionija, kao uostalom i uprava Cibone / Jedno je sigurno - Sesara više nećemo gledati u Ciboni</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Više nema nikakve mogućnosti da će Cibona i Josip Sesar postići dogovor za daljnju suradnju. Josip Sesar više ne trenira s prvom momčadi, koja se nakon poraza u Beogradu sprema za novi okršaj u Goodyear ligi, u nedjelju će u goste Zadru.</p>
<p>Iako je Neven Spahija za Vjesnik prvi puta otvoreno progovorio o svim problemima vezanim uz Josipa Sesara, ovaj nije želio to posebno komentirati, uz jednu opasku:</p>
<p> - Hvala Spahiji što me je usporedio s Draženom Petrovićem, ali mislim da sam još jako, jako daleko od njega. No, tješi me to što je Spahija još dalje od Ricka Adelmana, »bocnuo« je Sesar.</p>
<p>I ova izjava dovoljno će jasno sugerirati da suživot ove dvojice pod »tornjem« više nije moguć. Svjesni su toga i klubu. Tako Mihovil Nakić, sportski direktor, kaže:</p>
<p>- U kontaktu smo sa Sesarovim menedžerom Lucianom Capicchionijem i traže se opcije, no zasad nema ništa konkretno, veli Nakić.</p>
<p>Josip Sesar pokušao je otići iz Cibone i ovoga ljeta, no odšteta od 500.000 dolara bila je preveliki uteg za bijeg preko granice. No, Cibona je sad u drukčijoj situaciji, trener je Sesara označio kao »bolesno tkivo« momčadi i kao takvog uputno ga je prodati i uz smanjenu odštetu. Najlošija je opcija po kojoj se Sesara ne bi uspjelo sad prodati i on bi do kraja sezone samostalno trenirao. Naime, Sesaru na ljeto ističe ugovor sa Cibonom i on bi mogao u novi klub bez centa odštete, što bi za Cibonu bio, naravno, loš posao.</p>
<p>Zacijelo je ideja direktora kluba Bože Miličevića bila da se sa Sesarom ove sezone produži ugovor, kako bi i sljedećeg ljeta za njega bilo moguće dobiti odštetu. No, iskrsnuo je problem i požar treba što hitnije ugasiti.</p>
<p>S obzirom na ponašanje tržišta u Europi, Josip Sesar bi za cjelokupni transfer mogao dobiti najviše 500.000 dolara. Uključujući odštetu Ciboni i novac za svoje usluge. Naravno, ta će se svota rastezati u sljedećim danima između Josipa Sesara, Cibone i novog, potencijalnog poslodavca.</p>
<p>Luciano Capicchioni jedan je od najboljih europskih menedžera i zacijelo će za svog klijenta pronaći zanimljiv klub. Iako mu je reputacija i te kako narušena, za Josipa Sesara još uvijek postoji dovoljno interesenata, poglavito kad ga mogu dobiti za znatno manje novaca nego prije samo dva mjeseca.</p>
<p>Za to vrijeme, Neven Spahija, Cibonin trener pokušava momčad izvući iz male krize. Koliko je uspio vidjet će se u nedjelju u Zadru, gdje Cibona odlazi na okršaj klubu koji je, čini se, u još većim problemima od »cibosa«. Na taj put će Spahija možda morati i bez Reggiea Freemana, koji je u Beogradu igrao pod blokadom i kad su popustili lijekovi, desno rame u Ciboninog braniča ne izgleda najbolje.</p>
<p>U Ciboni su svjesni da će odlaskom Sesara na igračkom popisu dobiti mogućnost za angažiranjem novog košarkaša. Otvoriti će i dio proračuna; osim što se očekuje novac od Sesarove odštete, igraču se neće isplatiti dogovoren iznos za ovu sezonu. Sve to trebalo bi biti dovoljno za angažiranje jednog centra.</p>
<p>Naime, situacija s pojavljivanjem Stojka Vrankovića na parketu sve više izgleda kao nemoguća misija, a procjena ključnih ljudi u klubu jest da se igračkom popisu treba dodati i četvrti centar u rotaciji. Ipak, to i neće biti tako lako izvesti. Naime, Cibona već ima dva Amerikanca u sastavu i novi igrač iz SAD ne dolazi u obzir kao pojačanje, jer samo dva neeuropljana mogu igrati u Euroligi. Profil igrača koji bi trebao Ciboni, ne kao starter, već kao pričuvni centar trebao bi igrati leđima košu, a ne izvlačiti se na šut poput Bowmana ili Okunskog. Cibona za sada dubinsku igru u reketu ima jedino s Prkačinom i to je mjesto u momčadi na kojem se osjeća taktički nedostatak. No, takvi igrači u pravilu su vrlo skupi, a ako nisu Amerikanci i vrlo rijetki. Ako su slobodni.</p>
<p>Situacija će se riješiti skoro, poglavito zbog pogleda na euroligašku tablicu koja je Cibonu stavila na sedmo mjesto skupine D.</p>
<p>- No, još uvijek nismo kiksali, ima još devet kola za igrati, treba pobjeđivati doma i vani dobiti dvije utakmice, procjena je Nevena Spahije.</p>
<p>Ako je Oostende jedna moguća gostujuća pobjeda, novi uspjeh klub iz Savske u gostima može tražiti kod Tau Ceramice, AEK-a ili ASVEL-a. Neće biti lako.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zadarska agonija se nastavlja</p>
<p>»Odigrali smo iznimno slabo, podbacili u svim elementima igre te smo tako i nadigrani od kvalitetnog suparnika. Ne boli me toliko ovaj poraz koliko način na kojeg smo ga doživjeli«, kazao je trener Zadra Petar Popović nakon 73-90 poraza protiv CSKA</p>
<p>ZADAR, 9. studenoga</p>
<p> - Agoniji u Jazinama izgleda nema kraja, potvrdio je to i najnoviji poraz košarkaša Zadra protiv CSKA 90 - 73 u petom kolu Eurolige.</p>
<p>Teško je nabrojiti sve slabosti koje je u ogledu s Rusima iskazala momčad Petra Popovića kojem se izgleda približio kraj vladavine u Jazinama. Ili nam se barem tako čini obzirom da iz klupskoga vodstva nema reakcije iako je brod sa sedam rupa, odnosno poraza, nagnut previše. </p>
<p>- Odigrali smo iznimno slabo, podbacili u svim elementima igre te smo tako i nadigrani od kvalitetnog suparnika. Ne boli me toliko ovaj poraz koliko način na kojeg smo ga doživjeli, kazao je Popović nakon utakmice.</p>
<p>Točna dijagnoza, ali Popović nikako ne uspijeva pronaći pravi lijek, jer ovo nije prvi put da Zadar nikakvim pristupom igri gubi bodove i ugled koji je godinama uživao u košarkaškoj Europi.</p>
<p>Jedina svjetla točka u tami zadarskoga tunela je Davor Marcelić koji je nakon dvoboja s Gordanom Giričekom, nositeljem igre CSKA te Mirsadom Turkçanom izgledao kao iscijeđeni limun. Smije li se toliko zadataka svaljivati na jednog igrača koji ne može sam protiv svih. A tako je bilo u većem dijelu utakmice. Izdali su ga suigrači. Tako ne ide niti se može nadati pobjedi. Rekonstrukcija igre i razmišljanja nužno su potrebni zadarskoj momčadi. </p>
<p>- Moramo se što prije složiti kao momčad, a što je još važnije u svojim glavama, zaključio je Tomislav Ružić koji je barem iskren.</p>
<p>Tko će takvo razmišljanje i iskrenost usaditi u glavu umišljenog Amerikanca Rumeala Robinsona koji se još jednom predstavio igrom bez igre. Nitko više ne može tvrditi kako Robinson bira uloge odnosno utakmice u kojima nastoji stvoriti što bolji dojam o sebi, manje o momčadi. Međutim, ovoga puta nije ni u tome uspio, svega 27 posto uspješnosti u šutu (4-15) govore o prolaznosti kvalitete bivšeg igrača s NBA scene.</p>
<p>Ako se misli zaustaviti crni niz netko bi morao staviti prst na čelo i zapitati se ima li smisla na ovakav način koračati Euroligom koja i nije takav bauk. Dokazuje to najbolje Krka iz Novoga Mesta koja je uspjela nadigrati Real i Panathinaikos. Uspjeli su jer izostanak kvalitete često pokrivaju radom svih 40 minuta utakmice. Onda je u pravu Tomislav Ružić koji je kazao kako je problem u glavama, jer jednom borbenom, angažiranom igrom nerijetko se mogu nadomjestiti razlike u kvaliteti. Pognute glave po završetku utakmice domaći su košarkaši priznali svoju nemoć, ali i ukazali na izostanak voljnog elementa da se nešto u njihovoj igri promijeni bez obzira što je CSKA imao gordog Gordana Giričeka ili pak Mirsada Turkçana i nekoliko igrača iz drugoga plana. </p>
<p>- Odigrali smo jednu kolektivnu utakmicu, nanizali treću pobjedu zaredom do koje smo došli zahvaljujući velikom broju laganih koševa koji su plod naših kontri i polukontri te udvajanja na centrima čime smo dobili prevlast pod košem. Eto toliko, kazao je Giriček na oproštaju od Jazina. Raščlamba kojoj se nema što dodati.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Optanti - otvoreno pitanje u odnosima Italije i Hrvatske</p>
<p>RIM, 9. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Po svemu sudeći, najspornije pitanje iz sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Italije i Hrvatske je još uvijek otvoreno. Prema pisanju tršćanskog Il Piccola postoje velike prepreke za potpisivanje sporazuma, dogovorenog za vrijeme sastanka na vrhu SEI-ja u Trstu 23. i 24. studenoga. </p>
<p>Pod pritiskom esula (optanata), zamjenik talijanskog premijera Gianfranco Fini tražit će da se u sporazum unese klauzula po kojoj oni imaju pravo na podnošenje zahtjeva za obeštećenje. Inače o tom pitanju nema suglasja u talijanskoj vladi. Da bi se ublažio bijes esula izazvan informacijama koje su procurile u medije o tome da su Italija i Hrvatska postigle dogovor, u Farnesini je 19. studenoga predviđen sastanak ministra vanjskih poslova Renata Ruggiera i predstavnika esula. </p>
<p>S. Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Britanski premijer Tony Blair u diplomatskoj ofenzivi</p>
<p>Blair poziva Busha da pomiri Izraelce i Palestince</p>
<p>Britanski premijer smatra da bi se pokretanjem srednjoistočnog mirovnog procesa dobila potpora umjerenih islamskih režima za vojnu akciju protiv talibana / Premda se očekivalo da Colin Powell ovih dana javno podupre stvaranje palestinske države, zasad do toga neće doći</p>
<p>LONDON, 9. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice) Sjedinjene Države trebale bi pokrenuti novu srednjoistočnu mirovnu inicijativu, te tako osigurati podršku umjerenih islamskih režima za vojnu akciju protiv talibana. To je osnovna poruka koju je Tony Blair uputio Georgeu Bushu, prilikom svog munjevitog posjeta Washintgonu. Britanski premijer boravio je u Sjedinjenim Državama u srijedu, da bi se već u četvrtak u Londonu sastao s jordanskim kraljem Abdullahom i pakistanskim predsjednikom Pervezom Musharrafom. Od terorističkog udara na Ameriku, pa do kraja ovog tjedna, on će se sresti s ukupno 59 svjetskih državnika.</p>
<p>Blairov posjet Washingtonu peta je njegova diplomatska misija od 11. rujna. On je pozvao Busha da čim prije pokrene akciju mirenja između Palestinaca i Izraelaca. London drži da Amerikancima u arapskom svijetu znatno škodi percepcija da su pristrani u korist Izraela. Stoga je Blair sugerirao Bushu da bi u novoj mirovnoj misiji Washington trebao pokazati veću objektivnost. </p>
<p>Britanski vladini izvori tvrdili su nakon susreta Bush-Blair kako Amerika razmatra mogućnost da američki državni tajnik Colin Powell predstojećeg vikenda javno podupre stvaranje palestinske države. No potom je izišlo na vidjelo da do Powellova govora, koji već dva mjeseca napeto čekaju mnogi u arapskom svijetu, zasad neće doći. To je samo jedan znak da se London i Washington počinju razilaziti u pristupu palestinskom pitanju. Bushova administracija smatra, naime, da je to pitanje opasno dovoditi u vezu s nedavnim terorističkim napadom na SAD.</p>
<p>Blair je u Washingtonu dao na znanje da se ne slaže s idejom pojedinih članova američke administracije da sadašnju vojnu akciju u Afganistanu valja proširiti na Irak. Britanija želi jamstva da se rat neće proširivati - barem ne bez čvrstih dokaza da je i Saddamov režim umiješan u udar od 11. rujna ili u kasniji bioterorizam. </p>
<p>No, o najvažnijem dijelu susreta Bush-Blair može se samo izdaleka nagađati. Neke su stvari toliko povjerljive, da se ostavljaju za upravo takve susrete u četiri oka. Tijekom Zaljevskog rata, primjerice, britanski premijer John Major saznao je točan datum kopnene ofenzive protiv Iraka tek prilikom posjeta Washingtonu i razgovora nasamo s tadašnjim američkim predsjednikom Georgeom Bushom. </p>
<p>Nakon Blairovog povratka u London izbilo je međutim na vidjelo da odnosi s Washingtonom nisu tako harmonični kako se dosad činilo. Dvije prijestolnice ne razilaze se samo oko Palestinaca i Iraka, nego i oko ratne strategije u Afganistanu. London smata da se njegov glas dovoljno ne čuje i ne uvažava na vojnom planu. Britanski ratni stratezi smatraju također da bi se Amerikanci trebali manje oslanjati na zračnu silu, te da bi na teren morali uputiti kopnene trupe. Britanija također smatra da Amerika nedovoljno pažnje posvećuje humanitarnoj i izbjegličkoj krizi u Afganistanu. </p>
<p>Nakon samo šest sati provedenih u Washingtonu, Blair se požurio kući. No čak i tijekom tako kratke odsutnosti - koliko je trebalo da britanski premijer dva put preleti Atlantik - na domaćem se planu dogodilo nekoliko mini-kriza. U jednoj od njih, ostavku je, zbog financijskih nepravilnosti, morao dati laburistički predsjedatelj regionalnog škotskog parlamenta Henry Mc Leish. To je jak udarac za laburiste u Škotskoj. Blairov golemi međunarodni angažman donosi mu sve manje političkih bodova kod kuće . List Daily Express napisao je ovih dana zlobno za Tonyja Blaira da je on »američki ministar vanjskih poslova, a ne britanski premijer«. Blairovi glasnogovornici ističu da je on od 11. rujna samo devet dana proveo izvan Britanije. No kriza u Afganistanu guta znatan dio njegova vremena, čak i kada je kod kuće fizički prisutan. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kwasniewski ublažava lustracijski zakon</p>
<p>VARŠAVA, 9. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Od promjene vlasti u Poljskoj nije prošlo još niti mjesec dana, a nova vlada ljevice i predsjednik Aleksander Kwasniewski pokrenuli su već postupak za temeljitu izmjenu lustracijskog zakona. Predložene promjene, koje su u četvrtak dobile podršku većine u Sejmu, izazvale su oštru kritiku oporbenih zastupnika. Oni predbacuju postkomunistima iz Saveza demokratske ljevice (SLD) da u prvom redu žele zaštititi dio političara SLD-a koji imaju lustracijske poteškoće.</p>
<p>Lustracijski postupci već se duže vrijeme vode, među ostalim, protiv bivšeg premijera iz redova postkomunista Jozefa Oleksyja, šefa parlamentarnog kluba SLD-a Jerzyja Jaskiernie te novoimenovanog šefa ureda premijera Mareka Wagnera. Pojedini procesi u kojima postoje osnovane sumnje da su osumnjičeni političari surađivali s nekadašnjim komunističkim tajnim službama i mnogo toga upućuje na njihovu djelatnost, traju i dulje od godinu dana. Sucima je često puta teško donijeti jednoznačnu presudu jer su iz arhiva nestali materijali koji bi mogli poslužiti kao čvrsti dokaz. </p>
<p>Prijedlog izmjene lustracijskog zakona koji je pripremio predsjednik Kwasniewski, a objeručke ga podržali vladajući postkomunisti, predviđa bitno ograničenje lustracije. Kwasniewski, naime, želi izuzeti iz lustracijskog postupka sve one koji su komunističkim tajnim službama slali obavještajne i kontraobavještajne podatke, što bi praktički značilo da bi lustracija prijetila samo onima koji su za zloglasnu tajnu policiju SB špijunirali svoje sugrađane. </p>
<p>Osim kritika na račun Kwasniewskog i SLD-a da predloženim promjenama žele zaštititi svoje stranačke kolege koji mogu imati štošta na savjesti, parlamentarna oporba predbacuje postkomunistima da su izašli s pitanjem lustracije već na prvom radnom zasjedanju parlamenta u situaciji kad državu i poljske građane muče nagomilani gospodarski problemi koje treba hitno početi rješavati, poput brzog rasta nezaposlenosti i očekivanog smanjivanja socijalnih prava.</p>
<p>Lustracijski su postupak prošli, među ostalima, i predsjednik Kwasniewski te bivši predsjednik Lech Walesa, a moraju mu se podvrgnuti svi visoki državni dužnosnici za koje lustracijski tužilac posumnja da su mogli zatajiti svoju suradnju s komunističkim tajnim službama.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Siromaštvo opasno za sigurnost svijeta </p>
<p>Svjetska banka priznaje da njeni tradicionalni recepti o uravnoteženim proračunima, zdravim valutama i slobodnoj trgovini nisu značajnije smanjili siromaštvo/ Slična, do jučer bogohulna razmišljanja među vodećim predstavnicima i institucijama svijeta bogatih, sve su češća poslije terorističkih napada na SAD 11. rujna </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - »U svoj retorici oko slobodne trgovine nešto je i zapadnog licemjerja, jer zapravo nismo spremni otvoriti naše granice robi iz siromašnih zemalja«. Donekle neočekivano priznanje izrekao je belgijski premijer Guy Verhofstadt. Upotpunjuje ga i izvještaj Svjetske banke koji također znatno odstupa od dosad prevladavajućeg mišljenja ekonomista da se siromaštvo najbolje može smanjiti poticanjem gospodarskog rasta - a rast da se može poticati jedino slobodnim i otvorenim tržištem.</p>
<p>Naime, u Izvješću o svjetskom razvoju Svjetska banka priznaje da njeni tradicionalni recepti o uravnoteženim proračunima, zdravim valutama i slobodnoj trgovini nisu uspjeli značajnije smanjiti siromaštvo. Zagovornici siromašnih zemalja najviše prigovaraju bogatima da ne provode ono što propovijedaju - slobodnu trgovinu, jer ograničavaju uvoz iz zemalja u razvoju.</p>
<p>Slična, do jučer bogohulna razmišljanja među vodećim predstavnicima i institucijama svijeta bogatih, sve su češća poslije 11. rujna i terorističkih napada na SAD. Neposredan povod im je petodnevni sastanak 142 članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO), koji je počeo u petak, u Dohi, glavnome gradu Katara. Mediji analiziraju zašto se u siromašnijim zemljama ružno misli o svijetu bogatih. Svjetska banka iznosi da čak i poslije desetljeća u kojem se raspalo socijalističko gospodarstvo, a trgovina i globalna ulaganja dosegla rekordne razine, čak 24 posto stanovnika svijeta životari s prihodima manjim od dolara dnevno. </p>
<p>Pritom, siromašnima se tumači kako se iz svojih nevolja mogu izvući marljivim radom. I propovijeda im se dogma o slobodnoj trgovini, a onda im se nametnu najviše uvozne takse upravo za proizvodnju koja zapošljava većinu siromašnih - poljoprivredu i zastarjelu industriju. Tako se prosječni radnik u siromašnim zemljama suočava s taksama otprilike dvaput većima od onih prosječnog radnika u bogatim zemljama. K tome, uvoz industrijskih proizvoda iz siromašnih zemalja - najčešće je to tekstil - ograničava se i kvotama, pa se ne dopvoljava uvoz preko određene količine, bez obzira na cijenu i kvalitetu. </p>
<p>Dok najsiromašniji poljoprivrednici svijeta nemaju ni dovoljno sjemena, gnojiva i pomoći svojih vlada, bogate zemlje daju svojim poljoprivrednicima oko milijardu dolara poticaja dnevno, što je - po računicama Nicholasa Sterna, glavnog ekonomiste Svjetske banke - šest puta više nego što daju za pomoć razvoja siromašnih zemalja.</p>
<p>One koji su u slobodnom tržištu vidjeli odgovor na sve probleme, upozorava se da je masovno siromaštvo uz istodobno globalno obilje i bezobrazno bogatstvo - moralno neprihvatljivo, politički i ekonomski štetno, a po sigurnost svijeta opasno. Stoga i predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn poručuje da je borba protiv siromaštva i promicanje suradnje najveći dugoročni izazov za svjetsku zajednicu u izgradnji boljeg svijeta. </p>
<p>Sastanak WTO-a prije dvije godine u Seattleu propao je zbog neslaganja sudionika u dvoranama i ogorčenih prosvjeda i nasilja na ulicama. Sada u Dohi, ministri će se pokušati ponovo dogovoriti o daljnjoj liberalizaciji trgovine. Ali sporenja neće izostati. </p>
<p>U nepristupačnom glavnom gradu Katara (i pod zaštitom američke ratne mornarice), ne očekuju se masovni i nasilni protuglobalizacijski prosvjedi kakvi su potresali npr. Seattle ili Genovu. Moći će se proglasiti napretkom ako bogati nastave uviđati svoju odgovornost za siromaštvo i shvate zašto su negativnosti globalizacije, sve veće bogaćenje bogatih i američka moć tako nepopularni. Prema pisanju lista Washington Post, SAD i EU poručuju da bi i sama pomisao na neuspjeh u Dohi bila katastrofa. Bit će, dakle, zanimljivo vidjeti kakvi će se kompromisi smisliti.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Srbi u Kosovskoj Mitrovici protiv pokrajinskih izbora </p>
<p>PRIŠTINA, 9. studenoga </p>
<p> - Odluka jugoslavenskih vlasti da pozove kosovske Srbe da sudjeluju na općim izborima 17. studenoga izazvala je različite reakcije u srpskim redovima na Kosovu - od potpore do prosvjeda. Srpsko nacionalno vijeće Kosova sa sjedištem u Gračanici pozdravilo je takvu odluku, dok je dio vodećih Srba Kosova pozvao sunarodnjake na bojkot. U petak je u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice protiv izlaska na izbore prosvjedovalo više od 3000 Srba. Okupili su se na poziv tzv. Odbora za zaštitu sjevernog djela Kosovske Mitrovice koji vodi ravnatelj tamošnje bolnice Milan Ivanović.</p>
<p> UNMIK u Kosovskoj Mitrovici kaže da su prosvjednici optužili međunarodnu zajednicu da ne jamči sigurnost za Srbe. Oštro su kritizirali jugoslavensku vladu zato što je pozvala Srbe da izađu na kosovske izbore, UNMIK te srpsku koaliciju Povratak koja se kandidirala na izborima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poslije uhićenja braće Banović pobunile se srpske »crvene beretke« </p>
<p>BEOGRAD, 9. studenog</p>
<p> - U centru postrojbi za specijalne operacije resora državne sigurnosti Srbije u Kuli u petak navečer došlo je do svojevrsne pobune u kojoj su pripadnici tih elitnih postrojbi zatražili smjenu ministra policije Dušana Mihajlovića i kazali da ubuduće više neće sudjelovati u uhićenju osoba s tjeralica Međunarodnog kaznenog suda (ICTY).</p>
<p> Pobunjene »crvene beretke« prethodno su s dva oklopna transportera i desetak naoružanih maksiranih pripadnika tih postrojbi blokirali put koji vodi prema njihovom centru za obuku, u mjestu Štolc kod Kule, u Vojvodini.</p>
<p> Temeljem priopćenja koje su u petak navečer objavili pripadnici »crvenih beretki« zaključuje se da su oni u četvrtak uhitili braću Banović koji su kasnije prebačeni u Haag zbog zločina u logoru Keraterm kod Prijedora 1992. godine.</p>
<p> »Crvene beretke« tvrde da su uhićenje izvršili »prema usmenom naređenju« ministra Mihajlovića i načelnika resora državne sigurnosti Srbije Gorana Petrovića.</p>
<p> Pripadnici »Crvenih beretki« tvrde kako im je rečeno da će uhititi »počinitelje teških kaznenih djela« i to su nazvali »sramotnim činom kojim je postrojba obmanuta«. Oni zahtjevaju i hitno donošenje zakona o suradnji SRJ s ICTY i tvrde da će do tada »odbijati sva naređenja u tom pravcu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Srbi Izetbegovića optužuju i za masakr na Markalama</p>
<p>Izetbegović je rekao kako se »ne može nadglasavati s goebelovskom propagandom« te da prepušta građanima BiH, da ocijene koliko istine ima u ovim optužbama</p>
<p>MOSTAR, 9. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Optužnica protiv Alije Izetbegovića, koju je Ministarstvo pravde Republike Srpske proslijedilo Haaškom sudu, tereti muslimanskog lidera čak i za masakr na tržnici Markale, u sklopu optužbe za »granatiranje gradova bez opravdanog vojnog cilja, poput Doboja, Srpskog Sarajeva, Modriče, Brčkog i Sarajeva. Izetbegović je u prvoj reakciji na optužnicu rekao kako se on »ne može nadglasavati s goebelovskom propagandom« te da prepušta građanima BiH, građanima Sarajeva i, naravno, Haaškom tribunalu »da ocijene koliko istine ima u ovim optužbama«. </p>
<p>Reagirajući na objavljivanje proširene optužnice protiv Izetbegovića (prva je iz RS dostavljena Haagu 11. lipnja 1996., no tadašnja glavna tužiteljica Louise Arbour odbacila ju je zbog nedostatka dokaza), u njegovoj SDA ustvrdili su kako je »lažnost optužbi u tolikoj mjeri očita da ih ne vrijedi pojedinačno komentirati«. </p>
<p>Glasnogovornik SDA Šefik Džaferović u izjavi za Federalnu televiziju ipak nije propustio upozoriti premijera i predsjednika RS-a, Mladena Ivanića i Mirka Šarovića da »konačno uhite Karadžića i Mladića i tisuće drugih ratnih zločinaca koji su pobili više od 200.000 muslimanskih civila te otkriju i kazne teroriste koji su ubili Murata Badića i Melihu Durić, one koji su organizirali fašistoidna nasilja po Trebinju i Banjoj Luci i koji svakodnevno teroriziraju povratnike u RS«. </p>
<p>Tvorac teorije o »samogranatiranju« u pokolju na Markalama nije nitko drugi do Radovan Karadžić, bivši lider bosanskih Srba, koji je odmah nakon masakra optužio muslimansku vlast da je sama namjerno izazvala pokolj na toj sarajevskoj tržnici. U kasnije provedenom istražnom postupku međunarodni predstavnici utvrdili su kako je granata ispaljena ipak sa srpskih položaja u okolici Sarajeva, ali, eto, ni u proširenoj optužnici protiv Izetbegovića dostavljenoj Haagu, u RS-u ne odustaju (i) od te optužbe, uz cijeli niz ostalih koje će, kako tvrdi premijer Mladen Ivanić, »na temelju predočenih dokaza tužiteljstvu Haaškog tribunala biti vrlo teško odbaciti«. </p>
<p>U optužnici koja se temelji na 300 krivičnih prijava, izjavama 350 svjedoka, 1000 izjava danih pred policijom, 16 video i 9 audio kazeta uz adrese oko 800 osoba žrtava djelovanja Armije BiH, Izetbegovića se posebice tereti i zbog njegovih veza s mudžahedinima, odnosno postrojba sastavljenih od dragovoljaca iz islamskih zemalja »nad kojima je imao realnu vlast«, najviše zbog navodnih zločina koje je počinila Sedma muslimanska brigada, čiji je počasni zapovjednik Izetbegović bio. </p>
<p>Također, stavlja mu se na teret i osnivanje 400 logora, od čega 80 na području Sarajeva, sustavno zastrašivanje i ubijanje snajperima i granatiranjem civilnog stanovništva, rušenje 200 sakralnih objekata SPC-a te odnos prema ratnim zarobljenicima suprotan Ženevskim konvencijama iz 1949. godine, koji su mučeni i zlostavljani, često i uz ritualna odsijecanja glave i drugih dijelova tijela. Ukoliko Haaški sud ne bude zainteresiran da procesuira Izetbegovića na temelju optužnice Tužiteljstva RS-a, predmet će, kako tvrdi javni tužitelj RS-a Vojislav Dimitrijević, biti vraćen na suđenje u Republici Srpskoj. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Putin »popušta« za proturaketni štit, a Bush za količinu nuklearnog oružja</p>
<p>Točan broj smanjivanja američkog nuklearnog arsenala predsjednik Bush nije htio novinarima obznaniti napominjući jedino da će preostale nuklearne glave biti dovoljne za zaštitu SAD i da o tom smanjivanju nuklearnog oružja prethodno želi razgovarati s predsjednikom Putinom</p>
<p>MOSKVA, 9. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet dana uoči svog prvog službenog posjeta SAD-u ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je kompromis Moskve u sporu s Washingtonom oko američkog plana nuklearnog raketnog štita. Najava vrijedi čak i pod cijenu da Bijela kuća jednostrano istupi iz Sporazuma o proturaketnoj obrani koji su dvije zemlje potpisale davne 1972. godine.</p>
<p> »Za nas je sporazum o proturaketnoj obrani (PRO) izuzetno važan kao jamac strateške stabilnosti, ali naša je pozicija prilagodljiva i ja sam uvjeren da se možemo dogovoriti«, izjavio je Putin u intervjuu američkoj televizijskoj kompaniji ABC. Pritom je istakao da sporazum iz 1972. godine daje i mogućnost stvaranja vlastitih obrambenih sustava.</p>
<p>Na primjer na temelju tog sporazuma Rusija je stvorila raketni štit oko Moskve, a SAD oko svojih glavnih nuklearnih baza. »Stručnjaci drže da se u sklopu postojećeg sporazuma mogu formulirati i uvjeti koji bi dopustili rukovodstvu SAD da ostvare svoje planove u oblasti strateške obrane«, naglasio je Putin. Istina svoju spremnost za kompromis oko zastarjelog Sporazuma o PRO Putin je »vezao« i s prijedlogom da se Rusija i SAD istodobno dogovore i oko smanjivanja svog nuklearnog ofanzivnog i obrambenog oružja. Na taj svoj prijedlog Putin nije dugo čekao odgovor iz Washingtona. Samo nekoliko sati nakon Putinova intervjua TV kompanija ABC u Bijeloj se kući spremno oglasio predsjednik SAD-a George W. Bush objavljujući odluku o jednostranom smanjivanju broja američkih nuklearnih glava.</p>
<p> Točan broj smanjivanja američkog nuklearnog arsenala predsjednik Bush nije htio novinarima obznaniti napominjući jedino da će preostale nuklearne glave biti dovoljne za zaštitu SAD i da o tom smanjivanju nuklearnog oružja prethodno želi razgovarati s predsjednikom Putinom za vrijeme njegovog skorog boravka u Americi od 13. do 15. studenoga. </p>
<p>No, bez obzira što je Bush odbio otkriti točnu brojku, vojni stručnjaci pretpostavljaju da je za sigurnost SAD neophodan arsenal od 1800 do 2250 nuklearnih glava i bombi. Danas SAD imaju 6500 komada oružja s nuklearnim glavama, a to znači da je Bush spreman na trostruko smanjivanje američkog nuklearnog arsenala ako Putin pristane da Washington unatoč obvezujućem, ali zastarjelom Sporazumu o PRO izgradi svoju zasebnu nacionalnu proturaketnu obranu.</p>
<p>Istodobno vojni stručnjaci su izračunali da je Rusija iz pragmatičnih razloga (skupo održavanje sadašnjih 6000 nuklearnih glava) spremna sačuvati samo 1500 nuklearnih glava i bombi. No, za predstojeće rusko-američke pregovore najglavnije je to što Bush drži da za obostrano smanjivanje nuklearnog oružja ne treba potpisivanje nikakvog novog zajedničkog sporazuma.</p>
<p> »Pregovori o takvom sporazumu mogu potrajati mjesecima pa i godinu dana, a da uštedimo vrijeme mi predlažemo da Rusija i SAD samostalno smanjuju svoje nuklearno oružje i to u rokovima koje svaka strana drži prihvatljivim za sebe«, izjavio je Bush, dajući do znanja da će Amerika imati razumijevanja za Rusiju pošto će likvidacija nuklearnih glava biti veliki teret za ionako skromni vojni proračun Moskve. </p>
<p>Da se između Kremlja i Bijele kuće stvaraju odnosi sve dubljeg povjerenja potvrdio je i predsjednik Putin u već spomenutom intervjuu tv-kompaniji ABC. »U borbi protiv međunarodnog terorizma Rusija i SAD moraju biti zajedno«, rekao je Putin dodajući da će sasvim sigurno biti još prilika u kojima će dvije zemlje biti itekako potrebne jedna drugoj. Kada je riječ o vojnoj operaciji u Afganistanu Putin je ponovio da Rusija pruža izuzetno značajnu pomoć SAD-u. Putin je najavio i spremnost Rusije da sudjeluje u operacijama za spašavanje američkih vojnika u Afganistanu ali je kategorički isključio mogućnost sudjelovanja ruske vojske u toj ratnoj operaciji. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zjuganov: Rusija previše popušta</p>
<p>MOSKVA, 9. studenoga</p>
<p> - Čelnik ruske Komunističke partije Genadij Zjuganov upozorio je u petak ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne daje nove koncesije Sjedinjenim Državama na summitu sljedećeg tjedna. Zjuganov je ustvrdio da je Moskva već izgubila svoje prijatelje kao i diplomatski utjecaj. Rusija je, rekao je Zjuganov, previše popustila u pitanjima suradnje sa Sjedinjenim Državama u borbi protiv terorizma, širenju NATO-a, te razoružanju. »Zapad je osigurao maksimalne koncesije, ali zauzvrat nije napravio nikakve korake. Strateški položaj naše zemlje nastavlja se srozavati«, rekao je Zjuganov. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Počeo velik napad afganistanske oporbe na Mazar-e-Sharif</p>
<p>Nastavljeni snažni udari američkih zrakoplova na Afganistan / Talibani potvrdili da je napadnuto više gradova </p>
<p>KABUL/JABAL-US-SARAJ/ISLAMABAD, 9. studenoga - Američki borbeni zrakoplovi izveli su u noći na petak jedan od najsnažnijih napada na položaje vladajućih afganistanskih talibana tijekom 34-dnevnog rata. Oporba je, pak, u petak priopćila da je sve izvjesnije osvajanje strateški važnog grada Mazar-e-Sharifa.</p>
<p> Najmanje 40 američkih bombi palo je na liniju fronte, na talibanske položaje koji se nalaze nasuprot snamaga oporbenog Sjevernog saveza, rekli su očevici. Dodali su da su valovi zrakoplova letjeli iznad glavnog grada Kabula nekoliko sati i ispustili osam ili devet bombi na grad, dok su američki projektili pogađali ciljeve u predgrađu. </p>
<p> Talibani su potvrdili da su napadnuti gradovi širom Afganistana. Naveli su da su u napadima na bolnicu u Kandaharu na jugu zemlju poginuli civili.</p>
<p> Snage koje se bore protiv vladajućih afganistanskih talibana, pokrenule su u petak veliku ofenzivu radi zauzimanja strateškog grada na sjeveru zemlje Mazar-e-Sharifa, rekao je glasnogovornik oporbe. Izjavio je da su američki zrakoplovi u petak ujutro bombardirali talibanske položaje kod mosta Imam Bukri, oko osam kilometara od Mazar-e-Sharifa. Oporbene snage najbliže gradu nalaze se četiri kilometra od gradske zračne luke, najvažnijeg aerodroma u sjevernom dijelu Afganistana. Zauzimanje Mazar-e-Sharifa bilo bi velik dobitak za Sjeverni savez, budući da se iz tog grada mogu kontrolirati glavni opskrbni putovi između Uzbekistana i Kabula. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Protalibanski prosvjedi širom Pakistana</p>
<p>Afganistansko obrambeno vijeće koje okuplja 35 stranaka organiziralo je u petak prosvjede protiv režima predsjednika Musharrafa zbog njegove potpore američkoj vojnoj akciji protiv talibana </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Troje mrtvih, više ranjenih i 27 uhićenih, rezultat je (zasad) protalibanskih prosvjeda koji su u petak organizirani širom Pakistana. Na poziv islamskih stranaka koje se protive pakistanskoj potpori američkih udara po Afganistanu, tisuće prosvjednika okupile su se u Quetti, Multanu i drugim gradovima zaustavljajući cestovni i željeznički promet. Policijske su snage prosvjednike rastjerivale suzavcem, palicama i vatrenim oružjem.</p>
<p> Afganistansko obrambeno vijeće, koje okuplja 35 stranaka organiziralo je prosvjede istodobno protiv američke vlade i pakistanskih vlasti. Predsjednik Pervez Musharraf osobito je na udaru protalibanskih prosvjeda, budući da ga se smatra izdajnikom nacionalnih interesa i interesa islamskoga svijeta. »Nevini ljudi stradaju u Afganistanu, a Musharraf je na putu daljnjih dogovora s Amerikom«, izjavio je na skupu u Peshawaru Maulana Samiul Haq, vođa ekstremne stranke Jamiat-e-Ulema te istodobno čelnik koalicije Afganistanskoga obrambenoga vijeća. </p>
<p>Optužujući Musharrafov režim da podupire »zločinačku politiku SAD-a spram talibana i njihova gosta Osame bin Ladena« , Haq je na prosvjedu u petak kritizirao činjenicu da je pakistanski zračni prostor glavni koridor za američke zračne udare po talibanskim položajima. Haq je stoga optužio službeni Islamabad da dopušta »američku okupaciju Pakistana«. Takve su ocjene, dakako, naišle ne odobravanje okupljenih prosvjednika koji su uzvikivali: »Smrt Americi!«, »Talibani, talibani« i »Osama će vladati«. </p>
<p>Prosvjedi u Islamabadu, Peshawaru i Quetti praktički ne prestaju već više od mjesec dana, otkad je Washington odlučio pokrenuti vojnu akciju protiv talibana. Islamski ekstremisti u Pakistanu američku akciju protiv terorizma tumače isključivo kao sukob Amerike, odnosno kršćanskoga svijeta protiv muslimana. Štoviše, islamska krajnja desnica okupljena u strankama Jamaat-e-Islami i Jamiat-e-Ulema tvrdi da je »Osama bin Laden samo izgovor za američko nasrtanje na muslimane«. </p>
<p>U tom kontekstu, Musharrafova logistička potpora SAD-u, te dopuštanje da se američki i britanski komandosi u Afganistan prebacuju upravo iz pakistanskih vojnih baza šaka su u oko »izvornim muslimanima«. </p>
<p>Napetosti između islamista i administracije predsjednika generala Musharrafa osobito su porasle prije par dana, kada je Islamabad službeno zatražio da talibani zatvore svoj konzulat u Karachiju. Glasnogovornik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova Aziz Khan objasnio je da je zatvaranje konzulata uslijedilo nakon što su talibani konferencije za novinare koristili za »svakodnevno blaćenje Afganistanu susjednih zemalja«. Svjestan da je zatvaranje konzulata znak zatezanja odnosa s talibanskim režimom (Pakistan je jedina zemlja koja još održava diplomatske odnose s talibanima), Musharraf je stoga za posjeta Parizu u četvrtak još jednom naglasio da će »za sastanka u subotu nastojati uvjeriti Georgea Busha da prekine bombardiranje Afganistana tijekom mjeseca ramazana«. Stručnjaci, međutim, procjenjuju da balansiranje službenoga Islamabada između lojalnosti američkome partneru i unutarnjim ekstremnim političkimsnagama, Perveza Musharrafa mogu stajati predsjedničkoga položaja. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Raspad njemačke crveno-zelene koalicije zbog rata protiv talibana?</p>
<p>Joschka Fischer nije uspio zelene pacifiste u Reichstagu uvjeriti u ispravnost odluke o slanju njemačkih vojnika u Afganistan</p>
<p>BERLIN, 9. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li se zbog uključenja njemačkih vojnika u američki rat protiv talibana raspasti njemačka socijaldemokratsko-zelena koalicijska vlada? Tim se pitanjem u petak bave njemački politički komentatori. U nekim komentarima se iznosi prognoza da, u slučaju da njemački kancelar Gerhard Schröder ne dobije »zeleno svjetlo« od vlastite vladine većine u Bundestagu, to znači kraj crveno-zelene koalicije.</p>
<p>Naime, 15 zastupnika Zelenih u njemačkom Bundestagu otvoreno je izjavilo da neće glasovati za odluku svoje vlade o slanju njemačkih vojnika u rat. Zelene pacifiste u Reichstagu nije uspio uvjeriti u ispravnost odluke ni njihov član, njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. On je u Bundestagu održao emocionalan govor u kojemu je svojom poznatom retoričkom vještinom pokušao dokazati da je američka borba protiv terorizma opravdana te istaknuo da Berlin ne može okrenuti leđa saveznicima bez posljedica za međunarodni položaj Njemačke. Fischer je u razgovoru sa zastupnicima svoje stranke zaprijetio ostavkom ako ne budu glasovali za vladinu odluku, rekavši da nije zalijepljen za fotelju šefa njemačke diplomacije. Njegov odlazak ne bi bio samo kraj crveno-zelene koalicije nego bi ozbiljno doveo u pitanje položaj Zelenih na izborima iduće godine, pa im prijeti nestanak s političke scene. Naime, Zeleni su svojim dvosmislenim ponašanjem od dolaska na vlast razočarali glasače koalicijske većine ali i vlastito izborno tijelo. Oni su se, premda na vlasti, počesto ponašali kao da su u oporbi. Najnepouzdaniji su Zeleni bili u pitanju odluke Schröderove vlade o slanju vojnika u rat protiv Miloševićeve Srbije, kad je Fischer na stranačkom kongresu u Bielfeldu pogođen vrećicom s crvenom tintom u glavu. No, tada su Zeleni ipak glasovali za vladinu odluku.</p>
<p>Ovaj put njemački kancelar će i bez glasova Zelenih sigurno dobiti većinu u Bundestagu. No, ako Schröder ne uspije dobiti za odluku svoje vlade vladinu većinu u Bundestagu bio bi to ipak gubitak autoriteta, a u pitanje bi bila dovedena pouzdanost zemlje u okviru NATO-a. Već povezivanje odluke u parlamentu s pitanjem povjerenja vladi bilo bi, za neke analitičare, događaj koji dopušta samo jedan zaključak: »Schröder nije gospodar situacije«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>»Lijepa naša treba i lijepo novo znakovlje« (2) </p>
<p>U tekstu »Lijepa naša treba i lijepo novo znakovlje« (Vjesnik, 9. studenoga) predlaže se preoblikovanje »nacionalne heraldike« kako bi ona postala suvremenija. Iznesenim formulacijama da je grb »Tuđmanov ananas« i »Tuđman-Šutejev uradak« sugerira se da je hrvatski grb nastao po zamisli predsjednika dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Bio sam izravan svjedok postupka donošenja državnog znakovlja pa ću iznijeti kako je to teklo. Koncem ljeta 1990. predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan pokrenuo je izradu novih državnih oznaka jer se u kratkom roku pripremalo donošenje Ustava RH. Najprije je oformljena komisija od kompetentnih povjesničara i heraldičara koji su izradili elaborat o grbu, a potom je zadaća likovnog i grafičkog rješenja povjerena istaknutom akademskom slikaru Miroslavu Šuteju. On se, poštujući elaborat, zdušno posvetio tom zadatku i danima je donosio rješenja i razmatrao ih s dr. Domljanom, sve dok se nije došlo do konačnih prijedloga. S njima se išlo do predsjednika Tuđmana, koji se s njima suglasio bez ijedne primjedbe. Zatim su ta rješenja ušla u Zakon o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH, koji je donesen 22. prosinca 1990., istoga dana kad i Ustav RH. </p>
<p>Prijedlozi Stjepe Martinovića o postupku donošenja državnog znakovlja bili bi dobri da smo danas u 1990. i kad već jedanaest godina ne bismo imali zastavu i grb. Međutim, sada kad smo tim znakovljem u svijetu stekli identitet, mijenjati to bilo bi neozbiljno i samo bi poljuljalo ugled Republike Hrvatske, a izazvalo bi i velike troškove u zemlji, koja ima puno prečih briga. Nedavna promjena Zakona o državnim blagdanima izazvala je štete tiskarama, koje su već tiskale kalendare za 2002., kao i ogorčenje građana koji smatraju da se Hrvatski sabor mora baviti životnim pitanjima, a ne voditi dugosatnu raspravu o tome koje se dane neće raditi dok toliko tisuća ljudi uopće ne radi. </p>
<p>Dr. ŽELJKO SABOL, tajnik Službe za odnose s javnošću Hrvatskog sabora</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Tko je zaradio 2,2 milijuna kuna na kupnji CT uređaja za KBC Zagreb?« (2)</p>
<p>Iskazujemo krajnje negodovanje načinom na koji je vaša novinarka gđa Tanja Tolić prikazala i prenijela činjenice kako u članku pod naslovom »Tko je zaradio 2,2 milijuna kuna na kupnji CT uređaja za KBC Zagreb?« objavljenom na trećoj stranici Vjesnika od 6. studenoga 2001., a još više u članku pod nazivom »Sumnjive i kupnje opreme za Rijeku i Split te CT-a za Čakovec!« na strani 3. u Vjesniku od 7. studenoga.</p>
<p>Prije svega gđa Tolić u svojemu je članku od 6. studenoga 2001. prešutjela sve bitne okolnosti koje smo joj i pismeno dostavili, a na temelju kojih bi prezentacija slijeda događaja povezanih s isporukom CT-uređaja KBC-u Rebro bila potpuno točna i koje isključuju tvrdnju iznesenu u tekstu da je isporukom toga CT-a državi nanesena šteta u iznosu od 2,2 milijuna kuna.</p>
<p>U drugom članku gđa Tolić ide još i dalje te iznosi neistinite tvrdnje, da su u postupku javnog nadmetanja koje je raspisalo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske za kupnju dviju sala za angiografiju, jedna za KBC Rijeku, a druga za KB Split, zabilježene nelegalnosti. Ovim vas izvješćujemo da je taj natječaj još uvijek u tijeku, odnosno nalazi se u postupku prigovora ponuđača. Nije nam poznato otkuda novinar crpi saznanje o navodnim nelegalnostima jer je natječaj još otvoren te odluka još nije konačna.
Međutim, u tom natječaju tvrtke Siemens i Medicom izravni su konkurenti. Ponuda tvrtke Medicom cijenom je niža za 167.261 DEM, a ukupna vrijednost posla je cca 3,000.000 DEM.</p>
<p>Pisanje o ovoj temi te stavljanje ove teme u kontekst navodne i nepostojeće afere očito je usmjereno na diskreditaciju Medicoma i stvaranja pritiska kojima bi se tvrtku Medicom onemogućilo u zakonitom nadmetanju. Evidentno je da je novinar informacije za svoje članke dobio od tvrtke Siemens. </p>
<p>Spomenutim člancima na štetu Medicoma iznesene su teške objede. Na žalost, dio štete koja nam je nanesena nije više popravljiv, te ćemo zbog toga Vjesniku dostaviti naše prijedloge kojima bi se ta šteta nastojala ublažiti.</p>
<p>TOMISLAV KRSNIK, dipl. ing., direktor Medicoma</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pančić nije braniteljima poslao ni pozdravni brzojav</p>
<p>U nedjelju 4. studenoga na središnjem su se koprivničkom trgu prvi put okupili pripadnici slavne 117. brigade koja je tijekom 1991. i 1992. ratovala na novljanskom, ali i mnogim drugim bojištima.</p>
<p>Međutim, čudno je kako se obilježavanju ove značajne obljetnice nije pridružio nitko iz Ministarstva hrvatskih branitelja iz Zagreba na čijem je čelu ministar Ivica Pančić? Ne znamo također ni je li Pančić barem poslao brzojav, jer ako je netko trebao pozdraviti ovaj skup, onda je to trebao ministar Pančić ili netko od njegovih zamjenika. Pa, ne postoji ovo ministarstvo zbog ovog ministra, već zbog ljudi koji su bili prvi kad je trebalo, a ovom prigodom čak nekoliko tisuća našlo se zajedno na koprivničkom trgu! Tu su sve redom bili istinski hrvatski branitelji.</p>
<p> Žalosno je i to što se u središnjem Dnevniku HT-a, u nedjelju 4. studenoga, koji je vjerojatno u nedostatku »ozbiljnijih« vijesti obilovao kulturnim prilozima (za njih je čak bila vijest kako neki na obali mora (a gdje bi drugdje nego u Splitu) igraju mali nogomet, odnosno »brčkaju« se u vodi!), naprosto »preskočio« događaj koji se toga dana zbio u Koprivnici. Naime, slavna 117. brigada, koja ima 37 poginulih i oko 220 invalida Domovinskoga rata te velik broj ozlijeđenih, koja je među prvima sudjelovala u napadnim djelovanjima, i čiji su se pripadnici nakon deset godina prvi put našli zajedno, za Informativni program Hrvatske televizije ne zaslužuje ni toliko prostora koliko su te večeri u Dnevniku dali »nogometašima« koji su se u Splitu, kako rekosmo, »brčkali« u moru! </p>
<p>Ministar Pančić trebao bi prvi protestirati protiv ovakvih nepravdi, jer to nije ništa drugo nego marginaliziranje hrvatskih branitelja, ali kako će reagirati kad ni sam toga dana, vjerojatno ni u mislima, nije bio u Koprivnici! </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Što god ministri o tome mislili, oni su sluge</p>
<p>Izjava ministra Čačića da je Sabor leglo prostakluka izazvala je uz proturječne komentare i opasnu pukotinu u cementu koji povezuje stranke vladajuće koalicije. Naime, predsjedništvo Sabora zatražilo je da se zbog te izjave javno ispriča. Komentatori se pak natječu u davanju novog smisla pojmu »rašomonska priča« braneći Čačićevo pravo na kritiku, relativizirajući njegove riječi ili ih pak osuđujući kao neoprostiv nasrtaj na dignitet Sabora.</p>
<p> Treba li Čačić odgovarati za izrečeno, a saborski zastupnici to drže uvredljivim, pitanje je na koje odgovor daje već i ime njegove funkcije. Radomir Čačić je ministar, što po definiciji znači da je on osoba koja je u službi, tj. da nekome služi izvršavajući određene zadaće. Naziv ministar, naime, potječe od latinske riječi minister, koja znači sluga, poslužnik, pa i podvornik.</p>
<p> Otkako je s okrunjenih glava suverenitet prešao na građane s biračkim pravom koji ga prenose na svoje zastupnike u parlamentu, i sluge su dobile novog gospodara. Koliko god to našim ministrima možda nedostojno zvučalo, oni su sluge, a njihov je gospodar narod preko svojih zastupnika u parlamentu. Stoga, kad ministar uvrijedi parlament, on time vrijeđa i narod koji ga je izabrao. </p>
<p>GORAN BOSANAC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Dobro more« »Nautici« i Tonki Alujević</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku objavljuje se i prilog »4 kotača«, pretežno posvećen osobnim vozilima, ali i prilozi o motociklima i nautici. Ako me neka tema zanima, to sigurno nije nautika. Ali taj dio priloga obvezno pregledam ne bih li pronašla tekst Tonke Alujević. </p>
<p>Ta autorica piše na način koji privlači i zabavlja čitateljstvo. To se ne uči, to se ima u sebi. Zato ću i u narednom razdoblju s nestrpljenjem očekivati njezine izvještaje s puta. Valja joj poželjeti dobro more. </p>
<p>Dr. sc. SILVIJA RABAČEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Oteže li postupak optuženi sjedenjem u pritvoru?</p>
<p>ČAKOVEC, 9. studenoga</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Čakovcu, pred kojim se vodi kazneni postupak protiv supružnika Danijela (27) i Ermine (22) Petak iz Čakovca, u petak je prihvatilo prijedlog branitelja i odgodilo nastavak suđenja. Zaključilo je da se na iduću raspravu pozovu balistički i sudsko-medicinski vještaci, kako bi vještaci neposredno pred vijećem iznijeli dopune svojih nalaza, što bi potpuno razjasnilo sve činjenice u svezi s navodima optužnice. </p>
<p>Kako smo više puta u Vjesniku pisali, Danijel Petak optužen je za pokušaj ubojstva službenika PU međimurske i za dvije zlouporabe opojnih droga, a njegova je supruga optužena zbog jedne zlouporabe opojnih droga. Već je poznato da su 4. srpnja prošle godine službenici PU međimurske došli u stan optuženih u Kolodvorskoj ulici u Čakovcu kako bi, temeljem naloga, obavili pretres prostorija zbog sumnji za zlouporabu opojnih droga. Kada je Petak otvorio vrata policajcu Dariju Srnecu koji mu je htio predati nalog za pretres stana, počelo je naguravanje i Petak je Srneca pokušao gurnuti preko stubišne ograde. U hrvanju se dočepao službenoga policijskog pištolja, koji je uperio u policajca i pokušao okinuti, ali je srećom oružje bilo zakočeno. Pretresom stana nađene su razne opojne droge i dilerski pribor te veće svote novca. </p>
<p>Suđenje Petakovima na Županijskom sudu u Čakovcu postupno se pretvara u sudsku trakavicu. Kako je, naime, od zadnje rasprave prošlo više od dva mjeseca, u što se ne ubraja početkom listopada obavljena rekonstrukcija događaja, rasprava u petak počela je ispočetka. Zamjenica županijskoga državnog odvjetnika u Čakovcu ponovo je pročitalo optužnicu, na koju su se optuženi očitovali da se ne osjećaju krivima. Uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi većeg broja svjedoka koji su dosad ispitani u ovom predmetu. Zastupnica optužbe složila se i s čitanjem nalaza balističkoga i sudskomedicinskog vještaka, ali su se branitelji Petakovih tome usprotivili ustvrdivši da su nalazi nepotpuni. Zbog toga je sudsko vijeće i donijelo odluku da se na prvu sljedeću raspravu pozovu vještaci. </p>
<p>Vijeće Županijskog suda u Čakovcu donijelo je i odluku o produljenju pritvora za prvooptuženog Danijela Petaka. On je u pritvoru od 4. srpnja prošle godine, a promatrači ovoga kaznenog postupka sve više stječu dojam da optuženi i njihovi branitelji nemaju nakanu što prije zaključiti kazneni postupak. Prvookrivljenom Danijelu Petaku kao da više odgovara pritvor i stan i hrana o državnom trošku nego izricanje presude. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Umjesto čuvanja djece - blud</p>
<p>BJELOVAR, 9. studenoga</p>
<p> - Ni sanjala nije A. Š. (18) da je oglas za čuvanje djece koji je pronašla u Plavom oglasniku zamka za naivne. Ona je 28. listopada otišla u Zagreb kako bi čuvala djecu, no kako se nije javljala kući, njena je majka Lj. Š. (39) prijavila nestanak svoje kćeri. Nakon raspisane tjeralice A. Š. je 2. studenoga zatečena na graničnom prijelazu Bregana, odakle je vraćena kući.</p>
<p>Nakon razgovora s djevojkom policija je došla do saznanja da se ona 28. listopada javila u Zagreb kako bi čuvala djecu, a nakon toga dospjela je u Sloveniju gdje ju je preuzeo M. N. (58) iz Zagreba, koji ju je odvezao u Austriju, a kada je saznao da ga traži policija, odvezao ju je u Italiju. </p>
<p>U više je navrata pokušao djevojku prisiliti na spolni odnos, ali kako ona nije na to pristala, sve se završilo bludmim radnjama. Naposljetku ju je vratio na hrvatsko-slovensku granicu i zaprijetio joj smrću pisne li policiji o događaju. </p>
<p>Protiv M. N. podnesena je kaznena prijava zbog bludnih radnji i prijetnje, a slijedi i podnošenje posebnog izvješća nadležnom državnom odvjetništvu.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Canjuga jest za kritiku, »ali uvrede neće trpjeti «</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - »Citirani dijelovi objavljenog intervjua sadrže očevidne uvrede i klevete, jer je tužitelj nazvan 'idiotom', 'budalom' i 'monstrumom', te mu je na taj način povrijeđeno dostojanstvo, ugled i čast. Naslovom na prvoj strani 'Barišić je spasio Canjugu od zatvora', tužitelju se imputira da je kriminalac, te da ga je sadašnji predsjednik NK 'Dinamo' spasio zatvora.«</p>
<p>Tužitelj je bivši predsjednik »Dinama«, Zlatko Canjuga, koji zbog ovakvih napisa smatra da mu je nanesena »nematerijalna šteta«, odnosno duševne boli zbog kojih sudskim putem potražuje naknadu od nakladnika Sportskih novosti u visini od 100.000 kuna.</p>
<p>Riječ je o intervjuu sa Zdravkom Mamićem, Ivanom Cvjetkovićem i Anđelkom Herjavcem, objavljenim 27. lipnja 2001. godine u Sportskim novostima pod naslovom »Toj budali svatko je mogao prodati braniča za 2.000.000 DEM«. Sporni intervju objavljen je kao »okrugli stol na temu »Je li Zlatko Canjuga najveći predsjednik ili najveći blefer u povijesti Dinama«. Tekst je najavljen i na prvoj strani novina, dok se na 13. strani u članku, među ostalim, navodi »Mamić: ... Kako je mogao takvom idiotu povjeriti svoju veliku želju formiranja kluba i hrvatskog sporta uopće... Canjuga je monstrum kome je HDZ dao sve u životu«.</p>
<p>Kako se dalje navodi u Canjuginoj tužbi, kad je pročitao članak, Canjuga je bio iznenađen, šokiran i povrijeđen te smatra da »nitko nema pravo iznositi ovako očigledne uvrede i klevete na njegov račun, osobito u javnosti«. Kao javna osoba, objašnjava se dalje u tužbi, Canjuga je spreman podnijeti kritiku svojeg rada, no nije obvezan trpjeti klevetanje i vrijeđanje, koje mu u radu stvara poteškoće i pogrešno mišljenje javnosti.</p>
<p>U tužbi se također napominje kako Canjuga ne zna jesu li sudionici razgovora autorizirali tekst koji je izašao u novinama, no smatra da ta činjenica ne može Sportske novosti osloboditi odgovornosti. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uhićeni supružnici dileri</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga </p>
<p> - Zagrebačka je policija u četvrtak uhitila na sesvetskom Željezničkom kolodvoru supružnike Željka (40) i Jasnicu P. (39) kod kojih je pronašla 12 paketića heroina i 26 tableta heptanona, a pretragom njihova stana još 2,8 grama heroina i 4,8 grama smrvljenih heptanona.</p>
<p> Ukupno su zaplijenjena četiri grama heroina, namijenjenoga ilegalnom zagrebačkom narko tržištu, izvijestila je u petak zagrebačka policija. Policija je saznala da Željko P. i supruga mu Jasnica vlakom iz Sesveta u Zagreb dovoze heroin pakiran u paketiće dostatne za jednokratnu uporabu, koju preprodaju uživaocima droge. </p>
<p> U četvrtak u poslijepodnevnim satima na sesvetskom Željezničkom kolodvoru policija ih je legitimirala i kod Željka P. pronašla 12 papirnatih paketića sa 0,1 gramom heroina u svakom, a kod Jasnice P. 26 tableta heptanon. U stanu u kojem prebivaju pretragom je pronađen papirnati paketić sa 2,8 grama droge heroin i 4,8 grama smrvljenih tableta heptanon. </p>
<p> Željko P. i Jasnica P. do sada su u više navrata evidentirani zbog zloporabe opojnih droga, a policija ih je uz kaznenu prijavu privela istražnom sucu Županijskoga suda u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pod sjedalom autobusa 33 paketića marihuane</p>
<p>ŽUPANJA, 9. studenoga</p>
<p> - Na međunarodnom graničnom prijelazu Županja - Orašje djelatnici su Carinske ispostave Županja pri kontroli putnika i autobusa »Neoplan«, BM 725-K, vlasništvo poduzeća »Panthus« d.o.o. iz Belog Manastira, pronašli plastičnu vrećicu ispod jednog sjedala sa 33 paketića marihuane. Na mjesto događaja izišli su i djelatnici PU vukovarsko-srijemske i obavili očevid. U naprtnjači Željka M. (19), državljanina BiH iz Dubrava, također je pronađena marihuana. Droga je oduzeta, a protiv putnika će se podnijeti kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Vukovaru. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Istraga završava idućeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Sljedećeg će se tjedna na zagrebačkom Županijskom sudu dovršiti istraga nad Nevenkom Tuđman i Igorom Kneževićem zbog malverzacija oko ugradnji telefonskih centrala u Ministarstvu znanosti i tehnologije. Kako doznajemo, istražnom sucu Milanu Došenu preostalo je saslušanje još dvojice svjedoka iz Zagreba.</p>
<p>Podsjećamo, Nevenka Tuđman i Igor Knežević sumnjiče se za četiri kaznena djela posredovanja te 15 kaznenih djela zlouporabe obavljanja državnih dužnosti.</p>
<p>Naime, kćerku prvog predsjednika RH tereti se da je iskoristila svoj društveni položaj kako bi omogućila osumnjičenom Kneževiću da bude postavljen kao glavna i stručna osoba u Ministarstvu znanosti i tehnologije za provođenje natječaja za ugradnju telefonskih centrala, iako Knežević za to nije imao potrebne kvalifikacije.</p>
<p>U rješenju o provođenju istrage također se navodi kako je Knežević omogućivao tvrtkama s kojima je inače surađivao da dobiju koncesiju za instaliranje telefonskih centrala, za što je od tih tvrtki dobivao proviziju, od čega je dio davao i Nevenki Tuđman. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Okrivljen da je tijelo mrtvog novorođenčeta bacio u kontejner za smeće</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Zagrebačka je policija razriješila slučaj mrtvog novorođenčeta pronađenoga 25. studenoga na smetlištu na Jakuševcu. Kriminalističkom je obradom, navodi se u priopćenju PUZ-a objavljenom u petak, utvrđeno da je dijete mrtvorođeno u KB Merkur, a protiv medicinskog tehničara Marijana G. (46) podnesena je kaznena prijava zbog sumnje da je počinio kaznena djela nesavjesnog rada u službi i povrede mira pokojnika.</p>
<p>Da podsjetimo, mrtvo tijelo pronašli su radnici »Čistoće«, a obdukcijom je utvrđeno da je riječ o ženskom djetetu, od čije je smrti prošlo pet do sedam dana. Policija je odmah počela intenzivnu istragu, kojom je utvrđeno da je dijete dovezeno kamionom »Čistoće« koji je vozio otpad i iz Merkura. Daljnjom je provjerom utvrđeno da je 17. rujna u toj bolnici rođeno mrtvo žensko dijete, za koje su roditelji, iz okolice Zagreba, potpisali izjavu da ga ne žele preuzeti.</p>
<p>Kriminalističkom se obradom, stoji u priopćenju policije, sistemom eliminacije došlo do spomenutog djelatnika bolnice. Marijan G. bio je zadužen za pripremu i brigu o mrtvim tijelima prije i nakon obdukcije. Marijan je, tvrdi policija, po obavljenoj obdukciji mrtvo tijelo novorođenčeta zamotao u najlonsku vreću za smeće i odložio ga u kontejner za smeće, nakon čega je tijelo prevezeno kamionom »Čistoće« na Jakuševac. Kada je pomoću DNK utvrđeno roditeljstvo, roditelji su preuzeli tijelo svoga djeteta i pokopali ga.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prijetio da će se raznijeti bombama</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Još je jedna drama s braniteljem koji je prijetio da će se raznijeti ručnim bombama u četvrtak navečer sretno okončana.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, Zvonko T. (39) u četvrtak je oko 17 sati došao u Centar za psihološku pomoć u Gundulićevoj 45. Bio je vidno uzbuđen žaleći se da mu nitko ne želi pomoći. Otišao je, ali se vratio dva sata kasnije noseći u rukama dvije ručne bombe. Zaprijetio je da će se raznijeti rekavši: »Nema pomoći osim Boga i groba.« Nakon nekog vremena Zvonko je otišao u obližnji kafić »Osmica«. Tamo je nakon nekog vremena predao policajcima bombe, a u policijskoj je postaji telefonom pozvao prijatelja, koji je iz njegova stana donio još dvije ručne bombe, koje je predao policiji.</p>
<p>Zvonko T. prevezen je na Psihijatriju KB Rebro.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ocu za ubojstvo sina 12 godina zatvora </p>
<p>SPLIT, 9. studenoga</p>
<p> - Mate Tolj (53) iz Stilje kraj Vrgorca u petak je, nepravomoćnom presudom splitskoga Županijskog suda, proglašen krivim za ubojstvo svoga 27-godišnjeg sina Jure u obiteljskoj kući, u rujnu prošle godine, te osuđen na 12 godina zatvora. Nakon kraće svađe i naguravanja, koje je započelo u kući i nastavilo se u dvorištu, Jure je ušao u kuću, a njegov otac za njim. Mate Tolj popeo se u svoju sobu na katu, sastavio lovačku pušku sačmaricu, stao na prozor i sačekao sina da iziđe. Kada je Jure provirio, otac ga je preciznim hicem usmrtio na mjestu.</p>
<p>U svojoj obrani optuženik je isticao kako je posrijedi ubojstvo na mah te kako je sin bio nasilan. Prema riječima predsjednika sudskog vijeća suca Josipa Čule, u obrazloženju presude, o sinovu nasilništvu nema riječi - otac je bio nasilnik i alkoholičar, a vještačenjem je utvrđeno kako je u trenutku ubojstva imao više od tri grama alkohola u krvi.</p>
<p>»Tijekom glavne rasprave optuženik nije uspio predložiti ni jednog svjedoka koji bi kazao ijednu lijepu riječ o njemu. Svi su kazali kako je alkoholičar i izrazito agresivan od ranog djetinjstva«, kazao je sudac Čule. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hoće li KIO po drugi put u stečaj?</p>
<p>Vlasnik KIO-a Walter Wolf: Moj rotvajler ima veći IQ od radnika / U KIO sam uložio pet milijuna DEM, ali ako oni ne žele raditi, sam ću ih poslati u stečaj / Radnike je na stečaj nagovorio sindikat, tvrdi Wolf/ Direktor KIO-a Ivo Maglica, nekadašnji direktor Vjesnika, tvrdi da nema razloga za stečaj </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Hoće li deset godina nakon prvog stečaja Karlovačka industrija obuće (KIO) po drugi put u stečaj znat će se nakon 19. studenog. Tada će Trgovački sud u Karlovcu u predstečajnom postupku na temelju izvješća privremenog stečajnog upravitelja Željka Mrljaka odlučiti jesu li se stekli uvjeti za otvaranje stečaja u KIO-u.</p>
<p>Naime, stečaj zahtijeva oko 350 radnika, kojima KIO, (inače u stopostotnom vlasništvu poduzetnika Waltera Wolfa) duguje 3,7 milijuna kuna za dio otpremnina i za plaće od veljače do svibnja ove godine. Inače, procjenjuje se da od plaća zaposlenih u KIO-u živi oko 1500 Karlovčana. Prosječno je primanje 1765 kuna neto, dug za otpremnine iznosi 200.000 kuna (dok je 800.000 kuna naplaćeno ovrhom), a prosječna otpremnina između 6000 i 7000 kuna, saznali smo od glavne sindikalne povjerenice u KIO-u i predsjednice Radničkog vijeća Đurđe Oštarčević. Ona kaže da su radnici kao vjerovnici zatražili stečaj pošto je direktor tvornice Ivo Maglica 31. listopada u 5.30 sati zatvorio ulaz u pogon i rekao im da »nema posla«. </p>
<p>Međutim, prema njezinim riječima, talijanski poslovni partner, tvrtka Geox želi nastaviti suradnju; uostalom, njihov je tehničar u firmi. Ovaj tjedan, doduše, nije stigao talijanski kamion jer iz Geoxa, čini se, traže jamstva da će i unatoč mogućem stečaju radnici nastaviti raditi. Tvrdi se da bi do veljače 2002. Geoxu trebalo biti isporučeno oko 85.000 pari cipela. »Zasad smo, koliko znam, napravili oko 4500 pari«, ističe Oštarčević.</p>
<p>Do 31. listopada radnici nisu dobili plaću za rujan (u međuvremenu im je isplaćena 8. studenoga), ali ni za veljaču, koju su očekivali prema sporazumu što su ga Oštarčević i direktor Maglica potpisali 4. srpnja 2001. i ovjerili kod javnog bilježnika.</p>
<p>U telefonskom razgovoru vlasnik KIO-a Walter Wolf ustvrdio je da je pogon dao zatvoriti zato što su radnici prije toga tražili stečaj. Wolf smatra da su se »dali nagovoriti od sindikata, jer tko pokreće stečaj ako redovito prima plaću? Obećao sam im da ću im do travnja 2002. isplatiti i one četiri plaće, a oni traže stečaj. Pa to je ludo, moj rotvajler ima veći IQ od njih«. Wolf tvrdi da je u KIO uložio pet milijuna DEM kredita, nabavio poslove za Geox u Italiji, »ali ako ne žele raditi, ja ću ih sam poslati u stečaj«. </p>
<p>Đurđa Oštarčević govori da je Wolf kad je 1999. kupio KIO obećavao mnogo, a koliko je njoj poznato, nije stigao nijedan novi stroj niti se išta poboljšalo u radnoj sredini, osim što su plaće nešto porasle, ali zato što tako nalaže Zakon o radu. Za stečaj joj je jasno da u njemu svi gube, ali bolje i to »nego da se netko bogati na naš račun«. </p>
<p>U tri godine Wolf je izmijenio ukupno pet direktora u KIO-u, a priča se da ih je mijenjao čim bi mu se suprotstavili. On sam kaže da su ga neki i »okrali«, a spominje da mu je lani nestalo 1700 pari cipela. Prema nekim saznanjima, neki bivši KIO-vi direktori nastavili su raditi u Wolfovim drugim firmama (zadarskoj Maraski i Wolf-Lamjani u Kalima).</p>
<p>Wolf je uvjeren da mu se sve to događa jer se smatra da je navodno povezan s HDZ-om. Kaže i da je »sindikalist Nikola Badovinac još lani govorio da će srušiti ovo poduzeće«. No, još 1999. kad je Wolf postao vlasnik pričalo se da su mu u tome pomogle veze s HDZ-om i da će poduzeće proći kao i mnoga u Hrvatskoj - životareći zbog izvlačenja profita.</p>
<p>Wolf kaže da je novog, petog direktora Ivu Maglicu doveo iz Privredne banke. Inače, Maglica je bio i direktor u Vjesniku tijekom 1995. godine nakon što je list preuzela ta banka.</p>
<p>Maglica je u izjavi za Vjesnik istaknuo da tvrtka radi normalno te da nema pravih razloga za stečaj, jer KIO nije ni prezadužen niti insolventan. »U pitanju su zaostale plaće koje je ova uprava naslijedila, a u međuvremenu je redovito isplaćivala dohotke«, objasnio je Maglica.</p>
<p>KIO je izrastao iz Tvornice Josip Kraš koja je 1991. godine, kada je imala oko 3000 zaposlenih, nakon sedamdesetgodišnje obućarske tradicije, završila u stečaju. Trgovačka mreža, osim u Hrvatskoj, bila je raširena i u BiH i na području današnje SRJ. Godine 1999. Karlovačka banka prodala je Wolfu 58,4 posto KIO-vih dionica za 800.000 DEM. Tada je u tvrtki bilo oko 750 radnika. U siječnju 2001. Wolf je od Hrvatskog fonda za privatizaciju kupio još 41,6 posto dionica u vrijednosti oko 100.000 DEM.</p>
<p>Sindikalni povjerenik SSSH za Karlovačku županiju Nikola Badovinac kaže da vlasnik nije ispunio uvjete iz ugovora s Fondom jer nije financijski konsolidirao tvrtku, odnosno isplatio dugove radnicima. Zbog toga će možda sindikat tražiti raskid ugovora.</p>
<p>Ranka Radovinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Oštra utakmica među mirovinskim fondovima</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Neki fondovi, čini se, nastoje privući što više članova ne samo snažnom propagandnom kampanjom nego i konkurentnom visinom naknada. Po zakonu, na svaku uplatu 5 posto bruto plaće u drugi stup fond za troškove svog poslovanja može obračunati maksimalno 0,8 posto. </p>
<p>Upravo toliko će naplaćivati Helios mirovinski fond, fond PBZ-a Croatia osiguranja, Plavi fond i Erste mirovinski fond (koji očekuju da im Hagena uskoro izda odobrenje za rad). U Raiffeisen fondu će, u prve dvije godine poslovanja, za ulaznu naknadu naplaćivati 0,8 posto, ali će je potom, 2004. i 2005. godine, smanjivati te tako omogućiti prepuštanje dijela naknade osiguranicima. Kod AZ fonda ulazna će naknada već u prvoj i drugoj godini članstva iznositi 0,7 posto od uplaćenih sredstava, dok će se za svaku sljedeću godinu članstva ta naknada smanjivati za 0,05 postotnih poena, do 0,5 posto.</p>
<p> Naravno, na takvo spuštanje cijena mogu se odlučiti oni fondovi koji računaju da će brojem privučenih članova pokriti smanjenje naknade. Pitanje je hoće li drugi s vremenom također smanjivati naknade. </p>
<p>Plavi fond, Helios fond, fond PBZ Croatia osiguranje i Erste fond naknadu za upravljane naplaćivat će 0,8 posto prosječne vrijednosti imovine fonda, kao i AZ fond, s time što AZ s naplatom te naknade starta tek od 30. lipnja 2002. godine, a do tada se ona neće naplaćivati. Raiffeisen će naknadu za upravljanje naplatiti isto kao i ulaznu naknadu. </p>
<p>Naknada depozitnoj banci kod Heliosa, PBZ Croatia osiguranja, Plavog fonda i Raiffeisen mirovinskog fonda iznosit će 0,1 posto (zakonski maksimum). Kod AZ fonda ona će iznositi 0,08 posto prosječne godišnje imovine fonda dok imovina bude manja od 2 milijarde kuna. Kada prijeđe taj iznos, naknada će pasti na 0,07 posto, a kada imovina poraste iznad 3 milijarde kuna smanjit će se na 0,06 posto.</p>
<p> Podsjetimo, depozitna banka AZ fonda je HVB, kao i Raiffeisen fonda, PBZ Croatia i Plavi fond rade s Hypo-Alpe-Adria bankom, a Helios mirovinski fond s Hrvatskom poštanskom bankom. Izlazna naknada kod svih će biti ista: prva godina bez naknade, 5 posto u prvoj godini članstva, 2,5 posto u drugoj, 1,25 posto u trećoj, 0,62 posto u četvrtoj i 0,31 posto u petoj godini članstva. Ista će im biti i naknada za uspješnost - 25 posto od neto realnog prinosa svake godine, od čega se 75 posto uplaćuje u jamstveni polog na rok od tri godine. (Bankamagazin)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Gotovo polovica turista nikad neće ponovo doći</p>
<p>OPATIJA, 9. studenoga</p>
<p> - Čak 47 posto stranih gostiju koji su prošle sezone prvi put boravili u nekom hrvatskom hotelu ne misli se ponovo vraćati, rezultat je ankete koju je na uzorku 1114 ispitanika proveo zagrebački Ekonomski fakultet. Rezultati ankete predočeni su tijekom 5. Kongresa hrvatskih hotelijera i restoratera u petak u opatijskom Hotelu Ambasador. Anketa je provedena u srpnju i kolovozu u 19 priobalnih mjesta, odnosno u 51 hotelu.</p>
<p>Rezultati su poražavajući za domaće hotelijerstvo, jer su najlošije ocijenjeni smještaj i hotelski sadržaj, koji značajno utječu na odluku o ponovnom dolasku. Profesor Ekonomskog fakulteta Boris Pirjavec naveo je da su ključni faktori za odluku o ponovnom (ne)dolasku stranih gostiju bili veličina te opremljenost sobe. Ispitanici su bili najzadovoljniji uslugom službe prijama te uređenošću destinacija. Na žalost, privlačenje novog gosta višekratno je skuplje od animiranja gosta koji se ponovo vraća.</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan-Rusković istaknula je da su se ove godine prihodi hotelijera povećali 15 posto, dok su troškovi smanjeni dva posto. Po njoj, u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji mnogo hotela koji bi uz minimalne investicije mogli dobiti veći broj zvjezdica.</p>
<p>Ministarstvo turizma i jedna strana banka pred zaključenjem su ugovora kojim bi se hotelijerima, među ostalim i zbog dizanja kategorije, ponudili povoljni trogodišnji krediti.</p>
<p>U crnu stranu jednogodišnjeg poslovanja ministrica je svrstala zastoj s reprogramom hotelskih kredita (onih koji su uglavnom uzeti tijekom rata). »Što se reprograma tiče, izgubili smo godinu dana, a ni sama ne znam zašto«, priznala je Pave Župan-Rusković. Nije joj jasno ni zašto se hotelijeri nisu potrudili rasprodati sve objekte koji nisu usko vezani uz njihovu osnovnu djelatnost. Ponovila je kako je izuzetno zadovoljna da sektor izlazi iz gubitaka. Ministrica se priključila sve glasnijim zahtjevima za homogeniziranje kompletnog turističkog sektora čime bi se, ako ništa drugo, turizam lakše branio od nameta ZAMP-ovog tipa i slično. »Sve dok ugostitelji budu govorili protiv hotelijera i obratno i gledali se samo sitni interesi umjesto da kompletan turistički sektor nastupi zajedno, turizam će prolaziti ovako kako sada prolazi«, zaključila je ministrica.</p>
<p>Od traženih 200 milijuna proračunskih kuna Vlada za sljedeću godinu za subvencije i potpore turističkom sektoru nudi 159 milijuna kuna. »Mi to ne prihvaćamo i borit ću se da dobijemo ono što tražimo«, izjavila je Pave Župan-Rusković. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Žestoke kritike Strategiji za 21. stoljeće </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - U sklopu drugoga dana Treće godišnje konferencije Zavoda za poslovna istraživanja na temu »Konkurentnost Hrvatske« održano je više predavanja o globalizaciji i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, napose turizma, financijskog tržišta i monetarnog sustava.</p>
<p>Niz kritika sudionici skupa uputili su Vladinom dokumentu »Hrvatska u 21. stoljeću«. Stevan Dedijer ističe kako je strategija rađena potpuno birokratski, a najoštriju kritiku izrekao je Slaven Letica koji kaže kako je time »nastavljena tradicija pisanja bezveznih dokumenata«. »Nije se moglo i ne može se očekivati da takvi ljudi naprave pametan dokument«, rekao je Letica.</p>
<p> Za Mladena Vedriša uzalud je potrošeno vrijeme, dok predsjednik Uprave Plive Željko Čović drži da sadržaj nije kompatibilan imenu, jer tehnološki nije riječ o strategiji nego tek možda o osnovama za razgovor o strategiji. Svi su pak suglasni da treba demistificirati ime i pojam - strategija.</p>
<p>Letica ističe i da je loše što vlada selekcija po stranačkom ključu, pa nije dovoljno biti, primjerice, stručnjak ekonomist, nego treba biti »socijaldemokratski ekonomist«.</p>
<p>Koprivnička Podravka i Pliva, sudeći prema izlaganjima njihovih predsjednika uprava Darka Marinca i Željka Čovića, rijetke su hrvatske kompanije koje postižu konkurentnost na inozemnim tržištima i spremno dočekuju globalizaciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska prvi put na summitu WTO-a</p>
<p>Od 9. do 14. studenoga u Dohi se održava četvrta konferencija WTO-a, na kojoj sudjeluju 142 izaslanstva </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - U petak u katarskoj prijestolnici počela je četvrta Ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije (WTO), od koje se očekuje da označi početak novog kruga pregovora o liberalizaciji trgovine u svijetu. Na konferenciji, koja će završiti 14. studenoga, sudjeluje 2641 delegat iz 142 zemlje, među njima prvi puta i oni iz Hrvatske.</p>
<p>Svjetski mediji prenose da dužnosnici WTO-a s optimizmom gledaju na mogućnost pokretanja novog kruga pregovora. WTO-ov dužnosnik Supachai Panitchpakdi uvjeren je da će predstavnici zemalja članica uspjeti riješiti dosad sporna pitanja poput poljoprivrede, primjene pravila o porijeklu robe, zaštite okoliša i intelektualnog vlasništva. Na pokretanje novog kruga pregovora pozvali su i MMF i Svjetska banka.</p>
<p>Velike napore u tom smjeru proteklih su mjeseci poduzeli povjerenik Europske komisije za trgovinu Pascal Lamy i njegov novi američki kolega Robert Zoellick. Lavovski će dio posla, nema sumnje, u Dohi odraditi upravo Lamy, od kojeg se očekuje da bude glavni igrač. On u svoje dosadašnje zasluge može ubrojiti dva velika uspjeha - sklapanje mira u »bananskom ratu«, koji je dugo vremena opterećivao odnose Washingtona i Bruxellesa, te nedavno sklapanje sporazuma EU i Kine, koji je Pekingu otvorio vrata WTO-a.</p>
<p>Istaknimo da će Kina, Tajvan i Vanuatu u Dohi biti primljeni u članstvo WTO-a. U čekaonici WTO-a do daljnjega ostaje 28 zemalja. Ipak, analitičari upozoravaju kako će Lamyju trebati poveća doza živaca i diplomatskih vještina da pripremi teren za lansiranje novih pregovora. Osim što će nerazvijene članice WTO-a, ali i neke razvijene poput Kanade i Australije, morati uvjeriti da subvencije EU poljoprivrednicima ne znače zatvaranje tog tržišta za Treći svijet i da je Bruxelles spreman na ustupke, Lamy će morati balansirati i između ponekad suprotstavljenih interesa 15 članica EU. Stoga i ne čudi kada upozorava da bi nova runda pregovora i u Dohi mogla završiti fijaskom, poput onoga prije skoro dvije godine u Seattleu.</p>
<p>Predstavnici niza zemalja u razvoju ponovo su upozorili kako ne vide velikih koristi od lansiranja novih pregovorae. U tome, naime, i dalje vide samo sredstvo kojom ih bogati dio svijeta nastoji gospodarski kolonizirati. Podsjećaju kako još nisu ostvareni ni svi ciljevi iz Urugvajskog kruga pregovora, posebice u području trgovine poljoprivrednim proizvodima.</p>
<p>Na summitu u Dohi prvi puta sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo, predvođeno ministrom za europske integracije mr. Nevenom Mimicom. U priopćenju Ministarstva gospodarstva ističe se kako Zagreb očekuje da nova runda pregovora obuhvati pitanje liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, uslugama, pristup tržištu za nepoljoprivredne proizvode, javne nabavke i intelektualno vlasništvo. Osim Mimice, u hrvatskom ssu izaslanstvu još i predstavnici ministarstava gospodarstva, poljoprivrede i šumarstva i vanjskih poslova, te Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Mimica bi, doznajemo, trebao izlagati u nedjelju ujutro. Potvrđeni su sastanci s izaslanstvima Poljske i Turske, a zatraženi su s još nekim zemljama, među kojima i sa SAD-om. Prosvjedi protiv održavanja summita WTO-a održani su diljem Azije, a skup u Dohi osigurava oko 2100 američkih marinaca. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Četiri puta manji Dynegy preuzima Enron?</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Američka elektroenergetska kompanija Dynegy Inc. potvrdila je da vodi pregovore za preuzimanje Enrona, najveće tvrtke za proizvodnju i prijenos električne energije u SAD, koja već dulje vrijeme grca u financijskim teškoćama.</p>
<p>Kako govore neslužbene informacije, Dynegy je za Enronove dionice spreman platiti oko osam milijardi USD ili 10 USD po dionici. To je tek kap u moru vrijednosti kompanije, koja je još prije nekoliko mjeseci vrijedila gotovo 70 milijardi USD. Pored toga, tvrtka Chevron Texaco, u čijem se vlasništvu nalazi 27 posto dionica Dynegyja, voljna je u Enronov krvotok ubrizgati financijsku injekciju od 1,5 milijardi USD prije preuzimanja, kao i dodatnu milijardu dolara nakon preuzimanja.</p>
<p>Dođe li do spajanja, Dynegy će preuzeti i dio Enronove dužničke omče u visini 12,8 milijardi USD, koju planira olakšati prodajom Enronove imovine. </p>
<p>U poslovnim se krugovima već špekulira da će na mjesto predsjednika nove, fuzionirane kompanije zasjesti dosadašnji predsjednik i izvršni direktor Enrona Kenneth L. Lay, koji je američkoj javnosti poznat kao blizak prijatelj predsjednika Georgea W. Busha. Štoviše, upravo je novcem Enrona lani financiran velik dio Bushove predizborne kampanje, a Enron se i inače u medijima opisuje kao kompanija koja je »veoma odana republikanskoj stvari«. Nejasno je, međutim, hoće li Lay u novoj kompaniji biti samo figura ili će imati i konkretne operativne ovlasti.</p>
<p>Iako svi ističu kako nikakav dogovor o preuzimanju Enrona još nije postignut, analitičari ističu da najveća američka elektroenergetska tvrtka nema puno izbora. Nakon što su u listopadu u javnost dospjele konkretne informacije o Enronovim problemima, potencijalni su mu ulagači počeli okretati leđa. Tijekom prvih devet mjeseci ukupan je prihod Enrona iznosio 139,7 milijardi USD. No, zbog velikih dugova i otpisa milijardu USD vrijednih potraživanja, dionički je kapital smanjen za 1,2 milijarde USD. </p>
<p>Da bi stvar bila gora, američke su savezne vlasti otvorile istragu nad Enronom, osumnjičivši bivšeg financijskog direktora Andrewa Fastowa za sumnjive transakcije. Dvije velike bonitetne kuće, Standard's i Moody's, snizile su Enronov kreditni rejting. U takvoj bi situaciji jedini spas za posrnulog diva bilo spajanje s četiri puta manjim Dynegyom ili pak emisija nekoliko desetaka milijuna novih dionica, komentiraju analitičari. </p>
<p>Spomenimo i da sastavni dio Enronova neslavnoga kraja čini i njegov nedavni angažman u Hrvatskoj. Nakon sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine uslijedilo je sve veće okretanje Hrvatske prema SAD-u, u sklopu kojeg su veliku ulogu trebala imati upravo ulaganja krupnog američkog kapitala u hrvatsko gospodarstvo. Uz još nekoliko američkih tvrtki, interes za ulaganje u našu zemlju tada je pokazao i Enron. No, nakon trećesiječanjske promjene vlasti ugovor s Enronom, koji je često opisivan »štetnim za Hrvatsku«, raskinut je. Stoga trenutačno Enron više ne posluje u Hrvatskoj. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Češka: U 2002. snažan rast stranih investicija</p>
<p>PRAG, 9. studenoga</p>
<p> - Češko ministarstvo financija u 2002. predviđa snažan rast inozemnih investicija i povjerenja potrošača, nisku inflaciju te rekordno visoke prihode od privatizacije državnih kompanija. »Češko gospodarstvo iduće će godine imati dinamičan rast«, stoji u izvješću tog ministarstva.</p>
<p>Češka vlada planira do sredine iduće godine udovoljiti svim zahtjevima nužnim za pristup Europskoj uniji, kao i ubrzati privatizaciju u sektoru telekomunikacija te u kemijskoj i ostaloj prerađivačkoj industriji. Prodajom državnih udjela vlada iduće godine planira ostvariti rekordne prihode od 260 milijardi čeških kruna ili 7 milijardi američkih dolara. To će biti dovoljno za podmirenje dugova tih kompanija, a ostat će i za transfere socijalnom fondu, stoji u izvješću ministarstva financija.</p>
<p>Ipak, ministarstvo upozorava da bi globalno usporavanje gospodarskog rasta, posebice u Njemačkoj, koja je najvažnije češko izvozno tržište, moglo negativno utjecati na domaće gospodarstvo. Negativan utjecaj može se očekivati i zbog proračunskog manjka, koji se u 2002. predviđa na 46 milijardi kruna ili 1,2 milijarde dolara, te kronično visoke stope nezaposlenosti, koja trenutno iznosi 8,1 posto.</p>
<p>Ipak, iduće bi godine, po procjenama ministarstva financija, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao dosegnuti 3,8 posto, najvišu stopu rasta od 1995., inflacija bi trebala iznositi 4,6 posto, prema ovogodišnjih 4,9 posto, dok bi domaća potrošnja trebala porasti 7,4 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Grčki OTE drugi operater mobilne telefonije u Makedoniji</p>
<p>SKOPJE, 9. studenoga</p>
<p> - Predstavnici grčke kompanije OTE potpisali su u četvrtak ugovor o koncesiji za drugu mrežu mobilne telefonije u Makedoniji, u koju će investirati 25 milijuna američkih dolara. Koncesija za drugu mrežu vrijedi 22 godine, a kako je prilikom potpisivanja ugovora izjavio makedonski ministar za promet i komunikacije Ljupčo Balkovski, ovim potezom makedonska vlada želi podržati konkurentnost na telekomunikacijskom tržištu.</p>
<p> Potpredsjednik OTE-a George Skalpelis najavio je kako će druga GSM mreža u Makedoniji započeti s radom u proljeće iduće godine.</p>
<p>Grčki OTE bio je drugi ponuđač po kvaliteti ponude, ali kako najbolji ponuđač makedonski Link telecom ponudi nije priložio bankovne garancije, vlada je odabrala grčku kompaniju.</p>
<p> Trenutno je jedini operater mobilne telefonije u toj zemlji Mobimak, koji je djelomično privatiziran u siječnju ove godine. U većinskom je vlasništvu mađarske telekomunikacijske kompanije Matav, koja drži 51 posto dionica. Makedonska vlada ima 47,13 posto dionica, a 1,87 posto dionica u vlasništvu je Međunarodne financijske korporacije (IFC). (Hina/dpa)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Nismo razgovarali o prijevremenim izborima, nego kako da koalicija ne ruši samu sebe </p>
<p>Ozbiljno smo razgovarali o našim odnosima i o tome da koalicija uspješno završi svoj mandat, rekao je premijer / Razgovori se nastavljaju sljedeći tjedan / Račan bi sljedećih dana mogao prihvatiti HSLS-ov prijedlog da Vlahušić bude novi ministar zdravstva / Premijer izbjegao izravan odgovor je li se govorilo o radikalnoj rekonstrukciji Vlade koju traži HSS: »Kad čujem konkretan prijedlog, na njega ću i odgovoriti« </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Čelnici petorke krajnje su ozbiljno u petak razgovarali o tome što učiniti da vladajuća koalicija ne ruši samu sebe, nego da unutarnji odnosi i njezino djelovanje budu što bolji kako bi uspješno okončala svoj mandat.</p>
<p> Tom je šturom izjavom hrvatski premijer i šef SDP-a Ivica Račan pokušao udovoljiti znatiželji brojnih novinara, koji su s posebnom pažnjom očekivali rezultate gotovo četverosatnoga sastanka petorke.</p>
<p>Taj je sastanak iščekivan s osobitom pozornošću, već stoga što je sam Račan, najavljujući ga početkom ovoga tjedna, naglasio da će od koalicijskih partnera zatražiti iskaze lojalnosti vladajućoj ekipi, kao i prestanak međusobnih svađa, medijskih prepucavanja i bavljenja perifernim stvarima.</p>
<p>»Ozbiljno smo razgovarali o našim odnosima. Razmotrili smo mnoge stari važne za rad koalicijske vlasti. I sljedeći tjedan nastavit ćemo razgovore o tome, a to ujedno znači da na sastanku nije bilo ni riječi o prijevremenim izborima«, istaknuo je premijer. </p>
<p> Na inzistiranje novinara, Račan je odgovorio na nekoliko pitanja. Jedno se odnosilo na zahtjeve za radikalnom rekonstrukcijom Vlade, što su prethodnih dana zatražili neki koalicijski partneri, ponajprije predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić. </p>
<p>Predsjednik Vlade izbjegao je izravan odgovor opravdavajući se time da želi biti korektan u odnosu na koalicijske partnere, s kojima se dogovorio da pred novinare ne izlazi s detaljima razgovora. Ipak, dodao je, bio je spreman saslušati svaki konkretan prijedlog o rekonstrukciji Vlade. »Kad ga čujem, na njega ću i odgovoriti. Zasad nemam potrebe za tim, jer takvih prijedloga nije ni bilo«, rekao je Račan. </p>
<p>Novinare je zanimalo i jesu li čelnici vladajuće petorke spominjali najavu Dražena Budiše da se ponovo kandidira za predsjednika HSLS-a. </p>
<p>»Izbor novoga predsjednika HSLS-a stvar je same stranke i ne bi bilo dobro da se mi sa strane uplićemo u njihovu izbornu kampanju«, odgovorio je premijer. </p>
<p>Na pitanje je li bilo riječi o popunjavanju upražnjenoga mjesta ministra zdravstva za koje je HSLS (jer je taj resor u njegovoj kvoti) već predložio Andru Vlahušića, Račan je izjavio da se o tome i nije posebno razgovaralo. »Primio sam HSLS-ov prijedlog i pretpostavljam da ću na njega sljedećih dana pozitivno odgovoriti«, napomenuo je premijer Račan. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Puhovski: Knežević je vodio neravnopravnu bitku za svoje viđenje istine</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Na zagrebačkom groblju Mirogoj u petak je pokopan tragično stradali televizijski novinar, producent i snimatelj Božidar Knežević (49). </p>
<p>U nazočnosti rodbine, mnogobrojnih kolega i prijatelja, od Kneževića su se prigodnim govorima oprostili Drago Pilsel, predsjednik Foruma 21 i Nenad Puhovski, direktor producentske kuće Factum. </p>
<p>»Božidar Knežević bio je pionir u traženju istine među nama samima i u suočavanju s događajima iza nas, i zbog toga mu moramo biti zahvalni«, rekao je Drago Pilsel.</p>
<p>»Božidar Knežević posljednjih je mjesec dana vodio neravnopravnu bitku za svoje viđenje istine«, rekao je Nenad Puhovski. »On nikada nije tvrdio da je to jedina istina ili da ta istina treba zamijeniti druge. A reakcije na to bile su okrutne«. </p>
<p>Puhovski je za stvaranje medijske potjernice za Kneževićem optužio, prije svih, autore filma »Amacord 1991.-2001.«. »Kneževića nitko nije zaštitio«, rekao je Puhovski, zaključivši kako je politika odnijela još jednu pobjedu nad etikom. </p>
<p>Božidar Knežević rođen je 1952. godine u Podgorici. Fakultet političkih znanosti završio je u Zagrebu, gdje je proveo ostatak života. Autor u javnosti kontroverzne »Oluje nad Krajinom«, do 1991. godine radio je kao urednik u tadašnjoj Televiziji Zagreb, potom na Yutelu, a od sredine 1992. Knežević postaje slobodni novinar. Radio je za mnogobrojne europske televizijske kuće, među ostalim za RAI, ZDF, BBC i Finsku televiziju.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Budiša: HSLS može ostati u postojećoj koaliciji, ali politički samostalan </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga </p>
<p> - Kandidat za predsjednika HSLS-a Dražen Budiša izjavio je u petak da HSLS može funkcionirati u postojećoj koaliciji ako sačuva političku samostalnost. </p>
<p> Upitan što točno podrazumijeva pod pojmom političke samostalnosti, te kako je namjerava ostvariti, Budiša je novinarima odgovorio: »Ostavimo to za 2. veljače, kad se o političkim ciljevima više neće moći govoriti općenito«. Ponovio je da se na kandidaturu za predsjednika HSLS-a odlučio zbog tri cilja - političke samostalnosti stranke u postojećoj ili bilo kojoj drugoj koaliciji, da HSLS bude jedna od tri najjače stranke u državi, te da bude najjača među strankama liberalne, građanske i narodnjačke orijentacije. </p>
<p> Mislim da, kao predsjednik stranke, s novim stranačkim vodstvom mogu ostvariti te ciljeve, rekao je Budiša. </p>
<p> Na novinarsku konstataciju da je slične političke ciljeve izložio i njegov stranački protukandidat Jozo Radoš, kazao je da je riječ o općenitim ciljevima, a da će svaki kandidat s konkretnijim programom izići na stranačkom saboru. Budiša je rekao da ne namjerava voditi posebnu kampanju, te da će na saboru HSLS-a iznijeti svoje viđenje događanja u stranci, zašto je dao ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a, te iznijeti program budućeg djelovanja stranke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radoš: Budišino isticanje samostalnosti stranke ima elemente optužbe </p>
<p>ČAKOVEC, 9. studenoga</p>
<p> - Jozo Radoš, v.d. predsjednika HSLS-a, sudjelovao je u petakl na utemeljiteljskoj skupštini ogranka stranke u međimurskoj općini Pribislavec. Kako su liberali najzaslužniji da je Pribislavec dobio općinu, na osnutak podružnice došli su visoki dužnosnici iz središnjice stranke i Međimurja. strankeŽeljko Pavlic, predsjednik Velikog vijeća HSLS-a i saborski zastupnik, Baltazar Jalšovec, potpredsjednik Sabora, Branko Levačić, međimurski župan, Dražen Breglec, predsjednik HSLS-a Međimurja, Dražen Blažeka, predsjednik HSLS-a grada Čakovca i drugi dužnosnici. Svi su iznijeli očekivanje da će na izborima za Općinsko vijeće HSLS dobiti najviše glasova i obnašati vlast. </p>
<p> Na pitanje novinara Vjesnika očekuje li da će biti još kandidata za mjesto predsjednika HSLS-a Radoš je kazao kako procjenjuje da neće biti, ali ako bude bit će dobrodošli. Kazao je kako cijeni podršku koju mu je dao dr. Goran Granić, jer je on čovjek koji je dugo u stranci i dao je velik doprinos HSLS-u. Na novinarsko pitanje rekao je da na Saboru stranke očekuje i punu podršku i glasove međimurskih liberala. Dodao je da nema razloga za pomicanje termina, odnosno ranije održavanje stranačkog sabora niti je to tehnički izvedivo, tako da ostaje datum 2. veljače iduće godine. </p>
<p>Zamoljen da komentira izjavu Dražena Budiše da je Radoš iznio slične političke ciljeve kao i on i da su općeniti, Jozo Radoš je potvrdio da su ciljevi općeniti i načelni, stari ciljevi HSLS-a. »Ne znam međutim zašto treba posebno naglašavati samostalnost stranke. Ako je stranka nema, onda niti ne postoji. Budišino naglašavanje samostalnosti ima elemente optužbe«, dodao je Radoš. »Stranka nije izgubila samostalnost ali ako jest, onda je u koaliciji dovedena u tu situaciju političkom djelatnošću Dražena Budiše. Ja ću uskoro biti puno konkretniji i reći ću koje političke poteze u HSLS-u treba vući i s kojim ljudima.«</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jeren: Iskusili smo sustavni udar na autonomiju Sveučilišta</p>
<p>Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Branko Jeren podnio izvještaj o stanju Sveučilišta u protekloj akademskoj godini/ Neutemeljeni napadi na pojedine članice Sveučilišta, prikazani su kao dokaz o njihovoj korumpiranosti, ističe Jeren </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Svečanom sjednicom Senata Sveučilišta u Zagrebu, obilježen je u petak Dies academicus i početak 333. akademske godine. Petnaest profesora tom je prigodom dobilo počasno zvanje professor emeritus, a profesorima Sveučilišta umirovljenim u akademskoj godini 2000./ 2001. dodijeljena su priznanja. </p>
<p>»Iza nas je puno lijepih, ali i neugodnih događaja«, istaknuo je rektor Sveučilišta prof. dr. Branko Jeren, izvještavajući profesore, dekane, rektore ostalih sveučilišta i veleučilišta te studentske predstavnike, o radu Senata u protekloj akademskoj godini. »Sveučilište je iskusilo sustavni udar na autonomiju svoga odlučivanja. Napadane su pojedine njegove sastavnice, ne na temelju objektivnih nalaza, već glasina, koje su prikazane kao dokaz korumpiranosti Sveučilišta. Takav stav, koji su širili mediji, podržalo je Ministarstvo znanosti i tehnologije«, ustvrdio je rektor Jeren. </p>
<p>Želeći zaštititi dignitet Sveučilišta, Senat je upozorio vlast na neprimjerene napade, nastavio je rektor, podsjetivši da je svojedobno zatražio zaštitu predsjednika Republike Stjepana Mesića, predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića te premijera Ivice Račana. »Mesića i Tomčića upozorili smo na nedopustiv odnos i dugogodišnji jaz između Ministarstva znanosti i šire akademske zajednice«, rekao je Jeren, dodavši kako do susreta s premijerom nije došlo. </p>
<p>Senat je zatražio i zaštitu od krovnog tijela europskih sveučilišta, Magna Charta Observatory. »To je tijelo«, tvrdi Jeren, »izrazilo zabrinutost zbog prijetnji autonomiji Zagrebačkog sveučilišta, te je hrvatskoj vlasti odaslalo ozbiljno upozorenje. Vlada, međutim, nije dala odgovor«. </p>
<p>Rektor se prisjetio i dobrih strana protekle akademske godine, kada je održana Ministarska konferencija u Pragu, u kojoj je Hrvatska sudjelovala kao ravnopravna članica. </p>
<p>Na konferenciji je izražena potreba da se do 2010. harmonizira visok obrazovni proces u Europi, te je podržana ideja o prihvaćanju visokoga školstva kao javnoga dobra.</p>
<p> U protekloj akademskoj godini, rekao je rektor, uveden je niz postdiplomskih studija u Zagrebu, od kojih neki predstavljaju stvaran iskorak prema Europi. Napomenuvši da je Sveučilište u proteklom razdoblju promoviralo 202 doktora znanosti, te je dodijelilo šest državnih nagrada za znanost i 100 rektorovih nagrada najboljim studentima, Jeren je podsjetio kako je Sveučilište dodijelilo i 75 stipendija za koje je novac osiguralo Ministarstvo znanosti.</p>
<p>Delegacija Sveučilišta u Zagrebu položila je u petak na Mirogoju vijenac za preminule profesore i studente. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»U društvene i gospodarske reforme treba ići mudro i odmjereno«</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Potaknuti teškim socijalnim stanjem u Hrvatskoj te 110. obljetnicom prve socijalne enciklike »Rerum novarum«, hrvatski su biskupi vjernicima i svim ljudima dobre volje u našem društvu uputili poruku, koju su predstavili u petak, u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije. Poruka biskupa najavljena je nakon zasjedanja HBK u Požegi, od 16. do 18. listopada,, a govori o aktualnom socijalnom stanju u Hrvatskoj. U nazočnosti predsjednika HBK, zagrebačkog nadbiskupa mons. Josipa Bozanića, poruku je predstavio predstojnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve i profesor na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Stjepan Baloban.</p>
<p>»Ovo je prva poruka hrvatskih biskupa te vrste, koncipirana na osnovi socijalnog nauka Crkve«, istaknuo je Baloban. Predstavivši ukratko 1. točku poruke, koja govori o načelima i smjernicama što su se tijekom vremena oblikovali u socijalnom nauku Crkve, Baloban se posebno osvrnuo na 2. i 3. točku, koje je okarakterizirao kao najvažnije, jer »primjenjuju socijalni nauk Crkve na konkretne zadaće u društvu«. Posljednje dvije točke su poziv da poruka bude poticaj za zajedničko promišljanje i traženje rješenja za teško socijalno stanje u Hrvatskoj. Biskupi su, među inim, poručili da su »mnogi gospodarski problemi nasljeđe prošloga komunističkog režima, mnogi su posljedica još nezaliječenih ratnih razaranja i strahota, a nemali ih je broj prouzročen nesavjesnošću i gramzivošću pojedinaca i skupina koji su odlučivali ili odlučuju o zajedničkim dobrima, ne vodeći računa o općem dobru, nego o vlastitim interesima«.</p>
<p>Krizi i razočaranju ljudi pridonijela su i »prevelika očekivanja od 'demokratskih promjena', a istodobno lako dana nerealna obećanja onih koji su na taj način željeli dobiti povjerenje birača«. Svjesni da velike prilagodbe gospodarskog i socijalnog sustava novim svjetskim standardima ne mogu proći bez potresa i žrtava, biskupi su u poruci istaknuli da je upravo zato u planiranju i provođenju društvenih i gospodarskih reforma potrebno postupati mudro i odmjereno, uz sudjelovanje stručnjaka i široke hrvatske javnosti. »Reforme moraju ići u prilog, a ne na štetu obitelji i djece«, ističe se u poruci. Biskupi upozoravaju i na važnost javnih rasprava, kako bi javnost bila informirana o promjenama u društvu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Teror nije pravi odgovor na terorizam« </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Predstavnici koalicije Hrvatski antiglobalisti (HAG) predvođeni glasnogovornikom Zoranom Oštrićem predali su u petak na ulazu u Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu njegovim predstavnicima pismo upućeno predsjedniku SAD-a Georgeu Bushu i američkim građanima u kojem osuđuju američku akciju u Afganistanu. </p>
<p>Kako se navodi u pismu, primjena terora nije pravi odgovor na terorizam, jer se time ubijaju nevini ljudi i stvaraju novi neprijatelji. Vlada i narod SAD-a trebali bi preispitati svoju dosadašnju vanjsku politiku i pogrešne poteze, a ne se ponašati kao svjetski policajac. Umjesto toga, trebalo bi izgraditi sustav svjetske sigurnosti jačanjem i demokratizacijom UN-a, osnovati Međunarodni sud za ratne zločine i poseban sud za teroriste te pronaći učinkovit mehanizam da se vlastodršci u raznim zemljama prinude na poštivanje minimalnih načela vladavine zakona i demokracije kako ne bi stradao narod.</p>
<p>»Proklamirani rat protiv terorizma, na način kako se provodi, neće uništiti terorizam jer ne pogađa njegove korijene. On će samo inducirati lančanu reakciju nasilja i mržnje. Iščupati korijenje terorizma možete ako ljudima date mogućnost da kontroliraju svoje živote u političkoj, socijalnoj i ekonomskoj demokraciji, pravdi i solidarnosti«, kaže se u pismu i dodaje da SAD trebaju prihvatiti načelo solidarnosti s drugim zemljama, što uključuje i reformu WTO-a. </p>
<p>U pismu se osuđuje ograničavanje i kršenje ljudskih prava u SAD-u te navode neki konkretni primjeri. »U strahu od nasilja žrtvuje se sloboda, to je već pobjeda za teroriste. U strahu od terorizma otvaraju se putevi za teroriziranje običnih Amerikanaca zbog njihovog legalnog i nenasilnog mišljenja i rada«, kaže se u pismu.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Letci za spas Gackog polja u svim mjestima maratona</p>
<p>Neprihvatljivo je da se o projektu autoceste odlučuje preko noći i bez uvida javnosti u novi projekt, istaknuo je Zoran Oštrić iz Izvještajne agencije Hrvatske eko-vijesti</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - U povodu subotnjeg prolaska sudionika trke Earth run-Trka hrvatski nacionalni parkovi kroz Gacko polje, u petak su organizator trke Udruga Planet Zemlja i Izvještajna agencija Hrvatske eko-vijesti organizirali konferenciju za novinare u prostorijama Kluba MAMA. </p>
<p>»Stanovnicima Like neprihvatljiva je izjava premijera Račana o podvarijanti B izgradnje autoceste. Naime, u izravnom kontaktu s nama, rekli su nam da je neprihvatljivo da se o tako važnom projektu odlučuje preko noći i bez uvida javnosti u novi projekt, istaknuo je Zoran Oštrić iz Izvještajne agencije Hrvatske eko-vijesti. Stanovnici napominju da je u Gackom polju puno maglovitih dana što je još jedan faktor koji pri izgradnji autoceste nije uzet u obzir, dodao je Oštrić.</p>
<p>Desetodnevna trka, koja se održava već četvrtu godinu za redom. započela je u utorak u Trakošćanu. Cilj joj je upozoriti na važnost očuvanja kako zaštićenih područja tako i svih dijelova prirode. </p>
<p>U subotu će, za spas Gackog polja, započeti i podjela letaka u svim mjestima kroz koja će do cilja u Nacionalnom parku »Mljet« maratonci trčati. Organizator trke uputio je poziv svim stanovnicima Like da svoja mišljenja vezana uz izgradnju autoceste Zagreb-Split šalju na besplatan Vladin telefon 80 01 111 ili na fax: 80 01 122.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zakon posvađao veterinare i Pankretićevo ministarstvo </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Predloženim izmjenama Zakona o veterinarstvu, koji je u drugom saborskom čitanju, moglo bi se još više ugoroziti kvalitetu mesa domaćih proizvođača, rekao je u petak na konferenciji za novinare dr. Aldo Kursar, predsjednik Hrvatske veterinarske komore.</p>
<p> Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, koje je predlagač zakona, nije prihvatilo amandmane Veterinarske komore na spomenuti zakon, izvijestio je Kursar. Veterinari, pak, predlažu da se meso koji ide u tzv. javnu potrošnju, kao i dosad kontrolira prije klanja, pri utovaru, i pri istovaru. Uz to, traže da samo ovlaštene veledrogerije mogu nabavljati lijekove, te da se pooštri kontrola svježeg mesa i mesnih prerađevina. Prema njegovim riječima, velik je problem što seljaci zbog skupe veterinarske usluge samoinicijativno kupuju antibiotike što je nedopustivo. Životinja čije meso nije za jelo, pak, završi na tržištu zbog pomanjkanja sustavne kontrole. Veterinari će ustrajati u svojim zahtjevima te traže pomoć saborskih zastupnika. U Ministarstvu tvrde, pak, da potrošači »jedu zdravo meso«. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Preko esula, talijanska desnica djeluje i u Hrvatskoj«</p>
<p>Od istarskog Statuta stvoren je slučaj koji mnogi koriste u političke svrhe / Desne snage u Italiji nastoje svim načinima spriječiti konačno rješavanje odnosa Hrvatske i Italije / Tom zadatku služi Chiampijeva odluka o odlikovanju talijanske fašističke uprave Zadra, ali i spomenici na fojbama, kaže članica HSLS-a Jadranka Katarinčić-Škrlj</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Skupština Istarske županije u ponedjeljak, 19. studenoga, izglasat će Statut Istarske županije koji je, zbog uvođenja dvojezičnosti na područje Istre, izazvao velika sporenja. Jadranka Katarinčić-Škrlj, članica HSLS-a, povezuje, međutim, Statut s potezom talijanskog predsjednika Chiampija koji je odlikovao fašističku vlast Zadra. A sve skupa ima veze, kaže, s nastojanjima talijanske desnice i esula da se revidira Osimski sporazum.</p>
<p>• Izjavili ste da je Chiampijevo odlikovanje zadarske fašističke vlasti povezano s donošenjem istarskog Statuta. Gdje je veza?</p>
<p>- Pozdravljam rješavanje spora oko istarskog Statuta i mislim da je dobro da se, nakon osam godina, konačno donosi. No mislim da se bez ikakvih problema i stvaranja slučaja mogao donijeti neposredno nakon što je koalicija 3. siječnja došla na vlast i nakon što je, u svibnju, izglasan paket manjinskih zakona.</p>
<p>• U Statutu, dakle, nema više ničega spornog?</p>
<p>- Ne, ono što je u »slučaju Statut« bilo sporno, prema mojem je mišljenju bespotrebno nadmudrivanje i stvaranje slučaja koji je u jednom trenutku poprimio takve dimenzije da je reagirala i talijanska vlada. Tada je i bivši ministar Ivan Jakovčić, koji je slučaj i stvorio, nastupio u ime Vlade u javnosti i rekao da to, što su neki članci Statuta suspendirani, ne znači da se smanjuju prava manjina u Hrvatskoj. Statut je, dakle, poslužio kao slučaj da se vodi predizborna kampanja za lokalne izbore, što politički odgovorne stranke ne rade.</p>
<p>• Niste, međutim, rekli gdje je veza između Statuta i Chiampijeva odlikovanja zadarske »vlasti«.</p>
<p>- Ne postoji direktna veza, ali klima koja je bespotrebno stvorena oko Statuta, kao i poruka da je problem u Zagrebu i hrvatskoj nacionalističkoj vlasti, ide direktno na ruku djelovanju esulskih udruga. Pozitivan odnos hrvatske vlasti prema manjinskim pitanjima stvara i pozitivan odnos prema Italiji, i ti dobri odnosi došli su do izražaja i kad je predsjednik Chiampi bio u Hrvatskoj. Ali njegov posljednji potez je šaka u oko i osuđujem njegovu odluku o dodjeli odličja fašističkoj talijanskoj upravi Zadra, jer je ona potpuno neprihvatljiva. Predstavlja udar na hrvatski suverenitet jer se njome priznaje fašistička okupacijska vlast. No tu odluku treba promatrati u kontekstu pobjede desnice u Italiji jer jačaju esulske udruge i njihov zahtjev za reviziju Osimskih sporazuma, koji pak direktno vodi u negaciju državnih granica između Hrvatske, Slovenije i Italije.</p>
<p>• Službeni je stav Hrvatske da nema odstupanja od Osimskog i Rimskog sporazuma. Mislite da su nastojanja esula zaista toliko opasna?</p>
<p>- I Hrvatska i Slovenija ostaju na tim sporazumima i Hrvatska ima prema Italiji obvezu platiti 35 milijuna dolara. Od 1995. godine Hrvatska je tražila načina da tu obvezu ispuni, no s talijanske se strane stalno tražila nekretnina ili selo u Istri, a ne samo novčana naknada. Ovo vraćanje unatrag samo komplicira ostvarenje sporazuma koji su odavno doneseni i zato moramo biti svjesni kako se realiziraju interesi esulskih udruga. Eto, Il Piccolo govori da će se to, što se odgađa potpis na sporazumu o prijateljstvu i suradnji, direktno odraziti i na prijem Hrvatske u EU. Može nam se desiti da upravo zbog djelovanja esulskih udruga dođemo u mnogo kompliciraniju situaciju za ulazak u EU.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Neiskorišten najveći dio novca za razvoj gospodarstva</p>
<p>Prtenjača: Trebali smo dobiti 2,8 milijuna kuna, međutim, kad se svota smanjila za tridesetak posto, odustali smo od zajmova. Proizlazi da bi se županija trebala baviti hipotekama, upisima i poslovima koje obavljaju banke, za koje mi nemamo ovlaštenja / Zadarska županija ima 90 posto neiskorištenih poljoprivrednih površina / Potrebna je prava koncepcija razvitka poljoprivrede, koje zasad još nema</p>
<p>ZADAR, 9. studenoga</p>
<p> - Zadarska županija jedina od svih županija u Hrvatskoj nije s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva potpisala ugovor o poslovnoj suradnji u sklopu Programa kreditiranja razvitka poljoprivrede. Na temelju Vladina zaključka, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ustanovilo je nov način kreditiranja decentralizacijom dijela novca, tako što bi se dio novca iz Fonda za razvitak poljoprivrede udružio s novcem županija.</p>
<p>Tim bi se modelom zajmovi korisnicima dodjeljivali na razini županije, a Ministarstvo bi sudjelovalo u postupku odobravanja i određivanja uvjeta zajma te u kontroli korištenja kredita. Zašto je 20 županija prihvatilo nov model kreditiranja, a Zadarska nije?</p>
<p>»Prije godinu dana dobili smo zahtjev ministarstava poljoprivrede, turizma i gospodarstva da im dostavimo poduzetničke projekte u našoj županiji. Umjesto zajedničkog modela, kojim bi se kreditirali svi poduzetnički projekti obrta, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i turizma, projekti se razbijaju, čime se razbija i masa novca. Trebali smo dobiti 2,8 milijuna kuna, međutim, kad se svota smanjila za tridesetak posto, odustali smo od zajmova. Proizlazi da bi se županija trebala baviti hipotekama, upisima i poslovima koje obavljaju banke, za koje mi nemamo ovlaštenja«, objašnjava župan Šime Prtenjača razlog odustajanja.</p>
<p>Osim toga, Zadarska županija ima 90 posto neiskorištenih poljoprivrednih površina. Potrebna je prava koncepcija razvitka poljoprivrede, koje zasad još nema. Županija ima ugovor s Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva, čiji je partner Zagrebačka banka, a novac su dali i neki gradovi i općine u županiji. No, taj je ugovor pred raskidom, jer, kaže Prtenjača, nezadovoljni su rokovima i svotom odobrenih zajmova. Je li doista problem u uvjetima kreditiranja ili u samoj županiji, koja ne prihvaća prijedloge i ugovore s ministarstvima? Osim toga, najveći dio novca za poticanje razvitka gospodarstva Zadarske županije još je neiskorišten.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Vlada uvjerava da se plaće u državnim i javnim službama neće smanjiti </p>
<p>Račan zadovoljan razgovorom, ali ističe da se rad na zajedničkom programu nastavlja, jer »Vlada ne nema šansi ako ide sama« / Vlada zaustavila potpisivanje kolektivnih ugovora u javnim poduzećima, dok se ne potpišu temeljni ugovori jer se ne može na jednioj strani pregovarati, a »mimo toga ugovarati drugo« </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Premijer Ivica Račan i članovi užeg Kabineta Vlade u petak navečer razgovarali su s predsjednicima pet sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca o razvojnim prioritetima države do 2004. godine, te prijedlogu državnog proračuna za 2002. godinu.</p>
<p> U razgovoru, koji je protekao uz večeru i dobru atmosferu, sudjelovali su potpredsjednici Vlade Goran Granić i Slavko Linić, te ministri Davorko Vidović, Goranko Fižulić i Mato Crkvenac. </p>
<p>»Zadovoljan sam razgovorom, no s tim rad na zajedničkom programu ne prestaje. Svjesni smo da Vlada nema šansi, ni s najboljim projektom razvoja, ako ide sama. Složili smo se da je osnovni koncept dobar, ali sada treba pokazati snagu i petlju da ga izvedemo. To nije lako, tući ćemo se s navikama, parcijalnim interesima i otporima, no u tome smo već stekli kondiciju«, izjavio je novinarima Račan nakon četverosatnog zatvorenog sastanka. </p>
<p>Premijer je potvrdio da je Vlada obvezala uprave javnih i državnih poduzeća, da ne potpisuju kolektivne ugovore dok Vlada sa sindikatima javnih i državnih službi ne potpiše temeljne kolektivne ugovore. Tako su ovih dana otkazani potpisi ugovora za poštare i pirotehničare.</p>
<p>»Ne može se na jednoj strani pregovarati sa željom da se postigne dogovor, a s druge strane mimo toga ugovarati drugo«, rekao je Račan. </p>
<p>Iako je bilo takvih najava, u petak se nije konkretno govorilo o osnovici i koeficijentima za plaće državnih i javnih službenika u 2002. godini, a i o proračunu se razgovaralo bez konkretnih brojki. No, sindikati su ipak dobili Vladino uvjerenje da se plaće i osnovica od 4.232 kune ne bi smanjivale. </p>
<p>»Dobili smo čvrsto uvjerenje od Vlade da MMF nema direktivnu ulogu u Vladinoj politici«, kazao je potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Također plaće u javnim i državnim službama, kako se čulo, rasle bi sporije od produktivnosti, a prema mišljenju Vlade masa sredstava za plaće stigla je do maksimuma, što znači da se sljedeće godine plaće ne bi povećale.</p>
<p> Pregovori Vlade i Sindikata javnih službi o temeljnom kolektivnom ugovoru i osnovici za plaće nastavljaju se u ponedjeljak. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Paško Ljubičić predao se hrvatskoj policiji!</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Paško Ljubičić, Hrvat iz srednje Bosne protiv kojega je prije nekoliko dana otpečaćena haaška optužnica, predao se u petak ujutro hrvatskoj policiji.</p>
<p>Prema riječima njegova odvjetnika Tomislava Jonjića, Ljubičić je iz inozemstva, gdje je boravio na nepoznatoj adresi, došao na granični prijelaz Breganu i najavio svoju predaju ravnatelju policije Ranku Ostojiću. Zatim se taksijem odvezao do zgrade Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu. Prema priopćenju MUP-a, nakon obavijesnog razgovora u Sektoru kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke, Ljubičić je u petak popodne sproveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Haaški sud tereti ga za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Ljubičić (35) optužen je da je sudjelovao u napadima na muslimanska sela u području Viteza i Busovače u srednjoj Bosni između lipnja 1992. i srpnja 1993., posebno za ratni zločin protiv stanovnika Ahmića. </p>
<p>U javnosti se dugo vremena stvarala slika o njegovim zločinima tako da je Ljubičić, kaže njegov odvjetnik, svoju eventualnu predaju i sudski proces shvatio kao vjerojatni »rat protiv nametnutih konstrukcija u kojem nema nikakvih izgleda«. No, kad je Haag potkraj listopada objavio optužnicu protiv njega, »Ljubičić je shvatio da ipak ima šansi jer sad ratuje protiv činjenica i zakonitog postupka, a ne protiv medijskih konstrukcija«, objašnjava Jonjić. Ističe i da je upravo objavljivanje optužnice prevagnulo da se Ljubičić preda.</p>
<p>»On zna da je u toj optužnici potpuno nerealno ono što se odnosi na razdoblje kad uopće nije bio u srednjoj Bosni ni na mjestima koja se spominju. Za neke događaje ni on ni 4. bojna vojne policije, kojoj je bio na čelu niti teoretski ne mogu biti odgovorni«, rekao je Jonjić. Istaknuo je kako »Ljubičić zna da se suočava s optužnicom koja ima svojih nedostataka, ali nije temeljena na konstrukcijama što su se o njemu širile u medijima i javnosti«.</p>
<p>Ljubičićeva obrana, kaže Jonjić, neće se temeljiti na prebacivanju odgovornosti na druge, »što je dosad u mnogim slučajevima bila praksa«. Dodao je da će Ljubičić u Haag otputovati, najvjerojatnije, početkom ili sredinom idućeg tjedna.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Gotovinini odvjetnici već četiri mjeseca ne znaju gdje im je branjenik </p>
<p>Pedišić i Vukorepa kažu da ne mogu ni potvrditi niti opovrgnuti Granićevu izjavu da je Gotovina najvjerojatnije pobjegao iz Hrvatske / Haag uskoro očekuje izvješće Vlade o slučaju Gotovine, potvrdila Florence Hartmann glasnogovornica glavne tužiteljice </p>
<p>ZAGREB/HAAG, 9. studenoga</p>
<p> - Odvjetnici haaškog optuženika, umirovljenog generala Ante Gotovine, izjavili su u petak da već više od četiri mjeseca nisu s njim u kontaktu, te da stoga ne mogu potvrditi niti opovrgnuti izjavu zamjenika premijera Gorana Granića da je Gotovina najvjerojatnije pobjegao iz Hrvatske.</p>
<p>Jedan od Gotovininih branitelja Marijan Pedišić rekao je za Hinu kako ne zna gdje je Gotovina »s kojim odvjetnički tim u Zagrebu nema nikakvih kontakata od 21. lipnja ove godine«. Tada su, rekao je, zaprimili njegovu punomoć za zastupanje na zagrebačkom Županijskom sudu nadležnom za postupak Gotovinina izručenja Haaškom sudu. Ocijenio je logičnim da Granić, kao zamjenik premijera, ima više saznanja o Gotovini nego njegovi odvjetnici. Osvrnuvši se na Granićevu izjavu u intervjuu Jutarnjem listu u broju od petka, da hrvatska Vlada ne može biti odgovorna zbog Gotovinina bijega, odvjetnik je rekao da se iz te izjave »očituje i bojazan Vlade kako će reagirati Haaški sud i međunarodna zajednica, dok s druge strane jednostranim pristupom Vlada zanemaruje Gotovinine interese«. Podsjetio je da im je Vlada odbila dostaviti dokumente o akciji »Oluja« koje je poslala Haagu, čime je, tvrdi, prekršila Ustav i Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p> Odvjetnik Ante Vukorepa također je rekao da odvjetnički tim ne zna gdje je Gotovina.</p>
<p> U MUP-u u petak n isu htjeli komentirati Granićevu izjavu.</p>
<p>I glasnogovornica glavne tužiteljice Haaškoga suda Florence Hartmann kazala je za Hinu da zasad ne može komentirati izjavu zamjenika hrvatskog premijera o generalu Gotovini jer ne raspolaže potrebnim informacijama. Potvrdila je da Tribunal, kako je to najavio zamjenik premijera Granić, uskoro očekuje izvješće o Gotovini. »Pretpostavljam da ćemo izvješće uskoro dobiti, a onda ćemo na temelju njega i naših informacija donijeti svoje zaključke«, istaknula je.</p>
<p> Upitana postoji li neki rok do kada ICTY očekuje primitak izvješća iz Hrvatske o Gotovininu slučaju, odgovorila je da nema roka. Ali, Hrvatska ima obvezu »u najkraćem roku uhititi optužene osobe koje se nalaze na njezinom području«, istaknula je Hartmann. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>General pobjegao legionarskim prijateljima?</p>
<p>Za generalom Antom Gotovinom još su u kolovozu raspisane tjeralice Interpola i Haaškog suda nakon informacije da je »najvjerojatnije napustio« Hrvatsku. </p>
<p>Na upit Međunarodnog kaznenog suda u Haagu gdje je general Gotovina, upućenog preko Vladina Ureda za suradnju s tim sudom, odgovoreno je kako je moguće da je u bijegu i da je možda u Hercegovini. No, neki smatraju da je bijeg u susjednu zemlju za njega velika opasnost zbog toga što su tamo međunarodne snage, odnosno pripadnici SFOR-a. Ostale su otvorene i druge opcije, od bijega u Južnu Ameriku ili Afriku, odnosno u neku od zemalja u kojima su njegovi kolege i prijatelji iz legionarskih vremena.</p>
<p>Inače, da je Gotovina u bijegu, odnosno da je napustio zemlju, MUP zna od sredine kolovoza. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin potvrdio je to tada na vježbi specijalne policije u Zadru. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Više od 1500 tjeralica za osumnjičenim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi i bivše JNA</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Više od 1500 MUP-ovih tjeralica raspisano je za pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi i bivše JNA, osumnjičenima za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, doznaje se u petak iz MUP-a.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornice MUP-a Zinke Bardić, po sudskim nalozima raspisano je ukupno 1545 tjeralica za osobama koje se sumnjiči da su tijekom Domovinskog rata počinili kaznena djela genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika, uništavanja kulturnih dobara te drugih djela.</p>
<p>Za 329 osumnjičenih MUP je putem Interpola raspisao i međunarodne tjeralice.</p>
<p>Do početka studenoga uhićeno je 69 osoba, od kojih šest temeljem međunarodne tjeralice.</p>
<p>Tu se ne ubrajaju Zorana Banić, u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u zločinu nad civilima u Škabrnji, koju je švicarska policija uhitila 1. studenoga, te bivši osječko-baranjski dožupan Boško Jančić, uhićen prije tri dana.</p>
<p> Njegovo uhićenje ponovno je aktualiziralo pitanje kaznenog progona Srba osumnjičenih za zločine u Domovinskom ratu, koji je zaustavljen odlukom Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti (VONS), prije potpisivanja Erdutskog sporazuma 1996.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje kako MUP već godinu dana provodi reviziju svih tjeralica raspisanih protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i bivše JNA, čiji je progon zaustavio VONS.</p>
<p>Nakon provjere spisa u sudovima i državnim odvjetništvima, policija ponovno aktivira tjeralice protiv osoba za koje se utvrdi da postoje valjane odluke pravosudnih tijela. Upravo je na taj način, kako se doznaje, uhićen i Jančić, protiv kojega je optužnica podignuta u veljači ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Hrvatska traži još 63 dosjea o pokopanima na novosadskom groblju </p>
<p>U Sarajevu u subotu trojni sastanak Hrvatske, SRJ i BiH o nestalima / Zagreb predlaže da se razmjenjuju uzorci DNK uzeti s ekshumiranih žrtava </p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - Predstavnici Ureda hrvatske Vlade za zatočene i nestale, na čelu s pukovnikom Ivanom Grujićem, vratili su se sredinom tjedna iz Beograda sa 24 medicinska dosjea o nestalim Hrvatima pokopanim na novosadskom groblju. No, Ured ima informacije da je tristotinjak žrtava koje se vode kao nestale, pokopano u SRJ. </p>
<p>»Nakon petogodišnjeg dokazivanja da je u SRJ pokopano više žrtava, u svibnju smo od beogradske komisije uspjeli ishoditi priznanje da je to točno. Time smo napokon otvorili novu etapu predaje dokumenata i preuzimanja žrtava«, izjavio je u petak za Vjesnik pukovnik Grujić. Na novosadskom groblju, potvrdio je, pokopano je 87 žrtava, no zasad su predana 24 dosjea zato što jugoslavenska strana »iz tehničkih razloga« nije uspjela prikupiti više dokumenata. »Na osnovi tih dosjea provest ćemo preliminarnu identifikaciju žrtava, obavijestiti o tome obitelji i jugoslavensku stranu kako bismo mogli preuzeti posmrtne ostatke ako je riječ o našim državljanima«, kazao je Grujić pretpostavljajući da se uglavnom radi o osobama s hrvatske liste traženja.</p>
<p>Da bi se ubrzala identifikacija, hrvatski Ured predložio je Beogradu novi model suradnje prema kojem bi njegovi stručnjaci, uz nadzor hrvatske strane, s posmrtnih ostataka na novosadskom groblju uzeli uzorke za analizu DNK. Grujić je objasnio da bi jedan uzorak bio dostavljen Zagrebu, a drugi pohranjen u Beogradu. Hrvatski stručnjaci analizirali bi uzorke i rezultate uvrstili u dosjee, ali i dostavili Komisiji SRJ. Beograd kaže da će razmotriti prijedlog. »No, povratna informacija ovisit će o političkom i stručnom stavu jugoslavenske strane«, smatra Grujić. </p>
<p>U Sarajevu se u subotu sastaju povjerenstva za nestale iz Hrvatske, SRJ i BiH, a bit će i predstavnik Međunarodne komisije za nestale. Pukovnik Grujić rekao je Vjesniku da će i tamo predložiti suradnju u identifikaciji žrtava. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Prvi ovogodišnji snijeg izazvao kaos na cestama</p>
<p>ZAGREB, 9. studenoga</p>
<p> - U Gorskom kotaru pada jak snijeg koji se zadržava na kolniku i na pojedinim dionicama ga ima ugažena na cestama, pa pričinjava poteškoće vozačima, izvijestio je u petak Hrvatski autoklub (HAK).</p>
<p>Na dionici od Kupjaka do Delnica na staroj cesti, kao i od Kupjaka prema Karlovcu, zabranjen je promet kamionima, dok osobna vozila moraju imati zimsku opremu. Na pojedinim dijelovima te ceste promet se propušta naizmjence zbog prepriječenih kamiona. </p>
<p>Najteže je kod čvora Delnice na brzoj cesti kod tunela Dobra, gdje ima dosta dugih kolona vozila.</p>
<p>Snijeg koji pada u nižim predjelima Like, uz gustu maglu, usporava promet, a na velebitskim prijevojima Vratnik i Baške Oštarije snijeg sa snažnim udarima bure smanjuje vidljivost na dva do tri metra. Promet plitvičkom cestom zbog magle i gustog snijega odvija se otežano, no zastoja u prometu nema.</p>
<p>Snijega na kolniku ima i na dijelovima ceste od Varaždina prema Zagrebu. Na dijelu kod Novog Marofa situacija se polako normalizira, ali još ima manjih kolona.</p>
<p>HAK savjetuje svim vozačima da na put ne kreću bez nužne potrebe ili bez zimske opreme.</p>
<p>Zbog jakog vjetra od 13 sati zatvorene su dionice ceste Karlobag-Senj i Karlobag-Mandalina za prvu skupinu vozila (autobuse na kat, kamp prikolice i motocikle).</p>
<p>Trajektni je promet redovit na svim linijama.</p>
<p>Krčki i Paški most zatvoreni su zbog jakog vjetra za prvu skupinu vozila </p>
<p>Na graničnim prijelazima nema dugih čekanja na prijelaz granice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Bio je simbol stvaranja Hrvatske ratne mornarice</p>
<p>SPLIT, 9. studenoga</p>
<p> - »Opraštamo se od Svete Letice kao simbola Domovinskog rata, časnog, ponosnog i herojskog razdoblja Republike Hrvatske«, kazao je zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić na komemoraciji prvom ratnom zapovjedniku Hrvatske ratne mornarice, admiralu Sveti Letici Barbi, u petak. Istaknuo je da je Letica pripadao onima koji su opasnost velikosrpske agresije prepoznali u samom začetku, te će zauvijek ostati sinonimom za legendu o stvaranju HRM-a.</p>
<p>Zapovjednik HRM-a viceadmiral Vid Stipetić prisjetio se Letičina životnog puta. Nakon umirovljenja 1986. godine, 1988. se Letica javno usprotivio jugoslavenskom vojnom vrhu, nakon čega mu je ukinuta mirovina. Ukazom predsjednika Tuđmana 12. rujna 1991. godine postaje zapovjednikom HRM-a.</p>
<p>»Odmah po imenovanju prikupio je znane domoljube, mornaričke časnike i dočasnike, pomorce i druge stručnjake, te počeo s formiranjem zapovjedništva i postrojbi«, rekao je Stipetić.Od admirala Letice u ime Udruge dragovoljaca HRM-a oprostio se brigadir u mirovini Nikola Boškić.</p>
<p>Komemoraciji su, među ostalima, nazočili i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general zbora Petar Stipetić i izaslanik Predsjednika Republike Imra Agotić. </p>
<p>Sveto Letica pokopan je na splitskom groblju Lovrinac. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011110].
|
