NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000525].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 257140 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Novi izazov Vladi: Kako s Hrvatske skinuti mrlju jedne od najkorumpiranijih država?</p>
<p>Prema istraživanjima krovne udruge za borbu protiv korupcije Transparency International (TI), Hrvatska je korumpiranija od Nikaragve, Kolumbije, Senegala, Mongolije, Argentine, Čilea, Bocvane, Namibije, Turske, Meksika, Zimbabvea, Bugarske, Rumunjske i mnogih drugih zemalja / Pristup problemu korupcije prijašnje i sadašnje hrvatske Vlade različit je: dok je prijašnja uglavnom nijekala taj problem, sadašnja ga je priznala, što je, istakli su predstavnici TI-a, prvi korak u borbi protiv korupcije</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Nadam se da će Hrvatska uskoro uspjeti uvjeriti poslovne ljude širom svijeta u to da je odlučna u borbi protiv korupcije«, izjavio je u ponedjeljak Michael Wiehen, član Odbora direktora neovisne međunarodne krovne udruge za borbu protiv korupcije Transparency International (TI) za javnog predstavljanja rada hrvatskog ogranka TI-a. Riječ je o organizaciji osnovanoj 1993. sa sjedištem u Berlinu, koja svake godine objavljuje indeks koji rangira zemlje po stupnju korumpiranosti. Transparency International lani je Hrvatsku svrstao među najkorumpiranije zemlje, odnosno od 99 promatranih zemalja, Hrvatsku je zapalo 74. mjesto, što je izazvalo veliko zaprepaštenje, ponajprije vlasti, kojima je to bilo više od hladnog tuša. Na vrhu rang ljestvice, kao najmanje korumpirane zemlje, bile su Švedska, Australija, Kanada, Austrija i Švicarska.</p>
<p>Transparency International je procijenio korumpiranost Hrvatske na temelju pet neovisnih istraživanja koje je provelo nekoliko neovisnih institucija i časopisa (Wall Street Journal, Central European Economic Review, Annual Survey, Nations in Transit i World Competitivnes), a oni to obično čine anketirajući poslovne ljude, pretežno strane predstavnike i konzultante u određenoj zemlji o dojmu koji o njoj imaju. Hrvatska je, po tom istraživanju, korumpiranija od Nikaragve, Kolumbije, Senegala, Mongolije, Argentine, Čilea, Bocvane, Namibije, Turske, Meksika, Zimbabvea, Bugarske, Rumunjske i mnogih drugih. Istodobno, Slovenija je svrstana na 25. mjesto te ljestvice te je bila najbolje rangirana od svih tranzicijskih zemalja. Pristup problemu korupcije prijašnje i sadašnje hrvatske Vlade različit je: dok je prijašnja uglavnom nijekala taj problem, sadašnja ga je priznala, što je, istakli su predstavnici Transparency Internationala, prvi korak u borbi protiv korupcije.</p>
<p>No, slagala se Vlada s ocjenom korumpiranosti i mjestom na listi TI-a ili ne (obično se postavlja pitanje objektivnosti takvih istraživanja), indeks korumpiranosti neke zemlje upozorenje je potencijalnim investitorima o tome što ih čeka odluče li s njom poslovati. Točnije, hoće li, osim investicije morati platiti »pinku« i administraciji, managementu tvrtki, političarima ili članovima vlade. Zato te ocjene ne treba zanemariti zbog njihova golema odjeka u poslovnom svijetu. Svojedobno je svjetski tisak objavio svojevrstan cjenik u kojem je navedeno koliki iznos može »zainteresirati« upravu tvrtke, ministra u nekoj vladi ili čak predsjednika, a riječ je o milijunskim dolarskim svotama. Hrvatska je TI-u pristupila u svibnju ove godine, a hrvatski ogranak udruge već vodi niz različitih projekata. Predložit će, među ostalim, donošenje zakona o sprječavanju konflikta interesa, inzistirati na što većoj transparentnosti financiranja političkih kampanja i zatražiti određivanje gornje granice donacija kao i da donatori budu odmah poznati javnosti, što nije baš oduševljeno dočekano u domaćim političkim krugovima.</p>
<p>Hrvatska bi uskoro trebala pristupiti konvenciji za suzbijanje korupcije OECD-a (Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj), što bi, tvrdi prof. dr. Josip Kregar, predsjednik hrvatskog ogranka TI-a, bio znak Vladine odlučnosti da se korupcija suzbije. On se, kao jedan od rijetkih u nas pozabavio fenomenom korupcije u svojoj knjizi »Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija«. Komentirajući svojedobno mjesto Hrvatske na TI-ovoj rang ljestvici, upozorio je da je smisao tih istraživanja da svaka zemlja postane svjesna stanja u kojem je da bi mogla poduzeti sustavne mjere. Jedno je Gallupovo istraživanje pokazalo da na ljestvici od ništice do 10 (pritom je ništica oznaka posve korumpiranog poslovnog okruženja), dobivanje ugovora za velike građevinske javne radove vodi po količini podmićivanja s indeksom 1,5. Slijedi industrija oružja s dvicom, potom energetika (3,5), industrija s rudarstvom (4,2) i zdravstvo (4,6), a najbolju su ocjenu dobili bankarstvo (5,3) i poljoprivreda (6). Po podacima Svjetske banke, korupcija pojede od 0,5 do jedan posto nacionalnog dohotka zemalja u razvoju, a visok stupanj korupcije nedjeljiv je od niske stope razvitka. Hrvatska udruga poslodavaca svojedobno je provela istraživanje među svojim članicama te utvrdila da ih je više od 70 posto bilo suočeno s korupcijom, odnosno da je bilo prisiljeno dati ili odbiti mito, a zagrebačko je Gradsko poglavarstvo bilo zgroženo tim podacima. Savez samostalnih sindikata Hrvatske u travnju je objavio da se lani u Hrvatskoj zbog korupcije prelilo oko dvije milijarde kuna. Nije tajna da je korupcija sveprisutna i u građevinarstvu, već tradicionalno u zdravstvu, a sporadično se spoznaje i o tim slučajevima u visokom školstvu.</p>
<p>U svom istraživačkom radu »Je li neslužbeno gospodarstvo izvor korupcije?« Michael Faulend i Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke upozorili su da je uvjet za provođenje bilo kakve antikorupcijske strategije politički konsenzus u parlamentu. Cilj te strategije bi bio razgraničenje između privatnih i javnih aktivnosti, što je temelj za raskidanje veza određenih ekonomskih i političkih krugova. Sustavna antikorupcijska strategija, koju su predložili, zasnivala bi se na trima stupovima: na administrativnim i pravnim reformama da se ograniči diskrecijska moć javnih službenika; drugi stup se zasniva na moralu radi javnog otkrivanja i kažnjavanje sudionika korupcije, a treći stup podrazumijeva strukturne reforme radi smanjenja uloge države. No, okolnosti se u Hrvatskoj mijenjaju i time što se priznalo da problem postoji i da nije malen. Sada treba početi čistiti poslovni okoliš od korupcije. Bude li tako, Hrvatska će na na novoj ljestvici TI-a zavrijediti bolje mjesto.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Cvjetković-Kurelec: Hrvatska je izašla iz izolacije i postala otvorena zemlja</p>
<p>U Francuskoj, Japanu, Finskoj, Latviji i Švicarskoj, koje sam nedavno službeno posjetila i vodila bilateralne razgovore, postoji veliko zanimanje za političke i gospodarske promjene u Hrvatskoj te izražena želja da nam se pomogne, tvrdi zamjenica ministra vanjskih poslova dr. Vesna Cvjetković-Kurelec / Svi su ti razgovori dobar znak i za intenziviranje gospodarskih odnosa, a Hrvatsku se prepoznaje kao aktivnog i odgovornog partnera / Razgranatom, ali koordiniranom diplomatskom aktivnošću pokušavamo svladati prepreke i ubrzati uključenje Hrvatske u Europsku uniju</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Zamjenica ministra vanjskih poslova RH dr. Vesna Cvjetković-Kurelec u utorak je završila, po vremenu i pređenim kilometrima, vjerojatno najdužu turneju nove hrvatske diplomacije. Na put je krenula 11. svibnja, prateći predsjednika Stipu Mesića na njegovu službenom dvodnevnom posjetu Francuskoj, a zatim je otputovala u Japan, Finsku, Latviju te, nakon jednodnevnog zadržavanja u Zagrebu, u Švicarsku. O razgovorima u Francuskoj hrvatska je javnost podrobno obaviještena. Međutim, druge stanice te diplomatske turneje i njihov sadržaj manje su poznati. Odmah po povratku u Zagreb, dr. Vesna Cvjetković-Kurelec dala je ekskluzivni intervju Vjesniku.</p>
<p>• Vi ste prva dužnosnica nove hrvatske Vlade koja je posjetila Japan. Što je bio povod Vašem putu u Tokio?</p>
<p>- U Tokiju sam sudjelovala, na poziv japanske vlade, na dvodnevnoj konferenciji o Jugoistočnoj Europi. Uz brojne stručnjake iz zemlje domaćina, konferenciju je otvorio japanski ministar vanjskih poslova Yohei Kono, a osim država Jugoistočne Europe, sudjelovali su i predstavnici osam najrazvijenijih država svijeta (G-8). Od predstavnika međunarodnih organizacija, na konferenciji su, među ostalima, bili i posebni koordinator EU-a za Pakt o stabilnosti Bodo Hombach, izaslanik Glavnog tajnika UN-a za Balkan Carl Bildt te Yakushi Akashi, koji je danas predsjednik Japanskog centra za preventivnu diplomaciju. Konferencija je bila multidisciplinarna i temeljila se na tri stupa: političkoj kulturi, ljudskom dostojanstvu i tržišnom gospodarstvu. Mislim da je tim potezom japanska vlada, koju na ovim područjima uglavnom prepoznajemo po humanitarnim programima i velikoj financijskoj potpori, željela naglasiti želju za većim političkim utjecajem u sklopu cjelokupnih globalnih kretanja i međunarodnih organizacija.</p>
<p>• Kako tumačite zainteresiranost zemalja skupine G-8 za Jugoistočnu Europu i može li se očekivati njihovo institucionalno uključivanje u gospodarski oporavak tog dijela svijeta?</p>
<p>- Čini se kao da je nekako stvorena pogrešna predodžba o tome da su za stabilizaciju i razvoj Jugoistočne Europe zainteresirani samo EU i SAD. Međutim, upravo posredstvom Pakta o stabilnosti, koji je zamišljen kao jedan široki sklop političke volje za trajnom stabilizacijom - i gospodarskom i sigurnosnom - Jugoistočne Europe, uz same zemlje regije sudjeluju i svi zainteresirani međunarodni faktori. Potkraj ožujka, nakon uspješne Regionalne financijske konferencije u Bruxellesu, nestale su dvojbe o svrsishodnosti Pakta. Pakt o stabilnosti je dijelom i rezultat spoznaje o tome da je sukobe jednostavnije i mnogo jeftinije spriječiti, nego smiriti, a upravo je Japan jedna od najaktivnijih zemalja što se tiče djelovanja i zagovaranja »preventivne diplomacije«. Stoga je na određen način interes skupine G-8, a posebice Japana, koji će ove godine u ljeto predsjedati summitom G-8, logičan slijed razvoja Pakta, ali i njegova dodatna potvrda. Hrvatska može Japanu dosta toga ponuditi, od turističke ponude do svojih luka kao ulaznih vrata za tržišta Jugoistočne i Srednje Europe.</p>
<p>• Kako su političke promjene u Hrvatskoj doživljene na tome međunarodnom skupu?</p>
<p>- Boravak u Tokiju upravo se poklopio s obilježavanjem prvih 100 dana nove hrvatske Vlade. Mislim da su našoj javnosti dovoljno poznati svi aspekti djelovanja te Vlade, ali dopustite mi da istaknem da, uza sve probleme koje ima, Hrvatska vodi jednu novu vanjsku politiku. Hrvatska je izašla iz izolacije i postala otvorena zemlja. Najviši hrvatski dužnosnici, predsjednik Republike, Vlade, ministri i saborski zastupnici gotovo se dnevno susreću sa stranim državnicima i međunarodnim predstavnicima. Oni više ne putuju samo u inozemstvo, već sve više međunarodnih predstavnika želi posjetiti, istražiti ili otkriti Hrvatsku. Simbolično, upravo prigodom obilježavanja 100 dana nove Vlade dobili smo priliku predstaviti Hrvatsku i jednoj svjetskoj sili. To dovoljno govori o zanimanju za političke promjene u našoj zemlji.</p>
<p>• O čemu ste razgovarali sa svojim kolegama u Finskoj i Latviji?</p>
<p>- U Finskoj i Latviji sam imala prvenstveno organizirane susrete sa svojim kolegama, državnim tajnicima Jukkom Valtasaarijem i Marisom Riekstinisem, a u obje države posjetila sam i njihove parlamente i razgovarala s predsjednicima i članovima odbora za vanjsku politiku. Ako bih govorila službenim diplomatskim rječnikom, naznačila bih da su odnosi i razgovori bili srdačni i dobri, a u Latviji je potpisan i Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Osim toga, svi su ti razgovori dobar znak i za intenziviranje gospodarskih odnosa, a Hrvatsku se prepoznaje kao aktivnog i odgovornog partnera.</p>
<p>• Mogu li ti razgovori učvrstiti hrvatski položaj uoči pregovora s EU-om?</p>
<p>- Finska je, zajedno s Austrijom i Švedskom, najmlađa članica EU-a, a u drugoj polovici prošle godine već je predsjedala i Vijećem ministara. Latvija je u skupini od 13 kandidata koji pregovaraju za punopravno članstvo u Uniji. Obje zemlje spadaju u skandinavsku, odnosno baltičku regiju, koje su nama na neki način i pomalo nepoznate. Finska je država visokorazvijenog tržišnog gospodarstva, Latvija je tranzicijska država. Nedavno je ministar Tonino Picula posjetio Norvešku, Švedsku i Litvu, a neki je dan estonski ministar vanjskih poslova boravio u Hrvatskoj. Hrvatski vanjskopolitički prioritet je priključivanje EU, a kao što vam je poznato, sve je bliža i jasnija operacionalizacija tog prioriteta. Stoga s razgranatom, ali koordiniranom diplomatskom aktivnošću pokušavamo svladati prepreke i ubrzati taj proces. Finska i Latvija su u mozaiku europskih integracija države specifične političke kulture, pa su zato njihova iskustva, savjeti i suradnja neobično važni. Napokon, mi ne tražimo samo potporu i glas »za«. Mislim da suradnja s Hrvatskom može biti od obostrane koristi.</p>
<p>• Posljednja stanica Vaše duge diplomatske turneje bila je Švicarska. O čemu ste razgovarali u Bernu?</p>
<p>- U Bernu sam se susrela sa švicarskim ministrom vanjskih poslova Josephom Deissom, a isto kao u Finskoj i Latviji, podrobnije sam razgovarala sa švicarskim kolegom, državnim tajnikom Franzom von Dänikenom. Politički bilateralni odnosi sa Švicarskom nisu opterećeni nikakvim otvorenim pitanjima. Švicarska pozdravlja promjene i napore nove Vlade, a posebice je zainteresirana za aktivnosti Pakta o stabilnosti. Švicarska podržava priključenje Hrvatske Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), što je važno za daljnju gospodarsku liberalizaciju Hrvatske. Osim službenih bilateralnih razgovora i konzultacija sa švicarskim dužnosnicima, održala sam predavanje u poznatom »Ost-West Forumu«. Mislim da velik odaziv i senzibilitet sudionika, među kojima nisu bili samo Hrvati i Švicarci, već i predstavnici diplomatskog zbora, dovoljno govori o zanimanju za promjene u Hrvatskoj.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Psi rata« novog kova</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Vojni plaćenik danas prilično se razlikuje od stereotipne slike stvorene o njemu u poslijekolonijalnom razdoblju. To više nije snagator izbačen iz vojske, koji svoje sljedbenike okuplja u praznim prigradskim skladištima ili opskurnim garažama, a potom ih prebacuje teretnim brodom kao slijepe putnike u neku afričku zemlju da tamo izvedu državni udar.</p>
<p>Vojni plaćenik koji svoje znanje i stručnost daje u zakup ne živi više od danas do sutra niti se kreće u prljavštini društvenog dna. On po činu više nije samo narednik ili kakav zalutali niži časnik koji je napustio vojsku, npr. zbog pijanstva i nepoštivanja autoriteta. Suvremeni vojni plaćenici su najčešće pukovnici, brigadiri i generali koji stanuju u elitnim gradskim četvrtima, a urede imaju u samom središtu arterijskog sustava modernog kapitalizma.</p>
<p>Među neboderima, bankama, poslovnim zgradama s mnoštvom labirinata u podzemlju i nadzemlju smještaju se ti novi »psi rata«. U skladno namještenim i klimatiziranim prostorijama ne dočekuje vas bivši legionar pun ožiljaka, nego ugodna tajnica i niz činovnika koji vas provode do glave kuće. To obično nije jedan čovjek, nego čitav tim vojnih i sigurnosnih specijalaca koji su uložili kapital i osnovali tvrtku u kojoj su ravnopravni partneri. Oni se nazivaju i »sigurnosnim savjetnicima«, a prema van djeluju po svim zakonima marketinga: odmah se shvaća što nude, koliko to košta i koje su njihove prednosti u odnosu na konkurenciju.</p>
<p>Na vrata tih profesionalnih savjetnika (naziv profesionalni ubojice vrlo je nepristojan i nepoželjan) ne kucaju samo pojedinci željni zaštite nego i vlade mnogih zemalja, koje žele poboljšati vlastite specijalne snage, rekonstruirati policiju ili dobiti kvalitetne tehničke i taktičke savjete.</p>
<p>Na vrhu takve tvrtke uvijek su umirovljeni visoki časnici ili oni mlađih godina časno otpušteni iz službe. Na taj vanjski izgled jako se pazi, jer se ne može dopustiti da tvrtka izgubi poslove zbog nekog tko je svaki djelić svoga tijela išarao neukusnim tetovažama ili se oblači kao da je pobjegao iz zarobljeničkog logora.</p>
<p>Zato, od samog početka imate posla s profinjenom vojnom elitom, vrlo obrazovanom, ciničnom i spremnom da za odgovarajuću cijenu i u razumnom vremenskom roku od vojničkih mediokriteta napravi uspješne vojskovođe, a od njihovih tromih oružanih snaga solidnu vojnu organizaciju koja može funkcionirati i činiti ono najvažnije - pobjeđivati u ratu ili bilo kojem drugom sukobu.</p>
<p>Kako se to postiže? Tako što vlasnici tvrtke za »sigurnosne savjete« uvijek pronađu najbolje terenske ljude (operativce svih specijalnosti), koji savršeno poznaju svoj posao, koji su diskretni (to je uvjet angažiranja) i koji su beskrajno strpljivi pogotovo ako od lošeg ili prosječnog lokalnog vojnog kadra moraju stvoriti opake komandose.</p>
<p>Uz »terence«, važnu ulogu u tom lancu savjetovanja posebne vrste i pružanja tehničkih usluga imaju i ekipe vojnih predavača koji će na skraćenim tečajevima (poput onih za šivanje, osnove keramike, računovodstva i sl.) odabranom časničkom naraštaju uliti u mozgove nešto novo: kako da motiviraju svoje ljude, kako da planiraju, kako da koriste obavještajne podatke (oni su poput sirovih jaja - najbolji su kad su najsvježiji) i kako da relativno zastarjelom vojnom tehnologijom dobiju sve prve bitke, a time i rat.</p>
<p>Adresar visokostručnih plaćeničkih tvrtki potpuno je legalan. U Londonu uvijek treba navratiti u urede Defense System Ltd. To je prava vojnička multinacionalka. Novači ljude ne samo u Velikoj Britaniji nego i u Francuskoj i Izraelu, šireći poslove čak i u Sjedinjene Države, gdje stoluje slični konkurentski trust isluženih, ali ne i potrošenih vojnih mozgova pod nazivom MPRI (Military Professional Resources Incorporated), mnogima dobro poznat i u Hrvatskoj vojsci i Ministarstvu obrane u »željeznim vremenima Gojka Šuška i Franje Tuđmana.</p>
<p>Za afričke probleme kompetentna je tvrtka Executive Outcome sa sjedištem u Južnoj Africi. Ona ima jedinu privatnu vojsku koja je u stanju uspješno djelovati u svim afričkim međudržavnim i unutarnjim sukobima, ali sama određuje način i rok svog angažmana.</p>
<p>Sa stanovišta vojnog pragmatizma, postojanje profesionalnih vojnih tvrtki koje možete uzeti u zakup je poželjno, ali na etičkom i političkom planu to otvara niz dvojbi. U Srednjem vijeku najbolji i najdugovječniji bili su plaćenici koji su zadržali svoj utjecaj na dvoru kod kralja ili moćnog vazala i nakon završetka rata. U suvremenim uvjetima, o prosvijećenom najamničkom militarizmu, osobito onom koji ima smisla za profit i kompenzacijske poslove, tek se trebaju dati pravi odgovori.</p>
<p>Jer, što, ako Kofi Annan ili neki drugi glavni tajnik UN-a, suočen s izbijanjem pet-šest kriza odjednom i to samo u Africi, umjesto preskupih i nedjelotvornih mirovnih snaga UN-a, na teren pošalje unajmljene »savjetnike« i njihovo probrano ljudstvo da brzo riješe probleme? Taj presedan odmah bi se preokrenuo u opću svjetsku praksu koju bi tek tada bilo teško kontrolirati.</p>
<p>Profesionalne vojne tvrtke imaju moć regeneriranja i vlastitog kloniranja u vojnim organizacijama koje pomažu - netko tko nauči podjednako dobro koristiti Internet i snalaziti se na vojnom poligonu može zaželjeti vidjeti se i na vlasti, pogotovo u državama u kojima civilna birokracija stvara kaos i nestabilnost.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Vukovarci ministru Čačiću: Iz hotela idemo samo u obnovljene domove!</p>
<p>Prognani Vukovarci sve bliže roku za iseljenje iz hotela: Ako odemo iz hotela, na nas i na obnovu naših domova zaboravit će se - zauvijek, kažu prognanici/ Bilo je vremena kad prognanici nisu bili teret ni hotelu niti Vladi, jer je stizala obilna humanitarna pomoć/ Poziv Čačiću i Pančiću: Dođite na razgovor, prestanimo se dopisivati! </p>
<p>- Što oni misle? Da nam je lijepo živjeti u hotelu u kojem svako jutro dobivate kiseli pekmez, u kojem svakodnevno ručate »ujušak« spremljen od ostataka kožica i pilećih vratova? Prognanike i branitelje koji i ovdje žive u neljudskim uvjetima - nakon što su pošteno branili svoju domovinu - ova Vlada želi istjerati u prognaničko naselje! Isječak je to emocionalne ispovijesti petero vukovarskih prognanika, izrečene u utorak pred desetu »jubilarnu« obljetnicu prognaničkog života u zagrebačkom hotelu »International«.</p>
<p>Svoja imena teško daju u javnost jer, kako kažu, dosta im je manipulacija da su protiv ove a za onu, prijašnju vlast. Poštovat ćemo, kažu, svaku vlast, ali neka radi po zakonu i pošteno. Osim toga, i posao, što znači egzistenciju, mogao bi, vele, zbog imena - doći u pitanje. S vremenom ipak pristaju. Vaska, Anka, Anica i Marija, te vukovarski branitelj iz 1991., kažu za sebe da su tek petero od dvjesto trideset i dvoje običnih ljudi koji skoro desetljeće žive prognaničku tragediju u skučenim sobicama »Internationala«. Neizvjesnost i strah zbog odluke Ministarstva za javne poslove, obnovu i graditeljstvo o iseljenju iz hotela do 30. lipnja, nije mimoišla ni hodnike ni sobe »Internationala«.</p>
<p>- Nitko tu ne želi ostati zauvijek, no ako odemo iz ovog hotela, otpisat će nas zaista zauvijek, zaboraviti obnovu naših kuća i sve što smo podnijeli za ovu zemlju, kaže Marija, i dodaje kako će se iz hotela prva iseliti, čim joj daju ključ njene obnovljene kuće. </p>
<p>Strah se, izgleda, među Vukovarce u »Internationalu« nije uvukao bez osnove. Načuli su, naime, da bi im se, »budu li tvrdoglavi«, moglo dogoditi da ostanu i bez vode i struje. Jednome od njih u Regionalnom uredu za prognanike navodno je rečeno da će se u »International«, ako se na vrijeme ne isele, poslati i »specijalci«.</p>
<p>- Vjerujte, dosta nam je prijetnji. Nismo mi krpe da nas bacaju malo ovamo, malo onamo. Ako ipak pokušaju, znat ćemo braniti naša prava, ogorčena je Anka, prognanica iz Vukovara čiji je stan obnovljen još prije dvije godine, ali u njega ne može, jer je, još prije obnove, u stan uselila osoba srpske nacionalnosti. »Ne radi se tu o međunacionalnom sukobu. Spor koji vodim s tom osobom sud je stavio u mirovanje i jednostavno ne smijem iz hotela«, ističe Anka, ali i upozorava kako će se, »ako to ministar Radimir Čačić želi«, tristo prognanika uputiti u Vukovar i iz stanova izbaciti sve one koji su se bespravno uselili u stanove i kuće Hrvata. </p>
<p>- Nije bilo nikakvih problema dok se po prognaniku dostavljalo hotelima po 150 i više kuna. Pet godina supruga i ja spavali smo u jednokrevetnoj sobi, a hotel je dobivao novac kao da je riječ o dvokrevetnoj, kaže hrvatski branitelj iz Vukovara koji je želio ostati anoniman. Dodaje kako se prognanike niz godina hranilo i bez Vladine pomoći hotelima, jer je samo u »International« nebrojeno puta stizala humanitarna pomoć.</p>
<p>Marija kaže kako je bilo slučajeva da je nakon odlaska neke obitelji iz hotela osoblje znalo poskidati sanitarije i za to optužiti prognanike.</p>
<p>- Žalosno je da nam govore kako smrdimo, kako smo pokrali male žličice u restoranu a nikada ih nismo ni vidjeli. Sutra, kad se iselimo, govorit će kako su prognanici devastirali hotel, kaže Vaska. Ona dodaje kako nitko ne može reći da Vukovarci smetaju gostima hotela, jer je prije 4 godine izoliran stari od novoga dijela hotela. </p>
<p>Vukovarci iz hotela »International« na kraju su još jednom upozorili da njihovo iseljavanje iz hotela ne dolazi u obzir prije nego što se u potpunosti obnove njihove razrušene kuće. </p>
<p>- Imamo povjerenja u gospođu Željku Antunović, no ako ga izgubimo - neće biti dobro. Saborski zastupnici iz svih parlamentarnih stranaka dali su nam podršku u našim nastojanjima i nadamo se da će naš položaj shvatiti i ministar Čačić, poručili su Vukovarci, uputivši poziv ministru za javne radove, obnovu i graditeljstvo da ih što prije posjeti.</p>
<p>- Pozivamo direktora »Internationala« te ministre Radimira Čačića i Ivicu Pančića da dođu u »International« i prestanu se s nama dopisivati, zaključilo je svoju priču petero Vukovaraca. (Mile Franičević)</p>
<p>»International« ipak bez prognanika</p>
<p>Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo uputila je 8. svibnja na adresu hotela »International« pismenu odluku o preseljenju 232 prognanika. U dopisu koji je potpisao pomoćnik ministra Lovre Pejaković, piše da je odluka o preseljenju donesena na temelju zaključka Vlade sa sjednice održane 22. ožujka.</p>
<p>»Odmah« se zahtijeva preseljenje »onih kojima su u matičnim mjestima prebivališta osigurani uvjeti za povratak (obnovljeni stanovi, kuće, novčane potpore), kao i prognanici kojima su stanove dodijelila ministarstva obrane, hrvatskih branitelja, unutrašnjih poslova, ...«, piše u odluci Uprave za prognanike. </p>
<p>Prognanici s neriješenim stambenim pitanjem moraju po ovoj odluci iseliti iz hotela najkasnije do 30. lipnja ove godine. »Za njih su osigurani smještajni kapaciteti u prognaničkim naseljima: 'Naselje prijateljstva' u Čepinu, 'Blaca' u Rokovcima, 'Mala Gorica' kod Petrinje, te u prognaničkom naselju 'Pisarovina' u istoimenom mjestu«, stoji u dokumentu odaslanom na adresu »Internationala« koji, prema toj odluci, od 1. srpnja više neće biti u funkciji zbrinjavanja. (mf)</p>
<p>Za svakoga prognanika najbolje rješenje</p>
<p>- I dalje ostajemo pri donesenoj odluci o preseljenju prognanika iz hotela »International« do 31. lipnja. Naravno, postoji niz problema koji se mogu ispriječiti njenoj provedbi, no prognanike se nikada nije silom tjeralo van, pa neće ni ovoga puta, rekla je za Vjesnik glasnogovornica Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice, Anamarija Radić.</p>
<p> Dodala je da od obitelji do obitelji, od prognanika do prognanika postoji niz različitih poteškoća koji ometaju preseljenje, zbog čega će područni uredi te uprave sa svakom obitelji, smještenom u »Internationalu«, obaviti odvojene razgovore. </p>
<p> Tom će se prilikom, ističe glasnogovornica, tražiti najbolje rješenje za prognanike u čije se obnovljene stanove uselio netko drugi, ali i za one, čije kuće još nisu obnovljene. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Englezi će platiti operaciju, možemo li mi osigurati novac za liječenje?</p>
<p>Križni put obitelji Marijana i Branke Vlahović: Sin Tomislav (20) i kći Nataša (24) boluju od neizlječive bolesti/Nataša najkasnije do 15. lipnja mora na operaciju u londonsku bolnicu »St. Thomas«/Troškove operacije snosit će engleska Vlada, ali nedostaje 20.000 njemačkih maraka za tromjesečnu rehabilitaciju u engleskoj bolnici </p>
<p>Da roditeljska ljubav ne poznaje granice potvrđuje primjer Zagrepčana Branke i Marijana Vlahovića koji se više od dva desetljeća nose s teretom bolesti svoje djece. Naime, njihov dvadesetogodišnji sin Tomislav koji je vezan uz invalidska kolica, i dvadesetčetverogodišnja kći Nataša apsolventica defektologije, boluju od neizlječive kožne bolesti, tzv. kongenitalne epidermolize.</p>
<p> To je, kako nam je rekla Branka Vlahović, teška kožna bolest koja i na najmanji dodir uzrokuje na koži mjehure koji pucaju i pretvaraju se u otvorene rane. Zbog toga vrlo lako dolazi do infekcije tkiva što oboljelom život čini nepodnošljivim. Uslijed čestih rana, srašćuju prsti, tako da vremenom šake i stopala »nestaju«. Nataši i Tomislavu, inače članovima Društva osoba s paraplegijom i amputacijom i Udruge »Debra«, bolest je dijagnosticirana po rođenju. Od tada ne prestaje križni put ove četveročlane obitelji. Svakodnevna briga o njihovo dvoje djece, od prematanja oboljelih dijelova tijela do održavanja osobne higijene, usitnjavanja hrane (bolest oštećuje i unutrašnjost sluznice što onemogućava normalno gutanje) i zadovoljavanja osnovni životnih potreba, ne pada toliko teško, koliko nedostatak - novca. Iako oba roditelja rade - majka Branka kao laborantica u bolnici u Vinogradskoj, a otac u Ina-trgovini - plaćama uglavnom pokrivaju samo - troškove za lijekove. </p>
<p> - Neophodne kreme kojima moramo mazati Natašu i Tomislava kako bi im donekle olakšali bolove potroše se u jednom danu, kaže majka Branka. Transparentna silikonska mreža, primjerice, koja je zasad najbezbolnije rješenje za rane, košta oko 400 kuna i traje oko pet dana. Jedno pakiranje međutim, naglašava ona, jedva je dostatno za jednu osobu.</p>
<p>Stoga bi ovim požrtvovnim roditeljima koji su cijeli svoj život podredili svojoj djeci, pomoć dobrih ljudi uvelike pomogla. Prvenstveno zbog toga, što Nataša najkasnije do 15. lipnja mora otputovati na operaciju rana na stopalima u londonsku bolnicu »St. Thomas«. Postoji, međutim, sumnja i na pojavu karcinoma kože koji se, ako se dijagnosticira, mora hitno operirati. Nataši je nužna i operacija stopala jer zbog rana na njima ne može hodati dulje od pet minuta. Na predavanja na fakultetu uvijek je vozi netko od roditelja. Nesreća je i to što je, kako nam je rekla Branka Vlahović, samo pitanje dana kada će i Nataša završiti u invalidskim kolicima. </p>
<p>Troškove operacije snosila bi, doznajemo, engleska Vlada. Problem je, međutim, što nedostaje oko 20.000 njemačkih maraka za tromjesečnu rehabilitaciju i boravak u engleskoj bolnici. </p>
<p>Osim ovoga, obitelji Vlahović glavobolju zadaje i nabavka novca za avionske karte za Natašu i njezinu prijateljicu koja bi o njoj skrbila za boravka u Londonu. Naime, zbog posla, Natašini roditelji ne mogu otputovati s njom jer, kažu, moraju djeci osigurati novac za lijekove i prehranu. Mjesečne režije, dodali su, stoga su u drugom planu. </p>
<p>Svi oni koji svojim prilozima žele pomoći Nataši Vlahović da operacijom ublaži svakodnevne muke i bolove, novčane priloge mogu uplatiti kod Zagrebačke banke na kunski žiro-račun broj 836-111-6170 te devizni račun boj 243-613-7929. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Novi GUP: Zagreb na tradiciji urbane kulture i raznolikosti gradskih predjela </p>
<p>Stručnjaci Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu okoliša predstavili su u srijedu Prijedlog novoga Generalnog urbanističkog plana za Grad Zagreb. Uz prostorni plan, koji je već u javnoj raspravi, te osmišljavanje nacionalne i gradske regulative za brži urbani razvitak, Generalni urbanistički plan čini jednu od temeljnih sastavnica »Urbane strategije Zagreba 2000+«.</p>
<p>Prema riječima voditelja Gradskog zavoda za planiranje razvoja, mr. Slavka Dakića, plan ima dvije dimenzije - konceptualnu i tehnološku, a Zagreb je u njemu definitivno omeđen fiksnim granicama južnog ruba medvedničke šume i obilaznicom na jugu. Zasad ostaju otvorenim pitanjem sadašnje nelogične granice grada, kao i njegov odnos prema zagrebačkom prstenu.</p>
<p> - Temeljni cilj plana je urbana konsolidacija i obnova Zagreba na tradicijama urbane kulture i uvažavanju raznolikosti gradskih predjela. U okviru cjelovitih projekata plan predviđa zaštitu Medvednice kao gradske park-šume, te uređenje Savskog parka, rekao je mr. Dakić.</p>
<p>U okviru gradskih projekata uređivat će se i ostali gradski predjeli, a poseban naglasak bit će stavljen na nužno potrebne dogovore o partnerstvu između Grada i vlasnika zemljišta. Nakon toga moći će se izraditi detaljniji urbanistički plan i odabrati logistička potpora za njegovu efikasnu provedbu.</p>
<p> - Takvim sustavom urbanog uređenja predlaže se povezivanje dosad raspršenih područja grada, što se posebno odnosi na rubna područja uz Radničku cestu i obilaznicu, koje su infrastrukturno vrlo dobro opremljene, a dosad zanemarivane u planovima i praksi uređenja grada, istaknuo je Dakić. Plan, nadalje, predlaže i osiguravanje proračunskih sredstava za sustavni otkup zemljišta, čime bi se moglo regulirati tržište zemljišta, kao i osnivanje »Zagrebforuma« - stalnog izložbenog prostora u kojem bi se raspravljalo o svim temama vezanim uz uređenje grada. Prijedlog Generalnog urbanističkog plana izrađen je u digitalnoj ortofoto tehnici, čime je Zagreb nakon mnogo vremena dobio precizne i visokoupotrebljive karte.</p>
<p> Stručnjaci Zavoda najavili su da će Zagreb, uz sedam europskih metropola, uskoro sudjelovati na berlinskoj svjetskoj konferenciji o gradovima, »Urban 21«. </p>
<p>Povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar ocijenio je da je GUP »samo naizgled nešto nacrtano na papiru«, budući da plan predstavlja esencijalna viđenja Zagreba danas i u budućnosti. Na planu su stručnjaci radili dugo, istaknuo je, pa se Zagrepčani trebaju upoznati sa svim njegovim dijelovima koji ih zanimaju.</p>
<p> Javni uvid u plan omogućit će se u paviljonu 7 Zagrebačkog velesajma, te u područnim uredima Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Susedgrad, Trešnjevka i Trnje. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrebova nagrada mi je najdraža, ali bojim se da mi ju ne uzmu... </p>
<p>Krsto Papić, redatelj</p>
<p>Krsto Papić dobio je Nagradu Grada Zagreba za cjelokupni umjetnički doprinos hrvatskome filmu. Kako stoji u opisu prijedloga Odboru za javna priznanja, »on je veliki hrvatski redatelj s međunarodnim ugledom«. Papić je u Montrealu bio uvršten u sekciju »Svjetski velikani«, a na najvećem festivalu filmske komedije u Aspenu u SAD-u proglašen je za najboljeg redatelja u 2000. godini. Za Nagradu Grada Zagreba kandidirao ga je Gradski ured za kulturu. </p>
<p>- Jedan filozof rekao je da postoji mjesto u kojem se rodimo i postoji mjesto u kojemu umremo, no niti jedno od ta dva mjesta ne biramo sami. Ali, postoji mjesto u kojemu svjesno živimo, stvaramo, mjesto kojemu dajemo svoju životnu energiju i to je, u stvari, mjesto našega života. Za mene je to Zagreb koji je, zapravo, čitav moj život. Sve što sam stvorio, stvorio sam u Zagrebu i sad mi to Zagreb vraća. Od svih nagrada, Nagrada Grada Zagreba najdraža mi je i puno mi znači, rekao nam je Krsto Papić. </p>
<p>Nagrada Grada Zagreba je nagrada koju je najviše želio. Dosad je dva puta bio kandidat za nju. Prvi put 1972. godine, kada je kandidiran za svoje dokumentarne filmove. No, kako kaže, navodno po nalogu tadašnje vlasti ta mu se nagrada nije smjela dodijeliti, iako je upravo te godine s istim filmovima pobijedio na nekoliko filmskih natjecanja te dobio i međunarodna priznanja. Drugi put kandidiran je prošle godine za film »Kad mrtvi zapjevaju«.</p>
<p>- Nakon što mi je komisija jednoglasno dodijelila Nagradu Grada Zagreba za taj film, netko ju je u posljednji tren »skinuo«. A već sam, kao dobitnik, davao slične izjave kakve i sada dajem. Zbog svega toga, ove me godine nagrada potpuno iznenadila, samo se bojim da mi ju ne uzmu, kaže Papić.</p>
<p> Da je postao dobitnik, čuo je nedavno na tribini »Hrvatski film u svijetu«, ali to, iz opreznosti - nije to uzeo za ozbiljno. </p>
<p>U kategoriji »Kazalište i film«, za Nagradu Grada Zagreba predloženi su i ovi kandidati: umjetnički direktor kazališta »Mala scena« Ivica Šimić, kazalište »Mala scena«, dramski glumac Vili Matula, Teatar ITD, Dramski studio slijepih »Novi život«, Gradsko kazalište »Trešnja«, baletna prvakinja Irena Pasarić, glumac Dragan Despot, glumac Slavko Juraga, glumac Zagrebačkog kazališta mladih Branko Supek, glumac Pero Kvrgić, mr. sc. Ivo Škrabalo, Dokumentarni filmski projekt »Factum« te redatelj, filmski snimatelj i scenarist Željko Sarić. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sudionici »Velebitova« turnira u beli namirit će PDV za kombi distrofičara </p>
<p>Belot klub »Velebit« (nekadašnji »As«) organizira u petak, 26. svibnja u 18 sati humanitarni turnir u kartanju bele između predstavnika političkih stranaka koje su se nedavno kandidirale za zagrebačke izbore. Turnir će se održati u Domu sportova, u bivšoj kuglani (ulaz je s istočne strane).</p>
<p> Prema riječima Brace Pilla, predsjednika Belot kluba »Velebit«, namjera nam je prikupiti još 9000 njemačkih maraka, koliko iznosi PDV za kombi »peugeot forticara«, namijenjen Društvu distrofičara. Vozilo je doznajemo, vrijedno 70.000 njemačkih maraka. Dio te svote prikupljen je prošlogodišnjim belot turnirima a 40.000 maraka za ovo vozilo darovala je i tvrtka Peugeot Forticar u Zagrebu. Stotinjak sudionika turnira u petak platit će po paru kotizaciju od 100 kuna.</p>
<p> Za najbolje igrače bele osigurane su i vrijedne nagrade. Pobjednici će tako dobiti dva televizora u boji, drugi će par osvojiti dva radio-kasetofona, a treći dva »miša« za kompjuter.</p>
<p> Sponzori humanitarnoga turnira su Grafika - grafoprint iz Bestovja, Foto Badrov, Mozaik knjiga, InterAgra, te Tvornica čarapa »Jadran«.(sr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Na vinske ceste moslavačkoga vinogorja - »Škrlet-expressom«! </p>
<p>Škrlet ne pripada u vrhunske vinske sorte, ali nedvojbeno pripada u poznatija vina, a posebno je popularan u svome rodnom kraju - volodersko-ivanićgradskom vinogorju (Moslavina). To je autohtona sorta kvalitetnog bijelog vina koje će u subotu, 27. svibnja, dobiti svoga imenjaka, međutim ne u kapljici nego u jednome - vlaku! Naime, »Škrlet-express«, nazvan je prigodni vlak na relaciji Zagreb - Kutina - Zagreb (polazak u 9,15 sati s Glavnog kolodvora, polazak iz Kutine u 19 sati) kojim će poštovatelji dobra vina i doživljaja na moslavačkim vinskim cestama posjetiti to privlačno vinogorje i VII. izložbu vina moslavačke podregije i Sisačko-moslavačke županije!</p>
<p>Ovaj izletnički aranžman je rezultat dogovora Hrvatskih željeznica i Turističke zajednice Kutine i može služiti kao primjer suradnje u nastojanjima oko uvođenja vina i vinogorja u izletničko-turističku ponudu. Očekuje se da će u subotu vlak bit pun izletnika i vinoljubaca koima je pripremljen posebni program boravka u Kutini i na vinskim cestama. Cijena aranžmana (put, ručak, degustacija pet sorta, suvenir...) je 75 kuna, te 45 kuna za mlađe od 12 godina.</p>
<p>Inače, na VII. izložbi moslavačkih vina, koja je otvorena u utorak i traje do nedjelje oko podne, predstavljeno je oko 120 uzoraka od 23 sorte, a osim domaćih sudjeluju i vinari iz Slovenije, Italije, BiH i Mađarske. Naravno, autohtoni škrlet je u glavnoj ulozi. (p.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na vinske ceste moslavačkoga vinogorja - »Škrlet-expressom«! </p>
<p>Škrlet ne pripada u vrhunske vinske sorte, ali nedvojbeno pripada u poznatija vina, a posebno je popularan u svome rodnom kraju - volodersko-ivanićgradskom vinogorju (Moslavina). To je autohtona sorta kvalitetnog bijelog vina koje će u subotu, 27. svibnja, dobiti svoga imenjaka, međutim ne u kapljici nego u jednome - vlaku! Naime, »Škrlet-express«, nazvan je prigodni vlak na relaciji Zagreb - Kutina - Zagreb (polazak u 9,15 sati s Glavnog kolodvora, polazak iz Kutine u 19 sati) kojim će poštovatelji dobra vina i doživljaja na moslavačkim vinskim cestama posjetiti to privlačno vinogorje i VII. izložbu vina moslavačke podregije i Sisačko-moslavačke županije!</p>
<p>Ovaj izletnički aranžman je rezultat dogovora Hrvatskih željeznica i Turističke zajednice Kutine i može služiti kao primjer suradnje u nastojanjima oko uvođenja vina i vinogorja u izletničko-turističku ponudu. Očekuje se da će u subotu vlak bit pun izletnika i vinoljubaca koima je pripremljen posebni program boravka u Kutini i na vinskim cestama. Cijena aranžmana (put, ručak, degustacija pet sorta, suvenir...) je 75 kuna, te 45 kuna za mlađe od 12 godina.</p>
<p>Inače, na VII. izložbi moslavačkih vina, koja je otvorena u utorak i traje do nedjelje oko podne, predstavljeno je oko 120 uzoraka od 23 sorte, a osim domaćih sudjeluju i vinari iz Slovenije, Italije, BiH i Mađarske. Naravno, autohtoni škrlet je u glavnoj ulozi. (p.g.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Mentalno bolesni kriminalci rjeđe ponavljaju zločine</p>
<p>OTTAWA, 24. svibnja</p>
<p> - Manje je vjerojatno da će zločin ponoviti duševno poremećen kriminalac nego mentalno zdrav, tvrde kanadski istraživači. Ovo je otkriće rezultat revizije prijašnjih ispitivanja osuđenih duševno bolesnih kriminalaca koji su praćeni gotovo pet godina nakon izlaska iz zatvora ili posebne bolnice.</p>
<p> Nedavno je istraživanje pokazalo da su glavni faktori koji najavljuju povratak nasilnom ponašanju (prijašnji zločini, ovisnost, problematična obitelj te antisocijalno ponašanje) isti i za mentalno poremećene i za mentalno zdrave zločince, unatoč raširenim suprotnim pretpostavkama.</p>
<p> Dr. James Bonta, kanadski javni tužitelj, kaže kako se često misli da su duševno bolesni zatvorenici opasniji od drugih zatvorenika: »Ta je predrasuda suprotna svim istraživanjima koja smo proveli u Kanadi kao i preliminarnim rezultatima istraživanja koja su provedena u Velikoj Britaniji«, kazao je Bonta.</p>
<p> »U usporedbi s kriminalcima koji nemaju većih psihičkih ili psihijatrijskih smetnji, duševno poremećeni kriminalci rjeđe će ponoviti zločin«, kažu istraživači napominjući da duševno poremećeni zločinci nisu uvijek psihotični, njihovi se simptomi mogu povući ili uzimaju lijekove.</p>
<p> »Neki dokazi pokazuju da se rizik za opetovano nasilno ponašanje povećava ako je osoba psihotična ili pati od paranoje«, izvješćuju istraživači.</p>
<p> Kad je u pitanju procjena nasilnosti shizofreničara, Bonta je kazao kako je bitan faktor predmet fiksacije.</p>
<p> »Ako zatvorenik misli da je Isus, vjerojatno je manje opasno biti u njegovoj blizini nego u blizini asocijalne osobe koja misli da se svijet urotio protiv nje. No, ako shizofreničar misli da su ljudi oko njega pripadnici organizacije koja ga želi ubiti, postoji mogućnost da će postati nasilan«, kazao je Bonta.</p>
<p> Bonta je kazao kako ovi rezultati ne negiraju važnost psihopatologije radi kontrole duševno bolesnih kriminalaca. »Duševni poremećaji morali bi se uzeti u obzir, baš kao i ovisnost o drogi i alkoholu, kad se oblikuje program kojemu je cilj spriječiti ponovne zločine uvjetno oslobođenih osoba«, zaključio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vrhunski igrači golfa vrlo su pametni </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Vrhunski igrači golfa uspijevaju izvesti posebno komplicirane udarce jer posebno vješto koriste moždani unutarnji sistem za procjenu trenutka, prenosi BBC. To tvrde istraživači s francuskoga Mediteranskog sveučilišta u Marseilleu, koji su ispitali vještine 10 vrhunskih igrača golfa.</p>
<p> Dr. Cathy Craig i njezine kolege otkrili su da mehanizam za procjenu trenutka u mozgu vizualizira potrebne poteze i procjenjuje koliko je vremena potrebno za njihovu izvedbu.</p>
<p> Slično kao što osoba koja sluša glazbu može predvidjeti koji ritam slijedi, ovaj mehanizam određuje koliko je vremena potrebno da bi se premostio razmak između osobe koja udara i loptice te koliko je vremena potrebno za izvedbu udarca, rekla je dr. Craig.</p>
<p> Sličan se proces događa i kod osoba koje hvataju loptu ili igraju tenis.</p>
<p> Igrači golfa ispitani su u laboratorijskim uvjetima. Morali su udariti loptu prema crti koja je bila udaljena jedan, dva, tri ili četiri metra, kazala je dr. Craig.</p>
<p> Istraživači su čak i izmislili formulu za savršeno udaranje loptice, a o svojim su otkrićima izvijestili u časopisu Nature.</p>
<p> Ključni faktori za uspješno udaranje loptice su usklađivanje Vc (brzine štapa neposredno prije udarca) sa D (amplitudom zamaha prema naprijed), T (trajanjem cijelog zamaha) i P (vremenom neposredno prije udarca kao odsječkom cijelog zamaha).</p>
<p> Ipak, sve ovo ne može prosječnom igraču golfa pomoći da postane svjetski prvak. Ali može pomoći proizvođačima da razviju sistem koji će osigurati podatke o zamahu, a kojim će se igrači golfa moći služiti na treningu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>I biljke reagiraju na dodir</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Biljke su osjetljive na dodir, tvrde američki znanstvenici. Skupina znanstvenika sa Sveučilišta Rice u Texasu, na čelu s genetičarkom Janet Braam, još je prije 10 godina otkrila da biljke imaju gene osjetljive na dodir, izvješćuje BBC. Braam je pokazala kako dodirivanje biljaka može utjecati na njihovu fiziologiju.</p>
<p> Naime, biljke koje se dodiruje brže rastu. Znanstvenici su dodali svijetleći gen krijesnice na gene za dodir. Tako su uzgojili biljku koja svijetli kad ju se dodirne. Nakon 20 minuta geni bi počeli snažno svijetliti na mjestu gdje bi biljka bila dodirnuta. Čini se da postoji neka vrsta kemijskog živčanog sustava koji širi informacije u druge dijelove biljke, pa se i geni na tim mjestima uključuju.</p>
<p> »Logično je da biljke reagiraju na dodir«, rekla je profesorica Braam. »Biljke se ne mogu kretati, pa su razvile načine prilagodbe okolini. Raste li biljka u vjetrovitom predjelu, ona ima veće izglede za preživljavanje ako je kratka i zdepasta nego dugačka i vretenasta.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Homoseksualci i lezbijke nagrađeni potpuno plaćenom školarinom</p>
<p>DES MOINES, 24. svibnja</p>
<p> - Troje studenta, dva homoseksualca i jedna lezbijka, nagrađeni su potpuno plaćenom školarinom na Državnom sveučilištu u Iowi, koja je dobila ime prema tragično preminulom studentu homoseksualcu Matthewu Shepardu.</p>
<p>Stipendiju, koja za jednog studenta godišnje iznosi oko 25.000 dolara, predstavljena je u utorak studentima Galenu W. Newtonu, Jessici M. Brackett i Paulu N. Whannelu. Sama školarina uključuje novčani iznos, udžbenike i plaćene pristojbe na sveučilištu Iowa, Državnom sveučilištu Iowa ili pak na Sveučilištu Sjeverna Iowa. Zaklada za studente homoseksualce osnovana je u ožujku ove godine, a njezini osnivači su guverner Iowe Tom Vilsack i majka Matthewa Sheparda, studenta koledža u Wyomingu, kojeg su do smrti pretukla dvojica muškaraca samo zato što je homoseksualac. Kako je naglasio Vilsack, stipendije će se dodjeljivati studentima homoseksualcima prema njihovim dostignućima, financijskoj potrebi i zalaganju u društvu. Ideja za osnivanje zaklade za stipendiranje studenata homoseksualaca došla je od biznismena Richa Eychanera, republikanca koji je otvoreno priznao da je homoseksualac, a koji je 1984. godine bezuspješno pokušao ući u američki Senat. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Djeca iz siromašnih četvrti izložena nasilju sklonija tjeskobi i depresiji </p>
<p>NEW YORK, 24. svibnja</p>
<p> - Djeca iz siromašnih gradskih četvrti, koja su često izložena nasilju, sklonija su tjeskobi i depresiji, nesigurnija su i postižu slabiji uspjeh u školi nego druga djeca, pokazalo je američko istraživanje.</p>
<p> »Zamislite sedmogodišnjaka koji na putu do škole vidi ili čuje nešto strašno, nastavi dalje svojim putem, dođe u školu i nitko ne zna što je proživio«, rekla je dr. Hallam Hurt, voditeljica istraživanja i predsjednica odsjeka za neonatologiju pri medicinskom centru »Albert Einstein« u Philadelphiji, Pennsylvania. Dr. Hurt i njezine kolege proučili su uspjeh u školi, ocjene učitelja te izvješća roditelja o 113 djece u dobi od sedam godina ili mlađe, iz siromašnih četvrti. Uz to, istraživači su u djece u dobi od sedam godina procijenili izloženost nasilju, samopouzdanje i tjeskobu na temelju razgovora s njima i igre preuzimanja različitih uloga. Istraživači su otkrili da su tri četvrtine djece čule pucnjavu, a gotovo petina vidjela je mrtvaca. Istraživanje pokazuje da se 60 posto djece barem neko vrijeme boji da bi ih netko mogao ubiti ili da bi mogli umrijeti, 20 posto želi da je mrtvo, a 13 posto ih je vidjelo kako su u nekoga iz njihove obitelji pucali ili ga ranili nožem. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nezrela banana liječi proljev</p>
<p>SAN DIEGO, 24. svibnja</p>
<p> - Dokazano je da stari lijek uspješno liječi proljev u djece, izvijestili su znanstvenici na godišnjem sastanku o probavnim bolestima. </p>
<p> Iako su zelene banane tradicionalni lijek protiv proljeva u Bangladešu i susjednim zemljama, dr. G. H. Rabbani i njegove kolege iz Međunarodnog centra za istraživanje probavnih bolesti u Bangladešu znanstveno su dokazali djelotvornost toga lijeka dobro osmišljenim kliničkim ispitivanjem.</p>
<p> Istraživači su nasumce izabrali 62 djece koja su proljev imala više od 14 dana, a zatim su im sedam dana davali obroke od riže pomiješane s nezrelom bananom, pektinom ili placebom. Na kraju istraživanja stolica je bila normalna u 65 posto djece koja su dobivala bananu, u 42 posto u onih koji su dobivali pektin i u 19 posto u skupini koja je dobivala placebo.</p>
<p> »Djeca koja imaju problema s dugotrajnim proljevom imaju suviše porozna crijeva. Našim smo istraživanjem dokazali da zelene banane smanjuju poroznost crijeva, što normalizira stolicu«, objasnio je Rabbani. »Zelene banane uskoro bi mogle biti dostupne u obliku nutraceutika koji bi ovaj lijek učinili dostupnijim majkama u razvijenim kao i nerazvijenim zemljama«, dodao je Rabbani. Nutraceutici su hrana obrađena bioinženjeringom tako da ima medicinska svojstva. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Osvještenje naroda kroz filozofiju</p>
<p>Kulturno-informativni centar / Predstavljen pedeseti svezak nakladničke kuće »Demetra«, »Filozofija?« dr. Branka Despota / Hrvatska filozofija kao predstojeći zadatak</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Što bi se uopće trebalo misliti pod sintagmom »hrvatska filozofija«, kako je ona moguća, koja bi joj morala biti svrha te »ima« li uopće hrvatske filozofije pokušao je odgovoriti dr. Branko Despot u svojoj novoj knjizi »Filozofija?« koja je u utorak navečer predstavljena u Kulturno-informativnom centru u Preradovićevoj ulici.</p>
<p>Prostor je KIC-a, kao malokada, te večeri postao stjecištem živućih legendi filozofije našega podneblja. Na predstavljanju su, naime, govorili dr. Danilo Pejović, dr. Damir Barbarić, dr. Dimitrije Savić, Igor Mandić kao i sam autor, čija je zadnja knjiga ujedno i jubilarno, pedeseto izdanje izdavačke kuće »Demetra«. </p>
<p>Da Sokrat kojim slučajem dođe danas u Hrvatsku te da me pita: »Pokaži mi vaše žive majstore«, odveo bih ga na na Despotova predavanja na Filozofskom fakultetu, rekao je dr. Dimitrije Savić, izdavač i jedan od recenzenata knjige. Nije, naime, slučajno da prvi svezak »Demetre«, kao i njezin pedeseti, pripada Branku Despotu. Nadam se da će njegova knjiga, na kojoj autor trenutačno radi, nazvana »Filozof?« (treći dio »filozofske trilogije« uz već objavljeno »Filozofiranje?« i »Filozofija?«), biti stoto izdanje ove nakladničke kuće, naglasio je dr. Savić.</p>
<p>Rijetke su filozofske knjige kod nas, a rijetko se i predstavljaju, smatra dr. Danilo Pejović, počasni profesor Katedre za povijest filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Despotova je knjiga kulturni i filozofski događaj, istaknuo je dr. Pejović te ju ocijenio kao uvjerljiv prikaz filozofskog života u Hrvatskoj. Djelo ne obuhvaća neoskolastičku struju, vrlo živu u ovostoljetnim filozofskim diskusijama, kao ni marksističku orijentaciju prisutnu na osobit način za razdoblja komunističkog ustrojstva države. Riječ je, nastavlja dr. Pejović, o prikazu svjetovne akademske filozofije koja se prelama kroz tri smjera - spiritualizam, voluntarizam i psihologizam. Sastavljena od niza filozofskih rasprva i intervjua, Despotova knjiga ulazi u bit filozofskih težnji te je povijest filozofije u Hrvatskoj dio filozofije same. Mnogi su filozofi u Hrvatskoj bili i društveno angažirani, međutim, nisu dopuštali da se filozofija instrumentalizira za sitne potrebe svakodnevice, zaključuje dr. Pejović.</p>
<p>Svoju fascinaciju pojedinim esejima u Despotovoj knjizi izrazio je Igor Mandić. »Filozofija?« sadrži tri monografije - o Gjuri Arnoldu, Vladimiru Dvornikoviću i Albertu Bazali - kao i eseje »Filozofija u Hrvatskoj od osnutka Sveučilišta« i »Filozofi kao profesori u bespuću«. Osvrnuvši se ponajprije na Despotovo viđenje Dvornikovićeve misli, kao i na početni esej o filozofiji u Hrvatskoj, Igor Mandić zastao je nad tezama o povijesti filozofije kao istinske tragedije, tragedije u prozi. Zahtijevati od filozofijskog prikaza neku »kritiku« prikazivanog isto je što i zahtijevati od tragedije da bude »kritika« tragičkog čina. Držeći naivnost svojim jedinim osloncem na »filozofskom bespuću«, Mandić je uputio na Dvornikovićevu »bol kao prapodatak života«, kao princip individuacije i drugo ime za život.</p>
<p>Sloboda je ono najviše i neupitno, ono sveto i božansko. Ona je osvještenje sebe i naroda. To su rezultante Despotova mišljenja, ustvrdio je dr. Damir Barbarić ocrtavajući Odsjek za filozofiju zagrebačkog Sveučilišta kao jedino pravo mjesto sebe-osvještenja. Prema njemu, filozofija na taj način, kao »djelatnost« stalno započinjuća , čuva se od iskušenja pukog prepuštanja svjetskoj povijesti.</p>
<p>Naprotiv, filozofija je zajednica slobode i samim time u koliziji sa zajednicom Crkve i države od kojih je jedna zarobljena pod vidom ovostranosti, a druga onostranosti, istaknuo je dr. Branko Despot te objasnio kako upitnik u naslovu nije stvar retorike, već izazova: »Što mi mislimo i osjećamo kad kažemo filozof, filozofija ili filozofiranje?«</p>
<p>Zasljepljenost Europom, kao da bi nam Heidegger ili anglosaksonski analitičari imali reći što to filozofski jest, jednaki je privid, smatra Despot, kao i megalomansko fabuliranje »bogate« hrvatske tradicije. I jedno i drugo ne razumije što bi to imala biti hrvatska filozofija.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Filozofski kapital </p>
<p>Institut za filozofiju / Predstavljen pedeseti broj »Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine« te najavljen simpozij »Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu« / Hrvatski filozofi nedovoljno prepoznati u svijetu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Dvadeset i pet godina izlaženja i pedeseti broj »Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine« te najava simpozija »Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu« koji će se održati u studenome (od 8. do 10.) ove godine - bili su povod tiskovne konferencije održane u srijedu u prostorijama Instituta za filozofiju.</p>
<p>Glavna urednica časopisa »Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine«, polugodišnjaka i glavnog proizvoda Instituta, dr. Ljerka Schiffler ukratko je predstavila najnoviji broj ističući da se radi o zbirci akribičnih tekstova na osnovi kojih se može dalje istraživati.</p>
<p> Bilo da je riječ o tematskom krugu vezanom za Franju Petrića ili pak radovima o karmelićaninu Filipu Vezdinu iz 18. stoljeća ili Karlu Baliću, ovostoljetnom revizionistu skotističke tradicije u nas, »Prilozi«, prema riječima dr. Schiffler, čine velik duhovni kapital sabran na jednome mjestu.</p>
<p>Ideja, koju je još 1975. godine pokrenuo Vladimir Filipović, utemeljitelj časopisa i njegove koncepcije, sastojala se u tome da se pokuša razvidjeti što zapravo jesmo i što imamo, rekla je dr. Schiffler te nadodala da svojim istraživanjima žele dostići istaknuto mjesto u redu europskih veličina, kada je riječ o časopisima sličnog profila.</p>
<p>Povodom jesenjeg simpozija »Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu« dr. Pavo Barišić, ravnatelj Instituta za filozofiju, naglasio je kako se time nastoji potaknuti uvid u recepciju hrvatskih filozofa. Mnogi su naši filozofi, smatra on, uvršteni u gotovo sve značajnije prikaze povijesti filozofije i druga enciklopedijska izdanja.</p>
<p> Pritom se uglavnom obrađuju u sklopu određenih regionalnih filozofskih ili kulturnih krugova u kojima su djelovali, no rijetko se spominje njihovo podrijetlo, zaključio je dr. Pavo Barišić, te ponovno istaknuo kako očekuje primjerenije mjesto hrvatskih filozofa u suvremenim izdavačkim projektima u svijetu. (K. D)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nove spoznaje o Tesli</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - O slavnom izumitelju Nikoli Tesli mnogo je napisano i čak i površniji poznavatelji tehničke kulture znat će osnovne podatke o znanstveniku, rođenom 1856. godine u ličkom selu Smiljanu kraj Gospića. Nova knjiga o tome hrvatskom velikanu, »Nikola Tesla - slavni izumitelj« autora prof. dr. sc. Vladimira Muljevića, predstavljena u srijedu u Starogradskoj vijećnici, izišla u izdanju Hrvatske zajednice tehničke kulture sabire upravo te poznate činjenice iz znanstvenikova života, ali donosi i neke novije i manje poznate zgode iz Teslina života i rada.</p>
<p>Knjiga o Tesli predstavljena je, slučajno ili ne, upravo na dan kada je, prije točno 108 godina, sam veliki znanstvenik govorio gradskim ocima i brojnim Zagrepčanima, o važnosti elektrifikacije Zagreba, a povijest se, djelomično barem, ponovila i ove srijede kada su članovi Gradske skupštine u velikom broju nazočili predstavljanju knjige.</p>
<p>- Kada je Tesla prije 108 godina došao u Zagreb, kazao je kako je došao pomoći Domovini, a te su njegove riječi i danas aktualne, kazao je predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture prof. Ante Markotić i dodao kako Hrvatska ima sasvim dovoljno ideja, što pokazuju veliki uspjesi naših inovatora, ali joj nedostaje sistematičan pristup i njegovanje tehničke kulture, koja je gotovo protjerana iz školske nastave. Zemlja koja ne kani proizvoditi nema budućnost, kazao je Markotić.</p>
<p>O knjizi je potom govorio recenzent Darko Maljković, predsjednik Izdavačkog savjeta Hrvatske zajednice tehničke kulture i jedan od začetnika projekta koji je dosad, a riječ je o tri godine, iznjedrio pet knjiga: riječ je o izdanju »Mala tehnička knjižnica«, koja objavljuje knjige o ljudima koji su zadužili znanost, ali i o velikim područjima znanosti kako bi ih se učinilo pristupačnijim široj javnosti. Prof. Muljević, jedan od velikih promicatelja tehničke kulture u nas, povjesničar i istraživač znanosti, svoj je poticaj izlaženju »Male tehničke knjižnice« dao objavljivanjem pet knjiga, od kojih je ova o Tesli posljednja u nizu. On je, kazao je drugi recenzent knjige prof. Zvonimir Jakobović, urednik u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, čija će knjiga »Elektrotehnika« uskoro biti izdana, sam prikupljao brojne dokumente o Tesli i njegovu radu, a također je obišao i sam fotografirao mjesta važnijih događaja. - U elektrotehnici se relativno malo toga zove po Tesli, ali valja imati na umu da između 20 mjernih jedinica koje su ime dobile po znanstvenicima, samo jedna nosi ime jednog Slavena, a to je tesla, jedinica za magnetsku indukciju, zaključio je Jakobović. </p>
<p>Iva Ušćumlić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zašto Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju krvi?</p>
<p>RIJEKA, 24. svibnja</p>
<p> - U srijedu je na Medicinskom fakultetu u Rijeci održan bioetički skup pod nazivom: »Bioetika i vjersko odbijanje transfuzije krvi«. Skup su organizirali Hrvatsko bioetičko društvo sa sjedištem u Rijeci i Katedra društvenih znanosti riječkog Medicinskog fakulteta. Okupili su se liječnici, bioetičari, svećenici ... kako bi osvijetlili problem i ukazali na optimalna rješenja tog bioetičkog pitanja. Poznato je da Jehovini svjedoci i pod cijenu života odbijaju transfuziju krvi, što nailazi na nerazumijevanje zdravstvenih radnika. </p>
<p>O odnosu bioetike prema zahtjevima za tzv. beskrvno liječenje govorio je profesor medicinske etike na Medicinskom fakultetu u Rijeci i predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva dr. Ivan Šegota, napomenuvši da u svijetu ima 14 milijuna Jehovinih svjedoka, a u Hrvatskoj oko 10 tisuća. O razlozima odbijanja Jehovinih svjedoka da prime transfuziju krvi govorio je njihov svećenik Peter Hamadej, kazavši da se to odbijanje temelji na Bibliji, jer krv nije samo tekućina već ima i svoju simboliku. Rekao je da i moderna medicinska znanost sve više zagovara beskrvno liječenje, traže se i alternative za transfuziju, a u svijetu postoje i medicinski centri za beskrvno liječenje. Nove metode beskrvnog liječenja, uključujući i beskrvnu kirurgiju zahvaljujući kojoj je čak moguća i operacija srca bez transfuzije, uvelike idu u prilog vjerskim stajalištima Jehovinih svjedoka. U prilog im idu i spoznaje da transfuzija nije samo blagodat za bolesnike, kako se u početku mislilo, nego i opasnost za zdravlje onih koji primaju transfuziju, osobito zbog rizika oboljavanja od hepatitisa i AIDS-a. Pročelnica Zavoda za transfuziju KBC-a Rijeka - lokalitet Sušak, prof. dr. Ksenija Vujaklija-Stipanović kazala je da je sukladno našem kulturološkom mišljenju liječnik dužan primijeniti transfuzijsko liječenje, te zapitala gdje prestaje krivična odgovornost liječnika ako je ispunio želju bolesnika koji je odbio transfuziju. Naime, Ustav RH kaže da svaki građanin ima pravo dobiti medicinsku pomoć. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Između života i književnosti </p>
<p>Klovićevi dvori / Predstavljena knjiga Julijane Matanović »Bilješka o piscu«, u nakladi Mozaik knjige</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Ljubavni trokut je vječna tema. I svi se u njemu mogu naći, na jednom, drugom ili trećem kraku. I svatko tko ga pokuša pretvoriti u pravac omeđen dvjema točkama iz tog pokušaja izlazi bolestan, povrijeđen i nesretan.« Upravo je ljubavni trokut glavna tema novoga romana književne povjesničarke i književnice Julijane Matanović, autorice vrlo uspješne autobiografske proze »Zašto sam vam lagala« koja je doživjela četiri izdanja, a do rujna će biti prevedena i na njemači jezik. Svima onima koji su sumnjali u njezino istinsko spisateljsko umijeće i vjerovali da se ono iscrpilo na autobiografskoj razini, Julijana Matanović ponudila je novu, vrlo složenu i zahtijevnu prozu koja već od svoga naslova »Bilješka o piscu« vodi čitaoca kroz zavodljivu igru između fikcije i zbilje, života i literature, između uvriježene predodžbe o ljubavi i ljubavi same. A kako je autorica i književna teoritičarka poigrala se s tradicijom intertekstualnosti uspostavljajući veze s autorima poput Nedjeljka Fabria, Johna Fowlesa, Ive Andrića, Suzane Tamaro i Miroslava Krleže. </p>
<p>Julijana Matanović se poigrala i s mogućnošću uspostavljanja značenjskih veza između stvarnog naslova vlastite knjige, jer on je ujedno i naslov knjige njezina fiktivna junaka Petra. Na taj način suprostavila je dva svijeta - jedan književni koji čini Petrov roman i jedan zbiljski koji čini njezin roman. »U toj manirističkoj igri zbilje i fikcije, gdje se zbiljski svijet objedinjuje naslovom preuzetim iz književnosti, ona će pokazati da je snaga literature itekako velika te da ipak može utjecati na zbilju«, primjetio je govoreći u utorak na predstavljanju te intrigantne knjige književni krtitičar Milovan Tatarin. </p>
<p>A da knjiga i u današnja knjizi nesklona vremena može biti događaj dana i da još uvijek svojom magičnom snagom može okupiti nemali broj poklonika, posvjedočila je ova promocija koju je autorici u čast priredila Mozaik knjiga. O suodnosu prve i i druge proze Julijane Matanović govorila je Jagna Pogačnik ističući da obje knjige povezuje prepoznatljiv autoričin romaneskni rukopis, pa dok je »Zašto sam vam lagala« iščitana kao autobiografska proza, »Bilješka o piscu« to zasigurno nije u žanrovskom smislu, ali ju je spisateljica ispisala na osnovi proživljenih iskustava, uspostavljajući vezu s autobiografskim žanrom na nekoliko razina. Isto tako autorica je namjerno preselila neke motive iz prvoga u drugi roman. Novi roman donosi arhetipsku fabulu čiji je glavni tok ispresijecan nizom rukavaca, brojnim zasebnim pričama kojima ne samo da pojašnjava i obogaćuje junakinjinu ispovijed, nego preko njih u roman uvodi i mnoge reference o povijesno važnim događajima.</p>
<p> Dakle, roman je to, kako kaže Tatarin, i o povijesti u kojemu autorica dotiče problem malenoga čovjeka u velikom vremenu na koje se, kako bi rekao Fabrio (na kojega se autorica poziva), lijepi povijesni čičak neovisno o njihovim željama i htijenjima, presudno im određujući i mijenjajući živote. Tako je teoretičarka novopovijesnog romana ispisala njegovu novu epizodu. Pretvarajući strukturu romana u slagalicu Julijana Matanović piše roman u romanu, pa se zrcalna slika jednoga ogleda u drugome, baš kao što se razrješenje prvoga romana iščitava u drugome. Roman je to o isprepletenosti života i romana u kojemu se miješaju vremenske i prostorne razine, ali i prati ne osobito sretna životna priča žene koja je pokušala promijeniti vlastitu sudbinu.</p>
<p>Svakako riječ je o knjizi, kako je zaključio Milovan Tatarin, koja vas nakon čitanja može ostaviti u mnogim raspoloženjima, ali nipošto ravnodušnim. Ulomke iz knjige čitala je dramska umjetnica Mladena Gavran.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Govori mi o Augusti« skladano je desetljećima </p>
<p>Skladatelj Zoran Juranić, dobitnik Vjesnikove glazbene nagrade »Josip Štolcer Slavenski«: Vjerujem da je žiri prepoznao ne samo rezultate truda, nego i određene skladateljske postavke kojima sam se vodio u pisanju, kako sam je nazvao, operne farse »Govori mi o Augusti« / Bilo je to u ljeto 1976. kada sam, vrativši se iz vojske, u Dubrovniku vidio Paljetkov komad i odmah se zagrijao da ga uzmem za libreto. Iduće dvije godine razgovarao sam s piscem zbog rada na libretu, a idućih, dugih godina, povremeno sam nalazio vremena za skladanje, koji put po tri mjeseca bjesomučnog rada, a zatim s potpunim prekidima, čak i do četiri godine</p>
<p>Skladatelj Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> dobitnik je Vjesnikove nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za godinu 1999.; nagrada mu je pripala za njegovu opernu farsu »Govori mi o Augusti«, praizvedenu u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u tijeku Muzičkog biennala suvremene glazbe. Izvedbom je ravnao sam skladatelj, a scenski je djelo postavila mlada ekipa na čelu s redateljicom Stephanie Jamnicky.</p>
<p> Iako laureat za skladateljsko ostvarenje, maestro Juranić u hrvatskoj je glazbenoj javnosti poznatiji kao dirigent i pobornik za obnavljanje zaboravljenih djela starijih hrvatskih skladatelja. Stoga je prvo pitanje u ovom razgovoru bilo: jeste li očekivali ovu nagradu?</p>
<p>- Iskreno da kažem, nisam. Čak nisam znao ni da me je žiri nominirao, jer tih dana nisam bio u Zagrebu i nisam čitao novine. Ali me nagrada veoma raduje, jer mi je to prvo priznanje za moj skladateljski rad.</p>
<p> l No više nije i jedina. Samo četiri dana nakon što Vam je u Čakovcu svečano predana Vjesnikova nagrada »Slavenski«, mi smo Vas prvi obavijestili da ste za isto djelo dobili i Nagradu grada Zagreba, što je pomalo jedinstven slučaj. Vi ste inače pretplaćeni na nagrade?</p>
<p>- Pa, ne mogu se potužiti. Ali to su sve bile nagrade za dirigiranje, odnosno za oživljavanje zaboravljene hrvatske glazbe; dobio sam već i nagradu »Slavenski«, Nagradu »Vladimir Nazor« i Ljubljanskoga ljetnog festivala. Zato me sada ovo toliko raduje, eto čak dvije uzastopne nagrade za moj skladateljski rad. Vjerujem da su oba žirija prepoznala ne samo rezultate truda, nego i određene skladateljske postavke kojima sam se vodio u pisanju, kako sam ju nazvao, operne farse »Govori mi o Augusti«.</p>
<p>l Vi ste dugo radili na tome djelu. Kako ste se odlučili baš za tu kazališnu komediju Dubrovčanina Luke Paljetka?</p>
<p>- Bilo je to u ljeto 1976. kada sam, vrativši se iz vojske, u Dubrovniku vidio Paljetkov komad i odmah se zagrijao da ga uzmem za libreto. Iduće dvije godine razgovarao sam s piscem zbog rada na libretu, a idućih, dugih godina, povremeno sam nalazio vremena za skladanje, koji put po tri mjeseca bjesomučnog rada, a zatim s potpunim prekidima, čak i do četiri godine.</p>
<p>l Vi inače imate iskustva s pisanjem scenske glazbe za kazališne komade. Ali napisali ste i neku vrstu glazbene igre - ni o kome drugome nego o Miroslavu Krleži?</p>
<p>- Dvojac Senker i Mujičić napisali su kazališni komad pod naslovom »Fritz i pjevačica« koji opisuje mladog Krležu u Pečuhu, i taj naš komad je ondje i izveden, moram reći s uspjehom. Naravno da bih volio da i hrvatska publika vidi taj komad; u pregovorima sam sa zagrebačkom Komedijom i Dramom osječkoga HNK.</p>
<p>l Kad već razgovaramo o glazbenoj sceni, logično je pitanje: imate li kakvih daljnjih planova? Zahvaljujući nagradama u Čakovcu, rekli ste da se nadate ubuduće više posvetiti skladanju?</p>
<p>- Vjerojatno se, poslije »Auguste«, nećete iznenaditi da razmišljam o glazbenom djelu na temu »Iz života kukaca« čeških autora Karela i Josefa Čapeka.</p>
<p>l Prije nego prijeđemo na Vašu dirigentsku praksu, osvrnimo se i na Vaš ostali skladateljski opus, barem ona važnija djela.</p>
<p>- Godine 1994. napisao sam simfonijski torzo »Inter arma narrant musae«, dakle »Usred oružja govore muze«, koji je izveden na svečanom otvorenju osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta, obnovljenog nakon agresorskog bombardiranja; partitura je objavljena i postoji snimka.</p>
<p> Zatim su mi na Rijeci i u Varaždinu izveli Canti al'antica za violončelo i gudački orkestar, a 1997. izveo je veliki Puhački orkestar Hrvatske vojske pod ravnanjem Mladena Tarbuka moju Fanfaronatu. Od komornih skladbi tu je Klavirski kvartet i Sonata za violinu solo, zatim Sonata za gitaru solo, koju veoma lijepo izvodi prof. Darko Petrinjak, a sada ste u Čakovcu čuli dva stavka zborske »Cantantine« i moje Pjesme tjeskobe, na stihove Vesne Krmpotić, za glas i violončelo. </p>
<p>l U također veoma lijepoj izvedbi sopranistice Sofije Ahmed i violončelistice Snježane Rucner. No vratimo se Vašim početcima. Vi ste rođeni na Rijeci 1947. Tamo ste započeli i glazbeno školovanje?</p>
<p>- Začudit ćete se. Počeo sam učiti flautu kod prof. Vjekoslava Vidovića. Prešavši na Muzičku akademiju u Zagreb, završio sam studij dirigiranja kod prof. Igora Gjadrova, a kompoziciju u klasi prof. Stjepana Šuleka. Svoj dirigentski debi imao sam s Orkestrom Muzičke akademije još 1970., s Haydnovom 104. simfonijom. Godine 1972. potao sam zborovođa Zagrebačke opere, u kojoj sam ostao u stalnom radnom odnosu do danas, no u početku dugi niz godina u statusu zborovođe, makar sam dirigirao operne predstave, tako već 1977. Verdijeva »Trubadura«, a 1986. čak i Verdijeva »Macbetha« na ljubljanskim Križankama, kada sam dobio i dirigentsku nagradu. Status stalnog dirigenta u Zagrebačkoj operi dobio sam tek godinu dana kasnije.</p>
<p>l Zanimljivo je da ste ostali u stalnom radnom odnosu u Zagrebačkoj operi, a obnašali ste direktorske dužnosti u dvije druge hrvatske operne kuće?</p>
<p>- Suradnju s Riječkom operom HNK »Ivan pl. Zajc« započeo sam kao dirigent još 1988./9. u jednom razdoblju uspona te kuće. U Osijeku sam bio honorarni direktor 1992.-1995. i sada sam opet na toj dužnosti od 1997. godine.</p>
<p>l Znači da se dobro osjećate u Osijeku?</p>
<p>- Pa, mogu reći da imam podršku u ansamblima Zbora i Orkestra, kao i kod mlađih solista. S orkestrom treba puno raditi, nemaju još dovoljno iskustva, ali su, u jednom muzikantskom smislu, podatni dirigentovoj ruci, pa ostvarujemo dobre izvedbe. I zbor je u usponu, pomlađuje se, iako i ondje postoji kao i u nekim drugim našim sredinama kronični nedostatak tenorskih i basovskih glasova.</p>
<p>l Kao rođeni Riječanin Vi ste, rekli bismo, sugrađanin našega velikog skladatelja Ivana pl. Zajca. Da li zbog toga potječe Vaše angažiranje oko, kažimo odmah, nesumnjivo opravdane i uspješne obnove zaboravljenih djela?</p>
<p>- Uvijek me zanimala zaboravljena glazba. U mojoj se obitelji na Rijeci mnogo amterski muziciralo i meni su u ruke dolazile odložene note i lokalnih skladatelja. Tako sam otkrio i Istranina Antonija Smaregliu, kojega se inače u literaturi tretira kao talijanskog skladtelja, no u Italiji još uvijek nedovoljno poznatog.</p>
<p> Izvukao sam iz zaborava njegovu operu »Istarska svadba« i s Osječkom operom izveo je u Puli i Osijeku 1994. godine. A kada su me Talijani pozvali na jedan simpozij, ocijenili su da sam morao doći ja iz Hrvatske da im otkrijem njihova značajnog autora!</p>
<p>l Vi ste kao dirigent, bez obzira na Vaše direktorovanje, stalno razapeti između Zagreba, Osijeka i Rijeke. Nastupate li igdje drugdje, na primjer u Splitu?</p>
<p>- Tamo sam samo jednom dirigirao »Zrinskog«. U Puli sam dva puta gostovao sa zagrebačkim »Trubadurom«, jednom u kazališnoj zgradi, a drugi put u Areni. Prošle godine gostovao sam u Skopju s ekipom naših pjevača na Majskim opernim večerima, gdje smo sudjelovali u izvedbi »Trubadura«.</p>
<p> S obzirom na to da smo postigli uspjeh, ponuđeno mi je da radim Verdijeva »Don Carlosa«, i to u njihovoj koprodukciji s Bugarskom operom iz Sofije. Kod njih je inače dosta napeta situacija; imali su predstavu Donizettijeve »Lucije Lammermoorske«, a sada pripremaju obnovu Verdijeva »Nabucca«.</p>
<p>l Vratimo se još jednom Vašem sugrađaninu Zajcu. Što ste sve od njegovih zaboravljenih djela »izvukli« na svjetlo dana?</p>
<p>- Sa zadovoljstvom mogu nabrojiti opere »Lizinka«, »Ban Leget«, »Zlatka« i »Amelija«, što na riječkoj, što na osječkoj pozornici, kao i Zajčevu prvu operu na hrvatski libreto »Mislav«, koju sam postavio u Osijeku, prvi put i kao redatelj.</p>
<p>l Završimo ovaj razgovor jednom konstatacijom: Zadivljujuća je Vaša radna energija, tempo kojim svladavate obaveze. Navedimo samo najnoviji primjer: zbivanja oko dodjele nagrada u Čakovcu.</p>
<p>- Pa još dan prije imao sam prvi glavni pokus za obnovu »Lizinke« na Rijeci. U četvrtak ujutro bio sam u Zagrebu, uvečer na dodjeli u Čakovcu i poslije toga na večeri s domaćinima. Idućega dana u 11 sati imao sam već pokus na Rijeci, gdje je 14.ovoga mjeseca igrala obnovljena »Lizinka«.</p>
<p>l A danas, u ponedjeljak, kad vodimo ovaj razgovor? Sastali smo se u 19 sati.</p>
<p>- Ujutro sam u Zagrebačkoj operi imao orkestralni pokus za premijeru Puccinijeve »Madame Butterfly«, a poslije podne na Muzičkoj akademiji predavanje iz predmeta sviranje orkestralnih partitura.</p>
<p> l I dalje?</p>
<p>- Utorak i srijedu predstave »Lizinke« na Rijeci, u četvrtak u Zagrebu pokus za »Butterfly«, a u subotu pokus i u nedjelju predstava operete »Šišmiš« u Osijeku.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Šuker: Igrat ću još samo dvije godine</p>
<p>Utakmica protiv Francuza uistinu može dobro poslužiti, s obzirom da ne idemo na Europsko prvenstvo. Zadržat ćemo naviku igranja jakih utakmica a u istom trenutku vidjet ćemo gdje je naša reprezentacija u odnosu na najjače europske momčadi, a Francuzi to sigurno jesu, kaže nogometni reprezentativac Davor Šuker ističući da je slobodan igrač i da će sigurno otići iz Arsenala... </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Konačno je Davor Šuker (31) odigrao cijelu utakmicu. U prijateljskom dvoboju, hrvatska nogometna reprezentacija - koja se priprema za dvoboj s Francuzima 28. svibnja - pobijedila je trećeligaša Inker 9-1, a trostruki strijelac bio je Davor Šuker. </p>
<p>Prije dvije godine najbolji strijelac SP u Francuskoj, Šuker u posljednje vrijeme rijetko odigra svih 90 minuta. Tako je bilo u Realu, slično je i u Arsenalu. Samo u reprezentaciji Šuker ima punu minutažu.</p>
<p>Nakon utakmice protiv Inkera, Šuker je rekao:</p>
<p>- Prije dvoboja s jakim reprezentacijama, kao što je francuska, poželjno je odigrati utakmicu sa slabijim suparnikom, rastrčati se i vidjeti tko je u kakvoj kondiciji. Mislim da je ova provjera protiv Inkera uspjela. Kad je riječ o Francuzima, taj nam dvoboj može dobro poslužiti, s obzirom da ne idemo na Europsko prvenstvo. Zadržat ćemo naviku igranja jakih utakmica i vidjeti gdje je naša reprezentacija u odnosu na najjače europske momčadi. A Francuzi to sigurno jesu. Nadam se da ćemo dobro odigrati i postići dobar rezultat. Za nas je najvažnije ne izgubiti. Francuzi su u ovome trenutku možda i jači nego na Svjetskom prenstvu 1998. godine, kad su postali prvaci. Od 22 nogometaša koji će na EP igrati za Francusku svaki može igrati u prvoj momčadi. Očekujem da će Francuzi biti među prve četiri reprezentacije europske smotre u Belgiji i Nizozemskoj. Gledajte, Francuzi već godinu dana nisu izgubili i mi imamo pravu priliku malo ih spustiti na zemlju. Nijemce smo propustili, Francuze ne bismo smjeli... Tako bih to želio.</p>
<p>• Gledat ćete Europsko prvenstvo, za koga ćete navijati?</p>
<p>- Nikome, previše mi je žao što mi nismo tamo. Ipak, volio bih da Belgija dobro odigra, da zabilježi dobar plasman. Moglo bi se onda Belgijancima dogoditi da se opuste, da osjete previše samopouzdanja što bi mi mogli iskoristiti u sljedećim kvalifikacijama za SP u Koreji i Japanu, 2002. godine. Belgijanci će nam u skupini biti najopasniji konkurent.</p>
<p>• Koliko je naša reprezentacija jača, spremnija od prošlog dvoboja s Francuzima, u prosincu prošle godine kad smo poraženi 0-3?</p>
<p>- Mislim da smo spremniji. Istina, vijek se može izgubiti, u nogometu ništa nije sigurno. No, sad ćemo u reprezentaciji imati nekoliko novih igrača koji su se potvrdili u dvobojima protiv Austrijanaca i Nijemaca. Prije kvalifikacija za Japan svi trebaju dobiti priliku, nama za kvalifikacije treba oko 30 spremnih igrača, da nam se ne dogodi, kao u prošlim kvalifikacijama za EP, kad smo nastupali osakaćeni i gubili bodove gdje nismo smjeli. Još uvijek mislim da je naš najveći kiks u prošlom kvalifikacijama mizernih 1-1 protiv Makedonije u Skopju. Da smo tada pobijedili...</p>
<p> • Što kažete za mladu reprezentaciju koja će nastupiti na EP u Slovačkoj i pokušati izboriti plasman na Olimpijske igre u Sydneyu?</p>
<p>- Njih zacijelo čeka svijetla budućnost, to je momčad prepuna talenata, a trener Šušak je odlično vodi. Uspjeh u Slovačkoj dodatno bi potaknuo i nas, starije reprezentativce, a hrvatski bi nogomet zadržao kontinuitet uspjeha. Želim im svu sreću, pratit ću pozorno utakmice mlade reprezentacije.</p>
<p>• Gdje ćete igrati sljedeće sezone, svaki dan se uz vas veže neki novi klub?</p>
<p>- U ovome trenutku sam potpuno slobodan igrač, sad se vidi da sam pametno postupio kad sam potpisao samo jednogodišnji ugovor za Arsenal. Idem li u Austriju Memphis zajedno s Asanovićem? Najvjerojatnije ne. Mislim igrati još samo dvije godine, želio bih naći klub koji će me bolje platiti. Znam da novinari moraju nešto pisati, ja se ne ljutim što svaki dan spominjete novi klub za koji sam navodno potpisao. Ništa nije istina. Najprije ću se dobro odmoriti, a kako ponuda ima, o svemu ću pomno razmisliti i odlučiti. Kažem, selite me kud hoćete, a ja ću odlučiti. Dobro je dok me traže... Zašto neću igrati duže. Što bih se mučio, dovoljno sam zaradio, želio bih se posvetiti malo i samome sebi...</p>
<p>• Nogomet u Hrvatskoj?</p>
<p>- Stanje je zabrinjavajuće, dajmo svi skupa ruku nogometu, spasimo ga od negativnih pojava. Dajmo ruku i Poljudu i Maksimiru, pomozimo nogometu, ovo nikud ne vodi. Silno sam zabrinut, uplašen. Nogomet kod nas nije ono što je u Europi, sreća i veselje...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ciboni Plaketa grada Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Pobjeda u prvenstvu nije bila samo vaša, nego i pobjeda kojoj su se radovali mnogi građani Zagreba. Nama je čast i zadovoljstvo što imamo ovakvu ekipu, koja pobjeđuje i u Hrvatskoj i izvan granica naše zemlje. Veza koja postoji između Cibone i Zagreba je jaka, a da bismo vam pokazali koliko štujemo to što ste učinili, košarkaškom prvaku Hrvatske dodijelit ćemo Plaketu grada Zagreba, koju ste svi zaslužili«.</p>
<p>Tim je riječima Josip Kregar, Vladin povjerenik za Zagreb, u srijedu čestitao »cibosima« osvajanje devetog naslova prvaka Hrvatske. Na primanju u Staroj gradskoj vijećnici Kregar je dočekao Ciboninu momčad u kompletnom sastavu, dakle sve igrače, stručno vodstvo i gotovo kompletnu upravu. Cibona je, pak, na plaketu uzvratila košarkaškom loptom s potpisima svih igrača, koju je Kregaru uručio predsjednik kluba Mladen Šutalo.</p>
<p>- Zadovoljni smo što smo deveti put osvojili nacionalno prvenstvo. Većina ovih igrača je svih devet posljednjih godina promovirala ne samo Cibonu, nego i Hrvatsku, diljem Europe, a Cibona je jedini klub na Starom kontinentu koji će i deveti put igrati u Europskoj ligi, rekao je Šutalo. - Ovim dečkima, uz njihove sportske sposobnosti koje sa sobom nose, treba još pokoje ovakvo priznanje, jer zasluženo imaju ovakav rejting. Njih ne rese debeli džepovi, kao mnoge druge košarkaše u Europi, nego volja i nacionalna svijest kojom promoviraju Hrvatsku. U znak sjećanja na ovaj prijem uručujemo vam loptu, za koju pričaju da je baš ona s kojom su osvojili naslov. Ne vjerujte baš u to, ali dobro zvuči. Iduće sezone prelazimo na dvoznamenkastu brojku po osvojenim naslovima hrvatskog prvaka, rekao je Šutalo. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Slovencu Murnu prva etapa Utrke kroz Hrvatsku</p>
<p>VINKOVCI, 24. svibnja</p>
<p> - Slovenski biciklist Uroš Murn, član momčadi Krka-Telekom, pobjednik je prve etape tjedne bicikllističke Utrke kroz Hrvatsku. Murn je dionicu od Vukovara do Vinkovaca, dugu 109 kilometara, prešao za dva sata, 30 minuta i sedam sekundi. Drugi je na cilj stigao još jedan slovenski biciklist Matej Marin, a treći je bio Šveđanin Magnus Jungblad koji su u cilj ušli u vremenu pobjednika, kao i većina od 66 vozača koji su se pojavili na startu.</p>
<p>Najaktivniji od hrvatskih vozača u prvoj etapi bio je Hrvoje Bošnjak, koji je ponio »točkastu majicu« za najboljeg penjača na utrci.</p>
<p>l Rezultati, prva etapa (od Vukovara do Vinkovaca): 1. Uroš Murn (Slo/Krka Telekom) 2;30.07 sati, 2. Matej Marin (Slo/Perutnina Ptuj), 3. Magnus Jungblad (Šve/De Nardi) svi u vremenu pobjednika.... (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Quaranti deseta etapa »Gira«</p>
<p>PADUA</p>
<p> - Talijanski biciklisti zadržali su dominaciju na Utrci kroz Italiju, nakon sjajne pobjede Francesca Casagrandea u devetoj etapi i preuzimanja ukupnog vodstva na utrci, njegov sunarodnjak Ivan Quaranta prvi je prošao kroz cilj desete etape od San Marcella Pistoiesea do Padue u dužini od 248 kilometara. Drugo mjesto pripalo je Čehu Janu Svoradi, a treće Talijanu Mariju Cipolliniju. Poziciju vodećeg u ukupnom redoslijedu je zadržao Francesco Casagrande, nakon kojeg u ukupnom redoslijedu slijedi još pet Talijana. U desetoj etapi niti jedan biciklist nije uspio »pobjeći« skupini pa je čak deset biciklista stiglo u vremenu pobjednika</p>
<p>• Rezultati 10. etapa (od San Marcela Pistoiesea do Padue u dužini od 248 kilometara): 1. Ivan Quaranta (Ita/Mobilvetta) 6 h 48:07 min (prosječna brzina: 37,239 km/h) 2. Jan Svorada (Češ), 3. Mario Cipollini (Ita), 4. Marco Zanotti (Ita), 5. Jeroen Blijlevens (Niz), 6. Luca Cei (Ita), 7. Dimitri Konišev (Rus), 8. Fabrizio Guidi (Ita), 9. Guido Trenti (SAD), 10. Andrea Ferrigato (Ita) - svi u vremenu pobjednika </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Francesco Casagrande (Ita/Vini Caldirola) 53 h 53:38 min 2. Danilo Di Luca (Ita/Cantina Tollo) + 51 sek, 3. Andrea Noe' (Ita/Mapei) +1:39, 4. Stefano Garzelli (Ita/Mercatone Uno) +1:39, 5. Dario Frigo (Ita/Fassa Bortolo) +1:40 (ip)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Šimić se s »peticom« vratio u život</p>
<p>Nakon 11-0 pobjede mlade reprezentacije Hrvatske protiv slovenskog Posavlja, u kojoj je Josip Šimić sudjelovao sa pet pogodaka, odahnuli su i izbornik Šušak i momčad i Šimić, koji sad nema dvojbi hoće li započeti prvu utakmicu na Europskom prvenstvu mladih u Slovačkoj, 27. svibnja protiv Nizozemske</p>
<p>ČATEŽ, 24. svibnja</p>
<p> - Mladi su hrvatski nogometni reprezentativci u utorak, u jedinoj trening utakmici prije odlaska na EP u Slovačku (četvrtak), u Brežicama pobijedili momčad regije, Poslavlje, rezultatom 11-0 (6-0). Čak je pet pogodaka postigao Josip Šimić, kojemu u zadnje vrijeme u Dinamu baš nije išlo, uglavnom je grijao klupu. Stoga su neki čak prigovorili izborniku Ivi Šušku što ga je pozvao u sastav za EP, nudeći neke druge igrače. No, nakon Šimićevih »pet lakih komada« u mreži domaćina, za koje su nastupili i neki prvoligaški igrači iz Celja i Velenja, odahnuli su i Šušak i momčad. Jasno, i Šimić, koji sad nema dvojbi hoće li započeti prvu utakmicu na EP, 27. svibnja protiv Nizozemske.</p>
<p>- Sportaš mora imati samopouzdanja, a najbolji lijek za to je igranje. A kad još dođu i pogoci, uz osjećaj da sam igrao u skladu s očekivanjima, znam da sam na pravom putu. Sve se bolje osjećam, a kad je tako, i igra je bolja. I moja i momčadi.</p>
<p>• Dugo vas nismo vidjeli tako poletnog, željnog igre i suradnje, efikasnog?</p>
<p>- Svi govore da djelujem lagano, za što ima i razloga. U klubu dosta dugo nisam igrao, a želio sam svakako sudjelovati na EP. Zato sam dodatno trenirao, nastojeći nadoknaditi ono što mi je promaklo u klubu u kojemu se, što je prvenstvo išlo kraju, radilo sve lakše i lakše. Dobro se osjećam i vjerujem da na trkačkom planu na EP neću imati problema.</p>
<p>• Kakva je vaša prognoza za EP? U našoj, A skupini, su još Španjolska, Češka i Nizozemska, a u B Italija, Slovačka, Turska i Engleska. Mnogi prognoziraju da je Hrvatska jedan od favorita?</p>
<p>- U Slovačkoj će igrati vrlo kvalitetne i izjednačene reprezentacije. No, jedno je sigurno: odigramo li dobro prvu utakmicu protiv Nizozemaca, a zadovoljan bih bio i neodlučenim, to će nam biti poticaj da krenemo još odlučnije. Žarko želimo plasman među prva četiri i odlazak na Olimpijske igre.</p>
<p>• Odigrate li dobro u Slovačkoj, i vi i ostali reprezentativci, možda izborite i mjestu u udarnoj postavi Dinama? Zasad vam u klubu ne ide najbolje...</p>
<p>- Vjerujem da sam klubu dosta dao i ne treba dvojiti koliko mi znači. Ne bih želio previše pričati, ali ne mogu sakriti gorčinu, mislim da su se prema meni ovog proljeća ponijeli nekorektno. Nesretan sam zbog toga i ne preostaje mi drugo nego da ozbiljno razmišljam o promjeni sredine. Svaki igrač voli igrati i klupu shvaća kao nužno zlo. Jesenas sam postigao dosta pogodaka i bio najbolji strijelac kluba, a onda su me gurnuli u stranu. Ne mogu se s tim pomiriti.</p>
<p>• Postoji li u vama, zbog klupske situacije, inat da u Slovačkoj svima pokažete kako nemaju pravo?</p>
<p>- Postoji, ali od inata je bitnija moja želja da se uvijek želim pokazati i dokazati i, prije svega, želim da momčad napravi dobar rezultat. No, istina, dobrim rezultatima i igrom neki bi vjerojatno shvatili da nisu u pravu kad sam ja u pitanju. Tko zna, možda bi promijenili mišljenje.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novosel se »brani« šutnjom</p>
<p>Na udar Stjepana Brolicha direktor Dinama Mirko Novosel nije htio trošiti riječi</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Dinamov glavni direktor Mirko Novosel vrlo je blizu izlaznim vratima maksimirskog stadiona. U samo dva dana primio je dva vrlo jaka »udarca«... U ponedjeljak je, naime, anonimni autor, potpisan pod pseudonimom Branko, javnosti predočio »bijelu knjigu 2«, kojom izravno napada Novosela, navodeći sumnjive financijske poteze Dinamovog direktora. Samo dan kasnije predsjednik Skupštine kluba, Stjepan Brolich, pred novinarima je energično najavio kako će na slijedećoj sjednici Izvršnog odbora, 5. lipnja, tražiti Novoselovu smjenu. Brolichovi argumenti nisu bili usko vezani uz detalje iz »bijele knjige 2«, već se ponajviše zadržao na Novoselovom ugovoru s agencijom koja vodi brigu o reklamnim roto-panoima.</p>
<p> U svakom slučaju, zanimljiva je vremenska podudarnost između spomenuta dva »udara«. Je li u pitanju slučajnost, ili pak programirani »tajming« sada je manje važno. U klubu po svemu sudeći prevladava »antinovoselska« klima. Direktor navodno većini zaposlenika prijeti otkazom, članovi Radne zajednice se upravo zbog takvih prijetnji ne usude bilo što proturiječiti, tako da se sve uglavnom svodi na njihovo potvrdno klimanje glavom na Novoselove ideje i poteze. Tako barem tvrdi dio ljudi iz maksimkirskih kancelarija. Svakako smo htjeli kontaktirati i samog Novosela, ali...</p>
<p> - Brolichove izjave ne želim komentirati. Pitajte me bilo što drugo, pitajte o stadionu, o bilo čemu, ali ovo ne želim komentirati.</p>
<p> Direktor se, dakle, poziva na »peti amandman« - šutnju. Istina, nakon pojave »bijele knjige 2« bio je vrlo uzrujan i najavio odlazak iz kluba. Brolich je, pak, novinarima iznio dio argumenata kojima će nastojati »detronizirati« Novosela, a velik dio njih odnosi se na probleme s roto-panoima. Novosel je, kako tvrdi Brolich, IO-u lagao kako ne postoji ugovor s agencijom koja vodi brigu o roto-panoima i kako su oni u vlasništvu kluba. Brolich je potom ipak pronašao ugovor, koji je prema njegovom mišljenju štetan za Dinamo i prema kojem će, naposlijetku, roto-panoi u vlasništvu kluba biti tek za tri godine. Ovo je bio dovoljan povod za žestoku reakciju predsjednika Skupštine u javnosti, s obzirom da je Novosel, kako kaže Brolich - lagao.</p>
<p> Dinamu je, ili preciznije Novoselu, svojedobno ponuđena kompletna linija roto-panoa, i to besplatno. Tako nas je obavijestio izvor blizak klubu, dodavši:</p>
<p> - Ponudu je dao Zagrebački športski savez i ona je bila gratis. Klub je, zapravo, u zamjenu samo trebao ustupiti dio reklamnog prostora. Dečki koji su vodili brigu o tome znaju svoj posao, imaju dugogodišnje iskustvo s time, uspješno posluju u inozemstvu... Tada su upozoravali da bi moglo biti problema, što se na kraju i dogodilo. No, Novosel ih je tada samo glatko odbio. Uređaj koji je sada u Maksmiru nalazi se u kvaru i sada su se dečki, koji su tada htjeli najbolje, samo nasmiješili. Nije to bio smiješak iz podlosti, već samo zato što nisu razumjeli potez tadašnje maksimirske Uprave.</p>
<p> Ova crtica se ipak uklapa u Brolichovu priču o tome kako je ugovor s roto-panoima iznimno nepovoljan za klub i kako je jedan od razloga što traži Novoselovu smjenu taj što direktor dosad u poslovnim potezima nije prihvaćao ponude koje su bilo najpovoljnije za sâm klub.</p>
<p> Nakon svega zaista zvuči smiješno da se toliko bure podignulo oko običnih roto-panoa. No, oni su ovoga puta bili najveći korak ka Novoselovom odlasku iz Maksmira.</p>
<p> U sjeni ove tematike prošli su i detalji vezani uz samu momčad. Sportski direktor Velimir Zajec predočio je predsjedniku Mirku Barišiću viziju momčadi za slijedeću sezonu. Predsjednik je, doduše, napomenuo kako je Zajec to »idealno osmislio, ali kako će sve to biti vrlo teško izvedivo«. Očito je da klupsko vodstvo, čak niti uz pomoć najnovijeg kredita Privredne banke Zagreb, u visini od pet milijuna maraka, neće moći realizirati Zajecove želje. Papirić s imenima igrača na koje bi sportski direktor računao u slijedećoj sezoni, zasad imaju samo Barišić i Zajec. Po svemu sudeći, konture momčadi, nacrtane na spomenutom papririću, neće prodrijeti u javnost prije 5. lipnja, kada je na rasporedu slijedeća sjednica IO i kada bi Barišić i Zajec u javnosti konačno mogao izustiti i neka konkretna imena.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Je li Hrvatska prepustila mjesto Jugoslaviji u Izvršnom odboru Uefe?!</p>
<p>»Sjeli smo s predstavnicima vašega Saveza i dogovorili se da sad pokušamo u IO Uefe ući mi, za dvije godine vi Hrvati, pa onda Slovenci«, tvrdi nam član Nogometnog saveza Jugoslavije Danilo Tanasijević</p>
<p>PARIZ, 24. svibnja</p>
<p> - Dok smo čekali Duška Grabovca u predvorju hotela, stol do nas sjeo je američki biznismen srpskoga podrijetla, Dan Tana, odnosno Danilo Tanasijević. Član je Nogometnoga saveza Jugoslavije koji ga je kandidirao za članstvo u Izvršnom odboru Uefe. Budući da smo se godinama sretali na brojnim Uefinim priredbama došao je do nas, pozdravio, pa smo iskoristili priliku i rekli:</p>
<p>»Čujemo da vas je FSJ kandidirao za članstvo u IO Uefe. A HNS nikoga nije kandidirao...«</p>
<p>No, Dan Tana nas je prekinuo i ponudio senzaciju!</p>
<p>- Ma čovječe, što vam je! Sve je to dogovoreno, sve smo zajedno dogovorili. Bilo bi glupo da sječemo jedni druge, kad bi sad u Uefu stigle prijave iz više zemalja bivše Jugoslavije sve bi bile odbačene! Pa smo onda sjeli i dogovorili se da sad idemo mi, za dvije godine Hrvatska, pa onda Slovenija... To je najbolje za sve nas, napokon smo se opametili.</p>
<p>• Čekajte malo, s kime ste se to »sve« dogovorili?</p>
<p>- Pa s Hrvatskim nogometnim savezom, s ljudima koji ga vode...</p>
<p>• Jeste li razgovarali s Vlatkom Markovićem, Zorislavom Srebrićem, Antom Pavlovićem...?</p>
<p>- Ma sa svima njima!</p>
<p>Tada ga je odvukao Miljan Miljanić... Nevjerojatno, Dan Tana je ponudio senzaciju radnoga naslova »Hrvatska prepustila mjesto Jugoslaviji«! Je li to doista istina? Hoće li netko iz našega Saveza potvrditi ili demantirati ovu informaciju?</p>
<p>Usput, Hrvatski nogometni savez, jedini od svih zemalja-članica Uefe, nije imao predstavnika na ovogodišnjem finalu Kupa prvaka, na završnoj svečanosti Uefine sezone! A u Ilicu 31 stigle su četiri Uefine pozivnice. No, baš je u srijedu na rasporedu bio IO HNS-a, šteta je što Uefa nije imala razumijevanja i zbog čelnika našega Saveza pomaknula termin odigravanja finala. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Još jedna prijava ostala u ladici HNS-a</p>
<p>PARIZ, 24. svibnja</p>
<p> - Zanimljivu nam je potankost u svezi s odnosima HNS-a prema Uefi prepričao Dinamov direktor za odnose s javnošću, Goran Bradić. Dinamo je, naime, zadnje dvije godine bio sudionikom Lige prvaka, a na svaku utakmicu toga natjecanja Uefa šalje svog čovjeka zaduženog za odnose s javnošću (tzv. press-officer). On vodi konferencije za novinare i zapravo se brine o svim detaljima vezanim uz predstavnike medija. Bradić nam je rekao:</p>
<p>- Jesenas, uoči jedne utakmice u Ligi prvaka, »press-officer« je bio Paul Ruschetti. Baš sam tih dana dobio popis svih Uefinih »press-officera«, oko 30 imena, ali ni jedno iz Hrvatske! Upitao sam Ruschettia zašto nema nikoga iz Hrvatske, a on mi je odgovorio: »Pa vaš Savez treba poslati prijavu s imenom kandidata! Uefa još nikad nije odbila 'press-officera' kojeg je predložio nacionalni savez«. Nije mi bilo jasno zašto HNS nikoga nije prijavio za tu funkciju, ali sad, kad vidim kako se odnose prema članstvu u Izvršnom odboru Uefe, sve mi je jasno, rekao je Bradić. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nike sponzor »vatrenih«</p>
<p>Izvršni odbor HNS-a predvidio pričuvnu varijantu I. lige sa 12 članova ako Sabor do 8. lipnja ne promijeni članak 43 Zakona o športu, kojim bi se omogućila promjena sustava</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Hoće li I. hrvatska nogometna liga već u novoj sezoni biti proširena na 16 članova, ovisi o Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Ne usvoji li Sabor razloge koje mu je za izmjenu Zakona o športu ponudio Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza, a kojima se omogućuje prijevremena izmjena sustava natjecanja, postoji i pričuvna varijanta. To je zadržavanje postojećeg stanja - I. liga sa 12 klubova kao dosad, s time da se obave određene izmjene u II. ligi. Konačni datum do kojega je HNS spreman čekati rasplet je 8. lipnja.</p>
<p>To je glavna informacija sa zatvorene sjednice IO HNS-a, s naglaskom da je Savez svoje napravio kad je riječ o zaključku Skupštine HNS-a od 17. veljače. kad je i odlučeno da se ide na proširenje I. lige. Konzultirao je IO HNS-a sve mjerodavne, obrazložio razloge promjene Zakona o športu (čl. 43) i ugurao dokument u predvorje saborske procedure. Sad je na mjerodavnima da odluče kako dalje i je li Hrvatska spremna podnijeti I. ligu sa 16 profesionalnih klubova, dvije druge lige s po 16 klubova, pet trećih....</p>
<p>Bitan zaključak IO-a je i odluka o sponzoru za sportsku opremu. U konkurenciji s Adidasom pobijedio je Nike, čiji je četverogodišnji ugovor vrijedan ukupno pet milijuna dolara.</p>
<p>Verificirano je Kup natjecanje. Ne i prvenstveno, jer još treba raspetljati »slučaj Andrić« koji je zapravo dobrodošao kako bi ukazao na zbrku u propisima i pravilnicima Saveza, koje što prije treba doraditi, kako više ne bi bilo nesporazuma.</p>
<p>Zbog što veće efikasnosti IO-a i ispunjavanja zadataka iz njegovog kruga djelovanja, osnovano je čak osam specijalističkih komisija. Opći je stav da ovaj IO nikako ne prihvaća ocjene »da je skup kriminalaca i mafioza«, pa se čak razmišljalo i o sudskim tužbama protiv pojedinaca iz medija, ali se od toga odustalo. Umjesto toga je ponuđena veća otvorenost Saveza, pa se razmišlja i o osobi za odnose s javnošću kao i o razdvajanju nekih bitnih funkcija u HNS-u na više osoba, da bi se povećala efikasnost i transparentnost.</p>
<p>IO HNS je načelno usvojio prijedlog nagrađivanja mladih za možebitni visoki plasman na EP u Slovačkoj, dakako i plasman na OI. A na naše pitanje s kakvom bi to reprezentacijom Hrvatska nastupila na OI ako se plasira, član IO Josip Friščić je rekao:</p>
<p>- Dogovoreno je da ide najjača moguća reprezentacija i da na OI ne može bilo tko. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Silvija Talaja napokon u četvrtfinalu</p>
<p>Prvi put još od siječnja, kad je osvojila turnir u Gold Coastu, Silvija Talaja stigla je do četvrtfinala na nekom WTA Tour turniru: u Strasbourgu je sa 3-6, 6-2, 6-1 svladala Kanađanku Nejedly / U četvrtak protiv Nathalie Tauziat</p>
<p>STRASBOURG, 24. svibnja</p>
<p> - Silvija Talaja još je jednom morala igrati tri seta, no na kraju dobila je najbolju moguću nagradu za trud. Naime, u 2. kolu WTA Tour turnira u Strasbourgu, posljednjeg pripremnog natjecanja uoči početka »French Opena« u Roland Garrosu, </p>
<p>Talaja je sa 3-6, 6-2, 6-1 pobijedila Kanađanku Janu Nejedly, što joj je donijelo plasman u četvrtfinale. Odnosno, to joj je najbolji rezultat na WTA Tour turnirima još otkako je u siječnju osvojila pobjednički naslov u Gold Coastu, budući da u međuvremenu gotovo da nije imala uspjeha, pa je na samo dva turnira uspjela upisati dvije pobjede zaredom.</p>
<p>Dvoboj Talaje i Nejedly, 74. s ovotjedne WTA-liste, bio je prilično čudan, jer su obje tenisačice imale velikih uspona i padova u igri.</p>
<p> Tako je Nejedly krenula sjajno, povevši 5-0, 40-15, ali kad je propustila te dvije set-lopte (na prvu je napravila dvostruku servis-grešku) sve se naglo okrenulo. Naime, Talaja je smanjila na 3-5, onda je na svoj servis imala 40-0, ali kad se već činilo da će doći do preokreta, Kanađanka je ponovno proigrala dobro i uzela set.</p>
<p>Dobro razdoblje Kanađanka je nastavila i na početku druge dionice, povevši 1-0, 0-40, ali tu je zapravo bio kraj njezinoj dominaciji. Jer, najbolja hrvatska tenisačica je napokon pronašla ritam i do kraja meča je izgubila još samo dva gema, s tim da je u jednom razdoblju osvojila čak osam gemova zaredom (od 3-2 u drugom do 5-0 u trećem setu).</p>
<p>U četvrtfinalu, već u četvrtak (turnir se igra po ubrzanom ritmu kako bi završio već u subotu, a ne u nedjelju), Talaja će se sastati s prvom nositeljicom, Francuskinjom Nathalie Tauziat, koja je sa 7-6 (5), 6-2 bila bolja od Talijanke Garbin.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Stevenson - Cocheteux 1-6, 7-6 (3), 6-2, Petrova - Kremer (8) 6-3, 2-6, 4-2, predaja, Hantuchova - Tuljaganova 6-4, 6-4;</p>
<p>osmina finala: Tauziat (1) - Garbin 7-6 (5), 6-2, Talaja (6) - Nejedly 3-6, 6-2, 6-1, Dechy (4) - Miškina 4-6, 6-2, 6-2, Hantuchova - Petrova 7-6 (4), 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>I trener Breščić napustio reprezentaciju</p>
<p>Neke stvari u reprezentaciji nisu mi se sviđale, objasnio je trener Boris Breščić svoj odlazak s priprema najboljih hrvatskih odbojkašica </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Reprezentacija hrvatskih odbojkašica pretrpjela je u srijedu još jedan udarac. Pripreme izabrane vrste Ivice Jelića u Poreču napustio je trener Boris Breščić. Prvi stručnjak pulske Istarske banke i Jelićev dugogodišnji suradnik u reprezentaciji vratio se kući u Pulu s obrazloženjem da ima privatnih i zdravstvenih problema. Ovo neuvjerljivo objašnjenje izazvalo je sumnju u odnose unutar izabrane vrste, a na novinarsko inzistiranje uvijek suzdržani Breščić ipak je dao naslutiti da su uzroci njegovog odlaska isključivo odbojkaški:</p>
<p>- Neću putovati ni u Montreux, ni u Tokyo. Neke stvari u reprezentaciji nisu mi se sviđale. Problemi su počeli još prije siječanjskog kvalifikacijskog turnira u Bremenu, kad smo Jelić i ja ispali krivi za neuspjeh. Oko reprezentacije vlada velika neorganizacija, nema vitamina, nema liječnika, nema pravih uvjeta. Nisam otišao zbog novca, ali moram naglasiti da već godinama nisam dobio ni kune za svoj rad u reprezentaciji, kazao je Breščić.</p>
<p>Izbornik Jelić je naglasio kako između njega i Breščića nije bilo nesuglasica. Jelić smatra kako je Breščićevo nezadovoljstvo posljedica njegovog nesređenog statusa u reprezentaciji. Izbornik je još dodao kako će pokušati nagovoriti svog pomoćnika da se vrati na pripreme u Poreču, ali i da ne vjeruje previše u pozitivan ishod razgovora. </p>
<p>- Ne znam ni sam što da radim. Ne mogu sam voditi reprezentaciju, zaključio je Jelić.</p>
<p>Dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Zdeslav Barač, zadužen za kadrovska pitanja, nije želio komentirati Breščićev odlazak, ali je također najavio razgovor s pulskim trenerom. </p>
<p>Breščićeva neočekivana odluka samo je još jedan u nizu problema koji su reprezentaciju pogodili u posljednjih nekoliko dana. Prošli tjedan pripreme u Poreču zbog trudnoće je napustila standardna srednja blokerica Slavica Kuzmanić, a u utorak je od reprezentativnog angažmana odustala prva tehničarka Irina Kirilova. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Kad se Kirilova malo odmori, drukčije ćemo razgovarati«</p>
<p>Dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Zdeslav Barač vjeruje da će hrvatska reprezentativka Irina Kirilova ipak nastupiti na turnirima u Montreuxu i Tokyju</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Iako je Irina Kirilova odlučila završiti karijeru i odbila priključiti se pripremama reprezentacije za međunarodni turnir u švicarskom Montreuxu (od 30. svibnja do 4. lipnja) i posljednji olimpijski kvalifikacijski turnir u Tokyju (od 17. do 25. lipnja), dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Zdeslav Barač još uvijek vjeruje da bi se prva tehničarka reprezentacije mogla pojaviti na pripremama.</p>
<p>- Kirilova je najstarija hrvatske reprezentativka, imala je vrlo dugu i napornu sezonu i znam da joj nije lako. Mislim da njena odluka još uvijek nije definitivna, jer ovakve su se situacije već događale u prošlosti, a u pravilu su riješen na obostrano zadovoljstvo. Kad se Kirilova malo odmori, vjerujem da ćemo drukčije razgovarati. Nisam siguran hoće li putovati u Montreux, ali do Tokyja bi mogla biti u punom pogonu, rekao je Barač.</p>
<p>Izbornik Ivica Jelić kazao je kako ne optužuje Kirilovu zbog njezine odluke, ali i dodao da se ona do prije nekoliko dana nije izjašnjavala o nastupu za reprezentaciju.</p>
<p>- Razgovarao sam s Kirilovom nekoliko puta dok je igrala za svoj Medinex iz Reggio Calabrije i nijednom mi nije rekla kako neće doći na pripreme. Izgleda da je to odlučila prije nekoliko dana, iako sam već naslućivao njenu odluku. Našli smo se u situaciji da reprezentacija trenutno nema tehničarku. Kirilova neće doći, Marija Lihtenštajn trenira u Poreču ali s malim izgledima da dobije pravo nastupa u Montreuxu i Tokyju, a Biljana Gligorović i Vesna Jelić u Puli nastupaju za juniorsku reprezentaciju u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo. Sve su to stvari na koje ne mogu utjecati, a prisiljavaju me na snalaženje, kazao je Jelić.</p>
<p>Inače, hrvatske su odbojkašice u utorak prvi put pobijedile rusku reprezentaciju (3-1) koja se također priprema u Poreču. Naše su djevojke protiv Ruskinja igrale sedam utakmica i to ritmu kakav ih očekuje u Tokyju, a nakon šest poraza stigla je i prva pobjeda.</p>
<p>Na kraju, iz Međunarodnog odbojkaškog saveza (FIVB) nema nikakvog odgovora na dopis HOS-a u kojem se dokazuje da Marija Lihtenštajn i Jelena Čebukina imaju pravo nastupa za Hrvatsku reprezentaciju. FIVB je prije desetak dana, u duhu novog propisa o ograničavanju broja naturaliziranih reprezentativki, dopustio nastup Kirilovoj, a za ostale dvije bivše Ruskinje utvrdio kako su dosad »za Hrvatsku igrale ilegalno« i kako više ne smiju oblačiti hrvatski dres.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Albright čestita novom hrvatskom vodstvu brzu provedbu Daytona</p>
<p>FIRENZA, 24. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Nova hrvatska Vlada izvela je zemlju na pravi put i vodi je prema punoj europskoj integraciji. Sjedinjene Države sa zadovoljstvom gledaju na primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir«, istaknula je u srijedu američka državna tajnica Madeleine Albright na sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a u Firenzi, koji je dobrim dijelom posvećen stanju u jugoistočnoj Europi. »Želimo čestitati hrvatskim čelnicima za brzu primjenu Daytonskog sporazuma, otvaranje vidika hrvatskom narodu i uvođenje demokratskog sistema koji je taj narod oduvijek zasluživao«, dodala je. </p>
<p>Albright je nadalje napomenula kako je NATO vojno moćna formacija ali da on brani slobodu i štiti sigurnost nacija prvenstveno diplomatskim putem. »Naše uspjehe mjerimo brojem spriječenih sukoba a ne brojem osvojenih ratova«, kazala je američka državna tajnica. </p>
<p> Nije zaobišla ni sukob u Srbiji i Kosovu. Pohvalila je rad KFOR-a na Kosovu koji mora ostati na tom području radi zaštite ljudi i kao jamac sigurnosti u toj turbulentnoj regiji. Nadalje, prema riječima državne tajnice SAD-a za Srbiju pod Miloševićevim vodstvom nema budućnosti. »Milošević je izolirao Srbiju, napravio je najsiromašnijom u Europi i iznevjerio svoj narod počinjući i gubeći četiri rata«, izjavila je Albright. </p>
<p>Za BiH je kazala kako se sigurnosna situacija u njoj stabilizira svakim danom sve više a ekstremni nacionalizam polako nestaje. BiH mora ostati neovisna i multietnička republika, kazala je Del Ponte dodajući da je najveći problem BiH spora implementacija potrebnih ekonomskih reformi i korupcija. </p>
<p> Albright je najavila da će NATO nastaviti svoj angažman u jugoistočnoj Europi. »Naš je cilj stvoriti uvjete u kojima će mir biti održiv tako da kad naši vojnici odu da se ne moraju vraćati. Napori NATO-a na Kosovu i u BiH su ključni elementi u našem planu transformacije cijele jugoistočne Europe iz kronično nestabilne regije u punopravnog partnera u euroatlanskoj zajednici«, rekla je Albright. </p>
<p>»Ovo je naš prvi susret u novom stoljeću. Prvih četrdeset godina našeg rada održavali smo mir, sljedećih deset smo pravili mir, a u 21. stoljeću naš je zadatak oformiti mir«, istaknuo je u svojem govoru generalni tajnik NATO-a lord Robertson, koji je govorio o i vodećoj ulozi NATO-a u očuvanju mira i stabilnosti u području jugoistočne Europe. »Sutra ćemo vidjeti dobar primjer kad Hrvatska postane čimbenik u Partnerstvu za mir - zamislite što to znači - gotovo sve europske zemlje sjede za istim stolom s NATO-om, surađuju a ne sukobljavaju se. Hrvatska je eksplicitan primjer da ni jedna zemlja ne smije ostati žrtvom svoje prošlosti; s promjenama dolazi i nagrađivanje - otvaraju su europska vrata jednom kad zemlja izabere put promjena. Mi ne samo da je nagrađujemo, već i podržavamo njen daljnji napredak. Ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir poruka je srpskom narodu da i za njih ima mjesta, ako odbace Miloševićevu politiku«, istaknuo je Robertson. Inače, Konferenciju je otvorio ministar vanjskih poslova Italije Lamberto Dini. Ulazak Hrvatske u Partnerstvo uz povratak Rusije u stalni Savjet su, prema Diniju, dvije najvažnije teme ove konferencije. On je govorio i o EU-u i suradnji s NATO-om: »EU se priprema razviti svoj vlastiti model na području sigurnosti i komplementarnosti s NATO-om. Više Europe u području obrane znači jačanje europskog zajedništva«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Eritreja srušila četiri etiopska MIG-a ? </p>
<p>TASMARA, 24. svibnja</p>
<p> - Eritreja je u srijedu objavila da je odbila jaki etiopski napad na središnjoj bojišnici, nanijevši protivniku velike gubitke i srušivši četiri njegova zrakoplova MiG-23. Etiopija je pretrpjela najveće gubitke u jednom danu otkada je prije dva tjedna obnovila rat«, priopćilo je etiopsko ministarstvo vanjskih poslova. Istodobno, Eritreja priznaje da trpi velike gubitke od početka obnavljanja sukoba s Etiopijom prije 12 dana, ali ističe da će se nastaviti boriti i na kraju pobjediti. Eritrejski predsjednik Isayas Afewerki rekao je masi okupljenoj na proslavi eritrejskog Dana neovisnosti da Etiopija, koja je okupirala velik dio eritrejskog teritorija, planira uništiti tu malu državu na obali Crvenog mora.</p>
<p> »Situacija je jako loša, ali to je samo privremeno, neće biti uvijek tako«, rekao je Isayas okupljenima na glavnom trgu u Asmari. »Etiopija nas je okupirala i mi ćemo se boriti protiv gole agresije više nego ikada prije i na kraju ćemo pobjediti«, dodao je. Deseci tisuća Eritrejaca okupili su se na ulicama Asmare na proslavi svog Dana neovisnosti. Eritreja je dobila neovisnost od Etiopije točno prije devet godina nakon 30-ogodišnje gerilske borbe koja je završila 1991. godine zbacivanjem etiopskog marksističkog režima na čelu s diktatorom Mengistu Haileom Mariamom. Eritrejski su se gerilci borili zajedno s etiopskim pobunjenicima koji su svrgnuli Mengista, a odnosi između dvije države u početku su bili prijateljski. Eritreja je službeno postala neovisna nakon referenduma 1993. godine. Etiopski ministar vanjskih poslova Seyoum Mesfin rekao je da su njegove postrojbe uz zračnu potporu iznenadile Eritrejce i brzo preuzimaju kontrolu nad određenim dijelovima teritorija. Etiopija tvrdi da želi uništiti eritrejsku vojsku, ali nema namjeru anektirati svoj bivši teritorij. Oko pola milijuna Eritrejaca već je napustilo svoje domove zbog borbi, a najmanje ih je 100.000 prešlo granicu sa Sudanom. Zapadne vlade užasnute su obnavljanjem sukoba zbog činjenice da se oko osam milijuna Etiopljana i oko milijun Eritrejaca nalazi na rubu gladi. Posebni izaslanici EU-a i Organizacije afričkog jedinstva (OUA) svakodnevno posreduju između Addis Abebe i Asmare u pokušaju da obje strane dovedu za pregovarački stol. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Scharping imenovao novog glavnog inspektora Bundeswehra </p>
<p>BERLIN, 24. svibnja</p>
<p> - Njemački ministar obrane Rudolf Scharping iznio je u srijedu, nakon što su to dan prije učinili neovisna komisija i generali njemačke vojske, svoje prijedloge za reformu oružanih snaga. Time je u Berlinu nastavljena rasprava o budućnosti i preustroju Bundeswehra.</p>
<p> Ministar se, kao i obje skupine stručnjaka dosad, izjasnio za reduciranje ukupnog broja vojnika i civila u Bundeswehru. Sadašnji broj zaposlenih u oružanim snagama koji iznosi 450.000, od čega je oko 340.000 vojnika, trebalo bi, prema Scharpingovom prijedlogu, u sljedećih pet godina smanjiti na 360.000. Posve neočekivano, Scharping je tijekom svog istupa rekao da će dosadašnjeg glavnog inspektora Bundeswehra, Hans-Petera von Kirchbacha, početkom srpnja zamijeniti Harald Kujat, načelnik odjela za planiranje u ministarstvu obrane. Smjenu na vrhu Bundeswehra Scharping je obrazložio predstojećom reformom vojske. Kirchbach je u utorak, nakon neovisne komisije koju vodi bivši predsjednik Richard von Weizsäcker, Schröderovom kabinetu predstavio mišljenje generala Bundeswehra o predstojećoj reformi. I u njihovom je izvještaju polazišna točka potreba za reduciranjem ljudstva, no u svojim su procjenama oni nešto manje radikalni od Weizsäckerove komisije. Prema tom prijedlogu broj profesionalnih vojnika trebao bi se smanjiti sa 340.000 na 290.000, umjesto na 250.000 kako je preporučila komisija. Mišljenja se razilaze i u pogledu broja ročnika. Sadašnjih 130.000 vojnika koji svake godine služe vojni rok u Bundeswehru komisija bi reducirala na samo jednu trećinu, dok generali smatraju da treba zadržati veći broj vojnih obveznika (84.500), a skratiti vojni rok na devet mjeseci. </p>
<p>Scharping je nakon svoga istupa pred članovima vlade najavio da će se odluke o reformi Bundeswehra u suglasnosti s njemačkim saveznicima, donijeti do početka ljeta. (dpa/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Talibani uzvratili prijetnjom Uzbekistanu i Tadžikistanu</p>
<p>MOSKVA, 24. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kolektivna sigurnost država članica ZND u novoj geopolitičkoj situaciji bila je glavna tema u srijedu održanog summita u Minsku na kojem su uz svoje ministre obrana sudjelovali i predsjednici Rusije, Bjelorusije, Kazahstana, Takidžistana, Kirgizije i Armenije.</p>
<p> Pretpostavlja se da se na sastanku iza zatvorenih vrata glavna riječ vodila oko navodnog plana režima talibana u Kabulu da uz pomoć svojih vjerskih i političkih istomišljenika izazovu nemire i svrgnu vlast u Takidžistanu i Uzbekistanu. Tim više to su nakon nedavne prijetnje Moskve da će izvesti preventivne zračne udare po Afganistanu. Talibani su u srijedu poručili ruskoj vladi da će oni u tom slučaju odgovoriti »uzvratnim mjerama« po Uzbekistanu i Takidžistanu.</p>
<p>Nakon Putinova pomoćnika Jastržembskog mogućnost ruskih preventivnih udara po Afganistanu u srijedu su potvrdili ministar obrane maršal Sergejev i šef kremaljske diplomacije Ivanov. Promatrači u Moskvi zaključuju da ruska prijetnja talibanima ima tri cilja: učvrstiti poljuljani utjecaj Rusije u državama srednje Azije, podići autoritet Putina kao mladog i energičnog predsjednika i dati do znanja Washingtonu da i Moskva u određenim situacijama može postupati analogno SAD-u.(Bogoljub Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izrael, nakon 22 godine, povukao i posljednjeg vojnika iz Libanona</p>
<p>JERUZALEM/BEJRUT, 24. svibnja</p>
<p> - Posljednji izraelski vojnici napustili su u srijedu južni Libanon i vratili se kući okončavajući na taj način 22-ogodišnju vojnu okupaciju tijekom koje je poginulo 900 izraelskih vojnika. Posljednja dvojica izraelskih vojnika prešli su granični prijelaz Fatma u srijedu u zoru, nakon duge noći tijekom koje je rijeka vojnika odlazila svojim kućama u oklopnim vozilima. Bojnik Kobi Dostakam, posljednji izraelski vojnik koji je napustio južni Libanon rekao je novinarima: »Ovo je tako dobar osjećaj. Nadam se da će potrajati«. Izraelski premijer Ehud Barak, koji je prije godinu dana preuzeo svoje dužnosti, obećao je da će povući vojnike iz južnog Libanona do 7. srpnja ove godine. On je međutim ovog tjedna ubrzao povlačenje nakon raspada Vojske južnog Libanona (SLA), dugogodišnjeg izraelskog saveznika. Izrael je svoje prve vojnike poslao u Libanon 1978. s ciljem zaustavljanja gerilskih napada na židovsku državu. Nakon toga je 1982. izvedena velika invazija, a 1985. uspostavljena je »sigurnosna zona« u tom području gdje su sve do danas patroliriali izraelski vojnici i vojnici SLA. Izraelsko povlačenje prošlo je uz zvuke teške artiljerije, a tijekom povlačenja ubijeno je sedam libanonskih civila. Dok se Libanonci vesele zbog odlaska izraelskih vojnika, u svijetu vlada zabrinutost da bi tek sada moglo doći do pravog rata. </p>
<p>Proiranski Hezbolah, odgovoran za većinu napada na izraelske ciljeve, kazao je da neće prestati s terorističkim napadima, a Izraelci su rekli da će na svaki napad najoštrije odgovoriti. Pripadnici Hezbolaha već ulaze u sela u južnom Libanonu koja su napustili izraelski vojnici.</p>
<p> U pismu upućenom glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu Barak je optužio Siriju, tradicionalnog izraelskog neprijatelja i dominantu silu u Libanonu, da čini sve što može kako bi sabotirala izraelsko provlačenje. »S tim ciljem oni pripremaju teren za terorističke napade na Izrael«, rekao je Barak.</p>
<p> Vijeće sigurnost UN-a napravilo je plan za provjeru izraelskog povlačenja a taj bi plan trebao pomoći Bejrutu da uspostavi vlast u južnom Libanonu.</p>
<p> Tisuće Libanonaca bježalo je iz zemlje zajedno s izraelskim vojnicima, tražeći spas u Izraelu. Više od 1.600 osoba, bivših vojnika SLA i njihovih obitelji, prešlo je u posljednja dva dana izraelsko-libanonsku granicu. Libanon je u srijedu u znaku euforije zbog odlaska izraelskih vojnika, što se tumači kao »pobjeda Arapa nad Židovima«.</p>
<p> »Otpor slavi oslobođenje juga Libanona koji se vraća domovini«, pišu libanonske novine. S druge strane pitanje je hoće li libanonske vlasti biti u stanju osigurati mir i sigurnost na svome teritoriju. </p>
<p> Izraelski tisak sa svoje strane donosi reportaže o sreći izraelskih vojnika koji se vraćaju svojim kućama, kao i »tragediju tisuća izbjeglica SLA«.</p>
<p> Budući da događaji na Bliskom istoku nikada nisu jednostavni, vrijeme će pokazati hoće li dugoočekivano izraelsko povlačenje s juga Libanona donijeti i toliko željeni mir između dva susjeda. (Hina) </p>
<p>Izrael upozorava Siriju</p>
<p>Glavni stožer izraelskih oružanih snaga zaprijetio je u srijedu da će napasti sirijske ciljeve u Libanonu ako iz Libanona bude napadnut sjeverni Izrael. »Ako bude pokušaja napada stanovništva ili izraelskih vojnika na sjever Izraela, gađat ćemo sve elemente vlasti u Libanonu, uključujući sirijske ciljeve«, izjavio je načelnik Glavnog stožera, general Shaul Mofaz. To je dosad najizravnije izraelsko upozorenje da će Siriju smatrati odgovornom za napade libanonskih gerilaca na svoj teritorij. (Hina)</p>
<p>Papa poziva da se civili poštede novih zločina </p>
<p>Papa Ivan Pavao II. u srijedu je pozvao sve strane u južnom Libanonu da poštede civile »novih zločina« te da poštuju suverenitet drugih zemalja. »Pozivam sve na solidarnost s ljudima koji žive u području južnoga Libanona i koji strahuju za svoju budućnost zbog stanja u kojemu su se našli u posljednjih nekoliko dana.« Papa nije pročitao svoje priopćenje tijekom tjedne audijencije već je tekst poslan novinarima i kardinalu Nasralahu Pierreu Sfeiru, katoličkom poglavaru u Libanonu. »Osjećam se pozvanim podsjetiti sve odgovorne da im je dužnost poštovati prava pojedinaca i naroda, a ne pribjegavati onome što bi moglo predstavljati prijetnju životima ljudi kao i koegzistenciji zajednica«, rekao je Papa. Također je apelirao da se »zajamči suverenitet obiju zemalja tako da bi se svi mogli s nadom okrenuti budućnosti«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nastup folkloraša u UN-u tijekom Foruma tisućljeća </p>
<p>NEW YORK, 24. svibnja </p>
<p> - Članovi folklorne skupine »Rudar« iz newyorške četvrti Astorije predstavili su dio hrvatske folklorne baštine sudionicima Foruma tisućljeća u zgradi UN-a u New Yorku. Djevojčice i dječaci, potomci iseljenika iz Labinštine, odjeveni u tradicionalne istarske narodne nošnje oduševili su sudionike skupa kad su uz zvuke meha otplesali balun. Među stotinama folklornih skupina brojnih iseljeničkih zajednica u New Yorku, čast da nastupe na East Riveru imali su i predstavnici BiH, te Grci, Francuzi, Šveđani, Meksikanci i Filipinci. Petodnevni Forum tisućljeća, koji je počeo u ponedjeljak, okupio je predstavnike 1800 nevladinih organizacija iz cijelog svijeta. Upriličen je u povodu 55 godina postojanja svjetske organizacije i početka trećeg tisućljeća. Otvorio ga je glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji očekuje da će stajališta nevladinih udruga utjecati i na raspravu tijekom milenijskog summita, zasjedanja Opće skupštine UN-a na kojem će se u rujnu okupiti šefovi država ili vlada 188 država članica svjetske organizacije.</p>
<p> Uz dvije plenarne sjednice Foruma, u New Yorku se održava niz tematskih sastanaka o miru, sigurnosti i razoružanju, borbi protiv siromaštva, ljudskim pravima, održivom razvoju i okolišu, izazovima globalizacije te jačanju i demokratizaciji UN-a i drugih međunarodnih organizacija. Među sudionicima skupa su i Mario Visković te Eduard Jambrušić, predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Politička bura na Otoku zbog gostovanja boksača Tysona</p>
<p>Škoti misle da bi London morao uvažiti njihovo protivljenje dolasku Tysona, žene drže da je britanski ministar unutarnjih poslova bio odveć blag prema jednom silovatelju/ Laburističke zastupnice u Londonu su izabrale upravo ovaj slučaj da pokažu zube premijeru Blairu </p>
<p>LONDON, 24. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Najavljeno gostovanje američkog boksača Mikea Tysona u Škotskoj počelo je prerastati u prvorazrednu političku svađu na Otoku. Laburističke zastupnice, kao i poslanici škotskog parlamenta, oštro su reagirali na odluku britanskog ministra unutarnjih poslova Jacka Strawa da Tysonu dopusti dolazak u Britaniju. Kako je najavljeno, bivši svjetski prvak u teškoj kategoriji trebao bi 24. lipnja boksati u Glasgowu protiv Loua Savaresea.</p>
<p>Britanski zakon propisuje, naime, da nijedan stranac koji je bio osuđen na zatvorsku kaznu dužu od godine dana ne može ući u zemlju, ali je Straw kod Tysona odlučio načiniti iznimku. Poznati boksač je početkom devedesetih proveo nekoliko godina u zatvoru zbog silovanja Desiree Washington, sudionice natjecanja za »Crnu miss Amerike«. Ovih dana njegovo se ime ponovo vuče po novinama zbog optužbe neke topless-plesačice da ju je udario u noćnom klubu u Las Vegasu.</p>
<p>Prije četiri mjeseca, Straw je već jednom dopustio Tysonu ulaz u Britaniju, da bi on u Manchesteru ukrstio rukavice s Juliusom Francisom. Britanski ministar unutarnjih poslova učinio je to dijelom pod pritiskom zbog već prodanih karata. I tada je njegova odluka primljena s povikom, koja je ovaj put još i veća. </p>
<p>»Kakva se vrsta poruke šalje, ako se osoba poput Tysona, osuđena zbog silovanja, pušta u Britaniju?«, upitao je ovih dana laburistički poslanik David Winnick, zatraživši od Jacka Strawa da još jednom razmotri svoju odluku. Istog su gledišta i mnoge zastupnice, među kojima i bivša glumica Glenda Jackson. One su istinski ljute, jer smatraju da je vlada ignorirala njihovo protivljenje ponovnom dolasku osuđenog silovatelja.</p>
<p>Tysonova prošlost prijeti da izazove pravu političku oluju i u Škotskoj. Zastupnici u novom regionalnom škotskom parlamentu tvrde da je London ignorirao protivljenje Škota Tysonovom dolasku. Ankete pokazuju kako je 60 posto škotskih građana protiv toga da taj boksač nastupi u Glasgowu. Zastupnici nacionalističke Škotske nacionalne stranke (SNP) optužuju vlasti u Londonu da ne poštuju unutarnju autonomiju Škotske. Jack Straw se brani da će meč u Glasgowu donijeti tom gradu i cijeloj Škotskoj veliku novčanu dobit. No Škoti mu za to nisu zahvalni. »Osnovno je pitanje da bi Škotska i škotski Parlament trebali odlučiti tko smije u našu zemlju, a tko ne«, tvrdi tako vođa SNP, Alex Salmond. Ženske grupe u Glasgowu planiraju javne demonstracije u povodu Tysonova dolaska.</p>
<p>Gostovanje američkog boksača pokazalo se tako moćnim katalizatorom za izražavanje najrazličitijih unutarnjih nezadovoljstava - od Škota, koji misle da bi London morao više slušati njihova gledišta, preko žena, koje misle da je britanski ministar vanjskih poslova bio odveć blag prema jednom silovatelju - a time i prema samom činu silovanja, pa do laburističkih zastupnica u Londonu, koje su izabrale upravo ovaj slučaj da pokažu Tonyju Blairu kako imaju zube.</p>
<p>Pobjedom laburista na izborima 1997., u Donji dom ušlo je i više od stotinu laburističkih zastupnica, koje su odmah dobile nadimak »Blairove cure« (Blair's Babes). Mnoge od njih brzo su stekle reputaciju poslušnog stada, koje bez pogovora slijedi vođu Blaira. Neke su same pridonijele tome statusu, pomno pazeći da ni u najmanjoj sitnici ne odstupe od stranačke linije, te udvorničkim pitanjima koja su u Donjem domu postavljale svome vođi tijekom »aktualnog sata«. Jedna od okrutnih šala na njihov račun glasila je da su im u mozak ugrađeni mikročipovi, kako ne bi zastranile od laburističke dogme. No zastupnicima je dosadio takav image, pa su u zadnje vrijeme počele više pokazivati svoju volju i boriti se za ženska prava. Dolazak Mikea Tysona pokazao se kao odličan povod da na metu uzmu Jacka Strawa, a time posredno i sam laburistički vrh. Pritisnut sa svih strana, britanski ministar unutarnjih poslova najavljuje sada da će revidirati pravila o ulasku stranaca u Britaniju i osigurati njihovu dosljedniju primjenu - ma što to zapravo značilo.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Clinton tvrdi da će Internet i WTO donijeti političke slobode Kini </p>
<p>Američki predsjednik predvodi rijetko viđeno lobiranje za davanje trajnog statusa normalnog trgovinskog partnera Kini/Podržavaju ga bivši predsjednici Ford i Carter, državni tajnici, među kojima i Henry Kissinger, pa i vjerski vođa Tibetanaca, Dalaj Lama</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Clinton je odlučivanje o davanju Kini trajnog statusa normalnog trgovinskog partnera proglasio jednim od najvažnijih posljednjih desetljeća i predvodio je rijetko viđeno lobiranje kako bi progurao novi zakon. Dosad se taj status obnavljalo svake godine, što je uvijek iznova poticalo polemike i izazivalo napetosti u odnosima. Novi status znači da bi se na uvoz iz Kine primjenjivale najniže tarife, kao i na uvoz gotovo svih ostalih američkih partnera. To bi, naravno, pojeftinilo kinesku robu na američkom tržištu i povećalo njen uvoz. Za uzvrat, Kina bi se morala još više otvoriti svijetu, do 2005. smanjiti tarife na uvoz sa sadašnjih 24 na 9 posto, ukinuti uvozne kvote i licence, dozvoliti stranim kompanijama da u Kini osnuju podružnice za distribuciju i trgovinu, omogućiti strancima da postanu vlasnici 49 posto telekomunikacija i 50 posto osiguranja, te da strane banke posluju pod istim uvjetima kao i domaće.</p>
<p>Clinton je - i na želju kineske vlade - odlučio da se rasprave ne ponavljaju i predložio da godišnji status preraste u trajni, što bi olakšalo i ulazak Kine u WTO. Ili, drugim riječima, konačno bi se odredili trajni uvjeti razmjene između Kine i SAD-a, a riječ je o 100 milijardi dolara godišnje pri čemu Kinezi ostvaruju višak mjeren desecima milijardi dolara. Od ulaska u Bijelu kuću Clinton se zalagao - ne uvijek uspješno - za nove odnose s Kinom. Od 1994. ponavlja svoju omiljenu tezu da će Internet i sve bolje gospodarske veze sa Zapadom približiti Kinu svjetskoj zajednici, potaći razvoj demokracije i poboljšati ljudska prava, tj. donijeti političku slobodu Kinezima. Među najvažnijim argumentima navodi i američke strateške interese - bolja gospodarska suradnja Kine i SAD-a, pa i ulazak Kine u WTO, pomogli bi da te dvije goleme zemlje ne budu suparnici i protivnici nego suradnici. Trajne trgovinske veze pomogle bi ulasku zapadne tehnologije, legalnog sustava i ideja u Kinu, što bi utjecalo da komunisti smanje pritisak na disidente. Suprotno tome, odbijanje trajnog statusa bio bi udarac reformatorima i gurao bi Kinu u konzervativizam i protuamerikanizam. </p>
<p>U lobiranju za trajni status Clinton je zatražio i dobio pomoć gotovo sviju koji su posljednjih desetljeća vodili američku vanjsku politiku - bivših predsjednika Forda i Cartera, državnih tajnika među kojima i Henryja Kissingera, ministara trgovine, čak i nekadašnjeg čelnika Senata Mikea Mansfielda (97). Među onima koji su ga podržali je i republikanski predsjednički kandidat, George Bush, pa i tibetanski vjerski vođa Dalaj Lama koji je morao pobjeći iz Kine (izjavio je da će članstvo u WTO-u natjerati Kinu da bude odgovornija prema mišljenju svijeta). </p>
<p>Među protivnicima najglasniji su zagovornici ljudskih prava i sindikati, inače u pravilu politički saveznici Clintonovih demokrata. U ovom slučaju sindikati su na drugoj strani, jer se plaše da bi povećanje uvoza iz Kine smanjilo zaposlenost u SAD-u, te da bi novi status zapravo bio nagrada kineskoj vladi za kršenje ljudskih prava. A demokratski kongresmeni u ovoj izbornoj godini moraju voditi računa o raspoloženju svojih pristalica u sindikatima. </p>
<p>Ni u Kini nisu jedinstveni. Podjele su uočene i među političarima, ekonomistima, pa i među disidentima. U političkom vrhu, za tješnje veze sa SAD-om i ulazak u WTO zalažu se oni koji su za odlučnije napuštanje kontroliranog i prijelaz na tržišno gospodarstvo. Predvode ih premijer Zhu Rongji i predsjednik Jiang Zemin. Doduše, pribojavaju se da otvaranje globalnom suparništvu oslobađa snage koje se neće moći kontrolirati - privremeno visoku nezaposlenost, društvene napetosti i zahtjeve za većim političkim slobodama. Ali, istodobno znaju da se bez suparništva ne može stvoriti moderno, uspješno gospodarstvo. Nadaju se da će moći iskoristiti prednosti otvorene ekonomije i suradnje sa Zapadom, a istodobno i dalje zadržati političku kontrolu nad društvom. </p>
<p>Protivnici su najčešće iz golemih državnih industrijskih poduzeća i iz starih komunističkih struktura. Boje se da će ukidanje zaštitnih tarifa i ulazak u WTO dovesti do propasti mnogih državnih poduzeća. Nestala bi kontrola politike nad radnicima, došlo bi do jačih unutarnjih pritisaka i zahtjeva za političkim promjenama. </p>
<p>Zanimljivo je da su se u ovom slučaju podijelili i kineski disidenti, jednako oni koji su već u SAD-u i drugim zapadnim zemljama, kao i oni koji su još uvijek u Kini. Jedni dokazuju da je dosadašnje razmatranje trgovinskog statusa svake godine omogućavalo Kongresu i medijima da uvijek iznova upozoravaju na kinesko kršenje ljudskih prava i da bi tako trebalo ostati. Zagovornici trajnog statusa uvjeravaju da dosadašnje rasprave svake godine baš i nisu previše koristile ljudskim pravima, a ulazak Kine u WTO i poboljšanje trgovinskih odnosa sa SAD-om mogao bi potaći gospodarske i političke slobode. U borbi za ljudska prava, prvo treba slomiti monopol države. A da bi se to postiglo, neophodni su slobodno tržište i konkurencija koju nameće WTO.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Novi premijer BiH stiže iz Beograda?</p>
<p>SARAJEVO, 24. svibnja </p>
<p> - O Spasoju Tuševljaku, gotovo anonimnom kandidatu za prvog predsjednika Vijeća ministara Bosne i Hercegoivine, nakon dva dana uspjelo doznati tek toliko da je rođen 1952. godine, da radi kao profesor na Ekonomskom fakultetu na Palama i da bi mogao biti vlasnik kavane u ratnoj prijestolnici bosanskih Srba. (»Je li to onaj što otvara kavanu?«, pitanje je koje su novinaru Dnevnog avaza koji je tragao za informacijom više o Tuševljaku, postavili policajci na Palama.) Ukoliko se i ne bavi ugostiteljstvom na Palama, Tuševljak svoju egzistenciju osigurava privatnim poduzetništvom u Beogradu gdje navodno vodi ekonomski institut pod nazivom »Conseco«.</p>
<p> Kao i obično, krajnju rječ u ovom slučaju imat će Visoki predstavnik za BiH. Sam Petritsch izjavio je novinarima u Bruxellesu gdje sudjeluje u radu Vijeća za provedbu mira (PIC) kako sada valja proučiti Tuševljakovu profesionalnu i poličku prošlos. Petritsch je također kazao kako je odluka o tome hoće li prihvatiti ovu nominaciju na Parlamentu BiH. To je s formalnog stajališta nedvojbeno, no nedvojbeno je da je i kandidatura Tihomira Gligorića otpala nakon što je njegove sposobnosti i predanost Daytonskom sporazumu dovela u pitanje međunarodna zajednica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Koliko košta oslobađajuća presuda za Albanca u srbijanskom zatvoru?</p>
<p>Srbijanski sud u Nišu osudio skupinu od 143 Albanca na ukupno 1632 godine zatvora / Za oslobađanje rodbina zatočenih Albanaca plaća 10 do 15 tisuća DEM / Ni Srbi u kosovskim zatvorima, osim što ih ne tuku zbog nazočnosti stranaca, »nemaju nikakve izglede za pošteno suđenje« </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Okružni sud u Peći na »privremenom« radu u Nišu osudio je prošlog ponedjeljka, u najmasovnijem sudskom procesu koje tamošnje pravosuđe poznaje, grupu od 143 Albanca iz Đakovice zbog terorizma na ukupnu kaznu od 1632 godine. Oni su proglašeni krivima za sudjelovanje u terorističkim napadima na jugoslavensku vojsku i policiju u Đakovici u travnju i svibnju prošle godine kad su u selu Čabrat poginule tri službene osobe, a desetak ih je ranjeno. Navodna istraga je temeljem ispitivanjem postojanja baruta na rukama pokazala da su baš osuđeni, privedeni u masi od 300 osoba, krivi za počinjena nedjela. </p>
<p>Još prije izricanja presude dio demokratske javnosti u Srbiji izražavao se negativno o svim okolnostima vezanim za »đakovičku grupu« koja je protuzakonito držana u pritvoru godinu dana, kao i načinu i okolnostima u kojima funkcioniraju srbijanski sudovi. Netom okončani sudski slučaj podsjeća na akutni problem zatvorenika optuženih tijekom NATO-intervencije u SRJ na obje strane - albanskoj i srpskoj- čiji se točan broj ne zna, ali i na brojne kriminalne radnje vezane za njihovo »oslobađanje«. </p>
<p>Prema podacima Međunarodnog Crvenog križa u srbijanskim je zatvorima bilo 2050 Albanaca, uhićenih prije i tijekom NATO-napada, od čega je najmanje 975 u međuvremenu oslobođeno, saznao je beogradski dnevnik Danas objasnivši da je najveći broj presuda »pokrivao« vrijeme provedeno u pritvoru. Beogradski odvjetnik Husnija Bitiqi (koji je zbog učestalih presuda njegovim klijentima na duge vremenske kazne dospio u red najneuspješnijih odvjetnika u povijesti srbijanskog pravosuđa) tvrdi da je riječ o »trgovačkim« presudama, a o mogućim »uvjetima« za oslobađanje kaže kako je »teško utvrditi je li netko platio za svoju slobodu i koliko, a posebno je teško naći eventualne sudionike trgovine i dovesti ih pred sud«. Upravo je Bitiqi osoba koja o korupciji u sudstvu zna više nego što je spreman reći jer su njega u ožujku ove godine, u vlastitu stanu gotovo na smrt pretukli maskirani napadači, a pozadinu napada objasnila je predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić tvrdeći da su mu telefonom prijetili odvjetnici Srbi s Kosova želeći da prestane odvraćati obitelji uhićenih Albanaca od davanja mita za puštanje njihovih rođaka. </p>
<p>Danas piše kako i uprave nekih zatvora sumnjaju da se obavlja ovakva trgovina. Oni oslobođene Albance predaju Crvenom križu koji ih potom odvozi do Merdara, mjesta na kojemu se obavlja primopredaja ljudi i novca. Prizrenski odvjetnik Baskim Nevzati tvrdi za isti dnevnik kako je razgovarao sa velikim brojem ljudi koji su izišli iz srbijanskih zatvora i da »svi kažu da su za svoje oslobađanje platili 10 do 15 tisuća DEM. »Tehnologija« je navodno jednostavna: ljudi koji su u neposrednom kontaktu sa zatvorenicima posreduju između njih i odvjetnika , zatim odvjetnik zove obitelji, najčešće u inozemstvu, i traži novac. Pogodba se lako dogovara jer je rodbina preplašena, a cijene su »socijalne« - vodi se računa o imovnom stanju. U Fondu za humanitarno pravo raspolažu izjavama obitelji koje »dokazuju veliki prljavi biznis« opet po cijeni od 10 do 15 tisuća DEM kao i činjenicu da je novac stizao do sudaca. I na upravo osuđenu đakovičku grupu vršen je pritisak da uzmu baš određene odvjetnike i daju novac unaprijed. Oni to nisu prihvatili jer je riječ o obrazovanijim ljudima koji ne podliježu ucjenama tako lako, procjenjuju u Fondu. Pravni savjetnik ureda UN-a za ljudska prava u Beogradu odvjetnik Nikola Barović napominje da je vlast upozorena na ovu, očito široko rasprostranjenu pojavu mita i korupcije, te da »postoji mogućnost da su sve oslobađajuće presude kupljene, jer je sudski dokazane krivnje bilo samo u promilima«. </p>
<p>Svi anketirani stručnjaci slažu se da se događa i reciprocitet ove nepravde budući da Srbi u kosovskim zatvorima, osim što ih ne tuku zbog nazočnosti stranaca, »nemaju nikakve izglede za pošteno suđenje«. Sudbina će im biti analogna onoj Albanaca u srbijanskim zatvorima - opet je sumnjivo dug pritvor, onemogućena obrana, nedovoljno dokaza. Poznavatelji situacije tvrde da je u pitanju poimanje pravde kao ravnoteže u nanošenju zla pripadnicima drugih nacija i ljudskim sudbinama kao usputnoj ratnoj šteti. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Je li Stranka za BiH »slučajni partner« Izetbegovićeve SDA?</p>
<p>SARAJEVO, 24. svibnja</p>
<p> - Notorna je neistina da je Stranka za BiH zauzela jednaku distancu spram SDP-a i SDA, izjavio je u srijedu u Sarajevu Sead Avdić, potpredsjednik Lagumdžijinih socijaldemokrata komentirajući zbivanja nakon općinskih izbora u BiH održanih 8. travnja. Avdić je optužio Silajdžićevu Stranku za BiH, za nedosljednost navodeći kako su spomenute izjave o »ekvidistanci« zavaravanje javnosti, te kazao da SZBiH pokušava bježati u političku maglu! »Stranka za BiH potpuno je u funkciji SDA«, izjavio je potpredsjednik SDP-a ilustrirajući to primjerima brojnih općina u kojima i danas postoji očita koalicija SDA i Silajdžićeve stranke. Riječ je o sarajevskim općinama Ilidža, Stari Grad i Vogošća, zatim Kalesiji, Kaknju... te općinama u tzv. mješovitim županijama gdje su dvije stranke nastupale u formalnom savezu, a gdje je, kako kaže Avdić, Stranka za BiH »slučajni partner« SDA.</p>
<p>U vodećoj lijevoj bosansko-hercegovačkoj stranci očito su ogorčeni koaliranjem SDA sa Silajdžićem, a jednako su nezadovoljstvo pokazali i neformalnom koalicijom Izetbegovićeve stranke s HDZ-om BiH što ih je spriječilo da u nekim općinama gdje su postigli dobar rezultat, ali ne i apsolutnu većinu, sudjeluju u izvršnoj vlasti.</p>
<p>Očito, u ovom trenutku SDP je usamljen na političkoj sceni u BiH. Doduše, neka posebna suradnja te stranke sa SDA ili HDZ-om BiH nije se ni mogla očekivati, ali se od Stranke za BiH, dojam je, očekivao nešto drukčiji odnos.</p>
<p>Međutim, mora se priznati da je SDP BiH možda bio i pretvrd u nekim svojim predizbornim, pa i postizbornim potezima, a posebno to vrijedi za dio stranačkih aktivista na terenu koji su otvoreno pokazivali nesnošljivost ne samo prema vladajućim nacionalnim strankama, već i spram ispoljavanja bilo čega nacionalnog ili vjerskog. Spomenimo i kontroverzni slučaj u tuzlanskoj županiji gdje su pristaše ove stranke u jednoj općini, navodno, proslavili pobjedu pečenjem svinje, a ne treba ni naglašavati koliko je to ogorčilo muslimanske vjernike, čak i one koji možda simpatiziraju ili nemaju odbojnost prema SDP-u. Za razliku od, primjerice, Račanovog SDP-a u Hrvatskoj, Lagumdžijini socijaldemokrati u BiH nisu učinili dovoljan napor da pronađu strateškog partnera među strankama s nacionalnim predznakom umjerenije orijentacije. Također je problem i njihovo do danas nedovoljno jasno distanciranje od komunističke prošlosti, kako u kadrovskom, pravnom, pa čak i ideološkom smislu.</p>
<p>Naravno, krivnja nije samo na SDP-u, treba reći da Haris Silajdžić jednostavno nikad nije imao dovoljno odlučnosti odvojiti se od Izetbegovićevih »skuta«, vjerojatno kalkulirajući da ga jednom zamijeni na mjestu »prvog u Bošnjaka«. Silajdžić je, nadalje, pokazao krajnju neosjetljivost spram ozbiljnih problema koji potresaju bosansko-hercegovačko društvo, poput kriminala, korupcije, privatizacijskih malverzacija i slično, potiskujući ih u drugi plan svog političkog angažmana.</p>
<p>Mnogo važniji opći izbori bit će održani 11. studenog. Bit će zanimljivo vidjeti kako će prije svega bošnjački birači reagirati na ovo novo-staro slaganje domaće političke scene. Stranka za BiH koalirajući sa SDA dobila je nešto više udjela u općinskoj vlasti nego što joj po rezultatima pripada, no birači bi je možda mogli kazniti, jer mnogi misle da Silajdžić nije dobio mandat da osigura Izetbegovićevoj stranci produljenje vlasti u brojnim općinama.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Iran oslobodio 460 iračkih ratnih zarobljenika </p>
<p>TEHERAN, 24. svibnja</p>
<p> - Iran je u utorak navečer oslobodio 460 iračkih ratnih zarobljenika iz iransko-iračkog rata, koji je trajao od 1980. do 1988., objavio je u srijedu iranski radio. Ti su se zarobljenici nalazili na popisu Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC). Irački zarobljenici oslobođeni su u povodu obljetnice oslobađanja Horamšara, iranskog grada na jugozapadu zemlje koji su iračke snage zauzele na samom početku rata, u listopadu 1980. Iran je od 8. travnja do 4. svibnja oslobodio 2.479 iračkih vojnika zarobljenih u tom ratu. Irak procjenjuje da se u Iranu nalazi 29.000 zarobljenih iračkih vojnika, od čega njih 20.000 nisu ni popisani, a broj nestalih iračkih vojnika procjenjuje na 60.000. </p>
<p>Bagdad tvrdi da više nema iranskih zarobljenika i tvrdi da ih je 400 ostalo u Iraku nakon što su Međunarodni odbor Crvenog križa obavijestili da odbijaju povratak. Teheran procjenjuje pak da se u Iraku nalazi još uvijek 3.206 iranskih zarobljenika. Problem ratnih zarobljenika predstavlja glavnu prepreku normalizaciji odnosa Iraka i Irana. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Mit i istina o »Lijepoj našoj«: kako se izvući iz živoga pijeska mitologiziranja povijesti hrvatske himne u koji je nesmotreno upao g. Strižić</p>
<p>Povijest hrvatske himne opterećuju dva mita</p>
<p> - prvi je onaj o vremenu (godini) nastanka popijevke, autoru i podrijetlu napjeva, a drugi o vremenu i načinu izbora popijevke za hrvatsku himnu.</p>
<p>Kao povjesničar protivim se mitologizaciji prošlosti. A eto, ponovno se moram suprotstaviti jednom takvom pokušaju što ga je pod naslovom »Još jedan ispravak neznanja o hrvatskoj himni i o razdoblju od 1890. - 1896. g., koje nije bilo nikakav 'mit' i nikakva 'mitologija'« u Vjesniku od 16. svibnja potpisao g. Živko Strižić.</p>
<p>Poput svakog korova, mitotvorstvo je izuzetno uporno, a s ljudima sklonim mitovima teško je, možda čak uzaludno, razložno raspravljati. Vi kažete/napišete jedno, oni čuju/pročitaju drugo i tako rasprava teče »vojska drumom, baba šumom« ili obratno, ispadne na isto. Tako, eto, moje upozorenje (Vjesnik, 5. svibnja) da je pričanje o izboru »Lijepe naše« za hrvatsku himnu 1891. svojevrsni mit, jer takvog izbora nije bilo, g. Strižić čita kao tvrdnju »da godina 1891. gotovo ni malo nije utjecala na to da 'Lijepa naša domovina' postane hrvatskom himnom«, tvrdeći uz to da meni »Očito (...) nije poznato to vrijeme i to doba hrvatske povijesti, koje nije bilo nikakav 'mit' i nikakva 'mitologija', jer da »Ondašnji događaji govore, da je razdoblje (1890.-1896.) bilo jedno od najzanimljivijih ne samo u 19. st. nego i inače«.</p>
<p>Već tih nekoliko redaka potvrđuju spoznaju da papir trpi sve i da bi možda bilo bolje ne upuštati se u raspravu s ljubiteljima mitova osobito ako im sposobnost čitanja i shvaćanja pročitanoga nije jača strana. Spomenuti reci, naime, pokazuju da je g. Strižiću sasvim svejedno i nevažno što predmet našeg sporenja uopće nije rečeno razdoblje, nego samo godina navodnog izbora popijevke »Lijepa naša« za hrvatsku himnu. Pokazuju, također, da mu je nevažno što uopće nisam napisao ono što mi on pripisuje, pa bi bilo u najmanju ruku građanski pristojno da svoju tvrdnju potkrijepi odgovarajućim navodom da objasni kako sam rečenih šest godina proglasio mitološkim vremenom, a zbivanja u njemu mitom i mitologijom (čini mi se da su g. Strižiću ta dva pojma jedno te isto). Ako pak to ne može, a ne može, poznato je kako se takav postupak naziva.</p>
<p>I dalje, umjesto da navede činjenice, ako postoje i ako ih zna, koje bi pobile moju tvrdnju da 1891., odnosno u spomenutom razdoblju, »Lijepa naša« NIJE izabrana za hrvatsku himnu, on ponavlja priče o otkrivanju spomenika dvojici naših velikana, pri čemu zaboravlja reći kako ta otkrivanja i prisutnost dr. Franje Račkoga u jednome od njih, dokazuju da je tog izbora ipak bilo. »Zaboravlja«, također, objasniti kako umijeće Frana Mažuranića da na malo prostora kaže više nego netko drugi, dokazuje da je članak Lj. Marakovića doista studija, dakle, znanstveni rad, a ne samo mali prigodni članak o vrijednosti kojega nisam napisao ni slova, a g. Strižić moju tvrdnju da nije riječ o studiji proglašava ismijavanjem njegova pozivanja na taj tekst, navodeći, da bi djelovalo ubitačnije, latinsku mudrost kako valja učiti mnogo, a ne mnogovrsno, premda ta uzrečica nema veze ni s Mažuranićevim »Lišćem«, niti s Marakovićevim člankom, ali bi se itekako mogla primijeniti na pisanje g. Strižića.</p>
<p>Godine 1891. doista je bilo nekoliko događaja od značenja za povijest »Lijepe naše«. O njima u mojoj knjizi, bez koje je, samouvjereno tvrdim, svaka današnja rasprava o hrvatskoj himni bespredmetna, govori poglavlje »Anatomija jednog mita (II)«, u kojima je podrobno prikazan udio popijevke »Lijepa naša domovino« u svakome od njih, pa i u obilježavanju rođendana cara i kralja 18. kolovoza. Da je pročitao to poglavlje g. Strižić ne bi mogao postavljati pitanje o mojoj upućenosti u zbivanja rečenog desetljeća, a ne bi mogao ni »previdjeti« za ovu temu posebno važan kulturni događaj (to »previđanje« pokazuje kako je on upućen u ondašnja zbivanja!) - trodnevne svečanosti Hrvatskog pjevačkog saveza održane 6., 7. i 8. rujna 1891., o kojima, čini se, nema pojma, a dio mitologije oko izbora »Lijepe naše« za hrvatsku himnu vezan je baš uz te svečanosti.</p>
<p> Nije sporno izvođenje (pjevanje i sviranje) »Lijepe naše« u ono vrijeme i u događajima koje sam u svom članku nabrojio, ali ih je g. urednik iz samo njemu znanih razloga precrtao, sporno je samo je li na kome od njih, na kojemu i kako, »Lijepa naša« doista izabrana za hrvatsku himnu i, dakako, tko je i od koga bio ovlašten da to učini. Pomno istražujući sva ondašnja zbivanja ustanovio sam da takva izbora NIJE bilo, a na tu moju tvrdnju g. Strižić patetično uzvikuje »U Beču se 'Lijepa naša domovina (10. lipnja 1896.), pjevala - na sav glas«, ne pitajući se kako je do toga došlo ni što to pjevanje dokazuje u odnosu prema navodnom izboru »Lijepe naše« za hrvatsku himnu. Samo je po sebi razumljivo da su članovi HAD »Zvonimir« obilježavajući 100-godišnjicu rođenja A. Mihanovića pjevali popijevku na njegove stihove. No pjevali su je te godine i na svojoj tromjesečnoj turneji po Rusiji, pa se tako dogodilo da je Maksim Gorki, upoznavši je, njene stihove preveo na ruski.</p>
<p> Ponešto zbrkan (najprije kaže da se proslavljala 100-godišnjica hrvatske himne, a odmah potom da je »Lijepa naša« 1891., dakle, samo pet godina prije, postala »općenarodnom hrvatskom pjesmom«, odnosno hrvatska himna) izvještaj o toj proslavi potvrđuje samo da je »Lijepa naša« u ono vrijeme bila jedna od popijevki »takve vrsti, koje su kadre postati svojinom naroda, te ući u krv njegovu i postati pravimi hrvatskimi pjesmami«, kako je to rečeno u natječaju Hrvatskog pjevačkog saveza objavljenom 1891. godine. I ništa više, ali svršetak tog izvještaja, kako je naveden u Vjesniku, u meni izaziva određenu sumnju, pa ne bih stavio ruku u vatru da u izvorniku doista završava s »odnosno hrvatska himna«. Neću reći na čemu temeljim tu sumnju, još je nisam provjerio, no ako me je slutnja prevarila, unaprijed se ispričavam.</p>
<p>I za kraj još jedna »sitnica« o upućenosti g. Strižića. Spomenik što su ga Braća Hrvatskog Zmaja 1935. g. podigla u Zelenjaku kraj Klanjca NIJE spomenik Mihanoviću, nego baš »Lijepoj našoj«. I osnovnoškolci bi morali znati da je spomenik pjesniku njenih stihova ispred Klanjca, gdje je postavljen i uz veliko slavlje otkriven još 7. kolovoza 1910. godine. Podrobni prikaz toga slavlja može svatko koga to zanima pročitati u Pjevačkom vjesniku br. 7-9 iz 1910. godine. Ako ga g. Strižić pročita, pa bude li na sebe primijenio mudrost uzrečice »Multum non multa« i slijedio vlastitu poruku »Kojih se to tiče, neka se zamisle« (usput, ali važno: od kakva je značenja nabrajanje Mihanovićevih konzularnih službi za raspravu o vremenu izbora »Lijepe naše« za hrvatsku himnu?), mogao bi se izvući iz živoga pijeska mitologiziranja povijesti hrvatske himne u koji je nesmotreno upao.</p>
<p>ANDRIJA TOMAŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Hrvatskoj svakih desetak godina ispliva vječno pitanje o regionalizmu</p>
<p>Nakon više od četvrt stoljeća, kada smo se zauzimali za osnivanje zadarske regionalne gospodarske komore, opet osjećam potrebu u medijima iznositi iste argumente, kako bih potaknuo dio javnosti, a možda i odgovorne da olako ne prihvaćaju idejo o »povijesnim regijama« kao rješenje za županijski ustroj. U Hrvatskoj to pitanje svakih desetak godina ispliva na površinu, bez obzira na političke režime i ideologije.</p>
<p>Uvijek se kod toga nađe i teoretskih podloga kao ona u Globusu od Mirjane Kasapović, koja neargumentirano ističe da se većim brojem županija od broja povijesnih »presijecaju prirodne, povijesne, kulturne i privredne cjeline« i tim svojim znanstvenim stavom utječe na »običan puk« koji možda neće primijetiti neznanstveno nekritično trpanje u isti koš prirodnih i kulturno-povijesnih elemenata.</p>
<p>To uvijek ponovno afirmiranje »povijesnih regija« se ustrajno bori sa životnim argumentima, jer snagu nalazi u naslijeđu Trojedne kraljevine. Bez pretenzije cjelovitosti i da čitateljstvu mnogo ne dosađujem, nabacit ću samo nekoliko upita o tome.</p>
<p>1. Zašto bi moderna Hrvatska, u novom okruženju, trebala robovati recidivima povijesnih neprilika?</p>
<p>2. Zašto bi se povijesne regije morale toliko i uporno protežirati danas, kada svi pozivaju na gledanje unaprijed, a ne u povijest?</p>
<p>3. Zašto zagovaratelji ideje povijesne regije u Dalmaciji zaboravljaju da je povijesno središte te regije Zadar, a ne Split?</p>
<p>4. Zašto oni ne vide da u toj povijesnoj regiji »svi putevi ne vode u Rim«, jer središta i nema.</p>
<p>Ili oni možda i te kako vide taj problem, pa zagovaraju takve cestovne smjerove iz kojih se jasno vidi namjera da najkraćim putem povežu »središte« s vanjskim smjerovima, a tek onda cestice u okruženju prema središtu.</p>
<p>5. Zašto ne vide da Dalmacija nije nikakva životna cjelina, nego političko-povijesni recidiv, Venecijansko treće osvajanje, izdužen prostor od Raba do Dubrovnika. Kako bi takva »cjelina« imala urbano (i koje) središte kao prvi subsidijarni oslonac?</p>
<p>6. Zašto se sadašnja regionalizacija ne bi dotjerala, a ne otišla u drugu krajnost. Pojam subsidijarnosti bi ovdje pomogao u razmišljanju o tome.</p>
<p>7. Zašto se nema u vidu da tri-četiri povijesne regije u povijesti nisu bile i ne mogu biti dovoljno kohezivni elementi državnosti kao što to može dvanaest - trinaest regija.</p>
<p>To stoga što se s manje vjerojatnosti mogu poklopiti adhezivni elementi po šavovima 15 nego 5 regija; kao što ni automobilsko staklo pod udarcem ne pada, nego samo ispuca, za razliku od običnog stakla. </p>
<p>8. Zašto se ne vide nove potrebe stanovništva da »prvostupanjski« oslonac imaju u dnevnomigracijskom krugu u kojem se za najviše sat vremena može u središte doći i otići (na posao i dr.)</p>
<p>9. Zašto se ne uviđa da se daleko više demokracije omogućuje u više regija nego li u samo 4-5, čija bi se središta lako mogla dogovarati u zadovoljavanju svojih interesa na uštrb ostalih, a što smo dobro upamtili u politici tzv. ROS-a (Rijeka, Osijek, Split).</p>
<p>10. Zašto spomenuta Mirjana Kasapović, misli da nema potrebe za teritorijalnim uravnoteživanjem političkog interesa u Županijskom domu samo radi izostanka teritorijalno-političkih autonomija kao u SAD ili Njemačkoj. Nije li upravo suprotno potrebito; uravnoteživati taj teritorijalni interes u državi u kojoj četiri grada pokrivaju gotovo 50 posto populacije, pa onda i toliko zastupnika u Zastupničkom domu. Da ne govorimo o Zagrebu sa 25 posto stanovništva a čak 35 posto i više kapitala i drugih sadržaja?</p>
<p>11. Zašto se nefunkcionalnost i neracionalnost Županijskog doma Sabora ne bi radije ispravile, negoli koristile kao argument za ukidanje tog doma. Recimo, mogao bi taj dom biti sastavljen od župana, koje se i onako misli ubuduće birati izravno.</p>
<p>12. Zašto se napokon, nema u vidu da je metropolizacija svugdje u svijetu problem i da je sustav više županija, upravo, zapreka toj namjeri.</p>
<p>MARIJ MATULINA, sociolog</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Privatni poslodavci i ljudska prava mladih i nezaposlenih radnika</p>
<p>Naši privatni poslodavci »drže« radnu snagu ili A. na prijetnjama (ako ti se ne sviđa, možeš ići) ili B na obećanjima (ako se dobro pokažeš, primit će te u radni odnos). </p>
<p>Želio bih skrenuti pozornost na samo jedan »mali« problem koji se javlja ako čovjek, a najčešće se radi o mladim ljudima, ne mogavši podnijeti ropske uvjete kod poslodavca A (»nikakva« plaća, neograničeno radno vrijeme, neplaćanje prekovremenog, stalna prijetnja otkazom) prijeđe k poslodavcu B (koji ga istina nešto više plaća, ali ga ne prijavljuje). </p>
<p>Mladi čovjek, očekujući da će ga poslodavac B. prijaviti ne javlja se u socijalno u propisanom roku od mjesec dana radi ostvarenja prava nezaposlenog na minimalnu zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>Kad tako ostane i bez zaposlenja i bez (zagarantirane?!) zdravstvene zaštite čovjek se počne pitati kakva su njegova (ljudska) prava? </p>
<p>Ako je čovjek - pojedinac nezaštićen na području najvažnijeg za njegovu egzistenciju, nije li to u uljuđenoj zajednici znak da se nad njim čini nasilje i da neke stvari (koje međunarodna zajednica ne prepoznaje) treba hitno ispraviti kako bismo bili zaista uljuđeni, a i kako bismo na vrijeme spriječili da nasilje ne urodi nasiljem..., te kako bismo mogli rješavati problematiku ljudskih prava na područjima kao što su manjinska prava, prava vlasništva i sl. A o 357.000 nezaposlenih da i ne govorimo.</p>
<p>IVO PAJIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Podržavamo svaku riječ g. Olge Carević </p>
<p>U Vjesniku je objavljen tekst prof. dr. Olge Carević pod naslovom »Suvremenoj savjesti nameće se zakon solidarnosti naroda« u kojem nas, čitatelje, na svoj uobičajeni prijateljski način podsjeća na prava svakog čovjeka bez obzira na njegovu nacionalnu i vjersku pripadnost. Smatram ovaj tekst i svi oni tekstovi koje je autorica objavila tijekom proteklih deset godina, izuzetno važnim za zajednički život svih nas koji živimo na prostorima Republike Hrvatske.</p>
<p>Poruka je stigla u pravo vrijeme za događaje u Borovom selu gdje su pripadnici srpske nacionalnosti oskrnavili spomen obilježje hrvatskim policajcima, a još strašniji je onaj u Veljunu gdje se jedna žena pomokrila na spomen obilježje žrtvama ustaškog zločina! Kao Hrvaticu, sram me je za taj potonji događaj, a za onaj u Borovom selu mi je žao. </p>
<p>Zbog svega toga, mislim da u cijelosti podržavam svaku riječ Olge koja već deset godina uporno upozorava na potrebu zajedničkog života, razumijevanje i na sve ono što nosi suživot dvaju naroda na istim prostorima. Željela bih da Vjesnik načini jedan intervju s Olgom Carević koji bi nam zasigurno puno pomogao. Čitala sam jednom davno, intervju koji je vodila Živana Morić s Olgom Carević koji nas je sve duboko ganuo. Trebamo lijepe riječi i prijateljstvo, a ne bahatost! </p>
<p>MR. SCI. VJERA ŠAHOVIĆ i</p>
<p>MR. SCI. MAGDA HITROVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Nakon što je prihvatio volonterski posao, Sindikat Ivekoviću dao otkaz</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U radnom sporu, u kojem je predsjednik Hrvatskog radničkog saveza i djelatnik Hrvatske udruge sindikata Mario Iveković, radi nedopuštenog otkaza podnio privatnu tužbu protiv Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, u srijedu je na Općinskom sudu svjedočio Iveković i glavni tajnik SSSH-a Vitomir Begović.</p>
<p>U svom iskazu Iveković je pojasnio da je od 1995. godine u SSSH-a, obnašao dužnost županijskog povjerenika za grad Zagreb. »Kada je osnovan HRS, koji je zapravo udruga građana, predložen sam za predsjednika novoosnovane udruge. Smatrao sam da su akcije HRS-a u skladu s mojom ulogom u SSSH-a, te sam prihvatio kandidaturu za predsjednika, što sam 12. listopada 1999. godine i postao, o čemu sam obavijestio svog poslodavca«, rekao je Iveković, naglasivši da je tada bio i spreman napustiti mjesto županijskog povjerenika u SSSH-a, jer je mislio da će dobiti neko drugo mjesto u sindikatu.</p>
<p>»Međutim, moji bivši poslodavci u SSSH-a, od početka su smatrali HRS za konkurenciju i nazivali ga sindikatom. To nije istina, jer je HRS volonterska udruga u kojoj nema zaposlenika, i koja je osnovana u cilju jačanja sindikalne scene i položaja radnika u Hrvatskoj. Stoga tog dana kada sam izabran za predsjednika HRS-a, u središnjem je dnevniku HRT-a, glavni tajnik HSSS-a najavio da ću dobiti otkaz, što se i dogodilo 18.listopada 1999. godine«, ispričao je Iveković, ukazavši da je na dan otkaza nazvao Davora Jurića i rekao mu da nema alternativu za egzistenciju, te da traži dva mjeseca otkaznog roka i četiri plaće kao otpremninu.</p>
<p>»Ne vidim niti jedan opravdan razlog za izvanredni otkaz, jer niti jednim javnim istupom nisam naštetio SSSH-u, naprotiv svojom sam djelatnošću pridonio značenju tog sindikata. Isto tako, nikada se nije postavljalo pitanje oko suradnje s drugim sindikatima i udrugama, jer se takva suradnja smatrala pozitivnom. Zato smatram da je moja kandidatura u HRS-u, bila samo paravan za otkaz, jer me neki čelnici u sindikatu nisu voljeli«, zaključio je Iveković.</p>
<p>Glavni tajnik SSSH-a, naglasio je pak da ga je u lipnju prošle godine, nazvao čelnik gradskog HSS-a i zatražio statute sindikata, te najavio da će HSS osnovati svoj sindikat. »Međutim, mi smo na radnom sastanku u rujnu zaključili da se osnivanjem sindikata tj. HRS-a, HSS zapravo miješa u naš rad. Stoga sam bio jako iznenađen kada sam na dnevniku HRT-a, vidio izvještaj s presice HSS-a, na kojoj je najavljeno osnivanje HRS-a, te je kao njezin čelnik najavljen Iveković. Mi smo tada, na sjednici 7. listopada, odlučili da će se Iveković morati odlučiti. A kad smo 25. listopada primili Statut od HRS-a i sporazum u kojem su oni najavili aktivno povećanje svog članstva, uvidjeli smo da će nam biti konkurencija. Tek nakon toga je uslijedio izvanredan otkaz Ivekoviću«, pojasnio je Begović, istaknuvši da je smatrao da će Iveković odustati od svoje kandidature »jer nisam vjerovao da će kao otac sedmoro djece, sebi dopustiti ostanak bez radnog mjesta i upustiti se u neko volonterstvo, tim više što se kao sindikalni djelatnik ne bi smio politički opredjeljivati, a to je upravo učinio kad je postao predsjednik HRS-a koji je zapravo izradak HSS-a «.</p>
<p>Vrlo uznemiren tajnikovim svjedočenjem, stalno prigovarajući da njegove riječi nisu istinite, Iveković je tada upitao Begovića treba li dozvola od sindikata da kao županijski povjerenik surađuje s ostalim udrugama, aktivistima i sindikatima. Begović je odgovorio da niti jedan djelatnik njihovog sindikata ne može istupati samostalno već samo u dogovoru s poslodavcima.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nezaposleni Miketić prima 820 kuna</p>
<p>DONJA STUBICA, 24. svibnja</p>
<p> - Željko Miketić nezaposleni poduzetnik, još se uvijek, prema njegovoj izjavi, nalazi na Zavodu za zapošljavanje i prima 820 kuna mjesečno, čime je zadovoljan s obzirom da neki nemaju niti toliku mirovinu. U kući u kojoj živi, i koja je prema njegovoj izjavi u nasljedstvu prijatelja, a prema pričama koje kruže Donjom Stubicom preuzeta je od jednog dužnika koji je na radu u inozemstvu, i koji Miketiću nije vratio dug, ovoren je cafe bar, te prostorije poduzeća GOF d.o.o., u kojima Miketić prima stranke. Iako poduzeće ne glasi na Miketića, već na njegova prijatelja i u njemu je zaposlena supruga, Miketić strankama dijeli posjetnice s imenom poduzeća GOF. Vizit-kartice dosljedne su Miketićevoj zelenoj boji s pozlaćenim rubom. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Miketić i odvjetnici na jednoj od prethodnih rasprava</p>
<p>Svjedok Miketiću posudio novac jer mu je izgledao pošteniji i solidniji od banke </p>
<p>DONJA STUBICA, 24. svibnja</p>
<p> - U srijedu je na Općinskom sudu nastavljena glavna rasprava u slučaju Željka Miketića, na kojoj je svjedočilo desetak svjedoka, a nekoliko ih iz opravdanih razloga ili bez opravdanja nije došlo. Nazočni svjedoci, koji potražuju ukupno oko 208.000 DEM, izjavili su da ih Željko Miketić nije želio prevariti, a na posebno pitanje sutkinje Sanje Gašparac, redom su odgovarali da su nagovoreni da prijave Željka Miketića kad su čuli da i drugi podnose prijave.</p>
<p>Svjedok Vladimir Mikuš (46) potraživao je od Miketića 15.000 DEM, ali mu je dug prije desetak dana u cijelosti vraćen.</p>
<p> »Bio sam pozvan na sud a ne znam zašto. Protiv Miketića nisam podnio kaznenu prijavu«, rekao je Matija Poštek (62) iz Dobrih Zdenaca, koji potražuje 23.700 DEM, te tvrdio da bi na sudu najprije trebalo okupiti sve one koji su dužni Miketiću.</p>
<p>Ivan Kožar, umirovljenik koji potražuje 100.000 DEM, rekao je da je prvi put Željku Miketiću posudio novac u studenom 1998. godine. Novac zarađen u Njemačkoj u 15 godina rada, kako je izjavio, 1990. godine uložio je u Zagrebačku banku mjesec dana prije kninskih barikada, a tek 1995. godine uz kojekakve postotke novac je uspio izvaditi, pa mu je Željko Miketić izgledao pošteniji i solidniji. Na posebno upozorenje Miketićeva odvjetnika Mate Matića, da mora govoriti istinu, o tome kada je prvi put posudio novac Miketiću i je li podizao kamatu, te da se ne može šaliti sa sudbinom optuženog, svjedok se zbunio i rekao da se ne sjeća, jer je teški živčani bolesnik.</p>
<p>Isto pitanje postavila je i općinska državna odvjetnica Jasminka Đok Horvatić, na što je burno reagirao Matić. »Smatrate li i mene živčanim bolesnikom kad postavljate moje pitanje ili smatrate da moje pitanje ne vrijedi«, pitao je Matić, na što je sutkinja Sanja Gašparac ipak dozvolila općinskoj odvjetnici da ponovi postavljeno pitanje. »Mislim da nisam posuđivao prije, ako jesam Miketić bi to morao znati, valjda postoji dokumentacija, a ako me pitate vi to sigurno bolje od mene znate, ne znam ništa i ne sjećam se ni što sam radio prije dva dana jer sam teški živčani bolesnik i bio sam tri puta u ludnici«, odgovorio je Kožar. </p>
<p>Iako je za vrijeme rasprave Željko Miketić šutio, u prekidu je rekao da većina svjedoka laže, jer su i ranije radili s njim i podizali kamatu, a sada tvrde suprotno. Bračni par Kostanjčar iz Kraljevog Vrha, koji potražuju 47.520 DEM s kamatom, od uloženih 30.000 DEM, također su bili nagovoreni da podnesu prijave, izjavili su, jer su čuli da ih podnose i drugi. Nastavak glavne rasprave zakazan je za kraj lipnja. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U četvrtak rješenje o istrazi i pritvoru za Zvonimira Gucića i Krstu Romića?</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Nakon što je dežurna istražna sutkinja županijskog suda u Zagrebu, Zvonimiru Guciću i Krsti Romiću odredila u ponedjeljak oko 21 sat mjeru zadržavanja u trajanju 48 sati, državno bi odvjetništvo u tom roku trebalo podnijeti zahtjev za provođenjem istrage i određivanje pritvora. Međutim, kako do srijede nije stigao spis na Županijski sud, određena je mjera dodatnog zadržavanja u trajanju 24 sata, te bi dvojica osumnjičenika u četvrtak ujutro trebali biti saslušani kod istražnog suca koji dobije spomenuti spis. </p>
<p>Naime, kako doznajemo od branitelja Krste Romića, odvjetnika Marijana Svedrovića, nakon što je u ponedjeljak dao svoju »šturu« obranu, Romić bi u četvrtak trebao iznijeti opširnu, prilikom čega će iznijeti i pojedinosti o odnosima između njega i Gucića. Nakon toga će, objasnio nam je odvjetnik Svedrović, istražna sutkinja donijeti odluku o provođenju istrage, te o određivanju pritvora, ukoliko tužitelj podnese te zahtjeve. </p>
<p>Naime, da podsjetimo, temeljem zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke proveli su kriminalističku obradu i utvrdili osnovanu sumnju da su Josip Gucić, njegov sin Zvonimir Gucić, zatim direktor »NIK-a« Krsto Romić, počinili pet kaznenih djela zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, oštetivši pritom poduzeće »NIK« za oko 195 milijuna kuna. Josip Gucić, vlasnik, te Krsto Romić, direktor »NIK-a«, sumnjiče se da su između 1993. i 1997. godine, pribavljajući za sebe protupravnu imovinsku korist, dogovarali i sklapali ugovore o kratkoročnim i dugoročnim kreditima sa »Zagrebačkom bankom« i »Privrednom bankom« u ukupnom iznosu od 125 milijuna DEM za tvrtku »NIK«. No, ta su sredstva plasirali u poduzeća u inozemstvu, a koja su u vlasništvu Josipa Gucića. Zbog toga »NIK« nije mogao vratiti kredite »Zagrebačkoj banci« i »Privrednoj banci«, već su te banke naplatile dugovanja aktiviranjem sredstava osiguranja na imovini 14 sudužnika iz »Grupacije Gucić«. (Mladen Bokulić)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Trojica razbojnika presrela i otela vozilo Dalmatinske banke s novcem</p>
<p>ZADAR, 24. svibnja</p>
<p> - U srijedu oko 8,10 ujutro, usred uobičajene dostave novca u poslovnice, opljačkano je vozilo Dalmatinske banke. Po izjavi člana Uprave banke Darinka Pupovca, riječ je o još neutvrđenom iznosu novca, no procjenjuje se da je riječ o nekoliko milijuna kuna. Međutim, kako su pošiljke novca bile osigurane, banka nije pretrpjela štetu. </p>
<p>Do zaključivanja ovog broja Vjesnika iz PU Zadarske smo dobili samo »šturu« informaciju koja potvrđuje pljačku, no neslužbeno smo doznali da je riječ o trojici maskiranih pljačkaša, koji su kod Perivoja Vladimira Nazora kod Uvale Foša, u golfu registarske oznake ZD 597-AG, čekali dolazak bančinog golfa, te ga presreli i »škorpionom« natjerali trojicu službenika banke Umberta Saiferta, Davora Šišeta i Ivicu Martinovića da napuste vozilo i legnu na asfalt. Pljačkaši su potom pobjegli automobilom banke. Službene potvrde za to nema, no, prema izjavama svjedoka, navodno je golf Dalmatinske banke pronađen u Arbanasima, odakle su pljačkaši gliserom krenuli u pravcu Sukošana, nakon čega im se gubi trag. (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Upozorio motociklista da ne razgovara mobitelom, pa dobio nožem u leđa</p>
<p>SPLIT, 24. svibnja</p>
<p> - Nepoznati motociklist, koji je u vožnji razgovarajući mobitelom ometao promet, pokušao je ubiti Ivicu Ć. (38) iz Splita, koji ga je upozorio na ponašanje. Naime, nasilni ga je motociklist ubo nožem u donji dio leđa.</p>
<p>U utorak oko 13 sati Ivica Ć. vozio se Mikačićevom ulicom u Splitu svojom »ford fiestom«, a ispred njega na mopedu »tomos«, kretao se nepoznati mladić.</p>
<p> Tijekom vožnje, motorist je razgovarao na mobitel, te krivudao po cesti, ometajući time ostale sudionike u prometu, na što ga je Ivica Ć. više puta upozorio sirenom.</p>
<p> Dolaskom do ulaza u parkirališe u Ulici Ljudevita Posavskog, motorist se zaustavio, moped bacio na tlo, prišao »fordu«, te kroz otvoreni prozor udario vozača šakom u glavu. Nakon udarca Ivica Ć. je izišao iz automobila, a nepoznati je ponovno krenuo na njega, izvadivši iz džepa patentni nož. Kada je Ivica Ć. počeo bježati, motorist je potrčao za njim, te je sustigavši ga nakon nekoliko metara ubo u leđa, sjeo na moped i otišao u pravcu Starčevićeve ulice.</p>
<p> Ozlijeđenom Ivici pomoć je pružena na Hitnom kirurškom prijamu splitske Kliničke bolnice, kamo ga je odvezao njegov prijatelj J. S. (40), slučajno se zatekavši na mjestu događaja. Nakon ukazane pomoći Ivica Ć., čije su ozljede ocjenjene lakšima, pušten je kući. Za počiniteljem se traga. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na parkiralištu pretukao čovjeka bez ikakva povoda</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U utorak oko 22 sata u Ratkajevom prilazu kod kućnog broja 1, Josip Butorac (21) fizički je napao Miroslava Vlahovića (45), pritom ga teško ozlijedivši, priopćila je zagrebačka policija.</p>
<p>Naime, u spomenuto vrijeme Vlahović je parkirao svoj automobil i kada je izlazio iz njega, prišao mu je Butorac i bez ikakva povoda nasrnuo na njega. Butorac je Vlahovića potom udario šakom u glavu, oborivši ga na pod, nakon čega je nogama nastavio udarati Vlahovića po čitavom tijelu. Napadnuti Vlahović se pokušao braniti, no Butorac ga je nastavio udarati sve do nailaska policajaca Pete policijske postaje, koji su bili u redovnoj ophodnji. Vlahoviću je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, gdje je utvrđeno da je zadobio prijelom nosne kosti s pomakom, razderotinu kože iznad lijevog oka, što je okvalificirano kao teške tjelesne ozljede.</p>
<p> Napadač je također zatražio liječničku pomoć koja mu je pružena u KBC Šalata, nakon čega je priveden radi daljnje kriminalističke obrade.</p>
<p> (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Policija moli za pomoć u potrazi za ubojicom P. Sedlića</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U utorak rano ujutro oko 2,30 sati, na križanju Slavonske avenije i Čavićeve ulice u iznajmljenom osobnom automobilu »seat cordoba«, iz vatrenog oružja smrtno je ranjen Perica Sedlić (19). Teško ranjeni Sedlić od zadobivenih ozljeda preminuo je u utorak oko 13 sati u KBC Rebro. Priopćeno je u srijedu u PU zagrebačkoj.</p>
<p>Naime, u spomenuto vrijeme, Perica Sedlić je bio sam u automobilu registracijskih oznaka ZG 5983-N, inače vlasništvo rent a car poduzeća »Koske«. Neposredno prije dolaska na raskrižje Slavonske i Čavićeve, zasad nepoznati počinitelj je iz neutvrđenih razloga i neutvrđenog vatrenog oružja ispalio više hitaca.</p>
<p> Jedan od ispaljenih hitaca pogodio je devetnaestogodišnjaka za volanom u glavu, nanijevši mu smrtonosne ozljede. Nakon što je Sedlić pogođen, »seat cordoba« je bez nadzora nastavila skretanje, te se zaustavila udarivši u stup semafora.</p>
<p>Dvadeset minuta nakon događaja, jedan građanin je primijetio zaustavljeni razbijeni automobil, te je mobitelom obavijestio policiju o događaju. Na raskrižje su izišle ekipa za očevide PUZ-a, te kola Hitne pomoći. Teško ranjenom Sedliću liječnička pomoć je pružena u KBC Rebru, gdje je utvrđeno da je zadobio ustrijelnu ranu glave opasnu po život. No, zbog teških ozljeda Sedlić je ubrzo preminuo.</p>
<p>Za počiniteljem ovog ubojstva policija intenzivno traga, te ovim putem moli sve očevice događaja da se jave policiji na broj 92, kako bi se utvrdile pojedinosti ubojstva. Također, policija svim očevicima jamči punu diskreciju. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U BiH nemaju podataka o ratnim zločinima Mirka Graorca</p>
<p>SPLIT, 24, svibnja</p>
<p> - »Centar za dokumentaciju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini iz Sarajeva ne raspolaže činjenicama ili podacima da je Mirko Graorac (58) počinio ikakav ratni zločin, ili da je bio u logoru Manjača«.</p>
<p>Odgovor je to bosansko-hercegovačkog Ministarstva vanjskih poslova splitskom Županijskom sudu, na upit koji im je u svezi sa suđenjem Graorcu, optuženom za ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u Manjači, uputio posredstvom Ministarstava pravosuđa i vanjskih poslova Republike Hrvatske.</p>
<p> No, suđenje je ponovno moralo biti odgođeno do četvrtka, jer Ministarstvo obrane Republike Hrvatske još uvijek nije odgovorilo na zahtjev suda od 26. travnja.</p>
<p>Podsjetimo, sud je od Ministarstva zatražio da se očituje je li svjedok u procesu - pukovnik SIS-a Vlado Ugrin, koji čeka umirovljenje, dužan čuvati vojnu tajnu.</p>
<p> Naime, on je zbog toga odbio odgovarati na piotanja na sudu.</p>
<p> Ukoliko se utvrdi da jest, sud je zatražio da ga se te obveze razriješi kako bi mogao svjedočiti u svezi sa svojim radnim rasporedom u trenutku Graorčeva uhićenja.</p>
<p>»Obrana ustraje na tom dokazu, iako bi to trebao biti zadatak suda.</p>
<p> Sud bi trebao ustrajati kako bi natjerao jedan državni organ na poštivanje«, rekao je Graorčev branitelj, splitski odvjetnik Nenad Boban, koji je ponovno predložio nastavak traganja za svjedokom Jasminom Husakovićem.</p>
<p> Nakon kraćeg vijećanja sutkinja Spomenka Tonković rekla je da šutnja nadležnog ministarstva nije razlog da sud odustane od dokaza.</p>
<p> »Do četvrtka intervenirat ću i kod predsjednika Vlade«, istaknula je.</p>
<p>Prijedlog o saslušanju svjedoka Husakovića je odbijen, jer kako je rečeno, unatoč svim uloženim naporima splitski sud dosad nije uspio doći do njega. (Irena Dragičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Franjo Luković: Treba spriječiti aprecijaciju kune </p>
<p>Govoreći o monetarnoj politici Luković je naglasio da bi veća deprecijacija ili devalvacija kune imali nepovoljne učinke koji bi na kraju doveli do razbuktavanja inflacije / Pregovori s Vladom o Cibalae banci / Pripajanjem Pomorske banke Zagrebačka banka povećava bilančnu sumu za 1,3 milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Neto dobit Grupe Zagrebačka banka za 1999. godinu porasla je 41,3 posto i iznosi 266,28 milijuna kuna, dok sama banka nakon oporezivanja ima 292,59 milijuna kuna dobiti što je porast od 64 posto u odnosu na godinu ranije. Prema odlukama donesenim u srijedu na Glavnoj skupštini dioničarima će kao dividenda biti isplaćeno 58,59 milijuna kuna, a u rezerve ide 233,97 milijuna. </p>
<p>»Naši su planovi vezani uz organski rast banke, te povezivanja s regionalno jakim bankama.U sklopu toga jest i preuzimanje Varaždinske banke s kojoj naš tržišni udio raste za tri posto. Uz to, s Vladom pregovaramo o rješenju za Cibalae banku što će predstavljati realizaciju naših namjera širenja u Slavoniji«, kazao je Franjo Luković, predsjednik Uprave, a o očekivanjima u ovoj godini dodao: </p>
<p>»Očekujemo stvaranje privlačnijeg okruženja za investitore. Ocjenjujemo dobrim potez podmirivanja dugova države prema gospodarstvu. Od onoga u čemu Vlada do sada nije uspjela smatramo posebno bitnim to što nije pokrenut ciklus poduzetničkog optimizma, a bez toga nema privlačenja investitora«. </p>
<p>Govoreći o monetarnoj politici Luković je naglasio da bi veća deprecijacija ili devalvacija kune imali nepovoljne učinke koji bi na kraju doveli do razbuktavanja inflacije. U sadašnjoj situaciji, dodao je, »treba se pribojavati štetne aprecijacije kune i HNB to treba spriječiti«. </p>
<p>Štednja u Zagrebačkoj banci tijekom 2000. godine porasla je za 300 milijuna DEM što je bio plan za cijelu godinu. </p>
<p>Od aktualnih poslovnih poteza spomenuto je pripajanje Pomorske banke i Holdinga Zagrebačke banke d.o.o. o čemu je Skupština upravo i glasala, a što treba biti realizirano do 30. lipnja. Naglašeno je da pripajanjem Pomorske banke Zagrebačka banka konsolidira i jača poziciju te da u bilančnoj sumi to znači rast od 1,3 milijarde kuna. </p>
<p>Izglasana je i jedna promjena u Nadzornom odboru Zagrebačke banke - umjesto razriješenog Željka Perića za člana NO izabran je Klaus Junker.</p>
<p>U kratkom ostvrtu na prošlu godinu predsjednik Uprave Zagrebačke banke spomenuo je recesijske trendove, kosovsku krizu, te visoku nelikvidnost i nezaposlenost kao glavna obilježja. </p>
<p>Bankarske afere rezultirale su nepovjerenjem u bankovni sustav i stagnacijom štednje u većem dijelu godine. Uslijedilo je nekoliko stečajeva malih banaka, loše vođenih, a utjecaja je na sve, po njegovim riječima, imala i zakašnjela reakcija središnje banke. Konsolidacija se sada odvija kroz okrupnjavanje banaka, a drugi je proces rezultat sanacije velikih banaka. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bank Austria: Moguće preuzimanje jedne od hrvatskih banaka </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Bank Austria Creditanstalt Croatia prošlu je godinu završila s neto dobiti od 30,6 milijuna kuna (rast u odnosu na 1998. iznosi 132 posto), a aktiva je dosegnula 1,33 milijarde kuna. Broj komitenata tijekom 1999. godine porastao je sa 7500 krajem 1998. na oko 12 tisuća u 1999. godini, a broj otvorenih računa povećan je u istom razdoblju za više od dva puta - sa 11 tisuća na 24 tisuće računa. Rezultate poslovanja predstavili su na konferenciji za novinare u srijedu Goran Gazivoda i Ivo Bilić, predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave. Bilančna suma banke porasla je tijekom 1999. za 26 posto, krediti komitentima (i poduzećima i stanovništvu) za 34 posto, a depoziti za 41 posto. Bank Austria Creditanstalt Croatia prisutna je zasad u pet gradova u Hrvatskoj</p>
<p>Rečeno je da banka na tržištu ima 1,5-postotni udio, ako se promatraju sve banke u Hrvatskoj, a izuzimajući one u teškoćama udio bi, kažu, bio veći. Za banku je 1998. godina bila u znaku rasta, prošlu je godinu obilježila konsolidacija, a u 2000. se očekuje konsolidacija uz spori rast. </p>
<p>Gazivoda je na pitanje o planovima kazao kako se ne isključuje mogućnost preuzimanje neke od hrvatskih banaka tijekom sljedeće godine iako je, kako je naglasio, izbor sužen. Ocijenio je da će se broj banaka na našem tržištu i dalje smanjivati. </p>
<p> »U poslovanju s pravnim osobama naša dugoročna orijentacija jesu izvoznici. Kreirali smo listu sa sto imena izvoznika kojima će banka nuditi pet proizvoda, odnosno programa«, kazali su čelni ljudi Bank Austria Creditanstalt Croatia. (L. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poslodavci zadovoljni izmjenama poreznih zakona </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocjenjuje korisnim prijedloge izmjena i dopuna više poreznih zakona - porez na dobit, dohodak i dodanu vrijednost - kojima Vlada Republike Hrvatske izravno utječe na smanjenje troška rada. Time počinje ostvarenje programskih najava nove Vlade o rasterećenju gospodarstva i uvode se mjere koje bi mogle olakšati i potaknuti zapošljavanje.</p>
<p>Pozitivnim za poslodavce HUP ocjenjuje smanjenje doprinosa na plaće za mirovinsko osiguranje sa 10,75 na 8,75 posto te doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 9 na 7 posto. Time se trošak poslodavca smanjuje za ukupno 3,31 posto.</p>
<p>Međutim, istodobna odluka o primjeni novih viših iznosa trošarina - posebnih poreza, posebice na naftne derivate (iako je riječ o usklađenju s cijenama u zemljama okruženja), neizbježno će utjecati i na rast troškova poslovanja. Nažalost, to može pozitivni pomak ka konkurentnosti snižavanjem doprinosa ponovo vratiti na istu razinu, ovisno o grani djelatnosti.</p>
<p>HUP posebno dobrim ocjenjuje Vladin prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit, prema kojem bi se osnovica poreza umanjila za svotu zadržane dobiti iskorištene za povećanje temeljnog kapitala te za iznos isplaćenih plaća i doprinosa na plaće novim zaposlenicima. Poslodavci podržavaju i odredbu kojom bi se na sličan način reguliralo i poslovanje samostalnih poduzetnika, obveznika poreza na dohodak.</p>
<p>Promjena u sustavu naplate PDV-a, kojima se rok za plaćanje poreza pomiče sa 10. u mjesecu na kraj mjeseca, imat će pozitivne učinke na smanjenje nelikvidnosti i poboljšanje financijske sposobnosti poduzeća.</p>
<p>HUP očekuje da će, prema najavama Vlade, do jeseni biti kompletirana i dovršena Strategija gospodarskog razvoja Hrvatske, zajedno s definiranjem državnog proračuna. Pojedine grane s pravom očekuju jasnije strateško pozicioniranje, a HUP će nakon održavanja regionalnih gospodarskih foruma uputiti Vladi i svoje konkretne prijedloge. Nakon provedene sveobuhvatne analize o mogućim učincima i daljnjim koracima, trebalo bi razmisliti i o mogućnosti uvođenja umanjenih stopa PDV-a. HUP opetovano ističe svoje opredjeljenje za potrebom provođenja revizije pretvorbe i privatizacije, a predloženi tekst zakona ocjenjuje dobrim okvirom za provedbu ozbiljne rasprave o toj vrlo osjetljivoj materiji.</p>
<p>Očekivanja gospodarstva i poslodavaca usmjerena su prema donošenju i provođenju i drugih mjera, koje bi do kraja godine trebale osigurati povoljnije uvjete poslovanja i pomoći konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i hrvatskog proizvoda. Zato svi Vladini potezi moraju biti konzistentni kako se pozitivni efekti mjera za rasterećenje gospodarstva ne bi umanjili drugim potezima koji bi mogli ugroziti pravnu sigurnost i transparentnost sustava, kaže se u priopćenju Ravnateljstva HUP-a.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U lipnju u Šibeniku savjetovanje o malom gospodarstvu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U malo gospodarstvo ove će se godine uložiti između milijarde - dvije kuna kvalitetnih kredita poslovnih banaka, na rok otplate između pet i 10 godina, uz kamatnu stopu od pet do 10 posto. Te je podatke iznio u srijedu, na konferenciji za novinare, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek prilikom predstavljanja Šestoga nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu koje će se od 8. do 10. lipnja održati u Šibeniku.</p>
<p> Govoreći o stvaranju poduzetničkog okruženja Pecek je rekao da je ministarstvo uputilo u proceduru izmjene Zakona o obrtu i zadrugama, a ovih će dana to učiniti i s prijedlogom zakona o malom gospodarstvu s poticajnim mjerama za male i srednje poduzetnike. Osim toga, u ministarstvu je izdvojeno 48 milijuna kuna za uspješne poduzetnike iz pet županija koji će skupa s jedinicama lokalne samouprave izdvojiti ukupno 100 milijuna inicijalnih sredstava za pokretanje proizvodnje, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p>Što se tiče nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu, predsjednica Organizacijskog odbora Dragica Karaić rekla je da dalji razvoj poduzetništva u Hrvatskoj ovisi o stvaranju povoljnog okruženja za poduzetništvo, u čemu posebnu ulogu imaju mediji. Podsjetila je na tri dosad održana savjetovanja o malom gospodarstvu koja su s uspješno održana u Opatiji, Puli i Dubrovniku. </p>
<p>Kako se moglo čuti, glavne s teme ovogodišnjeg savjetovanja u Šibeniku smjernice razvoja malog gospodarstva, aktivnija uloga lokalne uprave i samouprave, odnosno njena veća odgovornost u kreiranju strateškog razvoja na različitim razinama, te uspješni modeli financiranja malog i srednje poduzetništva. Uz to, bit će govora o jačanju uloge udruga poduzetnika u njihovu povezivanju i razvoju malog poduzetništva, a održat će se i šest radionica. </p>
<p>Što se tiče sudionika, na skupu se očekuje oko 500 osoba iz zemlje i inozemstva. Osim poduzetničkih iskustava iz Japana, SAD-a, Nizozemske i drugih zemalja, s posebnim se zanimanjem očekuje nastup Irske. Naime, u toj je zemlji poduzetništvo u posljednjih dvadesetak godina doživjelo veliki napredak. No naglasak će ovogodišnjeg savjetovanja ipak biti na postignutim rezultatima hrvatskih poduzetnika. </p>
<p>U sklopu poduzetničkih dana u Šibeniku izvršiti će se odabir hrvatskog poduzetnika godine u malom gospodarstvu koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za poduzetnika Europe u ovoj godini.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Radnici NIK-a najavili prosvjede zbog uhićenja Krste Romića</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Radnici poduzeća NIK podržavaju svoga direktora Krstu Romića, koji je uhićen u utorak, i strahuju da bi njegovo daljnje zadržavanje u pritvoru moglo ugroziti poslovanje NIK-a s inozemstvom jer je Romić bio ključna osoba u sklapanju poslova s inozemnim partnerima. Time bi se ugrozila egzistencija svih 1050 zaposlenih radnika i njihovih obitelji, stoji u priopćenju Sindikata tekstila, obuće, kože i gume odaslanom u srijedu. </p>
<p> U priopćenju se kaže da je Romić godinama prije dolaska sadašnjeg vlasnika Josipa Gucića sklapao poslove sa stranim partnerima i time omogućavao redovite isplate plaća. Tvrde da je njihovo poslovanje vezano isključivo uz poslove izvoza te da će Romićevo pritvaranje imati negativan odjek kod stranih partnera. </p>
<p> Radnici smatraju da je daljnje poslovanje NIK-a upitno jer članovi Nadzornog odbora, koji su isključivo iz obitelji Gucić, nikada nisu bili zainteresirani za održavanje i razvoj proizvodnje. U priopćenju se dodaje da je bez Romića poduzeće u totalnoj blokadi poslovanja.</p>
<p> Skup potpore Romiću radnici organiziraju u krugu tvornice u Radničkoj 42, a najavljuju da će prosvjedovati i pred Vladom ako se ne razmotre njihovi zahtjevi. </p>
<p> Zagrebačka je policija u utorak uhitila direktora tvrtke Naprijed Zvonimira Gucića i direktora NIK-a Krstu Romića. Osumnjičeni su da su s vlasnikom tih poduzeća Josipom Gucićem i uz pomoć Gordana J., Gorana Č. i Nenada B. zlouporabili ovlasti u gospodarskom poslovanju i oštetili NIK za više od 194 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pliva otkupila od Bayera licenciju za novi spoj </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Pliva je od kompanije Bayer AG sa sjedištem u Njemačkoj otkupila licenciju za novi kemijski entitet namijenjen liječenju gljivičnih infekcija. Spoj za koji je Pliva otkupila licenciju u završnoj je fazi pretkliničkih ispitivanja. Otkriven je u Bayeru tijekom istraživanja novih mogućnosti u terapiji gljivičnih infekcija koje se često pojavljuju kod oboljelih od AIDS-a, kod pacijenata oboljelih od raka koji se liječe kemoterapijom te u nekih drugih terapija prilikom, primjerice, transplantacije organa, priopćeno je iz Plive.</p>
<p>Ugovor o otkupu licencije daje Plivi ekskluzivna prava razvoja i plasiranja proizvoda na svim svjetskim tržištima.</p>
<p>Tržišna vrijednost sredstava koja su tijekom 1999. potrošena na terapije gljivičnih infektivnih oboljenja iznosila je 2,4 milijarde USD. Trenutno je za njihovu terapiju dostupna samo skupina spojeva koja je razvijena početkom 80-ih, ali se posljednjih godina javio problem otpornosti na postojeće lijekove.</p>
<p> Spoj za koji je Pliva otkupila licenciju novim načinom djelovanja uspješno napada upravo nove oblike otporne na postojeće lijekove. Ovaj bi kemijski entitet trebao predstavljati prvu novu skupinu spojeva za liječenje gljivičnih infekcija nakon otkrića azola tijekom 70-ih. Pliva planira tijekom ove godine početi klinički razvoj spoja te će sukladno strategiji istraživanja i razvoja naći globalnog partnera za razvoj i plasiranje proizvoda nakon završetka prve i druge faze kliničkih ispitivanja.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Otvorena nova tvornica Lipa Milla</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Dioničko društvo Lipa Mill, koje posluje u sastavu koncerna Heruc, u srijedu je na industrijskom kompleksu Donje Svetice u istočnom dijelu Zagreba otvorilo novu tvornica, koja zapošljava 286 radnika. Gradnja tvornice trajala je godinu i pol, a u taj je posao Lipa Mill uložio 74,6 milijuna kuna. Podignute su nove proizvodne hale, nabavljena nova oprema i izgrađena velika skladišta.</p>
<p>Kako je prigodom otvaranja tvornice - koja proizvodi školski i uredski pribor, kuverte, tapete i ukrasni ambalažni papir - rekao novinarima predsjednik uprave Lipa Milla Zoran Smiljanić, oko 75 posto proizvodnje plasira se na hrvatsko tržište, a ostatak na tržišta BiH, Slovenije i Makedonije. Sada postoje mogućnosti za znatno povećanje izvoza, pri čemu se ponajprije računa na Ceftu i na neke zemlje Europske unije.</p>
<p>Od uloženih 74,6 milijuna kuna, 24 posto je vlastiti novac Lipa Milla, 26 posto su krediti inozemnih banaka, na sredstva koncerna Heruc otpada 40 posto, a na kredite vanjskih dobavljača 9 posto. U 93-godišnjoj povijesti poslovanja Lipa Milla ovaj investicijski pothvat ide u red najvažnijih razvojnih koraka, pri čemu se velika pažnja poklanja proizvodnji, njezinu osuvremenjivanju i izvozu. Novom tvornicom zaposleni u Lipa Millu dobili su novoizgrađenih pogonskih i uredskih prostora površine devet tisuća četvornih metara, a suvremena oprema jamči nastavak uspješnog poslovanja u 21. stoljeću. (D. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Lončarić umjesto Žuneca, specijalci na Kunišćaku, Račan izjavio da je HIS faktički raspušten!</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Državni vrh odlučio je u srijedu na čelo Hrvatske izvještajne službe (HIS-a) umjesto Ozrena Žuneca postaviti Damira Lončarića, u HIS-ovu zgradu na Kunišćaku potom su poslani specijalci, a premijer Ivica Račan izjavio je novinarima da je HIS faktički raspušten!</p>
<p> Od ranog se jutra u srijedu u Uredu Predsjednika na Pantovčaku odvijala živa aktivnost vezana uz rekonstrukciju tajnih službi. U tajnosti su se naime već prije devet sati ujutro na sastanku s predsjednikom Stjepanom Mesićem našli premijer Ivica Račan, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, čelni ljudi HIS-a i Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Ozren Žunec i Tomislav Karamarko, Đurđa Adlešić, šefica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te ministri policije i pravosuđa Šime Lučin i Stjepan Ivanišević. Rezultat tajnog sastanka javnosti je obznanjen kasno poslijepodne - predsjednik Mesić prihvatio je Žunecovu ostavku i novim ravnateljem HIS-a imenovao Damira Lončarevića, Karamarkova prijatelja i bliskog suradnika iz ranijih dana. </p>
<p>Uslijedila su potom tijekom poslijepodneva i birokratska priopćenja s nekoliko adresa, iz Ureda Predsjednika, HIS-a i UNS-a, a oglasili su se izjavama i premijer Račan i sam Karamarko. Posebnu pažnju javnosti privukla je Račanova izjava da je tijekom srijede faktički raspušten HIS. No, kako doznajemo u Uredu Predsjednika u zgradu HIS-a na Kuniščaku ušla je tijekom dana specijalna policija s ciljem da čuvaju povjerljivu dokumentaciju koja je počela nekontrolirano curiti u javnost. </p>
<p>Navodno su predsjednika Mesića i prvog čovjeka UNS-a i njegova savjetnika Karamarka posebno razljutili napisi u tjedniku Imperijal koji u zadnjem broju donosi detaljne snimke »najvećeg špijunskog centra u Hrvatskoj«, a predočen je čak i raspored soba unutar zgrade. Izvori kažu da je upravo članak u Imperijalu bio signal za ulazak specijalaca u HIS-ovu zgradu kako bi se spriječilo daljnje manipuliranje povjerljivim državnim tajnama. </p>
<p>I dok premijer Račan tijekom srijede izjavljuje da je HIS raspušten, predsjednik Mesić tvrdi da se radi tek o detaljnoj rekonstrukciji tajnih službi. No, bez obzira na njihove očito ponovno oprečne izjave činjenica je da su u HIS-u počela velika pospremanja kojima će se još puniti novinski stupci idućih dana. Nije tajna da je predsjednik Mesić nezadovoljan upravo radom HIS-a, da je zbog toga i došlo do trzavica na relaciji sa sad već bivšim šefom Žunecom, te da Predsjednik inzistira ponajprije na rekonstrukciji HIS-a što će se i vidjeti ovih dana. Za početak, djelatnici HIS-a novom su ravnatelju Lončareviću mandate stavili na raspolaganje.</p>
<p> Iz izvora bliskog hrvatskoj vladi doznajemo da su policajci MUP-a u srijedu u zgradiu HIS-a pronašli oružje, ali nije bilo nikakva otpora. Glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić rekla je novinarima da je novi ravnatelj HIS-a Damir Lončarić kandidat predsjednika Mesića, te da se radi o privremenom rješenju do usvajanja novog zakona o obavještajnoj zajednici, čiji je osnovni cilj reorganizacija i racionalizacija cjelokupne obavještajne zajednice. </p>
<p> Inače, u srijedu je također priopćeno da je predsjednik Mesić, na Karamarkov prijedlog prihvatio reorganizaciju UNS-a, te donio odluku o izmjenama i dopunama odluke o ustroju UNS-a i odluku o promjeni nekih članaka o ustroju HIS-a. (M. Rožanković/M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Uvredljive poruke i četiri ćirilična S osvanuli uz vrata vukovarskoga gvardijana </p>
<p>VUKOVAR, 24. svibnja</p>
<p> - Za sada nepoznati »autori« napisali su u noći na srijedu na ulazu broj 17 višestambene zgrade u vukovarskoj četvrti Olajnica, uz vrata stana gvardijana samostana i crkve Sv. Filipa i Jakova, na engleskom jeziku »Ovo je velika Srbija«. Uz to su nacrtana i četiri ćirilična slova S i uvredljive poruke upućene Hrvatima u kojima se spominju ustaše. </p>
<p>Gvardijan Špehar je u izjavi policiji, predstavnicima OESS-a i novinarima kazao da je poruke ispisane na zidu uočio u ranim jutarnjim satima. On smatra da je riječ o pokušaju ekstremnih skupina, koje uporno narušavaju postignuto međunacionalno povjerenje u gradu na Dunavu, da zastraše Hrvate. </p>
<p>Podsjetimo, slični izgredi u Podunavlju ponovo su učestali nakon dužeg razdoblja mirovanja, o čemu svjedoči i događaj nedaleko Borova Sela, kad su u noći na 13. svibnja također nepoznati počinitelji počupali čemprese što ih je, u spomen na pogibiju 12 hrvatskih redarstvenika 1991. godine u Borovu Selu, zasadilo šest stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.</p>
<p> Jedni smatraju da je riječ o pojedincima iz redova srpske manjine koji još ne mogu prihvatiti činjenicu da je Vukovar hrvatski grad te da tome ne treba pridavati veću pozornost. Drugi su, pak, mišljenja da se o takvim izgredima mora javno govoriti, ili kroz Odbor za uspostavu povjerenja, ili preko neke druge institucije. </p>
<p>Za to, čini se, u Podunavlju nitko nema strpljenja u okolnostima u kojima ne funkcionira gospodarstvo, gdje je većina ljudi nezaposlena i gdje se obnova, pa tako i povratak prognanika, ne odvija željenim tempom (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Na natječaj za glavnog urednika HTV-a 13 ponuda, najveće šanse Nedi Ritz</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Iako je natječaj za glavno uredničko televizijsko mjesto zaključen 22. svibnja, još se ne zna kad će glavni urednik nacionalne televizijske kuće biti i izabran. Naime, prema postojećem Zakonu o televiziji, određen je zakonski rok u kojem treba biti objavljen javni natječaj za mjesto glavnog urednika. Ali, njime nije definiran i zakonski rok u kojem se nakon objavljenog natječaja glavni urednik treba i izabrati. </p>
<p>Javni se natječaj održao od 6. do 22. svibnja, a na HRT-u kažu da će uvažiti sve poštom pristigle prijave za natječaj koji na sebi imaju žig do 22. svibnja. Ipak, o konačnom datumu izbora glavnog urednika najvjerojatnije će, zajedno sa čelništvom na Prisavlju, odlučiti predsjednik Vijeća HRT-a Ivo Škrabalo. Prema neslužbenim informacijama, Škrabalo bi sjednicu Vijeća mogao održati za 20-ak dana. Prema zakonu, Vijeće će glavnog urednika izabrati na prijedlog direktora kuće Mirka Galića. </p>
<p>Na natječaj je pristiglo 13 prijava. Među pristiglim ponudama ljudi koji sebe smatraju kompetentnim za glavnouredničku televizijsku fotelju nekoliko je zvučnih medijskih imena. Ponudu je tako poslala sadašnja v.d. glavna urednica Neda Ritz, za koju se i u televizijskim kuloarima i u dijelu političke javnosti govori da će najvjerojatnije postati glavna urednica HTV-a. Ponudu je poslao i Goran Milić, sadašnji urednik na HTV-u, kao i Denis Latin, koji se nakon višegodišnjeg izbivanja i rada na lokalnim tv postajama vratio u svoju »staru« televizijsku kuću. Velimir Đuretić, urednik Zabavnog programa, također se prijavio, kao i Tomislav Jakić, bivši televizijski urednik koji je u zadnje vrijeme bio aktivan u Institutu otvoreno društvo, a bio je i glavni urednik riječkog RI kanala. </p>
<p>Na natječaj se javila i Silvija Luks-Kalogjera, zatim redatelj Zrinko Ogresta koji se, kao i Hrvoje Đurašin i Branimir Ježić, na natječaj javio već drugi put. Bivši novinar HRT-a Borislav Vučković, koji je radio predsjedničku kampanju Stjepana Mesića, a čije se ime posljednjih dana dovodilo u vezu sa čelnim mjestom u Hini, također je poslao svoju ponudu. Osim njih, prijavili su se i široj javnosti nepoznati Branimir Rajaković Bučar iz Velike Gorice, Milica Maravić i Borislav Pecić, čija je ponuda stigla iz Slavonskog Broda. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Đapić i Paraga opet »ratuju« oko prava na zastupanje HSP-a!</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Ovo je zaokret u postupku oko uzurpacije HSP-a. Čekali smo sedam godina. Sad se otvara šansa da pred Ministarstvom pravosuđa i uprave dokažemo da je Anto Đapić krivotvoritelj stranačkih dokumenata, da se lažno predstavljao i da je zloupotrijebio pečat stranke«, rekao je u srijedu za Vjesnik predsjednik HSP-a 1861 Dobroslav Paraga, nakon odluke Upravnog suda u njegovu korist. Naime, Paraga je 1993. pokrenuo tužbu kojom je tražio poništenje rješenja bivšeg Ministarstva uprave o ovlaštenju Đapića da predstavlja i zastupa HSP.</p>
<p>Odlukom Upravnog suda od utorka, tj. usvajanjem Paragine tužbe, dopušteno mu je da bude stranka u postupku kojim želi dokazati da je na nezakonit način izgubio pravo na zastupanje HSP-a. Time je poništen zaključak bivšeg Ministarstva uprave iz 1998. kojim je Paragi onemogućeno da kao stranka u postupku osporava Đapićev upis u registar političkih stranaka kao predsjednika HSP-a. Rok za obnovu postupka je 30 dana, a Paraga je uvjeren da je »ta stvar riješena«. On odbacuje Đapićeve tvrdnje da je otvaranje slučaja pritisak na HSP. »Politički pritisak je bila Đapićeva sedmogodišnja uzurpacija stranke što mu je omogućio HDZ«, tvrdi Paraga. U budućnosti bi HSP pod njegovim vodstvom mogao postati prava parlamentarna stranka, kaže i dodaje da je »problem u tome što je zastupnički mandat neprenosiv i on ne bi mogao biti oduzet Đapiću i drugim pravašima koji sjede u Saboru«. »Oni bi mogli biti nezavisni zastupnici dok ne osnuju novu stranku, ali sumnjam da će za to imati vremena, jer će prije toga završiti u zatvoru«, tvrdi Paraga.</p>
<p> Naime, dodaje, »postoji niz kaznenih prijava za djela klasičnog kriminala protiv Đapića i Borisa Kandarea. Oni mogu dobiti do pet godina zatvora za krađu autorskih prava i krivotvorenje službenih isprava«. »Đapić je pod istragom zbog prijevara u gospodarskom poslovanju. On je prevario niz vjerovnika, pa je i račun HSP-a blokiran«, tvrdi Paraga i dodaje da se u vezi s tim vodi istraga u Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Vjesnik doznaje da je u dubrovačkom Zavodu za platni promet zaista blokiran račun HSP-a po nalogu ZAP-a iz Zagreba zbog duga od 2,3 milijuna kuna koji je navodno napravio Đapić kao potpisnik računa. To je izazvalo i blokadu računa HSP-a 1861, jer je žiro-račun br. 31700-671-112 otvoren još 1990. kao žiro račun tada jedinstvenog HSP-a, podružnica Dubrovnik. </p>
<p>Što na to kaže Đapić? »To je spor između Parage i bivšeg Ministarstva uprave. Stvari su, zapravo, benigne. Upravni sud zastupa stajalište da je Paragi povrijeđeno proceduralno pravo, jer je Ministarstvo uprave 1998. odbacilo mogućnost podnošenja zahtjeva za obnovu postupka s obrazloženjem da Paraga ne može biti stranka u procesu jer nije ovlaštena osoba HSP-a. Nemamo ništa protiv nove presude Upravnog suda. Ako je proceduru povrijedilo bivše Ministarstvo uprave, neka sad Ministarstvo pravosuđa i uprave razmatra Paragin zahtjev. Mislim da će Ministarstvo donijeti odluku o odbijanju Paragina zahtjeva«, kaže Đapić.</p>
<p>On ne želi komentirati Paragine tvrdnje da bi mogao biti kazneno procesuiran, uz opasku: »Komentirati Paragine izjave stvar je medicine, a ne prava«. Ali, ako bi Ministarstvo pravosuđa ipak prihvatilo Paragin zahtjev, »radilo bi se o političkom pritisku na HSP«, kaže Đapić i dodaje da to znači da Vlada pokušava destabilizirati HSP iz političkih razloga. Zašto bi nova vlast favorizirala Paragu, pitamo Đapića. »Zato što joj više odgovara Paraga kao kvazidesnica, jer on zagovara suradnju s Haagom, a radikalniji je od njihove politike. Vlasti treba redikul na krajnjoj desnici, a Paraga to može biti«, odgovara.</p>
<p>Što se tiče priče o novcu i blokadi računa, Đapić potvrđuje da je račun HSP-a blokiran. »Ali, to je posljedica Paragine vladavine. On nije plaćao račune iz 1991. Ako je Državno odvjetništvo krenulo u istragu, konačno će se vidjeti kako je Paraga opljačkao HSP. Imamo indicije i da je on trgovao odorama HOS-a umjesto da ih je slao na bojište«, tvrdi Đapić.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Jurićev SSSH zbunjuje radništvo i štiti interese vlasti, tvrdi Iveković </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga radničkog saveza (HRS) Mario Iveković odbacio je u srijedu na konferenciji za novinare tvrdnje predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davora Jurića da u HRS-u »postoji anarhosindikalizam« te da ta udruga »uživa sindikalne povlastice, iako formalno nije sindikat«. </p>
<p> »Jurić je, ocijenivši veće radničke prosvjede anarhosindikalizmom, odnosno nelegitimnim ugrožavanjem demokracije, dao potpuno antisindikalnu izjavu«, naglasio je Iveković. Dodao je da ga ta Jurićeva izjava uopće ne čudi, jer je SSSH uvijek bio u dobrim odnosima s vlašću, kako s HDZ-ovom, tako i s novom, koalicijskom. »Općenito govoreći, SSSH na čelu s Jurićem zbunjuje radništvo i štiti interese vlasti«, ustvrdio je Iveković.</p>
<p> Dodao je da HRS ne uživa nikakve povlastice sindikata. »Te povlastice možda uživa upravo Davor Jurić, koji ima redovitu plaću za koju baš ne mora mnogo raditi, nego biti dobar s novom vlašću«, rekao je Iveković. </p>
<p>Komentirajući izjavu predsjednika Hrvatskog državnog sabora Sabora Zlatka Tomčića, koji je također ustvrdio da je u Hrvatskoj na djelu anarhosindikalizam, Iveković je rekao da su prije promjene vlasti sindikalne akcije bile češće i oštrije nego poslije izbora, te da ih tadašnji oporbenjaci, među kojima je bio i Zlatko Tomčić, nisu nazivali anarhosindikalizmom. »Nije u redu da se isti način djelovanja ocjenjuje različito prije i poslije izbora«, naglasio je Iveković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dok stečajni upravitelj »Diokoma« ne preuzme ovlasti, neće biti plaća! </p>
<p>Rekao je ministar Fižulić na sastanku o sudbini »Diokoma«/ Netko je u ponedjeljak u »Diokomu«, umjesto dvije minimalne plaće od 1700 kuna, isplatio i visoke plaće menadžmentu / Vlada pokušava naći rješenje, kaže gradonačelnik u ostavci Škarić </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Diokom« ide u stečaj s preustrojem, uplata mirovinskog i zdravstvenog fonda potrošena je uludo i, dok stečajni upravitelj ne pohvata sve konce, daljnjih isplata neće biti. Šansi za tvrtku još ima, a stranci u Splitu čekaju da se magla oko »Diokoma« napokon podigne. To je sažetak razgovora koji su u Zagrebu vodili splitski gradonačelnik u ostavci Ivica Škarić i stečajni upravitelj Diokoma Ivo Burić s premijerom Ivicom Račanom, potpredsjednikom Slavkom Linićem i ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem. »Uplatu od 6,5 milijuna kuna, koju su u ponedjeljak fondovi mirovinskog i zdravstvenog prebacili na račun 'Diokoma', netko, tko još ima pravo potpisa, na vrlo je čudan način iskoristio i podijelio čak i menadžerske plaće u visini sadašnje ministarske plaće«, rekao je Fižulić nakon sastanka.</p>
<p>Dodao je da je taj iznos bio dovoljan za isplatu jedne i pol ili dvije minimalne plaće u iznosu 1.700 kuna. Umjesto toga, netko je odlučio isplatiti 70 posto normalnih plaća, uključujući i visoke plaće menadžmentu. »Do daljnjeg, dok stečajni upravitelj Burić ne preuzme sve ovlasti, neće biti moguća nikakva isplata plaća. Očito je riječ o kriminalu, pa je u tvrtku upućena i financijska i kriminalistička policija«, istaknuo je Fižulić. </p>
<p>On je pojasnio da »Diokom« ide u stečaj s preustrojem prema zahtjevu Porezne uprave, o čemu se pokreće postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu. Kad se taj postupak pokrene, stečajni upravitelj iskoristit će uplatu od tvrtke »Robot« u visini od oko sedam milijuna kuna da svim zaposlenima podijeli još dvije minimalne plaće u iznosu od 1700 kuna. »Na ni jednu plaću, nažalost, neće biti plaćeni porezi i doprinosi, odnosno davanja za proračun i izvanproračunske fondove«, istaknuo je Fižulić.</p>
<p>Ivica Škarić je rekao da se još jednom uvjerio u tešku situaciju u »Diokomu« i da izlazak iz krize tvrtke, ali i čitava grada, neće biti lagan. »Vlada pokušava pronaći rješenje i uvjeren sam da ono postoji i da ćemo ga pronaći. Naravno, budemo li radili zajedno i ako ne bude disonantnih tonova i poteza poput ovih posljednjih oko isplate plaća. Molim sve odgovorne u 'Diokomu' da prihvate ovu ruku suradnje i da prestanu s provokacijama ili uvjetima koje je nemoguće realizirati«, rekao je Škarić, dodavši da će sve to ponoviti i radnicima »Diokoma« na velikom zboru u četvrtak Splitu.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o budućnosti »Diokoma« i mogućnosti preustroja, ministar Fižulić je rekao da unatoč tome što je »Diokom« tvrtka poput četrdesetak ostalih u Hrvatskoj koja izvozi radnu snagu, ali trenutačno ne radi, postoji mogućnost da na tržištima u Zapadnoj Europi osigura svoju budućnost. »Hoće li to biti sa 1.000 ili 1.500 zaposlenih, stvar je novog menadžmenta, odnosno sposobnosti nove uprave i brzini preustroja. Uvjeren sam da velika većina radnih mjesta može biti spašena, ali ne na način kako se to radilo posljednjih deset godina«, zaključio je Fižulić.</p>
<p>Na pitanje o ostavci, gradonačelnik Splita je rekao kako će se sljedeće srijede održati sjednica Gradskog vijeća, na kojoj će vijećnici raspravljati o ostavci i odlučiti hoće li je prihvatiti ili ne. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ni jedna regija nije u takvom gospodarskom i socijalnom kaosu kao Dalmacija, upozorava splitski HSLS </p>
<p>SPLIT, 24. svibnja</p>
<p> - Čelnik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić rekao je u srijedu na konferenciji za novinare da će podnijeti ostavku na dužnost splitskoga dogradonačelnika, ako Gradsko vijeće na izvanrednoj sjednici 31. svibnja izglasa nepovjerenje gradonačelniku Ivanu Škariću.</p>
<p>Buličić je istaknuo da HSLS podupire gradonačelnika i da neće prihvatiti njegovu ostavku, »jer Škarić nije ni najmanje odgovoran za rasulo u splitskome gospodarstvu«. Ako gradonačelnik Škarić, unatoč pozitivnoj odluci Gradskoga vijeća, bude inzistirao na ostavci, onda će sa svojih dužnosti odstupiti i svi članovi Gradskoga poglavarstva, ističe Buličić. »Ja sam dio Škarićeve ekipe i uopće ne želim razmišljati o tome trebam li ostati na dužnosti dogradonačelnika ako Škarić odstupi. Ne želim ostati u kombinaciji s bilo kim drugim osim sa Škarićem kao gradonačelnikom«, poručio je Buličić. </p>
<p>Čelnik splitskoga HSLS-a ponovio je da gradonačelnik nema pravo na ostavku, iako su ga, kako je kazao Buličić, pojedini ministri ponižavali, ne želeći čuti njegova upozorenja o eksploziji socijalnoga nezadovoljstva u Splitu. »Škarićeva se ostavka može se shvatiti i kao njegov revolt prema središnjoj vlasti, koja nije pokazala razumijevanje za posrnulo splitsko gospodarstvo«, ustvrdio je prvi splitski HSLS-ovac. </p>
<p>Ako bi gradonačelnikova ostavka prisilila Vladu da pokaže više senizbiliteta prema Dalmaciji i Splitu, tek onda bi Škarićevo odstupanje imalo nekakva smisla, istaknuo je Buličić, ponovivši da će HSLS ustrajati na tome da gradonačelnik odradi svoj mandat do kraja.</p>
<p>»Ni jedna regija u Hrvatskoj nije u tako teškom položaju kao Dalmacija. Narasli gospodarski problemi i socijalno nezadovoljstvo građana mogu se rješavati samo u tješnjoj suradnji lokalne samouprave i središnje vlasti«, rekao je Buličić, istaknuvši da je splitski HSLS više puta upozoravao Vladu na gospodarski i socijalni kaos u Splitu. Na pitanje kako tumači Škarićevu izjavu Vjesniku da su mu »neki iz HSLS-a radili o glavi, priželjkujući njegovu ostavku«, Buličić je odgovorio da gradonačelnik nije mislio na članove splitskoga HSLS-a, nego na pojedince iz Zagreba, odnosno stranačke središnjice.</p>
<p> Ipak Buličić nije želio reći o kojim je ljudima riječ, nego je samo napomenuo da su Škarića stalno »zavlačili, govoreći mu jedan dan jedno, a drugi dan nešto sasvim drugo«. </p>
<p>Tajnik splitskoga HSLS-a Ante Nakić poručio je državnome vrhu da pošto-poto štiti nacionalne interese Hrvatske, istaknuvši da Hrvatska može biti dijelom Europe samo kao snažna nacionalna država. </p>
<p>Nakić je osudio objavljivanje dosjea, kazavši kako su oni nastali u vremenu dok se Hrvatska borila na život i smrt, te da se na osnovi takvih dokumenata pojedinci ne smiju osuđivati i javno linčovati. Splitski HSLS se također usprotivio donošenju Zakona o obnovi, smatrajući da se njime izjednačavaju agresor i žrtva. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dalmatinski HDZ otvara S.O.S. telefon za slučajeve političkog revanšizma </p>
<p>SPLIT, 24. svibnja</p>
<p> - Splitsko-dalmatinski HDZ pozdravlja odluku hrvatske Vlade o odbacivanju projekta gradnje brze ceste Zagreb - Dubrovnik, koji su podupirali gradonačelnici Splita i Dubrovnika Ivan Škarić i Vido Bogdanović, rečeno je u srijedu u Splitu na konferenciji za novinare županijskoga HDZ-a. </p>
<p>Član županijskoga odbora HDZ-a i ravnatelj županijske Uprave za ceste Ivo Peko zatražio je od Vlade da ispoštuje potpisani međunarodni sporazum s »Bechtelom« za dionicu Sveti Rok - Bosiljevo, u dužini od 134 kilometra. </p>
<p>Osim toga, zatraženo je da se nastavi s realizacijom potpisanoga ugovora s austrijsko-talijanskim i hrvatskim građevinskim konzorcijem za dionicu Sveti Rok - Dugopolje, dugu 155 kilometra, te da se nastavi s izradom projektne dokumentacije za dionicu od Dugopolja do Dubrovnika, dugu 207 kilometara. </p>
<p>Dalmatinski HDZ poručio je Vladi da svakih 60 dana izvijesti hrvatsku javnost o napredovanju radova na prometnom povezivanju sjevera i juga Hrvatske.</p>
<p> Čelnik županijskoga HDZ-a Ilija Krišto naglasio je da i u Splitu pobjednička koalicija šestorice »trenira strogoću«, rekavši da će splitsko-dalmatinski HDZ otvoriti S.O.S. telefon, na kome će građani moći prijaviti slučajeve političkoga revanšizma. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kajin: Iluzorno je očekivati da IDS zbog mojih žestokih kritika Vlade napusti vladajuću koaliciju! </p>
<p>Prošlih ste dana vrlo oštro kritizirali Vladin paket mjera novih trošarina. Što je temeljni razlog vaše kritike, pitali smo Damira Kajina, potpredsjednika IDS-a.</p>
<p>- Svjestan sam da Hrvatska, sad ili nikad, mora iskoristiti ovaj trenutak da naznači kakva će se gospodarska politika voditi u sljedećem razdoblju. Zbog toga očekujem da će se uz taj fiskalni paket ubrzo ponuditi i mjere smanjenja poreza na dobit i na dohodak te uvođenje međustopa PDV-a, prije svega na hranu, kao i donošenje mjera za stimulaciju izvoza. Mislim da će to biti poruka strancima da se u Hrvatsku isplati investirati. Izlazak iz mučne gospodarske situacije moguć je samo na dva načina - da se teret prebaci na gospodarstvo, ili na građane, za što se, očigledno, Vlada odlučila. Trećeg rješenja nema. </p>
<p>• Što posebno zamjerate Vladi?</p>
<p>- Ovako velik postotak povećanja cijene benzina u ovom času nije primjeren zato što ispada da će prosječna plaća, koju imaju sretnici što je uopće dobiju radeći za nekim strojem, biti dostatna samo za pet rezervoara benzina, a činjenica je da benzin u Hrvatskoj ne može biti luksuz. U našoj zemlji je registrirano oko 1,200.000 vozila i jasno je da će ta mjera pogoditi svakoga. Ali, ne treba zaboraviti da je proizvođačka cijena bazirana na cijeni jedan barel 22 dolara, tj. jedan dolar za osam kuna, s tim da je u međuvremenu došlo do povećanja barela nafte na 29 dolara, a dolar je premašio iznos od 8,66 kuna. Ispada da nužno mora uslijediti - osim ako se ne želi razoriti INA - da će povećanje cijene motornog benzina biti i više od 29 posto, što bi moglo izazvati pravi socijalni bunt. </p>
<p>• Ministar Crkvenac ipak tvrdi da se to neće znatnije odraziti na standard građana?</p>
<p>- Svjestan sam toga da će ove mjere pogodovati gospodarstvu, posebno turizmu, ali će se znatno osjetiti na potrošačkoj košarici prosječnog građanina. Uostalom, ako su točne ocjene koje se pojavljuju u financijskim publikacijama, kao i tvrdnje ministra Crkvenca o rastu BDP-a za 2,5 posto u 2000. u odnosu prema prošloj, to bi značilo povećanje sa 140 na više od 150 milijardi kuna, od čega će državi različitim porezima stići najmanje 2,5 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da je u ovom času bilo prostora za bezbolniju korekciju cijene naftnih derivata, čak i za ostajanje na ideji o smanjenju PDV-a, iako sam ja osobno za uvođenje međustope PDV-a. </p>
<p>• Jedan ste od najoštrijih kritičara Vlade iz redova zastupnika šestorice. Utječe li to na poziciju IDS-a u vladajućoj koaliciji ili na poziciju ministra Jakovčića, koji je ujedno i predsjednik IDS-a?</p>
<p>- Mislim da, za razliku od prošlog razdoblja, kad članovi vladajuće većine nisu smjeli ni pomisliti da mogu iskazati različito mišljenje, otvoren govor o problematici koja utječe na život većine građana ne mora biti shvaćen kao hereza, posebno zato što i većina građana tako razmišlja. Nisam primijetio da se, kad se drukčije progovori o nekoj mjeri, odnosi unutar saborskih klubova remete. Dapače, ti odnosi su iskreni i nadam se da će takvi i ostati. O Vladi ne mogu govoriti.</p>
<p>• Postoji li, ipak, mogućnost da IDS zbog vašeg neslaganja napusti šestoricu?</p>
<p>- O tome je iluzorno razmišljati. IDS je svjestan da ova politička grupacija koja tvori Vladu nema alternativu. Kad bi se i održali parlamentarni izbori, iako za njih ne vidim potrebe prije zakonskog roka, ne znam što bi se u Hrvatskoj moglo dogoditi, osim što bi se unutar šestorice odnosi promijenili u postotku dobivenih glasova. Ali, odgovornost bi i dalje bila na tim strankama. Vlada je možda i talac prevelikih obećanja, čije ispunjenje građani očekuju gotovo odmah. Nadamo se da će se uskoro izići s cjelovitim programom izlaska iz krize, ali činjenica je da se rezultati ne mogu postići preko noći. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zakon o pravima zastupnika posvađao vladajuću koaliciju! </p>
<p>HNS, LS i IDS usprotivili su se donošenju tog zakona, predlažući da se on ostavi za drugo vrijeme, a da se Sabor posveti rješavanju problema važnih za državu / U ime predlagatelja Mladen Godek (HSLS) odgovorio zastupnicima koji su kritizirali predloženi zakon da prikupljaju jeftine političke bodove i da se zalažu za zadržavanje postojećeg zakona koji je dao prevelika prava / HDZ zatražio povlačenje tog zakona iz procedure </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Prvi put od konstituiranja novog saziva Zastupničkog doma stranke vladajuće koalicije nisu bile suglasne oko Konačnog prijedloga zakona o pravima zastupnika u Saboru. Naime, HNS, LS i IDS usprotivili su se donošenju tog zakona, predlažući da se ta tema ostavi za drugo vrijeme, a da se Sabor posveti rješavanju problema koja su uistinu važna za državu. </p>
<p> Tako je Vesna Pusić u ime Kluba HNS-a i LS-a rekla da su zastupnici slobodnom voljom izabrali politički angažman te da nema razloga da zbog toga imaju privilegije. To je običan posao koji smo izabrali, misleći da ćemo ga raditi bolje od drugih i ne trebamo zato imati poseban status i mirovinska prava, kazala je. Nezadovoljstvo zakonom izrazio je i Dino Debeljuh u ime Kluba IDS-a, koji je spočitnuo što je netko neodgovorno poslao u proceduru zakon koji je izazvao nezadovoljstvo građana.</p>
<p> Ante Markov koji je govorio u ime Kluba HSS-a, ocijenio je da zakon neće imati pozitivni odjek u javnosti te da je predlagatelj trebao pokazati više snzibiliteta za politički trenutak. Zlatko Kramarić (LS) je konstatirao da je stvorena ružna slika o tome da se zastupnici koalicije od veljače bave samo sa sobom te da ne može prihvatiti situaciju u kojoj zastupnici ne dijele sudbinu građana. </p>
<p> U ime predlagatelja, potpredsjednik Odbora za zakonodavstvo Mladen Godek (HSLS) spočitnuo je zastupnicima koji su kritizirali predloženi zakon da prikupljaju jeftine političke bodove i da se zalažu za zadržavanje postojećeg zakona koji je dao prevelika prava, koja su toliko neujednačena da se bivšim dužnosnicima određuju različita rješenja za mirovine. Kad je Predsjedništvo Sabora dalo Odboru zadatak da izradi taj zakon željelo se provesti restrikcije u pravima. Zakonom se predlaže da pravo na zastupničku mirovinu dobiju oni koji su Saboru radili barem pola mandata, a dodatni je uvjet da imaju 20 godina staža, te da su muškarci navršili barem 55, a žene 50 godina života.</p>
<p> I potpredsjednik Sabora Mato Arlović (SDP) uvjeravao je zastupnike da moraju donijeti zakon jer se prava moraju urediti, budući da se odnose na nositelje i izvršne i sudbene vlasti. Istaknuo je i da se taj zakon mora usvojiti jer se trebaju ispraviti neke nepravde iz postojećeg Zakona, primjerice onu da predsjednik Sabora koji ode u mirovinu ima za oko 3.000 kuna veću mirovinu nego što bi njegov nasljednik imao plaću.</p>
<p>Predloženi je zakon protivan političkim i moralnim uvjerenjima Ivana Čehoka (HSLS) koji je stoga predložio i da se prekine rasprava o njemu te da se ukine postojeći Zakon o pravima zastupnika, kako bi se zastupnici izjednačili u pravima s ostalim građanima »jer zastupnici ne bi smjeli biti povlašteni«. </p>
<p> Drago Krpina (HDZ) čudio se situaciji u kojoj se predlagatelji zakona - zastupnici vladajuće koalicije, zgražaju i čude svom vlastitom prijedlogu, založivši se da se zakon povuče iz procedure. Podsjetio je da je jedan od razloga što je HDZ izgubio izbore upravo to što je u pogrešnom trenutku i na pogrešan način izašao s prijedlogom povećanja prava zastupnika, a što je tadašnja oporba iskoristila za napade na HDZ i pobjedu na izborima. Podsjetio je i na sva obećanja bivše oporbene šestorice, počev od 200.000 novih radnih mjesta, većih mirovina i plaća, pa do manjih zasutpničkih prava, te ih je suočio sa činjenicama - galopirajućom nezaposlenošću, poduzećima pred stečajevima, kašnjenjem mirovina, poskupljenjem benzina, povećanjem prava zastupnika... Njegov istup izazavao je lavinu ispravaka netočnih navoda i međusobnih prepucavanja u kojima su se zastupnici vladajuće koalicije i HDZ-a međusobno optuživali za donošenje raznih zakona.</p>
<p> Predsjedavajući Bolta Jalšovec raspravu je uspio vratiti u okvire teme tek nakon što je Željko Malević (SDP) više puta prosvjedovao, tražeći od zastupnika da se vrate dnevnom redu jer će sami sebe na ovaj način diskreditirati u očima javnosti.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>O prodaji »Večernjaka« svjedoče Škare-Ožbolt, Pašalić, Zorić, Strukan...?</p>
<p>Saborsko Istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista, koje s radom mora završiti do 22. lipnja, ponovno će se sastati u četvrtak i petak.</p>
<p> U četvrtak će, odazovu li se pozivu, Povjerenstvo ispitati Vesnu Škare-Ožbolt, zamjenicu predstojnika Ureda pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, pročelnika njegova kabineta Gordana Radina, potom Nevena Madeya i Ivića Pašalića, Tuđmanove savjetnike za vanjsku i unutarnju politiku.</p>
<p> Očekuje se kako će se najveći dio pitanja koja će im biti postavljena odnositi na autentičnost stenograma prema kojima je prodaju Večernjaka organizirao Pašalić i to u korist HDZ-a.</p>
<p> Pred Istražno povjerenstvo u petak su pozvani predsjednik Nadzornog odbora Večernjeg lista Marijan Kostrenčić, direktor lista Branko Lovrić, predsjednik Nadzornog odbora Mirovinskog fonda u vrijeme prodaje Večernjaka Damir Zorić, te tadašnji direktor Mirovinskog osiguranja Mladen Strukan. </p>
<p>Iz Povjerenstva se može čuti kako je time iscrpljena lista planiranih svjedoka, a hoće li se i koga nakon toga pozivati ovisit će o iskazima koji će se čuti u iduća dva dana.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Carla del Ponte u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Glavnu tužiteljicu haaškog suda Carlu del Ponte primili su u srijedu predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan, zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević i predstojnik Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Haaškim sudom Orsat Miljenić. </p>
<p>U izjavama što su ih dali nakon sastanka koji je trajao puna tri sata, Granić i del Ponte izjavili su da su razgovarali rješavanju problema u suradnji Haaškog suda i Hrvatske. Analizirali smo suradnju u razdoblju između dva posljednja posjeta haaške tužiteljice i probleme koji se pojavljuju pri tome te nastojali naći najbolja rješenja, rekao je Granić, dodajući da se radi o rješenjima u pravcu ostvarivanja deklaracije koju je usvojio Hrvatski državni sabor. </p>
<p>»Želimo potpomoći rad tužilaštva i nastojat ćemo se u narednom vremenu kvalitetnije organizirati kako bi se zahtjevi tužilaštva mogli pravodobnije ispunjavati. Vjerujem da će nastavak naših razgovora biti u Haagu, ma što to značilo«, zaključio je Granić. </p>
<p>Carla del Ponte naglasila je da njezin posjet »nije bio samo kurtoazni, nego i radni posjet« izjavila je Carla del Ponte dodajući da je razgovor koji je vodila s predstavnicima vlade bio plodonosan. »Sada znamo o kakvim se problemima radilo. Dobili smo uvjerenja da će se suradnja između hrvatske vlade i Haaškog suda nastaviti. Ona se nastaviti jer nas zanima ista stvar, a to je se utvrdi istina i pronađu osobe koje su osobno odgovorne za počinjene zločine«, naglasila je del Ponte izrazivši nadu da će ta suradnja biti produktivnija.</p>
<p>Na upit je li bilo riječi o dokumentima o zločinu o Ahmićima, Carla del Ponte je odgovorila da kao tužiteljica ne smije otkrivati nikakve detalje koji se odnose na njezine istrage dodavši da može tek reći da je s hrvatskim dužnosnicima razgovarala o »konkretnim stvarima i dokumentima«.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o kakvim se problemima radilo, zamjenik premijera rekao je da su oni bili u razlikama očekivanja brzine predavanja dokumentacije koja se odnosi na događaje u BiH. »Razgovarali smo o praktičnim mjerama koje će se poduzeti da se obveze tužilaštva mogu u cijelosti ispuniti s obzirom na procese na kojima tužilaštvo radi i obveze prema tim procesima«, dodao je Granić.</p>
<p>Na novinarsko pitanje je li bilo riječi o tome može li hrvatsko pravosuđe procesuirati neke slučajeve ratnih zločina Carla del Ponte odgovorila je da je bilo riječi o tome dodajući da je važno da se posao ne udvostručuje, da se istraga ne provodi na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.</p>
<p>Govorili smo detaljnije o slučajevima i optuženicima i sada znamo koje će slučajeve procesuirati nacionalno pravosuđe a koje Haaški sud i surađivati ćemo tijekom istrage i razmjenjivati dokumente. »Haaški sud ne može sam procesuirati sve slučajeve i bit ćemo vrlo zahvali ako će nacionalni sustav moći djelovati u nekim slučajevima«. Zamoljen da komentira izjavu premijera da se protiv počinitelja zločina u Ahmićima 35 dana provodi istraga te kada će oni biti uhićeni, Granić je rekao da bi »bilo lijepo kada bi to bilo sutra«. »To će uraditi oni koji su plaćeni za to zaduženi i koji primaju plaće za to«. Na upit što misli o objavljivanju dokumenata koji bi mogli koristiti u istrazi u hrvatskim novinama, Carla del Ponte je rekla da joj »svakako nije bilo drago« te da se nada da se takve stvari neće ponavljati »jer to nije u interesu pravde«. </p>
<p>Premijer Ivica Račan rekao je u srijedu da će hrvatska Vlada učiniti sve da se uhite oni koji su počinili zločin u Ahmićima i da budu kažnjeni. Izjavio je da identitet osoba čija su imena objavljena u novinama, nije točan. Oni vjerojatno žive pod lažnim identitetima, ali je pitanje pod kojima, no sigurno ne pod onima objavljenim u novinama, dodao je, jer bi inače već bili uhićeni. Račan je istaknuo da se za počiniteljima zločina traga već 35 dana. »Ovo objavljivanje imena u novinama štetilo je istrazi, no o tome će više reći oni koji vode tu istragu. Očito je riječ o onima koji mijenjaju identitet uz pomoć nekih koji su za to odgovorni. Objavljivanje toga bio je samo alarm za njih da bježe što dalje; nadam se da ne tako daleko da ne bi bili uhićeni«, rekao je Račan. Na pitanje novinara kako komentira izjavu zamjenika premijera da Vlada ništa nije poduzela i da ne zna što se događa u tajnim službama, Račan je odgovorio da je to točno, naglasivši: »Inače ne bismo napravili ovako radikalan potez kao danas s HIS-om koji je faktički raspušten«. (M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HDZ procjenjuje da bi na jesen inflacija mogla biti i do deset posto </p>
<p>»Povećanje cijena imat će inflatorni utjecaj i prijeti opasnost da na jesen dođe do devalvacije kune«, istaknuo je Ivan Šuker, u srijedu, na konferenciji za novinare Kluba zastupnika HDZ-a, dodavši da bi inflacija mogla biti između osam i deset posto. Đuro Njavro je dodao da bi se, izmjenama zakonâ o porezu na dohodak i dobit, 80.000 obrtnika moglo naći u neravnopravnom položaju u odnosu na poduzeća. </p>
<p> Klub HDZ-a predložit će amandman na izmjene Zakona o PDV-u po kojem bi trgovačka društva plaćala PDV tek kad naplate svoja potraživanja. Šuker je izrazio sumnju da će se manjak novca, zbog smanjenja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uspjeti namaknuti iz drugih izvora jer će nedostajati oko tri milijarde kuna. Upitao je kako će se u tom slučaju isplaćivati mirovine i osigurati zdravstvena zaštita.</p>
<p> Jadranka Kosor s indignacijom je odbacila tvrdnje Milana Đukića (SNS) da je HDZ-ova politika u proteklih deset godina bila protjerivanje Srba iz Hrvatske. Pozdravila je i priopćenje komisije »Justitia et pax« o otpuštanju ljudi s radnih mjesta zbog podobnosti ili nepodobnosti.</p>
<p> Milan Kovač pozvao je Vladu da poštuje lani potpisan sporazum kojim se radnicima Petrokemije iz Kutine omogućava upis dionica po povoljnijim uvjetima.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Županijski dom podržao zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Bez rasprave i većinom glasova Županijski dom Hrvatskog državnog sabora podržao je u srijedu donošenje zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Također su podržane i izmjene nekoliko zakona kojima se uređuje to pitanje. Riječ je o zakonima o privatizaciji, o Državnoj reviziji i o sudskom registru. </p>
<p> Zakonom o reviziji pretvorbe i privatizacije propisuje se postupak revizije, krug osoba koje je mogu pokrenuti i predviđaju se slučajevi kada se revizija mora pokrenuti. Iako rasprave o tom zakonskom prijedlogu nije bilo, IDS-ovac Emil Soldatić zaradio je opomenu od predsjednice Županijskoga doma dr. Katice Ivanišević. Naime, on je rekao »da o pretvorbi i privatizaciji neki žele istinu zato što u svemu tome nisu sudjelovali, a neki zato što su bili u stranci pa se sada žele distancirati«. Predsjednica Ivanišević kazala mu je da je »izrekao neugodnu aluziju i da stranka ne može biti kriva, nego pojedinac«. Soldatić se nakon toga ispričao. </p>
<p>Županijski je dom, također, bez rasprave podržao izmjene Kaznenog zakona kojim se usklađuje naš pravni poredak s ranije preuzetim međunarodnim obvezama. Njime se nadalje ukida odredba o kaznenom progonu prema službenoj dužnosti za povrede časti i ugleda predsjednikâ države, Vlade, Sabora, pojačava se zaštita od nasilja, posebice onog u obitelji, pooštravaju se kazne za nasilje počinjeno u grupi, dekriminalizira se posjedovanje lakih droga, te propisuje kaznena odgovornost za nesavjesno poslovanje kojim se svjesno oštećuje poduzeće. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ustavni sud arbitar u sporu između Zastupničkog i Županijskog dom</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Predstavnici Županijskog doma Sabora predali su u srijedu Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti procedure prilikom nedavnog donošenja Ustavnoga zakona o manjinama. Zahtjev je potpisalo 38 od ukupno 68 zastupnika tog doma, među kojima su i zastupnici vladajuće šestorice. </p>
<p> Odbor za Ustav i Poslovnik Županijskog doma, koji je inicirao potpisivanje zahtjeva, ne traži od Ustavnog suda suspenziju Zakona, nego samo da utvrdi je li Zastupnički dom povrijedio proceduru prilikom njegova donošenja, pojasnio je na konferenciji za novinstvo predsjednik Odbora Zvonimir Puljić (HDZ). Ponovio je kako Odbor smatra da su čelnici Zastupničkog doma »grubo« povrijedili proceduru u vezi s donošenjem toga zakona. </p>
<p> Nije problem u samom Zakonu, kazala je članica Odbora Tereza Ganza- Aras (LS), nego u proceduri. U javnosti je, što je proizašlo iz parlamentarne prakse, prošireno mišljenje kako Županijski dom uopće nije potreban, što nije točno, ustvrdila je ona, dodavši da se tim postupkom želi zaštititi dostojanstvo Županijskog doma. </p>
<p> »Nadamo se«, istaknula je ona, »da će taj naš potez pridonijeti da se što prije riješi pitanje odnosa između dvaju parlamentarnih domova. Tim više što su ovih dana u svojim prijedlozima ustavnih promjena vladajuća šestorica ustvrdila da je Hrvatskoj potreban dvodomni parlament«.</p>
<p> Puljić je naglasio kako zahtjev Ustavnom sudu neće štetiti samoj primjeni Ustavnog zakona, te kako nacionalne manjine neće ostati bez svojih prava. (S.O.I./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U našoj vlasničkoj strukturi nema ničega spornog, tvrde u »Nacionalu« i u EPH-u</p>
<p>»Nacional« nije privatiziran, već je bio privatan od početka, kaže njegov glavni urednik i suvlasnik Ivo Pukanić / Mali dioničari su uredno isplaćeni i uredno dobivaju svoje dividende, komentira direktor izdavačkog sektora EPH-a Zdravko Milinović »Večernjakovo« traženje da se pokrene pitanje o zaštiti prava malih dioničara u Pavićevu koncernu </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Tek što je Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, izjavio da su »i drugi mediji koji danas vode rat protiv HSLS-a privatizirani na isti način kao i Večernji list«, u utorak se na drugoj stranici Večernjeg lista oglasio njihov novinar koji u tekstu navodi da »Budišine riječi nisu isprazne«. Naime, on tvrdi da nešto nije u redu s Europapress holdingom i Nacionalom, te se pita zašto se državni organi javno ne očituju o pikanterijama vezanim uz vlasničku strukturu Nacionala, te zašto se ne analizira »višeslojni odnos Europapress holdinga i Kutline Globus grupe«. </p>
<p>»Nasmijao sam se na taj tekst iz Večernjeg lista«, bila je prva reakcija glavnog urednika i suvlasnika Nacionala Ive Pukanića, koji odmah dodaje da se izjava Budiše sigurno ne odnosi na Nacional, jer »Nacional nije privatiziran već je bio privatan od početka, jer je nastao novcem koji su skupili novinari i urednici koji su ga pokrenuli u studenom 1995.«. Na tvrdnje iz Večernjeg lista Pukanić kaže da su »obične gluposti«, jer je u zadnje dvije godine HDZ-ove vlasti u Nacionalu bila prisutna financijska policija. »Dvije godine financijska policija je tražila podatke o našem poslovanju i o tome financira li nas netko, kao što su tražili i vlasničke knjige«, objašnjava Pukanić, dodajući »da je išta bilo krivo u financiranju ili vlasničkim odnosima unutar Nacionala, to bi HDZ-ova mašinerija odavno iskoristila«. Pukaniću se taj potez Večernjaka čini naivnim, jer ispada da »ako oni imaju putra na glavi zbog vlasničkih odnosa, onda ga moraju imati i drugi« te naglašava da su se u slučaju Nacionala obratili na krivu adresu.</p>
<p> On se slaže da autor teksta u Večernjem listu, kad spominje pikanterije vezane za vlasničku strukturu Nacionala, aludira na priče o utjecaju Nevena Barača i Dubrovačke banke. Pukanić podsjeća da je »po tim pričama vlasnik Nacionala bio i Vojko Santrić i naftni lobi sa Šternom i Čermakom, pa duhanski lobi i Gregurić, pa Pašalić. U jednim opskurnim novinama napisali su da je jedna struja u MORH-u i general Zagorec naš vlasnik, pa su spominjali Petrača, pa i Barača«. Sve to Pukanić odbacuje, uključujući i priču o Baraču, za kojeg tvrdi da ga poznaje 23 godine, ali da on nema veze s vlasništvom Nacionala.</p>
<p>S obzirom da u srijedu nismo mogli doći do predsjednika uprave Europapress holdinga Ninoslava Pavića, razgovarali smo sa Zdravkom Milinovićem, direktorom izdavačkog sektora EPH-a. Odgovarajući na insinuacije oko povezanosti s Kutlinom Globus grupom, on je kazao da se taj »višeslojni odnos« sastojao od »nekoliko poslova koje su Europapress holding i dijelovi Globus grupe imali zajedno«, što se prvenstveno odnosi na TV-Mrežu te na međunarodnu novinsku korporaciju, »od koje nikad nije bilo ništa«, dok je s Kutlinim »Tiskom« Europapress holding imala isti odnos kao i ostali izdavači. »To je insinuacija koja se povlači po tisku s vremena na vrijeme i na koju se gospodin Pavić nekoliko puta očitovao«, objašnjava Milinović, dodajući da kad netko želi napasti Pavića i EPH - odmah spominje Kutlu.</p>
<p>Večernji list u svom tekstu spominje i da je »Hrvatska tiskara« sustavno dizala cijene Večernjem listu, što ga je natjeralo na gradnju vlastite tiskare. O tome Milinović kaže da ne zna ništa, a sjeća se da je »plan izgradnje Večernjakove tiskare godinama postojao, još dok je direktor Večernjeg lista bio sadašnji stečajni upravitelj 'Tiska' Gretić«. Kako je u to vrijeme Milinović bio zaposlen u Večernjem listu, on se sjeća da se »Hrvatska tiskara« »žestoko borila protiv odlaska Večernjaka iz tiskare, jer je gubila velik posao«. Što se tiče Večernjakovog upita »zašto se ne pokrene pitanje o zaštiti prava malih dioničara u Pavićevu koncernu«, Milinović odgovara da bi to trebalo pitati male dioničari koji su »uredno isplaćeni i uredno dobivaju svoje dividende, a neki od njih su i zaposleni u holdingu«. »Do sada nisam čuo da postoji problem malih dioničara«, kaže Milinović, zaključujući priču riječima »to su sve insinuacije«.</p>
<p>Što se tiče Budišine izjave, Milinović se već prije očitovao u Vjesniku da se EPH ne osjeća prozvanim, jer »nijedno izdanje EPH-a nije vodilo nikakvu kampanju protiv Budiše«. Dapače, izjavio je, Jutarnji list bio je optuživan za protežiranje HSLS-a i Budiše, te je upozorio da nitko ne bi mogao dokazati da su Globus ili Jutarnji list vodili kampanju protiv HSLS-a. </p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ako ostanemo bez posla, Vladu čeka pobuna do neba, poručili radnici Petrokemije</p>
<p>Po sporazumu koji je potpisala bivša oporba, a današnja vlast, radnici su trebali kupovati dionice po 114 kuna, dok predsjednik HFP-a sad traži 1.000 kuna, što je čista pljačka, tvrdi sindikalni povjerenik u kutinskoj Petrokemiji Željko Klaus / Očita je namjera da Petrokemija ide na »bubanj«, kaže Ivica Lončarević, predsjednik HUS-a u tom poduzeću </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Mi jesmo za socijalni mir, ali ako ostanemo bez radnih mjesta, novu Vladu čeka pobuna do neba«, rekao je u srijedu ispred zgrade Sabora Željko Klaus, sindikalni povjerenik sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN) u kutinskoj Petrokemiji. Stožer za obranu Petrokemije je prije zasjedanja Zastupničkog doma sabornicima dijelio letke u kojima se protive najavljenu načinu privatizacije Petrokemije. </p>
<p>»Vlada ne poštuje Sporazum o privatizaciji Petrokemije koji je potpisan u kolovozu 1998.«, rekao je Klaus, pojasnivši da su radnici, bivši radnici i umirovljenici Petrokemije po tom Sporazumu trebali kupovati dionice po cijeni od 114 kuna, odnosno po cijeni postignutoj u kuponskoj privatizaciji. »Vlada se sad odriče tog sporazuma i ne želi ga priznati«, rekao je Klaus i dodao da Vlada ne želi biti ni većinski vlasnik Petrokemije. »Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković poslao nam je pismo kojim ne priznaje Sporazum i traži da se dionice plaćaju po 1.000 kuna«, kazao je Klaus, dodajući da je to prvi materijalni dokaz o Vladinu odbijanju sporazuma. </p>
<p>»Autori Sporazuma su tadašnji oporbeni čelnici Mato Arlović (SDP), Ratko Maričić (SDP) i Mišo Zorenić (HSS), koji su aktivno sudjelovali i u prosvjedu 1998.«, istaknuo je Klaus. »Očito im je to služilo samo za skupljanje političkih bodova. Sve parlamentarne stranke osim HSP-a dale su svoja eminentna imena da pomognu u kreiranju Sporazuma, a sad ga ne žele priznati. Ali, mi nećemo pristati na kupnju dionica za 1.000 kuna, jer je to čista pljačka«, kazao je Klaus. Upozorio je i da je u srijedu, tjedan dana prije najavljenog roka, Petrokemiji obustavljena isporuka plina i mazuta. »To će izazvati velike socijalne nemire i probleme«, najavio je, dodajući da će na prosvjede uz 3.100 radnika doći i članovi Hrvatske udruge sindikata i Udruga branitelja koji su, uz sindikat EKN-a, osnovali Stožer za obranu poduzeća. </p>
<p>»Upozoravamo novu vlast da hrvatska država postoji od 7. stoljeća, a ne od 2.000., kad je vlast zadobila povjerenje lažnim obećanjima«, naglasio je Drago Batinić, predsjednik Udruge branitelja u Petrokemiji, ustvrdivši da ih je sadašnja vlast, a tadašnja oporba - izdala. Najavio je i inicijativu Udruge branitelja koja će uskoro potpisati sporazum o zajedničkom djelovanju s nekoliko udruga branitelja iz poduzeća u državnom vlasništvu. »Tako će, bude li potrebno, 30.000 ljudi izaći na ulice«, upozorio je Batinić, dodajući da se branitelji i ostali radnici ujedinjuju i »stvaraju front«. »Očita je namjera da Petrokemija ide na 'bubanj' jer uoči ulaska u WTO, hrvatska poljoprivreda više nije potrebna«, ustvrdio je Ivica Lončarević, predsjednik sindikata HUS-a u Petrokemiji, podsjetivši na predizborna obećanja o jačanju poljoprivrede. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zbog smrti porotnika, suđenje Dragiši Čančareviću vraća se na početak</p>
<p>VUKOVAR, 24. svibnja</p>
<p> - Nastavak glavne rasprave u suđenju vukovarskome Srbinu Dragiši Čančareviću, zakazan za 24. svibnja, odgođen je za idući tjedan. Razlog je smrt jednog od porotnika, zbog čega se rasprava mora održati ispočetka. Suđenje je počelo 17. svibnja. </p>
<p> Podsjetimo, u vrijeme mirne reintegracije Podunavlja Čančarević je bio zapovjednik IV. policijske postaje Borovo Naselje, a tu je dužnost obnašao do uhićenja. U osječkom Okružnom zatvoru Čančarević je u pritvoru od 19. travnja lani. Optužnica koju je protiv njega podigla županijska državna odvjetnica Biserka Treneski tereti ga da je nakon što su JNA, paravojne postrojbe i ekstremne osobe okupirali Borovo u lipnju 1991., kao pripadnik okupatorske milicije u prostorijama Mjesne zajednice ustrojio zarobljenički centar u koji su dovođeni civili i ratni zarobljenici nesrpske narodnosti. </p>
<p>Među ostalim, tereti ga se da pritom nije osigurao osnovne uvjete za život zarobljenika, prema kojima je postupao suprotno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i postupanju s ratnim zarobljenicima. Naime, tijekom ispitivanja Mate Dujića, Josipa Salaja, Ištvana Bačka, Renata Jelošeka, Nikole Rupčića, Tihomira Filipovića i Kreše Luca, premna optužnici, nepoznatim je osobama dopuštao da ih tuku gumenim palicama, uslijed čega su im nanesene fizičke i psihičke patnje. Optužuje ga se da je isto tako postupao i prema ratnim zarobljenicima, pripadnicima Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova Tomislavu Hajdukoviću, Tomislavu Kiliću, Damiru Buljeviću, Marku Andabaki, Predragu Akermanu i Josipu Čičku. </p>
<p>Tereti ga se i da je u prostorijama ekonomije u Dalju drvenom motkom tukao Marinka Bertića, zbog čega je Bertić ostao bez svijesti, a brojnim je civilima nanio teške tjelesne ozljede. Optužnica ga tereti da je navedenim zlodjelima počinio kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Kako je za ta kaznena djela predviđena kazna zatvora od dvadeset godina, Čančareviću je pritvor obvezan, iako on poriče izvršenje tih djela. U nazočnosti zamjenika županijske državne odvjetnice Emila Mitrovskog i Čančarevićevih branitelja Radojice Vučkovića i Sretena Baljka, suđenje će se nastaviti idućega tjedna. (Lj.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Stipić: Ministar je obećao da će se podmiriti dugovi prema školama </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Predstavnici Saveza školskih sindikata dobili su od ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara čvrsta obećanja da će svi dugovi prema školama i zaposlenicima, a osobito materijalni troškovi i troškovi prijevoza, biti podmireni idućih dana, a najkasnije do završetka nastavne godine, izvijestio je u srijedu predsjednik toga sindikata Željko Stipić. Predstavnici Saveza na sastanku u utorak izvijestili su ministra o stajalištima oko najaktualnijih problema školstva. Zaključeno je da će suradnja sa sindikatima biti korektna i u skladu sa zakonskim propisima. Dužnosnici Ministarstva obećali su da će prije upućivanju novih zakonskih prijedloga, predstavnici Saveza imati priliku iznijeti svoje poglede na njih. Na provjeru zaključka o korektnom odnosu prema svim školskim sindikatima neće trebati dugo čekati jer će Savez ovih dana poslati Ministarstvu zahtjev za pregovorima o novom osnovnoškolskom kolektivnom ugovoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Predane optužnice protiv Heraka i još petorice </p>
<p>PULA, 24. svibnja</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić u srijedu je Županijskom sudu u Puli predao optužnicu u slučaju Herak. Na 36 stranica za teška kaznena djela zloupotrebe položaja i ovlasti radi stjecanja znatne imovinske koristi okrivljuju se bivši ministar turizma Ivan Herak, njegov pomoćnik Antun Golik, direktor trgovačkog obrta Mini pam u Labinu Đani Bažon, direktor poduzeća Zlatni rat u Bolu na Braču Antun Plenković, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Croatia golf Mate Majić i direktor privatnog poduzeća iz Zagreba koje je posredovalo u nezakonitoj nabavi Herakova džipa »grand cherokee« Igor Mlinar.</p>
<p>Nuić je podnio i zahtjev za novom istragom s obzirom na to da se bivši ministar turizma zajedno sa suradnicima tereti za još jedno novo kazneno djelo. Podnio je i zahtjev za produljenjem pritvora za okrivljenike Heraka i Bažona, koji su u pritvoru od 27. siječnja, te za Majića koji je pritvoren od 13. ožujka ove godine. Istraga u slučaju Herak, tijekom koje je ispitano pedesetak svjedoka, završena je prije dva tjedna. </p>
<p> Nakon zaprimanja optužnice Županijski sud u Puli u roku od 48 sati mora odlučiti hoće li okrivljenicima produžiti ili ukinuti pritvor. Okrivljenici, odnosno njihovi branitelji u roku od osam dana mogu podnijeti prigovor na osnovanost optužbe. </p>
<p> Županijski državni odvjetnik planirao je u srijedu održati konferenciju za novinare u vezi s podizanjem optužnice, ali budući da je bio spriječen, susret s novinarima odgodio je za četvrtak prijepodne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Marendić traži Mesićevu pomoć u »odmrzavanju« sukcesije </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Međunarodna zajednica zamrznula je projekt sukcesije bivše SFRJ, a to Hrvatskoj, kao jednoj od sljednica nekadašnje jugoslavenske države, znači goleme probleme prilikom naknade ili povrata prijašnje imovine. Upravo su o tom problemu u srijedu s predsjednikom Stipom Mesićem u njegovu uredu razgovarali izaslanici Vladinog ureda za projekt sukcesije bivše SFRJ na čelu s Božom Marendićem. </p>
<p>U izjavi novinarima nakon sastanka Marendić je istaknuo kako su zatražili od Predsjednika da i sâm, u razgovorima sa šefovima država i predstavnicima međunarodne zajednice, ukaže na to da je potrebno odmrznuti problem sukcesije. Izvijestili su Predsjednika da je najveći problem to što je projekt sukcesije zamrznut zbog sankcija nametnutih SR Jugoslaviji čija delegacija čak ni ne može sudjelovati u pregovorima o sukcesiji.</p>
<p>S obzirom na to da se hrvatski predsjednik upravo vratio iz državničkog posjeta Francuskoj koja zagovara kontinuitet SR Jugoslavije, novinare je zanimalo je li predsjednik Mesić na sastanku sa Jacquesom Chiracom potaknuo problem sukcesije? </p>
<p>»O tome s njim nismo razgovarali, ali treba reagirati kad se pojave takve stvari koje su protivne našem stavu i pravdi, protivne stavovima drugih država svijeta«, odgovorio je Marendić. Potvrdio je i da je točno da je SRJ već potrošila dio novca namijenjen sukcesiji, ali hrvatska komisija još ne zna o kojemu je iznosu riječ jer nema uvid u jugoslavenske i bankarske arhive. Kako napominje Marendić, do toga nije lako doći, a zahtjev Hrvatske, kao i drugih država sljednica, odnose se na »njihova prava na dan kad se raspala Jugoslavija i u skladu sa stanjem imovine koja je u to vrijeme postojala«. Sredstava još ima, no koliko točno, ne znamo, izjavio je Marendić dodajući da su nekretnine blokirane, ne mogu se prodavati niti se njima može raspolagati. Podjela nekretnina između zemalja bivše Jugoslavije riješit će se tek globalnim sporazumom o sukcesiji.</p>
<p> l Čekajući izjave nakon spomenutog sastanka, novinari su Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku Igora Dekanića pitali kako objašnjava da su u najnovijem broju tjednika Nacional objavljena čak četiri transkripta iz Ureda Predsjednika? Dekanić je, uz osmijeh, samo odgovorio: »Nemam komentara«. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Glavni direktor za pravna pitanja Vijeća Europe u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Vesna Cvjetković-Kurelec razgovarala je u srijedu s Guyem de Velom, glavnim direktorom za pravna pitanja Vijeća Europe. Teme razgovora bile su suradnja Hrvatske s Vijećem Europe i putovi uključivanja Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Prije susreta sa zamjenicom ministra vanjskih poslova, de Vela se sastao sa zamjenikom predsjednika Vlade Goranom Granićem, ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem, ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom, predsjednikom Vrhovnog suda Marijanom Ramušćakom, predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom Sokolom, savjetnikom predsjednika Republike za vanjsku politiku Stankom Nickom te zamjenicom ministra za europske integracije Mirjanom Mladineo.</p>
<p>Na kraju dvodnevnog boravka u Hrvatskoj glavni direktor za pravna pitanja Vijeća Europe sudjelovao je u Ministarstvu vanjskih poslova u radu međuresorskog sastanka, na kojem se raspravljalo o konvencijama Vijeća Europe i njihovoj ulozi u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim standardima. De Vela je odao priznanje Hrvatskoj što je u vrlo kratkom vremenu potpisala i ratificirala 56 konvencija Vijeća Europe, ali je podsjetio da treba prihvatiti još 120 takvih dokumenata bez kojih je nemoguće brže približavanje Hrvatske Europskoj uniji. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Tomčić odbija Žitnikov zahtjev za ostavkom</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić izjavio je u srijedu da nakon podrške koju je dobio od Glavnog odbora i Izvještajne skupštine stranke nema potrebu polemizirati s bilo kojim pojedincem ili skupinom o načinu na koji vodi HSS i o postignutim izbornim rezultatima. </p>
<p> Razlog je jednostavan - smatram da su rezultati glasovanja na dva stranačka tijela jasno potvrdili da imam podršku HSS-a, upravo za takav način rada, rekao je predsjednik HSS-a. </p>
<p> Tomčić je time komentirao zauzimanje Varaždinca, Petra Žitnika, člana Predsjedništva HSS-a, da Tomčić podnese ostavku, jer je svojim autoritarnim načinom vođenja stranci priskrbio nepopularnost. Uporište za svoje tvrdnje Žitnik nalazi u slabim rezultatima parlamentarnih, te posebice zagrebačkih izbora. I sam Tomčić je priznao da je na tim posljednjim HSS doživio fijasko. </p>
<p> Predsjednik HSS-a Tomčić, također kaže da po demokratskim pravilima svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali i obvezu da sluša volju većine, naravno, uz svoju savjest. Za što će se tko opredijeliti, stvar je svakog pojedinca, dodaje Tomčić. Na nedavnim sjednicama Glavnog odbora i Izvještajne skupštine HSS- a, velika većina HSS-ovaca podržala je Tomčićev način rada, amnestirajući ga od odgovornosti za izborni neuspjeh stranke u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Tutina odbojkaška kondicija ne osporava stručnost hrvatskih liječnika?</p>
<p>Vijest, koja vrlo izravno propitkuje i stručnost petorice uglednih hrvatskih liječnika, kako »Vjesnik« neslužbeno doznaje, nije povoljno odjeknula u hrvatskim liječničkim krugovima / Vlast i medicina nisu isto: ako netko brine o zdravlju čovjeka optuženog za ratne zločine, ne dijeli nužno ni njegove niti stavove onih koji ga optužuju (ili brane) / Liječnici, kao i novinari, imaju svoje etičke principe, koji im strogo brane da svoju pomoć ili znanje okuju lancima (dnevne) politike</p>
<p>Tanja Tolić</p>
<p>Posjetitelji haaškog zatvora, a posredstvom njih i Večernji list, fascinirani su Tutinom kondicijom koja mu omogućuje igranje - odbojke! Naslov preko gotovo cijele naslovnice i nazivanje Tute medicinskim fenomenom, najnoviji su nastavak medicinske trakavice koja se već mjesecima povlači po dnevnim i tjednim listovima, a vrlo izravno propitkuje i stručnost petorice uglednih hrvatskih liječnika, koji su brinuli o Tutinom zdravlju dok je bio hrvatski pritvorenik. Vijest, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, dvojbeno je odjeknula u hrvatskim liječničkim krugovima, a neizravno prozvani liječnici mogli bi i prosvjedovati. U članku, naime, piše da bi najbolji hrvatski liječnici operirali Mladena Naletilića »do sudnjega dana da nizozemski liječnički tim nije prekinuo medicinske tretmane u Hrvatskoj«. Ta je insinuacija brzopleta, ali prije svega odaje pomanjkanje bilo kakvog poznavanja medicinske problematike, tvrde liječnici.</p>
<p>Tutino zdravstveno stanje, kao i hrvatska dijagnoza, ni u jednom trenutku nisu bili upitni. Što god mislili o politici bivše hrvatske vlasti, nijedan hrvatski liječnik, a kamoli petero uglednih liječnika, ne bi operirali zdravog čovjeka ili namjerno zavlačili nečije liječenje samo zato što bi to moglo biti u interesu (bilo čije) politike. </p>
<p>Tuti su krvne žile širene pet puta, ugrađena su mu četiri stenta (metalne mrežice koje proširuju začepljene krvne žile), nakon tih medicinskih zahvata dokazano je ponovno sužavanje krvnih žila srca (zbog čega su ponovljeni i liječnički zahvati), a haaški su se liječnici na svoje oči mogli uvjeriti da Tuti doista nije dobro. Pred njima je, naime, napravljena ergometrija, koja se pokazala patološkom. Još je neozbiljnije tvrditi da je stručnost hrvatskih liječnika upitna zato što Tuta u Haagu igra odbojku. Svaki će liječnik srčanom pacijentu, nakon odgovarajućeg liječenja, preporučiti bavljenjem nekom fizičkom aktivnošću, najčešće sportom, iz vrlo jednostavnog razloga - sve je bolje, nego ležati u krevetu i čekati da se pacijentovo stanje pogorša! Upravo zato, objašnjava ugledni zagrebački kardiolog, liječnici srčanim bolesnicima (u koje se ubrajaju i oni koji boluju od ateroskleroze!), preporučuju čestu i odmjerenu fizičku aktivnost. Bavljenje sportom pomaže rast pričuvnih krvnih žila, tzv. kolaterala, koje preuzimaju ulogu začepljenih ili oštećenih krvnih žila srca i opskrbljuju srčano tkivo krvlju. To nije moguće bez fizičke aktivnosti!</p>
<p>Drugo je pitanje koliko pacijent poštuje liječničke preporuke. Oni, naime, svoje pacijente ne mogu ni na što prisiliti, mogu ih samo uputiti u to kako da paze na svoje zdravlje. A poznato je da je Tuta, i u vrijeme kad mu je zdravlje bilo u najgorem stanju (prijetio mu je srčani udar!), pušio dnevno 100 cigareta. Prema onome što se može čuti od haaških posjetitelja, Tuta to čini i dalje. Vrlo je moguće da je, kako u cigaretama, tako i u sportu - neumjeren. A netko tko puši 100 cigareta dnevno, čak i da je potpuno »zdrav«, odnosno i bez javno potvrđene liječničke dijagnoze, može se razboljeti u bilo kojem trenutku. Cigarete su, uz neke druge faktore, glavni rizični čimbenik za razvoj ateroskleroze, bolesti kod koje krvne žile postaju sužene. Vjerujemo da sve to znaju i haaški liječnici, a posredstvom njih i haaški tužitelji. Ta informacija nije, naime, ograničena samo na hrvatsko područje niti njome, ekskluzivno, barataju samo hrvatski kardiolozi. No, nekima očito još nije jasno da hrvatska vlast i hrvatska medicina nisu isto i da, ako netko brine o zdravlju čovjeka optuženog za ratne zločine, ne dijeli nužno ni njegove niti stavove onih koji ga optužuju (ili brane). Liječnici imaju svoje etičke principe, koji im strogo brane da svoju pomoć ili znanje okuju lancima (dnevne) politike!</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Tomčić: Vukovar, simbol hrvatskoga stradanja, zaslužuje poseban tretman </p>
<p>Izaslanstvo Vukovara na čelu s gradonačelnikom Vladimirom Štenglom predalo predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću prednacrt zakona o obnovi i razvoju Vukovara, koji će u saborsku proceduru već u lipnju </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Višestranačko izaslanstvo Vukovara na čelu s gradonačelnikom Vladimirom Štenglom u srijedu je predalo predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću prednacrt zakona o obnovi i razvoju Vukovara s obrazloženjem potrebe za donošenje zakona. Susretu predsjednika Sabora Tomčića i vukovarskog gradonačelnika Štengla nazočili su i saborski zastupnici iz pete izborne jedinice koji su pripremali tekst zakona dr. Juraj Njavro, Branko Tušek i Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>Nakon susreta, gradonačelnik Štengl zahvalio je predsjedniku Sabora Tomčiću na inicijativi prigodom njegova posjeta Vukovaru, koja je pomogla da se prijedlog prednacrta zakona dovrši i uruči u najbržem mogućem roku. </p>
<p>»S velikim zadovoljstvom mogu reći da se danas prvi put u povijesti Hrvatskog državnog sabora dogodilo da svi saborski zastupnici obaju domova Sabora s područja jedne izborne jedinice podnose zajednički prijedlog zakona Saboru«, rekao je Tomčić nakon susreta s vukovarskim izaslanstvom. Iako je to samo prednacrt, vrlo smo se precizno dogovorili, jer smo istomišljenici, da Vukovar kao simbol hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu zaslužuje poseban zakonski tretman, kako bi se u njega ljudi što prije vratili i kako bi se u njemu što prije obnovio život i gospodarstvo, rekao je Tomčić.</p>
<p> »Dogovorili smo se da ćemo taj zakonski projekt staviti na dnevni red Hrvatskog državnog sabora već u lipnju«, precizirao je Tomčić. »Iskoristit ćemo ljetnu stanku Sabora da lobiramo u cijeloj državi, kod svih nevladinih organizacija, kod Vlade, kod znanstvenika i svih koji misle da mogu dati svoj doprinos da zakon uistinu bude primjeren i da se obnova i povratak života u Vukovar obave čim prije i učinkovitije«, istaknuo je Tomčić.</p>
<p> On je također napomenuo kako predviđa da će drugo čitanje toga zakona biti već na jesenskom zasjedanju Sabora. Na pitanje zašto misli da za taj zakon treba lobirati, Tomčić je odgovorio: »Govorim o lobiranju za rješenje zakona, a ne za donošenje zakona, jer je u prednacrtu predviđena široka lepeza načina financiranja za realizaciju toga zakona«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Prijeti opasnost da Vukovar izgubimo u miru, kažu u Udruzi »Siniša Glavašević«</p>
<p>ZAGREB, 24. svibanj</p>
<p> - Želimo potaknuti Vladu da donese odluku o tome da se od najavljena poskupljenja benzina izdvoji 2-3 posto ili oko 20 lipa po litri kao stalna pomoć Vukovaru, rekao je u srijedu novinarima Josip Kokić, predsjednik Udruge »Siniša Glavašević«. Naime, uoči sjednice Vlade najavljene za ponedjeljak u Vukovaru, očekuju se konkretne gospodarske mjere koje bi trebale pomoći razrušenu gradu. »Još jednom želim probuditi savjest hrvatskih građana da ne zaborave one koji su u ratu najviše izgubili. Prijeti nam opasnost da Vukovar u miru izgubimo«, istaknuo je Kokić. »Naš prijedlog o ovom postotku minimum je koji Vlada može učiniti. Tako bi teret obnove Vukovara bio pravedno raspoređen na sve građane«, rekao je Kokić. </p>
<p>Danijel Rehak, predsjednik Udruge zatočenika u srpskim logorima rekao je da je danas u Vukovaru »najveći problem što si Hrvat«. »Javnost ne zna da u Vukovaru ne rade ni vitalni objekti, da je omjer stanovništva 1:4 u korist Srba, a da je među 4.500 zaposlenih samo 500 Hrvata. Vukovarom zapravo vlada OESS i donosi sve odluke štiteći Srbe. U prilog tome govori i podatak da je obnovljeno samo 300 kuća Hrvata, dok je istovremeno obnovljeno 1.200 kuća Srba. Ulice se ne mogu zvati po učesnicima Domovinskog rata. Tražimo od vlasti da procesuira sve Srbe koji su sudjelovali u agresiji, a ne da ih abolira«, istaknuo je Rehak.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić izjavio je da »ne smijemo zaboraviti one koji su u ratu najviše izgubili«. »Kao HND želimo dati biljeg svemu tome i Udruzi koja nosi ime našeg poginulog kolege. Vukovaru trebamo vratiti dostojanstvo«, naglasio je Lučić. (A. P.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000525].
|
