NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166497 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U autobusima starim 18 godina svakodnevno putuje 80 tisuća djece</p>
<p>U Zagrebu je u dnevnom prijevozu 700 mališana vrtićke dobi / Država je na područjima posebne državne skrbi sufinancirala prijevoz učenika u tim područjima do 1. travnja ove godine, a godišnje je za prijevoz 12.500 srednjoškolaca izdvajala gotovo 30 milijuna kuna / Od tada prijevoz svih učenika do škole sufinanciraju roditelji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Činjenica je da je Bilo je pitanje vremena kada će se dogoditi nešto mnogo gore od dosadašnjih slučajeva u kojima su školski autobusi puni učenika ostajali u defektu zbog puknute gume. Visokotiražnim dnevnim listovima odavno nije vijest da su gimnazijalci propustili maturalno putovanje jer im je u zoru pred zagrebačku zgradu Cibone stigao neispravan autobus ili, navodno, ispravan koji su roditelji sa zgražanjem odbili jer nije ulijevao minimum povjerenja da će izdržati desetsatnu vožnju a da se ne raspadne.</p>
<p>U Hrvatskoj svakodnevno do škola autobusima putuje oko 80 tisuća učenika, a samo u Zagrebu u dnevnom je prijevozu 700 mališana vrtićke dobi. Autobusi, koje bi svaki putnik mogao zamijeniti vozilom bilo koje međugradske linije (jer je jedina oznaka kojom ističu da je u pitanju prijevoz djece slabo vidljiva ploča na vjetrobanskom staklu), stari su u prosjeku 18 godina. Uglavnom je riječ o nekvalitetnim vozilima s isteklim rokom uporabe.</p>
<p>Predškolski sindikati često su upozoravali na taj problem, kao i na činjenicu da su vrtićki objekti u kojima borave djeca jednako opasni i dvostruko stariji od autobusa.</p>
<p>Nakon nesreće u Vrgorcu u ponedjeljak, ministar znanosti Dragan Primorac najavio je hitno rješavanje problema prijevoza učenika. Da će se njegovo ministarstvo pozabaviti tim problemom najavio je došavši na mjesto ministra. Tada je, naime, rekao da nije zadovoljan načinom na koji je u Hrvatskoj riješen prijevoz djece do vrtića i škola te je razmišljao o tome da se po uzoru na Ameriku uvedu kvalitetni niskopodni autobusi obojeni u posebne boje. Takva bi vozila drugim vozačima jasno dala do znanja da je riječ o školskom autobusu.</p>
<p>Problemom prijevoza učenika pokušala se baviti i bivša vlast, na čiju je inicijativu Ministarstvo prestalo sufinancirati prijevoz učenika srednjih škola na područjima posebne državne skrbi. Naime, država je sufinancirala prijevoz učenika u tim područjima do 1. travnja ove godine, a godišnje je za prijevoz 12.500 srednjoškolaca izdvajala gotovo 30 milijuna kuna. Od tada, prijevoz svih učenika do škole u neodgovarajućim vozilima sufinanciraju roditelji, tek ponegdje im pomažu županije.</p>
<p>Smrt srednjoškolke u školskom autobusu pokraj Vrgorca drugi je ovogodišnji slučaj u kojemu su ugroženi životi djece putnika. Prvi je slučaj u svibnju bio izravno vezan uz neispravnost autobusa. Šesnaest učenika u dobi od deset do 14 godina otrovano je plinom u neispravnom školskom autobusu u Svetom Ivanu Zelini. I tada su sindikati ponovili svoju zabrinutost. I tada je Ministarstvo odreagiralo obećanjem da će se hitno krenuti u rješavanje problema učenika koji su prisiljeni svakodnevno putovati do škole. </p>
<p>Hoće li nakon slučaja Vrgorac krntije napokon zamijeniti ispravni, noviji i obojani školski autobusi?</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Državno odvjetništvo: To je laž</p>
<p>Tko je sumnjao u novac i u rastrošnost tadašnjeg veleposlanika u SAD-u Miomira Žužula te kako to da se sumnja u opravdanost nekih troškova kasnije u Ministarstvu vanjskih poslova nije i potvrdila kao manjak, nedostatak, isplata bez odobrenja?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno odvjetništvo dobilo je tijekom 2002. pozamašan spis iz hrvatske vlade. Spis je prošao obradu u Ministarstvu vanjskih poslova, o njemu se tada raspravljalo u kabinetu Ivice Račana, a sumnje koje su se javile tragom tih dokumenata nagnale su vladu da traži istragu tužiteljstva. Predmet se počeo razmotavati kako su tužitelji okretali list po list dokumenta. Riječ je bila o plaćanju računa u to vrijeme u SAD-u putem odvjetničke kuće Rivkin. Tu se nalazio i novac osiguran za plaćanje troškova obrane Tihomira Blaškića u Haagu. I ponovo su se pregledom dokumentacije pojavile brojne sumnje.</p>
<p>Danas o njima u Državnom odvjetništvu kažu da su najsumnjiviji najmanji računi - oni od 1000 do 2000 dolara pa do onih od 7000 do 8000 dolara. Uz svaki račun označen je i razlog trošenja. Jednom je to bilo opremanje rezidencije hrvatskog veleposlanika u Washingtonu, drugi put podmirivanje dugova nekoj od aukcijskih kuća, jer su za opremu rezidencije kupovani skupocjeni komadi namještaja.</p>
<p>Državno odvjetništvo poduzima radnje na koje prema zakonu ima pravo. Dani su vrlo precizni zadaci policiji, revizijskim stručnjacima, financijeri su poslani u Ministarstvo vanjskih poslova da pregledaju račune i knjige, da bi se doznalo ima li dvojbi nad dijelom računa za koje se ne zna kako su dospjeli u skupinu dokumenata kojima se potvrđuje plaćanje haaške obrane, odvjetničkih honorara i slično.</p>
<p>Usput, tužitelji su i u Ministarstvu vanjskih poslova razgovarali s nadležnim osobama i utvrdili da ništa od stvari ne manjka, da su svi računi pokriveni potvrdama o plaćenim iznosima. Tada su u Državnom odvjetništvu odlučili privremeno zatvoriti spis.</p>
<p>Tko je sumnjao u novac i u rastrošnost tadašnjeg veleposlanika u SAD-u Miomira Žužula? Kako to da se sumnja u opravdanost nekih troškova kasnije u Ministarstvu vanjskih poslova nije i potvrdila kao manjak, nedostatak, isplata bez odobrenja?</p>
<p>U novinarsku priču o Žužulovu namještaju iz rezidencije u Washingtonu ulazi i podatak da je Mladen Bajić izvijestio Ivicu Račana o cijelom spisu, te da je tim povodom boravio i u SAD-u. U Državnom odvjetništvu tvrde da je to notorna laž. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Namještaj nije kupljen »Blaškićevim« novcem</p>
<p>Namještaj nije nestao, tročlana komisija za utvrđivanje stanja imovine u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu 15. studenoga 2000. zaključila je da stvarno stanje stvari odgovara inventurnim listama, tvrde u Ministarstvu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je u utorak novinske napise o navodnom kupovanju antiknog namještaja iz troškova obrane haaškog optuženika Tihomira Blaškića. Hrvatska diplomacija reagirala je nakon novinskih napisa da je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul kupio antikni namještaj novcem za obranu generala Blaškića.</p>
<p>»Ministarstvo vanjskih poslova nije nikad putem veleposlanstva u Washingtonu plaćalo troškove obrane ni jednog haaškog osumnjičenika, pa tako niti troškove obrane generala Tihomira Blaškića. Shodno tomu, ne odgovara istini tvrdnja da je trošak kupnje namještaja za veleposlanstvo u Washingtonu knjižen kao trošak obrane generala Blaškića kako se navodi u spomenutom članku«, ustvrdilo je Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova je također odbacilo tvrdnje o tome da je navodno sporni namještaj nestao te da se ne zna gdje je završio. Na Zrinjevcu tvrde da je prilikom odlaska s dužnosti tadašnjeg veleposlanika Miomira Žužula iz veleposlanstva u Washingtonu sačinjen zapisnik o primopredaji.</p>
<p>»Postupku primopredaje bili su nazočni tajnica Ministarstva te dva pomoćnika. U zapisniku o primopredaji nije spomenut nedostatak bilo kojeg dijela inventara veleposlanstva u Washington. Tročlana komisija za utvrđivanje stanja imovine u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu 15. studenoga 2000. zaključila je da stvarno stanje stvari odgovara inventurnim listama«, ustvrdili su u Ministarstvu vanjskih poslova. </p>
<p>Neslužbeni izvori na Zrinjevcu navode da se spomenuti namještaj navodno nalazi u rezidenciji hrvatskog veleposlanika u SAD-u te da nije antikni, nego novi, kopija antiknog. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Račan: Nisam ništa zaustavio, ali sam bio protiv medijskog linča</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan tvrdi da kao premijer nije zaustavio objavljivanje izvješća Državnog odvjetništva o financijskom poslovanju hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu u vrijeme dok ga je vodio Miomir Žužul.</p>
<p>»Nisam ništa zaustavio. Tražio sam da se pokrene istraga i eventualno podnese prijava, ali bio sam protiv medijskog linča u tijeku istrage dok se ne znaju sve točne informacije«, prenijela je Račanovu izjavu za Vjesnik članica Izvršnog odbora SDP-a za medije Mirjana Didović. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Glasovat ćemo za nepovjerenje Žužulu</p>
<p>U HSP-u još nije odlučeno kako će se postaviti ako se cijela afera Žužul pretvori u odlučivanje o povjerenju Vladi / Pričekat ćemo da se o navodnom sukobu interesa očituje Državno odvjetništvo a posebno očekujemo očitovanje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa koje treba hitno ponovo formirati, rekao je Đapić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HSP će u Saboru glasovati za nepovjerenje ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu, ali još u stranci nije odlučeno kako će se postaviti ako se cijela afera Žužul pretvori u odlučivanje o povjerenju Vladi. Rekao je to na konferenciji za novinare u utorak u Saboru predsjednik HSP-a Anto Đapić dodajući da se premijer Ivo Sanader neće odreći šefa diplomacije čak ni po cijenu raspada koalicije.</p>
<p>Naglasio je kako HSP procjenjuje da će HDZ sam pokušati prikazati raspravu o navodnom sukobu interesa Miomira Žužula kao napad na Vladu. Đapić je istaknuo da će Vlada opstati ako HDZ uspije disciplinirati svoje koalicijske partnere, a u HSP-u smatraju da će uspjeti. Ako se dogodi suprotno, rekao je, treba očekivati nove parlamentarne izbore.</p>
<p>»Ovog je trenutka na testu politika koju je Ivo Sanader vodio sa SDSS-om«, rekao je Đapić ističući da će njegova stranka pozorno pratiti ponašanje HDZ-ovih koalicijskih partnera SDSS-a i HSU-a. Međutim, stranačko vodstvo procjenjuje da će cijela afera Žužul završiti podrškom 79 zastupnika ministru vanjskih poslova prilikom glasovanja o njegovu opozivu. </p>
<p>HSP-ovci će, ističu, pričekati da se o navodnom sukobu interesa ministra Žužula očituju nadležne institucije poput Državnog odvjetništva, a posebno očekuju očitovanje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa koje, kazao je Đapić, treba hitno ponovo formirati. HSP za svog člana u Povjerenstvu predlaže svog zastupnika Peju Trgovčevića. Predsjednik HSP-a je dodao da bi Žužul trebao dati ostavku i time Vladi olakšati posao. </p>
<p>Miroslav Rožić, predsjednik HSP-ova kluba zastupnika, pozvao je pak diplomatski zbor u Hrvatskoj da se očituje o slučaju Žužul, kao što su se nakon parlamentarnih izbora očitovali o mogućnosti da HSP uđe u Vladu. Predsjednik stranke je pojasnio i zbog čega HSP nije podržao zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja ministru Žužulu što su ga proceduru poslali SDP, HSS i HNS.</p>
<p>»HSP mora čuvati vlastiti ugled i ne može amnestirati pojedince koje je javnost u vrijeme prošle vlade doživljavala kao one koji su u trajnom sukobu interesa. Nećemo štititi Čačića i slične«, kazao je.</p>
<p>Slaven Letica, HSP-ov predsjednički kandidat, smatra da se cijeli slučaj Žužul iskorištava u predizborne svrhe, povezavši ga sa kampanjom aktualnog predsjednika države Stjepana Mesića kojeg je, kazao je, uhvatila panika zbog naglog pada rejtinga nakon izjave da Crna Gora nije ratovala s Hrvatskom.</p>
<p>»Mesić je u pomoć pozvao sedam stranaka u kojima su i oni koji bi prodali Savudrijsku valu i koji su se nakrali novca putem POS-a. Iza njega stoji organizacija crnih mrlja hrvatske politike«, poručio je Letica.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Nehaj nezamjenjivog Žužula</p>
<p>Žužulova vjerodostojnost je načeta, ali je zasad nezamjenjiv. Među ostalim i stoga što HDZ ne bi daleko došao, čak i kad bi se poslužio Šeksovim receptom koji je posegnuo za kadrovima izvan stranke u Forumu hrvatske sloge da popuni Povjerenstvo za sukob interesa. Ili bi možda ipak potražio rješenje među bivšim ministrima i veleposlanicima?</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Afera Žužul razvukla se kao trakavica po hrvatskom političkom i medijskom prostoru. Ministar vanjskih poslova koji je sasvim dobro funkcionirao u hadezeovskom otvaranju prema svijetu i promovirao Sanaderovu vladu kao proeuropsku našao se ponovo u središtu pažnje onda kad je to najmanje htio i kad je to Hrvatskoj najmanje trebalo. Na Žužulu se sada lome vanjskopolitički interesi Hrvatske, odnosi među hrvatskim političkim strankama uoči predsjedničkih izbora i ravnoteža unutar samog HDZ-a.</p>
<p>Nije teško pobrojati Žužulove minuse i plusove. U plusove mu ide promocija pragmatične vanjske politike koja vodi računa o ravnoteži odnosa s Amerikom i Europskom unijom. Žužul je uspio osloboditi HDZ-ovu vanjsku politiku stigme nacionalne isključivosti i regionalnog getoiziranja koja ju je pratila do 2000. godine. Račanova vlada nije u svoje četiri godine, premda dočekana raširenih ruku u Bruxellesu, uspjela iskoristiti zamah koji je stekla samom pobjedom na izborima. U strahu od ekstremne desnice ta je koalicija pipkala po domaćem i stranom terenu, nesposobna odlučivati u širokim potezima. U igru je ubačen poluautističan ministar vanjskih poslova kojem nije bilo dano da stekne ključne veze i poznanstva po svijetu.</p>
<p>Miomir Žužul je u to vrijeme, napustivši mjesto veleposlanika u Washingtonu, nastavio graditi karijeru u Americi. Kad je Sanader nakon pobjede HDZ-a na izborima 2004. sastavljao vladu već je imao gotovog ministra za vanjske poslove. Čovjek je imao poznanstva i veze, lobirao je za američke tvrtke. Kad se tome dodala HDZ-ova bliskost s narodnjačkom internacionalom u Europi, koju mnogo bolje koristi nego što je to uspijevalo SDP-u sa socijalističkom internacionalom, teren za hvatanje priključka s EU-om, NATO-om i Amerikom je bio pripremljen. Ne da nije bilo usporavanja u približavanju famoznim euroatlantskim asocijacijama, nego je taj hod čak ubrzan.</p>
<p>Premda je suradnja s Haaškim sudom zbog određenih interesa svjetskih igrača i osebujne pojave Carle del Ponte uvijek neizvjesna igra, Hrvatska je i tu stekla solidnu poziciju. Da nije bilo igre skrivača s Gotovinom mogla je kao odlikaš sjediti u prvoj klupi. Unatoč bliskosti s Amerikancima, Žužul i Vlada uspjeli su izbjeći slanje hrvatskih vojnika u Irak i potpisivanje sporazuma o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu. Žužul je u HDZ-u, koji još obiluje kadrovima koji se naježe na spominjanje Europe, postao Sanaderov glavni oslonac u proeuroposkoj politici.</p>
<p>U Žužulove minuse ubrajaju se njegova intervencija u Hini kad je bio nezadovoljan izvještajem jednog novinara, dvojnost interesa u aferi Bechtel za koji je radio prije ulaska u Vladu, sporne uplate poduzeću njegove žene. Djelujući sa Zrinjevca Žužul je stekao auru proeuropskog, čak liberalnog ministra, ali je u privatnom biznisu zadržao određen nehaj prema normama koje vrijede za civil servante, državne službenike koji služe vlasti što trenutno vlada.</p>
<p>Takav nehaj pokazali su za prošle vlasti Čačić i Tomčić kad su navodno pogodovali nekim tvrtkama u sklapanju poslova s državom. I te su tvrtke bile familijarno vlasništvo iako su uvijek glasile na člana obitelji koji nije u vlasti. Kad ukazuje na te slučajeve pokušavajući olakšati Žužulov položaj, HDZ mu više odmaže nego što pomaže. Isprika »i vi ste to radili ranije« zapravo znači priznanje da je Žužul u istom košu s na taj način prozivanim Tomčićem i Čačićem. </p>
<p>Hrvatska, budimo realni i ne tražimo nemoguće, još nije država u kojoj svatko plaća svoj račun kad zgriješi. U Hrvatskoj ministar prometa ne odlazi kad u provaliju sleti vlak ili školski autobus. U Hrvatskoj se na kraju sve svodi na odmjeravanje snaga između različitih ekonomsko-političkih grupacija i stranaka.</p>
<p>Pitanje je što će se nakon Imostroja, Leadership-programa, iščezlog antiknog namještaja za veleposlanstvo u Washingtonu i čudnih kadrovskih rješenja u Ministarstvu vanjskih poslova još pronaći Žužulu. Oporba će, očito, iskoristiti aferu da Sanaderovu vladu destabilizira i poveća si rejting u javnosti. Glasanje o povjerenju Vladi u Saboru na temelju slučaja Žužul ovisit će o pojedinačnim interesima stranaka koje čine oporbu i onih koje podržavaju HDZ na vlasti. Vrlo je zanimljivo ponašanje IDS-a koji se, inače, svrstava uz oporbu a sada očito zbog nekih dogovora o regionalnim istarskim interesima drži štangu HDZ-u.</p>
<p>Žužulovu sudbinu lakše je predvidjeti ako se ona svede samo na odnose u HDZ-u. Premijer Sanader neće se, osim u krajnjoj nuždi, odreći ministra koji okuplja »progresivno« proeuropsko krilo koje je još ranjivo u eventualnom srazu s konzervativnim snagama u stranci. Teško ga se može odreći i zbog njegova udjela u dosadašnjoj bilanci Vlade. Unatoč razlikama u procjenama, vanjska politika i pozicioniranje Hrvatske u Europi je ipak dosad najkonkretniji posao koji je Sanaderova vlada odradila. Žužulova vjerodostojnost je načeta, ali je zasad nezamjenjiv. Među ostalim i stoga što HDZ, čak i kad bi se poslužio Šeksovim receptom - koji je posegnuo za kadrovima izvan stranke u Forumu hrvatske sloge da popuni Povjerenstvo za sukob interesa - ne bi daleko došao. Ili bi možda, ipak, potražio rješenje među bivšim ministrima i veleposlanicima?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Solidarnost samo u nesreći</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Dalibor Burazović, hrvatski vozač koji je prije dva tjedna poginuo u Iraku, nakon višednevnog nastojanja na izvlačenju njegovih posmrtnih ostataka iz Mosula, pokopan je u utorak u rodnoj Novoj Gradiški. Osim kolega vozača u potragu za njim, nakon početnog nesnalaženja, uključila se i hrvatska diplomacija te, posebice, neki mediji koji su svojim kanalima pronalazili kontakt među samim Iračanima u Mosulu. Na kraju je, unatoč brojnim zaprekama, Burazovićevo tijelo taksijem iz tamošnje mrtvačnice prebačeno do turske granice, odakle ga je svojim vozilom u zemlju dovezao osječki pogrebnik.</p>
<p>Njegovo stradavanje u Iraku otvorilo je i neka za Hrvatsku bolna pitanja. Ispostavilo se, naime, da za američke potrebe robu iz Europe u Irak prevoze deseci hrvatskih vozača. Ti novi gastarbajteri voze cestama smrti pristajući na ugovore kojima se oni koji ih šalju unaprijed oslobađaju bilo kakve odgovornosti za njihovu eventualnu smrt ili invaliditet. Naša se stvarnost stoga ne ogleda samo na ulicama i trgovima u Hrvatskoj, nego i na iračkim cestama te na stranim brodovima gdje naši ljudi često rade u lošim uvjetima. Na jednom od njih, koji je pristao u Obali Bjelokosti, prije nekoliko dana pronađen je mrtav hrvatski pomorac. Kada se stvarala samostalna država jedan od glavnih motiva većini hrvatskih ratnika koji su branili zemlju bio je da ćemo konačno biti svoji na svome i da više nećemo morati ići trbuhom za kruhom. Nažalost, Burazovićev i mnogi drugi primjeri govore da smo i danas daleko od toga. </p>
<p>No, ako se našim političarima može i treba u vezi s time prigovarati, našim vozačima, novinarima i dijelu diplomata koji su bili uključeni u izvlačenje Burazovićeva tijela iz Iraka može se samo čestitati na humanosti i požrtvovnosti kojom su omogućili jedan tako običan a zapravo tako velik i ljudski čin - pokop. </p>
<p>Solidarnost u Hrvata među raznim društvenim skupinama progovara, čini se, tek u tragičnim i teškim situacijama. Šteta je što te solidarnosti nema više pri kreiranju zakona i propisa koji su često prilagođeni samo nekima, jer bi u tom slučaju i tragičnih priča iz Iraka, Obale Bjelokosti ili iz nekih drugih mjesta bilo manje. Ili, nikako.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pišem ti pismo da za štrajk mi smo...</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>»Dragi roditelji, bake i djedovi, dragi staratelji! U ime 75.000 zaposlenika u prosvjeti i znanosti pišemo vam ovo pismo kao roditeljima vaše i naše djece. Znamo za vaše nevolje u vrijeme našeg štrajka...«.</p>
<p>Cilj pisma triju sindikata školstva i znanosti, čija je distribucija u milijun primjeraka počela ovoga tjedna, je objasniti roditeljima, djedovima i bakama zašto je najavljen novi štrajk u školama. Svjesni da rijetko koji zaposleni roditelj podržava štrajk učitelja, školski sindikati su se uoči novog ciklusa višednevnih prosvjeda odlučili osigurati. Žele uvjeriti roditelje da umjesto prihvaćanja općenarodne antisindikalne kampanje trebaju pomoći sindikatima ako žele da njihova djeca »što manje trpe«. Svojim pismom žele izbiti adute onima koji su protiv štrajka, pa među ostalim odgovaraju na vječnu zamjerku roditelja - onu o privilegiranom godišnjem odmoru učitelja. Sindikati ih tako poučavaju da nastavnici iz škola odlaze tek 15. srpnja, a vraćaju se već 20. kolovoza. </p>
<p>Iako sindikati nemaju toliko problema sa suosjećanjem roditelja kada su u pitanju plaće u prosvjeti (jasno je da nije lako živjeti s prosvjetarskom plaćom od 3500 kuna), čini se da ne razumiju da njihove akcije često ne prolaze kod građana, jer ljudima više nije jasno što zapravo žele postići. </p>
<p>Opet traže veće plaće?</p>
<p>Ovoga puta baš i ne. Sindikati, naime, tvrde da im plaće sada i nisu na prvom mjestu i da se od njihovih 14 zahtjeva Vladi samo jedan (pri kraju) odnosi na povišicu. Ma koliko to danas sumnjivo zvučalo, sindikalci uoči donošenja novog proračuna pokušavaju uvjeriti vlast da je potrebno preokrenuti odnos društva prema obrazovanju. Činjenica da njihov glavni pregovarač, ministar znanosti, uporno ponavlja istu tezu trebala bi im ići na ruku. Ali ne i nadi da će prihvaćanjem stava o boljem tretiranju obrazovanja u 2005. automatski doći do prvih deset posto povišice na prosvjetarske plaće.</p>
<p>Ruku na srce, umjesto što su Vladi pobrojali 14 zahtjeva, a roditeljima, bakama i djedovima četiri (i to posve drukčija), svi bi ih lakše razumjeli da su u štrajk izašli sa dva do tri jasna cilja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Službeni bi Zagreb tako ponovno iznevjerio Dubrovnik </p>
<p>Ostaje li Vlada čvrsto pri svom obećanju da se istodobno s gradnjom mosta nastavlja gradnja autoceste do Dubrovnika, trebala bi bez oklijevanja objaviti novi rok završetka te dionice, ugovoriti izradu projektne dokumentacije za njenu gradnju i početi graditi četverotračnu cestu od Grada do zračne luke</p>
<p>PETAR KRISTE</p>
<p>Pelješki most je dobrodošao, ali ne može biti zamjena za autocestu do Dubrovnika. Hoće li službeni Zagreb ponovno grubo izigrati Dubrovčane? </p>
<p>Za prošle, Račanove vlade u programu cestogradnje ključno mjesto je dano autocesti Zagreb – Dubrovnik, koja je do svoje krajnje točke – Dubrovnika trebala stići do 2008. Gradnji njene posljednje dionice Ploče – Dubrovnik, međutim, od samog početka oštro je oponirao stranačko mješoviti neretvansko-širokobriješki lobi, s dubrovačko-neretvanskim županom (!) SDP-ovcem Ivanom Šprlje u ulozi »glasnogovornika«.</p>
<p>Izmišljajući mnoštvo posve neuvjerljivih i neutemeljenih razloga, taj je lobi, umjesto ove dionice autoceste, koja bi prolazila zaleđem Neuma, forsirao gradnju »brze ceste« koja bi mostom preko Malostonskog kanala prelazila na Pelješac i tako Neum zaobišla. Sve je to, dakako, bilo zavijeno u veliku brigu za Dubrovnik, zaštitu njegovih i nacionalnih vitalnih interesa te popraćeno posebno naglašenim tvrdnjama kako je »brza cesta« jedini način da se izbjegnu granični prijelazi na relaciji jug – ostali dijelovi Hrvatske. </p>
<p>Pozadina i smisao cijele te kampanje bio je, međutim, na drugoj strani – u pogrešno shvaćenim lokalnim neretvanskim interesima, odnosno u želji da se po svaku cijenu destruira Daytonski (i svaki drugi) sporazum o luci Ploče, čiji je sastavni dio sporazum o nesmetanom prolazu Neumskim koridorom. To je, dakako, bilo prepoznato, pa se od gradnje te dionice autoceste za prošle vlade nije odustalo.</p>
<p>Nova, Sanaderova vlada, u svoj je program uvrstila gradnju pelješkog mosta, kao jedno od udarnih predizbornih obećanja, ali je pritom isticala da gradnja tog mosta nije zamjena za autocestu, da su to dva paralelna programa koji se ne isključuju, te da će se autocesta graditi do Dubrovnika utvrđenom trasom koja prolazi neumskim zaleđem. </p>
<p>Tom pristupu ne može biti ozbiljnih prigovora. Pelješki most je dobrodošao, poglavito ako se uklapa u raspoloživa sredstva i objektivno utvrdi da neće biti štetnih posljedica na ekologiju Maloga mora, nadasve na marikulturu toga iznimnog lokaliteta. Njegovom gradnjom doista bi se znatno pomoglo prevladavanju prometne izoliranosti i potakao razvoj Pelješca i Korčule. </p>
<p>Zabrinjavaju, međutim, neki novi čimbenici i naglasci u odnosu prema gradnji dionice autoceste od Ploča do Dubrovnika. Rok gradnje te dionice do 2008. prešutno je poništen, a novi nitko i ne spominje. Istodobno se sve češće ponavlja ocjena da se pelješkim mostom rješava i pitanje prometne izoliranosti Dubrovnika, te ističe kako će se upravo tom gradnjom »povezati sve dijelove Hrvatske« i »postići da građani mogu putovati iz grada u grad bez putovnice«.</p>
<p>I sam Sanader, pri posjetu istraživačkom brodu »Bavenit«, govoreći o važnosti projekta za izvlačenje iz prometne i gospodarske izolacije Pelješca i otoka, nije propustio istaknuti i te sporne aspekte projekta, nazivajući ga upravo zbog njih povijesnim. Iako je i tom prigodom premijer ponovio da se istodobno nastavlja gradnja autoceste od Ploča do Dubrovnika, takvi naglasci mogu pobuditi sumnju da se Vlada ipak potiho sprema odustati od gradnje te posljednje dionice.</p>
<p>S obzirom na to da bi takav ishod bio fatalan, ponovit ću nepobitno stajalište da jedino autocesta do Dubrovnika /Osojnika/ koja bi išla ranije zacrtanom trasom preko Neuma, hrvatski jug, posebno Dubrovnik, može izvući iz prometne izoliranosti i donijeti mu nužne uvjete za novi gospodarski iskorak. Pelješki most, važan za Pelješac i Korčulu, ne rješava problem izoliranosti Dubrovnika. Tom zaobilaznom trasom put do Dubrovnika znatno se produžava, a ujedno se sav promet prema jugu, uključujući tranzitni, navlači uz samu obalu, već prezasićenom Jadranskom magistralom.</p>
<p> Ni putovanje »iz grada u grad bez putovnice« nije adut koji bi tom rješenju dao prednost pred autocestom, jer autocesta, uz sve pogodnosti kraćega, udobnijega i sigurnijeg prometa, i to pitanje jednako kvalitetno rješava. Autocesta bi, naime, išla ograđenim koridorom bez mogućnosti ulaska ili silaska s ceste, osim eventualnim priključkom za Neum, na kojem bi onda bio sagrađen granični prijelaz za one, koji njime ulaze ili izlaze s autoceste, dok bi za sve ostale taj prijelaz bio nevidljiv.</p>
<p>Sav promet prema jugu i obratno tekao bi nesmetano, bez zaustavljanja i graničnih kontrola. Uz to bi se postiglo da obala postane mirna i od prometa zaštićena oaza, a Pelješka cesta i Magistrala ostale bi slobodne za potrebe lokalnog stanovništava i turističke ekskurzije.</p>
<p>Dakle, odustajanjem od gradnje autoceste od Ploča prema Dubrovniku, hrvatski bi jug, unatoč pelješkom mostu, ostao izoliran s krupnim prometnim i ekološkim problemima. Sam Dubrovnik, pak ostao bi jedini važniji grad u Hrvatskoj koji nema ni željeznicu ni valjan priključak na autocestovnu mrežu kraći od sto kilometara. Ako bi se to doista dogodilo službeni bi Zagreb ponovo grubo iznevjerio Dubrovčane. </p>
<p>Ostaje li Vlada čvrsto pri svom obećanju da se istodobno s gradnjom mosta nastavlja gradnja autoceste do Dubrovnika, trebala bi bez oklijevanja objaviti novi rok završetka te dionice, ugovoriti izradu projektne dokumentacije za njenu gradnju i početi graditi četverotračnu cestu od Grada do zračne luke Čilipi. Tako bi se i sve sumnje u to raspršile.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije, ministar u hrvatskoj vladi od 1990. do 1992.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Principijelnost kao ostvarivanje principa moći</p>
<p>Žužul treba otići već zato što je javnosti rekao o istoj stvari dvije dijametralno različite verzije, a što znači da je javnosti jednom sigurno neistinu prikazivao kao istinu. I točka. Napokon, jednom treba »stati zmiji nereda na glavu« ako želimo stvarno graditi zemlju s kojom ćemo se moći ponositi i koja će blagosloviti naš ozbiljni rad i zauzimanje, jer u zemlji provođenja takve kulture nereda to nije moguće</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Je li Hrvatska osuđena na socijalno-politički razvrat i nered žužulo-čačićo-vrhovnikovske i slične provenijencije u kojoj se, naizgled, ozbiljni ljudi ponašaju gotovo prema obrascu djece pokazujući jedni drugima dugi nos i argumentirajući »i ti si meni«?</p>
<p>»Šlag na tortu« stavio je predsjednik Vlade porukom da ne smije biti dvostrukih kriterija. Sjajno. No u toj Sanaderovoj principijelnosti postoje dvije ozbiljne pogreške: kao prvo – kriteriji principijelnosti bi trebali biti pozitivna, a ne negativna ponašanja. A kao drugo – kriteriji bi se trebali odnositi na sve građane, a ne samo na politički organizirane!</p>
<p>Takvim stavom Sanader je definitivno iskazao principijelnost u toleriranju neprincipijelnosti kao zajednički nazivnik struktura svih dosadašnjih političko-upravljačkih boja.</p>
<p>Kardinal Bozanić je to »nježno« nazvao »grijehom struktura«, a stvarno je riječ, s jedne strane, o potpunu nerazumijevanju općih aktualnih potreba građana i zemlje za uspostavom kulture reda i značenja dužnosti nositelja javnih ovlasti, a s druge o, po mnogo čemu sudeći, uporno negativnoj selekciji nositelja javnih ovlasti koji su iz povijesti politike i morala naučili samo onu općenakaznu da je »bog najprije sebi bradu stvorio«.</p>
<p>Koja je razlika između Branka Jordanića koji nije znao da njegova žena treba građevinsku dozvolu od Miomira Žužula koji nije znao da treba platiti porez? Ako želimo biti principijelni prema obrascu predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera, tada je prema Jordaniću postupljeno – neprincipijelno ružno!</p>
<p>Žužul treba otići već zato što je javnosti rekao o istoj stvari dvije dijametralno različite verzije, a što znači da je javnosti jednom sigurno neistinu prikazivao kao istinu. I točka. </p>
<p>Napokon, jednom treba »stati zmiji nereda na glavu« ako želimo stvarno graditi zemlju s kojom ćemo se moći ponositi i koja će blagosloviti naš ozbiljni rad i zauzimanje, jer u zemlji provođenja takve kulture nereda to nije moguće i neće nikada, nastavimo li ovako, biti moguće.</p>
<p>Kakva je to principijelnost da se otvaraju ceste bez uporabne dozvole, da se ulupava u »sljemenski spomenik skijanju« (bez građevinske dozvole) stotinjak milijuna kuna dok velik dio Zagreba nema struju ni vodu, da ministri ne znaju da trebaju platiti porez, a s druge strane ako se u blagajni nekog trgovca nađe jedna kuna više ili netko prijeđe cestu izvan zebre – kažnjava se!</p>
<p>Takvu principijelnost nikada neću razumjeti, kao ni mnogi drugi u ovoj zemlji. A stvarno to nije principijelnost kao ostvarivanje moći principa, nego njezina nakaza kao – ostvarivanje principa moći.</p>
<p>Političari bi u Hrvatskoj već jednom trebali prestati njegovati samo vlastiti predizborni i promidžbeni jezik i ozbiljno se okrenuti njegovanju dobrih misli o općem dobru kako bismo krenuli u raščišćavanje ove Augijeve štale kojoj će Heraklo biti svi dobronamjerni i odgovorni u zemlji i izvan nje, a rijeke Alfeja i Peneja odgovorni i konstruktivni prijedlozi i činjenja svih građana na čelu s onima kojima su povjerene javne ovlasti.</p>
<p>Takva zemlja, od pravosuđa do pitanja komunalnog otpada, karikatura je organiziranosti u kojoj se na pogrešne temelje uporno postavljaju pogrešne cigle na pogrešan način. A takva kuća nikada nije imala budućnosti.</p>
<p>Smisao politike nije i ne smije biti »zatvoreno obnavljanje javno-ovlasnih struktura« po tati, baki, tetki, prijatelju i osobnom profitu na temelju kojih se uporno na ljestvici formalno najodgovornijih pentraju »bliski i odani meni ili njima«, a ne »bliski i odani nama svima«.</p>
<p>Zato smo dobili suca koji pisano traži da mu se podnesak na sudu u Zagrebu dostavi na talijanskom jeziku, koji ne zna koji su uvjeti stavljanja poziva na oglasnu ploču i što znači pravomoćnost, ministra koji ne zna da treba platiti porez, gradonačelnika i glavnoga državnog inspektora koji ne znaju da trebaju za gradnju građevinsku dozvolu, policajca koji ne zna da razbijeno staklo iza nesreće i očevida na kolniku treba odstraniti, ministricu pravosuđa koja ne zna da treba platiti boravišnu pristojbu i tako u nedogled...</p>
<p>Ako ovo jeste vrijeme velikih promjena (a jest), tada moramo biti svjesni da nas vrijeme čekati neće i da politika ne može naređivati vremenu nego da vrijeme naređuje njoj. Ako je politika ostvarivanje mogućega, tada sva takva nemoguća postupanja kojih smo svjedoci znače da se u ovoj zemlji politika pretvorila u karikaturalnu predstavu glumaca koji su zauzeli pozornicu s papagajsko-filistarskim gegovima.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba, publicist.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Mještani Kosnice i dalje ne žele »skitnice« u susjedstvu</p>
<p>Nitko ne želi beskućnike u svojoj blizini, iako za to nema konkretnog razloga. Godinama su boravili u središtu grada i nikada nije zabilježen veći izgred, barem ne u prenoćištima, kaže zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Višnja Fortuna</p>
<p>Zagrebački beskućnici trebali su početkom jeseni useliti u dva obnovljena paviljona u naselju Kosnica nedaleko od Mićevca, ali zbog kašnjenja radova, i usprkos protivljenju tamošnjeg stanovništva, na novu adresu moći će u prvom tromjesečju sljedeće godine. Do sada je završena obnova prvog, a do kraja godine bit će dovršen i drugi paviljon, te potom, doznajemo od zamjenice pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalne skrbi Višnje Fortune, slijedi opremanje i useljenje. </p>
<p>»Radovi su se malo odužili, jer radimo na osjetljivom projektu. Iskreno, nismo ni očekivali da će sve ići glatko«, kaže Fortuna. Sredstva za dovršenje sanacije su osigurana, pa barem u ovom slučaju novac neće predstavljati problem. Problem bi mogla biti vlaga, koja radnicima otežava sanaciju. </p>
<p>Na preseljenje beskućnika Grad se, objašnjava Fortuna, odlučio zbog vrlo lošeg stanja prenoćišta u Heinzelovoj ulici i Crvenoga križa kod Glavnoga kolodvora. Tako će beskućnici u paviljonima naslijediti vukovarske prognanike koji su donedavno boravili u Kosnici. Tamo će im, uz smještaj, biti osigurana hrana i potrebna njega. </p>
<p>»U Kosnici će imati sve na jednom mjestu, što će im uvelike olakšati svakodnevicu«, kaže Fortuna.</p>
<p>Iako je useljenje prvih stanara bilo planirano za prije ljeta, uređenje paviljona u kojima će svoj dom pronaći oko 100 zagrebačkih beskućnika počelo je potkraj svibnja. Obnova objekata kasnila je jer je prognaničkim obiteljima trebalo pronaći novi smještaj, a to nije bilo jednostavno. »Početkom godine osnovat ćemo ustanovu socijalne skrbi koja će u potpunosti preuzeti brigu o beskućnicima«, naglasila je Fortuna. </p>
<p>Stanovnici naselja Kosnica i Selnica se, pak, ne mire planom preseljenja beskućnika, pa je njih 2200 potpisalo peticiju protiv budućih susjeda. </p>
<p>»Nitko nas nije ništa pitao, samo smo dobili obavijest, i tako smo stavljeni pred gotov čin«, kaže Marko Opačak, čija je kuća tik do ulaza u kompleks. Kad su počeli radovi, mještani su mislili da je riječ o gradnji doma za umirovljenike ili djecu s teškoćama, što bi za njih, dodaje Opačak, bilo potpuno prihvatljivo. »Ne razumijem zašto ljudi ne žele azilante u svojoj blizini, oni su, za razliku od skitnica, barem pod nadzorom policije«, naglašava Opačak, ogorčen jer smatra da u Kosnici ima većih problema za koje nema novca. Stav mještana možda najbolje ilustrira natpis o prodaji parcela u blizini paviljona. </p>
<p>Fortuna kaže kako joj je teško komentirati reakciju okolnog stanovništva. »Nitko ne želi beskućnike u svojoj blizini, iako za to nema konkretnog razloga. Godinama su boravili u središtu grada i nikada nije zabilježen veći izgred, barem ne u prenoćištima. Istina je da su to ljudi malo drugačijih životnih navika, ali ako i učine nešto loše, to nikada nije u blizini objekta u kojem borave«, objašnjava Fortuna. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hoće li skupa placovina potjerati kumice</p>
<p>Mjesečna zakupnina u natkrivenim tržnicama je 320, a placovina 16 kuna. Poljoprivrednicima je placovina u natkrivenim tržnicama umjesto dosadašnjih 16 kuna porasla na 32 kune</p>
<p>Sa 1. studenoga cijene placovina na gradskim tržnicama povišene su za 100 posto. Hoće li s cijenama placovina porasti i cijene voća i povrća? U obilasku brojnih tržnica našega grad naišli smo na isti problem. Individualnim proizvođačima, pod koje podrazumijevamo poljoprivrednike, podignuta je dnevna placovina sa 11 na 22 kune. Na svakoj tržnici iste priče, isti problemi. Poljoprivrednici ne uspijevaju vratiti uloženi novac. Kumice se žale da im se ne isplati dolaziti jer su im prihodi prava sirotinja. </p>
<p>Direktor Zagrebačkih tržnica Filip Borac pojasnio je da komitenti koji mjesečno zakupe klupu, a to su najčešće trgovačka društva i obrti, placovinu plaćaju preko žiro-računa. Za razliku od njih, poljoprivrednici plaćaju dnevnu placovinu, gotovinom na licu mjesta. Problem je u tome što se poljoprivrednici jedan dan pojave, drugi dan ne i nikada se ne zna kad će doći, dok oni koji plaćaju mjesečnu zakupninu ili rezervaciju za svoje mjesto pridonose kontroli prihoda tržnice. </p>
<p>»Nije istina da smo podigli placovinu«, rekao je Borac. »Ako komitent plati rezervaciju od 1. studenog, umjesto 140 platit će samo 110 kuna. Jednako tako svi oni koji mjesečno zakupe klupu platit će je samo 220 kuna, u što je uključeno sve. Razlika između rezervacije i mjesečne zakupnine je u tome da onaj tko je platio rezervaciju ne mora doći svaki dan, mjesto ga čeka do 8 sati i u slučaju da ne dođe iznajmi se nekome drugom. Kad se, pak, pojavi platit će placovinu 11 kuna. One koji plaćaju mjesečni zakup klupe mjesto čeka uvijek bez obzira na dolaske i ne moraju plaćati placovinu.« </p>
<p>Zašto su onda placovine podignute poljoprivrednicima na 22 kune?, pitali smo direktora. </p>
<p>»Cilj nam je napraviti pošteniji pristup, novim obračunom planiramo svoje prihode. Nije pošteno da poljoprivrednici koji malo dolaze, a malo ne plaćaju isto kao i vjerni posjetitelji tržnica. Uostalom, kad bi oni platili primjerice mjesečnu zakupninu, došlo bi im na isto. Bilo bi mnogo manje komplikacija, a i mi bismo lakše planirali raspored iznajmljivanja klupa. Jednako tako vodilo se računa da se nikoga ne ošteti, pa smo napravili razliku i između onih trgovaca koji prodaju u zatvorenom i onih koji su na otvorenom«, naglasio je Borac.</p>
<p> Mjesečna zakupnina u natkrivenim tržnicama je 320, a placovina 16 kuna. Poljoprivrednicima je placovina u natkrivenim tržnicama umjesto dosadašnjih 16 kuna porasla na 32 kune.</p>
<p> Po svemu sudeći, poljoprivrednicima se nimalo ne ide u susret. Postavlja se pitanje hoće li ostati po cijenu poskupljenja voća i povrća ili ćemo ih na gradskim tržnicama viđati sve manje.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>ZET: Nije bitna starost tramvaja već ispravnost</p>
<p>Smatramo da je naš vozni park siguran, jer su sva vozila koja su u prometu tehnički pregledana i ispravna. Tako, primjerice, automobil star 10 godina može biti jednako tehnički ispravan kao onaj star godinu dana i može se čak dogoditi da ovaj noviji ne prođe na tehničkom, a stariji zadovolji, kaže mr. Branko Mikinac, ZET-ov pomoćnik direktora za promet</p>
<p>Sudar tramvaja u kojem je u ponedjeljak ozlijeđeno 18 osoba sedmi je po redu ove godine. Budući da je u takvim nesrećama samo ove godine ozlijeđeno 89 osoba, u javnosti se ponovno aktualiziralo pitanje starosti, odnosno (ne)ispravnosti zagrebačkih tramvaja. </p>
<p>ZET-ov pomoćnik direktora za promet mr. Branko Mikinac, međutim, tvrdi da starost tramvaja nema veze s njihovom ispravnošću već samo s ekonomičnošću, odnosno velikim troškovima održavanja i eventualno manjom udobnošću. »Smatramo da je naš vozni park siguran, jer su sva vozila koja su u prometu tehnički pregledana i ispravna. Tako primjerice automobil star 10 godina može biti jednako tehnički ispravan kao onaj star godinu dana i može se čak dogoditi da ovaj noviji ne prođe na tehničkom, a stariji zadovolji«, dočarava Mikinac. </p>
<p>Štoviše, on navodi kako u nekim europskim gradovima stari tramvaji služe kao turistička atrakcija. Tako u Lisabonu po osjetno većim strminama voze tramvaji stariji i od 50 godina. Slično je i s Maltom, samo što je ondje riječ o autobusima. </p>
<p>Pomoćnik direktora kaže kako je moguće da se neki kvar dogodi za vrijeme vožnje, ali da u tom slučaju kvar ostaje, pa bi se morao ustanoviti prilikom vještačenja. »Vozilo se u tom slučaju vuče u spremište, bez putnika, gdje se zapečaćuje i ne smije se dirati prije dolaska policije. Tek nakon toga počinje se obavljati vještačenje«, pojašnjava naš sugovornik. Kad je, pak, riječ o spornom tramvaju broj 13 koji je u ponedjeljak naletio na »dvojku« što je stajala na postaji, vještačenje tehničke službe ZET-a pokazalo je da je sporni tramvaj imao ispravne kočnice, pa je krivnja za nesreću pala na vozača A.S., koji, kako su najavili u policiji, može očekivati prekršajnu, možda i kaznenu prijavu. Dopredsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Anto Jelić je unatoč tome uvjeren da su nesreću skrivile neispravne kočnice 30 godina starog tramvaja njemačke proizvodnje.</p>
<p>Inače, prosječna starost zagrebačkih tramvaja je 28 godina. ZET raspolaže sa 255 tramvaja. Pridodaju li se tome prikolice, ukupan broj tramvajskih vozila javnog gradskog prijevoznika je 412. Najstariji tramvaji su proizvođača Dure Đakovića, kakvih ima 69, a njihovi najvremešniji primjerci su premašili 40 godina, no oni su osjetno kvalitetniji od jeftinijih čeških »ČKD-Tatri«, kakvih ujedno ima najviše (139). Po udjelu dalje slijede njemački »düwag« kakve je ZET polovne kupio u Mannheimu. Prosječna starost ukupno 32 tramvaja ovog tipa je 35 godina, a najmlađi su Končarevi primjerci, kakvih je samo 16. </p>
<p>No, Branko Mikinac podsjeća kako je ZET predložio Gradu da se nabave nova vozila, što je prihvaćeno. Potpisivanjem ugovora s domaćim koncesionarom, tvrtkom CRO-Tram ugovorena je isporuka 70 novih niskopodnih tramvaja kakvi još ne voze po tračnicama Zagreba. Prvi takav tramvaj, najavljuje Mikinac, trebao bi biti isporučen u svibnju 2005. godine, a od lipnja bi mjesečno stizala po tri nova, tako da bi u roku od dvije godine svi tramvaji bili isporučeni, dok će se postepeno rashodovati najstarija vozila.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Austrijanci pripremaju Zagrepčane za ulazak u EU</p>
<p>Kako Zagreb pripremiti za ulazak u Europsku uniju pokušali su na primjeru Beča pojasniti austrijski stručnjaci iz Agencije za europske integracije AEI na dvodnevnom seminaru »Utjecaj gradova u proširenoj Europskoj uniji«. Glavni tajnik austrijskog udruženja gradova Erich Pramböck u utorak je, prvog dana predavanja, govorio o umrežavanju gradova i njihovom subvencioniranju te je na konkretnim primjerima pojasnio koje promjene gradovima donosi ulazak u EU.</p>
<p>»Mi smo Europsku uniju doživjeli kao projekt namijenjen osiguranju mira unutar kojeg tražimo svoj identitet. Pristupanje EU-u donijelo nam je niz promjena pa su neka, dotad isključivo gradska pitanja, dobila širi kontekst«, rekao je Pramböck. Za primjer je naveo komunalna poduzeća i javne natječaje kao element liberalizacije, jer se i oni raspisuju na razini cijelog EU-a. Kao najveću pogodnost koju gradovi imaju od povezivanja istaknuo je to što za rješavanje niza pitanja ne moraju čekati odgovore od nadređenih, već ih sami rješavaju. »Gradovi imaju svoje urede u Bruxelesu, te se udružuju kod zajedničkih pitanja«, dodao je. Spomenuo je i problem prodaje nekretnina državljanima EU-a koji su veće platežne moći od Austrijanaca, a koji su riješili uvođenjem zakona o potrebi boravka u Austriji da bi se dobilo pravo na kupnju nekretnine.</p>
<p>Andrea Leitner iz Službe za tisak i informiranje Beča PID govorila je o gustoj mreži komunikacija i međusobnih odnosa koje je Beč izgradio i koja predstavlja temelj za brži razvoj. </p>
<p>»Privatno komunikacijsko poduzeće Compress po nalogu grada Beča u jedanaest gradova istočne Europe održava službene kontaktne urede s ciljem uspostavljanja što boljih odnosa Beča i tih gradova«, rekla je Andrea Leitner dodajući da je ured u Zagrebu otvoren 1996. godine. Poglavarstvu Zagreba je savjetovala da građanima o svim informacijama govori otvoreno, bez uljepšavanja ili skrivanja te da pronađe strateške partnere u medijskoj praksi. </p>
<p>»Prije ulaska u EU bili smo svjesni bojazni ljudi da bi mogli ostati bez posla i slično, ali smo pozitivnom kampanjom uspjeli uspostaviti dobro raspoloženje«, rekla je Leitner.</p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Božićni sajam počinje 5. prosinca</p>
<p>Tradicionalni Božićni sajam u Bogovićevoj počinje 5. prosinca, gdje će kao i svake godine biti predstavljen prigodan blagdanski sadržaj; ukrasi za bor, za kuću, umjetnički uradci i sl. Štandovi, njih 26, dva manje nego prošle godine, zbog uređenja Oktogona, bit će postavljeni duž cijele Bogovićeve, koja od 5. do 31. prosinca postaje »Božićna ulica«. Istovremeno, u Ulici F. Petrića bit će postavljeno 37 besplatnih štandova za neafirmirane i slobodne umjetnike koji će izlagati svoje radove na temu Božića i ostalih blagdana. Jedini »uvjet« je da sve izloženo bude originalno i da predstavlja duh Zagreba. Natječaj za dobivanje štandova bit će objavljen u javnim glasilima i moći će mu pristupiti svatko tko je registriran kao pravna ili fizička osoba za sudjelovanje u prometu roba. Također, na glavnom trgu bit će postavljene dvije ugostiteljske kućice gdje će se građani moći skloniti od hladnoće i potražiti okrepu u tzv. hrvatskom fast foodu. (S.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Rat distributera i pirati umrtvili kinosezonu</p>
<p>Iako predstavnici distributera ne žele pričati o sukobu, većina za sukob krivi Hrvoja Krstulovića, agilna vlasnika tvrtke Blitz, koja je u nekoliko godina od male videoteke i od nezavisnog distributera izrasla u jednog od najvećih »igrača« na ovim prostorima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada je prije nekoliko godina Zagreb postao bogatiji za nekoliko novih luksuznih kinodvorana u Kaptol centru, sasvim je logično da se povećao broj prodanih ulaznica i činilo se da bi domaća kinodistribucija napokon mogla oživjeti. Potom je Zagreb dobio i prvi pravi multipleks u Branimir centru sa čak trinaest suvremeno opremljenih dvorana, no početni entuzijazam o povećanju prodaje kinoulaznica vrlo je brzo splasnuo potvrdivši da će se domaća kinodistribucija teško izvući iz krize u koju je zapala posljednjih godina.</p>
<p>Iako su posljednjih godina svjetski kinohitovi prilično redovito i pravodobno stizali u domaća kina (čak su se neki filmovi prikazivali prije nego primjerice u Americi), te su gledatelji dobili priliku uživati u čak osamnaest novih kinodvorana (trinaest u Cinestaru i pet u Broadwayu, koji je u međuvremenu otvorio dvije nove dvorane), situacija s lošom kinoposjećenošću postala je prilično apsurdna, a razlog je tomu tihi rat nekoliko najjačih domaćih distributera: Blitza (u čijem je suvlasništvu Cinestar i koji zastupa major tvrtke Universal i DreamWorks), Continentala (20th Century Fox, Buena Vista i Columbia) i Isse (Warner Bross), koja pak ima vlasničkog udjela u Broadway dvoranama.</p>
<p>Iako predstavnici distributera ne žele pričati o sukobu, valjda da bi izbjegli daljnje sukobe, većina za sukob krivi Hrvoja Krstulovića, agilna vlasnika tvrtke Blitz, koja je u nekoliko godina od male videoteke i od nezavisnog distributera izrasla u jednog od najvećih »igrača« na ovim prostorima. Oni bolje upućeni sjetit će se da je Krstulović svoje carstvo gradio uvevši svojedobno famozne pakete filmova kojima je ucjenjivao videotekare. Tako su videotekari, ne bi li dobili povoljnije cijene i uvjete plaćanja, bili prisiljeni uzimati u paketu tek dva-tri razvikana hita s brojnim jeftinim filmovima koje Krstulovićeva tvrtka u normalnim uvjetima ne bi mogla prodati.</p>
<p>Krstulović je, navodno, nastavio s takvim metodama i u kinoposlu, pa je otvaranjem Cinestara također uveo metode koje dotad nisu bile uobičajene. Naime, dotadašnja uobičajena podjela između prikazivača i distributera nekog filma bila je jednaka te su svi dobivali 50 posto utrška, no Krstulović je za prikazivanje tuđih filmova u svojim dvoranama navodno tražio 60:40 posto u svoju korist. Na te su uvjete pristali samo manji distributeri, a dva najveća – Issa i Continental – nisu pristali na Krstulovićeve uvjete odbivši prikazivati svoje hitove u njegovim dvoranama.</p>
<p>Istina, neki su posebni dogovori na višim razinama (između svjetskih a ne hrvatskih distributera) u pojedinim slučajevima ipak završavali povoljno: hitovi poput »Gospodara prstenova: Povratak kralja« prikazivali su se u svim dvoranama. Ipak, u većini je slučajeva sve završilo nepovoljno za gledatelje. Naime, kina Broadway ne prikazuju Blitzove hitove (trenutačno su to »Pučina straha«, »Bourneova nadmoć« i »Riddickove kronike«), a donedavno Cinestar nije prikazivao hitove Isse i Continentala.</p>
<p>Danas Cinestar prikazuje Continentalov hit »Zaselak«, no to ne znači da je njihov sukob završen, već samo potvrđuje da je Krstulović vrlo sposoban pa je opet uspio proći bolje od ostalih. U takvoj situaciji nije nimalo čudno da čak i najveći ovogodišnji hitovi poput »Shreka 2« ne uspijevaju privući niti upola velik broj gledatelja kao što je to bio slučaj s najvećim hitovima prije nekoliko godina.</p>
<p>Svemu tome, čini se, napokon je došao kraj jer je direktor Isse na nedavnom otvaranju dviju novih dvorana u Kaptol centru najavio da su pregovori pri kraju i da bi sve moglo završiti povoljno za gledatelje. No valja biti iskren pa priznati kako za podbačaj ovogodišnje kinodistribucije nisu krivi samo distributeri koji se ne mogu međusobno dogovoriti o uvjetima prikazivanja, nego i to što je piratstvo u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, i dalje velik ako ne i sve veći problem. Uz videoteke koje dandanas iznajmljuju pirate, dovoljno je otvoriti Plavi oglasnik i naručiti piratske DVD ili Divx kopije filmova koji će tek za nekoliko mjeseci stići u domaća kina.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predstavljeni DVD »Hrvatskog podmorja« i novi serijal</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je HTV u prošloj sezoni prikazao iznimno uspješan serijal »Hrvatsko podmorje«, autora Mire Andrića, predstavivši tako podmorje otoka Lastova, Mljeta, Palagruže, Kornata i Brijuna, u ponedjeljak je u Mimari promovirano dvostruko DVD izdanje tog serijala. Također, posjetitelji su mogli uživati i u izboru scena novih šest epizoda drugog dijela serijala koji će HTV emitirati od 2. prosinca. Ovoga puta, Andrić nas sa suradnicima vodi na Rab, Cres, Dugi Otok, Pelješac i Vis. Snimajući ljepotu nadmorja i podmorja, autor isprepleće povijest, prirodu i život na kopnu s onim tajanstvenim, modrim svijetom podmorja. </p>
<p>U svakoj epizodi, gledatelji će moći uživati u najatraktivnijim podmorskim lokacijama – strmim liticama, pješčanom dnu, ili pak potopljenim brodovima i špiljama. </p>
<p>Direktorica programa HTV-a Tanja Šimić kazala je kako u inozemstvu vlada velik interes za ovaj serijal, pa je tako već nekoliko televizija otkupilo pravo prikazivanja. »Hrvatsko podmorje jedan je do najuspješnijih proizvoda HTV-a«, istaknula je Šimić, dodavši kako se radi o koprodukciji s tvrtkom Mire Andrića, majstora podvodne fotografije i snimanja. Urednik Dokumentarnog programa HTV-a Miro Branković složio se kako je »Hrvatsko podmorje« jedan od najboljih serija na tu temu u povijesti HTV-a. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Održan casting za modni tjedan Suzy Josipović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odabir manekenki i manekena (casting) za sljedeći Audi Fashion Week, koji će se u Zagrebu održavati od 15. do 20. studenog, okupio je u ponedjeljak poslijepodne u prepunom klubu Hemingwayu brojne mlade još neafirmirane kandidate, koji su se svojim izgledom, hodom ili držanjem pokušali izboriti za nastup u nekoj od modnih kuća.</p>
<p>U organizaciji Suzy Josipović-Redžepagić četrdesetak je mladića i djevojaka hodalo po improviziranoj pisti u krugu među zainteresiranim predstavnicima modnih kuća, dok su u kutu prostorije predstavnici Image Haddada odabranima već uzimali mjeru.</p>
<p>Bili su tu i predstavnici sve popularnije ljetne obuće, japanki Havaianas, koji će se također predstaviti na ovom Audijevu modnom tjednu. Kako je izjavila Suzy Josipović-Redžepagić, koja je preuzela organizaciju tog velikog, trećeg zaredom modnog tjedna u Zagrebu, ovaj će se tjedan najviše modnih događaja odvijati u hotelu Regent Esplanade, u Tvornici i u Tucmanu.</p>
<p>Audi Fashion Week počet će u ponedjeljak 15. studenog izložbom Tekstilno-tehnološkog fakulteta i modnim performanceom u Galeriji Stančić, a završit će u subotu 20. studenoga modnim performanceom »Alkin ormar« u Tucmanu. Prije toga, najbolji će dobiti nagrade za prikazane modele, i to nakon modne revije posebnog gosta Patrika Rzepskija iz New Yorka. Kako je najavljeno, program će voditi Tarik Filipović.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hollywood prijeti slovenskom »sloniću« </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Udruga za zaštitu autorskih prava američke filmske industrije mogla bi dovesti u pitanje postojanje popularne slovenske internetske stranice na kojoj se mogu dobiti piratske kopije softverskih programa, glazbe, ali i najnovijih filmskih hitova. Stranica Suprnova.org koju je pokrenuo slovenski tinejdžer s nadimkom »slonić« (slonček) došao je u 22 mjeseca djelovanja do rekorda od 420.000 posjeta dnevno, no sada mu prijete američki lovci na piratske programe koji štite interese filmske industrije i upozoravaju da proučavaju je li i samo djelovanje takvog sitea ilegalno, piše slovenski poslovni dnevnik Finance.</p>
<p>»Ne znam kakvo će zakonodavstvo na tom području Sloveniji donijeti članstvo u Europskoj uniji, ali je nesumnjivo riječ o kršenju autorskih prava«, rekao je za Finance Rok Koren, pravnik koji zastupa lokalne interese proizvođača softwarea u okviru »Slovenian Business Software Alliencea«. U tom bi smislu i anonimni »slonić« kao pokretač i vlasnik Suprnove mogao biti sudski progonjen, navodi Koren, iako dodaje da je u Europi sudska praksa u pogledu kršenja autorskih prava do kojih dolazi razmjenom filea na internetu vrlo različita.</p>
<p>Suprnovu bi, čini se, mogla ugroziti upravo njena popularnost jer se počela spominjati i u Hollywoodu za čija autorska prava brinu skupine poput Motion Picture Association of America.</p>
<p>Autor i vlasnik Suprnove odbio je razgovarati za Reuters, ali je na svojim stranicama objavio: »Drago mi je da živim u Sloveniji jer bi održavanje ovakvog sitea u SAD-u bilo mnogo teže«, pišu slovenske Finance. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Belushi tuži glumicu Julie Newmar zbog zlostavljanja</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Glumac Jim Belushi tvrdi da ga njegova prva susjeda, glumica Julie Newmar, špijunira. Osim toga, Belushi kaže da mu uništava imanje i naziva ga pogrdnim imenima. Zato je podnio milijun dolara tešku tužbu protiv glumice koja se proslavila ulogom žene-mačke (Catwoman) u Batmanovoj seriji koja se prikazivala šezdesetih godina. </p>
<p>Agent Newmarove Fred Wostbrock odbio je govoriti o optužbama, rekavši samo da je to zacijelo neka šala »jer Catwoman bi jedino htjela maltretirati Batmana, odnosno Adama Westa«. Belushi pak tvrdi suprotno: 71-godišnja glumica uništila je njegovu ogradu, hodala po njegovu vrtu, špijunirala glumca i njegovu obitelj te namjerno glasno puštala glazbu. Belushi je također tužio svoju susjedu zbog uvreda koje je ona širila iza njegovih leđa nazivajući ga »bolesnim voajerom«.</p>
<p>U tužbi koju je Belushi podnio visokom sudu u Los Angelesu piše da se glumica tako ponaša kako bi ga istjerala iz njegova doma. Odvjetnik Belushijevih, Brian Wolf, rekao je da ne zna ni za kakav konkretan razlog zbog kojeg bi glumica mogla biti ljuta. </p>
<p>U tužbi se traži milijun dolara odštete i sudska zabrana protiv 71-godišnje glumice Newmar, koja je već poznato po sukobljavanju sa susjedima. Naime, prije nekoliko je godina nastala velika svađa oko nakupina otpalog lišća koje je vjetar raznosio po tuđim vrtovima… (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Marquezova »Ljubav u doba kolere« uskoro na filmu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Jedno od najpoznatijih djela kolumbijskog pisca Gabriela Garcije Marqueza »Ljubav u doba kolere« uskoro će se prenijeti na filmsko platno, objavio je hollywoodski časopis Daily Variety. Studio New Line producirat će film nakon što je otkupio autorska prava od producenta Scotta Steindorffa, koji ih je pak na početku godine otkupio od kolumbijskog pisca. </p>
<p>Iako je petnaest godina odbijao prodati Hollywoodu pravo na filmsku prilagodbu svoje knjige, Garcia Marquez je na kraju »popustio« za milijun dolara. Prema pisanju časopisa, dobitnik Nobelove nagrade za književnost odbio je pedesetak ponuda za adaptaciju. Scenarist bi trebao biti Ron Harwood, koji je uspješno prilagodio roman »Pijanist«, a istoimeni je film godine 2003. nagrađen Oscarom. Studio New Line producirao je trilogiju »Gospodar prstenova«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Više slika – manje kritika</p>
<p>»Tabloidizacija« medija nije zaobišla ni Hrvatsku / Zbog komercijalizacije sredstava javnog priopćavanja mlađi autori ili oni skloni eksperimentiranju nailaze na nezainteresiranost u tom dijelu javnosti </p>
<p>Umjetnost, upravo kao i društvo, funkcionira u sustavima. Tako se umjetnički sustav, općenito govoreći, sastoji od mreže galerija, muzeja, zbirki te modela prikazivanja. Čimbenici spomenutoga sustava nisu samo umjetnici, kustosi, kolekcionari, publika, već i kritičari umjetnosti kao i sredstva javnog priopćavanja. No, što se događa s umjetničkim sustavom u općem trendu komercijalizacije medija? </p>
<p>Gordana Vilović, politologinja i analitičarka medija, naglašava da je svjetski proces »tabloidiziranja« medija dotakao i Hrvatsku. »Tabloidizirane« novine slijede jednostavan recept: informirati i zabaviti. Strategija je vrlo jednostavna – što više boja, što više kraćih i lakših sadržaja. Jednostavnom logikom tržišne ponude i potražnje najprije nestaje medijski prostor namijenjen nekomercijalnoj kulturi, odnosno onim umjetnicima čija djela ne djeluju na načelima šoka, senzacije ili lepršavih vizualnih dosjetki odnosno onim umjetnicima čija imena još nisu pretvorena u komercijalni brand. To ne znači da su etablirani umjetnici i grupe koji uspješno žive od svoje umjetnosti i koje mediji redovito prate »negativci« koji uzurpiraju prostor dolazećim naraštajima. Jednostavno, medijski prostor se sužava i svi mlađi autori ili umjetnici skloniji eksperimentiranju u umjetničkim formama ili metodama prikazivanja svojih djela nailaze na nezainteresiranost medija. </p>
<p>Posljedica takva nezanimanja novinara ili kritičara jest marginalizacija pojedinih umjetnika ili projekata, premda bi neki od njih, po svojoj kvaliteti ili aktualnosti problema koje propituju, trebali biti u središtu medijske pozornosti. </p>
<p>Naravno, postoji nekoliko specijaliziranih časopisa i tjednika koji prate takve umjetničke prakse, no u siromašnome društvu kakvo je hrvatsko, rijetki su pojedinci koji si mogu priuštiti veće novčane izdatke kako bi bili redovito i pravodobno informirani o kulturnoj ponudi, bez obzira na njezinu komercijalnu uspješnost. Tako je jedina televizijska emisija koja prati, uvjetno rečeno, rubna umjetnička područja i dolazeće umjetnike, emisija Hrvatske televizije »Transfer«, no i u spomenutoj televizijskoj kući sve je manje sluha za nekomercijalnu kulturu. Tomu je dokaz ukidanje »Videodroma«, jedine emisije koja je sustavno pratila recentnu domaću i svjetsku video umjetnost, a nije zamijenjena emisijom sličnoga profila. Na Hrvatskome radiju je situacija nešto bolja budući da postoji nekoliko emisija koje sustavno prate sve oblike kulture kao i projekte mladih i neetabliranih umjetnika. Valja izdvojiti emisiju »Katapultura« koju uređuje Vid Mesarić, dok je praćenje kulture na internetu još nesustavno, neprofilirano i bez kontinuiteta. </p>
<p>Tržišne argumente medijske ponude i potražnje, u slučaju kulture, a posebno suvremene vizualne umjetnosti valjalo bi zaobići. Iz jednostavnoga razloga što publiku treba prije svega educirati kako bi postala aktivni korisnik kulture odnosno čitateljska ili gledateljska publika. Uz to, pred nama su vremena u kojima će se, primjerice, umjetnička djela ili izložbe vješto promovirati poput kozmetičkih proizvoda ili ekskluzivnih parfema. Mogući uspjeh umjetnika i izložaba koji će biti posljedica takvih metoda valjat će podvrgnuti ozbiljnoj kritici. Upravo će u takvim slučajevima medijski prostor koji će omogućiti beskompromisnom kritičaru da izrazi svoj sud, postati esencijalan.</p>
<p> Dakle, umjesto da slijede tržišne trendove u kulturi, mediji bi prije svega trebali informirati i educirati publiku, doprinoseći na taj način što boljoj kvaliteti cjelokupnoga umjetničkoga sustava.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Krajnji trenutak za reformu tržišta knjiga</p>
<p>Tržište knjiga treba sveobuhvatnu reformu i nužne su strukturalne reforme u kulturnoj politici, rekao je ministar kulture Božo Biškupić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Svjesni smo da država mora provesti reformu politike prema knjizi, a s tim u svezi i preispitati sadašnji sustav otkupa kakav je na snazi već nekoliko godina i koji se pokazuje neučinkovitim. Politika prema knjizi jedno je od najsloženijih područja kulturne politike i mi smo odlučni da reformi te politike damo posebnu važnost. </p>
<p>Svjesni smo da se takva sveobuhvatna reforma kakvu tržište knjiga treba ne može provesti u godinu ili dvije dana, ali krajnji je trenutak da u hrvatskoj kulturnoj politici započnemo sa strukturalnim reformama«, riječi su kojim je ministar kulture mr. Božo Biškupić otvorio skupinu sajmova »Info«, »Interliber« i »Educa Plus«, u utorak u Kongresnome centru Zagrebačkoga velesajma.</p>
<p>Biškupić je pritom naglasio da bez ulaganja u znanje i posebno u cjeloživotno obrazovanje nema razvoja i napretka, te da Hrvatska nikako ne može biti zadovoljna današnjim stanjem niti mjerama koje su do danas provođene kako bi se ulagalo u cjeloživotno obrazovanje, a samim time izravno utjecalo i na zaposlenost.</p>
<p>Mr. Davorin Spevec, direktor Zagrebačkog velesajma, istaknuo je pak da je ovogodišnji Interliber najveći i najuspješniji sajam knjiga od osamostaljenja Hrvatske, te da prerasta u međunarodni sajam sa svim atributima koji odlikuju velike smotre knjiga. Ono što obilježava sva tri sajma je po mišljenju mr. Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, znanje, koje je, kako je kazao, jedini put kojim se može uspjeti.</p>
<p>Zemlja partner 27. Interlibera je Bosna i Hercegovina, koja će na svome štandu nazvanome Bosanska kuća predstaviti najnoviju produkciju 41 nakladničke kuće iz BiH, ali biti i mjestom susreta bosanskih i hrvatskih pisaca i izdavača. Među izloženim naslovima najznačajniji su Povijesni atlas Bosne i Hercegovine, monografije te knjige iz »Ženske biblioteke«, među kojima ima i nekoliko svjetskih bestselera.</p>
<p>Svečano otvorenje sajmova, na kojemu su bili i predstavnici Vlade, Gradske skupštine i Poglavarsta te drugi ugledni gosti, svojim je nastupom uveličao Gudački kvartet Rucner. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Još nema rješenja za zgradu biskupske konferencije </p>
<p>Ni jedan rad nije dorečen zbog financijske konstrukcije ili zbog nepotpuno razrađenog odnosa prema krajoliku, rekao nam je Boris Magaš, dopredsjednik ocjenjivačkog suda / Dodijeljene dvije druge nagrade </p>
<p>Na natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije nije izabran prvonagrađeni rad. HKB je u Vjesniku od utorka objavila rezultate natječaja zaključenog 29. listopada. Prema odluci ocjenjivačkog suda, temeljem pristiglih radova i ponuđenih rješenja, zaključeno je da natječaj nije u potpunosti uspio.</p>
<p> Od sedam pristiglih radova ni jedan nije zadovoljio u potpunosti urbanističke zahtjeve naručitelja i ulagača. Nije dodijeljena prva nagrada, već dvije druge. Nagrade od 45.000 kuna dobili su radovi autora Nikole Bašića i suautora Ivana Kujundžića te rad prof. Nenada Fabijanića. Također su otkupljena dva jednako vrijedna rada čiji su autori dobili svaki po 15.000 kuna. Jedan od autora je Vladimir Kasun, dok je drugi autor želio ostati neimenovan.</p>
<p>»Ni jedan rad se nije dorečen u kompletnom smislu: zbog financijske konstrukcije ili zbog nepotpuno razrađenog odnosa prema krajoliku. Ono što se predloži, mora biti u rangu onoga što se želi. Međutim, smatram da natječaj nije zalutao i da nije uzaludan, jer je ipak izdvojio dvije velike osobe hrvatske arhitektonske scene«, komentirao je za Vjesnik rezultate natječaje arhitekt Boris Magaš, dopredsjednik ocjenjivačkog suda. </p>
<p>Hrvatska biskupska konferencija nema svoju zagradu u kojoj bi bile na jednom mjestu smještene sve njezine ključne institucije. Dijelovi HKB danas uglavnom rade kao podstanari, i to u vrlo neprikladnim uvjetima. Uz biskupe i njihove odbore i vijeća, prostor trebaju i Informativna katolička agencija, Hrvatski katolički radio, Hrvatski Caritas te Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve. Inače gradnja zgrade HKB predviđena je na Ksaverskoj cesti 12 u Zagrebu, na crkvenom zemljištu na kojem je već sagrađena zgrada Vojnoga ordinarijata, iznad koje je smještena i zgrada Apostolske nuncijature. Zgrada bi trebala imati oko šest tisuća četvornih metara, te je natječajem bio određen njezin opseg i visina, koja ne smije prelaziti visinu zgrade Vojnoga ordinarijata.</p>
<p>Upravo zbog zahtjevnosti zgrade, koja mora imati dostojanstven izgled, zadovoljiti zadane parametre i istodobno treba smjestiti sve nabrojene institucije, program natječaja prema, riječima Silvija Bašića, člana ocjenjivačkog suda, iznimno je težak i složen. Vjerojatno je to i bio razlog tako slabog odaziva arhitekata, unatoč činjenici da su neki arhitekti bili pozvani na natječaj.</p>
<p>Investitor izgradnje zgrade HBK je nekoliko stranih biskupskih konferencija, ponajviše Talijanska biskupska konferencija, te će to ujedno biti i njihov dar Crkvi u Hrvatskoj. Investitor će odlučiti o daljnjoj sudbini projekta, objašnjava Boris Magaš, te ostaje otvoreno pitanje hoće li se raspisati novi natječaj, ili će se obaviti uži izbor nagrađenih radova ili će se pokrenuti nešto posve novo.</p>
<p>Cijena izgradnje nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije procjenjuje se na više od pet milijuna eura, i to bez završnih radova i opreme, dakle u rohbau izvedbi. U prostorijama HKB-a na zagrebačkom Kaptolu bit će 17. i 18. studenog za javnost otvorena izložba svih sedam natječajnih radova. U sklopu izložbe održat će se 17. studenoga i razgovor ocjenjivačkog suda s natjecateljima. Tako će i stručna javnost i građani moći sudjelovati u tome zahtjevnom projektu.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstavljen Hitrecov roman »Kolarovi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novi roman Hrvoja Hitreca »Kolarovi«, priča o Hrvatskoj nakon smrti Stjepana Radića do svršetka Domovinskog rata, predstavili su u utorak na Međunarodnom sajmu knjiga Interliberu akademik Dubravko Jelčić te u ime izdavača »Školske knjige« Ante Žužul i urednica Miroslava Vučić. »Kolarovi« su društveni, politički, tipološki i obiteljski roman kakva u hrvatskoj književnosti gotovo i nismo imali, istaknuo je Jelčić, dodavši kako su mu kao tipološkom romanu srodni poznati romani iz svjetske književnosti, poput »Buddenbrookova«. Govoreći o jeziku romana, Jelčić je napomenuo kako se Hitrec služi hrvatskim standardom, ali ga s mjerom narušava kad to zahtijeva tema – dijalektom, žargonom i srpskim izričajem.Po Jelčićevim riječima »Kolarovi« su ilustrirana povijest hrvatskoga jezika 20. stoljeća. U romanu se vidi sve što se događalo s tim jezikom i njegovim imenom do konačnog naziva – hrvatski književni jezik. Jelčić je kritički govorio o jednoj dnevno-političkoj interpretaciji romana koja ga je svela na prozno djelo o Franji Tuđmanu i Anti Gotovini. »To je plod pogrješna čitanja, tendencioznog čitanja«, izjavio je Jelčić, dodavši kako Hitrecov roman »nadmašuje takve čitateljske kapacitete«. Roman »Kolarovi« pisao sam 17 godina, izjavio je autor, napomenuvši kako mu je bilo najlakše pisati treći dio In fine, u kojem piše o hrvatskoj zbilji nakon osamostaljenja Hrvatske do završetka Domovinskog rata. Roman »Kolarovi« prikazuje sudbinu protekloga stoljeća u sudbini hrvatske obitelji. Hitrec je 1987. objavio prvi dio toga romana »Ljubavi na crnom baršunu« u kojem prati Kolarove nakon smrti Stjepana Radića do kraja Drugoga svjetskoga rata. Drugi dio romana »Ljubavi na crvenom baršunu« zahvaća hrvatsku zbilju od kraja Drugoga svjetskog rata do smrti Josipa Broza Tita i klimanja umjetno stvorene Jugoslavije. »Hrvatska književna kritika uvijek je pitala zašto hrvatski pisci izbjegavaju velike nacionalne teme. U 'Kolarovima' nema bijega od tih tema«, izjavio je Hitrec. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sjećanje na Ivanu Brlić-Mažuranić</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U sklopu 9. revije lutkarskih kazališta koja se od 8. do 11. studenoga održava u Rijeci, a posvećena je 130. godišnjici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, u Vili Ružić na Pećinama održana je i sjednica Upravnog odbora Hrvatskog centra UNIMA-e. Sjećanje na književnicu oživila je glumica odjevena u narodnu nošnju. Ona je u ulozi Ivane Brlić-Mažuranić, prema Pećinama, gdje je smještena Spomenička zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić, krenula od hotela Jadran u kojemu je književnica boravila posjećujući Rijeku. U Vili Ružić prof. Theodor de Canziani Jakšić otvorio je izložbu pod nazivom »Ivana za po doma«. </p>
<p>LJ. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>KUD »Filip Dević« u SAD </p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK</p>
<p> – Kulturno umjetničko društvo »Filip Dević« iz Splita održalo je koncert u New Yorku nastupivši pred oduševljenom publikom američkih Hrvata i Amerikanaca. Nastupio je u nedjelju u prepunom Hrvatskom centru na Manhattanu izvevši hrvatske pjesme i plesove. Nastup su organizirali hrvatski Generalni konzulat i hrvatska katolička župa sv. Ćirila i Metoda iz New Yorka. Gostovanje »Filipa Devića« u SAD financirali su hrvatski iseljenici iz New Yorka i Houstona. Društvo će 13. i 14. studenoga nastupiti i na festivalu etničkih zajednica »Slavic Heritage« (Slavenska baština) u Houstonu u Teksasu.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Gavranov roman »Judita« na ruskom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Roman Mire Gavrana »Judita« objavljen je po drugi put u samo godinu dana na ruskom jeziku. Jedna od najvećih europskih nakladničkih kuća, petrogradska »Azbooka« objavila je roman Mire Gavrana »Judita« u prijevodu Natalije Vagapove i izdanju »Krasna serija«. U proljeće prošle godine ruski prijevod Gavranove »Judite« tiskan je u Moskvi u uglednome književnom časopisu »Inozemnoj literaturi« u nakladi od deset tisuća primjeraka, naišavši na pozitivne ocjene. Roman »Judita« prvi je iz tzv. biblijske trilogije koju tvore i romani »Krstitelj« i »Poncije Pilat«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Očevi kao roditelji, treneri i bogovi</p>
<p>Uspješne primjere suradnje roditelja i djece zatamnjuje i poneki »kratki spoj« na toj relaciji. U takvoj obiteljskoj suradnji odnos je neusporedivo emotivniji i bliskiji, a emocije ne trebaju uvijek davati pozitivan naboj. Dok primjer Mirjane Lučić nije izdržao do kraja, Kostelići i Vlašići još uvijek gotovo savršeno funkcioniraju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Povukavši svoju kći Laru sa Svjetskoga šahovskog prvenstva prije kraja natjecanja, Michael Stock još nas je jednom podsjetio na nemalu, često i ključnu ulogu roditelja u sportu, naročito u Hrvatskoj. U sportskom sustavu bez sustavnosti i uz očit manjak stručnosti, hrvatski je sport posljednjih godina bio osuđen uspjehe crpiti iz obiteljske produkcije - darovitog djeteta i roditelja koji su se posvetili usavršavanju vlastitoga trenerskog rada i uspjeha djece. </p>
<p>Idealan je primjer takvog sportskog scenarija priča obitelji Kostelić, koji su godinama glumili »vukove samotnjake«. U sportski »kulturnijim« sustavima od hrvatskog, osnova uspjeha utemeljena je baš na samom početku karijera, no Ante, Ivica i Janica baš su tih dana bili prepušteni uglavnom sami sebi. Gotovo su u tajnosti proživjeli nekoliko prvih godina, u kojima je Ante Kostelić stvorio plan i viziju. Njihov je sportski put bio najdelikatniji, ali i najuspješniji primjer suradnje roditelja i djece, jer skijanje kao sport nije ograničeno na reket, lopticu i udaranje u zid. Takva je, također krajnje uspješna, bila kulisa Gorana Ivaniševića, Ive Majoli ili Marija Ančića. Iako roditelji u tim slučajevima nisu bili izravno uvučeni u trenerski posao, njihova volja i mogućnost ulaganja bio je presudan faktor dječjeg uspjeha. </p>
<p>Kako se hrvatski sport doveo u situaciju da sustavno ne može producirati talente, jer sustav ne postoji, najbolje pokazuje slučaj plivačice Mirne Jukić. Obitelj Jukić je prkosila tim nepostojećim uvjetima i nepostojećem sustavu te u Austriji postigla rezultat. I u slučaju Mirnina odlaska iz Hrvatske ključnu je ulogu imao njezin otac i trener Željko. Uspješne primjere suradnje roditelja i djece zatamnjuje i poneki »kratki spoj« na toj relaciji. U takvoj obiteljskoj suradnji odnos je neusporedivo emotivniji i bliskiji, a emocije ne trebaju uvijek davati pozitivan naboj. Najbolji je primjer uništena karijera Mirjane Lučić, koja je talentom, a mnogo manje rezultatima, nagovještavala uspješne godine. U »slučaju Lučić« karijera je naglo okončana, što je osim upropaštene karijere donijelo i obiteljski razdor. I donekle je shvatljivo kako se u takvoj izgradnji karijera otac ponekad postavi u ulogu Boga, jer ne kreira samo sudbinu vlastitog djeteta, već i svoju osobno. Suradnja je, također, intezivnija jer traje 24 sata dnevno, čime je i opasnost neslaganja neusporedivo veća. No, dok primjer Mirjane Lučić nije izdržao do kraja, Kostelići i Vlašići uz neizbježne »kratke spojeve« ipak još uvijek »savršeno« funkcioniraju. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bez pomaka s Gračanom na klupi</p>
<p>Svaki naš klub smije u cijeloj sezoni samo jednom promijeniti trenera. No, što kad bi Dinamo učinio taktički manevar i pokušao vratiti Jurčevića? Tada bi valjalo vidjeti kako bi čelnici HNS-a tumačili pravilo i provjeriti odnosi li se spomenuta kvota na broj smjena (jedna u cijeloj sezoni) ili na broj trenera (dvojica u sezoni)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Možda je sad na redu - Stjepan Čordaš. Tko zna, možda bi upravo trener Osijekovih nogometaša mogao zasjesti na Dinamovu klupu i tako nastaviti trend smjenjivanja maksimirskih trenera. Uostalom, Čordaš i Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić ionako su razmijenili »nekoliko« riječi u nedjelju, na dan prvenstvenog okršaja osječke i maksimirske momčadi. Pa, ako je Nikola Jurčević morao napustiti klub nakon pet utakmica u kojima, uzgred, nije upisao niti jedan poraz, kakve to spone još drže Nenada Gračana u ulozi prvog trenera? Pritom, dakako, ne želimo sugerirati da je vrijeme za smjenu sadašnjega maksimirskog trenera, već samo istaknuti da je, što vrijeme više odmiče, sve vidljivije kako je klub brzopleto »potrošio« mladoga i nedvojbeno darovitog trenera Jurčevića.</p>
<p> Špekulacije s Čordašem su, dakako, daleko od realnosti. Naposljetku, osječki je trener već dan nakon remija protiv Dinama u Gradskom vrtu sasuo paljbu po vlastitome igraču, Dejanu Prijiću, optuživši ga da je, kao štićenik Mamićeve menadžerske agencije, svojim reakcijama na terenu svjesno omogućio Dinamov izjednačujući pogodak. Te su insinuacije teško dokazive, a i sam se Čordaš nalazi na sve češćim verbalnim frontovima s mnogim oponentima i po tome je sve sličniji upravo - Mamiću.</p>
<p> Ako bismo se ravnali po ranijim kriterijima klupskih čelnika, iz prvog dijela polusezone, Gračan je već trebao biti s vanjske strane ograde. Sigurno je tek da bi, s ovakvim rezultatima i s ovakvom, neuvjerljivom igrom momčadi, već odlepršao da je on bio na Jurčevićevom mjestu i poveo momčad u sezonu.</p>
<p> Istina je da je na startu Uefine lige Dinamo demolirao belgijski Beveren sa 6-1. No, nisu li »plavi« i pod Jurčevićevom palicom bili isto tako uvjerljivi na europskoj sceni kad su dotukli slovensko Primorje 4-0. Nadalje, Jurčevićev Dinamo nije poražen niti u jednoj od četiri prvenstvene utakmice. Od te četiri samo je jedna odigrana u Maksimiru, i to upravo protiv Osijeka koji je izborio neodlučenih 0-0. A, već smo pisali kako se taj isti Osijek lakoćom poigravao s Gračanovom momčadi ove nedjelje u Gradskom vrtu gdje je su domaći samo uslijed vlastite nespretnosti propustili uzeti sva tri boda. Aktualni Dinamov trener je, pak, u prvih pet prvenstvenih dvoboja, od čega tri na domaćem terenu, skupio dva poraza. A, pritom ne treba zaboraviti da su s njim u Maksimir pristigla i tri pojačanja (Vasilj, Karić i Ješe), a dobio je i iskusnog savjetnika u novom sportskom direktoru Ottu Bariću.</p>
<p> Pozitivan pomak je tek spoznaja klupskih čelnika da srž problema ipak nije u treneru što je na neki način potvrdio i sam Mamić kad je nedavno javno pozvao Jurčevića da bude vođa puta u Lisabon na dvoboj protiv Benfice u Uefinoj ligi. Kako god bilo, kuloarske priče o novoj smjeni na Dinamovoj klupi nemaju čvrste osnove, s obzirom da je maksimirski klub, shodno novim pravilima Hrvatskog nogometnog saveza, već ispunio dozvoljenu kvotu trenera za ovu sezonu.</p>
<p> Svaki naš prvoligaš, naime, smije u cijeloj sezoni samo jednom promijeniti trenera. No, što kad bi Dinamo učinio taktički manevar i, primjerice, pokušao vratiti - Jurčevića? U tom bi slučaju valjalo vidjeti kako bi čelnici HNS-a tumačili pravilo i provjeriti odnosi li se spomenuta kvota na broj smjena (jedna u cijeloj sezoni) ili na broj trenera (dvojica u sezoni). Smjena bi bila druga, a broj iskorištenih trenera ostao bi na dva.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska zadržala vodstvo u Mirop kupu </p>
<p>Dvoboj u Samoboru pratio je izbornički dvojac mlade reprezentacije do 21 godine Slaven Bilić i Aljoša Asanović, koji su posebnu pozornost usmjerili mladom Tončiju Skročeu iz Chicago Flamesa, koji je debitirao za reprezentaciju do 20 godina </p>
<p>SAMOBOR</p>
<p> – Mlada hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina u utakmici Mirop kupa pobijedila je vršnjake Slovenije sa 2-0, pogocima Sertića u 56. minuti i Brkljače u 90. Po teškom i blatnom terenu Hrvati su bili bolja momčad, no dugo im je trebalo za lom otpora kršnih i upornih Slovenaca. Ovom je pobjedom Hrvatska je zadržala vodstvo u Mirop kupu, a valja istaknuti da je dvoboj u Samoboru pratio i izbornički dvojac reprezentacije do 21 godine, Slaven Bilić i Aljoša Asanović. </p>
<p>Dakako, željeli su provjeriti igrače koji imaju mogućnost zaigrati i u godinu dana starijoj selekciji, koja se bori u kvalifikacijama za nastup na Europskom prvenstvu. Posebna je pozornost bila usmjerena mladom Tončiju Skročeu iz Chicago Flamesa, koji je debitirao za reprezentaciju, doputovavši tek 24 sata prije utakmice. Unatoč opipljivom, a gledateljima vidljivom umoru, Skroče je pokazao zašto je pozvan. Riječ je o klasičnom veznom igraču, orijentiranom na igru prema naprijed, s osjećajem za igru, pravim i točnim dodavanjima, osvježenje u igri reprezentacije do 20 godina. Zamijenjen je u 60. minuti, ali ne zbog slabe igre već zbog iscrpljenosti od puta. </p>
<p>Bilić i njegov pomoćnik Asanović iskazali su zadovoljstvo Skročeovim nastupom, što je svakako ohrabrenje za darovitog igrača iz SAD-a. Hrvatska je momčad u prvom poluvremenu stvorila tek dvije prilike, no u nastavku je zaigrala agresivnije, što se odmah i isplatilo. Ramadan je u 6. minuti uposlio Sertića, koji je sâm izbio pred slovenskog vratara i bez problema poentirao. Slovenci su se potom otvorili, što je ostavljalo više prostora za protunapade, koje nije bilo lako organizirati zbog teškog terena. Ipak, u posljednjoj je minuti pogodak postigao Brkljača, nakon što je izigrana slovenska obrana. </p>
<p>Našim se nogometašima ne može osporiti borbenost, kod pojedinaca i očigledna kvaliteta, no iako nije primila pogodak najsumnjivije je djelovala obrana, koja u prvom poluvremenu igru nije mogla prenijeti prema naprijed. Ipak, treba čestitati treneru Marijanu Brnčiću na rezultatima ove selekcije. </p>
<p>• Stadion Samobora</p>
<p>HRVATSKA – SLOVENIJA 2-0 (1-0) </p>
<p>HRVATSKA: Pintarić, Papa, Bagarić, Lozo, Orašanin, Vulin, Prijić, Ćale (od 60. Mijatović), Barnjak, Skroče (od 57. Brklkjača),Vrućina (od 46. Sertić). </p>
<p>SLOVENIJA: Ljubojevič, Bečeri, Hadžić, Urbanč, Berko, Kalhar, Loduca, Komljenovič, Božič, Vršič, Robnik.</p>
<p>SUDAC: Vad (Mađarska). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>STRIJELCI: 56. Sertić, 90. Brkljača.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk želi sastanak sa sucima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je pismeno obavijestio Hrvatski nogometni savez da traži sastanak sa sudačkim povjerenikom Damirom Matovinovićem i predsjednikom sudačke organizacije Stjepanom Djedovićem. Podsjetit ćemo da je poljudski ured reagirao i podigao glas nakon što su televizijske snimke utvrdile da je na pet utakmica Hajduk oštećen (Dinamo, Zagreb, Pula, Osijek, Varteks). No, uprava nije tražila izuzeće sudaca već razgovor s odgovornim djelatnicima sudačke organizacije, pokušavajući izboriti jednak tretman u nogometnim forumima kao i Dinamo. </p>
<p>Treba istaknuti da se prašina oko suđenja na našim travnjacima diže kako prvenstvo ulazi u završnicu. Borba osmorice za Ligu za prvaka neizvjesna je i tenzije se dižu, pa se i svaka sudačka odluka promatra mikroskopski. Moguće je da se klubovi javljaju preventive radi da bi u idućem kolu imali bolji položaj. Sigurno je i to da će u toj dramatičnoj borbi za Ligu za prvaka suci biti sve izloženiji kritiziranju klubova. Tako će i sudačka organizacija, a pogotovo Matovinović, biti na velikoj kušnji. </p>
<p>Jedna će od zanimljivijih utakmica do derbija s Dinamom (5. prosinca) za Hajduka biti iduća protiv Kamena Ingrada u Velikoj. Stoga se na Poljudu pridaje velika pozornost subotnjem ogledu. Pobjeda bi »bijele« lansirala prema vrhu, a vjerojatno bi i bodovna razlika prema Dinamu na kraju jeseni bila veća od aktualnih pet bodova. </p>
<p>Struka »bijelih«, Slišković i Krstičević, bježi od prognoza. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Repeša i Mulaomerović znaju recept</p>
<p>»Trener Jonas Kazlauskas preslikao je litavsku školu košarke, a Krstić, koji je igrao u Lietuvos Rytasu, kazao je kako Grci čak imaju iste akcije« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone u srijedu će protiv grčkog Olympiacosa moći pokazati kako prošlotjedni uspjeh protiv Reala nije bio tek izdvojeni slučaj. U goste stiže momčad koja ne blista u grčkom prvenstvu i koja je prilično izmijenjena u odnosu na prošlu sezonu. </p>
<p>– Trener Jonas Kazlauskas preslikao je litavsku školu košarke, šutira prvi slobodan igrač. Krstić koji je igrao u Lietuvos Rytasu, kazao je kako Grci čak imaju iste akcije. Igra im se temelji na vanjskim igračima, tu su Perry, Vukčević i Zoroski, otkrio je trener Cibone Dražen Anzulović. </p>
<p>Najbolje savjete Cibonin je trener mogao dobiti od Jasmina Repeše, njegov je Climamio pobijedio Olympiacos u Pireju u 1. kolu Eurolige. </p>
<p>– Talijani nisu igrali sjajno, ali su ih iznenadili zonskom obranom, kazao je Anzulović. </p>
<p>Kako igrati protiv Olympiacosa zna i bivši hrvatski reprezentativac Damir Mulaomerović, koji je u nedjelju sa 21 poenom i devet asistencija predvodio PAOK (83-73) u 4. kolu grčkog prvenstva. </p>
<p>– Važno je da se Cibona ne opusti, Olympiacos uopće nije loša momčad. Važno je odigrati što agresivnije, kazao je iz Soluna Mulaomerović. </p>
<p>Iako je Anzulović odmarao neke igrače u Vršcu, cibosi nisu prošli bez ozljeda. Tako će Morović, zbog bolova u Ahilovoj tetivi, propustiti utakmicu u srijedu, a o nastupu Branimira Longina odlučit će liječnici. </p>
<p>Cibonin je trener na premijeri pred domaćom publikom poželio pune tribine. </p>
<p>– Bio bi red da konačno osjetimo pomoć šestog igrača, to smo zaslužili pobjedom u Madridu. </p>
<p>Protiv Olympiacosa vidjet ćemo i jednu novost u dvorani, koja doslovno ima veze s parketom, ali ne i s igrom cibosa. Prvi će put uz teren biti postavljeni stolci za VIP-gledatelje, koji su tu povlasticu platili 2500 kuna. Navodno je prodana polovica od ukupno 40 ekskluzivnih mjesta uz parket. </p>
<p>• Raspored 2. kola, skupina A: Cibona VIP – Olympiacos (20.40), Climamio – Efes Pilsen (20.40), Prokom Trefl – Real Madrid (19.10), Estudiantes (četvrtak, 20.40); skupina B: AEK – Žalgiris (18.10), Union Olimpija – Barcelona (četvrtak, 20.10), Maccabi – Montepaschi (četvrtak, 19.40), ASVEL – Scavolini (četvrtak, 20.30); skupina C (svi četvrtak): Benetton – Opel Skyliners (20.40), Panathinaikos – CSKA (20.10), Tau Ceramica – Unicaja (20.40), Ülker – Pau Orthez (18.40). </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tko se još sjeća Belgijanki, u modi su Ruskinje </p>
<p>Nezamisliva slika prije godinu dana sada je stvarnost, ruske tenisačice potpuno su okupirale »top 8« klub. Sve će oči od 10. do 15. studenoga na tri milijuna američkih dolara vrijednom Mastersu biti uperene u Anastaziju Miskinu, Jelenu Dementijevu, Svetlanu Kuznjecovu, Veru Zvonarjevu i poglavito Mariju Šarapovu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Pet Ruskinja, dvije Amerikanke i Francuskinja. Nezamisliva slika prije godinu dana sada je stvarnost, ruske tenisačice potpuno su okupirale »top 8« klub. Sve će oči od 10. do 15. studenoga na tri milijuna američkih dolara vrijednom Mastersu biti uperene u Anastaziju Miskinu, Jelenu Dementijevu, Svetlanu Kuznjecovu, Veru Zvonarjevu i poglavito Mariju Šarapovu. Lindsay Davenport i Amelie Mauresmo jedine su kandidatkinje za prvo mjesto na kraju sezone, no najviše gledatelja u Staples centar privući će Ruskinje. Serena Williams je domaća tenisačica, ali ove su godine u modi Ruskinje.</p>
<p>Nakon sestara Williams te Belgijanki Henin-Hardenne i Clijsters, ženskim Tourom zavladale su Ruskinje, izmaknuo im je samo naslov na Australian Openu. Roland Garros je pokorila Miskina, Wimbledon je promovirao Šarapovu, a US Open je neočekivano osvojila Kuznjecova. Pritom ne treba zanemariti kako je finale u Parizu i New Yorku igrala njihova sunarodnjakinja Dementijeva. </p>
<p>Niz ozljeda Henin-Hardenne najbolje su iskoristile Mauresmo i Davenport. Amerikanka je tijekom godine razmišljala o kraju karijere, a vrlo lako može okončati sezonu kao »broj jedan«. Nizom od 20 uzastopnih pobjeda nakon Wimbledona pokazala je kako samo rijetki mogu iskoristiti njezinu slabiju pokretljivost. Davenport će igrati u Crvenoj skupini s Miskinom, Dementijevom i Serenom. Mlađa sestra Williams najbolji je pokazatelj koliko se ženski tenis promijenio u posljednjih 18 mjeseci. Serena više nije nedodirljiva kao prije. Naprotiv, jedva se uvukla na Masters, njezina snaga više nije takav adut. Osim toga, sve više griješi pod pritiskom. </p>
<p>Jedina francuska uzdanica ne pamti bolje mjesece, pet naslova i iskustvo »broja jedan«. Istina, još nije sve »začinila« Grand Slam naslovom, ali zbog toga se želi dokazati na Mastersu, iako je pokazala koliko su joj živci tanki u presudnim trenucima velikih mečeva. Mauresmo će u Crnoj skupini igrati protiv Kuznjecove, Šarapove i Zvonarjeve. Talent 19-godišnje pobjednice US Opena i 17-godišnje wimbledonske senzacije može ih odvesti do naslova u Staples centru, ali jednako tako mogu izgubiti sve mečeve u skupini. Vera Zvonarjeva je osma na WTA listi, pa shodno tome i s najmanje izgleda za prvo ili drugo mjesto u skupini koje vodi u polufinale. </p>
<p>• Crvena skupina: Davenport (1), Miskina (3), Dementijeva (5), S. Williams (7); Crna skupina: Mauresmo (2), Kuznjecova (4), Šarapova (6), Zvonarjeva (8).</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Idora Hegel želi ponoviti prošlogodišnji nastup </p>
<p>Hrvatsku će na Zlatnoj pirueti predstavljati tri klizačice i jedan klizač, a ovogodišnje je natjecanje skraćeno za jedan dan i tako podređeno publici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak počinje 37. Zlatna pirueta, najpoznatije klizačko natjecanje u Hrvatskoj. Natjecanje će otvoriti plesni parovi obveznim plesom, a u nedjelju završava revijom pobjednika. Potvrđen je nastup 21 klizačice, 23 klizača i 10 plesnih parova. Našu će zemlju predstavljati tri klizačice i jedan klizač, a ovogodišnje je natjecanje skraćeno za jedan dan i tako podređeno publici. </p>
<p>Nakon osvajanja trećeg mjesta prošle godine, najviše se očekuje od Idore Hegel. Naša najbolja klizačica prije mjesec dana se ozlijedila tako da ni na nedavnom nastupu u Japanu nije nastupila u najboljem izdanju. No, na ledu Doma sportova Idora želi ponoviti prošlogodišnji plasman. </p>
<p>– Sve sam klizačice koje dolaze na ovogodišnju Zlatnu piruetu već prije pobjeđivala, pa mi je cilj osvojiti barem treće mjesto, ako ne i pobijediti. </p>
<p>Željka Krizmanić je također bila ozlijeđena i od njezina se trećeg nastupa na pirueti ne očekuje previše, dok će Heleni Pozojević i Borisu Martincu to biti debitantski nastup u seniorskoj konkurenciji te poticaj za budućnost. </p>
<p>Dobra organizacija, velik posjet i solidan nastup naših klizača iznimno su važni zbog želje Hrvatskoga klizačkog saveza da organizira Europsko prvenstva 2008. godine. Domaćin te priredbe bit će određen sljedećeg ljeta na sastanku Vijeća Međunarodnoga klizačkog saveza u Dubrovniku. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Američke snage ušle u središte Falluje</p>
<p>Dok se još vode borbe za Falluju, pobunjenici pokrenuli napade diljem Iraka/ Od ponedjeljka navečer u Bagdadu, Bakubi, Ramadiju i Kirkuku poginulo najmanje 60 ljudi </p>
<p>FALLUJA/BAGDAD</p>
<p> – Američke snage ušle su u fallujansko središte u utorak nakon žestokih borbi s gerilcima u tom gradu, objavili su američki vojni izvori. Američki vojni izvori u utorak su objavili da su tijekom borbi ubili 42 pobunjenika. Neslužbeno se govori o više stotina mrtvih.</p>
<p>I dok borbe traju u gradu, pobunjenici su pokrenuli napade diljem Iraka, tako da je od ponedjeljka navečer u drugim gradovima poginulo 60 osoba. Samo u utorak je u simultanim napadima na tri policijske postaje u Baqubi, koje je pokrenula pobunjenička skupina Abu Musaba al-Zarqawija, poginulo 25 iračkih policajaca. Pobunjenici su navodno u utorak poslije podne zauzeli središte Ramadija. U Bagdadu je u eksploziji automobila bombe poginulo najmanje 13 osoba, a više od 40 je ranjeno. Automobil je eksplodirao ispred ambulante hitne pomoći jedne od glavnih bolnica u Bagdadu. U eksploziji je uništeno nekoliko desetaka vozila parkiranih ispred bolnice, a oštećena je i sama bolnica. U samoubilačkom napadu automobilom bombom na sjedište Nacionalne garde nedaleko od Kirkuka poginule su najmanje tri osobe, a više ih je ranjeno. U američko-iračkoj ofenzivi pod nazivom »Fantomski bijes« , koja je počela u ponedjeljak sudjeluje 10.000 američkih i 5000 iračkih vojnika protiv 3000 pobunjenika. Glavni zapovjednik američkih snaga u Iraku general George Casey je rekao da se napad odvija prema planu te kako očekuje da će pobunjenici upotrijebiti bombe domaće izrade za zasjede uz putove i automobile bombe. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kontroverzne vijesti o Arafatovoj smrti </p>
<p>PARIZ </p>
<p> – Posljednje vijesti o zdravstvenom stanju palestinskog predsjednika Yassera Arafata bile su kontroverzne. Nekoliko neimenovanih palestinskih dužnosnika izjavilo je za Reuters da je Arafat mrtav, ali liječnici to nisu službeno potvrdili. Štoviše, ministar vanjskih poslova Palestinske samouprave Nabil Shaath rekao je za CNN u utorak popodne kako je Arafat živ, ali da je njegovo stanje »vrlo kritično«. Iz bolnice je stigla vijest da Arafatovi vitalni organi u funkciji. </p>
<p>Četvorica palestinskih čelnika posjetila su u utorak oko podneva Yassera Arafata u vojnoj bolnici Percy pokraj Pariza, izvijestili su u utorak francuski liječnici.</p>
<p>Njihov je posjet prekinuo nagađanja o tomu da će Arafatova supruga Suha pokušati spriječiti njihov dolazak u bolnicu. Drugi čovjek PLO-a Mahmud Abbas, premijer Ahmed Korei, ministar vanjskih poslova Nabil Shaath i predsjednik palestinskog parlamenta Rawhi Fattuh, susreli su se prije odlaska u bolnicu s francuskim ministrom vanjskih poslova Michelom Barnierom. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Žužul na konferenciji UNIDO-a u Beču </p>
<p>BEČ</p>
<p> – U bečkom sjedištu Ujedinjenih naroda u utorak je počelo redovito 29. zasjedanje Odbora za industrijski razvitak UNIDO-a na kojemu, uz predstavnike zemalja članica te specijalizirane organizacije za industrijski razvitak u sklopu UN-a, sudjeluje i sedam ministara, među kojima i hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. </p>
<p>Otvarajući taj međunarodni skup, glavni direktor UNIDO-a Carlos Magarino predstavio je srednjoročni program rada te organizacije za razdoblje od 2004. do 2007., s glavnom zadaćom promicanja industrijskog razvitka u nerazvijenim zemljama, zemljama u razvoju i u tranzicijskim državama, posebice u oporavku postkonfliktnih društava i obnovi. Istaknuo je da se mora nastaviti decentralizacija aktivnosti kako bi UNIDO bio još učinkovitiji »u postizanju ravnoteže između razvijenih i nerazvijenih zemalja«. Govoreći na konferenciji, ministar Žužul je istaknuo vrlo dobru suradnju Hrvatske i UNIDO-a. Osvrnuvši se na dosadašnji rad i suradnju s tom specijaliziranom organizacijom u sklopu UN-a, Žužul je istaknuo hrvatsku zainteresiranost za nastavak suradnje i provođenje projekata u Hrvatskoj i u regiji. Izrazio je želju da Hrvatska postane strateškim partnerom UNIDO-a za cijelu regiju potkrijepivši to primjerom pilotprojekta UNIDO-a za Hrvatsku o razvoju korporativne društvene odgovornosti, predstavljenim u utorak u Beču, koji će se početi provoditi u Hrvatskoj. Hrvatski šef diplomacije također je izjavio kako Hrvatska podupire sve napore Ujedinjenih naroda u borbi protiv globalnog terorizma, kao i potrebu provođenja Milenijske deklaracije. j hrvatske vanjske politike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Republika Srpska priznala da je u Srebrenici ubijeno 7800 Bošnjaka</p>
<p>Do broja od 7800 nestalih, Povjerenstvo je došlo uspoređujući podatke iz 34 različita popisa stradalih, na kojima je bilo čak 150 tisuća imena. No niti ta brojka nije konačna, jer će se i nakon prihvaćanja tog izvješća nastaviti dopunjavati i korigirati popis nestalih</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Povjerenstvo za ljudska prava Ustavnoga suda BiH prihvatilo je Izvješće posebnog povjerenstva vlade Republike Srpske (RS) za istraživanje događaja u Srebrenici od 10. do 19. srpnja 1995. godine u kojem se navodi da je nakon ulaska vojske bosanskih Srba u tu tada »zaštićenu zonu« UN-a nestalo 7800 osoba!</p>
<p>»Izvješće ne može nadoknaditi gubitak onima koji su izgubili svoje voljene, ali može predstavljati kraj manipulacija brojem stradalih u Srebrenici«, kazao je Bernard Fassier, viši zamjenik visokoga međunarodnog predstavnika u BiH.</p>
<p>Do brojke od 7800 nestalih, Povjerenstvo je došlo uspoređujući podatke iz 34 različita popisa stradalih, na kojima je bilo čak 150 tisuća imena. No niti ta brojka nije konačna, jer će se i nakon prihvaćanja tog izvješća nastaviti dopunjavati i korigirati popis nestalih, na temelju eventualno novih informacija koje postanu dostupnima.</p>
<p>Osim utvrđivanja broja nestalih, Povjerenstvo je ustanovilo i desetke novih lokacija mogućih masovnih grobnica, tako da će biti nastavljene i ekshumacije žrtava i njihove identifikacije.</p>
<p>Očekuje se također da vlasti Republike Srpske dostave sve optužujuće dokaze protiv počinitelja zločina tužiteljstvima i sudovima u BiH i Haaškome tribunalu, radi olakšanja postojećih i eventualnih novih istraga i suđenja.</p>
<p>Fassier je kazao kako je Povjerenstvo za Srebrenicu hrabro i odlučno ispunilo povijesnu zadaću, što će pridonijeti budućem pomirenju i koristiti budućim generacijama u BiH.</p>
<p>»U Izvješću se priznaje i objavljuju detalji o planiranim i namjernim likvidacijama tisuća Bošnjaka od srpskih snaga«, kazao je Fassier, dodavši da činjenica kako je vlada Republike Srpske u cijelosti prihvatila Izvješće i njegove preporuke predstavlja dramatičan preokret u službenom stavu Republike Srpske o Srebrenici. </p>
<p>Doista, u prvom izvješću vlade Republike Srpske o Srebrenici, a utvrđivanje istine o sudbini nestalih naloženo je manjem BiH entitetu na temelju odluke Doma za ljudska prava BiH, pokušao se umanjiti srebrenički zločin, pa se tvrdilo da su ubijena 2082 Srebreničana, od kojih je »veliki broj Bošnjaka koji su 'pobjegli u šumu' na razne načine izgubio život – samoubojstvima, utapanjem u Drini, u minskim poljima i slično«. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Janez Janša sastavlja vladu</p>
<p>Probleme nećemo rješavati ni na račun Slovenije ni na račun Hrvatske, već kroz strateško partnerstvo, bez konfrontiranja, tako da ni jedna ni druga država ne budu oštećene, rekao je Janša u parlamentu</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Predsjednik Slovenske demokratske stranke i pobjednik prošlo-mjesečnih parlamentarnih izbora, Janez Janša, mandatar je nove slovenske vlade. Odlučila je to u utorak na večer nakon tajnog glasovanja parlamentarna većina Državnog zbora.</p>
<p> Za Janšu kao mandatara glasovalo je 57 od od 85 nazočnih parlamentaraca, protiv ih je bilo 27, dok je jedan glas bi nevažeći. Novom mandataru su uz njegove demokrate potporu u parlamentu dali i zastupnici Nove Slovenije, Slovenske pučke stranke, umirovljenici, dva predstavnika nacionalnih manjina te šestorica zastupnika Jelinčičevih nacionalista, a u roku dva tjedna Janša će Državnom zboru morati predložiti i svoj kabinet o kojem će zadnju rijeć ponovo imati parlament.</p>
<p>Janša je izjavio kako se nada da će nova vlada početi funkcionirati do kraja ovoga mjeseca, a prilikom njezina potvrđivanja u parlamentu predstavit će se i detaljniji program njena rada. </p>
<p>Prije toga u nastupu pred parlamentom, pozivajući zastupnike da mu daju povjerenje i potvrde ga kao mandatara, Janša je ocijenio da je u Sloveniji nakon uspješnog ulaska u Europsku uniju i NATO potrebno uspostaviti tolerantan odnos vlasti i oporbe, te dokinuti podjele iz prošlosti, osobito one ideološke koje proizlaze iz Drugog svjetskog rata.</p>
<p> Govoreći pored ostalog i o odnosima s Hrvatskom, kazao je da su oni značajni iako su opterećeni s - kako je rekao - problemima naslijeđenim iz bivše države. »No njih nećemo rješavati ni na račun Slovenije ni na račun Hrvatske, već kroz strateško partnerstvo, bez konfrontiranja, tako da ni jedna ni druga država ne budu oštećene«, kazao je Janša.</p>
<p>Zauzeo se pritom za, kako je rekao, »opuštenije okvire« razmatranja pojedinih aspekata odnosa s Hrvatskom i osnivanje posebne povijesne komisije koja bi proučila suživot Hrvata i Slovenaca u 20. stoljeću. </p>
<p>Najavio je da će sastaviti kabinet koji će djelovati ne samo efikasno već i dobro. Dodao je da ne obećava sto tisuća novih radnih mjesta i vrlo visok gospodarski rast, niti brzo povećanje plaća i mirovina. »Mogu obećati da ću uložiti sve svoje napore u to da će se s državom upravljati u skladu s ustavom, učinkovito, pravedno i pošteno, te da će se uvjeti za svestrani razvoj pojedinaca , poduzetništva i kulture poboljšati.</p>
<p> Predstavljajući osnovne smjernice vladina programa, najavio je, pored ostalog, smanjivanje utjecaja države u gospodarstvu, bržu i transparentniju privatizaciju državnog sektora te reformu sustava zdravstvenog osiguranja. Standard umirovljenika ne smije zaostajati za standardom ostalih generacija, rekao je Janša, ukazavši na nužnost promjena na području politike zapošljavanja te na potrebu korjenite porezne reforme.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Podmićivali »u ime Britanije« </p>
<p>Bogata Saudijska Arabija najveći je uvoznik britanskog oružja / Postoje sumnje da je taj unosan posao vrijedan bajoslovnih pedesetak milijardi funti bio dobro podmazan mitom / Istražitelji na Otoku sumnjaju da su i britanske tajne službe, a možda čak i neki ministri znali za potkupljivanje Saudijaca koje je trajalo gotovo 20 godina</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Limuzine, prostitutke, skijanje u Coloradu i zlatni servisi za jelo - time i još koječime zasipala je britanska tvrtka BAE Systems svoje saudijske kupce kojima je godinama isporučivala oružje. Skupocjeni pokloni »podmazali« su vjerojatno najunosniji ugovor u povijesti izvoza oružja vrijedan desetke milijardi funti. U posao se, međutim, nedavno »umiješao« BBC, optuživši BAE Systems da je »podmićivao u ime Britanije«.</p>
<p>BEA (bivši »British Aerospace«) nije mito davala izravno, nego preko posrednika. Posrednik je bila mala putnička agencija čiji je vlasnik Peter Gardiner nedavno priznao čime se bavio. Glavna mu je zadaća bila da ispuni svaku željicu saudijskog princa Turkija bin Nassera koji je brinuo o uvozu britanskog naoružanja. Princ bi uvijek dobivao sve što bi poželio. BAE je osnovao tajni fond od 60 milijuna funti, za podmićivanje.</p>
<p>Princu i njegovoj obitelji plaćani su boravci u luksuznim hotelima, egzotična ljetovanja, a namirivani su i njegovi dugovi na kreditnim karticama. Prinčeva supruga jednom je za rođendan dobila» Rolls Royce« vrijedan, preračunato, dva milijuna kuna. Drugi put, BAE je za nju i njenu pratnju dao unajmiti »boeing 747«, da mogu lakše kući prebaciti svoj šoping. Prinčev sin dobio je besplatno skijanje u Coloradu za sebe i svoje prijatelje, što je tvrtku stajalo više od milijun kuna. No i to je sitnica prema troškovima prinčevskog ljetovanja 2001. koje je trajalo tri mjeseca. Princ Turki s obitelji uspio je pritom »nabiti« račun u visini od dva milijuna funti (gotovo 25 milijuna kuna). »Ni filmske zvijezde nisu živjele na tako visokoj nozi«, izjavio je za BBC Peter Gardiner. </p>
<p>Za podmićivanje nižih saudijskih dužnosnika, BAE je zadužio stanovitog Edwarda Cunninghama. On je za Saudijce organizirao noćne izlaske u Londonu, nabavljao im prostitutke i namirivao njihove kockarske dugove. Namještenicima saudijskog veleposlanstva u Londonu poklanjao je komplete pribora za jelo od srebra ili zlata. »Svi su htjeli zlato. Nisu htjeli primiti srebrni pribor«, izjavio je on za BBC.</p>
<p>Otkriće o velikom podmićivanju uzvitlalo je prašinu na Otoku. Britanski Ured za ozbiljne financijske prijevare kojem se povjeravaju istrage većih novčanih skandala nedavno je dao uhititi dvojicu bivših namještenika BAE osumnjičenih za davanje mita i lažno knjigovodstvo. No, Ured će imati mnogo posla da dođe do istine.</p>
<p>Izvoz britanskih zrakoplova lovaca i druge opreme za saudijsku ratnu avijaciju seže godinama unatrag. Posao je početkom 1980-ih godina ugovorila Margaret Thatcher, a isporuke traju do danas. Vrijednost cijelog ugovora nikad nije objavljena, no vjerojatno se penje na bajoslovnih 50 milijardi funti. Objašnjenje da »tko podmazuje, taj vozi« vjerojatno neće previše impresionirati istražitelje. Početkom 2002., britanski parlament pooštrio je zakon koji zabranjuje podmićivanje i korupciju i izričito zabranjuje isplate dužnosnicima stranih vlada. No, potkupljivanje je trajalo gotovo dvadeset godina - dakle i u doba kad sadašnji zakon još nije bio na snazi. </p>
<p>Britanski istražitelji sumnjaju da su i domaće tajne službe, a možda i neki ministri znali za davanje mita Saudijcima. Ako bi se pokazalo da su vlasti bile upućene u tu rabotu, bit će teže podići optužnice protiv biznismena koji su time bavili. </p>
<p>Osamdesetih godina britanske vlasti htjele su sudski goniti jednu domaću firmu (Matrix Churchill) zbog ilegalnog izvoza opreme za izradu oružja u Irak. No, suđenje je moralo biti prekinuto kad se pokazalo da su za taj posao znali i britanska obavještajna služba MI6 i pojedini vladini ministri. Ovaj put istražitelji žele točno utvrditi kome je što bilo poznato, kako bi se izbjegao sličan debakl. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pentagon najavljuje nove bitke za »slobodni Irak« </p>
<p>Rumsfeld vjeruje da će osvajanje Falluje, a uskoro i drugih središta pobunjeničkog otpora osigurati održavanje općih izbora u Iraku potkraj siječnja iduće godine</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - »Poraz pobunjenika u Falluji je od ključne važnosti u bitci za slobodni Irak«, izjavio je američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld. Dodao je kako niti jedan dio zemlje ne može ostati »pod vladavinom ubojica«. Navijestio da će združene američke, britanske i iračke snage odnijeti odlučujuću pobjedu nad »silama zla«. </p>
<p>Rumsfeld je na konferenciji za novinare na kojoj je bio i zapovjednik združenog stožera američke vojske general Richard Myers, ustvrdio da bitka za Falluju, pokrenuta nekoliko sati prije njegova istupa, neće označiti i kraj iračke pobune i prestanak novih borbi sljedećih tjedana. Procijenio je da nekoliko tisuća pobunjenika, pristaša bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina kojima su se priključili i islamistički ekstremisti pružaju otpor združenim postrojbama američkih, britanskih i iračkih snaga. Rumsfeld vjeruje da će osvajanje Falluje, a uskoro i drugih središta pobunjeničkog otpora osigurati održavanje općih izbora potraj siječnja iduće godine. </p>
<p>Na pitanja okupljenih novinara telefonom je odgovarao i glavni zapovjednik američkih snaga u Iraku general George Casey. On je ustvrdio kako je prije početka vojne ofenzive na Falluju jedan broj pobunjenika pobjegao s ciljem da proširi ustanak u drugim dijelovima zemlje. S tom se konstatacijom složio i general Myers, ali ni on nije mogao točno reći koliko gerilskih vođa pobjeglo iz opkoljenog grada. </p>
<p>Rumsfeld je, pokušavajući opravdati opći napad na Falluju koji se vodi pod zastrašujućom šifrom »Fantomski bijes« rekao da su pobunjenici »kriminalci, ubojice, teroristi i ostaci Saddamovog režima« kojima se ne smije dopustiti korištenje brutalne sile u gradu. Izjavio je kako se ne radi o posljednjoj bitci. Time je izravno najavio nove vojne akcije diljem Iraka »koje će se nastaviti mjesecima«.</p>
<p>General Myers je istaknuo kako postoji mogućnost da se pobunjenici prilikom obrane »koriste živim ljudskim štitom«. Na taj način, kazao je, želi se spriječiti napad američkih snaga. General Myers nije rekao kako će združene snage reagirati u tom slučaju. </p>
<p>Koliko će akcija »oslobađanja« Falluje započeta u nedjelju trajati, nije precizirano. Rumsfeld je izrazio uvjerenje da privremeni irački premijer Iyad Alawi neće dopustiti da se započeta ofenziva na grad zaustavi prije njezina potpunog okončanja. Rekao je da bi takav potez bio nezamisliv. Pritom je ocijenio da ne očekuje veliki broj civilnih žrtava.</p>
<p>U međuvremenu, američki vojni zrakoplovi i tenkovi nastavili su i u utorak rano ujutro napadati položaje dobro ukopanih branitelja Falluje. Prijelazni premijer Iyad Allawi kojega su postavili Amerikanci obišao je položaje oko 2000 iračkih vojnika, koji zajedno s oko 15.000 američkih marinaca i nekoliko stotina Britanaca, sudjeluju u »fallujskoj operaciji«. On je, dajući započetoj vojnoj operaciji drugo ime »Al Fajr« (zora), obećao »uspostavu vladavine zakona u Falluji«. </p>
<p>Američke televizijske postaje i vodeći listovi daju velik publicitet operaciji »Fantomski bijes«. Zamjetno je, međutim, da tako snažno zanimanje medija ne prati i veliki broj izvjestilaca s poprišta glavnih bitaka. Sve to upućuje na zaključak da se vode bespoštedne borbe za svaku kuću i svaki stambeni blok. Tvrdi se da su veliki dijelovi grada već pali u ruke koalicijskih snaga. Točan broj mrtvih i ranjenih nitko pouzdano ne zna, a neki izvori govore o stotinama poginulih.</p>
<p>Falluju, simbol sunitskog otpora stranoj vojnoj nazočnosti u Iraku napustilo je gotovo pola stanovništva. U gradu je ostalo više 100.000 ljudi. Branitelji Falluje su se ukopali u duboke rovove pokušavajući svim silama zaustaviti američke, britanske i iračke postrojbe. Grad koji se grčevito brani pretvara se u ruševine. </p>
<p>Amerikanci su u travnju poveli veliku ofenzivu na Falluju, ali su se kasnije povukli nakon sklapanja primirja s tamošnjim pobunjenicima. Neki to uzimaju kao krunski dokaz da je otpor branitelja grada bio vrlo žestok, dobro organiziran i jedinstven. Možda je to bio i razlog što je bivši upravitelj Iraka Paul Bremer prije napuštanja Bagdada rezignirano zamijetio kako u toj zemlji nitko ne voli Amerikance. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nasilje nad izbjeglicama u Darfuru </p>
<p>Crnačko stanovništvo smješteno u izbjegličke logore tvrdi da je izloženo napadima i silovanju / Sudanska vlada pak kaže da želi premjestiti izbjeglice iz logora u blizinu gradova jer strahuje da će se u njih infiltrirati pobunjenici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prisilno razmještanje više od 30.000 izbjeglica iz izbjegličkih logora u Darfuru kršenje je međunarodnoga prava, upozoravaju u utorak Ujedinjeni narodi. Patnje koje posljednjih 20 mjeseci proživljava oko milijun i pol sudanskih civila koji su morali napustiti svoje domove Ujedinjeni narodi zovu »najgorom svjetskom humanitarnom krizom«. </p>
<p>Kako javljaju agencije, žene iz izbjegličkog logora u blizini Nyale tvrde da su bile silovane te da su svakodnevno izložene pritiscima da napuste logore. Provladine milicije Janjaweed optužene su da tjeraju crnačko stanovništvo iz njihovih sela otkako su dvije pobunjeničke skupine počele ustanak u veljači 2003. godine.</p>
<p>Istodobno, tim UN-a u Sudanu pokušava istražiti optužbe o genocidu. A misija Afričke unije u području Darfura poručuje da treba mnogo više ljudi i vozila kako bi dostavila hranu tolikom broju gladnih i nezaštićenih ljudi. Afrička unija prošlog je mjeseca odlučila povećati broj svojih vojnika u Darfuru sa 440 na 3320, kako bi se pokušalo održati krhko primirje u toj najvećoj afričkoj zemlji. </p>
<p>Izaslanik Ujedinjenih naroda u Sudanu Jan Pronk rekao je u utorak kako »postoje jasni dokazi o zločinačkom činu u logoru u blizini Nyale, otkuda su izbjeglice prisilno premjestili pripadnici sigurnosnih snaga rano u utorak«. Pronk kaže kako UN nastoji utvrditi je li operaciju premještanja odobrila vlada u Khartoumu ili su tu akciju zapovjedili »prerevni lokalni moćnici«. Vlada tvrdi da želi preseliti izbjeglice jer strahuje da bi se u njihove logore u blizini gradova mogli »infiltrirati pobunjenici«. </p>
<p>I dok stižu vijesti o lošim uvjetima u izbjegličkim logorima, humanitarne agencije upozoravaju da im sukobi između vladinih trupa i pobunjenika onemogućavaju raspodjelu hrane za oko 200.000 izbjeglica. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Ne znam u čije ime g. Marijan Babić govori, ali sve je pogrešno prikazano</p>
<p>U Vjesniku od 8. studenoga 2004. objavljen je članak »Zaštićeni najmoprimci u strahu od deložacije«, u kojemu se navodi što je rekao predsjednik neke (ne znam čije!) »Udruge stanara« Marijan Babić. Ne znam u čije ime on govori, ali sve je uglavnom pogrešno prikazano!</p>
<p> Bilo bi bolje da se razgovaralo s ljudima iz Saveza udruga stanara Hrvatske ili iz Samostalne udruge stanara (SUS, Zagreb) ili iz ostalih udruga stanara (Dubrovnik, Zadar, Split, Šibenik, itd.), premda čak ni oni ne mogu govoriti u ime nas većine oštećenih nositelja stanarskog prava koji nismo članovi tih udruga. Ovo pismo i pišem po želji mnogih od njih i u dogovoru s njima.</p>
<p> Istina je da je Ustavni sud 1998. ukinuo odredbu Zakona o najmu, prema kojoj su zemljišno-knjižni (ali u ovom slučaju nepotpuni, manji) »vlasnici« morali osigurati drugi stan diskriminiranim i zakonski oštećenim većim vlasnicima tj. nositeljima stanarskog prava (današnjim tzv. zaštićenim najmoprimcima), ako su ih se (po tom protuustavnom zakonu) željeli »riješiti«. Tada je određen i rok od šest mjeseci da se donesu izmjene zakona, ali od tada je prošlo šest godina, a ništa nije ostvareno. </p>
<p> Nije riječ se o tome da bi se tim izmjenama »precizirao način stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca«, nego da bi im se dalo pravo otkupa njihovih stanova, uz naknadu nominalnim vlasnicima, kao što su u Saboru više puta predlagali zastupnici HDZ-a, SDP-a, i mnogi drugi. Novca za to ima dovoljno! </p>
<p> Deložacije su samo vrhunac protuustavnog, neodgovornog ponašanja vlasti. Marina Matulović Dropulić rekla je 29. siječnja 2003. u Saboru: »Hrvatska demokratska zajednica predlaže da se odmah po hitnom postupku utvrdi moratorij, tj. prekid svih parničnih, izvanparničnih i ovršnih postupaka do donošenja cjelovitog zakona. Naime, danas smo svjedoci tragedija svih obitelji koji se iseljavaju iz stanova...« </p>
<p>Od tada su prošle gotovo dvije godine, ona je u međuvremenu ponovno postala ministrica, ali čak ni taj moratorij nije do danas ostvaren! </p>
<p>Dr. med. BRANKO SORIĆ i članovi udruga nositelja stanarskoga prava</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pruga Podsused–Samobor–Bregana: tek se pripremamo za javni natječaj </p>
<p>U Vjesniku je 8. studenoga 2004. objavljen tekst novinara Nikole Žuvele pod naslovom »Samoborček se vraća u Zagreb!« Drago nam je da je Vjesnik odlučio pisati o ponovnom pokretanju željezničkoga prometa na relaciji Podsused – Samobor – Bregana, ali u inače vrlo korektnom članku potkrala se jedna neistinita tvrdnja. </p>
<p>Naime, novinar je napisao: »Neslužbeno saznajemo da je nedavno prihvaćen izvedbeni projekt za tu prugu te sad predstoji natječaj za izvođača radova.«</p>
<p>Ta tvrdnja ne odgovara istini jer stvarno stanje je takvo da se, na temelju projektnoga zadatka izrađenoga u Hrvatskim željeznicama i na temelju lokacijske dozvole koju je 7. rujna 2004. izdalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva, tek priprema pokretanje javnoga natječaja za izradu glavnoga i izvedbenoga projekta pruge Podsused – Samobor – Bregana. </p>
<p>Kada javni natječaj za izradu glavnoga i izvedbenog projekta bude završen, slijedit će odabir izrađivača i sama izrada projekta, na temelju kojega će se zatražiti građevna dozvola. Nakon toga bit će pokrenut postupak odabira izvođača radova. </p>
<p>VLATKA ŠKORIĆ, prof. šefica Službe za odnose s javnošću Hrvatskih željeznica</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Umirovljenici stekli dvostruko vlasništvo nad državnom imovinom</p>
<p>U povodu čudnog zahtjeva Svjetske banke da umirovljenici odustanu od svojih legitimnih traženja, treba se prisjetiti da su umirovljenici nasilno, ignoriranjem pravne države, tj. Ustava, dokapitalizirali hrvatsku državu. Tako su, na temelju čl. 49 Ustava, »stekli prava ulaganjem kapitala, koje im se ne može umanjiti zakonom ili drugim pravnim aktom«.</p>
<p>Umirovljenici su, dakle, na poseban način stekli dvostruko vlasništvo nad državnom imovinom; uz to, što su, kao dio naroda izvorni vlasnici državne imovine, oni su na poseban način dokapitalizirali hrvatsku državu, te su tako stekli dodatno, odnosno dvostruko vlasništvo nad državnom imovinom. To pravo im se odmah mora uvažiti tako da predstavnici umirovljenika smjesta uđu u Vladu i tako neposredno štite svoje investicije i kapital, dok im se dug ne isplati.</p>
<p>Umirovljenicima bi za to odmah trebalo izdati dionice ili druge pravovaljane isprave, osobito zato što hrvatska vlada nema odgovor pa čak niti realnu ideju kako će i kada vratiti stvarni dug.</p>
<p>Budući da je Državno odvjetništvo imalo s najvišega relevantnog mjesta, Ustavnoga suda, dokaz tj. presudu o počinjenom kaznenom djelu kršenja Ustava Republike Hrvatske na štetu hrvatskih umirovljenika, moralo je odavno po službenoj dužnosti započeti kazneno gonjenje odgovornih. Kako je to propušteno, stekli su se uvjeti za hitno pokretanje odgovornosti dužnosnika u Državnom odvjetništvu. Svaka odgoda kaznenoga gonjenja svjesno je i namjerno rušenje vladavine prava i ustavnoga poretka.</p>
<p>Kako državna administracija, sklona kršenju Ustava, nije ni spremna ni sposobna nadoknaditi štetu, potrebno je predstavnike umirovljenika odmah uključiti u Vladu, kako bi mogli izravno štititi svoje interese, a time interese naroda, s pravom veta na sve ekonomske Vladine odluke. Time bi se ostvarivalo izvorno ustavno pravo zaštite kapitala i vlasništva.</p>
<p>Time bi se na jasan i demokratski način zaštitila do sada ozbiljno ugrožena prava umirovljenika i osigurao nužni dodatni nadzor nad nasilnim, bahatim i protuustavnim ponašanjem državne administracije. Svojim odlukama umirovljenici sigurno neće ugrožavati dobrobit hrvatskoga naroda, jer su njegov najugroženiji dio.</p>
<p>IVAN NEMET Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Žužul i kolektivna krivnja, Gotovina i velikodušnost Carle del Ponte</p>
<p>Sve kad bi i bila dokazana odgovornost ministra Miomira Žužula i on morao dati ostavku, nije u pravu g. Ivica Račan kad zahtijeva da dade ostavku cijela Vlada. Odgovornost je, moralna ili kaznena, individualna a ne kolektivna. Zašto bi, primjerice, bili odgovorni ministri Biškupić i Čobanković za to što je učinio Žužul?</p>
<p>Što se tiče do sada nerješiva problema slučaja Gotovina, njemu treba barem sada, kada to već nije učinjeno prije, dati mogućnost da se u Hrvatskoj a ne u Haagu očituje u svojstvu svjedoka ili osumnjičenoga na sve točke optužnice haaškog tužiteljstva. Ako se nedvojbeno utvrdi njegova krivnja, treba mu suditi hrvatski a ne Haaški sud.</p>
<p>Zašto se Carla del Ponte toliko angažira da vidi Gotovinu u Haagu a velikodušno prepušta hrvatskom pravosuđu da presudi vukovarskoj trojci Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću? Želi li ona svojom »velikodušnošću« prema Hrvatskoj potencirati antihrvatske osjećaje u Srbiji?</p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Tršćanski ubojica javio se policiji u Daruvaru i tvrdi da je nevin</p>
<p>DARUVAR</p>
<p> – Ivan Nikolić (28), osumnjičen da je u nedjelju u talijanskom Trstu ubio Osječanku Zoricu Piršlin Bokiš (36), nakon što je odlučila prekinuti njihovu jednoipolgodišnju vezu, javio se u utorak policiji u Daruvaru! Kako doznajemo, on je u svom iskazu istaknuo da nema veze s ubojstvom Osječanke te se stoga policiji dobrovoljno stavlja na raspolaganje. Daruvarska policija, međutim, nema nikakve zakonske osnove za zadržavanje Nikolića, jer Talijani nikoga u Hrvatskoj, čak niti MUP, nisu službeno izvijestili o zločinu u Trstu.</p>
<p>Prema riječima MUP-ova glasnogovornika Zlatka Mehuna, prvu informaciju o ubojstvu u Trstu dobili su od našega konzulata u Italiji. Iako je MUP odmah od talijanske policije zatražio potpunu informaciju o događaju, još nisu dobili ništa – čak ni to da je Nikolić napustio Italiju– niti su putem Interpola za njim raspisali tjeralicu. »Bez toga ne možemo za Nikolićem pokrenuti nikakvu potragu ni postupak«, tvrdi Mehun.</p>
<p>Osječanka Zorica Piršlin Bokiš ubijena je u nedjelju oko 20 sati, pred očima svoje 12-godišnje kćeri koju su karabinjeri nakon ubojstva našli prestravljenu u stanu. Nesretna je žena, u svome stanu u središtu Trsta, nekoliko metara dalje od tršćanske tržnice »Mercato Coperto«, ubijena s više uboda nožem u predjelu prsa i leđa. Navodno se već danima obraćala talijanskim karabinjerima moleći da je zaštite od nasilnog Nikolića. </p>
<p>Čak je i sat vremena prije nego se ubojstvo dogodilo, zvala karabinjere kako bi se oslobodila Nikolića koji joj je ušao u stan. Nikolić je pred karabinjerima napunio kovčeg i napustio stan, ali kada su oni otišli, vratio se, nogom provalio ulazna vrata, dočepao se kuhinjskog noža i ubio nesretnicu.</p>
<p>Nakon ubojstva Nikolić je, prema tvrdnjama talijanske policije, uspio pobjeći iako su tijekom cijele noći na svim ključnim mjestima u gradu postavljene policijske patrole. Pronađen je samo nož ispod jednog parkiranog automobila neposredno blizu zgrade u kojoj se zbilo ubojstvo. Prema pisanju tršćanskog lista Il Piccolo Nikolić je po nacionalnosti Srbin, ali s hrvatskom putovnicom. U Italiji nije imao radnu vizu, a povremeno je živio u stanu ubijene Zorice. U Italiji nikad nije kažnjavan, povremeno je odlazio u Hrvatsku, a potom se vraćao u Trst pa nije nikad zatražio dozvolu boravka s obzirom na to da nije bio zaposlen. Uzdržavala ga je Zorica koja je posljednjih godina radila u jednom tršćanskom staračkom domu kao njegovateljica.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vozač poginuo, troje ozlijeđeno zbog nepropisnog okretanja »jette« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kod 220 kilometra autoputa Zagreb-Slavonski Brod kod Ježeva u utorak se oko 7 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je poginuo tridesetdevetogodišnji K.S. Kako se doznaje, do nesreće je došlo kad je 39-godišnji K.S. zaustavio osobni automobil »jetta«, kutinskih registarskih oznaka na zaustavnoj traci te se, iz zasad nepoznatih razloga, pokušao polukružno okrenuti u suprotni smjer. </p>
<p>U tom je trenutku, međutim, na njega naletio osobni automobil »passat« novosadskih registracija kojim je upravljao 22-godišnji S.S., državljanin Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Od siline udara vozač kutinskog automobila na mjestu je poginuo, a u nesreći su lakše ozlijeđeni vozač »passata« S.S. i njegov otac B.S. (46) te 21-godišnji nećak poginulog vozača. </p>
<p>Očevid na mjestu nesreće obavila je zagrebačka policija i istražni sudac, a promet se do okončanja očevida tim dijelom autoputa odvijao otežano.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Balenović zatražila da Sabor ukine imunitet Slavku Liniću </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Budući da Državno odvjetništvo nije odradilo posao zbog kojeg i postoji sama sam podnijela istražni zahtjev Županijskom sudu u Zagrebu protiv Dragičevića, Linića i ostalih kako bi se utvrdila njihova kaznena odgovornost za počinjeni kriminal u Ini«, rekla je u utorak Vesna Balenović u svom trideset i prvom dolasku na zagrebački Općinski sud.</p>
<p> Balenović je, kaže, podnijela i zahtjev Mandatno imunitetnoj komisiji sabora, da Slavku Liniću ukine imunitet, kako bi se protiv njega mogao provesti kazneni postupak.</p>
<p>Protiv bivše službenice Ine, koja je dobila otkaz zbog ukazivanja na brojne nepravilnosti u radu nacionalne naftne kompanije, tužbe zbog klevete i za naknadu zbog »duševnih boli«, podnijeli bivši ministar Slavko Linić i direktor Ine Tomislav Dragičević. Zbog navodnog klevetanja Dragičevića, njegova je bivša službenica prošli tjedan nepravomoćno osuđena na 2 mjeseca zatvora - uvjetno. Otprilike u isto vrijeme i Općinsko državno odvjetništvo objavilo je da je kaznena prijava protiv čelnika Ine, koju je Balenović podnijela prije više od dvije godine neosnovana.</p>
<p>U utorak je Vesni Balenović na Općinski sud u sporu u kojem ju se tereti za klevetanje Slavka Linića došlo dati potporu desetak članova Hrvatske stranke mladih. Rasprava međutim nije održana jer se razboljela sutkinja Ivana Kršul. Balenović nam je rekla da nema pojma o dogodi ročišta, a sudska zapisničarka ustvrdila je da je sud poslao brzojav koji je primio i potpisao Balenovićkin suprug. </p>
<p>Vesna Balenović i dalje nastavlja, za sada neravnopravnu borbu protiv moćnog vrha Ine. »Slučaj Balenović za Inu nije gotov, kako to tvrdi njihova glasnogovornica. Slučaj Balenović ne postoji, postoji jedino kriminal u Ini. taj slučaj još nije dovršen i tek je na pola puta, a njegovi će vinovnici završiti i tamo gdje im je mjesto, a ono je zatvor u Remetincu«.</p>
<p>Balenović je čelnike Ine podsjetila da svih pet postupaka koji se vode protiv nje još nije pravomoćno okončano i poručila im »Nije kraj kad vi to kažete, već je kraj kad zadnja sudska instanca donese presudu«.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Oslobođen optužbe za nesavjestan rad </p>
<p>Pravnik je rekao da majka nakon posljednjeg rješenja nije koristila pravo na susrete s djevojčicom te da mu se čini da joj je važniji odnos s Giovannijem Garbinom, koji je »alternativnim« metodama liječio njezinu kćer </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Veljko Malašić, pravnik u Centru za socijalnu skrb u Novom Marofu, nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda oslobođen optužbe za nesavjestan rad u službi. Privatnu tužbu protiv njega podnijela je Nevenka Šarc, a u tužbi se navodilo da je Malašić više puta naređivao djelatnicima Osnovne škole Novi Marof da ne dopuste Nevenki Šarc kontakt s jedanaestogodišnjom kćerkom. Malašić je to učinio, piše u tužbi, iako nije bio ovlašten zabranjivati tužiteljici kontakte s djetetom, a kontakti nisu bili zabranjeni ili ograničeni odlukom Centra za socijalnu skrb.</p>
<p>Malašić je u svojoj obrani kazao da je Centar, radi zaštite interesa djeteta, djevojčicu na skrb povjerio ocu, a majci zabranio da se bez dozvole Centra s djevojčicom susreće i uznemiruje ju. Majka se na rješenje žalila, a ministarstvo ga je vratilo na ponovni postupak. </p>
<p>On je odmah počeo postupak, ali majka je odbila psihijatrijsko vještačenje te zahtijevala njegovo izuzeće i izuzeće ravnatelja Centra, što je odugovlačilo postupak, pa novo rješenje nije doneseno u roku. Ministarstvo im je potom rok produljilo, pa je Centar donio rješenje kojim se točno određuju susreti Nevenke Šarc s djetetom.</p>
<p>Napomenuo je da je majka u tajnosti organizirala susret s djevojčicom kada je ona bila na školskom izletu u Zagrebu, što je dovelo do toga da je djevojčica ponovo počela patiti od noćnih mora, pa je morala ići psihologu. Pravnik je rekao da majka, nakon posljednjeg rješenja, nije koristila svoje pravo na susrete s djevojčicom te da mu se čini da njoj nije u interesu družiti se s kćerkom, već joj je važniji odnos s Giovannijem Garbinom, koji je svojim »alternativnim« metodama liječio njezinu kćer. Kazao je da je Centar više puta pokušao ostvariti kontakte majke i kćeri, one su se i susrele nekoliko puta, ali uvijek s lošim ishodom po dijete. Djelatnicima škole rekao je da ne može dopustiti druženje majke i kćeri bez nadzora stručne osobe, što je sve u njegovoj nadležnosti, ali nikom nije naređivao sprječavanje susreta.</p>
<p>Nevenka Šarc kazala je da sa svojim bivšim suprugom ima dvoje djece, a postupak za povjeravanje djece na čuvanje i odgoj još nije pravomoćno okončan. Centar je zato djecu povjerio ocu, što ona nije mogla prihvatiti, jer je on »alkoholičar i nije sposoban odgajati djecu na zadovoljavajući način«. Rekla je da je Centar donio rješenje, kojim se njoj zabranjuju susreti s kćerkom na što se ona žalila, a resorno ministarstvo ga je ukinulo. Budući da je predmet vraćen na ponovni postupak, a novo rješenje nije bilo doneseno, ona je smatrala da nisu zabranjeni njezini kontakti s djevojčicom.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dio dugova NK Osijek preuzelo i Veritas osiguranje</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U nastavku suđenja osječkom poduzetniku Antunu Novaliću, kojega se tereti da je kao predsjednik NK Osijek, od 1996. do 2001. godine, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana, u utorak su na osječkom Županijskom sudu saslušani novi svjedoci.</p>
<p>Svjedok Jozo Penavić, predsjednik Uprave Veritas osiguranja d.d. objasnio je kako je Veritas osiguranje od NK Osijek preuzeo dio duga, a naplatilo se od Kutjevačkih podruma koji su u to vrijeme bile u Novalićevu vlasništvu. </p>
<p>Dodao je kako je pregovore oko ovih poslova vodio optuženi Novalić, te obrazložio kako je Veritas osiguranje pristalo na preuzimanje tuđeg duga kako bi izišlo u susret Novaliću, posebice stoga što takvim činom svojoj tvrtki nisu donijeli niti štetu ni korist. Međutim, potvrdio je kako je Veritas ipak podigao tužbu protiv NK Osijeka radi naplate tog duga kako ono ne bi ušlo u zastaru. </p>
<p>I nekadašnji direktor ovoga osiguranja, Marin Pilj, slično je posvjedočio objasnivši da su ugovori sklopljeni u siječnju 2001. godine te da je sve odrađeno uz Novalićevu privolu. </p>
<p>Novinar Jožef Đerdić iz Zmajevca ispričao je kako je od Novalića, za transfer dvojice igrača, dobio 150 tisuća maraka. On je sudskom vijeću kazao kako je tijekom rata i okupacije Baranje živio u Osijeku, dok mu je ostatak obitelji i danas u Budimpešti. </p>
<p>»Poznavao sam mnoge nogometaše iz Mađarske, Rumunjske i Ukrajine, pa me Novalić angažirao da posredujem pri transferima nekih igrača«, ispričao je Đerdić dodavši da mu je Novalić, za dva odrađena posla, na ruke isplatio 150 tisuća maraka. </p>
<p>S obzirom da su mu u cijelom poslu pomogle još tri osobe, Novalić mu je dao i još 150 tisuća maraka za njih - 80 za jednog, 40 za drugog i 30 za trećeg. Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Svjetioničarova supruga nađena mrtva među stijenama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mrtvo tijelo 29-godišnje Nađe Ris, supruge jednog od svjetioničara, koja je zbog još uvijek nepoznatih razloga nestala u nedjelju oko 19 sati iz svjetioničarske kuće na Palagruži, pronašli su u utorak među stijenama u moru s južne strane otoka Palagruže pripadnici MUP-a, HRM-a i Gorske službe spašavanja. Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru pokrenula je u ponedjeljak potragu za nestalom ženom, ali je zbog nepovoljnih vremenskih prilika i vrlo jake bure, bilo onemogućeno brodsko pretraživanje šireg akvatorija. U pomoć je pozvan zrakoplov HRZ-a, no nakon višesatnog nadlijetanja pučine nije našao nikakav detalj koji bi pomogao u pronalaženju nestale žene. Stoga je iz Splita isplovio brod HRM-a s roniocima i pripadnicima Gorske službe spašavanja, koji su nakon detaljnog pretraživanja podmorja oko Palagruže i stijena na otoku, u utorak pronašli mrtvo tijelo Nađe Ris. Pretpostavlja se da je svjetioničarova supruga pala u more s jedne od litica na južnoj strani 90 metara visokog pučinskog otoka. U trenutku slanja ovog izvješća, još uvijek je u tijeku akcija izvlačenja unesrećene osobe, a po završenom izvlačenju i identifikaciji, brod »Faust Vrančić« prevesti će mrtvo tijelo Nađe Ris u Split. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Cijena nafte pala, indeksi bez većih promjena</p>
<p>U Londonu cijena barela sirove nafte pala ispod 45 dolara, a u New Yorku na 48,65 dolara / Rast dionica automobilskih tvrtki / Dolar ojačao prema euru za 0,7 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U očekivanju sastanka odbora za monetarnu politiku američke središnje banke, europski su indeksi u utorak uglavnom ostali u blizini vrijednosti zabilježenih dan ranije. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je tako do poslijepodneva porastao tek 0,08 posto, na 4720,2, dok je milanski MIB 30 pao 0,08 posto, na 29.632 boda. Frankfurtski Dax je porastao 0,2 posto, na 4078,6 - unatoč tome što je indeks optimizma ulagača njemačkog instituta Zew, kako je objavljeno u utorak, u studenom pao na najnižu razinu u posljednje dvije godine. </p>
<p>Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 porastao je 0,2 posto, na 2761,5, a pariški CAC 40 0,1 posto, na 3781 bod. U prvih pola sata trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average je porastao 0,2 posto, na 10.412, a Nasdaq Composite 0,3 posto, na 2045 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak pao 0,17 posto, na 10.964,87 bodova.</p>
<p>Cijena sirove nafte i u utorak je pala: IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao znatnih 97 centi na 44,95 dolara za barel, dok je Nymex Light u New Yorku ujutro pao 44 centa na 48,65 dolara.</p>
<p>Među znatnijim gubitnicima bio je njemački proizvođač čipova Infineon, čija je dionica nakon razočaravajućih tromjesečnih rezultata pala 2,2 posto. Infineonov konkurent STMicroelectronics je porastao 0,7 posto.</p>
<p>S druge strane, rezultati Cap Geminija bili su bolji od očekivanja i dionica tog francuskog informatičkog konzultanta je skočila 9,9 posto. Drugdje u tehnološkom sektoru, Nokia je porasla 1,1 posto, a SAP 0,7 posto. Siemens je pao 0,2, a Ericsson 0,5 posto.</p>
<p>Uz pad cijena nafte i blago slabljenje eura, automobilske su grupacije rasle: DaimlerChrysler je dobio 1,8 posto, a Peugeot, Renault i Volkswagen 1,3 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vjetroelektrane gradit će se i na šibenskom području</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Administativne prepreke i nedorečenost zakonskih propisa glavni su razlog, što vjetroelektrane još nisu instalirane na šibenskom području. No, već u prvom kvartalu iduće godine mogle bi se dobiti sve suglansosti i dozvole za početak gradnje vjetroelektrana na brdu Trtar-Krtolin iznad Šibenika. Njemačka tvrtka EnerSys - Inženjering obnovljivih izvora energije d.o.o. iz okolice Stuttgarta potpisala je sporazum s HEP-om o isporuci elektroenergije iz vjetroelektrana na brdu Trtar-Krtolin.</p>
<p>Šibenik će nakon Paga biti drugi grad u državi, koji se odlučio na taj poduzetnički potez, odnosno nove izvore energije. Željko Samarđić, direktor tvrtke EnerSys - Inženjering obnovljivih izvora energije d.o.o., koji je ovih dana posjetio Šibenik, rekao je da se u prvoj fazi planira izgraditi šest vjetrogeneratora ukupne snage 5,1 megawat, odnosno 850 kilovata svaki. U drugoj fazi izgradilo bi se još osam vjetrogeneratora. Ta bi njemačka tvrtka uložila u projekt 12–13 milijuna eura. Dosad je uloženo blizu 500.000 eura. Osim za brdo Trtar-Krtolin, tvrtka je zainteresirana za brdo Orlice. Samarđić je rekao da ipak svi problemi nisu riješeni. Čeka se na odluku Ureda za raspolaganje državnom imovinom bez koje se ne može dalje, jer su lokacije za vjetroelektrane u državnom vlasništvu.</p>
<p>Zato je potreban dokument Ureda na temlju kojeg bi Ministarstvo gospodarstva potpisalo ugovor o služnosti zemljišta na 20 godina.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ina zainteresirana za sarajevski Energopetrol</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Ina je zainteresirana za ulazak u sarajevski Energopetrol, priopćeno je u utorak nakon sastanka premijera Federacije BiH Ahmeta Hadžipašića i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Izeta Žigića s Ininim izaslanstvom, kojeg je predvodio predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.</p>
<p>Federalna Vlada je u cilju pronalaska strateškog partnera raspisala pretkvalifikaciju za tvrtke koje pokazuju interes za ulazak u Energopetrol, a u ovom slučaju ne radi se o prodaji spomenute naftne kompanije u procesu privatizacije, već o pronalaženju strateškog partnera koji će omogućiti saniranje, a zatim daljnji razvoj i rast Energopetrola.</p>
<p>Rok za dostavljanje prijava u pretkvalifikaciji je 26. studenoga ove godine. </p>
<p>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine bi postupak odabira strateškog partnera za Energopetrol trebala završiti do 20. ožujka iduće godine.</p>
<p>Planira se da izabrani strateški partner, zajedno s Vladom, poboljša poslovanje Energoinvesta i na taj način osigura stabilnije tržište naftom i naftnim derivatima u BiH.</p>
<p>Osim Ine, načelni interes za ulazak u Energopetrol navodno su pokazali i OMV Istrabenz, slovenski Petrol, kao i neke turske kompanije.</p>
<p>Među kriterijima za odabir novog partnera su i preuzimanje dugova Energopetrola, investicije i razvitak, uključujući i ekološki aspekt, program zapošljavanja i zbrinjavanja zaposlenih, cijena za preuzimanje društva, te kredibilitet ponuđača.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Predstavljen rječnik pojmova tržišnog natjecanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj gospodarskoj komori u utorak je predstavljen »Rječnik pojmova prava i politike tržišnog natjecanja i srodnih područja«, autora Mladena Cerovca iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>»Vrijednost je ovog izdavačkog pothvata u tome što stručne literature o tržišnom natjecanju u nas gotovo da i nema«, ocijenila je predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec. </p>
<p>Spevec je podsjetila kako je Hrvatska gotovo u cijelosti preuzela regulativu Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, što je i jedan od uvjeta za ulazak u EU. Upozorila je da se radi tek o prvom koraku, jer ove propise valja i implementirati. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Zbog trovanja plinom četiri radnika mrtva</p>
<p>Dok su radnici radili na vanjskom dijelu oplate broda, zapalile su se pregradne stijenke u unutrašnjosti broda, gdje su instalacije i hladnjaci</p>
<p>TROGIR</p>
<p> – U teškoj nesreći na radu, koja se u utorak ujutro dogodila u trogirskom brodogradilištu, smrtno su stradala četiri radnika, dok su se trojica teško otrovala, no njihov život nije u opasnosti. Nesreća se dogodila u 8.10 na brodu »Atlantic Frigo«, u vlasništvu Mediteranske plovidbe iz Korčule, koji je u Brodotrogiru na remontu. </p>
<p>Dok su radnici radili na vanjskom dijelu oplate broda, zapalile su se pregradne stijenke u unutrašnjosti broda, gdje su instalacije i hladnjaci namijenjeni prijevozu voća i povrća. Požar je prouzročio istjecanje otrovnih plinova od kojih su se četvorica radnika otrovala. </p>
<p>Unatoč naporima koje je liječnička ekipa iz trogirskog brodogradilišta poduzela kako bi im spasila život, reanimacijski postupak nije uspio i oni su ubrzo nakon nesreće umrli. Trojica radnika, koja su zajedno sa stradalim kolegama bili u kontaminiranu prostoru, uspjela su pobjeći, iako su se i sami otrovali plinovima.</p>
<p>Istražni sudac potvrdio je novinarima da su poginuli četrdesetpetogodišnji radnik Brodotrogira Ante Vržina, inače poslovođa Antikorozivne zaštite u škveru, njegov 18-godišnji sin Josip, te Ante Šanija i Danijel Marijanović, obojica također osamnaestogodišnjaci. </p>
<p> Nesreća koja se u utorak ujutro dogodila u Brodotrogiru, najteža je u posljednjih 30 godina kada su dva radnika smrtno stradala u požaru. Predsjednik Brodotrogirove Uprave Mateo Tramuntana izjavio je novinarima kako od šoka i zaprepaštenosti ne može ništa suvislo reći. »Iako kontinuirano poduzimamo sve mjere zaštite i sigurnosti na radu, tragedija se ipak dogodila«, kazao je vidno potresen direktor škvera, koji je obiteljima poginulih radnika izrazio sućut i obećao pomoć. Zbog tragedije u Brodotrogiru, trogirski gradonačelnik Vedran Rožić odlučio je da se 11. studenoga proglasi danom žalosti.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Luka Podrug traži amnestiju branitelja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Sjednica splitskoga Gradskog vijeća, koja je počela još 22. listopada, ni u ponedjeljak, u trećem nastavku, nije završena. Četvrti nastavak s preostale četiri točke dnevnog reda zakazan je za idući ponedjeljak kad će se u nastavku održati i nova, izvanredna sjednica. U ponedjeljak navečer, Vijeće je na prijedlog HČSP-ova vijećnika Luke Podruga na Gradskom groblju Lovrinac odlučilo postaviti spomen–ploču za 38 Splićana, strijeljanih 2. i 15. studenoga 1944. godine. Budući da je ta točka uvrštena u dnevni red pod Podrugovim nazivom »podizanje spomenika žrtvama partizanskog terora«, SDP-ovi vijećnici su odbili o njoj glasovati. Predlagali su da se odluka o obilježavanju mjesta stradanja donese konsenzusom na idućoj sjednici pod uvjetom da se promijeni naziv te točke dnevnog reda. U međuvremenu su ostali bez doboljnog »broja ruku«, pa je točka prihvaćena bez njihove suglasnosti. »Na Lovrincu postoji i groblje njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata. Ovdje nije riječ o ustašama, nego o uglednim Splićanima, intelektualcima, među kojima je bilo i Židova i Srba, koji su stradali nakon ulaska Titove vojske u grad«, rekao je Podrug, zatraživši da se na spomen–obilježju navedu imena ubijenih. No, o tekstu koji će se uklesati na spomen–ploči odlučit će se naknadno. Vijećnici se nisu složili s Podrugovim prijedlogom da se Saboru preporuči žurno donošenja zakona o amnestiiji svih hrvatskih branitelja, koji su počinili kaznena djela u Domovinskom ratu. No, Vijeće će taj prijedlog ipak poslati Saboru, jer ga na to obvezuje odluka iz listopada 2001. godine kad se 15 vijećnika pozitivno izjasnilo o tom prijedlogu. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tri milijuna kuna godišnje za parlamentarnog Big Brothera </p>
<p>Uzor nam je bila Velika Britanija gdje se također snimaju sve sjednice u parlamentu, pri čemu se ne snimaju svađe ili zastupnici dok spavaju ili čačkaju nos, kaže DC-ov zastupnik Frano Piplović/ Saborska televizija imala bi oko 15 zaposlenih, a veći dio bi ih se »povukao« između sadašnjih radnika Tajništva Sabora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saborske sjednice ubuduće ne bi snimao i prenosio HRT nego saborska televizija koja bi program bez naknade distribuirala zainteresiranim televizijskim i radijskim postajama. Takav prijedlog dao je DC koji je u utorak u saborsku proceduru poslao zakon o saborskoj televiziji, čime je realizirao ideju svoje predsjednice Vesne Škare Ožbolt koja je ideju za osnivanje saborske televizije dala još u listopadu 2002. </p>
<p>Kako je novinarima u utorak kazao DC-ov zastupnik Frano Piplović, saborska televizija bila bi dužna tonski i slikovno snimati aktivnosti svih saborskih tijela - plenarne i sjednica odbora, istražnih povjerenstava i Predsjedništva Sabora ako su otvorene za javnost. </p>
<p>Televizija bi u zgradi Sabora imala dva studija, a u njima bi se snimale zastupničke izjave i debate u vezi s aktualnim temama pri čemu bi se vodilo računa o ravnopravnom tretmanu oporbenih i vladajućih zastupnika. Osim što bi se snimke nudile zainteresiranim medijima, one bi trebale biti dostupne i putem interneta u više formata kako bi bile dostupne što većem broju korisnika. </p>
<p>Prema Piplovićevim riječima, za nabavu materijalno-tehničkih sredstava (oko 30 kamera i medija za pohranu snimljenog materijala) te za opremanje prostorija trebalo bi u prvoj godini osigurati oko 5,3 milijuna kuna, a za redovit rad svake godine oko tri milijuna kuna. Saborska televizija imala bi oko 15 zaposlenih, a veći dio bio bi izabran između sadašnjih radnika Tajništva Sabora pa bi sredstva za njihove plaće u proračunu bile samo raspodijeljena na novu poziciju. </p>
<p>Bude li DC-ov zakonski prijedlog prihvaćen, tehnički projekt televizije trebao bi biti napravljen u roku 90 dana, a emitiranje programa počelo bi u roku šest mjeseci. </p>
<p>Funkciju upravnog vijeća televizije imalo bi Predsjedništvo Sabora koje bi raspisivalo natječaj za ravnatelja i donosilo plan rada. </p>
<p>Svi snimljeni materijali pohranili bi se na digitalne medije i čuvali u Saboru do pet godina, nakon čega bi se predali na čuvanje u Hrvatski državni arhiv, a zainteresiranim korisnicima davali bi se uz naknadu. </p>
<p>DC-ov argument za uvođenje saborske televizije je nezadovoljsvo i javnosti i političara sadašnjim rješenjem te podatak da je gledanost saborskih sjednica samo 2,4 posto. </p>
<p>»Uzor nam je bila Velika Britanija gdje se također snimaju sve sjednice u parlamentu, pri čemu se ne snimaju svađe ili zastupnici dok spavaju ili čačkaju nos«, kaže Piplović. U emitiranom materijalu ne bi bilo uredničkih ili montažerskih zahvata pa bi program saborske televizije nalikovao na Big Brother. Ako saborska televizija napravi neki prekršaj ili propust, kažnjavala bi se s 50.000 kuna. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>S potplaćenim prosvjetarima nema šanse provesti reformu školstva</p>
<p>Na sastanku s predstavnicima Ministarstva u ponedjeljak, sindikati obrazovanja i znanosti odbili su predloženi sporazum o suradnji/ Te rečenice koje ništa ne znače nekorektan su potez Ministarstva, kaže čelnik srednjoškolskog sindikata Andrija Puljević/ Sindikati više očekuju od razgovora s premijerom o stanju obrazovanja i znanosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Izjava ministra Primorca da neće platiti višednevni štrajk koji planiramo organizirati u školama uobičajen je i očekivani repertoar pred najavu štrajka. Mislimo da će štrajk biti plaćen, pogotovo nakon iskustva sa štrajkom liječnika«, rekao je u utorak Vjesniku predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević. Dodaje da sindikati »uistinu ne žele ići u štrajk radi štrajka niti žele personalizirati probleme u obrazovanju, nego žele s Vladom maksimalno surađivati u poboljšanju sustava obrazovanja i znanosti«.</p>
<p> Problem je, smatra Puljević, što je postalo jasno da Vlada i Ministarstvo znanosti socijalni dijalog smatraju jednosmjernom a ne dvosmjernom ulicom. </p>
<p>Predstavnici Ministarstva i sindikata obrazovanja i znanosti susreli su se u ponedjeljak navečer da bi usuglasili sporazum o suradnji. Sindikati su tada odbili predloženi im tekst sporazuma. »Riječ je o papiru, a ne sporazumu, tekstu koji je potpuno nedostatan s pet deklarativnih na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> napisanih rečenica dobre namjere. Mislimo da ministar taj tekst nije ni vidio«, kaže Puljević. »Ponuda rečenica koje ništa ne znače prilično je nekorektan potez Ministarstva«, komentiraju sindikati. </p>
<p>Dvije će se strane ponovo naći u srijedu, kako bi pokušale zajedno definirati sporazum. Sindikalci tvrde da neće pristati na rečenice općeg tipa jer »takvih su se rečenica prosvjetari naslušali na pretek još od devedesete«. </p>
<p>Predstavnici triju sindikata više rezultata očekuju od sastanka s premijerom Ivom Sanaderom dogovorenog za petak, kada će razgovarati o stanju obrazovanja i znanosti. Poručuju da ne namjeravaju odustati od zahtjeva za 6,5 posto izdvajanja iz BDP-a za obrazovanje i znanost, te uklanjanja 12-postotnog zaostajanja plaća u prosvjeti za ostalim korisnicima proračuna, jer su uvjereni da s potplaćenim zaposlenicima nema šanse pristupiti reformi. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vrhovni sud odbacio zahtjeve za istragom protiv Mate Granića i Bage</p>
<p>Odbijen je i Uskokov istražni zahtjev u slučaju Krunoslava Canjuge i Mirka Batarela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrhovni sud je, nakon više od pola godine od zaprimanja predmeta, odbacio Uskokovu žalbu protiv rješenja izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, kojim je odbijen zahtjev da se pokrene istraga protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića i Darinka Bage, osumnjičenih za traženje mita. </p>
<p>Na web stranici Vrhovnog suda u utorak je objavljeno i da je odbijen Uskokov istražni zahtjev u slučaju odvjetnika Mirka Batarela, te bivšega županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Krunoslava Canjuge, koje je Uskok sumnjičio za davanje i primanje mita, te odavanje službene tajne. Odluku u tome slučaju Vrhovni sud je pak donio nakon više od godinu dana od zaprimanja predmeta. Oba rješenja su pravomoćna i na njih ne postoji pravo žalbe.</p>
<p>Vrhovni sud je u slučaju Granić-Bago ocijenio da iz predloženih dokaza ne proizlazi osnovana sumnja da je između dvojice osumnjičenika postojao dogovor, nego postoji i mogućnost da je Granić postupao samostalno, da bi pribavio posao za svoju tvrtku.</p>
<p>U slučaju Canjuga-Batarelo, Vrhovni sud je ustvrdio da su transkripti prisluškivanih razgovora između dvojice osumnjičenika korišteni na nezakonit način. Naime, nalog za prisluškivanje telefona bio je zatražen protiv Batarela u posve drugom slučaju (afera Kava) te rezultati tih mjera ne mogu poslužiti kao valjan dokaz na sudu, jer za ovaj slučaj nisu »potkrijepljeni« nalogom. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za Žužulovu smjenu oporbi nužni glasovi HDZ-ovih partnera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zahtjev SDP-a, HNS-a i HSS-a za smjenom ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, o kojem Sabor mora raspravljati najkasnije do 8. prosinca, zasad nema većinsku podršku u parlamentu. Može se čak reći da je potpora zahtjevu tih triju najjačih oporbenih strankama – čiji su čelnici uvjereni da Žužul mora otići već i zbog sumnje u sukob interesa i korupciju – danas manja nego potkraj prošloga tjedna. </p>
<p>Da bi Sabor razriješio šefa diplomacije, Ivica Račan, Vesna Pusić i Zlatko Tomčić, čije stranke zajedno imaju 55 zastupnika, trebaju na svoju stranu privući još 22 parlamentarca. </p>
<p>Osim zastupnika SDP-a, HNS-a i HSS-a, u Saboru sjedi još 17 oporbenjaka. Do utorka se, međutim, jedino Jozo Radoš, čelnik Libre koja ima tri zastupnika, decidirano izjasnio, rekavši da će glasovati za Žužulovu smjenu. Preostale tri oporbene stranke – LS s dva zastupnika, IDS sa četiri i HSP sa osam zastupnika – još razmišljaju, kalkuliraju, najčešće govoreći u kondicionalu. </p>
<p>Tako IDS-ovac Damir Kajin i u utorak ponavlja da treba pričekati izvješće državnog odvjetništva, dok LS-ovac Zlatko Kramarić čeka da vidi sljedeći potez premijera Ive Sanadera. Pravaš Anto Đapić bi pak digao ruku za ministrovu smjenu, ali pod uvjetom da unaprijed zna »hoće li ili neće 'afera Žužul' prerasti u glasovanje o Sanaderovoj vladi«. </p>
<p>Važno je, međutim, napomenuti da Račanu, Vesni Pusić i Tomčiću – čak i da im idućih dana uspije »slomiti« ostatak oporbe – zahtjev za Žužulovim odlaskom iz Banskih dvora pada u vodu ako ne pridobiju barem neke HDZ-ove koalicijske partnere. Tri zastupnika HSLS-a i DC-a zasad ni ne pomišljaju na to da se okrenu šefu parlamentarne manjine Račanu, koji na njihove ruke vjerojatno i nije računao, ali je sigurno kalkulirao s podrškom HSU–a i SDSS-a koji imaju po tri zastupnika, ili s potporom četiri zastupnika nacionalnih manjina. </p>
<p>Vladimir Jordan (HSU) bio je prije tri dana prilično siguran da će glasovati za Žužulovu smjenu. U utorak nam je, međutim, rekao da stranka još nije donijela konačnu odluku te da čeka iduće Sanaderove poteze. Ratko Gajica (SDSS) izjavio je Vjesniku da ni njegova stranka još ne zna kako će glasovati u Saboru. »Još ne znamo sve bitne činjenice u 'slučaju Žužul', ima tu dosta kontradiktornosti. Zahtjev za smjenom ministra ozbiljna je stvar, a bilo bi neozbiljno o tome odlučivati dok sve činjenice nisu razjašnjene«, kaže Gajica. </p>
<p>Zastupnici talijanske i mađarske nacionalne manjine, Furio Radin i Jene Adam, potvrdili su nam u utorak da se u Klubu manjina još nije razgovaralo o »aferi Žužul«. Adam kaže da »tek treba utvrditi što je istina u tom slučaju«. Podsjeća potom na koalicijski sporazum što ga manjinski zastupnici imaju sa Sanaderovom vladom. »Nas taj sporazum prije svega obvezuje i o tome ćemo voditi računa pri glasovanju u Saboru«, ističe Adam. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>MVP traži hitno izjašnjavanje o »internetskom dnevniku«</p>
<p>Ministarstvo zatražilo izvješće hrvatskog veleposlanika u Washingtonu Nevena Jurice, te očitovanje samog Kalogjere kako bi se što prije zaključio slučaj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je hitno očitovanje hrvatskog veleposlanika u Washingtonu Nevena Jurice i ugovornog djelatnika Vibora Kalogjere o »internetskom dnevniku« koji se pripisuje trećem tajniku veleposlanstva.</p>
<p>»Čim izvješća dođu u Zagreb utvrdit ćemo sve činjenice i postupiti prema propisima«, rekao je za Vjesnik glasnogovornik MVP-a Dobroslav Silobrčić, a na pitanje kada se može očekivati rasplet ovog jedinstvenog slučaja komentar je bio »što prije«.</p>
<p>»Internetski dnevnik« diplomata koji se poptpisao kao Vibbi i u kojem ismijava svjetske državnike i institucije gotovo je nezabilježen u diplomatskoj službi.</p>
<p>Sin Vanje Kalogjere i Silvije Luks primljen je u diplomatsku službu prije nekoliko mjeseci, kao ugovorni djelatnik, bez iskustva u diplomaciji, a sa obrazloženjem da ima široko obrazovanje i očito afinitet za taj posao. Prvo diplomatsku iskustvo trebao je steči u washingtonskom veleposlanstvu.</p>
<p>U internetskom dnevniku, koji je potpisivan s Vibbi, a čiji je autor navodno mladi Kalogjera, napisane su mnoge uvrede i na račun diplomata, državnika i svjetskih institucija. Za Svjetsku banku autor dnevnika kaže da su to »oni koji govore što da radimo i zbog kojih smo svi u dugovima«. Vibbi se nije libio ni kritizirati svjetske moćnike, pa je tako uspoređivao Busha i Kerryja, uz komentar »tko je jači taj tlači«. Za druge diplomate je napisao da im je Hrvatska zanimljiva jer bi »našeg vrhnja«, a sjednice svjetskih institucija nazvao »nekakve skupštine«.</p>
<p>Objavljivanje dnevnika izazvalo je zaprepaštenje u diplomatskim krugovima, a očito će tek izjašnjavanja glavnog aktera i njegovih nadređenih dati kompletnu sliku što se zapravo događalo. </p>
<p>Nakon afere sa Silvijom Luks, ovo je u kratko vrijeme druga afera u obitelji Kalogjere. Kada budu poznati svi detalji postavit će se bez sumnje pitanje kako je mladi Kalogjera, ako je zaista vodio takav dnevnik uopće prošao neke provjere prije nego je upućen u diplomatsku službu. Naime, navodno su se afere s njim vukle i iz zagrebačkih dana, kada je pokazivao sličnu želju za verbalnim eksibicionizmom.</p>
<p>Očitovanje veleposlanika Jurice, koji je i sam nedavno stupio na tu dužnost očekuje se u najkraćem vremenu, jer Zrinjevac želi što prije završiti prikupljanje informacija i donijeti odluku. Ustanovi li se da je zaista internetski Vibbi treći tajnik veleposlanstva po kratkom postupku bi mogao biti povučen i udaljen iz diplomatske službe. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uskoro odluka o zamrzavanju Gotovinine imovine?</p>
<p>U Vladi kažu kako je taj zakon potreban zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a i da nema veze s političkim pritiscima na Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uz proračun i poreznu reformu, Vlada bi na svojoj sjednici u četvrtak trebala Saboru predložiti i donošenje zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama. U Vladi kažu kako je taj zakon potreban zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a, da je vezan uz Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te da nema nikakve veze s aktualnim međunarodnim političkim pritiscima na Hrvatsku. </p>
<p>No ipak je očito da će on Vladi omogućiti eventualno donošenje odluke kojom se pridružuje restriktivnim mjerama, pa tako i odluci Vijeća Europske Unije o zamrzavanju imovine haaških bjegunaca, odnosno generala Ante Gotovine, za što Hrvatska dosad nije imala pravne mogućnosti. </p>
<p>Restriktivne mjere, odnosno prekid diplomatskih odnosa, potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa i komunikacija, kao i druge mjere u skladu s međunarodnim pravom Hrvatska će, prema tom zakonu, moći uvoditi mjere protiv međunarodnih organizacija, teritorijalnih entiteta, pokreta ili fizičkih i pravnih osoba i drugih subjekata obuhvaćenih međunarodnim restriktivnim mjerama. </p>
<p>Hrvatska će te mjere uvoditi, provoditi ili pak ukidati kako bi provodila međunarodnopravno obvezujuće odluke Organizacije UN-a, kada se pridruži restriktivnim mjerama drugih međunarodnih organizacija i u drugim slučajevima u skladu s međunarodnim pravom. </p>
<p>O uvođenju restriktivnih mjera, njihovoj vrsti, načinu provedbe i ukidanju odlučivat će Vlada, a za predlaganje i praćenje njihove provedbe bit će osnovana posebna međuresorna skupina. Ministarstvo vanjskih poslova vodit će posebnu zbirku podataka o fizičkim i pravnim osobama, te drugim subjektima protiv kojih su mjere uvedene, i te će podatke, na zahtjev, dostavljati UN-u i drugim međunarodnim organizacijama čijim se restriktivnim mjerama pridružuje.</p>
<p>Vlada će u četvrtak Saboru predložiti i hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o pošti. Tim se zakonom i dalje zadržava monopol Hrvatske pošte na sve usluge dostave pošiljaka lakših od stotinu grama. Kurirskim uslugama ne smatraju se usluge preuzimanja poštanskih pošiljaka na adresi pošiljatelja adresiranih na različite primatelje. To znači da primjerice City Express više neće moći prenositi obavijesti, odnosno pisma banaka i kartičarskih kuća.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Obnova dalekovoda pokazatelj napretka u ovom dijelu Europe</p>
<p>I ovaj je događaj potvrda spremnosti Hrvatske da bude prijenosnikom europskih standarda na ove prostore, rekao je premijer Ivo Sanader/ Predsjednik HEP-ove Uprave Ivan Mravak kazao je da bi trebalo povisiti cijene struje u 2005. za deset posto, jer HEP mora osigurati novac za ulaganja u nove elektrane, zbog rasta potrošnje struje </p>
<p>ERNESTINOVO</p>
<p> – U utorak je u trafostanici Ernestinovo nedaleko od Osijeka svečano obilježeno ponovno povezivanje 13 godina razdvojenoga europskoga elektroenergetskog sustava i početak trgovanja strujom u sada jedinstvenoj europskoj mreži. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader istaknuo je kako je riječ o važnom energetskom i političkom događaju i konkretnom dokazu europskih integracija što mu je potvrdio i predsjednik Europske komisije Romano Prodi. </p>
<p>Približavanje EU, kaže Sanader, ne znači bijeg Hrvatske iz regije, jer je i ovaj događaj potvrda spremnosti Hrvatske da bude prijenosnikom europskih standarda na ove prostore. I izaslanik Europske komisije Fernando de Esteban Alonso je istaknuo da je obnova dalekovoda sa susjednim zemljama snažan pokazatelj za EU koliki je napredak postignut u ovom dijelu Europe. Takvi projekti, dodao je, ulijevaju novu snagu procesu europskog ujedinjavanja. Najavio je da Hrvatska može početi pripreme za početak pregovora s EU početkom 2005., a važan dio bit će i pregovori o energetici. Istaknuo je i spremnost Europske komisije da narednih godina financijski pomogne razvoj energetske infrastrukture. </p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak kazao je da će spajanje europskog elektroenergetskog sustava poboljšati opskrbu potrošača i mogućnost trgovanja strujom u sada jedinstvenom europskom sustavu. Također je rekao Mravak da bi trebalo povisiti cijene struje u 2005. za deset posto, jer HEP mora osigurati novac za ulaganja u nove elektrane, zbog rasta potrošnje struje. </p>
<p>Predsjednik Međunarodne organizacije za prijenos električne energije Martin Fuchs istaknuo je da je povezivanjem europske mreže nastao po potrošnji najveći elektroenergetski sustav na svijetu koji opskrbljuje gotovo 500 milijuna potrošača u 23 zemlje. </p>
<p>Najavio je i proširenje tog sustava na Tursku i zemlje sjeverne Afrike, a možda i na Rusiju. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader: Zar je Mesić mislio da mi u Vladi moramo biti izvan izbora </p>
<p>Kosor: Stavove ću izražavati jasno, a ne da prevodioci traže što sam htjela reći/ Šeks: Treba nam predsjednik koji neće nazivati povijesnima ortačke ugovore na štetu Hrvatske/Bebić: Spremni smo da nas u Europi predstavljaju sposobni ljudi poput premijera Sanadera i buduće predsjednice Jadranke Kosor </p>
<p>SAMOBOR</p>
<p> – Jadranka Kosor pravi je čovjek za novo vrijeme i prava predsjednica za 21. stoljeće. Upravo nam treba takva predsjednica koja ide najpotrebnijima, jer ako zna s njima, znat će i s drugima, kazao je predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader na Izvještajnom saboru HDZ-a za 7. izbornu jedinicu u utorak na večer. </p>
<p>U svom govoru najviše je iznosio rezultate Vlade, a osvrnuo se i na zamjerke predsjednika Republike Stjepana Mesića što sudjeluje u kampanji. »Pa što je mislio, na čiju ću stranu stati? Zar mi u Vladi moramo biti izvan izbora? Na to nemamo pravo, a to nam je i dužnost. Sudjelovat ću u kampanji kao predsjednik HDZ-a i strogo ću odvojiti svoju dužnost premijera, jer sam kao takav u službi svih hrvatskih građana«, kazao je Sanader.</p>
<p> Jadranka Kosor izrazila je čuđenje nad Mesićevom izjavom kako nije mislio da će cijeli HDZ stati iza nje istaknuvši da će se kao predsjednica posebno zalagati za žene, mlade i branitelje. »Ja vas neću iznevjeriti. Bit ću dobra predsjednica, predsjednica svih hrvatskih ljudi. Čvrsto ću se zalagati za hrvatske nacionalne interese, a čovjek će biti u središtu mog zanimanja. Neću slati izaslanike na tužna mjesta, nego ću tamo ići sama, stavove ću izražavati jasno, a ne da prevodioci traže što sam htjela reći«, rekla je Jadranka Kosor. </p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks optužio je Mesića da je 2001. sporazum kojim je tadašnji premijer Ivica Račan predao dio hrvatskog mora Sloveniji nazvao povijesnim. »Treba nam predsjednik koji neće nazivati povijesnima ortačke ugovore na štetu Hrvatske. Na Pantovčaku vlada velika nervoza, a ima i zašto. Hrvatska treba šefa države koji će kombinacijom šarma, razuma i ljepote biti jedan lijepi izlog Hrvatske u Europi«, rekao je Šeks kritiziravši oporbu da se udružuje kako bi bez izbora stekla većinu u Saboru, pri čemu zabija klinove među HDZ-ove partnere i izaziva politički kaos i nestabilnost. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora Luka Bebić kazao je da HDZ ima sreću što na čelu ima Sanadera koji je vizionar, poliglot, čovjek širokih pogleda i kulture, kojeg srdačno dočekuju širom svijeta. »Spremni smo da nas u Europi predstavljaju sposobni ljudi poput premijera i buduće predsjednice Jadranke Kosor«, kazao je Bebić.</p>
<p>Na Saboru nije bilo ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, jer je boravio u Austriji, a njegov dolazak se mogao očekivati jer je na lanjskim parlamentarnim izborima bio prvi na HDZ-ovoj izbornoj listi. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tjeralica raspisana šest dana nakon zaprimanja</p>
<p>PU splitsko-dalmatinska nalog za raspisivanje tjeralice zaprimila je ipak 21., a ne 26. listopada.</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Policijska uprava splitsko-dalmatinska raspisala je 26. listopada tjeralicu za petoricom bjegunaca koji se terete za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u vojno-istražnom zatvoru u Lori. Nalog za raspisivanje tjeralice, koji je predsjednica Sudskog vijeća za ratne zločine Spomenka Tonković uputila još 20. listopada splitska je policija, kako tvrde, u pošti zaprimila dan poslije, a ne 26. listopada, kako je objavio načelnik Ureda načelnika PU splitsko-dalmatinske Nino Čurić.</p>
<p> Iako je policija svu krivnju za odugovlačenje u postupku raspisivanja tjeralice prebacila na poštu, jer da su navodno njene službe zagubile sudski nalog, iz poštanskih otpremnica i dostavnica jasno je da je PU splitsko-dalmatinska nalog za raspisivanje tjeralice zaprimila 21., a ne 26. listopada. Zašto je tjeralica raspisana šest dana nakon njena zaprimanja, nismo uspjeli doznati, jer se načelnik Čurić u utorak na večer nije javljao na mobitel iako je upravo on uporno tvrdio da policija nije dobila sudski nalog ni šest dana nakon njegova slanja.</p>
<p> I Županijski sud u Splitu izričito je opovrgnuo sumnju da je nalog za raspisivanje tjeralice zapeo u nekoj od njihovih službi, jer, kako nam je tada rečeno, »policija je zanemarila činjenicu da je tzv. slučaj Lora iznimno osjetljiv pravosudni predmet prema kojem se ne može nonšalantno odnositi već i stoga što se nalazi pod reflektorima javnosti«. U medijskim i pravosudnim krugovima govorilo se o tome da inertnost policije i njenih službi može u javnosti ostaviti dojam da se namjerno odugovlači s raspisivanjem tjeralice, kako bi se pogodovalo optuženim bjeguncima. No sada se postavlja pitanje je li baš splitska policija bila inertna ili je namjerno odugovlačila s raspisivanjem tjeralice s obzirom na izričite tvrdnje načelnika Čurića da policija nije zaprimila sudski nalog ni šest dana nakon što je on poslan. </p>
<p>PU splitsko-dalmatinska 26. listopada, nakon što se podigla medijska prašina, objavila je kako je raspisala tjeralicu za prvooptuženim Tomislavom Dujićem, te za Josipom Bikićem, Miljenkom Bajićem, Davorom Banićem i Emilijom Gungurom, dok su Tonći Vrkić, Ante Gudić i Anđelko Botić uhićeni 11. listopada kada je Vrhovni sud objavio odluku o pritvoru za bivše vojne policajce. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Odbijene tužbe sarajevskog Kliničkog centra</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Trgovački sud u Dubrovniku odbio je tužbe Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KSUC) protiv stečajnog dužnika Specijalne bolnice za dječje bolesti »Nemanja Vlatković« u Cavtatu, potvrdio je u utorak sudac toga suda Srđan Gavranić. Trgovački sud odbio je zahtjev KSUC-a za izlučenjem triju čestica zemlje u Cavtatu iz stečajne mase Specijalne bolnice, jer su one navodno vlasništvo KSUC-a. Zahtjev je odbijen jer KSUC nije dokazao da je vlasnik tih parcela, što prema Stečajnom zakonu mora učiniti, rekao je Hini Gavranić. Sarajevski Klinički centar također je tražio da se ništavnim proglase ugovori o kupnji stanova koji su sklopljeni između Specijalne bolnice i kupaca tih stanova na javnoj dražbi u stečaju, no i to je odbijeno jer nisu utvrđeni razlozi ništavnosti tih ugovora. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041110].
|
