NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000524].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 233351 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dok mediji šire priču o skrivenoj petorici ubojica iz Ahmića, o njoj jednako šuti i nova i bivša vlast</p>
<p>Slavko Rako, MUP-ov glasnogovornik: Policija poduzima određene mjere i postupke radi prikupljanja operativnih informacija / Ljerka Minats-Hodak, bivša potpredsjednica Vlade: Nemam baš nikakvih spoznaja o tome, osim posredstvom medija / Markica Rebić, kojeg neki mediji terete kao političkog mentora spornih ahmićkih zločinaca: Pretplatnik privremeno isključen zbog neplaćanja pretplate!</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Skrivaju li se pod lažnim identitetom u Hrvatskoj, a ako da, pod čijom zaštitom, petorica navodnih počinitelja zločina u Ahmićima? Ili su upravo nedavno uspjeli »netragom nestati«? Ili im nova vlast - uz obilnu pomoć (ili odmoć?) medija - priprema skorašnje uhićenje? Intrigantna su to pitanja, iskrsnula ovih dana u javnosti, a na njih bi trebalo odgovoriti na relevantnim adresama nakon što je krajem prošlog tjedna procurila u medije vijest o tome da su pronađeni dokumenti HIS-a koji sumnjiče prijašnji državni vrh da je godinama skrivao ahmićke zločince i omogućio im da pod lažnim identitetom već sedam godina normalno žive i rade u Hrvatskoj.</p>
<p>Što je dosad otkrio MUP u čijoj je nadležnosti slučaj, Vjesnik je pokušao doznati i u utorak. No, Slavko Rako, MUP-ov glasnogovornik, u izjavi Vjesniku samo je potvrdio da policija nema ništa više reći, osim onoga što je zadnjih dana već obznanila medijima. Policija, podsjetimo, nakon spoznaja o događajima u Ahmićima, »poduzima određene mjere i postupke radi prikupljanja operativnih informacija« te istražuje moguću umiješanost drugih osoba u ahmićki zločin u kojemu su prije sedam godina pobijeni muslimanski civili. Nismo u MUP-u uspjeli doznati ništa o navodnim špekulacijama da su osumnjičeni pobjegli iz Hrvatske te da im je, zapravo, napisima u medijima dan mig da to i učine. Upravo se zbog tih špekulacija očekuje i Vladina reakcija, koju bi i te kako zapekla optužba za možebitni uspjeli bijeg osumnjičenih za zločin u Ahmićima.</p>
<p>Nakon što je do javnosti dospio dokument obavještajnih službi, kojim se tereti prijašnji državni vrh da je prikrivao zločince iz Ahmića, neki mediji ovih dana otkrivaju i imena četvorice osumnjičenih. To su Ante Slišković, šef SIS-a u srednjoj Bosni, Paško Ljubičić, zapovjendik hercegovačke 4. bojne Vojne policije te Miroslav Brale-Cicko i Vlado Ćosić. Oni, navodno pod drugim imenima, žive u Zadarsko-kninskoj županiji, a Vlada, HIS, UNS i SZUP već dva mjeseca za to znaju. Navodno su prošla dva mjeseca novi šefovi hrvatskih tajnih službi podrobno rekonstruirali ulogu bivše vladajuće stranke u prikrivanju hrvatskih ratnih zločinaca iz BiH, a rezultat je dijelom dospio i u medije i uzburkao javnost sada već naviknutu na očekivanja novih vrpci i transkripata s Pantovčaka ili otvaranje HIS-ovih i SIS-ovih arhiva.</p>
<p>Iako su već počela nagađanja o tome da je HIS-ovo izviješće dospjelo do Državnog odvjetništva, Vjesnik u utorak doznaje da je to netočna informacija i da oni dokument o tome još nisu dobili. S obzirom na to da je državni odvjetnik Berislav Živković bio na službenom putu, Vjesnik nije dobio ni odgovor na pitanje o tome što Državno odvjetništvo kani poduzeti u vezi s ahmićkim slučajem. Činjenica je, međutim, da su HIS-ovi dokumenti poslani ne samo Vladi, MUP-u i Blaškićevom odvjetniku Anti Nobilu već i na druge adrese među kojima i haaškoj tužiteljici Carli del Ponte. </p>
<p>U medijima se ovih dana spominju imena šefova tajnih službi i drugih koji bi nešto ipak morali znati o Ahmićima i zločincima novog identiteta. Spominje se i ime Markice Rebića, savjetnika pokojnog predsjednika Tuđmana za nacionalnu sigurnost. No, izgleda da je do sada jedini javno progovorio Ivan Brzović, bivši šef SZUP-a, koji je potvrdio da su postojali zaštićeni svjedoci Ahmića koji su u Hrvatskoj dobili lažni identitet. Ali, Brzović ne vjeruje da se radi o petorici, kako se navodi u HIS-ovu izviješću, već tvrdi da je riječ o samo jednoj ili dvije osobe. Pojasnio je da SZUP jest služba nadležna za davanje lažnog identiteta, no dokumente u konačnici izdaje MUP. Potvrdio je i to da su zločinci iz Ahmića zaštićeni političkom odlukom, jer je tadašnja politika procijenila da je to u interesu Hrvatske. </p>
<p>Kako svi putevi vode do državnog vrha, čiji je dio nesumnjivo bila i Vladina i HDZ-ova potpredsjednica Ljerka Mintas-Hodak, upitali smo je u utorak ima li ikakvih spoznaja o zločincima iz Ahmića i njihovom tajnom identitetu u Hrvatskoj? »Nemam baš nikakvih spoznaja o tome, osim posredstvom medija, a to i nije bilo u sferi mojeg rada. To bi trebalo pitati odvjetnike ili generale...« Podsjeća da je u obranu generala Tihomira Blaškića bila u počecima uključena utoliko što ju je u početnoj fazi vodio njezin suprug Zvonimir Hodak. Poslije, otkako je obranu preuzeo Ante Nobilo sa svojom ekipom, slučaj Blaškić pratila je posredstvom medija, bez izravnog kontakta s Ministarstvom obrane od kojih je podatke tražila obrana. S MORH-om je kontaktirala, kaže, samo kad je Haaški sud od njih tražio neke podatke važne za Blaškićev proces. Odvjetnik Anto Nobilo izjavio je da zbog osjetljivosti istrage o Ahmićima u ovom trenutku ne može dati nikakve izjave.</p>
<p>U medijima se ovih dana najčešće spominjalo ime Markice Rebića, bivšeg savjetnika pokojnog predsjednika Tuđmana, kojega se tereti kao političkog mentora spornih ahmićkih zločinaca. No, do bilo kakve njegove izjave u utorak nismo uspjeli doći, jer mobilna stanica javlja da je »pretplatnik privremeno isključen zbog neplaćanja pretplate«!</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Policija u Zadru pojma nema i moli građane za suradnju</p>
<p>Načelnik PU zadarske Svemir Vrsaljko rekao je Vjesniku da je prerano za bilo kakav komentar članka u Nacionalu u kojem se navodi da su se Ante Slišković, Paško Ljubičić, Miroslav Brala-Cicko i Vlado Čosić, osumnjičeni da su počinili ratni zločin u Ahmićima, skrivali na zadarskom području.</p>
<p> »Ne znam o čemu se radi, jer tekst u Nacionalu još nisam pročitao, a i nisam upoznat s mogućnošću da se itko ovdje skriva.</p>
<p> Za svoga mandata sasvim sigurno nisam dao takav blagoslov, a za svaku kvalitetnu obavijest građana, pa i novinara o tom pitanju bit ću zahvalan«, istaknuo je Svemir Vrsaljko. (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tomac: Iako javnost traži sječu glava i zatvore, nova Vlada neće prihvatiti revolucionarne metode</p>
<p>Pritisak javnosti i očekivanja upravo su takvi da se stimuliraju radikalni potezi, da se nađu krivci, po kratkom postupku osude, srede, zatvore; time bi javnost bila vjerojatno zadovoljena, ali bi to bila katastrofalna pogreška, jer bi Hrvatska krenula nekim drugim putem / Ne mogu prihvatiti Krpinine ni Čačićeve ocjene o Domovinskom ratu, jer su jednostrane. Krpina se ne želi suočiti s tamnom stranom i žestoko neargumentirano optužuje, a Čačić je kao kontru govorio samo o tamnoj strani, što je izazvalo gužvu</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Kakvo je aktualno političko stanje, ima li nesuglasica Vlade i Predsjednika, je li socijalno stanje u zemlji doista na rubu izdržljivosti? O tome, ali i o drugim važnim pitanjima razgovarali smo s potpredsjednikom Sabora, predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma te potpredsjednikom SDP-a dr. Zdravkom Tomcem.</p>
<p>• Kako komentirate Vladinih prvih 100 dana, odnosno mislite li da je javnost prestroga prema Vladi s obzirom na naslijeđene teškoće?</p>
<p>- Teško je reći je li javnost prestroga. Rekao bih da je nestrpljiva, da želi brže promjene. Građani očekuju da im i osobno bude bolje.</p>
<p>• Što je Vladin najveći plus, a što najveći minus?</p>
<p>- Vlada je napravila vrlo mnogo u raščišćavanju onog što se moralo raščistiti. Novi smjer hrvatske politike, kao alternativa hadezeovoj, u svim bitnim pitanjima je suprotstavljen onom što je bilo u zadnjih pet godina. Prvih 100 dana je bilo raščišćavanje terena za novu politiku i stvaranje bitnih pretpostavki za nova postignuća. Što se moralo zaustaviti? Prvo, morala se zaustaviti politika države u kojoj je proračun stalno rastao, a gospodarstvo i građani bili sve siromašniji i gdje se velikim porezima, velikim proračunom i zaduživanjem u inozemstvu te potrošnjom koja se nije plaćala vodilo zemlju u kolaps i propast. Koliko god to izgledalo čudno, za mene nije najveći uspjeh, iako bih to trebao reći, vanjska politika, jer sam sudjelovao u tome, odnosno činjenica da Hrvatska definitivno postaje prihvaćena kao demokratska država koja ide u NATO i EU. Međutim, za mene je veći uspjeh to da je Vlada uspjela donijeti proračun koji je manji od lanjskog, iako su potrebe ogromne. Rekao bih da je to u skladu s izbornim obećanjima, jer ako je od tog smanjenog proračuna Vlada odlučila 10 milijardi vratiti, zapravo platiti što je prošle godine više potrošeno, onda je proračun smanjen za 17 posto. što je jedinstven slučaj u Europi. Drugi uspjeh je što je Vlada vrlo jasno rekla da se neće služiti revolucionarnim metodama, nego će promjene izvesti zakonito, jačanjem pravne države, a ne voluntarističkim političkim brzopletim odlukama. Zašto je to uspjeh? Jer su pritisak javnosti i očekivanja upravo takvi da se stimuliraju radikalni potezi, gdje bi se našli krivci, po kratkom postupku osudili, sredili, zatvorili, čime bi javnost vjerojatno bila zadovoljena, ali bi to bila katastrofalna pogreška, jer bi Hrvatska krenula nekim drugim putem.</p>
<p>• Mislite li da je primjereno da Vlada, koja na svakom koraku poziva na štednju i racionalizaciju, na koncu iz proračuna izdvoji 170.000 kuna za svoju prezentaciju? Javnost to nije dobro prihvatila.</p>
<p>- Da, dali ste ocjenu javnosti. Ne bih se protivio ocjeni javnosti.</p>
<p>• Kako ocjenjujete u najmanju ruku neobičan istup ministra Radimira Čačića za saborskom govornicom?</p>
<p>- U Hrvatskoj se sada vodi politička borba u kojoj se nova Vladina politika nastoji diskreditirati svim sredstvima. Što je to nova Vladina politika? Nova Vladina politika je vrlo jasna orijentacija da Hrvatska radi sebe, ne radi Europe, mora imati demokratske standarde i pravila bez kojih ne može biti dijelom europskih integracija i mi ocjenjujemo da bez toga Hrvatska nema izgleda. Žestoko se napada nastojanje nove Vlade protivno HDZ-ovoj politici etnički čiste države kao cilja i ideala, protivno HDZ-ovoj politici borbe za interese Hrvata u Bosni stvaranjem trećeg entiteta i etnički čistog teritorija, gdje će živjeti Hrvati odvojeno od drugih dvaju naroda. Mi mislimo da je interes Hrvata da žive zajedno sa Srbima i Bošnjacima u Bosni i preuzmu odgovornost za sebe, da donesemo zakone u kojima nema ni Srbina, ni Hrvata, ni Bošnjaka niti ima vjernika, nevjernika, pravoslavca, katolika..., nego postoji državljanin- građanin, politika kojom se želi reći istina o Domovinskom ratu. To se pokušava prikazati kao izdaja nacionalnih interesa, kao veleizdaja u krajnjoj liniji. Mislim da sve što se događa sada u Saboru i što se događalo, odnosno svi prosvjedi po Hrvatskoj imaju cilj pokazati da, navodno, nova vlast izdaje nacionalne interese, da kriminalizira Domovinski rat, da je ustala protiv branitelja i da želi, kako je to i rečeno, kriminalizirati HDZ i cjelokupnu dosadašnju politiku. To što pitate je tako teška tema da jednostavnih odgovora nema.</p>
<p>Tu se sada vodi žestoka polemika, žestoke političke borbe u kojima i jedna i druga strana upotrebljavaju teške riječi. Kao što ste vidjeli, ja u tome nisam sudjelovao i mnogi nisu, jer mislim da upravo ta strana koja nas želi izazvati jedva čeka da naša odgovori na teške optužbe - protuoptužbama. U tom je smislu Čačićev istup dobro došao toj desnici da razbukta sukob. Istina je u cjelini, imamo dva odnosa prema onom što je bilo u prošlih 10 godina. Jedan idealistički, u kome se ističe samo ono veliko, a mnogo toga velikog je bilo u Domovinskom ratu, ali se jednostavno neće uočiti da je u svemu tome, u toj politici bilo i tamne strane. Drugi opet, nakon promjene vlasti, ističu samo tamnu stranu, ne priznajući što je bilo veliko i što je rezultat Domovinskog rata. U tom smislu, nisam spreman prihvatiti ni Krpinu niti Čačića, jer su i jedan i drugi bili u polemici jednostrani. Krpina se ne želi suočiti s tamnom stranom i žestoko neargumentirano optužuje, a Čačić je, kao kontru, govorio samo o tamnoj strani što je izazvalo gužvu.</p>
<p>• Slažete li se s tim, za što se zalaže premijer Račan, da eventualne kadrovske križaljke u Vladi treba ostaviti za jesen?</p>
<p>- Pa, osobno sam protiv kadrovskih križaljki. Sam model kadrovskih križaljki nije dobar. Mislim da su kadrovske križaljke pogrešan put i da treba tražiti novu koncepciju.</p>
<p>• Je li popustila napetost u odnosima branitelja i Vlade?</p>
<p>- Mislim da nije popustila, iako između pravih branitelja i Vlade nema napetosti, ali postoji napetost između onih koji su stekli određene povlastice i koji se sada boje da će ih izgubiti. Bio sam u ratnoj Vladi i da smo imali toliko branitelja koliko ih sad imamo, taj bi rat mnogo prije završili i pobijedili. Očito je da svi moramo voditi politiku u kojoj će pravi branitelji, invalidi Domovinskog rata, stradalnici, prognanici... biti zaštićeni. Obaveza je ovog društva da se ne dogodi to što se dogodilo s Vukovarcima, da im ispod vrata šalju rješenja za iseljenje. Svaki se slučaj mora tretirati posebno, radi se o teškim sudbinama i ne može se općenito donositi rješenje o iseljenju. Osim toga, problem lažnih branitelja, onih koji svoje domoljublje žele naplatiti na račun poreznih obveznika, koji žele povlastice, ova vlast mora učinkovito riješiti, bez obzira na otpore i sve što će se događati.</p>
<p>• Prihvatili ste mjesto predsjednika državne Komisije za civilna odlikovanja koju imenuje predsjednik države. Kako to da ste to prihvatili kad ste javnosti bili poznati kao žestoki kritičar predsjednika Stipe Mesića?</p>
<p>- Nisam bio kritičar predsjednika Stipe Mesića. Ja sam bio u predizbornoj kampanji u stožeru kandidata suprotstavljenog Mesiću i ta kritika je normalna stvar, koja se događa u predizbornim kampanjama i mnogo je blaža bila nego što to rade unutar iste stranke u Americi, kad se predsjednički kandidati bore za nominaciju. Moramo naučiti da kritika ili iznošenje slabijih strana u predizbornoj kampanji protivničkog kandidata nije nikakav sukob. Nema sukoba između predsjednika Mesića i mene, naši odnosi su normalni. Ja sam prihvatio ono što je on rekao da je predizborna kampanja završena i da sada moramo surađivati. On je predsjednik, može se nekoga više voljeti ili manje, ali nema uspjeha nove politike, ako Sabor, Vlada i predsjednik države ne budu zajedno i ako ne budu izgrađivali međusobno povjerenje. Sada postoji dobra volja svih strana da se o strateškim pitanjima dogovaramo i da zajedno izvučemo Hrvatsku iz stanja u kojem se nalazi.</p>
<p>Tko je ljevica u Hrvatskoj</p>
<p>• Kako komentirate Budišinu izjavu o tome da neki iz šestorice žele vlast lijeve političke opcije? Što to znači? Tko je danas ljevica u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne bih o tome sada govorio.</p>
<p>• On kaže da je Hrvatska na rubu verbalnoga građanskog rata, a to nisu baš smirujuće izjave.</p>
<p>- Dobro, ali morate razumjeti, ono što je napisano o Budiši u zadnja dva mjeseca, teško je izdržati. Prema tome, vi iz medija morate biti spremni da na žestoke kritike, pogotovo kad su pretjerane i neopravdane, čovjek također žestoko odgovori. Mislim da smo danas mi u politici izloženi žestokim napadima - i opravdanim i neopravdanim - pa imamo pravo i žestoko odgovoriti.</p>
<p>Najzadovoljniji sam novim »Vjesnikom«</p>
<p>• Iskazuje li i nova vlast netrpeljiv odnos prema medijima? Dotakao ih se premijer Ivica Račan, koji pokazuje određeni zazor od javnosti, kao i Zlatko Tomčić i Dražen Budiša, koji su se ovih dana vrlo negativno odredili prema medijima...</p>
<p>- Ni ja nisam zadovoljan medijima, ali sam svjestan da su oni zrcalo društva u kojem živimo, ni bolji niti lošiji od politike. Oni su na neki način odraz stanja duhova, mentaliteta, mentalnih sklopova kod nas, ali ne mislim da je stanje u medijima mnogo lošije od stanja u politici. To su spojene posude i dobro je da će promjene u medijima utjecati na promjene u politici, promjene u politici na promjene u medijima. Ima izvrsnih medija: evo, najzadovoljniji sam novim Vjesnikom. Mislim da ste objektivni, informativni, sveobuhvatni informacijama. No, nisam zadovoljan mnogim pojavama u medijima, ali sam i svjestan da postoji borba za preživljavanje na hrvatskome medijskom tržištu i, da bi opstali na tom tržištu koje je malo, a ljudi nemaju novaca, mediji moraju izmišljati senzacije. To razumijem, ali ne odobravam, pa sam više puta bio užasnut kad sam bio doveden u neke kontekste i optužen, a to nije imalo blage veze sa mnom. Nisam zadovoljan, ali mislim da i tu promjene idu na bolje i da će se stanje stabilizirati u onoj mjeri u kojoj se budu mijenjali odnosi u politici.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zašto su u Croatiabusu zabranili slijepoj osobi i psu vodiču vožnju autobusom?</p>
<p>Student Denis Rudić nije se mogao sa svojim psom ukrcati na autobus za Zadar/ Direktor Croatiabusa tvrdi da su djeca jedne putnice bila alergična na pseću dlaku/ Bi li student otputovao k majci, da je na blagajni, prilikom kupnje karte, upozorio da s njim putuje i pas?/ Zašto direktor Sulić izbjegava razgovor s novinarom? </p>
<p>Nemili događaj koji se zbio 19. svibnja na jednom od perona Autobusnoga kolodvora u Zagrebu, kad je slijepom studentu psihologije Denisu Rudiću i njegovu psu vodiču, kuji Laviniji, zabranjen ulazak u autobus »Croatiabusa« na relaciji Zagreb - Zadar - Split, pokazuje kako je poštivanje zakonskih akata o kretanju slijepih osoba sa psima vodičima, na žalost, samo mrtvo slovo na papiru. Dvadesetčetverogodišnji mladić toga je dana namjeravao otputovati u Zadar i posjetiti majku, inače umirovljenicu, s kojom zbog skromnih financijskih prilika ali i zahtjevnih predavanja na fakultetu nije bio duže vrijeme.</p>
<p>- Kada sam pokušao ući u autobus sa psom vodičem, vozač, gospodin Drago Dejanović, počeo nas je histerično tjerati van kaže Denis. Tada je moja prijateljica Tanja, studentica defektologije i praktikantica u Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet, pokušala objasniti da je to pas vodič i da prema Zakonu o kretanju slijepih osoba uz pomoć psa vodiča, imam, među ostalim, pravo korištenja sredstava javnoga prijevoza, uključujući i zadržavanje na svim prostorima predviđenim za putnike. Vozač je na to ljutito odgovorio kako on poštuje »samo zakon putnika«, ogorčeno izjavljuje Denis. U polusatnoj polemici u kojoj je, kako doznajemo, sudjelovao i glavni otpravnik autobusa Darko Horvat, nitko od putnika nije reagirao.</p>
<p>- Kada sam pitao vozača može li se zamisliti na mojemu mjestu, kaže Denis, on je pokazao »dobru volju« i rekao kako će mimo propisa firme smjestiti psa u spremište za prtljagu ili na mjesto do sebe. Te sam »susretljive« prijedloge odbio, jer na to mjesto, prema procjeni prijateljice koja vidi i koja je tada bila sa mnom, ne bi mogla stati niti manja prtljaga a kamoli odrastao pas.</p>
<p>Ogorčen takvim ponašanjem djelatnika »Croatiabusa«, slijepi se mladić, k tomu i dijabetičar, kojemu je šećer ovih dana izrazito povišen, obratio Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Prema riječima predsjednice udruge, Mire Katalenić, nakon što su doznali što se dogodilo, odmah su telefonski nazvali odgovorne u »Croatiabusu« i direktora tvrtke Leona Sulića.</p>
<p> - Željeli smo civilizirano riješiti problem, rekla nam je Mira Katalenić, no u »Croatiabusu« nisu pokazali nimalo razumijevanja za elementarno pravo slijepih da koriste psa vodiča. Prema njezinim riječima, direktor Sulić rekao je kako pas bez brnjice ne može u autobus. A pas vodič ne može nositi brnjicu, naglasila je Katalenić, jer bi to za njega bila nelagoda, a i školovan je tako da u prostoru u kojemu se nalazi, promišlja i »odlučuje« za slijepu osobu. Pored toga nehumanog čina, direktor »Croatiabusa« najavio je i tužbu protiv mene kao predsjednice Udruge, ukoliko kroz medije nanesemo štetu ugledu firme, rekla nam je Mira Katalenić. Dodala je, kako će Udruga, jer na to ima zakonsko pravo, podnijeti tužbu protiv »Croatiabusa«.</p>
<p>Pokušavajući doznati razloge zabrane Denisu i njegovu psu da uđu u autobus, i mi smo odgovore zatražili od direktora »Croatiabusa« Leona Sulića. No do njega nismo mogli nikako doći, jer je inzistirao da ga se zove na službeni telefon, na koji se uglavnom javljala tajnica. A u pismenoj izjavi Sulić je demantirao optužbe predsjednice Katalenić. Prema njegovim tvrdnjama, neki od putnika odbili su putovati sa psom, a jedna je putnica, inače majka s djecom, rekla kako su djeca alergična na pseću dlaku. </p>
<p>Vozač je bio upoznat s odredbama Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča i stoga je Denisu za psa ponudio ne prtljažni prostor već spavaću kabinu voznog osoblja, napisao je Sulić. Poznato nam je, dodao je u pisanom odgovoru, da je veza slijepog čovjeka sa psom vodičem teško razumljiva mnogima, čije oči nisu »uronile« u tamu, ali mi smo kao prijevoznici dužni poštivati Ugovor o prijevozu a to je - vozna karta. Pri »sklapanju« toga ugovoru (kupnjom vozne karte posredstvom blagajnika na Autobusnom kolodvoru Zagreb), ni prijevoznik, a niti ostali putnici nisu znali da će jedan među njima na put povesti i psa.</p>
<p>»Svojim prijedlogom o smještaju psa vodiča u spavaću kabinu vozača, slijepoj osobi nismo onemogućili korištenje prijevoznog sredstva već smo samo pokušali prilagoditi potrebe i prava putnika - slijepca sa psom vodičem s pravima ostalih putnika. Zakonodavac je u kratkoći i nedorečenosti ovoga Zakona i neusklađenosti s ostalim propisima nadmašio sam sebe«, smatra Sulić. Zaključuje kako bi se »ranije danim obavještenjem o psu vodiču na blagajni kolodvora dale šanse i ostalim putnicima da kod kupnje vozne karte odluče hoće li ili ne ugovoriti prijevoz pod tim okolnostima. Prijevozniku bi se pak, dala mogućnost da slijepoj osobi osigura prvo sjedalo, ono odmah pri ulazu u autobus, čime bi ostali putnici bili odijeljeni od psa«, ustvrdio je Sulić.</p>
<p>Odgovore na druga pitanja - hoće li se poduzeti stegovne mjere protiv vozača i zna li za kaznene odredbe Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča, ukoliko se slijepoj osobi ne dopusti ulazak u sva sredstva javnoga prijevoza, nismo uspjeli dobiti, jer se na službeni telefon »Croatiabusa« više nije javljala ni tajnica, a pogotovo ne direktor Sulić. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kregar: U Poglavarstvu neću dopustiti opuštanje i nerad pred primopredaju vlasti</p>
<p>Povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar najavio je u utorak, na redovnom sastanku s novinarima, predstavljanje Prijedloga novoga generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba. Plan će u srijedu predstaviti stručnjaci Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu čovjekova okoliša. </p>
<p>Pročelnici svih gradskih ureda Gradskoga poglavarstva trebaju do četvrtka završiti promemorije koje je od njih naručio povjerenik Kregar. Izradu promemorija povjerenik je zatražio kako u predstojećem razdoblju preuzimanja vlasti ne bi bilo nikakvih zastoja u obavljaju redovnih poslova. </p>
<p> - S približavanjem 31. svibnja, dana konstituiranja nove Gradske skupštine, u nekim se uredima može primijetiti opadanje radne discipline. O tome ćemo razgovarati u četvrtak, na kolegiju sa svim pročelnicima, rekao je Kregar, uz napomenu da neće dopustiti opuštanje i nerad u razdoblju pred primopredaju vlasti.</p>
<p>Kao primjere zastoja u radu povjerenik je spomenuo tržnicu Gorica kod Kvaternikova trga, za koju je već trebao biti dovršen plan, kao i Medvedgrad, za koji tek treba definirati novu funkciju. Vojska je još uvijek tamo, rekao je Kregar, a ostat će sve dok grad ne organizira svoju čuvarsku službu. Sadašnje stanje, smatra povjerenik, nedopustivo je, jer su oklopi i ukrasno oružje izloženi propadanju.</p>
<p>Već su odaslani pozivi za konstituirajuću sjednicu Skupštine Grada, a povjerenik je u utorak iznio i program događanja na Dan Zagreba, 31. svibnja: jutro je rezervirano za radni dio Skupštine, poslije podne će se svečano dodijeliti Nagrada Grada Zagreba, a za večer je predviđen koncert Zagrebačke filharmonije.</p>
<p> Kregar je najavio i skori dovršetak dokumenta u kojemu će opisati svoj dvomjesečni mandat, stanje koje je u Zagrebu zatekao pri preuzimanju dužnosti povjerenika, situaciju u gradu danas, kao i »dijagnozu i moguću terapiju najvažnijih problema«. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Degen: Borit ću se za jačanje mjesnih zajednica i oživljavanje Bundeka</p>
<p>- Svjesni smo činjenice da se ASH mora pokoriti predizbornom sporazumu, po kojemu ću ja biti potpredsjednik Gradske skupštine, a kandidat najjače stranke, dakle SDP-a, gradonačelnik, rekao je predsjednik Akcije socijaldemokrata Silvije Degen u utorak, na prvoj konferenciji za novinare na kojoj su se predstavili novoizabrani gradski vijećnici te stranke. Uz Degena, u Gradskoj će skupštini iz redova socijaldemokrata sjediti i Zlatko Klarić, glavni tajnik ASH.</p>
<p>Za nepunih šest mjeseci Zagrepčani će ponovo morati izaći na izbore za gradske četvrti, a tada će ASH, najavio je Degen, tražiti i neposredne izbore za gradonačelnika. </p>
<p>- Podjela Zagreba na četvrti slična je podijeli kakvu ima Beč. Ona je nužna, jer će dovesti do regionalizacije grada. Time će lokalna samouprava biti puno efikasnija. Osobno, borit ću se za jačanje mjesnih zajednica, koje su nekad vrlo dobro funkcionirale, rekao je Degen. </p>
<p>Govoreći o planovima za koje će se boriti kao budući potpredsjednik Skupštine, Degen je naglasio potrebu otvaranja rekreacijskog centra Bundek. Za taj projekt, otkrio je Degen, postoje investitori, dakle i gotov novac za uređenje, koje je, rekao je, »prijeko potrebno nakon što su ideje o oživljavanju Bundeka napustili oni koji vole Zagreb mržnjom«. </p>
<p>Važno je, nastavio je Degen, ostvariti projekt izgradnje rekreacijskog centra na Sljemenu. Sport je, smatra on, potpuno zamro i među zagrebačkim sveučilištarcima, a hitno treba riješiti i problem prostora za studente Muzičke akademije. </p>
<p>- Zagrebu je potreban Vatrogasni dom kulture. Dom vatrogasaca u Savskoj cesti ne služi svojoj svrsi, potrebno ga je premjestiti te u njega uključiti različite organizacije, kulturne centre, dati prostor i slikarima koji nemaju svoje ateljee, rekao je Silvije Degen. </p>
<p> ASH će se i dalje, najavili su novoizabrani vijećnici, boriti za prava siromašnih i najugroženijih, te će za njih tražiti smanjenje komunalnih usluga. Ipak, osnovni problem koji treba riješiti u gradu jest promet, zaključio je Degen, te najavio rješavanje problema tramvajskog okretišta u Dubcu.</p>
<p>- Siguran sam da ćemo za neke od ovih projekata imati konsenzus u Gradskoj Skupštini, završio je Degen. </p>
<p>Prema riječima novoizabranog vijećnika Zlatka Klarića, on je proteklih dana dobio brojne pozive iz Gradske skupštine - od zaposlenika koji se boje otkaza. »Revanšizma neće biti. Oni, koji su radili profesionalno, ne trebaju se bojati, posebice ne vozači i činovnici«, rekao je Klarić. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Za istu sam operu dobio nedavno i »Vjesnikovu« nagradu u Čakovcu</p>
<p>Zoran Juranić, skladatelj i dirigent</p>
<p>Prijedlog da se Nagrada Grada Zagreba dodijeli Zoranu Juraniću, podnijelo je Hrvatsko društvo skladatelja. Nagrada mu je dodijeljena za djelo »Govori mi o Augusti«, opernu farsu u tri slike s epilogom, praizvedenu u okviru Muzičkoga biennala 1999. godine. </p>
<p>- Jako sam ponosan. Ne samo zato što sam nagrađen, već zato jer sam dobio nagradu grada u kojemu nisam rođen, ali u kojemu živim i radim punih 35 godina, rekao nam je Juranić. Drago mi je i to, dodao je, što sam za istu operu dobio Vjesnikovu nagradu »Josip Štolcer Slavenski«, koja mi je prije desetak dana uručena u Čakovcu.</p>
<p> Obje je nagrade, kaže, dobio neočekivano i posebno je ponosan s obzirom na kvalitetu kandidata koji su mu konkurirali za Nagradu. Osim njega, Zagrebovu Nagradu u kategoriji »Glazba« dobila je i operna prvakinja, sopranistica Božena Ruk-Fočić.</p>
<p> Opera »Govori mi o Augusti« plod je dugog, isprekidanog rada i, kako kaže Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, riječ je o najvećem zadatku na kojemu je ikad radio u skladateljstvu. Upravo zbog toga mu je drago da je publika tako dobro prihvatila tu operu. </p>
<p>Opera »Govori mi o Augusti« igrala je u Zagrebu desetak puta, a poziv za gostovanjem stigao je i iz Dubrovnika i Rijeke. »Zbog toga se nadam i želja mi je da opera i dalje ostane na životu«, kaže Juranić, pozdravljajući i zahvaljujući mladoj ekipi s kojom je radio, a posebno tenorima Miljenku Đuranu i Nevenu Mrzlečkom. </p>
<p>Za Nagradu Grada Zagreba u kategoriji »Glazba« stiglo je 14 prijedloga. Uz dva dobitnika, kandidati su bili: operni pjevač Vitomir Marof, Zagrebački gitaristički trio Darko Petrinjak, Goran Listeš i István Römer, dirigent Mladen Tarbuk, djevojački zbor »Zvjezdice«, Zagrebačka filharmonija, operna umjetnica Mirjana Bohanec-Vidović, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Ruben Radica, skladatelj Silvio Foretić, skladatelj i dirigent Igor Kuljerić, skladatelj Dubravko Detoni, glazbeni i vokalni solist popularne i jazz glazbe, skladatelj, organizator mnogih kulturnih i glazbenih događaja u Zagrebu Drago Diklić, te Zagrebački kvartet saksofona u sastavu Dragan Sremec, Goran Merčep, Saša Nestorović i Matijaž Drevenšek. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S...</p>
<p>Kao »ministar za rušenje« dobivam samo iskaze podrške i to me ohrabruje</p>
<p>BOŽO KOVAČEVIĆ, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša</p>
<p>Pijete li kavu?</p>
<p> - Ne, ne pijem kavu. Samo u izuzetnim situacijama. U društvu na primjer, popijem kapučino, i to zbog čokoladnog praha na pjeni. Čak nemam ni nadomjestak za kavu, jedan sam od onih koji kroz dan funkcioniraju bez kave.</p>
<p>Nedavno je u Zagrebu održan Millenium Marijuana march. Je li naše društvo spremno za dekriminalizaciju lakih droga?</p>
<p> - Moje je mišljenje da je dekriminalizacija dopustiva. No, svako prodavanje ili činjenje tih droga dostupnima maloljetnicima oštro bih sankcionirao. Puno strože nego što je to sada predviđeno.</p>
<p>Jeste li sami probali marihuanu ili hašiš?</p>
<p> - Jesam. I to u studentskim danima, ali nisam ni konzument niti ovisnik. Ja čak ni ne pušim, pa onda nemam potrebu za pušenjem bilo čega, pa tako ni marihuane. </p>
<p>Kako ocjenjujete sto dana vašeg ministarstva? </p>
<p> - Bilo je to vrlo intenzivnih sto dana. Uspostavljao sam novo ministarstvo. Trebalo je definirati djelokrug, srediti unutarnji ustroj i za više od 500 zaposlenih izdati rješenja o rasporedu na radna mjesta. Uz to, trebalo se izboriti za sredstva u državnom proračunu.</p>
<p> I, jeste li uspjeli u svemu tome?</p>
<p> - Čini mi se da jesam, ali građani će suditi o tome.</p>
<p>Kad je srušena sedmerokatnica u Gračanima, jedna je novinarka zaključila da su se u Hrvatskoj počeli provoditi zakoni i za to je bila pljunuta u lice. Vas su, pak, nazvali »ministrom za rušenje«. Što poručujete takvim ljudima?</p>
<p> - Da su djelomično u pravu! Međutim, rušenje objekata, koji ni na koji način ne mogu opstati u prostoru, treba shvatiti kao građenje pravnog poretka ove zemlje.</p>
<p>Koordiniranjem nad akcijom rušenja divlje gradnje dirnuli ste u osinje gnijezdo, u one koji su mitom i korupcijom godinama potkradali grad i državu. Jeste li zažalili zbog toga. Prijete li vam?</p>
<p> - Ne, dosad sam dobivao samo iskaze podrške i to me ohrabruje.</p>
<p>Kakvo je stanje okoliša u Zagrebu?</p>
<p> - Nezadovoljavajuće i, moram reći, zabrinjavajuće. Odlagalište smeća nije u potpunosti riješeno, tu su i brojni divlji deponiji, eksploatira se šljunak. Zagreb nema ni uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, to je prava sramota.</p>
<p>Treba li bušiti tunel kroz Sljeme?</p>
<p> - Iako nisam o tome razmišljao, čini mi se da u Zagrebu postoje mnogi neiskorišteni resursi i ne vidim da nam je taj tunel nužan. To su moja ad hoc razmišljanja.</p>
<p> Znaju li Zagrepčani i građani Hrvatske što jedu? Mislim pritom na uvoz i nekontroliranu pojavu genetski modificirane hrane. </p>
<p> - Oni, koji jedu domaću hranu proizvedenu u Hrvatskoj, mogu biti sigurni da nije genetski modificirana. Što se tiče uvozne hrane, tu situacija nije sasvim jasna. Osobno, ne vidim potrebu da Hrvatska bude proizvođač GM hrane. Međutim, zbog raširenosti te hrane u cijelom zapadnom svijetu, teško će biti onemogućiti njezinu potrošnju. U tim slučajevima proizvođači će morati na proizvod staviti deklaraciju o sastavu proizvoda.</p>
<p>Prijeti li nam opasnost od NE Krško?</p>
<p>Ne prijeti. Ta opasnost je doista svedena na najmanju moguću mjeru, jer se tom elektranom upravlja savjesno. </p>
<p>No ipak ste u mlađim danima prosvjedovali protiv njene gradnje...</p>
<p> - Da. U prvoj polovici osamdesetih sudjelovao sam u prosvjedima u Zagrebu, Krškom i Ljubljani.</p>
<p>Osamdesetih prosvjednik i borac za zaštitu okoliša, a u devedesetima političar i k tomu ministar. Kako ste spojili to dvoje?</p>
<p> - Prosvjedi dovoljno govore o mojim stavovima, a političar sam postao bez planiranja unaprijed. Ulaskom u Sabor 1992. godine odredio sam si sudbinu. Mislim da je moguće pomiriti očekivanja i interese vladajućih i nevladinih organizacija. </p>
<p>Znači, mislite da političar može biti i zaštitar po ukusu zelenih?</p>
<p>To će se vidjeti. Trebam više od sto dana...</p>
<p> Kako se opuštate i kako na sve to gleda vaša obitelj?</p>
<p> - Volim šetati gradskim ulicama, no za to jedva imam slobodnog vremena. U zadnje vrijeme sve češće odlazim k prijateljima u Puščansku Dubravu. Obitelj mi pruža najveću podršku u svemu, pa tako trpi i moja česta izbivanja iz kuće. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Ekshibicionisti - komični ili opasni?</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Kakvu će kaznu sud izreći Vinku N. koji je u jednom zagrebačkom pothodniku »perverznim ponašanjem maltretirao dvije djevojke«, pita se Emil Vidušić u ogledu iz kriminalističke psihologije »Ekshibiconisti - jesu li opasni ili nisu?« objavljenom u HALO 92.</p>
<p> U muslimanskim zemljama, primjerice u Libiji, Sudanu i Iranu, ekshibicioniste, ako ih uhvate na djelu, javno linčuju. Inače strogi šerijatski zakoni predviđaju javno batinanje onih koji spuštenih gaća paradiraju pred nedužnim ženskim očima.</p>
<p> Na Zapadu su kazne, uglavnom, puno, puno blaže. Naime, zapadnjački stručnjaci i javno mnijenje ekshibicionizam drže devijantnim ponašanjem, ali dvoje oko stvarne opasnosti koja prijeti od takvih osoba. Štoviše, brojni psihijatri i psiholozi smatraju da se radi o bolesti nalik drugim bolestima. Tim više što istraživanja pokazuju da je oko 70 posto takvih muškaraca - oženjeno. </p>
<p> Ekshibicionisti su bolesne, nesigurne i plašljive osobe. Priprijeti li im se ili im se suprotstavi, pa čak ignorirajući prođe kraj njih, ustuknut će i pobjeći. Ekshibicionisti nisu agresivci, oni nisu opasni, njih treba liječiti, a ne kažnjavati, tvrde ugledni psihijatri i psiholozi, piše u ogledu iz kriminalističke psihologije.</p>
<p> »Pronađemo li najprikladnije i najučinkovitije metode, istodobno ćemo postići dva cilja - u ekshibicionista ćemo iskorijeniti devijantno ponašanje, a njihove žrtve osloboditi neugodnih iznenađenja i strahova«, rekao je ugledni njemački psihijatar J. Wolstein koji se specijalizirao za ekshibicionizam. </p>
<p> Međutim, prema »Velikom rječniku stranih riječi« Bratoljuba Klaića, ekshibicionizam se pojavljuje u značenju (1) seksualne nastranosti koja se sastoji u pokazivanju spolnog organa osobama suprotnog spola i (2) čovjeka koji uživa u ekshibicionizmu varirajući od komičnog muškarca do opasnog seksualnog manijaka. </p>
<p> Tko je pozvan utvrditi granicu na kojoj prestaje seksualna komedija, a započinje stvarna opasnost? (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Filmska industrija Hong Konga nada se preporodu</p>
<p>HONG KONG, 23. svibnja</p>
<p> - Filmska industrija Hong Konga nada se novom poticaju nakon uspjeha postignutoga na canneskom filmskom festivalu filmom redatelja Wonga Kar-Waija, »In the Mood for Love« (Raspoložen za ljubav). </p>
<p> Tony Leung Chiu-Wai, glavni glumac te ljubavne priče smještene u Hong Kong šezdesetih godina, osvojio je nagradu za najboljeg glumca, a film je dobio i Grand prix za tehniku (fotografiju i scenografiju). </p>
<p> »Čitava filmska industrija u Hong Kongu bit će zadovoljna«, izjavio je direktor Udruge filmske industrije u Hong Kongu, Woody Tsung. »Te će nagrade ohrabriti stvaraoce u Hong Kongu da rade još više na privlačenju međunarodnih priznanja«, dodao je on ističući kako je film u bivšoj britanskoj koloniji krenuo putem propasti. </p>
<p> »Te nagrade pokazuju i kako Hong Kong nije poznat samo po svojim kung-fu ili akcijskim filmovima, nego i kvalitetnim filmovima zavidne tehnike i umjetnosti«, ocijenio je Tsung. </p>
<p> Prije šest godina Hong Kong je bio treći proizvođač filmova u svijetu, poslije Indije i SAD-a, s oko 300 dugometražnih filmova, rekao je on. </p>
<p> »No, između 1997. i 1999. godišnje se snimilo samo 100 filmova«, dodao je on. </p>
<p> Taj pad, posebice u kvaliteti filmova, pogoršan je eksodusom lokalnih redatelja i zvijezda. </p>
<p> Glumci Jackie Chan i Chow Yun Fat, kao i redatelj John Woo, autor američkog hita »Čovjek bez lica«, s Nicolasom Cageom i Johnom Travoltom u glavnim ulogama, bili su svi opčarani Hollywoodom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Trudnoća ne umanjuje pamćenje </p>
<p>CANBERRA, 23. svibnja</p>
<p> - Prastara pretpostavka da trudnice gube pamćenje i koncentraciju običan je mit, pokazalo je najnovije australsko istraživanje. </p>
<p> Znanstvenici s australskoga nacionalnog Sveučilišta u Canberri otkrili su da su mnoge trudnice u nekim testovima memorije čak i nadmašile druge žene. Rezultati istraživanja objavljeni su u najnovijem izdanju časopisa koji izdaje sveučilište.</p>
<p> »Naši rezultati općenito pokazuju da nema razlike između trudnica i žena koje nisu trudne, a ima i dokaza da trudnice ponekad postižu bolje rezultate«, kazala je voditeljica istraživačke ekipe dr. Helen Christensen. »Zanimljivo je to što i trudnice i njihovi partneri misle kako trudnice imaju loše pamćenje«.</p>
<p> Istraživači iz Centra za istraživanje mentalnog zdravlja ispitali su 52 žene koje su prvi put trudne, te 35 žena koje nisu trudne. Obje su skupine podvrgnute testu memorije. Znanstvenici su provjerili i postoje li možda u ispitanica simptomi depresije ili tjeskobe, što bi moglo utjecati na rezultate. Test koji je uslijedio pokazao je slične rezultate i kad su mjereni vrijeme reakcije, prisjećanje i prepoznavanje te radna memorija, odnosno memorija koja se koristi kad se istodobno obavlja nekoliko zadaća.</p>
<p> Dr. Christensen je rekla kako su rezultati ohrabrujući za žene: »Mislim da je to dobra vijest za žene jer u situaciji u kojoj moraju biti koncentrirane kao recimo na poslu trudnice mogu jednako dobro funkcionirati kao i žene koje nisu trudne«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gubitak svijesti za volanom povezan sa srčanom manom</p>
<p>NEW YORK, 23. svibnja</p>
<p> - Gubitak svijesti za upravljačem vozila događa se češće nego što se mislilo, tvrde istraživači sa Sveučilišta Yale. Većina osoba koje u vožnji izgube svijest pati od izlječive srčane bolesti, pokazali su rezultati istraživanja, koji su izneseni na sastanku North American Society of Pacing and Electrophysiology (NASPE).</p>
<p> »Držimo da se o toj pojavi premalo govori jer se pacijenti boje da će im to ograničiti dozvole ili povisiti premiju osiguranja«, rekao je dr. Mark H. Schoenfeld s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale u New Havenu (Connecticut).</p>
<p> Kako stanovništvo stari i istodobno postaje sve mobilnije, vjerojatno će biti sve više nesreća ako se ne budu liječili problemi zbog kojih do njih dolazi, dodao je Schoenfeld.</p>
<p> U ispitivanju su sudjelovala 54 pacijenta, a trajalo je 14 godina. Uključeni su pacijenti koji su u lokalne bolnice primljeni nakon gubitka svijesti za upravljačem ili kad im se to gotovo dogodilo. Ispitivanje je pokazalo da ih 78 posto ima srčanu manu koja se može liječiti. Nijedan pacijent nije konzumirao drogu ili alkohol.</p>
<p> U više od 40 posto pacijenata dijagnosticiran je neki oblik tahikardije, prebrzog lupanja srca. Kod 25 posto nesvjesticu je izazvao iznenadni pad krvnog tlaka, a 12 posto imalo je problema s električnim impulsima u srcu zbog kojih je srce kucalo presporo.</p>
<p> Svi su pacijenti liječeni lijekovima, pacemakerom ili defibrilatorom koji se ugradi u tijelo (pomagalom sličnim pacemakeru koje normalizira rad srca). Dosad nijedan pacijent nije izgubio svijest, izvješćuju istraživači.</p>
<p> Schoenfeld naglašava da se osobe kojima je dijagnosticiran bilo koji od spomenutih poremećaja ne moraju bojati da će izgubiti svijest dok voze. S druge strane osobe koji su u vožnji izgubile svijest morale bi provjeriti imaju li neki od ovih izlječivih poremećaja.</p>
<p> Studija je pokazala i da bi se gubitak svijesti moralo držati uzrokom nesreće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tjelovježba smanjuje rizik od raka</p>
<p>Žene koje započnu sa športskim aktivnostima, redovnim treninzima u svojoj mladosti, uspostavljaju životni stil koji smanjuje rizik od pojave raka dojke i genitalnih organa. To su rezultati nedavnog istraživanja obavljenoga na Harwardskom sveučilištu.</p>
<p>Ispitivanje je obuhvatilo 5.398 žena (polovica njih bila je športski aktivna za vrijeme studija), koje su diplomirale na 10 američkih fakulteta, između 1939. i 1995. godine. Rezultati ispitivanja govore da su manje aktivne žene imale oko dva i pol puta veći rizik od raka maternice, jajnika, grlića maternice i rodnice nego prijašnje športašice i gotovo dvostruko veći rizik od raka dojke. Ove spomenute vrste raka čine više od 40 posto svih slučajeva raka u žena.</p>
<p>Istraživači vjeruju da je manja učestalost raka u tih žena povezana s razinom estrogena u krvi, hormona koji može igrati ulogu u pojavi raka u žena. Žene športaši imale su manju tjelesnu težinu nego one koje se nisu bavile takvim fizičkim aktivnostima i takve vitkije žene proizvode manje estrogena i manje djelotvornog estrogena nego žene debeljuce.</p>
<p>Ispitivanja su pokazala da je intenzitet treninga, koji donosi koristi, lako prihvatljiv za žene. »To je umjerena, ali redovna tjelovježba«, kazao je prof. Rose Frisch, s harwardske Škole javnog zdravstva, koja je rukovodila ispitivanjem. »To nije intenzitet kao onaj potreban u trčanju maratona«, rekao je on.</p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Ministar Vujić diskriminira DHK</p>
<p> Bili smo sve od polovice pedesetih godina, u raznim sastavima »delegacija« i kod Dušana Žanka i Ankice Magašić, nerijetko se i svađali, vikali, ali nijedan hrvatski ministar kulture nije nam zatvorio vrata takoreći »pred nosom« kao što je to učinio ministar Vujić / Izravna posljedica tih samo s jedne strane otklonjenih razgovora bila je da nismo dobili niti lipe za proslavu 100-godišnjice Društva </p>
<p>Nije mi ni na kraj pameti u ovom trenutku polemizirati s dr. Antunom Vujićem, ministrom kulture, s kojim sam pred dvije godine uspješno surađivao u Povjerenstvu za otkup knjiga tadašnjeg ministarstva. Ja sam tada, čini mi se, bio predstavnik Društva hrvatskih književnika, a on saborskog Odbora za kulturu, ja nestranački čovjek, a on, dakako, predstavnik svoje ujedinjene stranke (SDP) što svakako nije »gurao« u prvi plan, nego smo obojica (i neki drugi iz Povjerenstva, kao predsjednik Matice hrvatske, danas akademik Josip Bratulić) bili zaljubljenici u knjige.</p>
<p>Razlozi su mojeg javljanja sasvim druge vrste - u svojem razgovoru s gđom Brankom Džebić (»Vjesnik« 18. svibnja 2000.) ministar dr. Antun Vujić govoreći o Društvu hrvatskih književnika, pa i meni, prešućuje neke bitne činjenice koje - sustavno »zaboravljivane« u »medijima« - bacaju posve drugo svjetlo na »napetost« između Ministarstva kulture i DHK.</p>
<p>Naime, netom je dr. Antun Vujić postao ministrom kulture (22. ožujka) Upravni odbor DHK uputio mu je prijedlog da se hitno sastanemo i porazgovorimo o nekim hitnim problemima. Prvih sedam do deset dana njegova je tajnica odgovarala na naše sve nervoznije nazivke s uobičajenim »sutra-prekosutra-sutra-prekosutra« da bi vrlo brzo nastao muk. Tako je dr. Antun Vujić odmah u početku, i to kao prvi hrvatski ministar kulture zatvorio svoja vrata Društvu hrvatskih književnika. Bili smo sve od polovice pedesetih godina, u raznim sastavima »delegacija« i kod Dušana Žanka i Ankice Magašić, nerijetko se i svađali, vikali, ali nijedan hrvatski ministar kulture nije nam zatvorio vrata takoreći »pred nosom«.</p>
<p>Izravna posljedica tih samo s jedne strane otklonjenih razgovora bila je da nismo dobili niti lipe za proslavu 100-godišnjice Društva. Naravno, mogli smo, možda i trebali, kroz prozor baciti to povijesno podsjećanje, ali bili smo naivni i osjećali smo obvezu prema našim dičnim starima (Harambašić, Kranjčević, Kumičić, Matoš, Vidrić, Trnski itd., itd.). Kako nismo imali novaca za prikladnu dvoranu za pet stotina i nešto naših članova (tristo iz Zagreba i dvjesto iz drugih naših gradova), odlučili smo se za najskromniju moguću proslavicu u vlastitim prostorijama i pozvali samo članove Upravnog odbora i komisija izabranih prošle godine na lipanjskoj Izbornoj skupšini.</p>
<p>Nekoliko dana uoči te preskromne svečanosti, ali ne našom voljom, navratila je u DHK novinarka HTV i usput spomenula kako je dobila nalog da napadne Skupštinu, što smo mogli čuti i vidjeti iste skupštinske večeri na malim ekranima (drugoga dana, na sam Uskrs, bit će napadnuta i Matica hrvatska (!)).</p>
<p>Pišući svoj uvodni tekst za proslavu nije mi iz svijesti izlazila zloguka najava napada na DHK, Skupštinu (nalog »odozgo«) i napisao sam onu bedastu, romantičarsku rečenicu (»nisu pisci mačji kašalj, žive oni u srcu naroda«) koju će ministar dr. Antun Vujić proglasiti, zamislite, »kritikom nove vlasti«. Ja ni danas ne znam tko je taj »odozgo« koji vrijeđa novinarsku profesiju i principe demokracije. Po meni taj je mnogo više »protiv nove vlasti«, bez obzira o kome se radi. Uostalom, neće dugo ostati tajnom tko je taj »odozgo«, makar se i sam ne javi. »Zaklela se Zemlja Raju...« (možete ovo pročitati i malim slovima).</p>
<p>Druga je nekorektnost kojom se služi ministar dr. Antun Vujić - on to doslovno ne tvrdi ali kao da dopušta mogućnost - da je DHK zatražio novac ne za dvoranu za održavanje proslave nego za autorski honorar za moj uvodni tekst! A trebao bi kao ministar kulture znati da su predsjednici DHK uvijek radili bez plaće, ikakvog honorara, i da su, kao i ja, pisali svoje manje i veće proslove - besplatno.</p>
<p>Time što g. ministar kulture nije primio delegaciju DHK niti želio čuti njezine prijedloge, planove (nije li to također oblik diskriminacije) upropastio je, uz mnoge druge, i plemenitu ideju rođenu ljeti prošle godine na makedonskom međunarodnom festivalu Struške večeri poezije (dvjesto sudionika sa svih kontinenata). Naime pjesnici iz tri države (Makedonija, Slovenija i Hrvatska) dogovorili su se da zbog smanjenja troškova povežu održavanje svojih međunarodnih pjesničkih susreta (predsjednik je Zagrebačkih književnih razgovora g. Dražen Katunarić, a oni su ove godine trebali biti Međunarodni festival poezije). Kako ćemo svoje odustajanje od ove zamisli objasniti piscima iz Makedonije i Slovenije? Vratima ministra kulture dr. Antuna Vujića, zatvorenim za Društvo hrvatskih književnika? Samo nemojte, dame i gospodo, da i to odustajanje (s obzirom da nismo dobili zatraženu novčanu pomoć) bude »okrivljeno« Društvo hrvatskih književnika. Inače, pozivi hrvatskim pjesnicima iz Struge i slovenske Vilenice već stižu.</p>
<p>Slavko Mihalić,predsjednik Društva hrvatskih književnika</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Modernizam u umjetnosti Židova </p>
<p>Galerija Klovićevi dvori/ Predstavljena izložba »San i krik« - Likovna umjetnoist Židova iz Hrvatske«, koja se otvara 25. svibnja </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Više od dvjesto slikarskih i kiparskih djela kojima su autori Židovi ili pak imaju židovske korijene tvorit će postav izložbe »San i krik - Likovna umjetnost Židova iz Hrvatske« u Klovićevim dvorima. U razdoblju od 25. svibnja do 15. srpnja moći će se razgledati prva u Hrvatskoj skupna izložba umjetnika židovskog podrijetla, prema riječima dr. Ognjena Krausa, predsjednika Židovske općine u Zagrebu, a za čiju je koncepciju i naziv zaslužan dr. Tonko Maroević.</p>
<p>»Umjetnost Židova uvijek je primala od sredine u kojoj su živjeli«, istaknuo je na konferenciji za novinare povodom otvorenja izložbe dr. Tonko Maroević. Prema njegovim riječima, nema nacionalne umjetnosti koja bi bila jednoznačna ili apsolutno jedinstvena. Unutar toga konteksta židovska se umjetnost ovdje predstavljena može okarakterizirati odbacivanjem strogih racionalnih konstrukcija i sklonosti ekspresionističkom kolorizmu, smatra Maroević, koji je, unutar mnogih imena u vremenskom rasponu od sredine 19. stoljeća do danas, izabrao djelo Oskara Hermana, ekspresionista münchenske škole, kao leitmotiv cjelokupnog postava.</p>
<p>Opisujući Židove kao kozmopolite i svjetske putnike, Maroević je naglasio njihovu važnu ulogu u povezivanju naših krajeva s inozemstvom. Njihova ukorijenjenost u modernizam aktualizirala je svjetske trendove u Hrvatskoj te pridonosila razmjeni kulturnih dobara.</p>
<p>Ipak, sve što je napisano o Židovima u Hrvatskoj - nedovoljno je i premalo, mišljenje je Andreje Feldman, povjesničarke. U napetosti unutaržidovskih struja, s jedne strane one koja zagovara asimilaciju, i druge koja nastoji još snažnije afirmirati vlastiti identitet, Židove u Hrvatskoj obilježava pluralizam angažmana. Nelagoda zbog radikalne židovske odsutnosti iz svih pisanih dokumenata mogu ispraviti samo velike i debele knjige koje tek treba napisati, zaključila je Andrea Feldman.</p>
<p>San kao metafora obećane zemlje i krik kao simbol nevolje, te stalne suputnice židovske dijaspore, obje riječi preuzete iz opusa Oskara Hermana, ocrtavaju dvojnost židovske vjere i nacije, rekao je Tonko Maroević. Međutim, upravo kroz taj suštinski kompleks isijavaju prepoznatljivi atributi bujnosti, raznolikosti, plodnosti i vitalnosti. (K. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Od srca srcu</p>
<p>Etnografski muzej u Zagrebu / U prigodi svečanog otvaranja izložbe »Licitarska umijeća - medičarstvo i svjećarstvo - obrt višestoljetne tradicije« što se otvara u četvrtak, 25. svibnja u 19 sati za posjetitelje pripremljeno proštenje! / Rekonstruirane medičarske radionice / Niz iznenađenja za posjetitelje</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Ljubavlju su stoljećima Hrvati darivali jedni drugima - licitarska srca! Os srca - srcu, rekli bismo sentimentalno. Komadić tijesta živopisno oslikan, sjajne ljepote, bio je odslik pučke genijalnosti starih majstora medičara iz sjeverne Hrvatske. Najopsežniji i najreprezntativniji izložbeni prikaz o tom starom i napose i zanimljivom tradicijskom običaju »Licitarska umijeća - medičarstvo i svjećarstvo - obrt višestoljetne tradicije« priredila je vrsna poznavateljica mr. Iris Biškupić-Bašić.</p>
<p> Svečano otvorenje izložbe u Etnografskom muzeju u četvrtak, 25. svibnja, kako je najavljeno na konferenciji za novinstvo, popratit će pravo proštenjarsko slavlje. Svatko će moći kušati gvirc, razgledati veliku izložbu postavljenu na tri kata, te izabrati licitar iz bogate suvenirske ponude! Izložba nastoji pokazati segment tradicijske kulture koji većina ljudi poznaje, »ali ne zna točno što je to«, kako je objasnila mr. Biškupić Bašić. Medičarsko-svjećarski obrt, bio je posebna vrsta tradicijskog umijeća koja po svojoj različitosti i višestoljetnoj tradiciji čini dragocjenu baštinu, a od izvanredna je kulturnog i povijesnog značenja.</p>
<p> Izložbom se želi prikazati nastanak i razvoj toga danas gotovo zaboravljena, a u daljnjoj prošlosti vrlo raširena obrta kojemu su osnovne sirovine med (medeni kolači i pića) te vosak za (svijeće). Prvi majstori medičari u nas se javljaju vrlo rano, pa Hrvatska nimalo ne zaostaje u proizvodnji licitara za ostalim europskim zemljama.</p>
<p> Prema arhivskim dokumentima, začetci voskara u nas sežu u 14. stoljeće, licitara u 17., a njihovo »zlatno doba« pada u 18. i 19. stoljeće. Nazivi medičarstvo i svjećarstvo uvriježili su se tek potkraj 19. stoljeća, a do tada se spominju nazivi: licitari, ceroplaste, voskari, vošćari ili voštenari, naglasila je mr. Biškupić-Bašić. </p>
<p> Majstori licitari i voštari bili su među najuglednijim i najbogatijim građanima, njihovi su proizvodi bili cijenjeni i omiljeni među pripadnicima svih staleža. Štoviše, djelatnost im je bila raširena od Sušaka, Karlovca, Varaždina i Zagreba, pa sve do Požege, Osijeka i Vukovara. Danas ih, na žalost, radi samo 35.</p>
<p> Arhitekt Robert Somek za izložbu je načinio poseban postav, rekonstruiravši radionice s alatom obrtnika svjećara i medičara. Posebno će biti predočeni i povijesni dokumenti što svjedoče o majstorima koji su u nas djelovali. Etnografski muzej predstavit će svoju veliku zbirku drvenih kalupa koji su služili za izradu licitara. Bit će tu i zagovori (votivi) izrađeni od voska, koji su se prinosili na oltare kao zavjetni darovi.</p>
<p> Osim toga, svatko će moći pogledati film Branka Ištvančića posvećen živućim majstorima, u kojemu govori najstariji živući medičar Franjo Oslaković. Za najmlađe bit će priređene radionice na kojima će moći izrađivati licitare u posebnim silikonskim odljevima, što su načinjeni po povijesnim predlošcima. Naklada »Ljevak« specijalno je uz izložbu tiskala puzzle (slagalicu) s motivom licitarskog srca.</p>
<p>Izložba se može razgledati i »kušati« sve do 15 listopada!</p>
<p>Marina Težera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zvuci uz Dunav </p>
<p>Muzej »Mimara« u Zagrebu / Završni koncert zborskog ciklusa »Sfumato« - nastupili Zbor HRT-a i solisti, dirigent Igor Kuljerić </p>
<p>Zborski ciklus »Sfumato« što ga je u prostorima »Mimare« u Zagrebu s tim muzejem priredila Hrvatska radiotelevizija, obogatio je zagrebačku koncertnu sezonu atraktivnim programima vokalne glazbe koji su naišli na dobar odaziv publike. Tako je protekao i završni koncert ciklusa u ponedjeljak pod ravnanjem šef-dirigenta zbora maestra Igora Kuljerića, uz sudjelovanje vokalnih solista i dviju mladih pijanistica.</p>
<p>U popratnom komentaru objašnjena je koncepcija programa kao neke vrste okupljanja glazbe naroda oko rijeke Dunava. Tako je na početku večeri Hrvatsku predstavio njen bard Josip Štolcer Slavenski svojom međimurskom »Voda zvira iz kamena«, čija se izvedba nije sasvim posrećila s obzirom na nesigurnu intonaciju soprana.</p>
<p> Mađarska je bila predstavljena s dvije snažne pjesme avangardista Györgyja Ligetija, a Bugarska Pravoslavnom liturgijom u znalačkoj obradi Igora Kuljerića za sastav samo muškog zbora, s glasovno veoma uvjerljivim solistima tenorom Želimirom Puškarićem i osobito baritonom Miroslavom Živkovićem.</p>
<p>Slijedilo je pet slovačkih narodnih pjesama, ali u obradi Mađara Bele Bartoka, u izvedbi mješovitog zbora. Rumunjsku je, ponovno svojim obradama, triju efektnih pjesama, predstavio Igor Kuljerić. Uposlio je petero od reda vrsnih solista, ponovno uz Puškarića i Živkovića i tri mlade odlične pjevačice, altisticu Martinu Matić i sopranistice Amelu Priganica i Natašu Vučinović. Za predstavnika Austrije Kuljerić je odabrao Johannesa Brahmsa, i to izbor iz njegovih sjajnih Ljubavnih pjesama op. 52 i Novih ljubavnih pjesama op. 65, skladanih za jedan do četiri glasa uz pratnju klavira četveroručno.</p>
<p> Po dirigentu animirani i raspjevani zborski ansambl imao je tako prilike pokazati interpretativnu zrelost različitih ugođaja, muzicirajući čistim vokalnim stilom.</p>
<p> Ženski zbor istakao se ljepotom izvedene šarmantne točke »Zrakom leti ptičica«, a muški pjesmom »Pogledaj kako su valovi jasni«.</p>
<p> Kuljerić je opravdano četiri pjesme posvetio isključivo vokalnim solistima. U prvome djelu to je bila izvrsna mlada mezzosopranistica Renata Pokupić s pjesmama »Kako mi se sretnim nekoć činio život« i »Na svakoj ruci prsti«, dok je u drugome dijelu izbora Brahmsovih pjesama autoritativno, pjevajući na pamet pred nas izašao bariton Josip Lešaja. Sve Brahmsove pjesme odlično su za klavirom četveroručno pratile Mira Lepur i Morana Bačković.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nagrada Slavku Kaćunku </p>
<p>DUESSELDORF, 23. svibnja</p>
<p> - Povjesničar umjetnosti Slavko Kaćunko dobio je nagradu Duesseldorfskoga sajma »DRUPA« za znanstveni rad, doktorsku disertaciju »Marcel Odenbach - Koncept performansa, videoinstalacije 1975.-1998.«. Na prigodnoj svečanosti, u okviru održavanja sajma za tisak i medije »DRUPA« u Duesseldorfu, nagradu mu je u ponedjeljak predao duesseldorfski gradonačelnik Joachim Erwin.</p>
<p> Predsjednik nadzornog odbora Duesseldorfskog sajma Albrecht Bolza-Schunemann istaknuo je da je Kaćunko u svom radu obradio pitanje koje zaokuplja tiskovnu i medijsku branšu, korištenje novih medija i iskorištavanje njihovih kreativnih i tehničkih potencijala.</p>
<p> Na primjeru Marcela Odenbacha, dr. Kaćunko izvanredno pokazuje enormnu izvedbenu mogućnost videoumjetnosti pri čemu uzima u obzir spoznajne, tehničke i estetske vidove. Na nagradi dobitniku je, u ime hrvatskog veleposlanstva, čestitao Hrvoje Sagrak. »DRUPA« nagradu od 1978. dodjeljuje Duesseldorfski sajam za posebno vrijedne znanstvene radove. O dodjeli nagrade odlučuje stručno povjerenstvo sastavljeno od rektora i prorektora Sveučilišta »Heinrich Heine«, predsjednika »DRUPA« sajma i predsjednika poslovnog odbora Duesseldorfskog sajma.</p>
<p> Slavko Kaćunko diplomirao je filozofiju i povijest umjetnosti na zagrebačkomu Filozofskom fakultetu 1993., a znanstveno obrazovanje i rad nastavlja 1994. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta »Heinrich Heine« u Duesseldorfu. Objavio je brojne radove iz područja umjetnosti, posebice filmske i videoumjetnosti. Predavao je i na »Goethe« sveučilištu u Frankfurtu na Majni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Petri Gilming »Darko Lukić«</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Pijanistica Petra Gilming je dobitnica ovogodišnje nagrade »Darko Lukić«. To je odlučio žiri kojem je predsjedao Emin Armano, uz sudjelovanje Prerada Detičeka, Višnje Požgaj, Anđelka Ramuščaka i Marka Ruždjaka. </p>
<p>To je odlučeno nakon što je završena 33. tribina mladih glazbenih umjetnika »Darko Lukić« Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika - desetim koncertom u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskoga u ciklusu »Mladi u Lisinskom«. Trombonist Mario Šincek dobio je nagradu Hrvatskoga društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora. Riječ je o djelu Brune Bjelinskoga »Tri biblijske legende«. Diplome su osvojile pijanistice Marija Pavlović za ukupni dojam i Kristina Mađarac za najbolju pratnju.</p>
<p> Ovogodišnjem laureatu Petri Gilming uz novčanu naknadu pripada i cjelovečernji recital ove jeseni, uoči iduće tribine, te solistički nastup uz Hrvatski komorni orkestar u idućoj sezoni. Svečani koncert nagrađenih uz predaju nagrada održat će se idućeg ponedjeljka 29. svibnja u 20 sati u Maloj dvorani Lisinski. (V. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koncert Jelene Očić u SAD</p>
<p>BOSTON, 23. svibnja</p>
<p> - Mlada hrvatska violončelistica Jelena Očić održala je u Bostonu solistički koncert na kojem je izvodila djela I. Stravinskog, D. Šostakoviča i suvremenog hrvatskog skladatelja Ive Maleca. Nakon završetka Muzičke akademije u Zagrebu mlada umjetnica nastavila je školovanje u njemačkom gradu Mannheimu na dvogodišnjem postdiplomskom studiju, a sada u tom gradu završava i, također dvogodišnji, magisterij. Zanimljivost njena američkog koncerta je bila i u činjenici da je na njega otišla kao jedina predstavnica njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Visoke škole za glazbu u Mannheimu. (Ž. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umjetnička spona Istoka i Zapada</p>
<p>U nedjelju se u Muzeju suvremene umjetnosti otvara izložba Chena Zhena »Šest vrela« / Prvo predstavljanje svjetski poznatog kineskog umjetnika u ovom dijelu Europe </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Višegodišnji kontakti i suradnja zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnost i kineskog umjetnika Chena Zhena (Šangaj, 1955.) bit će okrunjena izložbom koja nosi naziv »Šest vrela«, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak u kafeteriji »Tolkien's Hause«. Taj zanimljiv postav, koji će se moći razgledati od nedjelje, umjetnik je posebno osmislio za MSU, tomu je uzrok skučenost prostora, ali i činjenica da Chen Zhen sve svoje projekte osmišljava tek nakon što je dobro upoznao prostor u kojem će oni biti izloženi.</p>
<p>Kustos MSU-a Želimir Koščević je kazao da je riječ o šest odvojenih instalacija koje na metafizičkoj razini predstavljaju šest duhovnih faza u razvoju čovjeka. Prva je instalacija rođenje, odnosno dolazak na svijet ljudskog bića, zatim slijede faze intelektualnog i duhovnog zrenja, a zadnja označava svršetak ciklusa, koji nužno ne znači smrt. Temeljito razumijevanje zadanog, odnosno izabranog prostora potiče Zhena da svakomu novom detalju koji ugrađuje u instalacijsku cjelinu dade novi smisao. Umjetnik ostvaruje izazvani međuprostor, a biti između temeljna je duhovna, a dijelom i prostorna odrednica te praznine. Intertekstualnost je temelj njegove kreativne strategije, a meditacija omogućuje ostvarenje energetskog polja uzajamnosti, a samim time i terapijski učinak. </p>
<p>Nada Beroš, kustosica MSU-a, naglasila je da je jedna od poenta ove izložbe sam proces njena nastanka. Naime, materijali za sve instalacije su prikupljeni u Zagrebu, a čitav rad na postavu je sniman kamerom. Tu snimku, koja puno govori o Chen Zhenovu umjetničkom pristupu i druženju prilikom postavljanja izložbe, posjetioci će moći vidjeti u sklopu postava.</p>
<p>Cen Zhen je kazao da je ovo njegov prvi nastup u istočnoj Europi te da mu je upravo zbog toga izvanredno važan. Jedna od preokupacija umjetnika je i jasno naglašena komunikacija s publikom. U listopadu se očekuje izlazak publikacije s oko 140 stranica pod nazivom »Zvonka tišina« u kojoj će biti predstavljeni radovi Chena Zhena s izložbe u Francuskoj u Albiu i iz zagrebačkoga MSU.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Trebaju li direktori sportskih klubova strahovati od policije?</p>
<p>Vrhunski sportski klubovi u Hrvatskoj rade na rubu zakona, kaže direktor Cibone VIP Božo Miličević i dodaje: Sadašnji propisi omogućuju nam samo da postanemo kolonija razvijene Europe i svijeta</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Izjava Bože Miličevića, direktora Cibone VIP, kako »svi u sportu radimo izvan zakona jer nisu regularni ni ulaz ni izlaz novca«, izrečena u ponedjeljak na okruglom stolu »Financiranje u športu« dobila je dan poslije i nadopunu. Na pitanje da tu izjavu malo pojasni Miličević je rekao:</p>
<p>- Problem je što su svi veći klubovi u Hrvatskoj, dakle i oni koji za naše prilike troše enorman novac, još uvijek u statusu udruge. Ti klubovi, a to su najjači nogometni, košarkaški i rukometni klubovi, sklapaju ugovore s glavom i repom, stvaraju obaveze, a ni u čemu zapravo nemaju pokrića. Klubovi su zapravo ničiji, a da apsurd bude veći, po zakonu su u njima isključivo odgovorni profesionalci, a ne oni koji zapravo donose sve odluke, dakle upravni odbori i skupštine. Sav teret pada na profesionalce, a njih se onda optužuje da su lopovi i muljatori, kaže Miličević.</p>
<p>U sportskim krugovima Cibonin direktor već je poprilično poznat po tome što u mnogim prilikama inzistira na tome da se u sport uvede red, u smislu da se riješi pravna regulativa. Miličević dodaje:</p>
<p>- Da se ovoj džungli stane na kraj i da se sve počne događati transparentno potrebno je da se udruge transformiraju u trgovačka društva, da u njih uđe kapital fizičkih i pravnih osoba i da se stvore trgovačka društva. Da se zna da će muzike biti onoliko koliko će biti para. A kad bi bilo tako, igrači bi znali odakle će naplatiti svoje ugovore, jer bi postojale hipoteke. Civilizirani svijet je na tom polju donio posebne uredbe ili zakonske akte. Mora se znati tko plaća porez, odnosno hoće li ga platiti klub ili igrač, koliki je postotak kod transfera.</p>
<p>Znači li sve ovo da će direktori velikih sportskih klubova u Hrvatskoj morati strepjeti od dolaska policije? Miličević kaže:</p>
<p>- Dobro je da u klubovima postoje kontrole, a velika je stvar da ti klubovi imaju uredne evidencije ulaza i izlaza novca. Čisto poslovanje nema nitko, jer nema zakona. Ipak, »crni novac« je samo kap u moru onoga sa čime je opterećena cijela država, posebno gospodarstvo. Zato se ne čudim Hrvatskom saboru i Vladi, ali se čudim ministarstvu i sportskim organizacijama koji se s tim problemom ne žele baviti. Sport se, baš kao i bilo koja druga djelatnost, ne može razvijati ako se ne zna sa čime raspolaže. U bivšoj državi se na isplate igrača plaćalo dva posto poreza, dijelili su se stanovi, lokali... Današnji status sporta je neusporedivo teži, u međuvremenu smo ostali negdje u zrakopraznom prostoru.</p>
<p>Miličević je posebno ogorčen na optužbe da su vodeći ljudi klubova, odnosno oni koji barataju novcem, odreda lopovi. Tim povodom je rekao:</p>
<p>- Krajnje vrijeme je da se prestane na taj način govoriti o onima koji u ovim uvjetima nastoje nešto izgraditi. Bez pravog zakona nema sreće, a suština je da se ljudima koji žele raditi u sportu na čistim osnovama to i omogući. U ovom trenutku takvih uvjeta nemamo. Sadašnji propisi omogućuju nam samo to da postanemo kolonija razvijene Europe i svijeta, zaključio je Miličević.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Butina: Zajec kaže da ću biti prvi vratar</p>
<p>Australski vratar Jason Petkovic priključit će se Dinamu već u lipnju, što automatski postavlja pitanje statusa Tomislava Butine, »vječne« Ladićeve« rezerve. Odnos klupskih čelnika prema Dinamovoj »djeci« zaista je neshvatljiv, što se ponajviše očituje na primjeru Butine, a upravo zbog takve politike na kraju se »dogodi« Danijel Kovačević</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Pitanje vratara i desnog bočnog igrača trenutačno je glavni predmet razmišljanja Dinamove struke. Desni bok je zaista okrnjen, s obzirom da Danijel Šarić gotovo sigurno odlazi iz kluba, a njegove alternacije na toj poziciji - Nermin Šabić i Mihael Mikić - ipak nisu po svojoj »vokaciji« vezani uz bok. Šabić više gravitira sredini veznog reda, dok je Mikić napadač. No, mišljenja smo da je nasilno inicirana vratarska problematika ipak u najmanju ruku - neukusna.</p>
<p> Nepovjerenje koje je struka pokazala prema Tomislavu Butini zaista je neshvatljivo. Riječ je, naime, o vrataru koji je punih osam godina u Dinamu, nikad nije zakazao kad je dobio priliku i praktički cijelu karijeru čeka Ladićev oproštaj. I sad, kad ga je dočekao, maksimirska struka bez imalo grižnje savjesti najavljuje dolazak nove garniture vratara. Neki mediji već »špekuliraju« s imenima Marija Galinovića (Osijek) i Dragana Stojkića (Slaven-Belupo), iako nam u klubu tvrde da spomenuti dvojac nije u kombinaciji za maksimirsku svlačionicu... No, ono što je već sigurno jest da će Dinamovu majicu slijedeće sezone navući 27-godišnji Jason Petkovic, drugi vratar australske reprezentacije, koji će se klubu priključiti već u lipnju, prvog dana priprema.</p>
<p> - Ne znam zašto dovoditi vratare sa strane, pa zar ljudi ne vide da imamo sjajnog Butinu, koji bi svakako trebao biti moj nasljednik.</p>
<p> Ovo je još prije godinu i pol dana napomenuo Dražen Ladić, svakako Dinamova vratarska ikona. No, zanimljivo je da tvrdi odnos prema svojim, domaćim igračima, donedavnim Dinamovim juniorima, imaju upravo oni koji su i sami niknuli u Dinamovoj školi. Naime, maksimirsku struku upravo čine bivši Dinamovi igrači, u čije se vrijeme u javnosti također kritizirao »maćehinski« odnos Uprave prema Dinamovoj djeci, dakle - i prema njima samima. A danas je politika, očito, gotovo identična. Čvrsto mjesto jedino imaju Igor Bišćan i prvi strijelac prvenstva, Tomislav Šokota. Ostatak izvorne Dinamove »djece« vrlo je blizu izlaznih vrata - Robert Prosinečki, Josip Šimić, pa i Mihael Mikić koji je istina karijeru počeo u Inkeru, ali je ipak pohodio Dinamov kadetski i juniorski pogon. O 19-godišnjem Domagoju Abramoviću gotovo nitko i ne priča...</p>
<p> I nakon svega se »dogodi« Danijel Kovačević! Riječ je o sjajnom igraču Šibenika, inače bivšem Dinamovom otpisanom junioru, koji je preko Hrvatskog dragovoljca i Šibenika sada na pragu povratka u Maksimir. Ali, uz opipljivu odštetu.</p>
<p> No, odnos prema Tomislavu Butini ipak je najmanje shvatljiv.</p>
<p> - Već sam naslućivao tako nešto, za Australca sam čuo i prije mjesec i pol dana, tako da mi to i nije novost, napomenuo nam je Butina. - Slučajno sam čuo za to i otišao sam kod Zajeca na razgovor. Želio sam da mi otvoreno kaže što se sprema, kako bih mogao mirno otići na godišnji odmor, a ne da kao svaki put dosad glavu »razbijam«s time tko će doći, tko otići... Zajec je rekao da ću ja braniti, dok će ostali biti tu da »popune rupe«. To mi je rekao na našem posljednjem razgovoru. Međutim, vidim da me neki u medijima osporavaju, sumnjaju u moje kvalitete. Ma, gledajte, nemam ja ništa protiv toga da klub dovede nekog vratara, uostalom nisam ja taj koji će o tome odlučivati, ali s druge strane, isto tako znam koliko ja vrijedim. U svakom slučaju, pokušat ću se nametnuti.</p>
<p>• Što ćete učiniti ako u klubu ipak dovedu kakvog vratara od »zvučnijeg imena«, a vas opet zabetoniraju na klupu?</p>
<p>- Što to znači vratar od imena? Mislim da sam i ja ovdje već stvorio nekakvo ime, bez obzira što nisam odigrao mnogo utakmica. E, sad, ako su meni u klubu već sad namijenili ulogu rezervnog vratara, to jedruga stvar. Ako je tako, bilo bi pošteno da me onda puste. Uostalom, ja sam klub dosad jako malo koštao. Neka kažu - »slušaj, 'Bućo', ti si dobar dečko, ali možeš ići«. Nisam ja više tako mlad. U svakom slučćaju, više se ne vraćam na klupu!</p>
<p>• Što vas je to zasmetalo u medijima, kakva su osporavanja u pitanju?</p>
<p> - Stalno se pojavljuje nekakva sumnja u moje kvalitete, u klubu stalno apostrofiraju kako bih se trebao nametnuti na pripremama. Ja sam u Dinamu profesionalac već osam godina, zna se kakav sam i nema se tu više što osporavati. Možda mi jedino treba kakva mala nadogradnja, mogu jedino biti zreliji i pametniji nego prije, što mislim da i jesam.</p>
<p>• Što ćete učiniti ukoliko Ladićž na kraju ipak ostane?</p>
<p> - Mislim da on neće ostati. Jako sam dobar s njim i znam da neće ostati. Nema potrebe više povlačiti tu temu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vinkovčani stvaraju novu momčad, čekaju Obilić i odlazak u Beograd</p>
<p>Jedini cilj NK Cibalia uoči sezone bio je ostanak u ligi, da bi klub na kraju bio šesti u prvenstvu i osigurao Intertoto kup, u kojem igra protiv beogradskog Obilića </p>
<p>VINKOVCI, 23. svibnja</p>
<p> - Šesto mjesto na prvenstvenoj ljestvici i polufinale hrvatskog Kupa ovosezonski je doseg nogometaša vinkovačke Cibalije. Budući da je prvi i jedini cilj uoči sezone bio ostanak u ligi, ne treba naglašavati kako su sve klupske strukture prezadovoljne učinkom, poglavito stoga što će klub igrati i u Europi, u Intertoto kup. U 1. kolu, Vinkovčani će igrati protiv beogradskog Obilića (prva se utakmica igra u Vinkovcima, 17. ili 18. lipnja).</p>
<p>- Sezona iza nas je više nego uspjela, kaže Petar Šimić, Cibalijin sportski direktor. - Stvorili smo dobru momčad mladih, uglavnom neafirmiranih igrača, rezultat nije izostao, atmosfera u vinkovačkim nogometnim krugovima je odlična. Prigodu za još bolji plasman propustili smo u posljednjim utakmicama na svom travnjaku, kad nismo uspjeli pobijediti izravne konkurente u borbi za Kup Uefe, Rijeku i Slaven Belupo, odigravši neodlučeno.</p>
<p>Šimić dodaje kako mu je drago što je jesenas ustoličena uprava već prve sezone ostvarila obećanje, izlazak na europsku scenu:</p>
<p>- Na ovome nećemo stati, iako ćemo vjerojatno u novu sezonu ući nešto oslabljeno.</p>
<p>Pod pojmom »nešto oslabljeni« krije se ipak malo surovija stvarnost. Iz kluba će, vjerojatno, otići okosnica momčadi: Mario Čutura je jednom nogom već u Dinamu, Mladen Bartolović vrlo ozbiljno pregovara s berlinskom Herthom, vratar Ilica Perić će u belgijski Charleroi, a napadač Ivan Bošnjak važe nekoliko unosnih domaćih (Dinamo, Hajduk, Osijek) i inozemnih ponuda (Njemačka, Italija).</p>
<p>- Čini se da ćemo morati sve ispočetka, u stvaranje novih igrača. Nema nam druge... Kostur momčadi bit će Pernar, Tkalčević, Maroslavac, J. Jurić, Goran a možda i Mario Meštrović, Andričević, prokušana prvoligaška imena. Bit će dosta posla, ali mi ga se ne bojimo, kaže trener Srećko Lušić. </p>
<p>Vinkovčani se kane i pojačati, no u kolikoj mjeri, ovisit će o dubini klupske blagajne. Na listi želja su Mario Rimac i Siniša Sesar iz Vukovara '91 te Miroslav Vukić, efikasni napadač Zadarkomerca. Po svemu sudeći, upravo će mjesto napadačkog dvojca biti najosjetljiviji dio momčadi. Učinkoviti dvojac Bošnjak - Bartolović prošle je sezone postigao 23 pogotka, a trenutačno za njihove pozicije konkuriraju (ukoliko zaista odu) neiskusni nogometni anonimci Paijć, Joldić, Šola, Grgić i Kuzmanović, igrači koji zajedno nisu skupili više od 90 prvoligaških minuta.</p>
<p>I za kraj, posvetimo još nekoliko riječi Cibalijinom nastupu u Intertoto kupu, gdje Vinkovčane očekuje sve osim laganog i ugodnog nadmetanja protiv jugoslavenskog predstavnika Obilića, čija je predsjednica Ceca Ražnatović Veličković, nekad pjevačica, a danas bogata beogradska udovica ratnog zločinca Arkana. Velik i ozbiljan posao ne očekuje samo igrače i Stručni stožer, nego i klupsku logistiku, jer treba ispuniti mnogo uvjeta u tehničko-organizacijskom smislu koje je pred Vinkovčane postavila Uefa: postavljanje 4000 sjedalica na istočnu tribinu (što će koštati više od 150.000 kuna), adaptacija svlačionica i popratnih prostorija, sređivanje travnjaka i okoliša... Posla mnogo, a vremena i novca malo. </p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Matutinović: Najbolji smo na svijetu</p>
<p>Trener aktualnih prvaka Europe, vaterpolista Splitske banke Dragan Matutinović, koji će u Bečeju u petak i subotu braniti europski tron, poručuje da nema bolje od njegove momčadi </p>
<p>SPLIT, 23. svibnja</p>
<p> - Trenerske karijere često se križaju. Nema tome davno Dragan Matutinović je u sezoni 96./97. na kormilu splitskog Jadrana zamijenio Zoltana Kasasa. U petak ova dva trenera će se nadmudrivati u polufinalu Lige vaterpolskih prvaka, kada se u Bečeju sastaju domaći vaterpolisti, prvaci Jugoslavije i hrvatski predstavnik Splitska banka, aktualni europski prvaci.</p>
<p> Nakon neuspješne polugodišnje avanture sa splitskim Jadranom, Kasas je dočekao svojih pet minuta, ove sezone s Bečejom nije osjetio gorčinu poraza, ali da bi osvoji Europu mora se dokazati u dvoboju s Matutinovićem, a to je zahtjevan zadatak. Bečej već nekoliko sezona glisira prema tituli najbolje europske momčadi, a prošle sezone nedostajao im je jedan zaveslaj. Splićani su ih preplivali u finalu. Ovog vikenda očekuju da će iskoristiti domaće plivalište i doplivati do eurpske krune. No, Matutinović i njegovi vaterpolisti ne žele predati tron, a već su se potvrđivali kada je bilo najteže. Do trofeja su stizali uglavnom na gostujućim plivalištima, u sezoni 97./98. su osvojili prvenstvo iako su startali u doigravanje s druge pozicije (u prvom susretu na Savi protiv Mladosti odigrali su neodlučeno, zatim su u Napulju iznenadili Posilipo i osvojili Europu, a ove sezone su proslavili Kup u Dubrovniku, bili su uspješniji od Juga.</p>
<p>Matutinović je svjestan da se pamte samo pobjednici, stoga uoči puta u vojvođanski Bečej kaže: </p>
<p>- Ulazak među četiri najbolje europske momčadi nije uspjeh, ali ni neuspjeh. Uspjeh je samo prvo mjesto, stoga ako izgubim u polufinalu mogu se odmah vratiti kući. Šalim se, ali što znači utakmica za treće mjesto. Očekujem korektno suđenje, ipak je ovo krema klupskog vaterpolo, pa očekujem i da suci budu na visokoj razini. Na pravom smo putu da postignemo optimalnu formu. Ključ je obrana, koja mora biti brža i agresivnija nego u susretu s Mladosti HPB. Treba spriječiti lake pogotke Šapića i igru Uskokovića, a u napadu iskoristiti njihovu agresivnost na vanjske igrače i posljednjih pet sekundi završavati napad s krilinih pozicija.</p>
<p> U Bečeju igra niz vrhunskih i iskusnih vaterpolista, najiskusniji je vratar Šoštar, zatim dva Mađara Vince i Laslo Toth, pa Uskoković, Šapić, Čirić... Bez prave konkurencije su u jugoslavenskom vaterpolu, a većina igrača igra i za reprezentaciju, no Matutinović ne želi precijeniti njihovu kvalitetu:</p>
<p>- Ako ih precijenim , znači da podcjenjujem svoje igrače, a za mene su moji najbolji na svijetu. Mislim da je malo otežavajuća okolnost što dolazimo kao europski prvaci, pa se svi pripremaju za nas. Ne možemo im prodavati svilu, ali je polufinalna utakmica i za mene i moju momčad intrigantna. Važno je koncentrirati se na igru, a ne na publiku, igramo sedam protiv sedam. </p>
<p>U drugom polufinalnom dvoboju sastaju se Mladost HPB i mađarski BVSC, a Matutinović kaže:</p>
<p>- Mislim da je u dvoboju Mladosti i BVSC sve otvoreno, ali su Zagrepčani u lijepoj situaciji, kao mi lani. Nisu favoriti, ali u stanju su dobro odigrati. No, svi moraju znati da Splitska banka u Bečej ide po trofej!</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bukić: Ništa se nije promijenilo, samo su se dugovi uvećali</p>
<p>Kapetan Mladosti-HPB Perica Bukić drži da je finalni turnir najbolje četiri klupske momčadi Europe jedinstvena prigoda da njegova momčad barem pokuša ispraviti sve propušteno ove sezone/ Igračima je teško, iako su se dobro spremili, osjeća se nezadovoljstvo zbog velikih dugovanja </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - U ne odveć ugodnom raspoloženju vaterpolisti zagrebačke Mladosti-HPB odlaze u Bečej na poprište »final foura« (26. i 27. svibnja). Razlozi takvog ugođaja među zagrebačkim vaterpolistima su znani, klub je igračima dužan nekoliko plaća, dočim ni ugovorne obaveze nisu ispunjene, što je sve skupa uvjetovalo poremećene odnose, dakako rezultati su ove godine bili daleko ispod očekivanja...</p>
<p> U polufinalnoj utakmici »mladostaši« će se sučeliti s mađarskim BVSC-om. Kapetan Mladosti-HPB Perica Bukić drži da je finalni turnir najbolje četiri klupske momčadi Europe jedinstvena prigoda da njegova momčad barem pokuša ispraviti sve propušteno ove sezone.</p>
<p>- Istina je da na finalnom turniru u Bečeju možemo dosta toga napraviti kako bi popravili sliku sezone, no isto tako stoji pitanje koliko smo mi to u stanju, kaže Bukić. - Mi smo se, vjerujem, solidno pripremili, svi u klubu doista želimo da dosegnemo barem finale u Bečeju. Nama je polufinalni dvoboj protiv mađarskog predstavnika trenutno glavna preokupacija, jer doista bi bilo pretenciozno govoriti o finalu. Pogotovo, u ovako nespretnoj sezoni. Što duže razmišljam dolazim pak do zaključka kako je teško preko noći, dakle u dvije utakmice sa super-jakim suparnicima, ispraviti sve što je u ovoj sezoni propušteno. No, Mladost nije bez šanse, u Bečej ne dolazimo kao favoriti, a kako smo se dobro spremili mogli bismo i do finala. A finale je uvijek posebna priča, nitko nije u prednosti, često u finalnim utakmicama do izražaja dolazi iskustvo, a tu smo poprilično jaki. </p>
<p>• U jednom trenutku ste već mogli popraviti sliku sezone, u utakmici posljednjeg kola prvenstva protiv Splitske banke, pobjedom bi dosegli drugo mjesto u prvenstvu, no porazom ste pali na treće što vas stavlja u nepovoljnu poziciju uoči doigravanja? </p>
<p>- Da, možebitna pobjeda protiv Splitske banke bila bi nam melem na ranu. Razloga za taj poraz je mnogo, mislim da su svima poznati. Dobro znamo u kakvoj je situaciji klub, koliko dugo igrači čekaju svoja primanja. Naravno da se to sve osjetilo mađu nama. Mi smo se trudili, no zbog tih objektivnih razloga nije nam išlo. Pa, tako ni u toj tako bitnoj utakmici protiv Splitske banke</p>
<p>• Koliko se situacija u klubu promijenila od vremena kada su igrači održali i svojevrsni štrajk upozorenja, još na početku sezone?</p>
<p>- Pogledajte cijelo društvo oko nas, je li se što promijenilo nabolje. Štoviše, dugovi su se i uvećali, svima, pa i nama u Mladosti. Sretni smo kada dobijemo i trećinu plaće i to s velikim zaostatkom. Kako to ne bi utjecalo na atmosferu u momčadi. </p>
<p>• Kako nakon završetka sezone, hoće li se momčad Mladosti raspasti na sličan način kao što smo sada svjedoci bježanja igrača iz Rukometnog kluba Badel 1862 Zagreb? </p>
<p>- Što drugo očekivati u situaciji kada nijedan ugovor nije do kraja isplaćen, a pitanje budućeg financijskog ustrojstva kluba nije zgotovljeno. Kod nas je sport došao na margine što i nije čudno s obzirom s kojim se još ozbiljnijim problemima suočava nova vlast. No, moram reći da ako netko misli da vrhunski sport može postojati bez profesionalizma - onda se grdno vara. Meni je ipak na kraju potpuno nejasno kako netko može zanemariti hrvatski sport koji je zapravo najkvalitetniji dio hrvatskog društva. Kada jednom dođemo do dna teško ćemo se vinuti na stare, visoke visine. Tko zna, možda nam je ovo posljednji »final four«..., kaže Perica Bukić uoči nastupa u Bečeju. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Srebrnima Paliću i Božiću po deset tisuća kuna nagrade</p>
<p>Sada je važno zadržati Filipa Palića i Stjepana Božića među amaterima barem do Olimpijskih igara u Ateni i Europskog prvenstva u Puli 2004. godine, kazaje izbornik hrvatski amaterskih boksača Pero Tadić</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Direktor marketinga Hrvatskog boksačkog saveza (HBS) Franjo Golubić obećao na konferenciji za novinare dvojici srebrnih amaterskih boksača s netom završenog Europskog prvenstva u Tampereu, Filipu Paliću i Stjepanu Božiću, po deset tisuća kuna nagrade za osvojena odličja. Iako je HBS, kao i većina drugih sportskih saveza, u kroničnoj besparici (putovanja na neke turnire iz svog je džepa platio izbornik Pero Tadić), obećanu nagradu - čiju će isplatu omogućiti tvrtka GMT iz Rijeke (bavi se opremanjem sportskih objekata) - europski su doprvaci zaista zaslužili, jer radi se o prvim medaljama s velikim natjecanja osvojenim pod hrvatskom zastavom.</p>
<p>- Moram podsjetiti da je prije godinu dana reprezentacija ostala bez Stipe Drviša i Mirka Filipovića, koji su prešli u profesionalce. Kakve bismo tek uspjehe postigli s njima dvojicom. Sada je važno zadržati Palića i Božića među amaterima barem do Olimpijskih igara u Ateni i Europskog prvenstva u Puli 2004. godine. Da bismo to postigli, dečkima moramo osigurati materijalne uvjete, koji su umnogome poboljšani dolaskom general-bojnika Mladena Kruljca na čelo HBS-a. Ovom medaljom amaterski boksač u bivšoj bi Jugoslaviji riješio sve financijske probleme, a kod nas se sve svodi na nekoliko dana tapšanja po ramenu, kazao je izbornik Pero Tadić.</p>
<p>Trener Drago Mijić, koji je u odsutnosti Tadića, nekoliko dana sam vodio boksače u finskom Tampereu, vrlo je emotivno proživljavao europsku smotru. Priznao je da nakon Božićeve pobjede u četvrtfinalu protiv Engleza Carla Frocha, kojom je osigurao najmanje broncu, nije mogao suzdržati suze. Mijić si je istom prilikom nakon 18 godina stroge sportaške apstinencije priuštio pivo.</p>
<p>- Još uvijek nisam svjestan osvojenih medalja. U Tampere smo krenuli kao totalni autsajderi, a pokazalo se da smo po učinku peta reprezentacija među 36 koliko ih je nastupilo. Tijekom natjecanja, u ringu sam se osjećao odlično, ali nisam mogao ni jesti, ni spavati. Malo sam se bojao sudaca u polufinalu protiv finskog suparnika, ali suci uopće nisu imale prilike da me pokradu. Žao mi je jedino što Palić i ja nećemo nastupiti na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Iza mene su u Tampereu ostala četiri boksača, koji su već izborili plasman na olimpijski turnir. Mislim da je to nepravda, kazao je europski doprvak u srednjoj kategoriji Stjepan Božić.</p>
<p>Drugi naš srebrni amater, Filip Palić (laka kategorija), dodao je kako ga sudački kriteriji nisu previše brinuli, jer su ga svi sudionici europske smotre nakon pobjede u osmini finala počeli respektirati, sjetivši se da je prošle godine u Zagrebu bio svjetski vojni prvak. U finalu protiv Rusa Aleksandra Maletina naš je borac po vlastitom priznanju ostao bez snage. Sljedeću priliku za nove uspjehe naši amateri imat će već na međunarodnom »Arena kupu« koji će se uz sudjelovanje petnaestak nacionalnih reprezentacija (među njima Rusije, Ukrajine, Italije, Bugarske, Njemačke...) od 6. do 11. lipnja održati u Puli.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kirilova odustala od reprezentacije!</p>
<p>Na turnirima u Montreuxu i Tokyju hrvatske odbojkašice nastupit će bez Slavice Kuzmanić, Jelene Čebukine, ali i Irine Kirilove, koja je odlučila završiti karijeru</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Reprezentacija hrvatskih odbojkašica nastupit će na međunarodnom turniru u švicarskom Montreuxu u vrlo oslabljenom sastavu - bez Slavice Kuzmanić, Jelene Čebukine, ali i bez Irine Kirilove. Hrvatski izbornik Ivica Jelić u utorak je objavio sastav svoje vrste za Montreux (od 30. svibnja do 4. lipnja), na kojem su se našle: Nataša Leto, Ingrid Siscovich, Patricija Daničić, Marijana Ribičić, Marija Anzulović, Barbara Jelić, Ana Kaštelan, Marija Lihtenštajn, Vesna Jelić, Biljana Gligorović, Beti Rimac i Gordana Jurcan. Slavica Kuzmanić je odustala prije nekoliko dana zbog trudnoće, Jelena Čebukina ne može igrati zbog spornog tumačenja Međunarodnog odbojkaškog saveza (FIVB), a posljednji udarac je odluka Irine Kirilova da završi karijeru.</p>
<p>- Ne možemo više čekati. Morao sam odlučiti bez obzira što iz FIVB-a nismo dobili odgovor na naš zahtjev da dopuste nastup Mariji Lihtenštajn i Jeleni Čebukini. Mariju sam ipak odlučio povesti u Montreux, jer je odradila kompletne pripreme, ali nisam siguran hoće li to dužnosnici FIVB-a prihvatiti. Zato su u reprezentaciji još dvije tehničarke, Biljana Gligorović i Vesna Jelić (izbornikova mlađa kći, op.). Nažalost, ista će reprezentacija putovati i na posljednji olimpijski kvalifikacijski turnir u Tokyo, pa su nam izgledi za plasman na Olimpijske igre u Sydneyu još jednom bitno umanjeni, kazao je hrvatski izbornik Ivica Jelić.</p>
<p>Tako će se naša izabrana vrsta za sydneyski turnir boriti u naslabijem sastavu u posljednjih nekoliko godina, jer je vrlo izvjesno da Lihtenštajn u duhu novootkrivenih propisa FIVB-a neće dobiti dopuštenje za nastup ni u Montreuxu, niti u Tokyju. Čebukina je u sličnoj situaciji kao Lihtenštajn što se tiče prava nastupa, a budući da nije prošla pripreme, Jelić ju je odlučio izostaviti s reprezentativnog popisa. Nova imena u izabranoj vrsti su »mladostašica« Vesna Jelić i Riječanka Biljana Gligorović, tehničarke koje je Jelić dosad uvijek uvrštavao na širi popis reprezentacije.</p>
<p>- Kirilova je procijenila da se u trenutnom sastavu teško može izboriti plasman u Sydney, a budući da je imala napornu sezonu u talijanskom Medinexu iz Reggio Calabrije, odlučila je ne odazvati se Jelićevom pozivu. Što se tiče Marije Lihtenštajn, nisam sigurna da ćemo ju moći zadržati u reprezentaciji. FIVB nam je jasno stavio do znanja da ona još godinu dana ne može igrati za Hrvatsku. Mi se i dalje borimo protiv te odluke i nadamo se povoljnom ishodu, ali nisam sigurna hoće li odluka FIVB-a stići na vrijeme, kazala je direktorica svih hrvatskih reprezentacija Snježana Mijić.</p>
<p>Jelićeve izabranice će na put u Montreux krenuti 29. svibnja (natjecat se će u skupini s Kubom, Italijom i Kanadom), a kvalifikacijski turnir u Tokyju igrat će se od 17. do 25. lipnja.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Ponavljam, završila sam karijeru«</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Odustajanje hrvatske odbojkašice Irine Kirilove od nastupa za reprezentaciju uoči presudnih kvalifikacija za Olimpijske igre u Sydneyu težak je udarac Jelićevoj izabranoj vrsti. Kirilova je svoj potez objasnila završetkom karijere koji je, navodno, čelnicima Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) najavila još u proljeće prošle godine. Sezona provedena u dresu talijanskog doprvaka Medinexa iz Reggio Calabrije tako je bila posljednja u 25-godišnjoj karijeri Irine Kirilove.</p>
<p>- Najavila sam još prošle godine da uskoro namjeravam završiti karijeru. Zato sam s Medinexom potpisala ugovor na samo tri mjeseca. Kasnije sam ipak odlučila ostati do kraja ove sezone, ali sad je definitivno gotovo. Ponavljam, završila sam karijeru! Znam da moja odluka neće oduševiti dužnosnike HOS-a, ali vrijeme je da se rastanemo. Ne mogu vječno odgađati kraj karijere. Osam sam godina igrala za hrvatsku reprezentaciju i ništa nisam tražila zauzvrat, pa mislim da imam pravo na oproštaj bez teških riječi, rekla je 35-godišnja Irina Kirilova koja je, čini se, 9. siječnja ove godine protiv Nizozemske (na olimpijskom kvalifikacijskom turniru u Bremenu) odigrala posljednju utakmicu za Hrvatsku. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Može li Miholjević ponoviti 1998? </p>
<p>Za ovogodišnju, 7. međunarodnu biciklističku utrku kroz Hrvatsku, prijavljen je rekordan broj momčadi, čak 15 / Hrvatsku će predstavljati Kamen iz Pazina i kombinirana reprezentacija Pule i Rijeke / Najveći kandidat za pobjedu je naš najbolji biciklist i osvajač »hrvatskog toura« 1998. godine, Vladimir Miholjević, koji vozi za Krku-Telekom</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - U Vukovaru će, u srijedu, startati 7. međunarodna biciklistička utrka kroz Hrvatsku. Za ovogodišnju utrku prijavljen je rekordan broj momčadi, čak 15, što znači da bi se na startu trebalo pojaviti 90 vozača iz 10 zemalja. Jedini hrvatski klub koji još uvijek ima seniorsku momčad je Kamen iz Pazina, a uz sastav Kamena Hrvatska će imati još samo jednu momčad, kombiniranu reprezentaciju gradova Pule i Rijeke.</p>
<p>Najbrojniji će biti slovenski klubovi, što znači da će naši zapadni susjedi imati najviše vozača u konkurenciji. Ove godine na utrci neće sudjelovati hrvatska reprezentacija jer gotovo svi naši biciklisti nastupaju u slovenskim klubovima. Ipak, iako će voziti za slovenske klubove, eventualni se uspjesi naših vozača mogu računati kao uspjesi Hrvatske.</p>
<p>Tako će Vladimir Miholjević voziti za Krku-Telekom iz Novoga mesta, njegov brat Hrvoje za kranjsku Savu, Hrvoje Bošnjak i Tomislav Elkasović za Savaprojekt iz Krškoga, Radoslav Rogina za Perutninu iz Ptuja te Matija Kvasina za Perutninu-Rog-Radensku. Od najboljih hrvatskih vozača neće biti samo Martina Čotara - on vozi za švicarsku momčad Post Swiss kojoj se ova utrka ne uklapa u kalendar natjecanja.</p>
<p>Najveći kandidat za pobjedu je naš najbolji biciklist i osvajač »hrvatskog toura« 1998. godine, Vladimir Miholjević. Da je ove godine ponovno u odličnoj formi, nakon što je veći dio prošle propustio zbog ozljede, pokazao je već početkom sezone kad je osvojio naslov najboljeg penjača na Utrci kroz Argentinu, u ožujku je osvojio »Jadransku magistralu«, a na netom završenoj Utrci kroz Sloveniju zauzeo je drugo mjesto u ukupnom redoslijedu. »Mihi« odgovara i trasa utrke, kao izrazitom penjaču odgovaraju mu usponi na Sljeme (druga etapa) te dva uspona na Učku (u trećoj etapi s riječke strane te u četvrtoj s istarske).</p>
<p>Od ostalih momčadi koje dolaze u Hrvatsku po snazi se izdvajaju njemački Coast i Olympiapark te talijanski Benardi, među kojima će vjerojatno biti nekoliko vozača koji bi mogli kandidirati za ukupnu pobjedu. Uz njih će još nastupiti reprezentacije Ukrajine, Moldavije, Bugarske, Mađarske i Jugoslavije. Utrka je u odnosu na prošlu godinu skraćena za tri dana i to iz financijskih razloga. Već je lani bilo planirano da se utrka sa devet skrati na sedam dana, a u posljednji je trenutak otpala i zadnja etapa, od Metkovića do Dubrovnika. Naime, planirani gradovi domaćini nisu mogli pokriti troškove organizacije.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sjajni Casagrande preuzeo vodstvo</p>
<p>ABETONE </p>
<p> - Dojmljivom vožnjom u devetoj etapi biciklističke Utrke kroz Italiju vožene od Prata do Abetonea u dužini od 138 kilometara, Francesco Casagrande je preuzeo vodstvo u ukupnom redoslijedu utrke. Casagrande je na cilj u Abetoneu stigao sa minutom i 39 sekundi ispred svojih najbližih pratitelja.</p>
<p>Rođeni Toskanac Casagrande tako je na najljepši način obilježio etapu čiji je cilj cilj bio na najvišem vrhu čitave pokrajine Toskane. Prava akcija započela na usponu na San Pellegrino (1525 m) kada je Casagrande bitno pojačao tempo, pratilo ga je samo još 10 vozača. Na novo Casagrandeovo ubrzanje u posljednjih par kilometara uspona nitko nije mogao odgovoriti i 20 km prije cilja Talijan je imao 24 sekunde prednosti, a ujedno je i osvojio »Trofej Gino Bartali«, nagradu namijenjenu za onoga tko prvi stigne na San Pellegrino koja je dobila ime po velikom talijanskom vozaču koji je preminuo 5. svibnja ove godine u 85. godini. Prilikom uspona prema Abetoneu Casagrande je još povećao svoju prednost i istaknuo svoju kandidaturu za ukupnu pobjedu. Koliko je Casagrande dobro vozio pokazuje i činjenica da je Marco Pantani, jedan od najboljih penjača na svijetu zaostao gotovo sedam minuta.</p>
<p>• Rezultati, 9. etapa (od Prata do Abetonea u dužini od 138 km): 1. Fr. Casagrande (Ita/Vini Caldirola) 4;22:58, 2. Garzelli (Ita/Mercatone Uno) + 1:39, 3. Frigo (Ita/Fassa Bortolo) + 1:39, 4. Simoni (Ita/Lampre) + 1:39, 5. Di Luca (Ita/Cantina Tollo) + 1:39... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Fr. Casagrande 47;05:31, 2. Di Luca + 51, 3. Noe' (Ita/Mapei) +1:39, 4. Garzelli + 1:39, 5. Frigo + 1:40... (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Valencia prvi put ili Real osmi?</p>
<p>U srijedu (20.45 sati) u Parizu, nogometaši Real Madrida će 11. put jurišati na naslov europskoga prvaka, a Valencia prvi put / Valencia je samouvjerena, svjesna svoje snage, svjesna da zadnjih mjeseci igra najbolji nogomet u Europi / Real je pak opterećen lošom prvenstvenom sezonom i samo ga pobjeda u pariškom finalu opet vodi u elitno natjecanje</p>
<p>PARIZ, 23. svibnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Može li mala Valencia u svom prvom finalu Kupa prvaka dohvatiti i naslov? U predgrađu Pariza, na prekrasnom Stade de Franceu, u srijedu (20.45 sati) veliki će Real Madrid 11. put jurišati na naslov europskoga prvaka, a dosad je u madridskoj prebogatoj riznici smješteno čak sedam naslova europskog prvaka. Zašto je Valencia mala u odnosu na Real dovoljno govori i sljedeći podatak: za osvajanje naslova svaki bi Valencijin nogometaš dobio 130.000 maraka, a Realov 500.000...</p>
<p>S druge strane, taj podatak može govoriti i o psihološkom stanju u momčadima. Naime, Valencia je samouvjerena, svjesna svoje snage, svjesna da zadnjih mjeseci igra najbolji nogomet u Europi. A Real je opterećen lošom prvenstvenom sezonom, u zadnjem je prvenstvenom okršaju poražen i izgubio je mjesto u Ligi prvaka, samo ga pobjeda u pariškom finalu opet vodi u elitno natjecanje. Jasno je stoga zašto je predsjednik Lorenzo Sanz duboko zavukao ruku u blagajnu i obećao igračima prebogate nagrade... </p>
<p>Nogometaši Valencije svoj su mir pronašli u Chateteu de la Tour u Chantillyju, 60 kilometara pokraj Pariza. U tom dvorcu po zidovima još vise fotografije i slike talijanskih i hrvatskih nogometaša kojima je Chantilly bio baza za pariških utakmica na Svjetskom prvenstvu 1998.</p>
<p>Utorak je bio praznik za sva četiri taksisa u ovome mjestu, više od 100 novinara stiglo je na press konferenciju Valencije, na kojoj je vladala neviđena gužva. Tu je strku mirno promatrao trener Valencije, Argentinac Hector Rau Cuper, koji je u uvodu rekao:</p>
<p>- Dobro sam spavao, svježina mi je godila, ali nisam siguran hoću li tako mirno zaspati i noć uoči utakmice, najvažnije utakmice sezone. Neće biti kalkulacija, u to sam uvjeren, vrlo dobro se zna kako igramo i mi i Real, teško možemo jedni druge iznenaditi.</p>
<p>• Može li se vaša momčad prestrašiti velikog uloga?</p>
<p>- Mi znamo što trebamo učiniti za dobar rezultat, imamo strategiju koju ćemo pokušati provesti. Međutim, ponekad se stvari ne odvijaju kako vi želite i onda dolazi do izražaja psihološka snaga igrača. A ja sam uvjeren da je moja momčad prepuna samopouzdanja i nadam se da će nam to samopouzdanje donijeti prevagu. Vjerujem u svoje igrače, vjerujem da će potvrditi sezonu.</p>
<p>Na upit o sastavu Cuper nije želio odgovoriti, započeo je filozofirati da ima još neke ideje, da će se možda predomisliti, međutim sve je zapravo jasno. Jedina je dvojba bila tko će igrati umjesto »požutjelog« Carbonia na lijevom defenzivnom boku. Sudeći po zadnjem treningu, priliku će dobiti Gerardo.</p>
<p>• Kakvu utakmicu očekujete?</p>
<p>- Bit će to težak okršaj, ali se nadam da neće izostati maštovitosti i da će dvoboj biti dostojan finala. Ne strahujemo posebno ni od jednog Realovog pojedinca, znamo da su se novine raspisale o Anelki, ali Anelka je samo jedan iz niza dobrih igrača u Realu. Usput, nogomet je momčadska igra...</p>
<p>• Tko je favorit? Ako je to Real, kako se osjećate ns poziciji »br. 2«?</p>
<p> - Ne znam tko procjenjuje šanse, ali znam i uvijek vjerujem da je moja momčad favorit! Ove sezone doista imamo vrlo dobre razloge da se nazivamo favoritima u utakmici protiv Reala. Znam da je pritisak na nas golem, mnogo se očekuje od ove utakmice i ako moja momčad ne bude igrala onako kako svi želimo, preuzet ću svu odgovornost. Trebat će nam potpora navijača, pričao je Cuper.</p>
<p>To će i imati, budući da će i Valencijinih i Realovih navijača biti po 25.000.</p>
<p>• Je li Valencia najbolji klub u Europi?</p>
<p>- Uh... Ako osvojimo naslov, i službeno ćemo biti najbolji u Europi. Sve ovisi o tom rezultatu, ali neovisno o ishodu, vjerujem da smo zadnjih mjeseci zaslužili taj epitet i da zaslužujemo pobjedu u finalu. Lijepo je što su dva španjolska kluba u finalu...</p>
<p>A onda je stigao »šlag«. Jedan je rumunjski novinar, poznavajući dobro prilike u Valenciji, upitao Cupera »hoće li Adrian Ilie zaigrati barem 30 sekundi«?</p>
<p>Cuper se malo zbunio i nije prihvatio rukavicu duhovitosti. Odgovorio je smrtno ozbiljno:</p>
<p>- Ilie je nadaren igrač, ali neki su drugi u boljoj formi od njega...</p>
<p>Bilo je posve deplasirano pitati hoće li Goran Vlaović barem proći pokraj klupe za pričuvne igrače...</p>
<p>U istom, samouvjerenom stilu, pred novinare su došli kapetan Gaizka Mendieta i jedan od najboljih napadača Europe, Argentinac Claudio Lopez, koji će nakon finalnog dvoboja potpisati ugovor s Laziom za 45 milijuna maraka. Lopez kaže:</p>
<p>- Odigrao sam mnogo »najvažnijih« utakmica u životu, takva je i ova. Spremni smo za slavlje, vjerujem da ćemo nastaviti dobrim igrama i pobijediti. Sto posto sam uvjeren u pobjedu!</p>
<p>A kapetan Mendieta je dodao:</p>
<p>- Mi smo favoriti, iako je Real velika momčad, a ovo je posebna utakmica. Međutim, mi imamo 11 igrača koji stalno rade jedan za drugoga i zato vjerujem da Real nema šanse.</p>
<p>Dodajmo da su dosad u Ligi i Kupu prvaka Valencia i Real zaradili po 19 milijuna švicarskih franaka. Pobjednik finala bit će bogatiji za još 10 milijuna, poraženome će pripasti šest milijuna franaka. Ukoliko nakon 90 minuta utakmica završi neodlučenim rezultatom, igrat će se produžeci 2x15 minuta. Međutim, vrijedi pravilo »zlatnog gola« - dakle, ako u produžecima neka momčad postigne gol, utakmica se završena.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vlaovića ne zanima povratak u Dinamo</p>
<p>Goran Vlaović iz lože će promatrati sudar na travnjaku, za hrvatskoga napadača više nema mjesta ni na klupi Valencije</p>
<p>PARIZ, 23. svibnja</p>
<p> - U vrijeme Valencijine konferencije za novinare, Goran Vlaović nije bio u Chantillyu! Zašto? Otišao je do Pariza u kupnju, trener je dao slobodno nogometašima koji neće biti ni na klupi u srijedu. Vlaović sve teže podnosi neigranje u klubu, ugovor mu istječe u lipnju i sigurno odlazi iz Valencije. To nam je, uostalom, i sam potvrdio:</p>
<p>- Još ne znam gdje ću nastaviti karijeru, vjerojatno u Španjolskoj ili Italiji. Ali, sigurno odlazim odavde. Povratak u Dinamo? Ne razmišljam o tome, iskreno, nemam interesa za to, a očito je da druga strana nema ni mogućnosti za takav transfer, kaže Vlaović.</p>
<p>Vlaovića »grize« što nije u sastavu u finalu Kupa prvaka, međutim ne želi iskakati iz kolektiva i mirno prihvaća spoznaju da će utakmicu gledati iz svečane lože. A o raspoloženju u svlačionici kaže:</p>
<p>- Silno smo samouvjereni, zadnji rezultati daju nam pravo na to samopouzdanje. Cijela Europa o Valenciji priča kao o favoritu u finalu, nitko ne spominje da je nekakva bezvezna momčad došla do završnice. Svi su svjesni naše snage, mi ponajviše, ali budite uvjereni da ni jedan nogometaš Valencije neće podcijeniti Real. Madridski je klub uvijek velik.</p>
<p>• Jeste li ipak očekivali da ćete biti među 18 igrača u srijedu u Parizu?</p>
<p>- Na osnovi onoga što se događalo zadnjih mjeseci, nisam očekivao. Ali, možda se nešto promijeni.</p>
<p>• Kakva je Vaša prognoza?</p>
<p>- Teško je bilo što prognozirati, ovakve utakmice odlučuje jedan trenutak, jedan detalj. Valencija je sigurno spremna za osvajanje trofeja i ako bih govorio u postocima onda bi rekao da je omjer 55:45 za nas! U prednosti smo jer imamo pozitivnu klimu, u odličnoj smo formi, Realu sve to nedostaje, smatra Vlaović. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šuker i na treningu promašio jedanaesterac </p>
<p>Pet dana uoči nogometnog spektakla u Maksimiru gdje će se u nedjelju sučeliti svjetska nogometna bronca Hrvatska protiv svjetskog prvaka Francuske, zdravstveni ja karton naše reprezentacije gotovo besprijekoran, prvi se puta ni na što ne tuži ni Alen Bokšić </p>
<p>BREŽICE, 23. svibnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Poput odbora za doček, u idiličnom miru Čateža u utorak u podne u parku ispred hotela dočekala su nas dva trenerska pomoćnika: Branko Ivanković, desna ruka izbornika A reprezentacije Miroslava Blaževića, i Martin Novoselac, prvi pomoćnik Ive Šuška izbornika mladih. Tema njihovog razgovora, dakako, uobičajena: nitko se ne pita na koji se to način kao na traci množe talentirani mladi hrvatski nogometaši što onda pobuđuju veliku pozornost svojim rezultatima. Pa, valjda su za to zaslužni oni koji s njima rade - treneri.</p>
<p>Tema je bila vrlo aktualna, jer je Martin Novoselac taman komentirao skupinu u kojoj će u završnici EP u Njemačkoj (od 17. do 24. srpnja) nastupiti oni nogometaši kojima je on više nego uspješan šef: reprezentacija do 18 godina: </p>
<p>- Dopala nas je »skupina užasa«. Dovoljno je da smo u skupini s domaćinom Njemačkom, pa da baš ne bude dobro. Tu su još Nizozemska i Ukrajina. Međutim, pripremimo li se kako valja, pokušat ćemo obraniti broncu, osvojenu prije dvije godine na Cipru.</p>
<p>U Čatežu stoluju pod istim krovom A i mlada nogometna reprezentacija, svaka sa svojim planovima i iščekivanjima. </p>
<p>- U A reprezentaciji sve je u redu, ali mi je žao što u mladoj za EP u Slovačkoj nije bilo mjesta za jednog Bošnjaka, pa Budana, Marića iz Bochuma... Taj detalj sam po sebi potvrđuje tezu o tome da s mladima netko radi, da to radi kvalitetno, i da ih sustavno stvara. Nažalost, o takvima se najmanje piše, kaže Branko Ivanković. </p>
<p>Standardni Ćirin reprezentativac Danijel Šarić utakmicu s Francuzima u nedjelju u Maksimiru ocjenjuje teškom, ali i te kako izazovnom:</p>
<p>- Moramo im se revanširati za dva poraza u nizu, a posebno peče onaj posljednji - pariški kad smo krajem prošle godine izgubili 0-3. Bit će dosta ljudi na tribinama, potpora će nam dobro doći. </p>
<p>O statusu u Dinamu, Šarić kao da najradije ne bi govorio, ali mu je ipak izletjelo: </p>
<p>- Ne znam što reći, jer se iz kluba nitko ne ogašava, a menedžeri samo oblijeću bez konkretnih ponuda i imena klubova. Znam samo to da Dinamo, prije no što se upusti u planiranje sezone i moguće najavljivane prinove, mora namiriti sve dugove. </p>
<p>Dr. Mladen Čepulić, liječnik reprezentacije, izrecitirao nam je zdravstveni bilten A reprezentativaca: </p>
<p>- Samo Štimac nije potpuno u redu, jer ima lakšu upalu grla, ali će do nedjelje biti sve kako treba. Pitate za Bokšićevo stanje? Prvi put da se nije apsolutno na ništa potužio, pršti od snage i raspoloženja. </p>
<p>Zvonimira Soldu je, pak ,zanimalo, što ima novog u Zagrebu, kao i kad će maksimirski stadion biti završen. Kad smo mu rekli da je u Maksimiru najednom središnji problem krov, zapravo - novac kojeg za ovaj stadion nikad dosta, Soldo je rekao: </p>
<p>- Trebalo je graditi novi stadion. Eto, u Rostocku podižu potpuno novi stadion za 30 tisuća gledatelja, a stajat će ih 70 milijuna maraka. Uključujući i grijanje terena, bez kojeg, kako čujem nema nastupa u Europi, pa me zanima kako će Dinamo rješavati taj problem ako se plasira u Ligu prvaka. </p>
<p>Sa zanimanjem se očekivalo kad će se pojaviti izbornik Miroslav Blažević, koji navodno ima problema sa zakašnjelim zubom mudrosti. Njegov mu je zubar dr. Boro Maletić čak sugerirao da ne vodi nedjeljnu utakmicu protiv Francuza. </p>
<p>- On će mene micati s klupe?! Izgleda da je francuski špijun. </p>
<p>Za utakmicu u nedjelju Blažević je eliminirao bilo kakvo osvetničko ponašanja: </p>
<p>- Moja momčad ne poznaje taj pojam, ali želju za revanšom - svakako. </p>
<p>Pokušali smo izmamiti sastav za nedljelju, ali Blažević je bio nepopustljiv. No, posebno je poglavlje posvetio Davoru Šukeru: </p>
<p>- Od njega se može očekivati najupotrebljivija lopta, zato će on biti malo povučeniji. Testirao sam i njegovu psihu na treningu. Još ga boli promašaj jedanaesterca protiv Galatasaraya i to sam mu doviknuo taman prije no što je pucao. I ovom je prigodom promašio. </p>
<p>Nastavio bi Blažević s novinarima još dugo da nas nisu pritisnuli rokovi. Vidjevši da drugujemo i sa stožerom mlade reperzentacije pridodao je: </p>
<p>- Dolazim i ja u Slovačku!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Račan i Orban dogovorili prelazak granice samo s osobnom iskaznicom</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 23. svibnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Državljani Hrvatske i Mađarske za mjesec dana moći će prelaziti državnu granicu samo uz predočenje osobne iskaznice. Prvi korak u tom pravcu učinili su u utorak u Budimpešti premijeri Ivica Račan i Viktor Orban potpisavši Sporazum o uzajamnom ukidanju viza. »Izuzetno sam zadovoljan što smo i time napravili korak naprijed prema boljoj suradnji, što će hrvatski građani, uz Sloveniju i Italiju, moći i u Mađarsku samo s osobnom iskaznicom, a državljani Mađarske moći će prema Jadranu bez većih graničnih formalnosti«, izjavio je hrvatski premijer nakon potpisivanja Sporazuma. Premijer Orban istaknuo je velik interes Mađarske za to da Hrvatska postane dio europskih integracijskih procesa. Prvi je korak u tome vezan uz priključenje trilateralnoj suradnji Italije, Slovenije i Mađarske. Glavna su postignuća pregovora dviju delegacija, kako su rezimirali predsjednici vlada, dogovor o jačanju suradnje na razvoju cestovne infrastrukture, željezničkog prometa, suradnja oko riječke Luke, jačanje regionalne suradnje, približavanje euroatlantskim integracijama i jasnija politika prema manjinama. Načelno je dogovoreno osnivanje zaklade koja bi stipendirala Hrvate iz Mađarske da studiraju u Hrvatskoj, odnosno Mađare iz Hrvatske da studiraju u Mađarskoj. »Hrvatska želi što prije u EU i NATO, a put prema tome je jača regionalna suradnja. U tom pogledu, od velike je važnosti suradnja s Mađarskom. Stoga su i ovakvi koraci na približavanju u političkom i gospodarskom smislu izuzetno značajni«, rekao je Račan. Dogovoreno je, nastavio je, da će i mađarska strana početi graditi autocestu od granice s Hrvatskom prema Balatonu te intenzivirati radove kako bi se dovršio cijeli pravac do Budimpešte na razini autoceste. Hrvatska se obvezala izgraditi taj cestovni pravac do 2003. godine. Također, dogovoreno je oživljavanje zajedničkog hrvatsko-mađarskog poduzeća koje bi ulaganjima obiju strana u terminal na riječkoj Luci zajamčilo više mađarske robe u najznačajnijoj hrvatskoj luci. </p>
<p>Premijeri Orban i Račan istaknuli su u tom smislu vrijednost dogovorenog u željezničkom prometu kroz zajedničko ulaganje, te moguću pomoć iz sredstava Pakta o stabilnosti za modernizaciju pruge od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte, ujednačavanje u tehničko-tehnološkom i tarifnom smislu. Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade Slavko Linić, na taj način Hrvatska i Mađarska povećat će konkurentnost i parirati tarifnoj suradnji Slovenije i Austrije, te Austrije i Italije. U razgovorima je mađarska strana iskazala velik interes za sudjelovanje u privatizaciji u turizmu.</p>
<p>Obojica premijera naglasila su da je otklonjena većina neriješenih pitanja iz Sporazuma o slobodnoj trgovini. Ekipa stručnjaka će potkraj svibnja i početkom lipnja nastaviti intenzivne pregovore kako bi se uklonile i posljednje prepreke potpisivanju tog za Hrvatsku i Mađarsku vrlo važnog sporazuma. Na novinarsko pitanje o mogućem spajanju Ine i mađarskog Mola, premijer Račan je odgovorio da Vlada priprema strategiju restrukturiranja energetskog sektora i konsolidaciju Ine, te da će o tome potaknuti raspravu u Saboru. Kazao je i da je donošenje takvog strateškog dokumenta osnovna pretpostavka za bilo kakve daljnje pregovore o suradnji. »Procjenjujem da bi ta procedura mogla potrajati do jeseni i da nakon toga poslovodstva dviju tvrtki mogu i u konkretnije pregovore ako pronađu zajednički interes.«</p>
<p>Upitan o suradnji u sklopu Pakta o stabilnosti, premijer Orban je izjavio da su u tom pogledu Mađarska i Hrvatska u drukčijem položaju jer Mađarska pripada grupi zemalja donatora. »Dakako, uvijek postoji interes za neke zajedničke projekte ili za podršku zajedničkim projektima, ali u ovom slučaju mađarski financijski sustav može ponuditi novac čak i pod povoljnijim uvjetima nego što su to sredstva Pakta«, rekao je Orban. Račan je pozvao mađarskog premijera u rujnu u uzvratni posjet Hrvatskoj, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno. </p>
<p>Hrvatski premijer sastao se u utorak poslijepodne i s mađarskim predsjednikom Arpadom Gönczom. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vujović: Zapadne zemlje nastavljaju agresiju i pritisak na SRJ </p>
<p>BEOGRAD, 23. svibnja</p>
<p> - SRJ surađuje s tri četvrtine svjetske zajednice, s onima koji je prihvaćaju kao ravnopravnog partnera i koji podržavaju njenu vladu i narod, izjavio je u utorak u Beogradu pomoćnik jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Nebojša Vujović.</p>
<p> Istakavši dobre odnose sa svim zemljama koje su protiv hegemonizma, politike intervencionizma i zlouporabe ljudskih prava, Vujović je, na konferenciji za novinare, na prvom mjestu istaknuo odnose s Rusijom i Kinom. Pozdravio je odluku Moskve da njeni predstavnici ne sudjeluju na sastanku Vijeća za provedbu Daytonskog sporazuma, u znak solidarnosti sa SRJ koja nije pozvana na taj sastanak. Govoreći o intenzivnim kontaktima s Rusijom i Kinom, Vujović je najavio i posjet predsjednika kineskog parlamenta Li Penga. On je istaknuo i »uzlaznu liniju« u odnosima s islamskim i arapskim zemljama. Ponovio je uvjete za normalizaciju odnosa sa zemljama »agresorima« na SRJ - a to su naknada štete nastale bombardiranjem kao i sankcijama, ukidanje svih sankcije i prestanak miješanja u unutarnje stvari SRJ. Vujović je ponovio službene ocjene o stalnom pogoršavanju stanja na Kosovu i optužio KFOR i UNMIK da ne provode odluke Vijeća sigurnosti UN o Kosovu i da ne poduzimaju ništa protiv »etničkog čišćenja Srba«. Vujović je najavio donošenje zakona o borbi protiv terorizma i naglasio da će se SRJ »obračunati s tim svjetskim zlom«. On je optužio zapadne zemlje da nastavljaju »agresiju« i pritisak na SRJ i da potiču terorizam u SRJ, kako bi »izazvali nesigurnost i narušavanje čvrstine državnog vodstva«. Zamoljen za komentar najavljenog posjeta čelnika oporbenih stranaka Moskvi, Vujović je rekao da je riječ o »privatnim aktivnostima« a da on tumači samo službenu politiku zemlje. »Za privatne stvari ne koriste se diplomatski kanali«, rekao je Vujović.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Putinov posjet Turkmenistanu i Uzbekistanu uznemirio Ankaru</p>
<p>ANKARA, 23. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Upravo završeni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Turkmenistanu i Uzbekistanu uznemirio je službenu Ankaru, ovdašnje poslovne krugove i najširu javnost. Do povećanja napetosti došlo je nakon izvješća da će kremaljsko zdanje uskoro potpisati novi sporazum o izvozu turkmenistanskog plina preko postojećeg ruskog naftovoda. To je turski tisak potaklo da u utorak na naslovnim stranicama postavi pitanje: Hoće li Putinova »turkofonska misija« dovesti u pitanje i već potpisani sporazum o izgradnji velikog naftovoda od Bakua do turske sredozemne luke Ceyhan! Riječ je, kako se zamjećuje, o izravoj prijetnji strateškim turskim gospodarskim interesima, posebice naporima da se osiguraju dragocjeni energenti u prvoj polovici 21. stoljeća. Neki ovdašnji vrlo poznati »moskovski stručnjaci« zaključili su već kako je Turska već izgubila »veliku igru« s Rusijom.</p>
<p>Turska uzbuđenja pokušao je osobno stišati premijer Bülent Ecevit. U priopćenju za tisak on je ocijenio kako dogovor Putina i turkmenistanskog predsjednika Saparmurada Turkmenbasija neće dovesti u pitanje projekt Baku - Ceyhan. Slična uvjeravanja izrekao je direktor Turske državne naftne kompanije (BOTAS) Gökhan Yardim. Naglasio je kako je tursko-turkmenistanski sporazum na snazi. Dodao je kako Turkmenistan spada među zemlje s najvećim rezervama plina koji se, po njemu, može izvoziti u Rusiju, Tursku, pa i Iran.</p>
<p>Što će o svemu reći turkmenistanski čelnik, očito dobro uhvaćen u »ruski zagrljaj«, teško je pouzdanije reći. U svakom slučaju, mnogi ankarski signali i prvi potezi potvrđuju kako se »Putinov izlet« u dvije srednjoazijske turkofonske zemlje uzima sa zabrinutošću. Naime, dok se još ruski vrhovnik nalazio u Aškabadu, turski šef diplomacije priredio je u Ankari radni ručak za petoricu veleposlanika turkofonskih država.</p>
<p>Tom prilikom je, kako se saznaje, pokušao istaknuti sve prednosti suradnje »bratskih država« koje vežu isti etnički korijeni, kultura, religija, ali još više zajednički dugoročni interesi okrenuti Zapadu. Da je vrag ipak odnio šalu, potvrđuje i odluka Cerma da već sljedećeg tjedna krene u posjet Azerbajdžanu i drugim srednjoazijskim zemljama. Dakako, najvažnija postaja na tom putu bit će upravo Turkmenistan. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Petritsch smijenio još trojicu dužnosnika u Federaciji BiH </p>
<p>SARAJEVO, 23. svibnja</p>
<p> - Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch smijenio je s dužnosti trojicu visokih dužnosnika Federacije BiH koji su označeni odgovornima za ometanje provedbe Daytonskog sporazuma odnosno nagomilane probleme u privatizaciji. Glasnogovornik Petritscheva ureda (OHR) Oleg Milišić izjavio je u utorak u Sarajevu da su odlukom visokog predstavnika od 22. svibnja s dužnosti maknuti guverner Livanjskog kantona Ivan Ivić i predsjednik kantonalne vlade Mirko Mihaljević. Od ponedjeljka je s dužnosti predsjednika Upravnog odbora Agencije za privatizaciju F BiH smijenjen i Stijepo Andrijić. Milišić je rekao da su dvojica najodgovornijih dužnosnika Livanjskog kantona smijenjeni zbog »upornog i ozbiljnog opstruiranja provedbe Daytona«. Posebice im se zamjera nefunkcioniranje pravosuđa u tom dijelu BiH: »Ivić i Mihaljević odbili su imenovati sposobne tužitelje i suce u tom kantonu čime su nanijeli veliku štetu svim građanima koji poštuju zakon«, istaknuo je Milišić. Njih se drži odgovornima i za loše rezultate u području provedbe imovinskih zakona što je izravno utjecalo na sprječavanje povratka izbjeglica. Tome je pridomijela i činjenica da je policija pod njihovom upravom u tom dijelu F BiH, umjesto da štiti sve građane, provodila diskriminaciju po nacionalnoj osnovi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatska u Partnerstvu od četvrtka</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Hrvatska će u četvrtak, 25. svibnja, i formalno postati članicom Partnerstva za mir. Potpis na dokument kojim se Republika Hrvatska prima u svojevrsno predvorje NATO-a, stavit će ministar vanjskih poslova Tonino Picula u talijanskom gradu Firenci na zasjedanju Ministarskog savjeta Sjevernoatlantskog saveza. Picula će se prije toga nakratko sastati s članovima Savjeta, zatim se obratiti novinarima i održati pristupni govor pred glavnim tajnikom NATO-a i drugim članovima Savjeta. Nakon toga potpisat će dokument kojim Hrvatska ulazi u krug 27 država članica Partnerstva za mir, preuzimajući niz ozbiljnih obveza. Odmah nakon toga hrvatsko će izaslanstvo, prvi put kao punopravni član, sudjelovati na skupštini Partnerstva na kojoj će se raspravljati o političkim i sigurnosnim prilikama u jugoistočnoj Europi, o mogućem proširenju NATO-a, zajedničkim obrambenim, ali i drugim planovima, te o suradnji članica Partnerstva s drugim euroatlantskim integracijama. Prije Firence, šef hrvatske diplomacije sudjeluje u Bruxellesu na dvodnevnoj konferenciji Vijeća za provedbu mira u BiH. Bit će to prilika da se u nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice napravi inventura postignutog od prosinca 1995. kad je Vijeće uspostavljeno. Posebno će biti govora o novom hrvatskom pristupu političkim i sigurnosnim procesima u BiH i regiji. U radu skupa sudjeluju i Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik za BiH, i Javier Solana, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Hrvatska je pozvana i na plenarno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a u Budimpešti od 26. do 30. svibnja. Na poziv generalnog direktora Parlamentarne skupštine NATO-a Javiera Rupereza, Picula će se obratiti sudionicima u utorak, posljednjeg dana zasjedanja. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>HVO-u ove godine 300 milijuna kuna iz Hrvatske </p>
<p>SARAJEVO, 23. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što su nedavno ministarstva obrane Federacije BiH i Hrvatske potpisala sporazum, konačno je definirano da novčana pomoć Republike Hrvatske, kao i dosad, odlazi samo hrvatskoj komponenti Vojske Federacije BiH (HVO). U ovoj godini ta će pomoć iznositi 300 milijuna kuna i namijenjena je isključivo za plaće pripadnika HVO-a.</p>
<p> U izradi sporazuma sudjelovali su i bošnjački dužnosnici, a konzultirani su i predstavnici međunarodne zajednice. Bošnjački predstavnici u federalnom Ministarstvu obrane prethodno su zahtijevali da se hrvatska pomoć dijeli za obje vojne komponente.</p>
<p> No, postignuto je zadovoljavajuće rješenje da nikakva pomoć neće dolaziti bez znanja Stalnoga povjerenstva za vojna pitanja. »Tako će sve strane znati o kojem se novcu radi i što s njim biva«, izjavio je za sarajevsko Oslobođenje Miroslav Nikolić, vojni savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića. Ali, još su prisutne sumnje da sva pomoć izvana koju dobiva Armija BiH nije transparentna. Jasno je da pomoć mora dobivati kad se računa broj vojnika i kolika su odobrena sredstva iz proračuna.</p>
<p>Nagađa se da novac za financiranje bošnjačke komponente dolazi iz županija s bošnjačkom većinom, nekih javnih poduzeća i možda iz islamskih zemalja. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Eritreja prihvatila obnovu mirovnih pregovora s Etiopijom </p>
<p>ADIS ABEBA, 23. svibnja</p>
<p> - Eritreja je u utorak prihvatila obnavljanje mirovnih pregovora s Etiopijom bez »prethodnih uvjeta«, dok su istodobno etiopske snage pokrenule vojnu akciju na središnjoj bojišnici u Zalambessu, pograničnom gradu na koji Adis Abeba polaže pravo.</p>
<p> Asmara prihvaća obnavljanje mirovnih pregovora s Etiopijom bez »prethodnih uvjeta«, rekao je u Adis Abebi posebeni izaslanik EU- za rog Afrike, Rino Serri. Prethodni uvjeti, koje je do sada postavljala Asmara, bili su potpisivanje sporazuma o prekidu vatre, čiji je nacrt napravila Organizacija afričkog jedinstva (OAJ), i hitni prekid vatre, što Etiopija odbija. Etiopija je, pak, u utorak objavila da je postigla značajne pobjede u novoj vojnoj akciji na središnjoj bojišnici. Etiopija je u posljednjih 12 dana postigla značajne pobjede na zapadnoj bojnišnici, a jasno je dala do zanja da želi istisnuti eritrejske snage s područja oko Zalambessa - regije koja je pod eritrejskom okupacijom od svibnja 1998. godine.</p>
<p> Etiopski premijer Meles Zenawi sastao se u ponedjeljak s afričkim diplomatima u Adis Abebi i ondje rekao da njegova vlada i dalje podržava mirno rješenje, ali ne pristaje na prekid vatre. »Pregovarat ćemo uz sukobe. Borit ćemo se uz pregovore«, rekao je Meles. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hesbollah zauzima područja koja napuštaju Izraelci</p>
<p>Na jugu Libanona zavladalo kaotično stanje / Nakon odlaska Izraelaca više od 100 seljana upalo je u ozloglašeni zatvor Khiam u južnom Libanonu, oslobodivši 130 libanonskih zatvorenika </p>
<p>TEL AVIV, 23. svibnja</p>
<p> - Izraelski vojnici povukli su se s jednog položaja na jugu Libanona, prešli u Izrael i ponijeli sa sobom tenkove i tešku mehanizaciju, priopćila je izraelska vojska. Užurbano povlačenje odvija se prije najavljenoga odlaska Izraela iz južnog Libanona najavljenog za 7. srpnja. Proteklih tjedana izraelska vojska predala je više položaja svojim vojnim saveznicima Vojsci južnog Libanona (SLA). U ponedjeljak kasno navečer Barakov je kabinet ovlastio premijera da ubrza povlačenje zbog napredovanja gerilaca Hesbollaha koji zauzimaju položaje koje su napustili pripadnici proizralskog SLA. »Ta je 18-godišnja tragedija gotova«, rekao je Barak.</p>
<p>Šef izraelske diplomacije David Levy pozvao je u utorak na konferenciji za novinare, održanoj u Jeruzalemu, libanonsku vladu da rasporedi svoje snage u južnom Libanonu kako bi osigurala suverenitet nad tim područjem.</p>
<p> Gerilci Hesbollaha ušli su u neka sela iz kojih se povukla izraelska vojska, a proizraelska Vojska južnog Libanona počela se raspadati. Drugi politički izvori ocijenili su da bi izraelsko povlačenje moglo potrajati još tjedan do dva, ali bi u svakom slučaju trebalo završiti znatno prije 7. srpnja, kako je prvotno najvljivano. Na jugu Libanona je istodobno zavladalo kaotično stanje, nakon što su se izraelske snage i njihovi saveznici iz Vojske južnog Libanona (SLA) počeli užurbano povlačiti, a u ispražnjena se sela vraća raseljeno stanovništvo i pripadnici Hesbollaha. Na stotine izbjeglica koje su sa sobom ponijele imovinu u dugoj koloni vozila čekaju u utorak prijelaz preko izraelsko-libanonske granice kako bi se sklonile od nadiranja proiranskih gerilaca Hesbollaha na područja s kojih se izraelska vojska povlači.</p>
<p> Istodobno u nacrtu izjave Vijeća sigurnosti »pozdravlja se i snažno podržava« Annanov plan o »poduzimanju svih potrebnih mjera« koje će omogućiti UN-ovim snagama da verificiraju je li se izraelska vojska u potpunosti povukla s juga Libanona. Taj dokument poziva sve strane na »maksimalnu suzdržanost«, suradnju s UN-om i na obzir prema stanovništvu. Neke delegacije htjele su odmah prihvatiti tu izjavu, ali Rusija i Kina su zahtijevale da prvo prouče izvještaj koji je Annan objavio u ponedjeljak. U svojem izvještaju Vijeću sigurnosti Annan je u ponedjeljak preporučio da se mirovne snage, koje sada broje 4515 vojnika pojačaju na 5600 ljudi, a onda odmah i na 7900 vojnika koji bi potvrdili povlačenje i pomogli libanonskoj vladi da ostvari nadzor nad područjem koje je 15 godina bilo pod izraelskom okupacijom. Ujedinjeni će se narodi vjerojatno morati snaći s onoliko mirovnjaka koliko ih je sada ondje. Izrael je 1978. izveo invaziju na Libanon, a 1985. je osnovao i »sigurnosnu zonu« radi zaštite od gerilskih napada na sjever Izraela.</p>
<p> Inače, više od 100 seljana upalo je u utorak u ozloglašeni zatvor Khiam unutar izraelske okupacijske zone u južnom Libanonu, oslobodivši 130 libanonskih zatvorenika koje je zatočila proizraelska Vojska južnog Libanona (SLA). Pobješnjela gomila je nakon predaje pripadnika SLA i odlaska stražara jurnula na vrata i prodrla u zgradu. Brojni oslobođeni Libanonci sa suzama u očima su dočekali oslobođenje, a njihovi su osloboditelji od sreće pucali u zrak iz strojnica.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bill Gates pretvara Cambridge u europsku inačicu Silicijske doline</p>
<p>Šef najveće svjetske kompjutorske tvrtke, »Microsofta«, osnovat će najbogatiju svjetsku zakladu te vrste, vrijednu 130 milijuna funti, koja će stalno osiguravati po 230 stipendija najbriljantnijim studentima/ Cambridge u kojem se uzgajaju »najveći mozgovi na svijetu« izabran je kao mjesto novog »Microsoftova« laboratorija, a bavit će se dugoročnim strateškim istraživanjima</p>
<p>Najtalentiraniji mladi ljudi iz cijelog svijeta moći će studirati na Cambridgeu zahvaljujući stipendijama Billa Gatesa, objavljeno je ovih dana. Šef najveće svjetske kompjutorske tvrtke, »Microsofta«, osnovat će najbogatiju svjetsku fundaciju te vrste, vrijednu 130 milijuna funti, koja će stalno osiguravati po 230 stipendija najbriljantnijim studentima. Cambridge, mjesto gdje je prvi put razbijen atom i otkriven DNA, a u novije doba i poprište velike znanstveno-tehnološke revolucije, ponovo se našao u žiži. Najava o stipendijama nije prva prilika u kojoj se Gates i Cambridge javljaju u istom kontekstu. Američki kompjutorski tajkun utemeljio je krajem devedesetih veliki istraživački centar u tom engleskom akademskom gradu, poznatom po koledžima iza čijih se drevnih zidova studira i njeguje znanje još od Srednjega vijeka. Najimućniji biznismen na svijetu razmotrio je čitav niz gradova u Europi prije nego li se odlučio za Cambridge, smatrajući da se tamo nalaze »najveći mozgovi na svijetu«. Novi »Microsoftov« laboratorij u Cambridgeu bavit će se dugoročnim strateškim istraživanjima, koja bi trebala voditi radikalno novom pristupu računalima u novome mileniju. Laboratorij će nalikovati »Microsoftovom« centru blizu Seattlea, gdje istraživači zabavljeni praktičnim softverskim problemima rade rame uz rame s akademcima, kojima je Gates stavio u zadatak da »sjede i razmišljaju«.</p>
<p>»Microsoft« je dao Cambridgeu 50 milijuna funti za svoj prvi europski istraživački centar, a veliki proizvođač mikročipova »Intel« poklonio je 7,5 milijuna za osnivanje najbolje europske znanstveno-tehnološke knjižnice. U gradu je otvoren i novi znanstveni park, sjedište mnogih kompanija, donacijom Billa Gatesa od 12 milijuna funti. Prilikom lansiranja »Microsoftova« laboratorija, ključan kontakt s Cambridgeom obavljen je posredstvom jednog od njegovih profesora, Stephena Hawkinga, poznatog autora znanstvenog bestselera »Kratka povijest vremena«. Hawking je nekoć predavao kozmologiju desnoj ruci Billa Gatesa, Nathanu Myhrvoldu, glavnom »Microsoftovom« povjereniku za tehnologiju. No, presudna je bila i znanstvena tradicija Cambridgea te njegova reputacija, stečena zadnjih petnaestak godina, kao mjesta gdje znanost i poduzetništvo idu ruku pod ruku. Poznato sveučilište dozvoljava, naime, nastavnicima paralelno bavljenje biznisom - čak ih i potiče na to. To je način da se talentirane akademike zadrži na razmjerno niskim sveučilišnim plaćama i spriječi bijeg mozgova preko Atlantika.</p>
<p>Formula je uspjela do te mjere da mnogi govore o »fenomenu Cambridgea« kao manjoj, europskoj varijanti kalifornijske Silicijske doline. Nove tvrtke visoke tehnologije, naročito na polju informatike i biotehnologije, niču kao gljive poslije kiše. Danas ih je već više od 1.000, a zapošljavaju oko 30.000 ljudi. Riječ je o najvećoj koncentraciji takvih tvrtki u Europi. No, u tome je i problem. Cambridge je u osnovi srednjovjekovni grad, koji nema potrebnu infrastrukturu za veliko širenje. Već danas u njega dnevno putuje na posao 40.000 ljudi, nastanjenih u obližnjim selima, a broj bi se u idućih 50 godina mogao udvostručiti. Cambridge je već sada premalen da primi sve koji mu gravitiraju, pa će u okolici tijekom idućih desetljeća biti potrebno izgraditi 50.000-70.000 stanova i kuća. I ta prostorno-urbanistička stiska pokazuje magnetsku privlačnost Cambridgea - posebno mladim i talentiranim ljudima te poduzetnicima, spremnima financirati njihove dobre ideje.</p>
<p>U određenim elitnim krugovima u Cambridgeu je u otpicaju nova fraza - postati postekonimičnim, što znači zaraditi toliko novca da čovjek više nikad ne mora raditi. Šefove mnogih tvrtki za visoku tehnologiju ne mori toliko briga da će im najbolje namještenike oteti konkurencija koliko strah da bi oni ubrzo mogli »postati postekonomični«. Za one kojima to ne pođe za rukom do 35. godine, u istim se krugovima smatra da - nisu uspjeli! Takav način gledanja moguć je vjerojatno samo u gradu koji je britanska vizija američkog sna - u gradu koji živi od kave, pizze i besanice te gdje se najuporniji i najtalentiraniji doista mogu obogatiti preko noći. Zahvaljujući Billu Gatesu, predstoji i novi priljev najboljih mladih mozgova iz cijelog svijeta od kojih će neki zacijelo ostati u tom gradu i nakon završetka studija, pridonoseći njegovoj vibrantnoj energiji.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Udruga Fatih postavila zastave s mrtvačkim glavama u središtu Sarajeva</p>
<p>Zastavama s mrtvačkom glavom, kao simbolom smrti, na zastavama Srbije i Rusije, htjeli smo podsjetiti na zločine koji su pod tim zastavama počinjeni u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Čečeniji«, izjavio je predsjednik Fatiha za sarajevski dnevnik »Oslobođenje« </p>
<p>SARAJEVO, 23. svibnja</p>
<p> - Zastave Srbije i Ruske Federacije s naslikanim mrtvačkim glavama postavili su u središtu Sarajeva, 9. svibnja, pripadnici udruge Fatih! Predsjednik Fatiha, Mesud Džinić, javno je potvrdio da je osobno odabrao petoricu ljudi koji su spomenute simbole stavili na spomen ploču stradalima u redu za kruh u ulici Ferhadija (tu se 1992. dogodio veliki pokolj izazvan srpskim granatiranjem Sarajeva), te pored »vječne vatre« u Titovoj ulici, što je spomenik antifašističkim borcima u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>»Tim činom htjeli smo pokazati da fašizam u Bosni, našem susjedstvu, Europi i svijetu nije mrtav... Zastavama s mrtvačkom glavom, kao simbolom smrti, na zastavama Srbije i Rusije, htjeli smo podsjetiti na zločine koji su pod tim zastavama počinjeni u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Čečeniji«, izjavio je predsjednik Fatiha za sarajevski dnevnik »Oslobođenje«, potvrđujući da Dan Europe nije izabran slučajno, jer »ova generacija ne može slaviti taj dan, jer nismo pobijedili svoj fašizam.« Deveti svibnja, kaže, je Dan pobjede nad fašizmom, ali one generacije od prije 55 godina, partizana.</p>
<p>Džinić je ogorčen na međunarodnu zajednicu, jer tvrdi cilj je zapadnih stratega »širenja prema Istoku«. U tome vidi i razlog da nije dopuštena pobjeda nad fašizmom na ovim prostorima, te kaže da je »pola Bosne dano ratnim zločincima, fašistima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću«.</p>
<p>»Nakon rata izjednačavaju zločince i žrtve. Tako su ovaj narod potpuno ponizili. Bošnjaci nemaju kud osim da se radikaliziraju...SDA je ustupcima koje je napravila međunarodnoj zajednici izgubila povjerenje svog naroda. Zato Bošnjacima nema druge nego da postave rok međunarodnoj zajednici do 31. prosinca 2001. godine do kada moraju potpuno provesti Daytonski sporazum - svatko na svoje, sloboda i sigurnost kretanja«, priča među ostalim Džinić, preporučujući lokalnim vlastima da organiziraju svebošnjački sabor koji bi definirao strateške interese Bošnjaka, te da se ugledaju na Židove kada je riječ o istraživanju zločina počinjenim nad Bošnjacima.</p>
<p> Fatih je, inače, jedna od najradikalnijih bošnjačkih udruga, a sačinjavaju je bivši pripadnici istoimene ratne postrojbe. Dosad su se »proslavili« prekrivanjem plahtom muškog spolovila na kipu »Multikulturnog čovjeka« u središtu Sarajeva, te prosvjedima vezanim za poznate humanitarne organizacije SOS Kinderdorf koja skrbi o djeci bez roditelja.</p>
<p>Ovi prosvjedi Fatiha izazvali su zgražanje demokratske javnosti, a većina ljudi misli da niti postavljanje zastava s mrtvačkim glavama nije baš najprimjereniji način za prosvjed protiv nečega. Bošnjačke vlasti u posljednje se vrijeme suočavaju sa sve jačim prosvjedima ekstremnih desničarskih udruga kojima je cilj radikalizacije Bošnjaka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Haaška nagodba s Draženom Erdemovićem, ubojicom, svjedokom iz osvete, pokajnikom i na kraju oslobođenikom zbog viših računa</p>
<p>Opća je ocjena da je sudu zapravo samo trebalo pokriće kako bi Erdemovića nagradio za suradnju u otkrivanju zločina (i njihovih počinitelja), koji su se dogodili u istočnoj Bosni. Rad Haaškoga suda se, naime, temelji na anglosaksonskom pravu po kojem je uobičajeno ublažavanje kazne u slučaju kad optuženik prizna zločin i prihvati suradnju u istrazi</p>
<p>Dražen Erdemović, jedna od najkontroverznijih figura bosanskoga rata (Hrvat, koji je u uniformi vojske bosanskih Srba sudjelovao u pokolju Bošnjaka u Srebrenici), od prije nekoliko dana je na slobodi. Erdemović je bio prva osoba osuđena pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, a sada je i prva osoba koja je izdržala izrečenu kaznu.</p>
<p>Erdemovićevo ime, uz koje su očito povezani mnogi zanimljivi događaji, široj je javnosti postalo poznato prije nešto više od četiri godine kada je, zajedno sa svojim »ratni drugom« Radoslavom Krsmanovićom odlučio progovoriti o zločinima što su ih srpske snage počinile za i poslije najžešćih borbi za Srebrenicu. </p>
<p>Njihovi motivi, doduše, nisu bili osobito plemeniti - nije proradila savjest sudionika u ratnom zločinu (Erdemović je priznao da je počinio više od 70 ubojstava), nego želja za osvetom.</p>
<p> Erdemović je, naime, imao neraščišćene račune sa svojim izravnim zapovjednikom poručnikom Miloradom Pelemišom i zapovjednikom postrojbe u kojoj je služio pukovnikom Perom Salapurom (Pelemiš ga je zajedno s obitelji izbacio iz stana u Bijeljini, koji je dobio kao pripadnik vojske bosanskih Srba) te je odlučio pred Haaškim sudom svjedočiti o zločinima koje su počinile snage pod zapovjedništvomte dvojice srpskih oficira. Nakon što je izbačen iz stana, Erdemović je našao utočište kod Kremenovića, koji je živio u Bečeju, odakle su njih dvojica pokušali uspostaviti kontakt s Haaškim sudom, jer su smatrali da će se tako najbolje osvetiti Pelemišu i Salapuri, ali se pokazalo da to nije lako izvesti. </p>
<p>Nazvali su najprije američko veleposlanstvo u Beogradu, ali ih tamo nisu ozbiljno shvatili.</p>
<p> Potom su se obratili beogradskom predstavništvu televizijske mreže ABC, naglasivši da će govoriti pred kamerama, ako im se za uzvrat omogući put u Haag i svjedočenje pred Međunarodnim sudom.</p>
<p>Ni ABC nije bio osobito ažuran, ali je svoga dopisnika na koncu ipak poslao Erdemoviću i Kremenoviću, a istodobno je do njih došao i novinar Le Figaroa, koji je u međuvremenu također doznao za tu priču. Ispovijest je otišla u svijet, a malo nakon toga i Erdemović je otišao u Haag kao svjedok (uz blagoslov Slobodana Miloševića, kojemu je to jedina gesta suradnje s Haaškim sudom), ali se njegov status vrlo brzo promijenio.</p>
<p> Nakon što je priznao da je kao pripadnik streljačkog stroja pucao u više od 70 zarobljenika, postao je optuženikom te je osuđen po kratkom postupku. Budući da je priznao zločin, protiv Erdemovića se nije vodio postupak, nego mu je samo izrečena kazna. </p>
<p>Na Kremenovića, koji se u početku spominjao jednako često kao i Erdemović, ubrzo se zaboravilo, baš kao i na Salapuru i Pelemiša. (Ovaj drugi je ipak dočekao svojih »pet minuta«, ali u posve drugoj priči - koncem prošle godine uhićen je u Srbiji pod optužbom da je, kao jedan od pripadnika skupine »Pauk«, za NATO-ovih zračnih udara špijunirao za francusku obavještajnu službu. Ovih dana je protiv skupine »Pauk« podignuta optužnica.)</p>
<p>Prvom presudom, izrečenom 29. studenog 1996., Erdemović je osuđen na 10 godina zatvora, ali mu je nakon žalbenog postupka - u kojem je Erdemović izjavio da priznaje krivnju za ratni zločin, ali ne i za genocid - kazna smanjena na pet godina. </p>
<p>Opća je ocjena da je sudu zapravo samo trebalo pokriće kako bi Erdemovića nagradilo za suradnju u otkrivanju zločina (i njihovih počinitelja), koji su se dogodili u istočnoj Bosni. Rad Haaškoga suda se, naime, temelji na anglosaksonskom pravu po kojem je uobičajeno ublažavanje kazne u slučaju kad optuženik prizna zločin i prihvati suradnju u istrazi.</p>
<p>Obveze, koje je u tom smislu prihvatio, Erdemović korektno odrađuje, što potvrđuje i njegovo svjedočenje u procesu protiv generala Radislava Krstića, koji je tijekom rata bio zapovjednik srpskih snaga na srebreničkom području.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Od koga treba očekivati reorganizaciju postojećeg turističkog ustroja Hrvatske turističke zajednice?</p>
<p>U članku »Turizam: Ima li nade za generalni remont« g. Gabrić se osvrće na dnevni red sljedećeg Sabora turističke zajednice i na problematiku organizacijskog ustroja »turističke nadgradnje«, te postavlja pitanje svrsishodnosti dosadašnje organizacije Hrvatske turističke zajednice, kako središnjice u Zagrebu, tako i onih na nivou županija i niže. Pored mnoštva zaposlenih u Ministarstvu turizma, Glavnom uredu HTZ-a u Zagrebu do onih u općinama, gradovima, mjestima, Komorama i raznim udrugama koje se bave poslovima turizma, očito je da smo u trenutku kada se mora postaviti pitanje svrsishodnosti i preispitivanja takve organizacije, nakon što u prošlih 10 godina nismo riješili neka najvažnija pitanja i probleme kojima se i danas susreće hrvatski turizam (loše i kasne pripreme sezona, neadekvatna propaganda u inozemstvu, promašena koncepcija subvencioniranja turoperatora i »Croatia Airlinesa«, orijentacija na tržišta Istočne i središnje Europe i sl).</p>
<p>Pitanje je upućeno turističkom vrhu Hrvatske, znači Ministarstvu turizma i direktoru Hrvatske turističke zajednice Niki Buliću.</p>
<p>Naravno da je pretenciozno to očekivati od ministrice turizma, koja je ionako odmah u nastupu najavila da ostaje samo šest mjeseci, da u tako kratkom vremenu stigne da se pozabavi i problematikom organiziranja Turističke zajednice Hrvatske, pa je logično očekivati da će ona taj posao ostaviti novom ministru ili ministrici turizma.</p>
<p>Od Nike Bulića to još manje treba očekivati, jer on dobro zna da su mu dani na toj funkciji odbrojani, a s druge strane upravo je on stvaratelj tog neuspješnog i glomaznog turističkog sustava, kojem je od 1992. do 1997. bio na čelu, kao ministar turizma.</p>
<p>Stvorio je centralistički turistički ustroj prema kojem je na sve odluke trebalo čekati blagoslov ministra, prema uzoru na Pantovčak. Ako se malo pogleda kako je ustrojena Hrvatska turistička zajednica, onda je vrlo lako prepoznati da je Bulić stvorio organizaciju Turističkih zajednica, koje su čista kopija političko teritorijalnog ustroja Hrvatske. Stvorila ga je bivša HDZ-ova garnitura na vlasti kojoj je pripadao i Niko Bulić, a taj skup i nesvrsishodan političko-teritorijalni ustroj se upravo sada mijenja iz temelja novim zakonom o političko-teritorijalnom ustroju Hrvatske.</p>
<p>Niko Bulić se na nizu neuspješnih projekata pokazao kao onaj koji je razbacivao sredstva u projekte koji su bili više u funkciji promocije stranke, nečijih privatnih interesa i njega osobno, a najmanje hrvatskog turizma.</p>
<p>Turistički sustav kakav sada imamo je djelo Nike Bulića pa je nerealno očekivati da on može biti osoba koja može temeljno i svrsishodno rekonstruirati i stvoriti nešto što bi bilo primjereno vremenu i budućnosti kakvu očekujemo za hrvatski turizam.</p>
<p>Bilo kakav nov ustroj podrazumijeva racionalizaciju ukupnih troškova i preusmjeravanje sredstava u poboljšane promotivne infrastrukture na svim razinama, kako u zemlji tako i inozemstvu.</p>
<p>Dovoljno je pogledati samo kakve su improvizacije urađene s Turističkim predstavništvima u inozemstvu, koja imaju po jednog voditelja i poneko pomoćno osoblje, koja su jedva u stanju da odgovore na telefonske pozive ili da pošalju turističke materijale zainteresiranima, umjesto da rade ono što čini i naša konkurencija.</p>
<p>Niko Bulić je stvorio sustav koji je bio produžena ruka Ministarstva turizma, a kada se zna da je tamo doveo i ljude koji su samo izvršavali njegove naloge onda je valjda sve jasno.</p>
<p>Zato su za novi ustroj potrebne nove ideje i novi ljudi, koji hrvatski turizam u vrijeme najveće krize, neće zabavljati i uveseljavati propalim projektima kao »Volim Hrvatsku« ili tome slično ili da, kao što je to činio prije nekoliko dana u Dubrovniku, govori o važnosti britanskog tržišta za dubrovačko i šire područje. A upravo je on bio taj koji je donio odluku o zatvaranju »Bemextoursovih« ureda u Europi, pa i u Londonu u vrijeme kada je »Thomsonu« poklonio milijun funti za uključivanje Dalmacije i Dubrovnika u program. Do danas to područje nije vidjelo ni jednog putnika od »Thomsona«.</p>
<p>Zato pomalo ironično i začuđujuće djeluje prijedlog koji se čuo u Dubrovniku da bi bilo »najvažnije ponovo pokucati na vrata »Thomsona« da uključi Dubrovnik«.</p>
<p>Kako je Niko Bulić upravo nedavno imao susret s »Thomsonovim« predstavnicima u Londonu, mogao je taj skup, makar ukratko, obavijestiti kako je bio primljen i koliko je »Thomsonova« nova garnitura zainteresirana za Hrvatsku.</p>
<p>Je li Bulić podsjetio svoje partnere da im je ne tako davno darovao milijun funti i da nikada nisu izvršili svoje obećanje, ili još bolje da ih Bulić ponovno posjeti, ali ovaj put sa dva milijuna funti u džepu. Možda ipak to bude dovoljno da neke godine dođu.</p>
<p>Nažalost, nakon 10 godina, izgleda da smo opet na početku, samo sada s manje novca i više problema, a Bulića se mora podsjetiti na to da je i on dio garniture koja nam je to ostavila u naslijeđe i sigurno danas najmanje odgovarajuća osoba od koje treba očekivati tu temeljnu rekonstrukciju.</p>
<p>BRANKO MORIĆNew Jersey, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Priopćenje za javnost Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini</p>
<p>U povodom napisa u hrvatskom dnevnom tisku: Vjesniku, Večernjem listu, Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji od 18. i 19. svibnja ove godine u kojima se izvješćuje o posjeti izaslanstva vojvođanskog Demokratskog saveza Hrvata Republici Hrvatskoj, Forum hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini daje sljedeće priopćenje za javnost.</p>
<p>Nije bilo riječi o posjeti izaslanstva vojvođanskih Hrvata Republici Hrvatskoj, kako su to neki mediji prenijeli, nego o posjeti čelništva jedne političke stranke i samo jedne od članica Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini kojeg pored ostalih članica čine čelnici Hrvatskog akademskog društva čije se članstvo sastoji od 147 fakultetski obrazovanih Hrvata, čelnici Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« iz Subotice, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« iz Tavankuta, Kulturno-umjetničkog društva »Vladimir Nazor« iz Sombora, političke stranke Hrvatskog narodnog saveza, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice, Katoličkog lista »Zvonik«....</p>
<p>Budućnost Hrvata u SR Jugoslaviji članice Foruma vide u samoorganiziranosti i u međusobno koordiniranom djelovanju na realizaciji strateških hrvatskih nacionalnih interesa, uzimajući u obzir kako politička, sociologijska, psihologijska i druga obilježja hrvatske zajednice, tako isto i društveni i politički kontekst u domicilnoj i matičnoj nam državi. Forum je legitiman predstavnik hrvatske zajednice u Vojvodini koji artikulira globalne nacionalne interese i predlaže rješenja određenih političkih, kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih, informativnih i drugih potreba hrvatske zajednice. </p>
<p>Nažalost, predsjednik Bela Tonković ne uvažava rad i djelatnost Foruma iz samo njemu poznatih razloga, pa možemo pretpostaviti da visoki hrvatski državni dužnosnici nisu dovoljno upoznati sa stvarnim stanjem u hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Je li samo stvar slučajnosti da se na jednoj strani nalazi DSHV, a na drugoj strani sve ostale relevantne hrvatske institucije u Vojvodini u društvenom životu Hrvata. Možda je upravo neadekvatna informiranost i odsutnost dubljeg uvida u političku i društvenu realnost Hrvata u Vojvodini jedan od razloga za uvođenje kategorije »autohtoni Hrvati« u službeni politički govor pojedinih predstavnika hrvatske države i za inicijative osnivanje matice autohtonih Hrvata u »trećim zemljama«. Ili je pak možda riječ o dnevno-političkim potrebama ili osobnim potrebama pojedinaca iz Vojvodine.</p>
<p>Hrvatska matica iseljenika je jedina institucija u Republici Hrvatskoj koja je kontinuirano logistički i na svaki drugi način pomagala Hrvate u Vojvodini bez čije pomoći bi mnoge hrvatske institucije veoma teško mogle raditi i djelovati, a neke ne bi mogle ni postojati. U krajnjoj liniji, povijesni i politički položaj Hrvata u Jugoslaviji, Mađarskoj, Sloveniji, Italiji i Austriji (u tzv. »trećim zemljama«) je u toj mjeri različit, a hrvatsko nacionalno biće i svijest u toj mjeri heterogeni, da se postavlja pitanje o praktičnoj svrsishodnosti i političkoj oportunosti osnivanja jedne druge matice, »Matice autohtonih Hrvata« iz navedenih država. Hrvatska matica iseljenika je de facto i do sada u svojem radu artikulirala navedenu problematiku i može to nastaviti svojim ustrojstvom.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Roditelji u Hrvatskoj ipak trebaju pomoć države</p>
<p>U svom pismu u Vjesniku »Država ima interese da ostvari pozitivne demokratske brojke«, gospodin Josip Kirigin s pravom ukazuje na neka »izvitoperena shvaćanja roditeljstva« u Hrvatskoj, ali čini mi se ide predaleko u svojoj tvrdnji da »bogata Švedska« i »silne financijske pogodnosti« u Japanu nisu ispravile negativne demokratske brojke.</p>
<p>U Švedskoj je cilj pomoći tamošnjeg društva, prvenstveno ukazivanje da biti roditelj (čitaj majka) nije »posao« drugog reda i da obitelj neće biti prepuštena sama sebi ako se (majka) odluči imati dijete. S druge strane, (prenaseljeni) Japan nema službenih mjera kojim bi se motiviralo brojnije obitelji.</p>
<p>Također, ako brojke i jesu u spomenutim zemljama negativne, ne znači da eventulno poduzete mjere nisu dale rezultata, jer nitko ne zna kakve bi one bile da tamošnje vlade nisu ništa učinile. Nadalje, točno je da »materijalno blagostanje nije nužno put prema brojnijoj i zadovoljnijoj obitelji«, ali ovdje se ne govori o blagostanju, nego o pomoći (države) koju roditelji zacijelo trebaju (specifičnost Hrvatske demografije kroz njezinu povijest također treba uzeti u obzir!). Kamo sreće da u bogatoj Americi vlada pokazuje malo više sluha za probleme roditelja i njihove djece, gdje je rad oba roditelja imperativ kod velike većine (o školstvu i ostalome da i ne govorimo!). Da se razumijemo, ne da im servira blagostanje (jer se to nigdje na svijetu ne čini, bez obzira što iz Hrvatske gledano izgleda da to svi čine osim nas), nego pomoć kojom društvo pokazuje da (uz naravno roditelje!) brine za budućnost i one koje će sutra biti njezini nositelji.</p>
<p>DUBRAVKO CEBALOZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Političke mistifikacije nacionalizma</p>
<p>Optužbe u tisku za korupciju, gospodarski kriminal ili izdaju narodnih interesa kod političara često ne izazivaju nikakav osjećaj povrijeđenosti, pa ih oni i ne demantiraju. Međutim, proglasite li koga nacionalistom, izazvat ćete promptnu obrambenu reakciju.</p>
<p>Nacionalizam označava domoljubljem nadahnutu beskompromisnu borbu za prava naroda, prije svega njegovu nezavisnost. Iz same definicije je vidljivo, da je taj pojam izuzetno važan za našu političku povijest, jer nacionalistima nazivamo mnoge hrvatske velikane od Ante Starčevića preko Milana Šufflaya do mnogih drugih.</p>
<p>Međutim, danas kada bismo očekivali potpunu demistifikaciju termina nacionalizma (u prijevodu narodnjaštvo) svjedoci smo upravo suprotnoga. Tako se u medijima, pa i u neformalnom govoru, upotrebljava riječ nacionalizam za teror prema drugim narodima, premda za to postoji zaseban pojam - šovinizam. Kako ni jedan novi termin ne označava značenje nacionalizma osiromašuje se jezik na strateškom političkom području.</p>
<p>Takvu terminologiju forsira američka diplomacija pri uredovanju u međunarodnim sporovima diljem svijeta, što je i razumljivo pogleda li se sam ustroj SAD-a i njegovo djelovanje u kreiranju tzv. novog svjetskog poretka ili new agea. Kao anacionalni konglomerat, Sjedinjene Američke Države nemaju, za razliku od drugih država, oslonac u nacionalnom identitetu i kulturi (za ovo drugo su sami krivi zbog genocida nad Indijancima).</p>
<p>Širenje međunarodnih saveza osim nekih povlastica za manje narode donose i opasnost zbog odricanja dijela suvereniteta. Da medijsko upozoravanje na tu prijetnju nije nikakva posljedica ksenofobije pokazuje kolonijalističko ponašanje SAD-a ne samo kod nas, nego diljem svijeta. U svrhu olakšavanja provedbi svojih nakana mistificiraju termin nacionalizam, opravdano se nadajući da će ga i u praksi, ako ne zatrti, a ono barem oslabiti.</p>
<p>Stoga skrećem pozornost da se riječ nacionalizam ne treba rabiti umjesto pojma šovinizam, odnosno da se nazivajući nekoga nacionalistom iskazuje kompliment, a ne pokudu.</p>
<p>mr. sci. VJEKOSLAV MEDUNIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Gucići i Romić osumnjičeni da su NIK oštetili za 195 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Temeljem zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke proveli su kriminalističku obradu i utvrdili osnovanu sumnju da su Josip Gucić, njegov sin Zvonimir Gucić, zatim direktor »NIK-a« Krsto Romić, počinili pet kaznenih djela zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, oštetivši pritom poduzeće »NIK« za oko 195 milijuna kuna. Također, utvrđeno je kako su Gordan J., Goran Č. i Nenad B. počinili ista kaznena djela pomaganjem.</p>
<p>Naime, prijavljeni Josip Gucić, vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora »NIK-a« i direktor Krsto Romić, sumnjiče se, da su između 1993. i 1997. godine kao odgovorne osobe poduzeća iz tzv. »Grupacije Gucić« (»Ferimport d.d.«, »Ferimport Trgovina d.o.o.«, »NIK d.o.o.«, »NIK proizvodnja d.o.o.«, »J-G d.o.o.«, »Naprijed d.o.o.«, »Goričanka d.d.«, »Vesna d.d.«, »Badel BAP d.d.« iz Zagreba, »Brodokomerc d.d.« i »Eurona d.o.o.« iz Rijeke, te manjih poduzeća iz Makarske, Opatije i Poreča.), pribavljajući za sebe protupravnu imovinsku korist, dogovarali i sklapali ugovore o kratkoročnim i dugoročnim kreditima sa »Zagrebačkom bankom« i »Privrednom bankom« u ukupnom iznosu od 125 milijuna DEM za tvrtku »NIK« ( poduzeću bez imovine s 19.000,00 kuna temeljnog kapitala). Gucić i Romić su pak sredstva plasirali kao avans u poduzeća »Anaville Investment« s britanskih Djevičanskih otoka, zatim »GB Handels GMBH« i »ZGS Grosshandels GMBH« iz Njemačke, te »Santex International« iz Irske, koje su u vlasništvu J. Gucića.</p>
<p>Na isti način sredstva su plasirana kao avans preko Gordana J., Nenada B. i Gorana Č. i u poduzeću »Euron« za kupnju dionica »Goričanke«, »Amfore«, »TP Opatija«, »DIP Karlovac«, »Sportska odjeća Novska«, »Marina Punat«, »Mornar«, »Brodogradilište Punat«, »Primorje« i »Brodokomerc«. Povrat tih avansa otac i sin Gucić, te Romić fiktivno su zatvarali ugovaranjem naknade za prijenos dionica tih pravnih osoba u ugovorima između »NIK-a«, kao stjecatelja dionica i Gucićevih inozemnih poduzeća kao prenositelja, iako naknada nije uplaćivana, niti je prolazila kroz njihove žiro-račune.</p>
<p>Zbog toga »NIK« nije mogao vratiti kredite »Zagrebačkoj banci« i »Privrednoj banci«, već su te banke naplatile dugovanja aktiviranjem sredstava osiguranja na imovini 14 sudužnika iz »Grupacije Gucić«.</p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade Romić i Zvonimir Gucić su u ponedjeljak oko 21 sat prepraćeni u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, dok se Josip Gucić od 19. svibnja ove godine nalazi na hospitalizaciji u Münchenu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hodak: Nenamjensko trošenje kredita nije kazneno djelo</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - U utorak je Zvonimir Gucić (31) pred istražnom sutkinjom Mirjanom Rigljan iznio obranu, u kojoj je, prema riječima njegova branitelja odvjetnika Zvonimira Hodaka (uz kojeg Gucića brani i odvjetnik Marijan Pedišić), među ostalim izjavio da je potpisao ugovore o prijenosu dionica, i da su to jedini ugovori koje je potpisao.</p>
<p>Što se pak tiče Josipa Gucića (59), Hodak je naglasio kako je Gucić (koji se liječi u Njemačkoj, op. a.) u doista lošem zdravstvenom stanju, a da bi želio doći na sud i sve to što prije raščistiti. Jer, kako napominje Hodak, Gucić je 1990. godine kupio NIK u stečaju za sedam i pol milijuna DEM gotovine, sa 500 zaposlenih. Potom je zaposlio još 800 radnika i do danas su uredno primali plaće. Stoga nema logike da bi Gucić oštetio svoje poduzeće za 40 milijuna kuna, kako se navodilo.</p>
<p>Također prema Hodakovim riječima, Z. Gucić je u ponedjeljak bio pozvan u policiju na obavijesni razgovor kao svjedok, no, naknadno je bio osumnjičen i branio se šutnjom. Kredite je dizao NIK. a ne Z. Gucić, tvrdi odvjetnik, te dodaje kako nenamjensko trošenje kredita nije kazneno djelo. Osim toga, pitanje je tko je tu oštećen, banke nisu, a J. Gucić je vlasnik NIK-a.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zašto se J. Gucića nije privelo kao i Heraka?</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Na policijskoj konferenciji povodom uhićenja članova »Gucić Grupacije«, koju su u utorak održali glasnogovornik MUP-a Slavko Rako, načelnik Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta MUP-a RH Tomislav Buterin, te načelnik istog Odjela pri PUZ-u Zoran Košutić, pokušali su odgovoriti na brojna pitanja novinara u svezi s uhićenjem, ali i o navodnoj hitnoj hospitalizaciji Josipa Gucića u Njemačkoj.</p>
<p>Naime, mnoge novinare zanimale su pojedinosti oko Gucićevog odlaska na liječenje tri dana prije policijskog objavljivanja rezultata kriminalističke obrade. Pitali su kako je moguće da je Gucić u to vrijeme mogao napustiti zemlju bez čvrstog jamstva da će se vratiti. Naime, novinari su pretpostavili da J. Gucić možda posjeduje njemačko državljanstvo i putovnicu. Iz neslužbenih pak izvora sumnja se da je njemačka mafija preko gotovo bezvrijednog »NIK-a« prala prljavi novac.</p>
<p>Policijski odgovor na prvo pitanje bio je kako zahtjev za privođenje podnosi sud, te ukoliko se Gucić u dogledno vrijeme ne vrati u Hrvatsku, za njim će biti raspisana međunarodna tjeralica. Neki pak od novinara povukli su paralelu između slučaja »Tisak« i »Grupacije Gucić«, na što je policija odgovorila kako su to dva potpuno različita slučaja financijskih malverzacija.</p>
<p>Novinari su ovaj slučaj usporedili i sa »slučajem Herak«, kada je bivši ministar turizma priveden netom nakon sjednice Vlade, dok je pak Gucić za vrijeme kriminalističke obrade u njegovim poduzećima napustio Hrvatsku. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ponovljeno suđenje za pokušaj ubojstva nožem u srce </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Nakon što je Vrhovni sud zbog povreda postupka ukinuo presudu, kojom je Tadija Jovović (57) bio osuđen na godinu dana zatvora zbog kaznenih djela prekoračenja nužne obrane i pokušaja ubojstva Ivana Ivande, suđenje je ponovno započelo na Županijskom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Optužnicom koju je podigla zamjenica županijskog državnog odvjetnika Marinka Orlić, Jovovića se teretilo da je 4. srpnja 1995. godine, oko 22,45 sati, nakon svađe s Ivandom u lokalu »CB« u Bukovačkoj 16, sustigao oštećenika u Ulici Vrhovčev vijenac, te ga nožem duljine oštrice osam centimetara ubo u lijevu stranu grudnog koša. Tom je prilikom Ivanda zadobio teške i po život opasne ozljede u vidu oštećenja osrčja i desne srčane klijetke, no, smrt je izbjegnuta zbog pravovremene liječničke intervencije. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća suca Dražena Tripala, osjeća li se krivim, Jovović je odgovorio kako se po ovako sastavljenoj optužnici ne osjeća krivim. </p>
<p>Na raspravu je bio pozvan i Ivanda, kojem se ponovno pojavljivanje na sudu nije sviđalo, kako se izrazio, te je vidno uzrujan rekao kako je već dao svoj iskaz prije pet godina. Naveo je kako je tada rekao da ga je »ovaj čovjek«, misleći pritom na Jovovića, upiknuo nožem na putu za Vrhovčev vijenac, te kako je završio u bolnici, pa Krapinskim toplicama, te da i dan danas osjeća posljedice uboda. Međutim, sudac Tripalo je pročitao njegovi izjavu danu u istražnom postupku, u kojoj je Ivanda rekao kako je jednom prilikom upoznao Tadiju, koji je rekao kako je Jugoslavija bila najbolja država, zbog čega se Ivanda maknuo od njega. Nadalje, stoji u iskazu, kako je Ivanda još nekoliko puta susretao Jovovića u kvartu, te kada je sporne večeri ušao u lokal »CB«, Ivanda ga je upitao: »što ne ideš u Jugoslaviju, što radiš ovdje«. Nakon što je Ivanda izašao iz lokala, krenuo je prema autobusnoj stanici, gdje mu je prišao Jovović i rekao: »Sad ćeš vidjeti kako to Bosanac radi«, te izvadio nož i Jovovića upiknuo u grudni koš. Na pročitani je iskaz Ivanda rekao kako je to, što je u istrazi rekao, sve točno. </p>
<p>Nova je rasprava s preostalim svjedokom zakazana za 14. lipnja. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prodajama SIM kartica oštetili VIP-net</p>
<p>OSIJEK, 23. svibnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici PU osječko-baranjske podnijeli su kaznene prijave protiv V. D. (37) iz Makloševca i M. T. (40) iz Našica, jer je utvrđeno da su počinili kazneno djelo prijevare.</p>
<p>Naime, provedenom je istragom utvrđeno kako je V. D. na poticaj M. T., u rujnu prošle godine otišao u osječku poslovnicu VIP-neta gdje je kupio 3 SIM kartice za mobilne telefone. Budući da je riječ o pretplati na mrežu 091, V. D. je za tri pretplatnička broja na svoje ime potpisao i ugovor. Nakon toga, sve tri pretplatničke kartice prodao je M. T.-u za ukupno 100 DEM koji ih je potom dalje preprodao drugim osobama. Osobe kojima su kartice prodane nisu plaćale račune za potrošene impulse i pretplatu pa su neplaćeni računi dosegli astronomski iznos od ukupno 76.900 kuna. Nakon toga, VIP-net je cijelu stvar prijavio policiji. Kako se i sumnjalo, riječ je o već dobro poznatoj i učestaloj prijevari lakovjernih građana. Naime, riječ je o tome da račune za potrošene impulse i pretplatu ne plaćaju oni koji su od preprodavača kupili kartice, već onaj koji je u VIP-netu potpisao ugovor. Prema tome, nakon što ga je M. T. nagovorio da ode u VIP-net i potpiše ugovore, naivni V. D. je to i učinio misleći da će na taj način doći do lake zarade. Međutim, nakon što su računi počeli pristizati na njegovu adresu jer je tako zaključeno ugovorom, on je shvatio da je prevaren. No, teško da će nešto moći učiniti jer je na ugovorima njegov potpis, te svi računi ova sporna tri pretplatnička broja vode se na njegovo ime bez obzira, tko se njima koristio. Tako je naivni V. D., osim »lako zarađenih« 100 DEM, zaradio i kaznenu prijavu. Ona nije zaobišla niti M. T. koji je V. D. uvukao u ovu zamku, također, zaradivši nešto novca preprodajom. U cijeloj priči zapravo, najbolje su prošli oni koji su cijelo vrijeme telefonirali gotovo besplatno, uz malu nadoknadu za preprodane kartice. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Školska blagajnica pronevjerila 340.000 kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 23. svibnja</p>
<p> - Provedenom kriminalističkom obradom nad Biserkom Bedeković (41) (policija je navela samo inicijale), utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo pronevjere, priopćeno je iz varaždinske Policijske uprave.</p>
<p>Bedaković je od 1995. do 1999. godine, kako se sumnja, kao blagajnica u Osnovnoj školi u Novom Marofu, zaprimala novac u blagajnu, a prilikom uplate sredstava na školski žiro-račun, ona je ispisivala uplatnice u manjem iznosu od uplaćenih. Tako je protupravno zadržala 339.367 kuna. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Još jedno razbojstvo u poslovnici Hrvatske pošte</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Prijeteći pištoljem, dva su maskirana muškarca u utorak oko 7,15 sati, opljačkala poslovnicu »Hrvatske pošte«, u ulici Marijane Radev 8, u zagrebačkom naselju Prečko.</p>
<p>Iako nije htjela puno komentirati događaj, djelatnica opljačkane pošte naglasila je da je to već treće razbojstvo u posljednje dvije godine. »Razbojnici su ušli u poštu 15 minuta nakon samog otvaranja, dok su u njoj bila dva djelatnika i voditelj Odjela. Slušajte, kad su im ovi priprijetili, oni su im dali novac koji se nalazio na pultu i iza pulta. Još uvijek ne znamo za koliko je novca naša poslovnica oštećena, ali mislim da se radi o povećoj svoti«, ispričala je djelatnica koja nije htjela otkriti svoje ime, a niti puno više reći o samom događaju.</p>
<p>Policija je potvrdila da se radi o većoj svoti novca, te izvijestila da od samog događaja aktivno traga za počiniteljima. (D. D.).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Tri strane banke zainteresirane za saniranu Dubrovačku banku</p>
<p>Ukupni su gubici banke 3.498 milijuna kuna, što je pokriveno na teret rezervi i kapitala same banke te sanacijskim obveznicama u ukupnom iznosu od 2.601 milijuna kuna/ Dubrovačku je banku uništilo plasiranje »velikog novca« bez kvalitetnog osiguranja, poglavito u povezana društva. Tako su, primjerice, samo Kutlinoj Globus grupi tijekom '96. i '97. plasirana 804 milijuna kuna i tako izigravani propisi HNB-a/ O privatizaciji sanirane banke pregovaralo se s Europskom bankom za obnovu i razvitak, talijanskim Unicreditom i Novom Ljubljanskom bankom </p>
<p>DUBROVNIK, 23. svibnja</p>
<p> - Sanacijom Dubrovačke banke d.d. sanirano je i gotovo cjelokupno gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije, poglavito turistička društva, čime su stvoreni zdravi temelji za ponovni rast i razvoj, kaže se u izvješću koje je u ponedjeljak na skupštini te bankarske kuće - kojom je i formalno okončana njezina sanacija, a koju do kraja godine još očekuje privatizacija - predočio njezin ovlaštenik za rukovođenje i zastupanje u postupku sanacije mr. Niko Koncul. On će, odlučeno je, ostati na čelu banke do njezina upisa u sudski registar kao poslovne banke, odnosno prve iduće sjednice Nadzornog odbora kada će se predložiti nova Uprava. </p>
<p> Ukupno utvrđeni gubici u poslovanju banke, priopćeno je iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, odlukama o sanaciji utvrđeni su u visini od 3.498 milijuna kuna, što je pokriveno na teret rezervi i kapitala same banke te sanacijskim obveznicama u ukupnom iznosu od 2.601 milijuna kuna. Sanacijske su obveznice poslužile i za formiranje novog temeljnog kapitala banke u visini od 185 milijuna kuna. U postupku sanacije i restrukturiranja na Državnu je agenciju prenesena rizična aktiva (potraživanja i portfelj) u ukupnom iznosu od 3.356 milijuna kuna klasificiranih u skupinu rizika E, što je banci omogućilo da normalno posluje, dok je izdavanjem sanacijskih obveznica postala solventna.</p>
<p> Inače u rezimeu dvogodišnjeg razdoblja sanacije Koncul spominje plasiranje »velikog novca« bez kvalitetnog osiguranja, poglavito u povezana društva čiji je tipičan primjer, kaže, Globus grupa. Navodeći ukupne bruto plasmane pravnim osobama što su na koncu 1997. iznosili 2.358,9 milijuna kuna, Koncul izdvaja kako su Globus grupi, tj. njezinim članicama, tijekom '96. i '97. plasirana 804 milijuna kuna. Takvim velikim plasmanima, stoji u izvješću, izbjegavani su propisi HNB »o izloženosti jednoj osobi više od 30 posto jamstvenog kapitala«. Stoga je Globus grupa kao naslijeđeni »enormno veliki dužnik« imala značajan utjecaj na sigurnost položaja banke, a od početka se sanacije cjelokupno poslovanje s njom svodilo isključivo na nastojanje naplate dospjelih bančinih potraživanja, i to »svim raspoloživim instrumentima osiguranja«.</p>
<p>Uglavnom prisilnim putem banka je tijekom sanacijskog razdoblja uspjela od članica Globus grupe naplatiti iznos od 114,5 milijuna kuna, dok je ostatak (drugom Odlukom o sanaciji) prenesen na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Državna je agencija »dobila« i dug Glumina banke d.d. u iznosu od 198,2 milijuna kuna, dok se od ukupno 547 milijuna kuna plasiranih hotelskim društvima na području Dubrovačko-neretvanske županije uspjelo naplatiti samo oko 25 milijuna, pa je i taj ostatak prenesen Državnoj agenciji.</p>
<p>Što se tiče privatizacije banke, među ostalim se navodi kako se tijekom sanacijskog razdoblja ujedno i pregovaralo sa strateškim partnerima oko privatizacije banke. Spominju se najznačajniji: Europska banka za obnovu i razvitak, Unicredito i Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana. Budući da su sve pozitivno ocijenile stanje u Dubrovačkoj banci, vjeruje se da će se uključiti u nadmetanje kroz privatizacijski proces.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prihodi proračuna u prvom tromjesečju 33,2 posto veći nego lani </p>
<p>U tom je razdoblju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen porast poreznih prihoda od 8,8 posto, što ukazuje na povećanu ekonomsku aktivnost, ocjenjuju u Ministarstva financija/Istodobno su ukupni rashodi proračuna iznosili 11,09 milijardi kuna, što je 8,8 posto više nego u istom vremenu lani </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Državni je proračun u prva tri mjeseca ove godine ostvario 11,13 milijardi kuna prihoda, što je 33,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Samo u ožujku prihod proračuna iznosio je 3,43 milijarde kuna, od čega je 3,17 milijardi kuna poreznih prihoda, podaci su Ministarstva financija. Istodobno su ukupni rashodi proračuna u prva tri mjeseca ove godine iznosili 11,09 milijardi kuna, što je 8,8 posto više nego u istom vremenu lani.</p>
<p> U Ministarstvu financija posebno važnom drže činjenicu što su u prvom tromjesečju gotovo svi prihodi od poreza, osim poreza na međunarodnu trgovinu, zabilježili međugodišnji porast. U tom je razdoblju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen porast poreznih prihoda od 8,8 posto, što ukazuje na povećanu ekonomsku aktivnost, ocjenjuje se u Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija. </p>
<p> Porezni su prihodi u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine porasli za 6,2 posto, a u odnosu na veljaču ove godine za 7,3 posto. Najveći dio tog porasta odnosi se na najizdašniji proračunski prihod, onaj od PDV-a. Od njega je u ožujku prikupljeno 1,56 milijardi kuna ili 10,1 posto više nego u veljači.</p>
<p> U ožujku su porasli i prihodi od trošarina za 4,1 posto i iznosili su oko 577,1 milijun kuna, dok su manji prihodi od poreza na dohodak za 2,2 posto (402,2 milijuna) i za 9,7 posto od poreza na dobit (145,6 milijuna). </p>
<p> Ministarstvo financija napominje kako se bilježi nastavak rasta proračunskih rashoda. Tako je npr. za bruto plaće izdvojeno 1,34 milijarde kuna, što je 15,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, iz ministarstva ističu da međugodišnja usporedba rasta za bruto plaće zapravo i nije moguća. Naime, plaće su prošle godine rasle u kolovozu (za pet posto) i prosincu (za 12 posto), što se odrazilo na visinu toga rashoda u prvom tromjesečju ove godine. Stoga procjenjuju da bi u idućim mjesecima, nakon smanjenja mase plaća proračunskih korisnika za pet posto, koje će biti vidljivo u travanjskim rashodima, međugodišnja usporedba trebala pokazati manje stope rasta. </p>
<p> U prvom tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje izdaci za plaćanje kamata porasli su za 75,3 posto (za strane je kamate plaćeno 289 milijuna kuna), a rastu i subvencije, i to 9,8 posto na međugodišnjoj razini ili čak 44,8 posto u ožujku u odnosu na veljaču. </p>
<p>Smanjenje u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine u ovoj godini bilježe tekući transferi, i to za 6,1 posto. Od ukupno 2,79 milijardi kuna tekućih transfera u prva tri mjeseca Hrvatski je zavod za mirovinsko osiguranje primio 1,67 milijardi, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 395,3 milijuna kuna. </p>
<p> S obzirom na to da su proračunski rashodi u prva tri mjeseca iznosili 11,09 milijardi kuna, proračun je u prvom tromjesečju ostvario suficit od 41,1 milijuna kuna. Slika je pak sasvim drugačija kada se promatra samo ožujak. Naime, rashodi su u ožujku iznosili oko 3,83 milijarde kuna, odnosno bili su 398 milijuna kuna viši od ukupnih prihoda. Taj je proračunski deficit financiran izdavanjem trezorskih zapisa te kratkoročnim pozajmicama poslovnih banaka. Iz Ministarstva financija napominju da su u ožujku stigli i prihodi od nedavno izdanih euroobveznica u iznosu od 1,275 milijardi kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tko je kriv što povratnici likuju zbog propasti Plitvica?</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - »Nakon svih nevolja što su nas spopale, sad još i to. Grozno!«. Što to? Jedan od dužnosnika Nacionalnog parka Plitvička jezera, našega turističkog aduta koji je stjecajem nesretnih okolnosti sve manje adut i sve više naša svojevrsna tragika i spomenik velike neodgovornosti (najblaže rečeno) šefova i članova dosadašnjih Upravnih vijeća NP, nazvao je Gospodarsku rubriku Vjesnika i pitao znamo li išta novo i konkretnije o raspletu čvora na Plitvicama? Uz ostalo je naglasio kako se u Parku jednostavno mora razmišljati o zatvaranju pogona jer »...nismo više kadri održavati razinu usluga, a gostiju je znatno više nego lani«. Račun je blokiran, od pustih obećanja (među njima i reprogramiranje skupih kredita) i dalje malo ili nimalo, posljednju plaću zaposlenici (njih oko sedam stotina) primili su za siječanj, ni govora o mogućnostima podmirenja obveza prema dobavljačima, itd.</p>
<p>A što je ono što je nazvano »groznim«? Srbi-povratnici na Plitvice, dakle negdašnji zaposlenici u NP, sada, rekao je, naprosto likuju i pitaju nas »za zdravlje«, podsjećajući kako je (ne samo) turističko-ugostiteljski pogon Nacionalnog parka Plitvice vrlo dobro poslovao u bivšoj državi (»...dok smo mi ovdje bili«), a sada se u samostalnoj Hrvatskoj guši u problemima. Nije to lako slušati, rekao je sugovornik, ali na žalost...tako je.</p>
<p>Doista, što se događa s Plitvicama i dokle će jadi trajati? Prije pedeset i jednu godinu proglašene su Nacionalnim parkom, a prije dvadeset i jednu UNESCO ih je uvrstio u Listu svjetske prirodne i kulturne baštine. Nakon toga pa do početka Domovinskog rata NP Plitvička jezera i posebno njegov turističko-ugostiteljski pogon bilježe neprestan rast i postaju primjerom kako se posluje u turizmu! Tako je bilo sve do početka rata i okupacije, otkad su Plitvice (do '95) bile izbrisane s međunarodne turističke karte. Poslije »Oluje« i oslobođenja nije nedostajalo obećanja od strane državnih i turističkih visokih dužnosnika (»slapovi obećanja«, kako je malo kasnije nazvana ta velika skrb za Plitvice). Kako je vrijeme odmicalo, »slapovi« su se nezaustavljivo pretvarali u »kapaljke« i stiglo se dotle da je danas, eto, umjesto rasta turističkog prometa aktualno puko preživljavanje i razmišljanje o (privremenom) zatvaranju pogona, a »točka na i« je, izgleda, zluradost povratnika...</p>
<p>Uostalom, ako je sve to o »likovanju« istina, onda se mora priznati da su povratnici, na žalost, u pravu! Ovo je, i to je točno, još jedan jak razlog da se procesuira odgovornost svih onih koji su u posljednjih pet godina doveli do ove velike plitvičke nesreće i još većega minusa za hrvatski turizam! (Pero Gabrić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U Raiffeisen stambenoj štedionici sklopljeno više od 18 tisuća ugovora </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - U Raiffeisen stambenoj štedionici za godinu dana rada (od 20. svibnja 1999.) sklopljeno je 18.345 ugovora o štednji. Prošlu godinu štedionica je završila sa 6.875 ugovora, a s obzirom da je u prvim mjesecima 2000. potpisano više od 11 tisuća ugovora, u Upravi očekuju da bi do kraja godine mogli imati oko 30 tisuća štediša. Ukupni, do sada ugovoreni iznos je 283,5 milijuna DEM, a uplaćeno je 52 milijuna kuna štednih depozita. </p>
<p>»Broj štediša koji nam poklanjaju povjerenje svakodnevno raste i tijekom prvog tromjesečja prve godine postali smo najjača stambena štedionica u Hrvatskoj. Cilj nam je biti, ne samo najjača, nego i najbolja štedionica. Zadovoljni smo jer smo u našoj prvoj godini poslovali i malo iznad očekivanja. Počeli smo raditi u nepovoljnim uvjetima, u razdoblju velikog nepovjerenja građana u hrvatski bankarski sustav i u nešto što je novo, u uvjetima političke nesigurnosti, velike nezaposlenosti...«, kazala je Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen stambene štedionice, u utorak na konferenciji za novinare povodom prve godine poslovanja. </p>
<p>Na hrvatsko su tržište, rečeno je, prenesena pozitivna iskustva Raiffeisen Bausparkasse iz Austrije koja je u 39 godina postojanja sufinancirala 313 tisuća stanova i potpisala više od dva milijuna ugovora o stambenoj štednji. </p>
<p>Zulić je naglasila potporu koju je štedionica u pozicioniranju na tržištu imala od osnivača - Raiffeisenbank. Prodajna mreža obuhvaća za sada 17 regionalnih ureda prodaje koji pokrivaju područje cijele Hrvatske, a uskoro će biti otvorena još dva ureda. Odgovarajući na pitanja novinara predsjednica Zulić kazala je da postoji i model predfinanciranja (do sada oko 500 ugovora) koji je zapravo kombinacija komercijalnog i kredita stambene štedionice. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dionice HT-a na burzi do kraja godine </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Hrvatske telekomunikacije (HT) u suradnji s Vladom pripremaju javnu ponudu za stavljanje 35 posto dionica HT-a na domaće i strane burze do kraja ove godine, rekao je u utorak predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Ocijenivši cjelokupno poslovanje HT-a uspješnim, Mudrinić je najavio i novosti u pružanju usluga HT-a koji prvi u Hrvatskoj svojim korisnicima u narednih 60 dana bez dodatnih troškova nudi novu uslugu u Cronet mreži (098) putem WAP-a (novog protokola) koji omogućava pretraživanje Internet sadržaja preko posebnog WAP mobilnog telefona. Naime, budući korisnici ove usluge mogu preko Interneta, odnosno hrvatske tvrtke Hej, pretraživati sadržaje kao što su vijesti, vremenska prognoza, tečajna lista, cijena dionica, razne servisne sadržaje, te gradske informacije za većinu gradova u Hrvatskoj. Uz to, razvojem usluga utvrdit će se i posebni sadržaji za poslovne korisnike kao što su trgovina na Internetu i bankarske transakcije. </p>
<p>Član Uprave HT-a zadužen za mobilne komunikacije, Božidar Poldrugač, rekao je da je WAP važan iskorak za Cronet, zbog toga što je Hrvatska svrstana među pet europskih zemalja koje su do sada uvele ovu uslugu. Što se tiče posebnog WAP telefona, radi se o nešto skupljem mobilnom uređaju s ugrađenim softverom za pretraživanje navedenih sadržaja. Trenutačno se na domaćem tržištu nalaze četiri modela WAP telefona, a do jeseni ove godine ta će ponuda biti proširena s novim uređajima koji će i po cijeni biti »konkurentni na tržištu«.(M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ugovor Trgovačke banke i EBRD-a </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Trgovačka banka sklopila je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) »Confirming bank agreement« (ugovor o potvrđivanju bankovnih garancija). Time je Trgovačka banka prva hrvatska banka uvrštena na popis »Confirming« banaka koje konfirmiraju razne instrumente u međunarodnoj trgovini, primjerice, garancije ino-banaka, eskontiraju mjenice kod kojih je inozemna banka izdavatelj ili avalista i sl., a sve na temelju jamstva EBRD-a, izvijestili su iz Trgovačke banke. Taj aranžman pridonijet će jednostavnijem i uspješnijem poslovanju hrvatskih izvoznika sa zemljama srednje i istočne Europe, jer im Trgovačka banka može ponuditi konfirmiranje ino-garancija po povoljnijim uvjetima, istaknuli su u Trgovačkoj banci. Prava i obveze iz ugovora ostat će na snazi i nakon spajanja Trgovačke banke d.d. s Bjelovarskom bankom d.d. i Čakovečkom bankom d.d. u novu banku sa sjedištem u Zagrebu. Spajanje tih banaka planirano je za kraj ove godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Crkvenac: Povećanje trošarina ne znači nužno i veće cijene proizvoda i usluga</p>
<p>Cilj je vladinih mjera povećati izvoz, zaposlenost i gospodarski rast/ Smanjenjem doprinosa na plaće pojeftinjuje radna snaga u Hrvatskoj i gospodarsko okruženje postaje poticajnije za ulaganja, istaknuo je ministar financija</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Povećanje trošarina samo je manji dio konzistentnog skupa mjera kojima je cilj povećati izvoz, zaposlenost i gospodarski rast, a ne bi smjelo rezultirati povećanjem cijena proizvoda i usluga, rekao je u utorak na konferenciji za novinare ministar financija dr. Mato Crkvenac. Uz izmjene zakona o posebnim porezima (trošarinama) na naftne derivate, duhanske prerađevine, pivo, alkohol i motorna vozila, Ministarstvo financija predložilo je i izmjene zakona o porezu na dohodak, zatim poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost, te izmjene i dopune zakona o stopama doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, objasnio je Crkvenac.</p>
<p> Povećanje trošarina trebalo bi se kompenzirati smanjenjem doprinosa na plaće za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Tim će se mjerama, tvrdi ministar, ukupan trošak rada poslodavaca smanjiti za 3,31 posto, ukupno se opterećenje rada doprinosima smanjuje za 9,62 posto, dok se opterećenje doprinosima na plaće smanjuje za 19,07 posto. Ističe da će time radna snaga u Hrvatskoj postati jeftinija, a samo gospodarsko okruženje poticajnije za strana ulaganja. </p>
<p>Crkvenac je napomenuo da je formiranje cijena u Hrvatskoj slobodno, ali je pritom upozorio poduzetnike da povećanje trošarina ne bi smjelo rezultirati povećanjem cijena proizvoda i usluga. »Svi oni koji će povećanje trošarina uzeti kao pokriće za svoju lakomost i povisiti cijene, bit će u tome spriječeni. Nema nikakvog razloga da porastu cijene roba i usluga. Naprotiv! Financijska će se policija brinuti za to da nitko te mjere ne iskoristi za povećanje cijena«, ustvrdio je ministar financija.</p>
<p>On priznaje da će pomicanje roka za naplatu poreza na dodanu vrijednost s 10. na 30. u mjesecu smanjiti prihode državnog proračuna za otprilike 467 milijuna kuna od lipnja do prosinca, kao i da će mirovinski i zdravstveni fond u tom razdoblju ostati bez oko 1,54 milijarde kuna. Ti će se »minusi«, međutim, pokriti većim prihodima od trošarina koji bi od lipnja do prosinca trebali porasti za oko 1,3 milijarde kuna, pokazuje kalkulacija Ministarstva financija. Osim toga, Crkvenac tvrdi da će mirovinski i zdravstveni fond izgubljena sredstva dobivati iz državnog proračuna, što, s obzirom na veliku evaziju s kojom se navedeni fondovi suočavaju pri ubiranju doprinosa, znači sigurniji izvor prihoda. Također, država će ubuduće više pozornosti obratiti na naplatu doprinosa koja bi trebala teći usporedo s ubiranjem poreza, a vodit će se računa i o tome kolika je stvarna osnovica na koju se plaćaju doprinosi. Sve bi to u konačnici trebalo rezultirati izdašnijim punjenjem fondovskih blagajni.</p>
<p>Crkvenac je rekao da će ukupna javna potrošnja u državnim proračunima od 2001. do 2003. godine rasti sporije od rasta bruto društvenog proizvoda. Najavio je i mogućnost sklapanja socijalnog pakta za sljedeće tri godine u čemu bi uz državu, poslodavce i sindikate sudjelovali i nezaposleni. Radi se na »decentralizaciji odlučivanja i gospodarskog života u Hrvatskoj«, a istaknuo je i borbu protiv sive ekonomije. </p>
<p>Ministar je izjavio da bi u lipnju mogla uslijediti nova emisija obveznica za japansko tržište. Riječ je obveznicama, čija bi se vrijednost kretala od 250 do 300 milijuna dolara u jenskoj protuvrijednosti, s rokom dospijeća od sedam godina. Kamatnu će stopu odrediti tržište, ali bit će dvostruko niža u odnosu na druga tržišta, naglasio je. </p>
<p>Govoreći o devetoj godišnjoj skupštini EBRD-a održanoj tijekom vikenda u latvijskoj prijestolnici Rigi, Crkvenac je spomenuo svoje brojne susrete s političarima, bankarima i poslovnim ljudima. Među njima je, tvrdi, bilo »vrlo konkretnih interesa« za ulaganjem u Hrvatsku. Pritom je spomenuo zanimanje za ulaganje u hrvatska javna poduzeća, u turizam, poljoprivredu i infrastrukturu, a »postoji interes za preuzimanjem nekih manjih hrvatskih banaka«.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kovačević: Osim ulaska u Partnerstvo za mir, Vlada se nema čime pohvaliti </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - »Račanov mlin melje dan i noć, a brašna nema. Osim ulaska Hrvatske u Partnerstvo za mir, Vlada se nema čime pohvaliti u ovih 100 dana«, ocijenio je Anto Kovačević, potpredsjednik Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU), na konferenciji za novinare u utorak. Ustvrdivši da je pobjednička koalicija »olako davala mnoga predizborna obećanja« o 200.000 novozaposlenih i vraćanju duga umirovljenicima, Kovačević je rekao da su »za vrijeme HDZ-ove vladavine mirovine stizale između 15. i 18. u mjesecu, što je praćeno s dosta podsmijeha i ironije, ali danas nikoga ne uznemiruje to što mirovine stižu još kasnije«. </p>
<p>Kovačević smatra da Vlada stečajevima neće ništa riješiti, a primjenjuje ih, prema zapadnim kriterijima, bez socijalnog programa zbrinjavanja, pa će »nastati još veća gospodarska kriza«. Hrvatska će se zbog loše gospodarske politike naći »pred vratima socijalne revolucije«, a ova će Vlada »pasti na socijalnim i gospodarskim pitanjima, na kojima je i dobila povjerenje birača«, rekao je. Vlada je zatekla teško stanje, ali nije našla odgovarajuću terapiju i nema strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske, smatra Kovačević, koji je ovu Vladu okarakterizirao kao »Vladu podobnosti, a ne stručnosti«. On je zamjerio Vladi da nije napravila prioritetnima planove priljeva stranog kapitala, a glavnim propustom ocjenjuje »nekritičnu žurbu u međunarodne integracije te financijsku i zakonsku nepripremljenost za to«. </p>
<p>Vlada se previše bavila ulogom predsjednika u Hrvatskoj, a premalo stvarnim programom izlaska iz gospodarske krize, ocijenio je Kovačević. Glavni tajnik stranke Ilija Rkman smatra da je prvih 100 dana Vlade bilo obilježeno izradom kadrovskih križaljki i raspravama o ulozi predsjednika. Nejasno je i koje smo obveze, kao nova članica Partnerstva za mir, prihvatili i koliko će to stajati proračunskog novca, rekao je Rkman, zapitavši hoće li Hrvatska sama financirati sudjelovanje u KFOR-ovim operacijama na Kosovu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zajednica povratnika tražit će od Mesića da ne prihvati Zakon o obnovi </p>
<p>OSIJEK, 23. svibnja</p>
<p> - Podržavamo stajališta Zajednice povratnika Hrvatske koja je poručila da će se, ako se pod pritiskom međunarodne zajednice donese ovakav Zakon o obnovi, obratiti predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću sa zahtjevom da iskoristi ustavne ovlasti i Zakon ne proglasi, rekao je Zvonko Bugarin, tajnik osječko-baranjske Zajednice povratnika, u utorak na sjednici županijske Zajednice povratnika. </p>
<p>Članovi Zajednice prognanika naglasili su da nemaju ništa protiv nastojanja međunarodne zajednice. Ali, dodali su, ako se za obnovu korist isključivo novac iz državnog proračuna, prednost moraju imati hrvatski stradalnici. Udruga povratnika pozitivno ocjenjuje prijedlog zakona o područjima posebne državne skrbi, jer se njime napokon reguliraju prava prognanika i povratnika u Podunavlju, na što se čekalo od 1996. Zajednica povratnika smatra neprihvatljivom odredbu zakona o stanarskim pravima, prema kojoj se to pravo vraća svima koji su imali stanarsko pravo i napustili stan. »Zar će se oficirima koji su se 1991. zatekli na području posebne državne skrbi, a nisu državljani RH, dati u vlasništvo stan, kuća ili građevinsko zemljište«, upitali su prognanici. </p>
<p>Udruga povratnika Osječko-baranjske županije nezadovoljna je i ukidanjem prioriteta u obnovi, ali je s odobravanjem prihvaćena vijest da vukovarski prognanici smješteni u zagrebačkim hotelima ipak ne moraju iseliti iz njih sve dok obnova njihovih domova ne bude okončana, dok će nemoćni i stari biti smješteni u staračke domove. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Splitski HSS tvrdi da Vlada ima jedan stav prema Istri, a drugi prema Splitu </p>
<p>SPLIT, 23. svibnja</p>
<p> - Splitski HSS neće prihvatiti ostavku HSLS-ova gradonačelnika Ivana Škarića, izjavio je u utorak novinarima čelnik te stranke Željko Sikirica. »Ako Škarić kaže da je njegova ostavka moralni čin na koji je bio prisiljen zbog nemogućnosti rješavanja problema u 'Diokomu', onda bi HSS postupio nemoralno ako bi prihvatio tu ostavku«, kazao je Sikirica.</p>
<p> Čelnici splitskog HSS-a istaknuli su da poštuju dosljednost Vlade u provođenju gospodarske politike, ali »moramo primijetiti da Vlada ima jedan stav prema Istri, drugi prema Zagrebu, a treći prema Splitu«. </p>
<p>Govoreći o problemima u »Diokomu«, Sikirica je naglasio da je prihvaćanje modela stečaja s preustrojem potvrdilo da ima nade za opstanak te tvrtke na tržištu. On je podsjetio da je HSS izradio tri programa preustroja tog poduzeća, ali da se Vlada oglušila na sve. Unatoč tome što je na čelu Splita gradonačelnik u ostavci, Sikirica je poručio da će HSS tražiti od Škarića da dovrši započeti posao oko utemeljenja gospodarsko-socijalnog vijeća. </p>
<p>»To je jedini način da Vlada dobije uvid u pravo stanje splitskog gospodarstva«, ustvrdio je Sikirica i dodao da Vlada oko nekih važnih pitanja ima različita mišljenja, što je objasnio primjerom suprotstavljenih stavova »liberalnog ministra gospodarstva Goranka Fižulića i krutog potpredsjednika Vlade Slavka Linića«. </p>
<p>Tajnik županijskog HSS-a Jadran Penga rekao je da HSS postaje nezaobilazni čimbenik na hrvatskoj političkoj pozornici, što potvrđuju i lokalni izbori u Velikoj Gorici, Vrbovcu, Ivanić Gradu i Otočcu, gdje je HSS ukupno osvojio 24 mandata. On je dodao i da je HSS važan politički čimbenik u »frakcijama između Sabora i Vlade«. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Šestorica drže da bi prekid suradnje s Haagom bio štetan, a HDZ traži referendum </p>
<p>HSP i KDM traže prekid suradnje sa Sudom u Haagu, o čemu će Županijski dom glasovati nakon što Vlada dostavi izvješće o aktivnostima haaških istražitelja na području Hrvatske / Prema riječima predlagatelja, Haag je prekršio svoje propise, obećanja i kodekse, što je dovoljan razlog za privremeni prekid suradnje, a čime se žele zaštititi hrvatski nacionalni interesi, hrvatski građani i Hrvati </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Nakon što je Županijski dom gotovo jednoglasno i bez rasprave podržao nekoliko zakonskih prijedloga, žustra i na trenutke emocionalna polemika povela se u utorak oko zaključka o privremenom prekidu suradnje Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, čiji je predlagatelj Klub zastupnika HSP-a i KDM-a. </p>
<p>Ipak, na kraju se o njemu nije glasovalo jer su predlagatelji prihvatili prijedlog matičnog Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost da se s donošenjem konačne odluke pričeka, prije više tjedana zatraženo, Vladino izvješće o aktivnostima haaških istražitelja na području Hrvatske.</p>
<p> Predsjednica Odbora Ivana Sučec-Trakoštanec (HDZ) rekla je da je Vladi upućen zahtjev, no ona još nije uputila nikakav pismeni ili usmeni odgovora. »To pobuđuje sumnju da oko aktivnosti haaških istražitelja u Hrvatskoj možda nešto nije bilo u redu«, dodala je ona. </p>
<p>Jedan od predlagatelja zaključka Vladimir Mesarić (KDM) ustvrdio je da je Haaški sud prekršio svoje propise, obećanja i kodekse što je dovoljan razlog da se suradnja s njime, privremeno, prekine. Osim toga, nastavio je, nakon usvajanja Zakona o suradnji s Haagom mnoge su se stvari dogodile, primjerice zločini na Kosovu koji, čini se, istražitelje ne zanimaju. Naglasio je kako se s predloženim zaključkom žele zaštititi hrvatski nacionalni interesi, hrvatski građani i Hrvati, a ne kritizirati Vlada.</p>
<p> Anika Mamić (LS) drži, međutim, da bi prekid suradnje s Haagom bio štetan za Hrvatsku i Hrvate koji se tamo nalaze. S njom se složio i Ratko Maričić (SDP), a Emil Soldatić (IDS) drži da Haaški tribunal ništa nije ni obećao pa tako nije ni imao što prekršiti. </p>
<p>Jure Burić (HDZ) u emocionalnom je izlaganju uzviknuo »Haag je za Haag«, pojašnjavajući kako je međunarodna zajednica dopustila agresiju, a da se zbog onih koji su, pa i u samoobrani, počinili zločin sada sudi cijelom narodu.</p>
<p> »Ako hoćete pravdu dajte na televiziji javnu raspravu o toj temi. Onda raspišite referendum tako da građani kažu jesu li za ovakvu suradnju s Haagom odnosno za pravdu s dvostrukim mjerilima«, naglasio je Burić, upitavši, ako je istinska namjera međunarodne zajednice da se kazne svi zločini, zbog čega onda nije suđeno za zločine u Bleiburgu. </p>
<p>Tereza Ganza-Aras (LS) drži da su sve sumnje o Haagu neutemeljene »jer suradnja teče u okvirima koje smo sami zacrtali«. Miroslav Rožić (HSP) je pojasnio da namjera predloženog zaključka nije to da utvrđuje tko je počinio zločin već da upozori na to da Haaški tribunal želi zataškati činjenicu da je riječ o genocidu i agresiji na Hrvatsku.</p>
<p> SDP-ovac Zlatko Komadina istaknuo je da je i njegovo mišljenje kako je Sud u Haagu nepravedan prema Hrvatskoj, izrazivši nadu da će zločinci s druge strane odgovarati. »Mi plaćamo najveću cijenu jer smo demokratska zemlja za razliku od BiH ili Srbije«, naglasio je Komadina.</p>
<p> HDZ-ovac Živko Kolega pozvao je, pak, zastupnike da priznaju kako su pogriješili kada su podržali Zakon o suradnji s Haagom.</p>
<p>Brojne replike izazvalo je izlaganje HSS-ovca Miroslava Pećevskog koji je rekao da je i njegov sin bio u Domovinskom ratu te da ga zanima samo istina o zbivanjima u ratu. Božidar Pugelnik (HDZ) odgovorio mu je da je i njegov sin bio u ratu da i njega zanima istina, ali i ona istina o zločinima nad hrvatskim žrtvama u brojnim masovnim grobnicama. Rožić je, pak, poručio Pećevskom, da njegov sin nije bio u ratu jer je bio premlad, »no ako se nastavi politika koju Vi zagovarate sigurno će biti«.</p>
<p> Prije nego što je predsjednica Županijskog doma dr. Katica Ivanišević oštro prekinula takvu raspravu, Pećevski mu je odgovorio da i on ima dva sina te da njegov mlađi sin može opet ići u rat.</p>
<p>Branitelji neće plaćati trošarine pri uvozu automobila</p>
<p>Županijski je dom jednoglasno podržao predloženi zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji može utjecati na zdravstveno stanje stanovnika i omogućiti bolje uvjete prehrane ljudi.</p>
<p> S jednim suzdržanim glasom prihvaćene su i dopune Zakona o državnim robnim zalihama, čiji je predlagatelj Županijski dom. Tim se izmjenama žele regulirati tržišni poremećaji te zaštititi proizvođači, ako se stvore tržni viškovi.</p>
<p> Dom je također podržao izmjene Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove kojima se ukidaju trošarine za branitelje pri uvozu automobila.</p>
<p> Isto tako jednoglasno su prihvaćene izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora kojima se primjena tog zakona odgađa do 1. siječnja 2001. godine.</p>
<p>Erdemovićevo oslobađanje govori da je Sud u Haagu pristran</p>
<p>Tijekom rasprave o zaključku o prekidu suradnje s Haaškim tribunalom, mnogi su zastupnici kao dokaz da je Sud pristran i da ne sudi agresorima, već žrtvama, navodili primjer oslobađanja bosanskog Srbina Dražena Erdemovića. </p>
<p>U raspravi je istaknuto da je Erdemović u ožujku 1998. godine osuđen na samo pet godina zatvora iako mu je dokazano da je odgovoran za ubojstvo 70 ljudi na području Srebrenice, no ni tu kaznu nije do kraja izdržao.</p>
<p> S druge strane, isticali su zastupnici, Tihomir Blaškić osuđen je na 45 godina zatvora, iako nije dokazano da je osobno naredio ili počinio bilo koji zločin.</p>
<p> Sud u Haagu je nepravedan, a njegove presude su sramotne, često se isticalo tijekom rasprave u Županijskom domu. </p>
<p>Silvana Oruč-Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HDZ uvjeren da će nove trošarine izazvati inflaciju i udar na standard građana </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Paket zakona kojima se povećavaju trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode, kavu, alkohol i osobne automobile, koje je Vlada prošli tjedan uputila u saborsku proceduru, u utorak je dobio »zeleno svjetlo« odborâ Zastupničkog doma. Također, potporu su dobili i zakoni kojima se za dva posto smanjuju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te izmjene zakona o PDV-u kojima se produžuje rok za plaćanje tog poreza.</p>
<p> Protiv tih zakona bili su zastupnici HDZ-a, koji su uvjereni da će oni izazvati inflaciju, a time i udar na standard hrvatskih građana. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak ustvrdio je, međutim, da stabilnost gospodarstva u Hrvatskoj neće doći u pitanje te da nema ni jednog razloga zbog kojeg bi došlo do inflacije. Dodao je da se smanjenjem cijena rada stvara investicijska klima, najavivši da će se Sabor očitovati još o cijelom zakonskom paketu kojim će se poticati ulaganje, a time i zapošljavanje.</p>
<p> Na upit člana Odbora za financije i državni proračun Tibora Santa kako će se nadoknaditi 1,2 milijarde kuna, za koliko će zbog smanjenja doprinosa ostati uskraćen Zavod za zdravstveno osiguranje, Kuštrak je kazao da se upravo zato povećavaju trošarine. Đuro Njavro (HDZ), zabrinut za stabilnost gospodarstva, ustvrdio je da će ti zakoni zbog povećanja cijena benzina »inflatorno djelovati na gospodarstvo, jer ono ima najviši udjel transportnih troškova u proizvodu u Europi«. I on je upozorio na problem Zdravstvenog fonda koji je ionako stalno u dugovima.</p>
<p> Ivan Šuker (HDZ) ustvrdio je da su se obistinile njegove bojazni da Vlada nema strategiju fiskalne politike. Upozorio je da će se u Mirovinskom i Zdravstvenom fondu pojaviti manjak od tri milijarde kuna. Iako se službeno govori o povećanju troškova života za oko jedan posto, Šuker navodi da će ti troškovi po nekim analizama biti veći od osam posto, pa se pita kako će se to odraziti na socijalno stanje u državi.</p>
<p> Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu većinom je glasova dao potporu zakonu o reviziji pretvorbe. Protiv tog zakonskog prijedloga glasovao je samo Đuro Njavro (HDZ), dok su njegove stranačke kolege Zlatko Mateša i Ivan Penić te pravaš Tonči Tadić bili su suzdržani. </p>
<p>Članovi Odbora iz vladajuće šestorice istaknuli su da je revizija pretvorbe njihovo predizborno obećanje koje su dužni ispuniti. Prema njihovim riječima, taj bi zakonski prijedlog trebao omogućiti ispravljanje velikih pretvorbenih nepravdi koje su bile masovna pojava i u kojima su najčešće radnici ostajali bez prava na prvootkup dionica tvrtki koje su stvorili. Odbor se složio da bi kazne za nezakonitosti u pretvorbi trebale biti strože od predloženih. Također je predloženo da revizija treba obuhvatiti i vlasnike poduzeća koji ne plaćaju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.</p>
<p> Njavro se usprotivio donošenju zakona, jer smatra da uvodi Hrvatsku u razdoblje institucionalne neizvjesnosti. »Ovo vrijeme obiluje realnim problemima, a donošenje tog nepotrebnog zakona samo će unijeti dodatni nemir među poduzetnike i ulagače. Već postoje institucije koje su mogu ispitati bilo koji od 2.600 slučajeva pretvorbi za koje se sumnja da su provedene nezakonito«, kazao je Njavro, zaključivši da je zakon okrenut prošlosti, a ne budućnosti, te je isključivo plod političkih obećanja, a ne ekonomskih potreba. </p>
<p>Činjenica je da je zakon okrenut prošlosti, istaknula je Dragica Zgrebec (SDP), naglasivši da se drukčije ne mogu ispraviti velike zloporabe HDZ-ove privatizacije. Marko Baričević (HSLS) primijetio je da taj zakon nije nikakav revanšizam, kako ocjenjuje Njavro, već se jednostavno radi o tome da ljudi koji nisu poštivali odredbe pravne države i koji su sudjelovali u kriminalnoj pretvorbi moraju otići. Marijan Maršić (HSS) ustvrdio je da je i zakonski podložak privatizacije u proteklih deset godina bio nemoralan, dok je Tonči Tadić zatražio je da se ne govori o cjelokupnom poništenju pretvorbe gdje su utvrđene nezakonitosti. »Privatizirane tvrtke u kojima su radnici ostali bez posla i gdje je isisan novac moraju doći na udar revizije«, kazao je on, zamjerivši što nije oštrije definirana odgovornost osoba koje su sudjelovale u kriminalnim pretvorbama.</p>
<p> I Odbor za zakonodavstvo je podržao paket poreznih zakona, a posebnim je amandmanom zatražio da se u izmjenama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode u omjerima izjednače trošarine za sve tri skupine cigareta. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader: Nova vlast ne smjenjuje samo članove, već i stručnjake simpatizere HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - »Na djelu su ordinarne, neokomunističke čistke prema HDZ-u«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik HDZ-a Hrvoje Hitrec. Konferenciji je prethodila sjednica Predsjedništva HDZ-a na kojoj se raspravljalo o odnosu nove vlasti prema bivšim dužnosnicima te stranke. </p>
<p>»Svjedoci smo krajnje neprimjerenog ponašanja aktualne vlasti prema HDZ-u«, ustvrdio je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader te dodao da stranka podržava pravnu državu, ne štiti kriminalce i stalo joj je da se utvrdi istina. Ali, upozorio je, ne smjenjuje se samo članove HDZ-a, već i stručne ljude koji su simpatizeri stranke ili su jednostavno radili svoj posao u vrijeme hadezeove vlasti. Sanader je naglasio da je nedopustivo da se na informativne razgovore, nerijetko noću, dovode bivši članovi Vlade poput Borislava Škegre ili zapovjednika obrane Bogdanovaca. »Nisu rijetki ni pritisci na članove obitelji, pa i na malodobnu djecu«, rekao je Hitrec. </p>
<p>Zbog toga je Sanader najavio da će HDZ širom Hrvatske otvoriti dežurne telefone na koje će se takvi slučajevi moći prijavljivati te da će se HDZ pokušati braniti i obraćanjem domaćoj javnosti i međunarodnoj zajednici. On je rekao da se ni premijer Ivica Račan još nije ogradio od svoje izjave talijanskom dnevniku L'Unita da je HDZ pod istragom. Kao primjer odnosa nove vlasti prema HDZ-u Sanader je naveo i saborski istup ministra Radimira Čačića, a Jadranka Kosor je dodala da razlog izlaska HDZ-a iz sabornice nije uvreda HDZ-a, već Čačićeva rečenicada nije samo velikosrpska agresija palila i rušila Hrvatsku, već su zločinci i kriminalci bili na obje strane. Hitrec je najavio da će HDZ energično reagirati na takve pojave, jer je riječ o dirigiranom progonu HDZ-a radi njegove minorizacije i uništenja. Istaknuo je da zastupnici HDZ-a u Zastupničkom domu rade pod verbalnim terorom članova Vlade.</p>
<p>O medijskoj blokadi HDZ-a govorila je zamjenica predsjednika Maja Freundlich ističući da ta činjenica demantira tvrdnje da je HDZ posjedovao medije. O tome govori i primjer Večernjeg lista, o čijoj se prodaji stvara slika kao da je riječ o zločinačkom činu, iako za to nema dokaza, rekla je Freundlich. HDZ-ovci su posebno kritični bili prema HTV-u, a kao primjer neobjektivnosti naveli su da je u izvještajima o izbornim rezultatima u Otočcu rečeno da je HDZ dobio devet vijećnika ili 24 posto, a HDZ je zapravo dobio 35 posto glasova. Kao primjer odnosa nove vlasti i medija prema HDZ-u, Sanader je naveo i tekst iz Jutarnjeg lista objavljen tokom predizborne šutnje za zagrebačke izbore pod naslovom »HDZ je zločinačka organizacija«. </p>
<p>Prema riječima glavnog tajnika HDZ-a Jose Škare, blokiran je samo dio računa stranke. Naime, zbog tužbe marketinške tvrtke koja je vodila predizbornu kampanju Mate Granića, sa centralnog i županijskih računa HDZ-a povučeno je i blokirano 2,8 milijuna kuna, a s ostatkom novca HDZ slobodno raspolaže. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HTV prikriva naše vrlo dobre rezultate na lokalnim izborima, tvrde u HSS-u </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka (HSS) izražava posebno nezadovoljstvo odnosom HTV-a prema HSS-u, jer se u prilozima na HTV-u ne govori jasno kad je u pitanju HSS, a što se uočava i u izvješćima s Glavne skupštine HSS-a i u objavljivanju rezultata na nedjeljnim lokalnim izborima, rekao je u utorak na konferenciji za novinare glavni tajnik HSS-a Stanko Grčić. On je naglasio da HTV »na različite načine želi prikriti jako dobre izborne rezultate HSS-a (pobjeda u Vrbovcu, drugo mjesto u Velikoj Gorici, Ivanić Gradu i Otočcu), koji dokazuju da ne postoji nikakva kriza u HSS-u, već naprotiv, govore o snazi stranke«. </p>
<p>Istaknuo je da je na lokalnim izborima u ta četiri grada HSS osvojio najviše, 24 mjesta u gradskim vijećima, HDZ 17, SDP 15, HNS 11, HSLS 8, što pokazuje da HSS ima prepoznatljiv program i za gradske sredine i demantira one koji su izbrisali HSS s hrvatske političke scene. »Problem je i dalje prisutan u Zagrebu. No, u toku su temeljitije organizacijske aktivnosti usmjerene na prilagodbu HSS-a uvjetima rada u Zagrebu, što će sigurno dati bolje rezultate na izborima početkom iduće godine za Skupštinu Zagreba«, rekao je Grčić, demantirajući tvrdnje da je središnjica nametnula svoje kandidate i da je to razlog lošem rezultatu na zagrebačkim izborima. »To nije istina. Središnjica ima isti odnos prema svim organizacijama. Jedina je razlika što smo više financijski poduprli zagrebački HSS«, rekao je Grčuć i najavio da će se na sjednici užeg Predsjedništva u nedjelju donijeti odluka o imenovanju povjerenika u zagrebačkom HSS-u. </p>
<p>Grčić je kazao da je odaziv izaslanika na Glavnoj skupštini održanoj u nedjelju bio zadovoljavajući, a razlog nedolasku 250 delegata vidi u proljetnim poljoprivrednim radovima. Ustvrdio je da je izvješće predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića podržalo 83 posto izaslanika, a na prošloj Glavnoj skupštini izabran je sa 70 posto glasova, što govori o rastu njegova autoriteta i ugleda u stranci. Grčić je izrazio nezadovoljstvo što neke organizacije HSS-a još nisu prilagodile djelovanje novim okolnostima, s obzirom da HSS više nije oporbena stranka, već dio vladajuće koalicije. Zbog toga se ne smiju više davati samo deklarativna obećanja, već treba djelovati konstruktivno. Iako je bio najavljen, na konferenciji zbog obveza u Saboru nije govorio čelnik HSS-a Tomčić, koji od 3. siječnja nije prisustvovao ni jednoj HSS-ovoj konferenciji za novinare. (G. Borković)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kukurin: Istarski intelektualci još su u srednjem vijeku djelovali širom Europe, a sad IDS želi zatvoriti Istru! </p>
<p>Predsjednik primorsko-goranskoga SDP-a Branko Kukurin opovrgava optužbe PGS-a i IDS-a da SDP vodi kadrovsku politiku u Primorsko-goranskoj županiji. Kukurin smatra da potpredsjednik Vlade Slavko Linić nije emisar koji bi u Zagrebu trebao »petljati« za Rijeku, a IDS-u spočitava lošu kadrovsku politiku u Opatiji. </p>
<p>• Iz PGS-a i IDS-a stižu optužbe da SDP vodi kadrovsku politiku u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Je li to točno?</p>
<p>- Ta tvrdnja nije točna, jer unutar »Obitelji« (SDP, PGS, HNS, LS) razgovaramo o kadrovskim rješenjima, a to što teže usuglašavamo stavove, dio je političke svakodnevnice. Jer, neke stranke smatraju da su politički znatno ojačale i da im pripada više vlasti nego što je dogovoreno izbornim sporazumom. Podsjetio bih da se SDP u Primorsko-goranskoj županiji nije povlačio ni pred ozbiljnim problemima prije 10 godina, što govori o njegovoj snazi i postojanosti. S druge strane, ima stranaka koje politikanstvom nastoje ostvariti zacrtane ciljeve. Svojedobno sam se pitao zašto Ivica Račan polako i temeljito vodi SDP, a sad se pokazalo da je to ispravan način. </p>
<p>• Vi iz SDP-a i dalje uporno izbjegavate sukob s PGS-om, iako vas predsjednik te stranke Luciano Sušanj javno proziva da krojite kadrovsku politiku u Primorsko-goranskoj županiji. Bojite li se PGS-a? </p>
<p>- U PGS-u vjerojatno procjenjuju da su dovoljno ojačali da mogu oštrije nastupiti prema koalicijskim partnerima. Osobno mislim da bi nam bilo bolje da se svi zajedno bavimo problemima posrnule privrede, a ne nakaradnom politikom, što je bio slučaj u prošlih deset godina vladavine HDZ-a. </p>
<p>• Hoće li se u Primorsko-goranskoj županiji SDP sukobiti s IDS-om nakon što se to dogodilo u Istri?</p>
<p>- IDS ne vodi nimalo dobru politiku u Opatiji, a Opatijci mu »zahvaljuju« na dosadašnjim kadrovskim rješenjima, koja su dovela do toga da je Opatija već nekoliko mjeseci raskopana. Ti kadrovi nisu u stanju voditi ni tamošnje komunalno poduzeće. Mi Kastavci smo posebno osjetljivi na pitanje Istre. Dok nije bilo telefona i tunela kroz Učku, veza s Istrom je bila mnogo bolja nego sad kad IDS nastoji zatvoriti Istru. U Istri se javila loša varijanta regionalizma s Učkom kao granicom, što je nama Kastavcima neshvatljivo. Istarski su intelektualci još u srednjem vijeku djelovali širom Europe, a sad IDS nastoji zatvoriti Istru.</p>
<p>• IDS predlaže priključenje otoka Lošinj i Cres Istarskoj županiji. Kako vi tumačite tu njihovu želju?</p>
<p>- IDS daje smiješne administrativne i birokratske prijedloge u vezi s granicama. Bave se nebitnim stvarima, bježe od suštine. Bilo bi im bolje da se bave poslovnom politikom. Kad već tako razmišljaju, možemo ih upitati zašto se Istra ne bi priključila Kastvu? Pa, u Istri su snažan utjecaj ostavili mnogi Kastavci, počev od Vinceta iz Kastva.</p>
<p>• Što potpredsjednik Vlade Slavko Linić može u Zagrebu učiniti za Rijeku? </p>
<p>- Linić je potpredsjednik Vlade, a ne riječki emisar koji bi u Zagrebu trebao »petljati« za Rijeku. Nema jake Rijeke bez jake Hrvatske. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hoće li novi zakon o braniteljima pomoći u njihovu zapošljavanju? </p>
<p>VINKOVCI, 23. svibnja</p>
<p> - Članovi vukovarsko-srijemskog potpovjerenstva za praćenje zapošljavanja hrvatskih branitelja nisu prihvatili prijedlog svog predsjednika i dožupana Andrije Matića o raspuštanju tog tijela. Glavni razlog za takav prijedlog je što su 15. ožujka ukinute sve mjere za zapošljavanje razvojačenih branitelja. Uz to, u zadnje su vrijeme učestali pritisci nezaposlenih branitelja na potpovjerenstvo koje ih sad više nikamo ne može uputiti radi ostvarivanja njihovih prava. Matić je rekao da su sve dalje aktivnosti potpovjerenstva suvišne kad se »Ministarstvo branitelja bavi otkrivanjem deset lažnih invalida, umjesto da rješava probleme razvojačenih branitelja od kojih mnogi još nisu regulirali status dragovoljaca Domovinskog rata«. </p>
<p>Matić je podsjetio da potpovjerenstvo djeluje 19 mjeseci i da je u tom razdoblju od 3.000 nezaposlenih branitelja davanjem zemlje u zakup riješena egzistencija njih 1.029, davanjem zemlje na plodouživanje još 288, a kreditima Županije riješen je problem zapošljavanja 78 branitelja. Matić je dodao i da je posebno zabrinjavajuće to što nema nikakvih rezultata sastanaka s predsjednikom saborskog Odbora za ratne veterane generalom Jankom Bobetkom, kao ni oni s bivšim ministrom branitelja Jurajom Njavrom. </p>
<p>Sastanku je nazočio i pomoćnik predsjednika povjerenstva za praćenje zapošljavanja branitelja na nacionalnoj razini, Željko Marjanović, koji je rekao da se radi na novom zakonu o braniteljima i nacionalnoj politici zapošljavanja. Ove je godine u proračunu 17 milijuna kuna izdvojeno za zapošljavanje branitelja, rekao je Marjanović i najavio da će se novi zakon o braniteljima na saborskim klupama naći za mjesec dana. </p>
<p>Očito je da potpovjerenstvo nije postiglo značajne uspjehe, ustvrdio je Marjanović, ali i dodao da je bilo i dobrih rezultata u rješavanju egzistencije dijela razvojačenih branitelja, pa je predložio nastavak njegova rada umjesto raspuštanja. Nakon višesatne rasprave, članovi potpovjerenstva odlučili su »zamrznuti« svoj rad do donošenja novog zakona.</p>
<p>Predstavnik Zajednice udruga HvidreVukovarsko-srijemske županije Luka Lučić zamjerio je što su prijašnjih godina zemlju u zakup dobivali oni koji se poljoprivrednom djelatnošću nikad prije nisu bavili. On smatra da pravo na zakup zemlje treba oduzeti svim invalidima Domovinskog rata jer primaju mirovine. (Lj. Pandža)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zadarski HDZ protiv IDS-ova prijedloga o novoj regionalnoj podjeli Hrvatske</p>
<p>ZADAR, 23. svibnja</p>
<p> - »Županijski HDZ Zadarske županije oštro se protivi izmjenama teritorijalnog ustroja Hrvatske kakve kao glasnogovornik vladajuće šestorice predlaže IDS«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare čelnik županijskog HDZ-a Milivoj Ugrinić. On je dodao da u HDZ-u postojeći teritorijalni ustroj, uz moguće neke izmjene, smatraju dobrim, pa za novu regionalizaciju nema pravih argumenata.</p>
<p> »Priča o povijesnim granicama nema smisla, jer su se te granice od Rimljana i Ilira, a i nakon dolaska Hrvata, pomicale na sjever, zapad, pa i istok«, kazao je Ugrinić i dodao da bi svrstavanje Zadra u istu regiju sa Šibenikom i Splitom donijelo njegovu političku marginalizaciju i gospodarsko nazadovanje. </p>
<p>Član Predsjedništva županijskog HDZ-a i župan zadarski Šime Prtenjača rekao je da »smo mi u zadarskom kraju isuviše dobro iskusili negativnosti regionalizma, pa na ovo gledamo kao na ponovno uspostavljanje zajednice općina Split«. »Da Zadar nije imao županiju nikad ne bismo dobili tunel Sv. Rok, auto-cestu, riješenu vodoopskrbu i opskrbu električnom energijom, obnovljenu zračnu luku, niti bismo sačuvali Tankersku plovidbu. U Europi se regije smatraju nositeljem napretka, pa pitam tko to Zadru ima pravo oduzeti regiju i na takav način mešetariti sa Zadrom«, naglasio je Prtenjača. (N.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Weiss poziva Hrvatsku da se hrabro uključi u euroatlantske integracije</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak vjerodajnice novog veleposlanika Savezne Rebulike Njemačke u Zagrebu Gerbhardta Weissea, koji je pozvao Hrvatsku neka hrabro ostvaruje viziju euroatlantskih integracija u čemu će je Njemačka svesrdno pomagati. </p>
<p> »Uključenje Hrvatske u europske integracije ne smije ostati tek vizijom«, upozorio je Weiss pozivajući Hrvatsku da hrabro zakorači u ostvarenje, u čemu će uživati potporu Njemačke. </p>
<p> U kratkom osvrtu na povijest Njemačke koja je uspjela odbaciti »nacionalističke stranputice i neodgovornu politiku moći« u korist »integriranog suživota«, veleposlanik je podsjetio da su regionalna i europska suoodgovornost, suradnja i integracija politički temelji današnje Europe. Ta »odlučujuća politička načela« vratila su Nijemce »nakon sramotne faze politike sile i moći« u okrilje Europe. </p>
<p> Weiss je pozdravio odluku Hrvatske da početkom novog tisućljeća krene u novu fazu svoje povijesti, istaknuvši kako je poglavito znano koliko je taj korak simboliziran u osobi samoga predsjednika. Svoj nastupni govor, izrečen hrvatskim jezikom, njemački je veleposlanik zaključio priznanjem brojnoj hrvatskoj zajednici, koja je trbuhom za kruhom dala svoj obol izgradnji današnje Njemačke i istodobno osvaruje jednu od najljepših europskih zadaća - izgradnju prijateljskih odnosa u Europi. </p>
<p> Predsjednik Mesić je podsjetio da je upravo Njemačka bila pokretač priznavanja hrvatske samostalnosti, ali, nažalost, i jedina koja je pravodobno spoznala činjenicu neodrživosti bivše SFRJ. Usamljena u toj spoznaji nije uspjela pridonijeti možda mogućem sprečavanju ratnog sukoba. Bila je prijatelj Hrvatskoj i kad joj je upućivala kritike za politiku izolacije, dok je Zagreb radije »brojao neprijatelje umjesto prijatelja«. Želja je Hrvatske da njemački kapital prepozna hrvatske mogućnosti i da ljudi na radu u Njemačkoj nađu svoje mjesto i u izgradnji vlastite domovine, zaključio je Mesić. </p>
<p> Tijekom prijepodneva predsjedniku Republike vjerodajnice su predala još četvorica novih veleposlanika u Hrvatskoj. </p>
<p> Veleposlanici Republike Filipina Victor R. Garcia III. te Republike Cipra Nicolas D. Macris, obojica sa sjedištem u Beču, pozdravili su pozitivne promjene u Hrvatskoj izrazivši želju za širenjem suradnje, naročito na gospodarskom planu. </p>
<p> Sve veće otvaranje Hrvatske prema Europi i svijetu, uz izražene želje da što prije ostvari strateške ciljeve, a to su euroatlantske integracije, pozdravio je i veleposlanik Republike Malte (sa sjedištem u La Valetti) John Lowell. On je predsjedniku Mesiću prenio poziv da posjeti Maltu, što je Predsjednik sa zadovoljstvom prihvatio. </p>
<p> Veleposlanik Kuvajta, sa sjedištem u Pragu, Ahmad Abdullah Ali Bu-Zuobar zaželio je Hrvatskoj mnogo uspjeha na njezinu putu do euroatlantskih integracija, pokazavši posebno razumijevanje za ratne traume Hrvatske, kakve je i Kuvajt upoznao tijekom iračke agresije 1990. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatsko-mađarski protokol o suradnji u vojnoj izobrazbi </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - U hrvatskom Ministarstvu obrane u utorak je potpisan Protokol o suradnji ministarstava obrane Hrvatske i Mađarske u izobrazbi i obuci u obrazovnim ustanovama dviju država. U ime MORH-a dokument je potpisao pomoćnik ministra za obrambenu politiku Ivan Kozlica, a u ime mađarskog Ministarstva brigadir dr. Janos Horvat, načelnik Odjela za izobrazbu i obuku. Kozlica je ocijenio da se potpisanim Protokolom nastavlja bilateralna suradnja u području obrane, koja je u posljednje vrijeme u usponu. »On regulira međusobne odnose na području vojne izobrazbe na temelju iskustava koje Mađarska ima kao članica NATO-a, što će dobro doći našim časnicima na školovanju u toj zemlji. A mađarski časnici koji će se školovati u našim školama u sklopu Hrvatskog vojnog učilišta (HVU), saznat će o pozitivnim iskustvima iz Domovinskog rata«, objasnio je Kozlica. Brigadir Horvat izrazio je zadovoljstvo time što je potpisan Protokol koji je međusobno planiran i pripreman. »Njime su otvorena vrata na početku naše suradnje (...) Mi možemo iznijeti iskustva Hrvatskoj u pristupanju NATO-u, a nama će biti dana živa iskustva iz Domovinskog rata.« Horvat je naglasio da je taj sporazum dobar okvir koji treba ispuniti korisnim sadržajem te da će Mađarska sa svoje strane napraviti sve da tako i bude. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Račan u srpnju putuje u Tursku?</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan vjerojatno će u srpnju posjetiti Tursku, izjavio je u utorak prilikom posjeta Vjesnikovoj redakciji turski veleposlanik u Hrvatskoj Selahattin Alpar. Veleposlanik, međutim, nije mogao precizirati točan datum posjeta jer se termin još usklađuje. Alpar je u dužem razgovoru s glavnim urednikom Vjesnika Igorom Mandićem i urednikom vanjskopolitičke rubrike Zlatkom Herljevićem naglasio da odlični odnosi Turske i Hrvatske nisu samo želja političara i vlada, nego predstavljaju »želje naših naroda«. U tom kontekstu rekao je da turski narod neće zaboraviti brzu pomoć što je pristigla iz Hrvatske nakon razornog potresa koji je lani pogodio Tursku. Turski je veleposlanik ocijenio da je potrebno povećati gospodarsku i turističku suradnju. Dodao je da u Hrvatskoj upravo boravi grupa turskih turoperatora koji su vrlo zainteresirani za suradnju s hrvatskim turističkim agencijama i za dovođenje turskih turista u Hrvatsku, kao i hrvatskih u Tursku. Naime, više od četiri milijuna Turaka dobre platežne moći provodi godišnji odmor izvan Turske. Veleposlanik koji je prije diplomatske karijere i sam bio novinar, iznio je Vjesnikovim urednicima niz zanimljivih iskustava vezanih uz turski medijski prostor. Rekao je da svako jutro s interesom čita Vjesnik jer mu on ukazuje »u kojem smjeru vjetar puše«. (Z. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Uskoro 20 posto skuplji smještaj u domovima umirovljenika </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Cijene smještaja u domovima umirovljenika uskoro rastu za 20 posto, što će biti samo prvi korak u povećanjima koja bi mogla uslijediti u idućih godinu dana, najavio je za Vjesnik Željko Rački, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi zadužen za financiranje. Naime, do 1. srpnja iduće godine Ministarstvo rada i socijalne skrbi cijene planira uskladiti sa stvarnim troškovima smještaja korisnika u domu, koji se, ovisno o kategoriji doma, kreću od 3.200 do 5.800 kuna. Prema nekim procjenama, planirano povećanje od 20 posto, cijene u domovima povećat će u prosjeku za 360 kuna i uskoro bi se moglo naći pred Vladom.</p>
<p>U istom paketu, također za 20 posto, trebala bi porasti i cijena pojedinačnih obroka koje domovi osiguravaju vanjskim korisnicima. Tako će ručak, umjesto 10, ubuduće koštati 12 kuna.</p>
<p>I dalje vrijedi pravilo da će se povećanje cijena odraziti samo na one korisnike koji smještaj u domovima plaćaju sami, ili djelomično participiraju, dok će onima koji su u domove smješteni kao socijalni slučajevi, trošak smještaja i dalje u cjelosti namirivati država. Isto vrijedi i za plaćanje obroka.</p>
<p>Inače, cijene smještaja u ustanovama socijalne skrbi ubuduće ne bi trebale rasti za sve domove jednako, već s obzirom na kategoriju i kvalitetu usluge koju nude. U Ministarstvu rada i socijalne skrbi već se priprema pravilnik za takvu kategorizaciju. Očekuje se da bi na snagu mogao stupiti za dva do tri mjeseca, nakon što prođe sve Vladine komisije, te nakon što ga prihvati Vlada.</p>
<p> Prema radnoj verziji pravilnika, kategorija domova utvrđivala bi se prema starosti i kvaliteti objekta, veličini soba ili apartmana, broju ležajeva u sobama, te ukupnoj kvaliteti usluge koju dom pruža. Tako bi u prvu kategoriju, u kojoj bi cijena smještaja bila najviša, spadali samo domovi u objektima koji nisu stariji od 20 godina, ili su u tom razdoblju potpuno adaptirani. U tim dovima sobe ili apartmani mogu imati najviše dva ležaja, a 60 posto soba trebalo bi biti jednokrevetno. Svaki bi pokretni korisnik pritom trebao imati najmanje osam četvornih metara »svoga« prostora, dok za one u stacionaru vrijede druga pravila. Usporedbe radi, u domove druge kategorije ubrajat će se oni koji u sobama imaju najviše tri ležaja, sa šest do sedam četvornih metara prostora po pokretnom korisniku, dok će u trećoj kategoriji domova biti oni sa četiri ležaja u sobi i šest četvornih metara po korisniku. (Marijana Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jurić rad Vlade u prvih 100 dana ocjenjuje »malo jačom trojkom«</p>
<p>Skuplji benzin podići će cijenu 129 artikala u košarici egzistencijalnih potreba četveročlane obitelji za 0,3 do 0,5 posto, izračunali su u SSSH-u / Paket novih Vladinih mjera dodatni je poticaj zaustavljanju nezaposlenosti i otvaranju novih radnih mjesta, tvrdi čelnik SSSH Davor Jurić / Rad Vlade u prvih sto dana Jurić ocjenjuje »malo jačom trojkom«/ SSSH će uspješnost Vlade ubuduće mjeriti brojem novih radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - »U ovom trenutku SSSH podržava novi paket Vladinih mjera, odnosno izmjene u poreznom sustavu i povećanje trošarina, ali u jesen tražimo novu rundu pregovora o smanjivanju PDV-a i progresivnom oporezivanju plaća«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik SSSH Davor Jurić. Ako proizvodi široke potrošnje neopravdano poskupe, a ne bi smjeli, jer će poslodavci uštedjeti zbog smanjenja doprinosa na plaće i pomaka datuma uplate PDV-a, dodao je Jurić, sindikati će tražiti povećanje plaće koristeći sve oblike sindikalne borbe.</p>
<p>Prema izračunu ekonomske savjetnice SSSH Marine Kokanović, skuplji benzin podići će cijenu 129 artikala u sindikalnoj košarici egzistencijalnih potreba četveročlane obitelji za 0,3 do 0,5 posto. Košara ne sadržava alkohol, duhan niti pivo, a Kokanović ističe da je to samo procjena, a što će se dogoditi vidjet će se, jer se ne može predvidjeti kako će reagirati zelena tržnica, a sindikalisti se najviše boje i moguće ugradnje očekivane inflacije u cijene. </p>
<p>Novim mjerama SSSH daje zeleno svjetlo, nastavio je Jurić, jer su na tragu ciljeva iz Ugovora za pravednu Hrvatsku, te dobar nastavak Vladinih dosadašnjih mjera. Paket novih mjera, smatra Jurić, dodatni je poticaj za zaustavljanje nezaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta, a što bi se uz pozitivne trendove u rastu proizvodnje i zaustavljanju negativna trenda nezaposlenosti za nekoliko mjeseci moglo odraziti na povećanje standarda građana, redovitu isplatu mirovina i socijalnih pomoći.</p>
<p>»Predsjednik Jurić je preskroman. Mi smo u SSSH-u strahovito zadovoljni ovim paketom mjera, jer je napokon prihvaćeno ono što tražimo pet godina,« dodala je Kokanović. Smanjivanjem mirovinskog i zdravstvenog doprinosa na plaće za dva posto, bruto cijena rada smanjuje se za 3,31 posto. Ta mjera, ističe Kokanović, nije samo poticaj za ostvaranje novih radnih mjesta, nego i spašavanje radnih mjesta posebno u tekstilu, ugostiteljstvu, drvnoj industriji i drugim radno intenzivnim djelatnostima.</p>
<p>Rad Vlade u prvih sto dana Jurić ocjenjuje »malo jačom trojkom«, a SSSH će uspješnost Vlade ubuduće mjeriti brojem otvorenih novih radnih mjesta. Jurić ističe kako početna Vladina nesnalaženja nisu opravdanje za neučinjeno, te posebno apelira da se bolje koordinira rad ministarstava, a ministri suzdrže od dosad čestih osobnih promotivnih nastupa. Osim novih pregovora u jesen o PDV-u i porezima na plaće, Jurić je najavio da će od mjerodavnih institucija tražiti pokretanje široke akcije naplate poreza i doprinosa na stvaran iznos plaća radnika, a ne na 1.700 kuna, na koliko je prijavljeno više od 500.000 zaposlenih. </p>
<p>Na novinarsko pitanje što misli o najavi čelnika URSH-a Borisa Kunsta da će organizirati veće demonstracije od onih 1998. godine, Jurić je odgovorio da »ništa ne misli o Kunstu, jer ima previše svog posla«. »Bilo bi dobro pitati Kusnta gdje je bio ovih deset godina kada je u pitanju položaj radnika. Nevjerojatno, ali one su navodne demonstracije iz 1998. sada iznenada prerasle u demonstracije protiv HDZ-a. Nisam to znao, no sada sam naučio i progledao«, ironično je zaključio Jurić, najavivši da će SSSH u lipnju na sjednici Vijeća SSSH detaljno raspraviti o gospodarskom i socijalnom stanju u državi i budućim sindikalnim potezima. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kunst najavio sindikalne prosvjede protiv Vladine politike povećanja cijena </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - »Odluka Vlade o povećanju trošarina na naftne derivate, osobito na benzin od 29 posto te cigarete, kavu, pivo i alkohol, kao i ostanak PDV-a na 22 posto prevara je svih koji su od Vlade očekivali bolji život. To je daljnje egzistencijalno cijeđenje građana nastavkom državne rastrošnosti«, rekao je Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), u utorak na konferenciji za novinare. Kunst je govorio i o optužbama koje mu je uputio ministar financija Mato Crkvenac nakon otvorenog pisma Vladi. </p>
<p>Nove mjere Vlade je nazvao izravnim udarom na egzistenciju dvije trećine ionako osiromašenih građana. »Licemjerno je od Vlade izigrati sindikalne središnjice, glumeći socijalnu osjetljivost i socijalno partnerstvo«, istaknuo je Kunst i dodao da Vlada sa sindikatima očito pokriva »socijalnu formu, »čemu je dao doprinos i poslušnički odnos sindikata koji su se vezali uz stranke«. Vlada pokazuje nedoraslost za tako ozbiljan posao kojeg se prihvatila, rekao je Kunst i dodao da je dosadašnjim potezima nastavila kontinuitet HDZ-ove politike uz malo kozmetičko dotjerivanje.</p>
<p>»Vlada srlja sa stečajevima, radnici ostaju bez posla, a Vlada im nije ponudila egzistencijalnu alternativu osim one koju je već ustanovio HDZ, a to su centri za socijalnu skrb s mizernom socijalnom pomoći«, istaknuo je Kunst, dodajući da Vlada dosad nije pokazala da će dijeliti socijalnu sudbinu naroda. »Umjesto toga, organizirali su 'Vladine bakanalije' za 170.000 kuna kako bi se samodopadno hvalili s prvih 100 dana rada«, rekao je Kunst. Odbacio je optužbe ministra Crkvenca da je Vladi uputio paušalne kritike radi osobne političke promocije. »Povećanje cijena energenata, a posebno benzina, povećat će cijenu proizvoda ne samo za veći iznos trošarine, već i za 22 posto PDV-a koji se obračunava na ukupnu cijenu proizvoda koja već uključuje trošarinu«, rekao je Kunst.</p>
<p>Što se tiče smanjenja doprinosa od dva posto za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Kunst smatra da to neće olakšati položaj radnicima već poslodavcima. Smatra nedopustivim da Vlada održava proračun politikom sniženja plaća i porasta cjena te traži da Vlada zaštiti cijenu proizvoda za osnovne životne potrebe. Kunst je najavio održavanje izvanrednog kongresa URSH-a za 16. lipnja, na kojem će se dogovoriti prosvjedi i druge akcije URSH-a prema takvoj politici Vlade. Napomenuo je da će na prosvjed pozvati i članove onih sindikata koji »danas moraju šutjeti radi političkog podaništva«. Na upit je li se prepoznao u izjavi predsjednika Sabora Zlatka Tomčića koji je kritizirao »jednu anarhosindikalnu udrugu«, Kunst je odgovorio potvrdno. »Ne želim komentirati takve izjave, jer je to retorika onih koji derutnim kritikama prikrivaju svoju nesposobnost«, zaključio je Kunst.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Jurjević poručio splitskom gradonačelniku Škariću: Nije vrijeme za povlačenja!</p>
<p>SPLIT, 23. svibnja</p>
<p> - Nećemo prihvatiti ostavku gradonačelnika Ivana Škarića, jer smatramo da se problemi u Splitu ne mogu rješavati ostavkama. Iako možemo razumjeti razloge zbog kojih je Škarić dao ostavku, nećemo dopustiti njegovo povlačenje u času kad zajedničkim snagama moramo rješavati nagomilane probleme, poručio je čelnik splitskog SDP-a i saborski zastupnik Marin Jurjević, govoreći u utorak na konferenciji za novinare, prvoj nakon parlamentarnih izbora. Jurjević je kazao da je Škarić izabran za gradonačelnika na temelju političkog dogovora koalicijskih partnera (HSLS, SDP, HNS, ASH, HSU). »Sada nema povlačenja«, poručio je Jurjević, istaknuvši da će vijećnici SDP-a ustrajati na tome da Škarić do kraja mandata ostane na dužnosti gradonačelnika. Jurjević je opovrgnuo priče o političkom sukobu HSLS-a i SDP-a, ponovivši da je Škarićeva ostavka suprotna volji koalicijskih partnera. </p>
<p>»Njegov je potez potpuno neprihvatljiv ako se zna da je Split u velikim teškoćama. Još je nekoliko mjeseci ostalo do kraja mandata gradske vlasti i smatram da trebamo prionuti poslu, a ne davati ostavke«, rekao je član Gradskog poglavarstva Veljan Radojković, dodavši da Škarić nema razloga odstupiti zbog problema čije rješavanje nije među njegovim ovlastima. Isto je rekao i potpredsjednik Gradskog vijeća Josip Milat, koji je poručio Škariću da se problemi ne rješavaju povlačenjem s dužnosti, već predanom borbom. Milat je istaknuo da vladajuća splitska koalicija u okvirima onoga što je zatekla »i nije mogla više učiniti«. Jurjević je dodao da se od svih koalicija HSLS-a i SDP-a u Hrvatskoj splitski model suradnje pokazao najboljim. Osvrnuvši se na prvih sto dana Vlade, Jurjević je upozorio da je pobjednička koalicija zatekla »rasulo nakon desetljeća vladavine HDZ-a« i da se takav kaos ne može riješiti za tri mjeseca. »Taj teret nije lako nositi, ali više neće biti lažnih obećanja. Moramo se suočiti s istinom«, poručio je Jurjević. Predsjednik Ekonomskog foruma SDP-a Milan Blaževski istaknuo je da pobjednička koalicija nije dobila priliku da vlada, već da upravlja krizom. »Pokretanje stečaja jedini je način da se prekine agonija poduzeća koja imaju budućnost na tržištu«, rekao je Blaževski. O »Diokomu« je rečeno samo to da se SDP zauzimao za stečaj s preustrojem. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Za Kajina je trošarina na benzin »bezobrazno visoka« </p>
<p>RIJEKA, 23. svibnja</p>
<p> - Sljedećih 100 dana u Hrvatskoj obilježit će uspješna turistička sezona i mini porezna reforma koja se tiče povišenja trošarina i smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rekao je potpredsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin na konferenciji za novinare u utorak u Rijeci.</p>
<p>Istaknuo je da je trošarina na benzin »bezobrazno visoka«, pa će tako sada prosječni hrvatski radnik raditi za pet rezervoara benzina na mjesec. Također, Kajin je siguran da će naftni derivati bar još jednom poskupjeti za oko 20 posto, jer se sadašnja cijena temelji na cijeni od 22 dolara po barelu sirove nafte, koji danas na svjetskom tržištu stoji oko 29 dolara.</p>
<p> Kajin je upozorio i da smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje najavljuje još gora vremena u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, posebno ga brinu stečajevi, koji se planiraju provesti u oko 700 hrvatskih poduzeća u kojima je zaposleno oko 50.000 radnika. »Tih 50.000 budućih nezaposlenih trebalo bi zbrinuti rebalansom državnoga proračuna«, istaknuo je Kajin. </p>
<p>»Nedopustivim nesporazumom Vlade« Kajin je ocijenio Vladinu najavu o smanjenju PDV-a, a potom da to ne učini nego povisi trošarine. »Ako već nije smanjen PDV, trebalo bi uvesti poreznu međustopu od deset do 12 posto za hranu, jer bi se time zaustavili građani da hranu kupuju izvan Hrvatske. Tim bi potezom od propadanja spasili mnoga domaća trgovinska poduzeća i prerađivačku industriju koji zajedno zapošljavaju oko 400.000 ljudi, a što je trećina zaposlenih u Hrvatskoj«, smatra Kajin i dodaje da bi poskupljenje goriva i nesnižavanje stope PDV-a moglo dovesti do smanjenja povjerenja građana u novu Vladu. Predsjednica riječkog IDS-a Dorotea Pešić-Bukovac je napomenula da ta stranka nije zadovoljna radom riječke gradske uprave, jer je revizija lanjskoga gradskog proračuna pokazala da je dio novca utrošen nenamjenski. (D. H.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000524].
|
