NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000522].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211884 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Je li Kunst pozivanjem na prosvjede veće od onih protiv HDZ-a iskočio iz sindikalnog dogovora?</p>
<p>Lider sindikalne centrale, druge po broju članova, proglašava odluku Vlade o odustajanju od smanjenja PDV »prijevarom glasača i znakom diktature prema dvjema trećinama osiromašenog stanovništva« i najavljuje demonstracije veće od onih protiv HDZ-ove vlade/I Zdenko Mučnjak (HUS) i Davor Jurić (SSSH), očekujući analize Vladinih poteza, slažu se u jednom: Za radikalne poteze što ih predlaže Kunst, još uvijek nije vrijeme i oni su bez osnove </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ako je suditi po prvim reakcijama javnosti, odluka o povećanju trošarine na naftne derivate, alkohol, cigarete i automobile koju je Vlada, u okviru prijedloga izmjena poreznih zakona, prihvatila prošlog petka, mogla bi značajno narušiti ionako osjetljivu domaću socijalnu sliku. Navješćuju to, među ostalim, i izjave nekih sindikalaca koji u Vladinu odustajanju od sniženja PDV-a i poskupljenju cijena goriva vide izravno ugrožavanje egzistencije za čak dvije trećine stanovništva. U prvim negativnim ocjenama Vladinih mjera posebice je radikalan predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst, po broju članova druge centrale u Hrvatskoj. </p>
<p>Čelni URSH-ovac u subotu je, naime, zamjerio Vladi socijalnu neosjetljivost, bahatost i rastrošnost, ali i nedostatak jasne strategije gospodarskog razvoja. Kunst zamjera Račanovoj Vladi da je ne zanima sudbina prevarenih i osiromašenih, da ne smanjuje javnu potrošnju i državnu rastrošnost ta da »socijalnu pravednost, u koju se kune, provodi poput HDZ-ove vlade, one prije nje.«</p>
<p> U medijima je posebice odjeknula Kunstova izjava kako bi se Vlada, ako tako nastavi, vrlo brzo mogla suočiti s demonstracijama većeg intenziteta od onih iz 1998. godine, uperenih protiv ondašnje HDZ-ove Vlade.</p>
<p>Podržavaju li Kunstovo viđenje novih Vladinih mjera i drugi sindikalni čelnici?</p>
<p>Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak ističe da je još prerano govoriti o tome hoće li poskupljenje goriva prouzročiti nekontrolirani porast cijena. On, međutim, upozorava da će cjelovitu ocjenu paketa Vladinih mjera HUS iznijeti u javnost tek nakon što njegova stručna tijela proanaliziraju Vladin materijal u cijelosti.</p>
<p>»Izjave gospodina Kunsta ne želim komentirati, no mogu reći da je među sindikatima postojao dogovor da nitko od nas ne istupa samostalno, već da se Gospodarsko-socijalnom vijeću uputi zajednička izjava svih sindikata«, rekao je Mučnjak, dodajući kako se za točno ocjenu svih pozitivnih i negativnih efekata koje bi mogao prouzročiti Vladin paket mjera, treba napraviti iscrpna analiza o tome što se i koliko njima dobiva, a što gubi. Mučnjak, ipak, ističe da ga je osobno najviše iznenadila Vladina odluka o poskupljenju naftnih derivata.</p>
<p>»Ne tako davno Vlada je odlučila spustiti cijene goriva, uz obrazloženje da će to, premda potez usmjeren protiv proizvođača, dugoročno biti od društvene koristi. Gdje je sada ta društvena korist«, pita se Mučnjak.</p>
<p>Mišljenje o potrebi detaljne analize svih 11 Vladinih zakonskih prijedloga i tri dodatna zaključka o izmjenama poreznih zakona dijeli i predsjednik SSSH Davor Jurić. On, naime, ističe kako je SSSH obaviješten o Vladinim mjerama prvi put u petak, nakon čega je stručna komisija toga sindikata započela detaljno proučavati dobivene materijale.</p>
<p>- Bilo bi, u najmanju ruku, ishitreno komentirati paket Vladinih mjera u vrijeme dok ga analizira naša stručna komisija. SSSH ne želi paušalno iznositi ocjene o eventualnim negativnim efektima koje bi moglo izazvati povećanje trošarina, ističe Jurić, te dodaje kako će stoga SSSH već u ponedjeljak izići sa svojim službenim viđenjem. </p>
<p>Kada je pak riječ o Kunstovoj najavi organiziranja radničkih prosvjeda koji bi po opsegu mogli nadići one iz 1998., i Mučnjak i Jurić slažu se da još uvijek nije vrijeme za radikalne poteze te da su najave bez osnove.</p>
<p>»Svjesni smo da se nagomilani problemi ne mogu rješavati preko noći, pa Vladi dajemo vremena da u narednih 100 dana pokuša zaustaviti val stečajeva i porast nezaposlenosti«, kaže Mučnjak, ali i dodaje kako će - ako se do rujna situacija ne izmjeni bitnije - poduzeti radikalne mjere. </p>
<p>Bilo kako bilo, očekuje nas buran početak tjedna. Ministar financija Mato Crkvenac za utorak je najavio konferenciju za novinare na kojoj će detaljnije odgovoriti na kritike upućene Vladinim mjerama.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Županov: PDV-ostao isti, a Vladine lijepe priče tek iritirale ljude</p>
<p>U vezi s mogućim krahom socijalne države ugledni sociolog Josip Županov ističe da ga trenutna napetost u odnosima Vlade i nekih sindikata podsjeća na pitalicu o tome »može li samo jedan komarac potopiti brod«</p>
<p>»Ne može se matematički izračunati koliko se jedan kaotičan proces približio točki usijanja, no ako je u brodu nekoliko milijuna komaraca, dovoljan je još i samo jedan, pa da on potone, metaforičan je Županov. Prema njegovim riječima, problem se, među ostalim, krije i u Vladinom stalnom zaklinjanju u transparentnost u procesu donošenja odluka.</p>
<p>»Uz veliku medijsku pompu najavljivalo se sniženje PDV-a i nadoknađivanje proračunskog manjka kroz trošarine. Sada, kad je PDV ostao isti, u pitanje dolaze sve te lijepe priče o Vladinoj transparentnosti - a to iritira ljude«, zaključuje Županov.(m.f.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mir u Irskoj začet je kad je IRA pristala na pregovore, shvativši da gubi obavještajni rat</p>
<p>Gledatelji BBC-a ovih dana dobivaju lekciju o vlastitoj bliskoj prošlosti: dokumentarna serija »Brits« (Britanci) otkriva fascinantnu pozadinu tajnog rata britanske države protiv IRA-e te način na koji su britanski obavještajci na kraju uspjeli privesti teroriste pregovaračkom stolu</p>
<p>LONDON, 21. svibnja</p>
<p> - Početkom devedesetih jedan od zapovjednika IRA-e, Martin McGuinnes, potajno se na pregovorima sastao sa smrtnim političkim neprijateljem, Michaelom Oatleyem, agentom britanske obavještajne službe MI6. U tome trenutku ni jedan niti drugi nisu mogli slutiti kolika je važnost njihova susreta, niti da će on voditi prema sklapanju povijesnog mira u Sjevernoj Irskoj.</p>
<p> Tada je bilo jednako nezamislivo da će McGuinnes, osuđivan na zatvor zbog terorizma, unutar deset godina postati ministrom u regionalnoj vladi Sjeverne Irske, dakle dijelom establishmenta. Bivši agent Oatley, jedna od ključnih ličnosti u povijesti 30-godišnjeg rata između IRA-e i britanskih vlasti, pristao je nedavno javno progovoriti o tom susretu u novoj dokumentarnoj seriji BBC, nazvanoj »Brits« (Britanci). Serija otkriva fascinantnu pozadinu tajnog rata britanske države protiv IRA-e te način na koji su britanski obavještajci na kraju uspjeli privesti teroriste pregovaračkom stolu. Prikazati tu priču bio je golemi izazov za nagrađivanog tv-autora Petera Taylora i njegovu ekipu, jer su oni morali ući u trag bivšim teroristima i tajnim agentima, dakle intervjuirati ljude koji javno ne postoje.</p>
<p>Kako danas svjedoči Oatley, McGuinness je na njega ostavio dubok dojam svojom inteligencijom, odlučnošću i ozbiljnošću. Agent MI6 rekao je McGuinnessu kako smatra da IRA nije postigla ništa opipljivog u svojoj 30 godina dugoj kampanji nasilja, osim što je uspjela pobiti mnogo ljudi. Oatley je u to vrijeme govorio samo u vlastito ime - bez blagoslova svojih nadređenih. No dao je naslutiti da bi britanska vlada bila spremna pregovarati s IRA-om. Ubrzo nakon toga on je otišao u mirovinu, obavijestivši prethodno britansko ministarstvo za Sjevernu Irsku o svome susretu s Martinom McGuinnessom. Na temelju toga donijeta je odluka da se dodiri s IRA-om nastave. Tu je zadaću od obavještajne službe MI6 preuzela njena kontraobavještajna sestra, MI5. Sve to događalo se, međutim, iza leđa tadašnjeg ministra za Sjevernu Irsku, Patricka Mayhewa. Radilo se, dakle, o ilegalnim kontaktima, budući da je politička britanska vlade u to vrijeme bila, kako establishment s IRA-om, kao terorističkom organizacijom, smije pregovarati samo preko posrednika, a ne direktno.</p>
<p>Preuzevši na sebe pregovore s Martinom McGuinnessom, predstavnik MI5 - koji do danas želi ostati anoniman - zapanjio je i pridobio tog republikanca tvrdnjom da se stvari u Europi mijenjaju. Rekao je da će protestanti Sjeverne Irske kad-tada morati pristati na prestanak unije s Britanijom, te ujedinjenje sa susjednom Republikom Irskom.</p>
<p>Premda su diskretno pregovarale s IRA-om, britanske obavještajne službe dalje su protiv nje vodile svoj tajni rat. Prikupljanje obavještajnih podataka u međuvremenu je postalo tako razvijeno da je već krajem osamdesetih IRA shvatila kako gubi na toj fronti. Upravo ta spoznaja učinila ju je prijemčivom za mirovne prijedloge MI5. No, pripadnici britanske vojnoobavještajne službe - koja je također vrlo aktivna u Sjevernoj Irskoj - drže da su i oni dosta pripomogli stezanju mreže oko IRA-e. Jedan vojni obavještajac ispričao je tako nedavno za BBC: »Jedinice IRA-e bile su desetkovane - njihovi pripadnici ubijeni ili uhapšeni, a njihovo oružje otkriveno«. Tipičan je primjer napad koji je IRA 1987. izvršila na policijsku stanicu u mjestu Loughgall. Britanske vlasti unaprijed su saznale što se sprema, te stanicu napunile komandosima. Ovi su dočekali i pobili sve napadače, koji su pripadali IRA-inoj brigadi za Istočni Tyrone. Brigada je time izgubila osmoricu najiskusnijih ljudi, te praktički bila zbrisana.</p>
<p>Tako su britanske obavještajne operacije bacile IRA-u na koljena. Praktički se nitko nije više htio učlanjivati u tu organizaciju, zbog straha za vlastiti život, ili zbog bojazni od hapšenja. IRA je pristala na mirovne pregovore zato što su je tajne operacije destabilizirale i poljuljale joj moral, tvrde danas iz MI6, vojnoobavještajne službe, te pripadnici specijalnog ogranka sjevernoirske policije, koji je također bio uključen u borbu protiv terorizma. S takvom se procjenom, međutim, potpuno slaže i Brendan Hughes, bivši zapovjednik IRA-e za Belfast. Kada je on 1980. izašao iz zatvora, shvatio je da je obavještajna tehnologija otišla, tijekom deset godina, koliko je proveo iza rešetaka, golemim koracima naprijed. Hughes, dakle, također smatra da je špijunska tehnika u velikoj mjeri uspjela ako ne pobijediti, a ono zakočiti i paralizirati IRA-u.</p>
<p>U međuvremenu je ta tehnologija otišla još više naprijed, tako da britanske tajne službe mogu danas članove IRA-e danonoćno motriti i prisluškivati pomoću minijaturnih podmetnutih kamera, koje putem mikrovalne veze stalno odašilju snimke do desetke kilometara udaljene monitorske stanice. Jedan vojni obavještajac ispričao je da je pomoću takve tv-veze uživo promatrao kako maskirani pripadnici IRA-e izlaze iz tajnog skloništa oružja, noseći na rukama ružičaste gumene kuhinjske rukavice. TV-snimke su, naime, danas u boji. Operativci IRA-e prisluškuju se sada jednako uspješno i iz helikoptera, te na razne druge načine. </p>
<p>Određenu ulogu u potkopavanju IRA-e imali su i klasični doušnici. Sve u svemu, ta je organizacija na kraju došla do zaključka da je nemoguće poraziti britanski vojni i sigurnosni aparat, te da je potrebno pregovarati. Prije nekoliko godina IRA je najprije najavila da napušta oružanu borbu. To je dovelo do sklapanja mirovnog sporazuma za Sjevernu Irsku, na veliki petak 1998. Upravo nedavno IRA je izvela još jedan potez bez presedana - najavivši da je spremna otvoriti svoj arsenal međunarodnim inspektorima, kao dokaz da je oružje stavila van uporabe. Stav je IRA-e uvijek bio da u jednom trenutku treba odbaciti oružanu borbu, te puške zamijeniti glasačkim kutijama. Britanske tajne operacije ubrzale su taj proces.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Newyorčani (ne) vole prvu damu? </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Kongresmen iz Republikanske stranke Rick Lazio novi je kandidat Republikanske stranke i glavni protukandidat prvoj dami SAD-a Hillary Rodham Clinton u utrci za senatora iz države New York. Lazio je kandidaturu objavio samo dan nakon što je od nje odustao gradonačelnik New Yorka, republikanac Rudolph Giuliani, koji boluje od raka prostate. Giuliani je nedavno, objavljujući vijest o svojoj teškoj bolesti, šokirao javnost najavivši da se rastaje od svoje žene Donne Hanover, s kojom je bio u vraku 16 godina Objašnjavajući u petak razloge svog odustajanja, Giuliani je rekao kako »sada nije pravi trenutak da se kandidira«. »Odluku sam donio iz zdravstvenih razloga«, odgovorio je novinarima koji su ga pitali je li i njegov privatni život utjecao na odustajanje od kandidature. Međutim, kako je Giuliani odustao tek sada, a ne 27. travnja, kada je priznao da boluje od raka prostate, politički analitičari procjenjuju da je njegovo odustajanje posljedica odluke Republikanske stranke, s ciljem da se mjesto oslobodi za novoga kandidata i da se zbiju redovi uoči stranačke konvencije. </p>
<p>Sada, kad se zna ime Giulianijeva zamjenika, američka javnost postavlja sljedeće ključno pitanje: je li manje poznati kongresmen s Long Islanda dovoljno snažan protukandidat Hillary Clinton, onakav kakvoga traži Republikanska stranka? Čini se da jest, jer je već dobio potporu obnašatelja dužnosti šefa Republikanske stranke u državi New York, Georgea Patakija, kao i samog Giulianija. Odgovarajući na pitanje što misli o drugom kandidatu, kongresmenu Peteru Kingu, također s Long Islanda, Pataki je na CNN-u rekao da je »Lazio zaslužio kandidaturu i pravo da bude sljedeći senator Republikanske stranke«. King je nakon toga povukao kandidaturu te i sam dao potporu Laziu. </p>
<p> No predsjednik Nacionalnog odbora Demokratske stranke Joe Andrew iz Anchoragea na Aljasci rekao je u subotu da kandidatura Lazia znatno uvećava šanse gospođi Clinton. »Lazio je veći konzervativac - razlika između Lazia i Clintonove puno je jasnija. Bit će to protukandidat kojega je lakše pobijediti«.</p>
<p>Prva istraživanja javnoga mnijenja također daju prednost prvoj dami. Pokazala su i to, da Newyorčani smatraju kako bi protukandidat Hillary Clinton, bolji i od Kinga i od Lazia, bio George Pataki.</p>
<p>Lazio je, kaže, optimist i u takvom raspoloženju očekuje stranačku konvenciju 30. svibnja, kada će se službeno objaviti nominacija republikanskih kandidata za izbore u studenome. »Borit ću se, igrat ću pošteno i držati se riječi. I mislim pobijediti«, poručuje u svom prvom nastupu u novoj ulozi. Kao svoju prednost ističe da se po njegovu naglasku jasno vidi da je rođeni Newyorčanin. Izruguje se svojoj protukandidatkinji iz Demokratske stranke Hillary Clinton, govoreći kako nikada nije trebao pomoć istražnog povjerenstva da otkrije gdje želi živjeti. Hillary je, naime, doselila u Westhester County, sjeverno od New Yorka, samo pet mjeseci nakon što je objavila da se namjerava kandidirati za mjesto umirovljenog senatora Demokratske stranke Daniela Moynihana. »Mi u New Yorku volimo unaprijed osuđene na neuspjeh«, rekao je pred svojim simpatizerima koji su nosili majice s natpisom »Lazio - Made in New York«, poručio je.</p>
<p>Četrdesetdvogodišnji Lazio počinje utrku s manjim sredstvima u odnosu na Hillary Clinton, koja ima na raspolaganju 6,6 milijuna dolara. Stekao je reputaciju energičnog zastupnika, iako je uglavnom nepoznat izvan svog izbornog okruga. Katolik je, ali se zalaže za smrtnu kaznu. Podupire pravo na pobačaj, ali ne ako se on financira iz proračuna. Što se tiče ostalih vrućih američkih tema - snažno se zalaže za očuvanje okoliša, podupire jače mjere za kontrolu posjedovanja i nabavljanja osobnog naoružanja i provodi konzervativnu financijsku politiku. Na zahtjev predsjednika republikanskih zastupnika u Kongresu da preuzme vodstvo u borbi za povećanje minimalne plaće, Lazio je tražio da se smanji porez na poslovanje, čime je prijedlog učinio prihvatljivim i konzervativnijim republikancima. </p>
<p>Povodom odustajanja Giulianija, oglasila se i prva dama Hillary Rodham Clinton, koja je u utorak i formalno nominirana na konvenciji Demokratske stranke. Na konferenciji za novinare u petak otkrila je da je nazvala Giulianija i poželjela mu brz oporavak. »U kampanji se ne radi o meni ili o mojim protukandidatima. Ovdje se radi o budućnosti naše djece, naših obitelji, i našoj zemlji«, poručila je Hillary pozdravivši ulazak Lazia u utrku za mjesto senatora. A Giuliani, koji je zaslužan za veliki pad kriminala u New Yorku, ostaje gradonačelnikom grada do 2001. godine kada mu istječe drugi mandat na toj dužnosti i nema se pravo treći puta kandidirati za mjesto prvog čovjeka »Velike jabuke«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Najveća nagrada bila bi mi da ponovno radim na svome fakultetu</p>
<p>Dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, književnik i publicist</p>
<p>Podnositelj prijedloga za dodjelu Nagrade Grada Zagreba dr. sc. Prosperovu Novaku je Nakladnička kuća Izdanja Antibarbarus d.o.o. Nagrađen je u kategoriji Književnost i publicistika, za veliki projekt »Povijest hrvatske književnosti«, koji je, kako je obrazloženo, »po svom nastupu i valorizaciji inovativan i stoga dragocjen doprinos hrvatskoj historiografiji«. </p>
<p>- Čudno mi je biti dobitnik nagrade Grada Zagreba, sada, kada odlazim iz ovoga grada. Selim u Dubrovnik gdje imam posao, koji u Zagrebu nisam mogao zadržati. Nagrada Zagreba ipak mi znači, no nisam ju očekivao, rekao je Prosperov Novak, te dodao da bi mu najveća nagrada bila da ponovo može raditi na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je predavao stariju hrvatsku književnost.</p>
<p>Kako je rekao, čudno mu je i to što je postao dobitnik nagrade s djelom »Povijest hrvatske književnosti« tek sada, budući da je prvi svezak izišao još 1996. godine. U Zagrebu je živio punih trideset godina, a za usporedbu, nagradu grada Dubrovnika, za knjigu o tome gradu, dobio je još 1987. godine. </p>
<p>Prema riječima Alberta Goldsteina, glavnog urednika projekta, ujedno direktora Nakladničke kuće Izdanja Antibarbarus, »projekt Slobodana Prosperova Novaka, najpotpunije je djelo iz toga područja, pisano sa svim recentnim spoznajama, kako iz teorije povijesti tako i književnosti. Ono je strukturirano mimo tradicionalnih oblika pisanja i inovativno je do te mjere, da će postati standardom za dugi niz godina unaprijed«. </p>
<p>- Iako zvuči pomalo pretenciozno, prve tri knjige ukazuju na tu činjenicu. Nadamo se, da će uz bolji tretman nadležnih institucija, sljedeća tri sveska biti izdana do 2002. godine, rekao je Goldstein, dodajući da bi iduća, četvrta knjiga, trebala izaći potkraj ove godine. </p>
<p>Ministarstvo prosvjete i športa dalo je preporuku da »Povijest hrvatske književnosti« postane neobavezan priručnik za sve nastavnike hrvatskoga jezika i književnosti u srednjim školama Hrvatske. Autor i urednik djela nadaju se potpori Ministarstva znanosti i tehnologije, kao i Ministarstva kulture. »Na taj način«, smatra Goldstein, »autor i suradnici mogli bi posvetiti projektu mnogo više vremena i pažnje«.</p>
<p> Albert Goldstein na kraju je poželio Slobodanu Prosperovu Novaku puno sreće u daljnjem radu. </p>
<p> Slobodan Prosperov Novak imao je u kategoriji za Nagradu Grada Zagreb - Književnost i publicistika, 12 konkurenata. Bili su to: Vladislav Novak (za knjigu »General uhu«), Igor Mandić (za knjigu »Za našu stvar«), časopis »Frakcija« (za promociju hrvatskog kazališta u svijetu), Dragutin Zdunić (za zasluge u promicanju kulture i umjetnosti), dr. sc. Joža Skok (za velik doprinos povijesti hrvatske književnosti), Sonja Manojlović (za zbirku »Njen izlog darova«), tribina Gradske knjižnice »Književni petak« (za tisuću održanih tribina), karikaturist Ismet Ico Voljevica (za strip »Grga«), urednica časopisa »Strani jezici« dr. sc. Jelena Mihaljević-Djigunović (za cjelokupni znanstveni, stručni i pedagoški rad), dr. sc. Darja Radović-Mahičić (za knjigu »Slavko Lowy«), dr. sc. Zoran Kravar (za izniman doprinos znanosti o književnosti, posebno za proučavanje stiha), te »Oglasnik« d.o.o. (za novinsko-nakladničku djelatnost i poslovne usluge). (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>U Novim dvorima obilježena 141. godišnjica smrti bana Jelačića</p>
<p>U organizaciji Matice hrvatske i Poglavarstva grada Zaprešića u nedjelju su Zaprešićani obilježili 141. godišnjicu smrti bana Josipa Jelačića. Bogat kulturno umjetnički program počeo je tradicionalnim otvaranjem izložbe minijatura u vršilnici, autentičnom prostoru Jelačićeva imanja. Dvadesetak autora Udruge likovnih stvaratelja grada Zaprešić i njihove slikarske i kiparske radove, te fotografije i keramičke predmete, predstavio je posjetiteljima likovni kritičar Stanko Špoljarić. Izložbu je otvorila Silvija Bosner, pročelnica Odsjeka za društvenu djelatnost, zahvalivši na predanom radu članovima Udruge likovnih stvaratelja, koji već niz godina uspješno sudjeluju na Jelačićevim danima. U kapelici Sv. Josipa u Novim dvorima održana je misa zadušnica u čast Jelačiću. Vijenac na obiteljsku grobnicu Jelačićevih položila je delegacija grada Zaprešića predvođena gradonačelnikom Vinkom Morovićem, predstavnici Matice hrvatske, te predstavnici Zagrebačke županije u pratnji saborskih zastupnika zaprešićkog kraja, Drage Novine i Stjepana Dehina. Ispred Matice hrvatske kao organizatora svečanog obilježavanja 141. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića, posjetiteljima se obratio Stjepan Laljak predsjednik zaprešićkog ogranka Matice, naglasivši značaj, te vrijednost imena i djela bana Jelačića za modernu hrvatsku povijest kao i nužnost očuvanja Novih dvora, trajne hrvatske spomeničke baštine. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kako su u prošloj godini poslovala zagrebačka gradska poduzeća?</p>
<p>Ukupni gubitak u 1999. godini - 404 milijuna kuna/ Koja su zagrebačka trgovačka društva završila poslovnu godinu s dobitkom, a koja s gubitkom?/ Najveći minus u 1999. zabilježio ZGOS d.o.o., čak 319 milijuna kuna/ Kakvi su pokazatelji za 2000. godinu? </p>
<p>Od ukupno 27 trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, sedam ih je u prošloj godini poslovalo s većim ili manjim gubitkom, što je bilo dovoljno da gradski gubici u 1999. godini iznose ukupno 404 milijuna kuna.</p>
<p>Među trgovačkim društvima zaduženim za komunalne djelatnosti, najveći je gubitaš poduzeće ZGOS d.o.o., koje je u 1999. godini zabilježilo 319 milijuna kuna gubitaka. Oko 3,47 milijuna kuna gubitak je ZGO-a, dok Vodoopskrba i odvodnja bilježi minus od 77,19 milijuna kuna.</p>
<p>U trgovačkim društvima prometnih djelatnosti gubitaka nije bilo. Izuzmemo li Zračnu luku, čije se poslovanje nije sustavno pratilo, Autobusni kolodvor, Zagrebparking i ZET poslovali su u 1999. godini pozitivno, sudeći prema izvješću Odjela za komunalno gospodarstvo Gradskog ureda za gospodarstvo. </p>
<p>U zagrebačkoj gospodarskoj infrastrukturi gubitak od 1,22 milijuna kuna zabilježio je Omladinski turistički centar, dok su Robni terminali, Tehnološki park Zagreb, Tržnice i veletržnica, Zagrebačka veletržnica i Zagrebački velesajam poslovali s većom ili manjom dobiti.</p>
<p> Na području društvenih djelatnosti prošlu su godinu u minusu završili Grad mladih Granešina (214.000 kuna), Jarun d.o.o. (2,6 milijuna kuna) i Vladimir Nazor d.o.o. (636.000 kuna).</p>
<p>U prva tri mjeseca 2000. godine, međutim, ukupni gubici iznose 56 milijuna kuna. Najveći je gubitaš, prema tromjesečnim podacima, Gradska plinara sa skoro 22 milijuna kuna gubitaka, a Zagrebački električni tramvaj bilježi gubitak od 17,3 milijuna kuna.</p>
<p>Velike gubitke bilježe i Vodoprivreda, s minusom većim od sedam milijuna, Zagrebačke ceste (3,3 milijuna) te Zagrebački velesajam (2,3 milijuna kuna). AGM, koji je u prošloj godini poslovao s dobitkom, u razdoblju od siječnja do ožujka bilježi minus od 618.000 kuna, a gubitke bilježe i Grad mladih, Jarun, OTC, Nazor, Zagrebačka veletržnica d.d., ZGO i Zrinjevac. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Fizioterapeuti traže temeljitije obrazovanje </p>
<p>U Općoj bolnici »Sveti Duh« održan je u subotu Sabor Hrvatskog zbora fizioterapeuta (HZF-a). Riječ je o novoj nacionalnoj stručnoj udruzi koja je počela s radom 10. travnja ove godine i sad okuplja oko 70 članova. </p>
<p> Sabor je donio strategiju djelovanja u idućem desetljeću, pa je istaknuta neophodnom dobra suradnja s drugim institucijama, kao i uspostavljanje partnerskog odnosa s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom rada i socijalne skrbi. Zatražit će se, naime, sudjelovanje fizioterapeuta u privatizaciji primarne zdravstvene zaštite, a treba definirati rad i cijenu rada fizioterapeuta u kući. Održavanjem Sabora HZF-a željelo se, između ostalog, ukazati i na probleme vezane uz struku, u prvom redu na važnost stručnog usavršavanja.</p>
<p>- HZF okuplja najpoznatija imena hrvatske fizioterapije, objasnio nam je predsjednik Zbora Antun Jurinić te istaknuo da zajednički cilj članova Zbora - stručno usavršavanje - nije jednostavan proces. Temelji se na dugotrajnom stjecanju praktičnih vještina, a nakon završenog školovanja potrebne su barem dvije godine provjere stečenog znanja u praksi. </p>
<p>- U Hrvatskoj je fizioterapija tek u povojima, a osnovna prepreka je nedostatna edukacija. U drugim je zemljama, edukacija organizirana na razini stručnih studija ili sveučilišta. U Hrvatskoj se za fizioterapeutskog tehničara može školovati u srednjoj školi ili se može studirati na Visokoj zdravstvenoj školi. Tek je ove godine uveden trogodišnji program, ali ne i poslijediplomski studij, pojasnio je Jurinić. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva rada i socijalne skrbi, u Hrvatskoj su trenutno zaposlena 1.153 fizioterapeuta sa završenim stručnim studijem, te 1.102 fizioterapeutska tehničara sa srednjom stručnom spremom. Iako je krajem 1998. godine na Zavodu za zapošljavanje bilo oko stotinu nezaposlenih fizioterapeuta, taj podatak ne govori o realnim potrebama za tim zanimanjem. </p>
<p>Kako ističe Jurinić, imamo kronični manjak kadra, ali je isto tako opća situacija uvjetovala nemogućnost zapošljavanja. Ne sredi li se situacija, postoji mogućnost da naši fizioterapeuti počnu u potrazi za poslom odlaziti u inozemstvo, gdje je struka vrlo tražena, rekao je <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Cvijet u srcu grada« - najava za ovogodišnji »Floraart« na Prisavlju</p>
<p>Lončanice crvenih, žutih i bijelih gerbera gotovo je svaki drugi građanin, u nedjelju u jutro, nosio u naručju u središtu grada. Još je više bilo onih koji su se na Jelačić trgu okupili oko štanda na kojem su se lončanice prodavale. Misterij je riješila cijena - samo deset kuna za veliku lončanicu gerbera. </p>
<p>Raznovrsno cvijeće i bilje privuklo je građane i na ostale štandove koji su ove nedjelje postavljeni na glavnom gradskom trgu u sklopu manifestacije »Cvijet u srcu grada«, koju već devetu godinu za redom organizira poduzeće »Zrinjevac« kao najavu za »Floraart« - Međunarodnu vrtnu izložbu na Prisavlju. Građani su se tom prilikom mogli opskrbiti i sadnicama začinskog i ljekovitog bilja poput bosiljka, feferona, matičnjaka, kadulje, mente i drugih, osladiti se medenjacima i domaćim kolačima. Na štandovima su se nudila i licitarska srca, drvene igračke, keramičke vaze i teglice te cvijeće od platna. Mogla se kupiti i ulaznica za »Floraart« po 15 kuna što je upola niža cijena od one po kojoj će se prodavati za vrijeme trajanja izložbe. S pozornice se orila pjesma i svirka tamburica, a građani su uživali i gledajući folklorne plesove u izvedbi kulturno umjetničkih društava iz okolice Zagreba. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Da bi privukli kupce, prodavači na Trešnjevci recitiraju i žongliraju</p>
<p>Iako je nedjeljno jutro obećavalo kišu, sunce koje je izvirivalo iza oblaka izmamilo je Zagrepčane na popularnu trešnjevačku tržnicu. Šarolikost boja voća i povrća privlačila je brojne kupce koji nisu previše komentirali (pre)visoke cijene prvih trešanja po 25 i jagoda po 20 kuna za kilogram.U proljetno bogatstvo plodova uvrštene su i nektarine po 18 kuna dok su banane koštale 8 a kilogram naranči 9 kuna. Za njihovu su prodaju neki trgovci sricali i stihove te pokazivali umijeće žongliranja.</p>
<p> Pored brojne ponude južnoga voća, na tržnici su se mogle pronaći i lubenice koje su koštale 35 kuna po kilogramu. Cijene popularne »zelenjave« u odnosu na prošle dane dosta su snižene. Tako je salata puterica sa prijašnjih 12 snižena na 5 kuna po kilogramu, baš kao i kelj i raštika. Za gotovo ljetnih temperatura kada je najbolje pripremati laganu i probavljivu hranu, Zagrepčani su, kako smo primjetili, najviše kupovali mladi krumpir po 7 i matovilac po deset kuna. Oni koji nedjeljni ručak ne mogu zamisliti bez mesa, kilogram junećeg buta mogli su nabaviti za 40, a svinjskoga za 35 kuna. No, da je riba ipak najčešće »meso« na stolovima Zagrepčana, potvrdile su velike gužve u ribarnicama gdje je srdela po 10 kuna za kilogram gotovo razgrabljena. Svježe lignje koštale su 50 dok je kilogram rakova koštao 35 kuna... (sr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Neiskorištene mogućnosti Interneta u turizmu </p>
<p>BERLIN, 21. svibnja</p>
<p> - Mogućnosti Interneta u promociji turizma vrlo su velike, no čini se kako turoperatori, zračni prijevoznici i ostale tvrtke povezane s turističkom industrijom nisu pronašli način kako ostvariti dobit putem turističkih stranica i on-line sustava za rezervaciju. Zasad je tek tri posto europskih hotela predstavljeno na Internetu, pa u budućnosti poslužitelji on-line sustava za rezervacije očekuju veliki rast obujma svog poslovanja. </p>
<p> Vodeći njemački sustav rezervacija za turističke agente, Start Amadeus, zajednički poduhvat Lufthanse i Amadeusa, mjesečno bilježi i pola milijuna posjeta na svojim web stranicama, istaknuo je potpredsjednik te tvrtke zadužen za informacijsku tehnologiju Wolfgang Klein. Ali, samo između jedne i dvije tisuće ljudi obavi rezervacije putem tog sustava.</p>
<p> Teoretski, Internet je vrlo prikladan za predstavljanje turističke ponude, jer ne zahtijeva velike troškove, kao primjerice marketing. Izravno bukiranje, pak, omogućuje hotelima i zračnim prijevoznicima uštede budući ne moraju plaćati provizije turističkim agentima.</p>
<p> Po riječima direktora talijanskog Baglioni Hotela iz Verone, turistički će agenti zasigurno izgubiti dio prihoda razvojem on- line poslovanja putem Interneta. Primjerice, njegov lanac hotela obavlja otprilike polovinu rezervacija preko agenata, ostavljajući im tako približno 10 posto provizije, a tek pet posto rezervacija obavlja putem Interneta. Pri izravnom bukingu hoteli nemaju troškove, dok pri rezervacijama putem postojećih on-line sustava bilježe uštede, jer su provizije niže nego kod turističkih agenata.</p>
<p> Američka GartnerGroup, koja se bavi istraživanjima i analizom tržišta informatičkih tehnologija, nedavno je procijenila da će on-line poslovanje turističke industrije porasti s pet milijardi američkih dolara u 1999. na 30 milijardi dolara 2001. godine. A oni koji neće biti prisutni na Internetu, mogli bi izgubiti posao, upozoravaju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Atmosferski CO2 prijeti koraljima </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Američki istraživači pretpostavljaju da povećana razina ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi gotovo dvostruko može smanjiti rast koralja, izvješćuje BBC. Istraživači sa Sveučilišta »Columbia« ispituju kako promijenjeni kemijski sastav morske vode utječe na brzinu kalcifikacije koraljnih grebena.</p>
<p> Nisu otkriveni dokazi da se organizmi koji žive na koraljnim grebenima mogu prilagoditi višoj razini CO2. Znanstvenici tvrde da djelovanje CO2, koje je mnogo jače nego što se mislilo, koralje izlaže dodatnom stresu.</p>
<p> Skupina pod vodstvom dr. Christophera Langdona provodi istraživanje u umjetnom oceanskom ekosustavu u laboratoriju »Biosphere 2« Sveučilišta »Columbia«, u blizini Oraclea, Arizona. Rezultati će biti objavljeni u časopisu Američke geofizičke unije Global Biogeochemical Cycles. Umjetni oceanski ekosustav ima iste životne uvjete kao što su na koraljnom grebenu. Dr. Langdon tvrdi kako istraživanje pokazuje da bi se rast koralja možda mogao smanjiti i za 40 posto sljedećih 65 godina.</p>
<p> »To su prvi stvarni dokazi koji pokazuju da povećana razina CO2 negativno utječe na najveći ekosustav na Zemlji«. Do sredine ovog stoljeća, tvrdi ekipa, porast razine CO2, uglavnom zbog izgaranja fosilnih goriva, smanjit će razinu ugljikovih iona na površini oceana za 30 posto.</p>
<p> Kad je dr. Langdon promijenio koncentraciju ugljika u akvariju »Biosphere 2« na tu razinu, primijetio je da se znatno smanjila brzina kalcifikacije koralja i koraljnih alga. On vjeruje da je istraživanje vrlo važno, osobito zbog uloge koraljnih grebena u zaštiti obale od erozije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Slovenci otkrili pisaći stroj Arthura Millera </p>
<p>LJUBLJANA, 21. svibnja</p>
<p> - U jednoj privatnoj slovenskoj etnografskoj zbirci pronađen je stari pisaći stroj koji je nekoć pripadao slavnom američkom dramaturgu Arthuru Milleru, posljednjem suprugu Marilyn Monroe, piše slovenski list Delo. Pisaći stroj marke »Royal«, sadašnja vlasnica, 80-ogodišnja Slovenka iz sela Grahova, u blizini Cerknice, dobila je od svojeg prijatelja, književnika Jože Javoršeka. </p>
<p> Pisac »Smrti trgovačkog putnika« poklonio je stroj svojem slovenskom kolegi na jednom spisateljskom kongresu na Bledu.</p>
<p> Pisaći stroj postat će vjerojatno dio muzejske zbirke, čije je osnivanje vlasnica predložila mjesnim vlastima ako preuzmu cijelu njezinu zbirku starih etnografskih zanimljivosti koju ona čuva u svojoj kući, piše Delo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Umjereni pivopije imaju najzdravija srca </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Istraživači su dokazali da sve vrste alkoholnih pića mogu smanjiti opasnost od srčanih bolesti ako se piju malo i često, izvješćuje BBC. Najbolje je popiti litru piva na dan. Mnoga su ispitivanja dokazala da su alkoholna pića povezana s rjeđom pojavom srčanih bolesti. Međutim, nije jasno je li ta zaštita ograničena na posebna pića, kao što je crno vino, ili je povezana s etanolom, kojeg ima u svim alkoholnim pićima.</p>
<p> Dr. Martin Bobak i njegovi kolege iz Međunarodnoga centra za zaštitu zdravlja pri londonskome »University College« željeli su ispitati štiti li pivo od srčanih bolesti. Kako bi odgovorili na to pitanje, otputovali su u Češku - zemlju u kojoj je pivo gotovo nacionalno piće.</p>
<p> Usporedili su muškarce koji su pretrpjeli srčanu kap sa zdravim muškarcima iste dobi. Otkrili su da se srce najbolje može zaštititi tako da se svaki dan, ili gotovo svaki dan, popije najviše litra piva.</p>
<p> Za muškarce koji su pivo pili dva puta na dan ili češće bilo je manje vjerojatno da će biti zaštićeni od srčanih bolesti. Dr. Bobak je rekao: »Istraživanje pokazuje da zaštitu potiče sam alkohol; mit o posebnim svojstvima vina, po mojemu mišljenju, nije istinit«.</p>
<p> To što se za crno vino govorilo da posebno koristi srcu možda je potaknuto nečim drugim, kazao je. Primjerice, ljubitelji vina često pripadaju višim društvenim slojevima, manje puše i bolje se hrane. Dr. Bobak je dodao kako rezultati njegova istraživanja pokazuju da ljudi koji piju samo ponekad ne čine ništa za svoje zdravlje.</p>
<p> »Mi mislimo da od rekreativne konzumacije alkohola nema koristi - prvo zato što nije redovita, a drugo zato što se alkohol pije u velikim količinama«. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu British Medical Journal. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Rusi umiru pijani</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Dvije trećine Rusa umire pijano, od čega ih više od polovice umire zbog iznimno visokog stupnja trovanja alkoholom, objavio je ruski list Kommersant.</p>
<p> Pozivajući se na trogodišnju studiju kojom su u Moskvi praćeni muškarci u dobi od 20 do 55 godina, list je objavio da alkohol ima vodeću ulogu u smrtnim slučajevima kod muškaraca. »Svi su pijani: ubojice i njihove žrtve, žrtve utapljanja, samoubojice, vozači i pješaci koji ginu u prometnim nesrećama, žrtve srčanih udara i čireva«, objavio je list. Studija je pokazala da Rusi najčešće umiru ponedjeljkom, nakon vikenda opijanja. Srčane bolesti, nesreće i samoubojstva predstavljaju gotovo 75 posto uzroka svih smrti, no svi ti ljudi rijetko umiru trijezni, piše list.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lijekovi protiv grušanja krvi opasni za starije ljude </p>
<p>WASHINGTON, 21. svibnja</p>
<p> - Antikoagulanti ne djeluju, kao što se dosad mislilo, na ljude starije od 75 godina koji su preživjeli infarkt, pa čak mogu biti i opasni za njih, kaže se u istraživanju objavljenom u časopisu Circulation. Najstariji bolesnici koji su intravenozno primili takve lijekove, koji se najčešće daju u hitnim slučajevima kako bi se otopio krvni ugrušak u žilama, izloženi su gotovo 40 posto većoj smrtnoj opasnosti 30 dana nakon liječenja od onih koji se nisu tako liječili, ističu istraživači s Instituta »Johns Hopkins« u Baltimoreu (Maryland). »Otkrili smo da djelotvornost tih lijekova uvelike ovisi o životnoj dobi«, kaže glavni istraživač dr. David Thiemann. »I dok ti lijekovi koriste mlađim bolesnicima, slabi su izgledi da se trećini žrtava infarkta starijih od 75 godina poboljša zdravlje. Stariji bi ljudi, naprotiv, mogli biti više izloženi smrtnoj opasnosti«, kaže dr. Thiemann. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sedativima do bržeg oporavka </p>
<p>WASHINGTON, 21. svibnja</p>
<p> - Liječnici su utvrdili da davanjem manje doze sedativa bolesnicima priključenim na umjetna pluća na odjelima za intenzivnu skrb mogu skratiti njihov boravak na tim odjelima. U istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine (NEJM), stručnjaci sa Sveučilišta u Chicagu (Illinois) nekim su bolesnicima smanjili doze sedativa, koje su ima davali kako bi ih oslobodili straha i uznemirenosti, sve dok se ne bi probudili i dok ne bi mogli odgovarati na pitanja liječnika.</p>
<p> Istraživači su shvatili da manja doza sedativa liječnicima olakšava pretrage te da bolesnicima omogućuje brz oporavak. Istraživanje je obuhvatilo 128 odraslih pacijenata. Tijekom dana 68 bolesnika povremeno nije dobivalo sedative. Ti su se pacijenti oporavili mnogo brže nego ostali i sami su počeli disati prosječno za 4,9 dana, za razliku od ostalih, koji su to mogli za 7,3 dana. Oni su isto tako brže napustili odjel intenzivne skrbi, nakon prosječno 6,4 dana, a drugi su mogli otići tek nakon 9,9 dana. »Sad nam je omogućeno jednostavno, praktično i jeftino liječenje, koje se može povjeriti medicinskim sestrama i koje znatno skraćuje liječenje i štedi novac«, ističe jedan od autora istraživanja, dr. Jesse Hall. Skraćujući vrijeme na umjetnim plućima, ovaj način smanjuje i opasnost od komplikacija. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Hrvatska naiva kao alternativa apstrakciji </p>
<p>»Fantastični svijet hrvatske naive« u Muzeju lijepih umjetnosti u St. Petersburgu na Floridi / Bezkompromisnom selekcijom antologijskih djela hrvatska je naiva predstavljena u punom sjaju / Izložba ukazuje na neprijeporni umjetnički fenomen hrvatske naive, na njezinu povijesnu utemeljenost te utkanost u korpus hrvatske moderne umjetnosti, ali i sukladnost s europskom likovnom scenom 20. stoljeća / Novom interpretacijom i pristupom naivi te iznošenjem svih povijesnih činjenica, hrvatska naiva pozicionira se kao ravnopravni suvremeni izričaj u umjetnosti 20. stoljeća</p>
<p>Izložba »Fantastični svijet hrvatske naive«, što se od 13. veljače održava u Muzeju lijepih umjetnosti u St. Petersburgu na Floridi, upravo ulazi u svoju završnicu. Njezino svečano zatvaranje obilježit će proslava hrvatskog Dana državnosti, koja će biti upriličena u samome Muzeju, ambijent kojega sada odiše prisustvom antologijskih djela hrvatske naivne umjetnosti. Reklo bi se, bit će to najprimjereniji prostor za takvu proslavu, na kojoj će se okupiti Hrvati iz raznih krajeva Amerike. A svi će oni, baš kao i ravnatelj Muzeja Michael Milkovich biti ponosni što se hrvatska naivna umjetnost prvi put kao uistinu hrvatska predstavila ne samo Americi, već i svijetu upravo tu u St. Petersburgu.</p>
<p> Dosad su, naime, djela hrvatskih naivnih umjetnika u svijetu bila predstavljana kao »Jugoslavenska naiva«. Takav je bio i prvi susret sjevernoameričkog kontinenta s našom naivom 1963. godine, kada je u galeriji St. Etienne u New Yorku prikazana izložba »Pregled jugoslavenske primitivne umjetnosti« na kojoj su od značajnih hrvatskih umjetnika bili zastupljeni Eugen Buktenica, Emerik Feješ, Franjo Filipović, Dragan Gaži, Mijo Kovačić, Ivan Lacković Croata, Ivan Rabuzin, Matija Skurjeni, Petar Smajić i Ivan Večenaj te petero manje znanih. Današnji izbor, kojim se Americi predstavlja ono najbolje što je iznjedrilo slikarstvo hrvatske naivne umjetnosti, ponešto je drugačiji. Sa po deset djela predstavljeni su Ivan Generalić, Mirko Virius, Emerik Feješ, Matija Skurjeni, Ivan Rabuzin, Dragan Gaži, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Ivan Lacković Croata i Josip Generalić. Konačnu selekciju djela, sljedno koncepciji izložbe kojom se željelo prikazati najreprezentativnije autore i njihove antologijske slike, obavili su Vladimir Crnković, autor koncepcije i voditelj zbirke Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Franjo Mrzljak ravnatelj toga Muzeja i Michael Milkovich.</p>
<p> Poticaj za tu izložbu, koja djelima, ali i vrlo kompleksnim tekstom pratećeg reprezentativnoga kataloga, konačno u pravom svjetlu predstavlja fenomen hrvatske naive, dao je Michael Milkovich, Hrvat koji je već 18 godina na čelu Muzeja lijepih umjetnosti u St. Petersburgu. Bilo je to još 1992. godine, dakle, dvije godine prije no što se iz Galerija grada Zagreba izdvojio i osamostalio Hrvatski muzej naivne umjetnosti. Ratne okolnosti u Hrvatskoj tada nisu išle na ruku tom projektu. No, od njega se nije odustalo. A u novim okolnostima stvorene su mogućnosti da se od prvotne zamisli predstavljanja fundusa (muzeja) galerije odustane i koncipira antologijska izložba. Za taj odlučujući zaokret svakako je zaslužan Franjo Mrzljak. Dajući zeleno svjetlo za promjenu koncepcije, omogućio je Vladimiru Crnkoviću, vrhunskom stručnjaku i istražitelju hrvatske naivne umjetnosti da koncepcijom izložbe i stručnim tekstom kataloga ukaže na neprijeporni umjetnički fenomen hrvatske naive, na njezinu povijesnu utemeljenost te utkanost u korpus hrvatske moderne umjetnosti, ali i sukladnost s europskom likovnom scenom 20. stoljeća. Upravo takav projekt podržalo je i Ministarstvo kulture RH, odnosno tadašnji ministar mr. Božo Biškupić, zasluživši time epitet pasatista, što mu ga nadjenuše protivnici koji po Europi rado gledaju pasatističke majstore kista, a i »doma« ne odustaju od uvrštavanja »naivaca« u Muzej suvremene umjetnosti. </p>
<p>Znanstveno utemeljen katalog podastire sve relevantne povijesne činjenice, obrazlaže pojavu, razvoj i dosege hrvatske naive, ali i demistificira neke dosadašnje zablude. Čini se stoga da je interesantniji za hrvatske stručnjake i publiku. No, promatrana u kontekstu drugih europskih zbivanja na likovnoj sceni moderne umjetnosti, na kojoj se naiva, ili kako su je znali zvati »modernom primitivnom umjetnošću«, iskazuje svojom figuracijom i narativnošću kao jedna od alternativa apstrakciji, ta priča postaje jednako interesantna i američkoj publici koja je fascinirana tom vrstom osebujne likovne poetike.</p>
<p>Ukupnost doprinosa hrvatske naivne umjetnosti kao i njezina cjelovita geneza nemoguća je bez svih sudionika u tom likovnom pokretu. Stoga upravo katalog, u kojem su desetorica izabranih (i na izložbi predočenih) predstavljena zasbnim esejističkim tekstovima u kojima je težište stavljeno na motivske, stilsko-morfološke i poetičke osobitosti svakog od njih, ne zaobilazi ni jedno relevantno ime, odnosno autora, te pokazuje međuutjecaje, kao i uvjetovanost pojedinih pojava koje se prate od početaka do naših dana. A na početku, kada se tridesetih godina 20. stoljeća kod nas javlja naiva, kao magma iz koje će za nju doći poticaji stoji Udruženje umjetnika »Zemlja« i jedan od njezinih suosnivača Krsto Hegedušić. Vladimir Crnković potanko će obrazložiti njegovu ulogu u stasanju hrvatske naive, kao i kasnije (pedesetih godina) značenje Miće Bašićevića u valorizaciji i esetetskoj selekciji te poticaju i usmjeravanju onih u kojima je prepoznao istinske stvaralačke dosege i razlučio ih od diletanata i epigona.</p>
<p>Polazeći od zemljaške socijalne angažiranosti, Hegedušić, koji je u Parizu vidio slike Roussseaua, promovira »seljačke slikare« iz Hlebina usmjeravajući ih i podučavajući ih ne samo o formi i sredstvima već i o sadržaju. Stoga se uvriježilo mišljenje da je Hegedušić (odnsnosno udruženje »Zemlja«), stvorio hrvatsku naivu i »Hlebinsku školu«. No, točnije je, kako upozorava Crnković, da su iz »Zemlje«, odnsno od Hegedušića potekli preduvjeti za početke naive, a pravi pečat Hlebinskoj školi dat će tek od Hegedušićevih socijalno angažiranih naputaka oslobođena osebujna intimistička i larpurlartistička poetika Ivana Generalića. Premda mu je početno, kao i drugima, Hegedušić bio mentorom, Generalić se nadprosječnom darovitošću brzo izdigao iznad svih »učiteljevih« i zemljaških teza. Time su razbijene Hegedušićeve iluzije o pučkom slikarstvu za narod, a »seljačić« Generalić razvio se u velikog umjetnika što je za sobom ostavio čitav niz remek-djela, od kojih se neka (»Jelenski svati«, »Smrt Viriusa«, »Rogati konj«, »Igra konja«, »Raspeti pevec«, »Drvosječe«...) mogu vidjeti i na izložbi »Fantastični svijet hrvatske naive« u St. Petersburgu.</p>
<p>Dalje inzistiranje na »pučkoj umjetnosti« što je dolazila iz radionica seljaka slikara, raskrinkat će likovni kritičar Mića Bašičević, koji je radio kao kustos i voditelj Seljačke umjetničke galerije (osnovane 1952.) što će potom prerasti u Galeriju primitivne umjetnosti (1956.), muzejski fundus koje će kasnije biti temeljem Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti. Estetski vrednujući djela tih slikara izdvojit će najtalentirnije, ističući njihov individualizam, osobnost stila i visoke umjetničke dosege. Označivši tu »primitivnu umjetnost« kao pokret, uspoređivat će ih s drugim pokretima suvremene umjetnosti kao što su impresionizam, kubizam ili apstrakcija, dajući mu dignitet relevantne umjetnosti i suvremenosti. Ono na što Crnković posebice upozorava je Bašićevićevo utjecajno mentorstvo najtalentiranijim umjetnicima (između ostalih i Generaliću), kao i interpretacija i vrednovanje »moderne primitivne umjetnosti«, što će u konačnici utjecati na promjenu stava prema tim umjetnicima, ali i na promjenu imena Seljačke umjetničke galerije u Galeriju primitivne umjetnosti. Njegova je zasluga što je i prije toga Seljačka umjetnička galerija funkcionirala kao prvi muzej naive u svijetu. Odajući mu priznanje za učinjeno, Crnković ne zaobilazi i neke njegove negativne učinke. A to je prevrat u vlastitom stavu o naivi, uzrokovan osobnim interesima. Tumačenje naive kao logične konzekvence hrvatske likovnosti i povijesnog fenomena, Bašičević će zamijeniti tezom o autegenezi, po kojoj se naiva razlikuje od ostalih umjetničkih izričaja time što se uopće ne oslanja na tradiciju, već se zasniva na iznimnoj nadarenosti pojedinca, te ima isključivo uporište u osobnoj imaginaciji umjetnika.</p>
<p>Na nemogućnost svođenja naive na seljačko slikarstvo upućuje i pojava slikara kao što su Emerik Feješ, Matija Skurjeni i Ivan Rabuzin, koji su ustvari radnici i obrtnici. No, njihova je zajednička značajka, unatoč različitostima u osobnim, naglašeno individualističkim izrazima visokih estetskih dometa, što su se donekle približili rubu avangardne umjetnosti. Crnković posebno upozorava na taj njihov modernitet. Slikajući prepoznatljive urbane vedute Emerik Feješ je, zbog specifične ornamentalne mreže, nastale izrazitim vertikalama i horizontalama kojima se odvajaju raznobojna i koloristički intenzivna polja slike, nazvan strukturalistom. Također figurativac, ali ne i realist, Matija Skurjeni približio se nadrealnom, slikajući vlakove što u svim smjerovima presjecaju njegove krajolike. Stilizacijom, redukcijom i ornamentaliziranjem, pak, Ivan Rabuzin svodi slikane krajolike na znakove i simbole koji ga približavaju apstrakciji. Upravo te karakteristike njihova stvaralaštva prepoznala je krajem pedestih ne samo avangardna kritika već i avangardni umjetnici, točnije grupa »Gorgona«. A današnja publika to može provjeriti na slikama izabranim za izložbu »Fantastični svijet hrvatske naive«. Ta prilika data je sada i Amerikancima.</p>
<p>Za razliku od njih, Mirko Virius je tipičan predstavnik socijalno angažiranog slikarstva, onakvog za kakvog se zalagao Hegedušić u redovima seljaka slikara. Slikajući realistički svakodnevni mukotrpni život hrvatskoga seljaka, Virius narativno predočuje kopače na isušenoj zemlji, umorne seljake na blatnjavim putevima, provincijska proštenja i zabave. Čovjek mu je uvijek u prvom planu, a krajolik tek okvir priče kojom dominiraju asketski lkovi, izrazi kojih odražavaju tjeskobu. Iako blizak Hlebinskoj školi, Virius se ne može smatrati njezinim sljednikom ni po svom osebujnom tmurnom pristupu niti tehnikom slikanja (staklo zamijenio platnom). </p>
<p>No, na izložbi u St. Petersburgu Hlebinska je škola, odnosno njen širi podravski krug, dobro zastupljena, naravno, zahvaljujući vrhunskim umjetnicima. Osobitim monokronizmom i načinom nanošenja boja tu se ističe Dragan Gaži. Karakteriziraju ga osebujni lirski krajoloci i psihologizacija likova. Osobitost, pak, opusu Ivana Večenaja daje biblijska tematika. U scenama Staroga i Novoga zavjeta našao je dovoljno motiva za narativnost napućenih prizora u kojima likove dovodi do grotesknosti. Pritom se služi i agresivnim koloritom, što njegovim slikama daje poseban naboj koji je publika u St. Petersburgu prepoznala kao onu iskonsku naivu, vrijednu divljenja. S jednakim zanosom ona se unašala u ikonografiju slika Mije Kovačića, trudeći se razabrati sve detalje u njegovim močvarnim krajolicima intenzivnog kolorita ili u fantastičnom spletu ljudstva koje se našlo pod Raspećem. Kovačićeva mitska priroda, koja odiše tajnovitošću, biblijski motivi, bajkovita naracija, fantastički misteriji, romantizirana ili barokizirana forma, te doza grotesknosti boschovskog tipa bili su opčinjujući za sve posjetitelje Muzeja lijepih umjetnosti u St. Petersburgu. No, s jednakim su divljenjem promatrali one idealizirane arkadijske krajolike Ivana Generalića, što su bili poticaj za razvoj Hlebinske škole koja se potvrdila vrhunskom kvalitetom djela najznačajnijih umjetnika i time hrvatsku naivu vinula kao našu umjetničku osebujnost i vrijednost na svjetsku scenu.</p>
<p>Iz podravskog kruga, ali ne iz Hlebinske škole, potjeće i Ivan Lacković Croata čije se stvaralštvo definiralo u Zagrebu na temelju memorijskih slika ponesnih iz zavičaja. Slikajući po sjećanju seoske krajolike i ruralnu arhitekturu, stvorio je poetske zapise začudne ljepote, kojima malo tko može odoljeti, pa tako nisu mogli ni posjetitelji američkog postava hrvatske naive. Njih su posebice oduševile slike Josipa Generalića, koje kao i Lackovićeve sadrže onu memorijsku sliku davno napuštenog sela i krajolika. Odajući duboke tragove Hlebinske škole, one međutim sadržajno korespondiraju sa suvremenim životom. U podravske krajolike Josip Genralić smjestio je slavne osobe svjetske pop scene, glumce, muzičare, pa i povijesne ličnosti, spojivši tako ruralno i urbano, tradicijsko i moderno. Publika u Americi te je slike osjetila bliskima, prepoznavši u njima znane likove poput Sofije Loren, Janet Joplin, Johna Lennona ili Nerona, a onda su joj jednako prihvatljivi bili i portreti običnog Furjana ili Jendraša, tamo negdje iz Hlebina. Posebno ju je zapanjila slika »Woodstock« koja je kao kultna postaja djece cvijeća također našla mjesto u fanstastičnom svijetu hrvatske naive. </p>
<p>Ta publika nije tek pasivni promatrač izloženih umjetnina, već aktivni sudionik izložbe, koji nastoji saznati što više informacija o pojedinom autoru i njegovu djelu. Odraz je to i edukacije posjetitelja za koje su uvijek, bilo da je riječ o pojedincima ili grupama, osigurana stručna vodstva. Stoga je 50 tisuća ljudi, koji su u minula tri mjeseca razgledali izložbu, upoznato s osnovnim podacima o razvoju i vrhunskim dosezima hrvatske naivne umjetnosti. Mnogi od njih izrazili su posebnu zahvalnost ravanatelju Muzeja lijepih umjetnosti Michaelu Milkovichu, što je tu izložbu iz Hrvatske doveo u Ameriku. No, koliko je njegova zasluga u odluci da hrvatsku naivu, kao jedan od naših najpoznatijih likovnih domašaja, predstavi u St. Petersburgu, toliko treba odati priznanje i samom Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti koji je imao snažnu stručnu podlogu da takvu izložbu ne samo organizira, već znastveno utemeljeno poprati katalogom, tekst kojega novom interpretacijom i pristupom naivi te iznošenjem svih povijesnih činjenica, bez obmana hrvatsku naivu pozicionira kao ravnopravni suvremeni izričaj u umjetnosti 20. stoljeća, u kojem se kontinuitet figuracije uz dominantnu apstrakciju tumači kao vid moderne figuracije. Dodajmo tome da je beskompromisnom selekcijom djela ta naiva, uz posudbu nekih antologijskih radova iz najveće i najznačajnije kolekcije naive i art bruta - Muzeja Charlotte Zander u Bönninheimu u Njemačkoj, predstavljena u punom sjaju. Stoga svi oni koji smatraju da se hrvatska umjetnost u svijetu danas blamira izlaganjem naive griješe. Naiva nas je u tom svijetu proslavila baš kao i Nove tendencije. Samo je jednom trebalo reći to je hrvatska, a ne jugoslavenska naiva. I pokazati je u najboljem odabiru, što je i učinjeno. Te naive ne trebamo se stidjeti. Uostalom, ona je nezaobilazni dio hrvatske povijesti umjetnosti.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Užici i zablude »Dogme«</p>
<p>Izazovan film »Dogma« Kevina Smitha / U Americi izazvao proteste katolika i oduševljenje kritičara </p>
<p>Film »Dogma« mogao bi poslužiti kao model spretne, iako možda ne toliko svjesne manipulacije ideologijom vjerovanja, u koju su bile uvučene sve strane, vjernici i nevjernici, katolici i pripadnici ostalih vjera, zagriženi ortodoksi i opušteni raspusnici. A sve u ime obrane ili napada na Kevina Smitha, scenarista i redatelja filma, koji se ni jednog trenutka nije odrekao svoga katoličanstva, ali s naglašenom opaskom da za njega biti katolik nikako ne znači dogovor u smislu »voli ili ostavi«.</p>
<p> »Ovaj film napravljen je za ljude koji su katkad ili uopće nisu išli u crkvu, ili su se izgubili u svijetu jednoličja i zanemarili ili zaboravili na mogućnost da u nešto mogu i vjerovati« - rekao je Kevin Smith u jednom od mnogih pokušaja obrane svoga filma.</p>
<p> A samoobrana mu i nije bila potrebna jer je »Dogma«, bez obzira na napade ili upravo zbog njih, zaradila 31 milijun dolara i pobrala hvalospjeve američkih kritičara. </p>
<p> Smithova satira počinje pričom o dvojici propalih anđela (Matt Damon i Ben Affleck), vraćenih na zemlju, koji pronalaze spasonosan izlaz za povratak u raj tako što bi prošli kroz vrata katedrale u New Jerseyu, kojom upravlja showmanski raspoložen kardinal (George Carlin). No, problem je u tome što bi njihovim povratkom u raj bila narušena mnoga pravila, čime bi bio ugrožen opstanak svijeta.</p>
<p> Bog zato na zemlju šalje posebnog izaslanika (Alan Rickman) da nađe Bethany (Linda Fiorentino), djevojku izgubljenih iluzija i zanemarene vjere, koja radi u klinici za pobačaje i koja jedina može zaustaviti opasne, đavolskim duhom opsjednute anđele i spasiti zemlju.</p>
<p> Na putu prema New Jerseyu Bethany susreće niz neobičnih likova, prije svih smiješnog Jaya i tihog Boba (Jason Mewes i redatelj Kevin Smith), poznate junake iz triju prijašnjih Smithovih filmova koji svojim sjajno osmišljenim karakterima izazivaju urnebesnu zabavu gledališta. Uz poznate Smithove dečke, Bethany susreće i crnca Rufusa (Chris Rock) koji se predstavlja kao trinaesti apostol što je nestao iz Biblije zato što je crnac. Susreće i anđeosku muzu koja se pojavljuje u liku atraktivne striptizete (Salma Hayek) te napokon samog Boga, u ženskom obličju poznate pjevačice Alanis Morissette.</p>
<p> »Jučer još nisam bila sigurna postoji li uopće Bog, a danas sam cijela u kršćanskoj mitologiji« - lamentira u jednom dijelu filma Bethany, po čemu izgleda da ovaj film više slavi nego što napada religiju, premda su neki mislili drukčije. Uvjerljivost i snaga filmova kao što su »Posljednje Kristovo iskušenje« ili »Svećenik« upravo je u tome koliko duboko su se uhvatili u koštac s prekomjernim zahtjevima vjere. Zato je gotovo besmisleno dvostrukim naočalima tumačiti Smithovu ironičnu razigranost, iako su upravo i reakcije na taj film mogle poslužiti kao dobra analiza o današnjem odnosu prema vjeri. </p>
<p> No, nema razloga za paniku i zapjenjene reakcije. Radi se o luckastoj satiri kakva nije viđena još od Martyja Feldmana i Andyja Kaufmana u filmu »U Boga mi vjerujemo«, bar ne u takvu obliku tumačenja Biblije vlastitim rječnikom i naturalističkim intervencijama.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sirenski zov za pamćenje</p>
<p>Završen 4. međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić - starim tekstovima u pohode / U jakoj konkurenciji Hrvatski radio ponovno je drugi, kao i svih prijašnjih godina / Hvarski radijski skup bio konačno i dostojno medijski predstavljen</p>
<p>HVAR, 21. svibnja </p>
<p> - Po čemu će se pamtiti i bi li trebalo štogod što prije zaboraviti s ovogodišnjeg, netom završenog, 4. međunarodnog festivala igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić - starim tekstovima u pohode? Festival je posve sigurno opravdao svrhu. Privukao je na Hvar radijske autore, redatelje, tonske majstore i glazbene urednike iz cijelog svijeta. Bilo ih je tridesetak. Došli su predstavnici najpoznatijih europskih radijskih postaja: BBC, RAI, Slovački radio, Njemački radio Berlin, Austrijski radio, Kanadski radio, Ukrajinski, Japanski, Danski, Irski, Španjolski, Mađarski radio i mnogi drugi. </p>
<p> Zanimljivost i posebna draž hvarskog festivala je slušanje programa izvan studija u otvorenim prostorima. Drame se emitiraju u blagovaonici i klaustru Franjevačkog samostana, u čarobnom starom hvarskom kazalištu, a ove godine otvorena je i nova slušaonica na Fortici, starom gradu iznad Hvara, koji se pokazao idealnim okruženjem za taj posao. U sjeni, na terasi uz blagi povjetarac, u radiodrame svjetskih autora dobro se uklapaju hvarska zvona i bumbar u letu. U Hvar, grad u kojem povijest diše punim plućima i živi, festival Starim tekstovima u pohode urasta i pušta sve dublje korijenje. Na otvorenju ovogodišnjeg festivala Ljubo Pauzin u šali (i zbilji) reče da je ovo četvrti festival i prvi ministar kulture koji ga je otvorio. Ovom prigodom bio je to dr. Antun Vujić. Spominjemo to stoga što je tek ove godine hvarski radijski skup bio konačno i dostojno na raznolike načine medijski predstavljen i riječju i TV slikom.</p>
<p>Programe koje smo odslušali možemo ocijeniti natprosječnima i vrlo je malo onih koje bismo trebali što prije zaboraviti. Jedan od takvih je bio program Slovenskog radija. U zvučnu priču pretočena je borba nacionalnog junaka Tugomera koja je napravljena starinski i prepatetično. Istinu govoreći, na festivalu nije imao što tražiti ni hrvatski ep Jakete Palmotića Dionirića u dramatizaciji i režiji Ozrena Prohića. On ima svoje određeno mjesto i ulogu samo u nacionalnoj baštini, obrazovanju i kulturi.</p>
<p> Jedan od osnovnih ciljeva ovog festivala je u zvučni medij pretočiti stare tekstove koji su zapisani prije rođenja radija. No, nije ih nikako dovoljno samo pročitati. Radio nije samo čitanje napisanog. To nije uspjelo niti najvećim imenima. Ove godine bilo je to vidljivije no inače. Mnoge velike radiopostaje angažirale su poznate kazališne redatelje, glumce i pisce no to nije bilo nikakvo jamstvo uspjeha. Konkretno Talijani su za režiju Lizistrate angažirali jednog od najcjenjenijih kazališnih redatelja, no Luca Ronconi u novom se, njemu nepoznatom mediju, nije snašao. Isto tako i Sir Derek Jacobi glumeći u Vergilijevoj »Eneidi« koju je na Hvar poslao BBC. Radio je medij koji ima svoje zakonitosti i pravila. On je ogoljen, bez scene i kostima i okrenut samo uhu. On sluša (i daje) samo onima koji ga slušaju. </p>
<p>Prvu nagradu žiri je dodijelio Njemačkom radiju za »Tisuću i jednu noć« autorice Helme Sanders-Brahms i redatelja Roberta Matejke. Šeherezadine priče predstavljene su nestereotipno i s mnogo zvučnih elemenata i ironije. No, bilo bi nam draže da su se Nijemci poigrali s nekim dijelom vezanim za svoju povijest. Iako to nije nužnost, ali malo nas smeta što se Kanađani predstavljaju sa Don Quijoteom, a Austrijanci s Kosovskom bitkom. Zbog toga nam se neobično svidio Zapis o vremenu autora Mirsada Tukića i Miralema Ovčine koji je razglednica što nam autori poslaše iz daleke sarajevske povijesti. Sjajan, više poetski, a manje radijski tekst sarajevskog kroničara Mule Mustafe Bašeskije sporog je tempa, prekidan samo otkucajima sata, a u svojoj raskošnoj škrtosti slikovito ocrtava živote malih ljudi. Ali, sa mnoštvom turcizama i starih riječi koje mu daju draž i posebnost teško da je dostupan svima, a prijevodom taj tekst ne da gubi već skoro nestaje. </p>
<p>Drugonagrađeni rad i ove je godine kao i svih godina prije pripao Hrvatskom radiju, autorima Ladi Martinac-Kralj, Ljubi Pauzinu i Miri Pjaci za dokumentarac »Pod križon« snimljen za vrijeme procesije koja se već tracionalno održava i povezuje hvarska mjesta nošenjem križa u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak. Možemo mi u šali zakukati pa zašto smo mi uvijek drugi, no vjerujemo u dobronamjernost višečlanog međunarodnog žirija. Bli smo nazočni i možemo svjedočiti da je konkurencija zaista bila jaka i da svi zajedno možemo biti vrlo zadovoljni što smo se noseći križ našli na tako visokom, drugom mjestu. </p>
<p>Zučnim draguljem držimo uradak Australijskog radija pod naslovom »Sirenski zov juga« autorice Jane Ulman koja je prema Hvaru krenula ne držeći se starog teksta već (koje li ideje) stare zemljopisne karte. Čudesna plovidba koju doživljavamo svim čulima. Odličan tekst, vrhunski zvučni efekti u nekoliko planova koji nikada riječ ne ostavljaju samu sjedinjuju se, prepliću i spajaju u jedinstven doživljaj. »Sirenski zov juga« dodirivat će nas svojim ticalima i šumovima i u danima koji dolaze pokazujući sve čudesne mogućnosti prepleta starog i novog.</p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Priče dvojice velikih</p>
<p>Smetanina »Moja domovina« u izvedbi Zagrebačke filharmonije / Orkestrom dirigirao maestro Milan Horvat</p>
<p>Ciklus simfonijskih pjesama »Moja domovina« najvećeg češkog skladatelja Bedrricha Smetane jedinstven je opus ne samo u njegovu vlastitom stvaralaštvu nego i u cijeloj postojećoj simfonijskoj literaturi. Autor najljepše slavenske komične opere »Prodana nevjesta« već je poslije svoje svečane opere »Libuša«, skladane 1872., djela nadahnutog epizodama slavne nacionalne povijesti i mitologije, u svom patriotskom zanosu došao na pomisao da toj povijesti i tim legendama, a ujedno i ljepotama svoje domovine uzdigne glazbeni spomenik simfonijskim cjelovečernjim ciklusom. Iako već u teškim životnim prilikama, od mnogih neshvaćen i teško bolestan, praktički već sasvim gluh (zatekla ga je Beethovenova sudbina), Smetana je u stvaralačkom žaru prišao radu i ostvario svoje zamisli u nevjerojatno kratkom roku; veličanstvenu »Vltavu«, najčešće izvođeni i jedan od najomiljenijih simfonijskih stavaka uopće, napisao je u svega osamnest dana!</p>
<p>Lijepo je kad te romantične simfonijske priče velikog skladatelja interpretira orkestar pod rukom velikog dirigenta, a to smo u petak doživjeli na pretplatničkom koncertu Zagrebačke filharmonije u »Lisinskom«. Pred orkestrom stajao je maestro Milan Horvat koji dobro poznaje orkestar i orkestar njega. Dirigirao je napamet, vodeći izvedbu ne samo u snažnoj cjelovitosti skladateljskog iskaza nego i u razradi suštinskih detalja tih čarobnih prizora koji sačinjavaju kaleidoskop vidika prirode, kamenih zdanja, pučke radosti, viteških povorki, bitaka i mjesečine. Maestro je s profinjenim osjećanjem određivao tempa, izbjegavajući česta zastranjenja prebrzih i prepolaganih odvijanja pojedinih dijelova tih simfonijskih pjesama, koje u takvoj izvedbi pružaju slušateljstvu užitak spontanog doživljaja glazbe koja, daleko od moguće banalnosti priča svoje priče neposredno i slikovito u Smetaninoj bogatoj orkestralnoj paleti. </p>
<p>Naravno da je posebnu pažnju izazvala izvedba »Vltave«, s njenim uzbudljivim protokom do nestajanja na kraju u daljini, no i drugi dijelovi ciklusa oživjeli su pred nama snažno i upečatljivo, poput dramatike »Šarke« ili ljupkosti stavka »Iz čeških lugova i gajeva«, do završne svečanosti »Blanika«. Odlično posjećena dvorana dugim je pljeskom i povicima odobravanja ispratila dirigenta i orkestre.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zašto HNS šuti o prijavi za IO Uefe?</p>
<p>Ni u sljedećem četverogodišnjem razdoblju Hrvatska neće imati svoga predstavnika u Izvršnom odboru Uefe iako je krovno tijelo europskog nogometa HNS-u poslalo prijavu/ Do predviđenog roka za kandidaturu, a to je bio 30. travnja, iz Ilice 31 u Nyon gdje je sjedište Uefe nije odaslan odgovor! </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Povijest se, na žalost, ponavlja... Povijest u kojoj je opet do izražaja došla nemarnost i aljkavost čelnika Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), ali očito i pojedinačna zloća i nemogućnost prihvaćanja činjenice da »netko ima veći ugled od mene«... Opet je, očito je, bilo teško preskočiti uske osobne interese, a posljedice svega iznova će najviše osjetiti baš Hrvatski nogometni savez! Jer, ni u sljedećem četverogodišnjem razdoblju Hrvatska neće imati svoga predstavnika u Izvršnom odboru Uefe...</p>
<p>Prije četiri godine u Rimu je bio izborni sastanak Izvršnog odbora Uefe na kojem je velike šanse da uđe u vodeće operativno tijelo europske nogometne organizacije imao Duško Grabovac. Međutim, kad je došao u Rim (Grabovac je, inače, stalni član Natjecateljske komisije Uefe i delegat na utakmicama pod Uefinom ingerencijom), Grabovac je doznao da HNS nije nikoga prijavio za članstvo u Izvršnom odboru Uefe! Tada su Savezom drmali predsjednik Nadan Vidošević i glavni tajnik Josip Ćop, Uefina je prijava ostala zaključana negdje u ladici i Grabovcu je zapravo najteže bilo objašnjavati svojim kolegama u Uefi zašto HNS nikoga nije prijavio. Teško je tim ljudima bilo objasniti što je to jal...</p>
<p>Četiri godine kasnije ponovila se ista stvar! U Parizu će u utorak, dan prije finalne utakmice Kupa prvaka između madridskog Reala i Valencije, opet sastančiti Izvršni odbor Uefe i birati nove članove. A Hrvatski nogometni savez opet nije nikoga kandidirao, iako je dobio Uefinu prijavu! Međutim, do predviđenog roka za kandidaturu, a to je bio 30. travnja, iz Ilice 31 u Nyon gdje je sjedište Uefe nije odaslana prijava! </p>
<p>- Tek sam u Barceloni, gdje sam bio delegat na uzvratnoj polufinalnoj utakmici Kupa prvaka Barcelona - Valencia, doznao da je Uefa svim savezima poslala prijave za članstvo njihovih predstavnika u Izvršnom odboru. Kad sam kod glavnog tajnika Zorislava Srebrića provjeravao je li možda netko kandidiran, dobio sam niječan odgovor. Ne, uopće se ne radi o meni, strašna je spoznaja da već dva puta za redom sami rušimo pozicije koje smo gradili. Trebao je biti bilo tko kandidiran, ali očito je da u našem Savezu razmišljaju previše usko i zadovoljavaju se spoznajom da su »gazde u vlastitoj kući«, rekao nam je razočarano Duško Grabovac. </p>
<p>Doznali smo i da je jedno od Srebrićevih obrazloženja zašto, primjerice, Grabovac nije bio kandidiran, bilo ovakvo: »Pa nema nikakvu funkciju u Hrvatskom nogometnom savezu«...</p>
<p>Ali za to je najmanje kriv Grabovac, očito je da nije po volji sadašnjim čelnicima Saveza. A istodobno je dobar Uefi! Jer, Grabovac je već godinama delegat na najvažnijim Uefinim utakmicama, na polufinalima i finalima europskih kupova. Vrlo dobro znamo da ima izvanredne odnose i kontakte s Uefinim čelnicima i ljudima u svim odborima i komisijama, dakle, nije anonimus (kao što bi bila većina u HNS-u), ali je istina da mu glavni tajnik Uefe Gerhard Aigner ili netko drugi, nikad nisu nosili kofere po aerodromima, kao što često vole isticati neki čelnici Saveza pojašnjavajući neupućenim novinarima težinu njihova odnosa s ljudima iz Fife i Uefe. </p>
<p>U utorak će Uefa, dakle, opet pročistiti svoj Izvršni odbor, neće više u njemu biti predstavnika Malte, Cipra... Uefa je, eto, shvatila da ne mogu predstavnici malih zemalja odlučivati o važnoj nogometnoj problematici, a spoznaja da je Hrvatska opet propustila priliku da se ugura u lokomotivu europske nogometne organizacije ponajbolje govori o ljudima koji sjede u našem Savezu. </p>
<p>- Nakon SP u Francuskoj doista smo izvrsno kotirali, i u Uefi i u Fifi. Međutim, od onda je prošlo dvije godine i stvari su se još kako promijenile, na gore po nas. I u Uefi i u Fifi znaju sve što se događa sa našim nogometom, u našem prvenstvu i nemaju baš blistavo mišljenje o nama, prenio nam je Grabovac i te dosad skrivane detalje iz Uefine kuće. </p>
<p>To je zapravo i logično. I zbog toga je počinjena velika šteta za hrvatski nogomet što nećemo imati svog čovjeka u vodećem operativnom Uefinu tijelu. Opet će se do itekako važnih informacija dolaziti iz »druge ruke«. Duško Grabovac, eto, opet nije bio po volji Ilice 31, iako zadovoljava sve uvjete još kako zahtjevne Uefine kuće. Međutim, domaća zavist i ljubomora opet su bili jači od normalnog i logičnog razmišljanja. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jelena Kostanić bez prvog finala </p>
<p>U polufinalu WTA Tour turnira u Antwerpenu, Jelenu Kostanić je sa 6-4, 6-2 svladala Cristina Torrens-Valero</p>
<p>ANTWERPEN</p>
<p> - Jelena Kostanić ipak nije uspjela izboriti plasman u finale turnira u Antwerpenu te ujedno i prvi veliki finale u karijeri. Jer, nakon što je u subotu dopodne, u nastavku zbog kiše prekinutog četvrtfinalnog susreta sa Španjolkom Montolio, zabilježila pobjedu 7-6 (5), 7-6 (5), nekoliko sati potom, u polufinalu, njenoj seriji pobjeda u Belgiji stiao je kraj. Sa 6-4, 6-2 svladala ju je Španjolka Cristina Torrens-Valero, koja je tako izborila plasman u nedjeljnu završnicu, u kojoj će joj suparnica biti Južnoafrikanka Amanda Coetzer.</p>
<p>- Jednostavno, nije išlo, rekla je 19-godišnja Splićanka poslije susreta sa 80. tenisačicom svijeta, kojoj će ovo biti ukupno treći finale. Kostanićka je dobro odigrala prvi set, ali je u drugom napravila previše neforsiranih grešaka, koje su ju i stajale pobjede.</p>
<p>Prethodno, u četvrtfinalu, Kostanić je bila bolja od Španjolke Angeles Montolio 7-6 (5), 7-6 (5), u susretu koji u petak nije završen zbog kiše, te je prekinut kod rezultata 7-6, 6-6. </p>
<p>Ipak, bez obzira na poraz, Kostanićka može biti zadovoljna nastupom u Antwerpenu: sa 70 osvojenih bodova sa sadašnje 91. pozicije skočit će na otprilike 75. mjesto. To će joj biti i najbolji plasman u karijeri...</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Coetzer (1) - Shaughnessy (8) 6-1, 6-3, Courtois - Bačeva 6-7, 6-2, 6-4, Kostanić - Montolio (4) 7-6 (5), 7-6 (5);</p>
<p>• polufinale: Coetzer (1) - Courtois 6-0, 6-3, Torrens-Valero - Kostanić 6-4, 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Argentinski finale »Zagreb Opena«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi put otkako se igra »ATP challenger« »Zagreb Open«, a tome je sad peta godina, u finalu će se sastati dvojica tenisača iz iste zemlje. Ove sezone to je pošlo za rukom dvojici Argentinaca, Gastonu Etlisu i Agustinu Calleriju, koji su novim pobjedama, i to opet bez izgubljenog seta, ovjerili vize za finale na terenima Mladosti.</p>
<p>Calleri je prvi stigao do završnice, svladavši sa 6-4, 6-4 Španjolca Juana Balcellsa, što mu je bila dosad najteže izborena pobjeda na turniru. Naime, u prethodna tri dvoboja izgubio je ukupno samo 12 gemova. Balcellsa je vjerojatno poprilično izmučio i meč 3. kola odigran dan ranije, u kojem je teškom mukom svladao Čeha Kralerta, a Calleri, trenutno 115. na ATP-listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna, ipak je bio zahtjevniji suparnik.</p>
<p>Drugi finalist postao je Gaston Etlis, tenisač koji je još za postojanja »Croatian Indoorsa« privukao pažnju publike bojom kose, kojom je podsjetio na kontroverznog košarkaša Dennisa Rodmana. Protiv Talijana Davidea Sanguinettija, prvog nositelja turnira, odigrao je najbolje kad je najviše trebao, iako je imao dosta padova u igri. U drugom setu je, primjerice, vodio 4-2, onda je Talijan okrenuo na 5-4, ali je Etlis dobio novu priliku, jer je kod 6-5 servirao za meč. Sanguinetti je u tom gremu stigao do nove »break« lopte, no nije ju iskoristio...</p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, polufinale: Etlis - Sanguinetti (1) 6-3, 7-5, Calleri (5) - Balcells 6-4, 6-4;</p>
<p>parovi, finale: Llodra, Nargiso (4) - Nicolas, Puentes (1) 6-2, 6-3. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Luketin: Slika Hajduka je slika potpunog kolapsa</p>
<p>Evidentno je da je postojeći model upravljanja klubom (četiri grad, četiri županija, jedan član navijača) doveo do političkih napetosti, jalovih kompromisa i neslućenog utjecaja navijača u upravljanju klubom/ Financijsko stanje je krajnje zabrinjavajuće, račun je godinama blokiran, trenutno zbog 33 milijuna kuna duga, a do 30. lipnja obaveze iznose dodatnih 8 milijuna kuna, a nalazi Financijske policije ukazuju na neplaćene poreze, doprinose tijekom prošlih godina... Sve skupa stvara sliku potpunog financijskog kolapsa, kaže prinudni upravitelj Hajduka Šime Luketin </p>
<p>SPLIT, 21. svibnja</p>
<p> - Šime Luketin, predsjednik Skupštine Hajduka, a posljednjih četrdesetak dana prinudni upravitelj splitskog kluba, analizirao je stanje na Poljudu, iznoseći realno svu bremenitost Hajdukove sadašnjosti, a svoje stavove će prenijeti skupštinarima kluba na sjednici koja će se održati 23. svibnja s početkom u 18 sati.</p>
<p>- Hajduk se nalazi u dubokoj krizi, jer su problemi godinama marginalizirani i sustavno politizirani, što je sve skupa zaprijetilo pravim sportskim i financijskim kolapsom. Odgovorno tvrdim da se ne radi o prolaznoj krizi koja bi se pred javnosti mogla sakriti kozmetičkim promjenama dogovorenim u gostionicama i kafićima temeljem politikantskih interesa. Stoga, ili će se nagomilani problem riješiti radikalnim rezovima, sučeljavanjem sa stvarnošću ili će klub zbog politikantskih podmetanja, sukobljavanja rivalskih skupina željnih moći i utjecaja, financijskih zlouporaba i nereda na utakmicama, definitivno postati drugorazredni klub. Koji će vječno gledati u leđa Dinamu, a možda i drugim klubovima, započeo je svoj monolog Luketin, te nastavio objašnjavajući trenutačno stanje u klubu o nekoliko aspekata: </p>
<p>- Organizacijski, klub je preglomazan, skup s viškom djelatnika. Financijsko stanje je krajnje zabrinjavajuće, račun je godinama blokiran, trenutno zbog 33 milijuna kuna duga, a do 30. lipnja obaveze iznose dodatnih 8 milijuna kuna, a nalazi Financijske policije ukazuju na neplaćene poreze, doprinose tijekom prošlih godina... Sve skupa stvara sliku potpunog financijskog kolapsa. Po mom mišljenju prva momčad Hajduka je loše selekcionirana, puno je mladih igrača kojima je potreban sustavan individualni rad i starijih koji su na zalasku karijere. Nužan je odlazak tri do četiri kvalitetna igrača, pa se nameće rekonstrukcija momčadi. Omladinska škola je godinama prepuštena sama sebi bez sustavnog i organiziranog vođenja, jer su se voditelji stalno mijenjali. Zamjerka je nedostatak vizije i koncepcije igre na svim razinama, koju tehnički direktori nisu nikad inaugurirali. Posebni su problem odnosi sa institucijama, sa HNS-om i županijskim savezima. Hajduk je izgubio kredibilitet i potpuno je u sjeni Dinama, a prestao je biti promotor razvoja nogometa u Dalmaciji, izgubio naklonost dalmatinskih klubova, te otjerao brojne prijatelje i zaljubljenike kluba, kaže Luketin. U ovoj sezoni pojavio se problem s navijačima, što nije karakteriziralo prošlost splitskog kluba.</p>
<p>Luketin nadalje objašnjava:</p>
<p>- Navijači kluba su desetljećima bili dragulj i snaga Hajduka. Nažalost, posljednjih godina odnos s navijačima prepušten je pojedincima koji to nisu kvalitetno radili, broj članova se osipao, a istovremeno su navijači instrumentalizirani i korišteni za međusobne obračune interesnih skupina.. Posljedice su eskalacija nasilja, obračun s igračima koje su izazvali revolt svih pravih poklonika i ljubitelja kluba. Kriminalistička i financijska policija provodi istragu koja je stvorila psihotično stanje u kojem su međusobne optužbe i otpor raščišćavanju stvari naša svakodnevnica. Stvorena je slika o klubu kriminalnog miljea u koji se dolazi zbog punjenja vlastitog džepa ili osobne promidžbe, a bijes navijača lukavo je usmjeren na cijeli klub i igrače, umjesto na one koji su kumovali ovakvom stanju.</p>
<p> Luketin se bori za depolitizaciju Hajduka, ali mu se nudi samo verbalna podrška. Zato kaže: </p>
<p>- Zalagao sam se za preustroj kluba u trgovačko društvo, čije financiranje ne bi ovisilo o rasprodaji najboljih igrača i mrvicama milosti političkih struktura, posebno u situaciji kada je Dinamo bio mezimac struktura na vlasti. No, sustavno se potiče stranački politički rat u kojem je važno da se Hajduk i dalje politički kontrolira. Prljavim igrama ne biraju se sredstva, pronalaze se koalicijski partneri, paranoidno se bunca o komunističkoj crvenoj opasnosti. Lansiraju se teze kako sam proveo statutarni udar, kako bih Hajduka predao SDP-u. Takvim tezama onemogućava se promjena stanja. Evidentno je da je postojeći model upravljanja klubom (četiri grad, četiri županija, jedan član navijača) doveo do političkih napetosti, jalovih kompromisa i neslućenog utjecaja navijača u upravljanju klubom. Novim koaliziranjem samo će se ponoviti politički model upravljanjem Hajdukom. Sadašnja je situacija takva da se razjedinjena gradska politika (SDP i HSLS, op.p.) nije u stanju suprotstaviti županijskoj (HDZ, op.p.) koja koalira sa navijačima i Torcidom, skupinom navijača koja se kroz nebrojne kombinacije nastoji održati u klubu.</p>
<p> O možebitnom rješenju Luketin kaže:</p>
<p>- Izmjenama Statuta treba napustiti politički izbor Upravnog odbora, a čelni čovjek kluba bi se trebao izabrati bez strasti uz puno razuma, a on bi sastavio homogeni Upravni odbor nekompromitiranih ljudi. Njihov zadatak bi bio prepustiti profesionalcima struku i riješiti strateška pitanja bitna za budućnost kluba.</p>
<p> Pripremljena je potpuna dijagnoza stanja kluba od prve momčadi sa rješenjima za novu sezonu, osmišljena je nova organizacije mmladinske škole i ponuđena su moguća rješenja financijskog stanja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pariško finale za povijest</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ovogodišnje finale europske Lige prvaka u Parizu (srijeda, 20.45 sati), između nogometaša Real Madrida i Valencije, obilježit će nekoliko zanimljivih »crtica«. Naime, ovo je prva finalna utakmica ovog natjecanja koja će se održati na modernom »Stade de Franceu«, a ovime se glavni francuski grad ujedno popeo na drugo mjesto ljestvice gradova po broju domaćinstava finala Kupa prvaka. Ovo je četvrta finalna utakmica u Parizu, a toliko su puta finale organizirali još samo Beč i Bruxelles. Prvi je London sa pet domaćinstava...</p>
<p> Povijesni značaj ovogodišnjeg finala jest i u tome da će ovo biti prvi međusobni okršaj dviju momčadi iz iste zemlje u završnici najcjenjenijeg europskog nogometnog natjecanja. Osim toga, srijeda će umnogome podsjetiti i na prvo finale u povijesti Kupa prvaka, odigranog još 1956. godine. Naime, i ta je utakmica odigrana u - Parizu, a pobjednik je bio Real Madrid, dakle klub koji će i sada, 44 godine kasnije, također zaigrati u završnoj utakmici.</p>
<p> »Kraljevski klub« je ujedno pobjednik prvih pet turnira Kupa prvaka ('56. - '60.), a onaj šesti, nakon kojeg je uslijedio post od čak 32 godine, dohvatio je 1966. pobjedom protiv Partizana u Bruxellesu. Taj uspjeh Real je reprizirao tek pretprošle godine, kada je pogotkom Predraga Mijatovića svladao Juventus u Amsterdamu.</p>
<p> S druge strane Realu, najuspješnijoj momčadi u povijesti ovog natjecanja, stajat će Valencia, koja pak, nikad nije dospjela do završnice...</p>
<p>• Sva finala Kupa /Lige prvaka:</p>
<p>1956. PARIZ: Real Madrid - Reims 4-3, 1957. MADRID: Real Madrid - Fiorentina 2-0, 1958. BRUXELLES: Real Madrid - Milan 3-2,1959. STUTTGART: Real Madrid - Reims 2-0, 1960. GLASGOW: Real Madrid - Eintracht Frankfurt 7-3, 1961. BERN: Benfica - Barcelona 3-2, 1962. AMSTERDAM: Benfica - Real Madrid 5-3, 1963. LONDON: Milan - Benfica 2-1, 1964. BEČ: Inter - Real Madrid 3-1, 1965. MILANO: Inter - Benfica 1-0, 1966. BRUXELLES: Real Madrid - Partizan 2-1, 1967. LISABON: Celtic - Inter 2-1, 1968. LONDON: Manchester United - Benfica 4-1, 1969. MADRID: Milan - Ajax 4-1, 1970. MILANO: Feyenoord - Celtic 2-1, 1971. LONDON: Ajax - Panathinaikos 2-0, 1972. ROTTERDAM: Ajax - Inter 2-0, 1973. BEOGRAD: Ajax - Juventus 1-0, 1974. BRUXELLES: Bayern - Atletico Madrid 4-0 u ponovljenoj utakmici, u prvoj je bilo 1-1), 1975. PARIZ: Bayern - Leeds 2-0, 1976. GLASGOW: Bayern - St.Etienne 1-0, 1977. RIM: Liverpool - Borussia (M) 3-1, 1978. LONDON: Liverpool - Brugge 1-0, 1979. MÜNCHEN: Nottingham Forest - Malmö 1-0, 1980. MADRID: Nottingham Forest - HSV 1-0, 1981. PARIZ: Liverpool - Real Madrid 1-0, 1982. ROTTERDAM: Aston Villa - Bayern 1-0, 1983. ATENA: HSV - Juventus 1-0, 1984. RIM: Liverpool - Roma 4-2, 11m (1-1), 1985. BRUXELLES: Juventus - Liverpool 1-0, 1986. SEVILLA: Steaua - Barcelona 2-0, 11m (0-0), 1987. BEČ: Porto - Bayern 2-1, 1988. STUTTGART: PSV Eindhoven - Benfica 6-5, 11m (0-0), 1989. BARCELONA: Milan - Steaua 4-0, 1990. BEČ: Milan - Benfica 1-0, 1991. BARI: Crvena zvezda - Marseille 5-3, 11m (0-0), 1992. LONDON: Barcelona - Sampdoria 1-0, 1993. MÜNCHEN: Marseille - Milan 1-0, 1994. ATENA: Milan - Barcelona 4-0, 1995. BEČ: Ajax - Milan 1-0, 1996. RIM: Juventus - Ajax 4-2, 11m (1-1), 1997. MÜNCHEN: Borussia (D) - Juventus 3-1, 1998. AMSTERDAM: Real Madrid - Juventus 1-0, 1999. BARCELONA: Manchester United - Bayern 2-1. (pj, mt)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamu Zagrebov turnir </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Minimalnom 1-0 (0-0) pobjedom u finalu protiv Varteksa, nogometaši Dinama osvajači su tradicionalnog međunarodnog kadetskog turnira »Zagreb 2000« održanog na igralištu u Kranjčevićevoj. </p>
<p>To je treći uzastopni uspjeh maksimirske momčadi, ovom prigodom izboren u vrlo izjednačenoj i nervoznoj utakmici. Jedini pogodak postigao je Poljak u 64. minuti.</p>
<p>Turnir zaslužuje komplimente, kako zbog organizacije, još prije radi entuzijazma kojim se igralo. Jest, utrka za rezultatom čini svoje pa je nogometni potez, poglavito u završnoj utakmici bio podređen taktici. Zanimljivo da je od brojnih pokala samo onaj pobjednički otišao Dinamu. Vjesnikov pokal za najboljeg vratara pripao je Kristijanu Kitneru iz Varteksa, dočim je pokal Večernjeg lista za najbolje igrača došao u ruke Zdravka Popovića (Zagreb). Najbolji strijelac s tri pogotka je Varaždinac Goran Mijanović, koliko je imao i Brazilac Eduardo de Silva u dresu Dinama, ali je jedan pogodak postigao s 11 metara. Posebnu nagradu za »fair-play« dobio je Zrinski iz Mostara.</p>
<p>Rezultati, za 3. mjesto: Zagreb - ZNS 2-1, za 5. mjesto:Maribor - Zrinski 2-0.(za)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ergotić skočio udalj osam metara</p>
<p>Prvo ime prvog dana klupskog atletskog prvenstva Hrvatske nedvojbeno je bio Siniša Ergotić, s prvim mjestom u skoku u dalj, u utrci na 100 metara, a bio je i član pobjedničke štafete na 4x100 metara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvoga dana završnice klupskog prvenstva Hrvatske u atletici najviše uspjeha imali su seniori Mladosti i seniorke Kvarner Riječke banke.</p>
<p> Predstavnici zagrebačke Mladosti su bili najbolji u pet od 10 disciplina prvoga dana, te su sakupili pet bodova više od najvećih konkurenata iz Zrinjevca, dok su Riječanke prvoga dana sakupile samo bod više od »mladostašica«, a četiri od atletičarki Zrinjevca, pa se u ženskoj konkurenciji posljednjega dana očekuje neizvjesna borba za naslov prvakinja do posljednje discipline.</p>
<p>Prvo ime subotnjeg natjecanja na ŠRC Svetice bio je »mladostaš« Siniša Ergotić koji je ostvario vrlo vrijedan rezultat u skoku udalj, preskočivši osam metara, usto je bio najbrži u utrci na 100 metara, a bio je i član pobjedničke štafete na 4x100 metara. Dobre rezultate u muškoj konkurenciji ostvarili su i Zoran Miljuš na 110 metara prepone, te Dejan Cvetković u bacanju koplja.</p>
<p>Kod seniorki najupečatljivija je bila Kristina Perica koja je pobijedila u utrci na 400 metara s prednošću većom od tri i pol sekunde ispred drugoplasirane Tene Nuber.</p>
<p>• Rezultati, seniori, 100 m: 1. Ergotić (Mla) 10.63, 2. Vojnović (ASK) 10.68, 3. Buinjac (Zri) 10.88... 400 m: 1. Juričić (Zri) 48.23, 2. Nekić (ASK) 48.51, 3. Jakopović (Mla) 48.91... 1500 m: 1. Ćalušić (Zri) 3:58.03, 2. Bakić (ASK) 4:03.22, 3. Capuder (Mla) 4:04.12... 3000 m: 1. Petrović (Zri) 8:36.11, 2. Miolović (ASK) 8:48.75, 3. Lacković (Var) 8:53.97... 110 m prepone: 1. Miljuš (Mla) 13.92, 2. Čabov (Zri) 14.38, 3. Abramović (Kva) 15.31... 4x100 m: 1. Mladost 41.28, 2. Zrinjevac 41.68, 3. Varaždinska banka 42.60... vis: 1. Gadanac (Mla) 2,05 m, 2. Brkljačić (Kva) 2,00, 3. Redovniković (Zri) 1,90... dalj: 1. Ergotić (Mla) 8,00 m, 2. Pucelj (Mla, izvan konkurencije) 7,52, 3. Aračić (Mla, i.k.) 7,49... kugla: 1. Žmirak (Var) 17,68 m, 2. Mustapić (ASK) 17,54, 3. Mulabegović (Mla) 16,79... koplje: 1. Cvetković (Var) 72,41 m, 2. Ponoš (ASK) 70,14, 3. Ergović (Mla) 58,60...</p>
<p>seniorke, 100 m: 1. Markt (Zri) 12.07, 2. Lovrić (Mla) 12.46, 3. Ciganović (Kva) 12.81... 400 m: 1. Perica (Mla) 53.51, 2. Nuber (Zri) 57.12, 3. Matković (Kva) 59.73... 1500 m: 1. Budija (Zri) 4:39.30, 2. Topalović (Mla) 4:42.17, 3. Mijuškuvić (ASK) 4:44.74... 100 m prepone: 1. Ciganović (Kva) 14.32, 2. Baran (ASK) 15.35, 3. Ivančević (Mla) 16.03... 4x100 m: 1. Mladost 48.25, 2. Zrinjevac 48.63, 3. Kvarner Riječka banka 50.73... motka: 1. Jerković (Zri) 3,20 m, 2. Kovač (Kva) 2,30, 3. Ivančević (Mla) 2,20... troskok: 1. Đini (Kva) 11,68 m, 2. 2. Bokan (Mla) 11,65, 3. Puhač (Var) 10,88... disk: 1. Begić (Kva) 50,62, 2. Lulić (Mla) 47,40, 3. Popović (Zri) 33,54... kladivo: 1. Sever (Var) 44,84 m, 2. Gregorović (Kva) 42,68, 3. Džaja (Zri) 34,59...</p>
<p>Redoslijed nakon prvoga dana, seniori: 1. Mladost Zagreb 48 bodova, 2. Zrinjevac 43, 3. ASK Split 38, 4. Varaždinska banka 36, 5. Kvarner Riječka banka 26, 6. Međimurje Čakovec 18;</p>
<p>seniorke: 1. Kvarner Riječka banka 52 boda, 2. Mladost Zagreb 51, 3. Zrinjevac 48, 4. Varaždinska banka 33, 5. ASK Split 32, 6. Međimurje Čakovec 24, 7. Nedelišće 10.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Medvjedi« prokockali pobjedu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U gradskom derbiju pretposljednjeg, 9. kola Lige za prvaka, rukometaši Badel 1862 Zagreba svladali su kao gosti Medveščak-Osiguranje Zagreb 31-30 (14-16). Utakmica je opravdala epitet derbija s mnogo postignutih pogodaka. »Medvjedi« su imali vodstvo od četvrte minute utakmice, pa do sredine drugog dijela dvoboja, a u trenucima su imali i do četiri pogotka prednosti.</p>
<p>No, hrvatski prvaci i u ovoj su utakmici dokazali da su iskusnija momčad, </p>
<p>• Dvorana II Sportskog doma</p>
<p>RKM OSIGURANJE ZAGREB - BADEL 1862 ZAGREB 30-31 (16-14)</p>
<p>RKM OSIGURANJE ZAGREB: Fekete, Badurina, Đurašin 4, Baković 5 (1), Uremović 6, Rapo, Dobronić, Brož 7, Rodinis 3, T. Glavinić, I. Glavinić 4, Petruševski 1</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB: Lavrov, Kelentrić, Kulinčenko 2 (1), Maglajlija 2, Vori 3, Zrnić 3 (2), Knežević, Špoljarić 3, Šprem 3, Džomba 8, Saračević 3 (1), Valčić 4</p>
<p>SUCI: Grahovac i Martinić (oba Zagreb). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>SEDMERCI: RKM Osiguranje Zagreb 6 (1), Badel 1862 Zagreb 8 (4) ISKLJUČENJA: RKM Osiguranje Zagreb 4 minute (Brož, Rodinis), Badel Zagreb 10 minuta (Špoljarić 2+2, Knežević, Saračević, Valčić)</p>
<p>CRVENI KARTONI: Saračević (54., prigovor nakon isključenja)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirza DŽOMBA </p>
<p>• Ostali rezultati 9. kola: Wienerberger Cetera Đakovo - Varteks Tivar 28-30, redoslijed: Badel 1862 Zagreb 47 bodova, Metković Jambo (-1) 41, Brodomerkur (-1) 32, RKM Osiguranje Zagreb 29, Varteks Tivar 21, Wienerberger Cetera Đakovo 15. (A. Pavić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Uz dobar vjetar, eto nas na pobjedničkom postolju«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Od ponedjeljka, 22. svibnja, do utorka, 30. svibnja, u splitskoj će se gradskoj luci održati »ISAAF Croatia kup« u dvobojskom jedrenju, čiji je pokrovitelj predsjednik Hrvatske Stipe Mesić. Za odličja će se nadmetati 12 posada iz sedam zemalja, konkurencija nikad nije bila jača i svaka je prognoza nezahvalna.</p>
<p>Bit će to još jedna prilika da hrvatsko jedrenje dokaže svoju kvalitetu, nakon što su »optimisti« osvajali svjetska odličja, Minski Fabris i posada Širole Ivančić bili pobjednici brojnih međunarodnih regata, kao i Karlo Kuret (srebrni na nedavnom Otvorenom prvenstvu Europe u Španjolskoj, na kojem je višestruki svjetski prvak Šveđanin Loof bio tek sedmi) i Mate Arapov, koji su osigurali nastup na OI u Sydneyu. Sad je prilika da se iskaže hrvatska posada, ACY Match Race Team, u kojoj su kormilar Tomislav Bašić, Tonči Antunović, Darko Šupuk, Ognjen Uljević i Stjepan Vitaljić, posada koja bi mogla iznenaditi favorizirane Dance koje predvodi prvi na svjetskoj rang listi Sten Mohr ili Petera Gilmoura, Australca koji jedri s japanskom posadom.</p>
<p>- Nismo bez izgleda, mogli bismo iznenaditi većinu favoriziranih posada. Uostalom, većinu smo već pobjeđivali, pa zašto to ne bismo ponovili na našem moru, s našim vjetrom. Motiva i htijenja imamo, samo da nas vjetar posluži i eto nas na pobjedničkom postolju. Dobro poznajemo jedrilište, ćudi vjetra i mora, pa se nadamo da ćemo iskoristiti priliku za što bolji plasman, kaže kormilar naše posade Tomislav Bašić, a slično razmišljaju treneri Ivan Kuret i Zlatan Zoričić, osvajači brojnih medalja na međunarodnim regatama.</p>
<p>Hrvatska se posada prošlih dana pripremala s kormilarom iz Švedske Magnusom Holmbergom, 4. na svjetskoj rang listi. Sudionici SP u dvobojskom jedrenju imat će na raspolaganju 12 jedrilica s nazivima naših ACY marina, a kormilari će se svakodnevno odlučivati ždrijebom.</p>
<p>U nedjelju je ždrijeb odredio dvije skupine, A i B. Hrvatska posada (kormilar Bašić, Antunović, Šupuk, Uljević i Vitaljić) jedrilit će u skupini B s francuskim posadama i kormilarima Brenacom i Paceom, danskim Bankom, Novozelanđaninom Bakerom, te Australcem Peterom Gilmourom, višestrukim svjetskim prvakom.</p>
<p>U skupini A su kormilari Radich i Johansen (Danska), Pillot (Francuska), Green (Velika Britanija), Holmberg (Švedska), te Danci Moh, Hram i Hansen. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Schumacher opet najbrži na kiši</p>
<p>Michael Schumacher stigao je u Nürburgringu do već četvrte pobjede ove sezone, a čak je i trećeplasiranog Davida Coultharda prestigao za cijeli krug / Mika Hakkinen drugi</p>
<p>NÜRBURGRING, 21. svibnja</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher, perjanica Ferrarija, još je jednom dokazao da mu nema premca kad se utrka vozi po kiši. Naime, na »Velikoj nagradi Europe«, voženoj na stazi u njemačkom Nürburgringu, on je upisao već četvrtu pobjedu u ovoj sezoni Svjetskog prvenstva »formule 1«, odlično se snašavši na stazi koju je gotovo svo vrijeme zalijevala kiša. Druga pozicija pripala je aktualnom svjetskom prvaku i Schumacherovom najvećem konkurentu u ukupnom poretku, Fincu Miki Hĺkkinenu (McLaren-Mercedes), dok je treće mjesto zauzeo njegov momčadski kolega, Škot David Coulthard.</p>
<p>Početak šeste utrke sezone, istina, bio je obilježio Hĺkkinen, koji je sjajno startao te se s treće probio na prvu poziciju, a obrnuto je načinio David Coulthard. Schumacher je, međutim, kao drugoplasirani svo vrijeme pritiskao Hĺkkinena i u 11. krugu ga je uspio i prestići. Malo nakon toga je, međutim, počela kiša i Nijemac se ubrzo odvojio, a još veću prednost stekao je nakon odlaska u boks zbog stavljanja kišnih guma, kad su McLarenovi mehaničari imali problema sa Hĺkkinenovim desnim stražnjim kotačem.</p>
<p>Finac se potom ipak uspio vratiti na drugo mjesto, ali se nije uspio ozbiljnije približiti Schumacheru sve dok ovaj u 39. krugu nije otišao na novu izmjenu guma i nadolijevanje goriva. Hĺkkinen je tada poveo, držao prednost šest krugova, no kad je on otišao u boks, Schumacher se vratio na prvo mjesto koje mu nitko nije uspio ugroziti. Dapače, Nijemac je bio toliko uvjerljiv da je čak i trećeplasiranog Coultharda uspio prestići za cijeli krug. Schumacherova pobjeda u Nürburgringu je, inače, i prvi Ferrarijev trijumf na ovoj stazi još od 1985., kad je slavio Michele Alboreto. Također, Schumacher ostaje do daljnjega jedini Nijemac pobjednik na ovoj stazi u 50 godina koliko se »formula 1« ovdje vozi.</p>
<p>• Rezultati: 1. M. Schumacher (Ferrari) 1,40:24.673 sat (prosječna brzina 179.668 km/h), 2. Hĺkkinen (McLaren-Mercedes) +13.800 sekundi, 3. Coulthard (McLaren Mercedes) +1 krug, 4. Barrichello (Ferrari) + 1, 5. Fisichella (Benetton-Supertec) +1, 6. De la Rosa (Arrows-Supertec) +1, 7. Diniz (Sauber-Petronas) +2, itd.</p>
<p>Poredak vozača za SP: 1. Schumacher 46 bodova, 2. Hĺkkinen 28, 3. Coulthard 24, 4. Barrichello 16, 5. R. Schumacher (Williams-BMW) 12, 6. Fisichella 10, 7. Villeneuve (BAR-Honda) i Frentzen (Jordan-Mugen Honda) 5, itd.</p>
<p>Poredak konstruktora: 1. Ferrari 62 boda, 2. McLaren 52, 3. Williams 15, 4. Benetton 10, 5. Jordan 9, 6. BAR 6, 7. Sauber i Arrows 1 bod. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Još četiri medalje hrvatskih veslača</p>
<p>PIEDILUCO, 21. svibnja</p>
<p> - I drugog dana međunarodne veslačke regate na jezeru Piediluco nedaleko Rima hrvatski su veslači zabilježili zapažene rezultate. Nakon subotnje tri, u nedjelju su se naši veslači okitili sa još četiri medalje. Najbolja hrvatska veslačica, skifistica Mirna Rajle, još jednom je dominirala u utrci teških samaca. U vremenu 8.17.60 osječka je veslačica prva stigla na cilj, ostavivši iza sebe španjolsku i talijansku predstavnicu.</p>
<p> Još jedno zlato i prvo mjesto za Hrvatsku osvojio je naš trenutno najjači osmerac u sastavu Francetić, Franković, Smoljanović, S. Skelin, N. Skelin, Čuljak, Boraska Vujević i kormilar Petriško. Oni su u cilj stigli prvi u vremenu 5.50.30, sa čak sedam sekundi prednosti ispred dvije talijanske posade. Naša inače lošija postava u četvercu bez kormilara (Buća, Bobić, Dragičević i Perinić) osvojila je srebro, dok je Telišman iz VK Trešnjevka bio treći u utrci muških samaca.</p>
<p>l Rezultati, samac veslačice: 1. Hrvatska 8.17.60, 2. Španjolska 8.18.00, 3. Italija 8.27.50; samac veslači: 1. Italija I 7.12.40, 2. Italija 2 7.17.80, Hrvatska 7.21.10; dvojac na pariće: 1. Italija 1 6.30.30... 5. Hrvatska 6.49.00; četverac bez kormilara: 1. Italija 6.17.20, 2. Hrvatska 6.24.40, 3. Slovenija 5.24.90; osmerac: 1. Hrvatska 5.50.30, 2. Italija I 5.57.00, 3. Italija II 6.02.00. (ap)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Prosvjednici spriječili Biskupa Perića da održi misu u crkvi!</p>
<p>MOSTAR, 21. svibnja </p>
<p> - Nekoliko stotina prosvjednika spriječilo je mostarsko-duvanjskoga biskupa msgr. Ratka Perića da uđe u župnu crkvu i kuću u hercegovačkoj župi Ploče-Tepčići te da služi svetu misu i podijeli sakrament svete krizme. Tepčići su jedna od šest hercegovačkih župa u kojima vjerske obrede služe franjevački svećenici, koji se zajedno s mjesnim stanovništvom otvoreno protive dekretu Svete Stolice Romanus Pontificibus o predaji župa na upravu dijecezanskim svećenicima.</p>
<p> Oko devet sati biskup Perić krenuo je s don Josipom Galićem, kojemu je na upravu dodijeljena župa Tepčići-Ploče, u župni dom i crkvu, gdje ih je dočekalo oko 200 prosvjednika i zapriječilo im prolaz. Biskupa su pratila dva policijska vozila iz Mostara, a 30 policajaca iz Čitluka spriječilo je izgred. Vlasnik obližnje livade nije dopustio biskupu Periću da na njoj predvodi svetu euharistiju, pa je on svetu misu održao uz cestu nedaleko od mjesne pošte, gdje je krizmao petero djece.</p>
<p> Istodobno je misu u župnoj crkvi Ploče-Tepčići služio fra Martin Planinić, koji ne priznaje odluku Svete Stolice o preuzimanju te župe. Crkvu i župni dom u Tepčićima od nedjelje čuvaju mještani, koji će, kako je izjavio jedan od njih, »spriječiti dolazak dijecezanskog svećenika«.</p>
<p> Tzv. hercegovački slučaj traje više od 100 godina. Odani franjevačkim svećenicima ističu da je to pokušaj protjerivanjima franjevaca dok mjesni biskup i Sveta Stolica namjeravaju provesti dekret i dati župe na upravu dijecezanskim svećenicima.</p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rusija prazni pretrpane zatvore - sloboda za 350.000 zatvorenika</p>
<p>MOSKVA, 21. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruske vlasti odlučile su već do početka ljeta prijevremeno iz zatvora pustiti čak 350.000 zatvorenika osuđenih za lakša kaznena djela. U tu brojku uključeni je i dio pritvorenika koji se zbog optužbe za izvršena lakša krivična djela nalaze u istražnim zatvorima. Bit će to treća velika amnestija za posljednjih osam godina, kojom vlasti uporno, ali i bezuspješno, pokušavaju riješiti problem prenatrpanosti zatvora.</p>
<p>Naime, unatoč povremenom pražnjenju zatvora, zbog stalnog rasta kriminala u njima se nalazi više od milijun osuđenika. Situacija je takva da zbog prenatrpanosti zatvorskih ćelija zatvorenici spavaju u smjenama. Umjesto četiri, na svakog zatvorenika u ruskom zatvoru dolazi tek dva četvorna metra prostora, što je dovelo do epidemije tuberkuloze, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi gušenja zbog nedostatka zraka u prenatrpanim ćelijama.</p>
<p>Novim masovnim oslobađanjem zatvorenika, ruske vlasti žele - osim problema prenatrpanosti -riješiti i financijske probleme. Za izdržavanje više od milijun zatvorenika, održavanje dotrajalih zatvora i plaće zatvorskih čuvara, država iz proračuna troši 800 milijuna dolara. Prijevremenim puštanjem na slobodu 350.000 zatvorenika, vlasti bi uštedjele oko 180 milijuna dolara i tako osigurale sredstva za izgradnju novih zatvora. Svi ruski zatvori izgrađeni još u carsko vrijeme.</p>
<p>Novo »pražnjenje« ruskih zatvora neće biti klasična amnestija. Naime, na prijedlog ministratsva pravosuđa, ruski je parlament ovih dana u prvom čitanju usvojio cijeli paket dopuna zakona koji predviđa liberalizaciju kaznene politike, što znači i smanjivanje broja zatvorenika. Prema tim zakonima, osuđenici za lakša kaznena djela izići će ranije na slobodu davanjem zaloga, potpisivanjem obveze da neće putovati u inozemstvo i slično. Prijemom u Vijeće Europe, Rusija se prije četiri godine obvezala da će liberalizirati kazneno zakonodavstvo, ukinuti smrtnu kaznu i u skladu s europskim standardima poboljšati uvjete života robijaša. Smrtna se kazna u Rusiji više ne primjenjuje, ali poboljšati uvjete života u zatvorima za Moskvu je u ovom trenutku teško ostvarivo, prije svega iz financijskih razloga i zbog velikog broja zatvorenika.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Papa proglasio nove meksičke svece</p>
<p>VATIKAN, 21. svibnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je proglasio svetima 27 Meksikanca, koji su gotovo svi mučeni i ubijeni tijekom vjerskih progona dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. Svečanost kanonizacije, održana pred tisućama vjernika na Trgu Svetog Petra, povećala je ukupni broj meksičkih svetaca na 28. Ovo proglašenje svetaca četrdeseto je kojemu je predsjedao papa Ivan Pavao II. i drugo u Svetoj godini 2000. Tijekom svog 22-godišnjeg pontifikata, Ivan Pavao II. je već 324 osobe proglasio svecima, od kojih je 328 mučenika.</p>
<p>Oko 20.000 Meksikanaca došlo je odati počast novim svecima, među kojima je i María del Jesús Sacramentado Venegas, prva Meksikanka koja je proglašena sveticom. Papa Ivan Pavao II, koji je govorio španjolski i izgledao u dobroj fizičkoj formi, naglasio je da je »povijest crkve u Meksiku povijest svetosti«.</p>
<p>Meksiko nije imao diplomatske odnose s Vatikanom sve do 1992., nakon desetljeća vjerskih progona koje je provodila država. Neprijateljstvo meksičke države prema Crkvi datira još iz 19. stoljeća kad su liberalni reformatori pod vodstvom predsjednika Benita Juáreza rimokatoličkom svećenstvu oduzeli velike privilegije, konfiscirali crkvene posjede i službeno odvojili Crkvu od države. Nakon revolucije 1910.-1917., pojačani su napadi na Crkvu u Meksiku, pa su brojne crkve zatvorene, a svećenici ubijeni. </p>
<p>Osjetnije promjene počele su 1992., kad je vladajuća Institucionalna revolucionarna stranka (PRI) koja je na vlasti još od 1929., svećenicima i časnim sestrama dala pravo glasa i dopustila im nošenje vjerskih odora u javnosti. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izraelcima i turistima zabranjen pristup palestinskim područjima </p>
<p>JERUZALEM, 21. svibnja</p>
<p> - Izrael je u nedjelju zabranio pristup svojim građanima i turistima u sve sektore Zapadne obale i Gaze koji su pod palestinskom upravom, objavio je vojni glasnogovornik.</p>
<p> »Odluka je donesena nakon povećanja nasilja na tim područjima«, pojasnio je glasnogovornik. »Izraelska vojska ocjenjuje izuzetno teškim napade na izraelske civile u sektorima pod isključivom kontrolom palestinskih vlasti i traži od njih da ga okončaju«, naglasio je glasnogovornik, dodajući da vojska osuđuje i nasilje nad svojim pripadnicima, kako u palestinskim sektorima, tako i u drugim dijelovima zemlje.</p>
<p>Izraelska vojska ocjenjuje da je palestinska samouprava odgovorna za eskalaciju nasilja na svojim područjima i za sve njegove posljedice.</p>
<p>U Jeruzalemu je istodobno objavljeno da je izraelski premijer Ehud Barak odgodio put u SAD, predviđen za nedjelju, zbog eskalacije nasilja u južnom Libanonu i na palestinskim područjima. </p>
<p>Ranije su dužnosnici Barakova kabineta izjavili kako je odgoda premijerova puta moguća i u slučaju krize unutar vladine koalicije. Više od 100 Palestinaca ozlijeđeno je u subotu u sukobima s Izraelcima tijekom drugoga »dana bijesa«.</p>
<p> Svojim prosvjedima, Palestinci su željeli iskazati solidarnost sa zatočenim sunarodnjacima u izraelskim zatvorima. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pet svjetskih sila obvezalo se uništiti svoje nuklearno oružje</p>
<p>NEW YORK, 21. svibnja</p>
<p> - Konferencija o provedbi Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) završila je u subotu u New Yorku prihvaćanjem završne izjave u kojoj pet svjetskih nuklearnih sila preuzima »nedvosmislenu obvezu da potpuno eliminira« svoje nuklearno oružje. To je prvi put da su se Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska javno obvezale da će uništiti svoje nuklearne arsenale koje su stvarale 55 godina i koji sadrže više od 35.000 bojevih glava. </p>
<p> Glavni tajnik UN-a Kofi Annan ocijenio je da je donošenje te izjave »povijesno«. Sporazum postignut prvi put u 15 godina, nakon tri revidirajuće konferencije, »povijesni je konsenzus« i odnosi se na »ključna pitanja za sigurnost svih članica UN-a«, stoji u Annanovu priopćenju. Sporazum »znači osnovni korak u potrazi čovječanstva za mirnijim svijetom, svijetom slobodnim od nuklearnih opasnosti, svijetom koji poznaje pojačane norme neširenja oružja i razoružanja«, istaknuo je glavni tajnik. </p>
<p> I Japan je u nedjelju priopćio kako pozdravlja dogovor koji »smatra vrlo značajnim za održanje i jačanje sustava nuklearnog neširenja i promidžbu nuklearnog razoružanja«. </p>
<p> Sporazum, prihvaćen konsenzusom 187 potpisnica NTP-a (pet nuklearnih sila i 182 zemlje koje ne posjeduju nuklearno oružje), predviđa nekoliko konkretnih mjera razoružanja, ali ne i to točno određene vremenske rokove. Najvažnije je postignuće Konferencije »nedvosmisleno preuzimanje obveze nuklearnih sila da će provesti potpunu eliminaciju svojih nuklearnih arsenala....«, stoji u završnoj izjavi. Osim toga, ostale zemlje potpisnice obećavaju da će se zauvijek odreći nuklearnih bojevih glava.</p>
<p> Sporazum predviđa daljnje jednostrano smanjenje nuklearnih arsenala, zaliha taktičkog oružja i broja bojevih glava koje su u najvećem stupnju pripravnosti, a s druge strane povećanje transparentnosti u objavljivanju podataka o nuklearnim arsenalima. Dokumentom se poziva na smanjivanje uloge nuklearnog oružja u nacionalnim sigurnosnim politikama. Sjedinjene Države i Rusiju obvezuje se da u cijelosti provedu sporazum START II koji broj bojevih glava na objema stranama smanjuje sa 6000 na 3500. </p>
<p> Dogovoren je i moratorij na pokuse s nuklearnim oružjem sve dok se ne aktivira Sporazum o općoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT). Na skupu je dogovoreno trajno i nepovratno uklanjanje plutonija i urana iz nuklearnih bojevih glava, kao i da će se u roku idućih pet godina pregovarati o sporazumu kojim bi se zabranila proizvodnja nuklearnih materijala za izradu oružja.</p>
<p> Završna izjava poziva da se stvore zone bez nuklearnog oružja na Srednjem istoku i u južnoj Aziji. Prvi put se javno izdvaja Izrael zbog svog odbijanja da potpiše Sporazum. Izjava ističe da je »izraelsko pristupanje NTP-u važno« i od te države se traži da svoja nuklearna postrojenja stavi pod nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).</p>
<p>NPT (Non-Proliferation Treaty), temeljni sporazum o kontroli naoružanja, potpisalo je 187 zemalja. Četiri zemlje su to odbile, uz Izrael to su Indija, Pakistan i Kuba. Prve tri de facto su nuklearne sile. Izrael, kojem stručnjaci pripisuju da posjeduje između 100 i 200 nuklearnih glava, nikad nije javno priznao da doista ima nuklearno oružje.</p>
<p> Konferencija je izrazila žaljenje zbog 11 podzemnih nuklearnih pokusa koje su 1998. proveli Indija i Pakistan, pozivajući ih da se, unatoč tomu, pridruže Sporazumu kao »zemlje koje ne posjeduju nuklearno oružje«. U izjavi se, osim toga, priznaje pravo zemljama NTP-a na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju, no postrožuju se propisi koji zabranjuju suradnju u području nuklearne tehnologije sa zemljama koje nisu potpisnice Sporazuma.</p>
<p> Revidirajuća konferencija, koja se održava svakih pet godina od potpisivanja Sporazuma 1970., počela je 24. travnja. Budući da se odluke donose konsenzusom, bilo koja od zemalja potpisnica NTP-a imala je pravo uložiti veto. Donošenje završne izjave za jedan je dan odgodilo spor SAD-a i Iraka oko iračkog nuklearnog programa. Spor je na kraju kompromisno riješen. Sjedinjene su Države inzistirale da se i Irak imenuje kao zemlja koja ne ispunjava u potpunosti svoje obveze kad je riječ o neširenju oružja. Dogovoreno je da skup ponovo »istakne da je važna puna suradnja Iraka s IAEA-om i iračko poštivanje preuzetih obveza«. </p>
<p> IAEA ima dužnost provjeravati da se civilna nuklearna postrojenja ne upotrebljavaju u vojne svrhe. Irak se protivi tvrdnjama SAD-a da inspekcije IAEA-e ne mogu zamijeniti iračke obveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Irak je pod sankcijama UN-a sve dok ne zatvori sva svoja postrojenja za proizvodnju nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja. (Hina)</p>
<p>Nuklearni potencijal vodećih sila</p>
<p>Grube procjene broja nuklearnih bojevih glava u svijetu iz godine 1998. sljedeće su (strateške ili dalekog dometa i nestrateške ili taktičke bojeve glave kratkog dometa): </p>
<p>Sjedinjene Države - 7.450 strateških, 970 nestrateških; </p>
<p>Rusija - 6.240 i 4.000; </p>
<p>Francuska - 429 i 20;</p>
<p>Velika Britanija - 160 i 100;</p>
<p>Kina 140 i 150.</p>
<p>Vjeruje se da SAD i Rusija zajedno posjeduju više od 30.000 strateških, taktičkih i uskladištenih nuklearnih bojevih glava.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Italija želi diplomatske odnose s Beogradom, ne i veze s Miloševićem</p>
<p>RIM, 21. svibnja</p>
<p> - Diplomatski su odnosi s Beogradom potrebni, ali želi se izbjeći bilo kakav kontakt s predsjednikom Slobodanom Miloševićem za kojim je Međunarodi sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) izdao tjeralicu, rekao je za nedjeljni broj lista Corriere della Sera talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini. Između tih dviju opcija Rim nastoji pronaći rješenje, rekao je Dini naglasivši da Italija mora imati diplomatske odnose s Beogradom. Međutim, talijanski veleposlanik Mario Caracciolo još od prošle godine kad je imenovan, sjedi u Rimu i čeka. Njegov prethodnik Riccardo Sessa već je veleposlanik u Teheranu, a u Beogradu trenutačno sjedi samo talijanski otpravnik poslova. Dini je pojasnio da se pokušava pronaći način da se veleposlanstvo u Beogradu podigne na višu razinu, ali bez kontaktiranja s Miloševićem. Postoje tri varijante, rekao je talijanski ministar. Prema prvoj, Caracciola bi se uputilo u Beograd kao veleposlanika što bi uključivalo predaju pisma Miloševiću, a to se nastoji izbjeći. Druga je varijanta da novi veleposlanik ipak bude samo otpravnik poslova, ali bi se u tom slučaju Italija spustila razinu diplomatskog predstavništa. Iako u tom slučaju ne bi morala kontaktirati s Miloševićem već samo s Ministarstvom vanjskih poslova, Italija to nastoji izbjeći. Treća je mogućnost, rekao je Dini, da za neko vrijeme stanje ostane kao i do sada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Najveća opasnost od međuetničkih sukoba u Makedoniji!</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U Makedoniji je opasnost od međuetničkih nacionalističkih sukoba trenutačno najveća, tvrdi visoki povjerenik OESS-a za manjine Max van der Stoel ovih dana u Financial Timesu. Nacionalizam po njegovoj procjeni predstavlja najznačajniju prijetnju miru u Europi 21. stoljeća, ali je stavljanje Makedonije svojevrsno iznenađenje u hijerarhiji mogućih žarišta. </p>
<p>Već dobro poznati problem je u zakonskom pravu na uporabu jezika etničke albanske manjine u Makedoniji. To je pravo iskoristio makedonski ministar obrazovanja uvevši u dvije srednje škole razrede na albanskome jeziku. Njegov je postupak prošlog tjedna, kako piše FT, izazvao prosvjede građana koji su izvikivali parole poput »jedna država, jedan jezik«, a albanski izvori čak tvrde da se čuo i zahtjev »Albance u plinske komore«. Van der Stoel upozorava kako »do sada u Makedoniji nije bio ispaljen niti jedan metak, ali se problem međuetničkih odnosa vuče godinama. Albanci inzistiraju da se on riješi tijekom ove godine, a ako se do njezina isteka ništa ne učini, makedonska će vlada pasti«, procjenjuje van der Stoel čija je želja da posreduje u rješavanju problema odnosno postizanju kakvog-takvog kompromisa. Visoki povjerenik OESS-a drži da bi bilo dobro Albancima pružiti mogućnost višeg stručnog obrazovanja za područja javne uprave, gospodarstva i odgojno-obrazovne djelatnosti, ali istodobno nije podržao priznavanje već glasovitog ilegalnog albanskog sveučilišta u Tetovu. I tamo su prošloga tjedna demonstrirale tisuće studenata i profesora, a rektor Fadil Sulejmani je javno odbio bilo kakvu pogodbu s vlastima u Skopju i njihovim »pomagačima« oličenim u OESS-u. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Organizator državnog udara na Fidžiju prijeti da će ubiti taoce </p>
<p>SUVA, 21. svibnja</p>
<p> - Organizator državnog udara na Fidžiju George Speight zaprijetio je da će ubiti taoce, među kojima su premijer Mahendra Chaudhry i određeni broj ministara - ako mu ne dopustimo da preuzme vlast u zemlji, objavio je u nedjelju fidžijski predsjednik Ratu Sir Kamisese Mara. U televizijskom obraćanju naciji Mara je istaknuo kako je odbacio zahtjev da se sretne s lokalnim poslovnim čovjekom Speightom, koji je u petak upao u parlament te oteo premijera i još 45 dužnosnika, od kojih je jedan dio u međuvremenu oslobođen. </p>
<p>»Saznao sam da mi želi reći da će početi ubijati jednog po jednog taoca ako ne učinim ono što kaže«, rekao je Mara i dodao da je načuo da otmičar traži njegov odstup i omogućavanje njegovoj skupini da preuzme vlast.</p>
<p> Predstavnici Europske unije trebali bi se u nedjelju susresti s Marom i dati potporu legalno izabranoj vladi. U priopćenju Unije, veleposlanici Francuske i Velike Britanije upozorili su da bi susret između veleposlanika EU-a i zemalja Afrike, Kariba i Pacifika, zakazan za 8. lipnja, mogao biti odgođen ako se ne riješi ova kriza. Vođe fidžijske oporbe u nedjelju su poduprli organizatore državnog udara i zatražili od predsjednika Mare da odstupi. »Ratu Mara izgubio je kontakt s narodom Fidžija. Njegov bi stav mogao dovesti do građanskog rata«, stoji u priopćenju oporbe. George Speight je u petak rekao da je svrgnuo premijera Chaudhryja, prvog Indijca na toj funkciji na Fidžiju, te preuzeo vlast u ime izvornih stanovnika Fidžija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Barak pozvao pregovarače da skrate razgovore zbog porasta nasilja </p>
<p>JERUZALEM, 21. svibnja</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak naredio je svojim pregovaračima da skrate mirovne pregovore s Palestincima u nedjelju u Švedskoj zbog porasta nasilja na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, objavio je njegov ured. </p>
<p> Barakov glasnogovornik priopćio je da je Barak pozvao izraelske pregovarače u Švedskoj, ministra za javnu sigurnost Šloma Ben-Amija i odvjetnika Gileada Shera, da se vrate u Izrael na konzultacije.</p>
<p> Predstavnici hitne medicinske službe Palestinskog društva Crvenog polumjeseca objavili su u nedjelju da su izraelski vojnici ispaljivali gumene i prave metke te da su u nasilnim sukobima u proteklih devet dana ubili pet Palestinaca i ranili više od tisuću. Na izraelskoj je strani ranjeno više osoba, među kojima i dvogodišnja djevojčica. Nemiri su izbili tijekom demonstracija u kojima su Palestinci tražili od Izraela da oslobodi više od 1.650 zatovrenika.</p>
<p> »Ministar Ben-Ami i odvjetnik Gilead Sher završit će današnje pregovore i sutra ujutro se vratiti u Izrael«, navodi se u priopćenju u kojem se »skraćivanje« tekuće runde pregovora obrazlaže stanjem na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Međunarodna zajednica priželjkuje promjene u BiH poput onih u Hrvatskoj</p>
<p>Vijeće za implementaciju mira zatražiti će od vlasti BiH da već ove godine privatiziraju strateška državna poduzeća, i to uz ulazak novog menadžmenta i kapitala/ U Nacrtu Deklaracije koju bi Vijeće trebalo usvojiti na sastanku u Bruxellesu 23. i 24. svibnja navodi se da će se međunarodna zajednica u idućem razdoblju usredotočiti i na pitanja povratka izbjeglica i prognanika te jačanje zajedničkih državnih institucija u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 21. svibnja</p>
<p> - Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica će se u idućem razdoblju usredotočiti na tri ključne zadaće kako bi ubrzala provedbu Mirovnoga sporazuma iz Daytona. Međunarodna zajednica prije svega kani potaknuti stvaranje samoodržive ekonomije, povratak izbjeglih i raseljenih te ojačati zajedničke institucije na razini države. Zaključak je to iz Deklaracije Vijeća za implementaciju mira, čiji je sastanak najavljen za 23. i 24. svibnja u Bruxellesu. U Nacrtu toga dokumenta navodi se da je dosad postignut napredak, tj. stabilizirana je sigurnosna situacija, veći dio obnove je završen, povratak izbjeglica i raseljenih osoba je ubrzan, ustanovljen je Distrikt Brčko, a na nedavnim općinskim izborima se pokazalo da jača i politički pluralizam. No, ocjenjuje je se da su ta dostignuća više rezultat intenzivnih međunarodnih napora, nego domaćih. S druge strane, u Deklaraciji se izražava nezadovoljstvo sporošću unutarnje mirovne implementacije od sastanka Vijeća za provedbu mira u Madridu 1998. godine, za što odgovornost, kako se navodi, leži uglavnom na opstrukcijama političkih stranaka iznutra i izvan BiH. »Uski nacionalni politički interesi su zapriječili sve, od povratka izbjeglica, gospodarskih reforma, do rada vladinih institucija. Bosna i Hercegovina mora sada raditi više za sebe, « naglašava se u spomenutom dokumentu. </p>
<p>Najzanimljiviji su naravno konkretni potezi koji se trebaju poduzeti kako bi se ubrzala provedba Daytona. Navodi se nadalje da je potrebno povećati gospodarske reforme i stvoriti uvjete za održivi ekonomski razvoj kako bi se izbjegla kriza u procesu tranzicije gospodarstva BiH, koje je do ove godine bilo ovisno o donatorskim sredstvima međunarodne zajednice. Vlasti BiH trebaju značajno ubrzati ritam strukturalnih reformi i poduprijeti razvoj vođen privatnim sektorom. Dodjela donatorske pomoći, navedeno je, ubuduće će biti uvjetovana upravo napretkom u ovim oblastima.</p>
<p>Kao reforme od ključne važnosti navedeno je omogućavanje razvoja privatnog sektora što podrazumijeva mjere za stvaranje privlačnog poslovnog ozračja, a među najbitnijim su promjene u području javnih komunalija, s naglaskom na telekomunikacije i energiju, te razdvajanje gospodarske i političke moći kroz liberalizaciju i privatizaciju. </p>
<p>Veliki dio strateških državnih poduzeća mora biti privatiziran tijekom 2000. godine i to transparentno i uz poticanje ulaska novog menadžmenta i kapitala. Zahtijeva se i kreiranje jedinstvenog gospodarskog prostora u BiH, te ističe da je potrebno uskladiti napore na čitavom prostoru BiH, a posebno kad se radi o porezima, tržištu, javnoj opskrbi, financijskim uslugama, bankarskom sektoru, električnoj energiji, telekomunikacijama te željezničkom prometu.</p>
<p> Vijeće će na sastanak u Bruxellesu pozvati visokog predstavnika Wolfganga Petritscha da osigura djelotvoran regulativni mehanizam na državnoj razini u području energije, telekomunikacija, transporta i medija, a navodi se da je neophodna i uspostava učinkovitoga Državnog trezora. Dakako, istaknuta je i borba protiv korupcije.</p>
<p>Kada je riječ o zahtjevu za ubrzanje povratka raseljenih i izbjeglih osoba, zanimljivo je da je poseban naglasak stavljen na omogućavanju građanima da ostvare svoja imovinska prava. Kad je riječ o povratnicima između BiH i Hrvatske treba koristiti sve odgovarajuće mehanizme, uključujući i Pakt o stabilnosti. Što se tiče jačanja zajedničkih institucija na razini BiH novost je da se inzistira na njihovom neovisnom financiranju, te na tome da donatorska zajednica treba ubuduće usmjeravati pomoć BiH izravno kroz državne institucije. S druge strane, od zajedničkih tijela vlasti, koja moraju imati učinkovite javne službe, očekuje se da prihvate i provedu državne zakone koji su uključeni u radni program za razdoblje 1999/2000.</p>
<p>U dijelu Deklaracije Vijeća u kojem se govori da su demokratski odgovorna policija i nezavisno sudstvo preduvjeti za vladavinu zakona i punu zaštitu ljudskih prava, konstatira se tek ograničen napredak i navodi da je Vijeće razmatra učvršćivanje Ustavnog suda i ustanovljenje državnog suda koji se nigdje izrijekom ne spominje u Daytonu.</p>
<p>U ostalim dijelovima Deklaracije naveden je zahtjev za punom uspostavom Državne granične službe, potvrđuje se održavanje općih izbora na jesen, te navodi da postojeća razina vojne potrošnje ne može opstati te se pozivaju odgovarajuća tijela na razvijanje zajedničke sigurnosne politike u zemlji. Očekuje se od Stalnog vojnog povjerenstva i vanjskih donatora da osiguraju transparentnu pomoć oružanim snagama entiteta. U tom smislu pozdravljen je nedavni sporazum između Republike Hrvatske i Federacije BiH. </p>
<p>Kada je riječ o Hrvatskoj, Vijeće za implementaciju mira će, barem tako stoji u Nacrtu Deklaracije za bruxelleski sastanak, još jednom pozdraviti promjenu vlasti u Hrvatskoj. »Vijeće zapaža ohrabrujući razvoj u regiji, posebice izbor nove vlade u Hrvatskoj koja je u cijelosti posvećena implementaciji Mirovnog dogovora i regionalne suradnje. Očekujemo od građana BiH da se ugledaju na ovaj primjer, nastave glasovati i rade za promjene te korak po korak preuzmu punu odgovornost za budućnost njihove zemlje«, stoji u tekstu Nacrta deklaracije.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Radišić i dalje za Gligorića, ali će ipak predložiti tri kandidata</p>
<p>Od Predsjedništva BiH očekuje se da predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH izabere prije početka sjednice Vijeća za implementaciju mira, dakle u ponedjeljak</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Bosna i Hercegovina, odnosno njezina nadležna tijela, ima još samo jedan dan (ponedjeljak) da izabere predsjedavajućeg Vijeća ministara u roku koji, kao poželjan, navode međunarodni predstavnici (glasnogovornik OHR-a James Ferguson, primjerice). U utorak, naime, u Bruxellesu počinje dvodnevni sastanak Vijeća za implementaciju mira (PIC) na kojemu će se analizirati rezultati ostvareni u provedbi Daytonskog sporazuma i za BiH bi u svakom slučaju bilo dobro da izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara uspije obaviti prije toga. »Ugled BiH neće biti dobar ukoliko Predsjedništvo do tada ne riješi ovaj problem«, izjavio je James Ferguson. Baveći se ovim pitanjem on je također rekao: »Slijedeća sjednica PIC-a je razuman rok da Predsjedništvo BiH uradi nešto dobro. Oni su odgovorni da djeluju kao Predsjedništvo za cijelu zemlju i pronađu rješenje za mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara.«</p>
<p>Po aktulanoj kadrovskoj križaljci, kandidata za dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH treba predložiti srpski član Predsjedništva BiH Živko Radišić. Budući da su jedan Radišićev kandidat (Tihomir Gligorić, inače jedan od malobrojnih dužnosnika Socijalističke partije RS koji su nakon nedavnog raskola u stranci ostali vjerni Radišiću) nije dobio podršku međunarodne zajednice, a njegovoj se kandidaturi usprotivio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, srpski član Predsjedništva mora pronaći novu prikladnu osobu. </p>
<p>Onoga trena kad je Gligorićeva kandidatura odbačena, bilo je jasno da to nije laka zadaća, a u subotu se u praksi potvrdilo da se čelnici političkih stranaka u RS ne mogu dogovoriti o imenu novoga kandidata. Radišić i dalje u ime SP-a nudi Gligorića, čelnici Koalicije »Sloga«, iz koje su Radišićevi socijalisti nedavno istupili, predlažu Svetozara Mihajlovića, dok je SDS ponudio popis od nekoliko imena, ali među njima, naravno, nije ni Gligorićevo ni Mihajlovićevo. Ipak, Radišić će u ponedjeljak Predsjedništvu BiH predložiti tri kandidata, računajući očigledno da bi inzistiranjem na izboru Gligorića blokirao rješenje ovog (kadrovskog) problema. I Milorad Dodik, premijer RS i prvi čovjek koalicije »Sloga«, nakon konzultacija je izrazio spremnost na kompromis. »Sloga«, izjavio je Dodik nakon subotnjih konzultacija, predlaže Svetozara Mihajlovića, ali je spremna na kompromis kako bi se našlo najbolje rješenje. S koja će tri imena Radišić izići pred svoje kolege u Predsjedništvu, u ovom trenutku nije poznato, ali je evidentno nastojanje da se u ponedjeljak ovaj problem skine s dnevnog reda.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Država oprašta dugove Francuzima koji ne mogu platiti režije ili vratiti kredit </p>
<p>Sredinom ožujka država se odrekla oko 450 milijuna franaka poreznih potraživanja od pojedinaca u »velikim socijalnim teškoćama«, a 50 tisuća nezaposlenih još očekuje konačni odgovor komisija za prezadužene na svoje zahtjeve</p>
<p>PARIZ, 21. svibnja</p>
<p> - Usprkos ekonomske konjukture i povoljnijih trendova u zapošljavanju kroz posljednje dvije godine broj obitelji i pojedinaca koji zbog prezaduženosti ne mogu vraćati kredite ili plaćati režije za stanovanje porastao je u prošloj godini u Francuskoj, po statistici Nacionalne banke, za 20 posto. Državnim »komisijama za prezadužene«, utemeljenima jednim socijalnim zakonom od prije deset godina, uputilo je svoj SOS u 1999. godini ukupno 142.223 osoba. Samo u prva dva mjeseca ove godine primile su još 33.000 zahtjeva za pomoć od građana.</p>
<p>Kada je donijet 1989. godine taj je zakon prvobitno trebao riješavati samo probleme »reprogramiranja« otplata potrošačkih kredita posredovanjem između prezaduženih obitelji i poslovnih banaka. Razlozi nemogućnosti vraćanja kredita najčešće su gubitak posla i drugi nepredviđeni potresi u obiteljskom životu na koje se nije računalo pri podizanju kredita. Ima tu i dosta slučajeva lakomislenosti u »potrošačkim groznicama«, ali računalo se da ukupni broj klijenata komisija za prezadužene u Francuskoj kroz više godina neće premašiti ukupnu brojku od 350.000. Državne komisije za prezadužene, kojih je danas ukupno 124 i raspoređene su po čitavoj Francuskoj, zaprimile su međutim kroz proteklih deset godina više 900.000 takvih zahtjeva. U međuvremenu su nadležnosti tih komisija proširene tako da su dobile još naglašenije socijalno značenje, osobito jednim zakonom protiv socijalne marginalizacije i isključenja iz 1998. godine. Odlukom vlade Lionela Jospina krajem prošle godine otvorena je i mogućnost da te komisije u određenim slučajevima mogu »brisati spužvom« i porezne dugove prezaduženih pojedinaca prema državnoj blagajni. Podneseno je 15.000 takvih zahtjeva u prva dva mjeseca ove godine. Sredinom ožujka država se odrekla oko 450 milijuna franaka poreznih potraživanja od pojedinaca u »velikim socijalnim teškoćama«, a 50 tisuća nezaposlenih još očekuje konačni odgovor komisija za prezadužene na svoje zahtjeve. </p>
<p>Od početnog posredovanja u traženju rješenja za otplate potrošačkih kredita komisije za prezadužene počele su se od sredine 90-tih godina i baviti drugim vrstama nesolventnosti socijalno ugroženih pojedinaca i obitelji: nagomilanim neplaćenim računima za najam stana, struju, vodu, telefon i druge režije. Po podacima središnje Francuske nacionalne banke, koja obavlja administrativno-stručne poslove za te komisije, u 1998. je godini bilo već 30 posto takvih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva prezaduženih građana. Najčešći motiv obraćanja za pomoć je iste godine bila nezaposlenost, u 43 posto slučajeva naspram 24 posto 1991. godine. </p>
<p>U šesteročlanim komisijama za prezadužene zastupljeni su prefekt i tajnik državnog trezora okruga (departmana), mjesni predstavnik središnje Nacionalne banke, ravnatelj poreznih službi, predstavnik udruge poslovnih banaka, te predstavnik obiteljskih udruga ili udruge potrošača. Kada je riječ o zahtjevu za odgodom vraćanja rata iz potrošačkih kredita komisija najprije pokušava posredovati između dužnika i banke u pronalaženju sporazumnog rješenja. Ako je posredovanje neuspješno komisija usvaja preporuku koje dostavlja sudu da bi im on dao izvršnu snagu. Unatrag dvije godine, temeljem dodatnih ovlasti iz Zakona protiv socijalne marginalizacije i isključenja, komisije za prezadužene mogu formulitati i izvanredne preporuke: moratorij, a koji u najtežim socijalnim slučajevima može biti pretvoren i u brisanje duga. Kroz maksimalno tri godine dug iz kredita može se zamrznuti, a po isteku tog roka komisija ponovno razmatra situaciju. Ako komisija dođe do zaključka da je dug i nadalje »nepodmiriv«, zbog socijalne ugroženosti određene obitelji ili pojedinca, onda može odlučiti i da se (slično propisima o stečaju tvrtki ) jedan dio ili čitav iznos tog duga i definitivno otpiše.</p>
<p> Zakonom iz 1998. godine, kao polazna definicija za izračun prezaduženosti koja otvara mogućnost intervencije komisija, opisana je kategorija minimalnog »ostatka prihoda za život« obitelji ili pojedinca. Do tog zaštićenog ostatka dolazi se kombinacijom općih propisa o maksimalnom opterećenju plaće otplatama kredita po Zakonu o radu i zajamčenog iznosa životnog minimuma (tzv.RMI). On trenutno iznosi 2.552 franaka mjesečno za pojedinca, odnosno 3.828 franaka (uvećano za 50 posto) u slučaju života u paru. Tako bi primjerice obitelj s dvoje djece, u kojoj muž i žena zarađuju zajedno 16.000 franaka, imala pred komisijom pravo na zaštitu »ostatka za život« u visini od 7.913 franaka, odnosno može ju se u »reprogramiranju« dugova u postupcima pred komisijom za prezadužene opteretiti do maksimalnog mjesečnog iznosa 8.087 franaka. </p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nakon imenovanja slovenskog svećenika za beogradskog nadbiskupa ispada da dvjesta tisuća Hrvata-Bunjevaca nema nijednog biskupa Hrvata</p>
<p>U prilogu vam šaljem (foto)kopiju mog članka koji je objavljen u opozicijskom beogradskom listu »Danas«. Članak je objavljen 25. travnja pod naslovom »Vatikan šokirao Hrvate - Bunjevce« uz moje popratno pisamce upućeno glavnom i odgovornom uredniku lista, sa napomenom da se uredništvo »Glasa koncila« nije udostojilo objaviti ovaj moj prosvjed (pismo poslano još 29. ožujka!), vjerojatno zbog »mira u kući«.</p>
<p>Dopustite da se sa nekoliko riječi osvrnem na upravo izvršen izbor kongregacije za biskupe pri Svetoj stolici u Rimu, da ne kažem blaže rečeno da je Papa Ivan Pavao II, nedavno za nasljednika beogradskog nadbiskupa gospodina France Perka, imenovao slovenskog svećenika-salezijanca, Stanislava (Stanka) Hočevara, koji će imati status koadjutora-pomoćnika, s pravom obaveznog nasljeđivanja sadašnjeg nadbiskupa i time steći zvanje nadbiskupa-pomoćnika. (Izvor: list Danas, Beograd, 27. 3. 2000. godine, a prema agenciji Beta).</p>
<p>Kao katolik-vjernik koji živi u Subotici (Bačka, Vojvodina) ovo imenovanje i to ne samo mene, vidno je zgranulo i neugodno iznenadilo, kao i mnoge druge vjernike Hrvate-Bunjevce, iz ovih krajeva, i to kako u odnosu na sam izbor ličnosti, protiv koje inače osobno nemam ništa, niti je poznajem, niti je ta osoba kriva za ovakav izbor, tako i u odnosu na njegovu nacionalnu pripadnost (Slovenac).</p>
<p>Možda nije na odmet široj javnosti u Republici Hrvatskoj, napomenuti da je trenutačni subotički biskup, gospodin msgr. Ivan Penzeš, pripadnik mađarske nacionalnosti, uostalom kao i zrenjaninski biskup Laslo Hužvar.</p>
<p>Nadalje, navodim činjenicu da je nedavno pomoćnik đakovačkog biskupa, biskup, gospodin Đuro Gašparović, također imenovan za srijemskog biskupa sa povremenim-boravištem u Srijemskoj Mitrovici, bukvalno kao »gostujući-putujući-uvozni« biskup.</p>
<p>Tako sada ispada da mi ovdašnji Bunjevci, koji inače osim vjerskih, nemamo bogzna kakva druga prava, nemamo svog biskupa na teritoriju SRJ. Još 1923. godine imali smo tadašnjeg biskupa Lajču Budanovića, kao upravitelja Bačke apostolske administrature, a za biskupa je bio posvećen 1927. godine i dužnost je obnašao sve do svoje smrti 1958. godine, tj. nakon 25. godina vršenja te službe.</p>
<p>Nakon njegove smrti tj. još za vrijeme njegovog života, za novog subotičkog biskupa bio je imenovan gospodin Matija Zvekanović, dne 24. 2. 1956. godine, kao pripadnik ovdašnjih Hrvata-Bunjevaca, i koji je tu dužnost također obavljao sve do svoje smrti, 1989. g. Biskup Matija Zvekanović, je naročito bio štovan među ovdašnjim vjernicima Hrvatima, jer je njegovom zaslugom te posredovanjem pokojnog kardinala Franje Šepera, došlo do odvajanja subotičke od kaločke biskupije čije se sjedište nalazilo u Republici Mađarskoj, a do čega je došlo tijekom 1968. godine.</p>
<p>Na čiju preporuku i kako je došlo do ovog imenovanja, to vjerojatno znaju samo oni koji su predložili Stanislava Hočevara, podrijetlom Slovenca, za novog beogradskog nadbiskupa, a mogu si samo pretpostaviti, da su to utjecaji »slovenskog lobija« u samom Vatikanu, te da odgovor na ovo pitanje nije teško naći. Ovo naročito stoga što je i aktualni beogradski nadbiskup France Perko podrijetlom Slovenac. Po ovoj logici, nama Hrvatima u Bačkoj u tom slučaju bi bio »bolji« izbor da je za beogradskog nadbiskupa imenovan svećenik mađarske nacionalnosti, koji nam je i po kulturi i običajima daleko bliži nego SLovenac, i sa kojom državom (Slovenijom) se Vojvodina i ne graniči, ili pak da je biran neki svećenik iz Boke Kotorske, ako se smatra da među ovdašnjim svećenicima nema podobnih i sposobnih, što naravno ne stoji.</p>
<p>Uostalom i sam gospodin France Perko je svojedobno izjavio nekim zagrebačkim i beogradskim novinama da bi bilo umjesno i na mjestu da njegov nasljednik bude napokon Hrvat, imajući u vidu da je on na tu dužnost imenovan 1986. godine, i da je obavlja već skoro 15 godina uzastopce.</p>
<p>Postavljam pitanje kako bi se osjećali vjernici katolici iz Slovenije kada bi im kojim slučajem, Vatikan imenovao za mariborskog biskupa Mađara, ili ne daj Bože Hrvata, ili pak da se u Segedinu u Mađarskoj, imenuje za biskupa Hrvat-Bunjevac, što se nažalost ne može ni slučajno dogoditi, a nama Hrvatima-Bunjevcima u Bačkoj, to se može dogoditi.</p>
<p>Naša sudbina Hrvata-Bunjevaca je nažalost uvijek bila takva, da su drugi o nama brinuli - da ne kažem bili »tutori«, kao da smo zamalo građani drugog reda, nesposobni, nepodobni i slično.</p>
<p>Hrvatima-Bunjevcima u Bačkoj, nakon ovoga ostaje i nadalje da se redovito mole Bogu, da plaćaju tzv. crkvenu članarinu, da daju svoje dobrovoljne priloge crkvi, ali da nemaju svojih crkvenih autoriteta i velikodostojnika, koje su oduvijek imali počev od biskupa Ivana Antunovića (1815.-1888. g.), tj. još iz 18. stoljeća.</p>
<p>Logičnije bi bilo da se novi beogradski nadbiskup tražio između pripadnika Hrvata-Bunjevaca sa ovih prostora, a kojih još po nekim procjenama ima oko 200.000 (Bačka, Kosovo, Boka Kotorska u Crnoj Gori, potom bački Šokci i drugi, te srijemski Hrvati).</p>
<p>Ovaj moj mali prosvjed ima za cilj da probudi uspavane savjesti kao i da ponukne Vašeg redovitog komentatora-kolumnistu, da se i on eventualno oglasi svojim kritičkim prilogom na ovu temu, oko ovako nerazumnog i nelogičnog imenovanja novog beogradskog nadbiskupa. Ovaj izbor je donekle i rezultat određene »nesloge« koja vlada među svećenicima u Bačkoj, među ovdašnjim Hrvatima, koji nisu na vrijeme »lobirali« za izbor biskupa iz njihovih redova, kao što su to svojedobno 1989. godine uradili Mađari, kada se vršio izbor aktualnog subotičkog biskupa Ivana Penzeša, prikupljajući potpise po bačkim župama, i šaljući takve peticije u Vatikan.</p>
<p>GRGO BAČLIJA,</p>
<p>odvjetnik u mirovini</p>
<p>Subotica, SRJ</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Država ima interesa da ostvari pozitivne demografske brojke</p>
<p>U Vjesniku od 16. svibnja, 2000 čitam pismo čitateljice S. Zorić - Pleša, majke četvero djece, gdje traži ostvarenje "plaćenog statusa" za roditelje s više djece. U tom pismu se spominje više ostalih observacija ("...totalno omalovažavanje majki...", "...emancipiranim zastupnicima...", itd.) - koje su me navele na neke misli i osobna saznanja, koja bih želio iznijeti.</p>
<p>U spomenutom pismu ima rečenica s kojom se u potpunosti slažem: "Djecu gospodo treba odgajati i biti uz njih". To je tako očita istina da oko toga ne treba trošiti riječi. Kao roditelj u obitelji gdje i mi imamo četvero djece - osjećam se nekako pozvan prikazati malo drukčije viđenje "stvari", prikazane u ostalom dijelu pisma.</p>
<p>Skoro za sve ostalo u spomenutom pismu, osjećam neki neugodan osjećaj nelagode - gdje se roditeljstvo, izgleda, svodi na ostvarenje prava biti plaćen za to jer smo roditelji!? Mogu zamisliti silnu frustriranost, koju danas osjećaju mnogi ljudi u Hrvatskoj, zbog općih materijalnih poteškoća koje proizlaze iz gospodarstvenih problema i zastoja u napretku (razloga koliko hoćeš: rat, politički problemi, izlazak iz neproduktivnog socijalizma, privredni kriminal, itd.).</p>
<p>Odmah da kažem - izgleda mi krajnje iskrivljeno i nepravedno, pokušati poboljšati vlastito materijalno stanje zbog činjenice da smo roditelji (makar i "...s više djece..."). Da malo pojasnim to osobno mišljenje.</p>
<p>Čulo se svojevremeno, da su neki (krajnje primitivni) saborski zastupnici dovikivali ženskim zastupnicama dok su izlagale neke svoje zastupničke poglede: "Više rađaj, manje govori...". Takova, uistinu neljudska dobacivanja, nadam se neće se više čuti u Saboru. Nekako iz tih godina, čule su se ideje kako posebno treba nagrađivati roditelje s više djece, da se pokuša poboljšati demografski trendovi u Hrvatskoj (skoro je na nuli!). Pretpostavljam da iz tog doba se razvilo očekivano stimuliranje roditelja da postignu "plaćen status" - samim time što imaju više djece!? </p>
<p>A ja sam si mislio - i uspoređivao sa skandinavskim zemljama - kako to ima malo šanse za ostvarenje pretpostavljene nakane. Nije li i primjer bogate Švedske (godinama negativan demografski prirast!) gdje su nevjerojatne (materijalne) pogodnosti za majke slabo ili nikako urodile plodom (tj. - da ima više djece)!? Japan je slijedeći primjer, gdje visoki standard i silne financijske pogodnosti - nisu ispravile izrazito negativne demografske brojke! </p>
<p>Ukratko, jako puno primjera u svijetu ima gdje se očito dokazuje da materijalno blagostanje nije nužno put prema brojnijoj i zadovoljnijoj obitelji. Takvim izravnim "stimulacijama" ("plaćeni status") vjerojatno se pomaže pojedincima (roditelji s više djece) - no, potrebno je razmisliti i o etičnosti i pravednosti u odnosu na svekoliko stanovništvo! Biti roditelj je maksimalno privatna odluka i blagoslov; za nas religiozne to je dokazivanje ljudskosti kroz dar Božji; za ostale - to je "samo" ljudska sreća kroz održanje vrste (ili tako nekako...). Ja osobno ne vjerujem u one neke postulate, poput: "...imam djecu za dobrobit Domovine...".</p>
<p>S druge strane, država naravno ima interesa da ostvari pozitivne demografske brojke; za postizanjem blagostanja svekolikog stanovništva. Kroz razne porezne olakšice, kroz odgojno - školske ustanove, kroz neka izravna financijska pomaganja (svaka država na svoj način, prema svojim mogućnostima) - nastoji pomoći roditeljima. </p>
<p>Međutim, biti na "državnoj plaći" - samo zato jer si roditelj - čini mi se izvitopereno shvaćanje roditeljstva!</p>
<p>Isto tako, želim naglasiti, da roditelji s više djece ne smiju se osjećati "nad-ljudima" ili posebno zaslužnim za Domovinu; ili da im je Domovina dužna... Imati petero djece, ili jedno, ili nijedno - ponavljam - duboko je osobna stvar. Stvarati neke statuse ili beneficije samo na osnovu toga - duboko je etički diskutabilno i u principu ne-fer prema svekolikom ostalom stanovništvu. Za državu, jednostavno je ne-ekonomski (spomenuti primjeri) biti "široke ruke" za takove stimulacije. Država treba na jako širokom polju (gdje je već državno "polje djelovanja") postići materijalno poboljšanje za sve, pridonijeti stvaranja socijalnog stanja zadovoljstva za sve. Ukratko, u "zdravom" društvu (duhovno i materijalno!) stvaraju se uvjeti za mogući pozitivan demografski trend. Najbitniji segment zdravog društva - naravno - je zdrava (duhovno i materijano) obitelj, i u toj našoj osnovnoj jedinki - naš osobni doprinos je ključan i vrsni znak naše odgovornosti i odgovornog ponašanja! </p>
<p>JOSIP KIRIGIN</p>
<p>Bakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tko je kriv za ponašanje Torcide kriv je i za neuspjehe Hajduka</p>
<p>Odgojem i edukacijom a ne represijom, spriječiti ćemo izgrede na športskim borilištima. Teško da bi se danas itko našao tko koliko toliko prati šport i zakulisane igre oko njega, da je iznenađen nešportskim ispadima i neodmjerenim izjavama naših športaša te huliganskim divljanjima na športskim diljem Hrvatske, koji su kulminirali na nogometnoj kup utakmici između Hajduka i Dinama u Splitu.</p>
<p>Srećom završilo je bez ljudskih izgubljenih života izmanipuliranih mladih ljudi koji su navijanje za svoj klub shvatili kao obračun sa navijačima iz drugog tabora a suparničku ekipu zakletim neprijateljem.</p>
<p>Sada možemo raspredati tko je kriv i kako se je to uopće moglo dogoditi i nećemo ništa pametno zaključiti sve dok se ne uhvatimo u koštac sa istinom i sa onima koji su opravdavanjem vlastitih neuspjeha itekako zaslužni da je Torcida reagirala na način koji joj nikako nije svojstven i kojim je ugrozila u prvom redu sama sebe.</p>
<p>Rezultat toga je ovo što Hajduk ima danas, da igra bez posjetitelja i da ga napadaju vlastiti navijači za koje se mora priznati da su najbolji i najvjerniji i da bi ih svaki klub poželio. A ti navijači imaju pravo da se ljute ali ne na Dinamo niti na igrače Hajduka koji daju sve od sebe ali ne mogu više od svojih mogućnosti.</p>
<p> Žalosno je danas gledati Hajduk kako igra. Zato se uprava Hajduka treba pobrinuti da ona, treneri Hajduka, a napose Torcida pošutju protivnika i njegove domete a nad svojim da se raduju ili tuguju na dostojan način.</p>
<p> Nemojmo dozvoliti da dođe vrijeme, koje nažalost nije daleko, da ćemo se bojati otići na neki športski događaj ili da ćemo se bojati tamo pustiti svoje dijete. </p>
<p>STJEPAN BUČARZabok</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dosta manipuliranja Hrvatima s prostora ex-Jugoslavije pa i dalje</p>
<p>Nisam imao namjeru polemizirati niti s redakcijom »Vjesnika« kao ni s odlukom Vlade, međutim zastupničko pitanje sabornika Ante Kovačevića na Saboru kao i komentari dr. Boška Paliana i dr. Ive Kujundžića, člancima 13. i 14. travnja 2000. godine na stranici Pisma čitatelja u »Vjesniku« isprovocirali su me na sljedeće:</p>
<p>- Odlukom o ukidanju mirovina Hrvatima s prostora bivše (ex) Jugoslavije, gdje je figurirala kategorija društvene svojine, nije bilo tržišnog ponašanja i kretanja protoka ljudi, kapitala i informacija, poništena su (osnovna) stečena prava rada (ovo je nadustavna kategorija ako nije uključena u Ustav odnosne države, odnosno protivi se s osnovnim ljudskim pravima, pa uzusima međunarodne zajednice.</p>
<p>Očito, ta je odluka kontroverzna u odnosu (moralnim, socijalnim, državno-pravnim principima itd.), za period egzistiranja ex Jugoslavije skoro za čitavo prošlo stoljeće. Pošto mi Hrvati, između ostalog, dok imamo pravo na dvojno državljanstvo (ukinite ga pa se u protivnom može drugačije razmišljati, možete nas tretirati kao građane drugog reda). Jednom riječju prestanite manipulirati s nama u svezi kako kojoj ideologiji na vlasti odgovara. Očigledna kontroverznost ove odluke se vidi na sudbini gospodina Boška Paliana iz Zadra (vidi članak od 13. travnja 2000.). I zastupnik Anto Kovačević postavio je konkretno pitanje Vladi s potpisom svih posavskih Hrvata prije nekoliko dana: Gdje i u kakvu državu šaljete te Hrvate? (čitavo pitanje pogledajte u stenogramu sa nedavne sjednice u Saboru). Pravi odgovor nije dobio. Da vam pomognem, odgovor je dao gospodin Ivo Kujunđić i BiH Caritas i to sljedeći: Odlazak u treće zemlje, a što izgleda i licemjerno međunarodna zajednica i podržava. </p>
<p>Hrvata kojih se tiče ova odluka je 3-4 puta, a možda i više od broja kojim operira Hrvatski mirovinski zavod (odnosi se i na djecu, unuke, odnosno očeve i majke).</p>
<p>Neću ništa predviđati, međutim, bojim se da ovom odlukom, između inih u protekloj prošlosti, trend nestanka Hrvata sa prostora ex Jugoslavije« (uključuje i sadašnju državu Hrvatsku) će se i nadalje nastaviti (poznata je slaba demografska struktura Hrvatske, velika nenaseljenost itd.).</p>
<p>Uzmite za pozitivan primjer državu Izrael, koja pored poticajne politike useljavanja priznaje matično državljanstvo počev od šestog koljena unazad. Također i država Irska.</p>
<p> Na kraju apeliram da se malo preispita ova odluka, odnosno da se nađe neko kompromisno, zadovoljavajuće rješenje, kako bi se ovim svim Hrvatima u dijaspori (naročito u BiH) osigurali minimalni egzistencijalni uvjeti života, a na opću dobrobit i brzi tranzicijski prosperitet naše države Hrvatske. Ispričavam se ako je ovaj članak malo preoštar (nediplomatski), ali pokušajte se postaviti u poziciju oštećenih Hrvata.</p>
<p>Mr. NINOSLAV MATIJEVIĆ</p>
<p>član IO Društva hrvatsko-bošnjačkog prijateljstva</p>
<p>Baška Voda</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U slučaju »zločinačke organizacije« podizanje optužnice, ili puštanje iz pritvora</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Najkasnije do petka, ovog tjedna, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu trebalo bi podići optužnicu protiv osumnjičenih u »zločinačkoj organizaciji«. Naime, kako doznajemo u petak 26. svibnja do kraja radnog vremena, ističe zakonski rok od 6 mjeseci, u kojem mora biti podignuta optužnica, ili se osumnjičenici moraju pustiti iz pritvora.</p>
<p>Kako se istraga u spomenutom slučaju stalno proširivala, što kaznenim djelima, a što novim osumnjičenicima, optužnica bi, neslužbeno doznajemo, trebala imati oko 200 stranica. Također je moguće, da protiv osumnjičenih za neka kaznena djela bude podignuta optužnica, dok se za druga kaznena djela istraga može i nastaviti. </p>
<p>Proteklog je petka istražni sudac novinare obavijestio kako su donesena još tri rješenja o proširenjima istrage zbog kaznenih djela pokušaja ubojstva, prijetnji, sprječavanja dokazivanja, te iznuda, prijevara i pranja novca. </p>
<p>No, istraga je proširena i na trojicu novih osumnjičenika Blaža Petrovića, Ivana Gecega, te Željka Vinkeševića, koje se tereti za kazneno djelo iznude i prijevare. To je bilo zadnje proširenje istrage, te najvjerojatnije i posljednje.</p>
<p>Time se istraga protiv »mafijaša« popela na 21 osumnjičenika koji se terete za ukupno 40 kaznenih djela. </p>
<p>Međutim, jedan od sumnjičenih pripadnika »mafije« Zoran Petrović, još se nalazi u Njemačkoj. Hrvatski su pravosudni organi obaviješteni od njemačkih kolega kako će Petrović uskoro biti izručen Hrvatskoj. Kako je riječ, navodi se u dopisu njemačkog pravosuđa, o vrlo opasnoj i nasilnoj osobi, potrebno je poduzeti dodatne mjere osiguranja prilikom izručenja.</p>
<p>U sklopu istrage istražni sudac Ortynski proveo je i nekoliko rekonstrukcija ubojstva, u slučaju ubijenog Željka Šobota, pokušaja ubojstva, te u slučajevima Davora Plećka, Radovana Buvača i Milenka Đurića, dok je zadnja rekonstrukcija obavljena za pokušaj ubojstva Vjeka Sliške, kojom prilikom je smrtno stradao slučajni prolaznik Zlatko Domini. </p>
<p>To je naime, kako se tumači, i bio povod za spektakularnu akciju protiv navodnih pripadnika podzemlja, koji su te noći, 27. studenoga prošle godine i uhićeni, te potom prepraćeni u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu. Među njima su bili Nikica Jelavić, koji se navodi kao organizator »zločinačke organizacije«, zatim Miljenko Žaja Krojf, Rajko i Velibor Momčilović, Davor Zečević, Đorđe Vuletić, Tvrtko Tomičić, Radovan Štetić i Miroslav Vuković-Olio. Nakon nekoliko dana uhićen je i Davorin Sobjeslavski, dok je Zoran Petrović Ivica uhićen u Njemačkoj nakon mjesec dana. Zoran Pripuz još je uvijek u bijegu. To su prva dvanaestorica uhićenih protiv kojih je podneseno rješenje o provođenju istrage. (r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zbog prekoračenja nužne obrane Robić osuđen na godina dana zatvora</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Zagrebu, kojim je predsjedao sudac Marin Marčela, osudilo je Stjepana Robića na godinu dana zatvora zbog kaznenog djela prekoračenja nužne obrane. </p>
<p>Naime, kako stoji u obrazloženju presude, Robić je iz pištolja pucao u svog susjeda Ramiza Bobarića, koji je tada zadobio laku tjelesnu ozljedu, a Vijeće je odbacilo optužbu za pokušaj ubojstva i zaključilo da se radi o prekoračenju nužne obrane.</p>
<p>Naime, u optužnici županijskog državnog odvjetništva Stjepana Robića se teretilo da je 20. srpnja 1992. godine oko 17 sati, na raskrižju Bistričke i Markuševačke ulice, nakon verbalnog sukoba sa susjedom, iz pištolja marke »Astra«, kalibra 5,6 milimetara, pucao susjedu Bobariću u lijevu stranu grudnog koša. Međutim, na sreću Bobarića ispaljeni je metak je završio u mekom tkivu, te je nanio samo lakšu tjelesnu ozljedu. </p>
<p>Kako se dalje navodi u optužnici svađa između dva susjeda izbila je zbog improviziranih nužnika koje je oštećeni podigao dva metra ispred Robićeve verande. </p>
<p>Kako je Robić više puta bezuspješno u razgovoru s oštećenim Bobarićem pokušao ishoditi da se nužnici maknu s te lokacije i toga dana htio je razgovarati s susjedom o njihovu uklanjanju.</p>
<p>»Došao sam do raskrižja i vidio sam Ramiza u autu. Rekao sam mu kako bi htio razgovarati s njim. On je mirno izašao iz auta i pošao prema meni da bi, kada je došao do mene, opsovao mi i odgurnuo me tako da sam zateturao i pao na tlo.</p>
<p> Uplašio sam se. On je ogroman čovjek i zna se tući. Kada je došao do mojih nogu ispalio sam hitac. Ramiz se tada bacio na mene i pokušao me uhvatiti za ruku. No, ja sam se uspio iskobeljati te sam otišao doma«, opisao je događaj optuženik.</p>
<p>Oštećeni je pak iznio sasvim drugačiju verziju događaja. </p>
<p>»Izašao sam iz auta i krenuo prema kući. Optuženi Robić mi je tada prepriječio put i počeo pričati nešto oko WC-a. Rekao sam mu da sam došao s puta i da sam umoran te da ćemo to srediti kasnije.</p>
<p> Odgurnuo sam ga i htio produžiti doma, no on je izvadio pištolj. Nije ga repetirao, već je odmah pucao. a ja sam se bacio na njega i pokušao mu pištolj izbiti iz ruke, ali sam zbog gubitka krvi naglo malaksao.</p>
<p> Robić je tada sjeo na mene i počeo me udarati pištoljem po glavi, a nakon toga repetirao je pištolj prislonivši mi ga na čelo. Rekao sam mu: 'Ubij me sada'«, naveo je oštećeni Bobarić.</p>
<p>Nadalje je nastavio da je optuženi Robić »tada ustao i otišao kući, a mene je, sada pokojni, susjed Miroslav Živoder prevezao u bolnicu«. (r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U tužbi Manolića protiv Parage rasprava odgođena zbog bolesti suca</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Radi bolesti suca Općinskog suda Siniša Pleše, u petak je na Općinskom sudu odgođena rasprava u kaznenom postupku u kojem Josip Manolić radi klevete tuži Dobroslava Paragu. Na raspravu su došli Paraga u pratnji jedne nepoznate žene i dva muškarca, te zastupnik Josipa Manolića, odvjetnik Ivan Vekić. </p>
<p>Nakon što je obavijestila prisutne stranke u ovom postupku kako se sudac Pleše nalazi u bolnici, sučeva je zapisničarka upitala odvjetnika Vekića gdje je tužitelj Manolić, na što je odvjetnik Vekić odgovorio da mu taj podatak nije poznat, jer sve do početka rasprave nije dobio nikakvu informaciju.</p>
<p>Inače, Josip Manolić je tužio Paragu zbog teksta: »Paraga tuži Manolića zbog trovanja Stepinca«, a koji je objavljen 20. svibnja 1998. godine u dnevnom listu »Jutarnjem listu«. </p>
<p>Naime, Paraga je u spornom intervjuu izjavio da će podnijeti kaznenu prijavu protiv Manolića za sustavno trovanje kardinala Stepinca. U drugom tekstu, kako stoji u tužbi Manolića, pod nazivom: »Kardinal Stepinac trovan je u zatvoru Lepoglava pod Manolićevim nadzorom«, objavljenom 14. lipnja 1998. godine također u dnevniku »Jutarnji list«, Paraga je naveo sadržaj svoje kaznene prijave u kojoj se tvrdi »da je kardinal Stepinac, dok je izdržavao zatvorsku kaznu u KPD-u Lepoglava, bio trovan od za sada nepoznatih osoba potaknutih od Josipa Manolića«. </p>
<p>U tužbi se dalje navodi da posebnu težinu ovim klevetama daje podatak da je Paraga te neistinite optužbe iznosio u javnost neposredno prije dolaska Svetog Oca Ivana Pavla Drugog u Hrvatsku, radi proglašenja Stepinca blaženim. </p>
<p>Tužitelj Manolić ovu klevetu smatra jednim od najtežih oblika klevete kao kaznenog djela protiv časti i ugleda. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prijetio sutkinji, jer ga je ponovno pozvala na raspravu</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Radi nedolaska Damira J. (41), kojeg Općinsko državno odvjetništvo tereti za kazneno djelo prijetnje, u petak je na Općinskom sudu odgođena rasprava.</p>
<p>Naime, u optužnici općinskog državnog odvjetništva se navodi kako je je Damir J. prilikom jedne svoje rasprave, telefonski nazvao sud i zatražio sutkinju Snježanu Ivanković kod koje se vodio postupak protiv njega. </p>
<p>Međutim, u trenutku poziva sutkinja nije bila u svojoj sudnici, te se zbog toga na telefon javila tajnica Ljiljana Radek kojoj je Damir J., protestirao zato što ga je sutkinja ponovno pozvala na raspravu. </p>
<p>Gnjevni je Damir zapisničarki na telefon zaprijetio: »Ja ću sutkinju zadaviti, dobro je da su suce u Zagrebu počeli ubijati. U mojoj namjeri neće me spriječiti nikakvo osiguranje!«.</p>
<p>S obzirom da Damir J. nije došao na zakazanu raspravu, koja se vodi zbog tog kaznenog djela prijetnje, sudac Marko Benčić je morao odgoditi raspravu, dok je novu zakazao za 6. lipnja .</p>
<p>Naime, Damir je svoj nedolazak ispričao činjenicom da s obzirom »da boluje od epilepsije ne može doći, jer promjena vremena jako utječe na manifestiranje bolesti«, Sutkinja Ivanković, koja je kao i njezina tajnica izvanraspravno saslušana, rekla je u svom iskazu da je prijetnja nije posebno uplašila, ali da ju je shvatila ozbiljno.</p>
<p> »Damir J. se na raspravama jako čudno ponašao, bio je agresivan, stalno je upadao u riječ i nije htio jednom prilikom izbaciti žvakaću gumu iz usta kada sam mu zapovjedila«, rekla je sutkinja u zapisnik, napomenuvši da joj se nakon završetka postupka (jer je odvjetnik odustao od tužbe op.a.), Damir J. ispričao zbog prijetećih izjava. (D. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U ponedjeljak presuda za ubojstvo nevjenčanog supruga </p>
<p>ZLATAR, 21. svibnja</p>
<p> - Na Županijskom je sudu u Zlataru Prošli tjedna održana glavna rasprava zbog kaznenog djela ubojstva. Naime, optužnicom se Mariju Miškec teretilo da je 24. srpnja prošle godine ubila nevjenčanog supruga Petra Špiraneca (53) s kojim je živjela 23 godine, zabivši mu nož u srce.</p>
<p>U svojim je završnim riječima zamjenik županijskog državnog odvjetništva Krunoslav Canjuga rekao kako je utvrđeno da je optužena ubojstvo počinila s izravnom namjerom i da je bila svjesna počinjenja kaznenog djela.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, najslabija točka obrane optužene je u njezinoj tvrdnji da je pokojnog ubola dok je u samoobrani zamahivala nožem preko svog lijevog ramena.</p>
<p> Naime, provedenim je sudskim vještačenjem decidirano zaključeno da se takva povreda mogla nanijeti samo sučelice, a ne preko ramena.</p>
<p>U završnim riječima braniteljica optužena, odvjetnica Marija Parlov je navela kako optužena nije imala namjeru ubiti nevjenčanog supruga, čemu u prilog ide i iskaz svjedoka Dragutina Miškeca, kojeg je optužena ubrzo nakon počinjena inkriminiranog djela pozvala u pomoć, a i sama je pokušavala pomoći ozlijeđenom Petru.</p>
<p> Braniteljica smatra da je okrivljenica bila u stanju nužne obrane, koju je očigledno prekoračila, ali i u stanju neuračunljivosti, što je utvrdio i sudski vještak. </p>
<p>Stoga je predložila da njezina branjenica bude oslobođena optužbe, tim više što je veza nje i pokojnika bila za nju ipak oslonac, unatoč patološkoj dinamici toga odnosa, pa je i sama oštećena.</p>
<p>Prema iskazu okrivljene Marije Miškec, spomenutog je dana Špiranec, kao i obično, bio pijan i fizički ju je napao, uz prijetnje i psovke. Da je bila tučena i napadnuta uoči samog čina ubojstva, potvrđeno je u istražnom postupku, jer je na tijelu imala vidljive hematome. </p>
<p>Samo se ubojstvo dogodilo u kuhinji, netom nakon što je nožem počela sjeći luk pripremajući večeru.</p>
<p> Govorila je i o teškom životu s pokojnikom koji je svih godina zajedničkog života pio, čak je i u trenutku smrti u krvi imao 1,5 promila alkohola.</p>
<p> Ništa nije radio posljednjih 17 godina, ona ga je uzdržavala, a za uzvrat je dobivala batine.</p>
<p> Krao joj je novac i tukao je, te ga je dvaput tužila, no kako je rekla, »njega se nije dalo tjerati ni policijom od nje jer je od nje živio«.</p>
<p>Sudsko će vijeće presudu izreći u ponedjeljak, a za djelo koje joj sa stavlja na teret predviđena je kazna zatvora od 5 do 15 godina.</p>
<p> Okrivljena nema ništa protiv odlaska u zatvor jer je djelo počinila te je svjesna da je moraju kazniti, no ne osjeća se krivom, jer je, decidirano je istaknula, ubila u samoobrani.(r. i.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kradljivci »vole« i automobile američkih registracija</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Tijekom protekle subote, zagrebački su policajci zabilježili četiri krađe osobnih automobila, te jedan pronalazak ranije ukradenog automobila, rečeno je u nedjelju na konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj.</p>
<p>Tijekom subote navečer nepoznata je osoba u Kraljevićevoj ulici otuđila srebrni osobni automobil »BMW 525«, američkih registarskih oznaka A85 BGU, vrijedan 80.000 kuna. </p>
<p>U Aveniji Dubrovnik, nepoznata je osoba ukrala sivi osobni automobil »mercedes 250D«, registarskih oznaka KR 444-BH, koji je procijenjen na 130.000 kuna.</p>
<p>Tijekom subote ukraden je još jedan »mercedes E230«, registracije ZG 4043-B. Vlasnik ovog skupocjenog osobnog automobila oštećen je za 300.000 kuna. </p>
<p>Još jedan osobni automobil stranih registarskih oznaka, ukraden je u Lastovskoj ulici.</p>
<p> Naime, nepoznati je počinitelj ukrao bijeli »mercedes 250«, njemačkih registarskih oznaka FN-AS 765, vrijedan 120.000 kuna. </p>
<p>Na vlasnikovu sreću, u subotu je ujutro pronađen osobni automobil »mercedes 200 E«, registracije ZG 3073-C, koji je u četvrtak ukraden na području Sesveta.</p>
<p>Na konferenciji su novinarima izneseni i podaci prema kojima je policija u protekla 24 sata obavila očevide kod 76 prometnih nesreća, od čega je 12 bilo s ozlijeđenim osobama, od kojih jedna teško, a 25 osoba lakše je ozlijeđeno. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Je li prvooptuženi ispalio smrtonosne hice u Vajčnere?</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Na Županijskom je sudu prošlog tjedna odgođeno suđenje Zvonku Jakopčević (25) i Krunoslavu Vajčneru (26), pripadnicima prve gardijske brigade »Tigrovi«, a koje se tereti za trostruko ubojstvo iz koristoljublja obitelji Vajčner, Jaroslava, Jane i Roberta te pokušaj ubojstva Velimira Vajčnera, a koje se dogodilo u kući oštećenika Vajčnerovih 21. travnja prošle godine. Velimir, je, naime, sakrivši u potkrovlje i čekajući priliku, skočio kroz prozor, te trčeći, premda se za njim pucalo, uspio doći do susjeda koji su i pozvali policiju. </p>
<p>Do odgode je, naime, došlo zbog bolesti sutkinje Erne Dražančić, a nova bi se rasprava, premda će biti zakazana i za prije, najvjerojatnije održati tek u rujnu.</p>
<p>U sklopu ovoga suđenja je obavljena i rekonstrukcija ubojstva u obiteljskoj kući Vajčnera na VI Bizjaku, kojom je prilikom sudsko vijeće došlo do novih i prijeko potrebnih informacija.</p>
<p>Naime, kako neslužbeno doznajemo, prvooptuženi Jakopčević se tereti da je ispalio hice u obitelj Vajčner, prilikom čega su na mjestu umri. No, međutim, prilikom je rekonstrukcije Jakopčević rekao kako je smrtonosne hice ispalio Vajčner, a ne on, što, ako je to istina, baca novo svjetlo na cijeli slučaj. Zbog toga bi, naime, cijeli slučaj mogao početi ponovno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Dubrovačkim turističkim radnicima cilj je proboj na britansko tržište </p>
<p>DUBROVNIK, 21. svibnja</p>
<p> - Subvencijama što ih dodjeljuje Ministarstvo turizma, Glavni će ured Hrvatske turističke zajednice koordinirati budućim promidžbenim aktivnostima na britanskom turističkom tržištu. Protekloga je tjedna, naime, u nazočnosti direktora Glavnoga ureda HTZ-a Nike Bulića u Dubrovniku održan sastanak s dubrovačkim, ali i drugim hotelijerima i turističkim djelatnicima hrvatske obale radi konačnoga dogovora o proboju na to tržište. Tom je prigodom, barem što se Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije tiče, britansko tržište ocijenjeno apsolutnim favoritom, prvenstveno zbog svoje vrlo duge sezone (do konca listopada) te organiziranih avio-dolazaka što je itekako povoljno za dubrovačko područje kao charter-destinaciju. No, ujedno je to nastavak već prije dvije godine odrađenih promidžbenih aktivnosti kad su učinci ulaganja spriječeni događajima na Kosovu. </p>
<p>Razgovorima u Dubrovniku inače nisu nazočili i svi pozvani. Južniji kolege zbog toga nisu imali priliku sa sjevernijima (primjerice Istranima) razmijeniti iskustva. Bilo je onih koji su te nedolaske opravdavali teškoćama »spuštanja do Dubrovnika«. Bilo kako bilo, višesatni je razgovor - i to unatoč tekućim problemima ovdašnjih hotelskih kuća (primjerice isključenja, primjerice, struje i plina zbog silnih dugova) - pokazao spremnost za promidžbene aktivnosti, u kojima će za sezonu 2001. i 2002. participirati i zračne luke, turističke agencije i drugi. Krajnji je cilj, kazao je direktor dubrovačko-neretvanske Turističke zajednice Vladimir Bakić, uspjeh na britanskom tržištu što nikako ne značida se zanemaruju poteškoće u koje je zapalo cjelokupno turističko gospodarstvo.</p>
<p> »Svjesni smo velikih problema u pojedinim hotelskim kućama, ali unatoč svemu treba se pripremati za budućnost. Jer, ako ćemo samo govoriti o sadašnjem stanju, sami ćemo sebe osuditi na neuspjeh u idućim godinama«, poručio je Bakić. On je spomenute aktivnosti ocijenio svojevrsnim »pogledom u razvoj« te podsjetivo da se konkurencija već priprema za iduću sezonu pri čemu je »najvažnije zakucati na vrata novih touroperatora, npr. Thompsona, koji u svojim programima već imaju Hrvatsku«. </p>
<p>Jer, drži Bakić, bez obzira na spomenute probleme što pritišću ovdašnje hotelijere, razloga za pesimizam nema. Potkrepljuje to činjenicom najsvježijeg uspjeha s belgijskog tržišta. Prije nekoliko mjeseci provedena akcija na spomenutom tržištu ovih je dana rezultirala najavom čak četiri chartera tjedno iz te zemlje, a upravo se ovoga tjedna sličnome odgovoru u Turističkoj zajednici nadaju i s francuskoga tržišta. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hoće li uvođenje jeftinijega, plavoga dizela sudove zatrpati tužbama?</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Kontrola provedbe predloženih izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, kojima se predviđa uvođenje nove vrste goriva, »plavog dizela« za korištenje u poljoprivredi i ribarstvu, mogla bi rezultirati ogromnim brojem sudskih tužbi, rekao je za Vjesnik Branko Jordanić, glavni državni inspektor, dodavši da iz tih izmjena nije jasan način distribucije jeftinijeg goriva, na koje će već od 1. lipnja biti ukinuta trošarina. </p>
<p>Jordanić napominje da nije problem u obilježavanju goriva bojom ili, pak, u njegovoj tehničkoj kontroli, za što je Državni inspektorat osposobljen, već »ustupcima koji su učinjeni u predloženom zakonu«. Oni znače, kaže Jordanić, »definitivno put u pakao« kad je riječ o provedbi zakona te pita kako će, primjerice, inspektor nadzirati hoće li neki od 10.000 registiranih ribara za »kućne potrebe« na Jadranu koristiti jeftinije gorivo za izlov ribe ili u »turističke svrhe«. To vrijedi i za poljoprivrednike u slučaju kad se traktor ili neko drugo poljoprivredno vozilo na »plavi dizel« nađe izvan poljoprivrednog zemljišta. </p>
<p>Naime, u posljednja dva mjeseca, državni inspektori, zbog toga što su znali da se priprema uvođenje jeftnijeg goriva, nisu provjeravali uporabu loživog ulja u poljoprivredi i ribarstvu. Iako sad i seljaci i ribari tvrde da su i dosad imali jeftinije gorivo tako što su ilegalno koristili loživo ulje, te da uvođenje »plavog dizela« neće pojeftiniti njihovu proizvodnju. Jordanić kaže da nisu htjeli praviti »više štete nego koristi«. Ističe pritom preventivnu akciju suzbijanja uporabe loživog ulja u osobnim vozilima čiji rezultati pokazuju da je čak u 25 posto pregledanih vozila nađeno loživo ulje, te da je na kraju te akcije taj broj sveden na dva do tri posto. Na to upućuje i broj novoregistriranih dizelaša koji raste iz dana u dan, a sve to kako bi se za što manje kuna provozilo što više kilometara jer su kazne za uporabu nedopuštenoga goriva »primjerno visoke«. </p>
<p>Osim kazni, kako smo čuli, primjena »plavog dizela« u automobilima mogla bi izazvati više štete nego koristi i to ne samo za njegova vlasnika već i za vozilo koje nije predviđeno za njegovo korištenje. Stoga u Državnom inspektoratu očekuju da će se u saborskoj proceduri prihvatiti varijanta da gorivo svi plaćaju djednako, a da se onima koji su izuzeti od plaćanja trošarine vrati »preplaćeno«, kao i u slučaju PDV-a. </p>
<p>Što se tiče uvođenja »plavoga dizela«, Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, kaže da je nakon višegodišnje pretežito deklarativne potpore seljacima i ribarima ova Vlada predložila zakon koji predstavlja konkretan doprinos rješavanju njihova dugogodišnjeg zahtjeva za jeftinijim pogonskim gorivom. Predloženom izmjenom zakona ukinula bi se trošarina koja se naplaćuje na cijenu dizel goriva, u iznosu od 1.60 kuna po litri, čime bi se praktički izjednačila maloprodajna cijena namjenskoga dizel goriva s maloprodajnom cijenom loživog ulja. </p>
<p>Pankretić drži nekorektinim izjave po kojima seljaci i ribari jeftinije gorivo već imaju, te napominje da se prednost novog sustava ogleda i u sprječavanju ilegalne potrošnje loživog ulja kao pogonskoga goriva. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Inovatoru Dragutinu Jazbecu zlato na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Hrvatsko izaslanstvo postiglo je na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija INPEX, koja je upravo završila u Pittsburghu, još jednom, izuzetan uspjeh. Hrvatske inovacije i novi proizvod - njih 15, nagrađeno je u konkurenciji 2.000 inovacija iz 35 država sa 17 vrijednih odličja, devet zlatnih, pet srebrnih, jedna brončana i dvije posebne nagrade, svrstavaju Hrvatsku ponovo u sam svjetski vrh inventivnog stvaralaštva. </p>
<p>Najuspješniji hrvatski izlagač na ovogodišnjem INPEX-u je Dragutin Jazbec iz Zagreba, koji je osvojio zlatno odličje Međunarodnoga stručnog žirija i posebnu nagradu Ruske delegacije za inovaciju »Držač za plastičnu ambalažu«, za koju je iskazan veliki poslovni interes, konkretiziran ponudama za izvoz u SAD. Izvozne prigode očekuju Karlovčanina Emila Butalu, tvrtke NEVA i MILLA iz Zagreba. Istaknuti zagrebački inovator Lazo Starčević vraća se u Hrvatsku s izvoznim narudžbama za svoj »Stroj za sitotisak«. Inovacija »Druga generacija proizvoda za zdravi san« tvrtke Full-Point izazvala je interes američkih, britanskih i čileanskih partnera. Zlatnu medalju i interes posjetitelja iskazan je i za »Grijaću mramornu ploču«, tvrtke Mramoterm iz Rijeke. </p>
<p>Predstavnik Saveza inovatora Primorsko-goranske županije Kazimir Mihić dobio je nagradu za izuzetan doprinos i dugogodišnju podršku izložbi INPEX. </p>
<p>Hrvatsko je izaslanstvo aktivno sudjelovalo u radu Drugioga svjetskog kongresa inovatora. Glavna tema kongresa bila je komercijalizacija inovacije. Dogovoren je niz modela međunarodne razmjene inovacija i novih proizvoda radi plasmana na internacionalnom tržištu. Hrvatska i slovenska delegacija organizirale su zajedničko predstavljanje svojih izložaka s naglaskom na dugogodišnju uspješnu i sadržajnu suradnju. Tom prigodom predstavljene su kulturno-povijesne znamenitosti Hrvatske i Slovenije, odnosno turističke mogućnosti dviju država. </p>
<p>Hrvatski izložbeni prostor posjetili su predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu, Hrvatske bratske zajednice i brojni Amerikanci hrvatskog podrijetla koji žive u Pittsburghu i okolici. </p>
<p>Sedmi uzastopni hrvatski nastup na INPEX-u pokroviteljstvom je omogućila Hrvatska gospodarska komora, pomogao Gradski ured za gospodarstvo Grada Zagreba, dok su neposredni organizatori bili Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreb, Saveza inovatora Primorsko-goranske županije i Udruga inovatora Županije karlovačke, priopćio je voditelj hrvatskog izaslanstva i predstavnik Hrvatske gospodarske komore Zlatko Pavičić.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obrtnici razvijaju poslovnu suradnju s kanadskim Hrvatima</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Poslovno deseteročlano izaslanstvo hrvatskih obrtnika malih i srednjih poduzetnika na čelu s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Stjepanom Šafranom otputovalo je u nedjelju iz Zagreba u Toronto. </p>
<p>Tijekom boravka u Kanadi hrvatski proizvođači sastat će se s tamošnjim poduzetnicima hrvatskog podrijetla. Posjetit će nekoliko tvornica i proizvodnih pogona te s vlasnicima razgovarati o mogućoj kooperaciji u Hrvatskoj, Kanadi, ali i u trećim zemljama. Predsjednik Šafran sastat će se i s predstavnicima kanadsko-hrvatske gospodarske komore. Na povratku u domovinu hrvatski obrtnici i poduzetnici posjetit će New York gdje će se susresti s američkim poslovnim ljudima hrvatskog podrijetla te predstavnicima hrvatsko-američke gospodarske komore i razgovarati o mogućnostima suradnje. Organizatori ovih poslovnih susreta su Hrvatska poslovna asocijacija »Croatia international« u Ontariju i Hrvatska obrtnička komora u Zagrebu, stoji u priopćenju koje je potpisao tajnik HOK-a dr. Petar Sindičić.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Španjolski vlak Talgo na promotivnoj turi od Zagreba do Ploča</p>
<p>PLOČE, 21. svibnja</p>
<p> - Nakon što je španjolski nagibni vlak Talgo TPI-200 iz Madrida, prvi put iz Zagreba - preko Banja Luke, Sarajeva i Mostara - stigao do Ploča na posebnoj probnoj vožnji, u nedjelju je u Pločama u tom vlaku održana konferencija za novinstvo.</p>
<p> O tehničkim obilježjima toga španjolskog vlaka govorila je glasnogovornica Hrvatskih željeznica Zdenka Francetić i predstavnik Španjolskih željeznica dr. Emilio Garcia, a nazočan je bio i zamjenik šefa splitskoga prijevoznog područja, jedinice iz Ploča Nedjeljko Martić, te mnogi uzvanici. Na konferenciji je istaknuto da je to prvi putnički vlak s pasivnim sustavom za naginjanje koji je prošao kroz Bosnu i Hercegovinu. Nakon sutrašnje promotivne vožnje od Ploča, preko Sarajeva, do Zagreba, Hrvatske će željeznice odlučiti hoće li kupiti taj vlak. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Škarić: Moju su ostavku, radeći mi o glavi, priželjkivali i neki iz HSLS-a! </p>
<p>Splitski gradonačelnik je u nedjelju za Vjesnik potvrdio da danas daje neopozivu ostavku te da ga se ni najmanje ne tiče hoće li ju prihvatiti Gradsko vijeće/ Da su pojedini ministri pokazali više senzibiliteta, siguran sam da bi se problem »Diokoma« riješio još prije dva mjeseca, kaže Škarić/ Oni dolaze u Split tek na nekoliko sati, a u tako malo vremena ništa ne mogu učiniti, osim unijeti smutnju i nered među radnike, koji očekuju konkretnu pomoć, dodaje on </p>
<p>SPLIT, 21. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak dajem neopozivu ostavku na dužnost gradonačelnika Splita. Nemam više snage, a ni volje uvjeravati Vladu da je splitsko gospodarstvo dosegnulo samo dno iz kojeg se ne može izvući bez Vladine pomoći i razumijevanja. Izjavio je to u nedjelju za Vjesnik HSLS-ov gradonačelnik Ivan Škarić.</p>
<p> Ono što se u petak činilo samo kao »emotivna provala« splitskoga gradonačelnika, u ponedjeljak će dobiti i svoj formalnopravni epilog. Škarić je definitivno odlučio odstupiti s dužnosti gradonačelnika, a hoće li Gradsko vijeće prihvatiti njegovu ostavku, to ga se, kako nam je rekao, ni najmanje ne tiče. </p>
<p>Slučaj »Diokoma« prelio je čašu Škarićeva strpljenja. Unatoč naporima koje je poduzimao kako bi 2.400 radnika tog posrnulog poduzeća primilo barem dvije od pet zaostalih plaća, radnici »Diokoma« nisu ga štedjeli u prozivanju i optužbama. </p>
<p>Škarić je bio prva stepenica u hijerarhiji vlasti, a njegov ured u Banovini prva postaja na kojoj se zaustavljaju svi prosvjednici. »Učinio sam sve što je bilo u mojoj moći. Upozoravao sam Vladu na opasnost od eksplozije socijalne bombe u Splitu, tražio sam prijam kod premijera Ivice Račana, ali sve je bilo uzalud«, kazao je Škarić, dodavši da je njegova ostavka na gradonačelničku dužnost moralni čin. »Niti sam kumovao u urušavanju splitskog gospodarstva, niti kao gradonačelnik imam ovlasti da utječem na poslovanje državnih poduzeća«, istaknuo je on, pripomenuvši da se on ne osjeća odgovornim za splitsku katastrofalnu gospodarsko-socijalnu sliku. </p>
<p> »Odstupit ću s dužnosti gradonačelnika jer smatram kako je moja ostavka jedini način da upozorim Vladu na činjenicu da Split ne može živjeti od pustih obećanja«, dodao je Škarić, rekavši da ostavku podnosi i u znak solidarnosti s gladnim radnicima »Diokoma«. Škarić podsjeća da je od radnika »Diokoma« pretrpio toliko uvreda, ali da ga ni takvo nekorektno ponašanje onih kojima je pokušavao pomoći, nije obeshrabrilo. »Što sam mogao učiniti ako Vlada nije imala razumijevanja za sudbinu radnika 'Diokoma'.</p>
<p> Da su pojedini ministri pokazali više senzibiliteta, siguran sam da bi se problem riješio još prije dva mjeseca«, kazao je Škarić. Gradonačelnik se pita kako je moguće da ministar gospodarstva Goranko Fižulić svojim potpisom zajamči radnicima isplatu plaća, a onda potpredsjednik Vlade Slavko Linić kaže da država nema novaca za »Diokom«.</p>
<p> Prema Škarićevim riječima, ostavku podnosi kako bi poručio Vladi da što žurnije osnuje ekipu koja će doći u Split i na licu mjesta uvjeriti se u složenost problema, te u dogovoru s lokalnom upravom i managerima pronaći rješenja za posrnule tvrtke. »Kasno je, ali nije i prekasno«, rekao je Škarić, napomenuvši da ministri obično dolaze u Split tek na nekoliko sati te da u tako malo vremena ništa ne mogu učiniti, osim što unose smutnju i nered među radnike, koji očekuju konkretnu pomoć. </p>
<p>Upitali smo ga kako komentira priče koje kolaju Splitom, a po kojima mu je »slučaj Diokom« došao kao naručen za »bezbolno« odstupanje s dužnosti gradonačelnika posrnuloga grada. »Ja ću otići kad sâm odlučim, a ne kad mi oni kažu. Jesu li tražili da odem? Jesu li mi prigovarali zbog toga što sam i u Saboru i na dužnosti gradonačelnika? Jesu! E, pa eto im sada!«, rekao je Škarić. Na upit, tko su »oni« koji su priželjkivali njegovu ostavku, Škarić je kazao »da su poznata imena onih iz HSLS-a koji su mu radili o glavi«. </p>
<p>Unatoč tomu što je štrajkaški odbor »Diokoma«, koji je bio inicijator svih akcija protiv Škarića, stao u njegovu obranu, gradonačelnik je kategoričan: »U ponedjeljak podnosim ostavku!«</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Štengl: Za Vukovar je potreban poseban zakon iako su susjedne općine protiv toga</p>
<p>VUKOVAR, 21. svibnja</p>
<p> - Potkraj protekloga tjedna u Zagrebu je pod predsjedanjem zamjenika premijera dr. Gorana Granića održana prva sjednica Koordinacije za područja posebne državne skrbi, kojoj su nazočni bili župani, gradonačelnici i načelnici s područja u kojima se odvija obnoviteljski i povratnički proces. </p>
<p>Vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl ocjenjuje za Vjesnik da je takav sastanak bio itekako potreban.</p>
<p>»Kako nam je rečeno, to je tek početak. Dobro je što će se ubuduće takvi sastanci organizirati po regijama odnosno županijama. Iako su problemi nekad okupiranog područja u cijeloj Hrvatskoj slični, ipak se u puno toga i razlikuju. Treba sve saslušati, a na skupu od 130 ljudi to je apsolutno nemoguće«, smatra Štengl. </p>
<p>Na sastanku se razgovaralo i o zakonu o obnovi Vukovara koji je najavio dr. Granić. Kako kaže gradonačelnik Vukovara, na sastanku se reklo kako ni sadašnji zakoni nisu loši, ali da ih treba provoditi. No, ističe Štengl, treba reći kako su načelnici s područja Vukovarsko-srijemske županije, tj. iz općina susjednih Vukovaru, negativno reagirali na određivanje područja na kojem bi se primjenjivao posebni zakon o obnovi Vukovara. Zašto je tako, teško je reći, komentira vukovarski gradonačelnik. Taj će zakon, kaže on, biti ili o Vukovaru ili, pak, o području bivše općine Vukovar, pa će iz njega »ispasti« dijelovi novoosnovanih općina. Onda će se postaviti pitanje Klise sličnih. Vukovar je sam po sebi toliko različit, ako ni po čemu drugome, onda po stupnju stradanja, da ga se mora tretirati izdvojeno. Što je najzanimljivije, to nije bio naš prijedlog, nego su ga istaknuli drugi, koji znaju misliti, i jednoglasno je prihvaćeno da se traži donošenje posebnog zakona. No, podsjeća Štengl, tada su krenule reakcije iz okolnih gradova i općina i gotovo da nije bilo sastanka, a da se nije govorilo o zakonu o Vukovaru i području njegove primjene. Moje je mišljenje, naglašava on, da Vukovar mora imati poseban zakon i mislim da će se to u konačnici i dogoditi. Prateći bi zakoni trebali pokriti ostala područja. Predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću upravo je upućen prednacrt tog zakona. Na zamolbu da »otkrije « koje su njegove najbitnije odrednice, vukovarski gradonačelnik odbio je govoriti »o detaljima« jer, pojašnjava, zna da predsjednik Sabora taj materijal neće pogledati prije ponedjeljka, a ipak treba pričekati njegov komentar. »Poštujmo hijerarhiju«, ističe Štengl. Pritom naglašava da je osobno zadovoljan prijedlogom »jer je izrađen izuzetno stručno«. »Kada smo ga 'češljali' na sastanku prije tjedan dana, nije bilo značajnijih primjedbi, iako smo to činili u društvu šarolikom po stranačkoj pripadnosti. To ukazuje na to da je rađen na temelju ranijih preporuka i dogovora«, napominje Štengl. On ocjenjuje, da će se donošenjem i primjenom zakona u Vukovaru osjetiti boljitak, prvenstveno zbog poticajnih mjera koje predviđa, primjerice, u poreznoj politici. </p>
<p>»Sada nam se već događa da se tjedno jave i po dvojica-trojica zainteresiranih za neki veći prostor u Vukovaru odnosno za otvaranje pogona koji bi zapošljavao 40, 50 i više ljudi. To stvarno obećava«, optimist je Štengl koji to dovodi u vezu i s najavom zakonskih olakšica za vukovarske poduzetnike.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Održani prijevremeni izbori u Otočcu, Ivanić Gradu i Vrbovcu </p>
<p>OTOČAC/IVANIĆ GRAD/ VRBOVEC</p>
<p> - 21. svibnja - Na prijevremenim lokalnim izborima za Gradsko vijeće Otočca u nedjelju do 11 sati je glasovalo 14,58 posto birača.</p>
<p> Po podacima Gradskoga izbornog povjerenstva izbori teku bez problema. Od ukupno 9.856 birača, koliko ih je u biračkim popisima, do 11 sati glasovalo je njih 1.437 ili 14,58 posto.</p>
<p> U odnosu na prijašnje izbore odaziv birača je slabiji, no veći izlazak na birališta očekuje se u popodnevnima satima, rekao je Marin Kostelac, član gradskoga Izbornog povjerenstva.</p>
<p> Na nekim biralištima nevladina udruga GONG ima stalne promatrače. Izbore nadgledaju i predstavnici devet političkih stranaka, koje se natječu za 26 mjesta u Gradskom vijeću Otočca.</p>
<p>Na prijevremene lokalne izbore za Gradsko vijeće Ivanić Grada do 10 sati je izašlo sedam posto građana, od ukupno upisanih 11.824. </p>
<p> Ivanićgrađani glasuju u šest izbornih jedinica na 20 biračkih mjesta, koja su otvorena od 7 do 19 sati. Prvi neslužbeni rezultati o izboru 26 vijećnika u ivanićgradsko Vijeće bit će poznati u 24 sata, priopćeno je iz Izbornog povjerenstva.</p>
<p> Na prijevremenim lokalnim izborima za Gradsko vijeće Vrbovca do 10 sati je glasovalo 14,74 posto građana, od upisanih 12.002 u šest izbornih jedinica.</p>
<p> Izbore u Vrbovcu nadziru stranački promatrači, Udruga GONG, te predstavnici OESS-a. </p>
<p> Za 26 vijećnika Gradskog vijeća natječe se 177 kandidata iz osam stranaka. Nakon ponoći znat će se prvi izborni rezultati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Otkrivena spomen-ploča u povodu 10. obljetnice smrti pjesnika Ive Sokača</p>
<p>ČAKOVEC, 21. svibnja</p>
<p> - U Draškovcu, u nizinskom dijelu Međimurske županije, otkrivena je u nedjelju spomen-ploča pjesniku i glazbeniku Ivi Sokaču, u povodu 10. obljetnice njegove smrti. U župnoj crkvi svetu misu zadušnicu služio je župnik Ivan Cirković, a potom je na zgradi osnovne škole koju je u rodnom Draškovcu pohađao Ivo Sokač (Draškovec, 1911.- Pakrac, 1990.) spomen ploču otkrio prof. dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik Matice hrvatske Čakovec, koja je i organizirala obilježavanje 10. obljetnice Sokačove smrti. U programu su sudjelovali i učenici mjesne osnovne škole, kao i istaknuti glazbenik i skladatelj Martin Srpak.</p>
<p>Kako je istaknuo dr. Zvonimir Bartolić, s Ivanom Sokačom se kao s čovjekom i kao s pjesnikom život surovo poigrao. Kao čovjek bio je nemilosrdno proganjan. Zbog famoznog verbalnog delikta izdržao je šest godina robije, a kao pjesnik veliki dio svojega stvaralačkog vijeka bio je prisiljen na šutnju. U svijet književnosti Sokač je ušao još kao gimnazijalac u Varaždinu i Zagrebu, a potom je surađivao u Luči, Obitelji, Hrvatskoj reviji, kalendaru Danici, Maruliću, Zagorskom kalendaru i Kani.</p>
<p>Sve su to bili listovi, časopisi i publikacije koje su Sokaču za njegova života više zatvarale nego otvarale vrata u književnost. Njegova najveća hereza bila je što je dvije zbirke dijalektalne lirike, »Kraj Mure« i »Med Murom i Dravom« objavio u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Tek pod konac života objelodanio je novu zbirku »Tebe srce išče«. Pola stoljeća Ivo Sokač živio je i djelovao u Pakracu, kao glazbenik, učitelj, podučavatelj glazbe i zborovođa. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Povrat zemljišnih zajednica - prvi korak u spašavanju Gorskoga kotara od izumiranja?</p>
<p>RIJEKA, 21. svibnja</p>
<p> - Gospodarstvo Gorskog kotara svakodnevno propada. U ponor stečaja ne odlaze samo tvornice namještaja, već, što je posebno zabrinjavajuće, i pilane, koje život znače za goranski kraj. Gorani tvrde da su u minulih desetak godina njihove šume bezdušno sječene, a drvo odvoženo na preradu uglavnom u neku od 77 pilana u široj okolici Zagreba. Istodobno su njihove pilane bile prisiljene na životarenje i polagano umiranje. </p>
<p>Naime, Gorani od sječe svojih šuma nisu imali, a nemaju ni sada nikakve koristi, jer se novac zarađen prodajom te drvne mase ni djelomično ne vraća (reinvestira) u demografski i gospodarski katastrofalno osiromašen Gorski kotar. Gorani su u situaciji da drvo za ogrjev i drvnu građu kupuju pod istim uvjetima kao i stanovnici Rijeke ili Zagreba, a poznato je da je još carica Marija Terezija davala silne povlastice puku goranskome, kako bi im olakšala teške uvjete života na tom području. </p>
<p>Danas se goranske općine zalažu za povrat zemljišnih zajednica nacionaliziranih prije pola stoljeća, što je tadašnja vlast učinila jer je u privatnim šumama bilo čak i do četiri puta više drvne mase po hektaru nego u državnim šumama. Gorani sada žele da im država vrati ono što im je svojedobno nepravedno oduzeto. Povrat zemljišnih zajednica zasigurno bi poboljšao kvalitetu života u Gorskom kotaru, te zaustavio iseljavanje. Neopravdana je bojazan da bi novi/stari vlasnici šuma, a svaka bi primjerice prosječna obitelj fužinarskog kraja dobila oko četiri hektara šume, uglavnom pritisnuti nezavidnim materijalnim položajem, mogli brzo posjeći te šume, jer, privatnim šumama mogu gospodariti državne šumarije kao u Sloveniji, a da prihod pripadne vlasnicima šuma. </p>
<p>Povrat zemljišnih zajednica mogao bi biti prvi korak države u spašavanju Gorskog kotara od izumiranja, jer, ako se u tom dijelu Hrvatske pod hitno ne zaustavi opadanje broja stanovnika, Gorski kotar će za 20 godina ostati bez ljudi. Naravno, Gorani svoju sudbinu prvenstveno vežu uz šumsko bogatstvo, a nerijetko spominju primjer Slovenije u kojoj je oko 70 posto šuma pripada privatnicima, a tek je 30 posto u vlasništvu države. Slovenci nisu poslije Drugog svjetskog rata nacionalizirali šume, kao što je to bio slučaj u Gorskom kotaru iako i kod njih privatnim šumama gospodare državne šumarije, pa zašto tako ne bi bilo ni u Gorskom kotaru. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan u Mađarskoj potpisuje i ugovor o slobodnoj trgovini? </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Potpisivanje ugovora o ukidanju viza, te razgovori o jačanju bilateralne suradnje i zajedničkom djelovanju u okviru Pakta o stabilnosti glavni su sadržaji dvodnevnog posjeta izaslanstva hrvatske Vlade, na čelu s premijerom Ivicom Račanom, Mađarskoj. Moguće je i da će biti potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između dviju zemalja. </p>
<p>Za ponedjeljak je predviđen susret premijera Račana s predstavnicima Hrvatske manjinske samouprave. U Mađarskoj, prema popisu stanovništva iz 1990., živi 13.570 Hrvata, a prema podacima Saveza Hrvata između 80.000 i 90.000. Njihovi su glavni problemi nedostatno financiranje, za što bi prema ugovoru iz 1995. trebala biti odgovorna mađarska vlada, kao i političko predstavljanje hrvatske manjine u Parlamentu. Također, žele preuzeti upravu nad hrvatskim ustanovama u Mađarskoj te dobiti kulturnu autonomiju.</p>
<p>Ipak, gospodarske i političke teme najvažniji su dio posjeta. Mađarska je među tranzicijskim zemljama najčvršće uključena u euroatlantske integracije. Od lani je članica NATO-a i najbliža je prijamu u Europsku uniju. Kako bi se št brže priključila, Mađarska je u trilateralnoj suradnji s Italijom i Slovenijom osigurala širok raspon suradnje od gospodarstva do vojnih pitanja. Hrvatskoj bi bilo u interesu priključiti se toj grupi zemalja kako bi ojačala suradnju na svim područjima. Stoga je jačanje bilateralnih odnosa s Mađarskom u političkom, ali posebice u gospodarskom smislu iznimno važno. Suradnja dviju zemalja je u usponu, a mađarski premijer Viktor Orban više je puta naglasio da Hrvatsku drži »strateškim partnerom« posebice kad je riječ o gospodarstvu, ponajviše u turizmu, energetici, prometu...</p>
<p> Najvažnije pitanje je potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini koje je dosad nekoliko puta propalo. Taj ugovor omogućio bi Hrvatskoj da takve dokumente nastavi potpisivati s ostalim zemljama CEFTA-e. Razgovarat će se i o gradnji autoceste od Budimpešte do Rijeke te zajedničkoj promociji tog 5. europskog koridora. U skladu s time je i jačanje riječke Luke te mađarska želja za jačanjem prometa upravo prema Rijeci.</p>
<p> Trenutačno nema nikakvih većih ulaganja mađarskih tvrtki u Hrvatskoj, čemu je uzrok otežano poslovanje u Hrvatskoj. Predstavljanje novog programa i paketa poreznih mjera za rasterećenje gospodarstva moglo bi dovesti do promjena na tom području. S druge strane, nekoliko hrvatskih tvrtki - Pliva, Belupo, Podravka... - vrlo je aktivno u Mađarskoj kroz izravna ulaganja.</p>
<p>U utorak se hrvatsko izaslanstvo sastaje s Orbanom, nakon čega je najavljeno potpisivanje ugovora o ukidanju viza. Time će građani obiju zemalja moći preko granice samo s osobnom iskaznicom. Naše izaslanstvo razgovat će i s mađarskim predsjednikom Arpadom Gönczom i predsjednikom tamošnjeg parlamenta Janosom Aderom.</p>
<p>Uz premijera Račana, u hrvatskom su izaslanstvu potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministri gospodarstva, poljoprivrede i šumarstva te kulture Goranko Fižulić, Božidar Pankretić, Antun Vujić i načelnica odjela za susjedne zemlje u Ministarstvu vanjskih poslova Vesela Mrđen. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gotovac odbio mjesto ravnatelja Hine?</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - O ravnateljima Hine i HIS-a uopće nismo stigli razgovarati, izjavio je premijer i stalni koordinator vladajuće šestorke Ivica Račan u četvrtak. Rekao je to nakon još jednog u nizu višesatnih sastanaka šestorke od kojega se očekivalo da vladajuća koalicija konačno izađe s imenima čelnih ljudi tih dviju institucija. Novinarima je bilo čudno da se šestorka prvo dogovara o kadrovskim rješenjima vezanim uz neka ministarstva, a Hinu i HIS ostavlja na čekanju, posebno zato što Ozren Žunec inzistira da se što prije riješi njegova ostavka. </p>
<p>Osim toga, i među čelnicima šest stranaka moglo se primijetiti određeno komešanje i dogovaranje dok su napuštali sastanak i izlazili pred novinare. No, da tvrdnja o Hini i HIS-u kao neotvorenim temema nije bila istinita, potvrdilo se već dan kasnije. Naime, u petak je šef HSLS-a Dražen Budiša objasnio u središnjem televizijskom Dnevniku da su se predsjednici koalicijske šestorke ipak dogovorili o novom ravnatelju Hine, ali da ime neće objaviti dok ne dobiju pristanak te osobe. Dodao je da nije riječ o »SDP-ovu prijedlogu koji na tu dužnost forsira novinarku Novog lista i članicu stranke Gordanu Grbić, nego je prihvaćen prijedlog HSLS-a«. Budišine riječi potvrdila je i predsjednica HNS-a Vesna Pusić koja je u razgovoru s novinarima dodala: »Bit ćete oduševljeni kad čujete o komu je riječ«. Međutim, prvi čovjek LS-a Vlado Gotovac tada nam je kazao da se šestorka nije ni o čemu dogovorila.</p>
<p>Šestorka je te večeri ipak razgovarala o prvom čovjeku Hine, ali ne o Gordani Grbić nego upravo o Vladi Gotovcu. </p>
<p>Kako saznajemo, na tom je sastanku Budiša, koji nikako ne pristaje na imenovanje Gordane Grbić, potpuno neočekivano predložio Gotovca za ravnatelja državne izvještajne agencije. Nakon prvotnog iznenađenja i muka, te očekivanja odbijenice čelnika LS-a, čuli su se i komentari da to možda ne bi bilo loše rješenje i da bi Gotovac svojim imenom i osobnošću vratio ugled toj instituciji. Navodno je sam Gotovac rekao čak da bi Hinu za godinu dana doveo u red, ali je ipak zatražio od kolega 24 sata za razmišljanje. S obzirom da je dan kasnije novinarima i dalje govorio kako dogovora oko Hine još nema, moglo bi se zaključiti da je Gotovac nakon razmišljanja odbio ponuđeno ravnateljsko mjesto. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kosor: Sad kad se HDZ preskače na HTV-u, OESS i neka veleposlanstva ne zanima minutaža!</p>
<p>Na nedavnoj sjednici novoizabrano Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajdnice zadužilo je Jadranku Kosor za odnose s javnošću. No, nije riječ o glasnogovorničkom mjestu o čemu svjedoči i činjenica da se osoba za tu dužnost još traži. Ipak, nedvojbeno je da će u njezin djelokrug stranačkog rada, kao članice Predsjedništva, biti mediji o čemu svjedoči i to da je u saborskoj proceduri i njezin prijedlog zakona o HRT-u o kojem se pozitivno izjasnio Odbor za zakonodavstvo, dok dio zastupnika drži da je i postojeći zakon dobar.</p>
<p>• Što znači biti članica Predsjedništva HDZ-a zadužena za odnose s javnošću?</p>
<p> - Predsjedištvo me zadužilo za odnose s javnošću u najširem smislu riječi, a glasnogovornik se traži kao operativac, odnosno netko tko bi svakodnevno mogao reagirati na neka događanja i biti u kontaktu s novinarima. U tom kontekstu ja bih trebala preuzeti brigu o cjelokupnom odnosu stranke prema medijima, odnosno više bih bila zadužena za strategiju. </p>
<p>• Kakva bi trebala biti ta strategija s obzirom da u proteklih deset godina HDZ u tom dijelu nije pokazao previše talenta?</p>
<p>- Mislim da u kontaktima s novinarima nisu uvijek pronalažena najsretnija rješenja. Stoga ću koristiti neka svoja vlastita iskustva i svoj pogled na novinarstvo u odnosu na rad političkih stranaka. Mislim da je rad ozbiljne političke stranke, kakav je HDZ, nezamisliv bez korektne suradnje sa svim novinarima. Naime, sve relevantne informacije o zbivanjima u stranci koja zanimaju novinare moraju biti dostupne svim novinarima koje to zanima, a ne samo nekima. Zato ću nastojati pojačati taj rad s novinarima i što je moguće više otvoriti stranku prema javnosti ili, bolje rečeno, pospješiti tu suradnju. Tako će se vjerujem početi mijenjati slika u javnosti o HDZ-u. </p>
<p>• Znači li to da ćete u tzv. HDZ-ovoj Vladi u sjeni, koja se uskoro ustrojava, biti zaduženi za teme koje se budu odnosile na informiranje?</p>
<p>- Pretpostavljam da hoću, iako se o tomu još nije raspravljalo. Čini mi se logičnim da to bude tako i s obzirom na moja novinarska, ali i politička iskustva. No, te dužnosti u stranačkim skupinama nisu definirane i na tome se još radi.</p>
<p>• Je li završena anketa među HDZ-ovim saborskim zastupnicima o njihovim željama za rad u pojedinim skupinama?</p>
<p>- Da, taj je posao završen. Zastupnici su se odazvali anketi, ali analiza podataka još nije završena. Pretpostavljam da će to biti na dnevnom redu sjedice Predsjedništva HDZ-a ovoga tjedna. </p>
<p>• Na zakon o HRT-u koji ste predložili najviše primjedbi odnosi se na sastav Vijeća HRT-a. Nekima nije prihvatljiv prijedlog da institucije same odaberu tko će ih zastupati bez saborskog »blagoslova«, a blakonaklono nije primljen ni prijedlog da se smanji broju političara u Vijeću?</p>
<p>- U odborskim raspravama pokazuje se otpor prema nekim rješenjima u zakonu. No, to, izvorno, nije samo moj prijedlog, već ga je usvojilo Vijeće HRT-a u prošlom sazivu, a kao zastupnica dobila sam obvezu da ga stavim u proceduru. Pristala sam braniti taj zakon jer je u suštini dobar, samo ga treba doraditi. Naime, taj zakonski prijedlog je korak naprijed u pretvaranju HTV-a u javnu televiziju, jer središte prijedloga je sastav Vijeća HRT-a. Prije svega u skladu je s preporukama Vijeća Europe da se u tom vijeću broj političara smanji na šest i njih bi imenovao i razrješavao Zastupnički dom. Ostale članove Vijeća imenovale bi same institucije. Druga se novost odnosi se na ovlasti Vijeća koje bira i razrješuje urednike, ali i ravnatelja HRT-a na temelju javnog natječaja. </p>
<p>• To što predlažete u skladu je s traženjima vladajuće koalicije dok je bila oporba. Zašto mu se sada protive?</p>
<p>- Okolnosti su se promijenile, pa vladajuća koalicija očito drži da postojeći zakon ne bi trebalo mijenjati. No, ipak su neki od kolega iz vladajuće koalicije dali potporu takvom prijedlogu zakona. </p>
<p>• Koji? </p>
<p>- Podržale su ga kolege iz HSLS-a, zatim Nenad Stazić iz SDP-a, a i Odbor za zakonodavstvo. Međutim, ostaje pitanje zašto Vlada još uvijek nije dala svoj prijedlog zakona o HRT-u što sam očekivala kao i objedinjenu raspravu o tim zakonskim tekstovima. </p>
<p>• HDZ nije zadovoljan svojom minutažom na HTV-u. Hoćete li tražiti mjerenje emitiranja stranačkih priloga?</p>
<p>- To smo već zatražili na sjednici Vijeća HRT-a. Zanimljivo je da takva mjerenja više ne traže ni OESS ni razna veleposlanstva koja su prije 3. siječnja i sama mjerila zastupljenost pojedinih stranaka na HTV-u. No, osim minutaže zastupljenosti stranka, mislim da treba voditi brigu i o kvaliteti priloga. Primjerice, na pitanje zašto nema više HDZ-a na HTV-u odgovor je bio - kad napravite skandal onda će vas biti! Time želim reći da temeljito treba analizirati i vrijeme ali i kvalitetu.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Srbi u Hrvatskoj trebaju imati status manjine bez političkog utjecaja, kaže Pupovac </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, u subotu je na sjednici Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« kritizirao način na koji su donesene izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Prema njegovoj ocjeni izmjene su rađene na brzinu, dok je pitanje položaja Srba u Hrvatskoj, rješavano bez konzultacija sa srpskim organizacijama, konkretno sa SNV-om koje zatražilo da i ono bude konzultirano. </p>
<p> Srbi su u posljednjih desetak godina isključeni iz brojnih segmenata hrvatskog društva, ustvrdio je Pupovac u nedjelju za Vjesnik. »Pogledamo li sastav Vlade, vidjet ćemo da, osim četiri pomoćnička mjesta u ministarstvima koja su zajamčena pismom namjere i koja su rezultat procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, ni na kojem značajnijem položaju unutar institucija vlasti nema predstavnika srpske zajednice«, dodaje on. Također, kao primjer navodi činjenicu da je u upravama sto vodećih poduzeća u Republici Hrvatskoj, vrlo teško pronaći nekog pripadnika srpske zajednice. Isto vrijedi i za područja od posebne državne skrbi. »Pogledate li sastav općinskih, gradskih i županijskih vijeća, gotovo ni u jednom nećete moći naći Srbe, iako su oni nerijetko lokalna većina«, napominje Pupovac. </p>
<p>»Srbi u Hrvatskoj su tradicionalno dio hrvatskog društva, hrvatske nacije i hrvatske kulture. Pogledate li udžbenike za osnovne i srednje škole te koliko su zastupljeni vodeći pisci hrvatske književnosti srpske nacionalnosti, naći ćete ih vrlo malo, eventualno Vladana Desnicu«, ističe Pupovac, napomenuvši da proces ponovne integracije Srba u hrvatsko društvo tek predstoji. »Čini nam se da je interes hrvatske politike integrirati Srbe i kao građane i kao kolektivitet, uz pomoć vodećih ljudi unutar srpske zajednice koji su nerijetko i sami dio vodećih hrvatskih institucija, primjerice sveučilišnih«, predlaže Pupovac.</p>
<p> S obzirom da je on svojedobno izjavio da Srbi traže priznanje nacionalnog identiteta, zanimalo nas je znači li to Srbi nisu zadovoljni sadašnjim statusom nacionalne manjine. On naglašava da Srbi nisu klasična jezična manjina kao što su to Talijani ili Mađari, niti su klasična vjerska manjina kao što je to bilo tokom 18. i 19. stoljeća. Po njegovu mišljenju Srbi su etnička zajednica sa specifičnim povjesnim iskustvom i osjećajem pripadnosti srpskom narodu, te s kultrunim identitetom razvijenim unutar Hrvatske. »Stoga očekujemo da će se u razmatranju našeg institucionalnog statusa primjeniti model koji se odnosi na nejezične manjine koje nisu klasična vjerska manjina, što bi se, do određene mjere, moglo reći za Bošnjake i Židove«, pjašnjavaPupovac. </p>
<p> »Ono što mi želimo je, da se u Hrvatskoj na tragu Erdutskog sporazuma i na tragu pisma namjere zajamči neki oblik institucionalnoga priznanja srpske zajednice u Hrvatskoj kao novonastale manjine, koja više ne dijeli moć i politički utjecaj u hrvatskom društvu kao što je to činila do raspada Jugoslavije. To bi trebala biti novonastala manjina koja traži priznanje institucija svojeg manjinskog identiteta, otprilike po uzoru na način na koji to imaju Romi u Mađarskoj ili Mađari u Sloveniji. Dakle jedan oblik manjinske samouprave kao dobro reguliranog instituta kulturne autonomije odnosno etničke samouprave«, zaključio je Pupovac.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Đukić: Srbima u Hrvatskoj treba vratiti status naroda </p>
<p>VUKOVAR, 21. svibnja</p>
<p> - Srpska narodna stranka (SNS) nije odustala od ideje o glinskom i kninskom kotaru. Najvažniji izazov za srpsku nacionalnu manjinu je vraćanje hrvatskim Srbima statusa narodne zajednice, a za to će biti presudni rezultati popisa stanovništva 2001. godine. Istaknuo je to predsjednik SNS-a Milan Đukić u nedjelju na osnivačkoj skupštini vukovarsko-srijemske organizacije te stranke.</p>
<p> Govoreći o položaju srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, Đukić je istaknuo kako je promjena vlati u zemlji navijestila više pravednosti za Srbe, što je vidljivo iz predloženih izmjena i dopuna Zakona o obnovi te Zakona o područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p> »Nakon parlamentarnih izbora Hrvatska je dobila novu vlast, koja danas progovara drugačije od stare, kojoj je jedini cilj bio protjerati Srbe iz Hrvatske«, ustvrdio je Đukić, dodavši kako SNS nije odustao od ideje o glinskom i kninskom kotaru. »Odustali smo od modela, ali tražimo rješenja i jamstva drugačijeg oblika manjinske samouprave«, istaknuo je on. </p>
<p> Kao najvažnije izazove za srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj Đukić je naveo lokalne izbore i vraćanje hrvatskim Srbima statusa narodne zajednice, za što će, kako je rekao, »biti presudni« rezultati popisa stanovništva sljedeće godine.</p>
<p> Nakon višesatne skupštine, koja je protekla u žustroj raspravi o stranačkom Poslovniku i Statutu, za predsjednika vukovarsko-srijemskoga SNS-a većinom glasova izabran je Vojin Nikić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mirovina za saborske zastupnike i obične umirovljenike računat će se na isti način?</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo rada i socijalne skrbi uskoro bi pred Vladu moglo izaći s prijedlogom da se izračun mirovina saborskih zastupnika izjednači s onim koji vrijedi kod »običnih smrtnika«.</p>
<p> Kako Vjesnik saznaje, zastupnička bi se mirovina, ubuduće, računala prema formuli koju propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju, na temelju godina staža i aktualne vrijednosti mirovine. No, zasad nije jasno hoće li se to regulirati posebnim zakonom, kao što je to učinjeno za neke posebne kategorije umirovljenika, ili će se uključiti u postojeći prijedlog zakona o pravima saborskih zastupnika. Ako Vlada i Sabor prihvate prijedlog o izjednačavanju izračuna mirovina, u opći mirovinski sustav bili bi uključeni svi umirovljenici, osim branitelja.</p>
<p> »Te izmjene ne moraju utjecati na visinu mirovina saborskih zastupnika jer njihova visina ovisi i o dodatnim faktorima«, istaknuo je u nedjelju za Vjesnik predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Željko Potočnjak, potvrdivši da je, tijekom veljače i ožujka, radio na takvom prijedlogu. Rekavši da je sličnih ideja bilo i ranije, on je istaknuo da ne zna kada bi se te promjene mogle naći pred Vladom. No, prema njegovu mišljenju, najvjerojatnije je da će se one uklopiti u zakon o pravima saborskih zastupnika.</p>
<p>»Naš prijedlog ide za tim da se način izračuna mirovina za saborske zastupnike uklopi u opći mirovinski sustav, jer dosadašnja pravila stvaraju određene probleme. Naime, s novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, neki parametri koji se uzimaju kod izračuna ili usklađivanja saborskih mirovina ne mogu se uklopiti u sustav, pa ih treba mijenjati. Jedan od njih je, primjerice vrednovanje mirovinske osnovice za one zastupnike koji su posljednju plaću, koja im ulazi u izračun, zaradili prije pet godina. Ta promjena ne mora značiti da će se zastupničke mirovine umanjiti ili uvećati u odnosu na današnje, jer to ovisi o političkoj procjeni«, pojasnio je Potočnjak. </p>
<p>Podsjetimo, lani je, na sličan način, s izračunom mirovina običnih umirovljenika izjednačen izračun mirovina za pripadnike MUP-a, no tada se počelo širiti i obračunsko razdoblje iz kojeg se izračunava mirovina. Naime, toj kategoriji umirovljenika kod izračuna mirovine u obzir se po »starim pravilima« uzimala plaća iz godine prije umirovljenja, a po novome je to razdoblje prošireno na deset godina. Granica će se, kao i kod ostalih osiguranika, povećavati postupno, do 2008. godine, a cilj te promjene je i smanjenje razlika između mirovina pripadnika MUP-a i običnih umirovljenika.</p>
<p> O tomu hoće li Ministarstvo izaći i s prijedlogom da se za zastupnike poveća obračunsko razdoblje, zasad nema informacija, no jasno je da je riječ o odluci koja bi mogla podići dosta bure. Teško je, naime, očekivati da bi zastupnici pristali na smanjenje prava. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Svi bi mediji jednom godišnje morali objaviti tko su im vlasnici! </p>
<p>Tu bi obvezu trebao regulirati novi zakon o javnom priopćavanju što će ga, po najavi Joška Kontića, predsjednika Istražnog povjerenstva za utvrđivanje okolnosti prodaje »Večernjeg lista«, zahtijevati to povjerenstvo / Na koga je mislio predsjednik HSLS-a Dražen Budiša tvrdeći da su mnogi mediji koji vode kampanju protiv HSLS-a privatizirani na sličan način kao »Večernjak«? / Zdravko Milinović iz EPH-a, iz čijeg su »Jutarnjeg lista« na račun HSLS-a u zadnje vrijeme stigle najjače kritike tvrdi: Budiša je preosjetljiv na kritike </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Nema sumnje da će u sklopu cjelokupne revizije pretvorbe do koje će sigurno doći, revizija pretvorbe pojedinih medija izazvati posebnu pažnju javnosti, zbog uloge koju mediji imaju u demokratizaciji cjelokupnog društva. Stoga će istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista Zastupničkome domu predložiti da se Vladu obveže na hitno donošenje transparentnog zakona o javnom priopćavanju. Taj bi zakon trebao regulirati problem vlasništva nad medijima tako da bi svi mediji jednom godišnje morali objaviti strukturu svoga vlasništva, do zadnje osobe u lancu koja ima pravo upravljanja. Najavio je to za Vjesnik Joško Kontić, predsjednik Povjerenstva i od subote potpredsjednik HSLS-a. </p>
<p>Naime, predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, na devetom je saboru stranke uzburkao strasti izjavom da se »HSLS-ovim ministrima podvaljuje jer je HSLS pokrenuo povjerenstvo o Večernjem listu i doveo gotovo do rješenja velike afere oko toga lista. Zna se i da su mnogi drugi mediji koji vode kampanju protiv HSLS-a privatizirani na sličan način kao Večernjak«. HSLS će se zalagati, najavio je Budiša, da upravo mediji budu prvi na redu u reviziji pretvorbe. »Tako će se pokazati na koji su se način osvajali mediji, a ono što je započeto u Večernjaku će se nastaviti«, rekao je Budiša. Iako Budiša nije htio precizirati na koga je mislio kada je rekao da su i mnogi drugi mediji koji vode kampanju protiv HSLS-a privatizirani na sličan način kao Večernjak, potrebno je napomenuti da je, primjerice, Jutarnji list proglašavao Budišu najslabijom karikom u lancu šestorice, sugerirajući otvoreno premijeru Ivici Račanu da nađe novoga partnera. Upitali smo stoga Zdravka Milinovića, direktora izdavačkog sektora Europa Press Holdinga (EPH) osjećaju li se u EPH-u prozvanima nakon Budišine izjave. </p>
<p>»Apsolutno se ne osjećamo prozvanima. Nijedno izdanje EPH-a nije vodilo nikakvu kampanju protiv Budiše«, istaknuo je Milinović za Vjesnik, dodajući kako je, štoviše, Jutarnji list bio godinama optuživan za protežiranje HSLS-a i Budiše. »U Budišinoj izjavi ne vidim apsolutno nikakve veze s EPH-om, jer ne znam kako bi itko mogao dokazati da je Globus ili Jutarnji List vodio kampanju protiv njih«, tvrdi Milinović, pojašnjavajući kako se u komentarima i tekstovima u Jutarnjem listu i Globusu govori kritično o svim političarima. »Što bi trebali reći oni koje smo kritizirali puno žešće nego Budišu«, pita se Milinović, te zaključuje kako je Budiša preosjetljiv na kritike. Komentirajući najavu Joška Kontića, Milinović kaže da, kada bi do toga došlo, »ne bi bilo nikakvih iznenađenja u vlasničkoj strukturi Jutarnjeg lista«. »Mi se zalažemo za Kontićev prijedlog. Čak štoviše, ja sam već predlagao da se objavi ne samo vlasnička struktura medija, nego i naklada pojedinih listova«, kaže Milinović. On tvrdi da je vlasnička struktura Jutarnjeg posve jasna: 50 posto dionica ima Ninoslav Pavić, a drugu polovicu njemački WAZ. Što se tiče naklade, kaže Milinović, zanimljivo je da u Hrvatskoj ne postoji ni jedno državno tijelo koje bi verificiralo nakladu, iako je to iznimno bitno, kako za čitatelje, tako i za oglašavanje i marketing. </p>
<p>Predsjednica Večernjakovog sindikata novinara Jasmina Popović tvrdi da istraga o Večernjem listu još nije pokazala da je taj list privatiziran na nedopustiv ili nezakonit način. »Tek kada istraga bude završena, moći će se vidjeti na koji je način privatiziran Večernji«, kaže Popović, te dodaje kako se nada da će se onda moći vidjeti i na koji su način privatizirani drugi listovi. »Budiša je najkompetentnija osoba da objasni na koje je medije mislio u izjavi, ali pretpostavljam da je njegov komentar na tragu njegovih dosadašnjih izjava o medijima koji su na strani pojedinih političkih grupacija«, tvrdi Jasmina Popović. »Političarima je teško prihvatiti da mediji mogu biti samostalni, a to potječe još iz vremena HDZ-a, kada su svi mediji bili ili pod njima, ili protiv njih«, kaže Popović, zaključujući da se svi moramo boriti protiv toga. </p>
<p>»Vjerujem da će prozvani, ili oni koji se takvima osjećaju, odgovoriti na Budišinu izjavu«, kaže Dragutin Lučić-Luce, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, te dodaje da je stvar svakako za polemiku. Ipak, za sebe naglašava da se oduvijek zalagao za depolitizaciju medija, u smislu medijske neovisnosti o politici. Do toga će sigurno doći, drži Luce, jer je nakon promjene vlasti »uglavnom nestalo straha novinara od političara«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ne trebaju nam nikakve hajke na zaslužne branitelje, ustvrdio Barić</p>
<p>KLOŠTAR PODRAVSKI, 21. svibnja</p>
<p> - U spomen na šestoricu poginulih hrvatskih branitelja iz Kloštra Podravskog, u nedjelju je u tome mjestu otvoren spomen-park i otkrivena spomen- ploča. Dražen Horvat, Zdravko Slivar, Matija Šokec, Zlatko Ivković, Vladimir Čupen i Milan Boršić, rođeni između 1955. i 1971. godine dali su život u obrani Domovine od 1991. do 1996. godine. </p>
<p> Uz trajni spomen na žrtve Domovinskog rata, želimo skrenuti pozornost javnosti na razloge zbog kojih su položeni mladi životi, rekao je otvarajući spomen-park general bojnik Slavko Barić, zamjenik predsjednika Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata. »No, nakon deset godina počinju se javljati i drugi glasovi kako 'nije potrebno vrednovati Domovinski rat jer smo u njemu ionako svi bili jednaki'. Možda je u tom ratu bilo i nekih drugih, koji su krenuli zbog drugih razloga i koji nisu radili u skladu sa zakonima i pravilima, ali za to postoje tijela koja će na miru razlučiti i donijeti odluku. Ne trebaju nam nikakve hajke, kriminalizacija i potiskivanje onih koji su zaslužni«, istaknuo je Barić.</p>
<p> Predsjednik veterana Domovinskog rata iz Virovitičko-podravske županije Josip Đokić istaknuo je da su branitelji povrijeđeni onim što današnji visoki državni službenici govore o njima i o Domovinskom ratu. »Stat ćemo protiv svakoga tko kriminalizira Domovinski rat, a žrtve srbočetničke agresije stavlja u drugi plan, i svih onih koji žele uskratiti prava braniteljima«, istaknuto je na skupu koji je ispred spomen-parka u Kloštru Podravskom organizirao tamošnji ogranak veterana Domovinskog rata. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000522].
|
