NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040608].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166219 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za razliku od Račana, Sanader bi za izvanredne izbore imao hrabrosti</p>
<p>Pokažu li istraživanja javnog mnijenja da mu više šanse za produljenje mandata pružaju izvanredni izbori nego redovni, Sanader neće oklijevati/ Teško je, međutim, očekivati da bi Sanader ušao u rizik prijevremenih izbora ako bi HDZ-ov kandidat izgubio u trci s Mesićem uz velik zaostatak u glasovima</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Londonski Economist Intelligence Unit objavio je procjenu koja se u hrvatskim političkim kuloarima spominje već nekoliko mjeseci: da ćemo dogodine izaći na prijevremene parlamentarne izbore ako Sanaderova vlada Hrvatskoj ishodi ne samo status službenog kandidata za članstvo u EU nego i skori početak pregovora o članstvu (u prvoj polovici 2005.). </p>
<p>Početak pregovora posebno je važan jer je lavovski dio posla u vezi sa statusom kandidata odradila Račanova koalicijska vlada, a ako se uskoro ne utanači početak pregovora, Sanaderu se uvijek može predbaciti da je Hrvatsku doveo do položaja u kojem je Turska – ona već godinama ima status kandidata, ali još ne zna kada će početi pregovore o članstvu. </p>
<p>Logika takvih pretpostavki vrlo je jednostavna. Značajan pomak u približavanju Hrvatske Uniji posljednji je veliki, općeprihvaćen i gotovo konsenzualno željen pomak nabolje, koji vlada Ive Sanadera može ponuditi biračima prije nego joj počne padati rejting, što je uobičajeno za sredinu mandata svake vlade. Trećesiječanjska vlada je, na primjer, prvi put više negativnih nego pozitivnih ocjena birača u anketama dobila u ožujku 2002., a istraživanje iz lipnja iste godine je samo potvrdilo trend kojeg Račan više nije uspio preokrenuti.</p>
<p>U zonu biračkog minusa vlada Ivice Račana je ušla, podsjećamo, u vrijeme razlaza SDP-a i HSLS-a. Tada su mnogi, uključujući i veliki dio vodstva SDP-a, Račanu predlagali da ide na prijevremene izbore dok još ima ozbiljne šanse osvojiti još jedan mandat, s obzirom na to da su ankete pokazale da čak 75 posto birača glavnim krivcem za raspad smatra Dražena Budišu i HSLS. K tome, Račanov glavni protivnik Sanader u to vrijeme još nije bio okončao čišćenje HDZ-a. Stoga danas neki HDZ-ovci priznaju da se njihova stranka najvjerojatnije ne bi vratila na vlast nakon jednog oporbenog mandata da se Račan odlučio na prijevremene izbore polovicom 2002. No, Račan nikad o tome nije ozbiljno razmišljao. On i danas tvrdi da je tada bilo najvažnije Hrvatskoj pokazati da može napredovati i s koalicijskom vlasti. Neki Račanovi suradnici, pak, tvrde da Račan jednostavno nije političar sklon naglim rezovima koji nose velik rizik.</p>
<p>Sanader je, s druge strane, već pokazao da se ne boji naglih i drastičnih rezova. Ako istraživanja javnog mnijenja pokažu da mu više šanse za produljenje obnašanja vlasti pružaju izvanredni izbori nego redovni, on sigurno neće oklijevati. Pogotovo ako mu oni otvaraju šansu da formira većinsku vladu i još se usput možda uspije riješiti tereta nekih sadašnjih obećanja koalicijskim partnerima za koje procjenjuje da ih ne može ispuniti.</p>
<p>U prilog takvim spekulacijama ide i činjenica da nijedna oporbena stranka u ovom trenutku ne priželjkuje parlamentarne izbore u roku godine dana, jer se još nisu uspjele konsolidirati nakon poraza u studenom 2003. A to znači da su HDZ-ove šanse i dalje iznimno velike, bez obzira što su neke ankete pokazale da se Sanaderova vlada negativnim trendovima u biračkim ocjenama počela približavati znatno ranije od prethodne vlade.</p>
<p>S vjetrom velikog europskog pomaka u leđima HDZ će lakše obaviti posao i na lokalnim izborima, koje je Sanader najavio u redovitom roku, dakle u proljeće 2005. Pa bi se, pretpostavljaju neki, po načelu »dvije muhe jednim udarcem« tada moglo glasati i za novi parlament. Objedinjavanje redovnih lokalnih i izvanrednih parlamentarnih izbora bilo bi i logično objašnjenje razloga zbog kojeg Sanader na lokalne izbore nije išao prije, kao što se očekivalo u oporbi, koja tvrdi da je napravila veliku pogrešku što, dok je bila na vlasti u državi, nije lokalne izbore održala u prvoj godini nakon parlamentarnih izbora, dok je njezine birače još nosio val trećesiječanjskog optimizma.</p>
<p>No, na krajnju Sanaderovu odluku o prijevremenim izborima trebali bi bitno utjecati i predsjednički izbori, koji se moraju održati najkasnije u siječnju 2005., a procjenjuje se da bi se mogli održati već i u prosincu. Budući da se po svim računicama prijevremeni parlamentarni izbori ne bi održali prije proljeća, teško je očekivati da bi Sanader ušao u veliki rizik prijevremenih parlamentarnih izbora ako bi HDZ-ov kandidat izgubio u trci sa Stjepanom Mesićem. </p>
<p>Lako do 77 ruku za raspuštanje Sabora</p>
<p>Za raspuštanje Sabora potrebno je 77 glasova saborskih zastupnika. HDZ ima 66 zastupnika, a do preostalih 11 glasova može lako doći. Gotovo je sigurno da HDZ može računati s podrškom manjinskih zastupnika, jer su njihova mjesta u Saboru praktično zajamčena. S obzirom na veliku zastupljenost u medijima posljednjih nekoliko mjeseci, na dobar rezultat – možda i bolji od postojeća tri zastupnika – može računati i HSU.</p>
<p>S druge strane, DC-u i HSLS-u prema posljednjim anketama prijevremeni izbori sigurno ne odgovaraju. No lako je moguće da se Vesna Škare Ožbolt, Đurđa Adlešić i Ivan Čehok, kao dokazano dobri mamci za glasove u vukovarskom, bjelovarskom i varaždinskom kraju, dogovore s HDZ-om o nekom obliku koalicije u tim izbornim jedinicama.</p>
<p>K tome, iako oporbenim strankama uglavnom ne odgovaraju skori izbori, teško je očekivati da će se one izložiti prigovoru da ih se boje. HSP sigurno tako što ne bi riskirao, a ako jedna oporbena stranka digne ruku za raspuštanje Sabora, ni drugima ne preostaje ništa drugo.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U pola godine ubilo se 240 osoba</p>
<p>Hrvatska visoko mjesto dijeli s Ukrajinom, Slovačkom, Kazahstanom i Bjelorusijom/ U posljednje vrijeme značajan porast samoubojstava kod mladih, kaže prof. Zlatko Miliša sa Sveučilišta u Zadru/ Izvori svih zala kreću od zlostavljanja u obitelji, stalnih obiteljskih konflikata, nerealnih očekivanja, ovisnosti o opijatima, osjećaja manje vrijednosti, odbačenosti od društva...</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Hrvatska je u samom vrhu u Europi po stopi samoubojstava, a to mjesto dijeli zajedno s Ukrajinom, Slovačkom, Kazahstanom i Bjelorusijom. Iako su ispred nas Litva, Latvija, Mađarska, Estonija i Rusija, posljednji zabilježeni slučajevi pokazuju da »napredujemo« i u vezi s tim problemom.</p>
<p>Podsjetimo samo na neke slučajeve iz nedavne prošlosti: prošle je subote pred televizijskim kamerama i skupinom novinara skokom s dimnjaka zgrade Medicinskog fakulteta na Šalati samoubojstvo počinio Ferid Gotovša. Razlog samoubojstva je nezadovoljstvo odlukom iz majčine oporuke, prema kojoj vlasništvo nad nekretninama nije pripalo njemu, nego njegovoj sestri. Tri mjeseca prije samoubojstvo skokom s tornja katedrale počinio je Mato Oršolić. On se po građevinskim skelama popeo na vrh katedrale gdje je visio nekoliko sati.</p>
<p>Unatoč višesatnim pregovorima s braćom, policajcima i unatoč naporima Gorske službe spašavanja da dođu do njega i odgovore ga od očajničkog čina, 19-godišnji učenik se u jednom trenutku ipak bacio.</p>
<p>Učenik iz Bosanske Posavine je, prema nekim navodima, samoubojstvom htio okončati svoje školske probleme. Nedugo nakon toga pozornost je na sebe skrenuo drugi mladić, koji se također popeo nezaštićenim građevinskim skelama po katedrali odakle je prijetio samoubojstvom. U trenutku kada su po njega košarom za spašavanje krenuli pripadnici Gorske službe spašavanja i »specijalci«, mladić se poskliznuo i pao na skelu tri metra niže i pritom slomio rebra. Prijeteći samoubojstvom početkom veljače pozornost je na sebe skrenuo i 24-godišnji mladić iz Velike Gorice koji se popeo na krov obiteljske kuće svojih roditelja, gdje je sjedio dok ga policajci nisu odgovorili od namjere.</p>
<p>Profesor Zlatko Miliša sa Sveučilišta u Zadru kaže da razlozi za samoubojstvo mogu biti brojni. U odnosu na prošlu godinu drastično je povećan broj samoubojstava koji ne ukazuju na nikakve pravilnosti što se tiče imovinskog stanja i dobi počinitelja. Ipak, najdrastičniji čin autodestruktivnosti u posljednje vrijeme značajno je u porastu kod mladih, kaže Miliša. Tako je samo u Zadru u prvih šest mjeseci ove godine samoubojstvo počinilo čak šest mladih osoba, što je stopostotno povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razlog za takvu situaciju treba tražiti i u činjenici da su mladi najranjivija skupina jer se najteže privikavaju na društvenu odbačenost i političku demagogiju, kaže Miliša.</p>
<p>»Suptilne analize autodestrukcije mladih otkrivaju da izvori svih zala potječu iz zlostavljanja u obitelji, stalnih obiteljskih konflikata, nerealnih očekivanja, odnosno pretjeranih sukoba iluzija i surove realnosti, ovisnosti o raznim opijatima, osjećaja manje vrijednosti, odbačenosti od društva, što je vidljivo kod ratnih veterana i oboljelih od PTSP-a, pa sve do neuspjeha u školi«, pojasnio je Miliša.</p>
<p>Dodao je da je »snažna potka svim suicidalnim porivima nemiranje s postojećim stanjem ili nemogućnost navikavanja na brze promjene na koje pojedinac sve manje može utjecati«. Također, rekao je, žalosno je da se mnogi znanstvenici zadovoljavaju statističkim podacima, a da sociološki i psihologijski ne otkrivaju podatke o tome koje su osobe ili tipovi ljudi skloniji samoubojstvu te koje okolnosti potiču na takav čin. Žalosno je i to što nema analiza o tome kako prevenirati potencijalno suicidalno ponašanje, posebno među mladima.</p>
<p>U Hrvatskoj je, inače, u prvih šest mjeseci ove godine samoubojstvo počinilo 240 osoba, a bilo je i 159 pokušaja samoubojstva. Samoubojice najčešće pribjegavaju vješanju (123 puta), a mnogo je manje onih koji si život oduzmu vatrenim oružjem (26 puta). Slijedi bacanje s građevina (16), ubadanje oštrim predmetima (15) te utapanje i bacanje pod jureći vlak (15). Samoubojstvu su muškarci mnogo skloniji od žena. Prema MUP-ovim statistikama, tako je u Hrvatskoj samoubojstvo ili pokušaj počinilo 274 muškaraca, u odnosu na 125 žena.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ne postoji služba za prevenciju samoubojstava</p>
<p>»Sigurno je kako su posljednje samoubojstvo te pokušaj samoubojstva sa zagrebačke katedrale bili iznimno snažno medijski popraćeni i da to osobama koje su psihički labilnije može dati neku vrstu ideje da i oni pokušaju isto. Svojevrsni dokaz za to nalazimo u činjenici da je posljednji muškarac koji se tijekom proteklog vikenda odlučio na samoubojstvo prije svoga skoka u smrt alarmirao i medije i sve službe te da je s konačnom odlukom čekao vrlo dugo«, rekao je Vjesniku dr. Neven Šikić, savjetnik ministra unutarnjih poslova, te stručnjak s dugogodišnjim kliničkim stažem. Iako to može ružno zvučati, nastavlja Šikić, čovjek koji je počinio posljednje samoubojstvo u Zagrebu očito nije za odlazak s ovoga svijeta izabrao tih način, nego je otišao uz pompu. »Teško je pretpostaviti što se u posljednjim trenucima događalo u njegovu umu, no vrlo je vjerojatno da je 'vagao' svoju odluku. Ipak se na kraju odlučio za samoubojstvo, vjerojatno misleći da bi odustajanjem od onoga što je naumio i zbog čega je alarmirao javnost i sve službe, pokazao slabost. Kad sam već ovdje, moram ići do kraja, mogući je slijed njegovih misli«, kaže Šikić.</p>
<p>Komentirajući osiguranost visokih objekata koje bi potencijalne samoubojice mogle izabrati za mjesto svoje smrti, Šikić kaže kako se nada da je katedrala nakon dva posljednja slučaja osigurana, no, dodaje, veoma je teško predvidjeti nova mjesta. »Svakako, riječ je o pojavi koja traži angažman svih službi, a najveći problem je što u nas ne postoji služba koja bi se bavila prevencijom samoubojstava i koja bi bila sasvim odgovorna, uvježbana i ovlaštena da ljudima pomogne u prevladavanju krize i tako ih odvrati od tih namjera«, kaže Šikić.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Suvereni i nesvrstani </p>
<p>Današnja je opozicija, dok je bila na vlasti, u jeku najsnažnijih integracijskih procesa u Europi ali i velikih svađa zbog rata u Iraku, zapela na priči o neutralnosti, refleksu politike nesvrstanosti iz prošlih vremena. Tako se na hrvatsku neutralnost potrošilo mnogo i pregovaračkog vremena</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatska diplomacija je u ponedjeljak proslavila svoj dan, no za razliku od nekih drugih godina, proslava je bila interna, samo za djelatnike Ministarstva vanjskih poslova. Možda je i bolje tako, jer diplomacija, a posebice hrvatska vanjska politika, što je još važnije, tek trebaju profunkcionirati kako treba. </p>
<p>Najbolji primjer za to je posljednja rasprava u Saboru o odgodi primjene ekološko-ribolovnog pojasa. Sada kada je ta priča završena treba se veseliti scenariju prema kojem će se Hrvatska sve brže i sve detaljnije vezivati uz Europsku uniju i NATO. I to zbog više razloga. </p>
<p>Saborska rasprava o proširenju jurisdikcije na Jadranu pokazala je da se hrvatska politička elita mora hitno naviknuti na nove okolnosti u kojima Hrvatska svoj suverenitet potvrđuje i o nacionalnim se interesima brine u - Bruxellesu. S tom perspektivom koja Hrvatsku čeka vrlo brzo (za tri do četiri godine u EU i NATO ), vidjelo se u Saboru, problema ima i lijeva i desna strana Sabora.</p>
<p>Demokratska ljevica, koja je 2000. godine Hrvatsku izvukla iz međunarodne izolacije i utrla put približavanju EU i NATO-u, ovoga je puta glasala protiv kompromisnog, europskog rješenja za zonu na Jadranu. Račanova koalicija se, osim politikantske gramzivosti Tomčićeva HSS -a za izbornim glasovima, u više primjera ponijela neshvatljivo loše i štetno. Kada je nastao problem s Italijom, onda je diplomatskim kanalima Italiju tužila nikome drugome nego SAD-u, s tvrdnjom da je riječ o »najantifašističkijoj zemlji«. Poruku da u svijetu postoje dvije opasnosti, međunarodni terorizam i obnova fašizma u Europi i to u Italiji, hrvatski je ambasador odnio osobno u State Department. Takav je potez imao velikog učinka u međunarodnim okvirima. Posebice kada je američka diplomacija odmah izvijestila talijansku u rubrici - vjerovali ili ne.</p>
<p>Tadašnja koalicija imala je problema s konkretnim pitanjima. Tako su HSS-ovi ministri bili spremni, zbog afere sa švercanim šećerom, Europskoj uniji službeno zaprijetiti sankcijama, što je u zadnji tren spriječio tadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>Osim toga, današnja je opozicija, dok je bila na vlasti, u jeku najsnažnijih integracijskih procesa u Europi ali i velikih svađa zbog rata u Iraku, zapela na priči o neutralnosti, refleksu politike nesvrstanosti iz nekih prošlih vremena. Tako se na hrvatsku neutralnost potrošilo mnogo i pregovaračkog vremena. Rezultat baš nije bio sjajan. Vrijeme je potrošeno, kao i vjerodostojnost. Hrvatska nije postala neutralna, ali ni bogata poput Švicarske na koju se zagovornici neutralnosti vole često pozivati.</p>
<p>Oni s desne strane parlamenta također vole spominjati Švicarsku, zemlju koja je ugovornim vezama s Unijom i dalje jače vezana nego trenutno Hrvatska. »Suverenitetski« političari pak morat će se naučiti da Hrvatska nije mogla ni prije, a sada će to moći još manje, odlučivati sama, bez obzira na ostale koje se ta odluka tiče, samo zato jer na to ima pravo.</p>
<p>Ako stvari budu išle kako se predviđa, Hrvatska će vrlo brzo, već u prvoj polovici sljedeće godine, početi pregovore o punopravnom članstvu s EU-om. Nakon što se počnu usvajati i, što je najvažnije, primjenjivati zajednički kriteriji, hrvatska vanjska politika, a zajedno s njom i njezina diplomacija, ulaze u novu igru potvrđivanja suvereniteta i borbe za nacionalne interese u ujedinjenoj Europi. Onoj za koju svi i na ljevici i na desnici tvrde da joj odavna pripadamo.</p>
<p>Dotada, sasvim je izvjesno da će primjerice Zlatko Tomčić i dalje netalentirano zboriti o »stvaranju postmodernog ekonomskog i političkog totalitarizma« u Europi, a HDZ-ov Luka Bebić pričati da NATO neće natjerati Hrvatsku (jer je suverena) da zbog njega mijenja Ustav.</p>
<p>Nakon što je izborila neovisnost, a suverenitet joj postao neupitan, nastavak uspješne priče Hrvatska mora osigurati primjenom zakona i načela pravne države da bi za zajedničkim stolom mogla suodlučivati o europskim i svjetskim procesima. </p>
<p>Upravo stoga se treba veseliti integracijskim procesima. Da bismo se s vremenom mogli riješiti paranoje kako nam stalno netko radi o glavi jer nas ne voli i želi nas unazaditi. Za početak, da bismo se unutar Europe mogli ravnopravno - svađati. Baš onako kako to nismo mogli, onako neutralni i suvereni, zbog pojasa na Jadranu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za dugove nema vremena</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Najava da će poslati prosvjedno pismo Vladi jer se nije ni započelo s izradom zakona o povratu duga, predstavnike umirovljenika opet je vratila u poziciju koju su »zaradili« na parlamentarnim izborima - poziciju strane koja može diktirati uvjete i trgovati glasovima o kojima ovisi stabilnost Vlade.</p>
<p>Vidjelo se to već i iz poziva na drugu sjednicu Povjerenstva za izradu tog zakona, koji je iz Banskih dvora uslijedio prije nego što je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika na prosvjedno pismo nalijepio marku. </p>
<p>Činjenica je da je Vlada velik dio obećanoga ispunila, ali je dio i zanemarila. Naime, dok je dodatak od 100 kuna i šest posto već uključen u mirovinsku osnovicu - a formula za usklađivanje mirovina izmijenjena je i čeka se prvo usklađivanje koje će biti provedeno tako da mirovine budu uvećane za postotak rasta plaća - kad je riječ o povratu duga nije učinjeno baš ništa. </p>
<p>Ako je suditi prema neslužbenim informacijama iz Vlade, problem nije u tome da se od povrata duga odustalo ili da se s rješenjem tog problema planira odugovlačiti, nego u tome što ljudi koji bi trebali sudjelovati u radu Povjerenstva - nemaju vremena. I prošli put, kada su umirovljenici žešćom reakcijom uspjeli izboriti hitnu sjednicu Povjerenstva - prvu i jedinu dosad - predsjednica tog povjerenstva i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor upravo je nedostatak vremena navela kao opravdanje.</p>
<p>Pa iako je to opravdanje lako uvažiti s obzirom na broj dnevnih vijesti koje mediji objavljuju s događaja u kojima ona sudjeluje, ono sada zvuči neozbiljno. Kao i činjenica da je Povjerenstvo svojedobno osnovano bez predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Ministarstva financija, što su adrese koje bi se ponajprije trebale očitovati o umirovljeničkim zahtjevima. Naknadno je, dakle, trebalo imenovati dvoje ili troje ljudi koji su umirovljeničke stavove već mogli »izmjeriti« i Vladinim predstavnicima pripremiti argumente za pregovore koje će povlačiti na završnim sastancima, kad sve bude dogovoreno i kad se bruse detalji.</p>
<p>Umjesto toga, umirovljenici i Vlada u posljednje vrijeme razgovaraju preko novina i prosvjednih pisama, što je daleko od idile nakon potpisivanja postizbornog sporazuma između HDZ-a i HSU-a. Ako znamo da je riječ o sporazumu koji je HDZ potpisao s kategorijom građana koju možemo ubrojiti među najrazumnije, pravo je pitanje kome to treba.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nazire li se pravna država</p>
<p>MARINA MAJIĆ</p>
<p>U prošla se dva mjeseca na obali opeklo mnogo bespravnih graditelja čije su kuće srušene, a koje su još donedavno lokalni šerifi gotovo poticali na gradnju u zabranjenim područjima, unatoč zabranama Ministarstva graditeljstva.</p>
<p>Potpisivali su ne toliko naivni građani kojekakve ugovore s općinarima na temelju kojih su svoje bespravno sagrađene vikendice i apartmane bez problema priključivali na komunalije. Tako se dio bespravnih graditelja uoči rušenja požalio Ministarstvu kako su im neke šibenske općine i gradovi izdavali potvrde da će njihovi objekti u prostornim planovima biti - legalizirani.</p>
<p>Osim što su takve kvazipotvrde nezakonite, najviše začuđuje drskost općinara koji su tim ljudima naplaćivali komunalne doprinose, iako je to, bez građevinske dozvole, također nezakonito. Na koje su se zakone pritom oni pozivali nepoznato je, ali bi moglo postati poznato kada se s graditeljima nađu na sudu.</p>
<p>Naime, ako su pametni, bespravni će graditelji sada, kada su ostali bez onoga u što su ulagali, tužiti lokalne moćnike za protuzakonite radnje i ubiranje komunalnog doprinosa. Država će pak općinare stisnuti i pozvati na odgovornost.</p>
<p>Ministarstvo okoliša će zajedno sa Središnjim državnim uredom za upravu »pročešljati« ukupan rad nekih obalnih gradova i općina. Osim poticanja na divlju gradnju ispitat će se odugovlačenja s usvajanjima nekih prostornih planova čije postojanje bespravnu gradnju svodi na minimum, a to, smatra ministrica Matulović-Dropulić, nekim lokalnim glavešinama očito ne odgovara.</p>
<p>Utvrđivanje odgovornosti moglo bi dovesti i do raspada pojedinih gradskih vijeća, a najveću odgovornost pritom snose načelnici i gradonačelnici, kazala je ministrica aludirajući na Primošten, Rogoznicu i Pirovac gdje je srušeno četrdesetak objekata, a ruši se i dalje.</p>
<p>Osim što je pokazala sposobnost i odlučnost obračunati se s bespravnim graditeljima i novim zakonima, Marina Matulović-Dropulić mogla bi ostati zapamćena kao osoba koja je u Hrvatskoj bespravnu gradnju svela na minimum. I ne samo to - pokaže li lokalnim moćnicima da i nisu tako moćni kao što su mislili, Hrvati bi čak mogli početi vjerovati u pravnu državu. A to bi za promjenu bilo lijepo...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Slučaj Severina ili tabloidizacija javne televizije</p>
<p>Novinarskim i drugim skandalima žute prirode nije mjesto na javnoj televiziji. Dakako, nije novinarima lako oduprijeti se tako slatkom i primamljivu kolačiću kakav je Severina i njezina priča, ali nadajmo se da ovaj slučaj neće biti paradigmatičan za Hrvatsku televiziju i da nas ona neće u budućnosti početi informirati o svim seksualnim skandalima hrvatskih pjevačica i ostalih medijskih zvijezda / Hrvatska televizija nespretno traga za svojim identitetom u okružju veseloga i raspjevanoga komercijalnoga hrvatskoga televizijskog (i medijskog) tržišta i stalno balansira između zahtjeva koje joj nameću načela javne televizije, a koja isključuju natjecanje u brojevima (gledatelja), a nalažu natjecanje u kvaliteti programa i između podložnosti trendovima i modama zabavljačkog medijskog tržišta</p>
<p>NADA ZGRABLJIĆ</p>
<p>Na slučaju Severina opet je, naime, jasno da Hrvatska televizija nespretno traga za svojim identitetom u okružju veseloga i raspjevanoga komercijalnoga hrvatskog televizijskog (i medijskog) tržišta. Hrvatska televizija stalno balansira između zahtjeva koje joj nameću načela javne televizije, a koja isključuju natjecanje u brojevima (gledatelja), a nalažu natjecanje u kvaliteti programa i između podložnosti trendovima i modama zabavljačkog medijskog tržišta. </p>
<p>Pa se tako, uz fino i uljudno smješkanje mladih novinara i voditelja, uključila u medijski skandal u koji nije trebala. Zašto nije trebala? Ili barem, zašto nije trebala u tom opsegu dati toj temi toliko prostora? Zato jer se to od javne televizije ne očekuje. </p>
<p>Od nje se očekuje da štiti i razvija klasični novinarski diskurs koji je sve rjeđi u tržišno orijentiranom medijskom svijetu. Novinarstvo, naime, postaje sve prisnijim sa zabavom i senzacijom kao najunosnijim dijelom medijske industrije. </p>
<p>Tablodi su stvorili tabloidno novinarstvo površnosti i senzacionalizma, kao svojim vrhunskim kriterijima. Izgledom i grafičkim oblikovanjem, golemim naslovima i slikama, s malo teksta jednostavna smisla, lakoćom jezika i žanrova, nastoje privući što više publike i ostvariti zaradu. </p>
<p>Pod izlikom da »to publika traži« niču različiti novinarski žanrovi koji se sastoje od informacije plus zabava, skandali, promocije osoba i proizvoda. I politički se tjednici tabloidiziraju. To se uočava u njihovu kvaziistraživačkom novinarstvu, u aferaškom pristupu temama kojima se bave, priklanjanju skandalima i skandaloznom prikazivanju događaja. </p>
<p>Takve se novine čitaju i utječu na kreiranje javnog mišljenja, ukusa i shvaćanja vrijednosti. </p>
<p>Javnost reagira samo u iznimnim, teškim slučajevima, kad postanu izvor frustracija ili društvenih kriza, a teoretičari pokušavaju nešto reći o tome da to utječe na društvenu frustraciju, osobnu socijalizaciju i izgradnju osobnog, pa i nacionalnog identiteta. </p>
<p>No tabloidno novinarstvo je prešlo i na televiziju pa možemo slobodno govoriti o »tabloidnoj televiziji«, kaže Hallin (1992.), i navodi različite primjere koji pokazuju osnovne karakteristike takvog diskursa: gledateljima se nudi terapija kao zabava i samopomoć (ispovijesti medijskih zvijezda, princeza i umjetnica), stalno je na granici javnoga i intimnoga, istinitoga i izmišljenoga, ozbiljnoga i lascivnoga, a voajerizam je osnovna iako prikrivena motivacija za gledanje. </p>
<p>Zašto, dakle, HRT nije trebao toliko prostora posvetiti Severini i njezinu slučaju? Zato jer je, prema definiciji teoretičara Lulla i Hinermanna (1997.) riječ o događaju »koji smatramo pomalo sramotnim, o kojem se raspravlja javno, napisan je novinarski vrlo zanimljivo i čitko, atraktivno, a opet – nije baš za javno raspravljanje«, možemo ga definirati i smatrati skandalom, a novinarskim i drugim skandalima i skandaloznostima žute prirode, nije mjesto na javnoj televiziji. </p>
<p>Naravno, nije novinarima lako oduprijeti se tako slatkom i primamljivu kolačiću kakav je Severina i njezina priča, ali nadajmo se da ovaj slučaj neće biti paradigmatičan za Hrvatsku televiziju i da nas ona neće u budućnosti početi informirati o svim seksualnim skandalima hrvatskih pjevačica i ostalih medijskih zvijezda. </p>
<p>Nadajmo se da to neće činiti ni Vjesnik, Narodne novine… To je ipak sadržaj koji treba ostaviti komercijalnim medijima, žutom tisku i tabloidima i njihovoj publici. Hrvatska televizija je javna televizija za koju plaćamo pretplatu zato da bi bila neovisna ne samo o politici i tržištu nego i o pritisku ovakvih estradnih skandala. </p>
<p>Autorica je doktorica znanosti; glavna urednica znanstvenog časopisa za novinarstvo i medije »Medijska istraživanja«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Možda na kraju uđemo u Europu kao kolonija sa zvučnim imenom</p>
<p>Hrvatima nikada dosta jeftinih komplimenata o vlastitoj europskoj baštini i mahanja mrkvom formalnog uključivanja u veliku i bogatu europsku obitelj. Crncima i Indijancima su kolonizatori donosili ogrlice od šarenog stakla – Hrvatima su dovoljne priče o europskom identitetu / Važne političke odluke, koje zadiru daleko u budućnost i za koje bi se moglo iznaći racionalnih motiva, razne naše vlade donose brzopleto, bez sudjelovanja ili uz svjesno zavaravanje javnosti a Sabor služi kao gumeni pečat. Shizofreno odlučujući danas jedno a sutra drugo nazivamo to nesuvislo ozbiljnim državnim poslom</p>
<p>BRANKO SALAJ</p>
<p>Teško poniženje, kojim je Hrvatski sabor obdario svoj narod de facto povlačenjem ekološko-ribarske zone, nije lako zaboraviti. Za nekoga, tko već godinama tvrdi da hrvatska vanjska politika nema pravoga cilja, takav razvitak, međutim, nimalo ne iznenađuje. Ako se narodno zastupstvo ranije gotovo jednodušno moglo okupiti oko ulaska u euroatlantske integracije kao jedine vanjskopolitičke alternative, onda je izabralo i logiku prihvaćanja bilo koje cijene koja se na tom putu zatraži. </p>
<p>Više sam puta upozoravao na to da je zemlja s jednom opcijom zemlja bez mogućnosti izbora, bez pregovaračkih argumenata, zemlja pod prisilom, u krajnjoj liniji kolonija (»EU (bez) alternative – globalizacija i integracije kao alibi nepostojećoj vanjskoj politici«, Hrvatska revija, 1/2003). Ništa to bolje ne ilustrira od onoga što se dogodilo u sabornici 3. lipnja 2004.</p>
<p>U Švedskoj kažu kako u životu nema mnogo smisla plakati nad prolivenim mlijekom. No za budućnost Hrvatske važno je pitanje, jesmo li tim sramotnim činom završili rasprodaju suverenosti, koja nema blage veze sa stvarnim zahtjevima integracijskih procesa, ili mislimo nastaviti prema istom obrascu. </p>
<p>Nema sumnje da će zagovornici posljednje saborske odluke tvrditi da je bila riječ o iznimnoj situaciji, u kojoj je valjalo učiniti sve da se izbore strateški važne odluke u Europskom vijeću o kandidatskom statusu Hrvatske i o datumu početka pregovora o članstvu u EU. Pritom se često tvrdi da će time pitanje hrvatskog ulaska u europsku zajednicu država napokon iz političkog prerasti u tehničko pitanje ispunjavanja objektivnih standarda, jednakih za sve.</p>
<p>Riječ je, dakako, o teškoj zabludi, jer je politika i te kako bila i ostat će prisutna u radu budućeg pregovaračkog partnera, Europske komisije. Problem je hrvatske politike da ne shvaća logiku europske politike prema zapadnobalkanskoj regiji (i Hrvatskoj koju vidi u njoj!) a još je manje svjesna jaza, što dijeli percepcije, koje Hrvatska i (Zapadna) Europa imaju jedna o drugoj. </p>
<p>A srž je problema upravo u tom jazu, iz koga proizlaze stalni nesporazumi i razočaranja.</p>
<p>Što se Europe tiče, stvar je više nego jasna: Ona i dalje ne zna što bi s Balkanom. Ili preciznije, u igrama utjecaja velikih zemalja unutar Unije balkanske karte još nisu podijeljene odnosno trenutačna pravila igre ne dopuštaju da im se utvrdi prava vrijednost. Zato velesile – s iznimkom Italije, čiji su balkanski apetiti prejaki da bi se mogli uvjerljivo zatomiti – izigravaju nezainteresiranost, u dobroj mjeri hinjenu, poput one poznate Bismarckove, da Balkan ne vrijedi kostiju jednoga jedinog grenadira. </p>
<p>Najnoviji globalni potresi izazvani krizom na Srednjem istoku jasno upozoravaju na stvarnu geostratešku važnost Balkana za cijelu Europu, a posebice za neke njene dijelove. </p>
<p>Tu su onda i tradicionalni interesi Rusije, a sada i svjetskog hegemona, SAD-a, kome je to područje važno unutar koncepta borbe protiv međunarodnog terorizma (s naglaskom na islamistički fundamentalizam) ali i kao područje na kome može podsjetiti na slabosti Europe kao potencijalnog globalnog sunatjecatelja. </p>
<p>No čak i kad europske nacije promatraju Balkan izolirano, izvan globalnih geostrategija, jasno im je da njihova nedorečenost u odnosu prema toj perifernoj regiji stvara nesređenost, koja neposredno prijeti europskom miru. </p>
<p>Osjećaj potrebe »zavođenja reda« razvija se na potki kolektivne (zapadno)europske podsvijesti, koja taj ambijent razaznaje kao nerazvijen, divlji i sirov, što se često pothranjuje površnim, pa i manipuliranim, povijesnim opisima područja kao kolonijalnoga slijepog crijeva većih šarenih carstava, s beznadno izmiješanim i međusobno suprotstavljenim etničkim, vjerskim i drugim civilizacijskim sastojinama. To je dublji, preneseni smisao pojma balkanizacija.</p>
<p>Zapadna Europa je shvatila da u pokušajima usmjeravanja toga područja može računati na Hrvatsku kao jednu od rijetkih uporabivih karata, s kojima može po volji igrati, a da sama ne zagazi u balkanski mulj još dublje nego što je već učinila. </p>
<p>U hrvatskoj se javnosti pritom slabo uočava do koje se mjere uloga namijenjena Hrvatskoj u mnogim utjecajnim zapadnim krugovima, pa i u širim javnostima zapadne Europe, poklapa s njenim mentalnim smještajem na Balkan. A taj smještaj, možda još i više od funkcionalnih potreba balkanske operacije, drži Hrvatsku izvan institucionalizirane europske obitelji. </p>
<p>Tipično je za naš akademski drijemež, a znakovito za nerazvijenu političku svijest, da se u hrvatskoj javnosti uopće ne postavlja pitanje raskoraka između naših vlastitih percepcija europskog (čitaj: zapadnoeuropskog) identiteta Hrvatske, zasnovanog što na činjenicama, što na kompleksima, što na labavim nacionalnim mitovima, i slike, koju o nama imaju mnogi na Zapadu. </p>
<p>Za to pregovarači i medijski manipulatori, s kojima imamo posla, u odnosu na Hrvate imaju jednostavno rješenje i za najneugodnije situacije: Hrvatima nikada dosta jeftinih komplimenata o vlastitoj europskoj baštini i mahanja mrkvom formalnog uključivanja u veliku i bogatu europsku obitelj. Indijancima i Crncima su kolonizatori donosili ogrlice šarenog stakla – Hrvatima su dovoljne priče o europskom identitetu.</p>
<p>Kao narodu s europske periferije, izloženom vojnim agresijama i graničnim civilizacijskim prožimanjima najrazličitijih vrsta (vjeroispovijesti, istok-zapad, jug-sjever), Hrvatima je uvijek bilo stalo do priznanja matice kontinenta i u njih stvorilo kompleks, kakav neke druge periferne nacije, poput recimo Šveđana i Portugalaca, ne poznaju. </p>
<p>Ti su narodi u dinastičkim, vjerskim i drugim europskim nadmetanjima vjekovima sudjelovali kao subjekti pod vlastitim imenom i sa samosviješću koja iz toga proizlazi: Oni o Europi, i Europa o njima, imaju realne slike.</p>
<p>Hrvati su pak s pravom ponosni na nesumnjivu kulturnu baštinu, koja ih povezuje s Europom, ali pritom često zaboravljaju da je ta kultura najčešće dolazila inicijativama tuđina, koji su stvarno vladali na ovim prostorima, i da je samo marginalno u Europi afirmirala hrvatsko ime i identitet. </p>
<p>Dovoljno je pogledati što se vjekovima događalo s nazivima narodnog jezika (slavenski, ilirski itd) da bi se shvatilo do koje mjere je čak i samo hrvatsko ime bilo zatomljavano. </p>
<p>Čak ni Katolička crkva, koja je nesumnjivo poslužila kao najsnažnija spona s europskom kulturom, nije kao univerzalna organizacija osjećala potrebu jačanja hrvatskog identiteta dok god politički procesi nisu dobrano zakoračili u smjeru nacionalne afirmacije. Kako je onda Europa povijesno doživjela Hrvate? Nacionalne mitove, poput onoga o predziđu kršćanstva, čak ni katolička Europa u svom najvećem dijelu nije nikada prepoznala. Dok su hrvatske velmože pred osmanlijskim naletom uzalud zapomagali za europskom pomoći, Europa je Hrvate na primjer u 30-godišnjem ratu prepoznavala kao prilično surove ratnike – nije slučajno u švedskom krabat (Hrvat u njemačkom toga doba) dugo ostao sinonim za razbijača! </p>
<p>Jelačić je imao političkih razloga sudjelovati u ugušivanju mađarske nacionalne revolucije i građanskog ustanka u Beču, ali se ta intervencija doživljavala bitno drukčije iz rakursa nadirućih demokratskih revolucionarnih snaga u Europi. Teške pogrde Friedricha Engelsa na račun Hrvata zacijelo su bile prihvaćane i izvan socijalističkih krugova. </p>
<p>Doda li se tome sudjelovanje na gubitničkoj strani u Prvom svjetskom ratu kao i nedjela, počinjena u hrvatsko ime za vrijeme Drugog svjetskog rata – što je jugoslavenska propaganda obilato koristila istodobno umanjujući doprinos antifašističkoj borbi – jasno je da skeptičnost spram Hrvata i Hrvatske u mnogim krugovima ima duboke povijesne korijene. </p>
<p>Ali nije sve u povijesti. Svojim vlastitim ponašanjem mi se sami često smještamo na Balkan. S jedne strane proglašavamo optužene generale počasnim građanima gradova, a s druge ih šaljemo u Haag. Važne političke odluke, koje zadiru daleko u budućnost i za koje bi se moglo iznaći racionalnih motiva, razne naše vlade donose brzopleto, bez sudjelovanja ili uz svjesno zavaravanje javnosti a Sabor služi kao gumeni pečat. </p>
<p>Shizofreno odlučujući danas jedno, a sutra drugo nazivamo to nesuvislo ozbiljnim državnim poslom. Cijeli projekt našeg približavanja Europi boluje od voluntarizma, čije nesmotrenosti i pogreške Bruxelles i pojedine članice EU-a debelo naplaćuju. </p>
<p>Sasvim konkretno, Hrvatska mora računati da će i dalje biti kronično osumnjičena u dobrom dijelu socijalističke, liberalne pa i zelene Europe, a da je podrška konzervativnih snaga u još većoj mjeri nego kod drugih vezana uz uske nacionalne interese pojedinih zemalja.</p>
<p>Doda li se tome da je hrvatski nacionalni proizvod neznatan u odnosu prema proizvodu Europske unije – svega 2,5 tisućinke – ali da čini pola proizvoda zapadnog Balkana, jasno je da će Europska unija učiniti sve da bi Hrvatsku držala dobro na uzdi kao instrument svojih balkanskih zahvata. </p>
<p>Zato je realistično očekivati da će odluka o početku pregovora potrajati i da će, kada oni jednom počnu, biti dugi i teški bez obzira na to koliko Hrvatska nastavila s rasprodajom ne samo svoje suverenosti nego i takvog jedinstvenog resursa kao što je Jadran. </p>
<p>Možda na kraju uđemo u Europu kao Portoriko u SAD, kao kolonija sa zvučnim imenom, Commonwealth of Croatia. Možda nam upali prodaja ogrlica od šarenog stakla.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije i publicist, bivši hrvatski veleposlanik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrepčani ga nisu zaboravili </p>
<p>Dražen Petrović otišao je s ovoga svijeta puno prerano, a koliko se Zagrepčani teško mire s činjenicom da ga nema, pokazali su u ponedjeljak brojni cvjetni aranžmani i svijeće ispred njegove grobnice na Mirogoju. Obitelj Petrović je, kao i svake godine, Draženovo počivalište posjetila u poslijepodnevnim satima, u vrijeme kad je prije 11 godina izgubio život u automobilskoj nesreći. </p>
<p>»Draženova grobnica postala je svetište na koje ljudi odlaze i kad nemaju neki poseban povod. Mjesto gdje je pokopan ne shvaćaju kao grob već mjesto na kojemu se mogu opustiti, smiriti i pronaći snagu«, rekla je Draženova majka Biserka. Iako ga fizički nema, brojne svijeće koje građani svakodnevno pale potvrđuju, smatra gospođa Petrović, da ga ljudi nisu zaboravili i to joj doista znači puno. </p>
<p>Među brojnim građanima koji su zapalili svijeću i donijeli cvijeće na grob sportaša zahvaljujući kojemu su doživjeli najljepše košarkaške trenutke, bio je i bivši vlasnik The Besta Mirko Kramarić. »Sjećam se, posljednji put vidio sam ga u Bestu prije odlaska na EP. Razgovor u opuštenoj atmosferi završili smo dogovorom da se vidimo po njegovu povratku iz Njemačke, no on se više nije vratio«, priča Kramarić. Dražen je, dodaje, dolazio i u njegovu pizzeriju kad je tek stigao u Cibonu, a najviše je volio miješanu pizzu. »Bio je izuzetno pozitivna osoba od koje su mladi u svakom smislu mogli puno naučiti, no na žalost umjesto njega, danas se dive nekim Štimcima i Mamićima«, ističe Kramarić. </p>
<p>U ponedjeljak je, kao i svake godine na taj dan, Mirogoj posjetila i prijateljica obitelji Petrović, Jasna.</p>
<p> »Bili smo jako dobri prijatelji i jedna svijeća je najmanje što mogu učiniti za sjećanje na Dražena«, rekla je Jasna koja od odlaska kapetana ne prati košarku jer kaže da »to više nije to«. Iako je raduje što će Zagreb, uz trg i dvoranu, uskoro dobiti i muzej Dražena Petrovića, kaže da je sve to trajalo predugo. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tuđmanu Rooseveltov ili Trg Francuske Republike</p>
<p>Budući trg sa spomenikom prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu vjerojatno će biti današnji Rooseveltov trg ispred Mimare, iako je još uvijek u igri i Trg Francuske Republike na Črnomercu. Koju će od te dvije lokacije Odbor za imenovanja i preimenovanja ulica i trgova predložiti Gradskoj skupštini, znat će se već ovaj tjedan, a prijedlog bi se trebao naći već na sljedećoj skupštinskoj sjednici, 8. srpnja.</p>
<p>Odbor će dotad, zajedno sa stručnom skupinom, odvagnuti sve argumente za i protiv tih dviju lokacija, razgovarati s obitelji Tuđman i savjetovati se sa svim političkim strankama koje sudjeluju u radu Skupštine. No, prema mišljenjima iznesenima u ponedjeljak, očito je da su članovi Odbora redom za to da se upravo trg ispred Mimare preimenuje u Tuđmanov, dok drugu lokaciju smatraju rezervnom. Svi se, međutim, slažu u tome, da to više ne treba odgađati. </p>
<p>»Ni pet godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika Zagreb nema njegov trg niti spomenik. Ako do kraja našega mandata ne omogućimo da Tuđman dobije reprezentativan trg i tako mu se odužimo kao pojedincu najzaslužnijem za hrvatsku samostalnost, odgovornost će biti na nama«, kazao je HIP-ovac Nenad Ivanković. Pritom je važno, istaknuo je, da se odluka o konačnoj lokaciji donese političkim konsenzusom.</p>
<p>Zdravko Tomac, pak, smatra da oko preimenovanja Rooseveltova trga ne bi trebalo biti većih problema, iako, kaže, neki smatraju da je bolje da se u Tuđmanov trg preimenuje Trg maršala Tita. »Osobno nisam za to, a mislim da ni Tuđman ne bi bio sretan da Tito ostane bez svoga trga, jer to nije htio ni za života. Najbolje bi bilo da se njihovi trgovi nadovezuju jedan na drugi«, zaključio je Tomac.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gradonačelnica bila na samo jednoj od 211 sjednica</p>
<p>Od 211 sjednica Skupštine trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, održanih od 1. siječnja 2003. do danas, gradonačelnica Vlasta Pavić bila je samo na jednoj. Nakon nje, najviše izostanaka sa sjednica imaju njezin zamjenik Milan Bandić (121), SDP-ov pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić (110) i HNS-ov član Poglavarstva zadužen za gradsku imovinu, Srećko Ferenčak (107).</p>
<p>S druge strane, predsjednik Skupštine Ladislav Prežigalo bio je na svih 211 sjednica, a vrijedni su bili i oporbenjaci Tomislav Jelić (HB) koji je bio na 208 sjednica, i Nenad Ivanković (HIP) s njih 193, te esdepeovi skupštinski zastupnici Ivo Jelušić i Ivan Šikić, prisutni na 191, odnosno 189 sjednica.</p>
<p>Podatke o dolascima na sjednice Skupštine trgovačkih društava medijima i javnosti odlučio je pokazati Tomislav Jelić. Zbog izostanaka, objašnjava, Skupština ima velikih problema oko prikupljanja kvoruma. Za donošenje bilo kakve odluke, od 15 članova Skupštine potrebni su, naime, glasovi njih osam.</p>
<p>»Članovi Poglavarstva, posebno Milan Bandić, Vlasta Pavić, Stipe Tojčić, Slavko Kojić, Srećko Ferenčak i Nenad Crnić vrlo traljavo izvršavaju svoje obveze u Skupštini trgovačkih društava. Važnije im je hoće li tvrtke iz njihove interesne zone dobiti od Grada posao, nego kako će gradska poduzeća poslovati i kakva će biti i koliko će koštati usluga koju će pružati građanima«, kazao je Jelić, dodavši da je »krajnje drsko i bezobrazno da su Ferenčak, Bandić i Kojić bili na manje sjednica nego je onih na kojima nisu bili«.</p>
<p>Što se tiče gradonačelnice, Jelić ju je pozvao da dâ ostavku na mjesto člana Skupštine, ako nema vremena dolaziti na sjednice. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vlasta Pavić: Moj glas nije presudan</p>
<p>»Na sjednice Skupštine trgovačkih društava dolazit ću ovisno o važnosti dnevnog reda, jer moj glas nije presudan. Primjerice, bila sam na sjednici na kojoj je smijenjen bivši direktor Gradskih groblja Darko Borovina, jer mi nije bilo jasno zašto Skupština već prije nije reagirala na nepravilnosti utvrđene u njegovu radu«, kazala nam je u ponedjeljak gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p>Općenito nije zadovoljna, kaže, načinom rada Skupštine, te očekuje da će to biti predmet skore široke rasprave. Kvaliteta njezina rada, prema njenom mišljenju, ne bi trebala ovisiti o tome koliko kvalitetnom direktori predstave situaciju svog poduzeća.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Slijepi će uskoro telefonski »čitati« sve novine </p>
<p>Ovih je dana Gradsko poglavarstvo prihvatilo pokroviteljstvo nad humanitarnom akcijom »Samo se srcem dobro vidi«. Zahvaljujući njoj, slijepe i slabovidne osobe mogu »čitati« Večernji list preko posebnog telefonskog servisa na broju 01/303-50-85. Tijekom lipnja i ostale će se tiskovine odnosno teletekst HRT-a posebno uređenim softverom (korisnici sami tipkom na telefonu biraju rubriku) uključiti u »telefonsko čitanje«. Autori toga jedinstvenoga projekta, koji je i u svijetu pobudio veliko zanimanje, jesu EP- 64 Agenturhaus, IskonInternet, Metropolis media i 55 radijskih postaja. S obzirom na velike materijalne troškove projekta, organizatori su jednokratnu donaciju zamolili i od Gradskog poglavarstva. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dani Kulturnog centra Peščenica </p>
<p>Povodom Dana Kulturnog centra Peščenica u utorak, 8. lipnja, održat će se niz priredbi. Polaznici Radionice o grafitima u 17 sati oslikavat će fasadu Kulturnog centra Peščenica. Završni sat polaznika glazbene radionice synthesizera i otvorenje skupne izložbe slika polaznika Likovnog kluba bit će u 19 sati. Od 19.15 sati održat će se Radionica neverbalnog kazališta, a od 20.15 predstava Ka, kaladont Teatra Gaudeamus. Zainteresirani se od 21.15 mogu uključiti u plesne radionice hip-hopa i break-dancea.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Zbog automobila se isplatilo natjecati</p>
<p>Studio Jadran filma ponovno je, baš kao i prethodni dan kada se održavalo finale showa Hrvatski idol, bio premalen da bi primio sve navijače potencijalnih pobjednika</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Velikim finalom Story SuperNova Multitalents showa Nove TV u nedjelju navečer, izabrani su najbolji glumac, imitator i model tog višemjesečnog natjecanja, koje je zaokupilo veliku pažnju javnosti i gledatelja. </p>
<p>Od čak tisuću prijavljenih kandidata za imitatore, u showu je pobijedio Radoslav Dado Maran, dok su Krunoslava Čabraju gledatelji Nove TV izabrali su za pobjednika u kategoriji najboljeg glumca. Titulu najljepšeg modela ponijela je Jelena Urukalo.</p>
<p>Studio Jadran filma ponovno je, baš kao i prethodni dan kada se održavalo finale showa Hrvatski idol, bio premalen da bio primio sve navijače potencijalnih pobjednika. </p>
<p>U programu, kojeg su vodili Dorijan Elezović i Anja Alavanja zajedno sa svojim pomagačima u backstageu, izmjenjivali su se svi finalisti glumeći, imitirajući i nasmijavajući publiku svojim skečevima, koje su uglavnom sami pripremili. Ukupno šest natjecatelja u kategoriji modela, od kojih su dva bila muška, u nekoliko je izlazaka na pozornicu prošetalo u kupaćim kostimima te večernjim, ležernijim toaletama pokazujući svoje fizičke atribute. </p>
<p>Da su se hrabrost i trud uloženi u višemjesečni show isplatili, govore i bogate nagrade kojima su darivani pobjednici. Svaki od njih je, naime, na dar dobio automobil fiat pandu, kao i mogućnost angažmana u sljedećim projektima Nove TV. </p>
<p>Osim toga, svi sudionici, kao i mnogobrojni gosti, voditelji i pjevači koje je također iznjedrila komercijalna televizija, nagrađeni su velikim dvadesetominutnim vatrometom koji se vidio nad cijelom Dubravom. Druženje i slavlje svih sudionika natjecanja nastavljeno je do ranih jutarnjih sati u jednom zagrebačkom kafiću. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tony prvi put u rukama tamnopute glumice </p>
<p>NEW YORK, 7. lipnja</p>
<p> – Dodjela najprestižnijih kazališnih nagrada Tony, u svom će 58. izdanju ostati zapamćena po glumici Philiciji Rashad, prvoj tamnoputoj glumici u povijesti kojoj je pripala ta nagrada u kategoriji najbolje dramske glumice. Dosta je pozornosti izazvala i pobjeda mjuzikla »Avenue Q«, u kojem se pojavljuju lutkarski likovi koji izgovaraju riječi od četiri slova, a sve je dodatno začinjeno melodijama u stilu kratkih jingleova. Istoj je predstavi pripao Tony u još nekoliko kategorija, između ostalog za najbolju glazbu.</p>
<p>Jeffersonu Maysu je pripala nagrada za najboljeg glumca zbog njegovog sjajnog portretiranja njemačkog transvestita te još 40-tak likova u predstavi »I Am My Own Wife«. Hollywoodska zvijezda Hugh Jackman, poznat po filmskim hitovima »X Men«, nekoliko je puta izlazio na pozornicu njujorškog Radio City Music Halla, najprije kao jedan od domaćina svečanosti, a potom i kao osvajač Tonyja za nastup u mjuziklu »The Boy From Oz«. </p>
<p>Najviše Tonyja, čak pet, pripalo je mjuziklu Stephena Sondheima »Assassins«, koji govori o ubojicama američkih predsjednika. Jedna od nagrada pripala je glumcu Michaelu Cerverisu koji je tumačio Lincolnovog ubojicu Johna Wilkesa Bootha. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Denykenov show u subotu na Jarunu </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Prošlog je mjeseca, u trenucima obilježavanja dva desetljeća postojanja kultnog zagrebačkog Radija 101, objavljena rock kompilacija »Denyken 15«, kojom je poznati hrvatski producent obilježio 15 godina rada. Promocija tog albuma održat će se u subotu 12. lipnja na zagrebačkom Jarunu, u organizaciji Radija 101. Riječ je o pravom glazbenom happeningu koji će se održati na dvije pozornice, a tom će prigodom stojedinica okruniti svoje rođendansko slavlje. Ulaz na feštu bit će besplatan.</p>
<p>Na koncertu će nastupiti većina izvođača koji su snimili pjesmu na spomenutoj kompilaciji, a na štandu, postavljenom za tu prigodu na Jarunu, »Denyken 15« će se prodavati po znatno nižoj cijeni. Sav prihod od prodaje albuma namijenjen je SOS Dječjem selu Lekenik.</p>
<p>Na Jarunu će nastupiti: Hladno Pivo, The Bambi Molesters, Pipschips Clips , Bare & Plaćenici, Zabranjeno pušenje, Vatra, Zadruga, Stampedo, Zaklonišče prepeva i Ramirez, a od onih koji se ne nalaze na kompilaciji: Gustafi, Edo Maajka, Psihomodo pop, TBF i mnogi, mnogi drugi.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mađari grade svoj Hollywood</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 7. lipnja</p>
<p> – Mađarska kinematografija godinama je bila sasvim solidan rasadnik različitih filmskih talenata, a ubuduće bi, umjesto izvoza, naši susjedi mogli početi uvoziti talente za potrebe 184 milijuna dolara vrijednog filmskog kompleksa, za koji već sada njihovi mediji navode kako će biti najveći filmski studio na svijetu. Riječ je o životnom projektu hollywoodskog producenta mađarskog porijekla Andrewa Vajne, 80-tih godina vodećeg hollywoodskog producenta među čijim su hitovima serijali »Rambo« i »Terminator«.</p>
<p>Kompleks će, kad bude gotov, nositi ime Sandora Korde, prvog britanskog filmskog mogula koji se na filmovima potpisivao s Alexander Korda i koji je zaslužan za karijere legendarnog redatelja »Casablance« Michaela Curtiza (pravim imenom Mihaly Kertesz) te najpoznatijeg filmskog Drakule Bele Lugosija. </p>
<p>Zemlje istočne Europe ionako su posljednjih godina zbog niskih produkcijskih troškova vrlo zanimljive hollywoodskim studijima, pa je veliki broj spektakularnih hitova što ih gledamo u kinima snimljen u Pragu ili Bukureštu, a novi bi kompleks trebao privući novac u Mađarsku. </p>
<p>Filmski kompleks će do kraja 2005. godine biti izgrađen u mjestu Etyeku, udaljenom 25 kilometara od Budimpešte, gdje će se na prostoru veličine od gotovo 11 hektara nalaziti čak šest studija. Jedan od njih će biti veličine 6070 kvadratnih metara i investitori kažu kako će biti dvostruko veći od trenutačno najvećeg svjetskog studija Pinewood u Londonu. Također će nuditi najveće svjetske bazene za snimanje podvodnih i vodenih scena.</p>
<p>»Sagradit ćemo veliki kompleks jer ne postoji ništa slično njemu i sigurni smo da će tako godinama i ostati«, pompozno je novinarima svoj projekt najavio Vajna. </p>
<p>Vajni je podršku pružio mađarski financijer Sandor Demjan, rođen u Etyeku, koji je bogatstvo zgrnuo gradeći velike trgovačke centre po Europi. </p>
<p>Vajna se nada da će filmaše, uz najveći svjetski studio, u njegovu domovinu privući i jeftinija radna snaga te novi zakon koji nudi porezne olakšice filmašima. Ne treba sumnjati kako će mu to i poći za rukom budući da su neke druge zemlje istočnoeuropske zemlje odavno prepoznate kao idealne za snimanje filmova. Tako su samo posljednjih godina u Pragu snimljeni blockbusteri poput Vin Diselovog »XXX«, Hugh Jackmanovog »Van Helsinga«, Cruisove »Nemoguće misije« ili Conneryjeve »Družbe pravih gentlemana«. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Važno je imati dlakava prsa </p>
<p>LOS ANGELES, 7. lipnja</p>
<p> – Glumac Orlando Bloom, kojeg smo upoznali u »Gospodarima prstenova«, a oduševio je i u spektaklu »Troja«, morao je staviti vlasulju na prsa kako bi što autentičnije mogao interpretirati ulogu Baliana u novom filmu Ridleyja Scotta »Kingdom of Heaven«, o križarskim ratnicima u 12. stoljeću. Naime, Scott je odlučio da Bloom treba dlakava prsa kako bi više sličio ratniku, a ne muškarcu današnjice.</p>
<p>Jeremy Irons također je jedna od zvijezda novog Scottovog filma, čije se prikazivanje očekuje sljedećeg proljeća, a osim njega u filmu će igrati Liam Neeson, Eva Green, Marton Csokas, David Thewlis i Brendan Gleeson.</p>
<p>Radnja ovog filma smještena je u 12. stoljeće na Daleki istok gdje mladi pastir (Bloom) postaje vitez, spašava kraljevstvo i zaljubljuje se u princezu, a sve to za vrijeme stogodišnjih križarskih ratova. Film se snima u Maroku.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>John Malkovich kupuje vilu »Aurora« kod Dubrovnika</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Njemačka tvrtka »FinCom« spremna je platiti od 80 do 100 tisuća eura za vilu »Aurora« u Trstenom pokraj Dubrovnika, koja je u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, saznaje sarajevsko Oslobođenje. »FinCom« je Vijeću ministara BiH poslao pismo namjere još krajem prošle godine, ali do danas nije dobio odgovor ni na navedeni dokument niti na konkretnu ponudu, dodaje list.</p>
<p>Vlada BiH već je nekoliko puta izvješćivala novinare o raspravi o mogućoj prodaji te vile američkom glumcu Johnu Malkovichu, naglašava Oslobođenje, podsjećajući da je taj objekt uništen tijekom rata u Hrvatskoj i da ga treba obnoviti, za što država BiH nema novca, »bar tako tvrde u Vijeću ministara«. </p>
<p>Nejasno je ipak zašto je između njemačke tvrtke i poznatog glumca odluka pala baš na Malkovicha, naglašava list. Nikad se nije saznalo ni koliko je Malkovich spreman platiti za vilu, a u međuvremenu nitko ne vodi računa o objektu pa ni vlasti BiH, upozorava Oslobođenje, dodajući da će konačnu odluku o novom vlasniku vile donijeti Parlamentarna skupština BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izgubljeni »sedmi kontinent« nađen na jugu Španjolske</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Skupina njemačkih znanstvenika na čelu s dr. Rainerom Kuehneom, otkrila je mističnu Atlantidu! Barem oni tako vjeruju. Ako je suditi po satelitskim snimkama, Atlantida je postojala u južnoj Španjolskoj u predjelu Marisma de Hinojos blizu grada Cadiza. Tako je možda ostvaren stari san arheologa i znanstvenika, zaljubljenika u priču o Atlantidi, o pronalasku otoka-grada najvećeg uspona civilizacije koja je, po pisanju Platona, zbog poplave nestala u oceanskim dubinama između 800. i 500. godina prije Krista.</p>
<p>Platon je opisao Atlantidu u jednom svome djelu, što je poslužilo kao svojevrstan »scenarij« njemačkim znanstvenicima temeljem kojeg se i išlo u potragu za Atlantidom i čiji su rezultati objavljeni u časopisu Antiquity. Veliki filozof opisao je Atlantidu kao otok-grad izgrađen u obliku koncentričnih krugova. Iste su takve »krugove« otkrili i znanstvenici na lokaciji na koju upućuje satelitska snimka – prikazane su dvije pravokutne strukture u mulju i dijelovi krugova koji ih okružuju.</p>
<p>Platon je pisao o »otoku« promjera oko 925 metara, koji su okruživale kružne strukture - koncentričnih krugova - od kojih su se neki sastojali od vode, a drugi od zemlje. Te strukture mogu biti, misli dr. Kuehne, ostaci dvaju hramova, »srebrnog hrama« posvećenog Posejdonu, grčkom bogu mora, i »zlatnog hrama« posvećenog Klejtu i Posejdonu zajedno - sve je to opisao Platon u svojim dijalozima »Kritija«. </p>
<p>Veličina Atlantide i tih krugova na satelitskim je snimkama malo veća no što ih je opisao Platon, za što postoje dva objašnjenja. Jedno je da je Platon krivo »protumačio« veličinu Atlantide, i drugo, stare mjere za mjerenje površina u Platonovo doba - stadia (oko 180 metara) - vjerojatno su bile 20 posto veće od danas poznatih mjernih instrumenata.</p>
<p>Ako se i dokaže dodatnim mjerenjima, ova se senzacija idealno poklapa s Platonovim dimenzijama oba hrama. Prema usporedbama prijašnjih pokušaja detekcije Atlantide, to se otkriće gotovo posve poklapa s Platonovim opisima. Iako ima dosta nerazumljivih interpretacija, znanstvenici misle da su potrebni detaljniji postupci i provjere kako bi se sve u vezi s navodnim otkrićem »stavilo u okvire« u kojima se uistinu može s većom sigurnošću ustvrditi da je Atlantida – otkrivena. Taj posao sad trebaju obaviti arheolozi. </p>
<p>Valja podsjetiti da je priča o Atlantidi, tom izgubljenom idealnom otoku, stoljećima zaokupljala znanstvenike i školnike. Najstarije poznate zabilježbe o mističnoj Atlantidi bilježi Platon u svojim »dijalozima Kritija i Timaj«. Njegov opis savršene zemlje u kojoj vladaju opće bogatstvo, savršena civilizacija, dugovječnost i prirodna ljepota, stoljećima je bezuspješno poticao avanturiste da nađu tu idealnu zemlju. Je li potrazi došao kraj?</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Djeca koja se služe računalom lakše uče</p>
<p>CHICAGO, 7. lipnja</p>
<p> – Predškolci koji se znaju služiti računalom uče lakše od vršnjaka koji ne vladaju tom vještinom, tvrde američki istraživači. Studija koja je obuhvatila 122 djece u dobi od tri do pet godina, pokazala je da djeca koja tri do četiri puta na tjedan, sama ili uz odrasle, provedu određeno vrijeme uz računalo, postižu bolje rezultate na testiranjima kognitivnog razvoja.</p>
<p> Djeca se računalom mogu »služiti« na razne načine: mogu tipkati, igrati se, gledati slike ili promatrati i oponašati roditelje ili stariju braću i sestre kako nešto rade na računalu. Prijašnje su studije pokazale da služenje računalom poboljšava finu motoriku djeteta te sposobnost prepoznavanja brojeva i slova. Ali, nije dokazana povezanost služenja računalom i djetetova znanja ili jezičnih sposobnosti, a neki vjeruju da računalo potiskuje stjecanje osnovnih dječjih iskustava u igri s vršnjacima.</p>
<p>Autori napominju da je studija bila ograničena jer se rezultati temelje na roditeljskim procjenama vremena koje je dijete provelo uz računalo, a ne na činjenici koliko se često služilo edukativnim programima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Martinis: moj su posao dali Vinku Brešanu</p>
<p>Dalibor Martinis odustao od projekta izrade multimedije za hrvatski paviljon na izložbi Expo 2005. u Japanu »konsterniran postupkom Ministarstva vanjskih poslova koje je angažiralo redatelja Vinka Brešana« / Ivica Maričić, nacionalni povjerenik za EXPO, ističe da je Martinis pretjerao u svojim financijskim prohtjevima koji daleko nadmašuju hrvatski proračun nastupa na EXPO-u / Arhitektonski studio 3 LHD i Damir Fabijanić ostaju raditi na paviljonu</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Rekonstrukcijom paške solane Hrvatska je trebala predstaviti svoju višetisućeljetnu mediteransku kulturu na najvećoj svjetskoj izložbi Expo 2005. u Japanu. </p>
<p>Podsjetimo, projekt su osmislili Arhitektonski studio 3 LHD, Damir Fabijanić i Dalibor Martinis. No, niti pripreme za nastup Hrvatske na prestižnoj Svjetskoj izložbi u Aichiju ne mogu proći bez skandala. Naime, s projekta se povlači uvaženi likovni umjetnik Dalibor Martinis duboko uvrijeđen što je Ministarstvo vanjskih poslova za film i multimediju angažiralo redatelja Vinka Brešana. Martinis ističe da je »konsterniran postupkom koje je primijenilo Ministarstvo vanjskih poslova i ured Expoa prema njemu kao autoru«.</p>
<p>Svoju poziciju u autorskom timu Expo 2005. zaslužio je, podsjeća, tako što je stručni žiri koji je imenovalo Ministarstvo vanjskih poslova, proglasilo rješenje autorskog tima (3 LHD, Fabijanić, Martinis) »najboljim na natječaju«. Na izložbi koju bi moglo posjetiti 15 milijuna ljudi, posjetitelji bi u 10 minuta imali prilike Hrvatsku doživjeti kroz vodu, tlo i zrak. </p>
<p>Hrvatski paviljon, razdijeljen u dvije etaže i pet prostorno-scenskih cjelina, pružio bi posjetiteljima nezaboravan vizualni doživljaj. Nakon ulaza kroz trijem sa stropom ispunjenim vodom, posjetitelji bi se našli u razini zemlje gdje se scenskim doživljajem podsjeća na podmorje, razinu mora i solanu (Pag, Ston). Sol bi ovdje bila znak »mudrosti, umjerenosti i čistoće«, podsjetnik na težački rad hrvatskih solara i simbol mediteranske kulture.</p>
<p> Pomoću pokretne platforme koja bi se lagano dizala, potom bi posjetitelji na drugoj zatamnjenoj razini iz prostora solane ušli u prostor gdje bi im golemi vodoravni ekran predstavio ljepote Hrvatske – more, gradove, brodove, ljude i kulturu, sve snimljeno iz zraka, dajući im spektakularan osjećaj da lete iznad Hrvatske.</p>
<p>Upravo je Dalibor Martinis bio zadužen za cjelokupnu izvedbu konceptualnog, točnije multimedijskog dijela paviljona, a danas je »ogorčen davanjem njegova posla Brešanu«. Cijenjeni fotograf Damir Fabijanić pak kaže: »Izuzetno mi je žao da je došlo do ovakve situacije da se na žalost po tko zna koji put u Hrvatskoj čak i ovakvi projekti, nepodijeljeno dobro prihvaćeni u startu, uvijek zakompliciraju, to jest dolazi do skandala«.</p>
<p> I Fabijanić i Studio 3 LHD, pojašnjava, nastavljaju svoj posao bez Martinisa, što su obvezni prema ugovorima. Samim otkupom natječajnog rada vlasnik projekta postaje Hrvatski nacionalni odbor za Expo »i oni ga mogu bilo bilo kome dati«, kaže Fabijanić. </p>
<p>Što, pak, kaže Ivica Maričić, prvi čovjek hrvatskog nastupa na Svjetskoj izložbi, nacionalni povjerenik RH za Expo i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za Expo: »Martins je jedan od koautora idejnog projekta i kao ostali je za svoj prvonagrađeni rad dobio naknadu, čime je Hrvatski nacionalni odbor postao vlasnik prvonagrađenog idejnog projekta. U točki 14. raspisa natječaja decidirano piše da Hrvaski nacionalni odbor može realizaciju projekta ponuditi bilo kome. Naravno da je taj odbor ponudio razradu projekta autorskom timu – Fabijanić, Martinis, 3 LHD.</p>
<p> I normalno da je s njima sklopljen ugovor za realizaciju. Međutim, kada je Daliboru Martinisu bilo ponuđeno da preda svoju ponudu za razradu i realizaciju, tada je on znatno premašio sredstva koja su za taj dio multitimedijskog projekta bila predviđena. </p>
<p>Važno je reći da je sam Martinis izradio troškovnik multimedijskog događanja u paviljonu za kojeg je Hrvatski nacionalni odbor od Vlade potom zatražio sredstva iz državnog proračuna. I točno toliko koliko je zatražio, Vlada je odobrila. Tada je on uvećao svotu za sedamdesetak posto. S obzirom da se radi o multimedijskom projektu koji uključuje film i glazbu, tražili smo paralelne ponude, naglašava Maričić i dodaje:</p>
<p>– Od Vinka Brešana dobili smo financijski najpovoljniju ponudu. Međutim, tu priči nije kraj, jer smo tada ponovno ponudili Martinisu da radi objedinjavanje čitavog multimedijskog događaja, u skladu s iznosom predviđenim u proračunu za taj projekt. Taj je iznos Dalibor Martinis opet uvećao za više od sto posto, kaže Ivica Maričić.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lutkama u pohode</p>
<p>Riječka su kazališta, ulice i trgove osvojile lutke iz 16 zemalja, dok je 19. svjetski kongres UNIMA-e u Opatiji okupio tridesetak lutkare i teoretičare lutkarstva koji će raspravljati o bitnim pitanjima lutkarske umjetnosti / Vijetnamske lutke na vodi jedna su od najvećih atrakcija festivala</p>
<p>U Rijeci je u nedjelju na večer svečano otvoren Međunarodni lutkarski festival, a u Opatiji je u ponedjeljak ujutro započeo 19. svjetski kongres UNIMA-e. I dok će Festival do 12. lipnja na riječkim ulicama, trgovima i kazališnim pozornicama predstaviti lutkarske projekte iz 16 zemalja, tridesetak sudionika kongresa najznačajnije lutkarske svjetske organizacije, proslavljajući njezin 75. rođendan, raspravljat će o bitnim pitanjima lutkarske umjetnosti na početku novog tisućljeća. »Dobro došli u domovinu Šegrta Hlapića«, rekao je Zvonko Festini, predsjednik Hrvatskog centra UNIMA-e, pozdravljajući goste kongresa zbog kojeg je Hrvatska danas središte lutkarskog svijeta.</p>
<p>A na početku Festivala, koji je za svoju temu odabrao vodu (»kao nadahnuće i metaforu svemu živome na ovom našem planetu«), riječkoj se publici predstavilo Narodno lutkarsko kazalište iz Vijetnama s jednom od najvećih festivalskih atrakcija – s vijetnamskim lutkama na vodi. Prvi put gostujući na ovim prostorima, vijetnamski su lutkari izveli predstavu što je po svojoj ukorijenjenosti u nacionalnu povijest i tradiciju, kao i po specifičnosti izvedbene tehnike, jedinstvena na svijetu. Njezina jedinstvenost je i u tome što članovi vijetnamskog teatra sami izrađuju lutke te uživo izvode glazbu na originalnim instrumentima.</p>
<p> Bazen je pozornica te iznimno atraktivne predstave koja prati 14 etapa u ruralnom načinu života nekoliko generacija Vijetnamaca kroz stoljeća. Suživot vode i čovjeka njezina je teme, a iskazuje je slikama lova, obrađivanja rižinih polja, slavljenja božanstava, nadmetanja i ratovanja. Sićušne drvene lutke predočuju zmajeve, ribe, ribare, seljake, ratnike… koji uranjaju i izranjaju iz vode ispisujući dio vijetnamske povijesti.</p>
<p> U slici svijeta koju nam nude vijetnamski lutkari prepoznaju se arhetipski tragovi, a vrijednost predstave nije samo u njezinim estetskim izgledima, već, možda ponajprije, u kulturološkim izvorima. </p>
<p> Voda je ključni element i u priči o Robinzonu Crosoeu koju se prvog festivalskog dana gledateljima, na pozornici Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, prepričali zadarski lutkari. Jedna od najnagrađivanijih hrvatskih lutkarskih predstava, u režiji mladog bugarskog redatelja Aleksandra Ivanova (S. Sunninsky), opisujući Robinzonovu pustolovinu tematizira univerzalna pitanja osamljenosti pojedinca u svijetu suočenim s jedinim preostalim hipotetskim izlazom – nadom.</p>
<p>Jezik što ga bugarski redatelj koristi također obnavlja tradicijska sjećanja i lutkarske prizore opskrbljuje onim znakovima što prošlost čine dijelom sadašnjosti. Lutke promišlja iz uporabnih predmeta prepuštajući glumcima da ih ožive u dinamičnoj igri, u kojoj se neprestance izmjenjuju perspektive pripovijedanja i gledanja.</p>
<p> Ne skrivajući se iza lutaka, glumci zadarske predstave ravnopravno s njima ulaze u suodnose oslikavajući svjetove Robinzonovih strahova i nadanja.</p>
<p> A u nedjelju poslijepodne, uoči otvaranja Međunarodnog lutkarskog festivala, riječkim su ulicama prošetali francuski lutkari iz Theatrea de la Toupine s golemom kravom, u pratnji kokoši, vrtnog patuljka i satira na štulama, te kanadski lutkari iz skupine Le Sages Fous s dva noja, koja su u kolicima gurala misteriozno jaje. Pratila ih je mnogobrojna publika raznih uzrasta pretvarajući tako cijeli grad u veliku lutkarsku pozornicu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Isječak španjolske umjetnosti</p>
<p>Predstavljeno tridesetak radova značajnih španjolskih umjetnika s prijelaza stoljeća / To je prva u planu četiri putujuće izložbe koje bi širom Europe predstavljale španjolsku kulturu i umjetnost prošloga stoljeća</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Međunarodni kulturni projekt Nacionalnog muzeja Centro de Arte Reina Sofia iz Madrida, izložba »Na prijelomu stoljeća – španjolska umjetnost 1881. – 1925.« u ponedjeljak na večer otvara se u Umjetničkom paviljonu. Izbor iz fundusa madridskoga muzeja predstavlja španjolsku umjetnost prošloga stoljeća izvan granica domovine, a obuhvaća tridesetak slika i skulptura značajnih španjolskih umjetnika toga doba, nastalih u posljednjih desetak godina 19. i prva dva desetljeća 20. stoljeća, u značajno razdoblje promjena i novih kretanja u cjelokupnoj europskoj umjetnosti koje je ostavilo pečat i u djelima španjolskih umjetnika.</p>
<p> Rečeno je to u ponedjeljak na novinarskoj konferenciji uoči otvorenja izložbe, na kojoj su, uz ravnatelja Umjetničkog paviljona Radovana Vukovića, izložbu najavili i veleposlanik Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj Álvaro Sebastián de Erice, Jasminka Lokas-Strpić iz Ministarstva kulture RH, Lorena Canela Forero, kustosica i restauratorica iz Nacionalnog muzeja Centro de Arte Reina Sofia, te Jasminka Jokanović, voditeljica marketinga Umjetničkog paviljona. </p>
<p>U kratkom obraćanju novinarima španjolski veleposlanik istaknuo je kulturnu i političku dimenziju izložbe, koja u Hrvatsku dolazi u trenutku kada Hrvatska treba postati kandidat za EU, naglasivši kako se radi o početku čvršće i značajne suradnje dviju zemalja na polju umjetnosti. Da ta suradnja nije od jučer, podsjetila je Jasminka Lokas-Strpić, podsjetivši na nekoliko izložaba hrvatskih umjetnika i brojna kazališna gostovanja u Španjolskoj.</p>
<p>Izložba »Na prijelomu stoljeća« prva je od četiri planirane izložbe u ciklusu »Umjetnost jednoga stoljeća«, što ga u roku četiri godine planiraju organizirati madridski muzej i Ministarstvo kulture Kraljevine Španjolske kako bi predstavili španjolsku umjetnost 20. stoljeća širom Europe i širila španjolsku kulturu, rekla je kustosica Lorena Canela Forero.</p>
<p>Najavljeno je da će izložbu otvoriti ministar kulture Božo Biškupić i veleposlanik Španjolske u Zagrebu Alvaro Sebastian de Erice, a može se pogledati do 10. srpnja, nakon čega će biti postavljena u Turskoj. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Maksim Mrvica otvara zadarsko kazališno ljeto</p>
<p>ZADAR, 7. lipnja</p>
<p> – Jubilarno deseto Zadarsko kazališno ljeto ove će se godine svečano otvoriti koncertom pijanista Maksima Mrvice na Trgu pet bunara 28. lipnja. Kazališno ljeto će trajati do 15. srpnja.</p>
<p>U dramskome dijelu programa sudjelovat će među ostalim Teatar Exit i Barutana iz Osijeka s predstavom »To samo Bog zna«, Željko Vukmirica s »Mr. Singleom«, Kazalište lutaka Zadar s predstavom »Ljubav u gradu noći po Cortu«, Teatar Epilog sa »Zlatnom punicom«. Na Festivalu suvremene glazbe nastupit će među ostalim Croatian Guitar Quartet, Tony Pancella & Beppi, Matija Dedić, Massimo Savić i prijatelji, a na završnoj večeri Tamara Obrovac. Kazališno ljeto sa 250 tisuća kuna financira Poglavarstvo Grada Zadra i sponzori. Već drugu godinu zaredom Ministarstvo kulture nije Zadarskom kazališnom ljetu dodijelilo ni kune, istaknuo je Renato Švorinić, ravnatelj Hrvatske kazališne kuće Zadar, na konferenciji za novinare u ponedjeljak, naglasivši da je to ujedno i jedina kazališna manifestacija u Hrvatskoj koja nema financijsku potporu Ministarstva. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Povelje Matice hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Zlatne povelje Matice hrvatske za 2004., koje dodjeljuje predsjednik te najstarije hrvatske kulturne ustanove za dugogodišnji iznimno uspješan rad na ostvarenju Matičina programa, dobili su predsjednik sarajevskog ogranka Matice hrvatske fra Petar Perica Vidić i član kutinskog ogranka Dragutin Pasarić.</p>
<p> Zlatne i srebrne povelje dobilo je i deset ogranaka Matice hrvatske za posebno značajna izdanja knjiga u protekle dvije godine. Ogranci Matice hrvatske u protekle dvije godine ostvarili su značajnu izdavačku djelatnost izdavši više od 300 različitih naslova. Zlatne povelje dobili su ogranci Matice hrvatske Čitluk, Dubrovnik, Novalja, Rijeka, Istarska županija i Zadar te Srebrne povelje ogranci Kutina, Slavonski Brod, Varaždin i Vukovar. Povelje Matice hrvatske uručio je Igor Zidić na glavnoj skupštini 5. lipnja u Splitu, koja je prvi put, nakon obnove rada Matice hrvatske 1990., održana izvan Zagreba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Factum proglašen najboljim hrvatskim producentom</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma Factumu je dodijeljena nagrada za najboljeg hrvatskog producenta. Tri Factumova filma: »O kravama i ljudima« Zrinke Matijević-Veličan i Nebojše Slijepčevića, »Susjedi Annike Sylvin Reuter« i »Čuvar tegljača« Silvija Mirošničenka, upravo se prikazuju na festivalu »Ecocinema« na otoku Rhodos u Grčkoj. Osim toga, »Čuvar tegljača« u lipnju će biti prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog i antropološkog filma u Parnu u Estoniji, a krajem srpnja natjecat će se i za nagradu »Jameson Award« na Motovun Film Festivalu« </p>
<p> »Pešćenopolis« Zrinke Matijević-Veličan primljen je u konkurenciju Festivala novog filma u Splitu, a »Sve o Evi« Silvestra Kolbasa izabran je u selekciju 10. Sarajevo Film Festivala. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Osjećam se spremno i moćno </p>
<p>»Pozicija bočnog igrača nije mi strana, jer za nju imam ono osnovno - <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Nekad su na tom mjestu igrali bekovi, ali ja nisam bek. Ja sam na toj poziciji i vezni igrač i napadač. Isto tako, ne bježim od obrambenih zadataka, brz sam pa mogu stići u obranu, vidjeli ste kako kod udarca iz kuta uklizavam i blokiram danske napadače. Za reprezentaciju mogu igrati na bilo kojem mjestu«, kazao je Ivica Olić </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Ivica Olić u dva je posljednja prijateljska dvoboja protiv Slovačke i Danske uoči odlaska na europsku smotru u Portugal (od 12. lipnja do 4. srpnja) ne samo oba puta bio i strijelac, već je svojim partijama potvrdio svoj povratak na veliku reprezentativnu scenu. Igrač koji je u reprezentaciji često trpio osporavanja, posebno zbog nepreciznosti u napadu koja ga je stajala živaca unatoč dobrim prodorima i igrama, postigao je dva zgoditka glavom, što i nije neka njegova posebnost. </p>
<p>– Oba puta, u Rijeci i Kopenhagenu, centaršutevi su bili pravi. Dobro su mi došli ti pogoci za popravljanje samopouzdanja, ali i za razuvjeravanje samog sebe kako ne mogu ništa pogoditi.</p>
<p>• Kao debitant prije dvije ste godine otišli na Svjetsko prvenstvo u Japan i Južnu Koreju, a danas slovite kao iskusan igrač koji će nastupiti na europskoj smotri. Kakve su razlike u okolnostima, ugođaju i iščekivanjima? </p>
<p>– U Japanu sam doista bio pravi početnik, pa i debitant. I osjećao sam se tako mladim, a danas držim da imam dosta iskustva, očeličio sam kroz teške kvalifikacije i mislim da sam u punoj igračkoj zrelosti, kao i ostali moji suigrači iz reprezentacije. Moramo znati da je velika stvar što smo uopće izborili nastup na Europskom prvenstvu, samo nas kontinuitet igranja na najvećim nogometnim natjecanjima može održavati. Stoga je dobro da sam bio u Japanu, jer u Portugal dolazim s većim iskustvom, što znači mirniji i usredotočeniji na igru. Uz to, u Japanu je momčad bila satkana u smjeni generacija, a sad smo svi nova generacija, što isto može biti značajno za uspjeh. </p>
<p>• U posljednje ste dvije utakmice bili jedan od najboljih članova Barićeve reprezentacije. </p>
<p>– Nisam samo ja dobro igrao, već cijela momčad. No, i protiv Slovačke i protiv Danske mnogo smo bolje igrali u prvom poluvremenu, u nastavku smo pali. No, to se još može ispraviti, a i velik broj izmjena utjecao je na naš ritam igre. Mislim da ćemo igrati 90 minuta ravnopravno kad se još osvježimo i kad Barić nađe najbolja rješenja. Vidi se da smo svi na pravom putu. Jer, pobijediti tako snažnu reprezentaciju kao što je Danske ne može svatko. Vidio sam na terenu kako su i Danci bili iznenađeni našom izvedbom, dugo nisam vidio da se jedna momčad, kao neki dan Danska, tako hrabri i bodri. To igrači obično rade kad naiđu na pravog suparnika, a to smo ovog puta bili mi. </p>
<p>• Prvi ste put u reprezentaciji igrali na mjestu lijevoga bočnoga veznog igrača i odlično ste se snašli. </p>
<p>– Meni ta pozicija nije strana, jer za nju imam ono osnovno - brzinu. Nekad su na tom mjestu igrali bekovi, ali ja nisam bek. Ja sam na toj poziciji i vezni igrač i napadač. Isto tako, ne bježim od obrambenih zadataka, brz sam pa mogu stići u obranu, vidjeli ste kako kod udarca iz kuta uklizavam i blokiram danske napadače. Kažu da je moj nastup na lijevom boku bio iznenađenje za Dance. Baš mi je drago zbog toga. Ponijela me igra, ništa mi nije bilo teško. Za reprezentaciju mogu igrati gdje god treba, ne sramim se biti i vratar za Hrvatsku. No, ipak sam napadač i tu najviše mogu pružiti. </p>
<p>• Koja je tajna vaše dobre forme uoči Europskog prvenstva? Kako se sezona u Rusiji razlikuje od sezona u ostalim europskim zemljama, tako smo očekivali da ćete na pripreme možda doći nespremni. </p>
<p>– Osjećam se jako dobro i moćno. Kraj prvenstva u Rusiji dobro sam odigrao, u pet sam utakmica postigao četiri pogotka. Na pripreme sam došao spreman zbog samoinicijativnog rada. Bjelolasicu i Čatež dobro sam odradio, pazio se ozljeda i prvenstvo doista čekam u naponu snage. Možda je moj hendikep što igram u neeksponiranoj nogometnoj zemlji, no u Rusiji se dobro igra i mogao sam održavati formu. Glavno je da su krenuli pogoci, za svakog je napadača potrebno i malo sreće. Mene je sreća konačno krenula. </p>
<p>• U skupini Hrvatska ne slovi kao favorit, no naša javnost očekuje prolaz. </p>
<p>– Toga smo svjesni i mislim da je dobro što nismo favoriti. Čak smatram da nam je ždrijeb povoljan. Jasno je da sve ovisi o prvoj utakmici protiv Švicarske. Pobijedimo li na početku, možemo lakše očekivati dvoboje s jačim suparnicima, a to su i Francuzi i Englezi. Nismo bez izgleda, samo da prvu utakmicu odigramo kao na početku Kopenhagena. Mi to možemo, vjerujem u nas. Svi smo zdravi, raspoloženi, dobro pripremljeni, a i forma nam je u uzletu. Budite optimisti kao i mi! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Psihološki pristup ključ uspjeha </p>
<p>Pobjedom u trećem dvoboju sa 94-83 Cibona je protiv Zadra povela sa 2-1 u finalnoj seriji koja se igra na tri pobjede i došla do meč-lopte za naslov prvaka / Eventualna peta utakmica igrala bi se u četvrtak u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – U finalu doigravanja Hrvatskog prvenstva za košarkaše obje momčadi, Cibona i Zadar, teniskim rječnikom rečeno, zasad drže svoj servis. Dosad nijedna momčad nije ispustila prednost domaćeg terena, a nakon treće utakmice, koju je Cibona riješila u svoju korist (94-83), finalna serija seli u Jazine, gdje košarkaši Zadra u utorak (18.40 sati) dočekuju Zagrepčane. </p>
<p>Pred zadarskom je momčadi imperativ pobjede, jer će u suprotnom cibosi već u utorak podići pehar namijenjem pobjedniku. Anzulovićeva je momčad povela u finalu sa 2-1 i imat će prigodu u vrućim Jazinama doći do naslova prvaka nakon dvije godine. Kako govori statistika, Cibona je u posljednjih šest godina tri trofeja podigla baš u Jazinama, 1998., 2000., i 2002., dakle, parne su godine bile sretne za cibose u zadarskoj dvorani. </p>
<p>Cibona kao da se »opametila« nakon grube lekcije iz 1986. godine koju uporno prizivaju zadarski navijači na tribinama. Tada je, podsjetimo, aktualni europski prvak bez Dražena Petrovića u sastavu propustio uzeti naslov u Jazinama, kako bi proslavili naslov u Zagrebu, s brojnim navijačima Cibone. No, umjesto slavlja Zagrepčana, pehar su podigli Petar Popović i Veljko Petranović, ostavivši cibose u šoku. Sumnjamo da sadašnji trener Cibone Dražen Anzulović ima slične primisli, bilo kakav naslov u bilo kakvom prvenstvu, dobar je za momčad iz Savske nakon dvije sušne godine. </p>
<p>Nakon što je u mučnom ozračju okončana utakmica u Jazinama, nedjeljni je dvoboj u Zagrebu bio vrlo korektan, sve do 27. minute. No, onda je sve zakuhao Michael Meeks, koji je udario Barišu Krasića, a crnoputom je Jamajčaninu uzvratio Andrija Žižić. Sve se na sreću brzo smirilo, Meeks je isključen, a Cibona je odličnom igrom, najboljom u posljednjih nekoliko mjeseci, došla do druge pobjede u finalu. Uz sjajnu obranu, u napadu su gotovo bez pogreške igrali Penn, Kus i Mamić, pa Anzulović nije imao toliku potrebu za omiljenim mu izmjenama. Mogao si je i dozvoliti luksuz i na klupi ostaviti Josipa Sesara i Marka Popovića, Cibona je u nedjelju uistinu bila prejaka za Zadar. </p>
<p>U Jazinama cibose čeka najteži mogući ispit. Iako su priželjkivali prazne tribine Jazina, u utorak će morati istrčati pred uzavrele gledatelje i nadati se, kao i svi sudionici na parketu, da ih nešto neće pogoditi s tribina. Valjda se i HKS uzda u igru brojki i malu vjerojatnost da će se incident dogoditi na dvije utakmice zaredom. </p>
<p>– Moramo igrati barem 20 posto bolje nego u Zagrebu kako bismo pobijedili u Jazinama, zaključio je razigravač cibosa Scoonie Penn. </p>
<p>Ne treba zaboraviti da je i Anzulović pred prvim velikim trofejom u karijeri, stoga je i razumljiva njegova nervoza koju nesvjesno prenosi i na igrače. Ključ pobjede u četvrtoj utakmici, bez obzira na to što će treneri spominjati umor, bit će psihološka priprema i koncentracija igrača. Momčadi se predobro poznaju i tko bude imao hladniju glavu, odnijet će pobjedu iz Jazina. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Skupo smo platili preblag ulazak u utakmicu </p>
<p>ZADAR, 7. lipnja</p>
<p> – Nakon poraza u trećoj utakmici finalne serije doigravanja za hrvatskog prvaka, u Jazinama razmišljaju kako će pobjedom uzvratiti Ciboni. </p>
<p>– Skupo smo platili preblag ulazak u utakmicu, što je Cibona iskoristila te odmah na početku ostvarila rezultatsku prednost koju nismo uspjeli stići. Bilo je pokušaja, znali bismo se primaknuti, ali jednostavno nije išlo. Umor je također učinio svoje, na Ciboninoj je klupi mnogo više podjednako kvalitetnih igrača, što se još jednom pokazalo vrlo važnim. Zna se da pred svojom publikom taj manjak igrača na našoj klupi ipak znamo nadoknaditi unutarnjom snagom, koju iz nas izvlači podrška s tribina. Tako će biti i u novoj utakmici, kazao je Marko Bulić. </p>
<p>Zadar se pokušao nametnuti vanjskim šutom, u čemu su jedno vrijeme vrlo uspješni bili Branimir Longin i Michael Meeks. Međutim, nisu se priključili ostali suigrači. </p>
<p>– Cibona je dobro znala da joj velika opasnost prijeti upravo s naših vanjskih pozicija, pa su svoju obranu temeljili na agresivnoj igri na granici prekršaja. Priznajem, uspjeli su nas zaustaviti. Iznenadila nas je odlična igra Davora Kusa, kojeg je dobro pratio i Sconnie Peen. Zato ćemo na njih dvojicu morati dobro pripaziti u Jazinama, smatra Bulić. </p>
<p>Isključenje Meeksa dodatno je Zadrane gurnulo prema porazu. </p>
<p>– Michael nam je vrlo važan igrač, jednako opasan ispod koša i s vanjskih pozicija. Dobro je krenuo u utakmicu, imao mirnu ruku, no iskrenje s Krasićem nije izdržao. </p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bilić ogorčen na HTV </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Košarkaši zaista nemaju sreće s televizijskim prijenosom. Prva utakmica finala Cibona – Zadar, prema dogovoru, nije bila prenošena, a druga je utakmica iz Jazina bila prelomljena na dva dijela, na drugom programu, a potom na HRT plusu, koji prima tek mali broj gledatelja. Nezadovoljstvo klubova i Hrvatskoga košarkaškog saveza kulminiralo je u nedjelju, jer je zbog finala teniskog Roland Garrosa, koji se protegnuo na pet setova, prijenost treće utakmice krenuo tek od drugog poluvremena. </p>
<p>– Respektirajući sve njihove probleme, ne mogu prihvatiti ovakav tretman košarke na televiziji i takvo ponašanje najjačeg medija. Imamo potpisan ugovor koji izričito kaže koje će se utakmice prenositi, no to nije ispoštovano. K tome su i klubovi, zbog televizije, prisiljeni igrati u terminima koji im možda ne odgovaraju, prosuo je svoje nezadovljstvo Josip Bilić, povjerenik natjecanja Ožujsko lige. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zadru 50 tisuća kuna kazne </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Za Zadar se skupim pokazala podrška njihovih navijača. Povjerenik Ožujsko lige Josip Bilić u ponedjeljak je ispostavio račun košarkaškom klubu Zadar zbog nereda na drugoj finalnoj utakmici. </p>
<p>Kada se zbroje sve stavke koje je Bilić precizno izbrojao, Zadrani će u blagajnu Hrvatskoga košarkaškog saveza morati uplatiti ukupno 50 tisuća kuna. A stavke su sljedeće: </p>
<p>– bacanje tvrdih predmeta (kovanice, upaljači) - 10.000 kuna, </p>
<p>– bacanje tvrdih predmeta koji mogu prouzročiti ozljedu - 20.000 kuna </p>
<p>– pljuvanje igrača i sudaca - 5000 kuna, </p>
<p>– prekid utakmice uzrokovan bacanjem tvrdih predmeta - 15.000 kuna. </p>
<p>U svemu ipak ima i dobra vijest za zadarski klub. Michael Meeks, koji je zbog udaranja Bariše Krasića bio isključen u nedjelju, moći će nastupiti u četvrtoj utakmici u utorak u Jazinama.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Izabrana komisija nogometnih sudaca </p>
<p>Komisijom predsjeda Stjepan Djedović, dopresjednik je Damir Matovinović, a predstavnici pet regija su Ivan Blažek, Ante Kulušić, Matija Rupčić i Ico Horvat</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Ono o čemu se govorilo kao o svršenom činu dobilo je na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza i službenu potvrdu. Umjesto ukinutog Zbora nogometnih sudaca, na scenu stupa šesteročlana komisija nogometnih sudaca HNS-a. Njihov je prvi zadatak da i formalno predlože Gorana Marića za povjerenika za suđenje kako bi se reklo da je sve u skladu s Uefinim i Fifinim propisima te novim tendencijama prema poštenijem suđenju. </p>
<p>Komisija nogometnih sudaca HNS-a organ je Izvršnog odbora HNS-a, kojem će umjesto ranije predloženog Damira Matovinovića predsjedati Stjepan Djedović, a Matovinović je zbog zauzetosti prihvatio ulogu dopredsjednika. U komisiji su još kao predstavnici pet državnih regija Ivan Blažek, Ante Kulušić, Matija Rupčić, i na poseban zahtjev zagrebačke regije Ico Horvat umjesto Jadranka Grgone. U nadležnosti te komisije kao najbitniji je zadatak predlaganje Izvršnom odboru na usvajanje popisa sudaca za sve stupnjeve natjecanja. Komisija brine za sve stupnjeve natjecanja, zatim za određivanje međunarodnog popisa sudaca, te predlaže povjerenike za suđenje u Prvoj, Drugoj i Trećoj ligi. </p>
<p>Uglavnom, komisija se bavi problematikom kojom se dosad bavio Sudački zbor sa svojom stručnom komisijom, koja je u ponedjeljak praktički prestala služiti svrsi. U tom je kontekstu važna uloga povjerenika, gotovo sigurno u liku Gorana Marića, i to kao inokosnog organa. Prava i odgovornost glede prvoligaških sudaca i njihova delegiranja (ukida se ždrijeb) u njegovim su rukama. No, samo naizgled, jer je neminovna suradnja na relaciji komisija-povjerenik da bi se moglo govoriti o novoj kvalitetnijoj vrsti povjerenja. </p>
<p>Inače, za sljedeću sjednicu Izvršnog odbora, možda čak u Portugalu, jer tamo će biti većina Markovićevih ministara, komisija mora predložiti popis 18 sudaca, kao i kontrolora. Ime povjerenika za kontrolore još nije poznato, ali se zna da to mora biti osoba s vrhunskim stručnim referencama, a spominje se bivše »oko sokolovo« Mateo Beusan. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb za Dražena </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – U okrilju dvorane i trga koji nose njegovo ime, u ponedjeljak su započeli radovi na Memorijalnom centru Dražena Petrovića. Početak radova na 11. obljetnicu smrti hrvatskoga košarkaškog velikana otvorili su, u društvu obitelji Petrović, zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša. </p>
<p>– Veseli me što mogu najaviti početak radova na centru u kojem će se skupiti sve ono što je Šibeniku, Zagrebu i Hrvatskoj ostavio Dražen, kazala je gradonačelnica Pavić. </p>
<p>Na otvorenju radova okupili su se brojni uglednici, cijela momčad Cibone i najmlađi »vučići«. Uvijek susretljiva Biserka Petrović tek je kazala: </p>
<p>– Ne mogu puno govoriti, mnogo sam radila oko ovog projekta. </p>
<p>Zato je Aleksandar Petrović pojasnio: </p>
<p>– Ovo je idealno mjesto na kojem će se svi prisjetiti Dražena. Mislio sam da će s godinama opadati interes, no ljudi me stalno, čak i u Španjolskoj, pitaju za Dražena. Zagreb će ovim centrom dobiti i novu točku na turističkoj ponudi grada. </p>
<p>Memorijalni centar trebao bi svoja vrata otvoriti do kraja godine. </p>
<p>– Od početaka karijere, prvih koraka u Šibeniku do Olimpijskih igara u Barceloni i sjajne posljednje sezone u New Jersey Netsima. Nedostaju nam još neki predmeti iz Reala i Portlanda, ali sve ćemo prikupiti. Mislim da će ovaj prostor zaokružiti priču oko Dražena, zaključio je Aleksandar Petrović. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kup za oproštaj Baliću</p>
<p>METKOVIĆ, 7. lipnja</p>
<p> – Završnica Hrvatskoga kupa za rukometaše održat će se 8. i 9. lipnja u Metkoviću, a sudjelovat će Metković, Zamet, Medveščak i Zagreb. Tko će osvojiti pobjednički pokal vrlo je neizvjesno, budući da ga svi žele, a Metković možda najviše, jer nije uzeo onaj u prvenstvu. </p>
<p>Mnogi će se upitati kako to da je Metković dobio organizaciju završnice, a poznato je da svojim igračima s isplatom plaća kasni tri-četiri mjeseca. Obrazloženje je dao predsjednik kluba, dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje: </p>
<p>– Ova generacija više neće zaigrati zajedno. Završnica kupa je prilika za lijep oproštaj najboljeg igrača svijeta Ivana Balića i još nekih igrača od nas.</p>
<p>U utorak se sastaju Metković i Zamet (18.30 sati), a sudit će Peković i Jeftić, dok će se u 20.30 sati sastati Zagreb i Medveščak, kojima sude Giljević i Komazin. U srijedu će susret za treće mjesto početi u 14 sati, a finale u 16.15 zbog televizijskog prijenosa.</p>
<p>– Polufinale protiv Medveščaka trebali bismo proći bez problema. Bilo koji drugi rezultat bio bi golemo iznenađenje, kaže Nino Marković, trener zagrebaša.</p>
<p>U momčadi Zagreba neće biti Remetu i Valčića, koji su utakmice kupa igrali za Karlovac, odnosno Zadar, a Blaženko Lacković se oporavlja od operacije koljena...</p>
<p>– Denis Špoljarić ima problema s rukom, što vuče cijele sezone, ali će igrati. Sigurno je da će nam igrač poput Lackovića nedostajati, ali što sad, kazao je Marković i istaknuo što će biti ključno:</p>
<p>– Presudne će biti dobre obrane. Tko odigra čvršće, bliži je pobjedi. </p>
<p>P. J., I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sjajna obrana Pistonsa </p>
<p>LOS ANGELES, 7. lipnja</p>
<p> – U prvoj utakmici finala doigravanja košarkaške NBA lige LA Lakersi su na domaćem terenu izgubili od Detroit Pistonsa sa 75-87. Igra se na četiri pobjede, a drugi je susret na rasporedu u utorak u Los Angelesu. Pistonsi su sjajnom obanom ograničili Lakerse na samo 75 poena, zaustavivši sve igrače osim Shaqulliea O'Neala i Kobea Bryanta, koji su zajedno ubacili 59 koševa, a njihovi suigrači, uključujući i Karla Malonea i Garyja Paytona, tek 16. </p>
<p>– Mislim da se bolja obrana od ove ne može odigrati. Moji su igrači bili na ruci protivnika na svakom šutu, napravili su izvrstan posao, kazao je trener Pistonsa Brown. </p>
<p>Uz sjajnu obranu koja ih krasi čitavu sezonu, Pistonsi su u prvoj utakmici imali i raznovrstan napad kojem je ton davao Chauncey Billups. Graditelj igre Detroita ubacio je 22 koša, uz odličan šut 8-14, te potpun nadigrao svoje izravne suparnike u redovima Lakersa, Garyja Paytona i Dereka Fishera, koji su odigrali katastrofalnu utakmicu. Payton je ubacio tek tri, a Fisher dva poena. </p>
<p>Shaquille O'Neal odigrao je veliku utakmicu, ubacivši 34 koša, uz odličan šut iz igre 13-16, te za njega vrlo dobar učinak iz slobodnih bacanja 8-12 uz 11 skokova, ali osim Kobea Bryanta koji je za 25 poena potrošio 27 lopti (šut 10-27) nitko od njegovih suigrača nije bio niti na približnoj razini. Karl Malone je, istina, uhvatio 11 lopti, ali je ubacio tek četiri poena (šut 2-9). </p>
<p>Nakon izjednačenoga prvog poluvremena, koje je završilo vodstvom Lakersa sa 41-40, Pistonsi su se uspjeli odvojiti u trećoj četvrtini na 10 koševa prednosti (58-48), nakon čega se domaći sastav više nije uspio približiti na manje od šest pogodaka zaostatka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Irci predložili da se pregovori s Hrvatskom otvore početkom 2005.</p>
<p>Ako se prihvati plan irskog predsjedništva, Europska komisija mogla bi već u rujnu započeti s ocjenjivanjem svih segmenata važnih za pregovore</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Irsko predsjedništvo izradilo je nacrt završnog dokumenta za summit Europske unije. U tom završnom dokumentu Irci su predložili da Hrvatska dobije status kandidata, a da pregovori krenu početkom 2005. godine, izjavili su Vjesniku diplomatski izvori. </p>
<p> U nacrtu završnog teksta, irsko je predsjedništvo predložilo da se početkom 2005. pokrene međuvladina konferencija (IGC) između Hrvatske i Europske unije. Na tom sastanku odredit će se i točan datum početka pregovora. Hrvatska je diplomacija zadovoljna takvim razvojem situacije budući da je otklonjena jedna od mogućnosti u kojoj bi datum početka pregovora bio izbjegnut. </p>
<p>Diplomati upozoravaju da će se do početka summita Unije 17. i 18. lipnja još voditi intenzivni razgovori, no pretpostavlja se da je Irska sastavila prijedlog za Hrvatsku nakon konzultacija s ključnim zemljama Unije.</p>
<p>Ako se prihvati irski plan, Hrvatska bi već u rujnu mogla biti obuhvaćena procesom screeninga. Riječ je o postupku u kojem Europska komisija ocjenjuje sve segmente važne za pregovore, odnosno utvrđuje razinu usklađenosti s europskim zakonodavstvom. Pritom se donose strateške odluke o najlakšim i najproblematičnijim dijelovima pregovora.</p>
<p> Izvori u Europskoj komisiji potvrdili su da je to tijelo organizacijski pripremljeno za proces. Također, Komisija je spremna određivati novčanu pomoć Hrvatskoj u sklopu predpristupnih fondova kako bi Hrvatska mogla što prije ispuniti europske kriterije. Proces screeninga trebao bi započeti u rujnu dok će Komisija još biti u starom sastavu na čelu s Romanom Prodijem. Novi sastav Komisije odredit će se u listopadu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Del Ponte: Hrvatska čini sve što može da uhiti Gotovinu</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron i glavna tužiteljica Carla del Ponte uputili su Vijeću sigurnosti UN-a izvješća o radu Haaškog suda. Carla del Ponte je u svojem izvješću ustvrdila da Hrvatska surađuje s Haaškim sudom na izuzetno pozitivan način, te da je uvjerena kako hrvatska Vlada čini sve da bi locirala i uhitila haaškog bjegunca Antu Gotovinu. </p>
<p>Ante Gotovina je u oba izvješća spomenut na nekoliko mjesta, i to u društvu s Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem. </p>
<p>Haaški sudac Meron i tužiteljica del Ponte u svojim su izvješćima ustvrdili kako cijeli posao utvrđivanja istine i pravde neće imati smisla ako se pred Sudom ne nađu Karadžić, Gotovina i Mladić. Glavna tužiteljica Haaškog suda izuzetno je snažno osudila nedostatak suradnje Srbije i Crne Gore sa Sudom, te ustvrdila da Srbija i Crna Gora krši svoje međunarodno preuzete obveze. </p>
<p>U svojem izvješću sudac Meron naglašava kako su trenutačno u bijegu dvadeset optuženika, a kada je riječ o Hrvatskoj Meron naglašava ocjenu Europske komisije kako stanje u pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće, ali da je primjećena odlučnost da se poboljšaju uvjeti za procesuiranje ratnih zločina na domaćim sudovima. Meron je ustvrdio mogućnost da bjeguncu Anti Gotovini bude suđeno zajedno sa Čermakom i Markačom, ali pod uvjetom da bude prebačen u Haag prije 2006. godine. </p>
<p>»Mora se naglasiti da Sud neće ispuniti svoju povijesnu ulogu ukoliko se pred lice pravde ne dovedu Karadžić, Mladić i Gotovina. Optuženi ne smiju ostati nekažnjeni«, naglasio je u izvješću sudac Meron. On je dodao kako su ta trojica za Sud prioritet, a njihovo prebacivanje u Haag mora biti učinjeno »što je prije moguće«. </p>
<p>Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte u svojem je izvješću ustvrdila pozitivan razvoj događaja u Hrvatskoj. </p>
<p>»Hrvatska Vlada sada odgovara na sve zahtjeve za pomoć u dokumentaciji i svjedocima na brz i profesionalan način. U ožujku i travnju hrvatske vlasti su tretirale dvije optužnice na najučinkovitiji mogući način«, napisala je Carla del Ponte. </p>
<p>Ona je naglasila da je preostao još slučaj Gotovina i da je razočarana što Hrvatska nije mogla osigurati odlazak optuženog u Haag. </p>
<p>»Ipak, otkako je na vlasti nova Vlada u Hrvatskoj, moj Ured je razvio blisku suradnju kako bi locirali tog odbjeglog optuženika. Uvjerena sam da hrvatska Vlada čini sve da bi ga pronašla i uhitila. Očekujem od hrvatskih vlasti da nastave činiti sve što je u njihovoj moći, sve dok se Gotovina ne nađe u Haagu«, napisala je u svojem izvješću glavna haaška tužiteljica. Carla del Ponte je ustvrdila kako je Srbija i Crna Gora »praktički ukinula« bilo kakvu suradnju sa Sudom. Vlasti u Srbiji i Crnoj Gori su kroz svoje ponašanje dokazali da nisu spremni provesti uhidbene naloge koje su im prebačeni. </p>
<p>Srbija i Crna Gora zbog toga krši svoje međunarodne obveze uključujući nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti, ustvrdila je del Ponte. </p>
<p> Temeljem zahtjeva rezolucije 1534 Vijeća sigurnosti UN-a iz ožujka ove godine Del Ponte i Meron su do 31. svibnja podnijeli izvješća Vijeću sigurnosti o napretku u provedbi izlazne strategije Haškog suda prema kojoj Sud treba dovršiti sve istrage do kraja 2004., prvostupanjska suđenja do kraja 2008., i završiti rad 2010. godine. </p>
<p> Izvješća su u ponedjeljak dobila svoj urudžbeni broj i time je s njih skinut embargo na objavljivanje. Rasprava o njima u Vijeću sigurnosti zakazana je za 29. lipnja. Haaškisud treba dovršiti sve istrage do kraja 2004., prvostupanjska suđenja do kraja 2008., i završiti rad 2010. godine.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Haaški sud nenadležan za progon Hrvata iz Vojvodine</p>
<p>SUBOTICA, 7. lipnja</p>
<p> - Sudsko vijeće Haaškog tribunala uvažilo je prigovor Vojislava Šešelja da taj sud nije nadležan za navodne ratne zločine počinjene u Vojvodini »budući da u toj pokrajini početkom devedesetih nije bilo oružanog sukoba, što je preduvjet za nadležnost suda«, objavile su u ponedjeljak vojvođanske dnevne novine Građanski list. Suci Haaškog tribunala su zatražili od Tužiteljstva da razjasni navode optužnice i da odgovarajućim dokaznim materijalom pokaže da je »deportacija Hrvata iz Vojvodine«, koja se stavlja na teret Šešelju i pripadnicima Srpske radikalne stranke, izvedena u vrijeme oružanih sukoba.</p>
<p> Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) priopćio je da bi zločini protiv čovječnosti trebali biti procesuirani i pred domaćim sudovima. </p>
<p> »Tada bi pomirenje bilo dublje, a i međunarodna zajednica bi mogla imati veće povjerenje u Srbiju. Naravno, u slučaju da ti zločini nisu postojali, Šešelj ne bi tražio izuzeće nadležnosti Haškog suda«, navodi se u priopćenju DSHV.</p>
<p> Predsjednica Odbora pravnika za ljudska prava u Srbiji Biljana Kovačević-Vučo, u izjavi za Građanski list, ističe da bi odluka Sudskog vijeća Haaškog tribunala mogla biti presedan jer može značiti da Sud više neće prihvaćati nadležnost za zločine koji su se eventualno dogodili na području Srbije, na čijem teritoriju nije bilo oružanih sukoba. </p>
<p> »Mislim da je odluka loš presedan i da će krivci za etničko protjerivanje stanovništva koje se događalo u Srbiji ostati nekažnjeni«, upozorila je ona. </p>
<p> Pravna zastupnica Vojislava Šešelja odvjetnica Maja Gojković za Građanski list je izjavila da joj je drago što je sudsko vijeće ozbiljno razmotrilo njihov prigovor. </p>
<p> Tijekom devedesetih Srbiju je napustilo ili je prognano oko 30.000 uglavnom srijemskih Hrvata.</p>
<p> Početkom svibnja ove godine navršilo se 12 godina od kada je u srijemskom selu Hrtkovci održan miting na kojem su u prisustvu četničkog »vojvode« Vojislava Šešelja pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Istražitelji ispitali Čermaka</p>
<p>Ispitivanje, najavljeno kao dvodnevno, svelo se na samo nekoliko upita koji su trebali razjasniti Čermakovu ulogu u »Oluji« i nakon nje </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Haaški istražitelji u ponedjeljak su započeli i isti dan završili s ispitivanjem optuženoga generala Ivana Čermaka u Haagu. Pitanja su se odnosila na detalje iz optužnice koja ga tereti za kaznena djela ratnog zločina počinjena tijekom i nakon oslobodilačke akcije »Oluja«. Ispitivanje, najavljeno iz ureda glavne haaške tužiteljice kao dvodnevno, svelo se na samo nekoliko upita koji su trebali razjasniti ulogu generala Čermaka u tim događajima. Prema Vjesnikovim informacijama, i ta pitanja odnosila su se većinom na one sadržaje o kojima je Čermak već u nekoliko navrata odgovarao u Zagrebu. </p>
<p>S obzirom na raspored Haaškoga suda, u utorak bi trebao biti slobodan dan, a u srijedu bi se ispitivanje nastavilo s optuženim generalom Mladenom Markačem. </p>
<p>Kao što je poznato, tim saslušanjima prisustvuju branitelji obojice optuženika. Oni su već od sredine prošloga tjedna u Haagu kako bi svoje branjenike što bolje pripremili za istražiteljske upite. </p>
<p>Čermakovo saslušanje proteklo je, kako doznaje Vjesnik, u vrlo radnoj atmosferi, upiti su se odnosili isključivo na razdoblje iz optužnice, od kolovoza 1995. do studenoga te godine. To znači da istražitelji svojim upitima nisu širili ni vremenski ni teritorijalno optužnicu, koja je generalima prije tri mjeseca dostavljena u Zagrebu. </p>
<p>Moguće je, kako se doznaje iz Haaškoga tribunala, da Markač već u utorak odgovara na pitanja istražitelja, što znači da bi se eventualno početkom sljedećeg tjedna pred sudskim vijećem mogao pojaviti zahtjev branitelja dvojice generala da budu pušteni na slobodu do početka procesa u Haagu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Europski izbori u znaku estradnih zvijezda i ekscentrika</p>
<p>Posljedice izbora za Europarlament bit će dalekosežne, suprotno od količine javnog interesa (manje od 50 posto birača) / Stranački sastav EP-a odlučit će o ideološkom profilu budućeg predsjednika Europske komisije</p>
<p>BRUXELLES, 7. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europski parlament (EP) nikad nije bio utjecajniji, a njegova 732 člana birat će tek svaki drugi punoljetni građanin iz izborne baze u 25 država sa 450 milijuna ljudi. </p>
<p>Izbori za Europski parlament održati će se između 10. i 13. lipnja, a negdje su kombinirani s lokalnim i regionalnim izborima. Odaziv birača će biti blizu rekordno dobrog s prošlih izbora, dakle ispod pedeset posto, ponajviše zahvaljujući tome da u tri zemlje članice EU građani po zakonu moraju izaći na birališta. </p>
<p>Posljedice izbora bit će dalekosežne, suprotno od količine javnog interesa. Stranački sastav EP-a odlučit će o ideološkom profilu budućeg predsjednika Europske komisije, a praksa je pokazala kolika je kreativna razlika između dva Jacquesa: vizionara Delorsa i top birokrata Santera, pri čemu nije ulogu igrala njihova ideologija, već sposobnost da na najbolji način iskoriste trenutak. </p>
<p>Parlament u principu ima dovoljno utjecaja da solidan rad pojedinog zastupnika može na duge staze dobiti veću težinu po posljedicama od liderske odluke: parlamentarci su, a ne Ministarsko ili Europsko vijeće, upozorili Rumunjsku da ispada iz integracijskih tračnica, a to se možda ne bi dogodilo da je umjesto poduzetne barunice Nicholson bio netko manje zagrižen za svoj posao. </p>
<p>Parlament želi i od novog ustava EU očekuje još više utjecaja, i osim što će potvrđivati Europsku komisiju, nastavit će odlučivati o zajedničkim propisima. Potom će se i sukobljavati sa zemljama članicama, kao u slučaju transfera podataka o putnicima zrakoplova iz EU u SAD, što je Europska komisija detaljno dogovorila, a parlamentarci blokirali zabrinuti za količinu narušene privatnosti. </p>
<p>U svakoj zemlji, u zaista mirnoj i gotovo dosadnoj predizbornoj kampanji najviše pažnje privlače posebne osobe, poput estonske manekenke, talijanske televizijske novinarske zvijezde u raskoraku s idejama političkog vrha ili u EU veoma poznatog austrijskog krajnjeg desničara. Poplava estradnih zvijezda i ekscentrika isprovocirala je predsjednika starog saziva EP-a Pata Coxa da zagunđa kako »izbor zastupnika nije biranje misice ... ili to makar ne bi smio biti«. </p>
<p>Umor od proširenja odražava se i na količini entuzijazma jer je u društvu deset novih članova EU razina interesa jednako niska kao i u starom EU društvu. </p>
<p>Britanski je premijer već apelirao na sunarodnjake - naravno, onu trećinu koja će se udostojati iskoristiti svoje demokratsko pravo biranja jednog od 75 zastupnika - da se izjašnjavaju o platformama, a ne o Iraku. Blair ovdje može lako doći na tanak led s obzirom na količinu nezadovoljstva na koje su vladajući laburisti ostali zastrašujuće gluhi. Ili su se makar takvima pravili.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bushu treba trofej - Bin Laden</p>
<p>Sadašnjem predsjedniku SAD-a, kako se izbori približavaju, panično treba neki jaki adut koji bi mu, u pet do dvanaest, osigurao sigurnu pobjedu, a najefikasnije bi bilo da Amerikanci ulove Osamu bin Ladena / Dođe li do kaosa u Saudijskoj Arabiji, nova naftna kriza samo što nije počela, a onda Bush nema ni teoretske šanse pobijediti na izborima </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - George Bush nije morao krenuti na europsku turneju da bi saznao da ga mnogi u svijetu ne vole. Ni kod kuće Bush više nije omiljen, a Amerikanci su sve više na muci - birati onoga za koga znaju kakav je, Busha, ili se upustiti u nepoznatu pustolovinu s Kerryjem. Ako je vjerovati statistikama, a američke su vrlo precizne i najčešće točne, popularnost sadašnjega predsjednika kopni iz mjeseca u mjesec i sve je veći broj Amerikanaca sumnja i u njegovu taktiku borbe protiv terorizma.</p>
<p>A Bush svoj »sveti rat« protiv terorizma izjednačuje s Drugim svjetskim ratom, očito dajući sam sebi važnost jednoga Franklina Roosevelta koji je sa saveznicima slavio pobjedu u jednom od najvećih ratova u povijesti. No Bushu, kako se izbori približavaju, panično treba neki jaki trofej koji bi mu, u pet do dvanaest osigurao sigurnu pobjedu. Najbolji i najefikasniji bi bio Osama bin Laden, s kojim i oko kojega je i sve počelo. Nađu li ga Amerikanci do izbora, a ostalo im je još malo vremena, George Bush će imati prednost koja će mu sigurno osigurati još jedan mandat. </p>
<p>U protivnom, sve ovisi o tome kakvu će taktiku zaigrati i teroristi koji su posljednji napad izvršili u Saudijskoj Arabiji, ondje gdje su Amerika i svijet najranjiviji - u zemlji koja ima najviše nafte.</p>
<p>Birajući najefikasniju taktiku protiv svojih ljutih protivnika, Zapada i zapadne civilizacije, teroristi su krenuli u posljednju, očito i odlučujući bitku, ugrožavajući naftna polja, što je odmah zakotrljalo i cijenu nafte i cjelokupno svjetsko gospodarstvo učinilo nesigurnim. Osama bin Laden vraća se kući, u Saudijsku Arabiju, ondje gdje je četvrtina cjelokupne svjetske zalihe nafte. A odmah iza nje po zalihama nafte je Irak.</p>
<p> Dođe li do kaosa u Saudijskoj Arabiji, a veći kaos nego što je u Iraku ne može biti, nova naftna kriza samo što nije počela, a tada Bush nema ni teoretske šanse pobijediti na izborima. Amerikanci neće pristati, pa čak ni po cijenu pobjede nad terorizmom, da sve krene po zlu kada je riječ o njihovom životnom standardu, i da recesija ponovno zakuca na vrata Ujka Sama.</p>
<p>I nakon posljednjih događaja u Saudijskoj Arabiji, teroristi su poručili Bushu da oni vuku konce, a ne moćni stanar Bijele kuće. Bush je toga svjestan, a ne ide mu na ruku ni to što se naftne rezerve u Kanadi i Norveškoj, primjerice, smanjuju. Ništa bolja situacija nije ni u Americi. Nova naftna kriza bila bi katastrofa s nesagledivim posljedicama, i Bush to mora na svaki način spriječiti. A ništa ne bi bilo tako učinkovito kao da ulovi mističnoga Bin Ladena, koji očito i dalje vuče konce i vješto prkosi ljutim neprijateljima.</p>
<p>Osama bin Laden, koji se skriva najvjerojatnije negdje u brdima između Afganistana i Pakistana, već je nešto drugo. Iako je jasno da bi i nakon uhićenja Bin Ladena njegov posao nastavili deseci novih Bin Ladena, psihološki efekti koji bi se postigli njegovim uhićenjem bili bi pravi Bushev trijumf. </p>
<p>Zato treba pričekati jesen i vidjeti jesu li Rumsfeldovi ljudi sposobni za »akciju svih akcija«, koja bi nadmašila i lov na Saddama u kupusu.</p>
<p>Istodobno, dok se figure na šahovskoj ploči polako pomiču, a pobjednika nema, iz Amerike se sve češće čuju prigovori da se zbog borbe protiv terorizma sve više sužavaju ljudska prava i da slobode pojedinaca dolaze u pitanje. Ministarstvo domovinske sigurnosti oglašava se svaki put kad treba stvoriti dodatnu atmosferu i naglasiti da je teroristička prijetnja veća nego ikad. </p>
<p>Američki intelektualni krugovi teško se mire s mogućnošću da bi strah od terorizma mogao pomesti ono što je godinama tako mukotrpno stvarano: široka paleta sloboda s kojom se Amerika toliko ponosi. Oni i najviše zamjeraju Bushevoj administraciji da nekritički preuveličava opasnosti od terorizma, tražeći mjere represije kao izgovor da je zemlja ugrožena.</p>
<p>S druge strane i Bush je, neposredno prije nego što je otputovao u Europu, ponovio kako je rat protiv terorizma »bitka svih bitaka« i kako nema ništa važnije od toga. Međutim, sve dok nema prave pobjede nad nevidljivim neprijateljem, Busheva će retorika sve manje izazivati pozornost, i Amerikanci se već sada pitaju: kako to da su glavni igrači pobjegli i da im se zameo trag?</p>
<p>Bin Laden bi zato bio trofej kojega George W. Bush može samo sanjati.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Al Qaida želi istjerati strance iz Saudijske Arabije</p>
<p>Stigavši u Saudijsku Arabiju da izvještavaju o terorizmu, novinar i snimatelj BBC-ja i sami su neočekivano postali dijelom priče o napadima na strance te završili na naslovnicama</p>
<p>LONDON, 7. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nepoznati napadači ubili su u nedjelju u Saudijskoj Arabiji Simona Cumbersa, slobodnog snimatelja koji je radio za BBC i teško ranili BBC-jevog novinara Franka Gardnera, specijaliziranog za pitanja sigurnosti i Al Qaidu. Obojica su stradala na radnom zadatku u saudijskoj prijestolnici Riyadhu. Incident se dogodio u četvrti Al Suwayadi, području slumova gdje Al Qaida ima svoje uporište.</p>
<p> Pokojni snimatelj Simon Cumbers, star 36 godina, irski je građanin. Izvješća govore da je poginuo na licu mjesta, nakon napada iz jurećeg vozila, izvedenog pomoću neke vrste automatskog pištolja. </p>
<p>Novinar Frank Gardner, star 42 godine, koji tečno govori arapski i dobar je poznavatelj srednjoistočnih prilika, podvrgnut je nakon ranjavanja u području trbuha višesatnoj operaciji u Riyadhu. Sada se u kritičnom stanju nalazi u intenzivnoj skrbi u jednoj od tamošnjih bolnica. </p>
<p>Stigavši u Saudijsku Arabiju da izvještavaju o terorizmu, suradnici BBC-ja i sami su neočekivano postali dijelom priče o napadima na strance i završili na naslovnicama. Njihova sudbina najbolje ocrtava sve opasnosti kojima su izloženi zapadnjaci na radu u toj zemlji. Velika Britanija trenutačno preporučuje svojim građanima da u Saudijsku Arabiju idu jedino ako je njihov posjet zbilja od presudne važnosti. To britansko ministarstvo vjeruje, naime da nakon nedavnih umorstava u Khobaru Al Qaida sprema nove akcije protiv stranaca. </p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw osudio je zadnji teroristički napad i izrazio »duboko divljenje prema novinarima poput Gardnera, koji su svjesni da im je život ugrožen dok obavljaju svoj posao«. Saudijski veleposlanik u Britaniji, princ Turki al Faisal je rekao da je Frank Gardner »energično tragao za istinom koja se krije iza strahovitog zla Al Qaide«. </p>
<p>Saudijska Arabija zapadni je saveznik, ali jako uporište u njoj ima i ilegalna Al Qaida. Vođa te terorističke grupacije Osama bin Laden, saudijski je građanin motiviran dubokim neprijateljstvom prema Zapadu. U svojim izvješćima koja su uspjeli poslati prije nego su bili napadnuti, Frank Gardner i Simon Cumbers javljali su o sve većem strahu među strancima koji žive i rade u toj zemlji. Dvojica reportera vlastitom su sudbinom dokazali da Saudijska Arabija doista postala vrlo opasna za zapadne građane.</p>
<p>Islamski ekstremisti koji su izveli raniji napad u Khoberu u međuvremenu su na Internetu objavili prikaz svoje operacije. U njemu vrlo detaljno opisuju kako su hvatali svoje žrtve, kako su spavali i molili se nakon klanja i ubijanja stranaca. Njihov napad do temelja je potresao saudijski režim, doveo do porasta cijena nafte i izazvao gospodarsku nesigurnost u cijelom svijetu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sto tisuća iračkih pobunjenika polaže oružje</p>
<p>Sporazum o prekidu borbi nije postignut jedino s Mehdijevom vojskom čiji su militanti lojalni radikalnom šijitskom vođi Moqtadi al Sadru </p>
<p>ANKARA, 7. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premijer privremene iračke vlade Iyad Allawi objavio je u ponedjeljak da je sa devet skupina koje se protive nazočnosti stranih trupa na iračkom tlu postignut dogovor o odlaganju oružja i prekida daljnjih sukoba. Sporazum o prekidu borbi nije, kako je rekao, postignut jedino s Mehdijevom vojskom čiji su militanti lojalni radikalnom šijitskom vođi Moqtadi al Sadru. </p>
<p>Inače, na temelju dugotrajnih pregovora i načelnog sporazuma, čiji detalji još nisu dovoljno poznati, oko 100.000 pripadnika podzemnih snaga otpora uklopit će se u sustav iračkih snaga sigurnosti ili će se vratiti u svakodnevni civilni život do kraja ove ili početkom sljedeće godine. Postignuti dogovor, ako se ispuni, mogao bi predstavljati prvi značajan uspjeh privremenog iračkog premijera Allawija. </p>
<p>Opća je ocjena da bivši iskusni obavještajac u službi Iraka, a potom Velike Britanije i SAD, postizanjem sporazuma s iračkim pokretom otpora nastoji ispraviti velike greške koje je počinila anglo-američka vojna koalicija prilikom vojnoga pohoda na Bagdad. Naime, tijekom vojne operacije odbačena je svaka mogućnost suradnje sa poraženim generalima i visokim časnicima Saddamovog režima.</p>
<p>Taj nepromišljeni potez vratio se vratio Washingtonu i Londonu poput bumeranga. Irak je praktički preko noći ostao bez iskusnih vojnih, gospodarskih i drugih kadrova. Odbačeni pripadnici bivšeg režima gotovo su gurnuti da se suprotstave okupacijskim snagama zbog gubljenja ranijih visokih položaja i privilegija.</p>
<p>Priopćenje premijera Allawija predstavlja najslikovitije opovrgavanje izjave američkog predsjednika Georgea W. Busha, dano televizijskoj mreži NBC, u kojoj je ustvrdio da je invazija na Irak bila dobro osmišljena i isplanirana. Više od 800 američkih vojnika, koji su dosad poginuli ne potvrđuju baš tu Bushevu tvrdnju. </p>
<p>Ono u čemu se podudaraju gledišta Allawija i šefa Bijele kuće je nužnost zadržavanja nazočnosti 138.000 američkih vojnika u Iraku. Obojica su istaknula da su te snage od ključne važnosti za očuvanje mira i sigurnosti u zemlji. Allawi i Bush pritom nisu odredili i rok njihovog povlačenja s iračkog tla, što bi moglo upućivati na zaključak da će napori za smirivanjem poratnog Iraka potrajati nekoliko godina. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>»Jadrolinija« je dobro uložila svaku kunu državne subvencije</p>
<p>Prijevoz putnika morem jedan je od najodgovornijih poslova u pomorstvu. </p>
<p>EU stalno radi na poboljšanju sigurnosti na svim brodovima pa tako i na putničkim brodovima. Razmatrajući u hrvatskoj danas imamo samo jednog brodara koji planski obnavlja svoju flotu to je riječka »Jadrolinija«.</p>
<p>Postupnom zamjenom starih brodova za prijevoz putnika i automobila novim plovnim jedinicama počela je kvalitetan projekt: obnove vlastite flote, što ujedno znači gospodarstva, investiranja, planiranja pa i vizije u dijelu na koji način to radi »Jadrolinija«. Netko će reći, njima je to lako jer se koriste državnim subvencijama.</p>
<p>No, subvenciju mogu dobiti tvrtke koje ispune točno propisane uvjete: </p>
<p>Subvencira se svaki novi putnički brod do 5-7 godina starosti. U tom razdoblju brodar je najviše opterećen povratkom kredita i logično je da mu se u tom razdoblju mora pomoći. </p>
<p> Subvencije se dobivaju samo za razdoblje izvan sezone, odnosno samo 90 dana godišnje. To je također logično, jer u sezoni svi trajekti plove puni te isti brod napravi više putovanja dnevno, što znači da im je jedini dodatak potrošeno gorivo za učinjena putovanja. (kredit, plaće, osiguranje itd. plaćaju se samo jednom za taj dan).</p>
<p> Izvan sezone mnoge se linije reduciraju, a to znači organiziraju se za racionalno poslovanje. Brodari imaju još neke mogućnosti zarade (restoran, bar, cafeteria itd).</p>
<p>Dobro je, osim toga, da se bilježi stalno povećanje putničkog prometa prema otocima. Država, međutim, mora osigurati strogu kontrolu subvencija (vrijednost broda, broj članova posade, potrošnja goriva, ugovorena brzina, odgovornost brodara kada ne isplovi, zamjenski brod). U tom vrlo odgovornom poslu još uvijek se nije pojavila niti jedna pomorska tvrtka koja bi ispunjavala europske standarde. </p>
<p>Privatne tvrtke raspolažu sa starim brodovima a jedna od tvrtki ima flotu u prosjeku starosti brodova od 26. godina. Ulaskom u EU privatne tvrtke ne bi mogle ispuniti vrlo visoke kriterije sigurnosti plovidbe a isto tako ne bi mogle obnoviti svoju flotu preko noći.</p>
<p>No u skoro će vrijeme biti potrebno postupno privatizirati »Jadroliniju« i omogućiti i daljnju obnovu flote.</p>
<p>IVAN KNEŽEVIĆ kapet., Split</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Partnerstvo za društveni razvoj nema dokaza za optužbe</p>
<p>Kao zastupnici poduzeća »Ining« d.o.o., Zagreb i »Ivar« d.o.o. Zagreb i gospodina Željka Žnidarića iz Zagreba, reagiramo na informaciju objavljenu u Vjesniku od 26. svibnja 2004. godine pod naslovom: »Partnerstvo za društveni razvoj opet optužilo gradske esdepeovce«.</p>
<p> U tekstu je iznesena tvrdnja: »Kao »konkretan primjer korupcije« Podumljak je novinarima dao dokumente iz kojih je razvidno, tvrdi da su građevinska poduzeća Ivar i Ining, uz pomoć dogradonačelnika Milana Bandića, tada gradonačelnika i drugih iz Poglavarstva na nezakonit način do vrlo vrijednih poslova. Podumljak tvrdi da je Bandić, kao gradonačelnik tvrtkama Ivar i Ining proglasio važećima ugovore koje je 1998. poništila Marina Matulović-Dropulić kao tadašnja gradonačelnica te da je ta poduzeća oslobodio plaćanja kamata zbog prethodno neplaćenih dugovanja, čime je Gradu naneseno više milijuna kuna štete«.</p>
<p>S obzirom na niz netočnosti, insinuacija i iskrivljenih tumačenja koje štete ugledu našeg klijenta Željka Žnidarića i njegova poduzeća ističemo da gospodin Žnidarić nikada nije bio direktor ili vlasnik tvrtke Ivar d.o.o. </p>
<p> Neistine koje je spomenuta udruga prenijela potječu, naime, od vlasnika i direktora tvrtke »Orograd« d.o.o.</p>
<p>Spomenuta je tvrtka napustila, ili je otjerana s nekolicine gradilišta i tako je investitorima nanijela golemu štetu.</p>
<p>Tvrtke »Ining« i »Ivar«, naime, od »Orograda« (koji je 4,5 godine u blokadi) potražuju iznos od 27,5 milijuna kuna i to je pravi razlog za iznošenje neistina o našem klijentu.</p>
<p> Partnerstvo za društveni razvoj ukazuje na nezakonitosti i nepravilnosti, a kada ih ne vide, navode da su im »indicirane nepravilnosti«. Istina ih ne zanima i zbog toga niti pokušavaju, niti žele sagledati istinu i objektivno utvrditi činjenice.</p>
<p> Neistinita je i tvrdnja da gospodin Žnidarić svoj objekt gradi izvan okvira građevinske i lokacijske dozvole. Samo je na jednom objektu bilo nebitnih izmjena (zbog zaštite gradskog kolektora), za što je i zatražena dopuna građevinske dozvole. Zlonamjerna je i neistinita tvrdnja da se na lokaciji Goljak gradi bez pravomoćne građevne dozvole. </p>
<p>Nedopustivo je i neprihvatljivo pozivati na linč, iznositi imena tvrtki, a pogotovo osoba za koje se sumnja da su korumpirani, ili da sudjeluju u korupciji i samo na temelju neprovjerenih prijava, kao rezultat zlobe ili zločestoće pojedinaca. </p>
<p>MATIJA DORIĆ odvjetnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Werner je umro 1944., kako je mogao Zagreb predati partizanima</p>
<p>U članku »Werner nije bio ni gradonačelnik niti mesar. Bio je budala. Zagrepčanin«, objavljenom u Vjesniku 5. lipnja 2004. u rubrici »Zašto volim Zagreb«, Željko Senečić tvrdi da je »onaj glupi mesar Werner bio gradonačelnik Zagreba u svibnju 1945. Dva je dana bio apsolutna vlast. On je, prema Senečiću, Zagreb predao partizanima i vratio se u svoju mesaru u Vlaškoj ulici«.</p>
<p> Ne ulazeći u ocjenu razloga zbog kojih Senečić Werneru pripisuje poštenje, valja ispraviti netočnost. Poznati zagrebački obrtnik, mesar, Ivan Werner, po odredbi Ante Pavelića postao je zagrebačkim načelnikom (dužnost se nije zvala gradonačelničkom!) u svibnju 1941. Zagrepčani ga imaju razloga pamtiti samo po dobru. A kao što piše na njegovu nadgrobnom spomeniku, udaljenom jedva desetak metara od groba predsjednika Tuđmana na zagrebačkom Mirogoju, Werner je umro 26. lipnja 1944. Nije, dakle, predao grad partizanima, niti je to mogao učiniti.</p>
<p> Senečić je valjda htio misliti na Đuru Kumičića, odvjetnika i državnog dužnosnika NDH, rodom Zagrepčanina. On je sin mnogo poznatijeg oca Eugena, hrvatskoga književnika i političara izrazite pravaške (frankovačke) orijentacije, rođenog u istarskom Brseču. Đuru Kumičića je Pavelić 6. svibnja 1945. ovlastio da Zagreba preda partizanima, kako bi se izbjegla razaranja i nepotrebne žrtve. Da Kumičić u tim danima nije imao »apsolutnu vlast« niti ju je mogao imati, suvišno je i raspravljati. Po Pavelićevu nalogu, dva dana kasnije je doista predao Zagreb partizanima. To ga, međutim, nije spasilo osude na 12 godina robije. Uvjetno je pušten u drugoj polovici 1946., a pomilovan tek 1952.</p>
<p>TOMISLAV JONJIĆ odvjetnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dragulj hrvatskog nogometa gurnut u blato</p>
<p>Imao sam čast, zadovoljstvo i radost da zajedno s legendom hrvatskog i zagrebačkog nogometa Zlatkom Kranjčarom napišem knjigu »Cico, od Maksimira do Ulice pjesnika«. U toj knjizi moj prijatelj Zlatko Kranjčar izuzetno toplim riječima i izrazima poštovanja oživljava sjećanja na svog negdašnjeg trenera u bečkom Rapidu, Otta Barića. Što je međutim ovih dana učinio gospodin Barić, koji svojim nastupima i stilom ponašanja neodoljivo podsjeća na »Čarlijevu tetku«. Nakon višemjesečnog neviđenog medijskog linča i pritiska, nepedagoškog i negospodskog podcjenjivanja pristojnog i skromnog dječaka, što je posebno došlo do izražaja intervjuu s Tomislavom Židakom u Jutarnjem listu, bez ijedne minute provjere u najboljoj vrsti, slavodobitno je najsjajniji dragulj hrvatskog nogometa gurnuo u blato.</p>
<p>Pitam se što bi bilo sa svjetskim nogometom da Vicente Feola 1958. nije sa sobom na svjetsko prvenstvo u Švedskoj poveo tada 17-godišnjeg Pelea?</p>
<p> Otto Barić tvrdi da su za njega bitne tri karakteristike: znanje, volja i trkačke mogućnosti, od kojih Niko Kranjčar treću kao nema...Koji to od 23 Barićevih izabranika posjeduje sve tri spomenute odlike. Po mom sudu – niti jedan!. A, najvažniju odliku – znanje – uz veliku dozu blagonaklonosti mogli bismo pripisati najviše trojici ili četvorici.</p>
<p>Hrvatskoj vrsti u Portugalu, inače, od sveg srca želim sve najbolje!</p>
<p>NINO ŠKRABE prof., Jastrebarsko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Dvoje poginulih pri udaru jurećom »mazdom« u vrbu</p>
<p>OKUČANI, 7. lipnja</p>
<p> – Dvije su osobe smrtno stradale u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko 5,30 sati na 309. kilometru sjevernog kolničkog traka auto ceste Zagreb - Lipovac, kod mjesta Vrbovljani, nedaleko od Okučana. </p>
<p>Kako je izvijestila brodsko-posavske Policijska uprava, do nesreće je došlo kada se Josip Čeplek (59) iz Vinkovaca, upravljajući osobnim automobilom marke »mazda 6« registracijskih oznaka VK 355-BK, kretao u pravcu Zagreba velikom brzinom. </p>
<p>U jednom je trenutku, iz zasad još nepoznatih razloga, lijevim kotačima svoga vozila zahvatio travnatu površinu uz središnju zaštitnu ogradu autoceste. </p>
<p>Automobil se zanio, a vozač je naglo skrenuo u desno i prešao preko desnog prometnog traka, zaustavne trake te potom sletio s ceste, probio žičanu ogradu i zaustavio se zabivši se u drvo. </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih teških tjelesnih ozljeda vozač Josip Čeplek i njegova supruga Hanifa Čeplek (59), koja se nalazila na mjestu suvozača, poginuli su na mjestu nesreće. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici brodsko-posavske policijske uprave te istražni sudac slavonskobrodskog Županijskog suda. </p>
<p>Tijekom prošle godine na području ove policijske uprave u prometnim je nesrećama smrtno stradalo 37 ljudi, od toga 14 na auto cesti, dok je u prvih šest mjeseci ove godine na prometnicama u Brodsko-posavskoj županiji poginulo 11 osoba, od toga pet na autocesti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kamionom po Sljemenu, bmw-om po središtu grada</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Zbog krađe kamiona »Hrvatskih šuma« u nedjelju oko 19,20 sati na Sljemenskoj cesti i divljanja kamionom po Šestinama policajci su uhitili i kazneno prijavili M.M. (33).</p>
<p>On je, naime, u društvu svoje djevojke V.G. (41) iz dvorišta poduzeća »Hrvatske šume« obio »leptir« prozor na kamionu »zastava« i zatim kamionom izašao iz dvorišta poduzeća. </p>
<p>Policijska patrola u Šestinama je zamijetila ukradeno vozilo i krenulo u potjeru za vozačem, koji se nije obazirao na sirenu i rotacijsko svjetlo koje su uključili 24-godišnji i 23-godišnji policajac. U ulici Sjevernjak policijska ophodnja je postavila zasjedu pa je 33-godišnjak kamionom krenuo unazad u namjeri da udari u policijsko vozilo koje ga je slijedilo.</p>
<p>Kako bi spriječio neposrednu opasnost, 24-godišnji policajac je upozorio kradljivca i njegovu djevojku da izađu iz kamiona ili će upotrijebiti oružje, ali su se njih dvoje i na to oglušili. Policajac je zatim upotrijebio službeni pištolj pucajući u smjeru zadnje lijeve gume kamiona te je zrno pogodilo blatobran, nakon čega su osumnjičeni počeli bježati, ali su ubrzo potom uhićeni i privedeni u policijsku postaju na kriminalističku obradu. </p>
<p>Prema podacima iz policije, 33-godišnjak je otprije poznat zbog krađa.</p>
<p>Pet sati prije, kako smo već pisali, policija je također bila prisiljena pucati kako bi zaustavila polusatno divljanje J.B. (45), crnim »bmw-om« po istočnom dijelu grada i bježanja policijskoj potjeri sve do kafića »Kvak« u Martićevoj, gdje je vozilo blokirano. Potjera je naime, započela na križanju Avenija Dubrave i Gojka Šuška kada je prometni policajac na motociklu zatražio pomoć jer ga je J.B. umalo pregazio. Ubrzo su postavljene blokade i zasjede, koje je J.B. isprva uspijevao zaobići, nastavljajući divljanje unatoč hicima upozorenja, te činjenici da je vozio na crvena svjetla na semaforu i u suprotnom smjeru. Kod »kvaka« je ipak zaustavljen, no, kako je odbio izaći iz vozila, policajac je razbio staklo na bmw-u, kolega na drugom staklu, te su bjegunca izvukli van i uhitili. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dvoje poginulih pri udaru jurećom »mazdom« u vrbu</p>
<p>OKUČANI, 7. lipnja</p>
<p> – Dvije su osobe smrtno stradale u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko 5,30 sati na 309. kilometru sjevernog kolničkog traka auto ceste Zagreb - Lipovac, kod mjesta Vrbovljani, nedaleko od Okučana. </p>
<p>Kako je izvijestila brodsko-posavske Policijska uprava, do nesreće je došlo kada se Josip Čeplek (59) iz Vinkovaca, upravljajući osobnim automobilom marke »mazda 6« registracijskih oznaka VK 355-BK, kretao u pravcu Zagreba velikom brzinom. </p>
<p>U jednom je trenutku, iz zasad još nepoznatih razloga, lijevim kotačima svoga vozila zahvatio travnatu površinu uz središnju zaštitnu ogradu autoceste. </p>
<p>Automobil se zanio, a vozač je naglo skrenuo u desno i prešao preko desnog prometnog traka, zaustavne trake te potom sletio s ceste, probio žičanu ogradu i zaustavio se zabivši se u drvo. </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih teških tjelesnih ozljeda vozač Josip Čeplek i njegova supruga Hanifa Čeplek (59), koja se nalazila na mjestu suvozača, poginuli su na mjestu nesreće. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici brodsko-posavske policijske uprave te istražni sudac slavonskobrodskog Županijskog suda. </p>
<p>Tijekom prošle godine na području ove policijske uprave u prometnim je nesrećama smrtno stradalo 37 ljudi, od toga 14 na auto cesti, dok je u prvih šest mjeseci ove godine na prometnicama u Brodsko-posavskoj županiji poginulo 11 osoba, od toga pet na autocesti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Drvenim palicama pretukli dužnika i njegovu suprugu</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Trojica maskiranih muškaraca u nedjelju su oko 21,40 sati drvenim palicama brutalno pretukli Anđelka Mikelića (43) i njegovu 44-godišnju suprugu Slavicu Mikelić (policija je priopćila samo inicijale) u njihov stanu u Ulici Marije Jurić Zagorke 5 u Trnju. Kako doznajemo u policiji, povod napadu su, najvjerojatnije dugovi koje od pretučenog potražuje veći broj vjerovnika.</p>
<p>Prema priopćenju PU zagrebačke, trojica napadača supružnicima su pokucali na vrata i oni su ih pustili u stan, nakon čega su ih izudarala palicama i potom pobjegli. </p>
<p>Ozlijeđenima je liječnička pomoć pružena u KB Merkur, gdje je utvrđeno da je 43-godišnjaku slomljeno jedno rebro i desna ruka, dok je njegova supruga zadobila samo lakše ozljede glave pa je puštena kući.</p>
<p>Policija intenzivno traga za napadačima, a kako doznajemo, pretučeni Mikelić je nekoliko dana prije napada primio prijetnje. </p>
<p>Inače, napadnuti je otprije poznat policiji zbog više prijevara. On je, naime, naručivao raznu robu koju potom nije plaćao. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Poginuo u proklizavanju »golfa«, troje ozlijeđeno </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Na 94. kilometru državne ceste D4 između Zagreba i Varaždin u nedjelju se oko 23,45 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je poginuo Davor Zobec (22), dok je troje putnika iz njegova »VW golfa« lakše ozlijeđeno.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je vozač, najvjerojatnije zbog umora, prednjim dijelom »golfa« naletio na metalne stupiće koji razgraničavaju kolnik i zatim se prevrnuo na krov i otklizao na istočnu stranu kolnika gdje se zaustavio. Vozač je na mjestu poginuo, dok su dvije djevojke i jedan mladić iz »golfa« kolima hitne pomoći prevezeni u KBC Dubrava. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uvjetna osuda za neplaćanje alimentacije</p>
<p>VARAŽDIN, 7. lipnja</p>
<p> – Tridesetšestogodišnjeg muškarca varaždinski je Općinski sud osudio na šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog povrede dužnosti uzdržavanja. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo te ako u roku od jedne godine plati zaostale obroke alimentacije u iznosu od 16.000 kuna.</p>
<p>Optužni ga je prijedlog teretio da, unatoč pravomoćnoj presudi ivanečkog Općinskog suda, nije plaćao alimentaciju za svoju danas jedanaestogodišnju kćer. Tako je od 1. listopada 1999. pa do 1. ožujka 2003. godine uskratio dužno uzdržavanje u iznosu od 16.000 kuna. </p>
<p>Otac je porekao djelo, tvrdeći da je alimentaciju plaćao sve do listopada 2001. godine. Tada je iznajmio ugostiteljski objekt, ostvario je nešto prihoda i još u lipnju 2001. godine uplatio 400 kuna, a već u srpnju ga je zakupodavac spriječio u obavljanju daljnje djelatnosti. Nakon toga više nije imao izvor zarade, a na Zavod za zapošljavanje se prijavio u lipnju 2002. godine. </p>
<p>S kćerkom ne kontaktira, jer i dalje smatra da ona nije njegovo dijete, no ako se uspije zaposliti, nastavit će slati novce za nju. U međuvremenu je podnio tužbu za smanjenje iznosa, odnosno ukidanje alimentacije. </p>
<p>Sa sadašnjom suprugom i troje djece živi od obiteljske mirovine koju njegova supruga prima nakon muževe smrti, primaju i dječji doplatak od 880 kuna, a nešto im pomaže i njegova majka kod koje žive. Sud je utvrdio da je optuženi izbjegavao plaćati alimentaciju i to tako što se izbjegavao zaposliti, a i često je mijenjao radna mjesta. </p>
<p>Njegova se obrana, smatrao je sud, ukazuje kao »školski primjer izbjegavanja zaposlenja radi izbjegavanja obaveze«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>RSŠ: Svaki deseti štediša odustao od stambene štednje</p>
<p>Raiffeisen stambena štedionica dosad dodijelila 3247 kredita ukupne vrijednosti 24 milijuna eura / RSŠ će ove godine odobriti još oko 2000 kredita u ukupnoj vrijednosti većoj od 100 milijuna kuna / Do kraja svibnja uplaćeno više od 1,3 milijarde kuna depozita / Prosječna vrijednost kredita 7000 eura</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) uskoro očekuje sklapanje 200.000. ugovora o stambenoj štednji, najavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave RSŠ Hans Christian Vallant.</p>
<p>U RSŠ, koja je obilježila pet godina poslovanja, do kraja svibnja zaključeno je ukupno 194.134 ugovora o stambenoj štednji s ugovorenim iznosom od 1,6 milijardi eura, a uplaćeno je više od 1,3 milijarde kuna depozita.</p>
<p>Dosad je Raiffeisen stambena štedionica dodijelila 3247 kredita, vrijednih 24 milijuna eura, a procjenjuje se da će ove godine biti odobreno oko 2000 novih stambenih kredita vrijednih više od 100 milijuna kuna i to najvećim dijelom (oko 40 posto) u Zagrebu.</p>
<p>U prvih pet mjeseci ove godine u RSŠ je sklopljeno 15.000 novih ugovora o stambenoj štednji, ukupnog ugovorenog iznosa od 115 milijuna eura, što je 35 posto više nego u istom razdoblju 2003. godine, a odobrena su 854 stambena kredita u vrijednosti od osam milijuna eura, što je 43 posto više nego u prvom dijelu 2003.</p>
<p>Vallant je istaknuo da prosječan iznos kredita odobrenog u Raiffeisen stambenoj štedionici iznosi 7000 eura, što znači da se uglavnom radi o kreditima za adaptaciju ili dogradnju stambenog prostora. Prema njegovim riječima, oko 20 posto kredita su veliki krediti. Među korisnicima kredita najviše je mladih obitelji.</p>
<p>Vallant je naglasio da je Raiffeisen stambena štedionica tržišni lider među štedionicama i po kriteriju uplaćenih depozita i ugovorenog iznosa, te je napomenuo da među štedišama ima oko deset posto neaktivnih, odnosno onih koji ne uplaćuju ugovorenu štednju.</p>
<p>Predsjednik Uprave RSŠ najavio je za sljedeću godinu i poseban projekt stanogradnje, odnosno izgradnje stambenih jedinica po prihvatljivim cijenama.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>OMV: Nismo poslali ponudu za 25 posto dionica Ine</p>
<p>Hrvatskoj Vladi poslali smo tek pismo u kojem se interesiramo kada će se i kako nastaviti privatizacija Ine, ali nismo spominjali nikakve brojke, doznajemo u OMV-u </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - Informacija da je OMV hrvatskoj Vladi poslao pismo namjere u kojem predlaže kupnju 25 posto dionica Ine, koju su ovih dana objavili neki hrvatski mediji, nije točna, doznajemo iz sjedišta austrijske naftne kompanije OMV u Beču.</p>
<p>Točno je, kažu u OMV-u, jedino da su Vladi i premijeru Ivi Sanaderu nedavno poslali pismo u kojem su zamolili da ih, kada to odluče, obavijeste kako će i kada nastaviti privatizaciju Ine jer su zainteresirani za sudjelovanje u drugoj fazi privatizacije Ine.</p>
<p>Međutim, u pismu, prema njihovim riječima, nema nikakvih brojki, pa se tako ne spominje ni njihov interes za 25 posto dionica Ine.</p>
<p>Na slanje pisma ih je potaknula Vladina odluka o odgodi druge faze privatizacije Ine za godinu dana, te više tijekom travnja objavljenih novinskih članaka koji su ukazivali da se razmišlja o promjeni dosadašnjeg modela privatizacije hrvatske naftne kompanije.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, OMV je i dalje zainteresiran za hrvatsko tržište pa će ga pokušati osvojiti na dva načina. Zato i dalje ne odustaju od namjera da postanu suvlasnicima Ine, iako im je poraz od mađarskog Mola u prvoj fazi privatizacije Ine prilično teško pao.</p>
<p>No, usporedo s pokušajima ulaska u Inu, svoj utjecaj na hrvatskom tržištu šire preko tvrtke OMV-Istrabenz, u kojoj zasad imaju 50 posto dionica, ali posljednjih mjeseci sa slovenskim holdingom Istrabenz pregovaraju da im proda svoju polovicu. OMV-Istrabenz zasad u Hrvatskoj ima tridesetak benzinskih postaja, ali u sljedećih nekoliko godina taj broj namjeravaju gradnjom novih ili preuzimanje privatnih crpki povećati na više od 100.</p>
<p>Čelnici Ine i njenog sadašnjeg strateškog partnera Mola u ponedjeljak nisu htjeli komentirati informacije o interesu OMV-a za hrvatsku naftnu kompaniju.</p>
<p>Zainteresiranost OMV-a, uz od ranije poznat interes Mola, pokazuje da nisu točna nagađanja da je Vlada odgodila drugu fazu njene privatizacije zato jer nema dovoljno interesa.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Državna uprava je glomazna i podložna političkim utjecajima</p>
<p>Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu, govoreći na Forumu o reformi državne uprave istaknuo je kako Vlada namjerava provesti reformu lokalne samouprave prije lokalnih izbora planiranih za svibanj 2005. </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - U nazočnosti predstavnika hrvatskih ministarstava, izaslanstva Europske komisije, Svjetske banke, Odjela za međunarodni razvoj (DFID) i Zajedničke inicijative Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (SIGMA) u ponedjeljak je održan Forum o reformi državne uprave i europskoj integraciji u Hrvatskoj.</p>
<p>Državna tajnica u ministarstvu europskih integracija Marija Pejčinović-Burić rekla je kako je reforma državne uprave proces koji, da bi u potpunosti zaživio, zahtijeva dosta vremena, a Hrvatskoj je cilj, napomenula je, stvoriti učinkovitu državnu upravu. Podsjetivši na pozitivan avis Hrvatske, dodala je kako je potrebno poraditi na mnogim pitanjima u srednjoročnom i dugoročnom planu, kako bi se ispunili svi kriteriji za ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska Vlada, napomenula je, spremna je poduzeti sve korake kako bi do 2007. ispunila te kriterije.</p>
<p>Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Indira Konjhodžić rekla je kako državna uprava treba građanima pružiti transparentnost, učinkovitost i pristupačnost.</p>
<p>Predstavnica Europske komisije u Hrvatskoj Laura Garagnani naglasila je kako je sigurna u pozitivnu odluku o dobivanju hrvatskog statusa kandidata za EU.</p>
<p>Dodala je kako je od 2001. do ove godine putem CARDS programa za projekte u reformi javne uprave u Hrvatskoj izdvojeno više od 22,5 milijuna eura.</p>
<p>Pomoćnica ministrice za europske integracije Tamara Obradović smatra kako Hrvatska ipak kreće s bolje pozicije nego neke zemlje koje su nedavno pristupile EU.</p>
<p>Problem nerazvijenosti središnjih tijela državne uprave Hrvatska je nakon osamostaljenja naslijedila od bivše države, a takva uprava je glomazna i podložna političkim utjecajima, istaknuo je Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu. Prema njegovim riječima, državna uprava u Hrvatskoj i nije toliko neučinkovita, budući da ostale tranzicijske zemlje nisu prošle isti put kao i Hrvatska.</p>
<p>Palarić kaže kako Vlada namjerava provesti reforme lokalne samouprave i to prije lokalnih izbora koji su planirani za svibanj sljedeće godine. Cilj reforme državne uprave je jačanje administrativnog i fiskalnog kapaciteta lokalne samouprave, naglasio je Palarić, te dodao kako je potrebno jačati službe koje se bave izdavanjem građevinskih dozvola i rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. Prebrzo se donose zakoni, smatra Palarić, a trebalo bi izbjegavati i prečeste izmjene i dopune zakona.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>General Motors ulaže tri milijarde dolara u Kini</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - General Motors najavio je kako će u sljedeće tri godine u Kinu uložiti čak tri milijarde dolara kako bi godišnju proizvodnju povećao s prošlogodišnjih 530.000 na 1,3 milijuna vozila i kineskom tržištu ponudio čak 20 novih modela.</p>
<p>»Uspjeh u Kini ključan je za GM-ov svjetski uspjeh«, kazao je Phil Murtaugh, izvršni direktor GM-a u Kini, i ta izjava uopće nije pretjerana. </p>
<p>Kina je, naime, trenutačno treće po veličini svjetsko tržište osobnih vozila, iza SAD-a i Japana, kojega bi uskoro mogla premašiti. </p>
<p>Lani je u Kini zabilježen skok prodaje automobila od čak 76 posto, što je naravno nezamislivo u razvijenim zemljama. Kina, međutim, takvu stopu rasta može održati i u dugom roku – ondje je na tisuću stanovnika samo 16 automobila, u usporedbi sa 700 u SAD-u ili 600 u Japanu. Takve planove naravno imaju i ostali veliki svjetski proizvođači: Volkswagen planira ulaganja sličnog obujma, a Toyota, Nissan, Hyundai i Honda u sljedećih nekoliko godina planiraju ulaganja ukupne vrijednosti gotovo deset milijardi dolara. Procjenjuje se da su inozemne automobilske grupacije od osamdesetih u Kinu uložile ukupno 30 milijardi dolara.</p>
<p>General Motors je u Kinu do sada uložio 1,6 milijuna dolara u četiri podružnice koje vodi s kineskim tvrtkama, a samo se lani GM-ova dobit iz Kine utrostručila na 437 milijuna dolara. U prva je četiri mjeseca ove godine, osim toga, prodao 178.000 osobnih vozila, 56 posto više nego u istom razdoblju lani. Inače, u čitavom je svijetu GM lani prodao ukupno 8,56 milijuna vozila, od čega je, dakle, na Kinu otpalo 6,2 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>EasyJet pao 18 posto zbog upozorenja o cijeni goriva</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak porasli pod utjecajem pada cijene nafte, ali i prošlotjednih podataka o rastu broja zaposlenih u SAD-u. Londonski FTSE 100 i pariški CAC 40 dobili su do poslijepodneva 0,5 posto, dosegavši 4478,6, odnosno 3717,7 bodova. Frankfurtski Dax je premašio 4000 bodova - porastao je 1,3 posto, na 4012,7, dok je milanski MIB 30 dobio 0,8 posto dosegavši 27.913 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 također je porastao 0,5 posto, na 2708,1.</p>
<p>,Dow Jones Industrial Average je u prvih sat vremena trgovanja u New Yorku porastao 0,8 posto, na 10.322 boda. S 500 porastao je 0,7 posto, na 1130, a tehnološki Nasdaq Composite 0,9 posto, na 1996. Tokyjski Nikkei 225 je u ponedjeljak skočio čak 2,8 posto, na 11.439,92 boda.</p>
<p>Dionica Marks & Spencera porasla je 1,7 posto zahvaljujući špekulacijama o novoj ponudi za preuzimanje - ovoga puta gotovinskoj - poduzetnika Philipa Greena. Među dobitnicima je u ponedjeljak bio i Deutsche Post, čije su dionice porasle 0,5 posto, očito zahvaljujući samouvjerenosti uprave koja je objavila visoku cijenu dionica za predstojeću javnu ponudu dionica Postbanka.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima je, pak, bila diskontna zrakoplovna tvrtka EasyJet, čija je dionica pala čak 18,3 posto - iako je tijekom dana dosegla i 24 posto nižu cijenu - nakon što je uprava upozorila kako bi se visoke cijene goriva mogle bitno odraziti na ovogodišnju dobit. Zabrinutost ulagača kako će troškovi goriva utjecati i na pad prodaje proizvođača zrakoplova Airbusa, izazvala je pad dionica (2,8 posto) njegove matične kompanije EADS, unatoč tome što je Airbus u ponedjeljak najavio povećanje proizvodnje malih zrakoplova za 20 posto sljedeće godine. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Rješenje za luku Ploče do kraja godine</p>
<p>Hrvatska će povećati investicije u proizvodni sektor u BiH, a dvije će države zajednički organizirati nastupe na trećim tržištima, istaknuto je nakon sjednice Međudržavnog vijeća održane na Pantovčaku</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Povratak izbjeglica do prosinca 2004., uređivanje ugovora o slobodnoj trgovini, dvostruko državljanstvo i imovinsko-pravni odnosi te donošenje rješenja za luku Ploče do kraja godine prioriteti su za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. </p>
<p> Potvrđeno je to u Smjernicama za unapređenje odnosa dviju država, potpisanim u ponedjeljak nakon sjednice Međudržavnog vijeća za suradnju Hrvatske i BiH održane na Pantovčaku. </p>
<p>Potpisana su i dva ugovora - o međusobnom izvršenju sudskih odluka o kaznenim stvarima te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kojima će se, istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, olakšati pravosudna i financijska suradnja.</p>
<p> Obje su strane suglasne da se prioriteti razriješe do sljedeće sjednice, zakazane za prosinac u BiH. </p>
<p>Investicije, energetika, prometna infrastruktura i slobodne zone od zajedničkog su dugoročnog interesa obiju zemalja, poručili su predsjednik Stjepan Mesić i predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić.</p>
<p> Istaknuli su i da se dvije države međusobno podržavaju u naporima približavanja europskim i transatlanskim integracijama, a preostala otvorena pitanja rješavat će »u duhu europske ideje«. »Gospodarski potencijali moraju postati naši bilateralni prioriteti. Hrvatska treba razvijati dobrosusjedske odnose s BiH kao s jedinstvenom i cjelovitom državom«, izjavio je Mesić. Ustvrdio je da Hrvatska poštuje konstitutivnost sva tri naroda, te da će i dalje pomagati Hrvatima u BiH.</p>
<p> Tihić je posebno izrazio zadovoljstvo hrvatskim poštivanjem suvreniteta BiH, te naglasio da će vlade dviju zemalja pripremiti rješenja otvorenih pitanja. Hrvatska će, u skladu s potpisanim Smjernicama, povećati investicije u proizvodni sektor u BiH, a dvije će države zajednički organizirati nastupe na trećim tržištima. </p>
<p>Razradit će i nove projekte u području energetike, a ministarstva će pripremiti studije o prometnim pravcima, uključujući i koridor 5c te Jadransko-jonsku autocestu. Ministarstva trebaju pripremiti i studiju o korištenju slobodnih zona na hrvatskoj obali Jadrana za zajedničke nove proizvodnje i u suradnji s europskim i drugim partnerima. </p>
<p>U Smjernicama se pridaje važnost nastavku političkog dijaloga i jačanju povjerenja. Da bi se učvrstili međusobni odnosi, sjednice Vijeća za suradnju Hrvatske i BiH održavat će se najmanje dvaput na godinu, a sastat će se i hrvatski premijer i predsjedatelj Vijeća ministara BiH, te ministri vanjskih poslova. </p>
<p>Ubuduće će se održavati i stalne radne konzultacije ministarstava vanjskih poslova, te sastanci radnih odbora za pojedine projekte iz područja gospodarstva i kulture.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Odgoda primjene zone je izdaja nacionalnih interesa </p>
<p>ZADAR, 7. lipnja</p>
<p> - »Zahtijevamo da se 4. listopada bez odgode počne primjenjivati Zakon o ribolovno-ekološkoj zoni jer je odgoda njegove primjene izdaja nacionalnih interesa. Pozivam sve intelektualce iz hrvatskog priobalja i saborske zastupnike iz ovoga dijela naše zemlje da progovore o važnosti odgode odluke«, rekao je Zlatko Sorić, predsjednik Jadranskoga sabora, na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Stranka je predložila i raspisivanje referenduma o tom pitanju što su podržali i predstavnici Otočne demokratske stranke, Jadranskih socijaldemokrata, Dalmatinske akcije, Otočnoga sabora, nezavisni gradski vijećnici iz Zadra, Ceha ribara, Udruge malih brodara Hrvatske te udruga Eko-Kvarner, Eko-Liburnija i Zelenih Zadar, koji su također nazočili konferenciji.</p>
<p>Sorić je podsjetio i na 2500 potpisa Zadrana koje su prikupili u ožujku kao potporu uvođenju te zone na Jadranu. »Hrvatska odustajanjem od svojih prijašnjih odluka nanosi neprocjenjivu štetu zemlji, a isto će učiniti budu li se prodavali hrvatski otoci, pa će u tom slučaju Lijepa naša postati Lijepom njihovom«, istaknuto je na konferenciji.</p>
<p>Dok Hrvatska gubi, Talijani zarađuju na našem moru </p>
<p>Marinko Gojdanić (JS) je rekao da Hrvatska bez ekološko-ribolovne zone gubi milijarde eura, dok Talijani zarađuju na našem moru.</p>
<p> »Najviše gube ljudi uz more, pogotovu Zadar, grad s tradicionalnim ribarstvom, u kojemu je uz ostalo i 50 posto hrvatske riboprerađivačke industrije.</p>
<p> Predlažemo da Hrvatska proglasi ribolovno-ekološki pojas te da dopusti Talijanima da love deset godina uz nadoknadu, a kvota ulova svake godine treba biti niža za deset posto. Hrvatska bi sve kontrolirala, mogla bi zaposliti 1600 ribara, a zaradu ulagati u svoju ribarsku industriju«, naglasio Gojdanić. </p>
<p>Lenko Garbin iz Udruge malih brodara Hrvatske napomenuo je da naš bogati susjed uzima hrvatsko bogatstvo da bi postao još bogatiji, a nezavisni zadarski vijećnik Josip Vlahović Ećo također drži da nas bogata Italija izrabljuje umjesto da nam pomogne te kritizirao »političku elitu koja dovodi državne interese u pitanje samo da bi se održala na vlasti umjesto da Jadran zaštiti svim pravnim sredstvima«. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Očekuju se stavovi Vlade o tome što zakonom treba obuhvatiti</p>
<p>HSU prosvjeduje zato što Povjerenstvo još nije ni započelo s radom iako se bliži rok – kraj lipnja – do kada bi zakon trebao biti spreman za saborsku proceduru </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – U utorak će biti održana druga sjednica Povjerenstva za izradu zakona o povratu duga O tome su u Hrvatskoj stranci umirovljenika iz Vlade obaviješteni u ponedjeljak prijepodne, neposredno nakon što je predsjednik HSU-a Vladimir Jordan u razgovoru za Vjesnik najavio da u ponedjeljak šalje prosvjedno pismo Banskim dvorima. </p>
<p>Taj je poziv, kako doznajemo od Jordana, stigao prije nego što je pismo upućeno Vladi, vjerojatno kao odgovor upravo na najavu iz medija, no umirovljenici su svoj prosvjed ipak poslali na Markov trg.</p>
<p> HSU prosvjeduje zato što Povjerenstvo za izradu zakona o povratu duga umirovljenicima još nije ni započelo s radom, unatoč tome što se bliži rok do kada bi zakon trebao biti dovršen i spreman za saborsku proceduru. Rok istječe potkraj lipnja, a na jedinom dosad održanom sastanku Povjerenstva predstavnici Vlade uspjeli su samo saslušati informaciju što se s mirovinama događalo od uredbi Valentićeve vlade o ograničenju mase novca za njihovu isplatu te što bi trebalo učiniti da se provede odluka Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998. </p>
<p> Vladina strana prihvatila je prijedlog umirovljenika da se u Povjerenstvo uključe i predstavnici Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Ministarstva financija, no dalje od toga nije se išlo.</p>
<p>»Očekujemo da će se predstavnici Vlade u utorak očitovati o našim stavovima što bi zakonom o povratu duga trebalo obuhvatiti da bi se to pitanje riješilo u cijelosti«, rekao je Jordan za Vjesnik. Dodao je kako pretpostavlja da će tada biti definirane i sve razlike u stavovima, o kojima će predstavnici Vlade i umirovljenika pregovarati u sklopu Povjerenstva. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Hrvatskoj se živi iznad mogućnosti</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – U Hrvatskoj se 15,5 posto građana subjektivno osjeća siromašnima, oko 12,6 posto smatra da njihova kućanstva žive u siromaštvu, a trećina građana misli da žive na granici siromaštva. </p>
<p>Osjećaj siromaštva najviše je izražen u sjevernoj Hrvatskoj (18,7 posto), a najmanje u Dalmaciji (9,8 posto), dok otprilike 50 posto ispitanika smatra da se u Hrvatskoj živi iznad realnih mogućnosti. To su rezultati istraživanja »Praćenje siromaštva u Hrvatskoj«, koje su u ožujku i travnju proveli Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas. U ponedjeljak su u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) te rezultate predstavili voditelj istraživačkog projekta dr. Stjepan Baloban, ravnatelj Caritasa Mario Bebić, pročelnik Centra za socijalni nauk Gordan Črpić i asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Krunoslav Nikodem. </p>
<p>»Jedan od ciljeva istraživanja bilo je označavanje rizičnih skupina za siromaštvo. U najtežem su položaju osobe s nižim obrazovanjem i prezadužene osobe«, istaknuo je dr. Baloban. </p>
<p>U Hrvatskoj štednja nije na zavidnoj razini – 48,7 posto ispitanika uopće ne štedi, a tek njih 9,9 posto znatno štedi. Od toga ih je najviše u Primorju i Istri (35,3 posto), a najmanje u Zagrebu (3,9 posto). </p>
<p>Već je studija Svjetske banke pokazala da se naše obitelji razlikuju od onih u svijetu po tome što kad jednom uđu u siromaštvo, dugo ostaju u tom krugu i ne znaju izići iz njega, te se navikavaju na bespomoćnost, napomenuo je Bebić. Dodao je da bi rezultate istraživanja trebalo ugraditi u nacionalnu strategiju borbe protiv siromaštva. </p>
<p>»Tim smo istraživanjem htjeli ispitati razvojne potencijale hrvatskog društva. Ljudi su u nas spremni na individualnu pomoć, ali slabo na organiziranu. Rezultati pokazuju kako se u Hrvatskoj najviše cijene bogatstvo, uspjeh i zdravlje, a najmanje samoobrazovanje, suosjećajnost i spremnost na pomoć drugima. Prema istraživanju, više od 60 posto građana smatra da u Hrvatskoj ima malo ljudi koji mogu učiniti nešto za opće dobro«, istaknuo je Črpić. </p>
<p>Predstavljajući preliminarne rezultate Nikodem je primijetio da je postotak siromašnih u Hrvatskoj (15,5 posto) mjeren subjektivnom linijom gotovo jednak pokazateljima siromaštva u Europskoj uniji (između 13 i 15 posto), no budući da u svijetu nema zajedničkog indeksa siromaštva, stanje je teško usporedivo s drugim zemljama. </p>
<p> Što se tiče povjerenja u državne i društvene institucije, samo 19,3 posto ispitanika vjeruje Vladi, 16,6 posto Saboru i 17,2 posto pravosudnom sustavu. </p>
<p>Najviše ispitanika vjeruje Caritasu (oko 50 posto), Crkvi (oko 49 posto), vojsci (oko 39 posto) i policiji (oko 35 posto). </p>
<p>Istraživanje je provedeno na uzorku od 1216 odraslih građana u šest regija. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Od utorka benzin oko dva posto jeftiniji </p>
<p>Cijene dizela i loživog ulja ostaju nepromijenjene</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Ina će u utorak prosječno 2,2 posto ili dvadesetak lipa po litri sniziti cijene motornih benzina, no cijene dizela i loživog ulja ostat će nepromijenjene.</p>
<p>Tako će litra benzina s olovom »super 98« pojeftiniti 2,2 posto sa 7,86 na 7,69 kuna. Cijena bezolovnog »eurosupera 95« bit će 2,4 posto niža - sa 7,34 na 7,16 kuna po litri, a »supera 95« sa 7,28 kuna na 7,09 kuna (za 2,6 posto). Najmanje je - 1,6 posto - pojeftinila litra bezolovnog »eurosupera 98«, sa 7,43 na 7,31 kunu. </p>
<p>Cijene dizelskih goriva i loživog ulja ostaju iste. Tako će litra eurodizela i ovaj tjedan stajati 5,86 kuna, dizela 5,78 kuna, ekstralakog loživog ulja 3,18 kuna, a plavog eurodizela 3,10 kuna. </p>
<p>Sniženje cijena benzina nakon sedam ovogodišnjih uzastopnih poskupljenja u Ini objašnjavaju padom cijena nafte na svjetskom tržištu, te činjenicom da nije bilo znatnijih poremećaja u radu rafinerija u svijetu.</p>
<p> Cijena barela sirove nafte na tržištu u New Yorku spustila se u ponedjeljak na 37,84 dolara, što je 10 posto niže u usporedbi s nedavno zabilježenom najvišom razinom u zadnjih 21 godinu od 42,45 dolara. Istodobno je cijena barela nafte na tržištu u Londonu dodatno smanjena na 34,95 dolara.</p>
<p>Prema najavama, cijene motornih benzina i dizelskog goriva na benzinskim crpkama na autocestama unutar naplatnih kućica, obično nešto više nego na ostalim benzinskim postajama, Ina će odrediti naknadno.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mladi u Hrvatskoj ne vole školu i sve su skloniji pušenju </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Zbog opterećenosti gradivom, djeca se ne osjećaju dobro u školi. Koliko u školi, toliko moraju učiti i kod kuće, a pitanje je zašto. Na taj problem upozorili su rezultati istraživanja o zdravlju i ponašanju djece koje je, prema načelima Svjetske zdravstvene organizacije, 2001. i 2002. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Istraživanje je obuhvatilo oko 4400 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina, a takvo se istraživanje već 22 godine provodi u 35 zemalja Europe i Sjeverne Amerike. </p>
<p>Problem je što je među djecom trend pušenja u porastu. Sada su i djevojčice u dobi od 15 godina sklonije eksperimentiranju s prvom cigaretom. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kosor: Registrirano 18.000 ovisnika</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Prezentacija programa testiranja vozača na droge održat će se 23. lipnja na proširenoj sjednici Vladina povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga, najavila je u ponedjeljak potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva Jadranka Kosor. Sjednica će se održati u zgradi Hrvatskog sabora u povodu Dana borbe protiv zloporabe droga koji se obilježava 26. lipnja, a na sjednicu su pozvani i predsjednik Republike, premijer, ministri, zastupnici, predstavnici sudbene vlasti, Crkve, nevladinih udruga te glavni urednici svih medija. </p>
<p>»Time želimo senzibilizirati javnost za problem ovisnosti budući da je registriranih ovisnika oko 18.000, a prave brojke mogle bi biti pet puta veće«, dodala je Kosor. </p>
<p>Na Dan borbe protiv zloporabe droga priredit će se velika manifestacija na zagrebačkom Cvjetnom trgu s koncertom, a na organiziranje sličnih aktivnosti pozvane su i županije. </p>
<p>U rujnu će se održati konferencija »Borba protiv ovisnosti, borba za zdravu obitelj«, a planira se osmišljavanje programa borbe protiv droga za kolovoz jer se u tom mjesecu obično bilježi porast broja ovisnika.</p>
<p> Povjerenstvo očekuje da će prvi rezultati njegovih aktivnosti na suzbijanju droga biti vidljivi u studenom koji će biti proglašen mjesecom borbe protiv ovisnosti. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pavić: Ždrnja me tukao u logoru</p>
<p>VUKOVAR, 7. lipnja</p>
<p> - »Ne osjećam se krivim«, izjavio je u ponedjeljak na vukovarskom Županijskom sudu na početku suđenja Milovan Ždrnja (41), kojeg se tereti da je 1991. u zarobljeničkom logoru u Srijemskoj Mitrovici počinio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. </p>
<p>Prema optužnici, »20. studenoga 1991. u zarobljeničkom logoru u Srijemskoj Mitrovici u logor su autobusima dovezeni zarobljeni ranjeni pripadnici ZNG-a i policije. Dok je Ivica Pavić bio u dvorištu zatvora postrojen s ostalim zarobljenicima, Ždrnja, pripadnik vojne policije JNA, iako je vidio da je Pavić ranjen u oba stopala i jedva stoji od iscrpljenosti, prišao mu je i udario ga palicom u zatiljak«. </p>
<p>Pavić je izgubio svijest i pao, a kad mu je, zarobljeni ranjeni hrvatski policajac Šimun Karlušić pokušao pomoći, Ždrnja je i njega udario palicom u leđa. </p>
<p>Svjedok Ivica Pavić objasnio je da je optuženog znao još od prije Domovinskog rata. »Okupaciju Vukovara dočekao sam kao ranjenik u ratnoj bolnici smještenoj u Borovo Commercu. Kad je dogovorena predaja bolnice, među vojnicima sam, odjevenog u odoru vojne policije JNA, vidio i Ždrnju koji je popisivao branitelje i civile pri ulasku u autobuse kojima smo odvezeni u Srijemsku Mitrovicu«, izjavio je svjedok. </p>
<p>Sljedeće jutro stigli su u Mitrovicu gdje su postrojeni u dvorištu tzv. KP doma. </p>
<p>»Glave smo morali imati spuštene, gledati u tlo, a ruke držati na leđima. S leđa mi je prišao Ždrnja, prepoznao sam mu glas, i rekao mi: 'Paviću, ustašo, gdje ti je sad Tuđman?' Tada sam osjetio snažan udarac u zatiljak i onesvijestio se«, kazao je svjedok. </p>
<p>Dodao je da nakon toga Ždrnju više nije vidio sve dok se, nakon mirne reintegracije 1997., nije vratio u Vukovar. </p>
<p>»Bio je u odori hrvatske policije i počeo mi se smijati kad me vidio. Odmah sam o svemu obavijestio Karlušića i odlučili smo ga prijaviti policiji«, rekao je Pavić. </p>
<p> Karlušić je također potvrdio da je Ždrnju zapazio tek u dvorištu »KP doma« u Srijemskoj Mitrovici. </p>
<p>Ždrnja je uhićen i pritvoren 18. srpnja 2002., a devetnaest dana kasnije pušten je iz pritvora da se brani sa slobode. Do uhićenja nosio je hrvatsku policijsku odoru i radio kao vozač Ljubomira Radića, tadašnjeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova, jer je tijekom mirne reintegracije naslijeđen iz »krajinske milicije«. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tanja Šimić direktorica Programa, Vladimir Rončević urednik Informativnog </p>
<p>Glavnim urednikom Informativnog programa Hrvatskoga radija imenovan je Vladimir Kumbrija a direktorom Programa HR-a Domagoj Veršić</p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> – Na desetoj sjednici Programskog vijeća HRT-a u ponedjeljak su imenovani direktori programa Hrvatskog radija i HTV-a, te glavni urednici informativnih programa Hrvatskoga radija i HTV-a. </p>
<p>Glavnim urednikom Informativnog programa HTV-a natpolovičnom većinom glasova članova Vijeća imenovan je Vladimir Rončević, a direktoricom Programa Tanja Šimić, i to na temelju prijedloga ravnateljice HTV-a Marije Nemčić. </p>
<p> Glavnim urednikom Informativnog programa Hrvatskoga radija imenovan je Vladimir Kumbrija, a direktorom Programa HR-a Domagoj Veršić, na prijedlog ravnateljice Hrvatskoga radija Ivanke Lučev. </p>
<p> Lučev i Nemčić imenovale su kandidate nakon javnog natječaja, obavljenog razgovora s kandidatima te provedenog izjašnjavanja novinara.</p>
<p> Ove godine novinari su se prvi put mogli izjasniti i glasovati za pojedinog kandidata. Na Radiju se izjašnjavalo 59 posto novinara, a Veršić i Kumbrija dobili su po 89 posto glasova.</p>
<p> Na HTV-u se izjasnilo 34 posto novinara. Tanja Šimić dobila je 69 posto glasova, a Vladimir Rončević 91 posto. Mirko Galić, ravnatelj HRT-a, istaknuo je da su nastojali osigurati zakonske uvjete pri izjašnjavanju novinara koje je provedeno poput izbora lokalne samouprave. </p>
<p>Nakon imenovanja ravnatelja i urednika informativnih programa Hrvatskoga radija i HTV-a, predsjednik Vijeća Zdenko Ljevak istaknuo je kako od njih očekuje mnogo više rada i mnogo bolji program. </p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ako bageri dođu u Igrane turisti odlaze</p>
<p>Hrvatska država želi mi srušiti kuću sada kada sam se nakon više desetljeća vratio iz Amerike i kada sam uložio novce u građevinu u koju bi se trebali vraćati moji unuci, rekao je Talijančić / Mještani tvrde kako je kuća izgrađena u građevinskoj zoni prema starom Prostornom planu, te da će usvajanjem novoga plana to područje opet imati istu namjenu / Dodaju da je problem što je kuća izgrađena bez građevinske dozvole </p>
<p>IGRANE, 7. lipnja</p>
<p> - Kuća Ivana Talijančića u Igranama na Makarskoj rivijeri od nedjelje poslije podne okružena je kamionima i osobnim vozilima, a četrdesetak mještana odlučno je u namjeri da spriječe pristup bagerima riječkog »Konstruktora« koji su, prema najavama Ureda za urbanizam u Makarskoj, u ponedjeljak trebali početi s rušenjem bespravno izgrađenih objekata na Makarskom primorju.</p>
<p> Vidno uzrujani Talijančić, povratnik iz SAD-a, čija je kuća bila prva na popisu za rušenje kaže kako je u objekt, izgrađen na djedovini i naslonjen na njegovu staru obiteljsku kuću uložio 130.000 USD. »Hrvatska država želi mi srušiti kuću sada kada sam se nakon više desetljeća vratio iz Amerike i kada sam uložio novce u građevinu u koju bi se trebali vraćati moji unuci«, rekao je Talijančić. Gradnju kuće započeo je prije otprilike mjesec dana, a ako bageri krenu ispred sebe će imati višekatnicu s gotovim grubim radovima, dvjema etažama i potkrovljem. Mještani Igrana tvrde kako je Talijančićeva kuća izgrađena u građevinskoj zoni prema starom Prostornom planu, te da će usvajanjem novoga plana to područje opet imati istu namjenu. »Ali problem je u tome što je kuća izgrađena bez građevinske dozvole«, ističu mještani koji Talijančiću pružaju podršku. </p>
<p>Od građevinske inspekcije rješenje o otklanjanju objekta Talijančić je dobio 27. svibnja, a rok za rušenje kuće u vlastitom aranžmanu istekao je 6. lipnja. Susjedi tvrde kako unatoč brojnim nastojanjima Ivan Talijančić nije uspio ishoditi papire za legalizaciju objekta. Mještani Igrana pričaju kako su izvođači rušenja iz »Konstruktora« u petak poslije podne obilazili objekt, a dva dana poslije susjedi su organizirali prosvjedni skup na kojem ih je podržao i načelnik općine Podgora Momir Sumić. Predsjednik Turističke zajednice Igrane Tomislav Mihaljević izjavio je kako se žestoko protivi rušenju u turističkoj sezoni, jer slika bagera, betona i jecaja vlasnika srušenih objekata nisu nimalo privlačne stranim gostima. Mihaljević upozorava kako se u hotelu »Punta«, samo 30 metara udaljenom od Talijančićeve kuće, trenutačno odmara 312 francuskih turista koji su u Igrane doputovali u nedjelju. »Agentica iz Francuske nam je rekla da bi ovu grupu zaustavila u dolasku da je znala što će ih dočekati. Za naše mjesto riječ je o velikom broju gostiju, a njihov odlazak počinio bi nemjerljivu štetu Igranima«, izjavio je Pero Morović, šef recepcije hotela »Punta«. Dodao je da će, ako bageri zaista dođu i počnu s rušenjem, njihovi gosti najvjerojatnije spakirati kufere i otići.</p>
<p> Na području općine Podgora 1. lipnja stupila je na snagu zabrana obavljanja bilo kakvih građevinskih radova a traje do konca turističke sezone, 30. rujna. Međutim, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Kata Gojević kaže kako odluke lokalnih vlasti ne obvezuju Ministarstvo, te da će se s rušenjem na obali nastaviti do 15. lipnja. Ono neće biti obustavljeno nakon toga datuma, ali će se uklanjati manji objekti izvan turističkih zona. Na jesen se očekuje veća akcija kada će se bageri za rušenje dulje vrijeme zadržati u priobalju i na otocima. Na sreću mještana bageri se u ponedjeljak nisu pojavili na Makarskoj rivijeri, a glasnogovornica Gojević nije mogla reći hoće li u Igrane, gdje je nekoliko bespravnih investitora dobilo rješenja o prisilnom uklanjanju objekata, ipak doći u utorak.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040608].
|
