NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000531].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 236530 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tomčić: Vjerujem da ćemo uspješno prijeći iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav! </p>
<p>Potrebne su nam rasprave usmjerene projektima budućnosti, koje će nam omogućiti izlazak iz gospodarske i demokratske recesije, a kojima je krajnji cilj dostojanstven život naših građana, rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić na svečanoj sjednici Zastupničkog i Županijskog doma, koja je održana u povodu Dana državnosti / Prvi put u novom sazivu Sabora, zastupnici su minutom šutnje odali počast pokojnom prvom predsjedniku samostalne i suverene Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu / Na sjednici je, osim brojnih drugih gostiju, bio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji se zastupnicima i gostima obratio poslanicom</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Poslije polustoljetne vladavine jednostranačkog sustava, na prvim slobodnim parlamentarnim izborima građani su se opredijelili za demokraciju i 30. svibnja 1990. godine konstituiran je višestranački demokratski Sabor, koji je ponovno postao glavnim političkim žarištem hrvatskog naroda i sve oči hrvatskih građana i svijeta bile su uprte u naš predstavnički dom«, naglasio je to u utorak predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na zajedničkoj svečanoj sjednici Zastupničkog i Županijskog doma u povodu Dana državnosti i 10. obljetnice konstituiranja višestranačkog Sabora.</p>
<p>Na sjednici je bio i zastupnicima i gostima se poslanicom obratio i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Prvi put u novom sazivu Sabora, zastupnici su minutom šutnje odali počast pokojnom prvom predsjedniku samostalne i suverene Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu te svima koji su dali svoje živote za domovinu tijekom prošlih stoljeća.</p>
<p>Nakon konstituiranja Sabora 1990., naveo je Tomčić, počeo je dugogodišnji put demokratskog razvitka koji je bio otežan velikosrpskom agresijom, ljudskim stradanjima i velikim materijalnim štetama, ali i uspostavom političkog sustava opterećenog znatnim manjkom demokracije. </p>
<p>Novo političko stanje, nastalo promjenom političkih snaga nakon izbora 3. sječnja ove godine, jamči daljnji razvitak demokratskoga hrvatskog društva. Predsjednik Sabora opetovao je da je trajna opredijeljenost Hrvatske - demokracija.</p>
<p> »Naše trajno opredjeljenje je demokracija, što podrazumijeva ljudske i političke slobode, društvenu i socijalnu pravdu te dostojanstven život svakog čovjeka. Tu demokraciju želimo uživati u svom narodu i svojoj državi, ali i u zajednici slobodnih naroda Europe i svijeta...«, poručio je.</p>
<p>Predsjednik Sabora je također kazao da inzistiranje na raspravama o prošlosti nije dobar suputnik u budućnost. Potrebne su nam rasprave usmjerene projektima budućnosti, koje će nam omogućiti izlazak iz gospodarske i demokratske recesije, a kojima je krajnji cilj dostojanstven život naših građana, rekao je Tomčić, naglasivši da je u tim težnjama nezaobilazna uloga Hrvatskoga državnog sabora.</p>
<p> Tomčić je napomenuo da su najavljene ustavne promjene - transformacija polupredsjedničkog u sustav parlamentarne demokracije - najveće iskušenje u traženju unutarnjeg mira, preduvjeta naše kompatibilnosti s integriranim narodima Europe i svijeta.</p>
<p> Vjerujem da će ovaj dom, uz potporu svih političkih i javnih struktura, uspješno okončati najavljene promjene, rekao je Tomčić.</p>
<p>Inače, u velikoj sabornici, uz saborske zastupnike obaju domova, bili su i gosti: članovi Vlade na čelu s premijerom Ivicom Račanom, zatim diplomatski zbor na čelu s doajenom zbora mons. Giuliem Einaudijem. Na svečanoj sjednici su također bili predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol, predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak i guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb. Među predstavnicima vjerskih zajednica bili su mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić, proretej Marinko Juretić u ime Srpske pravoslavne crkve, Ševko Omerbašić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, v. d. biskupa Evangeličke crkve Andreas Lukša i glavni rabin u Hrvatskoj Kotel Danona. Uz predsjednika HAZU-a akademika Ivu Padovana, rektore sveučilišta i načelnika Glavnog stožera HV-a generala zbora Petra Stipetića, svečanoj sjednici u povodu Dana državnosti bili su nazočni župani hrvatskih županija te predstavnici kulturnih i javnih ustanova Hrvatske.</p>
<p>Nakon svečane sjednice, domaćin predsjednik Sabora Zlatko Tomčić upriličio je koktel za predsjednika Stjepana Mesića i sve uzvanike. (Goranka Jureško)</p>
<p>Predsjednička zastava na Saboru</p>
<p>Na ulazu u Hrvatski državni sabor lepršala je i predsjednička zastava. Ta pojedinost je zanimljiva zato što je predsjednik Stipe Mesić u predizbornoj kampanji govorio da mu ne trebaju simbolična obilježja, koja su se koristila u vrijeme dr. Franje Tuđmana. No, Protokol nije zaobišao ni ovaj simbol kao dio tradicije prošlih 10 godina. (S. O. I.)</p>
<p>Mesić: Hvalili Domovinski rat, a pljačkali Hrvatsku!</p>
<p>Za svečanog domjenka je predsjednik Stjepan Mesić komentirao neke izjave u kojima mu se zamjerilo to da u svojoj poslanici nije istaknuo značenje Domovinskog rata. »Dovoljno jasno smo rekli tko je zaslužan za stvaranje hrvatske države, ali moram reći da ima mnogo onih koji su spominjali Domovinski rat i usput pljačkali Hrvatsku. Ja u te ne spadam«.</p>
<p>Komentirao je i dio poslanice koja se ticala odnosa s Haaškim sudom. Kazao je da će vlast provesti ono što je Sabor svojedobno prihvatio. Rekao je da samo individualizacija krivnje odgovara hrvatskoj državi, ali i svima drugima. »Moraju odgovarati konkretni krivci, a mi ne smijemo biti taoci ničijeg zločina, bez obzira o kome se radilo«. Na novinarsko pitanje o tome hoće li se i u SIS-u provesti promjene slične kao u HIS-u, predsjednik Mesić je kazao da će se SIS sigurno reorganizirati, no, metode i tempo predložit će UNS. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Šestorica zadovoljna, HDZ Mesićev govor ocjenjuje dnevnopolitičkim</p>
<p>Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog državnog sabora:</p>
<p>- Predsjednik Mesić odlučio se za »tehničku« poslanicu koja je vrlo jasno utvrdila kako je došlo do određenih problema s kojima se trenutačno suočavamo, ali je isto tako vrlo jasno naznačio i puteve izlaska iz sveopće krize. Posebno ohrabruje činjenica da je on kao čovjek s još velikim predsjedničkim ovlastima dao podršku Vladi, zatražio za nju podršku Sabora te dao podršku ustavnim promjenama kojima će mu se smanjiti ovlasti.</p>
<p>Katica Ivanišević, predsjednica Županijskog doma:</p>
<p>- U poslanici je dobro to što se Predsjednik okrenuo budućnosti, jer jedino tako možemo izaći iz problema i krenuti prema europskim integracijama. Žao mi je što pozitivnim nije ocijenio dosad učinjeno budući da je hrvatska država nastala na temeljima borbe cjelokupnog naroda, ali i rukovođenja predsjednika Tuđmana.</p>
<p>Ivica Račan, predsjednik Vlade:</p>
<p>- Govor predsjednika Mesića izražava naše zajedničko stajalište. Mi smo na istom poslu, pa je podrška Vladi razumljiva i dobro došla. Špekulacije o razlikama, kao što vidite, ne stoje. Druga stvar je to što još tragamo za načinom kako najbolje riješiti najteže probleme. Zadovoljan sam kratkim i jezgrovitim govorom predsjednika Mesića.</p>
<p>Mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački:</p>
<p>- Čestitam blagdan državnosti svima, a osobito vjernicima katolicima u Hrvatskoj. Poslanicu predsjednika Mesića ne bih komentirao, jer to ne običavam.</p>
<p>Mato Arlović, potpredsjednik Zastupničkog doma:</p>
<p>- Raduje me to što se u poslanici najavljuju dodatne demokratske promjene, posebno koje će jačati ljudska prava i slobode, ali i tržište te oživjeti gospodarstvo. </p>
<p>Vilim Herman, potpredsjednik HSLS-a:</p>
<p>- Nastup i poslanica predsjednika Republike pripadaju sklopu koji se nastoji ispuniti poticajima. Ono što nas u HSLS-u veseli, ali i obvezuje, dio je poslanice u kojem se govori o radnoj skupini za gospodarstvo i poljoprivredu. </p>
<p>Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a:</p>
<p>- Dio govora koji se odnosi na budućnost i dio koji se odnosi na prošlost ocjenjujem povoljnim. Ipak, u svečanim trenucima obilježavanja Dana državnosti nema mjesta prijepornim političkim procjenama ili prosudbama.</p>
<p>Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a:</p>
<p>- Govor predsjednika Republike trebao je biti mnogo više državnički, a manje dnevnopolitički. Ne ocjenjujem dobrim da se u poslanici govorilo o analizi prošlih 10 godina. </p>
<p>Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a:</p>
<p>- Predsjednik Mesić je govorio s mjerom, što je posebno važno u ovim trenucima. Pokušao je biti pomirljiv i na neki način pružio ruku pomirnicu Vladi. Mirnim tonom poslanice pokazao je da se mogu premostiti nesporazumi koji su obilježili prvih 100 dana nove vlasti.</p>
<p>Mate Granić, predsjednik DC-a:</p>
<p>- Pozdravljam poslanicu, jer je realna i usmjerena budućnosti.</p>
<p>Furio Radin, saborski zastupnik talijanske manjine:</p>
<p>- Bilo koja usporedba s dosadašnjim poslanicama, ovu stavlja u povlašten plan, jer je okrenuta budućnosti, a u njoj nema problematiziranja tema koje su bile aktualne u Tuđmanovim govorima.</p>
<p>Ante Klarić, pučki pravobranitelj:</p>
<p>- Poslanica je izraz dobrih želja svih nas, kratke, male, povijesne inventure i želje da sutrašnjica bude bolja, a nadam se da će tako i biti. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić: Dajmo podršku Vladi u nastojanju da ojača pravnu državu i od Hrvatske stvori zemlju sigurnosti!</p>
<p>Predsjednik države Stjepan Mesić u utorak se na svečanoj sjednici obaju domova Hrvatskog državnog sabora obratio predstavnicima državne vlasti, uzvanicima i svim građanima Republike Hrvatske poslanicom u povodu Dana državnosti.</p>
<p>Obraćanje predsjednika Mesića prenosimo u cjelini:</p>
<p>Poštovani predsjedniče Hrvatskog državnog sabora i predsjednice Županijskog doma, gospođe i gospodo zastupnici Hrvatskog državnog sabora, poštovani predsjedniče i članovi Vlade Republike Hrvatske i svi predstavnici izvršne i sudbene vlasti, cijenjeni uzvanici, predstavnici diplomatskog zbora, vjerskih zajednica, poštovani gosti i svi građani Republike Hrvatske - čestitam svima Vama osobit blagdan naše zemlje, Dan državnosti Republike Hrvatske!</p>
<p>Posebnu zahvalnost izražavam svima koji su za Hrvatsku položili svoje živote kao i onima koji su patili, borili se i žrtvovali za ovo što mi danas uživamo, a to je slobodna, samostalna i demokratska Republika Hrvatska. Naše misli i naše molitve posvećujemo njima, a naše nade u bolje sutra bez sjećanja na njih ne bi bile potpune.</p>
<p>U prošlih 10 godina, od uspostave demokracije u Hrvatskoj, bilo je i teških dana, ali i dana za sjećanje i ponos. Uspostavljena je demokracija, stvorena je i obranjena samostalna država, oslobođen je cijeli državni teritorij, izgrađene su temeljne institucije demokratske vlasti i time su stvorene pretpostavke za daljnji razvitak i prosperitet Republike Hrvatske.</p>
<p>Ali, istodobno, zbog promašaja u pretvorbi društvenog vlasništva izgubljen je velik dio nacionalnog bogatstva, Hrvatska je predugo bila izolirana od suvremenih europskih i atlantskih integracija, a raširena korupcija, zloupotrebe i pljačke posljedice su »grijeha struktura«.</p>
<p>Usprkos svemu, to nam daje dobre temelje za izgradnju razvijene i prosperitetne Republike Hrvatske, ali istodobno nas obvezuje na puni angažman i zalaganje u svladavanju gospodarske depresije i vođenje uravnotežene socijalne politike.</p>
<p>Hrvatska je danas punopravna članica Partnerstva za mir NATO-a. Uključivanje u članstvo Svjetske trgovinske organizacije očekujemo u sljedećih nekoliko mjeseci, a izgrađujemo i sve bolje odnose sa svojim susjedima, utemeljene na poštivanju načela međunarodnih odnosa, od poštivanja suverenosti do dobrosusjedske suradnje.</p>
<p>Hrvatska se uključila i u rad Srednjeuropske skupine zemalja, aktivni smo sudionici programa i aktivnosti u Paktu o stabilnosti, a politički dogovori, brojni kontakti i novi odnosi uglavljeni tijekom službenih posjeta hrvatskih predstavnika Francuskoj, Mađarskoj, Europskoj uniji, Velikoj Britaniji, Italiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, kao i brojni drugi kontakti dokazuju da je vrijeme međunarodne izolacije Hrvatske prošlost.</p>
<p>To su vrlo pozitivni pomaci učinjeni u vrlo kratko vrijeme. Hrvatska je sve prisutnija u međunarodnim odnosima i to nas ohrabruje u uvjerenju da će put u punopravno članstvo NATO-a i Europske unije biti brži nego su i najveći optimisti očekivali prije 3. siječnja, odnosno 7. veljače ove godine.</p>
<p>Suradnja Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom kao i jasno određivanje takve politike će se nastaviti. Mi pozdravljamo odlučni pristup Suda sve dok ratni zločini učinjeni tijekom procesa raspada bivše Jugoslavije ne budu u cijelosti sankcionirani.</p>
<p>Naša politika je jasna i takva ostaje, a ona se temelji na tri načela:</p>
<p>- Hrvatska će ispuniti svoje obveze koje proizlaze iz Ustavnog zakona o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom i očekujemo da će i svi ostali tako postupati;</p>
<p>- Krivnja je individualna i osumnjičeni za ratni zločin moraju se suočiti s vlastitom savješću i međunarodnom pravdom;</p>
<p>- Crta razgraničenja između politike i zločina mora biti razgraničenje između legalne i legitimne obrane s jedne strane i osvajanja i etničkog čišćenja s druge strane.</p>
<p>Poručujem svim našim prijateljima i onima koji nas podržavaju da će Republika Hrvatska biti aktivna u izgradnji europske obitelji naroda.</p>
<p>Hrvatska podržava sve aktivnosti međunarodne zajednice u očuvanju mira na prostoru jugoistoka Europe, a osuđuje sve koji nastavljaju opasnu politiku ratnih prijetnji i nestabilnosti u široj regiji.</p>
<p>Procesi globalnog povezivanja, razvitak svjetskog tržišta, suvremene tehnologije i informatizacija privrede i društva u punom je zamahu. Učešće u tim procesima je već postalo pravo razmeđe između razvijenih i nerazvijenih. Hrvatska želi i mora sudjelovati u tim procesima u punoj mjeri kako bi i sama krenula putem razvitka i prosperiteta za sve naše građane.</p>
<p>U ujedinjenoj Europi Hrvatska ima svoje mjesto i naša je odgovornost da to što prije postignemo. U Europskoj uniji, kao suvremenom izrazu ujedinjene Europe i njenom odgovoru na izazove globalne konkurencije, Hrvatska će biti punopravnom članicom i pritom će zadržati sve osobitosti vlastitog nacionalnog identiteta kao naš doprinos bogatstvu europskih kultura.</p>
<p>Da bismo to postigli moramo prije svega promijeniti naše gospodarstvo i razviti naše potencijale. Gospodarsko stanje u Hrvatskoj je teško, nezaposlenost još raste i još nismo pronašli prave putove za izlazak iz gospodarske depresije u kojoj se nalazimo.</p>
<p>Hrvatska Vlada u sadašnjem sastavu primila je odgovornost za vođenje gospodarstva u vrlo teškim okolnostima. Tijekom prva tri mjeseca uspjela je pripremiti i osigurati donošenje uravnoteženog državnog proračuna za tekuću godinu i formirati politiku za saniranje najtežih žarišta financijske nestabilnosti. Vlada je uspjela osigurati i normalno funkconiranje temeljnih demokratskih institucija nakon izbora i uredan prijenos javnih poslova u skladu s rezultatima izbora 2000. godine. Time je Vlada pokazala zrelost i učinkovitost rada u teškim gospodarskim i socijalnim prilikama.</p>
<p>Ono što sada predstoji je potreba razrade takve strategije razvoja i takve industrijske i gospodarske politike koja će osigurati izlazak iz depresije, povećanje zaposlenosti, svestrani razvoj proizvodnih i tehnoloških potencijala, razvitak i prosperitet Republike Hrvatske.</p>
<p>Pozivam Hrvatski državni sabor, sve ostale nositelje odgovornosti javnih poslova i sve naše građane da podrže našu Vladu u razradi strategije razvitka Republike Hrvatske i u provedbi te strategije.</p>
<p>Moramo dati podršku Vladi i u nastojanju da ojača mehanizme pravne države i od Hrvatske stvoriti zemlju sigurnosti kako bi otvorili vrata izravnim ulaganjima stranog kapitala, čime bi se otvorili razvojni procesi, ali i prijenos suvremene tehnologije, organizacije i upravljanja. Ulaskom u Partnerstvo za mir nacionalna sigurnost Hrvatske je bitno ojačana. Oružane snage su započele proces preustroja sukladno europsko-atlantskim sigurnosnim asocijacijama, koji će rezultirati višom sigurnošću uz racionalni utrošak resursa. U tom procesu nipošto se neće sniziti razina spremnosti obrambenog sustava.</p>
<p>Hrvatskoj je nužna razrada strategije nacionalne sigurnosti kao koncept izgradnje suvremene, demokratske i racionalne državne strukture. Njome će se uspostaviti sustav koji će našu zemlju učiniti sigurnom, poželjnim partnerom za izravna strana ulaganja u proizvodni sektor.</p>
<p>Sustav nacionalne sigurnosti će omogućiti učinkovito i racionalno reformiranje obavještajne zajednice i oružanih snaga, ali i podizanje opće sigurnosti na višu razinu te suzbijanje organiziranog kriminala.</p>
<p>Osim toga, djelovanje svih elemenata sigurnosnih službi i pravosuđa mora biti u službi podizanja sigurnosti svih građana, od pripadnika manjina i manjinskih skupina do sprječavanja različitih ekscesa uperenih protiv interesa većine građana Hrvatske.</p>
<p>Ceste i ostale komunikacije moraju biti sigurne, a kad neke interesne skupine prosvjeduju, to također mora biti organizirano tako da se sačuva sigurnost svih sudionika, ali i građana.</p>
<p>Strategija razvitka, industrijska politika, izgradnja pravne države, izlazak iz gospodarske depresije i koncepcija nacionalne sigurnosti, uz izgradnju Hrvatske kao zemlje sigurnosti, zakonitosti i prosperiteta, temeljne su strategijske zadaće sadašnjeg saziva Hrvatskog državnog sabora i Vlade. Po uspješnosti u ostvarivanju tih zadaća budući će naraštaji prosuđivati i naš rad i naše uspjehe u obnašanju odgovornosti javnih poslova.</p>
<p>U tom naporu važne su inicijative i poticaji, posebno kod nositelja javnih odgovornosti. Stoga sam, preuzimajući mandat predsjednika Republike Hrvatske, poduzeo inicijativu za promjenu hrvatskog Ustava kao i niz drugih inicijativa za promjenu stanja i stvaranje preduvjeta za razvitak i prosperitet Republike Hrvatske.</p>
<p>Formirana je posebna stručna radna skupina za ustavne promjene. Skupina je imala zadaću da analizira primjenu Ustava Republike Hrvatske, raščlani interese i sadašnje stanje hrvatskog društva i državnog ustroja Republike Hrvatske i na temelju vlastitih spoznaja i iskustva formulira mogući prijedlog ustavnih promjena.</p>
<p>Radna skupina ispunila je zadatak i u roku od točno mjesec dana podnijela je rezultate svojeg rada, odnosno elaboraciju prijedloga predsjedniku Republike.</p>
<p>U daljnjem tijeku ustavnih promjena uvjeren sam da će se doći do najboljih rješenja kao trajni oblik ustavnog definiranja parlamentarne demokracije u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Nama treba suvremeni demokratski Ustav koji će na najbolji mogući način uskladiti potrebe Hrvatske za demokratskom zakonodavnom i izvršnom vlašću i za učinkovitim sustavom za rješavanjem svih eventualnih kriznih stanja u djelovanju političkog sustava. Vode se rasprave o gospodarskom sustavu i razvoju kao dio poticajne funkcije predsjednika Republike Hrvatske. Formirana je stručna radna skupina za pripremu prijedloga strategije informatizacije Hrvatske sa zadaćom da kao skupina nezavisnih eksperata predloži put za što brže premošćivanje zaostajanja Hrvatske u praćenju suvremeno tehnološkog razvitka. Posebna stručna radna skupina ima zadaću da predloži strategiju razvitka agrara i područja od posebne državne skrbi. U pripremi su i druge incijative, kao što je prijedlog za posebnu brigu o osobama koje imaju posebne potrebe, prijedlog strategije izgradnje nove slike o Hrvatskoj na putu u Europsku uniju, prijedlog strategije poticaja razvitka sporta i druge inicijative, a sve one bi pomogle Vladi u razradi strategije razvoja Hrvatske.</p>
<p>Gospođe i gospodo, još jednom pozivam sve nositelje odgovornosti javnih poslova da učine sve u naporu da Republika Hrvatska što prije postane zemlja prosperiteta i sigurnosti, zemlja u kojoj će biti poželjno živjeti i u koju će posjetitelji rado dolaziti.
Svim građanima Republike Hrvatske čestitam Dan državnosti i želim svima Vama uspjeh u poslu koji radimo i sreću u osobnom životu, kazao je kraju predsjednik Republike Stjepan Mesić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p> I Hrvatska ima kulturne djelatnike i intelektualce europskih dometa</p>
<p>Neda Ritz, v.d. glavne urednice Hrvatske televizije</p>
<p>Pijete li kavu?</p>
<p>- Da, ujutro, prije nego što odem na posao, popijem nescaffe s mlijekom. Imam niži tlak pa je i to jedan od razloga što pijem kavu. To je jedini opijat o kojemu sam ovisna. No, nikad ju ne pijem poslije pet popodne.</p>
<p>Ugledna ste i poznata novinarka s više od trideset godina rada na televiziji. Kako ste prebrodili sve »nevere« u ovome mediju?</p>
<p>- Na televiziji sam od 1966 .godine, i u ovome mediju sam prošla sve - od mlađe suradnice do urednice kulture. Najviše sam radila u redakciji kulturnog i informativnoga programa. Prije sedamnaest godina bila sam pomoćnica tadašnjeg ministra kulture. Do 1990. godine, pak, bila sam urednica Igranoga programa koji je uključivao filmski, dramski i dječji program. Nekako u to vrijeme, osjećajući da nisam poželjna na tom mjestu, otišla sam u Dokumentarni program. Od tada sam, već punih deset godina, autorica emisije »Ekran bez okvira«.</p>
<p>Je li trenutačna situacija na HTV-u, simbolički rečeno, kao »ekran bez okvira«? </p>
<p>- Ako bih morala uspoređivati, emisija »Ekran bez okvira« puno je smirenija od trenutne situacije na televiziji.</p>
<p>Prema nekim procjenama to je jedna od vrlo gledanih emisija Hrvatske televizije. </p>
<p>- Vjerojatno ste u pravu. »Ekran bez okvira« po nekima je idilična emisija. Ima vrhunske dokumentarce i smirene razgovore u studiju. Doduše, znaju mi prigovarati kako u emisiji nisam polemična. Osobno, uz film koji se prikazuje u emisiji, težim smirenom razgovoru s hrvatskim stvaraocima. Želim pokazati da i Hrvatska ima umjetnike, kulturne djelatnike i intelektualce europskih dometa. Vrhunska slika je možda tek ideal kojemu težimo.</p>
<p>Kako ste, kao v.d. glavne urednice HTV-a, osobno zadovoljni programskom shemom HTV-a. Hoće li biti nekih promjena u tom smislu?</p>
<p>- Televizija se nalazi u izuzetnoj financijskoj krizi zbog nagomilavanja višegodišnjih problema. U težnji da kadrovski stabiliziramo ovaj medij, djelujemo racionalnije nego do sada. Kao trenutna glavna urednica, pokušavam u suradnji s ostalim urednicima, profilirati program. Primjerice, ne želimo da se poklapaju emisije istoga profila. Namjera nam je da gledatelji kojima stoje na raspolaganju tri programa, mogu u svakom trenutku odabrati ono što im se sviđa. Našim pretplatnicima ponudili smo bogati švedski stol za relativno malu naknadu.</p>
<p>Mnogi se gledatelji žale na česte reprize starih filmova, dok se neki noviji naslovi prikazuju u kasnim terminima.</p>
<p>- U reprizama uvijek mogu pogledati ono što su propustili. Vjerujem da je za 45 kuna pretplate ponuda programa ogromna. Trenutno HTV pokriva cijeli raspon programa koji inače pokrivaju i javne i komercijalne televizije. Počevši od sapunica, humorističnih serija do bogatoga sportskog, dokumentarnog, kulturnog glazbenog i drugih programa. Jedan od naših temeljnih ciljeva jest profiliranje javne televizije u odnosu na najavljene privatne i komercijalne televizije na nacionalnoj razini. U želji da damo što više i bolje, došli smo u tešku financijsku situaciju. Morat ćemo zato smanjiti obujam programa, a istodobno težiti njegovoj kvaliteti, a ne rasipnosti.</p>
<p>Imate li i sami vremena za »magičnu kutiju?« </p>
<p>- Volim gledati televiziju. Pogotovo dnevne informativne i obrazovne emisije. Pogledam i neke filmove, u prvom redu psihološke i kriminalističke drame. Volim dobre dokumentarce i naše zabavne emisije glazbenoga tipa, posebno ako u njima gostuju pjevači poput Gabi i Arsena, Olivera Dragojevića, Maje Blagdan... </p>
<p>Neke vaše kolegice nazivaju televizijskim vješticama. Vi djelujete kao odmjerena i plaha osoba. Jeste li takvi i privatno? </p>
<p>- Ne bih nikog nazvala vješticom jer taj izraz ima ružnu konotaciju. Karakter i temperament osobe iskazuje se i u njezinu autorsku radu. Moje su emisije izraz moje osobnosti.</p>
<p>U zadnje se vrijeme nagađa kako biste mogli zamijeniti Vesnu Girardi Jurkić na mjestu veleposlanice UNESCO -a u Parizu. Imate li političkih ambicija.?</p>
<p>- Političkih ne, ali kulturnih da. No, ne mogu znati što će i kako biti u budućnosti.</p>
<p>Njegujete prepoznatljivi modni image. Robujete li poznatim kreatorima?</p>
<p>- Njegujem klasični stil odijevanja. Smatram da nisam takvoga stasa da bih mogla robovati modnim trendovima jer sam gotovo cijeloga života morala »brojiti« zalogaje. Premalo kupujem odjeću da bih pratila modna kretanja. Ono što nosim, uvijek upotpunim nekim detaljem.</p>
<p>Jeste li prirodna plavuša?</p>
<p>- To sam već i zaboravila. Čuvam čuperak kose još iz trećeg razreda osnovne škole koji je lijepe nordijskoplave boje. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za Dan grada - novi gradonačelnik, predsjednik Gradske skupštine i zamjenici</p>
<p>Konstituirajuća sjednica zagrebačke Gradske skupštine, na Dan Grada Zagreba, u srijedu u 10 sati/ O čelnim ljudima Zagreba gradski vijećnici odlučivat će većinom glasova, a ako bude zatraženo, i tajnim glasovanjem/Nagrade Grada Zagreba u palači Dverce podijelit će Vladin povjerenik za Grad Zagreb, Josip Kregar</p>
<p>Na konstituirajućoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine, koju je hrvatska Vlada sazvala za 31. svibnja, na Dan Grada Zagreba, bit će izabran predsjednik Gradske skupštine, gradonačelnik i njihovi zamjenici. </p>
<p> Na prijedlog i prema dogovoru stranaka Zagrebačke alternative (SDP, HSLS, LS, ASH, HSS, HSU), koje su na izborima osvojile najviše mandata, mjesto gradonačelnika pripast će SDP-u, a mjesto predsjednika Gradske skupštine HSLS-u. Čelni ljudi Zagreba u narednom će razdoblju tako najvjerojatnije biti Milan Bandić i Franjo Zenko. Ipak, ti će prijedlozi biti konačno izneseni na sjednici, a o kandidatima će odlučiti gradski vijećnici većinom glasova, a ako bude zatraženo, i tajnim glasovanjem. Postoji i mogućnost da vijećnici - njih najmanje 13 - predlože svoje kandidate za vodeća mjesta u Gradu.</p>
<p> Podsjetimo, od 50 gradskih mandata, na izborima 7. svibnja, najviše je osvojio SDP - njih 15, HSLS ima 10 vijećnika, HNS devet, koalicija ASH-LS šest, HDZ pet, DC tri i HSS dva vijećnika. </p>
<p> Sjednicu će otvoriti povjerenik Vlade RH za Grad Zagreb Josip Kregar, a najstariji gradski vijećnik Gustav Germošek vodit će je do izbora novog predsjednika Gradske skupštine. Za razliku od skupštinskog predsjednika, novoizabrani zagrebački gradonačelnik morat će pričekati i službenu potvrdu predsjednika Republike, jer Grad Zagreb ima i status županije, pa je gradonačelnik ujedno i župan. </p>
<p> Na dnevnom redu bit će točke uobičajene za konstituirajuće sjednice Gradske skupštine: izbor Mandatnog povjerenstva, Odbora za izbor i imenovanja, Odbora za Statut, Poslovnik i propise te imenovanje tajnika Gradske skupštine. </p>
<p> Istoga dana, Vladin povjerenik Josip Kregar priređuje u palači Dverce svečanost na kojoj će biti dodijeljena Nagrada Grada Zagreba. Nagrade Grada dobit će: u kategoriji znanost prof. dr. Vladimir Anić, u kategoriji odgoj i obrazovanje Mladen Sedar, u kategoriji kazalište i film Ivica Boban i Krsto Papić, u kategoriji sport Ozren Bonačić, u kategoriji tehnička kultura i zaštita okoliša Nikola Perčin i časopis za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije »Priroda«, u kategoriji glazba Božena Ruk-Fočić i Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, u kategoriji likovna i muzejska djelatnost Slavko Šohaj, u kategoriji književnost i publicistika prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, u kategoriji zdravstvo, socijalna skrb i humanitarna djelatnost Autonomna ženska kuća Zagreb, u kategoriji gospodarstvo Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d.</p>
<p>Dan Grada bit će obilježen i svečanim koncertom Zagrebačke filharmonije, koji će se u večernjim satima održati u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ovisnost o nikotinu kao o kokainu </p>
<p>U Hrvatskoj oko milijun i šesto tisuća pušača, u Zagrebu oko 400.000/ Od pušenja obolijeva oko 50 posto pušača/ Odviknuti se od pušenja uspije tek jedna četvrtina onih koji su to pokušali </p>
<p>U Hrvatskoj ima oko milijun i šesto tisuća pušača, dok ih je na području Zagreba oko 400.000. Anketama je ustanovljeno i da su oko 70 posto djece u Hrvatskoj pasivni pušači, i to od najranijeg djetinjstva.</p>
<p>Oko 50 posto pušača obolijeva od oko 25 vrsta bolesti među kojima su najčešće - kardiovaskularne bolesti, karcinomi, kronični bronhitis, emfizem pluća, astma i sl. U Hrvatskoj zbog pušenja duhana ranije umire oko 14.000 osoba, pretežno muškaraca, a u bolnicama se liječi više od 300.000 pušača zbog pušačkih bolesti. Osim što ukazuju na važnost prestanka pušenja za očuvanje zdravlja, liječnici, u okviru grupnih ili individulanih programa u školama odvikavanja od pušenja provode i razne edukativne i biheviorističke metode. </p>
<p>- Pri odvikavanju najvažnija je vlastita odluka, rekla nam je dr. Sanja Popović-Grle, pulmolog s Klinike za plućne bolesti »Jordanovac«, te dodala da i kada postoji snažna volja još je uvijek teško prestati pušiti. Kod pušača koji su pušili više od 10 cigareta dnevno, naime, ostaje »sindrom ustezanja«, odnosno »apstinencijski sindrom« koji traje još barem tri tjedna nakon prestanka pušenja. Sindrom uzrokuje nikotin koji se u cigareti nalazi uz još 4000 kemikalija, ali jedini ima takvo psihostimulativno djelovanje. Stoga u vrijeme apstinencijske krize važnu ulogu igra metoda kojom se nikotin nadomješta u obliku zamjenskog sredstva. To mogu biti žvakaće gume Nicorette ili flasteri. Prestanak pušenja može pratiti oko 10 različitih simptoma poput - nemira, nesanice, nemogućnosti koncentracije, povećanja apetita i sl. Kod svakog se pojedinca javljaju barem tri od spomenutih simptoma na koja se pravilnom primjenom i tehnikom žvakanja Nicoretta može znatno utjecati.</p>
<p> Jedan do dva posto osoba spontano prestaje pušiti, a uz nikotinsku zamjenu uspješnost prestanka je i do šest puta veća. Ukoliko još liječnik u nekoliko minuta razgovora s pacijentom ukaže na štetnost pušenja te mu uruči i edukativni materijal, uspješnost prestanka pušenja može biti čak za 15 posto veća. No, nakon svih provedenih programa odvikavanja uspješnost se može provjeriti tek nakon šest mjeseci do godinu dana. Rezultati u Hrvatskoj su slični rezultatima koji se postižu u svijetu, naime 20 do 30 posto ljudi koji prođu školu odvikavanja od pušenja, odnosno jedna četvrtina, uspije i ostati pravi nepušač, rekla je dr. Popović-Grle.</p>
<p>Određenu novost predstavlja novi lijek koji se pojavio u Americi - Bupropion, odnosno Zyban, koji je istraživan kao antidepresiv i tako registriran, no ubrzo nakon početka primjene ustanovljeno je i njegovo djelovanje na smanjenje pušenja. Lijek nije čudotvoran, istaknula je dr. Popović-Grle, ali kada se primjenjuje uz psihoterapiju, odnosno biheviorističke metode, pokazuje vrlo dobre rezultate, a procjenjuje se da bi se u dogledno vrijeme mogao početi primjenjivati i u Hrvatskoj.</p>
<p>- Kod sprječavanja štetnosti pušenja naglasak svakako treba staviti na primarnu prevenciju, pogotovo kod mladih ljudi koji još nisu razvili štetnu naviku i ovisnost o nikotinu koja se smatra jednakom onoj o kokainu, zaključila je dr. Popović-Grle. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Danas u 17 sati otvorenje sajma cvijeća uz Savu</p>
<p>Kako smo već najavili, u srijedu, 31. svibnja u 17 sati, svečano se otvara »Floraart 2000«, tradicionalni međunarodni sajam cvijeća na Prisavlju. Otvorit će ga povjerenik Vlade za grad Zagreb, Josip Kregar i direktor »Zrinjevca«, Ante Ledić. Izložba će za građane biti otvorena od četvrtka do nedjelje, 4. lipnja, svaki dan od 9 do 21 sat.</p>
<p>Ulaznice će se prodavati po cijeni od 30 kuna, a donosioci letka, koji će se uoči otvaranja izložbe dijeliti po gradu, platit će ulaznicu smo 15 kuna. Za 15 kuna izložbu će moći vidjeti i učenici, studenti, umirovljenici i grupe veće od deset ljudi. Svaka ulaznica ujedno je i lutrija koju će posjetitelji moći baciti u bubanj iz kojega će posljednjeg dana »Floraarta«, 4. lipnja u 21 sat, biti izvučeni dobitnici. Glavna nagrada je automobil »daewoo matiz«. </p>
<p>Ljubitelje cvijeća dočekat će na vanjskom izložbenom prostoru iza Boćarskog doma na Prisavlju mnogo cvjetnih gredica geometrijskih oblika. Na gredicama su već posađene begonije, petunije i tagetesi u kombinaciji sa crnogoričnim biljem: šimširima i tujama. Oko središnje fontane projektanti »Zrinjevca« osmislili su terasaste gredice u obliku trokuta na kojima je cvijeće posađeno u četiri etaže. </p>
<p>- Naslov ovogodišnje teme »Cvijet za slobodu i bogatstvo duha«, prema kojoj smo projektirali centralni dio vanjskog prostora, omogućio nam je potpunu slobodu prilikom odabira biljaka i uređenja gredica. Igrom različitih boja, oblika i visine cvijeća i crnogoričnog bilja pokušali smo izaći iz okvira klasičnih cvjetnih gredica i ljudima pokazati neuobičajena, ali zanimljiva rješenja u uređenju parkova i vrtova, ispričala nam je projektantica vanjskog prostora, Vesna Bajza. </p>
<p>Novost ovogodišnje izložbe je i seosko dvorište s vrtom i etno-zbirka predmeta iz tradicionalnog obiteljskog života Hrvatskog zagorja. Drvene kućice uz savski nasip bit će preuređene u zagorsku klet, staru kuhinju i prostor u kojemu se izlažu narodne nošnje i narodni vezovi s motivima cvijeća. Raznobojne dalije posađene oko kućica oslikavaju seoski vrt, a starinska ljuljačka i drvene klupe atmosferu zagorskog dvorišta. </p>
<p>Posjetitelji će se nakon razgledavanja izložbe, a djeca nakon igre na velikom dječjem igralištu moći okrijepiti ispod dva ugostiteljska šatora. Neće izostati ni pjesme, za što će se pobrinuti mnogobrojni izvođači zabavne glazbe, klape i folklorna društva. Oni koji će poželjeti kupiti nešto od izloženog cvijeća, moći će to učiniti na stotinjak štandova, namijenjenih prodaji lončanica, sadnica i kaktusa. </p>
<p> Društvo hrvatska žena pokrenulo je u sklopu »Floraarta« akciju uređenja balkona na Trgu bana Jelačića. Novac prikupljen od prodaje ulaznica za koncert »Tebi grade moj«, što će se održati 8. lipnja u Glazbenom zavodu, utrošit će se na cvijeće u teglama koje će se postaviti na balkone na središnjem zagrebačkom trgu. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ususret proizvodnji ljudskog srca u laboratoriju! </p>
<p>SEATTLE, 30. svibnja</p>
<p> - Proizvodnja ljudskog srca u laboratoriju mogla bi uskoro postati stvarnost ako je vjerovati ekipi američkih znanstvenika uključenih u veliki projekt koji bi trebao trajati deset godina. Washingtonsko je sveučilište priopćilo da će voditi 10-godišnje istraživanje, vrijedno deset milijuna dolara, i uključiti pedesetak stručnjaka iz četrnaest laboratorija kako bi od stanica jednog bolesnika načinili ljudsko srce.</p>
<p> »To je moguće. Načinit ćemo srce«, izjavio je Buddy Ratner, voditelj istraživanja i ravnatelj Centra za sintetsku biološku građu s washingtonskog sveučilišta. »To je misija Appolo u malom«, rekao je dodajući: »Oni su za deset godina željeli hodati po Mjesecu, a mi želimo načiniti srčanu klijetku u laboratoriju.«</p>
<p> Više od trećine smrtnih slučajeva u SAD-u posljedica su srčanih bolesti. Svake godine imamo samo 2300 srca za presađivanje. To znači da svake godine umire oko pedeset tisuća ljudi koji čekaju operaciju.</p>
<p> »To će promijeniti medicinu«, izjavila je dr. Margareth Allen. »Upotrijebit ćemo stanice jednog bolesnika kako bismo izbjegli transplantaciju srca«, dodala je. Najprije želimo uzgojiti srčani mišić koji se može ugraditi u bolesnikovo srce kako bi poboljšao njegov rad i obnovio oštećeno tkivo. U sljedećoj ćemo fazi proizvesti »ventrikularnu cijev«, srčani mišić koji će olakšati rad oslabljena srca. Zatim će znanstvenici pokušati proizvesti klijetku, prednji dio srca koji se puni i prazni istiskujući krv.
Istraživači se nadaju da će u laboratoriju načiniti cijelo srce. Znanstvenici će pokušati otkriti i kako se stanice mogu razviti tako da rade složno. Sada se srčane stanice mogu uzgojiti u laboratoriju, ali one se razvijaju neorganizirano.</p>
<p> »Imamo ekipu iskusnih stručnjaka koji će raditi na projektu«, izjavio je Buddy Ratner. »Srce je složen organ«, podsjetio je ističući kako je svjestan svih poteškoća. Kako sam kaže, »trebat će više godina da bismo došli do prvog stupnja« - ispitivanja »implantata« srčanog mišića na bolesniku.</p>
<p> Projekt financiraju Državni zavodi za zdravstvo (NIH), a obuhvatit će pedesetak znanstvenika iz devet laboratorija washingtonskog sveučilišta, laboratorij Sveučilišta u Torontu, kalifornijski laboratorij »Jolla« za razvoj istraživanja tkiva, Institut za srce iz Seattlea i specijalizirani kalifornijski laboratorij »Redwood City«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vježbanje ubija staračku depresiju </p>
<p>NEW YORK, 30. svibnja</p>
<p> - Redovita tjelovježba može smanjiti opasnost od depresije u starijih ljudi, pokazalo je ispitivanje. Vjerojatnije je da će muškarci i žene koji su osam godina manje fizički aktivni patiti od depresije nego oni koji su jednako aktivni ili oni koji su fizičku aktivnost čak povećali, ističu istraživači.</p>
<p> »Aktivna tjelovježba povezana je s boljim mentalnim zdravljem«, tvrde autori.</p>
<p> Rezultati istraživanja objavljeni su u najnovijem broju časopisa Preventive Medicine. Piavi Lampinen i njegove kolege sa Sveučilišta Jyvaskyla u Finskoj usporedili su tjelovježbu i simptome depresije na 663 osobe starije od 65 godina. Istraživači su te ljude ispitali na početku istraživanja i ponovo nakon osam godina. Fizička je aktivnost podijeljena u tri kategorije: nužne fizičke aktivnosti, redovito hodanje i naporna fizička tjelovježba. Rezultati pokazuju da ljudi s godinama smanjuju tjelovježbu, a to povećava opasnost od depresije bez obzira na društvene i druge čimbenike. Nakon osam godina većina je ispitanika izjavila da čine samo ono što moraju, a malo ih je reklo kako se bave napornom fizičkom aktivnošću. Samo 30 posto onih koji su sudjelovali u napornim fizičkim aktivnostima na početku istraživanja održalo je razinu aktivnosti. Ti su ljudi imali manje simptoma depresije i na početku i na kraju istraživanja, ističu autori. S druge strane, oni koji su postali manje aktivni s vremenom su postajali sve depresivniji. Druga su istraživanja pokazala da će stariji ljudi, žene i oni koje muče bar tri kronične bolesti vjerojatnije postati deprimirani nakon osam godina. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Opasno je tjerati u bračne vode neodlučnog partnera</p>
<p>RIM, 30. svibnja</p>
<p> - Mara i Giorgio su jedan od tisuće mladih parova čije je brak kratko trajao. Ono u čemu se razlikuju od ostalih je da je njihov brak anuliran, kao da nikad nije ni postojao. Poništenje su dobili i od crkve, ali i od civilnih institucija gdje su se vjenčali. Razlog poništenja je uporno insistiranje Mare da se vjenčaju. Giorgio od samog početka nije krio svoj skepticizam i sumnju da će to funkcionirati, ali ugroženoj udavači to nije smetalo. Nije je zabrinjavala činjenica da mu se sviđaju druge djevojke, sa nekima je imao vezu dok je bio sa njom, ali ona je makijavelistički prelazila preko svega samo sa jednim ciljem - da se pod svaku cijenu uda.</p>
<p> San joj se ostvario, ali je kratko trajao. Nakon par mjeseci »prisilnog braka« Giorgio predaje zahtijev za razvod na milanskom sudu, a istovremeno traži i poništenje crkvenog braka iznoseći istiniti slijed događaja. Na veliko iznenađenje talijanske javnosti, brak je poništila i crkva i sud. Objašnjenje je da nije bilo temelja za stvaranje bračne zajednice u koju svjesno i svojom željom ulaze dvije osobe, a ne na insistiranje samo jedne osobe. Mara je ostala oštećena i za alimentaciju na koju bi imala pravo u drugim okolnostima. Činom anuliranja brak kao da nikad nije ni postojao. Njena tužba kojom traži mjesečnu alimentaciju odbijena je i na Vrhovnom sudu Italije. (S.Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Troje poginulih u zrakoplovnoj nesreći </p>
<p>HAWTHORNE, 30. svibnja</p>
<p> - U zrakoplovnoj nesreći malog aviona koji se srušio u predgrađu Los Angelesa poginule su tri osobe. Do nesreće je došlo kada se piper PA-46 sa dvoje putnika i pilotom neposredno nakon uzlijetanja sa Hawthorne Municipal zrakoplovne luke srušio u blizini trgovačkog centra. Nakon pada avion se zapalio i ubrzo eksplodirao. »Komadi su letjeli na sve strane i prava je sreća što nitko u obližnjem restoranu nije stradao«, izjavio je 26-godišnji Jose Rodrigez, jedan od svjedoka nesreće. Pilot prije pada nije prijavio nikakvih problema s avionom. </p>
<p>Dvoje alpinista nestalo je i smatraju se poginulima u lavini na Mount Forakeru u Denali National Parku na Aljasci. Glasnogovornica National Parka, Jane Tranel, kazala je kako spasilačke ekipe bezuspješno i dalje tragaju za tijelima nesretnih alpinista. Nekoliko svjedoka navodi kako su vidjeli veliku lavinu i začuli ljudske krikove. »Taj je put ekstremno opasan. Cijelo vrijeme padaju komadi leda i stijena«, kazala je glasnogovornica. Mount Foraker nalazi se 15 milja jugozapadno od Mount McKinleya (6194) i sa 5304 metra drugi je najviši vrh na Aljasci. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Obitelji žrtava s Tiananmena traže novu istragu </p>
<p>PEKING, 30. svibnja</p>
<p> - Obitelji žrtava represija na trgu Tiananmen pozvali su kineski režim da pokrene »neovisnu« istragu o intervenciji vojske protiv demonstranata koji su u noći s 3. na 4. srpnja 1989. zahtijevali veću demokraciju u Kini. »Više od deset godina je prošlo, a vlada i dalje goni one koji traže pravdu gušeći povijest kako bi se spriječilo da na vidjelo iziđe istina«, napisale su obitelji žrtava u otvorenom pismu koje je poslano predsjedniku Jiangu Zeminu i premijeru Zhu Rongjiju.</p>
<p> Kako se približava 11. obljetnica sukoba demonstranata i vojske na trgu Tiananmen, dvadeset potpisnika otvorenog pisma zatražilo je nevladinu istragu o događajima iz 1989. godine koji su odnijeli stotine života.</p>
<p> Pismo, koje je prenijela newyorška organizacija za ljudska prava u Kini, potpisao je i profesor Ding Zilin, glasnogovornik obitelji žrtava, čiji je 17-godišnji sin ubijen metkom u leđa 1989. godine. Osim toga, osam članica »Demokratskog pokreta iz pokrajine Liaoning (sjeveroistok) uputilo je otvoreno pismo Jiangu tražeći reviziju službene osude o demonstracijama iz 1989. godine, koje se još uvijek vode kao »pokušaj kontrarevolucionarnog puča«. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>S Marulićem u europsko zajedništvo</p>
<p>O 550. obljetnici rođenja velikog europskoga humanista u Berlinu je Marku Maruliću postavljen spomenik, rad kipara Slavomira Drinkovića / Naklada Erasmus objavila knjižicu o Maruliću u kojoj su prvi put na njemačkom tiskani svi relevantni podaci o ocu hrvatske književnosti</p>
<p>BERLIN, 30. svibnja</p>
<p> - Europski humanist i filozof, pjesnik, kršćanski mislilac, erudit, autor koji je pisao na hrvatskome, latinskom i talijanskom, a čija su djela onovremeno bila prevođena na njemački, talijanski, portugalski, francuski, engleski, španjolski i druge jezike, Marko Marulić dobio je svoje spomen-obilježje i u središtu Berlina, jednom od glavnih gradova Europe i svijeta, odnosno u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj koja znakovito naznačuje novu ujedinjenu Europu. Zbilo se to minulog vikenda, kada je pred gradskom vijećnicom središnje berlinske općine Wilmersdorf svečano otkrivena Marulova statua, rad eminentnog hrvatskog skulptora Slavomira Drinkovića. Time je u središtu Berlina, koji postaje jednim od vodećih kulturnih centara Europe, obilježena 550. obljetnica Marulićeva rođenja, ali i 30. godišnjica partnerstva gradova Berlin-Wilmersdorfa i Splita, koji su bili uključeni u taj projekt. Izradu spomenika, naime financirali su grad Split, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvati koji žive u Berlinu.</p>
<p>Ideja o postavljanju spomenika ocu hrvatske književnosti u berlinskoj općini Wilmersdorf potekla je 1998. godine od dr. Ive Sanadera, tadašnjeg pomoćnika ministra vanjskih poslova. Prihvaćena od gradonačelnika Wilmersdorfa, ta je zamisao ostvarena zahvaljujući Odboru za podignuće spomenika u Berlin-Wilmersdorfu, u kojem su bili dr. Ivo Sanader (predsjednik), akademik Mirko Tomasović, akademik Nikola Batušić, tadašnji ministar kulture mr. Božo Biškupić, prof. dr. Nenad Cambi, prof. dr. Ante Stamać, kojeg je poslije kao novi predsjednik Društva hrvatskih književnika zamijenio akademik Slavko Mihalić, dipl. ing. Marina Matulović-Dropulić, dr. Zdenka Weber, dipl. ing. Josip Pavešić, dipl. ing. Venčeslav Lončarić, Vladimir Maleković te splitski gradonačelnik Ivan Škarić i njegov zamjenik Miroslav Buličić. Nakon odabira Drinkovićeva rada, jednog od tri otkupljena s Natječaja za spomenik Marku Maruliću u Zagrebu, dorađena je skulptura odlivena u Ljevaonici umjetnina pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i potom transportirana za Berlin. Taj spomenik prati i posebna knjižica o Marku Maruliću, koju je izdala Naklada Erasmus, a u kojoj su prvi put na njemačkome objavljeni svi relevantni podaci o Maruliću.</p>
<p>Na svečanom otkrivanju spomenika o svjetskom uspjehu Marulićeva književnoga djela govorio je akademik Mirko Tomasović, jedan od vodećih marulologa, naglasivši izvanrednu recepciju Marulova opusa u mnogim zemljama svijeta. Marulić je pronio ime svoga rodnoga grada po svim europskim metropolama, dodajući svome imenu pridjevak »Splićanin« (Marcus Marulus Spalatensis), rekao je splitski gradonačelnik Ivan Škarić podsjetivši da su među tisućama čitatelja Marulova djela bili i Henrik VIII., Thomas More, Margareta Navarska, sv. Franjo Saleški, sv. Franjo Ksaverski, Francisco Quevedo i mnogi drugi. Kao veliki hrvatski književnik i europski humanist, kao umjetnik koji se napajao na tradiciji kršćanske Europe, Marulić je i danas jedna od hrvatskih ulaznica u europsko zajedništvo. Tu ukorijenjenost hrvatske kulture u europske tijekove naglašava i Slavomir Drinković koji je u oblikovanju svoga Marula uznastojao predočiti vremenski kontinuitet mjerljiv s pet stoljeća. Svojoj viziji slavnoga Marula udahnuo je i biljeg okružja iz kojega je potekao. Slikovito je to Drinković objasnio »maestralom koji Maruliću puše u leđa«.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tajne kazališnog svjetla</p>
<p>Dramsko kazalište »Gavella« / Predstavljena knjiga »Uvod u kazališnu rasvjetu« Aleksandra Mondecara / Prvi priručnik u nas o zanatskim i kreativnim učincima rasvjete u kazalištu </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Uvod u kazališnu rasvjetu« teatarskog dizajnera svjetla Aleksandra Mondecara prva je knjiga u nas koja se bavi upotrebom i učincima svjetla u kazalištu, njegovom iznimno značajnom funkcijom u kreativnom činu nastanka predstave. »Kazališna rasvjeta ima punu autonomnost umjetničkog djelovanja unutar predstave, a Aleksandar Mondecar jedan je od prvih koji se u našem kazalištu bori ne samo za dostojanstvo struke, nego i za dostojanstvo umjetnosti u kazalištu«, rekao je Dalibor Foretić, na predstavljanju Mondecarove knjige, u nedjelju na večer, na pozornici Dramskog kazališta »Gavella«.</p>
<p> O kazališnim iskustvima Aleksandra Mondecara i njegovim atraktivnim svjetlosnim kreacijama govorili su i Krešimir Dolenčić, Zlatko Vitez, Ivan Vuković te Predrag Vušević prisjećajući se predstava koje su s njim zamišljali i ostvarivali, njihova zajedničkog rada u teatru. Po mnogo čemu neobično predstavljanje rijetkog izdanja, koje čitateljima osvjetljava tajne jednog važnog segmenta kazališne umjetnosti, završilo je, poput happeninga, nastupom glazbene skupine »Legen«.</p>
<p>»Nedostaje nam pisana riječ o određenim problemima i kazališnoj tematici koja bi pomogla da se informacije pretoče u znanje. Ovo je jedina knjiga kod nas koja govori o kazališnoj rasvjeti. U prvom dijelu ponuđen je zanatski pregled napisan sa željom da se prošire pukotine ulaska u tematiku kazališne rasvjete, drugi je dio nadgradnja bazičnog znanja, a govori o tome kako koncipirati idejno, ambijentalno... svjetlo za kazališnu predstavu. U ostvarivanju toga izdanja, koje sam tiskao u vlastitoj nakladi, pomogli su mi Tomislav Šmider, grafički studio Kaligraf i Alfons Fistrić, dok mi na žalost Gradski ured za kulturu financijski nije potpomogao«, kaže Aleksandar Mondecar.</p>
<p>Knjiga koju je Mondecar posvetio svom pradjedu, Ivanu Paspi, prvom majstoru rasvjete u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, ispisuje iznimno koncizno s bogatim foto materijalom zanatske i umjetničke dosege kazališne rasvjete s konkretnim primjerima koji pomažu ne samo oblikovateljima svjetla u teatrima, već i budućim dizajnerima. Posljednji dio toga zanimljivog i za hrvatsko kazalište važnog izdanja posvećen je primjerima iz prakse, nacrtima postave rasvjete za predstave »Dom od kiše« i »Tri sestre« Zagrebačkog kazališta mladih te planovima rasvjete HNK Zagreb, HNK Split, Dramskog kazališta »Gavella«, Zagrebačkog kazališta mladih i HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Knjiga se može kupiti u knjižari Moderna vremena te na blagajnama DK »Gavelle« i zagrebačkog HNK.</p>
<p>Uz pomoć Ministarstva kulture Kolumbije i Akademije dramske umjetnosti u Bogoti knjiga »Uvod u kazališnu rasvjetu« bit će u jesen prevedena na španjolski jezik, Aleksandar Mondecar će u rujnu u Bogoti voditi seminar o kazališnoj rasvjeti, a pozvan je da oblikuje svjetlo u jednoj kolumbijskoj predstavi.</p>
<p>»Što se sve skriva iza kazališnog svjetla, govori nam ovaj priručnik, prvijenac takovog stručnog uvida u mnogostrukost kazališnog sunca. Držeći se diskretno i utajujući osobno iskustvo, ne namećući nikome svoje osobne estetske vizure, Mondecar nudi znatiželjnicima niz korisnih podataka, stručno-referentnih detalja, bez kojih je, u temelju, nezamisliv posao sa svjetlom. Ovom knjigom upućuje se mogući i budući oblikovatelj svjetla u tajne zanata. U tajne suvremene tehnologije koja ubrzanim korakom izbacuje svakoga tko je poniznim učeničkim gestama ne slijedi. Isto tako, u ovom hvalevrijednom priručniku, svim kazalištarcima je na jednom mjestu pružena mogućnost da se upoznaju sa svim onim što ih osvjetljuje i zatamnjuje«, piše Dalibor Foretić u predgovoru »Uvoda u kazališnu rasvjetu«.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebački solisti u Turskoj</p>
<p>ANKARA, 30. svibnja</p>
<p> - Koncertom u Centru za kulturu Sveučilišta Haceteppe, jednom od najvećih državnih sveučilišta u Ankari, uspješno je započela jednotjedna turneja ansambla Zagrebački solisti u Republici Turskoj. U nazočnosti visokih turskih dužnosnika, političkih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika te uz prisutnost velikog broja predstavnika diplomatskog zbora u Ankari, Zagrebački solisti održali su zapažen koncert klasične glazbe s djelima Mozarta, Papandopula, Bartoka i Dvoraka.</p>
<p>Gostovanje Zagrebačkih solista, koji u Turskoj borave od 29. svibnja do 3. lipnja, pripremilo je Veleposlanstvo RH u Ankari, uz pomoć Ministarstva kulture RH i RT, te u organizaciji s tri ankarska sveučilišta i holdingom ENKA u Istanbulu. Koncerti u Ankari te Istanbulu održavaju se u sklopu programa kulturnih aktivnosti koje veleposlanstvo priređuje u prigodi obilježavanja Dana državnosti RH. Predviđeno je da Zagrebački solisti održe 30. svibnja koncert na Sveučilištu Ankara, koje okuplja 50.000 studenata, a 31. svibnja na Bilkentu, najvećem privatnom sveučilištu u Turskoj. Nastup ovoga uglednog ansambla klasične glazbe s djelima hrvatskih i stranih autora (B. Papandopulo, Grieg, Dvorak, Čajkovski, Mozart) pobuđuje veliku pozornost domaće i strane kulturne javnosti glavnoga turskog grada. Nakon boravka u Ankari, Zagrebački solisti nastavljaju gostovanje u Turskoj koncertom u Istanbulu, 3. lipnja, u Centru za kulturu Holdinga ENKA, najveće građevinske tvrtke u Turskoj. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Monumentalni Bruckner</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / Zagrebačka filharmonija, pod ravnanjem maestra Mladena Bašića, u Crvenoj oktavi izvela Petu simfoniju Antona Brucknera </p>
<p>Monumentalna Peta simfonija Antona Brucknera, iako nije tako poznata i popularna kao majstorova Četvrta (romantična) odnosno pastoralna ili Sedma simfonija, našla je ipak svoje mjesto u programu Zagrebačke filharmonije na koncertu Crvene oktave u petak u dvorani Vatroslava Lisinskog. Zbog opsežnosti koja je tipična za Brucknerove simfonijske radove, to je bilo jedino djelo izvedeno te večeri, i to pod ravnanjem maestra Mladena Bašića, slavnog hrvatskog dirigenta iza kojeg stoji impozantnih 60 godina umjetničke karijere. </p>
<p>Brucknerova Peta simfonija u B-duru »Fantastična« u kojoj su neki analitičari prepoznali izraze vjere ili neuništive životne volje, lišena je za ono vrijeme uobičajenih tipično romantičnih odrednica. To je »veličanstven tehnički pothvat koji povezan s dubinom čistoga glazbenog sadržaja rezultira tonskom strukturom koja nema prethodnika ni paralele u glazbi 19. stoljeća. Bruckner je ostvario jedinstven i do tada nedosegnut podvig prilaza rješavanju pitanja monolitne simfonijske strukture i nadasve završnice koju je sam nazvao fantastičnim kontrapunktskim remek-djelom«.</p>
<p>Dirigirajući napamet, maestro Bašić je izveo originalnu inačicu partiture (koju su raniji izdavači pokušavali »dotjerivati« raznim kraćenjima), te je ona zahvaljujući koncentraciji i zalaganju svih članova Zagrebačke filharmonije dostojno predstavljena. Bilo je doduše i monotonih momenata (osobito u razvučenom, depresivnom drugom stavku - Adagiu), ali i lijepih, odnosno snažnih i poletnih trenutaka poput dva posljednja najuspjelija stavka tog osebujnog djela.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dodijeljene nagrade »Darko Lukić«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Svečanim koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u ponedjeljak je završena sezona koncerata mladih umjetnika, koji su se natjecali za Nagradu »Darko Lukić« na 33. tribini »Darko Lukić«. Ocjenjivači sud, u kojem su Prerad Detiček, Marko Ruždjak, Višnja Požgaj i Emin Armano (predsjednik suda), Nagradu »Darko Lukić« dodijelio je pijanistici Petri Gilming (1978.), Diplomu »Darko Lukić« pijanistici Mariji Pavlović (1975.), a nagradu za najbolju glasovirsku pratnju Kristini Madžarac (1978.). Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) dodijelilo je pak Nagradu HDS-a za najbolju interpretaciju djela hrvatskih skladatelja trombonistu Mariju Šinceku (1979.).</p>
<p> Nagrađena pijanistica Petra Gilming odsvirala je Sonatu u h-molu Franza Liszta, a pijanistica Marija Pavlović izvela je »Ondine« iz ciklusa »Gaspard de la nuit« Mauricea Ravela. Trombonist Mario Šincek i pijanistica Kristina Madžarac izveli su Tri biblijske legende (Pad Jerihona, Velika rijeka babilonska, te Radost svjetla) Brune Bjelinskog. Nagradu »Darko Lukić« utemeljilo je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (HDGU) u znak sjećanja na toga uglednoga hrvatskog pijanista. Darko Lukić (rođen 1952. u Osijeku, a umro 1974. u Zagrebu) bio je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, koncertirao je u mnogim europskim gradovima i bio cijenjen kao interpret klavirske glazbe hrvatskih autora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Umro akademik Petar Krešimir Čolić </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Petar Krešimir Čolić umro je 27. svibnja. Posljednji ispraćaj bit će u četvrtak, 1. lipnja, u 16,30 sati na zagrebačkom Mirogoju. Smrću Petra Krešimira Čolića, HAZU i njezin Razred za tehničke znanosti ostali su bez svoga istaknutog člana, a Akademijino Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja i fotointerpetaciju bez predsjednika, ističe se u priopćenju HAZU.</p>
<p> Petar Krešimir Čolić (1938., Soko Banja) osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Novoj Gradiški. Na Geodetskom odjelu Arhitektonsko- građevinsko-geodetskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1961., prvi u generaciji. Doktorat tehničkih znanosti iz geodezije stekao je u Bonnu 1971. na sveučilišnom Institutu za teorijsku fiziku. Na Katedri za višu geodeziju Geodetskog fakulteta izabran je za asistenta 1963., 1975. za docenta, 1980. za izvanrednog profesora, a 1986. za redovitog profesora.</p>
<p> Čolić je objavio više znanstvenih radova u stranim časopisima i zbornicima radova. Dobitnik je Baeyerove spomen-medalje Akademije znanosti u Berlinu koja se dodjeljuje samo istaknutim znanstvenicima koji su pridonijeli međunarodnoj suradnji u geodeziji i rješavanju njezina glavnog zadatka - određivanja oblika i polja Zemljine sile teže. Uveo je novu »Zagrebačku metodu« zasnovanu na korištenju geodetskih parametara u svrhu prognoziranja dubina Mohorovičićeva diskontinuiteta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Mladi »vatreni« odlučuju sami o sebi</p>
<p>U drugoj utakmici na Europskom prvenstvu u Slovačkoj mladi hrvatski nogometaši upisali su prvi bod, odigravši protiv Španjolske 0-0. Prvom favoritu prvenstva, Španjolcima, pripao je prvi dio utakmice, Hrvatima drugi, a obje momčadi pritišće komplicirana situacija uoči zadnjeg kola u četvrtak. Hrvate u znatno većoj mjeri, jer su im suparnici Česi mnogo jači protivnik nego što su Nizozemci Španjolcima. Kristalno je jasno da samo pobjeda vodi Hrvate u drugi krug, time i na Olimpijske igre, te da sami odlučuju o svojoj sudbini</p>
<p>TRNAVA (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - U najboljoj utakmici dosadašnjega djela Europskog prvenstva mladih reprezentacija, punoj siline, tempa i htijenja, Hrvatska i Španjolska odigrale su 0-0.</p>
<p> Prvom favoritu prvenstva, Španjolcima, pripao je prvi dio, tragičarima Hrvatima drugi, a obje momčadi pritišće komplicirana situacija uoči zadnjeg kola u četvrtak. Hrvate u znatno većoj mjeri, jer su im suparnici Česi mnogo jači protivnik nego što su Nizozemci Španjolcima. Kristalno je jasno da samo pobjeda vodi Hrvate u drugi krug, time i na Olimpijske igre, te da sami odlučuju o svojoj sudbini.</p>
<p>U utakmici Hrvatska - Španjolska oba su sastava, zapravo, polagala svojevrsni popravni ispit zbog slabijeg starta. Hrvati su pošto-poto tražili svoju slamku spasa, kako bi pobjedom, ili makar bodom i nadalje ostali u igri za nastavak natjecanja.</p>
<p>Kod Hrvata se u utakmici protiv Španjolske nisu osjećale posljedice šoka s poraza protiv Nizozemaca. Nisu se osjećale niti kod glavnog krivca za taj poraz, vratara Pletikose, kojega su doduše, valjda zbog toga, Španjolci više puta željeli »bezobrazno« iznenaditi udarcima iz iznimno velike daljine. Pletikosa se, međutim, nije dao i dapače, odisao je sigurnošću, a u 89. minuti iznimnom je obranom iz samih »rašlji« izvadio loptu, koju je uputio izuzetno nezgodni, opasni i temperamentni Angulo.</p>
<p>Razloge optimizma, uoči zadnje utakmice u skupini protiv Čeha u četvrtak u Trenčinu (20.30 sati) valja tražiti u nekoliko detalja. Jedan su dijelovi igre iz prve utakmice protiv Nizozemaca kada je do 42. minute i primljenog pogotka s centra, igra Hrvata bila uvjerljiva. Još je bitnije poticaje ponudila utakmica sa Španjolcima. Jest, konačna će statistika utakmice biti za nijansu u korist Španjolaca, ali hrvatski su nogometaši bili uvjerljivi.</p>
<p> Španjolci u prvih pola sata djelovali kao da »jedu živu djecu«. Pokretljivi Angulo, iz pozadine Dorado, u napadu Luque, Jose Mari, Xavi... Željeli su pošto-poto postići pogodak, ali su se namjerili na teškog suparnika, pogotovo u zadnjoj liniji. Pritom su posebno imponirali Igor Tudor, koji je proglašen igračem utakmice, zatim Igor Bišćan, kojeg su navodno četiri kluba zakaparila nakon utakmice.</p>
<p> Uglavnom, kad je prošla prvotna španjolska oluja, Šuškovi igrači vratili su se na scenu. Prijetnje prema španjolskom vrataru bile su sve učestalije i opasnije, akcije povezanije i konkretnije. Nedostajalo je samo nešto više hrabrosti za pravi udarac prema vratima pa da dođe i puna radost, tako da španjolski izbornik Ińaki Saez, iako naizgled nezadovoljan ishodom, nije nakon utakmice isuviše kritizirao svoje igrače. Našao im je razloge opravdanja za pad u drugom dijelu u zamoru od naporne sezone, ali i u činjenici što su se namjerili na tehnički vrlo dobru momčad »sa tri-četiri igrača izuzetnog velikog potencijala«:</p>
<p>- Plaćali smo i danak teškoj utakmici protiv Češke (1-1), ali se nadamo pobijedi protiv Nizozemske i plasmanu na Olimpijske igre. O prvom mjestu u skupini koje odlučuje i o finalistu, nažalost ne odlučujemo sami nego će se on znati nakon utakmice Češka - Hrvatska.</p>
<p>Izbornik hrvatske vrste, Ivo Šušak, sve ono pokazano tijekom utakmice, posebice u nastavku, proglasio je kapitalom na kojemu valja graditi nadu za uspjeh protiv Čeha:</p>
<p>- Još ne mogu prežaliti nizozemskih 1-2, ali ne valja o tomu razmišljati, nego o onom važnijem, kako pobijediti Čehe. Imamo pred sobom dva dana odmora, ali i razmišljanja kakvom se sustavu naše igre pokloniti. Znam, dosta se polemizira o tomu da je svrsishodnije igrati s dva napadača i pojačanim redom za vezu, kao što se pokazalo dobrim u nastavku utakmice protiv Španjolske. No, teško se odviknuti i odreći navike, jer u mnogim utakmicama koje su nam donijele radost igrali smo s tri napadača. Nadam se da će napadači proraditi, govori Ivo Šušak, ne krijući kako zbog uzbuđenja nije cijelu noć oka sklopio.</p>
<p> Igrači su sretni što su protiv Španjolaca pokazali i igru i karakter i što su se ostavili u mogućnosti da zaista sami odlučuju o svojoj sudbini. Jedino što je donekle otežavajuće jest to što moraju pobijediti, što se igra u Trenčinu, blizu češke granice, gdje desetak tisuća ljudi žestoko navija za Čehe.</p>
<p>- To što ćemo imati navijače protiv nas ništa nas neće smetati, nego naprotiv samo će nas dići, tumači Šušak dodajući kako hrvatski igrači ipak imaju dosta iskustva i u najtežim iskušenjima.</p>
<p>l Stadion Spartaka u Trnavi</p>
<p>HRVATSKA - ŠPANJOLSKA 0-0 </p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 6,5 - Tudor 8; Bišćan 7,5, Smoje 7 - Sabolčki 6,5, Vranješ 6,5, Leko 6,5, Šerić 7 - Balaban 6 (od 57. Brajković 6,5), Šokota 6, J. Šimić 6 (od 66. Mikić 6)</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Arnazubia 6,5-Lacruz 6,5, Ivan Amaya 6, Marchena 6,5, Dorado 7 (od 59. Capdevila 6), Gabri 6 (od 55. Tamudo 6,5), Albelda 6,5, Xavi 6,5, Luque 6,5 (od 77. Velamazan 6), Jose Mari 6,5, Angulo 7,5</p>
<p>SUDAC: Ivanov (Rusija) 6; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tudor, Marchena, Jose Mari, Bišćan, Vranješ, Angulo, Smoje, Tamudo</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor TUDOR</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Talaja prvi put među 20 najboljih na WTA-listi</p>
<p>PARIZ, 30. svibnja</p>
<p> - Osvajanje turnira u Strasbourgu u subotu Silviji Talaji donijelo je i značajan pomak na WTA-listi najboljih tenisačica svijeta, na kojoj je sa 22. stigla na 18. mjesto, što joj je i prvi put da je stigla u »Top 20«. Talaja je ukupno tek druga tenisačica iz Hrvatske koja je ušla među dvadeset najboljih: dosad jedina bila je to Iva Majoli, koja je 1996. godine došla do čak četvrtog mjesta. Uz Talaju, na novoj WTA listi napredovala je i Majoli, zahvaljujući ulasku u polufinale u Madridu, te je sa 364. došla na 193. poziciju. Jelena Kostanić je i ovog tjedna 76., što joj je najbolji plasman u karijeri.</p>
<p>Finalistica Strabourga, Mađarica Rita Kuti Kis, sa 72. skočila je na 58. mjesto, a dobar napredak načinila je i pobjednica Madrida, Gala Leon Garcia, koja je prošlog tjedna bila 43., a sad je 41. Kolumbijka Fabiola Zuluaga, koju je svladala u finalu, skočila je sa 41. na 34. mjesto.</p>
<p> l Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Hingis 5982 boda, 2. (2.) Davenport 5945, 3. (3.) Seles 2691, 4. (4.) V. Williams 2577, 5. (5.) Martinez 2573, 6. (7.) Tauziat 2545, 7. (6.) Pierce 2542, 8. (8.) S. Williams 2314, 9. (9.) Sanchez Vicario 1874, 10. (10.) Coetzer 1871, 11. (11.) Testud 1869, 12. (12.) Huber 1789, 13. (13.) Halard-Decugis 1699, 14. (14.) Mauresmo 1686, 15. (15.) Kurnjikova 1592...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 18. Talaja 1376, 55. Lučić 622, 76. Kostanić 413.5, 193. Majoli 121, 471. Pandžić 22.5... (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Antropov i Karpolj u Mladosti?</p>
<p>Dosadašnjeg trenera odbojkaša Mladosti i muške reprezentacije navjerojatnije će zamijeniti na toj poziciji Latvijac Oleg Antropov, koji je bio trener »mladostaša« od 1995. do 1997. godine / Nikolaj Karpolj razmišlja o ostavljanju funkcija u ruskoj odbojci, preuzimanju odbojkašica Mladosti, a pomagala bi mu Irina Kirilova</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Ako je suditi po najavama iz krugova bliskih AOK Mladost, pred našim ponajboljim odbojkaškim klubom su zanimljive kadrovske promjene.</p>
<p> U prošle dvije sezone Mladost je i u muškoj i u ženskoj konkurenciji ostala daleko od najboljih rezultata iz sredine devedesetih godina.</p>
<p> Pomlađene odbojkašice zauzele su pod vodstvom novog trenera Viktora Bardoka četvrto mjesto u hrvatskom prvenstvu i izborile plasman u Kup CEV-a, dok su »mladostaši« osvojili deveti naslov hrvatskih prvaka, ali i izgubili finale hrvatskog Kupa protiv Mladosti iz Kaštel Lukšića.</p>
<p> To je prvi domaći trofej kojeg su Zagrepčani izgubili u posljednjih devet godina.</p>
<p>Podbačaj odbojkaša pozicijom je platio trener Marko Jazvić, koji će gotovo sigurno potražiti novu klupsku sredinu, a smijenjen je i s mjesta izbornika hrvatske reprezentacije.</p>
<p> Njegov nasljednik trebao bi biti Latvijac Oleg Antropov, koji je »mladostaše« s velikim uspjehom vodio od 1995. do 1997. godine.</p>
<p> Mnogi stručnjaci složit će se da je Antropov najbolji trener koji je u Mladosti radio u posljednjih desetak godina.</p>
<p> Nakon odlaska iz Zagreba radio je u ruskom prvaku Bjelogorju iz Bjelgoroda, potom slovačkom prvaku Bratislavi, a trenutno je trener japanskog prvoligaša Hiroshime.</p>
<p>Antropov, međutim neće već prve sezone raspolagati jakom momčadi. Ponajbolji odbojkaši Mladosti, Dejan Laninović, Boris Osmokrović, Ante Jakovčević, Darko Antunović, Ivan Donald Marić i Igor Juričić, ostat će još jednu sezonu u inozemnim klubovima (kako bi svojim odštetama omogućili financiranje kluba), a vjerojatno će im se priključiti i Vadim Jevtuhovič, Jurij Boriskijevič i Tomislav Ćošković.</p>
<p> S ostatkom kadra novi trener morao bi osvojiti hrvatski naslov u sezoni 2000./01., a potom bi se u sljedećoj sezoni ponovno krenulo ambiciozno u europskoj konkurenciji.</p>
<p>Izvjesno je također da Viktor Bardok neće više voditi »mladostašice«. Njega bi mogao zamijeniti Mihajlo Plamenac, sadašnji šef stručnog stožera u klubu. Međutim, kao konačno rješenje spominje se jedino ruski izbornik Nikolaj Karpolj.</p>
<p> Zbog poodmakle dobi Karpolj navodno namjerava ostaviti rusku reprezentaciju i sve funkcije u ruskoj odbojci, te se trajno nastaniti u Zagrebu.</p>
<p> U tom slučaju Karpolj bi se sasvim posvetio »mladostašicama« (službeno im je i sada trener, a Bardok mu je samo zamjenik), a pomagala bi mu bivša hrvatska reprezentativka Irina Kirilova, koja je već iskazala trenerske sklonosti.</p>
<p>Tandem Karpolj - Kirilova radio bi sve dok se svojedobno najbolja svjetska tehničarka ne bi mogla samostalno posvetiti vođenju odbojkašica.</p>
<p> Za Kirilovu je, navodno, već rezervirano mjesto izbornice hrvatskih juniorki s tendencijom da jednog dana, pokaže li doraslom toj funkciji, preuzme i najbolju hrvatsku selekciju, što ju trenutno uz pomoć Nenada Komadine (došao umjesto Borisa Breščića) vodi Ivica Jelić.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Polufinale: Barder - Pace, Gilmour - Mohr</p>
<p>U polufinalnim okršajima nadmetat će se na dvije pobjede, a zatim će pobjedničke posade u odlučujuće dvoboje do tri pobjede za naslov svjetskog prvaka, za prvu nagradu od 18.000 dolara iz ukupnog nagradnog fonda 75.000 dolara </p>
<p>SPLIT, 30. svibnja </p>
<p> - Vjetar se u ponedjeljak, šestog dana Svjetskog prvenstva u dvobojskom jedrenju - »ACI Cup Croatia 2000« smilovao kormilarim, do vrha su napunjena jedra, brzo se prolazilo kroz cilj, završena su sva 22 plova po sustavu svatko sa svakim u dvije serije.</p>
<p> Prema očekivanju trostruki svjetski prvak Petar Gilmour, 40-godišnji Australac koji treću godinu živi u Japanu i jedri sa japanskom posadom, pobjedom protiv Mohra u završnom dvoboju osvojio je prvo mjesto sa 17 bodova.</p>
<p> Toliko je sakupio i Novozelanđanin. Dean Barker, inače kormilar novozelandske posade koja je u ožujku ove godine u prestižnom »American cupu« pobijedila talijansku »Lunarosu«.</p>
<p> Obojica su pretrpjela po pet poraza, ali su sa sobom daleko ostavili ostale kormilare - Sten Mohn (Danska) 14.5, Bertrand Pace (Francuska) 11.5, Andi Green (V. Britanija) 10, Luc Pillot (Francuska) 10, Francois Brenac (Francuska) 9,5, Tomislav Bašić (Hrvatska) 9, Magnus Holmberg (Švedska) 9, Jesper Radich-Johansen (Danska) 8,5, Jesterbank (Danska) 7, Jes Gram Hansen (Danska) 7. </p>
<p>U polufinalnim okršajima sastaju se: Pace - Barker, Gilmour - Mohr, nadmetat će se na dvije pobjede, a zatim će pobjedničke posade u odlučujuće dvoboje za naslov svjetskog prvaka, za prvu nagradu od 18.000 dolara iz ukupnog nagradnog fonda 75.000 dolara. Hrvatska posada sa Tomislavom Bašićem imala je solidan učinak - 8. mjesto u iznimno jakoj svjetskoj konkurenciji, pretrpjela je 13 poraza od čega tri koje nije trebala.</p>
<p> Jer, bila je prilika da se izbore pobjede nad Jeser Radich Johansenom, Andy Greenom i Barkerom. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dominirali Slovenci</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Sedmom međunarodnom biciklističkom Utrkom kroz Hrvatsku u potpunosti su dominirali slovenski vozači. Pobijedio je Martin Derganc, vozač Krke telekoma, uvjerljivo najbolje momčadi na ovoj utrci, drugo mjesto u ukupnom redoslijedu pripalo je Igoru Kranjecu, a naslov najboljeg sprintera ponio je Matijaž Batič iz Perutnine-Rog-Radenske. Slovenci su osvojili i šest od sedam etapnih ciljeva tako da su predstavnicima ostalih zemalja ostale tek mrvice. Naš Vladimir Miholjević je osvojio naslov najboljeg penjača, dok je Talijan Angelo Boscolo jedini ne-Slovencac koji je uspio osvojiti etapnu pobjedu.</p>
<p>Iako je bilo za očekivati da će Miholjević ponoviti 1998. godinu kada je pobijedio na Utrci kroz Hrvatsku, jer je ove sezone već pokazivao odličnu formu, ne možemo se oteti dojmu da mu je pobjeda izmakla zbog velike nesreće prilikom spuštanja niz Zagrebačku goru u drugoj etapi. Naime, »Mihi« je pukla stražnja guma osam kilometara prije cilja i do Kaptola je vozio na »felgi« zbog čega mu je izmaklo drugo mjesto, a time možda i ukupna pobjeda jer Miholjević je ipak prvi vozač Krke i najvjerojatnije bi momčadska taktika bila da se hrvatskome vozaču omogući pobjeda u Hrvatskoj, a Dergancu bi bilo namijenjeno drugo mjesto.</p>
<p>Inače, organizatori Utrke zaslužuju sve pohvale. S obzirom na financijsku situaciju u Hrvatskom biciklističkom savezu i to da je samo održavanje utrke bilo u pitanju sve do tri dana prije starta, organizacija je bila sjajna. Za razliku od prošle godine kada vozači mjesecima nisu dobili zaslužene nagrade na našem »touru«, ove godine je, zahvaljujući generalnom sponzoru utrke, donjomiholjačkom Limexu, taj problem riješen odmah po završetku utrke. </p>
<p> l Rezultati, 6a etapa (od Zadra do Šibenika u dužini od 80 km): 1. Uroš Murn (Slo/Krka Telekom) 1;45:56, 2. Matej Marin (Slo/Perutnina Ptuj), 3. Angelo Boscolo (Ita/De Nardi)... 6. Tomislav Elkasović (mlada reprezentacija Hrvatske), 11. Hrvoje Bošnjak (mlada reprezentacija Hrvatske), 18. Radoslav Rogina (Hrv/Perutnina Ptuj) svi u istom vremenu...</p>
<p>6b etapa (od Šibenika do Splita u dužini od 90 km): 1. Boscolo 2;19:18, 2. Elkasović, 3. Miran Kelner (Slo/Perutnina Ptuj)... 10. Andria Šepuka (Hrv/Kamen Cremcaffe Kavaimpex) svi u istom vremenu...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Martin Derganc (Slo/Krka Telekom) 26;50:12, 2. Igor Kranjec (Slo/Perutnina-Rog-Radenska) + 1:53, 3. Vladimir Miholjević (Hrv/Krka Telekom) + 2:35... 7. Rogina + 7:41, 11. Massimo Demarin (mlada reprezentacija Hrvatske) + 16:27, 14. Matija Kvasina (Hrv/Perutnina-Rog-Radenska) + 25:12, 16. Žak Fonović (Hrv/Kamen Cremcaffe Kavaimpex) + 30:10...</p>
<p>najbolji sprinteri: 1. Matijaž Batič (Slo/Perutnina-Rog-Radenska) 41 bod, 2. Bošnjak 35, 3. Elkasović 30...</p>
<p>najbolji penjači: 1. Miholjević 54 boda, 2. Kranjec 28, 3. Derganc 22... (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Navijačka sramota u slovačkom tisku</p>
<p>Mnoštvo je kombinacija temeljem kojih Hrvati mogu izboriti plasman na jedno od prva dva mjesta u skupini koja vode u polufinale, ali i osiguravaju nastup na Olimpijskim igrama. Naravno, sve su kombinacije vezane uz pobjedu Hrvatske, jer pri neodlučenom u zadnjoj utakmici protiv Češke, ili porazu, Hrvati mogu ići kući. Uglavnom, nadvisi li Hrvatska Češku, imat će četiri boda, kao i Česi. Realno je pritom očekivati da Španjolska pobijedi Nizozemsku, pa bi onda u tom slučaju Španjolci bili prvi, a Hrvati drugi zbog boljeg međusobnog omjera sa Česima. </p>
<p>Ima i kombinacija da Nizozemci budu pobjednici, ako dakako pobjede Španjolce, dočim bi Hrvati bili drugi pobijede li Čehe. Postoji mogućnost da Hrvati budu pobjednici skupine ako Španjolci i Nizozemci remiziraju, a Hrvatska pobijedi Čehe sa dva razlike. Ima, međutim, i jedna kombinacija za slučaj da Hrvati budu treći u skupini. Ta se kombinacija oslanja na mogućnost da Englezi u zadnjem kolu nadvise u B skupini domaćina Slovačku. Tada bi trećeplasirane momčadi razigravale za peto mjesto na turniru, budući da Englezi, da i budu među četiri ne nastupaju na Olimpijskim igrama. Uglavnom, kombinacija ima svakakvih, ali je najbitnija ona koja bi trebala Hrvate dovesti do pobjede protiv Čeha. </p>
<p>Nakon subotnjeg prvog kola natjecanja jedini navijači o kojima su izvijestile domaće novine bili su - hrvatski. Zapravo, i srpski, jer su u svojoj neinformiranosti domaći novinari nešto pobrkali lončiće pa nisu shvatili što se dogodilo. Uglavnom, kako smo već i izvijestili, potukle su se dvije skupine hrvatskih navijača, s jedne strane BBB, s druge osječka Kohorta. BBB-ovci su nazvali Osječane Srbima, a domaćini su pak ovakvu uvredu preveli na sukob hrvatskih i srpskih navijača.</p>
<p> Zanimljivo, također, da su novine na vidnim mjestima objavile fotografije skupine hrvatskih navijača u crnim majcama, i rukom podignutom u znaku fašističkog pozdrava. Tako je u ostalom glasio i potpis pod sliku. </p>
<p>Zanimljivo, također, da su hrvatski navijači na utakmici Hrvatska - Španjolska bili mirni jer ih je valjda itekako upozorio nastup slovačke policije koja je pokazala da uopće nema namjeru previše filozofirati, nego je odmah spremna na najbrutalniji način posegnuti za palicom. Europsko prvenstvo mladih reprezentacija ne igra se samo za čast, slavu i stjecanje prava nastupa prve četvorice na Olimpijskim igrama. Dijelit će se i određeni novac prikupljen od brojnih sponzora i televizijskih prava. Barata se o podatku od osam milijuna švicarskih franaka. Dakako da će bolje biti nagrađeni oni s boljim plasmanom i više utakmica. Zanimljivo također da su domaćini Slovaci obećali nagraditi svoje nogometaše za pobjednički naslov sa deset milijuna kruna, što je oko pola milijuna maraka. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pojačavanje »vatrenih« sa stvarnošću</p>
<p>Poraz Hrvatske protiv Francuske (0-2) donosi spoznaju da ni u našoj ni u francuskoj momčadi nije bilo previše igračkih promjena u odnosu na okršaj prije dvije godine, a da je istodobno učinak na travnjaku bio dijametralno suprotan, što jasno ocrtava barem jedan zaključak, onaj o trenutnome stanju i roku trajanja pojedinih hrvatskih nogometaša...</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Sve se, na žalost, drastično promijenilo u samo dvije godine. U polufinalnome okršaju na SP u Francuskoj 1998. godine., naša je reprezentacija bila posve ravnopravna (u najmanju ruku!) domaćinu, vjerojatno nikad nećemo prežaliti onaj nesretni 1-2 poraz na »Stade de Franceu«. Blistave igre »vatrenih« na kraju su okićene broncom zlatnoga sjaja, Francuzi su se, pak, uspeli na najviši vrh dohvativši naslov svjetskoga prvaka. Dvije godine kasnije, zlatni sa SP i dalje su na najvišoj razini, brončani su, pak, u još kako osjetnom padu...</p>
<p>Jesenas, u prijateljskome ogledu Francuske i Hrvatske na »Stade de Franceu«, stigao je težak 0-3 poraz, bila je to sol na tek otvorenu ranu dobivenu u kvalifikacijama za EP, kad Hrvatska nije uspjela izboriti proboj u završnicu natjecanja. A nedjeljni 0-2 poraz Hrvatske u Maksimiru definitivno je potvrdio golemu trenutnu razliku u kvaliteti između aktualnih zlatnih i brončanih sa SP. Spoznaja da ni u našoj ni u francuskoj momčadi nije bilo previše igračkih promjena u odnosu na okršaj prije dvije godine, a da je istodobno učinak na travnjaku dijametralno suprotan, jasno ocrtava barem jedan zaključak, onaj koji govori o trenutnome stanju i roku trajanja pojedinih nogometaša...</p>
<p>Vrijeme je da se izbornik Miroslav Blažević suoči sa surovom stvarnošću! Dražen Ladić je otišao u »mirovinu«, Zvonimir Boban se oprostio baš na »Stade de Franceu«, nakon SP više nema ni Roberta Prosinečkog i Slavena Bilića. Neigranje u klubovima od nacionalne je momčadi udaljilo Gorana Vlaovića i Silvia Marića. A u momčadi koja je neuspješno pokušala parirati raspoloženim Francuzima svakako ima još nogometaša koji, u stanju u kakvome su sad, predstavljaju veliku zabludu izborniku. Njihova imena govore jedno, nude sjećanja na velike partije, međutim njihova fizička (a i mentalna) spremnost definitivno ne mogu biti jamstvom daljnje standardnosti u momčadi. Štoviše, nude tek mučenje - poglavito sebe samih, pa suigrača, izbornika, publike...</p>
<p>Bolno je bilo gledati koliko su Francuzi u nedjelju bili bolje postavljeni na travnjaku, koliko su više pretrčali, koliko su pametnije trčali... I nerijetko smo imali dojam, unatoč silnoj superiornosti, da svjetski prvaci zapravo igraju sa 60-70 posto mogućnosti i trošenja energije! Uistinu je jadno naša momčad izgledala na terenu, kao da je netko na istu stazu u posve neravnopravnu utrku pogurnuo zeca i kornjaču! I da nije na našim vratima bilo uistinu odličnog vratara Željka Pavlovića (Ladić je, očito je, dobio dostojnu zamjenu), rezultat bi svakako bio kudikamo porazniji po »vatrene«. Iako je i ovih 0-2 zapravo zadnji alarm uoči skorašnjih kvalifikacija za SP...</p>
<p>Bilo bi pogubno kad bi netko nakon nedjeljnog okršaja razmišljao na način »šteta je što Šuker i Stanić nisu zabili, nego su im prečka i vratnica uskratile slavlje«. Bilo bi to pogubno, jer bila je to jedina prava zgoda naše momčadi (istina, kod 0-1 rezultata)a a kad bismo nabrajali sve prilike Francuza i Pavlovićeve obrane, trebao bi nam veći format lista od »Vjesnikova«. Ova je utakmica bila zrcalo trenutnih mogućnosti oba suparnika i valjda dostatno upozorenje izborniku Blaževiću da nešto treba mijenjati. Činjenica jest da su Francuzi iznimno jaki i da su nam nakon dvoboja postale jasnije riječi kapetana Didiera Deschampsa »sad smo jači nego prije dvije godine«, međutim od pravdanja »izgubilo se protiv boljega«, neće baš biti previše koristi.</p>
<p>Posebno stoga jer je Hrvatska poglavito zakazala u načinu igre. Iritirajuće sporo i bezidejno s loptom u nogama u odnosu na silnu brzinu i maštovitost suparnika (dakako, u takvoj se igri i više griješi!). Kad je neki Francuz imao loptu, odmah je na raspoložbi imao barem tri suigrača, koji su trčanjem bez lopte otvarali prostor i davali mogućnost dodavaču da ideju pretvori u djelo. A sušta je suprotnost obilježila našu igru, bez lopte gotovo nitko nije trčao, samo kad je lopta bila u nogama kretalo se prema naprijed. Takva igra pripada prošlosti, to definitivno više ne prolazi...</p>
<p>Pogled u budućnost? Ne previše optimističan. Imamo li među potencijalnim reprezentativcima nogometaše koje krase brzina, agresivnost, dakako i znanje? Ima li Blažević snage krenuti još jednom, u stvaranje nove momčadi, koja bi trebala iznijeti skorašnje kvalifikacije za SP? Više, naime, nema mjesta kompromisima, od sjećanja na doista blistavu prošlost ne može se više živjeti. A vremena je uistinu malo...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hajduk prekida suradnju s Bilićem</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - Nespretni pismeni raskid ugovora sa Slavenom Bilićem dodatno je zakuhao ionako delikatno Hajdukovo predskupštinsko razdoblje.</p>
<p> Naime, Hajdukov krizni stožer (Luketin, Žaja, Holcer) odlučio je prekinuti suradnju s Bilićem, ne želeći preuzeti odgovornost visine ugovorne obveze u visini oko 450.000 njemačkih maraka godišnje, pa su iskoristili aneks po kojemu su ga mogli raskinuti 21. svibnja. Da nisu prekinuli suradnju, ugovor bi se automatski produžio za naredne dvije godine. </p>
<p>Šime Luketin, prinudni upravitelj, pojasnio je formalnost raskida i pokušao opravdati hladan pismeni oblik obavijesti:</p>
<p> - Malo je nezgodno što je poslano pismo, ali se Hajduk jednostavno morao službeno očitovati. Bilićeva ugovorna primanja za naredne dvije godine su toliko visoka, a na to se ubuduće moraju obračunavati porezi i doprinosi, jer je ugovor potpisan netto, pa mora biti revidiran. Takav je uostalom bio i dogovor s Bilićem. Direktor Fredi Fiorentini je pokušao dobiti Bilića na telefon, ali je on bio na putu, pa do kontakta nije došlo. Na sjednici u Hajduku nas trojica (Holcer, Luketin, Žaja, op. a.) smo prilikom donošenja odluke o raskidanju ugovora zaključili da je Bilić neophodan klubu kao osoba i igrač i na njega Hajduk računa u budućnosti. Slaven se ne bi trebao ljutiti na formalnost i od njega se očekuje da dođe na pripreme. Tada će se s njim redefinirati status i uloga u klubu.</p>
<p> Luketin se u prošla dva mjeseca, koliko je vodeći čovjek Hajduka, upoznao do detalja sa stanjem na Poljudu, a pogotovo s financijskom problematikom kluba kojem je račun već više godina blokiran. Svjestan je da davanja moraju biti adekvatna trenutačnoj situaciji u državi, te da su enormno visoka primanja »mač oko vrata klubovima«</p>
<p> - Svi bi morali shvatiti da je klub u vrlo teškoj financijskoj situaciji i da profesionalizam uključuje plaćanje, ali samo ono koje je primjereno mogućnostima kluba. Hajdukova financijska situacija nije blistava, bit će nam obračunato kroz neplaćene poreze i doprinose na ugovorne svote i premije oko 15 milijuna maraka. Ali kako su svi klubovi u sličnoj situaciji, ne samo nogometni, država će morati zauzeti stav kako to riješiti. Po ovakvim uvjetima malo koji klub može živjeti. Zato bi bilo važno da država riješi prošla dugovanja i način na koji će sportski klubovi raditi u budućnosti, kaže Luketin.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ronaldo vjeruje u povratak na travnjak do kraja godine</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 30. svibnja</p>
<p> - Ozlijeđeni brazilski reprezentativac Ronaldo nada se kako bi ponovno mogao zaigrati krajem ove godine.</p>
<p>- Doktori su mi rekli kako bi se mogao vratiti osam mjeseci nakon operacije i ja u to iskreno vjerujem, izjavio je Ronalno na konferenciji za novinare, a upitan kako napreduje rehabilitacijski program Ronaldo je rekao:</p>
<p>- Moram priznati da sam bio jako nesretan dva tjedna nakon ozljede. Pitao sam sam sebe, zašto se to baš meni ovo događa, hoću li ja to sve izdržati. No, nakon ta dva zastrašujuća tjedna više nisam sumnjao u svoju budućnost i nastavak karijere. Sada sam siguran da ću ponovno igrati i zato mi cijeli ovaj program rada i oporavka ne pada teško. Ronaldo je prošlog mjeseca u Parizu operirao koljeno, a izjavio je kako će kompletan program oporavka napraviti u sljedeća tri mjeseca i to u Brazilu, dodavši kako se posebno vesseli činjenici da će imati puno slobodnog vremena kojeg će provesti sa svojim sinom. Jedino što bi moglo poremetiti njegov oporavak jest odlazak u Francusku radi specijalističkih pregleda i kontrola koje će trebati redovito obavljati.</p>
<p>- Jedino što mi sada treba jest strpljenje kako bi se oporavio i sredio neke stvari sam sa sobom. Današnja moderna medicina pruža mi priliku da se vratim tamo gdje sam nekada bio, pa čak da budem i bolji. Znam da ću se vratiti i znam da ću ponovno igrati, dodao je Ronaldo. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Anelka trostruki strijelac u Zaprešiću</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> - Francuska nogometna reprezentacija je u ponedjeljak, dan nakon utakmice protiv Hrvatske, u Zaprešiću pobijedila momčad Inkera 4-1. Utakmica je trajala dva puta po 45 minuta, a zanimljivo je da su Francuzi Inkeru »posudili« dvojicu svojih vratara. Tako je u prvom poluvremenu na vratima Inkera bio Rame, koji se u nastavku preselio na francuska vrata. S druge strane, za Francuze je u prvom dijelu branio Lama, koji je u nastavku stao na Inkerova vrata. Francuska selekcija zaigrala je u rezervnoj postavi, u Zaprešiću nisu zaigrali Zidane, Deschamps, Thuram, Lizarazu, Henry, Trezeguet, Blanc, Desailly... No, to ipak ne umanjuje dostojan otpor nogometaša Inkera, koji su, pri rezultatu 1-1, propustili tri velike prilike za pogodak, pri čemu su jednom uzdrmali i vratnicu. Trostruki strijelac za Francuze bio je Nicolas Anelka. Prvi pogodak postigao je već u sedmoj minuti, da bi samo tri minute kasnije Žitković uspio izjednačiti. Patrick Vieira je u 29. minuti doveo Francuze u novo vodstvo, da bi Anelka s još dva pogotka, u 35. i 52. minuti, zaključio utakmicu.</p>
<p> Izbornik Roger Lemerre u Zaprešiću je izveo ovu postavu: Lama (od 31. Rame) - Karambeu, Leboeuf, Petit, Candela - Vieira, Micoud; Pires, Djorkaeff, Dugarry - Anelka. (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Iva Majoli ipak ostala sama </p>
<p>U 1. kolu »French Opena« u Roland Garrosu, Iva Majoli je svladala Španjolku Cristinu Torrens Valero, dok Ivan Ljubičić i Silvija Talaja nisu uspjeli iznenaditi favorite, Jevgenija Kafeljnikova i Monicu Seles, iako je Ljubičić bio blizu tome / Samprasov mit o Sizifu</p>
<p>PARIZ, 30. svibnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Iva Majoli je prošla, Silvija Talaja i Ivan Ljubičić nisu uspjeli iznenaditi favorite - to bi bio rezime prvog dana »French Opena« u Roland Garrosu, drugog »Grand Slam« turnira teniske sezone. No, malo je nedostajalo da učinak hrvatskih igrača bude i bolji, jer je Ljubičić bio na dobrom putu da i treći put u jednako toliko međusobnih dvoboja pobijedi Rusa Jevgenija Kafeljnikova, ali je na kraju poslije tri sata i 11 minuta velike borbe u pet setova, favorit ipak pronašao put u 2. kolo. Silvija Talaja također je eliminirana na startu, pošto ju je sa 6-2, 6-2 svladala trostruka osvajačica ovog turnira, Amerikanka Monica Seles, pa je čast hrvatskog tenisa prvog dana spasila Iva Majoli, »kraljica Roland Garrosa iz 1997.«, koja je sa 6-7 (4), 7-5, 6-4 pobijedila Španjolku Cristinu Torrens-Valero.</p>
<p>- Dugo sam bila napeta i nisam osjećala loptu, pa sam igrala bez ritma. Opustila sam se tek kad sam došla u tešku situaciju, na korak do poraza, i tada sam počela igrati dobro, rekla je Majoli poslije pobjede nad 69. tenisačicom svijeta, koja je prije desetak dana bila finalistica turnira u Antwerpenu.</p>
<p>Majoli je lakše mogla doći do pobjede, jer je u prvom setu vodila 4-1, a kod 5-3, 0-30 trebala je, stojeći dva metra od mreže, samo ubaciti loptu u suparničin teren da dođe do tri set-lopte. No, odlučila je odigrati skraćenu loptu, pritom je pogriješila i time vratila suparnicu u igru. Istina, u tom gemu Majoli je uspjela doći do dvije set-lopte, no nije ih iskoristila, i Torrens-Valero je preokrenula rezultat, te je povela 7-6 (4), 5-3. Međutim, tada je stiglo najbolje razdoblje igre Ive Majoli, koja je osvojila sedam gemova u nizu i krenula prema pobjedi, koju Španjolka nije uspjela spriječiti, iako je sa 0-3 u trećem setu stigla do 3-3...</p>
<p>- Ona lopta kod 5-3, 0-30 trebala je biti najlakša na svijetu, a ispao je to najgluplji potez u meču. Ipak, prošla sam i to je sad najvažnije. Fizički se osjećam dobro i mislim da sam spremna. Prošlog tjedna u Madridu, nakon pobjede u tri seta u 1. kolu, drugog jutra nisam mogla ustati koliko sam bila ukočena, no sad ne očekujem takve probleme, rekla je Majoli, koja će u 2. kolu u srijedu (ako dopuste vremenske prilike) igrati protiv Šveđanke Ase Carlsson. Inače, Majoli u Roland Garrosu nikad, pa ni dok je bila 15-godišnjakinja, nije gubila prije osmine finala, odnosno 4. kola.</p>
<p>Ivan Ljubičić je, pak, izgubio protiv Jevgenija Kafeljnikova 4-6, 4-6, 6-3, 6-3, 4-6, ali je bio blizu tome da napravi najveće iznenađenje dana. Šanse je imao u prvom setu, onda još bolje u drugom (2-1 i pet »break« lopti), ali je tek nakon 0-2 u setovima prilike počeo i iskorištavati. Kad je izjednačio na 2-2, kod Kafeljnikova su već postali vidljivi znakovi nervoze, no kad je postalo najopasnije, Rus, osvajač ovog turnira iz 1996. godine, nije dopustio potpuni preokret. Kod 3-3 je napravio jedini »break« petog seta, a Ljubičić mu nije uspio uzvratiti, iako je kod 4-5 došao do 0-30.</p>
<p>- Kad je bilo važno, Kafeljnikov je odigrao strpljivo. Za pobjedu su mi nedostajale sitnice, rekao je Ljubičić, koji je zabio 22 asa.</p>
<p>- Iako sam gubio 0-2, znao sam da se mogu vratiti, jer protiv ovakvih tipova kojima se svašta vrti u glavi nikad ne treba odustajati, jer nikad ne znaš što će napraviti. Žao mi je što nisam prošao, jer sam došao dosta blizu, no dobro je što mi je igra u uzlaznoj putanji. Šteta što se sad prekida sezona na zemljanim terenima, ali ako ću ovako servirati, imam dobre šanse na travi, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Silvija Talaja imala je vjerojatno najteži posao, a Monica Seles, treća tenisačica svijeta, dodatno joj ga je otežala vrlo dobrom igrom. Završilo je 6-2, 6-2 za Amerikanku, koja je u prvom setu krenula sa 5-0, no uz malo više sreće Talaja je mogla biti u tek minimalnom zaostatku, gubeći, recimo, 2-3. No, pravih izgleda za iznenađenje nije imala.</p>
<p>- Monica je jedna od glavnih favoritkinja za osvajanje turnira. Ona radi takav pritisak da moraš igrati briljantno za pobjedu. Kad smo igrale proljetos u Scottsdaleu, imala sam dvije set-lopte, no sad je bilo nemoguće pratiti njezin ritam, rekla je Talaja, koja je trenutno 18. na WTA-listi, te dodala:</p>
<p>- Imala sam stvarno grozan ždrijeb za 1. kolo, ali od toga više ne mogu pobjeći. Idem dalje, moj sljedeći cilj je ući među 15 najboljih.</p>
<p>U ostalim susretima, najviše je odjeknula pobjeda Australca Marka Philippoussisa nad Amerikancem Peteom Samprasom, čime je Sampras nastavio svoj mit o Sizifu kad je u pitanju Roland Garros. To je jedini od četiri »Grand Slam« turnira kojeg nikad nije osvojio, a, po svemu sudeći, niti neće. Od nositelja, otpao je i Nijemac Nicolas Kiefer (8.), no on je ionako zbog ozljeda u lošoj formi, dok je kod tenisačica najveće iznenađenje poraz 12. nositeljice, Julie Halard-Decugis. Lani je ovdje bila najbolja Francuskinja, sad je otpala već u 1. kolu. Uz nju, na startu se oprostila i Amerikanka Capriati, no to nije baš takvo iznenađenje, jer joj je ždrijeb dodijelio sve bolju Kolumbijku Zuluagu, koja je u posljednja dva tjedna bila polufinalistica Rima i finalistica Madrida...</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bez Ljubičića u Davisovom kupu</p>
<p>Ivan Ljubičić neće biti u sastavu reprezentacije u polufinalnom susretu Druge skupine Davisovog kupa, kojeg će Republika Irska i Hrvatska igrati u Dublinu od 14. do 16. srpnja.</p>
<p> To je sad definitivno potvrdio i Ljubičić, a razlog je njegov strah da bi zbog igranja protiv Iraca mogao loše proći u Umagu, a time bi riskirao pad na 120. mjesto ATP-liste.</p>
<p>- Dosadašnja sezona na zemljanim terenima mi nije bila dobra. Kad bih igrao u Dublinu, to bi značilo da u Umag, koji se igra odmah potom, dolazim bez ijednog meča na zemlji u mjesec dana.</p>
<p> U takvoj situaciji ne bih mogao očekivati dobar rezultat, a moram braniti bodove za prošlogodišnji polufinale. To mi je zapravo »najveći komad« bodova koji imam i ako u Umagu ne napravim ništa, past ću na 120. mjesto i time izgubiti pravo izravnog ulaska na turnire.</p>
<p> Zbog Davisovog kupa sam već propustio Barcelonu, a ozljede su mi upropastile »Australian Open« i Indian Wells, pa bi me novi promašaj na zemlji doveo do toga da opet moram igrati kvalifikacije, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Susret Irske i Hrvatske igrat će se na umjetnoj travi, a bez Ljubičića u sastavu, u pojedinačnim bi dvobojima, uz sigurnog Gorana Ivaniševića, vjerojatno igrali Mario Ančić ili Ivo Karlović. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Norman ostao prvi, skok Pavela</p>
<p>PARIZ, 30. svibnja</p>
<p> - Vrh poretka za najboljeg tenisača svijeta u 2000. godini, odnosno vrh »Liste za prvaka«, nije se mnogo promijenio u odnosu na prošli tjedan, pa je Šveđanin Magnus Norman i dalje prvi. Zato je, međutim, plasman bitno popravio pobjednik turnira u Sankt Pöltenu, Rumunj Andrej Pavel, koji je sad 21., dok je njegov suparnik iz finala, Australac Andrew Ilie, četrdeseti. Hrvatski tenisači nastavili su malo po malo kliziti naniže, te je Ivanišević 63., a Ljubičić deset mjesta niže.</p>
<p> l Redoslijed na »Listi za prvaka u 2000.«: 1. M. Norman 346 bodova, 2. Kuerten 305, 3. Agassi 267, 4. Kafeljnikov 241, 5. Hewitt 239, 6. Sampras 225, 7. Pioline 219, 8. Corretja 217, 9. Safin 199, 10. Enqvist 180, 11. Ferrero 174, 12. Henman i Puerta 169, 14. El Aynaoui 164, 15. Lapentti 147... 63. Ivanišević 45, 73. Ljubičić 40, itd.</p>
<p>U poretku na ATP-listi u posljednja 52 tjedna, koja je temelj za određivanje nositelja i pravo izravnog ulaska na turnire, Amerikanac Andre Agassi je i dalje uvjerljivi »broj 1«, ispred Petea Samprasa i Magnusa Normana. Ivanišević je 67., a Ljubičić 85.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>POTHVAT HRVATSKOG NOVINARSTVA: VJESNIKOV NOVINAR U SIERRA LEONEU, USKORO PRVE REPORTAŽE IZ FREETOWNA!</p>
<p>Sierra Leone, bivša britanska kolonija, a danas zemlja pobuna, djece ratnika, dijamanata i smrti!</p>
<p>Građanski rat, započet 1991. godine doveo je Sierra Leone do ovisnosti o plaćeničkim postrojbama i stranim trupama / Foday Sankoh, danas ključna figura cijele priče, pristaše je stjecao noćnim upadima svoga RUF-a u sela iz kojih je odvodio djecu, a ostale - sakatio / Nakon niza udara i obrata, mirovnim sporazumom iz 1999. RUF je, praktički oslobođen svake krivnje za više od 50.000 osakaćenih ljudi, desetke tisuća ubijenih, 500.000 raseljenih / Sankoh ponovo počinje snivati o preuzimanju vlasti </p>
<p>CONAKRY (GVINEJA), 30. svibnj</p>
<p> - (Od Vjesnikova specijalnog izvjestitelja)- Turistički vodiči za Afriku nude vrlo zanimljivu podjelu. Dok se istočna Afrika, najčešće Kenija i Zimbabwe, predstavlja kao idealno odredište ljubiteljima životinja, zapadna Afrika, po toj logici, najvrjednije što ima ponuditi, jesu - ljudi. I to ne bilo kakvi. Istočnoafričke egzotične životinje u svom se načinu preživljavanja teško mogu mjeriti s metodama za kojima posežu stanovnici zapadne Afrike. Kad pleme udari na pleme, izvede se državni udar ili, pak, kad, pobuna uhvati zamah, te, kao u Sierra Leoneu, u deset godina ponudi takav repertoar zločina i krvoločnosti...</p>
<p>Uostalom, »The Heart of Darkness« (»Srce tame«) Josepha Conrada naslov je koji se najčešće »krade« za brojne reportaže i izvješća koja posljednjih godina dolaze iz jedne od najsiromašnijih zemalja na svijetu, Sierra Leonea. Tamo već neko vrijeme sudbinu višegodišnjega građanskog rata na svojoj koži osjeća i grupa hrvatskih vojnika u prvoj mirovnoj misiji Hrvatske u sklopu UN-a u nekoj zemlji.</p>
<p>Svjetska atletska prvakinja u sedmoboju Eunice Barber prije nekoliko dana je nakon više godina napokon susrela svoje roditelje koji su, preko Conakryja u Gvineji, napustili pakao Sierra Leonea. Dvadesetpetogodišnja Barber će na olimpijskim igrama u Sydneyu pokušati osvojiti dva zlatna odličja (nastupit će i u skoku u dalj), ali pod zastavom - Francuske. U Sierra Leone se više ne kani vratiti ni sjajni nogometaš talijanskog Intera (koji je na posudbi u »Reggini«) Mohhamad Kallon. Otkad je u siječnju na britanskoj televizijskoj postaji Channel 4 prikazan dokumentarni film »Cry Freetown« (i repriziran u veljači), pa na CNN-u, nakon čega su uslijedila brojna svjetska priznanja, autor filma o brutalnim događajima koji su prije godinu dana promijenili izgled njegova grada Sorious Somura, više ne razmišlja o povratku u Sierra Leone. Čak je i profesionalni vojnik, satnik Valentin Strasser, koji je prije sedam godina priredio vojni udar u Sierra Leoneu i sebe proglasio predsjednikom države, odustao od političkih ambicija prihvativši se stipendije britanskog Foreign Officea, te sada studira pravo u Londonu. Nevino ozračje kolonijalnog razdoblja Sierra Leonea, koje je tako dobro dočarao britanski pisac Graham Greene u svojoj knjizi »The Heart of Matter« (»Srce stvari«), a koje mu je umnogome pomoglo kao inspiracija za roman »Our Man in Havana« (»Naš čovjek u Havani«), definitivna je prošlost. </p>
<p>Sierra Leone je, opet, ona Afrika koju je prije tri godine Steven Spielberg predstavio u filmu »Amistad«, problematizirajući trgovinu robljem kroz priču o Sengbe Piehu, pripadniku sierraleonskog plemena Mende. S jednom razlikom - dok je sudbina broda »Amistad«, koji su mrcvarili slanjem iz jedne kubanske luke u drugu, pokrenula američku javnost protiv odnosa prema robovima, te na kraju dovela i do američkoga građanskog rata, današnjim događajima u Sierra Leoneu naprosto se ne nazire kraj. Uključenih u sukob sve je više, nevinih gotovo da i nema.</p>
<p>Tko su, dakle, akteri krvave drame u maloj zapadnoafričkoj zemlji iz koje svi nastoje pobjeći i koja se donedavno mogla dičiti svojim glavnim gradom kao »Afričkom Atenom«? </p>
<p>Počelo je pobunom u ožujku 1991. </p>
<p>Sve je počelo 23. ožujka 1991. godine, izgledajući kao da je na djelu još jedna od pobuna protiv korumpiranog režima u nekoj od zemalja zapadne Afrike. (Koliko je u zapadnoj Africi pobuna, vojni udar ili slično preuzimanje vlasti »normalna pojava«, ukazuje primjer konferencije šefova država toga dijela Afrike u Accri, prije tri godine, na kojoj se na jednome mjestu moglo izbrojati da su sedmorica od njih 12 posegnula za takvim potezom). Sierra Leoneom je tada upravljala Vlada kojoj je na čelu bio bivši armijski zapovjednik Joseph Momoh, a koji je na to mjesto došao nakon Siake Stevensa (Shakina Stevensa), dominantne političke figure u poslijekolonijalnoj povijesti Sierra Leonea. Šarolika skupina od stotinjak sierraleonskih disidenata (uglavnom bivših studenata svučilišta u Freetownu), liberijskih vojnika lojalnih Charlesu Tayloru, današnjem predsjedniku Liberije, a tada tek lideru jedne od brojnih frakcija koje su se borile u liberijskom građanskom ratu, kao i nekolicina plaćenika iz Burkine Faso upala je u Sierra Leone u Bomaruu u distriktu Kailahun. Drugi upad je napravljen u području Pujehun, a izvela ga je grupa koja je iz Liberije u Sierra Leone ušla preko mosta na rijeci Mano. Revolutinary United Front (RUF), danas ključna organizacija oko koje se pletu svi konci raspleta krize u Sierra Leoneu, tada je većini bio nepoznat, vjerovalo se da je to neka postrojba u sklopu Taylorova Nacionalnog patriotskog fronta Liberije (NPFL). Bio je to početak građanskog rata koji je Sierra Leone u potpunosti doveo do ovisnosti o plaćeničkim postrojbama i stranim trupama. </p>
<p>Bivši vojni fotograf koji se nakon svojedobnog progona iz Sierra Leonea skrasio u Libiji Foday Sankoh danas ključna figura cijele priče, počeo se vrlo brzo po upadu svojih ljudi sve češće spominjati. Zemljom su se počele širiti priče o teroru kojemu su u rubnim krajevima bili podvrgnuti lokalni farmeri, seljaci i rudari. Premda je propagirao borbu protiv korumpirane vlasti, Sankoh se nije usmjeravao prema Freetownu. Zadovoljavao se jačanjem svojih položaja u području blizu rudnika dijamanata, a pristaše je stjecao noćnim upadima u sela iz kojih je odvodio djecu, a ostale - sakatio. Strah se brzo proširio cijelom zemljom, kao i istina o stvarnim Sankohovim nakanama. Parafrazirajući naslov jednoga filma, dijamanti su u Sankohovim planovima osiguravali vječnost.</p>
<p>Momoh, koji je odlično poznavao snagu svoje vojske, bio je sve zabrinutiji zbog prijetnje koju je RUF nanosio državnoj sigurnosti, ali je strahovao i od nezadovoljstva svojih vlastitih vojnika. Okrećući se prema Velikoj Britaniji, bivšoj kolonijalnoj sili koja je do 1961. upravljala Sierra Leoneom, očekivao je da će mu Whitehall priteći u pomoć. Argumenti su mu bili u vrlo jakim vezama između Britanije i Sierra Leonea: tijekom rata za Falklande Kraljevska flota je koristila Freetown kao usputnu postaju na putovanju svojih brodova, a i Momoh je u kolonijalnom razdoblju, zajedno s britanskim časnicima, služio u Zapadnoafričkoj graničnoj postrojbi. Momoh je od Londona tražio vojne savjetnike koji bi vojsci Sierra Leonea pomogli povećati svoje kapacitete u borbi protiv prijetećeg terora. Međutim, britansko ministarstvo obrane je odbacilo mogućnost suradnje.</p>
<p>Noću vojnici, danju pobunjenici </p>
<p>Gotovo potpuno rasulo vojske Sierra Leonea do kraja prve godine građanskog rata proizvelo je i jednu sierraleonsku specifičnost - SOBELS-e (noću su demoralizirani vojnici bili uistinu pripadnici vojske Sierra Leonea - SOldiers, dok su danju, prešavši na Sankohovu stranu, bili pobunjenici - reBELS).</p>
<p>Mlađi časnici vojske Sierra Leonea, predvođeni 26-godišnjim Valentinom Strasserom, počinju se sve više žaliti zbog osipanja morala u njihovim redovima. Uskoro, krajem travnja 1992. godine, napravili su i državni udar, svrgnuli Momoha s vlasti, a Strasser 1. svibnja 1992. proglašava sebe prvim čovjekom Sierra Leonea (najmlađim državnikom u svijetu u to vrijeme), nadjenuvši si ime »The Redeemer« (spasitelj). Tako je Sierra Leone, uoči i formalnoga ozakonjenja višestranačkog sustava (od 1978. do 1992. godine na vlasti u Sierra Leoneu je bio Svenarodni kongres, kao, praktički, jedina stranka u zemlji), za koje je Momoh dobio potporu na referendumu na koji se odazvalo više od 60 posto stanovništva, još dublje zakoračila u diktaturu. Strasser, kao svoj prvi »državnički« čin, naložio je da se na jednoj od freetownovskih plaža javno smaknu devetorica osumnjičenih za pripremu protuudara, kao i još 17 ostalih zatvorenika. </p>
<p>Strasser je čak u nekoliko navrata i pokušao pregovarati sa Sankohom, što je propalo, jer su pobunjenički uvjeti bili neprihvatljivi. Strasser potom pristupa reorganizaciji svojega kabineta, mijenjajući uglavnom vojne dužnosnike civilnima, a ideja koju je imao bila je da vojnim članovima Vlade omogući koncentriranje na pobjedu u ratu s pobunjenicima. Uskoro pokreće i veliku ofenzivu protiv RUF-ovaca, koja se okončala istjerivanjem pobunjenika s položaja oko rudnika dijamanata i njihovim potiskivanjem u Liberiju.</p>
<p>Sredinom 1993. Taylor još više počinje podupirati Sankohov RUF, dok Strasseru u pomoć pristižu dva bataljuna nigerijske vojske, koja je i inače u Sierra Leoneu vojno nazočna od 1990. godine koristeći zračnu luku u Freetownu kao bazu za svoje Alpha Jetse kojima su bombardirali Taylorove položaje u Liberiji.</p>
<p>U siječnju 1994. Strasser provodi veliku mobilizaciju, uvodeći u vojsku Sierra Leonea slabo obrazovanu djecu s gradskih ulica, uključujući siročad i napuštenu djecu od 12 godina. Vojska Sierra Leonea je od 5.000 1991. narasla na 12.000 vojnika 1994. godine. No, unatoč brojnosti, ta je vojska bila i do danas ostala potpuno beskorisna. Kad su, tada već vrlo dobro organizirane i nemilosrdne grupe RUF-ovaca najavile početkom 1995. podine pohod prema glavnome gradu, Strasser je morao zatražiti dodatnu vojnu pomoć, ovaj put od stranih plaćenika, Gurka, koji su, inače, u regularnom sastavu britanske vojske. No, Gurke, unatoč reputaciji neustrašivih boraca, prošli su neslavno. Već na početku svoje misije naletjeli su u zasjedu, a RUF je ubio njihova kanadskog zapovjednika Roberta MacKenzieja, kao i ostatak postrojbe. Ubrzo poslije toga 50 Gurka se uputilo natrag u Veliku Britaniju. Inače, MacKenzie je početkom rata u Bosni i Hercegovini, zajedno s generalom Željkom Glasnovićem, obučavao u Čapljini pripadnike I. gardijske brigade HVO-a.</p>
<p>Nakon neuspjeha Gurki, Strasser u ožujku 1995. angažira južnoafričku »savjetničku« privatnu vojsku Executive Outcomes (EO). Pod vodstvom pukovnika Eebena Barlowa, bivšeg pripadnika 32. bataljuna južnoafričke vojske, koji je bio posebno aktivan u provedbi službene južnoafričke politike destabiliziranja susjednih zemalja, Angole i Mozambika, EO je na djelu pokazao i dokazao da iole organiziranija postrojba može sama zavesti red u Sierra Leoneu. U suradnji s postrojbama iz Nigerije i Gane (čije postrojbe su se, također, uključile u »obranu mira«), EO je ne samo obranio Freetown od fanatično upornih RUF-ovaca, nego je, proširujući operacije, do kraja godine preuzeo u potpunosti rudnike dijamanata u rubnim krajevima zemlje. Pritom su, obučavajući i opremajući lokalne milicije, posebno Kamajore, »lovce iz džungle«, omogućili politički uzlet dotad potpuno marginaliziranim plemenima koja su se samoorganizirala u obrani svojih domova. Koordinirano s nigerijskim postrojbama, EO u potpunosti preuzima vođenje rata protiv RUF-a kojeg pobjeđuju u njihovim utvrdama u Kangari Hillsu početkom 1996. godine. Sankohove postrojbe su teško poražene, a pod američkim i britanskim pritiskom, najavljuju se izbori za 25. veljače 1996. </p>
<p>Silovite smjene na čelu države</p>
<p>Kako je došao na vlast, tako je Strasser i otišao. Mjesec dana uoči izbora, brigadni general Julius Maada-Bio svrgava Strassera, a mnogi sumnjaju u Maada-Biove motive jer je njegova sestra Agnes Deen Jalloh bila visoki dužnosnik pobunjeničkog RUF-a. No, Maada-Bio je inzistirao na održavanju izbora u vrijeme kad su i planirani, ne razmišljajući o produžavanju vojne hunte. Na izborima, u drugome krugu, pobjeđuje Ahmad Tejan Kabbah, lider Narodne stranke (People's Party) s juga Sierra Leonea. Kabbah, koji je bio izvan zemlje dugi niz godina, pristao je zadržati u službi strane osiguravateljske organizacije poput južnoafričkog EO-a, britanskog Defence Systems Limiteda, ali i njihove lokalne partnere kao Lifeguard (za koji se pretpostavlja da mu je vlasnik EO-vac Eeben Barlow) i Teleservices. Pod Kabbahovom vlašću intenzivira se program obuke Kamajora koji postaju, vojno i politički, sve značajniji čimbenik u Sierra Leoneu. Kabbah bivšeg lidera Kamajora Hingu Normana imenuje zamjenikom ministra obrane. Takvo povjerenje prema strancima sve je više smetalo časnicima vojske Sierra Leonea, dok u svibnju general bojnik John Paul Koroma vojnim udarom nije svrgnuo predsjednika Kabbaha, ukinuo Ustav, zabranio sve demonstracije i poništio sve političke stranke. Kabbah bježi u susjednu Gvineju, mobilizirajući otamo međunarodnu pomoć za svoj povratak na vlast. U pomoć mu pristižu nigerijske mirovne snage, ali bez uspjeha. Koroma i Sankoh postaju saveznici! Kabbah potom unajmljuje britansku tvrtku Sandline International za »logističku potporu« svojem protuudaru, što ovi i uspijevaju, unatoč sankcijama, nabavivši 35 tona bugarskih kalašnjikova. U veljači 1998. zapadnoafričke interventne snage, ECOMOG, predvođene Nigerijom, sručile su se na Freetown, te poslije nekoliko dana velikih borbi, u kojima je poginulo 118 ljudi, uspijevaju pobunjenike izbaciti iz grada i Kabbaha vratiti na vlast.</p>
<p>U siječnju prošle godine, pobunjenici ponovo napadaju glavni grad, čak i osvajaju predgrađa Freetowna, ali nakon krvavih borbi, bivaju opet odbačeni. Izvješća kazuju, kao i nagrađivani film Soriousa Somure, da u tim borbama ni Nigerijci nisu bili nevinašca... U srpnju dolazi, međutim, do spektakularnog obrata. </p>
<p>Mirovnim sporazumom u Lomeu, glavnom gradu Togoa, RUF se, praktički, oslobodio svake krivnje za više od 50.000 amputiranih ljudi, desetke tisuća ubijenih, 500.000 raseljenih. Štoviše, Fodayu Sankohu se tim sporazumom namijenila uloga ministra rudarstva!</p>
<p>U svibnju ove godine, sve je ponovo krenulo naopako. Nigerija je bila najavila, čak je i počela realizirati odlazak svojih »mirovnjaka«, a Sankoh, svjestan odlaska svojih najvećih neprijatelja, ponovo počinje snivati o preuzimanju vlasti. Koroma, koji je prije tri godine vojnim udarom svrgnuo Kabbaha s vlasti, potom surađivao sa Sankohom, sad postaje najodaniji Kabbahov sljedbenik, a njegove postrojbe, znane kao »West Side Boys«, uz Kamajore i vojsku Sierra Leonea, brane Freetown od pobunjenika.</p>
<p>Trenutačne crte obrane su na šezdesetak kilometara od grada, a posljednji »osigurač« Freetowna postale su postrojbe Velike Britanije, koja je konačno shvatila da je u njihovoj bivšoj koloniji vrag odnio šalu.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>I Siemens ilegalno financirao Kohlov CDU? </p>
<p>BERLIN, 30. svibnja</p>
<p> - Unatoč odbijanju bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla da otkrije identitet donatora koji su tijekom njegove vladavine ilegalno financirali Kršćansko-demokratsku stranku (CDU), čini se da se klupko anonimnih donacija ipak počelo razmrsivati. Osim kanadskog trgovca oružjem Karlheinza Schreibera, o čijem će izručenju Njemačkoj kanadske vlasti odlučiti ovog tjedna, jedan od onih koji su anonimnim donacijama CDU-u kupovali blagonaklonost Kohlove vlade bio je i elektronički koncern Siemens. Prema pisanju magazina Capital, Siemens je tijekom osamdesetih, unatoč embargu na izvoz u DDR i ostale države sovjetskog bloka, prodavao istočnim Nijemcima kompjutorske čipove. Prešutno odobrenje kancelara Kohla i njegova ureda Siemens si je, piše Capital, priskrbio milijunskim neprijavljenim donacijama CDU-u koje su isplaćivane preko švicarskih računa. Svoj izvještaj magazin temelji na pismu kojim je 1990., Hans-Georg Wieck, tadašnji šef zapadnonjemačke obavještajne službe BND, izvijestio Ured kancelara o protuzakonitom izvozu tehnologije u DDR. Te navode potvrdio je i član istražnog povjerenstva Bundestaga Christian Ströbele, koji tvrdi da postoje dokazi kako je Kohlov ured, umjesto da o kršenju embarga obavijesti policiju i državno tužiteljstvo, upozorenje proslijedio Siemensu. </p>
<p>Iako su optužbe iznesene u Capitalu u ponedjeljak opovrgli i uprava Siemensa i glasnovornik Helmuta Kohla, tvrdnje o povezanosti tog koncerna sa crnim fondovima CDU-a nisu ništa nova. Uwe Lüthje, svojedobno jedan od najviših dužnosnika CDU-a, nekoliko je puta javno ustvrdio da da je Siemens tijekom osamdesetih doznačio demokršćanima više od osam milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Istraga afere koja je potresla demokršćane rezultirala je i otvaranjem sudskog procesa protiv bivšeg predsjednika CDU-a Wolfganga Schäublea i bivše blagajnice stranke Brigitte Baumeister zbog krivokletstva. Kako je u ponedjeljak objavila glasnogovornica državnog tužiteljstva Michaela Blume, izjave koje se Schäuble i Baumeister u tavnju dali pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom u pogledu donacije njemačko-kanadskog trgovca oružjem Karlheinza Schreibera u iznosu od 100.000 maraka 1994. godine, nisu se poklopile. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sjeverna Irska ponovo dobila koalicijsku vladu</p>
<p>LONDON, 30. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Drugi put u sedam mjeseci, Sjeverna Irska je u noći na utorak stekla regionalnu političku samoupravu. Kada je sat odkucao ponoć, regionalna vlast je ponovo prenijeta iz Londona u Belfast - nakon jednog ranijeg propalog pokušaja u tom pravcu, koji je potrajao samo dva mjeseca. Sjeverna Irska sad ponovo dobija svoju koalicijsku vladu, a još jednom će proraditi i njen parlament, Stormont.</p>
<p>Spomenuta tijela, u kojima rame uz rame sjede politički predstavnici katolika i protestanata, kratko su prvi put radila od prosinca prošle godine, do početka veljače. Njihovo postojanje predviđa mirovna formula za Sjevernu Irsku, koju su 1998. utanačili London, Dublin i Belfast, uz pokroviteljstvo Washingtona. No regionalna vlast brzo je prestala funkcionirati u prvom pokušaju, radi opće političke paralize, nakon što je IRA-e odbila da se razoruža. </p>
<p>IRA je u međuvremenu napravila novi korak da uvjeri protestante kako je njena oružana borba doista gotova. Početkom svibnja je priopćila da je pripravna staviti svoje oružje van uporabe, »potpuno i na način koji se može provjeriti«. Taj potez IRA-e, te imenovanje međunarodnih inspektora koji će kontrolirati njene tajne arsenale, donekle je smirilo protestante. Proteklog vikenda je najveća protestantska Stranka ulsterskih unionista (UUP) glasovala za povratak u regionalni parlament i koalicijsku vladu. Učinila je to, doduše, s najtanjom većinom od 53 prema 47 posto glasova. To svjedoči o bojazni protestanata da mirovni proces vodi ka cijepanju unije između Sjeverne Irske i Britanije. Na drugoj strani, barem dio njih svjestan je potreba za povijesnim kompromisom s katolicima - kao jedinim načinom normalizacije života u pokrajini.</p>
<p>No usprkos novoj kooperativnosti UUP, moguće je da neke manje protestantske stranke nastave bojkotirati regionalnu vladu Sjeverne Irske. Njihova ministarska mjesta u toj vladi bila bi u tom slučaju razdijeljena drugim strankama. Načelno je među većinom protestanta ipak prevladalo mišljenje kako su lokalni ljudi kvalificiraniji da upravljaju Sjevernom Irskom, nego li političari koje odabere Westminster. Uspostavom nove regionalne vlade nestao je i strah od političkog vakuuma, u koji se lako mogu useliti teroristi. No nijedan promatrač nije se spreman okladiti u opstojnost nove i krhke koalicije. Čak i kad u njima sjede predstavnici srodnih stranaka, koalicije znaju biti nestabilne. Ova sjevernoirska, okuplja pak izrazite političke protivnike. U tome je njena glavna slabost, ali i njena najveća prednost. U ranijoj, sektaški obilježenoj prošlosti te pokrajine, protestantska većina držala je svu vlast. To je šezdesetih godina dovelo do javnih protesta katolika zbog diskriminacije, do građanskih nereda, slanja britanske vojske u Sjevernu Irsku i do tri desetljeća nasilja kao oblika političke borbe. Pokusom u podjeli regionalne vlasti Sjeverna Irska nastoji sada okrenuti novu stranicu u svojoj burnoj povijesti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hoće li se Clinton i Putin dogovoriti o uništavanju plutonija za nuklearne bojeve glave? </p>
<p>Clinton na svojoj posljednoj predsjedničkoj turneji u Europi/Uz Portugal američki će predsjednik posjetiti Njemačku, Rusiju i Ukrajinu / Najvažnijim se procjenjuje boravak u Kremlju, gdje će se Bill Clinton prvi put susresti s novim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom </p>
<p>NEW YORK, 30. svibnja</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton doputovao je u Portugal gdje počinje svoju posljednju europsku turneju prije završetka drugog predsjedničkog mandata. Na turneji u sklopu koje će uz Portugal posjetiti Njemačku, Rusiju i Ukrajinu, sa stajališta američke vanjske politike najvažniji će susret biti u Kremlju, gdje će se Bill Clinton prvi put susresti s novim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. </p>
<p>Na dnevnom redu susreta bit će sukob u Čečeniji, te demokratske i gospodarske reforme kroz koje prolazi Rusija. Međutim, najveća važnost pridaje se razgovorima o kontroli naoružanja odnosno o ideji Amerikanaca da uz smanjenje nuklearnog arsenala izgrade vlastiti antinuklearni sustav koji bi ih branio od tzv. »izopćenih država« kakve su Iran, Libija i Sjeverna Koreja. To pitanje postalo je vrlo važno i značajno u sadašnjoj predsjedničkoj kampanji, jer postoje razlike između stajališta demokratskog kandidata Ala Gorea i republikanaca Georgea W. Busha. Na promociji kadeta u američkoj vojnoj akademiji West Point prošloga tjedna na kojoj je završio školovanje i prvi kadet iz Hrvatske vojske, Jasen Drnasin, Al Gore je kritizirao zalaganje svoga suparnika Busha da Amerika izgradi vlastiti antinuklearni obrambeni sustav uz istodobno jednostrano smanjenje nuklearnih bojevih glava. Al Gore je govor u West Pointu održao u svojstvu potpredsjednika Sjedinjenih Država, a ne kao demokratski kandidat na predstojećim izborima. Kao stručnjak u kontroli naoružanja kojom se bavim još otkako je izabran u Kongres sredinom 70-tih godina, američki potpredsjednik je uoči Clintonovog puta u Moskvu naglasio da smanjenje nuklearnog naoružanja treba provoditi u sklopu pregovora i važećeg okvira postojećih ugovora. </p>
<p>Bill Clinton dolazi na susret s Vladimirom Putinom nakon što je nedavno ruski parlament ipak unatoč dužem oklijevanju ratificirao sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja poznat pod imenom SALT 2. Prema tom sporazumu broj nuklearnih bojevih glava smanjuje se na tri i pol tisuće na svakoj strani. Sjedinjene Države se zalažu za dodatno smanjenje za još tisuću nukelarnih bojevih glava, ali se tu javljaju razlike između gledišta Moskve i Washingtona. </p>
<p>Amerikanci se zalažu za promjenu postojećeg sporazuma o kontroli antibalističkih raketnih arsenala potpisanog još 1972. godine. Ako bi se prihvatila ta promjena kojoj se Moskva protivi, Sjedinjene Države bi ušle u program izgradnje ograničenog sustava za obranu od nuklearnog napada. O tome hoće li se Amerika odlučiti na taj korak ovisi od predsjednika Clintona koji bi odluku trebao donijeti do kraja godine. Moskva se tome protivi, jer smatra da se američkim zahtjevom dovode u pitanje dugogodišnji sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala. Prema savjetniku za nacionalnu sigurnost Samuelu Bergeru američka strana ne očekuje da će se te razlike riješiti na prvom susretu na vrhu Clintona i Putina.</p>
<p>Međutim, američka strana vjeruje da bi se mogao postići dogovor o jednom drugom pitanju naoružanja. Radi se o uništavanju 34 tone plutonija za vojne svrhe na svakoj strani, a to je količina koja omogućava proizvodnju desetaka tisuća nuklearnih bojevih glava.</p>
<p>U Portugalu prvoj stanici europske turneje predsjednik Clinton sudjelovat će u radu summita Europske unije, gdje će na dnevnom redu od vrućih pitanja biti stanje na Kosovu, ali i pitanja početnih trgovinskih nesuglasica između Amerike i Starog kontinenta. S jedne strane radi se o uvozu banana, a s druge o europskoj zabrani uvoza američke govedine zbog uporabe hormona. U Njemačkoj će predsjedniku Clintonu na svečanosti u Aachenu biti dodijeljeno priznanje za njegova postignuća u ostvarivanju europskog jedinstva, dok će u Ukrajini u susretu s predsjednikom Kučmom naglasak u razgovorima biti na demokratskim i tržišnim reformama u toj zemlji i drugim državama nastalim raspadom Sovjetskog Saveza. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Picula: Demokracija i integracije protiv sukoba </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 30. svibnja</p>
<p> - Pripadnost euroatlantskim integracijama i demokracija najbolji su mehanizmi za sprečavanje novih sukoba u jugoistočnoj Europi, rekao je u utorak u Budimpešti hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Ministar se u utorak obratio članovima Parlamentarne skupštine NATO-a koji su istoga dana aklamacijom primili Hrvatsku u pridruženo članstvo Parlamentarne skupštine. Picula je rekao da je najbolje sredstvo za sprečavanje novih sukoba u jugoistočnoj Europi njihovo uključivanje u EU i NATO te demokratizacija. Zauzeo se za individualni pristup svakoj zemlji u regiji protiveći se regionalnom pristupu koji bi primorao razvijenije da čekaju manje razvijene, a njima bi pružio vrlo malo poticaja. Demokratizacija je drugi važan mehanizam za sprječavanje sukoba u jugoistočnoj Europi budući da »demokracije međusobno ne vode ratove«, istaknuo je Picula. Mehanizmi poput Partnerstva za mir NATO-a i Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu važni su jer navode zemlje da shvate vrijednost suradnje. Rat u jugoistočnoj Europi pokazao je, prema njegovim riječima, zastrašujuću nesposobnost međunarodne zajednice da spriječi krize prije nego one prijeđu u oružani sukob. Govoreći o Hrvatskoj, rekao je da je ona dokaz što se može postići »odgovarajućom kombinacijom želje za demokracijom i ispravnim vodstvom«. Hrvatska je još prije šest mjeseci smatrana problemom, a danas je već postala partnerom Zapada u rješavanju problema jugoistočne Europe i približila se Europskoj uniji i NATO-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kući želi 98 posto Kosovara u Njemačkoj </p>
<p>PRIŠTINA, 30. svibnja</p>
<p> - U višednevnom je posjetu Kosovu ministar unutarnjih poslova njemačke savezne države Brandenburg Jörg Schönbohm, koji se susreo s najvišim predstavnicima KFOR-a i UNMIK-a te posjetio njemačke vojnike i policajce KFOR-a u Prizrenu. Središnja tema razgovora bilo je pitanje povratka albanskih izbjeglica iz Njemačke na Kosovo. U razgovoru u Prištini s posebnim izvjestiteljem UN-a za humanitarna pitanja Dennisom McNamarom, Schönbohm je kazao da je u Njemačkoj trenutačno otprilike 150 tisuća albanskih izbjeglica s Kosova te da je njih gotovo 98 posto izrazilo želju da se dobrovoljno vrati na Kosovo. Na konferenciji za novinstvo u Prištini izjavio je da je dosad 800 kosovskih izbjeglica prisilno vraćeno u pokrajinu. Njemačka, tvrdi Schönbohm, osigurava trećinu financijskih sredstava Europske unije namijenjenih za Kosovo. Njemački je dužnosnik pozvao sve nevladine organizacije da organizirano prihvaćaju izbjeglice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Chirac predlaže sastanak na vrhu EU-a i zemalja bivše Jugoslavije </p>
<p>PARIZ, 30. svibnja </p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac predložio je u utorak »sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja bivše Jugoslavije« koje »nemaju drugu sudbinu nego da se jednog dana pridruže« Uniji. »Radilo bi se o tome da se poprate najnovija zbivanja u Hrvatskoj, pozdrave napori koje poduzima Makedonija, primijeti napredak u BiH, da ih se sve ohrabri dobrohotnijom politikom EU-a i, napokon, da se podsjeti Jugoslaviju kako su i njoj vrata otvorena čim krene« smjerom ostalih, rekao je francuski predsjednik. »Namjeravam pridobiti naše partnere u Europskoj uniji za takvu inicijativu«, dodao je Chirac govoreći pred odborom predsjednika Parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije (WEU) i članovima Instituta za visoke studije nacionalne obrane. Najavio je da će jedan od ciljeva francuskog polugodišnjeg predsjedavanja Unijom koje počinje 1. srpnja, biti »odlučnija strategija za Balkan«. »Sastanak na vrhu između EU-a i zemalja bivše Jugoslavije koje su, svaka na različitom stadiju, dostigle dosad najviši stupanj svog demokratskog razvoja, mogao bi pojasniti ciljeve i pokrenuti posustalu dinamiku«, ocijenio je Chirac. Po njegovu mišljenju, EU »treba pronaći rješenje endemijske krize na Balkanu i »jedino EU ima utjecaja da to područje stavi u okvire mira i stabilnosti koji joj nedostaju«. Istaknuo je da neke zemlje bivše Jugoslavije »već pokazuju put«. Makedonija, smatra, »hrabro održava krhku ravnotežu«, Crna Gora »teži očuvanju svoje slobode«. Posljednji izbori u BiH obilježili su, ocijenio je francuski predsjednik, »pozitivan preokret«, a posljednji događaji u Hrvatskoj »bude nove nade«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Staljinovi agenti razradili tri scenarija za Titovo ubojstvo </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Agenti sovjetske tajne službe razradili su potkraj četrdesetih i početkom pedesetih godina planove za likvidaciju tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Proizlazi to iz arhivskih materijala koji su bili objavljeni na konferenciji bivših špijuna SAD-a, Francuske, Njemačke i Rusije u Sofiji, a informaciju o tome donijeli su u utorak češki dnevnici Mlada fronta Dnes i Lidove noviny. Sovjetske tajne službe željele su se ubojstvom Tita dodvoriti Josipu Visarionoviču Staljinu, koji Titu nikad nije oprostio što mu je koncem četrdesetih godina rekao »ne« i krenuo vlastitim putem. Tek su nakon Staljinove smrti 1953. godine, ti planovi stavljeni ad acta.</p>
<p>Tajni dokument, koji su izradile sovjetske tajne službe, bio je adresiran osobno na Staljina, a sadržavao je tri scenarija za Titovo ubojstvo. Glavni atentator trebao je biti sovjetski agent zvan Max, koji je kasnije postao povjesničar i dopisni član Sovjetske akademije znanosti. Max je živio u Italiji s kostarikanskom putovnicom i nastupao kao posebni izaslanik te zemlje za Italiju i Jugoslaviju.</p>
<p>Prema prvoj varijanti, Max je trebao doći prilikom privatne audijencije u Titovu blizinu i aktivirati mehanizam ugrađen u njegovu odjeću koji bi ispustio ubojitu plućnu bakteriju. Ona je trebala prouzročiti smrt ne samo Tita nego svih prisutnih, a Max je prethodno trebao biti cijepljen protiv djelovanja te bakterije. </p>
<p>Prema drugom scenariju, Max je trebao iskoristiti svoje društvene kontakte i ubiti puškom Tita za vrijeme primanja u jugoslavenskom veleposlanstvu u Londonu. Puška je ujedno trebala ispustiti suzavac koji bi Maxu omogućio bijeg. Treći način bio je sličan drugome: Tito je trebao biti ubijen u nekom uredu u Beogradu. Pripreme atentata uključivale su i oproštajno pismo Maxa njegovoj ženi, kako bi se u slučaju neuspjelog atentata prikrilo sudjelovanje sovjetske vlade. </p>
<p>Iz dokumenta proizlazi, piše Mlada fronta Dnes (MfD), da je nakon raskida Tita i Staljina Jugoslavija opasno ugrozila sovjetske interese u Bugarskoj (ideja o Bugarskoj kao sedmoj jugoslavenskoj republici) i Albaniji, gdje je Tito razmjestio svoje postrojbe da pojača svoj utjecaj u Tirani. Nakon Staljinove smrti, piše MfD, odnosi između SSSR-a i Jugoslavije zakratko su se popravili, ali su se opet pogoršali 1956. nakon sovjetske intervencije u Mađarskoj i to zbog Imre Nagyja kojemu je Tito htio dati azil, ali su ga Rusi na prijevaru uhitili kad je izlazio iz jugoslavenskog veleposlanstva i 1958. strijeljali. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ako dođe u Crnu Goru Milošević neće biti ni uhićen ni predan Haagu!? </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Crnogorski premijer Filip Vujanović izjavio je u Podgorici kako ne vjeruje da će predsjednik SRJ Slobodan Milošević doći u Crnu Goru čak ni u funkciji predsjednika Socijalističke partije Srbije. Takvu je mogućnost prošle subote najavio visoki dužnosnik Socijalističke narodne partije (SNP) Predrag Bulatović tvrdeći da je crnogorska »sestrinska« stranka Miloševiću uputila poziv, a on ga je navodno i prihvatio. </p>
<p>»Većinska Crna Gora ocjenjuje Miloševićevu politiku pogubnom i zato ga ne bi dočekala s gostoprimstvom kao čovjeka koji vodi demokratski reformski projekt, već kao čovjeka koji vodi diktatorsku politiku štetnu za Srbiju i njezin narod kao i za Crnu Goru koja je u zajednici sa Srbijom«, rekao je Vujanović za podgoričku TV postaju Montena. Odgovarajući na pitanje hoće li Milošević biti uhićen ako dođe u Crnu Goru budući da se nalazi na listi haaških optuženika za ratne zločine, Vujanović je podsjetio da se crnogorska vlast obvezala na suradnju s Tribunalom, ali pritom je dodao: »To, međutim, ne znači da će se u Crnoj Gori uhititi svi koji su na listi Haaškog suda u slučajevima koji bi mogli dovesti do konflikata ili krvoprolića u Crnoj Gori«. Vujanović je također rekao da »valjda nitko ozbiljan ni u Jugoslaviji, ni u Crnoj Gori, niti u međunarodnoj zajednici ne misli da ćemo mi uhititi Miloševića, Ojdanića ili Pavkovića kako bismo ih predali Haagu. To od nas apsolutno nitko ni ne traži«. Premijer je precizirao da će se izručiti optuženi za ratne zločine u slučajevima zbog kojih ne prijeti opasnost od unutarnjih konflikata i krvoprolića. </p>
<p>Špekulacije oko dolaska predsjednika SRJ u Crnu Goru vežu se za skore lokalne izbore u Podgorici i Herceg Novome (gdje je smještena polovica crnogorskoga biračkog tijela). Pritom se računa da bi takav političko-propagandni potez trebao ići u prilog SNP-u, stranci aktualnog jugoslavenskog premijera Momira Bulatovića, koja je glavni oporbeni konkurent crnogorskoj vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Komšić optužio HDZ BiH i SDA da i dalje rade na podjeli BiH</p>
<p>MOSTAR, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ideja o podjeli Bosne i Hercegovine živa je i danas. Samo, to više nije ideja (jedino) HDZ-a, nego je to danas ideja i Stranke demokratske akcije. To tvrdi Ivo Komšić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), dodajući kako je cjelokupno vrijeme njegov osobni angažman bio usmjeren upravo protiv realizacije te ideje.</p>
<p>Komšić u razgovoru za Dnevni avaz iznosi čitav repertoar optužbi na račun HDZ-a BiH, tvrdeći i kako je »podjela Bosne i Hercegovine temeljna politička ideja HDZ-a BiH«, odnosno da je upravo ideja o podjeli »ona ideja koja je odredila ukupnu djelatnost HDZ-a BiH, a čini se, iz ove perspektive, i HDZ-a u Hrvatskoj«. Iznoseći i neke već dobro znane optužbe na račun vodstva hrvatskoga naroda u BiH, odnosno HDZ-a, poput onih o »monstruoznosti HDZ-ova plana o iseljavanju bosanskih i posavskih Hrvata«, čelnik Hrvatskoga narodnog vijeća okomljuje se sada s podjednakom žestinom i na SDA, stranku koja se, tvrdi on, poistovjetila s HDZ-om kad je riječ o podjeli Bosne, »olako prihvativši ponovno HDZ kao svog partnera«. »Ukoliko je netko u praktičnoj i političkoj koaliciji s HDZ-om, onda on zapravo dijeli temeljne ideje sa svojim koalicijskim partnerom«, ističe Komšić.</p>
<p>Vraćajući se nakratko u događanja proteklih godina u Bosni i Hercegovini, on tvrdi kako mu je osobni izaslanik Mate Bobana u svibnju 1992. godine nudio da se uključi u projekt podjele Bosne i Hercegovine. Navodno je pri tom susretu u Kiseljaku odbio vlastito »uključenje« pod izlikom da je riječ o »o ideji koja se ne može realizirati bez zločina, ideji koja je zločinačka i za koju će oni morati odgovarati«.</p>
<p>Kontroverzni predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća ne zadržava se, međutim, samo na razgovoru o podjeli Bosne, nego oštricu napada na HDZ usmjerava i kada se radi o najnovijim pokušajima »profiliranja« te stranke, odnosno izborima nekih novih ljudi na čelne dužnosti, poput dolaska Nevena Tomića za dogradonačelnika Mostara. »Mene ne iznenađuje ništa od ovoga što sada čini HDZ. Oni nemaju kuda - jasno je da je njihov projekt propao, a s propašću toga projekta propada i stranka. Ona mora propasti ovdje u Bosni i Hercegovini kao što je propala u Hrvatskoj«, tvrdi Komšić. Uza sve, najavljuje i »pohod« SDP-a i HSS-a na zapadu Hercegovinu, gdje je HDZ uvjerljivo najjača stranka, i to na način »da ćemo (HSS, SDP, NHI) pokušati tamo ući s istinom o politici HDZ-a«.
></p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nastavlja se velika ruska ofenziva u Čečeniji</p>
<p>Unatoč čečenskom ratu EU se zalaže se za razvijanje i učvršćivanje partnerskih odnosa s Rusijom / Putin uzalud traži »pogodnog« Čečena za pregovore o okončanju sukoba</p>
<p>MOSKVA, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Podržane ratnim zrakoplovstvom jake snage ruske armije započele su u utorak veliku ofenzivu na jugu Čečenije gdje se u kavkaskim brdima navodno skriva više od 400 čečenskih partizana. Glavni je cilj te oružane ofenzive hvatanje i likvidacija najistaknutijih čečenskih vojnih zapovjednika, među kojima Šamilja Basajeva i Jordanca Hattaba.</p>
<p>Međutim, u vrijeme započinjanja te velike ofenzive čačenski partizani priredili su u utorak ujutro nedaleko od gradića Nožajurt novu uspjelu zasjedu ruskoj motoriziranoj koloni. Prema neslužbenim izvorima ubijeno je deset a ranjena su 32 ruska vojnika, dok službena Moskva tvrdi da je u toj čečenskoj zasjedi izgubila pet vojnika, a da je sedam ranjeno. Dan prije kod sela Kočarej ruski vojni džip naišao je na podmetnutu minu i tom prilikom poginula su četiri ruska vojnika. </p>
<p>Za posljednja 24 sata čečenski borci izveli su desetak oružanih napada na ruske vojne i policijske kontrolne punktove širom republike, što potvrđuje da u Čečeniji partizanski rat postaje sve intenzivniji i da bez političkih pregovora mira u toj buntovnoj kavkaskoj republici dugo neće biti. Međutim, ruski državni vrh i dalje odbacuje svaku pomisao na pregovore sa zakonito izabranim predjednikom Čečenije Aslanom Mashadovom. Pritom u Kremlju javno priznaju da ne mogu naći, kako u samoj Čečeniji, tako i u redovima čečenske dijaspore u Moskvi »pogodnog« lidera s kojim bi mogli voditi pregovore. Štoviše, u ponedjeljak je Putinov opunomoćenik za Čečeniju i potpredsjednik Vlade Nikolaj Košman smijenio i svog zamjenika, čečenskog pukovnika policije Beslana Gantamirova, u kojega je Moskva polagala velike nade kao budućeg »proruskog« političkog lidera Čečenije. Nedavno odlikovan od predsjednika Putina, Gantamirov je smijenjen zbog »nerada« a njegova policija u kojoj je bilo više od 300 Čečena raspuštena je zbog »nekontroliranog i neodgovornog ponašanja«. </p>
<p>Da prekine borbe i započne političke pregovore radi mira u Čečeniji Putina je u ponedjeljak tražilo i rukovodstvo Europske unije za vrijeme višesatnih pregovora u Kremlju. Međutim, Putin je europskoj komisiji, koju je predvodio portugalski premijer Antonio Guterres, obećao jedino da će ruske vlasti od sada strogo kontrolirati narušavanje zakona i kršenje ljudskih prava kako od strane čečenskih pobunjenika tako i od strane ruskih vojnika kojima će zbog takvih djela biti suđeno. Što se pak tiče političkog rješenja čečenske krize Putin je europskim gostima rekao da će ono doći na red tek kad bude do kraja završena »sadašnja specijalna operacija ruske vojske radi likvidacije bandita i međunarodnog terorizma« u toj kavkaskoj republici. </p>
<p>Uostalom, rat u Čečeniji i kriza na sjevernom Kavkazu (kao i situacija na Balkanu) bile su sporedne teme na summitu Rusije i Europske unije održanom u ponedjeljak u Kremlju. Uglavnom, razgovaralo se o daljnjem učvršćivanju političkih partnerskih odnosa i prije svega širenju međusobnih ekonomskih veza i tu je postignuta obostrana suglasnost. Putin je gostima izjavio da će razvijanje i učvršćivanje odnosa s ujedinjenom Europom za Rusiju biti dugoročan i prvenstveni politički cilj. S druge strane Antonio Guterres konstatirao je da je bez Rusije nezamisliva izgradnja općeg europskog doma i da je za EU Rusija ključni element zajedništva na Starom kontinentu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Ne poričući legalnost zabrane izvođenja »Bolera«, zanimaju me kriteriji po kojima su druge skladbe udovoljile izvedbi</p>
<p>Najprije mali podsjetnik. Prije mjesec i nešto dana mostarsko-duvanjski biskup msgr. Ratko Perić zabranio je Simfonijskom puhačkom orkestru HV da na koncertu u mostarskoj crkvi Sv. Petra i Pavla izvede »Bolero« M. Ravela. </p>
<p>Tu je zabranu u Vjesniku (28. travnja, str. 4.) komentirao glavni urednik Vjesnika g. Igor Mandić, a na njegov se komentar u Vjesniku (5. svibnja, str. 21) osvrnuo doc. dr. sc. Marijan Steiner SJ.</p>
<p>Zanemarujući dio osvrta patra Steinera u kojemu ovaj dijeli lekciju g. Mandiću, kao čovjeka od struke taj me osvrt ponešto zbunio i natjerao da, nakon duljeg promišljanja i oklijevanja, ipak javno izrečem određene nedoumice izazvane obrazloženjem i opravdanjem rečene zabrane. </p>
<p>Vjerujem da su se gotovo svi ljubitelji glazbe poveselili kad su svojedobno crkve otvorene javnoj koncertnoj djelatnosti, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog povećane mogućnosti izvođenja skladbi namijenjenih orguljama ili onih u kojima je znatan udio orgulja. Sada nam, međutim, pater Steiner objašnjava da to zapravo nije bilo u skladu sa crkvenim zakonima, odnosno da dozvoljavati »u nekoj crkvi izvedbu glazbe koja nije religioznog nadahnuća i koja je sastavljena da bi bila izvođena u određenim profanim prigodama« znači kršenje zakona, jer da prema »kan. 1210 Kodeksa kanonskog prva« u crkvi ima mjesta samo za »ono što služi vršenju ili promicanju kulta, pobožnosti i vjere, a neka se zabrani što nije u skladu sa svetošću mjesta«.</p>
<p>Nadalje, da crkvenoj vlasti po kan. 1213 pripada »slobodno vršenje svojih ovlasti u svetim mjestima«, a jedna od tih ovlasti je i pravo određivanja »što će se izvesti u njihovim bogoslužnim građevinama« i to na temelju vlastite prosudbe (o kojoj nitko sa strane nema pravo išta reći) je li nešto sakralno ili nije, pa da je, dakle, odluka odnosno zabrana msgr. Petrića legalna.</p>
<p>Ne poričući legalnost rečene zabrane, takvom se autoritarnom stajalištu ne može ni proturječiti dok je samo u unutarcrkvenoj uporabi, dok služi samo »za njih same«. No čim mu se daje općeniti značaj, čim postaje polazište za izvanbogoslužnu praksu, ne može se onima »sa strane« zabraniti da o tom stajalištu razmišljaju, pa i raspravljaju. Prema stanju fakata (Krleža) msgr. Perić je Ravelovo remek-djelo ispravno svrstao među ona koja ne služe »vršenju ili promicanju kulta, pobožnosti i vjere«, niti je nastalo kao plod religioznog nadahnuća. To je opće poznata činjenica, pa je »Boleru«, slijedom argumentacije patera Steinera, sasvim opravdano uskraćeno gostoprimstvo u crkvi. I sve bi bilo u redu da rečena zabrana ne nameće neizbježno pitanje da li ostale izvedene skladbe - uvertira »Slava« (riječ »Slava« nije »Slava/Gloria« iz ordinarija katoličke mise, već prijateljsko oslovljavanje ruskog violončeliste Mstislava Rostropoviča) Leonarda Bernsteina, pa »Scherzo« Miljenka Prohaske, »Romanca Zrinskoga« i »U boj« Ivana po. Zajca te »Simfonijsko kolo« Jakova Gotovca - po svojim svojstvima, načinu postanka i namjeni nisu u »istom košu« s »Bolerom« ili, možda, prema saznanju msgr. Perića odaju i potvrđuju da su nastale kao plod religioznog nadahnuća, stvorene da bi promicale kult, pobožnost i vjeru. </p>
<p>To pater Steiner nije objasnio, a ja bih žarko želi proniknuti u tu tajnu kako bih se kao čovjek od struke makar tek sada (no nikad nije kasno za nova saznanja!) oslobodio zablude u kojoj sam, uostalom poput svega glazbeničkog svijeta, dosad živio smatrajući da su sve te skladbe stvorene u profane svrhe, da su svjetovnog značaja namijenjene izvođenju na koncertima ili u kazalištu, pa da se po tim svojstvima i značajkama uopće ne razlikuju od Ravelova »Bolera«.</p>
<p>Ako su pak, unatoč tome, ipak pripuštene »u sveto mjesto«, morali bi postojati neki drugi, očito tajni, od javnosti pomno skriveni kriteriji, pa ih dosad nismo znali, a koje bi, u općem interesu, iz njihove skrovitosti, ezoterije, valjalo hitno prevesti u egzoterične, otvorene i dostupne svima zbog njihova koperinikanskog značenja za glazbenu znanost, kako bi se ova što prije mogla prihvatiti gigantskoga i mukotrpnog posla da na njihovu tragu preispita i prekvalificira sav onaj dio glazbene baštine koji je dosad smatran izričito svjetovnim, a u koji su, možda pogrešno, svrstane i rečene skladbe. </p>
<p>Bez poznavanja takvih kriterija, ako ih ima, meni odluka/zabrana msgr. Perića ponešto miriše na duh određenog popisa ukinutog prije nešto više od tri desetljeća i koja, horribile dictu, kao da najavljuje ako ne ukidanje, a ono bar u nas osjetno smanjivanje djelatnosti koja se desetljećima obavlja širom svijeta prvenstveno iz kulturnih, ali i nekih drugih, baš Crkvi korisnih razloga. </p>
<p>ANDRIJA TOMAŠEK</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Što zapravo znači »bukvalno«?</p>
<p>U Vjesniku od ponedjeljka 22. svibnja 2000. jedan čitatelj piše, a korektori propuštaju slijedeći tekst: »... bukvalno kao gostujući - putujući - uvozni biskup«. S obzirom da se radi o čitatelju iz Vojvodine, gdje je upravo bombardiran tuđicama i terminologijom iz drugog jezika, upotreba ovog izraza nije začuđujuća.</p>
<p>Međutim, što reći kada jedan ministar, koji dolazi iz Hrvatskog zagorja na televiziji upotrijebi izraz bukvalno, kad ga slušaju možda stotine tisuća ljudi, među kojima i oni što ne znaju praviti selekciju između tuđica i hrvatskih standardnih riječi. Uočio sam i kod drugih, pa i kod akademski obrazovanih ljudi da vole upotrebljavati izraz bukvalno, ne razmišljajući o tome da je ta riječ modernom hrvatskom jeziku nametnuta te se kao barbarizam širi u govornom jeziku, a kao što smo rekli prodire i u medije.</p>
<p>Ni u Rankovićevo doba nije se u hrvatskim tiskovinama upotrebljavao ovaj izraz, iako su ga političari, naročito oni koji su bili »organizirani i na liniji«, kao dobri članovi znali i češće upotrijebiti.</p>
<p>U želji da se jezični korov ne širi, ne pretjerujući u čistunstvu, pretpostavljajući da mnogi koji upotrebljavaju tu riječ ne znaju njeno pravo značenje, osvrnut ću se na podrijetlo te riječi i na hrvatsku jezičnu praksu.</p>
<p>Očigledno je da ova riječ ima vezu s bukvom te se razvila na području gdje inače bukva raste, tako da adekvatne izraze imamo kod svih Germana i Slavena gdje se bukva slično zove. Ime bukve potječe od indoeuropske riječi »bhaug« od čega je u njemačkom nastala »Buche«, u staroengleskom »boc« i paralelno »boece«, na švedskom »bok«, a u slavenskom »bukva« i sl., a svi izrazi su i u vezi s latinskim »fagus«.</p>
<p>Od bukova drveta tesani su listići koji su se uvezivali i ispisivali, tako da su nastale prve knjižice i prema bukvi se zovu u njemačkom »Buch«, u engleskom »book« (buk), a u slavenskim jezicima i staroslavenskom su nastale »bukvi« te »bukvar«, »bukvica« i dalje izvedenice. S obzirom da su se i slova izrezivala od bukovih štapića u slavenskim jezicima se izraz »bukvi« proširio i na slova pa je prema tome »bukvar« bio početnica ili abecedar, a pandam je u njemačkom jeziku izraz za slovo »Buchstabe« (nizozemski »boekstaaf«, staroengleski »bocsstaef« itd.).</p>
<p>Od ovih izraza nastali su u njemačkoj izrazi »buchsäblich« što znači »u stvari« ili »doslovce«, a također u slavenskim izrazima bukvalno u značenju stvarno ili doslovce.</p>
<p>Dok se u nekim slavenskim jezicima kao što su npr. srpski i ruski i dr. izraz bukva zadržao kao oznaka za pisani glas, u hrvatskom jeziku je pisani glas dobio naziv slovo iako je taj pojam izvorno značio govor, govorenje kao što se vidi na primjer iz posmrtnog, pozdravnog slova i sl. I u slovenskom jeziku se izgubio pojam bukva te pretvorio u »črku«.</p>
<p>Prema tome kad se u Hrvatskoj upotrebljava »bukvalno«, onda je to anakronizam, koji doduše potječe iz zajedničkog prajezika tako da je i Kanižlić upotrebljavao taj izraz (npr. »Dičica su učila iz bukvara ili abecedara...«). Već u velikom rječniku Hrvatske akademije krajem devetnaestog stoljeća nema uopće ove riječi iako postoji bukvar i bukvica pa je njena uporaba nametanje nečega za što postoji bolji i adekvatniji izraz, a to je doslovce i stvarno (u određenim slučajevima).</p>
<p>U hrvatskom jeziku ne postoji ni bukvar, što je označavao abecedar ali i bukovu šumu (bukvik), već postoji početnica, a bukvica se upotrebljava samo u vojsci stare Jugoslavije, dok u hrvatskom jeziku bukvica znači bukov plod.</p>
<p>Nametanje nečega, što nije u standardnom hrvatskom jeziku, a nije plod neke suvremene tehnologije i potrebe je nasilje prema hrvatskom jeziku pa to ne smijemo prihvatiti.</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kako je globalizacija postala opći pojam</p>
<p>Termin globalizacija postao je opći pojam u suvremenim eknomskim, geopolitičkim i geostrateškim razmatranjima, a da nitko u suštini nije dao odgovor što je zapravo globalizacija?</p>
<p>To pitanje konačno je temeljito razradio Jean de Maillard, francuski sudac i autor knjige »Un Monde Sans Loi« (Paris 1998) »Jedan svijet bez zakona« te javnosti pružio stvarnu sliku - crnu stranu ekonomske globalizacije bazirane na kriminalu zbog pomanjkanja regulative koja bi taj kriminal spriječila, te upozorava da se globalni kriminal širi pomoću sistema offshore carinskih rajeva koji prostituiraju svoj legalni sustav. Kako navodi autor spomenute knjige, stvarni pioniri globalizacije bili su trgovci drogom 1960-tih godina koji su bespravno preuzeli internacionalno i interkontinentalno trgovanje svjetskim najprofitabilnijim dobrima.</p>
<p>Financijsko podzemlje ušlo je u politički život i tokom vremena kriminal je postao veliki biznis kojim rukovode profesionalci koji su naučili sva pravila modernog menagmenta. Sposobni za fleksibilnost, bez premca u formalnoj ekonomiji oni su u stanju da eksploatiraju nestabilnost bilo gdje u svijetu a pogotovo u ratnim zonama. Egzodus izbjeglica služi mreži organizirane mafije za tajne emigracije, dok zemlja čije siromašno utočište za sintetičkim rajem droge, stvara tisuće i tisuće ovisnika i lagan plijen za razne dilere. Zemlja u kojoj je jaz između bogatih i siromašnih tako velik, većini ostaje samo vlastito tijelo za prodaju, te postaju plijenom trgovaca ženama, djecom i radnicima ili izvorom za transplantaciju organa.</p>
<p>Vlade se trude da skidaju barijere u trgovini i kretanju robe i kapitala, što omogućava kriminalcima da se ušanče u naše društvo, krčeći svoj put u eknomski sustav uvijek pohlepni za svježim kapitalom i sve većom nebrigom o njegovu porijeklu.</p>
<p>Ali ta globalna deregulacija ne bi bila moguća bez razvitka offshore financijskih centara koji predstavljaju bankovni i porezni raj gdje se zakon svjesno zaobilazi.</p>
<p>Takvi uslužni centri internacionalnog liberalizma čine veliko zlo poštenoj ekonomiji i umjesto da ih se spriječi u nezakonitom trgovanju, tim offshore centrima dozvoljen je i prosperitet. I ne samo to, oni propisuju zakone i regulative za druge zemlje. Takve mikrodržave čiji međunarodni suverenitet je dvosmislen i legalno sumnjiv, prodaju svoj suverenitet najvišim ponuđačima.</p>
<p>Autor poimence imenuje te države koje naziva »gangsterskim državama« i navodi: »Mi moramo naučiti lekciju iz globalizacije i priznati da je međunarodna zajednica ovlaštena i dužna, da nametne minimalne standarde zakonskih pravila gangsterskim državama i njihovim javnim i privatnim ortacima. Ali tada bi se izgubili enormni profiti od besramne eksploatacije u tržišnoj ekonomiji«.Deklaracije poglavara država i vlada donešene pri svakom summitu nikada stvarno nisu položile ispit, jer su rezultati borbe protiv pranja novca, korupcije, prevare i međunarodne trgovine, upravo smješni.</p>
<p>RUŽICA GABRIEL</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tko je i zašto nedostajao na postrojavanju</p>
<p>Gledajući 28. svibnja na televiziji smotru devete obljetnice postrojavanja začetaka Hrvatske vojske i Hrvatske policije kao nazočnik u prvom takvom činu koji se dogodio 1991. godine na istom mjestu, na stadionu NK Zagreba, primijetio sam izostanak (ili nepozvan) jedan dio ljudi koji su sačinjavali prvo postrojavanje i to kako slijedi:</p>
<p>1. Izostavljena je postrojba Počasne - zaštitne straže prvog Predsjednika Republike Hrvatske iz koje se razvijao Prvi gardijski zdrug.</p>
<p>Tih 40-50 postrojenih mladih ljudi 28. svibnja 1991. sa svojim tadašnjim zapovjednikom, a sada brigadirom Hrvatske vojske (Miličević) na ovoj desetoj obljetnici nisu postrojeni niti viđeni. Pitanje glasi: zašto?</p>
<p>Ti su ljudi sa svojim zapovjednikom časno i pošteno vojnički, a prema zapovjedi vrhovnog zapovjednika izvršavali sva naređenja koja su se pred njih postavljala devet godina. (Ako je netko imao nesimpatije prema onome tko je tada bio vrhovni zapovjednik ili neke druge nesuglasice sa njihovim vrhovnikom oni nisu tome krivi, a nisu ničim zaslužili da ih se ne pozove i da ne budu postrojeni na devetoj obljetnici, kao i svi drugi.</p>
<p>2. Nisam primijetio ni tada drugog čovjeka slobodne Hrvatske gospodina Josipa Manolića, a znamo kakva je njegova uloga bila u svemu što se tada događalo i još mnogi drugi koji su tada, 1991. godine na nogometnom stadionu NK Zagreb imali druga zaduženja. Što se tiče dodjele odličja, smatram da je sve napravljeno i dodijeljeno u redu, ali trebalo se sjetiti i onih koji su na toj smotri bili postrojeni, te od običnog hrvatskog dragovoljca izrasli u visoke časnike Hrvatske vojske, a nisu niti pozvani da dođu kao gledatelji.</p>
<p>IVAN STANIĆ</p>
<p>dragovoljac Domovinskog rata </p>
<p>i pričuvni časnik HV</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>U plominskoj luci zaplijenjen 241 kilogram kokaina iz Kolumbije</p>
<p>PULA, 30. svibnja</p>
<p> - U petak je u plominsku luku uplovio teretni brod »Grazia Bottiglieri« pod talijanskom zastavom, s tovarom ugljena, s kojim je stigao i skupocjeni teret od 241 kg kokaina, po tržišnoj cijeni vrijednog više od 72 milijuna kuna. Da je ovaj kokain, čistoće veće od 90 posto, stigao do krajnjih kupaca, cijena bi mu se učetverostručila.</p>
<p>Iz Kolumbije je posredstvom specijalizirane agencije za borbu protiv droge (DEA) njezinoj srednjoeuropskoj centrali u Beču, koja pokriva 11 država s ovoga područja uključujući i Hrvatsku, stigla strogo povjerljiva informacija o pošiljci kokaina. Bilo je to čak i prije nego je iz sjevernokolumbijske luke Santa Marta u Karipskom moru 9. svibnja isplovio već spomenuti brod »Grazia Bottiglieri« s ugljenom za Plomin. U međuvremenu se agencija DEA u suradnji s Interpolom povezala s hrvatskom policijom i tako je otpočela temeljita akcija nazvana »Bonaca«, koja je okončana ovim otkrićem.</p>
<p>U njoj su sudjelovali specijalci-ronioci PU istarske, zahvaljujući kojima je prošle subote, 27. svibnja, na dubini od 12 metara u tri vreće dimenzija 1x0,5 metara pronađeno 200 paketa kokaina ukupno teškog 241 kg. I ne samo to, cijelu operaciju traganja za pošiljkom kokaina u podmorju specijalci ronioci snimili su podvodnom videokamerom što je prvi put izvedeno kod nas, pa će ovaj rasplet neuspjelog narko biznisa biti i tako dokumentiran. </p>
<p>U PU istarskoj njezin načelnik Milan Pemper predočio je novinarima tu jedinstvenu »lovinu« izloženu na prostranom stolu, a koju su čuvali maskirani i dobronaoružani specijalci. Pojasnio je kako je tekla cijela akcija, koja je u raspletu dovela do otkrića ovog tereta na brodu dugom 206 metara i nosivosti 65 tisuća tona. Kokain je pronađen na najdonjem dijelu broda, u tzv. brodskom dvodnu koje u pravilu služi za balast, odnosno morsku vodu koja poboljšava stabilnost broda. Pretpostavljalo se da je za transport pošiljke kokaina u jednom od tankova načinjena preinaka, uključivši i mogućnost pristupa izvana.</p>
<p>Daljnje akcije hrvatske policije, Interpola i DEA rasvijetlit će ovaj put kokainske pošiljke, kako je istakao županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić, s ciljem da se utvrdi tko su pošiljaoci kokaina, zatim u kolikoj mjeri su upleteni u cijelu akciju članovi posade i konačno - kome je pošiljka bila namijenjena i tko ju je trebao preuzeti. U Plominu brod je pod punom kontrolom, posada ne može s njega.</p>
<p>U međuvremenu, tršćanski dnevnik Il Piccolo objavio je u utorak da je od posade broda priveden jedino zapovjednik. A što se tiče brodarske kompanije »Bottiglieri di Navigazione« iz mjesta Torre del Greco kraj Napulja, ona je u vlasništvu istoimene obitelji i to već punih pet generacija. Imenjakinja broda, na kojem je pronađena pošiljka kokaina, u predsjedništvu je kompanije jedan od direktora menadžera, zajedno sa braćom Giuseppeom i Micheleom. Otkrivanje kokaina na jednom od njihovih najnovijih brodova kompanije predstavljalo je šok za vlasnike i upravu tvrtke, ali ništa konkretnije nisu željeli reći dok, nakon praznika u Hrvatskoj, ne stupe u kontakt sa svojim brodskim agentom »Jadroagentom« u Rijeci. </p>
<p>Ovu akciju, koja je jedna od najuspješnijih u ovom dijelu Europe, pohvalio je i predstavnik DEA iz Beča Scully Kevin, naglasivši posebice izvrsnu suradnju i osposobljenost hrvatske policije. A načelnik Odjela za borbu protiv droge MUP-a Hrvatske Darko Dundović, naveo je podatak dahrvatskom narko tržištu godišnje treba između 400 do 500 kg droge, pa bi ovo što je pronađeno u Plominu praktički zadovoljilo više od polugodišnje potrebe. Pretpostavka je, naime, da je kokain iz Kolumbije prvenstveno bio namijenjen hrvatskom tržištu. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Htio je da ga likvidira policija, pa je zato oteo direktora »Kraša«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu počelo je suđenje radniku »Kraša« Kreši Jugu optuženom za otmicu jednoga od direktora tvornice, Zlatana Koritnika, te za posjedovanje eksplozivnih naprava i neovlaštena posjedovanja oružja. Uz Juga, koji je iznio svoju obranu, iskaz su pred vijećem dali i ostali svjedoci otmice. Otmica, koja se dogodila 10. veljače ove godine u Zagrebu, okončana je istog dana uhićenjem Juga u Varaždinu.</p>
<p>U svojoj obrani Krešo Jug je rekao da cilj njegove otmice nije bila nikakva materijalna korist, već da je zbog lošega psihičkog stanja htio učiniti nešto što bi natjeralo policiju da ga likvidira. »Ja sam svjestan svoga lošeg psihičkog stanja, koje traje već devet godina, a manifestira se u izmjenama depresivnog raspoloženja i agresije te sukoba s okolinom, ali i neshvaćanja u obitelji. Stoga sam odlučio oteti Koritnika i zatražiti jako visoku otkupninu od 400.000 kuna računajući da će u takvoj situaciji sudjelovati specijalci, za koje znam da najprije pucaju, pa tek onda pitaju. Stoga sam dva dana prije otmice napisao pismo adresirano na 'Gospodine direktore', koje je trebao preuzeti Branimir Jadriško te mi skupiti navedenu svotu. U pismu sam zaprijetio da ću aktivirati bombu ako obavijesti policiju, iako to nisam namjeravao učiniti niti ikoga ozlijediti. Toga dana, 10. veljače, naoružao sam se sa tri ručne bombe M-75 i pištoljem marke »Browing«, ali samo zato da me svi shvate ozbiljno«, objašnjavao je svoje namjere optuženi Jug. </p>
<p>»Kad sam došao u Koritnikov ured, rekao sam mu da nemam ništa osobno protiv njega, ali da će mi on poslužiti kao mamac za policiju koja me, prema mojem planu, trebala ubiti. Kad su u ured došli Bernard Čurić i B. Jadriško, ja sam postao strašno nervozan, te kad me Jadriško počeo smirivati, uperio sam mu cijev u glavu, a da bi me shvatili ozbiljno, izvadio sam bombu i pred njima je rastavio. Primopredaja novca obavljena je u mjestu Sveta Helena jer sam smatrao da će tamo biti policiji najzgodinije intervenirati. Međutim, prilikom primopredaje, kada mi je novac uručio Jadriško, to se nije dogodilo, pa nisam znao što mi je činiti jer to nisam bio predvidio. Stoga sam odlučio s Koritnikom otići k svom bratiću u Žarovnicu. Kada smo tamo došli, Koritnika sam predstavio kao svoga poslovnog partnera, pa smo kod bratića ručali. Oko 16, 30 sati Koritnik mi je rekao da se mora vratiti u Zagreb, te sam ga pustio i tek tada rekao bratiću da sam ga oteo. Bratić mi prvo nije povjerovao, ali sam mu pokazao novac i rekao da ću ga i vratiti, te me on s automobilom odvezao do autobusnog kolodvora u Varaždinu, kako bih se mogao vratiti u Zagreb«, ispričao je Jug.</p>
<p>U svojem svjedočenju Jadriško je istaknuo da je cjelokupnu situaciju shvatio vrlo ozbiljno te da je bio zabrinut za Koritnikov život. »Iako u mojoj nazočnosti Jug nije izrekao nijednu izričitu prijetnju, ja sam ga, nakon što mi je uperio pištolj u glavu i rasklopio bombu u uredu, shvatio vrlo ozbiljno«, rekao je svjedok.</p>
<p>Svjedok Bernard Čurić rekao je da je u ured došao na poziv Koritnikove tajnice te je potvrdio da je tuženik rasklopio bombu u uredu i uperio pištolj u Jadriška.</p>
<p>Zamjenica županijskoga državnog odvjetnika Marinka Orlić predložila je da radi autodestruktivnih elemenata u obrani optuženoga Juga, kojeg brani odvjetnik Ivan Kern, prim. dr. Miroslav Goreta psihijatrijski vješači tuženika. Sud je uvažio prijedlog . </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ubio brata nožem u »teško pijanom stanju«, kao i oca prije deset godina </p>
<p>ČAKOVEC, 30. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Vijeća Županijskog suda u Čakovcu, sudac Juraj Novak, odredio je 9. lipnja za nastavak započete glavne rasprave u kaznenom postupku koji se vodi protiv Ivana Vurušića (31) iz međimurskog sela Dunjkovca.</p>
<p>Njega optužnica tereti da je 23. siječnja ove godine, oko 13,15 sati u obiteljskoj kući, nakon verbalnog sukoba ubio svog brata Vladimira. U optužnici se navodi da je Vladimira Vurušića brat Ivan najprije kuhinjskim nožem posjekao s lijeve strane lica, a kada je Vladimir otišao u svoju sobu i legao u krevet,</p>
<p> Ivan mu je prišao i snažno kuhinjskim nožem zadao ubodnu ranu u lijevu stranu prsišta, dubine 13,5 cm, zbog čega je Vladimir ubrzo izdahnuo. </p>
<p>Svi pozvani svjedoci došli su na početak glavne rasprave, međutim, Ivanova sestra i šogor iskoristili su svoje pravo i nisu željeli svjedočiti. Pročitan je i iskaz Ivanove i Vladimirove majke Terezije Vurušić, kojeg je dala pred istražnim sucem, budući da je u međuvremenu umrla. Na pitanje predsjednika vijeća suca Jurja Novaka, u svezi s pročitanom mu optužnicom, Ivan Vurušić je rekao da ne zna što se toga dana dogodilo. U nalazu psihijatrijskog vještaka piše da je u trenutku ubojstva Ivan Vurušić bio u stanju znatno smanjene sposobnosti vladanja svojom voljom, a analiza krvi i mokraće pokazala je da su oba brata bila u teškom pijanom stanju. Zbog toga i psihijatrijski vještak preporuča za okrivljenog Ivina Vurušića izricanja mjere liječenja ovisnosti o alkoholu. </p>
<p>Da bi se do kraja rasvijetlile sve pojedinosti ovoga slučaja, koji je uzbudio međimursku javnost, budući da je Ivan Vurušić na gotovo istovjetan način prije deset godina ubio svog oca Ivana, zamjenica županijskog državnog odvjetnika predložila je da se iz Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu pribave nalazi koji još nisu u spisu. Uz to, predložila je i da se obavi uvid u dokumentaciju koja se odnosi na ubojstvo oca, za što je 1990. godine Ivan Vurušić u Okružnom sudu u Varaždinu bio osuđen na osam godina zatvora. Tome se nije usprotivio Vurušićev branitelj, varaždinski odvjetnik Slobodan Grah, koji je predložio da sud pribavi i noževe koji su 23. siječnja nađeni u obiteljskoj kući Vurušićevih u Dunjkovcu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhvaćeni provalnički trojac krao i po Sloveniji</p>
<p>VARAŽDIN, 30. svibnja</p>
<p> - Prilikom kriminalističke obrade i suradnjom hrvatskih i slovenskih policajaca utvrđeno je da su Zdenko Jaroš (32) i Franjo Cepanec (38) (policija je navela samo inicijale), te M. K. (34) počinili nekoliko kaznenih djela, odnosno krađa i teških krađa i na području susjedne Slovenije, rekao je na konferenciji za novinare glasnogovornik PU varaždinske Dražen Krtanjek.</p>
<p>Jaroš i Cepanec uhvaćeni su nedavno prilikom utovara ukradene robe u Laštakovcu, a pretraživanjem prostorija kojima su se koristili, pronađene su veće količine cigareta, motornih ulja i drugih stvari ukradenih iz trgovina, benzinskih postaja, vulkanizerskih radnji i drugih objekata tijekom ove i prošle godine. Vrijednost pronađene robe bila je procijenjena na oko 200 tisuća kuna.</p>
<p>Kriminalističkom obradom tada je utvrđeno da su Jaroš i Cepanec imali suučesnika M. K., pa su sva trojica privedena istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda, koji im je odredio pritvor.</p>
<p>Sva trojica su također od ranije poznata policiji. Jaroš je, naime, od 1990. do ove godine prijavljen za 26 kaznenih djela, Cepanec od 1989. do 2000. godine za 72 djela, a u oba se slučaja radi uglavnom o krađama, prijevarama ili razbojništvima. M. K. je, pak, od 1991. do 1997. godine prijavljen za 14 kaznenih djela, i to krivotvorenja isprava i ovjere neistinitog sadržaja. (Mihaela Zagorščak)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Skinuo pečat s plinskog brojila i krao plin</p>
<p>ČAKOVEC, 30. svibnja</p>
<p> - Čakovečka tvrtka »Međimurje-plin«, distributer plina na području Međimurske županije, podnijela je PU međimurskoj prijavu protiv B. P. (31) iz Svetog Križa.</p>
<p>Kako je policija očevidom i obavijesnim razgovorima utvrdila, B. P. je neutvrđenog datuma neovlašteno skinuo službeni pečat s plinskog brojila, brojilo demontirao, a stavio premosnicu kojom se izravno iz plinovodnog sustava namirivao plinom. Prema arhivi »Međimurje-plina«, B. P. je na taj način potrošio ukupno 3.546 prostornih metara prirodnog plina, što vrijedi 5.070 kuna.</p>
<p>Poradi toga će protiv B. P. međimurska policija podnijeti dvije kaznene prijave. Jedna se odnosi na krađu plina, a druga na demontažu brojila i ugradnje premosnice, što je kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mještanima za stoku ostao dužan 122.000 kuna</p>
<p> OSIJEK, 30. svibnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU osječko-baranjske podnijeli su kaznenu prijavu protiv M.R. (50) iz Pakraca, vlasnika tvrtke »Monta« zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare.</p>
<p> Obradom je, naime, utvrđeno da je on u tri navrata tijekom lipnja prošle godine od mještana Palače preuzimao tovnu stoku. M.R. je mještanima izdavao otkupne blokove kojima se obvezao da će im dug za preuzetu stoku podmiriti za najviše 40 dana od preuzimanja. Međutim, on to do danas nije učinio pa su ga nezadovoljni prodavači prijavili policiji. Ustanovljeno je kako je M.R. osam mještana Palače oštetio za ukupni iznos od oko 122.000 kuna. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U šest prometnih nesreća ozlijeđeno 11 osoba</p>
<p>POŽEGA, 30. svibnja</p>
<p> - U šest prometnih nesreća na području PU požeško-slaovnske, teške tjelesne ozljede zadobile su tri, a lakše tjelesne ozljede osam osoba.</p>
<p>Prema informacijama iz policije, u Poljani, na raskrižju Antunovačke i Gajeve ulice dogodila se prometne nesreća u kojoj su sudjelovali V.M. (29) iz Par Sela (BiH), vozač »renaulta laguna« registracije 586-J-863 (BiH) i D.U. (31) iz Kutine, vozač teretnog vozila »mercedes« registracije KT 164-R, s priključnim vozilom. Dolaskom do raskrižja vozač »renaulta« nije zaustavio automobil kod znaka »stop«, pa je oduzeo prednost teretnom vozilu. Došlo je do udara prednjim dijelom teretnjaka u prednju lijevu stranu »renaulta«. U toj nesreći putnici iz »renaulta«, N. M. (38) i D.M. (12) iz Par Sela, zadobili su teške tjelesne ozljede, a vozač V.M. (29) i putnik S.M. (16) lakše. </p>
<p>Druga nesreća dogodila se u Šeovcima kada je došlo do udara mopeda u traktor. Neregistriranim mopedom »tomos BTX 50«, upravljao je F.S. (18) iz Šeovaca. Dolaskom do nepreglednog desnog zavoja, zbog neprilagođene brzine izgubio je nadzor, prešao je na suprotnu stranu kolnika kojom je u tom trenutku nailazio traktor »IMT 539«, također bez registracije, kojim je upravljao S. J. (59), također iz Šeovaca. Došlo je do udara prednjim kotačem mopeda u prednji dio traktora. Vozač mopeda F.S. zadobio je teške, a njegova suvozačica M.S. (17) lakše tjelesne ozljede. (F.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mladić i dječak poginuli u izravnom sudaru s autobusom</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju posljepodne dogodila u Solinu, poginuli su Marijan Rimac (21) iz Kučina i Josip Jelavić Mitrović (12) iz Splita.</p>
<p> Izgubivši nadzor nad svojim »opel kadettom«, registracije ST 410-DT, Rimac je prešao u suprotnu kolničku traku te se, pokušavši se vratiti, sudario s Prometovim autobusom koji prometuje na relaciji Dugopolje-Split, za čijim je upravlječem bio Stipe P. (24) iz Žrnovnice. Od siline udarca, podletjevši automobilom pod autobus, Rimac i njegov dvanaestogodišnji suvozač poginuli su na mjestu, dok je vozač autobusa lakše ozlijeđen.</p>
<p> U izvlačenju unesrećenih iz potpuno smrskanog »opela« sudjelovalo je osam vatrogasaca.(I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Turizam: Hoće li i slijedeća sezona trebati »spašavanje«?</p>
<p>Ni na sjednici Sabora Hrvatske turističke zajednice nisu izneseni službeni podaci o (ne)pripremljenosti sezone niti se čula službena ocjena trenutačnog stanja na rivijeri, pa preostaju nagađanja - ili je sve u redu pa se šuti ili nije u redu pa se opet šuti?/ Zna se jedino da je na startu sezone (uskrsni i prvosvibanjski vikend) bilo propusta u obliku neturističkog radnog vremena uslužnih djelatnosti, »radova na cesti«, šturih sadržaja i slično</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon obilaska većega dijela jadranske rivijere, a na proputovanju za Essen, ovih je dana u Zagrebu boravio Lovro Misir, vlasnik znane putničke agencije »Misir Reise« sa sjedištem u spomenutome njemačkom gradu, a nama je posebno poznata po tome što dovodi respektabilan broj gostiju na našu rivijeru. »Prema onome što sam vidio bolje bi bilo da nam ovoga ljeta ne stigne onoliko stranaca koliko se bučno najavljuje, jer ih nećemo moći prihvatiti i ugostiti kako dolikuje, a to praktično znači da određeni dio njih dogodine sigurno neće doći«, bio je kratak i jasan Misir u predvorju hotela »Esplanade«. Naravno, tu svoju procjenu potkrijepio je primjerima s rivijere koja još uvijek (uostalom, to se dobro zna!) nije pripremljena za sezonu kako treba i na kojoj se (i to je dobro poznato!) pribjegava nepopularnim improvizacijama.</p>
<p>Sad dolazi »ono pravo«! Istoga dana u istome hotelu održavala se II. sjednica Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na čijemu je dnevnom redu pod brojem 3 (tri) bila »Informacija o tijeku turističke sezone 2000«. Upravo je ta točka bila najzanimljivija za javnost, za predstavnike medija posebno, ali...</p>
<p> Turistički Sabor je na tu nasušnu raspravu potrošio tek - nekoliko minuta!? Izostala je podrobnija informacija o pravome stanju »na terenu«, izostala je još prije najmanje oko tri tjedna očekivana analiza starta aktualne turističke sezone (čak još nisu ni tehnički podaci potpuno sređeni!?), itd. Uglavnom, stiže i lipanj, a još nema službenih podataka kako je (ne)pripremljena sezona, a to je posebno značajno u uvjetima koji su iz više objektivnih i subjektivnih razloga nenaklonjeni turizmu.</p>
<p>Dakle, kakvo je zapravo stanje na rivijeri i prometnicama prema njoj? Poznati su jedino oni žalosni stereotipi o prezaduženosti hotela, (ne)reprogramiranju kredita i slični, a što se tiče pripremljenosti i spremnosti za prihvat gostiju, nakon ove sjednice Sabora HTZ može se samo nagađati - ili je sve u redu pa turistički operativci šute (a valjda bi se pohvalili) ili puno toga nije u redu pa opet šute ili prešućuju (i čekaju rješenja odozgo)... Zna se jedino da je na startu sezone (uskrsni i prvosvibanjski vikend) bilo propusta npr. u obliku neturističkog radnog vremena uslužnih djelatnosti, »radova na cesti«, šturih sadržaja, itd. Ili je možda u našoj praksi i dalje na snazi »pravilo« kako su predsezonski i posezonski gosti manje vrijedni od onih koji ovdje borave od oko 15. srpnja do oko 15. kolovoza?!</p>
<p>Ova je sezona (službeno) nazvana »prvom pravom nakon deset godina«. Lijepo zvuči, ali tanki su izgledi da se tako i dogodi. Ponajprije treba naglasiti da nikad dosad pripreme nisu toliko kasnile, zatim da su nedavno obećane novčane injekcije od strane Vlade i HBOR-a također u zakašnjenju i pitanje je hoće li išta od toga biti u lipnju ili će uslijediti tek ove jeseni, a sve to obećano nazvano je »spašavanje sezone«... Dakle, »prva prava« a već joj na početku treba spašavanje!? Ako se ovako nastavi i uz još poslovičnu pasivnost »terenske« turističke operative, te posljedice nedavnog poskupljenja benzina i povećanja raznih trošarina u obliku sigurnog (naša praksa!) povećanja cijene usluga, onda vjerojatno nema dvojbe da će i slijedeća sezona imati »spašavanje«... A ova? Bit će - kako bude...</p>
<p> Nedvojbeno je da bez ulaganja nema ni profita, ali postaje sve dvojbenije koliko se u ovakvim (ne)prilikama isplati uzimati od poreznih obveznika i ulagati u turizam koji iz godine u godinu posluje s minusima? To praktično valjda znači da cjelokupnu turističku branšu treba preurediti, rekonstruirati, remontirati, osvježiti, osuvremeniti! Doista, ovako dalje niti ima smisla ni koristi. Uostalom, ta je »Amerika« davno otkrivena i nije potrebno izmišljati nove oblike i načine poslovanja. I ovo: brojni naši turistički operativci posebno su poznati po još brojnijem hodočašćenju »po Europama«. Idu li tamo samo u shopping i ubiranje dnevnica?</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Slovaci u Šibeniku: Jačati gospodarsku suradnju dviju zemalja </p>
<p>ŠIBENIK, 30. svibnja</p>
<p> - U trodnevnome posjetu Šibensko-kninskoj županiji boravila je četrdesetočlana delegacija Slovačke na čelu s Juliusom Masarikom, predsjednikom Gospodarske komore Banska Bystrica, i Marijom Betakovom, predsjednicom Udruženja gradova i sela Slovačke. </p>
<p>Do posjeta brojne slovečke delegacije Šibeniku došlo je nakon višegodišnje suradnje Županijske komore Šibenik s regionalnom komorom u Banskoj Bystrici i gospodarstvenicima te regije. Razgovorima između članova slovačke delegacije i šibenskih gospodarstvenika bili su nazočni i gradonačelnik Šibenika Franko Čeko, župan Gordan Baraka, predsjednik Županijskke komore Petar Škender, direktor županijske Turističke zajednice Šime Vlašić i drugi.</p>
<p>Tijekom prošlogodišnje turističke sezone Šibensku županiju posjetilo je 16.000 turista iz Slovačke, koji su ostvarili oko 200.000 noćenja, a što je značajna brojka, istaknuto je u razgovorima. Šime Vlašić je iznio podatak da se 10 posto ukupnoga turističkoga prometa u Županiji ostvaruje upravo zahvaljujući dolascima slovačkih turista koji su, inače, prošle godine na razini Hrvatske ostvarili više od milijun noćenja.</p>
<p>Tijekom razgovora domaćina i gostiju naglašeno je da su im mnogi problemi zajednički, kao i drugim tranzicijskim zemljama. Dosadašnja gospodarska suradnja između Šibenika i Slovačke je vrlo mala, rečeno je. Istaknuto je da šibenska Tvornica valjanih proizvoda nešto malo svojih prerađevina izvozi u Slovačku, a iz Slovačke samo jedno šibensko poduzeće »Poliplast« uvozi malo sirovine. Suradnja bi trebala, istaknule su obje strane, biti znatno veća, posebice na planu industrije i turizma. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kuvajćani se povlače iz zeničke Željezare?</p>
<p>SARAJEVO, 30. svibnja</p>
<p> - Kuvajtska investicijska agencija (KIA) mogla bi se povući iz zajedničkog posla sa Željezarom Zenica u tvrtki »BH Steel« ako lokalne vlasti ne snize cijenu električne energije i zemnog plina za spomenutu tvrtku te ne uklone političke prepreke za kuvajtsku investiciju. Tvrdi to Yasin Rawashadeh, predstavnik KIA-e u Bosni i Hercegovini, koji navodi da je ključni problem poslovanja »BH Steela« previsoka cijena proizvedenog čelika koja onda uvjetuje visoke cijene energije i transporta.</p>
<p> Svaka bi država u sličnoj situaciji uvela određene olakšice da potakne strane ulagače da posluju. KIA je trenutno najveći strani investitor u BiH, a njezino bi povlačenje bio loš znak drugim ulagačima iz inozemstva. Ne znam bi li netko drugi imao hrabrosti investirati u posao sa željezom. Da nema političke odluke iz Kuvajta da se investira u BiH, menadžeri KIA-e bi davno dali svoju suglasnost za povlačenje iz BiH«, kazao je Rawashadeh za sarajevsko Oslobođenje.</p>
<p> »Ovo je naš posljednji vapaj kako bi spriječili povlačenje iz čitavog projekta. Čekat ćemo do 15. lipnja i ako se do tada ništa ne dogodi u pogledu cijene struje i plina, kuvajtski partner će možda početi razmišljati i o povlačenju«, kaže predstavnik KIA-e. Kuvajčani su tim povodom uputili i pismo svim zastupnicima u parlamentima BiH, no parlamentarci o toj problematici još nisu raspravljali. </p>
<p>Problemi oko domaćih propisa koji zapravo odbijaju strane investitore tek su dio priče oko kuvajtskog ulaganja u Zenicu. S druge strane su politička previranja, a u Zenici se sukobljavaju interesi SDA, SDP-a i Silajdžića, koji se smatra najzaslužnijim za dolazak KIA-e. Preko istaknutih pojedinaca u lokalnim strukturama vlasti i upravi tvrtke vodi se pravi gospodarsko-politički rat, a u igri su glasovi tisuća ljudi. Od Željezare Zenica, naime, nekoć je izravno ili neizravno živjela većina stanovnika tog industrijskog grada.</p>
<p>Zanimljivo je da Rawashadeh, koji je godinama bio dopisnik Kuvajtske novinske agencije iz bivše Jugoslavije tvrdi da postoje otpori KIA-inom ulaganju i zbog toga što je Kuvajt islamska zemlja. »Otvoreno su mi govorili da se zbog toga boje ovog projekta te da ne žele da se u Željezari sagradi džamija. To je nečuveno. KIA-ine investicije nemaju nikakve veze s religijom - više od 90 posto njezinih investicija u svijetu nalazi se u zapadnim zemljama.</p>
<p> U isto vrijeme direktor Željezare Hamdija Kulović išao je pregovarati sa Slobodanom Miloševićem o eventualnoj suradnji sa smederevskom Željezarom«, tvrdi Rawashadeh, ocjenjujući takav potez rigidnim socijalističkim razmišljanjem.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>OECD: Rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini 4,3 posto</p>
<p>No, u izvješću OECD-a se upozorava da su optimizam zbog novih tehnologija i izgledni rast proizvodnje znali finacijska tržišta odvesti u procjene koje su bile u raskoraku s povijesnim iskustvom</p>
<p>PARIZ, 30. svibnja</p>
<p> - Svjetsko gospodarstvo izvuklo se iz regionalnih kriza kasnih 90-ih i početkom novog tisućljeća izgledan je njegov veliki rast od više od četiri posto, priopćila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).</p>
<p> Pretpostavke za zdravi razvoj ostvarit će se ako SAD i zemlje Eurolanda uspiju osigurati »meko slijetanje« tako što će još smanjiti kamatne stope i izbjeći opasnost od inflacije, stoji u posljednjem Gospodarskom izvješću OECD-a objavljenom u utorak.</p>
<p> No, izvješće nudi i upozorenje da bi nova gospodarska granica koja je nedavno zahvatila tržišta novca mogla imati i loše posljedice, podsjećajući da su iza ciklusa procvata slijedile recesije kad je euforija u 70-ima i 80-ima izmakla kontroli.</p>
<p> U izvješću se predviđa ukupan porast od 4,3 posto na svjetskoj razini u 2000. godini i 3,8 posto u 2001., nakon 3,1 posto u prošloj.</p>
<p> Ove bi godine SAD trebale doživjeti porast od 4,9 posto, a za 11 zemalja euro-zone predviđaju se dosad najbolji izgledi za rast i smanjenje tradicionalno visoke nezaposlenosti. U ovoj bi godini njihov bruto-nacionalni dohodak trebao porasti za 3,5 posto, a u 2001. za 3,3 posto, dok je prošlogodišnji rast bio 2,3 posto.</p>
<p> »Svjetsko gospodarstvo i dalje snažno raste nakon usporavanja 1997. i 1998. povezanog s krizama u tržištima u nastajanju, a razvija se bolje nego ikad u posljednjih deset godina«, kaže se u izvješću 29-člane organizacije sa sjedištem u Parizu.</p>
<p> Pojava novog gospodarstva, koje se temelji na visokoj tehnologiji i aktivnostima temeljenim na Internetu, obećava nove izvore rasta, ali bi financijska tržišta morala razborito procijeniti vrijednosti u tom području, kaže se u izvješću.</p>
<p> »Optimizam zbog novih tehnologija i izgledni rast proizvodnje znali su finacijska tržišta odvesti u procjene koje su bile u raskoraku s povijesnim iskustvom«, upozorava OECD.</p>
<p> »Uvjeti u kojima su gotovo sve vijesti o gospodarstvu dobre stvaraju euforiju i podsjećaju na gospodarske procvate početkom i krajem 70-ih i krajem 80-ih, od kojih je svaki završio rastom inflacije, financijskim potresima i, u konačnici, općom recesijom«, tvrdi OECD.</p>
<p> U izvješću OECD-a također se navodi kako od američke središnje banke očekuje povećanje kamata sa 6,5 posto na 7,25 do kolovoza, kako bi se usporio rast te druge mjere u slučaju da ova ne pruži očekivane rezultate. I od europske središnje banke se očekuje povećavanje kamata s 3,75 na 5 posto, ali kroz razdoblje od 18 mjeseci, zbog potrebe podržavanja gospodarskog rasta, ali i kontroliranja inflacije. Drugom najjačem svjetskom nacionalnom gospodarstvu - Japanu - OECD predviđa vjerojatni, iako ne i sigurni, brzi gospodarski oporavak, uz pretpostavku nešto skromnijeg rasta od 1,7 posto ove i 2,2 posto iduće godine.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prosječna neto plaća u ožujku 3.064 kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječno isplaćena neto plaća u ožujku iznosila je 3.064 kune i bila je 10,8 posto viša nego u istom lanjskom mjesecu (realno 6,7 posto). Za neto plaće u prva je tri ovogodišnja mjeseca isplaćeno 8,3 milijarde kuna, što je nominalno 6,6 posto, a realno 2,7 posto više nego u istom razdoblju lani, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP).</p>
<p> I dalje su primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku prema područjima privređivanja. U ožujku su se naime prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 4491 kune u financijskom posredovanju, što je 46,6 posto više od državnog prosjeka, do 2.019 kuna u ribarstvu, 34,1 posto manje od prosjeka.</p>
<p> Prosjek neto plaće viši od prosjeka u državi (3064 kune) ostvaren je u sedam djelatnosti: financijskom posredovanju, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, zatim u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u obrazovanju, prijevozu, skladištenju i vezama te u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima.</p>
<p> Istodobno, plaća manja od republičkog prosjeka isplaćena je u ribarstvu, trgovini, građevinarstvu, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji te u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama. Prosječno isplaćena neto plaća u poljoprivredi, lovu i šumarstvu na razini je one isplaćene u ožujku lani.</p>
<p> Promatrano po županijama, tijekom ožujka samo je u dvjema županijama isplaćena neto plaća veća od republičkog prosjeka, i to u Gradu Zagrebu i Požeško-slavonskoj županiji. Najnižu, pak, prosječnu plaću, koja je iznosila 2357 kuna i bila je 23,1 posto niža od republičkog prosjeka, imali su zaposlenici u Međimurskoj županiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Amerikanci kupili Uljanikovu tehnologiju za gradnju specijalnih brodova</p>
<p>PULA</p>
<p> - Brodograđevna tvrtka Uljanik, koja ima velike izglede da među prvima okonča proces sanacije, uspjela je proljetos prodati Amerikancima projektnu dokumentaciju za gradnju specijalnih brodova namijenjenih prijevozu automobila. Uljanik je naime tu tehnologiju usavršio još 80-ih godina kada je sagradio prva dva broda za prijevoz automobila, a nakon isporuke dvaju sličnih brodova norveškim naručiocima, trenutno ima ugovor za takva tri broda kojih je naručitelj njemački Krupp, te još tri za talijanske brodovlasnike. Nakon deset sagrađenih odnosno ugovorenih specijalnih brodova za prijevoz automobila, za što se traži posljednja riječ svjetske tehnologije, za pulska su se iskustva zainteresirali i Amerikanci. Njihovi su predstavnici bili i na pokusnoj plovidbi jednim od takvih brodova, a nakon višemjesečnog pregovaranja nedavno su za milijun dolara otkupili projektnu dokumentaciju koja im omogućuje da i sami po Uljanikovu receptu počnu graditi slična plovila.</p>
<p>Kada je prošloga tjedna na svečanosti krštenja prvoga od tri jednaka broda za Kruppa zamijećena nazočnost brojnih poslovnih partnera iz njemačkoga svijeta biznisa ali i Japana, mnogima nije bilo jasno što je u pozadini takvog posjeta. Činjenica je pak da je Krupp ugovorio tri broda, od kojih je Uljanik prvi već završio mjesec dana prije roka, a i ostala će dva biti zgotovljena dva mjeseca prije nego što je ugovoreno. Zbog toga su u Pulu na svečanost krštenja i primopredaje prvoga od tri broda koji može povesti odjednom 4.300 volkswagenovih automobila i kamiona doputovali čelni ljudi tvrtke Volswagen-transport, štoviše, predsjednikova supruga je i kumovala brodu. Ali, iz Japana isti brodovi će voziti u Ameriku i u zapadnu Europu japanske automobile, te su stoga u Puli zajedno s Nijemcima bili i čelnici japanske tvrtke Nippon Yusen Kaisa. Nedvojbeno, Uljanikova tehnologija gradnje brodova specijalne namjene pročula se i na Zapadu i na Istoku. </p>
<p> U cijeloj ovoj priči prodaje vlastite pameti nije naodmet podsjetiti da je Uljanik priskočio u pomoć jednom američkom brodaru da zgotovi njegov tanker koji je hrđao pet godina u ugašenom brodogradilištu francuskog grada Le Havre. Brod je dopremljen u Pulu i sada Uljanikovi stručnjaci smišljaju kako da ga dekonzerviraju i zgotove, što nije jednostavno, jer je riječ o najkompliciranijim tehnologijama antikorozivne zaštite i bojenja pedesetak specijalnih tankova namijenjenih transportu svih vrsta kemikalija.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Obilježen Dan državnosti i deset godina samostalne Hrvatske </p>
<p>Predsjednik Mesić pozvao sve dužnosnike da podrže Vladu u razradi i provedbi strategije hrvatskog razvitka </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Desetu obljetnicu hrvatske samostalnosti i Dan državnosti Hrvatski državni sabor obilježio je u utorak svečanom sjednicom na kojoj se Poslanicom obratio predsjednik države Stjepan Mesić. Također je govorio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Dan hrvatske državnosti prisjećanje je na utemeljiteljsku sjednicu Sabora 30. svibnja 1990. Bio je to prvi saborski saziv izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Minutom šutnje Sabor je odao počast poginulima u Domovinskom ratu i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.</p>
<p> Predsjednik Mesić se obratio se poslanicom, zahvalivši svima koji su za Hrvatsku položili svoje živote kao i onima koji su patili, borili se i žrtvovali za slobodu, samostalnost i demokraciju. Predsjednik je istaknuo: »U proteklih deset godina, od uspostave demokracije u Hrvatskoj, bilo je i teških dana, ali i dana za sjećanje i ponos. Uspostavljena je demokracija, stvorena je i obranjena samostalna država«. Ali, rekao je Mesić, »istodobno zbog promašaja u pretvorbi društvenog vlasništva izgubljen je velik dio nacionalnog bogatstva, Hrvatska je predugo bila izolirana od suvremenih europskih i atlantskih integracija, a raširena korupcija, zloupotrebe i pljačke posljedice su 'grijeha struktura'. Usprkos svemu, to nam daje dobre temelje za izgradnju razvijene i prosperitetne Hrvatske, ali i obvezuje nas na puni angažman i zalaganje u svladavanju gospodarske depresije i vođenju uravnotežene socijalne politike«.</p>
<p> »Pozivam Hrvatski državni sabor, sve ostale nositelje odgovornosti javnih poslova i sve naše građane da podrže našu Vladu u razradi strategije razvitka RH i u njezinoj provedbi. Moramo dati podršku Vladi i u nastojanju da ojača mehanizme pravne države i od Hrvatske stvoriti zemlju sigurnosti kako bismo otvorili vrata izravnim ulaganjima inozemnog kapitala«, rekao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić podsjetio je da su svi važniji datumi hrvatske povijesti ujedno važni datumi Sabora, jer su se u njemu donosile sve ključne odluke.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Trgovina ženskim robljem sve unosniji posao, a glavna »tržnica« je u BiH!?</p>
<p>Naši su prostori osobito pogođeni tom trgovinom budući da neka područja, npr. dijelovi BiH i Kosova, imaju više anarhije nego zakona, što trgovcima bijelim robljem uvelike olakšava posao. Dobar je primjer za to tzv. Arizona, područje ničije zemlje u BiH, mjesto na kojem nijedan zakon ne vrijedi i odakle se žene kupuju i raspoređuju po BiH / Po podacima međunarodnih organizacija (tzv. »trafficking«), samo je iz Ukrajine u prošlih 10 godina u tu trgovinu bilo uključeno 400.000 žena od kojih 50.000 samo lani!/ Hrvatska još nije dovoljno zanimljiva destinacija</p>
<p>Ukrajinke i Moldavke uhvaćene za racije u noćnim barovima, ilegalke u Hrvatskoj i često bez ikakvih dokumenata, u nas su, ali i u drugim državama bivše Jugoslavije, svakodnevna pojava.</p>
<p> Obično se smatra da je riječ »samo« o prostituciji, no to je samo djelomično točno, jer u velikom broju slučajeva riječ je o trgovini ženama, problemu s kojim se suočava sve više europskih država.</p>
<p> Žene se, baš kao nekad roblje, kupuju i prodaju, izrabljuju na sve moguće načine, najčešće prostituiranjem. I, najviše u Istočnoj Europi. Po podacima međunarodnih organizacija koje se bave trgovinom ženama (tzv. »trafficking«), samo je iz Ukrajine u prošlih 10 godina u toj trgovini bilo uključeno 400.000 žena od kojih 50.000 samo lčani! No, to je službeni broj, što znači da je riječ o ženama kojima su policije raznih zemalja ušle u trag, a još ih je mnogo kojima se ne zna prebivalište.</p>
<p>»Naša su područja osobito pogođena tom trgovinom budući da neka, npr. dijelovi BiH i Kosova, imaju više anarhije, nego zakona, što trgovcima bijelim robljem uvelike olakšava posao«, kaže Nevenka Sudar, aktivistica ženske udruge B.a.b.e., koja se bavi problemom trgovine ženama.</p>
<p> Dobar je primjer za to tzv. Arizona, odnosno područje ničije zemlje u BiH na kojem nijedan zakon ne vrijedi i odakle se žene kupuju i raspoređuju po BiH.</p>
<p> Obično se najugroženijima smatraju Ukrajina, Bugarska, Češka i Poljska, odakle najviše žena dolazi i te su zemlje, da suzbiju trgovinu ženama na svom području, osnovale udrugu La Strada. »Ljudi uglavnom misle da je riječ o 'običnoj' prostituciji, no prvenstveno je riječ o nasilju nad ženama, represiji i prisili. </p>
<p>Žena je prisiljena na prostituciju i nema izbora, nalazi se u stranoj zemlji, čiji jezik uglavnom ne zna i vrlo je često izložena i fizičkom nasilju«, pojašnjava Sudar i dodaje da su u izrabljivanje često uključena i djeca, djevojčice od samo 14-15 godina.</p>
<p>Djevojke i žene uključene u tu nehumanu trgovinu gotovo su u pravilu iz zemalja Istočne Europe, a u mrežu kriminala uhvaćene su najčešće prijevarom. Po riječima Nevenke Sudar, mnoge se žene javljaju raznim agencijama, koje im obećavaju laku zaradu u inozemstvu.</p>
<p> Lakovjernost i naivnost ubrzo dovode do toga da se djevojčini dokumenti nađu u rukama stranaca i tada je njezina sudbina gotovo zapečaćena, jer će se naći u nekoj nepoznatoj zemlji. »Hrvatska još nije dovoljno zanimljiva destinacija, pa k nama djevojke dolaze u mnogo manjem broju nego npr. u BiH ili Makedoniju. No, na našim se područjima kupuju i prodaju žene, one upravo iz Hrvatske kreću dalje«, pojašnjava Sudar. To ne znači da iz Hrvatske žene ne odlaze: nedavno je, kaže Sudar, primila prijavu da je u Francuskoj uhvaćena skupina Hrvatica i da se smatra da je riječ o trgovini.</p>
<p>Poseban je problem to da hrvatski Kazneni zakon ne prepoznaje trgovinu ženama kao problem, a hrvatski je MUP uglavnom nezainteresiran za sudbinu djevojaka koje zatekne u racijama. »Trgovina ženama je relativno nov problem, kojega nema u zaknodavstvu mnogih zemalja, jer se tek nedavno priznalo da postoji«, kaže Sudar, napomenuvši da se u nas gotovo nitko ne bavi tim problemom. Djevojke i žene koje se na našem području zatekne bez radnih dozvola, a često i bez ikakvih dokumenata, protjeruje se, a samo zahvaljujući nekim ženskim udrugama, koje ipak interveniraju samo kad su obaviještene o slučaju, te Međunarodnoj organizaciji za migracije, koja im daje novca, odlaze kući s nešto malo dostojanstva - kao ljudska bića.</p>
<p>Važno je znati da nema određenog tipa žena, koji je trgovcima posebno privlačan: odlaze intelektualke, bebisiterice, konobarice, medicinske sestre...</p>
<p>Iva Ušćumlić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pri primopredaji HIS-a nije bilo zloporaba kao što tvrdi HDZ, ocjena je Odbora za nacionalnu sigurnost</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Na sjednici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u cijelosti je demantirana bilo kakva zloporaba pri primopredaji HIS-a, što su potvrdili predstavnici MUP-a, predstojnik UNS-a i ravnatelj HIS-a. Rekla je to u ponedjeljak u kratkoj izjavi novinarima predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, nakon sjednice Odbora hitno sazvane na prijedlog Kluba HDZ-a. Podsjetimo da je kao razlog za hitnu sjednicu Odbora, HDZ naveo navodne zloporabe prigodom upada specijalnih postrojbi MUP-a u prostorije HIS-a, kad su djelatnici, prema njihovim tvrdnjama, pregledavani do gola. </p>
<p>Adlešić je dodala da kolege iz HDZ-a nisu navodili imena onih koji su tako pregledani, već su govorili hipotetički, a ako se pojavi netko s imenom i prezimenom prema kome su primjenjivane takve mjere, MUP će to riješiti na adekvatan način. Novinare je zanimalo je li točno, kako navodi predsjednik države Mesić, da će u HIS-u ostati raditi samo pet ili šest zaposlenih od njih 300. Adlešić je kratko rekla da misli kako će broj biti znatno veći. </p>
<p>Komentirajući sjednicu Odbora, predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Vladimir Šeks rekao je da su predstojnik UNS-a Karamarko i šef HIS-a Lončarić demantirali tvrdnje premijera Račana o raspuštanju HIS-a i rekli da je Predsjednik, na prijedlog predstojnika UNS-a, donio odluku o preustroju i reorganizaciji HIS-a. Rekli su, kaže Šeks, i da je najviše službenika HIS-a na kontraobavještajnim i analitičkim zadaćama te da pri pregledu djelatnici nisu skidani do gola. Te ćemo njihove tvrdnje temeljito provjeriti, dodao je Šeks. Rekao je da ostaje dvojbeno koji je bio razlog za prvu informaciju Račana, pa i Mesića, na koju su se nadovezale ostale, a prema kojoj je HIS raspušten. Na upit zašto je prošli tjedan tvrdio da su djelatnici HIS-a bili skidani do gola ako su to demantirali dužnosnici HIS-a, Šeks je rekao da ima podataka o tome, ali da ne može govoriti javno o imenima radi zaštite ljudskog dostojanstva onih o kojima je riječ.</p>
<p>Novinare je zanimalo je li se raspravljalo o stanju u drugim obavještajnim službama. Šeks je rekao da se nije raspravljalo na sjednici, ali da se, sudeći prema nekim informacijama, sličan tretman kao prema HIS-u predviđa i za SIS. Na čemu temelji zaključak da je na redu SIS, pitali su novinari, a Šeks je rekao: »Pogledajte obavještajni bilten Ureda predsjednika, Nacional, pa ćete vidjeti«. Dodao je da se većinom ono što se selektivno i ciljano, kako je poručeno iz Ureda Predsjednika, servira zaslužnim novinama, a to je Nacional, sljedećih dana i događa. </p>
<p>Na sjednici, kojoj su nazočili predstojnik UNS-a Karamarko, ravnatelj HIS-a Lončarić, zamjenik ministra MUP-a Josip Vresk, ravnatelj SZUP-a Franjo Turek i savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku Igor Dekanić, dogovoreno je da Odbor u roku sedam dana predloži hitnu izmjenu Zakona o zaštiti tajnosti podataka, kako bi se što prije stalo na kraj raspolaganju privatnim arhivima koji su dosad bili prilično otvoreni za javnost, rekla je Adlešić. Na upit je li i Predsjednikov arhiv obuhvaćen tom zakonskom izmjenom, Adlešić je odgovorila da će vrlo brzo biti jasnije tko je ovlašten, a tko nije za posjedovanje i te dokumentacije kao i za raspolaganje njome. Neće biti izuzetaka pri primjeni prihvaćena propisa, već će svi biti jednaki pred zakonom, zaključila je. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kajin: Srpski zahtjev za trojezičnošću može izazvati averziju kod građana </p>
<p>PAZIN, 30. svibnja</p>
<p> - Ako su izbori 1990. bili u funkciji osamostaljenja Hrvatske, ovogodišnji izbori najavljuju njenu europeizaciju. A mi u Istri najviše za svoj zavičaj, a time i domovinu Hrvatsku, možemo učiniti ako ne odustanemo od borbe za njenu daljnju demokratizaciju i gospodarski napredak, istakli su predsjednik Županijske skupštine Damir Kajin i istarski župan Stevo Žufić na svečanoj sjednici Županijske skupštine u utorak u Pazinu, koja je bila posvećena Danu državnosti. Pritom moramo sačuvati političku i gospodarsku stabilnost oslanjajući se na vlastite snage i domaće kadrove, kako bismo osigurali perspektivu Uljaniku, Istarskoj banci, Mirni i Pazinki, rečeno je. </p>
<p>Sudionicima sjednice, na kojoj je odana počast poginulima u antifašističkom i Domovinskom ratu, obratio se na talijanskom jeziku i potpredsjednik Županijske skupštine Franco Bonasin, založivši se za daljnje unapređenje osobitosti istarskog prostora, u kome je na zavidan način afirmirana multikulturalnost i suživot prvenstveno Hrvata, Talijana i Slovenaca, ali i pripadnika drugih etničkih zajednica.</p>
<p>Jajin je usporedio prve izbore 1990. i ove posljednje, rekavši da se od početka ove godine pred državom i društvom otvaraju nove perspektive, prvenstveno kroz proces europeizacije Hrvatske. On govorio i o gospodarskim problemima, istakavši da je interes da se u Istri razvijaju nove suvremenije tehnologije koje će jamčiti i kvalitetniju strukturu zapošljavanja. Govoreći o dometima koalicijske Vlade, Kajin se kritički osvrnuo na spominjanje mogućih prijevremenih izbora. Pobjednička šestorica u Hrvatskoj nemaju alternative, jer bi i izvanredni izbori doveli samo do repozicioniranja unutar šestorice, ali bi odgovornost za nastavak vođenja zemlje i ubuduće ostala na strankama koalicije, rekao je Kajin.</p>
<p>Kad je o Istri riječ, očekujemo dobru turističku sezonu, računamo na rast bruto proizvoda i zapošljavanje, iako te stope neće biti onakve kakve očekujemo. Očekujemo i novi teritorijalni ustroj, regionalizaciju i daljnju decentralizaciju Hrvatske, gdje uz pozitivan pristup manjinskoj problematici Istra može stjecati poziciju koja joj neminovno pripada, naglasio je Kajin, te dodao da su podjele koje je HDZ proizveo praktički već prošlost. Riječ je o podjelama po nacionalnoj i političkoj pripadnosti te po materijalnom statusu izazvanim nepravičnom privatizacijom, što sve mora biti ukinuto kao rezultat nove ustavne definicije Hrvatske kao građanske države, rekao je. </p>
<p>Kajin je dodao da je Istra sačuvala svoje specifičnosti u vrlo teškom desetogodišnjem razdoblju, osobito kulturnu, građansku, manjinsku i jezičnu otvorenost te europsku orijentaciju. On se na kraju osvrnuo na izjavu privremenog predsjednika Zajednice Srba Istre po kojoj bi Srbima u Istarskoj županiji trebalo priznati ista manjinska prava kao i Talijanima. »Zahtjevi za trojezičnošću idu iznad dosad u Istri poznatog obrasca ponašanja i mogli bi izazvati averziju kod većine građana«, naglasio je Kajin. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Stanovnicima Hrvatske smatrat će se samo građani koji u njoj žive najmanje godinu dana</p>
<p>Redoviti popis stanovništva u Hrvatskoj obavit će se od 1. do 15. travnja 2001. godine / U organizaciji i provedbi popisa sudjelovat će 27.000 ljudi, od kojih će biti 22.000 popisivača, a ostalo su kontrolori i instruktori</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Hrvatski građani kojih u Hrvatskoj nema dulje od godine neće se ubuduće smatrati stanovnicima Hrvatske. Dakle, stanovnicima Hrvatske smatrat će se samo građani koji u Hrvatskoj žive nakon 31. ožujka 2000. godine. </p>
<p>Upravo je ta odredba novost koja će se primjenjivati prigodom redovita popisa stanovništva od 1. do 15. travnja 2001., odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici, prihvativši po hitnom postupku konačan prijedlog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine.</p>
<p> »Nova definicija Ujedinjenih naroda za ukupno stanovništvo je da se u stanovništvo zemlje ne ubrajaju odsutni više od godinu dana. Dakle, ako su i stranci kod nas dulje od godine, ubrajaju se u naše stanovništvo«, objašnjava novu odredbu ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan. Tako će Zavod, koji organizira popis, primijeniti metodologiju UN-a koja ne koristi pravilo, do sada uobičajeno u Hrvatskoj, a koje je na isti način tretiralo stanovništvo u zemlji i hrvatsko stanovništvo u inozemstvu. Rusan objašnjava da, primjerice, ljudi koji su privremeno otišli u inozemstvo, ali su tamo ostali desetljećima, nisu više stanovnici naše države, premda im državljanstvo nije ugroženo.</p>
<p>Novi popis stanovništva je, zapravo, prvi u samostalnoj Hrvatskoj, jer je posljednji popis obavljen 1991. godine. Inače, to će biti sedmi popis u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata (1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. godine). Naime, popis stanovništva je toliko važno i opsežno statističko istraživanje da njegovu provedbu i financiranje treba regulirati posebnim zakonom. Tzv. kritični trenutak popisa je 31. ožujka 2001. godine u 24 sata, odnosno popis će se provesti prema stanju u tom trenutku. U organizaciji i provedbi popisa sudjelovat će oko 27.000 ljudi, od kojih će biti 22.000 popisivača, a ostalo su kontrolori i instruktori. Osim što je najveće dosad, to će biti i najskuplje statističko istraživanje te se procjenjuje da će stajati oko 200 milijuna kuna. Jedinice koje ulaze u popis su osobe, kućanstva i stanovi, a u prošlom je popisu, kao četvrta jedinica, bilo poljoprivredno gospodarstvo.</p>
<p>No, popisom 2001. godine ta se gazdinstva neće popisivati, jer se planira provesti poseban popis poljoprivrede 2002. godine. Naime, popisom 2001. godine stvorit će se osnova za izradu adresara poljoprivrednih domaćinstava, a to će biti temelj za popis poljoprivrede 2002. godine. Osim Državnog zavoda za statistiku koji provodi popis, suprovoditelji su i četiri ministarstva - vanjskih poslova (popisuje osoblje i njihove obitelji u veleposlanstvima i međunarodnim organizacijama te hrvatske državljane u tim zemljama), obrane, unutarnjih poslova te pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. U pripremi popisa, Državni zavod za statistiku rukovodio se dvama načelima, kaže Rusan. Najprije, popis mora biti što više u kontinuitetu s popisom iz 1991. godine da se mogu sagledati promjene u tom razdoblju, a popis mora slijediti i međunarodne preporuke da bi podaci bili međunarodno usporedivi.</p>
<p>U pripremi popisa sudjelovali su mnogi pojedinci i ustanove, provedene su mnoge konzultacije s predstavnicima županijskih ureda za statistiku, predstavnicima tijela državne vlasti i institucijama, stručnjacima, predstavnicima znanstvenih ustanova o definiciji ukupnog broja stanovnika u skladu s međunarodnim preporukama, o izjašnjavanju o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti te tipologiji naselja, s Komisijom za odnose s vjerskim zajednicama o prikupljanju i objavljivanju podataka o vjerskoj pripadnosti, s Odborom za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica i manjina i drugima.</p>
<p>Nakon tih rasprava i konzultacija, Državni zavod za statistiku je izradio konačnu i usuglašenu verziju metodologije, obrazaca i ostale dokumentacije i zakona. Prema Zakonu o popisu, Državna geodetska uprava će izraditi kartografsku građu i skice popisnih krugova (oko 27.000 skica). Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine definirani su vrijeme održavanja popisa, jedinice, sadržaj, organizacija, financiranje i metodologija.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesićeva je grupa zarobljenik prošlosti i zato želi ukinuti Županijski dom </p>
<p>Gornji dom Sabora ne treba ukidati, već transformirati, kaže Tereza Ganza-Aras, članica radne grupe šestorice za promjene Ustava/ Za ulazak u gornji dom treba postaviti profesionalna i dobna ograničenja, pa da hrvatska inteligencija svih profila napokon dođe do izražaja/ Naši stručnjaci ustavnog prava su zarobljenici prošlosti, jer objašnjavaju prošlost i sadašnjost, a nemaju viziju budućnosti/ Kad ustavni stručnjaci rješavaju političke probleme, nastaje kaos </p>
<p>O nekim različitim stajalištima između radne skupine šestorice za ustavne promjene i radne skupine predsjednika države Mesića, razgovarali smo s Terezom Ganza-Aras, članicom skupine šestorice i zastupnicom Liberalne stranke u Županijskom domu Sabora. </p>
<p>• Nasuprot šestorici, koji se zauzimaju za zadržavanje Županijskoga doma, radna skupina predsjednika Mesića za ustavne promjene tome se oštro protivi. Kako to komentirate?</p>
<p>- Gornji parlamentarni dom ni u kojem slučaju ne treba ukidati, nego transformirati. Sadašnji Županijski dom trebao bi dobiti neke svoje samostalne ovlasti, a mora se i na novi način pozicionirati u odnosu prema Zastupničkom domu. Cilj demokracije je da što više stručnih i kvalificiranih ljudi sudjeluje u odlučivanju. Zato je potrebno što više interesnih skupina uključiti u parlamentarni život. I to je razlog zbog kojeg nam treba dvodomni sustav. Drugi dom treba biti ne samo u korelaciji sa Zastupničkim, nego treba imati svoje vlastite ovlasti. To treba biti i dom regija. No, kroz njega se moraju artikulirati i ljudska i manjinska prava, ali i neki specifični obrazovni, kulturni i slični interesi.</p>
<p>• To je onda na tragu stvaranja Senata, za koji se zauzima akademik Supek.</p>
<p>- Da. Za ulazak u taj gornji dom, koji bi se mogao i zvati Senat, trebalo bi postaviti određena profesionalna i dobna ograničenja, tako da hrvatska inteligencija svih profila napokon može doći do izražaja. Tu bi trebalo postaviti neki intelektualni cenzus, na način da bi u taj dom mogli ući samo fakultetski obrazovani građani, koji bi predstavljali određene interesne skupine. No, njih ne bi trebala birati struka, nego građani na neposrednim izborima. Utjecaj političkih stranaka na njihov izbor trebao bi biti minimalan.</p>
<p>• Koje ovlasti bi takav gornji dom, prema vašem mišljenju, trebao imati?</p>
<p>- Moje je stajalište da bi taj dom trebao imati pravo donositi zakone kojima se uređuju nacionalna, ljudska i građanska prava. Nadalje, između predloženih kandidata strukovnih udruga, takav gornji dom trebao bi birati članove DSV-a, suce Ustavnoga suda, rektore sveučilišta, predsjednika HAZU-a, Hine, pučkoga pravobranitelja, državnoga pravobranitelja i slično. </p>
<p>• Kako komentirate mišljenje Mesićeve radne skupine o suvišnosti gornjeg doma? Član Mesićeve skupine, profesor Smerdel, ističe da hrvatska tradicija ne poznaje dvodomni parlament, a spominje i velike troškove gornjeg doma. </p>
<p> - Cijenim profesora Smerdela i sve te naše stručnjake iz ustavnoga prava. Međutim, oni su zarobljenici prošlosti, kao što je to svaki znanstvenik iz društvenih i humanističkih znanosti. Naime, oni objašnjavaju prošlost i sadašnjost, ali nemaju, kao što je to slučaj s političarima, viziju budućnosti. Nije mi jasno na što prof. Smerdel misli kada govori o parlamentarnoj tradiciji. Kao povjesničar, željela bih podsjetiti i na to da smo u vrijeme transformacije sabora u građanski predstavnički dom, od druge polovice 19. stoljeća, imali tri sabora - dalmatinski, istarski te sabor koji je obuhvaćao užu Hrvatsku i Slavoniju. Dakle, imali smo regionalne sabore koji su zastupali regionalne interese. Istodobno smo imali zastupnike u carinskome vijeću u Beču, te u ugarskome parlamentu u Budimpešti, a u nedavnoj povijesti u skupštini u Beogradu. Dakle, parlamentarni život Hrvata odvijao se uvijek i kroz svojevrsnu dvodomnost i regionalizam. Osim toga, tradicija ne smije kočiti razvoj. </p>
<p>• No, nisu li troškovi Županijskoga doma nesrazmjerni ulozi koju on ima? </p>
<p>- Čudi me što prof. Smerdel u ovome slučaju ističe problem novca. Ako se novac u ovome kontekstu stavlja u prvi plan, mogli bismo doći i do zaključka da nam treba diktatorski sustav. Naime, ti sustavi su najjeftiniji. Sve bogate države su se i razvile zato što su neprestano širile demokratske modele. Upravo zato što u demokratske procese želimo uključiti što širi krug misaono najkvalitetnijih ljudi, ne možemo sužavati parlamentarni sustav. Osim toga, jednodomni sustav pogoduje centraliziranim državama, a mi to sigurno ne želimo biti. Da širenje parlamenta može donijeti samo dobit, pokazuje i svjetski trend. Tako države koje imaju jednodomni parlament, u velikom broju prelaze na dvodomni. Čak i Europska unija razmišlja o tomu da prijeđe na dvodomni parlament.</p>
<p>• Mesićeva radna skupina sastavljena je isključivo od ustavnopravnih stručnjaka. Članovi skupine šestorice primarno su političari, tek onda stručnjaci. Koliko to može biti smetnja usuglašavanju rješenja oko ustavnih promjena? </p>
<p>- Kad se stručnjaci iz pravnoga područja stave u situaciju da rješavaju političke probleme, onda dolazi do kaosa. Dobar primjer za to je Šeksova stručna skupina koja je radila izborni zakon. Ona je svojom podjelom Hrvatske na 10 izbornih jedinica dovela hrvatsku javnost u zabludu da su zastupnici Zastupničkoga doma predstavnici hrvatskih teritorijalnih područja. To je u suprotnosti s ustavnim određenjem zastupnika Zastupničkoga doma, prema kojem su oni zastupnici građana, a ne pojedinih područja. Ovo drugo određenje imaju zastupnici sadašnjega Županijskog doma, koji će se pretvoriti u Senat. </p>
<p>• Mogle su se čuti tvrdnje nekih članova Mesićeve skupine da oni nemaju namjeru raditi prema političkim diktatima.</p>
<p>- Činjenica je da su oni par excellance sazvani političkom voljom, i to Predsjednika Republike. Nisu se sastali samostalno. Pokazalo se da su dobro riješili ono za što su vjerojatno dobili političke upute, a to je smanjenje opsega predsjedničkih ovlasti, kao i odnos Vlade i parlamenta. </p>
<p>• Zbog čega šestorica ustavnim promjenama žele smanjiti ovlasti Ustavnoga suda?</p>
<p>- Neće se smanjiti njegove ovlasti. Ustavnim promjenama samo će se razbistriti njegova uloga, koja je u praksi zamućena. </p>
<p>Šestorica neće odustati od dvodomnoga parlamenta</p>
<p>• U ponedjeljak se ponovno sastao tim šestorice za ustavne promjene. O čemu ste razgovarali?</p>
<p>- Glavna tema našega razgovora bio je Županijski dom Sabora. Ne odustajemo od toga da Županijski dom treba ostati. Međutim, pokazuje se da je reforma parlamentarnoga sustava zamršenija, nego što se to u početku činilo. </p>
<p>Naime, ako Županijskome domu Sabora želimo dati neke ovlasti, onda te ovlasti moramo oduzeti Zastupničkome domu. Tako da će se radna skupina šestorice sada najviše koncentrirati na problem jačanja parlamentarizma, ali kroz dvodomnost. Jasno je da moramo detaljnije razraditi reformu parlamentarnoga sustava.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lukšić: Heroji Domovinskoga rata se ponižavaju i psihički mrcvare </p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - Povodom Dana državnosti, u Splitu je u ponedjeljak navečer održana svečana sjednica Županijske skupštine, kojoj su uz županijske čelnike nazočili i predstavnici Hrvatske vojske, policije, mornarice i Konzularnoga zbora te crkveni velikodostojnici. </p>
<p>Splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić upozorio je na opasnost od globalizacije, naglasivši kako »neumorni zagovornici globalnoga svjetskog poretka djeluju u Hrvatskoj na rastakanju hrvatske državnosti i njezina nacionalnog identiteta«. Lukšić je kazao da se takav sud može izreći, jer je u Hrvatskoj na djelu izbjegavanje etičke ocjene uzroka Domovinskog rata. Dodao je da se krvlju izborena pobjeda nad agresorom i političkim raskolnicima uporno pokušava prikazati kao sramota, dok se, kako je rekao, heroji Domovinskoga rata ponižavaju i psihički mrcvare. </p>
<p>Župan Lukšić je istaknuo da je Hrvatskoj globalizacija prihvatljiva samo kao gospodarsko, znanstveno i političko zbližavanje svijeta, a ne kao otuđenje globalnih razmjera, iza kojih se skriva nadvlada moćnih i bezobzirnih. »Hrvatska mora ići putem integracija, ali samo pod uvjetom očuvanja svoga nacionalnog identiteta«, kazao je Lukšić. »Ti koreografi pomno isplaniranoga kaosa žele hrvatskim građanima nametnuti ideju kako ni bivša niti sadašnja vlast nisu u stanju voditi državu, kako su Hrvati nepodobni da vladaju sobom i kako se moraju osloboditi opsjene o vlastitoj državi«, naglasio je ssplitsko-dalmatinski župan. </p>
<p>»Žele nas vratiti u sigurno utočište balkanske integracije i zbog toga moramo biti vrlo oprezni s preustrojem države i lokalne samouprave«, rekao je Lukšić, naglasivši da je model regionalizacije opasan, s obzirom na to da on prethodi autonomaštvu »koje je prvi korak ka pripajanju hrvatskih krajeva drugim državama«. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikat predlaže predsjedniku Mesiću osnivanje agencije za razminiranje</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Sindikat zaposlenih na razminiranju Hrvatske predlaže u pismu predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću osnivanje državne agencije za razminiranje, koja bi objedinila sadašnji Hrvatski centar za razminiravanje i AKD Mungos te pripadnike pirotehničkih postrojbi Ministrastva unutarnjih poslova. </p>
<p>Tim bi se spajanjem, smatra Sindikat, smanjili troškovi razminiranja i zaustavila bi se njegova komercijalizacija koja, kako se naglašava u pismu, nanosi velike štete Hrvatskoj, a koristi tajkuniziranim pojedincima. Programu i načinima razminiravanja, smatraju u Sindikatu, trebalo bi se dati posebno mjesto u strateškome planu razvitka Hrvatske, kako bi se zaustavilo širenje nestručnoga rada, koje uvećava troškove razminiranja bez vidljivoga učinka.</p>
<p> O svojim će prijedlozima predstavnici Sindikata razgovorati s predsjednikom Hrvatske Stipom Mesićem u četvrtak, za kada je zakazan sastanak u Predsjednikovu uredu, doznaje se iz Sindikata zaposlenih na razminiranju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Čakovečki gradonačelnik ne želi raditi po naputku »višepartijskoga komiteta«</p>
<p>ČAKOVEC, 30. svibnja</p>
<p> - Svečanom sjednicom Gradskog vijeća i Poglavarstva u ponedjeljak je u Čakovcu obilježen Dan grada. To je spomen na 29. svibnja 1579. godine, kada je Juraj IV Zrinski izdao povelju kojom se utvrđuju urbane značajke Čakovca. Najviše priznanje, Zlatne plakete Grada Čakovca, primili su Dječji dom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Čakovcu, tekstilna industrija »Čateks« d.d. i čakovečki arhitekt Ivan Petrović. </p>
<p>Govoreći na svečanoj sjednici čakovečki gradonačelnik Aleksandar Makovec (HSLS) osvrnuo se i na nesporazume s koalicijskim partnerom HNS-om, koji nakon prošlogodišnje »afere grah« i razrješenja svoga dogradonačelnika nije predložio novoga kandidata. Tako svojevrsna kriza Poglavarstva još traje, dodao je Makovec. On je spomenuo da je tijekom godine održan niz neformalnih sastanaka predstavnika koalicijskih stranaka, istaknuvši da su razgovori među partnerima nužni.</p>
<p> »Ali, problem je u tome što se uporno zahtijeva da stavovi ovoga našeg VONS-a budu obavezni za mene kao gradonačelnika te da ja moram po njima postupati. Ja to doživljavam ne samo kao anuliranje rezultata izbora, jer u VONS-u svaka stranka ima samo jedan glas, nego i kao pokušaj uvođenja svojevrsnoga 'višepartijskog komiteta'«, rekao je Makovec. To bi tijelo, pojasnio je, sastavljeno od ljudi bez izbornog legitimiteta i mimo legalnih i legitimnih organa, u pozadini donosilo odluke za čije posljedice neće snositi nikakvu odgovornost. </p>
<p>Gradonačelnik Makovec osvrnuo se i na odluku Međimurske županije da osnuje vlastitu građevinsku tvrtku. Govoreći o potraživanjima duga od čakovečke »Visokogradnje« koja je gradila zatvorene bazene, rekao je da su klasičnom intervencijom partijske države, koja je odlučila da ne sanira koncern i da likvidira privatnu firmu - kći koja je uredno poslovala, odnosno osnivanjem nove državno-socijalističke firme, anulirani i svi dugovi prema vjerovnicima.</p>
<p> »Svjestan sam da se politika može pobrinuti da ovakav krajnje rizičan eksperiment na granici legalnosti privremeno uspije, bez obzira na cijenu koja se već do sada platila i koja će se još platiti. To pokazuje da mi ne znamo raditi u okvirima onoga što se zove pravna država, da i nadalje samo deklarativno priznajemo vrijednost tuđega kapitala te da su voluntarizam i komitetsko odlučivanje još uvijek jedine metode u koje se mi pouzdajemo«, naglasio je čakovečki gradonačelnik Makovec. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Je li »Diokom« pravi razlog ostavke splitskoga gradonačelnika Škarića?</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - Nakon što je Ivan Škarić (HSLS) prošli tjedan podnio pismenu ostavku na dužnost gradonačelnika Splita, predsjednik Gradskog vijeća Ivo Šimunović sazvao je za srijedu, 31. svibnja, izvanrednu sjednicu Gradskoga vijeća, na kojoj će vijećnici odlučiti o (ne)prihvaćanju Škarićeve ostavke. Sudeći prema reakcijama iz splitskih političkih krugova, jasno je da nitko nije nasjeo na Škarićevu priču o neizvjesnoj sudbini radnika splitskoga »Diokoma«, kao glavnome razlogu podnošenja ostavke. Riječju, svi su suglasni u ocjeni da se »omiljeni splitski gradonačelnik« pokušava dohvatiti pojasa za spašavanje i na vrijeme iskočiti iz broda, kojeg od potonuća može spasiti samo čudo. </p>
<p>Grad, naime, tone pod teretom dugova koji su dva puta veći od 150 milijuna kuna, koliko je gradska vlast prikazala u javnosti. Gora od toga je samo činjenica da iza golemih dugova ne stoji niti jedan kapitalni objekt kao opravdanje za toliku prezaduženost.</p>
<p> S druge strane, nakon poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima, radnici posrnulih splitskih poduzeća okomili su se na gradsku vlast koja, iako sastavljena od pet stranaka (HSLS, SDP, HNS, HSU i ASH), u stvarnosti funkcionira kao vladajući model HSLS-a i SDP-a. I dok je SDP-u još donedavno laskalo kada bi novinari pisali da je ta stranka, zapravo, »alfa i omega« gradske vlasti, a HSLS-ov gradonačelnik puka figura, nakon 3. siječnja ove godine stvari su se bitno promijenile. A upravo se u tome i krije pravi razlog Škarićeve ostavke. </p>
<p>Naime, nakon izbora se SDP povukao »u ilegalu«, ostavljajući Škarića usamljenoga na političkoj vjetrometini. Svakodnevno izložen napadima splitskih radnika i branitelja, koji su ga vrijeđali istom žestinom kao i bivšu HDZ-ovu vlast, Škarić je shvatio da su njegove šanse za još jedan gradonačelnički mandat ravne nuli. Uoči lokalnih izbora, Škarićeva biračka baza okrenula se protiv »omiljenoga gradonačelnika«, zaboravljajući na SDP, koji ne samo što nije stao u Škarićevu obranu, nego čak nije ni reagirao na eksploziju socijalnoga nezadovoljstva u Splitu.</p>
<p> U takvim okolnostima, Škarić je mogao povući samo jedan potez. Stavio je svoj mandat na raspolaganje Gradskom vijeću, znajući da ga niti jedna stranka nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora neće rušiti, to više što nikome ne pada na pamet preuzeti kormilo broda koji tone. Pa čak i ako vijećnici u srijedu prihvate njegovu ostavku, Škarić je uspio osigurati aureolu žrtve i mučenika, što su potvrdili i radnici »Diokoma«, koji su zatražili od gradonačelnika da povuče ostavku. </p>
<p>Nema sumnje da je Škarićeva igra razbjesnila šefa splitskoga SDP-a Marina Jurjevića, koji je svjestan da će HSLS u oba slučaja izaći kao dobitnik. A da ljubav splitskoga HSLS-a i SDP-a postoji još samo na sporazumu iz 1997. godine, najbolje potvrđuje Škarićeva prošlotjedna izjava: »Naša koalicija nije bila ono što sam mislio da će biti«. Osim toga, nakon Sabora HSLS-a, Ivan Škarić nema više niti jednu važniju funkciju u stranci, a izgubi li i mjesto gradonačelnika, ništa ga neće spriječiti u tome da javno progovori o svim »noževima« koje su u njegova leđa zabijali koalicijski partneri. </p>
<p>Jer, neovisno o tome što u tri godine upravljanja gradom koalicijska vlast nije ostavila Splitu ništa osim dugova, Škarić će se uvijek moći pozvati na to da su njegovi najbliži suradnici nametnuti po stranačkom ključu i da je, umjesto stručnjaka, u gradskoj upravi bio prisiljen trpjeti politikante. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vijenci i svijeće na Mirogoju </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan i predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić u utorak su, na Dan državnosti, položili vijence i upalili svijeće kod Križa u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju u počast braniteljima poginulima u Domovinskom ratu. Izaslanstvo Predsjednikova ureda koje je vodio predstojnik Ureda Željko Dobranović, položilo je vijenac na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Počast hrvatskim braniteljima odala su i izaslanstva Ministarstva obrane u kojem su bili ministar Jozo Radoš, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić i glavni inspektor obrane, general pukovnik Ante Gotovina, te Ministarstva unutarnjih poslova na čelu sa zamjenikom ministra Josipom Vreskom i pomoćnikom ministra za temeljnu policiju Vladimirom Faberom. </p>
<p>Izaslanstvo Ministarstva branitelja koje je vodio ministar Ivica Pančić, položilo je vijence kod Križa i kod zajedničke grobnice neidentificiranih žrtava. Kod Križa hrvatskih branitelja vijence su položila i izaslanstva SDP-a, HSLS-a, i HDZ-a. Kod Križa vijence su položili i članovi brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Predstavnici Udruge stradalnika Domovinskog rata negodovali su zato što je neposredno prije njih maknuta počasna straža te zbog redoslijeda odavanja počasti. (ap)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mons. Bozanić: Oprostiti ne znači odustati od istraga protiv zločinaca </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Gledati unaprijed, usmjeriti svoje zalaganje prema budućnosti, prepustiti zakonskim sredstvima pravne države da vode istragu o prošlosti, oprostiti i prihvatiti bližnjega te izgrađivati građanski mir u dijalogu, međusobnoj snošljivosti i poštivanju prava svakog pojedinca hitni su zadaci hrvatskog društva u ovom osjetljivom i bremenitom vremenu.« To je istaknuo zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić slaveći u utorak, na Dan državnosti, zajedno s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj mons. Giuliom Einaudijem i vojnim ordinarijem mons. Jurjem Jezerincem misu za domovinu u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Na misnom slavlju bili su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivica Račan, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, predsjednica Županijskog doma Sabora Katica Ivanišević, predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol, predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak, potpredsjednici i članovi Vlade, potpredsjednici Sabora, zastupnici i ostali državni dužnosnici. </p>
<p>»Ovom prigodom spominjemo se i molimo za prvog predsjednika obnovljene hrvatske države pokojnog dr. Franju Tuđmana, koji je kao veliki graditelj upisan u povijest hrvatske države. Molimo i za one koji su dali svoje živote za našu slobodu i za naš mir i za našu budućnost. Zahvaljujemo Bogu i za sve koji su osobito u teškim godinama rata nesebično, gotovo danju i noću, izlažući svoje živote služili općem dobru u obrani i uspostavi mlade države Hrvatske«, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Podsjetio je da ovogodišnji Dan državnosti ima i jubilarni značaj, jer je prije deset godina obnovljena hrvatska država, čiju je uspostavu u siječnju 1992. priznala međunarodna zajednica. </p>
<p>Mi smo narod koji se često bavi prošlošću i rado se pozivamo na povijest, primijetio je Bozanić i dodao da nam je danas više potrebna mudrost koja uči kako se odnositi prema svojoj prošlosti i kako poštivati svoju tradiciju. »Ona mudrost koja je znak zrelosti i pojedinaca i društva, jer se odgovorno i hrabro odnosi i prema istini vlastite prošlosti i povijesti«, naglasio je Bozanić. </p>
<p>»Na početku novog desetljeća za nas imaju neispunjenu programatsku vrijednost riječi koje nam je 1994. poručio papa Ivan Pavao II.: 'Imajte hrabrosti oprostiti i prihvatiti bližnjega'. Očito, oprostiti ne znači odustati od zakonskih sredstava pravne države kojoj je dužnost voditi istragu protiv počinitelja zločina. Oprostiti znači osloboditi srce osjećaja osvete koji nije spojiv s izgradnjom kulture ljubavi, u kojoj sudjeluje svojim doprinosom svaki čovjek dobre volje«, opomenuo je Bozanić. Mir pretpostavlja, upozorio je, da u temelju svake inicijative bude iskrena volja za dijalogom, poštivanjem prava svakog pojedinca kao i nacionalnih manjina, te nastojanje oko međusobne snošljivosti. </p>
<p>Govoreći o prilikama u kojima se našlo hrvatsko društvo nakon dugogodišnjeg komunističkog totalitarizma, nametnutog rata i pokušaja prijelaza u novi sustav tržišta i demokratskih odnosa, Bozanić je citirao psalam »koji biblijskim riječima govori o socijalnoj i političkoj korupciji«. Tumačeći ga, upozorio je na opći problem degeneracije vlasti koja se »od služenja narodu pretvara u iskorištavanje naroda«, istaknuvši pritom da na taj način briga za opće dobro biva negirana nametanjem privatnih interesa pojedinaca i skupina.</p>
<p>Pokušavajući objasniti toliku pokvarenost, Bozanić joj nalazi uzroke u pomanjkanju etike, ljudske mudrosti i razumnosti. Stoga je, citirajući Papine riječi, naglasio da oni koji vode politiku trebaju koristiti razum, jer je »politika mnogovrsno i različito nastojanje na gospodarskom, društvenom, zakonodavnom, upravnom, kulturnom području, usmjereno na promoviranje sustavnog i institucionalnog općeg dobra«. Pred svima je zadatak obnove i svi su pozvani na promjenu vladanja i promjenu odnosa prema radu, društvu, općem dobru i zakonima, istaknuo je nadbiskup. Rekao je i da je potrebno povezivati prava i dužnosti, odgovornost i poštenje, te promicati solidarnost prema potrebitima i siromašnima u našoj sredini, a osobito prema nezaposlenima, prognanicima i izbjeglicama koji još žive u neizvjesnosti. </p>
<p>Na kraju, navodeći temeljni etički princip koji bi trebao vrijediti za politiku, nadbiskup Bozanić parafrazirao je evanđeosku izreku: »Ne čovjek za politiku, nego politika za čovjeka!«</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Prosvjed u Vukovaru: Branitelji traže ukidanje zakona o oprostu, konvalidaciji i obnovi </p>
<p>VUKOVAR, 30. svibnja</p>
<p> - Nekoliko tisuća prognanih i Vukovaraca povratnika, mnogi branitelji i ostali članovi stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz cijele Hrvatske okupili su se u utorak u središtu Vukovara, razorenom u ratu, na prosvjednom skupu nazvanom »Krik s Ovčare«. Skup je organizirao Savez udruga hrvatskih obrambenih snaga (HOS) na čelu s predsjednikom satnikom Velimirom Kvesićem, smatrajući da su sve vrijednosti Domovinskog rata ozbiljno ugrožene novim zakonima o obnovi i o područjima od posebne državne skrbi. Tim se zakonima, kažu, izjednačavaju branitelji Hrvatske i srpski agresori pa se time Domovinski rat tretira kao građanski rat u Hrvatskoj, </p>
<p>»Hrvatsku državu bilo je nemoguće stvoriti samo diplomacijom i izborima, nego oružjem«, poručio je okupljenima Anto Đapić, predsjednik Hrvatske stranke prava i načelnik ratnog stožera HOS-a '91. i '92. godine. Oštro je osudio izjavu premijera Račana da prosvjedi poput ovoga Hrvatsku vode u izolaciju, naglasivši da hrvatska desnica ni danas neće dopustiti da se pobjeda pretvara u poraz. Srbima moramo poručiti: i bivša i sadašnja vlast mogu donijeti stotine zakona o oprostu, ali i mi ćemo jednom doći na vlast, a kad se to dogodi, jao njima«, izjavio je Đapić.</p>
<p> Predlagatelj ujedinjenja udruga iz Domovinskog rata Marinko Antunović podsjetio je da je 1650 vukovarskih branitelja u ratu imalo svog zapovjednika, pokojnog dr. Franju Tuđmana.</p>
<p> Na prosvjednom skupu donesena je Deklaracija o zaštiti vrijednosti Domovinskog rata kojom se od vlasti i medija traži da se prestane proglašavati ekstremizmom svaki izraz domoljublja. Ne prihvaća se izjednačavanje hrvatskih branitelja s borcima NOR-a, te inzistira na dosljednoj provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Zahtijeva se i opća amnestija za sve hrvatske branitelje, te ukidanje zakona o oprostu, konvalidaciji, obnovi i o područjima od posebne državne skrbi. Od hrvatske državne vlasti u odnosima prema Haaškom sudu očekuje se da se ponaša poput vlasti suverene države i da štiti nacionalne interese. </p>
<p>Uoči prosvjeda, čelnici HOS-a predvođeni Đapićem za sve hrvatske branitelje i civilne žrtve položili su vijence kod središnjeg križa na Groblju hrvatskih branitelja u Vukovaru. Također su položili vijence podno spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari, kod križa na ušću Vuke u Dunav i pokraj 12 čempresa zasađenih na ulazu u Borovo Selo u spomen na pogibiju dvanaest hrvatskih redarstvenika.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Počast u Vukovaru</p>
<p>VUKOVAR, 30. svibnja</p>
<p> - U prigodi Dana državnosti na Groblju hrvatskih branitelja u Vukovaru vijence su položila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te predstavnici mnogih stradalničkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. </p>
<p> Polaganjem vijenaca podno Središnjeg križa na vukovarskom Groblju hrvatskih branitelja i kod spomen-obilježja na Ovčari, počast žrtvama za slobodnu Hrvatsku odalo je i zajedničko izaslanstvo vukovarsko-srijemskog i osječko-baranjskog HDZ-a.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jelavić čestitao Mesiću </p>
<p>MOSTAR, 30. svibnja </p>
<p> - Hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić u čestitki predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u povodu Dana državnosti zaželio je »što brže savladavanje teškoća kako bi Hrvatska postala zemlja blagostanja i država o kojoj su sanjali oni koji su za nju život dali«. </p>
<p> Čestitao je Mesiću i na ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir te na vanjskopolitičkim uspjesima. </p>
<p> »Nadamo se da će napredak što ga ostvaruje Republika Hrvatska u suradnji sa svijetom, biti koristan hrvatskom narodu u BiH i cijeloj Bosni i Hercegovini te da će se odnosi dviju zemalja razvijati na uzajamnu dobrobit«, ističe Jelavić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Čestitka makedonskih dužnosnika </p>
<p>SKOPJE, 30. svibnja </p>
<p> - Makedonski predsjednik Boris Trajkovski, premijer Ljubčo Georgievski i ministar vanjskih poslova Aleksandar Dimitrov čestitali su Dan državnosti Republike Hrvatske predsjedniku Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i ministru vanjskih poslova Toninu Piculi.</p>
<p> U čestitkama je iskazano zadovoljstvo dobrom suradnjom dviju tradicionalno prijateljskih zemalja i upućene želje za uključivanje Hrvatske u euroatlantske strukture. Zajednica Hrvata u Makedoniji Dan državnosti obilježila je u ponedjeljak navečer otvorenjem izložbe mapa grafika i pjesama »Vječna domovina« hrvatskog slikara Ante Sardelića koji živi u Kanadi. U povodu Dana državnosti RH u svibnju je u Skopju, Bitoli, Ohridu, Štipu i Kićevu gostovao KUD »Dučec« iz Mraclina, a prikazana su i dva hrvatska filma »Kad mrtvi zapjevaju« i »Transatlantik«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Novac od prodaje predsjedničkog aviona za raščišćavanje ruševina u Vukovaru</p>
<p>Vlada je u povodu Dana državnosti održala sjednicu u Vukovaru / HEP te zavodi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje odgodit će naplatu dugova Borovu, VUPIK-u, Veleprometu i Vučedolu / Predstavljen projekt gradnje nove vukovarske luke / Ne želim kalkulirati o tome zašto se s obnovom Vukovara stalo, očito je da nekima u bivšoj vlasti obnova Vukovara nije odgovarala, rekao je premijer Račan / Na pitanje kako komentira kritike udruga iz Domovinskog rata da se izmjenama Zakona o obnovi izjednačavaju žrtva i agresor, Račan je odgovorio da se tu radi o podvalama </p>
<p>VUKOVAR, 30. svibnja</p>
<p> - U povodu Dana državnosti, članovi hrvatske Vlade održali su u ponedjeljak radnu sjednicu u Vukovaru, kako bi i na taj način potaknuli gospodarske aktivnosti te brži povratak i obnovu. Na sjednici je prihvaćen prijedlog zakona o obnovi i razvoju Vukovara i prijedlog zakona o poticanju ulaganja. Premijer Ivica Račan u uvodu je rekao da je Vlada odlučila praznike poput Dana državnosti obilježavati radno, i to svake godine u drugoj županiji. Vukovar je u tome prvi, jer je bio i ostao simbolom hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji, dodao je Račan. </p>
<p>Kao takav, Vukovar danas sve više dobiva na značenju kad se Hrvatskoj otvaraju europska vrata, kad surađujemo sa svijetom, pa se i na taj način Vukovaru vraća dio nacionalnog duga. »Danas u čitavoj državi ulažemo velike napore kako bismo raščistili ratne i gospodarske ruševine i upravo zato je danas Hrvatska u Vukovaru i Vukovar u Hrvatskoj«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Vlada je donijela zaključak o organiziranu raščišćavanju ruševina u Vukovaru još ove godine, a novac za to osigurat će se prodajom jednog predsjedničkog zrakoplova. Drugi se zaključak tiče gradnje industrijske zone u Vukovaru, čime se želi stimulirati gospodarski razvitak, projekti i dolazak stranog kapitala, a inicirat će se i međunarodni projekti za obnovu Vukovara. Račan je istaknuo da se prošlih godina nije koristila prigoda za angažiranje strane pomoći, jer je bilo onih kojima do obnove i života u Vukovaru nije bilo stalo. Što se tiče prijedloga zakona o obnovi Vukovara, njime se određuju poticajne mjere za ubrzanu obnovu i razvoj, te otklanjanje posljedica razaranja grada. Inače, izravne ratne štete u Vukovaru procjenjuju se na 2,5 milijarde maraka. </p>
<p>Nakon govora zamjenika premijera Gorana Granića o tome što konkretno zakon znači za područje Vukovara, članovi Vlade složili su se da u prijedlogu zakona treba precizirati da se poticajne mjere tiču i gospodarskih objekata, prometnica, infrastrukture. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović upozorila je na ograničene materijalne mogućnosti, a ministar je financija Mato Crkvenac predložio da se za strana ulaganja uvoz opreme obavlja bez carina. Prihvaćen je i prijedlog zakona o poticanju ulaganja, o čemu je govorio potpredsjednik Vlade Slavko Linić, a kojim se uređuje poticanje domaćih i stranih ulaganja. Poticajne mjere, porezne i carinske povlastice tiču se ulaganja u gospodarstvo. Ministar Crkvenac je rekao da je Hrvatska tim zakonom potpuno izjednačena sa zemljama u regiji oko stimuliranja ulaganja.</p>
<p>Vlada je dala suglasnost HEP-u i zavodima za zdravstveno i za mirovinsko osiguranje za odgodu roka naplate dospjelih potraživanja tvrtkama »Borovo«, VUPIK, »Velepromet« i »Vučedol«. Prihvaćen je i prijedlog raspodjele neraspoređena novca iz proračuna za 2000. godinu u iznosu 30 milijuna kuna za županije, gradove i općine s područja posebne državne skrbi, od čega će Vukovarsko-srijemska županija dobiti tri milijuna kuna. Izražavajući zadovoljstvo donesenim odlukama, premijer je rekao da je Vlada svjesna toga da mnogi slični problemi tište i druga hrvatska područja, ali da svi moraju biti svjesni da postoji samo jedan Vukovar. </p>
<p>Članovi Vlade nazočili su sjednici županijske skupštine, a potom i Gospodarskom forumu. Tom je prigodom predstavljen projekt gradnje nove Vukovarske luke, za čiju je realizaciju u sljedećih pet godina potrebno 300 milijuna dolara. Župan Rudolf Konig je upozorio da je na tom području nužan oštar zaokret u gospodarskom promišljanju. U gospodarstvu je, naime, prije radilo 70.000 ljudi, a taj je broj danas manji čak 70 posto. Nezaposlenih je danas 21.500. U ukupnoj strukturi zaposlenih u Hrvatskoj, Županija sudjeluje sa tri posto, a u nezaposlenosti sa šest posto. Stopa rasta nezaposlenosti u odnosu prema lani veća je za 21 posto. </p>
<p>Premijer Račan razgovarao je nakon sjednice Vlade s novinarima, koji su ga pitali zašto se tri godine nakon mirne reintegracije u Vukovaru nastavlja agonija gospodarstva. Račan je odgovorio da ne želi kalkulirati o tome zašto se s obnovom u gradu stalo, dodavši kako je očito da nekima u bivšoj vlasti obnova Vukovara nije odgovarala. Mi ne otkrivamo toplu vodu. Stimulirat ćemo domaća i strana ulaganja, za što ima zanimanja, rekao je premijer. Na pitanje Vjesnika kako komentira učestale kritike udruga proisteklih iz Domovinskog rata da se izmjenama Zakona o obnovi izjednačavaju žrtva i agresor, Račan je odgovorio da je tu riječ o podvalama i manipuliranjima. </p>
<p>»Svi su građani za ovu vlast jednaki. S indignacijom odbijam optužbe da izjednačavamo žrtvu i agresora. </p>
<p>Uostalom, za takvo što bi se i kazneno odgovaralo«, istaknuo je Račan. Upitan kad se mogu očekivati prvi efekti onoga što je upravo dogovoreno na Vladi, Račan je kazao da za to treba vremena, ali i da ubrzo slijedi provedba nekih odluka, poput one o prolongiranju otplate obveza nekih vukovarskih tvrtki. </p>
<p>Premijer je komentirao i prosvjed HOS-a u Vukovaru na Dan državnosti, rekavši da Hrvatskoj ne pomažu mitinzi koji Hrvatsku stalno nastoje vratiti u sukobe i povijesne rasprave. Građani Vukovara mogu prepoznati tko su im koji gosti, odnosno tko otvara budućnost, a tko ih vraća natrag, zaključio je Račan. </p>
<p>Račan položio vijenac na Groblju hrvatskih branitelja u Vukovaru </p>
<p>Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan u ponedjeljak je u Vukovaru, zajedno s ministrima te vukovarsko-srijemskim županom Rudolfom Königom i vukovarskim gradonačelnikom Vladimirom Štenglom, položio vijence i upalio svijeće žrtvama za slobodnu Hrvatsku. </p>
<p>Vijenci su položeni kod središnjega križa na vukovarskome Groblju hrvatskih branitelja, na spomen-obilježje podignuto na mjestu masovne grobnice Ovčara. Na kraju radnoga dana u Vukovaru, članovi Vlade obišli su veće vukovarske i vinkovačke tvrke, te posjetili Ilok.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Izaslanstvo MORH-a vratilo se iz Amerike</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja </p>
<p> - Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva obrane vratilo se u ponedjeljak iz službenog posjeta Sjedinjenim Državama gdje je vodilo razgovore u Pentagonu i Ujedinjenim narodima, te sudjelovalo na promociji prvog Hrvata koji je završio prestižnu američku vojnu akademiju West Point. U izaslanstvu na čelu sa zamjenikom ministra obrane Zlatkom Gareljićem koje je u posjetu Americi boravilo od 24. svibnja, bili su zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general bojnik Damir Krstičević te pomoćnik ministra obrane Ivan Kozlica. »Razgovarali smo na dosta visokoj razini u Pentagonu u pogledu novih mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju članstvom u Partnerstvu za mir«, rekao je Gareljić u izjavi novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci. Tema razgovora u UN-u, naglasio je, bila je mirovna operacija u Sijera Leoneu, a posebno rad »naših ljudi, njihova sigurnost i sigurnost mirovnih snaga«. Hrvatsko izaslanstvo sudjelovalo je i na svečanoj promociji Jasena Drnasina, prvog Hrvata koji je završio West Point. Prema riječima zamjenika ministra, Drnasin se vraća u Hrvatsku na zapovjedno mjesto u 4. gardijsku brigadu. »S obzirom da je završeni polaznik West Pointa, njemu su otvorena vrata« za uspješnu karijeru u Hrvatskoj, naglasio je Gareljić koji je uvjeren da Drnasina »čeka dobra karijera u Hrvatskoj vojsci, što znači dobitak za hrvatske vojne snage«. Dodao je da je s američkim dužnosnicima dogovoreno proširenje dosadašnje suradnje na školovanju hrvatskih časnika. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000531].
|
