NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040409].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206601 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gotovina i Čermak su za »vlasnike kasete« potrošna politička roba</p>
<p>Jedan od mogućih ciljeva objave kasete je i pokušaj da se Sanaderov mandat zaljulja na haaškome valu, jer sve što tužiteljica i Sud poduzmu, opisat će se kao Sanaderov grijeh / Njegov prethodnik Račan to je iskusio jer je bio »komunjara« / Sanader to prolazi zato što je svojedobno pobijedio u frakcijskim bitkama unutar HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Scenarij je poznat: novine su najavile da će Carla del Ponte prije službenog objavljivanja stava Europske komisije o avisu za Hrvatsku izreći svoj stav o kvaliteti suradnje Zagreba i Haaga. Uoči tužiteljičina nastupa pred, vjerojatno, diplomatskim zborom u Haagu, odjednom se pojavila famozna kaseta. Snimljena na kraju »Oluje«, 6. kolovoza 1995. godine, registrirala je ljutnju vojnika koji je dovršio posao (oslobođenje Knina) pred skupinom zapovjednika od kojih polovica tek stupa na dužnost uvođenja reda i državne vlasti na tom području.</p>
<p>Zašto je Gotovina bio ljutit? Prema nekim nagađanjima, stoga što su kninske ulice bile prepune krepanih mačaka, a bilo je premalo zastava i pozdrava predsjedniku Tuđmanu i stranim ambasadorima. Tako jedni čitaju kasetu i njezin ispis u novinama. Drugi tvrde da je Gotovinina ljutnja upućena vojsci koja se ponaša razmaženo i pljačkaški, dakle da zapovjednik Južnog bojišta radi baš ono što haaška optužnica protiv njega tvrdi da nije činio.</p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt kaže da kaseta »nije slučajno« objavljena uoči nastupa Carle del Ponte. Pravnici pak kažu da kaseta ima i paragrafsko tumačenje.</p>
<p>Govori li sadržaj kasete u prilog Gotovini, kako to lakonski tvrde njegovi odvjetnici Ante Vukorepa i Luka Mišetić? Ne ide. Prvo, kaseta pokazuje kako je Gotovina znao da na terenu pod njegovim zapovjedništvom ima i događaja koji ne idu na čast jedinica kojima zapovijeda. To pod uvjetom da se žestio baš zbog paljevina, granatiranja, pljačke i ubojstava.</p>
<p>Znači, nije točna tvrdnja da je on u vrijeme za koje ga tereti optužnica već bio izvan teritorija na kojem su zločini počinjeni. Isto tako, optužnica ga tereti da nije poduzeo sve što je morao i mogao da te zločine spriječi. Jer, jedno je ljutnja na podređene, a drugo su konkretne zapovjedi kojima nalaže točno određeno ponašanje vojske da se zločini spriječe. A te zapovijedi još nisu javno objavljene.</p>
<p>Nadalje, objava kasete Gotovini ne ide u prilog jer scena sa sastanka potvrđuje da je baš on bio apsolutno prvim čovjekom na tom teritoriju, pa i za one zapovjednike koji su tek došli u Knin. Za Ivana Čermaka, prije svih.</p>
<p>Drugo, sadržaj videozapisa nije povoljan ni za Čermaka. Šef Knina nakon »Oluje« je pod teretom optužnice već u Haagu, iščekujući što će reći Sud na njegov zahtjev da bude na slobodi do početka suđenja. Od nereda po ulicama i ponašanja vojske pa nadalje, sve ide »njemu u grijeh« jer, valja podsjetiti, Gotovina ubrzo nakon tog sastanka odlazi iz Knina. Znači li to da Čermak mora odgovarati i za »razmaženu vojsku pod Gotovininim zapovjedništvom« ili za svoje vojnike koji su tek došli na kninski prostor?</p>
<p>Objava kasete ne ide u prilog Hrvatskoj. Pustimo li Carlu del Ponte i što ona ima reći (a reći će i spomenut će Gotovinu i njegovo gotovo trogodišnje bježanje u kontekstu lošem za Hrvatsku, to je sigurno), loše je što se Hrvatska i njen predsjednik, premijer, parlament i ostali dužnosnici moraju izjašnjavati tako da od dva ponuđena scenarija odaberu jedan. I time omoguće da i dalje prevladava ambicija ljudi oko Gotovine da njegovu nevinost dokazuju na sve načine, ali daleko od Haaga.</p>
<p>Što se u tim okolnostima može dogoditi? Prvo, da Carla del Ponte i kasetu stavi na »račun Zagreba« i negativno ocijeni razinu hrvatsko-haaške suradnje. Drugo, da Sud pod dojmom igara s kasetom odbije Čermakov zahtjev za puštanjem na slobodu do suđenja. U zemlji u kojoj se na Sanaderov i račun vlasti koju predvodi govori da je »izdajica na čelu izdajničke Vlade koja kao na traci šalje generale u Haag«, negativna ocjena tužiteljice i odbijanje Čermakova zahtjeva povod su za usklik: »Ha, što smo vam rekli«.</p>
<p>Ta bi konstrukcija išla u prilog osjećaju da kaseta u javnost nije izašla slučajno baš sad. Njen bi razoran učinak mogao imati loše europske posljedice za državu, a Gotovina i Čermak su za »vlasnike kasete« ionako potrošna politička roba.</p>
<p>Dakle, jedan od mogućih ciljeva objave je i pokušaj da se Sanaderov mandat zaljulja na haaškome valu, jer sve što tužiteljica i Sud poduzmu, opisat će se kao Sanaderov grijeh. Njegov prethodnik Račan to je iskusio. Zato što je bio »komunjara«. Sanader to prolazi zato što je svojedobno pobijedio u frakcijskim bitkama unutar HDZ-a. Na tom političkom prostoru valja tražiti one kojima odgovara da se ovako poigravaju haaškim optuženicima i državom, »vlasnike« kasete koji je baš sad puštaju u promet. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kalinić: HDZ-ovo političko podzemlje želi, putem obavještajnog podzemlja, inkriminirati Jarnjaka</p>
<p>Radoš: Kaseta pokazuje da»se vlast itekako brinula da spriječi bezakonje na oslobođenim područjima / Tomčić: Kaseta može biti i otežavajuća za Gotovinu, sve ovisi o tome je li, uz činjenicu da je uočio probleme, nešto i poduzeo / Đapić: Mislim da kaseta neće izazvati teže posljedice od onih koje već vidimo, a to je da haaške optužnice revidiraju i kriminaliziraju noviju hrvatsku povijest</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Prema riječima dijela hrvatskih političara, dvojbeni su vrijeme i način na koji je u javnost pušten videozapis sa sastanka generala Ante Gotovine s vojnim zapovjednicima, 6. kolovoza 1995. u Kninu. Neki smatraju da će snimak pomoći samo haaškom tužiteljstvu, a da odbjeglom generalu neće donijeti ništa dobrog, kao ni generalu Ivanu Čermaku koji je odnedavno u Haagu. </p>
<p>»Gotovini kaseta ne može pomoći, jer je njegovu sudbinu zapečatila HDZ-ova vlast još 1998. kada mu je zabranila razgovor s haaškim istražiteljima«, smatra SDP-ovac Pavle Kalinić. Prema njegovu mišljenju, bit je puštanja snimka u javnosti obračun unutar HDZ-a čije političko podzemlje, putem obavještajnog podzemlja, želi inkriminirati Ivana Jarnjaka koji je u vrijeme »Oluje« bio ministar unutarnjih poslova. </p>
<p>Kalinić upozorava da haaško tužiteljstvo uskoro završava s radom i da oni koji su kasetu dali u javnost štite ponajprije sebe tako da inkriminiraju vrh civilnih vlasti koje su preuzele upravljanje Kninom 6. kolovoza 1995. Ima mnogo odgovornijih od Jarnjaka, smatra Kalinić i dodaje da Hrvatska u Haagu nema ni jednog optuženika koji nije vojna osoba, pa i tu činjenicu treba uzeti u obzir.</p>
<p>Predsjednik Libre Jozo Radoš, u vrijeme podizanja optužnice protiv Gotovine ministar obrane, smatra pak da će Hrvatska imati koristi od objavljivanja snimka sastanka u Kninu, jer se time pokazuje da »se vlast itekako brinula da spriječi bezakonje na oslobođenim područjima«. Radoš se pita kome je bilo u interesu da kasetu tako dugo skriva i objašnjava da osobe koje su je skrivale nisu radile na dobrobit države. </p>
<p>Zlatku Tomčiću, predsjedniku HSS-a, vrlo je dvojbeno vrijeme objavljivanja videozapisa i smatra da se iza toga kriju nečije određene namjere. »Ako to i zanemarimo, ta kaseta samo na prvi pogled pomaže generalu Gotovini. Ona može biti i otežavajuća za njega, a sve ovisi o tome je li Gotovina – uz činjenicu da je uočio probleme – nešto i poduzeo«, smatra Tomčić. Kaže da se kao olakšavajuća okolnost može uzeti u obzir činjenica da snimak prikazuje Gotovinu u drugom svjetlu nego što ga želi prikazati haaška tužiteljica Carla del Ponte. </p>
<p>»Teško je reći je li videozapis dobar ili loš za optuženike«, smatra predsjednik HSP-a Anto Đapić. Smatra da je pogreška što se zapis pojavio u javnosti putem medija i dodaje da je njegova stranka predložila, a Vlada prihvatila, osnivanje posebnog povjerenstva koje bi pomagalo haaškim optuženicima. U konkretnom slučaju, Đapić smatra da snimak treba podrobno analizirati povjerenstvo koje u praksi još nije ni zaživjelo. »Mislim da kaseta neće izazvati teže posljedice od onih koje već sada vidimo, a to je da haaške optužnice evidentno revidiraju i kriminaliziraju noviju hrvatsku povijest«, naglašava predsjednik pravaša, dodajući da jedan dokument ne može promijeniti situaciju haaških optuženika. </p>
<p>HNS-ov glasnogovornik Boris Blažeković ističe da će se posljedice prikazivanja videozapisa iz Knina pokazati isključivo u Haagu. »Rješenje svih optužnica je u Haagu«, smatra HNS.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>MORH: U Vojnom arhivu nije zaprimljen snimak Gotovinina sastanka sa zapovjednicima</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Ministarstvo obrane (MORH) priopćilo je u četvrtak da videosnimak sastanka generala Ante Gotovine s vojnim zapovjednicima nakon oslobođenja Knina nikad nije zaprimljen ni evidentiran u Vojnom arhivu MORH-a, te da, prema tome, nikad iz arhiva nije ni mogao »nestati«.</p>
<p>»Za svako nezakonito postupanje s vojnim arhivskim materijalima, što, među ostalim, podrazumijeva zadržavanje u privatnom posjedu i neovlašteno objavljivanje, odgovorni su pojedinci koji se ne pridržavaju propisa o arhivskoj građi«, stoji u priopćenju MORH-a. </p>
<p>Luka Mišetić, jedan od Gotovininih branitelja, u srijedu je HTV-u rekao da je Gotovinin odvjetnički tim znao za postojanje tog videozapisa, jer su sudionici sastanka rekli da je sniman, no da im je u arhivu Ministarstva obrane rečeno da je kaseta nestala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nobilo: Kaseta je optužujuća za Gotovinu </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – »Kaseta postaje dokazom kad se uvede u Gotovinin predmet. Uvesti se može posredovanjem svjedoka, dakle vjerojatno osoba koje su na kaseti prikazane kao sudionici snimljenoga sastanka u ondašnjoj komandi Knina«, kaže Branko Šerić, odvjetnik koji je gotovo od prvoga dana branitelj nekog haaškog optuženika.</p>
<p>Tom mišljenju valja dodati i ono Gorana Mikuličića, odvjetnika podjednakih haaških iskustava: »Kasetu sudu mogu predložiti Gotovinini branitelji, tužiteljstvo, ali i sam Sud. Naravno, nakon što se pred Sudom pojavi optuženi Gotovina i nakon što Sud o događajima koje 'opisuje' kaseta ispita barem jednog svjedoka toga događaja. A prije svega toga, Sud će nastojati ispitati vjerodostojnost kasete. Ovakva kakva je danas, kaseta ne koristi nikome«.</p>
<p>Odvjetnik Anto Nobilo Vjesniku kaže: »Kaseta je optužujuća za Gotovinu i nije mi jasno kako se može govoriti da ona dokazuje njegovu nevinost u odnosu na navode optužnice«.</p>
<p>Pravnu snagu kasete kao dokaza, prema Šerićevim riječima, valja najprije temeljito analizirati. »Zasad je sva pažnja usmjerena na ono što radi i govori Gotovina na tom skupu. No, kako se ponašaju i što govore ostali sudionici zasad se ne zna. Ne zna se ni tko je sazvao i po čijem nalogu taj skup generala. Ne zna se je li Gotovinina zapovjedna pozicija stvarna ili nametnuta sadržajem snimka. Ne vidi se je li nakon 'bukvice' došlo do podjele zadataka i na što se ti zadaci odnose«, objašnjava Šerić.</p>
<p>Za Nobila nema dvojbi: »Na kaseti se jasno vidi da je Gotovina zapovjednik svima prisutnima, a vidljivo je i da mu kaos u Kninu smeta samo zato jer u grad trebaju doći Tuđman i strani ambasadori. Nema ni riječi da mu smeta to što su mnoge srpske kuće zapaljene, on se ne protivi vandalizmu i ubojstvima na terenu kojim zapovijeda«.</p>
<p>Goran Mikuličić zaključuje: »Kaseta ovog časa ide samo u korist Tužiteljstvu. I to zato što je njen sadržaj najprije objavljen, a tek treba ispitati vjerodostojnosti zapisa u odnosu na autentičnost sadržaja i u odnosu na tehničku stranu snimljenog materijala«. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kristić: Kasetu smo tražili od Malbaše i objavili</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Kaseta s kninskog sastanka generala Ante Gotovine sa zapovjednicima HV-a i HVO-a iz kolovoza 1995. godine, koju je snimio snimatelj HTV-a Petar Malbaša, »javnosti dosad nije bila dostupna jer se za nju nije ni znalo«, rekao je u četvrtak Vjesniku Nikola Kristić, privremeni urednik Informativnog programa HTV-a. Naime, Malbaša je u vrijeme kad je snimio kasetu bio mobiliziran u HV i nije je snimao kao uposlenik HRT-a. Zato kaseta nije bila u arhivu HRT-a. Čim su za nju na HTV-u doznali, tražili su je od Malbaše i objavili.</p>
<p>Kako je u »Meridijanu 16« u srijedu naveo i sam Malbaša, svoj je materijal prije pet godina nudio generalu Gotovini, kao i nekim televizijskim urednicima, no nitko ga tada nije prihvatio.</p>
<p>Kristić objašnjava da je tomu vjerojatno razlog činjenica da u to vrijeme na HTV-u nije bilo popularno objavljivati takve materijale te da su se oni procjenjivali s političke, a ne novinarske strane. »U vremenu u kojem sam ja na čelu Informativnog programa HTV-a, nitko mi nije nudio ni ovaj, niti kakav sličan materijal«, kaže Kristić. </p>
<p>Dž. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tuđman: Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak s granicama Banovine ima, a osobito s poboljšanim granicama</p>
<p>Sadržaj razgovora - koje, čini se, ima i haaško tužiteljstvo - šokantan je u kontekstu optužnica protiv šestorice Hrvata koje se optužuje da su se, zajedno s Tuđmanom, Šuškom i Bobanom, udružili u zločinačkom pothvatu u BiH / Naš cilj od početka nije bio održanje BiH kakva je danas. To hrvatskoj politici ne odgovara, jer bi hrvatska politika na taj način bila stalno i neprestano frustrirana gubitkom i demografskim i teritorijalnim u BiH, rekao je Tuđman na sastanku s izaslanstvom HDZ-a BiH 27. prosinca 1991. </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Tjednik Feral Tribune objavio je izvatke iz sedam transkripata razgovora hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s raznim izaslanstvima HDZ-a BiH i HVO-a, od 1991. do 1995. godine.</p>
<p>Sadržaj objavljenog je šokantan u kontekstu haaških optužnica protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata koje se optužuje da su se, zajedno s Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i Matom Bobanom, udružili u zločinačkom pothvatu u BiH.</p>
<p>Zamjenik glavne urednice Feral Tribunea Ivica Đikić potvrdio nam je da su stenogrami autentični i da ih je pet od sedam prvi put objavljeno. Nije htio reći kako je redakcija došla do tih materijala, ali nam je potvrdio da »njima sasvim sigurno raspolaže haaško tužiteljstvo«.</p>
<p>Serija izjava predsjednika Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana – kojima će haaški tužitelji sigurno dokazivati Tuđmanove planove o podjeli BiH i pripajanju jednog njenog dijela Hrvatskoj, počinje naglascima sa sjednice Vrhovnog državnog vijeća, 8. lipnja 1991. </p>
<p>»Ako idemo u smislu osamostaljenja Hrvatske, bilo u savezu, bilo u potpunom osamostaljenju, te i takve granice Hrvatske, kakve su one danas, one su apsurd, one su nemoguće i u smislu upravno-prometnom, a kamoli u smislu bilo kakve zaštite tih granica Hrvatske.</p>
<p>Prema tome, i s našega gledišta, ne manje negoli sa srpskog, postoji potreba da se pitanje riješi u svojoj biti, je li, jer je uspostavljanje Bosne, granica Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata povijesni apsurd vraćanja jedne kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18 stoljeća«, kazao je Tuđman, među ostalim, na tom lipanjskom sastanku.</p>
<p>A na sastanku s izaslanstvom HDZ-a BiH 27. prosinca 1991. hrvatski je predsjednik bio još određeniji u pogledu sudbine BiH pa je, kako prenosi Feral, među ostalim rekao:</p>
<p>»Jedan od naših ljudi Bosni je napravio neki prijedlog o takvom jednom razgraničenju gdje bi hrvatska područja i ona koja ste vi obuhvatili u ovoj zajednici Herceg-Bosna i u Zajednici Hrvatske Posavine, gdje bi vjerojatno Hrvatskoj u slučaju razgraničenja, osim te dvije zajednice vjerojatno još pripala zbog geopolitičkih razloga i cazinska i bihaćka krajina. To bi bilo gotovo optimalno zadovoljenje hrvatskih nacionalnih interesa, ne samo sada nego i za budućnost, a iz preostalog dijela gdje bi ostali pretežito i Muslimani i jedan dio Hrvata katolika, mogla bi se oko Sarajeva stvoriti jedna državica koja bi podsjećala na onu povijesnu zemljicu Bosnu, koja bi bila, znači, tampon onda između tog razgraničenja Srbije i Hrvatske, a koja bi se nužno onda u takvim uvjetima u većoj mjeri oslanjala na Hrvatsku«.</p>
<p>Da će se i za optužbu o proširenju Hrvatske na račun BiH, a prema uzoru na Banovinu Hrvatsku, na Haaškom sudu naći dokaza svjedoče i sljedeće Tuđmanove riječi s istog sastanka u prosincu 1991.:</p>
<p>»Naš cilj, naš cilj od početka nije bio održanje takve BiH kakva je ona danas. To hrvatskoj politici u biti ne odgovara, jer bi hrvatska politika na taj način bila stalno i neprestano frustrirana gubitkom i demografskim i teritorijalnim u BiH. Prema tome, u krajnjem, mi smo težili i nismo zato slučajno stavili u preambulu hrvatskog Ustava Banovinu Hrvatsku. Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak s granicama Banovine ima, a osobito s poboljšanim granicama«.</p>
<p>Koliko je MORH bio angažiran u ratu u BiH govore riječi ministra obrane Gojka Šuška sa sastanka predstavnika srednjobosanskih općina, HVO-a i Herceg-Bosne s Tuđmanom, 8. ožujka 1993.:</p>
<p>»Ja ne dijelim od budžeta Ministarstva obrane ništa Vitez od Osijeka, Gospića, Ljubuškog, tako da se razumijemo. Ono što je na raspolaganju Ministarstva obrane, to je jednako podijeljeno i za Šamac, za Derventu i za Osijek, Vukovar i za Vitez i sve druge općine koje su u sklopu«.</p>
<p>Iz obilja izjava koje objavljuje Feral izdvajamo i slijedeću koju je Tuđman izrekao na sastanku s izaslanstvom HVO-a Posavine te općina Ravno, Čapljina i Stolac, 21. rujna 1993.:</p>
<p>»Strateški gledano, nama zaista ne bi bilo u interesu da nam, ako su naselili toliko tamo Srba, ili bez obzira gdje su ti Srbi otišli iz Hrvatske, a jesu otišli – da nije vjerojatno otišlo kako oni govore, 250 tisuća, ali 100 tisuća je napustilo Hrvatsku... Prema tome, strateški gledano, sa gledišta hrvatskog naroda, da ih vraćaju u Hrvatsku, ne bi nam bilo u interesu. Prema tome, nama bi bilo u interesu da te prognane ljude, Hrvate iz Bosanske Posavine, pametno naselimo u onim hrvatskim područjima gdje bi se najlaganije prilagodili, i gdje nam trebaju zbog demografske politike«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nedodirljivi iza Učke</p>
<p>Lijepo je to što je istarski župan Ivan Jakovčić , kako sam kaže, »potaknuo obnovu stotinu, čak i tisuću starih kuća u unutrašnjosti Istre te razvoj agroturizma«. Dapače, pohvalno, mnogi bi se u taj svijetli županov primjer trebali ugledati, jer nema gospodarskog razvoja bez ulaganja u malo i srednje poduzetništvo. Ali, istarski je župan, dokazao je to već ranije tamošnji dnevni list, bespravno gradio u idiličnom, ali zapuštenom istarskom seocu. I to, ni manje ni više nego na državnom zemljištu</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Iako su onima koji u nas kroje politiku usta puna brige za demokraciju, poštivanje pravne države, ljudskih prava i svega što uz to ide, među njima ima jedan čovjek za kojega zakoni ne vrijede. Dobro, ima ih mnogo više, ali ovaj je poseban – oglašava se s vremena na vrijeme, žestok je na riječima, ne respektira uglavnom ništa što ne dolazi od njega samog, a i prilično je svadljiv. Posebice s novinarima.</p>
<p>Taj je, kad je o zakonima riječ, čini se nedodirljiv čovjek istarski župan Ivan Jakovčić. Predsjednik IDS-a, najjače regionalne stranke u državi i bivši ministar europskih integracija. Političar koji se godinama zaklinje u ljubav prema Istri, regiji koja je gospodarski, ali i po mnogočemu drugom, miljama daleko od ostatka Hrvatske.</p>
<p>Pa je tako taj zaljubljenik u Istru, sommelier, poliglot... prije nekoliko godina odlučio učiniti dobro djelo u svojoj županiji. On kaže da je to »plemenito djelo«, ali zakon nekako govori drukčije. Odlučivši podići iz mrtvila barem dio unutrašnje Istre, te obećane zemlje, župan je uložio znatan novac i krenuo obnoviti zapušteno selo Sv. Juraj, urediti ga, posaditi vinograde i pridonijeti razvoju istarskog seoskog turizma, koji je posljednjih godina u velikom zamahu i odredište mnogih turista kojima ljeto ne predstavlja samo sunce, more i ležaljku na plaži, nego i nešto drukčiji odmor. </p>
<p>Lijepo je to što je župan, kako sam kaže, »potaknuo obnovu stotinu, čak i tisuću starih kuća u unutrašnjosti Istre te razvoj agroturizma«. Dapače, pohvalno, mnogi bi se u taj svijetli županov primjer trebali ugledati, jer nema gospodarskog razvoja bez ulaganja u malo i srednje poduzetništvo. Uostalom, mnoge su nekadašnje siromašne europske države (Irska) upravo ulaganjem u takvu vrstu poduzetništva spasili svoju zemlju i podigli standard. No, ipak, malo je vjerojatno da su ti europski mali i srednji poduzetnici zaobilazili zakone svoje države.</p>
<p>Ali, istarski je župan, dokazao je to već ranije tamošnji dnevni list, bespravno gradio u idiličnom, ali zapuštenom istarskom seocu. I to, ni manje ni više, nego na državnom zemljištu. »Učinio sam plemenito djelo, a jedina mi je pogreška što sam popustio pred medijskom harangom Glasa Istre i zaustavio izgradnju i proces dobivanja dozvola«, vapi sada Jakovčić.</p>
<p> Županova je izjava klasična zamjena teza; nakon što su novinari otkrili da on svoj mali raj gradi bespravno, a potom još zapaprili cijelu priču otkrićem i da je županov vinski podrum bespravno izgrađen, župan, umjesto da javno prizna pogrešku, optužuje medije.</p>
<p>I tako dolazimo do zanimljivih, za svaku pravno uređenu državu apsurdnih stvari, koje se u Hrvatskoj ipak događaju. Unatoč činjenici da je župan gradio bespravno i da cijela afera traje godinama, župan, dakako, ni ne pomišlja na ostavku. Kategorično i javno to poručuje, smijući se u lice ne samo medijima nego i hrvatskoj javnosti i pravnoj državi. Da bi opravdao svoj postupak, župan još optužuje novinare da su tekst o tome objavili »istog dana kada je održan susret hrvatskih župana na Brijunima«! Gazeći i dalje u živo blato koje je sam stvorio, župan navodi da su objavom teksta o njegovim »nepodopštinama« novinari zapravo pokušali »minirati taj važni skup«. Što je, međutim, sa svim onim silnim napisima o županovoj bespravnoj gradnji koji su objavljeni u dane kad nije bilo takvog važnog skupa na Brijunima? Što su tada zločesti novinari željeli? Srušiti mu ugled koji se on sam potrudio ocrniti već samom činjenicom da je ignorirao zakone i bespravno gradio?</p>
<p>Još se nije stišala ni afera o bespravnoj gradnji glavnog državnog inspektora Jordanića, koji je nakon 27 godina uspješne karijere nakon tog otkrića odmah smijenjen, a Jakovčić iz toga nije izvukao nikakvu pouku. On ide i korak dalje, odbacujući bilo kakve usporedbe s Jordanićem, uz nevjerojatnu izjavu da su njega »građani izabrali, za razliku od Jordanića«!</p>
<p>Što to znači? Da time što su Jakovčića na izborima izabrali građani on automatizmom dobiva pravo kršenja zakona, a Jordanić mora snositi konzekvence (o gubljenju javnog ugleda da i ne govorimo)? O čemu Jakovčić priča? Jesu li ga birači izabrali da bi ismijavao osnovne postulate demokracije, poput poštivanja zakonske regulative? Otkuda mu pravo da se ruga ne samo stanovnicima Istre koji su njegovo ime zaokružili na glasačkom listiću, nego i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti? </p>
<p>Kada je bivši državni inspektor uhvaćen u bespravnoj gradnji, pokušao se obraniti nemuštim izlikama, javnost ga je osudila, a Vlada smijenila u kratkom roku. Jordanić je, međutim, stoički prihvatio razrješenje i bez cirkusarija odstupio s dužnosti. Jakovčić se, međutim, i dalje ponaša kao Franjo Tahi i brani svoj feud.</p>
<p>Je li sve iza Učke doista Jakovčićeva privatna parcela, on vlastodržac koji zakone prilagođava sebi, a one koji ga otkriju optužuje za nekakvu zavjeru? Dokaže li se da je gradio bespravno na državnoj zemlji, a prema svemu sudeći jest, jedini moralan čin bila bi ostavka. No, od Jakovčića je takvo što teško očekivati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Gotovina nevinost može dokazati samo na Sudu</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Videozapis s »Gotovinina briefinga« dan nakon oslobađanja Knina nema nikakvo pravno ni političko značenje, a sasvim sigurno neće utjecati na ocjenu Europske komisije koja bi, kako se očekuje, mišljenje o Hrvatskoj mogla objaviti za dva do tri tjedna. </p>
<p>Ni Europska komisija, niti članice Europske unije, a ponajmanje glavna haaška tužiteljica neće biti fascinirani tom »obavještajno-medijskom operacijom«. Sličnih je primjera bilo i ranije, a najveći je odjek imao Gotovinin intervju »Nacionalu«. No, tada se u cijelu priču nespretno upleo sâm predsjednik države te se, ponašanjem i nekim izjavama, malo previše nagnuo kroz prozor pravne države. </p>
<p>Ovoga puta visoki dužnosnici nisu u cijelu operaciju upleteni i to je olakšavajuća okolnost. Svako upletanje državnih dužnosnika u nespretne kampanje dokazivanja Gotovinine nevinosti izvan i mimo Suda unaprijed je osuđeno na propast, a u političkom je smislu pravi salto mortale. Sanaderova vlada još ima velikih problema s dokazivanjem vjerodostojnosti upravo stoga što se takvim jalovim poslom bavila vlada prije ove.</p>
<p>Zbog iznimno loših poteza (puštanje Gotovine da pobjegne, obećavanje Bobetku da mu optužnica neće bit uručena, nedopustivo nekvalitetno izvješće o aktivnostima hrvatskih službi u traženju Gotovine koje je u jesen prošle godine bivša vlada poslala u Haag), Hrvatskoj je iznimno teško uvjeriti sve, ne samo Veliku Britaniju i Nizozemsku, da uistinu ne kalkulira s Gotovininim uhićenjem. Procesuiranje slučajeva Čermak i Markač, te postupanje u slučaju šestorice optuženika iz BiH važni su koraci prema povratu te vjerodostojnosti.</p>
<p>Snimka s briefinga stoga je u sljedećih nekoliko tjedana za Hrvatsku potpuno irelevantna, a da se u njezino tumačenje uplela i vlast, to bi imalo katastrofalne posljedice: dosad su svi pokušaji povezani sa »spektakularnim obratima« bili u funkciji rješavanja »slučaja Gotovina« izvan i mimo Suda. Napokon, na snimku Gotovina ne upozorava na zločine koji su počinjeni, ne traži od podređenih da ih spriječe i na kraju sankcioniraju, niti navodi paljenje srpskih kuća. Umjesto toga smeta mu nered u gradu i to što na kućama nisu istaknute zastave jer u grad dolaze predsjednik, članovi vlade i strani veleposlanici. </p>
<p>Odlukom da pokuša izbjeći Sud Gotovina je sam sebe stavio u rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, na popis zajedno s ljudima poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Plaćanje na kapaljku</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Ostat će zapamćeno da je Hebrangov drugi mandat počeo dramom o prijetećoj nestašici lijekova. Ministar jedva da je zasjeo u užareni stolac, a već su ga spopali trgovci lijekovima jer im bolnice ne plaćaju račune. Neke na račun dobavljača cijelu godinu nisu poslale ni kune iako su im službeni rokovi 120 dana.</p>
<p>Neke su veledrogerije problem nakanile riješiti sudskom pljenidbom, što je Hebrang riješio obećanjem sanacije bolničkih dugova viših od pola milijarde kuna. Nakon pregovora sklopljen je i sporazum s krajnjim rokom dospijeća mjenica vjerovnicima 25. ožujka. I došao je dan »D«, a od mjenica ništa...</p>
<p>Iskusni trgovci znaju da su lijekovi dobro sredstvo pritiska i novinarima javljaju da počinju nestašice, iako se to na terenu baš ne osjeća. Šalju im i pisma proizvođača lijekova kojima je, kažu, također dosta trgovaca koji nemaju novca. I tako je, u roku odmah, stvorena još jedna kriza. A ministri kojih se to tiče, zdravstva i financija, isti dan tješe narod da krize neće biti, jer mjenice samo što nisu kod trgovaca. To se i dogodilo – dan nakon lansiranja krize. Ako ga nije bilo novac se morao stvoriti preko noći, jer zamislite kako bi izgledala prijetnja u praksi: u ljekarni ne možete dobiti lijek za srce ili antibiotik za dijete!</p>
<p>Mali dio duga, ni četiri milijuna, podmiren je u četvrtak, a utvrđena je dinamika za osamdesetak milijuna tijekom idućeg tjedna... Ni riječi o tome zašto se nije poštivao sporazum.</p>
<p>Stoga bi se sličan krizni scenarij mogao ponoviti. Hebrang je među mjerama za stabilizaciju zdravstva najavio i štednju na receptima i propisivanje strogo po protokolima, a i pacijentima se sugerira da ne pretjeruju s pilulama na »socijalno«. Najavio je da računa i s rezervama u veledrogerijama i kod proizvođača i izvukao pritom podatak da su farmaceutske tvrtke među 200 najbolje stojećih u državi.</p>
<p>S obzirom na besparicu (i) u zdravstvu i šepavu sanaciju, krize i »krize« nisu isključene ni ubuduće. Kako tome doskočiti? Svemu se tome sa strane slatko smiju zdravi koji u ljekarnu zalaze samo po vodicu za ispiranje usta i čajeve. Povratak (ljekovitoj) prirodi, čini se, sada je jedina utemeljena (medicinska) preporuka neovisna o državnom proračunu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umjetnost i politika: Svjedoci i suci vlastitih uvjerenja</p>
<p>Politika voli nametati vlastite kriterije unutar fragilnih umjetničkih ideja i ostvarenja / I taman kada smo pomislili da je prošlo vrijeme komunističkog, teledirigiranog, sovjetskog modela veličanja svega što državi ili partiji treba, a bunkeriranja svega suprotnoga, evo nam svjedoka »novog« stranačkog ideologiziranja, ovaj put po mjeri Hrvatske stranke prava </p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>Tko sam ja da ti sudim</p>
<p> – motiv je jedne od zapamtljivih pjesama Olivera Dragojevića, i ne samo zbog izuzetne pjevnosti, nego i mudrosti sadržane u tom jednom jedinom stihu... I to mudrosti koja je primjenjiva na sve nas i na ono što se oko nas zbiva, posebno kada su posrijedi delikatni odnosi između umjetnosti i politike, dakle prožimanje dvaju potpuno različitih interesa, namjena i namjera. </p>
<p>»Problem« je vječan, osobito u našim krajevima u kojima su, dugi niz godina, politika i umjetnost bili u funkciji zajedničkih »viših« interesa. I taman kada smo pomislili da je riječ o prošlom vremenu komunističkog, teledirigiranog, sovjetskog modela veličanja svega što državi ili partiji treba, a bunkeriranja svega suprotnoga, evo nam svjedoka »novog« stranačkog ideologiziranja po kojem je u pravilu loše sve ono što nije onako kako mi želimo. </p>
<p>Sudeći po akciji Hrvatske stranke prava provedenoj u Šibeniku pod pretencioznim naslovom »Od Jurja Dalmatinca do Vinka Brešana«, pravaši su krenuli upravo takvim ortodoksnim, zastarjelim modelima ocjenjivanja i odnosa prema umjetničkom djelu, koje je samo po sebi subjektivan čin, pa ma kakav bio. Ponašati se po modelu umjetnosti koja treba (da ne kažemo mora) biti u službi politike nije samo zastarjelo, nego i vrlo opasno razmišljanje, neprimjereno bilo kakvim i bilo čijim slobodama. </p>
<p>Politika jednim svojim dijelom, posebno materijalnim, sasvim sigurno treba služiti umjetnosti, ali ne pod uvjetima kontrole i diktata, što po pravašima znači: »Da, Brešan može raditi film kakav želi, ali ne s našim novcima!?« </p>
<p>Tu se automatski postavlja pitanje kakav bi se to film trebao raditi za državne, »naše« novce?! I tko je Bogom dan da o tome odlučuje? Kakvi bi kriteriji bili presudni? Zasigurno ne umjetnički, najmanje oni koji pružaju dovoljno autorske slobode, bez unaprijed zadanih okvira i uvjeta.</p>
<p>Znači li apel za takvim promišljanjem kulture, posebno filmske umjetnosti, vraćanje unazad ili promoviranje neke nove stranačke kulturne orijentacije? U tom slučaju uskoro ćemo dobiti stranačke kulturne trendove, tako što će nam svaka stranka diktirati koje filmove da gledamo, a koje da snimamo, u koje kazalište smijemo ići, o kojim redateljima pisati i čije filmove slati na inozemne festivale, bez obzira na to kolika je njihova stvarna vrijednost. </p>
<p>Da bismo se prisjetili kako to u praksi izgleda, podsjetimo se samo ne tako davne prošlosti i slučaja Krste Papića i njegova filma »Lisice«, kada ga tadašnje jugoslavenske vlasti ni po koju cijenu nisu željele postiti u Cannes, ne zato što nije bio kvalitetan. Dapače, upravo zato što je bio predobar, ali sadržajem nije odgovarao istini koju je tadašnja Jugoslavija propagirala o sebi i svojoj prošlosti. Papićeve »Lisice« ipak su se našle u Cannesu, ali u drugom programu i bez mogućnosti za nagrađivanje. Tada je cilj političkih intriga postignut, a jedan kvalitetan redatelj i hrvatska kinematografija ostali su trajno bez zasluženog priznanja. </p>
<p>Zar doista želimo da se nešto takvo ponovi u ime viših interesa i nekih samo nama prepoznatljivih filmskih kriterija? </p>
<p>O čemu se tu radi i tko je dovoljno kvalificiran i objektivan da jedno umjetničko viđenje dijela ratnih zbivanja, poput filma »Svjedoci« Vinka Brešana – viđenje koje je dakako subjektivno, proglašava otvorenim kolaboriranjem s Haaškim sudom koji ide prema osudi cijeloga hrvatskog naroda? Znači li to da i svi oni koji su dobro ocijenili Brešanov film nisu ništa drugo do li »kolaboranti«, što u ovoj terminologiji automatski znači i neprijatelji zemlje. Tako se razmišljalo prije trideset i više godina u vrijeme kada upravo hrvatski filmski redatelji nisu smjeli ni mogli ni misliti, a kamoli slobodno umjetnički djelovati. </p>
<p>Srećom, mi smo negdje drugdje, u zemlji u kojoj ljudi govore i razmišljaju drugačije, o čemu najbolje svjedoči sjajna, mudra i napredna misao uzoritog kardinala Josipa Bozanića, koji je na novinarsko pitanje što misli o filmu »Pasija« kao umjetničkom djelu odgovorio: »Želio bih prepustiti umjetnicima od zanata da o tome kažu svoju riječ.«</p>
<p>Eto poruke svima onima koji se vole petljati i tamo gdje im nije mjesto.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Jadranska ljepota za gladna usta pohlepnih profitera</p>
<p>Za Hrvatsku koja je puna magičnih privlačnosti prava je šteta što se našla u procjepu zahtjeva između »rentabilnih destrukcija« i ispravnog vrednovanja danih uvjeta. Kratkoročnost je osnovna značajka poslovnog odlučivanja, a neodgovornost je posebno izražena u turističkoj urbanizaciji jadranskog litoralnog prostora – turistički se prostor ne poistovjećuje s općim dobrom. Hrvatska je bez globalne strategije, pa ne čudi što nema ni strategiju valoriziranja jadranskoga područja / Pitomi mediteranski krajolik gubi svoje generičke osobine i specifične vrijednosti. Devastacija prostora pod naletom bespravne gradnje i mnoštva neprikladnih objekata izravno pogađa osnovicu razvitka hrvatskoga turizma. Nekontrolirana okupacija litoralnog prostora odvija se u uskoj korelaciji s porastom zanimanja za hrvatsku obalu i cijena nekretnina koje rastu prema nebu. Pri tomu se ne razmišlja: kako uskladiti vodoopskrbne potrebe s višestrukim obujmom potrošnje ili kao osigurati urednu opskrbu strujom / Osim kapaciteta izdržljivosti, razvoj se turizma nužno mora uskladiti s interesima domaćih ljudi i njihovih gostiju. Hrvatska će najviše moći dati i najviše će vrijediti ako ostane autohtoni dio Europe, ako na Jadranu diše jadranskim plućima, ako uspije povezati elemente prošlosti i kreativne sadašnjosti s vizionarskim pobudama</p>
<p>DARKO VLAHOVIĆ</p>
<p>Nacionalni je interes štititi domaće ljude, ne ugrožavati osnovicu njihove egzistencije (ne sječi granu na kojoj se sjedi). Tragedija je da u turističkim sredinama domaći ljudi postaju manjina.</p>
<p>Boriti se protiv nepravilnosti i održavati konkurentnost veoma je zahtjevna zadaća. Za Hrvatsku koja je puna magičnih privlačnosti prava je šteta što se našla u procjepu zahtjeva između »rentabilnih destrukcija« i ispravnog vrednovanja danih uvjeta. Kratkoročnost je osnovna značajka poslovnog odlučivanja, a neodgovornost je posebno izražena u turističkoj urbanizaciji jadranskog litoralnog prostora – turistički se prostor ne poistovjećuje s općim dobrom.</p>
<p>Hrvatska je bez globalne strategije, pa ne čudi što nema ni strategiju valoriziranja jadranskoga područja. Iskonsku ljepotu primorskih krajeva stavljamo pred gladna usta pohlepnih profitera. Nizom nepromišljenih poteza i propusta pretvaramo se u pasivno područje tuđe gospodarske djelatnosti.</p>
<p>Nedostatak programskih orijentacija i dominantna kontinentalna psihologija bitno utječu na to da stvari u jadranskoj regiji izmiču kontroli. Pogrešna privatizacija prouzročila je razaranje vlasništva, što je nezabilježeno u suvremenoj gospodarskoj praksi. Svi mnogo govore o održivom (sustainable) turizmu, a svakog dana sve je više primjera nerazumna iscrpljivanja potencijala prirodne turističke privlačnosti – nitko ne odgovara za nastalu štetu.</p>
<p>U naš prostor ulazi prevelika količina nereda. Pitomi mediteranski krajolik gubi svoje generičke osobine i specifične vrijednosti. Devastacija prostora pod naletom bespravne gradnje i mnoštva neprikladnih objekata izravno pogađa osnovicu razvitka hrvatskoga turizma. </p>
<p>Nekontrolirana okupacija litoralnog prostora odvija se u uskoj korelaciji s porastom zanimanja za hrvatsku obalu i cijena nekretnina koje rastu prema nebu. Pritom se ne razmišlja: kako uskladiti vodoopskrbne potrebe s višestrukim obujmom potrošnje ili kao osigurati urednu opskrbu strujom? </p>
<p>Parcele, kuće na obali i vezovi – postaju »hit proizvod«. </p>
<p>Novosagrađeni objekti u vlasništvu nerezidenata na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> se pretvaraju u receptivne kapacitete, šireći mrežu ilegalnog prihvata posjetitelja (broj neprijavljenih gostiju je već dramatično povećan – prema nekim procjenama čak trideset – četrdeset posto). Državna statistika nije ustrojena kako valja, ona ne raspolaže podacima o kapacitetima i prometu u »skrivenim« segmentima ponude. </p>
<p>Turistički sustav u cjelini ne funkcionira i razvoj je prepušten slučajnim odlukama. Turistifikacija koja je na djelu najljepše i najvrjednije dijelove Hrvatske i Europe degradira i izravno ugrožava temelje lokalne kulture i lokalne ekonomije. </p>
<p>Prostorni planovi najčešće su neodređeni i nedorečeni. Mnogobrojni problemi koji se u vezi s tim javljaju jasan su pokazatelj da se težnja za širim horizontom lako pretvara u iluziju ako izostanu odgovarajući angažman i vizija razvoja. Ono što se sada događa s hrvatskim otocima, dvorcima, brojnim atraktivnim lokacijama isto je što se već dogodilo s hrvatskim bankama i drugim strateškim dobrima. Upitna je sudbina nacionalnih dobara u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj </p>
<p>U Madeiri, u portugalskom »turističkom raju« u Atlantiku, u stometarskom pojasu od mora prema kopnu, nigdje nije moguće sresti na brzinu podignute privatne kuće ili apartmanska naselja – u turističkoj gradnji dominiraju hoteli, restorani, bazeni, teniski tereni i fascinantno uređeni vrtovi. </p>
<p>Generalni direktor porečke Rivijere Tonči Restović još je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća jasno iznosio svoja stajališta: »mi smo u Poreču na razini općine odlučili da nitko ne može graditi vikendicu ili odmaralište na obalnom prostoru naše općine; trasu nove ceste projektirali smo tako da je maknuta što dalje od mora – time smo omogućili stvaranje dovoljno široke slobodne zone za turističku gradnju; hotele i druge komercijalne turističke objekte gradimo podalje od ruba mora, slobodan prostor uz more s punim rekreativnim kapacitetom namijenjen je samo rekreativnim sadržajima. Na račun takve zrele koncepcije porečki turizam očito i dandanas ubire plodove.</p>
<p>U nas se načela racionalne urbanizacije turističkog prostora u velikom broju slučajeva nisu nikad dosljedno primjenjivala (sve je bilo podređeno uskim neposrednim interesima i najbržoj zaradi). Prostorna problematika proizlazi iz nedostatka urbanističke koncepcije – nesinkronizirano ekonomsko i prostorno planiranje rezultat je nedovoljne suradnje između prostornih i turističkih planera. </p>
<p>Stoga bi iz temelja valjalo mijenjati dosadašnja načela i tehniku turističke urbanizacije, a »turističku gustoću« prihvatiti kao osnovni parametar usmjeravanja cjelokupnog turističkog razvoja. Dakle, važno je znati se zaustaviti na granici koju uvjetuju limitirane količine pitke vode, raspoloživost radne snage, sposobnost prihvaćanja povećanih količina krutog i tekućeg otpada, povećana opasnost od oštećivanja ekosustava, sposobnost regionalne komunikacijske mreže i druga ograničenja.</p>
<p>U jadranskom prostoru energično treba suzbiti tendenciju širenja rezidencijalnih »mrtvih« područja, te uporno raditi na otklanjaju uzroka stvaranja turizma od »dva mjeseca«. Kvalitativna restrukturacija podrazumijeva otklanjanje disproparcija između tehničkog komfora i razine ostalih usluga, ali isto tako i postavljanje skladnijih odnosa između danih i izvedenih elemenata turističke ponude.</p>
<p>Održiva turizma nema ako se turizam pretvara u multiplikatora ekološke degradacije prirodne okoline. Ono što bi sada trebalo hitno poduzeti jest da se Jadran definira kao posebno vrijedno i zaštićeno maritimno područje. Turističko se zemljište može davati u dugoročnu koncesiju – samo u iznimnim slučajevima prihvatiti djelomičnu prodaju. </p>
<p>Treba zabraniti gradnju na nenaseljenim otocima, organizirati imobilijarno tržište s pravom prvootkupa, te definitivno onemogućiti davanje priključaka objektima sagrađenim bez građevinske dozvole. U svakom slučaju, strogo se mora paziti na opasnost iscrpljivanja i degradiranja prirodno-turističkih uvjeta. </p>
<p>Osim kapaciteta izdržljivosti, razvoj se turizma nužno mora uskladiti s interesima domaćih ljudi i njihovih gostiju. Hrvatska će najviše moći dati i najviše će vrijediti ako ostane autohtoni dio Europe, ako na Jadranu diše jadranskim plućima, ako uspije povezati elemente prošlosti i kreativne sadašnjosti s vizionarskim pobudama.</p>
<p>Autor je magistar znanosti iz Splita, potpredsjednik Udruge za etički i društveno odgovoran turizam.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Razumijemo li svrhu škole: U Hrvatskoj nemamo toliko djece da bismo smjeli stvarati neuspješne ljude</p>
<p>Zbog čega su učenici u školi često nesretni, nezadovoljni, zbog čega se osjećaju neuspješnima i u konačnici ne vole učenje. Odgovore vjerojatno treba tražiti u području loših alata i u području opremljenosti. Iz iskustva mi se čini kako je problem nešto dublji. Nisam potpuno siguran razumijemo li svi mi koji radimo u sustavu obrazovanja, svrhu osnovne škole, srednje škole i ciljeve koje treba postići</p>
<p>ŽELJKO BURCAR </p>
<p>Sudeći o stanju u odgoju i obrazovanju vidljivom iz tiska moguće je izvoditi različite zaključke ili interpretirati te zaključke na različite načine. Čini se da nas ti zaključci mogu dovesti do stava kako naš obrazovni sustav ne zadovoljava kriterije suvremenog društva.</p>
<p>No približno pola milijuna naših građana svakodnevno odlazi u školu. Na kraju je završe i nalaze svoje mjesto u društvu više ili manje uspješno. Što je to zbog čega naš obrazovni sustav ne zadovoljava kriterije suvremenog društva? Da bismo odgovorili na to pitanje vjerojatno trebamo postaviti novo: Što su i kakvi kriteriji suvremenog društva?</p>
<p>Premda odgovore možemo tražiti u područjima ekonomije i rada, možemo ih tražiti i u području zdravlja, duševnoga i tjelesnoga.</p>
<p>Pa, treba li učenik na kraju svoga formalnog obrazovanja, u trenutku osposobljenosti za rad, biti zdrav, osjećati se uspješnim i zadovoljnim, biti naoružan znanjem i vještinama potrebnim za poslovnu funkciju, te spreman i voljan dalje učiti i usavršavati se?</p>
<p>Ako je odgovor potvrdan pitanje je zbog čega su učenici u školi često nesretni, nezadovoljni, zbog čega se osjećaju neuspješnima i u konačnici ne vole učenje.</p>
<p>Odgovore vjerojatno treba tražiti u području loših alata (udžbenici, kompjutori, grafoskopi, epidijaskopi, školske ploče, knjige, lektire, enciklopedije, radne bilježnice...), zasigurno i u području opremljenosti (nepoticajno okruženje radne okoline u školi, boje u školi, kvaliteta zidova, prozora, protoka zraka ...).</p>
<p>Iz iskustva mi se čini kako je problem nešto dublji. Nisam potpuno siguran razumijemo li svi mi koji radimo u sustavu obrazovanja, svrhu osnovne škole, srednje škole i ciljeve koje treba postići. Ciljevi su jasni iz nastavnog plana i programa i kurikuluma koji su propisani na državnoj razini.</p>
<p>Pregledamo li ciljeve koje učenik treba postići u matematici na kraju prvog razreda moguće je uvidjeti kako su oni malobrojni. No ti se malobrojni ciljevi dosežu korištenjem udžbenika, radne bilježnice, radnih listića, kontrolnih listića, zbirkama zadataka, bilježnicama i velikom količinom radnog materijala proizvedenog i umnoženog u školama.</p>
<p>Nedvojbeno je kako se u školama u procesu uvježbavanja dnevno procjenjuju dosezi – prihvaćenost sadržaja učenika na svim navedenim materijalima i u konačnici ocjenjuju. Ocjene se upisuju u imenike. </p>
<p>Upisuju se prema mnogim elementima koji su navedeni u imenicima, ali ovdje se govori o usvojenosti znanja procijenjenog pisanim ili usmenim načinom. Na kraju polugodišta, te se ocjene prema različitim elementima »ukuhaju« i izvodi se zaključna ocjena.</p>
<p>Ocjene koje su rezultat brzih provjera stanja na putu prema cilju koji propisuje država ulaze u kombinaciju za završnu ocjenu. Procjenjuje se tranzicija – trening, koja utječe na konačnu ocjenu. Svi zdravi učenici na kraju će postići ciljeve, ali se postavlja pitanje jesu li ih postizali u stanju uvježbavanja, kada su se procjenjivali njihovi dosezi. Možda su bili malo sporiji, možda su se baš vratili s bolovanja od gripe i dva ih tjedna nije bilo u školi, možda se nisu snašli, možda ih boljela glava. </p>
<p>Doista mnogo možda. Ali ta jedinica ili dvojka u stanju »možda«, utjecat će na kraju na konačnu ocjenu.</p>
<p>Postavlja se i pitanje koliko je učenik pokazao znanja u trenutku procjenjivanja u stanju »možda«. Kontrolna zadaća donosi dvadeset bodova. Ako je netko riješio pola dobio je 1, kao znak, pokazatelj, kaznu ili nešto slično. Ako je imao od jedanaest do trinaest bodova dobio je 2, od četrnaest do šesnaest bodova dobio je 3, od sedamnaest do osamnaest bodova 4, a s devetnaest i dvadeset bodova 5.</p>
<p>Pitam se jesmo li baš samo mi s desne strane Gausove distribucije uspješni, dok su oni koji su pokazali pola znanja neuspješni. Ili smo doista strojevi?</p>
<p>Analiziramo li sebe, upitajmo se koliko znamo o materiji koju smo doktorirali. Možda pet posto, jer fizički (vrijeme) ne stižemo pročitati sve novonastale radove iz našeg područja. Zbog čega na fakultetima nema jedinica? Zašto se većina prirodnih pojava distribuira po normalnoj raspodjeli, u koju se ocjene od 1 do 5 uklapaju savršeno? </p>
<p>Od ništice do dvadeset posto je nedovoljno, od dvadeset jedan do četrdeset posto je dovoljno, od četrdeset jedan do šezdeset posto je dobro, od šezdeset jedan do osamdeset posto je vrlo dobro, a od osamdeset jedan do sto posto je odlično.</p>
<p>Vjerujem da su neki učenici taj dan kada se pisala provjera malo sporije čitali, možda premala slova koja su uz to bila i lošije kopirana, a moguće je da su loše čuli učiteljicu dok je čitala matematički diktat. Sve je moguće, ali u konačnici toga trena ta su djeca neuspješna. Malo kasnije tužna, potom, frustrirana, jer i kod kuće će se pojačati pritisak roditelja, poslije toga i agresivna, a na kraju?</p>
<p>Imamo li doista toliko djece da smijemo proizvoditi neuspješne ljude? Pitam se je li sve to još zamršenije u višim razredima kada bi učenici svakodnevno trebali biti spremni za pet do sedam predmeta.</p>
<p>Učenici će sigurno do kraja godine savladati zadane im ciljeve na ovaj ili onaj način, a u tome će im pomoći učitelji. No gorka iskustva neuspjeha u mehanizmu frustracije ostavit će gorak okus, posebno ako se ponavljaju.</p>
<p>Smijemo li ocjenjivati ako prije toga ne definiramo svrhu tog ocjenjivanja. Smijemo li ocjenjivati prije nego smo precizno objasnili kriterije procjene? Smijemo li ocjenjivati prije nego smo objasnili ciljeve koje želimo postići i gradivo koje ćemo ocjenjivati?</p>
<p>Ma kako bilo, učitelji su ti ključni faktori kvalitete, uspjeha ili neuspjeha, radosti ili tuge, uzleta ili frustracije, a u njih vjerujem jer iskoraci koje poduzimaju u smjeru kvalitete postoje, u što sam se uvjerio kao sudionik Dvadeset osme škole pedagoga u Rovinju.</p>
<p>Autor je magistar odgojnih znanosti, menadžer u području odgoja i obrazovanja i ravnatelj osnovne škole u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Hoće li zagrebački Trg Francuske Republike biti preimenovan u Trg Franje Tuđmana</p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić izrazio je u četvrtak zadovoljstvo ponovnom aktualizacijom HDZ-ove inicijative o preimenovanju zagrebačkog Trga Francuske Republike u Trg Franje Tuđmana. </p>
<p>Pri povratku iz Francuske gdje je s ministrom kulture te zemlje otvorio izložbu »Renesansa u Hrvatskoj«, Biškupić je podsjetio da je prije nešto više od dvije godine predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader poslao tadašnjem gradonačelniku Milanu Bandiću pisani prijedlog da se na Trgu Francuske Republike postavi spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. </p>
<p> »Bandić je prihvatio prijedlog i potvrdio ga u razgovorima koji su uslijedili, a kojima sam i sâm prisustvovao«, rekao je ministar Biškupić. Stoga mu je drago, ističe, da zamjenik gradonačelnice Bandić ponovno oživljava prijedlog premijera Sanadera te da će spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu napokon biti postavljen. </p>
<p>Tako će nakon godina odugovlačenja, zahvaljujući ponajprije nedostatku političke volje, zagrebački trg uskoro ponijeti ime i udomiti spomenik dr. Franje Tuđmana. Pa iako struka o ovom vrlo ozbiljnom pitanju, koje se tiče svih građana Lijepe naše, itekako ima što reći, i njeno bi mišljenje trebalo biti jedino relevantno, opet je politika progovorila prva. </p>
<p>Točnije, zamjenik gradonačelnice Zagreba Milan Bandić ponovno je preduhitrio svoje političke protivnike i potvrdio tezu da u Zagrebu postoji čovjek koji uvijek prvi može ponuditi rješenje. </p>
<p>I onda kad se javnost najmanje nada ali, naviknuta na Bandićeve sposobnosti – očekuje. Na tome su mu čestitali čak i suparnici s kojima će vrlo brzo na izborni ogled.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić: Ja sam preozbiljan čovjek da bih davao neozbiljne izjave za novine</p>
<p>»Trg Francuske Republike nikad nije bio razmatran za lokaciju za Tuđmanov trg. Suprotno od medijskih insinuacija, on ostaje na svom mjestu i njega se ne dira«, komentirao je u četvrtak zamjenik gradonačelnice i šef gradskog SDP-a Milan Bandić.</p>
<p>Za sebe je kazao da je »preozbiljan čovjek da bi davao neozbiljne izjave za novine«. Ponovio je svoj prije izrečeni stav, da prvom predsjedniku samostalne Hrvatske Zagreb treba dodijeliti najljepši trg s najljepšim spomenikom.</p>
<p>»Svakako, stav treba usuglasiti na relaciji gradska upravna tijela – struka – obitelj Tuđman. Kada to napravimo, izići ćemo u javnost. Sve ostale izjave odbijam s indignacijom. Svi koji govore u drukčijem tonu, govore u svoje ime«, rekao je još Bandić.</p>
<p>Na novinarsko pitanje, hoće li se o trgu i spomeniku za Tuđmana odlučiti do 14. svibnja, Bandić je kazao da tu vrijeme nije presudno, već je presudno to, »da se ne izgubi na kvaliteti«. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>HNS bi s SDP-om u zajedničku predizbornu kampanju</p>
<p>Unatoč svim problemima koji u zadnje vrijeme prate rad gradske koalicije SDP-a i HNS-a, gradski HNS priželjkuje zajedničku predizbornu kampanju i još jedan mandat zajedno s SDP-om. Potvrdio je to Vjesniku u četvrtak glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković. »Bilo bi to manje zlo«, kazao je, »nego da vlast u Zagrebu na izborima 2005. osvoji HDZ«.</p>
<p>O tome i drugim problemima koji prate rad koalicije, dvije bi stranke trebale raspraviti uskoro. HNS je, naime, u četvrtak gradskom SDP-u uputio pismo u kojemu svojega koalicijskog partnera poziva na razgovore. Najveći je problem trenutno, istaknuo je Blažeković, to što u raznim odborima, povjerenstvima i sličnim gradskim tijelima još uvijek sjede bivši HNS-ovci, koji su nedavno napustili stranku, predvođeni bivšim predsjednikom gradskog HNS-a Mislavom Žagarom.</p>
<p>»Žagar nema puno ljudi, ali ih je postavio na barem pedesetak funkcija. Želimo da naš koalicijski partner pristane na smjene tih ljudi sa svih funkcija«, kazao je glasnogovornik HNS-a. Tu je, kaže, još mnogo problema zbog kojih koalicija u gradu ne funkcionira kako treba.</p>
<p>Primitak HNS-ova pisma potvrdio je i predsjednik gradskog SDP-a Milan Bandić. »Gospoda iz HNS-a našla su se u problemima s vlastitom strankom. Zato mislim da treba aktivirati članak 16 koalicijskog sporazuma i započeti s razgovorima«, komentirao je Bandić, dodavši da će se konkretan stav o pismu znati nakon sjednice Predsjedništva gradskog SDP-a, zakazane za utorak.</p>
<p>»Očito su problemi u HNS-u eskalirali. Žao nam je što se to događa kod koalicijskog partnera, jer je preduvjet poštene i odgovorne vlasti u gradu da imamo što stabilnijeg i kvalitetnijeg partnera i jaku i zdravu opoziciju. Učinit ćemo sve da iziđemo iz te situacije i da pomognemo«, zaključio je Bandić.</p>
<p> Na novinarsko pitanje, jesu li u gradu zapravo eskalirali problemi u odnosu HNS-a i SDP-a, Bandić je odgovorio: »Nedaj bog«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ravnateljica Jasna Lesički ipak razriješena dužnosti </p>
<p>Upravno vijeće Centra za rehabilitaciju Stančić, sa četiri od ukupno pet glasova, u četvrtak je razriješilo dužnosti ravnateljicu Centra Jasnu Lesički. Za v.d. ravnateljice postavljena je socijalna radnica Centra Željka Sedinić, zamjenica ravnateljice do 15. ožujka ove godine. </p>
<p>Kako nam je rekao Željko Funtek, predsjednik Upravnog vijeća, u roku od 30 dana bit će raspisan natječaj za izbor novoga ravnatelja te ustanove. </p>
<p>»Upravno vijeće ne tereti Jasnu Lesički da je kriva za smrt troje štićenika Centra, jer istraga još traje. Za razrješenje smo se odlučili jer je ona prema zakonu bila odgovorna za zakonitost rada, vođenje stručnog rada i koordinaciju rada svih službi«, rekao je Funtek. Na naše pitanje u vezi s tim da predstavnici roditelja smatraju kako nisu pravilno zatupljeni, jer ih u Vijeću predstavlja bivši ravnatelj Centra, Funtek je rekao da smatra kako je bivši ravnatelj službeno još uvijek član Vijeća te da je stoga odluka pravovaljana. Vijeće je pak prije desetak dana poslalo Ministarstvu rada i socijalne skrbi prijedlog za njegovo razrješenje i imenovanje drugoga člana. Glavni razlog za to jest to, što je sestra sadašnjeg predstavnika roditelja, koja je bila štićenica Centra – umrla.</p>
<p>»Iz Ministarstva nije stiglo nikakvo razrješenje, a dok god ga se ne razriješi, on je zakonski predstavnik roditelja«, naglasio je Funtek. </p>
<p>Razriješena ravnateljica Lesički rekla je da se ne osjeća krivom i da smatra da nije dobila pravo obrazloženje za svoju smjenu. </p>
<p>»Sigurno ću pokrenuti sudski postupak kod Upravnog suda da se utvrdi legitimnost postupka Upravnog vijeća Centra. Između ostaloga, osim što predstavnik roditelja nije odgovarajući, sporno je i to što tri člana Vijeća nemaju visoku stručnu spremu društvenog smjera, kako je propisano zakonom«, naglasila je Lesički. Rekla je kako je očito riječ o političkoj igri, s obzirom na to da je za v.d. ravnateljice postavljena upravo osoba koja je nju mijenjala kad je bila na službenom putu, u vrijeme kad je počela epidemija u Centru Stančić. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gradonačelnica dodijelila u najam 55 gradskih stanova </p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić dodijelila je u četvrtak u auli Poglavarstva 55 gradskih stanova na trogodišnje korištenje. Prema listi prvenstva, sastavljenoj na temelju natječaja iz 1998. godine, dodijeljena su 44 stana. Od preostalih 11 stanova pet ih je dodijeljeno osobama u teškoj socijalnoj ili zdravstvenoj situaciji, dok je šest stanova dano na korištenje istaknutim znanstvenim, kulturnim i javnim osobama.</p>
<p>»Ovi će vam stanovi omogućiti bolji život i zadovoljna sam što vam ih mogu dodijeliti baš uoči Uskrsa«, kazala je pritom Vlasta Pavić. Većina je stanova odmah useljiva, a 20 ih je potpuno novih i to u novozagrebačkom naselju Trokut, u Susedgradu i u Sesvetama.</p>
<p>Stanove namijenjene znanstvenicima i kulturnim djelatnicima u najam su dobili ravnatelj Etnografskog muzeja Damodar Frlan, docent na Filozofskom fakultetu Vladimir Mateljan, profesor na Filozofskom fakultetu Milenko Popović, član Zagrebačke filharmonije Čedomir Zovko, akademski slikar Smiljan Popović i glazbeni umjetnik Boris Babarović. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uređenje Srednjaka, Knežije i Savice - Folnegovićeva</p>
<p>Gradsko poglavarstvo u četvrtak je utvrdilo programe za detaljni plan uređenja područja Savica-Folnegovićeva, za urbanistički plan uređenja područja Staro Brestje-Delec te Srednjaci-sjever i Knežija-sjever, te za javne urbanističko-arhitektonske natječaje za gradnju polivalentne dvorane u RŠC-u Špansko, za idejno rješenje vrtića u Selčini, te za ŠRC Chromos-Savica.</p>
<p>Za organizaciju proslave Međunarodnog praznika rada u Maksimiru, gradski su oci trima sindikatima – Nezavisnom hrvatskom sindikatu, Udruzi radničkih sindikata Hrvatske i Sindikatu invalida Hrvatske – podijelili po 20.000 kuna. Gradskom poduzeću Vodoprivreda Zagreb odobrena je kratkoročna pozajmica u iznosu od 845 tisuća kuna za kupnju glinokopa Soblinec od Hrvatskog fonda za privatizaciju.</p>
<p>Grad je na sebe preuzeo dug od 1,1 milijuna kuna od Specijalne bolnice za plućne bolesti, dok je povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, gradonačelnica Vlasta Pavić preuzela defibrilator koji je Poglavarstvu darovala tvrtka Metronic. Za humanitarni koncert koji se povodom Svjetskog dana Roma održava u četvrtak na Zagrebačkom velesajmu, Grad je izdvojio 80 tisuća kuna, dok su 204 tisuće kuna osigurane za isplatu uskrsnica radnicima URIHO-a. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bivši direktor optužuje sadašnjega za objede i laži </p>
<p>»Slobodan Ljubičić, sadašnji direktor Robnih terminala, na moj je račun iznio niz objeda i laži kako bi prikrio svoju nesposobnost, neodgovornost i nestručnost«, rekao je u četvrtak Rino Jurić, bivši direktor Robnih terminala, na konferenciji za novinare koju je nazvao »Kaznena prijava – klasično podmetanje, Ljubičić – krivac za kolaps Robnih terminala«.</p>
<p> »Protiv Ljubičića ću podići kaznenu prijavu zbog zloporabe položaja i ovlasti, te zbog štete nanesene Robnim terminalima«, dodao je. </p>
<p>Jurić je pokazao dokumente koji, prema njegovim riječima, opovrgavaju Ljubičićeve tvrdnje da je ugovor Robnih terminala s Croduxom i Javom, isto kao i Jurićev menedžerski ugovor, bio štetan po Robne terminale. Komentirajući menedžerski ugovor, Jurić je novinarima pokazao zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora Robnih terminala, prema kojemu su članovi Odbora jednoglasno prihvatili takav ugovor za Jurića i njegove najbliže suradnike. Prema tom zapisniku, sjednici je prisustvovao i Ljubičić. </p>
<p>Što se pak tiče ugovora s Croduxom i Javom, prema kojemu su te tvrtke trebale na zemljištu Terminala graditi benzinsku crpku i prateće objekte, Jurić ističe kako je ugovor kvalitetan te da nije bilo potrebe za njegovim razvrgavanjem, posebno ne na način na koji je to napravio sadašnji direktor. Prema Jurićevim tvrdnjama, Robni su terminali zbog raskida toga ugovora bez sudske odluke o odšteti, pretrpjeli milijunsku štetu.</p>
<p>»Grad je Terminalima dao zemljište za benzinsku crpku i temeljem toga sklopili smo i aneks ugovora«, istaknuo je Jurić te dodao kako je sadašnji direktor znao za aneks ugovora. »Ljubičić je projekt namjerno zaustavio, od Grada je zatražio da zaustavi dodjelu zemljišta koje je Grad prenio u vlasništvo Terminala«, kazao je Jurić. </p>
<p>Nakon toga, dodao je, Ljubičić je obavijestio Crodux i Javu kako im »ne može izaći ususret, jer je cijena zemljišta prevelika«. »A to nije istina jer smo zemljište dobili besplatno«, zaključio je. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Autorska zrelost Dalibora Bettija opravdala veliku pompu uoči revije</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Revija Herucove linije Estare Culto nazvana »The Dream«, s pravom najavljivana kao modni događaj godine, održana je u srijedu navečer na Zagrebačkom velesajmu. U, za tu priliku odlično uređenom paviljonu broj pet prošetala su neka od vodećih imena svjetske manekenske scene. </p>
<p>S velikim nestrpljenjem očekivao se dolazak Karoline Kurkove, nedavno proglašene najuspješnijom manekenkom, sve popularnije crne zvijezde Alek Wek, apsolutno najvećeg muškog modela svih vremena Marcusa Schenkenberga, Camerona koji se osamdesetih proslavio nastupom u Madonninom spotu i Satye Obleta, kojeg je zagrebačka modna publika imala prilike upoznati na Herucovoj reviji 1999. </p>
<p>Pistom su prodefilirali i trenutačno najuspješniji hrvatski modeli koji su svoju slavu potvrdili na svjetskim revijama, predvođeni Matejom Penavom i Kristinom Sajko. Premda je impresivna cast-lista zasjenila samu odjeću, svim prisutnima bilo je posve jasno kako je Heruc povukao odličan poslovni potez angažirajući Dalibora Bettija, donedavnog glavnog dizajnera Linee Exclusive. Kolekcijom za dolazeću jesen i zimu 2004/05, jedan od vodećih domaćih kreatora dokazao je iznimnu autorsku zrelost. Poigravajući se tvidom, svilom, kožom i krznom, dizajnirao je liniju za urbanu, zaposlenu ženu s vrlo izraženim primjesama šika. Posebna poslastica bila je muška kolekcija u kojoj su prevladavali jednostavni krojevi i smirene nijanse, često »razbijeni« zanimljivim kreatorskim rješenjima. </p>
<p>Prve redove, prema očekivanjima, popunili su uobičajeni akteri društvenih zbivanja. Iva Majoli, Alka Vujica, Barbara Kolar, Sunčica Lalić, Dragan Jurilj i Milan Bandić samo su neki od njih. </p>
<p>Veliki modni događaj koji se sasvim sigurno neće uskoro ponoviti, učinio je Zagreb, bar nakratko, jednom od svjetskih prijestolnica mode i stila.</p>
<p>Jelena Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U pripremi film o Simpsonima</p>
<p>NEW YORK, 8. travnja</p>
<p> – Lisa Simpson još će uvijek imati osam godina, no svi mi bit ćemo ipak malo stariji u trenutku kad će u kinematografima zaigrati film o popularnoj američkoj obitelji Simpson. Pisci, naime, rade na filmu, kako je rekla Yeardley Smith, koja je posudila glas malenoj Lisi Simpson. </p>
<p>Čini se, međutim, da se sa snimanjem filma neće početi sve dok ne završi serija, a zasad se predviđa da će se serija emitirati još barem dvije sezone. </p>
<p>Simpsoni se, naime, prikazuju već 15. godinu. Zvijezde serije, međutim, nedavno se nisu pojavile na čitanju scenarija, protestirajući time zbog svojih ugovora kojima su nezadovoljni, kako je izvijestio Daily Variety.</p>
<p>Serija se počela prikazivati kao niz kratkih filmova unutar emisije »Tracey Ullman Show«. Prošle je godine saga o Simpsonima doživjela 300. epizodu, što je inače velika rijetkost kad se radi o nekoj seriji, a pogotovo ako je ona u animiranom obliku.</p>
<p>Jednom kad show završi, kako je Smith izjavila, trebat će još barem tri godine prije nego film dođe u kino dvorane, budući da je potrebno jako mnogo vremena za animaciju. </p>
<p>Ona misli da je zamisao o filmu jako dobra. </p>
<p>»Ako film može biti makar na tragu naših najboljih epizoda, mislim da bi to odlično«, rekla je Smith. Ipak, ona se nada da ljudima neće dotad dosaditi priča o smiješšnoj američkoj obitelji, budući da će, kako se planira, dotad serija biti emitirana već 18. godinu. </p>
<p>»Nadam se da ljudi neće ragirati na način da pomisle kako su prerasli cijelu priču i nemaju što novoga saznati u vrijeme kad film dođe na velike ekrane«, rekla je Smith. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Matthew Perry oprostio se od Chandlera</p>
<p>HOLLYWOOD, 8. travnja</p>
<p> – Matthew Perry, popularni Chandler iz serije Prijatelji, rekao je da je morao susprezati suze kad je došao trenutak da se oprosti od svog lika Chandlera kojeg je godinama glumio u jednoj od najpopularnijih serija svih vremena. </p>
<p>»Nisam plakao, ali osjećao sam kao da bih mogao, i to ne samo na trenutak, nego sljedećih sedam sati«, rekao je 34-godišnji glumac. On je, naime, došao do kraja svoje uloge držeći se za ruke s njegovom »djevojkom«, studenticom mode Rachel Dunn, s kojom je prošetao po pozornici. »Tamo se nitko nije nalazio. Samo smo se u tom slatkom trenutku držali za ruke i šetali uokolo. Nijedno od nas vjerojatno se više neće naći u nekom tako uspješnom projektu, kao što su bili prijatelji. To je jednostavno nešto sa čime se moram pomiriti«, izjavio je popularni Chandler. Iako je jako uzbuđen zbog svoje filmske karijere, on priznaje da bi se opet upustio u snimanje »Prijatelja«. »Svi smo se toliko voljeli da je snimanje uvijek bilo posebni doživljaj. Mogao bih to raditi i sljedećih deset godina«, izjavio je Perry, ne govoreći ništa o astronomskim honorarima koje je dobivao za tu »zabavu«.</p>
<p>Posljednji film u kojem glumi, komedija »The Whole Ten Yards«, premijerno je prikazana u srijedu navečer, a Bruce Willis njegova je glavna zvijezda. </p>
<p>»Nije mi bilo zabavno koliko sam to očekivao. Mislim da je tako tužno što pored Natashe Henstridge i Amande Peet glumim u golišavoj sceni s – Bruceom Willisom«, rekao je Perry. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Policija traga za Eminemovom suprugom</p>
<p>DETROIT, 8. travnja</p>
<p> – Dan nakon što se nije pojavila na nastavku liječenja od ovisnosti u centru za rehabilitaciju od droge u Michiganu, za Eminemovom je bivšom suprugom izdana tjeralica. Kimberly Mathers, naime, nije se vratila u utorak navečer u »Macomb County« lječilište, prema navodima glasnogovornika te ustanove. Nakon što je toga dana odvedena na liječnički pregled, trebala se istog popodneva pojaviti na sastanku anonimnih narkomana, a potom i vratiti u stacionar lječilišta.</p>
<p>Sudac okruga Macomb, Edward Servitto, potpisao je nalog za uhićenje, a obaviještena je i njezina uža obitelj koja ne zna gdje se njihova »zločesta djevojčica« nalazi. Kimberly je najmanje dvaput bježala s rehabilitacije. Čak je odslužila i zatvorsku kaznu nakon što je prošlog mjeseca pobjegla s liječenja. </p>
<p>U siječnju je 28-godišnjakinja dobila uvjetnu kaznu od dvije godine, nakon što je priznala krivnju za posjedovanje kokaina. Mathers i Eminem - koji se pravim imenom zove Marshall Bruce Mathers treći, inače imaju kći koja živi s Mathersinim roditeljima.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bruce Willis zaprosio glumicu Baywatcha </p>
<p>LOS ANGELES, 8. travnja</p>
<p> – Bruce Willis, čiji je film »The Whole Ten Yards« u srijedu premijerno prikazan u Hollywoodu, navodno se, kako su izvijestili svjetski mediji, zaručio za bivšu zvijezdu serije Baywatch Brooke Burns.</p>
<p>Brucea se u društvu svojih kćeri i zaručnice pojavio na premijeri komedije u kojoj glumi kriminalca. </p>
<p>Willisa su vidjeli kako kupuje Cartierov dijamantni prsten za svoju 26-godišnju odabranicu za vrijeme njihova zajedničkog boravka u Parizu prošlog tjedna. Willis je, naime, Brooke zaprosio dok su se vozili u limuzini zadnjeg dana njihovog romantičnog putovanja. </p>
<p>Pariški mediji tvrde da je Willis u trenutku dok su se vozili po Elizejskim poljanama zamolio vozača i tjelohranitelja da napuste automobil.</p>
<p>»Kad su izašli iz automobila, Brooke je izgledala neopisivo sretno, a oči su joj bile suzne od radosti«, rekao je svjedok. Inače, Bruce i Brooke službeno su ljubavni par od prošlog kolovoza. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tedu Turneru zvijezda na Šetalištu slavnih</p>
<p>LOS ANGELES, 8. travnja</p>
<p> – Medijski mogul Ted Turner u srijedu je ušao u ugledno društvo dobivši zvijezdu na holivudskom Šetalištu slavnih. »Pa, gotovo sam bez riječi«, kazao je okupljenom mnoštvu »Mouth of the South« (usta juga), kako Turnera zovu u američkim medijima. </p>
<p>»Nisam ovdje došao zbog glumačkih sposobnosti, premda sam se pojavio u 'Gettysburgu' i 'Gods and Generals'«.</p>
<p>Nakon što je članovima obitelji, prijateljima i nekolicini filmskih zvijezda ponovio kako voli show business, osnivač CNN-a izrazio je nezadovoljstvo svojom trenutačnom ulogom u Time Warneru. »Znate, zapravo sam na neki način 'istisnut' iz Time Warnera, maknut s menadžerske uloge koju sam imao posljednjih godina. Ne znam zbog čega su mi to učinili, uvjeren sam da sam i dalje dobro radio. </p>
<p>Stvarali smo im milijarde, a sve su to bacili s AOL-om, što nije u potpunosti moja greška«.</p>
<p>Nakon što je 65-godišnjem Turneru uručena plaketa zvijezde, kazao je da je to za njega velika čast, te se zahvalio roditeljima pogledavši u nebo. </p>
<p>Holivudska je trgovačka komora dosad nagradila više od 2100 ljudi od 1960. godine i to u pet kategorija: filmske zvijezde i redatelje, osobe iz televizijske industrije, pjevače, skladatelje i radijske zvijezde.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Bosanac kao model za slovenski film</p>
<p>Film »Kajmak i marmelada« Branka Đurića s više od 145.000 gledatelja srušio je sve rekorde u Sloveniji / Filmska priča o ljubavi između Bosanca i Slovenke prepuna je klišeja o došljacima, južnjacima i njihovu snalaženju u sredini koja im nije uvijek sklona</p>
<p>Doseljenici, dotepenci, gastići, južnjaci, kako sve ne zovu stanovnike koji stižu u drugu državu gdje se naseljavaju i pokušavaju prilagoditi novoj sredini. To obično nije lako ni za jednu ni za drugu stranu i izaziva niz problema, socijalnih, emotivnih, materijalnih, pa čak i političkih. U Sloveniji je ovaj problem posljednjih godina posebno istaknut, a »sudari« između Bosanaca i Slovenaca često su dramatični, bilo da je riječ o klasičnoj netoleranciji domaćina, bilo da su posrijedi emotivne veze koje sredina teško prihvaća.</p>
<p>Upravo je ljubavna priča između Bosanca i Slovenke tema filma Branka Đurića »Kajmak i marmelada«. Špela je jedinica iz malograđanske obitelji u kojoj majka sve podređuje samoživom ocu koji je pak protiv bilo kakvih promjena, a posebno ne podnosi Bosance. Roditelji ne mogu prihvatiti izbor svoje kćerke i na sve načine je pokušavaju odgovoriti od otkvačenog Bosanca Bože. On je pak lijenčina koji živi na račun žene i njezine skromne plaće, cijeli dan sjedeći s pivom uz televizor.</p>
<p>Kada joj jednog dana pukne film od njegove nepokretnosti i nezainteresiranosti za posao, nakon burne svađe, Špela se vraća roditeljima u atmosferu ispunjenu dosadnom predvidljivosti, a Božo svjestan da je pretjerao konačno kreće u potragu za poslom. Pri tome se zapleće u mutne poslove sa svojim zemljakom Goranom koji je stručnjak za švercanje ljudi preko granice, reketarenja, iznuđivanja, što dovodi do još većih nesporazuma i dramatičnih obrata s pucnjavom i ranjavanjem. No, na kraju ljubav ipak pobjeđuje sve nesporazume, netrpeljivosti i zablude?!</p>
<p>Na žalost, ovaj film tek je površna zabava za one koji se još uvijek oduševljavaju vicevima o Bosancima, prepun klišeja i svjesnog podilaženja publici, s neuvjerljivim glumačkim doprinosima. Branko Đurić i Tanja Ribič možda igraju i dio vlastite bračne biografije, ali ipak nas nisu mogli uvući u priču kojoj bismo mogli vjerovati, iz bilo kojeg razloga. Zato tim više zapanjuje činjenica da su ga Slovenci u tolikom broju gledali tako da je to postao najgledaniji slovenski film od osamostaljenja.</p>
<p> Pitanje je što im se to toliko sviđa – kajmak, čokolada ili sve zajedno, prilično nespretno smišljeno i neinventivno režirano. A možda slovenska filmska publika jednostavno voli filmove o Bosancima, pa ma kakvi ti filmovi bili. Jer budimo realni, drugi po gledanosti u Sloveniji je »Outsider« Andreja Košaka (1997.) koji je imao 91. 000 gledatelja, premda ni taj film nije ostao zapamćen po visokim umjetničkim dosezima i porukama, dok je »Ničiju zemlju« Danisa Tanovića gledalo 87.000 posjetitelja.</p>
<p>Je li posrijedi nostalgija, sklonost onomu što sam nemaš ili ne možeš imati, ili jednostavno pomodnost?! Jer bez obzira radilo se o komediji ili drami, čini se da je ta potreba za tuđom mukom, psovkom, čak i jezikom nepodnošljivo privlačna, ali samo u mraku kino dvorane. Očigledno je da će s distance filmskog platna Slovenci uvijek rado otići pogledati Bosance, premda ih u običnom životu mnogo manje vole u svojoj blizini, na radnom mjestu, u autobusu ili kavani... Nešto slično kao i odnos Hrvata prema srpskim filmovima koje ponekad nezasluženo uzdižu do kultnih visina, samo zato što ovi u njima »to« ne čine bolje, ali zasigurno mnogo temperamentnije, otvorenije, vulgarnije i raskalašnije. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sjaj krhotina renesansne keramike </p>
<p>Predstavljena je keramika nastala od 14. do 16. stoljeća pronađena prilikom arheoloških iskopavanja od 1968. do 1974. u jugoistočnom dijelu Dioklecijanove palače / Tanjuri, zdjele, vrčevi i vaze pretežito su iz Italije i drugih sredozemnih zemalja</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Arheološka iskopavanja jugoistočnog dijela Dioklecijanove palače u Splitu koja su trajala od 1968. do 1974.godine, iznjedrila su keramiku nastalu od 14. do 16. stoljeća iz stilskog razdoblja renesanse. Nalazi keramike predstavljeni su na izložbi »Ulomak do ulomka...« otvorenoj u srijedu na večer u Muzeju grada Zagreba. Riječ je o keramičkim posudama, tanjurima, zdjelama i vrčevima te vazama koje su pretežito uvoznog podrijetla, a izložba je projekt Muzeja grada Splita. Istraživanja lokaliteta bila su dio zajedničkog programa koja su proveli naši i američki stručnjaci. </p>
<p>Tri četvrtine predmeta potječe iz radionica u Italiji, a ostalo iz drugih sredozemnih zemalja, Sirije, Sjeverne Afrike, Bizanta, Španjolske itd., koji su odatle stizali najvećim dijelom u vrijeme križarskih ratova. Domaća proizvodnja svodi se na posude za svakodnevnu uporabu u kuhinji kao što je gruba lončarija, keramika od pročišćene gline i ona ocakljena. Razlikujemo keramiku s urezanim ornamentom, oslikanu, premazanu kositrom (majolika), ukrašenu zlatnim listićima te po bogatstvu ukrasa, bojama, motivima i načinu izrade. Nižu se biljni ukrasi maslinove grančice, vinove loze, cvijeća, a ima i portreta, točkica te oponašanja mramora. Likovni postav osmislio je arhitekt Željko Kovačić, a autorica izložbe je viša kustosica Muzeja grada Splita Helga Zglav-Martinac.</p>
<p>Autorica je napisala i tekst u pratećem katalogu te izrazila mišljenje da splitski nalaz poziva i obvezuje izuzetnim bogatstvom materijala kako domaće tako i inozemne stručnjake na daljnju znanstvenu obradu građe. Po njoj bi rezultati budućih istraživanja mogli pridonijeti još lakšem iščitavanju povijesnih, društvenih, ekonomskih i ostalih zbivanja na Jadranu i Mediteranu. </p>
<p>Ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić na otvorenju se prisjetio kako je zagrebački muzej lani gostovao u splitskome s izložbom »Stereoskopska fotografija«. Istaknuo je plodnu suradnju dvaju muzeja te najavio daljnje povezivanje njihovih stučnjaka na projektima u zemlji i inozemstvu. Goran Borčić, ravnatelj Muzeja grada Splita, rekao je da je gostujuća izložba bila postavljena u njihovu muzeju 1999., a potom u Italiji i Španjolskoj te je izazvala veliko zanimanje. </p>
<p>Objasnio je da je na lokalitetu pronađeno oko osam tisuća ulomaka koje su potom konzervatori muzeja spajali u zasebne cjeline tijekom dvije i pol godine. Gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić izrazila je želju za što većim brojem takvih projekata. Izložbu je otvorio gradonačelnik Splita Miroslav Buličić, pojasnivši da je velik broj posuda iz Italije i stoga jer je Dalmacija nekada bila pod njezinom vlašću.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mozaik bolnog sjećanja</p>
<p>Bolni odrazi nedavne ratne prošlosti na male ljudske živote učestala je tema hrvatske kinematografije već više od desetak godina, za razliku od kazališta, gdje se ona vrlo rijetko ili gotovo uopće nije prikazivala. </p>
<p>Koliko ta traumatična iskustva djeluju na ljude danas, koliko su utkana u njihov život i cijelo njihovo biće na sugestivan način progovara Lydia Scheuermann Hodak u monodrami »Slike Marijine«. </p>
<p>Prateći jednu ženu u trenutku odluke hoće li prihvatiti skrbništvo nad svojom unukom ili ne, Hodak piše o ratnim ranama i posljedicama koje one ostavljaju na sve koji ih imaju. Dok papir za skrbništvo stoji na bolničkom krevetu, gdje se radnja događa, lik Marije pokušava smiriti svoje misli pomoću slikanja, međutim ne uspijeva. </p>
<p>U kaotičnom slijedu naviru joj krhotine sjećanja, više razina prošlosti – one prije rata i za vrijeme rata – stvarajući mozaičnu sliku njezina života, ali i sudbine čitavog sela u kojem je živjela.</p>
<p> U tim razlomljenim strukturama doznajemo da je, zajedno s kćeri, bila mučena i silovana, te da mora prihvatiti dijete nastalo u zlu jer joj je kći pri porodu umrla. Ružna i bolna sjećanja sve više u njenoj glavi potiskuju lijepa i ona na kraju, potpuno shrvana, trga papir za skrbništvo na komadiće. </p>
<p>Taj mozaik sjećanja redatelj Slaven Špišić odlučio je postaviti na komornoj sceni osječkoga HNK, odabravši za lik Marije glumicu Tatjanu Bertok-Zupković, koja je s nevjerojatnom glumačkom energijom i uvjerljivošću dočarala slomljenost, rastrzanost i duboku bol osobe koja je preživjela ratna stradanja. Premijera predstave bit će 17. travnja u Osijeku, a u sklopu Pasionske baštine, u Teatru ITD u Zagrebu održana je pretpremijerno.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dvornik i Kvrgić zajedno na sceni </p>
<p>SPLIT, 8. travnja</p>
<p> – Na pozornici splitskoga HNK 15. travnja bit će praizvedena drama sezone »Otok svetog Ciprijana« koju je po motivima iz djela Ranka Marinkovića napisala Lada Martinac Kralj, a režirao Ivica Kunčević. Na konferenciji za novinare održanoj u splitskom HNK istaknuto je kako predstava, u kojoj se isprepleću tipično marinkovićevski motivi, okuplja brojnu i raznovrsnu glumačku ekipu na čelu s doajenima hrvatskoga glumišta Perom Kvrgićem i Borisom Dvornikom, koji se na kazališnu scenu vraća nakon punih šest godina. Redatelj Kunčević je istaknuo kako je riječ o humornoj tragediji koja je po temi koju obrađuje vrlo suvremena. </p>
<p>»U predstavi prevladava scenografski minimalizam i maksimalan glumački angažman«, napomenuo je Kunčević. Radnja drame zbiva se na otoku u izoliranoj sredini u kojoj se neprestano odvijaju malomišćanska prepucavanja i spletkarenja ni oko čega. U predstavi sudjeluju Ilija Zovko (Kvrgićeva alternacija), Zoja Odak, Dara Vukić, Josip Genda, Ksenija Prohaska, Snježana Sinovčić-Šiškov, Dora Polić, Mirko Kraljev, Trpimir Jurkić, Josip Zovko, Nenad Srdelić, Pero Vrca, Franko Strmotić, Tihomir Šiškov i Dora Ružić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Devedeseti rođendan Stjepana Aranjoša</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Domjenkom u zagrebačkog kavani »Verdi«, omiljenu okupljalištu glazbenika, u četvrtak je Stjepan Aranjoš proslavio 90. rođendan. U svoje ime i u ime Zagrebačkih solista 90 godina vitalnom organizatoru glazbenog života i jednom od osnivača i članova Zagrebačkih solista čestitao je voditelj ansambla Tonko Ninić. On je i ovom prigodom istaknuo Aranjoševe velike zasluge za rođenje Zagrebačkih solista pod vodstvom slavnoga Antonija Janigra. Stjepan Aranjoš i danas pomno prati glazbeni život svojega grada, naročito nastupe Zagrebačkih solista, te pomaže u očuvanju glazbene ostavštine ansambla. Slavljenik je primio među ostalim i čestitke Muzičke akademije, Zagrebačke filharmonije i prijatelja planinara s kojima se još uvijek svakoga vikenda druži na pješačkim stazama prema sljemenskim vrhovima. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Anđeli u koroti«</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Naklada »Meandar« objavila je novu zbirku pjesama hrvatskoga pjesnika mlađeg naraštaja Ivana Hercega »Anđeli u koroti«. Herceg svojom četvrtom zbirkom pjesama pokazuje svoju »pjesničku i ljudsku zrelost«, napominje nakladnik uz pojavu zbirke. Ivan Herceg (Krapina, 1970.) objavio je tri knjige pjesama »Naša druga imena« (1994.), za koju je dobio prvu nagradu na »Goranovu proljeću«, »Noć na asfaltu« (1996.), kojom je osvojio nagradu »Zdravko Pucak«, te »Snimke zemaljskih uzdaha« (1997.). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Liliputanci srušili divove europskoga nogometa </p>
<p>Na sreću, finalna će noć Lige prvaka u Gelsenkirchenu 26. svibnja ostati u sjećanju ili po sporom, ali nakon Zidana najlucidnijem igraču današnjeg nogometa Valeronu, ili po vragolastim nogometnim »misliocima« 21. stoljeća Ludovicu Giulyju i Decu </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Ožujak i travanj gurnuli su u europski ponor 23 trofeja Kupa prvaka. Naime, kombinacijom Real Madrida (devet), Milana (šest), Bayerna (četiri), Juventusa i Manchestera (dva) može se dobiti skoro polovica dijeljenoga najcjenjenijeg europskog blaga (48 finala Kupa prvaka). </p>
<p>Utorak na Louisu II i srijeda na Riazoru na senzacionalan su način u ovosezonsku arhivu poslali Real i Milan. Giganti čije ime na terenu predstavljaju planetarne zvijezde poput Zidanea, Ronalda, Beckhama, Ševčenka ili Neste uhvaćeni su u raljama »siročića« iz Monaca i La Corune, klubova koji su igrački filter za one najveće, jer je već godinama njihov način funkcioniranja prodaja najboljih i pronalaženje novih. Henry i Trezeguet »prohodali« su na monegaškom Louisu II, a Makaay je ovog ljeta napustio Deportivo. No, isfiltrirali su se novi igrači koji su nadoknadili, za većinu razumnih, neuhvatljivih madridskih 2-4 odnosno milanskih 1-4.</p>
<p>Ranije, još tragičnije poniranje, jer se dogodilo u posljednjim minutama, doživio je i Manchester protiv Porta, pa se nakon svega može pričati o novom rođenju europskog nogometa, gdje su četiri »liliputanca« izašla u prvi plan pored svih »divova« europskog nogometa. </p>
<p>No, ukoliko moramo tražiti »uljeza« u polufinalima koja su na rasporedu krajem travnja, prst može biti uperen jedino prema Chelseau, klubu bez pozamašne tradicije koji se poslužio taktikom »divova« ne bi li punio svoju galeriju trofejima. Bacao je milijune diljem Europe i dovodio u svoje odaje znane i neznane. No, i takvi su još uvijek bili favoriti romantičara pored uglednijeg Arsenala. I sada, nakon svih turbulentnih događanja u četvrtfinalu, možemo jedino jamčiti kako je nemoguća repriza prošlogodišnjeg finala Milana i Juventusa, kada je 20 minuta trajala šahovska i matematička dosada u kojoj je dominirala sirova nogometna snaga utjelovljena u Gattusu, Birindelliju, Pessotu i sličnima. </p>
<p>Na sreću, finalna će noć Lige prvaka u Gelsenkirchenu 26. svibnja ostati u sjećanju ili po sporom, ali nakon Zidana najlucidnijem igraču današnjeg nogometa Valeronu, ili po vragolastim nogometnim »misliocima« 21. stoljeća Ludovicu Giulyju i Decu. Jedino će romanticima iz Portugala, Španjolske i Francuske prkositi Talijan Claudio Ranieri s milijunskom svlačionicom sa Stamford Bridega. No, i Chelsea će »puknuti«, jer očito je suđeno da nogometni san ove sezone traje do kraja. Do posljednje minute u Gelsenkirchenu... </p>
<p>• U polufinalu Lige prvaka igrat će Monaco – Chelsea (20. travnja i 5. svibnja) i Porto – Deportivo (21. travnja i 4. svibnja). </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi cilj - europski naslov </p>
<p>»Pobjede postižu momčadi koje daju najviše na terenu. Nema koristi od skupljih igrača ili tvrdnji da ste favoriti prije utakmice«, kazao je Urugvajac Pandiani </p>
<p>MADRID, 8. travnja</p>
<p> – Nakon senzacionalne pobjede protiv Milana, ambicije nogometaša Deportiva narasle su do osvajanja europskog naslova. </p>
<p>– Ovo je povijesna pobjeda. Igrali smo savršeno i želimo pokazati da ove sezone možemo napraviti nešto veliko, kazao je vezni igrač Victor nakon veličanstvene pobjede. </p>
<p>Njegov kolega iz veznog reda, iskusni Mauro Silva, ipak bježi od uloge favorita u daljnjem tijeku Lige prvaka.</p>
<p>– Nitko nam nije davao nimalo izgleda prije uzvratne utakmice, no pokazali smo da je u Ligi prvaka sve moguće. Ni dalje nismo favoriti, ali osvajanje naslova bilo bi apsolutno briljantno. </p>
<p>Urugvajac Pandiani istaknuo je kako je pobjeda Deportiva nad Milanom, kao i ona Monaca nad Real Madridom, dobra reklama za momčadi skromnijih proračuna. </p>
<p>– Pobjede postižu momčadi koje daju najviše na terenu. Nema koristi od skupljih igrača ili tvrdnji da ste favoriti prije utakmice. Učinit ćemo sve da dođemo do finala u Njemačkoj, ali moramo nastaviti raditi naporno i ispraviti pogreške koje i dalje radimo. </p>
<p>Deportivo očekuje dvoboj protiv prošlogodišnjeg osvajača Kupa Uefe Porta, a prednost Španjolcima mogla bi ponovno biti uzvratna utakmica na Riazoru. </p>
<p>– Bit će vrlo teško, jer Porto je već dvije godine u odličnoj formi, kazao je trener Deportiva Javier Irureta, koji se prije utakmice zavjetovao da će hodočastiti u poznato španjolsko svetište Santiago de Compostela ako njegova momčad izbaci Milan. Ispunit ću svoje obećanje, ovo je sigurno bio tjedan čuda, zaključio je Irureta. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Bogovi su pali na tjeme«</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Ispadanje Reala i Arsenala kao da nije bila dovoljno upozorenje aktualnom europskom prvaku Milanu koji se srijedu navečer pridružio kraljevskom klubu i »topnicima« zaustaviviši se u četvrtfinalu Lige prvaka. Nogometaši Milana koji su na gostovanje kod Deportiva došli sa, činilo se, nedostižnih 4-1, kući su se vratili s četiri pogotka u mreži brazilskog vratara Dide. </p>
<p>Zanimljivo, na svim gostovanjima i Ligi prvaka ove sezone Milan nije primio niti jedan pogodak. Kod Celte i Sparte Talijani su izvukli 0-0, a s 1-0 slavili su na gostovanju kod Brugesa i Ajaxa. Poraz na Riazoru došao je u najgore vrijeme. Ancelottijeva momčad krenula je ziheraški, a igrači Deportiva uzvratili su s briljantnih 90 minuta. Taktika im je bila bistra poput »izvorske vode«, pišu talijanski izvjestitelji. Stalnim napadima Victor, Luque, Valeron i Pandiani izmučili su Cafua, Maldinija i Nestu koji su redom dobili »četvorke« u Gazzetti dello sport. »Kraj svijeta«, »Srce pod zemljom«, »Pad bogova«, samo su neki od naslova u talijanskom tisku koji govore u katastrofi Milana. </p>
<p>A samo prije godinu dana talijanski nogomet dičio se s tri momčadi u polufinalu Lige prvaka, Milanom, Interom i Juventusom. Ove sezone u najelitnijem europskom natjecanju dogodio se pomor favorita. Momčadi koje su obilježile posljednje desetljeće i osvojile sve naslove, poispadale su do četvrtfinala. Prvo Bayern, Manchester i Juventus, a zatim Real i Milan. Od četiri momčadi koje su izborile poluzavršnicu, jedino je Porto osvojio naslov europskih prvaka, 1987. godine. Deportivo, Monaco i Chelsea imaju povijesnu priliku po prvi put donijeti »kantu« u svoje dvorište. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ćiro: Imam predsjedničke ambicije </p>
<p>»Cijeli Varteks ide u Portugal! Tamo gdje idem ja, bit će i moja momčad«, rekao je Blažević, osvrnuvši se na pitanje kako će pripremati Varteks za sljedeću sezonu budući da će u lipnju biti u Portugalu / Najuspješniji izbornik hrvatske nogometne reprezentacije s EP će izvještavati za Novu TV</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Nakon što je uspješno izvještavao s posljednjeg Svjetskog nogometnog prvenstva u Japanu za jedan naš dnevni list, najuspješniji izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Miroslav Blažević nastavit će »reportersku« karijeru i u Portugalu. U četvrtak je potpisao ugovor s Novom TV koja je osmislila zanimljiv projekt tijekom Europskog prvenstva. Naime, u Lisabonu će »niknuti« kafić »Karlovačko nogometni Caffe Portugal 2004«, osmišljen kao stožer u kojem će okupljeni Hrvati biti u prilici na velikim ekranima pratiti sve utakmice EP-a. Budući da nemaju prava za prijenose utakmica, novinari Nove TV orijentirat će se ponajviše na navijače i reportaže iz kampa naše reprezentacije, dok će se Ćiro baviti stručnim analizama utakmica na europskoj smotri.</p>
<p>Ipak, nakon prigodne konferencije za novinare nismo propustili zamoliti Blaževića da nam pojasni jednu nedavnu izjavu. Kazao je, naime, kako želi još jednom »kormilariti« hrvatskim nogometnim »brodom«. No, Blažević je ovaj put povisio ljestvicu ambicija.</p>
<p>– Kad je riječ o Hrvatskom nogometnom savezu nemam nikakve ambicije glede izborničke funkcije, ali imam predsjedničke ambicije! Mojeg prijatelja Markovića treba smijeniti, jer ne želi napraviti reda u sudačkoj organizaciji, što su potvrdili neki događaji unazad nekoliko tjedana. On bi se prvi trebao oglasiti na neke izjave, a umjesto toga šuti kao zaliven, uzrujanim nam je glasom kazao Ćiro, te o toj temi zaključio:</p>
<p>– On mora reagirati, jer njemu najbliži suradnici govore da kupuju utakmice, čak i cijela prvenstva, a on ne reagira, što je nedopustivo!</p>
<p>Blaževićev je Varteks u utorak napravio golem korak prema finalu hrvatskog Kupa. »Bumbari« su napustili Cibalijin stadion sa 3-1 pobjedom i velikim kapitalom za uzvratnu utakmicu. S obzirom na drugi polufinalni ogled čini se da će se za pobjednika Kupa boriti Dinamo i Varteks. Osim ako Riječani u stilu Monaca protiv Reala u Ligi prvaka ne naprave senzaciju.</p>
<p>– Nisam baš siguran da će se Dinamo prošetati Kantridom, Jurčević ima još dosta posla. Ako Dinamo prođe u finale bit će izraziti favorit protiv nas. Da se kojim slučajem igra jedna utakmica bilo bi kudikamo neizvjesnije. Sada su još, nakon dolaska Hrmana, mnogo jači, obrazložio je Ćiro. </p>
<p>Zanimalo nas je i kako će Blažević voditi pripreme Varteksa za sljedeću sezonu budući da će u lipnju boraviti u Portugalu. </p>
<p>– Cijeli Varteks ide u Portugal! Tamo gdje idem ja bit će i moja momčad. Pripreme bi trebao financirati naš glavni sponzor, tvornica Varteks. Potpisali su ugovor s uglednom tvrtkom Versace i čestitam im na toj uspješno realiziranoj suradnji, ali neka ne zaborave da imaju moralnu obavezu prema klubu, koji je uvelike pridonio njihovoj afirmaciji, dodao je strateg Varteksa. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Loš »tajming« oslabio rukometni udar </p>
<p>Zoran Gobac i rukometaši za konačni će rasplet vjerojatno ipak morati pričekati jesen i redovitu izbornu skupštinu HOO-a. Malo je, naime, vjerojatno da će članovi Opće skupštine (savezi), koji se inače libe raspravljati čak i o najbenignijim točkama dnevnog reda, sada na sebe preuzeti odgovornost za rušenje čelništva Hrvatskog olimpijskog odbora samo četiri mjeseca uoči Olimpijskih igara u Ateni </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Već treći puta u posljednje četiri godini hrvatska sportska javnost svjedoči igrokazu pod radnim nazivom »rušenje Hrvatskog olimpijskog odbora«. Tako to barem uvijek zovu oni koji bi trebali biti uklonjeni s čelnih položaja u HOO-u, bez obzira na to radilo se o redovnim izborima ili, pak, ničim ili nečim izazvanim izvanrednim smjenama. </p>
<p>Tako su prije četiri godine čak i događanja na Olimpijskim igrama u Sydneyju bila kontaminirana opsesijama tadašnjih čelnika HOO-a o »zavjerenicima iz balkanske krčme«, da bi kasnije na izbornoj skupštini HOO-a Zdravko Hebel tijesno pobijedio Antuna Vrdoljaka. Dvije godine kasnije jednako su dramatično popraćeni i interpretirani izvanredni izbori na kojima je Zlatko Mateša na predsjedničkom mjestu smijenio Hebela. Nisu, međutim prošle ni pune dvije godine do novih potresa u HOO-u. »Pobjednička ekipa« u međuvremenu se razišla, pa sad aktualnom čelništvu krovne udruge hrvatskog sporta o glavi rade oni koji su se hvalili da su bili najzaslužniji za njegov izbor - čelnici Hrvatskoga rukometnog saveza.</p>
<p>Konkretno, Zoran Gobac i društvo predbacuju Zlatku Mateši, a posebice glavnom tajniku HOO-a Ivici Miočiću Stošiću, niz propusta i manjkavosti u vođenju HOO-a, zapravo u odnosima prema Hrvatskom rukometnom savezu. Jedna im je od glavnih zamjerki da nisu »isplaćeni« za zasluge u zajedničkom rušenju Zdravka Hebela, jer nisu dobili mjesto u Vijeću HOO-a. To nije ništa novo jer su nezadovoljstvo zbog toga predstavnici HRS-a iskazali odmah nakon prošle izborne skupštine prije dvije godine, što je tada u Vjesniku popraćeno naslovom »Matešu već počeli rušiti«. Čelnici Hrvatskoga rukometnog saveza sada traže sazivanje izvanredne skupštine, smjenu Mateše i Stošića te imenovanje nekakvoga prijelaznog povjerenstva do Olimpijskih igara. Pritom ni ta priča o »vijeću spasa« na čelu s Antunom Vrdoljakom (gle!) nije nova, jer je iz okružja Zorana Gobca isti prijedlog dolazio i u vrijeme rušenja Hebela. </p>
<p>Bilo kako bilo, rukometnom bi se savezu za priželjkivano sazivanje izvanredne Opće skupštine trebala pridružiti još trećina punopravnih članova HOO-a. Gobac će, naravno, reći da nezadovoljnika ima još više, dok je Miočić Stošić uvjeren da nezadovoljnika (osim rukometaša) uopće nema. I jednima i drugima je, pritom, za te potpuno oprečne tvrdnje jedan od argumenata i to da je posljednja sjednica Opće skupštine prošla bez i jedne rasprave, iako će svaki objektivni promatrač to pripisati iznimno nekvalitetnom sastavu najvišeg tijela hrvatskog sporta. </p>
<p>Kad bi uistinu došlo do sazivanja izvanredne skupštine, na istoj bi apsolutnom većinom trebalo izglasati raspuštanje Vijeća i sazivanje izborne skupštine. Tada bi, vjerojatno, uslijedila već viđena višemjesečna blokada rada HOO-a i mukotrpan postupak izbora novog predsjednika i Vijeća te imenovanje glavnog tajnika. To bi nesumnjivo dovelo u pitanje pripreme za Olimpijske igre u Ateni i upravo je taj »tajming« ono što promatrači najviše zamjeraju Gopčevim prevratnicima. Nakon Olimpijskih igara se ionako mora održati redovita izborna skupština HOO-a pa zašto ne pričekaju dotad, zapitat će se mnogi. </p>
<p>Odgovor je, međutim, vrlo jednostavan: eventualni (očekivani) uspjeh hrvatskih sportaša u Ateni zasigurno bi zacementirao položaje predsjednika i glavnog tajnika i njihovim bi oponentima tada bilo znatno teže argumentirati zahtjeve za njihovom smjenom. Tada, naime, ne bi naročitu težinu imale ni priče o neisplaćenim stipendijama, ni anegdota s kupnjom ulaznica za rukometni turnir na OI posredstvom beogradskog Putnika, a vjerojatno ni tvrdnje da je glavni tajnik HOO-a nepopravljivi autokrat. To je, dakle, glavni razlog za žurbu u HRS-u, no Gobac će za konačni rasplet vjerojatno ipak morati pričekati jesen i redovitu izbornu skupštinu. Malo je, naime, vjerojatno da će članovi Opće skupštine (savezi), koji se inače libe raspravljati čak i o najbenignijim točkama dnevnog reda, sada na sebe preuzeti odgovornost za rušenje čelništva HOO-a četiri mjeseca uoči OI u Ateni. </p>
<p>Osim toga, zasad su svoje nezadovoljstvo javno izrekli čelnici tek jednog saveza, rukometnog. U HRS-u, istina, tvrde da su toliko moćni da mogu na sve čelne položaje u Hrvatskom olimpijskom odboru postaviti svoje ljude, no bilo bi uistinu zanimljivo vidjeti skupštinsku većinu koja bi podržala takvo profiliranje HOO-a. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjeda cibosa za oproštaj</p>
<p>Repešin Skipper je uz CSKA izborio »final four« Eurolige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP su na završetku euroligaške sezone pobjedom 81-72 (41-28) nagrađeni za veliki trud koji su prikazali u dvoboju protiv CSKA. Anzulovićeva momčad svladala je Moskovljane, sigurne putnike na »final four« koji su u Zagreb došli bez Mirsada Türkcana, Marcusa Browna i Victora Alexandera, te nastup završila s dvije pobjede u drugom krugu Eurolige. </p>
<p>Cibosi su najveći posao napravili na početku utakmice kada su se, pogodivši pet trica u šest minuta odvojili na 12 razlike. Davor Kus, usamljen na mjestu razigravača, odradio je ogromni dio posla i stigao ubaciti 21 poen protiv Johna Holdena, jednog od najboljih igrača na toj poziciji u Europi. Dobro je u prvom poluvremenu igrao Bariša Krasić (14 poena, 5 skokova), a kada su Rusi zaprijetili u posljednjoj četvrtini, precizni Josip Vranković (16 poena, 6 skokova) osigurao je domaćinu mirnu završnicu. </p>
<p>Na kraju su svi bili sretni i zadovoljni. Cibona je igrala angažirano i pobjedila pred svojom publikom, a trener CSKA Duda Ivković sačuvao je glavne igrače za važnije utakmice. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – CSKA 81-72 (28-17, 13-11, 14-20, 26-24)</p>
<p>CIBONA VIP: KUS 21 (6-8), RIMAC 10 (2-3), KRASIĆ 14 (2-3), And. Žižić 6 (2-2), Golemac 4 (2-2), Sesar, Štimac, Mamić 6 (2-3), Ant. Žižić, POLJAK 4 (2-4), VRANKOVIĆ 16 (1-1), Ugrinoski. </p>
<p>CSKA: Papalukas 8 (4-5), PANOV 5, JUDIN 5, HOLDEN 10 (4-6), Vialcev 3, MONIA 16 (4-4), HRJAPA 5 (1-1), SAVRAŠENKO 9 (3-7), Bašminov 10 (2-5), Tarlač 1 (1-2). </p>
<p>SUCI: Amoros (Špa), Tola (Ita), Šulga (Ukr). GLEDATELJA: 1000. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor KUS. </p>
<p>• Ostali rezultati, skupina E: Pau-Orthez – Skipper 80-81, Efes Pilsen – Union Olimpija 68-58; redoslijed: Skipper 11 bodova, Efes Pilsen 10, Union Olimpija 8, Pau-Orthez 7. </p>
<p>Momčad Skippera koji vodi hrvatski trener Jasmin Repeša, stigla je do pobjede kod Pau-Ortheza 81-80 i izborila »final four«. Pod velikim pritiskom Bolonjezi, nisu mogli bez drame, ali su u posljednjoj minuti Delfino i Vujanić bili precizni iz slobodnih bacanja, pa pobjeda Efes Pilsena protiv Olimpije nije donijela radost turskoj momčadi. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Kranjčevićevoj napokon nešto lijepo </p>
<p>Nova direktorica kluba iz Kranjčevićeve Tajana Jelić navijala je za Dinamo, zatim za Hajduk, a sad drži palčeve Zagrebu da ne ispadne iz lige </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – U Kranjčevićevoj se konačno dogodilo nešto lijepo. Pod time se dakako ne misli na pronalaženje čarobne formule koja bi Zagrebu osigurala siguran ostanak u Prvoj ligi i sredila postojeću konfuziju. To je manje važno u odnosu na činjenicu što je ovaj klub krhke i neizvjesne sudbine dobio vrlo lijepu i šarmantnu novu direktoricu, 34-godišnju Tajanu Jelić. Stavimo li je u kontekst s dosadašnjim direktorom kluba Stjepanom Budinskim, onda je jamačno da će direktorski ured odsad biti znatno posjećeniji, kao i klupska loža. </p>
<p>Žena na jednoj od najvažnijih operativnih klupskih funkciji u našem prvoligaškom nogometu zasad je jedinstvena pojava. No, koliko smo shvatili iz mišljenja ljudi iz kluba i oko njega, nitko nema ništa protiv da se konačno i žena okuša u ovom klubu. Iskustva posljednjih godina upućuju na zaključak da je možda upravo to najbolji potez nove uprave, bez obzira na to što bi u aktualnom trenutku klupski predsjednik Dražen Medić više od ičega želio nekog sa čarobnim štapićem. Nekoga tko će, među ostalim, i preko noći povećati objektivnu vrijednost momčadi te uspostaviti disciplinu igre i uliti u igrače fanatičan duh i povratiti poljuljano samopouzdanje. </p>
<p>Na takve detalje dakako nova direktorica ne može utjecati, a kaže da postoje drugi ljudi koji o tomu brinu. </p>
<p> – Kao diplomirana pravnica s iskustvom iz financija, osiguranja i marketinga ovdje sam isključivo zbog poslova vezanih uz moju struku i iskustva. Prije nego što je klupska uprava dobila moj pristanak, upoznala me s temeljnim razlogom mog angažiranja, a to je restrukturiranje kluba u skladu s propisima i zakonom. Prvi moji dojmovi nakon površnog uvida u osnovnu klupsku dokumentaciju upućuju na zaključak da se nered taložio godinama i da iz takve džungle nije jednostavno izaći. No, imam dovoljno samosvijesti i neću se obeshrabriti, bez obzira na to što svi misle da sam dirnula u isključivo muški ambijent, kazala je Tajana Jelić. </p>
<p>Nova direktorica, visoka, samosvjesna, dugokosa plavuša, priznala nam je da ju je nogomet prije više zanimao nego posljednjih godina, ali da će ju je klupska funkcija natjerati na ponovno praćenje: </p>
<p>– Kao mlađa išla sam na utakmice i u jednom razdoblju navijala za Dinamo. Nakon toga sam zbog određenih okolnosti navijala za Hajduk. Sada nema dvojbe da sve moje simpatije idu Zagrebu, s nadom da klub ipak izbori ostanak u Prvoj ligi. </p>
<p>O tome hoće li ostati u klubu ako Zagreb ispadne, s novom direktoricom nismo željeli govoriti. Bilo nam je žao kvariti joj raspoloženja prvoga radnog dana. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ozljede i podloga u korist domaćina</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Nakon kraja turneje na američkom betonu i uoči početka zemljane sezone, tenisači će se boriti za mjesto među četiri najmoćnije svjetske sile. Amerikanci predvođeni Andyjem Roddickom na Floridi dočekuju Šveđane, Argentinci gostuju u Bjelorusiji bez najboljih igrača, Roger Federer pred švicarskom će publikom pokušati pobijediti Francusku bez Sebastiena Grosjeana, a Španjolci će na zemlji u Palmi de Mallorci vjerojatno nastaviti pobjedonosni niz na domaćem terenu protiv Nizozemske. </p>
<p>Američki izbornik Patrick McEnroe bez imalo sumnje tvrdi da je stiglo vrijeme Roddicka, Fisha i braće Bryan. Ipak, već ih na prvom koraku očekuju iskusni Šveđani, najuspješnija Davis kup reprezentacija u posljednjih 20 godina. Thomas Enqvist i Jonas Björkman predvode Joachima Johanssona i Robina Soderlinga, nove zvijezde švedskog tenisa. No, Johansson možda neće igrati zbog ozljede. </p>
<p>Veliki hendikep za Francuze bit će izostanak Sebastiena Grosjeana. Zbog ozljede ruke nije igrao protiv Hrvatske u Metzu, a sada je razlog virusna infekcija. Rogeru Federeru tako će s Michelom Kratochvilom biti olakšan posao na putu eliminacije »trikolora« u istoj fazi natjecanja kao i prošle godine. </p>
<p>Max Mirnji i Vladimir Volčkov pokušat će iskoristiti ozljede Davida Nalbandiana i Guillerma Corije te pravo izbora podloge i domaću publiku u Minsku. Prošlogodišnjeg polufinalista Davis kupa predvode Guillermo Canas i Augustin Calerri. </p>
<p>Španjolski izbornik imao je »slatke brige« uoči dvoboja protiv Nizozemske, a povjerenje je odlučio ukazati Carlosu Moyi i Rafaelu Nadalu. Martina Verkerka i Raemona Sluitera tako očekuje vruća atmosfera, u kojoj će skupljati setove. </p>
<p>l Parovi četvrtfinala, Delray Beach, tvrda podloga: SAD – Švedska; Minsk, dvorana, tepih: Bjelorusija – Argentina; Prilly, dvorana, tvrda podloga: Švicarska – Francuska; Palma de Mallorca, zemlja: Španjolska – Nizozemska. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>U Haagu odgovor na pitanje je li i Izetbegović »dijelio« BiH</p>
<p>Navodno je Carla del Ponte potpisala četiri nove optužnice: protiv bivšeg člana Predsjedništva tadašnje Republike BiH Ejupa Ganića, te generala Rasima Delića, Bakira Alispahića i Sakiba Mahmuljina</p>
<p>SARAJEVO, 8. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Carla del Ponte, glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) potpisala je četiri optužnice protiv bivših visokih političkih, vojnih i policijskih dužnosnika na teritoriju kojeg je tijekom rata u BiH kontrolirala administracija Alije Izetbegovića. </p>
<p>Po tvrdnjama banjalučkih Nezavisnih, optuženi su bivši član Predsjedništva tadašnje Republike BiH Ejup Ganić, nekadašnji zapovjednik Armije Republike BiH general Rasim Delić (sada vojni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića), zatim Bakir Alispahić, svojedobno ministar unutarnjih poslova i šef bošnjačke tajne službe, te general Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg armijskog korpusa koji je imao zonu odgovornosti na području gdje su počinjeni neki od najgorih zločina nad nebošnjacima. </p>
<p>Pozivajući se neimenovani dobro upućeni izvor blizak Haškom tužiteljstvu, list tvrdi da su potpisane optužnice, sukladno rutinskoj proceduri, dostavljene na potvrdu jednom od sudaca Haaškog tribunala, nakon čega bi trebale biti dostavljene vlastima u Sarajevu. Ganić, Delić, Alispahić i Mahmuljin bit će, kako se tvrdi, optuženi za individualnu i zapovjednu odgovornost za ratne zločine te za kršenje pravila i običaja ratovanja. Konkretna nedjela na koje se odnosi optužnica su ubojstva hrvatskih civila i zarobljenih vojnika u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol te u središnjoj Bosni te zločini počinjeni nad Srbima na planini Ozrenu, odnosno masovna smaknuća srpskih civila na području Kazana u Sarajevu. </p>
<p>Mediji su proteklih dana špekulirali kako su optužnice već stigle u Sarajevo, no službeni izvori u Sarajevu to demantiraju.</p>
<p>Bošnjački časnik za vezu s ICTY-jem Amir Ahmić kazao je da je posve sigurno da Carla del Ponte nije donijela optužnice u Sarajevo prilikom svog iznenadnog posjeta u utorak jer to nije njezina praksa. »Već dugo se govori da se vode istrage protiv određenih dužnosnika, pa nije isključeno i da će optužnice biti podignute«, kazao je Ahmić.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica još prije više od dva mjeseca najavila da će biti podignute optužnice protiv Bošnjaka, a po tvrdnjama upućenih, temelj tih optužnica je rad tzv. istražiteljskog tima broj 9. Nije također sporno da je Tužiteljstvo ICTY-ja vodilo istragu protiv Alije Izetbegovića u svojstvu osumnjičenika. </p>
<p>Potencijalni putnici za Haag nisu bili raspoloženi davati izjave za medije o ovom pitanju. Rasim Delić je tek kazao da ništa službeno nije dobio, niti ga je tko obavijestio da je za njega stigla haaaška optužnica. »Dakle, jedino što mogu reći je da su to samo špekulacije«, kazao je Delić. Predsjedetalj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, čiji je Delić vojni savjetnik, također je rekao da ne zna ništa o podizanju optužnica, i da, po njegovu sudu, nema osnova za optužnicu protiv Delića. On je, međutim, potvrdio da će osobno kao i njegova Stranka demokratske akcije u cijelosti surađivati s Haaškim tribunalom, bez obzira na to o kome se radilo.</p>
<p>Ukoliko i kada optužnice budu podignute, osim što će napokon u Hagu biti procesuirani neki od najstrašnijih zločina nad nebošnjacima, eventualno suđenje moglo bi biti zanimljivo i u svom »političkom dijelu«, jer bi se moglo pokazati da zločini nisu bili individualne akcije, već da je i Izetbegovićeva administracija aktivno radila na podjeli BiH, usprkos javno proklamiranim suprotnim političkim ciljevima.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hoće li Haag istražiti monstruozne zločine nad Hrvatima u Bugojnu</p>
<p>Javno je objavljen podatak da je u razdoblju dok je Selmo Cikatić bio vojni zapovjednik u Bugojnu na tom području ubijeno više od 300 Hrvata, nelegalno ih je bilo zatočeno nekoliko tisuća, a protjerano gotovo 20.000 </p>
<p>SARAJEVO, 8. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iz krugova Haaškoga tribunala, institucije obrane BiH nedavno su na diskretan način upozorene da bi trebalo izbjeći imenovanje bošnjačkog časnika Selme Cikatića (40) u novi 12-člani Generalski zbor budućih Oružanih snaga BiH. Razlog za ovo bi mogla biti Cikatićeva ratna prošlost, odnosno nalazi do kojih su došli istražitelji Međunarodnog kaznenoga suda za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY), ispitujući zlodjela počinjena nad Hrvatima u Bugojnu. </p>
<p>Kao vojni zapovjednik u tom gradu, Cikatić je bio jedan najbližih suradnika ratnog načelnika te općine Dževada Mlaće te jedan od najodgovornijih operativnih izvršitelja progona nebošnjačkog pučanstva u Bugojnu, uključujući ubojstva, teška premlaćivanja i namjerno uništavanje imovine.</p>
<p>Časnik bivše JNA podrijetlom iz Sandžaka, Cikatić je od 1992. do ožujka 1994. godine zapovijedao takozvanom Operativnom skupinom zapad Armije Republike BiH. U području zone odgovornosti te skupine nesumnjivo su počinjeni brojni zločini i pitanje je jedino hoće li oni biti procesuirani pred ICTY-jem ili će biti prepušteni domaćem pravosuđu.</p>
<p>Takva mogućnost otvara se u slučaju da bude procijenjeno da je u bugojanskom slučaju riječ o »sitnijim ribama«. No, zločini počinjeni u tom gradu nikako se ne mogu nazvati »sitnim«. Javno je objavljen podatak da je u razdoblju dok je Cikatić bio vojni zapovjednik u Bugojnu na tom području ubijeno više od 300 Hrvata, nelegalno ih je bilo zatočeno nekoliko tisuća, a protjerano gotovo 20.000. Jedan od najstrašnijih zločina je nestanak, odnosno ubojstvo više od 20 hrvatskih intelektualaca u tom gradu. Korištenje zarobljenika u borbama kao »živog štita« također je jedna od zločinačkih akcija za koje je javno prozivan ovaj bošnjački časnik.</p>
<p>Usprkos mračnoj ratnoj prošlosti, Cikatić je u miru nastavio napredovati u bošnjačkoj vojnoj hijerarhiji. Došao je do mjesta zapovjednika Prvog sarajevskog korpusa Vojske Federacije BiH, a dobio je i najviše vojno priznanje »Zlatni ljiljan«.</p>
<p>Vjesnik je doznao i zanimljivu informaciju po kojoj je Cikatić umiješan i u nelegalni izvoz oružja koje se možda prodaje pripadnicima svjetskih terorističkih mreža. Po tvrdnjama izvora koje još nisu dobile i službenu potvrdu, Cikatić je ostao u bliskoj vezi s ratnim bugojanskim načelnikom Mlaćom. Ovaj je opet ostao na čelu Upravnoga odbora tvornice »Slavko Rodić«, nekoć jednog od najvećih proizvođača minsko-eksplozivnih sredstava u području. </p>
<p>Navodno je tvornica je nastavila polulegalno proizvoditi zabranjene tipove oružja i kršiti UN-ov embargo na isporuke oružja određenim državama. Primjerice, upaljači za mine koje se, po tvrdnjama izvora, još uvijek proizvode u tvornici, ne prodaju se Vojsci Federacije BiH. Kome se prodaju, nije jasno i može se samo špekulirati. No, posve je jasno da bez utjecaja unutar obrambenih struktura takvo što ne bi bilo moguće. Stoji li iza svega »ratno prijateljstvo« Mlaće i Cikatića, uz podršku ekstremne struje SDA, zasad je obavijeno velom tajne. No, možda će istraga o zločinima u Bugojnu i na ovo baciti više svjetla. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Epilog »Budne odlučnosti«: do sada 500 mrtvih Iračana i 35 Amerikanaca i Britanaca</p>
<p>Američka najnovija vojna operacija pod nazivom »Budna odlučnost« poglavito je usredotočena na sunitski grad Falluju / Bitka za taj grad je svakako presudna za daljnji razvoj situacije, pa se već naziva; prema Saddamovom obrascu, »majkom svih bitaka«</p>
<p>ANKARA, 8. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Žestoki sukobi koalicijskih okupacijskih snaga i iračkih snaga otpora dobili su u četvrtak na zamahu na tri fronte - sjeveru, jugu i zapadu zemlje. </p>
<p>Pouzdanih podataka o broju mrtvih i ranjenih, naročito na strani Iračana, nema. Prema nekim neslužbenim zapadnim izvorima, poginulo je oko 500 iračkih pobunjenika, a dvostruko više Iračana je ranjeno. </p>
<p>Među njima ima mnogo žena i djece. Okupacijske snage su u protekla tri dana imale 35 mrtvih. </p>
<p>Američka najnovija vojna operacija pod nazivom »Budna odlučnost« poglavito je usredotočena na sunitski grad Falluju. </p>
<p>Na tamošnje snage koje se protive nazočnosti stranih trupa u Iraku, američki borbeni zrakoplovi ispaljuju laserski navođene bombe od kojih, kako se navodi, nisu pošteđene ni džamije. Borci u opkoljenom grada, koji komuniciraju sa svijetom posredstvom katarske televizijske postaje Al Jazeera tvrde da američki vojnici prilikom napada koriste i kasetne bombe. </p>
<p>Američke snage su dosad zauzele oko 25 posto grada. Sukobi se rasplamsavaju oko džamije Abdel Aziz al Samarrai. U njoj je ubijeno 40 vjernika tijekom molitve. Američki izvori nisu potvrdili tu vijest, ali su kazali da su džamije legitimni ciljevi napada jer služe kao skloništa pobunjenika. </p>
<p>Bitka za Falluju je svakako presudna za daljnju razvoj situacije, pa se već naziva; prema Saddamovom obrascu, »majkom svih bitaka«. Naime, taj grad u sunitskom trokutu postao je za Iračane simbol otpora okupatorima. Za Amerikance, on je »trn u oku« koji dovodi u pitanje najavljenu predaju suvereniteta i vlasti na »odabrane« Iračane. </p>
<p>Zbog toga Pentagon zahtijeva bezuvjetnu pobjedu, a postrojbama na terenu je izdana zapovijed da ruše sve pred sobom kako bi slomili otpor u Falluji. Borci Falluje, koji se nalaze pod opsadom od ponedjeljka, pružaju grčevit otpor napadačima. Pritom se uglavnom koriste automatskim oružjem i minobacačima. Bolnički izvori u gradu kažu da je dosad poginulo više od 280 ljudi, a oko 400 ranjeno. Unatoč svemu, nema znakova da borbe jenjavaju. Izvješća s tog ratišta govore o pravoj euforiji mržnje prema Amerikancima i Britancima. </p>
<p>U pomoć opkoljenoj Falluji krenulo je pješice iz Bagdada tisuće šijita i sunita. U njihovoj pratnji nalaze se i vozila s hranom i lijekovima koji su namijenjeni stanovnicima opkoljenog grada. Prema gradu je, uz američko odobrenje, krenula i posebna ekipa Crvenog križa. </p>
<p>»Irak, koji će eksplodirati kao bomba, bit će grobnica američkih vojnika«, rekao je jedan od prosvjednika. Drugi je dodao kako su suniti i šijiti braća koji nikad neće dopustiti prodaju zemlje. Stječe se dojam da su posljednje bitke s koalicijskim snagama ojačale nacionalno, ali vjersko jedinstvo šijita i sunita.</p>
<p>Zamjetno je da su se u dugoj povorci, pored iračkih zastava, mogli vidjeti i veliki portreti nedavno ubijenog palestinskog duhovnog vođe Hamasa šeika Ahmeda Yassina. Sve to, kao i prosvjedi palestinskih žena na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze protiv »ratnih zločina« u Iraku, zlokoban je predznak mogućnosti prelijevanja iračkih sukoba na cijelu iračku regiju. Saudijski ogranak ozloglašene terorističke mreže Al Qaide pozvao je svoje sljedbenike da pokrenu napade protiv Amerikanaca. </p>
<p>Osim Falluje, izvan američke kontrole nalazi se i grad Kut, južno od Bagdada. Vijesti govore da su pripadnici milicije radikalnog šijitskog imama Moqtade al Sadra primorali ukrajinske vojnike da napuste grad. Došlo je i do povlačenja talijanskih vojnika iz grada Nassiriye, na jugu zemlje.</p>
<p>U međuvremenu, zabilježeni su i sukobi u Ramadi, Basri, Karbali i drugim dijelovima Iraka. U blizini Karbale poljske i bugarske trupe ubile su četvoricu Iračana, a šesnaestoricu ranile. Bugari su zatražili hitna američka pojačanja. Gradom patroliraju pripadnici tzv. Mehdijeve vojske koji štite i tamošnje šijitske vjerske svetinje. Iračani su, kako tvrde očevici, dobili još jedan »slobodan grad« - Kut. Iz njega su se navodno povukli pripadnici ukrajinskog bataljuna.</p>
<p>Na čijoj je strani, unatoč vojnoj premoći koalicijskih snaga, ratna sreća još se pouzdano ne zna. Pripadnici Al Sadrove milicije priopćili su da drže više španjolskih koalicijskih vojnika, među kojima i jednog Amerikanca, kao taoce. Oni su ih navodno voljni razmijeniti za bliskog Al Sadrovog prijatelja i savjetnika Mustafu al Yacoubija kojega su prije nekoliko dana uhitili Amerikanci. </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush, čija politika u Iraku doživljava svoj sumrak, nalazi se pod snažnim pritiskom da pošalje nova vojna pojačanja u Irak. On će se o tome, posredstvom videolinka, konzultirati sa zapovjednicima na terenu. </p>
<p>Šef Pentagona Donald Rumsfeld je situaciju u Iraku ocijenio ozbiljnom, ali ne i izvan kontrole. Drži kako će koalicijske snage ostati u Iraku duže nego što se to prvotno predviđalo. </p>
<p>Veliki irački šijitski ajatolah Ali al Sistani osudio način na koji saveznička koalicija na čelu s Amerikancima pokušava razriješiti iračke sukobe. On je pozvao na mirno razrješenje sadašnjih okršaja kako bi se, kako je kazao, izbjegao sveopći kaos i krvoproliće.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Španjolska stipendirala madridskog ubojicu</p>
<p>Terorist Serhan Ben Abdelmajid Farjet poznat po nadimku El Tunecino bio je stipendist španjolske vlade / Za studij u Madridu od 1994. do 1998. godine dobio je oko pet milijuna peseta (30.000 eura) </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Serhan Ben Abdelmajid Farjet, poznat po nadimku El Tunecino (Tunižanin) bio je stipendist španjolske vlade najmanje četiri godine, pišu u četvrtak neki španjolski mediji. Njegovo ime još se nalazi na popisu Španjolske agencije za međunarodnu suradnju (AECI) koja je povezana s ministarstvom vanjskih poslova. </p>
<p>El Tunecino, kojega španjolski mediji bez ograde nazivaju šefom terorističke skupine koja je organizirala madridske atentate 11. ožujka, među imigrantima iz Magreba bio je poznat po svojim ekstremističkim stavovima, piše list La Vanguardia. Prema nekim izjavama ljudi koji su ga poznavali, nije skrivao svoju mržnju prema »kršćanima«, a nije se ustručavao ni davati prijeteće izjave. A, kako se sad saznaje, iz španjolskih je javnih fondova dobio oko pet milijuna peseta (više od 30.000 eura) za studij na Madridskom sveučilištu. </p>
<p>Kako piše La Vanguardia, njegovo ime pojavljuje se prvi put na popisu stipendista 1994., a svoju stipendiju za doktorat produživao je sve do 1998. </p>
<p>On je jedan od šestorice islamskih ekstremista, osumnjičenih za madridski pokolj, koji su se u subotu navečer raznijeli eksplozivom u madridskom predgrađu Leganés.</p>
<p>Agencija za međunarodnu suradnju otkrila je u utorak da je na popisu njezinih stipendista i El Tunecino nakon što je profesor Miguel Ángel Pérez Martín s Autonomnog sveučilišta u Madridu ispričao listu La Vanguardia da se devedesetih godina družio s tim magrebskim studentom. Tragom te informacije, otkrivena je njegova dokumentacija i dana na uvid policiji.</p>
<p>Stipendije te Agencije uglavnom su namijenjene afričkim i latinoameričkim studentima i do prije dvije godine bilo ih je lako dobiti i produživati, kao što je bio slučaj s El Tunecinom. Dovoljno je bilo dati na uvid upisane predmete, popis položenih ispita i dokaz o poznavanju španjolskoga jezika.</p>
<p>Prije dvije godine, postroženi su uvjeti za dobivanje te stipendije zato što je uočeno da mnogi strani studenti, umjesto da se vrate u svoje zemlje i stečenim znanjima pomognu razvoju tih država, često ostaju raditi u Španjolskoj. To je učinio i Serhan Ben Abdelmajid, El Tunecino, kojega se smatra »mozgom« zločina u Madridu u kojemu je poginulo više od 190 osoba. </p>
<p>Kako svjedoči njegov nekadašnji kolega profesor Pérez Martín, El Tunecino se nakon nekog vremena počeo udaljavati od studentskog života i približavati radikalnim islamističkim skupinama. Odbio je stanovati u domu gdje su uglavnom bili smješteni afrički studenti, i počeo se priklanjati, kako piše list »ideologiji koja ga je odvela u terorizam.« </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sanel Sjekirica – mostarski »spavač« u madridskom pokolju </p>
<p>Osim »madridskog bombaša« Sjekirice i stotine drugih međunarodnih terorista mogli bi imati državljanstvo BiH</p>
<p>SARAJEVO, 8. travnja</p>
<p> - Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine niti u četvrtak nije željelo priopćiti više detalja o tijeku provjere bosanskohercegovačkog državljanstva Sanela Sjekirice, kojeg vlasti u Španjolskoj, zajedno s Amerom al-Azizom i Rabeijem Osmanom Ahmelijem, sumnjiče za organiziranje bombaškoga napada na vlakove u Madridu 11. ožujka, kada je poginulo više 190 ljudi.</p>
<p>Poznato je tek da je 23-godišnji Sjekirica rođen u Mostaru, te da su institucije koje se bave sigurnosti u BiH u stalnom kontaktu sa svojim kolegama u Španjolskoj, te da se rade operativne provjere.</p>
<p>Zamjenik ministra sigurnosti BiH Dragan Mektić najavio je da će uskoro biti poznato je li Sjekirica državljanin BiH, no da zasad ne može dati više informacija - uključujući i one o tome da je putovnica sa Sjekiricinim imenom kupljena na crnom tržištu.</p>
<p>Ministarstvu sigurnosti BiH od policijskih i obavještajnih službi iz Španjolske početkom tjedna stigao je zahtjev za provjeru identiteta Sanela Sjekirice, državljanina BiH.</p>
<p>Inače, već i ranije se u brojnim tekstovima u zapadnom tisku, oko istrage terorističkih napada u Madridu spominjala »bosanska veza«. </p>
<p>Navodno je španjolska ćelija Al Qaide nastala od mudžahedina koji su uvježbani u logorima pored Zenice za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, odakle su, poslije rata u BiH, prešli u Španjolsku.</p>
<p>Navodno su u mudžahedinskim logorima u Bosni i Hercegovini pripremani takozvani Al Qaidini »spavači«, koji su zatim upućivani u zapadnoeuropske zemlje. </p>
<p>Bošnjačka administracija je tijekom i nakon rata u BiH dodijelila državljanstva brojnim islamskim dragovoljcima koji su se borili na strani Armije BiH - među njima zasigurno i osobama umiješanim u terorističke aktivnosti.</p>
<p>Povjerenstvo koje je osnovano za reviziju državljanstava BiH koja su po raznim osnovama od 1992. podijeljena osobama uglavnom afro-azijskog porijekla utvrdilo je da je nekoliko stotina takvih rješenja doneseno nezakonito. Kakva je zbrka tada vladala, svjedoči i činjenica da su neki mediji špekulirali da je i sam vođa Al Qaide Osama bin Laden imao bosanskohercegovačku putovnicu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Condoleezza Rice odbacila optužbe o zanemarivanju terorističke prijetnje</p>
<p>Savjetnica za nacionalu sigurnost predsjednika Busha svjedočila pred kongresnom komisijom koja traga za uzrocima i poukama 11. rujna / Rice je energično odbila optužbe da prije tog fatalnog datuma Bijela kuća nije dovoljno ozbiljno shvaćala opasnost od Al Qaide i terorizma općenito</p>
<p>LONDON, 8. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što je tjednima odbijala da to učini, američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice u četvrtak se pojavila pred kongresnom komisijom koja istražuje tragediju od 11. rujna 2001. Bliska suradnica predsjednika Georgea Busha, koja je nastupila pod zakletvom, energično je odbila optužbe da prije tog fatalnog datuma Bijela kuća nije dovoljno ozbiljno shvaćala opasnost od Al Qaide i terorizma općenito. </p>
<p>Njen su nastup u živo prenosile sve vodeće američke televizijske postaje, svjetski TV program BBC i mnoge druge postaje. Svoje svjedočenje pred kongresnom komisijom, sastavljenom od republikanskih i demokratskih predstavnika, Condoleezza Rice započela je priopćenjem koje je trajalo dvadesetak minuta. </p>
<p>U njemu je vrlo podrobno navela što je sve poduzela Busheva administracija u borbi protiv terorizma, u mjesecima prije udara na Ameriku u rujnu 2001. Opisala je da se predsjednik Bush gotovo svakodnevno na posebnim brifinzima informirao o terorističkoj opasnosti. U mjesecima prije napada na Ameriku stizale su brojne opomene da se nešto sprema, no one nisu bile dovoljno specifične u pogledu mjesta, vremena i načina napada, rekla je ona. </p>
<p>Navela je da se spominjala mogućnost otmice zrakoplova, ali je dodala da u to vrijeme nitko nije mogao slutiti da teroristi kane upotrijebiti avione kao projektile«. U to se vrijeme vjerovalo da žele uzeti taoce pomoću kojih bi pokušali ishoditi puštanje nekih svojih kolega iz zatvora, rekla je. Condoleezza Rice također je opisala kako je Busheva administracija nastojala koordinirati regionalnu politiku i politiku sigurnosti. Navela je kako je Amerika činila pritiske na Pakistan da uskrati pomoć afganistanskim talibanima koji su bili glavni oslonac Al Qaide. </p>
<p>Busheva savjetnica za nacionalnu sigurnost morala je pred komisijom odgovarati i na optužbe koje je nedavno iznio Richard Clarke, bivši savjetnik Bijele kuće za borbu protiv terorizma. Clarke tvrdi kako je američka administracija bila toliko opsjednuta Irakom da je zbog toga ignorirala opasnost od Al Qaide. Condoleezza Rice rekla je, međutim, kako je predsjednik Bush bio suočen s izborom da pokrene rat protiv Al Qaide i talibana, ili protiv terorizma općenito. Bush je pritom odabrao onaj drugi, širi pristup, kazala je. </p>
<p>Kad je nedavno sam nastupio pred komisijom, Richard Clarke se javno ispričao žrtvama terorističkog udara od 11. rujna 2001. i njihovim obiteljima, za osobne i vladine propuste na polju sigurnosti. Condoleeza Rice nije se povela za njegovim primjerom. Gledište je Busheve savjetnice, tvrde američki politički izvori, kako je američka administracija poduzela sve što je mogla da spriječi teroristički napad u rujnu 2001. </p>
<p>Condoleezza Rice već je jednom nastupila pred kongresnom komisijom iza zatvorenih vrata, uživajući kao predsjednikova savjetnica povlasticu da ne mora javno svjedočiti. No sad se morala odreći te privilegije zbog sve većeg pritiska javnosti nakon svjedočenja Richarda Clarkea. Vrlo nevoljko, Bijela kuća morala pristati da, gotovo bez presedana, dopusti Condoleezzi Rice javno svjedočenje pod zakletvom. </p>
<p>Nastup Busheve savjetnice za nacionalnu sigurnost pomno će se raščlanjivati. No, već sad je jasno da od njenog držanja pred komisijom donekle zavisi i vjerodostojnost Georgea Busha kao predsjedničkog kandidata u ovoj izbornoj američkoj godini. Bush igra na kartu sigurnosti, pa je tim važnije javno držanje njegove »desne ruke« za to područje. </p>
<p>Condoleezza Rice najavila je da se nakon prvog mandata kani povući sa svog položaja u Bijeloj kući. </p>
<p>No, neki sada govore o njoj kao o budućoj američkoj državnoj tajnici, a jednog dana možda i predsjednici Sjedinjenih Država. To bi također donekle moglo ovisiti o ocjenama njenog držanja pred komisijom koja traga za poukama 11. rujna 2001. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Europska unija odustaje od svojih načela zbog ujedinjenja Cipra</p>
<p>BRUXELLES, 8. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Manje od mjesec dana uoči proširenja Europske unije, Europska komisija, nakon dosta svađe, ipak usvojila nacrt postupka kojim se u slučaju pozitivnog ishoda referenduma o ujedinjavanju Cipra suspendira puna primjena zakonskog temelja Unije - acquisa. Ciprani će odlučiti i potom saznati hoće li u EU ući kao otok ili samo kao međunarodni priznati grčki dio samo tjedan dana prije svečanosti proširenja u Dublinu: referendum je sazvan za 24. travnja. </p>
<p>Odluka o sudbini otoka prepuštena je građanima. Ispitivanja javnog mnijenja vele da je grčki dio otoka još uvijek protiv UN-ova plana za ujedinjenje, za razliku od turskog koji u ujedinjavanju, nakon tri desetljeća raskola, vidi svoju jedinu ozbiljnu šansu za kakav takav gospodarski i socijalni boljitak. </p>
<p>Grci su sumnjičavi i zbog vodstva koje im sustavno tumači loše strane procesa ujedinjavanja. Atena, kao mjesto koje grčki otočani slušaju jednako vjerno kao i turski Ankaru, nije baš oduševljena što gubi sredstvo ucjenjivanja partnera u EU, ali i susjedne joj Turske. Ankari je Cipar pak sredstvo približavanja EU. </p>
<p>Prihvaćajući da slovo Sporazuma ne vrijedi na cijelom teritoriju velike Europe, jer je izuzetak od zakona u ovoj ciparskoj priči efikasniji i korisniji od pune provedbe zakona, Europska komisija je preko povjerenika za proširenje ustvrdila: »Legalna adaptacija zaista sadrži izvjestan broj restrikcija i suspenziju slova Sporazuma, no sve se ovo ni u kom slučaju ne smije interpretirati kao dopuštenje za permanentno izbjegavanje provedbe acquisa. </p>
<p>Izuzeci su poznati, i u svojoj su osnovi povreda nekih temeljnih prava i sloboda u EU. Recimo slobode neograničenog kretanja ili raspolaganja imovinom. Cipar je, spletom okolnosti i potrebom realizacije političke volje, postao negacija integracijskih kriterija: pristupajuće države mogu u EU tek nakon što acquis. No, u ovom slučaju, upravo je suspenzija acquisa uvjet da se dogodi ujedinjenje Cipra koji bi onda cjelovit ušao u veliku Europu. </p>
<p>Planom UN-a predviđa se, a prijedlogom Europske komisije praktički omogućuje, da se u slučaju Cipra EU acquis sa svrhom krši u najdužem roku od 15 godina. Takav prijedlog Europske komisije, dogodi li se pozitivan ishod referenduma na oba dijela Cipra, odmah »blagosloviti« Ministarsko vijeće EU i tako ga pretočiti u zakon. </p>
<p>Pravo boravka, još jedna EU svetinja, na europskom Cipru neće postojati kao što je to napisano u acquisu idućih 19 godina. Ukoliko se dogode dramatični ekonomski potresi, zaštitne mjere ovog zajedničkog ekonomskog prostora stupaju na snagu ne duže od tri mjeseca, i samo Europska komisija može produžiti rok »prinudne uprave« u gospodarstvu. </p>
<p>Mimo je EU zakona i da na teritoriju Unije bez privole mogu boraviti strane trupe, što će se dogoditi ostanu li turski vojnici na turskom dijelu Cipra. Stoga je prijedlog da i Grčka i Turska do 2011. godine smiju na Cipru držati do 6000 vojnika. Turci će svoje snage prepoloviti do 2018. godine, ili danom ulaska Turske u EU. </p>
<p>Turski jezik postaje također službeni jezik udruženog Cipra »čim se ispune tehnički uvjeti«. Europska komisija je, u neku ruku, ovim »prijedlogom dobre volje« ozakonila bezakonje, ali je ipak omeđila prijelazno razdoblje rokovima da se ne bi pretvorili u praksu. </p>
<p>Ukoliko referendum ne prođe, Cipar će u EU ući kao Cipar, dakle međunarodno priznata grčka polovica koja legalno predstavlja cijeli otok cijelom svijetu osim Turskoj (Ankara je priznala svoj dio, a grčki, naravno, nije). Turski dio ostao bi odsječen od EU matice uz strahovanje da će ovako izdvojen teško izbjeći ekonomsku izolaciju. </p>
<p>Povjerenik Verheugen ipak je optimist: »Prioritet nam je pozdraviti ujedinjeni Cipar, i blizu smo toga.«</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Cilj nam mora biti da barem 0,1 posto pridonesemo svjetskom fondu znanja</p>
<p>Prekrasna je nedjelja ujutro. Cvjetnica je. Pripremam se za odlazak u prirodu. Slušam na radiju najavu, što čitateljstvo može pročitati u Nedjeljnjem vjesniku. Slušam i ne mogu vjerovati, »u hrvatskoj znanosti potrebna je čistka«. Pa ipak je to Cvjetnica 2004. Strašno, prestrašno.</p>
<p>Kao vjerni čitatelj Vjesnika potražio sam najavljeni članak. Znam da najave i naslove u novinama određuju najveći znalci. Ali i oni moraju imati pokriće u tekstu. U razgovoru kojeg je s akademikom Vlatko Silobrčićem vodila novinarka, gospođa Lidija Černi, među njegovim odgovorima nalazi se riječ »čistka«. Moram uputiti iskrene čestitke sastavljačima radio-najave, jer su fenomenalno saželi duh tog razgovora. Po kojem je u hrvatskoj znanosti potrebna čistka, a dubinski se može pročitati da je znanost samo prirodna znanost, uz eventualno društvenu znanost (science and humanities). Sve ostalo je nešto drugo, pa je i zato potrebna njezina čistka. Kako je ovo ipak samo »Pismo čitatelja«, ukratko.</p>
<p>Hrvatska treba najprije »Izjavu o znanosti«, ali ne takvu kakvu su nam već višekratno ponudili uglednici, među kojima je i sugovornik Lidije Černi. Izjava može zamijeniti velike strategije i može biti sažeta u nekoliko redova. Recimo ovako.</p>
<p>Hrvatska znanost koju čine tri ravnopravne sastavnice: duhovne (društveno-humanističke, prirodne i tehničke znanosti mora otkrićima (najčešći slučaj) i izumima (rijetkost) pridonijeti s 0,1 posto svjetskom znanju. To je visoki temeljni cilj, jer je to više nego je hrvatski udio u svjetskom stanovništvu. Istodobno mora osigurati da određeni dio od onih 99,9 posto novostvorenog znanja uđe u Hrvatsku. Hrvatski znanstvenici će snažno podupirati razvoj hrvatskog znanstvenog jezika.</p>
<p>Hrvatska mora konačno saznati koliko ima znanstvenika koji su to u stanju ostvariti. U doba računalstva to ne bi trebao biti posebno težak zadatak. Je li zaista tako teško načiniti popis svih doktora i magistra znanosti i navesti godinu njihova rođenja? Istodobno iskustvo uči da su najuspješniji u prijenosu znanja oni koji su uspješni i u stvaranju novog znanja. Ali samo ponekad i u stvaranju znanstvenog hrvatskog jezika. </p>
<p>Kada načinimo popis, svrstajmo ih u razrede po pet godina. I vjerojatno ćemo se zaprepastiti kako nam je znanstvena zajednica prestarjela. Za mnoga područja nije osigurana ni prosta reprodukcija. Što ne znači da negdje nema viška.</p>
<p>Kada to saznamo možemo razgovarati o tome za što je upotrijebljena tako teška riječ, čistka. Hrvatska mora financirati i prijenos znanja, jer njega je 99 posto i najčešće je u funkciji stvaranja viška vrijednosti kojeg je tada moguće uložiti u stvaranje onih 0,1 posto.</p>
<p>Ali tako zamišljeni razvoj hrvatske znanosti ne uklapa se u koncepciju onih koji bi se igrali i otkrivali zakonitosti prirodne tehnike.</p>
<p>IGOR ČATIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>HTnet se uspješno rješava »dialera« i nije kriv za visoke račune</p>
<p>U svezi s pismom čitatelja dr. sc. Zdravka Vnučeca, objavljenim u Vjesniku 7. travnja, željeli bismo ukazati na sljedeće:</p>
<p>Problem koji u nastavku svojeg prethodno objavljenog pisma (Vjesnik, 16. ožujka) dr. Vnučec ponovno navodi je problem tzv. dialera. Dialeri postoje svugdje u svijetu i nigdje za njih odgovornost ne snose davatelji Internet usluga, budući su posljedica ponašanja korisnika za njegova boravka na internetu, a koje je u cijelosti u kontroli isključivo samog korisnika.</p>
<p>Naime, neopreznim prihvaćanjem instalacijskih naredbi pri posjetu određenih stranica, pri instalaciji piratskih programa ili pri otvaranja nekih attachmenta, dialer program se nastani na računalo, nakon čega se može čak i bez znanja korisnika aktivirati i izazivati konekcije u međunarodnom prometu prema korisniku posve nepoznatim brojevima. Posljedice su visoki telefonski računi.</p>
<p>Iako za dialera nema nikakvu odgovornost, Hrvatski Telekom na više načina pomaže svojim korisnicima kako bi problem izbjegli, odnosno u slučaju kad im se dialer njihovom greškom instalirao, da ga se riješe. Korisnici HTneta koji sumnjaju da im se instalirao dialer, mogu se obratiti Službi za korisnike HTneta, ali i dobiti CD bez naknade s programom posebno pripremljenim za uklanjanje neželjenog dialera s korisnikova računa.</p>
<p>Svojim učestalim upozorenjima kroz medije o pojavi dialera, ali i ovakvim konkretnim akcijama HT-net pokazuje visoki stupanj brige za korisnika.</p>
<p>MARJAN JURLEKA Hrvatske telekomunikacije d.d.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Račune za Internet ne nabijaju hackeri, nego crackeri, ili kriminalci</p>
<p>Reagiram na dva pisma profesora doktora Zdravka Vnučeca iz Slavonskog Broda koji je u svojoj ljutnji prema HT-u u Vjesniku iznio niz netočnih činjenica. </p>
<p>Tako je u Vjesniku od 7. travnja objavljeno pismo pod naslovom »Za enormne račune nisu kriva djeca nego Hrvatski telekom«, a sutradan pod naslovom »'Hakere' djelotvorno može spriječiti samo Hrvatski telekom«.</p>
<p>Važno je reći da za njegove nevolje nisu krivi hackeri već su to crackeri, ili obični kriminalci. Hackeri su uglavnom visokomoralni ljudi koji su tehnički dobro »potkovani« i nalaze zadovoljstvo u rješavanju manje i više nerješivih ili teško rješivih problema. </p>
<p> Profesor spominje da on i njegove kolege koriste sve zaštite računala koje su im na raspolaganju i tuguje što su besplatna rješenja inferiorna komercijalnima. Uz redovito osvježavanje podataka o virusima besplatan antivirus je jednako dobar kao i onaj komercijalni. Profesor i njegove kolege sasvim sigurno ne koriste sve zaštite. Pretpostavljam da imaju Internet Explorer u kojem im normalno iskaču »pop-up« prozori.</p>
<p>Alternativni browseri (Mozilla, Opera...) nemaju toliko sigurnosnih rupa kao IE a imaju i mogućnost blokiranja »pop-up« prozora preko kojih se većina »dialera« instalira. Da profesor za svoje surfanje koristi Linux operativni sustav, koji je sve prisutniji u stranoj akademskoj zajednici, razni »dialeri« se ne bi ni instalirali, jer kao takvi ne mogu raditi na tom operativnom sustavu.</p>
<p> Profesor spominje i brojeve s kojih dolaze neželjeni pozivi i kako bi HT trebao te pozive blokirati. Netočno. Program »dialer« sam bira te brojeve što je zasad jedini način da se »nabije račun«, jer kod nas se ne plaća dolazni poziv.</p>
<p> Profesor govori da se programi instaliraju bez da se posjećuju »sumnjive adrese«. Koristim Internet skoro 10 godina i još mi se nije dogodilo da naletim na »dialera« na nekoj »normalnoj adresi«. </p>
<p>»Dialeri« se u 99 posto slučajeva instaliraju prilikom posjeta porno i nelegalnim stranicama. Iako Internet provideri mogu povećati nivo zaštite korisnika postavlja se pitanje do kuda da zaštita može ići i kada on počinje zadirati u privatnost korisnika. Već sad se javljaju paranoične priče o tome kako HT »snima sve što korisnik radi«.</p>
<p>Jedino rješenje ovog problema je da se korisnici Interneta educiraju, da nauče osnovne pojmove i instaliraju pravu i efikasnu zaštitu na svoje računalo a ne samo da bezglavo klikaju s mišem. Kolege informatičari često govore o potrebi izdavanja »vozačke dozvole« za korisnike računala. Neuki korisnik može napraviti veliku štetu pa je prava edukacija zaista goruća potreba svih onih koji se spajaju na svjetsku podatkovnu prometnicu.</p>
<p>Da je briga za korisnike u HT-u veća oni bi mogli spriječiti ovakve probleme blokiranjem brojeva koji se detektiraju kao meta »dialera« ali sa zakonske strane trenutno nema mehanizma koji bi njih natjerao da to učine. Iluzorno je očekivati da se HT-u oduzme koncesija za fiksnu telefoniju zbog ovakvih problema ali zar ih se ne bi moglo požuriti da se bolje pobrinu za korisnike? Ili je HT iznad svih zakona i može raditi što hoće?</p>
<p>Isti problem se javlja i u svim drugim državama i svugdje telekomunikacijske kompanije rade isto što i HT. Američki AT ne nalazi ništa loše u naplaćivanju takvih poziva pa je grupa oštećenih građana podigla i tužbu protiv njega. Navodno sada vraćaju novac onim oštećenima koji se žale.</p>
<p>Do nekih boljih vremena savjetujemo profesoru i ostalim korisnicima da se malo bolje pobrinu za svoje računalo.</p>
<p>Sva sreća da je profesor blokirao međunarodne pozive pa neće doći u napast nazvati nepoznatog obožavatelja koji mu šalje sms poruke.</p>
<p>STJEPAN ZLODI webmaster, Velika Gorica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Dvije godine zatvora i zabrana upravljanja vozilom</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Na dvije godine bezuvjetnog zatvora na Općinskom je sudu osuđen Dušan Čubra za izazivanje prometne nesreće od čijih je posljedica umro Rasim Bajraktarević.</p>
<p>Uz kaznu zatvora dosuđena mu je i sigurnosna mjera zabrane upravljanja automobilom u trajanju od dvije godine, a što će se primijeniti nakon odsluženja zatvorske kazne. </p>
<p>Presudom koju je donijela sutkinja Maja Štampar Stipić, Dušan Čubra je kriv što je 7. rujna 1997. godine u pijanom stanju oko 22 sata upravljao automobilom, registracije ZG 701-TU, autocestom Zagreb-Karlovac, te je na 20. kilometru u smjeru Zagreba zbog neprimjerenog razmaka naletio na automobil registracije ZG 343-JA, kojim je upravljao Rasim Bajraktarević, a koji je usporavao zbog kolone ispred sebe. Od siline udarca, Bajraktarevićevo je vozilo sletjelo s kolnika na travnati dio, te se zabilo u zaštitnu ogradu.</p>
<p> Tom je prilikom suvozač Zvonimir Humsky zadobio teške tjelesne ozljede glave, dok je Bajraktarević između ostaloga zadobio prijelom rebara, razdor pluća i aorte, uslijed čega je i umro na mjestu nesreće. </p>
<p>U svojoj je obrani optuženi rekao kako se tog dana vraćao iz Frankfurta te je vozio oko 11 sati i uglavnom pio coca- colu i kavu. No, dolaskom u Karlovac sastao se s prijateljima, te popio dva mala »stocka«, te jedno pivo. Na putu prema Zagrebu vozila iz suprotnog smjera su ga zaslijepila, te on nije primijetio vozilo ispred sebe. Osjetio je potom udarac, te izgubio svijest, a probudio se u Bolnici »Sestara milosrdnica«. Tom je prilikom i njemu ustanovljeno nekoliko teških ozljeda, zbog čega je dva puta operiran, te su mu ugrađene šipke i vijci, a bila si u mu slomljena rebra i ključna kost. </p>
<p>Sudski je vještak toksikolog napomenuo kako je optuženi u trenutku nesreće imao 1,90 promila alkohola u krvi, što se smatra pijanim stanjem, te je takva osoba apsolutno nesposobna za sigurnu vožnju. Napomenuo je i kako je tada prisutna dezorijentacija, opasnost se ne uočava realno, vidni kut je smanjen, reakcije bitno produžene, a sve to zajedno pod noćnim uvjetnima vožnje postaje još izraženije. </p>
<p>Branitelj optuženog iznio je nekoliko olakotnih okolnosti kao optuženikovo stradanje u nesreći kao i predstojeću operaciju, nezaposlenost njegovu i supruge, podstanarstvo, te izraženo žaljenje, zbog čega je zatražio uvjetnu osudu. Također je napomenuo kako sigurnosna mjera zabrane voženja neće imati značaja, s obzirom da njegov branjenik već sedam godina ne upravlja vozilom, tj. nakon nesreće. </p>
<p>No, sud je uz zatvorsku kaznu, optuženom dosudio i sigurnosnu mjeru. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Protiv razbojnika »svjedoče« pištolj i vunena kapa </p>
<p>ZADAR, 8. travnja</p>
<p> – U četvrtak je na zadarskom Županijskom sudu počelo suđenje Josipu Luburi (24), zbog razbojništva u sportsku kladionicu »Sport tip« u prosincu prošle godine.</p>
<p>Iako se razbojništvo dogodilo pretkraj 2003. godine, Josip Lubura otkriven je 5. veljače ove godine i to nakon što je u dvorištu njegove kuće pronađen pištolj i vunena kapa s otvorima za oči koje je koristio prilikom razbojstva.</p>
<p>Lubura je ušao u kladionicu oko 9,50 sati s kapom na glavi, a za pojasom je imao pištolj. Djelatnica kladionice Antonija Gregov bila je okrenuta leđima, kada joj je prišao muškarac koji ju je, kako je djelatnica kazala, počeo dirati po grudima. Kada se okrenula, ugledala je maskiranog muškarca s pišteljem u ruci koji joj je rekao »pomalo idi unutra, dat ćeš mi sav novac«. Djelatnica mu je predala ukupno 10 tisuća kuna. Potom ju je Lubura udario šakom u oko, a potom još osam puta po glavi. Zatim ju je pokušao vezati kabelom kompjuterskog miša, ali nije uspio. Antonija Gregov je u istrazi također rekla da je napadač kleknuo pored nje i uhvatio je jednom rukom za bradu, a drugom za tjeme i pokušao joj zavrnuti vratom. Kad je vidio da ju je oblila krv, Lubura je rekao kako će nazvati Hitnu pomoć, a onda se udaljio u nepoznatom pravcu. Sakrio je pištolj u žbunje u vrtu svoje kuće, kojeg je kasnije pronašao Eduard Sturnela i predao ga policiji. Pištolj je bio bez metaka, a optuženi Lubura tvrdi kako je pištolj bio neispravan te da ga je pronašao na odlagalištu smeća. Iako je branitelj optuženoga tražio ukidanje pritvora u kojem se Lubura nalazi od 6. veljače, jer živi sam s bolesnom majkom, taj zahtjev nije prihvaćen. Naime, pritvor mu je produljen ponajviše zbog nasilničkog ponašanja prema djelatnici. Suđenje će se nastaviti nakon što stignu rezultati balističkog vještačenja Luburina pištolja.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mladić priznao da je ubio oca jer je zlostavljao obitelj</p>
<p>VARAŽDIN, 8. travnja</p>
<p> – Završena je istraga protiv dvadesetogodišnjeg Ljerka Oršuša osumnjičenog za ubojstvo, a spis je proslijeđen čakovečkom Županijskom državnom odvjetništvu na daljnju odluku, doznajemo u istražnom centru varaždinskog Županijskog suda.</p>
<p> Oršuša se sumnjiči da je 13. siječnja ove godine u romskom naselju Piškorovec ubio svog oca, četrdesetosmogodišnjeg Slavka Oršuša. Prije ubojstva izbio je fizički sukob između Oršuša i njegove tri godine mlađe supruge Barbare. Potom se umiješao i njihov dvadesetogodišnji sin, koji je uzeo poluautomatsku pušku, koju je otac ilegalno posjedovao te mu u glavu ispalio šest metaka. Oršuš je odmah preminuo, a supruga je zbog teških tjelesnih ozljeda prevezena u čakovečku Županijsku bolnicu.</p>
<p>Mladić je priznao djelo, a sudeći prema izjavama svjedoka, ubojstvu je prethodilo višegodišnje očevo fizičko i psihičko zlostavljanje članova obitelji, te seksualno zlostavljanje kćeri.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hoće li Jukićevi infarkti suđenje zakočiti do zastare</p>
<p>Zastara u ovom postupku nastupa u rujnu ove godine / Ferdinand Jukić već je otprije poznat hrvatskom sudstvu, kad su ga kao prvooptuženoga, uz Ivana Devčića i Matu Jelavića, teretili za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Suđenje Ferdinandu Jukiću zbog izdavanja čeka bez pokrića, na Općinskom je sudu odgođeno zbog izostanka optuženog.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Ferdinanda Jukića da je 7. srpnja 1994. u Zagrebu, na Iblerovu trgu 9, kao vlasnik i direktor poduzeća »Elf Commerce« u namjeri stjecanja nepripadne materijalne dobiti s poduzećem »Euro-Alfa« sklopio ugovor o kratkoročnom kreditu za obrtna sredstva od 370.000 kuna. Pritom je neistinito predočio vlasnici tvrtke »Euro-Alfa«, Nadi Golubar (60), da će posuđeni novac vratiti u roku od 30 dana, iako je, prema optužnici, znao da to neće učiniti.</p>
<p>Jukić je ispunio i obračunski ček i akceptni nalog preko kojeg se poduzeće »Euro-Alfa« nije moglo naplatiti, jer na računu nije bilo novca.</p>
<p>Jukić na raspravu nije došao zbog teške bolesti, te je njegov branitelj u sudski spis predao medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo kako je Jukić na liječenju u KBC-u nakon doživljenog infarkta. Supruga Jukićeva je pak u spis predala nalaz i mišljenje logopeda, jer Jukić navodno jako teško komunicira, a što je potvrdio i njegov branitelj. </p>
<p>Na raspravi je zastupnica optužbe promijenila vrstu i visinu kazne, te je umjesto godinu dana bezuvjetnog zatvora predložila godinu dana uvjetno uz rok kušnje od pet godina, te dodatni uvjet da oštećenoj nadoknadi dug. </p>
<p>Nakon toga branitelj je predložio odgodu rasprave kako bi stupio u kontakt s branjenikom, a u vezi novog prijedloga sankcije, te da sudski vještaci koji su vještačili njegovu sposobnost praćenja suđenje na Županijskom sudu dostave dopunsko nalaz u pogledu njegova zdravstvenog stanja. </p>
<p>Sudac Zorislav Kaleb donio je rješenje kako će vještaci provesti dodatno vještačenje nakon kojeg bi trebali dati nalaz i mišljenje o stanju, procesnoj sposobnosti, te prognozu koliko dugo Jukić neće biti sposoban pristupiti sudu. </p>
<p>Naime, zastara u ovom postupku nastupa u rujnu ove godine. </p>
<p>Inače, Ferdinand Jukić već je otprije poznat hrvatskom sudstvu, kad su ga kao prvooptuženoga, uz Ivana Devčića i Matu Jelavića, teretili za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti sa ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi u poduzeću »Badel 1862« d.d. Ferdinand Jukić bio je vlasnik najvećeg paketa »Badelovih« dionica, te je bratić Božidara Jukića, bivšeg predsjednika Uprave poduzeća koje je u raznim financijskim malverzacijama članova Uprave i Nadzornog odbora oštećeno za nekoliko milijuna kuna i potom odvedeno u stečaj. </p>
<p>U tijeku je i sudski postupak njemu, Jozi Tomasu i Vlatku Šedi, te se optužnicom Jukića i Šedu tereti za zlouporabu u gospodarskom poslovanju, dok se Jozu Tomasa tereti za poticanje na to kazneno djelo.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pulska policija ne sumnjiči Ćurkovića</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Protiv Mate Ćurkovića (26), koji se trenutno nalazi u pritvoru u Šibeniku zbog sumnji da je počinio ubojstvo posedarskog župnika Mije Stjepića, nije podnesena kaznena prijava zbog jednog ranijeg napada u Puli. Naime, kako smo pisali, postojale su određene sumnje da bi on mogao biti umješan u slučaj u kojemu je ljetos u Puli pretučena jedna žena. Kako smo neslužbeno saznali njegovo se ime dovodilo u vezu s tim događajem, iako je pulska policija za spomenuti napad ranije osumnjičila drugu osobu. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Dobit Kraša smanjena zbog naplate garancije Folijaplastu od 19,54 milijuna kuna</p>
<p>Dividenda neće biti manja od 15 kuna po dionici / Ukupna godišnja potrošnja konditorskih proizvoda u Hrvatskoj je 60.000 tona, a Kraš je lani na domaćem tržištu prodao 18.080 tona / U 2003. veliki pad izvoza u Sloveniju i BiH, a rast u prekomorske zemlje </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Prehrambena industrija Kraš s podružnicama u 2003. je godini ostvarila ukupni prihod od prodaje u iznosu od 821,94 milijun kuna, te neto dobit od 26,25 milijuna kuna. U usporedbi s prethodnom godinom prihod je povećan za oko 11 milijuna kuna, a dobit smanjena za 15,71 milijun kuna. Inače, prihod od prodaje samog Kraša d.d. iznosi 739,49 milijuna kuna, a neto dobit 31,43 milijuna kuna.</p>
<p>Kako su u četvrtak objasnili članovi Uprave Kraša na čelu sa Zvjezdanom Blažić, dobit je manja od planirane i od one u 2002. zbog izvanrednih troškova koji se odnose na garanciju iz 1998., koju je Kraš dao svom strateškom dobavljaču ambalaže Folijaplastu u iznosu od 19,54 milijuna kuna. Naime, Kraš je kao jedan od strateških kupaca zajedno s Franckom i Podravkom podržao sanaciju i revitalizaciju Folijaplasta. Nadali su se, kažu, i da će financijski rezultati biti bolji. Preuzimanjem Folijaplasta od strane Hypo Alpe-Adria Banka, garancija je došla na naplatu. </p>
<p>U procesu restrukturiranja Folijaplasta, (kojem je novo ime Aluflexapack) Kraš je postao vlasnik devet posto Folijaplasta. Dodatne troškove donijela je i akvizicija najvećeg proizvođača keksa i vafla u BiH, tvornice Mira iz Prijedora, te na trošak ulaganja u uređenje vraćenih, ali devastiranih, nekretnina u Srbiji (sedam maloprodajnih i dva prodajno-distributivna centra). Bez tih troškova, dobit bi, rečeno je, bila veća od 50 milijuna kuna. No, to sve neće utjecati na isplatu dividende, koja prema obećanju Uprave neće biti manja od prošlogodišnjih 15 kuna po dionici.</p>
<p>Ocjena je Kraševe Uprave da je prošlogodišnje poslovanje bilo uspješno, zadržana je liderska pozicija na domaćem tržištu, te unaprijeđen izvoz. Lani je prodano ukupno 26.350 tona proizvoda, od čega 68 posto (18.080 tona, za 556 milijuna kuna) u Hrvatskoj, a ostalo (8270 tona za 180 milijuna kuna) u inozemstvu.</p>
<p>No, iz Kraša upozoravaju da su lani uvjeti poslovanja u Hrvatskoj bili obilježeni nastavkom pojačanog uvoza konditorskih proizvoda, te je u 2003. udio uvoznih proizvoda bio veći od ukupne ponude svih domaćih proizvođača. Ukupna godišnja potrošnja konditorskih proizvoda u Hrvatskoj je 60.000 tona, što znači da je tržišni udio Kraša nešto manji od trećine. Lanjski izvoz Kraša bio bi znatno veći da nije došlo do potpunog izostanka bescarinskih kvota na uvoz kakao proizvoda u Sloveniju: Tako je izvoz u tu zemlju smanjen za čak 13 posto. Ipak, najveći pad, oko 20 posto, bilježi izvoz u BiH. No, bilježi se rast izvoza u Švedsku, Veliku Britaniju, Maltu i Grčku, te na tržište Srbije i Crne Gore, gdje je izvezeno 17 posto više nego u 2002. godini. Izvoz u prekomorske zemlje (SAD, Kanada, Australija, Saudijska Arabija) povećan je za čak 45 posto. U Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj nisu ostvareni očekivani rezultati, jer su u ovim zemljama u tijeku infrastrukturne prilagodbe koje prethode ulasku u EU.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Povećanje bescarinskih kvota - udar na konditore</p>
<p>U Krašu napominju da domaću konditorsku industriju ni ove godine ne očekuje dobro okruženje. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ove godine trebalo bi za 3200 tona povećati bescarinske uvozne kvote, a Protokolom 7 EU zahtijeva se novih 7100 tona, što bi predstavljalo veliki udar na ovu industriju i smanjenje mogućnosti prodaje. No, Kraš ipak u ovoj godini očekuje rast ukupnog prihoda od sedam do osam posto, te rast izvoza u Sloveniju BiH i prekomorske zemlje. U tijeku je izrada biznis plana do 2010. </p>
<p>Na pitanje o planovima za akvizicije, u Krašu su potvrdili zainteresiranost za osječki Kandit, te objasnili da su s upravom i zaposlenima Kandita poslali zajedničko pismo namjere, no taj složen projekt realizirat će se u sklopu privatizacije cijelog IPK Osijek.</p>
<p>»Smatramo da možemo biti nositelj okrupnjavanja domaće konditorske industrije«, kaže Zvjezdana Blažić, dodajući da ne žele preuzimati kompanije ako nemaju podršku menadžmenta i uprave, a u Kanditu se kažu čak 98 posto radnika izjasnilo da želi Kraš za potencijalnog strateškog partnera. Kad je pak riječ o srbijanskom Soko Štarku, Kraševo pismo namjere o zainteresiranosti za ulazak u vlasničku strukturu koje su poslali prije tri godine nije naišlo na odobravanje. Integracija Mire je u tijeku, a prvobitni vlasnički udjel od 30 posto vraćen Krašu nakon dugotrajnih pregovora kroz javnu ponudu povećan je na 75 posto. Mira bi, prema riječima člana Uprave Tomislava Jovića, do 2007. u prihodima i dobiti Kraša trebala sudjelovati sa 12 do 15 posto.</p>
<p>Na pitanje o mogućnosti povezivanja Kraša s nekim inozemnim strateškim partnerom, Blažić je odgovorila da interesa uvijek ima, ali da je namjera vlasnika Kraša, malih dioničara uglavnom zaposlenika da tvrtka ostane samostalna, te da nijedna fizička osoba ne stekne više od jedan posto.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Đuro Đaković: Nakon 13 godina ostvarena prva dobit od pola milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Nakon 13 godina, Đuro Đaković Holding d.d. lani je ostvario prvu dobit od 536.000 kuna, dok je ukupni prihod dosegao 681,83 milijuna kuna, kazao je u četvrtak predsjednik Uprave Dragan Marčinko. Prema njegovim riječima, pozitivno poslovanje rezultat je dužeg razdoblja konsolidacije koja je obuhvatila smanjenje broja podružnica, te prodaju, preustroj ili stečaj u nekim dijelovima grupacije.</p>
<p>Prema riječima članice Uprave Mande Ciprić, prošlogodišnje investicije bile su vrijedne 20 milijuna kuna, a ove će godine iznositi tri milijuna više. U ovoj godini planiran je prihod od 762,48 milijuna kuna, a očekuje se dobit od 5,34 milijuna kuna. Društva grupacije Đuro Đaković za ovu godinu imaju 678 milijuna kuna ugovorenih poslova, a očekuju još sklapanje ugovora vrijednih 97 milijuna kuna, a može se očekivati i povećanje zaposlenosti. Marčinko je podsjetio da je u tijeku vlasničko restrukturiranje Holdinga, te dodao da očekuju da Vlada što prije razmotri Elaborat o vlasničkom restrukturiranju da bi se na skupštini dioničara u srpnju ono moglo i provesti. Planira se, naime, provesti zamjenu dionica holdinga za dionice pojedinih društava, pri čemu dijelu društava treba osigurati strateškog partnera. Ta grupa društava bila bi u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, a za drugu grupu društava za vlasnika se predlažu investicijski fondovi. </p>
<p>Renata Dračić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ujedno predsjednica NO tvrtke, kazala je da Ministarstvo podržava program restrukturiranja, te da bi se on trebao provesti do kraja godine.</p>
<p>Na pitanje u kojoj su etapi pregovori s njemačkom tvrtkom Linde o ulaganju u Tvornicu poljoprivrednih strojeva u Županji, Marčinko je rekao da je Lindeu poslana konkretna ponuda. Kazao je i da nisu upitni ugovoreni poslovi s Hrvatskim željeznicama.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Unatoč smjeni uprave Eurotunnel sve bliži stečaju </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Mali dioničari Eurotunnela, francusko-britanske tvrtke koja upravlja tunelom ispod La Manchea, smijenili su čitavu upravu na čelu s izvršnim direktorom Richardom Shirrefsom pod optužbom da je tvrtku, čiji ukupni dug doseže 6,4 milijarde funti, dovela na rub kolapsa. Međutim, ni nova uprava neće moći mnogo učiniti, a promatrači tvrde kako je samo pitanje vremena kada će prezaduženi i gubitaški Eurotunnel biti prisiljen proglasiti stečaj i prijeći u vlasništvo oko 200 banaka vjerovnika.</p>
<p>Grupica malih dioničara na čelu s novinarom Nicholasom Miguetom koja je pokrenula smjenu čitave uprave, što je do sada prvi takav uspjeli slučaj u Francuskoj, najavljivala je, tražeći potporu ostalih dioničara, kako će nakon smjene Eurotunnel prekinuti servisiranje duga, no ton novog izvršnog direktora Jacquesa Maillota, osnivača turističke agencije Nouvelles Frontiéres, bio je bitno pomirljiviji. </p>
<p>Naime, Maillot će zatražiti državnu pomoć Francuske i Velike Britanije - iako su vladini dužnosnici obje zemlje tu mogućnost već odbili - te pokrenuti pregovore s bankama o reprogramiranju duga. </p>
<p>Međutim, na nepremostive probleme Eurotunnel - koji je lani poslovao s gubitkom od 1,33 milijarde funti uz četiri posto niže prihode od 584 milijuna funti - mogao bi naići već krajem ove godine kada će vjerovnicima morati predstaviti uvjerljivi plan poslovanja za sljedeće tri godine. </p>
<p>Naime, u studenom 2006. prestaje vrijediti obavezna minimalna naknada koje željezničke tvrtke plaćaju za korištenje tunela - ukupno oko 220 milijuna funti godišnje - čija je visina određena prema, kako se kasnije pokazalo, preoptimističnim prognozama prometa tunelom. </p>
<p>Pretpostavlja se da će taj iznos biti smanjen za najmanje 70 milijuna funti, a taj će gubitak prihoda Eurotunnel teško moći nadoknaditi. Ne prihvate li vjerovnici poslovni plan, Eurotunnel ima pravo na tri mjeseca kao posljednju šansu, nakon čega vjerovnici mogu preuzeti kontrolu. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Privremeno suspendiran predsjednik njemačke središnje banke</p>
<p>FRANKFURT, 8. travnja</p>
<p> - Upravni odbor Bundesbanka zatražio je od predsjednika njemačke središnje banke Ernsta Weltekea da na neodređeni rok napusti tu poziciju zbog svoje upletenosti u aferu oko plaćanja njegovog hotelskog smještaja od strane Dresdner banke. Odluka, donesena nakon sedmosatnog sastanka upravnog odbora, omogućuje Weltekeu priliku da se vrati na čelo Bundesbanka ako se u istrazi utvrdi da nije prekršio pravila o gostoprimstvu korporacija.</p>
<p> Tužiteljstvo je objavilo da bi istraga mogla potrajati »tjednima ili mjesecima« kako bi se utvrdilo je li Dresdner Bank prije dvije godine pri plaćanju hotelskog računa Weltekeu i njegovoj obitelji u iznosu od 7661 eura nešto tražila zauzvrat.</p>
<p>Upravni odbor Bundesbanka objavio je da predsjednik može biti otpušten jedino ako je počinio ozbiljne prekršaje te je tako ignorirao zahtjev njemačke vlade za brzim rješavanjem te situacije. Na čelu Banke za vrijeme Weltekeova odsustva bit će njegov zamjenik, Juergen Stark. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Korupcija u jugoistočnoj Europi izraženija nego u drugim tranzicijskim zemljama </p>
<p>WASHINGTON, 8. travnja </p>
<p> - Raširenost i negativni utjecaj korupcije na poslovanje u tranzicijskim zemljama Europe i središnje Azije u opadanju je, kaže se u najnovijem izvješću Svjetske banke. Izvješće je analiziralo trendove u korupciji u poslovanju više od 6500 tvrtki i vlasti u 26 tranzicijskih zemalja Europe i središnje Azije od 1999. do 2002.</p>
<p>Izvješće je pokazalo da korupcija popušta u mnogim zemljama, bilo da je mjerena učestalošću podmićivanja, troškovima mita ili razmjerima kojima predstavlja prepreku poslovanju.</p>
<p>Suautorica izvješća Cheryl Gray iz Svjetske banke rekla je kako prvi put od početka tranzicije izvješće nosi dobre vijesti.</p>
<p>»Odgovori direktora u gotovo polovici tranzicijskih zemalja ukazuju na smanjenje učestalosti podmićivanja i utjecaja korupcije na njihove tvrtke«, kazala je Gray.</p>
<p>U izvješću se kaže kako se u Hrvatskoj 2002. korupcija bitno manje primjećuje kao prepreka poslovanju, za razliku od 1999., a slijedom toga u porastu je i optimizam hrvatskih menadžera. Izvješće ipak primjećuje da se korupcija u zemljama jugoistočne Europe, uključujući Albaniju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju i Rumunjsku, još uvijek opaža kao razmjerno značajan problem za razliku od većine drugih europskih tranzicijskih zemalja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tehnološke dionice potaknule rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Zahvaljujući dobrim rezultatima Della i Yahooa objavljenim dan ranije, dionice europskih tehnoloških kompanija u četvrtak su rasle, potaknuvši i oporavak blue chip indeksa. </p>
<p>U financijskom sektoru kretanja su bila različita, dok su naftne kompanije znatno porasle. Londonski FTSE 100 je porastao 0,5 posto na 4489,7, slično kao i milanski MIB 30 koji je dosegao 28.178 bodova. Pariški CAC 40 je, pak, dobio skromnijih 0,15 posto dosegavši 3740,2 boda. DJ Stoxx 50 je porastao 0,54 posto na 2754,6, a frankfurtski Dax 0,67 posto na 4028 bodova. </p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja Dow Jones Industrial Average i S 500 porasli su 0,3 posto na 10.511 odnosno 1144 boda. Tehnološki Nasdaq Composite je, pak, porastao 0,7 posto na 2065 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak porastao 0,61 posto na 12.092,59 bodova.</p>
<p>Norveška naftna kompanija Statoil i talijanski ENI skočili su dva posto, dok je francuski Total porastao 1,7 posto. BP je, pak, dobio 0,2 posto, a Royal Dutch/Shell 0,4 odnosno 0,8 posto. U financijskom sektoru, UniCredito, IntesaBCI, ING i Allied Irish Banks izgubili su između 0,7 i 2,7 posto, dok su Barclays i Credit Agricole dobili 1,1 odnosno 1,4 posto. Siemens, Philips, Nokia i SAP dobili su između 1,1 i 1,8 posto. Među najvećim dobitnicima je bio Tesco, čija je dionica porasla 3,7 posto nakon što je objavljeno kako je tržišna zastupljenost te najveće britanske maloprodajne grupacije dodatno porasla. Francuski Carrefour je, pak, izgubio tri posto nakon razočaravajućih podataka o prodaji u prvom tromjesečju. </p>
<p>Među najvećim gubitnicima je s padom od 3,6 posto bio DaimlerChrysler, pod utjecajem najave o povećanju udjela u gubitaškom Mitsubishi Motorsu sa 37 na više od 50 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Konzum lani ostvario 5,77 milijardi kuna prihoda i 32 milijuna kuna dobiti</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Najveći hrvatski maloprodajni lanac, Agrokorov Konzum, u 2003. je godini povećao ukupni prihod na čak 5,776 milijardi kuna (1,672 milijarde više nego u prethodnoj godini), dok je neto dobit gotovo udvostručena i iznosi 32,15 milijuna kuna.</p>
<p>Konzumovi prihodi od prodaje lani su porasli 41 posto, s tim da su maloprodajni prihodi rasli brže (porast od 48 posto) od prihoda od veleprodaje koji bilježe rast od 33 posto. </p>
<p>Dugoročne obveze Konzuma lani su značajno smanjene (sa 273 milijuna kuna na 86 milijuna kuna), no golem rast bilježe kratkoročne obveze koje su sa 1,634 milijarde kuna krajem 2002. povećane na 2,555 milijardi kuna krajem prošle godine, od čega se 1,205 milijardi kuna odnosi na obveze prema dobavljačima. Povećana su i Konzumova potraživanja od kupaca za oko 134 milijuna kuna, na ukupno 431 milijun kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ericsson skočio osam posto nakon najave boljih rezultata</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Neočekivani rast purchasing managers indeksa za eurozonu, koji mjeri nekoliko pokazatelja stanja u proizvodnom sektoru, sa 52,5 na 53,3 boda u ožujku, potaknuo je u četvrtak rast europskih indeksa, iako nije bilo znatnijih pomaka. Ulagače je dijelom razočarala i odluka Europske središnje banke da kamatne stope zadrži na 2 posto, mada je takva odluka ipak bila očekivana.</p>
<p>Frankfurtski Dax je do poslijepodneva dobio 0,57 posto dosegavši 3878,7 bodova, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji je porastao na 2678,3 boda. Londonski FTSE 100 je porastao 0,2 posto, na 4395,9, a milanski MIB 30 0,14 posto, na 27.366 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,4 posto, na 3639,6 bodova.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku DJIA je neznatno porastao na 10.358, a Nasdaq Composite 0,5 posto, na 2004 boda. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je pao 0,27 posto, na 11.683,42 boda.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima je u četvrtak s porastom od 7,7 posto bio Ericsson, zahvaljujući neočekivanoj najavi da će rezultati u prvom tromjesečju biti bolji nego što je ranije predviđeno. </p>
<p>Naime, najavljen je blagi rast bruto marže u odnosu na posljednje tromjesečje 2003., umjesto neznatnog pada. Gucci je pao 0,2 posto nakon što je grupacija izvijestila o 23-postotnom padu neto dobiti prošle godine, na 174,2 milijuna eura. </p>
<p>Međutim, modna kuća, koja je u većinskom vlasništvu francuske maloprodajne grupacije PPR, u posljednjem je tromjesečju 2003. ostvarila rekordne rezultate. </p>
<p>S druge strane, ni u četvrtak nije objavljeno tko će naslijediti dugogodišnjeg izvršnog direktora Domenica Del Solea, koji je Gucci pretvorio u profitabilnu tvrtku nakon što je doveo dizajnera Toma Forda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Nakon odluke Europskog suda: Hrvatskim štedišama Ljubljanske banke milijardu eura za pretrpljenu bol?</p>
<p>Sud u Strasbourgu odbacio osam slovenskih prigovora i proglasio se nadležnim za tužbu troje hrvatskih štediša / Ako Sud utvrdi da im je prekršeno pravo, Slovenija će morati poduzeti mjere da se to otkloni, čime će se omogućiti naplata potraživanja štediša / Nematerijalna šteta mogla bi iznositi oko milijardu eura, kaže odvjetnik Žugić </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio se nadležnim za rješavanje zahtjeva troje hrvatskih štediša Ljubljanske banke koji su prije sedam godina pokrenuli postupak protiv Slovenije zbog nemogućnosti povrata svoje štednje, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo pravosuđa. Nakon te odluke, Sud u Strasbourgu ocjenjivat će meritum prigovora troje hrvatskih štediša, a ako utvrdi da im je povrijeđeno pravo, Slovenija će morati poduzeti mjere kojima će te povrede otkloniti, čime će se omogućiti naplata potraživanja štediša. </p>
<p>Milivoj Žugić, jedan od odvjetnika štediša, rekao je za Vjesnik da je ta sudska odluka poruka da i ostali od 135.000 štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj mogu Sudu u Strasbourgu tužiti svoju bivšu banku. »Dobivanjem spora bit će im priznata nematerijalna šteta koja bi ukupno mogla iznositi oko milijardu eura«, kaže Žugić. Ističe da je u svojoj praksi prvi put vidio izuzetan angažman državnih službenika, zahvaljujući kojima je osigurana pobjeda u sporu koji potencijalno Hrvatskoj donosi milijardu eura samo na temelju naknade za pretrpljenu štetu i duševnu bol. </p>
<p>Naime, smatrajući da im je prekršeno pravo na mirno uživanje vlasništva i da su žrtve diskriminacije jer im je onemogućen povrat štednje iz Ljubljanske banke, troje hrvatskih štediša - Kovačić, Mrkonjić i Golubović - preko odvjetnika Žugića i Zvonka Nogolice 1997. godine pokrenuli su postupak pred Europskim sudom za ljudska prava. Hrvatska se 2001. umiješala u postupak, na strani štediša. </p>
<p> U Ministarstvu pravosuđa napominju da odluka Suda nije i konačno rješenje predmeta, no ističu da je izuzetno važna jer je njome Europski sud odbacio osam slovenskih preliminarnih prigovora. </p>
<p> Slovenija je svim pravnim sredstvima pokušala osporiti nadležnost Suda da odlučuje o zahtjevima hrvatskih štediša. Ljubljana smatra da je pitanje stare devizne štednje ponajprije sukcesijsko za koje taj sud nije nadležan. Slovenija je, među ostalim, pokušala uvjeriti Sud da je devizna štednja u bivšoj SFRJ bila iluzija, te da Ljubljanska banka nije nadzirala podružnice izvan Slovenije, što je hrvatska strana osporila.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sindikati Hrvatske lutrije najavili štrajk za 14. travnja</p>
<p>Tog dana u Hrvatskoj pošti neće primati uplate za Lutriju / Sindikati kažu da nakon osam godina nemaju drugog izlaza jer je Hrvatska lutrija jedino državno poduzeće u kojem nema kolektivnog ugovora / Dan prije štrajka najavljen postupak mirenja</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – U srijedu, 14. travnja, bit će prvi štrajk radnika Hrvatske lutrije, a s njima će se solidarizirati radnici Hrvatskih pošta koji taj dan neće primati uplate za Lutriju. Najavili su to u četvrtak predstavnici Sindikata trgovine Hrvatske (STH) i Republičkog sindikata radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija (RSRHPT). To bi značilo da sljedeće srijede građani neće moći uplaćivati listiće na kioscima Lutrije po Hrvatskoj. </p>
<p>Ipak, štrajka neće biti ako nova uprava na čelu s direktoricom Vesnom Bakran pristane na sklapanje kolektivnog ugovora kojim bi se prava radnika izjednačila sa zaposlenima u drugim državnim tvrtkama poput Ine ili HEP-a, istaknuto je.</p>
<p> Hrvatska lutrija jedina je državna tvrtka u kojoj oko 1100 zaposlenika nema kolektivni ugovor. U članstvu sindikata je 70 posto radnika Lutrije. </p>
<p>Prema riječima Dragice Mišeljić, glavne tajnice Sindikata trgovine, štrajk je najavljen zbog još jednog otkaza roka prema kojem je kolektivni ugovor trebao biti potpisan do Uskrsa i zbog izrazito lošeg odnosa dosadašnje uprave prema sindikatima. </p>
<p>»Pregovori traju već osam godina, gotovo cijelo to vrijeme razne uprave odbijale su nam predati podatke o poslovanju i kretanju plaća«, objasnila je Dragica Mišeljić dodajući kako je nevjerojatno da se toliko dugo godina pozivi sindikata za razrješenje spora sustavno ignoriraju.</p>
<p>Kako se čulo u četvrtak, sindikatima se tijekom pregovora uporno »davalo do znanja« da su zahtjevi »nerealni«.</p>
<p> »Iz Uprave su nam stalno spočitavali da tražimo daleko više nego što imaju ostali radnici u trgovini. Mi smo, pak, tvrdili da osim u nazivu sindikata, s trgovinom i nemamo previše dodirnih točaka. Uostalom Hrvatska lutrija posluje pozitivno, dobit je rezultat rada svih radnika i smatramo da oni moraju sudjelovati u njenoj podjeli«, rekla je glavna tajnica Sindikata trgovine.</p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik RSRHP-a, za bivšu smijenjenu Upravu na čelu sa Zvonimirom Lekom rekao je da se ponašala bahato i autokratski te da je sustavno ignorirala sindikate.</p>
<p>Predstavnicima sindikata jasno je da pred novu direktoricu Vesnu Bakran, koja bi trebala biti imenovana upravo na dan štrajka, stavljaju visoku prepreku, ali, napominju, promijenjena je Uprava, ali ne i vlasnik.</p>
<p> »Treba pokazati dobru volju«, kaže Dragica Mišeljić. Za takav zaokret u pregovorima sa sindikatima nova će uprava vrlo brzo dobiti priliku jer je za 13. travnja najavljen postupak mirenja.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predsjednik Knesseta zahvalio Šeksu na ulozi Sabora u suzbijanju antisemitizma </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Predsjednik izraelskog parlamenta Reuven Riblin izrazio je u pismu predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu »duboku zahvalnost za vodstvo u borbi protiv rasizma, zadrtosti i nesnošljivosti«, priopćio je u četvrtak ured predsjednika Sabora. Predsjednik Knesseta uputio je predsjedniku Sabora pismo kojim ga izvješćuje o aktivnostima vezanim uz obilježavanje svjetskog projekta sjećanja na holokaust pod imenom »Svaka osoba ima ime«.Taj projekt postoji već petnaest godina, cilj mu je uklanjanje anonimnosti žrtava holokausta i svake se godine obilježava 19. travnja na Dan sjećanja na mučenike holokausta, pod tradicionalnim pokroviteljstvom predsjednika Knesseta, navodi se u pismu. Naglašavajući važnu ulogu brojnih vlada i parlamenata u Europi i svijetu u zaustavljanju preporoda antisemitizma, predsjednik Knesseta Riblin u svom pismu izražava uvjerenje kako »društvo u kojemu su Židovi zlostavljani i proganjani nikad neće biti društvo u kojem bi bilo koji pojedinac mogao živjeti bez straha i mržnje te stoga antisemitizam nije opasnost samo za Židove, nego za cijelu civilizaciju«. Na kraju pisma predsjednik Knesseta zahvaljuje na respektabilnoj ulozi koju Hrvatski sabor ima u suprotstavljanju antisemitskim incidentima i sve učestalijim pojavnim oblicima ekstremističkih djelovanja, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lang: Loše je istodobno smjenjivati ravnatelje i slati generale u Haag</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – »Neovisna komisija treba utvrditi kako je došlo do smjenjivanja ravnatelja 2000. godine i ako je bilo nepravilnosti, s tim prekinuti. Ne može se zbog jedne nepravde činiti nova. Smjenjivanje ljudi meni je neprihvatljiva ideja, pogotovo ako je riječ o liječniku iznimna ugleda, kakav je doktor Josip Paladino«, rekao je predsjednik DC-ova Glavnog odbora Slobodan Lang na konferenciji za novinare u četvrtak.</p>
<p>Pritom je istaknuo da je iznimno loš potez istodobno smjenjivati ravnatelje i slati generale u Haag te poručio da treba voditi računa o cjelini, odnosno neke stvari raditi primjerenije. Govoreći o situaciji u zdravstvu, Lang je upozorio na nužnost razdvajanja medicinskog od političkog i poslovnog djelovanja u zdravstvenim ustanovama. Prema njegovu mišljenju, trebalo bi formirati skupinu znanstvenika, menadžera i akademskih ljudi izvan zdravstva koji će utvrditi stanje te dati prijedlog za unaprjeđenje zdravstvenog sustava. Prema uzoru na zapadne zemlje, Lang predlaže uvođenje funkcije glavnog liječnika za Hrvatsku te davanje odgovarajuće važnosti primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, poručuje da je krajnje vrijeme da se razjasni što je s bolnicom u Blatu i da se preuzme odgovornost za tu bolnicu za koju su građani izdvajali svoj novac. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Đukić: Srbima ne trebaju njihovi zastupnici nego status građana</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Sporazum između HDZ-a i SDSS-a brak je koji puca dvaput mjesečno. Njegovim potpisivanjem praktično se nije dogodilo ništa, osim čestih igrokaza između Milorada Pupovca i premijera Ive Sanadera. Sporazum govori o ostvarenju ljudskih prava koja su zagarantirana Ustavom i zakonima te nije logično, realno ni ozbiljno da se njihova implementacija ograničava nekim terminima, rekao je u četvrtak predsjednik SNS-a Milan Đukić na konferenciji za novinare, komentirajući prvih sto dana Sanaderove vlade. </p>
<p>Posebno je kritizirao teško izdavanje dokumenata Srbima povratnicima što otežava proces obnove, a kritički se izrazio i o prijedlogu da povratnici privremeno žive u svojim kućama zajedno s Hrvatima koji su ondje našli smještaj. </p>
<p>Đukić je spomenuo da SDSS neproduktivno ucjenjuje Vladu zbog svojih uskih interesa te da u mjestima gdje nije većina želi blokirati rad lokalne samouprave nudeći SNS-ovim vijećnicima četverogodišnje plaće, automobile i traktore. Dodao je da je SNS tražio razgovor s premijerom Sanaderom kako bi mu iznio svoj prijedlog pravednog rješenja položaja Srba u Hrvatskoj, no iz Vlade nije dobiven nikakav odgovor. SNS predlaže da se Hrvatska Ustavom definira kao država svih svojih građana kako se oni više ne bi gledali prema nacionalnoj pripadnosti. </p>
<p>»Srbima ne trebaju njihovi zastupnici, pomoćnici ministara i državni tajnici već im treba status građana kako bi bili ravnopravni s drugim građanima. Time oni zbilja postaju integrirani u hrvatsko društvo, a Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina postaje suvišan jer je u funkciji segregacije«, kazao je Đukić koji smatra da i zastupnici srpske nacionalnosti iz drugih stranaka mogu također zastupati srpsku manjinu. SNS u svom prijedlogu ističe da Srbi moraju imati ravnopravan tretman pri zapošljavanju, traži se obnova postupaka Srbima osuđenima u odsutnosti, povratak stanarskog prava ili davanje alternativnog smještaja, konvalidacija dokumenata i rješavanje pitanja mirovine. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sindikat srednjih škola neće podržati besplatan rad u otvorenim školama </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Nezavisni sindikat srednjih škola Hrvatske podupire ideju otvorenih škola, ali neće prihvatiti nikakvu eventualnu obvezu besplatnog rada zaposlenih u srednjem školstvu.</p>
<p> Podržavamo prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da školske ustanove u slobodne dane i tijekom praznika budu otvorene učenicima do 22 sata, no nećemo podržati nijednu sekundu besplatnog rada jer su plaće u srednjem školstvu već dovoljno niske i ponižavajuće, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik sindikata Andrija Puljević.</p>
<p> Sindikat se posebice protivi mogućnosti da se ta ideja pretvori u produženu nastavu ili dežuranje. Nastavnička vijeća trebala bi na početku školske godine usvojiti dodatne programe, a Ministarstvo osigurati dodatna sredstva. Učenike treba privući u škole kvalitetnim programima te oživjeti rad školskih sportskih klubova koji su posljednjih godina zamrli, kazao je Puljević.</p>
<p> Krajem ožujka istekao je Granski kolektivni ugovor za srednje školstvo, izvijestio je Puljević dodavši da sindikat očekuje skori početak pregovora o novom ugovoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jagić: Što je s dugom policajcima od 1,3 milijarde kuna </p>
<p>Političkom odlukom policajci su otpušteni, a na isti način dvadesettrojica od više od 3000 onih koji su u MUP-u bili prekobrojni, vraćena su na posao/ Predsjednik policijskog sindikata Dubravko Jagić smatra da na posao treba vratiti sve policajce koji zadovoljavaju profesionalne kriterije, te da je u konkretnom slučaju riječ o demagogiji</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – »Otpremnine koje se spominju nismo potpisali i one su bez naše volje dostavljene na naše tekuće račune i nikako ne mogu biti naknada za nepravedne otpuste bez kriterija«, napisao je u pismu upućenom u siječnju Vjesniku Filip Lacić, vođa Udruge hrvatskih policajaca veterana Domovinskog rata, koji su od ožujka 2002. do izbora u studenome 2003. prosvjedovali na Markovu trgu. Policajci, koji su odlukom ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića nedavno vraćeni na posao, otpremninu koja im je uplaćena »na silu« izgleda neće morati vratiti. Naime, kako je izjavio glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun, zakon ih na to ne obvezuje.</p>
<p>Prosvjed policajaca posljedica je reforme MUP-a provedene u drugoj polovici 2001. a kojom je iz policije na razne načine trebalo otići više od 3000 službenika. Većina njih je kasnije prihvatila otpremninu ili mogućnost umirovljenja, neki su dobili posao u zaštitarskim tvrtkama, dok je najupornija skupina odlučila »boraviti« pred Saborom do povratka na posao. </p>
<p>Povratak na posao policajaca koji su se, nakon što su u rujnu 2002. uklonjeni iz šatora sa sjeverne strane Markova trga, zabarikadirali u kapelici svetog Filipa i Sebastijana, bilo je i jedno od predizbornih obećanja aktualne vlasti. U srpnju 2003. posjetili su ih saborski zastupnici HDZ-a Jadranka Kosor, Vladimir Šeks i Juraj Njavro a Šeks im je obećao: »Iduća vlada, HDZ-ova, vratit će ove časne ljude koji su stvarali hrvatsku državu na posao za koji su osposobljeni. Dat ćemo im i odštetu za vrijeme dok nisu primali plaću, kao što bi im dala bilo koja pravna država«.</p>
<p>Od tridesettrojice policajaca koji su do kraja ustrajali u prosvjedu (u početku ih je bilo oko 200, jedan dio je vraćen na posao a jedan dio prihvatio je umirovljenje ili otpremninu), pokazalo se, nisu svi bili »časni«. Naime, utvrđeno je da su njih osmorica bili stegovno kažnjavani. Četvorica su vraćeni u službu još krajem 2003. dok još četvorica nisu ni sada zadovoljni budući da nisu zaposleni na području policijske uprave na kojem žive. </p>
<p>Inače, neraspoređeni policajci s Markova trga u vrijeme svog prosvjeda bili su izgubili bitku s »pravnom državom«. Naime Upravni sud odbio je njihove tužbe, a jedan od njihovih odvjetnika Berislav Živković tada je izjavio kako će u slučaju da ih odbije i Ustavni sud svoja prava pokušati izboriti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Odluku Ustavnog suda međutim nije bilo potrebno čekati, budući da su neraspoređeni policajci vraćeni na posao političkom odlukom nove vlasti. Šef Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravko Jagić rekao je Vjesniku kako je stav sindikata da u Hrvatskoj ima premalo policajaca te da SPH od početka traži povratak na posao svih policijskih službenika koji su otpušteni bez valjanog razloga. Jagić smatra da je povratak dvadesetak policajaca »politička demagogija« kojom bi se trebalo pokazati da nova vlast ispunjava svoja predizborna obećanja. »Umjesto da se bavi ovakvim stvarima, Vlada bi trebala poraditi na poboljšanju stanja obučenosti, opremljenosti i zakonske zaštite policajaca, što je sve na vrlo niskoj razini«, kaže šef SPH-a i podsjeća da je država već dužna više od 1,3 milijarde kuna policajcima koji su dobili pravomoćne presude po kojima im se mora isplatiti naknada za prekovremeni rad, civilna odijela i slično.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ljubičić: Bez privatizacije »Slobodna Dalmacija« tone do dna</p>
<p>SPLIT, 8. travnja</p>
<p> – »Ako država ni ovaj put ne privatizira Slobodnu Dalmaciju, to će biti jasan znak da politika i dalje ne želi skinuti šape s medija«, rekao je Saša Ljubičić, predsjednik HND-ova ogranka Slobodne Dalmacije na zajedničkoj konferenciji za novinare Sindikata novinara i grafičara toga lista. Ljubičić je rekao da su OESS-ovi predstavnici nedavno dali do znanja da očekuju od države privatizaciju Slobodne Dalmacije i Vjesnika, jer »neprimjereno je trenutku u kojem živimo da ijedna od velikih kuća bude pod izravnom paskom politike«. </p>
<p>On je istaknuo da je privatizacija jedino rješenje za Slobodnu Dalmaciju, za više od 500 radnika u SD-Trgovini i za 700 zaposlenika čija egzistencija u ovom trenutku ovisi o Vladinoj odluci.</p>
<p>Ljubičić je istaknuo da je tijekom proteklih desetak godina, ali i prije, Slobodna Dalmacija bila žrtva politike te da zaposlenici više ne žele da se novinom igraju političari. »Želimo biti ravnopravni s ostalim kolegama u medijima i u potpunosti ostvarivati zadaću prema kojoj su novinari korektiv vlasti, a ne da politika i vlast budu vlasnici jedne novinske kuće«, kazao je Ljubičić te dodao da će Slobodna Dalmacija propasti ako ostane u rukama države, a ona ne uloži ni kunu u nju. »Neminovno brodimo prema kraju i dnu. Samo je pitanje dana kad će radnici izaći na ulice bez dobivene plaće«, ustvrdio je Ljubičić.</p>
<p>Ljubica Vuko, glavna povjerenica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije rekla je da je za novinu najvažnije da se razvija, što zaposlenicima jamči radna mjesta i sigurne plaće. »Želimo putem medija obavijestiti javnost o onome što nas čeka i poručiti Vladi da spriječi izlazak radnika Slobodne Dalmacije na ulicu, na kojoj će se naći zbog obrane svojih prava ili zbog toga što će ostati bez posla«, napomenula je Vuko. Ma što Upravni odbor HFP-a i Vlada odlučili, novinari i grafičari Slobodne Dalmacije podsjećaju Ivu Sanadera i Andriju Hebranga, kao i sve ministre u Vladi, da im nitko nije dao pravo da radnicima splitske novinske kuće uskrate pravo na život.</p>
<p>Pojedincima u redakciji vjerojatno odgovara i ovakvo stanje, istaknuto je na konferenciji za novinare, ali velika većina zaposlenih ne želi nikakve podjele niti podilaženje uskim privatnim interesima, nego samo sigurna radna mjesta, bolje plaće, konkurentniji dnevni list, više novih izdanja i drugih proizvoda novinskog i grafičkog sektora. Na Hrvatskom fondu za privatizaciju i Vladi je da odluče hoće li taj novac osigurati prodajom dionica novom vlasniku ili će posegnuti za proračunskim novcem«, istaknula je Ljubica Vuko i ustvrdila da je najgore što Vlada može učiniti za Slobodnu Dalmaciju to da kao bivša vlast ne napravi ništa i ostavi sve za neko drugo vrijeme. Članovi Sindikata novinara i grafičara napominju da Vlada može odustati od prodaje dionica jedino uz uvjet da donese odluku o ulaganju u novu rotaciju splitske novinske kuće.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Europski sud proglasio se nadležnim za tužbu hrvatskih štediša protiv Slovenije </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je 1. travnja odluku kojom je proglasio dopuštenim zahtjev troje hrvatskih štediša (Kovačić, Mrkonjić i Golubović), koji su pokrenuli postupak protiv Slovenije smatrajući da im je zato što nisu mogli vratiti svoje uloge iz Ljubljanske banke prekršeno pravo na mirno uživanje vlasništva te da su žrtve diskriminacije.</p>
<p>Štediše zastupaju odvjetnici Milivoj Žugić i Zvonko Nogolica.</p>
<p>Odluka je uslijedila nakon dugotrajnog postupka koji se pred Europskim sudom vodi još od 1997. Republika Hrvatska, koju je zastupala Lidija Lukina Karajković, zastupnica Vlade i pomoćnica ministrice pravosuđa, iskoristila je svoje pravo i umiješala se u postupak 2001., na strani štediša.</p>
<p> Obje strane dostavile su sudu svoja očitovanja, a lani u listopadu uslijedila je usmena rasprava u Strasbourgu. Na hrvatskoj strani, uz zastupnicu i odvjetnike sudjelovali su Domagoj Maričić, savjetnik Vladine zastupnice, i Vanja Jelić, zamjenica direktora u HNB-u. </p>
<p> Odluka Europskog suda, iako ona nije konačno rješenje predmeta, iznimno je važna jer je njome taj sud odbacio čak osam slovenskih preliminarnih prigovora, ističe se u priopćenju Ministarstva pravosuđa.</p>
<p>Slovenija, koju je zastupao odvjetnički ured Stein i Hamilton sa sjedištem u Parizu, pokušala je svim pravnim sredstvima osporiti nadležnost Suda za ljudska prava da odlučuje o zahtjevima hrvatskih štediša. Naime, Ljubljana smatra da je stara devizna štednja ponajprije sukcesijsko pitanje za koje taj sud nije nadležan. </p>
<p>Slovenija je također pokušala uvjeriti Sud da je devizna štednja u bivšoj Jugoslaviji bila iluzija, te da Ljubljanska banka nije imala kontrolu nad svojim podružnicama izvan Slovenije.</p>
<p>Hrvatska i podnositelji osporili su te tvrdnje ističući da su podružnice Ljubljanske banke bile njezin sastavni dio te da ih je Ljubljanska banka samostalno integrirala u svoj sustav jer je imala interes prikupljati devize i izvan slovenskog teritorija.</p>
<p>Hrvatska je također naglasila da potraživanja štediša nisu iluzorna nego se temelje na građanskopravnim ugovorima između banke i štediša u koji se slovenska država umiješala kako bi onemogućila štediše da se naplate od Ljubljanske banke.</p>
<p>Hrvatska je upozorila i da je je Slovenija svojim ustavnim zakonom iz 1994. podijelila Ljubljansku banku na dva dijela. Nova banka preuzela je svu aktivnu imovinu, a stara je zadržala samo dugove prema stranim vjerovnicima, čime je štedišama onemogućeno da u Sloveniji naplate potraživanja.</p>
<p>Budući je to učinjeno na ustavnoj razini, štediše nisu imali nikakvo pravno sredstvo kojima bi mogli osporavati taj zakon, što je Europski sud za ljudska prava i potvrdio u svojoj odluci.</p>
<p>Sud je također utvrdio da se slovenski ustavni zakon odnosi i na štedne uloge izvan Slovenije, čime otpada prigovor da su ti ulozi bili pod hrvatskom, a ne slovenskom jurisdikcijom. </p>
<p>Prema mišljenju Suda, slovenski ustavni zakon izravno je utjecao na položaj štediša kad je riječ o njihovoj štednji. Sud je zbog toga utvrdio da su akti slovenskih vlasti proizveli i dalje proizvode učinke izvan slovenskog teritorija, zbog čega se može razmotriti njezina odgovornost na temelju Konvencije.</p>
<p>Ako se utvrdi kršenje prava, Slovenija ih mora otkloniti </p>
<p>Što se tiče slovenskog prigovora da se o problemu Ljubljanske banke vode pregovori u sklopu Banke za međunarodna poravnanja u Baselu i arbitraža pred MMF-om, Sud je utvrdio da podnositelji nisu stranke u tim pregovorima pa stoga nije riječ o istovjetnim postupcima.</p>
<p>Nakon što se proglasio nadležnim, Sud će ocjenjivati meritum prigovora podnositelja koji se odnose na kršenje prava na mirno uživanje vlasništva i diskriminaciju, o čemu će donijeti presudu.</p>
<p> Ako se utvrdi kršenje prava, Slovenija će morati poduzeti mjere da ih otkloni, čime će se omogućiti naplata potraživanja štediša, navodi se u priopćenju koje je potpisala glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Žugić: Hrvatskim štedišama Ljubljanske banke milijardu eura za pretrpljenu bol </p>
<p>Za uspjeh u Strasbourgu troje štediša i ja dugujemo veliku zahvalnost Lidiji Lukini Karajković, šefici Misije za odnose s Europskim sudom, pomoćniku ministrice pravosuđa Domagoju Maretiću i Vanji Lukić iz HNB-a, rekao je odvjetnik Žugić / U svojoj praksi prvi put sam vidio izuzetan angažman državnih službenika, istaknuo je Žugić </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Zagrebački odvjetnik Milivoj Žugić dobio je u četvrtak poslijepodne poruku iz hrvatske misije u Strasbourgu. Poruka obuhvaća vijest da su hrvatski građani Kovačić, Mrkonjić i Golubović odlukom Europskog suda za ljudska prava dobili spor protiv Ljubljanske banke, kojom im je dosuđena i nematerijalna šteta, novčana naknada za pretrpljenu duševnu bol zbog uskraćenog prava na dobivanje štednih uloga položenih davno na povjerenje i upravljanje slovenskoj banci. </p>
<p> l Od kakvog je pravnog značenja činjenica da je Sud u Strasbourgu dosudio u korist hrvatskih građana? </p>
<p>– To nije odluka o meritumu. To je poruka da i ostali od 135.000 štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj mogu Sudu u Strasbourgu tužiti svoga bivšeg bankara računajući da će dobiti spor.</p>
<p> Dobivanjem spora bit će im priznata spomenuta nematerijalna šteta koja bi ukupno mogla iznositi oko milijardu eura. </p>
<p> l Kad je troje štediša pokrenulo spor?</p>
<p>– Bilo je to prije osam godina, i očito je da je Europski sud imao težak i složen predmet. Valjalo je raščistiti problem uskrate glavnice, koja je u vrijednosti 150 milijuna eura, od činjenice da su građani tužili Banku zato što im je uskratila pravo na raspolaganje njihovim vlastitim novcem. </p>
<p> l Je li točna procjena da je riječ o presedanu u praksi Europskog suda za ljudska prava?</p>
<p>– Nije! To je krunska odluka jer je riječ o procesu koji je financijski i po broju potencijalnih sudionika najveći postupak koji se vodi kad se radi o području bivše Jugoslavije. Međutim, Europski se sud donoseći odluku koristio i nekim svojim prijašnjim rješenjima. Upravo to da njegova odluka nije »prilagođena« hrvatskim štedišama i njihovoj tužbi, omogućit će da se svaki od bivših štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj javi kao tužitelj s punim pravom očekujući da će presuda biti u njegovu korist. </p>
<p> l Zasigurno ste kao odvjetnik hrvatskih štediša Ljubljanske banke zadovoljni ovakvim ishodom?</p>
<p>– Veliku zahvalnost i troje štediša i ja za uspjeh u Strasbourgu dugujemo Lidiji Lukini Karajković, šefici Misije za odnose s Europskim sudom, pomoćniku ministrice pravosuđa Domagoju Maretiću i Vanji Lukić iz Hrvatske narodne banke. Zahvala slijedi i mom kolegi odvjetniku Zvonku Nogolici. U svojoj odvjetničkoj praksi prvi put sam vidio izuzetni angažman državnih službenika koji su zahvaljujući svom znanju i sposobnostima, ali i ljudskom interesu da pomognu hrvatskim štedišama, osigurali i pobjedu u ovom sporu, koji potencijalno Hrvatskoj donosi milijardu eura samo na temelju naknade za pretrpljenu štetu i duševnu bol. Znanje tih ljudi omogućilo je da se u izravnoj parnici pobijedi i svjetsku odvjetničku tvrtku Stein & Hamilton koja je zastupala Sloveniju. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ-u i Vladi popularnost opada, Sanader najbolji, Hebrang najlošiji član Vlade </p>
<p>Anketa je provedena na uzorku od 1300 ispitanika/ HNS-u i HSP-u raste popularnost / Oporavak HSS-a, stalni pad HSU-a/ Sanader najbolji član Vlade, a Hebrang najlošiji </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – HDZ i dalje ima najveću podršku birača, ali popularnost mu je u laganom padu, pokazuju rezultati redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja »Preferencije stranaka, političara i političkih tema, ožujak 2004.« agencije Promocija plus. Ispitivanje je provedeno u prvih pet dana travnja na reprezentativnom i stratificiranom uzorku od 1300 ispitanika. </p>
<p>Trenutačno bi HDZ-u svoj glas dalo 31,5 posto ispitanika (u veljači 32,9 posto). Na drugom je mjestu SDP koji također bilježi blagi pad u odnosu na veljaču - s 21,6 na 21,2 posto. </p>
<p>Treći je HNS kojem je popularnost porasla s 8,5 na 9,9 posto. Popularnost je porasla i HSP-u - s 6,5 na 7,5 posto. HSS bilježi oporavak – toj stranci svoj glas dalo bi 4,7 posto ispitanika, a u veljači 3,3 posto. Stalni pad od početka godine bilježi HSU - od 4,4 posto u siječnju do 2,7 posto u ožujku. </p>
<p>Vlada i dalje ima solidnu podršku. Njezin rad u potpunosti podupire 15 posto anektiranih, a uglavnom njih 41,2 posto. Vladu nikako ne podržava 11,8 posto, uglavnom je ne podržava 14 posto, a 17,9 posto ispitanika je neodlučno. Međutim, u odnosu na veljaču, popularnost Vlade je slabija. Tada je njezin rad u potpunosti podržavalo 18,5 posto ispitanika, a uglavnom ju je podržavalo 50,8 posto. Popularnost Vlade vratila se otprilike na razinu kakva je bila u siječnju. </p>
<p>Najbolji član Vlade je njen predsjednik Ivo Sanader (12,8 posto). Na drugom mjestu je potpredsjednica Jadranka Kosor (12,2 posto), a rast popularnosti bilježi aktivni ministar znanosti, prosvjete i sporta Dragan Primorac za kojeg 11,7 posto ispitanika smatra da je najbolji član Vlade. Na četvrtom mjestu je ministar mora, prometa, razvitka i turizma Božidar Kalmeta s 8,5 posto potpore ispitanika. Posljednje mjesto dijele ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i ministar obrane Berislav Rončević s 0,3 posto.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang uvjerljivo vodi na listi najlošijih članova Vlade kojeg je tako ocijenilo 41,2 posto ispitanika. Drugi, ali daleko iza Hebranga je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul s 6,2 posto, treći je ministar poljoprivrede Petar Čobanković s 4,8 posto, a peti Branko Vukelić s 3,2 posto. Na posljednja su dva mjesta Sanader s 0,6 posto i ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić s 0,5 posto.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Europska komisija nije zatražila od Hrvatske odgodu primjene odluke o ekološko-ribolovnom pojasu</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Europska komisija nije od Hrvatske zatražila da odgodi primjenu odluke o uspostavi ekološko-ribolovne zone. No, od Hrvatske traži da u pristupu za rješenje vodi računa o multilateralnosti tog problema i o interesu svih na Jadranu. U Europskoj komisiji se pitaju što će se dogoditi kad odluka o pojasu stupi na snagu i situaciju prate s velikim interesom, rekli su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>Hrvatska će do roka za primjenu odluke o uspostavi zone morati dokazati kako je spremna na dogovor koji neće naštetiti interesima ostalih zainteresiranih zemalja. </p>
<p>»Na sastanku sam naglasio da proglašenje zone nije samo sebi svrha i da nije riječ o nekom iskazivanju hrvatskog hipersuvereniteta, već o mjerama koje su u skladu s Europskom unijom«, izjavio je Vjesniku državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević </p>
<p> Slovenija, Hrvatska i Italija nastavit će razgovore o gospodarenju Jadranom, a uskoro će se održati četvrti krug razgovora. Tri strane u srijedu u Puli nisu se bitno pomakle s pozicija suprotstavljenih koncepcija, pa je trenutačno jedino diplomatski uspjeh da se pregovori nastavljaju. </p>
<p>Hrvatski pregovarač Biščević dobio je nezahvalan posao rješavanja tog pitanja u mnogo lošijoj pregovaračkoj poziciji u odnosu na ostale dvije zemlje. U naslijeđe je dobio ishitrenu i loše pripremljenu odluku bivše vlade da se proglasi ekološko-ribolovna zona koju je kasnije potvrdio i Sabor, ali s godinom dana odgode. Nakon tog poteza, Račanova je vlada izazvala dodatne probleme u odnosima s Italijom i Slovenijom, a negativno je reagirala i Europska unija. </p>
<p>Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischler nazvao je tu odluku ishitrenom, »koja stvara više problema nego što ih rješava«. </p>
<p>Kako sada stvari stoje, Hrvatska ne prihvaća zamisao Slovenije i Italije o uspostavi zajedničke trojne ekološko-ribolovne zone, ali želi nastaviti razgovore o zajedničkoj politici na Jadranu. Zbog toga, potvrđeno nam je na Zrinjevcu, Hrvatska je već poslala pismo Europskoj komisiji da se uključi u razgovore o zajedničkoj ribarskoj politici.</p>
<p> Bez obzira na odluku o uspostavi ekološko-ribolovne zone, kvote za izlov ribe Hrvatska mora dogovoriti u pregovorima s Komisijom. </p>
<p>Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova opovrglo je u četvrtak informaciju da je EK zatražila odgodu primjene Zakona o zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni. »Hrvatska je u stalnom diplomatskom kontaktu s EK, posebice u ovim važnim danima uoči očekivanja mišljenja EK, pa je jedna od tema i zaštićeni pojas. No iz naših diplomatskih kontakata ne može se zaključiti da postoji zahtjev za odgodom primjene zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa«, rečeno je u uredu glasnogovornika MVP-a. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Slovenski policajci ušli u Hrvatsku i potukli se s hrvatskim državljaninom </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja </p>
<p> – Općinska državna odvjetnica u Krapini Tajana Šoštarić izjavila je da još nije dobila nikakav službeni dopis ili prijavu policije vezanu uz granični incident u noći na četvrtak, u kojem su dvojica slovenskih policajaca ušli u Hrvatsku i zaustavili automobil s dvojicom hrvatskih državljana, a potom se s njima i fizički obračunali.</p>
<p> »O događaju sam u srijedu navečer obaviještena telefonom, no od policije još nisam dobila nikakvu službenu obavijest i prijavu nisam dobila, pa zato o slučaju ne mogu ni govoriti«, rekla je Hini Tajana Šoštarić. MUP je ranije priopćio da je Općinskom državnom odvjetništvu u Krapini predao predmet na daljnji postupak.</p>
<p> Dok ne dobije podatke od policije, krapinska općinska državna odvjetnica ne želi govoriti o mogućim koracima koje će tužiteljstvo poduzeti. No, napomenula je da hrvatski državljanin protiv dvojice slovenskih policajaca može pokrenuti privatnu tužbu zbog lakših ozljeda koje je zadobio i oštećenja njegova automobila.</p>
<p> Prema priopćenju MUP-a od četvrtka, slovenski su policajci u srijedu oko 20 sati, tristotinjak metara unutar teritorija Hrvatske, blizu graničnog prijelaza Macelj, zaustavili 56-godišnjeg hrvatskog državljanina J. Š.-a. On je osobnim automobilom, u kojem je bio i njegov 31-godišnji sin M. Š., počinio prekršaj na slovenskoj strani granice. Nakon što su se otac i sin zaključali u automobilu i odbili izaći, slovenski su policajci razbili vozačevo i suvozačevo staklo, nakon čega je »između njih došlo do fizičkog sukoba«. Policajci i vozač J.Š. lakše su ozlijeđeni u sukobu.</p>
<p> Nakon incidenta sva četvorica dovedena su u prostorije graničnog prijelaza Macelj i puštena nakon ponoći. Njihov identitet nije otkriven. Slovenski MUP je navodno najavio pokretanje stegovnog postupka protiv svojih policajaca. </p>
<p> Krapinska policija je u srijedu navečer o incidentu obavijestila i zagrebački Županijski sud. Predsjednik tog suda Božidar Rumenjak kazao je da je sud zaprimio kratku policijsku obavijest, no državno odvjetništvo zasad nije podnijelo nikakav zahtjev vezan uz taj slučaj.</p>
<p> »Riječ je povredi državne granice što bi sa slovenskim kolegama trebali riješiti MUP i Ministarstvo vanjskih poslova«, rekao je Rumenjak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Veledrogerijama plaćen dug od 3,89 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – Ministarstvo financija utvrdilo je u četvrtak dinamiku plaćanja prema Sporazumu o podmirenju dugovanja za farmaceutske proizvode, ortopedska pomagala i potrošni materijal. Računi na manje iznose bit će plaćeni u gotovu novcu, dok će za veće iznose biti izdane mjenice.</p>
<p>Računi do deset milijuna kuna bit će plaćeni u gotovu novcu do 17. travnja. Svi računi do 400.000 kuna podmireni su u četvrtak. Ukupno je plaćeno 3.896.379,15 kuna četrdesesetdvjema veledrogerijama, objavljeno je četvrtak iz Ministarstva financija. </p>
<p>U petak će biti plaćeno 9.583.191,36 kuna za račune koji iznose do milijun kuna. U utorak, 13. travnja, platit će se 17.317.645,41 kuna za račune do dva milijuna kuna. Od 14. do 16. travnja petnaest veledrogerija dobit će 40.540.789,21 kunu. Računi od pet do deset milijuna kuna, kojih je ukupno 30.011.943,19 kuna, bit će plaćeni do 17. travnja , tvrde u Ministarstvu.</p>
<p>Za iznose veće od deset milijuna kuna (devet veledrogerija) trećina duga bit će podmirena do 17. travnja u gotovu novcu, a ostatak mjenicama čije je dospijeće definirano tim sporazumom.</p>
<p>Ovlaštene osobe veledrogerija mjenice će preuzimati u Ministarstvu financija od 13. travnja. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Nikola Ivanković osuđen za ratni zločin u Paulinu Dvoru, Enes Viteškić oslobođen </p>
<p>OSIJEK, 8. travnja</p>
<p> – Zbog počinjenog ratnog zločina nad civilima, ubojstva devetnaest Srba u Paulinu Dvoru 1991. godine, nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda u četvrtak je proglašen krivim samo Nikola Ivanković (44) iz Vladislavaca. Njemu je nepravomoćno dosuđeno 12 godina zatvora. Njegov sumještanin, drugooptuženi Enes Viteškić (34), odlukom vijeća kojim je predsjedao sudac Dragan Poljak, oslobođen je optužbe za to kazneno djelo.</p>
<p>Optužnica ih je teretila da su 11. prosinca 1991. u večernjim satima kao pripadnici 2. pješačke čete, 1. bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koji su branili Paulin Dvor i okolna sela, s više zasad nepoznatih osoba ušli u kuću Andrije Bukvića u Paulin Dvoru gdje su boravili civili srpske nacionalnosti, te su iz odmazde ubili njih devetnaest u dobi od 41 do 85 godina. </p>
<p>Obrazlažući presudu, sudac Poljak istaknuo je da je, unatoč tome što nema neposrednih svjedoka zločina, dokaznim postupkom utvrđeno »postojanje sustava činjenica i indicija koje se ne mogu povezati na drukčiji način osim da je Ivanković spornoga dana sudjelovao u zločinu u Paulinu Dvoru«. </p>
<p>»Tijekom dokaznog postupka utvrđeno je da su vojnici Pejo Čosić i Ivica Jelenić pred svojim zapovjednikom Antom Pranjićem rekli da je zločin u Paulinu Dvoru inicirao Nikola Ivanković. Osim toga, na pitanje djelatnika SIS-a Vlade Burića zašto je to učinio, Ivanković rekao da je bio revoltiran što su Srbi ubijali naše«, rekao je sudac.</p>
<p>U dokaznom postupku rečeno je, istaknuo je sudac, da je dan nakon ubojstva srpskih civila, na sastanku koji je vodio načelnik SIS-a Mirko Grošelj, Ivanković uime nazočnih zamolio da im se prije kažnjavanja, odnosno slanja na prve linije bojišnice, omogući oproštajna večer u hotelu u Našicama. </p>
<p>Budući da mnogi važni svjedoci optužbe tijekom dokaznog postupka nisu teretili optuženike, sudac je ustvrdio kako njihovi iskazi nisu bili vjerodostojni onima koje su dali u istrazi kad nije bilo Ivankovića i Viteškića i u kojima ih navode kao počinitelje. </p>
<p>Obrazlažući oslobađajuću presudu, sudac je kazao kako su i za Viteškića utvrđene činjenice koje bi mogle upućivati na zaključak da je i on sudjelovao u počinjenju tog kaznenog djela. No, smatra Poljak, to je bilo dovoljno za podizanje optužnice, ali ne i za osuđujuću presudu. </p>
<p>Nakon izricanja presude, rodbina osuđenog Ivankovića negodovala je na sudskom hodniku, no sve je prošlo bez incidenata. </p>
<p>Ivankovićev branitelj Domagoj Rešetar najavio je žalbu na presudu, a Davor Krtić, odvjetnik oslobođenog Viteškića, rekao je da je zadovoljan presudom, ali da ne razumije koji su dokazi pridonijeli osuđujućoj presudi za prvooptuženog Ivankovića. </p>
<p>Odlukom vijeća, Ivankoviću je produljen pritvor do pravomoćnosti presude, dok je Viteškić pušten na slobodu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Uskoro testiranje vozača na droge</p>
<p>U Hrvatskoj registriran 16.721 ovisnik, rekla je Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti / Kosor je kao predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga pozvala sve stručnjake da surađuju na suzbijanju ovisnosti</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> – »Broj ovisnika o drogama raste, godišnje se otkriva oko 2000 novih, a u Hrvatskoj ih je registrirano 16.721«, rekla je na konferenciji za novinare Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga koje je u četvrtak održalo svoju prvu sjednicu. </p>
<p>Alarmantni podaci nalažu hitnu operacionalizaciju akcijskog plana suzbijanja zloporabe droga, te je Povjerenstvo usvojilo niz mjera koje se moraju provesti tijekom ove godine, rekla je Kosor. Dodala je da je najprije potreban pouzdan registar ovisnika, jer se sadašnji izvori razlikuju. Među prvim mjerama, koju treba započeti u roku od mjesec dana, velika je edukativna kampanja s ciljem stalnog ukazivanja na štetnost i opasnost od droge i svih drugih vrsta ovisnosti, među ostalim, i na alkoholizam. Edukacija je potpredsjednicu Kosor najvažnija preventivna mjera pri čemu je zatražila i pomoć medija.</p>
<p> U akcijskom planu razmotrenom na sjednici Povjerenstva je i testiranje vozača na droge, jer u epidemiji prometnih nesreća, jedan od uzroka je, uz alkohol, i uživanje opojnih droga. Kosor nije rekla kada će se početi s tim pilot-projektom, ali je naglasila da će to biti vrlo brzo, te da je MUP pri kraju priprema. </p>
<p>Za dva mjeseca otvorit će se u Rijeci i prvi državni centar za rehabilitaciju ovisnika, a počinje medijska kampanja za osnivanje centara za obitelj i mlade. </p>
<p>U borbi protiv ovisnosti ostaje sadašnji ustroj s novoosnovanim Povjerenstvom i Vladinim uredom za droge na čelu kojeg je i dalje Bernardica Juretić, koja je istodbno i tajnica Povjerenstva. Na aktivno učešće u tim tijelima pozvani su svi stručnjaci bez ikakvih predrasuda, rekla je Kosor, dodajući da ih imamo premalo da bi rasipali njihova znanja i iskustva.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040409].
|
