NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001004].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 239009 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zbog krađa pšenice, loših sorti i poremećenih odnosa u proizvodnom lancu, Hrvatska ima najskuplji kruh u Europi</p>
<p>Država se ove godine nije dala uvući u igre oko pšenice, koje vode mlinari, odnosno silosi, već je prvi put otkup povjerila privatnim tvrtkama; uveden je novi model, no on je umalo propao, jer u silosima nije bilo stare pšenice koju su »Agrokor« i osječki »In cubo« najprije trebali izvesti i prodati kako bi mogli seljacima platiti ovogodišnji urod / Budući da se više puta pokazalo da je »država loš gospodar«, sadašnja vlast kani ukiniti Državne robe rezerve, odnosno preoblikovati ih u posebnu agenciju za tržišno natjecanje</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić objavio je da je model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda slomio »pšeničnu mafiju« te da se MUP i sudstvo bave onima koji su iz Državnih robnih zaliha, uzeli »ono što nije njihovo«, odnosno čak 107.000 tona pšenice, no po svemu sudeći repovi ovogodišnje krađe pšenice vuku se još iz 1996. godine kada je izbila velika pšeničnih afera.</p>
<p>Nakon političkog procesa sa Šeksovim saborskim istražnim povjerenstvom, čiji je zadatak, čini se, bio više da prikriva, nego da otkriva prave krivce u pšeničnoj aferi, slučaj je okončan kaznenim prijavama protiv pedesetak upletenih. Iako bivši ravnatelj Robnih rezervi Krešimir Beno, optužen za nestanak 44.000 tona državne pšenice, tvrdi da njegov nalaz nije izašao na vidjelo, jer je otkrio ono što se nije smjelo otkriti i da je smijenjen zato što je dirnuo u osinje gnijezdo. Drugim riječima, stradali su skladištari koji su u silosima čuvali pšenicu, no pravi počinitelji velike pljačke državne imovine nikad nisu otkriveni.</p>
<p>Naime, upućeni tvrde da je država u Robnim rezrvama čuvala kojekakve artikle koji se nikako ne mogu ubrojati u robu od strateškog interesa za funkcioniranje države u slučaju rata, požara, poplave ili zbog tržišne intervencije što bi trebala biti osnovna funkcija te institucije. Revizijom je također otkriven višak od milijun litara vina, dok je primjerice PIK Vrbovec davno poklao države svinje i junad što ih je čuvao na svojim farmama u okolici Vrbovca, koje danas zjape prazne.</p>
<p>Roba je na državne zalihe, pak, dospijevala za vrijeme bivše vlasti kao zalog za kredite odabranim tvrtkama, što je bio dobro uhodan, pa čak i i legalan model kojim se pomagalo posrnule, ali i izlazilo u susret odabranim tvrtkama. Poslovalo se pak na način da trtka iz robnih rezervi »posudi« robu koje država ima viška, a često je to bila roba koje je u određenom trenutku bila tražena na tržištu i na kojoj se mogao okrenuti veliki novac. Takve kreditne igre Robnih rezervi opasne su iz više razloga. One ne samo da dovode u opasnost državu da ostane bez robe od nacionalnog interesa već su i dovodile u neravnopravan položaj mnoge tvrtke koje trebaju ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici.</p>
<p>No, utakmice najčešće nije ni bilo, već je ona obično bila »izrežirana«. Iako »pravila igre« nalažu da tvrtka koja je, pak, posudila robu od države bila tu istu robu dužna vratiti za nekoliko mjeseci, a u slučaju da je ne može vratiti, Robne su zalihe ponekad izlazile u susret i dozvoljavale da sporna tvrtka državi vrati neku drugu robu, manje vrijednu ili čak nepotrebnu. Zato se dešavalo da se u skladištima Državnih robnih zaliha nađu, primjerice, velike količine dječjih cipelica te čak milijun litara vina!? Nadalje, bilo je i slučajeva da se zbog kojekakvih političkih igara kredit otpiše, odnosno pretvori u poklon.</p>
<p>Zanimljivo je da se na listi onih koji su Državne robne zalihe koristili kao samoposlugu, nekoliko godina uzastopno, nalaze skoro uvijek ista imena. Primjerice, kod Ivana Milasa iz tvrtke »Slavonija« je 1996. godine ustanovljen nestanak 31.000 tona pšenice da bio ove godine u njegovom skladištu utvrđen najveći manjak - 42.500 tona pšenice. Iako je protiv Milasa i mnogih drugih kod kojih je ustanovljen manjak bila pokrenuta i kaznena prijava, svejedno su oni opet dobili na čuvanje državnu pšenicu.</p>
<p>Što se tiče čuvanja pšenice u silosima, Kažimir Varda, bivši ravnatelj Državnog ravnateljstva za robe zalihe, kaže da to nije nimalo jednostavan posao, jer kad u silosu počne rasti temperatura, pšenica se mora profiltrirati, odnosno izmiješati i onda je teško utvrditi njezino podrijetlo.</p>
<p>Budući da se više puta pokazalo da je »država loš gospodar«, sadašnja vlast namjerava ukiniti Državne robe rezerve, odnosno preoblikovati ih u posebnu agenciju za tržišno natjecanje, koja bi se među ostalim bavila i uništavanjem viška poljoprivrednih prehrambenih proizvoda da ne dođe do znatnijeg poremećaja cijena na tržištu. Nadalje, Hrvatski seljački savez traži da ta agencija bude u sklopu Ministrastva poljoprivrede i šumarstva, jer, navodno, nije dobro da Ministrarstvo poljoprivrede i šumarstva ugovora otkup pšenice, a da Ministarsto gospodarstva, u sklopu kojega su i Robne rezerve, odlučuje o načinu otkupa. Imajući u vidu zbrku u vezi s ovogodišnjim otkupom, posebno natezanje seljaka i Ministarstva o isplati pšenice, bit će da je Seljački savez ovoga puta u pravu. Iako mu mnogi prigovaraju da vuče vodu na mlin »svoga stranačkog ministra«, jer svi dolaze iz HSS-a.</p>
<p>Naime, otkako je došao da čelo Ministarstva, Božidar Pankretić nije štedio kritike na račun bivše vlasti, a više puta je upozorio i o na »mafiju u agaru«, kad je riječ o švercu mesom, a sada i pšenicom. Istina, država se ove godine nije dala uvući u igre oko pšenice, koje vode mlinari, odnosno silosi, već je prvi put otkup pšenice povjerila privatnim tvrtkama. Uveden je novi model s pšenicom u kojem država nije ta koja će otkupljivati pšenicu, no taj model je umalo propao, jer u silosima nije bilo stare pšenice koju su »Agrokor« i osječki »In cubo« najprije trebali izvesti i prodati kako bi mogli seljacima platiti ovogodišnji urod. »In cubo« je čak spremio ražanj, odnosno naručio brodove u riječkoj luci, iako se pokazalo da »zeca nema ni u šumi«. Osim toga, seljaci su nezadovoljni, jer moraju tražiti novce za svoju robu od nekoga za koga nikad prije nisu ni čuli, a sada moraju s njim poslovati.</p>
<p>No, Pankretić je u pravu kad kaže da isplata seljačke pšenice ne bi kasnila 90 dana da se na natječaja za otkup 405.000 tona javilo 10 tvrtki i mlinova, kojima poručuje da bi uskoro mogli imati problema, jer će »ostati bez brašna«. No, pritom olako zaboravlja da kod nas pekarne »kolo vode«. Naime, 60 posto domaćeg tržišta drže privatne pekarne, koje najčešće rade »na crno« te državi ne plaćaju PDV.</p>
<p>Iako je u uređenim agrarnim sustavima odnos cijena u lancu: pšenica-brašno-kruh u omjeru 1-2-4. To znači da se od jeftine pšenice, odnosno brašna ne može peći skupi kruh. No, kod nas je taj odnos pomaknut na štetu potrošača, koji plaćaju najskuplji kruh u Europi. Osim toga, mlinari moraju uvoziti poboljšivače pšenice, jer domaća pšenica ne zadovoljava kvalitetom. Primjerice, od sedamdesetak sorti pšenice, domaći proizvođači siju samo one koje daju veće prinose, koje također sve više zaostaju. Osim toga, naša sorta »Zlatna dolina« daje bolje prinose primjerice u Italiji, nego u Slavoniji, domaćoj žitnici koja svake godine urodi i nekom pšeničnom aferom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Solana: Hrvatska je zbog političkih promjena pouzdan partner stranom kapitalu, a Srbija je još »crna rupa«</p>
<p>Prije godinu i pol bilo nam je nezamislivo da će zemlja kao Hrvatska potpisati stabilizacijski pakt o pridruživanju Europskoj uniji, kaže visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske komisije Javier Solana / Hrvatska je daleko ispred Slovenije u rastu stope neposrednoga stranog ulaganja, izjavio je Rorry O'Sullivan specijalni predstavnik Svjetske banke, zadužen za rekonstrukciju Jugoistočne Europe / Otkako je došla na vlast nova Vlada, koja je demokratskim promjenama stabilizirala unutarnje političko stanje u Hrvatskoj i pripremila ekonomske temelje za razvoj zemlje, sve je veće zanimanje stranih investitora za ozbiljna ulaganja u Hrvatsku, izjavila je Danuta Hubner, izvršna tajnica Ekonomske komisije UN-a</p>
<p>BRUXELLES, 3. listopada</p>
<p> - U utorak je u Bruxellesu održan jednodnevni seminar o temi »Kako biznis može pridonijeti rekonstrukciji Balkana«. Organizatori seminara su Svjetska banka, UNOPS, UNHCR, Forum humanitarnog biznisa, Humanitarni poslovi - REVIEW. Sudjelovali su visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske komisije Javier Solana, ambasador John J. Maresca, predsjednik asocijacije Foruma humanitarnog biznisa Rorry O'Sullivan, specijalni predstavnik Svjetske banke za rekonstrukciju Jugoistočne Europe Andy Bearpark, zamjenik specijalnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za ekonomski preporod (zamjenik Kouchnera za Kosovo), Danuta Hubner, izvršna tajnica Ekonomske komisije UN-a te predstavnik vlade Velike Britanije Niegel Thompson.</p>
<p>U svom je izlaganju Javier Solana rekao: »Ja nisam biznismen, ali skromno mogu reći da poznajem Balkan i mogu dati određene ocjene o tom području. Ono što me izuzetno raduje je to da se cijela regija kreće u pozitivnom smjeru, a posebno su važne promjene u posljednjih godinu i pol. Dva su temeljna razloga zbog kojih je došlo do promjena, a to su volja i htijenje naroda, ljudi te regije da otvore novo poglavlje u svojoj povijesti i poticaj Europske unije koja je shvatila da ta regija ima svoju budućnost unutar nje. Još prije kratkog vremena bilo je gotovo nezamislivo da neke zemlje iz te regije budu na listi da među prvima uđu u Europsku uniju, kao npr. Slovenija. Prije godinu i pol bilo nam je nezamislivo i to da će zemlja kao Hrvatska potpisati stabilizacijski pakt o pridruživanju Europskoj uniji (...)«</p>
<p>»Sve to govori da je cijela regija definitivno u mnogo boljem stanju. Tome pridonosi i Pakt o stabilnosti koji je već odredio glavne infrastrukturne prioritete kao i quick start projects (projekti s brzim početkom). Svojim mehanizmima, Europska unija osobito potiče međusobnu trgovinsku razmjenu među zemljama na ovom prostoru. Zasad zemlje s područja Balkana imaju najgušće trgovinske veze s Europskom unijom, što predstavlja 80 posto ukupne robne razmjene tih zemalja sa svijetom. Mi nastojimo potaknuti i trgovinsku razmjenu među njima samima«, naglasio je Solana.</p>
<p>»Rekao bih nešto i o Srbiji do sada, koju bih nazvao 'crnom rupom' u regiji. Posljednjim događanjima, sa željom za promjenom vlasti i Slobodana Miloševića, i Srbija otvara vrata demokratskom svijetu i zato ćemo pažljivo pratiti što će se događati u danima koji dolaze. Demokratska budućnost Srbije važna je za stabilnost cijele regije, jer to daje notu stabilnosti i poticaj sigurnom ulaganju stranih investitora (...) Želim još jednom naglasiti da ova regija ima budućnost i da je ta budućnost Europskoj uniji«, zaključio je Javier Solana.</p>
<p>Hrvatska je i ovom prilikom bila zvijezda i primjer ostalim zemljama u regiji.</p>
<p>»Pogledajte samo primjer Hrvatske: u zadnjih godinu i pol ima najveću stopu rasta FDI (neposredne strane investicije) od svih zemalja Jugoistočne Europe. Ta se stopa približava stopi rasta FDI-ja u Poljskoj, gdje je FDI u zadnjih 10 godina povećan 50 puta i sada iznosi 50 milijardi dolara. U rastu FDI-ja, Hrvatska je daleko ispred Slovenije«, izjavio je Rorry O'Sullivan, specijalni predstavnik Svjetske banke zadužen za rekonstrukciju Jugoistočne Europe.</p>
<p>»Najveći ispit koji je do sada imala Hrvatska i koji je savršeno položila je ovogodišnja turistička sezona. Turisti su se u velikom broju vratili na Jadransko more, kao što će i mnogi poslovni partneri s velikim investicijama doći u Hrvatsku u sljedeće dvije godine«, dodao je Rorry O'Sullivan.</p>
<p>O Hrvatskoj se pozitivno izrazila i Danuta Hubner, izvršna tajnica Ekonomske komisije UN-a:</p>
<p>»Hrvatska je savršen primjer o tome kako sve zavisi od pravog izbora vlade. Otkako je došla na vlast, nova Vlada, koja je s demokratskim promjenama stabilizirala unutarnje političko stanje i pripremila ekonomske temelje razvoju zemlje, sve je veće zanimanje stranih investitora za ozbiljna ulaganja u Hrvatsku«.</p>
<p>Poruka cijelog seminara bila je da treba raditi na donošenju novih zakona s poreznim olakšicama koje će privući strane investitori, raditi na produbljivanju demokratskih promjena, stabiliziranju kompletnog stanja, obnovi infrastrukture koja je najviše oštećena, boriti se protiv korupcije koja je još jedan od najvećih problema i glavna opstrukcija zdravoj konkurenciji te, nadasve, iskoristiti ne samo prirodna bogatstva koje zemlje Jugoistočne Europe imaju nego i bogatstvo u ljudima - mladim i obrazovnim kadrovima koji će ih dovesti u Europsku uniju.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Mladi znanstvenici koji, primjerice, u Plivi uspiju naći posao, pravi su sretnici</p>
<p>Mr. GABRIJELA KOBREHEL, dobitnica nagrade »Heroji kemije za 2000. godinu« Američkoga kemijskog društva</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Otkako sam u mirovini pijem manje kave. Dok sam radila u Plivi dan sam započinjala turskom kavom a kako mi takva mješavina više ne odgovara, pijem kapučino.</p>
<p>• Jeste li oduvijek voljeli »kemijati«?</p>
<p> - Ne uopće. Naime, nakon mature upisala sam se na Arhitekturu a kemiju nisam namjeravala studirati.</p>
<p>• Kako ste onda završili u tim vodama?</p>
<p>- Zahvaljujući nekolicini prijatelja iz tadašnjeg razreda i vrsnom profesoru kemije koji nas je puno toga naučio. Nakon što sam odustala od studija Arhitekture upisala sam se na Kemijsko-tehnološki fakultetna kojem sam diplomirala 1964. godine.</p>
<p>• Jeste li požalili što ste odabrali taj studij?</p>
<p>-Ne, nikada.Tada je kemija bila top studij nakon kojega se odmah moglo zaposliti. Nakon diplome zaposlila sam se u Plivi a mogla sam raditi i na Fakultetu. No, više me je privlačio rad u industriji. Razgovorala sam s profesorom Eugenom Guštakom, tadašnjim direktorom Istraživačkog tima Plive, a kasnije sam često u šali znala reći da sam posao dobila jer sam dobro govorila njemački. </p>
<p>• Nedavno ste dobili prestižnu nagradu »Heroji kemije za 2.000 godinu« koju dodjeljuje Američko kemijsko društvo. Što vam znači takvo priznanje? </p>
<p>- To mi je priznanje pored nagrade Zlatna kuna i one Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posebno drago jer ga dodjeljuje »struka«. Kristalni globus, simbol te nagrade, dobila sam za istraživački rad na azitromicinu - antibiotiku iz reda azalida, kod nas poznatog kao Sumamed, a na američkom tržištu kao »Zithromax«. Međutim, na tom su projektu, pored mene, radili i vrsni Plivini stručnjaci, mr. Gorjana Radobolja - Lazarevski, dr. Zrinka Tamburašev a posthumno su nagradu dodijelili i dr. Slobodanu Đokiću.</p>
<p>• Što je revolucionarno u azitromicinu?</p>
<p>- Uspješno liječi respiratorne, kožne i infekcije mekih tkiva, a posebice bolesti izazvane klamidijama - intracelularnim patogenim mikroorganizmima koji izazivaju sljepoću. Revolucionarnost mu je u tome što je za liječenje ovih bolesti potrebna mala količina lijeka i kratko vrijeme terapije. Drago mi je da je u svijetu ovaj Plivin lijek postigao takav uspjeh jer je to ujedno priznanje i hrvatskom znanstvenom potencijalu.</p>
<p>• Kakvim ocjenjujete današnje stanje u hrvatskoj znanosti posebno mladih kadrova?</p>
<p>- Veoma teško. Mali broj mladih znanstvenika uspije se zaposliti pa su prisiljeni odlaziti u inozemstvo. Oni pak koji u današnje vrijeme uspiju pronaći posao, primjerice u Plivi, pravi su sretnici jer imaju druge mogućnosti.</p>
<p>• Kakve? </p>
<p>- Mogućnost ali i obavezu završetka magisterija u roku od tri godine, odlazak na specijalizaciju u inozemstvo, posjećivanje svjetskih kongresa, što je osnovni preduvjet za kvalitetan znanstveni rad.</p>
<p>• Nakon dugog znanstvenog i radnog staža odnedavno ste u mirovini? Kako provodite umirovljeničke dane? </p>
<p>- O, uopće ne osjećam da sam u mirovini jer obaveza imam »preko glave«. Sretna sam da sam po drugi put postala baka pa pored četvorogodišnje unučice Lane dane provodim i uz sedmomjesečnu Niku. Nedavno sam se s njima i kćerima Irenom i Gordanom vratila iz Njivica gdje smo se odmarali tijekom ljeta.</p>
<p>• Jesu li i kćeri krenule vašim stopama?</p>
<p>- Starija Irena je završila Prehrambeno-biotehnološki fakultet i radi u Krašu dok je mlađa Gordana imala druge ambicije. Sedam je godina trenirala rukomet pa ne čudi što je diplomirala na Faukultetu za fizičku kulturu. Uskoro planira otvoriti fitness centar u Vrbanima.</p>
<p>• Hoćete li joj vi pripomoći u tome. Naime, izjavili ste da novca nemate za razbacivanje ali možete pristojno živjeti.</p>
<p>- Kao pravi roditelj bilo bi čudno da joj ne pomognem. U pravu ste što se novca tiče, ali nije sve u njemu.</p>
<p>• Stan vam je izuzetno lijepo uređen. Je li to djelo vaših ruku? </p>
<p>- Da, ovaj sam stan u Cesarićevoj sama kupila i uredila. Odnedavna sam u njemu i još nije sasvim »dotjeran«. Svaki ga dan uresim nekim detaljem i sitnicom. Trenutno razmišljam, kakve ću zavjese staviti na prozore, jer su po mojem mišljenju neadekvatno raspoređeni pa sam u velikoj dilemi...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bandić protiv predloženog astronomskoga povećanja cijene grijanja, odluka na Skupštini</p>
<p>Milan Bandić: Učinit ćemo sve da se što manje udari po džepu građana / Za veljaču 2001. godine dogovoren posjet uglednih bavarskih gospodarstvenika Zagrebu, kao uvertira za posjet gradonačelnika Münchena, dr. Christiana Udea / Za posjeta münchenskog gradonačelnika hrvatskoj metropoli, bit će potpisana i Povelja o suradnji dvaju gradova </p>
<p>- Predstavnici Hrvatske elektroprivrede i Toplinskih mreža, na nedavnom sastanku u Gradskom poglavarstvu, predložili su astronomsko povećanje cijene grijanja. Međutim, mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da te mjere što manje udare po džepu naših građana. No, konačna je odluka ipak na Gradskoj skupštini, rekao je u utorak zagrebački gradonačelnik, na konferenciji za novinare, nakon povratka iz Münchena, gdje je boravio od 1. do 3. listopada. </p>
<p>- Odnosi bavarske vlade i Republike Hrvatske, koji su dosta dobri, trebali bi pratiti i odnose Zagreba i Müncehna, koji dosad nisu bili tako dobri, rekao je zagrebački gradonačelnik. Posjet Bandića i njegovih suradnika Bavarskoj, bio je, naime, prvi posjet hrvatske delegacije Münchenu, od osamostaljenja Hrvatske.</p>
<p>Promocija turizma</p>
<p> U dan i pol boravka, Bandić je obavio šest sastanaka, te za veljaču 2001. godine dogovorio posjet uglednih bavarskih gospodarstvenika Zagrebu. To će biti uvertira za posjet gradonačelnika Münchena, dr. Christiana Udea, Zagrebu, koji će, najavio je Bandić, idućega ljeta ljetovati na Jadranu u vili Mošćenica. </p>
<p>To je najbolji način za promociju hrvatskoga turizma, smatra zagrebački gradonačelnik. Za posjeta münchenskog gradonačelnika hrvatskoj metropoli, bit će potpisana i Povelja o suradnji dvaju gradova. </p>
<p>Milan Bandić se u Münchenu sastao i s predstavnicima hrvatskih udruga (u Bavarskoj živi oko 140.000 Hrvata, od kojih u Münchenu oko 25.000), susreo se s državnim tajnikom Hansom Spitzuerom, predsjednikom SPD-a München, Franzom Magetom, te predsjednicom bavarskog parlamenta, Roswithom Riess. </p>
<p>S predstavnicima Bayerische Landesbank (druga banka u Njemačkoj po veličini kapitala), Bandić i suradnici dogovorili su buduću suradnju. Bavarska je banka, naime, zainteresirana za trenutačno najznačajnije projekte u Zagrebu - sanaciju Jakuševca, izgradnju pročistača vode te Sveučilišnu bolnicu. </p>
<p>Sigurno ulaganje kapitala</p>
<p>Kako je prenio zagrebački gradonačelnik, Bavarci su ustvrdili da u Hrvatskoj vlada pozitivna klima, te da su Zagreb i Hrvatska potpuno sigurni za ulaganje stranoga kapitala.</p>
<p>- Nema generalnog recepta za vođenje grada niti se München može uspoređivati sa Zagrebom. No, dragocjeno je prenošenje pozitivnog iskustva, zaključio je Bandić. (Mirela Lilek)</p>
<p>Povećanje kazni za prometne prekršaje</p>
<p>• Zagrebačkog gradonačelnika u Münchenu je zadivila prometna disciplina vozača. »Bavarci su poput mrava, oni su disciplinirani i organizirani, a to 'fali' nama«, smatra Bandić. Stoga je, uzimajući u obzir i crne brojke na zagrebačkim cestama, najavio i povećanje kazni za određene prometne prekršaje. »Za neke je najefikasnija metoda da ih udarite po džepu. Oni to najbolje razumiju«, smatra gradonačelnik. Njegov prijedlog o povećanju kazni najvjerojatnije će se naći na sjednici Gradskoga poglavarstva u četvrtak. </p>
<p>• Osim organiziranosti i discipline Nijemaca, zagrebačkog je gradonačelnika opčinila i opuštenija strana Bavaraca na Oktoberfestu. »Bilo je mrak! Oko 5.000 ljudi na kiši je pjevalo, grlilo se, ljubilo i njihalo. Da se razumijemo, svi su bili pijani, ali druželjubivi i sretni!«, rekao je nakon konferencije za novinare gradonačelnik, koji je na Oktoberfestu bio jedini čovjek s - kravatom. »Rekli su mi da ću i tamo imati službeni sastanak, no osjećao sam se kao bedak. Na kraju sam skinuo kravatu i pokisnut dirigirao na pozornici, gdje su me malo polili pivom. Tamo svi piju pivo u potocima. Ja sam popio jednu i pol čašu (na Oktoberfesu su čaše od litre) i bilo mi je - sasvim dosta«. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebački stožer za zaštitu časti Domovinskoga rata: »Iza nas ne stoji ni jedna stranka«</p>
<p>Sadržaj pisma Stožera za zaštitu časti Domovinskog rata grada Zagreba i Zagrebačke županije upućenog predsjedniku Mesiću i premjeru Račanu, bila je tema konferencije za novinare, sazvane u utorak u prostorijama zagrebačkoga Stožera u Vukovarskoj 72. </p>
<p> »Da li i u jednoj demokratskoj državi, branitelje koji su vodili obrambeni rat i stvorili državu, ljudi iz vlasti nazivaju promašenim plodom nečije lude mašte? Da li ih njihovi ministri i predsjednici nazivaju kriminalcima, grupicama, kokošarima, a u našem slučaju i upitnim Hrvatima?«</p>
<p>To je samo dio pisma, kojeg je u cijelosti novinarima pročitao predsjednik zagrebačkoga Stožera, Ante Čarapović. U pismu Stožer također navodi da je za Predsjednika i premijera i poruka biskupa neprihvatljiva, jer smatraju da čak niti oni ne bi smjeli govoriti istinu i obraćati se svom narodu, koji im se kao i svi hrvatski branitelji skupa sa svojim generalima, usude reći da nisu u pravu.</p>
<p> Podsjećajući Predsjednika i premijera na njihove izjave 'da se buni skupina privilegiranih', iz Stožera ih, u otvorenom pismu, mole da im se kaže o kojim se to privilegijama radi i jesu li to oni koji su ostali bez dijelova tijela.</p>
<p> »To se nije dogodilo vama, vaši sinovi i kćeri nisu bili tamo, oni su i danas živi i zdravi pa vas možda naše privilegije bole zbog grižnje savjesti«, stoji u pismu sa zamolbom Predsjedniku i premijeru da je »krajnje vrijeme da se uozbilje, jer je vrijeme viceva prošlo«.</p>
<p> »Mi smo u ratu pokazali hrabrost, a vama ne preostaje ništa drugo nego da konačno napaćenom hrvatskom narodu dadete kruh koji ste obećali, jer je vrijeme afera prošlo i od toga se ne živi«.</p>
<p> Zahtjevi Stožera (zaštita pravnog poretka RH i vrijednosti Domovinskog rata) bit će jedna su od točaka dnevnog reda sjednice Sabora u srijedu. Rasprava se, kako su predstavnicima Stožera obećali zastupnici klubova stranaka, očekuje u petak. </p>
<p>- Ukoliko se u petak ne održi rasprava, za naše daljnje reakcije odgovornost preuzima Sabor, a posebno njegov predsjednik, rekao je tom prigodom predsjednik središnjeg Stožera, Mirko Čondić. Iza nas ne stoji ni jedna politička stranka, niti mi podržavamo koju od njih, stoga, ni jedna stranka ne može i neće upravljati radom Stožera, dodao je.</p>
<p> U pismu, nadalje, traže od predsjednika Mesića da objavi tko mu je financirao predizbornu kampanju i o čemu je svjedočio pred Haaškim sudom. </p>
<p>- Imamo pravo znati, naglasio je tom prigodom Čondić, tko stoji iza predsjednika i da li je svojim svjedočenjem zablatio Hrvatsku i Domovinski rat.</p>
<p> Predsjedniku i premjeru pak poručuju: »Shvatite da Vi niste ni država, niti narod nego samo mali olujni vjetar koji će brzo proći«. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sindikalci pozivaju Bandića da ubrza smjenu nesposobnih uprava gradskih poduzeća</p>
<p>Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) očekuje brže promjene i konačno uvođenje reda u poslovanje gradskih komunalnih poduzeća. Rečeno je to u utorak na konferenciji za novinare zagrebačkoga povjereništva SSSH-a. </p>
<p>Naime, izražavajući nezadovoljstvo zbog sporosti provođenja promjena, sindikalci su od gradonačelnika Milan Bandića i Gradskog poglavarstva, zatražili da ubrzaju proces smjena u upravama poduzeća u vlasništvu Grada. Nakon 7. svibnja i izbora za Gradsku skupštinu, prema riječima povjerenika zagrebačkog SSSH-a Damira Gašparovića, neke su se promjene ipak dogodile. Da do njih nije došlo, sindikalci su, kažu, bili spremni i na radikalnije sindikalne aktivnosti.</p>
<p>- Micanje nesposobnih nije revanšizam. Jedino bržim i učinkovitijim promjenama, od onih koje su se do sada dogodile, može se popraviti težak položaj radnika u komunalnim gradskim poduzećima, poručio je Gašparović. U zapadnim zemljama, komunalni radnici su u pravilu najbolje plaćeni, no to nije slučaj i kod nas, dodao je. </p>
<p>Kada je riječ o realizaciji predizbornog sporazuma, »Za pravedniji Zagreb« koji su potpisali sa strankama pobjednicama s posljednjih izbora, u SSSH-u ističu kako nisu zadovoljni brojem predstavnika njihova sindikata koji su do sada imenovani u nadzorne odbore gradskih poduzeća i u upravna vijeća dječjih vrtića. Smatraju, da zaposlenici moraju imati svoje predstavnike u tim upravnim tijelima, a osnivanje savjetodavnog Gospodarsko-socijalnog vijeća za Zagreb također ocjenjuju nužnim.</p>
<p>Odgovarajući na izjave predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Borisa Kunsta o apsurdnom izboru predstavnika SSSH u nadzorne odbore poduzeća u kojima je taj sindikat manjinski, Gašparović je rekao kako su u svim gradskim poduzećima spremni sudjelovati na socijalnim izborima, te da će, bez obizra na zastupljenost članova, pozdraviti svakoga tko na njima pobijedi.</p>
<p>Marijan Salar, povjerenik SSSH u poduzeću »Zagrebačke ceste«, pozdravio je promjene u Upravi tog poduzeća, istaknuvši kako su u tijeku pregovori s Upravom oko sklapanja Kolektivnog ugovora. O novoosnovanom SSSH-ovom sindikatu u Gradskoj Plinari, govorio je njegov povjerenik, Zdravko Ivandić. Kao glavi razlog zbog kojega je sindikat osnovan, on je naveo nezadovoljstvo radnika radom konkurentskog, ali i većinskog sindikata koji djeluje pri URSH-u. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radnici Zagrepčanka trgovine osnovali »Leteći odred mesara«</p>
<p>Odred bi trebao »intervenirati« ako bi vjerovnici ili vlasnici lokala u kojima su prodavaonice Zagrepčanke trgovine, pokušali deložirati radnike i zatvoriti prodavaonice </p>
<p>Radnici mesne industrije Zagrepčanka trgovina osnovali su na skupu zaposlenika u utorak »Leteći odred mesara«. Odred bi trebao »intervenirati« ako neki od vjerovnika ili vlasnika lokala u kojima su prodavaonice Zagrepčanke trgovine, pokuša deložirati radnike i zatvoriti prodavaonice. </p>
<p> Dvadeset mesara uvijek će biti u svojevrsnoj pripravi, a trgovci u Zagrepčankinim dućanima moći će ih dobiti na telefon i pozvati ih u pomoć ako ih netko pokuša deložirati.</p>
<p> Povod osnivanju »Letećeg odreda mesara« je otkazivanje najma za nekoliko prodavaonica. Naime, Tržnice grada Zagreba su Zagrepčanki zbog neplaćanja otkazale ugovor o najmu nekoliko prodajnih mjesta na zagrebačkim tržnicama.</p>
<p> Na skupu zaposlenika je bilo i manje spektakularnih odluka. Najvažnije od njih je ona po kojoj je podržana ideja za osnutak Koordinacije koja bi trebala razmotriti mogućnosti i načine daljnjeg poslovanja Zagrepčanke. Ta koordinacija, sastavljena od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvatske udruge poslodavaca, Grada Zagreba i sindikata, trebala bi ocijeniti ima li nade za posrnulog zagrebačkog mesoprerađivača. Dokle god Koordinacija ne da mišljenje o budućnosti poduzeća, radnici neće prihvatiti otvaranje stečaja, zaključeno je na skupu. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od petka do nedjelje ritual portugisca </p>
<p>Kad jedna priredba stigne do petoga izdanja onda je to nazvano njezinim prvim ili malim jubilejem i početkom jedne tradicije! Upravo to ove jeseni doživljava Peti zagrebački festival portugisca, prvoga u godina mladoga vina u Hrvatskoj, koji će se od petka do nedjelje (6., 7. i 8. listopada) održati u poznatom restoranu »Kaptolska klet« (Kaptol 5).</p>
<p> Na prostranoj terasi restorana (bude li kiša, onda u dvorani) svoje će proizvode predstaviti sedamnaestorica vinara s Plešivice, te iz Kutjeva, Požege i Zagreba, a svečanost i ritual popularnog mladog vina otvorit će u 11 sati gradonačelnik Milan Bandić, rečeno je na presici u utorak u Turističkoj zajednici Zagreba. Izlozi ovoga folklornoga vina bit će za posjetitelje otvoreni od 10 do 22 sata u spomenuta tri dana. Inače, Zagrebački festival portugisca ima i vrijednost više jer je na programu i međunarodno ocjenjivanje uzoraka te kapljice. Lani su, primjerice, ocijenjena čak 54 uzorka iz Mađarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Kako i koliko festival napreduje govori i podatak da je prve godine na spomenutome ocjenjivnju bilo samo dvanaest uzoraka. (P. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dva rijetko viđena filmska programa predviđena u listopadu</p>
<p>Program nazvan »Sweatshop« prikazivat će se ponedjeljkom, a program »Bordeline cinema« utorkom/Ulaz na projekcije je besplatan</p>
<p>U Net.kulturnom klubu (mama) za listopad su priređena dva programa rijetko prikazivanih djela filmske povijesti - program nazvan »Sweatshop« prikazivat će se ponedjeljkom, a program »Bordeline cinema« utorkom.</p>
<p> Urednici prvog programa Marcell Mars i Danijel Dub svoj koncept objašnjavaju samim nazivom programa - »Sweatshop« je radionica u kojoj rade bijedno plaćeni radnici, a filmovi koji se u njemu prikazuju uglavnom su filmovi trećeg svijeta, 'blaxploitation' filmovi i filmovi B-produkcije. Do 30. listopada prikazat će se redom američki horror iz 1972. »Blacula« Williama Craina, japanski »Godzilla vs Mosura« Takaoa Okaware iz 1992., jugoslavenski partizanski film »Most« (1969.) Hajrudina Krvavca, borilački s Bruceom Leeom »Si wang you ju« iz 1978., te 'crni' »Foxy Brown« (1974.) s Pam Grier u glavnoj ulozi.</p>
<p> Utorak je rezerviran za »Borderline cinema« Željka Luketića, program, koji, napominju u Net.klubu, priznaje 'mainstream', ali izvlači ono najnetipičnije iz njega. Među tim 'graničnim' i 'off' filmovima, su britanski »Rocky Horror Picture Show« (1975.) Jima Sharmana, »Pink Flamingos« (1972.) i »Desperate Living« (1977.) Johna Watersa, »Glen or Glenda« (1953.), prvi film 'najgoreg redatelja svih vremena' Eda Wooda i »Andy Warhol' Flesh« Paula Morrisseya iz 1968.</p>
<p> Ulaz na projekcije, u Preradovićevoj 18, je besplatan.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Hoće li naša djeca i unuci živjeti i do 200 godina? </p>
<p>WASHINGTON, 3. listopada</p>
<p> - Oko 1860. godine u Švedskoj se živjelo najduže 100 godina. Prošle se godine maksimalna dob popela na 108 godina. Takav trend istraživači su otkrili u svim industrijaliziranim zemljama. </p>
<p> Povećanje maksimalne životne dobi Šveđana, kaže istraživač John R. Wilmoth, pokazuje da se ljudska životna dob povećava te da nije jasno koja joj je gornja granica.</p>
<p> »Ne očekujem posebna medicinska otkrića koja će omogućiti ljudima da žive 200 godina«, rekao je Wilmoth, istraživač sa Sveučilišta California u Berkeleyu. »Ali nema dokaza da smo dosegli apsolutnu granicu.«</p>
<p> Wilmoth je prvi autor studije koja je objavljena u časopisu Science. Istraživanje, rekao je, pokazuje da ljudi umiru sve stariji, a potvrđuje i druge studije koje pokazuju da sve više ljudi živi do visoke dobi.</p>
<p> »To znači da će 10 posto djece koja se danas rode, živjeti dulje nego 10 posto djece rođene prije 20 godina«, rekao je.</p>
<p> Wilmoth kaže kako je njegova studija prva pokazala da je maksimalna dob pomaknuta te da je postalo očito produljenje ljudske životne dobi.</p>
<p> Bruce A. Carnes, istraživač iz Centra za starenje pri američkom Državnom istraživačkom centru Sveučilišta u Chicagu, kaže kako Wilmothovo otkriće nije iznenađenje: »Sve je više ljudi koji žive do ekstremne dobi. Danas ima više nego ikad prije ljudi koji žive dulje od 60 i 70 godina. </p>
<p> No Carnes je napomenuo da mjerenje maksimalne dobi u trenutku smrti ima malo veze s očekivanom životnom dobi u većine ljudi. »To su iznimni ljudi«, rekao je Carnes. »Njihovu dugovječnost mi ostali nećemo doseći.« Ipak, Carnes očekuje da će biti srušen rekord u dugovječnosti. Francuskinja Jeanne Calment imala je, kad je umrla 1997.godine, više od 122 godine.</p>
<p> Wilmoth i njegovi kolege koristili su se u istraživanju švedskim podacima, jer Švedska ima najtočniju dokumentaciju o rođenima i umrlima u svijetu. Sustavno bilježenje počelo je još 1749., a podaci zabilježeni u Švedskoj uglavnom se mogu primijeniti na zemlje Zapadne Europe i sjeverne Amerike.</p>
<p> »Danas imamo više stogodišnjaka i ljudi koji dožive vrlo duboku starost«, rekao je Wilmoth. Jedan je razlog to, što je medicina posljednjih godina znatno poboljšala liječenje staračkih bolesti. Osim toga, napomenuo je Wilmoth, »današnji starci nisu u djetinjstvu bili toliko bolesni kao oni iz prijašnjih generacija. A kako nisu bili izloženi bolestima u mladosti, razvili su snažnija tijela pa je kod njih i proces starenja počeo kasnije.« (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bolesti današnjice: anoreksija, bulimija, binge eating</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Na popisu neobičnih bolest današnjice našle su se tri bolesti od kojih svaka na svoj način ima nekakve veze s hranom. To su anoreksija, bulimija i binge eating.</p>
<p> Mršavice poput Cate Moss, preplavile su početkom devedesetih svijet, ostavljajući žene i djevojke u uvjerenju da je biti »kost i koža« oku ugodnije od ugodne popunjenosti. U želji da postanu hodajući živi mrtvaci, pripadnice ljepšeg spola, ali i poneki muškarac, odbijaju hranu, što je uvodom u bolest zvanu anoreksija. Radi se o psihosomatskoj bolesti djevojaka i žena koja se javlja u dobi od 15 do 30 godina. Najjednostavnije bi se mogla opisati kao manična opsjednutost debljinom, te odbijanje hrane. Bolest se očituje gubitkom teka, te osjećajem mučnine, već i na sam spomen hrane. Događa se i izostanak menstruacije, te nesvjestica, stoji u napisu »Bolesti današnjice«, što ga je za Narodni List priredila Tončica Grbin. </p>
<p>Bulimija je bolest prekomjernog jedenja, a potom bjesomučnog izbacivanja hrane. Nakon prejedanja javlja se u bolesnika osjećaj stida, krivnje, te depresija.</p>
<p>Binge Eating predstavlja prejedanje do iznemoglosti u najkraćem mogućem vremenskom roku. Takvi bolesnici ne izbacuju hranu, te ih njihova manija vodi u prekomjernu i nezdravu debljinu. Bolest pogađa najčešće osobe između 25 i 40 godina, a zahvaća sve društvene slojeve. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Golubovi s Trafalgar Squarea zdravstveni i financijski problem</p>
<p>LONDON, 3. listopada</p>
<p> - Posljednji prodavač hrane za golubove smješten na Trafalgar Squareu, nezaobilaznom odredištu turista u Londonu, upozoren je u ponedjeljak od gradske uprave da unese kontraceptivno sredstvo u svoje zrnje, inače će ostati bez radne dozvole. Broj golubova koji su odabrali za dom poznati britanski trg udvostručen je u pet godina i sad iznosi 30 do 40 tisuća ptica, objasnile su mjesne vlasti opravdavajući svoju odluku. Gotovo tona izmeta kupi se svake godine oko spomenika Nelsonu, što predstavlja trošak od oko 100 tisuća funti godišnje. Povrh svega, golubovi predstavljaju problem za javno zdravstvo jer mogu prenijeti prolaznicima, koji im iz ruke nude zrnje kupljeno na licu mjesta, bolesti poput toksoplazmoze, gripe ili encefalitisa, po priopćenju gradske uprave, koja već dijeli u javnosti prospekte podsjećajući na opasnosti takve prakse. Bernard Rayner, posljednji prodavač zrnja u službi na Trafalgar Squareu, morat će sa svoje strane pridonijeti kontroli rađanja golubova... ili zatvoriti dućan, odlučila je gradska uprava. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Šesnaest dolara odštete za pogibiju petoro braće u Auschwitzu</p>
<p>JERUZALEM, 3. listopada</p>
<p> - Nijedna noć u životu Jozsefa Schneidera ne prođe bez ponovnog proživljavanja užasa koje je doživio nakon što je, 1944., iz rodne Mađarske deportiran u Auschwitz. No naknada koju mu je, za užase koje je proživio u tom nacističkom logoru, dodijelila mađarska vlada samo je dodala sol na ranu koja ionako nikad neće zacijeliti. </p>
<p>Naime, mađarska je vlada Schneideru isplatila 16 američkih dolara kao odštetu za pogibiju njegovo petoro braće u Auschwitzu. Mađarska je jedina istočnoeuropska zemlja koja je izradila program odštete za kršenje ljudskih prava tijekom Drugoga svjetskog rata, a male iznose naknada opravdavaju desetljećima komunističke vladavine koja su osiromašila zemlju.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pete Sampras oženio glumicu Bridgette Wilson</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Američki tenisač Pete Sampras vjenčao se s glumicom Bridgette Wilson u svojem domu na Beverly Hillsu.</p>
<p> Par se zaručio 29. svibnja nakon što je Sampras poražen u prvom kolu Otvorenog prvenstva Francuske.</p>
<p> Mladenka, 27-godišnjakinja, bila je odjevena u dizajnersku haljinu Vere Wang i nosila dijamantni nakit vrijedan 400 tisuća dolara Freda Leightona, draguljara koji je Wilson opskrbio s nakitom.</p>
<p> Bridgette Willson bila je američka »Miss Teen« 1990. godine. Glumila je u filmovima »Posljednji akcijski junak«, »Znam što si radila prošlog ljeta« i »Plavuša«, a pojavila se i u sapunici »Santa Barbara«. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Liječnik izdao potvrdu o »alergiji na crnce«?!</p>
<p>BERLIN, 3. listopada</p>
<p> - Rasistički raspoložena umirovljenica je od lokalnog suda osuđena na 900 DEM globe zbog uvrede nakon što je u vlaku u prisustvu jednog Kamerunca na sav glas izjavila: «Što radi ova crnčuga ovdje. Ja sam alergična na crnce.« Nakon što je sud glatko presudio u korist tužitelja, tvrdoglava starica je jednog poznatog internista uvjerila u medicinske dimenzije svoje netrpeljivosti prema ljudima druge boje kože. S atestom koji opisuje dosad nepoznatu fobiju od crnaca, sud je upola smanjio kaznu i time dao do znanja da priznaje ovaj apsurdni liječnički dokument. </p>
<p>Psiholozi diljem Njemačke se pitaju na osnovu čega je lokalni internist dijagnosticirao bolest koja predstavlja apsolutni novitet u moru svakojakih fobija. (N.Kreizer)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U boj s mladima </p>
<p>HNK u Zagrebu / Nova operna sezona počela s podmlađenim »Zrinskim« / Bariton Armando Puklavec i sopranistica Martina Zadro prvi put u ulogama Zrinskog i Jelene / Zašto se Zajčeva opera izvodi bez četvrte slike?</p>
<p>Nova operna sezona u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu počela je davanjem prilike mladim pjevačkim snagama u »Nikoli Šubiću Zrinskome« Ivana pl. Zajca, operi koja popularnošću prednjači kod publike, pa je pojava novoga tumača naslovne uloge posebno zanimljiva. Uloga koju priželjkuje svaki bariton pripala je Armandu Puklavcu, nadarenom i sposobnom mladom opernom umjetniku, koji je na sebe skrenuo pozornost izvanrednim debijem prije godinu i pol dana u naslovnoj ulozi »Evgenija Onjegina«. U međuvremenu je, nedavno, pobijedio na pjevačkom natjecanju »Ondina Otta« u Mariboru.</p>
<p>Armando Puklavec ima snažan, nosiv glas bogatih preljeva, kao bitan preduvjet tumačenja Zrinskoga. S lakoćom je svladao vokalnu dionicu i raspon uloge, te pokazao pjevačku, a i scensku sigurnost. U lik je unio mnogo energije i odlučnosti kao jedne od njegovih glavnih osobina. Razumljivo je da pri prvome susretu s tako velikim zadatkom nije mogao obuhvatiti sve, kao što su dvojbe Zrinskoga i njegova očinska strana, izražene glumački, ali i kroz glasovno nijansiranje. No, glavno je što se suvereno nametnuo i iskoristio svoj trenutak. Na žalost, Armandu Puklavcu može se dogoditi ono što se u Zagrebačkoj operi zbog premalog broja predstava događa svim pjevačima - da se u ulozi u kojoj se dobro pokazao nema mogućnosti dalje razvijati. Ulogu Jelene prvi put je pjevala sopranistica Martina Zadro. Početne nastupe u HNK prije pet godina, kao Barbarina u »Figarovu piru« i Papagena u »Čarobnoj fruli«, proširila je brojnim koncertima i pobjedama na dva natjecanja prošle godine. Prvo je pobijedila na natjecanju »Lucia Popp« u Bratislavi, a zatim joj je pobjeda na natjecanju »Antonin Dvorak« u Karlovym Varyma donijela nastup u ulozi Micaele u operi »Carmen« u Državnoj operi u Pragu, u lipnju. Nacionalna opera narodnog divadla u Pragu pozvala ju je da uskoro pjeva Paminu u »Čarobnoj fruli« i sudjeluje na turneji s tim djelom u Japanu. Uspješno položena audicija u Europskom opernom centru u Manchesteru donijela joj je snimanje sljedeće godine cjelovite Janačekove opere »Mudra lija« u kojoj tumači glavnu ulogu Liške Bistrouške, od koje snimke će BBC načiniti verziju opere kao crtanog filma.</p>
<p>Martina Zadro također se odlično snašla u svojoj ulozi i pridonijela joj svojim djevojačkim izgledom. Pokazala je glas ugodne boje, lijepa piana i snalaženje na sceni. Toplo je otpjevala obje arije i općenito našla pravu mjeru pjevačko-scenskog nastupa.</p>
<p>Novi tumač bio je i bariton Saša Ivaci, prvi put u ulozi Levija, u kojoj je, pored prekrasnog bogatog glasa, ovoga puta pokazao i više mekoće u pjevanju. Bas Ozren Bilušić već je zadovoljavajuće prvi put otpjevao Alapića na gostovanju u Budimpešti. Predstava »Zrinskoga« obnovljena je i uvježbana za spomenuto gostovanje prije mjesec dana. Tako je vraćena u poznate okvire u kojima se uglavnom kreće od premijere početkom studenoga 1994. godine. Glazbeno ju vodi dirigent Mladen Tarbuk, režija je Krešimira Dolenčića, scenografija Dinke Jeričević, kostimi Ike Škomrlj i Dženise Medvedec, a koreografija Sonje Kastl. Poznata su i ostvarenja kao što su Eva Ivanke Boljkovac, <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> Hrida Matića, Sokolović Ivice Gržanića, dok je novijeg datuma Sulejman u tumačenju Ivice Šarića, ovoga puta s velikom memorijskom pogreškom u prvoj slici, ali i svekoliko velikim angažmanom u ocrtavanju slavohlepnoga turskog sultana.</p>
<p> »Nikola Šubić Zrinski« je glazbena tragedija u sedam slika. Čijom je odlukom i zbog kojih razloga »ukinuta« četvrta slika? Ona je možda slabije uspjela, ima svojih nedostataka, ali ima i draži i svoju dramaturšku funkciju, sviđalo se to komu ili ne. Nedopustivo je danas takvo samovoljno kljaštrenje djela - četvrta slika bila je za ovu produkciju ionako skraćena, bez prizora Timoleona sa ženskim zborom - kada su cjelovite izvedbe i poštivanje autorove izvornosti zahtjev vremena. Da se ne spominje kako je »Zrinski« na isti način izveden u Budimpešti, a u programskoj knjižici je uredno bio ispisan sadržaj četvrte slike bez riječi objašnjenja mađarskoj publici zašto se ona ne izvodi.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Američki dijalog s Bogom</p>
<p>Hotel »Esplanade« / Konferencija za novinare Neala Donalda Walscha u povodu hrvatskoga izdanja njegova djela »Razgovori s Bogom« u nakladi V.B. Z.-a</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Čovjek koji kaže da razgovara s Bogom, koji svoje dijaloge transkribira i prodaje (tri milijuna knjiga samo u SAD-u), čija se knjiga zadržala na top listi New York Timesa čitavih 129 tjedana, Neal Donald Walsch, održao je u utorak konferenciju za novinare u hotelu »Esplanade«.</p>
<p>Prvi i drugi dio trilogije »Razgovori s Bogom« objavljeni su u Hrvatskoj, u izdanju V.B.Z.-a iz Zagreba, još 1999. godine. Osobne teme, životni izazovi i prilike pojedinca tema su prve knjige, dok se druga bavi više globalnim pitanjima, geopolitičke i metafitičke naravi. Treći svezak, objavljen ove godine, usredotočuje se na opće istine najviše razine te izazovima i prilikama duše.</p>
<p>Autor, prema vlastitim riječima, trenutačno radi na djelu koje nosi naslov »Umiranje s Bogom« i ističe: »U njemu pokušavam osvijetliti misterij trenutka umiranja koji nam otkriva stvarne odnose prema životu i prema Bogu. Nadam se da će knjiga pomoći čitateljima da se suoče s vlastitom smrtnošću i s onima koji umiru ili su umrli«. </p>
<p>Na pitanje da li i kako meditira Walsch odgovara da »nastoji meditirati svakodnevno«. No njegova je meditacija osobita. Kao što se može mirno stati pred svijeću, tako se može meditirati u hodu ili radeći nešto. Svojevrsna »stopping« meditacija daje Walschu izvanrednu duhovnu relaksaciju. »Hodam ulicom i u jednom trenutku stanem. Maknem u stranu sve dnevne brige, planove i misli te se otvorim podatcima koje mi svijet šalje o životu.«</p>
<p>Što se tiče definicije Boga, američki pisac, bivši radijski voditelj, objašnjava kako ne postoji ništa što nije Bog. »Sve što je bilo, što jest i što će biti, ljubav, život, proces evolucije, energija koja ulazi i koja prolazi kroz nas - to je Bog.« On je izvor svega što u svemiru postoji, kreativnost kojoj se možemo obratiti, naglašava Walsch. »Bog želi biti upotrijebljen, zove nas da ga koristimo.«</p>
<p>Odgovarajući na upit da li smatra kako svatko može ući u komunikaciju s najvišim bićem Walsch primjećuje: »Većina ljudi naučena je da nam se Bog nikad ne obraća. Takvo učenje velika je, možda najveća pogreška koju je učinilo čovječanstvo u svojem tumačenju Boga. Komunikacija nije prestala s posljednjom stranicom Biblije, Kur'ana ili Bhagavadgite«, kaže. Božji govor ljudi su skloni, tvrdi Walsch, objasniti drugim, »razumljivijim« terminima poput inspiracije, uvida, sreće, slučajnosti itd.</p>
<p>S duhovnim vođama autor »Razgovora s Bogom« nije kontaktirao. »Ne vjerujem da imam dovoljno duhovnog legitimiteta. Kad postanem vođa, postat ću opasan«. Duhovni predvodnici, za Walscha, nalikuju političkima. Njihova je karakteristika - nedjelotvornost. </p>
<p>»Mnogi su dani kada se pitam da li ja sve to izmišljam«, glasio je autorov odgovor na novinarsko pitanje o tome posumnja li ikad u svoje »dijaloge«. Kako je priznao, bio bi na veoma lošem i opasnom putu ako bi se prestao propitivati. »Jedan takav živi nedaleko od vaše zemlje«, rekao je u nastavku otvoreno aludirajući na Slobodana Miloševića. </p>
<p>Govoreći o svojem odnosu prema Katoličkoj crkvi i religijama uopće, Walsch je izjavio da prema svima ima potpuno identičan odnos. »One su prekrasan dar ljudskom rodu, daju nam priliku da stvorimo odnos prema Bogu.« No, s druge strane, moguća pogubnost religija, objašnjava, nije drukčija od one političke. Religija koja sve ostale proglašava pogrešnima ili, još gore, kada započne ubijati u ime svojih načela - odvaja ljude međusobno, ali i od Boga. Tu prestaje njihov smisao, zaključio je autor bestselerâ američke duhovnosti.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Rasplinute konture tijela</p>
<p>Galerija »Gradec« / Otvorena izložba slikara Duška Šibla »Vrućina tijela« / Izložena ulja na platnu obrađuju temu ljudske figuracije u pokretu</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Promišljajući život u njegovu najnemirnijem segmentu - ljudskom tijelu - Duško Šibl istražuje psihu ljudi i ezoteričnost plesača svih vrsta, kazala je Biserka Rauter Plančić, autorica postava izložbe »Vrućina tijela« koja je otvorena u ponedjeljak na večer u Galeriji »Gradec«. Riječ je o izložbi ulja na platnu, odnosno najnovijim radovima tog umjetnika, koji su nastali u zadnje dvije godine, a obrađuju temu ljudske figuracije u pokretu. Šibl slika žestinom i strašću stvaraoca iznađene uravnoteženosti između ekspresionizma i semifiguracije.</p>
<p>- Splet linija i mrlja na platnu što izravno evociraju ustrojstvo udova i mišića te magnetizam same geste i svjetlucanje puti sažeti su do neprepoznavanja, a kontura ljudskog lika rasplinuta je do znaka koji prepoznajemo kao jedinstven Šiblov rukopis - piše u katalogu izložbe Biserka Rauter Plančić. Gradeći sliku gustim nanosima pigmenta što pokrivaju smirene pozadine iz kojih strelovito izbijaju i osvajaju kadar likovi čvrstih obrisa, modelirani jednakoznačno bojom i linijom, Šibl u novijim slikama, predstavljenim na ovoj izložbi, svjedoči kako avangardno može djelovati i bez manifestnog ozračja. Isto tako, piše Biserka Rauter Plančić, ta nam izložba zorno predočuje kako je svaka nova likovna interpretacija davno usvojenih tematskih ishodišta vrijedan razlog za kreativan čin i bitan prinos autorovoj dosljednoj potrazi za čistom likovnosti.</p>
<p>Duško Šibl je rođen 1951. godine u Zagrebu gdje je diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. U Londonu završava studij slikarstva na Byam Shaw School of Art 1982. godine. Živeći i radeći na tri ključne adrese svog umjetničkog djelovanja - u Zagrebu, Londonu i Dubrovniku, Šibl od 1982. samostalno izlaže i sudjeluje na važnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i Europi. Izložba »Vrućina tijela« se u Galeriji »Gradec« može razgledati do 22. listopada.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Čarobna Istra« u Parizu</p>
<p>PULA, 3. listopada</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom novoga glavnog ravnatelja UNESCO-a Coichira Mitsuure u pariškoj palači UNESCO-a 16. listopada bit će otvorena izložba istarske kulturno-povijesne baštine - »Čarobna Istra«, rekla je hrvatska veleposlanica pri UNESCO-u i voditeljica Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju Vesna Girardi-Jurkić na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Puli. Po njezinim riječima taj mali djelić istarske kulturno-povijesne baštine od 250 izvornih primjeraka tvarne kulture u razdoblju od prije Krista do 17. stoljeća bit će samo još jedna potvrda neizmjerno bogate hrvatske povijesno-kulturne baštine i njezine povezanosti s europskom. Kako je novinare izvijestila veleposlanica, na otvaranju izložbe bit će predstavljena četiri sveska časopisa Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju »Histria antiqua«, tiskanog na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom i portugalskom jeziku. Taj izložbeni projekt nakon Pariza završava posjet inozemstvu, obišavši u protekle dvije i pol godine Beč, Eisenstadt, Trst, Lisabon, Berlin i Hannover. Idući mjesec vidjet će ga građani Poreča, a sljedeće godine Zagrepčani. Izložbu u Parizu priređuju hrvatska Misija pri UNESCO-u, Ministavsrtvo vanjskih poslova, Ministarstvo kulture, Međunarodni istraživački centar za arheologiju, pulski Arheološki muzej i hrvatsko Društvo likovnih umjetnika u Puli. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ispreplitanje romana i drame</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Novi roman Borislava Vujčića »Udovica« predstavljen je u utorak u Društvu hrvatskih književnika. Knjigu je izdao zagrebački nakladnik »Areagrafika« u biblioteci »Rever«. Voditelj stručnih i promotivnih djelatnosti DHK Anđelko Novaković je istaknuo da se u tome djelu isprepliću elementi romana i drame, te da »Udovica« na najbolji način potvrđuje Vujčića kao dramatičara i romanopisca. Književna kritičarka Jadranka Pintarić je također u »Udovici« primijetila elemente drame i romana, ali i dodire s pjesmom u prozi. Djelo se najbolje može opisati kao proza o iracionalnim strahovima i kušnjama, dok u drugi plan padaju muško-ženski odnosi. Autor romana Borislav Vujčić je istaknuo da je temeljna ideja za knjigu bio motiv ravnodušnosti. Odabrane ulomke iz »Udovice« čitala je glumica Lucija Šerbedžija. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pročitaj i preporuči </p>
<p>Muzej »Mimara« / Na Sajmu knjiga »Libera« 2000. predstavljene knjige »Naklade Pavičić«, čiji su autori Pavličević, Botica, Ivanković i Pavičić </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Drugo, izmijenjeno i znatno prošireno izdanje 'Povijesti Hrvatske', autora Dragutina Pavličevića, prikazuje povijest Hrvata i njihove države od spomena imena Hrvat i doseljenja Hrvata na Jadran do naših dana. Riječ je o gotovo novoj knjizi u kojoj su svi najvažniji podatci, događaji, zbivanja, procesi i ličnosti u gotovo 14-stoljetnoj povijesti ne samo Hrvatske, nego i hrvatskog prostora, hrvatske države i uopće Hrvata kao naroda u zemlji i izvan nje.« To je u utorak u Muzeju »Mimara« na konferenciji za novinare u sklopu Sajma knjiga »Libera« 2000., istaknuo jedan od nakladnika i urednik »Naklade« Josip Pavičić. Zaštitni znak P. I. P., nastavio je Pavičić, potječe od Ivana Gundulića, koji je svoja djela, u skladu s konvencijama vremena, posvećivao znamenitim suvremenicima. Posvete na početku knjiga završavao je s kraticom P. I. P. koja se odgonetava kao pozdrav i poklon, ali za nas ima i druge odgonetke, primjerice, pročitaj i preporuči. </p>
<p>»Naklada Pavičić« predstavila je na konferenciji još dvije knjige. »Suvremeni hrvatski grafiti« Stipe Botica i »Predsjedniče, što je ostalo« Nenada Ivankovića. Botičina knjiga sadrži izbor iz grafita i instruktivni tekst koji nastoji odgovoriti što je to grafit. Memoarsko-analitička knjiga Nenada Ivankovića je na samom vrhu lista najčitanijih knjiga u Hrvatskoj, a to je i prva knjiga o prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koja izlazi nakon njegove smrti. U knjizi autor, ugledni novinar, koji je Tuđmana dobro poznavao ne samo s političke scene, nego i iza kulisa Predsjedničkih dvora, daje Tuđmanov psihološko-politički portret. Zašto je i kako Tuđman donosio odluke važne za sudbinu svoje zemlje, koji su motivi njegovih (nerijetko osporavanih) postupaka i iz čega je uopće proizlazila njegova politička filozofija - ključna su pitanja na koja Ivanković nastoji odgovoriti u 15 poglavlja intrigantnih zapisa. </p>
<p>»Naklada Pavičić« pripada malim nakladničkim kućama, a osnovana je u proljeće 1994. Čine ju otac Josip, majka Elizabeta i kći Ana Marija. Da bi se knjiga prodala, naime, da bi se opstalo, primjerice, pokušalo se i s adaptiranjem nekih oknjiženih tekstova za kazalište. Na taj je način rasprodana knjiga akademika Stjepana Babića, u kazališnom predvorju, u ozračju uspjele predstave Babićevih »Hrvatskih političkih viceva«. Na konferenciji je još istaknuto da će drugo izdanje »Povijesti Hrvatske« izići iz tiska uoči »Frankfurtskog sajma«, a među njima i zbirka jezičnih ogleda i komentara »Ispod jezika« autora Josipa Pavičića. Na konferenciji je predstavljen i »Bilten« ove nakladničke kuće.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kome Nobelove nagrade? </p>
<p>Uskoro dodjele Nobelovih nagrada za 2000. godinu / Listovi širom svijeta iznose nagađanja i procjene o kandidatima / Nobel za kartu ljudskog genoma?</p>
<p>STOCKHOLM, 3. listopada</p>
<p> - Imena dobitnika Nobelovih nagrada za ovu godinu uskoro će biti obznanjena, a najviše je nagađanja oko dobitnika za književnost. Tko će to biti? Kako se priča po stockholmskih literarnim krugovima, ovaj bi put to trebao biti najvjerojatnije neki ne-Europljanin.</p>
<p>Švedska akademija, koja tradicionalno objavljuje nominacije za Nobelovu nagradu, prvoga utorka mjeseca listopada, dok je službena dodjela 10. prosinca, ovaj je put ostavila tu vijest za zadnji trenutak. Tako je ostalo puno prostora za nagađanja. Ugledni švedski dnevnik »Svenska Dagbladet« je iznjedrio svoju listu mogućih nobelovaca za književnost. Po njima, najviše izgleda imao bi trinidadski književnik Vidiadhr Surajprasad Naipaul, ali i švedski pjesnik Tomas Transtromer i Belgijanac Hugo Claus imaju dobre šanse.</p>
<p>Engleski »Time Literary Supplement« ima pak svoju listu, a po mišljenju kritičara Adriana Tahourdina, Nobela bi trebao dobiti nigerijski novelist Chinua Achebe. Ne male šanse imaju i Južnoafrikanac John Michael Coetzee, Kanađanke Margaret Atwood i Alice Munroe, američki pisac Philip Roth i kineski azilant pjesnik Bei Dao.</p>
<p>Među spominjanim Europljanima najbolje stoje Cees Nooteboom iz Nizozemske, albanski književnik Ismail Kadare, Šveđanka Astrid Lindgren, Britanka Doris Lessing te francuski esejist i romanopisac Mourice Blanchot. Poznati britanski autor iranskog podrijetla Salman Rushdie spominje se već treću godinu uzastopce.</p>
<p>Nobelova nagrada za mir, koja je protekle godine pripala nevladinoj organizaciji »Liječnici bez granica«, već je određena, objavio je nedavno norveški odbor za Nobelovu nagradu. On je završio izbor između 15o kandidata, među kojima je 115 pojedinaca i 35 organizacije. Među najpoznatijima su svakako američki predsjednikClinton, dok prošlogodišnji kandidat papa Ivan Pavao II. nije bio u utrci ove godine.</p>
<p>Među pojedinačnim kandidatima još se spominje bivši američki predsjednik Jimmy Carter i predsjednik Južne Koreje Kim Dae-Jung. A među organizacijama nalazi se Vojska spasa i talijanska katolička zajednica Sant'Egidio. Jedna od najoriginalnjih kandidatura svakako je ona albanskoga grada Kukeša, koji je prošle godine za vrijeme izbjegličke krize na Kosovu odigrao veliku humanitarnu ulogu u spašavanju 450 tisuća izbleglica. Jedan od najozbiljnijih kandidata za Nobelovu nagradu za znanost svakako je Craig Venter, čija je kompanija »Celera Genomics« odigrala važnu ulogu skupljanja novca za otkriće tisućljeća - kartu ljudskoga genoma.Nobela za fiziku, po svemu će sudeći, ove će godine dobiti Eric Cornell, Carl Wyman i Wolfgang Ketterley za rad na atomima te Geoffrey Marcy i Paul Butler za otkriće dalekih planeta. Sezona dodijele nagrada, počet će u ponedjeljak 9. listopada u Stocholmu, Nobelovom nagradom za medicinu, čiji dobitnik još za sada nije objavljen.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šumor lirskih koncentrata</p>
<p>Božica Jelušić: »Stolisnik: Male forme« / Matica hrvatska Đurđevac / Đurđevac, 2000., str. 160</p>
<p>PIŠE: SEAD BEGOVIĆ </p>
<p>Suvremena hrvatska književnica, Đurđevčanka Božica Jelušić (Pitomača, 1951.): prevoditeljica, eseistica, ugledna likovna i književna kritičarka, putospisateljica, a nadasve poetesa koja u pjesmama na hrvatskom standardu i kajkavskom narječju pribiva među najuglednijim suvremenim hrvatskim pjesnicima. Već primljene nagrade («Fran Galović«, »Maslinov vijenac«, »Pasionska baština«,...), i zastupljenost u antologijama, izborima i panoramama, govore o visokoj vrijednosnoj pozicioniranosti te pjesnikinje koja ne odustaje, pa ni ovom knjigom, od ljubavi za klasičnim formama. Naime, susrest ćemo se još jednom s carstvom obilja u stotinjak pjesama koje predstavljaju presjek njenog 15-godišnjeg pjesničkog rada. </p>
<p>Male forme ili lirski koncentrati, zapravo su, većinom, uredno skrojena dva katrena. S pomoću tog formalnog oblika pjesnikinja u vezanom stihu krasnoslovi poput Kaliope. Doslovce čujemo šumor u šumarku. Nadilazeći prenaglašeni intimizam, ali i duhovnu provincijalnost dijalektalnog rezervata, jer pjesnikinja ima respektabilan i zavidan kajkavski opus, Božica Jelušić ustrajno gradi impresivnu arhitekturu od slikovitosti, taktovitosti i lijepih riječi. Riječi su to koje smo u svojoj posvemašnjoj tržišnosti već pomalo zaboravili. No, njihov učinak zaista može biti ljekovit, baš kao i opjevane biljke iz knjige - slobodno možemo reći njenog herbarija - gdje će većim dijelom ono pjesničko »Divine i vresse« (božansko pijanstvo) zauzeti »ono što je uzemljeno«, propadljivo i ono što stremi okomici. Možda je baš zato, priznaje pjesnikinja, metafora stabla ključna, i ona se proteže od moje prve knjige (»Riječ kao lijepo stablo« iz 1973.) do danas. </p>
<p>Elementarna psihološko-biološka pojava njenih biljaka nikada ne vene jer ih pjesnikinja potiče na rast, pjevušeći im te iz njih izmami život i uzdignuće. Iz njih izvlači živahne motive (ne samo lijepe osjećaje i riječi) nudeći nam ljekovite pripravke od rosopasa, koprive, trputca i stolisnika. Božica Jelušić osluškuje i pregledava svijet kao i lijepu floru iz dubine, stoga joj je riječi uvijek premalo.</p>
<p>Poznavanje okrhaka različitih kultura (budizam, hinduizam, kršćanstvo) poslužit će joj da sunčani miloduh iz milja predoči čitatelju kao simbolizam iskonskog vrta koji je pod utjecajem Božanskog. A bilju je, naime, za razliku od tupavog čovjeka, svejedno iz kojijeh se strana začuje ime božije. Opčinjena plodnošću, obilnošću i klijanjem sjemena, tim fascinantnim i obnoviteljskim moćima, tako bliskim ženskom životnom agonu, Božica Jelušić nas zasipa skladnom muzikalnošću u slikovitošću. Njena lirska priroda sabrano će koristiti metaforičku izražajnost. Neće nas poplaviti zamršenim usporedbama između dvaju naoko različitih parova živog. Primjerice, cvijeta i svjetski poznatih pjesnikinja Sylivie Plath, Ane Ahmatove i Marine Cetajeve. Slikarski fiksirana u trenutku zapažanja ona neće zapostaviti simboličku narav onog što želi upjesmiti: otok, prozor, prst zvjezdoznanca, potrkovlje, zatim čitav jedan niz pjesama, bolje rečeno herbarij o bilju te, kako rekosmo, portrete svjetski poznatih pjesnikinja.</p>
<p>Riječ je o pjesmi »Cvijetu je ime« koja u svoj sustav referencija ingeniozno upija dva biološka, povijesna razvoja: bilje, žene i posve eterično biće u službi Boga - Anđela. Pjesnikinja, naravno, povezuje nebesku i neumitnu zemaljsku hierarhiju. I u drugim će uradcima ova androgina pjesnikinja zastupati istodobnost svih atributa lišća, vilenjaka i kostobolnih ljudi; srndaća, žena i zelenog trputca. Taj panteistički odnos prema svijetu, zavodljivo i ponekad blještavo portretira nešto treće što se ispredano i nenadano otkriva. Bit će to jedan paralelni svijet, te će umjesto da bude prividom postati zbiljskim prizorom. Nešto slično sugeriraju i ciklusi »Američka bilježnica« i »Usputnice: Grčka«. No, ovaj put poveznice u oba smjera bit će biološke i kulturološke. Pjesnikinjina poetska energija, koja inače proizlazi iz srca i razuma, sada opstaje zazirući od iracionalnog. </p>
<p>Na kraju zapitajmo se zašto baš taj Jelušičkin interes za gore navedene pjesnikinje? Možda stoga što su živjele u kontradikcijama svoga vremena, svedene na beživotno »ono« na što nisu mogle pristati. U jednom intervjuu Božica Jelušić kaže da je ne zanima feminstički vizir. Ipak, bit će da sve pjesnikinje, a tu ubrajamo i našu »Božicu« ujedinjuje nepokorena lirska čuvstvenost subjekta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Barišić: Ne zanima me amaterski Dinamo!</p>
<p>Postoji opasnost da naši klubovi budu korak do amaterizma. Takav me Dinamo ne zanima. Međutim, kako zadržati vrhunske igrače, ako im vani nude neusporedivo bolje uvjete? Strahujem da ćemo imati veliki protok igrača, da će naš klub praktički biti samo odskočna daska nadarenima za odlazak u inozemstvo. A onda će kolektivni sportovi u Hrvatskoj nastaviti svoj pad čak i ispod razine koju su predviđali pesimisti, smatra Dinamov predsjednik, Mirko Barišić</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Dinamov predsjednik Mirko Barišić nije često na stranicama novina. Obično ga se predstavnici medija sjete kad se nešto »zakuha«, kad treba prokomentirati neku neugodnu informaciju. Operativne je poslove u klubu prepustio svome glavnom direktoru, a mi smo ga zamolili da ponudi ocjenu svoga polugodišnjeg predsjednikovanja maksimirskim klubom:</p>
<p>- Čovjek nikad ne može biti potpuno zadovoljan. Ali, činjenica je da su se stvari počele poboljšavati, iako je teško govoriti o nekakvom poboljšanju u klubu, ako cijeli hrvatski sport stoji loše. No, nadam se da će ta krivulja, koja je stalno padala, promijeniti smjer i početi se penjati. Veliki je problem što još uvijek nema zakonske osnove prema kojoj bi se trebalo riješiti nagrađivanje profesionalnih sportaša, imamo još uvijek obećanja da će uskoro biti i to riješeno, ali odgovor na naše prijedloge još uvijek čekamo, veli Barišić.</p>
<p> l Kakve ste prijedloge ponudili?</p>
<p>- Jedan je od naših prijedloga, primjerice, da se sport izjednači s kulturom. I tada bismo uspjeli vrhunski sport staviti u zakonske okvire, u kojima bi sport mogao normalno egzistirati. Međutim, institucije i pojedinci, baš svi, guraju taj problem od sebe, ne zna se tko bi trebao preuzeti odgovornost i odlučiti. Je li to Hrvatski olimpijski odbor, je li to možda neko ministarstvo, jesu li to matični Savezi? Nitko ništa ne zna i ova pat-pozicija svakako je lošija čak i od negativnog rješenja!</p>
<p> l Iritira li vas, kao uspješnog gospodarstvenika i sportskog djelatnika, nemaran odnos države prema sportu?</p>
<p>- Sigurno da me iritira! Reći ću ovako: svaka društvena djelatnost, uz pozitivne, ima i svoje negativne strane.Međutim, kod nas je sve ispolitizirano i koristi se onako kako nekome, pojedincu ili skupini, u određenome trenutku koristi. Sad je ceh za sve platio sport, ali je, na žalost, istina i da u tom sportu ima neugodnih događaja. Uostalom, čitamo izvješća iz Australije, svađe u HOO-u su naša realnost. A to nije dobro. Napokon, društvo koje nema ustrojenu organizaciju sporta, društvo koje nema zdrav sport, nije zdravo društvo! I da ne dodirujemo latinsku poslovicu »u zdravom tijelu zdrav duh«, možda je bolje reći da sport, uz svoje neprijeporno pozitivne učinke na zdravlje, ima u sebi i silni poslovni i promidžbeni čimbenik. Na Zapadu sport sam sebe financira, to je posao koji ima svoju fizionomiju i stvorio je neraskidivu vezu s gospodarstvom. A to je kod nas tek u počecima i kad malo bolje razmislim dolazim do tužne spoznaje da smo zapravo u tome sami, veli Barišić i nastavlja:</p>
<p>- Nema ni publike, koja bi u tome lancu bila potrošač, i to je devastirano. Sport je kao proizvod pao na najniže grane, jednostavno ga kupuje premali broj ljudi. A zakoni biznisa se dobro znaju: ako neki proizvod ne možete prodati, onda morate prekinuti njegovu proizvodnju. A mi, koji smo sad u klubu, ne bismo željeli da se to dogodi, željeli bismo napraviti nešto što će imati svoju tržišnu vrijednost. Jasno je da nam je u tome potrebna i asistencija državnih institucija.</p>
<p> l Može li Dinamo sanirati svoje dugove?</p>
<p>- Imamo dvije vrste dugova. Jedna je kategorija na osnovi nalaza Financijske policije i smatramo kako je jedino moguće rješenje da se o tome očituje sud. Jer je nemoguće da se donedavno jedan sustav plaćanja tolerirao, a onda se traži da se odjednom plati ceh za to navodno nepravilno poslovanje! To nije u redu, ta svota od 300 milijuna kuna našega duga posve je nerealna i o tome će odlučiti sud. Postoje dvije mogućnosti - prva je da sud također kaže da to nije realno i onda bismo mi dobili zadovoljštinu. A druga je mogućnost da sud potvrdi taj dug i onda nam preostaje jedino klub staviti u stečaj i zatvoriti ga. A tada moramo prihvatiti činjenicu da profesionalnoga nogometa u Hrvatskoj više neće biti. </p>
<p>Druga kategorija našega duga su vjerovnici, koji su također podijeljeni u dvije skupine. To su dugovi koje nikada nismo negirali, ali je vrlo teško podmiriti te obveze. Recimo, kupovina igrača od nekih klubova po cijenama koje, po mom mišljenju, nisu realne. Učinci tih akvizicija su zanemarivi ili nikakvi i to je najstrašnije u svemu. Umjesto da kupljeni igrač bude pojačanje i stvara potencijalnu dobit, on iz dana u dan stvara nove gubitke. </p>
<p>U onoj drugoj skupini vjerovnika su tvrtke od kojih je posuđivan novac za tekuće poslovanje, taj novac treba vratiti, mi nikad nismo rekli da te dugove ne priznajemo, jer bismo time srušili jedan uhodani sustav poslovanja. No, to je teška obveza, ali pokušat ćemo je što prije riješiti.</p>
<p> l Postoje i dugovi prema igračima na osnovi ugovornih obveza...</p>
<p>- Točno. Iako je moje mišljenje da ti ugovori nisu realni, mi ih moramo poštivati, jer su napravljeni na legalni način. Zašto nisu realni? Zato jer nije takva razlika u kvaliteti u odnosu na igrače iz drugih klubova, kao što je razlika u ugovornim obvezama. No, što je, tu je, mi smo »pred zidom« i izmirit ćemo te obveze, ali čekamo zakonske osnove koje će nam ponuditi način kako da isplatimo te ugovore.</p>
<p> l Strahujete li možda da će neki igrači pokrenuti arbitražni postupak kod Saveza ukoliko im ne isplatite ugovorne rate?</p>
<p>- Ne, ne bojimo se toga. Međutim, blizu smo situacije da kažemo »dobro, mi ne moramo težiti Ligi prvaka ni osvajanju domaćih naslova, nego ćemo životariti, klub će postojati, ali zaboravite vrhunske rezultate, bit ćemo korak do amaterizma«...</p>
<p> l Oprostite, zanima li vas takav Dinamo?</p>
<p>- Ne, sigurno me ne zanima! Ali, to nam se pomalo nameće kao imperativ. Jer, kako zadržati vrhunske igrače, ako im vani nude neusporedivo bolje uvjete? To je objektivna opasnost, da ćemo imati veliki protok igrača, da će naš klub praktički biti samo odskočna daska nadarenim mladićima za brzi odlazak u inozemstvo. A onda moramo biti svjesni da će kolektivni sportovi u Hrvatskoj nastaviti svoj pad čak i ispod razine koju su predviđali najveći pesimisti. Uostalom, već smo danas u situaciji da gledamo daleko u leđa Sloveniji, da ne nabrajam dalje. I kad već govorimo o toj temi, onda moram pohvaliti naše igrače, koji su vrlo razumni i strpljivi, svjesni situacije u kojoj se nalazimo.</p>
<p> l Hoće li se uskoro nastaviti gradnja stadiona? Usput, često se naglašavalo da je klub »protjerao« politiku iz svojih salona, a u ponedjeljak je u Izvršni odbor kluba kooptiran dogradonačelnik Zagreba, Darinko Kosor, dakle političar! Nije li ta priča o »tjeranju« politike bila pomalo licemjerna, posebno ako znamo da je u našim uvjetima teško čak i zamisliti opstanak sportskih klubova bez upliva politike?</p>
<p>- Ne, nismo bili licemjerni. Uostalom, tek sam u ponedjeljak doznao u kojoj je Kosor stranci... A posve je normalno da predstavnik Grada bude u našem IO, ako je Grad vlasnik stadiona. Nastavak gradnje? Sigurno je da ne može ostati u ovakvome stanju u kakvom je sad, ovo je najgore. Prioritetno je završiti poslovne prostore iza sjeverne tribine, koji će nam donositi dobit. I ako sve bude kako smo planirali, ako za nekoliko dana dobijemo kredit od 32 milijuna kuna koliko je, prema ponudama izvođača radova potrebno, onda očekujem da će do Božića taj posao biti zgotovljen i prostori će biti useljivi, kaže Barišić.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ivanišević: U Sydneyu sam imao samo jednog protivnika, i to sebe</p>
<p>Hrvatska teniska reprezentacija okupila se u Rijeci, gdje će predstojećeg vikenda igrati odlučujući susret za plasman u Prvu skupinu Davisovog kupa protiv Obale Bjelokosti</p>
<p>RIJEKA/ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Hrvatska teniska reprezentacija, koju nadolazećeg vikenda očekuje odlučujući susret za plasman u Prvu skupinu Davisovog kupa, okupila se u Rijeci u punom sastavu. To, pak, znači da su se u dvorani Mladosti na Trsatu, gdje će se susret igrati, našli Goran Ivanišević, Ivan Ljubičić, Ivo Karlović i Mario Ančić, četverac koji bi od petka do nedjelje trebao biti favorit u susretu protiv Obale Bjelokosti. Radi se o susretu 3. kola Druge skupine Davisovog kupa, a pobjednik će izboriti plasman u viši rang, onaj iz kojeg je Hrvatska prošle sezone ispala.</p>
<p>- Ne smijemo podcijeniti suparnika i moramo ga najozbiljnije shvatiti. To nije fraza, nego potreba. Jer, ako je Obala Bjelokosti ljetos svladala Dance, i to u gostima, onda znači da to stvarno nisu početnici. Ipak, prednost je na našoj strani i vjerujem da ćemo pobijediti te se izvući iz ove Druge skupine, rekao je igrač i izbornik, Goran Ivanišević. - Ne sumnjam da će u Rijeci biti dobra atmosfera, a mi se moramo odužiti pobjedom. Ako prođemo, vraćamo se u Prvu skupinu, gdje imamo dobar ždrijeb, Austriju kod kuće, što znači da iduće godine možemo igrati i u kvalifikacijama za Svjetsku skupinu.</p>
<p>Uoči prvog treninga, hrvatska reprezentacija je u kompletnom sastavu posjetila sportski dječji vrtić na Zametu, gdje je, prema riječima kolega iz Novog lista, vladala odlična atmosfera. Reprezentativci su na poklon donijeli tortu u obliku teniskog terena, a mali domaćini su im se odužili reketom od štrudli i krušnim loptama.</p>
<p>Dakako, spomenuta akcija nije mogla proći bez postavljanja pitanja, a na jedno od njih, koliko je suparnika imao na Olimpijskim igrama u Sydneyu, Ivanišević je odgovorio:</p>
<p>- Jednog, a to sam bio ja!</p>
<p>Susret Hrvatske i Obale Bjelokosti igrat će se od petka do nedjelje, a gosti će, po svemu sudeći, biti sa samo trojicom igrača, Claudeom N'Goranom, Valentinom Sanonom i Ilou Lonfom. Od njih trojice najpoznatiji je N'Goran (posljednji iz dinastije tenisača iz Obale Bjelokosti s tim prezimenom), koji je svojedobno bio i među 200 najboljih na ATP-listi, a 1995. je na »challengeru« u Finskoj uspio svladati i Španjolca Carlosa Moyu, igrača koji je kasnije postao »broj 1« na ATP-listi. </p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Coetzer - Talaja 6-4, 6-0</p>
<p>FILDERSTADT</p>
<p> - Silvija Talaja, najbolja hrvatska tenisačica, nije imala uspjeha na startu vrlo jakog WTA Tour turnira u njemačkom Filderstadtu, koji će se igrati ovog tjedna na tepihu za nagradni fond od 535.000 američkih dolara. U prvom kolu tog natjecanja, za nju prvog nakon što je završila nastup na Olimpijskim igrama, sa 6-4, 6-0 svladala ju je Južnoafrikanka Amanda Coetzer, trenutno 12. tenisačica svijeta.</p>
<p>Talaja je ravnopravna suparnica bila tek u prvom setu, no u nastavku nije osvojila niti jedan gem, pa se Coetzer uspjela bez previše problema plasirati u osminu finala, gdje ju očekuje Švicarka Patty Schnyder. Prva nositeljica turnira je inače Švicarka Martina Hingis, »broj 1« s WTA-liste, a druga nositeljica je Španjolka Conchita Martinez. </p>
<p> l Rezultati 1. kola: Schnyder - Dragomir 6-3, 6-4, Coetzer (6) - Talaja 6-4, 6-0, Black - Schett 7-5, 6-1. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Roko Karanušić zaustavljen u finalu</p>
<p>SELARGIUS, 3. listopada</p>
<p> - Mladi hrvatski tenisač, 18-godišnji Roko Karanušić, sa zapaženim rezultatom zaključio je nastup na »ITF Futuresu«, turniru koji se za nagradni fond od 15.000 dolara igrao u talijanskom Selargiusu. Naime, u glavnom turniru zabilježio je četiri pobjede i zaustavljen je tek u finalu, pošto ga je sa 6-2, 6-2 svladao Talijan Messori.</p>
<p>Karanušiću je ovo bio tek drugi nastup na turnirima koji se boduju za ATP-listu, a nakon ovog natjecanja nalazi se na 991. mjestu. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Splićani potpisuju ugovor s Amerikancem Landom</p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja vratili su se iz Reggio Calabrije, gdje su osvojili turnir pobjedivši istoimenog domaćina, te potom i Romu u finalu. Malo po malo, ideje trenera Jasmina Repeše igrači prihvaćaju i »žuti« djeluju sve bolje. Repeša je zadovoljan posljednjim igrama, kaže da je turnir u Italiji korak dva naprijed u odnosu na turnir u Parizu odigran pred desetak dana, te je još dodao:</p>
<p>- Utakmicu s Reggio Calabriom odigrali smo stvarno dobro. S Romom nije bilo tako dobro, no sveukupno, evidentan je napredak. Igrači su shvatili što ja želim, pomalo sve dolazi na svoje mjesto. Vujčić još nije maksimalno spreman, kao ni Robinson, kod kojeg se vidi darovitost. </p>
<p>Splićane ove sezone očekuje zahtjevna europska Suproliga, nadaju ući u osmerac najboljih, što bi im otvorilo vrata i sljedeće sezone elitnom Fibinom natjecanju. Klub se još nije odlučio za dvojicu stranaca. Za sada je siguran ostanak Rossa Landa, koji već mjesec dana trenira sa »žutima« i srastao je s momčadi. S Landom bi se, kako je najavio Rato Tvrdić, trebao potpisati ugovor najkasnije do srijede, dok još nisu dogovorili s Juliusom Robinsonom, koji je tek sedam dana sa Splićanima... (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Filipović u Fukuoki traži prolaz na K-1 Grand Prix</p>
<p>U četvrtfinalu K-1 turnira u Fukuoki našeg borca Mirka Filipovića očekuje borba s Brazilcem Glaubeom Feitosom</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Hrvatski borac Mirko Filipović u ponedjeljak će u japanskoj Fukuoki nastupiti na kvalifikacijskom turniru za plasman na Grand Prix K-1 natjecanje, koje će se 10. prosinca održati u Tokyju. Budući da je prošle godine nastupio u finalu Grand Prix turnira borilačkih sportova (i izgubio od Nizozemca Ernesta Hoosta), Filipović nije morao nastupiti u europskim pretkvalifikacijama (prije mjesec dana u Zagrebu), već je odmah dobio mjesto na turniru u Fukuoki. Da bi se plasirao na K-1 Grand Prix, Filipović u ponedjeljak mora nastupiti u finalu.</p>
<p>- Dobro se osjećam i mislim da sam spreman za nastup, iako me prošlih tjedana mučila ozljeda rebara. Tijekom sparinga zadobio sam udarac koljenom u rebra, činilo se da sam obnovio ozljedu iz prošlogodišnjeg finala K-1, no izgleda da ipak ništa nije slomljeno i da ću bez smetnji moći nastupiti u Fukuoki, kazao je Filipović, koji će po završetku priprema u četvrtak otputovati u Japan.</p>
<p>Na turniru u Fukuoki nastupit će osam boraca, a Filipovića u četvrtfinalu očekuje ogled s 27-godišnjim Brazilcem Glaubeom Feitosom. Brazilac (102 kg, 193 cm) dosad nije imao zapaženijih rezultata na K-1 turnirima (jedna pobjeda i četiri poraza), a borilačku karijeru započeo je kao karatist. Prođe li Feitosu našeg borca u polufinalu očekuje pobjednik iz ogleda Bjelorusa Andreja Dudka i Japanca Amade. Na turniru još sudjeluju Andrew Thomson s Mauricijusa, Južnoafrikanac Mike Bernardo, Mostarac s njemačkom putovnicom Stefan Leko i Šveđanin Jurgen Kurt.</p>
<p>- Ne podcijenjujem Feitosu, ali vjerujem da ću svakako nastupiti u finalu. Mislim da bi do finala mogao doći i Bernardo ili Leko, rekao je Filipović, kojeg na K-1 Grand Prix turniru u Tokyju već očekuju: Cyril Abidi (Francuska), Ernesto Hoost (Nizozemska), Francisco Filho (Brazil), Jerome Le Banner (Francuska) i Musashi (Japan).</p>
<p>Filipovića će na priredbi u Japanu pratiti trener Damir Djelmić, menedžer Orsat Zovko, te Zvonimir Lučić kao predstavnik sponzora »Zvonimir Securityja«. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Braća Šteko dominiraju njemačkim kick-boxingom</p>
<p>ZAGREB/MÜNCHEN, 3. listopada</p>
<p> - Klub borilačkih sportova naše braće Pavlice i Mladena Šteke, Münchener Kampfsportzentrum, još jednom je potvrdio svoju dominaciju u kick-boxingu. Na otvorenom prvenstvu Njemačke četvorica boraca iz spomenutog kluba osvojila su naslove prvaka, a prije nekoliko mjeseci na redovnom njemačkom prvenstvu isto je uspjelo petorici boraca iz kluba braće Šteko. Nijedna borilačka škola u povijesti kick-boxinga u Njemačkoj nije bila ovako dominantna.</p>
<p>Što se tiče osobnih karijera braće Šteko, nakon kratkog zastoja zbog ozljeda, Pavlica Šteko će u studenom braniti svoj naslov svjetskog prvaka u kick-boxingu u lakoteškoj kategoriji po verziji Svjetske kick-boxing asocijacije (WKA) i to vjerojatno u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Prije obrane naslova Pavlicu kao izbornika njemačke kick-boxing reprezentacije očekuje i nastup na Svjetskom prvenstvu u Pragu.</p>
<p>Mladen Šteko također ima u planu obranu svoje titule svjetskog prvaka po WKA (ali u poluteškojkategoriji), no taj će se dvoboj održati tek početkom sljedeće godine u Münchenu. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tko u sastavu umjesto Sedloskog?</p>
<p>Pitanje desnog prednjeg braniča i (ne)spremnost Boška Balabana trenutačno su glavni predmet razmišljanja Dinamovog trenera Marijana Vlaka uoči prvenstvene utakmice protiv Slaven-Belupa (Maksimir, srijeda, 18 sati)</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Tko će zamijeniti Gocu Sedloskog na mjestu desnog prednjeg braniča? Ovo je pitanje koje trenutačno najviše zamara Dinamovog trenera Marijana Vlaka uoči prvenstvene utakmice protiv Slaven-Belupa (srijeda, Maksimir, 18 sati). Sedlsoki će, naime, izostati zbog obaveza u makedonskoj reprezentaciji, a u momčadi neće biti ni Zorana Pavlovića, koji će se priključiti slovenskoj nacionalnoj vrsti. Dan nakon utakmice protiv Slaven-Belupa u reprezentativne akcije uključit će se i Edin Mujčin i Nermin Šabić....</p>
<p> - Mjesto prednjeg desnog braniča još je otvoreno. U sastavu imamo još nekoliko braniča, tu su Sesar, Polovanec, Bosnar... Međutim, nitko od njih nije »dešnjak«, požalio se Vlak.</p>
<p> U srijedu će, tako, Dinamov obrambeni zid ispred vratara Butine činiti posljednji čovjek obrane Drpić, te dvojica prednjih braniča - Bosnar i Polovanec. Na bokovima će biti Mikić i Čutura, na mjestu zadnjeg veznog Pilipović, ispred njega Bišćan i Mujčin i u napadu Šokota i najvjerojatnije Balaban.</p>
<p> - Još nije sasvim sigurno hoće li Balaban nastupiti, još nije sto posto spreman, a u igru ću ga ubaciti samo ako bude potpuno spreman. Šabić ima ozljedu aduktora, ali pokušat ćemo ga osposobiti za utakmicu u srijedu.</p>
<p> No, kako sada stvari stoje, Šabić najvjerojatnije neće zaigrati protiv Koprivničanaca.</p>
<p> - Sudeći po bodovnom stanju, Slaven-Belupo je slab, međutim, ova momčad puno više vrijedi nego što to pokazuje stanje na ljestvici. Uostalom, prošle je sezone pokazala kvalitetu, vrlo je visoko dogurala u Intertoto kupu. Iskusna je momčad i u ovom trenutku Slaven je mnogo svježiji od nas, jer je imao desetak dana pauze.</p>
<p> Vlak je ujedno dodao kako u prvoj 11-orici neće biti Jasmina Agića, koji se još nije u potpunosti opopravio od ozljede.</p>
<p> - Agić je na posljednjoj utakmici protiv Zagreba pokazao da još nije potpuno spreman. Dobro je odigrao, ali je u 55. minuti osjetio umor, zaključio je Vlak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ferenčina: Moguća sva tri znaka!</p>
<p>Dinamo je favorit, ali mi nemamo u Maksimiru što izgubiti i zaigrat ćemo otvoreno. Moguća su sva tri znaka, kaže jedan od najboljih igrača Slaven Belupa, Roy Ferenčina</p>
<p>KOPRIVNICA, 3. listopada</p>
<p> - »Dinamo je favorit, a mi ćemo pokušati odigrati najbolje što možemo«, riječi su trenera Slaven Belupa, Mladena Frančića, uoči gostovanja u Maksimiru. Frančić vjerojatno neće moći računati na odličnog igrača, donedavno i Dinamovu želju, prednjeg braniča Pavu Crnca, a bliži klupi nego igri je i Frano Amižić. Budući da se u Zagrebu igra u 18 sati, Frančić je dio treninga prenio na »osvijetljenu« bazu u Virje, gdje je INA-Naftaplin bila izdašna glede pomaganja sporta, pa je instalirala reflektore za potrebe domaćeg trećeligaša Podravca.</p>
<p>Roy Ferenčina, jedan od najboljih Slavenovih nogometaša, navija za Dinamo od malih nogu, putuje s Jurčecom na sve važnije utakmice reprezentacije i Dinama. O maksimirskoj utakmici kaže:</p>
<p>- Oni su favoriti. Mi smo na tablici deveti, ali vjerujte, po snazi i kvaliteti igrača, sigurno smo među prvih pet u Hrvatskoj. Imamo iskusan sastav, dečki su puno toga prošli. Mislim da je nakon zamora u Inter-toto kupu samo pitanje trenutka kad ćemo proigrati. Možda su već i protiv Dinama moguća sva tri znaka, jer mi se u Maksimiru sigurno nećemo braniti. Igrat ćemo otvoreno i ako nešto napravimo, - dobro! Ako ne uspijemo, nikome ništa. Uostalom, znase tko je i što je Dinamo, veli Ferenčina, koji je prošao kompletnu Dinamovu omladinsku školu.</p>
<p>Slaven Belupo će protiv Dinama vjerojatno igrati u ovome sastavu: Solomun - Međimorec; S. Bošnjak, Kacić - Brgles, Radiček, Ferenčina, Kovačević, Geršak - Jurčec, Dodik.(I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko je drugi u Zagrebu?</p>
<p>I uoči ove utakmice Hrvatskog dragovoljca i Zagreba (srijeda, 16 sati) temperatura je povišena, a momčad iz Kranjčevićeve bila bi zadovoljna bodom</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Kad smo tijekom prošlog tjedna iz Kranjčevićeve prenosili najave o nedjeljnoj utakmici s Dinamom (3-3), nerijetko smo čuli da nije važno kako se prođe u toj utakmici. Jer, teže, zapravo neugodnije, bit će u srijedu u Sigetu s Hrvatskim dragovoljcem. Akumulatori i emocije su dobrano ispražnjene, broje se rane i ožiljci od zahtjevnog derbija, dočim s druge strane stoji suparnik koji se nikako ne miri mogućnošću da je Zagreb »drugi u gradu«.</p>
<p>Stoga Zagrebov trener Branko Karačić i nije u stanju dan prije utakmice izdiktirati startni sastav. Dvoji između 14-15 igrača, s naglaskom da ne može računati na Stavrevskog, jer ima obaveze prema makedonskoj reprezentaciji. Također ni na Perića, koji je nakon pola sata nedjeljne utakmice s Dinamom izašao šepajući. U pitanju je uganuće gležnja i pauza od najmanje 15-ak dana. No, u momčad se vraća Osibov nakon što je odslužio kaznu od tri utakmice neigranja zbog udaranja suparničkog igrača bez lopte. Samo njega, uz vratara Tomića, trener Karačić vidi kao sigurne sudionike utakmice u srijedu. O svima ostalima mora još razmisliti, ali i sačekati ishod zadnjeg treninga kako bi točno ocijenio tko može ponijeti teret susreta, tko ne. </p>
<p> O utakmici s Hrvatskim dragovoljcem Karačić kaže:</p>
<p>- Vrlo teška utakmica, za razliku od mišljenja nekih koji tvrde, obzirom na našu formu, da ćemo lakoćom pobijediti. Ne bih imao ništa protiv osvajanja boda, kako ne bismo prekinuli nisku nepobjedivosti. No, pruži li nam se prigoda, pokušat ćemo uzeti sva tri, što neće biti jednostavno, jer su bodovi i te kako potrebni našem suparniku.</p>
<p>Istaknuo je Karačić kao bitno da utakmica bude sportska, rastanak nakon nje također u tom tonu. Podvukao je to zbog tradicionalne netrpeljivosti ova dva kluba, kada obavezno pljušte najniže uvrijede i psovke, koje sežu i do »kamenjarskog podrijetla«, i svega onoga što s civilizacijskim zagrebačkim tečevinama i purgerskim ponašanjem nema nikakve veze. Za sastav kandidiraju: Tomić, Osibov, Bulat, Surać, Verhas, Pirić, Rendulić, Vejić, Šimić, Čižmek, Baturina, Lovrek, Popović, Franja, Štrok, Nosek...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hajduk želi nastaviti pobjednički niz</p>
<p>Nakon dvije uzastopne pobjede, nogometaši Hajduka u srijedu gostuju u Osijeku. Splićani su umjereni u najavama, govore da bi bili zadovoljni remisom, ali se osjeća da žele nastaviti pobjednički niz</p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Osokoljeni s dva uspjeha u nizu, nogometaši Hajduka odlaze na derbi 10. kola Osijekom u Gradskom vrtu (20 sati). Osječani su u dosadašnjem dijelu sezone pokazali zrelost i spremnost za najviše domete, a zahvaljujući goropadnom Zagrebu prvenstvo neće biti monotono. Želi li Hajduk ozbiljnije primirisati borbi za naslov, baš bi se u Osijeku Splićani trebali iskazati. Pobjeda bi posve vratila samopuzdanje na Poljud i vjeru da nisu bez šansi u ovom prvenstvu.</p>
<p>U najavama utakmice Splićani su umjereni, govore da bi bili zadovoljni neodlučenim rezultatom, ali se osjeća da žele nastaviti pobjednički niz. Trener Hajduka Zoran Vulić kaže:</p>
<p>- Osijek je stvarno dobra, iskusna momčad. Njihova obrana ima više godina nego naš vezni red i napad, oni nemaju mladih igrača. Sve sam zadovoljniji našom igrom, ali treba dosta vremena da sve legne na svoje mjesto. Mislim da ćemo u drugom dijelu sezone igrati znatno bolje, smatra Vulić.</p>
<p>No, Hajduk nema vremena čekati. Želi li ostati u borbi za naslovom, koji vodi u kvalifikacije za Ligu prvaka (drugi u hrvatskom prvenstvu ide u Kup Uefe), mora skupljati bodove. Ionako ih je već dovoljno prosuo. Vulić, stoga, ističe:</p>
<p>- Znam da nema vremena, da se očekuju pobjede. No, takva je trenerska sudbina. Moramo biti svjesni da ćemo s obzirom na mladost momčadi imati padova i uspona. U Osijeku ćemo tražiti pobjedu, ali rezultat ne ovisi samo o nama, već i o Osijeku.</p>
<p>U Osijek putuje i Igor Musa, koji je posljednje dvije utakmice apstinirao, no Vulić ga nije najavio kao kandidata za prvi sastav, premda su iznenađenja uvijek moguća. Hajdukov trener je najavio ovu postavu: Pletikosa - Lalić; Sablić, Đuzelov - Miladin, Miše, Andrić, Leko, Jažić - Bošnjak, Bilić.</p>
<p>Inače, Osječani su u utorak grozničavo iščekivali uplatu od 200.000 DEM za Stanka Bubala od Hajduka. Ali, odigravanje derbija Osijek - Hajduk nije upitno! Naime, ako Osječani ne dobiju novce, Savez bi automatski aktivirao suspenziju Hajduku, pa bi došlo u pitanje odigravanje prijateljske Hajdukove utakmice u Dilju, koja je zakazana za četvrtak.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pred Varteksom imperativ pobjede</p>
<p>Igrači moraju vjerovati u uspjeh, a kad se pobijedi dobit će i toliko neophodno samopouzdanje. Kratko rečeno, u srijedu moramo pobijediti Marsoniju, veli trener Varteksa, Ivan Katalinić</p>
<p>VARAŽDIN, 3. listopada</p>
<p> - Varaždinci u nezavidnoj situaciji čekaju Marsoniju. Bodovni skor Varteksa daleko je od planiranog, pa je i razumljiva zabrinutost Stručnog stožera. Trener Ivan Katalinić pred novinarima je oslikao atmosferu u kojoj se očekuje dvoboj s Brođanima.</p>
<p>- Na početku sezone upozoravao sam na ovu situaciju: Varteks ima mladu i neiskusnu momčad i bit će teško ako nam ne krenu rezultati. To se i ostvarilo. Međutim, za sada nema mjesta panici. Potrebna nam je mirnoća za postizanje dobrih rezultata. Igrači moraju vjerovati u uspjeh, a kad se pobijedi dobit će i toliko neophodno samopouzdanje. Kratko rečeno, u srijedu moramo pobijediti Marsoniju, veli trener.</p>
<p>Varteks je bio i u težim pozicijama pa se izvukao, prisjetili su se neki. No ne pamti se da su Varaždinci bili toliko kivni na suce. Čašu je prelilo suđenje u Splitu, pa se odmah izvukao podatak da su čak četvorica sudaca poslije Varteksovih utakmica dobili neprolazne ocjene. Bodovi su otišli u nepovrat, ne treba plakati, no svima se čini kako nije riječ samo o slučajnosti. Varaždinci traže pregledavanje snimki spornih utakmica i pooštrenje kontrole suđenja.</p>
<p>Uz probleme sa sucima ističu i vlastite pogreške. Pogriješilo se u izboru vratara, a ni napadači nisu učinili ono što se od njh očekivalo. U napadački red Varaždinaca uvukao se strah i kao da igrači bježe od odgovornosti za postizanje golova.</p>
<p>S dvije uzastopne pobjede (Marsonia, Zagreb), u Varaždinu bi se donekle smirila situacija. Očekuje se analiza i veliko pospremanje u klubu nakon tih utakmica, kad će biti konačno odlučeno hoće li Varteks stvarati momčad za vrh, ili će sa smanjenim sredstvima ići na pomlađivanje.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Stiže li veselje i na Kantridu?</p>
<p>U šestoj ovoprvenstvenoj utakmici na svoke travnjaku, nogometaši Rijeke pokušat će protiv Čakovca dohvatiti prvu pobjedu / Gračan ima problema sa sastavom</p>
<p>RIJEKA, 3. listopada</p>
<p> - Nakon ispadanja iz Kupa Uefe, nogometaši Rijeke u srijedu navečer na travnjaku Kantride ugostit će novoga prvoligaša, momčad Čakovca. Susret protiv novajlije u ligi velika je prilika da Riječani tek nakon 10. kola i šest pokušaja na svom terenu ostvare prvu prvenstvenu pobjedu. Riječanima je pobjeda neophodna kako bi barem donekle održali bodovni priključak sa skupinom momčadi koja je raspoređena u sredini ljestvice. Čakovčani na Kandridu dolaze rasterećeni, »jer nemaju što izgubiti«, najavljuje trener Rijeke, Nenad Gračan i dodaje:</p>
<p>- Većina momčadi u našem prvenstvu kad dođe u goste zatvori se, te iz kontri i polu-kontri pokušava nešto postići, prvenstveno se orijentirajući na obranu vlastitog gola. Najvjerojatnije će i Čakovec prirediti istu taktiku. S obzirom na to, očekujem tešku utakmicu, tim više što su poznati naši problemi s realizacijom. No, krajnje je vrijeme da i mi nekoga pobijedimo i razveselimo naše navijače, te im bar djelomično zahvalimo za strpljivost i potporu u proteklim utakmicama. Naša je mlada momčad kvalitetna, ali treba otvoreno reći da nam je najveći nedostatak natjecateljsko iskustvo. Međutim, vjerujem da će nas i sreća malo podržati, te da ćemo ostvariti pobjedu, što bi bitno utjecalo na samopouzdanje mojih igrača, kaže Gračan.</p>
<p>Riječanima dodatnu brigu predstavlja i spoznaja da je veliki broj igrača ozlijeđen. Gotovo sigurno je da neće nastupiti Božidar Čačić i Miroslav Weiss, dok je pod velikim upitnikom nastup napadača Miličića i Hasančića.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Osijek nastavlja uspješnu seriju?</p>
<p>OSIJEK, 3. listopada</p>
<p> - Ovakva serija uspjeha nogometašâ Osijeka, kakvu su nanizali ove sezone, gotovo da ne pamte ni najstariji ngometni poklonici! Naime, u posljednjih šest nastupa, »esekeri« su postigli pet pobjeda, a remis, ostvaren prije šest dana s danskim Brřndbyjem u Gradskom vrtu (0-0), ocijenjen je također kao - pun pogodak. »Bijelo-plavi« su, naime, sačuvali prednost iz Kopenhagena i prvi put u klupskoj povijesti ušli u 2. kolo Kupa Uefa.</p>
<p>Kako je u međuvremenu u tih 30-ak dana »pao« i državni prvak Dinamo, i to usred Zagreba (1-0), prirodno je što se nadolazeći derbi protiv Hajduka u gradu na Dravi dočekuje s neskrivenim optimizmom.</p>
<p>- Moramo zaokružiti ciklus skidajući »skalp« i splitskom prvoligašu, rekao je mladi »vezist« Krešimir Brkić, najmlađi pojedinac u sastavu Osijeka. - Znam da nam neće biti lako, ali se uzdamo u našu odličnu formu i sjajnu atmosferu, te očekujemo zaokruženje veličanstvenoga niza...</p>
<p>Trener Stanko Mršić ne može računati na Josipa Gašpara i Ronalda Grnju zbog kartona, a u sastav se vraća oporavljeni kapetan Ivo Ergović.</p>
<p> Očekuje se da će Osječani nastupiti u ovome sastavu: Balić - Beljan; Vuica, Neretljak - Prišć, Brkić, Ergović, Bjelica, Beširević - Turković, Mitu. (D. Kerže)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatski sportaši (ne)uspješni i u tuđim dresovima</p>
<p>Mnoštvo hrvatskih sportaša u Sydneyu je nastupalo pod tuđim zastavama (Grubor, Miljković, Spajic, Milinkovic, Puc, Viduka, Vlahov, Skoko...), pa i u tom kontekstu možemo biti presretni pojavom našeg zlatnog Nikolaja Pešalova</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Ovo zlato mi mnogo znači i volio bih da svi ljudi napokon shvate da je ovo hrvatsko zlato. Osvojio sam ga za - Hrvatsku!« Zvuči gotovo nevjerojatno, ali osvajač jedine hrvatske zlatne medalje s Olimpijskih igara u Sydneyu, Nikolaj Pešalov. uporno mora vrtjeti istu rečenicu, uporno u javnosti mora objašnjavati pod čijom je zastavom dohvatio olimpijski vrh... Jednostavno, čovjek osjeća da ga hrvatska javnost ne prihvaća kao svoga, a takvu atmosferu možda najbolje ilustrira i nedavna anketa u jednom našem mediju na temu »je li vam draža zlatna medalja Pešalova ili brončana veslača...« Pitanje je samo po sebi dovoljno sugestivno i navodi ispitanika na »željeni« odgovor. Nažalost, velik dio našeg puka i dalje s otklonom gleda na zlatnu medalju u dizanju utega, i to iz prostog razloga što je Pešalov Bugarin...</p>
<p>Kako to da, primjerice, nikome nije smetalo što je slovenski rukometaš Iztok Puc svojedobno osvajao medalje za Hrvatsku, što su isto tako Ruskinje Irina Kirilova i Jelena Čebukina nosile hrvatsku odbojkašku reprezentaciju... U svakom slučaju, Pešalov nikako nije zaslužio ovakav osjećaj otuđenosti. Srećom, cjelokupni dojam popravio je njegov veličanstveni doček u Splitu.</p>
<p>Čak ako netko i »ne prizna« Pešalovljevu medalju kao našu, hrvatsku, tada bi se podrobnije trebao zagledati u svoje »kriterije«. Prema tim, novim pravilima, Hrvatska bi na kontu imala čak dvije zlatne medalje (!), i to - u veslanju i muškoj odbojci. Naime, u zlatnom veslačkom osmercu Velike Britanije nastupio je i Hrvat Luka Grubor, dok je u zlatnoj selekciji jugoslavenskih odbojkaša također nastupio Hrvat - Ivan Miljković. Dakle, ako Pešalovljeva medalja pripada Bugarskoj, tada veslačko i odbojkaško zlato barem dijelom pripadaju Hrvatskoj... A, takva razmišljanja ipak su suluda.</p>
<p>Hrvatski sport u reprezentativnim kategorijama u ovome trenutku ipak ima više izvoznih nego uvoznih »eksponata«. U Sydneyu su, među više ili manje zapaženim olimpijcima, nastupila čak 11-orica hrvatskih sportaša pod - tuđom zastavom. Najviše uspjeha imali su, kako smo i napomenuli, 27-godišnji Luka Grubor i šest godina mlađi Miljković.</p>
<p>Grubor je rođeni Zagrepčanin i prije tri godine se na poziv Engleza preselio na Otok i preuzeo britansko državljanstvo. Zanimljivo, Englezi su doveli Grubora sredinom 1997. godine, nekako u isto vrijeme kada je i - Pešalov preselio u Hrvatsku! Iza zlatnog britanskog osmerca doveslali su Australci i potom Hrvati.</p>
<p>Ivan Miljković bio je, uz braću Grbić, jedna od ključnih karika na putu jugoslavenske odbojkaške reprezentacije do zlatne medalje. Jugoslavija je u finalu pobijedila Rusiju 3-0. No, odbojkaški turnir pamtit ćemo po još dvojici Hrvata, i to u sastavu - Argentine. Alejandro Raul Spajic i Marcos Antonio Milinkovic predvodili su argentinsku selekciju do polufinala. Ondje su ih svladali Rusi 3-1, da bi u susretu za treće mjesto pokleknuli u dvoboju s Italijom, i to bez ijednog osvojenog seta.</p>
<p>Obojica argentinskih Hrvata rođeni su u Argentini - Spajic u San Juanu 1976. godine, a Milinkovic u San Martinu 1971. godine. Zanimljivo je da je Milinkovic, na upit koje strane jezike govori, izdvojio - engleski, španjolski i hrvatski...</p>
<p>Ipak, najviše hrvatskih sportaša zapazili smo u selekcijama Australije. U muškoj nogometnoj australskoj reprezentaciji zaigrala su trojica hrvatskih igrača - Jason Culina, Josip Skoko i Mark Viduka. Nitko se od njih, nažalost, nije upisao u listu strijelaca, a natjecanje su okončali već u skupini. U tri utakmice Australci su upisali sva tri poraza. Činjenica da su sva tri bila vrlo »tijesna« ipak ih neće suviše utješiti. Italija ih je svladala 1-0, Norveška je bila bolja 3-2, a pobijedio ih je i Honduras sa 2-1.</p>
<p>U ženskoj nogometnoj reprezentaciji Australija na mjestu braniča zaigrala je 21-godišnja Dianne Alagich, inače sestra mnogo poznatijih australskih nogometaša - Richiea i Chrisa Alagicha. Australske nogometašice također su natjecanje završile već u skupini, ali su za razliku od svojih muških kolega ipak osvojile jedan bod, odigravši 1-1 protiv Švedske. U preostale dvije utakmice pobijedile su ih Njemice 3-0 i Brazilke 2-0.</p>
<p>Australski košarkaši došli su nadomak medalje, ali su na kraju ipak ostali bez nje. Zauzeli su četvrto mjesto. U sastavu je bio i jedan od najpoznatijih australskih košarkaša svih vremena, 31-godišnji Andrew Vlahov, porijeklom s otoka Brača. Vlahov se, istina, ovoga puta nije suviše naigrao, ostao je donekle zapažen tek po nastupu protiv Litve u utakmici za treće mjesto. Upisao je 13 koševa i pet skokova. Litva je pobijedila s uvjerljivih 89-71...</p>
<p>U svakom slučaju, u naletu »odbjeglih« sportaša, koji svoj talent daruju drugima, možemo biti presretni da se pojavio naš zlatni Pešalov.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Mesić: Nagađanja o državnom udaru u Hrvatskoj su besmislena</p>
<p>Komentirajući Nacionalov tekst Predsjednik je istaknuo: Ugroženi su oni koji su stekli invalidnine a da na njih nisu imali pravo/ Bugarski premijer podržao hrvatsko stajalište da SRJ ne može biti automatski i jedini nasljednik bivše SFRJ</p>
<p>SOFIJA, 3. listopada </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić ocijenio je u utorak u Sofiji, tijekom službenog posjeta Bugarskoj, da Hrvatska vojska stoji uz hrvatsku državu i njezino vodstvo, unatoč vijesti tjednika Nacional da još 20 generala potpisuje pismo protiv nove vlasti. »Vojska je uz hrvatsku državu i državno vodstvo, i u to nema nikakve sumnje«, rekao je Mesić upitan da komentira pisanje tjednika. Nacional je, naime, u utorak objavio kako je još 20 generala izrazilo namjeru da se pridruži pismu dvanaestorice generala od prošloga tjedna kojim se osuđuje kriminaliziranje Domovinskog rata.</p>
<p> »Svatko je svoj kadrovik. Svatko vodi računa o sebi«, kazao je hrvatski predsjednik. »Nema dvadeset generala, niti će ih biti toliko. Ugroženi su oni koji su stekli invalidnine, a nisu imali pravo na to. Ugroženi su i oni što su pisali knjige i u njima objavili dokumente, po kojima sada Haaški sud vodi istrage«, istaknuo je. Prema Mesićevim riječima, »oni su otišli u mirovinu zato što su tajno radili iza leđa vrhovnog zapovjednika«. Predsjednik je, upitan vode li se možda pregovori s tih 20 generala kao što su zadnji put to radili general Petar Stipetić i zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić, kazao: »Mislim da nema potrebe ni o čemu pregovarati, niti mene osobno interesira sadržaj tog pisma«. </p>
<p> Upitan o nagađanjima u Bugarskoj o vojnom tj. državnom udaru u Hrvatskoj Mesić je to nazvao »besmislicom«. »Nema nikakvog državnog udara«, naglasio je. </p>
<p> Na pitanje je li ugrožena sigurnost Hrvatske zbog smjene tolikih generala, Mesić je rekao: »U Hrvatskoj uvijek ima dovoljno generala da solidno vode Hrvatsku vojsku«. Na upit hoće li Franjo Feldi i Josip Ignac doći na mjesta zamjenika generala Stipetića i generala Ante Gotovine, Predsjednik je izjavio da na to pitanje ne može odgovoriti jer o tome nije bilo govora.</p>
<p>Predsjednik Mesić u utorak se, drugog, završnog dana posjeta Bugarskoj, sastao s premijerom Ivanom Kostovim. Bugarska je spremna pružati potporu Hrvatskoj u svim pitanjima na međunarodnom planu, izjavio je Kostov nakon tog sastanka. Pozdravio je i Mesićevu inicijativu da se organizira sastanak predsjednika država nastalih na tlu bivše Jugoslavije o sukcesiji imovine bivše SFRJ. </p>
<p>Naime, Mesić je prilikom Milenijskog zasjedanja u sjedištu UN-a pozvao na razgovor predsjednike Slovenije, BiH i Makedonije na kojem su zaključili da od međunarodne zajednice zatraže ubrzanje sukcesijskog procesa bivše SFRJ. </p>
<p> Sukcesija, prema Mesićevim riječima, nije problem samo za zemlje sljednice nego i Europske unije i svijeta. »Smatramo da SRJ ne može biti jedini i automatski nasljednik imovine bivše SFRJ nego su to sve države nastale njezinim raspadom«, rekao je predsjednik Mesić. »Razumijemo da prosperitet zemalja nastalih raspadom SFRJ ovisi o rješavanju tog problema«, dodao je Kostov. Bugarski premijer i hrvatski predsjednik istaknuli su da su njihove zemlje spremne pružiti primjer kako bi se mogla odvijati europska suradnja dviju balkanskih država. </p>
<p>»Balkan treba postati zemljopisni pojam, a ne politički jer mi vodimo europsku politiku«, naglasio je Mesić. Prema njegovim riječima, na sastanku u utorak bilo je govora i o unapređenju gospodarske suradnje, odnosno o ugovoru o slobodnoj trgovini koji je Hrvatskoj preduvjet za ulazak u CEFTA-u. Mesić i Kostov osvrnuli su se i na pitanje nacionalnih manjina. Kako je ocijenio Mesić, nacionalne su manjine element suradnje između dvije zemlje i mogu pomoći u njezinom razvitku. Kostov je pozdravio Deklaraciju o SRJ koju su u ponedjeljak prihvatili hrvatski predsjednik Mesić i bugarski predsjednik Petar Stojanov. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Raste broj mrtvih unatoč dogovorenom prekidu vatre na Srednjem istoku</p>
<p>Ehud Barak i Yasser Arafat u srijedu bi se u Parizu trebali sastati s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright, a u četvrtak s Hosnijem Mubarakom u Kairu </p>
<p>JERUZALEM/ GAZA/ PARIZ/ NEW YORK, 3. listopada</p>
<p> - Izraelski i palestinski sigurnosni dužnosnici dogovorili su se u utorak da pokušaju okončati višednevno nasilje na području Zapadne obale i pojasa Gaze, a za srijedu je najavljen i sastanak izraelskoga premijera Ehuda Baraka i palestinskoga predsjednika Yassera Arafata. Istodobno je ured izraelskog premijera priopćio da će Ehud Barak otputovati u četvrtak u Egipat na sastanak s predsjednikom Hosnijem Mubarakom i palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom.</p>
<p> Dva prethodna prekida vatre nisu uspjela prekinuti najžešće borbe između izraelskih snaga i Palestinaca u posljednje četiri godine. U tim je sukobima, koji traju od prošloga četvrtka, poginulo najmanje 48 osoba. »Postignut je sporazum s izraelskom stranom o potpunom prekidu vatre i povlačenju izraelskih snaga na njihove prethodne položaje«, kaže se u priopćenju palestinskih snaga sigurnosti. Međutim unatoč dogovorenom prekidu vatre u najnovijem nasilju kraj židovskoga naselja Netzarim u pojasu Gaze izraelski su vojnici u utorak ustrijelili jednoga 30-godišnjeg Palestinca.</p>
<p> Barak i Arafat u srijedu bi se u Parizu trebali sastati s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. »Cilj je toga našega sastanka pronalaženje puta za okončanje nasilja, uspostava mira i osiguranje da se takva eskalacija sukoba više ne ponovi«, kazala je američka državna tajnica u svojemu priopćenju objavljenome u Parizu.</p>
<p>U kratkome priopćenju iz Barakova ureda priopćeno je kako sastanak u Parizu dolazi na inicijativu SAD-a. Washington pokušava postići konačni izraelsko-palestinski mirovni sporazum prije nego što američkome predsjedniku Billu Clintonu u siječnju 2001. istekne mandat. »Pokušat ćemo neutralizirati krizu«, rekla je Albright novinarima u zrakoplovu na putu za Njemačku gdje će sudjelovati na svečanome obilježavanju 10. obljetnice njemačkog ujedinjenja. Albright je još prije u utorak najavila da su izraelski premijer Barak i palestinski čelnik Arafat pristali doći u Pariz na sastanak s njom kako bi pokušali zaustaviti val nasilja na Srenjem istoku. Albright je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Parizu povratak nasilja na Srednjem istoku ocijenila tragičnim, osobito zbog činjenice da do toga dolazi kada je mir bio nadohvat ruke. »Ne treba dvojiti da je ono što se događa posljednjih nekoliko dana tragedija, i to zato što smo bili blizu rješenja«, naglasila je Albright.</p>
<p>U međuvremenu, Vijeće sigurnosti UN-a na sastanku u ponedjeljak navečer, koji je trajao dulje od pet sati, nije uspjelo dogovoriti zajedničku reakciju na stanje na Srednjem istoku. Diplomati su nakon sastanka izjavili da je Washington osudio uporabu sile i provokativne poteze, ali nijednom riječju nisu spomenuli Izrael, što je bilo neprihvatljivo za palestinske podupiratelje u Vijeću sigurnosti.</p>
<p>No, pogibija palestinskoga dječaka u pojasu Gaze, koja je u subotu snimljena televizijskim kamerama, jest »katastrofa«, ocijenio je u utorak izraelski ministar za regionalnu suradnju Shimon Peres na privatnoj francuskoj radio-postaji Europe 1.»To je katastrofa za nas, kao i za vas i za čitavi svijet«, izjavio je Peres, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994. zbog svojega sudjelovanja u mirovnim sporazumima između Izraelaca i Palestinaca u Oslu 1993.</p>
<p> Bivši izraelski premijer istodobno je branio izraelske vojnike, tvrdeći kako pogibija 12-ogodišnjega Muhammada Jamala al Dure nije bila namjeran čin. »Uvjeravam vas da nema nijednoga izraelskog vojnika koji bi pucao na 12-godišnjega dječaka«, rekao je Peres. Snimke pogibije dječaka u naručju njegova oca, što ih je snimila kamera francuske televizijske postaje France 2, izazvale su burne reakcije i sućut čitavoga svijeta. Egipatski predsjednik Hosni Mubarak, američka državna tajnica Madeleine Albright i francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine izjavili su da su »šokirani« tim snimkama. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Izjednačeni Gore i Bush bore se za odlučujuću prednost u tv dvoboju</p>
<p>NEW YORK, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet tjedana prije održavanja predsjedničkih izbora 7. studenoga demokratski i republikanski kandidati, sadašnji potpredsjednik Al Gore i guverner Texasa sin bivšeg američkog predsjednika George Bush mlađi suočit će se licem u licem u prvoj od tri televizijske debate u utorak navečer po istočnoameričkom vremenu, odnosno u srijedu rano ujutro po srednjoeuropskom. Očekuje se da bi već taj prvi televizijski dvoboj u Bostonu trebao baciti više svjetla na mogućeg budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, jer po svim anketama uoči prvog javnog dvoboja dva predsjednička kandidata nalaze se u mrtvoj trci.</p>
<p>Doduše neke ankete daje malu prednost Georgeu Bushu mlađem, a druge, poput Reutersa i TV mreže MSNBC Alu Goreu. od 45-41. Međutim ako se uzme u obzir uobičajena tolerirana greška od nekoliko postotaka, onda se uistinu zasad radi o mrtvoj trci dvojice predsjedničkih kandidata. Analitičari podsjećaju na sličan slučaj prije 40 godina u predsjedničkoj trci između Johna Kennedyja i Richarda Nixona koju je John Kennedy dobio vrlo tijesno. Televizijski dvoboji predsjedničkih kandidata prakticiraju se upravo od 1960. godine kad su se sukobili John Kennedy i Richard Nixon. Budući da njih gleda milijunska masa, a ove godine se računa da će to biti oko 65 milijuna potencijalnih birača, televizijski dvoboji bez dvojbe znatno utječu na formiranje konačnog izbora kod birača, osobito onih dosad neopredijeljenih. </p>
<p>Uoči prvog televizijskog dvoboja, u nizu anketa i analiza jedna od najznačajnijih je procjena kako George Bush mlađi i Al Gore stoje u pojedinim državama. Iako se američki predsjednik bira općim glasovanjem, uloga saveznih država je bitna za njegov izbor. Teoretski se može dogoditi da kandidat koji na federalnoj razini osvoji veći broj glasova ne bude izabran. Konačnu odluku o izboru donosi posebno tijelo izbornika iz svih pedeset saveznih država. Broj izbornika ovisi o broju kongresmena i senatora koje pojedine savezne države imaju u oba doma američkog Kongresa. Kalifornija daje tako 54 izbornika, najviše od svih saveznih država, a mali Delaware samo 3. Za pobjedu je potrebno 270 izbornika. Na posljednjim izborima prije četiri godine pobjednički demokratski dvojac Clinton-Gore pobijedio je republikansku kombinaciju Dole-Kemp po broju ukupnih glasova sa 49,2 prema 40,7 posto (ostale glasove je dobila Reformistička stranka), ali je broj izbornika bio mnogo uvjerljiviji u korist demokrata - 379:159. </p>
<p>Nešto manje od dva mjeseca prije izbora, prema procjenama analitičara, Al Gore je osigurao prednost u 16 od 50 saveznih država plus Distrikt Kolumbija odnosno područje federalne vlade u Washingtonu i okolici što je 226 izborničkih glasova, 44 manje od potrebne većine. Texaški guverner George Bush u 21 saveznoj državi ima osigurano 175 izborničkih glasova, dok je situacija u 13 preostalih država nejasna. To su uglavnom države Srednjeg zapada, kao što su na primjer Michigan, Ohio, Illinois, Wisconsin, ali im se mogu pribrojiti još i Pennsylvania i Florida. Jedan od izbornih stratega Republikanske stranke Curt Stenier naglašava da bi baš televizijski dvoboj u utorak navečer mogao biti jedan od najvažnijih u modernoj povijesti predsjedničkih kampanja. »Mnogo ljudi donijet će odluku o tome za koga će glasovati nakon te prve televizijske večeri«, zaključuje republikanski izborni strateg. Neopredijeljeni birači moraju odlučiti je li George Bush mlađi nakon samo pet i pol godina u politici dovoljno zreo za novog predsjednika i je li s druge strane Al Gore dovoljno uvjerljiv da naslijedi svojeg prijateljskog gazdu Billa Clintona. Ako se analizira iskustvo u raspravama dvojice predsjedničkih kandidata, onda je Al Gore s većim stažem u nacionalnoj politici u bitnoj prednosti. On je tako nadvisio svojeg predsjedničkog demokratskog izazivača popularnog senatora Billa Bradleya, u debati potpredsjedničkih kandidata 1996 godine bio je bolji od republikanskog potpredsjedničkog kandidata Jacka Kempa , a još 1993. potpuno je potukao čelnika Reformističke stranke multimilijunaša Rossa Perota.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rusko-indijski odnosi opet kao u vrijeme SSSR-a</p>
<p>Prvi dan četverodnevnog posjeta ruskog predsjednika Indiji, Putin i Vajpayee potpisali su deklaraciju o strateškom partnerstvu dviju zemalja / Indija i Rusija su se obvezale da neće stupati u vojne saveze koji su usmjereni protiv njihovih zemalja</p>
<p>MOSKVA, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svojim domaćinima u Indiji, gdje se od ponedjeljka nalazi u prvom službenom posjetu, ruski predsjednik Vladimir Putin donio je najdraži »poklon«. Čvrsto je obećao da će Rusija podržati njihovu želju da Indija postane stalna članica Vijeća sigurnosti UN. Uostalom, to je Putinovo obećanje u skladu s ruskom vanjskopolitičkom strategijom stvaranja višepolarnog svijeta. Uz Indiju, kao nove stalne članice Vijeća sigurnosti Rusija želi vidjeti još Japan i Njemačku vjerujući da je to put kojim će s vremenom oslabiti današnja dominantna uloga SAD u UN-u i uopće rješavanju međunarodnih problema.</p>
<p> Putinov posjet Indiji dokaz je da Moskva želi dinamizirati svoje dobre odnose s Delhijem i vratiti ih na razinu na kojoj su bili u vrijeme postojanja SSSR-a. Naime, posljednji put ruski predsjednik Jeljcin bio je u Indiji početkom 1993. godine. Od tada je Indija nekoliko puta očekivala službeno najavljeni i pripremljeni posjet ruskog predsjednika, ali je on svaki put zbog Jeljcinovog fizičkog i zdravstvenog stanja bio u posljednji trenutak odgađan. Slabljenje dvostranih veza dovelo je i do toga da je za posljednjih deset godina robna razmjena između dviju velikih država pala sa 5,5 na samo 1,5 milijardu dolara godišnje.</p>
<p>U međuvremenu pojavile su se i špekulacije da su se tardicionalno dobri, rusko-indijski odnosi ohladili. Tome je pridonio i Clintonov službeni posjet ovog proljeća Indiji, jer su domaćini u Delhiju priredili veličanstveni doček američkom predsjedniku. Da otkloni sumnje o hlađenju odnosa Putin je sada došao u Indiju u četvorodnevni državnički posjet i već je prvog dana s indijskim premijerom Atalom Biharijem Vajpayeeom potisao Deklaraciju o straeškom partnerstvu dviju zemalja. Prema toj Deklaraciji, Indija i Rusija su se obavezale da neće stupati u vojne saveze koji su usmjereni protiv jednog od strateških partnera, odnosno njihovih zemalja. Međutim, unatoč toj činjenici Putin je u utorak kategorički izjavio da Deklaracija o strateškom partnerstvu Rusije i Indije ne znači stvaranje vojnog saveza. »Riječ je o stvaranju partnerskih odnosa koji će dugoročno osigurati suradnju u svim oblastima života«, izjavio je Putin.</p>
<p>Uostalom, iako je potpisivanje Deklaracija o strateškom paratnerstvu izbilo u prvi plan, posjet Putina Indiji zapravo treba biti prekretnica prema gospodarskim, financijskim i trgovinskim odnosima dviju zemalja. Indija, koja ima godišnju stopu razvoja od oko osam posto i u kojoj četvrtina od ukupno milijardu ljudi čini srednji sloj stanovništa (prema službenoj statistici 250 milijuna Indijaca ima mjesečne prihode od dvije do pet tisuća dolara), ne želi više biti samo politički partner. Stoga će se nakon Putinovog posjeta Indija pojaviti u Rusiji i kao invenstitor: uložit će 1,5 milijardu dolara za nalazišta nafte na Sahalinu. Rusija će istodobno svoje neobrađene dijamante slati na obradu indijskim draguljarima i dijeliti dobit iz tog posla koji se planira u godišnoj vrijednosti od oko milijardu dolara.</p>
<p>Za vrijeme Putinovog državnog posjeta Indiji, dvije će strane potpisati ukupno 15 sporazuma i ugovora. Rusi u prvi plan ističu ugovor o vojno-tehničkoj suradnji koja predviđa da u slijedećih deset godina Moskva proda ili u zamjenu za čaj ili tekstil isporuči Indiji oružja u vrijenosti od 15 milijardi dolara. U sklopu tog sporazuma je i projekt prema kojem je sada Rusija Indiji dala licencu i tehničku dokumentaciju za prozvodnju suvremenih lovaca SU-30 MKI i samo taj posao trebao bi ruskoj državnoj blagajni donijeti četiri milijarde dolara.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Generali zabrinuti da bi ulaskom u EU Turska mogla izgubiti dio suvereniteta</p>
<p>Dvojica su turskih generala u svojim izjavama upozorili i na zatvaranje očiju pred aktivnosti antisekularističkih pokreta koji zemlju žele preobraziti u islamsku zajednicu</p>
<p>ANKARA, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvojica visokih turskih vojnih dužnosnika u vrlo su oštrom tonu upozorili na pokušaje da se izmjeni sekularistički ustroj zemlje. »U Turskoj su na sceni prikrivene aktivnosti antisekularističkih pokreta koji zemlju žele preobraziti u islamsku zajednicu«, rekao je u utorak glavni zapovjednik vojnih akademija general Nahit Senogul. Pritom je izrazio duboku zabrinutost turske vojske za, kako je rekao, jedinstvo nacije i zemlje. Samo dan ranije, glavni zapovjednik zrakoplovnih snaga general Ergin Celasin skrenuo je pozornost na zamjetne pokušaje da se ugrozi sama »integracijska struktura« turske države.</p>
<p>General Senogul je posebice ukazao na činjenicu da se u zemlji vodi nedopustiva rasprava o temeljnim principima sekularističkog ustroja Turske koji su pretočeni u Ustav kao najviši zakonodavni akt zemlje. Prema nekim tumačenjima, time je oštricu vojne kritike usmjerio i na sam parlament (Meclis), odnosno na istupe nekih zastupnika, ali i na vladu premijera Bülenta Ecevita. Naglasio je kako neki »javni dužnosnici« jednostavno zatvaraju oči pred antisekularističkim aktivnostima. »Država još nije dosegnula nužne preduvjete za učinkovito obavljanje dužnosti«, rekao je.</p>
<p>Nedvojbeno izražavajući mišljenje najvišeg vojnog vrha, general Senogul izrazio je zabrinutost da bi članstvo Turske u Europskoj uniji (EU) moglo »koštati« Tursku njezina suvereniteta i teritorijalnog cijepanja. Rekao je kako su jezik, zastava, domovina i nacija nedjeljivi. Dodao je kako bez tih Atatürkovih principa ne može biti slobode i demokracije.</p>
<p>Ako se makar i površno analiziraju istupa dvojice turskih generala, posve je jasno da oštrice njihova napada nisu bile usmjerene prema toliko unutarnjoj koliko prema inozemnoj zapadnoj javnosti. Turski vojni vrh je, pozivajući u »pomoć« Atatürka, povukao uočljivu crvenu crtu do koje se može ići u odnosima, prvenstveno prema EU-u. Moćnoj europskoj petnaestorici je predočeno da se Turska nalazi u specifičnom zemljopisnom položaju i okruženju. Poručeno je da su bilo kakve međusobne usporedne analize teško održive.</p>
<p>Upozorenje turskih generala predstavlja i glavni smjerokaz turskoj vladi kuda i kako se dalje kretati prema »obećanom Zapadu«. U svakom slučaju, turska vojska si uzima za pravo da uvijek reagira kada su, prema njenoj procjeni, ugroženi temeljni principi i interesi zemlje. Takva »savjetodavna naređenja« vojska iznosi na redovitim mjesečnim sastancima Vijeća nacionalne sigurnosti (MGK) u kojem generali imaju vodeću ulogu. Vojska je dosad izvršila tri državna udara (1960., 1971. i 1980.), opravdavajući takve poteze usmenim zavjetom utemeljivača suvremene Turske Republike Mustafe Kemala Atatürka.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Clinton naredio da se objavi pet milijuna stranica CIA-inih dokumenata </p>
<p>WASHINGTON, 3. listopada</p>
<p> - Američka središnja obavještajna agencija (CIA) u ponedjeljak je objavila da je odlučila skinuti oznaku državne tajne s pet milijuna stranica svoje dokumentacije za fiskalnu godinu 2000, uključujući izvješća svojih špijunskih ogranaka i fotografije vojnih objekata iz razdoblja nakon završetka Drugoga svjetskoga rata.</p>
<p> Objavljeni materijal za ovu fiskalnu godinu, koja završava 30. rujna, dosada je najveća količina dokumenata što ih je CIA dosada objavila, rekao je direktor CIA-e, George Tenet. Prošle godine objavljeno je tri milijuna stranica. Američki predsjednik Bill Clinton donio je odluku da se objave vladini dokumenti stari više od 25 godina. Najveći dio objavljenog materijala poslan je u nacionalne i vladine arhive, dio je objavljen ranije, a dio će biti poslan u Predsjedničku knjižnicu Lyndon B. Johnson, objavila je CIA. Steven Aftergood, direktor vladinih tajnih programa pri Federaciji američkih znanstvenika, ocijenio je pozitivnim odluku CIA-e da objavljuje velik dio tajnog materijala, ali je upozoro da treba biti oprezan s obzirom na njegovu vrijednost. »Prilikom pregleda materijala objavljenog u fiskalnoj godini 1999. ustanovilo se da je velik dio smeće što bi malo koga zanimalo«, rekao je Aftergood. </p>
<p>U materijalu objavljenom prošle fiskalne godine nalazilo se mnogo vladinih izvješća koja javnosti nisu zanimljiva, dodao je. Najnoviji objavljeni CIA-ini materijali sadrže oko 700 filmskih spotova, većinom kopija međunarodnih emitiranih programa od četrdesetih do pedesetih godina. Ti filmovi, međutim, ne sadrže nikakve tajne materijale jer se radi o programima koji su već javno emitirani, ali je njihovo objavljivanje bilo zabranjeno zbog pridržavanja pravila o autorskim pravima, obznanila je CIA. Na nekim filmovima nalaze se snimke uvježbavanja CIA-inog menedžmenta, ali ne i snimke vježbi za tajne operacije, kaže CIA. Objavljeni materijali sadrže izvješća iz CIA-inog Direktorata za operacije, koji je upravljao špijunskom mrežom iz razdoblja 1947. do 1955. godine i »koji daje važan uvid u ulogu obavještajnih službi neposredno nakon završetka Drugoga svjetskoga rata«. Tu se također nalaze i CIA-ina analitička izvješća o svjetskim događanjima od 1947. do 1970. i fotografije vojnih objekata, pojedinaca i događaja iz cijeloga svijeta. »Netko će vjerojatno pregledati svaku stranicu objavljenog materijala, jer je to vrlo malo, ako usporedimo s onim što nije objavljeno«, kaže Afgtergood. »Volio bih vidjeti dokumente oduzete iz njihovih ruku i predane nekom neovisnom tijelu«, dodao je. (Reuters/M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Paktov radni stol o sigurnosti u Sofiji: Inicijativa za suzbijanje organiziranog kriminala </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada </p>
<p> - Zemlje sudionice Pakta o stabilnosti održat će u srijedu i četvrtak u Sofiji sastanak Trećeg radnoga stola o sigurnosnim pitanjima. Očekuje se da će biti prihvaćena Inicijativa za suzbijanje organiziranog kriminala, priopćilo je u utorak Ministarstvo vanjskih poslova. Razmotrit će se dosadašnje aktivnosti u svim područjima Trećeg radnog stola, s posebnim osvrtom na provedbu projekata brzog početka (quick-start). Hrvatska će u Sofiji predstaviti izvješće o dosadašnjim postignućima te o ispunjavanju obveza i provedbi reformi u sklopu sigurnosnog dijela Pakta o stabilnosti.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo vodit će pomoćnik ministra vanjskih poslova i nacionalni koordinator za Pakt o stabilnosti Vladimir Drobnjak. Sastanak Trećeg radnog stola u Sofiji od posebne je važnosti za Hrvatsku budući da ona od 1. siječnja 2001. preuzima supredsjedanje Radnim stolom o sigurnosnim pitanjima. Iz toga slijedi i obveza da se organizira sastanak Radnog stola početkom sljedeće godine, ističe se u priopćenju Ministarstva. Hrvatska je dosad imala vodeću ulogu u nekoliko projekata u sklopu Trećeg radnog stola Pakta o stabilnosti, kao što su humanitarno razminiranje, Inicijativa za prevenciju i otklanjanje posljedica nepogoda (DPPI) i Regionalno verifikacijsko središte (RACVIAC) koje treba biti otvoreno 20. listopada. K tomu, Hrvatska je posebno aktivna u provedbi Inicijative za suzbijanje korupcije, kaže se u priopćenju.</p>
<p> U utorak, prije održavanja Radnog stola, predviđen je sastanak Upravljačke skupine za sigurnosnu suradnju u jugoistočnoj Europi (SEEGROUP). SEEGROUP je osnovan u Bruxellesu kao regionalni forum za koordinaciju između zemalja jugoistočne Europe u provedbi NATO-ove Jugoistočnoeuropske inicijative (SEEI). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Srbija blokirana protestima </p>
<p>Sudionici blokada upozoravaju da će nastaviti s protestima sve dok se ne prizna pobjeda kandidata Demokratske oporbe Srbije Vojislava Koštunice na predsjedničkim izborima / Đinđić izjavio da je odlazak Koštunice i Miloševića u Moskvu moguć već u četvrtak i ocijenio da bi to bio najbolji način da se okonča kriza u Jugoslaviji / Švicarska zamrznula oko 100 bankovnih računa osoba bliskih jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću</p>
<p>BEOGRAD, 3. listopada</p>
<p> - Mnoge magistralne i lokalne ceste te prilazi gradovima u Srbiji blokirani su od ranog jutra a na pojedinim točkama, na Ibarskoj magistrali na primjer, blokade nisu prestajale tijekom noći na utorak.</p>
<p> Interventne brigade policije na nekoliko su mjesta uklanjale barikade, odlučnije nego prethodnih dana. Sudionici blokada i prosvjeda izjavljuju međutim da će nastaviti s ovim aktivnostima sve dok se ne prizna pobjeda kandidata Demokratske oporbe Srbije Vojislava Koštunice na predsjedničkim izborima, javlja Beta.</p>
<p>Sve je više tvornica diljem Srbije u kojima se zaposleni pridružuju generalnom štrajku. Zaposleni u beogradskom vodovodu u utorak su blokirali Ulicu kneza Miloša, jednu od najprometnijih u središtu grada. U raznim dijelovima Beograda i drugih gradova , građani se okupljaju nekoliko puta na dan da bi blokirali promet na nekom raskrižju. U svim većim gradovima u podne su počela okupljanja građana, studenata i učenika na glavnim trgovima.</p>
<p> Vlast je do sada najviše uznemirena štrajkom nekoliko tisuća rudara u Kolubarskim rudnicima. Sa štrajkačima su tijekom noći razgovarali načelnik Generalštaba VJ , general Nebojša Pavković, te direktori rudnika i Elektroprivrede Srbije. Iako pod prijetnjom otkaza, radnici su odlučili istrajati u štrajku do »pobjede«. Na njihovu odluku Elektroprivreda je reagirala redukcijom električne energije, na po nekoliko sati, zbog , kako je objašnjeno, nedovoljnih zaliha ugljena za termoelektrane. Prve žrtve redukcija su gradovi u kojima je najbolje organizirana paraliza svih javnih funkcija-Pančevo, Čačak, Niš.</p>
<p>Beogradski državni mediji javili su da je policija u Beogradu uhitila devet osoba zbog »drskog i bezobzirnog ponašanja prema građanima«, a da se traga za još 20 osoba koje su prijavili »građani«, a zbog »kriminalnih radnji«. Asocijacija neovisnih i slobodnih sindikata priopćila je da je uhićeno devet njenih članova. </p>
<p>Inače, Vojislav Koštunica je optužio predsjednika SRJ Slobodana Miloševića da je »plaćenik NATO-a«, odgovarajući na Miloševićeve teške optužbe na račun čelnika DOS-a. »Tko je doveo NATO na Kosovo, ako ne Milošević. Je li to zato što ih voli ili zato što su mu platili, ali bilo kako bilo, Slobodan Milošević je plaćenik NATO-a«, rekao je Koštunica na mitingu u Čačku pred više od 30.000 građana. On je ocijenio da su vojska i policija uz narod i da je uz Miloševića ostala »šačica njegovih poslušnika«. Koštunica je ponovio da drugog izbornog kruga neće biti i da se o tome neće razgovarati, jer bi time DOS »zgazio volju naroda i laž i krađu pretvorio u vrlinu«. Koštunica je u novoj turneji po Srbiji da bi izrazio zahvalnost svima koji su glasovalli za njega na izborima 24. rujna. Prvo je posjetio rudare Kolubarskih rudnika koji su prvi počeli štrajk zbog krivotvorenih izbornih rezultata. </p>
<p>Organizator kampanje demokratske oporbe Srbije (DOS) Zoran Đinđić izjavio je da će Slobodan Milošević možda prihvatiti »sjajan« prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina da s predsjedničkim kandidatom DOS-a Vojislavom Koštunicom dođe na razgovor u Moskvu. Đinđić je rekao, na konferenciji za novinare u Beogradu, da je odlazak Koštunice i Miloševića u Moskvu moguć već u četvrtak i ocijenio da bi to bio najbolji način da se okonča kriza u Jugoslaviji, dodavši da će Miošević možda u Moskvi »prihvatiti ono što nije imao snage učiniti u zemlji«.</p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook u utorak je predložio jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću da prihvati međunarodnu provjeru predsjedničkih izbora. Cook je jugoslavenskom predsjedniku predložio da »pusti neovisne kontrolore da ispitaju rezultate i daju svoje mišljenje«.</p>
<p> Istodobno iz Švicarske dolazi vijest da je ta zemlja zamrznula oko 100 bankovnih računa koji pripadaju osobama bliskim jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, izjavio je u ponedjeljak švicarski ministar financija Kaspar Villiger. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Srbijanska vlada prijeti prosvjednicima</p>
<p>BEOGRAD/MOSKVA, 2. listopada</p>
<p> - Srbijanska je vlada u utorak zaprijetila da će spriječiti i kazniti svaku »subverzivnu« akciju i tako najavila gušenje građanskoga neposluha koji traje već drugi dan. »Svaki pokušaj subverzivne aktivnosti koji ugrozi osobnu i materijalnu sigurnost građana mora se spriječiti u skladu sa zakonom«, kaže se u priopćenju srbijanske vlade što ga je objavila državna televizija. »Nasilno ponašanje pojedinaca i skupina koje ugrožava živote građana, ometa normalno funkcioniranje prometa, sprječava normalan rad industrije, škola, institucija i zdravstvenih ustanova, bit će zakonom zabranjeno«, kaže se u priopćenju. Dodaje se kako će se »protiv organizatora tih kriminalnih aktivnosti poduzeti posebne mjere. Te će se mjere primijeniti i na medije koje financiraju izvana, a šire laži, neistine i potiču krvoproliće«. Reuters javlja da gotovo 50 tisuća ljudi maršira središtem Beograda i viče »Idemo na Dedinje!« </p>
<p>Inače, dolazak jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića u Moskvu, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina, »moguć je ali još ništa nije odlučeno«, izjavio je u utorak jugoslavenski veleposlanik u Moskvi i brat jugoslavenskog predsjednika Borislav Milošević. Miloševićev je brat u ponedjeljak ocijenio da rusko posredovanje u postizbornoj krizi u Jugoslaviji »nije potrebno«.</p>
<p> Vladimir Putin je u ponedjeljak na opće iznenađenje pozvao Miloševića i čelnika jugoslavenske oporbe Vojislava Koštunicu da dođu u Moskvu kako bi se pokušala riješiti politička kriza u Jugoslaviji.</p>
<p> Upitan o opasnosti da se situacja u Jugoslaviji završi krvoprolićem, Borislav Milošević je odgovorio: »Moguće je da krv potekne ako ekstremisti unutar zemlje i izvana pribjegnu nasilju, ali vlasti bi trebale poduzeti adekvatne mjere i nadam se da to toga neće doći«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Del Ponte i Blewitt četiri dana u Visokom i Banjoj Luci </p>
<p>SARAJEVO, 3. listopada</p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnoga suda za ratne zločine Carla del Ponte zajedno sa zamjenikom Grahamom Blewittom boravi u četverodnevnom radnom posjetu Bosni i Hercegovini. To je u utorak potvrdio glasnogovornik UN-ove misije u toj zemlji Douglas Coffman. Del Ponte i Blewitt doputovali su u ponedjeljak u Sarajevo bez posebne najave. Tijekom boravka u BiH posjetit će i Visoko gdje je jedna od institucija za utvrđivanje identiteta žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica. Glavna tužiteljica Tribunala u Den Haagu i njezin zamjenik razgovarat će u Banjoj Luci s predstavnicima vlasti Republike Srpske. Sarajevski mediji prenijeli su da su se Carla del Ponte i Graham Blewitt u ponedjeljak sastali s predstavnicima Državnog povjerenstva za traženje nestalih osoba kojim predsjedava Amir Mašović. Del Ponte i Mašović postigli su dogovor »o novim modalitetima međusobne suradnje« koji će imati pozitivan utjecaj na proces ekshumacija i identificiranja žrtava ratnih zločina.</p>
<p>Iz Državnog povjerenstva za traženje nestalih u BiH također je priopćeno kako je s predstavnicima ICTY-ja postignuta puna suglasnost da je uhićenje osoba odgovornih za kršenje humanitarnog i ratnog prava, poput Karadžića, Mladića i Miloševića, temeljni preduvjet za pomirenje i dugotrajan stabilni mir u regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Silajdžić predlaže podjelu BiH na četiri regije</p>
<p>MOSTAR, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Još jedan u nizu prijedloga o nužnosti promjene Daytonskog sporazuma, ovaj put Harisa Silajdžića o preustroju, odnosno unutarnjoj organizaciji BiH kao četiri regije, umjesto dva entiteta, Federacije i Republike Srpske, izazvao je, očekivano, cijeli niz proturječnih reakcija. Zapravo, pitanje »nadogradnje« Daytonskog sporazuma već dulje vrijeme opterećuje odnose između zainteresiranih strana u BiH, kao i same međunarodne zajednice.</p>
<p>Određeni krugovi su mišljenja kako međunarodna zajednica kroz svojevrsni protektorat i ovlasti koje ima visoki predstavnik Wolfgang Petritsch već dulje vrijeme tiho mijenja Dayton i cijeli proces vodi centralizaciji Bosne i Hercegovine.</p>
<p>»Nijedna zemlja u svijetu neće prihvatiti entitetske simbole«, izjavio je neki dan visoki predstavnik Petritsch, još jednom neizravno otkrivši, drže mnogi, krajnje nakane međunarodne zajednice (iako se radilo samo o izjavi vezanoj za bosansko-hercegovačke putovnice). Sarajevski tisak pritom prenosi i izjavu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da »nadogradnjom Daytona treba ojačati središnje vlasti BiH, jer se entiteti ne bi smjeli vladati kao države«.</p>
<p>Zanimljivo je da se Silajdžićevoj, kao i nekim drugim inicijativama za promjenom Daytona usprotivilo Tokićevo Alternativno ministarsko vijeće BiH, podržavši, prije svega, Milorada Dodika kao lidera RS-a, a samim tim i aktualni ustroj BiH na dva entiteta, odnosno opstanak Republike Srpske i »cementiranje« podjele. »Demokratska alternativa«, očito, u Dodiku vidi svoga političkog partnera i BiH kao zemlju s dva entiteta, utemeljenu na (nepromijenjenom) Daytonu, što komentatore sklone socijaldemokratima (čiji stranački prvaci imaju i veliku potporu međunarodne zajednice!), blago rečeno, užasava. Jer, ocjenjuje se kako je »domet Daytonskog sporazuma isključivo pacifistički«, te da odluka o konstitutivnosti sva tri naroda u BiH ne može natrag, nego samo u budućnost. A pritom se postavlja pitanje: kako se Republika Srpska može zvati »srpska« kad je jednakopravno i hrvatska i muslimanska, uz usporedbu da je to isto kao kad bi se Federacija Bih zvala »federacija muslimanska« ili »federacija hrvatska«. Ili, još konkretnije, nije li daytonska podjela BiH prevladana odlukom o konstitutivnosti sva tri naroda, pri čemu ideje za »nadogradnjom« znače, u biti, (i) konačno »brisanje« RS-a i Federacije. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rupel Haideru: Ili priznanje AVNOJ-a ili reparacije Sloveniji</p>
<p>LJUBLJANA, 3. listopada</p>
<p> - Slovenija će morati razmisliti o naplati ratnih reparacija od Austrije, ne prestanu li zahtjevi austrijskih političara da se opozovu odluke AVNOJ-a, izjavio je bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. »Odluke AVNOJ-a ugrađene su u austrijski Državni ugovor iz 1955. i ako Austrija ne priznaje AVNOJ, onda ima velike dugove. U tome ćemo slučaju nakon 50 godina morati ponovno ocijeniti štetu koju nam je Austrija uzrokovala u Drugome svjetskom ratu i tražiti reparacije« - rekao je Rupel na predizbornoj konvenciji svojih liberalnih demokrata (LDS) u mjestu Libeliče na granici s Austrijom.</p>
<p> Rupel je, prema pisanju ljubljanskoga Dela, rekao kako njegova stranka »nije oduševljena« porastom austrijskoga odnosno njemačkoga nacionalizma te će se zauzimati za bolju zaštitu slovenske manjine u austrijskoj Koruškoj.</p>
<p> Guverner te granične pokrajine Jörg Haider prvi je u Austriji zahtijevao da se Slovenija distancira od odluka AVNOJ-a jer je njima nametnuta »kolektivna krivnja« pripadnicima nekada brojne njemačke manjine u Jugoslaviji za nacističku okupaciju, a njihova imovina je konfiscirana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Austrijanci i dalje tvrde da češka nuklearka ne udovoljava sigurnosnim zahtjevima</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Dok se u Češkoj obavljaju posljednje pripreme za puštanje u rad nuklearne elektrane Temelin, s druge strane granice, u Austriji, protesti ne jenjavaju. Niz prosvjeda kojima su, na poticaj Greenpeacea i stranke Zelenih, građani blokirali promet na češko-austrijskoj granici kao i ovotjedni protesti ispred češkog veleposlanstva u Beču pokazuju koliko je otpor Austrijanaca protiv nuklearke koju smatraju »drugim Černobilom u srcu Europe«. Razlog za strah Austrijanci vide ponajprije u činjenici da se radi o elektrani sovjetske proizvodnje čiji sigurnosni sustavi ne zadovoljavaju europske kriterije. </p>
<p>Austrija je jedina država u svijetu koja je izgradila nuklearnu elektranu i potom referendumom odustala od njezina uključivanja zbog negativnog utjecaja tog oblika energije na okoliš. Černobilska katastrofa 1986. i njezine posljedice koje su se osjetile i u tom dijelu Europe učinile su Austriju jednom od najgorljivijih protivnica korištenja nuklearne energije. Koliko su daleko u svojoj borbi protiv nuklearki spremni ići, dokazuje i činjenica da je službeni Beč zaprijetio Češkoj blokiranjem pristupa u Europsku uniju, ako ne podvrgne Temelin novim sigurnosnim testovima. </p>
<p>Najava o skorom puštanju Temelina u pogon izazvala je prepirku između dva srednjoeuropska susjeda. Nakon što je austrijski parlament češke vlasti nazvao »neodgovornima« i »arogantima«, Česi su austrijske reakcije proglasili »histeričnima na rubu neugode«. Austrijsko je lobiranje početkom rujna dovelo i do neobvezujuće rezulucije Europskog parlamenta koji je vladi u Pragu preporučio provedbu dodatnih ispitivanja mogućih utjecaja na okoliš prije pokretanja reaktora. »Iritantnu inicijatvu« Europskog parlamenta češki su delegati nevoljko prihvatili, složivši se da skupina stručnjaka i političara preispita sigurnost nuklearke. </p>
<p>Češka je reakcija razumljiva s obzirom da su u elektranu, čija je izgradnja počela 1987., dosad uložili gotovo 2,5 milijarde dolara i opremili nuklearku sigurnosnim sustavom koji zadovoljava američke standarde. Otvaranje Temelina odgađano je nekoliko puta iz financijskih i tehničkih razloga, a prema najnovijim podacima čeških vlasti, puštanje u pogon može se očekivati najranije tijekom listopada. </p>
<p>No, austrijski stručnjaci smatraju da elektrana ne udovoljava znatno strožim europskim, osobito njemačkim i austrijskim propisima. Pokretanje nuklearke stoga zabrinjava i susjednu Bavarsku čiji je premijer Edmund Stoiber u pismu Milošu Zemanu prosvjedovao protiv Temelina. </p>
<p>Međunarodna agencija za nuklearnu energiju drži se po strani, navodeći da se prije radi o političkom nego o tehnološkom pitanju. Iako Temelin ima nekoliko slabih točaka, stručnjaci te agencije ne očekuju nikakve poteškoće u funkcioniranju postrojenja i reaktora. Štoviše, iz činjenice da su prethodni austrijski prosvjedi oko otvaranja nuklearki u drugim susjednim zemljama obično utihnuli nakon što se elektrana doista pusti u pogon, dužnosnici agencije zaključuju da će tako biti i u ovom slučaju. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kohlu i Gorbačovu pohvale za njemačko ujedinjenje</p>
<p>Središnja proslava desete godišnjice njemačkog ujedinjenja počela je Svečanom misom nedaleko od ruševina Gospine crkve u Dresdenu / Svi su govornici su najveće zasluge za ujedinjenje pripisali njemačkom narodu s obje strane bivše granične rijeke Elbe koji je ponio glavni dio tereta ujedinjenja kako materijalni tako i psihičkiNenad Kreizer</p>
<p>BERLIN, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svečanom misom nedaleko od ruševina Gospine crkve, simbola besmislenog ratnog razaranja koje je u obliku savezničkih bombi u veljači 1945. ponosnu sasku metropolu Dresden pretvorilo u prah i pepeo, započelo je obilježavanje desetogodišnjice njemačkog ujedinjenja, povijesnog događaja koji je u potpunosti izmijenio političku vizuru Starog kontinenta. Kao što je jednom prilikom izjavio legendarni američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger, inače rodom iz Nürnberga, u povijesti zapadne civilizacije postoji malo događaja koji su duboko urezani u zajedničku svijest čovječanstva. Na ljestvici tih događaja pad Berlinskog zida zasigurno zauzima mjesto pri samom vrhu. Prvi udarci čekićem po simbolu podijeljenog svijeta koji je izgrađen nekoliko dana nakon što je DDR diktator Walter Ulbricht izjavio povijesno: »Nitko ne namjerava izgraditi zid između istočnog i zapadnog Berlina«, označio je početak kraja nečeg što se zvalo blokovska podjela i o čemu će buduće generacije, na sreću, biti informirane putem udžbenika a ne putem aktualnih vijesti. Zemlje istočnog bloka su mijenjale svoje ustrojstvo jedna za drugom, i zahvaljujući mnogim mudrim i trezvenim glavama s obje strane bivše demarkacione linije, ove revolucije su u usporedbi sa sličnim drastičnim promjenama u prošlosti prošle relativno, uz žalosne izuzetke, dakako. Svakako najmudriju glavu bez koje Nijemci i čitava Europa danas vjerojatno ne bi slavili njemačko ujedinjenje su na jučerašnjoj proslavi u dresdenskoj Semper operi hvalili svi govornici. Iako odsutan, Mihail Gorbačov je obilježio proslavu ujedinjenja svojim prisustvom u hvalospjevima okupljenih državnika. Od Johannesa Raua, preko saskog premijera Kurta Biedenkopfa, pa do Jacquesa Chiraca nitko nije zaboravio spomenuti čovjeka koji je za svoje vizije žrtvovao popularnost u domovini. </p>
<p>No, dok isticanje zasluga sovjetskog predsjednika nije predstavljalo nikakvo iznenađenje, hvalospjevi na račun jednog drugog odsutnog državnika javnost doživljava kao senzaciju. Helmut Kohl je pohvaljen od svih pa čak i od socijaldemokratskog predsjednika Jonannesa Raua kojega je Kohl još u nedjelju optužio za izdaju njemačkog Ustava zbog toga što prije deset godina nije bio svim srcem za ujedinjenje. I domaćin ove svečanosti demokršćanin Kurt Biedenkopf, inače dugogodišnji unatarstranački protivnik Helmuta Kohla, koji »kancelara ujedinjenja« nije predvidio kao govornika, zbog čega je ovaj odbio prisustvovati svečanosti, na opće je iznenađenje pohvalio bivšeg šefa. Ovim morem pohvala na Kohlov račun je najvjerojatnije okončana sramotna svađa oko zasluga za ujedinjenje Njemačke koja se već danima vodi na relaciji vlada-oporba. </p>
<p>No još više nego Kohlu svi su govornici su zasluge za ujedinjenje pripisali njemačkom narodu s obje strane bivše granične rijeke Elbe koji je ponio glavni dio tereta ujedinjenja kako materijalni tako i psihički. Njemački predsjednik Johannes Rau se obratio svom francuskom kolegi zahvaljujući mu na susjedskoj podršci u trenutku kad je Europa i čitav svijet sa strahom gledala na proces ujedinjenja Njemačke, sile koja je samo u ovom stoljeću započela dva rata svjetskih razmjera. Rau se zahvalio i ostatku slobodnog svijeta na čelu s »čovjekom koji je imao viziju« Mihailom Gorbačovom. Njemačka je za uzvrat svijetu pokazala da je na kraju stoljeća dovoljno zrela i odgovorna ne samo da se ne pretvori u novu opasnost nego da djeluje kao most između Zapada i Istoka moderne Europe. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac zahvalio se njemačkom narodu i njegovim susjedima na poklonu ujedinjenja. »Zahvaljujući njihovoj prisebnosti i neumornom zalaganju ovo je stoljeće postalo stoljeće u kojem je pobijedila pravda i sloboda«. Chirac je, uz burno odobravanje prisutnih, pozvao pretendente na ulazak u Europsku uniju da odlože svoje strahove i te ih pozvao da što prije uđu u europsku obitelj. Chirac je još jednom obećao da će termin dogovoren u Helsinkiju, siječanj 2003., biti održan. Nekoliko kilometara od istočne granice ujedinjene Europe, francuski je predsjednik poručio susjedima: »U ime Francuske i Europske unije pozivam sve buduće članove Unije: ne sumnjajte u našu odlučnost i oslobodite se straha od budućnosti! Proširenje Europske unije dolazi i ono će biti uspješno, to vam obećavam.«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Građanin ostaje iznenađen, kad mu se pismena pošiljka upućena u veleposlanstvo RH u Ottawu, s adresom što ju je dobio u MVP na Zrinjevcu vrati s poštanskom oznakom »Odselio, adresa nepoznata«</p>
<p>Uobičajeno je reći da je danas broj Hrvata razasutih po svijetu, jednak onome u domovini. Dakle, uz onih 4 milijuna u Hrvatskoj, još ih je toliko svugdje drugdje. Razumljivo je zato da svakodnevno nastaju razni pravni odnosi naših građana u zemlji s Hrvatima na svih pet kontinenata - u statusnim, obiteljskim, nasljednim, imovinsko-pravnim i drugim odnosima. Za te je poslove građaninu potrebna u stranoj zemlji pravna pomoć, najčešće i najviše u osobi stranog odvjetnika. Takva se pomoć, kao ni ovdje, ne može tražiti putem telefonskog imenika, već je građanin upućen da se za takvu pomoć obrati hrvatskom konzularnom predstavništvu u stranoj zemlji. Hrvatska veleposlanstva i hrvatski konzulati imaju tzv. pravne savjetnike u stalnom ugovornom odnosu, a to su redovito djelatni odvjetnici u sjedištima naših diplomatskih i konzularnih ureda. Tako je i u Zagrebu, gdje inozemna predstavništva imaju za ugovorne savjetnike hrvatske odvjetnike, te je takav hrvatski odvjetnik njihov Vertrauensalwalt, avvocato di fiducia ili conseil.</p>
<p>Kad mu je takva pomoć potrebna u Kanadi, naš je građanin upućen adresu našega Veleposlanstva u Ottawi potražiti u Ministarstvu vanjskih poslova. Očito su takva traženja česta, jer Ministarstvo adresar hrvatskih predstavništava drži na porti. To i zato, jer je hrvatskom državljaninu zabranjeno prekoračiti portu Ministarstva na Zrinjevcu, gdje je građaninu dozvoljeno komunicirati samo telefonom ili pismeno.</p>
<p>Građanin ostaje zato ne malo iznenađen, kad mu se pismena pošiljka upućena u Ottawu, s adresom što ju je dobio na Zrinjevcu 7 vrati s poštanskom oznakom »Odselio, adresa nepoznata« (»Moved - address unknown«). Začuđen je građanin iz dva razloga: Prvi, zato što mu je pogrešna adresa dana na mjestu, gdje ni u snu nije slutio da mu mogu dati krivu, odnosno onu s koje je Veleposlanstvo u Ottawi odselilo - a to Ministarstvo vanjskih poslova ne zna!? </p>
<p>Drugo mu je iznenađenje što državna ustanova tako visoka čina, kao što je veleposlanstvo, o svojemu preseljenju ne obavještava poštu, kako bi se poštanske pošiljke sa starom odnosno bivšom adresom usmjerile na novu lokaciju Veleposlanstva RH u Ottawi. Kod nas, kako je opće poznato, i kad postolar ili soboslikar presele iz dvorišta u drugo neko dvorište, ostavljaju prilijepljenu obavijest da su odselili na novu adresu.</p>
<p>Iznenađen ovakvim tijekom zbivanja, građanin se pismeno obraća Ministarstvu vanjskih poslova, tražeći objašnjenje ili makar ispriku, jer adresu Veleposlanstva u Ottawi nije dobio od Zagrebačke Filharmonije, već upravo na Zrinjevcu 7. U dokaz šalje kuvertu vraćene mu pošiljke, a to čini zato jer mu ulazak u Ministarstvo nije dozvoljen, a vraćenu omotnicu ne može predati telefonom. Kad je to bilo pred puna tri mjeseca, građanin osnovano zaključuje, ne primivši nikakva odgovora, da je njegova »predstavka« jednostavno bačena u koš. U međuvremenu, građanin je imao priliku ustanoviti, da je i dva mjeseca nakon njegova traženja adrese, stara adresa Veleposlanstva u Ottawi još uvijek bila u adresaru Ministarstva.</p>
<p>U ustavu RH nema odredbe da bi ministarstva u Vladi RH bila dužna građanima se »očitovati« u ovakvim prilikama. Takvog nema ni ustavnoga zakona, a niti odredbe ustavnoga suda. Međutim, ipak u tome postoji izvornija norma, nazovimo je običajnoga prava. To je norma kućnoga odgoja, odnosno kako Nijemci kažu »Kinderstube«. Tu normu, na žalost, kao da nisu unijeli u zgradu na Zrinjevcu 7.</p>
<p>DR. MILORAD ANDRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nestane li domaće proizvodnje i industrije nestat će i mnoge druge stvorene vrijednosti</p>
<p>Mogu li neke misli iz američkog sveučilišnog udžbenika biti korisne za hrvatsku javnost i koju? Odgovor je potvrdan. Sve više je onih koji shvaćaju da se ipak živi i od proizvodnje a ne samo od trgovine.</p>
<p>Koja bio to javnost mogla biti zainteresirana za taj udžbenik i zašto? Autor nije javnost, ali u tom udžbeniku nalazi potvrdu svojih promišljanja i stavova. Stručni krug nalazi potvrdu misli stare skoro dva stoljeća, ali koja još danas nije dosljedno provedena. A najšira javnost može se ponovno uvjeriti u opravdanost borbe za proizvodnju na stranicama ovog dnevnika. Borbe koju je sažeo A. Tunjić u iskaz: »profit proizvodi samo proizvođač, a nikako trgovac. U trgovini profit ostvaruju samo monopolisti i najrazvijeniji, a to nismo mi« (Vjesnik, 2. listopada).</p>
<p>Zašto je uopće kupljen udžbenik M. P. Groovera: »Fundamentals of Modern Manufacturing« (Temelji suvremene izradbe)? Iz sadržaja je proizlazilo da je autor shvatio da se suvremeni proizvodi poput osobna vozila sastoje od dijelova načinjenih od metala, plastike, gume, keramike pa i ostalih materijala. Tu integraciju teško prihvaćaju i najveći stručnjaci na svojim područjima. Pa čak i kada se formalno kolegiji formalno zovu »Materijali« ili »Proizvodni postupci« (popularno tehnologija). Ako je tako da se mora učiti materijalika (tehnika materijala koja uključuje i znanost o materijalima), onda je logično da se mora učiti i proizvodnja dijelova od navedenih materijala. Što više, autor udžbenika je sadržajem svoju knjigu proširio i na područje pravljenja elektroničkih dijelova.</p>
<p>To nije prikaz knjige, ali ako se već obraća i stručnoj javnosti neka bude dopušteno napisati nekoliko riječi općeg značenja. Za nekoga tko je odrastao okružen čelikom, tko se sjeća vrsnog modelara drvenih modela za ljevarstvo, tko zna gdje je bila preša za prešanje bakelita, iskaz J. Beckmanna iz 1806. da treba promatrati postupke neovisno o vrsti materijala razumljiv je sam po sebi. Kada se sjećate da ste prvi put bili na moru u Brelima zato što je vaš otac načinio jedan kompliciran kalup za prešanje keramičkih dijelova potrebnih u ribarskim svjetiljkama, i Beckmannov iskaz i Grooverova knjiga imaju posebnu vrijednost. Žalite što nije opisano i štancanje keksa, jer je to jedan od prvih alata koje ste konstruirali. Stručno jedino žalim što se ta knjiga ne zove »Fundamentals of Modern Production« ili »Fundamentals of Modern Fabrication«. Postoji, naime, bitna razlika između riječi proizvodnja (e. production ili fabrication) i izradba (e. manufacturing, nj. Fertigung). Izrađuje se od materijala. A proizvodi se od tvari, dakle istodobno se stvara oblik proizvoda i materijal. To je uvijek slučaj kod keramike, betona, gume a često i kod plastike, već spomenuta »bakelita« (stručno, prve sintetske plastike fenol-formaldehida).</p>
<p>Do ovog mjesta ovaj tekst je primjereniji nekim drugim rubrikama ovog lista. Zbog dosadašnjih izlaganja ne bih napisao ove retke. Pišem ih zbog Grooverovih misli o proizvodnji koje bi u konačnici trebale poslužiti stratezima razvoja Hrvatske.</p>
<p>»Proizvodnja je ponovno otkrivena u SAD. Korporacijski direktori, državni službenici, sveučilišni administratori i popularna sredstva javnog priopćavanja proizvodnju uznose do neba (e. estolling) (od nedavno i naša Crkva) i ističu njenu važnost za tu zemlju. Visoko školstvo u SAD je trenutačno odgovorilo na te zahtjeve novim sadržajima«. I nastavlja Groover: »Proizvodnja ima tehničku, gospodarsku i povijesnu važnost. Ona pomaže našem stanovništvu da lakše i bolje živi«. I zato ne bez razloga, G. Ropohl u svom djelu »Sustavnosna teorija tehnike« (1979.) proglašava izradbu »majkom« tehnike. Bez obzira na to polazi li se od tvari ili tvoriva (materijala) nastajanje neke stvari (proizvod) rezultat je jednog ili više izradbenih postupaka.</p>
<p>«Gospodarski, proizvodnja je važna, jer stvara nacionalni domaći proizvod«. Već je pisano da je on od proizvodnje u SAD relativno nizak, oko 20 posto«. Zato je u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji oko 34 posto. Hrvatski je bio u 1999. ispod 15 posto. A toliko hvaljena i nametana strategija vrhunskih tehnika i internetizacije pod svaku cijenu nije ni u SAD prešla granicu od 10 posto u bruto nacionalnom dohotku.</p>
<p>»Napokon povijesno, proizvodnja je uvijek bila jako podcijenjena u razvoju civilizacije (op. a. a time i kulture u cjelini). Proizvodnja koja je dramatično porasla u tijekom Drugog svjetskog rata omogućila je potrebnu premoć SAD i njenih saveznika u ratu s Japanom i Njemačkom«, napisao je Groover.</p>
<p>Valja pročitati te misli sa stajalište naše sadašnjice i još više budućnosti. Zahvaljujući primarno Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska pa i šire ima oduvijek takve nastavne programe i planove. Plastiku od 1936., prvi doktorat s područja drva iz 1943. ili Katedru za ljevarstvo iz 1968. Ali nemamo više proizvođača.</p>
<p>Sada valja u pisanu obliku prenijeti javnosti jednu misao iz pisma na koje nije stigao nikada odgovor. »Sada je definitivno jasno da u političkom i stručnom vrhu Hrvatske nema nikoga tko razumije i voli proizvodnju i njen dio, industriju«. Proizvodne znanosti, od čemu će biti jednom drugom zgodom riječi, u ovoj zemlji znanstvenici s najvišim znanjem proglasili su korisnom društvenom djelatnošću.</p>
<p>Zato Tunjićev zaključak: »Stoga, dok se ne donese nacionalna strategija razvoja, dok se ne riješi što je prioritet u razvoju Hrvatske, barem u sljedećih 30 godina, teško je očekivati ozbiljnije rješavanje demografske katastrofe i mijenjanje demografske slike«, potiče na jedan drugi iskaz. Ako će ekonomisti i svjetlonosni znanstvenici (izraz R. Bacona) odlučivati o sudbini strategije hrvatske proizvodnje i njena djela, a hoće, industrije Hrvatska će teško pomoći u promjeni demografske slike. Na takav zaključak navodi i to što područje strojarstva, generičke tehnike ne samo materijalne, nego i svekolike kulture nije samostalno strateško područje razvoja Hrvatske. A ostalima, osobito »kulturtregerima« (Tunjić) treba jasno kazati: Nestane li proizvodnje i industrije nestat će ne samo djeca, nego i mnoge druge stvorene vrijednosti. Poput tehničkih časopisa. Ali i mnogo drugih kulturnih vrijednosti ove zemlje.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zasluge nekog naroda za baršunastu revoluciju ne mogu se previdjeti</p>
<p>Obraćam Vam se u svezi s člankom Davora Gjenera: »Tri scenarija...«, objavljenog 27. rujna 2000. u Vjesniku.</p>
<p>Komentara, analiza ili zanimljivih politoloških prognoza o susjednoj SR Jugoslaviji nikad nije previše. Razlog tome može biti složena situacija ili pak neka vrsta »suzdržljivosti« hrvatske strane. Upravo zato je ovaj članak vrijedan pozornosti i zasigurno privlači pažnju.</p>
<p>Tim više su me iznenadile formulacije i povijesni termini koji se pojavljuju u dijelu članka, koji se bavi »Drugim scenarijem... kakav se dogodio u Češkoj baršunastom revolucijom«. Nemam namjeru umanjivati ulogu Praga, kao glavnog grada tadašnje Češko-Slovačke Federativne Republike, ali sigurno Vam je poznato da su promjene tekle istovremeno i u Bratislavi, u Slovačkoj, kao i u Češkoj i da se zasluge nekog naroda ili političke ličnosti za baršunastu revoluciju ne mogu odijeliti ili previdjeti. Možda se radi o klišeu ili o uobičajenom kraćenju naziva Češko-Slovačke samo na Češku, pa formulacija u članku »komunistički poredak među Česima nikad nije 'sjeo'...« svjedoči prije o previdu činjenica. Siguran sam da bi slične formulacije, koje bi se odnosile na problematiku bivše ili današnje Jugoslavije, svjedočile u najmanju ruku o nepoštovanju građana Hrvatske. </p>
<p>Radovat će me ako bi moje primjedbe shvatili kao prijateljske. Vjesnik, cijenim, smatram ga profesionalnim novinama, na hrvatskoj medijalnoj sceni nužnim i za modernu Hrvatsku neophodnim. Zbog toga Vam želim mnogo uspjeha. </p>
<p>JÁN PETRÍKizvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike SlovačkeZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Čestitke i pohvale: Vici Vukovu i Andriji Tunjiću</p>
<p>Sa zadovoljstvom sam dvaput pročitao najnoviji Vice Versa uglednog autora Vice Vukova, koji je u Vjesniku objavljen u četvrtak, 21. rujna 2000. godine. Svoj tekst je završio ovim riječima: »Mislim, naprotiv, da ćemo, prije ili poslije, morati napustiti udoban zatvor svojih zabluda i izložiti se, kao Shakespeareov kralj Lear, purificirajućoj kiši i oluji života.«</p>
<p> Dodao bih, čini mi se, po posljednjim napisima i novinskim »raspravama«, da smo postali, možda, malo previše samokritični spram vlastitih slabosti. Zar ih nemaju i drugi? Zar samo sebi dijeliti lekcije, packe i negativne poene? A što je s drugima, koji su, makar mali, ako ne i veliki, dio naših problema i grijeha? Niti smo najbolji, a niti najgori.</p>
<p>Prelistajte posljednje napise, ne samo Vjesnikovih suradnika, naših novina i časopisa. Što ćete vidjeti? Puno crnoga, negativnih konotacija; nigdje superlativa, »za sve smo mi krivi«, jedno kronično beznađe, pa ništa nam ne valja?! Zar je doista tako crno bilo prije, jučer i danas ? Kategorično tvrdim, nije. I, hvala Bogu da nije!</p>
<p> I u vrlo nadahnutom i emotivnom tekstu gospodina Vice Vukova previše je prošlosti. Tekst je za sve čestitke iz pisanja! Ne zamjeram, dapače, što je u prvom licu jednine, zašto da ne (tako je i odgovornije i iskrenije!), ali, dajmo malo više svjetla i nade u naša razmišljanja i pisanja. Pohvalimo i tu našu Hrvatsku! </p>
<p>Druga priča: intervjue Vjesnikova novinara i književnika Andrije Tunjića, ako to iskreno mislite i osjećate, ne možete a ne čitati, makar, jedan i pol puta. One zadnje - da ne kažem posljednje, moja malenkost iščitava, najmanje, dva puta!</p>
<p>U četvrtak, 28. rujna u Vjesniku broj 18.996 (najavljen i na naslovnici!) sa žurnošću i iskrenim emocijama, da nahranim kontroliranu, dopustite i intelektualnu, glad za beletristikom, estetikom i uopće filozofijom pera i života, u intervju s poznatim srpskim piscem židovskoga podrijetla gospodinom Davidom Albaharijem, kušao sam s najvećim pijetetom, najsenzibilnijim osjećajem duha i sluha.</p>
<p>I u ovom razgovoru g. Tunjića s g. Albaharijem maestralno je oslikana i personificirana ljudska težnja ka univerzalnoj ljepoti i istini i gotovo biblijsko i tragikomično traženje čovjeka i svijeta pred različitim vjerama, uvjerenjima i licemjerjima! Obojici sudionika u intervju, i novinaru Tunjiću i intervjuiranom piscu Albahariju, najviša ocjena! Bravo! Zašto da ne, Tunjiću još viša!</p>
<p>Ivica Molnar SoljanacZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hvala vašem novinaru</p>
<p>Duboko sam pogođen napisom o (ne)uspjehu Hrvata na Olimpijadi. Zar stvarno mislite da smo mi Hrvatski Australci bili podijeljeni po političkoj crti?!?</p>
<p> Kao prvo, nisu Vam poznati načini na koje su prodavane ulaznice. One su prodavane putem pošte a pri naručivanju trebalo je navesti čak nekad i nekoliko priredbi, ako se nemogu dobiti karte za onu prvu. Zar je Ivanišević trebao navijače da bi pobjedio nekog za koga nikad nije ni čuo? On je osobno trčao po Sidneyu i sakupljao navijače, ali karte su već bile prodane. Ljubitelji pojedinih sportova kupovali su karte za završnice tih sportova, i da su neki od hrvatskih sportaša dospjeli do završnice u svojim sportovima, bilo bi i navijača.</p>
<p> Potpuno je neozbiljno od Vas uvlačiti politiku u odnos hrvatskih Australaca i hrvatskih atletičara. Nas koristite kako Vam odgovara. Mesić kaže da mu prijetimo smrću, drugi kažu da smo teroristi, a evo sad Vaš novinar krivi nas, barem djelomično, za neuspjeh hrvatskih olimpijaca.</p>
<p>Od sveg srca Vam hvala!</p>
<p>JOSIP LALIĆMelbourne, Australija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Kutli odgođeno suđenje jer je petooptuženi K. Marčinko »na neodgodivom putu«</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Uz jako policijsko osiguranje i veliku medijsku pozornost (osim domaćih novinara bilo je i predstavnika nekoliko stranih televizijskih kuća), te uz nazočnost većeg broja branitelja i brojnu rodbinu optuženih, na zagrebačkom Općinskom sudu u utorak je, zbog zlouporaba u gospodarskom poslovanju trebalo početi suđenje tajkunu Miroslavu Kutli (43) i još dvanaestorici optuženih u »slučaju Tisak«.</p>
<p>No, zbog nedolaska petooptuženog, Krunoslava Marčinka (28), za kojeg je njegov branitelj, odvjetnik Ladislav Gruičić naveo da ima »važan, neodgodiv poslovni sastanak u Nemačkoj«, predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Ksenija Gržin odgodila raspravu za 17. listopada.</p>
<p>Naime, prema optužnici, koju je krajem srpnja podiglo zagrebačko općinsko državno odvjetništvo, Kutlu se tereti da je bivše članove Uprave »Tiska« i poslovne partnere poticao na kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja isprava. Optužnica, koju zastupaju zamjenice Općinskog državnog odvjetnika, Aleksandra Holjevac i Željka Mojstečak, tvrdi da je Kutle, iako nije bio većinski vlasnik »Tiska«, davao naloge da kreditiraju druga poduzeća, bez osiguranja naplate potraživanja. Ta bi poduzeća potom, raznim ugovorima o prijeboju i kompenzaciji, novac kanalizirala u tvrtke Kutline »Globus Grupe«, te je iz »Tiska« na taj način »isisano« oko 47 milijuna kuna.</p>
<p>Uz Kutlu su optuženi bivši članovi Uprave, te je drugooptuženi Zdenko Francetić (60), zatim trećeoptuženi Božidar Marić (61), a tu su zatim i Petar Anić (39), te Juraj Hrvačić (48), direktor »Obiteljskog radija«, te Mladen Strukan (64), Tomislav Mesarić (58), Milena Šenator (41), Dražen Mandić (35) i Stanko Koncul (53), koje, pored članova Uprave »Tiska« optužnica tereti za počinjenje i pomaganje pri počinjenju kaznenih djela.</p>
<p>Nakon proširenja istrage i financijsko knjigovodstvenih vještačenja, te četiri proširenja kaznenih prijava u slučaju »Tisak«, policija je ustvrdila ukupna šteta u tom poduzeću, zasad, iznosi oko 112 milijuna kuna.</p>
<p>No, branitelj optuženog tajkuna, koji se već osam mjeseci nalazi u pritvoru u Remetincu, odvjetnik Ante Nobilo nakon prve, odgođene rasprave ponovio je okupljenim novinarima da će obrana uspjeti dokazati da je poslovanje »Globus Grupe« bilo u skladu sa zakonom, te da će tijekom suđenja sve optužbe »pasti u vodu«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Još jedan lihvarski ugovor među Romima</p>
<p>ČAKOVEC, 3. listopada</p>
<p> - PU međimurska ovih je dana podnijela još jednu kaznenu prijavu zbog kaznenog djela lihvarenja. Utvrđeno je, naime, da je Z.B. (33) iz romskog dijela naselja Pribislavec u studenom prošle godine dao zajam u iznosu od šest tisuća kuna svojoj zemljakinji S.J. (27), također iz romskog naselja u Pribislavcu kod Čakovca.</p>
<p>Kao jamstvo ona mu je dala svoju štednu knjižicu, na koju je dobivala novčanu naknadu za materinstvo, poznatu kao »Hrvatska majka«. Tu knjižicu zajmodavac Z.B. trebao je imati kod sebe godinu dana. Policijskom istragom je utvrđeno da je do početka listopada Z.B. stekao nesrazmjernu imovinsku korist od 12.800 kuna. Protiv Z.B. slijedi kaznena prijava za kazneno djelo lihvarskog ugovora, ali će kazneno biti prijavljena i S.J., koja je počinila kazneno djelo davanja lažnog iskaza, jer je u Pošti prijavila gubitak svoje štedne knjižice. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Na Kutlin poticaj Jadrantekstil oštetili za 100 milijuna kuna i doveli ga u stečaj! </p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske protiv Miroslava Kutle, (43) iz Zagreba, Stjepana Bradarića Šluje (62) iz Splita, Miće Radišića (43) iz Visa i Dražena Mandića (39) iz Zagreba podnio je kaznenu prijavu.</p>
<p> Osnovano se sumnja da su kaznenim djelima zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, poticanjem na to djelo te zloporabom stečaja splitskom Jadrantekstilu nanijeli štetu od gotovo 100 milijuna kuna i doveli to poduzeće u opću nelikvidnost i stečaj. Prema navodima prijave, Stjepan Bradarić Šlujo, kao odgovorna osoba, na Kutlin poticaj, s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi Globus holdingu i drugim članicama Globus grupe, od 1995. do 1996. godine toj tvrtki odobravao novčane kredite iz sredstava koje je Jadrantekstil uprihodio prodajom upravne zgrade u Splitu. </p>
<p>Pritom je, sumnja se, Globus holdingu i drugim članicama Globus grupe sukcesivno odobravao i puštao nove kredite, iako ni prethodni nisu bili vraćeni, a dospjele kamate nisu bile plaćene. Krediti do danas nisu vraćeni, a Globus grupa se na Jadrantekstilovu štetu okoristila za najmanje 40,2 milijuna kuna. Dražen Mandić kao predsjednik Jadrantekstilova Upravnog odbora, tereti se da je bez održane sjednice svoga odbora i znanja ostalih članova 1995. godine sačinio i potpisao odluku kojom je ovlastio Jadrantekstilova direktora Stjepana Bradarića Šluju da zbog osiguranja tražbine Zagrebačke banke na osnovi kredita od 20 milijuna njemačkih maraka odobrenog Dioni toj banci omogući upis založnih prava na Jadrantekstilove nekretnine. Kako Diona kredit nije vratila, Zagrebačka banka u Jadrantekstilovom stečajnom postupku prijavila je 33,2 milijuna kuna potraživanja. </p>
<p>Kao predsjednik Nadzornog odbora Jadrantekstila Mandić se sumnjiči da je 98. godine donio i potpisao istu odluku i za Miću Radišića radi osiguranja povrata 40 milijuna kuna kredita Dioni koji joj je odobrila Zagrebačka banka. I ovog puta kao jamstvo uložene su Jadrantekstilove robne kuće, a banka u stečjanom postupku od Jadrantekstila potražuje više od 21 milijuna kuna. Bradarić Šlujo, kao Jadrantekstilov direktor tereti se da je na Kutlin poticaj 96. godine, bez ikakve osnove, za Jadrantekstil potpisao ugovor o preuzimanju Globus holdinogovog pet milijuna kuna duga od kratkoročnog kredita kod Dubrovačke banke. Radišić je tu obvezu skupa s drugim kratkoročnim kreditima, koje je Jadrantekstil imao kod Dubrovačke banke pretvorio u jedan dugoročni kredit, težak više od 15 milijuna kuna. Kao hipotekarno jamstvo ponovno je založio Jadrantekstilove robne kuće, kredit nije vraćen, a Dubrovačka banka potražuje ukupni iznos kredita. Šluji i Radišiću na teret se stavlja i kazneno djelo zloporabe stečaja kojim su Jadrantekstil doveli u stečaj koji se vodi pred splitskim Trgovačkim sudom.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kos osporio tvrdnje o nepoštenom suđenju u zatvoru </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Zamjenik predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Damir Kos, odbacio je kritike branitelja pripadnika »zločinačke organizacije« da suđenje u sportskoj dvorani zagrebačkog Okružnog zatvora ne jamči pošteno suđenje, te da se radi o svojevrsnom »psihološkom pritisku«. </p>
<p> »Sud ne čine zgrade, već suci«, kazao je Kos, napomenuvši da se i rekonstrukcije događaja također ne provode na sudu, no da to ne umanjuje njihov pravni značaj. Samo suđenje, za koje mnogi govore da je dosad najveće u povijesti hrvatskog pravosuđa, počet će 16. listopada u zatvorskoj sportskoj dvorani u Remetincu, koju Kos službeno naziva raspravnom dvoranom.</p>
<p>Da bi se spriječili mogući susreti svjedoka s obiteljima optuženika pri dolasku u zatvor, do kojeg vozi samo jedna autobusna linija javnog gradskog prijevoza, za svjedoke će biti organiziran prijevoz službenim vozilima suda ili Ministarstva pravosuđa. Po dolasku u zatvor svjedoci će poziv za svjedočenje čekati u posebnoj sobi.</p>
<p>Kos je odbacio medijska nagađanja da će optuženi u dvorani biti posebno zaštićeni i osigurani »nekakvim kavezima ili neprobojnim staklom«. Po njegovim riječima, optuženi će kao i u »normalnoj« sudnici sjediti u prvom redu, okruženi pravosudnim policajcima.</p>
<p>Na upit kako će svjedočiti petorica tajnih svjedoka, Kos je kazao da će o tome odlučiti predsjednik sudskog vijeća Ratko Šćekić. Ročišta na kojima će se ti svjedoci pojaviti, predsjednik sudskog vijeća može zatvoriti za javnost, ili pak isprazniti sudnicu dok svjedoci budu iznosili svoje osobne podatke.</p>
<p>O mogućnosti da se tim svjedocima tehničkim putem iskrive glasovi, Kos je kazao kako je za to potrebna »logistička pomoć«, koju, zasad bar, sudac Šćekić nije zatražio. </p>
<p> Po svemu sudeći, uz obitelji optuženih, suđenje će moći pratiti između 50 i 80 građana, te 30-tak akreditiranih novinara. Odluku o tome hoće li i televizijskim kamerama biti dozvoljeno snimanje donijet će predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak. Dosad je interes za snimanje pokazala Hrvatska televizija. Novinarima će na raspolaganju biti i posebna prostorija opremljena telefonima i telefaxima.</p>
<p>Pri ulasku u dvoranu novinari i publika će prolaziti metal detektor, a moguće je da će Ministarstvo pravosuđa osigurati i rendgenski aparat, kakav policija koristi u zračnim lukama.</p>
<p>Kos je najavio da će tri dana prije početka »suđenja desetljeća« novinarima biti omogućen posjet dvorani, u kojoj će se tada održati i konferencija za novinare. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Uhićen na techno partyu s vrećicom punom ecstasyja</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Djelatnici zagrebačke policije zaplijenili su u petak i subotu 95 tableta droge MDMA, takozvanog ecstasyja i 13 grama droge amfetamin, za koje su utvrdili da su bili namijenjeni preprodaji na zagrebačkom narko tržištu, te pritom uhitili Igora S. (23). Priopćila je u utorak PU zagrebačka.</p>
<p>Kako je rečeno, 29. rujna policijski službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe droga zagrebačke PU obavljali su »selektivnu kontrolu posjetitelja« tehno partyja u klubu »Kulušić«, te su tom prilikom legitimirali Igora S. (23). Tada je mladić odbacio plastičnu vrećicu s 95 tableta ecstasyja, što su policajci primijetili i nakon toga pregledom odjeće kod njega našli još 13 paketića s po 1 gram amfetamina. Kasnije je obavljena pretraga obiteljske kuće Igora S. gdje je pronađena manja količina marihuane.</p>
<p>Provedena kriminalistička obrada utvrdila je da je Igor S. tijekom 2000. godine preprodavao ecstasy i amfetamin na zagrebačkom ilegalnom narko tržištu, te je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U ukradenom vozilu povezao policajca koji ga je razotkrio</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - U utorak ujutro, kod naplatnih kućica u Zagrebu za autocestu Zagreb - Karlovac, djelatniku PU karlovačke Thomasu T. Č. nepoznati je vozač »golfa«, registracije ST 854 - IM, ponudio prijevoz do Karlovca. Vozač, kako se kasnije utvrdilo, ukradenog automobila nije ni slutio da je povezao policajca kojem su sumnju potaknule presječene žice na mjestu gdje je trebao biti radiokazetofon.</p>
<p>Naime, dok su se vozili, policajcu je postao sumnjiv vozač i zbog »čudnog« razgovora i ponašanja, te je kod benzinske postaje »Beta« legitimirao vozača. Riječ je bila o izvjesnom Krešimiru P. (19), iz Biškupca Zelinskog. Na upit policajca o automobilu, vozač nije znao odgovoriti ni objasniti otkud mu vozilo, niti tko je valsnik. Stoga ga je policajac zajedno s vozilo doveu u I polijcisku postaju u Karlovcu, gdje je obavljen očevid, vozilo oduzeto Krešimiru P., a on je bio lišen slobode. Naknadno je utvrđeno da se radi o automobilu ukradenom noć ranije u Zagrebu. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Preminuo od posljedica nesreće, jer nije nosio kacigu </p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći 16. rujna ove godine u Trogiru, u splitskoj bolnici preminuo je Nikola Radić (19) iz Trogira. Kako doznajemo, do nesreće je došlo kada je Marko P. (18) iz Trogira upravljajući vespom s pločicama ST 526-GG, zbog neprilagođene brzine sletio na zemljano proširenje, udario o kamen i prevrnuo se na kolnik. </p>
<p>Teške ozljede glave, potres mozga. zadobio je vozač vespe, ali je još teže ozlijeđen njegov suvozač Nikola Radić, koji je u komatoznom stanju prevezen u bolnicu. Mladići nisu nosili zaštitne kacige. Radić je 69. ovogodišnja žrtva prometnih nesreća u Splitsko-dalmatinskoj županiji. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Krali gorivo iz kamiona komunalnog poduzeća </p>
<p>KNIN, 3. listopada</p>
<p> - Djelatnici policije uhvatili su dvojicu muškaraca Z. B. (37) iz Kamenmosta kod Imotskog i P. I. (35) iz Đulovca, kod Daruvara, protiv kojih će se podnijeti dvije kaznene prijave jer se osnovano sumnja da su u dva navrata provalili u krug komunalnog poduzeća u Kninu i iz kamiona krali gorivo.</p>
<p> Provalnici su gorivo krali u dva navrata i to prvi put 22. kolovoza ove godine, kada su iz neosiguranih spremnika četiriju kamiona ukrali 170 litara dizel goriva, a drugi put su provalili noću na 2. listopada. Tada su nasilno otrgnuli lokote sa spremnika triju kamiona i iz spremnika izvukli 125 litara dizel goriva. Dvojica kradljivaca su ukradeno gorivo prodali nekolicini građana iz Knina. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Krivotvorena novčanica od pet tisuća belgijskih franaka</p>
<p>ČAKOVEC, 3. listopada</p>
<p> - U PU međimurskoj izvjestili su o krivotvorenju novca, koje je utvrđeno u ugostiteljskom objektu »Pansion« u Čakovcu, gdje su dva muškarca promijenila novčanicu od pet tisuća belgijskih franaka. Djelatnica na recepciji im je isplatila 600 kuna, dok je iznos od 325 kuna trebala dati još sljedećega dana. Sutradan su te dvije muške osobe zatražile da im službenica vrati novčanicu u zamjenu za dobivene kune.</p>
<p>Zbog utemeljene sumnje da je novčanica krivotvorena obavještena je policija. U suradnji s vojnom policijom, djelatnici PU međimurske su utvrdili da su krivotvorenu novčanicu htjela promijeniti četiri ročna vojnika iz vojarne »Nikola Šubić Zrinski« u Čakovcu. Nadležnom državnom odvjetniku bit će upućeno izvješće zbog počinjenog kaznenog djela krivotvorenja novca. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lažna prijava o krađi kamiona vrijednog 800.000 kuna </p>
<p>ZABOK, 3. listopada</p>
<p> - U utorak ujutro PU krapinsko-zagorskoj proslijeđena je informacija mariborske policije, kojom je potvrđeno da je prijava krađe kamiona s prikolicom od 17. rujna, vrijednog 800.000 kuna bila lažna. Kako smo pisali, 17. rujna slovenski državljanin Darko M. iz Maribora i njegov vozač Alfons B. navodno su se vratili po kamion »volvo« registarskih oznaka CE-68-87-S, s prikolicom »kocgel«, kojeg su prema prijavi ostavili dan ranije na parkiralištu motela Strahinjčica u Krapini. Kad su s evratili, nisu ga zatekli. Nakon raspisane tjeralice za kamionom, policija je došla do informacija da kamion nije ni ušao u Hrvatsku, te su se raspitali i kod mariborske policije, a na osnovu informacija došli su do spoznaja da je vlasnik Darko M. lažno prijavio nestanak kamiona, kako bi mogao prevariti osiguravajuće društvo kod kojeg je kamion registriran.</p>
<p>Protiv Darka M. bit će podignuta kaznena prijava zbog lažnog prijavljivanja krađe i pokušaja prijevare. (D. Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatska po stranim ulaganjima zaostaje za većinom tranzicijskih zemalja</p>
<p>Prema izvješću UNCTAD-a, Hrvatska tek treba privući veće iznose stranog kapitala i iskoristiti svoje potencijale/U razdoblju od 1993. do kraja lipnja 2000. u Hrvatsku je ušlo ukupno 4,277 milijardi dolara/Podaci UNCTAD-a i HNB-a potvrđuju trend prema kojem je lani došlo do osjetnog povećanja izravnih stranih ulaganja u našu zemlju, što je nastavljeno i ove godine/Sandor Sipos, predstavnik Svjetske banke, iznio je da Mađari 40 posto BDP-a duguju stranim ulaganjima. Kako je rekao, ta je zemlja počela ubrzano napredovati kad je 1995. drastično skresala javnu potrošnju, beskompromisno pokrenula bolan postupak stečaja čak 80 tisuća tvrtki, a u nekim je godinama stanje bilo gore nego u Hrvatskoj usred rata</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Svjetsko investicijsko izvješće konferencije UN-a za trgovinu i razvitak (UNCTAD) objavljeno u utorak istodobno u zemljama članicama te udruge samo je i službeno potvrdilo da Hrvatska tek treba privući veće iznose stranog kapitala i iskoristiti svoje potencijale. U proteklih desetak godina u tome je zaostala za većinom tranzicijskih zemalja. Podaci UNCTAD-a i Hrvatske narodne banke ponešto se razlikuju, ali potvrđuju trend prema kojem je lani došlo do osjetnog povećanja izravnih stranih ulaganja u našu zemlju, a taj je trend nastavljen i u šest ovogodišnjih mjeseci. Prema podacima koje je upravo objavio UNCTAD, u Hrvatsku je u 1990. godini ušlo 1,382 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja (HNB: 1,407 milijardi), a godinu dana ranije ta su ulaganja iznosila 893 milijuna dolara. Inače, u razdoblju od 1993. godine do kraja lipnja 2000. godine u Hrvatsku je ušlo ukupno 4,277 milijardi dolara. Od toga na izravne strane investicije, prema podacima HNB-a, koji se i dalje upotpunjuju, na prvih šest mjeseci ove godine otpada 582,2 milijuna dolara. </p>
<p>- Uključujući vlasnička ulaganja tj. preuzimanja, zadržane zarade zbog reinvestiranja te dužničke odnose, u Hrvatsku je lani najviše uložila Njemačka (918,7 milijuna dolara ili 65 posto svih ulaganja), zatim slijede Austrija (157,7 milijuna dolara), SAD (151,8 milijun dolara), Nizozemska (64,8 milijuna dolara), i Europska banka za obnovu i razvoj (31 milijun dolara) - iznio je Igor Jemrić, direktor Direkcije za statistiku HNB-a na konferenciji za novinare upriličenoj u Ministarstvu gospodarstva u povodu službene objave UNCAD-ovih podataka.</p>
<p>Od 1993. godine na ovamo najviše je uloženog novca, više od 63 posto ili 2,7 milijardi dolara, u Hrvatsku stiglo iz zemalja Europske unije, iz ostalih razvijenih zemalja 31 posto ili 1,32 milijarde dolara itd. Takav je opći trend zabilježen i u ovoj godini. Promatrano po djelatnostima, kad je riječ o izravnim vlasničkim ulaganjima u Hrvatsku u 1999. godini, na ulaganje u Telekomunikacije otpada 73 posto ili 882,5 milijuna dolara, na investicije u novčarsko posredovanje (kupnja banaka ili udjela u njima) oko 6,43 posto ili 77,8 milijuna dolara, a na farmaceutiku 3,91 posto ili 47,3 milijuna dolara.</p>
<p>Govoreći o svjetskim kretanjima kapitala u 1999. godini i UNCTAD-ovu izvješću, ovaj put pod sloganom Međunarodna spajanja i preuzimanja poduzeća i razvoj, dr. Branko Vukmir posebno je naglasio kako je lani ukupno uloženo 865 milijardi dolara, 20 posto više nego godinu ranije, a od toga je tek 207 milijardi otišlo u zemlje u razvoju. Tako je ispalo da su najveći svjetski ulagači ujedno i zemlje u koje se najviše slilo stranog kapitala. Hrvatska je, prema statističarima UNCTAD-a, svrstana u europske zemlje koje se tek razvijaju (u toj su grupi Slovenija, BiH, Makedonija i Malta...), a ova statistika otkriva da su zemlje centralne i istočne Europe mogle proći i bolje u lanjskim investicijskim projektima. Naime, u njih je ukupno uloženo tek 20-ak milijardi dolara, od toga najviše, 7,5 milijardi, otpada na Poljsku, 5,1 milijarda na Češku (!), 2,8 milijardi na Rusiju itd., a Mađari su lani privukli 1,9 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja. </p>
<p>Inače, Sandor Sipos, predstavnik Svjetske banke, po nacionalnosti Mađar, iznio je zanimljive usporedbe tranzicijskog razvoja Hrvatske i Mađarske prema kojima naši sjeverni susjedi 40 posto bruto društvenog proizvoda duguju stranim ulaganjima. Kako je rekao, ta je zemlja počela ubrzano napredovati kad je 1995. godine drastično skresala javnu potrošnju, beskompromisno pokrenula bolan postupak stečaja čak 80 tisuća tvrtki, a u nekim je godinama, tvrdi, stanje u toj zemlji bilo gore nego u Hrvatskoj usred ratnih razaranja. Posebno je naglasio i kako je Hrvatska prošlih godina sav ulagački priljev trošila na održavanje postojećih stanja, a Mađarska na porast produktivnosti, koja više godina uzastopce raste u dvoznamenkastim postocima. Plaće zaposlenih, međutim, nisu pratile takav porast produktivnosti, pa je i to jedan od razloga zašto je Mađarska postala jedno od najprivlačnijih mjesta za strana ulaganja, a dosad je u nju uloženo više od 22 milijarde dolara.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Erste & Steiermärkische Bank cilja peto mjesto u Hrvatskoj</p>
<p>Nova banka u Hrvatskoj želi postati jedna od najprofitabilnijih, ostvariti tržišni udjel do 10 posto te pokriti područje cijele Hrvatske/Plan je da se uz postojećih 30 otvori još deset poslovnica</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Erste & Steiermärkische Bank, nastala spajanjem Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke, u utorak je na press konferenciji službeno objavila početak rada. To prvo trostruko spajanje banaka u Hrvatskoj, gdje dvije austrijske banke imaju većinski paket od 80 posto dionica, okončano je početkom rujna. Nova banka (sa sjedištem u Zagrebu) našla se među osam najvećih u Hrvatskoj, a davanjem imena i kapitala austrijske su banke pokazale da vjeruju u njezinu budućnost, rečeno je. </p>
<p>Nova je banka započela poslovanje s bilancom od gotovo tri milijarde kuna. Osim stvaranja snažne bilance, osiguran je jamstveni kapital od 440 milijuna kuna i temeljni kapital od 272 milijuna kuna, a otvoren joj je put europskim i svjetskim financijskim tržištima preko austrijskih banaka - vlasnica. Broj klijenata-građana do 2003. godine banka planira povećati sa sadašnjih 80 tisuća na 180 tisuća, a kreditni i depozitni portfelj godišnje bi se trebao povećavati 20 posto. </p>
<p>»Naš je cilj najjednostavnije izraziti ovako: želimo biti najuspješnija banka u Hrvatskoj«, kazao je August Jost, član Uprave Steiermärkische Bank. </p>
<p>Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste & Steiermärkische Bank, kazao je da banka želi postati jedna od najprofitabilnijih u Hrvatskoj, ostvariti tržišni udjel do 10 posto, dosegnuti peto mjesto po bilančnoj sumi te pokriti područje cijele Hrvatske. Plan je da se uz postojećih 30 otvori još deset poslovnica, banka će u prvom redu biti orijentirana na Zagreb, ali najavljuje i širenje na splitskom i području Slavonije. </p>
<p> Reinhard Ortner, član Uprave Erste oesterreichischen Bank und Sparkassen AG, kazao je da je Erste s više od šest milijuna klijenata vodeća banka u poslovanju s građanima u Srednjoj Europi, spomenuvši poslovanje u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. </p>
<p>Poslovanje Steiermärkische predstavio je predsjednik Uprave Josef Kassler </p>
<p>naglasivši da je s oko 800 tisuća privatnih računa ona osigurala vodeću poziciju na tržištu Štajerske. Naglasio je kako je još 1. travnja 1990. godine Steiermärkische otvorila predstavništvo u Zagrebu. </p>
<p>Austrijanci su podsjetili kako su 1997. godine stekli 50 posto plus jednu dionicu Bjelovarske banke, u listopadu 1999. godine Erste i Steiermärkische zajedno su kupili više od 90 posto Trgovačke banke, nakon čega je Bjelovarska banka kupila Čakovečku. (L.Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hilton u listopadu ulaže u dubrovački »Imperijal« </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Iz dobro obaviještenih izvora bliskih Ministarstvu turizma Vjesnik doznaje da će prva znatnija strana investicija u hrvatsko hotelijerstvo, koju je nedavno ne spominjujući imena najavila ministrica turizma Pave Župan-Rusković, biti definitivan dolazak hotelskog lanca Hilton u Dubrovnik. Hilton će najvjerojatnije preuzeti hotel »Imperijal«, trenutačno u vlasništvu Atlantske plovidbe. Potkraj proteklog tjedna, ministrica turizma je na stručnom skupu u Dubrovniku, koji je organizirao engleski EuroCongress International, najavila da će prva prava investicija u hrvatsko hotelijerstvo uslijediti 20. listopada ove godine. Iako nije željela otkriti ime hotelskog lanca, istaknula je kako su strani investitori napokon shvatili da se turizam vratio u Hrvatsku potkrepljujući to ovosezonskim rezultatima.</p>
<p> Nakon dugotrajnih pregovora Hilton dolazi u najpoznatije hrvatsko turističko središte. Jedan od vodećih svjetskih hotelskih lanaca mogao bi temeljito promijeniti sliku dubrovačke turističke ponude i budućih ulagača. Jer jake međunarodne kompanije i poslovni lanci ulažu tamo gdje vide dugoročan interes. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HUP: Posljednje tromjesečje odlučujuće je za Vladin program</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Ulazimo u odlučujuću fazu provedbe Vladina gospodarskog programa, koja podrazumijeva provođenje većinom nepopularnih mjera. Posljednje ovogodišnje tromjesečje presudno je za provedbu tog programa jer će se nakon toga morati podvući crta i reći što se i do koje mjere uspjelo napraviti. Vrijeme je da se Vlada počne više baviti gospodarskim pitanjima jer se bez donošenja konkretnih promjena i donošenja ili izmjena između 150 i 200 zakona do kraja godine (od kojih oko 120 izravno utječe na gospodarstvo) teško može računati sa snažnijim pomacima u idućoj godini«, upozorio je u utorak na konferenciji za novinare glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević.</p>
<p> »Do kraja godine trebaju se završiti mnogi važni poslovi - među njima je završetak porezne reforme, mjere za poticanje izvoza i djelotvornost pravosudnog sustava, te dakako, pakt o socijalnom miru. Upozorio je i da su poslodavci vrlo nezadovoljni komunikacijom s Vladom. Iznio je podatak da se i dalje, unatoč višekratnim obećanjima premijera Račana, u proceduru upućuju i prihvaćaju zakoni o kojima se nije raspravljalo s gospodarstvenicima. Takav je slučaj izmjena Zakona o platnom prometu, koje su se pokazale neprovedivim u praksi. Stoga je HUP odlučio »promijeniti taktiku« i prijedloge zakonskih rješenja ili izmjena ne dostavljati Vladi, već političkim strankama i klubovima zastupnika u Saboru, kako bi oni potakli njihovo donošenje. Tako je u tu proceduru upućen Prijedlog zakona o trgovinskim i industrijskim komorama, koji su Vlada i premijer obećavali, ali se ništa nije pokrenulo.</p>
<p> Ivančević je također najavio da će se 11. listopada u organizaciji HUP-a održati okrugli stol »Hrvatska na putu izlaska iz krize i ostvarenja gospodarskog rasta«, na kojem se očekuje oko 30 sudionika - među ostalim i savjetnika predsjednika Republike za gospodarstvo dr. Stjepana Zdunića, predstavnika svih sindikalnih središnjica, znanstvenika, parlamentarnih stranaka i granskih udruga poslodavaca, a očekuje se i dolazak generalnog tajnika međunarodne udruge poslodavaca. Na skupu bi bilo riječi o očekivanim potezima Vlade, a cilj mu je, među ostalim, odgovoriti i na pitanja što je dosad trebalo učiniti a nije se učinilo. Odgovarajući na pitanje gdje je zapelo sa socijalnim paktom, Ivančević je rekao da se na sjednici radne skupine u ponedjeljak očekivalo usuglašavanje teksta, ali da »ima nekih otvorenih pitanja koja sindikati moraju riješiti«, pa je stoga i sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća odgođena za ponedjeljak, s tim da ni to nije konačni datum. Ivančević je upozorio i da se važnim gospodarskim problemima ne pridaje opravdana pozornost te dodao da je zabrinjavajuće što više nitko ne govori o nelikvidnosti. U rješavanju tog problema HUP će zatražiti podršku sindikata jer je tu, rekao je, i njihov interes zbog redovite isplate plaća. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Priprema se ugovor Ine i vlasnika privatnih benzinskih postaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina i Udruga poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima dogovorili su da ovaj tjedan pripreme ugovor kojim će regulirati međusobne komercijalne odnose, odnosno količine goriva koje će Ina isporučivati članovima Udruge do kraja ove godine. Konačno rješenje međusobnih odnosa definiralo bi se nakon usvajanja novog zakona ili uredbe o tržišnom formiranju cijena naftnih derivata, priopćeno je iz Ine. Dogovoreno je to na sastanku čelnika Ine i Udruge održanom u ponedjeljak nakon kojega je poslano usuglašeno priopćenje. Sastanak je, kako se navodi, još jedan u nizu poslovnih sastanaka o razrješavanju međusobnih poslovnih odnosa. Uz predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića, sastanku su prisustvovali i članovi Uprave Željko Vrbanović i Milan Ujević, te direktor Službe promotivnih aktivnosti Mijo Ivurek. Hrvatsku udrugu poslodavaca predstavljao je njen ravnatelj Željko Ivančević, a u ime Udruge poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima na sastanku su bili predsjednik Predsjedništva Stjepan Marović i dopredsjednik Udruge Šime Vrbat.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Rebić: Policija je prekršila proceduru, govorit ću pred Odborom</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Markica Rebić, general bojnik u mirovini i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te Tomislav Družak, stožerni brigadir u mirovini, bivši ravnatelj Hrvatske izvještajne službe i pomoćnik ministra obrane u Vladi Zlatka Mateše, bili su u utorak na obavijesnom razgovoru u policiji. Potvrdio je to u utorak u izjavi Vjesniku Slavko Rako, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova. Razlog zašto su pozvani na razgovor, kazao je Rako, »jest prikupljanje što više podataka u slučaju 'Ahmići'«. Dodao je i da nije riječ o kriminalističkoj obradi niti o podnošenju kaznene prijave protiv bivših visokih dužnosnika u obavještajnim službama. </p>
<p>Iako Rako nije rekao u kojoj su policijskoj postaji bili Rebić i Družak, Vjesnik doznaje da su bili u zagrebačkoj II. policijskoj stanici na Črnomercu. Tamo, međutim, nismo uspjeli dobiti potvrdu te informacije, ali nam je to osobno potvrdio Markica Rebić u utorak u kraćoj telefonskoj izjavi. Razgovor je, kaže, trajao 25 minuta i bio je »profesionalan i uljudan«. Poziv je dobio u ponedjeljak navečer, a u policiji su mu rekli da bi »htjeli s njim razgovarati kako bi im pomogao u rasvjetljavanju događaja u Ahmićima«. Iako bi Rebić kao bivši visoki dužnosnik obavještajne zajednice koji je dugo radio na tom problemu, mogao, kako sam kaže, pomoći policiji »u nekim stvarima, makar to nije ono što oni očekuju«, to u utorak nije učinio.</p>
<p>Razlog - još nisu stvoreni elementarni preduvjeti za to. Kako je objasnio policiji, a kasnije i u izjavi Vjesniku, kao bivši visoki dužnosnik obavještajne zajednice ne može govoriti u kriminalističkoj istrazi prije negoli ga oslobode čuvanja državne tajne. S obzirom na sve funkcije koje je obnašao, rješenje o tome trebali bi mu potpisati predsjednik države, šef UNS-a, ravnatelj HIS-a i ministar obrane. Potom bi ga trebao ispitati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Markica Rebić je stoga u utorak policiji samo objasnio da je u njegovom i Družakovom slučaju »obavijesnog razgovora« prekršena procedura. Tvrdi da ga ne može ispitivati pripadnik kriminalističke policije, tim više što policija kaže da nije riječ o kriminalističkoj obradi. Rebić ukazuje na proceduru koju policija mora poštivati ako želi utvrditi politiku obavještajnog rada i operacija koje su vođene. »Ako postoji neki problem u obavještajnoj zajednici, zna se red stvari. Nadzorna služba UNS-a najprije treba utvrditi da postoji nezakonito postupanje. Sljedeća je instanca saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji bi trebao ispitati visoke dužnosnike obavještajne zajednice. Tek potom može se zaključiti je li ili nije došlo do narušavanja zakonitosti«, tvrdi Rebić i dodaje: »Ne može se savjetnika za nacionalnu sigurnost i pomoćnika ministra obrane za obavještajno-sigurnosne poslove zvati u neku perifernu policijsku postaju u sklopu kriminalističke obrade. Druga je stvar da sam ja nešto osobno napravio, a u ovom se slučaju riječ o poslu koji sam obavljao kao službena osoba«. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, u slučaju u koji je upleten i proceduri koja se vodi ne zna se tko koga tuži i zašto, pokušava se »upecati problem«, makar sve skupa što se događa oko ahmićke skupine ukazuje na »elemente progona«. Unatoč svemu, Rebić je optimističan kad je riječ o istrazi o zločinu u Ahmićima. Smatra da se ona privodi kraju, a »vlast će prije ili poslije morati pogledati meduzi u oči pa će se skameniti od vlastitih zabluda«. No, poručuje joj da bi u radu istrage barem trebala »imitirati zapadne zemlje«. Policija, po njemu, radi posao od kraja a ne od početka, i povodi se za optužbama što dolaze iz žutog tiska koji objavljuje stavove anonimnih izvora. </p>
<p>Rebić je ponovio da stoji iza svih svojih javno izrečenih stavova o ahmićkom slučaju. S obzirom na to da se u javnosti spekulira kako je upravo on osigurao u Hrvatskoj lažni identitet i zaštitu četvorici iz ahmićke skupine, upitali smo ga jesu li ga u policija na razgovoru u utorak i o tome pitali. Rebić odlučno odgovara: »Pitali su me to, ali po tko zna koji put odgovaram da nikada nikome nisam odobrio nikakav lažni identitet. To ne može nitko dokazati jer to naprosto nije postojalo«. Spreman je, kaže, surađivati s policijom u istrazi o Ahmićima, ali samo u okviru procedure. »Neka me pozove saborski Odbor na zatvorenu sjednicu, i neka me pitaju što god žele«, poručuje Markica Rebić. To je predložio i policiji koja će, kako nam je prenio, njegov prijedlog proslijediti nadređenima. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Na vlasti su oni koji nisu htjeli samostalnu Hrvatsku, tvrdi Kovačević</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Hrvati nisu dali mandat ovoj vlasti da dekriminalizira drogu, a kriminalizira Domovinski rat i hrvatske generale, kao ni da prazni crkve, a puni zatvore. Nova vlast je dobila glasove jer je građanima ponudila bolji život, a njega nema ni na vidiku«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare saborski zastupnik i dopredsjednik Hrvatske kršćanskodemokratske unije (HKDU) Anto Kovačević. </p>
<p>Po njegovim riječima, do kraja mjeseca u Zastupničkom domu bi trebalo raspraviti i donijeti cjelovitu gospodarsku strategiju razvoja Hrvatske. »Našom državom, uz čast izuzetcima, vladaju oni koji ju nikada nisu htjeli vidjeti kao samostalnu državu«, naglašava Kovačević, dodavši da je teza po kojoj je važnija demokracija od nacije, zapravo dio masonskog učenja, dok je prijedlog da se na ovim prostorima »svi ispričaju svima«, tek uvod u ulazak Hrvatske među zemlje zapadnog Balkana.</p>
<p>Kovačević je ustvrdio da su Vlada i Ministarstvo obrane trebali zaštititi čast i dignitet hrvatskih generala, jer, naglašava Kovačević, država koja ne zna cijeniti one koji su ju stvarali, nema budućnosti. »Sve što su generali mogli napraviti jest ustati protiv sve većeg blaćenja Domovinskog rata i revašizma, jer bez Domovinskog rata ne bi bilo ni hrvatske države«, rekao je dopredsjednik HKDU-a.</p>
<p>Kovačević se založio za hitno ujedinjenje stranaka desnice, među kojima on uz HKDU vidi HDZ, HSP, HP, HČSP i HSS, koje bi zajedničkim nastupom konačno mogle građanima ponuditi dobro organiziranu i modernu desnicu koja trenutačno Hrvatskoj nedostaje. »Jedina istinska opozicija ovoj vlasti je Crkva«, tvrdi Kovačević.</p>
<p>Glavni tajnik HKDU-a Ilija Rkman je upozorio na tešku gospodarsku situaciju, kazavši da bi uskoro litra benzina mogla poskupiti na devet kuna. </p>
<p>Na pitanje novinarke HTV-a je li istina da se Židovi sve više naseljevaju u Hrvatsku, Kovačević je odgovorio da »je to vrlo moguće, s obzirom na za Židove vrlo važan trokut obnovljenih sinagoga u Dubrovniku, Splitu i Sarajevu«. Također je dodao da onaj tko želi uspjeti u politici, mora biti u dobrom odnosu sa Židovima i Crkvom. (G.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vidović: Dajem ostavku, pa vi učinite više za umirovljenike</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Ja sam političar, praktičar i realist, a ne alkemičar. Jednostavno nemamo novca za više od onoga što smo ponudili umirovljenicima. Ako mislite da se može bolje, odmah potpisujem ostavku. Očito, nemate povjerenja u model rješenja koji nudimo, a ako kolege u SDP-u u mene nemaju povjerenja, onda ga drugdje neću ni tražiti. Istaknuo je to ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na sjednici proširenog Odbora Foruma seniora SDP-a, u utorak, odgovarajući na tvrdnju stranačkog kolege iz Foruma, kako bi Vlada morala naći načina da se, prema odluci Ustavnog suda, izračuna dug za svakoga pojedinog umirovljenika i da se svakome izda novo rješenje o mirovini.</p>
<p>SDP-ovi seniori su istaknuli i da postotke povećanja mirovina treba drugačije izračunati, jer predloženi raspon od 14 do 20 posto ne odgovara realnom stanju stvari. Taj je zahtjev, rečeno je, motiviran time što se ne bi trebalo stati samo na predloženom zakonu o povećanju mirovina, nego treba naći načina da se dug umirovljenicima vrati u cijelosti, makar i tako da se dio duga vrati u obveznicama ili drugim vrijednosnim papirima.</p>
<p>No, odmah nakon što je Vidović kazao da će dati ostavku i mjesto prepustiti onima koji znaju bolje te tvrdnje da bi izračun i povrat duga, uklanjanje razlika i usklađivanje mirovina ukupno stajali oko 140 milijardi kuna, umirovljenici su povukli svoje argumente. Uz takav bi iznos zauvijek ostalo upitno kako će i kada umirovljenici naplatiti obveznice koje bi dobili za dug. </p>
<p>»Ne želim više govoriti o tome da je u ovoj zemlji 50 milijuna maraka ulupano na sanaciju banaka, da se prošlih deset godina pljačkalo i uništavalo gospodarske resurse, ili da je bio rat, koji nas je dodatno osiromašio. Svjesni smo da ne nudimo idealna rješenja, ali danas novca o kojem govorite jednostavno nema. Nedostaje nam i 500.000 radnika koji bi radili i uplaćivali doprinose za vaše mirovine«, istaknuo je Vidović, dodavši da bez gospodarskog napretka drukčijih rješenja za umirovljenike nikako ne može biti.</p>
<p>Članovi Foruma seniora SDP-a odgovorili su samo tvrdnjom da podržavaju današnju Vladu, jer »doista iskreno pokušava pronaći najbolje rješenje za umirovljenike«. No, dodali su, o svemu imaju premalo informacija, pa mnoge stvari teško mogu objasniti umirovljenicima koji im se obraćaju na terenu. S time se, doduše, nisu složili pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal. Oni drže da pred javnost ne bi trebalo izlaziti s rješenjima koja nisu konačna, jer se time samo stvara »uzbuna« među onima koji su zainteresirani za te probleme. Valja istaknuti da su i novinari dobili riječ, odnosno prigodu da se tome suprotstave i zatraže javnost u radu Vladine komisije za izradu zakona o povećanju mirovina. </p>
<p>Ministar Vidović je istaknuo kako će se 2,2 milijarde kuna za najavljeno povišenje namiriti privatizacijom javnih poduzeća, te kako model povećanja koji predlaže Vlada ide za tim da najviše dobiju oni umirovljenici koji su najviše zakinuti. Izrazio je i zadovoljstvo dostignutim stupnjem socijalne zaštite u Hrvatskoj, čemu su se, prema njegovim riječima, čudili i za njegova nedavnog posjeta Poljskoj.</p>
<p>Umirovljenici su, pak, poručili kako u vrijeme poskupljenja struje treba ispitati koliku je otpremninu dobio Jakov Gumzej od HRT-a ili Nenad Ivanković od Vjesnika, »kojega je uništio«. Zatražili su i da im se pomogne osigurati odgoda otplate kredita, ako ih ne mogu otplaćivati, te da se »stane na kraj« visokim saborskim mirovinama i prihodima iz Mirovinskog zavoda koje nisu proizvod rada.</p>
<p> Inače, Vidović je na uvid dobio i prvu presudu Županijskog suda u korist umirovljenika iz Dubrovnika, jednog od stotina tisuća onih koji su tužili Mirovinski zavod, u kojoj je naveden i točan iznos kojega bi Zavod trebao vratiti tom umirovljeniku.</p>
<p>U srijedu Ugovor o socijalnom osiguranju sa BiH!</p>
<p>»U srijedu ćemo na Pantovčaku potpisati Ugovor o socijalnom osiguranju s Bosnom i Hercegovinom, kojim će, između ostaloga, biti riješeno i pitanje zdravstvenog osiguranja i isplate mirovina za umirovljenike koji su mirovinu zaradili u toj državi i trebali bi je primati iz fondova na tome području, a žive u Hrvatskoj«, odgovorio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na pitanje o problemima približno 22.000 umirovljenika, od kojih je oko 7.000 s područja Republike Srpske, mirovinu još nije primilo.</p>
<p>No sigurno je, dodao je, da time neće biti riješeni problemi svih tih umirovljenika, posebice ne onih koji bi mirovinu trebali dobiti iz Mirovinskog fonda s područja Republike Srpske.</p>
<p>»Morat ćemo naći neko rješenje za te umirovljenike, makar i tako da se donese poseban zakon kojim bismo im na neki način pomogli«, kazao je Vidović. No o tome koja bi konkretna rješenja mogla doći u obzir nije govorio.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Fižulić: Do 2001. više od 80 posto hrvatske razmjene sa svijetom odvijat će se u okvirima slobodne trgovine </p>
<p>OSIJEK, 3. listopada</p>
<p> - Uključivanje u svjetske integracijske procese jedan je od najvažnijih ciljeva hrvatske Vlade, a glavni strateški cilj Hrvatske je pristupanje Europskoj uniji, izjavio je u utorak u Osijeku ministar gospodarstva Goranko Fižulić na otvorenju »Gospodarskog foruma Radne zajednice podunavskih regija«.</p>
<p>Pozdravljajući sudionike Foruma, ministar Fižulić je rekao kako je cilj skupa gospodarskim dijalogom pridonijeti još boljem povezivanju područja RZ-a te ostvariti ubrzanu prilagodbu standardima EU-a, »jer je jedino gospodarskim prosperitetom moguće ostvariti političku stabilnost«.</p>
<p>Govoreći o gospodarskom programu Vlade, posebice o otvaranju domaćega gospodarstva globalnom tržištu i integracijskim procesima, ministar gospodarstva je rekao kako se očekuje da će Sabor najkasnije do studenoga potvrditi status punopravnog članstva RH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Kazao je kako Hrvatska ima cilj da do 2004. poveća izvoz po stanovniku sa sadašnjih 1.000 dolara na razinu ostalih zemalja u tranziciji te kako su, s tim u vezi, pred završetkom pregovori o zaključenju ugovora o slobodnoj trgovini s Mađarskom i Poljskom. Očekuje se zaključivanje ugovora s ostalim zemljama CEFTA-e: Slovačkom, Češkom, Bugarskom i Rumunjskom.</p>
<p> U tijeku su pripreme za početak pregovora o zaključenju ugovora o slobodnoj trgovini s EFTA-om koju čine Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island, rekao je ministar. Vlada želi da se najkasnije do 2001. više od 80 posto hrvatske razmjene sa svijetom odvija u okvirima slobodne trgovine, za što je potrebno sklopiti ugovore sa zemljama koje imaju uređen preferencijalni trgovinski režim s EU-om, baltičkim zemljama, Turskom, Izraelom, Albanijom, Egiptom i Marokom te ostvariti punopravno članstvo u CEFTA-i.</p>
<p> Fižulić je istaknuo i kako je Vlada »odlučna stvoriti političke i gospodarske uvjete koji će omogućiti ubrzano uključivanje Hrvatske u procese proširenja EU-a«, tj. prilagoditi zakonodavstvo i podići administrativnu i gospodarsku spremnost koja će omogućiti da Hrvatska do kraja 2006. bude spremna postati punopravna članica EU-a«.</p>
<p>Ministar je najavio kako Hrvatska od 2001. do 2004. provođenjem politike posebnog poticanja ulaganja namjerava ostvariti više od šest milijardi izravnih stranih ulaganja. To bi se trebalo omogućiti zakonskim rješenjima koja će stranim i domaćim ulagačima davati značajne povlastice kod obračuna poreza na dobit, carinske povlastice kod uvoza opreme i nove tehnologije, pojednostavljivanjem poslovanja u slobodnim zonama i povećanjem njihova broja. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević kazao je kako se dugo čekalo na politiku otvaranja hrvatskoga gospodarstva te kako je ovaj gospodarski forum »dokaz da smo na pravome putu«. Osim stvaranja pretpostavki za povoljnije gospodarsko okruženje Hrvatska »mora stvarati osjećaj da je poduzetništvo najvrijednije što jedna zemlja ima« te da na skupu treba govoriti i o tome »kako afirmirati poduzetnika«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sarnavka: Prema tretmanu žene, naše su čitanke na razini 19. stoljeća</p>
<p>U Zagrebu će se 5. i 6. listopada održati skup na temu »Žene u Hrvatskoj 2001.-2005.« koji organizira Povjerenstvo hrvatske Vlade za pitanja jednakosti spolova, u suradnji s nevladinim udrugama. Na tu temu razgovaramo s voditeljicom Grupe za ženska i ljudska prava B.a.b.e. Sanjom Sarnavkom.</p>
<p>• Kako ocjenjujete položaj žena u hrvatskom društvu? </p>
<p> - U nekim se segmentima stvari kreću nabolje, pogotovo kad gledamo postotak žena u politici, porast njihova učešća u Saboru, pa Vesnu Pusić kao predsjednicu važne stranke. Na drugoj strani, pak, tisuće stvari ide korak unatrag, što je posljedica lošega ekonomskog stanja u zemlji i pada standarda. Nastavlja se nasilje u obitelji, dijelom i kao posljedica rata. Ženi je iz takve obitelji teško otići, ako nema ekonomske mogućnosti za odlazak.</p>
<p>• Nedavno ste analizirali i hrvatske udžbenike?</p>
<p>- Da, analizom čitanki iz hrvatskog jezika, ocijenili smo da su na razini 19. stoljeća i da ne možemo očekivati napredak, ako tako učimo djecu. Pogled na ženu je izrazito patrijarhalan, prevladavaju žene bez profesije u ruralnim sredinama. </p>
<p>U gradovima žene rade i obrazuju se, 51 posto djevojaka je početkom '90-ih upisivalo fakultet, a slika je i u medijima drukčija. Na HTV-u uočavamo pozitivne promjene - dokumentarce o ženskim pravima, odlične dokumentarce o nekim ženskim piscima...</p>
<p>• Što vaša udruga planira u sljedećem razdoblju?</p>
<p>- U četvrtak počinje relevantan skup o položaju žena u Hrvatskoj. Okupit će se oko 600 osoba, muškaraca i žena, ne samo iz nevladinih udruga, nego i aktivnih političarki i onih koje nisu u parlamentu... Valorizirat ćemo raniji rad i planiramo efikasnije nešto činiti, prije svega povezati nevladine organizacije s mjestima na kojima se donose odluke.</p>
<p>• Što smatrate da je s tim u vezi nužno učiniti?</p>
<p>- Nužno je utemeljiti parlamentarni odbor. Muškarci i žene nisu jednaki, nego trebaju imati ista prava. U srpnju je organiziran saborski Odbor o jednakosti spolova, ali on tek treba zaživjeti. U njemu moraju biti osobe koje će istinski biti zainteresirane za ženska pitanja. Kad se donese zakon, želimo da u njega bude ugrađena komponenta ženskih prava, a obiteljsko nasilje treba tretirati kao i svako drugo nasilje. Svi dokumenti moraju biti rodno osjetljivi i promicati pitanje žena i jednakopravnost spolova.</p>
<p>• Kojim ste pitanjima unutar udruge danas najviše zaokupljeni?</p>
<p>- Trenutačno smo većinom okrenuti pravnoj problematici. Dobili smo cjelovit projekt od Ujedinjenih naroda, gdje ćemo i gostovati ovaj mjesec. Kao regionalni pravni centar pokrivat ćemo 12 zemalja jugoistoka Europe. Od Ustava nadalje pratit ćemo kako su riješena i regulirana neka prava žena. </p>
<p>Većinom nas zovu žene i naša telefonska pravnica daje savjete. Najveći problem je dosad bilo nasilje u obitelji, dok je danas sve više pitanja zbog teške socijalne situacije, ostajanja bez posla, dakle, iz radnog prava, takvih je otprilike 50 posto slučajeva, jednako kao i slučajeva nasilja.</p>
<p>• Kakvi su vam planovi do kraja godine?</p>
<p>- Kao strateška grupa bavimo se najviše medijima i obrazovanjem. Snimamo i dokumentarac »Iskrivljeni odrazi«, čija se promocija uskoro očekuje. Najviše se bavimo edukacijom medija. </p>
<p>• Neki vam zamjeraju da ste preliberalni?</p>
<p>- Ja jesam liberalna i smatram da je dopustivo sve što ne ugrožava drugog. Društvo mora biti daleko snošljivije te kreirati otvorenost u kojoj će svi moći naći mjesto za sebe. Ne zauzimam se za slobodu koja je anarhija. Ne toleriraju se neke društvene udruge koje štite prava pojedinca, a tolerira se alkoholizam koji i te kako ugrožava drugoga. Ženski pokret je globalan svjetski pokret, a u vlastitom ste društvu na margini. Nedavno sam se vratila iz Cambridgea, uskoro odlazim u Ujedinjene narode, Makedoniju i Tursku. Vrlo smo aktivni u svjetskim razmjerima. </p>
<p>• Kako vaša obitelj gleda na vaše aktivnosti?</p>
<p>- Feministkinja sam u konzervativnom braku. Mada se feministkinje često prikazuje kao muškomrzačice, moj muž se ponosi ovim što ja radim. Intelektualno nismo inferiornije muškarcu, ali se žene ne osnažuje pa se one boje.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Čak je 85 posto požara izazvano nehatom i nepažnjom</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Iza nas je ljetna sezona s velikim brojem požara i velikim naporima gasitelja, istaknuo je u utorak novinarima predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teodor Fricki, najavljujući početak pripreme koncepta zaštite od požara za sljedeću godinu. Naime, 2.000 požara na otvorenom tijekom ljeta, opožarenih 30. 000 hektara, te 150 milijuna njemačkih maraka štete podaci su koji alarmiraju i koji su mobilizirali medije i javnost kao nikada do sada. </p>
<p>»Što se tiče učinkovitije zaštite od požara u priobalju, nužno bi trebalo pristupiti sustavnom opremanju vatrogasnih postrojbi, uvažavajući specifičnosti pojedinih područja, te osigurati novac za naknade vatrogascima, koje se angažira tijekom ljeta, naglasio je Željko Popović, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, dodajući da bi trebalo organizirati i cjelovitu edukaciju stanovništva u kritičnim područjima.</p>
<p>»Ne raduje činjenica da je najveći broj požara izazvan nehatom i nepažnjom, čak 85 posto. Namjeru je teško dokazati, ako ju netko ne prizna«, istaknuo je Neven Sabo, zamjenik načelnika profesionalnih vatrogasnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova, dodajući da pri MUP-u sljedeće godine u tom smislu planiraju uvesti dodatna dežurstva na kritičnim područjima, ali da je problem u nedostatku novca.</p>
<p>Na konferenciji je upozoreno na mnoge probleme hrvatskog vatrogastva, od nedovoljnog broja postrojbi do nezavidne opremljenosti. Tako 83 općine u hrvatskom priobalju nemaju vatrogasna društva, a upravo su općine, gradovi i županije po novom Zakonu o vatrogastvu odgovorni za prevenciju na svom području. Istaknuto je da su vatrogasci u klimatski ekstremno nepovoljnoj sezoni dali i više od svojih realnih mogućnosti. Također je naglašeno da Zakon o vatrogastvu zbog općepoznatoga gospodarskog i socijalnog stanja nije u potpunosti profunkcionirao što se tiče odredaba o financiranju vatrogastva. Te zakonske obveze u potpunosti ne provodi niti jedan činitelj naveden u zakonu, pa tako i ne čude inserti na televiziji na kojima vatrogasac granom gasi požar.</p>
<p>Mnogobrojni napisi i osvrti u medijima, izjave čelnika i predstavnika Hrvatske vatrogasne zajednice, MUP-a i Udruge profesionalnih vatrogasaca, te sindikata vatrogasaca, ukazali su i na mnogobrojne probleme u ustrojstvu i zapovijedanju u vatrogastvu. Također, istaknuto je, problema ima i u anagažiranju snaga s priobalja i kontinenta, kao i u nedovoljnoj koordinaciji pojedinih subjekata zaštite od požara. Priznalo se da je preventiva na niskoj razini, da ima podmetanja požara, te nedgovornosti i neosjetljivosti u svim segmentima zaštite od požara, što će se već sljedeće godine pokušati otkloniti. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Lukšić ljutit zbog medijskog praćenja Županijske skupštine i proglasa HDZ-a </p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Splitsko-dalmatinski župan i član Predsjedništva HDZ-a dr. Branimir Lukšić izjavio je u utorak novinarima da je jednoglasna odluka svih vijećnika Županijske skupštine o nužnoj zaštiti dostojanstva Domovinskog rata, najznačajniji događaj u Hrvatskoj. Lukšić je istaknuo da su sve stranke u Županijskoj skupštini (HDZ, SDP, HSLS, HSS i HNS) jednoglasno osudile uhićenja hrvatskih branitelja, te zaključile da junaci Domovinskog rata, kao i svi građani, imaju pravo javno iznositi svoje mišljenje o očuvanju ugleda i dostojanstva Domovinskog rata. »Na žalost, ta vijest nije imala mjesto u središnjem dnevniku režimskoga HTV-a, iako u Hrvatskoj od 3. siječnja nije zabilježeno da su sve političke stranke jednodušno ustale u obranu Domovinskog rata, Hrvatske vojske i svih njenih sudionika«, rekao je župan. </p>
<p>Osvrnuvši se na napis, objavljen u Vjesniku 3. listopada (»Katolička crkva i diverzantski udar na kolektivnu psihologiju masa«), Lukšić je kazao, kako nova vlast, iz pera »režimskih ideologa«, napada katoličku crkvu i hrvatske biskupe. »Ne mogu a da se ne prisjetim kardinala Alojzija Stepinca, koji je stradao samo zbog svoje savjesti i vjernosti crkvi. Kad je odbio suradnju s komunističkim režimom, odmah su započeli orkestrirani napadi na biskupe i katoličku crkvu«, ustvrdio je Lukšić, naglasivši kako Vjesnikovi komentari iz pera Gordana Pandže i Alojza Ivaniševića, najbolje potvrđuju odnos nove vlasti prema crkvi. Poručio je vladajućoj koaliciji da HDZ ima pravo rušiti aktualnu vlast demokratskim putem, jer to je u prirodi svih oporbenih stranaka na svijetu.</p>
<p>Predsjednik županijskoga HDZ-a Ilija Krišto ustvrdio je da je proglas Središnjeg odbora stranke demokratsko pravo, rekavši kako HDZ treba izreći mišljenje o aktualnom režimu. Krišto je uvjeren da se HDZ pokušava ušutkati, a priče o pripremanju državnog udara i građanskog rata, nazvao je »bolesnom logikom«. Ako predsjednik Stipe Mesić tvrdi da je umirovljenjem generala onemogućio državni udar, zanima nas hoće li podignuti tužbu protiv generala kao »vinovnika puča«, upitao je Krišto. Saborski zastupnik Ivica Tafra kazao je da suspenzija sedmorice aktivnih generala otvara ozbiljno pitanje o odnosima unutar HV-a i njegovoj spremnosti za ispunjavanje postavljenih zadaća. Tafra smatra da je pobjednička koalicija iznevjerila građane, te je upitao što je sa zločinima koji su počinjeni nad Hrvatima prije 1990. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Anita Malenica traži zaštitu HND-a, Lučić ju upućuje na ogranke HND-a u »Slobodnoj Dalmaciji«</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Novinarka Slobodne Dalmacije Anita Malenica, autorica feljtona »Dva lica predsjednika«, koja se prepoznala u kontekstu izjave predsjednika Stjepana Mesića o Slobodnoj Dalmaciji kao fašistoidnom listu, obratila se Hrvatskom novinarskom društvu da zaštiti njezin profesionalni integritet, navodeći kako se u osmogodišnjoj novinarskoj karijeri nikada nije ogriješila o novinarski kodeks ni o činjenice o kojima je pisala, priopćio je u utorak predsjednik HND-a Dragutin Lučić Luce. »Kao predsjednik HND-a podržavam svakog člana, a u navedenom slučaju Anitu Malenicu, u njezinu pravu da iznosi činjenice u skladu sa zajamčenim pravom na slobodu javne riječi. Ne želim ulaziti u političko prosuđivanje relacija rukovodstva Slobodne Dalmacije i Predsjednika Republike, tim više što se o tomu nisu oglasili zagrebački i splitski ogranci HND-a Slobodne Dalmacije, koji su pozvaniji da o tomu iznesu svoj javni sud«, zaključuje na kraju svog priopćenja predsjednik HND-a.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvatski bi iseljenik u splitski »Adriachem« uložio 64 milijuna kuna </p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Hrvatski iseljenik u SAD-u, dr. Božo Piteša poslao je ponudu Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) za kupnju kontrolnog paketa dionica kaštelanske tvornice »Adriachem«. Piteša, koji ima pogone za proizvodnju plastičnih masa u njemačkome gradu Eilenburgu, uložio bi u proizvodnju 16 milijuna njemačkih maraka, oko 64 milijuna kuna na četiri godine. </p>
<p>Iako se Uprava tvornice, na čelu s direktorom Petrom Čovom, obvezala da će strateškom partneru do 22. rujna omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju i poslovne knjige »Adriachema«, to se nije dogodilo, pa je Piteša izašao s ponudom bez informacija o poslovanju poduzeća. </p>
<p>Kupnja »Adriachema« odvijala bi se prema posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu, ali uz ulaganje u pogone i proizvodnju. U ponudi što ju je uputio čelniku HFP-ova Sektora za promicanje ulaganja Hrvoju Dusperu, Piteša ističe kako je, nakon potpisivanja ugovora o prodaji, spreman u roku dvije godine uložiti u kaštelansku tvornicu osam milijuna njemačkih maraka, oko 32 milijuna kuna koji bi se raspodijelili u obrtnu sferu, tehnološku obnovu i organizaciju tržišta. U sljedeće dvije godine Piteša bi uložio još osam milijuna njemačkih maraka, a smjer ulaganja odredio bi se nakon konzultacija s »Adriachemovim« stručnjacima, pri čemu bi se vodilo računa o diktatima tržišta.</p>
<p>Ako se »Adriachem« napokon privatizira, trebat će se urediti i novi kolektivni ugovor između Sindikata i Uprave poduzeća. Prema Pitešinim riječima, on je spreman zbrinuti sve zaposlenike »Adriachema«, njih 460, a namjera mu je da uz postojeću proizvodnju, uvede i nove tehnologije, pridržavajući se pritom strogih ekoloških kriterija. Od HFP-a Piteša je zatražio precizan odgovor na pitanje hoće li u Hrvatskoj doći do poboljšanja u proizvodnji PVC praha, jer bez te osnovne sirovine neće biti moguće organizirati ekonomski opravdanu proizvodnju u »Adriachemu«.</p>
<p>Potpredsjednik Hrvatske udruge Sindikata (HUS) Ozren Matijašević pozdravio je Pitešinu ponudu za kupnju kaštelanske tvornice, pozvavši hrvatsku Vladu i HFP da na osnovi njegove ponude odmah započnu pregovore s Pitešom o privatizaciji »Adriachema«. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Odgođeno suđenje Kutli </p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zagrebu, uz veliku medijsku pozornost, u utorak je trebalo početi suđenje tajkunu Miroslavu Kutli. Optužnica tereti njega i još dvanaestoricu za zloupotrebe u gospodarskom poslovanju kojima je zagrebačko poduzeće Tisak oštećeno za 47 milijuna kuna. U međuvremenu je Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske protiv Miroslava Kutle, te Stjepana Bradarića Šluje (62) iz Splita, Miće Radišića (43) iz Visa i Dražena Mandića (39) iz Zagreba podnio novu kaznenu prijavu. Osnovano se sumnja da su kaznenim djelima - zloporabom položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, poticanjem na to djelo te zloporabom stečaja - splitskom Jadrantekstilu nanijeli štetu od gotovo 100 milijuna kuna i doveli to poduzeće u stečaj. Stjepan Bradarić Šlujo, stoji u prijavi, kao odgovorna osoba na Kutlin je poticaj, s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi Globus holdingu, odobravao kredite od novca »zarađenog« prodajom Jadrantekstilove upravne zgrade u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Umjetnost plasiranja i neugodnih vijesti </p>
<p>U Vladi bi trebali uvidjeti da blokiranje informacija i tajenje činjenica otvaraju prostor za spekulacije / U tome bi trebala pomoći i konzultantkinja Marion C. Blakey, koja je radila i u Bijeloj kući, a ovaj tjedan boravi u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Mnogo puta se vođenje države, kad je riječ o izvršnim tijelima kakvo je vlada, uspoređuje s vođenjem tvrtke, odnosno korporacije. Uz mudre poslovne odluke, jedna od bitnijih stvari za uspjeh jest percepcija kakvu tvrtka (ili vlada) ostvaruje na tržištu (odnosno među glasačima). Posebno je to bitno ako određeni, nužni potezi u ostvarivanju zacrtanog cilja nisu iz palete popularnih već, prije, neugodnih. Umjetnost komuniciranja s javnošću na Zapadu je razvijena do savršenstva, dok se na našim područjima ta vještina svodi na konferencije za novinare.</p>
<p>Međunarodni republikanski institut (IRI) kao nevladina organizacija u SAD-u s ciljem širenja demokracije u svijetu nastavlja suradnju s ministarstvima i Vladom u Hrvatskoj. Dio programa odnosi se na pouku odgovornih za odnose s javnošću. Za tu priliku pozvali su jednu od svojih vrhunskih konzultanata - volonterki, osobu s dvadesetogodišnjim iskustvom u odnosima s javnošću - Marion C. Blakey. U Hrvatskoj boravi ovaj tjedan i, kako doznajemo, obići će urede za odnose s javnošću u ministarstvima u kojima su ustoličeni, Vladin ured, ocijeniti stanje i preporučiti poboljšanja u područjima gdje je to moguće.</p>
<p>Marion Blakey trenutačno je vlasnica tvrtke Blakey i partneri koja se bavi područjem komunikacijskih strategija i odnosa s javnošću. U više od 20 godina staža radila je u šest saveznih ministarstava i zavoda, a u Bijeloj kući kao direktorica za odnose s javnošću i posebna pomoćnica predsjednika...</p>
<p>Što Marion Blakey može naučiti Vladu Republike Hrvatske? Mnogo toga. Prije svega kako pripremiti javnost za određene aktivnosti - ugodne ili manje ugodne. Zatim, da tajenje informacija ne vodi ničemu jer ih je očuvati tajnima moguće jedino u vakuumu. A vakuum je nemoguće održavati trajno. Blokiranje informacija i tajenje činjenica otvaraju prostor za spekulacije koje mogu usmjeriti osjećaje i razmišljanje javnosti u potpuno krivom smjeru od onoga što se želi.</p>
<p>No, ono što je presudno u cijeloj priči jest da to shvate ne samo osobe zadužene za odnose s javnošću nego i njihovi nadređeni. Ministri, potpredsjednici Vlade pa i premijer morali bi od stručnjaka kakav je gospođa Blakey čuti što se s pravom politikom odnosa prema javnosti može postići, a što izgubiti. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>U kaznenim prijavama spominju se Ćesić Rojs, Zagorac i Kakarigi </p>
<p>Ministar Radoš je, na upit novinara, podsjetio kako je više kaznenih prijava prije četiri mjeseca upućeno državnom odvjetniku, neke su procesuirane, neke vraćene na dopunu, a u međuvremenu su podnesene i nove na temu poslovanja u Ministarstvu obrane / Vojna policija i dalje radi svoj posao, moguće su i nove kaznene prijave, rekao je / Komunikaciju Ureda Predsjednika i Ministarstva obrane treba učiniti pravilnijom nego što je bila do sada / Vojarne «Drava«, »Gaj« i »Vrbik«» na razne se načine i primjerenom dinamikom mogu prepuštati sveučilištu </p>
<p>OSIJEK, 3. listopada</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš posjetio je u utorak Drugo zborno područje Oružanih snaga Republike Hrvatske Đakovo i tom prilikom obišao osječke vojarne »Drava«, »Gaj« i »Vrbik«, te u rektoratu Osječkog sveučilišta »Josip Juraj Strosmayer« razgovarao s rektoricom prof. dr. Gordanom Kralik. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u zapovjedništvu Drugog zdruga riječnog u vojarni »Vrbik«, ministar obrane je istaknuo kako se spomenute vojarne »na razne načine primjerenom dinamikom mogu prepuštati za potrebe sveučilišta«. Dodao je kako će to ovisiti o tempu obnavljanja vojarni Drugog zbornog područja te mogućoj izgradnji nove vojarne za veliki vojni kompleks »Drava«. Bit će to dugoročan, desetogodišnji ili još i duži proces u kojem će, kako je zaključio ministar Radoš, i ministarstva obrane i znanosti, ali i druge institucije morati uložiti veliki novac za prenamjenu vojnih objekata. </p>
<p>Nakon što su o istoj temi izvijestile i rektorica Kralik i zamjenica ministra znanosti i tehnologije Dubravka Jurlina Alibegović, ministar obrane odgovorio je i na novinarska pitanja. U vezi s najavom mogućeg uvođenja institucije saborskog povjerenika za oružane snage, te njegova smještanja pri Pučkome pravobraniteljstvu u smislu pokrivanja zaštite ljudskih prava na području obrane, ministar Radoš je ustvrdio kako »ne bi bilo dobro rješenje stvarati novu instituciju, nego već postojeću učiniti učinkovitijom, te u okviru Pučkog pravobraniteljstva definirati posebno područje za koje bi bio nadležan zamjenik pučkog pravobranitelja«. </p>
<p>Novinare je zanimao i ministrov komentar na pismo umirovljenih časnika HV-a dvanaestorici generala potpisnika otvorenog pisma hrvatskoj javnosti. Istaknuvši kako to nema potrebe komentirati, Radoš je dodao da »umirovljeni časnici HV-a u svom javnom istupanju zapravo često puta izlaze iz kodeksa postupanja umirovljenih časnika, u smislu da otvoreno problematiziraju i politički valoriziraju odnose unutar oružanih snaga«. Upozorivši kako misli da oni »na takav način ne unose stabilnost i red u oružane snage«, Radoš je dodao kako Ministarstvo obrane »nema ingerencije nad djelovanjem umirovljenih časnika«. »Oni imaju pravo politički djelovati, ali bilo bi dobro da se njihovo političko i javno djelovanje ne koncentrira na oružane snage jer na takav način zbog svoga mogućega utjecaja i ugleda pridonose politizaciji oružanih snaga«, rekao je Radoš. Dodao je kako je to »sasvim načelna primjedba koja se ne tiče samo ovoga slučaja nego ukupnog istupanja umirovljenih časnika u sredstvima javnog priopćavanja u Republici Hrvatskoj«.</p>
<p>Na upit jesu li istiniti u utorak u tisku objavljeni navodi da su podnijete kaznene prijave protiv generala Ljube Ćesića Rojsa, Vladimira Zagorca i Matka Kakarigija, Radoš je podsjetio kako su »prije više od četiri mjeseca upućene kaznene prijave državnom odvjetniku. Dio njih se procesuirao u skladu s pravnim sustavom države, dio ih je vraćen na dopunu kako bi se mogle preciznije i bolje procesuirati, a nakon toga su podnesene i nove kaznene prijave u pogledu poslovanja u Ministarstvu obrane«. Po riječima ministra obrane, po nalogu ministra ili po slobodnom postupanju Vojne policije u skladu s njenim nadležnostima, i dalje se radi ono što treba. Naime, kako je naglasio Radoš, Vojna policija i dalje radi svoj posao, moguće su i nove kaznene prijave, a u »kaznenim prijavama se spominju se i ova imena«.</p>
<p>Govoreći o odnosu Ministarstva obrane i Predsjednika Republike, Radoš je primijetio kako je on postojećim zakonima neprecizno definiran. »Do sada je on bio stihijski, temeljio se na izuzetnoj političkoj snazi predsjednika Republike koji je kontrolirao i parlament i Vladu«, dodao je ministar obrane, napomenuvši kako danas nije tako i da će te odnose trebati jasno definirati u zakonu koji određuje kakva su postupanja i nadležnosti ne samo Ministarstva obrane nego i Vlade, i parlamenta, i predsjednika. »Treba uspostaviti sustav međusobnog balansa i usklađivanja kao što je to uobičajeno u svijetu, ali vrlo precizno da ne bude nesporazuma« , poručio je Radoš koji smatra da svakodnevnu komunikaciju Ureda Predsjednika i Ministarstva obrane treba učiniti pravilnijom nego što je to bilo do sada. Po njegovim riječima, današnje okolnosti kao i one u vremenu uspostave nove vlasti te novog predsjednika nisu bile pogodne da se ti odnosi definiraju. »U posljednjem razgovoru s Predsjednikom Republike bilo je jasno da se ta komunikacija na neki način treba učiniti pravilnom, a na temelju dobrih iskustava ili čak propisa«, zaključio je ministar Radoš. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tomčić razgovarao s predstavnicima šestorice o izmjenama Ustava</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Uoči zajedničke sjednice svih klubova stranaka šestorice u utorak poslijepodne, tijekom jutra su se s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem još jednom sastali predsjednici stranaka i klubova šestorice.</p>
<p>Kako je novinarima nakon sastanka rekao premijer Ivica Račan, definitivan dogovor i usklađivanje stajališta šestorice trebali bi se završiti na večernjem sastanku svih klubova, ali stupanj usuglašenosti već je vrlo velik. </p>
<p>Naime, šestorica traže model kojim bi se riješila još nekolicina spornih pitanja u izmjenama Ustava. Prije svega je riječ o raspuštanju Zastupničkog doma kojeg prema sadašnjem prijedlogu na prijedlog i uz supotpis premijera raspušta predsjednik Republike. Takvo rješenje rješenje sporno je za HDZ, koji je već najavio da će glasovati protiv njega, ali i za mnoge zastupnike iz šestorice, primjerice HSLS-ovce, koji drže da kod takva rješenja ne može biti riječi o parlamentarnom sustavu kojem se teži izmjenama Ustava.</p>
<p> Premijer Račan novinarima je komentirao »neutemeljene optužbe« na račun Vlade vezane uz takvo rješenje, rekavši kako je ono uobičajeno u drugim demokracijama, ali da Vlada na njemu neće inzistirati. Na takvu će se rješenju inzistirati kad više ne budem premijer, rekao je Račan, dodavši kako postoji nekoliko drugih varijanti za raspuštanje Sabora o kojem se šestorica trebaju usuglasiti. Još je jednom naglasio da se ne boji da neće imati dovoljno glasova pri izglasavanju izmjena Ustava. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ivkić upozorio Tomčića: Hrvati iz BiH gladuju </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Svjesni smo da Srbi imaju puno pravo vratiti se u svoje kuće iz kojih su pobjegli nakon akcija 'Bljesak' i 'Oluja'. Ali, ova vlast mora naći rješenja za 62 tisuće bosanskohercegovačkih Hrvata izbjeglih pred srpskom agresijom koji su privremeno uselili u njihove domove«, istaknuo je predsjednik Zajednice udruga useljenih, naseljenih i izbjeglih Hrvata Ivica Ivkić u utorak u razgovoru s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. »Izbjegli Hrvati, za razliku od Srba povratnika, već dulje vrijeme ne dobivaju nikakvu humanitarnu pomoć. Zbog neishranjenosti već se dogodilo da su umrla djeca«, upozorio je Ivkić. Kazao i da su sve incidente što su se dogodili u posljednje vrijeme, izazvali očajni pojedinci u paničnom strahu da im ionako osiromašene obitelji s brojnom djecom ne ostanu bez krova nad glavom. Upozorio je i na neriješen status dvjestotinjak invalida HVO-a čije se obitelji ne mogu prehraniti bez državne pomoći.</p>
<p> Iako je novim zakonskom rješenjima predviđena mogućnost besplatne dodjele zemljišta i građevinskog materijala, izbjegli Hrvati neće imati čime platiti gradnju doma, smatra Ivkić. Istaknuo je da će takva besparica brojne Hrvate protjerane iz BiH natjerati na odlazak u treće zemlje. Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić obećao je da će se kod premijera Ivice Račana zauzeti da se što prije riješi status prognanih Hrvata. Neka pitanja mogla bi se riješiti odmah, kao što je to slanje humanitarne pomoći. Naglasio je i da u tretmanu tih ljudi nema nikakvih podjela na staru i novu vlast jer se hrvatska država mora brinuti o tim nesretnim ljudima. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Hrvatska još traži 1.584 osobe od kojih je 726 iz Vukovarsko-srijemske županije </p>
<p>U SRJ ima oko 300 grobnih mjesta za koje se pouzdano zna da su u njima pokopani Hrvati / Procjenjuje se da je na čitavom prostoru Hrvatske posijano oko milijun mina / Treba li predsjednik Republike imati ovlasti da na prijedlog i uz supotpis predsjednika vlade raspusti parlament? / Velik bi broj sudaca u DSV-u mogao dovesti do sličnih poremećaja u funkcioniranju pravosudne vlasti kao u vrijeme HDZ-a / Državna je revizija najveće nepravilnosti ustanovila u ministarstvima na čijim je revizijama bila oznaka tajne </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Uoči nastavka zasjedanja Zastupničkoga doma u utorak su radili odbori na kojima je u središtu zanimanja većinom bilo Izvješće Državne revizije o revizijama poslovanja tijekom prošle godine. Riječ je o izvješću na 40.000 stranica, a ukupno je u reviziji bilo 86,5 milijardi kuna. </p>
<p>Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu podržao je smanjenje trošarina na naftu za 60 lipa po litri. Tako će se cijena benzina smanjiti, ovisno o vrsti, sa 3,50 na 2,90 kuna, odnosno sa tri kune na 2,40 i sa 2,10 na 1,50. </p>
<p>Odbor je podržao i Izvješće Državne revizije za prošlu godinu i istaknuo kako su nepravilnosti iz godine u godinu manje, ali da se mnoge ponavljaju. Istaknuo je također da su najveće nepravilnosti zamijećene u ministarstvima na čijim je revizijama bila oznaka tajne, što najbolje govori da ubuduće tu oznaku treba skinuti.</p>
<p>Odbor za ratne veterane prihvatio je Izvješće o zatočenima i nestalima i Nacionalni program o protuminskom djelovanju. Hrvatska još traži 1.584 osobe, a najviše, njih 726, je iz Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p>U raspravi je istaknuto i da je velik problem to što u SR Jugoslaviji ima oko 300 grobnih mjesta za koje se pouzdano zna da su u njima pokopani Hrvati. To se posebno tiče logora Begejci, Stajičevo, Sremska Mitrovica i Niš. General Ivan Grujić, predsjednik Vladine Komisije za zatočene i nestale, upozorio je i na sedam grobnica koje su ekshumirane i iz kojih su posmrtni ostaci hrvatskih branitelja i civila premješteni na nepoznata mjesta. Upozoreno je da bi trebalo povećati učinkovitost medicinskih ustanova koje identificiraju ekshumirane žrtve iz Domovinskoga rata, a ove je godine za tu namjenu osigurano šest milijuna kuna. </p>
<p>U vezi s programom razminiranja, koji obuhvaća razdoblje do 2010. godine, rečeno je da je sasvim sigurno minirano 600 četvornih kilometara, a za još 3.900 četvornih kilometara sumnja se da su na njima mine. Za program razminiranja potrebno je oko 9,5 milijardi kuna. Upozoreno je kako je ukupno evidentirano 253.000 mina od kojih je deset posto »mina iznenađenja«, dok se procjenjuje se da na čitavu prostoru Hrvatske ima oko milijun mina. Upozoreno je i na nužnost donošenja zakona koji bi cjelovito riješio status pirotehničara i njihova prava. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo raspravljao je i prihvatio prijedlog ustavnih promjena oko kojeg, vidjelo se iz rasprave, još nisu uklonjene sve nesuglasice. Članovi Odbora Mladen Godek (HSLS) i Nikica Valentić (HDZ) upozoravali su na članak 104., koji daje ovlasti predsjedniku Republike da na prijedlog i uz supotpis predsjednika vlade, a nakon savjetovanja s predsjednicima klubova, raspusti parlament. Taj je članak za Godeka apsolutno neprihvatljiv, jer može dovesti do krize. Osim toga, ističe on, time se krši predizborno obećanje o jačanju pozicije parlamenta, a predsjedniku se ostavlja sloboda na granici proizvoljnosti da raspusti Sabor. Stoga on predlaže da se u taj članak uvede samo raspuštanje Sabora do kojeg bi došlo nakon pristanka većine u parlamentu. I Valentić je upozorio da takav članak otvara pitanje je li vlada odgovorna parlamentu ili parlament vladi, pa se ne može govoriti o čistom parlamentarnom sustavu, koji bi trebao biti uveden ustavnim promjenama. </p>
<p>Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mate Arlović je, uime predlagatelja, objasnio da sve zemlje EU-a imaju potpuno istu odredbu prema kojoj predsjednik države, na prijedlog premijera može raspustiti parlament, pa nema nikakvih razloga da tako ne bude i kod nas.</p>
<p>Članovi Odbora upozorili su i da bi velik broj sudaca u Državnom sudbenom vijeću mogao dovesti do sličnih poremećaja u funkcioniranju pravosudne vlasti kao i u vrijeme HDZ-a. Pozicija sudbene vlasti nakon promjena Ustava bila je glavna tema rasprave na sjednici Odbora za pravosuđe, koji je također podržao predložene ustavne promjene. Na Odboru je istaknuto da treba precizno definirati poziciju Vrhovnog suda, kako bi on ujednačio sudsku praksu na području čitave države, a čule su se i kritike prijedloga prema kojem bi većina članova DSV-a bili iz redova sudaca, jer bi to značilo, da suci sami sebe biraju i razrješuju. Ivica Crnić tako je predložio da suci u DSV-u imaju relativnu, ali ne apsolutnu većinu, te da DSV imenuje i razrješuje suce, ali da ne odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca, nego da to radi ministar pravosuđa. Odbor je prihvatio i Izvješće Državne revizije, pri čemu su posebno razmatrali reviziju u Ministarstvu pravosuđa. Čuli su se kritike zbog toga što se Državno odvjetništvo ograđuje od progona nekih kaznenih djela ustanovljenih revizijom, pa su predstavnici Revizije predložili da Sabor osnuje nekakav pododbor za reviziju, koji bi analizirao Izvješće Revizije i potrebu za prosljeđivanjem Državnom odvjetništvu. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>HSP i HKDU zahtijeva raspravu o aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj </p>
<p>Zbog zabrinjavajućega političkog stanja u Hrvatskoj, uzrokovanog postupcima izvršne vlasti</p>
<p> - Vlade i Predsjednika Republike - kojima se kriminalizira Domovinski rat, preuveličava broj lažnih invalida i branitelja, izmišljaju ratni zločinci, sotonozira Hrvatska vojska, i potiče kampanja kojom se hrvatske dragovoljce pokušava prikazati kao zločince, Klub zastupnika Hrvatske stranke prava (HSP) i Hrvatske kršćansko-demokratske unije zatražio je da se dnevni red tekuće sjednice Zastupničkog doma dopuni točkom »Aktualna politička situacija u Republici Hrvatskoj«. Ističe se to, među ostalim, u priopćenju odaslanom u utorak, što ga je uime Kluba HSP-a i HKDU-a potpisao Tonči Tadić.</p>
<p>U prilog njihovu zahtjevu, ističu u tom zastupničkom klubu, govori i pismo dvanaestorice HV-ovih generala i priopćenje Hrvatske biskupske konferencije, kao i osnivanje Stožera za obnovu digniteta Domovinskog rata u svakoj županiji, koji su reagirali na »povećanje političke napetosti i produbljenje podjela unutar hrvatskog naroda, čime se stvara ozračje opće nesigurnosti u Hrvatskoj«. (G.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Zbog Levarova ubojstva HDZ traži raspravu o povjerenju Račanu </p>
<p>Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) neće glasovati za ustavne promjene, a njeni će zastupnici glasovati onako kako se dogovori na stranačkom klubu. Istaknuo je to predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na konferenciji za novinare u utorak, dodavši kako je moguće da neki zastupnici te stranke uopće ne glasuju, kao što je to bilo i u slučaju smjene Ivića Pašalića. </p>
<p>Komentirajući reakcije na proglas HDZ-a, Sanader je rekao da bi svi trebali više razmišljati o sadržaju, a ne samo o formi pisama ili proglasa. Istaknuo je da je Vlada dovela zemlju nakon osam mjeseci u stanje visoke napetosti i podijeljenosti u kojoj vlast vuče radikalne poteze. Sanader je, također, istaknuo da bi ta stranka vrlo pozitivno ocijenila pomilovanje jednog od generala, jer bi to bio korak prema smirivanju napetosti. No ističe da to ne bi trebalo učiniti samo s generalom Damirom Krstičevićem, nego i u slučaju svih sedam umirovljenih djelatnih časnika HV-a. </p>
<p>HDZ je u utorak uputio u saborsku proceduru zahtjev za razmatranje povjerenja premijeru Ivici Račanu, u skladu sa zaključcima Predsjedništva te stranke, a u vezi s istragom oko pogibije Milana Levara koja još nije razjašnjena.</p>
<p>Prihvati li se da u treće čitanje idu izmjene i dopune Kaznenog zakona u predloženom obliku, odnosno s odredbom o dekriminalizaciji posjedovanja droge za vlastitu uporabu, HDZ će pokrenuti potpisivanje peticije protiv takve odredbe. Organizatori će biti Mladež HDZ-a i Zajednica žena »Katarina Zrinska«, a očekuje se i potpora HSS-a i HSLS-a, koji su u raspravi također izrazili skepsu prema toj odredbi jer »nije riječ o političkom pitanju nego o pokušaju rješavanja sve većeg problema narkomanije u Hrvatskoj«. (G. J.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001004].
|
