NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040109].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197001 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Članovi Račanove vlade nisu se obogatili, iznimka samo Čačić</p>
<p>Svim su se članovima bivše vlade u tijeku mandata plaće smanjile od 100 do 1500 kuna / Karticu nije predao samo bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, no time nije prekršio zakon / Imovinska kartica bivšeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića gotovo je prazna</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Ako je vjerovati imovinskim karticama predanim na početku i kraju mandata, članovi Račanove vlade nisu se obogatili u prošle četiri godine. Iznimka je samo Radimir Čačić koji je znatno – sa 8,6 na 12,5 milijuna kuna – povećao vrijednost svog portfelja dionica i udjela. </p>
<p>Samo je nekolicina ministara uspjela povećati svoju štednju, a nekolicina je ministarskih obitelji poboljšala vozni park. Zanimljivo je da su se svim članovima bivše vlade u tijeku mandata plaće smanjile od 100 do 1500 kuna. Plaća premijera je, na primjer, sa 18.464 kuna pala na 17.000 kuna. </p>
<p>Na kraju mandata imovinsku karticu Vladinim službama nije predao samo bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. No time nije prekršio zakon, jer bi se prema zakonu tim poslom trebalo baviti jedno saborsko povjerenstvo koje još nije osnovano.</p>
<p>Prihodi obitelji Račan smanjili su se otkako se Dijana Pleština, supruga bivšeg premijera Ivice Račana, preselila u Hrvatsku, jer je kao sveučilišna profesorica u SAD-u mjesečno zarađivala oko 4000 dolara. Na obiteljskim bankovnim računima je, vjerojatno, stanje bitno bolje, jer je zbog selidbe prodala i kuću, no u imovinskoj kartici bivšeg premijera o tome nema podataka. Račan je vlasnik 200 dionica Jadranturista koje je imao i prije premijerske dužnosti, kao i 150 četvornih metara stambenog prostora na zagrebačkoj Trešnjevki. No, koliko je poznato, samo je 68 'kvadrata' uređeno kao stan, a ostatak je tavan. </p>
<p>Sa suprugom je Račan suvlasnik stare drvene kućice, manje od 30 'kvadrata', uz Kupu te jednoipolsobne vikendice na Braču. Ni Račan niti njegova supruga, prema imovinskoj kartici, nemaju automobil pa se može pretpostaviti da je »renault laguna« kojim se Račan vozi u vlasništvu stranke.</p>
<p>Imovinska kartica bivšeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića gotovo je prazna, jer on nije vlasnik ni jedne nekretnine, nema automobil, a nema ni podataka o štednji. Čini se, dakle, da je nakon negativnih komentara u javnosti Linić odustao od ljetos najavljene kupnje motorne jahte vrijedne 150.000 eura od jednog riječkog biznismena.</p>
<p>Ipak, može se reći da se Linićevo imovinsko stanje popravilo otkako se 2002. oženio, jer je njegova supruga Ksenija, inače njegova dugogodišnja suradnica u vrijeme dok je bio riječki gradonačelnik, vlasnica dvaju stanova od 63 četvorna metra u obiteljskoj kući u Rijeci (jedan je otkupila od rođaka, a drugi dobila na dar od majke) te četvrtine kuće u Kraljevici. Zanimljivo je da ni Linić niti njegova supruga nisu vlasnici automobila iako je poznato da je Linić ljubitelj automobila i brze vožnje. </p>
<p>Imovinske kartice bivšeg zamjenika premijera odnosno potpredsjednika Vlade Gorana Granića zanimljiva je kao jedina u kojoj se navodi posjedovanje znatnije zbirke umjetnina, odnosno oko 200 slika. Granić je vlasnik stana od 100 'kvadrata' u Zagrebu, kupljenog prije ulaska u Banske dvore, te s majkom i bratom suvlasnik obiteljske kuće u Baškoj Vodi, a na suprugino ime se od 1997. vodi automobil »ford fiesta«.</p>
<p>Za razliku od svojih kolega, bivša potpredsjednica Vlade Željka Antunović ni na početku ni na kraju mandata nije željela u imovinsku karticu upisati visinu plaće svog supruga koja je, stoji u kartici, poslovna tajna poslodavca. U njenoj kartici nema podataka o stanu u kojem obitelj živi, ali je iskazana povećana štednja sa 120.000 na 150.000 kuna. Obitelj Antunović imala je na početku mandata dva Fiata, »mareu« i »tipo«, a na kraju »mareu« i novi »land rover free lander«.</p>
<p>Ante Simonić, koji je potpredsjednik Vlade postao 2002. godine, dio je brojne skupine članova Račanova kabineta koji na kraju mandata nisu prijavili nikakve bitne promjene u imovnom stanju. U njoj su i bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović te ministri Antun Vujić, Antun Vlahušić, Gvozden Flego, Neven Mimica i Ivo Banac te Pave Župan Rusković. No njihovo se imovno stanje i prije članstva u Vladi moglo smatrati vrlo solidnim za hrvatske prilike. </p>
<p>Bivša ministrica bez portfelja Gordana Sobol na kraju mandata je u imovinsku karticu kao jedine promjene upisala podatke o svojoj i suprugovoj stambenoj štednji te suprugovoj deviznoj štednji i udjelima u dvama investicijskim fondovima, ali bez podataka o iznosima.</p>
<p>Najštedljiviji ministri bili su, čini se, Tonino Picula i Mato Crkvenac. Bivši ministar vanjskih poslova prijavio je oko 30.000 eura i 8500 dolara štednje, automobil »citroen C5«, ali je za cijelog mandata ostao živjeti u stanu od 36 četvornih metara Velikoj Gorici kojeg je vlasnik otprije, kao i neuseljivog stana u Šibeniku.</p>
<p>Bivši ministar financija Mato Crkvenac pedantno je zapisao da je mjesečno za bankovnu štednju uspijevao izdvojiti između 4000 i 5000 kuna, što mu je na kraju donijelo 210.000 kuna uštede koju je Crkvenac u imovinskoj kartici odmah i preračunao u 31.000 eura.</p>
<p>Kao i stranački kolega Linić, i bivši ministar Ivica Pančić je nakon ženidbe prijavio znatnije promjene u imovini – stan u Zagrebu, automobil »citroen xantiju« te supruginu plaću koja iznosi oko 10.000 kuna. Pančić je prijavio i da je u četiri godine mandata uštedio 200.000 kuna, a otprije je vlasnik i obiteljske kuće u Vukovaru.</p>
<p>Među podacima o plaćama ministarskih supruga uočljiv je podatak da je supruga Davorka Vidovića na početku njegova mandata imala oko 5000 kuna plaće, a na kraju 12.000. Budući da je kao ministar imao službeni automobil, Vidović je prodao jedan od dvaju automobila, baš kao i Ljubo Jurčić, koji je prodao »audi A4« i ostao samo s »renaultom 5« iz 1990. Jurčić je, inače, jedini ministar koji je prijavio vlasništvo tvrtke u inozemstvu, u Bosni i Hercegovini, a u imovinskoj kartici koju je predao na kraju dvogodišnjeg mandata više nema ni podataka o štednji u bankama, u kojima je na početku mandata imao 60.000 eura i 100.000 kuna. </p>
<p>Jedini ministar koji je u imovinskoj kartici prijavio i građevinske radove je Vladimir Strugar, koji je podigao 85.000 kuna kredita za adaptaciju obiteljske kuće i 70.000 kuna kredita za kupnju automobila. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dobavljač laptopa za Vladu tvrtka je umirovljenog generala Damira Krstičevića</p>
<p>Bez obzira na to što poslovni kuloari tvrde da je Krstičević jako sposoban IT menadžer, bit će onih koji će tvrditi da premijer Ivo Sanader zbog međunarodne zajednice nije u stanju Krstičevića vratiti na posao u MORH, pa njegovoj tvrtki pogoduje u poslovima s Vladom / Informatička pismenost naših političara daleko je ispod razine njihovih zapadnih kolega, a još udaljenija od informatičke pismenosti vodećih poslovnih ljudi u svijetu</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Od godine 2000. hrvatske se vlade nadmeću u pokazivanju informatičke naprednosti: Račanova je u dvoranu za sjednice uvela desktope, a Sanaderova ih je zamijenila laptopima. Prvi su instalirani nakon javnog natječaja, a drugi su na pokusnom radu uoči natječaja. U oba slučaja Banske je dvore računalima opskrbila IT tvrtka »King računala«, dio M San grupe u kojoj je jedan od glavnih menadžera umirovljeni general Damir Krstičević.</p>
<p>Tek su rijetki u medijsko-poslovnim kuloarima pokušavali u tome pronaći neku posebnu povezanost između Vladina potpredsjednika Gorana Granića i umirovljenog generala i IT menadžera Damira Krstičevića.</p>
<p>Prema časopisu Banka tvrtka »King računala« samo je u desetom mjesecu prošle godine sklopila posao s Vladinim uredom za internetizaciju, vrijedan 3,8 milijuna kuna. U natječaju za računala, pisače, digitalne fotoaparate, skenere i ostalu računalnu opremu sudjelovali su i »Končar elektronika i informatika« sa 1,9 milijuna kuna, tvrtka »Kodeks« sa 1,2 milijuna kuna, a »Recro« je utržio 600 tisuća kuna. Na natječaju su manje kupoprodajne ugovore s državom ugovorili i »Comping LDA«, »Combis«, »Retel«, »Siemens« i »Kuner-Zagreb«.</p>
<p>Prigovori na novi posao Vlade s »King računalima« dvojaki su. Prvi je da su laptopi instalirani unatoč tomu što za njihovu nabavu nije raspisan javni natječaj, odnosno što je tvrtka »King računala« u prednosti pred ostalim dobavljačima s obzirom na to da konkurenti sigurno neće biti u prilici ministrima dati na probu svoje laptope.</p>
<p>Drugi je prigovor u vezi s umirovljenim generalom Krstičevićem koji je, prema pisanju Večernjeg lista, sudjelovao na sastanku šest umirovljenih generala s premijerskim kandidatom Sanaderom u studenomu prošle godine za predizborne kampanje.</p>
<p>Bez obzira na to što poslovni kuloari tvrde da je Krstičević jako sposoban IT menadžer, bit će onih koji će tvrditi da Sanader zbog međunarodne zajednice nije u stanju Krstičevića vratiti na posao u MORH, pa njegovoj tvrtki pogoduje u poslovima s Vladom.</p>
<p>Zanimljivo je i objašnjenje Vladina glasnogovornika Ratka Mačeka zašto se s desktopa prešlo na laptope. On kaže da su laptopi prikladni za virtualne Vladine sjednice s otvorenim linkovima, kakve su predviđene u skoroj budućnosti. Bivši premijer Ivica Račan vodio je jednu takvu sjednicu iz hotela »Sheraton«, koja je bila više paradnog nego radnog karaktera, stoga ju se doista može smatrati fijaskom: naime, novinari uopće nisu mogli izvještavati jer ništa nisu čuli.</p>
<p>Danas je uobičajeno da uprave multinacionalnih kompanija održavaju virtualne sjednice premda su njihovi sudionici na različitim stranama svijeta. Međutim, Hrvatska vlada nije multinacionalna kompanija, a i informatička pismenost naših političara daleko je ispod razine njihovih zapadnih kolega, a još udaljenija od informatičke pismenosti vodećih poslovnih ljudi u svijetu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Most do Pelješca dio brze ceste za Dubrovnik, a autocesta kroz zaleđe</p>
<p>Institut građevinarstva Hrvatske izradio je studiju prema kojoj bi se od Ploča do Rudine napravila brza cesta, dio koje je i most Komarna - Pelješac, s ciljem rješavanja »problema fizičke odvojenosti dijela Županije od ostalog dijela Hrvatske te boljeg povezivanja poluotoka Pelješca i otoka Korčule s ostalim dijelovima Hrvatske« / Dvojbe su jedino hoće li tim pravcem ići i jadransko-jonska autocesta, ili će ona ostati na trasi koja ide preko Neuma do Osojnika kod Dubrovnika i dalje kroz BiH, ili će možda ta autocesta, kako je govorio bivši ministar Čačić, u BiH ući već kod Metkovića i dalje preko Popova polja i Trebinja ići za Crnu Goru</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Najava predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera da će se ići na izgradnju mosta Klek (Komarna) – Pelješac, kojim će se »Dubrovnik izvući iz prometne izolacije te oživjeti Pelješac, Korčula i Mljet«, u susjednoj je Bosni i Hercegovini dočekana kritikama. Dobar dio bošnjačkih političara tu je Sanaderovu izjavu protumačio kao uvod u potpuno odustajanje Hrvatske od Sporazuma o Luci Ploče i prolazu kroz Neum. Navodno su i bosanskohercegovački Hrvati skeptični u vezi s tim projektom koji bi stvorio alternativu za cestovnu vezu s Dubrovnikom koja je sada moguća jedino preko Neuma.</p>
<p>Međutim, prema novinskim izvješćima Sanader je prošle subote u Splitu rekao da će se izgradnja autoceste »Dubrovnik – Split – Zagreb nastaviti punom parom«. Most Klek – Pelješac spomenuo je u kontekstu važnosti čvorišta i pristupnih cesta bez kojih autocesta nema perspektive, dodajući da će »jug Hrvatske izvući iz izolacije gradnjom mosta Komarna – Pelješac, tako da za putovanje iz Dubrovnika u Split neće trebati više dva puta prelaziti granicu«. Dakle, iako je moguće da predsjednik hrvatske vlade smatra da bi most Komarna – Pelješac trebao biti dijelom buduće jadransko-jonske autoceste, tako ipak nije jasno rečeno. </p>
<p>Dvojbe o tome posebice potiče Prostorno-prometna studija cestovne mreže u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koju je napravio Institut građevinarstva Hrvatske. U toj studiji se, naime, predviđa izgradnja mosta Komarna – Pelješac, ali kao dijela »brze ceste Ploče – Pelješac – Rudine koja bi trebala distribuirati promet s jadransko-jonske autoceste tim područjem Županije«. Ta brza cesta bi počela na čvoru Ploče na jadransko-jonskoj autocesti, te preko Čeveljuše, Opuzena, Slivna dolazi do mjesta Komarna gdje bi se preko Malostonskog zaljeva izgradio most dužine oko 2200 metara do poluotoka Pelješca.</p>
<p>Kod Stona bi, također u sklopu te brze ceste, bio izgrađen most preko Stonskog kanala dužine oko 750 metara te pristupna cesta do mjesta Doli, gdje bi se ta brza cesta spojila s postojećom jadranskom magistralom. Tom cestom bi se, prema spomenutoj studiji, išlo do čvora Rudine na jadransko-jonskoj autocesti. Dužina te brze ceste iznosila bi oko 60 kilometara. </p>
<p>»Most preko Malostonskog zaljeva je razmatran u funkciji rješavanja problema fizičke odvojenosti dijela Županije od ostalog dijela Republike Hrvatske te boljeg povezivanja poluotoka Pelješca i otoka Korčule s ostalim dijelovima Hrvatske«, navodi se u studiji Instituta građevinarstva Hrvatske.</p>
<p>Dakle, most Komarna – Pelješac odnosno brza cesta Ploče – Pelješac – Rudine može biti dijelom buduće jadransko-jonske autoceste, ali i ne mora. Ona može biti i brza cesta kojoj je cilj kopneno povezivanje Hrvatske neovisno o tome što bi sjevernije od nje išla jadransko-jonska autocesta.</p>
<p>Inače, o koridoru kojim bi trebala ići ta autocesta postojale su dvojbe. Račanova je vlada prije nekoliko mjeseci odlučila da ta autocesta ipak treba od Ploča ići preko neumskog koridora do Osojnika, nedaleko od Dubrovnika, dok bi dalje išla preko BiH do Crne Gore. Druga varijanta koju je spominjao bivši ministar Radimir Čačić predviđala je da jadransko-jonska autocesta u BiH uđe već na prostoru između Metkovića i Čapljine te dalje preko Popova polja i Trebinja ide prema Crnoj Gori.</p>
<p>U spomenutoj studiji Instituta građevinarstva Hrvatske spominje se i mogućnost da autocesta od Osojnika ide teritorijem Hrvatske do Debelog Brijega, dakle, da uopće ne ide u BiH. U tom slučaju kao čvorovi te autoceste predviđeni su, osim Osojnika, Brgat, Plat, Cavtat, Zračna luka, Čilipe I i II, Gruda i Debeli Brijeg. Ako bi, pak, kod Osojnika jadransko-jonska autocesta ušla u BiH, onda bi, prema toj studiji, to bila brza cesta Osojnik, Brgat, Cavtat, Debeli Brijeg. </p>
<p>I u jednom i u drugom slučaju ta bi cesta išla iznad izvora rijeke Omble tunelom dužine oko 1000 metara na nadmorskoj visini od 200 metara, te iznad svih naselja u tom području. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Turneja osuđena na uspjeh</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Premijer Ivo Sanader i njegova vanjskopolitička ekipa na čelu s ministrom Miomirom Žužulom, nisu imali nijednu drugu mogućnost osim pokretanja agresivne vanjskopolitičke kampanje. Odlazak na prvu mini-turneju Vatikan-Berlin-Bruxelles-Strasbourg bio je neminovan, posebice zbog činjenice da Hrvatska u prvoj polovici godine želi zabilježiti integracijski uspjeh u Europskoj uniji. U Vatikanu, mjestu stalne načelne potpore Hrvatskoj, od susreta s Papom bilo je mnogo važnije, tri mjeseca prije objavljivanja mišljenja Europske komisije, razgovarati s predstavnicima utjecajne vatikanske diplomacije. </p>
<p>No, postoji razlog zbog kojeg je vrlo jednostavno predvidjeti da će važni razgovori s ključnim ljudima europske i svjetske politike u Berlinu, Bruxellesu i Strasbourgu biti uspješni. Taj razlog su jedino i isključivo pozitivni pomaci »kod kuće«.</p>
<p>Hrvatska je u protekle dvije godine imala velikih problema s vjerodostojnošću, posebice u ključnim političkim kriterijima bez kojih je, kako je to stalno poručivao službeni Bruxelles, nastavak približavanja punopravnom članstvu u Uniji nezamisliv. U situaciji kada je u suradnji s Haaškim sudom učinjeno niz pogrešaka, a cijela država pala pod pečat tvrdnje svih članica EU-a da se ne poštuju međunarodne obveze, te s nedovršenim procesom povratka izbjeglica i njihove imovine, odlazak hrvatskih diplomata u svijet ne bi značio puno. </p>
<p>Jamstvo za uspjeh ove prve vanjskopolitičke turneje osigurano je dosad izuzetno zrelim državničkim potezima novoga premijera i njegove vlade. Potezi koji dokazuju pojačanu brigu za manjine s najavom brzog rješavanja imovinsko-povratničkoga paketa, najavama potpune i neupitne suradnje s Haaškim sudom pokrijepljene spretnim potezom konzultacija s glavnom tužiteljicom Haaškoga suda Carlom del Ponte o ustupanju dokumenata za Gotovininu obranu njegovim navodnim odvjetnicima, zreli su državnički potezi koje hrvatski građani već dugo nisu vidjeli. </p>
<p>Kriteriji Europske unije i očekivanja ključnih adresa u svijetu neće se, naravno, promijeniti. No, sada je mnogo važnije da se stvari mijenjaju u Hrvatskoj, posebice kada je u pitanju funkcioniranje pravne države. Sanader je počeo vrlo dobro i zadao si težak zadatak - izdržati tempo.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pelješki most ili »uzvraćanje prijetnji«</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Već na samom početku mandata, vlada hrvatskog premijera Ive Sanadera ima se prigodu uvjeriti kako će biti teško ispuniti prijeizborno obećanje o uređivanju odnosa sa susjedima kao jednom od prioriteta. U odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine aktualizirani su neki stari problemi koji već godinama opterećuju odnose dviju zemalja. Na prvom mjestu je svakako pitanje Sporazuma o Luci Ploče koji nikad nije ratificiran u Hrvatskom saboru zbog dvojbi o mogućem ugrožavanju hrvatskoga suvereniteta njegovom primjenom.</p>
<p>Vlada premijera Ivice Račana bila je, činilo se, na pragu kompromisa s bosansko-hercegovačkom stranom. Trebao je biti potpisan protokol kojim bi se iz Sporazuma eliminirala odredba o spornom međunarodnom članu upravnog odbora Luke, a istodobno je Sabor trebao ratificirati taj dokument. No, u posljednji trenutak takvu se rješenju usprotivio bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić.</p>
<p>U međuvremenu, s bošnjačke strane su u više navrata stizala upozorenja da »BiH ne može beskrajno čekati« na rješavanje tog pitanja, te da će se preorijentirati na crnogorsku luku Bar, ne bude li ratificiran Sporazum o Luci Ploče.</p>
<p>Nije stoga nikakvo čudo da je i najava hrvatskog premijera Sanadera o gradnji mosta između Kleka (Komarne) i Pelješca, kojom bi se izbjegao prolazak ceste prema Dubrovniku kroz teritorij BiH, protumačena u Sarajevu kao »uzvraćanje prijetnji«. To je najjasnije formulirao bosansko-hercegovački ministar civilnih poslova Safet Halilović kazavši kako je najava izgradnje tog mosta sredstvo pritiska na BiH da prihvati hrvatske uvjete kada je riječ o sporazumima o korištenju Luke Ploče.</p>
<p>No, problemi vezani uz Ploče i Neum nisu jedini koji bi trebali biti na dnevnom redu sastanka premijera Sanadera i predsjedavajućeg Vijeća ministara Terzića vjerojatno u veljači ove godine. Tu je svakako i pitanje Sporazuma o slobodnoj trgovini, s obzirom na to da je BiH jednostrano odgodila primjenu nekih njegovih odredaba, nespretno pokušavajući zaštititi domaće proizvođače hrane. Hrvatska i Bosna i Hercegovina moraju riješiti probleme u međusobnoj trgovini, prije svega velik deficit BiH. </p>
<p>Nakon sjednice Međudržavnog vijeća za suradnju, održane potkraj prošle godine, istaknuto je da odnosi Hrvatske i BiH trebaju biti okrenuti budućnosti, a ne prošlosti, te da težište ponajprije treba biti na gospodarskoj i suradnji na putu prema europskim i euroatlantskim integracijama.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sanader među Srbima</p>
<p>Sanader za sada igra dobro, a onih sto dana poštede za novu vladu ionako još nije prošlo. Kada završi medeni mjesec s građanima, HDZ-ova se vlada mora pripremiti i za kritike koje će neminovno uslijediti ako skrene s dobrog puta kojim je krenula</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Premijer Ivo Sanader vuče i dalje obećavajuće dobre poteze. Sumnjičavci mu, dakako, ne vjeruju jer smatraju premijerove najave i izjave HDZ-ovom demagogijom, no čak i okorjeli politički protivnici poput Stipe Šuvara nevoljko se slažu da je Sanader startao dobro. Tko je mogao i sanjati da će predsjednik hrvatske vlade, pritom još i HDZ-ove, zajedno sa svojim najbližim suradnicima na pravoslavni Badnjak doći među predstavnike srpske zajednice te uz pozdrav »Hristos se rodi« čestitati im blagdan i poželjeti prekid svih višegodišnjih nesporazuma? Kao prvi premijer do sada koji je to učinio, Sanader je istaknuo i da je »ponosan« što je u Hrvatskom saboru dogovorena suradnja s predstavnicima manjina, te obećao da će njegova vlada raditi tako da »zacijeli sve ono što je bilo tijekom rata i rane koje su ostale«. </p>
<p>Sanaderovi će oponenti dakako pripomenuti da HDZ-ov šef to radi kako bi zahvalio Srbima za ona tri glasa potpore njegovoj vladi, no ako to i radi zbog toga, opet je politički pragmatično i mudro. Proklamirajući i dalje svoj stav da su manjine nacionalno bogatstvo, već dva puta u samo dva tjedna Sanader pokazuje dobru volju. Prvi put odlaskom u Istru i razgovorom s IDS-om te s predstavnicima Talijana, a sada dolaskom među Srbe i pružanjem ruke pomirnice.</p>
<p>No, kad već govorimo o novim imenovanjima, neka od njih ipak su izazvala nemalo čuđenje i pokazala da bi i ova vlada, kao i sve prethodne, mogla imati problema s nepotizmom i običajem zbrinjavanja bliskih prijatelja ili rodbine. Tako je Sanader, tko zna zašto, svog tjelohranitelja i šefa sigurnosti u HDZ-u - o kojemu su u vrijeme predizborne kampanje pisali i mediji zbog toga što kao djelatna vojna osoba osigurava skupove HDZ-a, pa je čak i bivša ministrica pokrenula postupak da ga se isključi iz HV-a - promovirao u pomoćnika ministra unutarnjih poslova! Možda novi pomoćnik ministra ima znanje potrebno za obnašanje novopovjerene mu dužnosti, a ona obuhvaća i mjesto načelnika Ureda za osiguranje, no, teško se oteti dojmu da je premijer u ovom slučaju malo zbrzao i previdio da će ovo imenovanje izazvati negodovanje javnosti.</p>
<p> Već se pročulo i da je novi državni tajnik u turbo-ministarstvu Božidara Kalmete vjenčani kum HDZ-ova predsjednika Hrvatskog sabora. Istodobno, u Vladu se vraćaju i mnogi kadrovi koji su u njoj radili do trećesiječanjskih izbora 2000. Među njima ima i nekih vrsnih rješenja, poput novoimenovane državne tajnice u Ministarstvu financija, stručne i provjerene osobe, nekoć desne ruke bivšega HDZ-ova ministra financija, a potom glavne ekonomistice Privredne banke. Sanader u većini imenovanja nije pogriješio, ali u nekima je morao biti znatno oprezniji i ne mijenjati dosadašnju dobru klimu kojom je okružen, a koju najvećim dijelom i stvara sam.</p>
<p>Sanader, međutim, jasno pokazuje da vrlo pozorno prati sve što se zbiva u državi koju vodi kao predsjednik Vlade. Stoga je pohvalna njegova brza reakcija u dva slučaja - nakon poskupljenja kruha te u mogućim izmjenama Zakona o zabrani rada nedjeljom. </p>
<p>I prva je sjednica nove vlade praćena budnim okom javnosti, koja je željela znati hoće li HDZ-ova ekipa odmah krenuti s realizacijom obećanja koja je davala u predizborno vrijeme. Vlada je krenula. Odmah su donesene odluke da se u saborsku proceduru proslijede tri zakona kojima bi se majkama s troje i više djece vratila mogućnost trogodišnjeg rodiljnog dopusta, što je bilo jedno od ključnih HDZ-ovih obećanja. Rodiljne naknade još se nisu povećale, iako je HDZ to najavljivao, jer se čeka donošenje državnog proračuna za tekuću godinu, no u HDZ-u ne odustaju od ispunjenja i tog obećanja. Treba samo vidjeti kako namaknuti novac za te potrebe.</p>
<p>Veliku je uzbunu javnosti izazvala Vladina odluka da se PDV s najavljenih 22 na 20 posto smanji tek od početka iduće godine, jer je većina građana to HDZ-ovo obećanje smatrala najvažnijim u porastu njihova životnog standarda. No, građani su ipak zaboravili da i ova vlada svoja obećanja ipak ispunjava - uspije li u tome - u četiri godine svog mandata, a ne odmah u prvoj, kako to svi iščekuju. Prije svega, za provođenje tako krupne odluke treba ostvariti niz predradnji i promjena zakonskih akata, a kako je i sam premijer rekao, PDV se ne može smanjivati retroaktivno. Stoga je Sanader doista i ostvario svoje predizborno obećanje, ali će građani ipak pričekati još godinu dana da bi u svojim džepovima osjetili to najavljeno povećanje standarda. </p>
<p>Promptno je ukinuta i radna obveza liječnicima, koju im je propisao bivši ministar zdravstva, koji baš i nije iskazao talent u vođenju tog opsežnog i osjetljivog resora. Nije li, naime, tragično da jedino u tom resoru ne postoji izvješće o financijama, kao ni središnja evidencija prihoda i rashoda u zdravstvu? I to u resoru koji »grize« 13 milijardi kuna iz državnog proračuna? Nije li, također, tragikomično da novi ministar zdravstva i socijale dobiva u ruke na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepano izvješće u kojem je 50 stranica uvezano naopako i bez reda, što samo pokazuje da to važno izvješće o stanju u zdravstvu nitko iz bivše vlasti nije ni pročitao! </p>
<p>A sada se već strahuje od poteza novog ministra, koji će povući radikalne rezove. Pacijentima koji se vuku od nemila do nedraga po bolnicama ne bi li obavili pretrage i preglede uz tonu papirologije, ta se najava vjerojatno sviđa pa razloga za strahovanja imaju uglavnom oni s putrom na glavi. Takvih je u zdravstvu, i ne samo u njemu, mnogo.</p>
<p>Obećavajući su i Sanaderovi potezi prema susjedima Slovencima s kojima imamo tanke i problematične odnose i gomilu nerazjašnjenih problema. </p>
<p>Sanader za sada igra dobro, a onih sto dana poštede za novu vladu ionako još nije prošlo. Kada završi medeni mjesec s građanima, HDZ-ova se vlada mora pripremiti i za kritike koje će neminovno uslijediti ako skrene s dobrog puta kojim je krenula.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bez obzira na istine i laži, Tito nam je miliji i draži</p>
<p>Neki smatraju da je to logičan i razuman odabir, a neki da je nelogičan i nemoralan, ponajprije zbog zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata / Ugodno iznenađuje drugo mjesto Nikole Tesle te treće Ruđera Boškovića / Četvrto mjesto pripada Miroslavu Krleži, a tek peto prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu / Samo u toj anketi Ivica Račan i Marko Perković Thompson dijele 54. mjesto sa 19 glasova</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Prema anketi koju je tjednima provodio Nacional, najvećim Hrvatom u povijesti izabran je Josip Broz Tito. Od 7779 glasova osvojio je 2055 ili 26,4 posto. Neki smatraju da je to logičan i razuman odabir, a neki da je nelogičan i nemoralan, ponajprije zbog zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, Nacional nije birao ni najboljeg ni najmoralnijeg Hrvata u povijesti. </p>
<p>Imajući na umu to da u takvim izborima političari uvijek imaju malo veću specifičnu težinu nego znanstvenici ili umjetnici, izbor Tita nije neočekivan.</p>
<p>On je doista bio »faca« svjetskog formata (što je zorno potvrdio njegov sprovod), i prema tome se ni jedan političar s ovih prostora s njime ne može uspoređivati. Doista je od jedne, u osnovi trećerazredne države, spletom okolnosti stvorio globalno važnu državu (pre)golema prestiža. </p>
<p>Činjenica jest, što glasači nisu (a nisu ni morali) uvažili, da je cijena za prestiž jednog čovjeka doista bila prevelika. Nije riječ samo o masovnim zločinima, počinjenima neposredno nakon rata, i o nepoštivanju ljudskih prava, nego i o tome da je uloga koju je Jugoslavija imala u svijetu, za njezine građane bila doslovce preskupa, kao i to da je pluralizam bio nepoželjan za njegove vladavine, a što se osjeća i danas. </p>
<p>Što se tiče svjetskog formata, nadajmo se da nikad, doista više nikad, neće biti potrebe da jedna trećerazredna država daje prvorazrednog državnika. Istodobno, Titu treba u pozitivu uzeti Ustav iz 1974. na kojem, uz ostalo, i suvremena Hrvatska temelji svoju državnost; činjenicu da je nakon 1950. upravljao jednom neizmjerno kompliciranom državom vrlo čvrstom rukom ali bez većih krvoprolića; sposobnost da se odvoji od svojeg velikog uzora Staljina, i ono što mnogi zamjeraju suvremenim političarima – čovjek je stvarno bio odlučan.</p>
<p>Nakon izbora Tita za najvećeg Hrvata u povijesti, možemo parafrazirati izreku iz njegova razdoblja: Bez obzira na istine i laži, Tito nam je miliji i draži, barem za onih 26,4 posto glasača.</p>
<p>Ugodno iznenađuje drugo mjesto Nikole Tesle. Čovjek čija su dostignuća i danas mnogima neshvatljiva (na primjer, Vladimir Paar smatra da je 21. stoljeće Teslino stoljeće). Nabrajati sve genijalno što je Tesla izumio, nepotrebno je. O njemu dovoljno govori i to da je po njemu nazvana jedna fizikalna mjerna jedinica i krater na Mjesecu. Dakle, riječ je o doista svjetskoj veličini.</p>
<p>Na trećem mjestu (daleko iza Tita i Tesle) nalazi se Ruđer Bošković. Pomalo iznenađujuće, jer ipak je riječ , za prosjek godina kandidiranih osoba, o čovjeku iz daleke prošlosti, danas poznatom uglavnom po Institutu koji je nazvan po njemu, a ne po djelima. Četvrto mjesto zauzima Krleža, čovjek koji je natkrilio cijelo književno (i ne samo književno) 20. stoljeće, što pak upozorava na to da se starog Frica danas (možda) i ne čita koliko bi se moglo i trebalo, ali ga se barem poštuje.</p>
<p>Tek peto mjesto prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana veće je iznenađenje. Bez obzira na to što tko mislio o Tuđmanu i o njegovih gotovo deset godina vladavine, riječ je o jednoj od najvažnijih (i u mnogim pogledima najsudbonosnijih) osoba u hrvatskoj povijesti, bez prave konkurencije u nedavnoj prošlosti.</p>
<p>Anketa je rezultirala i barem jednim bizarnim detaljem. Naime, samo u toj anketi Ivica Račan i Marko Perković Thompson mogu dijeliti isto mjesto. Obojica su na 54 mjestu sa 19 glasova.</p>
<p>Sve u svemu, anketa kao anketa, ni jedna nije objektivna, što potvrđuje i visoko 10. mjesto vrsnog kuhara Steve Karapandže.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Inine i HT-ove dionice braniteljima i pouke privatizacije</p>
<p>O propastima privatizacija zna se mnogo, a među najvećim razlozima za to je nepostojanje »pozitivne ideje« privatizacije i potrebne pomoći države u svim postupcima oživotvorenja i razvoja novoga kapitalističkog sustava gospodarstva i ekonomije. Postoji li za treći blok privatizacije pozitivna ideja i osmišljeni mehanizmi, uz ostalo i za poticanje razvoja malog dioničarstva u Republici Hrvatskoj? To je pitanje svih pitanja u vezi s uspješnosti trećeg bloka privatizacije / U vezi s besplatnim dionicama braniteljima, prečesto se ističu neke velike interesne razlike vlasnika tih i beneficiranih radničkih dionica, koje treba platiti. Međutim, osim te doslovne razlike, svi drugi interesi tih kategorija dioničara, naročito dugoročno gledano, trebali bi biti potpuno isti</p>
<p>BRANKO HOLZER</p>
<p>Privatizacija društvenog gospodarstva Republike Hrvatske može se do sada promatrati u tri bloka. Prvi je blok započeo 1991., od kada su radnici i umirovljenici mogli kupiti dionice ili udjele u poduzećima u kojima su radili pod beneficiranim uvjetima, i to traje do danas. </p>
<p>Drugim blokom privatizacija treba smatrati dodjelu određenih vaučera stradalnicima Domovinskog rata i mnogim bivšim zatvorenicima, a koja počela 1997. i završena je. </p>
<p>Trećim blokom možemo smatrati početak besplatne dodjele dionica HT-a d.d. i Ine d.d. svim hrvatskim braniteljima, koje je najavljeno 9. prosinca 2003. i zatim prodaju beneficiranih dionica tih poduzeća radnicima i umirovljenicima. </p>
<p>Treći blok bi se trebao protegnuti i na HP d.d., HŽ, HEP i neke druge »državne« tvrtke.</p>
<p>Svi znamo da su prva dva bloka privatizacija završila propašću tisuća poduzeća i stotina tisuća malih dioničara. Kako će završiti treći blok privatizacije u Hrvata još se ne zna. Za uspjeh bi trebalo mnogo više nego što je bilo koja vlada dosad učinila. </p>
<p> O propastima privatizacija zna se mnogo, a među najvećim razlozima za to je nepostojanje »pozitivne ideje« privatizacije i potrebne pomoći države u svim postupcima oživotvorenja i razvoja novoga kapitalističkog sustava gospodarstva i ekonomije. Postoji li za treći blok privatizacije pozitivna ideja i osmišljeni mehanizmi, uz ostalo i za poticanje razvoja malog dioničarstva u Republici Hrvatskoj? </p>
<p>To je pitanje svih pitanja u vezi s uspješnosti trećeg bloka privatizacije.</p>
<p>Nepostojanje pozitivne ideje privatizacije jednako je i dalje u cijelom sklopu važnih pitanja. </p>
<p>Dodjela dionica braniteljima prva je na redu, pa o tomu treba nešto reći. Vlada Republike Hrvatske donijela je zakone i mjere za to, ali nedovoljne. Ozakonjeno je osnivanje fonda u koji će ući sve dionice branitelja s određenim uvjetima. To su, moratorij na prodaju dionica do tri godine, podjela trećine dividende braniteljima, trećina ostaje u fondu, a ostatak ide za zajedničke potrebe branitelja. Nadalje, fondom upravljaju četiri čovjeka iz braniteljskih udruga i tri iz političkog i državnog miljea Republike Hrvatske. U ime svih branitelja, Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata provodi većinu aktivnosti vezanih za provedbu i ostvarenje dodjele dionica. </p>
<p>Ta Koordinacija obavila je velik posao, ali ih čeka još mnogo toga znanoga i neznanoga, razumljivoga i nerazumljivoga. Ali sve to nas nije snašlo prvi put!</p>
<p>Prodaja beneficiranih dionica radnicima i umirovljenicima HT-a je trebala biti već završena, a Inina bi trebala započeti najranije u srpnju 2004., prema propisanim rokovima prodaje. Međutim, preduvjeti i predradnje za uspješnu kupnju dionica i veću sigurnost zaživljavanja toga malog dioničarstva su vrlo brojni, slojeviti i složeni. Sve to nije učinjeno, a neki segmenti tih pitanja su još nepoznati. </p>
<p>Ne postoji regulativa niti potrebni mehanizmi za to, kako voli reći naš predsjednik Mesić.</p>
<p>Što to treba riješiti prethodno?</p>
<p> Utvrditi popis polagatelja prava na beneficirane dionice s pojedinačnim pravima svakoga, cijenu jedne dionice, uvjete popusta i beneficija, ostale uvjete prodaje, kreditiranje prodaje, troškovi pojedinačnih transakcija, upravljanje dionicama privatnim vlasništvom, upravljanje tvrtkama na temelju vlasništva u njima itd.</p>
<p>Kupnja beneficiranih dionica prema Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1991. i Zakonu o privatizaciji iz 1996., kao niti prema specifičnim zakonima o privatizaciji HT-a d.d., Ine d.d. i HEP-a d.d., ne može započeti. </p>
<p>Prema tim i specifičnim zakonima propisana je većinom puka prodaja prema sustavu »tko voli neka izvoli«, a što će biti poslije vidjet ćemo? Potrebni uvjeti kupoprodaje tih dionica HT-ovim radnicima nisu još poznati, a za Inu još manje.</p>
<p>Najčešći je interes kupaca beneficiranih dionica jeftinoća dionice pri kupnji. Cijena dionice manje je važan element za odluku o kupnji. U vezi s besplatnim dionicama braniteljima prečesto se ističu neke velike interesne razlike vlasnika tih i beneficiranih radničkih dionica koje treba platiti. Međutim, osim te doslovne razlike, svi drugi interesi tih kategorija dioničara, naročito dugoročno gledano, trebali bi biti potpuno isti. Ne zaboravimo da među braniteljima ima sadašnjih i bivših radnika spomenutih poduzeća. </p>
<p>Pri odluci o kupnji, najvažnije je znati tko će i kako upravljati dionicama i poduzećima, kakva jamstva i rizike imamo pri kupnji dionica, održanju i rastu te vrijednosti. Nadalje, kakvi će biti troškovi transakcija kupoprodaje i brige za naše buduće dionice? Hoćemo li imati i kakvo pravo upravljanja našim dionicama ili poduzećima čiji ćemo biti suvlasnici? </p>
<p>Odgovore na ta pitanja morala je i treba postaviti vlada države koja se naziva socijalna država ravnopravnih građana. Time bismo dobili onu pozitivnu ideju privatizacije, i pomoć pri ostvarivanju prirodnih i logičnih prava malih dioničara. </p>
<p>Sigurnost investiranja u »svoje« poduzeće nije dovoljna, kao niti za druge interesente. Kada bi se izradile pozitivne ideje privatizacije, s kontinuiranim praćenjem zbivanja s malim dioničarima i drugim suvlasnicima poduzeća, stvorili bismo pozitivno ozračje za sve vrste investiranja u naše gospodarstvo.</p>
<p>Nasuprot tomu, radnicima je gotovo nemoguće, a braniteljima je zakonom onemogućeno svojevoljno udruživanje kao dioničara, i buduća mogućnost ostvarivanja upravljanja poduzećima u kojima su suvlasnici. To je model sedam posto dionica iz svakog poduzeća utopljenih u fondu i nemogućnost dostizanja deset posto vlasništva, a time i mogućnosti participacije u upravljanju. Može se posumnjati i na model »podijeli pa vladaj« u svim oblicima privatizacije u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>S druge strane, je li je igdje i kada bilo koja hrvatska vlada pomogla ili zaštitila male dioničare? Poznata je izreka bivšega ministra gospodarstva dr. Jurčića da je Vlada Republike Hrvatske dala većinsko pravo upravljanja MOL-u u Ini kao manjinskom vlasniku da bi ga zaštitila?</p>
<p> To je primjer negativne ideje privatizacije, ali ta je prodaja tema sama za sebe.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, predsjednik je Udruge polagatelja prava na dionice Ine d.d. Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Treba li Hrvatska vladu »novog bratstva i jedinstva«</p>
<p>Izbori u Srbiji pokazuju da nije točna konstatacija kako je Milošević dobivao izbore isključivo krivotvorenjem i manipuliranjem biračima. Birači su sad dali najviše glasova onima koji su radikalniji pristalice srpske ekspanzije i zločina nego su to bili Miloševićevi socijalisti. A to znači da je srpski narod dao podršku onima koji žele zločin / Ponašanje Sanaderove vlade, koja imenuje doministre ne zbog sposobnosti nego jer su Srbi, novo je izdanje »bratstva i jedinstva«. Sklapanje koalicije s ljudima koji se nisu nikada jasno odredili u pogledu srpskog imperijalizma i svako malo trče u Beograd po upute, veoma je opasno za sigurnost zemlje. Račan je imao više životnog iskustva s tim ljudima pa je bio oprezniji. Tuđman je mislio da je riješio srpske apetite dajući im u Daytonu pola Bosne, a sada će oni od Sanadera poželjeti i »srpsku krajinu«</p>
<p>LUKA VUCO </p>
<p>Izbori u Srbiji demantirali su one medijske ljude koji još uporno tvrde da narod nikada nije odgovoran nego krivci imaju svoja imena i prezimena. Tako su za prošli rat, u kojem je na hrvatskoj strani nekoliko desetaka tisuća mladih ljudi izgubilo život ili ostalo nesposobno za rad, a daleko ih je više ostalo bez doma i domovine, osjetno pridonijevši nestajanju Hrvata s ovih prostora, smatrali odgovornim samo one koje je Haag pozvao. </p>
<p>Srpski narod kao da nema veze s najvećim ratnim zločinima koji su se dogodili nakon Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Međutim, izbori u Srbiji pokazuju da nije točna konstatacija kako je Milošević dobivao izbore isključivo krivotvorenjem i manipuliranjem. Birači su sad dali najviše glasova onima koji su radikalniji pristalice srpske ekspanzije i zločina nego su to bili Miloševićevi socijalisti. </p>
<p>U Miloševićevo vrijeme oni nisu dobivali ni trećinu sadašnjih glasova. A to znači da je srpski narod dao podršku onima koji žele zločin. </p>
<p>Jasno je da se ne razlikuju mnogo oni koji daju podršku onima koji hoće rat i zločine od onih koji su zločin počinili, zločin slave i hoće ga nastaviti. Izbori u Srbiji, u kojima Čanak nije prošao prag a koje Sjedinjene Države smatraju demokratskim, pokazuju sasvim nedvosmisleno da je većina birača u Srbiji još u moralnoj kaljuži i da ponajprije susjedi moraju biti oprezni. </p>
<p>Zašto većina u Srbiji još sanja o velikoj Srbiji? Oduvijek su ljudi osvajali tuđe teritorije da bi ih mogli pljačkati i vodeća klasa i narod od njih lakše živjeti. Čim je narod ostao bez krajeva koji su mu bili od koristi, misli da se siromaštva jednostavnije može riješiti osvajačkim pothvatom nego okretanjem vlastitom radu. Tako se još jednom pokazuje da Miloševićeve riječi, »Ako ne umemo da radimo, umemo da ratujemo«, nisu samo njegove.</p>
<p>Takav put su prošle sve nacije koje su imale kolonije i koje se nisu samo tako mogle pomiriti s tim da ih više nemaju. Kad se ratom više nije dalo ništa ostvariti, sazrijevao je stav da se narod ipak mora okrenuti sebi i svome radu.</p>
<p>Tako je bilo npr. s Engleskom i Francuskom i njihovim imperijalističkim kolonijalnim ratovima.</p>
<p> Srbija se očito nije riješila opsjednutosti imperijalizmom i osvajanjem. Takva politika je obilno koristila svoje sunarodnjake kao saveznike i sredstvo pokoravanja drugih naroda. Tako je srpski novinar Aleksandar Tijanić prije rata govorio da je srpska manjina u Hrvatskoj slična prvašiću koji se ne mora bojati jačega, jer on ima brata osmaša, misleći na Srbiju. </p>
<p>Budući da su se naši Srbi uglavnom cijelu povijest oslanjali na Srbiju, gledajući u tome svoju korist, normalno je da su doživjeli katastrofu. Sada kada Srbija ponovo udara u velikosrpske bubnjeve, nismo doživjeli da su se srpska manjina i njeno vodstvo u Hrvatskoj ogradili od takve politike i osudili zločine koje ja taj narod počinio ovdje. U srpskom dijelu Bosne i Hercegovine još i danas traje etničko čišćenje Hrvata i to ne samo tako da im se ne dopušta povratak, jer im se prijeti i provodi nasilje, nego se Srbi vraćaju u gradove pod upravom Federacije, kao na primjer u Drvar, te naseljene Hrvate tjeraju u novo progonstvo. Nikad nismo čuli da čelnici naših Srba osuđuju zlodjela te politike. Čak se nisu ogradili ni od ratnih zločina nego samo govore o povratku Srba kao najprečem zadatku naše politike.</p>
<p>Naravno da je ponašanje Sanaderove vlade, koja imenuje doministre ne zbog sposobnosti nego jer su Srbi, novo izdanje »bratstva i jedinstva«. Sklapanje koalicije s ljudima koji se nisu nikada jasno odredili u pogledu srpskog imperijalizma i koji svako malo trče u Beograd po upute, veoma je opasan čin za sigurnost zemlje.</p>
<p>Račan je imao više životnog iskustva s tim ljudima pa je bio mnogo oprezniji. Tuđman je mislio da je riješio srpske apetite dajući im u Daytonu pola Bosne, a sada će oni od Sanadera poželjeti i »srpsku krajinu«.</p>
<p>Područje bivše Jugoslavije je jedinstveno područje, makar što se tiče posljedica rata. Ne može se rješavati pravedno probleme srpskih izbjeglica u Hrvatskoj ako se ne rješava i pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji nemaju ni deset posto prilike za povratak u odnosu na prava na povratak Srba u Hrvatsku.</p>
<p> Ako je »Republika Srpska« nova državna stvarnost u koju Hrvati ne žele povratak, onda s tim u svezi treba postaviti pitanje o opstanku te daytonske tvorevine kao glavne zapreke da se istodobno pravedno riješi pitanje i srpskih i hrvatskih izbjeglica.</p>
<p>Povjerenje treba zaslužiti. Ako srpsko vodstvo u Hrvatskoj vidi samo nepravde Hrvata i njihove politike, a ne vide zločine Beograda koji očito želi veliku Srbiju, te se na njega još oslanjaju kao na »osmaša«, onda takvi ne zaslužuju povjerenje da sudjeluju u stvaranju budućnosti Hrvatske.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Psihologiziranje« motiva političara zavodi birače i usmjerava ih iracionalnim odlukama</p>
<p>Zbivanja u vezi s uspostavom Sabora, naguravanje pri raspodjeli čelnih i mjesta u odborima, jagma za funkcijama u Vladi i oko nje te suptilna igra političkog preferansa za osiguranje saborske većine uistinu su nepresušan izvor asocijacija i ideja o ljudskoj prirodi. Je li taj metež potaknut »skrivenim prostorima« naravi sudionika ili njihovim golim osobnim interesima, pitanje je na koje se ne može jednoznačno odgovoriti. Naime, odgovor ovisi o tome koga se upita, ali se postavlja i neizbježno pitanje koje pobude valja smatrati »skrivenima«, a koje pak eksplicitnima / Iracionalno povjerenje lako se može pretvoriti u jednako iracionalno nepovjerenje. Uostalom, nije li se možda upravo to dogodilo na prošlim izborima? Prosječnom biraču, dakle slabo plaćenom radniku neizvjesnog radnog statusa ili nezaposlenome, umirovljeniku ili pripadniku koje druge radno ovisne skupine, opterećenom problemom svakodnevne ekonomije preživljavanja, potrebna je i neka ekonomična politička teorija. Ne preostaje mu drugo do da posegne za tzv. Ockhamovom britvom, misaonim oruđem britanskog filozofa iz 14. stoljeća, prema kojem na osnovi raspoloživih podataka valja uvijek izvesti najjednostavniji mogući zaključak</p>
<p>TOMISLAV KIKIĆ</p>
<p>Asocijacije što su mu navrle pri konstituiranju Sabora i Vlade navele su Vicu Vukova da se u Vjesnikovoj subotnjoj »Panorami« od 3. siječnja upusti u raspredanje zakučastog pitanja pobuda na društveno djelovanje uopće i bavljenje politikom napose. Ako sam dobro shvatio, autor je skloniji psihologijskom pristupu jer dopušta postojanje i »skrivenih prostora čovjekove prirode« kao izvora poticaja za bavljanje tim starim zanatom negoli pragmatičkom, koji osim interesa, novca, položaja i društvene moći druge pokretače ne priznaje.</p>
<p>Ukratko, iz bogate ponude političkih teorija kojima se od Aristotela i Platona do modernih mislilaca pokušava opisati bit ljudske prirode kao činitelja društvenog, pa time i političkog ponašanja, Vice Vukov odabrao je onu za koju, čini se, misli da mu najbolje stoji.</p>
<p>Zbivanja u vezi s uspostavom Sabora, naguravanje pri raspodjeli čelnih mjesta i mjesta u odborima, jagma za funkcijama u Vladi i oko nje te suptilna igra političkog preferansa za osiguranje saborske većine uistinu su nepresušan izvor asocijacija i ideja o ljudskoj prirodi. Je li taj metež potaknut »skrivenim prostorima« naravi sudionika ili njihovim golim osobnim interesima, pitanje je na koje se ne može jednoznačno odgovoriti.</p>
<p>Naime, kako to često biva, odgovor ovisi o tome koga se upita, ali se postavlja i neizbježno pitanje koje pobude valja smatrati »skrivenima«, a koje pak eksplicitnima. </p>
<p>Nije mi poznato da je i jedan hrvatski političar kao motiv svoga sudjelovanja u politici označio plaću, povlastice i druge blagodati što ih pruža posao vladanja i parlamentarnog oporbenjaštva, no zapazio sam da baš svi neskriveno govore kako su tu e da bi promicali demokraciju, uveli nas u Europu, uspostavili vladavinu prava i civilno društvo, oživjeli gospodarstvo i poboljšali životni standard građana, uz prigodno i specifično isticanje čas domoljublja i vjere, čas liberalizma i univerzalizma, a po potrebi i antifašizma, feminizma i svih drugih političkih »brandova«.</p>
<p>Nedoumice u vezi s pitanjem implicitnih i eksplicitnih – psihologijskih i pragmatičkih – motiva djelatnika u politici pojačava, na primjer, očita sklonost narodnih zastupnika da rado donose zakone i druge akte koji pridonose njihovim materijalnim dobicima i zaštiti, te nesklonost da se ozbiljnije upuste u probleme poput sukoba interesa i korupcije.</p>
<p>Ili drugi primjer: kojoj vrsti motiva pripisati nezakonito imenovanje premijerove supruge veleposlanicom? Iz kojih su pobuda ugled i vjerodostojnost premijera, njegove stranke i cijele vladajuće koalicije tim činom stavljeni na prosudbu javnosti, i to u najnezgodnije vrijeme – uoči izbora? </p>
<p>Istina, odgovore na ta pitanja smo dobili, no ovisno o tome tko ih je dao, kretali su se od tvrdnje da je motiv bio interes Hrvatske do ocjene da je riječ o eklatantnom primjeru nepotizma. Kako bilo, ako su i meni dopuštene asocijacije o ljudskoj prirodi, ni motiv za Trojanski rat nije baš sasvim transparentan. Budući da mit kaže kako je pokrenut zbog Helene same, a povjesničari tvrde da je razlog bilo blago koje je pobjegavši od supruga ponijela u Troju, ostaje mi izbor da vjerujem u bajku ili da se oslonim na pragmatički pristup ljudskoj prirodi.</p>
<p>No što ostaje biračima koji su svoju političku moć iskoristili 23. studenoga 2003. i neće je steći sve do sljedećih izbora, a svi političari im govore da je motiv njihova djelovanja opće dobro i da su, poput dužnosnika Dubrovačke Republike, pred vratima sjedišta vlasti ostavili privatno?</p>
<p>Tekst Vice Vukova shvatio sam kao naputak da postupke političara ne prosuđujemo kroz prizmu interesa, novca i moći, nego da uzimamo u obzir i motive iz »skrivenih prostora čovjekove prirode«, što god taj izraz značio. Premda koristan za političare, takav je pristup prema mojem mišljenju beskoristan, a vjerojatno i štetan za građane, jer upravo »psihologiziranje« motiva političara zavodi birače i usmjerava ih iracionalnim izbornim odlukama.</p>
<p>Toliko je Vice Vukov u pravu, jer iracionalno povjerenje se uistinu može lako pretvoriti u jednako iracionalno nepovjerenje. Uostalom, nije li se možda upravo to dogodilo na prošlim izborima?</p>
<p>Prosječnom biraču, dakle slabo plaćenom radniku neizvjesnog radnog statusa ili nezaposlenome, umirovljeniku ili pripadniku koje druge radno ovisne skupine, opterećenom problemom svakodnevne ekonomije preživljavanja, potrebna je i neka ekonomična politička teorija. Ne preostaje mu drugo do da posegne za tzv. Ockhamovom britvom, misaonim oruđem britanskog filozofa iz 14. stoljeća, prema kojem na osnovi raspoloživih podataka valja uvijek izvesti najjednostavniji mogući zaključak.</p>
<p>Dakle, ako imamo dva ili više objašnjenja za neku pojavu, stvar treba presjeći, napraviti rez između najjednostavnijeg i svih ostalih, te odbaciti one koji nepotrebno kompliciraju problem. Drugim riječima, u međusobnoj konkurenciji objašnjenja valja se osloniti na jednostavnije i očiglednije sve dok se ne dokaže da je pogrešno.</p>
<p>Kako Ockhamovom britvom »obrijati« naše političare? Prigodu za demonstraciju pružaju nam aktualna zbivanja u HSLS-u koja je jedan novinar opisao kao glavinjanje, premda je prije riječ o posve racionalnim postupcima. Kao što je poznato, premda je samo dvoje članova te stranke izabrano u Sabor, u pregovorima za sastav vlade glatko su odbili ponudu da preuzmu čak dva ministarska mjesta – prosvjete i obrane.</p>
<p>Gdje tražiti motive za taj postupak? Kako ga objasniti? Najjednostavnije objašnjenje daje činjenica da su oni gradonačelnici dvaju gradova. Naime, obavljanje zahtjevnog posla ministra, usprkos poznatim nadljudskim radnim sposobnostima naših političara, nekako ne bi išlo s poslom gradonačelnika, dok je posao zastupnika u Saboru mnogo komotniji i omogućuje brojne unosne »tezge«. </p>
<p>Uvjeren sam da to dvoje političara ima svoja tumačenja (među njima je i ono ganutljivo, a samoprijegorno da HSLS nije zaslužio ministarska mjesta), no ona su za razumijevanje njihova postupka posve suvišna.</p>
<p>Za razonodu i korisnu vježbu brijanja političara Ockhamovom britvom nudim citat iz jednih dnevnih novina: »Čehok i Đurđa Adlešić vodili su pregovore s ciljem da HSLS nema ministra. To je bila namještaljaka. Sada naši ljudi koji će sudjelovati u vlasti neće u Vladi imati nikoga tko će ih štititi, naglasio je Breglec«.</p>
<p>Pitanje glasi: kakva im je to zaštita potrebna, od koga i zbog čega.</p>
<p>Što se mene tiče, sklon sam sumnji da je riječ o psihološkim ugrozama.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Maloga Lošinja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Taksist traži novu »kiju« i najavljuje medijski rat</p>
<p>Automobil plaćen 24.000 eura, od proljeća 2002. bio je u servisima ukupno 45 dana / Prvi veliki kvar već kod prijeđene 52.000 km / Prodaja uz »preporuke« </p>
<p>Nakon što mu je nakon samo 52.000 prijeđenih kilometara otišla »getriba«, nakon što je u vožnji otkazao upravljač, ustanovljeni kvarovi na sustavu zračnih jastuka te otkriveno hrđanje karoserije, vlasnik skoro novog monovolumena »kia carnival II«, zagrebački taksist Ivan Šarić, u četvrtak je ponovno došao u servis. Ovaj put puknula je ručna kočnica!</p>
<p> »Što će mi se sutra dogoditi? Nemam više povjerenja u taj auto. Svaki put kad vidim stijenu ili provaliju bojim se da će mi otkazati upravljač ili nešto drugo i da ću izgubiti glavu. Sad se pak moram voziti bez ručne nekih dvadeset dana jer se neki dio tek treba naručiti. A u međuvremenu bih trebao obavljati taksi prijevoz«, požalio nam se Šarić. </p>
<p> Na automobilu koji je prvi put registriran 4. ožujka 2002. i koji je dosad prešao ukupno samo 72 tisuće kilometara, unazad posljednjih pet mjeseci počeli su se javljati izuzetno veliki kvarovi te je prema njegovoj računici vozilo stajalo kod raznih (ovlaštenih) servisera ukupno 45 dana. U međuvremenu nije dobio zamjenski automobil iako mu ga je obećao zastupnik Kije za Hrvatsku, tvrtka KMAG (Kia Motors Adria Group d.d.) iz Gornjeg Stupnika, sa sjedištem u Ljubljani, u Leskoškovoj 2. </p>
<p> Unatoč opasnostima i neugodnostima koje je preživio, kao i pretrpljenoj materijalnoj šteti, spreman je, kaže zaboraviti na sve i neće tražiti naknadu štete, ako zastupnik zamijeni njegov automobil isto takvim novim vozilom. Njegova vrijednost bila je, kad ga je kupio 24.000 eura. </p>
<p>Problemi su počeli još kad je automobil bio potpuno nov. Radilo se o manjim pogreškama koje su ubrzo uklonjene, ali tek tada je počela noćna mora. U Hamburgu je, u lipnju 2003. za vrijeme vožnje otkazala »getriba«. Kvar je uklonjen u ovlaštenom servisu za »kije« u Hannoveru, za pozamašan iznos od 4061 eur koji je KMAG naknadno kompenzirao.</p>
<p> Zatim je 5. kolovoza 2003., pri vožnji stranih turista u razgledavanje okolice Splita, blizu tvrđave Klis upravljač otkazao poslušnost. </p>
<p>Katastrofa je izbjegnuta samo zahvaljujući tome što se sve dogodilo na ravnom, priča Šarić, te tome što je bio priseban i što ima 24-godišnje iskustvo kao vozač taksija. Vozilo je otpravljeno u servis Kije »Prizmić d.o.o« u Splitu. Tamo je ustanovljeno i da »kotači ne reagiraju na okretaje volana«, dok je kompjuter ukazao na neispravnu inicirajuću oprugu zračnih jastuka. Popravljen je i kvar sirene. Posljednji kvar bilo je puknuće ručne kočnice za što možda odgovornost i ne snosi proizvođač ili zastupnik. To, međutim, nije i slučaj s korozijom stražnjih vrata, kao ni sa struganjem desnih bočnih vrata po karoseriji, što je ustanovljeno na zadnjem servisu, u zagrebačkom KMAG-u.</p>
<p> Nakon svega, Šarić je odlučio »prodati« automobil. Izlaže ga s transparentom na stražnjem staklu a nudi ga svima koji žele »više sitnih problema«, »hrđu«, »raspad mjenjačke kutije i upravljačkog sistema«. Ima prolaznika koji mu dobacuju da tako nikada neće prodati vozilo. Oni, međutim, nisu shvatili poantu, jer Šarić objašnjava da na taj način samo želi – upozoriti. A s takvim će aktivnostima i nastaviti, kaže, najavljujući medijski rat protiv zastupnika. Taksist je o problemima izvijestio i tvornicu u Južnoj Koreji, ali je preko njemačkog predstavništva upućen na lokalno zastupništvo. </p>
<p>Komentar svih navoda Ivana Šarića zatražili smo u KMAG-u u Gornjem Stupniku. Voditelj »postprodaje« Mirko Šestić rekao nam je kako se radi o vozilu »uglavnom obrađivanom u drugim servisima«, te nas je uputio na generalnog zastupnika Kije u Ljubljani. Predstavnik toga zastupnika, Sead Hamzić odgovorio nam je, pak, kako će nam službeni odgovor, kao i »demanti Šarićevih navoda«, proslijediti u petak. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dovršetak Hoto tornja i useljenje HT-a u ožujku</p>
<p>Nakon montiranja čelične konstrukcije, graditelji Hoto tornja nastavit će s izgradnjom triju krakova zgrade. Najviši će imati 15, a druga dva 13 i 11 katova/ Uskoro semaforizacija Savske na ulazu u Hotovu podzemnu garažu</p>
<p>Ovih je dana, nakon stanke koja je trajala od ljetos, ponovno intenzivirana gradnja Hoto tornja na Savskoj cesti kod Cibone. Radnici ubrzano postavljaju čeličnu konstrukciju za nastavak gradnje a očekuje se da bi ona za desetak dana trebala biti montirana do kraja.</p>
<p>Dovršetak svih radova na tornju, koji je u medijima proteklih mjeseci podizao veliku prašinu, očekuje se, pak, u ožujku, kada bi ga se trebalo tehnički pregledati. U tom se mjesecu očekuje i početak useljenja Hrvatskog telekoma, koji je unaprijed iznajmio cijelu zgradu. Vrijednost cjelokupne investicije je oko 50 milijuna eura.</p>
<p>Najviši od triju dijelova nebodera, onaj južni, koji gleda prema Savi, imat će 15 katova, odnosno na već izgrađenih deset katova nadogradit će se dodatnih pet te strojarnica na 16. katu. Krak tornja koji gleda na Savsku cestu uzdizat će se do 13. kata, što znači da će se nadograditi još tri kata. Najniži dio zgrade bit će onaj prema željezničkoj pruzi s 11 već podignutih katova.</p>
<p>Kada se donosio detaljni plan uređenja toga prostora, koji je Horvatinčiću umjesto traženih 21, omogućio izgradnju najviše 15 katova, sporan je bio broj parkirališno-garažnih mjesta i općenito prometna situacija oko objekta. U četveroetažnoj podzemnoj garaži su 273 parkirna mjesta, a u nju će se ulaziti na semaforiziranom raskrižju sa Savske ceste.</p>
<p>U tvrtki Hoto-Zagreb kažu, da se trenutno radi i na drugom prometnom rješenju, prema kojemu bi se, ako se ono ostvari, Hotu moglo prići i iz nove ulice koja bi se napravila uzdužno s prugom. Probijanje pješačkog pothodnika kroz nasip pruge, čime bi Hoto bio spojen s Ciboninim prolazom, a što je također predvidio detaljni plan, zasad nije moguće, kažu u toj tvrtki, jer se tome protivi uprava Cibonina tornja.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zapušteni uređaji pale stanove i truju stanare </p>
<p>Ovlašteni serviseri odgovaraju za svoj rad, ugrađuju originalne rezerve dijelove, moraju s vremena na vrijeme ići na seminare što ih organizira proizvođač / Vrlo mali broj korisnika plinskih i drugih uređaja ugovara redovito održavanje s ovlaštenim servisom, </p>
<p>kaže Prosinečki </p>
<p>Na redovitom održavanju plinskih uređaja (bojlera, peći i štednjaka) ne bi se smjelo štedjeti, žele li se izbjeći veći kvarovi, pa čak i moguće katastrofe, poručuju stručnjaci. »Mnoga domaćinstva imaju automobile, koje redovito servisiraju barem jednom godišnje. Za to se ponekad izdvaja i po više tisuća kuna, dok se s druge strane škrtari na održavanju, primjerice, 'kombi' bojlera (onih za centralno grijanje i toplu vodu), uređaja koji rade neprekidno 24 sata, 365 dana u godini«, rekao je Željko Prosinečki, vlasnik radionice »Prosinečki« u Savskoj. Riječ je o radionici koja poslije Gradske plinare ima u Zagrebu najdužu tradiciju kao ovlašteni serviser Vaillantovih uređaja.</p>
<p>Jedino pravo jamstvo da će uređaj biti siguran jest da servis na njemu obavlja ovlašteni serviser, uvjerava nas Prosinečki. »Ljudi nas zovu svaki dan, ali kada čuju da za servis 'kombi' bojlera trebaju izdvojiti 460 kuna, najčešće odustaju, jer im je netko ponudio da će to napraviti za 200 kuna. U principu, ti 'neki' su osobe koje nemaju apsolutno nikakve veze sa servisiranjem plinskih uređaja, nego su radile na sličnim poslovima, primjerice u Plinari. Često dolaze k nama po savjete, ali im ih mi odbijamo dati, kako se kasnije ne bi pozivali na nas«, kaže Prosinečki. U Zagrebu je registrirano desetak ovlaštenih servisera Vaillanta, proizvođača čiji plinski bojleri pokrivaju 90 posto zagrebačkih domaćinstava. Svi ti serviseri, objašnjava Prosinečki, rade po istim cijenama, ugrađuju originalne rezervne dijelove, međusobno surađuju i stoje iza kvalitete svog posla. Oni su prilikom prve ugradnje obavezni pregledati priključke za plin, vodu i dimnjak koji mora imati atest. Nakon toga podešavaju uređaj i puštaju ga u probni pogon. Ako je sve u redu, ovjeravaju garanciju, a kasnije o svakom pojedinom aparatu evidenciju vodi zastupnik Vaillanta za Hrvatsku. </p>
<p>Za razliku od drugih servisa, jedino oni ovlašteni imaju stalnu vezu s inženjerima Vaillanta. Od njih traže savjete, ako je potrebno javljaju im iskustva s terena, kako bi se novi uređaji što bolje prilagođavali potrebama korisnika. K tome, serviseri moraju redovito prolaziti obuku kod proizvođača, pa ju je već 1969. prošao i Željkov otac, od kojeg je on naslijedio radionicu. </p>
<p>Rijetki se korisnici odlučuju na ugovore o redovitom održavanju, radije se prepuštaju vlastitoj savjesti. Prosinečki nam nije znao točno reći koliki postotak korisnika nastavlja nakon ugradnje s redovitim održavanjem bojlera, jer upravo radi statistiku. Ispada kako to čini vrlo malo njih. Naš sugovornik, međutim, napominje kako do trovanja može dovesti samo ekstremna zapuštenost uređaja, no da zbog neodržavanja prijete skupi kvarovi. Ali ipak postoje i veći rizici.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb se u četvrtak slabije zatresao</p>
<p>Zagrepčani sa šireg područja centra i u Dubravi osjetili su u četvrtak u 15.23 blagi potres. Voditelj Seizmološke službe Republike Hrvatske, </p>
<p>Vlado Kuk, kaže da je riječ o slabom potresu, jačine 2,8 stupnjeva po Richteru. Epicentar potresa bio je 11 kilometara sjeverno od Zagreba, na području Medvednice. Materijalne štete nije bilo. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Raspored rada trgovina nedjeljom na Internetu</p>
<p>Kako bi građanima bio što pristupačniji raspored rada dežurnih trgovina nedjeljom i blagdanima, gradska ga je uprava stavila na svoju službenu internetsku stranicu. </p>
<p>Tako se na stranici www.zagreb.hr, u rubrici »Moglo bi vas zanimati«, može pronaći raspored svih malih trgovina u 17 zagrebačkih četvrti, kao i datume kada one rade. </p>
<p>U slučaju da vas zanimaju otvorene prodavaonice samo u vašem kvartu, na raspolaganju je tražilica, koja će vikendom uvelike olakšati potragu za otvorenim »dućanom iz susjedstva«.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Mjuzikl »Chicago« početkom travnja u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« za početak travnja priređuje mjuzikl »Chicago«, najavila je u četvrtak na audiciji glumaca, pjevača i plesača za tu predstavu redateljica Dora Ruždjak Podolski.</p>
<p>»Riječ je o zahtjevnom mjuziklu budući da to djelo od izvođača traži podjednako dobro poznavanje glume, pjevanja i plesa«, izjavila je Ruždjak Podolski, dodavši kako je taj mjuzikl ove sezone na programu po želji ravnatelja kazališta »Komedija«. </p>
<p> Rekla je kako današnja audicija zahtijeva ogroman glumački potencijal te da se na audiciji među plesačima nisu pojavili anonimusi.</p>
<p> »U Zagrebu je mnogo dobrih plesača koji se tim poslom bave desetak i više godina te do sada nisu imali prilike svoje umijeće pokazati široj javnosti«.</p>
<p> Upitana hoće li ovakva audicija postati praksom kazališta »Komedija«, Ruždjak Podolski je izjavila da su se takve audicije i do sada održavale u tom kazalištu samo se o tome nije pisalo. </p>
<p>Audicije za »Chicago« u Zagrebu traju od srijede, 7. siječnja, do petka, 9. siječnja, a audiciji je pristupilo oko 150 kandidata. Po riječima koreografa Igora Barberića za predstavu će biti odabran ansambl od dvadesetak izvođača (za glavne i sporedne uloge).</p>
<p> Barberić je dodao i kako će za predstavu za glavne i sporedne uloge biti izabrani najbolji kandidati što znači da neće biti bitno jesu li članovi kazališta »Komedija« ili ne.</p>
<p> Odluku o kandidatima koji će nastupiti u mjuziklu donijet će Ocjenjivački sud, u sastavu redateljica Ruždjak Podolski, dirigent Dinko Appelt i koreograf Igor Barberić. </p>
<p> Mjuzikl »Chicago« prvi je put prikazan na Broadwayu u lipnju 1975. i od tada se neprestano prikazuje diljem svijeta, a pjesme »All That Jazz« i »Razzle Dazzle« postale su popularne i izvan krugova kazališne publike, zapisano je u programskoj knjižici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagrepčani u subotu obilježavaju Svjetski dan smijeha</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – U povodu Svjetskog dana smijeha, 10. siječnja, udruga »Umijeće življenja« i UNICEF u subotu na Cvjetnom trgu organiziraju prigodni program za djecu, mlade i sve odrasle željne smijeha i dobrog provoda.</p>
<p>Program će na 'Cvjetnjaku' trajati od 10 do 16 sati, a osim dobre zabave uz brojne glumce i pjevače, bit će organizirana i akcija prikupljanja novca za UNICEF-ovu akciju »Stop nasilju među djecom«, najavio je volonter »Umijeća življenja« Goran Smiljanić.</p>
<p> Smiljanić je na konferenciji za novinare rekao da će se prodavati UNICEF-ovi ruksaci, majice, bedževi i olovke i da će sav prihod od prodaje ići za tu akciju. Svakom kupcu bit će uručen bon za besplatni kolač u slastičarnici »Zagreb« koja se također pridružila humanitarnoj akciji, kao i Gradski ured za kulturu koji je besplatno osigurao pozornicu te Radio 101, medijski pokrovitelj.</p>
<p> Na pozornici će nastupiti Željko Vukmirica, Vedran Mlikota, Žarko Potočnjak, Edo Peročević, Jasna Bilušić, Ritam tribe, Udruga za rastjerivanje dosade Antuntun sa žonglerima, klaunovima i mađioničarima, Kraljevi ulice, dječji zborovi »Kikići« i »Pahuljice« te drugi izvođači iznenađenja, a program će riječju i glazbom upotpuniti voditeljica s »Radija 101« Sanja Pleša i DJ Ilko Čulić. </p>
<p> »Udruga 'Umijeće življenja' spaja humanitarno i edukativno djelovanje jer zajedno s UNICEF-om organizira i programe o nenasilju i niz antistresnih radionica u školama«, rekla je koordinatorica udruge dr. Sanja Koštrun napominjući kako će na Cvjetnom trgu biti upriličena dva kluba smijeha (12,30 i 15 sati), a dijelit će se i znanstveni tekstovi o ljekovitoj moći smijeha.</p>
<p> Udruga »Umijeće življenja« u Hrvatskoj djeluje od 1993. s ciljem promicanja ljudskih vrijednosti i djeluje u Buju, Čakovcu, Koprivnici, Splitu, Zagrebu i Veloj Luci. Hrvatska udruga jedna je od 140 nevladinih organizacija »The Art of Living Foundation« koje djeluju diljem svijeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Liza Minnelli na sudu, David Gest na Havajima</p>
<p>NEW YORK, 8. siječnja</p>
<p> – Liza Minnelli pojavila se u srijedu na sudu, gdje se njezin odvjetnik žalio budući da na prvo ročište parnice koju je pokrenuo njezin bivši suprug Gest nije ni došao. David Gest se, naime, tvrdi odvjetnik Frederic J. Siegel koji zastupa Minnelli, skriva na Havajima.</p>
<p>Gest je u listopadu prošle godine tužio Minnelli tražeći 10 milijuna dolara zbog pretrpljenih šokova. </p>
<p>»Ili se treba pojaviti i suprostaviti nam se, ili mora povući optužbe«, kazao je Siegel. »Nema nikakvog razloga da danas nije ovdje«.</p>
<p>Gestov odvjetnik Raoul Felder kazao je da je njegov klijent na Havajima gdje redovito odlazi na terapije, kako psihičke tako i fizičke. Sve je to posljedica, tvrdi, mukotrpnog braka s Minnelli. »Nije mogao doći jer ne smije letjeti«, dodao je.</p>
<p>Ovo nije jedina parnica koju vode Minnelli i Gest. Naime, dan nakon što je David podigao tužbu protiv Minnelli, i Liza je podigla tužbu protiv Gesta tvrdeći da joj je ukrao novac. Ona potražuje dva milijuna dolara.</p>
<p>Sudac je odlučio da oba partnera trebaju zadržati ono što su i donijeli u brak.</p>
<p> Minnelli i Gest vjenčali su se u ožujku 2002., a njihovo je vjenčanje bilo proglašeno društvenim događajem godine. Kum slavne pjevačice bio je Michael Jackson, a djeveruša Elizabeth Taylor. </p>
<p>P.B.P.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Harrison Ford i Melissa Mathison službeno rastavljeni </p>
<p>LOS ANGELES, 8. siječnja</p>
<p> – Glumac Harrison Ford i scenaristica Melissa Mathison službeno su se razveli nakon gotovo 20 godina naizgled sretnog braka. Glasnogovornica 61-godišnjeg glumca potvrdila je kako je njezin poslodavac slobodan muškarac te da je rastava privedena kraju, no nije znala niti jedan drugi detalj. U dokumentima suda u Los Angelesu također se ne navode detalji rastave niti skrbništva nad maloljetnim sinom i kćeri.Ford, čije najpoznatije uloge uključuju svemirskog heroja Hana Soloa u dva nastavka »Ratova Zvijezda«, te najpoznatijeg filmskog pustolova Indianu Jonesa, bivšu suprugu Mathison je upoznao na snimanju filma »Apokalipsa danas« 1979. godine. Oženili su se u ožujku 1983. godine. U studenom 2000. par je objavio da će živjeti odvojeno, premda su naglasili da će raditi na tome da ponovno pronađu zajednički jezik. Ipak, zahtjev za rastavu sudu je predan u kolovozu 2001. godine. Melissa Mathison autorica je scenarija za film »E.T.« kojemu je priskrbila nominaciju za Oscara 1982. godine. Činjenica da je ponovno »slobodan« muškarac Forda će možda još jedanput odvesti pred oltar. Naime, već je dvije godine u sretnoj vezi sa zvijezdom serijala »Ally McBeal« Calistom Flockhart. Harrison i 39-godišnja glumica prošle su godine, zajedno s njezinim posvojenim sinom Liamom, započeli život pod istim krovom.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tužba od 10 milijuna dolara zbog nekoliko autograma</p>
<p>NEW YORK, 8. siječnja</p>
<p> – Imovina pokojnog člana Beatlesa Georga Harrisona motiv je sudske tužbe vrijedne 10 milijuna dolara, pokrenute protiv jednog od posljednjih liječnika koji su se brinuli za zdravstveno stanje ovog glazbenika. U tužbi stoji da je dr. Gilbert Lederman prekršio povjerenje liječnik - pacijent, te je na taj način došao u posjed nekoliko vrlo vrijednih suvenira. Tužba je uložena na sudu u Brooklynu, a u njoj se navodi kako je dr. Lederman, šef odjela onkologije u bolnici na Staten Islandu gdje se Harrison liječio, prisilio Harrisona da mu se potpiše na sinovu gitaru, te je dobio dva glazbenikova autograma potpisana za njegove kćeri. Ledermana se optužuje i da je liječenjem glazbenika osigurao publicitet sebi i svojoj bolnici usprkos protivljenju samog Harrisona. George Harrison je preminuo od tumora 29. studenog 2001. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Novi svjetski rekord u maratonskom solo pjevanju </p>
<p>HAMBURG, 8. siječnja</p>
<p> – Elvisov imitator Shezad Eikmeier, poznatiji pod nadimkom Shelvis, autor je novog svjetskog rekorda za najdulje solo pjevanje. Shelvis je za ovaj maratonski rekord morao otpjevati 800 pjesama legendarnog kralja rock'n'rolla Elvisa Presleyja, a za taj mu je podvig trebalo 40 sati, osam minuta i dvije sekunde. </p>
<p>Ovaj neuobičajeni podvig odigrao se u eteru privatne radio stanice u Hamburgu, a rekord je postavljen u četvrtak, na 69. godišnjicu Elvisova rođendana.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kava smanjuje opasnost od staračkog dijabetesa</p>
<p>WASHINGTON, 8. siječnja </p>
<p> - Ljudi koji popiju nekoliko šalica kave na dan mogu znatno smanjiti opasnost od dijabetesa u kasnijem životu čak i ako su pretili, pokazala je nova američka studija. </p>
<p> Studijom je obuhvaćeno 125 tisuća ljudi i pokazalo se da prava kava, ali ne i ona bez kofeina, možda pozitivno utječe na čovjekov metabolizam, tvrde istraživači s harvardske medicinske škole.</p>
<p> Muškarci koji su pili više od šest šalica kave na dan za više od pola smanjili su opasnost od dijabetesa u razdoblju od 12 do 18 godina, kaže se u studiji. Žene koje su pile toliko kave smanjile su opasnost za trideset posto.</p>
<p> U članku za časopis Annals of Internal Medicine istraživači su napisali da se još ne zna kako kava smanjuje opasnost od dijabetesa tipa II, onoga od kojega obolijevaju starije osobe.</p>
<p> Procjenjuje se da 15 milijuna Amerikanaca ima takav oblik dijabetesa i on je šesti uzrok smrti u Sjedinjenim Državama. Izrazito je povezan s debljinom i nedovoljnim vježbanjem, a može voditi do srčanih bolesti, moždane kapi, sljepoće, gangrene i drugih problema.</p>
<p> Mladenački dijabetes, onaj tipa I, drukčija je bolest i od nje boluje otprilike miljun do dva milijuna Amerikanaca. Taj oblik bolesti izazvan je uništavanjem važnih stanica gušterače.</p>
<p> U dijabetesu tipa II tijelo gubi sposobnost pravilne upotrebe inzulina za obradu hrane, osobito šećera.</p>
<p> Istraživači pod vodstvom dr. Eduarda Salazar-Martineza i doktorice JoAnn Manson iz Harvarda i bostonske Brigham and Women's Hospital kažu da je poznato da kofein utječe na način na koji tijelo prerađuje šećer.</p>
<p> Kofein ubrzava metabolizam, tvrde znanstvenici, a može utjecati i na druge aspekte metabolizma kao što su oksidiranje masnoća i aktiviranje glikogena u mišićima.</p>
<p> »Kava sadrži i mnoge druge sastojke koji mogu pridonijeti suprotnome ponašanju«, piše u izvještaju.</p>
<p> »Na primjer, kava sadrži znatnu količinu kalija, nijacina, magnezija i antioksidanata poput tokoferola«, kažu.</p>
<p> »Ti sastojci možda imaju učinak na razvoj dijabetesa sinergijom ili neovisnim djelovanjem na metabolizam glukoze i otpornosti na inzulin«. Rezultati ove studije potvrđuju nedavno nizozemsko istraživanje koje je također pokazalo da kava smanjuje opasnost od dijabetesa.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Atelier s pogledom</p>
<p>Uvijek u trendu, no nikada pomodan, Marino Tartaglia se današnjim naraštajima gledatelja predstavlja kao jedan od naših najboljih slikara / Tartaglia uspijeva zadržati potrebnu samosvojnost, zanimljiv spoj specifičnosti istraživanja novih likovnih mogućnosti te tradicionalnih sustava vrijednosti, zbog kojih je i danas jednako zanimljiv i aktualan </p>
<p>Iako otvorena pred sam kraj 2003. godine, retrospektivna izložba Marina Tartaglie u Klovićevim dvorima u Zagrebu opravdano je u anketama proglašena jednim od najvažnijih prošlogodišnjih likovnih događaja. Predstavljen je izbor radova, od kojih su neki prava iznenađenja, jer čak ni stručnjaci nisu znali za postojanje pojedinih slika. </p>
<p>Za galerijsku publiku, koja u znatnom broju posjećuje izložbu, priređena je prava svečanost umjetnika čiji su pojedini radovi odavno postali dijelom kolektivne svijesti o visokoj razini što su je dosegnuli najznačajniji protagonisti našega kulturnog prostora.</p>
<p>Unatoč devastiranom okolišu kulturno-povijesnog središta Zagreba, dio koji treba prijeći da bi se ušlo u Klovićeve dvore, te skromnoj rasvjeti izložbenih dvorana, priređivači izložbe uspjeli su realizirati retrospektivan pregled radova autora koji je u mnogim segmentima obilježio 20. stoljeće.</p>
<p> Prema stručnoj koncepciji i izboru djela Ane Medić te uz monografski tekst izuzetnog stručnjaka za hrvatsku umjetnost prve polovice 20. st. Tonka Maroevića, u efektnom postavu slika grupiranih prema motivima te posloženih na način koji se s razlogom odmiče od tradicionalnog, odavno prevladanog nizanja radova do iscrpljenja, Tartaglina retrospektiva prava je koloristička svečanost koja dokazuje kako svaki pogled kroz prozor može rezultirati djelom drugačijim od prethodnoga.</p>
<p> Otvarajući se sa znamenitim »Autoportretom« te nekoliko njegovih izvedenica, slijed slikarskog interesa Marina Tartaglie u nekoliko će prilika podsjetiti na postojanje »kreativne znatiželje i misaone prodornosti«, o čemu piše Tonko Maroević u predgovoru kataloga. Među ostalima, to su kategorije koje ne blijede, već ostaju svojevrsnim »zamašnjacima« tijekom cjelokupna stvaralačkog razdoblja.</p>
<p> Iako zarana stječe iskustva u stranim sredinama gdje upoznaje autore koji su nesumnjivo na njega utjecali, Tartaglia uspijeva zadržati potrebnu samosvojnost, zanimljiv spoj specifičnosti istraživanja novih likovnih mogućnosti te tradicionalnih sustava vrijednosti, zbog kojih je i danas jednako zanimljiv i aktualan.</p>
<p>I doista, tragove cézannizma, iskustva kubista, futurista, pripadnika struje »valori plastici«, događanja bliskih apstrakciji kao i ekspresionizmu, sagledavamo u kontekstu neodstupanja od motiva, jer, kako je Marino Tartaglia sam zapisao, »slikarsko je djelo trofej motiva«, odnosno »djelo koje nije odalo trajnu počast motivu nije umjetničko«. </p>
<p>Unatoč zapisima koji se mogu tumačiti tradicionalnima, Tartaglino slikarstvo ni na koji način ne djeluje ograničeno, u sebe zatvoreno i samo sebi dovoljno. Svako vraćanje istomu motivu očituje se s razlogom: odnosi boja, tekstura, podslikani slojevi, sve zajedno sudjeluje u slikarskoj magiji sažetoj, između ostalog, i u autorovoj izreci o »tijelu slikarstva (koje) su slojevi i verzije«. </p>
<p>Bez okolišanja može se prihvatiti Maroevićeva teza o važnosti i utjecaju prostora i sredine u kojima je Tartaglia odrastao, o sustavu »carda i decumanusa« kao kompozicijskim konstantama, što je urodilo stavom umjetnika o »djelu koje nije zadovoljavalo ako u njemu sve četiri strane i sva četiri ugla nisu bila umjetnička«.</p>
<p> Marino Tartaglia od djetinjstva se s umjetnošću upoznavao na osobit način, promatrajući rub slike u očevoj sobi, susrećući se s radovima tada aktivne generacije slikara i kipara koji su gostovali u izlozima splitskih knjižara, ponekad u kavanama. Kozmopolitski duh, potreba za kretanjem, gledanjem, uočavanjem tendencija te kontaktima sa sebi sličnima vodila ga je tijekom formativnih godina, što se na posljetku zapaža i u retrospektivnom odabiru djela koja svjedoče o nikad prekinutim umjetničkim silnicama koje su ga pokretale.</p>
<p> Uvijek u trendu, no nikada pomodan, Tartaglia se današnjim naraštajima gledatelja predstavlja kao jedan od naših zasigurno najkvalitetnijih slikara, koji je svoje spoznaje o umjetnosti podijelio s mnogim generacijama studenata na likovnoj akademiji. </p>
<p>Studiozni portreti, od nezaobilazne »Moje žene«, kao i koloristički nenadmašan Meneghello, karakterizacija likova zavisna od konteksta vremena (»Gđa Kršinić«), odnosno kompozicijskih i kolorističkih preokupacija (»Mladi diplomata«, »Autoportret«) govore o procesu kritičkih preispitivanja, pročišćavanja, traganja i iznalaženja bîti koje započinje gledanjem.</p>
<p> Tu je konstantu zadržao do kraja – razdoblja »atelijerske kontemplacije«, kako je naziva Maroević, očišćenja od mnogih značenjskih slojeva kad se nije ustručavao ponoviti neka od naslikanih (dijelom izgubljenih i uništenih) radova, odnosno ponovno ih interpretirati u skladu sa svim spoznajama što su odredila njegovo cjelokupno stvaralaštvo. U kojem možemo, barem kratkotrajno, uživati.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uglednik hrvatske filologije</p>
<p>Valentin Putanec je svojim djelom podigao dostojan spomenik hrvatskoj jezičnoj baštini i njime ostavio trajan spomen na sebe i na svoje djelo / Bio je kroatist, romanist, balkanolog, indoeuropeist, etimolog, kajkavolog, onomastičar, leksikolog i leksikograf te samozatajni proučavatelj hrvatske riječi</p>
<p>Danas kad izlazi ovaj nekrolog hrvatska filologija oprašta se s jednim od najuglednijih filologa, koji je svojim djelom podigao dostojan spomenik hrvatskoj jezičnoj baštini i njime ostavio trajan spomen na sebe i na svoje djelo kojim se ponosimo.</p>
<p>Valentin Putanec – kroatist, romanist, balkanolog, indoeuropeist, etimolog, kajkavolog, jezični teoretičar, onomastičar, leksikolog i leksikograf, istraživač hrvatske kulturne prošlosti, osobito u vezi s hrvatskim prvotiskom, prvom hrvatskom tiskarom i hrvatskim inkunabulama, pisac povijesti hrvatske leksikografije i istraživatelj rada hrvatskih leksikografa, a i samozatajni proučavatelj hrvatske riječi. Neizbrojivi znalci francuskog jezika u nas poznaju ga već desetljećima po izvrsnom Francusko-hrvatskom rječniku, a oni mlađi i iz nekoliko sve opsežnijih izdanja.</p>
<p>Šezdeset i pet godina neprekidno i plodno prisutan je u hrvatskom jezikoslovlju!</p>
<p>Toliko dugo družio se s filološkim problemima, s mnogim istaknutim filolozima prošloga stoljeća, ali najviše i neprekidno drugovao je s riječima. Prodirao je u bit njihova porijekla, u srh njihova značenja, odmrsivao njihovu umreženost stoljetnih prožimanja u hrvatskim i inim jezicima.</p>
<p>Ustrajnost, brojnost i kakvoća Putančevih radova, unatoč njegovoj skromnosti, bila je uočena. Nositelj je svih znanstvenih zvanja, već 35 godina i onoga najvišeg – znanstvenog savjetnika. Već 27 godina član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je više od 17 godina umirovljenik bez znanstvenog mira.</p>
<p>Bio je 25 godina suradnik, a potom i prireditelj Skokova Etimologijskog rječnika. Izradio je, sa suradnicima, IV. knjigu toga rječnika. To su Kazala, najobilnija poklada hrvatskih riječi, i svih drugih riječi skupljenih i razvrstanih po jezičnim pripadnostima u jednoj knjizi. Bez njih bi Skokovo djelo bilo teško uporabljivo. Suurednik je Leksika prezimena SR Hrvatske s izvrsnim, teorijski fundiranim predgovorom, koji je nazvao Esej o jezičnom znaku i onomastici, te antroponimiji u Hrvatskoj (1976) Taj Leksik prezimena, kakav nije izradila nijedna druga slavenska antroponimija, slavenska je znanost o imenima nazvala »grandioznim djelom hrvatske antroponimije«.</p>
<p> Suautor je Retrospektivne onomastičke bibliografije (1987), najopsežnijega takva djela u slavenskoj onomastičkoj literaturi. Pisao je o leksikografiji i jedan je od najboljih poznavatelja povijesti hrvatske leksikografije. Otkrivao je glagoljicu na hrvatskom sjeveru.</p>
<p>Tragao je za mjestom tiskanja hrvatskoga prvotiska: od Modruša do Kluža. Pisao je o hrvatskim glosama u Radonovoj Bibliji (IX-X. st.).</p>
<p>Njegov rad često skriven u mnogobrojnim stručnim i strukovnim časopisima i zbornicima bio je ipak zapažen. Valentin Putanec dobio je poodavno republičku nagradu »Božidar Adžija« (1976) za uspješnu znanstvenu djelatnost, a odnedavno i odličje »Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića« (1996) kao priznanje za svoj znanstveni opus.</p>
<p>To je u ovoj prigodi tek skica za znanstveni i ljudski portret Valentina Putanca.</p>
<p>Valentin Putanec rođen je 2. listopada 1917. godine u Krašiću. Danas kad govorimo o hrvatskom demografskom dnu prigoda je spomenuti kako je bio deseto od dvanaestero djece krašićkoga kovača, koji je do svoje prerane smrti (1928) hranio tu čeljad radom između vignja i nakovnja. Tada je mali Tine imao 10 godina. Živjelo se kojekako, siromaški, ali skrbi i ljubavi nikada nije manjkalo u tom krašićkom djetinjstvu. Prva četiri razreda klasične gimnazije završio je kod varaždinskih fratara, četiri druga u sjemeništu u Zagrebu. </p>
<p>Nakon diplomiranja francuskog jezika, latinskog jezika i indoeuropeistike 1941. upisuje opću slavistiku i talijanski. Nekoliko godina zatim polazi tečajeve iz dijalektologije i onomastike, a pri Akademiji još i tečajeve iz glagoljičke, ćiriličke i latiničke paleografije. Želio je postati, kako je govorio, potpun jezikoslovac. Taj impuls strasti, kako je jednom zapisao, da sve riješi odmah i do kraja, »okužio« ga je već tada i nije ga puštao ni u devetom desetljeću života. Već 1939. godine počeo je istraživati zapis na kipu »Svete Jane« u Krašiću. Odonda do smrti, preko šest desetljeća, pio je s vrutaka uvijek novoiznađenih znanstvenih znatiželja. I nije znao (ili nije htio) da utaži žeđ.</p>
<p>U Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje došao je Valentin Putanec 1. svibnja 1948. Već iduće godine započela je suradnja sa Skokom na njegovu Etimologijskom rječniku. Putanec je na tom rječniku radio sve do Skokove smrti 1956, a zatim do objave rječnika, koji je bio ostao poput nedovršena torza, u rukopisu, na karticama često ispisanim Skokovom stenografijom. U svojem Institutu ostao je do umirovljenja 1987. I još je 17 godina danomice volonterski dolazio i radio. Usve punih 56 godina!</p>
<p> Pedeset godina za istim stolom na kojem je nastalo golemo djelo ovoga neumornoga znanstvenika! Na vijest o njegovoj smrti sjeo sam za taj stol, odšutio neko vrijeme u solilokviju, prebirući desetljeća njegova rada i naše suradnje. Desetljećima su se naši stolovi fizički dodirivali. Sa sjetom i poštovanjem prisjećao sam se njegovih filoloških »razboja«: o starofrancuskim temama, o hrvatskim leksikografima i hrvatskoj leksikografiji, o etimološkim prilozima, o onomastičkim prinosima, o tvorbenim člancima, o njegovoj kajkavijani i inkunabulistici, o filolozima od imena i značenja o kojima je pisao te o Leksiku prezimena Hrvatske i o Onomastičkoj bibliografiji na kojima smo zajedno radili.</p>
<p>Putančevo je djelo duga, duboka i prepoznatljiva brazda na njivi hrvatske filologije. Ona će i ostati prepoznatljiva!</p>
<p>Taj opus oblikovala je jedna izuzetna ličnost, koju su odlikovali ljudsko i znanstveno poštenje, iskrenost, samozatajnost, a nadasve skromnost i radinost. I tim ljudskim odlikama gradio je onaj drugi plemeniti spomen u našim srcima, koji je skladan s njegovim znanstvenim djelom. </p>
<p>Petar Šimunović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Prva sustavna sinteza hrvatske povijesti nakon 1945.</p>
<p>Prva knjiga obrađuje srednji vijek, odnosno razdoblje hrvatske povijesti od početaka do godine 1526. / Sinteza obuhvaća cjelokupni društveni život hrvatskoga naroda koji uz politiku zahvaća i gospodarstvo, kulturu, znanost i duhovnost </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – U nakladi »Školske knjige« izašao je prvi svezak trosveščane sinteze hrvatske povijesti »Povijest Hrvata – Srednji vijek«. Glavni je urednik prve knjige koja obrađuje srednji vijek, odnosno razdoblje hrvatske povijesti od početaka do godine 1526., akademik Franjo Šanjek, koji je u suradnji s Tomislavom Raukarom i Frankom Miroševićem obradio tekstovne priloge skupine autora.</p>
<p> Urednici ističu da je to prva sustavna sinteza hrvatske povijesti nakon 1945., a u njoj su prvi put popunjene mnoge praznine hrvatske povijesti iz 17. i 18. stoljeća, koje dosad nisu bile obrađivane.</p>
<p> Sinteza ne obrađuje samo hrvatsku političku povijest, već, kako to u uvodu ističu urednici, cjelokupni društveni život hrvatskoga naroda koji uz politiku zahvaća i gospodarstvo, kulturu, znanost i duhovnost.</p>
<p> U izradbi knjige svojim autorskim prilozima sudjelovali su Irena Benyovsky, Miroslav Bertoša, Milko Brković, Stipe Botica, Neven Budak, Lovorka Čoralić, Stjepan Damjanović, Dean Duda, Igor Fisković, Bruna Kuntić Makvić, Radoslav Katičić, Zoran Ladić, Tomislav Raukar, Franjo Šanjek, Miroslav Kurelac i Stanislav Tuksar.</p>
<p> Knjiga u četiri temeljna poglavlja obrađuje povijest hrvatskoga naroda do njegova dolaska na Jadran, starosjedilačko stanovništvo i pojavu kršćanstva na teritoriju koji su Hrvati kasnije naselili i etnogenezu hrvatskoga naroda.</p>
<p> Također su obrađena prva stoljeća nakon doseljenja, položaj Hrvata između Bizanta i Franaka, pokrštavanje i početak državne organizacije »Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije«, društveni i crkveni ustroj države te njezina postignuća na području kulture, znanosti i umjetnosti.</p>
<p> Istra je prikazana kao hrvatski etnički prostor izvan državnoga područja kao posebna cjelina, a stupanje Arpadovića na hrvatsko prijestolje nakon nestanka dinastije vladara hrvatske narodne krvi uvjetovalo je bosansku posebnost, pa su u »razvijenom srednjem vijeku« Humsko kneštvo i Bosanska banovina također posebno obrađeni.</p>
<p> Prvotnu koncepciju sinteze hrvatske povijesti osmislio je Mirko Valentić, a nju su tijekom rada priređivači pojedinih knjiga zajedno s autorima dopunjavali i oblikovali.</p>
<p> U redakciji tog nakladničkog pothvata, koja je počela s radom 1994. bili su Franjo Šanjek, Ljubo Boban i Mirko Valentić. Valentićev rad na drugoj knjizi koja obrađuje razdoblje od 1526. do 1918. nastavila je Lovorka Čoralić, a Ljube Bobana, koji je bio zadužen za treću knjigu što obrađuje vrijeme nakon 1918., preuzeo je nakon njegove smrti Ivo Perić.</p>
<p> Na kraju prve knjige koja obrađuje povijest hrvatskoga naroda i njegova teritorija od ilirskih i rimskih vremena do Mohačke bitke 1526. priloženi su izvori, literatura, indeks imena, toponima i etnonima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dokumentarac Joška Jerončića</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> – Splitski scenarist, redatelj i voditelj filmskog programa Multimedijalnog kulturnog centra Split Joško Jerončić ovih je dana, zajedno sa svojom autorskom ekipom, snimio posljednje kadrove dvadesetminutnog dokumentarnog filma »Sasvim običan život« koji prati život jedne pastrve unutar eksperimenta za čistoću vode. Jerončić ističe kako »glavna glumica« u filmu živi životom nalik ljudskom, jer je misaona i filozofski nastrojena, što tom celuloidnom uratku daje predznak nadrealnoga i artističkoga.</p>
<p> Film je snimljen na izvoru rijeke Jadro, 35-milimetarskom vrpcom u produkciji novoutemeljene profesionalne udruge filmaša »Josip Bepo Karaman«. Time je, kaže autor Jerončić, označen početak ponovnog pokretanja zamrle splitske umjetničke filmske proizvodnje. Snimatelju Draganu Markoviću asistirali su Vlado Lončarić i Jere Gruić, montažer je Vladimir Klešičić, a majstori rasvjete i tona su Nikola Matijašević i Ivan Plazonja. Jerončić nije htio otkriti tko će pastrvi posuditi glas, te tko je autor glazbe. »Sasvim običan život« spreman je za montažu. Ovaj projekt financiralo je Ministarstvo kulture RH, a Ured za kulturu grada Splita sudjelovao je sa simboličnim novčanim iznosom. Postprodukciju će potpisati »Jadran film«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Dvorac Amerika« – elektronički</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je novo izdanje zbirke poezije »Dvorac Amerika« Roberta Perišića kao novu elektroničku knjigu, koja se može naći na adresi www.elektronickeknjige.com. To je već 13 knjiga koja je objavljena na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige, istaknuli su u DPKM-u. Perišićev »Dvorac Amerika«, koji je objavljen 1995. u nakladi SC PRESS-a Zagreb, već duže vrijeme nije dostupan čitateljima, jer je velik dio naklade izgorio u požaru skladišta zagrebačkoga Studentskog centra. Zbirka sadrži 66 pjesama raspoređenih u četiri ciklusa – »Dvorac Amerika«, »Kosti konja«, »Lutke« i »Argumentos«. Robert Perišić rođen je 1969. u Splitu, a diplomirao je kroatistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Nikada dosad nisam imala toliko samopouzdanja </p>
<p>»Prvi sam puta u utrku, u Megeveu, ušla apsolutno »čiste« glave. Nisam razmišljala ni o čemu, što mi se inače događa. Uvijek mi misli odlutaju na nešto, pa krene filozofiranje u mojoj glavi. Ovog sam puta bila opuštena, mirna i rasterećena. I kad su stvari tako jednostavno postavljene, sve izgleda savršeno«, kaže Nika Fleiss </p>
<p>MEGEVE</p>
<p> – Laganim se, ali samouvjerenim koracima 19-godišnja hrvatska skijašica Nika Fleiss približava krugu deset najboljih svjetskih slalomašica. Od društva odabranih »slalomskih diva«, zapravo, dijele je tek stotinke, jedna vrata... </p>
<p>U arhivi Samoborke još je ugravirano »zlatnim« slovima deseto mjesto iz Park Cityja 23. studenoga 2002. godine. No, ta je dosadašnja granica u Svjetskom kupu sve ugroženija, a milimetrima je blizu bila prošlog vikenda u francuskom Megeveu, kad je zauzela 12. mjesto u slalomu. Unatoč bolovima u menisku koljena, unatoč gripoznom stanju, unatoč temperaturi...</p>
<p>– Jedino što nisam htjela prije te utrke jest koristiti toplomjer. Mislim da bih poludjela i totalno propala u zemlju da sam vidjela koliko je visoka temperatura. </p>
<p>Prvi je puta, kaže Nika, primijenila novu taktiku uoči utrke.</p>
<p>– Tako se čudno nisam nikad osjećala. Mislim da sam prvi put u utrku ušla apsolutno »čiste« glave. Nisam razmišljala ni o čemu, što mi se inače događa. Uvijek mi misli odlutaju na nešto, pa krene filozofiranje u mojoj glavi. Ovog sam puta bila opuštena, mirna i rasterećena. I kad su stvari tako jednostavno postavljene, sve izgleda savršeno. Tako je bilo i u Megeveu.</p>
<p>Kroz karijeru se vrlo često naglašavala Nikina labilnost i nedostatak samopouzdanja. No, Nika danas, kaže, od toga više ne boluje. </p>
<p>– Vjerujem u sebe i vjerujem da vrijedim ući deset najboljih. Međutim, mnogo je sitnica koje me sprječavaju da što prije to i ostvarim. Primjerice, sad je u Megeveu staza bila koma, nakon prvih pet skijašica sve su ostale skijale kao na rodeu. No, vrijeme radi za mene, ubrzo će doći dani kad ću uskočiti u krug među deset najboljih. </p>
<p>Što se događa s veleslalomom? Kad će i u toj disciplini početi »curiti« bodovi za Samoborku? </p>
<p>– Na treninzima to stvarno funkcionira vrlo dobro. Evo, često smo uspoređivali vremena s ostalim skijašicama koje redovito osvajaju bodove i uvijek smo bile rame uz rame. Međutim, kad dođe utrka, zakažem. Možda sam baš sad, u Megeveu, pronašla pravo rješenje - ne razmišljati ni o čemu, spustiti se niz stazu i ugurati se među trideset najboljih. </p>
<p>Unatoč svim problemima, Nika je u Megeveu ostvarila rezultat sezone. No, kakvo je sada fizičko stanje? </p>
<p>– Menisk boli i smeta. Međutim, pokušat ću svakako izgurati ovu sezonu do kraja i nakon toga otići na »čišćenje«, na operativni zahvat ukoliko bude potrebno. Naravno, ako se stanje pogorša, ubrzat ćemo cijeli postupak. </p>
<p>S. Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Suarez protiv Daniilidou u polufinalu</p>
<p>AUCKLAND, 8. siječnja</p>
<p> – Braniteljica naslova 140.000 američkih dolara vrijednog ASB Classics WTA teniskog turnira, Grkinja Eleni Daniilidou, sve je bliže drugom uzastopnom naslovu u Aucklandu. U polufinalu će igrati protiv prve nositeljice Argentinke Paule Suarez. O drugoj finalistici će odlučivati dvoboj Amerikanke Ashley Harkleroad i Francuskinje Marion Bartoli.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Bartoli – Perry 6-2, 6-3, Suarez (1) – Brandi 6-4, 6-2, Daniilidou (3) – Tu 7-5, 6-2, Harkleroad – Barna (8) 7-5, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dokić otkazala Sydney </p>
<p>SYDNEY, 8. siječnja</p>
<p> – Jelena Dokić je odustala od nastupa na WTA teniskom turniru koji u ponedjeljak počinje u Sydneyu, a organizatorima je javila da zbog nedostatka treninga nije sposobna igrati. Dokić je ranije otkazala nastup u Aucklandu i to zbog osobnih razloga, a mediji nagađaju da je vrlo teško primila raskid veze sa brazilskim F1 vozačem Enriqueom Bernoldiem, a napustio ju je i glavni sponzor. Tenisačica SiCG, inače rođena u Osijeku, ipak će nastupiti na Grand Slam turniru Australian Open u Melbourne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Svjetski rekord Nazarove na 500 metara </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruska atletičarka Natalija Nazarova postavila je svjetski dvoranski rekord na 500 metara na mitingu u Moskvi. Nazarova je tu dionicu, koja se rijetko može naći u programu, istrčala za minutu, sedam sekundi i 36 stotinki, što je za 31 stotinku brže od 16 godina ranijeg rekorda koji je držala njezina majka Olga Nazarova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rusija - Poljska 3-0 </p>
<p>LEIPZIG</p>
<p> – Rezultati predolimpijskog turnira odbojkaša u Leipzigu: skupina A: Rusija – Poljska 3-0 (25-19, 25-16, 25-18); poredak: Rusija 4, Njemačka i Poljska po 3, Bugarska 2; skupina B: Francuska – Finska 3-0 (25-20, 26-24, 25-21), Španjolska – Nizozemska 0-3 (20-25, 14-25, 12-25); poredak: Nizozemska, Francuska i Španjolska po 4, Finska 3. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Götschl najbrža na treningu spusta </p>
<p>VEYSONNAZ, 8. siječnja</p>
<p> – Na treningu uoči subotnjeg spusta Svjetskoga kupa za skijašice u švicarskom Veysonnazu najbrža je bila Renate Götschl (1:37.08). Za 35 stotinki sporija je bila Austrijanka Tanja Schneider, a treće je vrijeme imala Amerikanka Libby Ludlow. Caroline Lalive, djevojka Ivice Kostelića, bila je osma, sa 1:31 sekundom zaostatka, kao i Michaela Dorfmeister.</p>
<p> • Rezultati: 1. Renate Götschl (Aut) 1:37.08, 2. Tanja Schneider (Aut) 1:37.43, 3. Libby Ludlow (SAD) 1:38.07... Michaela Dorfmeister (Aut) 1:38.39 i Caroline Lalive (SAD) 1:38.39... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Napadač »zamrznut« uz aut-crtu </p>
<p>Možda bi promjena sredine mogla pomoći ovome (još uvijek mladome) nogometašu, čiji neosporni talent već godinama stagnira. Pa, čak i nazaduje. Punih je pet godina Mikić »zamrznut« na desnom boku, dakle na mjestu koje mu, kako sâm kaže, nikad nije bilo suviše drago... </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Novi pokušaj ili prijateljski razlaz? Koja bi od ovih dviju mogućnosti bila prikladnija za karijeru nekad iznimno darovitoga maksimirskog napadača Mihaela Mikića? Danas malo tko uz njega lijepi epitet »darovit«, a uz sve to je odavno izgubio i svoju izvornu titulu - napadača. Kako god bilo, Mikić se sad nalazi na sredini klackalice i samo je pitanje na koju će stranu skliznuti. Onu okrenutu Maksimiru ili, pak, na onu suprotnu...</p>
<p> Žestoka medijska prepucavanja s klupskim čelnicima sugeriraju gotovo siguran razlaz. Naposljetku, u klubu su već najavili kako Mikić uopće neće putovati na pripreme za proljetni dio sezone. No, njihova eventualna pomirba ne bi bila nimalo neobična. Naposljetku, u hrvatskom je nogometno-menadžerskom miljeu sasvim uobičajeno da se »vječni neprijatelji« odjednom prometnu u »nerazdvojne i vjerne sudruge«, ismijavajući pritom cjelokupnu medijsku scenu. Kako god bilo, čini nam se da bi promjena sredine i te kako mogla pomoći ovome (još uvijek mladome) nogometašu, čiji neosporni talent već godinama stagnira. Pa, čak i - nazaduje.</p>
<p> Punih je pet godina Mikić »zamrznut« na desnom boku, dakle na mjestu koje mu, kako sâm kaže, nikad nije bilo suviše drago. Prošlo je, dakle, pola desetljeća otkako je »hrvatska inačica Michaela Owena«, kako su mu tepali mediji, zaigrala u vrhu napada. Tada su on (Mikić, ne Owen!) i Josip Šimić figurirali kao svijetla Dinamova perspektiva, budući nedodirljivi napadački dvojac... No, scenarij njihove karijere »ekraniziran« je posve drukčije od onoga što su mnogi očekivali. Šimić je, nakon neuspjelog pokušaja u belgijskom Bruggeu, pronašao utočište u korejskom Hyundaiju. Financijski je sjajno prošao, no tko god bude listao njegovu nogometnu biografiju, neće ostati suviše impresioniran.</p>
<p> Naravno, identično je i s Mikićem. Jedina je razlika u tome što on još nije pronašao svoga bogatog zapadnog ili barem dalekoistočnog »hranitelja«. Zasad ima samo ponudu ukrajinskog - Metalurga iz Donjecka... Mikić je danas, nakon Edina Mujčina, najtrofejniji maksimirski nogometaš. Osvojio je četiri naslova hrvatskog prvaka, tri domaća kupa, igrao je u Ligi prvaka, već mu se bliži i 300. nastup za Dinamo, a tek su mu 23 godine... Premijernu je utakmicu u plavom dresu odigrao na pripremama u La Mangi prije pet i pol godina... Zabio je i gol.</p>
<p> Na svojoj je izvornoj poziciji, međutim, proveo tek jednu sezonu i odmah potom transferiran na desni bok. Konkurencija je u napadu bila vrlo jaka, pa je Mikić trebao (privremeno!) pokrpati desni bok, tada deficitarno mjesto u momčadi. I gotovo nitko nije ni slutio da bi uz aut-crtu mogao provesti gotovo cjelokupnu karijeru u Maksimiru.</p>
<p> Nada u povratak u špicu pojavila se na posljednjim ljetnim pripremama kada je trener Nikola Jurčević najavio da sasvim ozbiljno razmišlja o Mikiću-napadaču. Razmišljanja o takvoj rošadi većinom su bila inicirana kroničnom neefikasnošću tadašnjeg napadačkog dvojca Ivica Olić - Dario Zahora.</p>
<p> »Ma, ne vjerujem. Čak niti u slučaju da Olić ode iz Dinama, ne vjerujem da ću igrati u špici«, govorio je tada vidno rezignirani Mikić. I bio je u pravu. Olić je otišao iz kluba, Mikić ostao na boku. »Nikad nisam bio sretan što igram desnog bočnog. Napad će uvijek biti moja prva ljubav i moje pravo mjesto u momčadi«. </p>
<p> I dok se činilo da bi se Mikić, u Jurčevićevoj viziji momčadi, napokon mogao približiti suparničkim vratima, Dinamova je struka angažirala Mladena Bartolovića. Omalenog, brzog napadača, dakle - svojevrsnu Mikićevu kopiju. Ne bi li bilo logičnije da su klupski čelnici doveli pravog desnog bočnog, a Mikića prebacili u ulogu dodijeljenu Bartoloviću?</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Španjolci lako kroz Jazine </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Zadra u svojim Jazinama nisu uspjeli doći do toliko željene pobjede u 7. kolu Uleb kupa. Bolja od njih bila je španjolska Caprabo Lleida, predvođena našim trenerom Aleksandrom Petrovićem. Gosti su pobijedili sa 85-76, a Zadrani su samo u prvom dijelu utakmice bili ravnopravan suparnik, dok je nakon odmora španjolska momčad preuzela konce igre u svoje ruke. Bili su raspoloženi za šut izvana u izvedbi Alvareza, a kasnije i Rodille. Na drugoj strani, Zadar je imao mnogo pokušaja za tricu, ali lošu realizaciju. Prevagnulo je iskustvo Petrovićeve momčadi, što su na kraju konstatirala oba trenera. </p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR – CAPRABO LLEIDA 76-85 (28-23, 18-22, 15-21, 15-19)</p>
<p>ZADAR: Vladović 7, Ivanov, Longin 8 (2-2), Pestić, Kovačić 17 (2-2), Špralja 14 (0-1), Marcelić 10 (2-2), Dijan 11 (1-1), Banić 9 (5-6), Lalić</p>
<p>CAPRABO LLEIDA: Ramos 13 (4-4), Alvarez 11, Comas 3 (3-4), Rogers 5 (1-2), Alston, Bramlett 16 (0-2), Tamames 3 (1-2), Rodilla 17 (4-5), Esteller 17 (2-2), Angulo</p>
<p>SUCI: Chiari i Sabetta (obojica Italija) i Lovšin (Slovenija); GLEDATELJA: 1500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: A. J. BRAMLETT. </p>
<p>R. Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bryant u Coloradu dočekan kao neprijatelj </p>
<p>NEW YORK, 8. siječnja</p>
<p> – Zvijezda LA Lakersa Kobe Bryant izviždan je i izvrijeđan u Denveru, u državi Colorado u kojoj mu se sudi zbog silovanja djevojke prije šest mjeseci u Eagleu. Rekordnih 19.739 gledatelja u Pepsi Centru zviždalo je Bryantu svaki put kad bi primio loptu, a on se prilično dobro nosio s time, postigao je 27 koševa, najviše od ikoga na utakmici. </p>
<p>– Zviždali su mi i prije, to nije ništa novo. Uostalom, očekivao sam i gore, kazao je Bryant, čiji su Lakersi, bez ozlijeđenih Shaquillea O'Neala i Karla Malonea, izgubili od Nuggetsa sa 113-91. </p>
<p>Ujednačena momčad Nuggetsa s Earlom Boykinsom (22), Carmelom Anthonyjem (20) i Andreom Millerom (20) dominirala je utakmicom i zasluženo slavila. </p>
<p>Milwaukee Bucksi pobijedili su Phoenix Sunse rezultatom 95-87, a Toni Kukoč je za 17 minuta dao sedam koševa i tri skoka, no njegova su tri koša bila ključna u seriji 12-0 kojom su Bucksi u posljednjoj četvrtini slomili otpor gostiju. Michael Redd sa 25 je koševa predvodio Milwaukee, a Joe Johnson s istim brojem koševa Phoenix, kojem je to četvrti poraz zaredom. </p>
<p>Boston Celticsi su svladali Orlando Magic sa 101-93, a Gordan Giriček za 19 je minuta postigao osam koševa, tri skoka i jednu asistenciju. Mike James (21) i Paul Pierce (19, 10 skokova i 8 asistencija) bili su najbolji kod Celticsa, dok je Tracy McGrady sa 28 poena opet bio najbolji kod Orlanda, kojem je ovo šesti uzastopni poraz na gostovanju. </p>
<p>Dallas Mavericksi rezultatom 105-99 pobijedili u Golden State Warriorse, i to 19. put zaredom u posljednjih pet godina, a Seattle SuperSonicsi svladali su prvu momčad lige Sacramento Kingse sa 104-93. Junak pobjede je bio Ray Allen sa 22 poena. </p>
<p> • Rezultati: Boston – Orlando 101-93 (Giriček - 19 minuta, 3 skoka, 1 asistencija), Toronto – Cleveland 75-69 (Šundov nije igrao), Philadelphia – LA Clippers 100-80, Miami – Chicago 102-95, Detroit – Houston 85-66, Milwaukee – Phoenix 95-87 (Kukoč - 17 minuta, 3 skoka, po 1 asistencija i blokada), New Orleans – Washington 97-87, Denver – LA Lakers 113-91, Dallas – Golden State 105-99, Seattle – Sacramento 104-93. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ljubičić protiv Grosjeana za polufinale</p>
<p>DOHA</p>
<p> – Ivan Ljubičić nastavlja s pobjedama u novoj sezoni. Nakon Argentinca Nicolasa Massua, Ljubičić je u drugom kolu milijun dolara vrijednog ATP turnira u Dohi sa 6-2, 6-4 nadigrao Šveđanina Robina Söderlinga. A u četvrtfinalu će igrati protiv četvrtog nositelja Francuza Sebastiena Grosjeana. Jedina dva međusobna dvoboja Grosjean i Ljubičić odigrali su prije tri godine. Početkom 2001. susreli su se na tvrdoj podlozi, a oba puta je slavio 25-godišnji Francuz.</p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: Björkman – Roddick (1) 6-3, 6-4, Grosjean (4) – Ulihrach 6-1, 6-4, Henman (7) – Chela 6-3, 6-4, Calleri (8) – Arazi 4-6, 6-4, 7-5, H. T. Lee – Koubek 6-4, 6-4, Sargsian – Južnji 3-6, 6-3, 6-2, LJUBIČIĆ – Soderling 6-2, 6-4, Escude – Heuberger 6-3, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Molik se čuva za finale</p>
<p>PERTH, 8. siječnja</p>
<p> – Sezona još nije ni počela, a ozljede su svakim danom sve brojnije. Nakon Belgijanke Kim Clijsters na Hopman kupu se ozlijedila Australka Alicia Molik. Iako je vodila protiv sa 6-3, 3-0 protiv Slovakinje Danijele Hantuchove, Molik je predala zbog bolova u lijevoj nozi. No, usprkos porazu Australija je već osigurala nastup u finalu milijun američkih dolara vrijedog Hopman kupa. A Rusija i SAD će u petak igrati međusobni dvoboj koji će odlučivati o drugom finalisti. </p>
<p>• Rezultati: SLOVAČKA – AUSTRALIJA 2-1 (Kučera – Hewitt 2-6, 7-6 (8), 3-6, Hantuchova – Molik 3-6, 0-3 predaja, Kučera/Hantuchova – Hewitt/Molik predaja), RUSIJA – ČEŠKA 2-1 (Safin – Novak 6-7 (4), 7-6 (6), 6-3, Miškina – Strycova 6-3, 7-6 (0), Safin/Miškina – Novak/Strycova 6-3, 6-7 (1), 9-11), MAĐARSKA – KANADA 1-0 (Mandula – Drake 6-7 (2), 6-4, 6-3, Savolt – Dancevic 4-6, 7-5, 10-6, Savolt/Mandula – Danvic/Drake predaja). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Stosur protiv Sugiyame za finale</p>
<p>GOLD COAST, 8. siječnja</p>
<p> – Nakon Karoline Šprem australska tenisačica s pozivnicom Samantha Stosur stigla je do prvog WTA polufinala. Stanovnica Gold Coasta, gdje se i igra 170.000 dolara vrijedan teniski turnir, u polufinalu očekuje prvu nositeljicu Japanku Ai Sugiyamu. U drugom polufinalu igraju druga nositeljica Ruskinja Nadia Petrova i Francuskinja Natalie Dechy.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Petrova (2) – Safina 6-1, 6-4, Dechy – Kuznjecova 7-6 (5), 6-4, Stosur – Serna (7) 7-6 (1), 7-5, Sugiyama (1) – Maleeva 4-6, 7-6 (4), 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dent i Spadea u četvrtfinalu</p>
<p>ADELAIDE, 8. siječnja</p>
<p> – Amerikanci Vincent Spadea i Taylor Dent nastavili su pobjedonosni niz na 380.000 američkih dolara vrijednom ATP teniskom turniru u Adelaideu. Iako je kiša ponovo prekidala program ipak su okončani svi dvoboji 2. kola. Slovak Dominik Hrbaty »slomio« je i osmog nositelja Španjolca Alberta Martina te najavio odličnu formu uoči Australian Opena.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Spadea (2) – Arthurs 6-4, 6-7 (8), 6-3, Dent (5) – Beck 7-6 (6), 7-5, Nieminen (6) – Sanguinetti 7-6 (2), 6-4, Reid – Sluiter 6-3, 6-2, Saulnier – Rusedski 6-2, 6-2, Hrbaty – A. Martin (8) 6-2, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ruske »igle« u rukama Al Qaide ozbiljno zabrinjavaju Amerikance</p>
<p>Iz tajnih skladišta u Iraku Al Qaida se domogla opasnog protuzračnog oružja, prijenosnih raketnih sustava »igla« / Ipak u zaštiti putničkog prometa može se očekivati </p>
<p>prava revolucija i konstrukcija mnoštva modela koji će moći doskočiti bilo kojem poznatom prijenosnom raketnom sustavu </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Kad američko Ministarstvo domovinske sigurnosti upozorava da su od lakih protuzračnih raketa (u posjedu terorista) ugroženi svi američki komercijalni zrakoplovi (u SAD-u ih ima više od 6800, jer među ostalim lete svuda po svijetu, onda to nije »puhanje na hladno«.</p>
<p> Naime, Al Qaida još od ranije raspolaže prijenosnim raketnim sustavom zemlja-zrak tipa »strela« ruske proizvodnje (varijante »strela« 2M i »strela« 3) kojima je pokušala srušiti izraelski putnički avion u Keniji ispalivši nekoliko takvih raketa. El Alov komercijalni zrakoplov krcat izraelskim turistima spasilo je vješto manevriranje pilota i nedovoljna obučenost strijelaca. </p>
<p>Čim su se putnici vratili u Izrael, izraelska vlada odlučila je na sve izraelske putničke avione ugraditi infracrvene uređaje koji izbacivanjem toplinskih mamaca skreću putanju rakete zemlja-zrak. Te uređaje inače posjeduju svi izraelski vojni borbeni i transportni avioni i helikopteri. Pirotehničke bombice ispaljuju se pojedinačno i u »grozdovima« uvijek kada izraelske letjelice lete nisko. Taj se sustav pokazao vrlo učinkovitim i uz male prepravke poslužit će i civilnoj svrsi.</p>
<p>Tim su putem krenuli i Amerikanci. No, za razliku od Izraelaca, oni će infracrvenim kutijama opremiti tisuće svojih putničkih zrakoplova. Ta »militarizacija« civilnih zračnih prijevoznika povećava sigurnost, ali istodobno svaki komercijalni avion postaje za teroriste legitimna meta jer oni toplinske mamce tumače vojnim uređajem. </p>
<p>Amerikance trenutačno zabrinjava još nešto. Nakon njihovog osvajanja Iraka, Al Qaida se infiltrirala u tu zemlju. Tako je u tajnim skladištima uz »strele« 2M (NATO oznake SA-7) pronašla i mnogo opasnije protuzračno oružje: prijenosne raketne sustav »igla« (NATO oznake SA-16 i SA-18) koje su Rusi svojevremeno razvili kao odgovor Zapadu koji je na sve jurišne borbene avione i helikoptere počeo postavljati dodatni oklop, osobito na vitalne točke letjelica. </p>
<p>Toj povećanoj otpornosti Rusi su suprotstavili moderniji i razorniji sustav. Uvježbani strijelac može »iglom« gađati dolazeće ciljeve do visine od 4,5 kilometra, a odlazeće (u rep) na udaljenosti od 5,2 kilometara (»igla« je operativna već na visini od 10 metara, dakle odmah nakon ispaljivanja rakete).</p>
<p> Bojna glava »igle« višestruko je bolja od one u »strele« 2M; može cilj pogoditi zanemarujući izbacivanje infracrvenih mamaca te uporabu raznih vrsta termalnog ometanja ili zavaravanja. Razorni efekt bojne glave »igle« šest puta je veći nego kod »strele«, a vjerojatnost uništenja cilja samo jednom raketom iznosi 58 posto. Sustav »igla« zahtijeva dakako dobru uvježbanost raketnih strijelaca i djelovanje u tandemu, kad je pogodak gotovo siguran (odjednom se ispaljuju dvije rakete).</p>
<p>Amerikanci ne mogu (i zbog troškova a i tehnički) posao ugradnje svih poboljšanih infracrvenih uređaja završiti prije 2006. godine, pogotovo ako uvaže činjenicu da Al Qaida raspolaže i »iglama« koje su ravne američkim »stingerima«. Ipak, kao i u industriji mobitela, u proizvodnji toplinskih mamaca može se očekivati prava revolucija i konstrukcija mnoštva modela koji će moći doskočiti bilo kojem poznatom prijenosnom raketnom sustavu. U globalnom terorizmu jedno je jasno: što je državna sigurnost veća i savršenija, teroristička sredstva postaju jednostavnija i primitivnija.</p>
<p>U nedostatku boljih oružanih sustava, nova generacija talijanskih (i europskih) anarhista počela je svojim metama ovog Božića slati zapaljiva pisma. Te podvarijante pisma bombi više zastrašuju i šalju određenu političku poruku nego što računaju na žrtve. </p>
<p>To nije čudno jer nove anarhističke skupine imaju jako malo operativaca. Većina djeluje u sjevernoj Italiji (pisma se uglavnom šalju iz Bologne), a ukupno ih nema više od 70 (Antiimperijalističke teritorijalne ćelije imaju 20 pripadnika od 1995. godine, Nove Crvene brigade i Borbena komunistička partija 30 članova od 1999. godine, a Ćelija revolucionarne proleterske inicijative 20 pripadnika od 2000. godine).</p>
<p>Za Al Qaidu to su više dječje igračke i »igranje šibicama«. Arapsko-palestinski pirotehničari u svoja pisma-bombe uvijek stavljaju tanke komade plastičnog eksploziva (češki »semtex« ili američki C-4) tako da ljudi koji otvaraju takve poruke ostaju najmanje bez prstiju, šaka i očiju. </p>
<p>U Al Qaidi su uglavnom odbacili slanje pisama-bombi kao uobičajenu taktiku. Najopasniji globalni teroristi 21. stoljeća smatraju da je pismo bolje ispuniti antraksom ili ricinom, jer se oni teže otkrivaju, a učinak se (u psihološko-propagandnom smislu) širi lančano i višestruko pojačava paniku.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nakon novih napada na Amerikance upitno daljnje puštanje zatvorenih Iračana </p>
<p>Na američku logističku bazu Seitz, iz neposredne blizine ispaljeno najmanje šest minobacačkih granata od kojih je jedan vojnik poginuo a 34 ih je ranjeno/ Carnegie institut u Washingtonu objavio da je Bushova administracija neutemeljeno javnosti predstavljala prijetnju o iračkom oružju masovnoga uništenja </p>
<p>ANKARA, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački gerilci napali su u srijedu navečer američku vojnu bazu Seitz, sjeverno od Bagdada, ubivši najmanje jednog i ranivši 34 američka vojnika. Nekoliko ozlijeđenih vojnika se nalazi u vrlo kritičnoj situaciji, pa bi krvava bilanca te gerilske akcije mogla biti i veća. Glasnogovornik američke vojske je rekao da su se neki od lakše ranjenih već vratili na svakodnevne dužnosti. </p>
<p>Riječ je, kako se saznaje, o logističkoj vojnoj bazi 541. bataljuna iz koje se pružala potpora američkim snagama na terenu. Tvrdi se da je na bazu iz neposredne blizine ispaljeno najmanje šest minobacačkih granata i to u vrijeme kada su, kako se tvrdi, američki vojnici išli na večeru. Gerilci, koji su očito dobro upoznati s kretanjima američkih trupa su, nakon toga, vrlo brzo i bez gubitaka pobjegli u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Sukobi američke vojske i iračkih gerilskih snaga otpora zabilježeni su i u gradu Fallujah, Kirkuku i drugim dijelovima zemlje. Zamjetno je da gerilci svoje akcije uglavnom izvode u blizini gradova. Inače, u Fallujahi je poginulo dvoje Iračana - brat i sestra - čiju kuću su navodno gađali američki vojnici. Tu informaciju je potvrdio brat ubijenih i jedan policajac. </p>
<p>U Kirkuku, na sjeveru zemlje, ubijen je jedan irački policajac. Amerikanci su potom krenuli u veliku raciju u kojoj su uhitili oko 80 navodnih članova zabranjene Baas stranke, privrženih bivšem iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu. Vjeruje se da se upravo iz tog »izvora« novači najviše gerilaca. </p>
<p>Aamerički civilni upravitelj Iraka Paul Bremer je, pored štapa, pokazao je i mrkvu. On je potvrdio da će iz zatvora izići 506 od ukupno 12.800 zatvorenika. Bremer je taj potez nazvao »gestom pomirenja«. Dodao je kako će biti oslobođeni samo oni zatvorenici čije ruke nisu ukaljane krvlju američkih vojnika. </p>
<p>Oslobađanje iračkih zatvorenika, iznuđeno je pod snažnim pritiskom i optužbama jedne organizacije za zaštitu ljudskih prava. Izneseno je, naime, da se američke snage u Iraku na neprimjeran i vrlo okrutan način, koji odudara od Ženevskih konvencija, ponašaju prema iračkim zatvorenicima. </p>
<p>Amerikanci su se našli izloženi još jednoj vrlo oštroj i znakovitoj kritici. Veliki ajatolah iračkih šijitskih muslimana Ali Sistani osudio je plan SAD o predaji vlasti sredinom 2004. iračkim civilnim strukturama. Drži kako je takva namjera nepoštena, jer članovi prijelazne vlade neće, kako je rekao, predstavljati irački narod. Sistani je kritizirao i američku odluku prema kojoj bi se prvi poratni parlamentarni izbori održali 2005. Po njemu, opći izbori bi se trebali održati sredinom ove godine. </p>
<p>U međuvremenu, ali možda i suviše kasno, stigli su novi nepobitni dokazi da je anglo-američka invazija na Bagdad bila potpuno iskonstruirana. Taj dokaz iznio je ugledni Carnegie institut za političko istraživanje javnog mišljenja u Washingtonu. Tvrdi se da je administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha prije početka operacije uklanjanja s vlasti Saddamovog režima sistematski pogrešno predstavljala javnosti prijetnju iračkog oružja masovnoga uništenja.</p>
<p>Konstatira se da je prenaglašavanje Saddamove prijetnje, u kombinaciji s propustima obavještajnih službi, dovelo i do preuveličavanja neposredne opasnosti koju Irak predstavlja za SAD, Srednji istok i globalnu sigurnost. U Carnegievom izvješću se navodi da su službe sigurnosti popustile pod političkim pritiskom. Zaključuje se da je time »pokopan« ključni čimbenik doktrine nacionalne sigurnosti Bushove administracije.</p>
<p>Ta opće poznata »otkrića« neće, kako se čini, ozbiljnije uzdrmati šefa Bijele kuće u nastojanju da na predsjedničkim izborima u studenom obnovi svoj mandat. Taj optimizam temelji se na činjenici da je Bush za svoju predizbornu kampanju dosad već prikupio više od 130 milijuna dolara, što je više nego svi demokratski kandidati zajedno. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nijemci se ipak nadaju dobrim poslovima u Iraku</p>
<p>BERLIN, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nijemci, unatoč odbijanju Amerikanaca da s protivnicima rata iz »stare Europe« dijele »irački ratni plijen«, ne gube nadu za unosne poslove u Iraku. Naime, njemački je ministar gospodarstva Wolfgang Clement nedavno je izjavio da će, kad u Iraku bude profunkcionirala suverena iračka vlast, i tvrtke iz Njemačke dobiti narudžbe za obnovu te zemlje. </p>
<p>Clement je podsjetio da su njemačke tvrtke imale sjajne kontakte s iračkim partnerima, osobito u sektoru elektroopskrbe i kako će im svakako trebati rezervni dijelovi bez obzira na najavu Washingtona kako zemlje koje nisu sudjelovale u vojnim operacijama neće dobiti narudžbe za obnovu Iraka. </p>
<p>Istodobno, odbijanje Washingtona da Nijemcima dopusti poslove u poratnom Iraku ubrzalo je okončanje njemačke vanjske politike »bjanko čekova« za obnovu. I to na rezolutan način prema saveznicima. »Tko razara mora snositi i glavni teret u obnovi«, izjavila je povodom početka rasprave o obnovi njemačka ministrica za gospodarsku pomoć i razvoj Heidemarie Wieczorek-Zeul. Ona smatra da Amerikanci i Britanci, kao oni koji su vodili rat, trebaju snositi i najveći teret poratne obnove Iraka. Slično mišljenje dijeli većina Nijemca. No, ne i Hans Olaf Henkel bivši predsjednik krovne udruge njemačkih poslodavaca. On smatra da se isplati sudjelovati u obnovi Iraka, »jer uopće nije riječ o obnovi Saddamovih palača i bunkera koje su Amerikanci i Britanci razorili, nego o obnovi sveučilišta, vodoopskrbe i drugog u jednoj nerazvijenoj zemlji«, te tvrdi da se radi o interesu njemačkog gospodarstva.</p>
<p>Wieczorek-Zeul je zapravo najavila novu njemačku vanjsku politiku. Naime, zaštitni znak njemačke vanjske i sigurnosne politike od Drugog svjetskog rata bio je obilno financijsko sudjelovanje u ratovima i uklanjanju njihovih posljedica kao zamjena za izravni vojni angažman. </p>
<p>Nijemci nemaju ni volje niti novca za uklanjanje stravičnih posljedica rata u Iraku. Njemačka je ministrica reagirala u povodu izvješća Međunarodnog instituta za strategijske studije u Londonu koji je procijenio da bi u prvo vrijeme troškovi rata samo za britanske porezne obveznike iznosili gotovo pet milijardi i 300 milijuna eura. Dugoročno bi se zbog obnove Iraka moralo računati s dvoznamenkastim milijardskim iznosima.</p>
<p>Američka vlada vrlo selektivno razmišlja o obnovi. Američki predsjednik George Bush je od Kongresa je doduše zatražio i dobio dodatnih 75 milijardi dolara za troškove rata, ali tek jedan posto tog novca predviđen je za »druge programe«. Pod tim američki predsjednik podrazumijeva uklanjanje šteta na iračkim naftnim poljima i obnovu infrastrukture za distribuciju nafte.</p>
<p>Njemačka će, ipak, sukladno odlukama međunarodne zajednice, dati svoj doprinos za obnovu Iraka. Europska unija će provesti tzv. eho program, a njemačka je vlada sama za humanitarnu pomoć na raspolaganje stavila dodatnih 50 milijuna eura.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kostas Simitis najozbiljniji kandidat za nasljednika Romana Prodija</p>
<p>Nakon što je najavio da napušta mjesto predsjednika PASOK-a, grčki premijer Kostas Simitis lansiran je među favorite u utrci za predsjednika Europske komisije, jer Grčka dugo u vrhu EU-a nije imala neku snažnu funkciju</p>
<p>BRUXELLES, 8. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Neslužbena predizborna kampanja za novog predsjednika Europske komisije otvorena je već izvjesno vrijeme, iako će se ime (ne i djelokrug rada) novog prvog čovjeka europske vlade vjerojatno znati tek na ljetnom summitu EU-a; potom će liderski izbor potvrđivati Europski parlament.</p>
<p>U kadrovskoj EU križaljci, predsjednik Europske komisije trebao bi biti »novi Delors«, jednako snažan, utjecajan, poduzetan do drskosti i počesto vizionar; dakle sve što je za svoga desetgodišnjeg mandata predstavljao Jacques Delors. Francuz je Europskoj komisiji i njenom predsjedniku osigurao moć i utjecaj. Delorsovom je zaslugom u pravila EU-a ugrađen princip da predsjednik Komisije može postati samo premijer ili predsjednik. Lideri EU-a držali su se ovoga pravila čak i kada su poput Johna Majora vetom stopirali »previše federalističkog« Belgijanca Jeana Luca Dehanea na uštrb rezervne solucije, sposobnog ali bezbojnog Luksemburžanina Jacquesa Santera. </p>
<p>Romano Prodi došao je nakon kolektivne ostavke Europske komisije kako bi stvorio tim jakih povjerenika, što mu je uspjelo. Stvorio je Komisiju koja dobro vodi EU posao. Uostalom, bolonjski profesor ekonomije je i vjerojatno najuspješniji talijanski premijer, u ogromnoj kolekciji talijanskih političara koji su po tradiciji uglavnom kratko opstajali na poslu talijanskog premijera. </p>
<p>Prodi je od prvog dana za kormilom Europske komisije bio u raskoraku s javnim mnijenjem, a nerijetko i s europskim vladama.</p>
<p>Prodijevog nasljednika čeka velik posao. Tko će biti nasljednik, naravno, nije poznato, osim što se uredno i redovno spominje izvjestan i to ne malen broj kandidata. Belgijski premijer Guy Verhofstadt je neko vrijeme visoko kotirao, ali je neki dan prekinuo spekulacije izjavom da namjerava završiti premijerski zadatak u Belgiji, što znači da iduće tri godine nije na raspolaganju. </p>
<p>Finac Paavo Liponnen također je među kandidatima. Ako Komisija dobije više moći kako bi uspješnije vodila uniju 25 država, nije isključeno da se za poziciju zainteresira odlazeći španjolski premijer José Maria Aznar, iako je njemu navodno milija ideja dvoipolgodišnjeg rada na novoj funkciji u EU, onoj predsjednika Ministarskog vijeća, o čemu se tek (i to možda) trebaju izjasniti zemlje članice u sklopu rasprave o ustavu EU-a. </p>
<p>Navodno, pitanje predsjednika EU-a pozitivno je riješeno i za njega nema prepreka, tako da bi Aznaru jedini konkurent, ukoliko je vjerovati britanskim medijima, a oni opet običavaju pažljivo pratiti što se po domaćim kuloarima kuha, postao Britanac Tony Blair. </p>
<p>Nijemci su u zadnje vrijeme počeli igrati na kartu Güntera Verheugena, no Verheugen nije bio kancelar tako da će vjerojatni scenarij za ovog vještog člana euro-vlade biti posao u nekom od najjačih dijelova Komisije, možda čak i za vanjske poslove, čime bi ga smjestili i u poziciju glavnog tajnika Ministarskog vijeća i visokog izaslanika za vanjske i sigurnosne poslove. Sve je ovo moguće ako u kombinaciju ne uđe Javier Solana, no »europska sudbina« španjolskog socijalista ovisi i o ishodu proljetnih izbora u njegovoj zemlji. </p>
<p>Iz Grčke je u srijedu stigao signal da jedan kandidat preko noći dobiva veoma jake adute. Grčki premijer Kostas Simitis objavio je da napušta predsjedavanje grčkim socijalistima, pa će vodstvo PASOK-a pripasti jedinom logičnom nasljedniku, sadašnjem ministru vanjskih poslova Georgiosu Papandreouu. Ovim je 68-godišnji premijer u odlasku automatski lansiran među favorite u utrci za predsjednika Europske komisije, jer Grčka dugo u vrhu EU-a nije imala neku snažnu funkciju. </p>
<p>Simitisu u prilog idu rezultati šest mjeseci grčkog predsjedavanja EU-om, za koje je vrijeme vrhunski odradila sve zadatke, očitavši lekciju iz efikasnosti vođenja europskih poslova. </p>
<p>Grčka je iznenađujuće brzo zadovoljila sve kriterije ulaska u eurozonu, normalizirala odnose s Turskom, ove godine domaćin je Olimpijadi. Zemlja u svakom pogledu postaje sve europskija, a sve manje je Levant. Simitis je poznat kao dobar posrednik; umjetnost posredovanja dotjerao je gotovo do savršenstva na domaćem terenu te ju je uspješno aplicirao na europskom - i tvrd je pregovarač. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bošnjaci protiv dodjele državljanstva Srbima iz Hrvatske</p>
<p>SARAJEVO, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Klub bošnjačkih zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske odlučio je pokrenuti proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa nakon što je Skupština usvojila dopune Zakona o državljanstvu RS.</p>
<p>»Mislimo da se kroz ovaj zakon pokušavaju legalizirati državljanstva dodijeljena građanima srpske nacionalnosti koji su tijekom događanja u Republici Hrvatskoj prešli u BiH. Mi smatramo da se radi o značajnom broju, između 50 i 60 tisuća ljudi, i da bi to moglo dovesti do narušavanja etničke strukture u Republici Srpskoj. Imajući u vidu broj stanovnika na prostoru BiH, priznavanje državljanstva ovim građanima moglo bi značajno utjecati na nacionalnu strukturu u državi i ići na štetu drugih naroda«, izjavio je Ramiz Salkić, predsjednik bošnjačkog zastupničkog kluba. Ovaj Klub bi mogao staviti veto na usvajanje ovog Zakona, a Salkić dodaje da rješenje nije u davanju državljanstva, već u povratku svih ljudi na njihova prijeratna prebivališta.</p>
<p>Narodna skupština RS je 23. prosinca prošle godine po ubrzanom postupku, a da bi se građanima omogućilo izdavanje novih osobnih iskaznica, donijela Zakon o dopuni Zakona o državljanstvu RS, kojim se državljanima bivše SFRJ koji su se stalno nastanili na teritoriju srpskog entiteta od 6. travnja 1992. godine do 1. siječnja 1998. godine i na tom teritoriju imaju neprekidno prebivalište ili boravak od najmanje dvije godine, omogućava da dobiju državljanstvo RS, odnosno Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Bošnjaci smatraju da je uvrštavanje odredbe o »boravku« u suprotnosti s Zakonom o državljanstvu na državnoj razini. No s druge strane, srpski zastupnici smatraju da spomenute izmjene Zakona ne ugrožavaju ničiji nacionalni interes, a šef Kluba srpskih zastupnika u Vijeću naroda RS Desanka Rađević izjavila je kako je često pozivanje Bošnjaka u Republici Srpskoj na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa čisto političko licemjerje. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U BiH još 1318 nestalih Hrvata </p>
<p>BRČKO, 8. siječnja</p>
<p> - Mostarskom sektoru federalne komisije za nestale osobe do sad su dostavljena imena 2358 Hrvata i Bošnjaka nestalih tijekom proteklog rata. Članovi komisije uspjeli su do sada iz više masovnih i pojedinačnih grobnica ekshumirati 932 tijela, od kojih je identificirano 669.</p>
<p>Predsjedavajući Federalne komisije za nestale osobe Marko Jurišić kazao je da 155 ekshumiranih tijela, smještenih u zajedničkoj grobnici u Odžaku, još uvijek čekaju na identifikaciju. »Moram istaknuti da imamo dobru suradnju s udrugama obitelji nestalih. Nažalost još uvijek značajan broj obitelji nestalih nije dao uzorke krvi potrebne za identifikaciju DNK metodom. Također raspolažemo sa dosta materijalnih dokaza pronađenih uz neidentificirana tijela, ali nemamo informaciju gdje se nalaze članovi obitelji koji bi potvrdili identitet ekshumiranih« kazao je Jurišić.</p>
<p>Prema njegovim riječima Federalna komisija - sektor Mostar još uvijek traga za 1318 nestalih Hrvata u BiH. Jurišić je istaknuo da najveći problem u radu Federalne komisije za nestale osobe i dalje predstavlja nedostatak kvalitetnih informacija o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica. Stoga je apelirao na sve one koji imaju bilo kakve informacije o lokacijama grobnica da se obrate Komisiji za traženje nestalih, MUP-u ili nadležnim međunarodnim organizacijama.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zaoštrava se bitka za slovačkog predsjednika</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Bitka za funkciju slovačkog predsjednika rasplamsala se prvih dana nove godine, a manifestira se kroz sukob aktualnog slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera kojemu u svibnju ističe predsjednički mandat i predsjednika parlamenta Pavla Hrušovskoga koji po slovačkom Ustavu raspisuje termin izbora.</p>
<p> Hrušovsky je najavio da će najkasnije do 10. siječnja objaviti datum kad će se održati neposredni izbori, što je Schuster nazvao »bezrazložnim skraćivanjem roka« za podnošenje kandidature. Prema Ustavu, naime, svi potencijalni kandidati trebali bi podnijeti svoje kandidature najkasnije 21 dan nakon objave datuma izbora, što bi u tom slučaju značilo do kraja siječnja. </p>
<p>Hrušovsky odbija Schusterove optužbe i tvrdi kako bi svaki čovjek koji se namjerava kandidirati već sada morao donijeti takvu odluku, a smatra korektnim da građani znaju imena kandidata barem dva mjeseca prije izbora. Hrušovsky je također najavio da će se prvi krug izbora održati 3. travnja, a eventualni drugi krug, ako u prvome nitko ne dobije više od 50 posto glasova, dva tjedna kasnije. </p>
<p>Prema slovačkom Ustavu, prvi krug izbora mora se održati najmanje 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika, a sadašnji predsjednik Rudolf Schuster izabran je na tu funkciju 29. svibnja 1999. a počeo je uredovati mjesec dana kasnije. </p>
<p>Schuster je izjavio na televiziji, da još nije odlučio hoće li se ponovo kandidirati. Iza njega ne stoji ni jedna stranka, što znači da bi za ponovnu kandidaturu morao skupiti potpise 15 parlamentarnih zastupnika ili 15.000 građana. </p>
<p>Inače, svoju predsjedničku kandidaturu najavilo je već desetak osoba, kako političara, tako i samostalnih kandidata iza kojih ne stoji nijedna stranka. Svoju kandidaturu još nije najavio ni Vladimir Mečiar, predsjednik najjače oporbene stranke HZDS. I pojedine stranke već su istaknule svoje kandidate za predsjedničku funkciju. To su ministar vanjskih poslova Eduard Kukan kojega kandidira vladajuća SDKU, zatim izvanparlamentarna stranka HZD koja je najavila kandidaturu Ivana Gašparovića, bivšeg predsjednika parlamenta, te Stranka demokratske ljevice (SDL') koja će kandidirati Jana Kralika., dok je vladajuća stranka ANO kandidirala bratislavskog župana L'ubu Romana, a očekuje se da će vladajući KDH kandidirati Františeka Mikloška. Svoje su kandidature najavili i tzv. građanski kandidati. To su novinar Martin Butora, zatim Jozef Šestak, Stanislav Bernat, Julius Kubik i Alena Schopperthova, ali oni imaju male šanse na uspjeh. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Premda nije sporno da Vlada vodi vanjsku politiku, ne smije se zanemariti ustavnu ulogu Predsjednika Republike</p>
<p>Miomir Žužul, novi ministar vanjskih poslova, u intervjuu za Globus, broj 683. od 9. siječnja 2004. najavio je smjenu dvadesetak ambasadora, vjerojatno na ljeto i nakon konzultacija na razini Vlade i Ministarstva. Slučajno ili ne, novi ministar nije spomenuo i eventualne konzultacije s Predsjednikom Republike niti je, u inače opširnom razgovoru o vanjskoj politici u mandatu nove Vlade, uopće spomenuo Predsjednika Republike i njegovu ulogu u oblikovanju i provođenju vanjske politike.</p>
<p>I premda nije sporno da Vlada vodi vanjsku politiku, ne smije se zanemariti ustavnu ulogu koju Predsjedniku Republike nameće kao dužnost i daje kao ovlast članak 109. Ustava Republike Hrvatske, a prema kojem »Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike«. Osim toga, stavak 3. toga članka određuje da »Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske«.</p>
<p>Stoga iznenađuje i začuđuje način na koji su smjene najavljene, a koji bagatelizira ulogu Predsjednika i svodi je, valjda, na puku formalnost iako to proturječi slovu i duhu Ustava.</p>
<p>Jer, ako smjene nisu dogovorene s Predsjednikom, radi se o ozbiljnom kiksu i neupućenosti ministra, a ako su i dogovorene, vrlo je nediplomatski ne spomenuti i Predsjednika kad se govori o ključnim odlukama u vanjskoj politici.</p>
<p>Ako se pak radi o namjeri da se vanjska politika prikaže kao ekskluzivno područje Vlade i Ministarstva, onda je stvar već ozbiljnija, ali i ne sumnjam da se Predsjednik ne će znati postaviti kako mu nalaže njegova ustavna uloga.</p>
<p>Uostalom, kao i novi ministar unutarnjih poslova, i ministar Žužul trebao bi biti oprezniji u svojim prvim javnim nastupima u novoj ulozi.</p>
<p>JURICA MALČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Najnovija promjena brojeva žiroračuna uz promjenu uplatnica od 1. siječnja 2004. obavljena je u tajnosti </p>
<p>Osamostaljenjem hrvatske države došlo je do brojnih promjena u svakodnevnom životu, a promjene se još uvijek događaju gotovo svakodnevno. </p>
<p>Promijenjena je vlast nekoliko puta, ustav, zakoni, grb, zastava te mnogo drugih stvari. Mnogo toga što se mijenjalo nije baš najspretnije provedeno, kao npr. vozačke dozvole (u CRO, pa poslije u HR), osobne iskaznice (s JMBG-om te bez njega), poštanski brojevi mjesta, telefonski pozivni brojevi gradova, telefonski brojevi, telefonski obračuni iz impulsa u minute, ukinut je obračun snage električne energije, promijenjene su tarife u obračunu i dr., yu-dinar prešao je u HRD, on je zatim denominiran, te smo sada na kunama. Spominjati promjene cijena bilo bi ovom prilikom previše opširno.</p>
<p>Ovom prilikom posebno bih svratio pozornost na promjene u financijskom poslovanju. Nekoliko su se puta mijenjale uplatnice ZAP-a (sada FINA) i to tako da se znala promijeniti samo riječ (uplatilac u uplatitelj), pečat izdavača se pomicao iz sredine u lijevo, pa u desno, a stare se uplatnice nije moglo više upotrijebiti. Njihov izdavač Narodne novine (NN) je svaki put profitiralo, a kod građana je uvijek bilo znatno nezadovoljstvo.</p>
<p>Brojevi žiroračuna (transakcijski računi) mijenjali su se češće nego godišnja doba. Najčešće je promjena najavljivana nekoliko mjeseci prije, kako se ne bi stvorila zbrka u poslovanju, kako bi se ublažili negativni učinci. Najnovija promjena brojeva žiroračuna uz promjenu uplatnica od 1. siječnja 2004. obavljena je u tajnosti kao najstrože čuvana državna tajna.</p>
<p> U NN od 27. prosinca 2003. objavljeni su novi brojevi žiroračuna, a navedene novine stigle su na adrese 5. siječnja 2004. pa su sve uplate koje su učinjene u prvim danima ove godine upitne. Zašto nije javnost upozorena o najnovijoj promjeni brojeva žiroračuna? Hoće li netko odgovarati za nastalu zbrku? Komu je u interesu provesti tajnu promjenu žiroračuna, i to retroaktivno?</p>
<p>Ako netko treba obaviti prijenos novca s jednog na drugi žiroračun, potrebito je upisati 82 (osamdeset dva broja) plus iznos uplate, uz pretpostavku da zna svoj broj računa i onoga komu uplaćuje (6. siječnja to još nitko ne zna). Narodne novine izdale su cijele knjigu novih brojeva, ali opreza radi i to treba uzeti s rezervom, jer se mora pričekati nekoliko novih brojeva NN u kojima će izići izmjene brojeva žiroračuna koji su krivo napisani.</p>
<p>Zatezne kamate za nepravovremenu uplatu teći će besprijekorno.</p>
<p>VINKO RAFAJACOsijek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Član sam HSS-a, a nikakvih službenih ni neslužbenih kontakata nisam imao</p>
<p> ni s kim iz nove vlasti</p>
<p>U Vjesniku od 8. siječnja objavljen je članak »Pola HSS-ovaca spremno na lojalnost HDZ-ovoj vlasti, pola želi otići s dužnosti« novinarke Ivke Bačić.</p>
<p>Taj članak vrvi neistinama, podmetanjima, izmišljotinama pa i čistim lažima, a krajnja mu je namjera zapravo razbijanje HSS-a, što je vidljivo iz naslova.</p>
<p>U citiranom članku novinarka Bačić navodi i moje ime i uz njega veže niz izmišljotina i laži. Naime, mene se spominje u kontekstu da sam preobučen, da sam se dogovorio s novom vlašću za dužnosničku funkciju, da više nisam ni član HSS-a. </p>
<p>Informacije radi, istina je sljedeća. Ističem s ponosom da sam član HSS-a, kao što je nekada bio moj pokojni otac. Osim jednog kratkog razgovora, kada sam upoznao ministra Branka Vukelića (prigodom službene primopredaje Ministarstva), nikakvih službenih niti neslužbenih kontakata nisam imao ni s kim iz nove vlasti.</p>
<p> Poštujem odluke Predsjedništva i Glavnog odbora HSS-a i kao svi dužnosnici iz HSS-a i ja sam stavio svoj mandat na raspolaganje.</p>
<p>Sretan sam što mi je prijašnji ministar Pecek povjerio vođenje Uprave za obrt, a u obrtu je za nepune četiri godine zaposleno oko 50.000 ljudi.</p>
<p>Primjer površnosti i neprofesionalizma autorice članka vide se i iz djela članka gdje me ona naziva »riječkim seljakom«, a ja sam iz lijepog Međimurja. To je još jedan tužan primjer na kako se niske grane spušta novinar jednoga, reklo bi se, ozbiljnog lista kao što je Vjesnik. </p>
<p>Dipl. iur. DRAGO KATALENIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odluka Vlade o smanjenju PDV-a besmislena je i štetna</p>
<p>Odluka Vlade o smanjenju PDV-a na predloženi način je besmislena, štetna i izvan neke razumne politike prioriteta. Po mojem shvaćanju prioriteta našeg društva, iznad svega je pitanje poboljšanja demografske strukture. Zato bi bilo logično da se svi potezi, odluke i zakoni te njihova primjena provjeravaju na osnovnom pitanju doprinosa demografskoj obnovi društva.</p>
<p> Socijalna sigurnost, kao osnovni element obitelji i obiteljskog života, u nas je na najnižoj društvenoj razini i izravno prijeti raspadu društva kao temelja hrvatske države. Ima još i drugih značajnih faktora koji ometaju osnovnu reprodukciju društva, o čemu nemam namjeru ovdje dalje raspravljati. Kada je riječ o smanjenju PDV-a, onda bih bio za ukidanje PDV-a za sve dječje potrebe i potrepštine do završetka osnovnog školovanja. Osobno od toga ne bih imao nikakve koristi, ali bih imao zadovoljstvo da pridonosim poticajima i potrebama novih naraštaja.</p>
<p>Linearno smanjenje PDV-a za dva posto stvorit će samo nove probleme, jedni će smanjiti cijene, a drugi neće, već će to pretvoriti u ekstra profit i godinama ćemo se opet oko toga natezati – tko je pošten, a tko lopov (kao što to činimo i s mnogim drugim nedorečenim rješenjima)?</p>
<p>Zato vjerujem, ako ne Vlada, da će Sabor promijeniti prijedlog Vlade u korist doprinosa povećanju nataliteta, te da će građani, na taj način, prihvatiti ispunjenje izbornog obećanja stranke na vlasti na najbolji način.</p>
<p>IVAN PAJZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>U Gajnicama poginula osoba, na Opatovini šest obitelji ostalo bez ičega</p>
<p>Prilikom očevida u izgorjelom stanu u Gajnicama pronađeno je mrtvo tijelo osobe kojoj policija, zbog nagorjelosti, nije mogla utvrditi ni identitet niti spol / Vlasnik stana nije mogao reći o kome se radi jer riječ je o duševnom bolesniku koji i zbog šoka nije mogao govoriti / Na Opatovini je u strahovitom požaru potpuno izgorjelo sedam stanova te cijelo krovište i stubište, a vatra se proširila i na krovište susjedne stambene zgrade / Postoji mogućnost, rekla je gradonačelnica Vlasta Pavić, da se stanarima na privremeno korištenje dodijele gradski stanovi </p>
<p>U noći na četvrtak, od tri do pet sati ujutro, na području Zagreba buknula su tri požara na različitim mjestima u gradu. U požaru u stanu u Gajnicama (Brazilska ulica) pronađeno je nagorjelo tijelo zasad nepoznate osobe. No, prvi je požar u samom centru na Opatovini 15 predstavljao veliku opasnost i prava je sreća ali i brzina vatrogasaca spriječila katastrofu. Protekle noći vatrogasci su treći put intervenirali na Ravnicama gdje se zapalila šupa.</p>
<p>U Gajnicama je iz zasad neutvrđenog razloga, u četvrtak oko 4.40 sati u stanu 47-godišnjaka u Brazilskoj ulici izbio požar koji je ubrzo lokaliziran, ali je u stanu pronađeno mrtvo tijelo nepoznate osobe.</p>
<p> Vatrogasci su vlasnika stana zatekli na balkonu, neozlijeđenog no pregledom požarišta, oko 6 sati, pronađeno je mrtvo tijelo osobe kojoj policija, zbog nagorjelosti, nije mogla utvrditi ni identitet niti spol. </p>
<p>Vlasnik stana nije mogao reći o kome se radi, obzirom na to da je duševni bolesnik a uz to je u požaru doživio i veliki šok. No, prema nekim podacima požar je uzrokovao ljudski faktor</p>
<p>Na Opatovini je u strahovitom požaru potpuno izgorjelo sedam stanova te cijelo krovište i stepenište, a vatra se proširila i na krovište susjedne stambene zgrade.</p>
<p> U tom požaru lakše je ozlijeđena 13-godišnja djevojčica Gordana Jelinić koja će u petak biti otpuštena iz Klaićeve bolnice, a zadržana je na liječenju zbog udisanja dima. </p>
<p>Njezinoj 51-godišnjoj majci, također zbog udisanja dima, pružena je pomoć u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica, ali je nakon toga puštena.</p>
<p> Liječnička je pomoć pružena i 62-godišnjoj stanarki koja je pri evakuaciji zadobila posjekotine po stopalima.</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić obišla je u četvrtak ujutro 12 stanara Opatovine 15, koji su oko tri sata tog jutra, u velikom požaru koji je nastao zbog kvara električnih instalacija, ostali bez ičega.</p>
<p> Stanari, koji su još uvijek u šoku i polako dolaze k sebi, nisu željeli razgovarati s novinarima, a Grad ih je privremeno smjestio u nekoliko soba Hostela gradskog trgovačkog društva Vladimir Nazor u Remetincu, gdje su im dnevno osigurana i po tri obroka. Nakon što ih je obišla, gradonačelnica je okupljenim novinarima kazala, da je sreća u nesreći to što u požaru nitko nije teže ozlijeđen, s obzirom na to da se požar dogodio dok su svi spavali.</p>
<p>Ovom prilikom saznalo se kako su neki od stanova u suvlasništvu Grada Zagreba, međutim, kakav je njihov točan status tek treba provjeriti.</p>
<p>Vlasta Pavić u četvrtak još nije mogla sa sigurnošću reći, hoće li se tim ljudima osigurati privremeno korištenje gradskih stanova.</p>
<p>»Ne otklanjam mogućnost da se ti nesretni ljudi smjeste u gradske stanove no ti su stanovi prazni i prvo bi ih trebalo namjestiti. </p>
<p>Rješenje smještaja mora, u svakom slučaju, biti dugoročnije, jer potpuno izgorjela kuća zahtijeva temeljitu i dugu rekonstrukciju.</p>
<p> Smještaj ćemo svakako dogovoriti sa stanarima a potpuni izvještaj o događaju i prijedlog mjera iznijet ćemo na sljedećoj sjednici Poglavarstva«, rekla je Vlasta Pavić.</p>
<p>Pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Višnja Fortuna, koja je cijelo jutro provela s unesrećenim obiteljima i stalno je s njima u kontaktu, kaže, kako će im se, osim već osiguranog smještaja i prehrane, dostavljati i dodatni paketi hrane dok će odjeću, oni koji to žele, moći dobiti u Crvenom križu Novog Zagreba, na Rotoru.</p>
<p>Za trinaest stanara izgorjele kuće može se reći da su do četvrtka bili dobrog ili solidnog imovinskog stanja. </p>
<p>Od troje samaca, samo je jedan čovjek nezaposlen. Jedna je djevojka živjela sama u stanu svojih roditelja, dok je vlasnik trećega samačkog stana student iz Dubrovnika, koji za vrijeme požara nije bio u Zagrebu. Kako nam je rekla Višnja Fortuna, jedna je obitelj intelektualaca, dok su dvije obitelji zajedno živjele u jednom stanu.</p>
<p>Marina Majić, Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Suprug umro od trovanja plinom, žena u bolnici </p>
<p>Ivan i Kata su kobne večeri uključili pečnicu te ju ostavili otvorenu kako bi zagrijali prostoriju u kojoj su boravili</p>
<p>VOĐINCI/VINKOVCI, 8. siječnja</p>
<p> – Sedamdesetogodišnji Ivan Cvetković preminuo je u srijedu oko 20 sati u svojoj obiteljskoj kući u Vođincima od trovanja ugljičnim monoksidom, dok je njegova dvije godine mlađa supruga Kata u teškom stanju te se nalazi u vinkovačkoj Općoj bolnici na Odjelu za intenzivnu njegu. </p>
<p>Samo nekoliko dana nakon zagrebačke tragedije, kada se troje studenata ugušilo zbog neispravnih plinskih instalacija, plin je i u ovom malom mjestu u Vukovarsko-srijemskoj županiji uzeo »svoj danak«. </p>
<p>Na izvanrednoj konferenciji za novinare, načelnik vukovarsko-srijemske policijske uprave, Marijan Tomurad, kazao je kako je u ovom slučaju do gušenja ugljičnim monoksidom došlo zbog »nestručne uporabe plinskog štednjaka marke 'Plamen Praktik'«. </p>
<p>Naime, iako su imali peć na kruto gorivo, Ivan i Kata malu su prostoriju u kući, koju su koristili kao kuhinju i dnevni boravak, zagrijavali koristeći pećnicu štednjaka priključenog na prirodni plin. </p>
<p>Bez obzira što su ih njihov sin i snaha, koji stanuju u kući pored njihove, upozoravali na opasnosti ovakvoga grijanja, stari je bračni par redovno plinsku pećnicu koristio upravo za te svrhe.</p>
<p>Osim toga, i tvrtka koja proizvodi ove štednjake u uputstvima za upotrebu posebno upozorava na to da su oni namijenjeni isključivo za kuhanje i pečenje te da se pećnica, dok radi, ne smije držati otvorena. </p>
<p>No, Ivan i Kata su i kobne večeri uključili pećnicu te ju ostavili otvorenu kako bi zagrijali prostoriju u kojoj su najviše boravili. S obzirom da je prostorija bila zatvorena, plin je polako istjecao te je omamio Ivana i Katu koji su ubrzo izgubili svijest. </p>
<p>Njihova snaha koja ih često obilazi, oko 20 je sati navratila kako bi vidjela treba li im što. No, dočekao ju je šokantan prizor – Ivan i Kata ležali su bez svijesti, a kako je pećnica bila otvorena odmah joj je sve bilo jasno. </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je pristigla hitna pomoć, međutim, Ivanu više nije bilo pomoći. Njegova supruga, koja je bila bez svijesti, još je davala znakove života pa je prevezena u vinkovačku bolnicu. Prema posljednjim informacijama, i dalje je u teškom stanju i u životnoj opasnosti. </p>
<p>Očevid je na mjestu događaja obavio istražni sudac vukovarskog Županijskog suda uz pomoć djelatnika vukovarsko-srijemske policijske uprave, Županijskog državnog odvjetnika te voditelja tehničke kontrole »Plinara istočna Slavonija«. </p>
<p>»Obavljenim očevidom je utvrđeno da je došlo do nekontroliranog istjecanja produkata sagorijevanja plina ugljičnog monoksida u prostor kuhinje jer su plinski štednjak koristili za zagrijavanje prostorije«, potvrdio je načelnik Tomurad. </p>
<p>Tijelo pokojnog Ivana prevezeno je na Odjel patologije vinkovačke Opće bolnice kako bi se obdukcijom utvrdio stvarni uzrok smrti. </p>
<p>Nažalost, i ovaj je slučaj još jedna potvrda o opasnosti nestručnog rukovanja plinskim uređajima. Jer, ugljični monoksid je plin bez boje i mirisa, te ga je nemoguće osjetiti u zraku. Kada ga osoba udahne, plin se u krvi veže s hemoglobinom i djeluje vrlo brzo te već kod koncentracije od samo 0,4 posto u prostoriji u kojoj se boravi, kod čovjeka izaziva smrt. </p>
<p>Osobe koje osjete simptome trovanja te posumnjaju na prisutnost plina, ustaju i refleksno kreću prema prozoru ili vratima. No, to je kobna pogreška jer je plin lakši od zraka te se uglavnom zadržava u višim dijelovima prostorija. Kada osoba ustane, glavom dolazi u dio bogatiji plinom te već nekoliko udisaja dovodi do gušenja i smrti.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Otvorena istraga za dvostruko ubojstvo </p>
<p>Niti jedno od tijela dvoje nestalih osoba nikada nije pronađeno</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Zoran Luburić, u četvrtak je, nakon gotovo dvosatnog ispitivanja osumnjičenoga, donio riješenje o provođenju istrage protiv Ivana Sokolčića zvanoga Baraba (58) iz Rakitja, zbog osnovane sumnje da je počinio dva teška ubojstva. Navodno ubojstvo druge supruge osumnjičenoga, Nataše Vučković - Sokolčić, okarakterizirano je kao krajnje okrutno i podmuklo te motivirano koristoljubljem, jer je Sokolčić navodno želio naslijediti njezin imetak, dok je drugo ubojstvo za koje ga se tereti, ono Franje Vrčkovića, prema tvrdnjama tužiteljstva nije bilo motivirano pribavljenjem novčane koristi, odnosno, barem se tako ne navodi u rješenju. Sudac Luburić u četvrtak je donio i rješenje o pritvaranju osumnjičenoga. Podsjetimo, Sokolčić je u ponedjeljak priveden dežurnom istražnome sucu, zbog sumnji da Natašu Vučković ubio još daleke 1989. godine, a Vrčkovića (23) oteo dok se ovaj traktorom vraćao kući u Rakitje, a zatim i ubio. Niti jedno od tijela dvoje nestalih osoba nikada nije pronađeno. »Iznenadnom« uhićenju Sokolčića prethodilo je ispitivanje njegova sina Mladena i njegove prve supruge, koje je prije dva tjedna obavio istražni sudac na osnovu zahtjeva za provođenjem hitnih istražnih radnji. Kako doznajemo, upravo ti personalni dokazi, budući da materijalnih gotovo nema, glavni su adut tužiteljstva u ovome slučaju, a njihova životnost, vjerodostojnost i detaljnost, mogli bi lako biti jezičac na vagi kada se bude odlučivalo o Sokolčićevoj krivnji.</p>
<p>On je pak, u četvrtak porekao sva djela za koje ga se tereti, te sucu ispričao da ne zna zbog čega ga njegov sin tereti, no da je više puta čuo da se njegovom sinu prijetilo. Također je izjavio da smatra da je zbog pokušaje iznude nad obitelji Vrčković bio nepravedno osuđen, te da mu je sve bilo »namješteno«.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šest mjeseci za tridesetak ozlijeđenih i preminulog</p>
<p>VARAŽDIN, 8. siječnja</p>
<p> – Igor Mađarić nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na šest mjeseci zatvora zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je stradalo tridesetak ljudi, a jedna je osoba preminula. Istom je presudom Ivan Kobeščak oslobođen optužbe za isto kazneno djelo. </p>
<p>Prometna nesreća za koju su se optuženi teretili dogodila se 8. svibnja 1998. godine u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, a Mađarić je, prema optužnici, neprilagođenom brzinom vozio kamion prema Varaždinu. I vozač autobusa, drugooptuženi Kobešćak, vozio je brže od dopuštenoga, krečući se prema Zagrebu.</p>
<p>Dolaskom do zavoja, Mađarić je prikočio, kamion se zanio zbog brzine, sletio s kolnika, a zatim se vratio na cestu upravo u trenutku kad je nailazio autobus. Ni vozač autobusa, zbog prevelike brzine, nije uspio na vrijeme zaustaviti vozilo kako bi izbjegao sudar. Kamion je potom udario u autobus, a u nesreći je teško ozlijeđen 31 putnik u autobusu, dok je jedan putnik preminuo zbog zadobivenih ozljeda.</p>
<p>Mađarić je u svojoj obrani tvrdio da je toga dana vozio oko 50 kilometara na sat. Ušavši u zavoj, vidio je dva automobila koja su dolazila iz suprotnog pravca, a jedan automobil je preticao drugi. Kako bi izbjegao nalet na automobil koji je preticao, prikočio je i skrenuo desno, no tada je kotačima zahvatio rubni kamen, okrenuo je upravaljač ulijevo i to ga je »bacilo« na lijevu stranu ceste. Dotad nije vidio autobus, već ga je ugledao neposredno prije sudara. Dodao je i da nije znao da su kočnice kamiona neispravne, a to nije osjetio ni tijekom vožnje.</p>
<p>Kobeščak je, pak, rekao da je vozio oko 75 kilometara na sat. Kad je vidio kamion ispred sebe, trebao je donijeti odluku hoće li skrenuti ulijevo ili udesno, pa je ipak skrenuo ulijevo, jer bi, po njegovom mišljenju, da je autobus zaustavio, bilo mrtvo najmanje deset ljudi. Takvim je svojim postupkom, smatrao je, izbjegao znatno veću tragediju, što su kasnije potvrdili i putnici. </p>
<p>Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da Kobeščak svojim načinom vožnje, iako je vozio brže od dopuštenoga, nije izazvao prometnu nesreću. Nju je prouzročio Mađarić, koji je svojom vožnjom onemogućio Kobeščaka u bilo kakvom reagiranju. Kod odmjeravanja kazne, sud je uzeo u obzir to što su na kamionu kočnice bile neispravne, kao i to što je Mađarić upravljao kamionom sa samo 19 godina i sa samo šest mjeseci vozačkog iskustva te njegovu dosadašnju neosuđivanost. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U obiteljskoj kući okriveno »vojno skladište«</p>
<p>VINKOVCI, 8. siječnja</p>
<p> – Temeljem naloga vukovarskog Županijskog suda, a zbog sumnje da u kući ilegalno drži oružje, djelatnici vukovarsko-srijemske policijske uprave obavili su pretragu kuće u Ludvincima, vlasništvo četrdesetogodišnjeg hrvatskog državljanina srpske nacionalnosti čiji identitet policija nije htjela otkriti. </p>
<p>Prilikom pretrage kuće, policajci su otkrili pravo »vojno skladište«. Naime, u gotovo svim prostorijama kuće pronađena su ukupno dva puškomitraljeza M-48 i M-53, jedna automatska strojnica 'špagin', dvije ručne obrambene bombe M-50, 1.897 komada streljiva različitog kalibra te druga različita vojna oprema kao što su odore 'krajinske vojske', šljemovi sa petokrakama, vojni noževi...</p>
<p>Po riječima Marijana Tomurada, načelnika vukovarsko-srijemske policijske uprave, riječ je o oružju koje počinitelj čuva još iz Domovinskog rata. </p>
<p>Na upit, kako su posumnjali da posjeduje oružje, načelnik je objasnio da je toga dana policija bila pozvana u kuću osumnjičenog zbog nasilja u obitelji. U vrijeme dok su policijski službenici bili u kući kako bi uzeli izjave zavađenih ukućana, jedan o njih sjeo je na dvosjed u dnevnoj sobi. Tada je osjetio kako u dvosjedu, ispod jastuka, ima nešto pa je gurnuo ruku kako bi opipao. Osjetivši pod rukom da bi se moglo raditi o oružju, policajac je o svemu obavijestio policijsku upravu koja je potom od istražnoga suca Županijskog suda u Vukovaru zatražila dozvolu za pretres kuće. </p>
<p> Otkriven je pravi arsenal oružja koje je uz potvrde oduzeto.</p>
<p> Protiv sada već bivšeg vlasnika oružja podnesena je kaznena prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Radnici Diokoma blokirali ulaz u tvornicu</p>
<p>Tridesetak radnika Diokoma u stečaju prosvjedovalo je zbog uručenih im otkaza / Željko Kerum kupivši lani većinu nekretnina tvornice u stečaju obvezao se preuzeti 780 od 940 radnika / Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević za otkaze radnicima krivi bivšu Vladu, koja se u ime države nije odrekla 67,5 milijuna kuna potraživanja prema Diokomu</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Tridesetak radnika splitske tvrtke Diokom u stečaju blokiralo je u četvrtak sve ulaze u tvornički krug, prosvjedujući zbog otkaza ugovora o radu. Za to su optužili novog vlasnika Diokoma, splitskog poduzetnika Željka Keruma, koji je prošle godine kupio većinu nekretnina tvornice u stečaju, uz obvezu preuzimanja 780 od 940 radnika. Novi je vlasnik bio dužan sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme od tri godine, ali uz osiguranje kontinuiteta radnog staža od 9. lipnja 2000. godine, kada je otvoren stečajni postupak u Diokomu. Drugim riječima, u navedenom roku ni jedan radnik ne smije dobiti otkaz ugovora o radu, niti smije biti proglašen tehnološkim viškom. Iako je Kerum ispoštovao preuzete obveze za 780 radnika, oko 160 zaposlenika Diokoma koji se nisu zaposlili u novoj Kerumovoj tvrtki dobit će otkaze. </p>
<p>Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je kako u potpunosti podupire zahtjeve prosvjednika, ali napominje kako Kerum nije krivac zbog toga što 160 radnika nije dobilo nove ugovore o radu. Poručio je prosvjednicima da glavne krivce potraže u Zagrebu, istaknuvši kako je radnike Diokoma obmanula bivša Vlada, koja je obećala da će se državne ustanove i fondovi, kao najveći vjerovnici splitske tvornice, odreći svojih potraživanja u korist preustroja poduzeća.</p>
<p>»Račan, Linić i Fižulić obećavali su da će se država odreći 67,5 milijuna kuna potraživanja prema Diokomu. Da je to učinjeno, 160 radnika dobilo bi otpremnine, uključujući i oko tisuću zaposlenika koji su, nakon otvaranja stečaja prije tri i pol godine, završili na Zavodu za zapošljavanje«, rekao je Matijašević. </p>
<p>Čelnik HUS-a poručio je novoj Vladi da ispravi pogreške bivše vlasti i pokaže socijalnu osjetljivost prema obespravljenim radnicima, koji će završiti na ulici. </p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HNB prodala bankama 33 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja </p>
<p> - Hrvatska narodna banka intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu prodajom 33 milijuna eura poslovnim bankama po jedinstvenom tečaju od 7,7 kuna za euro. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nokia povećala prognoze i porasla 13,5 posto</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak nastavili rasti, potaknuti prije svega dionicama tehnološkog sektora. Među najvećim dobitnicima bila je Nokia, čije su dionice do poslijepodneva skočile 13,5 posto zahvaljujući neočekivano dobrim prognozama. Naime, nakon što je posljednjih godina Nokia uglavnom smanjivala svoje prognoze, u četvrtak je povećala očekivanja za kraj 2003., zahvaljujući izvrsnoj potražnji za mobilnim uređajima i telekomunikacijskim sustavima.</p>
<p>Nakon vijesti iz Nokije, skočili su i njezini suparnici: Ericsson je dobio 14,6, a Alcatel 12 posto. Rast dionica tih tvrtki potaknule su i najave američkog telekoma Verizon dan ranije o novom ulaganju vrijednom milijardu dolara. O novom ugovoru u srijedu je izvijestio i američki Nortel, čije su dionice skočile oko 20 posto. Nakon povoljnog izvješća tajvanskog proizvođača čipova TSMC, njegovi europski konkurenti STMicroelectronics i Infineon porasli su 4,3, odnosno 4,6 posto. Philips i Siemens dobili su oko 4 posto, a SAP i Cap Gemini 2,6, odnosno 3,6 posto.</p>
<p>Do poslijepodneva je indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 porastao 1,2 posto, na 2724,2 boda. Frankfurtski Dax je dobio 1,3 posto, dosegavši 4056,7 bodova, dok je pariški CAC 40 sa 3603,6 bodova bio 1,1 posto viši nego u srijedu. Londonski FTSE 100 porastao je 0,8 posto, na 4508,1, a milanski MIB 30 0,9 posto, na 27.275 bodova. Dow Jones Industrial Average porastao je 0,25 posto, na 10.555,5, a Nasdaq Composite je dobio 0,64 posto, nakon što je dan ranije dosegao 2077,68 bodova, najvišu vrijednost u posljednje dvije i pol godine. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je porastao 0,74 posto, na 10.837,65 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Njemački Phoenix International kupio 96 posto zagrebačke Farmacije za 102 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Nakon zaključenja lani objavljene javne ponude za preuzimanje zagrebačke tvrtke Farmacija koja se bavi prometom lijekovima i medicinskom opremom na veliko, njezin novi vlasnik njemačka tvrtka Phoenix International Beteiligungs Gmbh drži ukupno 49.051 dionica Farmacije s pravom glasa (od ukupno 51.155 takvih dionica), te ima pravo na isto toliko (96 posto) glasova u skupštini društva, izvijestila je Zagrebačka burza u četvrtak. Dionice Farmacije u javnoj ponudi su se od dotadašnjih vlasnika otkupljivale po cijeni od 2090 kuna, dok im je nominalna vrijednost 1200 kuna. Kako prije objavljivanja javne ponude Phoenix nije imao dionica Farmacije, proizlazi da je za 96-postotni udjel u tvrtki platio ukupno 102,51 milijun kuna. No, prema izmijenjenom Zakonu o trgovačkim društvima Phoenix će, s obzirom da je stekao više od 95 posto udjela, moći otkupiti i preostale dionice od malih dioničara po fer cijeni.</p>
<p>Inače, temeljni kapital Farmacije iznosi 61,92 milijuna kuna, što je podijeljeno na ukupno 51.604 dionice koje je držalo 322 dioničara. Samo društvo imalo je 1,83 posto dionica bez prava glasa. Najveći pojedinačni dioničari bili su Gradska ljekarna Zagreb s udjelom od 7,75 posto, te predsjednik Uprave Farmacije Milan Babić koji je imao 2,78 posto.</p>
<p>Farmacija, koja zapošljava 266 radnika, u prvih je devet mjeseci 2003. ostvarila 668,44 milijuna kuna prihoda, te 2,36 milijuna kuna neto dobiti. Godinu ranije prihod je iznosio 559,61 milijun kuna, a dobit 11,27 milijuna kuna. Za 2002. godinu po dionici Farmacije isplaćena je dividenda od čak 1000 kuna. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Trgovanje dionicama Adris grupe već od ponedjeljka 12. siječnja?</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Ako u petak, kako je dogovoreno iz rovinjske Adris grupe d.d. u Središnju depozitarnu agenciju (SDA) stigne rješenju o upisu u sudski registar odluka donesenih na skupštini dioničara TDR-a održanoj 24. prosinca 2003., već od 12. siječnja na burzi bi se moglo početi trgovati dionicama bivšeg TDR-a, a sada Adris grupe, čija je nova nominalna vrijednost 100 kuna, saznaje se u četvrtak iz SDA. Inače, spomenute su odluke već upisane u sudski registar riječkog Trgovačkog suda, jedino još SDA čeka da joj se to i službeno dostavi. No, u Agenciji napominju, da će se početak trgovanja ovim dionicama prolongirati ako navedeno rješenje ne stigne u petak.</p>
<p>Naime, na skupštini TDR-a je među ostalim donesena odluka o izdvajanju duhanske industrije u zasebnu tvrtku kćer TDR d.o.o. te o podjeli dionica čija je nominalna vrijednost bila 1000 kuna na 10 novih dionica nominale 100 kuna. No, kako je TDR postao d.o.o., sada će se trgovati dionicama krovnog društva Adris grupe. Cijepanje dionica provelo bi se po završetku burzovnog trgovanja 15. siječnja. Kako temeljni kapital Adris grupe iznosi 164 milijuna kuna, on više neće biti podijeljen na 164.000, već na 1,64 milijuna dionica. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dionice Croatia osiguranja od ponedjeljka u prvoj kotaciji Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Croatia osiguranja Marijan Ćurković i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga u ponedjeljak će potpisati ugovor o uvrštenju dionica Croatia osiguranja u prvu kotaciju Zagrebačke burze. Trgovanje redovnim i povlaštenim dionicama Croatije dosad se trgovalo u JDD kotaciji, a u utorak, 13. siječnja, počinje trgovanje u prvoj kotaciji.</p>
<p>Croatia osiguranje ima 316.348 dionica, od čega 307.598 redovnih i 8750 povlaštenih dionica, svaka nominalne vrijednosti 1400 kuna. Dionicama Croatije lani je na Zagrebačkoj burzi ostvareno oko 55 milijuna kuna prometa, a cijena im se kretala od 1825 do 3550 kuna. Većinski vlasnik Croatia osiguranja je država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju koji drži 81,2 posto, dok mali dioničari imaju 18,8 posto.</p>
<p>Nakon što je iz prve kotacije zbog otvaranja stečaja izbačena dionica Viktora Lenca, u najvišoj su burzovnoj kotaciji preostale samo dionice Plive i Podravke.</p>
<p>Croatia osiguranje za prvih devet mjeseci 2003. godine bilježi 2,154 milijarde kuna zaračunate bruto premije, što prema podacima Direkcije za nadzor osiguranja predstavlja 46,1 posto udjela u ukupnoj premiji svih osiguravajućih tvrtki u Hrvatskoj. U istom je razdoblju Croatia osiguranje ostvarilo 80,8 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je skoro 29 posto više nego u istom razdoblju 2002. godine. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Istra, Kvarner i Dalmacija zabilježili više od 5,6 milijuna turista</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - U Istri je tijekom prošle godine boravilo 2.498.713 turista (od toga 2.340.310 stranih) koji su ostvarili 16.771.904 noćenja, što je prema broju dolazaka šest posto više nego godinu ranije. Kod noćenja je ostvaren porast od četiri posto. </p>
<p>Najviše je bilo Nijemaca - 586.000, a u Istri su u prosjeku boravili devet dana. Talijana je bilo 590.000, ali im je boravak bio znatno kraći nego Nijemcima - tek pet dana. Slijede Slovenci (391.000) i Austrijanci (288.000). </p>
<p>Na Kvarneru je istodobnozabilježeno 1.922.287 dolazaka i 10.111.872 noćenja. Ostvareno je tri posto više dolazaka nego tijekom 2002. godine, dok su noćenja na istoj razini. Trećina noćenja registrirana je na Krku, Malom Lošinju i Rabu.</p>
<p>Najviše noćenja na Kvarneru ostvarili su Nijemci (28 posto), Slovenci (16,5) i Talijani (15,5 posto).</p>
<p>Česi su bili daleko najbrojniji u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Lani ih je registrirano nešto više od 212.000, Nakon njih slijedi 141.000 Nijemaca te 100.000 Talijana. Iako se radi o malim brojkama (2000) državljani Srbije i Crne Gore imaju stopostotni rast broja dolazaka u odnosu na godinu ranije. Područje Splitsko-dalmatinske županije prošle je godine izabralo 1.199.321 turista, pet posto više nego 2002. Ostvareno je 6.659.575 noćenja što je rast od četiri posto.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Aquamarine otkupljuje dionice Jelse po 33 kune</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Većinski vlasnik (81,41 posto) turističke tvrtke Jelsa s otoka Hvara, Aquamarine d.o.o. Tribunj (u vlasništvu mađarskih ulagača), objavila je javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Jelse. Malim dioničarima Aquamarine nudi 33 kune po dionici, čija je nominalna vrijednost 100 kuna, ali im cijena prigodom simboličnog trgovanja na Zagrebačkoj burzi prošle godine nije prelazila 26 kuna. Inače, temeljni kapital Jelse je 105,77 milijuna kuna, što je podijeljeno na 1.057.758 dionica, od čega Aquamarine drži 861.093 dionice, koje su za 28 milijuna kuna kupljene od Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Krajem 2003. stopa inflacije 1,8 posto </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Cijene na malo prošle godine prosječno su porasle za 1,5 posto u odnosu na 2002. godinu, što je još od osamostaljenja Hrvatske najniža prosječna godišnja stopa inflacije, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prosincu su cijene na malo porasle za 1,8 posto u odnosu na isti mjesec 2002. godine. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Iznajmljivanjem plovila ostvareno 119 milijuna kuna prihoda</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Od iznajmljivanja plovila u Hrvatskoj je od siječnja do kraja rujna 2003. ostvaren više nego dvostruko veći prihod u odnosu na cijelu 2002. godinu, odnosno 119 milijuna kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na cijelu godinu ranije, u devet je prošlogodišnjih mjeseci od iznajmljivanja plovila ostvaren 112,5 posto veći prihod, a ukupno je bilo iznajmljeno 25,8 posto više plovila ili njih 1115. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Bechtel dobio još jedan posao u Iraku</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Američka građevinska tvrtka Bachtel i njen parter Parsons dobili su 1,8 milijardi dolara vrijedan ugovor za obnovu iračke prometne i energetske infrastrukture. Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) prošle je godine Bechtelu već dodijelila 680 milijuna dolara vrijedan ugovor za poslove hitne obnove, ali je vrijednost poslova iz tog ugovora u međuvremenu premašila milijardu američkih dolara. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Sanader: Hrvatska i dalje može računati na potporu Svete Stolice na svom putu u Europsku uniju </p>
<p>Sveti Otac kazao je da će dati potporu ulasku Hrvatske u EU, te je rekao da će o tome razgovarati s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Angelom Sodanom, naglasio je hrvatski premijer i dodao da je Papa poručio kako Hrvatska mora intenzivirati svoj put u EU/ Na tom putu, rekao je Sanader, veliki utjecaj može imati i vatikanska diplomacija/ Kardinal Sodano pohvalio je prve poteze hrvatske vlade, kazao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul/ Sanader i Žužul najavili niz bilateralnih sastanaka s predstavnicima međunarodne zajednice </p>
<p>VATIKAN, 8. siječnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Hrvatska i dalje može računati na potporu Svete Stolice na svom putu u Europsku uniju«, istaknuo je u četvrtak u Vatikanu premijer Ivo Sanader nakon audijencije kod pape Ivana Pavla II.</p>
<p>Sanader je na čelu Vladina izaslanstva, u kojem su bili i ministri vanjskih poslova Miomir Žužul i kulture Božo Biškupić, koje je u srijedu popodne doputovalo u službeni posjet Vatikanu. Riječ je o prvom inozemnom posjetu nove hrvatske vlade.</p>
<p>»Iznimno sam zadovoljan razgovorom sa Svetim Ocem u četiri oka, te sam mu zahvalio za sve dobro što je Vatikan učinio za Hrvatsku«, naglasio je Sanader na konferenciji za novinare održanoj u hrvatskom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici.</p>
<p>»Sveti Otac kazao je da će dati potporu ulasku Hrvatske u EU, te je rekao da će o tome razgovarati s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Angelom Sodanom«, naglasio je Sanader i dodao da je Papa poručio kako Hrvatska mora intenzivirati svoj put u EU. »Upravo na tom putu velik utjecaj može imati i vatikanska diplomacija«, nastavio je Sanader podsjetivši da Hrvatska i Sveta Stolica imaju niz godina dobre odnose, a osim što je Vatikan bio prva država koja je prije 12 godina napravila presedan i priznala nezavisnost Hrvatske, Sveti ju je Otac tri puta posjetio. </p>
<p>Nakon audijencije kod Pape, premijer i članovi Vladina izaslanstva sastali su se s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Angelom Sodanom te vatikanskim tajnikom za odnose s državama Giovannijem Lajolom. </p>
<p>»Kardinal Sodano pohvalio je prve poteze hrvatske vlade«, rekao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.</p>
<p> Vatikan je i ovaj put ponovio svoju potporu Hrvatskoj u ispunjavanju njezinih vanjskopolitičkih ciljeva. Jedna od tema razgovora sa Sodanom bio je i novi ustav Europske unije o kojemu Hrvatska ima isti stav kao i Sveta Stolica. Naime, zbog različitih stajališta unutar zemalja članica EU-a, ustav još nije usvojen, a Vatikan smatra da u tom ustavu važnu ulogu mora imati kršćanska religija.</p>
<p>Hrvatski je premijer pozvao Sodana i Lojolu da u prvoj polovici ove godine posjete Hrvatsku, a ponuđena su i dva datuma, dan sv. Dujma, koji se obilježava u Splitu, ili Dan diplomacije u lipnju, što je načelno i prihvaćeno. </p>
<p>Na novinarski upit zašto je izabrao Vatikan za svoj prvi inozemni put, premijer Sanader kazao je da odabir susreta s Papom ima i »simbolično značenje«.</p>
<p>Iz Vatikana će Sanader i Žužul krenuti u Berlin na međunarodni Bertelsmann forum, gdje će premijer imati niz bilateralnih susreta. Već u ponedjeljak će hrvatski premijer i ministar vanjskih poslova u Bruxellesu razgovarati s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, predsjednikom Europskog parlamenta Patom Coxom te glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom. »Očekujem da će se razgovori voditi u srdačnoj atmosferi. Prodi ima pozitivno stajalište prema Hrvatskoj, a ovo je ambiciozna Vlada i očekujem sadržajne razgovore te pozitivan odgovor na hrvatsku aplikaciju za članstvo u EU«, rekao je Sanader. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Koliko god bude u našoj moći, nastojat ćemo remetiti opću farsu«</p>
<p>Financijski problemi posljedica su monopola na marketinškom tržištu, gdje gospodarski i politički moćnici manipuliraju oglasnim prostorom prema metodama crne burze, drakonskih sudskih presuda te pljačkaškog PDV-a na novine, kažu feralovci/ Novi »Feral« na kioscima tek 16 siječnja</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> – Splitski političko-satirički tjednik Feral Tribune ove se subote neće pojaviti na kioscima. Novi, 956. broj lista izaći će idućeg petka, 16. siječnja, u novinskom formatu, u crno-bijelom tisku i s novim grafičkim izgledom. Idući tjedan dana redakcija će iskoristiti za prilagođavanje svome starom formatu.</p>
<p>»Taj manevar uzrokovan je financijskim teškoćama u koje smo dovedeni zbog nekoliko ključnih razloga. Zbog monopola na marketinškom tržištu, gdje gospodarski i politički moćnici manipuliraju oglasnim prostorom prema metodama crne burze. Zbog drakonskih sudskih presuda koje su i dalje djelotvorno sredstvo za potkopavanje kritičkih medija te, naposljetku, pljačkaškog PDV-a na novine, rekordnog u svjetskim razmjerima, kojim država planski odstreljuje ponajprije male nezavisne izdavače«, stoji u priopćenju za javnost koje je u četvrtak uputila redakcija Feral Tribunea. Iz splitskog tjednika upozoravaju javnost da je njihova novina »zadnji preostali mali novinski nakladnik u zemlji kojom caruje medijski korporativizam, s državom koja je to ne samo omogućila, već se i nametnula kao jedan od aktera u igri«.</p>
<p>»Rezultat tog procesa je tra-la-la-nzicijsko novinarstvo kao prevladavajući trend. Feral Tribune će, kao u svijetu najpoznatiji hrvatski list, nastaviti nepotkupljivo i otvoreno analizirati stvarnost koja se u hrvatskim prilikama sve više zakriva estradnim sadržajima, gušenjem kritičkih glasova, političkom i ekonomskom potkupljivošću, bjesomučnom industrijom zabave te pridruženim marketinškim apanažama. Koliko god bude u našoj moći, uznastojat ćemo remetiti opću farsu«, poručuju feralovci.</p>
<p>Naime, vraćanje na stari format zatražio je Feralov 60-postotni vlasnik MDL fond. Tisak u dosadašnjem A4 formatu u punom koloru je preskup i traži više komercijalnih oglasa. </p>
<p>Glavna urednica Heni Erceg ističe da financijski problemi nisu razlogom za potpuno ukidanje tjednika, pogotovo stoga što je naklada 20.000 primjeraka. Uz smanjenje troškova tiskanja novina, Feral je smanjio i troškove svoje radne snage. Druga konsolidacijska mjera je smanjenje plaća svim zaposlenicima za 30 posto.</p>
<p>Novine će se i dalje tiskati u Zagrebu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hebrang krši proceduralne i demokratske uzuse </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – Konsternirani smo kršenjem višegodišnjih proceduralno-demokratskih uzusa u režiji potpredsjednika hrvatske Vlade Andrije Hebranga. Njegov sastanak s predstavnicima liječničkog sindikata najavljen za petak ozbiljan je politički faux pas, stoji u priopćenju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja koje potpisuje predsjednik Glavnoga vijeća tog sindikata Vilim Ribić.</p>
<p>Vlada time, zaključuje Sindikat, otvara pregovore samo s jednim od sindikata prije nego li je počela pregovarati s pregovaračkim odborima sindikata javnih i državnih službi. Vladu na pregovore s tim odborima, pak, obvezuju prije potpisani kolektivni ugovori, dok liječnički sindikat nije potpisnik ni jednog. Pregovarački odbori državnih i javnih službi predstavljaju 200.000 zaposlenih, a liječnički sindikat samo nekoliko tisuća liječnika, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Najava tih pregovora. smatra Ribić, destrukcija je cijelog sustava kolektivnog ugovaranja. Dodaje da bi njegov sindikat radovalo da Vlada izađe u susret zahtjevu liječnika za više plaće od 45 posto jer bi to značilo povećanje i za znanstvenike, umjetnike i druge kreativne i stručne kadrove u javnim službama i državnoj upravi. No ni po kojoj osnovi, piše, liječnici nemaju ekskluzivno pravo na pregovore o izjednačavanju plaća sa sucima - osim ako im ne pripada »Hebrangovim voluntarizmom«. </p>
<p>Ribić, među ostalim, kaže da sve upućuje na manipulaciju sindikalnom scenom po poznatoj recepturi »starih hadezeovih kadrova«, te da bi rado vjerovali da se ne radi o ministrovoj zaštiti vlastitog ceha i »vraćanje političkog duga jednom sindikatu koji se svojom bezobzirnom destrukcijom, egocentričnim zahtjevima i demagogijom uključio u političke kampanje i obračune...«. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HSLS je na dnu i mora prestati lutati s lijeva na desno</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – »Vrijeme je da HSLS prizna da je izgubio povjerenje birača i da je na dnu. Moramo vratiti svoje mjesto na političkoj sceni, prestati lutati s lijeva na desno i okrenuti se liberalnoj opciji centra«, rekla je kandidatkinja za predsjednicu HSLS-a Marija Fićurin, u četvrtak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Kao razlog za kandidaturu navela je potrebu promocije mladih ljudi u HSLS-u te upozoravanje na probleme koji muče stranku. No već na samom početku, ističe, naišla je na velike probleme i pokušaje da se spriječi njezina kandidatura. »Posebno je neugodan bio seksistički ispad Zadranina Stanka Zrilića na sjednici Velikog vijeća koje me, na kraju, nije podržalo u kandidaturi. To je prvi put da je Veliko vijeće nekome uskratilo kandidaturu« kaže Fićurin. </p>
<p>O svojim protukandidatima za predsjedničku funkciju Ivanu Čehoku i Draženu Breglecu nije željela govoriti, naglašavajući kako vjeruje u sebe i zna da bi bila dobra predsjednica. »Najmlađi sam kandidat i jedina žena koja se ikad natjecala za čelno mjesto u stranci. Svoju mladost i neopterećenost smatram prednošću, a ne manom«, poručuje Marija Fićurin. Ujedno ističe kako je HSLS-u potrebna decentralizacija, prije svega promjena predsjedničkog modela vođenja stranke u polupredsjednički što bi smanjilo pritisak na osobu predsjednika i dalo više manevarskog prostora drugim tijelima stranke.</p>
<p>Uz to, nužno je, smatra, dvogodišnji mandat predsjednika produžiti na četverogodišnji te regulirati broj mandata na koliko jedan predsjednik može biti biran. Poslije jakog predsjednika, koji je malo i rijetko komunicirao s ograncima HSLS-a, stranci je potreban organizator koji će ponovo pokrenuti HSLS, kaže Fićurin. Napomenula je, među ostalim, kako je ipak poslušala jedan savjet Dražena Budiše koji je on u svojoj knjizi uputio mladima, a koji glasi : »Mladi, nikad nemojte poslušati starije«.</p>
<p> Inače, Marija Fićurin je Dugorešanka, rođena 1975. godine a po zanimanju je profesorica engleskog jezika te apsolventica postdiplomskog studija Međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kajin: Rast BDP-a u 2004. HDZ ne može pripisati sebi</p>
<p>RIJEKA, 8. siječnja</p>
<p> – »I ja sam za smanjenje PDV-a, ali ne s odgodom. Ako se PDV ne smanji do 31. ožujka, što je realno s obzirom na donošenje proračuna, riječ je o prijevari biračkoga tijela. To bi značilo i odlazak HDZ-a s vlasti, što IDS želi«, poručio je potpredsjednik i saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin, na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>IDS će, kazao je, glasati i za odgodu smanjenja, jer je dobro da do nje dođe kad-tad. Kajin doduše smatra da bi za hrvatske građane bilo bolje uvesti i međustopu PDV-a. </p>
<p>»Stav dijela opozicije da neće glasovati za smanjenje je neozbiljan, ako znamo da je ta ista opozicija prije trećesiječanjskih izbora predlagala PDV od 17 posto i smanjenje proračuna«, poručio je također Kajin. </p>
<p>Među ostalim, Kajin je kazao da petpostotni rast BDP-a u 2004. HDZ ne može pripisati sebi, kao ni rast proračuna za pet milijardi kuna niti smanjenje nezaposlenosti. </p>
<p>Kajin smatra da bi trebalo prestati prebacivati odgovornost na one koji odlaze, te predlaže formiranje opozicijske vlade u sjeni koja bi nudila svoja rješenja. </p>
<p>Osvrnuvši se na posjet premijera Ive Sanadera Istri, Kajin je rekao da će njegove poruke pozdraviti kada se izjednači status boraca Drugoga svjetskog i Domovinskog rata, kada pripadnici manjina budu izjednačeni kod zapošljavanja u javnim ustanovama i kada se reformira lokalna samouprava u Istri. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sveti Otac primio hrvatskog premijera </p>
<p>Papa Ivan Pavao II. prvi je strani dužnosnik s kojim se susreo hrvatski premijer Ivo Sanader. Sveti je Otac u četvrtak u svojoj palači najprije u privatnu audijenciju primio premijera Sanadera, koji se tamo zadržao desetak minuta, a potom su ušli i ostali članovi Vladina izaslanstva. </p>
<p>Uz premijera i njegovu suprugu u izaslanstvu su bili ministar vanjskih poslova Miomir Žužul sa suprugom, ministar kulture i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Božo Biškupić sa suprugom, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Franjo Zenko, također sa suprugom. U izaslanstvu su bili i šefica premijerova ureda Bjanca Matković, glasnogovornik Vlade Ratko Maček, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić i šef protokola u Ministarstvu vanjskih poslova Branko Baričević.</p>
<p> Sanader je zahvalio Papi na potpori Hrvatskoj za njezin ulazak u EU, na što ga je Sveti Otac potapšao po ruci i rekao: »Nadajmo se«.</p>
<p>Članovi izaslanstva su prilikom audijencije poljubili Svetom Ocu ruku, a on im je dao svoj blagoslov. Sanader je Papi poklonio rimski triptih na hrvatskom jeziku i srebrni reljef rad akademskog kipara Damira Mataušića, interpretaciju plenarija čiji se original čuva u riznici zagrebačke katedrale. Članovi izaslanstva od Pape su dobili posvećene krunice.</p>
<p>Papa je primio i novinare koji su pratili premijerov put u Rim. </p>
<p>Inače, odmah po dolasku u Rim u srijedu popodne premijer i članovi hrvatskog izaslanstva posjetili su Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, gdje ih je dočekao rektor Zavoda mons. Jure Bogdan. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mencer: Račun je Sveučilišta pometen, nema ni jedne kune </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Zbog dugova koje je Studentski centar (SC) u Zagrebu napravio poduzeću »Krogradnja«, Općinski sud u Zagrebu je početkom prosinca donio presudu da se novac - 2,8 milijuna kuna - skine sa SC-ova računa. Problem je jedino što presuda nije mogla biti izvedena po planu, jer je SC tri godine u sanaciji. Prema zakonu, njegov dug plaća vlasnik, a to je - Sveučilište u Zagrebu. Ono ima osnivačka prava i vlasništvo nad SC-om. »Račun Sveučilišta je pometen i na njemu sada nema ni kune«, izjavila je rektorica Sveučilišta Helena Jasna Mencer. U Rektoratu Sveučilišta ističu da je nepravedno s njihova računa skinut novac koji je trebalo skinuti s računa SC-a. »Kako je to sada Sveučilište opet vlasnik SC-a, a dvije godine nije imalo uvid u dokumentaciju o sanaciji i ne zna u kojoj je fazi«, pita se Mencer i ističe da Sveučilište nikad nije dobilo rješenje o ovrsi iako je ono stiglo u Zagrebačku banku još 9. prosinca. Stoga Sveučilište traži od Općinskoga suda povratak na stanje prije ovrhe. SC je podnio žalbu na presudu. Rektorica će tražiti sastanak s ministrom znanosti, obrazovanja i športa Draganom Primorcem na kojem će razgovarati o financijskom problemu i najvjerojatnije zatražiti pomoć Ministarstva znanosti i Vlade. </p>
<p>Stečajni upravitelj nad tom ustanovom, koja zapošljava više od 1000 djelatnika, Vlatko Jurišić nedavno je izjavio da se sanacija SC-a uspješno privodi kraju. Osnovne djelatnosti najvećeg studentskog centra u Hrvatskoj su smještaj u pet studentskih domova i prehrana studenata u 12 restorana u Zagrebu, briga o kulturnoj, zabavnoj i sportskoj ponudi, kao i za zapošljavanje studenata.</p>
<p>Tijekom devedesetih, SC je zbog financijskih poteškoća do kojih je došlo, kako se sumnja, zbog kojekakvih malverzacija, ostao dužan brojnim dobavljačima. U 2001. godini zabilježena su dugovanja dobavljačima od gotovo 80 milijuna kuna. Dobavljači su tada prijetili prekidom isporuke namirnica, što je svojedobno uznemirilo i studentske organizacije. Slučaj Studentskoga centra završio je na Vladi, koja je donijela odluku o stečaju.</p>
<p> Otkud dug »Krogradnji«, koja je tri godine, od 1997. do 2000., za SC obavlja soboslikarske i obrtničke radove? </p>
<p>Još 2000. godine njoj je SC ostao dužan oko 350 tisuća kuna za obrtničke radove, a do danas je iznos narastao na 2,8 milijuna zbog kamata. Prvotni dug SC nije podmirio »Krogradnji« zato što je u to vrijeme utvrđeno da je to poduzeće financijskim malverzacijama oštetilo SC za mnogo veći novac od duga - nekoliko milijuna kuna. </p>
<p>Budući da je zbog silnih dugovanja dobavljačima i sumnje u malverzaciju slučaj SC-a i njegovih dobavljača završio na kriminalističkoj i financijskoj policijskoj obradi, policija je došla do zanimljivih detalja u poslovanju »Krogradnje«. Ustanovljeno je, između ostalog, da je u nekoliko godina naplaćeno mnogo više novca od SC-a nego što ima ugovora s »Krogradnjom«. Nakon toga, protiv direktora tvrtke pokrenut je istražni postupak koji traje i danas. U SC-u se, logično, pitaju kako je moguće da Općinski sud presudi u korist poduzeća, ako protiv njegova vlasnika traje kazneni postupak. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Gotovinini odvjetnici preuzeli dokumente</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Ante Vukorepa, odvjetnik generala Ante Gotovine, preuzeo je u četvrtak, na temelju sudske odluke, 77 dokumenata koje je Vlada Ivice Račana ranije poslala haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Odvjetnik Vukorepa je, nakon što mu je pomoćnik ministrice pravosuđa i predstojnik Ureda za suradnju s Haaškim sudom Jakša Muljačić predao dokumente, kazao da je zadovoljan što ih je dobio, te je zahvalan što je taj problem riješen. Vukorepa nije mogao odgovoriti na upit hoće li se general Gotovina predati niti je mogao kazati koji će biti daljnji potezi generalove odvjetničke ekipe sve dok se ne pregleda dobivena dokumentacija.</p>
<p>Općinski sud u Zagrebu je potkraj prosinca prošle godine odredio da Vlada Gotovininoj odvjetničkoj ekipi mora dostaviti dokumente predane haaškom tužiteljstvu u rujnu 1995. godine, kao i još neke dokumente poslane u Haag u veljači prošle godine. Većina dokumenata odnosi se na vojno-redarstvene akcije »Bljesak« i »Oluja«, a spor zbog predaje dokumenata vodio se više od godinu dana pred Općinskim sudom u Zagrebu. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>NHS pozdravlja najavu vraćanja cijena kruha na razinu prije poskupljenja</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pozdravili su u četvrtak najavu 17 mlinarskih, pekarskih i trgovačkih tvrtki o vraćanju cijena kruha na razinu prije poskupljenja.</p>
<p>Dobro je što je Vlada odlučila intervenirati i uvesti red u područje krušnih žitarica i brašna, ponajprije bescarinskim uvozom određenih količina pšenice što će, nadamo se, spriječiti manipulacije tom žitaricom na domaćem tržištu, navodi se u priopćenju NHS-a.</p>
<p>Zbog tih su manipulacija uvijek loše prolazili kupci pekarskih proizvoda, ali i svi proizvođači pekarskih i drugih proizvoda od brašna koji su pšenicu i brašno kupovali na legalnom tržištu.</p>
<p>Uvođenju reda, očekuje Sindikat, posebno će pridonijeti najavljeno uvođenje markica za brašno što bi trebalo biti snažan udar na crno tržište brašnom, a time i nelojalnu konkurenciju pekarske proizvodnje izvan porezničkih škara.</p>
<p>Na tome se ne smije stati pa već sada treba pripremiti sustav otkupa pšenice iz ovogodišnjeg uroda da bi se pravedno platilo proizvođaču, a otkupljivače spriječilo u malverzacijama pšenicom i ostalim žitaricama nakon otkupa, što u na kraju uvijek plaćaju građani, naglašava NHS. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Neraspoređeni policajci koji zadovoljavaju uvjete bit će vraćeni na posao</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor te ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić dogovorili su u četvrtak s predstavnicima neraspoređenih policajaca da će se, nakon provjere njihovih statusa, svi oni koji zadovoljavaju uvjete bez odlaganja vratiti na posao, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova. Potpredsjednica Vlade i ministar unutarnjih poslova primili su u četvrtak u MUP-u Filipa Lacića i Željka Mihalića, predstavnike neraspoređenih policajaca koji su 613 dana prosvjedovali pred zgradom Vlade na Trgu sv. Marka u Zagrebu. </p>
<p>Predstavnici neraspoređenih policajaca predali su predstavnicima Vlade popis policajaca kojima status do danas nije riješen. »Razgovaralo se o samom prosvjedu, kao i o svemu što su u to vrijeme neraspoređeni policajci i njihove obitelji prolazili«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ukine li Ustavni sud Zakon o medijima, predložit će se njegovo ponovno usvajanje</p>
<p>Nitko ne osporava ustavnost zakona zbog njegova sadržaja, nego zbog formalno pravne neustavnosti, odnosno jer je 1. listopada donesen običnom, a ne natpolovičnom većinom, rekao je državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo kulture, kao nositelj izrade Zakona o medijima, predložit će njegovo ponovno usvajanje po hitnom postupku ako Ustavni sud ukine taj zakon zbog formalne neustavnosti, odnosno zato što je usvojen s nedovoljnim brojem glasova, doznaje se u četvrtak u Ministarstvu. </p>
<p>»U Ministarstvu spremno očekujemo odluku Ustavnog suda o ukidanju tog zakona, sukladno njegovoj dosadašnjoj praksi, pa je dogovoreno da se odmah u hitnu saborsku proceduru pošalje ukinut Zakon o medijima«, rekao za Hinu državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović koji je u prethodnome mandatu bio pomoćnik ministra kulture za pravna pitanja.</p>
<p>Podsjetio je da nitko ne osporava ustavnost zakona zbog njegova sadržaja, nego zbog formalno pravne neustavnosti, odnosno jer je 1. listopada donesen običnom, a ne natpolovičnom većinom.</p>
<p>»Dogovoreno je da se u hitni postupak pošalje ista verzija Zakona o medijima, najvjerojatnije bez izmjena, jer smatramo da je Zakon dobar, a takvim su ga ocijenili i medijski stručnjaci OESS-a i Vijeća Europe«, rekao je. Dodao je da su u primjeni Zakona uočene neke njegove nedorečenosti, uglavnom tehničke prirode, te da ako ne bude nužno, Ministarstvo ne bi predlagalo nikakve izmjene.</p>
<p>Zakon o medijima prihvaćen je u Saboru sa 69 glasova za, 21 protiv i dva suzdržana, a trebao je biti usvojen s najmanje 76 glasova, dakle natpolovičnom većinom ukupnog broja zastupnika, jer je riječ o zakonu kojim se razrađuju temeljne slobode i prava građana.</p>
<p>Antolović podsjeća da se očekivano ukidanje tako donesenog Zakona temelji na postojećoj praksi Ustavnog suda koji je 1996. ukinuo Zakon o javnom informiranju jer je 1992. donesen s nedovoljnom većinom glasova. Da ne bi nastala pravna praznina, Ustavni je sud tada zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da taj zakon donese potrebnom većinom glasova. Krajem 1996. donesen je novi Zakon o javnom priopćavanju koji je u listopadu 2003. zamijenjen Zakonom o medijima, jednim iz paketa zakona iz Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s europskim.</p>
<p>Formalno-pravnu neustavnost Zakona o medijima, kao i ranije Zakona o javnom informiranju, osporava novinar Denis Kuljiš i njegova odvjetnica Vesna Alaburić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ekumenska molitva potrebna ovim prostorima, ali još potrebnija svijetu</p>
<p>Prvi put molitvena osmina izlazi izvan Zagreba/ Središnje slavlje 25. siječnja ove će godine organizirati SPC u zagrebačkoj Crkvi preobraženja Gospodnjeg </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Povjerenstvo Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog na čelu s pomoćnim zagrebačkim biskupom mons. Vladom Košićem, u četvrtak je održalo konferenciju za tisak u Nadbiskupskom duhovnom stolu. </p>
<p>Najavljena je ovogodišnja, jubilarna 20. molitvena osminu za jedinstvo kršćana, koja se održava od 18. do 25. siječnja u Zagrebu, Bjelovaru, Sisku, Karlovcu i Krapini. Ovo je prvi put da molitvena osmina izlazi izvan Zagreba, a održavat će se u bogoslužnim prostorima Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve (SPC), Baptističke crkve i Evangeličke crkve Krista Kralja. Ovim će se crkvama u molitvi pridružiti i Makedonska pravoslavna crkva (MPC), Reformirana crkva te Evanđeoska crkva, a središnje slavlje 25. siječnja ove će godine organizirati SPC u Crkvi preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. </p>
<p>Osim mons. Košića, na konferenciji su govorili dr. Zvonimir Kurečić, tajnik Povjerenstva, Milan Topić, paroh zagrebački u ime Srpske pravoslavne crkve, Željko Mraz, tajnik Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj i Branko Berić, predstavnik Evangeličke crkve u Hrvatskoj. </p>
<p>Temu ovogodišnjeg molitvenog tjedna za jedinstvo kršćana, pod imenom »Mir vam svoj dajem«, koji se slavi na svjetskoj razini, izabrali su i priredili kršćani iz grada Aleppa u Siriji, a na konferenciji ju je predstavio tajnik Povjerenstva dr. Zvonimir Kurečić. </p>
<p>Paroh Milan Topić istaknuo je da ekumenski susreti pridonose približavanju i upoznavanju kršćana, predstavnik Evangeličke crkve Branko Berić ocijenio je da ekumenska osmina danas potrebna ovim prostorima, ali još potrebnija svijetu gdje je svakim danom sve više sukoba. Glavni tajnik Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj Željko Mraz spomenuo je da crkve sudionice molitvenih osmina surađuju i na drugim područjima - u izdavaštvu te mirovnim i socijalnim inicijativama. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Malo je uvjeta za pojeftinjenje kruha, jer trgovci diktiraju pravila igre«</p>
<p>Konfuziju na hrvatskom tržištu pšenice i brašna plaćaju pekarska poduzeća koja zakonito posluju, odnosno plaćaju PDV i imaju visoke cijene sirovina / Ono što bi dugoročno stabiliziralo situaciju na tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda jest suzbijanje sive ekonomije u pekarstvu, u kojem se godišnje proda 250 tisuća tona proizvoda / Što se tiče trgovačkih marži, u HUP-u smatraju da se one mogu propisati samo u slučaju monopola ili oligopola u trgovini, no u Žitozajednici sumnjaju da je tu riječ o zaštiti nečijih »privatnih interesa«</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> – »Trgovački rabat i marža na kruh iznose čak 60 posto, što je velik udarac pekarima, stoga je doista malo prostora za vraćanje cijena kruha na razinu prije poskupljenja«, rekao je Vjesniku Boško Pavlović, direktor Žitozajednice. Pritom je dodao da zabrinjava to što trgovci diktiraju pravila igre na domaćem tržištu kad je riječ i o drugim proizvodima, odnosno proizvođači su najčešće stavljeni pred »svršen čin«.</p>
<p>Što se tiče najavljenog uvođenja markica na brašno, Pavlović kaže da je Žitozajednica, kao i Ministarstvo poljoprivrede, još prije tri godine predlagala njihovo uvođenje, ali je sve zapelo u tadašnjem ministarstvu financija. Ipak, predstavnici pekarske industrije očekuju da će plasman 56.000 tona pšenice na domaće tržište pozitivno utjecati na smirivanje tržišta pšenice i brašna, odnosno na cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda, koje su u posljednjih nekoliko tjedana u porastu.</p>
<p>Ministar poljoprivrede Petar Čobanković najavio je u ponedjeljak na prvoj Vladinoj sjednici da će se spomenute količine pšenice »staviti u promet«. (Od 56.000 tona pšenice, 30.000 tona čini pšenica koju je Hrvatska prema odobrenju WTO-a već uvezla bez carine.) Premijer Ivo Sanader pozvao je trgovce da snize cijene kruha i da ih vrate na razinu prije poskupljenja, što je zasad spremno učiniti 18 mlinarsko-pekarskih i trgovačkih tvrtki. Također, pozvao ih je da se suzdrže od zarada koje dosežu i 62 posto.</p>
<p>Pritom je napomenuo da se u dijelu velikih pekarnica trebaju pobliže upoznati s pojedinostima Čobankovićeve najave, jer im se sama zamisao čini dobra. Naime, konfuziju na hrvatskom tržištu pšenice i brašna plaćaju pekarska poduzeća koja zakonito posluju, odnosno plaćaju PDV i imaju visoke cijene sirovina. Prema njihovim procjenama, 60 posto prometa pekarskim proizvodima nije evidentirano. No, kažu, ne bi bilo u redu svu krivnju zbog poskupljenja kruha svaliti na pekare. Primjerice, prošle nedjelje, kada većina prodavaonica nije radila, nitko nije pitao za »cijenu kruha«.</p>
<p>Proizvođači mlinarsko-pekarskih proizvoda smatraju da je problem s cijenom kruha problem trgovačkih marži, pa pozdravljaju premijerov poziv trgovcima da ih smanje. Prema procjenama, trgovcima pripada 35 do 40 posto od maloprodajne cijene kruha. U Konzumu, pak, tvrde da njihove marže nisu tako velike da bi znatnije utjecale na cijenu kruha. Vraćanje cijena na prijašnju razinu, kažu, sigurno je, ali se svi zainteresirani međusobno moraju dogovoriti o tome kako to i izvesti. Većini pekara, naime, nije jasno tko i što treba napraviti da bi kruh pojeftinio. S druge strane, pozdravljaju najavu o plasmanu dodatnih količina pšenice na tržište, što će pogodovati u stabilizaciji cijene brašna. No, udjel brašna u maloprodajnoj cijeni kruha tek je dvadesetak posto, pa pojeftinjenje brašna i ne znači mnogo.</p>
<p>Ono što bi dugoročno stabiliziralo situaciju na tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda jest suzbijanje sive ekonomije u pekarstvu, u kojem se godišnje proda 250 tisuća tona proizvoda. No, zabrinjava da nitko ne zna koliko je zapravo pekarnica na domaćem tržištu. Navodno ih samo na zagrebačkom području oko 3500, a u cijeloj je zemlji pedesetak mlinova.</p>
<p>U Žitozajednici rješenje vide u određivanju marži na maloprodajnu cijenu pa bi tako proizvođači imali presudan utjecaj na formiranje cijena kruha, ali i drugih pekarskih proizvoda koji zbog previsoke cijene čine samo 20 posto ukupne prodaje.</p>
<p>U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da se radi o dobrim gospodarskim mjerama kojima Vlada može utjecati na tržište kruha. Pritom dodaju da bi bilo dobro plasirati oko 100.000 tona pšenice na domaće tržište, ali ne po cijeni većoj od 1,10 kuna po kilogramu. To bi snizilo cijenu sirovina i pekarima omogućilo pozitivno poslovanje. Što se tiče trgovačkih marži, u HUP-u smatraju da se one mogu propisati samo u slučaju postojanja monopola ili oligopola u trgovini, što u Hrvatskoj trenutačno nije slučaj. No, u Žitozajednici sumnjaju da je tu riječ o zaštiti nečijih »privatnih interesa«. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040109].
|
