NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041009].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 157083 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dva govora za »dvije« hrvatske pozicije u međunarodnoj diplomaciji</p>
<p>Privođenjem kraju tužiteljskog mandata, prosijavanje predmeta i mogućih osnova dokazive suradnje Zagreba i Tribunala, važnost Ante Gotovine i činjenice da ga i Carla del Ponte i hrvatska tijela moraju voditi kao »neriješen slučaj« pokazuju da u toj nerješivosti tužiteljici preostaje lakoća da za svoj prazni spis okrivi Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte napisala je dva govora za svoj nastup 11. listopada pred Vijećem ministara i za govor u UN-ovu Vijeću sigurnosti u studenome. Vjesnikovi haaški izvori kažu da nije riječ o dvama govorima za dvije prigode nego o dvije verzije istoga istupa. </p>
<p>Jedan »tvrdi« i jedan nešto »mekši«. Koji će odabrati tužiteljica Del Ponte još se ne zna i neće se znati dok ga ne pročita na dvije ključne govornice čiji bi odjeci bitno utjecali na odluku u prosincu o početku hrvatskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji.</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, Carla del Ponte polazi od osnovne ocjene da Hrvatska radi i surađuje s Haagom samo kad se zbog njenih diplomatskih ili drugih ambicija u međunarodnoj zajednici pojača pritisak tribunala na njena službena tijela. Druga stavka je sumnja da je odbjegli optuženik Ante Gotovina na dohvat državnim tijelima progona. Treća je da hrvatska službena tijela nisu još raščistila s osobama koje su pomagači i logistika bjeguncu u organizacijskom, financijskom i političkom smislu.</p>
<p>Četvrta teza vraća u igru davnu ocjenu Carle del Ponte da su hrvatska državna tijela, nećkanjem u trenutku slanja optužnice protiv Gotovine u Zagreb omogućila da optuženik pobjegne. Peta je tvrdnja da hrvatski mediji svojim pisanjem, spekulacijama, pravim provalama u zaštićenu sferu službenih informacija, pokazuju kao »displej« na kojem se očitava sve ono što tvrdi tužiteljstvo (»hrvatske vlasti znaju gdje je Gotovina«), a poriču Banski dvori (»Gotovina nije u dosegu hrvatskih tijela«).</p>
<p>Carla del Ponte, navodno, drugi govor počinje konstatacijom da je u odnosima Hrvatske i Haaga sve u redu, ali da se obje strane ne slažu u procjenama dohvatljivosti Gotovine, s obzirom na obveze preuzete optužnicom i za jednu i za drugu. U toj varijanti tužiteljica dijeli govor na dva dijela. Prvim zamjera Hrvatima kao i u prvom govoru, ali ne izvlači političke zaključke tipa »vi njega krijete«. Drugim pak spominje obveze samo hrvatske strane, ali preskače one međunarodnih tijela gonjenja. </p>
<p>Bude li govor takav, Hrvatska bi »prošla« s ocjenom da je suradnja dobra, ali da bi u pristupu Gotovini trebala promijeniti taktiku i pokazati međunarodnoj zajednici da, doslovno, svakoga dana njena policija, tužiteljstvo, obavještajci rade sto na sat ne bi li zatvorili logističke kanale prema bjeguncu i time ga, posredno prinudili na predaju.</p>
<p>Britanski je ambasador u Hrvatskoj, John Ramsden, za svojega nastupa na »stojedinici« u četvrtak upravo to rekao, uz diplomatski oprez: »Gotovina je prekršio zakon, njegovi pomagači, također, krše zakone, dakle, dužnost je države da sve koji ne poštuju zakone uzme pod svoje«.</p>
<p>Za nešto više od tri godine službeni je Zagreb u odnosu prema govorima Carle del Ponte isprobao dvije verzije odnosa prema glavnoj haaškoj tužiteljici. </p>
<p>Prva je službena razina razgovora vođenih uglavnom u Zagrebu na kojoj je hrvatska strana ustrajala na tome da tužiteljica kaže sve što zna o Gotovininu kretanju i da preuzme dio odgovornosti za pogrešne podatke koji su kasnijom provjerom pokazali da informatori Carle del Ponte mogu reći štogod ih je volja, a da sve što kažu djeluje kao hrvatska »odgovornost«. </p>
<p>Već je znana »svađa« dr. Gorana Granića i tužiteljice za jednog od takvih susreta kad joj je otvoreno rekao: »Ili kažite sve što znate ili više nemojte spominjati da mi ne želimo uhvatiti Gotovinu«.</p>
<p>Drugu verziju prakticira Vesna Škare-Ožbolt i Sanaderova vlada u bliskim i vrlo čestim kontaktima nakon kojih se kaže da su razgovori vođeni u radnoj atmosferi, da je sve bilo u redu. Da je ta metoda dobra, Vlada je dokazivala puštanjem na slobodu »šestorice iz BiH«, činjenicom da je tužiteljica u slučaju Markač – Čermak pridružila svoj stav stavu obrane da bi valjalo dopustiti žalbu na rješenje o zabrani puštanja na slobodu dvojice optuženika do početka suđenja. </p>
<p>Zatim, važno je i to da će slučaj Ademi – Norac sasvim sigurno biti procesuiran pred nacionalnim sudom, da su s optužnicom Čermak – Markač haaški tužitelji zaključili niz optužnica protiv Hrvata iz Hrvatske. </p>
<p>Bilo je važno, kao dokaz da se s Haagom dobro surađuje, i to što je ocjena, nakon početnih nesporazuma, svih tijela tribunala da je hrvatsko pravosuđe jedino od bivših jugoslavenskih republika sposobno suditi za ratne zločine.</p>
<p>Ali privođenjem kraju tužiteljskog mandata, prosijavanje predmeta i mogućih osnova dokazive suradnje Zagreba i Tribunala, važnost Ante Gotovine i činjenice da ga i Carla del Ponte i hrvatska tijela moraju voditi kao »neriješen slučaj« pokazala je da u toj nerješivosti tužiteljici preostaje lakoća da za svoj prazni spis okrivi Hrvatsku. Hrvatska nema za to nikakav izlaz osim da strepi koju će verziju Carla del Ponte pročitati europskim ministrima i članovima Vijeća sigurnosti.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>BiH predlaže razgovore o statusu Luke Ploče u studenome </p>
<p>Ponovno otvaranje pitanja Luke Ploče najavljeno je i nakon neformalnoga susreta hrvatskog premijera Ive Sanadera i predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana Terzića u ponedjeljak u Zagrebu na kome su dvojica premijera su postigla načelni dogovor o ovom pitanju</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predložilo je 19. studenoga kao okvirni termin za održavanje desete sjednice Međudržavnoga vijeća za suradnju Republike Hrvatske i BiH. Dnevni red ovog sastanka najviših dužnosnika dviju zemalja treba tek biti utvrđen, no čini se da se kao teme nameću sporazum o načinu korištenja Luke Ploče za potrebe bosanskohercegovačkog gospodarstva, te uređenje imovinsko-pravnih odnosa RH i BiH.</p>
<p>Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je novinarima da je »kolektivni šef« bosanskohercegovačke države zatražio od Vijeća ministara BiH da analizira zapisnike s prethodne sjednice Međudržavnoga vijeća kako se ne bi dogodilo da se ponovno raspravlja o istim pitanjima. Podsjetimo, i s hrvatske i s bosanskohercegovačke strane ranije je iskazano nezadovoljstvo činjenicom da se zaključci ovoga tijela često operativno ne provode u praksi, odnosno da se o istim stvarima razgovara više puta.</p>
<p>Kada je riječ o najavljenoj sjednici Vijeća u studenome, posebnu pozornost izaziva mogućnost ponovnoga otvaranja razgovora o statusu luke u Pločama. Uostalom, na prošloj sjednici Međudržavnoga vijeća za suradnju potpisan je dokument, tzv. Smjernice o unapređenju odnosa između RH i BiH u kojem je definirano da bi do kraja godine trebala biti riješena dosad otvorena pitanja oko Luke Ploče, zaštite imovinskih prava, te dvojnoga državljanstva.</p>
<p>Ponovno otvaranje pitanja Luke Ploče najavljeno je i nakon neformalnoga susreta hrvatskog premijera Ive Sanadera i predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana Terzića u ponedjeljak u Zagrebu. Kako tvrdi sarajevski tisak, Sanader je tom prilikom najavio da će uskoro Međudržavnom vijeću za suradnju dostaviti novi prijedlog sporazuma o Luci Ploče, a dvojica premijera su postigli načelni dogovor o ovom sporazumu. Navodno, novi prijedlog počiva na ekonomskim, a ne političkim osnovama. Ipak, BiH bi trebala zadržati poseban status u Luci i imati svoje predstavnike u njezinoj upravi. Također, neupitno bi trebalo biti i bosanskohercegovačko vlasništvo u Luci Ploče. </p>
<p>Prijedlog hrvatskog premijera, kako se tvrdi, počiva na činjenici da država BiH više ne upravlja Željezarom Zenica i mostarskim Aluminijem, koji su i najveći korisnici usluga pločanske luke. Adnan Terzić potvrdio je u izjavi što ju u petak prenosi sarajevski Dnevni avaz da je tijekom susreta sa Sanaderom najviše riječi bilo o problemu Luke Ploče. On je još jednom potvrdio da više ne vrijedi sporazum koji su o ovom pitanju postigli Vijeće ministara BiH i bivša hrvatska Vlada premijera Ivice Račana. No, Terzić je zbog toga izrazio žaljenje, jer tvrdi da od toga »nema boljeg rješenja«.</p>
<p>»Svoju priču o Luci Ploče ja sam, na moju žalost, završio. S tadašnjim hrvatskim premijerom Račanom dogovorio sam protokol koji je trebalo ratificirati u Hrvatskom saboru a, uz izmjene koje je protokol predviđao, sporazum o Luci Ploče konačno staviti u funkciju. To je podrazumijevalo ulazak BiH u upravljanje Lukom Ploče. Definitivno znam da nakon tog prijedloga protokola nitko ne može dogovoriti bolji, što se i potvrdilo u stajalištima premijera Sanadera koji mi je jasno rekao da on nema politički ambijent ni volju razgovarati na osnovu ranije dogovorenog protokola, izjavio je Terzić. Podsjetimo, sporazum postignut s Račanovom Vladom odbacilo je Predsjedništvo BiH.</p>
<p>Kad je riječ o imovinskim pitanjima, ovo je također »vruća tema«, posebno nakon medijski atraktivnog događaja oko prodaje dječje bolnice u Cavtatu, te slučaja s korištenjem kapaciteta Buškoga jezera od Hrvatske elektroprivrede. Još su u srpnju dužnosnici RH i BiH najavili da bi i taj sporazum trebao biti potpisan do kraja godine. Dugo sporna pitanja su način stjecanja vlasništva, te problem stanova, a u BiH smatraju da su ona lakše rješiva nakon što je Hrvatska potpisala sporazum o sukcesiji bivše SFRJ.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obrt se može otvoriti i za samo jedan dan </p>
<p>Računalni program, na kojem se ubrzano radi, trebao bi odmah dati odgovor na pitanje ima li ikakvih zapreka za osnivanje određene tvrtke/ Najveći dio teškoća s kojima se susreću poduzetnici nestat će s osmišljavanjem novih poduzetničkih zona u kojima će se sagraditi sva potrebna infrastruktura/ Mislim da se sada najlakše može uspjeti u otvaranju tvrtki za prehrambene prerađevine jer sirovina ima, a statistika tvrdi da Hrvatska čak 60 posto tih potreba podmiruje uvozom«, kaže Ivan Bračić, pomoćnik ministra za gospodarstvo, rad i malo poduzetništvo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Postupak za otvaranje male tvrtke u Hrvatskoj i dalje traje predugo, preskup je i previše kompliciran. Pri nedavnom posjetu predstavnika Europske komisije za malo gospodarstvo našoj zemlji, to je bila glavna zamjerka u inače povoljnoj ocjeni hrvatskog ispunjavanja zadataka preuzetih potpisivanjem europske Povelje o malom gospodarstvu.</p>
<p>Koliko je istine u toj kritici, zbog čega takva sporost i što se poduzelo od svibnja kad je Vlada donijela ambiciozan Program poticanja maloga i srednjeg poduzetništva koji je obećala i smanjivanje birokracije, pitali smo Ivana Bračića, pomoćnika ministra za gospodarstvo, rad i malo poduzetništvo.</p>
<p>»Točno je da još nismo ostvarili zadovoljavajući napredak u pojednostavljenju postupka za registraciju novih trgovačkih društava, odnosno malih tvrtki, a dijelom to vrijedi i za obrte ako se kane obavljati u novopodignutim poduzetničkim zonama. Inače, obrt se, ako budući obrtnik zadovoljava uvjete, može se otvoriti za samo jedan dan«, tvrdi Ivan Bračić. »Kad je riječ o osnivanju trgovačkih društava, postupak je dulji zbog provjera koje mora obaviti trgovački sud, a za to još nema odgovarajućega softvera. </p>
<p>Poseban računalni program trebao bi odmah dati odgovor na pitanje ima li ikakvih zapreka za osnivanje određene tvrtke. Ukratko, na tome se ubrzano radi, ali što prije treba umrežiti i cijeli sustav baza podataka što je prilično opsežan posao«, dodaje. </p>
<p>Prema Bračićevim riječima, u tom sklopu počele su i akcije za standardizaciju uvjeta za izdavanje svih suglasnosti, a za to bi trebalo promijeniti ili dopuniti neke zakone, na primjer, Zakon o građenju. Kad se to obavi, poduzetnik će vrlo brzo dobiti lokacijsku i građevinsku dozvolu, te uporabnu dozvolu. Najveći dio teškoća s kojima se susreću poduzetnici nestat će s osmišljavanjem novih poduzetničkih zona u kojima će se izgraditi sva potrebna infrastruktura i napraviti urbanističko rješenja za cijeli prostor zone. </p>
<p>Uz te preduvjete, poduzetniku bi za prikupljanje svih suglasnosti za početak rada trebalo samo nekih desetak dana. </p>
<p>»Nadamo se da će do kraja godine i u praksi zaživjeti i zamisao o djelovanju 'one stop shopa', agencije gdje bi se na jednom mjestu mogle obaviti sve formalnosti za pokretanje rada nove tvrtke. No već su ostvareni neki pomaci na bolje. Primjerice, lokalne samouprave, Gospodarska i Obrtnička komora kvalitetnim savjetima i upućivanjima na prave adrese poduzetniku mogu znatno skratiti put do početka rada, a odnedavna su aktivni i specijalizirani savjetnici u područnim uredima za gospodarstvo«, kaže Bračić.</p>
<p>Inače, u devet mjeseci ove godine, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, znatno je poraslo zanimanje građana za ulaganje u vlastito radno mjesto, a prema podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, napokon je značajno porastao i broj zahtjeva za otvaranje (i kreditiranje) proizvodnih djelatnosti. </p>
<p>Naš sugovornik tvrdi da su zabilježeni i prvi pomaci u razvoju ženskog poduzetništva te poduzetništva mladih, za što se nude iznimno povoljni krediti te posebne potpore za proizvodne i izvozno orijentirane djelatnosti. </p>
<p>»Često me pitaju koje su to grane gospodarstva u kojima bi se nove tvrtke najbrže snašle na tržištu. Iako Ministarstvo takve savjete prepušta stručnjacima na lokalnoj razini koji mogu najbolje ocijeniti kakve su im potrebe, mislim da se sada najlakše može uspjeti u otvaranju tvrtki za prehrambene prerađevine jer sirovine ima, a statistika tvrdi da Hrvatska čak 60 posto potreba za takvim prerađevinama podmiruje uvozom«, kaže naš sugovornik. </p>
<p>Slično vrijedi i za preradu drva gdje bi se proizvođači trebali udružiti u tzv. klastere, grupe u kojima bi svatko specijalizirano izrađivao određeni dio, a klaster na kraju ponudio konačni proizvod. Pojednostavljeno, to bi mogao biti i klaster za izradu stolaca. Metalci su dosad u tome najbrže napredovali, ali sada su suočeni s manjkom kvalitetnih radnika, kaže Ivan Bračić.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Preagresivan hrvatski susjed </p>
<p>Dosad je hrvatska politika u ime dobrosusjedstva i svojih europskih stremljenja uglavnom minorizirala incidente koje je stvarala slovenska politika. Sada se vidi da je tu hrvatsku taktiku Slovenija shvaćala kao slabost. Čini se da je jedino rješenje postaviti se čvrsto i uz koordinaciju s diplomatskim aktivnostima odbaciti te uistinu preagresivne pokušaje da se na račun Hrvatske, a bez međunarodne arbitraže, proširi slovenski teritorij na kopnu i na moru</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenska politika prema Hrvatskoj ne temelji se više samo na provokacijama, kreiranju incidenata i pokušajima sprječavanja naše zemlje u ostvarenju njezinih legitimnih interesa. S najnovijim izmišljotinama slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla ona je prešla u novu fazu.</p>
<p>Zasad ćemo se suzdržati teških kvalifikacija, ali kako drukčije označiti Vajglovu metodu da najprije izmisli da je navodno hrvatska topovnjača ušla u Savudrijsku valu i da onda na temelju te postavke najavi tužbu protiv naše zemlje za sljedeći ponedjeljak u Bruxellesu. A niti je bilo topovnjače, niti je ušla u Savudrijsku valu.</p>
<p>Takvom metodom su se, obično, služili totalitarni sustavi da bi prikrili svoje agresivne namjere prema susjednim državama. Problem je jedino što Slovenija, zasad nekažnjeno, to isto čini iako joj, kao članici Europske unije, takvo postupanje ne dolikuje. Pritom ironično zvuče Vajglove ocjene da je Hrvatska pribjegla agresivnim metodama.</p>
<p>O čemu je riječ možda najzornije pokazuje primjer s kopnenom granicom kod sv. Odorika. Slovenija je digla veliku galamu kad je hrvatska policija privela njihove parlamentarce koji su pokušali mimo graničnog prijelaza i bez pokazivanja iskaznica posjetiti svog stranačkog istomišljenika koji živi na hrvatskom teritoriju. Većina tamošnjih političara i medija ustvrdila je da je riječ o spornom području i da je to do daljnjega »slovenski teritorij«. Međutim, direktor slovenske policije Darko Anželj je prije nekoliko dana, na pitanje tamošnjih novinara zašto njihova policija nije »zaštitila« svoje državljane od hrvatske policije, jasno kazao da »ni u bivšoj SFRJ, niti od 1991. godine pa do danas, slovenska policija nije imala nadležnost na tom području«.</p>
<p>U normalnim okolnostima ta činjenica bi bila dovoljna da se, recimo, taj problem više ne rješava incidentima nego međunarodnom arbitražom za koju se hrvatska strana odavno zalaže. Ali ti uobičajeni kriteriji očito ne vrijede za sadašnju slovensku vladu kojoj činjenice ništa ne znače.</p>
<p>Tako pokušavaju sebi prisvojiti cijelu Savudrijsku valu (Piranski zaljev) stalno ulazeći u hrvatsko teritorijalno more, iako je Konvencija o pravu mora u vezi s tim jasna. Ako nema drukčijeg dogovora, privremena crta razgraničenja ide crtom sredine zaljeva. Vajgl govori i o slovenskom teritorijalnom dodiru s otvorenim morem iako je jasno da nakon početka primjene hrvatskog zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa to ni tehnički više nije izvedivo. </p>
<p>Ispisujući prije nekoliko dana svoja prilično mračna pretkazanja o Sloveniji ugledni Financial Times pogriješio je, čini se, samo u jednom. Slovenija, naime, neće tek postati »balkanska glavobolja za Bruxelles« pod novom vladom Janeza Janše. Ona to već jest sudeći prema agresivnoj i uistinu teško razumljivoj politici sadašnje, Ropove, lijevo orijentirane vlade na odlasku, a uzimajući u obzir politiku njihovih prethodnika. </p>
<p>Jedino što bi Janša još mogao dodatno učiniti da odnose Hrvatske i Slovenije još više pogorša jest da pošalje svoje vojnike ili policajce da uspostave »slovenski suverenitet« nad hrvatskim zaselcima južno od kanala sv. Odorika. Sve drugo osim izravne oružane agresije već se dogodilo. </p>
<p>U drugoj polovici 1991. slovenski vojnici okupirali su, nakon odlaska bivše JNA, Svetu Geru i tamo su, unatoč nekoliko dogovora i priznanja da je to hrvatski teritorij, i danas pod punom ratnom opremom i zaštićeni bodljikavom žicom. </p>
<p>Sljedeće 1992. dogodila se »papirnata aneksija« četiriju hrvatskih zaselaka uz kanal sv. Odorika (Mlini, Škrile, Škudelin i Bužin). Memorandumom iz 1993., usvojenom u tamošnjem parlamentu, Slovenija je posegnula i za cijelim Piranskim zaljevom (Savudrijskom valom) te zatražila »suvereni koridor« do otvorenog mora. </p>
<p>Godinu kasnije, slovenska je vlada ustavnim zakonom neslovencima oduzela ušteđevine koje su imali u Ljubljanskoj banci. Povratak svojih štednih uloga u Hrvatskoj očekuje oko 130 tisuća štediša koji potražuju 150 milijuna eura glavnice bez kamata. Slovenska je vlada 1998. godine jednostrano izvlastila Hrvatsku iz nuklearke Krško čiji su vlasnici po 50 posto Hrvatska i Slovenija. Struju namijenjenu našoj zemlji Slovenci su prodavali na inozemnom tržištu i tako zarađivali novac. </p>
<p>Četiri godine kasnije, nakon potpisivanja Sporazuma o Krškom, Slovenija je još godinu dana oklijevala s povratom hrvatskog vlasništva, a danas odbija platiti dug za neisporučenu struju u tom razdoblju. Potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća u špijunskom kombiju uhićeni su na području Hrvatske slovenski obavještajci koji su potom pušteni, a vraćan je i kombi.</p>
<p>O slovenskim pokušajima da spriječi najprije proglašenje, a potom primjenu hrvatskog zaštićenog pojasa na Jadranu - koji su inače proglasile gotovo sve zemlje svijeta koje to mogu - ne treba trošiti riječi, jer su ružna sjećanja na postupke tamošnjih diplomata još svježa. Riječ je, dakle, o kontinuitetu agresivne slovenske politike prema Hrvatskoj. Dosad je hrvatska politika u ime dobrosusjedstva i svojih europskih stremljenja uglavnom minorizirala incidente koje je stvarala takva politika. Sada se vidi da je tu hrvatsku taktiku Slovenija shvaćala kao slabost. Čini se da je jedino rješenje postaviti se čvrsto i uz koordinaciju s diplomatskim aktivnostima odbaciti te uistinu preagresivne pokušaje da se na račun Hrvatske, a bez međunarodne arbitraže, proširi slovenski teritorij na kopnu i na moru.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pobjeda bankarskog lobija</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa preporučio je Vladi da ograniči najviše ugovorne kamate na 21 posto godišnje za fizičke osobe te na 17 posto za pravne osobe. Zatezne kamate bile bi, prema tom prijedlogu, kao i dosad 15 posto godišnje. Na taj način su Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka podržali zahtjeve banaka i odbacili prijedlog ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt koja je pokušala sve kamate iznad 9,5, odnosno 12,5 posto kada su u pitanju tvrtke proglasiti nedopuštenima. Bankari su se žestoko usprotivili tome prijedlogu i administrativnom pokušaju smanjivanja kamata na tržištu.</p>
<p>Istina je da su kamatne stope na neke kredite, poput stambenih i automobilskih, već sada na pristojnoj jednoznamenkastoj razini koja se samo neznatno, za koji postotni poen, razlikuje od europskog prosjeka. Najskuplji su, u pravilu, nenamjenski gotovinski krediti, no bankari su u pravu kada upozoravaju da bi drastičnim administrativnim smanjenjem kamata na te proizvode banke mogle jednostavno pooštriti kriterije odobravanja kredita i svima, za koje procijene da su rizični, uskratiti zajam. Tada bi još više živnulo crno tržište kredita koje ionako svakodnevno puni novinske oglase.</p>
<p>Prihvati li Vlada preporuke Odbora kamate se neće smanjiti iako su se neki tomu nadali. No nakon donošenja Uredbe posla bi se, napokon, trebalo prihvatiti Ministarstvo financija i stati na kraj tzv. štedno-kreditnim zadrugama, ali i kartičarskim kućama (Diners i American Express primjerice) koje odobravaju kratkoročne kredite građanima uz mjesečne kamate od 4,5 do osam posto, što na godišnjoj razini iznosi od 54 do 90 posto. </p>
<p>Prema srpanjskom Zakonu o kamatama, nakon što Vlada donese uredbu o visini najviših dopuštenih ugovornih kamata, tvrtke i banke koje ugovore ili naplate više kamate, dakle lihvarske, mogu biti prekršajno kažnjene iznosom od 100.000 do milijun kuna, a odgovorne osobe od 50.000 do 100.000 kuna. Hoćemo li i to doživjeti?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nobelovke prodiru </p>
<p>LIDIA ČERNI</p>
<p>Među vodećim fizičarima, voditeljima laboratorija i profesorima na fakultetima, čak i u zemljama s dugom tradicijom jednakosti spolova, poput Švedske, žena je manje od deset posto. Tako pokazuju statistike. Zato uvijek obraduje kad žena dobije neku znanstvenu nagradu, poglavito Nobelovu. A ove su je godine dobile čak tri: Austrijanka Elfriede Jelinek za književnost, Amerikanka Linda Buck dijeli Nobela za medicinu i fiziologiju s kolegom Richardom Axelom, te kenijska ekološka aktivistica Wangari Maathai koja se ovjenčala Nobelom za mir. Uistinu rijedak presedan.</p>
<p>U povijesti dodjele Nobelove nagrade žene su zapravo bile samo popratna pojava, što pokazuje i slučaj Rosalind Franklin. Naime, dok je ona u jednoj sobi proučavala dvostruku ovojnicu DNK molekule rendgenskim zrakama, u drugoj su se Francis Crick, Maurice Wilkins i James Watson, zahvaljujući upravo njezinim istraživanjima, »pripremali« za Nobela kojega su i dobili. Kroz četiri tisuće godina dugu povijest znanosti nitko se nije zamarao etičkim aspektima svojega rada, ostavljajući to političarima, sociolozima i filozofima. Etička pitanja u znanosti u prvi su plan na globalnoj razini ponovno izronila potkraj 20. stoljeća i početkom novog tisućljeća projektom ljudskog genoma i novim biotehnologijama koje prodiru u svakodnevicu. Većina tih pitanja, prije svega, tiču se žena i bila su (ne)posredno vezana za znanstvenice.</p>
<p>Iako je, dakle, u znanosti kroz povijest radilo relativno mnogo žena, one su uvijek bile u sjeni muških kolega. No jedna je briljantna znanstvenica svojim radom u laboratoriju prvi put otvorila vrata znanstvenicama. Bila je to slavna Marie Curie, ovjenčavši se početkom 20. stoljeća ne s jednom, nego s dvije Nobelove nagrade za kemiju i fiziku. I ušla je u povijest. Od tada znanstvenice, mirotvorke, književnice počinju svoj hrabar prodor.</p>
<p>U 103 godine, koliko se dodjeljuje Nobelova nagrada, žene su je dobile 34 puta: 10 za književnost, 12 za mir, sedam za medicinu, tri za kemiju i dvije za fiziku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Vlada i sindikati protiv dijela zaposlenika u školstvu </p>
<p>Nagrađivati nekoga jedino zbog toga što je dvadeset ili više godina bio zaposlen u školstvu ili državnim službama, a to pravo uskraćivati onima koji su željom ili zbog gubitka radnog mjesta prešli na rad u te službe iz gospodarstva nakon 1984. godine, sramotno je i od Vlade koja provodi takvu diskriminaciju i od sindikata koji pristaju na nju</p>
<p>EDO ZENZEROVIĆ</p>
<p>Umjesto da Vlada ukine diskriminaciju dijela zaposlenika u školstvu koji su zavidan dio radnog staža ostvarili izvan odgojno-obrazovnih ustanova, ona je proširuje na zaposlenika u državnim tijelima, koji su dio radnog staža ostvarili u gospodarstvu ili nekoj drugoj djelatnosti.</p>
<p>Ovih je dana referendumom prihvaćen Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u državnim tijelima. Prema rezultatu referenduma može se zaključiti da u dobnoj strukturi prevladavaju stariji zaposlenici koji su dvadeset ili više godina zaposleni u državnim tijelima. Prema članku 40. Kolektivnog ugovora (Narodne novine 92/04) državni službenici i namještenici nakon dvadeset godina ostvarenog radnog staža u državnim tijelima stječu pravo na veći koeficijent složenosti poslova od četiri do deset posto.</p>
<p>Pravo na povišicu koeficijenta složenosti poslova ostvaruju zaposlenici koji su se zaposlili između 1964. i 1984. godine u propaloj državi kad je najvažniji kriterij za zapošljavanje u tim službama bila moralno-politička podobnost, a stručnost kandidata je bila u drugom planu. </p>
<p>Nažalost i danas smo svjedoci da je za zapošljavanje važnija stranačka podobnost ili dobra veza nego stručnost kandidata. </p>
<p>Za nižu plaću od četiri do deset posto u odnosu prema zaposlenicima koji su sav radni staž ostvarili u državnim tijelima, zaposlenici koji su veći dio staža ostvarili u gospodarstvu, morat će sljedeće četiri godine izdvajati za sindikalni rad još 0,65 posto mjesečne plaće. </p>
<p>Čelnici sindikata državnih službenika i namještenika štite starije zaposlenike od konkurencije mladih i onih koji zbog gubitka radnog mjesta traže bilo kakvo zaposlenje.</p>
<p>Među gubitnicima radnih mjesta zbog stečajeva gospodarskih subjekata sigurno ima i vrlo sposobnih i iskusnih stručnjaka koji bi mogli zamijeniti one manje stručne u državnim tijelima, a koji su ispunili neki od uvjeta za odlazak u mirovinu. Prema Zakonu o radu određena je starosna granica za mogući odlazak u mirovinu. Odlazak u mirovinu nakon 65 godina života prepušten je (samo)volji poslodavca. </p>
<p>Nagrađivati nekoga jedino zbog toga što je dvadeset ili više godina bio zaposlen u školstvu ili državnim službama, a to pravo uskraćivati onima koji su željom ili zbog gubitka radnog mjesta prešli na rad u te službe iz gospodarstva nakon 1984. godine, sramotno je i od Vlade koja provodi takvu diskriminaciju i od sindikata koji pristaju na nju. </p>
<p>Neki i nakon 65 godina (samo)voljom poslodavca primaju deset posto višu plaću, a na zavodima za zapošljavanje diljem Lijepe naše na posao čeka više od tristo tisuća naših sugrađana. Tko je punio i danas puni državni proračun kojim se financira školstvo i državna tijela?!</p>
<p> Nedavno, 5. listopada, organizirali su štrajk prosvjetnih radnika čelnici školskih sindikata zbog niskih plaća prosvjetnih radnika i zbog zapostavljanja znanosti i obrazovanja u našoj zemlji. Svakako su to opravdani razlozi za štrajk. Međutim, taj štrajk su organizirali i čelnici SHU-a te NSZSŠH-e profesori: Andrija Puljević i Mato Elkaz, koji već više od devet godina diskriminiraju dio članstva koji su zavidan dio radnog staža ostvarili u struci izvan odgojno-obrazovnih ustanova. </p>
<p>Prema kolektivnim ugovorima, koji su oni izborili, za zaposlenike u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju svi učitelji koji su se zaposlili nakon 1984. godine, s ukupnim radnim stažem većim od dvadeset godina, dobivaju od 2000 do 5000 kuna na godinu manje od učitelja koji su sav radni staž proveli u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, zbog zavidnog radnog staža ostvarenog u gospodarstvu.</p>
<p>Gospodin Puljević se protivi implementaciji »Revidiranih preporuka Unesca za tehničko i strukovno obrazovanje«, prema kojima diplomirani inženjeri i drugi stručnjaci ne bi smjeli doći u neravnopravan položaj zbog radnog staža ostvarenog u struci izvan ustanova odgoja i obrazovanja. </p>
<p>Time štete našem tehničkom i strukovnom obrazovanju, koje je prema jednom od zaključaka sa savjetovanja Društva za strukovno obrazovanje, održanom prije mjesec dana u Topuskom, »crna ovca našeg obrazovnog sustava«.</p>
<p>Kvalitetno tehničko i strukovno obrazovanje je uvjet za gospodarski rast i zapošljavanje. Jedino nam ojačano gospodarstvo može osigurati veću stopu izdvajanja za znanost i obrazovanje, gospodo sindikalni čelnici, a vi nas, koji smo zbog gubitka radnih mjesta u gospodarstvu, ponižavate u školstvu i državnim tijelima.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, diplomirani inženjer elektrotehnike, član Stručnoga vijeća za elektrotehniku Grada Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Energetska kriza prisilit će nas na razborite radove </p>
<p>Ravne krovove, s infrastrukturnim priključcima čiji su kapaciteti u najvećem broju zgrada sasvim dovoljni, »ustupe« se poduzetnicima i građevinskim poduzećima koji bi o svom trošku na njima gradili potkrovne stanove za tržište. Zauzvrat, sagradili bi i nove uredne krovove i pročelja te toplinski doradili podrume, hodnike, stubišta, ostakljenja, zajedničke prostore i drugo</p>
<p>FLORIJAN RAJIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj ima gotovo 700 tisuća zajednički grijanih stanova i više desetaka tisuća zgrada. Građene su u različitim razdobljima prošloga i pretprošlog stoljeća. Ima i mnogo slično građenih poslovnih i proizvodnih prostora. Energetska kvaliteta im je različita, a posebice toplinska u zgradama masovne stanogradnje iz razdoblja od 1945. do 1990.</p>
<p>Većina ih je zbog neznanja, fiktivnog obilja energije, nedostatka novca... građena i neracionalno i od tada raspoloživih, energetski nekvalitetnih i jeftinih materijala. Mnoge imaju toplinski nekvalitetne zidove, krovove i pročelja, previše sjevernih ostakljenja, otvorenih balkona, snažan propuh u podrumima i garažama, preslabu ili prejaku ventilaciju, slabu uporabu sunčeve svjetlosti i topline... Mnoge su neprikladno postavljene i prema zračnim strujanjima.</p>
<p>Posebno velike gubitke topline, a zimi i ljeti nekvalitetno stanovanje, imaju stanovi završnih katova zgrada s ravnim krovovima. Zato nam treba temeljita inventura zgrada te brza i cjelovita izrada planova i programa povećanja njihove energetske i toplinske kvalitete.</p>
<p>Najbolji načini toplinskoga, pa i ukupnog saniranja i uređenja zgrada jesu uređenja ili zamjene pročelja, zatvaranje balkona, uređenja ostakljenih površina, podruma i drugoga. Ukupna potrošnja topline može se smanjiti do 50 posto i bitno ujednačiti njezina prostorna raspodjela.</p>
<p>Potrošnju u zgradama s ravnim krovovima snažno smanjuje i dogradnja novih krovova i potkrovnih stanova. To je dokazano u više europskih država. Primjerice, 2000. u Njemačkoj (i bivšoj DDR) za takva uređenja zgrada potrošeno je gotovo sto milijardi eura.</p>
<p>Takvih poslova u nas ima malo. Zamisli masovnog uređenja zgrada propadaju, a ponekad ih zaustave, pa i potpuno odbace, razni (energentski?) lobiji. Unatoč tome, na takve razborite i isplative radove ubrzo će nas prisiliti nova, očigledna i galopirajuća, energetska kriza.</p>
<p>Financijski dio zamisli sastoji se od toga da se ravni krovovi, s infrastrukturnim priključcima (instalacije vode, struje, grijanja, telefona, kanalizacije...), čiji su kapaciteti u najvećem broju zgrada sasvim dovoljni, »ustupe« poduzetnicima i građevinskim poduzećima koji bi o svom trošku na njima gradili potkrovne stanove za tržište. Zauzvrat, sagradili bi i nove uredne krovove i pročelja te toplinski doradili podrume, hodnike, stubišta, ostakljenja, zajedničke prostore i drugo.</p>
<p>Naravno, sve pripreme i radovi moraju biti građevinski i financijski uredni, razvidni, zasnovani na urednim ugovorima s vlasnicima i propisanim projektnim, financijskim i ostalim dokumentima.</p>
<p>Izvedbe moraju biti u skladu i sa svim urbanističkim i ekološkim propisima te socijalnim zahtjevima stanara.</p>
<p>Velika pojedinačna i društvena korisnost, isplativost i svrhovitost takvih, velikih i skupih, poslova je neprijeporna. Oni, uz ostalo, čuvaju urbanistički i ekološki red, sprječavaju rast »divljih« i bespravnih građevina, odnosno urbanistički neurednih i nezdravih stanova, zgrada pa i cijelih naselja (kakvih, primjerice, ima i zagrebačka Trešnjevka).</p>
<p>Tako se, uz višestruku dobit stanara, vlasnika zgrada, poduzetnika i cjelokupne društvene zajednice, može sagraditi od 50 tisuća do 70 tisuća novih, vrlo urednih i jeftinih stanova. Država treba osigurati društvene uvjete i platiti samo troškove prilagodbe zakona, uredbi i drugih propisa. Te djelatnosti treba poticati i prikladnim porezima, subvencijama, kreditima...</p>
<p>Autor je umirovljeni magistar tehničkih znanosti iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Volim umjetničko lice Zagreba</p>
<p>Miroslav S. Mađer, književnik</p>
<p>Volim umjetničko lice Zagreba. Zagreb se ne može ne voljeti, pogotovo ako si trajno vezan za njegovu povijest i sudbinu u duhu i sluhu. A onda ako si kao njegov stanovnik i građanin vezan za, kako stare tako i danas nove ulice, sve tamo od Gornjeg grada pa preko Save. Ali Zagreb se pamti i po Zagrepčanima, a što se mene tiče najviše volim umjetničko lice naše metropole, a sjećanje mi produbljuju poznate drage i nezaboravne osobe s kojima sam se družio, napričao, načavrgljao, šetajući ulicama, parkovima i trogovima. Pamtim mnoge naše velike umjetnike, a naročito književnike s kojima sam dijelio, kako se to kaže, kruh zagrebački. A u ove dane posebno me doima sjećanje na velikana naše putopisne riječi i likovnog enciklopediste Matka Peića. Ovom prigodom govorit ću i ispitati nekoliko rečenica uglavnom o susretima s tim mojim Slavoncem, i to najviše u taverni koju smo nekad spominjali kao »Kutjevo«. O slavnom autoru »Skitnji« uspješno su i sjajno pisali moji kolege Pavletić i Jelčić uz mnoge druge koji su štovali djelo rasnog umjetnika. Ja ga vidim i kao slavnog Zagrepčanca s kojim se moglo divaniti na tako kreativan način i začin. Sada ga spominjem ne samo u vrijeme kad se navršava pet godina od njegove prenagle smrti, nego i kao mog suputnika i šetača zagrebačkim likovnim galerijama, parkovima, trgovima i Ilicama. Peić je bio uvijek intelektualno pokretljiv i radno, a i razgovorno, nepresušiv. U svakoj prigodi na svakom zagrebačkom mjestu ostao je kao prava duhovna i stvarateljska gesta.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prije metroa izgraditi jeftiniji prometni prsten</p>
<p>Za realizaciju projekta metroa ili lake željeznice u Zagrebu, koji je proizišao iz Prometne studije, osigurana su tek inicijalna sredstva od pet milijuna kuna, drugim riječima, o metrou se u Zagrebu razmišlja istom mjerom kao i o toliko puta spominjanim vodnim stepenicama (branama i elektranama) na Savi / No, za razliku od metroa, za taj projekt postoji (čak!) i pismo namjere, a dosad je na nj utrošeno mnogo više od pet milijuna kuna koliko je, zasad, samo na papiru, namijenjeno metrou</p>
<p>Prije gradnje metroa dijelove Zagreba iznova valja povezati i rasteretiti gradsko središte, to znači izgraditi nove kilometre prometnica koje će poslužiti kao alternativa sadašnjim pravcima, tvrde to stručnjaci Građevinarskog fakulteta koji su ovom prilikom htjeli ostati anonimni. Naime, neki od njih angažirani su ili će to biti i u projektu metroa, odnosno lake gradske željeznice i stoga ne žele ulaziti u sukob interesa. Ipak, jasno poručuju, »kako im je sasvim jasno što je u ovom trenutku realno i provedivo za razliku od izgradnje metroa o čemu se u posljednje vrijeme govori više no inače«. Koliko je riječ o velikim pothvatima koji se često najavljuju u predizborno vrijeme, potvrdio je krajem tjedna i pročelnik Gradskog ureda za promet, Davor Jelavić. »Za realizaciju projekta metroa ili lake željeznice u Zagrebu, koji je proizašao iz Prometne studije, osigurana su tek inicijalna sredstva od pet milijuna kuna«, rekao je Jelavić.</p>
<p>Dakle, o metrou se u Zagrebu razmišlja istom mjerom kao i o vodnim stepenicama (branama) na Savi, ukupne vrijednosti 800 milijuna američkih dolara. No, za razliku, za taj projekt postoji (čak!) i pismo namjere, a dosad je na nj utrošeno i mnogo više od pet milijuna kuna koliko je, zasad samo na papiru, namijenjeno gradskom metrou.</p>
<p>Treba reći, do eventualne realizacije tog projekta, Zagreb vrlo brzo, najviše kroz godinu - dvije valja prometno rasteretiti. Izgradnja podzemne željeznice neizvjesna je i dugo traje, a Zagreb toliko ne može čekati.</p>
<p>S druge strane treba iskoristiti postojeću prometnu infrastrukturu, odnosno njenim povezivanjem u prsten dug 27 kilometara, s tri nova gradska tunela, stvoriti novu, koja bi rasteretila promet.</p>
<p>Ti radovi, prema procjenama stručnjaka, ne bi bili skuplji od 100 milijuna eura (bez tunela) i mogli bi se realizirati vrlo brzo uz uvjet da ih odobri Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Cestovni prsten trebao bi preuzeti ulogu prometno zagušenih zelenih valova u Boškovićevoj i Hebrangovoj i povezivati sjeverni i južni dio grada. Dio toga prstena na jugu činila bi Druga paralelna ulica u Novom Zagrebu, na zapadu pak produžena ulica Črnomerec od Save do Fraterščice. Na tu dionicu nadovezuju se na sjevernom dijelu tri tunela: Črnomerec (450 metara) za prijelaz u Šestinski dol, Jelenovac (2100 metara) do Mihaljevca, i tunel Bukovac (1350 metara) do Gornjeg Bukovca. Na sjeveru u prsten bi se uklopila Sjeverna obilaznica Fraterščica – Šestinski dol – Mihaljevac – Gornji Bukovac – Donji Bukovac – Avenija Gojka Šuška, a na istoku Avenija Gojka Šuška – produžena Mandlova – rijeka Sava – Druga paralelna ulica (sjever Dugava). </p>
<p>Dio cestovnog prstena na jugu činila bi druga paralelna ulica u Novom Zagrebu (na sjeveru Dugava dosad je izgrađeno oko dva kilometra te ulice), a produžena ulica Črnomerec od Save do Fraterščice na zapadu. Na sjeveru bi to bila Sjeverna obilaznica Fraterščica – Šestinski dol – Mihaljevac – Gornji Bukovac – Donji ukovac – Avenija Gojka Šuška, na istoku pak Avenija Gojka Šuška (izgrađena dva kilometra) – produžena Mandlova – rijeka Sava – Druga paralelna ulica (sjever Dugava).</p>
<p>U zapadnom dijelu trasu dopunjuju tri tunela: tunel Črnomerec dužine 450 metara za prijelaz iz doline potoka Črnomerec u Šestinski dol, tunel Jelenovac dužine 2100 m za prijelaz iz Šestinskog dola na Mihaljevac (Gračanska dolina), i tunel Bukovac dužine 1350 metara za prijelaz s Mihaljevca na Gornji Bukovac.</p>
<p>U dokumentu se još navodi kako su zapadni, južni i istočni dijelovi prstena djelomično izgrađeni, odnosno za njih su ili bili ili jesu rezervirani koridori u prostoru. </p>
<p>Za te je dijelove cestovnog prstena važno da se povežu i završe sjeverno od glavne tramvajske osi Črnomerec – Dubrava. </p>
<p>Sjeverna obilaznica, koja bi cestovni prsten oko središnjeg gradskog tkiva zatvorila sa sjeverne strane, predstavlja novost. Ona bi se povezala na prometnu mrežu na zapadu – na Ilicu uz potok Črnomerec, dalje prema istoku na ulicu Šestinski dol i na Mihaljevac i prolazila bi sjeverno od Krematorija. Od tuda bi se spuštala prema Gornjem Bukovcu i dalje preko križanja prema Aveniji Gojka Šuška.</p>
<p>Obilaznica je predviđena kao gradska prometnica, sa dva odvojena kolnika sa po dva vozna traka po smjeru (profil kao kod Slavonske avenije). Od Ilice, na zapadu, do izgrađenog dijela Avenije Gojka Šuška obilaznica bi bila duga 10 kilometara.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>I HŽ ima svoj projekt prigradskog prijevoza</p>
<p>Hrvatske željeznice (HŽ) također imaju prijedlog projekta razvoja prigradskog prijevoza u Zagrebu. U priopćenju iz HŽ-a napominju da je na postojećoj infrastrukturi HŽ-a moguće vrlo brzo, uz suglasnost lokalne zajednice, organizirati dvije jedinstvene tarifne zone u kojima bi korisnik s jednom prijevoznom kartom mogao koristiti željeznicu, tramvaj i pripadajuću autobusnu liniju. Prva zona bi bila u radijusu od 30 kilometara od zagrebačkog Glavnog kolodvora i obuhvaćala bi Dugo Selo, Sesvete, Veliku Goricu, Zaprešić i Jastrebarsko, dok bi druga zona obuhvaćala terminale u Zaboku, Krapini, Stubici, Kumrovcu, Klanjcu, Karlovcu, Sisku, Križevcima i Ivanić Gradu. Iz HŽ-a navode da bi takva organizacija željezničkog gradskog i prigradskog prijevoza, za koju smatraju da bi bila realnija od izgradnje metroa koji traži više vremena, novih projekata i novca, podrazumijevala novo osiguranje zagrebačkog Glavnog kolodvora, izgradnju skraćene zapadne zaobilazne pruge od Jankomira do ranžirnog kolodvora i izgradnju nove tehničko-putničke stanice za održavanje vlakova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kosor: Uzimaju projekte Bandić: Ne kopiraju samo metro</p>
<p>Izgradnja lake gradske željeznice posljednjih dana često se vrlo pompozno pojavljuje u medijima kao da je, u najmanju ruku, izgradnja već počela. No, o lakoj gradskoj željeznici, kao spasonosnom rješenju prometnog kolapsa priča se desetljećima. Konkretnije, nema zagrebačke vlasti koja nije pričala o takvoj vrsti prijevoza i nema one koja nije obećavala da će se upravo za njenog mandata i ispuniti. Pa se tako sada SDP- HNS, s jedne, i HDZ s druge strane bore oko toga čiji je to projekt. »To što nam uzimaju projekte govori da su dobri«, kazala je Vjesniku Jadranka Kosor, predsjednica GO HDZ-a. S druge strane Milan Bandić, čelni zagrebački SDP-ovac, nije ostao dužan. »Uspjeh se mjeri po stupnju realizacije, a ne obećanjima, a razlika između odgovornih i neodgovornih je u tome što odgovorni realiziraju«, rekao je Bandić. Na pitanje tko je koga kopirao Bandić će reći: »Ne kopiraju oni mene samo po metrou, nego i po stilu i načinu. A metro nam treba isto kao što je i Hrvatskoj trebala autocesta Zagreb- Split«. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Grad uveo štednju </p>
<p>Nakon što je na prošloj sjednici Gradskog poglavarstva pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić upozorio članove da je potrošeno već 80 posto novca iz tekuće pričuve za listopad, u četvrtak je sa sjednice Poglavarstva ukinuta dodjela tekuće pričuve za financijsku potporu. Tako su programi »Čudesna Hrvatka«, međunarodno sportsko natjecanje, djevojački zbor te snimanje dokumentarnog filma »Kolekcionar« ovoga puta ostali kratkih rukava. No, na sjednici su novac ipak dobili inovatori. Poglavarstvo je odlučilo financijski podržati 15 inovatora i to sa 270.000 kuna. Zagrebačka Hitna služba uskoro će dobiti dva vozila u vrijednosti od 450.000 kuna koja će biti opremljena za prijevoz dijaliziranih bolesnika. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Neka nova Severina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nije bilo lako Severini u srijedu izaći na pozornicu BP Cluba. Nije joj to bilo lako iz dvaju razloga: nikad dosad ta pjevačica nije došla u klub Boška Petrovića da bi bila okrenuta prema publici, a bio je to i, što je mnogo važnije, njezin prvi nastup otkako joj se dogodio »Dan D«.</p>
<p>Bilo bi pretjerano reći da je klub Boška Petrovića, u kojem od 1. listopada traje sedmi Hrvatski jazz sabor, te večeri bio ispunjeniji nego inače. Jer jazz u Zagrebu ima mnogo poklonika, a gužve u očigledno premalom zagrebačkom klubu, posebice za festivala, doista su uobičajene.</p>
<p>Ipak, po nečemu se, osim po Severininu nastupu, te večeri atmosfera u BP-u razlikovala od svakodnevice tog kluba – mnoštvo ljudi koje se okupilo primjetno nije došlo ni zbog jazza ni zbog Matije Dedića i Black Coffeea ni zbog Massima Savića. Bio je to rijedak slučaj da žamor nadglasa glazbu, premda je Dedić, odmah na početku koncerta, upozorio posjetitelje da zvijezda zbog koje je većina došla nastupa točno u ponoć te im predložio da, ne vole li jazz, napuste klub i dođu malo prije ponoći.</p>
<p>Nažalost, nitko ga nije poslušao. Tako su izvanredna sola basista Renata Švorinića, bubnjara Jadrana Dučića Čiča i, dakako, Matije Dedića, nerijetko ostajala bez zaslužujućeg pljeska, kao i Massimove izvanredne interpretacije američkih jazz standarda.</p>
<p>A potom, dvije minute prije ponoći, nadasve zanimljivom najavom, Matija je na pozornicu pozvao Severinu. »Sa svojom se gošćom slažem da se sluša kriva majka, a onog koji je zakuhao cijelu priču pozivam da dođe i da vidi što je urbana glazba«, rekao je Matija i istaknuo da je Severina u rodu s njegovom nevjenčanom suprugom Marinom, pa je ujedno i njegova »rodica«. Ne treba posebno isticati da je sljedećih petnaestak minuta klubom zavladao muk i jedino što se čulo bila je – glazba.</p>
<p>Severina je uz pratnju tih vrsnih jazzera izvela dvije skladbe – obje sa svog novog albuma »Severgreen«, koji je navodno samo u prvom danu prodan u zavidnih 13.000 primjeraka. »Šta me sad pitaš šta mi je« pjesma je koju autorski potpisuje sama Severina (premda je u emisiji Joška Lokasa rekla da je stihove napisala njezina rođakinja), a u jazz aranžman odjenuo ju je Matija Dedić. Drugu pjesmu napisao je, kako je pjevačica rekla, Dedić stariji, a riječ je o baladi »Sama na sceni«, koja kao da je pisana upravo za Severinu u trenucima njezinih »jedanaest i pol minuta«.</p>
<p>I premda su se u BP-u u srijedu mogli čuti komentari poput »zbog ovoga Matija spada na crnu listu«, većina je Sevinim nastupom bila zadovoljna. A bilo je više nego očigledno da je najzadovoljnija bila ona sama. I, bespredmetno je isticati, bio je to idealan trenutak za njezin prvi javni nastup – daleko od svojih fanova, daleko od zlih jezika, u novom ambijentu, neka nova Severina...</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ćiro: Pobijedio sam rak, pobijedit ću i na izborima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U velikom je stilu i uz obilje smijeha u četvrtak navečer otpočela druga sezona prvoga hrvatskog kluba komedije. Klub »Tiger Lilly« u baru Hemingway na Tuškancu ugostio je, naime, jednog od najpopularnijih Hrvata, Miroslava Blaževića, u doista savršenom trenutku – usporedo s najavom njegove predsjedničke kampanje.</p>
<p>Dobro je raspoloženi Ćiro plijenio pozornost čak i prije no što se kao prvi izvođač popeo na pozornicu. Njegov razgovor sa Slavenom Leticom, predsjedničkim kandidatom HSP-a, iako vođen iza pozornice, nije promakao nikome, a atmosfera je dovedena do vrhunca čim je Ćiru, nakon uobičajeno odlične imitatorske točke, na binu pozvao voditelj Luka Bulić.</p>
<p>»Sjedi Mujo kod kuće i gleda televiziju. Odjednom mu Haso pokuca na vrata pa Mujo upita: 'Tko je'? Haso odgovori: 'Ja sam', a Mujo će: 'Pa kako ja!?« Bio je to jedan od prvih viceva kojima je Ćiro upotpunio svoj improvizirani nastup prije negoli ga je Bulić isprepadao s vrckavim pitanjima o kampanji i seksu. Trener »Vatrenih« tako je, uz ostalo, kazao da je »sadašnji predsjednik već umoran« pa mu je »Letica mnogo ozbiljniji suparnik od Mesića«. »Ako sam pobijedio rak, pobijedit ću i na izborima«, zaključio je Ćiro.</p>
<p>Poslije njega nastupio je i vrlo dobar britanski komičar Spencer Brown, no zatim je uslijedila prava »vanjskopolitička« poslastica. Zvijezda kluba Željko Pervan, uz malo je kašnjenje, na pozornicu stigao izravno s puta i odmah se »obračunao« sa Slovencima. »Bio sam u Austriji i na povratku stao na jednom odmorištu. Zove se Slovenija«, otpočeo je Pervan niz dosjetki na račun sjevernih nam susjeda, čija mladež, kaže on, teško slavi rođendane jer »čim netko malo pojača glazbu ili se glasnije nasmije, požale se iz Graza«.</p>
<p>No, u svome 15-minutnom nastupu Pervan nije štedio ni Dalmatince ni umirovljenike. Premijernu večer druge »tirgičine« sezone kraju je, jasno, priveo Luka Bulić svojim urnebesnim imitacijama u »Nije htjela«, ali i posve novom skladbom »Jerbo sam naj« »kućne proizvodnje« kojom dokazuje da preko ljeta nije ljenčario.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U nedjelju će biti poznato tko je novi Dino Jelusić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U novosagrađenom Studiju 10 na Prisavlju u petak je održana proba za Izbor dječje pjesme Eurovizije, čije ćemo finale gledati u nedjelju u 17.45 na HTV-ovu Prvom programu. Dvadeset mališana, koji su ujedno i autori i izvođači svojih pjesama, tom će se prigodom gledateljima predstaviti pjevajući uživo uz pratnju orkestra Hrvatske radiotelevizije. Pobjednik natjecanja koje će izravno prenositi Hrvatski radio i Hrvatska televizija, otputovati će 20. studenoga u Lillehamer, gdje će se natjecati za Izbor dječje pjesme Eurovizije.</p>
<p>Voditelji ovogodišnjeg natjecanja su Iva Šulentić i njezin partner iz serije »Kad zvoni« Robert Bošković, a na pozornici ćemo čuti i vidjeti i prošlogodišnjeg pobjednika Dinu Jelusića te grupu Colonia, koja će nastupiti u zabavnom programu. O pravilima Izbora, kao i o samim kandidatima, gledatelji se mogu pobliže upoznati na internetskoj stranici www. hrt.hr/dpe. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ivana Kindl i Jacques snimili spot za svoj prvi duet</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu se u romantičnom prostoru zagorskoga dvorca Bežanca prvi put snimao neki domaći videospot. Baš u skladu s ljepotom prirode u jesen, Ivana Kindl odlučila je tu snimiti romantični duet sa svojim dugogodišnjim prijateljem Jacquesom Houdekom, što su oboje predstavili kao krunu svojeg prijateljstva.</p>
<p>»Radi se u predivnoj baladi 'Kao kazna Božja', koju sam prvi put čula prije tri godine, i toliko me dirnula da sam cijelu noć plakala. Naime, u originalu je to pjesma jugoslavenske grupe K2, odnosno moje omiljene kantautorice iz tih predjela Aleksandre Kovač«, rekla je Ivana Kindl u predahu od napornog snimanja.</p>
<p>Pjesmu je, kako je rekao Jacques Houdek, on već snimio na svojem albumu, ali je zapravo cijelo vrijeme sanjao o tome da je snimi u duetu, što se napokon i dogodilo na novom Ivaninom albumu »Moj svijet«, koji će biti predstavljen u utorak u zagrebačkom klubu Aquariusu.</p>
<p>»Jako sam sretan što se napokon ostvarila moja velika želja da to napravimo zajedno i uopće mi nije teško desetak puta u jednom danu, kao danas, iznova pjevati jednu te istu pjesmu ali na različitim mjestima, jer znam da će to doprinijeti kvaliteti spota koju ta pjesma definitivno zaslužuje«, rekao je Jacques.</p>
<p>Spot za pjesmu »Kao kazna Božja«, koja je ujedno i četvrti singl s Ivanina novog albuma, režirali su Ivanini stalni suradnici Suzana Ćurić i Darko Drinovac.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prostitutke prosvjeduju protiv represije</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Oko 3000 maskiranih prostitutki prosvjedovalo je u četvrtak pred južnokorejskim parlamentom protiv najnovijih mjera represije tamošnje vlade. »Zaštitite naš kruh« i »Pravo na rad« bile su najčešće parole prostitutki, koje je 500 metara ispred Narodne skupštine zaustavila posebna policija za suzbijanje nereda, nakon čega su prosvjednice sjele na ulicu. U priopćenju što su ga uputile javnosti poručuju da su »spremne plaćati porez ako vlada ozakoni njihov posao«. Prema podacima ženskih udruga, stotine tisuća prostitutki rade u lokalnim bordelima, salonima za masažu i karaoke-barovima. Seksualna industrija predstavlja više od četiri posto bruto domaćeg proizvoda zemlje s, kako se procjenjuje, lanjskom zaradom od 21 milijardu dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Rusiji uništeno 40 milijuna krivotvorenih cigareta</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruske su vlasti uništile 40 milijuna cigareta koje su se pod lažnim etiketama proizvodile 200 km jugoistočno od Moskve, gdje su zaplijenjene u siječnju 2003., izjavio je u četvrtak Tom Thomson, dopredsjednik udruge za prava intelektualnog vlasništva (CIPR). »Ovim su pothvatom ruske vlasti poslale poruku krivotvoriteljima da se proizvodnja i krijumčarenje lažnih proizvoda neće dopustiti«, istaknuo je Thomson u priopćenju CIPR-a, organizacije koja radi na suzbijanju krivotvorenja u Rusiji, baltičkim državama i u zemljama Zajednice neovisnih država.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju, ruski su redarstvenici početkom 2003. u suradnji s američkom duhanskom tvrtkom Philip Morris International utvrdili da se cigarete Marlboro i L proizvode u tvornici u Rjazanu za izvoz u zemlje EU. Policajci iz odjela za suzbijanje gospodarskog kriminala zaplijenili su tada krivotvorenu robu u vrijednosti od 5 milijuna dolara, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prodaju se bernardinci jer u 50 godina nisu nikoga spasili</p>
<p>PRIJEVOJ SV. BERNARD</p>
<p> – Poznati švicarski bernardinci, psi koji su stoljećima spašavali živote planinara i avanturista iz snježnih lavina na alpskim vrhuncima, izgubili su, potisnuti helikopterima i modernim napravama poput toplinskih senzora, svoju tradicionalnu ulogu, pa su ih redovnici stoga odlučili – prodati.</p>
<p>U utočištu Sv. Bernard, kolijevci te pasmine, redovnici Augustinci odsad namjeravaju više vremena posvećivati svojoj pastvi, a manje svojim vjernim psećim pratiteljima. Njih 18 bit će prodano, ali samo onima koji će ih svake godine na ljeto vraćati na idilične alpske livade i pašnjake na 2438 metara nadmorske visine. Redovnici, naime, ne žele nauditi turizmu, značajnom prihodu Švicarske, a turisti ne samo da žele vidjeti te živuće švicarske simbole, već se i uvjeriti da će pasmina opstati.</p>
<p>»Psi zahtijevaju mnogo vremena i energije, a ovdje smo samo nas četiri redovnika«, rekao je brat Frederic, objašnjavajući da bernardinci, koji dnevno jedu po dvije kile mesa, a odrasli teže oko 64 kilograma, nisu nikoga spasili u posljednjih – 50 godina.</p>
<p>Moderna ih je tehnologija potisnula, objašnjava brat Frederic izražavajući užas saznanjem da se bernardinci kao poslastica služe na kuhinjskim stolovima u Kini. Povijest te pasmine usko je povezana s prijevojem Sv. Bernard na kojem su Rimljani u čast boga Jupitera, na svome pohodu na sjever Europe, izgradili hram. Svoje stope u snijegu tu su ostavili i Karlo Veliki, Hanibal i Napoleon.</p>
<p>Utočište je na tome mjestu u 11. stoljeću dao izgraditi sâm sveti Bernard koji je doveo redovnike kako bi pomagali putnicima i spašavali žrtve lavina. </p>
<p>Psi su sve do nedavno bili od neprocjenjive važnosti. »Čak su i s dva do tri metra novog snijega mogli pronaći siguran put za ljude, a spretno i brzo su otkrivali putnike zatrpane lavinom«, govore redovnici.</p>
<p> Bernardinci su tijekom nekoliko stoljeća spasili oko 2500 putnika namjernika i avanturista. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Prva austrijska nobelovka</p>
<p>Nobelovu nagradu Elfride Jelinek osjeća kao zadovoljštinu spram svojih kritičara, premda joj ona – kako naglašava – ne može izgladiti sve što je propatila u svojoj Austriji koja sada prijetvorno i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zbija redove, pa joj slatkorječivo čestitaju čak i oni koji su je donedavno nemilice klevetali</p>
<p>Akademije mogu biti nepredvidljive! I dobro je da je tako! Za ovu godinu Nobelova će nagrada prvi put biti dodijeljena predstavnici jedne književnosti koja se u okviru literature njemačkoga jezičnog izraza sve češće i s punim pravom samosvjesno označava sintagmom austrijska književnost.</p>
<p> I tko bi ikad pomislio da će baš Elfriede Jelinek (1946.) biti ona kojoj će pripasti čast da svoju zemlju s kojom je često u zategnutim odnosima uvede u literarno nobelovsko okružje. Prema kuloarskim nagađanjima tu je čast ove godine trebala imati dvadesetak godina starija austrijska književnica Friederike Mayröcker.</p>
<p>Iznenađenje što je iz Stockholma zapahnulo svijet vidno je uzbudilo i samu laureatkinju koja je, kad god se radi o njoj osobno, skromna i suzdržana. U prigodnu intervjuu za ORF izjavila je da bi po njezinoj procjeni nagrada trebala pripasti Peteru Handkeu. Nobelovu nagradu, koja je u njezinu slučaju vrhunac piramide što je među ostalim čine Böllova, Heineova i Büchnerova nagrada, autorica osjeća kao zadovoljštinu spram svojih kritičara, premda joj ona – kako naglašava – ne može izgladiti sve što je propatila u svojoj Austriji koja sada prijetvorno i na brzinu zbija redove, pa joj slatkorječivo čestitaju čak i oni koji su je donedavno nemilice klevetali. Slobodu koja će joj omogućiti da ne mora raditi zbog preživljajnog novca autorica osjeća kao »najveći luksuz ovog priznanja«. Trenutnačno se Elfriede Jelinek zdravstveno ne osjeća baš najbolje te stoga vjerojatno neće osobno nazočiti službenoj dodjeli nagrade, koja se tradicionalno upriličuje na dan Nobelove smrti 10. prosinca.</p>
<p> Iznenađenje iz Stockholma uvjerljivo je obrazloženo. Između ostaloga ističe se »muzikalno suzvučje glasova i protuglasova u romanima i dramama što razotkrivaju apsurdnost društvenih klišeja i njihovu podjarmljujuću moć«. Nadalje se hvali autoričina »jezična strast« koja se upečatljivo može doživjeti i u hrvatskom prijevodu romana »Pijanistica« (Klavierspielerin) što ga je u prijevodu Helen Sinković lani objavila nakladnička kuća OceanMore. Isti će nakladnik uskoro objaviti i kontroverzni roman »Naslada« (Lust) u kojem se Elfriede Jelinek odvažila na vratoloman pokušaj raskrinkavanja mita o blaženosti seksualnog sjedinjavanja koje, umjesto da partnere uzdigne u sferu okrepljujućeg užitka, uglavnom postaje poligonom nesmiljena iživljavanja nezasitne muškosti čiji se kategorički imperativ penetrantna iskazivanja moći manifestno odvija upravo u krevetu.</p>
<p>Uranjajući u skrovitost ženine intime, autorica znalački prevladava kojekakve feminističke zablude i klišeje, pa se tako i muškarac i žena podvrgavaju nefriziranoj britkosti autoričine kritičke oštrice koja unatoč impresivnoj, virtuoznim stilom istkanoj slikovitosti izražavanja, nikad ne prekoračuje tanki zid što takvo razbarušeno štivo razdvaja od pornografije za koju su je mahom neobaviješteni kritičari nerijetko optuživali.</p>
<p> Bečki germanist svjetskog ugleda (rođeni Zagrepčanin!) Wendelin Schmidt-Dengler također ne krije iznenađenost viješću iz Stockholma, ističući podudarnost autoričine kakvoće kako na užem literarnom tako i na širem društveno-kritičkom planu. Elfriede Jelinek je, naime, beskompromisna kritičarka suvremenih komunikacijskih medija koje uvelike smatra odgovornima za mnoge probleme koji nas more na početku novog tisućljeća. U romanu »Djeca mrtvih« (Die Kinder der Toten) koji, barem za sada, slovi kao njezin opus magnum nova se nobelovka smiono upušta u sablasnu potragu za prešućenim austrijskim identitetom što se neumoljivo zrcali u nespremnosti te zemlje da se jednom za svagda temeljito obračuna s mnogim tamnim fasetama brižljivo ispolirane austrijske prošlosti i nerijetkim aferama i skandalima traumatizirane sadašnjosti.</p>
<p> I baš je to onaj jezičac na vagi, onaj tanki fitilj što iznovice uzmogne planuti i time rasplamsati strasti koje su sada u čestitarskom ugođaju privremeno splasnule, ali će se nedvojbeno razbuktati čim šira austrijska javnost sazna da Elfriede Jelinek nije oduševljena time da se ugledna međunarodna nagrada koja joj je pripala po automatizmu doživljava kao mirisni cvijet kojim će se okititi aktualna državna vlast s kojom se ona ni u čemu ne slaže.</p>
<p>Neskrivenu radost stockholmska je odluka izazvala kod mnogih austrijskih pisaca i književnih kritičara. Sigrid Löffler, Austrijanka koja snagom uvjerljiva argumenta umije doskočiti i takvim autoritetima kakav je tzv. »Literaturpapst« Marcel Reich-Ranicki, smješta Elfriedu Jelinek u kontekst velikih austrijskih pisaca kakvi su Karl Kraus i Thomas Bernhard, izražavajući nadu da će se ubudće opća poznatost nove nobelovke više temeljiti na čitanosti njezinih djela negoli na vehementnosti njezinih medijskih istupa.</p>
<p> Valjalo bi, dakako, ponešto reći i o autoričinim dramama od kojih je kod nas jedino poznata njezina reinterpretacija Ibsenove Nore koja je doskora bila na repertoaru kazališta »Gavella«. Te su drame, naime, podjednako dobre kao i spomenuti romani, pa je stoga očekivati da će ravnatelji kazališnih kuća poželjeti da se još koja drama Elfriede Jelinek nađe na repertoaru hrvatskih kazališta.</p>
<p>I dok austrijski i njemački knjižari preuređuju izloge kako bi napravili mjesta knjigama desete po redu literarne nobelovke, autoru ovih redaka nameće se pitanje što bi hrvatski književnici (osobito pak književnice) mogli naučiti od »svojeglave Štajerke iz Mürz-Zuschlaga« u čijim venama ustreptalo teče bohemsko-židovska i vindobonsko-austrijska krv. No o tome nekom drugom prigodom!</p>
<p>Sead Muhamedagić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Scenarij razvitka hrvatske i svijeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Knjiga »Pod globalnim šeširom: društva i države u tranziciji i globalizaciji« politologa dr. Anđelka Milardovića, prva knjiga biblioteke »Globalizacija« Centra za politološka istraživanja u Zagrebu, predstavljena je u Profilovoj knjižari Megastore u četvrtak na večer. </p>
<p>Milardović u tome djelu, kako je istaknuto na predstavljanju, jasnim i razgovijetnim jezikom otkriva procese u razdoblju od 1989. do 2004. godine, a u kojima se društva preoblikuju na novim informatičkim tehnologijama, kao umrežena društva znanja i globalne demokracije. Autor u knjizi razotkriva kako je hrvatsko društvo, unatoč ratu, krenulo potpuno krivim putem i tako propustilo priliku primijeniti posve drugi tip tranzicije, poglavito ekonomske, te prihvatilo ulogu »statista globalnih igrača«. Osim toga, Milardović je u njoj ponudio i scenarije budućnosti Hrvatske, Europe i svijeta do 2015. godine. </p>
<p>»Milardović je uspio približiti ono što zovemo 'strukturom moći svijeta', a svojim je pisanjem o toj prekompleksnoj temi prekinuo šutnju. Ono što se događa s nama nije ništa drugo nego aneksija, a hrvatskome narodu kao subjektu kulture prijeti opasnost da nestane. Stoga knjigu toplo preporučujem za čitanje, jer je u pitanju naš opstanak kao nikad prije«, istaknuo je prof. dr. Slavko Kulić.</p>
<p>Autor je, među inim, kazao da njegovo djelo nije sijanje depresije, a sociolog prof. dr. Ivan Rogić istaknuo je da Milardović uspijeva ponuditi uvjerljivu analitičku panoramu procesa tranzicije i globalizacije te njihovih međuodnosa. O knjizi je govorila i književnica Julijana Matanović.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Počela smotra hrvatskoga filma </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Filmom »Breza«, redatelja Ante Babaje u Londonu je u četvrtak otvorena smotra hrvatskog filma. Taj četverodnevni događaj održava se u Riverside Studios, jednom od vodećih londonskih centara za suvremenu kazališnu i filmsku umjetnost. Smotru je otvorila njena glavna pokroviteljica, glumica Vanessa Redgrave. </p>
<p>Londonska publika vidjet će ukupno devet hrvatskih filmova – klasike poput »Lisica« Krste Papića, »Ronda« Zvonimira Berkovića ili »Tko pjeva zlo ne misli« Kreše Golika. No prikazana su i neka novija filmska ostvarenja, kao što su »Tri muškarca Melite Žganjer« Snježane Tribuson i »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića. Organizator događaja je Mreža hrvatskih studenata i mladih stručnjaka, koja od 2000. vrlo uspješno djeluje u Velikoj Britaniji. Pomoć u organizaciji toga filmskog festivala dali su Hrvatsko veleposlanstvo u Londonu, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te hrvatska poduzeća kao pokrovitelji. </p>
<p>»Zajednička nam je namjera bila pronaći najbolji način da sofisticiranoj londonskoj publici predstavimo hrvatski kulturni, društveni i politički identitet. Teško je zamisliti bolji način da se to učini nego li kroz reviju hrvatske filmske produkcije tijekom zadnjih tridesetak godina«, napisao je hrvatski veleposlanik u Londonu Joško Paro, u predgovoru brošure festivala. Publika će u Riverside Studios moći vidjeti i dva izbora animiranih filmova Zagrebačke škole te izložbu hrvatskog filmskog plakata, od onih nastalih pedesetih godina pa do najnovijih.</p>
<p>Gosti smotre hrvatskoga filma u Londonu bit će i Mirjana Bohanec Vidović te Relja Bašić, junaci filma »Tko pjeva zlo ne misli«, koji će nakon projekcije u nedjelju sudjelovati u razgovoru s publikom. Jedan od gostiju toga filmskog festivala je i mlađi hrvatski redatelj Dalibor Matanić. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Knjiga Bože Skoke u Frankfurtu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Frankfurtskome sajmu knjiga u četvrtak je na hrvatskome štandu predstavljena knjiga Bože Skoke »Hrvatska – identitet, image i promocija«, objavljena u izdanju »Školske knjige« iz Zagreba. »Skokina knjiga prvi je udžbenik o identitetu i imageu u nas«, istaknuo je Ante Žužul, predsjednik Uprave »Školske knjige«, koji u svojoj izdavačkoj kući kani pokrenuti biblioteku o identitetu i imageu kako bi na što primjereniji način svijetu bile predstavljene hrvatske vrijednosti. Predstavljači su naglasili da se Hrvatska, koja će početkom sljedeće godine započeti pregovore o ulasku u Europsku uniju, mora predstaviti u boljem svjetlu Europi i svijetu, s obzirom na to da image i promocija igraju sve veću ulogu u međunarodnim odnosima. </p>
<p>Hina i S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Cool Jesus« Izabele Šimunović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U kuli Lotrščak u četvrtak je otvorena izložba akrilika i grafika pod nazivom »Cool Jesus« Izabele Šimunović Soyo, akademske slikarice i grafičarke. Nakon dvije godine izbivanja iz Hrvatske umjetnica je izložila 11 akrilika i 15 grafika nastalih u zadnjih godinu dana, a izložba ostaje otvorena dva tjedna. Umjetnica se u novoj fazi predstavlja kao slikarica, iako nastavlja razmišljati kao grafičarka, pa se osim klasičnim slikarskim alatima služi i matricama, navodi povjesničar umjetnosti Slaven Perović. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kranjčar protiv Stoičkova u bitci za Salzburg</p>
<p>»Najbitnije je da su igrači koji su bili ozlijeđeni sada ne samo oporavljeni, već i spremni i puni motiva. Kad je tako, nemam uopće razloga za promjenu sastava koji je zabilježio pobjede protiv Mađarske i Švedske. Moja momčad je potvrdila u suvremenoj nogometnoj igri ono najbitnije: da može i zna igrati nogomet«, kaže izbornik Zlatko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu navečer dvije nekad igračke zvijezde, Zlatko Kranjčar i Hristo Stoičkov, povest će svoje Hrvatsku odnosno Bugarsku u bitku za Slazburg, kako su suprotstavljene strane prozvale ovu kvalifikacijsku utakmicu za nastup na nogometnom SP 2006. u Njemačkoj. I Hrvati i Bugari, naime, smatraju da bi ih subotnja pobjeda već lansirala do Salzburga, dakle praktički do granice zemlje domaćina idućega SP-a. </p>
<p> - Postava protiv Bugarske bit će ista kao i u prethodnim utakmicama, osim što će ozlijeđenog Tudora zamijeniti Tokić«, rekao je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Kranjčar uoči vrlo bitnog kvalifikacijskog nastupa protiv Bugarske u subotu u Zagrebu (20.15 sati). Naglasak »vrlo bitan dvoboj« često se nalazi u Kranjčarovim riječima prije ove utakmice, a izbornik pojašnjava i zašto: </p>
<p>– Tek ćemo pobjedom protiv Bugarske kapitalizirati uspjeh u gostima protiv Švedske. Sa tri nova boda bili bismo praktički na austrijsko-njemačkoj granici.</p>
<p> – Kao i u prethodnim dvobojima ovaj sastav kvalitativno može nadigrati Bugare, vjerovao sam u ove momke i protiv Mađara i Šveđana, pa zašto ne bih sada kada su mi potvrdili povjerenje, istaknuo je Kranjčar. </p>
<p>Izbornik je potom obrazložio i zašto je tako dugo čekao s objavljivanjem sastava, što mu u ovom kratkom mandatu nije bila praksa. </p>
<p>– Na pripremama ste bili svjedoci kako je mnogo igrača bilo lakše ozlijeđeno. Doista nisam mogao znati kakvu ćemo imati situaciju 48 sati prije utakmice. Stoga sam s nestrpljenjem očekivao trening u četvrtak navečer na maksimirskom stadionu. Htio sam vidjeti koliko je tko od ozlijeđenih spreman. I uvjerio sam se da svi mogu igrati. Dakako, osim Tudora koji je već otišao u Torino na liječenje.</p>
<p>No, izbornikove riječi ne znače da je taj trening u četvrtak prošao bez komplikacija.</p>
<p>– U običnoj igri »ševe«, ozlijedio se vratar Didulica. Zato neće biti u konkurenciji, a pričuva Butini bit će Pletikosa. Za ostale igrače me ne pitajte, moram još trojicu eliminirati, a to ću učiniti neposredno prije utakmice. Zašto je to tako, odgovor je lakonski. Želim zadržati, kako mi treneri to volimo reći, tenziju do same utakmice. Meni je ipak najbitnije da su igrači koji su bili ozlijeđeni sada ne samo oporavljeni, već i spremni i puni motiva. Kad je tako, nemam uopće razloga za promjenu sastava. Ova momčad je potvrdila u suvremenoj nogometnoj igri ono najbitnije: da može i zna igrati nogomet.</p>
<p>Na pitanje pribojava li se nastupa Tokića na Tudorovom mjestu, Kranjčar se uopće nije uznemirio:</p>
<p>– Dubokog sam uvjerenja da će Tokić, koji je ovdje izvrsno trenirao, dostojno zamijeniti u mom mandatu odličnog Tudora. Uostalom, već nekoliko dana nagovještavam nastup Tokića, prema tome ne vidim razloga da se u njega sumnja. </p>
<p>Kranjčar hrvatsku prednost vidi ne samo u kvaliteti svojih nogometaša, već i u simbiozi igrača i navijača koja će očito u subotu u Maksimiru biti veličanstvena. Prema podacima iz Hrvatskog nogometnog saveza jagma za ulaznicama bila je veća čak i od utakmice protiv Jugoslavije 1999. u Zagrebu. </p>
<p>– Očito je naš uspjeh u Götteborgu motivirao i navijače, a sjetimo li se kakvu smo podršku imali i protiv Mađara, osjećam da će igrači letjeti na krilima publike iako je istina da se Bugari ne boje vrućeg ugođaja. Gledao sam Bugarsku kao opservator Hrvatske televizije na EP-u u Portugalu. Nisu tada igrali tako loše kao što pokazuju rezultati. S time da im je Stoičkov sada dao dodatnu dimenziju, s takvim trenerom mnogi igrači procvjetaju. </p>
<p>Mi smo cijeli tjedan pričali o Bugarima. Znamo sve o njima, da su dobri, kvalitetni, da se ne libe i napasti u gostima. </p>
<p>Međutim, meni je najbitnije da moji igrači znaju protuigru bugarskoj koncepciji. Bugari igraju u širinu, znaju dobro baratati s loptom, a po nekima, nama takva igra ne odgovara. Zato očekujem od našeg veznog reda možda i najteži posao u dosadašnjim kvalifikacijama. </p>
<p>Zbog velikog zanimanja iz HNS-a poručuju da se na stadion dođe što ranije, mjesta su numerirana, a očekuje se i dolazak dvije tisuće bugarskih navijača. </p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bugari protiv Hrvata sa četiri napadača</p>
<p>Budući da nam je cilj prvo mjesto u skupini i izravan plasman na SP, jasno je s kojim smo namjerama došli u Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Snimatelj RTL-aa jedva je izbjegao premanjemu bačenu korner-zastavicu kada je na igralištu Zagreba u Kranjčevićevoj pokušao snimiti trening Bugara i njihovog izbornika Hristu Stoičkova. Čujemo da ni bugarskim reprezentativcima nije lakše, jer im je Stoičkov u hotelu Esplanade u ime maksimalne mobilizacije i koncentracije zabranio svako telefoniranje, kao i čitanje novina, razgovore s novinarima, prijatelljima...</p>
<p> Još kad se tomu pridoda sav njegov na konferenciji za novinare izrečeni optimizam dan uoči maksimirske utakmce, a još više igrača Berbatova i Mančeva, proizlazi da se Kranjčarovim izabranicima u subotu jako loše piše.</p>
<p>Pogotovo se bugarski optimizam iščitava iz činjenice što Stoičkov za subotu krije sastav kao zmija noge. Ne toliko zbog dvojbe oko ovog ili onog igrača, koliko zbog koncepcije i taktike. No, već sama činjenica što mu se glavna dvojba vrti oko toga da li Hrvatima sučeliti od prve minute tri klasnična napadača, ili četiri, govori o bugarskim namjerama. Sigurno je, međutim, da će zaigrati velika bugarska nada 18-godišnji Valeri Božinov za kojega se već otimaju, Milan, Arsenal, Barcelona</p>
<p>Sam Stoičkov, osim što zagrebački ogled tretira kao »najvažniji susret kvalifikacija kojim se mnogo toga rješava«, ponudio je zanimljiv odgovor kad mu se pripomenulo kako Hrvatska još na svom tlu u 12 godina nije izgubila kvalifikacijsku utakmicu.</p>
<p>– Svi su tereni isto dugački i široki, trava podjednako zelena, a sa svake strane igra isti broj igrača, jedino što navijači nisu u podjednakom broju. Budući da nam je cilj prvo mjesto u skupini i izravan plasman na SP, jasno je s kojim smo namjerama došli u Zagreb.</p>
<p> Odbacujući bilo kakve sumnje izrečene od strane bugarskih novinara o eventualnim pritiscima na Bugarsku, Stoičkov je rekao:</p>
<p>– Hvala HNS-u na izvanrednom domaćinstvu, i to je jedini način mogućeg uznapredovanja balkanskog nogometa. Prvi strijelac gostiju 23- godišnji Dimitar Berbatov uopće ne krije da su došli u Zagreb pobjediti, »jer dobro poznaje hrvatski sastav a svjestan je snage svojih suigrača«. Na razini istih razmišljanja je i Vladimir Mančev napadač francuskog Lillea.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rumunji padaju u Pragu?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Okršaji BiH i SCG u Sarajevu, Engleske i Walesa u Manchesteru, Slovenije i Italije u Celju, Francuske i Republike Irske u Parizu, Ukrajine i Grčke u Kijevu, Češke i Rumunjske u Pragu... Već i šturo izlistavanje parova nove runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo pokazuje da je pred nama i te kako uzbudljiv nogometni vikend.</p>
<p>• Skupina 1</p>
<p> Jesu li Rumunji doista na tragu slavne generacije od prije desetak godina, je li nedavni poraz Čeha protiv Nizozemske pokazatelj da su Česi bez Pavela Nedveda tek prosječna momčad, je li pobjeda Nizozemaca najava velikog uzleta novog izborika Marca Van Bastena, hoće li na vrh ljestvice odjednom zajesti - Finci... Pozamašan set pitanja nam se nameće uoči novih okršaja u skupini 1. Pitanje je što i koliko može učiniti češka nacionalna momčad bez svoga karizmatičnoga vođe Nedveda koji se povukao iz reprezentacije. Nakon što ih je pobijedila Nizozemska sa 2-0, sada u Pragu dočekuju zahuktalu Rumunjsku koja je u tri utakmice upisala sve tri pobjede. Nizozemci gostuju kod Makedonije i to opet bez suspendiranog Ruuda Van Nistelrooya. Drugo mjesto zasad pripada Finskoj, koja je upisala dvije pobjede, a u subotu će loviti i treću kad im u goste dolaze Armenci.</p>
<p>• Skupina 2</p>
<p> Hoće li kvalitativni dijagram aktualnih europskih prvaka Grka i dalje strmoglavo padati? U dvije su utakmice upisali tek jedan bod. U subotu gostuju kod nešto uvjerljivije Ukrajine, a dodatni im je problem i ozljeda napadača Charisteasa. Vrh ljestvice trenutačno pripada Gruziji, koja je u subotu slobodna, ali već u srijedu gostuje u Kijevu.</p>
<p>• Skupina 3</p>
<p>Čak sedam bodova iz tri utakmice i samim time prvo mjesto na ljestvici izazivaju stanovito strahopoštovanje prema slovačkoj selekciji. No, podatak da su te dvije pobjede upisali protiv Luksemburga i Lihtenštajna ipak narušavaju tezu o Slovacima kao hitu ovih kvalifikacija. U subotu dočekuju Latviju. Portugalci gostuju u Vaduzu, a Rusi u Luksemburgu... Znatno zanimljiviji dvoboj je onaj u srijedu kad Rusi dolaze u Lisabon.</p>
<p>• Skupina 4</p>
<p> Renovirana francuska selekcija još se uvijek vuče kroz »šipražje« i traži put do stare staze slave. No, remi protiv Izraela u Parizu na startu kvalifikacija pokazuje da novi izbornik Domenech (zasad) nije uspio unijeti pobjednički duh. Od reprezentativnog su se dresa u međuvremenu oprostili Zidane, Thuram i Lizarazu, a Francuska će u subotu dočekati Republiku Irsku i bez kartoniranog Patricka Vieire! Na sve se to nadovezuju i trzavice između glavnih francuskih zvijezda Henryja i Piresa s jedne te izbornika Domenecha s druge strane. Irci, pak, u Pariz dolaze sa samo jednim porazom u posljednjih 10 utakmica.</p>
<p> • Skupina 5</p>
<p> Mogu li Slovenci »srušiti« Talijane i zasjesti na vrh? Odgovor ćemo doznati u subotu nakon njihovog međusobnog okršaja u Celju gdje će »zmajčeki« igrati bez ozlijeđenog kapetana Knavsa. Obje su selekcije dosad pobijedile Moldaviju, s tim da su »azzurri« tome pridodali i tri boda protiv Norveške u Palermu, a Slovenci bod protiv Škotske u Glasgowu... Talijani će zasigurno zaigrati u pomalo »redizajniranom« sastavu. Tako će ispred Tottija najvjerojatnije ordinirati dvojica do jučer gotovo nepoznatih napadača - Luca Toni iz Palerma i Mauro Esposito iz Cagliarija.</p>
<p>• Skupina 6</p>
<p> Međusobni okršaji Manchesterovih legendi na Manchesterovom travnjaku! Britanski mediji uglavnom kroz ovu prizmu najavljuju subotnji dvoboj Engleske i Walesa na Old Traffordu. Velški izbornik Mark Hughes bivša je proslavljena zvijezda Manchester Uniteda, dok je ponajbolji velški igrač Ryan Giggs ionako cijelu svoju karijeru u ovome klubu. Old Trafford će imati priliku pozdraviti i Davida Beckhama, »Unitedovo dijete« odbjeglo u madridski Real. No, posebno će zanimljivo biti promatrati individualne dvoboje Giggsa i Garyja Nevillea. Nikad nisu igrali jedan protiv drugoga što je i shvatljivo s obzirom da su cijelu karijeru u istome klubu. U sastav Engleske se, pak, vraća branič Rio Ferdinand nakon što je odradio osmomjesečnu suspenziju zbog odbijanja dopinškog testa. Wales će, pak, zaigrati bez suspendiranog Robbiea Savagea.</p>
<p>• Skupina 7</p>
<p> O dvoboju BiH i SCG, zasigurno najzanimljivijem okršaju ovoga vikenda, opširnije smo pisali u prilogu Panorama. Šteta je jedino što će ovo, na neki način, biti dvoboj »B selekcija«. Oba će sastava, uslijed silnih ozljeda, zaigrati u krnjim postavama - BiH bez Salihamidžića, Hasagića, Musića i Konjića, a SCG bez Jestrovića, Mladenovića, Kežmana i Vidića.</p>
<p>• Skupina 8</p>
<p> Uz zagrebački dvoboj Hrvata i Bugara pažnju privlači i okršaj Kranjčarovih »žrtvi« Šveđana i Mađara. Naši sjeverni susjedi dolaze u goste iznimno kvalitetnim, a sada i »pobješnjelim« Skandinavcima željnima izbaciti gnjev nakon poraza protiv Hrvatske usred Göteborga. Istoga dana na Malti gostuje Island... U srijedu, pak, Bugari dočekuju Maltu, dok Šveđani putuju u Reykjavik.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Treba li ukinuti plivačka natjecanja u godini olimpijskih igara</p>
<p>U olimpijskoj godini plivanje, baš kao i atletika, uistinu postoji samo na olimpijskim igrama. Upravo je nevjerojatno koliko se sva ostala natjecana prije i poslije Igra doimaju nevažnima i nezanimljivima, čak kada za to nema pravog razloga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U atletici i plivanju bi u olimpijskoj godini trebalo zabraniti organizaciju bilo kakvih natjecanja osim, naravno, onih na olimpijskim igrama. Upravo je, naime, nevjerojatno koliko se u ta dva glavna olimpijska sporta sve doima nevažnim i nezanimljivim prije i poslije olimpijskih nadmetanja. Iako tome nije baš tako.</p>
<p>U Indianapolisu se, tako, od 8. do 11. listopada održava Svjetsko prvenstvo u plivanju u 25-metarskim bazenima na kojem, među 600 plivačica i plivača iz 97 zemalja, nastupa i sedmero hrvatskih reprezentativaca. O tome, međutim, ne možete pročitati ništa čak ni na internetskim stranicama Hrvatskog plivačkog saveza. To je, naravno, prije svega problem spomenutog saveza i njegovog trenutnog (ne)funkcioniranja, no dobro oslikava spomenuti problem plivačkih natjecanja u olimipijskim godinama.</p>
<p>Hrvatsko plivanje je dosad na svjetskim prvenstvima u kratkim bazenima ostvarilo odlične rezultate. Miloš Milošević je na prvom svjetskom prvenstvu u 25-metarskim plivalištima, u Palma de Mallorci 1993. godine, osvojio zlato na 100 metara leptirovim načinom, Gordan Kožulj je ostvario isto na 200 metara leđnim načinom na SP u Ateni 2000. godine, dok je Marko Strahija u Moskvi 2002. osvojio srebrnu medalju na 200 leđno. </p>
<p>Kolekciju hrvatskih odličja vrlo bi vjerojatno na ovom prvenstvu mogao nastaviti Duje Draganja da u Indianapolis, prema vlastitim riječima, nije otišao samo zato da bi se tamo našao sa svojim trenerom s Berkeleya Mikeom Bottomom. Hrvatski olimpijski »srebrnjak« u Indianapolisu, tako, čak i neće nastupiti u disciplini u kojoj drži europski rekord i drugi svjetski rezultat svih vremena, dakle na 100 metara slobodno. Nastupit će samo na 50 slobodno i 50 leptir, no prema prijavljenim rezultatima i tu je u samom vrhu. Na 50 slobodno je, tako, sa 21.53 peti među prijavljenima, dok je na 50 leptir sa 23.27 šesti. No, Draganja i njegov klupski trener iz riječkog Primorja Dimitar Bobev prave Draganjine rezultate najavljuju tek za Europsko prvenstvo u 25-metarskim bazenima koje se u prosincu održava u Beču. A, Indianapolis? Hmm, vidjet ćemo... </p>
<p>U međuvremenu, glavna atrakcija natjecanja u montažnom bazenu postavljenom u Conseco Fieldhausu (gdje inače igraju košarku Indiana Pacersi) je Michael Phelps. Nakon nevjerojatnih osam odličja osvojenih na Olimpijskim igrama u Ateni najbolji plivač današnjice želi i u Indianapolisu svakog dana prvenstva osvojiti barem jednu medalju. Možete se kladiti da će mu to uspjeti.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagrebaše zanima samo pobjeda</p>
<p>U nedjelju (18 sati) u »dvojci« Doma sportova sudarit će se hrvatski prvak Zagreb i ukrajinski prvak Zaporožje na otvaranju skupine B Lige prvaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ova je sezona početak našeg puta prema europskom vrhu, gdje smo jednom već bili«, rekao je Bartol Kaleb, direktor RK Zagreb, čije igrače u nedjelju čeka prvi europski, a time i pravi ispit. Naime, u 18 sati u »dvojci« Doma sportova gostovat će ukrajinski prvak Zaporožje, prvi suparnik u skupini B Lige prvaka. U skupini su još talijanski Conversano i francuski Montpellier. Zagreb i Zaporožje su se susreli u Ligi prvaka prije tri godine, ali danas su i Zagreb i Zaporožje drukčije momčadi. </p>
<p>– Koliko znamo o Ukrajincima, dobra su momčad, igraju malo dublju obranu, a lijevo im krilo igra Nat, koji je igrao kod nas. To će biti prilika i da mi sami vidimo koliko vrijedimo, jer utakmice u domaćem prvenstvu ne daju pravu sliku o našoj snazi. Nedostajat će nam Lackovićevi golovi, ali sad imamo drugih kvaliteta, kaže Zagrebov kapetan, Denis Špoljarić, dodavši da ne sumnja u pobjedu svoje momčadi. </p>
<p>Nekadašnja Zagrebova igračka zvijezda, Bruno Gudelj vodit će svoj bivši klub u Ligi prvaka. Posljednjih je dana gledao snimke Zaporožja, i to lanjske, ali kaže da je momčad ostala ista. </p>
<p>– Nisu mijenjali momčad, tako da se dalo vidjeti dosta toga. Naš je prvi cilj plasman u četvrtfinale, a za to bismo trebali dobiti sve utakmice kod kuće. To možemo, iako nam nije lako. Naime, momčad je još u formiranju, još se dižemo u formi i, iako je ta forma zadovoljavajuća, imamo mjesta za napredak. Svjesni smo da će nam ovo biti teška utakmica, Ukrajince ćemo trebati lomiti 60 minuta za pobjedu. Ionako ni ne razmišljamo o nečem drugom, osim o pobjedi, govorio je Gudelj, dodavši: </p>
<p>– Nikša Kaleb i Drago Vuković imaju problema s ozljedama, Kaleb sa stopalom, a Vuković s gležnjem, ali će obojica igrati, koliko će moći. </p>
<p>Inače, u prodaju će biti pušteno 50 posto ulaznica od kapaciteta dvorane II Doma sportova, koji je malo veći od tri tisuće mjesta, a polovica će biti podijeljena sponzorima, klubovima... Ulaznice će se prodavati po cijeni od 20 kuna u subotu i nedjelju, ukoliko će ih biti. Kako kažu u klubu, vidjelo se da je velik interes za utakmicu, jer je bilo mnogo rezervacija. Prije Zagreba, u 15.30 sati, na terenu »dvojke« će igrati rukometašice Lokomotive i St. Gallena u prvoj utakmici 2. kola Kupa EHF-a. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Splićani i dalje »tanki« pod košem</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Košarkaši Split CO nisu uspjeli iznenaditi momčad Bosne ASA u Sarajevu. Jednostavno, žutima nedostaje iskustva, ali i više kvalitetnih igrača, da bi se moglo pobijeđivati na vrućim gostujućim parketima solidne momčadi poput Bosne. Najveći problem žutima je manjak visokih igrača i loša igra pod obručima. </p>
<p>U drugom kolu na svojim Gripama, protiv aktualnog prvaka »lige poluotoka«, beogradskog Reflexa (subota, 18 sati), najveći izazov Splićanima biti će baš igra u reketu, Naime, gostujuća momčad je iznimno jaka na centarskim pozicijama, te će sigurno forsirati igru »u dubinu«. Svjestan je toga i trener Splita Ivica Burić i u samo dva dana mora pronaći model igre kojim bi se pariralo centrima Reflexa.</p>
<p>– Mi bez obzira na trenutačne slabosti glede visokih igrača moramo više forisrati igru ispod koševa. Previše se oslanjamo na igru vanjskih igrača, a to nije dovoljno. Pogotovo tako nećemo moći igrati protiv Reflexa, jer igrači beogradskog kluba jako pritišću suparničku vanjsku liniju. I baš stoga mi moramo pronaći bolju suradnju vanjskih linije i centara. Sigurno će biti bolje kada nam se priključe naš dva centra Kedžo (prebolio mononukleozu) i Kartelo, razmišlja trener Burić.</p>
<p>Na Gripama se očekuje da će tijekom ovog prvenstva momčad prerasti pridjev darovita. Čelnici klub smatraju da joj je za takav iskorak potrebna veća doza drskosti i agresivnosti.</p>
<p>– Imamo na Gripama grupu darovitih igrača, dobro treniraju, ozračje u svlačionici je ohrabrujuće, pa mi se čini da joj je potrebno samo malo više sportske drskosti i agresivnosti da dobije pobjednički mentalitet. Čude me, samo, ove blokade u igri kada po nekoliko minuta jednostavno ne funkcioniramo, rekao je predsjednik kluba Dino Rađa. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Egipat: U bombaškim napadima poginula 31 osoba, Al Qaida preuzela odgovornost</p>
<p>JERUZALEM, DUBAI</p>
<p> - Od 31 poginule osobe u nizu bombaških napada u egipatskim odmaralištima na Crvenome moru bilo je najmanje 19 Izraelaca, javljaju u petak izraelski mediji, a premijer Ariel Sharon najavljuje da će zajedno s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom »usredotočiti napore i snage na borbu protiv terorizma«.</p>
<p>Palestinska samouprava objavila je u petak da je za tri eksplozije što su u četvrtak navečer potresle dva egipatska odmarališta odgovorna izraelska okupacija Zapadne obale i pojasa Gaze.</p>
<p>»Sve dok traje izraelska okupacija koju podržava američka administracija, nitko ne može jamčiti mir, sigurnost i stabilnost u regiji ili u svijetu«, kaže se u priopćenju Nabila Abua Rudeineha, glavnoga savjetnika palestinskoga predsjednika Yassera Arafata što ga prenosi agencija dpa.</p>
<p>Prema Reutersovoj vijesti, izraelski premijer Sharon zahvalio je Mubaraku za egipatsku pomoć u izvlačenju poginulih i ranjenih. U Sharonovu se priopćenju kaže da su se njih dvojica »dogovorila o ujedinjavanju snaga i napora radi borbe protiv terorizma te da su zaključili kako je terorizam glavna prijetnja slobodnome svijetu i protiv njega se treba boriti ma gdje udario«.</p>
<p>Najmanje 31 osoba je poginula, objavio je radio izraelske vojske, među njima i brojni Izraelci, a više od stotinu je ozlijeđeno u tim eksplozijama što su se dogodile u hotelu Taba Hilton, uz izraelsku granicu i u kampu Ras al Sutanu, nešto južnije.</p>
<p>U petak ujutro nestalima se smatralo 38 osoba, a spasilačke ekipe nastavljaju tražiti ljude zarobljene u ruševinama luksuznoga hotela. (Hina) </p>
<p>Radikalne palestinske skupine Islamski džihad i Hamas u petak su priopćile da nemaju veze s tim napadima na sinajskome poluotoku, objavila je agencija AFP. </p>
<p>Skupina koja tvrdi da pripada Al Qaidi, Brigade mučenika Abdallaha Azzama, preuzela je odgovornost za tri napada na Sinaju, sjeveroistoku Egipta, doznaje se u petak poslijepodne iz priopćenja objavljenog na islamističkoj internetskoj stranici. »Brigade mučenika Abdallaha Azzama s radošću objavljuju arapskoj i islamskoj braći da su herojske operacije naše djece počinjene na egipatskom tlu očistile zemlju Taba od židovskog obeščašćenja«, piše u priopćenju. Napadi na Sinaju su »jedna od provala vulkana koji kipi i koji se nikad neće ugasiti«, upozorava se u priopćenju. Na kraju teksta stoji potpis »Brigade mučenika Abdallaha Azzama - mreža Al Qaida - Zemlja Velika Sirija i Egipat«.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kenijka Wangari Maathai dobitnica Nobelove nagrade za mir</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. je kenijska ekološka aktivistica Wangari Maathai (64), objavio je u petak norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade.</p>
<p>»Norveški odbor za Nobelovu nagradu odlučio je dodijeliti nagradu Wangari Maathai za njezin doprinos održivom razvoju, demokraciji i miru«, istaknuo je odbor.</p>
<p>Maathai, prva Afrikanka dobitnica Nobela za mir, izjavila je u petak da su obrana okoliša i promicanje mira vrlo usko povezani. »Ekologija je važan aspekt mira, jer kada preostane malo prirodnih izvora za njih se borimo oružjem«, izjavila je norveškoj radio-televiziji NRK. »Sadimo zrna mira za sadašnjost i budućnost«, dodala je.</p>
<p>Ona je 1977. utemeljila »Pokret za zeleni pojas«, plan sadnje drveća u Africi koji promiče bioraznolikost. Zahvaljujući njezinu djelovanju protiv deforestacije, koja uzrokuje suše i siromaštvo lokalnog stanovništva, u Keniji je posađeno više od 30 milijuna stabala i u rasadnicima su zaposleni deseci tisuća osoba, među kojima mnogo žena.</p>
<p>Nagrada - zlatno odličje, diploma i ček na 1,1 milijuna eura - bit će joj predana 1. prosinca na dan obljetnice smrti utemeljitelja nagrade Šveđanina Alfreda Nobela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Komarica: Europskim velesilama odgovara kaos u BiH</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Predsjednik Biskupske konferencije BiH i biskup banjolučki msgr. Franjo Komarica optužio je europske velesile da im odgovara konfuzija u BiH. </p>
<p>»Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku odraz situacije u Europi, kao i Americi. Europske velesile nisu međusobno jedinstvene, nisu odlučne, nije im jasno što hoće s jugoistokom Europe«, izjavio je biskup Komarica u intervjuu bosanskohercegovačkom izdanju Večernjeg lista od četvrtka. Biskup Komarica je to rekao komentirajući nedavnu dvodnevnu konferenciju u Berlinu pod nazivom »Daytonska uloga i povijesna perspektiva Daytona« na kojoj je on i govorio.</p>
<p>»Dayton je u BiH donio završetak rata, ali ne i pravedan mir«, rekao je biskup Komarica. Nije jasno, kako se izrazio, što se htjelo s daytonskom Bosnom i Hercegovinom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blair: Siromašna Afrika idealno skrovište terorista</p>
<p>Boraveći u Etiopiji u sklopu afričke turneje britanski premijer upozorio da Al Qaida već neko vrijeme ima svoja uporišta na Crnom kontinentu, odakle kako je rekao, planira nove napade, koji se mogu dogoditi bilo gdje u svijetu, uključujući i Afriku</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair želi da Afrika ubuduće postane »glavnim prioritetom« za nastup novih vojnih snaga EU za brzu intervenciju, koje bi mogle brzo reagirati u kriznim područjima, poput sudanskog Darfura. Blair je to rekao u glavnom gradu Etiopije, Adis Abebi na sastanku Afričke komisije. Pritom je naglasio da su afričko siromaštvo i sukobi pravi rasadnik i skrovište terorista i kriminalaca. </p>
<p>Britanski premijer vratio se naime, u petak kući s trodnevne afričke turneje. U toj turneji glavni je događaj bio je njegov nastup u Adis Abebi, na sastanku Afričke komisije. Komisija treba istražiti kako bi se moglo pomoći Africi. Do početka iduće godine ona će sastaviti plan akcije koji će biti prezentiran vođama grupe najrazvijenijih zemalja, G8.</p>
<p>»Znamo da bijeda i nestabilnost vode do slabih država koje postaju utočištima terorista te drugih kriminalaca«, rekao je Blair. Upozorava da Al Qaida već neko vrijeme ima svoja uporišta na Crnom kontinentu, odakle kako je rekao, planira nove napade, koji se mogu dogoditi bilo gdje u svijetu, uključujući i Afriku.</p>
<p>Inače, Afrika je jedini kontinent koji je zadnjih desetljeća postao siromašnijim. Britanija će voditi računa o komisijom nalazima kada dogodine bude predsjedavala Europskom unijom i G8. Blair je najavio da će tijekom tih mandata jedan od njegovih prioriteta biti Afrika. Također je najavio kako se Britanija nada da će unutar idućih pet godina pripremiti 20.000 vojnika za afričke mirovne snage.</p>
<p> U zadnjih 50 godina na afričkom kontinentu bilo je 186 državnih udara. Vodilo se 26 većih ratova, u kojima je poginulo sedam milijuna ljudi. Cijena tih sukoba procjenjuje se na 250 milijardi dolara. Ovoga trena u više afričkih zemalja još traju sukobi.</p>
<p>Osim toga, Afrika vuče teret od 300 milijardi dolara inozemnog duga, a samo dva posto ukupne svjetske trgovine otpada na njene proizvode. Težak udarac Africi nanijela je i epidemija AIDS-a. Više od 25 milijuna Afrikanaca zaraženo je virusom HIV koji izaziva tu opaku bolest, od koje je do sada umrlo 45 milijuna afričkih stanovnika. </p>
<p>U svom govoru u Adis Abebi, Blair je rekao da se drugdje u svijetu stvara golemo bogatstvo, dok u Africi ima 300 milijuna ljudi koji žive na manje od jednog dolara dnevno. Najavio je da će Velika Britanija povećavati svoju pomoć za siromašne. Blair je u Etiopiju stigao iz susjednog Sudana, gdje je pokušao učiniti pritisak na tamošnje vlasti da okončaju sukobe u Darfuru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>SAD planira osvojiti još dvadeset iračkih gradova </p>
<p>Činjenicu da je taj plan dospio u javnost, NYT pripisuje nastojanju Busheve administracije da opovrgne kriticizam iz predizborne kampanje Johna Kerryja koji optužuje predsjednika Busha da »nema nikakav plan za Irak«</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Do siječanjskih izbora u Iraku, Pentagon planira osvajanje 20 do 30 gradova koje sada drže pod svojom kontrolom pobunjenici. Prema pisanju The New York Timesa, napravljen je detaljan plan s kriterijima prema kojima će američka vojska u Iraku odlučiti o tome koji od tih gradova imaju prednost u osvajanju.</p>
<p>Sadašnje vojne operacije i nastojanja da se slomi otpor pobunjenika u Tal Afaru, Samari i južno od Bagdada, navodno su dio toga plana koji je odobren u samom vrhu Busheve administracije. Činjenicu da je taj plan dospio u javnost, NYT pripisuje nastojanju Busheve administracije da opovrgne kriticizam iz predizborne kampanje Johna Kerryja koji optužuje predsjednika Busha da »nema nikakav plan za Irak«.</p>
<p>Plan je navodno sačinjen još u kolovozu, i američko veleposlanstvo u Bagdadu kao i američko zapovjedništvo u Iraku već su upoznati s pojedinostima. Prioriteti u planiranom osvajanju iračkih gradova koji su pod kontrolom pobunjenika i terorista određuju se prema veličini grada, broju stanovnika i značenju grada na izborima, a konačni je cilj osigurati da se izbori mogu održati i u gradovima u kojima većinu čini sunitsko stanovništvo, a gdje sada za to ne bi postojali uvjeti obzirom na vrlo lošu sigurnosnu situaciju.</p>
<p>Ukoliko bi se taj plan do siječnja ostvario, i izbori se mogli održati u cijelom Iraku, to bi također, kažu u Pentagonu, omogućilo i smanjivanje ukupnog broja američkih vojnika u Iraku (sada ih je tamo 138.000).</p>
<p>Pentagonov plan, uz preuzimanje kontrole u 20 do 30 iračkih gradova i omogućavanje izbora, predviđa i stvaranje gospodarskih uvjeta za normalizaciju života: otvaranje novih radnih mjesta, osiguravanje osnovnih službi u gradovima, osiguravanje redovitog snabdijevanja stanovništva, uvođenje vladavine zakona i - veću međunarodnu podršku tom planu. </p>
<p>Drugim riječima, to bi značilo objedinjavanje plana o vojnoj kontroli Iraka i planu gospodarske i političke strategije za Irak. Jedan visoki dužnosnik Pentagona, kako ga citira New York Times, kaže: »To znači da bi trebalo upotrijebiti gospodarstvo i političke mjere kako bi se odvojila čvrsta teroristička jezgra od onih koji danas pucaju po nama jer im netko za to plaća 100 dolara tjedno«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Chirac protiv »američkog kulturnog hegemonizma« </p>
<p>HANOJ</p>
<p> - Peti sastanak na vrhu Foruma Azija-Europa (ASEM), od ove godine bogatijeg za 13 novih članica, otvoren je u petak u vijetnamskoj prijestolnici Hanoju.</p>
<p>ASEM, zamišljen kao forum dijaloga u cilju promicanja gospodarskih veza dvaju kontinenata, povećao je broj članica s 25 na 38. U forum su ušle tri azijske zemlje, Laos, Kambodža i Mianmar (bivša Burma), te 10 novih zemalja članica Europske unije. Mianmar je primljen unatoč protivljenju EU koja namjerava osnažiti sankcije protiv te zemlje jer nije pozitivno odgovorila na zahtjeve za demokratizacijom.</p>
<p>»Namjeravamo iskoristiti ovaj skup za jačanje multilateralne suradnje i razgovarati o središnjoj političkoj ulozi UN-a u svijetu«, najavio je vijetnamski predsjednik Tran Duc Luong, otvarajući summit. Međunarodne teme, poput situacija u Iraku, Sjevernoj Koreji i borba protiv terorizma također će dominirati raspravama u Hanoju.</p>
<p>Gostujući u francuskom kulturnom centru »Espace« u Hanoju, dan prije početka summita, francuski predsjednik Jacques Chirac iznio je oštre kritike na račun Amerike. Upozorio je da globalnoj raznolikosti prijeti »katastrofa« ako se svijet ne suprotstavi »američkoj kulturnoj i lingvističkoj hegemoniji«. Razgovarajući s mladim Vijetnamcima Chirac je upozorio da će, dođe li do posvemašnje liberalizacije, »svako očitovanje kulture nestati u korist američke kulture«, što će dovesti do »općeg nedostatka kulture u svijetu«.</p>
<p>»Takva situacija vodi nas do opće svjetske subkulture utemeljene na engleskom jeziku, što bi bila prava ekološka katastrofa«, rekao je Chirac dodajući kako se zemlje samo uz vladinu pomoć mogu održati svoje kulturno nasljeđe. </p>
<p>Komunistički režim u Hanoju kandidat je za članstvo u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) koje Francuska svesrdno podupire i mora odlučiti hoće li svoje tržište otvoriti kulturnim dobrima. Vijetnam je bivša francuska kolonija, u kojoj danas samo 375.000 od 81 milijun stanovnika govori francuski. (Hina/mb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Slave se obljetnice mnogih skladatelja, ali o Lisinskom ni riječi. To je sramota</p>
<p>Da nije bilo u nedjelju 3. listopada muzičkog popodneva na Trećem programu Hrvatskog radija, valjda nitko ne bi saznao da se prije četiri mjeseca (31. svibnja) navršilo punih 150 godina od smrti preteče naše novije glazbe – Vatroslava Lisinskoga.</p>
<p>Treći program Hrvatskoga radija u skromnoj emisiji lojalno je podsjetio slušatelje, doduše s priličnim zakašnjenjem, na neke momente iz skladateljeva života i izveo nekoliko njegovih djela.</p>
<p> U vrijeme kad naša dva najveća muzička ansambla, Zagrebačka filharmonija i Simfonijski orkestar HRT, obavješćuju javnost o svojim raskošnim repertoarima za sezonu 2004./2005., nigdje nisu ni u primisli uvrstili barem jedno djelo Lisinskoga, zaboravljajući čak da i koncertiraju u dvorani koja nosi njegovo ime! To je sramota.</p>
<p>Slave se godišnjice rođenja ili smrti cijelog niza skladatelja, što je za pohvalu, ali o Lisinskom, na spomen čijega imena svi možemo samo plakati, jer je živio bijedno i gotovo nepriznat kao glazbenik – ni riječi. Čulo se nedavno da je kod nas ovog ljeta bila zabilježena, na primjer, stota godišnjica smrti Antonina Dvoraka nekoliko puta, što je također u redu, ali u ovoj prilici Lisinski bi nam ipak trebao biti na prvom mjestu!</p>
<p>Sad je za sve prekasno, a o nekoj koncertnoj večeri u čast Lisinskoga ionako možemo samo sanjati.</p>
<p>DRAGA UNGARO Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Loš rezultat odnosa pameti i snage </p>
<p>Javljam se u vezi s vrlo dobrim tekstom u Vjesniku od 27. rujna 2004. pod naslovom »Bogatstvo od kojeg se jedva živi«, iako bi mu u nas bio primjereniji naslov »Bogatstvo koje se uništava«.</p>
<p> Ako je doista istina da je »razvijeni svijet umnogome... promijenio svoje stajalište prema ruralnom«, moram primijetiti da Hrvatska, ili preciznije – hrvatska vlast, još nije dio toga kluba. Premda se domaćoj javnosti često nameće dojam o ravnodušnosti ili čak nekompetentnosti ruralnoga stanovništva u oblikovanju vlastite egzistencije, činjenice tvore potpuno drukčiju sliku. Svježi je primjer autocesta Zagreb – Sisak, čije je planiranje u tijeku.</p>
<p> Trasa koju predlažu mjerodavna tijela apsolutno je neprihvatljiva ruralnim stanovnicima, čija su kvaliteta života i budući ekonomski izgledi – od turizma do ekološke poljoprivredne proizvodnje – talac izvitoperenih procesa odlučivanja u očito »dalekim« metropolama (Zagrebu i Sisku). U doba kad komunikacijske tehnologije omogućuju poslovanje cijelih industrija između kontinenata domaća uprava ne nalazi za shodno komunicirati i uvažiti primjedbe onih čiji je neposredan interes u pitanju.</p>
<p>Premda su zbog depopulacije brojčano u velikoj manjini prema središtima koja se imaju autocestom povezati, i čijim je korisnicima, budimo iskreni, gotovo svejedno kojim se putem voze od Zagreba do Velike Gorice ili Siska, tamošnji su stanovnici u apsolutnom broju izjavili i formalno neslaganje s trenutno predloženom trasom potpisom peticije.</p>
<p> Zbog čega? Ne zbog političkog inata, kako bi to neki htjeli prikazati, već zbog urođenog osjećaja domaćina koji je u stanju raspoznati grijeh od napretka. S druge strane, državna uprava očito nema efikasnog mehanizma kojim bi se odvojila od ucjena uske skupine pojedinaca koji su dovoljno arogantni da skrenu cjelokupan projekt s ekološki povoljnije trase – ali koja bi prolazila zemljištem većinom u vlasništvu Hrvatskih šuma u kojem bi teško zadovoljili svoje špekulantske interese parcelama na trasi autoceste.</p>
<p>Rezultat je takvoga odnosa pameti i snage planiranje autoceste kroz desetak ruralnih naselja između Zagreba i Siska. Potpuno uništavanje uobičajenog načina života za tisuće obitelji kao i mnogih »vikendaša« koji su shvatili prednost investicije u pravi hrvatski naćin života. Gotovo identično kao što mnogi Europljani hrle u kupnju otoka i jadranske baštine.</p>
<p>Apsolutno podržavam osnivanje Povjerenstva za ruralni razvitak i nadam se da će obaviti bolje posao od Ministarstva koje je zaduženo u isto vrijeme i za graditeljstvo i za zaštitu od graditeljstva, što hrvatski politički apsurd.</p>
<p>BORIS DEBIC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Manjak nacionalnoga ponosa i ostale manifestacije siromaštva</p>
<p>Ovogodišnji Dan neovisnosti imao je svoj ciničan uvod u T-danu. Na taj dan trebalo se radovati što naš korporacijski gulikoža svoj posao osiromašivanja hrvatskih građana nastavlja pod novim logom. Oragnizirani su koncerti, premijere televizijskih filmova, ali se naš monopolist nije sjetio da bar na taj dan cijene spusti na razinu naroda kojima standard ne dopušta da plaćaju impuls poput nas – na primjer, Biritanaca ili Nijemaca.</p>
<p> Jedan od vrhunaca farse je kad tzv. Štulić današnje mladeži postaje obični korporacijski brand ili zaštitni znak monopolista. Još malo i Vlada neće moći utjecati ni na cijenu goriva, koja je opet – gle čuda – viša nego u nama sličnim zemljama.</p>
<p> Iz manjka nacionalnog ponosa, koji se očitava i u mnogim drugim primjerima u kojima prste ima naša odnarođena elita, proizlaze ostale manifestacije siromaštva duha i poštivanja svoje države – poluprazna Sabornica na svečanoj sjednici, program javnih medija koji nastavlja sa zaglupljivanjem (i) na Dan neovisnosti bez domovinskih pjesama, dokumentarnih filmova i svjedočenja o Domovinskom ratu, bez životnih priča branitelja.Ostalo je još jedino geto od nekoliko minuta u TV-kalendaru.</p>
<p> Kako sastaviti dokumentarni film kad su praktički svi osloboditelji haški osumnjičenici, bit će da je glavni problem naših montažera. Zastave se viju malo gdje, osim u srcima puka koji svoju domovinu beskrajno voli. Do kada? </p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ Pag</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vijećnici Hrvatskoga bloka protivili su se odluci o preimenovanju u Kninu </p>
<p>U napisu »I Gospić i Knin ostali bez Budakove ulice« Vjesnik je 6. listopada 2004. tendenciozno i neistinito izvijestio da je kninsko Gradsko vijeće donijelo odluku o preimenovanju Ulice Mile Budaka u Ulicu Kninske bojne. U članku se tvrdi da je »kninska Ulica Mile Budaka u utorak odlukom Gradskog vijeća Knina, bez suvišnog raspravljanja i negodovanja oporbenjaka, preimenovana u Ulicu Kninske bojne«.</p>
<p>To je dijelom neistina. Vijećnici Hrvatskoga bloka protivili su se prijedlogu Poglavarstva i u raspravi i u glasovanju, jer drže da ne treba naprečac osuđivati lik i djelo Mile Budaka po pravorijeku komunističkoga suda, nego pričekati meritoran sud hrvatskih demokratskih institucija. </p>
<p>Takvim izvješćivanjem Vjesnik je utopio Hrvatski blok u revolucionarne vode hrvatsko-srpske koalicije HDZ-a, SDSS-a i SNS-a, što nije samo neistinito, nego i nedopustivo.</p>
<p>FRANO KRIŠTO predsjednik GO Hrvatskoga bloka Knina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Uhićen mladić osumnjičen za okrutno ubojstvo prodavačice</p>
<p>Mladić je uhićen 26 sati nakon ubojstva, a djelo je, navodno, priznao / Neslužbeno doznajemo da je napadač prodavačici nanio više od osam ubodnih i reznih rana </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Dvadesetjednogodišnji I.T. iz Gornjeg Hrašćana u petak je priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je počinio teško ubojstvo. Mladića se sumnjiči da je u srijedu oko 19.35 sati u prodavaonici »Metss« u Nedelišću počinio razbojništvo tijekom kojeg je nožem izbo četrdesetšestogodišnju djelatnicu Dragicu Maček i nanio joj teške tjelesne ozljede opasne po život, uslijed kojih je tri sata kasnije preminula u čakovečkoj Županijskoj bolnici. Osumnjičeni je iz dućana ukrao 3092 kune. </p>
<p>Cijeli je događaj policiji prijavio kupac koji je prodavačicu ugledao kako leži u lokvi krvi iza pulta. </p>
<p>Na izvanrednoj konferenciji za novinare održanoj u petak u Policijskoj upravi međimurskoj, voditelj Odsjeka kriminalističke policije Krunoslav Gosarić kazao je da su se u obradu slučaja, osim međimurskih policajaca, uključili i varaždinski i koprivničko-križevački policajci, a iste je noći, kao i idućega dana pregledana šira okolica te mogući smjerovi udaljenja razbojnika. Na temelju dojava građana policajci su ispitali tridesetak osoba i obavili pet pretraga te utvrdili da je djelo počinio dvadesetjednogodišnji I.T. koji dosad nije bio poznat policiji, a utvrđeno je i da je riječ o ovisniku.</p>
<p>Mladić je uhićen 26 sati nakon pljačke, a kod njega je pronađeno 630 kuna. Preklopni nož s tragovima krvi kojim je najvjerojatnije počinjeno ubojstvo pronađen je u kontejneru za odlaganje otpada u Kalničkoj ulici u Nedelišću, gdje je počinitelj bacio i plastičnu vrećicu u kojoj se nalazila jakna na kojoj je također bilo tragova krvi. Osim noža koji je bio u džepu jakne, u jakni je nađena i džepna baterijska svjetiljka te dva pakiranja keksa koja najvjerojatnije potiču iz opljačkanog dućana. </p>
<p>Policajci su rekli i da je mladić djelo počinio iz koristoljublja, a postoji sumnja i da je počinio još jedno razbojništvo te neka djela vezana uz zloporabu droga, pa se kriminalistička obrada nastavlja. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je ženi nanio više od osam ubodnih i reznih rana, a djelo je, navodno, priznao. Iako se pričalo da je djelatnica prepoznala pljačkaša, policajci su kazali da se to može samo nagađati. </p>
<p>Mladić kod uhićenja nije pružao otpor, a po počinjenju djela pronađen je kod prijatelja u Nedelišću. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Majka poginula, a kćeri i prijateljica ozlijeđene </p>
<p>NOVA GRADIŠKA</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 19 sati u Željezničkoj ulici u Novoj Gradiški, jedna je osoba poginula, jedna je teško ozlijeđena, dok su dvije maloljetne djevojčice lakše ozlijeđene. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, do nesreće je došlo kada su se dvije biciklistkinje, Marijana Matijević (32) i Ljubica Oršulić (30) kretale Željezničkom ulicom, dok su na stražnjim sjedalima svojih bicikala vozile djevojčice od 5 i 7 godina, obje Marijanine kćeri. Dok su se kretale ispred kućnog broja 51a, između dva rasvjetna stupa gdje je vidljivost dobra, iz suprotnog smjera naišao je automobil »škoda felicija«, registracije NG 832-L, kojim je pod utjecajem alkohola upravljao četrdesetdvogodišnji Branko M. i koji je prešao na njihov prometni trak te se zaletio u prvi bicikl na kojemu se nalazila Matijević sa jednom od kćeri. </p>
<p>Strahoviti udarac automobila »bacio« je Marijanu na vjetrobransko staklo i na mjestu je usmrtio, a Ljubicu i djevojčice je odbacio nekoliko metara dalje te nastavio vožnju do prvog stabla u koje je udario. Ljubica je s teškim ozljedama glave, kralježnice i obje noge prevezena u bolnicu gdje je zadržana na liječenju i njezino je stanje iznimno teško i neizvjesno. Djevojčice, pred čijim je očima majka poginula, lakše su ozlijeđene te su nakon ukazane liječničke pomoći puštene kući. </p>
<p>Nakon ove stravične nesreće, vozač »škode« je bez imalo grižnje savjesti pobjegao sa mjesta nesreće. No, zbog kvara na vozilu zaustavio se nekoliko ulica dalje, gdje ga je zatekla policijska patrola koja je bila na putu za mjesto nesreće nakon što su im događaj prijavila dvojica očevidaca. </p>
<p>Zbog ozljeda koje je zadobio udarivši u stablo, vozač nije podvrgnut alkotestiranju već će se alkoholiziranost utvrditi naknadno, vađenjem krvi. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je Branko M. zbog nasilništva od ranije poznat policiji, a nekoliko puta je i liječen na psihijatriji novogradiške bolnice. Navodno je u četvrtak napustio bolnicu i uzeo ključeve automobila s kojim je prouzročio tragediju.. </p>
<p>Protiv počinitelja su podnesene odgovarajuće kaznene prijave te je priveden istražnome sucu slavonskobrodskog Županijskog suda.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mateković je poznavao Zagorčeva sina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjedočenjem djevojke Novice Petrača, Sanje Dorbić, te novinara Andreja Maksimovića, u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje za otmicu sina umirovljenoga generala Vladimira Zagorca.</p>
<p>Studentica Sanja Dorbić je rekla kako se sa svojim dečkom 20. veljače ove godine susrela na Cvjetnom trgu, te da joj je on rekao da je prije toga bio kod pedikera. »Tada smo«, ustvrdila je svjedokinja, »susreli i Icu Matekovića s kojim je Novica kratko popričao, a onda smo krenuli kod mene u stan na Britanskom trgu«. Svjedokinja je rekla da su zatim susreli prijatelje Darija Kutlu i Frana Olujića. »Kad smo došli na Britanski trg, Novicu je nazvao Ico Mateković, a Novica mu je rekao da dođe kod mene u stan, no ja sam se usprotivila jer mi je taj čovjek bio nesimpatičan«, rekla je Dorbić dodajući da se sa Novicom slijedeći put srela dan kasnije, 23. veljače, u restoranu »Atlanta«, gdje joj je pokazivao slike s maskenbala u »Sheratonu«.</p>
<p>Maksimović je vijeću ispričao da je za otmicu čuo od kolege novinara Roberta Valdeca. »Valdec je došao kod mene u stan u utorak navečer te mi rekao da ga stalno zovu novinari jer je on dobar sa Zagorcem, a da je za događaj čuo od bivše Zagorčeve tajnice, i da otmičari traže 1,5 milijuna eura«, ispričao je Maksimović. Tog tjedna se, tvrdi, dva puta vidio s Novicom Petračem, u »Down Townu« i »Cantinetti« kada ga je pitao što se događa s otmicom. Maksimović je također ispričao da su Ico Mateković, kojeg poznaje, i Zagorec bili bliski i družili se, te da su satima znali pričati. Mateković mu je, tvrdi, ispričao da je upravo Zagorec »partner iz pozadine« u lokalu »Mambo mango« na Šalati. Kada se lokal otvarao Mateković mu je rekao da će njegov prijatelj Zagorec srediti da se to medijski poprati. Dodao je, što je vrlo važno, da je Mateković poznavao Zagorčeva sina. </p>
<p>Nastavak suđenja je 25. studenoga.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Umrla i treća žrtva s »crne liste«</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Podlegavši teškim ozljedama glave, u srijedu je u slavonskobrodskoj Općoj bolnici preminuo dvadesetsedmogodišnji Goran Jurišinac, treća žrtva obiteljske tragedije u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Podsjetimo, prošle subote u večernjim satima dvadesetdevetogodišnji Igor Matanović ubio je oca Branimira Matanovića i maćehu Zdenku Penić u očevom stanu. </p>
<p>Nakon hladnokrvnog ubojstva oca i maćehe, kojima je ispalio smrtonosne hice u glavu i ostavio ih u dnevnom boravku ispred upaljenog TV-a te zaključao stan i bacio ključ u šaht, Igor je krenuo u obračun s drugim ljudima sa svoje »crne liste«. Poslije neuspjele potrage za svojim bivšim suprugama s kojima ima dvoje djece, Igor je pronašao vjenčanog kuma Gorana Jurišinca ispred Doma Ante Starčevića gdje se te večeri održavao rock koncert. Spomenuo mu je svoju »crnu listu«, a kada ga je kum, ne sluteći najgore, upitao je li i on na listi, Igor je odgovorio potvrdno i hladnokrvno mu ispalio dva hica u glavu.</p>
<p>Unatoč teškim ozljedama glave, Goran je ostao živ te je odmah prevezen u bolnicu gdje se do srijede borio za život. Nažalost, podlegao je ozljedama..</p>
<p>Jurišinčevi roditelji, očajni zbog gubitka sina, još uvijek ne znaju što je nagnalo Matanovića na ovaj strašan čin. Posebice stoga što, ističu, Igor i Goran nikada nisu bili u sukobu. </p>
<p>Nakon što je pucao kumu u glavu, Matanović je mirno napustio mjesto događaja te se pješice, mašući sa dva pištolja u rukama, uputio prema Željezničkom kolodvoru. No, ubrzo ga je presrela policijska patrola te je uhićen bez pružanja otpora. </p>
<p>Odlukom istražnog suca Županijskog suda u Slavonskom Bodu, određen mu je pritvor u trajanju od mjesec dana i u to će se vrijeme provesti istraga nakon koje će uslijediti podizanje otpužnice. </p>
<p>Iako ga se dosad teretilo za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva, istražni zahtjev protiv Igora Matanovića sad će biti izmijenjen i teretit će ga za trostruko ubojstvo. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Osuđen zbog kokaina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetčetvorogodišnji državljanin Venezuele i Hrvatske, Perger Lopez Reinald, nepravomoćno je na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na dvije godine zatvora zbog prenošenja radi preprodaje 2,3 kilograma kokainske paste. Reinald je uhićen 3. svibnja ove godine kada se ukrcavao u autobus za zračnu luku Pleso, otkud je trebao otputovati u Lisabon. Policija je drogu pronašla skrivenu između dvije stijenke njegove putne torbe. Okrivljeni je tvrdio da nije znao da mu je kokain sakriven u torbi, već da je u Hrvatsku doputovao da bi izvadio rodni list za strica, inače Zagrepčanina, te da bi pronašao svoju rodbinu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pronašla oca mrtvog </p>
<p>TURANJ</p>
<p> – Mrtvo tijelo 68-godišnjaka pronašla je u četvrtak navečer u spavaćoj sobi njegova kći dojavila policiji, budući da je na tijelu imao prostrijelnu ranu od vatrenog oružja. Istražni sudac je pregledavši mrtvo tijelo naredio obdukciju. Doznajemo, osim toga, da je pokraj preminulog pronađeno vatreno oružje, no policija ne tvrdi da se radi o samoubojstvu. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mladići poginuli u »corsi« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivica Svečak (19) i suvozač u njegovom automobilu Mijo Bujanić (27), poginuli su u teškoj prometnoj nesreći u četvrtak oko 23.20 sati na državnoj cesti 41, u Vrbovečkom Pavlovcu.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je Svečak, upravljajući automobilom »opel corsa«, registracije ZG 5910-F, zbog neprilagođene brzine i slabe vidljivosti, izgubio nadzor nad vozilom, sletio s ceste u kanal i prevrnuo se udarivši u betonski most. Svečak i Bujanić su poginuli na mjestu nesreće, dok je drugi suputnik Zoran K. (26) teško ozlijeđen pa je kolima Hitne pomoći prevezen u KB Dubrava, i kako saznajemo, nije u žiovotnoj opasnosti. Dio ceste na kojoj se nesreća dogodila bio je od 1,15 do 2,00 sata zatvoren za promet. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Lihvarske su kamate iznad 21 posto </p>
<p>Najviše ugovorne kamate za fizičke osobe iznosile bi 21 posto godišnje, a za pravne osobe 17 posto / Vladi predloženo zadržavanje postojeće zatezne kamate od 15 posto / Odbačen prijedlog Ministarstva pravosuđa da najviša ugovorna kamata bude 9,5 posto godišnje / HNB i Ministarstvo financija podržali prigovore banaka / Postojeće kamate na kredite kod većine banaka niže su od predloženih najviših</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa na zatvorenoj sjednici u Ministarstvu financija usvojio je preporuke Vladi za donošenje uredbi o visini zatezne kamate i visini najviših dopuštenih ugovornih kamata. Odbor je preporučio Vladi da ograniči najviše ugovorne kamatne stope na 21 posto godišnje za fizičke osobe, te na 17 posto godišnje za pravne osobe. Visina zatezne kamate ostala bi nepromijenjena, bila bi jedinstvena za sve i iznosila bi 15 posto godišnje.</p>
<p>U Ministarstvu financija očekuju da bi se spomenuta uredba uskoro mogla naći u vladinoj proceduri.</p>
<p>Odbor je na ranijim sjednicama raspravljao i o prijedlogu Ministarstva pravosuđa koje je Nacrtom prijedloga zakona o obveznim odnosima željelo najvišu ugovornu i zateznu kamatu za ugovore u kojima je barem jedna strana građanin ograničiti na 9,5 posto godišnje, odnosno na 12,5 posto kada su u pitanju tvrtke. No i Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka spomenuti prijedlog ocijenili su nerealnim, pogotovo stoga što je polazio od eskontne stope, odnosno utvrdio je najvišu ugovornu i zateznu kamatu u iznosu od pet postotnih bodova iznad eskontne stope HNB-a (4,5 posto). Bankari su žestokim lobiranjem uspjeli preokrenuti stvari u svoju korist, a posao im je bio olakšan i stoga što eskontna stopa u Hrvatskoj stvarno nema nikakve funkcije i ne odražava odnose na tržištu novca.</p>
<p>Članovi Odbora za utvrđivanje kamatnih stopa su, inače, pomoćnik ministra financija Zdenko Prohaska, Igor Jemrić iz Hrvatske narodne banke, Jasna Borić iz Hrvatske gospodarske komore, Tea Martinčić iz Hrvatske udruge poslodavaca, Marijan Ćurković iz Udruženja financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka i Gordana Zekanović iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.</p>
<p>Ovakve preporuke Odbora znače da bi sve kamate ugovorene u iznosu većem od 21 posto godišnje trebalo proglasiti lihvarskima. Odbor se, dakle, nije priklonio prijedlogu dijela bankara da se utvrde najviše dopuštene kamate za pojedine bankarske proizvode, već je odabrao jednostavnije i transparentnije rješenje, Ono, međutim, također odgovara interesima banaka, budući da su kamatne stope vodećih banaka bitno niže od najviše predložene od 21 posto. Kod nekih kredita, poput stambenih, prosječne kamate su i tri puta niže.</p>
<p>Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ugovorne kamate na najčešće kredite građanima - dopušteno prekoračenje po tekućem računu - prosječno iznose 14,34 posto. Prosječne kamate na kratkoročne kunske kredite stanovništvu iznose 12,58 posto, a na dugoročne 11,79 posto. Kamate na kratkoročne kredite građanima uz valutnu klauzulu iznose prosječno 8,55 posto, a na dugoročne 8,23 posto, pri čemu se stambeni krediti odobravaju uz prosječnu kamatu od 6,09 posto. Najskuplji krediti su gotovinski, no u pravilu, osim kod nekih manjih banaka, kamatne stope ne premašuju 20-ak posto i uklapaju se u spomenuti prijedlog Odbora, što znači da nakon donošenja spomenute uredbe neće doći do smanjivanja kamata, čemu su se neki ponadali.</p>
<p>Spomenuta preporuka odnosi se, kako nam je pojašnjeno, na nominalnu kamatnu stopu, a ne na efektivnu koja je uvijek nešto viša od nominalne zbog pojedinih naknada koje banke naplaćuju prilikom odobravanja i isplate kredita.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>OMV završio preuzimanje OMV-Istrabenza</p>
<p>Austrijska kompanija za 95 milijuna eura preuzela 50-postotni udjel Istrabenza u dosad zajedničkoj tvrtki za prodaju naftnih derivata / OMV sa 34 benzinske postaje drugi po veličini prodavač goriva u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijski OMV, vodeći srednjoeuropski proizvođač nafte i plina, završio je preuzimanje druge polovice dionica OMV-Istrabenz Holdinga, koji je sada u potpunom vlasništvu OMV Rafinerije & Marketinga GmbH, kao 100-postotna tvrtka-kći.</p>
<p>OMV je istodobno prodao 25 posto svog udjela u slovenskom Istrabenzu za 40 milijuna eura, dok je za 50 posto dionica OMV-Istrabenza platio 95 milijuna eura. Nakon preuzimanja Istrabenzovog udjela u dosad zajedničkoj tvrtki OMV-Istrabenz, njene postojeće financijske obveze od 80 milijuna eura bit će konsolidirane.</p>
<p>Čelnici OMV-a i Istrabenza su razlaz nakon 12 godina zajedničkog poslovanja ranije objasnili nezadovoljavajućim poslovnim rezultatima i neslaganjem oko vođenja poslovne politike te potrebom da se, zbog sve jače konkurencije, svatko usmjeri na svoje osnovne djelatnosti.</p>
<p>Ovim korakom OMV ojačava svoj položaj u jadranskoj regiji (Slovenija, sjeverna Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina), gdje trenutačno drži tržišni udio od devet posto u maloprodaji.</p>
<p>OMV i Istrabenz su poslovali zajedno od 1992., u sklopu zajedničke tvrtke OMV-Istrabenz. Potpuna integracija OMV-Istrabenza u OMV Grupu donijet će još bolji nadzor i smanjenje troškova uz sinergiju prodajnih aktivnosti na rastućem tržištu, ističu iz OMV-a.</p>
<p>OMV Istrabenz Grupa prodaje godišnje oko 900.000 tona naftnih derivata i zapošljava 298 ljudi, a u svibnju ove godine imala je 228 benzinskih postaja: 83 u Italiji, 105 u Sloveniji, 30 u Hrvatskoj (danas 34) te deset u BiH. OMV sada sa 34 benzinske postaje drugi po veličini prodavač goriva u Hrvatskoj, doznajemo u OMV-u Hrvatska. Austrijska tvrtka je na hrvatsko tržište ušla 1996., a na tržište BiH 2001. Zajednički prodajni rezultati Grupe lani su dosegnuli oko 380 milijuna eura. OMV Istrabenz opskrbljuje rastuće tržište od 17 milijuna stanovnika, čija procijenjena godišnja potrošnja naftnih derivata iznosi oko 15 milijuna tona.</p>
<p>Kupnjom druge polovice OMV-Istrabenza OMV intenzivira svoj rast u ovoj regiji, u kojoj provodi strategiju povećavanja svog tržišnog udjela na 20 posto do 2008. Kao glavne investicijske planove najavili su širenje na hrvatskom i BiH tržištu jer ih u Sloveniji ograničava činjenica da već drže oko 25 posto tržišta. Zato u Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina namjeravaju izgraditi ili preuzeti 90 do 100 benzinskih postaja, u što će uložiti oko sto milijuna eura.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sat rada vrijedi 23 kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječna mjesečna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj je iznosila 23,01 kunu, što je u odnosu na lipanj manje za 0,7 posto. U usporedbi s istim mjesecom lani prosječna mjesečna neto satnica za sedmi mjesec ove godine bila je viša za šest posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za srpanj iznosila je 32,99 kuna, što je 0,8 posto manje nego u lipnju, a u odnosu na isti mjesec lani 6,4 posto više. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Europskim vinarima 450 milijuna eura subvencija</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Europska komisija odlučila je izdvojiti 450 milijuna eura za subvencije europskim proizvođačima vina kako bi ih potaknula da se usredotoče na kvalitetu umjesto kvantitete. Taj iznos utvrđen za 2004.-2005. najveći je otkad je Komisija započela kampanju poticanja proizvodnje vina više kvalitete u 1999., a odnosi se i na proizvođače iz deset novih zemalja članica. Subvencije se mogu iskoristiti za iskorjenjivanje visokorodnih, a niskokvalitetnih vina. Španjolska će dobiti najveći iznos subvencija, od 145 milijuna eura. Slijede Francuska sa 107 milijuna i Italija sa 103 milijuna eura. Među novim zemljama članicama EU, Mađarska dobiva deset milijuna eura, dok su manji iznosi namijenjeni Češkoj, Cipru, Malti, Sloveniji i Slovačkoj. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nafta dosegla rekord od 53 dolara za barela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je cijena Nymex Light sirove nafte dosegla u četvrtak rekord od 53 dolara za barel, u petak je pala na 52,4 dolara zahvaljujući najnovijim podacima iz američkog ministarstva energetike: nema novih zahtjeva rafinerija za korištenjem nafte iz strateških zaliha SAD-a.</p>
<p>Pad cijene će biti kratkotrajan, drže analitičari. Prema anketi koju je proveo Bloomberg, 33 od 45 analitičara koji su sudjelovali u anketi drži kako će cijena nafte sljedećeg tjedna porasti, dok ih samo devet očekuje kako će cijena nafte pasti. </p>
<p>Nymex Light, koji je u četvrtak dosegao 53 dolara da bi se kod zatvaranja New York Mercantile Exchangea spustio na 52,67 dolara, lani je u isto ovo vrijeme bila 73 posto niža. IPE Brent sirova nafta u četvrtak je dosegla rekord od 49,2 dolara, a do zatvaranja se spustila na 48,9 dolara za barel. Do petka poslijepodne Brent je pao na 48,81 dolar.</p>
<p>Zbog uragana Ivan proizvodnja nafte na platformama u Meksičkom zaljevu je 28 posto niža od dnevnog prosjeka od 1,7 milijuna barela. Rast cijena u četvrtak izazvala su dva štrajka naftnih radnika - u Nigeriji i Norveškoj. Europski indeksi nisu zabilježili znatnije promjene. FTSE 100 je porastao 0,1 posto na 4704,9, dok su Dax i DJ Stoxx 50 pali 0,2 posto, na 4034,2, odnosno 2743,7 bodova. CAC 40 je pao 0,4 posto na 3743,7, MIB je porastao 0,2 posto na 28.832 boda, a Nikei 225 pao 0,05 posto na 11.349,4 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska proslavila Dan neovisnosti</p>
<p>Hrvatska je proslavila Dan neovisnosti, državni blagdan koji se slavi u znak sjećanja na 8. listopada 1991., dan kada je Sabor jednoglasno odlučio raskinuti državno-pravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je u petak proslavila Dan neovisnosti, državni blagdan koji se slavi u znak sjećanja na 8. listopada 1991., dan kada je Sabor jednoglasno odlučio raskinuti državno-pravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, i time proglasio neovisnost Hrvatske.</p>
<p>Sjećajući se tih dana, građani su u petak istaknuli hrvatske trobojnice i tako obilježili jedan od najvažnijih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti.</p>
<p>Hrvatska se poklonila svojim braniteljima i prisjetila vremena žestoke agresije JNA i srpskih terorista na hrvatske gradove i sela. Naime, dan uoči odluke o osamostaljenju, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore te pokušali atentat na prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. Dan kasnije, Sabor se iz sigurnosnih razloga sastao na tajnoj lokaciji u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici i oko 20 sati jednoglasno donio povijesna tu odluku da »Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajnama tvorila dosadašnju SFRJ«.</p>
<p>U znak sjećanja na te dane, ali i na brojne hrvatske branitelje koji su nakon toga ugradili svoje živote u slobodu Hrvatske, državna su izaslanstva u petak položila vijence i zapalila svijeće kod Središnjeg križa i kod Krematorija na zagrebačkom groblju Mirogoj.</p>
<p>Vijence su položili predsjednik Republike Stjepan Mesić, izaslanstva Sabora i Vlade na čelu s Vladimirom Šeksom i Jadrankom Kosor, predstavnici Grada Zagreba - dogradonačelnici Milan Bandić i Stipe Tojčić - te brojni drugi.</p>
<p>Vijenac na grob prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu položili su predstavnici Hrvatskog sabora, Vlade, MORH-a, MUP-a, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te predstavnici gradskih vlasti.</p>
<p>Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, Dan neovisnosti obilježen je diljem Hrvatske. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otkriven spomenik autoru hrvatske himne </p>
<p>OMIŠ</p>
<p> – U povodu Dana neovisnosti 8. listopada, u petak je pred poljičkom crkvicom sv. Jure u Gatima poviše Omiša svečano otkriven spomenik Antunu pl. Mihanoviću, pjesniku ilircu koji je 1835. godine objavio pjesmu »Horvatska domovina«. Godine 1846. četiri od 14 strofa te pjesme, uglazbio je Josip Runjanin u popijevci »Lijepa naša«, koju je prvi zapisao Vatroslav Lichtenegger 1861. godine i note prvi put tiskao prije 142. godine. Kao hrvatska himna »Lijepa naša« prvi se put pjevala 1891. godine na otvorenju izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva u Zagrebu, a za vrijeme Drugog svjetskog rata pjevali su je ustaše i partizani. Hrvatskom himnom prvi put je službeno proglašena u ustavnim amandmanima 29. veljače 1972. godine. </p>
<p>Autor Mihanovićeva spomenika izrađenog u bronci i visokog oko dva metra naš je istaknuti akademski kipar Kuzma Kovačić, umjetnik koji je potpisao izradu brojnih spomenika iz hrvatske kulturne i državotvorne povijesti. U nazočnosti brojnih mještana i uglednih gostiju, spomenik su otkrili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja. </p>
<p>Spominjući se hrvatske himne Zidić je istaknuo kako stihovi Antuna Mihanovića nisu pretjerano uspješni, jer taj čovjek nije spadao u velike ilirske pjesnike. »Ipak, Bog je Mihanoviću dao da napiše jednu pjesmu koja je veća od mnogih drugih i koja puna dječje ljubavi blista te obiluje snagom«, kazao je Zidić. </p>
<p>Ideju o podizanju spomenika Mihanovića u zavičaju njegovih predaka potaknuo je Omišanin Daniel Marušić, nadahnut činjenicom da je hrvatska himna jedna od najmiroljubivijih u svijetu, jer ne poziva na krv i obračun s neprijateljima, nego veliča prirodnu ljepotu domovine. </p>
<p>Osim Zidića i Peronje, u počasnom Odboru za podizanje spomenika autoru hrvatske himne bili su ministar kulture Božo Biškupić, nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, Nedjeljko Mihanović, Slavko Mihalić i Luko Paljetak. U prigodnom programu u povijesnim Poljicima Zagrebački kvartet praizveo je skladbu za gudače »Lijepa naša« Miroslava Miletića. A Poljički mješoviti zbor otpjevao je himnu, čija današnja inačica potječe od Franje Dugana starijeg iz 1919. godine. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hebrang: Mediji o Domovinskom ratu samo u negativnom svjetlu</p>
<p>Vlada obilježava važne datume, donosi vijenac i na grob prvog predsjednika, ali to, nažalost, ne čine svi, rekao je potpredsjednik Vlade na Mirogoju a predlaže širu društvenu akciju u kojoj bi se djecu educiralo o Domovinskom ratu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu Dana neovisnosti, brojna državna izaslanstva u petak su položila vijence i zapalila svijeće kod Križa na Groblju branitelja, Krematoriju te ispred groba prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na zagrebačkome groblju Mirogoju. Vijenac na grob pokojnom predsjedniku Tuđmanu, položila su sva izaslanstva osim predsjednika Republike Stjepana Mesića. </p>
<p>Na Mirogoju su bili predstavnici gotovo svih državnih i zagrebačkih, gradskih vlasti, od predsjednika Republike i Sabora do predstavnika Grada Zagreba. Predsjednik Mesić, izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade najprije su položila vijence i zapalila svijeće ispred Središnjeg križa te kod Krematorija. Nakon toga, izaslanstvo Hrvatskog sabora u kojem su bili Vladimir Šeks, Luka Bebić, Mato Arlović, Ivan Jarnjak i Anto Đapić poklonili su se pred grobom Franje Tuđmana i položili vijenac. Nakon njih, isto su učinili i potpredsjednici Vlade, Jadranka Kosor i Andrija Hebrang te ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, a nakon njih i zagrebački dogradonačelnici Milan Bandić i Stipe Tojčić te izaslanstva MORH-a, MUP-a i Ministarstva branitelja. </p>
<p>»Ovo je veliki datum, dan kada se moramo pokloniti svima koji su dali svoje živote za samostalnu i demokratsku Hrvatsku. Danas su nam posebno u mislima hrvatski branitelji čija se sudbina još ne zna, jer se nalaze na popisu zatočenih i nestalih«, rekla je novinarima Jadranka Kosor. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade podsjetila je kako hrvatskim braniteljima pripadaju najveće zasluge što danas imamo slobodnu, samostalnu i europsku Hrvatsku s kandidaturom za Europsku uniju. </p>
<p>Na pitanje kako komentira ankete koje na slučajnom uzroku pokazuju da veliki broj građana uopće ne zna koji se državni blagdan slavi 8. listopada, Kosor je odgovorila kako bi ljudi trebali znati kojeg dana istaknuti hrvatski stijeg. Nastavljajući o toj temi, Andrija Hebrang je upozorio kako će nas drugi cijeniti upravo onoliko koliko budemo cijenili sebe. »Zadnjih nekoliko godina naša je povijest bila potisnuta u drugi plan. U našim udžbenicima ne nalazimo Domovinski rat u onom dijelu u kojem bi on trebao biti, a u našim medijima već godinama ga vidimo samo u negativnom svjetlu«, ustvrdio je Hebrang, dodajući kako očito postoji tendencija da se hrvatska povijest potisne u drugi plan, a »svaki narod koji na to pristane osuđen je na odumiranje«. Takav odnos treba mijenjati, ali ne radi se samo o odgovornosti Vlade, rekao je potpredsjednik Vlade.</p>
<p>»Vlada obilježava važne datume, donosi vijenac i na grob prvog predsjednika, ali to, nažalost, ne čine svi«, komentirao je Hebrang i predlaže širu društvenu akciju u kojoj bi se djecu educiralo o Domovinskom ratu. </p>
<p>»Nedavno sam na Ovčari susreo u grupu srednjoškolaca, no nitko od njih nije znao što se tamo dogodilo. To je sramota, ne samo za Vladu, nego i za čitav hrvatski narod. Ako to uskoro ne ispravimo, naše mjesto u Europi bit će inferiorno«, rekao je Hebrang novinarima. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor najavila je donošenje zakona o memorijalno-dokumentacijskom centru, čija bi zadaća trebala biti promicanje istine o Domovinskom ratu. Kroz novi centar mlade će generacije saznati više o Domovinskom ratu, pa i o tome kada se i zašto obilježava Dan neovisnosti, poručila je Kosor.</p>
<p>Nakon što je položio vijenac ispred groba Franje Tuđmana, zagrebački je dogradonačelnik potvrdio vijest da je Poglavarstvo u četvrtak podijelilo više od 3000 državnih zastava. »Ja ne znam kakve se to ankete vode, ali znam da je grad Zagreb pun hrvatskih zastava i to će biti i ubuduće«, poručio je Bandić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šeks: Hrvatska odbacuje sve oblike ekstremizma i nesnošljivosti</p>
<p>Samo moderna, demokratska, europska Hrvatska opravdava sve nesebično uložene napore i prinesene žrtve/ Od EU-a smo udaljeni samo nekoliko godina; u svojim rukama držimo ključan utjecaj na dinamiku napredovanja i kvalitetu reformskih procesa/ Naš konačan uspjeh ovisit će i o spremnosti hrvatskih građana da ustraju na tom putu, naglasio je u prigodnom govoru predsjednik Hrvatskog sabora </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Danom neovisnosti Hrvatska slavi jedan od najsvjetlijih datuma svoje povijesti, događaj koji su priželjkivale mnoge generacije. Put do 8. listopada 1991. bio je veoma dug i pretežno trnovit a njime je započeo povijesni hod Republike Hrvatske kao potpuno suverene i samostalne države, utemeljene u najtežim ratnim okolnostima na neslomljivoj i jasno izraženoj volji naroda koji je obranu vlastite domovine zdušno prihvatio kao najuzvišeniji i najčasniji zadatak svih rodoljubivih građana Hrvatske. Pravednost i legitimnost Domovinskog rata koji su zajedničkim ulogom iznijeli domovinska i iseljena Hrvatska, te zrelost i dosljednost hrvatske politike na unutarnjem i vanjskopolitičkom području, doveli su do međunarodnog priznanja Hrvatske«, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na svečanoj sjednici kojom je Sabor u četvrtak obilježio Dan hrvatske neovisnosti. </p>
<p>Govoreći pred najvišim predstavnicima izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti - predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, članovima Vlade, crkvenim velikodostojnicima, predstavnicima diplomatskog zbora te gospodarskih, kulturnih, znanstvenih i javnih ustanova - Šeks je poručio da Hrvatska najodlučnije odbacuje i osuđuje sve oblike ekstremizma, radikalizma, vjerske nesnošljivosti i ksenofobije, bez obzira na njihove izvore i nositelje.</p>
<p>»Današnji dan potvrđuje da samo moderna, demokratska, europska Hrvatska opravdava sve one nesebično uložene napore i prinesene žrtve«, rekao je. </p>
<p>Podsjećajući da je Hrvatska tijekom svoje prošlosti utapana u šire, višenacionalne državne zajednice, iz kojih je, poticana svojim iskustvom podređenosti, nastojala izaći, naglasio je da trajne, prirodne integracije počivaju na ravnopravnosti, uzajamnosti, gospodarskim i kulturnim interesima. »Takva se prirodna integracija upravo provodi na razini Europe proširivanjem Europske unije. Njezino se ujedinjenje temelji na članstvu dobrovoljno združenih, ravnopravnih, slobodnih, demokratskih i mirotvornih država, od kojih svaka u tom zajedništvu nalazi svoj razvojni interes. Put u takvu asocijaciju vodi i Republiku Hrvatsku, kao što ju vodi i u NATO-pakt, koji ne postoji zato da nekoga napada, već da bude štit Europe, koja se ujedinjava da bi postala razvojno prosperitetnija. Istaknuo je također da je ovu godinu obilježio povijesni i dalekosežan vanjskopolitički uspjeh Hrvatske kad je ona i službeno postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji i time ostvarila prekretnicu na svom putu prema jednom od svojih strateških ciljeva, punopravnom članstvu u Europskoj uniji.</p>
<p>»Dobivanje statusa kandidata za punopravno članstvo u EU i određivanje termina početka pregovora za početak 2005. svjedoči o tome da su prepoznati svi naši napori i konkretni rezultati u provođenju sveobuhvatnih reformi na domaćem planu i u preobrazbi našeg društva u moderno europsko društvo«, ocijenio je. </p>
<p>Danas možda više nego ikad potrebna je ustrajnost na tom putu. Pred nama je velik posao koji zahtijeva visok stupanj odgovornosti i zajedništva kako bismo u pregovorima s Europskom unijom postigli da ih okončamo što uspješnije i u njima ostvarimo sve bitne odrednice naših nacionalnih interesa«, rekao je Šeks.</p>
<p>»Naš konačan uspjeh ovisit će i o spremnosti hrvatskih građana da ustraju na tom putu. Jer, ne upuštamo se u korijenite reforme radi pukog ulaska u Europsku uniju, već prije svega, zbog nas samih, da bismo živjeli u još boljoj Hrvatskoj«, naglasio je.</p>
<p>»Od Unije smo udaljeni samo nekoliko godina. U svojim rukama držimo ključan utjecaj na dinamiku napredovanja i kvalitetu reformskih procesa«, istaknuo je predsjednik Sabora, označivši kao strateški prioritet Hrvatske i članstvo u NATO. U svemu tome, dodao je, veliku ulogu ima Sabor i saborska diplomacija.</p>
<p>Uskoro zajednički EU-RH parlamentarni odbor</p>
<p>»Nakon što je i posljednja preostala članica EU-a ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uskoro će se konstituirati zajednički parlamentarni odbor Europskog parlamenta i Hrvatskog sabora«, najavio je. Pred Saborom je, napomenuo je, nastavak pravodobnog i uspješnog usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.</p>
<p>Sabor je prije 13 godina donio povijesnu Odluku o raskidu državno-pravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. Dogodilo se to u vrijeme snažne agresije JNA i srpskih terorista na hrvatske gradove i sela i dan nakon što su zrakoplovi JNA bombardirali povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore pokušavajući izvesti atentat na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Zbog tog bombardiranja, odluku o neovisnosti Sabor je iz sigurnosnih razloga donio na tajnoj lokaciji u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici. </p>
<p>Voditi se nacionalnim interesom</p>
<p>»U današnjem visoko globaliziranom svijetu teško je ali ne i nemoguće sačuvati ono što je nama najvrednije, naš nacionalni identitet«, rekao je predsjednik Sabora. Stoga se u vođenju ukupne državne politike moramo prije svega voditi nacionalnim interesom i zaštitom i očuvanjem naše individualnosti. »Hrvatska nikada ne smije zanemariti svoje obveze prema dijelovima hrvatskog naroda u drugim zemljama u skladu s međunarodnim obvezama te poticati veze s hrvatskim iseljeništvom na uzajamnu dobrobit«, naglasio je, podsjetivši da su svi važni sudionici hrvatskog političkog života svjesni nužnosti bezuvjetnog poštivanja demokratskih načela kao preduvjeta za mir u ovom dijelu svijeta. Republika Hrvatska poštuje i cijeni bogatstvo svoje vlastite različitosti, ali i bogatstva različitosti svijeta.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Opovrgnute Vajglove optužbe o topovnjači u Savudrijskoj vali</p>
<p>Nije riječ ni o kakvoj topovnjači. Ophodni brod »Šolta«, zapravo patrolni čamac OB-62 i helikopter Mi-8 MTV u četvrtak su obavljali redoviti nadzor hrvatske ekološko-ribolovne zone na području zapadne Istre, rekao je glasnogovornik MORH-a Mate Radeljić</p>
<p>ZAGREB/PULA</p>
<p> - Ministarstvo obrane u petak je potpuno neutemeljenim ocijenilo optužbe slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla o navodnom uplovljavanju hrvatskog vojnog broda u Savudrijsku valu, a pogotovo njegovu tvrdnju da je bila riječ o raketnoj topovnjači Hrvatske ratne mornarice (HRM).</p>
<p>Glasnogovornik MORH-a Mate Radeljić za Vjesnik je rekao da je riječ o ophodnom brodu »Šolta«, patrolnom čamcu - OB-62 - koji je, zajedno s helikopterom Mi-8 MTV, u četvrtak obavljao redoviti nadzor hrvatske ekološko-ribolovne zone na području zapadne Istre.</p>
<p>»Nije riječ ni o kakvoj topovnjači. Ni ophodni brod 'Šolta' ni helikopter MI-8 nisu ulazili u područje Savudrijske vale«, kazao je Radeljić.</p>
<p>Kako je priopćio MORH, obavljali su združenu zadaću pretraživanja i identifikacije plovila u akvatoriju zapadne Istre s težištem u području Poreča i Umaga u sklopu zadaće nadzora i zaštite teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog područja Republike Hrvatske. »Provodile su se redovite zadaće u sklopu provedbe koordinacije između ministarstava, te su se na 'Šolti' nalazili djelatnici policije, lučke kapetanije i carine, a plovilo nije ulazilo u područje Savudrijske vale«, stoji u priopćenju. Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl u četvrtak navečer je u razgovoru za Televiziju Slovenije ustvrdio da je hrvatski ratni brod uplovio u Piranski zaljev, odnosno Savudrijski valu, te da je to »nedopustiv čin i incident«. Vajgl je najavio da će o tome obavijestiti europske ministre vanjskih poslova na sastanku koji će se u ponedjeljak održati u Luxembourgu. »Hrvatska takvim činom ugrožava položaj države koja želi u EU. Europske države ne šalju topovnjače na susjedne države i Hrvatska si to ne može dopustiti«, rekao je Vajgl.</p>
<p>Prema njegovim riječima, riječ je o »agresivnoj politici« kojom hrvatska strana pokušava stvoriti novo činjenično stanje u zaljevu. Vajgl je ponovio stajalište slovenske strane u vezi s razgraničenjem na moru po kojemu se u zaljevu mora primjenjivati stanje koje je bilo »25. lipnja 1991.« i »granica slovenske policijske kontrole«.</p>
<p>Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) u petak je potvrdilo sve navode MORH-a da ophodni brod »Šolta« HRM-a nije u četvrtak uopće uplovio u Savudrijsku valu, a kamoli sudjelovao u nekom incidentu.</p>
<p>»Taj brod nije uplovio u Savudrijsku valu. Bio je tako daleko da se nije niti približio crte sredine koju, do konačnog riešenja, moraju poštivati obje strane«, izjavio je za Hinu glasnogovornik MVP-a Dobroslav Silobrčić.</p>
<p>»Brod 'Šolta' nalazio se u rutinskoj ophodnji i nije isplovio u svrhu incidenta niti je u incidentu sudjelovao«, istaknuo je Silobrčić dodavši da Hrvatska u Savudrijsku valu ne uplovljava s ratnim nego s policijskim brodovima. Štoviše, rekao je, dan prije slovenska pomorska policija ušla je u hrvatsko more oko 1,6 milja južnije od crte razgraničenja.</p>
<p>Prema njegovim riječima, državni tajnik u MVP-u Hido Biščević sastao se u četvrtak u spomenutom području s istarskim županom Ivanom Jakovčićem te su zajedno razgovarali s hrvatskim ribarima o nužnosti izbjegavanja bilo kakvih incidenata.</p>
<p>»Državni tajnik Biščević vraćao se sa sastanka u Trstu sa svojim kolegom Robertom Antonionijem i potvrdio da naš brod nije sudjelovao u incidentu«, rekao je Silobrčić.</p>
<p>Iz Operativno komunikacijskog centra PU istarske doznajemo da je ophodni brod »Šolta« tijekom popodneva bio u obilasku ribolovno-ekološke zone te se zatim uputio prema jugu odnosno prema Splitu, gdje se i u petak nalazio.</p>
<p>Nakon višesatne rasprave iza zatvorenih vrata u četvrtak je prekinuto nenajavljeno zasjedanje slovenskog parlamentarnog odbora za tajne službe, a na dnevnom redu je bila informacija obavještajnih službi o »ulozi, interesu i djelatnostima stranih obavještajnih službi u incidentima na pograničnom slovenskom teritoriju i u teritorijalnim vodama Republike Slovenije«.</p>
<p>Slovenski mediji pretpostavljaju da je do prekida sjednice došlo zbog različitih stajališta ljevice i desnice o pitanju kontrole i suverenosti u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu, i u zaseocima južno od Dragonje. Zamjenik predsjednika Ceha ribara Bujštine Danilo Latin u četvrtak je izjavio da su istarski ribari odustali od prosvjeda na moru najavljenog za petak.</p>
<p> Savudrijski ribari trebali su u petak masovno izaći na more i tako mirno iskazati nezadovoljstvo stanjem u Savudrijskoj vali. Ribari su od iskazivanja nezadovoljstva odustali nakon popodnevnog sastanka s Biščevićem i Jakovčićem u Umagu. Latin je nakon sastanka izjavio da je ribarima obećano da će se u Savudrijsku valu uputiti dodatne policijske snage u tehnici i ljudstvu kako bi se pružila 24-satna zaštita hrvatskim ribarima i neće se dopustiti da slovenska policija tjera hrvatske ribare. </p>
<p>Jakovčić je u četvrtak je na konferenciji za novinare izrazio zabrinutost zbog sve češćih izgreda u Savudrijskoj vali te će zahtijevati od Vlade da omogući hrvatskim ribarima nesmetano ribarenje do 318. stupnja odnosno sredine Savudrijske vale. Jedinim načinom rješavanja graničnog pitanja na moru sa Slovenijom Jakovčić smatra međunarodnu arbitražu i pozdravlja najavu EU-a da će sudjelovati u tom postupku.</p>
<p>Jakovčić smatra da je granica na kopnu potpuno jasna te da je jasno kako je područje južnije od kanala Svetog Odorika u cijelosti dio grada Buja, Istarske županije odnosno Republike Hrvatske. »Čini se neprihvatljivim to što čini Joško Joras i njegovi istomišljenici, no smatram da će novi slovenski premijer graditi nove odnose prema Hrvatskoj, a ne podleći ekstremistima«, kaže Jakovčić.</p>
<p>S. Brnabić, M. Franičević, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Nemamo ni jedan razlog slati svoje brodove u Savudrijsku valu</p>
<p>Prvi put čujem da je naš ratni brod ušao u slovenske teritorijalne vode. Nemamo ni jedan razlog slati svoje brodove u Savudrijsku valu. Naši brodovi putuju našim morem, rekao je u petak u Hrvatskoj Kostajnici predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>»Mi smo sa Slovencima prijateljski narod. Imamo nekoliko otvorenih pitanja. Svjesni smo što je rekla Badinterova komisija. Kopnene granice ostaju iste, a svatko treba definirati granicu na moru. Ako se to ne može postići dogovorom, neka bude međunarodna arbitraža«, istaknuo je predsjednik Mesić. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Slovensko veleposlanstvo: Vajgl nije rekao da je brod uplovio u zaljev</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovensko veleposlanstvo u Zagrebu priopćilo je u petak navečer da slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl nije izjavio da je hrvatski ratni brod uplovio u Piranski zaljev. U svezi s priopćenjem MORH i MVP RH veleposlanstvo naglašava da je Vajgl rekao sljedeće: »Hrvatski brod došao je preblizu slovenskim teritorijalnim vodama, i to bez najave, koja je uobičajena u međunarodnoj praksi. Dogodilo se opet nešto potpuno nedopustivo i opet netko provjerava strpljenje i miče granice normalnog prema nenormalnome«. Kazao je još, navodi veleposlanstvo, kako će Slovenija morati pokrenuti određene diplomatske korake. Dokle god se takva stvar ne riješi za pregovaračkim stolom, obje bi se strane, koje žele dobre odnose, trebale u sukobu suzdržati od incidenata. Trenutačno očito prevladava želja hrvatske strane stvarati nove činjenice kao i pokušaji da se prejudicira rješavanje tih pitanja, ističe slovensko veleposlanstvo u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Slovenska policija opet prešla crtu razgraničenja </p>
<p>SAVUDRIJA</p>
<p> - I u petak je slovenska pomorska policija prešla crtu razgraničenja u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu, i krenula prema dvije hrvatske ribarice, koje su ribarenje završile uz zaštitu hrvatskog policijskog čamca. Do novog incidenta, četvrtog u ovom tjednu, došlo je na dvije milje južno od crte razgraničenja unutar hrvatskih teritorijalnih voda, u 13,35 sati, rekao je novinarima potpredsjednik Ceha ribara Bujštine Danilo Latin, a to je potvrdio i glasnogovornik Policijske uprave istarske Robert Pavleković. Slovensko policijsko plovilo, uplovivši u hrvatske teritorijalne vode, krenulo je prema ribarici UM-122, vlasnika Maurizia Ossicha iz Savudrije i ribarskom brodu Esky u vlasništvu Danila Latina. Latin je rekao kako je, u dok je spuštao mreže listarice, prema njemu krenuo slovenski policijski patrolni čamac. Po njegovim riječima, u tom je času na tu poziciju stigao i hrvatski policijski čamac, koji se smjestio između slovenskoga policijskog plovila i hrvatskih ribarica, pružajući zaštitu savudrijskim ribarima da mogu nesmetano ribariti. Oko 15 sati, nakon što je slovensko policijsko plovilo napustilo hrvatske vode, patrolni čamac hrvatske policije vratio se u savudrijsku luku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Preko noći postavljena ploča na bolnicu »Nemanja Vlatković«</p>
<p>CAVTAT</p>
<p> - »Klinički centar Univerziteta Sarajevo. Glavna podružnica za rekreacijske djelatnosti u Cavtatu. Sjedište podružnice: Cavtat, Bogišićeva, Tiha 30« - stoji na ploči koja je u četvrtak ujutro »osvanula« na zgradi dječje bolnice »Nemanja Vlatković« u Cavtatu. Time je slučaj cavtatske dječje bolnice, nakon nedavne prodaje jednog njezina dijela tijekom stečajnog postupka, a koji je izazvao oštru reakciju predsjednika Ministarskog vijeća BiH Adnana Terzića, dobio nastavak.</p>
<p>»Nitko nas ništa nije pitao ni kada se bolnica prodavala niti kada je stavljena tabla. Šuljati se noću po Cavtatu i stavljati table je besmisleno glupo. Kako bi reagirala BiH da netko iz Hrvatske ode u Sarajevo i protuzakonito na neku zgradu stavi svoju tablu?«, komentirao je postavljanje table načelnik Općine Konavle Luka Korda dodajući da će Općina, kada je tabla sa svim podacima već tu, naplatiti porez.</p>
<p>Stečajni upravitelj dječje bolnice Pero Vićan postavljanje table ocijenio je međunarodnim incidentom jednakim »slučaju Joras« na hrvatsko-slovenskoj granici. Vićan je istaknuo da će o svemu izvijestiti Ministarstvo vanjskih poslova te početkom idućeg tjedna protiv nepoznatih osoba podnijeti kaznenu prijavu zbog ometanja posjeda, jer je bolnica, kaže Vićan, gospodarski subjekt koji je ne samo registriran nego se i nalazi na teritoriju Hrvatske.</p>
<p>S druge strane, prema neslužbenim informacijama, zagrebački odvjetnik Almir Dervišbegović je u ime Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo dubrovačkom općinskom odvjetništvu već podnio kaznenu prijavu protiv Vićana, stavljajući mu na teret tri kaznena djela, i to zbog zloporabe ovlasti, zloporabe stečajnog postupka te oštećenja vjerovnika.</p>
<p>Postavljanje table kojom BiH strana svojata kompleks cavtatske dječije bolnice dodatno će zaoštriti odnose službenog Sarajeva i Zagreba. Da podsjetimo, »Nemanja Vlatković« za vrijeme bivše Jugoslavije bila je izdvojena Radna organizacija sarajevskog kliničkog centra a kao vlasnik nad djelom nekretnina od 1957. godine upisana je ondašnja Narodna Republika BiH. Osamostaljenjem Republike Hrvatske zaposlenici cavatske bolnice referndumom su se izdvojili iz sarajevske zdrastvene ustanove te zbog neisplaćenih plaća tijekom rata i pioraća pokrenuli stećajni postupak. Kako vlasništvo nad vrijednim komleksom koji se nalazi uz samo more po dostupnoj dokumentaciji nije bilo jasno, Dubrovačko-neretvanska županija tijekom upisa u vlasničku strukturu svih državnih zdrastvenih ustanova na svome području tijekom devedesetih godina, čitav slučaj dječije bolnice predala je Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Sud je, obzirom da su zaposlenici pokrenuli stećajni postupak imenovao stećajnog upravitelja koji je 18. kolovoza oglasio prodaju nekretnina no dio te odluke poništio je sam Trgovački sud obzirom da je vlasništvo nad dijelom nekretnina predmet spora koji se vodi pred Visokim trgovačkim sudom u Zagrebu. Prodaja ostalog djela kompleksa dječije bolnice koji je u vlasničkom smislu neupitan odmah je izazvala reakciju službenog Sarajeva kada je predsjednik Ministarskog vijeća Adnan Terzić zatražio zaustvaljenje prodaje imovine BiH i pri tom zaprijetio žalbom Europskoj uniji. Unatoč prosvjedima iz BiH, krajem rujna konavoska tvrtka «Konel» za 2,5 milijuna kuna kupila je dio zemljišta dječije bolnice površine 2400 četvronih metara dok je onaj vrijedniji dio sa zgradama koji se nalazi uz samo more još uvijek predmet spora.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kosor: Neistina je Jurićeva tvrdnja o onemogućavanju u obavljanju dužnosti</p>
<p>Jurić je Vjesniku rekao da je razlog njegova odlaska zasićenost poslom, želja da se vrati novinarstvu, smanjen honorar kao i to što je protiv svoje savjesti morao odugovlačiti s odgovorima na novinarska pitanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tomislav Jurić, glasnogovornik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, od petka više nije na tom radnome mjestu. Jurić je u Ministarstvu bio zaposlen na ugovor u djelu, a nakon raskida tog ugovora vraća se na novinarsko mjesto u redakciju Radio-Sljemena Hrvatskog radija. </p>
<p>Razlog odlaska Tomislava Jurića, po njegovoj izjavi, zasićenost je poslom te želja da se vrati novinarstvu, ali i to što mu smanjen honorar. Osim toga, kazao je Jurić za Vjesnik, tijekom obavljanja posla često je bio onemogućen u obavljanju profesionalne dužnosti, odnosno, i protiv svoje savjesti je morao odugovlačiti s odgovorima na novinarska pitanja zbog čega je, među kolegama novinarima, kako je rekao, došao na loš glas.</p>
<p>Jadranka Kosor, kako je kazala za Vjesnik, iznenađena je Jurićevim odlaskom i načinom. »Omogućili smo mu sve uvjete za rad, čak je imao i pomoćnicu, a o honoraru nisam odlučivala sama. Međutim, honorar mora biti u granicama zakona i moj je jedini zahtjev išao u tom smjeru, poštivanja zakona. Tomislava sam dovela na mjesto glasnogovornika jer sam mislila da i u stvarnosti treba dati šansu mladim ljudima, a tvrdnja o onemogućavanju u obavljanja dužnosti je neistinita«, kaže Kosor. O imenu budućega glasnogovornika još se, kako doznajemo, ne nagađa, a saznajemo da je Jurić u petak morao vratiti i službeni mobitel, iako je to bilo dogovoreno za ponedjeljak. </p>
<p>Inače, dvadesetčetverogodišnji Jurić je na mjesto glasnogovornika Ministarstva, otkada ga je preuzela Jadranka Kosor, došao treći po redu, nakon što su ga napustili Darko Labor, koji je bio glasnogovornik prethodnom ministru Ivici Pančiću, ali ga je »nadživio« za oko tri mjeseca. Mjesto je potom zauzeo Marko Martinić, koji se u Ministarstvu zadržao najkraće, samo dva tjedna. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041009].
|
