NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041210].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187718 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nema broja na receptu, nema lijeka</p>
<p>Liječnik opće prakse na pozadini recepta mora navesti datum ime i matični broj specijalista koji je upisan na žigu, čime se kontrolira potrošnja lijekova / Specijalisti zaboravljaju staviti žig, pa ima problema</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema odredbi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), liječnik opće prakse dužan je na pozadini recepta, napisanog prema preporuci specijalista, navesti datum, ime i prezime specijalista i njegov matični broj koji se nalazi na žigu svakog doktora. Tako se nastoji uvesti kontrola potrošnje lijekova. Problemi nastaju kada nema matičnog broja. Specijalisti, kako nam se požalio jedan liječnik opće prakse, zaborave staviti žig, posebno kada povijest bolesti ispisuju kompjutorski, što liječnicima opće prakse stvara probleme: pacijenti, naime, zahtijevaju svoj lijek i ne zanima ih nekakva šifra.</p>
<p>Liječnica opće prakse dr. Zorica Pahor iz Doma zdravlja Siget kaže tim povodom da su svi svoje žigove dobili od Doma zdravlja. »No, događa se da specijalist zaboravi na broj pa ga zovemo telefonom, ali za to nemamo uvijek vremena«, kaže Pahor.</p>
<p>Prema našem Međutim, neki liječnici rješavaju problem tako da uvjere pacijenta da mu preporučeni lijek nije potreban. Navodno je takva sugestija potekla iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje HZZO-a. Je li riječ o još jednom pokušaju da se smanji potrošnja lijekova?</p>
<p>Opravdanja za takvo što nema kad su u pitanju ozbiljni bolesnici koji i inače teško dolaze do svojih lijekova. </p>
<p>»Dobili smo obavijest od HZZO-a da se pacijenti ne smiju vraćati specijalistu«, kaže dr. Đurđica Đuričić iz Doma zdravlja Centar i ukazuje na drugu stranu problema. »Brojeve specijalista s kojima surađujemo imam u računalu, ali to ne vrijedi za one iz privatnih ordinacija«, kaže Đuričić.</p>
<p>Što se dogodi ljudima koji dođu s receptom bez broja? U Domu zdravlja Maksimir kažu da njihova ljekarna u sklopu doma takve recepte ne prima. Ljekarne, naime, ne smiju prihvatiti nepotpun recept jer u tom slučaju same snose trošak lijeka. Bi li ga trebali izdati ilegalno jer bolesniku taj lijek treba? Komentar u ljekarni nismo mogli dobiti, a nismo doznali ni što se događa specijalistu koji »zaboravi« upisati podatke. Jedina je žrtva, čini se, opet bolesnik, kao da je sam odgovoran za nadzor propisivanja i izdavanja lijekova. </p>
<p>U slučaju da izabrani liječnik koji propisuje lijek ne zna šifru doktora specijalista, jer nije napisana na povijesti bolesti, može se obratiti područnom uredu HZZO-a gdje imaju šifre specijalista sa svoga područja, kao i cjelovite podatke i šifre za sve specijaliste u Hrvatskoj. Ako, pak, šifru propusti upisati liječnik primarne zdravstvene zaštite, u konačnici je upisuje mjerodavni područni ured HZZO-a, doznajemo u zdravstvenom fondu. Praktično, za njih u proceduri šifriranja recepata problema nema. Izjave »našeg« anonimnog liječnika o »nagovaranju pacijenta da odustane od preporučenog lijeka« ne žele pritom ni komentirati. </p>
<p>Dr. Neven Ljubičić, pomoćnik ministra zdravstva, odbija svaku pomisao o uskraćivanju lijekova pacijentima i podsjeća da je cijela priča o šiframa na poleđini krenula s namjerom da se smiri pretjerana potrošnja lijekova i prepisivanje onih lijekova koje liječnicima na razne načine mogu sugerirati proizvođači lijekova. Ljubičić je uvjeren da se upisivanjem brojeva licenci uvelike stalo na put »crnom ispitivanju lijekova«, pogodovanju svojim »sponzorima« koji im nerijetko plaćaju putovanja na kongrese diljem svijeta u svrhu edukacije i osobne promocije.</p>
<p>Za dr. Dragomira Petrica, predsjednika Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu pri Hrvatskoj liječničkoj komori, problema naznačene vrste nema ili je on - u odnosu na krupnije probleme primaraca - gotovo beznačajan. </p>
<p>»Ako je specijalist zaboravio utisnuti svoj pečat s šifrom ili je napisati u povijesti bolesti, trebalo bi pacijenta vratiti po taj podatak«, kaže Petric. Kolegijalno, kako dodaje, To, dodaje, ipak ne čine, nego problem rješavaju telefonskim pozivom da se ne maltretira bolesnika. No na splitskom području gdje radi nije čuo za nesporazume takve vrste. Za navedeni slučaj u Zagrebu dvoji ne krije li se time nečiji ilegalni posao, jer liječnika u praksi bez licence ne bi smjelo biti. U tom slučaju trebala bi djelovati policija. Ili dotični takav ne želi da ga se uhvati u učestalom prepisivanju određenog lijeka, iako ima jeftinijih lijekova istog djelovanja?</p>
<p>Barbara Kovačević, Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Atmosfera javne tolerancije neočekivano je pozitivno promijenjena</p>
<p>Sve više nam se javljaju ljudi iz državnog aparata jer se smjenjuje golem broj ljudi bez ikakva obrazloženja, s ciljem da se otvore mjesta za druge / Kad je riječ o povratku, stanje se popravilo / Najviše sabotiranja je do lani bilo iz onih područja povratka u kojima je HDZ držao vlast, jer se dio lokalnih funkcionara HDZ-a nije smatrao obvezanim odlukama prijašnje vlade. Ovu vladu najčešće slušaju po stranačkoj liniji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Međunarodni dan ljudskih prava poklapa se gotovo u dan s prvom godišnjicom Vlade Ive Sanadera. O stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za Vjesnik govori predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava prof. dr. Žarko Puhovski. </p>
<p> • Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava?</p>
<p>- Dvije su ključne značajke. Radikalno i neočekivano pozitivno mijenjanje javne atmosfere kad je riječ o pravima manjina, pravima ranjivih skupina, kao što su umirovljenici, i same atmosfere javne tolerancije. U tom pogledu dogodile su se stvari koje se nisu mogle očekivati ni od prijašnje vlade a kamoli od ove, ali ona je to učinila. </p>
<p>S druge strane, imamo sliku vaterpolista kojem sudac fućka prekršaj i on diže ruke da pokaže da je sve u redu, a ispod se voda pjeni. Ispod vode se i dalje događaju stvari koje su ispod razine onoga što se od 2000. počelo događati u Hrvatskoj. Nama se sve više javljaju ljudi iz državnog aparata, do razine pomoćnika ministara, jer se smjenjuje golem broj ljudi bez ikakva obrazloženja s očitim ciljem da se otvore mjesta za druge. U ovom smjenjivanju ne smetaju smijenjeni ljudi, nego se iz klijentelističkih razloga moraju otvoriti mjesta za »naše kadrove«. To po sebi ne bi bio ključan problem ljudskih prava jer je ipak riječ o zbivanjima unutar privilegiranog sloja, ali stvara otegotni element relativiziranja pozitivne atmosfere koju je Vlada stvorila u onoj razini iznad vode. </p>
<p> • Godinama se jedan od glavnih prigovora odnosio na povratak.</p>
<p>- Kad je riječ o povratku, stanje se popravilo. Kolikogod kasnila realizacija obećanja, ipak se pitanja vezana uz povrat imovine počinju rješavati. Na koncu, naša ovogodišnja nagrada odnosi se na područje Kostajnice. Kad se nju usporedi s dvije-tri susjedne općine, vidi se da nije sve vezano samo uz opću politiku. Riječ je o tome da će netko konkretno tu politiku provoditi. U tom pogledu je ova vlada bila odlučnija od prijašnje.</p>
<p> • Dakle, otpori lokalne razine koja se okrivljavala da koči pozitivne napore su manji.</p>
<p>- Najviše sabotiranja je do prošle godine bilo iz onih područja povratka u kojima je HDZ držao vlast, jer se najveći dio lokalnih funkcionara HDZ-a nije smatrao obvezanim odlukama prijašnje vlade. Ovu vladu najčešće slušaju po stranačkoj liniji. Da su u Račanovo doba maknuli spomenik u Slunju, što su morali učiniti, imali bi na vratu prosvjednike u Slunju koje bi podržavala lokalna vlast. Sad se to više ne može dogoditi.</p>
<p>Pojavljuje se drugi problem. U ovom trenutku Hrvatska ima veći kapacitet za povratak Srba nego što ima želje Srba da se vrate. To je vrsta ciničnog postnacionalizma. Najprije su etnički očišćeni, nakon toga su desetak godina držani u nemogućim uvjetima pod protusrpskom propagandom iz Hrvatske i protuhrvatskom iz Srbije, koja ih je do kraja prestrašila. Danas se najveći dio njih, pogotovo onih koji su u produktivnoj dobi, nema volje vratiti. Sad se lako može reći »neka se vrate«. Dosta je izvjesno da se oni neće vraćati, a iz inozemstva se dobro vidi da postoji, makar sa zakašnjenjem, dobra volja. Nepravdi ima i dalje, ali manje.</p>
<p> • Spomenuli ste poboljšanja koja je potaknula vlast. Međutim, Sabor je mjesecima otezao s izborom pučkog pravobranitelja i institucija se našla na rubu krize.</p>
<p>- Element personalne politike pokazuje se kao veliko ograničenje. Kad je riječ o pučkom pravobranitelju, nije bilo pitanje opstanka ustanove, jer su je svi željeli. Bilo je pitanje tko će dobiti funkciju. To je pitanje koje nije bilo zaoštreno samo na razini vlasti i oporbe, nego i unutar vlasti i unutar oporbe. </p>
<p> • Kako se približavamo Danu ljudskih prava, sve je veći skandal u slučaju Helene Puljiz koji može uzrokovati i veliku političku krizu.</p>
<p>- Imamo aferu koja je postala afera Mesić zbog mogućeg, da se najpristojnije izrazim, zanimanja POA-e za elemente osobnog, pa i privatnog života predsjednika Republike u trenutku kada on nije samo predsjednik nego i kandidat na izborima. To je nešto što zaslužuje izrazito ozbiljnu pozornost i ukazuje na više razina problema.</p>
<p>Podzakonskim aktima nisu jasno određena prava građana kada dođu u odnos s obavještajnom zajednicom. Činjenica da se u odlukama Vijeća za civilni nadzor tajnih službi navodilo da se ništa nije učinilo protiv propisa, upućuje ne toliko na to da se korektno postupalo, koliko na to da su propisi vjerojatno svjesno nedovoljno jasni. Hrvatska je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci u kojem ni jedna obavještajna služba nije imala ravnatelja, a nije postojalo ni vijeće kao građanski organ niti se sastajalo Vijeće za nacionalnu sigurnost. I u mnogo demokratskijim državama to bi izazvalo loše posljedice, u nas je izazvalo katastrofalne. U Hrvatskoj ne postoje elementi profesionalnog ponašanja u obavještajnoj zajednici. Čim se obavještajci pojavljuju u novinama, to je njihov neuspjeh.</p>
<p>U konkretnom slučaju pogrešno su ispitivali Helenu Puljiz, toliko su je pritisnuli da je ona rekla »sad mi je dosta, idem u javnost«. Osoba koja je hrabro izašla u javnost doživjela je da bude objekt političkih igara. Istodobno joj se dogodilo, što je u takvim slučajevima često: ako s osobnom sudbinom izađete u javnost veoma je vjerojatno da nećete moći sami sebi pomoći, ali ćete moći sebe iskoristiti kao povod da se neke stvari riješe. Nadajmo se da će se barem to dogoditi. </p>
<p> • Međutim, Joško Podbevšek je, unatoč svemu, još formalno na čelu POA-e.</p>
<p>- Elementarna logika zahtijeva da u situaciji kad o nečijem postavljenju odlučuju dvojica, a jedan od njih povlači svoj potpis, da se da ostavka. Sa stajališta obavještajnih službi ti ljudi su se pokazali inkompetentnima. Zbog toga bi ih ljudi koji bi trebali biti korisnici njihovih usluga trebali maknuti. To je tipičan problem u Hrvatskoj: od moguće skandalozne protuustavne aktivnosti protiv predsjednika države do potpunog nedostatka profesionalnosti pod pretpostavkom da se sve drugo zaboravi. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nova fasada za stare probleme</p>
<p>Dr. Franjo Tuđman bi danas, poput Stipice Stjepana Radića, zavapio kako »diletanti« opet vode Hrvate u novu »magluštinu«, gdje će hrvatski ponos i identitet ponovo biti na teškim iskušenjima, a jedino bi ga tješilo da njegova stranka čak i nakon političkog zaokreta nije mijenjala prvotni hijerarhijski ustroj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U kojoj se mjeri Hrvatska promijenila u proteklih pet godina, otkad nema prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana? Izvjesno je samo to da odgovor ne može biti jednoznačan, niti bi se politički analitičari u vezi s njim lako složili. S jedne strane, Tuđman danas gotovo da više i ne bi prepoznao zemlju koju je doveo do državne neovisnosti i međunarodnog priznanja, koju je, što je jednako tako važno, promišljenim kombiniranjem vojnih i diplomatskih rješenja oslobodio od srpske agresije, ali i koju je doveo na sam rub međunarodne izolacije.</p>
<p>Već pet godina, s realnom šansom da ga premaši u trajanju mandata, u njegovu uredu na Pantovčaku sjedi čovjek s kojim se politički rastao uz teške riječi, a i međusobnu netrpeljivost. Užasnula bi ga činjenica da su strani državnici imali važnija posla na dan njegova pokopa, dok su ti isti pohrlili na predsjedničku inauguraciju njegova neželjenog nasljednika.</p>
<p>Još bi mu teže palo da je isti taj »vrtirep« i »vicmaher«, kakvim ga je smatrao, dragovoljno pristao na promjenu polupredsjedničkog sustava, u mnogim ustavnim detaljima i po vlastitom autoritetu zapravo i predsjedničkog, u tipičnu parlamentarnu demokraciju. Zasigurno bi ga prenerazilo što njegov nasljednik ne može lupiti šakom o stol i s nekoliko potpisa riješiti zavrzlame i afere vezane uz Ministarstvo obrane i obavještajne službe.</p>
<p>Možda Tuđmanu sve to čak i ne bi bilo toliko šokantno kad bi vidio što se u međuvremenu dogodilo s njegovim HDZ-om. Osim nekoliko njegovih portreta, kao i prigodnih HDZ-ovih vijenaca na Mirogoju, sve ostalo, pogotovo način razmišljanja, sliči prostorijama neke druge stranke. Dapače, jedne od onih koje su, kako je često upirao prstom, »za Judine škude« slijepo slušale međunarodnu diplomaciju. Tamo više nema lica koja su ga okruživala i u koje je imao povjerenje. Neki kojima nije davao prilike da se popnu do vrha sada vode kadrovsku politiku i dijele lekcije onima koji se i nadalje zaklinju u tuđmanovsko nasljeđe, dok supruga Ankica i ostali članovi obitelji više nisu članovi »stranke svehrvatskog pomirenja«. Čak je i sjedište te stranke s Trga hrvatskih velikana »preseljeno« na Trg žrtava fašizma.</p>
<p>S nevjericom bi gledao kako haaška tužiteljica većinom zadovoljno odlazi iz Zagreba, a svaki put ponese i nekoliko kilograma transkripata iz Ureda predsjednika. U Saboru bi trljao oči kad bi čuo da su neki od onih koji su u »krajinsko« doba bili s druge strane bojišnice sada HDZ-ovi partneri u obnašanju vlasti. Na koncu konca, sumnjičavo bi vrtio glavom kad bi čuo da je Hrvatska postala i službeni kandidat za ulazak u »tu i takvu« Europsku uniju. Zavapio bi, poput Stipice Stjepana Radića, da »diletanti« opet vode Hrvate u novu »magluštinu«, gdje će hrvatski ponos i identitet ponovo biti na teškim iskušenjima.</p>
<p>S druge strane, Hrvatska se u tom istom petogodišnjem posttuđmanovskom razdoblju »dubinski« i nije baš mnogo promijenila. Možda bi još točnije bilo reći da je uljepšana njezina politička i gospodarska fasada, dok su dubinski problemi ostali gotovo isti. Na samom kraju 1999. ekonomska je situacija bila iznimno teška, prema nekim stručnjacima i katastrofalna, tako da su izgledi za pobjedu na trećesiječanjskim izborima rapidno rasle onim strankama koje su se zaklinjale na diskontinuitet s Tuđmanovom gospodarskom, ali i političkom, ostavštinom. Nova je vladajuća šestorka, kasnije petorka, proeuropski zaokret i mogla napraviti, jer je za njega bila dovoljna načelna politička volja, začinjena s mnogo demokratske frazeologije.</p>
<p>No, s gospodarstvom je situacija bila neusporedivo složenija. Od najavljene revizije pretvorbe, iako je bučno proglašavana »sramotnom« i »pljačkaškom«, dotadašnji su Tuđmanovi oponenti brzo odustali. Dvjestotinjak hrvatskih obitelji, kako je to Tuđman naivno zamišljao, nisu postali motori nacionalnog gospodarskog razvoja, ali su poduzetnici koji su stekli kapital u mutnim ratnim godinama to i nesmetano zadržali. Na prste se mogu nabrojiti oni koji su zaglavili u zatvoru. Čak je i Kutli, koji je postao medijski simbol Tuđmanova modela gutanja i upropaštavanja tvrtki, ovih dana ukinuta prvostupanjska presuda.</p>
<p>Neumoljiva je istina da je koalicijska vlast svoje mjere za ozdravljenje gospodarstva i višim stopama rasta ponajviše temeljila na upornom zaduživanju, tako da danas mnogi s nostalgijom gledaju na razinu državnog duga u Tuđmanovu mandatu. Jednom riječju, u ekonomiji se u proteklih pet godina malo toga promijenilo, iz čega Tuđmanovi ideološki sljednici izvlače zaključak da on nije bio kriv za hrvatske tranzicijske probleme, dodatno otežane i Domovinskim ratom.</p>
<p>Vrlo je problematična i teza da je u tom razdoblju obavljena i politička »detuđmanizacija«, shvaćena kao otklon od autoritarnog ponašanja izvršne vlasti, kao i višestranačja koje je samo krinka za dominaciju jedne stranke. Analitičari tvrde da je novome HDZ-u, pogotovo nakon odlaska Pašalićeve struje, bilo mnogo lakše mijenjati cjelokupnu politiku, i unutarnju i vanjsku, nego demokratizirati unutarstranačke mehanizme. To bi značilo da je HDZ i danas po svom strogom hijerarhijskom ustroju jako sličan »središnjoj hrvatskoj stranci« kakvu je Tuđman, za kojeg je liberalizam uvijek slabost a ne vrlina, zamislio i ostvarivao punih deset godina. Uočljivija je razlika tek u tome što je HDZ nakon povratka na vlast proklamirao europske liberalne vrijednosti, ali koje mora provoditi tipičnim populističkih mjerama, protkanim željeznom stranačkom stegom. Tuđman bi svojom strankom barem u tom metodološkom smislu mogao biti zadovoljan. </p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sanaderovi jaki potezi </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Premijer Ivo Sanader povukao je još jedan jak potez u slučaju odbjeglog generala Ante Gotovine. Govoreći o uvjetima koje za početak pregovora Hrvatskoj postavljaju članice Europske unije Sanader je, ne prvi put, rekao da je optužnica protiv Gotovine nešto na što bi, dakako, trebao odgovoriti sâm general.</p>
<p>Drugim riječima, Sanader je opet pozvao Antu Gotovinu da se preda Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu te da na toj, uistinu jedinoj relevantnoj, instanci dokaže svoju nevinost. Premijer je zapravo kazao da Hrvatska ne može više biti talac odbjeglog generala te da čini sve što je moguće da se Gotovina pronađe i privede Sudu.</p>
<p>Dva su razloga zbog kojih je taj Sanaderov istup bitan. Prvi od njih je međunarodni položaj zemlje, a drugi su određeni unutarnjopolitički razlozi.</p>
<p>Jamačno, najvažnije je da predsjednik Vlade, uoči 17. prosinca i zasjedanja Vijeća ministara EU-a, na kojem će se raspravljati o početku pregovora s našom zemljom, vrlo jasno kaže da Hrvatska ne štiti Gotovinu. Poruka je jasna: da smo mogli, uhitili bismo generala i izručili u Haag, no ovako ga pozivamo da to sâm učini. To je još jedno usmeno jamstvo da će Vlada poštivati svoje obveze prema Haagu.</p>
<p>Sanader je bio jasan u zahtjevu da se general Gotovina preda, da bi njegova politička poruka EU bila što jasnija. Nije, za razliku od ministra vanjskih poslova Miomira Žužula prije godina dana na BBC-iju, nimalo oklijevao. </p>
<p>Odjek Sanaderova poziva Gotovini na hrvatskoj sceni također je važan. Premijer je pokazao da ne dijeli mišljenje ljudi koji su pripadali krugu predsjednika Stjepana Mesića, poput Željka Bagića koji izjavljuju da se ni oni ne bi predali da su na generalovu mjestu. Jer, ako to kažu ljudi koji su ga trebali tražiti, nagovarati na predaju ili su se, općenito, bavili tim slučajem, onda je jasno s kolikim su ga žarom tražili. Tvrdnja Carle del Ponte, da Gotovinu štiti dio utjecajnih državnih struktura, vjerojatno se odnosi upravo na državne dužnosnike koji se, također, ne bi odazvali sudskom pozivu.</p>
<p>Čini se da je poziv na poštovanje suda u dijelu hrvatske politike još pravo iznenađenje.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Razapeti Sabor </p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks čestitao je u srijedu navečer zastupnicima božićne i novogodišnje blagdane, ali mu se čestitka, iako nesumnjivo iskrena, utopila u sumornu ozračju poluprazne sabornice. Na taj je način, krajnje deprimirajuće, završeno i ovogodišnje zasjedanje parlamenta. Sabornici su se razbježali na nezaslužene jednomjesečne ferije, a iza sebe su ostavili ne samo nedovršene poslove koji se tiču prihvaćanja važnih zakona, pa i onih iz tzv. europskog paketa, nego i duge političke repove nabijene svađama i optužbama većine i manjine, bojkotom i opstrukcijom, sumnjivim kvorumima..., što je, sve udrobljeno, obilježilo jesensko zasjedanje. </p>
<p>Bilo je, istina, i trenutaka primirja, pogotovu nakon znamenitog živog zida, kojim su u listopadu oporbenjaci fizički primorali Šeksa na stanoviti uzmak ali se, unatoč njegovu i uvjeravanju šefa opozicije Ivice Račana da svi mogu mirno spavati, jer da »neće Hrvat na Hrvata u Saboru«, ubrzo nastavilo po starome. A to znači da je oporba, osokoljena i time što HDZ muku muči s održavanjem na okupu tanke većine, agresivno pokušavala nametnuti pravila i ritam saborske igre, dok je HDZ, zaokupljen time kako udovoljiti ionako labilnim koalicijskim partnerima, posebice umirovljenicima i Srbima, režao na sve oporbene zahtjeve, nemilice ih odbijajući.</p>
<p>Da i nije bilo »slučaja Žužul« i sumnjiva kvoruma kod glasovanja, što su oporbenjaci znali iskoristiti za promidžbu sebe kao jedinih čuvara parlamentarne procedure, da i nije bilo navodnog HDZ-ova kupovanja nezavisnih zastupnika - što su posebno glasno kao prijevaru birača ocijenili SDP-ovci, misleći da su svi kratka pamćenja i da se ne sjećaju kako su oni varali birače razbijajući HSLS i osnivajući Libru - rodili bi se ili izmislili neki drugi slučajevi. Pa bismo danas bili na istome, jer je, zbog predizborne groznice i bitke za Pantovčak, valjda bilo suđeno da Sabor godinu završi doslovce razapet između dvaju nepomirljivih tabora.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tuđman je mislio drukčije</p>
<p>Kao da se postupno približavamo vremenu koje je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger najavio u svom pismu Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, 1996. godine: »Gospodine predsjedniče, kao svi veliki ljudi, za života nećete dočekati pravilnu interpretaciju vaših zasluga za vaš narod. To će učiniti tek iduća pokoljenja, ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti velik čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, nego kada ocjene budu donesene hladnom glavom.«</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>marko.barisic@vjesnik.hr</p>
<p>Nedavno je jedan hrvatski novinar, pišući reportažu iz Gruzije, zemlje koja ima ne jednu nego dvije paradržave na svom teritoriju pod ruskim patronatom, zabilježio i anegdotu koja je vezana uz nedavnu hrvatsku povijest. »Za gruzijskog Tuđmana«, uzviknuo je jedan Gruzijac, na iznenađenje tog hrvatskog novinara, držeći prema tamošnjim običajima dugu zdravicu za svoje društvo za stolom. Gruzijski Tuđman bi, prema njima, trebao vratiti u krilo matice zemlje dvije odmetnute pokrajine; Južnu Osetiju i Abhaziju, koje ne priznaju vlast Tbilsija. </p>
<p>Prije nekoliko mjeseci, početkom svibnja, Cipar je postao punopravnim članom Europske unije. Međutim, u Uniju je ušao samo grčki dio tog otoka, a onaj pod kontrolom ciparskih Turaka i dalje je izvan dosega središnje vlasti u Nikoziji. Između jedne i druge strane i danas su, dakle, i nakon više od tri desetljeća, razmještene mirovne snage UN-a s promatračnicama, bodljikavom žicom i svim popratnim sadržajima koji idu uz takve mirovne aranžmane.</p>
<p>Hrvatska još nije ušla u Uniju, ali je zemlja od 15. siječnja 1998., kada je završio mandat Untaesa, cjelovita i slobodna. Nije nam se dogodila »ciprizacija«, podjela zemlje, nije prošao ni prijedlog iz famoznog Z-4 kojim se predlagala federalizacije Hrvatske s Martićem kao guvernerom i posebnom srpskom vojskom i valutom na dotad okupiranim područjima.</p>
<p>Ključnu oslobodilačku akciju izvela je ona ista vojska koju su četiri godine ranije, kada se Zbor narodne garde 1991. postrojavao na stadionu u Kranjčevićevoj, neki ironično nazivali »Tuđmanovim manekenima« i zbrda zdola prikupljenim osobama koje će biti glineni golubovi u eventualnom srazu s bivšom JNA. I neki inozemni veleposlanici su u svojim intervjuima uoči »Oluje« širili strah od Miloševićeve armade tvrdeći da Hrvatska vojska nema nikakve šanse drzne li se krenuti u oslobađanje vlastitog teritorija. </p>
<p>Tuđman je mislio drukčije, odlučio drukčije i rezultat tih njegovih procjena i zapovjedi bila je uspostava teritorijalne cjelovitosti zemlje. No, valjda u skladu s onom hrvatskom kletvom da »će nekomu sve biti oprošteno osim uspjeha«, tako su se i Tuđmanu još za života, a posebice nakon smrti, počeli zaboravljati uspjesi, a isticati negativnosti kojih ima u svakoj vlasti, posebice ako dugo traje. </p>
<p>U tome su prednjačili njegovi nasljednici nastojeći reinterpretacijom određenih povijesnih događanja ojačati svoju važnost i uljepšati vlastitu ulogu u tim razdobljima. No, već nakon nekoliko godina uočljivo je da ih u tim naporima počinju sustizati neispunjena obećanja i njihove vlastite afere pomiješane s izostankom bilo kakvih važnijih državničkih poteza. </p>
<p>Kad je pak o Tuđmanu riječ, kao da se postupno približavamo vremenu koje je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger najavio u svom pismu prvom hrvatskom predsjedniku 1996. godine. »Gospodine predsjedniče, kao svi veliki ljudi, za života nećete dočekati pravilnu interpretaciju vaših zasluga za vaš narod. To će učiniti tek iduća pokoljenja, ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti velik čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, nego kada ocjene budu donesene hladnom glavom«, stajalo je, među ostalim, u tom pismu. </p>
<p>Hrvati su u svojoj tradiciji navikli odavati počast junacima iz povijesti koji su uglavnom tragično završavali. Tako, među ostalima, Zrinskom i Frankopanu, pogubljenima u bečkom Novom mjestu, banu Jelačiću koji je s hrvatskom vojskom spašavao Beč da bi na kraju bio izigran, Eugenu Kvaterniku, koji je ubijen nakon pokušaja podizanja bune u Rakovici, Stjepanu Radiću, koji je podlegao ranama nakon atentata u beogradskoj Skupštini.</p>
<p>Nakon dugo vremena Tuđman je prvi hrvatski državnik koji je uspio realizirati ideju o samostalnoj državi, verificirati vojne pobjede na međunarodnim konferencijama i iza sebe ostaviti stabilnu državu na političkoj karti svijeta. Za svaki slučaj, doduše, u Ustav je ugradio zabranu njenog udruživanja u balkanske ili neojugoslavenske asocijacije, očito ne bez razloga.</p>
<p>Osim toga, za razliku od većine drugih hrvatskih vođa iz prošlosti, koji su do samostalne države htjeli doći uz pomoć neke izvanjske sile, Tuđman se oslanjao na vlastiti narod u zemlji i iseljeništvu. U vrijeme najžešće srpske agresije 1991. Hrvatska se branila sama, unatoč embargu na oružje. Četiri godine kasnije, opet su samo hrvatske snage oslobodile vlastitu zemlju, a akcijama u BiH stvorile preduvjete za mirovni sporazum. Doduše, takav razvoj događaja je odgovarao i Amerikancima pa su ga prešutno podržali, ali je prije svega bio hrvatski interes.</p>
<p>Kod Tuđmana je, za razliku od nekih njegovih osporavatelja, važna još jedna dimenzija. Kontinuitet borbe za hrvatske interese. Šezdesetih je umirovljen zbog protivljenja velikosrpskim nastojanjima da se višestruko uveća broj žrtava u Jasenovcu i tako baci stigma na hrvatski narod. Deklaraciju o pravu Hrvata da svoj jezik nazivaju hrvatskim nije osudio i tražio progon za njene potpisnike.</p>
<p>Nakon sloma hrvatskog proljeća završio je u zatvoru, ali na suđenju nije mijenjao stajališta. I početkom osamdesetih ponovo ga komunistički režim zatvara, ali ostaje uporan. Krajem osamdesetih pokušava mu se zabraniti javno nastupanje, ali unatoč tome ide u osnivanje Hrvatske demokratske zajednice. Godinu kasnije s tom strankom, pokretom, pobjeđuje na izborima. Dolaskom na vlast, u koju inkorporira i kadrove iz bivšeg sustava ali i nove, stvara infrastrukturu za samostalnu državu. Zbog politike pomirbe, Domovinski rat je nakon dugo vremena prvi rat u kojem Hrvata gotovo nije ni bilo na suprotnoj, agresorskoj strani.</p>
<p>Ništa se od toga nije dogodilo slučajno i samo po sebi. Tijekom desetogodišnje vladavine bilo je i propusta i negativnosti, međutim, u usporedbi s onim što je pozitivno učinjeno, Tuđmana se s pravom naziva obnoviteljem hrvatske državnosti. Njegovi politički oponenti su mu zamjerali što tu državu nije uspio u kratkom vremenu nakon rata pretvoriti u zemlju s očekivanim standardom i blagostanjem. Nažalost, izuzev obećanja, ni njegovi nasljednici, barem zasad, u vezi s tim nisu napravili očekivane pomake.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatska podijelila europske partnere</p>
<p>Kako piše britanski dnevnik »Guardian«, Njemačka i Austrija zauzimaju se za što skoriji početak pregovora o primanju Hrvatske u Europsku uniju, a neke članice, na čelu s Velikom Britanijom, savjetuju odgodu. Te podjele među europskim partnerima sve više podsjećaju na razdor među njima u vrijeme kada je trebalo priznati našu zemlju. Priznanje Hrvatske najviše su zagovarale Njemačka i Austrija, a kočila Velika Britanija</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI </p>
<p>Velika Britanija i Njemačka su u sukobu zbog Hrvatske i njezinih nastojanja da se priključi Europskoj uniji, javio je u četvrtak britanski dnevnik Guardian. Uz neke nove pojedinosti, list zapravo prenosi i ponavlja priču koja je već neko vrijeme u optjecaju: o stvaranju dvaju tabora oko Hrvatske unutar Europske unije. Prvi od njih, koji predvode Njemačka i Austrija, zauzima se za što skoriji početak pregovora o primanju naše zemlje u Europsku uniju a drugi, na čelu s Velikom Britanijom, savjetuje novu odgodu.</p>
<p>Guardian tvrdi da britanski stav podupiru Nizozemci, Poljaci, te »neke skandinavske zemlje«. S druge strane, njemački kancelar Gerhard Schröder prošlog je tjedna izjavio da bi pregovori Europske unije s Hrvatskom o priključenju trebali početi u travnju 2005. godine. Za što skoriji početak pregovora zauzima se i austrijski kancelar Wolfgang Schüssel.</p>
<p>No, u dokumentu što ga je za skori summit Europske unije priredila predsjedateljica Unije Nizozemska nije pobliže spomenut datum početka pregovora, navodi Guardian. </p>
<p>Njemačka i Austrija smatraju da Carla del Ponte ne bi Europskoj uniji smjela nametati uvjete za proširenje, te da Unija ne može biti »taocem« haaške tužiteljice. No, prema mišljenju britanskog ministra za Europu Dennisa McShanea, koje prenosi Guardian, »razgovori su u tijeku, a uvjetovanost (Tribunalom) mora biti dijelom njihova ishoda«. McShane posjetio je u srijedu Berlin zbog razgovora s njemačkim dužnosnicima o tome.</p>
<p>Prošlog tjedna britanski ministar za Europu primio je u Londonu i hrvatskog ministra vanjskih poslova, Miomira Žužula. Po izlasku s razgovora u Foreign Officeu Žužul je rekao da postoji jedan predmet, slučaj generala Ante Gotovine, koji hrvatska vlada nije uspjela riješiti i ne može ga izbjeći. McShane je pak istoga dana priopćio: »Tijekom susreta s dr. Žužulom usredotočili smo se na predstojeće Europsko vijeće. Dao sam do znanja da Britanija vidi budućnost Hrvatske unutar Europske unije. Rekao sam, međutim, da je nedavno izvješće tužiteljice Carle del Ponte istaknulo nedostatke u suradnje Hrvatske s Tribunalom«. McShane je također rekao da se Zagreb mora pozabaviti »akcijom oko lociranja i uhićenja« haaškog bjegunca Ante Gotovine, »da bi raščistio put Hrvatske prema Bruxellesu«. </p>
<p>Proljetos je službeni London smatrao da Hrvatska kad je riječ o Gotovini čini sve što može. No, sada je opet promijenio mišljenje nakon izvješća u kojem haaška tužiteljica aludira na navodnu spregu između Gotovininih pomagača i hrvatskih tajnih službi. </p>
<p>Kako je poznato, za samo tjedan dana Ministarsko vijeće Europske unije trebalo bi u Bruxellesu raspravljati o datumu početka pregovora o priključenju Hrvatske Europskoj uniji. No, nakon nedavnog izvješća glavne haaške tužiteljice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje je Hrvatska ponovo apostrofirana zbog »slučaja Gotovina«, priča je ponovo počela zapinjati. Većina primjedbi na račun Zagreba stiže iz - Londona.</p>
<p>Podjele među europskim partnerima zbog Hrvatske sve više podsjećaju na razdor među njima u vrijeme kada je trebalo priznati našu zemlju. Priznanje Hrvatske najviše su zagovarale Njemačka i Austrija a najviše ga je kočila Velika Britanija. Na kraju je došlo do male »vezane trgovine« u kojoj su Britanci popustili kad je o priznanju Hrvatske riječ. No, od Nijemaca su za uzvrat tražili i dobili podršku i suradnju u vezi sa stavljanjem nekih amandmana na važan dokument Europske unije, Povelju iz Maastrichta.</p>
<p>Može li se štogod slično ponoviti i ovaj put? Krajem studenoga Financial Times je već javio da bi Austrija, a možda i Njemačka, mogle blokirati početak pregovora Turske o pristupanju Europskoj uniji ako Britanci pokušaju zakočiti početak hrvatskih pregovora.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Od neželjenih događaja ne vidimo veličinu ciljeva</p>
<p>Uspjeh znači ostvariti moguću sreću ljudi u Hrvatskoj. To traži optimalno korištenje naših iskustava, znanja i mogućnosti. Važno je da u odnosu prema djelu dr. Tuđmana pokažemo hrabrost pozitivnog pristupa, međuljudskog uvažavanja i poštovanja istine. Dr. Franjo Tuđman poveo je hrvatski narod u pobjedonosno stvaranje hrvatske države. Na nama je da hrvatsku pobjedu nastavimo hrvatskim uspjehom</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>U medijima je prevladao negativan odnos prema predsjedniku Tuđmanu. Danas je teže i treba puno više hrabrosti za pozitivan, nego za negativan odnos prema dr. Tuđmanu. U pozitivnom pak pristupu prevladava obrana Predsjednika, a ne značenje i vrijednost stečenog iskustva za budućnost, razvoj i uspješnost u Hrvatskoj.</p>
<p>Kao dugogodišnji savjetnik prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, smatram se obavezanim i kompetentnim da iz petogodišnje vremenske distance pozovem na pozornije razmatranje povijesnog značenja i međuodnosa bitnih etapa u stvaranju, obrani, stradanju, priznanju i razvoju hrvatske države.</p>
<p>I u Hrvatskoj, kao i drugdje, treba jasno razlučiti dva ključna razdoblja: ono prvo, nastajanja i pobjede, od onog drugog, razvoja i uspjeha. Hrvatsku pobjedu čini beskompromisna odluka o stvaranju države – »Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što« – spremnost da ju se brani, sposobnost da se postigne njezino međunarodno priznanje te kontinuitet solidarnosti s Hrvatima u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Tu se pokazala i važnost jasne strategije i uloga cijelog naroda, konkretna snaga svakog područja Hrvatske i svih dijelova njezina stanovništva, važnost međunarodnih činitelja, snaga vjere…</p>
<p>Strateg te hrvatske pobjede je dr. Franjo Tuđman, a neposredni stvaratelj hrvatske pobjede je hrvatski narod: 93 posto hrvatskih birača izjasnilo se za samostalnost, da bi ju potom izborilo i obranilo svojom odlučnošću, vjerom, hrabrošću, odricanjem, spremnošću na patnju i kreativnošću.</p>
<p>Branitelji Vukovara i Siniša Glavašević; Konvoj Libertas i žene koje su odbile napustiti nepokoreni Dubrovnik; Bijeli put i crkva/bolnica u Novoj Biloj; kolone i prihvat prognanih i izbjeglih; Bedem ljubavi i sveprisutne žene; pomoć hrvatskih iseljenika i međunarodno priznanje; krunica branitelja, Ranjeni Krist i zajednička molitva; Pastirska hodočašća, nepokolebljiva potpora i čudesne mise Svetoga Oca … neposredni su stvaratelji hrvatske pobjede.</p>
<p>Tijekom rata predsjednik Tuđman posebnu je pozornost posvećivao hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Vodeći računa o različitim interesima u međunarodnoj politici, trudio se sačuvati što više života u Bosni i Hercegovini. Nije odustajao od zahtjeva za političkom ravnopravnošću Hrvata.</p>
<p>Priznavanje granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine smatrao je najbržim načinom njihova uklanjanja. Nije zagovarao preseljenje. Prihvaćanje nesretnih ljudi iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku nazivati »dogovorenim preseljenjem« upozorava na nepoznavanje stvarnih događaja.</p>
<p>Kritičari predsjednika Tuđmana prečesto brkaju njegove strateške rezultate s neželjenim događajima. Hrvatska je pobjeda, naravno, bila praćena i nepredviđenim događanjima i pogreškama u politici i stradanjima koja nisu bila samo neželjena nego i nepotrebna.</p>
<p>No o tome se prečesto piše tako da od neželjenih događaja ne vidimo veličinu ciljeva, a nerijetko ih se i zamjenjuje. Priče o samovolji i prividnoj svemoći političara umanjuju ulogu samog naroda. Treba se sjetiti da je i najvažnija pobjeda u dvadesetom stoljeću, ona antifašistička, bila praćena zločinima nad nedužnim civilima – masovnim bombardiranjem gradova, bacanjem atomskih bombi, etničkim čišćenjem... Unatoč tome, pobjeda antifašizma bila je veoma važna za daljnji razvoj.</p>
<p>Optužbama i suđenjem braniteljima, nezaposlenošću, nerađanjem… u hrvatskom se narodu već više godina širi osjećaj da je nepotreban. Izvrgnuti smo optužbama, povijesnim krivnjama, korupciji, neobjašnjenim dugovima, rasprodaji baštine i resursa, svađama i sterilnošću politike.</p>
<p>Premda su vanjske prepreke hrvatskomu uspjehu pobjedom uklonjene, ni danas nemamo strategije uspjeha, ni do danas narod nije pokrenut u ostvarivanju uspjeha.</p>
<p>Usporedimo stvaranje Hrvatske s biblijskim stvaranjem države. Mojsije je poveo Židove iz sužanjstva, i unatoč nadmoći faraonove vojske, uz Božju su pomoć prešli Crveno more u slobodu. To je pobjeda. No nakon toga, dok je Mojsije primao Deset zapovijedi, narod se u odsustvu cilja počeo klanjati zlatnom teletu. Za uspjeh je bilo potrebno usvojiti Deset zapovijedi i odbaciti zlatno tele.</p>
<p>Hrvatska danas luta između Deset zapovijedi i zlatnog teleta. To je odgovornost nas današnjih, svih zajedno, bez obzira na političke razlike. Uspjeh znači ostvariti moguću sreću ljudi u Hrvatskoj. To traži optimalno korištenje naših iskustava, znanja i mogućnosti.</p>
<p>Stoga je važno da u odnosu prema djelu dr. Tuđmana pokažemo hrabrost pozitivnog pristupa, međuljudskog uvažavanja i poštovanja istine. Dr. Franjo Tuđman je poveo hrvatski narod u pobjedonosno stvaranje hrvatske države. Na nama je da hrvatsku pobjedu nastavimo hrvatskim uspjehom.</p>
<p>Autor je bio savjetnik predsjednika dr. Franje Tuđmana za humanitarna pitanja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tuđman je pokazao da zna biti taktičar i strateg</p>
<p>Dr. Franjo Tuđman je kao jedini hrvatski političar osjetio da će se padom Berlinskoga zida urušiti europski komunizam i tako raspasti višenacionalne države, bez obzira na to što Zapad to nije htio. Bivši velikani hrvatskoga proljeća u to su vrijeme još vjerovali u opstanak nekakve »labave« jugoslavenske federacije</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Prošlo je pet godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Ne baš slučajno, u povodu toga izašle su dvije Tuđmanove biografije, neautorizirane od njegove obitelji i stranačkih prijatelja. Jednu je napisao novinar Darko Hudelist, drugu političar Zdravko Tomac.</p>
<p>Očigledno je to nastavak »znanosti« o Tuđmanu, svojevrsne tuđmanologije, koju su započeli novinari Nenad Ivanković i Josip Jović, obožavatelji ali ne i nekritični prema »Ocu domovine«, kako ga nazivaju njegovi sljedbenici.</p>
<p>Nažalost, protivnici Tuđmanove politike naveliko sotoniziraju lik i djelo prvog hrvatskog predsjednika, dok ga njegovi obožavatelji nekritički dižu u nebesa. Tuđman je i bio proturječan, u svemu hirovit, ali nije bio ni vrag niti anđeo.</p>
<p>Jedanput sam napisao i ostajem pri tome da veliki ljudi prave velike pogrješke, mali male. A Tuđman je bio veliki državnik. U hrvatskoj povijesti 20. stoljeća s njim se mogu uspoređivati samo Stjepan Radić i Alojzije Stepinac; Josipa Broza ne ubrajam u hrvatske političare: bio je skroz-naskroz Jugoslaven.</p>
<p>Ne bih se mogao složiti s tvrdnjom Darka Hudelista da je Tuđman zbog svoje iracionalnosti bio sve drugo a »ne idealnim za predsjednika ikoje demokratske države«. (Jutarnji list, 4. prosinca). Hudelist bi kao iskusan novinar trebao znati da nema idealnih političara te da je Hrvatska u vrijeme Tuđmanove vladavine zbog svoje komunističke prošlosti bila tek poludemokratska država.</p>
<p>Tuđman je imao i svojih vrlo racionalnih poteza. Znao je učiti na svojim pogrješkama, što je rijetkost u hrvatskoj političkoj klasi, u narodu s malo političkih talenata.</p>
<p>Kao povjesničar, ne baš na najvišoj znanstvenoj razini ali marljiv i zanimljiv, Tuđman je uvjeren da se Hrvati moraju osloboditi balasta prošlosti, pomiriti svoje krajnosti i preuzeti sudbinu u svoje ruke, sve do potpunog suvereniteta.</p>
<p>Nije istina, kako tvrdi Hudelist, da je ideju nacionalne pomirbe preuzeo od Luburića; tu misao širili su hrvatski intelektualci u emigraciji davno prije nego što ju je »ukrao« zloglasni zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovca. </p>
<p>Tuđman je kao jedini hrvatski političar osjetio da će se padom Berlinskoga zida urušiti europski komunizam i tako raspasti višenacionalne države, bez obzira na to što Zapad to nije htio. Bivši velikani hrvatskoga proljeća u to su vrijeme još vjerovali u opstanak nekakve »labave« jugoslavenske federacije.</p>
<p>Tuđman je odmah poslije Titove smrti tražio vezu s našom dijasporom i zapadnim krugovima, sklonima Hrvatskoj, dok su ostali hrvatski oporbenjaci, osim Dobroslava Parage, spavali svoj plašljivi »zimski san« dok ih narod ne pozove na vlast. A narod ih je gotovo zaboravio.</p>
<p>Postavši hrvatskim državnim poglavarom, Tuđman je pokazao da zna biti taktičar i strateg. Taktizirao je kad je sa slovenskim predsjednikom Kučanom predložio konfederiranje Jugoslavije, dobro znajući da će to Milošević odbiti, a još većim se taktičarom pokazao pregovarajući sa srbijanskim voždom kupujući time dragocjeno vrijeme potrebno za osposobljavanje Hrvatske za obrambeni rat. Nije istina da je žrtvovao Vukovar i Dubrovnik, kao i da je »prodao« bosansku Posavinu.</p>
<p>Kao strateg, pripremio je »Bljesak« i »Oluju« upravo u vrijeme kad su to Amerikanci zaželjeli te se složio s mirnim inkorporiranjem hrvatskog Podunavlja u maticu zemlju. Da je nakon oslobađanja Vukovara dao ostavku, ostavio bi mnogo sjajniji lik u hrvatskoj povjesnici.</p>
<p>Nijedan od Tuđmanovih suparnika u hrvatskom političkom životu nije mu bio ni do koljena nekih pet godina prije njegove smrti; poslije je zbog bolesti vukao poteze koji su ostavili taman trag u njegovoj biografiji.</p>
<p>No na vlastitu štetu, Tuđman nije znao »pročitati« ljude koje je birao za svoje bliske suradnike, jer je uglavnom tražio poslušnike a ne karaktere. To mu se osvetilo kad su ga napustili tobože najvjerniji koji mu se osvećuju i »preko groba«, što je necivilizacijska sramota.</p>
<p>Tuđmanu se najviše spočitava da je s Miloševićem radio na razbijanju Bosne i Hercegovine. Točnije bi se moglo reći da je Tuđman samo očijukao s tom mogućnošću te da su ga u tome »pomagali« strani posrednici i sam Izetbegović, koji mu je nudio zapadnu Hercegovinu, što je Tuđman odbio. </p>
<p>Tuđman je sanjao o obnovi Banovine Hrvatske, ali Banovina nije bila »velika Hrvatska«, kako je »opanjkavaju« profesionalni antituđmanovci. No posve je druga stvar što bi stvaranje nekakve »banovinske« Hrvatske moglo izazvati lančanu reakciju revidiranja svih republičkih granica unutar bivše države, i time izdvajanje tzv. krajine iz Hrvatske.</p>
<p>Tuđman je glede Bosne i Hercegovine očito bio žrtva svoje profesionalne devijacije povjesničara koji misli da može stvarati povijest samo ako hoće. Na kraju, Tuđmanu se mora naveliko zamjeriti njegov i više nego nemaran odnos prema zloporabama u pretvorbi. Gospodarstvo je prepustio bivšim socijalističkim direktorima, potpuno zanemarivši da su Hrvati veoma osjetljivi na krađe narodne imovine.</p>
<p>Zašto šestorka nije napravila temeljitu reviziju pretvorbe? Zašto Račanova vlada nije odgovorila na pismo Ankice Tuđman da se ustvrdi imovinsko stanje obitelji? Zašto nisu kažnjeni oni koji su pokrali dijasporu? Šestorka je imala pune četiri godine da ispravi većinu Tuđmanovih skretanja, ali to nije učinila.</p>
<p>Stoga bismo mogli reći da su nakon Tuđmana došli tuđmanići, ali mnogo manjeg rodoljubnog i državničkog kalibra. No još nije prekasno. Sanaderova bi ekipa mogla ispraviti barem dio onoga što su zabrljali njezini prvi i drugi prethodnici.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Interferon zaboravili a predviđa se smrtonosna gripa</p>
<p>Bude li pandemije gripe, danak u ljudskim životima platit će mlađe i starije dobne skupine ne uspije li se na vrijeme pripraviti odgovarajuće cjepivo</p>
<p>EUGEN ŠOOŠ</p>
<p>U Vjesniku od 5. prosinca objavljen je velik napis o mogućoj pandemiji gripe. Očekuje se pojava novog soja virusa protiv kojeg ljudski organizam nema nikakva imuniteta. Osim toga, zna se da imunološki aparat u ljudi sazrijeva oko osamnaeste godine, a nakon pedesete slabi.</p>
<p>Prema tome, bude li pandemije gripe, danak u ljudskim životima platit će mlađe i starije dobne skupine ne uspije li se na vrijeme pripraviti odgovarajuće cjepivo.</p>
<p>Još davne 1972. godine dr. Ivan Petričević, dr. Mirko Išgum i doc. dr. Stanislav Smerdel proveli su istraživanja o mogućnosti profilakse i terapije influence inteferonom (poznat je kao snažno prirodno antivirusno sredstvo). Njihovi rezultati gotovo su istovjetni s rezultatima znanstvenika u svijetu. Podrobno je rad skupine naših istraživača opisan i objavljen u Liječničkom vjesniku godine 1978. </p>
<p>Istraživanja naših znanstvenika također su pokazala da se interferonom može utjecati na tijek epidemije gripe kao i na liječenje bolesti. Interferon se profilaktički primjenjuje čim se u zatvorenom kolektivu pojave do dva slučaja bolesti. Terapijski se mora upotrijebiti unutar četrdeset osam sati od prvih znakova bolesti.</p>
<p>Profilaksa interferonom s pomoću spreja tehnički je složena kao i terapija inhalatorom. Međutim, moguće je pripraviti lingvalete interferona, koje se stavljaju u usta (ta istraživanja trebalo je odavno provesti).</p>
<p>Od 1993. pa sve do 2004. Imunološki zavod vodili direktori akademik Vlatko Silobrčić i prof. dr. Sabina Rabatić te su gotovo zatrli proizvodnju interferona.</p>
<p>Stoga sam se prošle godine obratio Uredu Predsjednika i pisano zamolio da Ured intervenira u vezi s proizvodnjom vagitorija interferona potrebnih za liječenje infekcija vrata maternice uzrokovanih humanim papilloma virusima (HPV).</p>
<p>Dobio sam pisani odgovor, ali od svega – ništa. </p>
<p>Čini mi se da Ured Predsjednika nije intervenirao ili se tadašnja direktorica na to oglušila. </p>
<p>Odnedavno je nova direktorica Imunološkog zavoda dr. Tatjana Sindik, koja će, vjerujem, obnoviti Zavod koji je naslijedila u ne baš zavidnom stanju.</p>
<p>Siguran sam da će obnoviti proizvodnju prirodnog interferona i provoditi njegova klinička ispitivanja – za što je potrebno mnogo novca.</p>
<p>Ako pandemija gripe malo zakasni, vjerujem da će interferona biti barem za najnužnije, to jest da će se moći osigurati profilaksa i liječenje zdravstvenog osoblja koje će biti u dodiru s oboljelima od gripe.</p>
<p>Također bi trebalo osigurati interferon za profilaksu u grobara koji će nas pokapati, jer se očekuje velika smrtnost.</p>
<p>Autor je docent, doktor veterinarskih znanosti iz Kloštar Ivanića.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Grad preuzima 20.000 predmeta od Državnog odvjetništva </p>
<p>Na sjednici je potvrđen nacrt Ugovora o osnivanju Agencije za podršku informacijskim sustavima između Grada Zagreba i Vlade RH. Njen glavni cilj bilo bi brže izdavanje izvadaka, građevinskih dozvola i drugih dokumenata, ali i smanjenje korupcije, jer bi se transakcije radile putem računala</p>
<p>Poglavarstvo je u četvrtak usvojilo prvi aneks Ugovora o zastupanju Grada Zagreba, kojim će smanjiti obujam poslova Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u zastupanju Grada u sudskim i upravnim postupcima. Državnom odvjetništvu time od 1. siječnja 2005. istječe punomoć u zastupanju Grada pred upravnim tijelima i Općinskim sudom u Zagrebu u izvanparničnim i zemljišno-knjižnim predmetima. Od 1. ožujka 2005. godine Odvjetništvo više neće zastupati Zagreb niti u ovršnim predmetima pred Općinskim sudom. </p>
<p>Kako je objasnio tajnik Poglavarstva Vidoje Bulum, aneks je donesen na inzistiranje Državnog odvjetništva da Grad preuzme predmete u izvanparničnim postupcima. Teret od oko 20.000 predmeta bit će tako prebačen uglavnom na Ured za imovinsko-pravne poslove, kojeg se najviše tiču. Član Poglavarstva zadužen za upravljanje imovinom Grada Srećko Ferenčak predbacio je što će se gradski uredi zatrpati i hrpom nedovršenih predmeta, pa je predložio da se oni riješe prije primopredaje dokumentacije. »Državnom odvjetništvu smanjujemo posao, a novac koji mu plaćamo (oko 6,9 milijuna kuna godišnje op.a.) ostaje isti«, napomenuo je. </p>
<p>Dogradonačelnik Milan Bandić predložio je da se napravi inventura nedovršenih predmeta i nakon toga sastavi još jedan aneks ugovora.</p>
<p>Na sjednici je potvrđen nacrt Ugovora o osnivanju Agencije za podršku informacijskim sustavima između Grada Zagreba i Vlade RH, što ga još mora potvrditi Gradska skupština. Glavni cilj Agencije bio bi povećanje učinkovitosti državne uprave i lokalne samouprave. Ili, drugim riječima - brže izdavanje izvadaka, građevinskih dozvola i drugih dokumenata, ali i smanjenje korupcije, jer bi se transakcije radile putem računala, pa bi izravan kontakt s činovnicima bio izbjegnut. </p>
<p>Kongresni centar, koji je već bio posvadio gradsku koaliciju SDP-a i HNS-a, i dalje uzbuktava strasti. Tako je na inzistiranje dogradonačelnika Stipe Tojčića (HNS) iz zaključka o kupnji 25 milijuna kuna vrijedne nekretnine u vlasništvu Medike d.d. u Jukićevoj 12 izbačen dio koji govori o njenoj budućoj namjeni (»radi realizacije objekta kongresnog centra«). »Nije korektno da Ured za imovinsko-pravne poslove prejudicira namjenu zemljišta, jer o lokaciji budućega Kongresnog centra službeno još nismo raspravljali«, rekao je Tojčić, primijetivši da »SDP nastavlja raditi na svoj predizborni način«. </p>
<p>Budući da je u Zagrebu stopa mortaliteta veća od one nataliteta, prihvaćen je Program poticajnih mjera populacijske politike Grada, o čemu se treba još izjasniti Skupština. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prežigalo bez komentara o Autobusnom kolodvoru</p>
<p>Predsjednik Skupštine trgovačkih društava grada Zagreba i pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo u četvrtak je odbio komentirati događanja u Autobusnom kolodvoru Zagreb i eventualnu smjenu direktora Vjekoslava Karare. Kad je, pak, riječ o imenovanju bivšeg ministra zdravstva Andre Vlahušića na mjesto predsjednika Upravnog vijeća bolnice Sveti Duh, nije poznato hoće li se takav prijedlog ponovno naći na sljedećoj sjednici Gradske skupštine. »To stvarno ne znam«, rekao nam je prije sjednice Poglavarstva dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, koji je i predložio Vlahušićevo imenovanje. Šostara smo pitali zašto je takav prijedlog njegovog ureda povučen sa zadnje sjednice Skupštine. »Koliko ja znam, povučen je jedino zbog toga što dr. Vlahušič nije stanovnik Zagreba. Živi u Dubrovniku, pa se tu javilo ogorčenje i pitanje 'zar nema u Zagrebu liječnika koji bi mogao biti imenovan u Vijeće'«, rekao je Šostar. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zatukao kujicu jer nije lajala na prolaznike </p>
<p>Tražimo hitno mijenjanje Zakona o dobrobiti životinja, koji bi za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja propisivao visoke kazne, rekao je Bernard Vjeran Franolić iz Prijatelja životinja, dodajući da traže i najstrožu kaznu po sadašnjem Zakonu za Ostoju Babića te da mu se trajno zabrani držanje životinja</p>
<p>»Vidjeli smo masu zgnječenog mesa«, opisala nam je prizor koji je prošle subote u dvorištu svog susjeda vidjela stanovnica Peščenice. Susjed, Ostoja Babić, pred čijom je kućom u četvrtak održan prosvjed, sat je vremena udarao svoga psa metalnom šipkom, vilama i sjekirom. Psu je muke skratio policajac kojeg je pozvao 19-godišnjak iz susjedstva. </p>
<p>Protestnu akciju, kao osudu tog čina, organizirala je Udruga Prijatelji životinja, a pridružili su im se i volonteri novoosnovane Udruge Oslobođenje životinja. </p>
<p>Volontere udruga i okupljene novinare ugodno je iznenadio dolazak građana s transparentom i studenata Veterinarskog fakulteta koje je zgrozilo brutalno mučenje životinje. </p>
<p> »Tražimo hitnu promjenu Zakona o dobrobiti životinja«, »Tražimo strogo kažnjavanje zločina nad životinjama«, »Stop okrutnosti nad životinjama«, neki su od natpisa na transparentima koje su volonteri udruga, studenti i građani rasprostrli ispred kuće Ostoje Babića. </p>
<p>»Imam ja ljubimce, i ona je bila, al' nije valjala«, komentirao je svoj čin uzbuđeni Ostoja Babić kad smo mu pokucali na vrata.</p>
<p> Iz kuće nije htio izaći, samo je provirivao i komentirao. Nastradali pas bila je jednoipolgodišnja kuja koju je Ostoja Babić, kako su rekli očevici, mučio »jer nije lajala na prolaznike, nego je mahala repom«. »Vidio sam da mi nije od koristi, pa sam je zatukao. Što će mi takva«. </p>
<p>O tome jesu li čuli što se u njihovom susjedstvu događa pitali smo i prve susjede. »Jesam, čuo sam«, rekao nam je prvi susjed i slegnuo ramenima. Njegova je žena dodala: »Znate, ne želite se zamjeriti susjedima, al' dobro je da ste došli«. Stoga Prijatelji životinja pozivaju građane da reagiraju te veterinarskoj inspekciji, policiji i njima prijavljuju mučenja i loše postupanje sa životinjama. </p>
<p>»Tražimo hitno mijenjanje Zakona o dobrobiti životinja, koji bi za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja propisivao visoke kazne«, rekao je Bernard Vjeran Franolić iz Prijatelja životinja, dodajući da traže i najstrožu kaznu za Ostoju Babića po sadašnjem Zakonu te da mu se trajno zabrani držanje životinja. U Italiji je samo za napuštanje kućnih ljubimaca predviđena kazna od 10.000 eura i godina dana zatvora, a u Italiji i Njemačkoj su životinje ušle i u ustav. U Hrvatskoj gotovo nitko nije kažnjen zbog okrutnosti nad životinjama. »A ljudi koji su nasilni prema životinjama ne zaustavljaju se uvijek na tome«, upozoravaju Prijatelji životinja, koji su izradili nacrt novog zakona o dobrobiti životinja, koji je u listopadu ušao u saborsku proceduru, ali odbijen je s obrazloženjem da je odviše futuristički. Sada Prijatelji životinja pitaju je li stravično ubojstvo psa s Peščenice nešto futurističko.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tjedan dana bez grijanja i tople vode</p>
<p>Stanari Degenove ulice broj 4 u središtu Zagreba, nasuprot parka Ribnjak, a podno Kaptola, već sedam dana žive u hladnoći. Naime, u 16 stanova, koliko ih ima ulaz broj 4, isključen je plin. Tim plinom građani griju stanove, vodu i kuhaju. Iako se većini građana plin isključuje zbog neplaćenih računa, u ovom slučaju nije riječ o tome. Naime, dimnjačar koji se brine za tu zgradu, odnosno njene dimnjake, smatrao je da postoje neispravnosti na dimovodnim kanalima zgrade, te je 2. prosinca od Gradske plinare zatražio hitnu obustavu isporuke plina. Prvo telefonskim putem, a onda je, na inzistiranje Gradske plinare poslao - telegram, u kojem ne stoji objašnjenje zašto je plin isključen.</p>
<p>Priča, kažu u Gradskoj plinari, što potvrđuju i stanari, počinje u travnju kad se tvrtka Vediko, koja je ovlaštena za dimnjačarske poslove za to područje grada, obratila Plinari i rekla da postoje neke nepravilnosti u dimovodnim kanalima. »No, nije nam rečeno treba li i za koga treba isključiti plin«, kazao je u razgovoru za Vjesnik Dubravko Dumančić iz Službe tehničke kontrole Plinare. Početkom rujna u gradskoj se tvrtki održava sastanak između predstavnika Plinare i Vedika, na kojem se zaključuje da se plin treba isključiti za sve potrošače, a zbog uočenih neispravnosti na dimovodnim kanalima. No, Plinara ga ni tada ne isključuje jer, prema njihovoj procjeni, nije bilo opasnosti. »Na svoju smo ruku procijenili da nije bilo valjanog razloga«, kazao je Duvančić. </p>
<p>U međuvremenu građani Degenove traže analizu neovisnog stručnjaka jer ne vjeruju Vedikovim dimnjačarima. No, na dojavu građana da plin curi u prizemlju jednog stana, plin se zatvara cijeloj zgradi, iako svaki stan ima poseban kanal za dimnjak.</p>
<p>Također, kontradiktoran je i nalaz dimnjačara koji potpisuje vlasnik tvrtke Mladen Mustač. Naime, pojedini stanovi su, s obzirom da svaki stan ima poseban kanal za dimnjak, 1999. godine, kad su ugrađivali plinske instalacije, dobili pozitivan nalaz za priključenje na plin odnosno dimnjak. Da bi nakon nekoliko godina isti vlasnik zaključio sasvim suprotno. Pa tako u nalazu od 1999. godine Mustač kaže da je dimnjak građen od Schiedel laf elemenata, te da posjeduje propisana vratašca za kontrolu i čišćenje u podrumu. U 2004. godini, pak tvrdi da je dimnjak sagrađen od salonitne cijevi, te da nigdje nema vratašca za kontrolu i čišćenje niti sabirača čađe. </p>
<p>»Ne mogu ovoga trenutka razgovarati s vama«, poručio nam je Mustač u četvrtak. No, stanari su i dalje bez grijanja te se pitaju što dalje. »Jedan od Mustačevih nalaza mora biti nepravilan, ili onaj koji nam je izdao 1999. godine ili ovaj sada«, kažu stanari, te poručuju da netko zbog ovakvih propusta mora odgovarati.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Hotelijeri traže kongresni centar </p>
<p>Vijeće hotelijera je u četvrtak, 9. prosinca, na 11. sjednici Vijeća HGK-Komore Zagreb izabralo Vladu Leku kao predstavnika u radnoj skupštini za izradu prijedloga organiziranoga zabavnoga noćnog programa u Zagrebu.</p>
<p>Dopredsjednik Vijeća hotelijera Vlado Leko rekao je da Zagrebu nedostaje noćni život. »Treba se napraviti kulturna i izazovna atrakcija«, koja bi, prema njegovim riječima, uzdigla kulturni život Zagreba iznad ostalih gradova.</p>
<p>Predsjednica Vijeća Amelia Tomašević upozorila je na problem gradnje kongresnog centra u Zagrebu. »Hrvatska je hit u Europi za velike i male kongrese, ali nemamo kvalitetne centre«. Tomašević je rekla da bi najbolje bilo sagraditi kongresni centar u gradu, a ne izvan njega, jer bi tada trebalo sagraditi barem još jedan hotel, što smatra nepotrebnim. Predsjednica Vijeća upozorila je i na problem postavljanja smeđih turističkih signalizacija. »Projekt smeđih signalizacija postoji u Gradskoj skupštini, ali nema dopuštenje«.</p>
<p>Hotelijersko Vijeće izabralo je Adalberta Hunskog za novog tajnika te Anđelka Martinovića za novog člana Vijeća Turističke zajednice grada Zagreba. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Proračun usvojen uz protivljenje HDZ-a i DC-a</p>
<p>Proračun će biti 211 milijuna kuna / Najznačajnije pitanje postavljeno na aktualnom satu vezano je za moguće ukidanje ZET-ovog prijevoza u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle. ZET još od svibnja traži povećanje iznosa za subvenciju prijevoza, a ono je toliko da bi proračuni tih općina mogli završiti u blokadi </p>
<p>Nakon višesatne rasprave koju su potakli vijećnici iz redova HDZ-a i DC-a, proračun Zagrebačke županije usvojen je većinom glasova. Proračun će zahvaljujući gospodarskom rastu, kreditu za investicije u školstvu (10 milijuna) te prenesenim sredstvima iz ove godine (sedam milijuna) biti veći od ovogodišnjeg za gotovo 40 milijuna, odnosno »težak« je 211,93 milijuna kuna. </p>
<p>Gospodarski rast, rekao je župan Stjepan Kožić, povećao je zaposlenost u Županiji za gotovo 30 posto. U strukturi rashoda, najviše novca predviđeno je za školstvo, zdravstvo, kapitalne investicije i investicije za razvoj gospodarstva, ponajprije poljoprivrede, maloga i srednjeg poduzetništva. HDZ i DC smatraju, međutim, da proračun nije ni razvojan ni socijalan, odnosno da je, kako je rekao HDZ-ovac Damir Mikuljan, ponajprije u funkciji skorašnjih lokalnih izbora jer rascjepkanošću na sitne komunalne akcije i razne manifestacije »treba ispasti da Županija svima nešto daje«. Potpredsjednik Skupštine Ivan Rijetković (HDZ), smatra da za saniranje 222 divlja deponija na kojima je 473.000 prostornih metara svakojakog otpada, nije dovoljno predviđenih 140.000 kuna. Podsjetio je da Županija ima gotovu studiju za županijsko odlagalište otpada, te da je po njoj trebala osnovati vlastito poduzeće i obaviti geološka ispitivanja mogućih lokacija. No, budući da nitko u svojoj blizini ne želi takvo odlagalište, Županija, zaključio je Rijetković, bježi od donošenja konačne odluke »kao vrag od tamjana«. </p>
<p>Jedini amandman, kojeg je podnio HDZ-ovac Juraj Fruk, za financiranje obnove Osnovne škole u Bedenici, prihvaćen je djelomično. Fruk je, naime, za tu namjenu tražio milijun, a dobio je 500.000 kuna. </p>
<p>Najznačajnije pitanje postavljeno na aktualnom satu, vezano je za moguće ukidanje ZET-ovog prijevoza u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle. ZET još od svibnja traži povećanje iznosa za subvenciju prijevoza, a ono je toliko da bi proračuni tih općina mogli završiti u blokadi. Županija pokušava pronaći rješenje (raspisan je i natječaj za drugog prijevoznika), ali, međutim, Grad Zagreb, kao vlasnik ZET-a, još uvijek nije pokazao dobru volju da pomogne u gorućem problemu javnog prijevoza ne samo u spomenutim općinama, već u cijeloj Županiji. Županija će rješenje ipak morati pronaći do kraja godine, što je krajnji rok koji su te općine dobile od ZET-a. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Velikogorički proračun za 2005. je 225 milijuna kuna</p>
<p>Proračun grada Velike Gorice za 2005. godinu bit će 225 milijuna kuna. Tako je odlučeno u četvrtak na 31. sjednici Gradskog vijeća Velike Gorice. Veći dio proračunskog novca biti će potrošen na izradu projektne dokumentacije i otkup zemljišta za gradnju bazena, za gradnju spomenika poginulim braniteljima iz Domovinskog rata, izvođenje završnih radova i opremanja Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici te za adaptaciju Doma kulture u Velikoj Mlaki. Zbog tih kapitalnih ulaganja za Dom zdravlja Zagrebačke županije - Ispostava Velika Gorica bit će izdvojeno 250 tisuća kuna, što je u odnosu na 2004. godinu 55 posto manje. Izdvojenim sredstvima sufinancirati će se dodatne ekipe hitne medicinske pomoći. Važno je naglasiti da se velikogorički proračun prvi u Hrvatskoj bazira na sustavu riznica, koji osigurava racionalnije trošenje javnog novca. Prema tom sustavu, model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jedinstvenoga novčanog računa preko kojega se obavljaju sve financijske transakcije proračuna Grada Velike Gorice. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Lašćini bi trebala temeljita obnova</p>
<p>Studentski dom na Lašćini (sagrađen 60-ih godina) u izrazito je lošem stanju, a uvjeti stanovanja su daleko od zadovoljavajućih. Žbuka otpada mahom sa svake zgrade, u hodnicima se širi miris vlage, boja sa stolarije otpada... Studenti stavljaju vješalice za sušenje rublja u hodnike paviljona i u njima se osjeća miris plijesni. Paviljoni su općenito trošni, a standard im je bliži dobu u kojem su sagrađeni nego današnjici. Računalna radionica smještena je u podrumu jednog od paviljona i opremljena je s tek pet računala. Pored nje je tulumara s lošom ventilacijom i upitnoga higijenskoga i zdravstvenog stanja. Stazama oko paviljona odavno je prošao rok trajanja i asfalt se na njima doslovno raspada. </p>
<p>Lašćina se doima kao da je zaboravljena od svojih financijera i u nju se nije temeljito ulagalo godinama. »Zaposlenici daju sve od sebe da dom održe u najboljem redu, ali vrijeme je učinilo svoje i to se ne može sakriti. Ipak, ovo smo ljeto okrečili sve paviljone. No, potrebni su hitni popravci ili zamjena glavne kotlovnice i potkotlovnica u paviljonima«, kaže upravitelj doma Mijo Geljić. Upravitelj se nada da će Lašćina biti sljedeća na redu obnavljanja. </p>
<p>U paviljonima je smješteno oko 500 studenata u jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe. Jedan od paviljona je posebno namijenjen za studente glazbenike. »Sve je manje problema sa studentima. Mislim da je došlo vrijeme sve savjesnijih đaka, koji se posvećuju studiju prije svega i imaju manje vremena za zabavu«, kaže Geljić.</p>
<p>Unatoč lošem stanju doma, u njemu vlada obiteljska atmosfera. Njegova svojevrsna izoliranost (u stambenom je naselju), a i mali broj stanara u domu pridonijeli su zbližavanju među studentima. »Kod nas je veselo i nema otuđenja studenata kao u drugim domovima. Studenti često zapjevaju uz gitaru na klupi u parku«, kaže Geljić.</p>
<p>Jedna do rijetkih pozitivnih strana doma je široki zeleni pojas oko paviljona, u kojem je i nekoliko zaštićenih stabala. »Lašćina je miran dom u kojem studenti mogu čuti pjev ptica u parku«, rekao je upravitelj. </p>
<p>Dugoročni planovi Uprave Studentskog centra je proširenje postojećih kapaciteta na Lašćini. Na velikoj površini je 11 paviljona u kojima je smješteno malo studenata, a uvjeti postoje za nadograđivanje postojećih objekata ili gradnju novih.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Plava vrpca Vjesnika ribaru Morožinu i posadi »Zrinskoga«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Priznanje i srebrnu plaketu Plave vrpce Vjesnika, koju redakcija našeg lista dodjeljuje 38. put za pothvate spašavanja ljudi i imovine na moru, ove će godine u pojedinačnoj konkurenciji biti dodijeljena pedesetjednogodišnjem Dubravku Morožinu iz Punta na Krku, koji je 12. travnja po orkanskoj buri nadomak strmih litica istočne obale Cresa svojom koćom »Primo« spasio šesteročlanu njemačko-nizozemsku posadu trinaestmetarske hrvatske jedrilice »Old sailor«.</p>
<p> U momčadskoj konkurenciji, Plava vrpca, srebrna plaketa i svileni plamenac, pripali su posadi tankera »Zrinski« zadarske tankerske plovidbe pod zapovjedništvom Vinka Stulića. Objavili su to u četvrtak na konferenciji za novinare u Opatiji tajnik Odbora Plave vrpce Vjesnika Damir Herceg i glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović. Također su najavili svečanu dodjelu nagrada u opatijskom hotelu »Četiri opatijska cvijeta« 10. prosinca.</p>
<p>U konkurenciji je bilo devet pothvata: tri pojedinačna i šest momčadska.</p>
<p>Morožin je do sada uspješno sudjelovao u pedesetak akcija traganja i spašavanja na moru, zbog čega je dobio nadimak »puntarski coast guard«. U posljednjemu mu je pomogao ribar Edi Franolić. Morožin je također na moru ispred Stare Baške spasio dvojicu austrijskih nautičara koje prethodno nisu htjeli spasiti njihovi sunarodnjaci prošavši pored njih.</p>
<p>Posada tankera »Zrinski« pod zapovjedništvom Vinka Stulića, 24. je rujna po buri jačine 60 do čak 90 čvorova 30 milja jugozapadno od Pule spasila dvojicu od pet članova austrijske dvanaestmetarske jahte »Adax«. Treba dodati da je »Zrinski« dugačak 250 metara i u tom je trenutku prevozio 84.000 tona nafte iz Libije za Trst.</p>
<p>Vještim manevriranjem kapetan Stulić uspio je približiti golemi brod jedrilici, a nakon što je orkansko nevrijeme prekinulo konopac kojim je »Adax« bio vezan uz tanker, spašavanje preostala tri člana posade preuzeo je grčki brod »Lefka ori«, čija je posada uspjela spasiti dva nautičara, ali ne i jedriličarku Carlu Frank (50) koja im je pri pokušaju izvlačenja na palubu upala u more i nikad nije pronađena.</p>
<p>Predsjedavajući Odbora Plave vrpce Vjesnika Hrvoje Kačić te članovi, kapetani Mato Botica, Tomislav Devčić, Bruno Profaca, Tomislav Miletić i Edo Šarunić - koji je i voditelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru - te Ivan Frančišković iz Croatia osiguranja, priznanje su odlučili dodijeliti i posadi grčkog broda »Lefka ori« za spašavanje dvojice nautičara s jedrilice »Adax«. </p>
<p>»Redakcija Vjesnika«, kazala je glavna urednica lista Andrea Latinović, koja će laureatima uručiti nagrade, »posebno priznanje dodijelila je Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u povodu pete obljetnice njihova rada i uspješne suradnje«. </p>
<p>U pojedinačnoj konkurenciji još su bili Branko Kovačev i Robert Belaj, a u momčadskoj posada broda »P-116« šibenske pomorske policije, posada koće »Pipi« iz Krka, broda »Marino« riječke pomorske policije, jedrilice »Adria-Azija« i brodice »507 RK«. </p>
<p>Glavna urednica Vjesnika na konferenciji za novinare najavila je novi, drukčiji Vjesnik, koji će izići sredinom veljače 2005. Od sadašnjega će se razlikovati manjim formatom, sadržajem i novim pristupom marketingu. Andrea Latinović kazala je da će u »novom« listu pisati više kvalitetnih i poznatih novinara te da u njemu »neće biti medijskog žutila koje je zahvatilo domaće tržište«.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Deana bez ruku slika najljepše ruže</p>
<p>Svi oni koji su sumnjali u to da umjetnici doista slikaju ustima ili nogama mogli su ih vidjeti na djelu u predvorju Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je radionica i izložba umjetnika koji slikaju ustima ili nogama bila upitna sve do prošlog tjedna, zbog netočnih medijskih napisa, u četvrtak je ipak održana. Nastupili su umjetnici iz Hrvatske, Slovenije, SCG-a i Njemačke, kao i članovi Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara.</p>
<p>Desetogodišnja Deana Bačko iz Vojvodine oduševila je prisutne slikajući ruže nogama. Djevojčica je već stipendistica Udruge umjetnika koji slikaju ustima ili nogama, a počela je slikati s nepunih pet godina. Upravo ona je za Benjamina Žnidaršiča iz Slovenije, kako kaže, njegovo srce i motivacija.</p>
<p> Žnidaršič slika ustima, a predstavio se radom na slici Crkve svetog Marka, koju će, kako je najavio, donirati Hrvatskoj udruzi paraplegičara, koja je slikarima bez ruku osigurala prostor. </p>
<p> Naši slikari Goran Radić i Stjepan Perković izjavili su da im je drago što je radionica održana usprkos problemima. Radić je spomenuo da je naučio slikati prije nego pisati, a Perković, koji polazi Slobodnu umjetničku akademiju, rekao je da izradom slika financira studij. Nije propustio napomenuti da mu je velika pomoć i inspiracija u slikanju djevojka Kristina Šubašić. </p>
<p>Jedini redovni član Udruge umjetnika Vojko Gašperut-Gašpert pokazao nam je kako ustima slika lopoče na platnu. Ovi se umjetnici žele izvući iz izolacije tuđeg nerazumijevanja i predstaviti se putem onoga što najbolje rade - slikanja.</p>
<p>Svi koji nisu vidjeli radionicu, moći će to učiniti do 17. prosinca.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Devet dobitnika na Lotu 7/39 podijelilo pet milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jack pot, odnosno sedam pogođenih brojeva 49. kola »Lota 7/39« dobilo je devet dobitnika što je prvi put da u toj igri, koju Hrvatska lutrija samostalno priređuje od 1991., ima toliko dobitnika, izvijestila je Hrvatska lutrija (HL). Napominje se također da je to je i deveti Jack pot u ovoj godini </p>
<p> Tako je devet sretnika podijelilo pet milijuna kuna, svaki od njih dobio je po 555.555 kuna, a dobitni listići, što voditeljica službe za igre HL-a Nora Cecić također drži zanimljivim, rasporedili su se po cijeloj Hrvatskoj i to dva u Zagrebu, te po jedan u Čakovcu, Vukovaru, Osijeku, Metkoviću, Kaštel Starom, Šolti, te u Puli.</p>
<p> Dobitna kombinacija 5, 12, 13, 18, 22, 27 i 32 izvučena je od 425.186 potvrda o uplati s ukupno 3.784.376 kombinacija, rekla je Cecić.</p>
<p> Po njezinim riječima matematička vjerojatnost da se pri tolikom broju odigranih kombinacija pogodi jedna sedmica je 24,6 posto pod pretpostavkom da su sve te kombinacije različite.</p>
<p> U HL-u drže da igrači imaju svoje tzv. »simpatične« brojeve (povezane s datumima određenog događaja ili statistički eksponiranim brojevima). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Usher dominirao dodjelom nagrada</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - R'n'b zvijezda Usher obilježio je dodjelu Billboardovih glazbenih nagrada, održanih u srijedu u MGM Grand Garden Areni, u Las Vegasu, osvojivši čak 11 prestižnih nagrada svojim posljednjim albumom »Confessions«. Usher je taj album objavljen u ožujku ove godine prodao u preko sedam milijuna primjeraka samo u Americi, te je s njega do sada skinuto četiri singla. </p>
<p>Inače, Usher je nedavno postigao rekord te je postao prvi umjetnik koji je u 34 godine postojanja Billboardove liste 100 najboljih singlova imao čak četiri singla na listi u istoj kalendarskoj godini. Mladi 26-godišnji pjevač prošlog je mjeseca trijumfirao i na dodjelama glazbenih nagrada europskog MTV-ja, a na dodjeli Billboardovih nagrada pobijedio je u glavnim kategorijama umjetnik godine, album godine i single godine s pjesmom »Yeah!«, te u još osam kategorija. </p>
<p>»Već deset godina je prošlo kako se bavim ovim poslom i jednostavno sam znao da će se ovo dogoditi«, komentirao je Usher ne glumeći lažnu skromnost. </p>
<p>Njegova kolegica r'n'b pjevačica Alicia Keys slijedila ga je gotovo u stopu te je s dodjele Billboardovih nagrada otišla kući s ukupno sedam priznanja, dok je hip-hop duet OutKast osvojio pet Billboardovih nagrada. Inače, Usher je bio nominiran u 13 kategorija, Alicia Keys u 12 kategorija, dok je OutKast imao samo sedam nominacija. Zanimljiv je podatak da je dan uoči dodjele Billboardovih nagrada bilo proglašenje nominacija za najprestižniju glazbenu nagradu Grammy gdje su također dominirali glazbenici koji su odlično prošli na Billboardovoj dodjeli. Naime, Usher i Alicia Keys oboje su osvojili po osma nominacija, no pobjednik će se znati tek 12. veljače iduće godine. </p>
<p>Posebna priznanja Billboarda otišla su u ruke 50 Centa za hit »In Da Club«, dok je legendarnom Steviju Wonderu pripala nagrada za životno djelo - Century Award. Kao posebni gosti tog dijela večer u čast Wonderu, nastupili su Quincy Jones i Diana Ross.</p>
<p>Na glamuroznoj dodjeli glazbenih nagrada zvijezda nije nedostajalo, kako u publici, tako i na pozornici gdje su se u zabavljačkim ulogama izmjenjivali Usher, čiji je nastup otvorio show, Alicia Keys, žestoki momci iz skupine Green Day, Evanescence, Gwen Stefani te reper Nelly. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uoči Božića u Zagrebu blagdan rock'n'rolla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako je u četvrtak najavljeno na tiskovnoj konferenciji, na sedmom po redu koncertu Fiju Briju, koji će se u organizaciji kluba Jabuka održati u Domu sportova, nastupit će, izuzev Bareta, najjače hrvatske rock-snage, predvođene bandovima Let3 i Hladno pivo. Uz njih će svirati i Kawasaki 3P, Laufer u originalnoj postavi, Ramirez, Babies i Lollobrigida, a posebni gosti dolaze iz Londona - Koja, sa svojom Disciplinom Kitchme.</p>
<p>Kako se posljednji Fiju Briju održao davne 1998. godine, ovogodišnja priredba dobila je i naziv »Povratak kralja«. Na koncertu će, u prigodnom igrokazu s aluzijom na predstojeće predsjedničke izbore, doista biti okrunjen i kralj te rock fešte, za kojega će već od danas putem T-Comovog internet portala moći glasovati svi zainteresirani. Nominirani su svi pjevači bandova: Prlja (Let 3), Mile (Hladno pivo), Urban (Laufer), Tomfa (Kawasaki 3P), Aljoša (Ramirez), Goran (Babies), te Koja (predstavnik nacionalne manjine, Disciplina Kitchme) i voditeljica koncerta Ida, polovica dueta Lollobrigida, jedini kandidat ljepšeg spola.</p>
<p>Osim svirke, posjetitelji će moći uživati i u bogatom popratnom programu, u kojem će najatraktivniji dio biti glazbeno-scenska izvedba Leta 3, koji najavljuje »nešto uistinu spektakularno i ekstravagantno«. Treba im vjerovati jer će im u nastupu pomoći zbor Jeka Primorja, a na pozornici će se nalaziti čak 45 ljudi.</p>
<p>U dosadašnjih šest izdanja kroz Fiju Briju su prošli svi bandovi koji su ostavili nekakav trag u hrvatskom rock'n'rollu. Podsjetimo, najposjećeniji je bio Fiju Briju 3, održan u prosincu 1995. godine pred 10 tisuća ljudi, najbogatiji i po broju izvođača (Majke, Let 3, Hladno pivo, Laufer, Pips, Sejo Sexon, Elvis Kurtovich, Davorin Bogović, Darko Rundek, Termiti, Pankrti, Paraf, Buldožer). Zadnji, Fiju Briju 6, iako sa zvučnim imenima - Shaneom McGowanom (Pogues) i Toy Dollsima, vidjelo je tek 1500 ljudi. Prvi čovjek festivala, voditelj kluba Jabuka, Marin Viduka - Stiv, očekuje da će ovogodišnjoj priredbi nazočiti najmanje tri tisuće punkera i rockera. </p>
<p>Ulaznice za koncert, koji će početi u 19 sati, u pretprodaji koštaju 90, a na dan koncerta 110 kuna.</p>
<p>Miroslav Pavičević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Priveden Tyson</p>
<p>SCOTTSDALEI</p>
<p> - Nekadašnji svjetski prvak u boksu, teškaš Mike Tysona ponovo je na naslovnim stranicama žutog tiska. Nekad planetarno popularnog tridesetosmogodišnjaka, koji bi u ožujku slijedeće godine ponovo trebao nastupiti u ringu, uhitila je policija, jer je u »sitne sate« skakao po automobilu i oštetio ga. Tyson se naime vraćao iz lokala u Scottsdaleu, a po navodima policije bio je poprilično pod utjecajem marihuane. Pred suca će, javljaju agencije, morati u slijedećih deset dana. Vlasnik oštećenog automobila Asaf Alikadic pak izjavio je da mu je žao što su Tysona uhitili te da se nada da će mu boksač platiti štetu. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nijemci više vole novac nego seks</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nijemci više vole novac nego seks, pokazala je anketa provedena za tamošnje izdanje časopisa Playboy. Na pitanje žele li dogodine više novca, učestaliji seks ili više slobodnoga vremena, 62 posto od tisuću ispitanih Nijemaca odlučilo se za gotovinu, a samo šest posto odabralo je seks. Dvadeset i šest posto ispitanika htjelo bi više slobodnog vremena. Potpuni rezultati toga istraživanja bit će objavljeni u njemačkome izdanju Playboya od siječnja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Knjižni dometi ovjenčani »Kiklopom« </p>
<p>Nagrada »Kiklop« dodijeljena je u dvanaest kategorija, a dobili su je Kruno Lokotar, Renato Baretić, Zdravko Zima, Naklada Jesenski i Turk, Orhan Pamuk, Dan Brown, Slađana Bukovac, Zvonimir Balog, Mladen Machiedo, Igor Mirković, J. M. Coetzee, Mary Flannery O'Connor, Arsen Dedić, Dejan Kršić, Mirko Ilić te Sibila i Seid Serdarević </p>
<p>PULA</p>
<p> – Knjižna nagrada »Kiklop«, utemeljena ove godine pri Sajmu knjige u Istri u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara Hrvatske, dodijeljena je u srijedu u salonu broda »Dalmacija«, pred brojnim piscima, prevoditeljima, nakladnicima i urednicima, koji su uznemireni iščekivali proglašenje prve generacije laureata.</p>
<p> Statueta »Kiklop«, skulptura u bronci, djelo akademskog slikara Josipa Diminića teška 7,5 kilograma, dodijeljena je u dvanaest kategorija. »Kiklopa« za urednika godine, što je ujedno i jedina nagrada tom pozivu u nas, dobio je Kruno Lokotar iz nakladničke kuće AGM, koja ima povoda za najveće slavlje budući da je od ukupno sedam nominacija osvojila pet »Kiklopa«.</p>
<p> Razloga za slavlje ponovno je imao i Renato Baretić, također AGM-ov autor, čiji je »Osmi povjerenik« dobio »Kiklopa« za prozno djelo godine, nakon što je već osvojio i druge nagrade. </p>
<p>Za prozno djelo godine bili su nominirani i »Leica format« Daše Drndić te »Crnac« Tatjane Gromače. »Kiklopom« je nagrađen i Zdravko Zima, autor nakladničke kuće Fraktura za »Gondolijera s Vltave« u kategoriji knjige eseja.</p>
<p> »Biblioteka za početnike« Jesenski-Turk proglašena je bibliotekom godine, a hit ljeta 2004. je dakako najprodavanija knjiga, »Da Vincijev kod« Dana Browna. Prema odluci Upravnog odbora Sa(n)jma knjige u Istri specijalna nagrada »Kiklop« za autora Sajma knjige pripala je neospornoj zvijezdi ovogodišnjega pulskog festivala knjiga i autora, turskomu književniku Orhanu Pamuku. </p>
<p>Slađana Bukovac i »Putnici« u izdanju Meandra proglašeni su debitantskom knjigom godine, dok su »Zmajevi i Vukodlaci« (Školska knjiga) Zvonimira Baloga zaslužili »Kiklopa« za Dječju knjigu. Mladen Machiedo »Kiklopa« je osvojio u kategoriji prijevoda godine za knjigu »Zrakasti subjekt – talijanski pjesnici 20. stoljeća«, a »Kiklopa« za publicističko djelo godine dijele »Sretno dijete« Igora Mirkovića u nakladi Frakture i »Život životinja« nobelovca J. M. Coetzeea iz AGM-a.</p>
<p> Knjigom inozemnog autora godine proglašena je ona Mary Flannery O'Connor »Teško je naći dobra čovjeka« u nakladi AGM-a, a »Zabranjena knjiga« Arsena Dedića zaslužila je »Kiklopa« u kategoriji pjesničke zbirke godine. Drugoga »Kiklopa« »Sretnom djetetu« Igora Mirkovića donijeli su Dejan Kršić, Mirko Ilić te Sibila i Seid Serdarević za oblikovanje knjige godine. Laureati mogu biti ponosni na osvojene »Kiklope« koje je struci dodijelila struka.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arsen s »Kiklopom« </p>
<p>PULA</p>
<p> – Nakon neprospavane noći provedene u slavlju, Arsena Dedića, laureata »Kiklopa« za pjesničku zbirku godine, kojom je proglašena njegova »Zabranjena knjiga», ugostio je Vojo Šiljak na »Doručku s autorom«.</p>
<p>– Posebna mi je čast što sam dobio ovu nagradu, između dvoje naših najvećih pjesnika Vesne Parun i Dragutina Tadijanovića, kazao je Arsen prisjećajući se kako mu je to druga pjesnička nagrada uz »Goranov vijenac«.</p>
<p>Arsen se u Puli nostalgično osvrnuo i na prijateljstvo s Boškom Obradovićem, poznatim pulskim pjesnikom, te njegovom suprugom Rozanom, roditeljima Magdalene Vodopije, ravnateljice pulskoga sajma, te svoga prvog koncerta u Puli daleke 1965. godine, koji je bio organizirao maestro Nello Milotti. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jednostavna raskoš Mediterana</p>
<p>Vasko Lipovac je svojim jedinstvenim opusom stekao posebno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni. Iako nadahnut svakodnevicom, Lipovac je u transformaciji stvarnog života u umjetnost sklon maštanjima. Tako njegovi mediteranski krajolici i ljudi koji u njima obitavaju zadobivaju auru začudnoga nadrealizma </p>
<p>Osebujna likovnost, šarm humanoga, ozračje i mirisi Mediterana konstitutivni su elementi opusa Vaska Lipovca. </p>
<p>Ni njegova najnovija izložba, otvorena 9. studenoga u prostorima zagrebačke Porezne uprave, ne odstupa od spomenutih elemenata. Tako umjetnik kreativnom igrom opredmećuje u slici, skulpturi ili reljefu posebna stanja odnosno jednostavne pripovijesti, kako bilježi u izložbenom katalogu Stanko Špoljarić.</p>
<p> Lipovac zanimljivom figuracijom stvara prizore i likove osjetljive za mediteransku baštinu i tradiciju, s posebnim naglaskom na specifičnosti dalmatinske sredine i slikovitost ambijenta. </p>
<p>I kada nije izravno prikazano, more je uvijek u središtu zbivanja površine slike, a mornari, svedeni na plošne figure, njezini glavni protagonisti. </p>
<p> More je njihov zavičaj, njihov život i smrt, radost i tuga. Lipovac poznaje osjećaj duboke povezanosti mora i mornara te žitelja Mediterana, stoga su njihove intimne pripovijesti osnovna ikonografija njegovih radova. Mornari su najčešće okrenuti beskrajnoj pučini, nerijetko s družicama, melankolično nesigurni u ishode budućih putovanja.</p>
<p>U trenutcima umjetnikova variranja tema dolazi i do promjena likovnih rješenja, ali s njegovanjem snažna autorskoga izraza i poštivanja vlastite stilistike, budući da, gigantizirajuće, figure gotovo uvijek ispunjavaju površinu slike. </p>
<p>Svi dijelovi kompozicije uravnoteženi su i u simetričnosti rasporeda i u ritmičkim napetostima fragmenata. Čiste plohe jasnih i čvrstih rubova ispunjene su intenzivnim i elementarnim bojama ujednačenoga i gotova nevidljivoga poteza kistom. </p>
<p>Na plohu su, osim krajolika, svedeni i likovi u svojoj dobrodušnoj ovalnosti, brodovi na horizontu i dim koji vijuga iz njihovih dimnjaka.</p>
<p>Lipovčeva dobro poznata sklonost polikromnoj skulpturi osjeća se i u slikama. Razvidna je kiparska taktilnost te izbjegavanje nepotrebnih detalja.</p>
<p> Iako nadahnut svakodnevicom, Lipovac je u transformaciji stvarnog života u umjetnost sklon maštanjima. Tako njegovi mediteranski krajolici i ljudi koji u njima obitavaju zadobivaju auru začudnoga nadrealizma. </p>
<p>U prividnoj statičnosti, elementarnoj plošnosti, osnovnim bojama i jednostavnim elementima, Vasko Lipovac je još jedanput prikazao svu raskoš blistavoga Juga te složenost života pod neponovljivim suncem Mediterana. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Filharmonijski bal uz zvukove rocka </p>
<p>Vjekoslav Šutej: »Ne volim dijeliti glazbu na modernu i klasičnu već na dobru i lošu. Ovo je izbor dobre glazbe«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ravnatelj Zagrebačke filharmonije Berislav Šipuš u četvrtak je u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog najavio je tradicionalne koncerte u prosincu – Božićni koncert i Filharmonijski bal. </p>
<p>Božićni koncert održat će se u nedjelju, 19. prosinca, pod ravnanjem Valerija Gergijeva, nastupit će i solistica Monika Leskovar. Mlada čelistica dobila je na korištenje majstorsko violončelo koje je 1884. godine izradio Postiglione, a u vlasništvu je Grada Zagreba.</p>
<p>Šef-dirigent Zagrebačke filharmonije Vjekoslav Šutej dirigirat će Filharmonijskim balom na kojem će se ove godine izvesti ulomci najpoznatijih mjuzikla i rock-opera hrvatskih skladatelja: Kabilja, S. Kalogjere, Britvića, Metikoša, Krajača, Prohaske i Jusića. S tim u vezi maestro Šutejm je rekao: »Ne volim dijeliti glazbu na modernu i klasičnu već na dobru i lošu. </p>
<p>Ovo je izbor dobre glazbe.« Koncert je zakazan u četvrtak, 30. prosinca. Nakon koncerta bit će predana Nagrada Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa. Ovogodišnja dobitnica je sopranistica Valentina Fijačko. </p>
<p>Najavljen je početak humanitarne akcije Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava i Zagrebačke filharmonije u prikupljanju 350.000 kuna za kombi vozilo s rampom za prijevoz učenika u invalidskim kolicima.</p>
<p>U predstojećoj sezoni Zagrebačka filharmonija putovat će na dvije značajne turneje, u Japan i Meksiko. Turneja u Japanu počinje u Tokiju 31. kolovoza .2005. Naši će glazbenici održati 14 koncerata i tri različita programa u sedam gradova.U Meksiku će Filharmonija sudjelovati na Servantino festivalu, najznačajnijem festivalu klasične glazbe. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nadahnuti Shakespeareom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U mnoštvu novoosnovanih kazališnih skupina koje se razlikuju svojim iskustvima i autorskim nastojanjima dramska radionica »Teatar 54« ni po čemu ne bi odskakala, da nije nastala zalaganjem zatvorenika kaznionice u Lepoglavi. </p>
<p>Za scensko uprizorenje članovi »Teatra 54« pripremili su dio iz Shakespeareove drame »San ivanjske noći«, u kojem kazališna družina priređuje i izvodi igrokaz o Piramu i Tizbi. Kao nesvakidašnji događaj, gostovanje »Tužne priče o Piramu i Tizbi« u srijedu na večer na »Gavellinoj« sceni izazvalo je oduševljenje publike i veliku medijsku pozornost. Shakespeareov predložak »Teatar 54« na scenu je postavio po ideji, adaptaciji i redateljskim zamislima Stojana Matavulja. </p>
<p>Sudionicima uprizorenja jasno je da ih skretanje pozornosti na njihove scenske aktivnosti neće lansirati u glumačke zvijezde. Angažman oko čitanja i postavljanja dramskih djela u izolaciji kaznionice svakako će pridonijeti njihovoj kasnijoj integraciji u svakodnevni život. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi Liber: Pravopisni priručnik nije nuđen školama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Akcija »Hrvatski rječnik u školska računala« ne predviđa da se Pravopisni priručnik daruje ni školama ni učenicima, Priručnik nije ni koncipiran didaktički niti je bilo kada nuđen školama, priopćila je u četvrtak direktorica Novog Libera Sanja P. Goldstein, reagirajući na izjavu ravnateljice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunje Brozović-Rončević. Kako navodi Sanja P. Goldstein, »priručnik je svojim kupcima darovao 'Jutarnji list' uz prodaju prvog sveska Hrvatskog enciklopedijskog rječnika, koja je sasvim neovisna od akcije 'Hrvatski rječnik u školska računala'«. Sanja P. Goldstein napominje kako je akcija Novog libera neprofitabilna. »Iznos od 1,600.000 spominje se u kontekstu 'ako se prikupi 1,600.000 kuna, tada će svaki razred hrvatskih srednjih škola, uz CD-ROM dobiti i Rječnik tiskan kao knjigu'«, objašnjava direktorica Novog Libera i dodaje kako je riječ o sponzorskoj, a ne o donatorskoj akciji. »Novi Liber se čvrstim ugovorima obvezao sponzorima da se na kraju akcije dostavi podroban dokumentiran izvještaj iz kojeg će biti vidljivo da su svi sponzorski prilozi korišteni isključivo namjenski i da nijedna kuna nije 'utržena' za dobit Novoga Libera«, navodi se u odgovoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Katarina Krpan održala recital </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Mlada pijanistica Katarina Krpan održala je koncert u dvorani »Athenaeum« smještenoj u samom središtu stare Atene. Koncert je održan u srijedu na večer pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ateni, a Katarina Krpan je uglednicima atenskoga društva i članovima diplomatskog zbora maestralno odsvirala djela Brahmsa, Chopina, Bobića, Debussyja, Ravela i Papandopula. Tim uspješnim koncertom dan je novi sadržaj razvoju kulturne suradnje između Hrvatske i Grčke, navodi se u priopćenju iz hrvatskog Veleposlanstva u Grčkoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mesićev i Biškupićev brzojav obitelji Knifer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu smrti velikoga hrvatskog slikara Julija Knifera predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je u četvrtak brzojav sućuti obitelji Knifer. »S velikim žaljenjem sam primio vijest o smrti Julija Knifera, jednog od najvećih hrvatskih slikara. Svojim jedinstvenim likovnim izrazom, vjeran motivu meandra čijem je variranju posvetio cijeli stvaralački vijek, Knifer je stvorio opus koji je obilježio hrvatsku likovnu umjetnost 20. stoljeća, ali i uvelike pridonio afirmaciji hrvatske umjetnosti u svijetu«, stoji u brzojavu. Ministar kulture mr. Božo Biškupić također je uputio brzojav sućuti u kojem među ostalim stoji da je smrću Julija Knifera »Hrvatska ostala bez još jednog velikana specifičnog umjetničkog izričaja, jednoga od stupova suvremenog slikarstva ne samo naše zemlje nego cijele Europe«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uspješna obnova kamenoga mosta </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Stručno savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika u četvrtak je ocijenilo da se obnova kamenog mosta na istočnom ulazu u povijesnu dubrovačku cjelinu obavlja vrlo kvalitetnom tehnologijom. Članovi Povjerenstva na čelu s prof . Miljenkom Domjanom tom su prigodom i obišli renesansni kameni most. Radovi se obavljaju prema projektu dr. Blaža Gotovca sa splitskoga Građevinarskog fakulteta, a uslijedili su nakon što je na kamenom mostu ugroženo njegovo južno pročelje i svod kojem je prijetilo urušavanje pa se dotrajala sedra zamjenjuje novom ojačanom karbonskim vlaknima. Kako je Povjerenstvo upoznao dr. Gotovac, nakon završetka obnove poboljšati će se i nosivost mosta, a spomenik će zadržati svoj izvorni oblik. Tijekom sjednice, Povjerenstvo je podržalo i odluku dubrovačkog Poglavarstva da promet preko kamenog mosta nakon njegova puštanja u promet bude ograničen za vozila do najviše 3,5 tona nosivosti. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Kožulj ostao korak do bronce, uspješan povratak Strahije</p>
<p>Lijepo je znati da i ovakav, bolestima iscrpljeni, Kožulj može doći korak do medalje na EP-u u disciplini 200 metara leđno. U istoj utrci, nakon dvogodišnje suspenzije uspješno se plivanju vratio Marko Strahija. Član Primorja zauzeo je šesto mjesto </p>
<p>BEČ</p>
<p> – Prvi dan Europskog prvenstva u 25-metarskim bazenima bio je prilično uspješan za hrvatske plivače. Imali smo trojicu predstavnika u finalu, a najbliže postolju bio je Gordan Kožulj. Zagrepčanin je u svojoj najjačoj disciplini, 200 metara leđno, ostao korak do bronce. Osvojio je četvrto mjesto s vremenom 1:54.35, zaostavši za trećeplasiranim Rusom Jevgenijom Alješinom 64 stotinke. </p>
<p>Kožulj je plivao gotovo dvije sekunde brže nego u jutarnjim kvalifikacijama (1:56.14) kada je bio sedmi, no to je još uvijek više od dvije i pol sekunde sporije od njegova i hrvatskog rekorda. Ipak, lijepo je znati da i ovakav, bolestima iscrpljeni, Kožulj može doći korak do medalje na EP-u. </p>
<p>Ali, Kožulj nije bio jedini Hrvat u finalu na 200 leđno. Nakon dvogodišnje suspenzije uspješno se plivanju vratio Marko Strahija. Član Primorja zauzeo je šesto mjesto (1:55.27), plivavši 48 stotinki brže nego u kvalifikacijama. Zlato je osvojio domaći junak Markus Rogan s novim europskim rekordom (1:51.24), dok je drugi bio Slovenac Medvešek (1:52.39). </p>
<p>Strahijin klupski kolega Krešimir Čač u jutarnjem je programu bio osmi na 200 mješovito (1:59.42), no u finalu je diskvalificiran zbog pogrešnog okreta. Sanja Jovanović izborila je, pak, finale na 100 leđno. U polufinalu je Dubrovkinja bila sedma (1:00.40), zaostavši dvije sekunde za najbržom, Njemicom Antje Buschschulte. </p>
<p>Finale na 50 slobodno neće vidjeti Aleksej Puninski. Plivač Mladosti ujutro je bio sedmi sa 22.17. U polufinalu je poboljšao taj rezultat samo za šest stotinki što mu je donijelo ukupno deseto mjesto. Najugodnije iznenađenje dana bila je Dajana Zoretić. Mlada članica ZPK-a već je u kvalifikacijama bila vrlo dobra, osvojivši šesto mjesto (31.97). U polufinalu je bila još brža (31.86), popravivši za pet stotinki hrvatski rekord, ali to joj je bilo dovoljno tek za 11. mjesto. Dosadašnja rekorderka Smiljana Marinović zauzela je 13. mjesto.</p>
<p>Jutarnje kvalifikacije bile su krajnji doseg za četvero hrvatskih plivača i jednu štafetu. Dinko Matić bio je 35. na 50 slobodno (22.73), Ante Cvitković 24. na 200 leđno (2:03.15), Nikola Delić 28. na 100 leptir (55.65), baš kao i Mirela Kardašević na 100 leđno (1:04.54). Štafeta na 4x50 metara mješovito (Cvitković, Pasvandžić, Matić, Puninski) zauzela je 12. mjesto (1:40.46). </p>
<p> l Rezultati finala, plivači, 50 m slobodno: 1. Foster (VB) 21,50 sek, 2. Veens (Niz) 21,72, 3. Lorente (Špa) 21,75... 400 m slobodno: 1. Rosolino (Ita) 3:39,66, 2. Prilukov (Rus) 3:40,65, 3. Korzeniowski (Polj) 3:41,36... 200 m leđno: 1. Rogan (Aut) 1:51,24, 2. Medvešek (Slo) 1:52,39, 3. Alešin (Rus) 1:53,71, 4. KOŽULJ (HRV) 1:54,35... 6. STRAHIJA (HRV) 1:55,27...; 200 m mješovito: 1. Rogan (Aut) 1:55,15, 2. Cseh (Mađ) 1:55,36, 3. Janusaitis (Lit) 1:57,45... ČAČ (HRV) diskvalificiran; 4 x 50 m mješovito: 1. Njemačka 1:34,56, 2. Ukrajina 1:34,94, 3. Finska 1:35,89... plivačice, 50 m prsno: 1. Pöwe (Njem) 31,09 sek, 2. Bogomosova (Rus) 31,46, 3. Haywood (VB) 31,52... 200 m delfin: 1. Moravcova (Slk) 2:06,68, 2. Jacobsen (Dan) 2:06,99, 3. Giacchetti (Ita) 2:07,11... 200 m mješovito: 1. Rohmann (Njem) 2:09,40, 2. Urbanczyk (Polj) 2:10,64, 3. Hjorth-Hansen (Dan) 2:13,03... </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibosi slavili nakon sedam godina u Beogradu</p>
<p>Cibosi su 1997. slavili pod vodstvom Atkinsa i Giričeka. Partizan je tada bio »mušterija« zagrebačkih klubova, a sada su se »vukovi« vratili starim navikama / Crno-bijeli su stigli do prvog vodstva u 37. minuti tricom Avdalovića (72-70). U napetoj završnici cibosi su pokazali da imaju debele živce</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Košarkaši Cibone vraćaju se s punim plijenom iz Beograda. Osim pobjede 81-78 koja je uvijek slatka protiv Partizana u njihovom dvorištu, Ciboni je uspjeh u 6. kolu Eurolige znači puno više u daljnjem raspletu skupine A Eurolige. Dojma smo da je uzavrelo ozračje u Dvorani Pionir bilo kontraproduktivno za domaću momčad koja je napravila previše pogrešaka da bi uspjela protiv raspoloženih cibosa. Toliko potencirani Milan Gurović odigrao je jako loše, a za trice je šutirao ukupno 1-8. Cibosi su u Beogradu pokazali prije svega čvrst karakter, odličnom igrom Vrankovića i Žižića u prvom dijelu Anzulovićeva momčad imala je konstantno vodstvo. U nastavku je Partizan stizao ponajprije koševima Steppa, te Milojevića i Perovića koji su koristili opterećenost osobnim pogreškama visokih igrača Cibone. Trener Anzulović gurnuo je u igru u drugoj četvrtini Marka Popovića, koji je u Beograd stigao na dan utakmice. Popović je dobro odradio svoju ulogu, no njegov uobičajeni doprinos nadoknadio je mladi Vedran Morović. </p>
<p>Crno-bijeli su stigli do prvog vodstva u 37. minuti tricom Avdalovića (72-70). U napetoj završnici cibosi su pokazali da imaju debele živce. Prvo je Štimac ubacio tricu za 73-73, a kada je Stepp podigao gledatelje na noge svojom petom tricom, na isti je način uzvratio Krstić za izjednačenje 78-78 četrdeset sekundi prije kraja. Potom je Stepp promašio ulaz, Longin ubacio jedno slobodno bacanje, a Božović tri sekunde prije kraja promašio tricu koja bi Beograđane ostavila u igri za drugi krug Eurolige. </p>
<p>Dražen Anzulović, trener Cibone je nakon utakmice kazao: </p>
<p>– Ovo je naša velika pobjeda, koja bi bila još veća da nije bilo sudačke krađe.</p>
<p>Dušan Vujošević, trener Partizana priznao je da je Cibona u četvrtak bila bolja:</p>
<p>– Cibona je igrala kao momčad, znali su iskoristiti svaku našu pogrešku. Čestitam Zagrepčanima.</p>
<p>Vladimir Krstić pojasnio je kako je ubacio ključnu tricu: </p>
<p>– Dva igrača su išla na mene, prvog sam fintirao, a preko drugog sam pogodio. Ovo mi je jedna od najdražih pobjeda u karijeri jer smo igrali kao prava momčad. Ostali rezultati išli su nam na ruku i mislim da imamo vrlo dobre izglede za drugi krug Eurolige.</p>
<p>Marko Popović jedva je stajao na nogama nakon utakmice: </p>
<p>– Pokazali smo srce. Na početku sam nekako i mogao igrati ali kasnije je bilo vrlo teško na terenu. Nema veze, u takvoj napaljenoj atmosferi imali smo poseban motiv.</p>
<p>l Dvorana »Pionir«</p>
<p>PARTIZAN – CIBONA VIP 78-81 (16-24, 29-23, 16-17, 17-17)</p>
<p>PARTIZAN: Tripković, Bogdanović 3, Božić -, Perović 9 (1-2), Božović, Samardžiski 4, Milojević 14 (6-9), Avdalović 18 (6-7), Erden, Bakić, Stepp 20 (3-4), Gurović 10 (5-6)</p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić , Longin 8 (5-6), Žižić 17 (9-13), Štimac 7, Bader 8 (0-1), Poljak 2 (0-1), Rozić, Morović 6, Popović 11 (6-6), Vranković 18 (3-3), Krstić 4 (1-2)</p>
<p>Šut iz igre: Partizan 24-62 (39 posto), Cibona 25-46 (54 posto). Trice: Partizan 9-33 (27 posto), Cibona 7-19 (37 posto). Skokovi: Partizan 24 (16+8), Cibona 26 (21+5)</p>
<p>SUCI: Zahara (Češka), Arteaga i Garcia (oba Španjolska). GLEDATELJA: 6500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip VRANKOVIĆ</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Uobičajen folkor u »Pioniru«</p>
<p>Beograd je na dan utakmice osvanuo oblijepljen plakatima s likom Milana Gurovića, Partizanovog košarkaša koji je uzburkao emocije uoči utakmice. U dvorani »Pionir« scenografija je bila nešto žešća, navijači su sa sobom nosili Gurovićev poster, a svih 40 minuta utakmice mirno je s tribine visjela 4x4 metra velika plahta s likom Draže Mihajlovića. Usprkos rigoroznom osiguranju, neki su gledatelji uspjeli »prošvercati« petarde koje su u nekoliko navrata eksplodirale nasred parketa. Verbalno vrijeđanje dio je već uobičajenog folklora na tribinama »Pionira«, u zemlji s kojom smo trebali biti suorganizatori Svjetskog prvenstva.</p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatske rukometašice startale porazom</p>
<p>Razlozi poraza su u slaboj pokretljivosti obrane na početku utakmice i nevjerojatnom »muvanju« vanjskih igračica, očito, bez organizatora igre. U napad se kretalo sporo, dok su suparnice iz Srbije i Crne Gore, iako okupljene na brzinu, koristile svaku mogućnost pucanja na gol, pa što bude. A najčešće je bio gol </p>
<p>ZALAEGERSZEG</p>
<p> – Prvi nastup pomlađene reprezentacije Hrvatske na Europskom prvenstvu nije ispunio očekivanja, ukoliko je netko očekivao pobjedu nad reprezentacijom Srbije i Crne Gore. Razlozi 30-34 (16-17) poraza su u slaboj pokretljivosti obrane na početku utakmice i nevjerojatnom »muvanju« vanjskih igračica, očito, bez organizatora igre. Vanjske pucačice rijetko su se odlučivale na šut, pa je ravnotežu donekle održavala Dijana Golubić iz sedmeraca. U napad se kretalo sporo, dok su suparnice iz Srbije i Crne Gore, iako okupljene na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, koristile svaku mogućnost pucanja na gol, pa što bude. A najčešće je bio gol.</p>
<p>Najviše nade bilo je u 23. minuti kada je Hrgović izjednačila na 12-12, Tatari je postavila 13-13, pa još jedanput Hrgović 16-16 iz sedmerca. Poluvrijeme je završilo s obećavajućim rezultatom, ali igra nije bila ohrabrujuća. Zalaganju naših igračica nitko ne može prigovoriti. Nakon lošeg početka drugog dijela, u 33. minuti Zebić je smanjila na 18-19, a kasnije je SCG zavladala igrom. Đokić, Batinić, Rokić, a u 2. poluvremenu i Milenković na golu, nisu dale Hrvaticama čak niti nadu. Doduše, bilo je 30-28 i 32-30, ali su igračice SCG mirno privele utakmicu kraju.</p>
<p>Nakon utakmice, Dijana Golubić plačući je govorila: </p>
<p>– Dobro smo ušle u utakmicu, ali smo u drugom dijelu pale u igri. Kasnije smo to probale dostići, ali nismo uspjele. Borile smo se, ali... Dosta smo griješile i u napadu i u obrani, možda smo na kraju malo prebrzo kod minus dva krenule u napad da čim prije stignemo. Valjda je i to bila pogreška... Ali, idemo dalje. Bude bolje, imamo još dvije utakmice, nije gotovo.</p>
<p>Niti Nikici Pušić nije bilo lako: </p>
<p>– Žao mi je, igrale smo dobro, ne znam, zadnjih desetak minuta smo posustale. Skoro smo ih dostigle, ali su one zabile taj treći gol. Žao mi je, dale smo sve od sebe, srce smo ostavile na terenu, no one su bile bolje i zasluženo pobijedile.</p>
<p>Rusija je izgubila od Slovenije sa 31-30 (17-13) i pokazala se u vrlo lošem izdanju. Sljedeću utakmicu Hrvatice igraju u subotu (18 sati) protiv Ruskinja.</p>
<p> l Gradska dvorana</p>
<p>SRBIJA I CRNA GORA – HRVATSKA 34-30 (17-16)</p>
<p>SCG: Milenković (6+1), Đerić (1), Vojčić (3+1), J. Popović 3, Đokić 6, Budimir, Lojpur, Nišavić 1, Batinić 6 (1), Milošević 1 (1), Bulatović, Milanović 8 (3), Ognjenović 3, Rokić 6</p>
<p>HRVATSKA: Križanac (0+1), Jelčić (11+1), Tatari 6 (2), Hrgović 4 (2), Čop, Golubić 7 (4), Krušelj, Šarić 2, Gaće 1, Arslanagić 3, Pušić, Horvat, M. Popović 2, Zebić 5</p>
<p>SUCI: Olesen i Pedersen (Danska). GLEDATELJA: 800</p>
<p>SEDMERCI: SCG 7 (5), Hrvatska 10 (8)</p>
<p>ISKLJUČENJA: SCG 14 minuta (Budimir 55 - grubost), Hrvatska 12 minuta</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Marina ROKIĆ </p>
<p> l Ostali rezultati, 1. kolo: skupina A: Češka – Španjolska 18-19 (12-6), Norveška – Ukrajina 27-23 (15-12), redoslijed: Norveška i Španjolska 2, Češka i Ukrajina 0; skupina C: Rumunjska – Švedska 32-25 (16-10), Danska – Njemačka 27-24 (12-14), redoslijed: Rumunjska i Danska 2, Njemačka i Švedska 0; skupina D: Mađarska – Bjelorusija 32-22 (17-7), Francuska – Austrija 29-36 (11-17), redoslijed: Mađarska i Austrija 2, Francuska i Bjelorusija 0.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Žuti« se poigravaju s klupskom tradicijom </p>
<p>Novi potez čelništva, dozivanje košarkaškog znalca Mirka Novosela, koji je protiv Dubrovnika sjeo na klupu, zasad nije donio pomak. Upravo suprotno, donio je poraz splitske momčadi, koji spada u rubriku »vjerovali ili ne« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Novim krahom košarkaši Splita CO, ovog puta porazom na Gripama u Hrvatskom prvenstvu od Dubrovnika, kao da se trude dokazati da su akteri filma »Uvijek može lošije«. Neshvatljivo je kako se »žuti« poigravaju s klupskom tradicijom, ali i kako Rađina vlada ne upijeva konsolidirati momčad. Zapravo su čelnici učinili ono što je izgledalo mnogo teže, uz pomoć Ilije Naletilića (vlasnika građevinske trvtke Inero) - sredili su financijsko stanje, igrače redovito plaćaju. No, rezultati su mizerni. </p>
<p>Stoga nije ni čudno da su grintanja klupskih djelatnika na račun igrača sve glasnija, pa se mogu ubrzo očekivati i sankcije u svlačionici. Izgleda da će zaživjeti i prijetnja da nijednog igrača neće pustiti ni prodati još barem četiri godine. Naime, većina igrača želi otići s Gripa, s tim da dio njih poput Kedže, Rančića, Oršulić sanja o nekom euroligašu, a drugi se dio, poput Ukića, Pašalića i Parića, nada odlasku u američku profesionalnu košarku. </p>
<p>Taj nesrazmjer pojedinčanih želja i onoga što kolektiv pokazuje na terenu ljute Rađinu upravu. Dosad su igrači izbjegli kažnjavanje, ali teško će ga izbjeći u budućnosti. Naime, ova momčad slabim igrama i bezvoljnošću sama dematira priče o svojoj darovitosti. Uočljiv je nedostatak motiva na parketu, čak bismo rekli da nema prave kohezije među prvotimcima, odnosno da postoji i zrno ljubomore između pojedinaca. Takvim odnosima ova momčad guta trenera (prije samo desetak dana poslom je platio Ivica Burić) i samo s vremena na vrijeme najavi svoj potencijal, kao prošle sezone kada je Jure Zdovc Splićane doveo do trijumfa u Hrvatskom kupu. </p>
<p>Novi potez čelništva, dozivanje košarkaškog znalca Mirka Novosela, koji je čak protiv Dubrovnika sjeo na klupu, zasad nije donio pomak. Upravo suprotno, donio je poraz splitske momčadi, koji spada u rubriku »vjerovali ili ne«. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šibenčanke do pobjede u drugom poluvremenu </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Košarkašice Šibenika odigrale su slabo prvo poluvrijeme pa su uporne gošće bile u vodstvu. U nastavku su domaće košarkašice zaigrale mnogo bolje i izborile pobjedu, koja ih vodi u daljnje natjecanje. Naime, 13. će prosinca ždrijeb biti u Münchenu, kad će doznati sljedeće suparnice. </p>
<p> • Dvorana Baldekin</p>
<p>ŠIBENIK JOLLY JBS – DKSK MISKOLC: 69-63 (17-20, 12-15, 19-8, 21-20)</p>
<p>ŠIBENIK JOLLY JBS: Jelavić 21 (4-4), Čakić, Lokas, Abrlić 5, Puzar 17 (1-2), Božikov, Sredotović 14, Terglav 4 (0-4), Bogoje 8 (2-4), Zubak</p>
<p>DKSK MISKOLC: Szavercseniko, Fodor 7, Kotlinka-Ambrus 2, Demeter 2, Joković 13 (9-13), Reiner, Füresz 11 (0-2), Kublina 9 (2-4), Gardne 19 (5-6) </p>
<p>SUCI: Benkovski (Makedonija), Jovanić (BiH). GLEDATELJA: 200</p>
<p>Osobne pogreške: Šibenik 26, DKSK 13; trice: Šibenik 8-25, DKSK 5-13 </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Anđa JELAVIĆ. </p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Seattleu derbi protiv San Antonija </p>
<p>U Salt Lake Cityu suprotstavila su se dva hrvatska košarkaša, Gordan Giriček i Mario Kasun. Na kraju je više razloga za veselje imao Kasun, jer je njegov Orlando u neizvjesnoj završnici slavio sa 106-100</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Derbi večeri u NBA ligi odigran je u San Antoniju, gdje su košarkaši Seattlea prekinuli niz Spursa od 21 uzastopne pobjede na domaćem terenu. Na kraju je bilo 102-96 za Seattle, kojem je ovo sedma pobjeda u posljednjih osam utakmica. Za SuperSonicse je Ray Allen ubacio 29 poena, Rashard Lewis dodao je 16, a Antonio Daniels i Danny Fortson po 14 koševa. Tim Duncan sa 39 koševa i 10 skokova bio je najbolji kod domaćina. </p>
<p>Košarškaši Philadephije doživjeli su debakl na domaćem terenu, izgubivši sa 35 poena razlike od Minnesote. Eddie Griffin je za pobjedu Minnesote sa 119-84 ubacio 27 koševa, što mu je rekord karijere. Latrell Sprewell, koji je odradio utakmicu zabrane igranja, dodao je 24 poena, a Kevin Garnett 19 koševa, osam skokova i sedam asistencija. Kod Sixersa je najefikasniji bio Andre Iguodala sa 18 poena, a Allen Iverson ubacio je 14 koševa, uz katastrofalan šut 2-13. </p>
<p>U Salt Lake Cityu suprotstavila su se dva hrvatska košarkaša, Gordan Giriček i Mario Kasun. Na kraju je više razloga za veselje imao Kasun, jer je njegov Orlando u neizvjesnoj završnici slavio sa 106-100. Cuttino Mobley je za gostie postigao 26 poena, od čega 19 u drugom poluvremenu. Pratio ga je Steve Francis sa 20 koševa, a Kasun je napokon imao solidnu minutažu. U 25 minuta ubilježio je pet koševa, devet skokova i jednu asistenciju. Otkad nije u početnoj petorci Giriček igra sve manje. Na terenu je proveo sedam minuta, a za to ej vrijeme upisao dva koša te po jedan skok i asistenciju. Najbolji igrač Utaha, kojem je ovo šesti uzastopni poraz, bio je Carlos Boozer sa 29 koševa i 12 skokova. </p>
<p>Toni Kukoč još je ozlijeđen, a njegov je Milwaukee na domaćem terenu izgubio rezultatom 96-101 od Miamija. Udonis Haslem upisao je 20 poena i 13 skokova, a Shaquille O'Neal 18 poena. Milwaukee je predvodio Desmond Mason sa 19 poena. </p>
<p>U New Orleansu su gostujući New York Knicksi slavili su 86-79, a Šundov nije igrao za Knickse. Stephon Marbury sa 22 koša i devet asistencija bio je najbolji kod Knicksa, dok su kod Hornetsa po 17 poena ubacili Lee Nailon i Dan Dickau. Hornetsima je ovo 16 poraz u 17 ovosezonskih susreta, a kod kuće imaju omjer 0-9.</p>
<p> • Rezultati: Philadelphia – Minnesota 84-119, Washington – Denver 105-111, Atlanta – Memphis 89-97, Detroit – Toronto 90-86 (produžetak), Milwaukee – Miami 96-101 (Kukoč ozlijeđen), New Orleans – New York 79-86 (Šundov nije igrao), Chicago – Cleveland 113-85, San Antonio – Seattle 96-102, Utah – Orlando 100-106 (Giriček - 7 minuta, 2 koša, po 1 skok i asistencija/Kasun - 25 minuta, 5 koševa, 9 skokova, 1 asistencija), LA Lakers – Phoenix 110-113. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Beveren igra za Dinamo </p>
<p>»Možda Heerenveen izgubi ili remizira protiv Beverena. Sve je moguće. Pa, rivalitet Belgije i Nizozemske, primjerice, prelazi granice rivaliteta Dinama i Hajduka. Problem je jedino što Beverenovu momčad čine igrači iz Obale Bjelokosti, a što sad oni znaju što su Belgija i Nizozemska«, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Možda će Dinamu za proboj u sljedeći krug Kupa Uefe ipak biti dovoljan i »samo« bod u gostima kod Stuttgarta sljedeće srijede. Ako je vjerovati predsjedniku belgijskog Beverena, koji svoje maksimirske kolege nastoji uvjeriti da će njegova momčad pobijediti nizozemski Heerenveen u posljednjem kolu ove skupine, Zagrepčani ne moraju suviše brinuti. Istina, postoji tu i »problemčić« koji pokazuje da je Beveren u ove tri utakmice primio čak 14 pogodaka, da je uvjerljivo najlošija momčad Uefine lige i da, naposljetku, protiv Heerenveena igra - u gostima. Kako god bilo, Dinamo će, za proboj u šesnaestinu finala, morati utržiti barem jednak broj bodova kao i njegov glavni konkurent za prolaz u sljedeći krug - Heerenveen. Dakle, ako Beveren doista i pobijedi Nizozemce, kako najavljuje njihov optimistični predsjednik, tad će si Zagrepčani moći priuštiti i luksuz poraza u Njemačkoj. </p>
<p> – Sve je moguće, procijedio je Dinamov trener Ilija Lončarević.</p>
<p> – Pa, rivalitet Belgije i Nizozemske, primjerice, prelazi granice rivaliteta Dinama i Hajduka. Problem je jedino što Beverenovu momčad uglavnom čine igrači iz Obale Bjelokosti, a što sad oni znaju što su Belgija i Nizozemska!? </p>
<p> Pokoju crticu optimizma prije okršaja u Njemačkoj »plavi« bi mogli pronaći u napornom rasporedu Stuttgartovih nogometaša koji, primjerice, četiri dana ranije gostuju u prvenstvenom okršaju kod Bayerna u Münchenu.</p>
<p> – Na utakmici protiv Hajduka u Splitu ipak se vidjelo da naši igrači, unatoč umoru i zgusnutom kalendaru, imaju rezerve. Ali, Stuttgartovi je sigurno imaju i više. Normalno, prevagu donose i taktička pripremljenost i fizički potencijali. Fizička pripremljenost igrača koji je tek zakoračio u profesionalizam ne može biti ista kao kod igrača koji deset godina igra u Bundesligi. Od naša posljednja tri protivnika u Europi, uključujući Benficu i Heerenveen, Stuttgart je ipak apsolutno najjača momčad. Jači su od Benfice. Da smo, primjerice, igrali protiv Stuttgarta u terminu Benfice, a da nas sad tek čeka dvoboj protiv Benfice, imao bih jako puno nade da ćemo nešto napraviti. Stuttgart je malo prečvrst. Igra svojim, prepoznatljivim stilom već dvije do dvije i pol godine. Izbalansirana su momčad, s čvrstim veznim redom koji tvore Meissner, Gleb, Soldo, Heldt, pa Lahm kao bek... Formacija im je u obliku romba, što smatram možda najjačim sustavom. </p>
<p> Protiv Stuttgarta neće zaigrati Jasmin Agić zbog tri žuta kartona, a i dalje je pod upitnikom Niko Kranjčar zbog bolova u leđima. U sastav se, pak, vraća Goran Ljubojević, kojeg je trener Lončarević u posljednje vrijeme »torpedirao« na - tribine. Iako je, doduše, maksimirski trener najavio određene promjene u napadu, teško je vjerovati da će Ljubojevića ugraditi u startnu postavu. </p>
<p> – Igrači su se protiv Hajduka istrošili, to je bila peta utakmica u dva tjedna i svi oni i sada osjećaju nekakve posljedice od toga. Neki su bili do kraja iscrpljeni, kao primjerice Eduardo, Pranjić ili Mujčin... Vidjet ćemo ovih dana kako će se dizati i kako će reagirati na treninzima. Nemam namjeru nešto specijalno mijenjati niti imamo mogućnosti za tako nešto. No, ipak imamo realne osnove razmišljati o nekim promjenama u napadu, s obzirom na našu neefikasnost protiv Hajduka, pa i protiv Heerenveena. Ljubojević? Putovat će u Stuttgart. Evo, sad je na treningu bio sasvim drukčiji, mnogo bolji nego inače. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Barić trener Portsmoutha? </p>
<p>PORTSMOUTH</p>
<p> – Bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić karijeru nastavlja u Portsmouthu! Ako je vjerovati internetskoj stranici Sportinglife.com, 72-godišnji Barić ovog je tjedna u Beogradu dogovorio sve detalje o prijelazu na Otok s predsjednikom engleskog prvoligaša Milanom Mandarićem. Podsjetimo, prije dva je tjedna Velimir Zajec preuzeo ulogu klupskog izvršnog direktora, a privremeno je, nakon odstupa menadžera Harryja Redknappa, zasjeo i na klupu. Ako Barić postane trener Portsmoutha, Zajec će se vratiti u ured, a ujedno biti i šef dojučerašnjem hrvatskom izborniku, koji je prije desetak dana neslavno okončao kratkotrajnu epizodu u ulozi sportskog direktora Dinama. </p>
<p> ></p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Rumsfeld iz Kuvajta hrabri američke vojnike u Iraku</p>
<p>Šef Pentagona našao se pod vatrom vrlo »nezgodnih pitanja«, naročito oko standarda vojne opreme, nedostatka oklopnih vozila i opće sigurnosti vojnika na iračkim bojišnicama </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šef Pentagona Donald Rumsfeld obišao je oko 12.000 novopristiglih američkih vojnika u kuvajtskoj pustinjskoj bazi Buehring gdje se pripremaju za akcije protiv iračkih pobunjenika, ali i održavanje sigurnosti tijekom izbora 30. siječnja. On se tom prilikom obratio skupini od oko 2400 vojnika kako bi ih ohrabrio uoči obavljanja vrlo teških i složenih vojnih zadaća koje stoje pred njima. </p>
<p>Zamjetno je da je Rumsfel za mjesto takvog obraćanja odabrao kuvajtsku vojnu bazu, a ne Irak. To se tumači vrlo nesigurnom vojnom situacijom širom te arapske zemlje. Unatoč tome, šef Pentagona našao se pod vatrom vrlo »nezgodnih pitanja«, naročito oko standarda vojne opreme, nedostatka oklopnih vozila i opće sigurnosti vojnika na iračkim bojišnicama. </p>
<p>Rumsfeld je odgovorio da vojska ratuje onim oružjem kojim trenutačno raspolaže. Rekao je da su sva raspoloživa oklopna vozila koja su se nalazila u američkim vojnim bazama širom svijeta, osim najnužnije rezerve, poslana u Irak. Pentagonov glasnogovornik Larry di Rita kazao je da se mjesečno proizvodi 450 oklopnih vozila, te da je u tu svrhu iz proračuna nacionalne obrane izdvojeno 1,2 milijarde dolara. On nije precizirao koliko oklopnih i drugih vozila unište iračke snage otpora.</p>
<p>Mnogi svjetski listovi pišu o sukobima u Iraku kao o najtežem ratu u američkoj povijesti. Tvrdi se da je dosad ubijeno oko 1300 američkih vojnika, a na svakog ubijenog vojnika dolazi devet ranjenih. Mnogi to pripisuju vrlo organiziranim i discipliniranim pobunjenicima koji su zemlju ponovno doveli u stanje vrlo oštrih i bespoštednih ratnih sukoba. Iako je američki predsjednik George W. Bush još 1. svibnja 2003. proglasio formalno okončanje vojnih operacija, iračka poratna zbilja je pokazala da je takva odluka bila preuranjena. </p>
<p>U iračkom su ratu najviše stradali civili. Neke humanitarne organizacije tvrde da je od početka američke vojne invazije na Bagdad pa do danas poginulo oko 100.000 ljudi, mahom civila. Znakovito je da je britanski premijer Tony Blair u parlamentu odbacio zahtjev 46 istaknutih britanskih osoba da se povede neovisna istraga o iračkim civilnim žrtvama. Time nije umirio mnoge britanske duhove, već samo pojačao njihove sumnje. </p>
<p>Odlazeći američki državni tajnik Colin Powell, koji se nalazi u Bruxellesu, pokušava umiriti i pridobiti NATO saveznike. »Znam da su neke Busheve ključne odluke izazvale kontroverze u Europi, naročito vezane uz Irak«, rekao je. Dodao je kako se sada mora gledati naprijed i zanemariti ono što se dogodilo ranije. Washingtonu je naročito stalo da se NATO u punoj mjeri angažira u iračkoj poratnoj drami. Busheva administracija je ipak uspjela privoljeti svoje sjevernoatlantske vojne saveznike da pruže stručnu potporu u obuci časnika iračke vojske. </p>
<p>Kako američka vojna kola sve više kreću nizbrdo tako se, čini se, krivica za irački pakao sve više prebacuje na iračke susjede Iran i Siriju. Tako je Bijela kuća poslala upozoravajuću poruku službenom Teheranu da se miješa u irački izborni proces. »Iran bi trebao igrati konstruktivnu i korisnu ulogu u Iraku«, poručio je glasnogovornik bijele kuće Scott McClellan. </p>
<p>Mnogo oštriji je bio prijelazni irački predsjednik Gazi al Yawar. On je u intervjuu Washington Postu optužio iranski svjetovni i duhovni vrh da se izravno miješa u unutarnje iračke (ne)prilike. Smatra kako Teheran želi po svaku cijenu izbornu pobjedu većinskih šijitskih kandidata koji su naklonjeni iranskoj politici. Na taj način, kaže Al Yawar (inače sunit), uspostavila bi se iračka vlada lojalna teheranskim mulama.</p>
<p>Mnoge dijelove Iraka su i u četvrtak potresale razorne eksplozije. U središnjem dijelu Bagdada, u blizini talijanskog veleposlanstva i zgrade Glavnog stožera Iračke nacionalne garde odjeknula je snažna eksplozija praćena gustim crnim dimom. Prva izvješća govore o najmanje troje poginulih i pet ranjenih osoba. U Mosulu, na sjeveru zemlje, eksplodirao je automobil bomba. Pouzdanih informacija o broju žrtava nema, ali se tvrdi da su najmanje dvije osobe ranjene. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Američki vojnici mučili zatvorenike pištoljima za paraliziranje </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Četiri američka vojnika kažnjena su jer su na iračkim zatočenicima neovlašteno rabili pištolje tipa Taser za paraliziranje protivnika, priopćio je u srijedu Pentagon po završetku interne istrage o mučenju zatočenika.</p>
<p>»Vojnicima su izrečene administrativne kazne zbog pretjerane uporabe sile, napose zbog neovlaštene uporabe Tasera«, izvijestio je službeni predstavnik Pentagona Lawrence DiRita. »Četvorica vojnika premještena su na druge dužnosti, a dvojica su premještena u drugu postrojbu«, dodao je, istaknuvši da administrativne kazne mogu biti financijske naravi ili u obliku opomene.</p>
<p> Čini se da nakon skandala u zatvoru Abu Graib ovaj novi događaj upućuje da se u Iraku nastavlja zlostavljanje zatočenika. Nakon Abu Graiba, američka je vojska privremeno riješila dužnosti jednog generala, 26 vojnika je predala vojnom sudu, kaznila je 46 vojnika i izrekla opomenu još 13, dodao je DiRita. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dan povijesnog kompromisa</p>
<p>Odluka parlamenta koji je usvojio paket zakona o reformama izbornog sustava i ustavnih promjena ocjenjuje se povijesnim potezom jer će omogućiti pobjedu demokracije u ovoj velikoj zemlji / Nitko ne sumnja da će Viktor Juščenko biti pobjednik ponovljenog drugog kruga predsjedničkih izbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Ukrajini vlada mir, nema incidenata, a prosvjednici se polako razilaze. Mnogo je ljudi i dalje ispred predsjedničke palače, a prosvjednici su maknuli barikade ispred zgrade vlade. </p>
<p>Najava ponavljanja drugog kruga predsjedničkih izbora za 26. prosinca smirila je masu prosvjednika koji su neprekidno stajali danju i noću na kijevskim ulicama. Odluka je da će i predsjednička palača biti deblokirana na dan održavanja izbora izbori. U četvrtak je u Kijev doputovala prva skupina europskih izbornih promatrača, a sastat će se pred izbore i s Viktorom Juščenkom i s Viktorom Janukovičem.</p>
<p>Odluka parlamenta koji je usvojio paket zakona o reformama izbornog sustava i ustavne promjene ocjenjuje se povijesnim potezom jer će omogućiti pobjedu demokracije u ovoj velikoj europskoj zemlji. Nitko ne sumnja da će Viktor Juščenko biti pobjednik ponovljenog drugog kruga predsjedničkih izbora, a to će značiti početak velikih reformi u Ukrajini.</p>
<p>Niz grešaka koje je napravila sadašnja vlast dokaz su nesposobnosti starog sustava da se nosi s izazovima vremena, i Ukrajinci su očito odlučili mijenjati ne samo vlast nego i sve ono što simbolizira stari sustav. Strah od podjele Ukrajine ili građanskog rata sad je mnogo manji, iako ni ti katastrofični scenariji, nažalost, još nisu u potpunosti izbjegnuti.</p>
<p>Ministri vanjskih poslova NATO-a poslali su poruku ukrajinskim vlastima neka stvore povoljne uvjete za ponavljanje izbora, što se u Kijevu tumači jasnim signalom da zloporabe više neće biti tolerirane. Ministri su se sastali i s šefom ruske diplomacije Sergejem Lavrovim i u zajedničkoj izjavi konstatirali da izbori trebaju pokazati raspoloženje ukrajinskih birača, a da je najvažnije sačuvati neovisnost, jedinstvo i suverenitet Ukrajine. </p>
<p>Ova zajednička izjava veliko je iznenađenje, jer se govorilo da se i ruski stavovi prema Ukrajini mijenjaju. Očito je i Kremlj procijenio da su Janukovičeve šanse minimalne, a Leonid Kučma ionako pripada nekom drugom, prohujalom vremenu.</p>
<p>Postignutim konsenzusom između NATO-a i Moskve posebno je bio zadovoljan generalni tajnik saveza Jaap de Hoop Scheffer, ocijenivši da to pokazuje da nema rivalstva između istoka i zapada.</p>
<p>Viktor Juščenko je optimističan i smatra da je usvajanje paketa amandmana na izborni zakon otvaranje puta za njegovu pobjedu. Predsjedničke ovlasti bit će ubuduće smanjene, a to je kompromis na koji je Juščenko pristao pregovarajući s Kučmom. »To je povijesni kompromis«, rekao je Juščenko.</p>
<p>Leonid Kučma, pritisnut prosvjednicima koji nisu odustajali, pokazao je na kraju svog mandata ipak toliku dozu trezvenosti da zemlju nije uvukao u kaos i krvoproliće. S druge strane, Viktor Juščenko morat će se pokazati kao realan političar i nastaviti dijalog s Moskvom, jer se Ukrajina ne može preko noći okrenuti isključivo i jedino Zapadu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tadić optužio protivnike izručenja za nacionalnu izdaju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srbijanskom državnom vrhu vlada panika oko državnih obveza glede izručenja haaških osumnjičenika. Vrijeme za iskazivanje dobre volje i ustupaka je prošlo, barem je tako ovih dana izjavio američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper, i nervoza je vidljiva. Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je kako je suradnja s Haaškim sudom preduvjet političke stabilnosti u Srbiji, a da su oni koji na suradnju ne pristaju izdajnici unatoč tome što pojedini članovi Akademije znanosti i neke javne ličnosti tvrde suprotno.</p>
<p>»Bez suradnje s Haagom nema pozitivnih ocjena, nema ulaska u Europsku uniju, nema podizanja životnog standarda. Imali bismo daljnji rast siromaštva, ne bismo imali političku stabilnost, bili bismo zemlja trajno zapostavljena u međunarodnoj zajednici. Tu je točka«, rekao je </p>
<p>Tadić. Optužio je Vladu Srbije kojoj je na čelu Vojislav Koštunica zato što međunarodnoj javnosti uporno tumači da Srbija inzistira na predaji, a ne izručenju haaških osumnjičenika, i tako u očima međunarodnih institucija, Suda i Vijeća sigurnosti čini štetu zemlji i njezinoj budućnosti. </p>
<p>I ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković upozorio je da su sva vrata za SCG zatvorena dok se Haagu ne izruče optuženi za ratne zločine. Drašković kaže da bi SCG, ako ispuni svoje obveze, već sljedećeg mjeseca ušla u Partnerstvo za mir, a najduže za godinu dana i u NATO. Međutim, Draškovićev koalicijski partner, čelnik Nove Srbije i ministar u vladi Velimir Ilić objasnio je da iz »humanih razloga« Vlada Srbije ne može predati Haaškom sudu Sretena Lukića i Nebojšu Pavkovića, dvojicu od četvorice optuženih generala. Rekao je da treba stvoriti uvjete za njihovu predaju jer su obojica bolesni i na liječenju. »Što se tiče Ratka Mladića, ne znamo gdje je«, rekao je Ilić i kao neprimjerenu ocijenio Tadićevu izjavu da je odsutnost suradnje s Haaškim sudom »nacionalna izdaja«.</p>
<p> ></p>
<p>V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Schröder: Europa bi mogla učiti na japanskoj monetarnoj politici </p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Izražavajući zabrinutost zbog jačanja eura, njemački kancelar Gerhard Schröder u četvrtak je rekao da bi Europa mogla učiti iz japanskih sjajnih monetarnih politika.</p>
<p> »Zabrinjava nas odnos između različitih valuta, a posebice onaj između eura i dolara«, izjavio je Schröder na jednom simpoziju u Tokiju. »Možemo nešto naučiti od Japana i njegovih sjajnih monetarnih politika«.</p>
<p> Japan drži kratkoročne kamatne stope blizu nula posto tijekom razdoblja dužeg od tri godine kako bi potaknuo gospodarski rast, a vlada je prodala 15.000 milijardi jena (144 milijardi dolara) u intervencijama na valutnim tržištima u prva tri mjeseca ove godine, nakon rekordnih 20 tisuća milijardi jena potrošenih u 2003. u pokušaju obuzdavanja jačanja jena. Schröder je dodao kako poštuje nezavisnost Europske središnje banke, koja je zadržala kamatne stope na dva posto na svojem sastanku 2. prosinca. Schröder je istodobno u četvrtak potvrdio Japanu da će Njemačka poduprijeti njegova zahtjev da postane stalni član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda. Japan i Njemačka već dugo tvrde da, kao velike gospodarske sile, zaslužuju primanje u stalno članstvo Vijeća sigurnosti i nedavno su pokrenule kampanju kako bi postigle taj cilj. »Premijer Koizumi postigao je velik uspjeh povezavši Japan, Njemačku, Indiju i Brazil. Te četiri zemlje žele veću odgovornost u Vijeću sigurnosti i uzajamno podupiru kandidature«, rekao je Schröder u Tokiju. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Mišljenje sudaca svih europskih zemalja dovoljan je argument</p>
<p>U Vjesniku od 8. prosinca 2004. objavljen je članak iz pera novinara Tihomira Ponoša pod naslovom »Sudački ugled«. Neke opservacije iz toga članka koje se tiču sudaca nisu točne i čitateljima se nameće pogrešan zaključak. </p>
<p>Zanimljivo je da novinar točnost ankete dovodi u pitanje jedino kada je riječ o ocjeni ugleda sudova i sudaca, a u drugim slučajevima i drugim profesijama to ne čini ili bar ne na tako eksplicitan i izravan način.</p>
<p>S druge strane, kada se govori o sudstvu i anketama o povjerenju ili nepovjerenju, ugledu ili nepostojanju ugleda sudbene vlasti u društvu, stalno treba voditi računa o tome, što autor članka zanemaruje, da sudovi uvijek i svakodnevno odlučuju o suprotstavljenim zahtjevima i interesima stranaka, te da je barem jedna polovica stranaka uvijek nezadovoljna sudskom odlukom.</p>
<p> U stanju stalnog pothranjivanja javnosti nepovjerenjem u sve institucije u društvu, rezultat ankete je posve očekivan i nije iznimka u komparaciji s drugim europskim zemljama.</p>
<p>Na posljednjem zasjedanju Savjetodavnog vijeća sudaca Europe (Consultative Council of European Judges) kao savjetodavnog tijela Vijeća Europe, održanom u Strasbourgu od 22. do 24. studenoga 2004., zaključeno je da se ocjene i procjene ukupnoga djelovanja sudstva u pojedinoj zemlji moraju razdvojiti od ocjene obnašanja dužnosti svakog pojedinog suca, naglašavajući da su te dvije ocjene posve različite i smiju služiti posve različitoj svrsi (Mišljenje CCJE, točka B 50.iii. i iv.).</p>
<p>Nadam se da je mišljenje sudaca svih europskih zemalja dovoljan argument da se zaključci autora članka ocjene u najmanju ruku površnim i, nažalost, tipičnim.</p>
<p>ĐURO SESSApredsjednik Udruge hrvatskih sudaca</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Laže se umirovljenicima, Saboru, braniteljima, djeci, laž caruje...</p>
<p>Pitam se svakoga dana slušajući, čitajući i gledajući na televiziji lica koja bez trunke stida bezočno lažu, zašto to čine. Lažu političari, pa onda ljudi misle da mogu svi lagati i da je to in. Laže se umirovljenicima, laže se borcima Domovinskog rata, laže se pacijentima, laže se Saboru, laže se djeci, uglavnom laž caruje. Zašto? Zato što je nestao stid!</p>
<p>A tko laže taj i krade, stara je narodna izreka! A onda kradljivci, da ih tko ne otkrije, tužakaju druge. Na tome se hrane mediji i time hrane naciju i time laž postaje in!</p>
<p>Našoj vladi, što god manjka, čega god nema – to je Račanova vlada »sfundala«. Ministri ne otvaraju usta bez podštapalice – jer je prošla vlada.... Vjerojatno će, kako vidimo iz ove predizborne kampanje, i kada budu raspisani sljedeći parlamentarni izbori, još guslati o Račanovoj vladi, da se ne bismo, mi birači, upitali a što to tako velebno uradi Sanaderova vlada?! Nije li lagala umirovljenicima: umjesto povišice, odnosno povrata duga, obećane su ceduljice s izračunom ostatka duga, pa ni te ceduljice ne vidješe.</p>
<p>Nije li sramotno da se zločinci ne kažnjavaju, nego se još krevelje s predizbornih plakata? Nije li sramota tvrditi da i kamere lažu? Iza stupova u sabornici krio se kvorum kada se glasalo o povjerenju osumnjičenom ministru, koji mirno dalje kroči Europom i zastupa Lijepu našu, predstavlja nas. Nikoga nije stid što se vrijeđa predsjednika Mesića, što mu lažu tajne službe i ministar obrane i što ga predsjednik Vlade ignorira.</p>
<p>A mene je stid svega toga, stid me pred mojim djetetom, stid me pred mojim prijateljima iz inozemstva, pred sjenom moga pokojnoga poštenog oca, stid me pred Bogom umjesto svih lažljivaca. A vjerujem da je tako mnogim Hrvatima.</p>
<p>IVANKA BAČIĆOsijek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>I ova je vlast odustala od progona za gospodarski kriminal</p>
<p>Da se u Hrvatskoj definitivno odustalo od kažnjavanja pljački, korupcije i mafije pokazuju i zadnje sudske presude koje su oslobodile krivnje Nevenku Tuđman za korupciju, a Miroslava Kutlu za zloporabu i stjecanje velike materijalne koristi u slučaju Tiska, koji je usput izazvao lavinu stečajeva, propadanja poduzeća i na stotine radnika ostalih bez posla i budućnosti.</p>
<p> U slučaju Nevenke Tuđman sud je obrazložio da je promjenama Kaznenoga zakona ukinuto kazneno djelo koje joj se stavlja na teret, pa to podsjeća na slučaj njezina oca, pok. predsjednika Tuđmana, prema čijim je interesima zakon o otkupu nacionaliziranih stanova važio upravo toliko vremena koliko je njemu trebalo da usred Zagreba za bagatelu kupi vilu. Dan poslije zakon je ukinut.</p>
<p> Sada ponovnim dolaskom na vlast, HDZ ukida one odredbe Kaznenoga zakona koje su teretile Predsjednikovu kćerku, ali ne i odredbe koje terete svjedoka-pokajnika, on je kao sporedni lik osuđen a glavni lik pljačke oslobođen. Drugim riječima, pljačka od dva milijuna njemačkih maraka, počinjena na teret građana-poreznih obveznika, nije kazneno djelo, nego valjda, prema Tuđmanovoj: povijesni nacionalni interes.</p>
<p>U slučaju Kutle, viši sud smatra da je niži sud učinio niz povreda postupka, te da je presuda nezakonita. Znači, Kutle je krao i uništavao poduzeća zakonito, valjda opet iz nacionalnih interesa, ali je zato niži sud očito radio nezakonito, jer ga je i pored svih političkih pritisaka smogao hrabrosti osuditi.</p>
<p>Od optužbe za pljačku u pretvorbi Slobodne Dalmacije nedavno je oslobođen vječiti ortak Ivić Pašalić. Slično su prošla spektakularna suđenja za tzv. male i velike zločinačke organizacije – sudovi im, dopuštajući likvidaciju svjedoka, navodno nisu našli nikakve dokaze.</p>
<p>Porazno je i to da je Državno odvjetništvo od tisuću učinjenih revizija za kojih je u devetsto pronađeno nezakonitosti, procesuiralo tek dvjesto slučajeva, od kojih je zbog zastare ostalo aktivno samo pedeset predmeta. Do danas nitko nije osuđen, niti je itko vratio opljačkan novac, niti je ikome zaplijenjena imovine, niti je itko završio u zatvoru. </p>
<p>Definitivno, i ova je vlast odustala od progona za gospodarski kriminal, a rijetko procesuirani, pod njezinom palicom, su oslobođeni.</p>
<p>CERD će pokrenuti inicijativu da se građani referendumom izjasne žele li nastaviti plaćati iz svojih poreza svu tu svitu raznih obavještajaca, koji im zapravo sputavaju građanske slobode. </p>
<p>Mr. SEMINA LONČARvoditeljica Centra za razvoj demokracije (CERD), Split</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dvije svijesti u hrvatskoj povijesti </p>
<p>Vodio sam HSP na zadarskom području gotovo desetak godina, i to u vrlo otežanim uvjetima. Većina tih danas zadarskih »ustaša« bili su članovi HSP-a, nazočio sam i njihovim skupovima, ali smo svi vodili računa da ne dademo povoda za fašistička etiketiranja. </p>
<p> Žalosno je da je NDH i dalje kritičan trenutak za hrvatski narod, iz toga obuhvata ne može izići. Jer, jedna svijest (hrvatski nacionalisti) i dalje je čimbenik i materijal te povijesti. Ta svijest je svojim životom održava. Druga svijest (jugokomunistička) taj obuhvat NDH-a sotonizira. Jednom i drugom sviješću i njihovim odnosom nazočna je ta povijest, nazočna su njihova različitost, sjećanja, zaboravljanja, isčekivanja ili pak njihova očekivanja.</p>
<p> Zato im treba dopustiti da u potpunosti dođu do svojih prava, do svojih svjedočenja. Samo će na taj način osloboditi tih okova mlađe naraštaje.</p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆZadar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Vukovima« novo suđenje za miniranje poslovno-stambenog objekta </p>
<p>IVANEC</p>
<p> – Na ivanečkom je Općinskom sudu u četvrtak odgođeno suđenje Dubravku Malogorskom i Mladenu Habazinu optuženima za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Rasprava je odgođena, jer se Habazin nije pojavio na sudu.</p>
<p>Optužnica ih tereti da su, kao pripadnici antiterorističke postrojbe »Vukovi« u noći na 18. studenoga 1991. godine, po usmenoj zapovijedi svoga, sada preminuloga zapovjednika Jadranka Garbina, policijskim vozilom otišli u Bednjanski Vrhovec i u stambeno-poslovni objekt Anđelka Hranja i Saše Ivaniša postavili neutvrđenu količinu eksploziva. Eksploziv su povezali sporogorećim štapinom dugim 20 metara, a nakon što su zapalili fitilj, automobilom su se udaljili oko dva kilometra. Minirani objekt potpuno je uništen, a oštećene su i susjedne kuće.</p>
<p>Malogorskom i Habazinu ovo je ponovljeno suđenje za to djelo, a u travnju ove godine ivanečki je sud protiv njih odbio optužbu. </p>
<p>Raspravna sutkinja tada je, obrazlažući presudu, kazala da je nesporno da su optuženi počinili djela, što su i priznali. Međutim, kazneni zakon dosad se više puta mijenjao, pa se mora primijeniti blaži, a od 1991. godine do danas došlo je i do denominacije novca. Tako bi u ono vrijeme nastala šteta od četiri milijuna jugoslavenskih dinara danas iznosila tek 4000 kuna. Osim toga, 1996. godine nastupila je relativna zastara, a 2001. godine apsolutna zastara cijelog slučaja. Kad je došlo do suđenja, rekla je sutkinja, apsolutna zastara već je nastupila, no Izvanraspravno vijeće odlučilo je da se postupak nastavi. </p>
<p>Tužitelji su se žalili na presudu, a viši je sud žalbu usvojio i predmet vratio na ponovno suđenje pred novog suca. Županijski je sud smatrao da je niži sud nepravilno zauzeo stav da je riječ o šteti od oko 4000 kuna, iako je stvarna šteta u vrijeme izvršenja djela, a i danas znatno veća. Sud je trebao zauzeti stajalište da je u tom slučaju nastala imovinske šteta velikih razmjera, bez obzira na financijski iznos koji ni do danas nije točno utvrđen. Županijski sud smatrao je i da je riječ o težem obliku kaznenog djela i trebalo ga je na taj način i kvalificirati, a za takav oblik zastara još nije nastupila.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Podnesene kaznene prijave zbog nesreće u Brodosplitu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Policijska uprava splitsko-dalmatinska, zbog osnovane sumnje da su odgovorni za nesreću na poslu koja se dogodila 4. prosinca u Brodosplitu, podnijela je kaznene prijave protiv dviju osoba iz kooperantskih tvrtki »Cios« i »Major i partneri«, zaduženih za uklanjanje dizalice koja se srušila i poklopila Joška Cigića (34) iz Pakova Sela koji je od ozljeda preminuo.</p>
<p>Nakon kriminalističke obrade kazneno su prijavljeni Dragan Jurčević (47) iz Rogoznice, zaposlenik »Ciosa« i Marko Ćorić (53) iz Zagreba zaposlen u »Majoru i partnerima«, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo teškog ugrožavanja opće sigurnosti u svezi s kaznenim djelom oštećenja zaštitnih naprava na radu, izvijestio je načelnik Ureda načelnika PU splitsko-dalmatinske Nino Ćurić, navodeći samo inicijale prijavljenih.</p>
<p>Kaznene prijave podnesene su redovnim putem, što znači da ih se neće pritvoriti.</p>
<p>Dosad je, kako doznajemo, očevidom i istragom utvrđeno da su nosači oko dvije stotine tona teške dizalice, najvjerojatnije, bili prepiljeni više nego što je bilo potrebno.</p>
<p>Nesreća se dogodila u subotu oko 13.30 sati, kada se dizalica sama urušila tijekom priprema za njezino miniranje.</p>
<p>Dijelovi konstrukcije pali su na Joška Cigića koji je preminuo od ozljeda prsnog koša i trbuha.</p>
<p>U nesreći je ozlijeđen i prijavljeni Marko Ćorić, koji je dizalicu pripremao za miniranje. Spasio se skokom s tri do četiri metra visine, a zadobio je prijelom lakta te uganuće lijevog skočnog zgloba i desnog koljena.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nije oklevetala Asima Kurjaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novinarki Globusa Renati Ivanović u četvrtak je na Općinskom sudu u Zagrebu izrečena oslobađajuća presuda za kazneno djelo klevete. </p>
<p>Protiv novinarke Globusa, liječnik Asim Kurjak podigao je privatnu tužbu tvrdeći da ga je u svojim člancima namjerno oklevetala iznoseći neistinite činjenice. </p>
<p>Iako je sudac Općinskog Marijan Bertalanić suda ustvrdio da je tužitelju Kurjaku prema objektivnim kriterijima nanesena šteta te da je novinarka Ivanović u svome članku iznijela neprovjerene informacije, oslobodio ju je optužbe jer je postojao povod i razlog za njihovo iznošenje, a i novinarka nije imala izravnu namjeru iznositi laž. Sadržaj članka jest klevetnički, istaknuo je sudac, no Ivanović je oslobođena i zbog izmijenjenog 203. članka Kaznenog zakona kojim je bitno reducirana odgovornost novinara. </p>
<p>Tužena novinarka i njezina braniteljica Vesna Alaburić tijekon suđenja nisu dokazale istinitost činjenica napisanih u člancima i Ivanović nije provjerila pojedine iznesene informacije te nije postupila časno, no taj njen postupak ne spada u kategoriju klevete, zaključio je sudac. </p>
<p>Privatnu je tužbu Kurjak podnio zbog teksta objavljenog u Globusu pod naslovom: »Afera Kurjak« te podnaslovima »Globus otkriva novu aferu dr. Kurjaka: poznati stručnjak za liječenje neplodnosti u svojim klinikama MMC u Zagrebu, Crikvenici i Sarajevu većinu pacijentica podvrgava operaciji kojom se uklanja materična pregrada, septum uterusa, premda je ta anomalija uzrok neplodnosti u samo jedan posto slučajeva i svaki takav zahvat naplaćuje 1000 eura«. </p>
<p>Nadalje se u tužbi navodi da je u odlomku s naslovom »Operacija zraka« novinarka navela da Kurjak s primarijusom Skenderovićem, poput putujućeg cirkusa, obilazi svoje poliklinike i da njih dvojica kao na tekućoj vrpci operiraju žene, kako im skupo naplaćuje maglu i kako svakog može proesionalno uništiti koga se sjeti.</p>
<p>U drugoj točki tužbe se navodi da je novinarka u tekstu pod naslovom: »Medicinski fakultet u Zagrebu odbio je doktorsku disertaciju Asima Kurjaka, proglasivši je falsifikatom«, neistinito napisala da je Kurjak još kao devetnaestogodišnjak odlazio u Banja Luku zarađivati ilegalno obavljenim pobačajima, da je doktorirao u Beogradu jer mu falsificiranu diplomu nisu priznali u Zagrebu, da su mu pri porodu umrli rodilja i dijete pri čemu se pokazala sva njegova nestručnost, te da kod njega funkcionira načelo prijetnje i ucjene.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osumnjičeni istražnom sucu: Upravo dolazim s Marsa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Upravo dolazim s Marsa gdje su mi izvadili oči i utrobu kroz rupe koje su mi napravili na glavi«, izjavio je Mario Erkapić Muidović (37) kod istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda, gdje je u četvrtak saslušan u povodu istražnog zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva zbog preprodaje droge.</p>
<p> Erkapićeva izjava, koju je izrekao upitan za svoju obranu, unesena je u zapisnik, a istražni sudac Mirko Klinžić je u četvrtak poslije podne otvorio istragu protiv Erkapića i još trojice muškaraca, te je Erkapiću određen jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela. Naime, premda je policija dan ranije izvijestila da je kazneno prijavljen samo Erkapić (navevši samo njegovo godište), iz izvora bliskima istrazi doznajemo da su, za udruživanje radi preprodaje, s Erkapićem osumnjičeni još i Goran Havlović (31) i Mirko Hasandić (26), dok je samo za posjedovanje droge prijavljen Jozo Cvrlje (38). Županijsko državno odvjetništvo pak za Havlovića i Hasandića nije zatražilo pritvaranje, iako im se na teret stavlja isto djelo. Zanimljivo je također, da su Havlović i Cvrlje optuženi zajedno s Erkapićem u drugom postupku zbog droge, koji u fazi glavne rasprave traje na zagrebačkom Županijskom sudu, i u kojemu se Erkapiću na teret stavlja da je veće količine heroina preprodavao zajedno sa Shatmanom Baftijem. Također neslužbeno doznajemo da je na uhićenje Erkapića pozvana zbog njegove reputacije trostrukog bjegunca iz zatvora, specijalna policija, a i prilikom dovođenja istražnom sucu uz njega su bila čak petorica pravosudnih policajaca. Erkapić je dežurnom istražnom sucu doveden u utorak navečer, a na prvom saslušanju se, u prisutnosti svoje odvjetnice Jasne Novak, branio šutnjom.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vlasnik »Mestre« oslobođen optužbe </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Franjo Prstec nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda oslobođen optužbe za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p> Teretilo ga se da od siječnja do travnja 1999. godine u Petkovcu, kao vlasnik poduzeća »Mestra« , nije evidentirao kao zaduženje robu izdanu iz središnjeg skladišta u prodavaonicu »Diskont« u Varaždinu, vrijednu 86.622 kune za potrebe vlastite potrošnje. Na taj je način izbjegao plaćanje PDV-a u iznosu od 19.057 kuna.</p>
<p>Na posljednjoj je raspravi saslušan Tomislav Žnidarić, koji je rekao da je bio zaposlen u prodavaonici »Diskont« kao poslovođa te da je 12 otpremnica zajedno s prijavom odnio financijskoj policiji u Varaždin. Te otpremnice nisu na vrijeme dostavljene u računovodstvo »Mestre«, a Prstec nije mogao znati, niti mu je on rekao da je otpremnice odnio policiji. Te otpremnice nisu bile regularne, već su bile napisane »na crno« i takvih je papira bilo više. On kao poslovođa otpremnice nije ni trebao predati u računovodstvo, jer se tako dogovorio s Prstecom. Rekao je i da je financijskoj policiji dao više otpremnica, a počeo ih je skupljati kad je vidio o čemu se radi i kad je dobio otkaz. Sve je otpremnice odnio na policiju, a prihvaćeno ih je samo 12 i on ne zna zbog čega nisu prihvaćene i ostale. </p>
<p>Ovakve otpremnice, rekao je Žnidarić, nisu se evidentirale u poslovne knjige, nego se radilo evidentiranje otpremnica na kojima je bila navedena kalkulacija zajedno s robom. Ne temelju spornih 12 otpremnica nije se iskazivao dnevni promet i nisu se izdavali računi, a roba koja je dolazila s takvim otpremnicama prodavala se redovito u ugostiteljstvu. Kada mu je predočen dio obrane optuženoga u kojem navodi da »to nije proknjiženo upravo zbog toga jer u računovodstvo nisu stigle otpremnice iz prodavaonice u kojoj je Žnidarić bio poslovođa, što znači da bi bile proknjižene da su stigle i sve bi bilo u redu«, Žnidarić je na to rekao da je to »čista laž«. Takve otpremnica, rekao je, kakve su bile i tih 12, kasnije su se redovito uništavale. Potvrdio je da je u novinama izjavio da se 80 posto robe u poduzeću prodavalo na crno, kazao je i da je financijska policija provela kontrolu, ali je tom prilikom bilo sve u redu, jer je optuženi u financijskoj policiji imao veze i ona nije napravila ništa. </p>
<p>Sud je pročitao i nalaz vještaka te zapisnik financijske policije, a nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da nema dokaza da bi Prstec počinio djelo za koje ga se tereti.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Hebrang obećao Pošti monopol na pošiljke do 100 grama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvjestotinjak članova Hrvatskog sindikata pošte (HST) prosvjedovalo je u četvrtak na Markovu trgu protiv nepoštivanja Zakona o pošti i nemarnog odnosa Vlade prema pošti, a nakon razgovora s predstavnicima Vlade, obećana im je pomoć.</p>
<p>Sindikalci su prosvjedovali s parolama »Tko ima interese u neredu na tržištu poštanskih usluga« i »Tražimo socijalnu sigurnost za 12.000 radnika pošte«, a mirno su se razišli nakon podneva.Njihove predstavnike primio je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, Dražen Breglec, državni tajnik za promet i veze, i državna tajnica Martina Dalić, predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske pošte.</p>
<p>Dogovoreno je da će Vlada informirati sva javna poduzeća i državne ustanove o potrebi poštivanja Zakona o pošti, što znači da su poštanske pošiljke do 100 grama rezervirane samo za Hrvatsku poštu.</p>
<p>Jadranka Dumbović, predsjednica HST-a, rekla je da je Pošta u 10 mjeseci ove godine poslovala s gubitkom od više od 55 milijuna kuna, a nepoštivanje zakona jedan je od uzroka toga gubitka.Hebrang je sindikalcima, kako kažu, obećao da će se idući tjedan pred Vladom naći izmjene Zakona o pošti, u kojima ostaje pravo HP-a na monopol na pošiljke do 100 grama. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nova banka prodana mađarskom OTP-u za 236 milijuna eura</p>
<p>OTP želi deset posto hrvatskog tržišta / Rezervni kupac Nove banke francuski Société Générale</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mađarska OTP banka potpisala je ugovor o kupnji 95,59 posto dionica Nove banke za 236 milijuna eura. Vlasnici Nove banke, Charlemagne Capital, odnosno SEEF Holding i SWR Investment, izrazili su zadovoljstvo mađarskom ponudom i povoljnom postignutom cijenom.</p>
<p>Kako je pojašnjeno iz Nove banke, otkupna cijena od 236 milijuna eura zasnovana je na trenutačnoj i potencijalnoj poslovnoj vrijednosti te banke u Hrvatskoj, te na povoljnim perspektivnim izgledima hrvatskog financijskog tržišta. Transakcija će biti zaključena najvjerojatnije potkraj siječnja 2005., nakon što OTP pribavi sve potrebne dozvole, odnosno nakon što preuzimanje Nove banke odobre Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Savjet Hrvatske narodne banke, čija je sljedeća redovna sjednica zakazana za sredinu siječnja.</p>
<p>OTP je, inače, najveća od oko 40 banaka u Mađarskoj s tržišnim udjelom od 18,3 posto i vodećom ulogom osobito u poslovanju sa stanovništvom. U Mađarskoj ima 431 poslovnicu, a krajem rujna ove godine upravljala je aktivom od oko 15,6 milijardi eura. Aktiva grupacije OTP u odnosu na rujan 2003. bila je 28,7 posto veća.</p>
<p> Tržišna kapitalizacija OTP banke iznosi 6,1 milijardu eura. Osim u Mađarskoj, OTP posluje i u Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Ulazak na srbijansko tržište zasad nije uspio, a OTP iskazuje interes i za daljnjim širenjem u regiji srednje i istočne Europe. U tom kontekstu, osim hrvatskog i srbijanskog spominjalo se, primjerice, i ukrajinsko tržište.</p>
<p>Nova banka je, inače, nastala spajanjem Sisačke, Istarske i Dalmatinske banke, te joj je u listopadu ove godine pripojena i Dubrovačka banka. Interes za njezinu kupnju, uz OTP, iskazali su francuski Société Générale, Privredna banka (u vlasništvu talijanske Intese), te HVB Splitska banka.</p>
<p>Kako doznajemo, Francuzi su uz Mađare ponudili najviše za dionice Nove banke. Ne dovrši li se iz nekog razloga transakcija s Mađarima, pregovori će, kako saznajemo, biti nastavljeni s francuskom bankom Société Générale, koja također nije prisutna na hrvatskom tržištu, a u Sloveniji je vlasnik SKB banke, koja ima tržišni udio od oko osam posto. Nova banka trenutačno drži oko šest posto hrvatskog tržišta, a OTP je za cilj postavio dostizanje tržišnog udjela od deset posto. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Getrou kredit od 35 milijuna eura</p>
<p>Prvi iskorak Getroa u regiju bit će u Beogradu / Getro će u nove trgovačke centre u tri godine investirati 73 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska banka za obnovu i razvoj u suradnji s Raiffeisen Zentralbankom kreditno će financirati širenje poslovanja trgovačkog lanca Getro u regiju, a ukupan aranžman vrijedan je 35 milijuna eura, od čega će 15 milijuna eura biti sindicirano RZB-u. Rok vraćanja kredita je pet godina, s počekom od 18 mjeseci, a zajam će pomoći završetku Getroove nacionalne ekspanzije i tržišnog pozicioniranja. Getro, koji već ima 15 prodajnih centara, do 2007. planira otvoriti još devet novih trgovačkih centara, i to po tri godišnje.</p>
<p>Direktor EBRD-a za poljoprivredu Hans Christian Jacobsen kazao je kako širenje Getroa neće samo pospješiti konkurenciju u sektoru trgovine, već će pridonijeti privlačenju inozemnog kapitala te predstavljanju velikog potencijala tržišta ostalim ulagačima.</p>
<p>Predsjednik Uprave Getroa Vjekoslav Gucić je istaknuo kako istražuju mogućnosti širenja poslovanja u regiju, odnosno na tržišta Srbije i Crne Gore te BiH, što će uslijediti 2005. i 2006. Prvo odredište Getroa bit će u Beogradu, i to zbog njegovog tržišnog potencijala, kaže Gucić.</p>
<p>U Getrou napominju da s izlaskom u regiju kasne godinu-dvije, no za takvo poslovanje moraju se pripremiti. Na domaćem tržištu planiraju povećati tržišni udio sa 7,3 posto na deset posto.</p>
<p>Otvaranjem devet novih objekata do 2007., taj će trgovački lanac povećati svoj prodajni prostor za 58 posto, na više od 80.000 četvornih metara. Također je planirano zapošljavanje novih 800 radnika, a uz rast prodaje od 15 posto godišnje, Getro bi imao ukupno 2300 zaposlenih.</p>
<p>Za iduću se godinu planira otvaranje Getroovih trgovačkih centara u Samoboru, Umagu, te u Novom Zagrebu. U centar u Zapruđu na 35.000 četvornih metara bit će uloženo oko 20 milijuna eura. U 2006. planira se otvaranje Getroa u Splitu, Rijeci i Zagrebu, a u 2007. u Poreču, Velikoj Gorici i Šibeniku. Ukupna investicija iznosit će 73 milijuna eura. EBRD ima 8-postotni vlasnički udjel u Getrou. U 27 zemalja u kojima posluje, u poljoprivrednom sektoru EBRD je potpisao 218 projekata vrijednih 3,25 milijardi eura. U Hrvatskoj ukupna neto vrijednost 42 potpisana projekta iznosi 1,3 milijarde eura. Neto dobit Getroa u ovoj godini iznosi 2,33 milijarde kuna. U Getrou planiraju povećanje operativne dobiti za 72 posto, a dobiti prije oporezivanja za 77 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HŽ smanjio ovogodišnji gubitak na 180 milijuna kuna</p>
<p>Od 12. prosinca novi vozni red HŽ-a / HŽ očekuje 15 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU za sanaciju praonice vozila u Botovu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatske željeznice ovu će godinu završiti s dva posto većim prihodima od prijevoza tereta i putnika nego 2003., te s desetak milijuna kuna manjim gubitkom nego lani, kada je iznosio 189,8 milijuna kuna. Broj zaposlenih na HŽ-u do kraja godine smanjit će se na 14.756 radnika«, kazao je u četvrtak predsjednik Uprave HŽ-a Tomislav Josip Mlinarić.</p>
<p>Od planiranih 2,2 milijarde kuna investicija u ovoj godini realizirat će se 1,8 milijardi kuna. Među najvažnijima bio je nastavak remonta Ličke pruge (koji će trajati do 15. lipnja 2005.) u što je uloženo 574,5 milijuna kuna. Izveden je remont na 12,9 kilometara dugoj dionici Perušić-Bilaj-Ribnik, sagrađeno je 4,2 kilometra nove trase, te je izveden remont dionice Kosovo-Labin Dalmatinski (62 kilometra). Među većim investicijama u prijevoz bila je nabavka osam nagibnih vlakova, modernizacija deset vagona za spavanje, te 28 putničkih vagona. U holdingu Đuro Đaković izgrađeno je 90 teretnih vagona i još 25 RoLa vagona u RŽV Čakovec. Govoreći o poslovnim očekivanjima za 2005. Mlinarić je istaknuo da se planira prevesti 36,3 milijuna putnika (0,8 posto više nego ove godine), te povećati prihod od putničkog prijevoza za 1,8 posto. Planira se prevesti i 13,9 milijuna tona robe, a povećanje opsega teretnog prijevoza temelji se na očekivanom većem prijevozu robe iz luka u Rijeci, Šibeniku i Pločama, revitalizaciji luke u Vukovaru, te na povećanom prijevozu robe na koridorskim pravcima.</p>
<p>U sljedećoj godini HŽ planira ostvariti 3,979 milijardi kuna prihoda, od čega 928,6 milijuna kuna od prijevoza putnika i robe, 498,3 milijuna kuna proračunskih subvencija za poticanje putničkog prijevoza, te još 1,185 milijardi kuna za održavanje infrastrukture. Za 2005. planirane su investicije u infrastrukturu i prijevoz u iznosu od 1,517 milijardi kuna. Od 30 milijuna eura koliko je za sektor prometa predviđeno u pretpristupnim fondovima EU, HŽ računa na oko 15 milijuna, čime bi financirali ekološki projekt sanacije praonice vozila u Botovu. Planiraju gradnju nove praonice u Slavonskom Brodu. Prema Mlinarićevim riječima, 2005. će biti ključna za HŽ, jer ih uz nastavak započetih projekata očekuje i reorganizacija sustava, odnosno odvajanje infrastrukture i prijevoza. Od 12. prosinca 2004. na snagu stupa novi vozni red HŽ-a. Najveća je novost što će nagibni vlakovi, osim tri para na relaciji Zagreb-Split, voziti i prema Varaždinu, Rijeci i Osijeku. Uvode se i dva nova međunarodna vlaka - jedan će preko Zagreba povezivati Veneciju i Budimpeštu, a drugi će preko Ljubljane voziti za Pulu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Luković: U 2005. izbori odgađaju reforme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslovanje u idućoj godini bit će u »politički izazovnijem okruženju«, jer predstojeći izbori djeluju dekoncentrirajuće te se zbog njih skreće pozornost s razvojnih i gospodarskih tema i odgađaju ključne reforme u društvu, rekao je u četvrtak predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Hrvatsko bankarsko tržište iduće će godine obilježiti daljnje povećanje konkurencije, osobito nakon što je mađarski OTP kupio Novu banku. Time će ojačati i borba za tržišne udjele, što je dosad donijelo dobrobit svim klijentima, kazao je Luković. Govoreći o poslovanju Banke Luković je naglasio da je Zagrebačka banka odobrila 42 posto svih stambenih kredita, te da je lider i na tržištu kapitala. Dodao je i kako je ta banka jedina bila agent, pokrovitelj i aranžer svih izdanja državnih obveznica do sada. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Diners potpisao ugovor s MasterCardom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pogreškom je u četvrtak u Vjesniku netočno prenesena informacija o potpisivanju ugovora o suradnji između Diners Club Internationala i MasterCarda (kao supotpisnik navedena je druga kartičarska kuća), na temelju kojeg će članovi Diners Cluba moći koristiti kartice na ukupno 5,4 milijuna prodajnih mjesta MasterCarda u SAD-u i Kanadi, što je 1,8 milijuna više od prodajnih mjesta na kojima se prihvaća American Express kartica. Pogrešno je u dijelu teksta navedeno i ime predsjednika Uprave Diners Club Adriatica Žarka Kraljevića.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Žito se vjerojatno neće ponovno natjecati za kupnju Belja</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Predsjednik Uprave osječke tvrtke Žito d.o.o. Marko Pipunić rekao je da ta tvrtka neće sudjelovati u novom natječaju za kupnju Belja, iako takva odluka nije konačna. Rok za podnošenje ponuda za kupnju 52,21 posto dionica Belja istječe 15. prosinca u 14 sati. Također je kazao da je na posljednjem propalom natječaju za privatizaciju Belja zajednička ponuda s bračnim parom Bubalo bila najbolje moguće rješenje za baranjski kombinat. Podsjetio je da je ponovno s bračnim parom američkih Hrvata predao ponudu za kupnju Sladorane u Županji, te očekuje da će ta ponuda biti i prihvaćena. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Telekomi i tehnološke tvrtke potaknuli pad indeksa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak znatno pali, potaknuti prije svega dionicama tehnološkog sektora i telekomima. Cijena sirove nafte u četvrtak je rasla, zbog naznaka dužnosnika OPEC-a kako će smanjiti proizvodnju u slučaju znatnijeg pada cijene. IPE Brent je tako u Londonu do poslijepodneva porastao 67 centi, na 39,36 dolara za barel, a Nymex Light je u New Yorku ujutro porastao 59 centi, na 42,53 dolara.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,3 posto, na 4688,8, a frankfurtski Dax čak 1,1 posto, na 4154,6 bodova. Pariški CAC 40 je pao 0,7 posto, na 3747,8, kao i DJ Stoxx 50 koji se spustio na 2747,3 boda. </p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku, DJIA je pao 0,6 posto, na 10.433, a Nasdaq Composite 1,2 posto, na 2100 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak pao 1,51 posto, na 10.776,6 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Konsenzus političkih stranaka o približavanju EU</p>
<p>Sanader i Račan suglasni da treba skinuti oznaku tajne s izvješća o aferi POA</p>
<p>Premijer s predstavnicima oporbenih stranaka u Banskim dvorima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici svih oporbenih stranaka u četvrtak su na dvosatnom sastanku s premijerom Ivom Sanaderom dali punu potporu ulasku Hrvatske u EU uoči odluke Europskog vijeća 17. prosinca o početku pregovora s Hrvatskom. Premijer Sanader izvijestio ih je o aktualnoj situaciji uoči sjednice Vijeća, te je ponovio kako Vlada očekuje da će u idući petak biti određen datum početka pregovora.</p>
<p> »Očekujemo jasan datum početka pregovora početkom iduće godine, a diplomatska bitka iza kulisa vodi se oko toga hoće li pregovori biti uvjetovani i, ako hoće, kakav će biti tekst tih uvjeta«, rekao je nakon sastanka premijer Sanader. Odbacio je spekulacije da bi se unutarnjopolitičke afere mogle negativno odraziti na početak pregovora te da je Hrvatskoj sugerirano da do sljedećeg tjedna zaključi te afere. Nikakvih inicijativa bilo koje članice EU-a u tom smislu nije bilo i nije točno da će naši konflikti utjecati na datum pregovora. Istaknuo je kako je jedino sporno pitanje suradnja s Haagom, odnosno »slučaj Gotovina«. Ipak, Sanader je optimističan, a svoj optimizam temelji i na informacijama koje mu je dao madžarski premijer izvijestivši ga da će zemlje Višehradske skupine dati potporu za bezuvjetni početak pregovora Hrvatske s EU-om, a isto to mu je obećao i talijanski premijer Berlusconi.</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan potvrdio je kako su se svi predstavnici stranaka složili oko potpore ulasku Hrvatske u EU i toga da žele pridonijeti pozitivnoj odluci Vijeća, o čemu će se oporbene stranke priopćenjem očitovati u ponedjeljak. Zajednički stav u kojem očekuju pozitivnu odluku Europskog vijeća oporba će poslati i Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i zemljama članicama EU. </p>
<p>Račan je istaknuo kako u EU ne ulazi Vlada niti jedna stranka, nego čitava Hrvatska i zato je važno da se Hrvatska pokaže kao demokratska, zrela zemlja, koja na demokratski način može riješiti sve svoje konflikte. Rekao je kako na sastanku nije bilo govora o prigušivanju unutarnjoplitičkog života zbog početka pregovora.</p>
<p>Aktualna politička situacija i afere u zemlji na sastanku su, potvrdili su i Sanader i Račan, samo spomenuti, pri čemu je zaključeno kako »situacija nije dobra« zbog čega je potreban dublji i duži razgovor političkih stranaka koji će se, najavljeno je, održati nakon predsjedničkih izbora u siječnju. Govoreći o aferi POA, Sanader je ponovio kako se zalaže za skidanje oznake tajnosti sa izvješća Ureda VNS-a, kao i Vijeća za civilni nadzor nad sigurnosnim službama, s čime se složio i Račan. On je istaknuo da se previše vremena izgubilo u izbjegavanju suočavanja s problemom rada tajnih službi, a Sanader da mu je u cilju jedino istina i da želi doznati sve aspekte slučaja i da zato čeka očitovanje Podbevšeka.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Slučajevi obiteljskog nasilja dobit će na sudovima oznaku «žurno»</p>
<p>Vlada odobrila početak radova na drugoj dionici autoceste Zagreb-Rijeka/ Nema nikakve prodaje i koncesija nad autocestama, rekao je premijer Ivo Sanader/ Državljani SCG-a i iduću godinu bez viza u Hrvatsku/ Hrvatima u BiH 25 milijuna kuna pomoći/ Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja Hrvatska otvara vrata stranim ulagačima/ Predložen nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za iduće četiri godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nasilje u obitelji u prva je tri mjeseca ove godine poraslo za više od pedeset posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvom tromjesečju ove godine u obiteljskom je nasilju nastradalo 3426 osoba, od čega je 749 maloljetnih. Više od 66 posto žrtava obiteljskog nasilja su žene, dok su počinitelji u 44 posto slučajeva njihovi muževi. Prema podacima Autonomne ženske kuće iz 2003., svaka treća žena u Hrvatskoj barem je jednom bila žrtva fizičke agresije svog bračnog ili izvanbračnog partnera. Ovi zabrinjavajući podaci izneseni su u četvrtak na sjednici Vlade koja, u želji da obiteljskom nasilju stane na kraj, predlaže nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji od 2004. do 2007. godine.</p>
<p>Među glavnim mjerama kojima se Vlada planira boriti protiv nasilja jest stavljanje oznake »žurno« na sve sudske predmete obiteljskog nasilja, te osnivanje obiteljskih odjela pri sudovima. Premijer Ivo Sanader je istaknuo da je nasilje u obitelji »siva zona i tzv. kavalirski delikt o kojemu se prečesto šuti a žrtve, kada i progovore o tome, često su tretirane tako da se na kraju pokaju što su išta rekle«. Poručio je kako se u Hrvatskoj mora podići svijest da je riječ o zločinu koji se mora smanjiti na najmanju moguću mjeru. Vlada je predložila i nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava u RH za iduće četiri godine. </p>
<p>Odlukom Vlade, za dva do tri mjeseca mogu početi radovi na drugoj fazi autoceste Rijeka-Zagreb, 16 kilimetara dugoj dionici Bosiljevo-Stara Sušica. Ministar prometa Božidar Kalmeta objasnio je kako je od 278 milijuna eura kredita za gradnju prve dionice ostalo 53 milijuna eura od kojih će se sada graditi druga dionica. Građevinske dozvole za ovu dionicu već su gotove, obavljeni su i zemljani radovi. Radovi će trajati dvije godine jer je ova dionica iznimno zahtjevna i teška, objasnio je ministar. </p>
<p>Govoreći o autocestama, premijer Sanader je poručio kako nema nikakve prodaje i koncesija nad autocestama, ali je točno da Vlada razmišlja o što efikasnijem poslovanju HAC-a i HC-a. </p>
<p>Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila produžiti suspenziju viznog režima za državljane Srbije i Crne Gore, pa oni ni u idućih godinu dana neće morati tražiti vizu za turistički ulazak u Hrvatsku. Hrvatima u BiH Vlada će za projekte iz zdravstva, kulture i obrazovanja ove godine pomoći s 25 milijuna i 385 tisuća kuna, čime će, istaknuto je, ispuniti svoju ustavnu i moralnu obvezu pomoći Hrvatima u BiH. Inače, zahtjevi iz BiH su premašivali cifru od 234 milijuna kuna.</p>
<p>Prijedlogom izmjena Zakona o poticanju ulaganja koji je Vlada poslala Saboru Hrvatska, smatraju u Banskim dvorima, otvara vrata stranom i domaćem kapitalu. Poticaji i porezne olakšice ovim će se zakonom naime usmjeriti prema proizvođaču, a država će i sama moći povećati poticaje kada joj je neki projekt od posebnog interesa. Povećano ulaganje Vlada će nadoknaditi stjecanjem vlasničkih prava u tim investicijama. Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang uvjeren je kako će se Hrvatska ovim zakonom izjednačiti sa Slovačkom, koja ima iznimno mnogo stranih ulaganja.</p>
<p>Prvi put Vlada ima i evidenciju svih nekretnina koje država posjeduje, pa se na sjednici moglo čuti da je riječ o 1258 nekretnina koje su mrtvi kapital, odnosno isključivi trošak države. Stoga će Vlada osmisliti promidžbu, napraviti katalog te raspisati natječaj kako bi te nekretnine, od kojih su gotovo polovica poslovni prostori, bile izdane u poduzetničke svrhe.</p>
<p>Kao kompenzaciju na ime duga bivšeg SSSR-a, Hrvatska će od Vlade Ruske Federacije dobiti protupožarne avione, te opremu za plinovode i termoelektrane u vrijednosti 185,7 milijuna dolara.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tko je glasovao Čehokovim ključićem </p>
<p>Milorad Pupovac (SDSS) tvrdi da je umjesto Ivana Čehoka (HSLS) u srijedu navečer glasovao nezavisni zastupnik Ivo Lončar, koji uzvraća da je to notorna laž i za isto upire u Radu Ivasa (HDZ): »Zvao sam Ivasa i rekao mu priznaj Rade, ali neće«/ Ivas pak nema pojma o čemu je riječ/ Kvorum u tom trenutku nije bio upitan, a glasovalo se o izmjenama Zakona o političkim strankama kojima se uređuje i naknada nezavisnim zastupnicima od 250.000 kuna godišnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sve prednosti i nedostaci elektroničkoga glasovanja, pogotovo u hrvatskom parlamentu gdje su, ne od jučer, političke strasti uzavrele do usijanja, pokazale su se i u srijedu navečer, kad je Sabor okončao ovogodišnje zasjedanje bez najvećeg dijela oporbe koja ustrajava u bojkotu glasovanja zbog načina na koji je prije nekoliko tjedana razriješen »slučaj Žužul«. </p>
<p>HDZ je s koalicijskim partnerima imao kvorum, pojačan i pravaškim zastupnicima, pa se sve, činilo se, kod glasovanja ipak trebalo okončati relativno mirno. Ali nije, jer se u jednom trenutku SDSS-ovac Milorad Pupovac obratio predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu, tvrdeći da je netko (zlo)rabio ključić za glasovanje liberala Ivana Čehoka koji je načas izašao iz sabornice. </p>
<p>Što se točno dogodilo, je li, kako tvrde neki, posrijedi još jedna saborska afera, ili se od buhe pokušava napraviti slon, teško je procijeniti, pa je stoga najbolje pustiti da svoje verzije ispričaju glavni akteri priče, uz napomenu da moguća zloporaba koju spominje Pupovac nije izvedena zbog kvoruma, jer je nazočno bilo 86 zastupnika, a za kvorum je potrebno njih 77. </p>
<p>Pupovac tvrdi da je nezavisni zastupnik Ivo Lončar glasovao umjesto Čehoka i da to može potvrditi i drugi SDSS-ovac Vojislav Stanimirović, koji sjedi iza Čehoka. </p>
<p>»Vidjeli smo desnu Lončarevu ruku kako se pruža prema Čehokovu ključiću«, kaže Pupovac, koji zna i zašto je »stanoviti zastupnik« to učinio. »Stanoviti zastupnik Lončar posegnuo je za tuđim ključićem u silnu zanosu da se izglasuju izmjene Zakona o političkim strankama koje pogoduju nezavisnim zastupnicima, Takve se ljude nagrađuje s 250.000 kuna godišnje za zastupnički rad, sigurno i zato jer rade s dvije ruke«, optužio je Lončara. </p>
<p>Ovaj je to opovrgnuo, rekavši da je riječ o »notornoj laži«. </p>
<p>»Pupovac i Stanimirović mnogo toga nisu vidjeli što su trebali vidjeti od 1991-1995., a sad vide ono što se nije dogodilo. Pupovac bezočno laže, služeći se onom srpskom - slaži i prevari, tko još za istinu mari«, uzbuđeno je rekao novinarima, dodavši da njega nitko nikad nije i neće moći kupiti. </p>
<p>»Ako se na hrvatsko-srpskoj koaliciji održava hrvatska vlast, ajme onda Hrvatskoj«, ocijenio je, a na pitanje tko je onda glasovao umjesto Čehoka, odgovorio je; »Dovodite me u nezgodnu situaciju, ali moram reći da je to bio Rade Ivas, za što imam svjedoke. Zvao sam Ivasa i rekao mu - priznaj Rade, ali neće«. </p>
<p>Objašnjavajući otkud njegova ruka na Čehokovu stolu, što je zabilježila kamera, kaže da je vjerojatno posegnuo za materijalima. »Ključić nisam dotaknuo. Ako postoji snimka na kojoj se vidi njegov ključić u mojoj ruci, dat ću ruku odrezati«, zaključio je. </p>
<p>Prozvani HDZ-ovac Ivas pak nema pojma ni o čemu. »Nisam glasovao umjesto Čehoka, nisam vidio da je itko koristio njegov ključić, ne znam kako se uopće i može glasovati tuđim ključićem«, rekao nam je Ivas koji u Saboru sjedi desno a Lončar lijevo od Čehoka. </p>
<p>Teško je, nakon tri sasvim različite verzije istoga događaja, biti pametan. Jedino što je donekle »pouzdano«, to je priznanje nekolicine zastupnika da su kod elektroničkoga glasovanja manipulacije moguće. I sam Čehok se nedavno na Predsjedništvu Sabora usprotivio oporbenu zahtjevu da se kvorum uvijek utvrđuje elektronički, »jer su manipulacije uvijek moguće«. Neslužbeno su nam neki, i vladajući i oporbeni zastupnici rekli da je i dosad bilo situacija u kojima su - unutar istog političkog tabora - pojedinci glasovali umjesto svog trenutačno odsutnog kolege. »Toga je bilo i na lijevoj i na desnoj strani sabornice«, priznao nam je jedan zastupnik, dodajući da je »nemoguće to dokazati, osim ako te kamera ne uhvati baš u času kad barataš tuđim ključićem«. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Zagrebu svako četvrto dijete svakodnevno izloženo nasilju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zabluda je da je zlostavljač 'čudak iz parka' koji siluje dijete, jer statistike pokazuju da su četiri petine seksualnih zlostavljača djetetu vrlo bliske osobe - otac ili majka, ujak, brat, susjed, nastavnik...., rečeno je u četvrtak na seminaru o nasilju prema djeci i među djecom, koji organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba. </p>
<p>Dječja pravobraniteljica Ljubica Matijević-Vrsaljko naglasila je da je problem što se dijete teško odlučuje prijaviti zlostavljača, pogotovo kada je riječ o bliskoj osobi koju dijete voli. Stručnjaci zato, smatra pravobraniteljica, moraju znati prepoznati zlostavljano dijete. </p>
<p>Vrsaljko je najavila da će ubrzo zatražiti od državnih institucija da u svakom kaznenom postupku zbog zlostavljanja djeteta to dijete osim odvjetnika po službenoj dužnosti dobije i skrbnika-odvjetnika koji će ga zastupati. To smatra nužnim jer u slučajevima kad je dijete seksualno zlostavljano od roditelja, kazneni postupak stane ako Državno odvjetništvo odustane od optužnice. Naime, kako je objasnila, roditelj sigurno neće sam protiv sebe nastaviti kazneni progon, a dijete to samo ne može učiniti.</p>
<p>Iako po nekim podacima u Zagrebu svako četvrto dijete - odnosno 29 posto osmoškolaca i 17 posto srednjoškolaca, gotovo svakodnevno podnosi određeni oblik nasilja, Matijević -Vrsaljko kaže da su kod seksualnog zlostavljanja djece statistike vrlo dvojbene. Naime, broj počinjenih, a neprijavljenih i neprocesuiranih kaznenih djela izuzetno je velik, upozorila je. </p>
<p>Stručni seminar, namijenjen prije svega stručnim suradnicima i koordinatorima osnovnih škola, završava u subotu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>O Podbevšeku ću odlučiti nakon što dobijem njegovo izvješće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u četvrtak je na sjednici Vlade najavio brzo razrješenje »slučaja POA-e«. Odluku o sudbini ravnatelja POA-e premijer će donijeti, najavio je, nakon što u četvrtak ili petak dobije njegovo izvješće o cijelom slučaju. Isto tako, premijer je odlučno odbacio napise u Nacionalu prema kojima je predsjednik Stjepan Mesić po njegovom nalogu bio pod obradom POA-e. »Odbacujem insinuacije o mom tobožnjem involviranju u praćenju predsjednika Mesića. To je u potpunosti neutemeljeno i neprihvatljivo i očito je da se medij u kojem je to objavljeno otvoreno svrstao na jednu stranu u predizbornoj kampanji«, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Najavljujući razrješenje »slučaja POA«, premijer je rekao da će on biti riješen sukladno Ustavu i Zakonu o sigurnosnim službama. Naveo je da se cijela operacija POA-e, prema informacijama koje imaju u Vladi, vodila u svrhu borbe protiv organiziranoga kriminala. »Nedopustivo je da se u tome krše ljudska prava. Prema tome, ispitivanje novinara kao što je bio slučaj novinarke Helene Puljiz nikako nije bilo dobro. Očekujem izvješće Podbevšeka o tome«, istaknuo je Sanader i najavio kako će Vlada učiniti sve da se poštuju zakoni, ali i zaštite temeljna ljudska prava kao temeljne vrijednosti. No, ponovio je da je borba protiv organiziranoga kriminala jedan od Vladinih prioriteta te da tu neće dopustiti zamjenu teza. </p>
<p>Odluku o ravnatelju POA-e Podbevšeku Sanader će, rekao je, donijeti u dogovoru s predsjednikom Republike, »jer moramo čuvati ustavnu funkciju premijera i Predsjednika i nije dobro da dovodimo jedni druge pred gotov čin«.</p>
<p>Sanader je nedopustivim ocijenio i to što se proteklih dana javna pozornica davala onima koji su razriješeni s visokih dužnosti u Uredu Predsjednika te onima koji su izgubili povjerenje državne vlasti. Poručio je da se mora voditi računa o vjerodostojnosti Hrvatske, te je pozvao sve u Hrvatskoj na poštivanje temeljnih ljudskih prava, ali i zakonitosti. O aferi s Podbevšekom Sanader je progovorio u kontekstu iščekivanja odluke Europskog vijeća o datumu početka pregovora Hrvatske i Europske unije. Onima koji se pribojavaju zbog katastrofičnih najava u medijima, Sanader je poručio da Vlada i Hrvatska imaju dobru međunarodnu reputaciju, te je siguran da će Europsko vijeće donijeti pozitivnu odluku o početku pregovora.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Petorica iz Lore osumnjičena za nova kaznena djela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Michele Squiccimarro podnio je u četvrtak Istražnom centru Županijskog suda u Splitu istražni zahtjev protiv Tomislava Duića, Tonča Vrkića, Emilia Bungura, Ante Gudića i Anđelka Botića. Ta petorica osumnjičena su da su počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisan u 122. članku Kaznenog zakona.</p>
<p>Sva petorica inače su nepravomoćno oslobođeni u prvom suđenju za ratni zločin počinjen u splitskom zatvoru Lori, a odlukom Vrhovnog suda prvostupanjska presuda Županijskog suda poništena je i predmet je vraćen na ponovno suđenje. Vrkić, Gudić i Botić su u pritvoru, a za Duićem i Bungurom su 20. listopada raspisane tjeralice.</p>
<p>Istražni zahtjev podnesen je zbog osnovane sumnje da su od ožujka do kolovoza 1992. godine u Splitu počinili inkriminirano kazneno djelo. Duić je tada bio zapovjednik Vojnog istražnog centra u Lori, Vrkić njegov zamjenik, a Bungur, Gudić i Botić zatvorski stražari. U zatvor su u to vrijeme smještani ratni zarobljenici među kojima je bilo pripadnika i bivše JNA i srpskih paravojnih formacija. Obje vojne formacije u to vrijeme bile su u oružanom sukobu s postrojbama Hrvatske vojske. Međutim, ono što se događalo po navodima tužiteljstva u Lori bilo je grubo kršenje Ženevskih konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Neprijeporne Tuđmanove zasluge za hrvatsku samostalnost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu pete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana, sadašnji predsjednik stranke Ivo Sanader istaknuo je kako je dr. Tuđman »velikan hrvatskog naroda, čije će djelo biti upisano zlatnim slovima u hrvatsku povijest«. </p>
<p>Predsjednik Tuđman je još 1989., osnivajući Hrvatsku demokratsku zajednicu, pozvao na projekt osamostaljenja Hrvatske i ima neprijeporno velike povijesne zasluge za hrvatsku samostalnost, naglasio je Sanader u prigodnoj izjavi. </p>
<p> Naglasio je kako je Franjo Tuđman bio ključni čovjek, kao predsjednik države, u ostvarenju svih najvažnijih političkih ciljeva – samostalnosti Hrvatske, međunarodnog priznanja, obrane Hrvatske od srpske agresije i stvaranje snažne obrambene sile koja je 1995. veličanstvenim operacijama »Bljesak« i »Oluja« oslobodila Hrvatsku.</p>
<p> Sanader je rekao kako je predsjednik Tuđman odigrao i izuzetno veliku ulogu u afirmaciji Republike Hrvatske u inozemstvu, te je pod njegovim vodstvom Hrvatska ušla u Ujedinjene narode, Vijeće Europe, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te Srednjoeuropsku inicijativu (SEI). </p>
<p> »Također, obnova nakon oslobađanja okupiranih hrvatskih teritorija velikim je dijelom završena u njegovu razdoblju«, rekao je Sanader uoči 5. godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana. </p>
<p> U povodu toga u petak će u Staroj gradskoj vijećnici biti održana komemoracija s početkom u 10.30 sati. Prije toga će članovi Predsjedništva HDZ-a položiti vijenac na grob Franje Tuđmana na zagrebačkom groblju Mirogoju.</p>
<p> Bit će služena i misa zadušnica za dr. Franju Tuđmana u Crkvi sv. Marka, s početkom u 13 sati, a predvodit će ju vojni ordinarij, biskup Juraj Jezerinac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Preduvjet za dijalog suočavanje s istinom u vlastitim redovima</p>
<p>Samo tada razgovor može poslužiti razgrađivanju kroz povijest nataloženih animoziteta među pripadnicima pojedinih naroda i vjera, rekao je hrvatski predsjednik sudionicima skupa u Tirani</p>
<p>TIRANA (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - »Preduvjet svakog uspješnog dijaloga među civilizacijama je hrabrost za suočavanje s istinom u vlastitim redovima ma kakva ona bila. Samo tada razgovor može poslužiti razgrađivanju kroz povijest nataloženih animoziteta među pripadnicima pojedinih naroda i vjera«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svom govoru sudionicima Regionalnog sastanka na vrhu o međureligijskom i međuetničkom dijalogu, koji je u četvrtak održan u Tirani u organizaciji UNESCO-a i pod visokim pokroviteljstvom albanskog predsjednika Alfreda Moisiua.</p>
<p>»S ovog susreta moramo poslati jasnu poruku da smo iskreno privrženi izgradnji dobrih međusobnih odnosa, da prihvaćamo dijalog, pravnu državu i promicanje zaštite ljudskih prava kao jedinu vrstu komunikacije između naših zemalja«, rekao je predsjednik Mesić. Riječ je o trećem ovakvom sastanku na najvišoj razini na kojem se raspravljalo o mogućem doprinosu religije i multietničkog društva dijalogu među civilizacijama i kulturama. Među stotinjak okupljenih sudionika, u Tirani su šefovi država i vlada iz šest zemalja jugoistočne Europe. Osim hrvatskog predsjednika, skupu su se odazvali predsjednici Albanije, BiH, SGC-a, Bugarske i Makedonije. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>NATO kritizirao BiH, SCG i Hrvatsku zbog nedovoljne suradnje s Haagom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - NATO je u četvrtak u Bruxellesu kritizirao BiH, SCG i Hrvatsku zbog nedovoljne suradnje u privođenju pred sud osoba optuženih za ratne zločine i izrazio duboku zabrinutost zbog posljednjeg izvješća glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p>»Zemlje zapadnog Balkana moraju u potpunosti surađivati s Haaškim sudom«, kaže se u dijelu izjave ministara vanjskih poslova NATO-a o jugoistočnoj Europi.</p>
<p>»To uključuje i privođenje sudu u Haagu svih osoba protiv kojih je taj sud podigao optužnicu, osobito Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao i Ante Gotovine, sukladno rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1503 i 1534«, stoji u jednoj od točaka izjave objavljene nakon sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, najvišeg političkog tijela NATO-a.</p>
<p>»U tom kontekstu, duboko smo zabrinuti zbog najnovijeg izvješća Vijeću sigurnosti glavne tužiteljice Haaškog suda o razini suradnje koju dobiva od navedenih zemalja«, kaže se u zajedničkoj izjavi 26 ministara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Žužul očekuje konkretan datum i spominjanje obveza prema Haagu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izrazio je u četvrtak u Bruxellesu uvjerenje da će Hrvatska na predstojećem summitu EU-a dobiti konkretan datum za početak pristupnih pregovora, te je izrazio očekivanje da će se u toj odluci spomenuti obveze suradnje s Haškim sudom.</p>
<p>»Postoji čvrsto uvjerenje kod nas i kod Europske komisije da će Europsko vijeće odrediti datum za početak pristupnih pregovora«, izjavio je novinarima Žužul nakon sastanka s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom.</p>
<p>Upitan hoće li Hrvatska biti zadovoljna eventualnim uvjetovanim datumom za početak pregovora, Žužul je rekao da je »svaki datum uvjetovan, bez obzira kako je tekst formuliran, jer sljedeći korak za početak pregovora jest da Europsko vijeće mora jednoglasno prihvatiti platformu za pregovore«.</p>
<p>Hrvatski ministar dodao je da »to uvjetovanje ne bi trebalo prevladati nad pozitivnim razvojem događaja«. »Očekujem da ćemo dobiti konkretan datum, a također predviđam da će se u određenom dijelu teksta referirati i na obvezu Hrvatske da nastavi suradnju s Haaškim sudom«, rekao je Žužul.</p>
<p>Prema diplomatskim izvorima, jedna je država članica predložila u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (COREPER), koji čine veleposlanici zemalja članica, da se u tekst odluke stavi da će Hrvatska započeti pregovore na određeni datum, osim ako Vijeće EU-a ne odluči drukčije, umjesto formulacije »ako Vijeće EU-a potvrdi punu suradnju s Haškim sudom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U siječnju usklađivanje mirovina s plaćama, pa dogovor s Vladom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U razgovoru s premijerom Ivom Sanaderom dogovoreno je da se formula usklađivanja mirovina u ovoj godini neće mijenjati, što znači da će se usklađivanje mirovina 1. siječnja provesti prema rastu plaća. Nakon toga ćemo razgovarati o formuli usklađivanja mirovina ubuduće. Hrvatska stranka umirovljenika pri tome može prihvatiti samo onaj model usklađivanja po kojem će mirovine do kraja 2005. doseći 50 posto prosječne plaće. Od toga ne odustajemo«, rekao je Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vjesniku nakon razgovora s premijerom u četvrtak.</p>
<p>Dodao je kako se premijer obavezao da će se Vlada najkasnije tijekom idućeg tjedna očitovati o popisu dionica i državne imovine koju umirovljenici žele u fondu za povrat duga kako bi Povjerenstvo za izradu zakona o fondu za povrat duga moglo nastaviti raditi. Jordan dodaje kako se nada da tako neće biti prekoračeni planirani rokovi za završetak rada na zakonu. </p>
<p>Vlada je umirovljenicima prvo ponudila dionice javnih poduzeća ukupne vrijednosti oko 4,5 milijardi kuna, kojom bi se vratio dio duga. HSU je na to odgovorio popisom novih dionica (ili zahtjevom za povećanje udjela u nekim javnim poduzećima) te popisom nekretnina kojima bi se već u prvom punjenju fonda podmirio veći dio duga. Konačan popis imovine koja ulazi u fond trebao bi biti definiran do kraja godine, jer tada istječe rok do kojeg bi trebao biti definiran i tekst zakona o osnivanju fonda za povrat duga.</p>
<p>Jordan ističe kako mu je premijer obećao da se važni ekonomski ili politički dokumenti, koji se dijelom tiču i umirovljenika, više neće usvajati bez konzultacija s HSU-om i bez prethodnoga dogovora o spornim pitanjima. »Vjerujem da ćemo tako izbjeći nesporazume kao što je, primjerice, ovaj vezan uz predpristupni program. Vlada je, naime, u tom programu napisala kako će se mirovine usklađivati po staroj, švicarskoj formuli, bez konzultacija s nama. S druge strane, u Memorandumu koji je sastavljen u vrijeme razgovora s MMF-om spominje se usklađivanje s realnim rastom plaća. To pokazuje da čvrste odluke o tome još nema i da je tek treba definirati. A to smo mogli učiniti prije, kroz zajedničko Povjerenstvo u sklopu kojeg surađujemo u rješavanju nekih pitanja«, kaže Jordan.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Imovina osiguranika uvećana za 8,5 posto</p>
<p>Riječ je o više nego dva puta boljem rezultatu od onoga u bankarskom sektoru, jer da je taj novac bio na računu u banci, godišnja kamata kretala bi se između 2,5 i tri posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Jednako kao i prošla, i 2004. godina bila je vrlo povoljna sa stajališta osiguranika. Mirovinski fondovi njihovu su imovinu na godišnjoj razini uvećali za 8,5 posto, što je više nego dva puta bolji rezultat od onoga u bankarskom sektoru. Naime, da je taj novac bio na računu u banci, godišnja kamata kretala bi se između 2,5 i tri posto«, rekao je Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene, u četvrtak na konferenciji za novinare. Naglasio je da fondovi sada raspolažu s gotovo osam milijardi kuna imovine, što je dvostruko veća vrijednost od imovine kojom raspolažu drugi investicijski fondovi.</p>
<p>»Osim četiri obavezna fonda, sada već imamo i 12 dobrovoljnih, od kojih su četiri otvorena fonda, a osam zatvorenih. Unatoč tome što Vlada nije usvojila prijedlog za uvođenje poreznih olakšica za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju mirovinsku štednju, poslodavci koji su ušli u osnivanje zatvorenog posla jasno pokazuju da taj interes postoji«, rekao je Kovačević. Dodao je da nema informacija o tome zašto Vlada nije prihvatila Hagenin prijedlog da se uvedu olakšice za poslodavce te kako pretpostavlja da će taj prijedlog biti usvojen u sklopu buduće reforme poreznog sustava. »Provedena je tek mini-porezna reforma u sklopu koje se vjerojatno nisu mogle sagledati sve posljedice takvog postupka«, rekao je Kovačević.</p>
<p>I u 2004. godini fondovi su uglavnom ulagali u domaće vrijednosne papire, pa u ukupnom portfelju ima oko 93 posto domaće imovine. No, fondovi su se počeli razlikovati po strukturi domaćeg portfelja, odnosno udjelu imovine koji ulažu u državne obveznice. »Tako smo dobili diverzifikaciju ukupnog portfelja, ali i veće razlike u portfeljima pojedinih fondova, što lani još nije bio slučaj«, kaže Kovačević. Prema njegovim riječima, u izradi je pravilnik kojim će Hagena dopustiti ulaganje mirovinskih fondova u dionice jdd kotacije, uz uvjete koji će omogućiti ulaganje samo u šest, sedam dionica koje su u ovom trenutku najkvalitetnije. Također, u pripremi su i izmjene pravilnika kojima bi se liberalizirali uvjeti ulaganja za dobrovoljne mirovinske fondove. Hagena, osim toga, radi na ostvarenju projekta koji je iniciran još u vrijeme kada su njezini stručnjaci obilazili županije i gradove promovirajući mirovinsku reformu.</p>
<p>»Tada smo zaključili da bi se mogao stvoriti fond imovine Grada Zagreba, odnosno njegovih podruma, tavana i poslovnih prostora koje treba urediti i staviti u funkciju. Kad bi se stvorio takav fond, mogla bi se otvoriti mogućnost da mirovinski fondovi kupuju njegove dionice i tako bismo dobili novac za razvoj grada«, rekao je Kovačević, naglasivši kako bi se pritom mogao potaći i razvoj Zagrebačke županije, ali i ostatka Hrvatske. Naglasio je da u zagrebačkom poglavarstvu za takav projekt postoji interes te kako se nada da će njegova realizacija krenuti nakon lokanih izbora.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041210].
|
