NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040209].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198530 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iako više nije nepoznanica, Afganistan i dalje najopasnija misija HV-a</p>
<p>Nakon početnog nesnalaženja, vojni vrh spremno odrađuje i obuku budućih rotacija, što jasno pokazuje da HV ima dovoljno kvalitetnih kadrova, bez obzira na reformski rez / Put u Kabul trenutačno čeka nova skupina u kojoj je 50 časnica i časnika Vojne policije. Postrojba je sastavljena od četiri desetine, a šestomjesečni mandat joj počinje krajem ovog mjeseca / Vojni vrh prikuplja sve podatke o dosadašnjim misijama HV-a kako bi se iskoristili za buduću obuku naših vojnika i časnika</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Hrvatska danas posjeduje vojne formacije koje su potpuno spremne djelovati u sklopu NATO-ovih snaga. Rečeno je to tijekom nedavnog posjeta državnog i vojnog vrha zagrebačkoj vojarni »Croatia«.</p>
<p>Kraj priprema prije treće rotacije časnika HV-a za mirovnu misiju International Security Assistance (ISAF) u Kabulu iskorišten za izvrsne ocjene našem dosadašnjem angažmanu. Netko će reći da se sami sebe previše hvalimo, no činjenica je da su – u samo godinu – Oružane snage odradile dva uspješna ciklusa jedne od najopasnijih mirovnih misija danas. Nakon početnog nesnalaženja, vojni vrh spremno odrađuje i obuku budućih rotacija, što jasno pokazuje da HV ima dovoljno kvalitetnih kadrova, bez obzira na reformski rez.</p>
<p>Tako sada put u Kabul čeka nova skupina u kojoj je 50 časnica i časnika Vojne policije. Postrojba je sastavljena od četiri desetine, a šestomjesečni mandat joj počinje krajem ovog mjeseca.</p>
<p>Iako se još nisu stišale političke polemike zbog hrvatskog angažmana u Afganistanu, doprinos HV-a u izgradnji mira i uspostave stabilne civilne vlasti u Kabulu postao je gotovo samorazumljiv. Načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić vjerojatno zbog te činjenice ovih dana poručuje da je Afganistan za naše oružane snage prestao biti nepoznanica.</p>
<p>»Za nas je ta zemlja možda bila novost prije godinu dana, no danas, uoči treće rotacije u misiji, Hrvatska vojska već ima prilično iskustvo. Od saznanja o specifičnostima tamošnje kulture do odnosa prema lokalnom stanovništvu i komunikacije unutar kampa«, objasnio je general Lucić. Hrvatski vojni vrh ne zaboravlja pritom da je ISAF i dalje, kako to vojnici kažu, misija visokog rizika.</p>
<p>Što se promijenilo u posljednjih 12 mjeseci? Ponajprije to što je misija danas pod NATO-ovim zapovjedništvom, pa Hrvatska i na taj način poručuje Savezu da ozbiljnije razmišlja o pozivnici za članstvo. Nakon dvaju ciklusa naša je vojska bogatija za izravna iskustva, pogotovo ako se ona pribroje iskustvima stečenim u Domovinskom ratu. Poznato je da mnoge zemlje iskustva iz misija u kriznim područjima drže iznimno vrijednima, a slično počinje razmišljati i Hrvatska. </p>
<p>Vjesnik, naime, doznaje da naš vojni vrh pažljivo prikuplja sve podatke o dosadašnjim misijama HV-a, od Sijera Leonea do Afganistana, kako bi se iskoristili za buduću obuku naših vojnika i časnika. Prve dvije hrvatske postrojbe su u Kabulu, osim toga, u praktičnom radu uvidjele i neke nedostatke vlastite opreme, pa se to ispravlja uoči treće rotacije.</p>
<p>Najvažniji napredak, međutim, dogodio se, tvrde u MORH-u, na području interoperabilnosti naših postrojbi sa snagama Saveza. Prije svega, treba istaknuti da je skupina časnika koja se uskoro vraća u Hrvatsku službeno naša prva postrojba s iskustvom iz zajedničke mirovne misije pod zapovjedništvom NATO-a. Štoviše, kroz djelovanje unutar postrojbi Saveza hrvatski su časnici pokazali da nimalo ne zaostaju za svojim kolegama. </p>
<p>»Naše postrojbe u potpunosti prihvaćaju standarde i operativne procedure koje zahtijeva NATO«, naglasio je brigadir Ivan Jurić, načelnik Uprave Vojne policije.</p>
<p>Ako je suditi po toj, ali i ostalim izjavama bivših i sadašnjih dužnosnika MORH-a, hrvatski napredak sve više prepoznaju i u Bruxellesu.</p>
<p>Bivša ministrica obrane Željka Antunović svojedobno je izjavila da se u sjedištu Saveza osjećala više nego ponosno zbog uspjeha naših vojnih policajaca u mirovnoj misiji u Kabulu. Novi ministar Berislav Rončević također ovoj misiji daje poseban naglasak. Uostalom, državni projekt ubrzavanja procesa približavanja NATO-u koji bi pomogao približavanju Hrvatske Europskoj uniji, u MORH-u već nekoliko godina smatraju najboljim receptom za uspjeh. </p>
<p>Mirovne misije zato i imaju posebnu važnost, a general Lucić stoga i ističe da pred pripadnicima HV-a više nisu dominantne standardne vojne zadaće. Načelnik Glavnog stožera je tijekom boravka u vojarni »Croatia« najavio da HV očekuje i mnogo veći angažman u zapovjedništvima Saveza na prostoru Europe, te brojne aktivnosti u kojima se traži poznavanje standarda, procedure i komunikacijskih vještina. </p>
<p>Na kraju, govoreći o hrvatskim uspjesima u misiji ISAF, bilo bi nepravedno preskočiti sve one koji su radili ili rade na obučavanju budućih hrvatskih mirovnjaka. Od misije u Sijera Leoneu do najnovijih priprema za mogući angažman HV-a u Iraku stoje goleme i višemjesečne pripreme.</p>
<p>Dovoljno je podsjetiti da je prvi vod Vojne policije za misiju u Kabulu tadašnji zapovjednik VP-a general Mate Laušić pripremao gotovo 15 mjeseci. Upravo su oni »probili led« 27. veljače 2003., kada je zrakoplovom tipa »antonov« u Kabul otišlo 80 tona vojne i druge opreme. Posljednjih šest mjeseci u Kabulu je drugi hrvatski kontingent kojim zapovijeda natporučnik Hari Brkljačić. Ti vojnici, koji su svijetom pronijeli dobar glas o Hrvatskoj, krajem mjeseca se vraćaju kući.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Naše u Afganistanu dosad obišao samo bivši doministar Gareljić</p>
<p>Posljednjih nekoliko tjedana domaća javnost intenzivno raspravlja o mogućem putovanju ministra obrane Berislava Rončevića u Kabul. Prema novome, nije isključena mogućnost da to uskoro učini i predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Otkako je stigao u MORH, Rončević tvrdi da u svom mandatu osobno želi posjetiti sve naše vojnike u Kabulu, ali nedavno ipak nije iskoristio tu priliku. Dio medija, međutim, špekulira da je Rončevićev posjet otkazan iz sigurnosnih razloga. Neki idu dalje pa tvrde da je novi ministar odustao zbog navodne informacije da se u Kabulu neće imati prigodu sresti s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom. Međutim, ministar Rončević je rekao da nije mogao »zbog vremenske stiske obići one koji se uskoro vraćaju«, no da svaki budući kontingent namjerava posjetiti kako bi vidio u kojim uvjetima žive i rade naši vojnici. Ministar svoj put u Kabul planira za 15. ožujka ove godine.</p>
<p>Predsjednik je pak svoju namjeru izrazio prije nekoliko dana u vojarni »Croatia«. Drugo je, međutim, pitanje hoće li sigurnosne procjene to i dopustiti.</p>
<p>Prvi se posjet jednog državnog dužnosnika hrvatskom kampu u Kabulu zbio u listopadu prošle godine. Izaslanstvo MORH-a i HV-a predvodio je tadašnji doministar Zlatko Gareljić. Nakon razgovora s našim časnicima, u Kabulu se sastao i sa zapovjednikom i načelnikom Stožera ISAF-a, te izjavio da su se hrvatski časnici u prve dvije rotacije potvrdili kao vrhunski profesionalci. </p>
<p>Do posjeta bivše ministrice Željke Antunović nije došlo, iako je i ona najavljivala takvu mogućnost. »Mislim da će se prva skupina vratiti prije negoli se stvore uvjeti da odem tamo«, priznala je prošloga ljeta Antunović.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tresla se brda, a Račan ostao na čelu SDP-a</p>
<p>Samo su naivni mogli očekivati da će bivši ministar branitelja Ivica Pančić te njegov kum i bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dati ostavke na mjesta u Predsjedništvu stranke jer smatraju kako bi bilo »moralno« da dužnosnici u stranci daju ostavke zbog loših izbornih rezultata</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Glavni odbor SDP-a potvrdio je ponovo da u toj stranci većih potresa – nema. Kao i u svakoj stranci, nezadovoljnika koji se ne slažu s vodstvom stranke ima, ali kao i uvijek dosad, predsjednik SDP-a Ivica Račan relativno uspješno rješava takve situacije. S manje ili više medijske pompe, SDP se godinama uvijek polako rješavao onih koji su se (a u pravilu je riječ o kuloarskim nezadovoljnicima) protivili politici koju vodstvo stranke proklamira. Protivnici aktualnog vodstva i Ivice Račana naglašavaju da su njegova mlaka politika, loša predizborna kampanja te pretjerano popuštanje bivšim koalicijskim partnerima krivi za gubitak izbora.</p>
<p>Isti nezadovoljnici bili su nezadovoljni Račanom i dok je SDP bio u vladajućoj koaliciji, argumenti su bili isti, a samo su se potvrdili nakon što je SDP sišao s vlasti. Međutim, prema dobroj tradiciji u SDP-u, oni koji su nezadovoljni politikom aktualnog vodstva obično koriste medije ne bi li javno iznijeli svoje neslaganje. A kada dođe do ključnog trenutka odnosno »obračuna« licem u lice s vodstvom, tj. samim Račanom, nezadovoljnici posustanu. Prema onoj staroj »tresla se brda…«, ne dogodi se ništa. </p>
<p>Tako je bilo i u subotu na Glavnom odboru stranke, na kojem su samo naivni mogli očekivati da će bivši ministar branitelja Ivica Pančić te njegov kum i bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dati ostavke na mjesta u Predsjedništvu stranke jer smatraju kako bi bilo »moralno« da dužnosnici u stranci daju ostavke zbog loših izbornih rezultata.</p>
<p>Unatoč neizbježnim medijskim najavama na dan održavanja Glavnog odbora da će Bandić i Pančić potegnuti pitanje ostavki, Bandić se samo zadovoljio izjavom da »samo neodgovorni ljudi u SDP-u polemiziraju putem medija«, dok je Pančić kazao kako je smatrao »moralnim da Glavni odbor raspravi njegovu odgovornost za loš izborni rezultat«. Glavni odbor o ostavkama raspravljao nije. Račan je pozvao nezadovoljnike da mu se izravno suprotstave na konvenciji, odnosno da se kandidiraju u vodstvo stranke ili za njegova protukandidata. Ništa drugo.</p>
<p>Cijela priča se odvija prema već odavno zacrtanim modusima funkcioniranja SDP-a. Dobar je primjer bivši član stranke Zdravko Tomac. SDP nije izbacio Tomca iz svojih redova – on je sam prestao biti članom te stranke. Vodstvo ga je pustilo da dovoljno dugo u javnosti istupa s potpuno različitim stavovima od većine u SDP-u, sve dok sam nije bio prisiljen, svojevoljno ili ne, napustiti SDP-ove redove. Taktika se primjenjuje i na sadašnje nezadovoljnike, koji kuloarski informiraju medije.</p>
<p>Prilično je nelogično dati ostavku dva mjeseca nakon izbora i dva mjeseca prije stranačke konvencije, koja bi, prema najavi Ivice Račana, mogla biti održana 28. travnja, istog dana kada i HDZ planira svoj stranački skup.</p>
<p>Oni koji su nezadovoljni Račanom i njegovim sadašnjim suradnicima imat će, znači, prigodu potvrditi svoj status u stranci na konvenciji na kojoj će se izabrati cjelokupno novo stranačko vodstvo. Sadašnji SDP-ov šef je već prije najavio kandidaturu za mjesto predsjednika stranke, a protukandidata zasad nema. </p>
<p>Račanov je plan na konvenciji predstaviti nove ljude koji bi ušli u vodstvo stranke. Odavno se špekulira imenima bivših ministara u Račanovu kabinetu – Nevenom Mimicom i Ljubom Jurčićem, a u igri je i nestranački zastupnik sa SDP-ove liste Ivo Josipović.</p>
<p>Račan planira izgraditi, što je javno rekao, drukčiji SDP, koji je spreman preuzeti vlast od HDZ-a na sljedećim izborima, bilo kad se oni održali. </p>
<p>A onima koji su nezadovoljni ne samo izbornim rezultatima nego i neulaskom u Sabor zbog nestranačkih kandidata na izbornim listama, ostavlja se prigoda da se potvrde među članstvom na skoroj konvenciji. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Mato Šabić bio je Glavaševa noćna mora«</p>
<p>Zagreb nije posebno inzistirao da se zločinci pronađu. U službi smo imali osjećaj da su mnogi u državnom vrhu odahnuli što su se riješili neobuzdanog i nepredvidljivog Šabića / Manolić me smijenio nakon sukoba s Glavašem / Glavaša izravno optuživati za smrt Josipa Reihla Kira bilo bi neodgovorno, ali je Gudelj posredno naveden da ubije šefa osječke policije, kaže Pejić</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Zdravko Pejić, poduzetnik iz Poreča, kojeg je u dijelu memoarskih zapisa objavljenih u prošlotjednom Globusu HDZ-ov saborski zastupnik i bivši osječko-baranjski župan Branimir Glavaš prozvao da mu je kao šef osječkog SZUP-a 1992. predložio ubojstvo Mate Šabića Šabana, u razgovoru za Vjesnik odlučio je ispričati svoju priču.</p>
<p>Pejić na početku kaže da je današnji predsjednik saborskog Odbora za imenovanja Branimir Glavaš »vješt u manipuliranju poluistinama u svrhu uništenja protivnika«.</p>
<p>»Točno je da sam Branimiru Glavašu pokazao transkript razgovora pokojnog Šabića s njegovim prijateljem Ivanom Zorićem, gdje Šabić kaže: 'Glavaš me počeo previše napadati, zaslužio je da ga ubijem'. Međutim, ja mu u tom kontekstu nisam spominjao Josipa Manolića, odnosno, kako to Glavaš piše, da je Manolić naredio Šabiću da ubije Glavaša. Netočno je i da sam vidno preplašenom Glavašu savjetovao da ubije Šabića kako on ne bi ubio njega. Predložio sam mu da neutralizira problem, odnosno da razgovara sa Šabićem. Međutim, Glavaš sad proziva mene da sam upućen u smrt Mate Šabića Šabana, koji je ubijen dvadesetak dana nakon našeg razgovora, a ja mogu reći da oni koji žele znati kako su ubijeni Mato Šabić i Josip Reihl Kir (tadašnji šef osječke policije) trebaju o tome pitati Branimira Glavaša, jer on kao gospodar dana i noći u Osijeku o tome ima mnogo za reći.«</p>
<p>Ratni načelnik SZUP-a kaže da je služba pratila aktivnosti Mate Šabića i Ivana Zorića jer je bila zadužena i za nadzor nad onima koji su švercali oružje, pljačkali i spominjali se u kontekstu ubojstava civila.</p>
<p>Glavaš je bio preplašen kad mu je Pejić prenio što je Šaban za njega rekao, jer je znao da je on pola života proveo u zatvoru i na što je sve spreman. Još je 1991. ratni ministar policije Ivan Vekić uspio Šabanovu postrojbu staviti pod kontrolu, prevevši ih u rezervni sastav MUP-a. Pejić ne vjeruje ni Glavaševoj tvrdnji iz memoara da je predsjednik Tuđman zapovjedio Josipu Manoliću da ispita je li Pejić rekao Glavašu da treba ubiti Šabana.</p>
<p>»Da je to bilo tako, vjerojatno bi me Manolić tada kontaktirao, a nije, niti sam ikad s tim čovjekom razgovarao. Nakon tih događaja, u sukobu između mene i Glavaša Josip Manolić je stao na Glavaševu stranu i mene razriješio funkcije. I on bi danas trebao o tome svemu nešto reći«, napominje ratni šef osječkog SZUP-a.</p>
<p>On je prvi put iz Glavaševih memoara doznao da je na dan kad je ubijen Šabić sadašnji visoki dužnosnik vladajuće stranke bio u Zagrebu. Pejića je o Šabićevu ubojstvu, isto kao i kad se dogodilo ubojstvo Reihla Kira, obavijestio ratni šef SIS-a, pokojni Mirko Grošelj. </p>
<p>»Grošelj je bio moj jako dobar prijatelj. Pitao sam ga što misli o Šabićevu ubojstvu. Zagonetno se osmjehnuo, spomenuo transkript razgovora koji sam pokazao Glavašu i kazao da ga čudi što je Šaban poginuo samo dvadesetak dana nakon što je Glavaš doznao da je njegova meta. To je prema Grošelju bio određeni indikator, ali ne i dokaz da je Glavaš umiješan u to ubojstvo. S tim sam se složio, pa čak nisam niti upozorio Zagreb da postoji transkript, niti smo kao Služba vezivali Glavaša uz to ubojstvo«.</p>
<p>Međutim, državni je vrh donio odluku da se formira tim koji će raditi na utvrđivanju okolnosti Šabanove smrti. Pejić je postavljen za koordinatora tog tima. Pozivajući se na ratne okolnosti, »danonoćno granatiranje Osijeka, nova ubojstva«, on danas kaže da taj tim nije bio u prilici »uhvatiti se u koštac sa Šabićevim ubojicama«.</p>
<p>»Uz to, ubojstvo se dogodilo u noćnim satima u situaciji kada se pucalo na sve strane, što je bitno otežalo istragu i prikupljanje dokaza. Niti je Zagreb posebno inzistirao da se zločinci pronađu. U službi smo imali osjećaj da su mnogi u državnom vrhu odahnuli što su se riješili neobuzdanog i nepredvidljivog Šabića koji je za mnoge bio noćna mora«.</p>
<p>Zdravko Pejić je u razgovoru za Vjesnik prvi put progovorio i o svojim tadašnjim spoznajama vezanim uz ubojstvo Josipa Reihla Kira, osječkog načelnika policije.</p>
<p>»Glavaša optuživati izravno za smrt Josipa Reihla Kira bilo bi neodgovorno. Ako bismo pak govorili o posrednoj odgovornosti, onda se može donijeti i nešto drukčiji zaključak. Naime, SZUP nije utvrdio da Glavaš stoji izravno iza ubojstva Josipa Reihla Kira, ali smo u Zagreb uputili pismo koje govori da je vrlo izvjesno da je Kirov ubojica Antun Gudelj, koji je često slušao o sukobima Glavaša i načelnika Policijske uprave, posredno naveden da ubije 'omraženog načelnika koji se suprotstavlja HDZ-u, Glavašu, a štiti Srbe u Osijeku'«, kaže Pejić. </p>
<p>Dodaje da je Gudelj bio Glavašev prijatelj, »a kada vam vaš idejni vođa neku osobu opetovano spominje u negativnom kontekstu, kod pojedinca se može stvoriti ubilački nagon i potreba da se protivnika vođe eliminira. Glavaš je o Kiru govorio sve najgore. Uključio je u te napade i Glas Slavonije, organizirao mitinge protiv Kira, za čijom je funkcijom svim srcem žudio, ali, na sreću, Zagreb ga nikad na nju nije postavio. Kir je očito zbog svoje upornosti da sudjeluje u stvaranju pravne, a ne HDZ-ove države u kojoj vladaju lokalni moćnici, platio glavom«.</p>
<p>Vezano uz Kirovo ubojstvo, Zdravko Pejić postavlja jedno važno pitanje, a uz Šabićevo nudi još neka objašnjenja: »Pretpostavimo teoretski da je Služba imala neke dokaze o Glavaševoj upletenosti u Kirovo ubojstvo. Bi li Branimir Glavaš bio suđen? Sigurno ne bi. Pa Antun Gudelj je u pola bijela dana pred dvadeset ljudi ubio Josipa Reihla Kira i bio oslobođen. I SZUP-u nije bilo u interesu da ubije Šabića, kao što to insinuira Glavaš. Šabić nije smetao Službi, ali je za Glavaša bio noćna mora. Kako bi Branimir Glavaš mogao dopustiti da mu kriminalac zapovijeda u Osijeku i da stvara paralelnu vojsku koja nije poštovala ratna pravila i hijerarhiju u gradu kojim on zapovijeda?«</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Posjet u granicama očekivanog</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Dugo pripreman dolazak američkog ministra obrane u Zagreb ipak je na kraju uklopljen u njegovu europsku turneju.</p>
<p>Što je uopće Rumsfeld mogao reći Sanaderu? Mogao je podsjetiti da bi SAD cijenio da Hrvatska pošalje nekolicinu svojih vojnika u Irak. Mogao je također reći kako bi SAD-u mnogo značilo da se Hrvatska stavi na listu onih zemalja koje su potpisale sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Sve je to, naravno, Rumsfeld i učinio. </p>
<p>Hrvatski premijer ponašao se također u granicama očekivanog. Sanader je ovim posjetom i službeno otvorio nove kanale komunikacije s najjačom svjetskom silom, nakon što ju je bivša vlast zbog lošega političkog menadžmenta bila dobrano narušila. Ta nova dobra komunikacija i dalje ne znači da je Sanader razriješio ključne probleme u vezi s vrlo konkretnim pitanjima: kako u parlamentu progurati odluku o slanju vojnika u Irak ili kako zadovoljiti Amerikance u vezi sa zahtjevom za neizručenjem a ne naljutiti Europsku uniju. </p>
<p>Hrvatsko-američki odnosi zapali su u krizu onoga trenutka kada je od službenog Zagreba zatražena politička podrška za akciju u Iraku. Nakon što se lošim potezima Račanova vlada sama dovela u poziciju da mora birati između dvije suprotstavljene opcije, odnosi sa SAD-om došli su u problematičnu fazu. Bilo je sasvim logično da će HDZ-ova vlada, tradicionalno okrenuta Washingtonu, odmah pokušati obnoviti neke porušene mostove. Na službenoj razini, Rumsfeldov posjet Zagrebu bio je za to prva prilika.</p>
<p> No, odnosi SAD-a i Hrvatske ne mogu se temeljiti samo na pitanju neizručenja ili pak odlaska hrvatskih vojnika u Irak. Hrvatska će što se tiče američke podrške u NATO-u učiniti jako mnogo ako uspješno riješi političke kriterije koji su u Bruxellesu isti na obje adrese – suradnju s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i njihove imovine te reformu pravosuđa. </p>
<p>Naravno da se o svemu tome ne može razgovarati samo s jednim ministrom. Uspješnost velikog posla, među ostalim, i sa SAD-om, vidjet će se vrlo brzo na summitu NATO-a u Istambulu, gdje Hrvatska očekuje veliku podršku i ohrabrujuće najave skorog ulaska u članstvo Saveza.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pravopis za novo stoljeće</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Dosadašnje izvaninstitucionalno prosuđivanje o jezičnim pitanjima</p>
<p> – koje je rezultiralo s nekoliko samovoljnih i međusobno neusklađenih pravopisa, iza kojih je uvijek stajala nekakva politika, tj. ideološka nadgradnja samoga jezika – sada će iznenadnom inicijativom Matice hrvatske biti upotpunjeno novom verzijom koja, na žalost, ni ovaj put, kako se čini, neće biti strukovno sankcionirana.</p>
<p>Iako je stanje na hrvatskoj pravopisnoj sceni kaotično i kolebljivo, pa se nude dvojbena i trojbena rješenja, već na vijest da bi neki novi-mlađi stručnjaci mogli kreirati svoju verziju hrvatskog pravopisa, zapljuštale su sumnje i packe uglednih starijih jezikoslovaca koji su na ovaj ili onaj način uključeni u dosadašnja sukobljena pravopisna rješenja.</p>
<p>Zamjera se Matici hrvatskoj da u projekt nije uključila dvije najkompetentnije institucije kada je u pitanju jezik, a to su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Institut za jezik. Zamjera joj se nadalje da su zaobiđeni neki ugledni hrvatski i europski jezikoslovci, kao i da će novi projekt samo pojačati animozitete među jezikoslovcima, dosadašnjim autorima i izdavačima nacionalnoga pravopisa.</p>
<p>Čini se da je baš zbog svega toga Matica hrvatska posao povjerila trojici mlađih i ničim opterećenih autora (Ladi Badurini, Krešimiru Mićanoviću i Ivanu Mirkoviću) s filozofskih fakulteta u Rijeci i Zagrebu. Upravo to je izazvalo žestoku reakciju jednog od autora pravopisa (čije je četvrto izdanje1994. Ministarstvo kulture i prosvjete proglasilo do danas važećim školskim pravopisom), koji Matičin pokušaj otvoreno naziva »beskorisnim i štetnim poslom«.</p>
<p>Međutim, kako prozvane institucije nisu same krenule u razrješenje kolebljive pravopisne norme, koja bi pomirila lingvistički kriterij, naviku i tradiciju te uvažila suvremenu sociolingvistiku, logično je da je Matičino povjerenstvo za jezik (koji čine, uz mlađe autore, i meritorni jezični znalci), taj posao uzela u svoje ruke i najavila izlazak za ožujak 2005.</p>
<p>Jasno je pritom da će prijedlog pravopisa biti stavljen na javnu raspravu, kada će svi dobronamjerni stručnjaci, ali i oni drugi, moći iznijeti svoja stručna i domoljubna mišljenja. U vremenu informatičkog društva – koje na prvo mjesto stavlja <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, jednostavnost i logičnost – novi bi pravopis trebao biti što funkcionalniji, uporabniji i u dosluhu sa stvaralačkim iskustvom suvremenih hrvatskih pisaca, posebice onih mlađih, koji u jezik ulaze nesputano i neopterećeno.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ima li kraja brutalnoj agresiji nad hrvatskim prostorom</p>
<p>Vladin Savjet za prostorno uređenje trebao bi biti svojevrsnim korektivom nad nadležnim ministarstvima, kojima su se dosad potkradale krupne pogreške što su rezultirale uništavanjem hrvatskoga prostora / Zbog ljepote toga prostora Hrvatska je upravo uvrštena u pet najprimamljivijih turističkih odredišta na svijetu</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Nakon poraznih vijesti o stanju zagađenosti Bakarskoga zaljeva, koji je poput Kaštelanskoga uništila prljava industrija te kancerogeni ostaci negdašnje koksare i danas tlo čine ne samo neupotrebljivim nego i štetnim, a more pretvaraju u »mrtvo more«, kao i nakon ponovnih alarmantnih izvješća što stižu s otoka Hvara gdje se u području Starogradskoga polja, tog najstarijeg sačuvanoga grčkoga katastra, što ga Hrvatska namjerava kandidirati za upis u Unescov registar svjetske baštine, nastavlja uništavanje drevnih kamenih međa, koje se u drobilicama pretvaraju u građevni materijal, kao melem na ranu stižu vijesti iz novoga Savjeta za prostorno uređenje, koje je utemeljila Sanaderova vlada kako bi napokon stala na kraj brutalnoj agresiji u prostoru Hrvatske.</p>
<p>A ona je, znamo, uhvatila takva maha da bi, ne poduzmu li se hitno primjerene mjere, mogla upropastiti sve one vrijednosti zbog kojih je Hrvatska upravo stavljena na listu pet turistički najprimamljivijih zemalja u svijetu za slijedeću turističku sezonu. Štoviše, čak na treće mjesto, ispred Australije i Tajlanda, i to zbog ljepote sačuvanoga krajolika i prostora obilježenoga iznimnom povijesnom arhitekturom.</p>
<p>Savjet za prostorno uređenje, u koji su imenovani ugledni stručnjaci, uz arhitekte i urbaniste i oni koji se bave zaštitom baštine te krajolika, ima pred sobom vrlo teške zadatke jer je u proteklom vremenu, ne samo nasilnoga kapitalizma nego i prijašnjeg megalomanskog socijalizma, nagomilano i previše prostornih problema. Sanacija prostora koji su uništile prljave industrije, ne donijevši prognozirane financijske dobitke, skuplja je od negdašnjih investicija. A to je, pak, dobar pokazatelj za one nove što se najavljuju, poput projekta Družba Adria koji je nova potencijalna opasnost za hrvatski Jadran. Pa iako je iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva prije svake odluke najavljena stroga procjena Studije utjecaja na okoliš, koja je još u izradi, i tu će trebati mnogo opreza jer nas iskustvo uči da takve studije predlažu i podrazumijevaju strogi sustav zaštite, koji potom ne funkcionira. </p>
<p>Kako stručnjaci i znanstvenici upozoravaju, ne samo na opasnosti zbog balastnih voda nego i na sastav ruske nafte, koja bi u slučaju havarija izazvala katastrofalne posljedice, možda bi bolje bilo da se od toga odustane kao i u slučaju kada nam se nudilo da Omišalj na Krku postane lukom za pretovar jednako opasnoga ukapljenoga plina. Danas kad je zaljev Sepen, što se pruža od naftne luke Omišalj, uništen i petrokemijskim kompleksom, opravdano se postavlja pitanje koliko bi on gospodarstveno bio unosniji da se tu forsirao turizam najviše kategorije, od kojeg se odustalo zbog naoko primamljivih industrijskih ulaganja od kojih nikad nije bilo neke veće koristi, a prostor je uništen poput Bakarskog ili Kaštelanskoga zaljeva.</p>
<p>Kako su ingerencije Vladina Savjeta za prostorno uređenje velike, za očekivati je da će i o tome morati dati svoje mišljenje. Riječ je, naime, o iznimno vrijednom jadranskom prostoru Hrvatske, koji bi daleko veće koristi državi donosio turizmom nego industrijama koje nikako ne idu s njim pod ruku. A da bi se turizam održao na visokim pozicijama, gdje se sada svrstava zbog onih još sačuvanih prostornih vrijednosti, treba obustaviti sve daljnje intervencije u prostoru, koje će ih potirati. Najveća su opasnost nakon industrija, neprimjerena i bespravna izgradnja kojoj na kraj želi stati Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva hitnim pojačanjem inspekcija koje će morati biti efikasne upravo kao i one koje u zaštiti baštine i prirode namjerava ojačati Ministarstvo kulture. One će zajedno biti na istome zadatku, jer divlja gradnja ugrožava i baštinu i prirodu. Da se napokon shvatilo da bespravna gradnja nemilice troši i uništava prostor pokazuje i namjera da se takva gradnja okvalificira kao kazneno djelo. To podrazumijeva i promjenu zakonodavstva, ali i uključivanje Ministarstva pravosuđa u djelotvorno sudjelovanje u »raščišćavanju« takvih slučajeva. </p>
<p>No, Vladin Savjet za prostorno uređenje morat će se suočiti i s još jednim velikim problemom, a to je i izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola koje lokalne samouprave izdaju za neprimjerene izgradnje, čime se također devastira prostor. Sjetimo se samo slučaja turističkog kompleksa Haludova na Krku, izgradnje pansiona na području zaštićene mlinice u Zatonu kraj Dubrovnika, ili pak hotela Imperijal u Dubrovniku, te plave staklene zgrade Euroherca u Zadru, zbog koje je najavljen i sudski spor. </p>
<p>Ako je suditi prema izjavama arh. Jerka Rošina, predsjednika Savjeta za prostorno uređenje, onda u prostoru Hrvatske bez njihova stručnoga mišljenja više neće biti moguća nikakva štetna intervencija, jer će Savjet morati pregledati sve prostorne i urbanističke planove te ocijeniti jesu li oni primjereni ili zbog nekih lokalnih interesa dopuštaju izgradnju koja zapravo uništava prostorne vrijednosti. </p>
<p>Bude li se Savjet stvarno pridržavao svega što je najavio, a s obzirom na sastav za vjerovati je da hoće, onda će se provesti i strogo kažnjavanje počinitelja »zločina« u prostoru, koje ne podrazumijeva samo visoke novčane kazne, ponovno rušenje bespravnih objekata, nego i oduzimanje licenci projektantima i graditeljima koji sudjeluju u toj prljavoj raboti. S obzirom, pak, na to da će se Savjet baviti i drugim pitanjima, kao što je cestogradnja i njezini učinci na prirodu i prostor, morem i njegovim iskorištavanjem, posebice kad je riječ o marikulturama i njezinim kolizijama s drugim djelatnostima (prisjetimo se samo uzgojem tuna uništenih vala koje bi opet turistički bile unosnije), pa i zaštitom graditeljske baštine, toliko već puta devastirane i pod nadzorom konzervatora, dakle s prostorom koji treba štititi u cjelini, vjerojatno bi bilo nužno izraditi strategiju prostornoga razvitka Hrvatske, kojom bi precizno bilo utvrđeno što se na kojim područjima smije ili ne smije graditi. </p>
<p>Takva prostorna vizija Hrvatske zasigurno bi olakšala rad Savjeta, koji očito u ovoj fazi mora biti svojevrsnim korektivom nad nadležnim ministarstvima, kojima su se dosad potkradale krupne pogreške što su rezultirale uništavanjem hrvatskoga prostora, ili mora preuzeti ulogu savjesti društva, a to nije nimalo lak zadatak, pogotovo pokuša li ga netko izložiti pritiscima sa strane, što je naša već uobičajena praksa koju bi trebalo iskorijeniti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sukob interesa Povjerenstva za sukob interesa</p>
<p>Dok oporba, osim narodnjaka, u sav glas tvrdi da je HDZ-ovo imenovanje Povjerenstva uz grubo ignoriranje oporbenih prijedloga posve jasna najava budućeg statusa tog tijela i njegova načina rada, vladajući to demantiraju</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Iako je saborsko povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa od petka u pogonu, do stvarnog početka njegova rada i rješavanja prvih slučajeva proći će, prema svemu sudeći, više vremena nego što se očekivalo. Osobito proteklih tjedana, kad su način i okolnosti izbora tog tijela utemeljenog na Zakonu o sprječavanju sukoba interesa punili novinske stupce.</p>
<p>U roku 30 dana Povjerenstvo će morati donijeti pravilnik o radu i osnovati svoj ured. Radi vjerodostojnosti njegova budućeg rada, ali i zbog negativnih reakcija javnosti, vladajući su pozvali oporbu da što prije popuni sedmo, zasad slobodno mjesto, čime bi se s njegova imena uklonio neugodni i kompromitirajući pridjev »krnje«. U tom bi slučaju i privremena funkcija obnašatelja dužnosti predsjednika, koja je pripala jedinom oporbenom predstavniku u njemu, HNS-ovcu Antunu Kapraljeviću, mogla biti zamijenjena stalnom. </p>
<p>No, to nije sve. Najzahtjevniji posao bit će osnivanje baze podataka Povjerenstva u čemu bi trebala pripomoći i Vlada koja Saboru treba dostaviti popis trgovačkih društava od posebnog državnog interesa te registar darova državnih dužnosnika.</p>
<p>Baza podataka obuhvaćat će čak 2000 lokalnih, pravosudnih i državnih dužnosnika. </p>
<p>I dok su saborski zastupnici i ministri, kako se tvrdi, na vrijeme predali svoje imovinske kartice, problem bi mogli biti mnogobrojni lokalni dužnosnici, gradonačelnici i načelnici općina koji, čini se, nisu znali da im Zakon o sprječavanju sukoba interesa uvjetuje isplatu plaća predajom imovinske kartice. Ako to ne učine do kraja veljače, isplata njihove sljedeće plaće mogla bi biti upitna.</p>
<p>I napokon, kad Povjerenstvo napokon osnuje bazu podataka, morat će je staviti na Internet da bi građani putem globalne mreže mogli slati anonimne prijave ako sumnjaju da je neki dužnosnik u sukobu interesa. Tada će, pretpostavljamo, i imovinske kartice naših dužnosnika napokon postati javne.</p>
<p>Djelokrug rada Povjerenstva precizno je, naime, omeđen zakonom. Ono će, bilo po službenoj dužnosti ili na temelju bilo čije prijave, ispitivati je li se pojedini dužnosnik nalazio u sukobu interesa te će o tome izvijestiti Sabor i javnost. </p>
<p>Riječ je, dakako, o tehničkim pretpostavkama budućeg rada Povjerenstva, no to će tijelo, pokazala su dramatična zbivanja uoči njegova imenovanja, bez sumnje biti pod stalnim povećalom politike.</p>
<p>Žestoka politizacija koja je prethodila konstituirajućoj sjednici i niz međusobnih optužbi između vladajućih i oporbe, potom i između dvije najveće opozicijske stranke, pratit će, nema sumnje, rad Povjerenstva. Kad on, dakako, započne.</p>
<p>Je li cilj Povjerenstva prikriti sukob interesa, kao što se to može čuti iz oporbenih redova? Zbog čega, tvrde, HDZ i HNS ulaze u brak iz interesa. Ili mu je cilj neovisna, bespoštedna borba za razgolićavanje prijašnjih i sadašnjih nepodopština dužnosnika, kao što to tvrde vladajući i kao što propisuje zakon?</p>
<p>Dok oporba, osim narodnjaka, u sav glas tvrdi da je HDZ-ovo imenovanje Povjerenstva uz grubo ignoriranje oporbenih prijedloga posve jasna najava budućeg statusa tog tijela i njegova načina rada, vladajući to demantiraju.</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks, zapamćen po neuobičajeno strogom vođenju plenarne sjednice za rasprave o imenovanju Povjerenstva, uvjeren je da će ono raditi kako to propisuje zakon. Ono će, kaže, donijeti pravilnik o svom radu, a »rezultati tog rada bit će javan«. Za neizbor četvrtog člana iz redova saborskih zastupnika Šeks optužuje »podijeljenu oporbu« i, kako kaže, sraz interesa između SDP-a i HNS-a. Tvrdnje da bi ovakav sastav Povjerenstva trebao legalizirati ili prikriti neke unaprijed smišljene kolizije interesa državnih dužnosnika za vladajuće su neutemeljene i zlonamjerne. </p>
<p>Sve u svemu, do početka konkretnog rada Povjerenstva sigurno preostaje još nekoliko mjeseci. Do tada će, posve je izvjesno, na njihovu web stranicu početi stizati i prve prijave. </p>
<p>Pokaže li, pak, Povjerenstvo u tim slučajevima da može raditi javno i transparentno, mogli bi se skratiti i kompromitirajući repovi koje vuče od svog osnivanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gruntovnica je rak-rana hrvatskoga pravosuđa</p>
<p>Savjetnici bi mogli doista mnogo pripomoći ubrzanju postupka pred sudom. Možda ne bi bilo loše da se provede komparacija sa savjetnicima u Ustavnom sudu koji obavljaju sve pripreme za rješavanje predmeta tako da sudac relativno lako i brzo može donijeti odluku. Isto tako dobra je ideja o tome da se lakše može promijeniti mjesna nadležnost sudova, što bi moglo brzo rasteretiti najopterećenije sudove / Postupak pred sudom mora biti skup. Zato mislim da je bila velika pogreška što su snižene sudske takse. Onaj tko se želi parničiti mora znati da će ga to koštati mnogo više od mirnog načina rješenja spora</p>
<p>ZDRAVKO BARTOVČAK </p>
<p>Kao iskusan pravnik, koji je u svom radnom vijeku bio i sudac i tužitelj i odvjetnik te, napokon i sudac Ustavnog suda, uzimam si slobodu da upozorim na neke najteže probleme u hrvatskom pravosuđu, kao i na neke načine njihova što hitnijeg rješavanja. Pritom odmah uvodno ističem da zbog određenih objektivnih okolnosti, nisam u stanju te probleme obraditi sustavno, a smatram da to i nije baš odlučno.</p>
<p>Koji su to najveći problemi u današnjem hrvatskom pravosuđu? To su: zaostaci kod neriješenih predmeta; sporost; neefikasnost; korupcija.</p>
<p>To sve se odnosi na parnične postupke, gruntovnicu, izvršne postupke, kaznene postupke, upravne i druge.</p>
<p>Naravno da je najlakše konstatirati probleme u kojima je naše pravosuđe pa i uprava i policija, a da je mnogo teže naći izlaz iz takve situacije. Pritom odmah upozoravam da je rješenje navedenih problema nemoguće naći i provesti odmah.</p>
<p>No smatram da za potpun pesimizam nema razloga, jer sam siguran da se određenim mjerama može postupno riješiti sve nagomilane probleme, a da se neki mogu riješiti gotovo odmah. </p>
<p>Zato želim upozoriti na rješenja koja su moguća odmah, zatim na ona za koja je potrebno jedno kraće razdoblje kao i na ona koja se mogu provesti u jednoj sustavnoj i zato dugotrajnoj akciji.</p>
<p>Naravno da se problemi mogu rješavati različito u različitim pravosudnim djelatnostima.</p>
<p>Odmah uvodno moram istaći da prema mom iskustvu golema većina sudaca i pravosudnih djelatnika radi stručno, savjesno, pošteno i s maksimalnim zalaganjem, no unatoč toga zbog onih drugih koji nisu takvi cijelo pravosuđe nosi veliki negativni pečat, koji će se na žalost, vrlo teško i sporo promijeniti.</p>
<p>Osvrnut ću se na postojeće probleme u pojedinim segmentima pravosuđa i na neka rješenja koja se meni čine moguća. </p>
<p>Hitno se mogu popraviti neke odredbe Zakona o parničnom postupku. </p>
<p>Tako mislim da je dobra zamisao o uvođenju stručnih savjetnika s određenim ovlastima koje danas imaju samo suci. Savjetnici bi mogli doista mnogo pripomoći ubrzanju postupka pred sudom. Možda ne bi bilo loše da se provede komparacija sa savjetnicima u Ustavnom sudu koji obavljaju sve pripreme za rješavanje predmeta tako da sudac relativno lako i brzo može donijeti odluku. Isto tako dobra je ideja o tome da se lakše može promijeniti mjesna nadležnost sudova, što bi moglo brzo rasteretiti najopterećenije sudove. No sasvim je sigurno da bi najveću promjenu trebalo izvesti time da se iz sudovanja izuzmu svi predmeti koji ne spadaju u sudovanje. </p>
<p>Sve što sam iznio nije nepoznato i za to se mnogi pravnici zalažu. Tim prijedlozima samo želim dati podršku, i to zato jer će biti i drukčijih stajališta. </p>
<p>Pored navedenoga, mislim da postoji još jedan efikasniji način rasterećenja sudova. Naime, mislim da nije efikasno rješenje prema kojem se stranke obvezuju da su dužne prije podizanja tužbe pokušati mirenje. Taj institut se samo na prvi pogled čini dobrim. Međutim, on to sigurno nije, jer zapravo samo usporava rješenje sporova. To se pokazalo kod obveznog mirenja u brakorazvodnim parnicama, a i u nekadašnjim tzv. mirovnim vijećima.</p>
<p>Te moje primjedbe nikako ne znače da sam ja protiv toga da stranke prije posezanja za tužbom pokušaju mirnim putem riješiti svoj spor. Naprotiv. Samo ja smatram da se to može postići isključivo ekonomskim mjerama, a ne zakonskom prinudom.</p>
<p>A što to znači? To znači da za stranke u sporu postupak pred sudom mora biti skup. Zato mislim da je bila velika pogreška što su snižene sudske takse. Onaj tko se želi parničiti mora znati da će ga to koštati mnogo više od mirnog načina rješenja spora.</p>
<p>Naravno da tu mislim i na one koji su prinuđeni ući u parnicu, a u teškoj su ekonomskoj situaciji. Za takve postoji važeći institut besplatnog odvjetnika, a i institut oslobođenja od plaćanja taksi. </p>
<p>Još je jedan način da se stranke ekonomski stimuliraju na nagodbe. To je izmjena odvjetničke tarife. Ona također mora biti relativno visoka, ali na nju bi odvjetnik trebao imati pravo u određenom postotku, i to bez obzira na to koliko postupak trajao, jedan sat ili deset godina. To sve bio bi interes i stranaka i suda i odvjetnika i države. Uostalom, ni to nije nikakav moj izum, jer mnoge zemlje imaju takav način stimulacije rješavanja sporova (naročito u Americi). A što je najvažnije, sve te izmjene propisa mogu se primijeniti relativno brzo.</p>
<p>Naravno da je za jednu temeljitu i sustavnu promjenu potrebno mnogo više vremena i novca, a k njoj bi se trebalo pristupiti oprezno nakon što se vidi kakve rezultate je dala predložena izmjena. </p>
<p>Gotovo rak-rana našeg pravosuđa jest – gruntovnica, iako nema nikakve potrebe da to i bude. Problemi u gruntovnici brzo su rješivi, naravno, osim onih da se uvede kompjutorizacija. </p>
<p>Kako taj problem riješiti kada se većina zemljišnih knjiga i izvadaka piše ručno kao u Austro-Ugarskoj? Tako da gruntovnica radi samo one poslove koji spadaju u zemljišno-knjižne poslove. </p>
<p>A što je to? To je upis nekretnine, vlasništva i tereta. A to znači kada bi se gruntovnica bavila samo tim poslom vrlo brzo bi se riješili svi zaostaci i gruntovnica bi mogla uredno poslovati.</p>
<p>Je li i u kojem smislu treba mijenjati Zakon o zemljišnim knjigama ne znam, ali sigurno znam da gruntovnica radi više od pola poslova koji nisu u njenoj mjerodavnosti, ili koji su potpuno nepotrebni. Kada sve ovo govorim onda mislim na one predmete, a takvih je većina, kod kojih nije ništa sporno, o čemu sam već i pisao. Međutim, gruntovnica tako i dalje ne radi.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je sudac ustavnoga suda u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U čemu je grijeh biskupa: Crkva ima zadatak širiti evanđeoske istine i reagirati na sve pojave u društvu</p>
<p>Biskup Župan je, izrazivši neslaganje Crkve s MEMOAIDS programom, jasno rekao da Crkva ne traži (!) zabranu tog programa. Dakle, s punim pravom, jer je na to pozvana, Crkva samo izriče svoje mišljenje o određenom problemu. I to je normalno u demokratskom društvu i ne znači narušavanje sekularnog društva. Nije to upletanje »u državne poslove«, kako to, primjerice, tvrde Mladi Liberalne stranke / Biskupi smatraju da MEMOAIDS uvodi zapravo promidžbu »sigurnijeg seksa« isticanjem važnosti kondoma, te da je širenje aidsa, u najvećoj mjeri, problem ponašanja. Kad i ne bi bila u pravu u smislu tumačenja činjenica i postavki, koje biskupi iznose u svom kritičkom osvrtu, Crkvi se ne bi zbog toga mogla odricati dobronamjernost i pripisivati nekakve podmukle namjere kao što to čini Gordan Pandža. Čemu ljutnja? / U čemu je zapravo »grijeh« biskupa Valtera Župana, odnosno svih hrvatskih biskupa? Zar u tome što se javno kritički odnose prema jednom edukacijskom programu za koji misle da nije najbolje rješenje, umjesto da to čine isključivo u »svojem dvorištu«? Pa što ako Crkva i »kritizira konkurentski (sic!) program i nudi vlastiti«? Kakva je to konkurencija Crkvi? Besmislica!</p>
<p>KREŠIMIR CEROVAC</p>
<p>Novinar Gordan Pandža sve više kulminira u svojim napadima na Crkvu. Vrhunac je dosegao pamfletom »Novi kolektivizam i moralno pošumljavanje« (Vjesnik, 2. veljače 2004.) u kojem se žestoko okomljuje na stajališta Crkve u svezi s jednim edukacijskim programom, koji se u školama provodi u cilju prevencije zaraze HIV-om, a koja je na konferenciji za novinare, predstavljajući zapravo svoju poruku u povodu Dana života, objelodanio krčki biskup Valter Župan. </p>
<p>Iz jednog stajališta Crkve izvlači monstruozne optužbe i zaključke. Zanimljivo je da je o istoj temi, i u istom tonu, objavio u Vjesniku tekst i 29. siječnja 2004., u samo dva dana razmaka (?!). </p>
<p>U Hrvatskoj, postoje dva edukacijska programa: Jedan je tzv. MEMOAIDS, pod sponzorstvom Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravstva, i njega hrvatski biskupi ocjenjuju negativno, a drugi je tzv. program TeenSTAR (Sexuality Teaching in the context of Adult Responsibility), koji je dobio pozitivno mišljenje Zavoda za školstvo i Ministarstva prosvjete i javnosti ga preporučuju biskupi. </p>
<p>TeenSTAR je nastao prije više od dvadeset godina u SAD a danas se primjenjuje u četrdesetak zemalja svijeta. Primjenjuje se i u Hrvatskoj u trideset šest osnovnih i srednjih škola. </p>
<p>Učenici u tom fakultativnom (!) programu sudjeluju dobrovoljno uz pismenu suglasnost svojih roditelja, koja se inače ne traži u slučaju MEMOAIDS-a. Podsjećam: u pitanju je dobna skupina od trinaest, četrnaest godina u osnovnoj školi i od četrnaest, petnaest godina u srednjoj školi. </p>
<p>Program se, prema želji, može provoditi u dvije varijante: s religijskim sadržajem ili bez (!) njega. Temelji se na poštivanju ljudskog dostojanstva, te osobnoj slobodi (!) pojedinaca i povezuje sve vidike mladog čovjeka: emocionalne, intelektualne, fizičke isl. Njime se nastoji u mladih ljudi, u prvom redu, uspostaviti izgradnja odgovornog seksualnog ponašanja i upozorava ih se na moguće posljedice ako se upuštaju u rizično ponašanje. </p>
<p>Upozorava ih se na to da uporaba prezervativa ne znači stopostotnu zaštitu ni od neželjene trudnoće niti od aidsa.</p>
<p> Zbog iznimne važnosti programa nastavnici i voditelji osposobljavaju se u posebnim radionicama za izobrazbu, dok je kod MEMOAIDS-a naglasak na tome da mladi educiraju mlade. </p>
<p>U zemljama u kojima se program TeenSTAR već dulje provodi nepobitni statistički podaci govore o njegovu uspjehu. S prethodnim činjenicama mnogi čitatelji Vjesnika, vjerojatno, nisu upoznati, a to je, na primjer, vidljivo i iz jednog reagiranja objavljenog prije nekoliko dana u Pismima čitatelja u kojem jedna čitateljica optužuje biskupe da se zbog protivljenja MEMOAIDS-u zapravo »igraju« sa zdravljem naših mladih. </p>
<p>Usput govoreći, biskup Župan je, izrazivši neslaganje Crkve s MEMOAIDS programom, jasno rekao da Crkva ne traži (!) zabranu tog programa. Dakle, s punim pravom, jer je na to pozvana, Crkva samo izriče svoje mišljenje o određenom problemu. I to je normalno u demokratskom društvu i ne znači narušavanje sekularnog društva. Nije to upletanje »u državne poslove«, kako to, primjerice, tvrde Mladi Liberalne stranke.</p>
<p>Biskupi smatraju da MEMOAIDS uvodi zapravo promidžbu »sigurnijeg seksa« naglašavanjem važnosti kondoma, te da je širenje aidsa, u najvećoj mjeri, problem ponašanja.</p>
<p> Kad i ne bi bila u pravu u smislu tumačenja činjenica i postavki, koje biskupi iznose u svom kritičkom osvrtu, Crkvi se ne bi zbog toga mogla odricati dobronamjernost i pripisivati nekakve podmukle namjere, kao što to čini Pandža.</p>
<p> Čemu ljutnja? I to ne samo kod Pandže!</p>
<p> Zašto Vjesnik ne objavi objektivan i detaljan tekst o spornoj tematici u kojem bi bila i razvidna usporedba obih programa? </p>
<p>Roditelji su ti koji će reći zadnju riječ i treba im prepustiti da sa svojom djecom odluče koji im je program prihvatljiviji. Pokazat će se da vjerska (ne)opredijeljenost neće biti presudna u izboru (boljeg) programa.</p>
<p>Dakle, u čemu je zapravo »grijeh« biskupa Valtera Župana, odnosno svih hrvatskih biskupa? </p>
<p>Zar u tome što se javno kritički odnose prema jednom edukacijskom programu za koji misle da nije najbolje rješenje, umjesto da to čine isključivo u »svojem dvorištu«? </p>
<p>Pa što ako Crkva i »kritizira konkurentski (sic!) program i nudi vlastiti«? Kakva je to konkurencija Crkvi?</p>
<p> Besmislica!</p>
<p> Ponajprije, Crkva ništa ne nameće već samo predlaže, kao što je to papa Ivan Pavao II. naglasio u mnogo prigoda, među ostalim, i u enciklici »Otkupitelj čovjeka« (Redemptor hominis) čiju 25. obljetnicu obilježavamo sljedeći mjesec. Crkva ne nameće ali zato Pandža podmeće. </p>
<p>Vezano uz rečeno Pandža je skovao monstruoznu sintagmu »moralno pošumljavanje«, koje Crkva, eto, provodi među mladima, jer će tako »konkurenciju (sic!) lakše neutralizirati« i zatim nametnuti »kršćanski moral kao dominantan svjetonazor u društvu«.</p>
<p> Koja je to konkurencija? Pustimo na stranu to što se »moralno pošumljavanje« tehnički uopće ne može provoditi TeenSTAR programom i on je u tom smislu nevažan.</p>
<p>Crkva upravo i ima zadatak širiti evanđeoske istine i reagirati na sve pojave u društvu. Njezin zadatak upravo i jest evangelizacija, dakle, ono što Pandža naziva stravičnim izrazom »moralno pošumljavanje«. Pa to čine sve vjerske zajednice na našem planetu. To je vjerska sloboda koju jamči Ustav.</p>
<p> Crkva ima »pravo da uvijek i svagdje s istinskom slobodom propovijeda vjeru, naučava svoju socijalnu nauku, da nesmetano vrši svoju službu među ljudima te da izriče moralni sud, pa i o stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe ...«, poruka je Drugog vatikanskog sabora. </p>
<p>Neistina je, i Pandžino podmetanje, da Crkva »proziva za nemoral nekršćane (?), jer ne žive i ne odgajaju svoju djecu za autentičan ljudski život«, koji je, navodno, jedino moguć prema pravilima kršćanskog morala. To je Pandžino tendenciozno tumačenje. </p>
<p>Nikada, i nigdje, to nije u Crkvi bilo tako izrečeno, odnosno, možda je tako nešto i izjavio neki (neodgovorni) svećenik, ali to nije službeno stajalište Crkve i o tome nedvosmisleno i razvidno govore dokumenti Drugog vatikanskog sabora i enciklike Ivana Pavla II. </p>
<p>Osobno sam bio nazočan kad je jednom zgodom pred skupinom ljudi, koja mu je došla u posjet, uzoriti kardinal Franjo Kuharić upozorio jednog »radikalnog vjernika« da ne može tvrditi kako samo čovjek koji je vjernik može biti dobra i poštena osoba.</p>
<p>Pandža »dopušta« Crkvi da »u svom dvorištu i među svojom pastvom« radi što hoće, ali se »kao univerzalni meritum« ne može nametati čitavom društvu. Riječ je o Pandžinu nakaznom shvaćanju sekularne države. Sekularno društvo ne znači društvo oslobođeno od religije, odnosno ne znači da samo nereligijsko ima pristup javnom području. </p>
<p>»Tko je verificirao da je jedino kršćanski život - autentični ljudski život?«, pita se Pandža i time zapravo pokazuje što ga boli i svoje pravo lice. Za vjernike je to »verificirao« Isus Krist, donositelj Božje objave i ujedno vrhunac te Objave. </p>
<p>I Crkva, jer je Božji narod, ima pravo nastupati u javnosti u tom duhu. Time se ne narušava pluralnost ideja u društvu. Na svakom je pojedincu da izabere sebi stajalište o životu i njegovoj svrsi onako kako mu to odgovara. </p>
<p>No u javnosti se kao ravnopravno mišljenje s drugim mišljenjima mora uvijek čuti i stajalište Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica, koje, nažalost, većinom šute. Nije tu riječ o nikakvom »duhu vjerskog kolektivizma« i pokušaju da se »građanske slobode stavljaju pod lupu kolektivističkog morala«. U skladu je s demokracijom i poimanjem sekularne države da se određene pojave stavljaju i pod lupu kršćanskog morala.</p>
<p>Jednom sam već to napisao, no ponovit ću: Događa se apsurd: Kršćani – vjernici plaćaju porez, pune proračun, a onda se ta sredstva koriste u raznim obrazovnim programima, koji promiču sadržaje protivne kršćanskom shvaćanju društva, obitelji, života i slično. Kakav je tu interes vjernika?</p>
<p> Šuti i trpi? Zar su samo sadržaji s nereligijskim formiranjem savjesti učenika dopustivi u javnim školama? Religijsko oblikovanje savjesti ne može imati nikakve privilegije, ali isto tako niti može biti isključeno iz procesa edukacije. </p>
<p>Legitiman je svaki otpor vjernika i Crkve pogrešno i nepošteno postavljenoj sekularizaciji. Ponovit ću i ovo: Odvajanje Crkve i države je jedan jurisdiktički stav koji ništa ne govori (ili vrlo malo) o odvajanju religije od društva odnosno od kulture i javnog morala</p>
<p>Zaključak: ispada da kritikom programa MEMOAIDS Crkva pokazuje da »ne uvažava moralne autonomije pojedinca, pluralizma kao imanentne kategorije svakog društva i slobodne egzistencije specifičnoga građanskog morala koji se u svakoj društvenoj zajednici prirodno oblikuje u kontekstu kulturno-povijesnog razvitka«. </p>
<p>Svašta! Promiskuitet, neodgovorno seksualno ponašanje i preljub u svim su društvima jednako ocjenjivani i tako će ostati dok je svijeta! </p>
<p>Samo o tome je ovdje, većinom, riječ i ni o čemu drugome!</p>
<p>Autor je magistar znanosti, stručnjak za elektrotehniku iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Manipulacija invaliditetom protivna je svakoj etici</p>
<p>Budimo sasvim otvoreni i pošteni: Zašto stvaramo socijalnu skupinu branitelja i socijalnu skupinu invalida Domovinskog rata? Ne čini li se običnom čovjeku da su to politički bodovi kojima se tu skupinu želi pridobiti za sebe, znajući da među njima tinja nezadovoljstvo. Zar se političkim strankama ne čini kako je vrijeme da u svih građana razvijamo domoljublje koje neće tražiti protuvrijednost? / Svaki dan su učitelji i profesori odlazili dva puta dnevno u lokalni radio i održavali nastavu putem radija. Nitko od učitelja nije niti spomenicu dobio. Ne bismo li tako ili barem slično mogli odgajati naciju da domovini daju, ali da ništa ne traže. Gospodin Beštek je tjelesni invalid iz Domovinskog rata. Bio je nezadovoljan nekim postupkom i u trenutku ljutnje dao ministru protezu. Što mislite koliko je nezadovoljnih i ne reagiraju tako? Traže svoja prava legalnim putem </p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Ono što nam je neki dan pokazala Hrvatska televizija o vraćanju nožne proteze invalidu koji ju je prije nekoliko godina ostavio ministru Pančiću zbog nezadovoljstva i osobnog protesta bilo je protivno svakoj etici, pa i uvredljivo za invalidnu osobu. </p>
<p>Vjerujem da ta je predstava koju je savršeno režirala ministrica Jadranka Kosor među nama koji cijeli vijek radimo s invalidima ostavila gorak okus. </p>
<p>Prvo i vrlo važno, mi već više od pola stoljeća invalide ne gledamo kao invalide kojima država, a to znači socijalna i društvena zajednica, treba posvetiti dovoljno brige i dostojno se odnositi prema njima nego mi invalide dijelimo prema etiologiji invaliditeta. </p>
<p>I zato smo poslije Drugoga svjetskog rata imali RVI koji su imali povlašten položaj do te mjere da su imali svojeg predstavnika u općinskim i državnim asocijacijama vlasti. Bili su, kako se onda rado govorilo, faktor političke moći.</p>
<p> Danas to isto pokušavamo ili neke političke stranke pokušavaju oživotvoriti.</p>
<p>Drugo, invaliditet je trajno oštećenje tijela i smanjuje funkcionalnost organizma, ali suvremenim rehabilitacijskim tehnikama invaliditet se može tako rekompenzirati da imamo invalide vrhunske sportaše u raznim sportskim disciplinama. </p>
<p>Zaključiti je da je najmanji invaliditet upravo tjelesno oštećenje, iako je za svaku osobu teška spoznaja da mu nedostaje dio ekstremiteta. </p>
<p>To nije dvojbeno, ali nije tragično. </p>
<p>Nedavno smo isto tako na Hrvatskoj televiziji vidjeli osobu koja je izgubila obje noge, pa se vrlo spretno koristi protezama i obavlja poljoprivredne poslove. Koliko i kada on ima trenutke slabosti pa teško podnosi teret invaliditeta, to je nešto o čemu se može otvoreno razgovarati. Ali budimo sasvim otvoreni i pošteni: Zašto stvaramo socijalnu skupinu branitelja i socijalnu skupinu invalida Domovinskog rata? </p>
<p>Ne čini li se običnom čovjeku da su to politički bodovi kojima se tu skupinu želi pridobiti za sebe, znajući da među njima tinja nezadovoljstvo. Zar se političkim strankama ne čini kako je vrijeme da u svih građana razvijamo domoljublje koje neće tražiti protuvrijednost? </p>
<p>Domovinu je čast i obveza braniti, a kad opasnost nestane svako odlazi na svoje prijašnje poslove. Učimo djecu da su u starom Rimu oni koji su bili u prvim redovima rata nakon rata dobivali različite povlastice i materijalna dobra, da su Osmanlije svojim spahijama davali nagrade dodjeljivanjem zemlje koju su nekom drugom oteli, janjičarima novac, a nekima ratni plijen i tražimo od djece da to shvate kao neprihvatljiv oblik socijalnih odnosa. </p>
<p>Nismo li mi sve to i dalje prihvatili kao oblik socijalnih davanja samo malo sve umotali u pergament.</p>
<p> Mnogi su naši sinovi bili na prvoj crti bojišnice, neki se, nažalost, nisu vratili, normalno je da rat ima svoje žrtve. Neki su se vratili kao invalidi. Neki su radeći u radnoj obvezi isto postali invalidi, jer ih je granata pogodila na radnom mjestu. Karlovački novinar Tomica Belavić poginuo je na putu do radiostanice kamo je išao podnijeti izvješće. </p>
<p>Četiri mladića Ico, Tomislav, Jadranko i Lale 9. rujna 1991. godine penjali su se na brdo Martinščak da bi spasili odašiljač lokalnog radija i cijeli dan pod kišom granata spuštali se liticom noseći četiri stotine kilograma težak odašiljač. Vratili su se krvavi i ranjeni i nastavili svaki svoj redovni posao. </p>
<p>Nitko danas i ne spominje taj herojski čin koji su izvela četiri mlada Karlovčanina za svoj grad, za svoju domovinu. U Karlovcu je uzbuna trajala više od šest mjeseci. Da ne bi grad ostao prazan Krizni štab je pozvao sve građane na radnu obvezu, a učitelje da održavaju ratnu školu u podrumima, vikendicama i putem lokalnog radija. </p>
<p>Svaki dan su učitelji i profesori odlazili dva puta dnevno u lokalni radio i održavali nastavu putem radija. Nitko od učitelja nije niti spomenicu dobio. Ne bi li tako ili barem slično mogli odgajati naciju da domovini daju, ali da ništa ne traže. </p>
<p>Gospodin Beštek je tjelesni invalid iz domovinskog rata. Bio je nezadovoljan nekim postupkom i u trenutku ljutnje dao ministru protezu. Što mislite koliko je nezadovoljnih i ne reagiraju tako? Traže svoja prava legalnim putem. </p>
<p>Jednom starom profesoru HZZO nije priznao operativni zahvat u Krapini, a mnogima je liječenje u toj klinici priznato. Profesor nije nasiljem došao do svojeg prava nego žalbom na čiji odgovor čeka već dvije godine iz Upravnog suda, čeka i šuti. </p>
<p>Nije li i gospodin Beštek mogao tako doći do svojeg prava, ako ga zakonski ima?</p>
<p> Što je trebalo novim vlastodršcima da od ostavljene proteze naprave predstavu koju još i snima Hrvatska televizija? Koliko defektologa i drugih stručnjaka koji rade s invalidima pruže usluga, lijepih gesta, humanih akcija za invalide svaki dan pa ne traže Hrvatsku televiziju da ih snima. Mogli bismo reći da je to bila politička farsa, a gospodin Beštek je još i zaradio mjesto savjetnika.</p>
<p>Vrijeme je da invalidne osobe ne dijelimo prema etiologiji nego prema stupnju i vrsti invaliditeta i da svima podjednako pružimo istu zaštitu i ista prava. Neka struka odredi kojem invalidu pripada pomoć treće osobe, a nastojati svim invalidima pružiti prigodu da rade, privređuje za sebe i svoju obitelj i da ih ne stigmatiziramo, ali ni oni sami sebe ne smiju stigmatizirati. </p>
<p>Vraćanje proteze svojevrsna je politička promidžba, ali i stigmatiziranje invaliditeta. Neka nova vlast svim invalidima osigura prava koja im pripadaju, a mogla bih nizati desetke primjera gdje su ta prava bila ugrožena.</p>
<p>Invaliditet ne smije biti u službi promidžbe, niti manipulacije. Prava treba dati, ali ono s protezom bilo je neukusno, neetično i, sa stajališta struke u kojoj sam gotovo pola stoljeća – nedopustivo. Zacijelo nedopustivo! </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ljudi su zimi najviše alergični na grinje iz kućne prašine</p>
<p>Grinje ne vole ekstremnu toplinu i hladnoću, pa valja redovito provjetravati prostorije i održavati kućnu higijenu / Ovih dana, zbog toplog vremena i prijevremene cvatnje lijeske, javljaju se i prvi alergičari na njezin pelud</p>
<p>»Kad se nađem u prašini, osjećam gušenje, curi mi nos, peku me oči i kašljem na suho, a kad je ljeto, smeta mi pelud nekih trava. Na praksi, dok radimo s tkaninom, osjećaji gušenja su češći«. Tako nam se Danijela Kuzmić, koja pohađa IV. razred tekstilne škole, požalila da možda zbog alergije ima i astmu.</p>
<p>Za našeg ju je posjeta Poliklinici za bolesti dišnog sustava, u Prilazu baruna Filipovića u Zagrebu, medicinska sestra alergološki testirala tzv. prick testom na devet standardnih inhalacijskih alergena – grinje, dlake životinje, pelud stabala, korova, trava, plijesni, žohare i perje. »Nisam znala da će testiranje peckati i svrbiti«, požalila se Danijela nakon što su joj u kožu na ruci iglicom unijeli sve te alergene.</p>
<p>»Ako je osoba pozitivna na neki od njih, nakon dvadesetak minuta izmjerit ćemo joj promjer crvenila i odrediti uzročnika. Ako bude potrebno, načinit ćemo joj i test pojedinačnih alergena, koji se također obavezno provodi. Ponajprije na lijesku, brezu, crni bor, platanu, pelin, ambroziju, trputac, crkvinu, livadarku, vlasnjaču i oštriku«, rekla nam je dr. Alma Rožman, ravnateljica Poliklinike, inače specijalistica za plućne bolesti i tuberkulozu.</p>
<p>Zimi je, rekla je, najviše alergičnih na grinje, nametnike koji, osim na koži, gdje se hrane kožnom prhuti, obitavaju u kućnoj prašini, posebice u tepisima, tapisonima, madracima, plišanim igračkama. Odgovara im vlažno i toplo vrijeme, južina, a u kući temperatura do 28 stupnjeva. Nametnik se nakuplja i u odjeći, no ne može se uništiti pranjem na temperaturama nižim od 60 stupnjeva.</p>
<p>»Grinje ne vole ekstremnu toplinu i hladnoću, pa valja redovito provjetravati prostorije i održavati kućnu higijenu«, naglašava dr. Rožman. Kaže da bi se, primjerice, plišane dječje igračke trebale držati u zamrzivaču 12 sati, kako bi se uništio nametnik. U Poliklinici kažu da alergiju na te nametnike slijede alergije na dlaku životinja, najčešće mačaka. One su, bez obzira na često »pranje«, prljavije od pasa, pa im grinje lakše ulaze u dlaku.</p>
<p>Budući da je u SAD-u sve više ljudi alergično na žohare, Zavod za javno zdravstvo Zagreba nedavno je proveo istraživanje prema kojem u Hrvatskoj nije zabilježen porast alergičara na taj alergen, kojem najviše odgovaraju loši higijenski uvjeti. Ovih dana, zbog toplog vremena i prijevremene cvatnje lijeske, javljaju se i prvi alergičari na njezin pelud. S ranim proljećem, kad koncentracija peluda breze i lijeske u zraku poraste, alergolozi će, kažu, imati mnogo posla.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog Rumsfelda u Zagrebu »nestajali« automobili</p>
<p>Mnogi zagrebački vozači u nedjelju su doživjeli popriličan šok nakon što nisu pronašli svoje automobile tamo gdje su ih ostavili. Za to, ovaj put, nije bila kriva auto-mafija već policija koja je zbog posjeta američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda »provodila mjere sigurnosti«.</p>
<p>Automobili su tako premještani na području centra grada, Trešnjevke, Trnja i Novog Zagreba. Bez obzira bili oni propisno parkirani ili ne Zagrebparkingovi pauci su ih po nalogu policije odvozili na deponij u Strojarsku ili su ih premještali na neko drugo obližnje parkiralište. </p>
<p>Voditelj Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave zagrebačke, Željko Žemlja, koji nam je potvrdio da ovakvi postupci nisu bili najavljeni, predviđa kako će »građani vjerojatno imati razumijevanja za mjere osiguranja«. </p>
<p>Napomenuo je kako vlasnici svih vozila koja su bila propisno parkirana neće plaćati troškove odvoza. »Na telefonskom broju 92 svi će saznati gdje su njihova vozila o čemu će ih obavještavati i policajci na terenu. Nisu sva odvezena na deponij i moguće je da su preparkirana samo nekih 100 metara dalje«, rekao je Žemlja.</p>
<p>Inače, Zagreb je u nedjelju vrvio od policije doslovce na »svakom ćošku« i teško je prisjetiti se kada su mjere osiguranja bile toliko jake. Nije teško pretpostaviti koliko će vlasnici »besplatno odvezenih« automobila imati razumijevanja za policijske mjere. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>I Maksimir dobio besplatne novine</p>
<p>Stanovnici pojedinih gradskih četvrti, odnosno kvartova, sve se više okreću jedni drugima i svojim lokalnim zajednicama, što potvrđuje i izdavanje kvartovskih listova. Prije dva mjeseca na području Maksimira izašao je mjesečnik Maksimir moj kvart koji objedinjuje oglase i teme kojima je cilj informirati i educirati stanovnike kako bi se postigla veća kultura življenja.</p>
<p> Dosad su izašla dva broja što se dijele besplatno. Tiskana su u po 15.000 primjeraka. Kako nam je rekla glavna urednica lista Gordana Brus, na području Maksimira živi 50.000 ljudi, odnosno 22.000 domaćinstava pa je želja uredništva povećati nakladu kako bi svi dobili svoj primjerak. </p>
<p>Maksimir moj kvart sastavljen je od 40 posto oglasa, kojima se pokušava financirati, i 60 posto tekstova informativno-edukativnog karaktera, namijenjenih svim stanovnicima kvarta. </p>
<p> Prvenstveni je cilj lista, kaže Gordana Brus, stanovnicima Maksimira dati priliku da iznesu svoje probleme i da ih se pokuša riješiti. S druge strane list donosi informacije o mjesečnim kulturnim zbivanjima i kulturnim institucijama za koje većina stanovnika uopće ni ne zna što se u njima događa. Takav način informiranja ukazuje na mnoga vrata na koja roditelji mogu uputiti svoju djecu, te ih kroz razne kreativne radionice ili sportske aktivnosti maknuti s ulica. U listu nisu izostavljeni ni pozitivni primjeri očuvanja starih zanata, humanitarne akcije, događanja u osnovnim školama i vrtićima, sportska zbivanja i novosti iz neizbježnog Zoo-a i Maksimirskog parka.</p>
<p>List je na oduševljenje svojih stanovnika pokrenulo Vijeće gradske četvrti Maksimir na čelu s predsjednikom Mariom Pilašom, koji je stanovnicima izašao u susret i objavio broj telefona na koji mu se mogu javiti sa svojim problemima i prijedlozima za bolji i uspješniji život u kvartu. Kako nam je Pilaš rekao, svaki utorak u uredovno vrijeme telefon ne prestaje zvoniti, što je potvrda velikog interesa za list što ga izdaje Centar za kulturu Maksimir.</p>
<p> Nešto drugačije je koncipiran besplatni list Lokal market Savica koji već godinu dana izlazi na području Savice. List sačinjavaju u većem dijelu oglasi, dok manji dio čine tekstovi vezani uz oglašivače. No, i tu ima najava događaja te tekstova o značajnijim manifestacijama kao i informacija koje pomažu stanovnicima Savice i dijela Folnegovićeva naselja. List koji izdaje tvrtka Autronic computers, izlazi na 32 stranice i od početne naklade od 5000 popeo se na 10.000 primjeraka.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kuharski rat štruklima</p>
<p>Dvadesetak kuhara profesionalaca i amatera u nedjelju se u hotelu Phoenix u Sesvetama nadmetalo u pripremanju štrukli. </p>
<p>Natjecanje u organizaciji Hrvatskog kuharskog savez, Hrvatskog društva kuhara zagrebačke županije i hotela Phoenix okupilo je predstavnike iz naših najuglednijih hotela kao što su zagrebački Pallace i Opera, dubrovački Excelsior i drugi, ali i brojne posjetitelje koji su sa zanimanjem kušali besplatne štrukle pripremljene na najrazličitije načine. Bilo je tu od klasičnih štrukli, pa do onih s kajmakom, račićima, špinatom na kremi od bundeve... Ukratko kuhari su pokazali da njihova mašta ne poznaje granice, a cilj natjecanja je očuvanje kulinarske tradicije i promocija autohtonog specijaliteta prigorskog kraja. </p>
<p>Član žirija Vladimir Katanec najavio je kako će prilikom ocjenjivanja i odlučivanja o nagradi, biti presudna kuharska inovativnost i okus, a ne izgled jela. </p>
<p>»Svi su vrlo maštovito napravili štrukle, pa ne mogu reći da su naše bolje od drugih«, rekao nam je prošlogodišnji pobjednik natjecanja Ivica Štruml, danas šef kuhinje u Pallaceu. Hotel Pallace je ipak po nečemu bio jedinstven - jedini je ponudio dvije vrste juha od štrukli. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svi govore o obitelji, no za nju ništa ne čine«</p>
<p>Udruga okuplja 35 obitelji s ukupno 355 članova / Po broju djece u jednoj obitelji rekord drži obitelj Jajić iz Vrbovca, koja ima 14 djece</p>
<p>Mnogočlane obitelji danas su rijetkost, a kada ih i spominjemo, onda je često naglasak na »tim neodgovornim majkama koje rađaju toliko djece«. To, kao i mnoge druge stvari, da ne kažemo prepreke, razlog su što u našem gradu već nekoliko mjeseci postoji Udruga brojnih obitelji Alojzije Stepinac. Na čelu joj je Nedjeljka Golubić, majka devetoro djece. Znali smo da smo pred pravim vratima, kada smo iz njenog stana u Španskom, gdje živi, začuli brojne dječje glasove.</p>
<p>»Mi nismo karitativna udruga, iako je i to jedna od naših djelatnosti, budući da udrugu čine obitelji koje i nisu baš ekonomski jake. No, osnivanjem udruge u prvom smo redu željeli pokazati društvu kako naše obitelji unose život u njega. One će, uz to u skoro vrijeme biti i nosioci mirovinskih fondova, one su i novi izvor ljudskog potencijala«, rekla nam je predsjednica ove Udruge koja okuplja 35 obitelji s ukupno 355 članova.</p>
<p> Djece je 285, najmanji broj je sedmero djece u jednoj obitelji. Rekord drži obitelj Jajić iz Vrbovca, koja ima 14 djece.</p>
<p>Udruga Alojzije Stepinac postojala je, prije nego je osnovana 13. lipnja 2003. godine, godinu dana kao podružnica Udruge Osam plus, koja ima sjedište u Slavonskom Brodu. Na odluku o osamostaljivanju njezini članovi odlučili su se zbog specifičnosti života u gradu u kojemu se ipak ne može, kao na selu, posijati pšenica te od nje živjeti. </p>
<p>Objašnjava kako je prošlost pokazala da su upravo mnogočlane obitelji stvorile velikane u društvu u kojem su živjele. Veliku podršku u svemu imaju i od Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade, koja je ovih dana preuzela i ministarstvo koje se brine o obitelji. </p>
<p>Do sada su evidentirane sve mnogočlane obitelji, a u toku je i njihov obilazak. Zanimljivo je da je u ovoj zagrebačkoj udruzi i jedna obitelj iz Splita i jedna iz Metkovića. Uzajamno se pomažu kroz razne dobrotvorne akcije, pa su tako nedavno započeli i s prikupljanjem novca za kupnju glazbenih instrumenata za obitelj Škreblin, koja ima nekoliko glazbenih talenata. Planiraju započeti s radionicama gdje bi se te obitelji susretale i družile, a razmišljaju i o aukcijama koje bi također bile izvor prihoda. </p>
<p>Budući da nemaju svoj prostor, članovi udruge sastaju se u župi Žalosne Gospe u Španskom, a kako kaže gospođa Golubić, uzajamno se podržavaju, uvažavaju i »guraju jedni druge naprijed«. Upravo im je tako sada aktualan problem obitelji Manalo koja ima osmero djece, deveto je na putu, a živi u »stanu« od 16 četvornih metara a iz njega mora iseliti jer ih gazda tjera. Na odlasku, Nedjeljka Golubić nam je rekla: »Mi samo tražimo svoje mjesto u društvu jer, iako sve institucije govore o obitelji, kada za njih treba nešto i u učiniti onda tu sve staje. Pritom ni crkva nije iznimka«. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Završeni Dani mode i ljepote na Velesajmu</p>
<p>»S uvođenjem novosti ove smo godine imali još više uspjeha nego prethodne«, rekla nam je u nedjelju, posljednjeg dana održavanja priredbe Dani mode i ljepote na Zagrebačkom velesajmu, Mirjana Lešković, direktorica ove grupe sajmova. Nedjelja će, rekla je, budući su sajmovi Beauty i Hair fashion pripremili najznačajnije događaje i seminare, donijeti u odnosu na prošlu godinu dodatnih nekoliko tisuća posjetitelja. Inače 2003. godine ovaj sajam je posjetilo 12.000 ljudi.U sklopu Fast forward fashiona održala se, u nizu od desetak modnih revija, i ona posljednja modne kuće Callegari. »Transformacije i mnoge druge novosti dobile su pohvale i čestitke struke«, rekla je Lešković. U nedjelju se na četiri pozornice odvijalo petnaestak seminara i performansi, a vrijedno je izdvojiti look and learn seminar Marka Hayesa, koji je inspiracija brojnim frizerima u Velikoj Britaniji. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Barjaktari zatvorili Festu sv. Vlaha</p>
<p>DUBROVNIK, 8. veljače</p>
<p> - Povratkom barjaktara s misnoga slavlja na Gorici i spuštanjem zastave s Orlandova stupa završena je u nedjelju točno u podne proslava Feste sv. Vlaha, dubrovačkoga zaštitnika. Svetu misu na Gorici ispred zavjetne crkve svih Dubrovčana, najstarije bogomolje posvećene sv. Vlahu izvan gradskih zidina, predvodio je fra Gabriel Tomić, upravitelj Svetišta Gospe od Olova.</p>
<p>U propovijedi je, između ostaloga, podsjetio na povijesne veze Dubrovnika i Bosne, trgovačke i hodočasničke, govorio o važnosti obitelji u kontekstu današnjega društva te okupljene pozvao da radno i molitvama nastave obilježavanje Feste svoga zaštitnika kojeg se štuje više od tisuću godina. </p>
<p>Slavljenje sv. Vlaha na Gorici bilo je i prigoda za još jedan podsjetnik na potrebu temeljite obnove ove crkve izgrađene na hridi, u kojoj danas nije moguće održavanje misa zbog pukotina i drugih oštećenja. Crkva nije uništena tijekom velikog potresa 1667. godine, no posve je nestala u požaru 1706. Ponovo je izgrađena 1715., da bi u potresu godine 1979. bila opet ranjena. </p>
<p>Ovogodišnja festa okupila je velik broj gostiju iz zemlje i inozemstva, a pratila su je mnoga kulturna i sportska zbivanja. Uz barjaktare iz svih župa u pratnji festanjula i Gradske glazbe »Dubrovnik«, sastavni dio Feste sv. Vlaha su i trombunjeri, čuvari uspomene na topnike iz 16. stoljeća koji pucnjavom označavaju početak i završetak ove feste, ali i svih drugih dubrovačkih festa.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Da je barem bilo u »Lisinskom«...</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Istinski obožavatelji glazbe starog morskog vuka Olivera Dragojevića u subotu su navečer došli na svoje, jer neprikosnovena je glazbena legenda na koncertu u Domu sportova uistinu dala sve od sebe. </p>
<p>Međutim, pravi glazbeni znalci tom će ekskluzivnom koncertu pronaći i pokoju zamjerku. Izuzev činjenice da bi Oliver i Simfonijski orkestar HRT-a bitno bolje zvučali u manjoj dvorani poput zagrebačkog glazbenog hrama KD »Vatroslav Lisinski«, mnogi zamjeraju probleme sa zvukom. Jer, kada se dogodi da na koncertu koji se održava u ledenoj dvorani, i kojem nazoči oko 7000 ljudi, bolje čujete osobu do vas od zvijezde koncerta, problemi su više no vidljivi. Kako se za razglas brinuo naš nedvojbeno najveći znalac Braco Radović, vjerujemo da problem glasnoće i ponekad veoma lošeg zvuka klavira ne dolaze u pitanje zbog kvalitete razglasa, pa i to ide u prilog činjenici da simfoničari jednostavno ne pripadaju Domu sportova. Upravo zbog toga prava slika koncerta najbolje će se dobiti kada se pogleda snimka.</p>
<p>Unatoč svemu, pa i pomalo neobičnoj stanci od petnaestak minuta, koja se vjerojatno prvi put dogodila za jednog koncertnog spektakla u ledenoj dvorani, Oliver i Simfoničari dobro su oraspoložili svoju publiku. Velike pjesme poput »Novi život se rađa«, »Brod u boci«, »Stine«, »Ništa nova«, »Magdalena«, »Ostavljam te samu«, »Cesarica«, »Neka se drugi raduju«, »Tko sam ja da ti sudim«, »Lijepa bez duše«, te naravno neizbježne »Galeb i ja« i »Vjeruj u ljubav«, u nove su aranžmane »odjenuli« Ante Gelo i Alan Bjelinski, koji je i ravnao simfonijskim orkestrom, te uz Olivera bio najveća zvijezda koncerta. Dok se Oliver predstavio svirajući klarinet, Alan je odlično zamijenio zvijezdu koncerta za klavirom. Ulaznice za subotnji koncert rasprodane su mjesec dana uoči samog događaja, bez obzira na, za hrvatske uvjete, visoku cijenu od 150 kuna.</p>
<p> Ljudi su stoga s punim pravom ostali razočarani shvativši da u 19.30, pola sata uoči koncerta, ne mogu pronaći sjedeće mjesto koje su platili. Nekoliko stotina ljudi ostalo je na nogama, a neki su čak i ljutito napustili dvoranu tražeći povrat novca. </p>
<p>No, da su ostali u dvorani, bez sumnje bi se dobro zabavili. Publika je, naime, Olivera na koncu tri puta zvala na bis, a kako Dragojević, pa ni maestro Bjelinski, to nisu očekivali, posljednji bis bio je sastavljen od nekih pjesama koje su već ranije izveli.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uskoro i drugi album</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Mlada ženska zagrebačka klapa Dišpet, popularnija kao Dišpetože, svoj album prvijenac »Za dišpet«, predstavila je u subotu pred tristotinjak uzvanika u Salezijanskom bogoslovnom domu u Zagrebu.</p>
<p>»Zadovoljstvo mi je što pjevam u ovoj klapi, drago mi je što smo snimili CD i vjerujem da će uskoro krenuti snimanje i novog albuma jer ima dovoljno materijala za to«, rekla je Andrea Bilać, članica klape. Klapa postoji pet godina, a njihovu kontinuiranu vrijednost, u posljednje četiri godine, potvrdilo je i šest nagrada na Omiškom festivalu.</p>
<p>»One su jedna od rijetkih ženskih klapa koja je uspjela pronaći svoj izraz i glazbeno se profilirati do razine prepoznatljivosti«, rekao je o njima Marko Rogošić, stručnjak za ovo glazbeno područje. »Za Dišpetože vrijedi ono – nomen est omen«, nastavio je, »jer je upravo njihov najveći forte - vedrina, iskrenost, zarazni mladenački polet i pjevačka hrabrost koja zrači iz svakog njihovog suzvuka, a njihovo predavanje glazbi jednako se osjeća i na probama i na koncertu«.</p>
<p> Osim s Rogošićem, do sada su surađivale i s Ljubom Stipišićem-Dalmatom, Duškom Tambačom, Dinkom Fiom, Krešimirom Magdićem, te Joškom Čaletom. </p>
<p>Album »Za dišpet« je dugo pripreman glazbeni i etnomuzikološki projekt. Na njemu su gotovo zaboravljeni, izvorni napjevi. </p>
<p>»Ima ih 17, a pronađeni su ili u arhivi Instituta za etnologijju i folkloristiku, ili su zapisani direktno na terenu od još živućih starih pjevača«, objasnio je Jurica Bošković, voditelj klape. Na albumu su, između ostalog, napjevi s Brača, Hvara, Korčule, Mljeta, Prvića i Murtera, a da i uzvanici osjete taj ugođaj pobrinule su se slavljenice otpjevavši neke od tih skladbi, s time da im se prilikom pjevanja »Šijavica«, pridružilo i nekoliko starih članica.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dječji karnevalski korzo razveselio Opatiju</p>
<p>OPATIJA, 8. veljače</p>
<p> – Ovogodišnji, osmi Dječji karnevalski korzo sa 30-ak grupa i više od 1500 sudionika, sa središnje opatijske ulice, zbog komunalnih radova preseljen je na Ljetnu pozornicu. Upravo stoga, kazala je direktorica Turističke zajednice stare dame Opatije, koja ove godine obilježava svoj 160. turistički rođendan, Jasna Doričić Sanković, izostao je televizijski prijenos koji je svih sedam godina bio uobičajen. </p>
<p>Vedro i toplo vrijeme olakšalo je u nedjelju posao domaćinima, odnosno »Maškaranom dječjem vrtiću« Opatija i »Dugi« iz opatijske osnovne škole »Rikard Katalinić Jeretov«, koji su malu maškaranu povorku uveli u dobro raspoloženje. Slijedili su ih vile i vilenjaci iz Kstva, »Veseli Pjeroi« iz Srdoča, »Prve riječke klizalice« i »Koze pankeri« iz Rijeke, »Popaj i Oliva« iz Viškova, snjegovići, borići, pahuljice iz Skrada, gljivice iz Pule, vinkovački crnci, pčelice, i cvjetići, leptiri i gusjenice iz Varaždina... Opatiji su ostali vjerni i dugogodišnji gosti iz Dječjih vrtića Tezno iz Maribora i »Ciciban in vrtiljak« iz Miklavža na Dravskem polju (Maribor), te Conegliana iz Italije. Prvi put ove godine Dječjem karnevalskom korzu priključila se i osnovna škola »Dragotina Keteja« iz Ilirske Bistrice s maskom »Pipi Duga čarapa na otoku Taka Tuka«. </p>
<p>U skladu s tradicijom, finale priredbe bilo je rezervirano za Halubajske zvončare. Za dobru zabavu, pod voditeljskom palicom Kristijana Ugrine – Kikija, pobrinula se grupa Maestral uz posebnog gosta Dina Jelusća, pobjednika Dječjeg Eurosonga.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bolja pripremljenost za prirodne nepogode mogla bi spasiti milijune života</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 8. veljače </p>
<p> - Prema izvješću UN-ovog programa za razvoj (UNDP), milijuni života mogli bi biti spašeni u dolazećim desetljećima kada bi zemlje u razvoju više nastojale predvidjeti i umanjiti rizik od prirodnih katastrofa.</p>
<p> Izvješće, koje je pripremio tim međunarodno priznatih stručnjaka pod vodstvom UNDP-a, analizira globalne podatke protekla dva desetljeća i zaključuje da se velik broj smrtnih slučajeva i razaranja uzrokovanih prirodnim nesrećama u siromašnim zemljama mogao izbjeći boljim planiranjem i sustavnom analizom rizika.</p>
<p> Izvješće »Smanjivanje rizika od prirodnih katastrofa: izazov za razvoj« najopširnija je studija ikad objavljena o globalnim trendovima izloženosti, rizika i ranjivosti od prirodnih katastrofa. Između 1980. i 2000. godine približno je milijun i pol ljudi stradalo u potresima, erupcijama vulkana, tropskim olujama, sušama i drugim prirodnim katastrofama. Boljom pripremljenošću, mnogi, ako ne većina tih života mogla je biti spašena, nastavlja studija.</p>
<p>»Na neki način, ovo izvješće tvrdi da u ovim katastrofama ništa nije prirodno«, rekao je Andrew Maskrey, koautor izvješća i šef UNDP-ove Jedinice za smanjenje prirodnih katastrofa sa sjedištem u Ženevi. »Učinak prirodnih katastrofa mogao bi se osjetno umanjiti kada bi vlade poduzele napore da smanje rizik prije nego dođe do prirodne katastrofe, umjesto da pojure reagirati nakon što je šteta učinjena«, dodao je.</p>
<p> Milijarde ljudi u više od stotinu zemalja bit će izložene tijekom svojih života barem jednom potresu, ciklonu, poplavi ili suši, ističu autori studije.</p>
<p> Najnoviji podsjetnik na smrtonosnost tih katastrofa bio je potres u Bamu u Iranu 26. prosinca, koji je oduzeo više od 40.000 života. U prosjeku, prirodne katastrofe uzrokuju 184 smrtnih slučajeva dnevno. Međutim, stope smrtnosti daleko su više u siromašnim zemljama nego u bogatijim nacijama, čak i kada je pojava i intenzitet prirodnih katastrofa jednaka. Svarni ubojica je siromaštvo, a ne sile prirode: samo 11 posto ljudi izloženih prirodnim nepogodama živi u siromašnim zemljama, ali oni čine više od 53 posto ukupnog broja zabilježenih smrtnih slučajeva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sto talijanskih gradova u nedjelju bez automobila</p>
<p>RIM, 8. veljače </p>
<p> - Zabrana prometovanja osobnim automobilima i motorkotačima u nedjelju je na snazi u Rimu, Milanu te u još oko sto gradova sjeverne Italije, a u sklopu mjera za smanjenje onečišćenja zraka. </p>
<p>U Rimu je od 10 do 17 sati (jedan sat kraće zbog večernje utakmice Roma - Juventus) na snazi zabrana prometovanja za sva osobna vozila na cijelom području grada unutar autocestovnog prstena koji ga okružuje.</p>
<p>Mjerenja onečišćenja zraka pokazala su da je prijeđena zakonom dopuštena granica, a ta iznosi najviše 55 mikrograma sitne prašine (PM10) po kubnom metru. Mjerenja su, međutim, pokazala da je na mjestima na kojima su postavljene centrale za mjerenje, stupanj onečišćenja iznosio do 60 do 103 mikrograma. </p>
<p>Također, prema zakonu na snazi, benzen ne smije preći 10 mikrograma po prostornom metru, a zabilježeno je 15,3 mikrograma. </p>
<p>Valja dodati da su i vremenske prilike pogodovale onečišćenju zraka. </p>
<p> U Rimu i nekim gradovima na sjeveru Italije uvedena je vožnja automobila »par-nepar« (prema brojevima otisnutima na registarskim oznakama automobila), također u sklopu nastojanja za smanjenjem onečišćenja. </p>
<p> U Rimu se prema pravilu »par-nepar« vozi svake srijede. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Miškin turiste privlače muzejom miševa</p>
<p>MIŠKIN, 8. veljače </p>
<p> - Vlakovi ne staju u Miškinu, a brodovi dovoze putnike samo ljeti. No taj ruski gradić na obali Volge živi bogatim kulturnim životom i nada se da će razviti turizam zahvaljujući neobičnim zanimljivostima, kao što je muzej miševa.</p>
<p> U drvenoj izbi koja je nekad pripadala trgovcima, danas obitava 4528 miševa: plišanih, porculanskih, voštanih ili načinjenih od školjaka, pristiglih iz svih krajeva svijeta.</p>
<p> Miš (ruski miška) je sveta životinja u tom gradiću od šest tisuća stanovnika, tristo kilometara sjeverno od Moskve, koji je po toj životinjici i dobio ime: prema legendi, miš je 1523. spasio život osnivaču grada Fjodoru Mstislavskom koji ga je probudio dok mu je prijetio ugriz zmije.</p>
<p> »Izlošci potječu iz Hong Konga, Njemačke, Italije, Indije, Kine, pa čak i s Havaja. Njemački umirovljenik šalje nam po jednu figuricu svake godine«, kaže Nikolaj Lušin, direktor muzeja.</p>
<p> Svaki je miš upisan u debelu knjigu, a muzej pošiljateljima šalje pismo zahvale i potvrdu sa žigom »Muzej miševa«.</p>
<p> Miškin u ovom času ima velike planove za pripremu »drugog međunarodnog mišjeg festivala« koji će se održati 2008.</p>
<p> Prvi se festival održao 1996.</p>
<p> Do održavanja drugog festivala, grad planira izgraditi dva zabavna centra i hotele kako bi mogli primiti sve goste.</p>
<p> Miškin danas ima tek dvadeset hotelskih soba, ali mnogo turističkih zanimljivosti: u potpunosti sačuvanu staru rusku arhitekturu, tri kazališta i deset muzeja, među kojima i muzej Pjotra Smirnova, utemeljitelja istoimene marke vodke i muzej tradicionalnih ruskih pustenih čizama »valjenki«.</p>
<p> Vladimir Grečuhin koji je od 1960. do 2000. potaknuo osnutak nekoliko muzeja, iznio je novu zamisao o razvoju »aktivnog turizma«: posjetitelji bi na ulici sami prodavali čizme »valjenki« ili bi radili kao vodiči po mjestu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Film koji nas je mnogo toga naučio</p>
<p>Što su o filmu »Svjedoci« Vinka Brešana rekli ugledni filmski kritičari, a što sami akteri toga naslova / Film nisam izabrao zbog ratne priče – kaže direktor berlinskog festivala Dieter Kosslick – nego zbog psiholoških okolnosti što su utjecale na događaje u ratu i na ljude koji se ponekad nisu znali snaći i nisu znali kako se ponašati</p>
<p>BERLIN, 8.veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> – Treći festivalski dan pripao je »svjedocima« s filmskog platna, s jedne strane, onima iz istoimenog hrvatskog filma Vinka Brešana, a s druge, svjedocima dugogodišnjeg masakra i genocida u Južnoafričkoj Republici koji je prikazan u film »Country of My Skull« Johna Boormana. Premda su u Boormanovom filmu igrali slavni Samuel L. Jackson i Juliette Binoche, ipak je za nas mnogo zanimljiviji bio Brešanov film i njegova ekipa, posebno nakon oduševljenog prijema publike u Berlinale Palastu, nakon svečane projekcije. To je potvrdio i bogat prijem u hrvatskom Veleposlanstvu, a i kasnije okupljanje u restoranu »Galija« Pave Banca kada je, uz grupu »Maestral« i šibenske pjesme proslavljan taj, za hrvatski film važan događaj na Berlinaleu.</p>
<p> Gost je bio i naš operni pjevač Tihomir Mužek koji u ponedjeljak nastupa u »La Boheme« u Berlinskoj operi. Nas su pak najviše zanimali ugledni gosti, posebno filmski kritičari te glumci iz filma.i njihove impresije.</p>
<p> Direktora Berlinalea Dietera Kosslicka upitali smo, zašto je uvrstio film »Svjedoci« u glavni program svog festivala?</p>
<p>– Film nisam izabrao zbog ratne priče – kaže direktor Kosslick – nego zbog psiholoških okolnosti što su utjecale na događaje u ratu i na ljude koji se ponekad nisu znali snaći i nisu znali kako se ponašati, ali u dubini svjesni da ne žele ni za što biti krivi, da im je cilj miran život kako bi ostvarili bolju budućnost. Sve te nijanse koje su se prepletale oko osjećaja krivnje i želje za nečim boljim, složene su vješto i impresivno pa sam želio da film dođe na festival, da bi ga vidjela i šira publika i kritika ovdje na Berlinaleu. </p>
<p> Scenarista Juricu Pavičića, inače filmskog kritičara, upitali smo, kako se osjeća na »drugoj« strani festivalskih događanja? Evo što je kazao: </p>
<p> – Zanimljivo mi je jer sam upoznao festivalski mehanizam s druge strane rampe, a to je iskustvo koje će mi kao novinaru biti korisno. Što se tiče iskustva da budem predmet kritike, to mi nije novo jer ipak sam objavio tri knjige. No, kod filma je stvar lakša jer se sve dogodi brže: danas je premijera, sutra će se o tome pisati, dok kod knjige to »čekanje» traje nekada i mjesecima. Kao kritičar, rekao bih da je prijem bio dosta dobar. Nemam, doduše, ranijeg iskustva iz Berlina, no uspoređujući Berlin s drugim festivalima, čini mi se da se ovdje film veoma svidio.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Visković: respektabilna smo društvena snaga</p>
<p>Najavljena bogata međunarodna suradnja, borba za sindikalna prava autora, pokretanje časopisa za najmlađe autore, te biblioteka suvremen poezije kao i aktualna književna tribina</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – U protekloj godini napokon smo dobili prostorije gdje kao Društvo možemo raditi, u časopisnoj lepezi objavili smo šest dvobroja »Književne republike«, »Europski glasnik«, »Relations«, a odskora pod našim krovom izlazi i časopis »Tvrđa«, što ga uređuje Žarko Paić. Izborili smo i stalnost financiranja, koja, vjerujem, neće ovisiti o promjenama vlasti. Teško da bi bilo koja vlast mogla ignorirati kreativnu snagu, energiju i utjecaj što ju ima 150 članova našega Društva – kazao je među ostalim na početku skupštine Hrvatskog društva pisaca njezin predsjednik Velimir Visković.</p>
<p>Posebno je istaknuo međunarodnu suradnju koja je započeta potpisivanjem sporazuma o razmjeni stipendiranja pisaca s Francuskom ambasadom i Francuskim kulturnim institutom. Tim sporazumom Hrvatska, tj. Dubrovnik uključuju se u jednu od 180 rezidencija iz 27 zemalja Europe koje međusobno razmjenjuju pisce. Uskoro će četiri francuska pisca doći u našu rezidenciju u Dubrovniku, a naši će autori gostovati u Montpellieru. S takvoga studijskoga puta upravo se vratio Zvonko Maković, koji je iznio više nego pozitivna iskustva. Najavljeno je gostovanje hrvatskih autora u Rimu i Berlinu, a u suradnji s PEN-om Hrvatska bi trebala postati domaćin međunarodnog festivala »Književnost uživo«. </p>
<p>Kako je najmlađa generacija pisaca zakinuta za svoj časopis, takva će tiskovina uskoro biti pokrenuta u HDP-u, baš kao i biblioteka suvremene poezije. Već u srijedu u Basaričekovoj 24 otpočinje serija tribina koje će se, uz prezentacije novih naslova, baviti brojnim aktualnim pitanjima. Kao posebnu točku aktivnosti Visković je najavio borbu za sindikala prava pisaca, izmjenu njihova statusa i bolje honorare. Izrazio je sumnju da će brojni pozitivni pomaci što ih je učinila bivša administracija opstati u novom postavu Ministarstva kulture, te kazao da ih čeka napeto razdoblje. No, dodao je on, kako je ministar Biškupić racionalan i pragmatičan čovjek, ipak sumnjam da će to dopustiti. </p>
<p>Nakon izvješća što su ih pročitali Dražen Katunarić, kao urednik »Europskog glasnika i »Relationsa« i tajnik Društva Miloš Đurđević, Visković je zaključio riječima: »Članovi našega Društva osvojili su 90 posto književnih nagrada, a to svjedoči da je HDP-u okupljena književna krema«.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Spomen na glazbenika široke nadarenosti</p>
<p>Nastupom u Koncertnoj Dvorani Vatroslava Lisinskog ravnao je maestro Pavle Dešpalj, danas najdosljedniji i najupućeniji promicatelj umjetnosti skladatelja Stjepana Šuleka / Sjajan nastup pijanista Vladimira Krpana u Trećem klavirskom koncertu</p>
<p>Iako točan datum obljetnice rođenja Stjepana Šuleka pada u ljeto, Zagrebačka je filharmonija tom spomenu posvetila u petak u Koncertnoj dvorano Vatroslava Lisinskog svoj pretplatnički koncert u ciklusu Crvena oktava. Dirigirao je maestro Pavle Dešpalj, jedan od najistaknutijih studenata Šulekove skladateljske klase na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.</p>
<p>Danas 70-godišnji dirigent međunarodne karijere, Dešpalj je cijeli život bio privržen svom učitelju, sve do njegove smrti 1986., pa je pogotovo od tada smatran »najdosljednijim i najupućenijim promicateljem umjetnosti Stjepana Šuleka«. To se potvrdilo i tim koncertom na čijem su se programu našla tri od najznačajnijih učiteljevih djela.</p>
<p> Stjepan Šulek iznimna je osobnost u svekolikoj povijesti ne samo novije hrvatske glazbe. Odličan violinist iz škole Vaclava Humla, u kompoziciji učenik Blagoja Berse, bio je glazbenik svestrane nadarenosti, osobito briljantni poznavatelj skladateljske tehnike i posebno orkestracije. </p>
<p> Zanimljivo je da je kao vrhunski pedagog u skladanju odgojio nekoliko najistaknutijih predstavnika hrvatske glazbene avangarde različitih usmjerenja poput, Milka Kelemena, Stanka Horvata, Dubravka Detonija i Igora Kuljerića, a da se sam kao veoma plodan stvaralac, prije svega simfonijske glazbe, zadržao na neoklasičnim i neoromantičnim pozicijama oštro odbijajući estetiku nacionalnog izraza i tendencije glazbenog avangardizma.</p>
<p> No, i pored nerijetko eklektičkih natruha u njegovoj glazbi, iz tih djela isijava neporeciva stvaralačka snaga, od vrhunaca njegova simfonizma do njegova »Koriolana« (prema Shakespeareu), jedne od najboljih hrvatskih opera. Djelujući u mladosti kao violinist, kasnije i kao dirigent, Šulek je svojim nepokolebljivim zahtjevima za visokom profesionalnošću bitno obilježio daljnje razdoblje hrvatskih glazbenih zbivanja.</p>
<p> Program koncerta Filharmonije u petak na najljepši je način predstavio takvog Šuleka. Recimo odmah da se orkestar nemalim zadatcima Šulekovih partitura odazvao iznimnom koncentracijom svirke i predanom suradnjom s dirigentom, a samome maestru Pavlu Dešpalju to je bio najbolji nastup od svih koje smo čuli u novije vrijeme.</p>
<p> Na početku čuli smo kraći »Epitaf« iz 1971. godine, čiji misaono bogati sadržaj ocrtava skladateljev dodatni naslov – »Jednoj izgubljenoj iluziji«. Slijedio je tehnički, u svakom pogledu briljantni Treći klavirski koncert iz istog stvaralačkog razdoblja, čiju je više nego zahtjevnu solističku dionicu, kao i na svojedobnoj praizvedbi, vehementnim zamahom odsvirao Vladimir Krpan (njemu je skladatelj i posvetio to djelo).</p>
<p>Upornom odobravanju slušateljstva Krpan se odužio, s poštovanjem prema skladatelju, jednim njegovim kratkim stavkom.</p>
<p>U drugome dijelu večeri s punim smo se pijetetom i udivljenjem nad njezinim ljepotama, oplemenjenima bogatom i zakučastom polifonijom, ponovno susreli s majstorom jedinstvenom Četvrtom simfonijom, djelom duboke tragičnosti, kao odraza nemirnih vremena od prije točno pola stoljeća, kada je praizvedbom ravnao Milan Horvat.</p>
<p> Uoči koncerta dobili smo u ruke i novi CD, u izdanju tvrtke »Orfej« d.o.o. i Hrvatske radiotelevizije u novo pokrenutom ciklusu »Šef-dirigenti Simfonijskog orkestra HRT« (izvršni producent Zvonimir Stanislav). Na tom izdanju okupljene su snimke Šulekove glazbe iz različitih razdoblja, snimljene u dvorani »Lisinski« pod ravnanjem Pavla Dešpalja.</p>
<p>Tako je diskografija hrvatske glazbe obogaćena snimkama kvalitetnih izvedbi Šulekova Prvog, Drugog i Četvrtog klasičnog koncerta te njegove Treće i Osme simfonije. Time je zaokružen taj prvi spomen na velikoga hrvatskog skladatelja u godini 90. obljetnice njegova rođenja. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sitnice koje život znače</p>
<p>»Prosidba« u režiji Vladimira Gerića postavljena je u Društvenom domu Trešnjevka, a uspjehu zagrebačke premijere pridonijeli su izvrsni glumci / Uz komičnost situacije, smijeh publike izazvan je i komikom samih karaktera</p>
<p>Majstor kratkih duhovitih priča 19. stoljeća, u kojima se kroz detalj sagledavaju karakteri, socijalne pojave i odnosi među ljudima, sigurno je Antun Pavlovič Čehov. Ton i karakteristiku humoreski prenio je i na jednočinke odnosno, kako ih je on nazivao, »šale u jednom činu«, koje su rado izvođene i gledane. Jedna od tih »šala« je i jednočinka »Prosidba« koja je premijerno izvedena u subotu, u dvorani Društvenog doma Trešnjevka u Zagrebu. </p>
<p> Kazališna grupa »Lectirum« na čelu s velikanom hrvatskog glumišta, redateljem Vladimirom Gerićem, okupljenoj je publici u sat vremena dočarala Čehovljev istančan humor te pružila izvrsnu zabavu. </p>
<p> U kratkom prizoru dolaska Ivana Vasiljeviča Lomova kod ne baš ljubljenog susjeda Stjepana Stjepanoviča Čubukova, kako bi zaprosio njegovu kćer Nataliu Stjepanovnu, Čehov komiku ostvaruje neprestanim obratima i iznevjerenim očekivanjima čitatelja odnosno gledatelja. Naime, do čina prosidbe nikada ne dolazi jer se Ivan i Natalia uvijek uspiju porječkati oko na izgled banalnih i apsurdnih tema, čime se ostvaruju sjajne komične situacije.</p>
<p> No, u tim se temama otkrivaju i problemi sveukupnog ruskog (ali i univerzalnog) društva: prisvajanje tuđeg zemljišta ili principijelno svojatanje beznačajne zemlje, podcjenjivanje tuđeg vlasništva i slično. </p>
<p> Karakteri su načinjeni na granici karikaturalnosti, a svaka pretjerana gesta podcrtava osnovnu karakteristiku lika i time izaziva smijeh. Ivan je prilikom dolaska u kuću suviše ukočen i nespretan, dok će kasnije biti pretjerano uzrujan oko beznačajnih sitnica, što će mu škoditi zdravlju. Stjepan je tipičan škrtac koji se želi što prije riješiti kćeri, pa makar mu zet bio i susjed kojega baš ne voli.</p>
<p>Natalia je pak nedorasla infantilna žena čija riječ mora biti ispravna i zadnja, ili će u protivnom dovesti sve u ludilo svojim histeričnim napadima. Sve te karakteristike pridonose, uz komiku situacije, i komici karaktera.</p>
<p> Početak predstave dinamikom i glumom nije bio obećavajući, no kako su se dijalozi razvijali, karakteri su bili sve jači i rezultirali su sjajnim krajem. Izvrsna gluma svih troje glumaca, Sretena Mokrovića (Ivan), Otokara Levaja (Stjepan) i Ksenije Pajić (Natalia), najzaslužnija je za uspjeh predstave.</p>
<p> Kostimi Rute Knežević linijama i bojama pridonosili su komičnosti i sceni davali živost. Scenografija, koju je osmislio redatelj, trebala je prikazivati dnevnu sobu obitelji Čubukov, ali je zbog grafički loše izvedene geometrije nepotrebno gušila scenski prostor.</p>
<p> Stereotipna dovršenost zbivanja kod Čehova izostaje, pri čemu se potvrđuje autorova svijest o činjenici da je ljudski život pun nedovršenih situacija, načetih i nerazjašnjenih problema, postavljenih i neostvarenih ideja. </p>
<p> Kraj je u režijskom konceptu osmišljen činom prosidbe, koja se naznačuje otvaranjem šampanjca i donošenjem vjenčanice na scenu, no Čehovljevi likovi ostaju nijemi. Čehov prepušta sudbinu svojih likova nerazjašnjenoj tajni što se naziva život. </p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kronika vremena u medaljama</p>
<p>Stotinjak izložaka, nastalih između 1911. i 1952., dragocjen su uvid u često nepravedno zapostavljenu povijest medaljerstva i Kerdićev opsežan opus, u kojemu se zrcale najvažniji i manje važni događaji toga vremena </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Prilog, doduše s malim zakašnjenjem, o 50. obljetnici smrti poznatog medaljera i kipara Ivana Kerdića (1881.– 1953.) dao je ovih dana Arheološki muzej prigodnom izložbom umjetnikovih medalja i plaketa. Stotinjak izložaka, nastalih u rasponu između 1911. i 1952., dragocjen su uvid u povijest medaljerstva, može se reći nepravedno zapostavljenu granu kiparstva u kojoj je baš Kerdić dosegnuo iznimno visoke domete. Stoga nije na odmet spomenuti – kako je istaknuo autor projekta dr. Ivan Mirnik, otvarajući izložbu – Kerdićevu veliku popularnost za života izvan granica domovine. </p>
<p> Kerdićev opsežan opus još nije dokraja obrađen. U Arheološkom muzeju izloženo je 115 djela, što reprezentativnih medalja, što negativa za izradu, nastalih u rasponu od malog secesijskog reljefa s portretom Vere Pije Pilar, iz 1906., do posljednje načinjene plakete 1952., u povodu krunidbe engleske kraljice Elizabete II. Većina medalja nosi Kerdićev potpis, ali za sitne hodočasničke medalje i društvene značke, koje do sada nisu bile izlagane, i dalje ostaje otvoreno pitanje autorstva.</p>
<p> Već od ranih studentskih dana Ivan Kerdić ovladao je savršenim umijećem modeliranja i raznih tehnika izrade sitne skulpture, cizeliranja, varenja, iskucavanja, kovanja, lijevanja, reduciranja, retuširanja, patiniranja i emajliranja, kao i vrhunske izrade slova i kompozicije. Njegov talent za minuciozno oblikovanje detalja vidljivo je u gotovo svim radovima.</p>
<p> Kao izvore Kerdićeva nadahnuća, dr. Mirnik spominje klasičnu antičku umjetnost i utjecaj talijanske renesanse. Ne smije se zaboraviti niti utjecaje aktualnih umjetničkih gibanja. Tako već prvi radovi pokazuju odlike secesije, a nakon Prvog svjetskog rata zamjećuje se utjecaj Art decoa s blagim stilizacijama. Najveći dio Kerdićeva opusa dr. Mirnik stavlja u kategoriju bezvremenskih vrijednosti, osobito ističući umjetnikovu jedinu trodimenzinalnu statuu – »Zlatarovo zlato«. </p>
<p> Kerdićeve raznorodne medalje pratile su mnogobrojne povijesne i društvene promjene, ali i manje značajne promjene tijekom pola stoljeća djelovanja. U njima su zabilježeni događaji poput atentata u Sarajevu, Prvi svjetski rat, stvaranje države SHS, 100. obljetnica rođenja Petra Preradovića, 100. obljetnica hrvatske himne i 700. obljetnica Zlatne bule. Kerdić je i autor kolajna za mnoge udruge.</p>
<p> Posebice su zanimljive medalje i plakete nastale između dva svjetska rata, koje je svojedobno bilo opasno posjedovati: primjerice, portret dr. Vladka Mačeka, ili modele za kovanice NDH. Dio Kerdićeva opusa čine i portreti suvremenika, a nađe se i pokoji velikan iz prošlosti, primjerice J.J. Strossmayer ili P. Preradović.</p>
<p> Najneobičniju sudbinu, spominje dr. Mirnik, doživjela je izložena portretna medalja Izidora Kršnjavoga iz 1915. godine. Kršnjavi, naime, nikako nije htio prihvatiti tu medalju te je sve otkovane primjerke dao baciti u Savu. Nakon nekoliko godina na dnu rijeke, izvadio ih je neki ribič i tako su korodirane, kositrene medalje s vremenom ipak dospjele do muzejskih vitrina. </p>
<p> Većina izloženih radova potječe iz Numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja koja ih je dobila zahvaljujući donaciji Ane i Berislava Kopača te donacije Irislava Dolenca. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Clement poslao Hrvatsku u kvalifikacije</p>
<p>Koliko god se uoči gostovanja na zemljanim terenima u Metzu činilo kako hrvatski tenisači mogu nadigrati oslabljene Francuze, toliko je prije posljednjeg dvoboja postalo jasno kako su izgledi za iznenađenje ustvari bili minimalni</p>
<p>ZAGREB/METZ, 8. veljače</p>
<p> – Iznenađenje je ipak izostalo. Francuska teniska reprezentacija je izborila četvrtfinale Svjetske skupine Davisovog kupa protiv Švicarske nakon što je Arnaud Clement zaslužio treći bod 6-2, 3-6, 7-6 (3), 6-4 pobjedom protiv našeg Ivana Ljubičića. A četvrti bod priskrbio je Nicolas Escude. Iako o ničemu nije odlučivao Escude je u petom dvoboju sa 7-6 (5), 6-2 pobijedio Ivu Karlovića. Hrvatska nakon poraza protiv trostrukih pobjednika Davisovog kupa odlazi u borbu za opstanak u Svjetskoj skupini, dvoboj je na rasporedu od 24. do 26. rujna, a suparnik će biti određen ždrijebom.</p>
<p>Koliko god se uoči gostovanja na zemljanim terenima u Metzu činilo kako hrvatski tenisači mogu nadigrati oslabljene Francuze, toliko je prije posljednjeg dvoboja Ive Karlovića i Nicolasa Escudea postalo jasno kako su izgledi za iznenađenje bili minimalni. Prvi francuski reket Arnaud Clement je pred domaćom publikom i na svojoj omiljenoj podlozi odigrao dva sjajna meča. Mario Ančić u petak nije nikakve šanse, Clement je sve važne poene odigrao bez straha i pogodio. Jednako tako je i protiv Ljubičića imao više koncentracije u presudnim trenucima. A sve se »slomilo« u »tie-breaku« trećeg seta, u kojem je Ljubičić poklonio dva poena Francuzu. Kad tome pridodate i poklonjeni prvi set od strane potpuno odsutnog Ljubičića na otvaranju meča, očekivanu pomoć sudaca u četvrtom setu, onda ne ostaje puno prostora za bilo kakve kalkulacije i vjeru u drugi bod za Hrvatsku.</p>
<p>– Moglo se bolje, ali ne puno bolje. Clement je pogodio previše crta za moj ukus. Možda sam na početku bio usporen, možda nisam mogao brže, ali nisam imao problema, čak ni s ramenom. Nisam imao ritma na reternu sve do sredine drugoga seta, do tada je Clement izgledao kao Sampras. »Tie break«? Odigrao ga je nevjerojatno. Bilo je puno njegovih velikih poena. Odigrao je odlično, bio je motiviran, kao i cijela reprezentacija, jer iza sebe imaju organizaciju, za razliku od nas, zaključio je Ljubičić.</p>
<p> l FRANCUSKA – HRVATSKA 4-1 (Clement – Ančić 6-4, 6-3, 6-3, Ascione – Ljubičić 5-7, 4-6, 4-6, Escude/Llodra – Karlović/Ančić 6-1, 7-6 (5), 6-3, Clement – Ljubičić 6-2, 3-6, 7-6 (3), 6-4, Escude – Ljubičić 7-6 (5), 6-2). I. Mi.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pärson naslijedila Wiberg</p>
<p>Rezultat karijere ostvarila je Ana Jelušić. Iako su uvjeti na zahtjevnoj stazi u Zwieselu bili loši (jaki vjetar je ometao skijašice), Ana je sjajno odbacila sve probleme i prvi put u kratkoj karijeri dohvatila plasman među petnaest najboljih - 14. mjesto</p>
<p>ZWIESEL, 8. veljače</p>
<p> – Iznimno plodonosna bila su posljednja dva dana za švedsku skijašicu Anju Pärson. S dvije pobjede u njemačkom Zwieselu došla je, i teoretski, do ukrašavanja vlastite trofejne galerije u karijeri - osigurala je male Kristalne globuse u slalomu i veleslalomu.</p>
<p>Uz taj »kristalni plijen« mlada Šveđanka se »opasno« približila i mnogo krupnijem cilju, ukupnoj pobjedi u Svjetskom kupu. Naime, njena trenutačna prednost u odnosu na jedinu suparnicu Renate Götschl je porasla na +112 bodova. A, s obzirom na raspored utrka do kraja sezone Šveđanka je jako blizu najvećem uspjehu karijere. Naime, od preostalih osam utrka do kraja, čak je pet tehničkih disciplina ili u prevedenom smislu, ako je suditi po trenutačnoj formi, novih 500 bodova za Šveđanku.</p>
<p>Jer, Pärson je slalomskom pobjedom u Zwieselu omogućila sebi četvrtu zaredom »slalomsku lastavicu« u ciljnoj ravnini, kako već običava proslavljati pobjede. I gledajući Šveđanku ove sezone, kao da se sjećamo jednako superiornih pobjeda Janice prijašnjih sezona.</p>
<p>S obzirom na trenutačan izgled redoslijeda Svjetskog kupa, Anja Pärson se već sada može nazvati dostojnom nasljednicom sunarodnjakinje Pernille Wiberg, koja je osvojila Svjetski kup 1997. godine. Sedam godina kasnije njena preslika, malena, ali eksplozivna Pärson, samouvjereno korača prema uspjehu karijere.</p>
<p>Isto to, rezultat karijere, ostvarila je hrvatska skijašica Ana Jelušić. Iako su uvjeti na zahtjevnoj stazi u Zwieselu bili loši (jaki vjetar je ometao skijašice), Ana je sjajno odbacila sve probleme i prvi put u kratkoj karijeri dohvatila plasman među petnaest najboljih (14. mjesto). Posebno je dojmljiv bio nastup u drugoj vožnji (Ana je ostvarila deveto vrijeme), kada je bez straha, uz rizičnu vožnju popravila plasman za devet mjesta. Bodovno se u Zwieselu uzdigla i Nika Fleiss koja je zauzela 20. mjesto, čime je zadržala konstantu osvajanja bodova u ovoj disciplini. I za Niku i za Anu njemačko mjestašce u regiji Arber bila je sjajna najava za ovaj tjedan, kada slove kao favoritkinje na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Mariboru.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Pärson (Šve), 2. Bergmann (Njem) +0.44, 3. Zuzulova (Svk) +0.68, 4. Schleper (SAD) +1.06, 5. Zahrobska (Češ) +1.16..., 14. JELUŠIĆ (Hrv) 1.84..., 20. FLEISS (Hrv) +2.02...</p>
<p>Rezultati prve vožnje: 1. Pärson (Šve) 43.09, 2. Bergmann (Njem) +0.34, 3. Nef (Švi) +0.60..., 23. JELUŠIĆ (Hrv) +1.90..., 28. FLEISS (Hrv) +2.21...</p>
<p>Redoslijed slaloma: 1. Pärson (Šve) 680 bodova, 2. Schild (Aut) 325, 3. Bergmann (Njem) 315, 4. Hosp (Aut) 306, 5. Pequegnot (Fra) 202..., 23. FLEISS (Hrv) 86..., 29. JELUŠIĆ (Hrv) 46...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Pärson (Šve) 1220, 2. Götschl (Aut) 1108, 3. H. Gerg (Njem) 870, 4. Montillet (Fra) 853, 5. Dorfmeister (Aut) 811..., 61. FLEISS (Hrv) 86..., 74. JELUŠIĆ (Hrv) 46...</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda Schönfeldera</p>
<p>ADELOBODEN, 8. veljače</p>
<p> – Rainer Schönfelder pobjednik je slaloma u Adelbodena, utrke održane u »paklenim« uvjetima - mećavi, magli, vjetru... Osim Austrijanca koji je tako preuzeo ukupno vodstvo u slalomu, profitirali su i drugi i treći Miller i Raich, koji su tako produbili strahovitu neizvjesnost oko ukupnog pobjednika Svjetskog kupa. Naime, vodeći kvartet dijeli tek stotinjak bodova. Tragičari Adelbodena su bili, pak, Palander (pao u prvoj vožnji) i Pranger, koji je bio uvjerljivo vodeći nakon »prvog poluvremena«, ali je još jednom ostao shrvan pritiskom.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Schönfelder (Aut) 1:44.98, 2. Miller (SAD) +0.19, 3. Raich (Aut) +0.50...</p>
<p>Redoslijed slaloma: 1. Schönfelder (Aut) 455 bodova, 2. Raich (Aut) 442, 3. Palander (Fin) 375..., 8. KOSTELIĆ (Hrv) 195...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Raich (Aut) 985, 2. Maier (Aut) 954, 3. Eberharter (Aut) 881, 4. Miller (SAD) 852, 5. Kjus (Nor) 824..., 24. KOSTELIĆ (Hrv) 271... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sebestyen je prva, ali...</p>
<p>U konačnom redoslijedu klizačica presudio domaći teren</p>
<p>BUDIMPEŠTA </p>
<p> – Mađarica Julija Sebestyen je prema očekivanju postala nova europska prvakinja u umjetničkom klizanju, ali je ponešto ostala i dužna. To joj je nadomjestio »domaći teren« i prepuna dvorana njezinih navijača.</p>
<p>Naime, u odlučujućim slobodnim sastavima nadmašila ju je nesuđena favoritkinja Ruskinja Jelena Sokolova, koja je s dosad najtežim slobodnim sastavom – tri kombinacije, dva trostruka skoka – i izvanrednom sigurnom izvedbom cjelovitog i veoma ujednačenog sastava opravdano bila favoritkinja, ali je u obaveznim sastavima imala neobjašnjivo slab dan. </p>
<p>I Ukrajinka Alina Lijašenko bila je zapravo bolja od Sebestyen sa svojim veoma ujednačenim cjelovitim umjetničkim i besprijekorno izvedenim slobodnim sastavom. No, ona nije bila na »domaćem terenu«. Od dviju juniorki bila je bolja Mađarica Viktorija Pavuk kojoj svakako još nedostaje snage, a još više iskustva (ovo joj je prvi nastup na Europskom prvenstvu). Njezin je talent zapanjujući. Kad stekne snage ne predvidivo je kako daleko može ići. Druga, američka Talijanka Carolina Kostner nije opravdala naziv jedne od favoritkinja, jer nije ni malo napredovala od lani, a ima neefektan i mlaki nastup.</p>
<p>Visokim plasmanom potvrdila se mlada Finkinja Pöykio, kao i njena sunarodnjakinja, zrela klizačica Alisa Drei. Konačno, iznenadila je jednom i ruska Bečanka Julija Lautowa koja je ovaj put klizala ne samo uspješno, nego i veoma borbeno i efektno. </p>
<p> • Konačni poredak klizačica: 1. Julia Sebestyen (Mađarska), 2. Alina Lijašenko (Ukrajina), 3. Jelena Sokolova (Rusija), 4. Viktorija Pavuk (Mađarska), 5. Carolina Kosner (Italija), 6. Susanna Pöykio (Finska), 7. Alisa Drei (Finska), 8. Julija Lautowa (Austrija). </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dankinje nisu svemirci</p>
<p>KOPRIVNICA, 7. veljače</p>
<p> – Novi trener rukometašica Podravke Vegete Goran Mrđen primio je sastav u priličnom rasulu, koje mu je ostavio njegov prethodnik Neven Hrupec. Zbog Svjetskog prvenstva Mrđen nije mogao raditi s ekipom jer je pola Podravke bilo u reprezentaciji. Nakon toga Koprivničanke su se mučile i s objektivno slabijim protivnicima, dok su u Europi dogurale do osmine finala vrlo jakog Kupa EHF-a. A tu ih čeka Viborg, drugplasirani sastav danskog prvenstva, odmah iza sudionika Lige prvakinja Slagelsea. No, Goran Mrđen nije se preplašio novog izazova:</p>
<p>– Nisu ni Dankinje svemirci. Ne možemo stalno kukati i tražiti slabe protivnike da bismo nešto napravili. Jednom moramo pobijediti i te Dankinje i pokazati što smo i gdje smo, rekao je Mrđen.</p>
<p>Trenera Podravke nisu obeshrabrile ni mnogobrojne ozljede koje su dolazile u nizu, ali se nisu odrazile na skupljanje domaćih bodova, pa čak niti uspjeha u inozemstvu. Uoči uzvrata 3. kola Kupa EHF-a protiv Bera Bere Marija Čuljak morala na liječenje zbog potresa mozga i još uvijek nije spremna za igru. Mlada reprezentativka Kristina Franić operirala je koljeno i nalazi se na rehabilitaciji u Selcu, njezin povratak očekuje se tek iduće sezone. U ponedjeljak Dijana Golubić odlazi kod dr. Borisa Nemeca u Ogulin na artroskopiju koljena, ona je izgubljena za utakmice protiv Viborga. </p>
<p>U razdoblju do utakmica protiv Dankinja (14. veljače u Viborgu i 21. veljače u Koprivnici) s vrataricama radi Vlado Losert:</p>
<p>– Čast mi je što sam pozvan u Podravku, a namjera mi je osvježiti i pripremiti Sanelu Knezović i Barbaru Stančin za veći učinak u utakmicama protiv Viborga, rekao je poznati stručnjak, kroz čije su ruke prošli Pušnik, Peribonio, Jerković, Losert, Pilepić, Galkina...</p>
<p>U sastav se vratilo zajedništvo i suradnja, u igri napreduju Budimir, Tatari, Gilca i Hobjila, uz standardno dobra krila Vresk i Hodak. Optimizam je velik, a za Viborg je pripremljena jednostavna taktika – čvrsta obrana, rat pred vlastitim vratima te pokušaj realizacije barem 50 posto kontri.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blanka Vlašić šesta u Arnstadtu</p>
<p>ARNSTADT </p>
<p> – Hrvatska atletičarka Blanka Vlašić osvojila je šesto mjesto u skoku u vis na dvoranskom mitingu u njemačkom Arnstadtu. Splićanka je, baš kao i prošli tjedan u Stuttgartu, preskočila 1.93 metra, što joj je u drugom nastupu ove sezone bilo dovoljno za šesto mjesto. U iznimno jakoj konkurenciji pobijedila je Ruskinja Ana Čičerova s preskočenih 2.04 metra, najboljim rezultatom ove sezone. Drugo je mjesto pripalo Šveđanki Kajsi Bergqvist (2.02). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mamić naredio »plavima« da se povuku s terena</p>
<p>Hladne glave mogu reći da sam učinio dobro djelo. Prije utakmice sam razgovarao s Igorom Štimcem, ali nismo imali snage odlučiti da nogometni dvoboj ne počne, zborio je dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić / Neka Mamić ne bježi od istine i neka ne uzima sebi za pravo da napravi nešto što ne smije. Niti je ovo njegov turnir niti se igra njemu u čast, rekao je koordinator struke Hajduka Igor Štimac naglasivši kako uoči dvoboja nije komunicirao s Mamićem</p>
<p>ŠIROKI BRIJEG, 8. veljače</p>
<p> – Dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić, prekinuo je finalni ogled međunarodnog memorijalnog turnira »Gojko Šušak« u kojem su tek 30 minuta igrali nogometaši Dinama i Hajduka. Pri rezultatu 1-0 za »plave«, Mamić je utrčao na travnjak i potjerao svoje igrače u svlačionicu. Uzeo je sebi za pravo da pokaže svoju moć i bez ikakvih konzultacija i razgovora s organizatorima turnira ili čelnicima suparničkog kluba zaključio je ovu utakmicu. </p>
<p>Istina, negativne tenzije, odnosno rat navijača splitskog i zagrebačkog kluba vodio se i prije početka utakmice, pa je cijelo ozračje bilo sve samo ne nogometno. Stoga i nije loše da je došlo do prekida, ali ni Mamić ipak nema pravo samostalno prekidati finalni ogled međunarodnog turnira. Činjenica je da je nogometna utakmica bila samo sredstvo navijačima za pokazivanje prizemnih strasti. A da su u Široki Brijeg došli spremni za rat potvrđuje podatak da su na graničnom prijelaz Vinjani policajci oduzeli Torcidi 8 bezjbol palica. Također, Dinamovi navijači, koji su došli iz Zagreba, devastirali su jedan kafić i borili su se s policijom premda na drugoj strani nisu imali navijače Hajduka. Sreća je što je Torcida došla na početak utakmice pa se po ulicama Širokog Brijega nisu vodili navijački ratovi. Da bi primirili BBB-ovce policajci su koristili gumene metke, a zločesti su momci pokazali svoju okrutnost bacajući pune boce i kamenje među miroljubive gledatelje koji su htjeli, a nisu mogli uživati u nogometu. </p>
<p>Što se same utakmice tiče, prekinuta je u 30. minuti, ali je u tih pola sata odigrano tek desetak minuta! Navijači »plavih« su s tribine gađali vratara Sunaru, a na meti Torcide se našao Dinamov lijevi branič Čale. Zagrepčani su do vodstva došli pogotkom Ivana Bošnjaka u 18. minuti i u tom su dijelu sraza bili nadmoćni na travnjaku. No, hajdukovac Krpan promašio je kazneni udarac, uzdrmao je gredu, a potom je Mujčin, nakon što je više puta opsovao majku sucu Jeliću, zaradio crveni karton. I taj je crveni karton prelio kap strpljenja kod Mamića. Nakon utakmice Dinamov je dopredsjednik rekao: </p>
<p>– Bez neke demagogije mogu kazati da je utakmici prethodila neugodna uvertira, bilo je nekoliko sukoba između navijača i policije, a i »preuređen« je jedan kafić. Možda je trebalo uopće i ne odigrati ovaj ogled. Jer nema smisla igrati kad navijači gađaju nogometaše nožem (Torcida Čalu op.) i kamenjem (BBB Sunaru). U ovom slučaju svi smo mi Hrvati gubitnici, a ovaj navijački rat se vodio u srcu hrvatstva. Bit će i ovakvih i onakvih interpretacija, no utakmica je postala cirkus, sudac je izmislio jedanaesterac za Hajduk, dao crveni karton Mujčinu. Hladne glave mogu reći da sam učinio dobro djelo. Ovo nije zaslužio general Zlatan Mijo Jelić (predsjednik Širokog Brijega) jer svi znamo što on radi za Hrvatsku, u jednom je dahu kazao Mamić te nastavio: </p>
<p>– Prilika je da istaknem kako Hajduk i Dinamo nikad nisu imali bolje odnose i niz smo se puta sastali kako bismo se još više zbližili. Uostalom, prije utakmice sam razgovarao s Igorom Štimcem o uvjetima u kojima se igra ova utakmica, ali nismo imali snage odlučiti da nogometni dvoboj ne počne, zborio je dopredsjednik Dinama.</p>
<p>Čelnici Širokog Brijega bili su nezadovoljni načinom na koji je Mamić uzeo sebi za pravo da prekine utakmicu. General Mijo Jelić, predsjednik Širokog Brijega, kluba koji je organizirao turnir je vidno rastresen kazao: </p>
<p>– Ovo što se dogodilo je sramota za sve nas Hrvate i hrvatske klubove u BiH. Prvi put je jedna utakmica prekinuta i to između naša dva najveća kluba. Bilo je dosta problema tijekom dana s navijačima zbog nereda i tučnjava. Moram istaknuti da su se sukobili navijači koji su došli iz Hrvatske, a isto tako moram i pohvaliti naše navijače iz Širokog. Ne znam iz kojih je razloga Mamić povukao svoju momčad. S nikime se nije konzultirao. Zbog sukoba prije dvije godine nismo željeli na turnir pozvati Hajduk i Dinamo zajedno, ali su nas čelnici kluba nakon sastanka u Okrugljaku zamolili da ih pozovemo na turnir kako bi pokazali zajedništvo. Ovo su napravili navijači koji ne vole nogomet. Srećom nije bilo težih ozljeda.</p>
<p>Igor Štimac, koordinator za struku Splićana, žestoko je osudio potez Zdravka Mamića te je dodao kako prije utakmice nije razgovarao s dopredsjednikom zagrebačkog kluba, kako je izjavio Mamić.</p>
<p>– Neka Mamić ne bježi od istine i neka ne uzima sebi za pravo da napravi nešto što ne smije. Niti je ovo njegov turnir niti se igra njemu u čast. Bilo bi mu bolje da se pozabavi ponašanjem svojih igrača. Sedloski je publiku nazivao seljačinama, a Mujčin psovao majku sucu, naglasio je Štimac.</p>
<p>l Stadion Pecara </p>
<p>DINAMO - HAJDUK (prekid u 30. minuti pri rezultatu 1-0 za Dinamo) </p>
<p>DINAMO: Turina – Drpić, Mijatović, Čale, Jurić – Poldrugač; Mujčin, Bartolović, Bošnjak – Eduardo, Strupar. </p>
<p>HAJDUK: Sunara – H. Vuković, Skočibušić, Neretljak – Talevski, Ćaćić, Grgurović, Balajić – Blatnjak, Jelavić, Krpan. </p>
<p>SUDAC: Marinko Jelić (Široki Brijeg) </p>
<p>GLEDATELJA: 10.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bošnjak (18.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balić (rezervni vratar Hajduka), Jurić i Krpan </p>
<p>CRVENI KARTONI: Mujčin u 30. min. psovanje suca</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: - </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Navijač teže ozlijeđen</p>
<p>ŠIROKI BRIJEG, 8. veljače</p>
<p> – Jedan je navijač teže ozlijeđen u tučnjavi u kafiću nedaleko stadiona u Širokom Brijegu uoči nogometne utakmice Hajduka i Dinama. Dva sata prije početka finalnog dvoboja turnira u Širokom skupina zagrebačkih Bad Blue Boysa fizički je nasrnula na grupicu domaćih navijača, mahom okićenih šalovima lokalnoga kluba. Među njima su bila i nekolicina onih s Hajdukovim navijačkim obilježjima...</p>
<p> Sve se to dogodilo prije no što je organizirana skupina navijača splitskoga kluba uopće i pristigla u Široki Brijeg. Organizatori su, međutim, poduzeli velike mjere osiguranja i nakon tučnjave su priveli 15-oricu huligana. Jedan je navijač (još ne znamo iz koje navijačke skupine) teže ozlijeđen i prevezen u bolnicu.</p>
<p>Neposredno prije početka utakmice nastao je sukob između policije i splitskog dijela Torcide na ulazu u stadion. Kasnije su se neredima priključili i Bad Blue Boysi gađavši manji dio Hajdukovih navijača smještenih na sjevernoj tribini.. Naravno, reagirala je policija, u čijim je redovima također bilo ozlijeđenih, jedan je policajac krvave glave napustio poprište tučnjave. R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pet ozlijeđenih policajaca, uhićeno 25 osoba</p>
<p>Kako je rekao glasnogovornik povjerenika za policiju Ministarstva unutarnjih polova zapadnohercegovačke županije Damir Čutura svi uhićeni su građani Republike Hrvatske, a nekolicini prijete kaznene prijave</p>
<p>MOSTAR/ ŠIROKI BRIJEG, 8. veljače</p>
<p> – Pet je policajaca ozlijeđeno u večernjim i predvečernjim satima u Širokom Brijegu u neredima nakon što je prekinuta finalna utakmica između Dinama i Hajduka na memorijalnom turniru »Gojko Šušak«, izjavio je za Hinu glasnogovornik povjerenika za policiju Ministarstva unutarnjih polova zapadnohercegovačke županije Damir Čutura. On je rekao kako je u neredima uhićeno 25 osoba, a prema dostupnim saznanjima, kako je dodao, svi su iz Republike Hrvatske. Također je objasnio da će protiv 25 uhićenih osoba biti podnesen zahtjev za podnošenje prekršajne prijave, a protiv nekolicine će biti podnesene i kaznene prijave zbog, kako je objasnio Čutura, postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ovlaštene osobe u obavljanju poslova sigurnosti. Glasnogovornik je rekao da su u neredima oštećena i dva vozila blizu stadiona u Širokome Brijegu. </p>
<p> Inače, prema informacijama iz Organizacijskog odbora ovog memorijalnog turnira večeras su u Širokom Brijegu zatvoreni svi ugostiteljski objekti i benzinske pumpe. Za vrijeme nereda, prema svjedočenju očevidaca, povremeno se čula povremeno pucnjava iz vatrenog oružja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Davenport pobjednica Tokija</p>
<p>TOKIO, 8. veljače</p>
<p> – Američka tenisačica Lindsay Davenport pobjednica je WTA Pan Pacific turnira u Tokiju. U finalu je svladala Bugarku Magdalenu Maleevu sa 6-4, 6-1. Kako je Davenport i lani slavila u Tokiju, njezin niz na ovom turniru je produžen na 12 pobjeda, a bila je pobjednica i 1998. i 2001. </p>
<p>U karijeri je to 39. turnirski naslov za Davenport, ali i deveti iz najjače kategorije od ukupno devet turnira, ne računajući Grand Slam turnire, po čemu se Amerikanka izjednačila s Monicom Seles i Conchitom Martinez. Maleeva, pak, nije uspjela ponoviti uspjeh svoje sestre Manuele, koja je osvajala Tokio 1984. i 1985. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Raspoloženi Mornar i Klasnić</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Pogoci Ivice Mornara i Ivana Klasnića, povratak Dade Prše u startnu postavu, Igor Bišćan na klupi... Hrvatski su nogometaši ovaj vikend, eto, bili relativno uspješni.</p>
<p> Ivica Mornar je u svojoj drugoj utakmici za Portsmouth postigao prvi pogodak u plavome dresu. Ipak, Portsmouth je pokleknuo na gostovanju kod Tottenhama, koji je na kraju pobijedio sa 4-3. Istim je rezultatom Manchester United u gostima svladao Everton. »Crveni vragovi« su na poluvremenu vodili 3-0, Everton je potom uspio izjednačiti, da bi Van Nistelrooy minutu prije kraja donio pobjedu gostima. Nizozemac je u 24. minuti zatresao mrežu za 2-0 i u tom je trenutku proslavio svoj 100. pogodak u Premier ligi. Napadač Arsenala, Thierry Henry, trenutačno se zaustavio na 99. Izuzmemo li dvoboj Southamptona i Fulhama, koji je završen bez pogodaka, prosjek postignutih golova u ovome kolu je doista impresivan. Više od četiri pogotka po utakmici!</p>
<p> • Rezultati 24. kola: Tottenham – Portsmouth 4-3, Aston Villa – Leeds 2-0, Bolton – Liverpool 2-2, Everton – Manchester United 3-4, Newcastle – Leicester 3-1, Southampton – Fulham 0-0, Wolverhampton – Arsenal 1-3, Middlesbrough – Blackburn 0-1; redoslijed: Arsenal 58 bodova, Manchester United 56, Chelsea 49, Newcastle i Charlton po 37, Liverpool i Fulham po 35...</p>
<p>Budući hrvatski reprezentativac Ivan Klasnić ponovno je bio strijelac za svoj Werder, koji je na gostovanju u Mönchengladbachu pobijedio Borussiju sa 2-1. Klasnić je zatresao mrežu u 53. minuti izjednačivši rezultat na 1-1. Baumann je u posljednjim sekundama utakmice osigurao pobjedu Werderu. Uzgred, momčad iz Bremena je posljednjih 20 minuta igrala bez isključenoga Krstajića. Za Borussiju su zaigrali i naši Slađan Ašanin (svih 90 minuta) i Tomislav Marić (od 74. minute). Marko Babić je, pak, odigrao cijelu utakmicu u Bayerovom porazu protiv »davljenika« Eintrachta u Leverkusenu, baš kao i Nenad Bjelica u pobjedi Kaiserslauterna protiv Kölna.</p>
<p> • Rezultati 19. kola: Borussia (M) – Werder 1-2, Bayer – Eintracht 1-2, Hansa – Freiburg 4-1, Kaiserslautern – Köln 1-0, Wolfsburg - Borussia (D) 2-4, HSV – Bochum 1-1, Schalke – München 0-0; redoslijed: Werder 45 bodova, Stuttgart 38, Bayern 36, Bayer 35, Bochum 30, Borussia (D) i Schalke po 28...</p>
<p> Monaco je, povratkom Dade Prše u prvu 11-oricu, vratio i »naviku pobjeđivanja«. Istina, hrvatski napadač nije zabio gol, ali je sjajno odigrao svih 90 minuta. Monaco je, dakle, pobijedio Metz u gostima sa 2-0 i zadržao prvo mjesto sa sedam bodova prednosti u odnosu na prve pratitelje - Auxerre i Olympique Lyon. A, momčad iz Lyona je, pak, na svome terenu pokleknula protiv Guingampa. Strijelac za konačnih 0-1 bio je Saveljić u 90. minuti.</p>
<p> • Rezultati 22. kola: Olympique Marseille – Ajaccio 2-1, Paris SG – Montpellier 6-1, Olympique Lyon – Guingamp 0-1, Strasbourg – Le Mans 3-0, Nice – Lens 4-0, Metz – Monaco 0-2, Lille – Sochaux 2-0, Bastia – Toulouse 1-0, Rennes – Auxerre 0-2, Bordeaux – Nantes 2-0; redoslijed: Monaco 51, Auxerre i Olympique Lyon po 44, Paris SG 43... </p>
<p>M. T./Hina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Boroš zaustavljena u polufinalu</p>
<p>Iako je Tamara dosad praktički redovito iz dvoboja s Nicole Struse izlazila uzdignutih ruku, u nedjelju je Njemica došla na svoje</p>
<p>FRANKFURT, 8. veljače</p>
<p> – Tamara Boroš nije se uspjela plasirati u finale Europa Top 12 turnira u Frankfurtu. Bolja od naše stolnotenisačice sa 4-2 je bila domaća igračica Nicole Struse.</p>
<p>Iako je Tamara dosad praktički redovito iz dvoboja sa Struse izlazila uzdignutih ruku, u nedjelju je Njemica došla na svoje. Najbolja europska stolnotenisačica očito se nije oporavila od subotnjeg trilera protiv Elke Wosik, kada je u odlučujućem setu prestigla 8-1 vodstvo Njemice. Tamara je u prvom setu protiv Struse gubila 0-3, nakon čega je osvojila devet poena u nizu i mirno privela set kraju. </p>
<p>U nastavku meča Tamara je, međutim, platila loše ulaske u setove, previše je griješila što je iskusna Struse znala iskoristiti. Naša se igračica uspjela vratiti u četvrtom setu, no više od toga nije mogla, 34. stolnotenisačica svijeta u nedjelju je bila znatno bolja. U šestom je setu Tamara gubila 1-7, uspjela se približiti, no subotnje čudo nije se ponovilo.</p>
<p> Pobjeda protiv najbolje europske stolnotenisačice dala je Struse dozu samopouzdanja, pa je u finalu lako svladala sunarodnjakinju Jie Schöpp, prošlogodišnju pobjednicu Topa 12.</p>
<p> l Rezultati, stolnotenisačice. polufinale: Struse (Njem) – BOROŠ 5-11, 11-6, 11-6, 7-11, 11-6, 11-9, Schöpp (Njem) – Liu Jia (Aut) 4-1; finale: Struse – Schöpp 4-0; stolnotenisači, polufinale: Schlager (Aut) – Smirnov (Rus) 4-3, Maze (Dan) – Korbel (Češ) 4-2; finale: Maze – Schlager 4-1.</p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pobjede Cibone i Zadra, Zagreb i Split poraženi</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP su protiv momčadi Banjalučke pivare u 20. kolu Goodyear lige upisali najuvjerljiviju pobjedu u sezoni, na kraju je bilo 116-66 (58-29) za Anzulovićevu momčad, okruglih 50 razlike. Ovom su pobjedom cibosi i teoretski osigurali nastup na »Final Fouru« dva kola prije kraja ligaškog natjecanja.</p>
<p> Košarkaši Zadra upisali su 12. pobjedu u 20. kolu Goodyear lige. Ovaj put Zadrani su bili bolji na gostovanju kod posljednjeplasiranog Lovćena 97-82. U momčadi Zadra pet igrača postiglo je 10 ili više koševa, a strijelce su predvodili Marcelić (23), te Banić i Longin (22). Najviše kod domaćina postigli su Rakočević (24) i Tošić (18).</p>
<p>Split CO poražen je u Beogradu na utakmici protiv Crvene Zvezde 81-79, nakon dodatnih pet minuta utakmice. Osnovnih 40 minuta završilo je rezultatom 69-69. Najbolji u redovima Splićana bio je Roko Leni Ukić s 23 koša, dok je pobjedničku momčad predvodio Rakočević s 28 poena. </p>
<p>Niti košarkaši Zagreba nisu uspijeli pobijediti na gostovanju u Širokom Brijegu. Iako su u jednom trenutku zaostajali 19 koševa »mravi« su se vratili u utakmicu, no poraženi su u neizvjesnoj završnici u kojoj su utakmicu riješila slobodna bacanja. Martin Vanjak pogodio je posljednjih sedam poena za momčad Hercegtiska i odveo svoju momčad do pobjede (81-79). </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Wilkens dogurao do 1300 pobjeda </p>
<p>NEW YORK, 8. veljače</p>
<p> – Milwaukee Bucksi su sa 107-97 svladali New Orleans Hornetse, a Toni Kukoč je za 23 minute igre postigao 12 koševa (šut 6-10), te imao 3 skoka i 5 asistencija. </p>
<p>Bio je to izravni dvoboj za četvrto mjesto Središnje divizije, a Bucksi su pobijedili zahvaljujući svom All-Star igraču Michaelu Reddu (25) i raspoloženom napadu u kojem je šest Bucksa postiglo više od 10 koševa. Jerome Magloire (20) je bio najbolji kod Hornetsa kojima je to peti poraz u posljednjih šest utakmica. </p>
<p>Derbi se igrao u Dallasu gdje su domaći Mavsi na krilima odlične igre Nijemca Dirka Nowitzkog (40) svladali Detroit Pistonse 111-108. Dallas je zaostajao 15 koševa u drugoj četvrtini, prije nego je Nowitzki pronašao pravi ritam. Nijemac je u trećoj četvrtini postigao 17 od ukupno 23 poena Mavsa. Odličan je bio i Steve Nash koji je slavio 30. rođendan i postigao jedan koš manje od broja godina, dok je Chauncey Billups sa 17 poena bio najbolji kod gostiju. </p>
<p>Boston je sa uvjerlljivih 110-80 svladao Philadelphiju, a Paul Pierce je postigao 35 poena, dok je Utah svladala Phoenix (96-92), a trener Jazzera Jerry Sloan došao do 900. pobjede u karijeri. </p>
<p>Washington je sa 106-88 pobijedio Cleveland, čiji je najbolji igrač LeBron James imao tek 14 poena i niti jedan skok, dok je trener New Yorka Lenny Wilkens ubilježio čak 1300. pobjedu u dugoj karijeri jer su Knicksi sa 76-64 pobijedili Miami.</p>
<p> • Rezultati: Miami – New York Knicks 64-76, Philadelphia – Boston 80-110, Atlanta – Houston 77-86, Cleveland – Washington 88-106, Dallas – Detroit 111-108, Milwaukee – New Orleans 107-97 (Kukoč za 23 minute 12 koševa, šut 6-10, 3 skoka, 5 asistencija), Phoenix – Utah 92-96. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Britanci za Amerikance špijunirali članove Vijeća sigurnosti UN-a</p>
<p>LONDON, 8. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Uoči iračkog rata, Velika Britanija pomagala je Americi u prisluškivanju članova Vijeća sigurnosti, piše u nedjelju britanski list Observer. Na zahtjev američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), Britanija je krajem siječnja 2003. odobrila da prevoditelji i analitičari iz njenog Centra za elektronsku špijunažu (GCHQ) pomažu u prisluškivanju delegata u Vijeću sigurnosti, tvrdi list. Bilo je to u vrijeme kada se u UN-u razgovaralo o donošenju druge rezolucije koja bi odobrila napad na Irak. </p>
<p>Informacije prikupljene prisluškivanjem delegata trebale su biti dostavljene američkom državnom tajniku Colinu Powellu, prije nego će on 5.veljače 2003. pred UN-om prezentirati razloge zbog kojih je potrebno napasti Irak. Navodi o prisluškivanju čuli su se već i ranije. No Observer sada tvrdi kako ima i potvrdu iz izvora koji su bliski obavještajnima da su Britanci doista udovoljili američkom zahtjevu za pomoć na tom polju. </p>
<p>Navodno se prisluškivalo neodlučne članice Vijeća sigurnosti: Čile, Bugarsku, Kamerun, Angolu, Gvineju i Pakistan. Njihovi su glasovi u to vrijeme smatrani ključnima za izglasavanje rezolucije (koja na kraju nikada nije bila donijeta). Prevoditeljica u britanskom GCHQ, 29-godišnja Katherine Gun već se ranije javno pobunila protiv špijuniranja delegata UN-a, pa joj sada predstoji sudski proces radi otkrivanja službenih tajni. </p>
<p>Observer saznaje da je Katherine Gun bila angažirana u vladinom Centru za elektronsko prisluškivanje kao stručnjak za kineski jezik. To upućuje na mogućnost da se u UN-u špijuniralo i Kinu, stalnu članicu Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Observer tvrdi da je čitava operacija »izazivala veliki nemir u obavještajnim krugovima s obje strane Atlantika«. Vjeruje se da ju je gotovo sigurno morao narediti glavni direktor GCHQ David Pepper. </p>
<p>Sada predstoji suđenje Katherine Gun. Tijekom njega vjerojatno će izbiti na vidjelo da su uoči iračkog rata unutar britanske vlade postojale određene dvojbe o tome bi li vojna intervencija bila u skladu s međunarodnim zakonima. Što se tiče same operacije prisluškivanja u sjedištu UN-a, vjeruje se da je ona suprotna Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, koja praktički zabranjuje špijuniranje diplomatskih misija. Ako su navedeni navodi o spornoj operaciji točni, ne bi, međutim, bilo ni prvi ni zadnji put da se spomenuto pravilo krši. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šijiti i suniti za skore izbore, Amerikanci i Kurdi protiv</p>
<p>Bijela kuća se, barem dosad, vrlo energično protivila održavanju izbora tvrdeći da se za to nisu stekli nužni politički i drugi uvjeti / Takav stav dijele i dvije plemenske frakcije Kurda koje u tomu vide prepreku za ostvarivanje neovisnosti Kurda</p>
<p>ANKARA, 8. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izaslanstvo Ujedinjenih naroda počelo je u ponedjeljak prve službene konzultacije kako bi se odredilo prema mogućnosti održavanja prijevremenih izbora prije 30. lipnja, za kada je zakazan prijenos vlasti s okupacijskih snaga na Iračane. To zapažanje u vidu preporuke, bilo pozitivno ili negativno, imat će izravne i vrlo određene posljedice na turbulentnoj iračkoj političkoj sceni.</p>
<p>U tom testiranju iračke političke zbilje, prvi sugovornici misije međunarodne zajednice u nedjelju su bili članovi civilnog Vijeća za privremenu upravu Irakom, pod budnim nadzorom američkih okupacijskih snaga. Bit će održano i više susreta i razgovora sa američkim upraviteljem Iraka Paulom Bremerom, predstavnicima Kurda i, konačno, većinskog šijitskog pučanstva. Nije isključeno da se u to svojevrsno ocjenjivanje iračkih (ne)prilika uključe i viđeniji predstavnici sunita koji su u vrijeme diktatorske vladavine Saddama Husseina predstavljali vladajući i povlašteni sloj iračkog društva.</p>
<p>Glavni i najvažniji sugovornik izaslanstva UN-a bit će nesumnjivo veliki šijitski ajatolah Ali al Hussein al Sistani. Taj visoki vjerski dužnosnik velikog osobnog autoriteta praktički je i »isposlovao« dolazak izaslanika glavnog tajnika Kofija Annana. Al Sistani se, naime, energično usprotivio američkim nakanama da se prijenos vlasti izvrši na odabrane i podobne Iračane bez njihove provjere na općim izborima. On je u nedjelju ponovio kako bi se takvim »nedemokratskim iskorakom« iračka politička scena dodatno zakomplicirala. Time je, očito, dao do znanja da bi se i šijiti, poput sunita, mogli otvoreno usprotiviti nazočnosti stranih trupa na iračkom tlu. </p>
<p>Mnogo toga ili gotovo sve zavisit će od sigurnosne situacije na uzavrelom iračkom tlu. Ako bi gerilske snage otpora koje su najvjerojatnije i same na crti održavanja izbora, privremeno ušutkale svoje oružje, međunarodni predstavnici bi mogli steći dojam da je ta demokratska provjera moguća i, sukladno tome, preporučiti izlazak Iračana na birališta.</p>
<p>U takvom ozračju, bilo bi svakako zanimljivo vidjeti kako bi na tu preporuku reagirala administracija. Bijela kuća se, barem dosad, vrlo energično protivila održavanju izbora tvrdeći da se za to nisu stekli nužni politički i drugi uvjeti. Takav stav dijele i dvije plemenske frakcije Kurda, Jalala Talabanija i Massouda Barzanija. </p>
<p>Bojazni Amerikanaca i Kurda imaju praktički isto ishodište. Prvi se pribojavaju da bi nova demokratski izabrana vlada mogla biti u ozbiljnom raskoraku sa željom da se okupacija pretoči u lojalnu i Washingtonu odanu vlast; drugi, da bi takva vlada mogla poremetiti dosadašnje napore na uspostavi praktički potpuno neovisne kurdske države. U tom sklopu, je i strah da bi u tom slučaju golema naftna polja oko Kirkuka (oko pet posto svjetskih rezervi nafte) mogla doći u posjed Iračana, Arapa ili Turkmena.</p>
<p>Namjere Amerikanaca u Iraku nisu za ozbiljnije poznavatelje zaljevskih i srednjoistočnih prilika, nikakva nepoznanica. Nakon uklanjanja s vlasti režima Saddama Husseina, planira se uspostava novog demokratskog režima koji bi se vrlo tijesno gospodarski, politički i vojno vezao uz SAD. Sve ključne iračke odluke bi se, kako se vjeruje, donosile u Washingtonu, a ne Bagdadu. Na tim temeljima bi se osigurao trajni razmještaj američkih postrojbi na iračkom tlu. Tak bi se držali »u strahu« režimi ne samo nepoćudnom Iraku i Siriji, već i Saudijskoj Arabiji i drugi apsolutistički režimi u regiji.</p>
<p>Američki stratezi polaze od pretpostavke da se naftom prebogati Irak u potpunosti nalazi pod kontrolom Busheve administracije. Otuda i grozničave pripreme da se u toj poglavito arapskoj zemlji uspostavi najveće veleposlanstvo u svijetu u kojem bi aktivno radilo više od tri tisuće diplomata. Zbog toga je već pokrenuta polemika kako tolikom broju osoblja osigurati diplomatski status. Uskoro će početi i pripreme za izgradnju novog vrlo skupog objekta američkog veleposlanstva. </p>
<p>Zajedljivi komentatori u arapskom svijetu ali i na Zapadu zamjećuju da bi se na taj način mogao stvoriti pravi američki gradić u kojem bi živjelo oko 10.000, a možda i više Amerikanaca i članova njihovih obitelji. Bilo kako bilo, planiranje takve goleme američke diplomatske kolonija govori mnogo samo za sebe. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nakon još dvije pobjede, John Kerry sve bliže kandidaturi</p>
<p>WASHINGTON, 8. veljače</p>
<p> - Senator John Kerry ostvario je u subotu odlučujuće pobjede u još dvije američke savezne države primakavši se korak bliže nominaciji Demokratske stranke za kandidata za američkog predsjednika.</p>
<p>Već favorit, Kerry je u dvije značajne države, Washington i Michigan, pobijedio s oko 50 posto glasova ostavivši daleko iza sebe druge demokratske kandidate.</p>
<p>Bivši guverner Vermonta Howard Dean uspio je osvojiti dva druga mjesta, ali to je slaba utjeha za donedavnog favorita koji do sada nije uspio zabilježiti niti jednu pobjedu u natjecanju za potporu demokratskih birača.</p>
<p>S najnovije dvije pobjede, Kerry, senator iz Massachusettsa u već četiri navrata, ukupno je odnio pobjede u devet od 11 saveznih država u kojima su do sada održani primarni izbori za demokratskog kandidata za predsjednika.</p>
<p>Kerry je do sada dobio 290 delegata koji su izabrani na tim izborima i obvezatni su glasovati za njega na kongresu Demokratske stranke u srpnju na kome će demokrati konačno izabrati svojega kandidata za američkog predsjednika. Daleko iza njega je Dean s 132 delegata, senator John Edwards s 110 i umirovljeni general Wesley Clark s 82 delegata. Za nominaciju je potrebno osvojiti 2162 delegata.</p>
<p>Senator Kerry se sada usmjerava na primarne izbore u južnim državama Virginiji i Tennesseeju gdje u utorak treba dokazati da, iako je liberalni demokrat sa sjeveroistoka SAD-a, može pobijediti i na konzervativnijem američkom jugu.</p>
<p>Još prije mjesec dana, izgledalo je da je Kerry izgubio sve izglede za dobivanje nominacije svoje stranke, da bi se njegove šanse radikalno izmijenile uglavnom zahvaljujući mišljenju demokratskih birača da jedino on može pobijediti predsjednika Busha na izborima u studenome 2004.</p>
<p>Istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da je senator iz Massachusettsa ispred svojih suparnika u Virginiji i Tennesseeju te u Wisconsinu gdje se izbori održavaju 17. veljače.</p>
<p> Ako pobijedi u Wisconsinu, mogao bi naznačiti skori završetak utrke za kandidaturu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Korei očekuje sastanak sa Sharonom prije kraja mjeseca </p>
<p>KAIRO, 8. veljače </p>
<p> - Palestinski premijer Ahmed Korei ocijenio je u nedjelju u Kairu da bi se do kraja veljače trebao sastati sa svojim izraelskim kolegom Arielom Sharonom i rekao kako bi raspuštanje iseljeničkih naselja u Gazi trebalo prethoditi uklanjaju svih ostalih nelegalnih izraelskih naselja na palestinskim teritorijima.</p>
<p>»Vjerujem da ću se sastati sa Sharonom prije kraja veljače«, izjavio je Korei nakon razgovora s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Korei je precizirao da će se 15. veljače održati drugi pripremni susret šefa njegovog kabineta, Hassana Abou Libdeha i palestinskog ministra zaduženog za izraelsko-palestinske pregovore Saeba Erekata sa šefom Sharonovog kabineta Dovom Weisglassom radi pripreme sastanka. Zapitan o »kontradikciji« između plana raspuštanja naselja koji je najavio Sharon i izraelskog upada u nedjelju u Rafah, tijekom kojeg je ubijen jedan Palestinac, Korei je ocijenio da je »takva izraelska politika«. </p>
<p>»Želimo biti spremni suočiti se s upadima u Gazu i istovremeno ispuniti naše obveze ako dođe od evakuacije«, dodao je. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Počeo globalni gospodarski oporavak, opasan nekontrolirani pad dolara</p>
<p>Ministri financija sedam najbogatijih zemalja ocjenjuju da je počeo globalni oporavak, ali i upozoravaju da bi slabljenje dolara moglo izmaći nadzoru i ugroziti svjetsko gospodarstvo / Zapravo, ministri Britanije, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država nastoje ublažiti utjecaj svoga proglasa o potrebi »veće fleksibilnosti«, upućenog sa sastanka održanog prošlog rujna u Dubaiju, kojim su ubrzali prodaju dolara i za samo sto dana smanjili mu vrijednost za deset posto </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Ministri financija sedam najbogatijih zemalja, G7, zaključili su u subotu, na sastanku u Boca Ratonu, na Floridi, da je doduše počeo globalni oporavak, ali i da se ne smije dopustiti »pretjerana nepostojanost valutnih tečajeva«, kako su diplomatski obazrivo nazvali bojazni Europske unije i Japana da bi slabljenje dolara moglo izmaći nadzoru i ugroziti svjetsko gospodarstvo. Kako bi se izbjeglo najgore, G7 će »pažljivo pratiti tržište valuta i reagirati na odgovarajući način«. </p>
<p>Zapravo, ministri Britanije, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država nastoje ublažiti utjecaj svoga proglasa o »potrebi veće fleksibilnosti«, upućenog sa sastanka održanog prošlog rujna u Dubaiju kojim su ubrzali prodaju dolara i za samo sto dana smanjili mu vrijednost za deset posto u odnosu na euro. U prošloj godini, dolar je u odnosu na euro oslabio za više od 20 posto, zbog čega su, u usporedbi s europskima, američki proizvodi pojeftinili, povećao se izvoz i smanjila nezaposlenost. </p>
<p>Analitičari procjenjuju da bi zaključak iz Boca Ratona mogao kratkoročno smiriti tržište, ali dugoročno neće zaustaviti pad dolara djelomice uzrokovan i rekordnim američkim proračunskim manjkovima. Marcel Kasumovich, strateg Merrill Lyncha u New Yorku, predviđa odlučnije intervencije; daljnje jačanje eura moglo bi natjerati Europu da prodaje svoju valutu i kupuje dolare. Američki ministar financija John Snow izjavio je novinarima da bi tako nešto bilo nepoželjno za Bushevu administraciju jer zagovara djelovanje slobodnog tržišta. </p>
<p>No, istodobno, G7 u završnom priopćenju također kaže da je potrebna »veća elastičnost tečajeva važnijih valuta ili gospodarskih područja u kojima takva elastičnost ne postoji«. Ne navode se imena zemalja ili regija, ali je očito da se misli na azijske države koje su svoje valute vezale uz neke druge ili redovno interveniraju kako bi održale tečaj. Primjerice Kina je juan vezala uz dolar, Japan kupuje milijarde dolara čim jen počne jačati. Južnu Koreju i Tajvan također se često proziva zbog manipuliranja tečajevima valuta. </p>
<p>Skeptici ne očekuju da će se u sadašnjoj izbornoj godini američka administracija odreći prednosti slabog dolara - izvoz raste, nezaposlenost se smanjuje.</p>
<p> Stoga se G7 zadovoljava kompromisnim minimumom - dogovornim zajedničkim ponašanjem kako bi se izbjeglo najgore, tj. spriječilo nekontrolirani pad dolara, što bi cijeli svijet odvelo u veliku gospodarsku krizu. Istodobno se nastoji ublažiti oscilacije i uspostaviti ravnotežu tečajeva, ali i obuzdati američke štetne apetite prema ostalima. </p>
<p>Primjerice, američke partnere sve više uznemiruju i povlastice što ih svojim izvoznicima daje SAD i pritom krši pravila slobodne trgovine dogovorena u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Američke kompanije npr. mogu izbjeći plaćanje poreza ako izvoze posredstvom svojih inozemnih podružnica. Time su američki proizvodi jeftiniji i bolje se prodaju od suparničkih. Na tužbu EU, Japana i ostalih velikih izvoznika, WTO je američke povlastice proglasio nedopustivima i - ukoliko ih SAD ne ukine - odobrio tužiteljima da od sljedećeg mjeseca uvedu sankcije na određene američke proizvode. </p>
<p>Sličan spor pred WTO-om pokreće i Washington, ali sa suprotnih pozicija. Žali se zbog olakšica kineskim proizvođačima čipova koje prijete američkom izvozu i mogu izazvati dugotrajne poremećaje na svjetskom tržištu. Prema tužbi, Kina proizvodnju čipova oporezuje sa 17 posto, ali ako se prodaju na domaćem tržištu proizvođačima vraća 14 posto uplaćenog iznosa. Zbog toga strani proizvođači nisu u ravnopravnom položaju, kako traže pravila WTO-a. Da spor nije bezazlen, vidi se iz podatka da je kinesko tržište čipova treće na svijetu, s godišnjom prodajom od 22 milijarde dolara. I najbrže raste - u Kini je od 2000. godine sagrađeno osam novih tvornica čipova, a još 11 je u izgradnji. </p>
<p>Američka administracija prijeti da će odgovoriti sličnim povlasticama svojim proizvođačima čipova. No, usprkos povremeno žustrim polemikama, odnosi Washingtona i Pekinga u cjelini znatno su bolji nego se očekivalo kad je Kina potkraj 2001. primljena u WTO. Među razlozima svakako je američka zaokupljenost Srednjim istokom, uključivanje Kine u protuterorističku koaliciju, suzdržanost Pekinga u raspravama oko rata u Iraku, kineski pritisak na Sjevernu Koreju da odustane od proizvodnje nuklearnog oružja. A nisu zanemarivi ni veoma isprepleteni i obostrano veoma korisni gospodarski odnosi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Može li Sarajevo napokon postati stvarni glavni grad BiH</p>
<p>Kako bi osigurala bošnjačku dominaciju, Izetbegovićeva je administracija, sredinom devedesetih, sve nadležnosti upravljanja u Sarajevu prenijela na Kanton Sarajevo</p>
<p>SARAJEVO, 8. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sarajevo se ovih dana prisjeća jedne od najsvjetlijih točaka u svojoj povijesti. Prije točno 20. godina otvorene su 14. Zimske olimpijske igre, a glavni grad BiH dobio je komplimente da je bio do tada najbolji organizator ove velike sportske manifestacije.</p>
<p>No, ta »zimska bajka« trajala je kratko. Samo osam godina nakon Olimpijade, na početku prošlog desetljeća, Sarajevo je postalo simbol užasa izazvanih ratom i etničkom mržnjom. No, niti nakon završetka rata glavni bosansko-hercegovački grad nije uspio zacijeliti svoje rane.</p>
<p>Danas, na dvadesetu obljetnicu Olimpijskih igara, Sarajevo nije niti sjena grada kakav je bio u veljači 1984. godine. Još uvijek dijelom podijeljeno međuentitetskom crtom razdvajanja, s praktično jednonacionalnom etničkom strukturom i sasvim novom demografskom strukturom, lišeno učinkovitih mehanizama upravljanja, Sarajevo je prije slika tužnih poslijeratnih bosansko-hercegovačkih realnosti, nego simbol obnove i poleta kakvo bi možda moglo biti.</p>
<p>Zbog toga su aktualni gradski čelnici, poput gradonačelnika Muhidina Hamamdžića i njegovih zamjenika Željka Komšića i Save Vlaškog, uz podršku bivših čelnih ljudi glavnoga grada, pokrenuli inicijativu da Sarajevo napokon dobije status kakav zaslužuje. Oni su potkraj prošloga mjeseca pozvali javnost da podrži aktivnosti kojima bi Sarajevo i stvarno postalo glavni grad Bosne i Hercegovine, što sada zapravo i nije, premda u Ustavu piše suprotno.</p>
<p>Naime, kako bi osigurala bošnjačku dominaciju, tadašnja je Izetbegovićeva administracija, sredinom devedesetih, sve nadležnosti upravljanja u Sarajevu prenijela na Kanton Sarajevo, prepuštajući Gradskom vijeću tek simbolične ovlasti.</p>
<p> »U našem složenom ustavnom sustavu, Sarajevo je prepušteno Kantonu Sarajevo da ga organizira onako kako želi i da ga, u smislu i nadležnosti i ukupne moći, određuje svojim ustavom«, tvrdi gradonačelnik Hamamdžić, dodajući da je to prepreka da Sarajevo funkcionira kao glavni grad BiH. Slično tvrdi i njegov zamjenik Savo Vlaški, koji kaže da je BiH jedinstvena država u svijetu koja praktično nema definiran glavni grad. </p>
<p>Čelnici grada zato predlažu usvajanje posebnog zakona na državnoj razini kojim bi se ovo pitanje riješilo, a u suprotnom bi se moglo dogoditi da Bošnjaci, Srbi i Hrvati, svaki za sebe, imaju svoje »glavne gradove«, što bi opet vodilo etničkoj podjeli zemlje.</p>
<p>Ipak, već sada je jasno da će ova inicijativa naići na brojne prepreke. Srbi će teško pristati da oni dijelovi Sarajeva koji se sada nalaze u Republici Srpskoj (RS), uđu u sastav jedinstvenoga grada. Bošnjaci strahuju od gubljenja dominacije, a Hrvatima je, čine se, bilo važnije kako će biti riješeno pitanje Mostara.</p>
<p>Ranije ideje po kojima bi Sarajevo bilo ustrojeno kao distrikt nisu naišle na široku podršku, no sada bi se stvari možda mogle izmijeniti. </p>
<p>Sada takvi planovi imaju veću podršku u međunarodnoj zajednici, premda je visoki predstavnik Paddy Ashdown, namećući rješenje za Mostar, kazao da nema mandat da slično uradi i u Sarajevu i nekim drugim gradovima. </p>
<p>No, Ashdownov zamjenik, Amerikanac Donald Hays nedavno je izjavio da je istina kako međuentitetska crta prolazi kroz Sarajevo, ali da se može očekivati da prirodno širenje grad pretvori u regiju te da je u tom slučaju moguće da se jedna lokalna zajednica širi bez obzira na postojanje međuentitetske crte. »No, da bi se to dogodilo potreban je konsenzus«, kazao je Hays.</p>
<p>U svakom slučaju, podijeljeno i jednonacionalno kakvo je sada, Sarajevo ne može očekivati da ponovi lijepe stvari kakve su se događale prije dvadeset godina. </p>
<p>U budućnosti, ujedinjeno i ustrojeno tako da se u njemu svi građani i narodi osjećaju ravnopravni, možda će dočekati i ostvarenje nekih novih bajki.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Slovenskom prosperitetu pripomogla je i naša oteta devizna štednja, kao i zarada od hrvatske polovice NE Krško</p>
<p>Mediji svakodnevno izvješćuju o odnosima naše države i Republike Slovenije, koji su sve samo ne dobri, bez obzira na česte ohrabrujuće izjave državnih dužnosnika u smislu da se susjedi ponekad posvade, ali u razgovorima i pregovorima konačno nađu mirna rješenja za sporna pitanja, navodeći slična iskustva demokratskih zemalja.</p>
<p> Naravno, javljaju se i stručnjaci za određena sporna pitanja, ali i poneki naši ortodoksni globalisti koji se u svojim izjavama čude, kad je riječ o razgraničenju na moru, što to Hrvatska inzistira na svojim stavovima, utemeljenim na međunarodnom pravu, kad ima tako veliki dio Jadranskoga mora da joj taj komadić u Savudrijskoj vali ama baš ništa ne znači. Jer, sve treba dati samo da susjedi budu zadovoljni, ali kad dođe do susjedskih ili rodbinskih svađa oko njihove privatne imovine, onda sigurno tako ne razmišljaju.</p>
<p> No, taj »djelić Jadranskog mora« nije jedino sporno pitanje s Republikom Slovenijom, ima ih još dosta drugih, svima poznatih.</p>
<p> Međutim, običnom smrtniku, koji nije upućen u finese međunarodnih političkih, pravnih i diplomatskih odnosa, postavljaju se isto tako obična, posve prizemna pitanja. Poznato je da Hrvatska upire sve snage ne bi li dobila poziv da pristupi pregovorima za pristupanje Europskoj uniji i NATO-u, pri čemu joj se postavljaju mnogi uvjeti koje mora ispuniti, među kojima je i uređenje odnosa sa susjedima, reguliranje odnosa s manjinama itd. Istodobno Slovenija već ove godine postaje punopravnom članicom Europske unije, nakon što je ispunila sve kriterije te snažne asocijacije.</p>
<p> Zato se može postaviti pitanje je li Europska unija bila upoznata sa svim problemima koji opterećuju odnose susjednih država - Hrvatske i Slovenije? Naime, je li za njih beznačajno pitanje oduzimanje Hrvatskoj polovice Nuklearne elektrane Krško? Ili još uvijek držanje pod svojom kontrolom, čak i vojnom, hrvatskog teritorija na Svetoj Geri, iako su i sami Slovenci priznali da je to hrvatski teritorij? Ili odbijanje Ljubljanske banke da vrati milijunsku deviznu štednju hrvatskim građanima? Ili reguliranje prava svojih manjina? A »rješavanje« tih pitanja traje od 1991. godine. </p>
<p> Sigurno im je sve to dobro poznato, ali Sloveniji nije ništa smetalo da je prihvate u svoje elitno društvo. No, za Hrvatsku očito vrijede drugi kriteriji. Naravno, kad je riječ o gospodarstvu, Slovenija je daleko odmakla od Hrvatske, što je i normalno jer, na sreću, nije morala pet godina od srpskocrnogorske agresije braniti svoj teritorij, ali nisu li tom prosperitetu pripomogli oko tri stotine milijuna tadašnjih njemačkih maraka otete devizne štednje hrvatskim građanima, koje im nikako ne želi vratiti, kao i velika zarada hrvatske polovice NE Krško? Za sve to je najprimjerenija riječ krađa, iako se u međunarodnim odnosima nju zamjenjuje raznim eufemizmima.</p>
<p>MIROSLAVA CAVORZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Jednostrano novinarsko izvještavanje s jednog minornog sudskog postupka</p>
<p>U Vjesniku je 30. siječnja objavljen tekst pod naslovom »Družijanić sutkinji rekao kako ne zna tko joj sjedi na raspravi«. Članak je objavljen s dva dana zakašnjenja, obogaćen mojom fotografijom i potpisan inicijalima M.B., a osim naslova, koji je namjerno napisan tako da se može shvatiti posve suprotno od onoga što sam ja rekao i što čak i stoji u tekstu, sadrži još neke neistine.</p>
<p> Svjedoci mogu potvrditi kako je Vjesnikov novinar izmislio da sam rekao kako ikoga treba »dovoditi u lisicama«, a potpuna je izmišljotina i da sam na prethodnoj raspravi bio »puno gori«. U posljednjem slučaju, upravo suprotno, odvjetniku tužitelja (INE koja tuži mene i kolege Perišin i Vlahov) ljubazno sam i uz dopuštenje sutkinje postavio dva pitanja koja su potvrdila kako je cijeli slučaj besmislen, što su shvatili i odvjetnik i sutkinja. Kako sam mogao biti »puno gori« kada je taj odvjetnik poslije prošle rasprave kolegicu Perišin i mene pozvao na piće?</p>
<p> Što se tiče navodnih »lisica«, ja sam samo dobacio sutkinji koja je diktirala zapisnik i navela da Petra Vlahova »ponovno poziva na sljedeću raspravu uz prijetnju privođenjem«, kako mi svi ostali već četvrti put dolazimo na zakazana ročišta, a jedini se Vlahov ne pojavljuje, pa da bi ga se konačno moglo i dovesti (ali to se, koliko mi je poznato, ne čini u lisicama).</p>
<p>Slutim da je uzrok ovakvom odnosu Vjesnikova izvjestitelja M.B. činjenica da sam ga po zaključenju rasprave ljubazno (a i to se može provjeriti) upitao tko je on, jer mi je jedina osoba u sudnici za koju ne znam tko je i kakve ima veze sa slučajem. M.B. se odbio predstaviti rekavši samo da je »novinar«. Svoj identitet nije želio otkriti niti na moje inzistiranje, a tek nakon što je sutkinja netočno dobacila kako je on »kolega iz Jutarnjeg«, kazao je da je iz Vjesnika.</p>
<p>Kako, na žalost, ovo nije prvi put da novinari Vjesnika jednostrano izvješćuju o tom minornom sudskom postupku (očito je da su ti izvještaji samo zbog moje malenkosti), obavijestio sam o ovome slučaju eklatantne neobjektivnosti i »žutila« (da, žutila, na žalost, iako je Vjesnik u pitanju) Zbor novinara sudskih izvjestitelja i Vijeće časti HND-a, jer je očito da se od nekih »novinara« drugi novinari moraju na taj način braniti. </p>
<p>DANKO DRUŽIJANIĆ, novinar HTV-aZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mirko Filipović ipak ne zastupa pravi šport</p>
<p>Drago nam je kad Mirko Filipović pobjeđuje, ali mora li čovjek pri tom prijeći šutke preko športa koji to nije? Ne smije, ponajprije zbog mladih kojima bi Mirko Filipović trebao biti uzorni borac. No, on je danas i narodni zastupnik u Saboru.</p>
<p> Radi se o športu koji ipak zbog nehumanosti i grubih pravila ne priznaju svjetske športske organizacije, pogotovo ne olimpijska. Dokazale su to televizijske scene kad Mirko Filipović posrnulog i nemoćnog protivnika u posljednjoj borbi udara još nogom u glavu. Moramo se ipak upitati koliko će nezrelih dječaka u žaru borbe upravo tako postupiti prema svomu protivniku?</p>
<p> Svjedoci smo nasilja među mladima, koje stalno raste, i »navijanje« za takvog »Mirka« neće to nasilje ublažiti.</p>
<p>Doduše, sam Filipović izjavljuje kasnije da je to takva borba u kojoj je morao tako postupiti, jer ako ti ne »ubiješ« protivnika, on će tebe. </p>
<p>Možda bi mnogom mladom čovjeku također dobro došao novac zarađen takvim »športom« i nama je drago da ga je Mirko Filipović kao jučer nepoznat i siromašan mladić zaradio. Ali treba jasno i glasno reći da takva zarada nije uputna i ljudska i da takav šport nije nikada bio tradicija naroda iz koga potječe Mirko Filipović. </p>
<p>IVICA HORVATINČIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Nedostatak konkretnih rezultata maskiran prezentacijom sitnih uspjeha kao senzacionalnih</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Policija u nedjelju nije priopćila nikakve novosti o ubojstvu Tonija Kasala koje se dogodilo dan ranije, a, kako doznajemo, Zoran Grbavac, čijim se automobilom odvezao teško ranjeni Kasalo, kao ni djevojka koja se sa njima kobne večeri nalazila u društvu, još uvijek nisu pronađeni. </p>
<p>Podsjetimo Kasala je, u petak oko 23 sata, nakon svađe koja je izbila iz nepoznatih razloga, navodno zbog mobitela, u konobi »Gajeta« u Kraljevićevoj ulici upucao nepoznati počinitelj. Teško ranjeni mladić, koji je u policijskim datotekama bio evidentiran zbog imovinskih delikata te protupravne naplate, tada se u društvo sa jednom djevojkom i muškarcem, odvezao automobilom Zorana Grbavca. </p>
<p>Prema drugoj verziji, svojim automobilom ga je odvezao sam Grbavac. No, zbog prebrze vožnje Grbavčev automobil je u Božidarevićevoj ulici udario u ogradu Auto kluba Maksimir. Očevici su uskoro pozvali hitnu pomoć, koja je prevezla ranjenog Kasala u KB Dubrava, gdje je od zadobivenog prostrijela preminuo. U međuvremenu, budući policija nije došla zajedno sa hitnom pomoći, muškarac i djevojka su se, nakon prometne nesreće u Božiderevićevoj, udaljili automobilom, koji je kasnije policija pronašla ispred Grbavčeve kuće, no Grbavcu ni djevojci nije bilo traga. Policija je tijekom subote saslušala nekoliko gostiju iz »Gajete«, no kako smo doznali, još uvijek im nisu poznate okolnosti događaja, a niti indentitet djevojke.</p>
<p>Ovim najnovijim događajem povećava se bilanca nasilja na zagrebačkim ulicama u protekle pola godine. Sve je počelo upravo s Grbavcem, kojemu je u lipnju prošle godine ispred kuće eksplozivnom napravom uništen BMW. U ulici Božidara Magovca u rujnu prošle godine je miniran mercedes Lulhzima Krasniqija, poslovnog čovjeka albanskog porijekla, kojega se neslužbeno često stavljalo u kontekst podzemlja. Dva mjeseca kasnije minirana je kuća Petrita Atlije, daljnjeg Krasniqijevog rođaka, a u Dubravi je ubijen i Željko Bilen, poznat po ulozi u »Smogovcima«. </p>
<p>Policija je tada na konferenciji za novinare priopćila da su Grbavac, Krasniqi i Atlija bili u ilegalnim poslovnim odnosima, no da im nije poznato kakvima!? </p>
<p>Prije dva mjeseca ispred motela »I« pronađen je ubijen Zlatko Žoher, alias Zlatko Prša. Likvidiran je sa dva hica u glavu, a otkriveno je da je u Sloveniji, čiji je također bio državljanin, bio osumnjičen za šverc ukradenih automobila. Dobro obaviješteni izvori tvrde da najnoviji događaj iz »Gajete« možda i nije bio planiran već je riječ o spontanom »susretu« tvrdih momaka, lakih na okidaču, no kada sve ove događaje sagledamo u cjelini, ostaje gorak okus nesposobnosti policije. </p>
<p>Zabrinjavajuće je i mišljenje koje se formira u javnosti da je Zagreb siguran grad. Naime, iz dosadašnje prakse dade se zaključiti da je policija pred bilo kakvim događajem iz sfere »organiziranoga« kriminala potpuno bespomoćna. Čak i najteža djela poput ubojstava najčešće završavaju gomilom obavljenih informativnih razgovora sa osobama iz tzv. kriminalnog miljea, sačine se službene zabilješke i stave u ladicu, a takvi događaji padnu u zaborav. </p>
<p>Tijekom devedesetih godina, kada je Zagreb potresen ratom i poraćem, bio vjerojatno jedan od kriminalnih centara ovoga dijela svijeta, za što postoje mnogi argumenti, od izvještaja međunarodnih institucija koji bi Hrvatsku često stavljali na poražavajuća mjesta svojih tablica o korupciji, stopi kriminala, nepoštivanju ljudskih prava i slično, javnosti su servirani podaci kako je »sve u redu«. Nedostatak konkretnih rezultata maskiran je prezentacijom sitnih uspjeha kao senzacionalnih. </p>
<p>Na žalost, čini se da se ta praksa ponovno nastavlja: posebne tiskovne konferencije za krađu jednoga »golfa« ili pet provala. »Opasni« otmičari koji krenu ukrasti automobil, pa onda otmu i njegovu vlasnicu, a isti dan sa novcem od otkupnine kupe BMW, i slično. No, pravi rezultati izostaju, i upravo to u informiranom dijelu javnosti stvara bojazan. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osumnjičenom za ubojstvo i silovanje pritvor od 30 dana</p>
<p>OSIJEK, 8. veljače</p>
<p> – Istražni sudac osječkog Županijskog suda, Ante Kvesić, donio je u nedjelju rješenje o provođenju istrage o slučaju ubojstva Kate Bogojević (59) u pizzeriji «Makalu» te je osumnjičenom Marijanu Gavranu (26) odredio pritvor u trajanju od 30 dana. </p>
<p>Doznajemo kako se Gavran kod istražnog suca branio šutnjom, a idućih će se dana provesti medicinsko i psihijatrijsko vještačenje. </p>
<p>Podsjetimo, Kata Bogojević ubijena je tijekom noći na četvrtak nakon što je zatekla Gavrana u provali u pizzeriju «Makalu» u Pejačevićevoj ulici u samom središtu Osijeka, vlasništvo njezina sina Miodraga, iznad koje je stanovala. </p>
<p>Ovaj monstruozni mladić, policajcima je kazao kako je u »Makalu« provalio kako bi se najeo i napio. Dok je bio u kuhinji tražeći hranu, u prostor pizzerije iz svog se stana, u kojem je živjela sama, spustila Kata Bogojević jer je čula nekakvu buku. </p>
<p>Srčana žena, umjesto da pozove policiju, sukobila se sa provalnikom koji ju je prvo udario u glavu aparatom za gašenje požara jer mu se našao 'pri ruci'. Onemoćala od udarca ona je pala na tlo, a Gavran je potom zgrabio nož kojim ju je zarezao po vratu. No, ubrzo ga je odbacio te dohvatio cjepanicu koja se nalazila pored krušne peći i njome ju izudarao po glavi. Obavljenom obdukcijom, na vratu pokojnice pronađeni su čak i tragovi gušenja...</p>
<p>Da bi stvar bila gnjusnija, ovaj ju je monstrum potom odvukao do šanka u kuhinji gdje ju je silovao. Još se ne može sa sigurnošću tvrditi je li žena u tom trenutku bila živa ili ne, no pretpostavlja se da je u vrijeme silovanja bila u nesvijesti. </p>
<p>Nakon toga, osumnjičeni je pobjegao iz pizzerije. Kako su, prema temperaturi tijela pokojnice, tijekom očevida na mjestu događaja utvrdili patolozi, ona je ubijena oko dva sata iza ponoći. </p>
<p>Negdje oko pet sati ujutro, policajac pozornik primjetio je razbijen prozorčić na ulaznim vratima u pizzeriju. Posumnjavši da je riječ o provali, odmah je obavijestio dežurnu ekipu koja je došla na mjesto događaja gdje ih je dočekao stavičan prizor. Ubijena žena ležala je gola na podu, dok joj je spavaćica bila zadignuta do iznad grudi, pa se odmah posumnjalo i na to da je silovana. </p>
<p>S obzirom da je iza sebe ostavio brojne tragove, ubojica je ubrzo identificiran, a potom oko 10 sati i pronađen te uhićen.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Ja ću svojoj kćerkici skinuti nevinost«</p>
<p>OSIJEK, 8. veljače</p>
<p> – Odlukom Vrhovnog suda RH, potvrđena je presuda osječkog Županijskog suda kojom je Z.M. (44) iz Osijeka proglašen krivim za počinjena kaznena djela rodoskvrnuća i silovanja svoje osamnaestogodišnje kćeri. Međutim, vijeće Vrhovnoga suda odlučilo je kaznu zatvora od pet godina, koju je odredio Županijski sud za ova kaznena djela, povećati na šest godina. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva teretila je Z.M. da je u noći na 29. kolovoza 2002. godine, pozvao kćer u podstanarsku sobu u kojoj je živio sam. Nakon što su u vrijeme večere oboje popili oko dvije litre vina, počeo ju je pipati. Ne obazirući se na njezin plač i molbe da prestane, on joj je stavio ruku preko usta, strgnuo joj odjeću i dva ju puta silovao. Optuženi i njegova kćerka nikada nisu živjeli zajedno jer se on razveo od supruge neposredno nakon njezina poroda. </p>
<p>Tijekom dokaznoga postupka, oštećena i okrivljeni dali su različite iskaze. On je naglasio kako upoće nisu imali spolni odnos, dok je ona isticala da ju je otac u dva navrata silovao. </p>
<p>Sud je kao vjerodostojan uzeo iskaz oštećene zbog toga jer ga je potvrdio i nalaz liječnika sudskog vještaka koji je kazao da su ozljede nanešene po licu, glavi i grudima oštećene bile takve vrste da se može zaključiti da su zadane uporabom sile kako bi se savladavao njezin otpor.</p>
<p>Stoga su odbačene tvrdnje optuženog po kojima su spomenute ozljede nastale jer se njegova kćer napila pa se saginjala prema plastičnoj posudi u koju je povraćala. Tim više jer je majka oštećene djevojke, kao svjedokinja u sudskom postupku, među ostalim istaknula kako joj je on jednom prilikom rekao: «Ja ću svojoj kćerkici skinuti nevinost». </p>
<p>S obzirom da je te noći sa svojom kćerkom popio veću količinu alkohola od čega je ona bila potpuno omamljena, sud je zaključio da je Z.M. unaprijed stvorio plan po kojemu je izvršio nasilni spolni odnos sa kćerkom. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kotači prikolice mljeli ga i vukli dvadeset metara </p>
<p>OSIJEK, 8. veljače</p>
<p> – Pedesetšestogodišnji djelatnik tvornice Lura u Osijeku, Franjo Štiks iz Tenje, teško je ozlijeđen i nalazi se u životnoj opasnosti nakon što je, pod još neutvrđenim okolnostima, u četvrtak oko 9 sati u tvorničkom krugu pao pod kotače prikolice kamiona. </p>
<p>Nesretnog su čovjeka kotači prikolice mljeli i vukli po tlu još dvadesetak metara nakon čega je ostao ležati na tlu u tvorničkom krugu. Vozač kamiona, koji nije ništa primjetio, nesmetano se nastavio kretati te se na kraju i udaljio iz tvornice.</p>
<p>S obzirom da u tom trenutku nikoga nije bilo u dvorištu, teško ozlijeđenog Štiksa pronašao je drugi vozač kamiona koji se nekoliko minuta nakon nesreće dovezao u dvorište kamionom. </p>
<p>Vidjevši čovjeka kako leži u lokvi krvi, prestravljeni je vozač odmah pozvao hitnu pomoć. Brzom intervencijom liječnika osječke Kliničke bolnice, Štiksu je spašeno lijevo stopalo koje je uslijed mljevenja bilo gotovo u potpunosti odsječeno od ostatka tijela. Iako teško ozlijeđen, u trenutku kada ga je drugi vozač našao u dvorištu, Štiks je još bio pri svijesti te mu je rekao da je nakon doručka izišao na dvorište da uhvati svježeg zraka i da ga je tada udario kamion. To ja za sada sve što se zna jer nitko drugi nije vidio nesreću. </p>
<p>Kako doznajemo u osječkoj Kliničkoj bolnici, stanje Franje Štiksa još je uvijek jako kritično jer je u međuvremenu, zbog teških ozljeda, došlo i do unutarnjeg krvarenja, pa se on nalazi u životnoj opasnosti. </p>
<p>Nedugo nakon nesreće, pronađen je i vozač kamiona koji je pregazio svoga kolegu. Prema neslužbenim informacijama, on tvrdi da ne zna kada je i kako Franjo Štiks pao pod kotače te da bi se, da je to primijetio, odmah zaustavio. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici osječko-baranjske policijske uprave, ali i inspektor zaštite na radu jer se ovo ne tretira kao prometna nesreća već kao nesreća na radu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Osumnjičena za pronevjeru 721 tisuću kuna</p>
<p>SPLIT, 8. veljače</p>
<p> – Djelatnici Policijske uprave splitsko-dalmatinske dovršili su kriminalističku obradu nad 55-godišnjom hrvatskom državljankom iz Zagreba, te je protiv nje podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Splitu, zbog osnovane sumnje da je zloporabom položaja i krivotvorenjem službene isprave pronevjerila 721 tisuću kuna.</p>
<p> Policija u priopćenju ističe kako je utvrđeno da je prijavljena, kao stečajna upraviteljica jednoga trgovačkog društva sa šireg splitskog područja, u cilju stjecanja nepripadajuće imovinske koristi, u studenom prošle godine splitskom Trgovačkom sudu podnijela zahtjev za isplatu nagrade i naknade troškova, u iznosu od 764 tisuće kuna.</p>
<p> Kriminalističkog obradom je utvrđeno kako je prijavljena taj zahtjev pokušala opravdati neistinitim izvješćem, iz studenog 2001. godine, koje je naknadno sačinila tako što je lažno prikazala da je skupština vjerovnika odobrila taj trošak. </p>
<p> Nakon toga, na temelju rješenja Trgovačkog suda u Splitu, uplaćena joj je 721 tisuća kuna, te se osnovano sumnja da je prijavljena na taj način pribavila protupravnu imovinsku korist, navodi se u priopćenju što ga je potpisala glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Tina Disopra. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Babić: Imat ćemo jedinstvenu stopu PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - »Snižena stopa PDV-a od 20 posto trebala bi stupiti na snagu početkom iduće godine, dok ćemo s izmjenama poreza na dohodak i sniženim doprinosima vjerojatno krenuti 2006. odnosno 2007. godine«, najavio je u razgovoru za Vjesnik Ante Babić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Međutim, upozorio je da to ipak ovisi o stanju u državnom proračunu. »Pokažu li računice da sa sniženim doprinosima i porezom na dohodak možemo krenuti već iduće godine, nije isključeno da to tada i učinimo«, kazao je Babić. Naime, ako se deficit opće države u ovoj godini uspije smanjiti ispod 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što je izvedivo, kazao je Babić, onda će to otvoriti prostor da se već od 2005. snizi i PDV i porez na dohodak, a možda i doprinosi. Međutim, Babić je upozorio kako on osobno drži da je to malo vjerojatno. </p>
<p>Kao uzor u poreznoj reformi, kazao je Babić, može poslužiti Slovačka, koja ima jedinstvenu stopu PDV-a, poreza na dohodak i dobit od 19 posto. Nešto složenija fiskalna situacija u Hrvatskoj ne bi dopustila smanjenje stopa na 19 posto, ali nema razloga zašto i PDV i porez na dohodak ne bi bili sniženi na 20 posto, drži Babić. Međutim, istaknuo je kako nije isključeno ni da se uvedu dvije stope poreza na dohodak - od 15 i 25 posto. Govoreći o smanjenju visine doprinosa, Babić je kazao da bi ih valjalo svesti na razinu kakva postoji u zemljama EU-a - od 20 do 25 posto.</p>
<p>Među mjerama koje bi trgovce trebale potaknuti da nakon smanjenja PDV-a doista smanje i maloprodajne cijene, kao dobar model nadzora naveo je jedno od rješenja bivšeg ministra financija Borislava Škegre - uvođenje telefona na koje su potrošači mogli prijavljivati trgovce koji nisu snizili cijene, što se potom objavljivalo u medijima. Uz apele putem medija i inicijative udruga potrošača, Babić je spomenuo i prijedlog »Od 10 računa do 10.000 kuna«, na temelju čega se može provjeravati trgovce i njihovo formiranje cijena, istaknuvši da ne može biti nikakve prisile. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kako će se regulirati trgovinski odnosi Hrvatske i EU nakon proširenja</p>
<p>Kolinda Grabar-Kitarović razgovarat će s dužnosnicima EK o odnosima Zagreba i Bruxellesa, s naglaskom na izradu avisa / Kako neslužbeno saznajemo, prvi krug pregovora o sklapanju Protokola 7 trebao bi se održati 26. veljače / Resorna bi ministarstva uskoro trebala izraditi smjernice za pregovore koje bi Vlada trebala usvojiti 19. veljače / Namjera je hrvatske vlasti dogovoriti Protokol 7 tijekom tri kruga pregovora, koji bi trebali završiti prije 1. svibnja, kada u EU ulazi deset novih članica</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Ministrica za europske integracije Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak putuje u radni posjet Europskoj komisiji. </p>
<p>Za posjeta Bruxellesu, ministrica Grabar-Kitarović sastat će se s Fabriziom Barbasom, generalnim direktorom Opće uprave Europske komisije za proširenje, kao i s Michaelom Leighom, zamjenikom generalnog direktora Opće uprave za vanjske odnose i voditeljem Međuresorske radne skupine za izradu avisa (mišljenja) o hrvatskoj kandidaturi te s Reinhardom Priebeom, direktorom za »zapadni Balkan« u Općoj upravi Europske komisije za vanjske poslove.</p>
<p>Teme sastanka bit će odnosi Zagreba i Bruxellesa, s naglaskom na izradu avisa. Razgovarat će se i o nizu tehničkih pitanja vezanih uz pripreme za pregovore o sklapanju Protokola 7, kojim će se regulirati trgovinski odnosi između Hrvatske i Europske unije nakon proširenja, kaže u Ministarstvu za europske integracije (MEI).</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, prvi krug pregovora o sklapanju Protokola 7 trebao bi se održati 26. veljače. Resorna bi ministarstva uskoro trebala izraditi smjernice za pregovore koje bi Vlada trebala usvojiti 19. veljače. Namjera je hrvatske vlasti dogovoriti Protokol 7 tijekom tri kruga pregovora, koji bi trebali završiti prije 1. svibnja, kada u EU ulazi deset novih članica.</p>
<p>U tu je svrhu Vlada nedavno imenovala i pregovaračku ekipu sastavljenu od predstavnika ministarstava za europske integracije, poljoprivrede i šumarstva, gospodarstva, rada i poduzetništva te financija, na čelu s ministricom za europske integracije. Pregovori će se uglavnom voditi o povećanju kvota za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz proširene Unije u Hrvatsku. Naime, Hrvatska trenutačno ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa šest od ukupno deset zemalja pristupnica, a njih će, nakon proširenja, zamijeniti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). </p>
<p>Budući da su tim dokumentom predviđene znatno manje kvote za uvoz pojedinih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Hrvatsku nego što je to regulirano ugovorima o slobodnoj trgovini s današnjim pristupnicama, Europska je komisija od Hrvatske zatražila pregovore o proširenju lista za pojedine proizvode, među kojima su i oni riblji.</p>
<p>Prema informacijama iz MEI-ja, u Bruxellesu će se razgovarati i o mogućnosti da i Hrvatska dobije pristup predpristupnim fondovima Unije. Isto tako, razgovarat će se i o Nacionalnom programu za pridruživanje Hrvatske Uniji, koji bi u lipnju mogao biti revidiran tako da se provedba pojedinih mjera za ovu godinu ubrza te da se dio mjera planiranih za 2005. prebaci u ovu godinu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izuzeti Hrvatsku od primjene izvoznih subvencija</p>
<p>U međuvremenu, ponuda utovljenih svinja i junadi na tržištu može se smanjiti sufinanciranjem interventnog otkupa viška utovljenih grla, kaže ministar poljoprivrede Petar Čobanković/ Daljnje mjere odnose se na pokretanje diplomatskih aktivnosti u vezi s upućivanjem zahtjeva Europskoj komisiji i pojedinim članicama Cefte za izuzimanje Hrvatske iz skupine zemalja koje primjenjuju izvozne subvencije </p>
<p>ZAGREB, 6. veljače</p>
<p> – Sustav potpora koji je u normalnim tržišnim uvjetima dostatan, ipak to nije u trenutačnim okolnostima na domaćem, ali i međunarodnom tržištu, kaže Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Dodaje da dodatni pritisak na hrvatske stočare predstavlja i smanjenje carina na poljoprivredne i prehrambene proizvode koje se, u skladu s našim WTO obvezama tijekom prijelaznog razdoblja, provodi početkom svake godine. Prema Čobankovićevim riječima, sličan učinak ima i povećanje preferencijalnih carinskih kvota za uvoz, prema bilateralnim i multilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini.</p>
<p> Kako naša zemlja, u skladu s međunarodno prihvaćenim obvezama, nema mogućnosti primjene izvoznih subvencija potrebno je iznaći druge mehanizme zaštite domaće proizvodnje. Drugim riječima, potrebno je smanjiti trenutačnu ponudu utovljenih svinja i junadi na tržištu, te time pridonijeti uređenju odnosa ponude i potražnje na tržištu. No zabrinjava da osjetno veća ponuda mesa na hrvatskom tržištu nije smanjila njegovu visoku cijenu u mesnicama. </p>
<p>Uvažavajući sadašnje alarmantno stanje, kaže Čobanković, ovaj se problem može razriješiti sufinanciranjem interventnog otkupa viška utovljenih grla uz osiguranje određenih novčanih sredstava. Procjenjuje se, naime, da bi se osiguranjem šest milijuna kuna donekle moglo ublažiti negativne učinke nastale situacije. Navedeni iznos namirio bi se iz proračuna Ministarstva, s računa ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. </p>
<p> »Daljnje mjere odnose se na pokretanje diplomatskih aktivnosti u vezi s upućivanjem zahtjeva Europskoj komisiji i pojedinim članicama Cefte za izuzimanje Hrvatske iz skupine zemalja koje primjenjuju izvozne subvencije za određene kategorije živih životinja i mesa«, kaže ministar.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da postoji mogućnost uvođenja zaštitnih mjera za određene proizvode. Naime, kako bi se unaprijed spriječili ovakvi i slični poremećaji na domaćem tržištu potrebno je primijeniti odredbe Uredbe o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza te u skladu s WTO-om donijeti uredbu o mjerama zaštite domaće proizvodnje od visoko subvencioniranog uvoza i antidampingu.</p>
<p>Uz ionako težak gospodarski položaj hrvatskih uzgajivača junadi i svinja, Odbor za svinjsko meso EU-a donio je odluku o uvođenju izvoznih subvencija od 27. siječnja koja bi se odnosila na sve nečlanice Unije. Isto tako, posljednjih nekoliko tjedana i druge zemlje, u prvom redu Mađarska i Češka, uvode izvozne subvencije za neke žive životinje, odnosno za meso.</p>
<p>To znači da bi se hrvatski stočari uskoro mogli naći u još goroj situaciji od postojeće. Cijena kukuruza u siječnju u prosjeku je bila viša za 14 lipa po kilogramu u odnosu na prosinac prošle godine, a u odnosu na isto lanjsko razdoblje cijene su sada u prosjeku više za čak 82 posto, navodi se u izvješću Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP). </p>
<p> Ponuda kukuruza na domaćem tržištu u siječnju je bila loša, što je utjecalo i na rast cijena. Veletrgovci su trgovali kukuruzom na domaćem tržištu po cijeni u rasponu od 1,2 kune do 1,6 kuna po kilogramu (bez PDV-a).</p>
<p>Naime, urod kukuruza kojeg inače imamo dovoljno prošle je godine zbog suše podbacio pa ga na tržištu nema dovoljno i može se očekivati da će mu cijena uskoro biti čak dvije kune po kilogramu.</p>
<p>Vlada je na posljednjoj sjednici u Splitu odobrila da se bez carine uveze kukuruz u kvoti od 150.000 tona. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede je zaduženo sufinancirati otkup utovljene junadi i svinja. Te bi mjere trebale pomoći stabiliziranju domaćeg tržišta mesa, na kojem, prema podacima interesnog udruženja Croatistočara, ima tržišnog viška oko 2000 junadi i čak 10.000 svinja. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Sanader izbjegao odgovoriti na pitanje hoće li Hrvatska poslati svoje vojnike u Irak</p>
<p>Hrvatski premijer izbjegao odgovor i na pitanje hoće li Hrvatska potpisati sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu/ Sanader pružio je SAD-u punu potporu i suradnju u antiterorističkoj koaliciji / Došao sam se osobno zahvaliti Hrvatskoj na potpori u borbi protiv terorizma, rekao je Rumsfeld/ Za susreta s predsjednikom Mesićem Rumsfeld je izrazio nadu da će hrvatska vlada razmotriti način i mogućnosti sudjelovanja Hrvatske u Iraku, a Mesić je rekao da će Hrvatska razmotriti tu mogućnost, pod vodstvom UN-a </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivo Sanader u nedjelju je nakon razgovora s američkim ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom, koji je bio u jednodnevnom posjetu Hrvatskoj, izbjegao odgovoriti na izravno pitanje: hoće li Hrvatska poslati svoje vojnike u Irak i hoće li potpisati sporazum sa SAD-om o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). </p>
<p>Premijer Sanader izrazio je razumijevanje za američki stav o ICC-ju, a kada je riječ o Iraku, najavio je hrvatski angažman u smislu medicinske ekspertize.</p>
<p> Rusmfeld i Sanader su nakon sastanka zaključili da su linije komunikacije između SAD-a i Hrvatske u potpunosti otvorene. »Došao sam se osobno zahvaliti Hrvatskoj na potpori u borbi protiv terorizma. Veselimo se trenutku kada će Hrvatska biti dio Sjeverno-atlantskog saveza. Impresioniran sam napretkom koji je u Hrvatskoj napravljen po pitanju NATO-a i reforme obrambenog sektora«, izjavio je Rumsfeld. </p>
<p>Premijer Sanader rekao je da Hrvatska sa SAD-om želi produbiti zajedničke prijateljske odnose, a Rumsfelda je izvijestio o hrvatskoj ambiciji da bude što prije članica NATO-a. Hrvatski premijer pružio je SAD-u punu potporu i suradnju u antiterorističkoj koaliciji naglasivši da je i kao vođa oporbe pružao punu potporu američkom preventivnom djelovanju u borbi protiv terorizma. </p>
<p>»Prošli smo 1991. godine težak križni put, kada međunarodna zajednica nije reagirala. Da je to tada učinjeno, izbjegla bi se četiri rata, deseci tisuće života bili bi spašeni, a izbjegle bi se i štete u desecima milijardi dolara. Nekad treba preventivno djelovati da bi se izbjeglo veće zlo«, rekao je Sanader. </p>
<p>Razgovaralo se i o sudjelovanju Hrvatske u mirovnim operacijama, a Sanader je naglasio da će se Hrvatska misija u Afganistanu »pojačati« slanjem ekipe koja će biti zadužen za obnovu. </p>
<p>Sanader je izbjegao odgovoriti na pitanje hoće li Hrvatska potpisati Sporazum o neizručenju američkih građana ICC-ju. »Amerikance se često zove u pomoć i treba imati razumijevanja za njihovu želju da zaštite svoje vojnike«, naglasio je. Hrvatski premijer se snažno založio za jačanje transatlantskih veza između Europe i SAD-a koje »nemaju alternative«. </p>
<p>Kada je riječ o slanju hrvatskih vojnika u Irak, Sanader je kazao da se o toj temi razgovaralo, no da to pitanje »ostaje za razmatranje hrvatskoj vladi«. Dodatne komentare i stavove Vlada će naknadno priopćiti, no Sanader je najavio samo da će u pitanju Iraka naglasak biti na humanitarnom aspektu. </p>
<p>Američki ministar obrane izjavio je da se NATO iz Bosne ne povlači zato što nije završio misiju, nego stoga što ju je uspješno obavio. NATO-ove snage zamijenit će EU s naglaskom na policijski posao.</p>
<p> Ipak, naglasio je Rumsfeld, NATO-ovo će zapovjedništvo ostati u BiH radi dva razloga: nastavak potrebnih reformi i hvatanja raznih zločinaca. »Zadovoljan sam i sretan što su svi kanali suradnje s Hrvatskom otvoreni, i toj se suradnji radujem«, zaključio je Rumsfeld. </p>
<p>Za susreta s američkim ministrom obrane na Pantovčaku predsjednik Republike Stjepan Mesić istaknuo je da su strateški ciljevi Hrvatske ulazak u Europsku uniju, članstvo u NATO-u i bilateralna suradnja sa SAD-om. Rumsfeld mu je potvrdio američku potporu tim hrvatskim nastojanjima te zahvalio na potpori Hrvatske u borbi protiv globalnog terorizma. Pohvalio je i Hrvatsku vojsku u Afganistanu. </p>
<p>Prema priopćenju iz Predsjednikova ureda, američki ministar izrazio je nadu da će hrvatska vlada razmotriti način i mogućnosti sudjelovanja Hrvatske u Iraku. Predsjednik Mesić je, kako je priopćeno, naglasio ulogu i pomoć Hrvatske u antiterorističkoj koaliciji, te je rekao da će Hrvatska razmotriti način i mogućnosti sudjelovanja Hrvatske u Iraku, pod vodstvom Ujedinjenih naroda. Prema riječima Predsjednikova savjetnika za vanjsku politiku Ivice Maštruka, Rumsfeld je pohvalio hrvatsku potporu SFOR-u, te istaknuo važnost suradnje Hrvatske i Haaga. Upravo ispunjavanje međunarodnih obveza prema Haagu smatra važnim preduvjetom za hrvatsko priključenje NATO-u. Mesić je potvrdio važnost suradnje s Haagom i ispunjavanja svih preuzetih međunarodnih obveza. Bilo je riječi i o ukupnoj suradnji dviju država, posebice sudjelovanju tvrtki iz SAD u izgradnji autocesta u Hrvatskoj. </p>
<p>Bruno Lopandić, Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Smanjenje proračuna Ministarstva obrane ugrožava približavanje Hrvatske članstvu u NATO-u</p>
<p>Hrvatska se u drugom ciklusu MAP-a, NATO-ova programa koji vodi zemlju prema punopravnom članstvu u Savezu, obvezala da će na usklađivanje obrane s NATO-ovim standardima trošiti najmanje 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda/ Ako se projekcije proračuna pokažu točnima, izdvajanje za obranu ove godine palo bi na manje od dva posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Ako se ostvare najave da će u ovogodišnjem državnom proračunu Ministarstvo obrane dobiti manje nego prošle godine, to bi ozbiljno moglo ugroziti hrvatsko približavanje punopravnom članstvu u NATO-u. Hrvatska se u drugom ciklusu MAP-a (Membership action plan), NATO-ova programa koji vodi zemlju prema punopravnom članstvu u Savezu, obvezala da će na usklađivanje obrane NATO-ovim standardima trošiti najmanje 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Ako se projekcije proračuna pokažu točnima, izdvajanje za obranu ove godine palo bi na manje od dva posto BDP-a. Hrvatska se u nacionalnom godišnjem planu za MAP, što je službeni NATO-ov dokument, za 2003. i 2004. godinu obvezala da će zadržati razinu od 2,2 posto BDP-a za obranu. Taj iznos smatra se »NATO friendly« i držale su ga se sve tranzicijske zemlje od kojih sedam ovo proljeće ulazi u punopravno članstvo NATO-a. </p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević morat će se izboriti unutar Vlade za vraćanje obrambenog proračuna na razinu od 2,2 posto BDP-a, jer će u suprotnome imati vrlo neugodne razgovore s NATO-ovim dužnosnicima. </p>
<p>Sam iznos novca nije toliko važan koliko vjerodostojnost novog, potencijalnog partnera, ali i razina obavljenog posla kad je riječ o potrebnim reformama. Vlada Ivice Račana također se mučila s proračunskim sredstvima za obranu, a prošlu je godinu uspjela zadržati na 2,03 posto BDP-a. NATO-ovi dužnosnici su tada izjavili »da su zažmirili na jedno oko«. Najava smanjivanja proračunskog novca za obranu, a koji je istodobno ukupno veći za 1,9 milijardi, izuzetno je loša poruka sjedištu NATO-a. S jedne je strane vlada Ive Sanadera pojačala pozitivnu retoriku kada je riječ o ulasku Hrvatske u NATO, a s druge smanjuje proračunski novac potreban za reformu da bi se što prije ušlo u NATO.</p>
<p>NATO od Hrvatske očekuje brz proces reformiranja Oružanih snaga i osposobljavanja hrvatske oružane sile prema NATO-ovim standardima, što je nemoguće izvesti uz smanjena izdvajanja za obranu. Hrvatska tu mora napraviti još mnogo posla, jer je Hrvatska vojska još daleko od sposobnosti sudjelovanja u nekoj međunarodnoj vojnoj operaciji u sastavu NATO-a. Najveći domet dosad je slanje nekolicine vojnika u neke mirovne operacije poput one u Sierra Leoneu ili u Afganistanu.</p>
<p>Kad je riječ o reformi, Hrvatsku vojsku očekuje još puno posla. U NATO-u su nezadovoljni što nije obavljen preustroj Hrvatske vojske po NATO-ovim standardima, pa tako Hrvatska i dalje ima strukturu oružanih snaga teritorijalne obrane po uzoru na JNA, tromu i neučinkovitu vojsku koja se nikako ne uklapa u NATO-ovu doktrinu brzih i fleksibilnih postrojbi. Taj se problem, međutim, može riješiti potezom pera. </p>
<p>Osim toga, Hrvatska mora riješiti i pitanje ratne mornarice koju praktički nema i prebaciti se na model obalne straže za što su Amerikanci već ponudili pomoć. Dodatni je problem, osim daljnjeg smanjivanja vojnoga osoblja, činjenica da MORH nema dovoljno civilnih zaposlenika, pa se novi zahtjevi suvremenog ministarstva teško mogu obaviti. U svakoj demokratskoj zemlji ministarstvo obrane je civilno ministarstvo s malim brojem vojnika.</p>
<p>U procesu reformi potrebnih za zapadne standarde najviše konkretne pomoći kroz savjetovanje i izravne pomoći Hrvatskoj su pružili SAD, Velika Britanija i Nizozemska. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>OESS: Zakon o HRT-u ne isključuje mogućnost političkog upletanja u rad te kuće </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji (HRT) ne isključuje mogućnost političkog upletanja u rad te kuće, priopćio je u nedjelju glasnogovornik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj Alessandro Fracasseti.</p>
<p>»Iako je taj zakon po mnogo čemu u skladu s preporukama europskih stručnjaka, početna provedba Zakona, posebice u Saboru dugotrajan proces predlaganja i imenovanja članova HRT-ova vijeća, ukazuje da u Zakonu postoje nedostaci«, kaže Fracasseti. </p>
<p>OESS priopćenjem reagira na nedavnu izjavu potpredsjednice SDP-a Željke Antunović da je taj zakon u skladu s preporukom OESS-a i Vijeća Europe. </p>
<p>Mišljenje stručnjaka o nacrtu zakona uključuje preporuke za većom ulogom civilnog društva u procesu imenovanja članova Vijeća, podsjeća Fracasseti u svom priopćenju. </p>
<p>Dodaje da Misija OESS-a želi naglasiti kako se njezino mišljenje o Zakonu o HRT-u ne odnosi na sadašnji informativni program HRT-a u kojem nisu zamijećeni uočljivi znakovi političke pristranosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>AIH zabrinut zbog američkih pritisaka na Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Amnesty International Hrvatske zabrinut je medijskim najavama da je dolazak američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda povezan s pritiscima Sjedinjenih Država na Hrvatsku da dopusti slanje hrvatskih vojnika u Irak i sklopi bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), navodi se u izjavi AIH-a koju je u nedjelju primila Hina.</p>
<p>Stvaranje ICC-ja, u čemu je važnu ulogu odigrala i Hrvatska, te volja velikog dijela međunarodne zajednice da se stane na kraj nekažnjavanju ratnih zločina bez obzira na to tko ih je počinio, dovoljan je razlog da predsjednik Republike Stjepan Mesić, ali i svi drugi hrvatski političari, odbiju sve pritiske koliko god oni bili teški i neugodni, napominje AIH. </p>
<p>Hrvatska ne treba trgovati ljudskim pravima da bi bila cijenjena i da bi zauzela važno mjesto u međunarodnom političkom životu, dodaje se. </p>
<p>Odlazak HV-a u Irak ne može se pravdati dobivanjem unosnih poslova u zemlji razorenoj diktaturom, okupacijom i terorizmom, ističe nadalje AIH. Stoga, naglašava AIH nijedna odluka u vezi s tim ne smije biti donesena pod vanjskim pritiskom, nego u otvorenoj raspravi u kojoj će biti izneseni svi politički i pravni argumenti, uz poštivanje međunarodnog prava i dobrobiti iračkog naroda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za osobe s invaliditetom dosad prikupljeno pet milijuna kuna</p>
<p>Zahvaljujući akciji »Hvala ti moj dobri anđele« 75 invalida, članova HSUTI-ja, živjet će ubuduće s manje građevinskih barijera na pristupu kućama, stanovima, u kupaonici, a od 102 uključene osobe, akcija je riješila probleme 23 djece i mladih kojima su nabavljene proteze i invalidska kolica</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Zahvaljujući akciji »Hvala ti moj dobri anđele«, koju provodi Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI), 75 invalida, članova HSUTI-ja, živjet će ubuduće s manje građevinskih barijera na pristupu kućama, stanovima, u kupaonici, a nekima su nabavljena i ortopedska pomagala - proteze ili invalidska kolica. Naime, akcijom »Hvala ti moj dobri anđele«, koja je započela u rujnu prošle godine, dosad je prikupljeno oko pet milijuna kuna, a namjerava se prilagoditi stanove ili novčano pomoći još 28 invalida. </p>
<p>Akcija će se nastaviti do daljnjega, rekla je Vjesniku Mirjana Dobranović, predsjednica HSUTI-ja i dodala da će se u utorak, 10. veljače, u hotelu »Opera«, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera održati dobrotvorni bal. Prikupljen će se novac također iskoristiti za rješavanje životnih problema preostalih članova obuhvaćenih tom akcijom.</p>
<p>Uz Savez, koji okuplja više od 50 županijskih udruga invalida s oko 13.500 članova, inicijator humanosti, među ostalim, bio je glazbenik Nenad Ninčević. On je na poticaj Udruge tjelesnih invalida iz Trogira okupio tridesetak uglednih estradnih imena da bi snimio pjesmu i spot »Moj dobri anđele« koja je na top-ljestvici mladih Drugog programa Hrvatskog radija pri samom vrhu. </p>
<p>Cilj je bio, naglasili su u HSUTI-ju, senzibilizirati javnost da bi se podigla kvaliteta života invalida kojima građevinske barijere, nažalost, svakodnevno zagorčavaju život. Najveći broj osoba obuhvaćenih tom akcijom nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji. </p>
<p>Od 102 uključene osobe, akcija je riješila probleme 23 djece i mladih do 18 godina. Njima su nabavljene proteze i invalidska kolica. </p>
<p>Jadranka Pašalić iz Velike Gorice, majka dvadesettrogodišnjeg Matije koji je zbog nesretnog slučaja od petog razreda osnovne škole u invalidskim kolicima, presretna je što je njezin sin napokon dobio invalidska kolica koja odgovaraju njegovoj fizičkoj konstituciji. Za to specijalno pomagalo HZZO je plaćao samo 7500 kuna, a za ostatak do 25.000, rekla je, trebala se snaći sama. Cijene invalidskih kolica u zagrebačkim trgovinama ortopedskim pomagalima (u manjim mjestima ih i nema) kreću su se od 16.000 do čak 42.000 kuna! </p>
<p>»Da bih djetetu osigurala barem nešto ugodnije sjedenje, namjeravala sam podići kredit«, priča nam umirovljenica Jadranka Pašalić i dodaje da je prolila puno suza radosnica nakon što je Matiju prvi put posjela u odgovarajuća kolica, i to zahvaljujući HSUTI-jevoj akciji. Novo ortopedsko pomagalo s automatskim sjedalom, držačima i naslonom za glavu te onima ispod pazuha njezin je sin dobio prije dva mjeseca. Od tada mu je, rekla je, život znatno olakšan. »Nisam do kraja izgubila nadu u humanost dobrih ljudi koje samo treba povezati na pravi način«, zaključila je Jadranka Pašalić. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tko u Šibeniku štiti časnika osuđenog za fizičko zlostavljanje</p>
<p>Nenad Mrkota je početkom 2002. pravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora, a šibenska policija ga još nije privela na izdržavanje kazne, pa je ovih dana za njim raspisala tjeralicu/ »Vjesnikovi« šibenski izvori bliski MORH-u tvrde da ga policija i nije ozbiljno tražila te da je tjeralicu raspisala iz formalnih razloga </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> – Umirovljeni satnik Hrvatske vojske iz Šibenika Nenad Mrkota početkom 2002. pravomoćno je osuđen na šest mjeseci zatvora na Županijskom sudu u Šibeniku zbog nanošenja fizičkih ozljeda svom tada podređenom naredniku Ivanu Petkoviću, a šibenska policija ga još nije privela na izdržavanje kazne, pa je ovih dana za njim raspisala tjeralicu.</p>
<p>Mrkota već gotovo dvije godine izbjegava otići u zatvor, a policija ga ne pronalazi iako redovito dobiva dojave o njegovu boravištu. </p>
<p>Vjesnikovi šibenski izvori bliski MORH-u tvrde da ga policija i nije ozbiljno tražila te da je sad iz formalnih razloga raspisala tjeralicu. </p>
<p>»Mrkota je sudionik kontroverznih šibenskih ratnih događaja poznatijih kao 'šibenska afera' i 'afera Maglov', a svojedobno je bio blizak s pomoćnikom ministra obrane, Šibenčaninom Josipom Jurasom, čiji je bio i osobni vozač. Zato i ne čudi da mu strukture kojima ne odgovara raščišćavanje tih afera pomažu u skrivanju«, kaže naš šibenski izvor. </p>
<p>Umirovljeni satnik HV-a osuđen je jer je 1996. u prostoru vojarne Šubićevac kao zapovjednik 4. satnije 72. bojne Vojne policije palicom pretukao svog podređenog narednika Ivana Petkovića i prijetio mu smrću prislanjajući mu pištolj na glavu. </p>
<p>Oštećeni Petković, koji još radi u šibenskoj vojnoj policiji, godinama je kroz sustav tražio zadovoljenje pravde. Vojno stegovni sud u Splitu kaznio je 2002. poručnike Matka Žurića i Gorana Brajkovića zbog davanja lažnog iskaza na suđenju Markoti. Oni su, iako svjedoci, a dijelom i sudionici tog događaja, u ranijim sudskim procesima tvrdili da Markota nije zlostavljao Petkovića.</p>
<p>Izrečena im je stegovna kazna zaustavljanja u napredovanju i promicanja u službi u trajanju četiri godine.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Krajem veljače o HSS-ovoj platformi za lokalne izbore </p>
<p>SISAK, 8. veljače</p>
<p> – Sisačko-moslavački Županijski odbor HSS-a odlučio je da će 27. veljače u Kutini održati skup općinskih, gradskih i županijskih vijećnika te stranke na kojem će se raspravljati o stranačkoj platformi za iduće lokalne izbore, izvijestila je u nedjelju predsjednica Županijskog odbora HSS-a Marijana Petir. </p>
<p>HSS-ovu platformu za iduće lokalne izbore, o kojoj će na skupu u Kutini raspravljati vijećnici HSS-a u tijelima regionalne i lokalne uprave i samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, pripremit će predsjednici općinskih vijeća i načelnici iz HSS-a zajedno s predsjedništvom Županijske organizacije te stranke.</p>
<p>Na skupu u Kutini razmotrit će se koliko su ostvareni planovi stranke u općinama, gradovima i županiji u proteklom razdoblju, a utvrdit će se i planovi HSS-ove politike i jačanja stranačkih organizacija u Sisačko-moslavačkoj županiji.</p>
<p>Sisačko-moslavački HSS prihvatio je i plan aktivnosti u ovoj godini, a kao temeljne zadaće istaknute su afirmacija radićevske politike HSS-a, jačanje stranačkih organizacija u općinama, gradovima i na razini Sisačko-moslavačke županije, te organizacija proslave 100. obljetnice osnutka HSS-a u Hrastovici blizu Petrinje. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040209].
|
