NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000628].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 279700 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Otkrivanje genetskog koda čovjeka može produljiti ljudski vijek za 25 godina?!</p>
<p>Ono što su znanstvenici do sada postigli uspoređuje se s nerazumljivim tekstom napisanom na stranom jeziku, bez razmaka među riječima i interpunkcije među rečenicama. Iako je eksploatacija genetskog koda, prije svega u medicini, već započela, prevođenje tog teksta, potrajat će, u optimističnoj varijanti, još barem deset godina i stajat će milijarde dolara/ Otkrivanje ljudskog genoma olakšat će liječenje kroničnih bolesti/ Nastanak tumora, ali i drugih bolesti poput muliple skleroze, dijabetesa, shizofrenije, kardiovaskularnih bolesti moći će se ne samo liječiti nego i spriječiti. No upravo je širina mogućnosti koje se otvaraju napretkom znanosti, ponovno pokrenula neke etičke dvojbe </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Dovršenje jednog od najvećih, najskupljih i najambicioznijih projekata u povijesti znanosti - otkrivanje genetskog koda čovjeka - što je službeno objavljeno i obilježeno u ponedjeljak, zapravo je samo početak pravog posla. Nagovijestio je to i John Sulston, voditelj britanske skupine istraživača, koji je u ponedjeljak istaknuo da nije riječ o »kraju puta, nego početku novog puta«. </p>
<p>Naime, ono što su znanstvenici, jedni okupljeni u Human Genome Projekt u kojem je, uz važan udio američkih istraživača i novca, sudjelovalo pedesetak zemalja, i drugi, iz privatne tvrtke Celera Genomic, dosada postigli uspoređuje se s nerazumljivim tekstom napisanom na stranom jeziku, bez razmaka među riječima i interpunkcije među rečenicama. Iako je eksploatacija genetskog koda, prije svega u medicini, već započela, prevođenje tog teksta, potrajat će, u optimističnoj varijanti, još barem deset godina i stajat će milijarde dolara.</p>
<p>Iz tri milijarde oznaka koje čine ljudsku DNA, čiji mali isječak izgleda otprilike »TACGTTACGTACCGTTACTGC« moraju se filtrirati geni. Procjenjuje se da samo tri do pet posto tog niza sadrži vrijedni nasljedni materijal, a ostatak, prema onom što znanost danas zna, može biti i biološki otpad. Ono što slijedi nakon što se ljudski genom točno pročita jest lociranje točnog položaja gena na kromosomima i određivanje načina na koji utječu na razvoj bolesti. Tek kada točna funkcija gena - a znanstvenici će pokušati identificirati njih od 60.000 do 100.000 - bude poznata, rad na razvijanju lijekova, kojima će se tretirati bolesti i genski defekti, može započeti.</p>
<p>Za ovo su otkriće, nazvano »prekretnicom u 100.000 godina dugoj ljudskoj povijesti«, odgovorne dvije skupine znanstvenika: prva Human Genome Project, javno financirana udruga koju predvodi dr. Francis Collins i druga, privatna, Celera Genomics, koju predvodi dr. Craig Venter. Te su dvije grupe tek sada počele zajednički surađivati i najavile su da će, umjesto dosadašnje utrke, odsad uspoređivati svoje rezultate. </p>
<p>»Ovo je doista iznenađujuća novost, jer se u najoptimističnijim prognozama vjerovalo da će prva gruba mapa ljudskog genoma biti završena tek potkraj godine. To samo pokazuje kojom se brzinom razvija današnja tehnologija«, kaže dr. Rajko Kušec s Instituta »Ruđer Bošković«, znanstvenik koji jedini u Hrvatskoj radi s genetskim čipovima, novom tehnologijom koja se oslanja upravo na iščitavanje ljudskog genoma.</p>
<p>Kako kaže dr. Kušec, genska mapa koju su u ponedjeljak u isto vrijeme predstavili američki, britanski i japanski znanstvenici i političari (predsjednik Clinton je važnost ovoga otkrića ilustrirao malim Leom Blairom, kazavši da će nova tehnologija produljiti život najmlađeg sina britanskog premijera za četvrt stoljeća) samo je grub prikaz onoga što će u skoroj budućnosti postati osnovom liječenja i znanosti uopće. Točnije, znanstvenicima još nije poznat izgled svih gena, odnosno samo im je okvirno poznata arhitektura svih kromosoma. Dosad su znanstvenici potpuno iščitali samo dva kromosoma: 21. i 22., s time da je na sekvencioniranju 21. kromosoma surađivala i hrvatska ekipa znanstvenika, predvođena dr. Deanom Nižetićem iz Londona i prof. dr. Krešimirom Pavelićem iz zagrebačkog Instituta »Ruđer Bošković«.</p>
<p>Kako će izgledati medicina budućnosti iz ove perspektive? Već se dugo govori o »pametnim« lijekovima, odnosno posebno genetski oblikovanim lijekovima koji će u točno potrebnoj količini ulaziti upravo u bolesnu stanicu i ubijati bolesno tkivo. No do toga je još dalek put, jer znanstvenici nisu riješili osnovni problem, a to je kako dostaviti lijek u stanicu.</p>
<p>»Genetski su čipovi osnova znanosti za nov milenij. Oni nam sada omogućuju da otkrijemo koji su geni odgovorni za nastanak nekih kroničnih bolesti, a jednoga će dana omogućiti da doznamo postoji li kod nekog pojedinca sklonost nekom oboljenju«, pojašnjava dr. Kušec, koji zajedno s američkim znanstvenim institutima, istražuje koji su geni upleteni u nastanak leukemije.</p>
<p>Upravo će liječenje kroničnih bolesti najviše napredovati sekvencioniranjem ljudskog genoma: nastanak tumora, ali i drugih bolesti poput muliple skleroze, dijabetesa, shizofrenije, kardiovaskularnih bolesti moći će se ne samo liječiti nego i spriječiti. No upravo su široke mogućnosti koje se otvaraju napretkom znanosti, ponovno pokrenule neke etičke dvojbe. Primjerice, prvo je na radu pitanje privatnosti, odnosno zaštite informacija koje otkriva ljudski genom. Imaju li osiguravajuća društva pravo provjeravati genetsku podobnost osiguranika i smiju li poslodavci »kopati« po neispravnim genima svojih zaposlenih? Velik broj genetičara, među kojima i dr. James Watson, dobitnik Nobelove nagrade 1953. godine za otkriće dvostruke vitice DNK. </p>
<p>Također, tu je i pitanje genetske svemoćnosti. Jer manjkavi ili oštećeni geni ne znače nužno da će osoba oboljeti od kardiovaskularnih bolesti. To samo znači da postoje znatno veći izgledi da se to dogodi nego kod osoba koje imaju te gene posve zdrave.</p>
<p>Poseban je problem patentiranje. Većina znanstvene javnosti protivi se patentiranju genoma, s obrazloženjem da ti podaci moraju biti svima dostupni. Ono što bi se moglo i smjelo patentirati bili bi lijekovi, a ne i sama genska struktura. No to je poseban problem u SAD-u, gdje se može patentirati gen, a da se točno ne znaju sva njegova svojstva.</p>
<p>To su problemi o kojima se ovih dana raspravlja u svijetu. U njihovoj su sjeni još dva, barem jednako važna pitanja: imaju li znanstvenici pravo mijenjati genetski niz kako bi se stvorili »ljudi po mjeri«, i smije li se dirati u povijest 7000 ljudskih generacija (3,5 milijardi godina), koja je također sadržana u DNK. Stvaranje »ljudi po mjeri« najgori je scenarij koji može osmisliti moderna genetika. Jer s poznavanjem svih gena moći će se odlučiti tko smije, a tko ne imati djecu, tko je bolje a tko lošije predisponiran za neki posao, a roditelji će moći birati najbolje osobine za svoju djecu. Nevjerojatno? Hitlerova eugenetika, masovne sterilizacije duševnih bolesnika koje su provodile mnoge, pa i najdemokratskije vlade, pokazuju da to i nije baš tolika znanstvena fantastika.</p>
<p>Iva Ušćumlić i Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Informacije iz DNK jedva stanu u 200 telefonskih imenika</p>
<p>U ljudskom tijelu postoji 100 milijuna milijardi stanica. U svakoj od njih su tri milijarde slova, koja čine DNK kod. Kada bi se čitav DNK iz ljudskog organizma raširio, prošao bi put od Zemlje do Sunca više od 600 puta. Informacije, koje su sadržane u DNK, ispunile bi 61 metar visoku gomilu knjiga (mekih korica), ili 200 telefonskih imenika od 500 stranica. </p>
<p>Četiri slova DNK alfabeta (A, C, G i T) sadrže upute za stvaranje svih živih bića, s time da komplet od tri slova odgovara jednoj aminokiselini. Potrebno je 20 »ciglica« (aminokiselina) u različitim kombinacijama da bi se stvorili različiti proteini, poput keratina ili hemoglobina. Velika većina (97 posto) DNK u ljudskom genomu nema nikakve poznate funkcije.</p>
<p>Među ljudima, DNK se razlikuje 0,2 posto (jedno od 500 slova), a uzeto je u obzir da ljudske stanice imaju dvije kopije genoma. Ljudski je DNK, također, u 98 posto identičan onom čimpanze.</p>
<p>Procjenjuje se da ljudi i miševi imaju između 60.000 do 100.000 gena, crvi oko 19.000, plijesan oko 6.000 i mikrob odgovoran za tuberkulozu oko 4.000.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Proteini još kompliciraniji od DNK</p>
<p>Čak i prije negoli su završili dekodiranje ljudskog genoma, znanstvenici su započeli sljedeći i mnogo izazovniji korak u objašnjavanju molekularnih temelja života. Novom pokretu ime je proteomika i bavi se katalogiziranjem i pojašnjavanjem svakog proteina u ljudskom tijelu.</p>
<p>Iako su proteini izravan rezultat instrukcija naše DNK, oni su mnogo raznovrsniji i složeniji od same DNK. A moraju i biti, jer svaka kemijska reakcija važna za život ovisi o njima i njihovim uslugama.</p>
<p>Proteini su ljepilo koje drži tijelo, oni su hormoni koji se kreću našim krvotokom i navođeni projektili koji napadaju infekcije, oni su i enzimi koji grade i ruše našu energiju, i krugovi koji vode naše pokrete i misli.</p>
<p>Njihova uloga najviše ovisi o njihovu obliku, a upravo je to razlog zbog čega će SAD samo u sljedećoj godini potrošiti oko 20 milijuna dolara na istraživanje oblika proteina. U sljedećih 10 godina, koliko je predviđeno da istraživanje potraje, znanstvenici bi trebali otkriti oblik oko 10.000 proteina.</p>
<p>Inače, procjenjuje se da u ljudskom organizmu ima između 50.000 i dva milijuna različitih proteina. (I.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Polšek: Informacije o ljudskom genomu trebaju biti dostupne svima</p>
<p>»Smatram da je ovo tek najava dovršetka velikog projekta, a ne njegov stvaran kraj, kazao je za Vjesnik dr. Darko Polšek, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije. »Vjerujem da je čitav projekt dat u javnost kako bi se objavio početak suradnje privatnoga i državnog kapitala«, kazao je dr. Polšek. Prema njegovu mišljenju, najveći će problem biti patentiranje, odnosno pitanje smije li se ili ne dopustiti patentiranje jednog dijela ili pak čitave genske sekvence.</p>
<p>»Držim da se smije dopustiti jedino patentiranje lijekova, pri čemu bi genska sekvenca bila nevažna«, kazao je dr. Polšek i dodao kako on smatra da bi informacije o ljudskom genomu morale biti svima dostupne, a da genom svakog pojedinca ne bi trebao biti potpunom tajnom. </p>
<p>»Nekim bi institucijama, na primjer, osiguravajućim društvima, trebalo omogućiti provjeru genoma, kako se ne bi dogodilo da netko zarađuje na svojim manjkavim genima«, kazao je dr. Polšek i dodao kako se to primarno tiče SAD-a, gdje je moguće osigurati se na velike iznose.</p>
<p>Što se pak tiče zakonske regulative istraživanja u genetici u nas, dr. Polšek je kazao kako takva regulativa ne postoji, te da je slično s Europskom unijom, koja raznim propisima pokušava pomiriti različite interese.</p>
<p>»Mi ćemo se pridržavati propisa EU-a, no koliko je meni poznato, trenutačno ne postoje zajednički propisi«, pojasnio je dr. Darko Polšek i dodao kako on smatra da ne bi trebalo zabranjivati da ljudi sami testiraju svoje gene. (I.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kako spriječiti zloporabu genetskih podataka?</p>
<p>Nacrt ljudskoga genoma objavljen u ponedjeljak, nameće etička pitanja koja su daleko od rješenja i potiču vrlo duboka razmišljanja. Mogućnost napretka i pristup informacijama koji je obilježen strkom oko patenata, potiču rasprave o genetici. Američko društvo Myriad Genetics zatražilo je od Sveučilišta u Pennsylvaniji da obustavi širu primjenu ispitivanja za otkrivanje dvaju gena (BRCA1 i BRCA2) sklonosti prema raku dojke i jajnika, koje je patentiralo. </p>
<p>Da ne govorimo o klonovima, serijskim kopijama ljudi. Najveća bi noćna mora u genetici bila da se vlade posluže njome kako bi proglasile tko će imati pravo na djecu i tko se može roditi. Napokon, osim nacističke eugenike, mnoge zemlje poput Sjedinjenih Država prošle su kroz razdoblja kad se provodila sterilizacija duševnih bolesnika. Roditelji koji bi htjeli »djecu po mjeri«, mogli bi također odlučiti hoće li pobaciti fetus koji nema dobar genetski profil.</p>
<p> Mogućnost da osiguravatelji ili poslodavci iskoriste genetske informacije, potiče dodatne strahove. Hoće li biti moguće proglasiti »genetsku nesposobnost« za određeni posao? Mnogi genetičari misle da ti podaci (sklonost bolesti...) moraju biti tajna. Među njima je James Watson koji je zajedno s Francisom Crickom dobio Nobelovu nagradu jer je 1953. otkrio strukturu dvostruke uzvojnice DNK, duge molekule koja nosi genetsku šifru pojedinca.</p>
<p> No, primjećuje dr. Daniel Cohen u Gensetu (Francuska), »spol je već čimbenik diskriminacije. Ona postoji pri zapošljavanju žena zbog trudnoće, a muškarci plaćaju skuplje životno osiguranje zbog kraćeg životnog vijeka«. Prema njegovu mišljenju, morao bi se postići međunarodni konsenzus tako što bi se utemeljila »organizacija UN-a za etiku, a onda i pravo etičkog upletanja radi kažnjavanja država što ne poštuju načela koja bi svi prihvatili«.</p>
<p> Druge, poput dr. Francisa Collinsa, direktora američkoga Državnog instituta za istraživanje ljudskog genoma (NHGRI) i koordinatora međunarodnog javnog programa Human Genome Project, zabrinjava činjenica što javnost nije procijenila etičke i zakonske dobitke od genetskih istraživanja i primjene genetskih informacija.</p>
<p> Francuski zastupnik Jean-Francois Mattei podnio je pak u Vijeću Europe zahtjev za uvođenjem »bioetičke oznake« čim je objavljeno da su znanstvenici gotovo odgonetnuli ljudski genom. </p>
<p> U izvješću o kojem će u četvrtak u Strasbourgu glasovati Parlamentarna skupština 41 članice, Mattei, zastupnik UDF-a (liberalne desnice) za Bouche-du-Rhone, predložio je podrobnu analizu problema povezanih s pokušajima patentiranja živih bića. Zalaže se za uvođenje bioetičke oznake kojom bi se jasno označili svi biološki proizvodi koji su u skladu s temeljnim pravima pojedinca i ljudskim dostojanstvom.</p>
<p> Europska organizacija za bioetičke oznake (OELBE), inspirirana prijedlogom Europske unije da se osnuje organizacija koja bi određivala ekološke oznake (eco label), mogla bi preuzeti provedbu projekta u 41 zemlji članici Vijeća Europe. </p>
<p> U izvješću se naglašava koliko je važno povezivanje javnosti, znanstvenika i medija u pripremi političkih odluka. Izvješće Ministarskom vijeću preporučuje »načelo opreza« u pogledu biotehnologije i njezine primjene, posebno kad je riječ o čovjeku i prirodi. Prije dva mjeseca Mattei je otvorio stranicu na Internetu na kojoj skuplja potpise protiv pokušaja patentiranja ljudskoga genoma: http://www.respublica.fr/sos.humangenome/index1.htm. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tko je Dobranović, apolitičan Mesićev referent?</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - »Specijalni doušnik i dobavljač informacija iz najviših krugova bivše vlasti«, Mesićeva »krtica u HDZ-ovoj vlasti«, nazivi su to koji su preplavili hrvatske novine opisujući nedavno izabranog predstojnika Ureda Predsjednika Željka Dobranovića. Prilično neuobičajeno, ali prepoznatljivim stilom i načinom, predsjednik Stipe Mesić u redovitoj je emisiji »Na kavi s Predsjednikom« u popodnevnom terminu ponedjeljkom na Hrvatskom radiju, javnosti obznanio kako mu je upravo Dobranović - godinama odavao državne tajne i kako je bio njegov doušnik u vrhu HDZ-ove vlasti! Tako je, eto, objasnio i izuzetnu bliskost sa svojim predstojnikom, a koju su uočili svi zaposleni u Uredu, ali i radoznali novinari. </p>
<p>Predsjednik će tako u emisiji reći da je Dobranović godinama radio u državnim komisijama za granice, kao i da je zastupao Hrvatsku u pregovorima sa NATO paktom, a zatim »poslije svakoga takvog sastanka referirao o čemu je riječ«, dometnuo je Mesić i time izazvao nemalo čuđenje. »Uvijek je bio sa mnom u vezi«, dodao je i to.</p>
<p>To je priznanje, vjerojatno neuobičajeno za predsjednički protokol, ali i uvriježeno diplomatsko izražavanje na koje je Mesić ionako imun, odmah otvorilo prostora medijskim spekulacijama o tome kako je Dobranović doista bio Mesićev »špijun» za čitavo vrijeme HDZ-ove vladavine. Tako će novinari, koji inače prate rad Ureda Predsjednika, prosvjedovati zbog vidno pooštrenih mjera sigurnosti u Uredu, koje koincidiraju upravo s dolaskom Dobranovića na mjesto koje je nekada obnašao Hrvoje Šarinić. Jasno je da su Dobranovićeve mjere zaštite Predsjednika, kojem se navodno jedino on obraća s »ti«, odmah izazvale nezadovoljstvo i otpor »sedme sile«, a samozatajni šef Ureda navukao na sebe antipatiju ne samo njih nego i Mesićevih savjetnika. </p>
<p>»Dobranović je radio u MORH-u, u kojem je bio zadužen za odnose Hrvatske s OESS-om. Vrlo dobro je to radio, sposoban je, govori nekoliko jezika, i izvrsno se snalazi u svim situacijama«, kaže osoba koja je s Dobranovićem godinama surađivala u vezi s tim pitanjima, a koja želi ostati anonimna. Opisujući dalje predstojnika Mesićeva Ureda, Vjesnikov izvor kaže da je Dobranović »izuzetno lukav i elokventan čovjek koji je znao izvrsno razgovarati i pregovarati sa strancima«, da je »jako samozatajan, zna držati konce u rukama«. No o tome je li Dobranović zaista bio Mesićev »čovjek za vezu«, naš izvor nije mogao ništa više reći osim sljedećeg: »Ako je i bio na vezi s Mesićem, onda je to doista dobro skrivao!«. A u onome što je radio, Dobranović je »pokazivao maksimalnu širinu«, zaključuje izvor.</p>
<p>Mnogo otvoreniji u opisivanju Željka Dobranovića bio je njegov prethodnik na tom mjestu u vrijeme HDZ-a, nekadašnji predstojnik Ureda Hrvoje Šarinić. On se prisjeća da je Dobranovića vidio pet-šest puta, te da ga je »doživio kao apolitičnog čovjeka, stručnjaka i tehničara«. </p>
<p> »Sjećam se da je sa sobom uvijek nosio 20-ak zemljopisnih karata, a svaka je bila drukčije boje«, kaže Šarinić, ističući kako Dobranović nikada nije kreirao politiku, nego joj je davao potporu i »logistiku«. Radio je različite procjene i analize, a bio je nazočan i nekolicini sjednica VONS-a, na kojima je uvijek »sjedio u drugom redu i govorio o tehničkim stvarima nekog problema«, veli Šarinić. On se prisjeća i da je Dobranović nekoliko puta bio i na razgovorima kod predsjednika Tuđmana, a »bio je cijenjen kao logističar i organizator«.</p>
<p>No hoće li se takav polutajanstven čovjek, koji očito čitav život djeluje iz sjene i ne gura se pod reflektore, moći izdržati pritisak mjesta predstojnika predsjednikova Ureda? Hoće li se snaći u sveopćoj gužvi koja tamo vlada, ili će u tihu izolaciju sa sobom odvući i samog »narodnog» predsjednika Mesića? »S obzirom na to da je Mesić rekao da na tom mjestu ne želi političku osobu, Dobranović bi mogao biti dobar izbor. On će biti visok državni dužnosnik, apolitična figura. Sigurno će dobro organizirati rad Ureda«, procjenjuje Šarinić. Ipak, on nije siguran hoće li Dobranović na svojoj novoj funkciji i ubuduće moći biti apolitičan. Dapače, Šarinić je uvjeren kako jednostavno neće biti moguće othrvati se- politici na tom mjestu.</p>
<p>Je li Dobranović uopće član neke stranke, je li možda bio član HDZ-a? »Ne mogu vam to decidirano reći, jer ne znam. Reći ću ovako: više jest, nego što nije, ali točan podatak ne znam«, objašnjava Šarinić. U odjelu za članstvo u HDZ-u, gdje smo pokušali provjeriti ovaj podatak, pak kažu kako nisu ovlašteni davati takve podatke.</p>
<p>Maglovita slika o tajanstvenom predstojniku Mesićeva Ureda sada ipak dobiva jasnije obrise, no ostaje pitanje: nije li ga Mesić mogao predstaviti javnosti na primjereniji način nego kao svojega bivšeg doušnika, koji mu je godinama »šaputao« povjerljive podatke iz vrha bivše vlasti?</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>U svakom slučaju, moj je život vezan uz kazalište, a živim vrlo dinamično </p>
<p>Gordana Vnuk, umjetnička ravnateljica Eurokaza i intendantica Kampnagel kazališta u Hamburgu</p>
<p>Pijete li kavu?</p>
<p>- Kavu pijem samo ujutro i to specijalnu mješavinu Franckove cikorije, prave kave i sladne kavovine. Takvu mi je kavu s dodatkom puno mlijeka spravljala još moja baka. Ako mi tijekom dana treba nešto za razbuđivanje onda popijem čaj.</p>
<p>Imate li nekih poroka? </p>
<p>- Ne. Ponekad popušim koji cigarilos i to uglavnom nakon dobrog jela.</p>
<p>Često vas se može vidjeti na biciklu, je li to zbog zdravoga života ili...</p>
<p>- Ne, nisam neki »frik« zdravoga života iako nastojim zdravo živjeti. Primjerice, nikad nisam naučila voziti automobil i ponosim se time.</p>
<p>- Jednostavno nisam imala potrebu za tim. Kad god sam trebala, uvijek sam koristila javni prijevoz i usput čitala novine. Bicikl mi je omiljeno prijevozno sredstvo. Doduše, zimi je malo nezgodno, ali snalazim se...</p>
<p>Kako ste kao umjetnička ravnateljica zadovoljni ovogodišnjim Eurokazom? </p>
<p>- Za sada je super. Dvorane su pune a neke su predstave vrlo dobre, dok su druge podijelile publiku i kritiku, što ne znači da su lošije. Eurokaz, ustvari, želi postići suprotstavljanje različitih mišljenja. Zanima nas kontroverza odnosno provokacija i publike i kritike, što se na ovogodišnjem festivalu i dogodilo.</p>
<p>U kojem smislu?</p>
<p>- Naša napredna kritičarska pera ustvrdila su da su neke predstave s ovogodišnjeg Eurokaza - grozne. A publika, koja je upravo tim predstavama oduševljeno pljeskala, za njih je naprosto - glupa, jer joj se, prema njihovu mišljenju, sviđa nešto što nema duboku teorijsku utemeljenost i služi zabavi.</p>
<p>Je li Eurokaz festival alternativnoga kazališta ili njeguje sasvim drugi smisao?</p>
<p>- Eurokaz nije festival alternativnoga kazališta što nam mnogi žele prišiti. To je festival inovativnog, »živog« kazališta, bez obzira događa li se u institucijama ili u nezavisnim grupama. Cilj nam je identificirati nove kazališne pokrete i pravce i u obilju svjetske kazališne ponude pronaći ono što je važno.</p>
<p>A to je? </p>
<p>- To je novo kazalište koje mijenja običaje i percepciju već uvriježenog, te vuče povijest teatra prema naprijed. To su pravci koji su svoj bum doživjeli 80-ih godina, a otvorili su kazalište novim vizualnim umjetnostima kao što su ples i pokret, te drugi mediji visoke tehnologije, poput videa i filma. Kad je o dramskom tekstu riječ, onda su to postupci nove dramaturgije koja, po principu kolažiranja, spaja različite tekstove.</p>
<p>Kad ste se vi »zarazili« kazališnom umjetnošću?</p>
<p>- Još u gimnazijskim danima. Bila sam članica kazališne grupe XVI gimnazije, koja je izvodila predstave na engleskom. Na prvoj godini studija engleskoga jezika i komparativne književnosti pridružila sam se poznatoj dramskoj grupi Branka Brezovca »Coccolemocco«. U svakom slučaju, moj je život vezan uz kazalište.</p>
<p>Imate iskustva i u pedagoškome radu.</p>
<p>- Da, htjela sam udovoljiti svojoj mami koja je i sama bila profesorica. Ona je, naime, željela da se i ja razvijam u tom smjeru. Jedno sam vrijeme u Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost predavala daktilografiju. Taj predmet nije zahtijevao velike pripreme tako da sam imala dosta slobodnoga vremena baviti se stvarima koje volim. Veselila sam se poslu predavača i, da se ne bavim kazalištem, vjerojatno bih predavala engleski jezik.</p>
<p>Sudeći prema energiji koju ulažete u posao, ne nedostaje vam kreativnosti i avanturizma. </p>
<p>- Živim vrlo dinamično. Proputovala sam gotovo cijeli svijet, od Japana, Afrike, Brazila do Europe. Upoznala sam mnoge zanimljive ljude. S putovanja nosim samo pozitivna iskustva. Na sreću, nitko me nije opljačkao ni »zatukao«.</p>
<p>Koja vas se zemlja najviše dojmila? </p>
<p>- Indija. Proputovala sam je od Madrasa do Calcutte i bila zapanjena brojnošću ljudi ali i siromaštvom. No, to je ublažavala pozitivna energija koja vam ne da predaha. Život je kod njih tako duhovno intenzivan da se iz europske perspektive uopće ne može ni zamisliti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za HDZ-ove vijećnike neprihvatljiv Bandićev Program rada Gradskoga poglavarstva</p>
<p>Bandić HDZ-ovcima na sjednici Gradske skupštine: Očekivao sam stručnu, a ne političku raspravu. Inventura stanja u gradu bit će gotova za tri mjeseca. Tada ćemo vidjeti jesu li neke rečenice iz programa uistinu pregrube. Ako jesu, odmah ću vam se ispričati/ Vijećnici podržali Bandićev Program rada Gradskoga poglavarstva</p>
<p>Program rada Gradskoga poglavarstva koji je u utorak na drugoj sjednici Gradske skupštine podnio gradonačelnik Milan Bandić, oštro su napali predstavnici HDZ-a, na čelu s Verom Stanić, Davorinom Tepešom i Tomislavom Jelićem. Riječ je o materijalu na osam stranica, u kojemu se uglavnom navode osnovne crte situacije u kojoj se danas nalazi Zagreb, s grubim naznakama budućeg smjera djelovanja. </p>
<p> Takav program, rekli su predstavnici HDZ-a, za njih je neprihvatljiv, jer je »daleko ispod očekivane razine«, a potpuno su odbacili tvrdnju kako je »u proteklom desetogodišnjem razdoblju sustavno uništavana zagrebačka industrija, što je urodilo nezapamćenom katastrofom«. Rasprava o Programu ubrzo se pretvorila u obično političko prepucavanje, jer su hadezeovcima odmah uzvratili Zdravko Tomac (SDP) i Ladislav Krapac (HSLS). Za riječ se nakon njih javio gradonačelnik Bandić, upozorivši da je očekivao stručnu, a ne političku raspravu, uz dodatak da će inventura stanja u gradu biti dovršena za tri mjeseca. »Tada ćemo vidjeti jesu li neke rečenice programa uistinu pregrube. Ako jesu, odmah ću vam se ispričati«, poručio je Bandić HDZ-ovcima. Na kraju rasprave vijećnici su većinom glasova prihvatili Bandićev Program rada Gradskoga poglavarstva.</p>
<p>Gradski su vijećnici u utorak prihvatili i odluku o plaćama i drugim pravima lokalnih dužnosnika koje imenuje Gradska skupština. Riječ je o predsjedniku i potpredsjednicima Gradske skupštine, članovima Gradskog poglavarstva i tajniku Gradske skupštine. Prema obrazloženju prijedloga odluke, koje je iznio predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Filip Borac, plaća predsjednika Gradske skupštine bila je dosad izjednačena s plaćom gradonačelnika, a plaća potpredsjednika Skupštine s onom zamjenika gradonačelnika. Izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika smanjene su plaće državnih dužnosnika, pa je potrebno smanjiti i plaće lokalnih dužnosnika, odnosno treba ih uskladiti s primanjima državnih dužnosnika koje bira Gradska skupština. </p>
<p>Vijećnici su u utorak raspravljali i o osiguranju sredstava za rad političkih stranaka čiji su kandidati na izborima izabrani za gradske zastupnike. Stranke će između sebe raspodijeliti 1,26 milijuna kuna, koliko je za tu svrhu osigurano u proračunu. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Predsjednici skupštinskih odbora</p>
<p>Nakon prisege članova Gradskog poglavarstva, gradski su zastupnici raspravljali o izboru predsjednika i članova skupštinskih odbora. </p>
<p>Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova predsjedat će Zlatko Klarić (ASH), a Odboru za gospodarski razvoj Goran Hill (HSLS). Predsjednikom Odbora za financije postao je Stipe Tojčić (HNS), a na čelu Odbora za komunalno gospodarstvo bit će Vladimir Velnić (SDP). Odbor za prostorno uređenje »pripao« je Marku Bonifačiću (LS), a za predsjednika Odbora za zaštitu okoliša imenovan je Želimir Rosandić (HNS).</p>
<p> Franjo Sedinić (HSS) imenovan je predsjednikom Odbora za poljodjelstvo, a na čelu Odbora za zdravstvo bit će Ladislav Krapac. Predsjednikom Odbora za obrazovanje i šport postao je Ljubomir Antić (DC), a Vera Stanić (HDZ) predsjedat će Odboru za kulturu. Igor Dragovan (SDP) bit će predsjednik Odbora za mladež, a Zdravko Tomac (SDP) bit će na čelu Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju.</p>
<p> Predsjednik još jednog novog odbora, onoga za mjesnu samoupravu, bit će Krešimir Franjić (HNS), a Odborom za predstavke i pritužbe rukovodit će Tomislav Jelić (HDZ).</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novi pročelnici gradskih ureda</p>
<p>Zagrebačka Gradska skupština potvrdila je nove pročelnike ureda u gradskom Poglavarstvu. Sukladno prijedlogu gradonačelnika Milana Bandića, pročelnica Gradskog ureda za opću upravu postala je Vlasta Pavić (SDP), a Slavko Kojić (SDP) imenovan je pročelnikom Gradskog ureda za financije. Ured za obrazovanje i šport ubuduće će voditi Ferdo Bušić (HSLS), a Gradski ured za kulturu pripao je Dragutinu Palašeku (ASH). Zvonimir Šostar (SDP) vodit će Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, a pročelnik Ureda za gospodarstvo bit će Ladislav Prežigalo (SDP).</p>
<p> Stjepan Škrapec (HSS) vodit će Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, a Mario Livaja (LS) postao je pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. Gradski ured za imovinsko-pravne poslove pripao je Hrvoju Junaševiću (HSLS), a Željko Kralj (HSLS) imenovan je pročelnikom Ureda za upravljanje imovinom Grada. Slobodan Jeličić (SDP) vodit će Gradski ured za izgradnju, a Zlatko Peršić (HSLS) Gradski zavod za planiranje razvoja.</p>
<p>Time je Zagreb dobio novo Gradsko poglavarstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Centar za prevenciju ovisnosti na Jarunu - mjesto za pravu pomoć </p>
<p>O problema vezanim uz ovisnosti, te aktualnim pitanjima dekriminalizacije i legalizacije lakih droga, govorilo se u utorak uz jarunsko jezero, na tribinu koju je u povodu Međunarodnoga dana borbe protiv ovisnosti organizirao Centar za prevenciju ovisnosti grada Zagreba. Na tribini su sudjelovali stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u bavljenju tom problematikom, te osobe iz kulturnog, sportskog i političkog života.</p>
<p>Ravnatelj Psihijatrijske bolnice »Vrapče« doc. dr. Vlado Jukić istaknuo je kako je važno da ljudi shvate razliku između pojmova legalizacije i dekriminalizacije. Naglasio je kako je on sâm protiv legalizacije, jer podjela na »lake« ili »teške« droge može zavarati i navesti na mišljenje da su »lake« bezopasne, a upravo to može biti »okidač«, odnosno put prema daljnjem konzumiranju. Dekriminalizacija posjedovanja male količine, pak, na neki je način već sada prisutna u praksi. Ako se, na primjer, malodobna osoba zatekne s manjom količinom »lake droge«, ona se ne kriminalizira, protiv nje se ne vodi kazneni postupak, već se upućuje u centar za prevenciju ovisnosti. Kažnjavanje zbog posjedovanja male količine droge može za pojedinca biti vrlo opasno, jer otvaranje dosjea već u mladosti, može nekome trajno obilježiti život, istaknuo je dr. Jukić.</p>
<p>Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a »Rebro«, prof. dr. Ljubomir Hotujec, upozorio je kako konzumacija »lakih« droga nije tako bezazlena, kako se često misli. Naime, na temelju istraživanja inozemnih stručnjaka ustanovljeno je kako postoji određena povezanost pojave shizofrenije i uzimanja marihuane, čak i kod osoba koje su marihuanu konzumirale »samo« oko osam puta. Istaknuo je da je vrlo loše da osobe koje o nečemu premalo znaju, o tome donose bilo kakve odluke, misleći pri tom na saborske zastupnike i rasprave o legalizaciji i dekriminalizaciji lakih droga.</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je, da je Grad 1996. godine osnovao odjel za bolničko liječenje ovisnosti pri Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Tamo se nalazi 27 kreveta, a u sklopu bolnice otvoren je i Centar za prevenciju ovisnosti, kako bi se bolje i obuhvatnije provodila Nacionalna strategija za prevenciju ovisnosti. Grad Zagreb osigurao je za te potrebe milijun i pol kuna, a proračunom i njegovim rebalansom namaknut će se još sredstava, rekao je Bandić.</p>
<p> Centru za prevenciju ovisnosti u Parku prijateljstva na Jarunu tijekom godine javi se oko 1500 mladih ljudi. Centar je osnovan kako bi pomoć mogli potražiti i dobiti mladi ili njihovi roditelji, i bez uputnice, osobno ili telefonom pa čak i anonimno. No, kako je istaknuo prof. Jadranko Galić, psiholog Centra, djeca obično ne dolaze sama, netko ih mora »povući«. Dvije glavne snage koje potiču mlade osobe da se uključe u liječenje, jesu roditelji ili služba za socijalni rad. U Centru su na raspolaganju psihijatar, psiholog, pravnik, socijalni radnik i defektolog, a tijekom školske godine organiziraju se po školama predavanja i radionice koje su imale vrlo dobre rezultate. No, u svakom slučaju, trebalo bi provesti i sustavnu edukaciju roditelja i nastavnika, rekao je prof. Galić. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Noina arka u Oborovu za tri tjedna - za novi azil oko pola milijuna kuna</p>
<p>Noina arka, jedino zagrebačko utočište za napuštene pse, u nove prostorije u Oborovu, udaljenom 35 kilometara od Zagreba, preselit će za tri tjedna, rekao nam je Franjo Gojević Crnjić, savjetnik gradonačelnika Milana Bandića.</p>
<p> Dotad će gradske službe sklopiti ugovor s vlasnikom, urediti teren, postaviti ogradu i obnoviti postojeći gospodarski objekt i stambenu zgradu, kako bi zaštitari mogli tamo smjestiti i do 200 životinja. Preseljenje Noine arke iz Bukovačke 220 i uređenje prvog zagrebačkoga azila za napuštene pse koštat će oko pola milijuna kuna.</p>
<p>Međutim, približavanjem preseljenja sve je više nezadovoljnih glasova iz drugih zagrebačkih društava za zaštitu životinja, a javljaju se i neki, kako kažu »zaslužni« zaštitari i već se bore za »pravo korištenja«. Zato Franjo Gojević Crnjić ističe da će azil biti gradsko vlasništvo i svima na usluzi, pa se neće dogoditi da njime »zavlada« samo jedno zaštitarsko društvo. Ostavljena je samo mogućnost da Grad na neko vrijeme dio zemljišta u Oborovu iznajmi njemačkoj centrali društva za zaštitu životinja u sklopu kojega djeluje i zagrebačka Noina arka. Nijemci su još početkom godine ponudili da će za 300.000 maraka sagraditi azil, ako Zagreb osigura zemljište s infrastrukturom. </p>
<p>- Ako se dogovorimo, rekao je Gojević, udomljavanje napuštenih životinja u Zagrebu i okolici bilo bi riješeno i za duže vrijeme. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Društvo za zaštitu potrošača: Bez podrške državnoga vrha potrošači i dalje nezaštićeni </p>
<p>Ilija Rkman, predsjednik Društva: Vlada i Sabor trebaju zakonski zaštititi potrošače što znači i borbu protiv monopolističkog ponašanja i protiv korupcije/ Tek tada će proizvođači i davatelji usluga shvatiti da im se ne isplati bahato ponašanje prema potrošačima, zakidanje i brza zarada visokim maržama </p>
<p>»Dođete li u jedinu trgovinu na malo u selu Lekneno pokraj Velike Gorice, može vam se dogoditi da ne možete kupiti kruh i mlijeko odnosno osnovne živežne namirnice, ako uz njih ne kupite i neki drugi proizvod. Uz to, u toj trgovini s neljubaznim trgovcima, može vam se dogoditi i to, da kupite, ukoliko ne provjerite, prehrambene proizvode, posebice dječju hranu, kojima je odavno istekao rok upotrebe«.</p>
<p> Tako glasi samo jedna u nizu pritužbi građana koju je tek osnovano Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske (s privremenim sjedištem u Parku Stara Trešnjevka 2), primilo ovih dana. Pritužbe u velikom broju stižu i na rad Hrvatskih telekomunikacija koje u zadnje vrijeme izdaju visoke telefonske račune koji se, kako su se Društvu potužili rezignirani građani - ne mogu provjeriti. Oni koji su imali tu »sreću« da su im telefonski računi bili izuzetno visoki, tražili su u HT-u ispis svojih poziva. U većini slučajeva nisu ga mogli dobiti, pa im nije preostalo ništa drugo nego platiti naznačenu svotu i uz to zaračunate kamate, ako su kasnili s uplatom.</p>
<p>- Ne čudi nas monopolistički odnos nekih proizvođača i davatelja usluga, rekao nam je Ilija Rkman, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske, jer za neke od njih, poput HEP-a, INE ili HT-a, ne postoje alternative. Zato je naš cilj, koliko je moguće, spriječiti takvo ponašanje praćenjem i reguliranjem monopola te uspostavljanjem fair-odnosa proizvođača i davatelja usluga prema potrošačima. Vladi i Saboru namjeravamo uputiti prijedloge o donošenju Zakona o zaštiti potrošača kakav postoji u razvijenom zapadnom svijetu rekao je Rkman, no dodaje, da bi taj Zakon bio samo jedan oblik zaštite prava potrošača. Odgovorne u sadašnjoj vlasti potaknut će se i na donošenje Zakona protiv monopolističkog ponašanja kao i donošenje Nacionalnoga programa borbe protiv korupcije, naglasio je Rkman.</p>
<p>Uspostavom takvoga programa, smatraju u Društvu, te uz pomoć Vlade i njezinih stručnih službi, Državnog inspektorata i Društva za zaštitu potrošača kao glasa javnosti, takve će se pojave svesti na najmanju moguću mjeru. Tek nakon praktične realizacije ovoga programa i zakonski reguliranih odnosa prema potrošačima, može se očekivati da će davatelji usluga zaključiti kako im se ne isplati bahato ponašati prema potrošačima, zakidati ih i brzo zarađivati visokim maržama. </p>
<p>Po uzoru na zapadne zemlje, članovi Društva izdavat će i mjesečnik »Potrošač« u kojemu namjeravaju educirati potrošače. U njemu će u nas još uvijek zakonom nezaštićeni potrošači pronaći informacije o povoljnim cijenama i kvaliteti proizvoda u zagrebačkim trgovinama. Isticat će se i primjeri dobroga odnosno lošeg odnosa trgovaca prema kupcima, te primjeri lošeg i opasnog skladištenja i čuvanja lako pokvarljive robe. Aktivisti Društva, kojih već sad ne manjka, provodit će istraživanje tržišta, kako bi potrošačima pružili što veći izvor kvalitetnih i pravodobnih informacija. Za svoje su aktivnosti djelatnici Društva dobili potporu Udruge radničkih sindikata i Hrvatske udruge sindikata. Preliminarnu podršku za nesmetani rad dobili su i od Gospodarske komore, a nadaju se dobroj suradnji i s Državnim inspektoratom. </p>
<p>Prema riječima Ilije Rkmana, kako bi s aktivnostima što ih provode članovi društva upoznali što veći broj ljudi, u televizijsku programsku shemu pokušat će se uklopiti namjensku emisiju o potrošačima i njihovim iskustvima i problemima. Iako postoji tek nešto više od dva mjeseca, Društvo već planira osnivanje podružnica u Rijeci, Kutini, Požegi...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tržnice: Sanitarna inspekcija zabranila prodaju jaja koja se ne čuvaju u rashladnim uređajima </p>
<p>Prošloga tjedna, kada su dnevne temperature prelazile i 35 stupnjeva Celzijevih, brojni su Zagrepčani ostali zatečeni na tržnicama, jer nisu »na radnom mjestu« našli »svoju kumicu« od koje obično kupuju jaja.</p>
<p>Riječ je, naime, o novoj odredbi Sanitarne inspekcije Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, koja je upravama tržnica upućena još 12. lipnja. Tom je odredbom, naime, zabranjena prodaja jaja s klupe, odnosno kako stoji u zakonskim i podzakonskim propisima - jaja se moraju čuvati na temperaturi do 15 Celzijevih stupnjeva.</p>
<p>Kako je objasnila glavna sanitarna inspektorica inž. Katica Majić, s obzirom na to da je vrijeme visokih temperatura, koje mogu uzrokovati kvarenje jaja, što nosi sa sobom i određeni epidemiološki rizik, sanitarna je inspekcija sukladno pozitivnim propisima donijela rješenja o zabrani prodaje jaja »dok se ne osiguraju potrebni uvjeti«.</p>
<p>Rješenja su dostavljena tvrtkama koje upravljaju tržnicama - Tržnicama i veletržnici Zagreb d.o.o. i Plodinama Zagreb d.o.o., te pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju promet na tržnicama.</p>
<p>Tijekom nadzora provodi se i kontrola, a protiv pravnih i fizičkih osoba koje se ne budu pridržavale odredbi toga rješenja, poduzimat će se zakonom propisane mjere, rekla je inž. Majić.</p>
<p>Ravnatelj Tržnica i veletržnice Zagreb d.o.o. Tomica Tomljenović ne slaže se s novom odredbom o prodaji jaja. Rekao je kako se Uprava namjerava uskoro očitovati o njoj. Pri tom će se oslanjati na preporuke stručnjaka koji u tom poslu imaju i po 35 godina iskustva. Konzultirat će se s profesorima Agronomskog i Veterinarskog fakulteta, a obratit će se i gradonačelniku. Istaknuo je kako bi odluke poput ove, ukoliko se donose, trebale vrijediti za cijelu Hrvatsku te obuhvatiti sve tržnice.</p>
<p>Dodao je kako bi ta odluka mogla utjecati i na prihod tržnica i trgovaca, te je istaknuo kako smatra da se određene mjere trebaju provoditi, ali ne na tako drastičan način.</p>
<p>- Pri donošenju rješenja u obzir se treba uzeti i interes kupaca, pogotovo onih slabije kupovne moći, kojima se više isplati kupovati jaja na tržnici, nego u dućanu. No, sve ćemo argumente staviti na papir i pokušati se o svemu dogovoriti, zaključio je Tomljenović. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Svečano podijeljene diplome maturantima Klasične gimnazije </p>
<p>Ovogodišnja generacija maturanata Klasične gimnazije primila je svoje maturalne svjedodžbe na svečanosti priređenoj u utorak u Starogradskoj vijećnici. </p>
<p>Klasična gimnazija dobitnik je nagrade Grada Zagreba za dugogodišnji uspješan rad, za izniman doprinos razvoju srednjega školstva, osobitu humanističkih znanosti, za promidžbu hrvatske kulture u svijetu, za 390 godina uspješnog djelovanja te za iznimne rezultate ostvarene na državnim i međunarodnim susretima i natjecanjima. Klasičnu gimnaziju osnovali su isusovci, a ove je godine proslavila 393 obljetnicu kontinuiranog djelovanja. Rad je započela na Gornjem gradu, u zgradi na Katarininom trgu, a danas je smještena u Križanićevoj ulici.</p>
<p> Ove godine iz Klasične gimnazije izlazi čak pet paralelnih razreda maturanata, s oko 150 učenika. (m)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Erupcija vulkana prijeti japanskom otoku Miyakejima</p>
<p>TOKIO, 27. lipnja</p>
<p> - Stanovnici japanskoga otoka Miyakejima, smještenoga 200 kilometara južno od Tokija, u ponedjeljak su evakuirani iz svojih domova zbog sve jačeg podrhtavanja tla, koje bi svakog časa moglo dovesti do erupcije 814 metara visokog vulkana Mt. Ojama koji se nalazi na tom otoku. Japanska je televizija objavila da su pronađene pukotine na cestama, a visokoosjetljivi vojni detektori zabilježili su porast temperature na površini vulkana, pa vlasti tvrde bi do erupcije moglo doći svakoga časa. Oko 2.300 stanovnika Miyakejime ili gotovo polovica stanovnika toga malog ribarskog i turističkog otoka provelo je noć s nedjelje na ponedjeljak u lokalnoj školi i drugim evakuacijskim centrima kada su im lokalne vlasti preporučile da zbog podrhtavanja tla napuste svoje domove.</p>
<p> Posljednja erupcija vulkana Mt. Ojama zabilježena je 1983. godine kada je uništeno 400 kuća na otoku. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nijemci zahtijevaju strogu kontrolu opasnih pasa</p>
<p>BERLIN, 27. lipnja</p>
<p> - Nakon što su Hamburgu dva stradfordska pitbulterijera do smrti izgrizli jednog šestogodišnjaka, vodeći njemački političari traže hitno uvođenje mjera kojima bi se smanjila opasnost od opasnih pasmina. Inicijativa koju su sredinom svibnja pokrenuli pokrajinski ministri unutarnjih poslova, kojom bi se napokon zakonski regulirao uzgoj i držanje opasnih pasmina je za šestogodišnjeg školarca kojeg su psi napali dok se igrao na školskom dvorištu stigla prekasno. Članovi vlade, počevši od ministra okoliša Jürgena Trittina koji predlaže po uzoru na Francusku potpunu zabranu uzgoja opasnih pasmina, pa do ministrice pravde Herthe Däubler Gmelin koja se zalaže za uvođenje neke vrste »oružnog lista« bez koje bi držanje borbenih pasa bilo ilegalno, najavljuju konkretne poteze još prije ljetne pauze rada Bundestaga. I ministar unutarnjih poslova Otto Schily se zalaže za uvođenje dozvole za uzgoj i držanje opasnih pasmina jer bi se time utvrdile, isto kao i kod postupka izdavanja dozvole za posjedovanje vatrenog oružja, socijalne i materijalne prilike potencijalnog vlasnika borbenog psa. Time bi, prema mišljenju mnogih, problem velikim dijelom bio riješen. Naime, velika većina vlasnika opasnih pasa dolazi iz polukriminalnih ili kriminalnih krugova u kojima su u posljednje vrijeme borbeni psi postali neka vrsta statusnog simbola. Samo po sebi se razumije da u takvom okružju psi, kojima je potrebna posebna pažnja prilikom odgoja, postaju potencijalni ubojice što je najnoviji primjer iz Hamburga nažalost i potvrdio. U Hamburgu su u ponedjeljak navečer građani izašli na ulice tražeći od gradskih i saveznih vlasti pooštrenje zakonskih normi i drastične kazne za neodgovorne vlasnike koji su svoje pse vodili nevezane i bez brnjice. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sigmunda Freuda inspirirale špilje</p>
<p>LJUBLJANA, 27. lipnja</p>
<p> - »Pokrenut ću podzemlje« - moto je zapisan na prvoj stranici Freudova kapitalnog djela »Tumačenje snova«. Prepiska oca psihoanalize s njegovim prijateljem Fliessom iz tog vremena dokazuje da je Freud takav moto dao inspiriran slovenskim kraškim jamama koje je posjetio sa svojim bratom upravo u vrijeme kad je pisao Traumdeutung, prenosi slovenski list Dnevnik.</p>
<p>»Da je Dante vidio ovu špilju« - piše Sigmund Freud u jednom pismu Fliessu -» ne bi mu trebala druga inspiracija za Pakao.« U pismu je zabilježen i odgovor lokalnog vodiča, prepun erotične simbolike, koji je Freud dobio na pitanje koliko se duboko u jamu može ući. »To je kao s djevicama - što dublje, to bolje« - odgovorio je vodič, za kojega Freud piše da je bio pijan te da mu je dao bogatu napojnicu kako bi ga se riješio.</p>
<p>Slovenci tek nakon stoljeća dobivaju svoj prijevod »Tumačenja snova«, a Mladinsko gledališče u Ljubljani završava predstavu po motivima iz Freudove psihoanalitičke čitanke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kyle Minogue bit će domaćica londonskog gay festivala</p>
<p>LONDON, 27. lipnja</p>
<p> - Kylie Minogue, australska pop pjevačica trenutno na vrhu britanskih top listi, bit će domaćica najvećeg londonskog gay festivala u subotu. </p>
<p> Direktor ovogodišnjeg festivala Jason Pollock rekao je u utorak da bi Minogue - omiljena među gay štovateljima glazbe - trebala omogućiti da događaj u Finsbury Parku bude rasprodan. </p>
<p> Njezin singl »Spinning Around« popeo se na prvu poziciju hit parada u nedjelju. </p>
<p> »Željeli smo imati Kylie ovdje već dugo ali smo sumnjali da će uspjeti doći dok nam to nije potvrdio njezin agent u petak«, rekao je Pollock. »Apsolutno smo oduševljeni«. </p>
<p> Minogue (32) će predstaviti neka djela i slavne osobe, uključujući londonskog gradonačelnika Kena Livingstonea i pop skupine Steps i All Saints publici a očekuje se 85 tisuća posjetitelja. Pollock je najavio kako se očekuje da će Kylie Minogue izvesti svoj najnoviji singl kasnije tijekom večeri. </p>
<p> Prošlo je 12 godina otkad je bivša zvijezda sapunice »Neighbours« osvojila britanske glazbene ljestvice s hitom »I Should Be So Lucky«. </p>
<p> Otada je njezina karijera doživjela nagle promjene, a najnižu je točku imala prije dvije godine kad ju je odbacila njezina diskografska tvrtka. </p>
<p> Festival će uslijediti nakon Pride marša homoseksualaca i lezbijki kroz središte Londona, koji će, smatraju organizatori, privući sto tisuća sudionika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jabuka korisnija od 1500 miligrama C vitamina </p>
<p>NEW YORK, 27. lipnja</p>
<p> - Stari savjet da je dobro svaki dan pojesti barem jednu jabuku vjerojatno je točan. Istraživači sa Sveučilišta »Cornell« izvješćuju u najnovijem broju časopisa Nature da su jabuke vjerojatno korisnije od visokih doza C vitamina. </p>
<p> Uz to, dr. Rui Hai Liu i njegoviekolege otkrili su da ekstrakti jabuke u laboratorijskim uvjetima sprječavaju rast nekih stanica raka. Antioksidansi, među kojima su vitamini C, E i beta-karoten, pomažu u borbi protiv nestabilnih čestica, tzv. slobodnih radikala, koji mogu oštetiti stanice i koji se povezuju s razvojem srčanih bolesti i raka.</p>
<p> Istraživači su otkrili da je jedna jabuka snažan antioksidans kao 1500 miligrama C vitamina, a to je više od 15 puta veća doza tog vitamina od preporučene dnevne doze.</p>
<p> Zatim su istraživači ispitali kako ekstrakti jabuka utječu na stanice raka debelog crijeva i jetre. Otkrili su da ekstrakti, osobito oni jabuka s korom, usporavaju rast stanica raka.</p>
<p> Liu i njegovi suradnici pretpostavljaju da su fenoli i flavonoidi iz jabuka zaslužni za antioksidantski i antikancerogeni učinak. Fenoli i flavonoidi pripadaju skupini fitokemikalija, prirodnih sastojaka koji štite biljke od štetnih utjecaja iz okoliša. Mnoge od tih fitokemikalija ispituju zbog potencijala u borbi protiv raka, srčanih i drugih bolesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Krv iz pupkovine spašava živote</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Pupkovinu su ljudi nekad smatrali nepotrebnom i bacali, no danas se krv koju ona sadržava upotrebljava za transplantacije koje spašavaju živote, piše The Times. </p>
<p> Krv iz pupkovine vrijedna je jer sadržava matične, to jest nediferencirane stanica iz kojih se poslije razvijaju sve druge krvne stanice.</p>
<p> Prve transplantacije krvi iz pupčane vrpce izvedene su u Francuskoj prije više od deset godina, a od tada je diljem svijeta obavljeno na stotine takvih operacija.</p>
<p> Krv iz pupkovine čak su dopremali za transplantacije i u druge zemlje. Tako je početkom ove godine četverogodišnji britanski dječak, koji ima rijetki oblik leukemije, primio krv iz pupkovine jednog američkog novorođenčeta. Krv donatora može se čuvati i do 20 godina.</p>
<p> Ljudi oboljeli od leukemije obično se liječe lijekovima, zračenjem i transplantacijom koštane srži, no neki stručnjaci misle da je krv iz pupkovine bolje rješenje. To je dijelom zato što je uzimanje krvi iz pupkovine razmjerno jednostavno i bezbolno - krv se uzima iz pupkovine odmah nakon poroda i nikad se ne uzima od djeteta. Postupak skupljanja koštane srži zahtijeva opću anesteziju i može biti bolan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Genetski izmijenjenim komarcima protiv malarije </p>
<p>NEW YORK, 27. lipnja</p>
<p> - Znanstvenici su prvi put stvorili genetski izmijenjenog komarca, što ih je približilo pobjedi u borbi protiv malarije, i to promjenom DNK insekta koji prenosi bolest. Još se ne zna može li čovjek stvoriti komarca otpornoga na malariju i pustiti ga u prirodu bez ikakve opasnosti, ali je međunarodna istraživačka ekipa pokazala da je to moguće.</p>
<p> Malarija je teška bolest, u nekim slučajevima smrtonosna, od koje svake godine oboli oko 500 milijuna ljudi u svijetu, a uzrok joj je parazit kojega s čovjeka na čovjeka prenosi komarac. Neki istraživači misle da bi se bolest mogla kontrolirati tako da se genetskim inženjeringom stvori komarac otporan na parazite. Ako ništa drugo objašnjenje kako se komarac zarazi parazitom moglo bi pomoći u razvoju cjepiva protiv malarije. Istraživači izvješćuju da su uspješno prenijeli DNK, to jest gen koji insektima pod ultraljubičastim svjetlom daje fluorescentnu zelenu boju.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvati i Karolinzi</p>
<p>Muzej Mimara / Stručnjaci Glavnog vijeća izložbe »Hrvati i Karolinzi« i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu predstavili istoimenu izložbu što će se održati od 20. prosinca 2000. do 30. svibnja 2001. u Muzeju Hrvatskih Arheoloških Spomenika u Splitu, a u okviru velikog međunarodnog projekta »Karlo Veliki - Stvaranje Europe« </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Opsežan međunarodni izložbeni projekt »Karlo Veliki i stvaranje Europe«, što se od 1999. do 2001. održava u pet europskih gradova (Paderborn, Barcelona, Brescia, Split, York) nudeći iscrpni sintezni pregled i novu znanstvenu valorizaciju velike povijesne epohe u kojoj su položeni temelji zajedničkoj europskoj kulturi, a u kojem Hrvatska sudjeluje jednom od najznačajnijih naših izložaba uopće, predstavili su u utorak u Muzeju Mimara stručnjaci Glavnog vijeća izložbe. Nakon prezentacija »Umjetnost i kultura u doba Karolinga - Karlo Veliki i Papa Leon III. u Paderbornu« (srpanj - studeni 1999.) i »Karolinška Katalonija« u Barceloni (prosinac 1999. - veljača 2000.), te izložbe »Sudbina Langobarda - Italija u stvaranju Europe Karla Velikog« što se upravo održava u Brescii (lipanj - studeni 2000.) u reprezentativnom prostoru Muzeja Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu od 20. prosinca 2000. do 30. svibnja 2001. održat će se međunarodna izložba »Hrvati i Karolinzi«, podsjetio je ravnatelj muzeja prof. Ante Milošević. Predzadnja u impresivnom nizu (prije Yorka), izložba će ponuditi iscrpna svjedočanstva o životu Hrvatske od kraja 8. do kraja 9. stoljeća i posvjedočiti pripadnost Hrvatske europskoj civilizaciji Zapada.</p>
<p> Kako je podsjetio prof. Ante Milošević, značajniji kontakti između franačkih i hrvatskih regija počeli su 80-ih godina 8. stoljeća osvajanjem Istre koja je ušla u sastav franačke države i postala dijelom Furlanske marke. U Panoniji Hrvati su vjerojatno sudjelovali u pobjedi Karla Velikoga nad Avarima oko 800. godine, pa je i razumljivo da su Franci pomogli u stvaranju prvih hrvatskih državnih tvorevina, koje su kasnije postale vazalna kraljevstva Karolinga.</p>
<p>Veze sa Zapadom, očitovale su se u raznim vjerskim utjecajima (sakralni objekti, ambrozijanski kult), te karakterističnim oblicima karolinške dvorske ceremonije, što se posebno ogleda u crkvenoj arhitekturi (westwerk). Na izložbi će biti predstavljeni najvažniji podatci iz pisanih izvora i kamenih spomenika. Svjedočanstva su to o pohodu zadarskog biskupa Donata i gradskog kneza Pavla caru Karlu u Aachen, potom o djelovanju Borne, kneza Dalmacije i Liburnije na strani Franaka u bitkama protiv Ljudevita, kneza Panonske Hrvatske, nadalje o utjecaju na religiju, umjetnost i obrt, te napokon svjedočanstva o importu franačkog oružja, ratničke opreme i liturgijskih predmeta. Izložbu će pratiti opsežna multimedijska (audiovizualna i kompjutorska) prezentacija kojom su obuhvaćene i izložbe u Barceloni, Brescii, Paderbornu i Splitu te dakako - katalog.</p>
<p>Međunarodni projekt, kako je istaknuo prof. dr. Miljenko Jurković, prva je velika znanstvena sinteza karolinške epohe nakon 1965. godine, što potvrđuje podatak da je svaki od gradova u kojima su izložbe održane angažirao najcjenjenije europske stručnjake. </p>
<p>Rezultat je do sada izdanih pet kataloga što tumače burnu epohu Karla Velikoga i iscrpno analiziraju izložbeni materijal. Izvanredna važnost izložbe »Hrvati i Karolinzi«, istaknuo je prof. dr. Jurković jesti i u tome što će se prvi put hrvatski »likovni materijali integrirati u europski«, odnosno, slike spomenika i tekstovi hrvatskih stručnjaka bit će u prijevodu dostupni međunarodnoj javnosti. Štoviše, u Splitu i Motovunu će se tijekom svibnja 2001. održati i međunarodni znanstveni skup na kojemu će stručnjaci iz svih spomenutih gradova prezentirati rezultate svojih istraživanja. Napose će biti zanimljivo, naglasio je dr. Jurković, komparirati težnje za stvaranjem zajedničke europske kulture u doba Karla Velikoga s današnjim povijesnim previranjima na tlu Europe. Profesor Ivan Matejčić novinarima je predočio izložbene kataloge od kojih su čak tri najiscrpnija i najbolja tiskali Nijemci, a po jedan Katalonci i Talijani, te istaknuo da će i hrvatski stručnjaci načiniti reprezentativno djelo.</p>
<p>Na posljetku, profesor Ivan Matejčić, podsjetio je da je Hrvatska bila jedno od rubnih područja karolinškog carstva. Izložba će potvrditi bogate kulturne i civilizacijske veze, ali i ispraviti mnoge povijesne netočnosti o našim područjima.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mali svijet japankine sreće</p>
<p>HNK u Zagrebu / Uz gostovanje sopranistice Tiziane Šojat u naslovnoj ulozi Puccinijeve »Madame Butterfly«</p>
<p>Višestruke spone povezuju sopranisticu Tizianu Šojat sa Zagrebom. Njezina majka, talijanska primadona Alda Noni bila je na početku svoje karijere, u razdoblju od 1938. do 1940. godine prvakinja Zagrebačke opere, odakle se otisnula na najveće europske operne pozornice poput Bečke državne opere, milanske Scale, Rimske opere, londonskog Covent Gardena i drugih. Tiziana Šojat pjevala je prije dvanaest godina u Zagrebačkoj operi Straussovu Salomu i neko vrijeme bila dosta prisutna na koncertima. U međuvremenu je uspješno razvila karijeru brojnim ulogama i koncertnim nastupima u Italiji, Njemačkoj i Japanu. Zadnjih godina tek je u nekoliko navrata pjevala na koncertima u Zagrebu. Poslije Salome o njoj se razmišljalo kao o potencijalnoj Aidi, što se nije ostvarilo, a sada je pozvana za naslovnu ulogu Puccinijeve »Madame Butterfly«. Čak se očekivalo da će ugledna gošća, kada je se već poziva, dobiti premijeru, ali ju je ipak zapala repriza. </p>
<p>Tiziana Šojat kreativna je operna umjetnica, što je znano iz njezina tumačenja Salome, kao i recitala na kojemu je u scenskoj formi tumačila solo pjesme Franza Lehara i Kurta Weilla. I sada je ta odlika najviše došla do izražaja u slojevitosti lika Cio-Cio-San. Tiziana Šojat polazište je našla u njezinim riječima »prokleta, ali sretna«, na kojima je u prvome činu i polovici drugog, nježnim mezza voce i piano nijansama glasa, izgradila mali svijet Japankine sreće, izrazila neslućenu životnu radost što joj je pružila zaljubljenost u Pinkertona, te zadivljenost zvijezdama. Muzikalnim iznošenjem glazbenih fraza, ali i igrom tijela, prikazala je nepokolebljivu odanost žene i gordost kojom je odbacila svoje korijene, te zrelost da prihvati jedini mogući, za nju koban izlaz.</p>
<p>Tiziana Šojat nije mogla istančanost i delikatnost glumačkog i scenskog nastupa u potpunosti pratiti vokalnom ekspresijom jer njezin lirski sopran nema snage za dramatske trenutke puccinijevske melodike ni svježine u visokom registru.</p>
<p>Sličnih je osobina bila njezina partnerica Mirela Brnetić kao scenski logična i decentna, suosjećajna i proživljena, ali glasovno neujednačena Suzuki. Miljenko Đuran dobio je s ulogom Pinkertona mogućnost da razvije ljepotu glasa i njegovu zvučnost. Šteta je što su sjenu na to pjevačko ostvarenje lakih zapjeva i mekih fraza, te srdačnost interpretacije, bacila dva kiksa na visokim tonovima. Davor Radić cjelovito je zaokružio ulogu konzula Sharplessa, dajući mu odgovarajuće mjesto unutar glazbenog i scenskog protoka predstave. Nadežda Jonke kao Kate, Željko Grofelnik kao Komesar i Buga Marija Šimić kao Dijete nastavljaju niz dobrih epizoda nove »Butterfly«.</p>
<p>Predstavom u ponedjeljak, 16. lipnja - bila je to druga repriza poslije nedavne premijere - ponovno je ravnao Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>. Čini se da bi svim pjevačima odgovarao barem malo brži tempo, baš kao i orkestru, kako bi dobio više kompaktnosti, jer dobra osnova postoji. Solidan zbor uvježbao je Robert Homen. Preglednu režiju ostvarila je Dora Ruždjak-Podolski. Scenski ugođaj predstave, sklad boja scenografije Ive Knezovića i kostima Barbare Bourek, korespondira glazbi te opere koja svakim taktom smisleno iznosi emocije, dramatiku i egzotiku potresne sudbine »gospođe Leptirice«, što ju je Puccini svojim nadahnućem i skladateljskim instinktom učinio besmrtnom.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Otelo iz susjedstva</p>
<p>Eurokaz 2000 - festival novog kazališta / Uz izvedbu »Otela« kazališta Clandestino iz Bologne, u dvorani SKUC-a</p>
<p>Od Pietra Aretina do Arthura Schopenhauera, od Williama Shakespearea do Laurie Anderson... članovi kazališta Clandestino iz Bologne povezuju različite autore, nadahnuća i iskaze u predstavi koja se prilično pretenciozno bavi problemima što ih ispisuje slavna tragedija. Njihov se »Otelo«, izveden u ponedjeljak i utorak na večer u zagrebačkom SKUC-u, odigrava na nekoliko scenskih razina - na platnu gdje se projicira film dokumentarnog predznaka te iza platna, na pozornici, gdje se odvijaju gotovo pantomimski prizori s namjerom komentara i dramatizacije prijepora o kojima predložak i njegova filmska reinterpretacija govore.</p>
<p>Troje protagonista priče o Desdemoni, Jagu i Otelu kreću se noćnim krajolikom emilijanskog grada što u filmskom zapisu podsjeća na otuđene prostore američkih metropola u kojima se samoća očitava s rubova ulica, automobilskih prozora, pročelja kuća, semafora... Ta potrošenost stvarnosti upućuje na izgubljeno mjesto subjekta prepuštenog očajničkom traganju za zabavom, srećom ili ljubavi. U drugom planu, iza platna, naziru se pak erotski prizori istrošenih strasti, naglašeni u nekoj pokretačkoj sirovosti kojom se pokušava predočiti klaustrofobično ozračje ove suvremenosti.</p>
<p>Ističući kako su željeli u gledalište prenijeti nešto od pirandellovske melankolije, redatelj Pietro Babina i glumci Firenza Menni, Muna Mussie, Manuel Marcuccio i Girgio Porcheddu poigravaju se u prostoru teatra s nekoliko realnosti koje žele iskazati istodobno identičnima i oprečnima, u sudnosu prema Drugom, prema prostornosti i prema tekstu. Otklon od predloška podrazumijeva slobodu njegove interpretacije i nudi alibi talijanskim umjetnicima za govor koji ima namjeru biti autentičan u intermedijalnim dodirima.</p>
<p>Kao u slučaju uprizorenja »Romea i Julije« kazališne grupe Fanny & Alexander te »Orfejeva pogleda« skupine Motus, kazalište Clandestino prevodi prizore iz dramskog teksta u prepoznatljive, često trivijalne, slike iz naše svakodnevice, razarajući njezine mitologeme u izlikama ironijskih odmaka. No, predstava »Otelo« doima se poput dosjetke, koja svoju provokativnost troši u već viđenim ispreplitanjima različitih umjetničkih izričaja i naizgled efektnim dekonstrukcijskim učincima odavno već poznatim suvremenom teatru.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ljetno izdanje hrvatskog glumišta</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Novi broj Hrvatskog glumišta, čiji je nakladnik Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, otvara se tekstom Zlatka Viteza o deset godina glumačke slobode, uz obilježavanje desete godišnjice hrvatske državnosti. Jedan blok toga kazališnog časopisa posvećen je Festivalu glumca što se već tradicionalno održava u Vinkovcima, Vukovaru, Županji i Iloku. Portert varaždinske glumice Jagode Kralj-Novak ispisuje Marijan Varjačić, s Ivicom Kunčevićem razgovara Želimir Ciglar, Ivicu Boban predstavlja Tea Gjergjizi, a o Zoranu Mužiću piše Željka Turčinović. Svoj ponovni susret s Ljubimovim zabilježio je Georgij Paro, a objavljeni su i zapisi Krležina scenografa i portretista Zlatka Kauzlarića Atača. </p>
<p>Hrvatsko glumište u ljetnom broju donosi i tekstove Joška Juvančića, Ivana Kušana, Josipa Škavića, Ante Stamaća, Dubravka Jelačića Bužimskog, Branke Sömen, Zorana Zeca..., uz pregled recentnih izvedbi hrvatskog glumišta, novih knjiga koje se bave kazališnom umjetnošću, polemički tekst Zlatka Viteza upućen Daliboru Foretiću, kroniku djelatnosti HDDU-a... (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Retrospektiva Normana Rockwella</p>
<p>WASHINGTON, 27. lipnja</p>
<p> - Washington ugošćuje ovog tjedna veliku retrospektivu Normana Rockwella, glavnog ilustratora američke svakodnevice tijekom 20. stoljeća, zdrave i pozitivne Amerike, ali često prikazivane s ironijom. Izložba »Norman Rockwell, pictures for the american people« održavat će se tri mjeseca u »Corcoran Gallery« uWashingtonu. </p>
<p> Rođen 1894. godine taj prerano sazrjeli umjetnik opisivao je neumorno, već od 16. godine, i tijekom šest desetljeća, svakodnevni život za naslovnice časopisa, posebice Saturday Evening Posta. »Banalnosti nisu nikada zamorne. Nisu potrebni novi prizori, nego nova gledišta«, ocijenio je Rockwell. </p>
<p> Široka publika, nesklona muzejima, prepoznala se u Rockwellu, jedinom univerzalno priznatom umjetniku kojeg se reproducira u SAD-u, uz Walta Disneyja - pisao je časopis Newsweek nakon njegove smrti 1978. godine. Njega se prepoznaje s nostalgijom u imidžu građanske Amerike, prije droga, preljuba na koje se gleda blagonaklono, mladih koji traže svoj put...</p>
<p> »Norman Rockwell je preljubazan. Njegova slatkasta strana škodi zubima«, napisao je Paul Richard, kritičar Washington Posta, u skladu s prezirom koji je iskazivao dio umjetničkog svijeta spram tog ilustratora, ocijenjenog previše kičastim. No, dodaje on, taj tolerantan čovjek koji je oslikavao američku sreću, stvorio je »nezaboravne slike«. Poslije 24. rujna izložba će obići SAD kako bi 2002. završila u muzeju »Solomon Guggenheim« u New Yorku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kulturnjaci kao javni službenici</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić i predsjednik Hrvatskoga sindikata djelatnika u kulturi Ferdo Boban potpisali su u utorak Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz Državnoga proračuna. Kolektivni ugovor, kako je naglasio ministar Vujić, zamjenjuje vladinu Uredbu iz 1995. Tim ugovorom, osim što se izjednačavaju prava djelatnika u kulturi s pravima djelatnika u javnim službama, poboljšava se i njihov materijalni položaj, odnosno status djelatnika u kulturi. U ugovoru, kako se navodi, prvi put su utvrđene nomenklature svih umjetničkih zvanja koja su vrlo specifična. Kolektivni je ugovor za službenike i namještenike u ustanovama kulture potpisan na dvije godine, a počinje se primjenjivati od 1. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Otvorena kulturna politika</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Da toliko proklamirana transparentnost i otvorenost rada Ministarstva kulture, nije samo krilatica na koju se često po»Kulturne politike«, glasila koje donosi niz kompetentnih članaka o aktivnostima i problemima s kojima su se uhvatili u koštac novi ljudi reorganiziranoga Ministarstva. Ali to nije sve, da bi javnost što promptnije informirali o novostima, problemima, novim projektima, svekolikoj unutarnjoj i međunarodnoj suradnji, te da bi ona doista postala njihovim sastavnim dijelom rada, Ministarstvo je (na adresiWWW.min-kul.hr) prisutno i na Internetu.</p>
<p> Bio je to i povod konferencije za novinare koju je ministar kulture dr. Antun Vujić održao u utorak u prostorima Ministarstva.Urednik glasila Boris Jurinić istaknuo je da je u deset godina samostalne hrvatske države »Kulturna politika« prvo glasilo Ministarstva kulture. Kako se od Ministarstva ne očekuju sažeci ciljeva politike koju vodi, već razrada metoda i instrumenata koji vode takvim ciljevima, dakle konkretno nalaženje ključa za opće javno razumijevanje, za očekivati je da će im u tome pripomoći i upravo pokrenuta glasila koja bi trebala biti tribina evolucije kulturne politike, ali i pojačati suradnju medija i samoga Ministarstva. Ne samo što će mediji imati potpuni uvid u sve planove i zakonske akte kao i u priljev i raspodjelu sredstava, na web stranicama naći će se svi novinarski pohvalni i kritički tekstovi koji se odnose na njihov rad, kao i istraživačke teme koje mogu pripomoći u keriranju željene politike. »Kulturna politika« trebala bi izlaziti dvomjesečno, što će, kako je rečeno, ovisiti o novcu, dok će web stranice biti u skladu s događanjima ažurirane.</p>
<p>Kako je razgovor s ministrom uvijek intrigantan za novinare, iskoristili su i ovu zgodu ne bi li više saznali o aktualnim intrigantnim događanjima. Bilo je riječi o spornom vlasništvu skulpture Ruđera Boškovića, što je pojasnila Naima Balić, pomoćnica ministra za međunarodnu suradnju, objasnivši kako je skulptura ipak u vlasništvu Klovićevih dvora, koju je njezin bivši reavnatelj Ante Sorić otkupio od države dobivenim programskim sredstvima. Što se tiče Povjerenstva za film ministar Vujić ustvrdio je kako nije točno da nema novca te da, kako tvrde u Hrvatskom društvu filskih redatelja, nisu potrebna dva povjerenika, već samo jedan. On je suglasan s prijedlogom da dr. Ante Peterlić bude jedan od povjerenika za film, ali ne odustaje od svoje ideje da su za taj resor nužna dva povjerenika, stoga jer isključuju mogućnost arbitrarnog odlučivanja. Treba shvatiti da vraćanje kulture kulturnim djelatnicima nije parola, te da neće biti lako prijeći put od pukog kritičara do suodlučivanja o problemima. Dakako, da su delikatna mjesta i povjerenika i selektora jer podrazumijevaju velik posao, ali donošenje odluka, što je u nas uvijek vezano i za zamjeranje. Međutim, to više nije problem ovog Ministarstva, jer ono se može povući i na posve administrativnu poziciju, temperamentno je ustrdio ministar. Bilo je riječi i o dubrovačkom i pulskom festivalu te prigovorima da je krajnji čas da programi budu zgotovljeni i javno obznanjeni.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Devet stoljeća Bašćanske ploče</p>
<p>Palača HAZU / Svečanom sjednicom obilježeno devet stoljeća Bašćanske ploče / Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan: Akademija se brine o tom povijesnom dragulju i stalno potiče nova istraživanja / Akademik Josip Bratulić: Na Bašćanskoj ploči naša je filologija: paleografija, tekstologija, povijest jezika, nacionalna povijest, povijest književnosti polagala svoj težak i složen, ali i uspješan i sladak ispit. Položila ga je izvrsno, a i nove će generacije filologa na Bašćanskoj ploči nalaziti poticaje za svoj rad</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Bašćanska ploča, taj jedinstveni kameni spomenik nastao prije devet stoljeća, zaslužuje današnju proslavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u čijoj se palači i nalazi od godine 1934. O tome povijesnom dragulju, sjajnom povijesnom dokumentu koji svjedoči tradiciju Hrvata, njihov jezik, pismenost, vjeru u stupanj slobode, modalitete ophođenja među ljudima, pa i intenzitet i kvalitetu duhovne razmjene sve do sveukupnosti civlizacijskih poticaja, HAZU se brine i stalno potiče nova istraživanja, rekao je u predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan na Akademijinoj svečanoj sjednici priređenoj u utorak o prigodi 900. obljetnice toga krsnoga lista hrvatskoga naroda. Podsjetio je na često spominjane riječi akademika Ive Frangeša o tomu da je Bašćanska ploča u isto vrijeme i dokument i monument, povijest i umjetnost, neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića te da je sve u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja i duhovnost. </p>
<p>Akademik Josip Bratulić iscrpno je predočio povijest istraživanja Bašćanske ploče, od godine 1851. kada je Ivana Kukuljevića Sakcinskog na »tu iskru naše pismenosti i književnosti na čijem se žaru i danas grijemo« prvi upozorio Petar Dorčić, tada bogoslov, a poslije župnik u Baški. Nakon toga Bašćansku ploču, koja je do tada ležala u podu crkve Svete Lucije u Jurandvoru u Baški na otoku Krku, i pokrivala grobnu jamu, posjećivali su, precrtavali i pokušavali pročitati tekst mnogi istraživači pa i nakon što je spomenik prebačen u Zagreb i povjeren na čuvanje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Put odgonetavanja teksta Bašćanske ploče bio je mukotrpan, podgrizan sumnjama u pravilnost i točnost odčitavanja pojedinih slova, ali je bio neopisivo uzbudljiv, bilo da je to pitanje rješavao pobožan i pun strasti Ivan Črnčić, ili racionalni i tihi Franjo Rački, metodički i osjećajni Vatroslav Jagić, strpljiv i obazriv Vjekoslav Šafranić, ili intuitivni i duhoviti Josip Hamm, ili svestrani i strasni istraživač Branko Fučić, naglasio je Bratulić, spomenivši nezaobilazne prinose i drugih proučavatelja, i kad je riječ o Ploči kao arheološkom spomeniku i o spomeniku jezika i književnosti (Ferdo Šišić, Slavko Ježić, Nada Klaić, Lujo Margetić, Milan Moguš, Marija Pantelić, Anica Nazor, Eduard Hercigonja, Radoslav Katičić, Stjepan Damjanović, Ivo Frangeš, Ante Stamać, Josip Kekez, Slobodan Prosperov Novak, Mateo Žagar i drugi).</p>
<p> Valja naglasiti da su se nakon arheoloških istraživanja bivše benediktinske opatije i crkve Svete Lucije koje je 1955. bio započeo Branko Fučić s Danilom Klenom, potvrdile pretpostavke o Bašćanskoj ploči kao lijevom pluteju septuma, oltarnoj pregradi, te o Jurandvorskim ulomcima kao drugom dijelu oltarne pregrade. </p>
<p>Akademik Bratulić detaljno je govorio i o tekstu Bašćanske ploče kao o zrelom i dovršenom književnom tekstu, a u zaključnom slovu naglasio je da je od identifikacije Bašćanske ploče kao važnoga spomenika, 1851. do neodređenog i netočnog opisa njezina teksta kao tajnopisa, do tvrdnje da je na Ploči uklesana bugarska glagoljica, do konačne konstatacije da je na ploči glagoljica prijelaznoga odnosno formativnoga, tj, hrvatskoga tipa, prošlo je dugo vremena, ali je zaokružen put spoznaje o Bašćanskoj ploči kao dragomu kamenu naše pismenosti. Nema ni jednoga retka na Ploči, gotovo bismo mogli reći ni jednoga slova, oko kojega nije bilo spora. Postoji danas neslaganje o tome jesu li neglagoljska slova latinička ili ćirilička. Ona sama o tome ne mogu ništa reći jer su ta slova jednaka i u ćirilici i u latinici. Slično je i s uklesanim tekstom: od spomenika pismenosti, odnosno jezika i važnoga podatka o hrvatskom kralju Zvonimiru, o njegovoj hrvatskoj titulaciji, pridjevskoj, koja pokriva na jedinstven način i prostor njegove države i njegov narod, došli smo do spoznaje da je to tekst nesumnjive književne vrijednosti. Dapače, to je tekst koji je u sebi skupio i složio žive silnice onovremene književnosti, jednako staroslavenske, bizantske, latinske, ali na svom jeziku i pismu. Jezik je to otvoren tradiciji i puku; književnost koja poštuje baštinu i osluškuje nove glasove, kazao je akademik Bratulić.</p>
<p>Na Bašćanskoj ploči naša je filologija: paleografija, tekstologija, povijest jezika, nacionalna povijest, povijest književnosti polagala svoj težak i složen, ali i uspješan i sladak ispit. Položila ga je, po Bratulićevim riječima, izvrsno, a i nove generacije filologa na Ploči će nalaziti poticaje za svoj rad. Po tome je Bašćanska ploča neiscrpan izvor za istraživače.</p>
<p> Njome kao spomenikom i tekstom bili su potaknuti i književnici. Bratulić je spomenuo Silvija Strahimira Kranjčevića i Josipa Pupačića. Rezigniran od povijesnih nepravdi koje su stoljećima pratile hrvatski narod, ali i potišten od osobnih nedaća koje su bile njegova svakodnevica, Kranjčević je u Uskočkim elegijama, Pred Kraljevskom pločom u Baški molitvom zabugario: Daj da spustim svoje čelo / na taj kamen poizdrti, / daj mi časak da mi duša / pomoli se prije smrti. A zatim poziva čitav narod: Pružimo si bratske ruke / rastrgane iz daljine, / iskopajmo grob si velik / s kraja na kraj domovine/ i lezimo u njeg mirno, / kao braća zagrljeni; / udruženi jednim srcem / i zanav'jek sjedinjeni!</p>
<p>Sjedinjeni smo jezikom i osjećajem pripadnosti sa svima onima koji su govorili i pisali kako mi danas govorimo i pišemo: sjedinjeni smo nastojanjem da se oživi uspomena i preporodi država kralja Zvonimira. Akademik Josip Bratulić dodao je da smo sjedinjeni i zato što nas Bašćanska ploča podsjeća na povijesni put našega naroda, a filologe podsjeća i na put kojim je prolazio naš jezik, naše pismo i naša književnost. </p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nadrealno jezično blago</p>
<p>Radovan Ivšić: »Poezija«, izbor / Matica hrvatska / Zagreb, 1999., str. 123</p>
<p>SEAD BEGOVIĆ </p>
<p>Radovan Ivšić, dvojezični je pjesnik i dramatik, rođen u Zagrebu godine 1921., gdje je bio zabranjivan u NDH, ali i od godine 1945. pod titoizmom. Potkraj 1954. polazi mu za rukom doći u Pariz gdje je, na poziv André Bretona, sudjelovao u svim manifestacijama nadrealističkog pokreta. Upravo nagnućem ka nadrealizmu, koji u Hrvatskoj nije zaživio, Ivšić plaća svoj danak ne odstupajući od svoje poetike. </p>
<p>Čitajući Ivšićev ciklus pjesama pod naslovom Bunar u kuli ili Sanjao sam mogli bismo reći da pjesnik koketira s dobro znanim formulama za slomljena srca, jer se otkriva kao pjesnik ljubavi. No, to je samo mali dio onoga što nam Ivšić nudi kao ozbiljni nadrealist. Slično je, iako ne tako radikalno učinio i Drago Ivanišević, baš kao i Ivšić, zaljubljenik u otajstvo žene. </p>
<p>Ivšić preludira nedokučivim asocijacijama - snovitim i halucinantnim motivima, kao što to nalaže nadrealizam. Živahnosti i uzbuđenja u ovoj poeziji zaista ne nedostaje. Na raspolaganju je široki izbor najčudnijih veza koje će u jednom trenutku, u pjesmama u prozi, doseći i svoje virtuozno djelovanje misli: »I hoću još da cijelom svojom rukom dohvatiš lješnjak i da cijelom svojom rukom ugriješ njegovu vjevericu«. Misao se, dakle, nije posve oslobodila, a nije ni rasijana iznad stvari. Njegovi nas stihovi uvijek iznenađuju visokom dozom lirizma, no, to kao da je stvar pjesnikove koncepcije i eksplicitne namjere. Stoga on nikome ništa ne duguje, barem ne u Hrvatskoj, iako bi se njemu antologičari mogli odužiti i uvrstiti ga s nekoliko pjesama u antologiju suvremene hrvatske poezije. </p>
<p>Neobuzdani strasni kolorit riječi u Ivšićevoj poeziji izmjenjuje se sa strogom disciplinom riječi koja je toliko usamljena te traži svoj ambijent, dekoraciju i novu sredinu, kao da joj nije potreban prostor knjige. Najčešće su to ostrašćene izjave o ljubavi, odnosno, suštinsko sudjelovanje u toj ljubavi. Ivšić pritom iskušava različita formalno grafička rješenja. Osim pjesme u prozi (ciklus Bunar u kuli) koristi se i sintagmatskim kaskadama ili, rekli bismo, stepenastim prelijevanjem. Čitač osjeti iskušavanje vizualnog. Zapretani jezik nadrealnog podrijetla stepenasto se spušta u snovitost. Između riječi je afonija (tišina). Koristeći nadaleko poznati »čisti« psihički automatizam, koji treba da izrazi istinski proces mišljenja oslobođenog od upotrebe razuma, neizbježno se rađa retorika, koja prati takav izraz. Stoga Ivšić nije uvijek shvaćen ozbiljno. Otuda, ideja da san može govoriti u pero mimo svjesnog i opažajnog, tj. discipliniranog djelovanja. Sve napokon završava u igri ili nerazmrsivim grozdovima značenja.</p>
<p>Može se nama učiniti da je svaki nadrealistički postupak fabriciran, bez jasne logike te da s njim ne mopže biti prisne identifikacije - ipak, nezadrživ tijek jezičnog blaga navodi nas na pomisao da Ivšićevo pisanje nastaje sa svrhom nekog ugođaja tj. lirskog efekta. Jamačno je i boravak u Parizu za Ivšića bio presudan te je njegov bilingvizam logičan. Njegova lirska snatrenja prekinuta su tek načas, kada se obraća Matošu (pjesma Pozdravljam te, A.G.M.) u kojoj je sve dostupno i transparentno izvan profinjenih konotacija i beskrajnog labirinta. Obraćajući se Matošu on ne koristeći širom otvorena osjetila te se ova adresirana pjesma može s lakoćom kodificirati, i čitateljska navigacija je time olakšana. Interesantna je pjesma posvetnica slikaru naivcu Matiji Skurjeniju, kojeg je, usput, štovao i Breton. Ta pjesma kao da je poklopljena rešetkom te se tako, kroz rešetku, i čita. Ali, zašto Skurjenoga Ivšić upjesmljuje, osim činjenice da ih vežu nadrealističke vizije i fantazije. Postoji naravno jedan lirski sprovodnik, tj. igličasta kompozicija - blaženstvo simultanog sjećanja i mašte. Vežu ih i arhetipski epiteti opažaja, imaginacije i beskonačnosti. </p>
<p>U Ivšićevoj poeziji teško otkrivamo susljedne veze, jer »viša realnost« i ljubavne igrice misli vrludaju između izrecivog i neizrecivog, realnog i nadrealnog. Ivšić se, napokon, nije okrenuo misticizmu kamo ga je mogao »zadrt« jezični stav privesti. Od prve knjige Dahu ostao je dosljedan spontanitetu duha, uvijek skoncentriran na elementarne dijelove, na fragment, koji se rađa i nestaje, prvotno opipljiv, zatim neopipljiv. S tom spoznajom,čitajući Ivšića, možda dokučimo p</p>
<p>očela ove poetike, ili kako to određuje Zvonimir Mrkonjić, njegovu intimističku slikovitost. Česta sintaktična prekoračenja i eliptičnost izrodit će zaista paradoksalni učinak. S jedne strane skoncentriran i precizan u materijalu (ogoljeloj pojedinačnoj riječi) bit će isto tako raskošan u vezama tih riječi. Taj, recimo to tako, jezični pop-corn istovremeno i zvuči i »muči«. Isto tako ova poezija može svakog pjesmoljupca privuči i odgurnuti. »Vritnuti«, ga nikad neće, jer je Ivšić, koliko god žestok u nagonskom pisanju, istovremeno odan ognjištu ljubavi. Ljubavi se neće opirati, pa čak možemo reći da nadrealni elementi ne uspjevaju obuzdati izljeve pjesnikove osjećajnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Portugalske majstorije ili francuski šarm </p>
<p>Mnogi polufinalni dvoboj Europskog nogometnog prvenstva Francuska - Portugal (Bruxelles, 20.45.sati) nazivaju »finalom prije finala«, a posve je sigurno da će o pobjedniku tog sraza u kojem će se sučeliti vrste koje prezentiraju lijep i atraktivan nogomet odlučivati i silno umijeće nogometnih genijalaca - Francuza Zidanea i Portugalca Figa </p>
<p>ROTTERDAM, 27. lipnja</p>
<p> - Je li to doista »finale prije finala«, hoće li sudar Francuske i Portugala (Bruxelles, 20.45 sati) ponuditi do sada najbolji nogomet, hoće li pobjednik tog okršaja postati i evropskim prvakom? Nimalo ne želeći podcijeniti opipljivu snagu i zvučnu kvalitetu drugoga polufinalnoga para Nizozemske i Italije (četvrtak, Amsterdam, 18 sati), ipak nam se čini da će Luis Figo i Zinedine Zidane svojim majstorijama odlučivati o pobjedniku natjecanja, istodobno i o najboljem igraču turnira.</p>
<p> Po svome ustaljenom običaju, portugalski izbornik Humberto Coelho nije želio novinarima reći početni sastav kojeg će sučeliti u polufinalu EP Francuskoj. U svojoj bazi u Emerlou, Coelho je na početku konferencije za novinare rekao:</p>
<p>- Tek ću nekoliko sati uoči utakmice odagnati neke dvojbe. Zna se da ozlijeđeni Secretario nije među kandidatima za nastup, a još imam neke kombinacije koje obično rješavam noć uoči utakmice. No, neovisno o tome tko zaigra, naš se cilj zna: ući u finale, već smo daleko dogurali, međutim vjerujem da ova momčad ima snage za još jedan, odnosno dva koraka! Pred nama su povijesni dani portugalskoga nogometa, jasan je Coelho.</p>
<p>Kakve dvojbe ima oko sastava? Pozicija na desnom defenzivnom boku je otvorena, kandidati su Sergio Conceicao i oporavljeni Abel Xavier, koji će, čini se, dobiti prednost. Nadalje, na utakmici protiv Turske Costinha nije oduševio na poziciji zadnjeg veznog i tek ulaskom Paula Souse Portugal je dohvatio dominaciju na travnjaku. Napokon, treća je dvojba, vjerovali ili ne, mjesto centarfora...</p>
<p> Iako je Nuno Gomes zabio do sada tri gola, naglašava se da je on ipak treći napadač ove momčadi! Prvi je Pauleta, koji nije igrao prvu utakmicu zbog kazne, drugi je Sa Pinto, koji je prvi dvoboj preskočio zbog ozljede. Međutim, sad su svi spremni i oporavljeni i postavlja se pitanje povjerenja Nunu Gomesu koji je, istina, postigao oba pogotka protiv Turske u četvrtfinalu, ali se bogme i napromašivao...</p>
<p>- Protiv Francuske sigurno nećemo stvoriti tako mnogo šansi i bit će nam potreban kudikamo veći postotak realizacije, upozorava Coelho.</p>
<p> K tome, Nunu Gomesu se predbacuje da je »svilen« u zraku, te da nema nikakve šanse u dvobojima protiv Desaillya i Blanca. Ali, Gomes je i te kako iskoristio izostanak Paulete i Sa Pinta, nametnuo se svojim golovima, pa unatoč tome što mu se traže mane, Coelho bi mora respektirati jednu stvar, za centarfora najvažniju: Nuno Gomes zabija golove, ide ga karta! </p>
<p> U finalu prije finala, Portugalce muči još jedna spoznaja. Naime, čak pet njihovih nogometaša imaju po jedan žuti karton (Joao Pinto, Fernando Couto, Rui Costa, Costinha i Paulo Sousa) i sigurno je da će u mislima taj kvintet imati podsjetnik na tu činjenicu. Ako, naime, izbore finale, a netko dobije drugi žuti, neće smjeti igrati u završnom okršaju. Međutim, najbolji portugalski nogometaš, Luis Figo, upozorava:</p>
<p>- Nadam se da dečki neće biti opterećeni tim žutim kartonima. Uostalom, što im vrijedi da se »sačuvaju«, a na kraju izgubimo protiv Francuza, hoće li kućama odnijeti taj žuti karton? Momčad mora biti na prvome mjestu i nadam se da će taj naš kolektivni duh, koji nas je i doveo dovde, još jednom biti u prvome planu, veli Figo.</p>
<p>Hoće li izravni okršaj najboljih nogometaša ovoga EP, Zinedinea Zidanea i Luisa Figa, odlučiti pobjednika? Mnogi se stručnjaci slažu da će biti baš tako, da će mnogo toga ovisiti o inspiraciji ovih magičnih nogometaša. No, portugalski nogometaš Dimas, koji je nekad igrao u Juventusu (sad je član Standarda iz Liegea) sa Zidaneom i dobri su prijatelji, smatra suprotno:</p>
<p>- Figo i Zidane su fenomenalni nogometaši. Ali, ne mogu sami odlučiti utakmicu, nogomet je igra u kojoj 11 igrača igra protiv 11 igrača. Uostalom, do svih smo pobjeda došli momčadskom igrom koja je izbacila pojedinca, tako bi moralo biti i u srijedu. Jaki smo, osjećamo se sve jačima i sposobni smo svladati svjetskoga prvaka, govori Dimas.</p>
<p> Jedan od rijetkih ljudi na svijetu koji svoj novac zarađuje kao profesionalna legenda (doslovce je tako!), jest Eusebio! Najbolji portugalski nogometaš svih vremena ima ugovor sa Savezom na osnovi kojeg je doživotni »maneken« portugalskoga nogometa. Eusebio je nakon pobjede protiv Turske dugo na terenu slavio sa šalom i zastavom u rukama pobjedu svoje reprezentacije, a uoči polufinala kaže:</p>
<p>- Presretan sam zbog ovih mladića, zbog Portugala. Sve me podsjeća na 1966. godinu, kad smo igrali u polufinalu SP u Engleskoj. Moja generacija nije otišla do kraja, ali ova hoće, uvjeren sam da hoće, optimist je Eusebio.</p>
<p> Ovaj je polufinale zapravo repriza polufinala EP 1984. godine, tada je, 23. lipnja u Marseilleu, Francuska nakon produžetaka slavila 3-2 i potom u finalu svladala Španjolsku 2-0. Može li se Portugal, momčad koja je svojim krasnim igrama pridobila niz navijača, osvetiti za taj poraz? Može li ova generacija Luisa Figa otići do kraja? </p>
<p>Aktualni svjetski prvaci, nogometaši Francuske, samouvjereno čekaju Portugal. Samouvjereno, ali ne i prepotentno, svjesni su svoje snage, međutim još kako respektiraju polufinalnoga suparnika:</p>
<p>- Bit će to teška utakmica. Ako će Portugal igrati kao do sada, ako će se nametnuti na terenu, onda uloga favorita seli na njihovu stranu. Međutim, ne treba valjda posebno naglašavati da ni mi nismo baš slaba momčad, reći će izbornik Roger Lemerre inozemnim novinarima u očekivanju dvoboja.</p>
<p> Lemerre, inače, još uvijek ne razgovara s francuskim izvjestiteljima, budući da je bio strahovito pogođen bojkotom kojeg su mu predstavnici medija priredili nakon što je došao prije desetak dana na konferenciju za novinare. Tada su mu, naime, novinari rekli »vas ne trebamo, dovedite nam igrače«, bio je to novinarski odgovor na najavu Wiltorda i Micouda da će uvesti »šutnju za medije«, kao što to spomenute zvjezdice obično rade u svome klubu Bordeauxu. Međutim, nakon dan-dva šutnje, najbolji francuski igrači uspostavili su korektan odnos s novinarima, a više ionako nikoga ne zanima što o svemu misle Wiltord i Micaud. Eto, još jedan klasični auto-gol samozvanih zvijezda...</p>
<p>A vijest dana ponudio je kapetan svjetskih prvaka, Didier Deschamps:</p>
<p>- Nakon prvenstva Evrope oprostit ću se od reprezentacije. Nadam se da ću odigrati još dvije utakmice za »les bleus«, nadam se da ću u nedjelju u Rotterdamu uzeti u ruke onaj lijepi pokal. Bio bi to prekrasan završetak reprezentativne karijere, kaže Deschamps, koji će u srijedu odigrati za Francusku 100. utakmicu, po čemu je apsolutni rekorder.</p>
<p> Emmanuel Petit se oporavio od ozljede i započet će okršaj s Portugalom. Iako Lemerre također, poput Coelha, taji početnu postavu, izvjesno je da će Portugalcima sučeliti promijenjenu formaciju u odnosu na dvoboj sa Španjolskom. Naime, Dugarry je na toj utakmici slomio nos i ne kandidira za nastup, a ulazak Petita govori da će pojačanim veznim redom Francuzi nastojati sprječiti Portugalce da se nametnu igrom. Oprez je majka mudrosti...</p>
<p>- Mi ne strahujemo ni od koga, mi smo svjetski prvaci. Bilo je vidljivo da je nekoliko španjolskih nogometaša u utakmicu protiv nas ušlo sa strahom i to je na kraju i presudilo pobjednika. Mi ćemo sad pokušati otići što dalje, ne bojimo se nikoga, igramo utakmicu za utakmicom na našoj zacrtanoj stazi do naslova. Moja i Figova utakmica? Bilo bi to previše banalno, ali i meni, a vjerojatno i Figu godi takav kompliment. No, momčad je ta koja izbacuje pojedinca, kaže sjajni Zinedine Zidane.</p>
<p> Marcel Desailly, zacijelo najbolji obrambeni igrač ovoga EP, smatra da najveća opasnost njegovoj obrani prijeti od Figa, Ruia Coste i Joaoa Pinta, ali govori i da njegova momčad »nikad nije bila zrelija, nikad nismo igrali bolji nogomet i otići ćemo do kraja«. A Patrick Vieira, nova francuska zvijezda, također je pun optimizma:</p>
<p>- Došli smo ovdje po taj pokal i odnijet ćemo ga doma! Portugal je svakoga impresionirao, ali uvjeren sam da mi imamo protuigru koja im ne odgovara. Rekao bih nešto i o našoj četvrtfinalnoj pobjedi, svi naglašavaju da su Španjolci propustili veliku priliku, svi govore o promašenom Raulovu 11-ercu. Slažem se da je to na kraju bio ključni trenutak dvoboja, ali nismo li mi bili bolji, nismo li imali niz šansi? Uostalom, jesu li se Španjolci protiv Jugoslavije provukli u četvrtfinale u zadnjim sekundama? Sad im se to vratilo na isti način u za njih negativnom raspletu. Nogomet vam nekad pokloni, nekad uzme, tako je i u životu. Bio je to loš dan za njih, dobar za nas, ali zaslužili smo taj dobar dan, jer smo bili bolji, kaže Vieira.</p>
<p>Bruxelles će, dakle, ugostiti dvije momčadi koje su prikazale do sada najljepši nogomet, no finalu prije finala neće biti nazočan jedan od najboljih francuskih i svjetskih nogometaša svih vremena, Michel Platini. Rekao je, naime, kako nema snage vraćati se na bivši Heysel stadion, gdje je igrao 29. svibnja 1985. finalnu utakmicu Kupa prvaka za Juventus protiv Liverpoola, njegovim je pogotkom »Juve« pobijedio 1-0. Dok je zabijao gol, s tribina su iznošena mrtva tijela 39 talijanskih navijača, Uefa je unatoč strašnoj tragediji ipak odlučila da se utakmica mora odigrati..</p>
<p>- A ja sam nakon toga odlučio da više nikad neću doći na taj stadion. Nikad...</p>
<p> U onoj polufinalnoj utakmici EP 1984. u Francuskoj, kad je Francuska svladala Portugal 3-2 u produžetku, Platini je bio dvostruki strijelac. I poručuje Zidaneovoj generaciji:</p>
<p>- Sjetite se onoga francuskog trijumfa. Svi smo uz vas i nadamo se da ćete ponoviti naš uspjeh...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rusedskog izbacio Vince Spadea, najveći gubitnik u 2000. godini</p>
<p>LONDON, 27. lipnja</p>
<p> - Svi snovi Grega Rusedskog o pobjedi u Wimbledonu završeni su već prvog dana trećeg »Grand Slam« turnira sezone, jer je i najveći gubitnik na ATP Tour turnirima, Amerikanac Vince Spadea napokon dočekao svoj trenutak.</p>
<p>Nakon što je prošlog tjedna srušio rekord po broju uzastopnih poraza (21!) u pojedinačnim dvobojima, Spadea je u pet setova, poslije tri sata i 56 minuta, svladao 14. nositelja sa 6-3, 6-7 (5), 6-3, 6-7 (8), 9-7. Spadea je mogao i lakše pobijediti, jer je imao set, 5-4 i servis, a imao je i dvije meč-lopte u »tie-breaku« četvrtog seta. Do nove meč-lopte stigao je kod 5-4 u petom setu, no onda je Rusedski napravio preokret i pri 7-6 je servirao za meč. No, Spadea se nije dao i naposljetku je došao do pobjede, prve još od listopada prošle godine. </p>
<p>- Evo me, napokon. Vrijedilo je čekati, rekao je Amerikanac. Spadea je tako ponovio svoj najbolji rezultat u Wimbledonu iz 1998. kad je također izborio drugo kolo. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Zagrebu Lewis, Batten, Devers, Mitchell...</p>
<p>Pet dana prije atletskog IAAF Grand Prix II mitinga »Zagreb 2000« najavljeni su nastupi atletskih zvijezda, sprintera Briana Lewisa, Dennisa Mitchella, preponašica na 100 m Olge Šišigine i Gail Devers te preponašica na 400 m Kim Batten, Sandre Glover, Daimi Pernie...</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Nekoliko dana prije IAAF Grand Prix II mitinga »Zagreb 2000« koji će se održati 3. srpnja na stadionu Mladosti uz Savu, s početkom u 19 sati, poznato je da će nastupiti američki sprinteri Brian Lewis, Dennis Mitchell i Greg Saddler.</p>
<p>Lewis je prije nekoliko dana pobijedio u utrci na 100 m na prvom najecanju »Zlatne lige« u pariškom Saint Denisu, s vremenom 10.10 sekundi, što je i rekord zagrebačkog mitinga. Mitchell je ove sezone istrčao 10.09 sekundi, a Saddler je na Saint Denisu istrčao 10.24. Organizatori se nadaju da bi s takvim atletičarima rekord mogao biti izjednačen, ako ne i popravljen.</p>
<p>Jubilarna, 50 memorijalna utrka Borisa Hanžekovića na 110 m prepone bit će toliko jaka, da će se trčati A i B utrke. Amerikanac Mark Crear je sam zamolio da dođe u Zagreb, jer on doista voli nastupati ovdje. Na Mladosti je lani istrčao šesto vrijeme svih vremena i najbolje u posljednje tri godine, 12.98, na toj dionici.</p>
<p>Ni među atletičarkama konkurencija neće biti ništa slabija. U utrci 100 m prepone ponovno će se ogledati Kazahstanka Olga Šišigina i Amerikanka Gail Devers, lanjska pobjednica i druga na toj utrci. Ove sezone obje su već pokazale da su u sjajnoj formi; Šišigina je pobijedila na Saint Denisu sa 12.76, a Devers je u Eugeneu postigla drugo vrijeme sezone, 12.64 sekundi.</p>
<p>Na utrci 400 m prepone u Zagrebu će trčati svjetska rekorderka na toj dionici, Amerikanka Kim Batten, trenutno vodeća u svijetu, Amerikanka Sandra Glover, te svjetska prvakinja Kubanka Daimi Pernia.</p>
<p>Ove će godine na zagrebačkom Grand Prixu biti i više hrvatskih atletičara. Imaju i temelja, jer je hrvatska atletika u usponu, deset putnika za Olimpijske igre u Sydneyu već postoji, a još deset ih se bori za Sydney. To bi svakako mogla biti dodatna pozivnica gledateljima da dođu u ponedjeljak predvečer na stadion Mladosti.</p>
<p>- Zagrebački je miting postao tako jak, da smo počeli i odbijati neke zahtjeve za nastupom. Ovo je prejak događaj da bismo dijelili besplatne ulaznice. Iznos od 30 kuna nije tako velik za ono što se dobije. Cjelodnevno kupanje na bazenu Mladosti, atletski miting, a nakon mitinga, u 23 sati koncert »Cubisma«, kaže direktor mitinga Andrija Mijačika, a na njegove se riječi šalom nadovezao i direktor sportskog parka Mladost, Boro Stipić: »Razmišljali smo da u tu cijenu uključimo i ćevape, ali smo odustali od toga.«</p>
<p>Montažne tribine se postavljaju i bit će oko 5000 sjedećih mjesta. Reflektori su postavljeni i organizatori jamče da će svi radovi biti završeni do subote kad će početi pristizati atletičari.</p>
<p>- Još prije 17 dana nismo znali hoćemo li postaviti reflektore ili ćemo imati rasvjetu na kranovima. Zato moram zahvaliti firmi Dalekovod koja je sve napravila da bi radovi bili završeni u roku, rekao je predsjednik mitinga, Ivica Stošić-Miočić.</p>
<p>Ulaznice za »Zagreb 2000« od subote su u prodaji na blagajni na ulasku u sportski park Mladost i na ulasku u bazen Mladosti.</p>
<p>- Ulaznice zbilja nisu skupe i zato ponovno pozivamo sugrađane na dođu na pravi zagrebački miting, na kojem uzbuđenja neće nedostajati, kažu organizatori.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Morao sam izazvati reakciju«</p>
<p>Košarkaši Italije pobijedili Hrvatsku 74-73 (44-35) u drugoj prijateljskoj utakmici / Izbornik Petrović zadovoljniji odnosom prema reprezentaciji</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Hrvatski su košarkaši ostavili vrlo dobar dojam protiv Talijana u drugom prijateljskom dvoboju odigranom u ponedjeljak u Puli, unatoč 73-74 (35-44) porazu. Prikazana igra ima još veću vrijednost jer su Hrvati igrali u šarenom sastavu, sa samo 10 igrača prijavljenih u zapisnik.</p>
<p>Izbornik Aleksandar Petrović odlučio je Josipa Sesara, nakon svojevoljnog odlaska u SAD, malo odmoriti od reprezentacije. No, u kolovozu je novo okupljanje i Sesar će imati novu priliku za dokazivanje. I možda malo drukčiji tretman kod izbornika.</p>
<p>Hrvatska je reprezentacija smogla snage vratiti se u drugom dijelu, nakon 35-44 zaostatka na poluvremenu. Inicijatori preokreta, Damir Mulaomerović i Veljko Mršić, bili su naši najbolji igrači na utakmici. Agresivnost u obrani i daleko bolji skok donijeli su nekoliko protunapada i lakih poena, no brzopleti su šutevi omogućili Talijanima priliku za povratak i odveli utakmicu u neizvjesnu završnicu u kojoj je odlučivao posljednji šut. Na žalost, Damir Mulaomerović je promašio tricu u posljednjim sekundama. Pokazalo se na kraju da hrvatska vrsta nema igrača poput Gregora Fučke i Giacoma Gallande, krila koja su izvlačila naše centre izvan reketa.</p>
<p>No, ne treba previše žaliti, jer je hrvatska reprezentacija igrala dobro i čvrsto. Već u srijedu Hrvatska ima priliku za uzvrat, naši košarkaši igraju treću prijateljsku utakmicu protiv Talijana u Veroni. </p>
<p>- U prvom poluvremenu nismo riješili pitanje »četvorke«, Fučka je imao šut 5-5 a Gallanda 4-4. Kasnije smo, s čim sam vrlo zadovoljan, zaoštrili situaciju i vratili se u igru. Presjekla su nas tri brzopleta šuta i neke sudačke odluke, rekao je izbornik Petrović. </p>
<p>No, nije se previše osvrtao na suđenje:</p>
<p>- Dobro je da reprezentacija u ovoj fazi ima što više »vjetra u prsa«, kako bismo iz nekih situacija izašli što jači. </p>
<p>Talijanski izbornik Bogdan Tanjević je nakon utakmice kazao: </p>
<p>- Odigrali smo dobro tri četvrtine utakmice, početkom drugog dijela pala nam je koncentracija, ali smo se uspjeli vratiti. Imali smo više svježine i rotirao sam više igrača.</p>
<p>Talijani, aktualni europski prvaci, u jeku su priprema za Olimpijske igre i reprezentacija im ima vrhunski tretman. Uz njih je brojna logistika koju vodi legenda talijanske košarke, Dino Meneghin. Izbornik Petrović, koji je nakon utakmice u Trstu bio nezadovoljan tretmanom reprezentacije, sad je kazao: </p>
<p>- Ipak su se neke stvari promijenile nabolje. Morao sam kroz tisak izazvati reakciju.</p>
<p>I zaista, u Puli na Mulaomerovićevim leđima nije pisalo »Giriček«...</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Još nismo svjesne što smo napravile«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umorne, ali presretne stigle su hrvatske odbojkašice u Zagreb. Dočekali su ih čelnici Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS), roditelji, prijatelji, čestitajući im na izborenom plasmanu na Olimpijske igre u Sydneyu, a u VIP salonu zagrebačke zračne luke čekale su ih dvije torte; »Sretno u Sydney!« i »Čestitamo odbojkašicama!«. Na turniru u Japanu bljesnula je nova igračica, 18-godišnja Biljanu Gligorović.</p>
<p>- Ma, kako ne bih bila odlično, pa ne ide se svaki dan na olimpijske igre, rekla je mlada tehničarka.</p>
<p>- Nastojala sam u svaki meč ući što neopterećenija, jer što sam opuštenija igram bolje. Imala sam veliku podršku svih igračica i izbornika koji su mi olakšali, kaže Biljana i objašnjava:</p>
<p>- Pobjeda protiv Japana nam je dala dodatnu snagu i motiv za utakmicu protiv Italije. To je bilo naporno, lošije smo krenule, no onda smo očistile glavu i pobijedile, veli mlada Riječanka, a o očekivanju u Sydneyu kaže:</p>
<p>- Šalile smo se s Jelenom Čebukinom. Njoj, naime, fali brončana medalja s olimpijskih igara, pa smo rekle da ćemo se potruditi.</p>
<p>Iskusna Jelena Čebukina se, kao i Gligorović, posljednja pridružila reprezentaciji.</p>
<p>- Sretna sam štoj e završilo i što je lijepo završilo. Umorna sam, ali presretna. Svaka čast mladim curama, gledala sam ih kako se bore. Znam kako se sad osjećaju prije svojih prvih Igara, tako sam se valjda i ja osjećala, više se ne sjećam. S osvojenom olimpijskom broncom bih kompletirala olimpijske medalje, no bilo koju medalju bih potpisala sad odmah, raspoloženo će Čebukina koja je olimpijsko zlato i srebro osvojila s ruskom reprezentacijom.</p>
<p>Izbornik Jelić pokušavao je sakriti svoje uzbuđenje...</p>
<p>- Vjerovao sam ovim djevojkama i one su vjerovale da mogu, zato je ovo velik rezultat. U Japanu se pokazalo da možemo ići do kraja s bilo kojim sastavom, rekao je Jelić s kojim su u Japanu bile njegove obje kćerke, Barbara i Vesna. Barbara je svojim nastupima na turniru pokazala da je među najboljima na svijetu, a mlađa će Vesna pričekati neku drugu priliku. Njih je dočekala mama Marjetka, također bivša odbojkašica koja nije skrivala svoju sreću, tim više što je dobila lijep rođendanski poklon - nastup supruga i kćeri na Olimpijskim igrama. Čvrsto je zagrlila svoju Barbaru i rekla:</p>
<p>- Hvala ti što si mi dala najljepši poklon na svijetu.</p>
<p>Naše odbojkašice će se odmarati do početka kolovoza. Tada će nastaviti »Cestom za Sydney«... (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kumho sponzorira Janicu</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Hrvatska skijaška reprezentacija dobila je još jednog sponzora. </p>
<p>U iduće dvije godine članovi skijaške vrste na svojim će vozilima koristiti gume Kumho.</p>
<p>- Zahvaljujem na podršci i zadovoljan sam suradnjom koja će trajati do 2002. godine i Olimpijskih igara u Salt Lake Cityu, a nadam se i nakon toga, kazao je direktor hrvatske skijaške reprezentacije Vedran Pavlek.</p>
<p>Južnokorejska korporacija Kumho osmi je proizvođač guma u svijetu, a bavi se i transportom, kemijskom industrijom i finacijama.</p>
<p> Ovlašteni zastupnik auto guma na području Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Rumunjske, Jugoslavije i Kosova je poduzeće Paam Auto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mavrović: Mito postoji u svakom sportu</p>
<p>Za mene, na sreću, nikad nije trebalo plaćati kako bih napredovao na listama. Zar mislite da bih tako dugo čekao dvoboj za svjetskog prvaka da mi je Sauerland kupovao mjesta na rang-listama, pita hrvatski teškaš Željko Mavrović nakon svjedočenja njegovog menedžera Wilfrieda Sauerlanda pred sudom u Newarku</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Njemački boksački menedžer Wilfried Sauerland, koji je vodio profesionalnu karijeru našeg teškaša Željka Mavrovića, svjedočio je prije nekoliko dana pred sudom u Newarku (američka savezna država New Jersey) u postupku protiv Roberta Leeja, predsjednika Međunarodne boksačke federacije. Lee je, naime, optužen da je posljednjih desetak godina, prodajući mjesta na rang-listama, protuzakonito zaradio 338.000 USD. Sauerland je na sudu govorio o slučaju iz 1995. godine, kada je IBF-u, odnosno Leeju, platio 100.000 USD kako bi dopustio uzvratni dvoboj njegovog teškaša Axela Schulza i tada aktualnog prvaka Amerikanca Georgea Foremana.</p>
<p>Schulz i Foreman boksali u travnju 1995. u Las Vegasu, a Amerikanac je slavio kontroverznom odlukom bodovnih sudaca nakon izjednačenih 12 rundi. Budući da Njemačka nije imala prvaka u teškoj kategoriji od tridesetih godina ovog stoljeća i Maxa Schmelinga, Sauerland je pod pritiskom njemačke javnosti odlučio platiti traženi iznos. Sauerland je 100.000 dolara u gotovini donio u Las Vegas i predao američkom menedžeru Cedricu Kushneru, koji je novac potom predao Leeju. Foreman je na kraju odustao od uzvrata, no svoj novac Sauerland nikada nije dobio natrag.</p>
<p>- Plaćajući 100.000 dolara za uzvratni dvoboj nisam znao da kršim američke zakone. Nisam imao drugog izbora, jer da sam odbio platiti, Schulz nikada više ne bi dobio priliku boksati za naslov. Iako je Foreman odustao, nisam tražio novac natrag, jer je već sredinom 1996. Schulz dobio priliku boksati protiv tadašnjeg prvaka Michaela Moorera, rekao je Sauerland na svjedočenju u Newarku.</p>
<p>Iako je posljednjih mjeseci svoje aktivne karijere sa Sauerlandom bio u zategnutim odnosima, nezadovoljan njegovim angažmanom oko svoje karijere, Željko Mavrović je stao u obranu svog menedžera, kazavši kako Sauerland u europskim boksačkim krugovima slovi kao pošten poduzetnik koji neće posezati za mutnim i nezakonitim potezima u poslovanju.</p>
<p>- Ne znam ništa o slučaju Axela Schulza i plaćanju njegovog uzvrata protiv Foremana. Za mene, srećom, nikad nije trebalo plaćati kako bih napredovao na listama. Zar mislite da bih tako dugo čekao dvoboj za svjetskog prvaka da mi je Sauerland kupovao mjesta na rang-listama? Da sam imao takvu vrstu podrške, za svjetsku titulu vjerojatno ne bih boksao protiv Lennoxa Lewisa nego protiv nekog slabijeg i manje opasnog suparnika. S te strane, moja je savjest čista, kazao je Mavrović.</p>
<p>Mavrović je potom dodao kako u svakom biznisu, pa tako i u svakom sportu, postoje usluge koje se moraju platiti kako bi se olakšalo poslovanje i napredovanje. Takve se makinacije, tvrdi Mavrović, mogu pronaći u svim sportovima u kojima se okreće veliki novac:</p>
<p>- Mislite li da sličnih, mutnih radnji nema i na Europskom nogometnom prvenstvu koje se igra u Nizozemskoj i Belgiji? Nemojmo biti naivni i optužiti samo Sauerlanda i Schulza za plaćanje mita. Meni je Schulz uvijek bio konkurent i nemam ga razloga braniti, ali mislim da je zaslužio svaku priliku koju mu je Sauerland pružio. Schulz je »prebio« Foremana u prvom dvoboju i apsolutno je morao dobiti još jednu priliku, završio je Mavrović.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Deschamps prvi Francuz u »klubu 100«</p>
<p>KNOKKE HEIST</p>
<p> - Ukoliko kapetan francuske nogometne reprezentacije i igrač Chelsea Didier Deschamps (31) zaigra, kao što se i očekuje, u polufinalnom susretu EP-a protiv Portugala, on će biti prvi Francuz u »klubu 100«, to jest, među nogometašima koji su 100 i više puta branili nacionalne boje (svjetski rekord drži Nijemac Lothar Matthäus sa 150 nastupa za Njemačku).</p>
<p>Prvi nastup za »trikolore« Deschamps je odigrao u travnju 1989. protiv Jugoslavije (0-0). Prvi profesionalni klub u kojemu je igrao bio je Nantes, a karijeru je nastavio u Marseilleu, Bordeauxu, Juventusu i Chelseaju. Uz naslov svjetskog prvaka s Francuskom 1998. godine Deschamps je dva puta sa svojim klubom osvajao naslov prvaka Europe (s Marseilleom i Juventusom), dva je puta bio prvak Francuske, a tri puta Italije, dok je sa sadašnjim klubom Chelseajem ove godine osvojio engleski FA kup. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Najbolji i najslabiji, izbor nimalo lak</p>
<p>ROTTERDAM, 27. lipnja</p>
<p> - Kako se bliži završnica Evropskoga prvenstva, stvara se i podloga za razne ankete i izbore »naj« momčadi, igrača, suca... Tako smo se i mi malo poigrali, te na osnovi do sada viđenoga izabrali najbolju momčad prvenstva, ali i »anti-momčad«, skup pojedinaca koji su u ostali u lošem sjećanju po svojim igrama, ponašanju...</p>
<p>Nakon odigranih četvrtfinalnih utakmica, ovako bi izgledala naša »momčad snova« u formaciji 4-4-2: Van der Sar - Thuram, Nesta, Desailly, Maldini - Figo, Rui Costa, Nedved; Zidane - Kluivert, Henry. </p>
<p> Na klupi bi sjedili Toldo, Blanc, Deschamps, Zahovič, Zenden, Overmars i Raul.</p>
<p> Izbornik te momčadi bio bi Talijan Dino Zoff, asistirao bi mu Portugalac Humberto Coelho.</p>
<p> Ne treba posebno trošiti riječi na pojašnjavanje odabira čvrste obrane sastavljene od iskusnih francuskih i talijanskih reprezentativaca, a od svih vratara najsigurnijim nam je djelovao Nizozemac Van der Sar, unatoč tome što ga muči ozljeda, zbog čega je u dva navrata bio i zamijenjen.</p>
<p> U veznom su redu igrači koji trenutno igraju najbolji nogomet na svijetu, ispred njih dva teško zaustavljiva napadača... U najužem izboru još su Totti, Bergkamp, Mendieta, Vieira...</p>
<p>Kako bismo sastavili »anti-momčad«?</p>
<p> Također smo se opredijelili za 4-4-2 formaciju i evo tih 11 nes(p)retnih, »zločestih« i neprepoznatljivih anti-junaka u sastavu kojeg ćemo nazvati »noćna mora«: De Wilde - Saveljić, Staelens, Mihajlović, P. Neville - Matthaeus; Nemec, Hagi, Rudonja - Flo, Solskjaer.</p>
<p> U pričuvi su Martyn, Jeremies, Nilsson, Scholes, Mijatović, Jancker i Tomasson, našlo bi se mjesta i za Molinu, Valerona, Bierhoffa (spasila ga je ozljeda), Kirstena, Seedorfa, Stojkovića... Izbornik sastava je Nijemac Eich Ribbeck, pomaže mu Španjolac Jose Antonio Camacho.</p>
<p> Objašnjenje? De Wilde i Staelens su zaslužniji za turski proboj u četvrtfinale od strijelca Hakana Sukura, Mihajlović je svojim »razbojničkim« ponašanjem dokazao da može 300 godina živjeti u kultiviranom svijetu, ali kućni se odgoj ne može naknadno naučiti, balkanski se »štih« nikako ne može odbaciti.</p>
<p> Saveljiću je Kluivert zabio »samo« tri gola... Matthaus je bio kamen smutnje u njemačkoj svlačionici i doista nam nije bilo jasno što to on igra, kakva je njegova taktička uloga. Jednostavno, bio je - »smetalo«, neslavno se oprostivši od reprezentacije.
Zlobnici kažu da je po povratku u Njemačku rekao kako je »osnovni razlog debakla drastično pomlađivanje momčadi, samo sam ja ovdje iz sastava koji je 1990. osvojio naslov svjetskoga prvaka u Italiji«...</p>
<p> Rumunj Hagi također se na balkanski način, s dva isključenja na četiri utakmice, oprostio od reprezentacije. Čeh Nemec i Englez Phil Neville ravnopravno konkuriraju za autora najgluplje skrivljenog 11-erca (može im se pridružiti i francuski vratar Barthez!), a Rudonja je svojom nespretnošću i sporošću uveseljavao sve osim - Slovenaca.</p>
<p> Napokon, u vrhu napada su jalovi Norvežani Tore Andre Flo i Ole Gunnar Solskjaer, nevjerojatno je da centarfori Chelsea i Manchester Uniteda gotovo i nisu bili ni u jednoj šansi.</p>
<p> Najbolja bi sudačka trojka bila Anders Frisk (Švedska, Uefa ga je odredila za suca finalnoga okršaja!), zatim Španjolac Jose Maria Garcia-Aranda, te Talijan Pierluigi Collina. A »anti-trojka«?</p>
<p> Nitko ne može oduzeti dva mjesta našim »prijateljima« Gillesu Veissiereu (Francuska, Croatia - Partizan) i Švicarcu Ursu Meieru (Croatia - Newcastle).</p>
<p> Treći je Nizozemac Dick Jol, koji je umalo »unakazio« utakmicu Portugal - Turska. (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jugoslavenski tisak se zgraža nad reprezentacijom</p>
<p>BEOGRAD, 27. lipnja</p>
<p> - Većina beogradskih dnevnika ocijenjuje da je nogometna reprezentacija Jugoslavije doživjela katastrofalan poraz od Nizozemske i tako se neslavno oprostila od Europskog prvenstva. </p>
<p> Pojedini listovi, međutim, ocijenjuju da je uspjeh činjenica da su Jugoslaveni zauzeli osmo mjesto u Europi.</p>
<p> Najoštriji u kritici na račun reprezentacije je »Blic«, koji na naslovnoj strani piše »Katastrofa u Roterdamu«, a na sportskoj</p>
<p>izvješće s utakmice donosi pod naslovom »Rasturio se 'plavi ansambl'«. »Plavi« su se »osramotili«, a izbornik Vujadin Boškov bio je »dezorijentiran«, piše »Blic«.</p>
<p> »Politika« drži da je plasman Jugoslavena u četvrtfinale »uspjeh«i dodaje da je Savo Milošvieć, s pet postignutih golova na EP, »jedina svijetla točka 'plavih'«.</p>
<p> »Strašnom Kluivertu veliki aplauz, odličnoj Nizozemskoj ovacije, a nama karta u jednom pravcu - otrežnjenja«, piše »Glas javnosti«.</p>
<p> »Večernje novosti« na naslovnoj stranici donose naslov »Nije moglo bolje«, i piše da je unatoč porazu od Nizozemske, postignut uspjeh jer su se »plavi« plasirali među osam najboljih u Europi.</p>
<p> Dnevnik »Danas« pod naslovom »Poniženje za kraj«, ocijenjuje da je Nizozemska ponizila reprezentaciju Jugoslavije.</p>
<p> »Tako je jedna generacija neslavno otišla sa scene. Ovakav poraz je upozorenje da se nešto (ili sve) mora mijenjati. Priča da su sve toveliki igrači iz velikih klubova više ne 'pije vodu'. Hvala im na do sada postignutom i žao nam je što odlaze s punom torbom golova i što su u ovom oproštajnom meču na EP bili tako malodušni«, navodi</p>
<p> »Ekspres politika« na naslovnoj stranici uz veliku fotografiju Dragana Stojkovića donosi i naslov »Jugoslavija među osam najboljih«.</p>
<p> U Beogradu je, inače, poslije prva dva gola Nizozemaca, zavladao potpuni muk, u stanovima, u kafićima u kojima se pratilo EP, na ulicama, kao poslije neke elementarne nepogode. Iako nitko nema primjedbu na suđenje, iako svi priznaju sjajnu igru nogometaša Nizozemske, nesretni navijači, opsjednuti terijom zavjere protiv Srbije, vjeruju da to nisu »čista posla«, da je Jugoslavija morala ispasti iz »političkih razloga«, sve do sumnje da je cijelo EP »lažirano«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U srijedu smjena Dinamovih direktora?</p>
<p>I formalno potvrđen dogovor o raskidu ugovora između Roberta Prosinečkog i Dinama / Za srijedu je predviđena Skupština dioničara na kojoj će, čini se, biti konstituiran novi Nadzorni odbor / Jedna od tema koju će novi NO razmatrati je promjena klupskog menedžmenta / Uostalom, i predsjednik Mirko Barišić je naglasio kako se sadašnjoj garnituri maksimirskih direktora bliži »odlazak u mirovinu«</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Robert Prosinečki od utorka definitivno više nije član Dinama. Dogovor o raskidu ugovora u utorak je i formalno potvrđen potpisivanjem sporazuma, nakon čega je dosadašnji »plavi« kapetan pomalo rezignirano rekao:</p>
<p> - Zna se da smo još ranije dogovorili raskid ugovora a sada je, evo, to i službeno potvrđeno. Dakle, od danas definitivno više nisam Dinamov igrač. Mogu početi raditi na odlasku u novi klub. No, prvo se moram odmoriti...</p>
<p>Prosinečki će se odmarati u svojoj staroj bazi u Malinskoj, a za to će vrijeme vježbati s privatnim kondicijskim trenerom.</p>
<p>U Zagreb bi u srijedu napokon trebao doći i Australac Eddy Bosnar, koji će osnažiti konkurenciju na mjestu prednjeg braniča, iako se sasvim dobro snalazi i u ulozi posljednjeg čovjeka obrane. No, Bosnar će se kao ljevak ipak bolje snaći kao prednji branič. Tako barem tvrdi sportski direktor Velimir Zajec. U svakom slučaju, Bosnar bi odmah po dolasku u Zagreb trebao potpisati ugovor s Dinamom, a zasad je nejasno hoće li se istoga dana priključiti novim suigračima na pripremama na Rogli. Naime, momčad se s Rogle vraća 30. lipnja, što znači da bi Bosnar tamo proveo samo dan i pol. Stoga se može očekivati da će se novi Dinamov Australac u »radni proces« uključiti 3. srpnja, uoči odlaska na pripreme u Švicarsku.</p>
<p> Za srijedu je, ujedno, predviđena Skupština dioničara, koja će po svemu sudeći rezultirati konstituiranjem novog Nadzornog odbora. Istina, novi bi Nadzorni odbor imao »pravo nastupa« tek kad ga verificira Trgovački sud, što znači početkom sljedećeg tjedna. Jedna od tema koju će novi NO sasvim sigurno staviti pod »povećal« jest promjena klupskog menedžmenta. Uostalom, i predsjednik Mirko Barišić je između redaka naglasio kako se sadašnjoj garnituri maksimirskih direktora bliži »odlazak u mirovinu«. Barem kad je u pitanju Dinamo.</p>
<p>Uostalom, predsjednik Skupštine kluba Stjepan Brolich otvoreno je započeo »hajku« na direktora Mirka Novosela, uporno tražeći njegovu smjenu, ili barem suspenziju. No, predsjednik Barišić je Brolicha smirio riječima »pričekajmo 28. lipnja«, dakle Skupštinu kluba.</p>
<p>Kako je i Novosel već nekoliko puta napomenuo da će se uskoro vratiti u košarku, može se pretpostaviti da će Maksimirom uskoro zaista zavladati novi menedžment.</p>
<p> Kadrovske promjene u stručnom stožeru već su započele. Nova imena su Srećko Bogdan i Milan Šulentić. Bogdan je, istina, u pomalo složenoj situaciji, s obzirom da se gotovo u potpunosti vezao za Njemačku i u Zagrebu više nema stan. Ipak, u klubu ga još očekuju. Šulentić će, pak, imati funkciju koordinatora, samo je još nejasno što će uopće koordinirati...</p>
<p>Sigurno je jedino da će u srijedu biti predstavljen novi Nadzorni odbor u koji bi trebao ući čitav Izvršni odbor kluba, uz još četiri nova imena. To su Zlatko Novak, predsjednik sadašnjeg NO, Davorin Rimac, predstavnik Privredne banke, Josip Prka iz Generalturista i Radislav Prežigalo iz Gradskog poglavarstva. Čini se, dakle, da je suradnja između kluba i novih gradskih struktura zasad vrlo dobra. Uostalom, Grad je već naglasio kako će izdvojiti 100 milijuna kuna da bi se završili osnovni radovi vezani uz izgradnju maksimirskog stadiona.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Privođenje na policiju šteti nogometu</p>
<p>Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, tumači kako u Ilici 31 ne sjede prekriženih ruku / Savez ima niz dogovorenih sastanaka u mjerodavnim institucijama kako bi se pronašao način opstanka klubova kojima prijeti stečaj</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Prije otprilike šest mjeseci, zagrebačku smo Đorđićevu ulicu zapamtili po spektakularnim snimkama privođenja na saslušanje ljudi optuženih za organizirani kriminal. Sad se pak - bez privođenja, s pozivnicom na informativni razgovor u policiji - u istoj ulici i zgradi pojavila skupina Dinamovih igrača. Bila je to za naš nogomet kap više u poplavi crnila, dovoljno da zakucamo na vrata Hrvatskog nogometnog saveza i upitamo mjerodavne kako komentiraju takvu vrstu »spektakla za javnost« i što misle poduzeti.</p>
<p>Na raspolaganju nam je bio samo Zorislav Srebrić, glavni tajnik Saveza, koji se odmah složio sa zaključkom da su takva policijska saslušanja, stavljena na velika zvona, velika šteta našem nogometu. A u vezi s mogućom strategijom, Srebrić je dodao:</p>
<p>- Na temelju zaključaka Izvršnog odbora Saveza, poduzeta je šira akcija prema nekoliko državnih institucija. Zamolili smo ih da nas prime kako bismo im objasnili situaciju u nogometu kao u dijelu hrvatskog sporta. Želimo, naime, dati odgovarajuće prijedloge na onim mjestima na kojima će se raditi strateški programi za razvoj hrvatskog sporta. Nadamo se da će i nas tom prigodom kontaktirati.</p>
<p>Dodao je Srebrić kako u Savezu ne sjede prekriženih ruku:</p>
<p>- Već radimo na programu s kojim ćemo se priključiti HOO-u i ostalim sportskim institucijama. Cilj nam je pronaći nove oblike odnosa, ponajprije kako bi poslovanje klubova bilo u okviru postojećih propisa i kako bi se sportu istodobno omogućio život. Ocjenjujući pritom da je sport sastavni dio života u svakoj državi.</p>
<p>Srebrić tvrdi kako HNS spreman dočekuju sve glasnije signale iz klubova o tome da im prijeti stečaj ako se netko ne zauzme za njih, po mogućnosti HNS:</p>
<p>- Ta je akcija prioritetna, urgentna i maksimalno radimo na tome da se nađe rješenje koje će klubovima omogućiti danormalno posluju, budući da vrlo brzo, već za mjesec dana, počinju nova prvenstva. Nikako ne bi bilo dobro krenuti u novo natjecanje ako se ne razriješe ta osnovna pitanja.</p>
<p>U središtu svih rasprava nalazi se Zakon o športu u kojemu kao da je sadržano svo zlo i kao da je glavni uzročnik pojava zbog kojih sad, eto, reagira i policija. Među ostalim i privođenjem nogometaša na informativne razgovore, kako bi se saznalo jesu li primali novac ispod stola, izbjegavali porez, obavezna davanja. Kakav je stav Saveza?</p>
<p>- Kad je 1997. godine Nacrt zakona o športu bio na javnoj raspravi, mi smo dali odgovarajuće primjedbe. Te ćemo primjedbe analizirati i usporediti, kako bismo vidjeli koliko su bile aktualizirane s odredbama Zakona. No, očito je da je od svih odredbi najaktualnija ona o financiranju. Teško je, naime, očekivati da se može živjeti samo od prodaje igrača, a svi tako vide izlaz i svoju egzistenciju. Ne može se, bez obzira na kvalitetu rada, osposobiti mnogo igrača u kratko vrijeme, i taj posao ima određene zakonitosti.</p>
<p>Za zaključak, Srebrić je dodao:</p>
<p>- Mi se u HNS-u bavimo svojom strategijom, a to je strategija razvoja nogometa, i s tim u vezi imamo srednjoročne pograme. Sad ćemo dopuniti strateška opredjeljenja i, dakako, izvući pouke ako se ovakvim akcijama, kao što je privođenje igrača na informativni razgovor, dođe do pravih rješenja.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Panika u Kranjčevićevoj</p>
<p>Glavna tema razgovora u NK Zagreb i dalje je neizvjesnost koje je od dvaju klupskih čelništva »pravo«, a govori se i o pozivima Dinamovih igrača i djelatnika na informativne razgovore u policiju</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Glavna tema u NK Zagreb i dalje je neizvjesnost kojem će, od dvaju usporednih klupskih čelništva, Gradski ured za opću upravu dodijeliti legalitet. Dakako, govori se i o pozivima Dinamovih igrača i djelatnika na informativne razgovore u policiju. Baš kad se o tome razgovaralo, u klupske je prostorije ušla jedna uniformirana osoba. Jasno, u Kranjčevićevoj je nastala prava panika...</p>
<p>Kad su saznali da je riječ o satnici Hrvatske vojske, svima je pao kamen sa srca. Pomislili su, naime, da je riječ o inspektorici, jer to je sad aktualno. No, spomenuta je satnica samo došla priupitati nešto u vezi sa sinom koji u Zagrebu igra nogomet.</p>
<p>Pritisak zbog dvojbe čiji je klub - Marčinkovićeve ili Jerkovićeve struje, koja se bori za »očuvanje kluba od pljačke« - vidljiv je na svakom koraku. Tako, primjerice, Zagrebov novi trener Branko Ivanković priznaje da ga baš ne raduje što jedan od najiskusnijih igrača, Mario Osibov, ne zna točno s kim i kako pregovarati, pa poručuje da postoji samo »pet posto izgleda da ostane u Zagrebu«. Dakako, Ivanković žali što je zbog klupskih potreba za novcem ostao bez Bule i Banovića. Uglavnom, dva dana prije polaska momčadi na 14-dnevne pripreme u francuski Albertville nema jasnu sliku tko će sve putovati. Nije čak ni siguran, uslijedi li zaokret u gradskim strukturama, hoće li ostati Zagrebov trener.</p>
<p>Evidentno je, međutim, da na pripreme neće 34-godišnji Dražen Biškup na kojeg klub više ne računa. I ovom se prigodom rasplela priča o nehumanom odnosu, budući da je Biškup većinu svog igračkog vijeka proveo u Kranjčevićevoj a sad je, eto, netko procijenio da se njegove mogućnosti ne uklapaju u nove ideje igre. Umjesto da mu u znak zahvalnosti dodijele mjesto u momčadi do kad mu se god igra... Na odlasku je i Domagoj Kosić, s kojim koketira Hajduk.</p>
<p>Mogući su dolasci, međutim, potpuna nepoznanica. Prinova će navodno biti, neće biti skupi, u klubu tvrde da to neće biti bačen novac. Dapače, prinove moraju biti takve da se na njima, kad odlaze, mora zaraditi. Imena su zasad nepoznata.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hercegovina - obećana nogometna zemlja</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Čim je došao u Zagreb, Mario Čižmek je došao u svoj matični klub u Kranjčevićevoj. Čižmek je prepun dojmova nakon što je s Brotnjom iz Čitluka osvojio naslov BiH prvaka i najavljuje mogućnost ostanka u Brotnju, kojem je posuđen za doigravanje kako bi »klub imao igrače ako se žele dostojno predstaviti Europi«.</p>
<p>O gotovo dvomjesečnoj avanturi nastupa u doigravanju za naslov prvog prvaka BiH Čižmek govori samo u superlativima. Tim prije što je s dosta sumnje prihvatio poziv da za 15.000 maraka pomogne Hercegovcima pred kojima je bio težak zadatak: da u konkurenciji s klubovima iz Bosne, među kojima Sarajevo ima status Croatije iz najmoćnijih dana, pokuša ostvariti nemoguće. Odnosno da postanu prvaci, što je bilo vrlo teško jer su im najljući konkurenti bili hrvatski klubovi.</p>
<p>- Sarajevo je u zadnjem kolu bez teškoća dogovorilo rezultat protiv bošnjačkog Rudara, vjerujući da bi nakon 7-1 pobjede boljom gol-razlikom moglo ući u finale. U hrvatskim klubovim nije bilo ni pomisli da bi netko nekomu popustio, pa je hercegovački finale izostao za jedan pogodak, govori Čižmek.</p>
<p>Bivši Zagrebov igrač ne skriva da razmišlja o nastavku karijere u »nogometnom raju«:</p>
<p>- Tko ne bi o tomu razmišljao?! Primjerice, predjednik kluba general Ivan Medić nudi mi dvostruko više novca od svake svote koju ponudi Zagreb! Ipak, s obzirom na moju dobru formu i, kako kažu, zapažene igre u Brotnju za koji sam u svakoj utakmici kod kuće postigao presudni pogodak, u kombinaciji je i neki strani klub. Treba vidjeti i što kaže Zagreb, s kojim mi ugovor vrijedi još mjesec dana. Ako uopće imam s kim u Zagrebu razgovarati...</p>
<p>Čižmeka je ponajprije oduševilo ono čega u hrvatskoj ligi odavno nema:</p>
<p>- Tribine su prepune, u Hercegovini stadioni »niču preko noći«, jedan je ljepši od drugoga. Da smo vidite kakve svlačionice imamo u Brotnju. Divota. Zbog Europe se proširuju tribine, postavljaju stolci, podižu reflektori. Sličan je slučaj i s ostalim klubovima, na kraju će ispasti da u Hercegovini ima više igrališta s rasvjetom nego u Hrvatskoj.</p>
<p>I kad je riječ o zaradi, Čižmek je pun pohvala:</p>
<p>- Tamo se ispunjava sve što se dogovori. Nama je za prvo mjesto obećano da ćemo podijeliti 200.000 maraka, pola smo dobili odmah nakon odlučujuće utakmice, ostatak slijedi. Trenutačno je Hercegovina za mnoge nogometaše iz Hrvatske postala obećana zemlja. Mnogi su poduzetnici u tomu našli svoju računicu, nema igrača koji može proći s manje od 50.000 maraka godišnje.</p>
<p>Čižmek se rado prisjeća svih utakmica:</p>
<p>- Nije bilo provokacija kakve sam očekivao, samo žestoko navijanje za svoj klub. Primijetio sam dosta dobrih i nadarenih igrača, ali je vidljivo da su dugo igrali unutar uskih okvira. Sve u svemu, sjajno iskustvo i izvrsna prigoda za nadogradnju. Poglavito nakon što sam u Zagrebu prošlu sezonu započeo kao otpisan igrač koji se, naglašenom upornošću, ipak u drugom dijelu prvenstva nametnuo. A to nije promaklo mojim poslodavcima iz Brotnja. Stoga, koliko su se oni meni zahvaljivali na pomoći, zahvaljujem i ja njima što su me se sjetili. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U 2. kolu okršaj Talaja - Lučić</p>
<p>Mirjana Lučić svladala Čehinju Chladkovu sa 4-6, 6-2, 6-2 u 1. kolu Wimbledona, pa će ona biti sljedeća suparnica Silviji Talaji / Ivana Ljubičića je sa 5-7, 6-1, 7-5, 7-6 (4) pobijedio Amerikanac Alex O'Brien</p>
<p>LONDON/ZAGREB</p>
<p> - Nakon Silvije Talaje, koja je to ostvarila u ponedjeljak rano poslijepodne, i Mirjana Lučić izborila je plasman u 2. kolo turnira u Wimbledonu, a to znači da će u srijedu njih dvije igrati jedna protiv druge. Naime, Lučićka je na startu sa 4-6, 6-2, 6-2 bila bolja od Čehinje Denise Chladkove, 37. na WTA-listi, i time se pridružila Silviji Talaji, koja je s glatkih 6-4, 6-2 bila bolja od Rumunjke Irine Spirlee.</p>
<p>- Već sam igrala s Mirjanom na travi i znam što mogu očekivati. Sigurno je da ne smijem igrati kao Chladkova, dakle udarački, jer takva igra Mirjani odgovara. Morat ću više »miksati« i mijenjati ritam, rekla je Talaja, koja do ponedjeljka nikad nije prošla 1. kolo u Wimbledonu. Ovo joj je ukupno treći nastup.</p>
<p>Talaja i Lučićka su se na travi sastale lani u Birminghamu i iako je Talaja bila ta koja je krenula sjajno, povevši 6-0, 3-0, na kraju je jedva iščupala pobjedu 8-6 u trećem setu. Lučićka je, podsjetimo, nakon toga bila polufinalistica Wimbledona i dobar rezultat morat će napraviti i ove godine ako ne želi toliko pasti na WTA-listi da će joj ubuduće za ulazak na turnire trebati igranje u kvalifikacijama. Ipak, ni njoj ni Talaji, koja god prođe u šesnaestinu finala, ondje neće biti lako, jer ih ždrijeb najvjerojatnije vodi na Najbolju tenisačicu svijeta, Švicarku Martinu Hingis.</p>
<p>Kod tenisača, Ivan Ljubičić je eliminiran već na startu, iako je protiv Amerikanca Alexa O'Briena, kvalifikanta, imao dosta prilika za mnogo povoljniji rezultat. Na kraju, O'Brien (inače jedan od najboljih tenisača svijeta u paru a svojevremeno 30. na rang-listi u pojedinačnoj konkurenciji) je pobijedio 5-7, 6-1, 7-5, 7-6 (4), a Ljubičić samo može žaliti za propuštenom. Primjerice, u trećem setu imao je »break« loptu kod 4-3 te set-loptu kod 5-4, a imao je i »break« loptu kod 2-1 u četvrtom setu. Nije bilo dovoljno, i Ljubičić je zabilježio i treći poraz zaredom u 1. kolu na ovogodišnjim »Grand Slam« turnirima.</p>
<p>Po svemu sudeći, Ljubičić će se još za vrijeme Wimbledona ponovno vratiti na turnire na zemljanoj podlozi, jer u posljednje vrijeme nije imao mnogo uspjeha. Najvjerojatnije će idućeg tjedna nastupiti na »challengeru« u Veneciji, a onda na ATP Tour turnir u Bĺstad, koji će se igrati u istom tjednu kad će hrvatska teniska reprezentacija igrati u Dublinu u polufinalu Druge skupine Davisovog kupa. A nakon toga slijedi Umag, gdje će Ljubičić braniti bodove za prošlogodišnji polufinale...</p>
<p> l Rezultati 1. kola, tenisači: Llodra - Alami 6-3, 6-3, 6-1, A. Martin - Eschauer 6-4, 6-4, 3-6, 6-2, Godwin - Vicente 6-7 (5), 6-1, 3-6, 6-2, 8-6, Björkman - Medvedev 6-4, 6-3, 6-3, Dosedel - LAPENTTI (16) 6-3, 6-2 0-6, 6-1, ENQVIST (9) - Hantschk 6-1, 6-4, 6-2, Levy - Stoltenberg 6-3, 2-6, 6-7 (3), 6-4, 6-4, Vinck - Massu 7-5, 4-6, 7-6 (6), 3-6, 6-3, Goldstein - Boutter 7-6 (1), 6-3, 6-4, O'Brien - Ljubičić 5-7, 6-1, 7-5, 7-6 (4), Hrbaty - Zabaleta 6-4, 6-2, 7-5, Spadea - RUSEDSKI (14) 6-3, 6-7 (5), 6-3, 6-7 (8), 9-7, W. Ferreira - Arthurs 6-7 (6), 6-3, 7-6 (5), 6-1, El Aynaoui - Mantilla 7-6 (5), 6-3, 6-4, Mirni - Ulihrach 6-2, 4-0, predaja;</p>
<p>tenisačice: Yi - Casoni 6-2, 6-1, Lučić - Chladkova 4-6, 6-2, 6-2, Bačeva - Drake 6-2, 7-6 (6), Latimer - Parkinson 3-6, 6-3, 6-4, Kandarr - Nagyova 6-4, 6-2, Frazier - Woodroffe 6-4, 7-6 (4), Petrova - Dementijeva 6-1, 6-1, Barabanšikova - SCHETT (15) 6-2, 6-2, Kurnjikova - TESTUD (10) 7-5, 5-7, 6-4, Sidot - Bedanova 6-3, 6-1, Asagoe - Snyder 6-2, 1-6, 6-1, COETZER (12) - Washington 6-4, 6-2, Callens - Vento 6-3, 6-2.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Chirac traži da Njemačka postane stalnom članicom Vijeća sigurnosti!</p>
<p>Njemačka i Francuska trebaju biti najjače integracijske sile Europe / Treba osnovati tzv. pionirsku skupinu koju bi činile zemlje kojima europska integracija posebno leži na srcu, istaknuo je francuski predsjednik u novouređenoj zgradi Reichstaga</p>
<p>BERLIN, 27. lipnja</p>
<p> - »Njemačka i Francuska trebale bi biti vodeće integracijske sile u ujedinjenoj Europi jer jedino te dvije zemlje posjeduju snagu da vode Europsku uniju k njezinim ciljevima, bilo da je riječ o proširenju granica ili usađivanju ljubavi za Europu u srcima njenih građana.«</p>
<p> Tim je riječima francuski predsjednik Jacques Chirac oduševio poslanike Bundestaga u prvom govoru jednog stranog državnika u novouređenoj zgradi Reichstaga, govoru koji uz simboličko značenje, zbog svog programatskog sadržaja posjeduje i povijesnu težinu. S obzirom da Francuska od subote preuzima europsko kormilo, govor francuskog predsjednika u srcu Berlina svojevrsna je najava »voznog reda« po kojem će sljedećih šest mjeseci voziti europski vlak.</p>
<p> Tako Chirac predlaže osnivanje takozvane pionirske skupine koju bi činile zemlje kojima europska integracija posebno leži na srcu. Jezgru te skupine bi, dakako, činile Njemačka i Francuska, jer »ako želimo da Europa ide dalje, moramo posebno raditi na produbljenju njemačko-francuskog prijateljstva«. No, »pionirska skupina« bila bi također otvorena i za sve ostale članice Europske unije koje istinski vjeruju u europsku ideju. Očekuje se da će pokazivanje interesa za rad u toj skupini dvije najveće europske članice ocjenjivati kao stupanj lojalnosti prema europskoj ideji. No, namjera francuskog predsjednike nije stvaranje neke posebne europske elite nego otvaranje dodatnih putova za jačanje međusobnih veza. »Pionirska skupina« ne bi trebala nove institucije, njih je ionako više nego dovoljno, nego samo koordinacijski ured koji bi povezivao različite strane u nastojanju da se poboljšaju istinski važna područja zajedničkog života, a to su, prema Chiracovu mišljenju, gospodarstvo, zajednička obrambena i sigurnosna politika te borba protiv kriminala.</p>
<p>Pritom je Chirac također umirio sve one koji se plaše velike europske superdržave u kojoj nema mjesta za nacionalne interese. Nacionalne države će i dalje ostati temeljna vrijednost europskih građana, naglasio je francuski predsjednik. Prema njegovoj želji, europske članice već bi se potkraj godine na summitu Europske unije u Nici usuglasile oko teksta jedinstvenog europskog ustava kao temeljnog integracijskog dokumenta buduće Europe bez granica. Da donošenje jedinstvenog europskog ustava ima i protivnike, pokazalo se dan prije kad se prihvaćanju takvog dokumenta usprotivio njemački predsjednik Johannes Rau.</p>
<p> U jednom trenutku Jacques Chirac je izazvao dugotrajan pljesak pozdravljajući prisutnog Helmuta Kohla. »Bez Kohlova zalaganja Europa danas ne bi bila tamo gdje je sada. Helmut Kohl i Francois Mitterrand su vizionarski proveli u djelo ideje svojih prethodnika, od Adenauera i de Gaullea do Brandta i Giscarda d'Estainga«, naglasio je Chirac. Posebno zadovoljstvo francuski je predsjednik izazvao najavom da će se Francuska zauzeti za to da Njemačka postane stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.</p>
<p> Govor francuskog predsjednika u Bundestagu naišao je na veliko odobravanje njemačke javnosti i političkog vrha. Tako njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer govori o »vrlo važnom događaju za francusko-njemačke odnose i za odnose u Europi uopće«.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Revolucionarni desant« Bajukove vlade na slovenske medije</p>
<p>LJUBLJANA, 27. lipnja</p>
<p> - »Ako je u svemu tome makar i pet posto istine, onda je riječ o morbidnoj stvari koja će prije ili poslije završiti na europskim sudovima, jer revolucionarni desant na medije ne spada u današnje vrijeme, ne računamo li Miloševića, Tuđmanovu Hrvatsku i još poneki sličan neslavni primjer. U redu je, Janša i Bajuk mogu kupiti Ljubljansku mljekaru, »Krku«, željezare i slična poduzeća, nitko im to ne brani. Međutim, nasilno preuzimanje neovisnih medija koji izražavaju pozitivnu kritičnost javnosti prema vladajućem establishmentu, zacijelo neće biti dobra reklama za taj režim.« To je glavni naglasak komentara u Delu u utorak, što ga je napisao Boris Jež, vrhunski komentator toga najuglednijega ljubljanskog dnevnog lista.</p>
<p>Ta je žestoka reakcija posljedica najave, vrlo tihe ali posve jasne, da nova slovenska desničarska vlada premijera dr. Andreja Bajuka namjerava staviti pod svoj nadzor izdavačko-tiskarske kuće »Delo« i »Dnevnik« u Ljubljani, koje izdaju tri najnakladnija i najutjecajnija dnevna lista. Naime, Delo, koje izlazi već 42 godine, ima svojega znatno mlađega »brata«, dnevno »žuto« izdanje Slovenske novice, koje su dosegle najveću nakladu, a ljubljanski Dnevnik ima znatno najveći broj pretplatnika i njegova se naklada golemom većinom dostavlja po kućama Ljubljančana. Oba ta izdavačka poduzeća, koja uključuju i vlastite tiskare, u većinskom su vlasništvu malih dioničara, odnosno zaposlenih u njima, ali njihove dionice imaju i različiti državni fondovi.</p>
<p>Upravo zbog takve vlasničke strukture, ta su tri dnevna lista, kao i četvrti, mariborska Večer koja ima znatno manju nakladu, stekli ugled neovisnih i objektivnih medija, kojima slovenska javnost vjeruje i cijeni ih. Ipak, neprikrivena je činjenica da su ti listovi, zbog svoje uredničke i novinarske strukture, tradicionalno naklonjeni, još iz razdoblja borbe za samostalnost Slovenije, lijevim i liberalnim krugovima političke scene. Stoga se vjeruje da sadašnja slovenska desno-sredinska vlada, koju službeno vodi premijer Bajuk, a dobro upućeni izvori tvrde kako je, zapravo, Janez Janša, ministar obrane i vođa desnih socijaldemokrata (SDS), glavni šef, »premijer u sjeni«, upravo preko državnih fondova, zasad manjinskih vlasnika, želi preuzeti nadzor nad tim listovima.Ta je najava izazvala velike sumnje, uzbunu i srdžbu medija koji sada nastoje te svoje osjećaje prenijeti i na slovensku javnost. Bajukova odnosno Janšina vlada optužuje se za totalitarne težnje kojima »samostalne i slobodoumne« novine »želi disciplinirati, uniformirati i kanalizirati«, kao da će Slovenijom vladati, kako naglašava Jež u Delu, »odsad pa vječito«, barem 50 godina, a ne samo najviše pet mjeseci, koliko ostaje do zadnjeg roka redovitih parlamentarnih izbora, za koje uopće nije sigurno da će ih sadašnja vladajuća desno-sredinska koalicija dobiti. Naprotiv, sve ozbiljne ankete potvrđuju izbornu pobjedu lijevo-sredinskih stranaka, na čelu s liberalnim demokratima Janeza Drnovšeka. No, sadašnja vlada, očito, jako žuri raščistiti teren do izbora, vjerujći da će tako lakše produljiti svoju vlast i nakon njih. Stoga je pokrenula temeljitu »čistku« svih »nepodobnih i lijevih kadrova« u svim ministarstvima, kojoj slijedi nastavak u uredništvima najuglednijih listova te ponajprije, dakako, na državnoj Televiziji Slovenije. Na udaru je, navodno, kao prvi glavni urednik Dnevnika Zlatko Šetinc, »deklarirani i poznati jugokomunjara«, kako tvrdi Janša. Ipak, stječe se dojam kako se kuće »Delo« i »Dnevnik« ne namjeravaju tek tako prepustiti poput »ovaca za klanje«, te podsjećaju na zakonsko oružje što ga imaju u rukama - tužbu protiv vlade uglednim međunarodnim sudovima.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Đukanović: Treba stvarati pretpostavke za suživot</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - »To što sam rekao u Cavtatu rekao sam kao predsjednik današnje demokratske Crne Gore da pokažem izraze žaljenja svima kojima je makar i jedan stanovnik Crne Gore nanio bol«, komentirao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović različite reakcije kojima je u Podgorici, Beogradu i Zagrebu popraćena njegova izjava dana poslije susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem kojom je uputio žaljenje građanima Hrvatske za bol, stradanja i gubitke tijekom rata. »To je u dobrom interesu Crne Gore i uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Hrvatske ... Držao sam opravdanim, ako nešto postoji kao trauma, a postoji, da ja kao predsjednik Republike moram učiniti sve da se ona otkloni i stvore pretpostavke da se Crna Gora otvara i daje doprinos suživotu u regiji«, prenosi crnogorski tisak Đukanovićeve riječi. Postupak crnogorskog predsjednika na nož je dočekala naročito beogradska službena javnost pa su provladini listovi kvalificirali žaljenje kao sramotu i izdaju te nuđenje isprike žrtve krvniku. Na pitanje osjeća li osobnu krivicu za događaje oko Dubrovnika Đukanović je crnogorskim novinarima izjavio: »Kazao sam što sam kazao 1991. i danas. Apsolutno stojim iza svake svoje riječi . Ako netko misli da je nedosljedno to što kažem danas u odnosu na ono što sam rekao '91., a kazao sam da je vrijeme da se razgraničimo s Hrvatskom, taj se vara. Nismo mi odlučili da se razgraničimo s Hrvatskom, već je Hrvatska to odlučila, a mi smo ispoštovali tu njihovu volju«. Dodao je kako isto tako misli da je u isključivoj nadležnosti građana Crne Gore da s odluče hoće li živjeti u SR Jugoslaviji ili će se razgraničiti sa Srbijom. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Upozorenja zbog jačanja njemačke ekstremne desnice </p>
<p>BERLIN, 27. lipnja </p>
<p> - Nakon što je prilikom racije u istočnonjemačkom Dresdenu kod grupe skinheadsa pronađena veća količina eksploziva, alata za proizvodnju oružja te čak nekoliko protuoklopnih raketa, predstavnici vlade su upozorili javnost na povećanu opasnost od organiziranog desno radikalnog terorizma. Vladin povjerenik za rad obavještajnih službi Ernst Uhrlau izjavio je u intervjuu münchenskom Focusu kako je ekstremna desnica »tempirana bomba« i da je samo pitanje vremena kada će eksplodirati. </p>
<p>Prema Uhrlauovim informacijama, spremnost na terorističke akcije među pripadnicima desno radikalnih organizacija u posljednjih nekoliko mjeseci naglo je porasla. Dok su napadi dosad bili uglavnom usmjereni prema političkim protivnicima, uglavnom pripadnicima lijevo radikalnih skupina, u zadnje vrijeme je primjetna povećana bezobzirnost kojom neonacisti provode svoje napade. Tako je nedavno u posljednji trenutak spriječen bombaški napad na skupu lijevo radikalnih skupina u Berlinskoj četvrti Prenzlauer Berg, pri čemu bi, da je do napada došlo, stradali i mnogi slučajni prolaznici. Prilikom racije koja je provedena ovog vikenda, pripadnici Saskog Pokrajinskog kriminalnog ureda pronašli su i gomilu propagandnog materijala kao i opsežnu literaturu za sastavljanje oružja. </p>
<p>Protiv vođa organizacije Saski skinheadsi (SS), jednog pedesetogodišnjaka i njegova dva sina, je podignuta optužnica. No, dok se konkretnim kriminalcima još nekako i može stati na kraj, sijači terora i rasne mržnje na Internetu ostaju nekažnjeni. Prema riječima predstojnika Njemačkog ureda za zaštitu ustavnog poretka Heinza Fromma, u posljednje vrijeme je primjetan trend naglog pooštravanja sadržaja neonacističkih stranica na Internetu. Tako od nedavno egzistiraju tzv. crne liste nepoželjnih osoba, među kojima su i mnogi istaknuti političari, a autori tih stranica često otvoreno pozivaju na linč. Problem u krivičnom progonu protiv autora ovih stranica je činjenica da su serveri na kojima se te stranice nalaze, smješteni u nekoj od zemalja čiji zakoni ne definiraju jasno pojam sijanja rasne mržnje. </p>
<p>U raspravu oko porasta desno radikalne opasnosti se uključio i predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse. Prema njegovim riječima, neonacizam i mržnja prema strancima postali su sastavni dio svakodnevnog života na području istočne Njemačke. Thierse, i sam istočni Berlinac, takav stav svojih bivših DDR sugrađana i njihovih potomaka objašnjava u razgovoru za Leipziger Volkszeitung riječima kako je »autoritarna vlada, netolerancija, prešutno trpljenje terora nad drugima te pomanjkanje civilne hrabrosti, istočnonjemačka stvarnost naslijeđena dobrim dijelom od režima DDR-a«. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nazarbajev doživotni lider Kazahstana</p>
<p>MOSKVA, 27. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Apsolutnom većinom glasova kazahstanski parlament usvojio je u utorak zakon kojim je 60-godišnji predsjednik države Nursultan Nazarbajev proglašen doživotnim liderom Kazahstana. Riječ je o zakonu na temelju kojeg će prvi predsjednik suverenog Kazahstana i nakon isteka drugog predsjedničkog mandata 2003. godine zadržati visoke ovlasti. </p>
<p>Tako će Nazarbajev sve do kraja života moći davati novim predsjednicima Kazahstana naloge u oblasti kadrovske politike, uvođenja izvanrednog stanja u zemlji ili u primjeni oružane sile. Uz to, Nazarbajev će do kraja života imati imunitet i kao bivši predsjednik bit će ne samo stalni član Vijeća za nacionalnu sigurnost zemlje, već će moći sudjelovati u radu vlade i parlamenta, te predlagati donošenje novih zakona. Usvojeni zakon postavlja Nazarbajeva na čelo Skupštine naroda Kazahstana i daje mu pravo da do smrti dodjeljuje godišnju nacionalnu nagradu za mir i progres.</p>
<p>Desetak malih oporbenih političkih stranaka istupilo je protiv donošenja spomenutog zakona tvrdeći da se njime u Kazahstanu protuustavno praktički uvodi monarhija, ali još se jednom pokazalo da Nazarbajev ima apsolutnu podršku u parlamentu. Naime, prilikom rasprave o usvajanju zakona »O prvom predsjedniku Kazahstana« članovi parlamenta unijeli su samo jednu izmjenu. Umjesto »lidera nacije« kako je bilo predloženo u nacrtu, Nazarbajev je proglašen »liderom naroda« Kazahstana.</p>
<p>Za nedavnog boravka u Moskvi, Nazarbajev je izjavio da ne želi biti kan i da mu nije poznata inicijativa u parlamentu da bude proglašen doživotnim liderom svog naroda. Međutim, razvoj događaja pokazao je da je taj zakon predložila propredsjednička parlamentarna frakcija Građanske stranke koju navodno sponzoriraju strani investitori u Kazahstanu, a među njima i »Euroazijska banka« u Alma Ati kojoj je na čelu izraelski državljanin Aleksandar Maškejevič.</p>
<p>Na čelo Kazahstana, Nazarbajeva je doveo Mihail Gorbačov davne 1987. godine, kada je ta srednjoazijska republika bila još u sastavu SSSR-a. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Nazarbajev je na neposrednim izborima izabran za prvog predsjednika suverenog Kazahstana, i birači su mu prije dvije godine ponovo dali podršku, iako oporba tvrdi da ti izbori nisu bili osobito demokratski. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sirijski parlament potvrdio nominaciju Bashara za predsjednika </p>
<p>DAMASK, 27. lipnja</p>
<p> - Sirijski je parlament u utorak jednoglasno prihvatio nominaciju Bashara al-Assada na mjesto idućega predsjednika države i odredio 10. srpnja kao datum referenduma kojim će se to potvrditi. Vladajuća stranka BAAS predložila je da Bashar zauzme mjesto svoga pokojnoga oca Hafeza, koji je tu dužnost obavljao trideset godina. </p>
<p> To je objavio Abdul-Kader Kadura, predsjednik narodne skupštine koja broji 250 zastupnika. I odbor od 70 članova, u kojemu su predstavnici svih stranaka vladajuće koalicije i privatnoga sektora, jednoglasno je podržao Bashara. Više od dvjesto zastupnika u parlamentu u ponedjeljak i utorak govorilo je u prilog 34-godišnjemu nasljedniku. Kad je predsjednik parlamenta objavio odluku, zastupnici su ustali, zapljeskali i izvikivali: »Svojim srcem i svojom krvlju, mi ti se zavjetujemo, Bashare«. </p>
<p>Na referendumu Sirijci će sa »za« i »protiv« odlučiti hoće li im Bashar postati predsjednik. Već je unaprijeđen u čin generala i imenovan zapovjednikom vojske. Prošli je tjedan izabran i na mjesto tajnika Regionalnoga zapovjedništva, glavnoga političkoga tijela stranke BAAS. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mashadova napuštaju saveznici</p>
<p>MOSKVA, 27. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novoimenovani Putinov namjesnik za Čečeniju, muftija Ahmed Kadirov, uspješno je startao na dužnosti predsjednika privremene čečenske vlade. Na vijest da je postavljen na tu dužnost, na stranu Kadirova je za kratko vrijeme prešlo desetak do jučer najbližih političkih i vojnih suradnika zakonito izabranog predsjednika Čečenije, Aslana Mashadova.</p>
<p> Da ga napuštaju bliski suradnici u utorak je priznao i sam Mashadov. U obraćanju naciji Mashadov je naveo veći broj svojih suradnika koje je bez okolišanja optužio za »kukavičluk i izdaju«. Među njima su šef predsjedničke administracije Apti Batalov, šef uprave za kadrove pri predsjedniku čečenske republike Vahid Murdašev, potpredsjednik vlade i ministar prometa Čečenije Eli Sultanov, brigadni general Ibrahim Saidov, te poznati čečenski diverzant Salman Radujev kojeg su ruske vlasti proljetos uhvatile i drže u moskovskom zatvoru Lefortovo. Prema riječima Mashadova on i neki drugi vojni zapovjednici hrabro su se borili protiv ruske armije, ali su se u posljednje vrijeme tijesno povezali s Kadirovom.</p>
<p> Štoviše, Msahadovljev ministar prometa Sultanov i brigadni general Saidov već su javno obznanili svoj prelazak na stranu Kairova. Pojavili su se u ponedjeljak na čečenskoj televiziji koju kontroliraju ruske vlasti i tom su prilikom javno podržali muftiju Ahmeda Kadirova kao novog predsjednika privremene vlade. Po svemu sudeći zakonito izabranom čečenskom predsjedniku Aslanu Masdaovu leđa namjerava okrenuti i njegov nasposbniji vojni zapovjednik general Ruslan Gelajev koji još ima oko 500 boraca. Pošto Mashadov nije spomenuo svoje vojne zapovjednike Basajeva i Jordanca Hattaba pretpostavlja se da se oni i dalje bore na njegovoj strani.</p>
<p> Medutim činjenica da je veliki broj dojučerašnjih saveznika predsjednika Mashadova prešao na stranu proruskog Ahmada Kadirova nesumnjivo govori da je u čečenskom ratu nastupio za Kremlj dugo željeni prijelomni trenutak unatoč tome što borbe nisu utihnule, a ruski vojnici svkaodnevno stradaju u diverzantskim akcijama. Smatra se da je imenovanje Kadirova za predsjednika privremene čečenske vlade bio uspješan Putinov politički potez. U prvom rusko-čečenskom ratu 1995. godine Kadirov se borio na strani Mashadova i za neovisnost Čečenije. U novom ratu Kadirov je okrenuo leđa Mashadovu optužujući ga da se oslanja i daje podršku širenju radikalnog islama u Čečeniji, pa je minule zime kao vrhovni muftija svoj grad Gudermes bez borbe predao ruskoj armiji.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Saveznici nisu upozorili talijanske Židove da im prijeti holokaust</p>
<p>O deportaciji svih talijanskih Židova saveznici su saznali iz šifrirane radio poruke / Pretpostavlja se da nisu htjeli da se sazna kako su razbili njemačku šifru</p>
<p>LONDON, 27. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Godine 1943. saveznici nisu ni pokušali opomenuti talijanske Židove da im predstoji deportacija u logore smrti, premda su unaprijed znali za taj nacistički plan. To pokazuju dokumenti Američkog ureda za strateške službe (preteče današnje CIA-e), koji su ovog tjedna prvi put objavljeni u Sjedinjenim Državama. Objavljeno je ukupno 400.000 dokumenata, od kojih neki pokazuju da je britanska tajna služba MI6 (koja je s Amerikancima dijelila mnoge obavještajne tajne), saznala za planiranu deportaciju Židova prisluškujući njemačke radio poruke. </p>
<p>U jednoj od poruka, koja je 6. listopada 1943. iz Berlina poslana njemačkom policijskom atašeu u Rimu Herbertu Kappleru, navodi se da treba uhititi sve Židove u Rimu i transportirati ih u Auschwitz. »Oni moraju biti likvidirani«, kaže se u nastavku. Pet dana kasnije, Kappler je primio konačno naređenje da izvrši naredbu. U drugoj polovini listopada, iz Rima je javljeno u Berlin da je uhićeno više od 1200 rimskih Židova.</p>
<p>Njemačke poruke bile su šifrirane, pa valja računati da su Britancima koji su ih hvatali trebali oko četiri dana da ih dekodiraju. No saveznički vođe imali su, teoretski, još uvijek dovoljno vremena da upozore talijanske Židove što im se sprema, kako bi se stigli skloniti. Američki povjesničari koji su proučavali novo objavljene dokumente tvrde, međutim, da spašavanje Židova nije bio jedan od savezničkih prioriteta. Saveznici ničim nisu htjeli odati Nijemcima da su u stanju hvatati i dekodirati njihove tajne poruke. </p>
<p>Thimothy Naftali, povjesničar s američkog sveučilišta Virginija, smatra, međutim, da je »Churchillova ili Rooseveltova izjava, u kojoj bi se pažljivo kamufliralo odakle su dobivene informacije, mogla navesti rimske Židove da ozbiljno shvate glasine što su doista postojale«, i da se spase. Naftali drži kako najnovije otkriće »otvara duboka moralna pitanja, jer je jasno da su i američka i britanska vlada primile tu informaciju na vrijeme da s njome nešto učine«. Premda je Churchill očigledno u ovom slučaju htio zaštititi izvor svojih podataka, 1941. je on javno aludirao na opasnost koja prijeti ruskim Židovima, što je mnogima od njih omogućilo da pobjegnu i spase se od sigurne smrti. </p>
<p>Najnovije otkriće nije prvo koje pokazuje da su saveznici okrenuli leđa Židovima u Drugom svjetskom ratu. Ranije se tvrdilo da su ih oni izdali i time što nisu bombardirali željezničke pruge koje su vodile prema nacističkim logorima smrti (što bi spriječilo ili barem usporilo transport Židova u te logore), kao i time što su uveli restrikcije useljavanja.</p>
<p>Novo objavljeni dokumenti također pokazuju da su u zadnjoj godini Drugog svjetskog rata Britanci kriomice snimali razgovore vođene u ćelijama njemačkih ratnih zarobljenika. Iz tih su razgovora mogli prosuditi kako pripadnici njemačke vojske - od najnižeg do najvišeg ranga - gledaju na holokaust. Jedan dio je to osuđivao, neki su samo smatrali da su korištene suviše grube metode, a dio se ljutio jedino zato što njemačka vlast nije uspjela sakriti dokaze. U jednoj zatvorskoj ćeliji, Britanci su uspjeli snimiti razgovor između general-majora Von Felberta, s general-poručnikom Kittelom. Njih dvojica razgovarali su o masakru letonskih Židova blizu mjesta Dvinska, što su ga zajedno izveli njemački i letonski vojnici. Kittel je ispričao da su muškarci, žene i djeca bili prebrojeni i skinuti do gola. Tada su žene stale na rub iskopanog rova, na njih se pucalo i pale su u rov. Kittel je rekao: »Gledale su prema rovu a zatim im je odostraga prišlo 20 Letonaca i jednostavno su im pucali u stražnji dio glave«. Na Felbertovo pitanje, što se dogodilo s djecom, Kittell je odgovorio: »Trogodišnju djecu zgrabili su za kosu, držali su ih u zraku i pucali u njih iz pištolja, a zatim ih bacili (u rov). Sâm sam to vidio«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tijesna pobjeda Mugabeove stranke</p>
<p>HARARE, 27. lipnja</p>
<p> - Zimbabveanska oporba je na parlamentrnim izborima održanima ovoga vikenda osvojila samo dva zastupnička mandata manje od dosad nedodirljive vladajuće stranke ZANU-PF predsjednika Roberta Mugabea. Predsjednik zimbabveanskog izbornog povjerenstva Tobaiwa Mudede je objavio u utorak konačne rezultate po kojima je vladajuća stranka osvojila 61 zastupničko mjesto, najveća oporbena stranka Pokret za demokratsku promjenu (MDC) 58 mjesta, a još će jednog zastupnika imati mala oprbena stranka ZANU-Ndonga. Razliku između vladajuće i oporbenih stranaka povećat će predsjednik Mugabe koji ima pravo imenovati još 30 zastupnika u parlamentu. Oporba je međutim svoj najveći cilj ostvarila. U parlamentu s ukupno 150 mjesta, ona će imati 59 zastupnika i time Mugabea lišiti dosadašnje dvotrećinske većine, koju je dosad, u 20 godina vlasti, 16 puta iskoristio za promjenu ustava. Posljednji put je to učinio prije nekoliko mjeseci kako bi politički blagoslovio okupaciju bjelačkih farmi.</p>
<p>Britanija je zatražila od vladajuće zimbabveanske stranke ZANU-PF da prihvati zahtjev glasača za promjenom i da surađuje s oporbom koja je na izborima ovaj vikend osvojila 57 god 120 zastupničkih mjesta u parlamentu. »Mnogo glasova za oporbu pokazuje istinsku narodnu želju za promjenama, unatoč nasilju i prekrajanju izbornih jedinica«, kaže se u priopćenju britanskoga ministra vanjskih poslova Robina Cooka. Britanski ministar vanjskih poslova ističe da bi vladajuća stranka morala pozitivno odgovoriti na ponudu oporbenoga Pokreta za demokratske promjene da »rade zajedno za narod Zimbabvea«. Britanija smatra da su nasilje i zastrašivanje ozbiljno omeli izbore što su se održali u subotu i nedjelju. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska platila sve obveze UN-u </p>
<p>NEW YORK, 27. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je u ponedjeljak postala 93. zemlja članica UN-a koja je u cijelosti ispunila svoje ovogodišnje financijske obveze prema toj svjetskoj organizaciji. Kako je objavljeno u New Yorku, Hrvatska je na račun UN-a uplatila 315 tisuća dolara. Dug prema UN-u podmirila je u ponedjeljak i Burma što znači da je točno polovica od 188 država članica ispunilo svoje novčane obveze. Pojedinačno najveći dužnik je i dalje SAD, a još se ne nazire kraj sporu o milijardu dolara duga. Američki Kongres osporava toliki iznos duga i odbija suglasnost za plaćanje dok se ne provede reforma UN-a. Prije nekoliko mjeseci za SAD je prijetila opasnost da zbog dospjelih dugova izgubi pravo glasa u Općoj skupštini. Od iste sudbine prošlog se tjedna jedva spasila Ukrajina, koja je s velikim zakašnjenjem ipak prikupila 11 milijuna dolara i isplatila svoj dug UN-u. Prošlog tjedna završen je rad na pripremi proračuna UN-a za 2000/2001. godinu. Planirano je da svjetska organizacija za svoje aktivnosti potroši dvije milijarde i 536 milijuna dolara. U tajništvu UN-a napominju da je to samo 0,2 posto više novca nego što je potrošeno 1998/99. godine. U tajništvu UN-a znatno su smanjeni planirani troškovi za službena putovanja - za 2,5 milijuna dolara, za konzultantske usluge - oko dva milijuna i za rad pomoćnih službi - 8,5 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prodi: Već danas bi se moglo razmišljati o ulasku balkanskih zemalja u EU</p>
<p>VATIKAN, 27. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi u utorak je za okruglim stolom o politici Svete Stolice prema istočnom bloku tijekom Hladnoga rata izjavio kako drži da bi se već od danas moglo razmišljati o »ulasku balkanskih zemalja u EU«. »EU bi trebala nadvladati etničke i ekonomske podjele koje predstavljaju dramu današnjice«, kazao je Prodi tijekom predstavljanja knjige pokojnog kardinala Agostina Casarolija, vatikanskog državnoga tajnika i tvorca politike detanta prema istočnim zemljama za vladavine četiriju posljednjih papa. »Nije moguće razmatrati dugoročna rješenja problema na Balkanu bez njihova tijesnog i snažnog odnosa s Europom«, kazao je Prodi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prihvaćena Varšavska deklaracija, program svjetske demokracije </p>
<p>VARŠAVA, 27. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan od najvećih izazova čovječanstva u novom stoljeću bit će nastojanje da, kao što su danas općepriznata načela demokracije, jednako univerzalna postane i demokratska praksa, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan na ministarskoj konferenciji u Varšavi, na kojoj se raspravljalo o budućnosti demokracije i opasnostima koje joj prijete. U utorak poslijepodne, drugog, završnog dana konferencije »Ka zajednici demokratskih država«, na kojoj je bilo više od stotinu ministara vanjskih poslova, među njima i hrvatski šef diplomacije Tonino Picula, donesena je Varšavska deklaracija koja bi trebala biti svojevrsni program svjetske demokracije. Jedan od plodova skupa moglo bi biti formiranje kluba demokratskih država unutar Ujedinjenih naroda. Mogućnost ostvarenja te ideje američka državna tajnica Madeleine Albright najavila je za jesensko zasjedanje UN-a. Albright je također istaknula sve raširenije mišljenje šefova diplomacija iz čitavog svijeta kako u slučajevima kad su demokratske institucije ugrožene, međunarodne organizacije ne samo da imaju pravo nego imaju i odgovornost djelovati kako bi poduprle demokraciju. </p>
<p>Na konferenciji se također upozoravalo na opasnosti koju za demokraciju donosi globalizacija. Dok s jedne strane pomaže da se svijet integrira, s druge globalizacija prijeti da ga još oštrije podijeli na bogate i siromašne nacije. Mnoge delegacije naglasile su da postoji hitna potreba da se najzaduženijim zemljama otpusti dio dugova</p>
<p>Kofi Annan nazvao je konferenciju velikim korakom naprijed, budući da su demokratske vlade odlučile raspraviti o tome kako ojačati demokraciju te kako respektirati ljudska prava i volju naroda. Izuzetno je važno da stabilne demokracije pomažu mlađima, rekao je Annan i naglasio kako vjeruje da će u ne tako dalekoj budućnosti cijelo članstvo UN-a biti demokratsko, a UN se pretvoriti u univerzalnu organizaciju demokratskih država. »Možda sanjam, ali bez snova ne dolazi se nikamo«, dodao je Annan.</p>
<p>Varšavska deklaracija, donesena na završetku konferencije u utorak popodne, potvrdila je temeljna načela demokracije i obvezala države potpisnice na dublju realizaciju demokracije u svojim zemljama. Potvrđuje podršku, između ostalog, slobodnim izborima, jednakom pristupu javnim službama, jednakim pravima, privatnosti i slobodi mišljenja i izražavanja. </p>
<p>Poljski ministar vanjskih poslova Bronislaw Geremek izrazio je nadu da će deklaracija biti isto tako značajna kao i završni akt konferencije OESS-a 1975. godine u Helsinkiju, koji je u doba hladnog rata postavio sigurnosne temelje Europe.</p>
<p>Paralelno s ministarskom konferencijom u Varšavi se održao Svjetski forum za demokraciju, na kojem su sudjelovali istaknuti politički djelatnici i promicatelji demokracije, poput peruanskog oporbenog vođe Alejandra Toleda, ruskog borca za ljudska prava Sergeja Kovaljova, dobitnika Nobelove nagrade za mir iz Istočnog Timora Josea Ramosa-Horte, te filantropa Georegea Sorosa. Svjetski forum predložio je sudionicima ministarske konferencije osnivanje saveza demokratskih društava, u koji bi se primalo samo one države koje bi ispunjavale rigorozna načela, a čiji cilj bi bilo promoviranje demokracije i slobode u pojedinim zemljama te otvorenog društva.</p>
<p>Picula: Fischera interesirao proces normalizacije odnosa s Crnom Gorom</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, održao je i bilateralne razgovore sa šefovima diplomacije Njemačke, Poljske, Čilea i Meksika. »Ministru Joschki Fischeru sam kazao da smo naročito zainteresirani za brzinu i sadržaj našeg integriranja prema Zapadu i da će tu Hrvatska nastojati što više svojim vlastitim postignućima ojačati individualni pristup Europske unije kada se govori o napretku u okviru Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji«, izjavio je Picula za Vjesnik. </p>
<p>S ministrom Fischerom razgovarao je o tome kako Hrvatska može utjecati na situaciju u regiji s obzirom na okolnosti u Jugoslaviji. Fischera je zanimao i proces normalizacije odnosa s Crnom Gorom, te kakva bi mogla biti uloga Hrvatske s obzirom na razvoj prilika u BiH u drugoj polovici ove godine. S poljskim ministrom Bronislawom Geremekom hrvatski šef diplomacije razgovarao je o mogućnosti da Poljska sa svoje strane pomogne Hrvatskoj ojačati njezin srednjoeuropski politički identitet. »Rekao sam Geremeku da sebe dobrim dijelom vidimo kao zemlju koja se može približiti Bruxellesu upravo suradnjom sa višegradskom skupinom zemalja, među kojima je Poljska kao najveća i najmnogoljudnija država od posebne važnosti«. </p>
<p>Ovo je skup na koji će se kasnije mnogi referirati jer se vidi da će Varšavska deklaracija itetako postati referentna točka u budućem međunarodnom političkom prometu. »Rekao sam ministru Fischeru da je situacija na Kosovu i dalje veoma kompleksna i da nije svejedno kakvu će ulogu odigrati međunarodna zajednica u traženju načina da se u nekoj mjeri obnovi multietičnost Kosova.«</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>VE upozorava na antisemitizam i nasilje prema manjinama u Europi </p>
<p>STRASBOURG, 27. lipnja</p>
<p> - Židovi, mladi stranci i etničke manjine i dalje su žrtve diskriminacije, čak i nasilja u nekoliko europskih zemalja, prema nekoliko izvješća objavljenih u utorak u Vijeću Europe u Strasbourgu. U izvješćima Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) govori se o položaju mladih imigranata u Francuskoj i Norveškoj, antisemitizmu u Poljskoj i položaju manjina u Slovačkoj i Grčkoj.</p>
<p> Prema rezultatima istraživanja, djeca stranih radnika u Norveškoj i Francuskoj teže od ostalih nalaze zaposlenje i stan, a neke ih škole u tim zemljama ne žele primiti zbog raznih izmišljenih razloga. ECRI posebno izražava zabrinutost zbog otvorenog neprijateljstva stranaka ekstremne desnice prema strancima u Norveškoj i Francuskoj. U Grčkoj i Slovačkoj najveće žrtve sustavne diskriminacije i svakodnevnog nasilja su Romi i Sinti. ECRI smatra alarmantnom činjenicu da policija ne reagira na rasističko nasilje prema tim manjinama, te da su one čak žrtve policijskog nasilja. U Grčkoj, društvo kao cjelina odbija prihvatiti nedavne valove imigracije i multikulturalnu stvarnost. Uz Rome, žrtve ksenofobičnog nasilja također su Albanci.</p>
<p> Stručnjaci Vijeća Europe također osuđuju antisemitizam u Poljskoj, za koju se ocjenjuje da je općenito »slabo otvorena« prema strancima. Prije Drugog svjetskog rata u Poljskoj je živjelo tri milijuna Židova, a danas ih ima manje od 20.000 pa ipak političari, čak i oni umjereni, ne suzdržavaju se od antisemitskih izjava, kaže se u izvješću posvećenom Poljskoj. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Liječnička (ne)briga za predsjednika Schustera šokirala Slovačku</p>
<p>Slovačkim liječnicima su se u ponedjeljak, na zahtjev Schusterove supruge koja je zamolila za pomoć češkog predsjednika Vaclava Havela i njegovu suprugu, priključila i četiri češka liječnika iz tima koji je sudjelovao u liječenju češkog predsjednika/ Schustera su u kritičnom stanju vozali od bolnice do bolnice na pretrage, operaciju, intervenciju...</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Nakon dvije komplicirane operacije kojima je bio podvrgnut i naknadne upale pluća, stanje slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera i dalje je vrlo ozbiljno. Slovačkim liječnicima su se u ponedjeljak, na zahtjev Schusterove supruge koja je zamolila za pomoć češkog predsjednika Vaclava Havela i njegovu suprugu, priključila i četiri češka liječnika iz tima koji je sudjelovao u liječenju češkog predsjednika Vaclava Havela, koji je imao posve iste simptome i podvrgnut istim operativnih zahvatima kao i Rudolf Schuster. Navodno je kći slovačkog predsjednika zamolila za pomoć i čuvenog austrijskog kirurga dr. Ernesta Bodnera, koji je dvaput operirao Havela, ali njegovu pomoć slovački predstavnici zasad nisu zatražili. Sam Bodner, koji već »sjedi na zapakiranim koferima«, izjavio je kako je zasad Schusterovo stanje takvo da za »kirurga još nema posla«, ali je izrazio spremnost da smjesta dođe čim i ako bude pozvan. Hoće li ga liječnički konzilij zaista pozvati teško je reći, jer su slovački mediji zabilježili izjavu slovačkog ministra zdravstva Tibora Šagata, koji se o Bodneru navodno izrazio kao o »provincijskom kirurgu«.</p>
<p> I dok cijela Slovačka sa zebnjom prati rijetka i pomalo smušena službena priopćenja i informacije o zdravstvenom stanju svoga prvog neposredno izabranoga predsjednika, slovački mediji okolnosti u kojima se liječi njihov predsjednik opisuju kao »kaos i nespremnost informiranja« javnosti o svemu što se zapravo događa sa Schusterom. Pravi šok u javnosti izazvao je opis koji je o (ne)brizi za predsjednika opisao u utorak vrlo čitani bratislavski dnevnik Sme. List kaže kako je medijima prešućeno da je predsjednik Schuster bio u petak po drugi puta operiran, a dan kasnije liječnički konzilij uvjeravao je javnost da je predsjednik imao maksimalnu njegu. No javnosti je od prije poznato da je prije izvjesnog vremena ministar zdravstva Tibor Šagat javno govorio o brojnih nedostacima bolnice Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojoj je smješten Schuster. Tako je on morao na ljetnim žegama od 35 stupnjeva Celzija ležati u sobi bez klimatizacije, a bolnica nema ni tzv. kompjutorski tomograf (CT) za ispitivanje unutrašnjosti abdomena (trbuha), pa su se morali odlučiti na vrlo riskantan potez - prevesti Schustera u kritičnom stanju u drugu bolnicu kako bi ga ispitali pomoću CT-a, a zatim ga ponovo vratili u bolnicu da bi ga mogli operirati.</p>
<p>Dramatična atmosfera se povećavala, piše Sme, a zajedno s njom i zbrka: operativni tim proveo je traheotomiju kako bi pacijentu olakšao disanje, a to je uzrokovalo upalu pluća. Nakon 20 minuta, pojašnjava dalje Sme, Schustera su ponovo smjestili u sanitetsko vozilo i nakon dramatične vožnje Bratislavom stigli pred Narodni onkološki institut, gdje su naišli na zatvorena vrata. Novinar opisuje kako su predsjednikova djeca, tjelohranitelji i zdravstveni radnici panično udarali po prozorima i vratima instituta, koja su pune dvije minute bila zatvorena, a kad su ocijenili da neće dočekati pomoć, počeli su se vraćati u sanitetsko vozilo. Tim su događajem, dodaje novinar lista, bili posve šokirani izvjestilac češke agencije ČTK i reporter Radio Twista, koji je uživo prenosio cijeli događaj. </p>
<p>O cijelom događaju predsjednikov glasnogovornik Jozef Lenart nije ni izvijestio novinare, jer nije ni bio u predsjednikovoj blizini. Samo je mobitelom jednoj novinarki pročitao službeno priopćenje i zamolio ju da to prenese kolegama. Nakon pola sata stigao je i ministar zdravstva Tibor Šagat i, kako piše Sme, tek tada su predsjednika Schustera prevezli u obližnju bolnicu u Kramarima. No službeni izvori demantirali su da je se pred zatvorenom bolnicom događalo bilo što neobično. »Schustera su samo preuzeli i normalno je da se na pregled CT-a čeka nekoliko minuta«, izjavio je ministar Šagat, koji je nedavno oštro kritizirao bolnicu u kojoj je zadržan predsjednik. Slovačka javnost je, nakon svega, u šoku i postavlja pitanje: »Ako se tako postupa s predsjednikom, kakvoj se zdravstvenoj i bolničkoj njezi mogu nadati obični pacijenti«. A političari, koji teško skrivaju zbunjenost svim tim događajima, upozoravaju na sve nedostatke slovačkog zdravstva (mnogi za to krive ministra) s kojima su se tako šokantno suočili kao i s nedostatnom opremljenošću slovačkih bolnica. Zato i predlažu da se hitno oformi jedan klinički centar koji bi raspolagao sa svim potrebnim aparatima i uvjetima koji zahtijeva današnji stupanj medicinske znanosti.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mahatir upozorio da globalizacija vodi stvaranju »banana republika«</p>
<p>U Maleziji počela ministarska konferencija Organizacije islamske konferencije (OIC) / Turska nastoji dobiti mjesto predsjedatelja te organizacije </p>
<p>ANKARA, 27. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Malezijski premijer Mahathir Mohamad upozorio je u utorak da bi daljnja svjetska globalizacija mogla voditi stvaranju »banana republika«. Otvarajući u Kuala Lumpuru četverodnevnu konferenciju šefova diplomacija 56 zemalja Organizacije islamske konferencije (OIC), on je dao i vrlo oštru ocjenu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), te nekih drugih međunarodnih institucija i organizacija.</p>
<p>Prema ocjeni Mahathira, WTO protežira »globalnu trgovinu«, kao dio »dizajna« bogatih nacija, prijeteći da proguta sve male banke, industrije i poslove koje posjeduje islamski svijet. Pozvao je stoga sve zemlje sudionice skupa u malezijskoj metropoli da se ubrzanim razvitkom novih tehnologija suprotstave dominaciji skupine bogatih zemalja. »U epohi informiranja, mi smo iza ostatka svijeta«, rekao je u dramatičnom tonu. Pritom je ukazao i na pokušaje stvaranja »imagea« o, kako je rekao, svim Muslimanima kao potencijalnim teroristima.</p>
<p>Kako se najavljuje, skup u Kuala Lumpuru pripremit će i usvojiti platformu za summit OIC-a koji će se, kako se najavljuje, održati kasnije ove godine. Očekuje se i donošenje završne deklaracije, te rezolucija o ratu Čečeniji, pogibeljnom zaoštravanju odnosa nuklearnih zemalja Indije i Pakistana, prijepornom Kašmiru i drugim otvorenim problemima vezanim za vrlo šaroliki, složeni i u mnogim političkim i idejnim sferama razjedinjeni islamski svijet.</p>
<p>Opća je ocjena da će se u takvom iskrivljenom islamskom zrcalu odraziti i najavljena borba za mjesto generalnog tajnika OIC-a (dosad je Iran bio predsjedavajući). Turska je još prije nekoliko mjeseci povela oštru kampanju da se na taj prestižni položaj »ustoliči« njezin veleposlanik Yasar Yakis. U tom cilju, službena Ankara održala je čitav niz kontakata s vodećim islamskim zemljama. Takva turska nastojanja svesrdno podržavaju i sve bratske turkofonske zemlje Zakavkazja i Srednje Azije.</p>
<p>Turski šef diplomacije Ismail Cem pokušat će pridobiti naklonost više zemalja, posebice Sirije i Irana. Najozbiljniji protukandidati nominaciji turskog predstavnika su Bangladeš i Maroko. Vjeruje se, ipak, da će tu jednadžbu razriješiti moćna Saudijska Arabija. Iz državnog proračuna te svjetske naftne velesile uglavnom se financiraju sve glavne aktivnosti OIC-a.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="62">
<p>Koja je zadaća Bioetičkog povjerenstva pri Vladi Republike Hrvatske? (2)</p>
<p>Gđa Zora Maštrović u svome pismu objavljenom u Vjesniku od 21/22. lipnja iznosi i interpretira određene činjenice vezane uz razmatranje Bioetičkoga povjerenstva o "bioreporter sistemu za otkrivanje mina" ne pokazujući pri tome spremnost za znanstveni dijalog nego suprotno. Uz netočne navode iznosi svoja stajališta, na što ima pravo. Ali nema pravo da prosuđuje o znanstvenom meritumu referentnog biologa s obzirom da je gđa Maštrović svoj stupanj mr. sc. stekla u području nuklearne medicine. A sada o netočnim navodima u njenom pismu:</p>
<p>1) prozivanje da sam sebi dala za pravo da mijenjam dnevni red ne stoji, jer je sjednica od 20. lipnja bila nastavak sjednice od 23. svibnja u čijem Dnevnom redu nije bila točka koju je gđa Maštrović željela uvrstiti u sjednicu. Usput, mislim da predsjednik nekoga tijela ima pravo i da predlaže određene izmjene ukoliko smatra da su potrebne. To nije pravo samo gđe Maštrović.</p>
<p>2) Na sjednici od 23. lipnja Bioetičko povjerenstvo donijelo je sljedeće mišljenje (od 17 prisutnih članova 10 je glasalo za mišljenje): Uvažavajući potrebu i značaj razvoja novih metoda sigurnijeg, bržeg i učinkovitijeg razminiranja prostora Republike Hrvatske predlaže se Hrvatskom centru za razminiranje da izradi prijedlog pilot-projekta za testiranje navedene metode MMDS na otvorenome terenu RH. Prijedlog pilot-projekta treba sadržavati detaljan opis probnog eksperimenta iz kojeg će biti vidljivo na kojem terenu (lokaciji) i površini će se vršiti testiranje, na koji način će se bakterije aplicirati, analizu vjerodostojnosti određivanja mjesta gdje se nalaze mine, detaljan monitoring područja za vrijeme i nakon pokusa, procjenu utjecaja na okoliš. Uz prijedlog pilot-projekta potrebno je priložiti i ocjenu američke Agencije za zaštitu okoliša- Environmental Protection Agency o neštetnosti bakterija. U prijedlogu pilot-projekta treba navesti koje institucije, znanstvenici i istaknuti specijalisti će biti uključeni u rad i monitoring projekta. Prema mišljenju gđe Maštrović na toj sjednici Bioetičkog povjerenstva prisustvovalo je deset nerazumnih članova.</p>
<p>3) Jedino je Hrvatski centar za razminiranje kompetentno tijelo koje može dati odgovor zašto je zatražilo mišljenje za testiranje transgeničnih bakterija. Ja se pak pitam zašto gđa Maštrović nije samoinicijativno ranije predložila drugu vrstu bakterija Centru za razminiranje nego ih sada spomijne.</p>
<p>4) Mišljenje gđe Maštrović da je njezino djelovanje jedino ispravno i jedino koje pokazuje odgovornost pred hrvatskim narodom i znanošću (dok su njeni argumenti sve drugo nego znanstveni) pretenciozno je, neozbiljno i ne pripada znanstveno utemeljenim postavkama.</p>
<p>Akademkinja SIBILA JELASKA, predsjednica Bioetičkog povjerenstva pri Vladi RH</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Čitatelji protiv kulture i protiv znanosti</p>
<p>U dvobroju Vjesnika od 21. i 22. lipnja našla su se, rame uz rame, dva nesnošljiva pisma čitalaca: jedno upereno protiv kulture, a drugo protiv znanosti.</p>
<p>Čitatelj K. Gamza pun je mržnje prema Trećem programu Hrvatskog radija: citirajući tuđe napise sarkastično govori o »odabranim snimkama rane glazbe« i »znanstvenoj tribini hrvatskih intelektualaca« da bi zaključio: »Odlično! Sad bar znamo na koju adresu treba poslati račune za sve troškove emitiranja tog programa. Ne šaljite ih meni!« Ja vas pak molim: šaljite ih i dalje meni! Za tri radijska i tri televizijska programa plaćam zajedničku pretplatu od 45 kuna. Oko dvije trećine svog uključenja u te programe ja slušam Treći program Hrvatskog radija (mojih 30 kuna), a preostalu trećinu slušam i gledam ostale programe. Nakon glazbenog primitivizma koji odjekuje s terasa naših hotela, plaža, prolazećih automobila, robnih kuća i međugradskih autobusa, glazba s Trećeg programa pravi je melem na ranu. </p>
<p>Očito je ukus Vašeg čitatelja K. G. drukčiji. To je njegova stvar, kao što je to osobna stvar svakog pretplatnika. Bogatstvo je u slobodi izbora. Ne treba zbog nečijeg ukusa ukinuti Treći program Hrvatskog radija, koji zasigurno najmanje stoji od svih programa našeg radija i televizije, a najviše pridonosi održanju njihove visoke kulturne razine. </p>
<p>U drugom se pismu mr. sc. Zora Maštrović, dr. med., članica Bioetičkog povjerenstva, bez ikakvih argumenata okomljuje na predsjednicu tog istog Povjerenstva akademkinju Sibilu Jelasku. Takav je napad u potpunoj suprotnosti sa svakom, pa i znanstvenom etikom. U znanosti vrijede samo činjenice, a ne mišljenja, a o činjenicama mogu prosuditi samo stručnjaci, a ne široka javnost. Gđa se Z. M. protivi američkoj ponudi da na našim minskim poljima isprobaju svoju mikrobiološku metodu otkrivanja mina. Taj sam američki prijedlog temeljito proučio prije više od pola godine i predložio Centru za razminiranje da ga proslijedi Bioetičkom povjerenstvu. Nije točan navod gđe. mr. sc. Z. M., dr. med. da su Amerikanci zabranili testiranje rekombinantnih bakterija »u prirodnim uvjetima«, nego su nam o tome podnijeli opsežnu dokumentaciju. Oni jedino nisu imali pravo minsko polje, nego su ga morali sami postaviti. Mi, nažalost, imamo mnoštvo pravih minskih polja, na kojima ginu naši sinovi, koji se pri razminiranju služe gotovo doslovce golim rukama! A genetički genijalno modificirane bakterije fluoresciraju u kontaktu s razgradnim produktima trinitrotoluena (TNT) i tako otkrivaju mine!</p>
<p>Gđu Maštrović iritiraju riječi »genetički modificirani organizmi (GMO)«. Ona i njeni istomišljenici teško će prihvatiti skoru budućnost, u kojoj će hrana iz GMO biti zdrava hrana, povoljnijeg sastava od klasične i nezagađena pesticidima. Geni nisu opasni! U nizu predavanja naslovljenih »Tko se boji molekularne genetike?« jedno sam održao i na Tribini Svetog Dominika u Zagrebu. Nikada nisam imao mudriju i snošljiviju publiku. Shvatili su da se ljudi ne trebaju bojati genetike. Oni se moraju bojati svog neznanja.</p>
<p>Kad smo već na tome, gđa Maštrović (obraćajući se javnosti umjesto stručnjacima) spominje znanstvenika iz SAD koji je otkrio soj »prirodnih bakterija« traženih svojstava. »Uz to, za razliku od genetički izmijenjenih (bakterija) koje treba obasjavati laserom ili ultravioletnim zrakama, ove nakon digestije TNT spontano (!) fluoresciraju«. Još u srednjoj školi trebalo je naučiti da je flurescencija emisija svjetlosti tvari obasjanih zrakama više energije (npr. X - ili ultravioletnim zrakama). Ispada da je američki znanstvenik otkrio perpetuum mobile: energiju dobiva ni iz čega! Takve se nesuvislosti ne mogu izgovoriti pred znanstvenicima. Nije ih stoga moralno ni podvaljivati širokoj javnosti.</p>
<p>Hrvatskoj treba kultura, a ne kič; treba joj znanstveni napredak, a ne mrak i neznanje. </p>
<p>Akademik ŽELJKO KUĆAN</p>
<p>Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prijedlog zakona o povećanju mirovina je nevješta i javna obmana umirovljenika </p>
<p>Dana 23. lipnja 2000. ministar rada i socijalne skrbi RH. mr. Davorko Vidović, javno je predstavio prijedlog zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Predložen je ne samo protuustavan nego i zakon čiji sadržaj negira samu svrhu zakona koja je jasno označena u njegovom nazivu.</p>
<p>Tvrdnja iz obrazloženja prijedloga zakona da bi se mirovine ostvarene do 31. prosinca 1997., predloženim postocima povećanja dovele do razine ostvarenih mirovina u 1998. je bezobzirna obmana umirovljenika i javnosti i vrijeđa ljudsko dostojanstvo.</p>
<p>Ako je namjera predlagača zakona stvarno bila da otkloni razlike u mirovinama ostvarenim u različitim razdobljima, onda su profesionalna dužnost, poštenje, moral, odgovornost pa i obraz nalagali da se najprije utvrde visine tih razlika, a onda da se pomoću tih razlika odrede potrebni postoci povećanja mirovina do razine mirovina ostvarenih u 1998., što nije učinjeno.</p>
<p>Nalazom sudskog vještaka mr. Ivana Tkaleca od 29. 04. 1998. kojemu je Ustavni sud RH bio povjerio vještačenje u predmetu ocjene ustavnosti Zakona o usklađivanju mirovina, utvrđeno je i prihvaćeno da su mirovine ostvarene u 1995., odnosno u 1996. veće za 4,4 posto, odnosno za 15,4 posto od mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1994., uz iste uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu (iste plaće, isti mirovinski staž). Mirovine ostvarene u 1997. odnosno u 1998. veće su za 21,46 posto, odnosno za 38,32 posto od mirovina ostvarenih do 31. 12. 1994.</p>
<p>Ako je mirovina ostvarena do 31. 12. 1994. imala vrijednost od jedne kune, onda su uz iste uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu mirovine ostvarene u 1995., u 1996. u 1997. i u 1998. imale vrijednosti od 1,044 kn, 1,154 kn, 1,2146 kn i 1,3832 kn, respektivno.</p>
<p>Razlike između mirovina ostvarenih poslije 01. 01. 1998. i onih ostvarenih do 31. 12. 1994., u 1995., u 1996. i u 1997. sada se mogu odrediti za svaku ostvarenu kunu u visinama od 0,3832 kn, 0,3392 kn, 0,2292 kn i 0,1686 kn, respektivno.</p>
<p>Ako je namjera predlagača zakona stvarno bila da otkloni razlike u mirovinama ostvarenim u različitim razdobljima, odnosno da dovede sve mirovine na razinu mirovina ostvarenih u 1998., odnosno da ukine distriminaciju umirovljenika u odnosu na umirovljenike koji su pravo na mirovinu ostvarili poslije 01. 01. 1998. onda je bilo potrebno povećati mirovine ostvarene do 31. 12. 1994. za 38,32 posto ( 0,3832/1) umjesto predloženih 20 posto, ostvarene u 1995. za 32,49 posto (0,3392/1,044) umjesto predloženih 18 posto ostvarene u 1996. za 19,86 posto (0,2292/1,154) umjesto predloženih 16 posto i ostvarene u 1997. za 13,88 posto (0,1686/1,2146) umjesto predloženih 14 posto, naravno uz uvjet da prestane isplata dodatka uz mirovinu. U protivnom umirovljenici koji su ostvarili pravo na mirovinu poslije 01. 01. 1998. bili bi u neravnopravnom položaju u odnosu na sve ostale umirovljenike.</p>
<p>Predložena povećanja mirovina za 20,18 i 16 posto ne mogu otkloniti razlike između mirovina ostvarenih poslije 01. 01. 1998. i onih ostvarenih do 31. 12. 1994., u 1995. i u 1996. niti mogu ove mirovine dovesti na razinu mirovina ostvarenih u 1998.</p>
<p>Predloženo povećanje mirovina za 14 posto ne samo da otklanja razliku između mirovina ostvarenih poslije 01. 01. 1998. i onih ostvarenih u 1997. nego tu razliku i neznatno premašuje. Kad bi se ovaj premašaj u razlici i zanemario primjena predloženog zakona ne bi mogla opravdati njegov naziv, jer bi razlike između mirovina ostvarenih poslije 01. 01. 1998. i onih ostvarenih do 31. 12. 1994. u 1995. i u 1996. i nadalje ostale. Ali, i što je najgore, primjena takvog zakona neosnovano bi privilegirala samo umirovljenike koji su pravo na mirovinu ostvarili u 1997., a diskriminirala sve ostale umirovljenike. Iz razloga da Ustav RH jamči jednakost svih pred zakonom, takav bi prijedlog zakona bio u suprotnosti ne samo s Ustavom RH nego i s Odlukom Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. na kojoj se temelji i donošenje predloženog zakona.</p>
<p>Može se razumjeti činjenica da nema novaca da se mirovine uskalde s prosječnom plaćom svih zaposlenih iz lipnja 1998. prema Odluci Ustavnog suda RH od 12. svibnja 1998. (jer bi tada mirovine iz one prve grupe trebalo povećati za 108 posto), ali se ne može razumjeti da Hrvatska nema novaca da ukine jednu sramotnu diskriminaciju svojih građana bez primjera u povijesti uljuđenih zajednica. Još manje se može razumjeti da nova vlast predloženim zakonom pokušava legalizirati takvu diskriminaciju pa ispada da ona nema ni interesa da ukine takvu diskriminaciju.</p>
<p>Ranija vlast od HDZ-a nikad nije ni pokušala legalizirati međusobnu diskriminaciju umirovljenika, nego je ona takvu diskriminaciju samo bezobzirno i voluntaristički provodila putem formalnih odluka nadležnih tijela. Predloženim zakonom nova vlast svjedoči ne samo da podržava takvu diskriminaciju umirovljenika koju je provodila vlast od HDZ, nego ide i korak dalje te predlaže legalizaciju takve diskriminacije.</p>
<p>Današnja sramotna diskriminacija umirovljenika - koja je izražena u činjenici da umirovljenici uz iste uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu (iste plaće, isti mirovinski staž) i iste propise ostvaruju značajno različite opsege prava na mirovinu samo zato što su ta prava ostvarili u različitim datumima - je negacija vladavine prava, pravne države i pravne i socijalne sigurnosti njezinih građana. Sa takvim osobinama Hrvatska kao država ne može biti članom uljuđene zajednice. Nova vlast bi morala prepoznati interes Hrvatske u ukidanju takve diskriminacije. Nemanje novaca nije razlog da se predlažu ili donose zakoni koji će sramotnu diskriminaciju najstarijih, najbolesnijih i nejnemoćnijih ljudi još i legalizirati.</p>
<p>Džemaludin Kalajdžisalinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Balzacove »Zablude« kroz prizmu sadašnjosti</p>
<p>Kolika god bila averzija prema globalizaciji, moramo prihvatiti tehnološki napredak, čije bi odricanje bilo nerazumno. Dostupnost najsvježijim informacijama iz cijelog svijeta sve većem broju ljudi jedna je od rijetkih blagodati globalizacije, što za posljedicu ima prenamjenu novina. Komentiranje događaja preuzima primarnu značajku od informativnosti, a kako Vjesnik obiluje vrsnim analitičarima i kolumnistima sa svih društvenih područja, ne treba strahovati za njegovu budućnost.</p>
<p>Osim navedenih funkcija, listovi moraju propagirati moralne vrednote, te popularizirati djela općepriznatih književničkih velikana. Upravo potonje napravio je Dragomir Babić serijom odličnih tekstova o Honoréu de Balzacu (Vjesnik od 19. do 21. lipnja), koji su me ponukali na osvrt.</p>
<p>Osporavatelji Balzacove genijalnosti najčešće upiru prstom u njegov stil, ali velike ljude čini ideja, misao i vizija, dok je način izražavanja u drugom planu. Međutim, u predgovorima i esejima, kojima se popraćuju Balzacova djela izdana u nas poslije II. svjetskog rata, izvjesni M. J. omalovažio je Balzacove komentare same radnje romana na kraju pojedinih poglavlja: »Takvi stavovi baš zato, što su u disharmoniji s radnjom, ne mogu naškoditi djelu. Zar nije kontradiktorno prikazati svećenika kriminalcem, a istodobno hvaliti Katoličku crkvu?«. </p>
<p>Danas se Balzacovom zabludom drži njegov monarhizam. Promotrimo, stoga, Francuzove stavove o katoličanstvu i monarhizmu kroz aktualna društveno-politička zbivanja u svijetu, te prosudimo nije li i na tom području bio na svojoj umjetničkoj razini.</p>
<p>Američki imperijalizam ne preza pred nikakvim moralnim i etičkim principima u provođenju svog plana pokoravanja cijelog svijeta. Njihovo gospodarstvo unatoč alarmantnim apelima stručnjaka nemilice uništava našu planetu. Ozonske rupe se šire, efekt staklenika zagrijava atmosferu, polarni ledenjaci se tope, onečišćava se okoliš i izazivaju kataklizmičke posljedice na nekim područjima. Osim ekološke destrukcije, američka oligarhija potiče ratove radi svoje vojne industrije i političkih interesa. Akcijama moćnih korporacija (CIA, MMF, WTO i slični) ili ratom destabilizirane države gube samostalnost instalacijom marionetskih vlasti, koje poslušno provode kolonijalističke prohtjeve vašingtonske administracije. Program masonerije, koja je na čelu spomenute destrukcije, nažalost se uspješno provodi. Svoj trenutačni uspjeh, koji - nadajmo se - neće dugo trajati, zahvaljuju i jasnom receptu i ciljevima, sadržanim u »Protokolima«. Vladajuća masonerija negira autorstvo »Protokola sionskih mudraca« što uopće nije važno, jer ih se slijepo pridržava. Nema sumnje da su tvorci takvog monstruoznog plana pomračeni, ali i dubokoumni mozgovi. Kao najveće prepreke svom naumu spominju Katoličku crkvu u monarhizam, te su samim time Balzacova stajališta dobila na težini, jer su u opozicijskim odnosima prema silama zla, koje harače svijetom.</p>
<p>Zašto je Katolička crkva sve manje katolička ili po čemu je monarhizam poželjniji od tzv. demokratskog sustava, teme su o kojima treba raspravljati radi raskrinkavanja masonskih nakana, te njihova spriječavanja, a glavni konzultant svakako bi trebao biti Honoré de Balzac.</p>
<p>S poštovanjem Vaš redovni čitatelj</p>
<p>DAMIR IVŠIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="66">
<p>Dolački tvrdi da nijedna akcija nije započeta bez odobrenja Šeničnjaka </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Izjavom suspendiranog načelnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta pri PUZ-u Jadranka Beline, da se ne osjeća krivim, u utorak je u zgradi Policijske uprave zagrebačke nastavljen stegovni postupak zbog težih povreda radne stege protiv njega i njegovog podređenog, višeg operativca u istom odjelu Željka Dolačkog</p>
<p>Dolački, koji je saslušan kao i neki svjedoci prošli tjedan, u utorak je svjedočio na okolnost tri točke vezane uz povredu radne stege, za što se terete, te na okolnost suradnje s Belinom.</p>
<p>Naime, o događaju od listopada 1998. godine, kada su policajci Desete policijske postaje započeli očevid na pronađenom ranije ukradenom »mercedesu« Stjepana Caganića, Dolački, koji je također bio tamo, izjavio je da je njegovom Odjelu taj slučaj bio ranije zanimljiv, a saznao je tko bi mogao biti počinitelj. Usmeno je obavijestio svog pretpostavljenog, Belinu, o događaju, koji mu je odobrio da dođe na mjesto pronalaska. Dolački je naveo i kako se ranije više puta čuo s oštećenim, te da je i o tome izvijestio načelnika Belinu, koji ga je ovlastio kao osobu za kontakte s Caganićem.</p>
<p>No, prema daljnjem Dolačkijevom svjedočenju, Caganić je zbog prijašnjih pokušaja iznude kontaktirao s velikogoričkim policajcima, koji su o tome kasnije obavijestili osobu za koju se osnovalo sumnjalo da je iznuđivač (Josip Šafranko). Ta osoba je pak, prema Dolačkom u više navrata zaprijetila Caganiću, što je bio znak da iz Desete postaje »cure« informacije. Dolački je potom kazao Caganiću da više ne kontaktira s velikogoričkim policajcima, o čemu je izvijestio i Belinu.</p>
<p>Dolački je potom detaljno opisao daljnje postupanje, nakon što je »mercedes« vraćen. O svemu je prethodno obavijestio Belinu, koji je održao radni sastanak i izdao zapovijed da se o slučaju »mercedes« prikupi što više informacija kako bi se priveo osumnjičeni Šafranko. Zakonitost ovog postupka opravdao je i Vladimir Faber, tadašnji zamjenik načelnika PUZ-a, dok je s akcijom bio upoznat i načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a, Zdravko Šeničnjak, bez čijeg potpisa, naveo je Dolački, niti jedna akcija nije mogla započeti.</p>
<p>Na okolnost pak druge točke optužnog prijedloga, oko nezaprimanja kaznene prijave i neovlaštenog motrenja kuće iznuđivanog Stjepana Kosa u listopada 1999., Dolački je kazao da su kaznenu prijavu zaprimili velikogorički policajci prilikom očevida u Kosovom dvorištu, u koje je bačena bomba. Prema Dolačkom, Deseta policijska postaja nije izvijestila o događaju Odjel za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PUZ-a, a što je morala. Na osnovu saznanja da će se za nekoliko dana počinitelji vratiti na mjesto događaja, Dolački je s kolegama postavio zasjedu kako bi ih uhitili, što je zapovjedio Belina, prethodno obavijestivši načelnika Šeničnjaka koji je odobrio akciju.</p>
<p>Na okolnost treće točke optužnog prijedloga, oko neovlaštene preprate ukradenog autobusa, Dolački je naveo da je nakon zaprimanja dojave o događaju izvijestio Belinu koji je dao odobrenje. Izašli su na teren, vratili se i uputili pismeno izvješće. »Za pismeni plan akcije nije bilo vremena, plan nam nije nedostajao, jer je to rutinski posao« nadodao je Dolački.</p>
<p>Na sljedećoj raspravi 5. srpnja saslušat će se šef smjene Desete postaje Smail Hrnić i sadašnji zamjenik načelnika PUZ-a Zdravko Šeničnjak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kako su zlatnici Franje Josipa nestali pa vraćeni u Policijsku upravu</p>
<p>SPLIT, 27. lipnja</p>
<p> - U povodu napisa u tjednom i dnevnom tisku u svezi s nestankom »nekoliko kilograma zlata« iz sefa načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, policija se oglasila priopćenjem za javnost.</p>
<p>»Zlatnici, čija količina nije ni približna količini koja se u tisku spominje, 21. lipnja ove godine pronađeni su i privremeno oduzeti, uz potvrdu o privremenom oduzimanju, od bivšeg zamjenika načelnika PU Petra Stazića i nalaze se u Policijskoj upravi«, navodi se u priopćenju. Kako se 35 zlatnika Franje Josipa, dva vjenčana i jedan muški prsten i drugi nakit, našlo kod umirovljenog zamjenika načelnika, te na koji način su od njega oduzeti, pitanja su na koja novinari nisu dobili odgovor.</p>
<p>»Nemamo ništa više reći osim onoga što stoji u priopćenju. Nakon što obrada bude dovršena javnost će biti upoznata s njezinim rezultatima«, odlučan je glasnogovornik PU Leo Tauber. Policija nadalje navodi da je riječ o zlatu koje je osamdesetih godina oduzeto u jednoj od kriminalističkih obrada nad Avdom Halilovićem, koji je pobjegao u Italiju gdje je i umro, zbog čega slučaj nije bio dovršen. Zlato koje je bilo predmet obrade čuvano je u Policijskoj upravi.</p>
<p>Postupak za utvrđivanjem gdje se zlato nalazi, pokrenut je na osnovi prvih saznanja koja je bivši načelnik PU Ivica Cipci dostavio ovoj Upravi, a koja su ukazivala na nedostatke u postupanju sa spomenutim zlatnim predmetima. U obradi se utvrđuje i odgovara li količina zlata koja je oduzeta od Petra Stazića u potpunosti količini iz kaznenog predmeta vođenog protiv Halilovića. Obrada u vezi čitavog predmeta još traje pa će se još obaviti i razgovor s bivšim načelnikom Cipcijem, te bivšim načelnikom Sektora policije Jurom Radaljem. S posljednjim načelnikom PU Markom Bekavcem već se razgovaralo.</p>
<p>»Prema dosadašnjim saznanjima može se zaključiti da postupanje sa zlatnim predmetima i obavljanje primopredaje nije u konkretnom slučaju bilo u potpunosti u skladu s pravilima struke«, zaključuje se u priopćenju. Kako doznajemo riječ je o najvjerojatnije ukradenim zlatnicima, pretpostavlja se iz više privatnih zbirki.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Slučaj Dubrovačka banka: Istraga o kreditu koji Kutlina tvrtka nije vratila</p>
<p>DUBROVNIK, 27. lipnja</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav u utorak je ponovo ispitao djelatnike Dubrovačke banke Đuru Damjanovića i Ružicu Cvjetanović. Naime, Županijsko državno odvjetništvo zahtijevalo je ispitivanje nekadašnjeg šefa bančine Službe deviznih poslova za pravne osobe i bivše direktorice Sektora kunskih i deviznih sredstava u slučaju Dubrovačke banke i u sklopu istrage protiv njezina direktora Nevena Barača. </p>
<p>Iskaz Đure Damjanovića i Ružice Cvjetanović odnosio se na kredit od 1,5 milijuna američkiih dolara koji je Dubrovačka banka dala njemačkom poduzeću »Centra« iz Stuttgarta, koje je zastupao Milan Cesarec. Taj je kredit na temelju ugovora o zajmu prebačen tvrtki Miroslava Kutle »Globus holding«, koja taj novac nije vratila Dubrovačkoj banci. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Miketiću vjerovnici žele mnogo sreće, ali ga nitko neće na stan</p>
<p>DONJA STUBICA, 27. lipnja</p>
<p> - U utorak je na Općinskom sudu nastavljeno suđenje Željku Miketiću zbog prijevare, a saslušano je osam svjedoka.</p>
<p>Bračni par Dragica i Branko Lacić iz Zagreba kod Miketića su još u siječnju 1996. godine oročili 42.000 DEM. Povremeno su podizali kamate, a u siječnju 1999. godine podigli su još 10.000 DEM, itd., te sada potražuju 156.000 DEM. Izjavili su da Miketić nije namjeravao varati, a prijavu su podnijeli iz straha da će vjerovnici podijeliti Miketićevu imovinu, te oni ostati bez novca.</p>
<p>Svjedok N. N. iz Donje Stubice zatražio je da mu mediji ne objavljuju ime. »Zbog toga što sam kod Miketića oročavao novac čak mi je i Financijska policija bila u kontroli«, rekao je svjedok, koji je kod Miketića podigao 60.000 DEM, ali još potražuje 92.000 DEM. Dragica Breber je radila u Miketićevoj mjenjačnici, te čistila njegovu kuću. »Bio je najpošteniji gazda. Uvijek smo dobivali plaće na vrijeme, te božićnice i uskrsnice, a dobila sam ih i nakon odlaska u mirovinu, jer sam ostala raditi na crno. Podnijela sam prijavu zbog pritiska supruga, iako sam znala da nas on neće prevariti«, rekla je, zaželjevši optuženom mnogo sreće.</p>
<p>Nakon izlaska iz sudnice, Miketić je rekao da mu je žao svih tih ljudi. »Nisam kriv za sve ovo, ali sam kriv što sam prije radio tako kako sam radio. Kad bih mogao naplatiti potraživanja odmah bih sve vratio«, rekao je, te potvrdio da su počele prijetnje pojedinaca, a prijete mu i neki djelatnici policije, koji su mu dužni i koji se boje da će ih sudski tužiti za svoja potraživanja. Preselio se u Zagreb, jer stan nije mogao naćiu Zagorju, jer su ga svugdje odbijali čim se predstavio, a isto se događalo i u Zagrebu, gdje su ga odbijali svi oni koji iznajmljuju stanove »na crno«.</p>
<p>Miketić je rekao kako sada živi u klijeti, zbog svakodnevnih rasprava, protiv svojih dužnika. Tako je od 702 svoja dužnika utužio njih 150, a u četvrtak će imati pet sudskih rasprava o svojim potraživanjima. Kako kaže Miketić, neki od njegovih dužnika ne žele vratiti dugove, jer se nadaju da će on završiti u zatvoru.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Direktor »Croatia busa« državu oštetio za 5,3 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Na temelju anonimne prijave zaposlenika i malih dioničara društva »Croatia bus d.d.« iz Zagreba, djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke dovršili su kriminalističku obradu nad direktorom »Croatia busa«, Leonom Sulićem (52) i Milanom C. (51), iz poduzeća »Centra GmbH« iz Njemačke. Sumnjiči ih se da su počinili kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, oštetivši državni proračun za 5,295.638 kuna.</p>
<p>Naime, u namjeri da za »Croatia bus« pribavi protupravnu imovinsku korist, Sulić je uz pomoć Milana C. lani u ožujku sastavio ugovor o zajedničkom ulaganju. Ugovor je zaključen između »Croatia busa« i »Centra GmbH« kako bi dokapitalizirali »Croatia bus«, tako da »Centar GmbH« uloži u to hrvatsko poduzeće 16 autobusa »Neoplan«, vrijednih 7,355.400 DEM. Sulić i Milan C. su potom krivotvorili poslovnu dokumentaciju, kojom su ishodili rješenje kojim se »Croatia bus« oslobađa plaćanja carine na uvezenu robu, a na osnovu stranog ulaganja, iako su znali da »Centar GmbH« nije obvezatan prema njemačkom poduzeću »Neoplan« kao dobavljaču 16 autobusa.</p>
<p>Nadalje, utvrđeno je i da je Sulić s Milanom C., u ožujku ove godine podnio prijavu za upis u sudski registar Odluke o povećanju temeljnog kapitala »Croatia busa« u vrijednosti od 7,335.400 DEM. Ta je odluka donijeta na temelju krivotvorenog ugovora o zajedničkom ulaganju, odnosno dokapitalizaciji, tvrdi policija. Time je »Centar GmbH« stekao pravo na 73.554 dionica »Croatia busa«, od kojih svaka dionica ima nominalnu vrijednost 100 DEM, što predstavlja 23 posto ukupnog novog temeljnog kapitala »Croatia busa«. (V.Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Crne kamate na »Cekinove« kredite slali u London?</p>
<p>VARAŽDIN, 27. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u utorak su saslušani svjedoci u postupku koji se na tom sudu vodi protiv odgovornih u štedno kreditnoj zadruzi »Varaždinski cekin«, Janeza Tobiasa, Jelice Jovičić-Štefić i Ronalda Štefića. Njih, naime, optužnica tereti da su, kao odgovorne osobe u »Cekinu« iskoristili svoj položaj radi pribavljanja znatne imovinske koristi, a pri tom su u poslovne knjige unosili neistinite podatke ili izostavljali važne činjenice.</p>
<p>Ksenija Sošić, direktorica financija u poduzeću »Mirna« d.d. izjavila je da je to poduzeće sklopilo ugovor o kratkoročnom kreditu s »Varaždinskim cekinom« na iznos od 700 tisuća kuna. U optužnici se navodi da je dio novca završio na računu »Geme« u Londonu, a ta je doznaka pravdana fakturom za istraživanje tržišta. Ksenija Sošić sudu je predočila »Gemin« račun, dok ugovor s »Gemom«, kako je rekla, nije bilo, već je samo postojao ugovor s »Cekinom«.</p>
<p>Andrija Šalković također je s »Cekinom« imao ugovor o kratkoročnom kreditu koji je otplaćen u potpunosti. Kredit je jednom bio prologiran, rekao je, a kod te prolongacije »crne kamate« su plaćene na »Gemin račun«. »Gemi direktno nije plaćao nikakve račune, a kredit je bio umanjen za iznos koji je plaćen »Gemi«. </p>
<p>Na idućoj bi se raspravi, koja je zakazana za rujan, trebao saslušati financijski vještak. (M. Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Oštetio Ministarstvo gospodarstva za 76 milijuna kuna</p>
<p>VINKOVCI, 27. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak popodne uhićen je Ivan Milas, vlasnik i direktor tvrtke »Slavonija« d.d. Županja za preradu i promet žitarica, priopćenje je PU vukovarsko-srijemske, koje je potpisao Tomislav Ilić, načelnik Odjela kriminalističke policije. Nakon toga je Milas priveden istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru, a tereti ga se za materijalnu štetu počinjenu Ministarstvu gospodarstva RH, odnosno Ravnateljstvu za robne zalihe, »tešku« 76 milijuna kuna. Nakon završene kriminalističke obrade u tom poduzeću, protiv Milasa je podnesena kaznena prijava.</p>
<p>U priopćenju se navodi da je uhićeni Milas povjerenu pšenicu spomenutog Ravnateljstva prodavao drugim tvrtkama i koristio za potrebe svojih privatnih poduzeća »Slavonija« d.d. Županja, »Ilova« d.d Split i »Donat« d.o.o. Osijek, a dijelom prerađivao u brašno i pekarske proizvode, prodavajući ih na tržištu RH.</p>
<p>Od kada je postao većinski vlasnik 'Slavonije' d.d. Županja (1995.), gdje je uskladištena pšenica Ravnateljstva, Milas je više puta samoinicijativno uzimao i otuđivao povjerene mu zalihe Ravnateljstva, koje je protiv Milasa u pet navrata podnosilo kaznene prijave za ukupno počinjenu štetu. Međutim, prijavljeni nije nadoknadio otuđene količine pšenice niti je izmirio načinjenu štetu, kaže se na kraju priopćenja za javnost. </p>
<p>Stjepan Tomić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Na »meti« provalnika novac, odjeća i bojleri</p>
<p>ZAGREB 27. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija zabilježila tri provale s ukupnom materijalnom štetom u iznosu od 127.000 kuna. Prva je bila u Sesvetama, u ulici Stjepana Mikuša 1, gdje je nepoznati počinitelj ušao kroz otvorena vrata obiteljske kuće i ukrao strani i domaći novac u iznosu oko 51.000 kuna.</p>
<p>Za drugu provalu se pretpostavlja da se dogodila između 24. i 26. lipnja na području Trešnjevke, u Selskoj 215 , gdje je nepoznati provalnik polomio bravu na ulaznim vratima butika »M. B.« u vlasništvu Maje B. (40). Potom je ušao i ukrao 50 komada ženskih majica, oko 50 komada hlača, 10 ženskih kostima, 15 košulja, 3 para ženskih cipela, 6 svilenih marama, 20 haljina i 15 suknji. Materijalna šteta je oko 60.000 kuna.</p>
<p>U istom vremenskom periodu, u Bukovačkoj 23, nepoznati je provalnik izrezao stijenku vrata na skladištu u vlasništvu Branka Ž.(45) i iz njega ukrao 6 bojlera. Materijalna šteta se procjenjuje na oko 16.000 kuna. (Dora Padjen)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="74">
<p>U osam hrvatskih marina liste čekanja za vez </p>
<p>Iz popunjenih marina plovila se preusmjeravaju u obližnja mjesta / Ukupan broj plovila na stalnom vezu povećao se za pet, a broj nautičara u tranzitu za 36 posto / Najpoželjnija rovinjska marina, a Korčula ima dvostruko više plovila nego lani / Najviše Austrijanaca, a i domaći dobro drže korak </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Osam je hrvatskih marina već popunjeno do kraja godine, pa se svi zainteresirani nautičari za vez u tim marinama stavljaju na listu čekanja. U međuvremenu plovila se preusmjeravaju u obližnja mjesta, tako da bi se vrlo brzo broj popunjenih marina mogao povećati, izjavio je za Vjesnik Ivo Markusović, direktor ACI-ja u čijem je sustavu 21 marina. Ukupan broj plovila na stalnom vezu povećao se za pet posto u odnosu na '99 (ukupno ih je 3204), dok je broj tranzitnih nautičara, od početka godine do danas, povećan za 36 posto. </p>
<p>Listu čekanja za vez objavile su marine Umag, Rovinj, Pula, Ičići, Supetarska Draga, Jezera, Vodice i Trogir. Posljednjih se dana dobro puni i marina na Cresu gdje je preostalo sedamdesetak slobodnih vezova (kapacitet je 334 broda).</p>
<p> Najveći broj uplovljenja (dvije tisuće, odnosno 21 posto više nego '99) bilježi rovinjska marina, koja je i protekle godine bila najposjećenija. Međutim, izuzetno je važno da su dobro posjećene i marine u Dalmaciji. Primjerice, Korčula ima dvostruko više uplovljenja nego protekle godine, a sličan porast bilježi i Dubrovnik. Nadalje, Palmižana, Milna i Trogir registrirali su 40 do 50 posto više brodova nego u istom razdoblju protekle godine. </p>
<p>Prema strukturi najviše je austrijskih nautičara (31 posto), slijede Nijemci (25 posto) i Talijani (10 posto). Hrvati sudjeluju sa solidnih 16 posto (nautika je očito omiljena kod domaćih bogataša jer posjedovanje broda privezanoga u nekoj od šminkerskih marina postaje stvar prestiža. Bez obzira na to što polovica tih novopečenih nautičara prvo kupe brod pa ga tek onda uče voziti). </p>
<p> »Očekujemo dobru nautičku sezonu i naše su marine u punom stanju pripravnosti kako bi sljedeća dva mjeseca prošla u najboljem redu«, tvrdi Ivo Markusović. Sustav ACI-ja protekle je godine imao osam posto manji posjet nego '98, što znači da će ovogodišnji posjet bitno preteći čak i solidnu pretprošlu godinu.</p>
<p>Jedan od razloga većem broju uplovljavanja svakako je u tome što je hrvatsko more, u percepciji stranaca, napokon sigurno za plovidbu, ali i što je od protekle godine bitno pojednostavljena nautička papirologija (sve se formalnosti vezane uz uplovljavanje obavljaju na jednom mjestu - u luci). Osim toga, Vlada je djelomično izašla u susret nautičarima pa je prolongirana problematika vezana uz chartere, kojima je prijetilo da plaćaju pune (carinske, porezne i ine) pristojbe ukoliko žele raditi u Hrvatskoj.</p>
<p> Nasuprot tome, pitanje je kako privući veći broj nautičara na trajan ostanak u domaćim marinama. Drugim rječima više nema nikakvih isprika da, recimo, Italija, Grčka ili Turska budu nautički popunjenije od Hrvatske kojoj bi sve te zemlje mogle pozavidjeti po razvedenosti i atraktivnosti obale.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Na Jadranu 193.000 turista, 40 tisuća više nego prije dva tjedna</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - U posljednja dva tjedna broj se turista povećao za 40.000, pa ovih dana jadranska ljetovališta ugošćuju 193.199 ljudi. Solidno su popunjeni hoteli, osam marina već je objavilo listu čekanja jer su svi vezovi zauzeti, a 150 potpuno novih malih kampova u Dalmaciji možda najavljuju razvoj jednoga novog vida ponude, potpuno drukčije od ustajalih i neatraktivnih normi. Nažalost, još dugo nećemo znati hoće li i turistička zarada od svih tih posjetitelja biti solidna kao aktualne brojke i jesu li prve impresije ovogodišnjih kupača pozitivne ili su, pak, neki požalili što su se odlučili za ljetovanje u Hrvatskoj.</p>
<p> Istrani su na dan 25. lipnja prebrojali 76.207 turista (od toga 3.518 domaćih), što je četrnaest posto više od prošlogodišnjega lipnja, odnosno devet posto više od 1998. godine. Najpopunjenija su mjesta Poreč (11.059 ljudi, trećina više nego lani) i Rovinj (10.794, što je za 17 posto bolji rezultat). </p>
<p>Istovremeno je na Kvarneru zabilježeno 46.596 gostiju, najviše Nijemaca, Slovenaca, Čeha i Austrijanaca. Zanimljivo je da je toliko turista, gotovo u broj, Primorsko-goranska županija imala i na isti dan '98. godine. U usporedbi s prošlom, turista ima za trećinu više. Na opatijskoj rivijeri borave 4.403 posjetitelja, na otoku Krku 14.483, otoku Rabu njih 7.331. </p>
<p>Od 16.911 gostiju zadarskoga područja, sedam tisuća ravnomjerno otpada na turističke zajednice gradova Zadra i Nina. I ovdje se turizam vraća na pozicije gdje je zaustavljen protekle godine jer je usporedni indeks sa '98. godinom 17 posto veći dok sa '99. povećanje iznosi čak 73 posto. </p>
<p>No sličnu je štetu pretrpjela cijela Dalmacija; Šibensko-kninska županija ima 10.477 turista, čak 131 posto više nego '99, ali i 56 posto više nego '98 (četvrtina svih ovotjednih gostiju boravi u Vodicama). Nadalje, turistički ugođaj Splitsko-dalmatinske županije diktira tridesetak tisuća tamošnjih gostiju, 64 posto više od prošlogodišnje posjetovne suše. Enormni indeksi posebno obilježavaju krajnji jug. Naime, aktualnih 13.288 turista solidna je brojka u usporedbi s prošlogodišnjih 4.950, odnosno pretprošlogodišnjih 8.676. (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Rohatinski: I dalje izgledan ovogodišnji rast BDP-a od 2,5 posto</p>
<p>Međutim, teško se mogu već u ovoj godini stvoriti preduvjeti u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanom potražnjom za radom. Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza, smatra dr. Željko Rohatinski, kandidat za novog guvernera HNB-a</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Hrvatska ekonomija i dalje ima izglede da u ovoj godini ostvari realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2,5 posto. Međutim, teško se mogu već u ovoj godini stvoriti preduvjeti u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanom potražnjom za radom. Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Poruke su to koje se mogu iščitati iz lipanjskog broja Croatian Economic Outlooka, publikacije čiji je nakladnik Agrokor, a autor dr. Željko Rohatinski.</p>
<p>Dr. Rohatinski, u posljednje vrijeme najčešće spominjan kao kandidat za novog guvernera Hrvatske narodne banke, ističe kako do rasta BDP-a od 2,5 posto u ovoj godini može doći temeljem povećanja izvoza roba i usluga za oko 5,5 posto, uz smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance za oko 200 milijuna američkih dolara i povećanje raspoloživih deviznih sredstava za oko 300 milijuna dolara, kao osnove za daljnje održavanje stabilnosti tečaja i realni porast osnovnih agregata novca za oko 4 posto. Na to bi u određenoj mjeri mogli već u ovoj godini dodatno utjecati početni efekti očekivanog otvaranja inozemnih tržišta ulaskom u WTO i najavljenom primjenom režima »asimetrične liberalizacije trgovine« od strane EU (čime bi se bescarinski režim uvoza iz Hrvatske proširio na oko 95 posto industrijskih proizvoda), kao i opće poboljšanje investicijske »klime« vezane uz započinjanje pregovora sa EU o stabilizaciji i pridruživanju, te uz (eventualno) zaključivanje novog aranžmana s MMF-om. </p>
<p> Dr. Rohatinski u Croatian Economic Outlooku detaljno analizira političke promjene i ekonomska očekivanja, fiskalne odnose, monetarne i financijske tokove, proizvodnju i zaposlenost. </p>
<p> Pritom uz ostalo navodi i podatke o nastavljanju oživljavanja prometa na malo, koji u prva četiri mjeseca ove godine raste po prosječnoj realnoj stopi od 1,4 posto mjesečno, rastu ukupnoga robnog izvoza izraženoga u dolarima po tekućem tečaju u prva četiri mjeseca za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te na smanjenju ukupnoga robnog uvoza za 3,3 posto.</p>
<p> Međutim, napominje kako su impulsi rasta industrijske proizvodnje još uvijek pretežno parcijalni i nedovoljno intenzivni da bi, suočeni s unutarnjim financijskim i organizacijskim problemima, generirali snažniju tendenciju općeg rasta proizvodnje. Ukupna industrijska proizvodnja u prvih pet ovogodišnjih mjeseci uglavnom stagnira na desezoniranoj razini za 0,3 posto višoj od prošlogodišnjeg prosjeka. Stagnira na početku ove godine i građevinska aktivnost, dok je povećanje turističkog prometa u travnju indikator pozitivnih promjena. </p>
<p> Dr. Rohatinski upozorava kako se teško mogu već u ovoj godini stvoriti preduvjeti u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanjem potražnje za radom. Nezaposlenost je u prva četiri mjeseca ove godine povećana za 4,4 posto i krajem travnja je za 11,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, s istodobnim porastom stope nezaposlenosti sa 19,2 na 21,7 posto, što pojačava socijalne tenzije i pritisak na državni proračun. </p>
<p> Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Aktualno uklanjanje ili znatno ublažavanje pojedinih eksternih ograničenja u izvozu kao i stvaranje povoljnijih unutarnjih uvjeta za reprodukciju domaćeg kapitala te za proizvodni ulazak inozemnog kapitala i tehnologije nužan su za to preduvjet. Nužan, ali ne i dovoljan. Formiranje i proizvodnja roba i usluga koje će tehnološki, cjenovno i po asortimanu biti konkurentni na stranom i na sve manje zaštićenom domaćem tržištu zahtijeva koncipiranje i efikasno provođenje kompleksne, aktivne, razvojne politike. To je upravo ona dimenzija ukupne ekonomske politike koja je nedostajala prethodnoj vlasti, a koju nova vlast tek treba uspostaviti, zaključuje dr. Rohatinski na kraju analize osnovnih ekonomskih pokazatelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ima li spornih pitanja između Hrvatske i MMF-a?</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Šef Misije MMF-a za Hrvatsku Hans Flickenschild ovoga se tjedna nalazi u Hrvatskoj gdje će sudjelovati na Šestoj dubrovačkoj konferenciji o gospodarstvima u tranziciji. No prije Dubrovnika Flickenschild je doputovao u Zagreb i susreo se s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i ministrom financija dr. Matom Crkvencom te s predstavnicima Hrvatske narodne banke (HNB).</p>
<p>Iako navodno nije riječ o službenom posjetu, Flickenschild i nadležna tijela u Hrvatskoj očito su »iskoristili priliku« i nastavili proljetos prekinutu »rundu« razgovora o novom, 250 milijuna američkih dolara »teškom« stand by aranžmanu, kojem se službeni Zagreb već mjesecima nada. Međutim, unatoč najavama ministra financija kako bi do sklapanja tog aranžmana moglo doći već u lipnju, njegovo je potpisivanje ipak pomaknuto za jesen, najvjerojatnije za rujan, doznali smo u Ministarstvu financija. </p>
<p>To je ponovo otvorilo nagađanja kako u odnosima službenoga Zagreba i MMF-a »nešto ne štima«. Kako su ovih dana objavili pojedini hrvatski mediji, čini se da su pregovori ponovo »zapeli« na istim pitanjima koja su hrvatsko-ememefovske odnose teretili i prilikom proljetne »sesije« Flickenschilda i hrvatskih dužnosnika. I tada su, naime, između Hrvatske i MMF nastali »kratki spojevi« u razgovoru o pitanjima kao što su povrat duga umirovljenicima i restrukturiranje javnih poduzeća. Pojedini hrvatski mediji tvrde da sada toj listi treba pridodati i proširenje prava na dječji doplatak,te pitanja izravne državne intervencije u gospodarstvo, pri čemu u MMF-u navodno ukazuju na nedavne Vladine odluke o pomoći pojedinim »gubitaškim tvrtkama« kao i na kreditiranje turističkih poduzeća i pripremu turističke sezone preko HBOR-a. U MMF-u, navodno, posebno ukazuju na neprovođenje njihove »preporuke« o smanjenju plaća zaposlenima u 11 javnih poduzeća te na neprovođenje racionalizacije broja zaposlenih u državnom sektoru. Riječ je o stavkama koje bi idućih nekoliko godina u znatnoj mjeri mogle povisiti rashodovnu stranu državnog proračuna i negativno se odraziti na makroekonomsku stabilnost zemlje.</p>
<p>»To su pitanja o kojima stalno razgovaramo sa MMF-om, a koja bi nam u velikoj mjeri mogla povećati proračunski deficit. U MMF-u nas, naime, neprekidno upozoravaju da je ovakva razina potrošnje neodrživa za našu razinu proizvodnje«, neslužbeno smo saznali u Ministarstvu financija. Naš sugovornik pritom ističe kako između Hrvatske i MMF-a »nema spornih pitanja« i inzistira na formulaciji da nije riječ o uvjetima MMF-a. »Riječ je tek o usklađivanju stajališta jer smo sada u fazi 'preliminarnih aktivnosti'. Tek pri sklapanju stand by aranžmana znat će se konkretni uvjeti, koje ćemo morati provesti. Ovo je, dakle, tek pripremna faza, jer ne razgovaramo sa MMF-om o konkretnim brojkama i uvjetima«, kaže naš sugovornik.</p>
<p>Dodaje kako je realno očekivati sklapanje stand by aranžmana u rujnu. Riječ je o posebnom zajmu, vrijednom 250 milijuna američkih dolara, namijenjenom provedbi strukturnih reformi u hrvatskom gospodarstvu, prije svega reformama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Dio zajma trebao bi ići kroz državni proračun. Nije, dakle, riječ o novcu namijenjenom jačanju hrvatskih deviznih rezervi, objašnjava naš izvor. </p>
<p>Na pitanje može li smjena na vrhu HNB-a omesti sklapanje aranžmana, u Ministarstvu financija kažu da je Misija MMF-a izrazila zanimanje za »kadrovske premetaljke« u središnjoj hrvatskoj banci. »Njih zanima samo kada će se postaviti novi guverner jer se novi aranžman ipak ne može sklopiti s guverenom na odlasku«, tvrdi on i dodaje da bi se ovo pitanje uskoro trebalo riješiti te da ne bi trebalo utjecati na sklapanje stand by aranžmana. Prema njegovu mišljenju, mnogo će se teže riješiti sve veći zahtjevi korisnika državnog proračuna za novim sredstvima jer su njihovi zahtjevi dijametralno suprotni onome što traži MMF.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Izraelsko-američka kompanija preuzela Osiguranje Helios</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Međunarodna osiguravateljska i investicijska grupacija TBI Holding Company NV (TIBH), sa sjedištem u Amsterdamu, preuzela je 83 posto vlasničkog udjela hrvatskog Osiguranja Helios, objavili su u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Heliosa Mihael Hribar, član Uprave TBI Holdinga Shalom Shpilman, te direktor razvojnog odjela Efraim Naimer. Kolika je vrijednost te transakcije, koju je još u svibnju odobrila Direkcija za nadzor društava za osiguranje, nisu željeli otkriti. Do preuzimanja, 74,92 posto vlasništva u Heliosu držale su domaće pravne, a 25,08 posto domaće fizičke osobe.</p>
<p>Shpilman je objavio i da TBI Holding, nakon što u Hrvatskoj započne mirovinska reforma, namjerava ovdje steći drugo mjesto u mirovinskom osiguranju, a osnovat će i mirovinski fond. »Planiramo sudjelovati i u privatizaciji Croatia osiguranja, a ne računajući to moguće ulaganje, u Hrvatsku bismo u idućih nekoliko godina mogli investirati između 15 i 20 milijuna američkih dolara«, rekao je Shpilman. </p>
<p>Mihael Hribar istaknuo je da Helios u dogovoru sa strateškim partnerom u sljedeće tri godine, uz osnivanje mirovinskog fonda, planira osvojiti deset posto hrvatskog osiguravateljskog tržišta, uvesti nove osiguravateljske programe, te povezati se s istočnoeuropskim osiguravateljima radi zajedničkog nastupa i stjecanja dodatnih pogodnosti u reosiguranju.</p>
<p>Temeljni kapital Osiguranja Helios iznosio je koncem prošle godine 27,7 milijuna kuna, a najavljeno je da će se do kraja ove godine taj iznos povećati na najmanje 33 milijuna kuna. Toliko inače iznosi Zakonom o osiguranju propisani minimalni iznos koji je nekoj tvrtki potreban za uključivanje u proces mirovinske reforme u Hrvatskoj. Iz Heliosa je objavljeno kako će do kraja 2002. svoj temeljni kapital povećati do 66 milijuna kuna. Osiguranje Helios lani je ostvarilo 116,28 milijuna kuna zaračunate bruto premije ili 7,7 posto više nego godinu prije, a neto dobit društva za 1999. iznosila je gotovo 600 tisuća kuna. U ukupnom portfelju hrvatskog osiguranja, u konkurenciji 25 osiguravatelja, Helios zauzima deveto mjesto po zaračunatoj bruto premiji. </p>
<p> TBI Holding su 1998. godine utemeljili kompanija Bankers Trust Holding iz New Yorka, te tvrtka Herfstzon Beheer BV iz sastava izraelske tvrtke Kardan International radi ulaganja u razvoj osiguranja i mirovinske fondove u zemljama Srednje i Istočne Europe. Uz Hrvatsku, prisutni su još u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, a trenutačno vode pregovore u još nekoliko zemalja u toj regiji. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Dajte turizmu status izvoznika, traži čelnik Uprave »Solarisa« od Linića</p>
<p>ŠIBENIK, 27. lipnja</p>
<p> - Željko Deković, predsjednik Uprave šibenskoga hotelskog poduzeća »Solaris« (koje u svome sastavu osim četiri hotela ima i auto-kamp, apartmansko naselje, vlastitu lučicu i brojne druge sadržaje), ponovo je ovih dana uputio pismo potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću. Pismo istoga sadržaja poslao je Deković ministrici turizma Pavi Župan-Rusković, saborskome zastupniku Ivanu Niniću i predsjedniku Hrvatske udruge hotelijera Ivici Šoriću.</p>
<p>U pismu se Deković opet zalaže da turizam dobije status izvoznika u sustavu poreza na dodanu vrijednost. »Ako se složimo da je turizmu nužno potrebna pomoć, ali ne ona u vidu bespovratnih sredstava, nego takva koja će nas barem približiti konkurentnim zemljama na Sredozemlju, onda smatram da je najlakše provediva potpora uvođenja statusa izvoznika za hotelijera i agencije«, kaže u svome pismu Deković. On tvrdi da odobravanjem statusa izvoznika od 1. listopada hotelijerima ne bi trebalo sljedeće godine davati potporu, a istodobno bi i sami hotelijeri bili više zainteresirani za realizaciju i povećanje deviznoga priliva u sljedećoj godini. Deković smatra da je sadašnji način obračuna poreza na dodanu vrijednost apsurdan. Naime, hotelijeri nemaju novaca, pa traže avanse od stranih partnera kako bi na taj način pripremili sezonu. A kada konačno devizni priliv dođe u banku, moraju odmah obračunavati i uplatiti PDV na osnovi neplaćenoga deviznog priliva. Dakle, događa se to da usluga nije napravljena, odnosno da strani gost nije došao, a da se plaća porez, i to na temelju izvozom naplaćenoga deviznog priliva (akontacija za sezonu). </p>
<p>Tako je, primjerice, navodi u pismu Deković, »Solaris« na temelju akontacije deviznoga priliva za prvih pet mjeseci ove godine koji iznosi 1,6 milijuna maraka - morao platiti 300.000 maraka PDV-a. To je, zaključuje Deković, iznimno veliko opterećenje, koje se turističkom gospodarstvu događa u vrijeme priprema za turističku sezonu i kada su hotelijeri u teškom položaju. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Smanjeni novčani primici i izdaci poduzetnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novčani primici i izdaci hrvatskih poduzetnika u travnju su, nakon oporavka u veljači i ožujku, znatno smanjeni - primici za 10,7 posto a izdaci za 9,9 posto u odnosu na ožujak. To je rezultiralo padom kumulativne stope rasta ispod prošlogodišnje razine. Po podatcima Zavoda za platni promet (ZAP), ukupni su novčani primici poduzetnika - trgovačkih društava tijekom prva četiri mjeseca ove godine iznosili 108,16 milijardi kuna, što je nominalno za 0,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno su izdaci iznosili 108,35 milijardi kuna, što je smanjenje za 0,7 posto. Uzme li se u obzir kretanje cijena na malo u tom vremenu (4,9 posto), proizlazi da su u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca primici realno manji za 4,9 posto a izdaci za 5,3 posto. Na takva je financijska kretanja utjecalo usporavanje industrijske proizvodnje u travnju. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u travnju industrijska proizvodnja bila manja za 4,7 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji u 1999. manja je 4,4 posto. Negativni trend kretanja novčanih tokova, promatrano po područjima djelatnosti, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je u četiri područja od njih deset: u poljoprivredi, hoteli i restorani, u građevinarstvu te u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Euromoney: Raiffeisenbank najbolja strana banka u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisenbank (RBA) najbolja je inozemna banka u Hrvatskoj, ocijenili su novinari i stručnjaci uglednoga britanskog financijskog časopisa Euromoney. Ovo prestižno priznanje RBA, prva strana banka u Hrvatskoj, osvaja već četvrtu godinu zaredom. »Uz naslov Najbolje strane banke u Hrvatskoj u 2000, koji je treću godinu zaredom specijalistička bankovno-financijsko publikacija Central European dodijelila RBA u travnju, nova »Nagrada za izvrsnost« Euromoneyja znači i još veću obvezu i nastojanje za nastavkom dosadašnjega snažnog trenda dinamičnog razvoja RBA«, izjavio je predsjednik Uprave Raiffeisenbank Zdenko Adrović, priopćeno je iz RBA. Raiffeisen Zentralbank Österreich AG (RZB) iz Beča, pri ovogodišnjoj dodjeli »Nagrada za izvrsnost« potvrđena je vodeća pozicija u srednjoj i istočnoj Europi - čak sedam banaka iz sustava RZB-a dobitnice su vrijednih godišnjih priznanja Euromoneya. (G.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić: Oni koji prijete blokadom cesta misle da i dalje treba izolirati Hrvatsku</p>
<p>KARLOVAC, 27. lipnja</p>
<p> - »Zabluda je da su kapitalisti razvili Zapad, to su učinili menadžeri svojim profitabilnim programima. U nas je prije deset godina, nažalost, pobijedila koncepcija 200 bogatih obitelji, koja nije uspjela«, naglasio je predsjednik Republike Stjepan Mesić koji je u utorak posjetio Karlovačku županiju. Prema njegovim riječima, »imali smo dva modela privatizacije, a vlasnicima tvrtki postajali su oni koji nisu imali novac. Rezultat toga je katastrofalna gospodarska situacija. Tako je u Karlovačkoj županiji 15.000 nezaposlenih«. Predsjednik je rekao i da ne može biti dobra politička situacija ako je gospodarska loša. Predsjednik je o gospodarskim, političkim i sigurnosnim prilikama u Županiji razgovarao s karlovačkim županom Vladom Jelkovcem, dožupanom Željkom Šančićem, gradonačelnikom Brankom Vukelićem, saborskim zastupnikom HNS-a Darkom Šantićem, te s gospodarstvenicima i predstavnicima MUP-a i HV-a. Govoreći o izlasku Hrvatske iz gospodarske depresije, Mesić je istaknuo da se radi na nekoliko strateških pravaca razvoja. Gradimo zonu u koju kapital mora ući u Hrvatsku, rekao je Mesić. No, problem je što se dio domaćeg bankarskog sustava »osušio«. Osvrnuo se i na rasprave u javnosti o zatjevima za devalvacijom kune i protivljenju tome. »Ja te rasprave ne ocjenjujem prepucavanjima«, kazao je i ustvrdio da se Hrvatska mora otvoriti prema stranom kapitalu uz drugu monetarnu politiku. Predsjednik je govorio i o nedavnim ekscesima u Karlovačkoj županiji, te o najavama da će neke udruge blokirati prometnice. </p>
<p>Svaki eksces nam šteti, napomenuo je Mesić i osudio one koji se služe pritiscima. Oni koji traže novac iz proračuna jer se financiraju na taj način, prijete da će blokirati ceste i turiste. To su nerazumne akcije samo onih koji misle da i dalje treba izolirati Hrvatsku i ponovo je pljačkati, izjavio je Predsjednik na karlovačkom sastanku ocjenjujući da mnogi i dalje žele zarađivati na hrvatstvu. Mesić je istaknuo da Domovinski rat pripada najčasnijoj tradiciji u Hrvatskoj. Osvrnuo se i na inicijativu za gradnju Jadransko-jonske autoceste od sjeverne Italije preko Hrvatske i Crne Gore do Grčke. »Ako Europa želi opstati u utakmici razvoja sa SAD-om i Japanom, mora biti udružena. Prije nekoliko mjeseci, ta autocesta bila je futuristički projekt zbog Srbije koja je remetilački faktor«, izjavio je Mesić. Kad autocesta jednom prođe uzduž Jadrana do Jonskog mora, mi ćemo u Hrvatskoj imati europsko udruživanje, rekao je Predsjednik. Oni iz bivše vlasti, ne prepoznavajući globalna kretanja, okretali su se uvijek unatrag, što je bilo štetno. Također, Hrvatska mora prepoznati strane ulagače kad je riječ o gradnji prometnica. Kad je u pitanju kadrovska politika nove Vlade, Predsjednik se zauzeo za to da politika ne sudjeluje u izboru osoblja posebno u javnim poduzećima. Treba ići na natječaje i dati prednost struci jer ako se stranke otimaju za poduzeća, to ne može biti na korist, zaključio je Mesić na sastanku u Karlovcu. Predsjednik je zatim posjetio Ogulin gdje je u pratnji gradonačelnika Ivana Vučića obišao Bechtelov kamp. Tamo američki građevinari pripremaju sve za početak gradnje autoceste Bosiljevo-Sveti Rok. Mesić je obaviješten da bi se Vlada trebala što prije izjasniti o tome hoće li se graditi autocesta ili poluautocesta. Na tom poslu, inače, zaposlit će se oko 400 radnika. Predsjednik je zatim bio u Josipdolu, Plaškom i Saborskom, a u Poglavarstvu Grada Slunja sastao se s načelnicima Saborskog, Cetingrada i Rakovice. Na sastanku je prevladavalo pitanje kako obnoviti gospodarstvo Karlovca, Ogulina, Slunja i Plitvica. »Hrvatska mora imati strategiju razvoja. Rat je završio i nitko nema pravo pozivati se na njega zbog sadašnjih tegoba i zbog činjenice što moramo učiniti mnogo više u oživljavanju gospodarstva«, rekao je Mesić. </p>
<p>Spomenik bez dozvole treba srušiti</p>
<p>Predsjednika Mesića novinari su nakon razgovora u slunjskom Poglavarstvu zamolili da komentira podizanje spomenika Juri Francetiću u središtu Slunja. »Polazim samo od toga da mi moramo funkcionirati kao pravna država. Ako se sruši sedmerokatnica koja nema građevinske dozvole, onda to zaslužuje i spomenik podignut bez građevinske dozvole. I to je sve«, izjavio je Mesić.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sindikat novinara »Slobodne Dalmacije« ispričao se Vesni Pusić</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Uime ogranka Hrvatskoga novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Slobodne Dalmacije javno se ispričavamo predsjednici Hrvatske narodne stranke (HNS) i saborskoj zastupnici Vesni Pusić, zbog grubog pokušaja javne diskreditacije na stranicama naše novine u tekstu naslovljenom »Dr. Grga Anđelinović: Ja se svojim krvavim rukama ponosim!« objavljenom 21. lipnja. </p>
<p>Kaže se to u priopćenju od utorka, što su ga potpisali glavna povjerenica Sindikata novinara Slobodne Davorka Blažević i Jasen Boko, predsjednik ogranka HND-a Slobodne. Istodobno, navode u priopćenju Blažević i Boko, »uime onih 74 posto novinara i fotoreportera Slobodne koji su se izjasnili protiv ovakve uređivačke politike u Slobodnoj Dalmaciji dužni smo ispriku i kolegici Jasni Babić te svima onima koji se gotovo svakodnevno difamiraju na stranicama našeg lista. Takvom praksom ugrožena su osnovna načela novinarske etike i profesionalnosti te se time dodatno ruši ugled i pozicija Slobodne Dalmacije kod čitatelja«.</p>
<p>»Smatramo svojom obvezom ispričati se i ukupnoj javnosti, koju vrijeđamo ovakvom uređivačkom politikom iza koje, želimo još jednom podsjetiti, stoji svega petina novinara u redakciji«, kažu na kraju priopćenja čelnici ogranka HND-a i Sindikatanovinara Slobodne Dalmacije.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Adlešić: Prošlo je vrijeme prisluškivanja i praćenja novinara</p>
<p>Bivši ministar policije Ivan Penić kazao je na okruglom stolu o odnosu policije i medija da novinari za 5.000 maraka o nekom pišu loše ili dobro / Tako se govori, odgovorio je Penić na pitanje zašto ne imenuje novinare koji primaju novac</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Veća otvorenost policije prema medijima je postignuta, ali još nije ni približno dovoljna, pa je potrebno izgrađivati međusobno povjerenje. Tom je konstatacijom u utorak završen okrugli stol »Kultura dijaloga : Policija i mediji«, koji je organizirao Zbor novinara sudskih izvjestitelja Hrvatskog novinarskog društva. Na raspravi je najviše riječi bilo o dvojbi - objaviti ili ne puno ime osumnjičenih za kazneno ili prekršajno djelo. </p>
<p>Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr. Ivo Josipović kazao je kako se događa da policija daje inicijale osumnjičenih, a najvjerojatnije novinarima potom »došapne« i puno ime i prezime, čime se krše njihova prava. Urednik crne kronike Večernjeg lista Marinko Jurasić kazao je da novinari ne žele nikoga osuđivati unaprijed, ali da javnost ima pravo znati tko »se brzo vozi automobilom po cvijeću«, te zbog čijeg se nedjela na istragu troši novac poreznih obveznika. Glasnogovornik MUP-a Slavko Rako odgovorio je da kad policija to objavi, »završi na sudu«, pa se zato pokušavaju naći »taktička rješenja«. Jurasić je napomenuo da javnost ima pravo znati koji su nogometaši Dinama pozivani na obavjesne razgovore, na što je Rako kazao kako policija smatra da objava tih imena može štetiti istrazi kao i da to ne znači da su krivi. Jurasić je, pak, rekao kako policija nema pravo određivati što javnost treba znati, te da su nogometaši ionako već jedni drugima ispričali o čemu su razgovarali s policijom, na što je Rako slegnuo ramenima.</p>
<p>Za neobjavljivanje punog imena i prezimena osumnjičenih založio se i član saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te bivši ministar policije Ivan Penić. To, rekao je, vodi »javnom linču, naslađivanju susjeda i proglašavanjem nekoga krivim iako to još nije dokazano«, te je dodao da se za 5.000 njemačkih maraka o nekome piše dobro ili loše. Predsjednik Zbora novinara sudskih izvjestitelja Dušan Miljuš pitao je Penića zašto ministar, ako je za to znao, takve slučajeve nije procesuirao. Ostali su novinari Penića pitali zašto ne imenuje novinare koji primaju novac, na što je on rekao da se »tako govori«.</p>
<p>Govoreći o dostupnosti informacija novinarima, predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić rekla je da se tvrdnjama o korumpiranosti policije, sudstva, školstva... upućuje na opću raširenost korupcije, pa da zato treba objavljivati imena osumnjičenih pojedinaca. Dodala je da novinari moraju dobivati službene podatke od službenih izvora, čak i ako se radi o »najosjetljivijim temama«, jer su novinari bez toga osuđeni na druge izvore čime se povećava i mogućnost manipulacije. </p>
<p>Prošlo je vrijeme pretresanja stanova novinara, njihova prisluškivanja i praćenja, rekla je Adlešić, na što joj je Penić uzvratio da ne gradi političke bodove na njemu. Adlešić je također istaknula da bi trebalo odrediti tijelo u kojem bi bili i novinari, koje bi odlučivalo što se od tajnih podataka može objaviti. Dodala je da je takav zahtjev poslan i HND-u. Glavni tajnik HND-a Mario Bošnjak je nakon provjere rekao da takav prijedlog u HND nije stigao. Novinari su policiji prigovorili i zato što ne mogu dobiti osnovne informacije s terena, te što im je često zabranjeno fotografiranje »mjesta zločina«. Upozorili su da je, unatoč postavljanju glasnogovornika u sve policijske uprave i dalje teško doći do informacija iz manjih sredina, te o kriminalističkim obradama vezanim uz osobe iz javnog života. Dekan Policijske škole Petar Veić kazao je da u još uvijek nema jasnog zakonskog polazišta za odnos medija i policije, što je povod međusobnog nepovjerenja i optuživanja. Policija mora biti sposobna o tijeku postupka u najkraćim crtama izvijestiti novinara na licu mjesta, ocijenio je Veić. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Zašto država ne može na Prevlaci osigurati građanima pristup njihovoj zemlji? </p>
<p>DUBROVNIK, 27. lipnja</p>
<p> - Sastanak hrvatskoga i crnogorskoga predsjednika nedavno u Cavtatu i dalje izaziva oprečne reakcije na dubrovačkome području. Posebice se to odnosi na dio razgovora o Prevlaci. Jjer, kako kažu u Udruzi za zaštitu vlasničkih prava na poluotoku Oštro-Prevlaka, i dalje je upitno kada će Vitaljani napokon dobiti slobodan pristup vlastitome zemljištu. </p>
<p>Kako je za Vjesnik izjavio predsjednik Udruge Ivo Bratičević, ni nakon dva upućena dopisa i predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu odgovora nema, pa niti nakon posljednjega, adresiranog na koalicijsku šestoricu. »Ili je Prevlaka otuđena, ili država doista ne može osigurati svojim građanima dolazak na svoju zemlju«, komentirao je Bratičević šutnju vladajućih. </p>
<p>Podsjećamo, stanovnici toga najjužnijega mjesta u Hrvatskoj još od 1992. godine, otkako su tamo stacionirani promatrači UN-a, traže slobodan pristup zemljišnim parcelama, jer se radi o obradivim poljoprivrednim površinama. Inače, bivša HDZ-ova Vlada je svojevremeno obećavala izgradnju infrastrukture na Prevlaci.</p>
<p> Međutim, sve je ostalo na obećanjima, a mještani kažu da će, bude li i sadašnja vlast ignorirala njihove zahtjeve, uskoro biti prisiljeni na iseljavanje. Jer, tvrde, na su rubu životne egzistencije. </p>
<p>U pismu upućenome vladajućoj šestorici, osim obavijesti o ranije odaslanim pismima predsjedniku i premijeru, nalazi se i molba za pomoć u razrješenju pitanja Prevlake. U istome se pismu, kaže Bratičević, predlaže da se pitanje Prevlake, odnosno pristupa poljoprivrednim površinama, postavi i u Hrvatskome državnom saboru.</p>
<p> Na odgovore će mještani Vitaljine čekati još do 1. srpnja, nakon čega će, najavljuje Bratičević, Udruga za zaštitu vlasničkih prava na poluotoku Oštro-Prevlaka poduzeti »određene korake«. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Supek: Osloboditi gospodarstvo i kulturu državne ruke najpreči je zahtjev društva</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu akademik Ivan Supek zauzima se za strategiju razvoja Hrvatske koja će najbrže unaprijediti industriju, poljoprivredu, obrt i svu kulturu. U priopćenju od utorka, akademik Supek navodi da su dosad poduzete mjere išle više na liječenje baštinjenih rana no što su gurnule razvoj. </p>
<p>Ocjenjujući da se u pola ove godine najveći napredak zbio u približavanju Hrvatske Europskoj uniji i drugim svjetskim integracijama, Supek smatra da se zbog teškog naslijeđa nisu ispunile nade u gospodarski i kulturni oporavak. Oslobađanje kulture i gospodarstva od državne ruke ili politizacije najpreči je zahtjev našeg društva, ističe Supek. Osvrćući se na probleme sveučilišta i na, kako kaže, činjenicu da je HDZ ukinuo sveučilišnu autonomiju, Supek pita i »što ostaje od autonomije ako ministar znanosti imenuje pola članova sveučilišnog savjeta, a financiranje svih djelatnosti određuje ministar financija«. </p>
<p>Supek traži i da se što brže donesu zakoni o sveučilištima, znanosti i kulturi uopće, koji će uspostaviti punu odgovornost intelektualaca na njihovim područjima. Supek podsjeća da su se hrvatsko sveučilište, Matica hrvatska i druga kulturna društva najviše podigli u doba Narodnog preporoda 1968.-1971., kad su pale ideološke i partijske kontrole. On smatra da je oslobađanje kulture i gospodarstva od državne ruke i politizacije najpreči zahtjev društva. Sve te institucije nemaju udjela pri odlučivanju u parlamentu, tvrdi Supek, dodajući da je očito da u naletu znanstvene revolucije ne mogu stranke same upravljati ili regulirati sve složenije djelatnosti. </p>
<p>Supek podsjeća da su godinama isticali kako jedino sprega znanosti i proizvodnje može Hrvatsku primaknuti visoko razvijenim zemljama. U priopćenju se podsjeća i da se Pokret otpočetka zauzimao da se umjesto »jalova Županijskog doma uvede senat, u kojem bi uz predstavnike regija bili predstavnici gospodarstva, znanosti i kulture«. U Pokretu smatraju da je »Županijski dom uveo HDZ, kako bi svojim drugorazrednim članovima osigurao visoke plaće i mirovinu« te upozorava da »postoji bojazan da se to nastavi«. Navodeći kako bi trebao biti ustrojen senat, u priopćenju se ističe da bi njegovi članovi ostali na svojim radnim mjestima i time ne bi opterećivali proračun. Tako bi se suprotstavilo odvajanju profesije političara od društva, smatraju u Pokretu. </p>
<p>Primjereno regionalno predstavništvo u Senatu zahtijevalo bi i drukčiju lokalnu samoupravu, pa Pokret predlaže smanjenje broja županija i općina u skladu s povijesnim, gospodarskim i kulturnim odrednicama. Politika mora biti rad za opće dobro, pa bi zastupnici trebali iskazivati samoprijegor, a ne pribavljati sebi povlastice, smatra Supek. </p>
<p>»Politika je važna u doba pretvorbe, a bit će to i u budućnosti, u kojoj bi 'slijepa globalizacija' s neobuzdanim tržištima ili jagmom za profitom dovela Zemlju do ekološke katastrofe, produbila jaz između bogatih i siromašnih te zaoštrila socijalne razlike. A to ne može biti briga samo političkih stranaka«, navodi u priopćenju predsjednik Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu akademik Supek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Kidaju li se namjerno veze između domovinske i iseljene Hrvatske? </p>
<p>Bez doprinosa iseljene Hrvatske bilo bi upitno stvaranje hrvatske države, rekao Mate Granić na okruglom stolu »Treba li Hrvatskoj izvandomovinska Hrvatska?« / Zatvaranja konzulata bit će rijetka, ali je racionalizacija nužna, naglasila potpredsjednica Vlade Antunović.</p>
<p>ZAGREB, 27, lipnja</p>
<p> - Na pitanja puca li veza između domovinske i iseljene Hrvatske i kida li se ona namjerno, pokušalo se odgovoriti na okruglom stolu pod nazivom »Treba li Hrvatskoj izvandomovinska Hrvatska?«, koji je u utorak organizirao Klub hrvatskih povratnika. Budući da Vlada treba izraditi svoj program rada do 2004., većina sudionika skupa, među kojima su bili predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti i parlamentarnih stranaka, smatra da se u program moraju ugraditi državna stajališta prema hrvatskom iseljeništvu i povratku.</p>
<p>»Hrvatsko izvandomovinstvo traži od Vlade jasan nacionalni program, ili će se migracija nastaviti. Hrvatski iseljenici dali su Hrvatskoj oko 40 milijardi dolara u posljednjih deset godina i novac ne bi smio biti upitan, jer novac uložen u iseljeništvo desetorostruko se isplati«, istaknuo je Vlado Glavaš, predsjednik Kluba. </p>
<p>»Bez doprinosa iseljene Hrvatske bio bi upitno stvaranje hrvatske države. Hrvatska država troši za diplomaciju oko 0,6 državnog proračuna, što je najmanje u Europi. Istina je da u fazi restrikcije svatko mora snositi svoj dio odgovornosti, ali pri restrukturiranju mreže treba biti vrlo oprezan«, istaknuo je čelnik DC-a Mate Granić.</p>
<p>Najviše je polemika na skupu izazvala Vladina najava ukidanja diplomatskih predstavništava u zemljama u kojima jedno predstavništvo pokriva od 50.000 do 100.000 građana hrvatskog porijekla. »Zatvaranje konzulata u Sydneyju, gdje ima oko 80.000 Hrvata, ljudi su shvatili kao kaznu. Ako se žele smanjiti troškovi, neka se u njemu zaposle Hrvati koji tamo žive i koji znaju i hoće raditi. Hrvati su spremni više platiti za dokumente, jer će u protivnom trebati čitav dan da ih dobiju. Slično bi se dogodilo i s ukidanjem predstavništva u Torontu. To nije samo mjesto gdje će oni dobiti putovnicu, već i dio domovine te ne smijemo dopustiti da se željezni most s iseljenom Hrvatskom pretvori u drveni«, istaknuo je Ante Beljo, predsjednik Matice iseljenika Hrvatske.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović rekla je da će zatvaranja konzulata biti rijetka, ali da je racionalizacija nužna. Dodala je da konzulati u Istambulu, Milanu, Sydneyu i Tuzli idu u preustroj te da se razmišlja o zatvaranju konzulata u Mariboru, Clevelandu i Bihaću. »Želimo stvoriti uređenu Hrvatsku koja je slična zemljama u kojima žive naši iseljenici i tako im olakšati povratak«, dodala je. U raspravi su upućene kritike Vladi, za koju je rečeno da nema strategiju razvoja društva, kao ni program za iseljenike, te da potiče iseljavanje povećanjem nezaposlenosti. »Hrvatska je i dalje iseljenička država i svojim radikalnim stavom prema konzularnim predstavništvima stvara paradoks. Ako želimo globalizirati svoj odnos sa svijetom, onda ukidanje mreže konzulata tome ne pridonosi«, zaključio je Anđelko Milardović iz Instituta za migracije i narodnost. (A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Paraga se zalaže za reciprocitet u povratku izbjeglica i prognanika </p>
<p>OSIJEK, 27.lipnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava 1861. Dobroslav Paraga je u utorak na konferenciji za novinare u Osijeku rekao da je njegova stranka podnijela kaznenu prijavu protiv Državnog sudbenog vijeća na čelu s predsjednikom Antom Potrebicom zbog »protuzakonitog imenovanja Berislava Živkovića za državnog odvjetnika«. Prema njegovim riječima, Živković je imenovan iako ne ispunjava osnvne uvjete za tu dužnost, čime je počinjeno kazneno djelo protiv službene dužnosti te zlouporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Osvrćući se na povratka Srba, Paraga će se zalagati da se povratak prognanih i izbjeglica provodi po načelu reciprociteta s obzirom na BiH, jer »jednostrani povratak može imati vrlo teške posljedice za Hrvatsku«. »Ako Vlada pristane na ucjenu da se Srbi vraćaju u Hrvatsku dok se Hrvati ne mogu vratiti u BiH, tome se treba oduprijeti«, dodao je on. </p>
<p>Istaknuvši da se HSP 1861. vraća u parlamentarni i politički život, Paraga je kazao da »bivša vlast nije samo devastirala gospodarstvo i ekonomiju, već i duhovna i politička dobra među kojima i HSP«. Dodao je da je prije mjesec dana Upravni sud usvojio njihovu tužbu i da se sad čeka »završni čin kojim bi se ukinulo rješenje kojim je Anto Đapić uz pomoć HDZ-a instaliran na mjesto predsjednika HSP-a«. Tako će se stranka vratiti utemeljiteljima i osnivačima iz 1990. »Pred nama je rehabilitacija stranke, jer je HSP u posljednjih sedam godina stvorila image HDZ-ova satelita i antidemokratske organizacije, što ona pod legalnim vodstvom nikada nije bila. S nama će vladajuća koalicija dobiti čvrstu i vjerodostojnu opoziciju koju trenutačno nema«, kazao je, dodavši da se od HDZ-a »ne može očekivati da će biti oporba kad će, s uspostavom pravne države, svi njezini članovi završiti na optuženičkim klupama«. </p>
<p> Osvrćući se na Hvidrinu najavu blokade Podravske magistrale, Paraga je ustvrdio da je »javnost s pravom šokirana činjenicom da su ljudi koji su se deset godina predstavljali kao branitelji zemlje, zapravo, kriminalci koji su si priskrbili privilegije zbog kojih sada trebaju završiti u zatvoru«. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Ambasador Kuzmin zalaže se za bolju suradnju između Hrvatske i Rusije </p>
<p>SPLIT, 27. lipnja</p>
<p> - Parlamentarni i predsjednički izbori pridonijeli su razvoju političke suradnje naših država, kojoj je temelje za svoga posjeta Ruskoj Federaciji 1998. godine udario pokojni hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Rekao je to u utorak dr. Eduard Kuzmin, veleposlanik Ruske Federacije, u razgovoru sa splitsko-dalmatinskim dožupanom dr. Antom Nosićem. Prema Kuzminovim riječima, suradnja dviju država mogla bi se poboljšati, posebice kad je riječ o isporuci energije, brodogradnji, farmaciji i graditeljstvu. Pritom je istaknuo da se u posljednjih pet godina robna razmjena između Hrvatske i Rusije povećala tri puta te da oni planiraju da ta razmjena dosegne milijardu američkih dolara godišnje. Ruski je veleposlanik kazao i da bi Hrvatska trebala povećati svoj izvoz u Rusku Federaciju, ocijenivši da je svojevrsna kočnica tome zaduženost bivšeg Sovjetskog saveza prema bivšoj Jugoslaviji.</p>
<p> Dožupan Nosić posebno je istaknuo potrebu što bolje kulturne povezanosti Rusa i Hrvata te oživljavanje turizma. Ruski veleposlanik susreo se u Gradskom poglavarstvu sa čelnicima Splita, a posjetio je i » Brodosplit«, poduzeće u kojem Rusi često naručuju brodove. Veleposlanik Kuzmin, koji je u Split doputovao sa suprugom Tatjanom, posjetit će Makarsku, Sućuraj, Jelsu, Hvar i Stari Grad na Hvaru. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Na 34. Đakovačkim vezovima nastupa rekordnih 59 skupina</p>
<p>ĐAKOVO, 27. lipnja</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stipe Mesića od 28. lipnja do 2. srpnja održat će se 34. Đakovački vezovi. Uz tradicionalne sadržaje izvornog folklora ta je manifestacija ove godine obogaćena i nizom drugih priredaba, primjerice Gastronomskim danima kruha, vina i kulina. Svečano otvorenje 34. Vezova u petak u je navečer ispred đakovačke katedrale, a najsvečaniji dio je povorka svih sudionika u narodnim nošnjama u nedjelju tijekom prijepodneva. U povorci će ove godine nastupiti rekordnih 59 kulturno umjetničkih društava iz Hrvatske i inozemstva, među kojima su i društva iz Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Češke, Mađarske i Kanade. </p>
<p>Vezove će otvoriti predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, a u nedjelju se, uz brojne druge goste i visoke državne uzvanike očekuje i predsjednik Mesić, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak. (M.Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Izdaje li pročelnik Milić nezakonite građevinske dozvole u Dubrovniku? </p>
<p>DUBROVNIK, 27. lipnja</p>
<p> - Nakon smjene HDZ-ovca Zvonimira Franića s mjesta pročelnika Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo Dubrovačko-neretvanske županije, novinarima su već nekoliko puta pristigle anonimne pritužbe na rad njegova nasljednika Željka Milića.</p>
<p> Tako su redakcije dnevnih listova u utorak dobile od anonimne djelatnice Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo obiman materijal kojim se Milić optužuje za nezakonito izdavanje desetaka građevinskih dozvola. U tom materijalu se, između ostaloga, navodi da je Milić izdao načelnu dozvolu Splićanima Stjepanu Buliću i Anki Ferić za gradnju tri stambena objekta, potom građevinsku dozvolu Pavi Tapaloviću za rekonstrukciju i dogradnju bistroa na Babinu Kuku te građevinsku dozvolu »Atlasu« za gradnju stanice za tehnički pregled vozila u Gospinom Polju.</p>
<p>Također se tvrdi da je »zbog silnih nezakonitih dozvola koje je Željko Milić izdao u posljednje vrijeme podneseno više kaznenih prijava Državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Kriminalističkoj policiji te ministru prostornog uređenja i zaštite okoliša Boži Kovačeviću« od kojeg se traži da preispita Milićev rad. </p>
<p> Istinost podataka o kaznenim prijavama unatoč brojnim pokušajima nismo uspjeli provjeriti u Državnom odvjetništvu jer su oni koji su ovlašteni za davanje izjava bili na kolegiju koji će, kako nam je kazno, trajati do kraja radnog vremena. Također valja napomenuti da se za dobivanje informacija iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske treba pismeno obratiti načelniku PU nakon čega slijedi višednevno čekanje, tako da ni tu nismo mogli provjeriti vjerodostojnost tog anonimnog pisma. </p>
<p> Prozvani Milić, pak, pismo nije ni htio komentirati. »Imam previše posla da bi se osvrtao na anonimne prijave bivših djelatnika Ureda te onih kojima sam stao na 'rep' i koji žele raditi ono što im je prije bilo omogućeno. Ti 'dušebrižnici' koji pišu prijave iza sebe su ostavili 3.800 zahtjeva za lokacijske dozvole, između kojih je i 1.300 zahtjeva za legalizaciju podnesenih prije pet, šest godina što ja sa tri djelatnika moram rješiti«, kazao je za Vjesnik Milić, dodavši da nema pojma o navodno podnesenim kaznenim prijavama. </p>
<p>»Potpisujem i do 200 rješenja dnevno, tako da ih, osim osnovnih parametara, nemam vremena detaljno pregledati. Moram vjerovati suradnicima s kojima radim, a do sada su mi oni koji pišu te anonimne prijave podmetali mnogo toga. To su uzeli i kopirali. A čovjek ako radi, onda i griješi«, zaključio je Milić. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Istarski građevinski inspektori rade u neuglednome potkrovlju i bez struje</p>
<p>PULA, 27. lipnja</p>
<p> - Četiri građevinska inspektora istarske Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša rade u »ilegali«, u neuglednom potkrovlju i bez struje već više od mjesec dana. Zašto su se građevinski inspektori u najrazvijenijoj županiji našli u tako jadnom položaju? Sve se vezuje uz činjenicu da ta inspekcija odnedavno nije u županijskoj nadležnosti, već u sastavu Ministarstva kojem je na čelu Božo Kovačević, koji pokušava zavesti red u samovoljnoj gradnji. </p>
<p>I u Istri je na tisuće evidentiranih divljih objekata, a rušenja je malo. Inspektori ne uspijevaju ni napisati rješenja, jer bez struje ne mogu koristiti ni ono jedino računalo, a nemaju ni benzina da bi jedinim automobilom otišli na teren. Na zadatke ih iz sažaljenja vode komunalni inspektori ili put plaćaju iz svog džepa, kao što to čini i građevinski inspektor zadužen za Pazin i okolne općine. Kad smo ovog tjedna krenuli tragom tih saznanja o pulskoj ispostavi Uprave za inspekcijske poslove (koja je organizacijski vezana na područnu jedinicu Rijeka, kao i kolege iz Ličko-senjske županije), zaprepastilo nas je koliko se nezainteresiranosti nagomilalo oko te službe. Građevinska inspekcija je donedavno bila u sastavu županijskog Ureda za prostorno uređenje. Jedini konkretan potez za to vrijeme bio je prinudno iseljenje građevinskih inspektora iz prostora u Splitskoj ulici u mračno potkrovlje. </p>
<p>Otad traju njihove nevolje, a posebice otkako su iz županijske nadležnosti prešli u Kovačevićevo ministarstvo, kad je za područje Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije u Rijeci ustanovljena područna jedinica Uprave za inspekcijske poslove. Njene nevolje još su veće od početka ove godine, jer su im u susjednim županijama otkazali usluge pisarnica. Zato pročelnica ispostave iz Rijeke Mirjana Husić jednom mjesečno nosi poštu u Pulu i tamo preuzima drugu. U svibnju je i »Elektroistra« isključila inspektorima struju, i to zato što pulski HDZ - koji je u istoj zgradi, pa imaju zajedničko brojilo - zbog blokirana računa ne može podmiriti svoje obveze. </p>
<p>U utorak smo razgovarali s Kovačevićevom pomoćnicom Josipom Blažević-Perušić, koja je na čelu Uprave za inspekcijske poslove. »Sadašnje stanje je posljedica neriješenih odnosa s Istarskom županijom, od koje već mjesecima očekujemo prijedlog sporazuma o uzajamnim odnosima i obvezama. Naša nastojanja usporava i nedostatak novca, ali je očito i da nisu u svim sredinama oduševljeni našim aktivnostima. Začudilo me je da nas u Istri doživljavaju kao inspekciju iz Zagreba. Što se tiče uvjeta rada inspekcije u Istri, ovih dana obratit ću se istarskom županu Stevi Žufiću, dok će uklanjanje bespravne gradnje u Istri pričekati jesen«, kaže Blažević-Perušić.</p>
<p>Za komentar »kratkih spojeva« između Istarske županije i Ministarstva obratili smo se i pročelniku županova Ureda Radovanu Juričiću. On nam je rekao da građevinski inspektori u Istri nemaju dobre uvjete rada, ali da im se upravo traži bolji smještaj. Što se tiče sporazuma s Ministarstvom, on će riješiti pitanje tko će snositi pojedine troškove te otkloniti sadašnje nesporazume. »Ali, dok se to ne učini, tajnik Ministarstva je trebao omogućiti barem korištenje službena automobila inspekcije. Isključenje struje, pak, rezultat je neriješenih odnosa između Grada Pule i nekih korisnika prostora u zgradi u kojoj je i građevinska inspekcija. 'Elektroistra' je isključila struju pulskom HDZ-u, ne znajući vjerojatno da je u mraku ostala i građevinska inspekcija«, tvrdi Juričić.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Vlada, Svjetska banka i MMF pripremaju novi stand-by aranžman za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja </p>
<p> - Zamjenik predsjednika Vlade dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija dr. Mato Crkvenac razgovarali su u utorak s izvršnim direktorom Svjetske banke Pieterom Stekom, šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Hrvatsku Hansom Flickenschildom te stalnim predstavnikom MMF-a u Hrvatskoj Garyjem O'Callaghanom, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću. Odazvavši se pozivu Hrvatske narodne banke da sudjeluju u radu međunarodne financijske konferencije u Dubrovniku, iskoristili su svoj boravak i za taj sastanak u Vladi te za sastanak u Ministarstvu financija u srijedu kako bi pokušali procijeniti postignute pomake u odnosu na prijašnje dogovore o strukturnim reformama važnim za pripremu novog stand-by aranžmana. Razgovaralo se o mogućnosti njihova ponovnog dolaska u srpnju, kad bi se opet razmotrila pitanja važna za intenziviranje tih priprema. Među ostalim, to su pitanja mirovinske i zdravstvene reforme, strukturnih promjena u privredi, porezne politike i reforme, te javne potrošnje. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Predstavnici »Benettona« u Osijeku: Želimo pomoći ovom dijelu Hrvatske</p>
<p>OSIJEK, 27. lipnja</p>
<p> - Nakon osam mjeseci pregovora, u utorak je potpisan ugovor o poslovnoj suradnji između Osječko-baranjske županije i talijanskog »Benettona«, kojim se potvrđuje dolazak te renomirane tvrtke u Osijek. Podsjetimo, čelnici su »Benettona« u Osijeku kao najadekvatniji prostor za proizvodnju odabrali prostor MIO »Standarda« u Slobodnoj zoni veličine 17.000 četvornih metara. MIO »Standard« odlučio je ustupiti halu pod uvjetom da ga se oslobodi zajma od 17 milijuna kuna. Stoga je dogovoreno da Županija od tog iznosa uplati šest milijuna kuna, Slavonska banka 2,5 milijuna kuna, a »Benetton« će platiti 8,5 milijuna kuna. Budući da je riječ o šest milijuna kuna iz Županijskog proračuna, posljednjih se mjeseci dovodilo u pitanje treba li ući u taj projekt ili ne. Ali, na posljednjoj Županijskoj skupštini, od 45 vijećnika, 43 ih je glasovalo za. </p>
<p>»Ovo je moj posljednji potpis u ulozi župana i ponosan sam što sam uspio svjetski poznatu tvrtku dovesti u Osijek. Naša županija time dobiva kvalitetan program koji obećava bolje dane njenom gospodarstvu i građanima. Žao mi je što sam se posljednjih mjeseci toliko puta sretao s političkom, novinarskom i ljudskom zloćom onih koji su pokušali srušiti taj projekt. Ipak, pobijedio je razum«, istaknuo je pri potpisivanju ugovora sad već bivši župan Branimir Glavaš. Dodao je da će se napokon riješiti pitanje tekstilne industrije u Osijeku te da će primjer »Benettona« ohrabriti i druge strane proizvođače da pokrenu posao na ovom području. </p>
<p>Direktor »Benettona« za Hrvatsku Michelle Sgobbio izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem ugovora, upozorivši da bi birokratska procedura trebala biti kraća, jer bi upravo ona mogla »otjerati« strane ulagače. »Nadamo se da će ovaj projekt napredovati i pomoći razvoju ovog dijela Hrvatske. Iako smo naišli na mnoge teškoće, uz pomoć župana Glavaša uspjeli smo sve riješiti na obostrano zadovoljstvo«, istaknuo je Sgobbio, najavivši da će proizvodnja biti pokrenuta u sljedećih nekoliko mjeseci. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Završene prometne pripreme sezone</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - »Sezona počinje ovog vikenda i s prometnog gledišta, učinjeno je maksimalno u danim mogućnostima. Radovi na cestama dovršeni su u glavnini, željeznički, zračni i pomorski promet potpuno spremni za turiste, a mi smo se dogovorili da Povjerenstvo za pripremu turističke sezone nastavi s radom u suženom obliku kako bi moglo promptno reagirati na eventualne probleme u prometu«, rekao je na posljednjoj sjednici Povjerenstva uoči glavne turističke sezone ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek. Motorizirani turisti dobit će i letke na pet jezika koji im mogu pomoći u prolasku hrvatskim prometnicama do mora, izbjegavanju gužvi... Tiskano je 460.000 letaka. Također, od 1. srpnja na snagu stupa i zabrana prometa kamionima težim od 7,5 tona na pravcu od Karlovca preko Slunja i Plitvičkih jezera do Gračaca, te trajektom od Prizne do Žigljena i obrnuto. </p>
<p>Kad je riječ o cestovnom prometu, novinari su obaviješteni kako su na državnoj cesti D-1 od Karlovca preko Plitvica do Gračaca potpuno dovršeni svi radovi i sve je spremno za nailazak većeg broja turista. No, glavni problem cestovnog prometa, prolazak kroz Karlovac može biti samo ublažen, a riješen tek dovršenjem obilaznih pravaca prema Rijeci i kasnije prema Splitu, istaknuo je Željko Vivoda, pomoćnik ministra prometa. Ivan Stanko, načelnik Sektora policije u MUP-u, naglasio je kako je i to ministarstvo maksimalno i na vrijeme odradilo sve pripreme za sezonu. »Prema dosadašnjim iskustvima, na granicama nije bilo većih zastoja pa ih ni ne očekujemo. Prolaz kroz Karlovac kao problem je iskrsnuo već u lipnju i tako će biti cijelo ljeto. Ponovo je ove godine zakazala naplata cestarine u Karlovcu«, rekao je Stanko. Prema njegovim riječima, MUP je potaknuo ideju da se građanima zemalja EU-a omogući ulazak u Hrvatsku samo s osobnom iskaznicom. To nije proceduralno dovršeno, ali je MUP, služeći se određenim zakonskim mogućnostima, ipak omogućio takav jednostavniji prelazak granice. </p>
<p>Hrvatske željeznice skratile su putovanje Marjan expressom od Zagreba do Splita za 55 minuta pa vlak sada vozi sedam i pol sati, klimatiziran je i mnogo konkurentniji cestovnom prijevozu nego prije. Dolaskom novih zrakoplova u flotu Croatia Airlines zaključio je pripreme za sezonu. Punjenja zrakoplova, izjavio je direktor prodaje Svemir Radmilo, postižu 62 posto, a prijevoznik dnevno nudi 60 letova ili oko 7000 sjedala. Po potrebi uvest će se i dodatni izvanredni letovi. Predstavnik Ministarstva zdravstva izvijestio je Povjerenstvo o 12 helidroma (tri na obali u Pločama, Šibeniku i Zadru i devet na otocima) koji će uskoro danonoćno raditi za helikoptersku hitnu medicinsku pomoć, organiziranu u suradnji s ministarstvima obrane i unutarnjih poslova. Novost je da će od ove godine u helikopterima biti i liječnici. (M. Ja)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>HDZ traži moratorij od 30 godina na stenograme iz Ureda predsjednika </p>
<p>U ime Kluba HDZ-a Vladimir Šeks ustvrdio da u sadašnjem zakonu postoje pravne praznine koje omogućuju manipulaciju i zloporabu arhivske građe, koja se zbog dnevno-političkih potreba dostavlja i objavljuje u točno određenim medijima / Zahtjevu HDZ-a usprotivio se Mladen Godek (HSLS), rekavši da se HDZ-ovci češu gdje ih svrbi / Predloženo je da se tokom popisa stanovništva u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na službeno korištenje svog jezika omogući anketiranje na njihovu jeziku </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Kako bi se spriječile daljnje zloporabe i manipulacije stenogramima i transkriptima iz Ureda predsjednika, Klub zastupnika HDZ-a u utorak je zatražio da se ta građa zaštiti kao arhivska građa koju bi se smjelo koristiti tek nakon isteka 30 godina od njena nastanka. Taj amandman, koji je izazvao burne reakcije zastupnika vladajuće koalicije, HDZ je uložio na predložene izmjene i dopune Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.</p>
<p>Naime, HDZ, istaknuo je predsjednik Kluba te stranke Vladimir Šeks, smatra kako u sadašnjem zakonu postoje pravne praznine koje omogućuju manipulaciju i zloporabu arhivske građe koja se zbog dnevno-političkih potreba dostavlja i objavljuje u točno određenim medijima. Pri tome je upitno jesu li ti transkripti autentični i jesu li objavljeni u cijelosti. Kako bi se to spriječilo, predlaže se da se na korištenje takve građe stavi moratorij od 30 godina. Ti bi se dokumenti mogli koristiti i ranije, ako to odobri njihov autor, ako je to od iznimna značenja za javnost te ako postoji opravdana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, kada bi se ti transkripti mogli dostavljati jedino državnom odvjetniku. </p>
<p> Marija Bajt (HDZ) ustvrdila je da se trebaju se sačuvati pravila struke, navevši primjer prema kome se arhivska građa može koristiti nakon 30 godina, građa koja se odnosi na obranu, međunarodne odnose i nacionalnu sigurnost dostupna je nakon 50 godina, a osobni podaci, dosjei, liječnička dokumentacija i slično tek 70 godina nakon njena nastanka ili 100 godina od rođenja osobe na koju se odnose. </p>
<p>Usprotivio im se Mladen Godek (HSLS) rekavši »kako se HDZ-ovci češu gdje ih svrbi te im smetaju stenogrami što cure s Pantovčaka«. Drži da dokumentacija iz Ureda predsjednika nije arhivska građa, pa mu je stoga »teško povjerovati da u kulturu i povijest hrvatskog naroda, osim ako se ne govori o ružnoj povijesti, spadaju razgovori pokojnog Tuđmana i Ivića Pašalića o kupnji Večenjeg lista ili oni o ugovoru s 'Enronom' iz kojih se vidi spremnost da se plate milijuni dolara samo zato da bi Tuđman bio primljen kod Clintona«. Dodao je i da u objavljenim stenogramima postoje indicije za kaznena djela. Odgovorio mu je Šeks, ističući da je u zakonu jasno navedeno što pripada u povijesnu građu i da to određuje struka, a Godeku poručio kako mu je povijest možda bila ružna, ali da taj osjećaj ovisi o tome kako je Godek doživio sat povijesti.</p>
<p>Zbog nedostatka kvoruma o tome se nije glasovalo, ali je predstavnik Vlade najavio da će se do kraja godine sačiniti cjelovit zakon o arhivu i arhivskoj građi. </p>
<p>Zastupnici su raspravili i konačni prijedlog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova. U tom, kako je rekao ravnatelj Zavoda za statistiku Ivan Rusan, najvažnijem i najodgovornijem poslu od njegova utemeljenja, sudjelovat će 27.000 ljudi, a uz generalne podatke stanovništva prikupljat će se i podaci o invalidima. Odbor za ljudska prava predložio je amandman, koji je podržao i Furio Radin, da se u jedinicama lokalne samouprave, u kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na službeno korištenje svojeg jezika, omogući anketiranje na njihovu jeziku. Jure Radić je u ime HDZ-a, predložio da se popis ne provodi u vrijeme Uskrsa. </p>
<p>Nešto dulju raspravu izazvale su izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prema kojem se mirovinska reforma u drugom i trećem stupu odgađa za 1. siječnja 2002. godine. Prema riječima ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, za primjenu zakona nisu osigurani preduvjeti, a nužan je i nov ustroj agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.</p>
<p>Govoreći u ime Kluba HDZ-a, Ljerka Mintas-Hodak istaknula je da Vlada odgodom reforme pokazuje da ne shvaća ozbiljnost toga projekta, jer su fondovi trebali osigurati akumulaciju kapitala za oživljavanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Drži da odgodom Vlada ruši svoju vjerodostojnost i ističe da je zapravo riječ o neizravnoj, ali, u svakom slučaju, smjeni ljudi u agenciji pod izlikom izmjene zakona. Snježana Biga-Friganović u ime Kluba SDP-a ustvrdila je da je odgoda je nužna, jer bivša vlast ništa nije učinila za reformu, a loša gospodarska situacija i nedovoljno funkcioniranje pravne države opasnost su od pojave novog financijskog inženjeringa putem fondova mirovinskog osiguranja. Ante Markov (HSS) je upozorio da treba pojačati nadzor nad vođenjem mirovinskih fondova. </p>
<p> Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Vlada za 60 dana treba objaviti popis 200 najbogatijih hrvatskih obitelji! </p>
<p>Vlada u roku od 60 dana, dakle do početka rujna, treba objaviti imena 200 najbogatijih obitelji u Hrvatskoj. Sabor i Vlada dužni su, pak, u istom roku objaviti imovinske kartice predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju i Mirovinskog zavoda od 1990, do 2000. godine, te članova njihovih upravnih odbora od 1991. do 2000. godine. </p>
<p>Tako je jednoglasno u utorak odlučio Zastupnički dom Sabora, prihvativši inicijativu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kojom ta stranka želi javno srušiti tvrdnje o 200 bogatih obitelji koje je stvorila Tuđmanova vladavina. </p>
<p> Uz to, zastupnici su većinom glasova u drugo čitanje propustili i Vladin i HDZ-ov prijedlog zakona o reviziji pretvorbe koji su raspravljeni još u prošlu srijedu, pri čemu su Vladu obvezali da na temelju objedinjene rasprave izradi konačan prijedlog zakona. Podržani su i prijedlozi izmjena Zakona o Državnoj reviziji, koje su također predložili Vlada i HDZ. Cilj tih izmjena je da u procesu revizije privatizacije glavna uloga pripadne Državnom uredu za reviziju, a uvode se i kaznene odredbe za nesuradnju u reviziji.</p>
<p> Hrvatska seljačka stranka (HSS), rečeno je raspravi, smatra da je upravo Ured za reviziju sukrivac za zlo napravljeno u privatizaciji, jer nije pokazao volju da tom zlu stane na kraj.</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Županijski dom odbio odgodu mirovinske reforme </p>
<p>Županijski dom većinom je glasova u utorak odbio dva zakona kojima se za 1. siječnja 2002. godine odgađa primjena drugog stupa mirovinske reforme.</p>
<p> U ime Kluba HDZ-a Šimun Kujavec kazao je kako bi zbog odgađanja mirovinske reforme, za koju su bile zainteresirane brojne inozemne banke, mogao pasti kreditni rejting Hrvatske. Time bi, kazao je, zemlja mogla izgubiti 800 milijuna kuna kapitala i još oko 100 milijuna kuna stranih ulaganja. Ustvrdio je da Klub HDZ-a nije zadovoljan ni ustrojem agencije za nadzor mirovinskih fondova.</p>
<p> Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Snježana Plevki rekla je da izdvajanje dijela obaveznih računa građana u drugom mirovinskom stupu neće početi 1. srpnja ove godine, a kako je bilo planirano, nego tek 1. siječnja 2002. godine. Kao razloge odgode navela je nužnost osnivanja agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te središnjeg registra osiguranika. Istaknula je da će se promijeniti i način plaćanja doprinosa o čemu će podatke poslodavac dostavljati svakoga mjeseca i u kojima će biti navedeno koliko je izdvajao za svakog radnika kako bi oni svakoga trenutka mogli zanti koliko su uštedjeli. </p>
<p>Također se predlaže da agencijom za nadzor mirovinskih fondova upravlja savjet sastavljen od sedam stručnjaka. Središnji registar osiguranika zamišljen je kao kompjuterska baza podataka s podacima o svim osiguranicima, poslodavcima i fondovima koji se pojave u sustavu. Plevki je zaključila da je Vlada svjesna troškova odgode primjene zakona ali i da ne može dozvoliti rizik, a »do reforme će se oni svesti na najmanju moguću mjeru«. </p>
<p>Dom je podržao izmjene i dopune zakona o visokim učilištima čiji je predlagatelj Klub zastupnika DC-a. . Tim se izmjenama popunjava pravna praznina nastala odlukom Ustavnog suda o ukidanju nekih odredaba tog zakona kojima se narušavala autonomija sveučilišta. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Haaški sud je dokumente o »Bljesku« i »Oluji« dobio na uvid, a ne na korištenje </p>
<p>Izjavio je to ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, dodavši da će Vijeće sigurnosti UN-a, ako još nije, sigurno povući prijavu protiv Hrvatske / Da bi dobio neki dokument od Hrvatske, Haaški sud mora specificirati o čemu je točno riječ, kao i o osobama za koje traže podatke / Zamjenik ministra Ranko Marijan rekao je da su glavni uzroci neučinkovitosti sudstva izvan pravosuđa / Predstavnici Ministarstva odbili su komentirati postupak protiv Gucića, jer je još u tijeku / Ime novog državnog odvjetnika znat će se nakon donošenja novog zakona o državnom odvjetništvu</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Još nemamo informaciju o tome je li Vijeće sigurnosti UN-a povuklo prijavu protiv Hrvatske, ali to će se sigurno dogoditi, jer smo ispunili sve zahtjeve Haaškoga suda, rekao je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević u utorak na tiskovnoj konferenciji, na kojoj je bilo riječi o mnogim aktualnim temama iz pravosuđa. Ivanišević je istaknuo da se među dokumentima koje je predao glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte nalaze oni o napadima JNA i paravojnih formacija na Dubrovnik i oni koji upućuju na zapovjednu odgovornost Beograda. Dodao je da je Haaški sud istragu o napadu na Dubrovnik započeo još 1996. godine, ali ona nije napredovala zbog odbijanja suradnje bivše HDZ-ove vlasti.</p>
<p>Ivanišević je rekao i da je u kontaktima s Uredom predsjednika Stipe Mesića dogovorio da se i na izdavanje dokumenata koji su u Uredu, a koje traži Haaški sud, ubuduće primijeni ista procedura kao i na dokumente iz ostalih arhiva. Objasnio je da Haaški sud, da bi dobio neki dokument od Hrvatske, mora specificirati o čemu je točno riječ, o vremenu i mjestu događaja, kao i o osobama za koje traže podatke. Na upit o dokumentima o »Bljesku« i »Oluji» iz hrvatskih arhiva, rekao je da ih je »Haaški sud dobio samo na uvid, a ne i na korištenje». </p>
<p>Ranko Marijan, zamjenik ministra, govoreći o reformi u pravosuđu, kazao je da će se pooštriti uvjeti za obavljanje sudačke dužnosti. Tako će općinski sudac morati imati četiri godine staža u pravosuđu, sudac županijskoga suda 10 godina, trgovačkoga šest, a Vrhovnoga 15 godina radnog staža. Međutim, suci koje je DSV imenovalo prema dosadašnjim propisima, ako i ne ispunjavaju te uvjete, ostat će u sudovima. »Neće biti čistki«, istaknuo je Marijan. Dodao je da će predsjednici sudova podlijegati disciplinskoj odgovornosti ako budu kršili propise o dodjeli predmeta u sudu. Izrazio je čuđenje zbog izjave predsjednika Vrhovnog suda Marijana Ramušćaka, »koji inzistiranje na pridržavanju zakona naziva apsurdom». Važna novost u promjenama funkcioniranja pravosuđa, prema Marijanu, i ta je da će kandidate za Državno sudbeno vijeće iz redova sudaca predlagati isključivo suci. Isto tako, svaka odluka DSV-a o imenovanju sudaca ubuduće će morati biti obrazložena.</p>
<p>Marijan je napomenuo i da su glavni uzroci zbog kojih je sudstvo neučinkovito - izvan pravosuđa, a nestručni i nesposobni suci morat će otići. Osvrćući se na kritike Vladimira Gredelja o promjenama u sudstvu, ministar Ivanišević je izrazio negodovanje što HTV nije objavio i reakciju pomoćnika ministra Bože Rumenjaka na taj napad. Rečeno je i da će Ministarstvo do kraja tjedna podmiriti lanjske dugove sudovima u iznosu 140 milijuna kuna, no i dalje ostaje problem nepodmirenih izdataka u ovoj godini. Ministar Ivanišević je rekao i da se poboljšalo stanje u nekim zatvorima, spominjući onaj u Dubrovniku, gdje je smijenjen upravitelj i šef osiguranja. Istaknuo je i da je dobio potporu 20-tak načelnika općina iz redova HDZ-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za reformu lokalne samouprave. </p>
<p>»Policija se ne miješa u rad pravosuđa, a normalno je da istražni sudac i državni odvjetnik surađuju u vođenju postupaka. Iznimaka ne može biti ni u procesu 'zločinačkoj skupini', odgovorio je Ivanišević na optužbe branitelja pripadnika podzemlja. Predstavnici Ministarstva odbili su komentirati postupak protiv Gucića jer je on u tijeku. Rečeno je samo da iz Njemačke još nije stigao odgovor na tjeralicu za Josipa i Zvonimira Gucića. </p>
<p>U Ministarstvu su izrazili i žaljenje što je informacija o nestanku novca u Županijskom sudu u Zagrebu izišla u javnost, jer još nije završena istraga. Rečeno je i da nakon najavljene ostavke Berislava Živkovića neće nastati vakuum u funkcioniranju Državnog odvjetništva. Prema Ivaniševićevim riječima, ime novog državnog odvjetnika bit će poznato nakon donošenja novog zakona o državnom odvjetništvu, odnosno u jesen. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Kovačević: Bivši su ministri bogato naplaćivali sjedenje u Upravnom vijeću »Plitvica«, dok mi radimo besplatno! </p>
<p>Ministarstvo prostornoga uređenja i zaštite okoliša na čelu s Božom Kovačevićem posljednjih je dana u fokusu zanimanja javnosti zbog već poduzetih rušenja bespravne gradnje, ali i zbog najave novih rušenja. U mjerodavnosti su Kovačevićeva ministarstva i nacionalni parkovi, kojih u Hrvatskoj ima sedam. Neki od njih, »Plitvička jezera«, »Brijuni« i »Krka«, svojevrsni su slučajevi, o čemu razgovaramo s ministrom Božom Kovačevićem. </p>
<p>• Veliki su problemi oko statusa i situacije u našim nacionalnim parkovima. Oni su postali slučajevi, umjesto da budu nacionalni ponos kao u drugim državama. Zašto?</p>
<p>- Nacionalni parkovi i parkovi prirode, kao što su »Plitvice«, »Brijuni«, »Krka«, »Kopački rit«, dovedeni su posljednjih deset godina u vrlo loše stanje, i financijsko i ekološko. Dogodilo se to i zbog rata i zbog lošega upravljanja i zbog nedostatka novca. Uskoro bi trebao biti donesen novi zakon o zaštiti prirode, koji će kvalitetnije regulirati njihov status i riješiti pitanje njihove zaštite s obzirom na razvoj turizma.</p>
<p>• Zašto ranije niste došli na »Plitvice«, s obzirom na katastrofalnu situaciju u ovome nacionalnom parku? </p>
<p>- Pitate li me zašto već prvoga dana imenovanja za ministra zaštite okoliša i prostornoga uređenja nisam došao na »Plitvice« zbog »slučaja Plitvice«, moram odgovoriti da je, tek nakon promjene Zakona o djelokrugu Ministarstva, Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine došla pod ingerenciju ovoga ministarstva. Nažalost, »Plitvice« su doživjele financijsku katastrofu. Ekološka će, vjerujem biti izbjegnuta, s obzirom na to da upravo nastojimo osigurati međunarodne izvore financiranja toga prirodnog fenomena.</p>
<p>• U javnosti se čuje pitanje zašto nije obavljena »depolitizacija« nacionalnih parkova, odnosno zašto u njihovim upravnim vijećima sjede političari, a ne stručnjaci? </p>
<p>- Mislite vjerojatno na to što smo u Upravnome vijeću »Plitvica« ja kao predsjednik te ministar financija Mato Crkvenac i ministrica turizma Pave Župan Rusković, dok je u Upravnome vijeću »Brijuna« ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. Međutim, moram reći da u upravnim vijećima nacionalnih parkova istodobno sjede i stručnjaci. U vijeću »Plitvica« tri su stručnjaka, kao i u upravnome vijeću »Brijuna«. Za razliku od bivših ministara i čelnika Upravnoga vijeća »Plitvica«, koji su upropastili 60 milijuna maraka i rastrošno »revitalizirali« »Plitvice«, današnji ministri taj posao obavljaju pošteno i besplatno. A bivši su ministri bogato naplaćivali svoje sjedenje u upravnim vijećima. </p>
<p>• Ipak, tvrdi se da baš i nije primjereno da o strategiji razvoja »Brijuna« govori ministar Jakovčić, a ne neki stručnjak?</p>
<p>- Struke ima u nacionalnim parkovima, samo je pitanje je li odgovarajuća. Nacionalnim parkovima je potreban rad, kako bi oni prestali biti slučajevi. Inače, mislim da svaki građanin Hrvatske ima pravo govoriti o svim javnim ustanovama, dakle i o nacionalnim parkovima, pa tako i ministar Jakovčić.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Sindikat novinara Hrvatske traži hitan prijem kod premijera Račana </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Sindikat novinara Hrvatske (SNH) u utorak je uputio pismo predsjedniku Vlade Ivici Račanu. U pismu što ga je potpisala Jasmina Popović, predsjednica SNH, naglašava se da je Sindikat u više navrata upozoravao na teško stanje i položaj novinara u medijima u kojima je država vlasnik ili suvlasnik. Ali, nažalost, nije bilo reakcije, niti značajnijih pomaka prema rješavanju nezadovoljavajućega stanja, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Dodaje se i da je Skupština SNH na svojoj sjednici 17. lipnja zaključila da se hitno trebaju poduzeti određene mjere, kako bi se zaustavilo pogoršavanje stanja u medijima. </p>
<p>Budući da se u teškoćama nalaze i najveće i najstarije medijske kuće u Hrvatskoj - Vjesnik, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Hrvatska radiotelevizija, EDIT te novinska agencija Hina - dovedena je u pitanje ne samo egzistencija tisuća medijskih djelatnika i suradnika, nego i uloga medija u demokratizaciji društva, naglašava se u pismu. </p>
<p>Kako bi »na pravom mjestu, u hrvatskoj Vladi, koja je najveći medijski poslodavac, dobili odgovore na niz gorućih pitanja«, Sindikat traži da premijer Račan u idućih tjedan dana primi izaslanstvo SNH-a, u kojemu bi uz predsjednicu, zaposlenu u Večernjaku, bili i članovi Izvršnog odbora Sindikata Mladen Jambrović iz Vjesnika, Davorka Blažević iz Slobodne Dalmacije, Franjo Marinković s Hrvatskog radija, Katja Kušec s Hrvatske televizije, Vera Kovačić iz Glasa Slavonije, Erik Fabijanić iz EDIT-a, Vlado Držić, predstavnik lokalnih radiostanica i Damir Margetić iz Hine. </p>
<p>»Ako nam informacije o namjerama Vlade koja odlučuje o našoj budućnosti ostanu i nadalje nedostupne, to će nas učvrstiti u uvjerenju da se vrlo malo čini na rješavanju problema u medijima na zadovoljavajući način. U tome slučaju bit ćemo prisiljeni pribjeći drugim, pa i krajnjim sredstvima legitimne sindikalne borbe«, zaključuje Jasmina Popović u pismu premijeru Račanu.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000628].
|
