NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000415].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 231289 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šeks: Revanšizam je pogrešna riječ, SDP provodi prave čistke</p>
<p>Imenovani su operativni stožeri pod nazivom koordinacije, koje trebaju po ključu: 50 posto SDP, 25 posto HSLS, a 25 posto četvorica osigurati da odgovorna mjesta na svim razinama - od ravnatelja škola, u zdravstvu, porezinim upravama, financijskoj politici, reviziji... - dođu ljudi iz tih stranaka, tvrdi Vladimir Šeks, v.d. predsjednika HDZ-a</p>
<p>• U svojim saborskim nastupima često ste spominjali revanšizam i mijenjanje nepodobnih, a imenovanje podobnih kadrova na važnim funkcijama. Ima li zaista revanšizma u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne radi se o revanšizmu. Ako sam i uporabio tu riječ - pogriješio sam budući da bi revanšizam implicirao to da se nova vlast revanšira HDZ-u i njegovim kadrovima, a to bi impliciralo da je HDZ njih smjenjivao na čisto političkoj osnovi. A to nije istina, jer oni nisu od 1990. godine bili na vlasti u Hrvatskoj. Prije 10 godina je promijenjen cijeli sustav, a sada se radi o čistkama.</p>
<p>• Što podrazumjevate pod pojmom čistki?</p>
<p>- Pojam čistki znači uklanjanje svih kadrova koji su ili pripadnici političke stranke koja je bila prije na vlasti ili onih koji su imenovani za vrijeme prethodne vlasti, neovisno o tome jesu li bili članovi stranke ili se pak mijenjaju oni za koje se pretpostavlja da ne bi slijedili kurs nove politike. Te tri kategorije ljudi se smjenjuju - i to su čistke.</p>
<p>• Možete li navesti primjer?</p>
<p>- Imenovani su operativni stožeri pod nazivom koordinacije, koje trebaju po ključu: 50 posto SDP, 25 posto HSLS, a 25 posto četvorica osigurati da odgovorna mjesta na svim razinama - od ravnatelja škola, u zdravstvu, porezinim upravama, financijskoj politici, reviziji... dođu ljudi iz tih stranaka. Napravljen je takav plan da se po tom ključu zadovolje žedni apetiti članova tih stranaka. To nisu smjene zbog nestručnosti ili nesposobnosti. Taj ključ je dokaz da se radi čistci koja je u debeloj fazi izvršenja i to na svim razinama.</p>
<p>• Dakle, očekujete temeljite promjene kadrova na svim razinama vlasti?</p>
<p>- Točno, to očekujem. Na lokalnoj razini je promjena već počela. Mijenjaju se ljudi i prije nego što im je istekao mandat i to od upravnih i nadzornih odbora do sveučilišnih vijeća. Iz Upravnog vijeća izbačen je predsjednik HAZU-a Ivo Padovan, svjetski priznat stručnjak.</p>
<p>• Tko je najveći zagovornik tih promjena?</p>
<p>- Kolo vodi SDP, jer je njemu u srži ostalo da su kadrovi osnova svake politike.</p>
<p>• Predsjednik HČSP-a Ivan Gabelica je kazao da je riječ o povratku boljševizma?</p>
<p>- Jedna od temeljnih značajki boljševizma je jednopartijnost, što znači da partija mora prožimati sve pore života i imati apsolutni utjecaj, poglavito u kadrovskoj politici. Iako oni tvrde da su se preobrazili u socijaldemokrate, nisu se lišili svoga boljševičkog nasljeđa. To je jače od njih.</p>
<p>• SDP je upravo to zamjerao HDZ-u, optužujući vas da ste 1990. godine radili čistke.</p>
<p>- Godina 1990. je bila razmeđe dvaju političkih sustava. Tada smo prešli iz jednostranačkog i autoritativnog modela. Logično je bilo, kad se mijenja sustav, da dođe i do kadrovskih promjena. Za demokratski, višestranački sustav bilo bi pogubno kad bi se svakom promjenom mijenjale cjelokupne upravne strukture. Logično je da se mijenjaju ljudi na ključnim mjestima na državnom vrhu, ali ići do zadnjeg čovjeka kojeg imenuje država - to HDZ nije radio. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kalinić: Kakve čistke, radi se o pozitivnim promjenama</p>
<p>Očito je da prethodna Vlada nije gledala na stručnost, nego prvenstveno na pripadnost stranci, što možemo vidjeti i po vodećim ljudima u vojsci, policiji, HTV-u i na svim drugim ključnim polugama vlasti / Zalagat ću se za to da svatko stručan, bez obzira kojoj stranci pripada, zadrži to mjesto ili da ide na još bolje, kaže Pavle Kalinić, saborski zastupnik SDP-a</p>
<p>• Članovi HDZ-a u svojim istupima zamjeraju vladajućoj šestorici da se promjenom osoba na odgovornim položajima zapravo revanšira HDZ-u. Možete li komentirati takva razmišljanja?</p>
<p>- Ako nije bilo revanšizma od 1990. do 2000. godine, kako to da su na svim funkcijama upravo HDZ-ovci!?</p>
<p>• Ipak, promjene vodećih ljudi su očite i to po ključu - SDP-u 50 posto mjesta, a HSLS-u i četvorici po 25 posto.</p>
<p>- Smatram da su te promjene pozitivne i potrebne. U svijetu je sasvim uobičajeno da, kad jedna administracija ode, dolazi druga i naravno da su zbog toga potrebne smjene, a kod nas se to radi po stranačkom ključu. Iako smatram da bi na prvome mjestu trebala biti struka, pa ako se poklapa s pripadnošću vladajućoj koaliciji - to bi bilo jako dobro, ali mislim da prvenstveno treba gledati struku. Očito je da prethodna Vlada nije gledala na to, nego prvenstveno na pripadnost stranci, što možemo vidjeti i po vodećim ljudima u vojsci, policiji, HTV-u i na svim drugim ključnim polugama vlasti.</p>
<p>• Do koje razine će ići te promjene?</p>
<p>Hoće li pripadnost koalicijskim strankama ipak imati prednost u odnosu na struku?</p>
<p>- Zalagat ću se za to da svatko stručan, bez obzira kojoj stranci pripada, zadrži to mjesto ili da ide na još bolje.</p>
<p>• Kako se može rješiti taj problem, da promjene ne bi otišle predaleko i pomele stručne ljude?</p>
<p>- U SAD-u je normalno da se promjenom predsjednika mijenja i cijela administracija. Stvar je vrlo jednostavna. Zna se što je domena administracije, a što je privatna domena. Normalno je da u nekoj multinacionalnoj kompaniji neće doći do nikakvih promjena, jer ih tamo određuje kapital. A kod nas su uvjeti takvi da privatnog vlasništva gotovo i nije bilo, nego je postojalo društveno, koje je poslije pretvoreno u državno da bi potom bilo prožeto pouzdanim partijskim kadrovima i sada je napokon došlo vrijeme da se to promijeni. Normalno je da pritom ima otpora budući da je svatko sebi najpametniji. Logično je da se ljudi bune, ako su maknuti. Uvjeren sam da i među ovima iz koalicijskog saveza ima onih koji nisu dovoljno stručni za poslove koje će obavljati, a kamoli da govorimo o onima prije njih!</p>
<p>• Postoje li uopće dvije dovoljno sposobne administracije u Hrvatskoj, koje bi mogle kvalitetno obavljati državne poslove?</p>
<p>- Najveći problem u Hrvatskoj je to što se stvorio lažan dojam da imamo dovoljan broj sposobnih ljudi. Problem je upravo u tome što ih nemamo, a ono malo što smo imali, otišlo je ili će otići u SAD i druge zapadne zemlje. Na primjer, tim zemljama nedostaje 750.000 informatičara. Sasvim je normalno da možemo očekivati da će svi koji nešto znaju o tom poslu otići iz Hrvatske.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Crnogorska pravoslavna crkva u središtu žestoke borbe »bjelaša« i »zelenaša«</p>
<p>Raspadom bivše Jugoslavije, Beograd nastoji svim silama da Crna Gora, kao i 1920. godine, nestane sa zemljopisne karte i pretvori se u slijepo crijevo srpske države, tvrdi arhimandrit CPC-a Mihailo Dedeić / CPC se uopće nije bavio politikom, a stranke - i oporbene i neke iz vladajuće koalicije - pokušavaju se infiltirati u Crkvu ne bi li stekle prednost uoči (najvjerojatnije) referenduma na kojemu će i CPC igrati veliku ulogu</p>
<p>CETINJE, 14. travnja</p>
<p> - »Ako netko iz crkvenih krugova ikada bude suđen za ratne zločine, to će biti Amfilohije Radović«, rekao je u razgovoru za Vjesnik u Vladičanskom domu u Cetinju arhimandrit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo Dedeić. Te riječi mitropolita crnogorskog, međutim, nisu samo verbalni kalambur »Njegovog Visokopreosvještenstva«, koga je u nedjelju, 15. ožujka 1998. godine u sabornom hramu sv. Paraskeve u Sofiji, patrijarh Bugarske pravoslavne crkve Pimen, sa sedam episkopa i četiri svećenika, rukopoložio za episkopa crnogorsko-primorskog. Time je omogućio CPC-u ponovno kanonsko stjecanje autokefalnosti, nezakonito prekinute uredbom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. godine. Vladičine »otrovne strjelice« su u stvari najbolji odraz dviju nepomirljivih političkih koncepcija, koje su i doveli do toga da međunarodne institucije u svojim zadnjim izvješćima nazivaju Crnu Goru zemljom »u sjeni vulkana«.</p>
<p>Naime, potpora revitalizaciji CPC-a jedna je od glavnih stupova političke platforme Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG). On traži ne samo registraciju CPC-a po ravnopravnim uvjetima sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) već i povratak crkvene imovine, koja je prije 70 godina predana SPC-u. Politički rejting crnogorskih liberala, koji su na izborima prije dvije godine prošli dosta loše, osvojivši tek nešto više od šest posto glasova, u velikom je usponu i, po istraživanjima Centra za ljudska prava i demokraciju (CEDEM) iz Podgorice, sada prelazi 15 posto! Osim toga, u raspravu o toj temi aktivno se uključila i Socijalistička narodna partija (SNP) Momira Bulatovića, ali na strani SPC-a, kojega u javnosti utjelovljuje Amfilohije (Risto) Radović, mitropolit crnogorsko-primorski, zetsko-brdski i skenderijski. Nakon što su na izborima prije dvije godine osvojili 36,1 posto glasova, priskrbivši si time status »pojedinačno najjače stranke u Crnoj Gori«, sada su, po CEDEM-ovim istraživanjima, izgubili na popularnosti šest postotnih bodova.</p>
<p>U toj su političkoj igri liberali klasični »zelenaši«, zadrti autonomaši, koje se na Zapadu naziva separatistima, dok su bulatovićevci preslik »bjelaša«, koji se snažno identificiraju s »bratstvom sa Srbima«. »'Bjelaši' protiv 'zelenaša'«, često je rabljena sintagma za skicu crnogorske političke borbe. Obnovljena je pak »predstava« iz 1918. godine, tzv. »Podgorička skupština«, kad su se zastupnici u crnogorskoj skupštini morali opredijeliti na bijelim i zelenim glasačkim listićima o budućnosti Crne Gore.</p>
<p>Otkuda baš CPC u središtu političkih iskrenja?</p>
<p>»Raspadom bivše Jugoslavije nastoji se svim silama da Crna Gora, kao i 1920. godine, nestane sa zemljopisne karte i pretvori se u neku vrstu slijepog crijeva srpske države. No, od obnavljanja CPC-a 1993. godine, naša Crkva sve više postaje jednim od stupova crnogorskog identiteta. Vjerujem da je u ovom trenutku oko 80.000 vjernika i poklonika CPC-a u Crnoj Gori. To shvaćaju neke stranke i idu na tu kartu. Međutim, CPC se uopće nije bavio politikom, a stranke - i oporbene i neke iz vladajuće koalicije - pokušavaju se infiltirati u Crkvu ne bi li stekle prednost uoči (najvjerojatnije) referenduma na kojemu će i Crkva igrati veliku ulogu«, kaže vladika Mihailo.</p>
<p>Za razliku od pokojnog duhovnog poglavara CPC-a, vikarnog episkopa Edmontona i mitronosnog arhimandrita Antonija Abramovića, koji je obnavljao CPC u gotovo ilegalnim uvjetima, potpuno sâm, vladika Mihailo, priznaje, sada »ima na popisu 12 dragovoljaca svećenika iz SPC-a«, koji su »voljni zbog izvjesnih neslaganja sa SPC-om i njegovim postupcima prijeći u CPC. S njima i s našim svećenstvom mogli bismo pokriti cijelu Crnu Goru«, tvrdi vladika Mihailo.</p>
<p>Crnogorska koalicijska (»Da Živimo Bolje« - DŽB) vlada, koju uglavnom čine predstavnici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS), Socijal-demokratske partije (SDP) i Narodne stranke (NS), u cijeloj priči sa CPC-om drži se prilično oprezno, videći u raspravi mnogo nevolja bez razvidne nagrade. No, upravo to ponašanje vladajuće koalicije koriste liberali, distancirajući se od DŽB-a i privlačeći radikalnu potporu socijaldemokrata, koji se pak nalaze neugodno ukliješteni između LSCG-ova populizma i DPS-ova opreza. Ali, po riječima Miodraga Iličkovića, potpredsjednika SDP-a, koga smo »uhvatili« u skupštinskoj auli za rasprave o privatizaciji hotela »Mogren« u Budvi (slučaj sličan hrvatskoj prodaji Večernjeg lista!), njegova stranka, koja inače snažno podupire CPC, barem se izborila za to da »vladika Mihailo prvi put kroči u zgradu crnogorske Skupštine, gdje ga je dočekao potpredsjednik Skupštine, SDP-ovac Dragiša Burzan, a od ove godine su CPC-u, koji je napokon registriran, prvi put su osigurana proračunska sredstva«!</p>
<p>Dok se u Crnoj Gori, puževim korakom, ali uz sve snažniju potporu Crnogoraca, CPC etablira u pravu autokefalnu pravoslavnu crkvu, njezino je priznanje od sestrinskih crkava mnogo sporije. Po riječim vladike Mihaila, »zaoštreni odnosi CPC-a s Ruskom pravoslavnom crkvom i Carigradskom patrijaršijom nisu kanonskog ili dogmatskog karaktera, nego su politički intonirani. Dakle, Srbija kao takva je tražila da se što više onesposobi CPC, a samim time i svi putevi prema crnogorskoj državi. Međutim, kako se stvari razvijaju, CPC i Crna Gora su na nekome sasvim drugom kolosijeku, koji vodi u - samostalnost«, pojasnio je vladika Mihailo, mitropolit crnogorski. »Sestrinske pravoslavne crkve nam najviše imputiraju da je CPC dio SPC-a, no od 1766. do 1920. CPC je i de facto i de iure bio potpuno samostalan, što znači priznat i od Carigradske patrijaršije, i od SPC-a i od Svetoga ruskog sinoda, a i od Bugarske pravoslavne crkve, gdje sam i rukopoložen za episkopa CPC-a«, zaključio je vladika.</p>
<p>Amfilohije Radović, na žalost, nije bio dostupan novinaru Vjesnika, ali njegova stajališta, nepromijenjena sve ove godine i često ponavljana u medijskim istupima, znaju se: negiranje crnogorskog naroda i svrstavanje Crne Gore u srpske države koje, u projekciji negdašnjeg lidera Narodne stranke Novaka Kilibarde, kojoj se Amfilohije svojedobno bio i priklonio, uključuju i »Republiku Srpsku Dubrovnik«! Vladika Mihailo i Amfilohije Radović dvojica su crkvenih velikodostojnika koji simboliziraju različite poglede na Crnu Goru. Vladičina reakcija na početku ovoga članka zato i ne treba nikoga začuditi!</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb je jedan jedini za sve nas </p>
<p>Milan Bandić, saborski zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog Sabora i predsjednik SDP-a grada Zagreba</p>
<p>Tko jedanput udahne zrak zagrebački, koga jedanput zagrli Pešćenica, kome centar i Dolac otvore svoje srce, tko izmoli Oče naš u prvostolnici, tko prošeće Medvednicom ili uz Savu, i tko je upamtio (ili se prestrašio) pucnja topa sa Griča, tko u Zagrebu nađe svoju ljubav, obitelj i dom, taj postaje dio Zagreba, taj Zagrebu poklanja sebe i s njim se vjenča. Moj prvi susret sa Zagrebom, moje prvo vjenčanje sa Zagrebom seže početkom 70-ih godina, kada sam kao dječak jutarnjim vlakom pristigao u Zagreb, izlazim na trg ispred Glavnog kolodvora, pogled mi se zaustavio na spomeniku Kralja Tomislava, o kojem se u mom okruženju u obitelji s ponosom govorilo o Zagrebu i Tomislavu kao simbolu i ponosu svih Hrvata. Lijepi studentski dani još su me više vezali za Zagreb. Tako da u njemu pronalazim poslije studija sve - smisao života - posao - svoje drugo vjenčanje - ovaj put sa Zagrepčankom a odmah zatim dolazi i najveće bogatstvo - rađanje naše jedinici Ane Marije koja kao i moj Zagreb postaje smisao mog života. Sve lijepo i bitno u mom životu dogodilo mi se u Zagrebu. I kad sam bio sretan, a ponekad i nesretan, jednako sam ga volio. U Zagrebu su mi se ostvarili i neki dječački snovi i maštanja. Prvo stalan posao u tvornici sladoleda Ledo, sedam prekrasnih provedenih godina radeći na općini Pešćenica, a zatim deset godina strpljivog, upornog, i samozatajnog rada u SDP-u grada Zagreba, gradeći sa svojim kolegicama i kolegama stranku koja sutra treba preuzeti odgovornost za upravljanjem grada Zagreba. Zagreb je više od lijepoga grada. Više od mjesta življenja, više od hrvatske metropole, Zagreb je za sve Hrvate simbol hrvatstva, a za sve građane simbol demokracije i slobode. Zato želim vjerovati da nema čovjeka bez obzira odakle je, koji ne voli naš Zagreb. Dakle, ljubav svih prema Zagrebu više je od ljubavi koju osjećaju stanovnici jednog grada prema mjestu življenja. Zato je od pitanja »Zašto volim Zagreb« bolje pitati kakav bi Zagreb trebao biti da bi ispunio očekivanja svih hrvatskih ljudi koji ga bezgranično vole. Svi mi želimo da Zagreb bude najljepši, najdemokratskiji i najslobodniji grad na svijetu, grad sigurnosti ljubavi zaposlenih i zadovoljnih Zagrepčana. Sretan sam i ponosan sam što sam u svom gradu Zagrebu, 3. siječnja 2000. izabran za zastupnika u Zastupničkom domu hrvatskog državnog sabora. Sretan sam i ponosan zato što sam izabran za vijećnika Gradske skupštine u dva mandata 95. i 97. godine i što ću biti ponovno izabran za gradskog zastupnika u Gradskoj skupštini grada Zagreba 7. svibnja 2000. godine, i što ću imati po prvi put najizravniju priliku da se borim najkonkretnije za takav Zagreb, da osobno pridonesem da Zagreb bude najljepši, najbolji, najpravedniji i najdemokratskiji grad, da bude svima primjer kako se može ako ima sloge i ljubavi zajednički učiniti doslovno čudo u organiziranju i funkcioniranju grada i u uvjetima siromaštva i velikih problema sa kojima se susreće naš Zagreb i Hrvatska. Moj Zagreb želim osjećati i ljubiti, kao što ga je osjećao i ljubio Age Matoš a učiniti nešto u konkretnosti za njega, kao što je činio Vjeko Holjevac, spajajući staro i novo, poštujući njegovu bogatu prošlost razumijevajući sadašnjost i graditi zajednički budućnost. I na kraju želio bih čitateljima Vjesnika reći da je Zagreb jedan jedini za sve nas bez obzira iz kojeg dijela domovine došli...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otkriven spomenik poginulim braniteljima na obnovljenom Trgu siječanjskih žrtava </p>
<p>Otkrivanju spomen-obilježja prisustvovao izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, viceadmiral Davorin Kaić, predstavnici HV-a i grada Zagreba/ Obnovljeni trg dobio reprezentativan izgled/ U izradi kubusa, uz hrvatske, sudjelovale i neke slovenske i engleske tvrtke/ Ukupna vrijednost 3,4 milijuna kuna</p>
<p>Izaslanik predsjednika Republike, viceadmiral Davorin Kaić, i predstavnici 150. črnomerečke brigade HV-a, u petak su, na Trgu siječanjskih žrtava, pred okupljenim mnoštvom građana, otkrili spomen obilježje poginulim braniteljima Domovinskog rata s područja Črnomerca. Svečanom otkrivanju spomenika, prethodila je minuta šutnje za sve poginule hrvatske građane u ratu od 1991 do 1995. godine, kao i prisjećanje na ratni put črnomerečkih i svih ostalih zagrebačkih ratnika.</p>
<p>Nakon spuštanja crnog pokrova, na spomeniku doista neobičnog arhitektonskog rješenja, osvanulo je 78 imena poginulih i nestalih branitelja s područja Črnomerca i Kustošije. Njima su u petak došli odati počast brojni sugrađani, njihove obitelji, suborci, te predstavnici grada i države, predvođeni već spomenutim viceadmiralom Kaićem, bivšim zagrebačkim dogradonačelnikom, Vjekoslavom Križancem, i general bojnikom, Marijanom Marekovićem. Među okupljenima se našao i vođa Nove hrvatske desnice, Mladen Schwartz.</p>
<p>Uz otkrivanje spomen obilježja, u petak je otvoren i potpuno obnovljen Trg siječanjskih žrtava koji je dobio reprezentativni izgled. Unutar nove plohe trga popločene kamenom, nalazi se, naime, spomenik čija se kompozicija sastoji od plitkog bazena (opločenog crnim kamenom) u koji je položen stakleni kubus zelene boje, težak čak 13 tona. Kubus je visok oko dva metra, uronjen je u vodu bazena, te odozdo osvijetljen podvodnom rasvjetom. Sâm kubus izveden je od lameliranih staklenih ploča, gdje su u prednjoj ugravirana imena poginulih i nestalih branitelja. Zanimljivost je da su u izradi kubusa, uz hrvatske, sudjelovale i neke slovenske i engleske tvrtke.</p>
<p>Projekt uređenja Trga siječanjskih žrtava izradila je tvrtka »Blos«, a projektantica spomen obilježja je Jadranka Kruljac-Polak. Ukupna vrijednost investicije, koju je novčano u potpunosti podržalo Gradsko poglavarstvo, iznosi 3,4 milijuna kuna.</p>
<p>Dražen Najman</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagreb vodi 1.314 postupaka za iseljenje iz stana</p>
<p>Od 1991. godine do danas u Gradu Zagrebu na korištenje je dodijeljeno ukupno 1412 socijalnih stanova, a dok je 260 stanova dodijeljeno na čuvanje, izvijestio je u petak pročelnik Gradskog ureda za imovinu Grada Nikica Milas. Ukupan broj postupaka za iseljenje koji se trenutno vodi u raznim oblicima u gradu iznosi 1314. Sastanak pročelnika s novinarima na njihov je zahtjev organizirao povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar, kako bi se barem donekle pokušala rasvijetliti prilično nejasna situacija s dodjelom gradskih stanova u najam ili »na čuvanje« o čemu se posljednjih dana govori i u Saboru.</p>
<p>Zagrebačko je Gradsko poglavarstvo, naime, na svojoj zadnjoj sjednici pred raspuštanje gradske uprave, donijelo još jednu u nizu odluka o dodjeli gradskih stanova. Povjerenik Kregar potvrdio je sve odluke osim u nekoliko slučajeva, za koje je utvrdio da kandidati kojima su stanovi trebali biti dodijeljeni, ne zadovoljavaju osnovne uvjete pravilnika. Na pitanje može li se na temelju zaključka Gradskog poglavarstva, što se dogodilo u spornim slučajevima, mijenjati redoslijed dodjele stanova na listi, Milas je odgovorio da je Poglavarstvo donijelo listu pa je može i mijenjati, dok je Kregar takvu interpretaciju ocijenio neodgovarajućom. </p>
<p> Budući da se ispostavilo kako su među »čuvarima« gradskih stanova, osim Ante Đapića, i mnoga druga poznata imena poput Tereze Kesovije ili Ivice Ropuša, poznavajući opseg problema, Kregar je formirao radnu skupinu. U roku od mjesec dana trebala bi razmotriti sve sporne slučajeve, dosadašnju praksu, kriterije pravilnika, kao i elemente poboljšanja u dodjeli gradskih stanova. </p>
<p> - Ne radi se ovdje samo o javnom pitanju koje je zaintrigiralo mnoge Zagrepčane, nego i o ozbiljnim ljudskim problemima, koje treba rješavati, ali na potpuno legalan način,rekao je Kregar. Namjera mu, kaže, nije bila otvoriti progon Đapića, ali je činjenica da je rok na njegovom ugovoru o čuvanju stana odavno istekao. Kad svi stanovi u kojima se nalaze bespravno useljeni stanari budu iseljeni, uvjeren je povjerenik, Zagreb će lakše moći početi ozbiljno rješavati taj problem. Osobno će se, rekao je, založiti da se bespravno useljeni isele, a u slučajevima kada se radi o socijalnim problemima predložit će da im se daju stanovi »na čuvanje«. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Demokratski centar za Zagreb okrenut pojedincu </p>
<p>Demokratski centar predstavio izborni program za predstojeće izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu/ Nositelj dr. Mate Granić, prva na listi Vesna Škare-Ožbolt, šef izbornog stožera Joško Morić</p>
<p>Vodstvo Demokratskog centra (DC) predstavilo je u svoj petak izborni program s kojim će nastupiti na predstojećim izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu, a kao njegova glavna stavka istaknut je čovjek kao pojedinac i građanin. Nositelj liste DC-a, objavljeno je, bit će dr. Mate Granić, prvo je mjesto rezervirano za Vesnu Škare-Ožbolt, a šef izbornog stožera stranke je Joško Morić.</p>
<p> - Razmišljali smo i o drugim imenima za nositelja liste, a za ovakav smo se sastav odlučili prvenstveno zbog toga što je Demokratski centar mlada, tek registrirana stranka, koja mora ojačati svoj identitet, rekao je predsjednik DC-a Mate Granić. Stranačke liste će inače, sukladno smjernicama izbornog programa kojeg je sastavio prof. Nikola Ružinski, sačinjavati spoj ljudi s iskustvom i novih lica, uključujući i one koji se dosad nisu bavili politikom.</p>
<p>Demokratski centar, rečeno je, svojim biračima nudi jasnu viziju razvoja Republike Hrvatske u 21. stoljeću, kao stabilne europske države. Stranka će se u gradu zalagati za jačanje srednjeg sloja, obrtništva i poduzetništva, kao i za rješavanje nagomilanih socijalnih problema. </p>
<p>- Odbacujemo svaki radikalizam, i desni i lijevi, a uvjereni smo da Hrvatska svoje ciljeve treba ostvarivati kao ravnopravna članica Europske unije i NATO-a, rekao je Granić. Dopredsjednica stranke Vesna Škare-Ožbolt istaknula je da e Demokratski centar svoje djelovanje u Zagrebu istaknuti u dva osnovna smjera - razvoju i ustroju grada okrenutom prema svakom pojedincu u svim gradskim dijelovima, ali i jačanju međunarodnog položaja Grada Zagreba kao europske metropole, odnosno poslovnog, turističkog, kulturnog, znanstvenog i političkog središta zemalja Srednje Europe.</p>
<p>Do ponedjeljka će stranka zaključiti posao osnivanja svojih ogranaka u svim izbornim jedinicama u gradu, i u Velikoj Gorici, a do nedjelje će biti završen i izbor svih stranačkih kandidata i njihovih zamjenika.</p>
<p> - Jedno od osnovnih pravila naše izborne promidžbe bit će »nikoga ne blatiti, na eventualne prljavštine ne odgovarati prljavo«, a kampanja će se provoditi kroz stalni i neposredni kontakt s građanima, rekao je Morić, dodavši da će jedno od osnovnih načela DC-a biti »Centar u svakoj gradskoj četvrti«. </p>
<p>O eventualnom stranačkom kandidatu za gradonačelnika čelnici DC-a nisu željeli govoriti, uz napomenu da će o tome raspravljati nakon što uđu u Gradsku skupštinu. Na izbore će izaći samostalno, a o mogućim koalicijama nisu, kažu, razgovarali ni sa jednom strankom, niti to namjeravaju činiti. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vrbovec, Samobor i Ivanić Grad: Kako i s kim na izbore</p>
<p>Tko će s kime, kada i kako surađivati, te kako će se dijeliti izborne jedinice na predstojećim izborima u gradovima Vrbovcu, Samoboru i Ivanić Gradu, govorili su u petak vodeći HSLS-ovci navedenih gradova - Antun Miletić iz Samobora, Ilija Kristić iz Ivanić Grada, te Jadranko Mijalić predsjednik ogranka iz Vrbovca i saborski zastupnik.</p>
<p>- Odnosi političkih stranaka u Vrbovcu jest takav da trenutno nema konkretnih dogovora oko koaliranja, i dalje smo skloni strateškom partneru SDP-u, ali i otvoreni za razgovore, rekao je Mijalić. Smatram, također, da ćemo na izbore moći izaći i sami. Izborne izglede svoje stranke u Vrbovcu, Mijalić ocjenjuje povoljnima, jer, kako je rekao, HSLS ima rješenje za PIK, predlaže da se tom poduzeću što prije pronađe kvalitetan strateški partner koji će ga uz pomoć države kao većinskog vlasnika dokapitalizirati. Najkasnije u kolovozu, nakon natječaja, krenut će izgradnja brze ceste Sv. Helena-Vrbovec, a do kraja godine trebala bi se otvoriti i sportska dvorana, izvijestio je Mijalić.</p>
<p>Ilija Kristić situaciju u Ivanić Gradu ocijenio je »složenijom« nego u Vrbovcu. Tamo, kako je rekao, postoji interes pet stranaka o zajedničkom izlasku na izbore, međutim HSLS je za sada razgovarao jedino s SDP-om s kojim »izvanredno surađuje već duže vrijeme«.</p>
<p> - Na listu ćemo izaći samostalno, a izborne liste podijelit ćemo s SDP-om. Koliki će taj omjer biti i u čiju korist, stvar je daljnjih dogovora, rekao je Kristić. Podsjetio je da je kriza u Ivaniću potaknuta neizglasavanjem proračuna, kojega je prijašnja vlast u tom gradu trošila nenamjenski, pa tamo u protekle dvije godine »nije napravljeno ništa</p>
<p>Anton Miletić, predsjednik HSLS-a iz Samobora podsjetio je da tamošnja kriza nije nastala neizglasavanjem proračuna nego ostavkama dvaju HDZ-ovih vijećnika nezadovoljnih politikom koju je vodio Ivan Bedeničić. Miletić je između ostalog rekao kako u Samoboru trenutno postoje dva bloka: SDP i HSLS i HSS, LS i HNS. Tu je HSLS sa SDP-om dogovorio podijelu izbornih jedinica u korist SDP-a, kao i to da bi gradonačelnika trebala predložiti stranka koja osvoji najviše viječničkih mjesta.</p>
<p>Kao glasnogovornik županijskog vijeća HSLS-a, Miletić se osvrnuo i na rad Županije. Rekao je kako u HSLS-u za sada ne vide mogućnost da se kriza iz četiriju gradova preseli i na Županiju. Naravno to će biti moguće jedino ako vodstvo Županije počne s transparentnim vođenjem politike, ako tome ne bude tako razmotrit ćemo što i kako dalje, zaključio je Miletić. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Studenti Agronomskog fakulteta ostali bez svog zemljišta za pokuse</p>
<p>Prije nešto više od godina dana netko se sjetio na zemljištu Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, odbaciti staru karoseriju automobila. Nakon njega tu je svoje prebivalište našao i stari štednjak, te ubrzo zatim i odbačeni hladnjak. Taj »neugledni trio« vremenom je privukao pažnju ljudi koji su pridodali još otpadaka i nastao je - divlji deponij.</p>
<p> Zemljište, kako saznajemo na Agronomskom fakultetu, koje je trebalo biti takozvano »pokušalište« na kojemu bi studenti koji uče o zaštiti bilja, vrtlarstvu, uređenju i zaštiti tla ili, pak, obavljali pokuse na sadnicama, sada se pretvorilo u carstvo smeća. </p>
<p>- Sada se ovdje nalazi barem 15 kamiona smeća, a mi nemamo sredstava za njegovo uklanjanje. Do sada smo poslali barem sedam prijava Komunalnoj inspekciji, no od njih još nismo dobili odgovor. Od Grada smo, pak, dobili odgovor da će se problem riješiti kada za to bude sredstva, rekao je Mladen Šverko, tajnik Agronomskog fakulteta. </p>
<p>Nedavno se, saznajemo, ipak nešto pokrenulo. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja podnijelo je prekršajne postupke protiv 16 osoba za koje se sumnja da su bacale otpadke, te tako »bogatili« divlji deponij. Mladen Šverko otkriva nam da su krivci za nagomilano smeće ne samo privatne osobe, već i obližnje tvrtke. Mnogi su od njih velike komade odbačenih kućanskih aparata dovozili i osobnim automobilima, te su im na taj način djelatnici fakulteta uspjeli zapisati i registarske tablice. </p>
<p>- Nadam se da će naš problem uskoro biti riješen, te da ćemo naše zemljište moći koristiti u puno ljepše, poljoprivredne svrhe, za što je i namijenjeno, rekao je Šverko. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dječje knjižnice na početku i kraju struke</p>
<p>Povodom Međunarodnog dana dječje knjige i 50. obljetnice Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice, u petak se u prostorijama Hrvatskog centra za dječju knjigu održao stručni skup pod nazivom »Dječja knjižnica za novo tisućljeće«. Na skupu se, između ostalog, govorilo o raznovrsnim znanjima koja su potrebna knjižničarima koji rade s najmlađima, o potrebi da dječje knjižnice idu u korak s vremenom, te o novim pristupima čitanju. Iako s naglaskom na bolju budućnost struke, knjižničari su se osvrnuli i na povijesno važne trenutke. </p>
<p>- U listopadu ćemo proslaviti 50. obljetnicu rada Dječjeg odjela Gradske knjižnice, najstarijeg takvog odjela u Hrvatskoj. Iako nije zamišljen kao samostalan, već kao dio Gradske knjižnice, uvijek je imao svoje specifičnosti, rekla je u uvodnoj riječi prof. Anka Katić-Crnković, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba. </p>
<p>Prof. Hela Čičko, koordinatorica Dječjeg odjela ispričala je nazočnima o nastanku i razvoju toga Odjela, dok je prof. Silko Štefančić, voditelj medioteke prezentirao kronologiju multimedijalnih aktivnosti u posljednjih 15 godina. Prof. Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu rekla je da je povijest dječje knjige mala i kratka, tek nekih 150 godina. No, iako su se kod nas sa zakašnjenjem od 80 godina, u odnosu na svijet, otvarale dječje knjižnice, danas one, zbog globalizacije i bolje dostupnosti informacijama, ne zaostaju za svijetom. U Hrvatskoj, doznali smo od prof. Javor, trenutno postoji vrlo razgranata mreža od 276 dječjih odjela ili narodnih knjižnica, te oko 1000 školskih knjižnica. </p>
<p>- Paradoks je da se dječje knjižnice nalaze na kraju, ali i na početku knjižničke struke. Na kraju po postanku, a na početku po temeljnoj zadaći da obrazuju buduće korisnike, naglasila je prof. Javor. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Psi vodiči slijepih dobili svoj dan - 17. lipnja</p>
<p>Proglašenje 17. lipnja Danom pasa vodiča slijepih i obilježavanje desete obljetnice Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet bile su teme konferencije za novinare održane u petak u Boćarskome domu na Prisavlju. Kako je rekao Branko Kuzele predsjednik organizacijskoga odbora predstojeće manifestacije, cilj proglašenja Dana pasa vodiča slijepih, je skretanje pozornosti na probleme samostalnoga kretanja i snalaženja slijepih u prostoru.</p>
<p> - Želimo da naši sugrađani mijenjaju svoj odnos prema osobama s dodatnim potrebama bilo da se radi o slijepima, distrofičarima ili nekim drugim hendikepiranim osobama, rekao je Kuzele. Izrazio je i nadu kako će to biti samo početak akcija kojima će se uspjeti realizirati izgradnja regionalnoga Centra za školovanje ovih pasa, za što im je uvelike potrebna pomoć sponzora. S tim u vezi zahvalio je upravi Boćarskoga doma koji će im za taj dan besplatno ustupiti prostor.</p>
<p>Kako doznajemo, cjelodnevna priredba u režiji Krešimira Dolenčića bit će bogata edukativno-zabavnim programom. Zagrepčani će se moći upoznati s načinom obuke, školovanjem i socijalizacijom pasa vodiča. Organizatori će posjetiteljima i praktično dočarati tamu u kojoj slijepi žive. Onima, koji to budu htjeli, stavit će poveze na oči s kojima će oni prelaziti improvizirani pješački prijelaz ili će primjerice otići u obližnji kafić na kavu.</p>
<p>Prema riječima Mire Katalenić, predsjednice Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, na manifestaciji će sudjelovati slijepi iz cijele Hrvatske, kojih je kako doznajemo, oko 5.500 tisuća. U edukativnome programu nastupit će 21 pas vodič. </p>
<p>Inače, školovanje jednoga psa stoji oko 40.000 kuna a na listi za dodjelu pasa doznajemo, čeka već šezdesetak slijepih osoba. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nakon »Ja u ljubav vjerujem«, Hugh Grant opet na Notting Hillu</p>
<p>LONDON, 14. travnja</p>
<p> - Nakon filma »Ja u ljubav vjerujem«, britanski glumac Hugh Grant glumit će zavodnika u filmskoj adaptaciji dogodovština Bridget Jones, britanske junakinje veselog dnevnika objavljenog 1995. godine, piše u četvrtak dnevnik Daily Telegraph. </p>
<p>»Dnevnik Bridget Jones« koji je pročitalo više milijuna čitatelja u svijetu, a preveden je i na više od 30 jezika, pripovijeda o životu zgodne neudate mlade žene, opsjednute tjelesnom težinom, u stalnoj potrazi za idealnim muškarcem. </p>
<p> Snimanje filma s proračunom od 12 milijuna funti trebalo bi početi za nekoliko tjedana, piše Daily Telegraph. Dnevnik smatra da će to biti najveći filmski događaj na londonskim ulicama poslije filma »Ja u ljubav vjerujem« (»Notting Hill«), u kojem su glumili Julia Roberts i... Hugh Grant.</p>
<p> Uostalom, upravo u toj londonskoj četvrti, otada vrlo posjećenoj, Helen Fielding, autorica romana, razvila je radnju oko Bridget. No, producenti zasad odbijaju navesti hoće li se i snimanje filma odvijati na Notting Hillu.</p>
<p> Hugh Grant, mladi britanski glumac, u inozemstvu najpoznatiji po ulozi u »Četiri vjenčanja i sprovod«, glumit će šefa Bridget Jones s kojim ova izmjenjuje elektronske poruke na radnom mjestu.</p>
<p> Lik Bridget, koja je postala najpoznatija »30 i nešto« godišnja Engleskinja, tumačit će slabo poznata američka glumica Renee Zellweger, koja je glumila pored Toma Cruisea u »Jerryju Maguireu«. </p>
<p> »Bridget Jones's Diary«, koji se prvo objavljivao u obliku kronike u dnevniku Independent, postao je društveni fenomen u V. Britaniji, kad su se milijuni žena identificirali s junakinjom koja si u životu gomila probleme. </p>
<p> Helen Fielding, koja poriče da je djelo autobiografsko, nedavno je izdala i nastavak planetarne uspješnice (»Bridget Jones: The Edge of Reason«). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mučitelji mačaka vraćeni u školu</p>
<p>LJUBLJANA, 14. travnja</p>
<p> - Trojica učenika jedne slovenske gimnazije koji su nedavno isključeni iz škole jer su mučili i ubijali mačke vraćena su na nastavu odlukom državnog inspektora za školstvo. </p>
<p>Inspekcija je naime pokazala da je nastavničko vijeće njihovim udaljavanjem s nastave kršilo vlastiti poslovnik jer je glasovanje bilo javno umjesto tajno. </p>
<p>Direktor gimnazije izjavio je da se jedan učenik u međuvremenu ispisao. Ostaloj će se dvojici 19-godišnjaka dopustiti pohađanje nastave, a moći će i maturirati.</p>
<p>Odluku doduše još mora potvrditi vijeće škole, ali će se po svoj prilici pridružiti mišljenju državnog inspektora, kako je drakonska kazna bila donesena zbog tzv. »medijskog linča«, kako su psiholozi ocijenili pisanje novina koji su temeljem dostavljenog im policijskog izvješća objavili grozne detalje o mučenju i ubijanju više od 40 mačaka, ali uz to objavili slike i imena mladih delinkvenata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Program pomoći narkomanima ostao bez novaca</p>
<p>LJUBLJANA, 14. travnja</p>
<p> - Umjesto obećanih automata za izdavanje sterilnih igala, slovenski su narkomani ostali i bez programa besplatne podjele injekcijskog pribora koji se uz pomoć općinskih vlasti Ljubljane i Sorosove fundacije Otvoreno društvo provodio od 1992. godine, kao prvi takav u tranzicijskim zemljama istočne Europe. Volonteri iz društva »Stigma« priopćili su da zbog nedostatka sredstava ukidaju program, što bi moglo dovesti do širenja hepatitisa i virusa HIV. Lani su besplatno podijelili 75.000 kompleta injekcija, ali kažu da je i to bio samo »vrh ledenog brijega« u moru ovisničke problematike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Desna strana mozga omogućuje tumačenje izraza lica</p>
<p>NEW YORK, 14. travnja</p>
<p> - Novo istraživanje pokazuje da je desna strana mozga odgovorna za razumijevanje izraza lica. </p>
<p> Dr. Ralph Adolphs, docent neurologije na medicinskom fakultetu sveučilišta Iowa u Iowa Cityju, procjenjivao je zajedno s kolegama 100 pacijenata s ozlijeđenim mozgom kako bi odredio koja su područja u mozgu povezana s tumačenjem emocije koja stoji iza izraza lica. Njihovo je istraživanje pokazalo da sposobnost prepoznavanja emocija iz izraza lica leži u dijelu mozga poznatom kao desni korteks. Taj dio mozga obrađuje informacije koje prime živčani završeci širom tijela.</p>
<p> Otkrića pokazuju da je shvaćanje načina na koji se tijelo osjeća važno u sposobnosti tumačenja izraza lica drugih ljudi.</p>
<p> »Da bismo razumjeli kako se netko drugi osjeća - primjerice, na temelju promatranja izraza njegova lica - moramo zamisliti kako bi bilo kad bismo mi napravili isti izraz lica«, rekao je Adolphs.</p>
<p> S obzirom na to da »prepoznavanje emocije na temelju podražaja uključuje višestruke procese (razmišljanja)«, Adolphs i kolege misle da će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se odredilo na koji način mozak zapravo prevodi vizualni izgled nečijeg izraza lica u pripadajući emotivni sadržaj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Rajčica - jabuka ljubavi?</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Rajčica je omiljen plod koji se uzgaja u vrtu. Prosječni Amerikanac svake godine pojede oko devet kilograma rajčica, piše Christian Science Monitor. Ipak, prvim doseljenicima rajčice nisu bile privlačne - oni su zapravo mislili da su otrovne. </p>
<p> Rajčica potječe iz Južne Amerike, no do Sjeverne je Amerike putovala uistinu dugo. Prve rajčice - mali plodovi u grozdu, nimalo nisu bile slične velikima kakve danas poznajemo. Te su se divlje vrste širile od Južne do Srednje Amerike i Meksika. Tamo su Indijanci proširili taj plod, a Azteci su ga nazvali »tomatl«. Španjolski se osvajači nisu vraćali samo sa zlatom nego i sa sjemenkama »tomatla«. Prihvatili su plod i promijenili mu naziv u »tomate«.</p>
<p> Neko se vrijeme mislilo da su rajčice, zbog srcolika oblika, afrodizijak - otud im i naziv »jabuka ljubavi«. Talijani su plod nazvali »pomodoro« - zlatna jabuka, a hrvatski naziv »rajčica« dolazi prema njemačkom Paradiesapfel, rajska jabuka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Zoran Juranić Vjesnikov Laureat </p>
<p>»Vjesnikova« glazbena nagrada »Josip Štolcer Slavenski« dodijeljena skladatelju Zoranu Juraniću za opernu farsu »Govori mi o Augusti«</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Hrvatski skladatelj srednje generacije, poznati dirigent i muzikolog Zoran Juranić dobitnik je »Vjesnikove« nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za najbolje odnosno najznačajnije novo djelo hrvatske glazbe praizvedeno u 1999. godini. Nagradu mu je pribavila njegova operna farsa »Govori mi o Augusti« koju je na prošlom Zagrebačkom biennalu praizvela Zagrebačka opera pod ravnanjem samog autora i u scenskoj koncepciji isključivo mlade ekipe okupljene oko redateljice Stephanie Jamnicky. Odluku je većinom glasova donio žiri u sastavu Tonko Ninić (predsjednik), Višnja Požgaj, Frano Parać, Mladen Tarbuk i Nenad Turkalj.</p>
<p>Na svom prvom sastanku žiri je prije svega ustanovio da je, prema raspoloživim podacima hrvatsko glazbeno stvaralaštvo u 1999. godini obogaćeno iznimno velikim brojem novih djela, s dragocjenim udjelom brojnih mladih autora, pa je u oštroj konkurenciji izdvojio devet skladbi, od opere i velikih sastava do gitarskog trija. U nastavku rada žiri je ponovno pregledavao bogatu prošlogodišnju skladateljsku žetvu i sastavio najuži izbor, u koji je ušlo i jedno djelo koje nije bilo navedeno u prvom, užem izboru. Tako su se u završnici žiriranja našle četiri skladbe: Klavirski koncert Musica Danielliana Dubravka Detonija, operna farsa »Govori mi o Augusti« Zorana Juranića, Koncert za orgulje i timpane Anđelka Klobučara i Tin-simfonija Stanka Horvata. Uvažavajući visoku vrijednost ostala tri djela, žiri je nagradu dodijelio Juranićevoj operi koja u hrvatsko glazbeno-scensko stvaralaštvo kvalitetno unosi nove sadržaje i stilske pristupe.</p>
<p> Obrazloženje žirija: Operna farsa Zorana Juranića »Govori mi o Augusti« nekonvencionalno je djelo i kao takvo novost u hrvatskoj opernoj literaturi. Objašnjavajući svoje djelo skladatelj je javno postavio pitanje: kako danas pisati operu? Što može biti sadržaj, smisao, oblik opernoga djela u ovom našem i nadolazećem vremenu? Baveći se ranije slično nekonvencionalnim projektima na osnovi književnih predložaka (na primjer čak i Steinbeckovim »Miševima i ljudima«), zagrijao se još prije dvadesetak godina za kazališnu farsu »Govori mi o Augusti« poznatog dubrovačkog pjesnika, danas akademika Luke Paljetka. Došao je do zaključka da je scenski okvir farse tekst koji ironičnošću, apsurdom i gotovo djetinjom razigranošću jednim udarcem neutralizira realizam i romantičarsku emfazu. Uvažavajući takav pristup i poimanje operne estetike, u prvom se trenutku čini da sadržaj Paljetkove »Auguste« nije prikladan za glazbenu pozornicu koja ne želi sići s opernog tla. No skladatelj <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> našao je odgovarajuću inspiraciju za glazbeno ruho od reda karikiranih likova, kao i zanimljivog suprotstavljanja dvaju polova farse: Kralja, koji živi u predstavi, ali nema imena, i Auguste koju se ne vidi, i koja ostaje samo ime, s opisom idealne žene, i opisom praćenim iznenađujućom glazbenom i vokalnom lirikom ženskoga glasa kao vrlo dobro pogođenim adekvatom verbalnih opisa. Posebno su efektni zborski prizori (isključivo muški); oni odaju veliko iskustvo dirigenata Juranića koji je u zborskom slogu zaista kod kuće, i koji je znao finom ironijom nabaciti i određene asocijacije. Dobro su oblikovani i recitativi koji nerijetko klize u parlando, ali uvijek u dosluhu s okruženjem smanjenog, duhovito instrumentiranog orkestra. Paljetkova i Juranićeva operna farsa »Govori mi o Augusti« zaživjela je na sceni na efikasan, ali i decentan način u kazivanju grotesknih pa čak i drastičnih prizora, koji put i u provokatnom obraćanju gledateljstvu.</p>
<p>Glazbena nagrada »Josip Slavenski«, jedna od pet nagrada za kulturu koje tradicionalno dodjeljuje redakcija »Vjesnika«, bit će dobitniku Zoranu Juraniću uručena u Centru kulture u Čakovcu, rodnome mjestu velikog skladatelja, i to na njegov rođendan, 11. svibnja. Tom prilikom bit će izveden i glazbeni program u kojemu će se naći i djela laureata Zorana Juranića, a razmatra se mogućnost da u dogledno vrijeme i predstava »Auguste« gostuje u Čakovcu. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Udica za naivne i dobroćudne</p>
<p>Počelo prikazivanje jugoslavenskog filma »Nebeska udica« Ljubiše Samardžića u zagrebačkim kinima / U tipičnom opuštenom stilu srpske kinematografije bez imenovanja krivaca, ovaj film na usporen i naivan način govori o ratu i bombardiranju Beograda</p>
<p>Radnja filma događa se u Beogradu, u svibnju 1999. za vrijeme Natovih bombardiranja koja su od grada napravila ratno područje. U svom tom metežu živi Kaja nedaleko od razrušene tvornice i košarkaškog igrališta koje mu je uvijek bilo najvažnija zabava u životu. Uz njega je ponekad i bivša žena koja ga nagovara da odu iz zemlje, zajedno s autističnim sinom koji je prestao govoriti kada su počela bombardiranja. Kaja i njegovi prijatelji iz susjedstva pokušavaju održati normalnim vlastite živote i međusobna druženja premda im to sve teže uspijeva zbog svakodnevnih ratnih stanja i bombardiranja. </p>
<p> Tako se svatko od njih snalazi na svoj način, Zuba, umjetnik tetoviranja, koji se pokušava obraniti gorčinom i cinizmom, Turča, izbjeglica iz Sarajeva, traži opravdanja i za ono što ne razumije, Siske je u neprekidnom sukobu s ocem. Kaja ih nagovara da obnove košarkaško igralište i odigraju jedan pravi košarkaški meč, usprkos svima i svemu... </p>
<p>To je otprilike sadržaj filma »Nebeska udica«, debitantskog ostvarenja glumca Ljubiše Samardžića, koji je u veljači ove godine prikazan u službenom programu Festivala u Berlinu, a sada je u distribuciji Adria Art Artist 21 došao u hrvatska kina. Scenarij su napisali Đorđe Milosavljević i Srđan Koljević, a glume Milena Dravić, Nikola Kojo, Katarina Žutić, Ivan Jevtović, Ana Sofrenić i drugi.</p>
<p> No, unatoč zamjetnoj propagandnoj mašineriji i velikom promotivnom trudu, ovaj film slaba je i neuvjerljiva ratna priča kojoj mnogo toga nedostaje u sadržajnom, zanatskom, dramaturškom i kreativnom obliku. Sve je zbrzano i isforsirano, kao da je košarka trebala pokriti ostale »rupe« i nedostatke u priči. Emotivna tenzija, inače bitna u filmovima takve vrste, svodi se na banalne stereotipne konstrukcije oko jadnog nijemog djeteta ili sportskog inata frajera iz kvarta, dok se rat ponavlja kao refren za naglašavanje zločestih ljudi iz Natoa koji šalju bombe na nevin narod. </p>
<p> Premda nije opterećen politikom, ovaj film ipak se ne može osloboditi ispolitiziranosti koja se pretvara u vicmaherska razmišljanja o sudbini i rodbini, s posebnim naglaskom na sport, konkretno košarku, kao jedan od rijetko mogućih izvora borbe i inata u kojima ulična raja ima šanse izaći kao pobjednici. Pitanje je samo - da li kao pobjednici rata ili pobjednici inata, vlastitoga, u ovom slučaju filmskoga?</p>
<p> Uz nedorečenost, još jedan od problema ovog filma je što nema poruke, sve je jasno i ništa nije objašnjivo, nema opredjeljivanja u ratu, samo puko registriranje ljudi i događaja. Njihovi junaci su s jedne strane žrtve rata i bombardiranja koje čini Nato, a s druge su tipičan model napaćenog srpskog naroda koji se brani pivom, psovkama, flertovima, svađama i sportom. Možda bi bilo zgodno da nije već viđeno, nebrojeno puta, u mnogo boljim varijantama i filmskim rješenjima, Ono što smeta, međutim jest ta nevjerojatna sposobnost srpskih autora, pa i Ljubiše Samardžića, da vješto preskaču osnovne činjenice, izbjegavajući imenovati, a kamoli osuditi ili se glasno upitati - tko je krivac za te bombe i zašto uopće netko šalje bombe iznad Beograda?! </p>
<p>Nema izgleda za balansiranje i finese, za ispreplitanje krivnje, samo stroga podjela na one dobre »košarkaše«, nesretnike i izgubljenike, rezignirane lijenčine kojima je rat možda dobro došao da prikrije njihove trajne životne neuspjehe i nesposobnosti. Dok su »loši dečki« svi oni opaki stranci koji iz zraka uništavaju sudbine i planove, rušeći idilu (s ratom ili bez njega) savršeno raspadnutog grada.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ovacije Moniki Leskovar</p>
<p>Dvorana Lisinski / Koncert violončelistice Monike Leskovar pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja </p>
<p>Koncert Majstorskog ciklusa HRT-a i Koncertne direkcije Zagreb u četvrtak je s razlogom privukao u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog brojnu publiku, fotoreportere i tv kamere uz uobičajeni izravni prijenos na Trećemu programu Hrvatskoga radija.</p>
<p> Razloga za pojačanu znatiželju bilo je nekoliko: darovita, mlada solistička zvijezda Monika Leskovar, popularni dirigent Vjekoslav Šutej i privlačni program romantične glazbe iz pera Antonina Dvoraka i Hectora Berlioza. Publika je tako »došla na svoje« i ispratila izvođače gromoglasnim ovacijama. </p>
<p>S tek navršenih 19 godina violončelistica Monika Leskovar je ovom prigodom prvi put u svojoj burnoj mladenačkoj karijeri izvodila znameniti Koncert za violončelo i orkestar u h-molu Antonina Dvoraka. Podsjetimo da je Monika Leskovar bivša učenica Dobrile Berković- Magdalenić u Zagrebu, a sada studentica Visoke glazbene škole u Lübecku u razredu Davida Geringasa. </p>
<p>Dobila je do sada čak deset visokih nagrada na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima, kao i nagradu Zagrebačke filharmonije i Atlas American Expresa. Svojim je talentom i kvalitetama osvojila diskografske kuće, filmske redatelje i zakladu Deutsche Stiftung Musicleben koja joj je omogućila da svira na prvoklasnom instrumentu. </p>
<p>I doista zvuk njezina violončela bio je čarobno topao i plemenit, a interpretacija tehnički dotjerana, izražajna i vrlo muzikalna. Njezino osebujno tumačenje toga kapitalnog djela čelističke literature bilo je, doduše, više nježno nego li snažno, te je mjestimice bilo u sjeni orkestra, koji se trudio zajedno s pažljivim dirigentom da mladoj umjetnici pruži dostojnu pratnju. </p>
<p>Maestro Vjekoslav Šutej je svojim karakterističnim strastvenim i temperamentnim stilom, vrlo studiozno predstavio još i fantastičnu Simfoniu (epizodu iz umjetnikova života), op. 14., Hectora Berlioza.</p>
<p> Velike izražajne mogućnosti toga znamenitog djela iz povijesti glazbe u potpunosti su ostvarene kako u brojnim detaljima (poput odličnog sola engleskog roga u trećem stavku, te harfi, limenih puhača, udaraljki i drugih), tako i u dojmljivoj cjelini, te su opravdano ispraćene ovacijama brojnog auditorija. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Filozofija - jezgra reforme školstva</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Filozofija kao škola mišljenja nemoguća je ukoliko ne postoji filozofija kao mišljenje škole. Taj stav koji je u iznio dr. Ivan Čehok mogao bi poslužiti kao temeljna misao okruglog stola pod nazivom »Nastava filozofije u srednjim školama« održanoga u srijedu u Velikoj dvorani Instituta za filozofiju.</p>
<p>Skup koji je potaknulo Hrvatsko filozofsko društvo na prijedlog mr. Luciana Lukšića, pokušao je kroz izlaganja sudionika osvijetliti katastrofalan položaj filozofije u aktualnom prosvjetnom sustavu. Nadu u promjenu školskog programa kao i koncepta izrade programa dao je prof. Ivan Vavra, zamjenik ministra prosvjete i športa, koji je pozvao Hrvatsko filozofsko društvo na suradnju pri koncipiranju novog školskog curriculuma kao i neke njegove predstavnike da sudjeluju kao recenzenti školskih knjiga. </p>
<p> Kroz cijelu je povijest filozofija bila propedeutika u sve moguće znanosti. U doba Franje Markovića i Alberta Bazale ona je to još uvijek bila, ali probojem marksizma na sveučilište ne igra više negdašnju ulogu. Suvremena pedagogija koja misli da može utemeljiti novu hrvatsku školu smatra da je nadređena filozofiji, te se postavlja normativno - riječi su dr. Čehoka. Filozofija bi, pak, trebala biti problemski organizirana. Sadašnji historicistički pristup koji se provodi u školama, smatra dr. Čehok, ne može odgovoriti na probleme modernog školstva.</p>
<p>Ubrzavanje, kao osnovni pojam današnjice, ima svoje i pozitivne i negativne posljedice. U vremenu bezlične duhovnosti koja se razvija između čekića visoke tehnologije i popularne McDonalds kulture, postavlja se pitanje što ostaje čovjeku i što, na poslijetku, ostaje čovjek, istaknuo je u svojem izlaganju mr. Luciano Lukšić.</p>
<p> Ako kao filozofi ne dajemo duhovnu snagu ili znanje u kojem će se pojedinac prepoznati kao čovjek, on to neće ni postati. Naše je školstvo u odnosu prema filozofiji uvijek bilo između Scile i Haribde onih koji misle da je filozofija trivijalna te se bavi nekakvim pjesničkim izmišljotinama i onih koji su smatrali da je suviše komplicirana te se ne isplati o njoj razgovarati, ustvrdio je mr. Lukšić. (K. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vlastitim Umom Iz Labirinta Znanosti</p>
<p>U djelu »Filozofski izvori fašizma i nacionalnoga socijalizma« Hijacint Bošković se opredjeljuje protiv novoga poganstva, totalitarizma kao novovjekovnoga subjektivizma i antropocentrizma koji hoće vladati i dušom i tijelom čovjeka / Boškovićeva knjiga »Problem spoznaje« izazvala protivljenje u nekim katoličkim krugovima </p>
<p>U svojoj višestoljetnoj povijesti dominikanci su uzgojili velik broj toliko znamenitih i zaslužnih ljudi da bi već i sami njihovi životopisi ispunili omašni leksikon. Među njima zasigurno bi ugledno mjesto zauzeli i oni hrvatskoga roda, što nije baš potrebno isticati, jer su i Katolička crkva i njezin Dominikanski red internacionalnoga karaktera. Ipak, lijepo je saznanje da i u nas ima tako zaslužnih redovnika o kojima vrijedi i opširnije govoriti i pisati.</p>
<p>Životopisu Ante Boškovića, s redovničkim imenom Hijacint, u običnom govoru Jacint, prije niza godina približio sam se iz tri razloga. Oni nisu vezani uz njegovo svećeničko-redovničko poslanje, niti uz njega kao urednika, izdavača, književnika, glazbenika, filozofa itd.</p>
<p> Naime, Bošković je bio profesor senjske i riječke crkvene škole, istupio je protiv fašizma, a jedno i drugo ulazi u uži fokus mojega zanimanja kao povjesničara kvarnersko-istarskoga područja, jer ono ima bogatu školsku prošlost, ali ima i prve udare fašista i otpore antifašista u cijelome svijetu. Dakle, radi se o profesionalnim razlozima historiografa.</p>
<p> Treći razlog me osobito privukao, ali o njemu nisam meritoran govoriti. Naime, Bošković je rođen u Selcima na otoku Braču (15. travnja 1900.), za brzi kraj svog života unaprijed je doznao na moru, upravo u Rijeci, a tragedija je dokončana opet na Jadranu, u Starome Gradu na Hvaru (17. prosinca 1947.). I smirenje zauvijek nije dočekao kako je primjereno nama, običnim ljudima, već s istupom koje daje osobitu dimenziju Boškovićevu životu i djelu.</p>
<p>Bošković je dominikansko sjemenište, odnosno gimnaziju polazio u Dubrovniku, gdje je 1918. postao i pripadnik redodržave. Ondje je te u znamenitom rimskom Angelicumu polazio filozofski dio studija, a 1926. završio teologiju. U međuvremenu, 1924. postao je svećenik.</p>
<p> Nije na odmet zastati na tren: to je doba uspona fašista na vlasti u Italiji, na dugi rok zaposjedanja hrvatske i slovenske obale, prvoga etničkoga čišćenja i denacionalizacije državnim sredstvima u Europi 20. stoljeća.</p>
<p> Osobito se isticao kao student, i to u filozofiji, pa je nastavio s postdiplomskim studijem. Okrunio ga je 1928. doktorskom tezom o komponenti u djelu Tome Akvinskoga. I još jedan uspjeh na putu uspona do mjesta ugledna znanstvenika - u Rimu je 1946. dobio najviši, općenito rijetki akademski stupanj u Redu: magister in sacra.</p>
<p> No, odjednom, već sljedeće godine slom na ovome svijetu: nije realizirao veoma visoko zvanje kao ni prelazak u Rijeku za profesora Visoke bogoslovne škole. Otišao je u punome naponu snage intelektualca, tek u 47. godini života. No, već je učinio toliko koliko uradi malo ljudi u cijelome životnome vijeku.</p>
<p>Po upravo sjajno dovršenome studiju nije se moglo očekivati da će se živahni mladić zadržati samo na stoljećima uobičajenim redovničkim poslovima - bez obzira na njihovu vrijednost.</p>
<p> Okrenuo se izdavačkom izazovu (1929.), pa je u Zagrebu osnovao dominikansku nakladničku kuću »Istina«, pokrećući (čak) tri književne serije: »Uzor«, »Duhovna biblioteka« i filozofski niz. Pokrenuo je i časopis »Duhovni život«, sudjelovao u oživljavanju »Gospine krunice«, objavio roman »Svećenička žrtva«, knjigu »Sjedinjenje s Bogom«. </p>
<p>Koristi se svojim velikim organizatorskim sposobnostima i glazbenim darom pa je - nakon što je za studentskih dana bio orguljaš u Rimu - u Dubrovniku osnovao orkestar među dominikanskim studentima, u Zagrebu, vodio pjevački zbor, a bio je i samostanski poglavar. Znatnije je utjecao na dolazak dominikanaca u Novi Sad. Bio je veoma popularan u vjerničkom okruženju, ali, sve više i izvan katoličkog svijeta.</p>
<p>Rezultat je to njegova (osnovanoga) znanstvenog i stručnog, teoretskoga i praktičnog rada. Tako je - kao izraziti sljedbenik misli Sv. Tome Akvinskoga - sudjelovao u osnivanju tomističkoga društva za slavenske zemlje, pa je dao i vrjedniji prinos ne samo našoj filozofiji.</p>
<p> Bio je zagovornik tzv. otvorenog tomizma, s time da svečevu misao nastoji konkretizirati u danim povijesnim okolnostima. Bošković nije pristaša novokantovskoga svođenja filozofije na spoznajnu znanost, jer ona je izraz egocentričnog subjektivizma. I tu dolazi do analize fašizma, u kojoj se, međutim, vidi da Bošković u potpunosti nije skolastičar, već je opterećen i tadašnjim europskim nedaćama koje će uskoro dovesti do svjetske tragedije. U tom pogledu slijedi nakane Sv. Stolice, no, koje - u različitim sredinama - do danas nisu primane s razumijevanjem. Naime, radi se o papinim enciklikama 30-ih godina, koje odbacuju i komunizam i nacizam.</p>
<p> Bošković u svome radu kapitalne vrijednosti: »Filozofski izvori fašizma i nacionalnoga socijalizma« (predavanje 1928., članak 1939.) opredjeljuje se protiv novoga poganstva, totalitarizma kao novovjekovnoga subjektivizma i antropocentrizma koji hoće vladati i dušom i tijelom čovjeka. Bošković je problemu pristupio oštro, suprotstavivši se tako i ideologijama koje su i u nas inkorporirale dijelove i nacističkoga »vjerovanja«. Nije bilo većih suprotstavljanja tomu dijelu Boškovićeva diskursa, jer je pristup problemu bio jasan, a nacifašizam već se iskazao u svojoj zloći. Nije prihvaćen, naravno, na desnici, ali zanimljivo je da je na ljevici zanemaren taj dominikančev prilog. Štoviše, sve donedavno od laičkih, napose komunističkih i socijalističkosamoupravnih filozofa i povjesničara gotovo nije ni notiran.</p>
<p> No, zato nešto ranije objavljena njegova knjiga »Problem spoznaje«, u načelu prihvaćena kao osvježenje, odjednom je napadnuta u dijelu hrvatskoga katoličkoga kruga. Mladi Bošković je mislio suprotno vladajućim filozofskim stajalištima, tj. »da je središnji problem filozofije ontologijski, a prvenstveno problem spoznaje u novovjekovnoj filozofiji nije ništa drugo nego umski izraz subjektivizma i defikatorskog antropocentrizma te filozofije.«</p>
<p> Čak je veoma utjecajni hrvatski katolički mislilac dr. Stjepan Zimmermann 1932. djelo mladoga istraživača - u nemoći pred znanstvenom i duhovnom spremom mladoga intelektualca - s visoka proglasio »glomaznim galimatijašom«. Bošković se nije poklonio velikom autoritetu, već mu je, štoviše, isto tako veoma oštro odgovorio, s pravom podsjetivši autoritativnoga Zimmermanna na pravo i obvezu svakoga znanstvenika da izlaz u labirintu (napose) znanosti traži vlastitim umom.</p>
<p>U novome poretku pangermanskoga Hitlerova nadčovjeka i u velikoruskog Staljinova proletera - nije bilo mjesta misliocima Boškovićeva formata. Stoga se, prirodno, u teškom nevremenu njegov časopis »Duhovni život« 1942. morao ugasiti, jer s duhovnošću se rugalo, a život je bio bezvrijedan.</p>
<p> Naime, u oba totalitaristička sustava, s holokaustom i Sibirom, nije bilo vremena razmišljati o dubokim i svevremenskim mislima Sv. Tome, o neotomizmu, primjerice, o razmatranju problema spoznaje. Radilo se, jednostavno, o golom fizičkom opstanku čovjeka, cijelih naroda i etnosa.</p>
<p>Pred smrt mladi je intelektualac, u veoma teškim fizičkim patnjama, zavapio kao i onaj patnik pred 2000. godina: »Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?!« U teškim mukama Boškovića nije bilo stid ni strah priznati - jedna je stvar biti svećenik, dominikanac, doktor znanosti, magister in sacra, filozof, pisac, glazbenik itd., a druga je stvar biti i čovjek koji prerano odlazi, a uz to još u strašnim mukama.</p>
<p>No, isto je tako znao: ako se svi dijelovi čovjekova djela, a time i duše i tijela, sasvim razdvoje - onda nema smisla čovjekovoj opstojnosti. Bošković nije bio u dilemi:</p>
<p> »Spoznaja je ono što je najplemenitije u čovjeku i što čovjeka zapravo čini nekim posebnim bićem.« Već i stoga Bračanin nije obična pojava u našemu javnome, u ovom slučaju u intelektualnom životu.</p>
<p> Svojim djelom na raznim poljima znatno je utjecao na razvoj i afirmaciju Dominikanskoga reda. Osobito je svojim filozofskim ostvarenjima privukao našu i stranu pažnju, uzdrmavši dijelom ustajale hrvatske vode. Na žalost, Drugi svjetski rat zakoračio je, a iznenadna smrt prekinuli su plodan razvoj ovoga intelektom i sposobnostima natprosječnoga i veoma radinog dominikanca.</p>
<p>Dr. Petar Strčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>HNS poput »nevinog u ludnici«</p>
<p>Umjesto da osnuju »krizni stožer«, s obzirom na zbivanja u našem nogometu, u Hrvatskom nogometnom savezu se žele baviti samo »visokom politikom« vezanom uz reprezentacije / Za probleme, tako barem tvrde u Savezu, postoje druga tijela...</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Ne jednom, iz klupskih su nam čelništava, poglavito iz vrha Hrvatskog nogometnog saveza, prigovorili da u svemu tražimo samo crno. U utorak se, primerice, dogodilo nešto suprotno (bijelo) - mladi Zagrebov reprezentativac, 19-godišnji Ivica Banović je poput pravog majstora sa tri pogotka u prvenstvenoj utakmici na Kantridi torpedirao Rijeku i još jednom pokazao veliki talent. Vijest za vrh stranice, dovoljna za zaključak kako će naš nogomet imati lijepo i danas i sutra.</p>
<p>Nažalost, većina medija na taj detalj, kao ni niz zanimljivosti vezanih uz prošlo prvoligaško kolo, uglavnom nije obratila pozornost. Zna se i zašto. U najavama se opet moralo naći mjesta za crnilo. Jer, što je važnije, što prodaje novine - vijest da je pas ugrizao čovjeka, ili čovjek psa? Valjda ovo drugo...</p>
<p>Uglavnom, ponovno nas je zaprepastio - kao da se s nečim takvim već dugo nismo susreli - ispad na nogometnom stadionu. Ovaj put na splitskom Poljudu, kad su navijači 10 minuta prije kraja utakmice provalili na travnjak, želeći se obračunati s igračima ponajprije svog kluba. Nešto se slično pripremalo i u Maksimiru, navijači su poslije utakmice Dinamo - Istra gotovo dva sata čekali da bi se obračunali s domaćim igračima. Srećom, u Maksimiru je bilo manje »navijača« željnih krvi a više redara i policajaca, pa Dinamo nije prijavljen zbog neregularnog »trećeg poluvremena«.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, kako u Hrvatskom nogometnom savezu reagiraju na takve, sve češće i sve razornije pojave. Poput »nevinih u ludnici«, zabrinutima za red i poredak iz Saveza poručuju kako je »hrvatski nogomet čudo«. Kako »nema problema, nego su oni u načelu plod hrvatskog jala«. A da bi se dodatno naglasilo da je stanje povoljno i dobro slijede informacije kako nam reprezentacija svakih mjesec dana igra s najuglednijim svjetskim vrstama. Nakon Španjolske i Njemačke, naime, na pragu je utakmica s Austrijom u Beču, potom svjetskim prvakom Francuskom u Zagrebu, zovu nas Česi, Meksikanci, Japanci, Šveđani, Rusi, Egipćani, Marokanci...</p>
<p>Osim toga, i poznati se proizvođači sportske opreme zanimaju za »vatrene« što bi, po nekim tumačenjima, također trebalo biti dokazi više izvrsnog stanja u našem nogometu. (U kojem, usput, sve više klubova zbog neimaštine i nerealnih ambicija odustaje od natjecanja, a sudačke i ostale takse više se ne plaćaju.) Kako je i suđenje nakon prijetnje predsjednika Saveza Vlatka Markovića - »od sada ćemo pošteno...« - postalo objektivnije, zaista su zločesti svi koji traže dlaku u jajetu, odnosno red i poredak.</p>
<p>O tome Marković, Srebrić i »svi predsjednikovi ljudi« govore:</p>
<p>- Zašto brkate pojmove i za svaku se nepodopštinu na travnjaku obraćate Savezu? Naučite već jednom da je HNS misaoni vrh koji se ponajprije brine za »visoku politiku« koja Savezu treba donijeti »sjaj, slavu i blagostanje«, a za obične, svakodnevne stvari - kao što su prekidi utakmica, ispadi, neredi, kazne, arbitraže, neregularnosti - postoje jasno imenovana tijela Saveza sa zadatkom da savjesno obavljaju svoj posao.</p>
<p>»Zašto stalno kucate na pogrešna vrata«, pitao je Marković i nakon splitskog incidenta, kad smo željeli pitati zašto u HNS-u ne postoji svojevrsni »krizni stožer« koji bi stalno dežurao i požare gasio u začetku. Bi li predsjedniku pala kruna s glave kad bi bio na čelu tog (nepostojećeg) stožera, umjesto da po susjednim zemljama vuče za rukave ljude u vezi s nečim što bi se trebalo dogoditi tek 2008. godine (EP)?</p>
<p>Možda Marković ima pravo kad se čudi što nam odavno svima nije kristalno jasno kako je Savez jedno, a on i njegova tijela nešto sasvim drugo. No, može li se govoriti o različitim tijelima ako ih povezuje zajedničko srce, zapravo interes, a to je hrvatski nogomet?</p>
<p>Mislimo da ne može, riječ je o neraskidivoj simbiozi, pa otuda i obnovljene, sve glasnije pritužbe »s terena« protiv Vlatka Markovića, koji je izgubio kontakt sa stvarnošću. Čini se da ga zanima samo hoće li se na ovom ili onom međunarodnom seminaru ili druženju susresti s Braunom ili predsjednikom Fife Blatterom, koji mu je svojedobno nosio kovčege... Umjesto da od prvog dana kad je krajem 1998. imenovan prvim čovjekom HNS-a razmišlja kako kadrovski kompletirati Savez. Kako ekipirati njegove komisije i tijela koja će, među ostalim, svakodnevnim analiziranjem postojećeg stanja moći predvidjeti događaje. Pa i eksplozije strasti kojima smo svjedoci.</p>
<p>Umjesto toga, sve se u HNS-u i dalje vrti unutar nekoliko pojedinaca koji se trude zadržati postojeće stanje. Samo što još sve oko sebe ne uvjeravaju kako im nitko više ne treba. Istina, postoji i djelomično opravdanje za takvo stanje - prethodna vlast na čelu sa Zlatkom Canjugom kao dopredsjednikom Saveza, zapravo glavnim dok ga rezultati izbori nisu maknuli i s te utjecajne pozicije. Razlog je i dvomjesečno nepostojanje Skupštine i raspušteni Izvršni odbor, dakle čekanje nekih novih ljudi. Prema dnevnom redu, u ponedjeljak (17. travnja) i to bi se pitanje trebalo riješiti. Toga se dana održava Skupština HNS-a i Marković bi navodno trebao osnovati novu nogometnu vladu koja više neće biti obojana klubaški nego samo nogometno. Da i to vidimo...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Igrat ćemo kao da je 0-0«</p>
<p>»Nema mjesta samozadovoljstvu. Idemo na novu pobjedu, treba nam još jedna dobra utakmica«, kaže izbornik hrvatskih rukometašica Josip Šojat uoči uzvratne kvalifikacijske utakmice za EP, protiv Njemačke (subota, 16.15 sati) / U prvoj utakmici, Hrvatska je pobijedila 24-20</p>
<p>SINDELFINGEN, 14. travnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Subotnja utakmica u Sindelfingenu (16.15 sati) između rukometašica Njemačke i Hrvatske odlučit će koja će se od ovih dviju vrsta plasirati na Europsko prvenstvo, u prosincu u Rumunjskoj. Hrvatske su rukometašice na uzvrat kvalifikacijskog dvoboja otputovale sa četiri pogotka više (24-20) iz zagrebačkog dvoboja, no to nije jamstvo za plasman na EP. Zato izbornik naših rukometašica Josip Šojat govori:</p>
<p>- Nema mjesta samozadovoljstvu. Igrat ćemo kao da je 0-0 i idemo na novu pobjedu. Treba nam još jedna dobra utakmica.</p>
<p>Ključnih 12 igračica, od 17 koje je poveo u Njemačku, Šojat će objaviti uoči samog dvoboja u »Glaspalast«. Šojata uz »staklenu palaču« vežu lijepe uspomene, jer je kao trener Lokomotive u toj dvorani znao samo za pobjede. Početkom devedesetih godina »pali« su veliki sastavi Lützelindena i Valencije, a Šojat se može pohvaliti da je tada nadmudrio trenerske veličine, dr. .......... Gerlacha i Christine Mayo.</p>
<p>No, dvoboj Šojata i njemačkog izbornika Daga Leukeselda nova je priča. Šojat mudro šuti i skriva taktiku, kako bi Leukeseldu priredio nova iznenađenja.</p>
<p>U prvoj utakmici, prošle subote u Zagrebu, u sastavu nije bilo ozlijeđene Samire Hasagić, a sad nema ni Vesne Horaček, koja je teško ozlijedila ligamente koljena. To je novi problem Šojatu i njegovom pomoćniku Nenadu Zvonareku, pa su pozvali još dvije vanjske napadačice, Martinu Raguž i Mariju Čuljak. Sudeći po sastavu vanjske linije, kapetanica reprezentacije Klaudija Bubalo vjerojatno će ponovno zaigrati na poziciji desne vanjske napadačice, na kojoj uvijek daje najviše i najbolje. A to mnogo znači hrvatskoj reprezentaciji.</p>
<p>U svakom slučaju, sindelfingenski dvoboj objema reprezentacijama znači nastup među najboljima u Europi ili ponovno čekanje neke nove prilike za međunarodno natjecanje. Naš izbornik i njegove igračice čvrsto su postavili cilj - vratiti se među najbolje - i zato čekaju »biti ili ne biti« dvoboj s rečenicom: Treba nam još jedna dobra utakmica... </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ulaze li »medvjedi« u seriju?</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Nakon tri uzastopne pobjede s vrlo dobrom realizacijom - oko 30 postignutih golova po utakmici - rukometaši Medveščak Zagreb osiguranja u 2. kolu rukometne lige za prvaka gostuju kod Varteks Tivara u Varaždinu. U prošlom kolu, »medvjedi« su u Splitu pobijedili Brodomerkur, izravnog suparnika za treću poziciju i Kup EHF, što im je i glavni cilj ove sezone.</p>
<p>Čini se da se dolaskom Željka Zovka na klupu momčadi sa Šalate igra Medveščaka znatno ubrzala, što znači da bi i u subotnjoj utakmici moglo biti dosta pogodaka. Naime, i Varaždinci igraju sličan rukomet, riječ je o vrlo mladoj i kvalitetnoj momčadi. Kao najopasnijeg pojedinca u redovima Varteksa Zovko izdvaja vrlo dobrog juniorskog reprezentativca Latkovića. </p>
<p>Prije posljednjeg treninga, u Medveščaku je bilo zdravstvenih problema, na crijevnu virozu su se požalili kapetan Robert Baković i mladi Tonči Glavinić, no čini se da će obojica odigrati barem dio utakmice. Posljednji dvoboj ovih momčadi završio je neodlučenim rezultatom.</p>
<p>Utakmica počinje u 18 sati u gradskoj dvorani u Varaždinu, a sude Čengić i Seferović iz Pule.</p>
<p>Tajnik »medvjeda« Vinko Zovko obavijestio nas je da je održan sastanak s predstavnicima RK Badel 1862 Zagreb, na kojem je dogovorena zajednička kandidatura za organizaciju »final foura«, završnog turnira Kupa Hrvatske. (A. Pavić)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Cinkuš pregazio Zovka i izborio polufinale »mastersa«</p>
<p>IČIĆI, 14. travnja</p>
<p> - Zagrepčanin Ivan Cinkuš pregazio je Lovru Zovka i igrat će u polufinalu »mastersa«, četvrtog i posljednjeg turnira u ciklusu ovogodišnje Istarske rivijere tenisača. naime, u susretu 3. kola tog turnira koji se igra u Ičićima, Cinkuš je protiv pobjednika prošlotjednog vrsarskog natjecanja izgubio tek pet gemova te se pobjedom 6-4, 6-1 uvrstio među četvoricu najuspješnijih. Ondje će mu suparnik biti Rus Šukin, koji je prethodno, u 2. kolu, bio bolji od Varaždinca Željka Krajana.</p>
<p>U drugom polufinalu sastaju se Finac Tiilikainen i Čeh Čermak, s tim da bi taj dvoboj mogao odlučiti o tome tko će biti ukupni pobjednik »satelita«, odnosno igrač s najviše osvojenih turnirskih bodova.</p>
<p> l Rezultati, 2. kolo: Pless (Dan) - Vajda (4, H) 6-4, 3-6, 6-3, Čermak (5, Češ) - Weinzierl (Njem) 6-3, 6-2, Levinsky (Češ) - I. Božič (8, Slo) 7-6 (8), 6-4, Šukin (Rus) - Krajan (2, H) 6-1, 4-6, 6-3;</p>
<p>četvrtfinale: Tiilikainen (7, Fin) - Tkalec (1, Slo) 6-2, 3-6, 6-4, Čemak (5, Češ) - Pless (Dan) 6-2, 6-0, Cinkuš (H) - Zovko (6, H) 6-4, 6-1, Šukin (Rus) - Levinsky (Češ) 6-3, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zadrani žele pokazati tko je domaćin, a tko gost</p>
<p>U 2. kolu košarkaške mini-lige, u subotu (18.30 sati), igraju Zadar - Cibona VIP / Momčadi se priključio kapetan Arijan Komazec koji lako podnosi sve napore, no Jurica Ružić se još oporavlja od potresa mozga</p>
<p>ZADAR, 14. travnja</p>
<p> - Bez obzira što dvoboj Zadra i Cibone VIP u 2. kolu košarkaške mini-lige, rezultatski gledano, u završnici ne mora biti posebno značajan, u i oko Jazina osjeća se groznica uoči velikog spektakla. Utakmica se igra u subotu, s početkom u 18.30 sati.</p>
<p>Stručni stožer na čelu s trenerom Ivicom Burićem ne želi euforiju. Na treninzima je raspoloženje dobro, momčadi se priključio kapetan Arijan Komazec koji lako podnosi sve napore, čak i »zakucava«. Tek mali povoj na desnoj šaci svjedoči da je, ne tako davno, zbog ozljede bio upitan njegov nastup upravo protiv Cibone VIP.</p>
<p>Vratio se Komazec, ali Zadar je i dalje bez Jurice Ružića, koji se oporavlja od potresa mozga. Istina, bilo je nekih preoptimističnih kombinacija da Jure ipak zaigra, no neće se pojaviti u subotu navečer u velikom derbiju. Ali, Zadar ima dvojicu Ružića, mlađi brat Tomislav, potencijalni reprezentativac, raspoložen je za veliku borbu pod koševima.</p>
<p>- Kad je o Ciboni riječ, nikad nije bilo lako igrati pod košem, jer Zagrepčani imaju više igrača. Posebno će teško biti u dvoboju s Prkačinom koji se vratio na parket, a zna se koliko Nikša znači Ciboni, ističe Tomo Ružić.</p>
<p>Nedvojbeno, u reketu će se voditi velika borba, ali ništa slabijeg intenziteta neće biti ni na ostalim pozicijama, posebice vanjskim. </p>
<p>- Utakmicu moramo započeti čvrsto, muški i koncentrirano, ne dopustiti suparniku da se razmaše. Kod nas igrača postoji velika želja da im pokažemo tko je domaćin, a tko gost. Zato je vrlo važno da od prve minute kontroliramo igru. Bitno je da među nama igračima vlada dobro raspoloženje i, naglašavam, želja za pobjedom, zaključuje mlađi Ružić.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Je li subota najveća Cibonina prilika?</p>
<p>Pobjeda u Zadru u subotu svakako bi nam bila značajna, ali ne gledam na to kao da bi bila i presudna. Jer, »broj 1« uoči doigravanja i prednost domaćeg terena nisu nikakva garancija za naslov, kaže Cibonin trener Neven Spahija </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Kad je prije mjesec dana Zadar odnio trofej Kupa iz Zagreba, iz ruku košarkaša Cibone VIP otišao je prvi domaći naslov. Drugi, i jedini preostali kojeg »cibosi« još mogu osvojiti, je naslov hrvatskog prvaka, a ne bude li senzacija, i o njemu će odlučivati baš sa Zadrom. Odluka o tome past će u doigravanju u svibnju, no već ove subote netko bi možda mogao ostvariti prednost za ono što kasnije slijedi. Jer, Zadar i Cibona srest će se u Jazinama u 2. kolu »mini-lige«, a mnogi navijači zagrebačkog kluba smatraju kako je upravo ovaj susret najveća prilika »cibosa« za pobjedu vrijednu dolaska na prvu poziciju uoči doigravanja. Podsjetimo, »broj 1« prije polufinala dohvatit će momčad s najviše bodova, a budu li sastavi u tome izjednačeni, u prednost će biti klub s boljim omjerom u međusobnim susretima (i u prvenstvu, i u »mini-ligi«).</p>
<p>- Pobjeda u Zadru u subotu svakako bi nam bila značajna, ali ne gledam na to kao da bi bila i presudna. Što Ciboni i Zadru znači »broj 1« prije doigravanja, kakvu to prednost donosi? Nema nikakve garancije da je domaći parket prednost, jer oba su sastava izjednačena, rekao je Cibonin trener Neven Spahija uoči odlaska u Zadar.</p>
<p>»Cibosi« će u Jazinama zaigrati u kompletnom sastavu, dakle i s Nikolom Prkačinom, koji se vratio u momčad poslije ozljede gležnja. »Nikša nije sasvim spreman i sigurno neće igrati veći dio utakmice, ali ću ga za neku ulogu svakako angažirati«, dodao je Spahija.</p>
<p>Zadarska utakmica bit će, kako je to, nažalost, već uobičajeno, i »utakmica visokog rizika«, s obzirom na veliku navijačku napetost kad se sastaju ova dva kluba. No, Cibonino vodstvo vjeruje da neće biti incidenata koji bi omeli sportsku stranu dvoboja:</p>
<p>- Ono što očekujem je krasna utakmica koju će i na televiziji vidjeti mnogo gledatelja. Neka pobijedi sport i neka ne bude ekscesa. Poslije dugog vremena košarka opet izbija u prvi plan i ne trebaju nam neredi, oni će nam samo odmoći. Poslije dugog vremena Cibona je dobila konkurenta koji joj je zapravo ravnopravan partner, i neka se tako nastavi, rekao je Cibonin direktor Božo Miličević. Na pitanje što misli o ovakvom novom sustavu natjecanja i uvođenju »mini-lige«, dodao je: - Sad ovo izgleda kao promašaj, iako se, jasno, uoči početka sezone nije moglo predvidjeti da će se dvije momčadi ovako izdvojiti, kao što je uspjelo nama i Zadru. Nije dobro ni da samo četiri kluba igraju a da je za ostale sezona već završena. Cibona već ima NBA-program po broju utakmica i vrijeme je da se i drugi bolje organiziraju. Bez toga nema napretka, rekao je Miličević. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Suci nedorasli derbiju</p>
<p>Zar u HKS-u ne misle da i košarkašice u važnim utakmicama zaslužuju najkvalitetnije suđenje, upitala je sportska direktorica Croatije Danira Nakić Bilić nakon poraza protiv Gospića / U finalu prvenstva igraju Gospić i Montmontaža </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Nakon 80-74 (63-63, 28-32) pobjede košarkašica Gospić '83 Inera protiv Croatije, u 6. kolu mini lige koje je izravno odlučivalo o finalisticama prvenstva (uz Gospić, u finalu je Montmontaža), predstavnici obaju klubova bili su nezadovoljni suđenjem Darija Kadoića i Hrvoja Pehara. Gospićani manje, jer su već proslavljali važnu pobjedu, a predstavnici Croatije svoje su ogorčenje »istresli« na konferenciji za novinare poslije utakmice. Nenad Amanović, trener košarkašica Croatije koji je na utakmici dobio dvije tehničke pogreške, žestoko je napao suce:</p>
<p> - Ova dva suca nisam nikad prije vidio. Nedopustivo je da tako važnu utakmicu sude neiskusni suci koji su se potpuno izgubili. Ovo je lakrdija povjerenika za suce Eduarda Tartaglie koji nije smio delegirati neiskusne već postaviti najbolje suce.</p>
<p>Sportska direktorica kluba Danira Nakić Bilić također se osvrnula na suđenje:</p>
<p> - Zar se toliko podcjenjuje žensku košarku, zar u HKS-u ne misle da i mi u važnim utakmicama zaslužujemo najkvalitetnije suđenje, a ne da loši suci unište derbi?!</p>
<p>Činjenica je da su suci cijelu utakmicu bili neujednačeni, nekoliko puta pokazali različite odluke, a jednom čak i promijenili odluku. Suđenjem mogu biti nezadovoljne i Gospićanke koje su cijeli produžetak odigrale bez najboljih igračica Mirjane Tabak i Sandre Pešić, a u bonus su ušle već u 9. minuti drugog poluvremena. Croatia je u bonusu bila tek potkraj utakmice. </p>
<p>Trener Amanović potpuno je zasluženo dobio dvije tehničke jer je ušao u teren i prijetio sucima. Drugu tehničku pogrešku - isključujuću - Amanović je dobio u drugoj minuti produžetka, što je svakako odmoglo njegovim igračicama. </p>
<p>No, činjenica je da su se suci Kadoić i Pehar potpuno izgubili u uzavreloj atmosferi dvorane na Pešćenici. U HKS-u su morali znati važnost utakmice i nisu smjeli delegirati neiskusne suce.</p>
<p>Pobjedom Gospićanki, uz slavlje Montmontaže protiv Šibenika, ta će dva sastava igrati u finalu (igra se na tri pobjede). Prva utakmica finala, u kojem Gospić '83 Inero kreće s 1-0 prednošću (zbog dviju pobjeda u mini-ligi koje se prenose) igra se u nedjelju. </p>
<p>Nakon zagrebačke utakmice nitko nije točno znao gdje će se igrati prva utakmica, u Zagrebu ili Baškim Oštarijama. No, dvojbu je u četvrtak razriješio povjerenik za natjecanje Vladimir Pokaz, potvrdivši da se prva utakmica igra u nedjelju, 16. travnja (16 sati) u Baškim Oštarijama, druga u Zagrebu u četvrtak, 20. travnja (18 sati), moguća treća u Baškim Oštarijama (26. travnja), a četvrta (1. svibnja) opet u Zagrebu. Što baš i nije logično, jer u slučaju da rezultat bude 2-2, o naslovu će se odlučivati u Zagrebu, iako je Gospić '83 Inero bolje plasirani sastav.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Schumacher neće biti prvi samo ako na nogometu slomi nogu«</p>
<p>LONDON/ZAGREB </p>
<p> - Michael Schumacher je već sad osigurao naslov svjetskog prvaka, poslije tri pobjede u prve tri utrke, rekao je Irac Eddie Irvine, koji je do ove sezone bio njegov momčadski kolega u Ferrariju, prije nego je prešao u Jaguar.</p>
<p>- Jedina šansa da Schumacher ne bude prvak jest da slomi nogu na nogometu, ili nešto slično, rekao je Irvine.</p>
<p>Kao što je poznato, Schumacheru se prošle godine dogodilo upravo to - slomio je nogu na »Velikoj nagradi Velike Britanije« u Silverstoneu, čime je izgubio izglede za osvajanje naslova svjetskog prvaka.</p>
<p> - McLaren mi se čini bržim od Ferrarija, ali je nepouzdaniji nego što sam mislio. Iznenađen sam kako je Schumacher pobijedio u tri utrke, ali uz takav rasplet, ne znam kako će Mika Hĺkkinen uspjeti uzvratiti. Ako Schumacher sljedećih šest utrka završi na drugom mjestu, a ne znam kako može biti lošiji, Hĺkkinen treba šest pobjeda zaredom da ga stigne. To je teška zadaća, rekao je Irvine.</p>
<p>Trenutno, poslije tri utrke Schumacher ima maksimalnih 30 bodova i uvjerljivo vodi ispred momčadskog kolege Rubensa Barrichella (9), Giancarla Fisichelle (Benetton, 8), Hĺkkinena (McLaren, 6) i Ralfa Schumachera (Williams, 6). (AP, ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kako to radi Francuski nogometni savez!</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Dvoboj francuskih prvoligaša Olympique Marseille i Monaca (4-2), kojeg su obilježili brojni incidenti, crveni kartoni i tučnjava dobio je svoj nastavak kod disciplinskih organa francuskog nogometnog saveza. Najveću kaznu dobio je pomoćni trener francuskog doprvaka Christophe Galtier koji je suspendiran na šest mjeseci, dok je Olympique kažnjen sa 80.000 dolara. Vezni igrač Monaca Argentinac Marcelo Gallardo, kojeg je u poluvremenu udario Galtier, kažnjen je neigranjem jedne utakmice, dok je njegov suigrač Philippe Leonard za crveni karton »nagrađen« sa dvije utakmice pauze. Treći crveni karton na toj utakmici dobio je igrač Olympiquea, Ivan de la Pena, koji će zbog udaranja protivnika biti »na ledu« dvije utakmice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Iz Hajduka se još nisu oglasili</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Obavljene su glavne formalnosti u vezi sa splitskom utakmicom Hajduk - Šibenik, prekinutom u 81. minuti pri rezultatu 1-2. Povjerenik Prve HNL Ante Martinac najprije je suspendirao Hajdukov stadion, a dan kasnije je na temelju postojeće dokumentacije registrirao utakmicu 3-0 bb za Šibenik. Sad je na redu disciplinski sudac Prve HNL Krešimir Vlajčević.</p>
<p>No, prije nego što se Vlajčević oglasi, mora pričekati očitovanje Hajduka u vezi s izrečenim mjerama. U petak očitovanje nije stiglo u tajništvo Udruženja, a zadnji rok je ponedjeljak, 17. travnja. U svakom slučaju, Hajduku bi trebalo biti u interesu da što prije sazna Vlajčeviću odluku kako bi si »bijeli« mogli na vrijeme pripremiti za eventualno igranje izvan Splita. Naime, Vlajčević može izreći i takvu kaznu.</p>
<p>Usput, člancima 54 i 55 Disciplinskog pravilnika, utvrde li se propusti u organizaciji ili čak u slučaju prekida, propisuje se ozbiljna novčana kazna. Kao i mogućnost igranja jedne do tri utakmice na svom terenu bez gledatelja, odnosno zabrana igranja jedne do 12 utakmica na igralištima bližeg područja. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šuker odlazi iz Arsenala!</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Boravak Davora Šukera u redovima engleskog premijerligaša Arsenala po svemu sudeći bliži se kraju. Iako najbolji strijelac hrvatske reprezentacije ima dvogodišnji ugovor sa »topnicima« trener momčadi s Highburya Arsene Wenger potvrdio je kako će Šuker na kraju sezone biti slobodan igrač.</p>
<p>- Davor je pokazao odlične igre u Arsenalu, međutim ne igra koliko bi on želio. Igrač njegovih vrijednosti zaslužio je mjesto u prvih jedanaest i zbog toga na kraju sezone može napustiti klub. Ne, između nas ne postoji nikakva netrpeljivost, kazao je Wenger. </p>
<p>Iako je u londonskoj momčadi postigao 11 pogodaka Šuker nije dobio pravu priliku. Posebice nakon što su Thierry Henry i Dennis Bergkamp ušli u formu.</p>
<p>- Šuker je na klupi zbog odlične forme Henrya, koji je ove sezone naprosto eksplodirao. Sada za dva mjesta u napadu konkuriraju Thierry, Dennis, Nwankwo Kanu i Davor, dodao je francuski stručnjak. </p>
<p> Veliko zanimanje za usluge prvog strijelca svjetskog prvenstva u Francuskoj, iskazao je londonski West Ham. </p>
<p>- Šuker je sjajan napadač i jako smo zainteresirani za njega, najavio je menađer West Hama Harry Redknapp. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Šarić: Nismo ovdje samo zbog novca</p>
<p>»Mi igrači volimo ovaj klub i ne znam zbog čega navijači imaju tako loše mišljenje o nama. Nismo ovdje samo zbog novca. Cijelo vrijeme smo prvi na ljestvici, u finalu smo Kupa, a i time pokazujemo koliko volimo klub i želimo mu uspjeh«, kaže Dinamov nogometaš Danijel Šarić uoči gostovanja u Šibeniku </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Pobjedom u subotnjoj utakmici protiv Šibenika u gostima Dinamo bi već bio na pragu osvajanja naslova prvaka. U takvom ozračju zagrebački nogometaši putuju na Šubićevac, ali pritom ne zanemaruju i neke druge detalje.</p>
<p> - Ne smijemo zaboraviti da je Šibenik u posljednjim utakmicama u velikoj formi, podsjetio je Dinamov desni bočni igrač Danijel Šarić. - Pobijedili su Hajduka, s Osijekom su odigrali neodlučeno u utakmici u kojoj su bili dominantni. No, s druge strane, i mi smo isto tako nanizali četiri-pet pobjeda, kvalitetniji smo i mislim da razvoj događaja na ovoj utakmici ipak ponajviše ovisi o nama. Ako budemo pravi, pobijedit ćemo i u tom bi nam slučaju u nastavku prvenstva bilo znanto lakše.</p>
<p> Veliki pomak u maksimirskoj svakodnevici jest primirje na realciji igrači - nova Uprava. Slijedeći korak je zbližavanje s navijačima.</p>
<p> - Stanje se smiruje i to je vrlo važno. Ipak, najbitniji je rezultat, on je cilj svega. Prvi smo u domaćem prvenstvu, ušli smo u finale Kupa, dakle u dobroj smo situaciji. Istina, bilo je dosta oscilacija, kako mojih, tako i cijele momčadi. Neke utakmice odigrali smo jako dobro, ali su neke bile katastrofalne, poput one protiv Slaven-Belupa u Koprivnici kada su oni pobijedili 2-0.</p>
<p> U Hajduku se neki još uvijek potajno nadaju da bi mogli vratiti tri boda izgubljena u »slučaju Andrić«. No, u Maksimiru uopće ne razmatraju takve kalkulacije.</p>
<p> - Uopće ne razmišljamo o tome. Oni su pogriješili i ta tri boda su im zasluženo oduzeta. To nije na nama. Uostalom, mi imamo prednost, vratili oni njima ta tri boda ili ne, a ne treba zaboraviti da nas još očekuje jedan međusobni ogled. Oni dolaze u Maksimir...</p>
<p> U ovom trenutku vrlo je teško pronaći recept za primirje s navijačima.</p>
<p> - Ne znam. Moramo igrati dobro, pobjeđivati... Možda navijači imaju krivo mišljenje o nama, možda im je ono samo krivo preneseno. Mi volimo ovaj klub i ne znam zbog čega navijači imaju tako loše mišljenje o nama. Nismo ovdje samo zbog novca. Cijelo vrijeme smo prvi na ljestvici, u finalu smo Kupa, a i time pokazujemo koliko volimo klub i želimo mu uspjeh. Pritom bi i Uprava i cijeli klub trebali stati uz nas, a da ne govorim o navijačima, koji su nam jako potrebni. I oni su dio tog kluba.</p>
<p>Navijači su na posljednjoj utakmici protiv Istre žestoko izvrijeđali Dinamove nogometaše. Podršku su jedino pružili trenerima Marijanu Vlaku i Marku Mlinariću, te sportskom direktoru Velimiru Zajecu. Vlak se, međutim, usprkos tome što su vulgarno vrijeđali nogometaše, ipak javio navijačima.</p>
<p> - Ne bih o tome govorio. On je tako reagirao i valjda zna zašto je reagirao. Nije bitno moje nišljenje o tome, nije bitno mišljenje jednog igrača. Ako ja nešto učinim, onda bi mene trebalo pitati zbog čega sam to učinio.</p>
<p> Na upit jesu li igrači možda kolektivno reagirali na takav Vlakov postupak, Šarić je samo dometnuo:</p>
<p>- Ne, nije bilo nikakve reakcije.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Ako nam vrate četiri boda još smo u utrci s Dinamom«</p>
<p>Bremenit problemima Hajduk odlazi na gostovanje u Vinkovce, gdje momčad ima zadatak pokriti (ili prikriti) sve manjkavosti u upravljanju klubom </p>
<p>SPLIT, 14. travnja</p>
<p> - Problemi se lijepe za Poljud. U mučnoj, bremenitoj situaciji nogometaši Hajduka su se uptili u Vinkovce, gdje u subotu igraju prvenstveni dvoboj sa Cibalijom. Kao da su se sve negativnosti kondezirale i sada velikom brzinom izlaze van. Smjene trenera, odlasci članova uprave, gubljenje bodova za zelenim stolom, istraživanja klupskog poslovanja financijske i kriminalističke policije, koji su kako se govori poražavajući, slabe igre i rezultati, nezadovoljstvo navijača koji su se okomili na igrače, te nemili događaj s blagajnikom Dujom Bilićem...., sve je to nasukalo splitski brod.</p>
<p> Teškog posla vraćanja na mirno more dopalo je Šimu Luketina, koji je preuzeo upravljanje klubom do Skupštine (koja bi se trebala održati za petnaestak dana), zajedno s Draganom Holcerom i Antom Žajom. Luketin želi sve postaviti na drugačije temelje, u prvom redu pokušava maksimalno izolirati političke utjecaje, što i nije lako. Iako svima njegovi postupci i nisu mili i ima opiranja, Luketin imponira odlučnošću i uvjerenošću u ispravnost svojih postupaka. Pred njim i kriznim stožerom su veliki zadaci - izolirati svlačionicu od klupske problematike i usredotočiti igrače na natjecateljski ritam, te pripremiti novo ustrojstvo kluba koje bi se na Skupštini prihvatilio. </p>
<p>Pošto je Skupština formirana politički, izrada novog Statuta kojeg bi prihvatile sve strane nije nimalo jednostavan posao. Za ostvarenje natjecateljskih ambicija - zadržati drugo mjesto u prvenstvu i plasirati se u finale Kupa - krizni stožer se oslonio na Peru Nadovezu, nadajući se da će on svojim iskustvom i znanjem izvući maksimum iz ove momčadi. Posao nije nimalo lak, jer u prvom redu nema dovoljno vremena. Već ga u subotu očekuje teški susret sa Cibalijom, a do utakmice imat će tek dva treninga.</p>
<p>- Gledao sam Cibaliju na Poljudu i dobra je momčad. Poštujemo protivnika, ali mi idemo pobijediti. Evo na prvom treningu izgleda mi da je najveći problem realizacija. Porazgovarat ću s napadačima, pogotovo s Matom Baturinom. Nemaju samopouzdanja, bježe iz kaznenog prostora, strah ih je. Nisu oni zaboravili dvati pogotke, već su nesigurni, pa se boje prigoda, kazao je Nadoveza.</p>
<p> Novi Hajdukov kormilar iskušao je na treningu dva načina igre, ali po svemu sudeći, zaigrat će u formaciji 3-5-2. Pletikosa će biti na vratima, Miladin i Jažić bit će dva bočna igrača. Slaven Bilić će komadirati obranom, a dva braniča bit će Sablić i Grdić. U veznoj liniji su Musa, Lalić i Leko, a u napadu su Baturina i Vučko. Moguće je da Vučko ne nastupi jer osjeća bol u stopalu, za njegovo mjesto konkurira Mate Bilić. </p>
<p>Slaven Bilić je prije puta uime igrača Hajduka iznio stav o klupskim problemima: </p>
<p>- Mi ne bježimo od svog dijela odgovornosti, nismo igrali dobro, ali koliko smo mi krivi toliko je i uprava. Nismo bojkotirali trenera, njegova krivica je najmanja. Razgovarali smo i s upravom i pokušali smo ga zaštiti. Kada sve zbrojim izgleda da je jedina stvar koja valja svlačionica. Dira nas sve ovo i što se dogodilo s blagajnikom Dujom, ali iz ove situacije možemom izaći samo ako se zbijemo i odigramo najbolje što znamo. Imamo pozitivan rezultat u Kupu, a u slučaju da nam se vrate četiri boda ne bi ni u prvenstvu bili bez izgleda...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Šušak »krpa« sastav za Osijek </p>
<p>Nakon uspjeha u Rijeci dobro se raspoloženje vratilo u redove nogometaša Zagreba, ali su se zbog ozljeda i kartona pojavili problemi oko sastava za subotnju utakmicu protiv Osijeka u Kranjčevićevoj (16.30)</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Nakon riječkog 3-2 uspjeha u utorak, uz tri pogotka mladog Ivice Banovića, u Kranjčevićevu se ponovno vratio osmijeh. A to je nužno trebalo Zagrebu u dvostrukoj i neizvjesnoj utrci koja vodi u Europu. Utrci za bodove - u kojoj »zagrebaši« u subotu u Kranjčevićevoj (16.30 sati) protiv jakog Osijeka idu na pobjedu - i utrci za kup, kad u uzvratnoj utakmici polufinala s Hajdukom (18. travnja u Zagrebu) žele sustići i prestići 1-2.</p>
<p>No, unatoč vraćenom raspoloženju i samopouzdanju, Zagreb se uoči utakmice s Osijekom suočava s nizom problema. Prva je samoozlijeđivanje 33-godišnjeg Joška Popovića na pretposljednjem treningu (koljeno). Budući da je Popović rijetko ozlijeđen, sumnja se da je riječ o nečem ozbiljnijem. Kao za peh, mladi Kruno Lovrek, koji u vrh napada ulazi umjesto Popovića, ima tri žuta kartona, kao i standardni desni bočni Predrag Šimić.</p>
<p>Uz sve to, Dražen Biškup se tuži na probleme s ramenom, ni standardni Krunoslav Rendulić nije potpuno zdrav, a izvan stroja je Ivica Perić, čiji je nastup upitan i u utorak protiv Hajduka. </p>
<p>No, iako ima mnogo problema, trener Ivo Šušak ne dramatizira:</p>
<p>- Ne preostaje nam ništa drugo nego protiv Osijeka stisnuti zube, poručuje Šušak, nudeći Domagoja Kosića kao zamjenu za Popovića i Lovreka u vrhu napada. </p>
<p>Umjesto Kosića, u veznom bi redu priliku trebao dobiti Verhas, a ako ni Rendulić ne bude spreman, trebao bi zaigrati nadareni ljevak, 19-godišnji Frane Čačić. Još ostaje otvoreno pitanje desnog bočnog - mogao bi zaigrati iskusni Jakov Surać, no pitanje je treba li ga gurnuti u vatru ove utakmice. Naime, Surać - u prošloj sezoni igrač Osijeka - nedavnom je izjavom izazvao veliku buru i zamjerio se Osjećanima, primijetivši »kako je Croatia lani dobro plaćala Osijekove igrače kako bi 'ginuli' na travnjaku protiv svih maksimirskih izravnih konkurenata«. Dovoljno da se duhovi uznemire, ali samo na tren, budući da takve i slične izjave - koje bi trebale biti smjerokaz nekim ljudima iz HNS-a da se upitaju što stoji iza takvih istupa - ostaju bez reakcije mjerodavnih.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sztipanovcsu slijedi kazna</p>
<p>Poraz protiv Zagreba ipak je poljuljao samopouzdanje riječkim igračima i uoči utakmice protiv Varteksa stvorio imperativ pobjede i psihološki opteretio momčad</p>
<p>RIJEKA, 14. travnja</p>
<p> - U subotu nogometašima Rijeke u goste dolazi momčad Varteksa. Porazom u utorak protiv Zagreba, nogometaši Rijeke propustili su se znajačnije bodovno odvojiti od svojih pratitelja u borbi za četvrto mjesto na prvenstvenoj ljestvici.</p>
<p> Osnovni cilj Riječana do kraja prvenstva je ostati na četvrtom mjestu i uhvatiti »vlak koji vodi u Europu«.</p>
<p>Poraz protiv Zagreba ipak je poljuljao samopouzdanje riječkim igračima i uoči utakmice protiv Varteksa stvorio imperativ pobjede i psihološki opteretio momčad.</p>
<p> U sastavu Rijeke zbog tri žuta kartona neće biti mladog Brajkovića, izostat če i ozlijeđeni Čačić, koji mora otići na operaciju nosa , Balaban još uvijek nije spreman za nastup, baš kao niti Hasančić. </p>
<p> - Mislim da protiv Zagreba nismo imali niti onu prijeko potrebnu dozu sreće i da će nas u narednim utakmicama i ona pomaziti i da ćemo i mi postići zgoditke slične onima što smo ih primali u protekle dvije utakmice, napomenuo je trener Rijeke, Nenad Gračan. - Varteks je izuzetno neugodan protivnik i to pogotovo na gostovanjima pa moramo biti itekako oprezni.</p>
<p> Trener Riječana osvrnuo se i na nedolično ponašanje pojedinaca tijekom utakmice protiv Zagreba. Na prošloj utakmici riječki nogometaš Barnabas Sztipanovics pri izlasku s terena prilikom zamjene neukusno se obratio publici pokazivanjem srednjeg prsta, što je izazvalo revolt pojedinih navijača te je zamalo došlo do fizičkog obračuna. </p>
<p> - Takvo ponašanje ubuduće neću tolerirati i sigurno je da će biti određenih kazni, kako s moje strane, tako i sa strane Stegovne komisije kluba. Određeni igrači ili će se promijeniti ili za njih u sastavu neće biti mjesta. Svi mi u klubu trebamo itekako respektirati, poštivati i uvažavati ovo malo publike što dolazi na naše stadione, napomenuo je Gračan.</p>
<p>Nogometaši Rijeke na posljednjoj utakmici protiv Zagreba pokazali su bolju igru nego na proteklim susretima na svom terenu, ali nerazumljiva je velika rezerviranost i »ziheraški« pristup, pogotovo u fazi napada u kojoj samo jedna špica (Sztipanovics) nije bila dovoljna da bi se nešto konkretno učinilo u samoj završnici.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb - Metković 10-0?!</p>
<p>Hoćemo li u subotu biti svjedocima novog rukometnog skandala? / Metković-Jambo ostaje pri prijetnji da neće odigrati subotnju prvenstvenu utakmicu (18 sati »Kutija šibica«) protiv Badel 1862 Zagreba budu li je sudili Josić i Rudić</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba i Metković-Jamba u subotu (18.30 sati) u »Kutiji šibica« trebali bi odigrati još jednu međusobnu utakmicu, petu ove sezone. Tri dana nakon burnog ogleda četvrtfinala hrvatskog kupa u Metkoviću dva najbolja hrvatska kluba odigrat će ogled drugog kola Lige za prvaka, odnosno doigravanja hrvatskog prvenstva. U metkovskom klubu, međutim ostaju pri prijetnji izrečenoj na sastanku svog Upravnog odbora da neće igrati u subotu ukoliko utakmicu budu sudili Anto Josić i Siniša Rudić, arbitri koji su, kako u Metkoviću tvrde, teško oštetili njihovu momčad u srijedu.</p>
<p>Metkovci su najavili da će svakako doputovati u Zagreb, odraditi zagrijavanje i zauzeti svoje pozicije na terenu, no onog trenutka kada Josić i Rudić označe početak utakmice napustit će parket. Povjerenik za suce Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) Boris Zubanović naglasio je da nema namjeru delegirati neki drugi sudački par za subotnju utakmicu, jer bi to značilo da priznaje njihovu krivicu u navodnom režiranju rezultata kup-utakmice. Ne popusti li Zubanović ili Metkovci dogodit će se, dakle, još jedan rukometni skandal.</p>
<p>- Zanimanje navijača za subotnji dvoboj protiv Metkovića premašuje očekivanja. Telefoni u klupskim prostorijama zvone bez prestanka, ljudi traže ulaznice za utakmicu hrvatskog prvenstva, što se dosad baš nije događalo. Mislim da će »Kutija šibica« biti premala za sve koji bi htjeli nazočiti dvoboju. Potražnja dvostruko nadmašuje ponudu od oko tisuću ulaznica, kazao je direktor Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb.</p>
<p>Zanimljivo je da su Metkovci na spomenutom sastanku Upravnog odbora zatražili i izuzeće sudaca Krajca i Živolića i to zbog nekih prijašnjih »grijeha« u ovom prvenstvu, što znači da po njihovom mišljenju dva naša ponajbolja sudačka para ne zaslužuju angažman na njihovim utakmicama. Metković tako zapravo ponovno pokušava ustoličiti institut izuzeća sudaca, davno iskorijenjen u hrvatskom sportu.</p>
<p>- Mi ćemo biti spremni za svaki scenarij. Utakmicu protiv Metkovića organizirat ćemo kao susret visokog rizika. Policija i redarska služba bit će spremni spriječiti svaki eventualni incident, a gosti će uživati punu sigurnost. Vjerujem da će Metkovci odigrati utakmicu, ako ipak ostvare svoje prijetnje na potezu će biti nadležni organi Hrvatskog rukometnog saveza, rekao je Kaleb.</p>
<p>Po propisima HRS-a klub koji neopravdano ne odigra službenu utakmicu izgubit će rezultatom 0-10 za suparnika, a moguće su i dodatne kazne, poput novčane globe ili oduzimanja bodova. Napomenimo i to da u subotnjem ogledu za Zagreb neće zaigrati kapetan Božidar Jović, koji je u Metkoviću kažnjen crvenim kartonom zbog uvrede suca Josića. Umjesto Jovića trener »zagrebaša« u momčad će vjerojatno uvrstiti Igora Vorija ili Denisa Špoljarića.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Rusi napokon ratificirali START 2</p>
<p>Do 2007. godine Rusija i SAD moraju prepoloviti svoj nuklearni arsenal / Ovom ratifikacijom otvara se mogućnost postizanja sporazuma START 3, prema kojem bi SAD i Rusija trebale smanjiti arsenal na po 2000 nuklearnih bojevih glava</p>
<p>MOSKVA, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uvjerljivom većinom glasova, donji dom ruskog parlamenta u petak je napokon ratificirao sporazum START 2 prema kojem Rusija i SAD moraju do 2007. godine prepoloviti svoj nuklearni arsenal, ili točnije svaka svesti broj svojih nuklearnih bojevih glava na najviše 3500. Riječ je o sporazumu koji su još u siječnju 1993. Godine potpisali u Kremlju tadašnji predsjednici Rusije i SAD-a Boris Jeljcin i George Bush. Bio je to i posljednji međudržavni ugovor koji je Bush potpisao na kraju svog predsjedničkog mandata. </p>
<p>Međutim, dok je američki Kongres START 2 ratificirao još 1996. godine, Jeljcinu oporbena državna Duma to je uporno odbijala, optužujući svog predsjednika da je njegovim potpisivanjem</p>
<p>Rusiju doveo u obrambeno slabiji položaj prema SAD-u. Naime, prema tom sporazumu Rusija mora sada likvidirati ne samo svoje najmoćnije i najrazornije interkontinentalne rakete kopnenog baziranja (SS-19) koje mogu nositi i po nekoliko nuklearnih glava, već mora i radikalno izmijeniti strukturu svog nuklearnog oružja, a razmještanjem uglavnom na podmornice ili strateške bombardere. Prema sada ratificiranom sporazumu, Rusija mora likvidirati 50 posto svog nuklearnog oružja kopnenog baziranja (3020), a SAD 30 posto odnosno 2150 nuklearnih glava. Istina, za razliku od SAD-a koji mora gotovo prepoloviti svoj nuklearni potencijal na podmornicama (s 3712 na 2150 nuklearnih glava), Rusi mogu svoj nuklearni potencijal na podmornicama povećati jer u njemu daleko zaostaju za Amerikancima.</p>
<p>»Taj sporazum odgovara Americi jer je glavnina njezinog nuklearnog arsenala bazirana na podmornicama i strateškim bombarderima, a zbog teške ekonomske krize Rusija nema novca za promjenu strukture svog nuklearnog oružja i proizvodnju novih raketa«, izjavio je u petak lider ruske parlamentarne komunističke frakcije Genadij Zjuganov pozivajući svoje poslanike da glasuju protiv ratifikacije. Komunisti su organizirali u petak prije podne i demonstracije pred zgradom parlamenta u središtu Moskve, ali je ratifikacija ipak prošla.</p>
<p>Za ratifikaciju je glasovalo 288, uzdržalo se 4, a protiv je bilo 130 zastupnika, i to svi članovi komunističke frakcije Genadija Zjuganova. Istina, zasjedanje i rasprava koja je trajala gotovo tri sata bili su zatvoreni za javnost, a u državnu Dumu morao je osim ministra obrane maršala Sergejeva i ministra vanjskih poslova Ivanova, doći i novoizabrani predsjednik Vladimir Putin kako bi zastupnike uvjerio da podrže ratifikaciju. Uspio je to pošto je na tajnom zasjedanju Dume Putin čvrsto obećao zastupnicima da će Rusija razvrgnuti sve svoje vojne ugovore i dogovore sa SAD, uključujući i START 2, ukoliko u skladu sa svojom najavom Washington ovog ljeta istupi iz Sporazuma o proturaketnoj obrani koji su još 1972. godine potpisali Brežnjev i Nixon. »U tom slučaju, Rusija će voditi samostalnu nuklearnu vojnu politiku«, rekao je Putin.</p>
<p>Ruskim ratificiranjem sporazuma SATRT 2 praktički su otvorena vrata za novi ugovor Moskve i Washingtona o daljnjem smanjivanju strateškog nuklearnog oružja koji je već dobio ime START 3 i o kojem pregovori započeti već potkraj ovog mjeseca za kada je najavljen posjet ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova Americi. Prema START-u 3, Rusija i SAD trebale bi smanjiti svoj nuklearni arsenal na dvije tisuće bojevih glava.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mostarski bombaš tvrdi da ga u zatvoru žele otrovati</p>
<p>MOSTAR, 14. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ali Hamad, jedan od sudionika terorističkog napada u rujnu 1997. godine u zapadnom Mostaru, zamalo nije ubijen u zeničkom zatvoru. Terorista osuđenog na osam godina zatvora pokušali su, navodno, otrovati dvojica drugih zatvorenika u KPD-u Zenica, o čemu je redakciju sarajevskog lista Oslobođenje izvijestio nepoznati muškarac koji je govorio s jakim arapskim naglaskom.</p>
<p> Taj je glas upozorio novinare kako su »neki ljudi u zeničkom zatvoru pokušali otrovati (njegova) prijatelja Ali Hamada«, te da je Ali Hamad »našao otrov za miševe u svome objedu«. Direktor zeničke kaznionice Jusuf Šeta potvrdio je kako se Ali Hamad, jedan od bliskih suradnika Zuhaira Handale (odbjeglog terorista koji je bio »mozak« u akciji s automobilom bombom i u odsutnosti je osuđen na 10 godina zatvora) još uvijek nalazi u prijamno-otpusnom odjeljenju te kako je zaista prijavio pokušaj trovanja, osumnjičivši za to dvojicu zatvorenika. Nije se, međutim, radilo o otrovu za miševe u Hamadovom objedu, kako je alarmirao Hamadov nepoznati arapski prijatelj, nego je on primijetio da je sok koji je namjeravao popiti isuviše mutan. O tome je bez oklijevanja izvijestio stražare, nakon čega je u zeničkome zatvoru odmah provedena istraga. Direktor kaže kako je objavljen razgovor s dvojicom osumnjičenih koji su zanijekali pokušaj Ali Hamadovoga ubojstva, no i da zatvorski istražitelji još uvijek rade na ovom slučaju. Sumnjivi sok poslan je na analizu, i sada se čeka izvješće policijskih stručnjaka. </p>
<p>Djelatnici zeničkog zatvora odbijaju eventualnu političku motiviranost navodnog pokušaja ubojstva čovjeka koji je sudjelovao u podmetanju automobila bombe u Splitskoj ulici, do tada nezabilježenog terorističkoga akta u Bosni i Hercegovini. Oni su skloniji ustvrditi kako je riječ o nekim osobnim motivima Ali Hamada, pošto se mudžahedin već dulje vrijeme opire smještaju u kolektivni odjel zeničke kaznionice. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kučan zasad bez kandidata za predsjednika vlade </p>
<p>LJUBLJANA, 14. travnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan izjavio je na konferenciji za tisak u petak kako se »zasad« nije odlučio predložiti mandatara za sastav nove vlade koja bi državu vodila do redovitih izbora, na što po Ustavu ima pravo. »Tako sam odlučio, iako sam u kratkome vremenu koje mi je bilo na raspolaganju imao više razgovora s ljudima koji odgovaraju visokim kriterijima za položaj predsjednika vlade«, izjavio je Kučan. On se zauzeo za nastavak konzultacija kako bi se osiguralo da kandidat, koji bude ponuđen, bude imao što veću potporu u parlamentu. Kučan je naglasio kako u Sloveniji sada nije vrijeme političke krize, to više što parlamentarna demokracija osigurava mehanizme za izlaz iz te neugodne situacije, uz ostalo i prijevremene izbore.</p>
<p>U međuvremenu, u očekivanju da se predsjednik Kučan oglasi sa svojom odlukom, održana je dramatično-komična sjednica dosadašnje slovenske vlade, koju neki mediji nazivaju v.d. vladom, jer su svi njezini članovi v.d. ministri. Mnogi su vjerovali da je to posljednji sastanak te vlade, na čelu s premijerom dr. Janezom Drnovšekom. Međutim, nakon Kučanove izjave jasno je kako će ona i dalje »vegetirati«, »vršiti dužnost«, obavljati barem najnužnije poslove vezane uz obveze prema Europskoj uniji (EU), kako se ne bi prekinuo kontinuitet u pregovorima za punopravno članstvo i izgubila vjerodostojnost Slovenije.</p>
<p>Inače, još na početku te prve sjednice vlade nakon što joj je prošle subote izglasovano nepovjerenje u Državnom zboru (parlamentu) došlo je do dramatičnoga zapleta. Naime, sjednicu su prosvjedno napustili ministri Pučke stranke (SLS), na čelu sa svojim stranačkim šefom i potpredsjednikom vlade Marjanom Podobnikom te je ona bila prekinuta na nekoliko sata. U međuvremenu, s »dopusta« se hitno vratio premijer Drnovšek i vlada je, u nastavku sjednice, bez nazočnosti ministara »pučana«, donijela odluke o svim točkama dnevnoga reda. Tako se drama pretvorila u komediju, kako tvrde neki promatrači, čiji se epilog još ne nazire.</p>
<p>Povod toga »zapleta« bila je Drnovšekova odluka da ode na »odmor«, pri čemu je ovlastio ministra rada i socijalnih poslova Tonea Ropa, koji pripada njegovoj stranci liberalnih demokrata (LDS), da vodi sjednicu vlade. To je, očito, uvrijedilo vicepremijera Podobnika, iako je dobro znano da »pučani« napuštaju vladinu koaliciju odmah nakon što će se u subotu održati kongres ujedinjenja SLS-a i sada oporbenih kršćanskih demokrata (SKD) Lojza Peterlea u jednu stranku koja će se zatim udružiti sa socijaldemokratima (SDS) Janeza Janše u »Koaliciju Slovenija«, računajući da će dobiti vlast nakon redovitih izbora u studenome, na temelju novoga većinskog izbornog sustava, što ga tek treba prihvatiti parlament.</p>
<p>Nakon te sjednice vlade, na kojoj je njezin krnji sastav prihvatio samo neke zakone koji su vezani uz EU, i mlađi Podobnik i Rop, na posebnim konferencijama za novinare, međusobno su se optuživali za takav »zaplet bez pravoga raspleta« te iznijeli svatko svoju verziju događaja. Pritom su znakovite dvije činjenice. Prvo, istodobno je predsjednik parlamenta dr. Janez Podobnik zastupnike uvjeravao u pravilnost stajališta i ponašanja svojega mlađega brata Marjana. Drugo, Drnovšek se, iako je, ipak, predsjedao sjednici svoje krnje vlade, uopće nije oglasio te da već danima uporno šuti, što znatno povećava znatiželju novinara i javnosti. No, sve je to dokaz da Slovenija u predizbornoj godini doživljava vrlo ozbiljnu političku krizu.</p>
<p>Mihailo Ničota/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cossiga opet osniva stranku</p>
<p>RIM, 14. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Francesco Cossiga, bivši talijanski predsjednik, najavio da će osnovati još jednu političku stranku, treću u posljednje dvije godine dana. Kao i obično na rubu između ironije i nadrealnoga, Cossiga je najavio da će službeni naziv stranke glasiti Četiri mačka i da će kao grb imati četiri zlatna mačka na zelenom polju, dok će njezino geslo biti: Mijau. U talijanskom jeziku, naime, tko želi reći da se negdje okupilo veoma malo ljudi, kaže da su tamo samo četiri mačka. Čuvši tu objedu na račun svoga političkog kruga, Cossiga je odlučio od poruge napraviti kapital i obznanio nakanu osnivanja nove stranke. Da je tko drugi posrijedi, bilo bi jasno da se šali. Cossiga je, međutim dosad realizirao i žešće paradokse, rušeći desnicu u korist ljevice i ljevicu u korist desnice, sve se zauzimajući za obnovu centra na talijanskoj političkoj sceni, da je prilično vjerojatno da će ponovo osnovati stranku, pa makar i nemala to umiljato zvjersko ime koje je najavio bivši predsjednik. Već je bio doveo na talijansku pozornicu Odrpance iz Valmyja (pozajmivši ih iz francuske revolucije, gdje su suzbili tadašnjega pruskog kralja), s nakanom da slab tuče jače kraljeve slijeva i zdesna. Osnovao je 1998. Demokratsku uniju za Republiku (UDR) s kojom je nadoknadio na lijevom središtu zastupnike i senatore izgubljene Bertinottijevim istupom iz vladine većine. Tim potezom je Cossiga omogućio da se na vlast popne D'Alema. Onda se posvadio s Clementeom Mastellom, ostavivši mu stranku (sada se zove UDEur). Zatim je Cossiga 1999. osnovao Uniju za Republiku (UPR), povezao se s La Malfinim republikancima i Bosellijevim socijalistima u Trolist i uzalud pokušao D'Aleminu većinu pretvoriti u manjinu. Tada su u grbu bile tri ruže, a sada je red stigao na četiri mačke. A što će Cossiga izmisliti za 2001.? (Inoslav Bešker)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Crni vođa sindikata optužuje Blairovu vladu za rasizam </p>
<p>LONDON, 14. travnja</p>
<p> - Bill Morris, crni vođa jednoga od najutjecajnijih britanskih sindikata optužio je nedavno laburističku vladu premijera Tonyja Blaira za poticanje rasizma. Glavni tajnik sindikata transportnih radnika Bill Morris prošloga je petka u novinskom članku napisao da je Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorno za diskriminiranje etničkih manjina. Morris, donedavno inače snažni podupiratelj Blariove politike, svoje je najoštrije kritike sačuvao upravo za ministra unutarnjih poslova Jacka Strawa. </p>
<p>Morris, naime, tvrdi da je u samoj srži laburističke vlade usađen rasizam. Danas oporbene konzervativce nekad je javnost optuživala za poticanje rasne netrpeljivosti, ističe Morris, ali upravo ministar Straw i njegov ured odgovorni su za stvaranje ozračja u kojemu je rasizam prihvatljiv. Odobravanjem novih mjera kako bi zaustavili dolazak stranaca u Britaniju, dužnosnici Ministarstva održavaju na životu rasiste«, kazao je Bill Morris. </p>
<p>Na te je komentare vlada, potpuno mimo običaja, izdala priopćenje u kojemu ističe da joj je prioritet promicanje rasne jednakosti. »Taj se program već primjenjuje, a njegovi će učinci biti svestrani i dugoročni«, ističe se u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova. Konzervativci su pitanje imigranata pretvorili u središnje pitanje predizborne kampanje za nadolazeće lokalne izbore. Laburistička vlada je premekana u pogledu zahtjeva za azilom, upozoravaju konzervativci. Ministrica za imigraciju Barbara Roche optužila je konzervativce da »igraju na kartu rase, ali je ured premijera Blaira odmah reagirao upozorivši sve da moraju paziti na izjave. Blair naime tvrdi da njegova vlada želi pomoći stvarnim izbjeglicama, ali da su zauzeli oštriji stav prema ilegalnim imigrantima.</p>
<p>Izbjegličke skupine u Britaniji, međutim, nisu zadovoljne premijerovim izjavama tvrdeći da se ta zemlja pretvara u »utvrdu ksenofobije«. Odnedavno je, naime, britanska vlada počela razmještati izbjeglice po čitavoj Britaniji kako bi ih udaljila od prijatelja i rođaka, a u pravilu im ne daju gotov novac već vaučere kojima plaćaju životne troškove.</p>
<p>Međutim, sve više prosjaka na ulicama Londona potaknulo je pravu medijsku kampanju protiv vlade koja ne vodi dovoljno računa o ilegalnom useljavanju u Veliku Britaniju. Prema policijskim izvorima, prosjaci u Londonu organizirani su u tzv. prstenovima. Na ulicama uglavnom operiraju žene s djecom u naručju koje onda većinu »zarade« isporučuju muškim vođama prosjačkih prstenova.</p>
<p>Iako Laburistička stranka britanskog premijera Tonyja Blaira vodi s čak 18 postotaka ispred oporbenih konzervativaca, ima i zabrinjavajućih signala za laburiste, ističe se u nedavno provedenom istraživanju javnoga mnijenja. U posljednje su vrijeme učestale optužbe na račun nedosljednosti i nepoštenja Blairove vlade. Sam premijer, najavljujući kampanju za lokalne izbore 5. svibnja, upozorio je ekstremiste među konzervativcima da previše eksploatiraju pitanje azilanata i uopće imigranata u Britaniju. (Reuters/VD)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kronologija najvećih američko-ruskih sporazuma o kontroli naoružanja </p>
<p>1963. (listopad)</p>
<p> - Nepotpuni Sporazum o zabrani pokusa između SAD-a, Velike Britanije i SSSR-a zabranjuje obavljanje svih nuklearnih pokusa u atmosferi, svemiru i pod vodom.</p>
<p>1963. (studeni) - SAD i SSSR započeli Pregovore o strateškom ograničenju naoružanja (SALT).</p>
<p>1970 (ožujak) - Stupio na snagu Sporazum o zabrani širenja (nuklearnog) naoružanja (NPT).</p>
<p>1972. - SAD i SSSR potpisali sporazum o zabrani širenja balističkih projektila (ABM) koji zabranjuje usavršavanje nacionalnog obrambenog sustava zasnovanog na protubalističkim projektilima. Washington u posljednje vrijeme želi modificirati ABM kako bi omogućio razvoj ograničenog obrambenog štita za odbijanje mogućeg napada iz potencijalno »opasnih država« kao što su Sjeverna Koreja ili Iran. Moskva se zasad snažno protivi tom američkom prijedlogu.</p>
<p>1979. (lipanj) - SAD i SSSR u Beču potpisali sporazum SALT II. kojim se ograničava proizvodnja ofenzivnog nuklearnog naoružanja. Washington ga nikada nije ratificirao zbog Sovjetskog napada na Afganistan iste godine, međutim obje strane dogovorile su se da će ga unatoč tome provoditi. Pakt prvi puta postavlja točnu granicu količine strateškog nuklearnog naoružanja koju dvije države mogu posjedovati.</p>
<p>1982. (lipanj) - Supersile započele pregovore o projektilima dugog dometa u Ženevi.</p>
<p>1987. (prosinac) - Predsjednici Ronald Reagan i Mihail Gorbačov na summitu dviju zemalja u Washingtonu potpisali sporazum o uništenju projektila srednjeg dometa.</p>
<p>1991. (srpanj) - Predsjednici George Bush i Mihail Gorbačov potpisali Sporazum o strateškom smanjenju naoružanja (START) kojim su za trećinu srezali vojne arsenale svojih zemalja.</p>
<p>1991. (listopad) - Sovjetski vođa Gorbačov objavio moratorij na obavljanje nuklearnih pokusa, Francuska se pridružila, a SAD su na to pristale 1992. Nastojanjima SAD-a moratorij je prihvatila i Velika Britanija koja je pokuse obavljala u SAD-u.</p>
<p>1993. (siječanj) - Predsjednici Boris Jeljcin i George Bush potpisali novi Sporazum o strateškom smanjenju naoružanja (START-2) kojim je predviđeno smanjenje američkih i ruskih nuklearnih projektila za dvije trećine. Washington je Sporazum ratificirao 1996., ali je Sporazum naišao na snažno protivljenje u ruskoj Dumi, u kojoj su prevladavali nacionalisti i stranke ljevice.</p>
<p>1994. (veljača) - SAD i Rusija složile su se da jedna na drugu ne usmjeravaju strateško nuklearno naoružanje.</p>
<p>1995. (svibanj) - Zemlje svijeta dogovorile su se da Sporazum o neširenju (nuklearnog) naoružanja (NPT) postane trajan.</p>
<p>2000. (travanj) - Ruska Duma odobrava START-2 nakon lobiranja predsjednika Vladimira Putina. (Reuters/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Oko 100.000. ljudi na prosvjednom skupu oporbe u Beogradu </p>
<p>BEOGRAD, 14. travnja </p>
<p> - Na Trgu republike u Beogradu u petak poslijepodne održan je veliki prosvjedni skup na kojem se okupilo, prema novinarskim procjenama, između 100.000 i 200.000 ljudi iz Beograda i drugih gradova Srbije. </p>
<p> Na skupu su govorili predsjednici 16 oporbenih stranaka, predstavnici kosovskih Srba, studentskog pokreta »Otpor« i Neovisne udruge novinara.</p>
<p> Svi su govornici ponovili zahtjev za održavanjem demokratskih izbora na kojima treba, kako su rekli, mirnim putom smijeniti vlast Slobodana Miloševića, da bi se Srbija uključila u krug modernih država, postala dio Europe i svijeta i izašla iz krize.</p>
<p> Čelnici oporbenih stranaka najavili su održavanje masovnih prosvjednih skupova diljem Srbijem, »sve dok Milošević ne ode s vlasti«, dok se Srbija ne oslobodi »izdajničke vlasti, najgore koju je do sada imala«.</p>
<p> Najoštrije je o predsjedniku Miloševiću govorio predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak, nazvavši ga »smećem« koje treba »izbaciti iz njegova bunkera na Dedinju«.</p>
<p> Jake policijske snage, raspoređene u okolnim ulicama nisu intervenirale. Prometna policija je na prilazima gradu kontrolirala vozila, legitimirala putnike, i neke autobuse uputila na tehničku kontrolu. Nisu, međutim, registrirani veći incidenti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Na Prevlaci stabilno, ali promatrači ostaju </p>
<p>NEW YORK, 14. travnja </p>
<p> - Dvadeset i sedam vojnih promatrača UN-a trebalo bi i dalje ostati na Prevlaci, smatra glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji je u petak Vijeću sigurnosti predao svoje redovito polugodišnje izvješće o provedbi mandata UNMOP-a. Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u u New Yorku Ivan Šimonović suglasio se s većinom ocjena iz Annanova izvješća. Istaknuo je da sadašnje stanje u SRJ opravdava nastavak UN-ove misije na Prevlaci jer bi se »daljnje pogoršanje moglo negativno odraziti i na Hrvatsku«. No, »čim to sigurnosna situacija bude dopuštala, treba i formalno završiti nadzor UN-a« na Prevlaci, dodao je Šimonović. U vrlo kratkom izvješću, Annan opisuje stanje na Prevlaci kao »stabilno i mirno«. Nema povreda demilitarizirane zone. Promatrači imaju potpunu slobodu kretanja, ali hrvatskim vlastima ipak moraju unaprijed pismeno najaviti svoje ophodnje. Na temelju dogovora Hrvatske i Crne Gore, civilno stanovništvo nesmetano se kreće na objema stranama granice i služi se otvorenim graničnim prijelazima kod Debelog brijega i Konfina. </p>
<p> Glavni tajnik zamjera što Hrvatska i SRJ još nisu načinile cjelovite programe razminiranja na području pod nadzorom UN-a. Primjećuje da već više od godinu dana nisu nastavljeni pregovori Beograda i Zagreba o trajnom rješenju spornih pitanja. Tvrdnjom da »RH nije pozvala SRJ na peti krug pregovora«, odgovornost za to Annan stavlja na Hrvatsku. Podsjeća članove Vijeća da su nedavno primili pisma u kojima su izražena stajališta hrvatske i jugoslavenske vlade, te ocjenjuje da su u njima »izraženi suštinski različiti pogledi na to kako dalje«. Annan nudi posredničke usluge UNMOP-a, ali i poziva članice Vijeća da, ako to žele, pomognu nastavak pregovora. Komentirajući Annanovo izvješće, hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović kazao je da UN-ova misija na Prevlaci opravdana zbog »napetosti, nestabilnosti i nepredvidivosti razvoja situacije u SRJ«. Ustvrdio je da se stanje na Prevlaci normalizira »zahvaljujući dobroj lokalnoj suradnji hrvatskih i crnogorskih vlasti«. »Pravno gledano, nema nikakve dvojbe da je Prevlaka dio hrvatskog teritorija. Jugoslavensko stajalište je tvrdoglavi ostatak nezdravih ambicija prekrajanja granica te nepriznavanja suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske«, ocijenio je Šimonović. Rješenje spora, nastavio je, UN želi bilateralnim dogovorom, što je Hrvatska pokušavala, ali središnje vlasti SRJ nisu bile dobronamjeran partner. Šimonović se nije složio s Annanovom ocjenom kako kretanje civila i povratak normalnom životu na Prevlaci znači kršenje ranijih sporazuma. »Oni su se odnosili na demilitarizaciju Prevlake i na UN-ovo nadgledanje, a ne na civilno korištenje«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska uzorno rješava pitanje manjina i ljudskih prava </p>
<p>ANKARA, 14. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Hrvatska počinje rješavati pitanje nacionalnih manjina i ljudskih prava bolje od mnogih drugih država.« Ta ocjena dominirala je na međunarodnom skupu koji je pod nazivom »Novi rizici i izazovi - manjine u 21. stoljeću«, nakon dvodnevnog zasjedanja završen u petak u turskom gradu Antalyji. Sastanak su organizirali Parlamentarna skupština Organizacije za sigurnost i suradnju Europe i turski parlament, na čelu s njihovim predsjednicima Hellom Degn i Yildirimom Akbulutom. U središtu pozornosti našla su se neuralgična pitanja nacionalnih manjina na području Kavkaza i Balkana. Opća je ocjena da je to ključni problem međunarodne zajednice budući da čak 17 posto svjetskog pučanstva, ili oko milijardu stanovnika, živi u drugim zemljama kao nacionalne manjine. Na tom vrlo zapaženom zasjedanju bili su nazočni parlamentarci iz 40 zemalja. Prvi put je sudjelovala i hrvatska delegacija koju je vodio potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac, a članovi su bili Ivan Milas, Milovan Petković i veleposlanik u Ankari dr. Ivica Tomić. Izlaganje dr. Tomića vrlo su dobro primili svi sudionici antalyjskog skupa. U njemu je iznesen hrvatski pogled na kompleks pitanja manjina i rješenja koja se poduzimaju glede zaštite ljudskih prava i općih sloboda. Tomić se posebno osvrnuo na izgradnju povjerenja putem slobodnih izbora i vladavine prava. Ukazao je i na važnost koju Vlada pridaje povratku izbjeglica u mjesta prijašnjeg prebivališta. »Naš pogled na nacionalne manjine i mjere koje se poduzimaju na njihovoj zaštiti ubrajaju se među najbolja dostignuća«, rekao je za Vjesnik nakon završetka skupa u Antalyji dr. Zdravko Tomac. (Salih Konjhodžić)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Žrtve holokausta od Austrije traže 18 milijardi dolara </p>
<p>MÜNCHEN, 14. travnja</p>
<p> - Žrtve holokausta koje su u četvrtak u New Yorku uložile kolektivnu žalbu protiv austrijske vlade i industrije traže 18 milijardi dolara odštete, rekao je u petak njemački odvjetnik Michael Witti. </p>
<p> Odvjetnik iz Münchena tvrdi da predstavlja »nekoliko tisuća osoba« u žalbi koju je dan prije u New Yorku uložio njegov kolega Ed Fagan.</p>
<p> Odvjetnik Witti je uz Ed Fagana bio jedan od predstavnika prisilnih radnika pod nacizmom u žalbama protiv njemačke industrije i zatim tijekom pregovora koji su 17. prosinca 1999. zaključeni dogovorom o osnivanju fonda za odštete od 10 milijardi njemačkih maraka. Austrijska zamjenica premijera Susanne Riess-Paser, koja pripada krajnjoj desnici, ocijenila je u petak kako je taj korak »potpuno neshvatljiv«. Riess-Passer i ministar financija Karl-Heinz Grasser, također pripadnik krajnje desnice, optužili su Fagana da želi izvući korist iz mračnih stranica austrijske povijesti. Procjenjuje se da je oko milijun ljudi bilo podvrgnuto prisilnom radu u Austriji između 1938. i 1945. Njih oko 240.000 još su živi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Istražitelji ICTY-ja nastavljaju istraživati grobnice na Kosovu </p>
<p>PRIŠTINA, 14. travnja</p>
<p> - Istražitelji ICTY-a u ponedjeljak će nastaviti radove na istraživanju masovnih grobnica na Kosovu, izjavila je u petak u Prištini glasnogovornica Civilne misije UN-a na Kosovu (UNMIK-a) Susan Manuel. Ona je rekla da će istražitelji tijekom iduća četiri mjeseca raditi na oko 300 lokaliteta. Do sada je ICTY prikupio podatke prema kojima se na Kosovu nalazi 529 lokacija za koje se sumnja da su masovne grobnice, u kojima su, kako se pretpostavlja, pokopane 11.334 osobe.</p>
<p> Susan Manuel upoznala je novinare kako je civilni upravitelj UN-a n Kosovu Bernard Kouchner putem otvorenog pisma apelirao na zemlje koje su primile kosovske izbjeglice da ne žure i da smanje praksu nasilnog i masovnog povratka. Zapovjednik Zaštitnog korpusa Kosova general Agim Qeku razgovarao je s voditeljom policije UNMIK-a Svenom Frederiksonom o aktualnim pitanjima u svezi osiguranje reda i mira na Kosovu. General Qeku upozorio je kako nema članova Zaštitnog korpusa Kosova koji imaju ovlasti prikupljati donacije i pristojbe od građana, tvrtki ili institucija i svakoga tko se predstavi kao član ove organizacije i traži novac treba prijaviti policiji UNMIK-a ili Zaštitnom korpusu Kosova.</p>
<p> Glasnogovornik KFOR-a Philip Anido izjavio je na konferenciji za novinstvo da su pripadnici KFOR-a zajedno s lokalnim kosovskim inženjerima započeli su pripreme projekata za proširenje i obnanvljanje glavne ceste od Prištine do graničnog prijelaza Đeneral Janković (koji Albanci zovu Hani i Elezit) na granici sa Makedonijom u dužini oko 60 kilometara. Ovaj cestovni pravac je najfrekventnija cesta na Kosovu i projekt će financirati EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izetbegović priprema smjene nakon neuspjeha na izborima</p>
<p>Među kandidatima za smjenu spominje se i ime Ejupa Ganića te tuzlanskog župana Mustafe Mujezinovića / Sve je to samo uvod u ogorčenu borbu za vlast na općim izborima u listopadu</p>
<p>SARAJEVO, 14. travnja</p>
<p> - Predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić, sarajevski i tuzlanski župani Mustafa Mujezinović i Tarik Arpačić, generalni direktor Elektroprivrede BiH Meho Obradović, te veći broj općinskih dužnosnika mogli bi biti smijenjeni sa stranačkih i državnih dužnosti u okviru kadrovske čistke koja se priprema u Izetbegovićevoj Stranci demokratske akcije nakon loših rezultata postignutih na općinskim izborima održanim 8. travnja. Visoko rangirani dužnosnik SDA kazao je to za sarajevski Dnevni avaz insistirajući na zadržavanju diskrecije. Kako tvrdi taj izvor, procjenjuje se da je mnogim stranačkim kadrovima vlast »udarila u glavu«.»Pojedinci su postali bahati pa su vukli pogrešne poteze. Poseban problem je i njihov birokratski pristup. U općinama gdje smo postigli slabiji izborni rezultat od očekivanog, očekujemo da općinska rukovodstva stave svoje funkcije na raspolaganje. Tamo gdje su drastične promjene izbornih rezultata, vršit će se smjene koje se neće zaustaviti samo na lokalnoj razini«, rekao je spomenuti izvor.</p>
<p>Tvrdi se da će već u idućih tjedan dana tijela SDA napraviti cjelovitu analizu i jedan broj nositelja državnih funkcija bit će na preispitivanju, a već su tijeku konzultacije oko konkretnih poteza i imena. Riječ je o ljudima zbog čijeg rada već dulje vrijeme tinja nezadovoljstvo unutar Izetbegovićeve stranke.</p>
<p>Premda u Stranci demokratske akcije nastoje relativizirati izborni neuspjeh, sasvim je jasno da je izrazito loš rezultat u dvije najznačajnije županije, Tuzlanskoj i Sarajevskoj, te zapravo katastrofalan poraz od SDP-a u urbanom središtu glavnog grada, snažan udarac ovoj stranci. No, najvažniji, opći izbori u ovoj godini tek predstoje. Već u listopadu birat će se zastupnici na višim razinama vlasti, dakle tamo gdje se generira stvarna politička moć potrebna za upravljanje zemljom. Za SDA bi poraz na tim izborima mogao značiti i definitivnu propast, izazvao bi vjerojatni raskol među dosad suprotstavljenim strujama unutar stranke. Zbog toga je za dosad vladajuću stranku izuzetno važno u listopadu postići dobar rezultat.</p>
<p> Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a otvoreno kaže da njegova stranka namjerava na jesen preuzeti vlast i započeti temeljite reforme, obračun s kriminalom i korupcijom i sl., što bi sve Bosnu i Hercegovinu trebalo odvesti u Europu. U neformalnim razgovorima, i Lagumdžija priznaje da mu »prvo poluvrijeme«, općinski izbori, i nije toliko važno koliko uspjeh u »drugom poluvremenu« za pola godine.</p>
<p>Očito, dakle, predstoji ogorčena borba za glasove, a ne treba zaboraviti ni Silajdžićevu Stranku za BiH kojoj bi se mogao prikloniti ili se već priklonio veliki broj dosadašnjih glasača kojima je SDP neprihvatljiv zbog lijeve orijentacije i komunističke prošlosti.</p>
<p>U SDA očito procjenjuju da su potrebni rezovi unutar stranke. Posljednji pokušaj da se oni izvedu, provjera povjerenja »baze« u općinska rukovodstva, prije izvjesnog je vremena završio neslavno. Jesu li stranačke strukture suviše okoštale za stvarno radikalne promjene i može li se SDA uopće prilagoditi novim uvjetima kako bi zaustavila pad, pokazat će vrijeme. Mnogi sumnjaju da je to moguće.</p>
<p>Zanimljivo je zašto su baš Ganića, Mujezinovića, Arapčića i Obradovića imena »u opticaju« kad se govori o smjenama. Mujezinović i Arapčić mogli bi otići zato što je u njihovim županijama stranka postigla najlošije rezultate, Ganića kompromitira debakl izaslanstva BiH na Donatorskoj konferenciji Pakta o stabilnosti u Bruxellesu, a Obradović je, uz neke interne slučajeve u Elektroprivredi, »zabrljao« u Mostaru prilikom poplava koje su nedavno pogodile ovaj grad.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Politički motivirana presuda kosovskoj humanitarnoj djelatnici</p>
<p>Flora Brovina je po zanimanju pedijatrica, po pozivu pjesnikinja, a po opredjeljenju humanitarna djelatnica / Presuda okružnog suda u Nišu od 12 godina zatvora zbog terorizma naišla je na oštre osude i u samoj Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Flora Brovina, predsjednica Lige albanskih žena, liječnica, humanitarna radnica i pjesnikinja iz Prištine, osuđena je prije izvjesnog vremena na okružnom sudu u Nišu na 12 godina zatvora zbog udruživanja radi neprijateljske djelatnosti i sa ciljem izvršenja terorističkih akata u vrijeme ratnog stanja u SRJ. Ovu su presudu ocijenili neutemeljenom i nedokazanom brojni svjetski uglednici, a osudili su je i građanski krugovi u Srbiji, cijeneći da se radi o klasičnom političkom procesu u kojemu je pedesetogodišnja albanska intelektualka samo nevina žrtva sudskog progona. </p>
<p>Mnoštvo činjenica doista ukazuje na nelegalno vođenje sudskog postupka i veliku mogućnost da u zatvoru leži nevina osoba. U pitanju je nezakonito držanje Brovine u pritvoru, kazna u nesrazmjeru s težinom optužnice, mijenjanje optužnice i uvođenje terorizma gdje mu, čini se, ni traga nema, a sve ukupno govori o katastrofalnom stanju pravosuđa u Srbiji i flagrantnom kršenju ljudskih prava. </p>
<p>Flora Brovina rođena je1949. u Srbici (Skenderaju), potječe iz partizanske obitelji, medicinu je studirala u Beogradu i Prištini, a pedijatriju specijalizirala u Zagrebu. Kratko je vrijeme radila kao novinar u Rilindji, a do 1990. je dječji liječnik u Prištini. Poslije otkaza bavi se humanitarnim radom, zdravstvenom zaštitom žena i djece, a utemeljila je i Ligu žena Kosova. Objavila je pet zbirki pjesama i dobila međunarodnu književnu nagradu »Kurt Tucholsky«.</p>
<p>Brovina je lišena slobode 20. travnja 1999. i u predistražnom postupku izjavila kako je bila ministar u paralelnoj vladi Kosova, da je odlazila na područje Drenice, te da je poznavala i sastajala se sa pripadnicima OVK-a. Na sudu je to demantirala objasnivši kako je danima neprekidno bila ispitivana, i tako umorna, gladna i iscrpljena bolešću, bila prinuđena priznati sve za što su ju teretili. »Ne osjećam se krivom«, rekla je u sudnici. »Liga albanskih žena je samo surađivala sa humanitarnom organizacijom 'Human peace' koje je prije bombardiranja u Jugoslaviji oformila kliniku za liječenje djece 'Iliria med', a to nije bila nikakva ratna bolnica za teroriste«. Angina pectoris, ukočena ruka i nemogućnost govora spriječili su je da radi u vlastitoj privatnoj klinici, no sud nije uvažio nijedan argument obrane i dosudio joj, unatoč prigovoru brojnih uglednika, strogu kaznu zatvora. </p>
<p>U međuvremenu je čak bilo ponuda da se nju zamijeni za srpskog liječnika Tomanovića kojega su Albanci držali u zatvoru, što govori o nevažnosti »pravnih« argumenata. Povodom ove mučne epizode srbijanskoga pravosuđa predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko primjećuje kako »najviše u svemu brine arogancija, bahatost i elementarno nepoštivanje građana, a osim činjenice da se radi o političkom procesu, ovaj ima i simboličko značenje u uništavanju emancipacije albanskog društva koju simbolizira Brovina kao profesionalka i aktivistica za ljudska prava«. Prema riječima predsjednika SDU-a Žarka Koraća, »okrutna presuda Brovini je jedna od najstrašnijih slika odnosa režima prema svemu što se dogodilo na Kosovu i nema ništa poraznijeg po državu, osim što uopće ima političkih zatvorenika, da je to jedna starija žena, liječnica i pjesnikinja«. Vrhovni sud Srbije nije rekao konačnu riječ o ovom slučaju, no čak i da Flora Brovina dočeka drukčiju (opet politički motiviranu) presudu, nepopravljiva šteta je već počinjena.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Što će nam jezični savjeti o poznatim stvarima - vječne istine moraju se ponavljati i dokazivati</p>
<p>Poštovani gospodin Ivo Horvat, jedan od seniora hrvatskoga novinarstva, kao uvijek kada je u pitanju kajkavska riječ, reagirao je brzo na Skup Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, i to na raspravu u kojoj sam sudjelovao, odnosno koju sam zapravo i izazvao. Riječ je o temama o kojima sam s njim raspravljao već pred desetak i više godina i o kojima smo se pretpostavio načelno i složili. Ovaj put reagira zbog dviju tema, u prvoj, čini mi se, problem je terminološki, a drugi je stvarno načelne prirode. Želio bih objasniti svoja gledišta, ne samo zbog gospodina Horvata nego i zbog drugih čitatelja. Iako često mislimo da se previše ponavljaju neke općepoznate stvari (Što će nam ti jezični savjeti o poznatim stvarima?!), i ovaj slučaj pokazuje da se i »vječne« istine moraju ponavljati i(li) dokazivati. </p>
<p> Prva je »teza o kajkavskom kao neživom književnom jeziku«. Vjerojatno je ovdje samo nesporazum u nazivu »književni jezik«, koji može biti (jest) dvoznačan. U hrvatskoj je tradiciji da taj termin znači ono što se danas naziva i »standardni jezik«, »jezični standard (obično i kraće samo »standard«). Imamo tako Gramatiku hrvatskoga književnog jezika i Rječnik hrvatskoga književnog jezika. Kada se iz tih sintagmi ispusti riječ »književni«, i tada se misli na književni jezik, tj. naziv »jezik« upotrebljava se u značenju »književni/standardni jezik«. Tako je i u nekim drugim jezicima, npr. u njemačkom jeziku govori se tradicionalno Literatursprache. </p>
<p>Drugo je značenje naziva »književni jezik« ono koje pridjev »književni« u tom nazivu uzima u osnovnom značenju, tj. »koji se odnosi na književnost», dakle, u značenju jezik književnosti. Mislim da će se Horvat složiti s time da hrvatski kajkavski književni jezik kao standardni jezik nije više u funkciji. Kada se kaže da se tim jezikom i danas mogu pisati i znanstvena djela, može se reći da je to istina, ali to nije normalno. (Na primjer, tako je prof. Reinhold Olesch, dopisni član Hazu, za Varšavski kongres slavista referat o izumrlom /drevno/polapskom jeziku napisao na tom jeziku.) </p>
<p> Prema tome, kada sam govorio o neživom kajkavskom književnom jeziku, mislio sam na stari hrvatski kajkavski književni jezik, s potpunim nazivom (jer je uobičajeni naziv kajkavski književni jezik, kao i nazivi štokavski književni jezik i čakavski književni jezik - eliptičan, skraćen) - hrvatski književni jezik s kajkavskom osnovom. </p>
<p> Stvar s kajkavštinom kao jezikom književnosti stoji nešto drukčije. Može se reći da je to živ jezik, ali treba i tada imati na umu da je naziv jezik upotrijebljen u specifičnom značenju. Naime, kao i mnoge druge riječi i riječ jezik ima više značenja (o čemu je pisao akademik Katičić). Kada kažemo da je kajkavština (živ) jezik književnosti, onda mislim zapravo na jedan od jezičnih izraza, stilova hrvatskoga jezika na kojem se stvaraju umjetnička djela. O tome pitanju napisana je čitava knjižnica.</p>
<p> Drugi problem, koji je i načelno sporan, dotaknut je u dijelu teksta: Vjerojatno bi to aktiviralo mnoge stručne pojedince i skupine da se brže i ozbiljnije ostvare temeljni zadaci na dugo očekivanoj standardizaciji kajkavske pisane riječi. Ovdje nije jasno misli li Horvat na kajkavski književni jezik koji je bio u općoj upotrebi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj negdje do polovice prošloga stoljeća ili misli na standardizaciju kajkavskih idioma na kojima se danas pišu književna djela. Govoriti danas o standardizaciji »staroga« kajkavskoga književnog jezika, koji je u velikoj mjeri na početku 19. stoljeća bio standardiziran, kao i polivalentan, bilo bi malo čudno. Govoriti o standardizaciji kajkavskih idioma koji danas služe kao umjetnički književni izraz znači nerazumijevanje funkcije književnoga//standardnoga jezika i fenomena dijalektalne književnosti. Istina je da Hrvati i danas imaju dva književna jezika (a služe se i drugima), tj. da pored općega hrvatskoga književnoga jezika postoji i gradišćanskohrvatski književni jezik, s čakavskom osnovicom, koji još uvijek nije dovoljno standardiziran, na čemu se, kao i na njegovu normiranju, intenzivno radi. Međutim, to je rezultat povijesnoga položaja Hrvata u Gradišću, odnosno u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj. Krajem l8. stoljeća bila je jasna uloga književnoga jezika našim starima, među njima i kajkavcima. Citirat ću, za ovu priliku, samo riječi kajkavca ekonomista Josipa Šipuša iz predgovora njegova djela // Temelj žitne trgovine (Zagreb l976): »Jedino ja samo od ovuda čestitome čitaocu naprid doneti u mom cilu imadem kakova, najmre, i kulika želja kadgodir za naš slavni jezik u ovu stran izpuniti ostaje... i gdi među vsima poslima u ovo ime združenje onako kakovo, na priliku, u Nemačkom jeziku nalazimo najteže se pokazalo bude jmre, dobro može mnogome znano biti kak razlučno doljni Saksonac od gornjega, a ovi obadva od Švabe, Austrianca, Rheinländera i Sveitzera govoridu, da jedan od drugoga doista komaj i koju rič razumivati moguč jeste.» Književnom stvaralaštvu na kajkavštini nema smisla danas propisivati bilo stari kajkavski jezik, bilo jedan suvremeni kajkavski idiom, dijalekt, govor kao jedine, bilo propisivati više suvremenih idioma. U svakom slučaju bilo bi to ograničavanje umjetničke slobode književnika iz drugih krajeva ili sela i siromašenje književnoumjetničkoga izraza. </p>
<p> Naravno, kao i uvijek Horvat u nekim stvarima i te kako ima pravo, a to je kada upućuje na zapostavljanje, nedovoljno financiranje istraživanja naših dijalekata: izradu hrvatskoga jezičnoga (dijalektološkoga) atlasa, rječnika pojedinih narječja i(li) dijalekta, opis pojedinih jezičnih razina (i gramatika i razlikovnih gramatika) užih ili širih područja. U tome, nažalost, ne zaostajemo samo za velikim europskim narodima i jezicima nego gotovo i za svim slavenskim narodima i jezicima. Čakovečki stručno-znanstveni skupovi Kajkavsko narječje i književnost u nastavi i slični simpoziji u tome imaju svoju posebnu ulogu. </p>
<p>Dr. MIJO LONČARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Inflacija ne bi bila nešto loše kad bi se i plaće povećale </p>
<p>U Novom listu Ivo Jakovljević tvrdi da je novi val inflacije već započeo i ostavlja čitatelja u uvjerenju da je taj novi val bio neizbježan »u danim okolnostima« pri čemu se prije svega misli na »masovnu nelikvidnost i insolventnost«.</p>
<p>Uvijek kada je riječ o jednom, u većem dijelu psihološkom fenomenu, kakav je inflacija pitamo se: Tko je prvi pokrenuo lavinu?</p>
<p>Uzrok najnovije inflacije je kao prvo povećanje cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu. Ono što je dalje krenulo je samo slijed koji je bio za očekivati. Taj slijed poskupljenja, uz naravno i nova poskupljenja koja nas očekuju, očekivan je zbog činjenice da smo tijekom komunističke vladavine doživljavali nekoliko valova inflacija i nekoliko valova »stabilizacija«, a gospodarstvenici nisu lošeg pamćenja pa da ne znaju što ih čeka s poskupljenjem nafte.</p>
<p>Sada se još, prije daljnje analize inflacije, treba zapitati je li benzin trebao poskupiti?</p>
<p>Nije, a za to je dovoljna slijedeća računica: 1 barel = 158,99 litara = 25 US dolara (CNN, 13. travnja 2000.)1 litra nafte = 0,15724 američkih dolara </p>
<p>1 litra nafte = 1,267799 kuna</p>
<p>Neka je cijena proizvodnje benzina sto posto ulazne cijene nafte pa je cijena 1 litre benzina = 2,535598 kuna</p>
<p>U prodaji je 1 litra benzina = 5,47 kuna, pa je razlika cijene, odnosno porezi, tj. državni prihod iz litre benzina 2,934402 kuna.</p>
<p>Dakle, u jednoj litri benzina 46 posto je nafta, a 54 posto su državni porezi.</p>
<p>Država (čitaj Vlada) se nije htjela odreći svog udjela u prihodu od prodaje nafte i naftnih derivata sama je inicirala inflaciju i nominalno povećala svoj prihod.</p>
<p>Sada je pitanje kako dalje, kada je narušena stabilnost cijena?</p>
<p>Normalni sljedeći korak je devalvacija ili, kako to savjetnik hrvatskog predsjednika prof. dr. Stjepan Zdunić kaže, »određivanje realnog tečaja«. Devalvacija, nažalost, neće povećati izvoz, jer se domaća proizvodnja temelji na uvoznim inputima koji poskupljuju devalvacijom, a njihovo će poskupljenje proizvođači ukomponirati u nove više cijene. Tako smo opet na početku tj. na inflaciji.</p>
<p>Inflacija i ne bi bila nešto tako strašno, kada bi država pratila inflaciju povećanjem plaća, no to po iskustvu obično nije tako. Posljednje iskustvo s padom plaća od pet posto pokazuje trend hrvatskog gospodarstva. Smanjenje potrošnje za pet posto (+ inflacija) mora se negdje pokazati ako ne kao propast pet posto tvrtki, a onda kao smanjenje proizvodnje za pet posto (čak ako je i riječ o smanjenju uvoza roba iz kojih se izravno naplaćuju carine i PDV), a koje povlači pet posto, manje zaposlenih, što opetovano dovodi do smanjenja potrošnje za najmanje pet posto te novog kruga sveukupnog smanjenja gospodarstva za najmanje pet posto.</p>
<p>A gdje je taj dugoočekivani razvoj i rast Hrvatske?</p>
<p>dr. sc. VLATKO MIĆKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dokle trpjeti drsko i bezobrazno ponašanje državnih činovnika</p>
<p>Dana 13.travnja 2000. u 10.30 sati pošao sam u općinu Dubrava predati ugovor o zakupu poslovnog prostora kako bi uredno podmirivao sve poreze koje sam dužan.</p>
<p>Na Urudžbenom mi je gospođa pogledala ugovore i odbrusila mi da moram ići na informacije pitati gdje trebam predati ugovore. Na informacijama sam dobio ljubazan odgovor da te ugovore ipak moram predati na Urudžbenom.</p>
<p>Vratio sam se na Urudžbeni i tada je počela dreka. Gospođa se derala na mene i vrijeđala me s pitanjima jesam li ja pismen, govori li ona hrvatski. Mislim da je čula čitava Dubrava. Nakon toga pitala me koja je budala je na informacijama, digla se i krenula prema informacijama.</p>
<p>Ja sam ostao na njezinu šalteru. Kada je vidjela da i dalje stojim na šalteru počela je vikati da sam ja gluh i da što dalje čekam.</p>
<p>Na to sam ja poludio i također počeo vikati da sam samo došao predati papire za porez kako bi mogao plaćati i za njezinu plaću. Nije marila za moje rijeci, pa sam je pitao za ime i prezime ili neka me odvede kod svog šefa. Na to se samo okrenula ušla u šalter i nastavila me vrijeđati.</p>
<p>Na koncu sam ipak dobio informaciju da moram ići u Ministarstvo financija u Novi Zagreb.</p>
<p>Nakon svega čovjek se pita dokle će se u ovoj državi neki državni službenici ponašati prema svojim klijentima, poreznim obveznicima, kao prema zadnjem smeću koje remeti njihov duhovni mir za šalterom. </p>
<p> Ja, privatni poduzetnik, svaki mjesec moram osigurati plaću svojim djelatnicima, državnim djelatnicima i sebi, a da bi to osigurao moram se vrlo fino ponašati prema svojim kupcima.</p>
<p>Sa poštovanjem,</p>
<p>Dipl. ing. KREŠIMIR KANJIRZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kako bi se mogla »podijeliti« Bosna?</p>
<p>Već godinama slušamo optužujući političku retoriku o podjeli Bosne.</p>
<p>Govore o tome i zvani i nezvani, oni koji znaju i poznaju povijest i sudbinu Bosne, kao i oni koji do jučer nisu znali pokazati (ne zemljopisnoj karti) gdje je ta zemlja (država). Pa, sama činjenica da govori svatko dovoljno svjedoči i o tome da se govori - svašta! </p>
<p>O podjeli sa ili bez navodnika govori se barem stoljeće, ako ne i stoljeće i pol, onoliko koliko se i raznim sredstvima i ratuje oko nje, te znam kako bismo je (u ovom ili onom nacionalnom interesu) »presjekli« ovako ili onako, samo da je ona (Bosna), makar »kruška«, ako već ne »jabuka«. Povijest je »izrezbarila« tu zemlju sa tri-četiri vjere, isto toliko jezika, pisama, i uopće kultura, to znamo, i u tom slučaju podjela nam je jasna, ali kako je teritorijalno, geopolitički podijeliti, a da i jedna i druga strana budu zadovoljne? </p>
<p>Riječ je o sporazumnom dogovoru, a pitanje je kako se, dakle, dogovoriti o onom što bi se moglo nazvati kvadraturom kruga? Da se moglo, ne bi se posezalo za mačem! </p>
<p>ANTO JURIŠIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Jezerčić: Riječ je o klasičnom sotoniziranju i diskriminiranju</p>
<p>OSIJEK, 14. travnja</p>
<p> - Donedavni načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Dubravko Jezerčić javio se, u pratnji svoga odvjetnika Davora Krtića. u petak u 10,15 sati u istražni centar Županijskog suda u Osijeku.</p>
<p>Podsjetimo, općinsko državno odvjetništvo u Osijeku izdalo je u četvrtak nalog za njegovo privođenje zbog sumnje da je na nelegalan način, odnosno kriminalnim radnjama, dok je bio visoki policijski dužnosnik, došao do zemljišta na kojem je potom otvoren restoran »Grand«. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama Jezerčić je tadašnjeg vlasnika spornog zemljišta, u osječkoj Strossmayerovoj ulici u samom centru grada, iznudama i prijetanjama smrću, koje je za njega navodno obavljao umirovljeni policajac Tomislav Mikulić, natjerao da mu prepusti zemljište za koje mu je zatim isplatio naknadu od svega 1000 DEM.</p>
<p>No, prije nego što se javio u istražni centar, Jezerčić je održao konferenciju za novinare u svom osječkom stanu i odbacio optužbe. On tvrdi da je riječ o »klasičnom sotoniranju i diskriminiranju njega i njegove obitelji«. Tvrdi da ima izjavu jedne osobe koja je saznala da će mu »svašta smjestiti« i da je to »tek početak«, a sve zbog političke nepodobnosti. Jezerčić ističe da su u ovom »pakiranju« najviše sudjelovali novi načelnik PU Josip Begović, Milan Baričević, Željko Vajda, Marijan Ivić i još neki visokopozicionirani policajci. »Ako ministra Šimu Lučina zanima o čemu je riječ, rado ću mu dati ime te osobe«, zaključio je Jezerčić.</p>
<p>On je objasnio da je sporno zemljište kupio preko agencije »Ljubek«, a čovjeka od kojega je kupio zemljište i kojem je navodno prijetio, prvi je puta vidio u agenciji kad su potpisali ugovori tad mu je isplatio 45.000 DEM. </p>
<p> »Restoran Grand nije moj! Naime, nakon što sam kupio zemljište potpisao sam ugovor sa prvim i jedinim vlasnikom 'Granda', Rankom Šakotićem. Iznajmio sam mu zemljište na sedam godina. Umjesto najma, Šakotić se obvezao objekat nakon sedam godina pretvoriti u stambeni i predati ga meni«, objasnio je Jezerčić.</p>
<p>Objasnio je da je i 80 četvornih metara zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku kupio po cijeni od 5000 DEM. »Početkom ožujka, prilikom moje smjene, došao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, te mi je rečeno da budem maksimalno razborit i da ne govorim ništa o bilo kakvom političkom revanšizmu«, kazao je Jezerčić. Zanimljivo je napomenuti da je konferencija za novinare prvobitno bila najavljena u restoranu »Grand«. Novinare su, međutim, dočekale dvije osoba u civilu, koji su se predstavili kao »prijatelji koji su pomogli u organizaciji konferencije« i odveli ih u Jezerčićev stan.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Begović: Nema političkih primjesa i nikome se neće »pakirati«</p>
<p>Novi načelnik PU osječko-baranjske, Josip Begović, održao je izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je istaknuo da je PU dobila više anonimnih, ali i potpisanih izjava građana u kojima su iznesene razne nezakonite radnje bivšeg načelnika Jezerčića.
»Zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo kriminalistički službenici PU osječko-baranjske proveli su istragu. Tijekom te obrade prikupljene su potrebne obavijesti i dokumentacija, te se došlo do saznanja o postojanju osnovane sumnje da su bivši djelatnik policije Tomislav Mikulić i tadašnji načelnik Dubravko Jezerčić (navodi samo inicijale) počinili kazneno djelo iznude, prijetivši oružjem vlasniku kuće u Strossmayerovoj 41 u Osijeku. Time je za Jezerčića pribavljena znatna imovinska korist«, priopćio je Begović, naglasivši da je protiv Jezerčića podnesena i kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela prijevare na štetu vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici, no da o svemu ne može više govoriti kako ne bi štetio istrazi.</p>
<p>Mikulić je u srijedu navečer priveden istražnom sucu, a budući da je Jezerčić bio nedostupan, te se javio telefonom, omogućeno mu je da se u petak prije podne sam javi u istražni centar. Na upite novinara da komentira Jezerčićeve izjave »o pakiranju« i »revanšizmu«, Begović je kratko odgovorio: </p>
<p>»U ovoj PU nema nikakvih političkih primjesa ili pokušaja utjecaja, što je jedan od naših temeljnih principa rada. Osim toga nikome ništa neće biti 'pakovano'. Međutim, ukoliko se dokaže da je netko sudjelovao u kaznenom djelu neće biti povlašten i izuzet od nužnosti da bude procesuiran«.</p>
<p>Prema zadnjoj izjavi Jezerčićeva odvjetnika Davora Krtića, Jezerčiću je pritvor u trajanju od 30 dana određen još u četvrtak, jer je bio nedostupan, a zbog opasnosti od pokušaja bijega. Krtić je dodao da je žalbu na pritvor već uložio te da očekuje da će žalba biti razmotrena već u petak poslije podne. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vrdoljak: »Kći me i danas zna pitati jesu li svi novinari zli«</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - U sporu u kojem Andrija Vrdoljak, radi nanesenih duševnih boli traži naknadu štete u iznosu od 300.000 kuna od nakladnika tjednika »Globus«, u petak je na Općinskom sudu svjedočio sam tužitelj.</p>
<p>Naime, Vrdoljak je tužio nakladnika, jer je u svom listu objavio tekst novinara Marka Cigoja, a u kojem se tvrdi da je tužitelj zbog rastrošnog života pred bankrotom, te da se ne brine o svojoj djeci iz prvog braka.</p>
<p>U svom iskazu, Vrdoljak je ispričao da ga je neposredno prije izlaska »Globusa«, nazvao jedan gospodin i upozorio ga da će tuženik objaviti jedan tekst u kojem ga opisuju kao rastrošnog i amoralnog čovjeka. »Odmah sam nazvao gospodina Pavića i zamolio ga da ne objavi inkriminirani članak jer je potpuno neistinit, tim više što je trebao biti objavljen u Božićno vrijeme, što bi još lošije djelovalo na obitelji koje su uključene u priču. Tada je Pavić ispred mene nazvao novinara Cigoja i rekao mu da njegov tekst neće biti objavljen, nakon čega je meni rekao da se ne moram brinuti. Međutim, istog dana me nazvao isti gospodin i rekao mi da će članak ipak biti objavljen. Kada sam opet pokušao doći do Pavića, to mi nije uspjelo, jedino mi je njegova tajnica prenijela Pavićevu poruku da osobno nazovem autora članka. Ali taj je kontakt s Cigojem bio je neuspješan, jer nisam htio pristati na njegov uvjet, a taj je bio da zauzvrat moja supruga Ivana Ranilović-Vana i ja, 'Globusu' damo eksluzivan intervju o našem privatnom životu«, rekao je Vrdoljak.</p>
<p>»U tom tekstu svi su navodi neistiniti, a najviše me u cijeloj priči povrijedilo što su patila moja djeca. Ta je priča toliko dojmila moju djecu, da me i danas moja nastarija kći, koja ima deset godina, zna pitati: 'Tata, jesu li svi novinari zli?', a da o prijetećim pismima i izbjegavanjima ljudi i poznanika i ne govorim«, rekao je Vrdoljak, naglasivši da je on vrlo brižan otac, koji se o svojoj djeci iz prvog braka brine svakodnevno, a ne 'part-time' kao većina očeva. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Proširenjem istrage protiv »mafijaša« predloženo novih 40 svjedoka</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Istražni sudac Radovan Ortynski u petak je novinarima iznio neke nove pojedinosti vezane uz istragu protiv »zločinačke organizacije«, u kojoj je dosad ispitano 182 svjedoka, među kojima je i nekoliko zaštićenih, a na prijedlog državnog odvjetništva. </p>
<p>Naime, nakon što je Vrhovni sud odbio žalbu odvjetnika o izuzeću suca Ortynskog, zbog koje je saslušavanje svjedoka odgođeno za desetak dana, u prošli je utorak nastavljeno ispitivanje svjedoka. No, u utorak je donijeto i rješenje o proširenju istrage za tri kaznena djela. Za ubojstvo Omera Zahirovića, koje se dogodilo 21. studenoga 1997. godine, kada je ranjena i njegova supruga. Gorana Kolarića se tereti za počinjenje ubojstva, dok se Zorana Petrovića tereti za poticanje na to ubojstvo. Za pokušaj ubojstva Davora P. ispred diskoteke »The Best« 16. listopada 1994. godine tereti se Rajka Momčilovića, dok se kao naručitelj ubojstva tereti Davor Zečević Zec. Nadalje, za ubojstvo Nike Mioča, 12. listopada 1990. godine ,tereti se Zoran Petrović, a kao naručitelj ubojstva tereti se Miljenko Žaja Krojf. </p>
<p>U zahtjevu za izručenjem Petrovića koji je upućen njemačkom pravosuđu, poslan je i zahtjev za suglasnost da se u Hrvatskoj Petroviću sudi i za ubojstvo Mioča. Zahtjev je poslan u četvrtak, a kako je riječ o hitnosti u istražnom postupku, zahtjev je poslan putem Interpola. Zbog proširenja istrage predloženo je i novih 40 svjedoka, a obavit će se i rekonstrukcije spomenutih ubojstava, te razna vještačenja. </p>
<p>Kako je napomenuo sudac Ortynski u petak je ispitano nekoliko svjedoka na okolnosti vezane uz ubojstva Ivana Šakote, Željka Šobote i ubojstvo Zorana Dominija, vezano uz pokušaj ubojstva Vjeke Sliška. (Mladen Bokulić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hajdukov blagajnik se htio ubiti zbog prijetnji likvidacijom?</p>
<p>SPLIT, 14. travnja</p>
<p> - O pokušaju samoubojstva Hajdukova blagajnika Duje Bilića u petak se službeno oglasila i PU splitsko-dalmatinska. Rečeno je da je između 10 i 11 sati na Šetalištu I. Meštrovića »iz straha od nalaza financijske i kriminalističke policije u poslovanju nogometnog kluba, skrenuvši automobila u provaliju, Bilić se pokušao ubiti«.</p>
<p>Prilikom slijetanja niz padinu vozilo je udarilo u stablo bora i zaustavilo se. Bilić nije ozlijeđen. Odmah po nesreći, vidno uznemireni vozač, prevezen je na Odjel psihijatrije splitske Kliničke bolnice, gdje će provesti idućih nekoliko dana. Dotad policija s njim nije u mogućnosti razgovarati.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, dosad je saslušano nekoliko osoba koje bi bile najupućenije u motive Bilićeva pokušaja samoubojstva, no nitko ne želi govoriti o razlozima njegova čina. Ipak, doznajemo, blagajnik si je život namjeravao okončati zbog prijetnji likvidacijom.</p>
<p>Unatoč traženjima nekih od najodgovornijih u klubu, Bilić, navodno, nije uništio kompromitirajuće dokumente. Priča se da je inspektorima predočio knjige koje su samo njemu bile dostupne i koje malverzacijama u Hajdukovu poslovanju daju potpuno novo svjetlo. Neke kuloarske priče navode da je Bilić, prema nalogu najodgovornijih u Hajduku, vodio »dvostruke knjige«. Za dosadašnje nalaze financijskih i kriminalističkih inspektora predsjednik Skupštine Hajduka, Šime Luketin je rekao da su poražavajući.</p>
<p>Financijska policija istražuje jesu li se plaćale obveze Fondu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i porezi, dok kriminalistički inspektori idu tragom nejasnih ugovora. Osobito problematični, čini se, u Hajduku su bili ugovori s inozemnim klubovima i različitim tvrtkama. Direktor Hajduka, Fredi Fiorentini, nam je rekao da će klub Bilića podržati i moralno i materijalno i dodao da nema saznanja o tome da se Biliću prijetilo. Podršku Biliću, osim njegovih najbližih suradnika, u posljednja dva dana izrazili su i navijači Hajduka iz svih krajeva Hrvatske.</p>
<p>Irena Dragičević i Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ivankovićev odvjetnik zatražio izuzeće suca Žeravice</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Zastupnik bivšeg glavnog urednika »Vjesnika« Nenada Ivankovića, odvjetnik Ante Vukorepa, zatražio je izuzeće općinskog suca Mladena Žeravice u kaznenom sporu u kojem je ravnatelj porezne uprave RH-a Ivan Iveković, tužio Ivankovića radi klevete i uvrede.</p>
<p>Podsjetimo, Iveković je tužio Ivankovića jer je kao glavni urednik dopustio objavu članka pod naslovom: »Pretvorbeni kriminal: glavni poreznik Ivan Iveković i doministri Šakić i Škara među počiniteljima«, objavljenog 2. listopada 1996. godine u »Vjesniku«.</p>
<p>Odvjetnik Vukorepa zatražio je izuzeće suca, pojasnivši da je tužitelj 18. veljače 2000. godine, uputio dopis predsjedniku Općinskog suda Đuri Sessi, predsjedniku kaznenog odjela Zdravku Majeroviću, te predsjedniku Županijskog suda, a u kojem je sa svog stajališta opisao dosadašnji tijek postupka i dao svoju pravnu kvalifikaciju.</p>
<p>»Tužitelj je u tom svom dopisu zatražio hitno zakazivanje sljedeće rasprave. S obzirom da je rasprava i zakazana 17. ožujka, a poznavajući situaciju na sudu glede vođenja postupaka, činjenica je da je sud ovu raspravu stvarno brzo zakazao. Iz tog razloga imam pravo sumnjati u to da je taj dopis utjecao na Vašu nepristranost«, obrazložio je Vukorepa sucu.</p>
<p>Sudac Žeravica privremeno je obustavio postupak dok predsjednik Općinskog suda ne odluči o zahtjevu za njegovim izuzećem. (D. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>HFP: Kaznene prijave protiv Dominikovića, Zavorea, Jedvaja, Šole i Marije Turudić</p>
<p>Prijave su podnesene protiv prijašnjih članova uprava i NO društava zbog nepokretanja stečajeva u Nami, PIK-u Vrbovec i Croatia Lineu/Ovo je tek početak, još su mnogi predmeti u obradi, kaže predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković/U tijeku su pregovori sa tri potencijalna investitora u PIK-u Vrbovec </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju podnio je općinskom državnom odvjetništvu više kaznenih prijava protiv prijašnjih članova uprava Name, PIK-a Vrbovec i Croatia Linea te drugih odgovornih osoba u tim društvima, izvijestio je na konferenciji za novinare nakon sjednice Upravnog odbora HFP-a u petak predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković.</p>
<p>Kaznene prijave poimence podignute su protiv bivše potpredsjednice HFP-a i predsjednice nadzornog odbora Croatia Linea, Marije Turudić, te bivšeg predsjednika uprave te tvrtke Daria Vukića, protiv bivšeg predsjednika uprave PIK-a Vrbovec Zlatka Dominikovića i člana uprave PIK-a Ivana Jedvaja, te protiv bivših članova uprave Name Marije Šole i Joška Zavorea.</p>
<p> Prijave su podignute zato što su u svim ovim društvima nastale okolnosti za otvaranje stečaja, a uprave ga nisu pokrenule. Državnom je odvjetništvu predloženo da na temelju ovih prijava prikupi obavijesti i osim protiv spomenutih podigne optužni prijedlog i protiv drugih odgovornih osoba, a s obzirom na to da postoje osnovane sumnje da je u tim društvima došlo i do raznih zlouporaba, predloženo je da se od redarstvenih vlasti zatraži i poduzimanje drugih mjera radi otkrivanja kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Razmatra se i podnošenje kaznenih prijava protiv odgovornih u Tvornici papira Rijeka, a prethodno su podignute i kaznene prijave protiv Mladena Jakopca, vlasnika tvrtke Naprijed Jakopec, protiv predsjednika uprave Hotela Haludovo, te protiv čelnih ljudi tvrtki Karbon, Ivanićplast, Almeria, Dalma Primorje, Razvitak iz Metkovića i VIS tkanine.</p>
<p>»Podnijeli smo prijave protiv onih ljudi za koje postoje utemeljene sumnje za počinjena djela, ali to je tek početak. Još su mnogi predmeti u obradi«, rekao je Vojković, a najavio je i prijave protiv određenih predstavnika bivše Vlade i HFP-a u nadzornim odborima društava.</p>
<p>On je izvijestio i da su u tijeku pregovori sa tri potencijalna investitora u PIK Vrbovec te najavio objavljivanje natječaja za prodaju dionica PIK-a Vrbovec, u kojem udio od 45 posto imaju HFP i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, čemu treba dodati još 28 posto trezorskih dionica PIK-a. »Ako se ne nađe rješenje kroz privatizaciju PIK-a, uprava će morati učiniti ono što moraju i sve druge uprave«, rekao je Vojković misleći na otvaranje stečaja. </p>
<p>Vojković je također rekao da je na natječaj za kupnju Primoštena stiglo sedam ponuda. Inače, UO HFP-a u petak je odlučio objaviti natječaj za prodaju 51 posto dionica Tekstilne industrije Zadar i 52,45 posto dionica splitskog Hotela Lav pod posebnim uvjetima, s obzirom na to da su oba društva visokozadužena. Nakon dokapitalizacije, za privatizaciju će se pripremiti i Zagrepčanka. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje hoće li doći do Vladinim programom predviđenog objedinjavanja portfelja dionica u državnom vlasništvu nakon što su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odbili povjeriti HFP-u na skrb svoje dioničke portfelje, Vojković je rekao da to zasigurno nisu konačne odluke ni HZMO-a ni DAB-a. Vladin će se program provesti, a portfelj će se objediniti kako ne bi bio obezvrijeđen i kako tvrtke ne bi završile u stečaju, jer ovako ne možemo efikasno ni upravljati portfeljem niti prodavati dionice. Kad se portfelj objedini, steći će se uvjeti za pregovore s investitorima. No Mirovinski će zavod morati definirati koji je dio portfelja na prodaju, a koji će ostati u njegovu vlasništvu. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o izradi prijedloga Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, rekao je da će to najvjerojatnije raditi Ministarstvo gospodarstva, ali i da će se o tome konzultirati i ljudi iz Fonda. Govoreći o rezultatima interne HFP-ove revizije vezane za prenošenje dionica Kinematografa Hrvatskoj poštanskoj banci, potpredsjednica HFP-a Nataša Badovinac rekla je da tu nije bilo nepravilnosti niti je u samoj privatizaciji bilo kriminalnih radnji. Također, prema elaboratu o pretvorbi zaposleni su se odrekli prava na dionice Kinematografa. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Fižulić: Ina treba smanjiti cijene naftnih derivata </p>
<p>Na godišnjoj skupštini CROMA-e ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio da će od Ine zatražiti da napravi novu kalkulaciju svojih cijena zato što je na svjetskom tržištu snižena cijena nafte/ Vlada u ovoj godini računa na rast BDP-a od 2- 2,5 posto, 25 posto bolje rezultate turističke sezone i zadržavanje sadašnjeg tečaja kune, kazao je Fižulić/ Vlada namjerava smanjiti porez na dobit sa sadašnjih 35 na 20 posto, uz uvođenje nulte stope za reinvestiranu dobit, a tijekom svibnja Hrvatska bi mogla ući u WTO, najavio je ministar</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - »Zatražit ću od Ine da napravi novu kalkulaciju i smanji cijene naftnih derivata jer zato što je na svjetskom tržištu snižena cijena nafte, a Inine cijene utječu i na cijenu električne energije. Ne želim tolerirati da se od nas traži poskupljenje struje i u vrijeme kada cijene nafte i plina na svjetskom tržištu padaju«, najavio je u petak, na desetoj godišnjoj skupštini Hrvatskog udruženja menedžera i poduzetnika (CROMA), ministar gospodarstva Goranko Fižulić.</p>
<p>Po njegovim riječima, Ministarstvo gospodarstva je od HEP-a dobilo »javnu najavu« povećanja cijena struje za kućanstva za 25 posto, čija se kalkulacija temelji na povećanju cijena nafte i plina na svjetskom tržištu. No u međuvremenu je cijena nafte u svijetu pala, pa je danas cijena barela »crnoga zlata« između 22 i 23 USD, dok je na terminalima cijena navodno samo 18 USD. »Odobrili smo Ini povećanje cijena kada je barel nafte stajao 28 USD, s tendencijom povećanja na 32 USD. No sada su cijene nafte za gotovo 30 posto niže«, pojasnio je Fižulić. Odbio je, međutim, reći u kojem bi iznosu Ina mogla sniziti cijenu derivata istakavši kako nije realno očekivati linearno smanjenje od 30 posto. No naglasio je da bi se smanjenje cijena trebalo odnositi na sve derivate, a ne samo na one koji utječu na cijenu električne energije. »Cijene derivata ne mogu ostati na sadašnjoj razini, u situaciji kada su cijene inputa niže«, poručio je Fižulić. Izrazio je razumijevanje za teškoće u kojima se nalazi Ina, ali je upozorio da »to ne znači da su gubici rezultat samo porasta cijene nafte u svijetu«.</p>
<p>Pozdravivši sudionike Cromina savjetovanja u ime Vlade, Fižulić je upozorio na dva najveća problema s kojima se trenutno suočava hrvatsko gospodarstvo: rekordno visokoj nezaposlenosti i nelikvidnosti. Od ostalih gospodarskih boljki Fižulić je izdvojio mali izvoz i izostanak značajnijih stranih ulaganja u proteklih 10 godina. </p>
<p>Pritom je ukazao na značenje donošenja Zakona o poticanju ulaganja primjenom kojega bi Hrvatska trebala privući velik broj stranih i domaćih ulagača. Fižulić je naglasio da navedeni zakon sadržava brojne olakšice i državne subvencije za ulagače. Među njima je posebno istakao da će država sa 15 tisuća kuna potpomagati otvaranje svakoga novog radnog mjesta, pri investiciji vrijednoj barem šest milijuna kuna, a takvom će ulaganju biti priznate i porezne olakšice. Ulaganja »teška« barem 100 milijuna DEM, koja će osigurati posao za više od 200 radnika, bit će oslobođena plaćanja poreza na dobit u razdoblju od osam godina. Poticanju ulaganja trebalo bi pomoći i stvaranje Fonda nekretnina.</p>
<p>Fižulić je rekao i da je cilj da država postane uredan platiša. Također, otkrio je da Vlada u ovoj godini računa na rast BDP-a od dva do 2,5 posto, 25 posto bolje rezultate turističke sezone i zadržavanje sadašnjeg tečaja kune. Račanov kabinet namjerava smanjiti porez na dobit sa sadašnji 35 na 20 posto, uz uvođenje nulte stope za reinvestiranu dobit. Prema Fižulićevim riječima, Hrvatska bi u WTO mogla ući tijekom svibnja, a radi se i na potpisivanju ugovora o slobodnoj trgovini sa svim zemljama CEFTA-e, pa bi se za tri godine oko 80 posto naše robne razmjene trebalo odvijati u režimu slobodne trgovine.</p>
<p>Savjetnik predsjednika Stipe Mesića za unutarnju politiku Igor Dekanić ukazao je na promjene koje su proteklih deset godina obilježile svjetsko gospodarstvo. »Danas na čelu svjetske ekonomije stoje softverske kuće, poput Microsofta i IBM-a. Svijet se u deset godina promijenio, ali ne i Hrvatska«, istakao je on.</p>
<p>Predsjednik SSSH Davor Jurić optužio je Hrvatsku udrugu poslodavaca za »socijalnu neosjetljivost«. Prema njegovu mišljenju, HUP se zalaže za dalja otpuštanja radnika, nastavak stečajeva, neisplatu plaća i smanjenje poreza na dobit. »Nedopustivo je da porez na dobit bude manji od poreza na dohodak hrvatskih radnika«, naglasio je Jurić.</p>
<p>Direktor Sektora za gospodarsku strategiju HGK dr. Branimir Lokin tvrdi da se Hrvatska od kolovoza 1998. nalazi u »gospodarskoj depresiji«, koju je uglavnom uzrokovala i potencirala nelikvidnost. »Nelikvidnost je tema koja je strana suvremenim ekonomijama, čak i onima u tranziciji, s izuzetkom Rusije. No ona se u nas stalno 'gomila' i razara društvo«, ustvrdio je Lokin. Upozorio je i da bi Vlada mogla upasti u zamku parcijalnog rješavanja nelikvidnosti, iako je taj problem u nas sve teži i »prelijeva« se iz realnoga u bankarski sektor. Lokin upozorava da nelikvidnost nije samo problem realnog sektora, već je i monetarni problem. Međutim, ovaj se problem više ne može riješiti multilateralnim kompenzacijama, pa Lokin predlaže da se manjom emisijom žiralnog novca gospodarstvu da neophodan impuls. Na taj bi se način, tvrdi on, u roku od osam mjeseci »oslobodilo« oko pet milijardi kuna. Drugi dio problema nelikvidnosti, izazvan nesolventnošću poslovnih subjekata, mogao bi se riješiti klasičnim kompenzacijama između fondova i gospodarskih subjekata, dok bi se dug gospodarstva bankama trebao riješiti emisijom vrijednosnih papira.</p>
<p> Na godišnjoj skupštini izabrano je novo vodstvo CROMA-e i za novog predsjednika izabran Ivan Soviček iz Allianza Zagreb.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ina: Još nema uvjeta za smanjenje cijena</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - U Ini smatraju da nisu sazreli uvjeti za smanjenje cijena naftnih derivata. Posljednje Inine maloprodajne cijene derivata formirane su na cijeni sirove nafte na svjetskom tržištu od 22 dolara po barelu te tečaju dolara od osam kuna, izjavio je rukovoditelj Inine Službe za odnose s javnošću Mario Dragun upitan za reakciju Ine na najavu ministra Fižulića kako će tražiti sniženje cijena derivata zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu na 22 do 23 dolara po barelu.</p>
<p>Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je 22,9 dolara po barelu, a dolar je na današnjim tečajnicama HNB-a 8,089 kuna. »Prema tome, nema uvjeta za smanjenje cijena naftnih derivata«, kaže Dragun. Kao otegotne okolnosti za eventualno smanjenje cijena derivata iz Ine navode i prošlogodišnji izostanak prihoda od oko 700 milijuna kuna »zbog nepravodobne korekcije cijena«. Ina je opterećena i visokim nenaplaćenim potraživanjima koja su početkom travnja dosegnula 1,9 milijardi kuna. </p>
<p> Ministarstvo gospodarstva sredinom ožujka suglasilo se s prosječno 10-postotnim povećanjem cijena derivata zbog cijene nafte koja je na svjetskom tržištu dosezala 28 dolara po barelu. Iz Ine poručuju kako je trenutna situacija idealno vrijeme za razgovor o uvođenju automatizma promjena cijena naftnih derivata. Taj bi automatizam u sebi sadržavao kretanja cijene sirove nafte na svjetskom tržištu i cijena derivata na tržištu Mediterana, kao i kretanje tečaja dolara, kaže Dragun.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Osnovan konzorcij za dokapitalizaciju Istarske banke</p>
<p>PULA, 14. travnja</p>
<p> - Osnivanje konzorcija za dokapitalizaciju Istarske banke pokazatelj je interesa građana, gospodarstvenika, ali i politike da se očuva Istarska banka, istaknuo je u petak ministar za europske integracije Ivan Jakovčić na osnivačkoj skupštini tog konzorcija u Puli. »Konzorcij je najbolji mogući koncept dokapitalizacije Istarske banke, no ne smijemo bježati od činjenice da nam se u konzorciju može pridružiti i neka druga domaća ili strana financijska institucija«, rekao je Jakovčić. Po riječima predsjednika Uprave Istarske banke Milenka Vidulina, interes za dokapitalizacijom Istarske banke do sada je pokazalo 18 potencijalnih partnera iz zemlje i Europe.</p>
<p> Kako je najavio, u narednih 20-ak dana uprava banke napravit će užu selekciju između četiri do pet najboljih potencijalnih poslovnih partnera, a do sredine svibnja donijela bi se odluka o dva najozbiljnija partnera s kojima će se početi pregovarati. </p>
<p>Za dokapitalizaciju Istarske banke, rečeno je, bit će potrebno uložiti između 150 i 200 milijuna kuna kako bi ona postala stabilna banka, a očekuje se kako će u procesu dokapitalizacije upravo osnovani Konzorcij odigrati značajnu ulogu. Vidulin je primjetio kako je rok od 60 dana kojeg je Vlada odredila za dokapitalizaciju Istarske banke prekratak. No, izrazio je uvjerenje kako će Vlada, cijeneći napore uprave banke da što prije završi proces njene dokapitalizacije, možda i produžiti prvobitan rok u cilju što kvalitetnije dokapitalizacije ove najveće istarske financijske institucije. </p>
<p> Do sada je pristupnicu Konzorciju potpisalo 70-ak predstavnika istarskog gospodarstva, lokalne samouprave i građana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Otvoren prvi Mercatorov kupovni centar u Puli</p>
<p>PULA, 14. travnja</p>
<p> - Na svečanosti u petak u Puli ministar za europske integracije Ivan Jakovčić otvorio je prvi kupovni centar u Hrvatskoj slovenskoga poslovnog sustava Mercator. Istom je prigodom predsjednik Uprave »Mercatora« Zoran Janković iskazao odlučnost te slovenske tvrtke da nakon Pule sličan kupovni centar izgradi i u nekom drugom dijelu Hrvatske. Centar će imati snižene cijene do 27. travnja. Novootvoreni kupovni centar prostire se na 1800 četvornih metara, a u međuvremenu će se nastaviti gradnja na čak 8700 četvornih metara u sklopu čega će se nalaziti raznovrsni sadržaji, a središnji je hipermarket od 5000 četvornih metara. Mercatorove investicije u Puli i Zagrebu u idućih će nekoliko godina iznositi oko 150 milijuna DEM, a uz prvih 40 zaposlenih u Puli za dvije-tri godine njihov bi se broj trebao popeti čak na 700. Uz ovu prigodu posebno je iskazana uzajamna zainteresiranost za unapređenje gospodarske suradnje između Hrvatske i Slovenije, a na razini Istarske županije u toku je akcija koje je cilj dodatno poboljšanje odnosa sa susjedima s druge strane Dragonje. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>BAT će do kraja travnja odlučiti povlači li se iz Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - British American Tobacco, unatoč dodjeli nagrada na natječaju za izbor imena nove hrvatske cigarete, i dalje ostaje pri odluci o obustavi ulaganja u obnovu i opremanje Tvornice duhana Zadar (TDZ), rekla je u petak Anne Johnsonn, direktorica za razvoj i ulaganja u BAT-u.</p>
<p> Osim usmenih kontakata s predstavnicima Vlade, koji su pokazali zanimanje za strana ulaganja i slobodno tržište, nikakvih konkretnih pomaka nije bilo, naglasila je Johnsonnova dodavši da je kraj travnja krajnji rok nakon kojeg bi se, ako se trenutno stanje ne promijeni, BAT mogao i povući iz Hrvatske. </p>
<p>Naime, BAT je početkom veljače objavio kako su glavne prepreke za nastavak njihova ulaganja u TDZ, među ostalim, »novi pravilnici o proizvođačima i uvjetima proizvodnje duhanskih proizvoda te (ne)dostupnost domaćega, hrvatskog duhana neophodnoga za pokretanje proizvodnje u Zadru.</p>
<p> Krajem prošlog mjeseca Hrvatski je fond za privatizaciju (HFP) donio odluku o prodaji, iz portfelja HFP-a, ukupno 957 dionica ili 5,02 posto udjela u TDZ-u zagrebačkom odvjetniku Igoru Meznariću. On je na tom natječaju sa svojom većom ponudom (pet milijuna kuna) »pobijedio« BAT, koji je za te iste dionice ponudio nižu - odnosno oglašenu cijenu od 3,73 milijuna kuna.</p>
<p> Na upit zašto BAT nije ponudio veći iznos od oglašenoga za dionice TDZ-a, sada u vlasništvu Meznarića, iz BAT-a su odgovorili kako su dosadašnje dionice TDZ-a platili po nominalnoj cijeni, pa su stoga i za taj paket dionica dali ponudu prema oglašenoj cijeni. »BAT neće dati Meznariću ponudu za mogući otkup njegova 5,02-postotnog udjela u TDZ-u jer smatramo da bi on, kao mali dioničar u ovoj situaciji, trebao većinskom vlasniku prvi ponuditi suradnju. Meznarić to nije dosad učinio«, kaže Johnsonnova.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Austrijanci će u đakovačku ciglanu investirati 26 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Austrijska grupacija Tondach Gleinstaetten, koja je početkom ove godine postala vlasnikom Tvornice crijepa Đakovo, planira ove godine u modernizaciju proizvodnje u đakovačkim postrojenjima investirati 26 milijuna kuna.</p>
<p> Budući da je ista grupacija vlasnik i Ciglane Bedekovčina, investiranjem u đakovačku ciglanu želi se podići kvaliteta i povećati kapacitet proizvodnje kako bi grupa postala vodeći proizvođač crijepa u Hrvatskoj, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare predsjednik uprave Tondach Gleinstaettena, Franz Olbrich. Đakovačka bi ciglana trebala u 2000. godini proizvesti oko 24 milijuna komada crijepa, što je četiri milijuna komada više nego lani, te ostvariti promet od približno 38 milijuna kuna.</p>
<p>Prva investicija grupe Tondach u Hrvatsku započela je 1996. godine kupnjom tvornice Zagorka d.d. u Bedekovčini. Obavljena je cjelovita rekonstrukcija te ciglane, a čitava je investicija stajala 136 milijuna kuna. Danas ta ciglana ima proizvodni kapacitet od oko 20 milijuna komada crijepa godišnje, a kvalitetom zadovoljava najstrože europske standarde.</p>
<p>Grupa Tondach Gleinstaetten je sa zaposlenih 1.660 djelatnika i prošlogodišnjim ukupnim prihodom od 220 milijuna njemačkih maraka jedan od najvećih proizvođača glinenog crijepa u Europi. Tijekom 1992. i 1993. godine grupa Tondach kupila je tvornice u Mađarskoj i Češkoj, a nakon toga se proširila i na Slovačku, Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu.(G. S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Prihvaćena Deklaracija o suradnji s Haaškim sudom, zastupnici HDZ-a prije glasovanja napustili sabornicu </p>
<p>Klubovi zastupnika vladajuće šestorke, kao i Klub zastupnika nacionalnih manjina podržali su prijedlog Deklaracije, dok je oporba ponajviše u pitanje dovodila nadležnost Haaškog suda nad akcijama »Bljesak« i »Oluja« </p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> - Zastupnički dom Sabora u petak kasno navečer prihvatio je većinom glasova, uz pet (pravaško-demokršćanskih) glasova protiv, Deklaraciju o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. Zastupnici oporbenoga HDZ-a nisu sudjelovali u glasovanju, napustivši neposredno prije glasovanja sjednicu, jer nije prihvaćen njihov amandman da su moguća kaznena djela počinjena tijekom akcija »Bljesak« i »Oluja« isključivo u nadležnosti hrvatskog pravosuđa, a ne Haaškog suda, kako je Vlada predložila Deklaracijom.</p>
<p>U parlamentarnoj raspravi o predloženoj Deklaraciji o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, klubovi zastupnika vladajuće šestorke, kao i Klub zastupnika nacionalnih manjina podržali su prijedlog, dok je oporba ponajviše u pitanje dovodila nadležnost Suda nad akcijama »Bljesak« i »Oluja«. </p>
<p> Mi jesmo za kažnjavanje zločina, ali neka to čine hrvatski sudovi, izjavio je u ime Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks. Haaški sud ne može biti nadležan za te akcije jer se dokumenti o »Bljesku« i »Oluji« traže kako bi se dobili podaci o planovima, akcijama i izdanim zapovijedima da bi se uspostavila linija objektivne odgovornosti najviših vojnih i političkih predstavnika za možebitne zločine u tim akcijama, upozorio je. Upravo po takvoj liniji objektivne odgovornosti Haaški je sud izrekao drakonsku kaznu generalu Tihomiru Blaškiću. Uz to, u obrazloženju presude Blaškiću stoji kako je Hrvatska izvršila agresiju i okupaciju Bosne i Hercegovine. S time se ne slažemo i takve prosudbe nisu u nadležnosti Suda, ustvrdio je Šeks. Zatražio je pritom da se Deklaracija dopuni time kako se ne prihvaća odgovornost Republike Hrvatske ni za kakvu agresiju na BiH i da se nije radilo o međunarodnom sukobu. </p>
<p> S time se složio i Anto Đapić, predsjednik Kluba zastupnika HSP-a i HKDU-a. To nije bila agresija, istaknuo, nego borba za goli opstanak i Hrvatska je morala reagirati. Treba surađivati s Haagom, ali ta se suradnja treba preispitati, zaključio je Đapić.</p>
<p> Klub HSLS-a u cijelosti podržava obrazloženje zamjenika premijera Gorana Granića. Prema riječima Dražena Budiše, vrlo je štetan politički stav predstavnika donedavne vlasti kako su samo oni stvorili državu i održavali dostojanstvo Domovinskog rata, dok svi ostali rade protiv toga. Haaški sud nije nadležan za »Bljesak« i »Oluju«, nego za zločine koji su počinjeni, naglasio je. Pritom se zauzeo za to da se iz preambule Deklaracije izbaci dio o kolektivnoj odgovornosti čitavog naroda, jer takve ne može biti. Učinimo sve, pozvao je u svom izlaganju Budiša, da nađemo zajednički jezik i Deklaraciju prihvatimo zajednički. </p>
<p>Klub SDP-a odriče pravo bilo kome da optužuje Hrvatsku kao državu ili hrvatski narod za odgovornost zbog mogućih kaznenih djela, istaknuo je Mato Arlović. Isto tako, dodao je, Klub odriče pravo bilo kojem počinitelju takvih djela da se poziva da ih je činio u ime Republike Hrvatske, hrvatskog naroda i svih građana. Podržao je pozive u raspravi da se sastanu predstavnici klubova zastupnika i predstavnici Vlade, te da se dijelovi teksta Deklaracije poboljšaju i prihvate konsenzusom.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Grad Zagreb i Dinamo u nelegalnim poslovima, u Hajduku se prao prljavi novac</p>
<p>Kontrolom poslovanja dvaju najvećih hrvatskih nogometnih klubova</p>
<p> - Dinama i Hajduka - Finacijska je policija u prošla tri tjedna otkrila mnoge nezakonitosti, koje bi mogle rezultirati kaznenim prijavama protiv odgovornih u klubovima, ali i u nekim institucijama i tvrtkama s kojima su poslovali. Finacijski inspektori kontroliraju i nogometne klubove Rijeku i Osijek, gdje je mnogo manje problema. Vjesnik saznaje da su sumnje o finacijskim malverzacijama u nogometnim klubovima bile opravdane. U Dinamovu slučaju, sporno je da je Grad Zagreb, investitor dogradnje stadiona u Maksimiru, sve ovlasti glede raspolaganja novcem prenio dioničkom društvu »Croatia«. To je, Vjesnik doznaje, nezakonito zato što je tadašnja Croatia, a sada Dinamo, dioničko društvo, a ne gradsko poduzeće. Stadion u Maksimiru je vlasništvo Grada, pa nema zakonske osnove za prenošenje ovlasti. Proizlazi, dakle, da je Grad Zagreb čelnicima nogometnoga kluba (doduše, na čelu kluba i Grada bio je isti čovjek!) isplatio milijune da grade stadion - kako god hoće.</p>
<p>Nedvojbeno, Hajduk je veće iznenađenje od Dinama, jer su u njemu otkriveni tzv. crni računi. Riječ je o računima u stranim bankama posredstvom kojih je klub isplaćivao novac igračima. Kroz Hajduk se, doznaje Vjesnik, prao prljavi novac. U klubu se nisu vodile nikakve evidencije o novčanim transferima posredstvom stranih banaka. Zato su tzv. crni računi nađeni kontrolom tvrtki s kojima je Hajduk poslovao. Zbog toga prilično neočekivanog i velikog otkrića, ovih je dana kontrola Hajduka proširena na poslovanje kluba u prošle dvije godine, a finacijsku inpekciju mogu očekivati i mnogi koji su u tom razdoblju na bilo koji način poslovali s Hajdukom.</p>
<p>Dinamo ima mnogo urednije poslovne knjige od Hajduka, no financijski inpektori upravo su na tragu još nekim malverzacijama, koje bi mogle prilično uzburkati stanje u klubu. Da kontrola nogometnih klubova bude što objektivnijom, u Split su poslani inspektori iz Zagreba, a Dinamo kontroliraju splitski. Inspektori iz Rijeke rade u Osijeku i obratno. Neke nezakonitosti, otkrivene u sva četiri kluba, proizlaze iz nedorečenosti Zakona o sportu, pa bi otkrića Finacijske policije mogla biti povodom Vladi za njegove izmjene.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Agotić: Nema logike da Glavni stožer bude pod Ministarstvom obrane</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - »Europske perspektive nacionalne sigurnosti i obrane Hrvatske« glavna je tema stručne rasprave održane u petak u Europskom domu u nazočnosti visokih vojnih dužnosnika i uglednih javnih djelatnika. U raspravi su sudjelovali general pukovnik Petar Stipetić, načelnik Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga, Imra Agotić, savjetnik Predsjednika Republike za vojna pitanja, general zbora u mirovini Anton Tus i prof. dr. Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti. </p>
<p>Na raspravu se, iako su bili pozvani, nije odazvao nitko iz Ministarstva obrane.</p>
<p>O važnom geostrateškom i vojno-sigurnosnom položaju Hrvatske, o kojem uvelike ovisi sigurnosna, politička i ekonomska stabilnost Europe, govorio je general Stipetić. Bitni uvjeti za gospodarski i demokratski razvoj Hrvatske je uključivanje u euroatlanske integracije i NATO savez, što će bitno smanjiti mogućnosti izravne vojne ugroženosti. U tom je smislu general Stipetić govorio i o reorganizaciji i preustroju Oružanih snaga i HV-a, odnosno smanjenju zbornih područja, profesionalnih brigada i kraćem vojnom roku uz hitnu reorganizaciju vojnog školovanja koje treba inkorporirati s civilnim. </p>
<p>»Glavni stožer treba biti sastavljen od profesionalaca koji će biti u izravnoj vezi s Predsjednikom kao Vrhovnim zapovjednikom, u ratu i miru. Ministarstvo obrane trebaju voditi civilni dužnosnici i ono treba biti dobrim dijelom servis Hrvatskoj vojsci. Nema logike da Glavni stožer bude pod Ministarstvom obrane« rekao je general pukovnik Agotić i dodao da ne znači, ako Predsjednik nekog imenuje, da ga time i kontrolira.</p>
<p> Agotić je istakao i potrebu depolitizacije i profesionalizacije zapovjednog kadra, uz nužnost izrade vlastitih rješenja i organizacije, pri čemu je posebno naglasio hitnost donošenja nacionalne strategije obrane i njezino izglasavanje u Saboru, čime bi se bitno olakšala realizacija obrambenog sustava«.</p>
<p>O civilno-vojnim odnosima govorio je prof. Tatalović, ističući da se tim odnosima nastoji riješiti tradicionalan sukob različitih interesa vojske i civila, a istodobno uskladiti te interese s nacionalnim. »Vojni dužnosnici trebaju izrađivati prosudbe i ocjene. Političari, uz neovisne stručnjake, trebaju donositi odluke u sklopu nacionalnih interesa, a otvorene za javnost« zaključio je Tatalović.</p>
<p>General Tus istaknuo je potrebu paralelna uključivanja Hrvatske u EU i NATO, čime bi se stekli uvjeti za odlučivanje o sigurnosti našeg okružja. »Treba izraditi poseban plan pristupa tim asocijacijama, kako bi bilo jasno u kojoj će mjeri ići ta uključivanja i s kojim obvezama. Uz to je potrebna hitna izrada strategije nacionalne sigurnosti i vojne strategije, kao i izrada potpuno novog zakona o obrani, o Oružanim snagama i zakona o službi u Oružanim snagama, jer su sadašnji prijepisi starih« zaključio je Tus. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlada, poslodavci, a ni sindikati više ne mogu kontrolirati radnički bunt</p>
<p>Rečeno je to na sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća / Sindikati ne spore da neproduktivna radna mjesta treba ugasiti, ali ne stihijski i na štetu radnika, rekao je predsjednik GSV-a Vitomir Begović / Vlada je spremna stati pred građane i reći što može učiniti, spremna je i na linč, smjenjivanje i protjerivanje iz ove zgrade, iako to nisu demokratske metode, kazala je potpredsjednica Vlade Željka Antunović</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Vlada treba osigurati uvjete za dalju provedbu nacionalnog programa zapošljavanja, a uz otvaranje stečajeva nužno je osigurati alternativne programe zapošljavanja otpuštenih radnika i stečajeve dočekati s potrebnim izmjenama zakona i osposobljenim menadžerima za restrukturiranje tvrtki. To je u petak zaključeno na Gospodarsko-socijalnom vijeću, koje je raspravljalo o stanju nezaposlenosti i mjerama za poticanje zapošljavanja. </p>
<p>Broj nezaposlenih u ožujku je već dosegao 357.700, a stopa nezaposlenih je 21,6 posto. Glavni je problem kako zaustaviti trend otpuštanja i potaknuti novo zapošljavanje kada su stečajevi ozbiljna prijetnja za 30.000 poduzeća sa 177.000 radnika, istaknuto je u raspravi.</p>
<p>Sindikati ne spore da neproduktivna radna mjesta treba ugasiti, ali ne stihijski i na štetu radnika, rekao je predsjednik GSV-a Vitomir Begović, istaknuvši da se zatvaranje radnih mjesta mora uskladiti s istodobnim otvaranjem barem istoga broja novih mjesta. Prema njegovu mišljenju, za rješavanje problema nezaposlenosti nužna je jasna koncepcija gospodarskog razvoja, a između niza mjera predlaže da poslodavci koji ne zapošljavaju nove radnike plaćaju veću stopu poreza za zapošljavanje. </p>
<p>Ako bi svih 177.000 radnika čijim tvrtkama prijeti stečaj stiglo na burzu, samo Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trebala bi iz proračuna milijarda kuna, istaknula je ravnateljica Zavoda Sanja Crnković-Pozaić. Ona smatra da država treba razmisliti o prestrojavanju poduzeća prije stečajeva. Pozaić je istaknula da u cilju novog zapošljavanja treba izjednačiti formalni sektor i rad na crno i u plaćama i u zaštiti radnika. Također, ističe, treba potaknuti razvoj malih i srednjih poduzeća, koja su posljednjih godina apsorbirala otpuštene radnike iz velikih poduzeća te pojačati javne radove u područjima od posebne državne skrbi. Prema njezinu mišljenju, nacionalni program zapošljavanja ne treba ukidati, ali ga se može redefinirati. </p>
<p>Sindikalisti Krešimir Sever (NHS) i Zdenko Mučnjak (HUS) založili su se za to da se prije otvaranja stečajeva pripremi socijalna politika i programi zapošljavanja otpuštenih radnika. Predstavnici poslodavaca, pak, predlažu hitno smanjenje poreza i točnu računicu o tome za što će se potrošiti planiranih 160 milijuna dolara kredita Svjetske banke namijenjenih zapošljavanju.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović uputila je kritiku poslodavcima i sindikatima da su i svojim ponašanjem pridonijeli takvu stanju u nezaposlenosti, jer svaki vuče na svoju stranu. »Vlada balansira između grube stvarnosti i želje da se ona prevlada«, ističe Antunović, a socijalni partneri odmažu Vladi kad globalnu politiku želi provesti u nekom realnom vremenu. Ona ističe da je Vlada spremna javno stati pred građane i reći što može učiniti, spremna je i na linč, smjenjivanje i protjerivanje iz ove zgrade, iako to nisu demokratske metode, a ova je Vlada, ističe Antunović, došla na vlast na demokratskim izborima.</p>
<p>Vlada prihvaća mjere za poticanje zapošljavanja, istaknula je Antunović. Dodaje da stečajevi nisu jedina mjera koju Vlada predviđa, a u proračunu je u očekivanju povećane nezaposlenosti osigurana socijalna komponenta. Vlada priprema nove okvire gospodarske politike, kazala je Antunović, ali iz proračuna ne može intervenirati u gospodarstvu. Za zadržavanje postojeće zaposlenosti i novo zapošljavanje potreban je novi kapital, ali i novi menadžment te novi odnos prema radu, naglasila je Antunović. </p>
<p>Socijalni partneri dogovorili su da se nacionalni program zapošljavanja nadopuni novim prijedlozima i za desetak dana uputi Vladi. Kako je istaknuto, GSV treba hitno raspraviti o ukupnoj poreznoj politici i prijedlozima mjera za oporavak i razvoj gospodarstva, a Mučnjak je predložio da se hitno razgovara i o tome da ni Vlada ni poslodavci ni sindikati više ne mogu kontrolirati radnički bunt.</p>
<p> Na zatvorenom dijelu sjednice raspravljano je o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno o povećanju iznosa neoporezivih naknada i pomoći (dnevnice, jubilarne nagrade i slično). Dogovoreno je da se rasprava nastavi u svibnju u sklopu kompletne izmjene Zakona o porezu na dohodak, dobiti i PDV-a. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tepeš: Zadnje dvije godine HDZ se u Zagrebu uspavao, a sad smo se probudili i uozbiljili </p>
<p>Zagrebački HDZ ima novo vodstvo. Što stranka danas, pred izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu, može ponuditi biračima? Davorin Tepeš, predsjednik zagrebačkog HDZ-a, na ovo pitanje odgovara:</p>
<p> - Osnovni kostur programa dali smo na prošlim izborima i mislim da od toga nećemo odstupiti. Jasno, morali bismo ga modificirati prema financijskoj situaciji i priljevu sredstava. Očito postoji problem nelikvidnosti, a uz redovito funkcioniranje grada, tu su i mnogi zahvati, investicije i rekonstrukcije. Trebalo bi više ići u rekonstruiranje, a manje se teretiti novim investicijama.</p>
<p>• Stranke koje će se natjecati na izborima u Zagrebu počele su predstavljati svoje programe. Kad će to učiniti HDZ? </p>
<p> - Odmah nakon utorka, nakon što se formira izborna ekipa i objavi lista kandidata. Kampanja službeno počinje od srijede, a od tada će i HDZ početi s predstavljanjem svog programa i svojih kandidata. </p>
<p>• S kakvim biste rezultatom bili zadovoljni 7. svibnja? Prve ankete daju vam od tri do 6,8 posto glasova...</p>
<p>- Bio bih zadovoljan s postotkom glasova koji je HDZ osvojio na parlamentarnim izborima, kao i sa svakim većim rezultatom. Mislim da se postotci koje pokazuju ankete tiču HDZ-a kakav je bio dosad. Mi, naime, još nismo predstavili ni nositelja liste ni svoje kandidate, a riječ je o novim ljudima. Ako se to uzme u obzir, ako se ankete tiču trenutačnog stanja, onda sam zadovoljan.</p>
<p>• Nedavno ste rekli da ste gotovo cijelu stranku pretvorili u izborni stožer. Sve se snage ekipiraju, očito spremate ozbiljan nastup na izborima.</p>
<p> - Čitav je gradski odbor izborni stožer. U proteklih mjesec dana, koliko sam ja na dužnosti predsjednika, sastali smo se više puta nego u zadnje dvije godine. Moram priznati da je dosad to bilo prilično uspavano. Prisustvo na sastancima sad je 99 posto, što dovoljno govori o našoj ozbiljnosti. </p>
<p>l Već ste rekli da ste razgovarali o mogućim koalicijama »s bliskim strankama«. O kojim je konkretno strankama riječ?</p>
<p> - Da, obavio sam neke razgovore, s nekim sam strankama u kontaktu. Ipak, mislim da u ovom trenutku ne bi bilo korektno o tome govoriti. S druge strane, mislim da su umjetno stvorene koalicije prije ili kasnije osuđene na pucanje međusobnih veza. Takva veza nikad nije trajna - dva čelika možete spojiti varom i to je divan spoj, ali ako spajate drvo i čelik, to će se rasklimati prije ili kasnije. Nisam baba vračara, ali mislim da bi se ta koalicija mogla raspasti i prije izbora...</p>
<p>l Vratimo se HDZ-u. Hoćete li na izbore izaći samostalno?</p>
<p> - Naravno. Svugdje u svijetu je normalno da se na izbore izlazi samostalno, a da se u koalicije stupa kasnije. </p>
<p>• Mnoge su stranke dale naslutiti koga bi kandidirale za gradonačelnika. Ima li i HDZ svoga kandidata?</p>
<p> - Imat ćemo ga vrlo brzo, a siguran sam da će to biti Zagrepčanin barem u drugom koljenu. O imenima ne mogu govoriti, jer još nismo predstavili ni nositelja liste, o tome ćemo odlučiti u subotu. </p>
<p>• Je li možda riječ o istoj osobi?</p>
<p> - Možda.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ivan Zvonimir Čičak ipak na čelu riječkoga »Novoga lista«? </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Premda se još uvijek ne zna hoće li biti glavni urednik ili kolumnist, Ivan Zvonimir Čičak od 1. svibnja doista postaje zaposlenik riječkoga Novoga lista, potvrdili su nam u petak izvori u tome dnevniku. Bivši predsjednik Hrvatskoga helsinškoga odbora, kako saznajemo, već sada je »siva eminencija« Novoga lista.</p>
<p>Riječki Novi list, zapravo, već uređuje Čičak, a ne Zdenko Mance koji, osim što je direktor, formalno obavlja i dužnost glavnoga urednika u tome dnevniku, saznajemo od novinara Novoga lista koji su željeli ostati anonimni. Mance bez konzultacija sa Čičkom više ne želi objaviti ni jednu temu u listu. Zadnja riječ je sada Čičkova, ističu novinari Novoga lista, uglavnom nezadovoljni novom akvizicijom. </p>
<p>Naime, kako kažu novinari, osim što nema pretjeranoga novinarskoga, a posebno ne uredničkoga iskustva, Ivan Zvonimir Čičak je i konfliktna osoba. Zbog toga je neizvjesno kako će se snaći na mogućem uredničkom mjestu. </p>
<p>Međutim, budući da je i sadašnji glavni urednik Mance na tu dužnost »zasjeo» bez ijednoga dana uredničkoga i novinarskoga staža, Čičak u tome smislu, ipak, ima nešto jače reference. Koliko su one dovoljne i za mjesto glavnoga urednika Novoga lista, lista koji je svojevremeno pretendirao i na mjesto vodećega dnevnika u Hrvatskoj, vidjet će se kada, i ako, Ivan Zvonimir Čičak preuzme tu dužnost. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Lani se vodilo više od 1.000 parnica protiv novinara, tvrdi HHO </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Porast sudskih parnica protiv novinara i nakladnika, policijske premetačine i prisluškivanja redakcija i stanova novinara, te fizički napadi na novinare, pokazuju da se stanje u hrvatskom medijskom prostoru u prošloj godini nije popravilo u odnosu na 1998., zaključak je izvješća Hrvatskog helšinskog odbora za ljudska prava predstavljenog u petak na konferenciji za novinare.</p>
<p> Novinari su lani bili premlaćivani, zastrašivani, prisluškivani i podvrgavani sustavnom policijskom maltretiranju privođenjem na informativne razgovore, navodi se u izvješću. Rezultati monitoringa pokazuju da se lani pred hrvatskim sudovima vodilo više od 1.000 parnica protiv novinara i nakladnika, a tužitelji, uglavnom HDZ-ovi dužnosnici, u odštetnim su zahtjevima za naknadu »duševne boli« premašili iznos od 65 milijuna maraka. Protiv više od 100 novinara vodi se ukupno 250 kaznenih postupaka zbog uvrede i klevete, a 15 postupaka vodi se protiv novinara koje su po službenoj dužnosti pokrenuli državni odvjetnici zbog uvrede najviših državnih dužnosnika.</p>
<p> HHO drži da je lani manipulacija najutjecajnijeg medija, HTV-a, u korist bivše vladajuće stranke, HDZ-a, poprimila razmjere nacionalne kulturne sramote. Kontrola HDZ-a nad sva tri programa nacionalne televizije nije bila upitna ni na trenutak, navodi se u izvješću, u kojemu se dodaje da je na HTV-u bilo i najviše slučajeva cenzure.</p>
<p> Spominju se i pojedinačni slučajevi cenzure u Hini, lokalnoj televizijskoj postaji ATV te zabrana jednog broja časopisa Polemos zbog teksta Ozrena Žuneca, sadašnjeg ravnatelja HIS-a. </p>
<p> Također, obrađena je pretvorba Slobodne Dalmacije, prodaja Večernjeg lista, agonija najvećeg novinskog ditributera »Tiska«, te napadi na nevladine udruge u kojima su prednjačili Vjesnik, Večernji list« i HTV, ustvrdio je Omer Rak, jedan od autora izvješća. </p>
<p> Odjel za medije HHO-a jedini u Hrvatskoj sustavno i stručno provodi projekt monitoringa slobode medija i namjerava to činiti i ove godine, istaknula je voditeljica Odjela Milena Gogić. Izvješće je zbir dokumenata o drastičnim kršenjima i zloporabi prava slobode medija bivše vlasti, koje je u predizborno vrijeme dostiglo vrhunac. HHO traži od nove vlasti da što prije počne mijenjati sve zakone kojima se bivša vlast služila u ograničavanju medijskih sloboda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Valentić traži zaštitu zbog napisa u tjedniku »Imperijal« </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - »Napadi u tjedniku Imperijal na mene osobno i moju obitelj podzemna su, organizirana, monstruozna konstrukcija protiv koje ću se boriti. Zatražit ću od ministra unutarnjih poslova Šime Lučina i saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da istraže okolnosti zbog kojih se sve to događa«, izjavio je zastupnik HDZ-a Nikica Valentić na konferenciji za novinare u petak, na kojoj je upoznao javnost s kampanjom koja se u tom tjedniku vodi protiv njega. </p>
<p>Istaknuo je da ta serija bjesomučnih napada traje već nekoliko mjeseci i da je uvjeren da nije riječ o slučajnosti, jer se njima dovodi u pitanje njegova politička karijera, on osobno i egzistencija njegove obitelji. Pojasnio je da je sve počelo njegovom navodnom ekskluzivnošću nabave nafte za Inu što, kaže, nikad nije činio, zatim korištenjem mjesta premijera za poslove u Maleziji, u što je ušao dva mjeseca nakon što je prestao biti premijer, a nisu izostali ni osobni napadi. U tom tjedniku napisali su da mu kćer ima ljubavnika, i to političara kojeg nikad nije ni vidjela, da se njemu pripisuju nastranosti, dok mu i supruga, prema Imperijalu, ima ljubavnika. </p>
<p>Da je riječ o konstrukcijama, Valentić je naveo primjer da je u jednom od brojeva Imperijala, u tekstu gdje su bila prebrisana imena navodnih ljubavnika, bilo loše prikriveno ime Zorana Milanovića, jednog od djelatnika u tim novinama, pa je dio naklade lista povučen iz prodaje. Navodi i da u rezidenciji u Grškovićevoj ulici nije bio nikada, a Zlatka Bagarića i Željka Mikelića nikada nije upoznao. Najnoviji slučaj, kaže Valentić, oko njegove navodne upletenosti u slučaj Lovre Flanjka i krijumčarenje droge, prelilo je čašu zbog koje je i odlučio izaći u javnost i zatražiti zaštitu. Smatra da su takve konstrukcije proizašle iz rada sigurnosnih službi, jer nije riječ o slučajnosti, nego dobro razrađenu scenariju. </p>
<p>Valentić ističe da je, zapravo, samo pokušao spoznati razloge takvih poteza, ocijenivši da je možda riječ o osveti zato što je nekome stao na žulj dok je bio premijer, ili uništenju njegove političke karijere i obitelji. »Borit ću se protiv tog zla, i nastojat ću dobiti zaštitu, kako bi napokon oni koji se bave takvim prljavim poslovima i odgovarali«. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Krstičević: O Domovinskome ratu piše se neargumentirano i klevetnički </p>
<p>ŠIBENIK, 14. travnja</p>
<p> - »Proteklih mjeseci u hrvatskoj se javnosti želi kriminalizirati slika Domovinskog rata. Svaki dan piše se neargumentirano i često klevetnički o najvažnijim događajima i bitkama Domovinskog rata, rekao je u četvrtak u Šibeniku, na svečanoj akademiji u povodu obilježavanja prestanka djelovanja šibenske 113. brigade HV-a, general Damir Krstičević, izaslanik ministra obrane i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. Sotonizira se brojne hrvatske branitelje, želi se stvoriti predodžba da je Domovinski rat bio planiran s ciljem etničkog čišćenja Srba, a da su hrvatski vojnici, dočasnici, časnici i generali bili zločinci, dodao je Krstičević.</p>
<p> »Moralne vrednote s kojima smo išli u rat bile su obrana države, obrana ugroženih i nenaoružanih, nespremnih na agresiju Srbije i JNA. Hrvatska vojska je iz rata izašla kao pobjednik i time je omogućila institucionalno stvaranje hrvatske države i razvoj demokracije. Hrvatski vojnici su postavili temelje nacionalne sigurnosti države. Čuvajmo dignitet svakog branitelja, postrojbe i zapovjednika, čuvajmo dostojanstvo Domovinskog rata«, naglasio je Krstičević i dodao da je ponosan što je i on bio jedan od zapovjednika 113. brigade. </p>
<p>O ratnom putu 113. brigade, koja prestaje djelovati u skladu s preustrojem Oružanih snaga, govorio je njezin zapovjednik pukovnik Joso Marinović, podsjetivši da su poginula 72 njena pripadnika, a ranjeno ih je 423. Sudjelujući na svečanoj akademiji, inspektor u HV-u general Rahim Ademi za Vjesnik je rekao da je »žalosno ovo što se danas događa u Hrvatskoj«. »Na djelu je napad na najsvetije tradicije Hrvatske, a to je Domovinski rat. Bivša vojska zločinački se ponašala i u Šibeniku i u drugdje u Hrvatskoj, a o tome danas nitko i ne govori. Napadaju se naše slavne pobjede Oluja i Bljesak. HV nije napravila nikakav zločin. Zločine su činili oni koji su napadali Hrvatsku. Žalosno je što danas više nitko ne spominje sve naše poginule od Vukovara do Škabrnje«, ističe Ademi. </p>
<p>»Napadi prvenstveno dolaze od onih koji nisu bili sudionici Domovinskog rata. Neka takvi dušebrižnici prvo krenu u rasvjetljavanje zločina koje su u Hrvatskoj počinili Srbi i JNA, a potom, ako je bilo pojedinačnih slučajeva zločina i od HV-a, neka i to rasvjetljavaju. Naši generali nisu napravili nikakve zločine i čvrsto stojim iza toga. Od 1992. do 1993. bio sam u obrani Gospića i tada su se Gospićani jako dobro držali i nije bilo nikakvog ubojstva civila niti zločina«, zaključio je Ademi. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Diplomati i novinari imaju različite ciljeve i kad imaju iste stavove </p>
<p>Ono što se u tradicionalnoj diplomaciji krilo od javnosti, sad je potpuno transparentno, rekao pomoćnik ministra vanjskih poslova Mislav Kukoč / Međusobna senzibilizacija može koristiti i diplomatima i novinarima, ali ne možemo biti obavezni raditi zajedno, naglasio »Vjesnikov« novinar Inoslav Bešker </p>
<p>DUBROVNIK, 14. travnja</p>
<p> - Odnosi novinara i diplomata tema su dvodnevnog stručnog seminara »Javna diplomacija i mediji«, koji je u okviru aktivnosti Srednjeeuropske inicijative u petak započeo u dubrovačkom Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta. Stotinjak sudionika iz tranzicijskih zemalja, stručnjaka iz područja diplomacije i medija, okupljenih u organizaciji Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova, kroz okrugle stolove i radionice pokušat će odgovoriti na pitanje kako premostiti različite ciljeve tih dviju strana.</p>
<p> »Cilj nam je bio okupiti novinare i političare-diplomate iz srednjoeuropskih zemalja, jer je intencija hrvatske politike usmjeriti diplomaciju i vanjsku politiku, kao i cijelu Hrvatsku, prema njezinu prirodnom, kulturnom, civilizacijskom i političkom okružju, odnosno Srednjoj Europi, a preko nje i prema euroatlantskim integracijama«, istaknuo je prvog dana dvodnevnog seminara Mislav Kukoč, pomoćnik ministra vanjskih poslova. On je naglasio da za postizanje tog cilja prije svega treba stvoriti suvremeni medijski prostor, kakvog nije bilo u dosadašnjoj desetogodišnjoj hrvatskoj politici.</p>
<p>»To je jedan od temeljnih razloga zbog kojih je Hrvatska bila izolirana i na marginama politike EU-a. Javna diplomacija je novi fenomen u integriranom i globaliziranom svijetu. Ono što se u tradicionalnoj diplomaciji krilo od javnosti, sada je potpuno transparentno. Takav preusmjer u radu diplomacije itekako odgovora smjeru kojim ide aktualna hrvatska politika - da se otvorenošću prema medijima i razvojem neovisnih medija Hrvatska izgradi kao europsko i zapadno društvo te da time steknemo pretpostavke za uključenje u euroatlantske integracije«, kazao je Kukoč. </p>
<p>On je dodao da je skup doprinos Hrvatske Paktu o stabilnosti, posebice njegovu Prvom stolu za demokratizaciju i ljudska prava, što bi trebalo biti cilj i osnovica za razvoj suradnje između diplomacije i medija. </p>
<p>Dopisnik Vjesnika iz Rima Inoslav Bešker u svom je izlaganju na temu suradnje medija i diplomacije izrazio sumnjičavost u istovjetnost njihovih ciljeva. »Diplomati i novinari imaju različite ciljeve i kad imaju slične ili iste stavove. Cilj diplomata je provedba politike njegove vlade, a novinarov je cilj iznošenje činjenica i priča. Međusobna senzibilizacija može samo koristiti objema kategorijama, ali ne možemo biti obvezani da radimo zajedno kao što nas je pozvao jedan od političara«, naglasio je Bešker. </p>
<p>O javnoj diplomaciji govorili su dr. Friedrich Hoess, bivši austrijski veleposlanik u Washingtonu i Bonnu, Tatjana Lesjak iz Ureda za informiranje slovenske Vlade i Allen Docal, predstavnik američkog veleposlanstva u Zagrebu. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Branitelji se vezali lancima i tražili odbijanje deklaracije o Haagu </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Ispred Hrvatskog državnog sabora u petak je prosvjedovalo četrdesetak hrvatskih branitelja, predstavnika 22 udruge proizašle iz Domovinskoga rata. Oni su se vezali lancima i zahtijevali od zastupnika da ne prihvate »kobnu deklaraciju hrvatske Vlade kojom se, prema nalogu inozemnih moćnika, hrvatski narod i hrvatsku državu vodi u novi povijesni brodolom«.</p>
<p>Branitelji su naglasili da »deklaracija izjednačuje obrambeni Domovinski rat sa zločinačkom agresijom Srbije, Crne Gore i tzv. JNA, a Hrvatsku vojsku izjednačuje s četničkim zločincima«. Branitelji su u svom pismu, koje su podijelili zastupnicima i novinarima, veleizdajom nazvali predaju dokumenata Haaškom sudu, kao i Ugovor o statusu Ureda tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog suda. »Ne trebaju nam takvi poboljšani odnosi s Haaškim sudom i takve euroatlantske integracije - internacije«, ističe se u pismu. Branitelji su zastupnicima podijelili i drugo, ironično sročeno pismo pod nazivom: »Za 'D' Haag spremni!« </p>
<p>I dok je troje predstavnika branitelja na saborskoj galeriji promatralo raspravu o deklaracijim, ostali - okupljeni pred ulazom - nisu krili razočarenje načinom na koji im se obratio zastupnik SDP-a Pavle Kalinić, dragovoljac Domovinskoga rata. Za razliku od ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića i zastupnika HSP-a Ante Đapića, koji su s razumijevanjem saslušali branitelje, Kalinić ih je, tvrde branitelji, svojim »arogantnim istupom htio isprovocirati«. »Namjerno nas je izazivao da ga udarimo, tako da može kazati da branitelji ispred Sabora tuku crvene zastupnike«, uzbuđeno su govorili branitelji. </p>
<p> »Ako se Vladina deklaracija o suradnji s Haagom prihvati u predloženom obliku, ne preostaje nam ništa drugo nego ponovno ratovati za stvaranje hrvatske države«, rekao je u ime Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Branko Borković na konferenciji za novinare, istaknuvši da to uključuje »uzimanje oružja« jer »ako Vlada može derogirati Ustav onda i oni mogu rušiti Vladu«.</p>
<p> Đuro Dečak, predsjednik saborskog Odbora za veterane, rekao je da usvajanje deklaracije znači ukidanje ovlasti Vlade, sudbene vlasti a samim tim i Ustava. To je istodobno i obezvrjeđivanje Sabora, a u konačnici i čin likvidacije Hrvatske kao države. Koordinacija je donošenje predložene deklaracije ocijenila »veleizdajom«. Ivica Perković, predstavnik Hvidre rekao je da preuzima odgovornost za prosvjede ako branitelji budu nezadovoljni konačnim tekstom deklaracije. Ivan Pandža, pak, svoju je nožnu protezu pred svima stavio na stol. Koordinacija udruga drži da je Vlada snishodljiva prema Haagu ali i da u proteklih deset godina »vlast nikada nije bila na valnoj duljini s braniteljima«.</p>
<p> Ministar branitelja Ivan Pančić opovrgnuo je da deklaracija znači kriminalizaciju Domovinskog rata. Rekao je da se dignitet Domovinskog rata želi zaštititi i da bi bilo bolje da je ta tema ranije otvorena. »Ako se želi biti dio međunarodne zajednice problemi se ne smiju gurati pod tepih«, naglasio je on, istaknuvši da se činjenica da je Hrvatska žrtva velikosrpske agresije nikad nije dovodila u pitanje. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Budiša: Nova Vlada ne surađuje s Haagom zbog pritisaka </p>
<p>»Novoj se Vladi spočitava da izlazi iz svojih nadležnosti i da nema pravo činiti to što čini. A jeste li postavljali to pitanje kad je Viteška skupina otišla u Haag i tko je vas za to ovlastio«, rekao je Dražen Budiša (HSLS). Sada ne govorim o ljudima koje je sud proglasio nevinima. Tada se nije postavljalo pitanje nadležnosti, nego se govorilo da je to u nacionalnom interesu, a sve je učinjeno pod velikim političkim pritiskom«, dodao je Budiša, istaknuvši da nova Vlada ne radi pod pritiskom i da je deklaracija inicirana presudom Tihomiru Blaškiću i njenim političkim konotacijama.</p>
<p>»Ovo nije dokument iz potrebe, nego izraz političke orijentacije Vlade koja želi ukloniti sve nedostatke koji su Hrvatsku doveli u nezavidan položaj«, kazao je Budiša, istaknuvši da Haaški sud nije mjerodavan ni za »Bljesak« ni za »Oluju«, nego za moguće zločine koji su tada počinjeni. Budiša je dodao i da prijava Haaškog suda Vijeću sigurnosti protiv Hrvatske nije aktivirana, jer je hrvatski narod izabrao novu vlast.</p>
<p>Njegove su izjave izazvale oštre reakcije HDZ-ovih zastupnika. Tako je Ljerka Mintas-Hodak potvrdila da je bivša Vlada surađivala s Tribunalom pod pritiskom te je, vjerujući u njegovu pravednost, pridonijela odlasku Blaškića i ostalih u Haag kako bi dokazali da nisu počinili zločine. No nova Vlada, tvrdi ona, radi pod dvostrukim pritiskom jer je, suprotno saborskoj deklaraciji kojom se Haagu negira nadležnost nad »Bljeskom« i »Olujom«, već predala neke dokumente. Razlog pritiscima je i to, rekla je, što ste dobili potporu međunarodne zajednice, jer ste prihvatili bezrezervnu suradnju sa Sudom. Podsjetila je Budišu da je, kad je prvi put spomenuta mogućnost optužnica protiv hrvatskih generala, rekao da će u tom slučaju biti protiv bilo kakve suradnje s Haagom, a sad govori potpuno drukčije.</p>
<p>Drago Krpina je netočnim ocijenio da Vijeće sigurnosti nije procesuiralo haašku prijavu zbog rezultata izbora. Ako je to točno, to je dokaz da je netko izvan Hrvatske prijetnjama i ucjenama prisiljavao hrvatski narod za koga će glasovati i, ako je to Budiši prihvatljivo, to je tragično, zaključio je Krpina.</p>
<p>Na to je Budiša uzvratio da Krpina vrijeđa hrvatski narod proglašavajući ga nezrelim i podložnim utjecajima.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Goran Granić: Vlada i u deklaraciji polazi od toga da je Domovinski rat svetinja </p>
<p>Nikada nisam osjećao teret odgovornosti kao u ovom trenutku, kada moram obrazložiti stav Vlade o zahtjevnom pitanju suradnje s Haaškim sudom i deklaraciju koju je predložila Vlada, istaknuo je zamjenik premijera Goran Granić, ocijenivši da suradnja s Tribunalom ne može biti dnevnopolitičko pitanje, jer u tome svi gube. </p>
<p>Deklaracijom se želi naglasiti da je Hrvatskoj rat bio nametnut te da se, nažalost, neovisnost nije mogla izboriti civilizirano, kao u Češkoj i Slovačkoj. »U ratu smo platili visoku cijenu s tisućama žrtava, razrušenih domova, izgubljenim djetinjstvom. Zato je Domovinski rat za sve nas svetinja, temelj naše neovisnosti i slobode, i Vlada polazi od toga«, rekao je, napomenuvši da se trenutačno pred Haaškim sudom ne sudi ni za jedan zločin počinjen nad Hrvatima u Hrvatskoj te da će Vlada ustrajati na tome da se ne stane u progonu zločina«. </p>
<p>Za Vladu je neupitna legitimnost akcija »Bljesak« i »Oluja«, što nitko ne smije dovoditi u pitanje. No, suradnja s Haagom je realnost i to se treba prihvatiti. Jesmo li zadovoljni radom Tribunala, upitao Granić i odgovorio negativno. Dodao je da je tužiteljicu Carlu del Ponte pitao zašto se ne sudi ni za jedan zločin počinjen nad Hrvatima u Hrvatskoj, a da mu je njezin zamjenik odgovorio da zločinci nisu dostupni jer su u Srbiji. </p>
<p>Osvrćući se na presudu generalu Tihomiru Blaškiću, Granić je rekao da je Sud prekoračio svoje ovlasti u izricanju političkog karaktera presude. Dodao je da bi iz dokumentacije koja nije u cijelosti predana Sudu vjerojatno bila poznata imena onih koji su počinili stvarne zločine i da se on osobno srami zločina koje su počinili Hrvati u Ahmićima. Pojedinačni zločini se moraju kazniti, ali ne vjerujem da se može naći i jedan dokaz da su hrvatski časnici zapovijedili takve zločine, ustvrdio je, pripomenuvši da treba raščistiti tamnu stranu Domovinskog rata, a on vjeruje u vlastiti narod, u vlastito vodstvo i u pravosudni sustav. </p>
<p>Granić je istaknuo da je deklaracija o suradnji s Haagom predložena da bi se shvatila razlika između strategije prethodne i nove vlasti prema Tribunalu, jer »strategija opstrukcije i izolacije nije donijela pozitivnog rezultata ni u obrani Hrvatske i Domovinskog rata ni u budućnosti hrvatskih građana«. Naglasio je da nema ni teoretske šanse da će Haaški sud procesuirati sve zločine, posebno kad budu na dohvat zločinci iz Srbije, jer su mogućnosti i kapaciteti Suda ograničeni te da će i hrvatsko pravosuđe morati preuzeti odgovornost za procesuiranje. </p>
<p>Odnosom s Tribunalom pokušat će se zaštititi nacionalni interesi, a toga je bilo i prigodom istraga. »Tražili smo da se do kraja poštuje pravosudni sustav Hrvatske, da istražni suci donesu odluku po kojoj istragama trebaju nazočiti i hrvatski istražitelji te da taj prostor čuva i hrvatska policija i druga tijela koja se time bave«, rekao je Granić. </p>
<p>Vjerujemo da će se s jednakom pozornošću i bez politizacije provoditi istrage za svaki zločin i nad svakom potencijalnom lokacijom grobnica, bez obzira na nacionalnost žrtava, istaknuo je on, izrazivši nadu da će zastupnici poduprijeti deklaraciju i Vladu u njenim nastojanjima da se napravi ključni iskorak u suradnji s Haaškim sudom, ali i iskorak u civilizacijskom smislu u odgovornosti za ono što se događalo na području Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Rasprava o Haagu je skrivanje Vlade iza leđa Sabora, kaže Glavaš </p>
<p>OSIJEK, 14. travnja</p>
<p> - Rasprava o Haaškom sudu je skrivanje Vlade iza leđa Sabora, kako bi se na taj način degradirale sve institucije države, rekao je osječko-baranjski župan Branimir Glavaš na izbornoj skupštini županijskog HDZ-a održanoj u petak. Prema njegovim riječima, sada se suočavamo s kriminalizacijom svega što je personificirao HDZ u posljednjih deset godina, čime se zapravo kriminalizira hrvatski narod i hrvatska država.</p>
<p> »Varaju se oni koji misle da će razbiti HDZ, jer je neuništivo to da je upravo HDZ s dr. Tuđmanom na čelu oživotvorio tisućljetnu san hrvatskog naroda za vlastitom državom«, rekao je. Glavaš je dodao i da »ministri ne govore istinu kad tvrde da ne znaju imena hrvatskih generala koji su 'kandidati' za Haag«. </p>
<p>Rekavši da su izbori u siječnju bili demokratski te da postoji razlog zbog čega je HDZ sišao s vlasti, Glavaš je naglasio da ga »nitko ne može uvjeriti da je ova antihrvatska politika - politika hrvatskog naroda i birača«. </p>
<p>»Hrvatski građani ne žele sotoniziranje Katoličke crkve, kriminaliziranje Domovinskog rata i HDZ-a te povijesnog razdoblja u kojem je sudjelovao čitav hrvatski narod domovinske i iseljene Hrvatske«. rekao je i dodao da je »hrvatska vlast sastavljena od anacionalnih ljudi koji nemaju veze s hrvatskom državom i samostalnošću«. </p>
<p>Glavaš je rekao i da sada predstoji kadrovski i programski preustroj HDZ-a, kako bi se stranka osposobila za ponovno preuzimanje vodstva u Hrvatskoj. Na kraju, dotakao se i »svakodnevnih čistki koje čini demokratska koalicija« te poručio - »tko se mača lača, od mača će i poginuti«. (S. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Haaški istražitelji u petak započeli iskapanja u naselju Obradović Varoš kod Gospića</p>
<p>U petak su haaški istražitelji započeli iskapanje iz grobnica na području Obradović Varoši, samo jedan kilometar udaljene od središta Gospića / Uz već pristiglih 14, u ponedjeljak stiže još 26 haaških istražitelja / Veliki konvoj UN-ovih kamiona i vozila pod jakom policijskom pratnjom stigao na to područje </p>
<p>GOSPIĆ, 14. travnja</p>
<p> - Iskapanje navodnih grobnica na području Gospića započelo je u petak oko 14 sati na području Obradović Varoši, naselja oko kilometar udaljena od središta Gospića. Veliki konvoj UN-ovih kamiona i vozila pod jakom policijskom pratnjom stigao je na to područje. U konvoju su kontejneri i najmanje dva rovokopača od kojih je, koliko se moglo vidjeti, jedan imao UN-ove oznake. Inače, predvodnica haaških istražitelja zaputila se iz Karlobaga put Gospića u petak oko devet sati. Već oko 13 sati zamijećen je konvoj od sedam UN-ovih džipova, u kojima je stiglo istražiteljsko pojačanje. Najvjerojatnije je riječ o 14 haaških istražitelja koji su najavili, kako doznaje Vjesnik, dolazak u Karlobag. Do ponedjeljka bi, neslužbeno se doznaje, trebalo stići i preostalih 26 istražitelja. </p>
<p>U petak smo im uspjeli prići na pristojnu udaljenost, na cesti koju je prepriječilo transportno vozilo s oznakama UN-a. Zamijetili smo i osobe u tamnoplavim majicama. Neslužbeno smo doznali da je riječ o ljudima koji prostor pregledavaju zbog mina. Uz njih, prilaz je čuvalo i nekoliko vozila hrvatske policije. </p>
<p>Vjesnikovi reporteri pokušali su prići sa stražnje strane mjestu na kojem su počela iskapanja. Dalo se razaznati vozila UN-a, autobus koji se tamo nalazio od dolaska istražitelja te ljude koji su se uokolo kretali. Tek dvije kuće dalje prema zapadnoj strani zamijetili smo veliku obiteljsku kuću koja se još obnavlja. Riječ je o kući Miće Dragaša, gospićkog Srbina, koji je cijeli rat bio s Hrvatima. On se bavi uzgojem pilića. Njegovoj se kući, međutim, nije moglo prići.</p>
<p>»To je čovjek koji je bio s nama i ništa mu ne fali. Svojim je radom i uz pomoć države obnovio svoju kuću i počeo raditi, boriti se za život. A gledaj sada, ovi mu istražitelji uništavaju posao«, riječi su Hrvata koji je najbliži susjed haaškim istražiteljima i Dragaševoj kući. Kao i brojnim drugim Gospićanima, nije mu drago što su stranci istražitelji u ovom slučaju. Veli da i u Hrvatskoj ima stručnih ljudi koji mogu obavljati istragu oko navodnih zločina, ali i onih koji znaju detalje koji bi mogli biti od posebne važnosti za tok istrage i istinu, rekao nam je naš sugovornik Hrvat.</p>
<p>Pitali smo Gospićane što bi haaški istražitelji mogli pronaći. Glavni je njihov odgovor bio: ostatke pripadnika »Belih orlova« i Hrvata koje su partizani tokom Drugoga svjetskog rata poubijali na tom području. Svi Vjesnikovi sugovornici koj su sudjelovali u obrani Gospića kazali su nam da je Obradović Varoš bio prva linija gospićke obrane, te da tu nije moglo biti egzekucije civila. </p>
<p>»Oni su u Jasekovačkoj ulici imali bunkere, svaka kuća bila je bunker, na skoro svakom krovu bio je četnički snajperist«, rekao nam je Ivica Ćaćić, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. Ćaćić je Vjesnikove novinare proveo kroz nekadašnju bojišnicu te pokazao gdje je bila crta razgraničenja. Niti 20 metara prije ulaza u Jasekovačku ulicu, koja je početak Obradović Varoši, bili su četnički bunkeri. Pokazao nam je i bor na kojem i danas stoji daska koja je služila kao oslonac četničkom snajperistu. Nešto dalje pokazao nam je pravoslavno groblje na kojem su, kaže, četnici u grobove stavljali mitraljeska gnijezda. </p>
<p>Ćaćić kategorički odbacuje primisli da je bilo masovnih i organiziranih ubijanja Srba. »Mi smo ratovali i pomjeranjem linija u listopadu 1991. odradili smo svoj vojnički dio posla. Tada u gradu nije bilo puno civila, ni Hrvata ni Srba. Srbi su tri dana prije napada na Gospić većinom otišli. Ostavili su stoku, misleći da će se brzo vratiti. Tko je god od Srba ostao, i sada živi u Gospiću. Neki su bili u Hrvatskoj vojsci i sada su časnici HV-a. Kad su pale četničke vojarne, koje su bile iza naših leđa, brojni su vojnici zarobljeni, ali su se neki iz JNA kadra odlučili boriti s nama. I sada neki od njih primaju hrvatske mirovine«, pojašnjava Ćaćić odnose gospićkih Hrvata prema gospićkim Srbima. </p>
<p>Na tvrdnje Milana Levara, da su u Gospiću organizirane masovne egzekucije Srba, Ćaćić odgovara da nisu istinite. »Levar je osoba koja je i prije rata imala psihičkih problema. No njega nitko u Gospiću nije zaustavio i rekao da nije u redu to što govori, jer ga nitko ne shvaća ozbiljno. Da ga je netko htio ubiti, kako on tvrdi, davno bi to učinio«, odgovara Ćaćić na tvrdnje da su Levaru i prijetili. Zbog događaja oko Obradović Varoši i mogućeg izručenja nekih generala Haaškome sudu, Ćaćić najavljuje i mirne prosvjede dragovoljaca idućeg tjedna u Gospiću.</p>
<p>Ako se hrvatske vlasti odluče izručiti bilo kojeg hrvatskog branitelja Haaškome sudu, Ćaćić najavljuje »borbu svim sredstvima«. »Zakoni se mogu mijenjati, mogu se mijenjati i vlade. Naš stav je jasan. Organiziranih zločina i masovnih egzekucija Srba na gospićkom području nije bilo. Ako je i bilo pojedinačnih slučajeva, može se pretpostaviti da su to bila osobna razračunavanja, ali ja s tim nisam upoznat. To mora istražiti hrvatska policija i hrvatsko sudstvo. A za to ne mogu odgovarati zapovjednici ni hrvatski generali«, izričit je Ćaćić. On će, kako najavljuje, sudjelovati na mirnom prosvjedu žitelja Široke Kule, koji je najavljen za subotu, zbog toga što se ne istražuju zločini koje su Srbi počinili nad Hrvatima. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hebrang: Levarove izjave o trgovini ljudskim organima su bezočna laž </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca opovrgnula je izjave Milana Levara da se tijekom Domovinskoga rata u Gospiću i Vukovaru trgovalo ljudskim organima, ocijenivši tu izjavu »tendencioznom i bezočnom laži«. </p>
<p> »Kao ratni ministar zdravstva, predsjednik Sanitetskoga stožera i član Obrambenoga stožera Republike Hrvatske, u ime Udruge liječnika dragovoljaca energično opovrgavam takvu mogućnost, jer smo poduzeli sve da se Domovinski rat u dijelu saniteta odvija prema Ženevskim konvencijama«, navodi u priopćenju odaslanome u petak predsjednik Udruge dr. Andrija Hebrang.</p>
<p>On naglašava da je kao ratni ministar zdravstva izdao zapovijed o poštivanju Ženevske konvencije, te je, kako bi se izbjegla blaćenja i laži o Domovinskome ratu, obustavio i čitav transplantacijski program. Andrija Hebrang ocjenjuje žalosnim što se - u situaciji »kada se sa svih pozicija smjenjuju liječnici, članovi Udruge - ne objavljuju napisi o njihovim nadčovječanskim ratnim naporima u spašavanju života vojnika, za što su dobili i mnoga inozemna priznanja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Za Vjesnik zainteresirano šest investitora </p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Na novinskoj konferenciji u petak predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković govorio je o tijeku privatizacije Vjesnika. Rekao je da je u četvrtak održan sastanak na kojem su bili potpredsjednica Vlade Željka Antunović, glavni urednik i članovi Uprave Vjesnika, predsjednik HFP-a i predstavnici Mirovinskog fonda. Razmatrala su se sva četiri predložena modela privatizacije i zaključeno je da je konačno rješenje sve bliže. </p>
<p>»Vjesnik d.d. opterećen je velikim dugovima, a došla je na naplatu i velika rata kredita za kupljene tiskarske strojeve. Fond je kao najbolji predložio model osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Novi Vjesnik u vlasništvu Vjesnika d.d. U osnivački kapital Novog Vjesnika unijeli bi se oprema i robni žig, te preuzeli svi zaposlenici. To bi omogućilo dokapitalizaciju Vjesnika d.d.«, izjavio je Vojković. »Ako Vlada odabere jedan od modela, što bi trebala učiniti ovih dana i nakon čega će se odmah raspisati natječaj, do prodaje je predviđeno da država (preko Ministarstva financija, HFP-a, Mirovinskog fonda ili na drugi način) financijski pomogne izlaženje lista Vjesnik. Dosad je«, nastavio je predsjednik HFP-a, »šest investitora pokazalo interes za više varijanti privatizacije, neki za dioničko društvo, a neki za društvo s ograničenom odgovornošću. Uz Nacional, tu je ponuda jedne velike njemačke izdavačke kuće, očekuje se pismo namjere od poduzetnika Mate Vekića koji je svojedobno kupio i dionice Slobodne Dalmacije, zainteresiran je i Pan - papirna industrija, a još su dva pisma namjere stigla u Mirovinski zavod«.</p>
<p> U slučaju Slobodne Dalmacije, HFP je nakon sudske presude donio rješenje kojim je potvrdio da osnovna glavnica Slobodne Dalmacije - Novine d.d iznosi 10,16 milijuna maraka (40,15 milijuna kuna), koje je odaslano Slobodnoj Dalmaciji, Mati Vekiću i Ivanu Kapetanoviću. Nakon toga, HFP bi, kao i u slučaju Vjesnika, trebao predložiti Vladi modele za daljnju privatizaciju, odnosno rješavanje vlasničke zavrzlame u Slobodnoj Dalmaciji, što će vjerojatno učiniti već sljedeći tjedan. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Uskoro 20-ak posto veće cijene u domovima umirovljenika!</p>
<p>ZAGREB, 14. travnja</p>
<p> - Cijene smještaja u domovima umirovljenika uskoro bi mogle porasti, u prosjeku za 20 posto. No, neće rasti u svim domovima jednako, već ovisno o kategoriji doma, kazao je u razgovoru za Vjesnik Željko Rački, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi iz Uprave za financijsko gospodarske poslove. To će, dodao je, za Ministarstvo rada značiti uštedu od 20 milijuna kuna godišnje.</p>
<p> Prema njegovim riječima, povjerenstvo Ministarstva rada ovih dana radi na kategorizaciji domova, koja bi trebala biti gotova za petnaest, najviše mjesec, dana, kada će se točno znati koliko rastu cijene za koji dom. Naime, cijena će se utvrđivati ovisno o građevinskom stanju zgrade i razini usluge koju određeni dom nudi, na temelju čega će se odrediti i kriteriji za povećanje cijena. </p>
<p>To je povećanje, podsjetimo, prvo nakon 10-postotnog povećanja iz prošlogodišnjeg ožujka, koje je tada određeno za sve domove jednako.</p>
<p>Jednako kao što cijene neće rasti u svim domovima jednako, tako to povećanje ni sami korisnici neće osjetiti na isti način. Naime, korisnici smješteni u domovima koji primaju minimalnu mirovinu neće ga ni osjetiti jer im država nastavlja namirivati iznos do pune cijene smještaja. Povećanje će se odraziti samo na korisnike s višim primanjima koji su i dosad punu cijenu smještaja ili veći dio plaćali sami.</p>
<p> Željko Rački ističe također da će spomenuta kategorizacija biti temelj i za izradu modela buduće privatizacije ili davanja postojećih domova u koncesiju. Za to bi, smatra pomoćnik ministra, pod određenim uvjetima mogli biti zainteresirani i sami djelatnici u socijalnoj skrbi. Država bi se time oslobodila obveze skrbi o zgradama u kojima su osnovani domovi i riješila dijela troškova za plaće zaposlenih, a ostalo bi joj kontrolirati provedbu programa i plaćati smještaj korisnika koji su u domove smješteni odlukom centara socijalne skrbi. S druge strane, oni koji uđu u koncesiju nad domom umirovljenika - slično kao i s domovima zdravlja u sustavu zdravstva - dio bi usluga mogli ponuditi tržištu.</p>
<p>Inače, Ministarstvo rada i socijalne skrbi planira uvesti još jednu mjeru štednje: ukinuti naknade članovima upravnih vijeća u domovima umirovljenika. Godišnje bi se na taj način u sustavu zadržalo oko 5,4 milijuna kuna, ističe pomoćnik ministra, uz naglasak kako spomenuti iznos u proračunu za ovu godinu i nije predviđen u cijelosti. Naime, Ministarstvu je za te naknade odobreno tek oko 2 milijuna, što znači da bi se ostatak pokazao kao manjak. (Marijana Matković)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000415].
|
