NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040408].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 222358 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gotovinina izjava teretit će Čermaka, ali i njega samog</p>
<p>Ako Gotovinina osuda »barbara koji su plaćeni ratnim plijenom« ne bude potkrijepljena nekim drugim dokazom kako je poduzeo konkretnije poteze da se kazne odgovorni za pljačku, palež kuća i ubojstva, moći će se koristiti i kao dokaz protiv njega samoga, upozorava »Vjesnikov« izvor blizak haaškom tužiteljstvu</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Medijski zahvalan, a pravno gotovo nebitan materijal s videokasete na kojoj je snimljen odbjegli general Ante Gotovina kako u Kninu kori generale HV-a i HVO-a jer nisu komunalno pripremili oslobođeni »hrvatski kraljevski grad« za Tuđmanov posjet, najavljuje se kao krunski materijalni dokaz da se Gotovina kritički odnosio prema svojim podređenim vezano uz navode koji mu se pripisuju u haaškoj optužnici. </p>
<p>No samo se na jednom mjestu u Gotovininu nastupu može govoriti o ograđivanju od paljenja kuća i ubojstava koja su počinjena na tom području do 6. kolovoza 1995.</p>
<p>»To je sramota. Sramota! Ovi barbari, vandali vam rade ovako! Oni koji su plaćeni po ratnom plijenu! I ratuju po ratnom plijenu«, vikao je Gotovina na prisutne, osudivši pljačku i naglasivši da sad civilne strukture na čelu s Čermakom preuzimaju grad.</p>
<p>Čedo Prodanović, odvjetnik generala Ivana Čermaka, već je komentirao da taj dio šteti želji njegova klijenta da se uskoro brani sa slobode.</p>
<p>Upućeni u zakulisne igre pravne, ali i podzemne obrane generala Čermaka i Gotovine, uzbuđeno tvrde da se pojavljivanje te kasete poklapa s neslužbenim informacijama da je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte ponudila Čermaku smanjenje kazne ako bude svjedočio protiv Gotovine.</p>
<p>»Neki krugovi bliski Gotovini objavljivanjem tog materijala žele da Carla del Ponte počne još jače teretiti samog Čermaka, a njemu se poručuje da mu ne padne na pamet teretiti Gotovinu. Također, što haaški tretman Čermaka bude oštriji, to će Gotovinini razlozi da se ne pojavi u Haagu pred hrvatskom javnošću biti opravdaniji«, komentira jedan zagrebački izvor blizak haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>No, ako Gotovinina osuda »barbara koji su plaćeni ratnim plijenom« ne bude potkrijepljena nekim drugim dokazom kako je poduzeo konkretnije poteze da se kazne odgovorni za pljačku, palež kuća i ubojstva, moći će se koristiti i kao dokaz protiv njega samoga, upozorava naš izvor blizak haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Iz činjenice da govori o onima »koji su plaćeni ratnim plijenom«, Gotovina kao da kaže da su mu poznate pojedinosti navodnog plana »Spaljena zemlja«. Prema tom su planu civili s rubnih područja, koja su se oslobađala u »Oluji«, navodno bili organizirani da bi nakon regularne vojske – paljenjem i ubijanjem – spriječili mogućnost ostanka ili povratka srpskog stanovništva na tom području, a nagrada im je bila ratni plijen.</p>
<p>O tim civilima se govori i u proširenoj optužnici protiv Gotovine i u optužnicama protiv Markača i Čermaka. Analitičari procjenjuju da je izvor koji je plasirao kasetu isti onaj koji se pobrinuo da se pronađe dvoje ljudi koji su se na prvoj optužnici protiv Gotovine vodili kao mrtvi, a kasnije pronađeni da žive u Srbiji.</p>
<p>Nije nevažno spomenuti ni da je donedavni saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, kada se u studenome ponovno kandidirao za Sabor kao nezavisni kandidat na listi za dijasporu, na svojim skupovima, među ostalim u Sinju, koristio videomaterijale snimljene za i poslije »Oluje« na kojima je u prvom planu bio upravo Ante Gotovina.</p>
<p>Rojs je svojedobno bio blizak skupini generala angažiranih u udruzi »Viribus Unitis«, a njen istaknuti član, umirovljeni general Ivan Kapular, također je lobirao u prikupljanju dokumenata koji bi mogli pomoći odbjeglom Gotovini.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanader: Vlada ne zna ništa o videokaseti</p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> – »Vlada ne zna ništa o toj videokaseti niti ju je vidjela, nego smo o njoj samo doznali iz novina. No, Vlada će učiniti sve da onima koji su osumnjičeni i optuženi u Haagu pruži svu logističku pomoć i zato ne želim spekulirati od kuda je kaseta«, odgovorio je premijer Ivo Sanader na upit o navodnoj videokaseti koja prikazuje sastanak vojnih zapovjednika u Kninu dan nakon »Oluje«, a koja bi mogla pomoći u obrani generala Gotovine.</p>
<p>»Mi ćemo prikazati istinu o Domovinskom ratu i naći ćemo najbolji način da se Hrvatska involvira u procese u Haagu. </p>
<p>Vlada će učiniti sve da pomogne osumnjičenima u Haagu«, ustvrdio je premijer. </p>
<p>Također je kazao i da je upoznat sa slučajem generala Rahima Ademija koji nema novca za obranu, zaključivši da će Vlada učiniti sve da mu pomogne. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mišetić: Snimka pobija navode optužnice o zločinačkom pothvatu </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja </p>
<p> – Luka Mišetić, jedan od branitelja generala Ante Gotovine, izjavio je u srijedu navečer za HTV da snimka sastanka Gotovine s vojnim zapovjednicima u Kninu pobija navode haške optužnice koja ga tereti da je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva.</p>
<p> Iz snimke se vidi da Gotovina nije dozvoljavao kaznena djela, te da nije postojao nikakav zločinački pothvat, kazao je Mišetić za Dnevnik HTV-a. »Da je postojao takav pothvat, odnosno da se dozvoljavao palež i kaznena djela s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva iz Hrvatske, onda Gotovina sasvim sigurno ne bi reagirao tako kako se vidi na toj kaseti«, dodaje Mišetić.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Prodanović: Kaseta sigurno ne pomaže Čermaku</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Čedo Prodanović, odvjetnik generala Ivana Čermaka, kazao je u srijedu novinarima da videokaseta sa snimkom sastanka koji je general Ante Gotovina održao s časnicima nakon oslobađanja Knina formalno ne bi smjela utjecati na odluku haaškoga sudskog vijeća o Čermakovu puštanju iz pritvora i njegovoj obrani sa slobode, jer donošenje te odluke nije u izravnoj vezi s utvrđivanjem krivnje.</p>
<p>»No, kaseta sigurno ne pomaže Čermaku jer se ona, pod nekim okolnostima koje bi mogle utjecati na cijeli dojam o određenoj osobi, na određeni način reflektira i pri odlučivanju o pritvoru, kad bi suci trebali biti imuni na pitanje postojanja krivnje. Formalno gledajući, sudsko vijeće pri donošenju odluke o pritvoru ili obrani sa slobode mora odgovoriti isključivo na pitanje hoće li se optuženik u određenom trenu pojaviti na suđenju i hoće li, u slučaju puštanja na slobodu, utjecati na svjedoke. No, s obzirom na to da smo svi ljudi i da se ipak, kad se u ovom uskom segmentu donosi odluka, razlikuje o kojoj je osobi riječ, senzacionalističke afere nekoliko dana prije donošenja odluke nikako ne pomažu optuženicima nego samo podižu tenzije«, smatra Prodanović.</p>
<p>Dodao je da za kasetu ranije nije čuo, ali da njegovi izvori govore da je riječ o autentičnom zapisu. No, istaknuo je da, koliko mu je poznato, kaseta ne govori o novim momentima kada je riječ o zaduženjima koje je general Čermak imao na kninskom području nakon »Oluje«. Pritom je naglasio da ne vidi razloga da bi pojavljivanje kasete bitno promijenilo Čermakov položaj pred Haaškim sudom, jer je kaseta snimljena 6. kolovoza, na dan kad je Čermak došao u Knin da bi pomogao u uspostavi civilnog života. </p>
<p>»Sve njegove zapovijedi i odluke koje su donošene tijekom tog razdoblja, dakle od 6. kolovoza do sredine studenoga 1995., odnose se isključivo na uspostavu civilnog života i komunikaciju s međunarodnom zajednicom i medijima«, kazao je Prodanović. </p>
<p>Na upit može li kaseta štetiti generalu Anti Gotovini, odgovorio je da nije siguran da ta kaseta ikom koristi. »No, optužnica obuhvaća razdoblje nakon 4. kolovoza i sigurno je da se masa toga događala i nakon tog razgovora. Ako se nešto dijagnosticiralo, onda je to trebalo i spriječiti«, rekao je Prodanović.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Puhovski: Tko u ovoj zemlji kontrolira dokumente</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski novinarima je u srijedu kazao kako kaseta potvrđuje da su se stvari u Kninu, poput dizanja kuća u zrak i ubijanja civila, događale uz znanje najvišeg vojnog vodstva, o čemu je HHO izvještavao odmah nakon »Oluje«.</p>
<p>»Očito je da će kaseta time jednoj skupini okrivljenika pomoći, a drugoj, koja je bila zadužena za uspostavu normalnog života u Kninu, odmoći. Tom se kasetom također zaoštrava pitanje tko zapravo u ovoj zemlji kontrolira dokumente i kako je moguće da se dokumenti velike nacionalne važnosti pojavljuju ili nestaju po ovoj ili onoj političkoj potrebi, a da nema popisa tih dokumenata niti mogućnosti kontrole nad njima«, rekao je Puhovski.</p>
<p>Prema njegovu sudu, »može se pretpostaviti da kaseta u najmanju ruku ne olakšava položaj generala Čermaka, jer je on formalno odgovarao za uspostavu reda na području Knina. Iz kasete se može zaključiti da Gotovina kaže: mi smo vojni dio posla obavili i idemo dalje, vi morate urediti da se vojnici ne ponašaju poput plaćenika koji svoje ratovanje žele naplatiti u nekretninama i životima. Koliko je HHO-u poznato, Gotovina na datume koji se spominju u optužnici više uopće nije bio na kninskom području, nego je bio sa svojim jedinicama na granici s BiH ili čak u samoj Bosni. Stoga će se morati mijenjati sam tekst, odnosno dokumentacija na koju se optužnica oslanja«, rekao je Puhovski. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kaseta ne može biti dokaz</p>
<p>Prema Zakonu o kaznenom postupku, audio ili videokaseta ne mogu biti dokazom na sudu. Ta vrsta zabilješke o nekom događaju i njegovim sudionicima koristi se samo kao indicija u predistražnom postupku. Tada policija i Državno odvjetništvo, slijedom sadržaja kaseta, mogu poduzeti druge radnje, od prikupljanja materijalnih dokaza do saslušanja osoba snimljenih na video ili tonskom zapisu. Tek kada te osobe potvrde autentičnost onoga na što snimci upućuju, kada to učine pred istražnim sucem i svoj iskaz potvrde osobnim potpisom, sadržaj tako prikupljenog dokaza može se koristiti na glavnoj raspravi. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Haag ima dvostruka mjerila</p>
<p>U posljednje vrijeme apsolutno imam osjećaj pristranosti / Međunarodna je zajednica zabranila uvoz oružja i postojala je apsolutna jednostranost / Gospođi Plavšić dopustilo se da se brani sa slobode, a dvojici koji su se dobrovoljno javili u Haag, ta se mogućnost odbija / Osim slučaja Norac u Rijeci, ne znam da je hrvatsko pravosuđe išta učinilo da uistinu raščisti situaciju i to je užasna pogrješka svake vlade</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Zora Dirnbach ugledna je hrvatska književnica, dramaturginja i filmska scenaristica. Javnosti je vjerojatno najpoznatija kao scenaristica filma »Deveti krug« o ustaškom proganjanju Židova, snimljenoga godine 1960. To je bio prvi jugoslavenski film nominiran za Oscara za najbolji strani film. Zora Dirnbach devedesetih je godina kritizirala vlast Franje Tuđmana i HDZ-a i zauzimala se za toleranciju. Pozornost javnosti ponovno je skrenula na sebe objavljivanjem otvorenog pisma Carli del Ponte u Jutarnjem listu prije nekoliko dana.</p>
<p>• Što Vas je potaknulo da napišete otvoreno pismo Carli del Ponte?</p>
<p>– Kad čovjek prati našu politiku, posebno posljednjih godina u vezi s Haagom – sve je to lijepo i dobro, i ja sam prva za to da se svi zločini, kako srpski, tako i hrvatski i bošnjački, podvrgnu sankcijama, manje-više oštrima. Ali, u posljednje vrijeme apsolutno imam osjećaj pristranosti. Ta je pristranost postojala i prije. Evo i zašto. Godinama je bio očigledan radikalni ekspanzionizam i ekstremizam koji je išao za osvajanjem bivših republika. </p>
<p>U trenutku kad je velika i snažna armija pokušala vraćati Jugoslaviju u njene okvire, onda su se neki narodi – hrvatski, slovenski, bošnjački – pokušali obraniti od toga. I upravo je tada međunarodna zajednica zabranila uvoz oružja i postojala je apsolutna jednostranost – armija je haračila, a drugi su morali uvoziti oružje kriomice. Posljedica toga »kriomice«, odnosno krijumčarenja, jest da smo stvorili – mafiju. Danas imamo, zahvaljujući svjetskoj zajednici, još i to da su se tako neki ljudi nerazumno i nesrazmjerno obogatili i danas imamo to što imamo.</p>
<p>• U otvorenom pismu Carli del Ponte spočitavate politiziranost u optužnicama. Iz toga se može iščitati da se tužiteljstvo više bavi politizacijom a manje zločinima.</p>
<p>– Manje se bavi pravosuđem. Nekako je logično da u vremenu kao što je naše, čovjek nije imun na politiku. Mi smo dovedeni u situaciju da moramo vjerovati da je jedno nepristrano haaško tužiteljstvo izvan svake politike i da je etika, odnosno moralni kodeks i zakonodavstvo, jedino što ono prati. Međutim, kad bi to tako bilo, onda ne bismo imali situaciju kakva je sada; jednoj se gospođi Plavšić dopustilo da se brani sa slobode, a dva čovjeka koja su se dobrovoljno javila u Haag da se brane, njima Carla del Ponte odbija mogućnost da se brane sa slobode, uspoređujući ih s Gotovinom.</p>
<p>On je sasvim izniman slučaj. Njega optužuju za nešto za što on još nije imao pravo niti da kaže »da« niti »ne«, ali nije ni dao Sudu mogućnost da se na njemu brani. Osim toga, Gotovina se, prema francuskoj policiji i međunarodnoj tjeralici, traži ne samo zbog Hrvatske nego i zbog nekih drugih razloga. Mi svi u Hrvatskoj sada čekamo da se riješi slučaj Gotovina da bismo mogli ući u Europu, a ta Europa si dopušta svašta. Spomenut ću referendum održan prije nekoliko dana u Sloveniji, koja je ušla u Europu. Pokušajte zamisliti da se u Hrvatskoj organizira referendum na kojem bi se narod izjašnjavao o tome hoće li dopustiti Srbima da dobiju pravo građanstva ili ne.</p>
<p>• Haagu prigovarate zbog dvostrukih mjerila.</p>
<p>– To jesu dvostruka mjerila.</p>
<p>• Iz Vaše biografije može se zaključiti da podupirete ideju Haaškog suda.</p>
<p>– Naravno da podupirem ideju da se svaki zločin sankcionira. Kod nas su se paravojne snage šetale po terenu i ubijale ljude, što su činili i Srbi i Hrvati. Tu nema nikakve sumnje, ali mislim da u zakonodavstvu treba postojati pravedna vaga.</p>
<p>• Opći je stav da bi Hrvatska imala puno manje posla s Haagom kada bi njeno pravosuđe bilo učinkovitije.</p>
<p>– Osim slučaja Norac u Rijeci, ne znam da je hrvatsko pravosuđe išta učinilo da uistinu raščisti situaciju i to je užasna pogrješka svake vlade – od prethodne HDZ-ove preko koalicijske pa do sadašnje. Komu se ovdje doista sudilo? Pazite, pa nije jedan čovjek haračio; to su bile grupe, paravojne grupe koje su provodile svoju pravdu, što je katastrofa. Jesmo li mi njih uhitili? Jesmo li im sudili? Nismo. Dopuštamo da se svijet bavi s nama, a taj svijet gleda svoje interese.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Objavljivanje cjelovite dokumentacije bilo bi najbolja hrvatska obrana</p>
<p>Hrvatsku u Haagu, smatraju mnogi, čeka dugotrajna i uporna borba da pokaže kako je njena uloga bila drukčija nego se navodi u optužnici, posebice stoga što se sudi prema anglosaksonskom pravnom sustavu prema kojem, kako je pojasnio profesor Mirjan Damaška sa sveučilišta Yale, optužnice ne trebaju sadržavati dokaze</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Budući da je veći dio političarai javnog mnijenja neistinitim i neprihvatljivim ocijenio politički okvir haaških optužnica i protiv dvojice hrvatskih generala (Čermak i Markač) i protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata (Prlić, Petković, Praljak, Stojić, Ćorić i Pušić), već su se javile inicijative kako se najbolje obraniti od tih optužbi.</p>
<p>Tako su iz Vlade poručili da će se Hrvatska umiješati u procese nastupajući kao »prijatelj suda«, što znači da će se formirati tim pravnih stručnjaka kako bi se opovrgle tvrdnje o postojanju – kako ga je tužiteljica definirala – »zločinačkog pothvata« koji se pripisuje pokojnom hrvatskom predsjedniku i njegovim suradnicama i u Hrvatskoj i u BiH. Profesor kaznenog prava Ivo Josipović u izjavi za medije ustvrdio je da i Carla del Ponte »računa s mogućnošću neuspjeha«, jer ima alternativnu optužbu za slučaj da ne uspije dokazati »zločinački pothvat«. </p>
<p>Hrvatsku u Haagu, smatraju mnogi, čeka »dugotrajna i uporna borba« da pokaže kako je njena uloga »bila drukčija nego se navodi u optužnici«. Posebice stoga što se sudi prema anglosaksonskom pravnom sustavu prema kojem, kako je pojasnio profesor Mirjan Damaška sa sveučilišta Yale, optužnice ne trebaju sadržavati dokaze.</p>
<p>»Sama optužba sadrži samo pravne kvalifikacije i činjenične tvrdnje bez dokaza«, kazao je nedavno u vezi s tim Damaška, napominjući da se od optužbi o zločinačkom udruživanju teško obraniti te da se i same optužbe, s obzirom na to da su povezane s čelnicima države vlasti, nepovoljno odražavaju na ugled zemlje.</p>
<p>Ovih je dana Zdravko Tomac, jedan od potpisnika Apela za istinu o Domovinskom ratu poslanom Vladi i Saboru, kazao da se optužnice moraju opovrgavati »odmah, u Hrvatskoj, a ne samo na Haaškom sudu«.</p>
<p>Potpisnici Apela od Sabora traže da osnuje povjerenstvo koje bi istražilo navode iz optužnica što »dovode u pitanje obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskog rata, te optužuju Hrvatsku za agresiju i međunarodni sukob u BiH«. Također od Vlade traže da u najkraće vrijeme poduzme sve da bi se osnovao dokumentacijski centar koji bi »prikupljao, čuvao i vrednovao građu iz suvremene hrvatske povijesti, uključivo i građu koja je iz različitih izvora dostavljena Haaškom tribunalu«. </p>
<p>Slični se potezi očekuju i od najuglednijih hrvatskih institucija. Međutim, pritom bi valjalo biti vrlo obziran da se te u osnovi dobre ideje ne bi, usporedbom sa srpskim institucijama koje su otvarale put Miloševićevoj agresiji na Hrvatsku i BiH (poput »Memoranduma« SANU) ili je danas nastoje opravdati (kako to čini dokumentacijski centar »Veritas« Save Štrpca), pokušale kompromitirati, čime bi se odmah na početku otežao rad na tim prijeko potrebnim projektima.</p>
<p>Hrvatskoj u dokazivanju istine o pravednosti svog obrambenog rata i razjašnjavanju svoje uloge u ratu u BiH nije potrebno nijekati pojedine zločine kojih je bilo, nego ukazivanjem na istinite i provjerene činjenice u vezi s tim razdobljem a koje se očito ne slučajno zanemaruju, dati okvir da bi se i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti ta zbivanja mogla sagledati u cjelini. Uostalom, kako su mnogi već kazali, objavljivanje cjelovite dokumentacije o tom vremenu najbolja je hrvatska obrana od pokušaja haaškog tužiteljstva da Hrvatsku izjednači sa Srbijom, a pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana sa Slobodanom Miloševićem. </p>
<p>U vezi s tim vrlo će važna biti i saborska rasprava o haaškim optužnicama, najavljena krajem travnja. Valja podsjetiti i da je svojedobno saborsko Predsjedništvo na 48. sjednici podržalo inicijativu da se utemelji institucija koja bi se brinula o svim žrtvama kroz dugu borbu za hrvatsku slobodu i samostalnu državu, s osobitim naglaskom na razdoblje Domovinskog rata. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Degan: Hrvatska nije bila agresor na BiH</p>
<p>Na neprihvatljivost izjednačavanja Hrvatske i Srbije u vezi s ratom u BiH svojedobno je u intervjuu Vjesniku (2. rujna 2001.) upozorio i dr. Vladimir Đuro Degan, profesor na katedri za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. </p>
<p>Među ostalim, kazao je da tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH, Vijeće sigurnosti UN-a (koje bi moglo utvrditi je li neka država agresor, dok Haaški sud za to nije mjerodavan) nije Hrvatsku proglasilo agresorom niti je, za razliku od SR Jugoslavije, protiv nje bilo kad naložilo neke sankcije. Dr. Degan je ukazao da »čak i u 1993. godini, ni BiH ni Hrvatska nisu obznanile da su u međunarodnom oružanom sukobu s drugom stranom«.</p>
<p>Nasuprot tome, BiH je još 1992. izjavila da je u ratnom stanju sa Srbijom, Republikom Srpskom i Srpskom demokratskom strankom, što je Haaškom sudu, prema dr. Deganu, u jednoj drugoj presudi bilo dostatno da ustanovi kako se u BiH radilo o međunarodnom oružanom sukobu između BiH i SR Jugoslavije. Međutim, u odnosima Hrvatske i BiH nikad nije došlo do takve izjave s jedne ili s druge strane.</p>
<p>Osim toga, postoje i neki kriteriji iz klasičnog ratnog prava koji govore je li neki sukob bio međunarodni ili ne. Dvije zemlje u slučaju međunarodnog oružanog sukoba prekidaju diplomatske odnose, ukidaju se ili suspendiraju dvostrani ugovori, građani jedne države u drugoj, izvan zone ratnih djelovanja, tretiraju se kao neprijateljski državljani, prekidaju se trgovinski odnosi, poduzimaju se čini ratnog plijena pokretne neprijateljske imovine...</p>
<p>Sve to se u odnosima Hrvatske i BiH, unatoč sukobu Hrvata i Muslimana u BiH, nije dogodilo. Nadalje, dr. Degan misli da se održala distinkcija između Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane. Neke jedinice Hrvatske vojske jesu bile upućivane u BiH, ali nikad nisu poduzimale nikakve akte vlasti što bi, prema dr. Deganu, bilo nužno »kada bi bila riječ o nekoj okupacijskoj sili«. Osim toga, čak i prema izvještaju međunarodnih promatrača, postrojbe HV-a nisu bile toliko brojne i snažne da bi uspjele prodrijeti u Lašvansku dolinu, koja je bila potpuno opkoljena.</p>
<p>Degan je zaključio kako sve to ukazuje da Hrvatska nije bila agresor na BiH, odnosno da između Hrvatske i BiH nije postojao međunarodni oružani sukob. Hrvatska je slala neke svoje postrojbe u BiH kada je tijekom sukoba Hrvata i Muslimana prijetio »slom HVO-a« što se, prema dr. Deganu, može okvalificirati kao »protupravna oružana intervencija«, ali ne i agresija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ruanda za razliku od Iraka nije bila strateški važna</p>
<p>Smrt u Ruandi, koja se iz zapadnih prijestolnica sto dana pratila birokratski bezosjećajno, nije isto što i smrt u Iraku koja pogađa i one koji baš i ne žele ginuti za strateške i geopolitičke vrijednosti te zemlje, a moraju tamo biti zbog Amerikanaca. Organizatori šijitskog otpora u gotovo polovici Iraka priželjkuju što veću američku odmazdu kako bi patnjom još jače okupili svoj narod. U Washingtonu moraju biti jako oprezni s iračkim šijitima koji smatraju da ih ništa tako ne kali kao američki čelik</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Deseta godišnjica genocida u Ruandi poklopila se s proširivanjem sukoba u Iraku. Ipak, između te dvije nesretne zemlje postoje razlike. Ruanda je mala zemlja bez izlaza na more. U njoj, kao i u sestrinskom Burundiju, etnički sukobi dominiraju političkim životom još od stjecanja neovisnosti od Belgije 1962. Bivši kolonizatori (prvo Nijemci, a potom i Belgijanci) vladali su tim prostorom tako da su obično favorizirali manjinski narod. I u Ruandi i u Burundiju to su bili Tutsiji, ratničko-pastirsko pleme koje je od davnina preživljavalo od plijena svojih prvih susjeda.</p>
<p>U kolonijalnom poretku Tutsiji (Vatutsi prema lokalnom nazivu) dobili su ulogu pasa-čuvara: obavljali su batinaške poslove, bili pomoćna milicija, čuvari po koncentracijskim logorima u koje su tjerani neposlušni. Postupno, preuzimali su sve važnije funkcije u mjesnoj administraciji i sustavno potiskivali većinske Hutue (Vahutue) koji su se uglavnom bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Bivšu Njemačku i istočnu Afriku Belgijanci su, djelujući iz Konga, upregnuli u uzde tako što su iznimno vješto manipulirali etničkim napetostima.</p>
<p>Nakon dekolonizacije šezdesetih godina 20. stoljeća poredak stvoren u kolonijalno doba nije se bitno promijenio. Nezadovoljstvo među Hutuima gomilalo se desetljećima: plodno tlo nesposobna administracija Tutsija neprekidno je smanjivala, a porast stanovništva bio je enormno visok (prosječna žena u Ruandi začne osam puta u životu). Svi su na Zapadu predviđali izbijanje neviđenog nasilja, ali nitko nije pomogao da se ono spriječi. Ruanda jednostavno nije bila strateški važna da bilo tko iz Europe ili Amerike ozbiljno intervenira i pritom trpi žrtve u vlastitim redovima.</p>
<p>Neposredno prije početka genocida u Ruandi u proljeće 1994. pobunjena plemena otela su 11 belgijskih vojnika, »sasjeckala ih na sitno« i isporučila stožeru UN-a u Kigaliju (glavnom gradu Ruande). Proradio je tzv. somalijski efekt. Godinu dana prije u Somaliji nešto slično su doživjeli američki vojnici, pa ni u Washingtonu niti u Bruxellesu nisu više imali volje za bilo kakve vojne akcije ili stvaranje tampona između etničkih skupina. To nije bio promašaj obavještajnih službi nego politike. I Europa i SAD pokazali su koliko su selektivni u odlučivanju o tome koja je kriza za njih važna, a koja nije. </p>
<p>Kada su u srušenom avionu (što se pripisuje Tutsijima) poginuli predsjednici Ruande i Burundija (oba Hutui), eksplodirao je kumulirani bijes. Kako nije bilo dovoljno streljiva da se pobiju svi Tutsiji, Hutui su se naoružali kineskim mačetama kupljenim godinu dana prije za potrebe »sječe džungle«. </p>
<p>U pokoljima koji su uslijedili u valovima i trajali više od tri mjeseca, deseci tisuća Hutua »ručnim radom« su doslovce sjekli između osam do deset tisuća Tutsija dnevno. Uslijedila su ne samo masovna ubojstva hladnim oružjem nego i silovanja. Sve žene (a i mnogi muškarci) koji su preživjeli masakre višestruko su silovani. Najgroznije je bilo što su neki važni političari na Zapadu smatrali da je Hutuima »pukao film« i da će se smiriti sami od sebe kada se nakon tjedan-dva istutnje i fizički izmore. Stvaranje političke ravnoteže mačetama (tzv. etničke higijene) glavom je platilo između osamsto tisuća do milijun državljana Ruande (nešto je veća od Slovenije).</p>
<p>Aktualna zbivanja u Iraku pokazuju da se u toj zemlji dogodio promašaj i obavještajnih službi i politike onih koji su se žurili s preventivnom vojnom intervencijom. Američka obavještajna zajednica baratala je potpuno netočnim podacima: oružja za masovno uništenje u Iraku nije bilo još od 1994. CIA-ini »pouzdani« izvori bili su zapravo irački prebjezi i stari emigranti. Među prvima bilo je i Saddamovih agenata za dezinformiranje (irački diktator je namjerno širio glasine da ima ABK oružja kako bi odvratio Amerikance od kopnenog napada na Irak). Drugi su ionako pričali ono što su Amerikanci željeli čuti.</p>
<p>Takva pogreška je dugoročno vrlo štetna. Koalicijske snage uopće nisu demilitarizirale Irak od golemih količina konvencionalnog naoružanja kojeg su prije njih zgrabile sve zainteresirane stane u Iraku: Kurdi, suniti i šijiti. Američka službena politika (i ne samo ona!) nije mogla shvatiti niti priznati da je u Iraku i nakon Saddama moguća gerila, te neki širi sukob sa šijitskom zajednicom. </p>
<p>Zato u ovom trenutku američki i saveznički vojnici protiv sebe u Iraku imaju sunitski front (pri čemu su razne organizacije opremljene i teškim oružjima), šijitski front (gdje postoje tisuće i tisuće izvježbanih »mučenika« naoružanih do zuba lakim streljačkim oružjima i spremnih na samožrtvovanje) i brutalne metode Al Qaide koja se sve više ukopava tamo gdje je Amerika ni u snu nisu željeli vidjeti.</p>
<p>Dijelu iračkih šijita očito je »pukao film«. Nepovoljno za Sjedinjene Države je i to što šijiti čvrsto vjeruju da su zbog američke okupacije postali samosvjesniji, žešći i uporniji. Smrt u Ruandi, koja se iz zapadnih prijestolnica sto dana pratila birokratski bezosjećajno, nije isto što i smrt u Iraku koja pogađa i one koji baš i ne žele ginuti za strateške i geopolitičke vrijednosti te zemlje, a moraju tamo biti zbog Amerikanaca. </p>
<p>Organizatori šijitskog otpora u gotovo polovici Iraka priželjkuju što veću američku odmazdu kako bi patnjom još jače okupili svoj narod. U Washingtonu moraju biti jako oprezni s iračkim šijitima koji, među ostalim, smatraju da ih ništa tako ne kali kao američki čelik.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Chiracovo prijateljsko upozorenje</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Ako se zanemare novinska izvješća u kojima se u posljednje vrijeme izmjenjuju gotovo identične riječi kada hrvatski dužnosnici putuju po europskim metropolama, posjet predsjednika Stipe Mesića francuskom kolegi Jacquesu Chiracu ipak je po nečemu poseban. Chirac je rekao dvije stvari koje iskaču iz uobičajene retorike za slične prilike, a to je da Francusku ne zanima »slučaj Gotovina«, ali i da francuski gospodarstvenici imaju problema s hrvatskom birokracijom.</p>
<p>To je zapravo ključ cijele »hrvatske stvari« i daleko važnije od već toliko puta izrečene podrške Hrvatskoj na putu za EU, bez obzira bilo to 2007. ili 2008., kako je rekao Chirac.</p>
<p>U Parizu hrvatski predsjednik i nije mogao nešto važnije čuti od toga kako mu prijatelji poručuju da u onom najvažnijem, gospodarstvu, tj. ulaganjima, ne radimo dobro. Na fini način, uz tituliranje uvaženog francuskog predsjednika mon cher ami, Mesić je čuo ono što i sami znamo – da nam administracija podiže bedeme koje ne može probiti ni duh zajedničke Europe, da se ne želimo mijenjati i da u toj tvrdoglavosti odbijamo europske investitore.</p>
<p>Tužnu istinu o nama čuli smo od provjerenog prijatelja Chiraca, čija zemlja bez sumnje podržava europsku Hrvatsku. One, sada već smiješne predrasude da su Francuzi više skloni našim istočnim susjedima, Chirac je u praksi već toliko puta demantirao da sad s pravom možemo ustvrditi kako nas europska lokomotiva, Pariz i Berlin, bezrezervno podržava, prenoseći, uostalom, i stav cijele Unije. Ali, to je najviše što mogu učiniti. Sve ostalo ovisi o nama.</p>
<p>Mogu se Mesić i Chirac još tko zna koliko puta susresti i uvijek će naslovi u novinama biti isti, pomalo već dosadni, da Francuska podržava Hrvatsku na putu u EU. Može Mesić na taj način putovati gdje god želi, a izvješća ćemo moći napisati unaprijed. Mnogo je važnije da, kada se vrati na Pantovčak, kao predsjednik države pokrene inicijative da se izmijeni ono što je čuo da ne valja, a sada je Chirac to jasno i rekao: spora i neefikasna administracija.</p>
<p>Bitka za Europu vodi se u Hrvatskoj i možemo se koliko god hoćemo gledati u zrcalu u inozemstvu, ali pravu istinu ćemo vidjeti ovdje. Zato i Predsjednik i premijer moraju shvatiti dobronamjerno što im je poručio Jacques Chirac, a vremena da se mijenjamo imamo malo. Te prave rezove može učiniti samo hrvatska politika, od Pantovčaka do Banskih dvora, a onda ćemo umjesto kurtoaznih riječi s protokolarnih putovanja napokon moći čuti i da smo pobijedili sami sebe i svoj mentalitet te da smo zreli i spremni za Europu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sapunica bez sretnog kraja</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Dvodnevni treći krug pregovora o proširenju kvota za trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima između Hrvatske i deset novih članica EU-a, nakon propalih pregovora u Bruxellesu, uskoro će dobiti nastavak u Zagrebu. Riječ je o »sapunici« koja ne mora nužno imati i sretan kraj za hrvatsku poljoprivredu i prehrambeno-prerađivačku industriju.</p>
<p>Ponajprije zato što je hrvatska poljoprivreda ne samo nekonkurentna proizvodima iz EU-a nego i zato što dobivene izvozne kvote u asimetričnom trgovinskom dijelu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i Hrvatske, osim za tri skupine proizvoda, ne ispunjavamo ni 50 posto. Od četrdesetak najosjetljivjiih proizvoda s dnevnog reda u trećem krugu pregovora skinuto je njih trideset. S tim da je za dvadeset proizvoda preostalo još tehničko dotjerivanje. Drugim riječima, ništa nije dogovoreno dok to nije i potpisano.</p>
<p>Naravno, obostrana je želja da se pregovori dovrše do proširenja EU-a 1. svibnja. No, već sada se špekulira da se, bude li potrebno, pregovori mogu nastaviti i nakon tog roka. Naime, šest do sedam proizvoda, i to onih najosjetljivijih, uz koje je vezana sudbina hrvatskih poljoprivrednika i prehrambeno-prerađivačke industrije, odgođeni su za zagrebački krug pregovora.</p>
<p>Iako Vladin pregovarački tim ne želi otkriti o kojim je konkretno poljoprivrednim proizvodima riječ, da ne bi otežali svoju pregovaračku poziciju prije završnog kruga pregovora, jasno je da se još moraju utanačiti izvozne kvote za mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine...</p>
<p>Europska komisija može u znak dobre volje popustiti kod onih proizvoda koji ne pritišću tržište zemalja Unije: primjerice maslina, voća i povrća. No, maksimalistički zahtjevi su na stolu. To dobro znaju hrvatski pregovarači koji se moraju nositi i s HSS-ovom interpelacijom o radu Vlade, te prijetnjom Ustavnim sudom.</p>
<p>Potrošače ionako nitko ništa nije pitao. Iako bi oni kratkoročno mogli i profitirati zbog uvoza jeftinije hrane iz EU-a, dugoročno bi to moglo značiti gašenje radnih mjesta u domaćoj prehrambenoj industriji. O tome zasad možemo samo nagađati jer ni sadašnja, kao ni bivša vlada, koja je potpisala SSP, nema projekcije što bi se stvarno moglo dogoditi u slučaju osjetnijeg povećanja uvoznih kvota.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="13">
<p>Tko je koga etnički i vjerski čistio u Federaciji BiH</p>
<p>Nije u kompetenciji Hrvatskog sabora izricati sud o genezi, uzrocima i posljedicama rata. Sabor može i već je trebao jasno kazati da nije donio odluku niti odobrio navodnu agresiju Hrvatske na BiH. Svi sazivi Sabora i sve hrvatske vlade moraju se upitati što su dosad učinili da istina o Domovinskom ratu bude znanstveno verificirana</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Nove haaške optužnice protiv hrvatskih generala i političara uzdigle su opet temperaturu u narodu. Ima u tome opravdanih reakcija i nezadovoljstava, ali i, opet, ishitrenih izjava. Međutim, ono što je vrlo važno i politički odgovorno jest pitanje nije li za novu kvalifikaciju Domovinskog rata kao zločinačkog pothvata u obje države Hrvata netko kriv i u domovini. </p>
<p>Svi ti »plačidruzi« nad sudbinom Domovinskog rata neka se sami upitaju koji je dio krivnje u njihovu nemaru prema povijesnoj istini u njemu. Pogledajmo kako u tome stoje neke stvari.</p>
<p>Sada se dižu glasovi, potpuno opravdani, protiv pokušaja revizije povijesti Domovinskog rata, sramote kojom ICTY piše tu istu povijest. A Haaški sud, doista kroji suvremenu političku povijest na tlu bivše Jugoslavije što je, bez sumnje izvan njegovih kompetencija. </p>
<p>Ne piše povijest sudska vlast nego povijesna znanost. A tu povijest na Tribunalu pisao je i engleski povjesničar Donia, koji je napisao da us bosanski franjevci veliki nacionalisti u Bosni, što je gnusna neistina i očigledna kleveta.</p>
<p>U procesu generalu Tihomiru Blaškiću, kao ekspert, svjedočio je i akademik Dušan Bilandžić, koji je tvrdio da Hrvatska više od 150 godina teži za pripojenjem Bosne i Hercegovine. A činjenica je da u tih 150 godina Hrvatska nije bila samostalna država, nije imala svoje vojske i policije i nije mogla izvesti agresiju. </p>
<p>Osim toga i Hrvatska i BiH su od 1878. do 1990. bile u istoj državi, najprije u Austro-Ugarskoj Monarhiji, pa u dvije Jugoslavije i od 1941. do 1945. činile su zajedničku državu NDH. Takva mišljenja vode neodrživom stavu da su Hrvatska i Srbija jednako odgovorne i za rat u BiH u najnovije vrijeme.</p>
<p>Sada se čuje da će saborska rasprava o Domovinskom ratu staviti točku na neprihvatljiv povijesno neistinit dio haaških optužnica. No nije u kompetenciji Hrvatskog sabora izricati sud o genezi, uzrocima i posljedicama rata. Sabor može i već je trebao jasno kazati da nije donio odluku niti odobrio navodnu agresiju Hrvatske na BiH.</p>
<p>Svi sazivi Sabora i sve hrvatske vlade moraju se upitati što su dosad učinili da istina o Domovinskom ratu bude znanstveno verificirana? Tko je odgovoran što struka i povijesna znanost još nisu istražili, proučili i objavili sve relevantne dokumente o Domovinskom ratu? Zašto Sabor i nijedna vlada nisu osnovali neko središte za prikupljanje, čuvanje, proučavanje arhivske građe o Domovinskom ratu, osobito o ratnim zločinima ma tko ih počinio? </p>
<p>Zašto nemamo baze podataka o Domovinskom ratu? Zašto se ne okupljaju u nekom središtu istraživači i zašto se novčano ne podupire njihov rad? Mora se upitati zašto kompetentne državne institucije nisu poticale istraživače i historiografiju da se bave Domovinskim ratom na metodološki znanstven način?</p>
<p>Čitava atmosfera s novim optužnicama pokazuje da se nitko na ozbiljan način ne pokušava baviti Domovinskim ratom, njegovom istinom i istinom o njemu. Ante Đapić zauzima se za nekakav memorijalni muzej o Domovinskom ratu, ali tome moraju prethoditi istraživanja, proučavanja i historiografska djela. Uz to Sabor bi morao stati na put manipulaciji s arhivskom građom o Domovinskom ratu. Osobito to vrijedi za famozne transkripte.</p>
<p>Teško je, naime, razumjeti zašto nije objavljen nijedan transkript u kojem se vidi da je u razgovoru sudjelovao i Stipe Mesić ili netko od vrlo važnih inozemnih političara i državnika.</p>
<p>Kako to sve izgleda u praksi zorno ilustrira primjer nekoć optuženog generala Luke Džanka. Njegov odvjetnik Nenad Boban na pitanje je li zadovoljan dokumentacijom koju mu je dala Vlada Republike Hrvatske veli: »Mislim da su nam dali sve na uvid što su mogli naći. Ponavljam, drugi je problem što hrvatska država od svoga osnutka nije bila u stanju sistematizirati te dokumente, a ne da se treba putovati po cijeloj zemlji u potrazi za njima. Žalosno je da svaka bolje organizirana tvrtka ima bolje vođenu i sistematiziranu dokumentaciju od naše države. No to je problem koji se sada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ne može riješiti.«</p>
<p>Dijelovi najnovijih optužnica su apsurdni. U nepravomoćnim presudama generalu Tihomiru Blaškiću i Dariju Kordiću ustraje se na navodnoj agresiji Hrvatske na BiH. Izvode se mnogi izravni i neizravni dokazi za takav stav, a Blaškić i Kordić suđeni su kao akteri agresije. </p>
<p>U najnovijim optužnicama nigdje se ne spominje agresija i što bi to značilo? Je li tužiteljstvo odustalo od te kvalifikacije? Hoće li to utjecati na žalbeno vijeće u slučaju Blaškića i Kordića?</p>
<p>Ali u najnovijim optužnicama funkcionira nova, odista monstruozna inkriminacija. </p>
<p>U njima se navodi da su novi haaški optuženici bili »udruženi u zločinački pothvat političkoga i vojnog podjarmljivanja, trajna uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih muslimana i drugih nehrvatskih stanovnika u onim dijelovima BiH za koje se tvrdilo da pripadaju hrvatskoj zajednici BiH«.</p>
<p>Ovdje valja glasno i jasno odgovoriti na pitanje tko je koga etnički i vjerski čistio s područja današnje Federacije BiH, ratnog sukoba između Armije BiH i HVO-a. </p>
<p>Istražujući ratne zločine paravojnih i redovnih postrojbi Armije BiH nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a utvrdio sam i podatke o izbjeglim i prognanim Hrvatima s područja FBiH za ratnog sukoba Hrvata i muslimana.</p>
<p>Rezultat sam objavio u drugom, proširenom izdanju svoje knjige »Zločin s pečatom« (Mostar, 2001.). Tada sam utvrdio da je s područja FBiH u tom ratnom sukobu protjerano 152.950 Hrvata i pedeset tisuća muslimana. To dokazuje da je u sukobu Armije BiH i HVO-a dominantna politika bila osvajanje hrvatskog prostora na području FBiH.</p>
<p>I baš zato su etnički očišćeni od Hrvata dijelovi gradova i sela s hrvatskim stanovništvom. Izraženo u postotcima a prema popisu stanovništva iz 1991. izbjeglo i protjerano je 20,7 posto Hrvata i 2,6 posto muslimana. </p>
<p>Za ilustraciju, muslimani su protjerali iz općine Bugojno 16 tisuća, Zenica 14 tisuća, Travnik 19 tisuća, Kaknja 16 tisuća, Vareš 8500 Hrvata. Od Hrvata je očišćen Vareš, većinski hrvatski grad. Iz Lašvanske doline protjerano je 46.100 Hrvata, a iz cijele FBiH tek pedeset tisuća muslimana. General Blaškić suđen je za etničko čišćenje a u optužnici generala Envera Hadžihasanovića, zapovjednika 3. korpusa Armije BiH sa sjedištem u Zenici, nema te inkriminacije. To su apsurdi haaške pravde.</p>
<p>U ovim novim optužnicama inkriminirana je nekadašnja Banovina Hrvatska. Ona je uspostavljena 1939. godine i trajala je do raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. Ona je plod uporne borbe hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji i bila je legitimna i legalna političko-državna institucija hrvatskog naroda. </p>
<p>Da je 1945. godine održala se Kraljevina Jugoslavija Banovina Hrvatska bi i danas postojala kao legalna institucija.</p>
<p>Banovina Hrvatska je bila politička vizija Vladka Mačeka i dr. Franjo Tuđman je težio za njenom obnovom. I to ulazi u djelo inkriminirano kao »zločinački pothvat«. Tako se na optuženičkoj klupi našla i Banovina Hrvatska.</p>
<p>Neodrživa je tvrdnja iz najnovijih optužnica da je JNA otišla iz Mostara. HVO je oslobodio Mostar od srpske agresije protjeravši JNA. Krizni štab općine Mostar je 29. travnja 1992. godine obranu grada povjerio HVO-u svojom poznatom odlukom. A optužnice navode da je po odlasku JNA HVO razrušio Mostar pa i pravoslavnu crkvu. </p>
<p>A ni muslimani ni Hrvati zajedno nisu uništili Mostar onoliko koliko je to učinilo topništvo generala Momčila Perišića. Pouzdano se zna da su pravoslavnu crkvu minirala trojica muslimana odjevena u odore HVO-a.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Odgovornost i moralnost još nemaju hrvatsku domovnicu</p>
<p>Zar dok nam nije stigla »Pasija« nismo bili svjesni, ili nismo znali čemu je sve Isus bio izložen na Veliki petak, koliko je udaraca šakama i bičevima primio, koliku količinu vrijeđanja i ponižavanja je podnio, ne mrzeći i ne osuđujući nikoga. Ta nužnost konkretnosti da bi se nešto razumjelo, podsjetila me na izjavu jednoga našeg političara koji je ljetos izjavio kako je ozbiljnost zahtjeva vatrogasaca shvatio tek kad je sam doživio strahote požara / Ako nastavimo vjerovati da se kršćanstvo autentično živi sjedeći u kinu gledajući »Pasiju«, teško ćemo popraviti »kratki spoj« između nas i Raspetoga, unatoč slavljenju Uskrsa. A na svijetlu dana najveći je problem je li »nedjelja radi čovjeka«. Naravno da je radi čovjeka kao i svi ostali dani, ali ne zbog parole koja lijepo zvuči, a sadržaj joj je problematičan</p>
<p>MIRJANA NAZOR </p>
<p>Gotovo pedeset posto glasačkog tijela nije aktivno sudjelovalo na posljednjim izborima. Izabrali su ulogu statista, uvjereni da ništa u političkom životu ove zemlje nije moguće promijeniti. </p>
<p>I dio saborskih zastupnika, i prije i sada su vrlo uspješni, jako dobro plaćeni statisti.</p>
<p>Dugo smo vremena kao društvo šutke, zgražajući se samo unutar četiri zida, dopuštali da se veličina problema zlostavljanja žena i djece umanjuje i zanemaruje.</p>
<p>Način realizacije vjeronauka u školama je također priča o statistima. Djeca nešto uče, zatim reproduciraju to znanje, ali o življenju naučenoga, uporabi tog znanja u konkretnim situacijama, malo tko brine. </p>
<p>Koliko samo nepravdi, laži, nepoštivanja i omalovažavanja, varanja, farizejštine u svim sferama života podnosimo šutke. Možda se malo uzrujamo, nešto prokomentiramo u povjerljivu okruženju, opsujemo i … najčešće ne poduzmemo ništa.</p>
<p>Sjajno je ponašanje takva tipa opisao Martin Niemoller: U Njemačkoj su najprije odvodili komuniste, a ja se nisam oglasio jer nisam bio komunist. Zatim su došli po Židove, a ja se nisam usprotivio jer nisam bio Židov. Slijedeći su na red došli sindikalisti, pa katolici, a ja sam šutio jer sam protestant. Zatim su došli po mene – tada već nije bilo nikog tko bi se mogao usprotiviti. </p>
<p>Sve nas je manje u ovoj zemlji, nada je na izdisaju, a sposobnost, odgovornost i moralnost još nemaju hrvatsku domovnicu, i gotovo nitko se zbog toga ne buni.</p>
<p>Oni koji bi, prema definiciji, morali biti kritički glas u društvu, intelektualci, prečesto šute ili možda ja više dobro ne čujem. Ali čini mi se da svoju intelektualnu i ljudsku energiju usmjeruju gotovo isključivo u znanstveno područje kojim se bave, kao da život izvan toga nije vrijedan pozornosti.</p>
<p>Razne lamentacije i mudrovanja o »Pasiji« su me potakle na razmišljanje o toj našoj sklonosti da radije, kad možemo, samo promatramo događaje i govorimo o njima umjesto da aktivno u njima sudjelujemo. Uživamo u ulozi statista, izbjegavajući čak i sporedne uloge.</p>
<p>»Samo onaj tko za sebe smatra da je 'bez grijeha' može nešto reći protiv ovog filma«; »To je neponovljivo iskustvo«; »Vjerujem da će ovaj film uvećati vjerničku ljubav prema Gospodinu Spasitelju«, samo su neke od izjava koje me zbunjuju, pa i rastužuju.</p>
<p>Zar doista do jučer, dok nam nije stigla »Pasija« nismo bili svjesni, ili nismo znali (a devedeset posto nas smo katolici!!!) čemu je sve Isus bio izložen na Veliki petak, koliko je udaraca šakama i bičevima primio, koliku količinu vrijeđanja i ponižavanja je podnio, ne mrzeći i ne osuđujući nikoga. </p>
<p>Ta nužnost konkretnosti da bi se nešto razumjelo, podsjetila me na izjavu jednoga našeg političara koji je prošlog ljeta izjavio kako je ozbiljnost zahtjeva vatrogasaca shvatio tek kad je sam vidio i doživio strahote stvarnog požara.</p>
<p>A mogućnost zamišljanja, predočavanja onoga što nije neposredno pred nama, karakteristika je apstraktnog mišljenja koje se počinje polako razvijati oko sedme, a na zadovoljavajućoj je razini oko dvanaeste godine života. </p>
<p>Sigurno je da konkretni, stvarni primjeri djeluju snažnije, upečatljivije od priče o njima. Pitanje je koliko nam je količina te konkretnosti potrebna, i u kojim sve situacijama, da bismo nešto shvatili. Je li nužno prikazivati sve detalje silovanja, uz zvučne efekte da bismo osjetili strahotu tog čina; treba li, da bismo razumjeli što je seksualno zlostavljanje djeteta prikazivati sve što je dijete moralo raditi odrasloj osobi i što je ona radila njemu? </p>
<p>Trebamo li vidjeti sve detalje mučenja koja su zarobljenici u logorima, zatvorima »našim« i »njihovim« podnijeli, da bismo shvatili nužnost kažnjavanja krivaca. Moramo li zaista biti preplavljeni zlom, da bismo ga pokušali zaustaviti?</p>
<p>U pedagogiji je poznat princip zornosti, ali očito ga neki pogrešno shvaćaju. </p>
<p>Nisam znala da je za čvrstinu vjere ili uopće njeno postojanje važno je li Isus primio deset, četrdeset ili šezdeset udaraca bičem te koliki su bili čavli i na koji su način zabijani u Njegove ruke i noge? </p>
<p>Zar bi Njegova poruka ljubavi prema svakome čovjeku bila manje vrijedna da mučitelji nisu prije razapinjanja na križ »ubili Boga u njemu«? Zar poruku »ljubite jedni druge kao što sam Ja vas ljubio« prihvaćamo samo zato što je bila obilato »začinjena« mučenjem? </p>
<p>Strahotu Isusove patnje, proživljene prije dvije tisuće godina mi danas ne možemo umanjiti. Ne možemo Njemu pružiti rubac da obriše svoje krvavo lice, niti mu pomoći nositi križ. Ali mnogima sigurno možemo! Dovoljno je patnje oko nas, danas, koju bismo mogli i trebali pokušati umanjiti ili barem je ne uvećavati. Sadašnjost je naše vrijeme, sada treba nešto učiniti za drugoga. Vjerojatno smo i prije ovog filma, mi »kršćani od kolina« znali za onu Isusovu »što učinite jednom od najmanjih, Meni ste učinili«. </p>
<p>Ako nastavimo vjerovati da se kršćanstvo autentično živi sjedeći u kinu gledajući »Pasiju«, teško ćemo popraviti »kratki spoj« između nas i Raspetoga, unatoč slavljenju Uskrsa. </p>
<p>A na ulici se, kad izađeš iz kina, ipak lakše diše. Na svijetlu dana (ili u njegovoj tami) najveći je problem je li »nedjelja radi čovjeka«. Naravno da je radi čovjeka kao i svi ostali dani, ali ne zbog parole koja lijepo zvuči, a sadržaj joj je problematičan. Nego zbog ljudskosti, čovjekoljublja koje bi trebalo biti temelj svega našeg djelovanja, svih dana u tjednu. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, članica Hrvatske akademske udruge Split.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>O spomeniku Tuđmanu razgovor s obitelji, a odluku treba donijeti konsenzusom zagrebačkih stranaka </p>
<p>Odbor za imenovanja ulica i trgova Gradske skupštine trebao bi do 14. svibnja, do datuma rođenja pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, odlučiti koji će zagrebački trg nositi ime i spomenik u čast prvog predsjednika neovisne Hrvatske. Zasad se najviše govori o preimenovanju livade uz Trg Francuske Republike u Trg Franje Tuđmana. Potvrdio je to Vjesniku u utorak i predsjednik toga odbora, SDP-ovac Ivan Šikić.</p>
<p>Istaknuo je, međutim, da o tome na posljednjim sjednicama Odbora nije bilo nikakve rasprave, nego je samo dogovoreno da će se razgovarati s članovima obitelji pokojnog predsjednika kako bi se poštovala njihova želja. »Također se moramo dogovoriti sa svim strankama u gradu, kako bi odlučili konsenzusom«, kazao je Šikić.</p>
<p>Iako se u javnosti pojavila informacija da je Trg Francuske Republike gotovo sigurna lokacija za budući trg prvog hrvatskog predsjednika, koju javno zagovara i zamjenik gradonačelnice za društvene djelatnosti, Milan Bandić, Šikić tvrdi da još ništa nije gotovo. Na naše pitanje postoji li mogućnost da se Trg maršala Tita preimenuje u Tuđmanov, za što se zalažu gotovo sve oporbene stranke, Šikić odgovara da ta mogućnost gotovo da i ne postoji.</p>
<p>Član Odbora, bivši SDP-ovac Zdravko Tomac, također potvrđuje da je sve u fazi razgovora, te da uz ovaj, njegov prijedlog, postoji i prijedlog Hrvatskog istinskog preporoda (HIP), odnosno Miroslava Tuđmana, da se spomenik Tuđmanu postavi na Rooseveltov trg, ispred Muzeja Mimare. Tomac smatra prikladnijom varijantu da na sadašnjem Trgu Francuske Republike, na jednom mjestu, budu i trg i spomenik.</p>
<p>Što se tiče spomenika, spekulira se s informacijom da će se u Zagrebu postaviti spomenik identičan onom u Škabrnji, koji je djelo umjetnika Kuzme Kovačića. Cijelom se slučaju najviše posvetio Milan Bandić, koji bi se, kako neslužbeno doznajemo, ovih dan trebao sastati s Miroslavom Tuđmanom i usuglasiti zajedničku lokaciju za trg koji je Zagreb već davno trebao dobiti.</p>
<p>Marina Majić i Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Umjetnici protiv replike kipa u Škabrnji</p>
<p>»Zgranut sam tim prijedlogom«, rekao je Boris Ljubičić, dizajner. »Tko je Milan Bandić da si uzima pravo da određuje gdje će biti trg i gdje će biti postavljen spomenik«, pita Ljubičić te dodaje kako je riječ o »političkom letku za izbore«. »Bandić je stjecajem okolnosti postao gradonačelnik, a sada se nakon one nezgode s vožnjom nastoji iskupiti i popraviti poziciju«, kaže dizajner. Smatra da za izradu kipa treba biti raspisan javni natječaj jer se dosta kipara, koji su već radili spomenike dr. Franji Tuđmanu, zapravo samo htjelo nekome dodvoriti. </p>
<p>Dušan Džamonja, poznati kipar, koji je ujedno i predsjednik državne Komisije za obilježavanje trgova i ulica, nije želio previše komentirati Bandićevu ideju. »Kako može biti trg na trgu«, pitao je kratko. </p>
<p>Njegov kolega Ivan Kožarić rekao je kako je sama ideja o lokaciji »smiješna, a ono dalje još smješnije«. »Za izradu kipa treba raspisati javni natječaj, a ne raditi repliku kipa u Škabrnji«, rekao je poznati kipar, te dodao kako je »Bandić najvjerojatnije taj dan, kad je to izjavio, ustao na krivu nogu«. »Najžalosnije od svega jest to«, smatra naš sugovornik, »što o takvim stvarima odlučuju političari«.</p>
<p>Publicist Branimir Donat, koji trenutno obnaša funkciju savjetodavnog člana Odbora za imenovanje ulica i trgova, ističe kako, bez obzira na nečije »individualne sklonosti« pokojni predsjednik zaslužuje trg. </p>
<p>»Problem je što nema dovoljno reprezentativnih lokacija«, kazao je Donat te dodao kako zelenu površinu ispred Trga Francuske Republike treba urediti, »iako struka tvrdi kako ta površina nema status trga«. Dodao je da bi trebalo raspisati javni natječaj da se dobije novo djelo, a ne postaviti repliku.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gradska oporba bi Tuđmanu dala Trg maršala Tita</p>
<p>O tome koji bi trg trebao nositi ime Franje Tuđmana za komentare smo zamolili predstavnike stranaka koje su zastupljene u Skupštini gada Zagreba a nisu na vlasti. Do Jadranke Kosor kao predsjednice gradskog HDZ-a, međutim, u utorak nismo uspjeli doći.</p>
<p>Nenad Ivanković (HIP): Spomenik Tuđmanu u Zagrebu je trebao biti postavljen već odavno. To nije napravljeno iz političkih razloga. Sramota je da čovjek koji je kao pojedinac najzaslužniji za stvaranje hrvatske države, nema u Zagrebu ni trg niti spomenik. Danas se kroz haaške optužnice vodi prljava kampanja protiv samih temelja naše države i Domovinskog rata. U ovom trenutku postaviti Tuđmanov spomenik i dati mu trg način je da svijetu pokažemo da mi tako ne mislimo. Predložena lokacija je optimalna, ali se, naravno, ne može odlučiti bez pristanka obitelji. Ako Bandić to uspije realizirati, bit će upisan u povijesti kao čovjek koji je to napravio. Volio bih biti na njegovu mjestu.</p>
<p>Miroslav Rožić (HSP): U gradu postoji dosta ulica i nekoliko trgova predsjednikâ stranih država. Nema, međutim, nijedne ulice i trga koji bi nosili ime prvoga hrvatskog predsjednika i to smatram nedopustivim. Nigdje na svijetu ne postoji takav grad, koji ima ulice i trgove stranih državnika ali ne i svoga prvoga predsjednika. Zato je ta inicijativa, s koje god strane dolazila, vrlo vrijedna. Bilo bi najbolje da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Franje Tuđmana. </p>
<p>Tomislav Jelić (HB): Kao poznati populist, Bandić se prije svega želi dodvoriti desnom biračkom tijelu. Ne mislim da je predložena lokacija dovoljno dobra za predsjednika Tuđmana. Krajem 2000. godine predložio sam da se njegovim imenom preimenuje Trg maršala Tita. I sam Bandić govori da bi Tuđmanov trebao biti najljepši trg u gradu. E pa, najljepši je u Zagrebu Trg maršala Tita. Ako iz nekih razloga to nikako ne može biti taj trg, zalažem se da se u Tuđmanov preimenuje Rooseveltov trg.</p>
<p>Morana Paliković-Gruden (HNS): Postoje već tri prijedloga za imenovanje, i to od Hrvatskog bloka, Šandora Dembitza (SDP) i Nenada Ivankovića (HIP). O lokaciji će odlučiti Odbor za imenovanja trgova. Što se tiče lokacije koju zagovara Bandić, mislim da je to »izmišljeni trg«. Čudno mi je da Bandić ne želi taj prijedlog uputiti u normalnu proceduru. Ako netko misli da može napraviti nešto mimo skupštinske procedure, neka samo tako misli. U svakom slučaju, za mišljenje treba pitati struku.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>I Romi najavljuju mirne prosvjede na Markovu trgu</p>
<p>Nezadovoljno dugogodišnjim ignoriranjem romskih zahtjeva i time što se ne provodi nedavno donesen Nacionalni program za Rome, Vijeće romskih udruga, koje okuplja 28 udruga, najavilo je u srijedu na konferenciji za novinare mirne prosvjede pred Vladom i Saborom, kako bi potaklo ostvarenje barem dijela svojih Ustavom zajamčenih prava. Datum prosvjeda još nije poznat, a posljednja u nizu nepravdi, koja je prelila čašu strpljenja jest, ističe predsjednik Unije Roma Hrvatske Nusret Seferović, uskraćivanje sredstava potrebnih za proslavu Svjetskog dana Roma koji se obilježava od 8. travnja. </p>
<p>»Obratili smo se za pomoć Ministarstvu kulture, no odbijeni smo uz obrazloženje da ono ne može financirati romsku kulturu. Brojni sastanci koje smo posljednjih godina održali s predstavnicima gradskih ali i državnih institucija nisu rezultirali nikakvim pozitivnim pomacima. U posljednjih 14 godina postavljena je jedna jedina slavina u naselju Struge«, naglasio je Seferović. </p>
<p>Nacionalni program za Rome čijom bi se provedbom trebali poboljšati uvjeti njihova života, a koji je usvojen u studenom prošle godine, prema riječima predsjednika Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, Alije Mešića, bez znanja Roma naknadno je izmijenjen, pa se tako među prioritetima nije našlo rješavanje pitanje najbrojnijih, zagrebačkih Roma, već onih u Rijeci. </p>
<p>»Uz to, u tekstu se ne spominje obnova objekata u kojima živimo, već neka zamjenska rješenja, odnosno preseljenje, a to ne možemo prihvatiti. Za romsku populaciju izgradnja vrtića i škola je važna, ali ako se poslije nastave djeca vraćaju u kontejnere, onda to nije prioritetno«, nastavio je Mešić. </p>
<p>Prema riječima voditelja Kulturnog centra Roma Kasuma Cane, za kulturne programe u 2004. godini dodijeljeno je samo 15 tisuća kuna, ali novac još uvijek nije stigao. </p>
<p>»U odnosu na prethodne godine, taj iznos je drastično smanjen jer smo iz proračuna dobivali i do 150 tisuća kuna. Ne znam što je uzrokovalo osjetno smanjenje sredstava ali i to govori o nepovjerenju prema Romima«, kaže Cana. Svi programi koji će se sljedećih mjesec dana održati u sklopu Dana romske kulture, financirani su isključivo sponzorskim novcem. </p>
<p>Govoreći načelno o problemima Roma, Cana smatra prioritetnim stambeno zbrinjavanje, dobivanje osobnih dokumenata i micanje djece s ulica. </p>
<p>»Svi jedva čekaju da Rome ulove u krađi, a kad na ulici prođu pored djece koja prose, ne reagira nitko iz policije ili centara za socijalnu skrb«, kaže Cana. </p>
<p>Prema njegovim procjenama, samo 10 posto romske populacije živi u uvjetima koje većina građana smatra normalnima. »Pod tim mislim da žive u stanovima, brinu o djeci, podmiruju mjesečne obaveze. Većina, međutim, živi u naseljima koja izgledaju kao iz filmova Emira Kusturice«, kaže Cana. </p>
<p>Kako bi preživjeli, uglavnom se bave ilegalnom trgovinom i prošnjom, a samo se sretnici među njima mogu pohvaliti radnom knjižicom. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Popust za umirovljenike, invalide, poslovne ljude i novinare</p>
<p>Juraj Šnidarić novi je predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika. Predsjednik Povjerenstva Radio taksi Zagreb – Udruženja autotaksi prijevoznika Dubravko Mahović izvijestio je u srijedu, da je između šest kandidata Šnidarića izabralo 448 od 741 člana Udruženja, koliko ih se odazvalo izborima. Udruženje broji gotovo 1200 članova. </p>
<p> Mahović je dodao da je za utorak 20. travnja zakazano konstituiranje Skupštine Radio taksija Zagreb i Udruženja autotaksi prijevoznika koje mora potvrditi Šnidarićevu kandidaturu. Nakon toga Povjerenstvo će izgubiti svoju funkciju. Ono je bilo zaduženo za provedbu izbora te upravljanje Udruženjem, kako bi se poništili negativni učinci neslaganja dviju taksističkih struja – jedne okupljene oko Obrtničke komore, a druge oko Udruženja autotaksi prijevoznika. Šnidarić je rekao da će taksisti tražiti stručnu i financijsku pomoć Poglavarstva i Obrtničke komore, jer im je radijski centar star 28 godina pa je dotrajao, kao i vozila mnogih taksista. Najavio je da će pokušati uvesti popuste na cijene taksi usluge za invalide, umirovljenike, ali i poslovne ljude i novinare. Za njih bi se tiskale korisničke kartice kojima bi dokazivali status. </p>
<p>Razmatra se i uvođenje linijskog taksija Autobusni kolodvor - Zračna luka Pleso. Cijena prijevoza za četiri osobe trebala bi se podudarati sa cijenom autobusne karte. Još nepotvrđeni predsjednik predviđa i jedinstvenu tarifu za cjelodnevni najam taksija, koja bi bila manja od cijene rent a cara. </p>
<p> Na pitanje kada će se to ostvariti, Šnidarić je odgovorio: »U najkraćem mogućem roku. Ako u tome ne uspijemo, onda će morati doći drugi ljudi«. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hebrang savjetuje da se ne brza sa smjenom ravnateljice</p>
<p>Upravno vijeće Centra Stančić sastat će se u četvrtak ujutro kako bi raspravilo o mandatu ravnateljice Centra Jasne Lesički. </p>
<p>Kako nam je rekao Željko Funtek, predsjednik Upravnog vijeća, očitovanje ravnateljice bit će pročitano tek na sastanku. </p>
<p>»Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang poslao nam je naputak da ne donosimo odluku o smjeni dok se ne prikupe svi nalazi nadležnih tijela«, rekao je Funtek. </p>
<p>Dodao ja da će Upravno vijeće to sagledati i odlučiti kako dalje, kad sasluša ravnateljicu. </p>
<p>S.D.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Na Jarunu počela izgradnja višeosjetilnog parka</p>
<p>Povodom Svjetskog dana zdravlja na ŠRC-u Jarun, kod skijališta, u srijedu je počela izgradnja višeosjetilnog parka. Park je namijenjen djeci invalidima, bit će gotov u proljeće 2005. a zauzimat će 8 tisuća četvornih metara površine. Radovi će koštati oko 2 milijuna kuna a platit će ih Gradsko poglavarstvo odnosno trgovačka društva u vlasništvu grada. Projekt višeosjetilnoga parka izradile su mr. Ivanka Mlinarić i Rea Fulgosi Masnjak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Splitska promocija novog albuma grupe Dalmatino</p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> – Dvije godine nakon pojavljivanja na hrvatskoj glazbenoj sceni Ivo Jagnjić i Zdravko Sunara, dvojac grupe Dalmatino, u utorak je u pivnici Zlatni rog promovirao svoj drugi album »Dobro jutro«, koji je objavljen u izdanju diskografskih kuća Dancing Bear i Dalmatia Records. </p>
<p>Mnogobrojnim gostima, među kojima smo primijetili uglavnom splitske estradnjake, Dalmatino je u čak dva seta te večeri izveo svih deset pjesama s novog albuma, ali im je i kao pravi domaćin ponudio dobru dalmatinsku »spizu«. </p>
<p>Bivši članovi nekad popularne grupe Tutti Frutti Band promociju su iskoristili i da zahvale svim svojim prijateljima koji su im nakon prvog albuma »Cukar i sol« pomogli da uspiju ostvariti još jedan uspješan projekt. Tom su prigodom posebno pozdravili aranžere Remija Kazinotija, Vedrana Ostojića, Nikšu Bratoša, Mladena Maguda i Renata Švorinića. </p>
<p>Budući da se »Dobro jutro« na tržištu pojavila još u prosincu 2003., Jagnjić koji potpisuje glazbu i tekstove svih pjesama i Sunara su na dan splitske promocije dobili i nagradu za srebrnu nakladu. </p>
<p>»Novi je album za koplje zreliji od prošlog. Imali smo mnogo više vremena, novca, a i produkcija je bolja. Uz deset novih pjesama na albumu se nalazi i bonus od tri instrumentala. </p>
<p>Budući da ista osoba potpisuje glazbu i tekst naš se glazbeni izričaj nije mnogo promijenio od onog našoj publici prepoznatljivog. Uvijek nastojimo dati sve od sebe, a pritom ništa ne očekujemo«, naglasio je bubnjar Dalmatina Zdravko Sunara. Dodao je da su zbog svoje publike kojoj su željeli dopustiti da sama bolje upozna njihov novi uradak s promocijom pričekali nekoliko mjeseci, a razlog tome bila je i korizma. </p>
<p>Nakon splitske, simpatični dvojac priprema i zagrebačku promociju, kao i veliku turneju koju započinju uskršnjim koncertom u Sinju.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Smijeh do suza uz Željka Pervana i Tinky Winkyja</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Tigrica Lilly velikim koracima grabi dalje, usput i reži, no nikoga ne grize, već samo – nasmijava do suza. Tako će u zagrebačkom baru »Hemingway« biti i ovoga četvrtka od 21 sat do ponoći. Za dobru zabavu i obilje smijeha u klubu komedije i ovaj će se put pobrinuti jedan domaći i jedan inozemni komičar. </p>
<p>Boje Lijepe naše branit će Željko Pervan, po mnogima, i najduhovitiji Hrvat. Uz njega će se na pozornici dva puta pojaviti i Dave Thompson, Britanac kojega je možda najbolje predstaviti kao čovjeka koji je utjelovio jednog od famoznih »Teletubbiesa«. Thompson je, naime, bio Tinky Winky, a uz to je i svjetski poznati stand-up komičar iza kojega stoji nebrojeno mnoštvo nastupa na radiju, televiziji i uživo – diljem svijeta.</p>
<p>Program Kluba kao i obično vodi raspjevani Luka Bulić, vrlo uvjerljiv imitator.</p>
<p>A. K. Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dodjela nagrada Status najboljim instrumentalistima iduće srijede </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Hrvatska glazbena unija najavila je dodjelu nagrada Status najboljim glazbenicima instrumentalistima, a svečanost će se održati iduće srijede u službenom klubu HGU Sax. Bit će to osma dodjela nagrada najistaknutijim instrumentalistima u protekloj godini po izboru njihovih kolega. </p>
<p>Za najinstrumentaliste u kategoriji zabavne, pop i rock glazbe nominirani su: gitaristi Nebojša Buhin, Ante Gelo i Slobodan Stojković, basgitaristi Ivan Milić, Henry Radanović i Alen Svetoperić, klavijaturisti Zlatan Došlić, Ivan Popeskić i Gojko Tomljanović, bubnjari Krunoslav Levačić, Dragan Stojković i Damir Šomen, puhači Igor Geržina, Ivica Murat i Saša Nestorović, te u kategoriji ostalih glazbala Marko Ramljak, Davor Rodik, Hrvoje Rupčić i Borna Šercar. Što se narodne glazbe tiče, za najtamburaša natječu se Dubravko Češnjak, Franjo Juzbašić i Denis Špegelj, te pod »ostala glazbala« Ibrica Jusić, Dario Marušić i Stjepan Vučković. </p>
<p>U kategoriji jazz glazbenika nominirani su: saksofonisti Arsen Ereš, Saša Nestorović, Denis Razumović i Zdenko Ivanušić, limeni puhači Ladislav Fidri, Davor Križić, Zvonko Košćak i Antonio Geček, gitaristi Ante Gelo, Mario Igrec, Darko Jurković i Elvis Stanić, pijanisti Matija Dedić, Neven Frangeš i Julije Njikoš, kontrabasisti Mladen Baraković, Goran Rukavina i Jura Vrandečić, basisti Mario Mavrin, Henry Radanović i Dubravko Vorih, bubnjari Boris Beštak, Marko Lazarić, Borna Šercar i Robert Volarić, te pod »ostali instrumenti« Branko Kralj, Neven Mijač, Hrvoje Rupčić i Davor Lorković. </p>
<p>Glasovanje za najinstrumentaliste u 2003. završeno je 2. travnja, a u Saxu će iduće srijede biti podijeljene i posebne zlatne plakete Status istaknutim pojedincima i ustanovama. Ta će priznanja ovaj put doći u ruke Gabi Novak, u povodu 45. godišnjice umjetničkog djelovanja, Lidiji Percan u povodu 40. godišnjice umjetničkog rada, te Dragi Dikliću povodom 50. obljetnice javnog djelovanja. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rock-zvijezda Jack White producirao album country-legende Lorette Lynn </p>
<p>NASHVILLE, 7. travnja</p>
<p> – Rock-zvijezda Jack White, frontmen rock-dua White Stripes, producirao je novi album legendarne country pjevačice Lorette Lynn. Album je snimljen prošle godine bez mnogo buke. »Nakon što mi je menadžer dao album White Stripesa koji su mi posvetili, ubrzo smo postali prijatelji«, napisala je Lynn na svojoj web stranici.</p>
<p> Jack i Meg White koji čine popularni duo White Stripes na svom su albumu »White Blood Cells« iz 2001. na listu posveta uključili i Lorettu Lynn.</p>
<p> »Volim Jacka i Meg. Došli su me posjetiti na moj ranč, a ja sam im pripremila domaći kruh, piletinu i okruglice. Nedugo nakon toga zajedno smo nastupili na koncertu u New Yorku, a uslijedilo je rad na albumu. Snimali smo ga u lipnju i rujnu prošle godine u Nashvilleu i pritom se sjajno zabavljali«, rekla je country-zvijezda.</p>
<p> Ploča će se zvati »Van Lear Rose«, po jednoj od pjesama s albuma posvećenoj Lorettinoj majci. Loretta Lynn napisala je svih 13 pjesama koje će se naći na »Van Lear Rose«.</p>
<p> Na pitanje hoće li to biti njezin rock-album ili Jackov country-album pjevačica je rekla da će u svakom slučaju zvučati drukčije od njezinih ostalih uradaka. »Ne smijete imati predraduse jer će neke pjesme imati rock and roll zvuk, dok će ostale biti čisti country«, rekla je.</p>
<p> Album će biti objavljen 3. svibnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Glazbena industrija bilježi pad prihoda četvrtu godinu za redom </p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> – Prihodi od prodaje glazbe u svijetu u 2003. smanjeni su 7,6 posto, na 32 milijarde američkih dolara, što je njihov najoštriji pad od početka korištenja CD-ova, objavilo je u srijedu Međunarodno udruženje fonografske industrije (IFPI). Za pad prihoda, sada već četvrtu godinu za redom, to je udruženje okrivilo neobuzdano piratstvo, slabe gospodarske uvjete i konkurenciju video igara i DVD-a. </p>
<p> Ipak, snažan oporavak prihoda u drugoj polovini godine u SAD-u, Britaniji i Australiji, potaknut prodajama glazbe Justina Timberlakea i Beyonce, daje nadu da je najgore razdoblje za tu industriju završeno.</p>
<p> »Mislim da se dugoročni pad prihoda upravo privodi kraju. Je li već završen? Ne znam još odgovor na to pitanje«, kazao je predsjednik IFPI-a, Jay Berman. Predviđa da će prodaja glazbe u ovoj godini biti za otprilike četiri posto manja.</p>
<p> Najveći pad prodaje zabilježen je u kontinentalnoj Europi, posebno u Njemačkoj, Francuskoj i nordijskim zemljama, te u Japanu. Po Bermanovim riječima, na tim tržištima oporavak još nije na vidiku.</p>
<p> Globalna prodaja CD-ova, što je najčešći pokazatelj koji se koristi u raspravama o stanju te industrije, vrijednosno je smanjena lani za 9,1 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Princ Charles pokrenuo novi program pomoći mladima</p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> – Britanski prijestolonasljednik princ Charles dobio je izuzetno glamuroznu pomoć u svom novom projektu koji financira njegova zaklada. </p>
<p>Naime, pod prinčevim pokroviteljstvom je pokrenuta inicijativa »Get Into« čiji je cilj poticati mlade ljude da se što bolje obrazuju i uče nove vještine koje bi im mogle pomoći prilikom zaposlenja, a na svečanom predstavljanju programa pojavila se Charlesova dobra prijateljica, glumica Liz Hurley, te mu na taj način izrazila podršku. Predstavljanje nove akcije pod sponzorstvom Charlesove zaklade održano je u restoranu legendarnog londonskog ugostitelja Antona Mosimanna. Mosimann se u prinčevu akciju uključio tako da je svoje restorane otvorio mladim ljudima, pa su se kod njega već prije par mjeseci obučavala dva mladića koji su danas postali profesionalni kuhari. Charles i Liz su u pratnji vlasnika Mosemanna obišli kuhinje gdje su dvojica prvih polaznika demonstrirali vještine koje su naučili. Tijekom obilaska i razgovora s polaznicima Charlesova programa princa su još jednom uvjerili kako se koriste samo organske namirnice. Program »Get Into« omogućava polaznicima nekoliko tjedana intenzivnog rada i stjecanja iskustva u segmentima koji sami polaznici odabiru. </p>
<p>Ukoliko se nakon završenih tečajeva odluče baviti upravo onim što su tjednima uvježbavali Prinčeva zaklada im daje svu potrebnu pomoć oko zapošljavanja ili eventualnog pokretanja vlastitog biznisa. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nogometni šal za uspomenu</p>
<p>BERLIN, 7. travnja</p>
<p> – Jedna od najvećih holivudskih zvijezda Tom Cruise ovih se dana nalazi u Njemačkoj gdje s ekipom filma »Nemoguća misija 3« traži lokacije koje će poslužiti za snimanje pojedinih scena tog akcijskog spektakla od kojeg se mnogo očekuje. Zvijezda poput njega nije mogla proći nezamijećeno na berlinskim ulicama, pa su se tako vrlo brzo oko njega okupili brojni obožavatelji s kojima je Tom Cruise strpljivo popričao. Među njima je bio i navijač njemačkog prvoligaša Schalkea 04 koji je slavnom glumcu odmah dao šal svog omiljenog kluba te se slikao s njim i na taj način napravio odličnu promociju svog kluba, budući da su fotografije Cruisea sa Schalkeovim šalom dan kasnije obišle cijeli svijet. </p>
<p>Snimanje trećeg nastavka uspješnog filmskog serijala »Nemoguća misija« trebalo bi započeti uskoro na nekoliko svjetskih lokacija, među kojima i par njemačkih gradova, a režiju filma iz ruku Briana De Palme i Johna Wooa preuzeo je daroviti mladi filmaš Joe Carnahan, poznat po hvaljenom žestokom policijskom trileru »Narc«.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Majka Jennifer Lopez na ruletu osvojila 2.4 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK, 7. travnja</p>
<p> – Američka pjevačica i glumica Jennifer Lopez više nije jedina milijunašica u obitelji. Naime, njezina majka, Guadelupe (58) je imala vrlo uspješan dan u kockarnici u Atlantic Cityu. Bivša odgajateljica je na kocki zaradila 2.4 milijuna dolara. J.Lo. nije bila oduševljena maminim zanimanjem za rulet. Posebice što je kocka bila i jedan od razloga što je pukla veza između Jennifer i glumca Bena Afflecka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Osuđena Amerikanka koja je »izgubila« dobitni listić na lutriji</p>
<p>NEW YORK, 7. travnja</p>
<p> – Amerikanka koja je tvrdila da je izgubila loto listić vrijedan 162 milijuna dolara osuđena je zbog lažnog iskaza. Elecia Battle (41) iz Clevelanda kažnjena je sa 50 sati humanitarnog rada, te 5.500 dolara kazne. Elecia je još i dobro prošlo s obzirom da joj je prijetila zatvorska kazna u trajanju šest mjeseci. </p>
<p>Amerikanka je završila na sudu jer je početkom siječnja, nakon što je na lutriji u saveznoj državi Ohio izvučen rekordan dobitak od 162 milijuna dolara, tvrdila kako je ona kupila, ali potom izgubila dobitni listić. Policija je nakon provedene istrage utvrdila kako je Elecia Battle lagala. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatski prinos europskoj renesansi</p>
<p>Ovo je prva velika izložba o renesansi kojom se Hrvatska predstavlja u inozemstvu, premda je baš ona bila među prvim zemljama ponesenim tim velikim europskim duhovnim pokretom«, rekao je na otvorenju ministar kulture Božo Biškupić, istaknuvši kako se renesansna ideja na hrvatskom tlu javlja već sredinom 15. stoljeća / Francuski ministar kulture Renaud Donnedieu de Vabres naglasio da je bilo važno francuskoj publici pokazati kontinuitet, intenzitet i raznovrsnost veza između hrvatskih i europskih renesansnih umjetnika </p>
<p>ÉCOUEN, 7. travnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – U velikoj dvorani dvorca Écouen obloženoj grandioznim tapiserijama, istakanim početkom 16. stoljeća, u nazočnosti 200-njak uzvanika u srijedu je otvorena izložba »Renesansa u Hrvatskoj« kojoj su pokrovitelji francuski predsjednik Jacques Chirac i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je uveličao svojom prisutnošću tu svečanost u Nacionalnome muzeju renesanse, jedinom te vrste u svijetu. </p>
<p>Tu izložbu, kojoj su autori koncepcije dr. Alain Erlande Brandenburg, ravnatelj toga Muzeja, i dr. Miljenko Jurković, voditelj Katedre za antiku, kasnu antiku i rani srednji vijek Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajednički su otvorili ministri kulture Francuske i Hrvatske Renaud Donnedieu de Vabres i mr. Božo Biškupić. Prije svečanog čina otvorenja ugledne goste pozdravio je ravnatelj Muzeja dr. Brandenburg, a kroz izložbu su ih proveli dr. Miljenko Jurković i Miljenko Domijan, glavni konzervator u Ministarstvu kulture RH.</p>
<p>»Ovo je prva velika izložba o toj temi, kojom se Hrvatska predstavlja u inozemstvu, premda je baš ona bila među prvim zemljama ponesenim tim velikim europskim duhovnim pokretom«, rekao je ministar Biškupić, istaknuvši kako se renesansna ideja na hrvatskom tlu javlja već sredinom 15. stoljeća. Napomenuo je kako je to istovremeno i doba kada mnogi hrvatski umjetnici odlaze iz domovine da bi stvarali na europskim, kraljevskim i plemićkim dvorovima, posebno onima u Italiji, Francuskoj i Ugarskoj, ali i razdoblje kada mnogi europski, ponajprije talijanski majstori svoje umijeće stavljaju u službu hrvatskih plemića prožetih duhom humanizma. »Zato se osobitost ove izložbe očituje i u tome da su remek-djela jednih i drugih prvi put zajedno predstavljena upravo ovdje u Francuskoj«, naglasio je Biškupić.</p>
<p>»Posljednjih godina umjetnost renesanse tematizirana je značajnim izložbama djela iz Italije, Francuske, Španjolske i Njemačke, dok je Hrvatska ostala Europi nepoznata iako je ona bila jedna od prvih zemalja koja je preuzela taj pokret, rođen u Firenzi, što je dubinski promijenio europsku kulturu«, istaknuo je francuski ministar kulture Renaud Donnedieu de Vabres, spominjući također prinos hrvatskih umjetnika europskoj renesansi te naglašavajući ulogu hrvatskih humanista koji su kao naručitelji pozivali talijanske majstore, ali i značenje školovanja hrvatskih u Italiji te njihovo djelovanje na europskim dvorovima gdje su dokazali svoju kreativnu ingenioznost. »Bilo je važno francuskoj publici pokazati kontinuitet, intenzitet i raznovrsnost tih veza, prečesto nepoznatih široj javnosti, jer one osvjetljavaju jednu od najvažnijih dimenzija europske renesanse. A to je upravo cilj ove izložbe«, naglasio je de Vabres.</p>
<p>Ministar Biškupić ovom je prilikom podsjetio i na povijesne veze Francuske i Hrvatske, koje su počele još ustoličenjem Anžuvinaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje u 14. stoljeću. Spomenuo je i one umjetničke, a posebice našega Franju Vranjanina, koji počiva u Avignonu, a koji je u Francuskoj izradio i ostavio brojna značajna djela.</p>
<p>Kulturna suradnja Hrvatske i Francuske danas je pred novim uzletom, rekao je Biškupić, što potvrđuje ova, ali i izložbe u pripremi – »Picasso i Dora Maar« te izbor djela iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti »Georges Pompidou«, koje će biti prikazane u Klovićevim dvorima, kao i »Renesansa u Hrvatskoj« nakon zatvaranja izložbe u Écouenu. </p>
<p>»Želim također da izložba zbog koje smo se danas ovdje okupili, otvori put drugim jednako vrijednim izložbama kako bi se francuskoj publici predočila sva višeznačnost hrvatske kulture što se razvijala na raskrižju Mediterana i Srednje Europe, a koja je i kad je bila najotvorenija prema drugima, bivala najdublje svoja«, zaključio je ministar Božo Biškupić.</p>
<p>Nakon obilaska izložbe nitko od visokih uzvanika nije krio oduševljenje ovom izložbom sedamdesetak remek-djela renesanse iz Hrvatske koja su razmještena unutar stalnoga postava Nacionalnog muzeja renesanse, ali svjetlosno naglašena i istaknuta u tom renesansnom ambijentu. Svih se posebno dojmila velika dvorana u kojoj uz poliptihe Nikole Božidarevića i slike Dürrera, Carpaccia i van Elsta, dominiraju skulptorska remek-djela Ivana Duknovića i Nikole Firentinca. Izložba »Renesansa u Hrvatskoj«, koju prati opsežan i bogato ilustrirani katalog, ostaje otvorena u dvorcu Écouen do 12. srpnja. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Susret s književnim globusom</p>
<p>Opsežni »Leksikon svjetske književnosti – djela« u 1100 članaka obuhvaća najrelevantnija djela cjelokupne svjetske književnosti nadopunjen s 60 djela hrvatske književnosti / U Leksikonu se isprepliću demoni i junaci, američki san i pusta zemlja, književni junaci, njihove sudbine i ljubavni jadi u sveukupno kazalište u kojem se iskristalizirao odnos velikih i malih književnosti, kazala je dr. Dunja Detoni-Dujmić </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Nakon »Leksikona svjetske književnosti – pisci«, izašao je i drugi istovjetni leksikon u kojem su se našla djela. U opsežnom pregledu našlo se više od 1000 najrelevantnijih djela 80-ak svjetskih književnosti poredanih abecednim redom, obuhvaćajući raspon od babilonskih epova do najnovijih djela..</p>
<p>»Ova knjiga nije 'šalabahter'. Tko očekuje da će u njoj naći prepričane sadržaje, ostat će razočaran i bolje mu je da onda knjigu proda u antikvarijat gdje će ju kasnije kupiti netko kome će više koristiti«, duhovito je njezin sadržaj sažeo član njezina uredništva prof. dr. Viktor Žmegač na predstavljanju u srijedu u Školskoj knjizi. . Urednici su, kazao je Žmegač, vodili računa o reprezentativnosti djela u pojedinim književnostima, ali također i o kanonu kvalitete koji sam po sebi nije vječan. Gledajući leksikon u cjelini, dr. Žmegač je dao i interesantnu ideju; rastaviti ga, poredati djela kronološkim redom te napisati nove povezne tekstove, čime bismo dobili novo izdanje povijesti književnosti. </p>
<p>Novi leksikon važan je domet zagrebačke povijesno književne škole koja je oduvijek stavljala književno djelo u žarište svoga interesa, smatra prof. dr. Josip Užarević, član Izvršnog uredništva. Njegova analiza naslova obuhvaćenih ovim djelom pokazala je da je središnja tema čovjek i njegov svijet. </p>
<p>Osjetljivo pitanje usporedbe djela hrvatskih autora i remek djela svjetske književnosti otvorio je prof. dr. Krešimir Nemec, član uredništva. Birajući odgovarajući kriterij za uvrštavanje pojedinih kapitalnih djela domaće književnosti u ovakvo djelo, može se posegnuti za kriterijem važnosti pojedinog autora izvan granica, ali ni to nije relevantno. Primjerice, Matoš i Vidrić u inozemstvu su uglavnom nepoznati, dok romani Slavenke Drakulić imaju bolju recepciju u svijetu nego u samoj Hrvatskoj. </p>
<p>Uredništvo se stoga, kazao je Nemec, odlučilo za »malo pojačanu srednju liniju«, znači; šezdesetak djela hrvatske književnosti tu je uvršteno zbog domaće publike, stranih iskustava i nastojanja da se isprave neke prijašnje nepravde. Poneki pisci, primjerice Andrić i Dizdar, imaju dvojnu pa i trojnu atribuciju. Od hrvatskih pisaca u leksikonu je najzastupljeniji Miroslav Krleža s pet djela, a nešto manje su i Gundulić, Andrić i Držić. Najmlađi domaći pisac uvršten u Leksikon je Miljenko Jergović sa zbirkom priča »Sarajevski Marlboro«, kazao je Nemec. </p>
<p>Recenzent prof. dr. Zoran Kravar u opsežnom enciklopedijskom izboru djela zamijetio je uravnotežen odnos starijih i suvremenih djela te provjerene podatke, a knjigu preporučuje književnim znalcima, studentima, nakladnicima i svima koje na bilo koji način zanima književnost.</p>
<p> U 1100 članaka Leksikona isprepliću se demoni i junaci, američki san i pusta zemlja, književni junaci, njihove sudbine i ljubavni jadi u sveukupno kazalište u kojem se iskristalizirao odnos velikih i malih književnosti, kazala je glavna urednica Leksikona dr. Dunja Detoni-Dujmić. O tome kapitalnom leksikografskom djelu u ime izdavača Školske knjige zborio je i predsjednik Uprave Ante Žužul. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Povezanost kultura u glazbi</p>
<p>Zagrepčanin Hrvoje Jugović, pijanist, violinist Markus Hoffmann, Nijemac, i violončelist Günther Schagerl, Austrijanac, okupili su se u »Pleyel trio Beč« / Trio svojim glazbenim odabirima nastoje svjedočiti i multikulturalnost nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije, kao i glazbeno-kulturološku povezanost Europe nekada i danas </p>
<p>Nastup bečkog klavirskog trija »Pleyel« u foyeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, najavljen kao »Uskrsni koncert« što postaje tradicijom, organizirali su na Cvjetnu nedjelju NSK i Austrijski kulturni forum, kao dar ljubiteljima komorne glazbe. </p>
<p> Članovi trija, Zagrepčanin Hrvoje Jugović, pijanist, violinist Markus Hoffmann, Nijemac, i violončelist Günther Schagerl, Austrijanac, okupili su se u »Pleyel trio Beč« 1998., u prigodi otvorenja muzeja posvećenog austrijskom skladatelju Ignazu Josephu Pleyelu u Ruppersthalu gdje su prezentirali izniman Pleyel klavir iz 1831. </p>
<p> Sva trojica žive i djeluju u Beču, poštovatelji su glazbene baštine europskog 18. stoljeća i zaljubljenici u sviranje na originalnim instrumentima Svjedočeći sastavom multikulturalnost suvremenog Beča, svojim glazbenim odabirom nastoje svjedočiti i multikulturalnost nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije, kao i glazbeno-kulturološku povezanost Europe nekada i danas. O tome su najbolje dokaze davale skladbe prezentirane i na zagrebačkom koncertu. </p>
<p> Posebnost bečkog trija »Pleyel« ogleda se prvenstveno u tome što za izvođenje ne biraju djela poznatih majstora, već vlastitim arhivskim istraživanjima nastoje oživjeti glazbu manje poznatih autora koji su svoje umijeće ugrađivali u glazbenu kulturu klasike i svojim aktivnostima gradili »suvremenost« europske glazbene kulture 18. i početka 19. stoljeća.</p>
<p> Tako je na njihovu repertoaru bio Trio f-mol Ignaza Josepha Pleyela, »emigranta« u Parizu gdje je, osim bogate skladateljske djelatnosti, osnovao i poznatu tvornicu klavira »Pleyel«. Zatim intrigantni stavak »Revolucija« Paula Wranitzkog iz zabranjene »Velike simfonije« koju je skladatelj češkog podrijetla, kao suvremenik, posvetio Francuskoj revoluciji, te trostavačni Trio u g-molu hrvatskog patricija i posljednjeg poslanika Dubrovačke Republike u Beču Antuna Sorkočevića.</p>
<p> U program su uvršteni i »Staro-mađarski dvorski plesovi« živućeg, 102 godine starog gradišćanskog Mađara Jenöa Takacsa, iako su u drugom stavku prisutniji utjecaji Druge, a ne Prve bečke škole. Izvrsno sastavljen program glazbenici su jednako izvrsno ozvučili svirajući angažirano, sjajno uigrano i nadasve šarmantno.</p>
<p>Zdenka Weber</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Roman o vukovarskom stradanju</p>
<p>Prvu je nagradu dobio Sreten Srećko Nikolić, drugu Tomislav Milohanić, a treću Ivica Jembrih / Iduće godine Hrvatska će biti domaćin zasjedanja udruge »Europassion«</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Sreten Srećko Nikolić iz Pule s romanom »Vukovarska kalvarija« dobitnik je prve nagrade na književnom natječaju Pasionske baštine i Društva hrvatskih književnika ove godine. Druga nagrada pripala je Tomislavu Milohaniću za zbirku pjesama »Da se oganj ne ugasi«, a treća pjesniku Ivici Jembrihu za zbirku kratkih eseja »Doživljena viečnost« na kajkavskome narječju.</p>
<p>To je rečeno posljednjeg dana manifestacije Pasionska baština u srijedu u prostorijama DHK, gdje je i održan tradicionalni recital »Lirika Velikog petka«, na kojem je predstavljeno stvaralaštvo, odnosno uznička lirika Vjenceslava Čižeka. </p>
<p>Recitalu i dodjeli nagrada prisustvovali su i Stjepan Čuić, dopredsjednik DHK i začetnik »Lirike Velikog petka«, te Jozo Čikeš, predsjednik Pasionske baštine, koji je najavio značajan iskorak u europski krug, jer je zasjedanja udruge »Europassion« iduće godine za domaćina izabrala Hrvatsku.</p>
<p>Obrazlažući nagrade, akademik Ante Stamać, predsjednik Prosudbene komisije u kojoj su radili i pjesnik Davor Šalat i Sead Begović, rekao je kako je na natječaj došlo 30-ak rukopisa, no da je za razliku od prijašnjih godina ovaj put stiglo mnogo djela afirmiranih književnika. Roman »Vukovarska kalvarija« izazvao je u članova Prosudbene komisije dubok dojam.</p>
<p>Jembrih i Milohanić pročitali su po jednu pjesmu iz nagrađenih zbirki, a Nikolić je pročitao ulomak iz romana i ukratko opisao o čemu govori.»Glavni lik je slikar Dalmatinac, dragovoljac u Domovinskom ratu koji biva zarobljen pred Vukovarom, a potom kao uznik stoji kontra četničkog vojvode Momčila. Slikar-umjetnik nasuprot krvnika«, opisao je djelo Nikolić, umirovljeni profesor književnosti, napominjući kako je roman protest protiv njegove nacije odakle vuče korijene. </p>
<p>Predstavljen je opus pjesnika Vjenceslava Čižeka, preminula 2000. godine, čija je biografija neodvojiva od muke i patnje. Čižek je, što se jasno osjeća iz njegovih stihova, proganjan i zatvaran zbog Hrvatske, prisilno vraćeni emigrant, odslužitelj 12-godišnje robije. Stihove ovog pjesnika-mučenika čitali su dramski umjetnici Zlatko Crnković i Vesna Tominac.</p>
<p> Uz pjesme »Božić u Zenici«, »Križ i kruh«, »Podignut od zemlje« osobit je dojam ostavila pjesma zasigurno najmračnijeg ugođaja »Zapis o Nečastivom«.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Stihovi koji padaju iz tišine</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Hrvatska je književnost dobila još jednu testamentarnu knjigu – »Sabrane pjesme« Veselka Koromana, koja podastire polustoljetni pjesnički opus toga pjesnika, esejista, kritičara i antologičara. Djelo je objavljeno u Nakladi »Ljevak«, a u autorovoj nazočnosti i predstavljeno, u srijedu u Društvu hrvatskih književnika. </p>
<p>O Koromanovu stvaralaštvu govorili su akademik Ante Stamać, urednica Nives Tomašević i Sead Begović, voditelj Tribine DHK, a stihove iz knjige kazivali su dramski umjetnici Zlatko Crnković i Tomislav Martić.</p>
<p>Knjiga obasiže deset Koromanovih pjesničkih zbirki, ukupno 385 pjesama, od čega je 86 uvršteno u 55 antologija. Osim objavljenih, u »Sabranim pjesmama« je i 17 neuvrštenih pjesama u tri Koromanove rane zbirke. </p>
<p>Po Stamaćevu mišljenju, Veselko Koroman je klasik hrvatskoga pjesništva i jedna od njegovih velikih zagonetki. </p>
<p>»Koroman nikada nije bio u modi i nikada neće biti, kao ni Rilke ili Kaštelan«, kazao je Stamać, obrazloživši da su pravi pisci neproučeni i neproučivi. </p>
<p>Koroman je duboko osoban pisac, zaključio je on, dometnuvši da testamentarne knjige u hrvatskoj književnosti poput njegove ima još samo nekolicina pjesnika, poput Dragutina Tadijanovića, Slavka Mihalića i Šime Vučetića.</p>
<p>Za Koromanovu je poeziju još rekao da pada iz tišine, »nakon kojega nemate što reći«, a što se tiče jezika, pjesnik taloži stare hrvatske izričaje i čuva matični hrvatski standard – ocjenjuje Stamać.</p>
<p>Veselko Koroman (rođen 7. travnja 1934.) dijelio je sudbinu mnogih takozvanih nepoćudnih pisaca, rekao je Begović, dodajući da toga pjesnika krasi neobična strogost u pisanju poezije, te da zadivljuje isklesanost njegovih stihova, zbog čega su ga znali uspoređivati sa Silvijem Strahimirom Kranjčevićem. </p>
<p>Nives Tomašević naglasila je da Koromanovu poetiku možemo svrstati među najoriginalnije poetike u suvremenoj hrvatskoj književnosti.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Pasiju« prvoga vikenda pogledalo 85.000 gledatelja</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Film redatelja, producenta i koscenarista Mela Gibsona »Pasija«, koji se u distribuciji Blitz filma prikazuje u hrvatskim kinima, prvoga je vikenda prikazivanja pogledalo 84.682 gledatelja, što je najbolje kino-otvaranje u povijesti, bolje od filmova »Bean - film potpune katastrofe« koji je prvog vikenda ostvario 77.000 gledatelja te »Gospodar prstenova: Povratak kralja«, koji je vidjelo 76.700 gledatelja. </p>
<p> »Pasija«, u kojoj glavne uloge tumače James Caviezel, Monica Bellucci, Maia Morgenstern i Mattia Sbragia, prikazuje posljednjih 12 sati života Isusa Krista temeljeno na evanđeljima po Matiji, Marku, Luki i Ivanu. </p>
<p>U filmu se govori jezicima koji su bili u uporabi u vrijeme događanja radnje. Tako Isus govori aramejski, stari semitski jezik blizak hebrejskom koji se danas smatra »mrtvim jezikom« i kojim se koristi samo manji broj ljudi u zabačenim dijelovima Bliskog istoka, dok rimski prokurator Palestine Poncije Pilat i njegovi vojnici govore latinski. </p>
<p>»Namjera mi bila stvoriti trajno umjetničko djelo i potaknuti publiku na razmišljanje i promišljanje. Iskreno se nadam da bi poruka ovog filma o nevjerojatnoj hrabrosti i žrtvi mogla biti inspiracijom za toleranciju, ljubav i oprost. U današnjem svijetu sasvim sigurno upravo su to stvari koje nam trebaju«, izjavio je Gibson. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Novi francuski film </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Šest debitantskih filmova novoga naraštaja francuskih filmaša prikazat će se u ciklusu »Francuskoga novog filma«, koji se održava ovoga tjedna u kinu Tuškanac u okviru »Filmskih programa« Hrvatskoga filmskog saveza. Sve projekcije bit će besplatne, a filmovi prevedeni na hrvatski jezik. U utorak je na programu bio film redatelja Christophea Honorea »17 puta Cecile Cassard«, prikazan u službenoj konkurenciji u Cannesu 2002, te film »Sjećati se lijepih stvari« redateljice Zabou Breitman, snimljen 2002. i »ovjenčan« s tri »Cesara«. Ciklus se nastavlja u četvrtak kad će u 19 sati biti prikazan film »Da sam barem bogat« redatelja Michela Munza i Gerarda Bittona – komedija o čovjeku kojemu se poslovni i obiteljski život raspadaju kad dobije na lotu, a u 21 sat slijedit će film »Obala« Julie Lopez Curval Reville. U subotu u 19 sati bit će projekcija filma »Moj idol« Guillaumea Caneta – komedija o čovjeku kojemu se poslovni i obiteljski život raspadaju kad dobije na lotu. Ciklus će »zatvoriti« film »Djelić neba« redateljice Benedicte Lienard, prikazan u službenoj selekciji na festivalu u Cannesu, s temama o dostojanstvu dviju žena, nepravednosti sistema i pozivu na pobunu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>Barić: Ne bojte se, imat ćemo pravu momčad, ja i dalje tražim </p>
<p>»Svjesni smo gdje ne štima, a to smo znali i prije. Baš radimo na tome da popravimo situaciju tamo gdje ne štima«, govorio je o srednjem reprezentativnom redu izbornik Barić / »Gledao sam Bjelicu na televiziji šest tjedana zaredom. On je dobar igrač, ali bi bilo pretenciozno kad bismo ga nazvali sjajnim igračem« </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Već smo navikli na riječi izbornika hrvatske nogometne reprezentacjie Otta Barića: »Ne bojte se, na Europskom prvenstvu imati ćemo pravu momčad.« Dakako, svoje obećanje naš izbornik nije zaboravio ponoviti ni na prigodnoj konferenciji za novinare u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) u srijedu, uz dodatak, također izrečen u već nekoliko prilika: »U trenerskom sam se životu dosad deset puta našao u sličnoj situaciji, uspio sam u devet i pol slučajeva!« </p>
<p>Glavna je tema Barićeva druženja s novinarima bila reprezentativna momčad koja bi morala izgledati drukčije, napose bolje, za europsku nogometnu smotru u Portugalu. </p>
<p>– Kažem vam, o tome razmišljam cijele dane, voli reći Barić kad se spomenu i najmanje dvojbe glede reprezentativnog sastava. – U prvoj utakmici EP-a protiv Švicarske istrčat će izvrsna momčad! </p>
<p>Budući da nije imao većih novosti, izbornik se prisjetio prijateljske utakmice protiv Turske (2-2), s dodatnim objašnjenjima. </p>
<p>– Ležao sam posljednja četiri dana, malo sam bolestan, prehlađen. Znam da se po novinama, ali i u mojim razmišljanjima, još vuče ta posljednja utakmica. Odmah da raščistimo. Trening ili prijateljske utakmice organiziraju se upravo da vidimo kako tko igra na kojoj poziciji, da vidimo koji su igrači u najboljoj formi. Htio sam upravo jake prijateljske utakmice, što meni vrijedi pobjeda sa 3-0 protiv Luksemburga kad ne mogu nakon takve utakmice ništa spoznati. Smatram da u naše dvije posljednje prijateljske utakmice, protiv Njemačke i Turske, dakle protiv jačih europskih reprezentacija, ni u jednoj utakmici nismo bili slabiji. Pogotovo se osjeća pomak u ovoj drugoj utakmici. Osim toga, protiv Turske su nam nedostajala četiri igrača na koje sam računao, braća Kovač, Klasnić i Niko Kranjčar, kojeg sam silno želio provjeriti. Imali smo peh, pa su nam se tijekom utakmice ozlijedili Babić, Mornar i Šokota. Svjesni smo gdje ne štima, a to smo znali i prije. Baš radimo na tome da popravimo situaciju tamo gdje ne štima, govorio je o srednjem reprezentativnom redu izbornik. – I dalje tražim, ali i očekujem da neki zaigraju bolje. </p>
<p>Nakon izrečenog Barić je htio požuriti kući, na oporavak, no morao je prije toga odgovoriti na nekoliko pitanja. Prvo, koje se odnosilo na referat njegova pomoćnika Dražena Ladića, koji je za vikend gledao kandidata Nenada Bjelicu u porazu njegova Kaiserslauterna protiv Bayerna.</p>
<p>– Gledao sam ga na televiziji šest tjedana zaredom. On je dobar igrač. Imam kod kuće i kazete na kojima ga promatram. Ladić smatra da je dobar igrač. No, bilo bi pretenciozno kad bismo ga nazvali sjajnim igračem. On je dobar, jednostavno dobar. Nema sumnje, gledat ćemo ga još, i ja ga se spremam pogledati uživo, naglasio je Barić i dodao: </p>
<p>– Jako mi je drago što me neki igrači zovu da ih dođem pogledati u klubove za koje igraju. Za svaku je pohvalu što me naši igrači zovu u Ukrajinu. Žele mi pokazati kako su u dobroj formi. Da, pogledat ćemo i Srnu i Leku i Sablića i Pletikosu. Ako ne ja, onda netko od mojih pomoćnika. </p>
<p>Uslijedilo je pitanje vezano uz Ivana Leku, veznog igrača koji nakon dulje pauze dobro igra za španjolsku Malagu. </p>
<p>– Mnogi kažu da igra odlično. To mi se čini malo problematično. Ti koji žele da igra odlično nisu ga gledali. Reći za nekoga da igra odlično, znači da ste tog igrača i osobno gledali. Drago mi je da igra dobro, ali morate znati da prije ovih redovitijih nastupa nije igrao pune dvije godine. Neka samo igra dobro i često...</p>
<p>Barić je na kraju rekao da će na pripremnoj utakmici protiv Makedonije Skopju na vratima stajati australski Hrvat Joe Didulica, a u drugom dijelu Tomo Butina, iako je, po njegovim riječima, Stipe Pletikosa i nadalje naš prvi vratar. </p>
<p>Inače, aktivnosti HNS-a se ubrzavaju, dvije velike priredbe su na pomolu, Europsko prvenstvo mladih nogometaša u Njemačkoj, gdje sudjeluje i naša reprezentacija (od 27. svibnja do 8. lipnja) te EP u Portugalu. Glavnom tajniku Saveza Zorislavu Srebriću puna je torba papira. </p>
<p>– U Skopju će 28. travnja A reprezentacija i mlada reprezentacija, koja će na EP u Njemačku, odigrati utakmice protiv Makedonije. To su već prave pripremne utakmice i za Barićevu i za Novoselčevu selekciju, izvijestio je Srebrić.</p>
<p>– Savez je pun ponuda za prijateljske utakmice. Tako za 18. kolovoza imamo nekoliko ponuda, dolazak Izraela, Bjelorusije, Moldavije, a za 19. studenoga Irci žele ugostiti Hrvatsku u Dublinu. No, nudi se i dolazak Australije u Zagreb. Na kraju, postoji mogućnost da 9. veljače iduće godine u Zagrebu gostuje Kolumbija. </p>
<p>Na koncu, glavni tajnik je izvijestio i o projektu Uefe "Hattrick" kojim krovna europska nogometna organizacija poklanja za 18 saveza - mini nogometno igralište namijenjeno najmlađima. To je igralište s umjetnom travom dimenzija 21x13 metara na kojem djeca mogu igrati svakodnevno. Proizvođač tog igrališta je tvrtka "Skansis" iz Norveške koje je cijelu svoju zemlju opremila dotičnim "malim stadionima". Jedno od tih igrališta nalazi se na krajnjem sjeveru Norveške, kraj jedne škole. Zanimljivosti radi, to igralište za vrijeme igre čuva stražar naoružan puškom (!?). Razlog je zaista - prihvatljiv. Naime, kraj te škole često prolaze polarni medvjedi... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dinamov veliki korak prema finalu</p>
<p>Riječani su utakmicu napustili bijesni suđenjem Alojzija Šuprahe, koji im je dodijelio dva crvena kartona</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Čak šest pogodaka, tek oko tisuću gledatelja, Dinamova dva gola prednosti uoči uzvrata i dva crvena kartona Riječanima. To je sažetak prvog polufinalnog okršaja hrvatskog nogometnog kupa u kojem je Dinamo pobijedio Rijeku sa 4-2 (2-1), te tako stvorio zahvalnih dva pogotka »viška« uoči uzvratnog dvoboja za tjedan dana na Kantridi.</p>
<p> Riječani su utakmicu napustili bijesni suđenjem Alojzija Šuprahe, koji im je (opravdano!) dodijelio dva crvena kartona. Prvoga je zaradio Jasmin Mujdža u 61. minuti, kada je, zbog igranja rukom, dobio drugi žuti. Siniša Linić je, pak, u sudačkoj nadoknadi vremena iz čista mira napucao loptu za vrijeme prekida. Šupraha mu je, dakako, podario žuti karton. Također drugi!</p>
<p> – Ispucao sam loptu i zasluženo sam isključen, pokajnički je prozborio Linić nakon utakmice, ali uz zanimljiv dodatak:</p>
<p> – Suđenje je ipak bilo tendenciozno.</p>
<p> No, pritom ne treba zaboraviti da je Šupraha u 35. minuti dosudio 11-erac za goste nakon što je Čale srušio Sharbinija. A upravo je Linić pogodio mrežu za 2-1. Prethodno je Dinamo, na krilima Dumitrua Mitua, doletio do prednosti od 2-0. Mitu je već u trećoj minuti asistirao Eduardu za prvi, a potom i sâm, iz slobodnog udarca, zabio drugi gol. U nastavku je Sedloski pogotkom glavom ponovno odveo Dinamo na dva gola razlike, da bi Vidović (navikao je tresti Dinamovu mrežu u Maksimiru) desetak minuta kasnije, nakon što mu je sve priredio Novaković, svladao Turinu. Miran san prije uzvrata Dinamu su osigurali Kranjčar i Strupar u 77. minuti. Dinamov je kapetan opalio loptu sa 25 metara, a Strupar ju je samo - skrenuo u mrežu.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – RIJEKA 4-2 (2-1)</p>
<p>DINAMO: Turina 6 – Jurić 6 (od 65. Štrok 6), Sedloski 6,5, Mijatović 6, Čale 6 – Agić 6; Bošnjak 6, Mujčin 6 (od 75. Strupar 6,5) – Kranjčar 6,5; Mitu 7, Eduardo 6,5 (od 81. Zahora -)</p>
<p>RIJEKA: Kalinić 6 – Bulat 5; Knežević 5 (od 81. Karabatić -), Milinović 5,5 – D. Šarić 6, Linić 5,5, Vušković 5, Čaval 6, Mujdža 5 – Samardžić 5 (od 64. Novaković 6), Sharbini 5,5 (od 64. Vidović 6)</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan na Pagu) 6,5; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Eduardo (3.), 2-0 Mitu (16.), 2-1 Linić (35. - 11 m), 3-1 Sedloski (56.), 3-2 Vidović (69.), 4-2 Strupar (77.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Milinović, Čale, D. Šarić, Linić, Mujdža, Kalinić; CRVENI KARTONI: Mujdža (61. - drugi žuti), Linić (90. - drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dumitru MITU</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Deportivo - Milan 4-0!</p>
<p>Pogotke za sastav iz La Coruńe postigli su Pandiani, Valeron, Luque i Fran</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – U utorak su se u nogometnoj Ligi prvaka dogodila dva iznenađenja, ali ni prolazak Monaca protiv Reala, niti Chelsea protiv Arsenala ne može se mjeriti s čudom koje se dogodilo u srijedu u La Coruńi. Deportivo je na svom Riazoru uspio nadoknaditi zaostatak od 1-4 protiv branitelja naslova Milana i u fantastičnoj predstavi svladati »crveno-crne« sa 4-0! </p>
<p>• Deportivo - Milan 4-0</p>
<p>Deportivo je furizno krenuo u utakmicu, te nakon što je »preživio« veliku priliku Tomassona u drugoj minuti, već u petoj je poveo preko Waltera Pandianija. Urugvajski napadač izborio se za prostor za udarac u dvoboju s Paolom Maldinijem i oreciznim udarcem svladao Didu. Samo tri minute kasnije moglo je biti 2-0, ali udarac Victora obrana Milana usojela blokirati i lopta je odsjela na prečki. Većim dijelom prvoga poluvremena loptu su kontrolirali igrači Milana, ali osim dva udarca Kaka' koji su prošli pored gola nisu ozbiljnije zaprijetili. Za razliku lod domaćih koji su uputili čak osam udaraca u okvir gola Milana u prvom poluvremenu, a osim onog pandianijeva još su dva završila iza Dide. Na 2-0 povisio je Juan Carlos Valeron u 35. minuti glavom nakon velike pogreške Dide, dok je rezultat koji je već Deportivu osiguravao polufinale postavio Luque u 44. minuti othrvavši se nasrtajima Cafua. U drugom poluvremenu Deportivo je umirio igru, dok je Milan i dalje većim dijelom bio nemoćan. Prolazak domaćih potvrdio je Fran u 76. minuti nakon što se njegov udarac odbio od Cafua i prevario Didu.</p>
<p>DEPORTIVO: Molina – Manuel Pablo, Andrade, Naybet, Romero – Victor, Sergio (od 87. Duscher), 6-Mauro Silva, Luque (od 66. Fran) – Valeron (od 90. Djalminha), Pandiani.</p>
<p>MILAN: Dida – Cafu, Nesta, Maldini, Pancaro (od 77. Rui Costa) – Gattuso, Pirlo (od 60. Serginho), Seedorf – Kaka; Tomasson (od 67. Inzaghi), Ševčenko.</p>
<p>SUDAC: Meier (Švicarska). GLEDATELJA: 29.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pandiani (5), 2-0 Valeron (35), 3-0 Luque (44), 4-0 Fran (76)</p>
<p>• Lyon - Porto 2–2</p>
<p>Jedini favorit nakon prvih četvrtfinalnih dvoboja koji je uspio obraniti svoju prednost je Porto koji je u Lyon stigao sa zalihom od 2-0. Domaći su krenuli uraganski, no pogodak glavom Luyindule poništen je tzbog zaleđa. Praktički u sljedećem napadu Maniche je sjajno uposlen od Deca rasparao mrežu iza Coupeta, te pred domaće postavio težak zadatak da moraju postići četiri pogotka za prolazak. No, niti to ih nije »rashladilo« već je Luyindula u 13. minuti spretno reagirao za 1-1. Domaće je rashladiti uspio tek Maniche svojim drugim pogotkom početkom drugog poluvremena na još jedno odlično dodavanje Deca. Lyon je poraza na domaćem terenu u posljednjim trenucima dvoboja uspio spasiti Giovane Elber.</p>
<p>LYON: Coupet – Berthod, Müller, Edmilson – Essien (od 60. Reveillere), Diarra, Dhorasoo (od 76. Deflandre), Malouda, Juninho (od 60. Bergougnoux) – Luyindula, Elber. </p>
<p>PORTO: Vitor Baia – Paulo Ferreira, Carvalho, Jorge Costa, Nuno Valente – Costinha, Maniche, Deco (od 76. Pedro Mendes), Aleničev – Carlos Alberto (od 47. Pedro Emanuel), McCarthy (od 57. Jankauskas). </p>
<p>SUDAC: Frisk (Švedska). GLEDATELJA: 40.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Maniche (6), 1-1 Luyindula (13), 1-2 Maniche (47), 2-2 Elber (90).</p>
<p>• U polufinalu Lige prvaka igrat će Monaco – Chelsea (20. travnja i 5. svibnja) i Porto – Deportivo (21. travnja i 4. svibnja). </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Abramović predvodi laureate </p>
<p>I ove godine većina laureata bivši su ili sadašnji Vjesnikovi djelatnici. Zlatko Abramović dobio je nagradu za životno djelo, Željko Mataja nagradu za publicistiku, a Anton Samovojska nagradu za pisano novinarstvo </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Nagradu za životno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara ove je godine dobio novinar Vjesnika Zlatko Abramović. Na prigodnoj svečanosti u Novinarskom domu plaketu je Abramoviću uručio glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Ivica Miočić-Stošić. </p>
<p>– Iako mi jako drago što sam dobio ovu nagradu, ona obično znači kako je došao, ili je jako blizu kraj novinarske karijere. No, još se ne predajem, rekao je Abramović. </p>
<p>Rođen u Matuljima 1943. godine, Abramović je u Zagrebu završio Pedagošku akademiju, smjer tjelesne kulture, a kasnije je studirao pravo. Sportskim novinarstvom počeo se baviti 1969. kao honorarni suradnik u Vjesniku, a u stalni radni odnos primljen je 1975. godine. Cijeli je radni vijek i ostao u matičnoj redakciji, gdje je pratio gotovo sve olimpijske sportove. Tijekom karijere dva je puta izvještavao s Olimpijskih Igara (Moskva 1980. i Sarajevo 1984. godine), s nekoliko Mediteranskih igara i Univerzijada te s brojnih svjetskih i europskih prvenstava u nogometu, atletici, plivanju, vaterpolu, stolnom tenisu, boksu, rukometu i skijaškim letovima. </p>
<p>Zlatko Abramović kritički, ali nikad uvredljivo piše o ljudima i pojavama u hrvatskom sportu i njegovu okruženju, nastojeći afirmirati prave vrijednosti ugrožene u naletu novokomponiranih sportskih djelatnika. Nepotkupljiv i nepristran otvoreno piše o licemjerju svakodnevnih sportskih protagonista javnog života, ironizirajući velike parade njihovih riječi i obećanja, neprestano ih podsjećajući na važnost i odgovornost njihovih društvenih uloga.</p>
<p>I ove je godine većina laureata dodjele nagrada Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) bivši ili sadašnji Vjesnikovi djelatnici. Željku Mataji dodijeljena je nagrada za publicistiku, a Antonu Samovojski nagradu za pisano novinarstvo. Nagradu za radijsko novinarstvo zaslužio je Stanko Ružić s Hrvatskog radija, a Tomislav Cvitković s Hrvatske televizije nagradu za televizijsko novinarstvo. Urednik godine je Damir Tabaković s Obiteljskog radija, dok je nagrada za snimateljski rad pripala Mariju Britviću s HTV-a. Nagradu za organizaciju press-službe u protekloj godini dobio je Organizacijski odbor Svjetskog prvenstva za rukometašice, na čijem je čelu bio Božo Sušec. HZSN je dodijelio i posebno priznanje za suradnju s medijima hrvatskim veslačima Siniši i Nikši Skelinu. </p>
<p>Nagrade i priznanja dobitnicima uručili su istaknuti bivši i sadašnji reprezentativci Davor Šuker, Dubravko Šimenc, Tamara Boroš, Gordan Kožulj te glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Ivica Miočić-Stošić.</p>
<p>Autor knjige »Život za sport i od sporta« Željko Mataja, držeći plaketu, rekao je kako mu je ovo najdraže priznanje u dugogodišnjoj karijeri sportskog djelatnika, tijekom koje se istaknuo kao priznati autor i publicist.</p>
<p>Novinar Sportskih novosti Anton Samovojska nagrađen je zbog svojih utemeljenih, zanimljivih i edukativnih tekstova, ponajviše vezanih uz hrvatski i svjetski, klupski i reprezentativni nogomet.</p>
<p>Novinar Sportskog programa HTV-a Tomislav Cvitković u 2003. godini privukao je pažnju javnosti, odnosno tročlane ocjenjivačke komisije, iznimno gledljivim i zanimljivim prilogom o gubljenju domaćinstava Mediteranskih igara, za koje se kandidirala Rijeka.</p>
<p>Sportski novinar Hrvatskog radija Stanko Ružić prošle se godine posebno istaknuo kvalitetnim komentarima s utakmica Cibone u Euroligi i Goodyear ligi te utakmica hrvatske košarkaške reprezentacije na Europskom prvenstvu u Švedskoj.</p>
<p>Utemeljitelj i urednik sportskog programa Obiteljskog radija Damir Tabaković najzaslužniji je za globalni imidž svoje redakcije, poznate po popularizaciji sporta, spretno koristeći prednosti radijskog medija.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kavran: Smajlagić ide u Atenu! </p>
<p>»Ova je naša generacija stvorila kult reprezentacije, imaju odličan pristup i nećemo dozvoliti da to bilo tko kvari«, kaže predsjednik HRS-a Željko Kavran </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Prvi dio priprema hrvatskih rukometaša za nastup na Olimpijskim igrama u Ateni završio je konferencijom za novinare. No, tamo se, ruku na srce, najmanje pričalo o pripremama. Predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza Željko Kavran nije bježao od tema koje su se vrtjele posljednjih dana oko našeg rukometa. Počeo je s odnosom Hrvatskog olimpijskog odbora prema rukometnoj kući. </p>
<p>– Ove su pripreme dio našeg olimpijskog programa, ali čini se ne i HOO-ovog. Naime, još nismo dobili njihov program, tako da ne znamo koliko će dana priprema platiti. No, ne kanimo ih čekati, radimo i pripremamo se, jer je naš cilj jasan – olimpijska medalja, počeo je ironizirajući Kavran. </p>
<p>Predsjedavajući naše rukometne kuće potom je rekao da je slučaj Lacković riješen, a onaj Renata Sulića se rješava. </p>
<p>– Renato Sulić ne može zbog propisa igrati ni za jedan hrvatski klub do kraja se zone, ali će dobiti posebni program po kojem će raditi kako bi bio spreman za rad s reprezentacijom.</p>
<p>No, ono što je najviše zaboljelo rukometne čelnike i izbornika Linu Červara jest medijski istup trenera reprezentacije Irfana Smajlagića. On je trenutačno na pripremama juniorske vrste, čiji je izbornik, i izjavio je kako bi radije išao na juniorski EP u Rigu nego s A reprezentacijom u Atenu. To se nikako nije dopalo Kavranu i Červaru. </p>
<p>– Nema tu nikakvog spora. Smajlagić je trener A reprezentacije i izbornik juniorske. Dogodilo se ove godine da su dva natjecanja u koliziji, ali uopće nema sumnje da će Smajlagić ići u Atenu! Za juniore ćemo imenovati privremenog izbornika, koji će s trenerom Alvarom Načinovićem voditi juniore na EP-u. Ova je naša generacija stvorila kult reprezentacije, imaju odličan pristup i nećemo dozvoliti da to bilo tko kvari. Neki se juniori nisu pojavili na pripremama, neke su igračice otkazale izborniku Kordiju, te ćemo slučajeve istražiti, a igrače kazniti. Nikakvog popuštanja neće biti, rezolutan je bio Kavran.</p>
<p>Lino Červar uopće nije bio raspoložen, a nije to ni pokušao sakriti. Teško je primio Smajlagićev istup, no nije se previše zadržao na tome. Ionako je morao objašnjavati zašto nije zvao Sulića na pripreme. </p>
<p>– Četiri dana ne bi riješila njegov problem. On je vrhunski igrač i vrlo je bitan za našu reprezentaciju. Nije mi drago što nema kluba, ali bi bilo neinteligentno od mene da ga se odreknem. Napravit ću mu plan rada kako bi bio što spremniji ispuniti sve zahtjeve koje ću postaviti pred njega, veli Červar. </p>
<p>Na kraju se popričalo i o tek završenim pripremama. Izbornik je najavio novo okupljanje od 22. do 26. svibnja, kad će Hrvati odigrati dvije pripremne utakmice protiv Makedonije. </p>
<p>– To će biti jača provjera i slika će o nekim igračima biti mnogo jasnija, kazao je Červar. </p>
<p>U lipnju, nakon završnice Hrvatskoga kupa, reprezentativci će dobiti nekoliko dana odmora i posljednja faza priprema počinje 28. lipnja. Ljetne su pripreme podijeljene u četiri dijela. Na Rogli će biti od 28. lipnja do 7. srpnja. Nakon tri dana odmora, od 10. do 17. srpnja radit će u Puli, a odigrat će i dvije utakmice protiv Makedonije. Opet će dobiti tri dana odmora, pa će od 20. do 31. srpnja trenirati u Crikvenici i tamo će se dvaput ogledati s reprezentacijom Norveške. Posljednji dio, od 3. do 10. kolovoza, odradit će u Čakovcu, gdje će odigrati dvije utakmice protiv Mađarske. Iz Čakovca će krenuti u Atenu i 14. će kolovoza svjetski prvaci odigrati prvu utakmicu na Olimpijskim igrama protiv Islanda.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rukometaši traže smjene predsjednika i tajnika HOO-a</p>
<p>Čelnici rukometnog saveza predlažu da se oformi Povjerenstvo za sanaciju, predvođeno Antunom Vrdoljakom, članom MOO-a, koje bi pregrmjelo atenske Igre i pripremilo redovnu Izbornu skupštinu HOO-a u listopadu</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Odmah nakon što je Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza usvojio prijedlog, na adrese 77 članova Opće skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora s pravom glasa (savezima, udrugama, Klubu hrvatskih olimpijaca, Antunu Vrdoljaku, članu MOO-a i počasnom predsjedniku HOO-a...) poslan je Zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Opće skupštine HOO-a. Rok za izvanrednu sjednicu je najviše 20-ak dana.</p>
<p>Rukometni savez traži razrješenje predsjednika HOO-a, Zlatka Mateše, suspenziju glavnog tajnika HOO-a, Ivice Miočića Stošića te stavljanje u mirovanje mandata članova Vijeća HOO-a. Rukometna si je kuća uistinu dala truda i na šest je stranica ispisala obrazloženja zašto traže odlazak HOO-ove garniture. Ukratko, razlozi su sljedeći:</p>
<p>– opće nezadovoljstvo stanjem u HOO–u;</p>
<p>– nekompetentnost predsjednika i glavnog tajnika HOO-a za obavljanje rukovodećih dužnosti;</p>
<p>– ozbiljno narušeni odnosi između čelnika i članova Skupštine HOO-a;</p>
<p>– nerealizirane zadaće zbog kojih su i provedeni izvanredni izbor i imenovanja prije dvije godine;</p>
<p>– neorganiziranost i neučinkovitost stručnih službi HOO-a;</p>
<p>– uništeni ugled HOO-a u javnosti i sportskim krugovima.</p>
<p>Rukometna kuća za to treba potporu trećine od 77 članova Skupštine HOO-a s pravom glasa.</p>
<p>– Siguran sam da ćemo imati potrebnu potporu. Mnogi su nezadovoljni i čekali su ovu odluku, jer je krajnje vrijeme da se počne sanirati stanje u hrvatskom sportu, objasnio je predsjednik HRS-a, Željko Kavran.</p>
<p>Kako bi redovna izborna Skupština HOO-a trebala biti u listopadu, rukometni čelnici predlažu da se u prvi mah stanje sanira i oformi Povjerenstvo za sanaciju. Na čelu tog povjerenstva trebao bi biti, po rukometašima, član MOO-a Antun Vrdoljak i to bi povjerenstvo pregrmjelo atenske Igre i pripremilo listopadske izbore.</p>
<p>Lista rukometnog nezadovoljstva je podugačka.</p>
<p>– Svjetski su prvaci poniženi i diskriminirani i traže da djelujemo! Oni su nastup u Ateni izborili prije 14 mjeseci, a stipendiju primaju tek od siječnja. A neki, potencijalni kandidati dobivaju stipendiju od lani. Da ne govorim da nam je glavni tajnik HOO-a rekao da ulaznice za olimpijski turnir možemo kupiti u beogradskoj agenciji »Putnik«, jer je on dobivene ulaznice čuvao za sponzore. Atena nije pod našom ingerencijom, već HOO-ovom. A mi ne znamo gdje će nam i koliko dana priprema platiti, igrači nisu osigurani, smještaj u Ateni smo si sami riješili... Dali smo im i previše vremena, kaže Kavran.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pobjeda cibosa za oproštaj</p>
<p>Repešin Skipper je uz CSKA izborio »final four« Eurolige</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP su na završetku euroligaške sezone pobjedom 81-72 (41-28) nagrađeni za veliki trud koji su prikazali u dvoboju protiv CSKA. Anzulovićeva momčad svladala je Moskovljane, sigurne putnike na »final four« koji su u Zagreb došli bez Mirsada Türkcana, Marcusa Browna i Victora Alexandera, te nastup završila s dvije pobjede u drugom krugu Eurolige. </p>
<p>Cibosi su najveći posao napravili na početku utakmice kada su se, pogodivši pet trica u šest minuta odvojili na 12 razlike. Davor Kus, usamljen na mjestu razigravača, odradio je ogromni dio posla i stigao ubaciti 21 poen protiv Johna Holdena, jednog od najboljih igrača na toj poziciji u Europi. Dobro je u prvom poluvremenu igrao Bariša Krasić (14 poena, 5 skokova), a kada su Rusi zaprijetili u posljednjoj četvrtini, precizni Josip Vranković (16 poena, 6 skokova) osigurao je domaćinu mirnu završnicu. </p>
<p>Na kraju su svi bili sretni i zadovoljni. Cibona je igrala angažirano i pobjedila pred svojom publikom, a trener CSKA Duda Ivković sačuvao je glavne igrače za važnije utakmice. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – CSKA 81-72 (28-17, 13-11, 14-20, 26-24)</p>
<p>CIBONA VIP: KUS 21 (6-8), RIMAC 10 (2-3), KRASIĆ 14 (2-3), And. Žižić 6 (2-2), Golemac 4 (2-2), Sesar, Štimac, Mamić 6 (2-3), Ant. Žižić, POLJAK 4 (2-4), VRANKOVIĆ 16 (1-1), Ugrinoski. </p>
<p>CSKA: Papalukas 8 (4-5), PANOV 5, JUDIN 5, HOLDEN 10 (4-6), Vialcev 3, MONIA 16 (4-4), HRJAPA 5 (1-1), SAVRAŠENKO 9 (3-7), Bašminov 10 (2-5), Tarlač 1 (1-2). </p>
<p>SUCI: Amoros (Špa), Tola (Ita), Šulga (Ukr). GLEDATELJA: 1000. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor KUS. </p>
<p>• Ostali rezultati, skupina E: Pau-Orthez – Skipper 80-81, Efes Pilsen – Union Olimpija 68-58; redoslijed: Skipper 11 bodova, Efes Pilsen 10, Union Olimpija 8, Pau-Orthez 7. </p>
<p>Momčad Skippera koji vodi hrvatski trener Jasmin Repeša, stigla je do pobjede kod Pau-Ortheza 81-80 i izborila »final four«. Pod velikim pritiskom Bolonjezi, nisu mogli bez drame, ali su u posljednjoj minuti Delfino i Vujanić bili precizni iz slobodnih bacanja, pa pobjeda Efes Pilsena protiv Olimpije nije donijela radost turskoj momčadi. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Regata bez najboljih Hrvata </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Jedna je od najgorih stvari koja se može dogoditi organizatorima velike međunarodne sportske priredbe da im nastup otkažu najveće domaće zvijezde. Upravo se to dogodilo organizatorima ovogodišnjega veslačkog Croatia Opena, na kojem će od hrvatskih reprezentativaca nastupiti samo dvojac Mladosti Martinov i Vekić. Teško shvatljivi sukob Hrvatskoga veslačkog saveza (HVS) i Veslačkog saveza Zagreba (VSZ), organizatora regate, odrazio se tako na najgori način i na samo natjecanje. </p>
<p>Iako je Croatia Open trebala biti kriterijska regata nakon koje bi se odredile reprezentativne posade koje bi pokušale izboriti nastup na Olimpijskim igrama, od toga neće biti ništa. Kriterijska regata održat će se tako vikend nakon Croatia Opena, premda čelnici VSZ-a tvrde da im još nitko iz HVS-a nije javio da treba jarunsku stazu. </p>
<p>Izostanak reprezentativaca težak je udarac natjecanju, koliko god to organizatori pokušavali relativizirati. Ipak, ovog vikenda na Jarunu neće nedostajati kvalitetnih veslača, makar iz susjedne Slovenije. Slovenci dolaze sa svim svojim olimpijcima, koje predvodi osvajač zlata iz Sydneyja Iztok Čop. Njegov zlatni partner iz dvojca na pariće Luka Špik izostat će zbog ozljede, pa će Čop nastupiti u samcu. Nastupit će i nekoliko posada iz španjolskih, talijanskih i austrijskih regija, kao i veslači zagrebačke Trešnjevke (Čuljak, Francetić, Kušurin, Murer), koji nastup na Olimpijskim igrama pokušavaju izboriti višemjesečnim bojkotom reprezentacije. </p>
<p>Dodajmo još kako je pokrovitelj regate predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Subotnja finalna natjecanja počet će u 14 sati, dok na Uskrs program počinje dva sata ranije. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Francuska i Hrvatska odsad dijele zajedničku sudbinu</p>
<p>Predsjednik Nacionalne skupštine Jean-Louis Debre u razgovoru s predsjednikom Mesićem podržao približavanje Hrvatske Europskoj uniji / Predsjednik Sabora pozvan u posjet Parizu / Debre izrazio zadovoljstvo što je francuski Ustav bio podloga za izradu hrvatskoga Ustava </p>
<p>PARIZ, 7. travnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić drugoga dana boravka u Parizu razgovarao je u srijedu s predsjednikom Nacionalne skupštine Jean-Louisom Debreom. U izjavi medijima nakon susreta, Debre je istaknuo kako su obojica zaključili da Hrvatska i Francuska odsad dijele zajedničku sudbinu. Podržao je hrvatsko približavanje Europskoj uniji, a predsjednik Mesić je i ovaj put ponovio da naša zemlja na tom putu ispunjava sve uvjete.</p>
<p> Debre je izrazio zadovoljstvo što je francuski Ustav bio podloga za izradu hrvatskoga Ustava. Predsjednik francuske Nacionalne skupštine posredstvom Mesića pozvao je predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa u Pariz. Budući da Francuska ima dugu parlamentarnu tradiciju, Debre bi volio da se pojača suradnja s hrvatskim parlamentarcima te da i oni posjete Francusku. </p>
<p>Predsjednik Mesić je istaknuo da Hrvatskoj nije važna samo forma ulaska u Europsku uniju i NATO, nego i sadržaj, dakle da se apsolutno prilagodimo standardima Unije. Predsjednik Nacionalne skupštine pohvalio je doprinos Hrvatske stabilnosti u regiji. Na sastanku su bili i ministri vanjskih poslova i kulture Miomir Žužul i Božo Biškupić. Ministar Žužul objasnio je francuskim parlamentarcima što je sve Hrvatska dosad učinila u približavanju Europskoj uniji, a ministar Biškupić govorio je o izložbi »Renesansa u Hrvatskoj« koja je od srijede otvorena u dvorcu Écouen, nedaleko od Pariza. Pokrovitelji su izložbe predsjednici Jacques Chirac i Stjepan Mesić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rusija nije zadovoljna širenjem NATO-a</p>
<p>WASHINGTON, 7. travnja </p>
<p> - Ruski ministar obrane Sergej Ivanov, koji boravi u radnom posjetu Washingtonu, izrazio je u utorak navečer nezadovoljstvo Rusije zbog širenja NATO-a na sedam zemalja bivšeg Istočnog bloka, kritizirajući istodobno i propuste NATO-a u Afganistanu i na Kosovu te Sjedinjenih Država u Iraku.</p>
<p>»Budite uvjereni da je naše stajalište (o tom pitanju) mirno ali negativno«, rekao je Ivanov u govoru održanom u Centru za obrambena istraživanja u Washingtonu. No, postoji mogućnost za jačanje strateškog partnerstva između Rusije i Sjevernoatlantskog saveza, i na »NATO-u je, u prvom redu na Sjedinjenim Država da se ta mogućnost iskoristi«, rekao je.</p>
<p>Ivanov, koji se ranije tijekom dana sastao s američkim ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom, kao pozitivan primjer istaknuo je suradnju dviju zemalja u borbi protiv terorizma. »To je mnogo važnije od naših taktičkih nesuglasica« u pogledu Iraka, rekao je.</p>
<p>Rusija je zabrinuta zbog metoda primijenjenih u Iraku, posebice zbog spore stabilizacije stanja u toj zemlji. »Okupirani irački teritorij postao je privlačan za terorističke organizacije iz cijelog svijeta i djeluje poput magneta za ekstremiste svih vrsta«, rekao je. Ivanov je priznao da je u Afganistanu postignut stanovit napredak u borbi protiv trgovine drogom, iako te kriminalne strukture tek treba uništiti. »Aktivnosti NATO-a moraju se više otvoriti Rusiji, radi zaštite Europe od masivnog priljeva heroina«, naglasio je. </p>
<p>Govoreći o Kosovu, ruski ministar obrane također je ocijenio da međunarodni napori na stabilizaciji situacije u tom području nisu uspješni te da je »za to djelomično odgovoran i NATO«. Ivanov je ipak naglasio kako Rusija nema namjeru biti »puki zlobni promatrač koji se naslađuje NATO-ovim teškoćama«. Unatoč nesuglasicama, rekao je, Rusija je spremna na suradnju radi veće sigurnosti u svijetu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rončević se u Afganistanu sastao s pripadnicima hrvatskog kontingenta</p>
<p>KABUL, 7. travnja</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević sastao se u srijedu u Kabulu s pripadnicima hrvatskog kontingenta vojne policije koji se nalaze u sastavu međunarodnih mirovnih snaga ISAF-a u Afganistanu.</p>
<p>»Došao sam u prijateljski posjet Afganistanu i tako se ovdje osjećam«, poručio je vojnicima Rončević.</p>
<p>Pripadnicima hrvatskog kontingenta, njih 50 od kojih su tri žene, ministar je prenio pozdrave hrvatske vlade kao i prigodne poklone, dresove hrvatske nogometne reprezentacije.</p>
<p>Također ih je u neformalnom razgovoru upoznao sa svim novostima u radu MORH-a, posebice o novom preustroju hrvatskih oružanih snaga, te je odgovarao na njihova pitanja.</p>
<p>Hrvatski vojni policajci nalaze se u kampu međunarodne multinacionalne brigade ISAF-a »Warehouse«, unutar kojeg imaju svoj zasebni, hrvatski kamp, koji je uspostavljen prošle godine kad je prvi hrvatski kontingent doputovao u Kabul.</p>
<p>Sada je u misiji ISAF-a treći kontingent VP-a. </p>
<p>U Kabulu hrvatska vojna policija obavlja klasične vojno-policijske zadaće poput ophodnji ili nadzora, i to uvijek u društvu s vojnicima iz drugih država.</p>
<p>Prva dva voda dobila su brojne pozitivne ocjene za svoj rad, a i pripadnici trećeg poručuju da su se u potpunosti prilagodili novim okolnostima, te da posljednjih dana nisu bili izloženi većim opasnostima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Del Ponte: Skandalozno je da Karadžić i Mladić još nisu uhićeni </p>
<p>PARIZ, 7. travnja</p>
<p> – Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte izjavila je u srijedu u Parizu, nakon susreta s antiterorističkim sucem Jean-Louisom Bruguiereom, kako će tražiti od Francuske da »poduzme sve potrebno« za uhićenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Haaški sud tereti ih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u ratu u BiH. </p>
<p>Tijekom neformalnog sastanka sa sucem Bruguiereom u pariškoj palači pravde, Del Ponte je izjavila kako želi znati tko će tražiti 21 osobu za kojima su raspisane tjeralice, a među njima su Karadžić i Mladić. »Strahujem da će NATO i SFOR napustiti Balkan i tko će onda biti zadužen za njihovo uhićenje«, naglasila je Del Ponte koja smatra skandaloznim što Karadžić i Mladić još nisu uhićeni. Rekla je da će ne samo tražiti dodatna sredstva, već da se poduzme sve potrebno za njihovo uhićenje. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Biskup Perić: I vlasti BiH trebale bi dati jamstvo šestorici optuženih</p>
<p>MOSTAR, 7. travnja</p>
<p> – Uz Republiku Hrvatsku, i vlasti BiH trebale bi dati jamstvo šestorici političkih i vojnih čelnika bivše Herceg-Bosne, koji su se u ponedjeljak dragovoljno predali Haaškom tribunalu, da se brane sa slobode, rekao je biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić u utorak navečer lokalnoj Hrvatskoj televiziji »Oscar« u Mostaru.</p>
<p> Komentirajući optužnice protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Ćorića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića i Berislava Pušića, koje se tereti da su kao dužnosnici Herceg-Bosne odgovorni za progon Bošnjaka-muslimana, biskup Perić je rekao da je i »previše hrvatskih političkih i vojnih dužnosnika prozvano i optuženo zbog Herceg-Bosne«.</p>
<p> U tom kontekstu biskup se usprotivio da se Herceg-Bosnu naziva takozvanom.</p>
<p> »Herceg Bosna je politički koncept u sklopu Bosne i Hercegovine koji se bori za Hrvate na svakom dijelu gdje žive«, rekao je biskup Perić. Herceg-Bosnu je usporedio s Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH) između 1941. i 1945. godine za koju se tada, kako je rekao, opredijelio hrvatski narod. »Kad je pala NDH, onda se počelo o njoj govoriti kao takozvanoj«, istaknuo je biskup mostarsko-duvanjski dodajući kako se slično dogodilo i s Herceg-Bosnom koja je postojala od 1991. do 1995. odnosno do potpisivanja Daytonskog sporazuma. </p>
<p> Za Haaški tribunal rekao je da je sredstvo za postizanje političkih ciljeva, a ne sud za donošenje pravde i istine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Carla del Ponte u Sarajevu »požurivala« uhićenja</p>
<p>Posjetivši iznenada Sarajevo, Carla del Ponte sastala se samo sa zapovjednikom SFOR-a Virgilom Packettom / Po nekim nagađanjima, glavna tužiteljica ICTY-ja došla je u Sarajevo upoznati se s nedavnim akcijama SFOR-a i pokušajima da se uhiti Radovan Karadžić</p>
<p>SARAJEVO, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Misteriozni« posjet glavne haaške tužiteljice Sarajevu u utorak izazvao je brojna nagađanja o razlogu dolaska Carle del Ponte. Javnost je o ovom događaju obaviještena vrlo šturo. Zna se tek da se Del Ponte nije susrela niti s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom, niti s bilo kim od bosansko-hercegovačkih dužnosnika. Sastala se sa zapovjednikom Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH Virgilom Packettom i tom prigodom je s američkim generalom razgovarala o uhićenju optuženih za ratne zločine.</p>
<p>Više detalja, osim da je sastanak protekao u »djelatnom ozračju«, nisu željeli otkriti niti glasnogovornik SFOR-a Dave Sullivan niti glasnogovornica haaškoga tužiteljstva Florence Hartman.</p>
<p>Po nekim nagađanjima, Del Ponte je došla u Sarajevo upoznati se iz prve ruke s nedavnim akcijama SFOR-a i pokušajima da se uhiti Radovan Karadžić. U posljednjem takvom pokušaju, 1. travnja, Stabilizacijske snage doživjele su još jedan debakl, a stvar je dodatno pogoršana činjenicom da su tijekom akcije na Palama teško ranjena dvojica civila, pravoslavni svećenik Jeremija Starovlah i njegov sin Aleksandar. </p>
<p>Navodno je glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY), željela »na licu mjesta« potaknuti odgovorne u SFOR-u, da usprkos ovom neuspjehu nastave potragu za haaškim bjeguncima i uvjeriti se da spremnost za takve akcije i dalje postoji.</p>
<p>Još jedan mogući razlog zbog kojeg se Carla del Ponte odlučila posjetiti Sarajevo i razgovarati s generalom Packettom je razmjena obavještajnih podataka o skrivanju haaških bjegunaca. Ne tako rijetko, Del Ponte je u javnosti govorila o mogućim mjestima gdje se nalaze tražene osobe. Moguće je da sad tužiteljica raspolaže nekim novim informacijama i da je izravnim susretom sa zapovjednikom SFOR-a željela izbjeći eventualno »curenje« obavještajnih podataka, što je do sada navodno bio razlog neuspjeha nekih akcija uhićenja. Elektronički i pisani mediji u Sarajevu također nagađaju da bi razlog njenog dolaska u Sarajevo mogao biti povezan i s novim optužnicama protiv bivših visokih bosanskohercegovačkih dužnosnika. Tužiteljica je još prije više od dva mjeseca kazala da će Tužiteljstvo ICTY-ja do kraja ove godine podići osam ili devet novih optužnica protiv Bošnjaka i Hrvata u BiH. </p>
<p>Dakle, nakon što su objavljene optužnice protiv lidera tzv. Herceg-Bosne, treba očekivati da uskoro budu podignute optužnice i protiv političkih i vojnih dužnosnika ratne administracije Alije Izetbegovića. Tužiteljstvo je, kako je poznato, vodilo istragu protiv Izetbegovića i njegovih najbližih suradnika. Istraga protiv bivšeg bošnjačkog lidera je obustavljena nakon njegove smrti, no otkrića do kojih je došao takozvani Istražiteljski tim 9 trebale bi biti osnova za nove optužnice. Spominju se imena bivšeg prvog čovjeka Armije BiH Rasima Delića i zapovjednika Trećeg korpusa te armije Sakiba Mahmuljina, jer su na području odgovornosti tog korpusa počinjeni najstrašniji zločini nad nebošnjacima, poput ritualnih ubojstava koja su činili pripadnici mudžahedinskih postrojbi. </p>
<p>Također, među potencijalnim optuženicima je i bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, jer je on uz Izetbegovića jedini u tadašnjem kolektivnom šefu države (koje je imalo ovlasti civilnog zapovijedanja vojskom) imao učinkovit nadzor i utjecaj nad Armijom BiH. I Dževad Mlaćo, nekadašnji načelnik općine Bugojno, u kojoj su počinjeni zločini nad Hrvatima, mogao bi se naći među optuženima, jednako kao i visoki časnik Armije BiH u tom gradu Selmo Cikotić. </p>
<p>Zanimljivo je da je ovih dana u javnost procurila informacija kako je iz Haaga diskretno preporučeno da se obustavi izbor Cikatića u novi generalski zbor budućih jedinstvenih oružanih snaga BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Desetu godišnjicu genocida Ruanda obilježava uz bol i ljutnju na svijet</p>
<p>Opasnost od genocida i dalje je stvarna, rekao je Kofi Annan na komemoraciji u Ženevi, a Romano Prodi u Bruxellesu je naglasio kako genocid </p>
<p>više ne smijemo dopustiti</p>
<p>ZAGREB/KIGALI, 7. travnja</p>
<p> - Desetu godišnjicu početka genocida u kojem je stradalo 800.000 ljudi Ruanda u srijedu obilježava rastrgana između boli zbog žrtava i ljutnje na međunarodnu zajednicu koja nije ništa učinila da genocid spriječi.</p>
<p> Na svečanu komemoraciju žrtvama genocida, koja je počela u srijedu rano poslijepodne, došla je samo šačica čelnika izvan Afrike što mnoge stanovnike Ruande uvjerava da je Zapad i dalje indiferentan na ruandske patnje. Ruandski predsjednik Paul Kagame često kritizira svijet što nije intervenirao i spriječio stodnevni masakr gotovo milijun Tutsija i politički umjerenih Hutua, iako je bilo jasno da ekstremisti iz plemena Hutu pokolj planiraju.</p>
<p> Skupine za zaštitu ljudskih prava tvrde da je nemoguće spriječiti eventualno ponavljanje takva genocida dok god moćne zemlje apatično promatraju teškoće u siromašnim zemljama. »Opasnost od genocida i dalje je stvarna«, rekao je glavni tajnik UN-a Kofi Annan na komemoraciji u Ženevi. Komemoracija će se održati i u UN-u u New Yorku. Annan je u srijedu priznao propust UN-a i međunarodne zajednice u Ruandi i najavio »plan akcije« za sprečavanje nekoga budućeg genocida.</p>
<p>U poruci povodom desete godišnjice ruandskog masakra, Annan je priznao da »međunarodna zajednica nije bila na visini u Ruandi. To će nam zauvijek ostati izvor žaljenja«, rekao je za agenciju AFP. U ožujku je Annan na simpoziju o medijima i ruandskom genocidu, na fakultetu za novinarstvo u Ottawi naglasio potrebu da se pamte žrtve prepuštene sustavnom ubijanju dok je svijet, koji je mogao spasiti većinu spasio samo šačicu. »To će zauvijek ostati teret na kolektivnoj savjesti«, rekao je tada Annan i pozvao na »hrabro djelovanje, čak i vojnom akcijom kad ništa drugo ne pomaže, da se nikad više ne ponovi takvo nijekanje ljudskosti«.</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi pozvao je u srijedu u Bruxellesu na minutu šutnje povodom desete godišnjice ruandskoga genocida. »Na ovu tužnu godišnjicu podsjećam na osnovni karakter našeg djelovanja prema miru i protiv siromaštva. Genocid više ne smijemo dopustiti«, rekao je Prodi.</p>
<p>Rodbina ruandskih žrtava počela je komemoraciju na brdu iznad glavnoga grada Kigalija svečanim pogrebom svojih voljenih, uz zastave na pola koplja. Ljudi na brdo Gisozi dolaze s ljubičastim rupcima, tradicionalnom bojom žalovanja, a neki nose i fotografije stradalih članova obitelji. Lijesovi su izloženi da im počast odaju nazočni, među kojima i južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki, kenijski Mwai Kibaki i etiopski Meles Zenawi. U Kigali će doći belgijski premijer Guy Verhofstadt kao i američki veleposlanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Spriječen kemijski napad u londonskoj podzemnoj željeznici </p>
<p>Nakon bombaških napada u Madridu 11. ožujka, Velika Britanija uvela visoko stanje pripravnosti / Britanci vjeruju da bi njihova zemlja mogla uskoro biti meta velikog terorističkog udara Al Qaide</p>
<p>LONDON, 7. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Teroristi povezani s Al Qaidom planirali su u Britaniji izazvati eksploziju jake »prljave bombe« za koju je moguće da bi ispuštala vrlo otrovni plin, vjeruje britanska policija. No pravodobnom akcijom policajaca i tajnih službi spriječen je taj napad, koji je vjerojatno trebao biti izveden na londonskoj podzemnoj željeznici, ili u nekom velikom šoping centru. </p>
<p>Plan je otkriven tijekom višemjesečnog praćenja i prisluškivanja osoba u Britaniji, za koje se sumnjalo da su povezane s Al Qaidom. U uhvaćenim komunikacijama spominjao se i osmijev tetoriksid, koji je moguće kupiti preko interneta, po cijeni od, preračunato oko 12.000 kuna po gramu. Prodaja te opasne kemikalije pod strogim je nadzorom. </p>
<p>Osmijev tetroksid vrlo je nestabilan i lako isparava, a najmanja količina pare koja uđe u oko može izavati trajno sljepilo. Već deset grama u prostoriji normalne veličine bilo bi dovoljno da ljudima počnu suziti oči i da se izazove velika panika. Jača koncentracija izaziva smrt u napadu gušenja. U opasnosti bi bila i osoba koja bi samo otvorila bočicu te tvari.</p>
<p> Zbog pogubnosti osmijevog tetroksida po same izrađivače bombi, te zbog njegove visoke cijene, moguće je i da su ga bombaši htjeli upotrijebiti tek u maloj količini, da ubrzaju eksploziju. Osmijev tetroksid poznat je, naime i kao katalizator. U kombinaciji s drugim kemikalijama, mogao bi dovesti do žestoke detonacije, koja bi donijela propagandne poene teroristima. </p>
<p>Istražitelji u Britaniji vjeruju da je planirana »prljava bomba« mogla biti upotrijebljena u napadu na šoping centre, podzemnu željeznicu, ili možda na terminale neke od londonskih zračnih luka. Američki izvori tvrde da iza tog plana stoji podzemna mreža u Britaniji, povezana s jednim osumnjičenim pripadnikom Al Qaide, koji se skriva u Pakistanu.</p>
<p>Nedavno je u Londonu i okolici izveden niz racija u kojem je uhićeno osam mladih britanskih građana pakistanskog porijekla, osumnjičenih za suradnju s Al Qaidom. Pronađeno je i pola tona kemikalija pogodnih za izradu automobilske bombe. No, u dosadašnjim racijama nije otkriven osmijev tetroksid koji su osumnjičeni spominjali u svojim elektronskim komunikacijama. Pojedinosti o cijelom planu najprije su obznanjene na američkoj televiziji, nakon što je britanska služba sigurnosti MI5 o svemu obavijestila FBI. </p>
<p>Plan je bio razotkriven prije nego što su terorističke ćelije bile u mogućnosti da izvedu napad. Njihove telefonske razgovore uhvatili su američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA), te britansko postrojenje za elektronsko prisluškvianje GCHQ. Islamski teroristi i ranije su se pokušavali domoći materijala na bazi osmija. </p>
<p>Velika Britanija nalazi se, inače, u visokom stanju pripravnosti nakon bombaških napada u Madridu 11. ožujka, u kojima je poginula 191 osoba. Prema anketi koju je u srijedu objavio londonski list Times, čak tri četvrtine Britanaca vjeruje da bi u doglednoj budućnosti moglo doći do velikog terorističkog udara Al Qaide na Britaniju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sukobi u Iraku pretvaraju se u općenarodni ustanak, šijiti se pridružili otporu sunita</p>
<p>U Falluji Amerikanci su počeli bombardirati pojedine dijelove grada / U više gradova na jugu Iraka nastavljeni su žestoki sukobi koalicijskih snaga i milicije lojalne radikalnom šijitskom vjerskom vođi Muqtadi al Sadru</p>
<p>ANKARA, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sve žešći sukobi koalicijskih snaga i gerilskih snaga otpora, u kojima je samo u protekla tri dana poginulo više od 100 iračkih i oko 30 savezničkih vojnika, dobivaju sve izrazitija obilježja općenarodnog ustanka. Među ubijenim Iračanima ima, nažalost, mnogo žena i djece što kako zamjećuju vojni analitičari potvrđuje da sukobi u Iraku izmiču kontroli. </p>
<p>Najžešći sukobi zabilježeni su u gradu Ramadi, oko 80 kilometara zapadno od Bagdada. Pentagon je potvrdio da je najmanje 12 vojnika poginulo, a dvadesetak ranjeno kada su pobunjenici napali zgradu tamošnjeg guvernera. U kratkom priopćenju se navodi da su marinci ubili veći broj napadača, ali bez iznošenja pojedinosti. </p>
<p>Američko ministarstvo obrane ističe da vojna izvješća iz Ramadija još pristižu. Iz toga se može zaključiti da bi »krvava bilanca« američkih i koalicijskih gubitaka mogla biti još poraznija. Donald Rumsfeld je međuvremenu navijestio mogućnost slanja pojačanja zapovjednicima na terenu ako oni to zatraže. No, dodao je kako takav zahtjev za dodatnom pomoći još nije stigao.</p>
<p>U Falluji su Amerikanci su počeli bombardirati pojedine dijelove grada. Bolnički izvori kažu da je poginulo najmanje 60 Iračana. Četiri kuće sravnjene su sa zemljom. </p>
<p>Osvetnička američka akcija u Falluji uslijedila je nakon ubojstva četvorice američkih civila koji su izgorjeli u zapaljenim vozilima. Razjarena masa se kasnije na razne načine iživljavala nad njihovim pougljenjenim tijelima. Američki zapovjednici kažu da će upotrijebiti svu vojnu silu kako bi pacifirali grad, a ubojice civila uhitili i primjerno kaznili. </p>
<p>U više gradova na jugu Iraka nastavljeni su žestoki sukobi koalicijskih snaga i milicije lojalne radikalnom šijitskom vjerskom vođi Moqtadi al Sadru. U Nassiriyi, gdje su okršaji bili najjači, poginulo je, prema američkim vojnim izvorima, petnaestak Iračana. Do toga je došlo u trenutku kada su talijanski vojnici pokušali s mostova preko Eufrata potisnuti pristaše Al Sadra.</p>
<p>Nešto sjevernije od Nassriye, u Kutu, došlo je također do nasilja. Javlja se da je jedan ukrajinski vojnik poginuo, a petorica ranjena. Broj poginulih i ranjenih Iračana se ne navodi. Sukobi su izbili i u obližnjem gradu Amari. Tvrdi se da su britanske postrojbe ubile najmanje 15 ratobornih Al Sadrovih sljedbenika. </p>
<p>Širenje šijitske pobune osjetili su i pripadnici poljskog bataljuna, južno od Bagdada. Njihova vojna baza u kojoj se nalazi oko 9500 savezničkih vojnika našla se iznenada u okruženju 150 vozila. Bila je to dosad najsnažnija demonstracija goleme moći šijitskog imama Al Sadra. Nakon toga, šijitski pobunjenici su mirno napustili ranije zauzete položaje. Pritom su učinili i prvi znak dobre volje. Pustili su iz zatočeništva dvojicu južnokorejskih stručnjaka koji su bili angažirani na obnovi Iraka. No, u samom Bagdadu, točnije njegovoj četvrti Kadhemiya, ubijena su iz zasjede trojica američkih vojnika. </p>
<p>Otvaranje šijitske fronte, uz raniju sunitsku, prema nekim tumačenjima, logičan je rezultat pogrešne američke vojne strategije u Iraku. </p>
<p>Štoviše, sve je, kako u srijedu zamjećuje Washington Post, prisutnije njihovo međusobno jedinstvo kad se radi o pružanju otpora okupacijskim snagama. Inače, stroge metode koje uključuju kolektivno kažnjavanje građana, ograđivanje sela bodljikavom žicom i uhićenje više od 13.000 nepoćudnih Iračana, samo su potaknule pobunu i otpor stranoj vojnoj nazočnosti u zemlji. </p>
<p>Iračka pobuna širom zemlje nije navela Pentagon da promijeni ranije planove koji pokazuju znakove pravog kraha. Američki predsjednik George W. Bush je ponovio, sada zamjetno nesigurnije, da će 30. lipnja doći do prijenosa suvereniteta i vlasti s okupacijskih snaga na Iračane. »Ubojice i nasilnici nas neće zastrašiti«, poručio je. Dodao je kako američki vojnici neće pobjeći i ostaviti na cjedilu narod koji, kako je kazao, čezne za slobodom. </p>
<p>Po mnogima, takva uvjeravanja šefa Bijele kuće doimaju se već kao mnogo puta ponovljena fraza koja praktički ima vrlo malo veze sa teškom i ogoljelom iračkom zbiljom. Jer, u okupiranom Iraku većina ljudi živi gore i teže nego u vrijeme Saddama Husseina. Više od 50 posto stanovništva je nezaposleno i bez sigurnih prihoda za život. Izostali su i prihodi od nafte kako na sjeveru tako i jugu zemlje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jesu li Amerikanci prebacili Saddama iz Iraka u Katar</p>
<p>Gerilski napadi izazvali su bojazan Amerikanaca da će ustanici pokušati organizirati spektakularan bijeg bivšeg iračkog diktatora, pa je Katar izabran kao sigurno mjesto za čuvanje Saddama, navodi »Independent« / Mnogi Iračani vjeruju da je on još u zemlji, možda u velikoj američkog bazi Balad, stotinjak kilometara sjeverno od Bagdada</p>
<p>LONDON, 7. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Amerikanci su potajno odveli Saddama Husseina iz Iraka i sada ga drže u velikoj američkoj vojnoj bazi u Kataru, javlja u srijedu britanski dnevni list Independent. Vijest potječe iz pera Roberta Fiska, uglednog dopisnika tog britanskog lista za Srednji istok, ali je drugi mediji ne prenose i ne potvrđuju. </p>
<p>Fisk tvrdi da je nakon zarobljavanja u prosincu Saddam najprije helikopterom prebačen na jedan američki nosač aviona u Zaljevu gdje je detaljno ispitivan. Potom je, navodi se dalje, prebačen u Katar. No čak ni kraljevska obitelj tog zaljevskog emirata navodno uopće nije bila obaviještena o dolasku iračkog silnika. </p>
<p>Američki dužnosnici u Iraku koji imaju pune ruke posla sa stalnim neredima odbijaju razgovor o tome gdje je zatočen Saddam. Mnogi Iračani vjeruju da je on još u zemlji, možda u velikoj američkog bazi Balad, stotinjak kilometara sjeverno od Bagdada. </p>
<p>»Sve složeniji gerilski napadi na Amerikance izazvali su bojazan da će ustanici pokušati organizirati spektakularan bijeg iz zatvora za bivšeg iračkog diktatora. Stoga je Katar izabran kao sigurno mjesto za čuvanje Saddama unutar Srednjeg Istoka«, navodi Independent.</p>
<p>List podsjeća da međunarodno pravo i Ženevska konvencija dopuštaju prebacivanje ratnih zarobljenika izvan granica zemlje čiji su građani. To bi mogao biti razlog zašto su Amerikanci Saddamu gotovo odmah dali status službenog ratnog zarobljenika.</p>
<p>U skladu sa Ženevskom konvencijom, Saddam ima pravo na posjete predstavnika Crvenog križa. Oni su ga i obišli ove godine, ali ne žele reći gdje je to bilo. Independent tvrdi kako za Saddamovu navodnu nazočnost u Kataru ne znaju čak ni neki važniji pripadnici tamošnje obavještajne službe. U tom emiratu smještena je inače najveća američka baza na Srednjem istoku, pa je moguće da je Saddam zatočen unutar njenog kruga. </p>
<p>Iz raznih izvora dopiru vijesti da se irački silnik poigrava s istražiteljima koji ga preslušavaju, da daje neodređene odgovore, a svu krivicu prebacuje na iračke tajne službe, ili na svoje suradnike. Nekoliko pripadnika FBI koji sudjeluju u tim preslušavanjima tvrde da je diktator bio okružen samim ulizicama te da nije znao što se točno zbiva u zemlji. </p>
<p>Nakon Saddamovog uhićenja, u Iraku je osnovan sud za ratne zločine sa 15 sudaca te ekipom iračkih odvjetnika i američkih pravnih savjetnika. No, vlada u Washingtonu navodno se nećka da pokrene suđenje prije predsjedničkih izbora u studenome. Pred sudom bi, naime, mogle izaći na vidjelo ranije veze Bagdada s bivšim administracijama u Washingtonu.</p>
<p> Iz tih razloga navodno se želi odgoditi i suđenje Saddamovom ministru vanjskih poslova, Tariqu Azizu koga Amerikanci drže zarobljenog u Bagdadu. </p>
<p>Independent se poziva na neimenovane izvore koji tvrde da obojica imaju »bliske spoznaje o stalnoj podršci Washingtona baasističkom režimu tijekom 1980-tih godina« te bi »bez sumnje pokušali izbjeći odgovornost za svoje ratne zločine držanjem govora u sudnici u kojima bi iznijeli pojedinosti o bliskim vezama između američke administracije i iračkog režima«.</p>
<p>Na poziv Saddamove obitelji, francuski odvjetnik Jacques Vergés nedavno je izrazio spremnost da brani svrgnutog diktatora. Vergés je ranije branio i gestapovca Klausa Barbieja na suđenju u Francuskoj, a također predvodi organizaciju za podršku Slobodanu Miloševiću na suđenju u Haagu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Naputak o »otvorenim školskim vratima« je neprovediv</p>
<p>Osobno i kao predsjednik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« smatram nedopustivim način na koji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa traži od ravnatelja da škole u sve dane proljetnih praznika budu otvorene učenicima od 8 do 22 sata.</p>
<p> Umjesto da se ovako složena akcija, koja bi navodno trebala biti u funkciji prevencije i smanjenja nasilja, pripremala nekoliko mjeseci sve ovo se događa doslovno dan prije početka proljetnih praznika. I ovaj primjer pokazuje da odgovorni u Ministarstvu i dalje improviziraju i donose ad hoc odluke koje su zbunile sve od ravnatelja i nastavnika, do djece i roditelja. Tražiti da sportske dvorane budu na raspolaganju učenicima od 8 do 22 sata i očekivati da će jedan ili dva učitelja tjelesne i zdravstvene kulture moći 14 sati nadzirati djecu, je čista iluzija i znak neozbiljnosti gospode iz Ministarstva. Naime, svi drugi nastavnici nisu stručno osposobljeni sudjelovati i nadzirati sportske aktivnosti učenika. Bilo kakva nezgoda zbog nestručnog nadzora od stane učitelja i profesora mogla bi imati dalekosežne posljedice. Ministarstvo u svim ovim aktivnostima poziva na suradnju školu s lokalnom samoupravom iako zna da ta suradnja inače, osim rijetkih iznimki, loše funkcionira i da lokalna samouprava rijetko ima senzibiliteta za probleme i aktivnosti škola. Škola lokalnu samoupravu zanima samo kad je u pitanju politički utjecaj prilikom izbor ravnatelja. Nevjerojatno je kako se u ovim surovim tržišnim vremenima u kojima je sve mjereno novcem jedino učiteljima i profesorima umjesto novca nudi entuzijazam. Ministarstvo traži dodatni angažman nastavnika, a za to nisu osigurali niti kune dodatnih sredstava kako bi se taj rad platio. Nitko ne spori pravo ravnatelja da traže od učitelja nazočnost u školi od 8 do 14 sati i u vrijeme proljetnih praznika, ali što s onima koji bi po Naputku morali boraviti i do 22 sata? Što s onima koji bi po Naputku radili čak subotom i nedjeljom? Sve to bi bilo izvan godišnjeg plana i programa i tjednog zaduženja nastavnika, što znači da bi se moralo dodatno platiti, u praksi je neprovedivo. Nadali smo se da se u Ministarstvu uistinu događaju pozitivne promjene, ali spomenuti događaji uveliko nas u tome razuvjeravaju.</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ predsjednik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod«</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Izjave vijećnika Tomislava Jelića proizvoljne su i neutemeljene </p>
<p>Ponukani člancima objavljenim u Vjesniku, Jutarnjem, Večernjem i Novom listu i tendencioznim naslovima a temeljem izjave gospodina Tomislava Jelića, gradskog vijećnika, za koje držimo da su u potpunosti proizvoljne, neutemeljene i nestručne, te kojima se pokušava ocrniti i prikazati površnim rad cjelokupne gradske uprave, i to providnim politikantskim postupcima, nastavno dajemo ovo očitovanje demantij. </p>
<p>Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba na 36. sjednici održanoj 6. veljače 2003. godine donijelo je Zaključak o raskidu ugovora i uređenju međusobnih odnosa vezano za predmetno zemljište i započetu izgradnju stambenog objekta K4-3A u Borovju. U točki 4. predmetnog zaključka utvrđeno je da će se o uređenju međusobnih odnosa sklopiti ugovor za koji će se od Općinskog državnog odvjetništva prethodno zatražiti mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora.</p>
<p>Dakle, razvidno je da do realizacije predmetnog pravnog posla nije došlo, pa se u cijelosti natpisi u objavljenim člancima o isplati i kupnji predmetnog zemljišta ukazuju netočnima, neprovjerenima i proizvoljnima. Isplate nije bilo jer ni ugovor nije zaključen, a predmet kupnje nije bilo zemljište već prava vezana uz započetu gradnju, tj. započeti objekt i pripadajuća tehnička dokumentacija. Predmetni pravni posao bit će realiziran jedino ako se nedvojbeno otkloni svaka sumnja u njegovu pravnu valjanost.</p>
<p>SREĆKO FERENČAK, dipl. ing. građ. član Poglavarstva Grada Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HRT je prije »Foruma« trebala prikazati »Harisonovo cvijeće«</p>
<p>Pišem u povodu emisije »Forum« u kojoj se u utorak 6. travnja govorilo o filmu »Svjedoci« Vinka Brešana kao i o filmu »Harisonovo cvijeće« japanskoga režisera Elie Chouraquia.</p>
<p> Bio sam više nego revoltiran gledajući tu emisiju u kojoj se gospodina iz HSP-a, čije cijenjeno ime nisam uspio saznati, na sve načine pokušavalo prikazati kao rigidnog i nedoraslog vremenu, u lemu je prednjačio voditelj Tihomir Ladišić, što je za mene bilo zapanjujuće drsko, jer bi Ladišić po nekoj novinarskoj etici morao biti neutralan.</p>
<p>Mislim da je hrvatska javnost još jednom obmanuta. Film »Svjedoci« pogledao sam nedavno, smatram ga potresnim i kvalitetnim te nemam ništa protiv toga da se u Hrvatskoj snimaju i filmovi koji govore o (ne)djelima pojedinaca unutar HV-a. Dapače to je dokaz da smo kao samokratična i demokratska nacija sazreli.</p>
<p>Međutim želja mi je kazati da sam s druge strane užasnut činjenicom da film kakav je primjerice »Harissonovo cvijeće«, kojeg sam također gledao, i nakon četiri godine od San Sebastiana, još nije prikazan na HRT-u.</p>
<p>Pitam se zašto je taj uskraćen hrvatskom gledateljstvu i ne nalazim pravog odgovora. Da se tako što događa u bilo kojoj vrloj europskoj zemlji, kojoj toliko opsesivno želimo nalikovati, siguran sam da bi odavno prerastao u medijski skandal!</p>
<p>Treba jasno i razgovijetno reći da je tim kvalitetnim filmom Hrvatskoj iskazana velika čast. Hrvatska i Vukovar nisu mogli dobiti ljepši poklon i doista ne shvaćam zašto ga se ignorira?!</p>
<p> Japanac Chouraqui pronio je svijetom stranu hrvatske onu stranu istine, koju mnogi ne žele vidjeti.</p>
<p>Film prvenstveno govori o ludilu ratovanja ali daje i jasnu procjenu što se to zapravo zbilo na tlu bivše Jugoslavije.</p>
<p>Sve HRT pretplatnike iskreno molim da do daljnjega bojkotiraju pretplatu a HRT-u poručujem neka napokon dade ispaćenom narodu da gleda ono što je davno zaslužio! Možda će nakon toga ono famozno godišnje izvješće o slobodi medija u Hrvatskoj biti mnogo pozitivnije.</p>
<p>IVAN ŠUŠNJAR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Hakere« djelotvorno može spriječiti samo Hrvatski telekom </p>
<p>Želim samo s nekoliko detalja dopuniti pismo objavljeno u Vjesniku od 7. travnja pod naslovom »Za enormne račune nisu kriva djeca nego Hrvatski telekom«, glede navoda u svezi s potkradanja korisnika Interneta u RH.</p>
<p> Ne tvrdim da se to čini uz »blagoslov« Hrvatskog telekoma, ali je Hrvatski telekom jedini tko tim »hakerima« može djelotvorno stati na put. Točno je da Hrvatski telekom, zasad, uredno naplaćuje sve, bez obzira što male korisnike pokradaju »nepoznati počinitelji«.</p>
<p>Uvjeren sam da bi Hrvatski telekom svojom tehnikom mogao pronaći tko se ubacuje u sustav i spriječiti te hakere.</p>
<p>Pogrešno je, osim toga, preneseno da sam bio korisnik HTnet-a, već samo koristim telefonski priključak fiksne telefonije HT-a. Inače kao davatelja usluga u posljednje vrijeme koristio sam isključivo usluge Carneta, a ranije Net4U i VIP-a. Naravno Carnet smatra da sam bio neoprezan u korištenju Interneta i nedovoljno se zaštitio od »hakerskih upada«.</p>
<p> Oni očekuju da se korisnici neprestano bave nadograđivanjem zaštita od hakera, a koji su obično uvijek ispred zaštita koju nam mogu osigurati besplatni programi, dok skuplje programe koji se naplaćuju mali korisnici rijetko ugrađuju.</p>
<p>Na kraju ostaje »konačno« rješenje, tj. neće više telefonski priključak u moje računalo kod kuće.</p>
<p>Prof. dr. ZDRAVKO VNUČEC Slavonski Brod</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="60">
<p>Postupak obustavljen jer su djevojke povukle izjavu</p>
<p>Slučaj Roberta Kolara uzbudio je javnost u travnju 2003. godine /Zbog tog slučaja upraviteljica zatvora morala je dati ostavku, a s dužnosti je maknuto još dvoje djelatnika u toj zatvorskoj ustanovi</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Robert Kolar (31) zatvorenik na izdržavanju petogodišnje kazne zatvora za silovanje oslobođen je optužbe za novo dvostruko silovanje, za koje su ga okrivile dvije djevojke iz Umaga. </p>
<p>Njih je, prema optužnici, Kolar silovao tijekom uskršnjih blagdana prošle godine, dok je bio na nagradnom dopustu.</p>
<p>Iz Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa i uprave RH saznajemo da za to kazneno djelo, pripisano Robertu Kolaru, nije bilo drugih materijalnih dokaza osim izjava koje su djevojke kasnije povukle, pa je postupak obustavljen. </p>
<p>Slučaja Roberta Kolara uzbudio je javnost u travnju 2003. godine kada je iz pulske policijske uprave stiglo priopćenje da je Kolar, koji drugi dio kazne za ranije silovanje izdržava u Pulskom zatvoru, počinio dva nova teška kaznena djela. U prijavi i kasnijem istražnom zahtjevu teretilo ga se da je na umaškom lukobranu jednu od dvije djevojke natjerao na oralni seks, a drugoj je pritom držao odvijač pod grlom. U međuvremenu je jednoj ozlijedio i analni otvor, a spolni odnos nije uspio ostvariti ni sa jednom, navodi se dalje u prijavi, jer je bio pijan. </p>
<p>Nova inkriminacija KZ-a pod silovanjem podrazumijeva i radnje koje su sa silovanjem izjednačene. Zakon te radnje nije ni opisao ni definirao, već je sudskoj praksi ostavio da ih utvrdi.</p>
<p>U opisu umaškog silovanja neke činjenice nisu bile uvjerljive. Dvostruko silovanje teško je učiniti u okolnostima koje su opisale žrtve, jedna 17 godišnjakinja i njezina kolegica stara 24 godine. Sve ono što su mu pripisale (oralni seks, držanje drugoj odvijača pod grlom, ozljeđivanje analnog otvora) teško je bilo izvesti a da su žrtve bile slobodne. Ni jedna nije pokušala bježati ni vikati. </p>
<p>Na internom ispitivanju s predstavnicima zatvorskih vlasti Robert Kolar ispričao je drugu priču. Na nagradnom vikendu, bio je u Umagu gdje se morao javiti u policijsku postaju, susreo je dvije djevojke, koje su, nakon nekoliko čašica, od njega tražile »bombone«, kako se u narko u žargonu naziva ecstasy. On ih je obećao opskrbiti drogom, ali je za uzvrat zahtijevao oralni seks. Kad su djevojke ispunile svoj dio pogodbe, a on im u kratkom roku »bombone« nije uspio pribaviti, odlučile su ga prijaviti za silovanje.</p>
<p> Priča koju su ispričale policiji i kasnije u istrazi u prvi je mah zvučala uvjerljivo. Priča je na uvjerljivosti dobila zbog činjenice jer se radilo o kažnjeniku koji je već osuđivan zbog silovanja, a za posljednje izdržava zatvorsku kaznu. </p>
<p> Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Bruno Ivanić tada je predočio novinarima da je Robert Kolar njemu dobro poznat, jer je u tri silovanja upravo on zastupao optužnicu protiv njega i iskaz novinarima zaključio riječima: »Imam informaciju da je kao zatvorenik bio discipliniran, no očito kada se napije postane 'beštija'«. </p>
<p>Tako je Kolar bio osuđen i prije suđenja. Istragom, međutim, nisu nađeni dokazi kazneno djela koje se pripisivalo Kolaru, a navodno oštećene djevojke, odustale su od prijave. </p>
<p>Kolaru je ostalo odslužiti manje od polovice kazne na koju je bio ranije osuđen, a posljednji je slučaj imao i tri »kolaterarne žrtve«. Upraviteljica pulskog zatvora Ingrid Popovski Cukon, pod pritiskom je dala ostavku, a s dužnosti je suspendirano još dvoje djelatnika u toj zatvorskoj ustanovi.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Majci godinu i pol dana zatvora za zapuštanje djece</p>
<p>Optužena se odala alkoholu i od 1997. pa do 2001. godine zanemarivala svoje šestero maloljetne djece</p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> – Pravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda, četrdesetogodišnja žena s ludbreškog područja osuđena je na jednu godinu i šest mjeseci zatvora, zbog zlostavljanja i zapuštanja djece te sprečavanja i neizvršavanja mjera za zaštitu djeteta i maloljetne osobe.</p>
<p>Optužena je od 1997. pa do 2001. godine zanemarivala svoje šestero maloljetne djece, odajući se alkoholu i besposličarenju te druženju s osobama asocijalnog ponašanja. Unatoč rješenju Centra za socijalnu skrb o nadzoru nad vršenjem roditeljskog prava, nije ispravila svoje ponašanje, već i dalje djeci nije redovito kuhala, nije brinula o njihovoj higijeni, niti o čistoći prostora u kojem žive. Djeca su tako u školu hodala neuredna i bez potrebnog pribora i zadaća, a stanje se pogoršalo nakon smrti njihovog oca 2000. godine. Optužena je tada dopustila starijim kćerima slobodnije ponašanje, počele su piti, pušiti i konzumirati drogu te dovoditi muškarce u kuću. Djeca su zbog toga izdvojena iz obitelji i smještena u udomiteljske obitelji i domove, no njihova se majka ponovo odala alkoholu, skitnji i promiskuitetu. Starije su kćeri, kad su otpuštene iz domova, zajedno s majkom obilazile kafiće, u kuću su dovodile razne muškarce s kojima su konzumirale alkohol i drogu te održavale seksualne odnose.</p>
<p>Optužena je proglašena krivom i zato što je odbila predati djecu socijalnim radnicima kad su došli po njih. Pozvala je i svoje prijatelje da joj u tome pomognu, pa su im svi zajedno prijetili. Djelatnici su se povukli, ali su nekoliko dana kasnije došli po djecu s policajcima.</p>
<p>Optužena je porekla počinjenje djela, tvrdeći da je vodila primjerenu brigu o djeci. Redovito im je kuhala, pazila je na higijenu i brinula da redovito odlaze u školi. Opovrgnula je i da su se djeca počela »slobodnije« ponašati nakon smrti oca, odnosno da su počela piti, pušiti, konzumirati drogu i dovoditi muškarce u kuću. Priznala je da je imala problema s alkoholom, no to je bilo vezano uz poteškoće koje je imala s pokojnim suprugom. Nakon njegove smrti i smrti majke imala je psihičkih problema pa se bolnički liječila 45 dana. U to su vrijeme, na njezino traženje, djeca smještena po obiteljima i domovima, a po povratku iz bolnice ona je nastavila uzimatu terapiju. Nakon toga je dobila novac od odštete za pokojnu majku i krenula je renovirati kuću. Porekla je i da je, uz pomoć prijatelja, prijetila socijalnim radnicima i ne zna zašto toga dana nisu uspjeli uzeti djecu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Silovao gluhonijemu susjedu </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Nakon što se kroz otvoreni prozor uvukao u kuću 65-godišnjakinje, 32-godišnjak je u utorak rano ujutro silovao gluhonijemu vlasnicu.</p>
<p>Silovatelj je, navodi se u policijskom priopćenju, uvukao u 4,30 sati u kuću gluhonijeme 65-godišnjakinje koja živi sama u Svetom Ivanu Zelini i zatim hodnikom došao do ulaznih vrata spavaće sobe, obio ih i silovao je. Nakon što je silovatelj pobjegao, gluhonijema starica je oko 6,15 sati sve prijavila policiji koja je tijekom istrage utvrdila kako je silovatelj 32-godišnji susjed oštećene 65-godišnjakinje.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade silovatelj je, uz kaznenu prijavu, priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. Kako doznajemo, 32-godišnjak je otprije poznat policiji zbog silovanja te je i osuđivan zbog sličnih kaznenih djela, a nakon što je ispitan sudac mu je odredio pritvor zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela.</p>
<p>Istog dana razriješeno je i bludničenje nad 66-godišnjakinjom koje je počinio njezin 38-godišnji susjed, koji joj je navodno došao pomoći postaviti karniše. Bludne radnje je 38-godišnjak počinio dan ranije, što je oštećena odmah prijavila policiji koja je kriminalistički obradila nastranog susjeda te je on nakon dovršene kriminalističke obrade, uz kaznenu prijavu, također priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Inače, prošle godine je policija na području Hrvatske zabilježila ukupno 34 silovanja, 6 pokušaja silovanja, zatim 36 bludnih radnji, a tri silovanja su ostala nerazriješena</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Novica Petrač želi iznijeti svoju obranu</p>
<p>Tu informaciju nam je u srijedu potvrdio i njegov branitelj, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, preko kojega je Novica Petrač predao podnesak</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Kako je Vjesnik doznao iz izvora bliskoga istrazi, Novica Petrač kojega Uskok tereti da je vodio zločinačku organizaciju, koju je osnovao Ivan Ico Mateković i koja je navodno otela sina Vladimira Zagorca, zatražio je od istražnog suca Zorana Luburića da mu omogući da u sklopu istrage ipak iznese svoju obranu. </p>
<p>Ovu informaciju nam je u srijedu potvrdio i njegov branitelj, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, preko kojega je Novica Petrač predao podnesak. </p>
<p>Podsjetimo, Novica Petrač se prilikom privođenja dežurnom istražnom sucu branio šutnjom, a nije iskazivao niti pred sucem Luburićem kada su svi osumnjičeni bili formalno ispitani na osnovi Uskokovog istražnog zahtjeva, kao ni na policiji prije preprate na Županijski sud. Suda Luburić, koji nam je u telefonskom razgovoru također potvrdio ovu informaciju, nije nam mogao točno reći kada će Novica Petrač biti saslušan, no rekao je da će to najvjerojatnije biti 23. travnja, kada bi se u nastavku istrage, kao svjedokinje trebale saslušati i dvije susjede odbjeglog Ivana Ice Matekovića iz Vrbovca.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Je li nogometaš Hajduka sudjelovao u tučnjavi </p>
<p>Saslušana dvojica svjedoka u postupku protiv nogometaša Hajduka Nina Bule</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Saslušanjem svjedoka na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu je nastavljen postupak protiv nogometaša Hajduka i hrvatske reprezenta cije Nina Bule kojeg se sumnjiči da je lani u tučnjavi u zagrebačkom kafiću nanio teške ozljede Ivanu Dž. Brat osumnjičenog nogometaša Marin Bule iskoristio je zakonsku mogućnost da ne mora svjedočiti u postupku protiv bliskog srodnika, te nije želio dati iskaz istražnom sucu Milanu Došenu.</p>
<p> Konobar iz kafića u kojem se 12. listopada prošle godine dogodio sukob rekao je da nije vidio što se sve zbivalo te večeri. </p>
<p> Mladić koji je bio u društvu s ozlijeđenim Ivanom Dž. je istaknuo kako ga je netko udario nakon čega je pao i lakše ozlijedio koljeno, no da nije vidio tko je to učinio niti tko je sve sudjelovao u tučnjavi. Dodao je kako je te večeri bio pod utjecajem alkohola. Nogometaš kluba Kamen Ingrada iz Velike Mario Čižmek, koji je bio u društvu s Ninom Bulom, nije došao svjedočiti jer mu nije uredno dostavljen poziv.</p>
<p> Tužiteljstvo Bulu tereti da je nakon kvalifikacijske utakmice za europsko prvenstvo Hrvatska - Bugarska u kafiću nedaleko zagrebačkog Doma sportova izazvao tučnjavu u kojoj je jedna osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena.</p>
<p> Bule je u kafiću bio s bratom Marinom i nogometašem Čižmekom, a nakon izbijanja svađe je, kako tvrdi tužiteljstvo, palicom udario Ivana Dž. po leđima koji je od udarca pao na tlo, nakon čega su ga Bule i ostali navodno nastavili rukama i nogama tuči po glavi i tijelu. U tučnjavi su mu nanijeli više hematoma i slomili šaku desne ruke, a lakše su ozlijedili i Ivanovog prijatelja Denisa Š.</p>
<p> U nastavku istražnih radnji osumnjičeni Bule trebao bi biti saslušan u Splitu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Krao rešetke i kanalizacijske poklopce</p>
<p>Obilaskom grada, djelatnici »Vodovoda« utvrdili su kako nedostaje čak 49 takvih poklopaca pa su odmah o svemu obavijestili policiju</p>
<p>VUKOVAR, 7. travnja</p>
<p> – Tijekom noći na utorak tada još nepoznati počinitelj pokrao je, na području grada Vukovara, više komada rešetki za odljev vode i poklopaca kanalizacije, vlasništvo poduzeća »Vodovod Vukovar«. </p>
<p>Naime, djelatnici »Vodovoda« u utorak su se u jutarnjim satima nemalo iznenadili kada su ih počeli zvati građani iz brojnih vukovarskih ulica, svi iz istoga razloga – većina šahtova za odljev vode i kanalizacija na kolnicima jutro su dočekali bez poklopaca. </p>
<p>Obilaskom grada, djelatnici »Vodovoda« utvrdili su kako nedostaje čak 49 takvih poklopaca pa su odmah o svemu obavijestili policiju. </p>
<p>Brzom intervencijom policija je otkrila i uhitila počinitelja.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o nezaposlenom punoljetnom Vukovarcu, starosti oko 25 godina. </p>
<p>On je tijekom kriminalističke obrade priznao da je poklopce šahtova i kanalizacija krao kako bi ih prodao poduzeću koje se bavi otkupom sekundarnih sirovina i tako došao do novca za preživiljavanje. </p>
<p>Pretragom kuće u kojoj živi pronađeni su svi ukradeni poklopci te su oni odmah vraćeni »Vodovodu« čiji su ih djelatnici potom vratili na njihova mjesta. </p>
<p>Protiv mladog Vukovarca bit će podnesene kaznene prijave.</p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>ESB lani ostvarila 228,3 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>U 2004. Erste & Steiermärkische banka ima za cilj povećati tržišni udio iznad deset posto, najavio je predsjednik Uprave Petar Radaković </p>
<p>RIJEKA, 7. travnja</p>
<p> - Erste & Steiermärkische banka u 2003. je povećala aktivu na 19,5 milijardi kuna. Unatoč procesu spajanja Riječke i ESB, te restriktivnim mjerama središnje banke, Erste & Steiermärkische banka je lani ostvarila rast neto dobiti od osam posto, na 228,3 milijuna kuna, rekao je u srijedu predsjednik Uprave ESB Petar Radaković.</p>
<p>Proces spajanja Riječke i ESB stajao je između 80 i 90 milijuna kuna. Radaković je posebno naglasio da se Erste ne bori za mjesto, već za tržišni udio Banke na hrvatskom tržištu. Stoga je osnovni cilj u 2004. jačanje konkurentnosti proizvoda i usluga daljnjim povećanjem kvalitete koje vodi povećanju tržišnog udjela na više od 10 posto. Inače, Erste sada zauzima treće mjesto na hrvatskom tržištu s udjelom, prema podacima HNB-a, od oko 9,5 posto.</p>
<p>Radaković je rekao da se u banci najviše trenutačno traže gotovinski krediti, a broj plasiranih kredita podjednak je u segmentu građanstva i gospodarstva, razlika je jedino u visini plasiranih sredstava. </p>
<p>Glavni segmenti poslovanja, rečeno je, ostaju građanstvo, mala i srednja poduzeća, ciljani veliki i međunarodni klijenti, te javni sektor i lokalna samouprava.</p>
<p>U prošloj godini kreditni plasmani građanima porasli su za 23 posto, na 4,9 milijardi kuna, krediti gospodarstvu za 12 posto, na 5,4 milijarde kuna. Ukupni depoziti porasli su za 27 posto, a oročeni depoziti veći su 50 posto u odnosu na 2002. Ukupni depoziti građana u prošloj su godini dosegli 7,3 milijarde kuna, što je 16 posto više u odnosu na godinu prije kada su iznosili 6,3 milijarde kuna. U strukturi depozita dominiraju devizni, koji premašuju 4,5 milijardi kuna. </p>
<p>Član Uprave Boris Centner najavio je preuređenje središta Banke na Jadranskom trgu u Rijeci, što će započeti za najkasnije dva mjeseca. Radovi vrijedni 20 milijuna kuna završit će potkraj godine. Rečeno je i da ESB namjerava dalje širiti svoju mrežu poslovnica u Hrvatskoj.</p>
<p>Lj. Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Model upravljanja elektroenergetskim sustavom posvađao stručnjake</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Energetski stručnjaci okupljeni na okruglom stolu »Utjecaj promjena novih direktiva EU na reformu hrvatskog elektroenergetskog sektora – ISO/TSO koncepcija« nisu se u srijedu na skupu, koji je organizirao hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave, uspjeli dogovoriti koji je model upravljanja hrvatskim elektroenergetskim sustavom najbolji za HEP i pouzdanu opskrbu potrošača.</p>
<p>Prilagodba europskom tržištu strujom, inače, jedan je od uvjeta ulaska Hrvatske u EU. Ona podrazumijeva razdvajanje temeljnih djelatnosti: proizvodnje, prijenosa i distribucije te eventualnu privatizaciju HEP-a. Osobit značaj ima slobodan pristup prijenosnoj mreži kao preduvjet slobodnog tržišta strujom.</p>
<p>Postoje dva modela upravljanja elektroenergetskim sustavom. Stručnjaci Energetskog instituta Hrvoje Požar na čelu s ravnateljem Goranom Granićem zastupaju tzv. ISO model, u kojem neovisni operater prijenosne mreže nema nikakvog vlasništva, već je samo odgovoran za njezino vođenje. Prema tom modelu, tvrtka za prijenos (HEP-Prijenos) u sastavu HEP Grupe bavila bi se izgradnjom i održavanjem prijenosne mreže, dok bi se Hrvatski neovisni operater sustava i tržišta bavio razvojem i pogonom prijenosne mreže. U Hrvatskoj je ovaj model zakonski uveden, no postoje pritisci da se to promijeni i da se usvoji tzv. TSO model, koji prevladava u Europi. Taj model predviđa zadržavanje operatera unutar prijenosnog poduzeća koje je vlasnik mreže, ali s razdvojenim računovodstvom i upravom unutar HEP Grupe. U tom modelu tvrtka HEP-Prijenos bavila bi se cjelokupnom problematikom od razvoja i izgradnje do pogona i održavanja prijenosne mreže. Zastupnici ISO modela svoj stav obrazlažu tvrdnjom da taj model daje bolje izglede jačanju položaja HEP-a na regionalnom tržištu. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prošlogodišnji gubitak Belja 57,32 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Kombinat Belje iz Darde prošlu je godinu završio s ukupnim prihodom od 447,23 milijuna kuna prihoda, što je 220 milijuna kuna manje nego u 2002., te s gubitkom od 57,32 milijuna kuna. Gubitak je u odnosu na prethodnu godinu smanjen za nešto više od 14 milijuna kuna, zbog izvanrednih prihoda nastalih na temelju potpisanog ugovora o nagodbi s Ministarstvom financija kojim su otpisana potraživanja u iznosu od 30 milijuna kuna.</p>
<p>Kako pojašnjava Uprava, Belje je lani zbog suše pretrpjelo štetu od 60 milijuna kuna. Osim što je zbog suše zabilježen pad prihoda u ratarskoj proizvodnji, pad bilježi i industrijska proizvodnja, primjerice tvornica mliječnih proizvoda zbog uvoza polutvrdih sireva, a mesna industrija zbog gubitka udjela na tržištu. Belje zapošljava 2332 radnika, a u većinskom je vlasništvu državnih institucija (HFP, Ministarstvo financija, Državno ravnateljstvo za robne zalihe, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske vode, DAB), koje zajedno imaju 77,54 posto. Državni udjel u Belju uskoro će biti ponuđen na prodaju prvo po nominalnoj cijeni dionica (100 kuna), a ako se ne proda, onda uz diskont. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kačinari traži da Zagrebačka banka ne isplaćuje dividende za 2003.</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Dioničar Zagrebačke banke Pašk Kačinari iz Zagreba zatražio je da glavna skupština banke koja će se održati 22. travnja donese odluku da se dioničarima ne isplati dividenda za 2003., te da skupština ne da razrješnicu članovima Nadzornog odbora Banke. Svoje protuprijedloge na prijedloge odluka Uprave i NO-a Kačinari obrazlaže time što u parnici od Banke potražuje 300 milijuna kuna sa zakonskom zateznom kamatom od dana utuženja, odnosno veljače 2002. </p>
<p>Kačinari navodi da mu je poznato da se protiv banke vode i drugi sudski postupci u kojima se traži isplata višemilijunskih iznosa. Također mu je, kaže, poznato da Ljubljanska banka ima pravomoćnu i ovršnu ispravu temeljem koje će biti pokrenut ovršni postupak protiv Istraturista iz Umaga (u kojem Zagrebačka banka ima 71,8 posto), a radi isplate iznosa većeg od 100 milijuna eura.</p>
<p>»S obzirom da je poznato da Istraturist nema načina za podmiriti spomenuto dugovanje, zbog čega će nad njim nakon ovrhe vrlo vjerojatno biti pokrenut stečajni postupak, postoji opasnost da će investicija Zagrebačke banke u Istraturist rezultirati financijskim gubitkom. Još je važnije da iz financijskih izvješća proizlazi da Istraturist ima status podružnice Zagrebačke banke, pa u slučaju da se ovrhovoditelj ne uspije u cijelosti namiriti iz imovine podružnice, isplatu preostalog iznosa morat će snositi Grupa. </p>
<p>Iz uvida u iznos postojećih rezervi banke očito je da on nije dostatan za pokriće rashoda i gubitaka čije je dospijeće sve izvjesnije. U takvoj je situaciji jedino logično rješenje ne isplaćivati dobit dioničarima, već povećati iznos rezervi društva«, zaključuje Kačinari, te dodaje da s obzirom na sve navedeno smatra da NO banke nije obavljao svoje funkcije savjesno i zakonito. </p>
<p>To se, kaže, posebno odnosi na usvajanje godišnjeg financijskog izvješća, utemeljenog na netočnom i nepotpunom izvješću ovlaštenog revizora, u kojem su, dodaje, potpuno zanemareni iznosi koji se od banke potražuju u raznim sudskim postupcima. Kačinari dalje navodi da revizorskim izvješćem opet nije utvrđen točan broj trezorskih dionica u zalogu, zbog čega se, prema njegovim riječima, opet ne zna s koliko točno vlastitih dionica banka raspolaže. On zaključuje da skupština stoga ne može i ne smije odobriti rad NO u prošloj godini. Zagrebačka banka je 2003. završila sa 729,02 milijuna kuna dobiti. Predloženo je da se u dividende isplati 416 milijuna kuna, odnosno 144,2 kune po dionici.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pliva potpisala ugovor o ekskluzivnim pravima na tržištu SAD za proizvod Sanctura</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Plivine američke kompanije za poslovanje s lijekovima s tržišnim ekskluzivitetom (»proprietary«) Odyssey Pharmaceuticals i Indevus Pharmaceuticals sklopile su ekskluzivni ugovor o licenciji, komercijalizaciji i ko-promociji proizvoda Sanctura (trospij klorid) na tržištu SAD-a, objavljeno je iz Plive u srijedu. Sanctura je trenutačno u završnoj etapi revizije koju obavlja američka Uprava za hranu i lijekove (FDA). Proizvod se koristi za liječenje sindroma preosjetljivosti mokraćnog mjehura, a procjenjuje se da je vrijednost američkog tržišta ovakvih proizvoda ukupno 1,1 milijardu dolara.</p>
<p> Nakon potpisivanja ugovora, Pliva će platiti 30 milijuna dolara, a po dobivanju odobrenja od FDA, koje se očekuje sredinom godine, još 120 milijuna dolara. Na osnovu tog ugovora, Indevus će također dobivati proviziju od prodaje ili rojalitete od neto prodaje. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Eurotunnel porastao u očekivanju smjene uprave</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu rasli, dijelom zahvaljujući i oporavku dionica tehnoloških kompanija, čiji je pad dan ranije izazvala najava slabijih rezultata Nokije u prvom tromjesečju. Nokia je nakon gubitka od 17 posto u utorak, do srijede poslijepodne izgubila još 1,4 posto, iako su njeni konkurenti Ericsson, Alcatel i Siemens porasli između 2 i 1,2 posto.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je porastao 0,47 posto, na 4493,8, a frankfurtski Dax 0,4 posto, na 4039 bodova. Pariški CAC 40 dobio je 0,3 posto dosegavši 3757,5 bodova, dok je milanski MIB 30 sa 28.214 bodova bio 0,2 posto viši nego dan ranije. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je porastao 0,48 posto, na 2761,5 bodova.</p>
<p>Međutim, u New Yorku su indeksi u prvih pola sata trgovanja pali. Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite su pali oko 0,5 posto, na 2050, odnosno 10.519 bodova. Širi S 500 je izgubio 0,1 posto spustivši se na 1147 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu također pao – 0,5 posto, na 12.019,62 boda.</p>
<p>Među najvećim je dobitnicima s porastom od 6,8 posto bila dionica Eurotunnela, pošto se očekivalo da će na skupštini dioničara koja se održavala u srijedu mali dioničari smijeniti upravu, pod optužbom da je tu britansko-francusku tvrtku koja upravlja tunelom ispod La Manchea dovela na rub kolapsa. S druge strane, francuska tvrtka Sodexho, koja nudi usluge cateringa, pala je 5,2 posto nakon što je izvijestila o 4,5-postotnom padu prihoda u prvoj polovici fiskalne godine.</p>
<p>Naftne kompanije bilježile su različit trend: BP i Total su pali oko 0,5 posto, dok je Royal Dutch/Shell porastao 0,4 posto. Među znatnijim dobitnicima, L'Oreal je dobio dva posto, proizvođač alkoholnih pića Diageo 2,8, a Bayer 1,8 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Šuker: Vlada će se ponajprije zaduživati na unutarnjem, a ne na vanjskom tržištu </p>
<p>Govoreći o novom plasmanu euroobveznica, premijer Sanader istaknuo je da nema novog zaduživanja Hrvatske / Vlada je spremna za saborsku raspravu o vanjskom dugu, ali »smatramo da će se politička rasprava o tome pretvoriti u prepucavanje«, kaže Sanader / Premijer i ministar financija odbili su spekulacije u nekim medijima da se u državi ponovo javlja nelikvidnost </p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> – »Vlada je potpuno spremna na saborsku raspravu o vanjskom dugu, a može je i sama inicirati, ali smatramo da će se politička rasprava o tome pretvoriti u prepucavanje. Umjesto toga bilo bi bolje raspravljati o projektima koji nadilaze stranačke interese«, istaknuo je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade u srijedu u Varaždinu.</p>
<p>Vlada je, naime, obaviještena o plasmanu hrvatskih euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura. Obveznice su plasirane uz kamate od pet posto godišnje, rekao je ministar financija Ivan Šuker. U ovom se slučaju, međutim, ne radi o novom dugu, već će se sredstva iskoristiti za vraćanje vanjskog duga koji dospijeva na naplatu, dodao je Sanader. »To je dug za dug i nema novog zaduživanja Hrvatske«, ustvrdio je premijer podsjetivši da Hrvatska ove godine mora vratiti 16 milijardi kuna glavnice i pet milijardi kuna za kamate. </p>
<p>Sredstvima od obveznica financirat će se otplate kredita Londonskom klubu u iznosu od 900 milijuna kuna, te 400 milijuna kuna Pariškom klubu, a bit će podmirene i mnoge druge financijske obveze države.</p>
<p>Šuker se osvrnuo i na medijske napise da u Saboru treba otvoriti raspravu o vanjskom dugu, napominjući da »ne zna kome su u interesu takvi napisi«. Ministar je podsjetio da je u proteklih mjesec dana održano niz razgovora u Hrvatskoj narodnoj banci i najjačim poslovnim bankama kako bi se došlo do najpovoljnije strategije zaduživanja u ovoj godini, plana otplate dugova i pokrića ovogodišnjeg deficita. »Ova će se vlada prije svega zaduživati na unutarnjem, a ne na vanjskom tržištu«, naglasio je Šuker. </p>
<p>I Sanader i Šuker odbili su spekulacije u nekim medijima da se u državi ponovo javlja nelikvidnost. Tako je premijer iznio podatak da su trenutačni dugovi prema proračunskim korisnicima samo 16 milijuna kuna. Ministar financija istaknuo je i da je naplata proračunskih prihoda u prva tri mjeseca ove godine 5,46 posto veća nego u istom razdoblju lani.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Kajin: Hebrangov postupak korak do prisluškivanja</p>
<p>Haag ne sudi Hrvatskoj, iako to ne znači da Hrvatska nije imala, da nema i da neće imati štete zbog Tuđman-Šuškove opsesije o Hrvatskoj u granicama banske Hrvatske iz 1939. godine, ocjenjuje saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin</p>
<p>RIJEKA, 7. travnja</p>
<p> – »Oni koji žele vidjeti kako je izgledalo rušenje Hrvatske, trebaju vidjeti Vukovar, a oni koji žele znati kako je izgledao sukob HVO-a i Armije BiH trebaju vidjeti istočni Mostar. No Haag ne sudi Hrvatskoj. Hrvatska nije na optuženičkoj klupi, iako to ne znači da Hrvatska nije imala, da nema i da neće imati štete zbog Tuđman-Šuškove opsesije o Hrvatskoj u granicama banske Hrvatske iz 1939. godine«, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu u Rijeci potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin. </p>
<p>Podsjetivši da je Hrvatska bila žrtva agresije i da je Oluja bila legitimna, Kajin je poručio kako je nesporno da su hrvatske trupe bile prisutne u BiH i prije Splitskog, odnosno Washingtonskog sporazuma. Dodao je da Carla del Ponte već godinama traži uvid u aktivnosti 1., 2., 5. i 7. gardijske brigade, 109., 111., 112., 113., 115., 145., 153. i 175. brigade i dijelom 1. gardijskog zdruga, kao i dijelova bojni Frankopan i Zrinski na tlu BiH. </p>
<p>Kajin je izrazio žaljenje za svakom nedužnom žrtvom i što se zemlje ex Jugoslavije nisu imale prilike »razdružiti« poput Češke, Slovačke i drugih baltičkih zemalja, te što posljedice jedne politike snose vojnici, a ne njihovi inspiratori. </p>
<p>Govoreći o ratnoj šteti, Kajin je izrazio uvjerenje da će se odustati od nove naknade štete, jer bi to produciralo mržnju i isključivost, a ratnu štetu ekonomije ovih zemalja ne bi podnijele. </p>
<p>Govoreći o porastu ksenofobije u Sloveniji, Kajin je kazao da će već 1. svibnja ove godine oko 7000 sezonskih radnika iz Hrvatske u Sloveniji ostati bez posla i egzistencije, a radna snaga bit će zamijenjena onom iz »dojučerašnje« istočne Europe, što će pogoditi i hrvatske državljane koji rade u Italiji. </p>
<p>Komentirajući pregovore o odšteti esulima, Kajin se pozvao na Vjesnik od 5. travnja, gdje je ta problematika detaljno obrazložena. Spornih je 5236 osoba koje su dobile otpust iz jugoslavenskog državljanstva, a sudbina njihove imovine bila je nacionalizacija prije 1947. godine. Od tih 5236 osoba njih oko 3000 posjedovalo je imovinu, te će po hrvatskim zakonima ostvariti pravo na povrat, čega su svjesni, kazao je Kajin, i u Zagrebu i u Rimu, pa se zato i vodi tako grčevita borba. Kajin se usprotivio progonu bilo koga iz tog vremena, a izjasnio se i protiv zaborava Lipe, Brguca, Šaine, ili 10. kolovoza 1944., kada je na buzetskom krasu u jednom danu bilo zapaljeno 1000 obiteljskih i gospodarskih zgrada i kada je doveden u pitanje karakter NOB-a. </p>
<p>Kajin je pozdravio odluku Ustavnog suda da se pri otkupu tzv. društvenih stanova jednako tretiraju invalidi 2. svjetskog i Domovinskog rata. To bi mogao biti korak u pravom smjeru od 1991. do danas, dodao je, kada su pripadnici NOB-a u pitanju. </p>
<p>Komentirajući izjave ministra zdravstva Andrije Hebranga o telefonskoj tv anketi, Kajin je rekao da je dobro što se to dogodilo na početku mandata Vlade i ministra Hebranga kako se to kasnije ne bi češće događalo. Ocijenio je da nije riječ o prisluškivanju, nago o koraku do prisluškivanja.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Siguran sam da Mesić neće pobijediti</p>
<p>Letica je borbu za ured na Pantovčaku počeo simbolično - početkom tiskanja igraćih karata s vlastitim likom u odori bana Jelačića na konju</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Nakon što je uspješno zakoračio u zastupničke vode, Slaven Letica u srijedu je najavio i početak svoje kampanje za predsjedničke izbore.</p>
<p>Letica je simbolično - početkom tiskanja igraćih karata s vlastitim likom u odori bana Jelačića na konju - počeo borbu za ured na Pantovčaku. Vjere u vlastiti uspjeh mu ne nedostaje. Kako sam priznaje, nakon što je predvodeći pravašku listu u Zagrebu na lanjskim parlamentarnim izborima postigao respektabilan rezultat, ambicije su mu porasle. Uvjeren je da može pobijediti na predsjedničkim izborima koji će, smatra, biti u siječnju sljedeće godine.</p>
<p>»Siguran sam da Stipe Mesić neće pobijediti. Ne vidim kako bi on mogao ponovo pobijediti«, rekao je Letica okupljenim novinarima u samoborskoj Tvornici igraćih karata Grafika – Grafoprint, koja je već tiskala karte za belot s Letičinim likom. Letica je dogovorio i tiskanje karata za briškulu i trešetu.</p>
<p>Za desetak dana Letica će znati hoće li njegovu kandidaturu podržati i HSP. »Ako me pravaši podrže, a vjerujem da hoće, imam velike šanse ući u drugi krug i pobijediti«, tvrdi Letica prognozirajući da protukandidati baš i neće biti prejaki.</p>
<p>Uz Mesića, kaže, bit će tu netko iz SDP-a, tko nije toliko jak da bi ugrozio Račana, vjerojatno Željka Antunović, dok će HDZ, smatra, kandidirati Miomira Žužula ili Jadranku Kosor. Očekuje da će se pojaviti i nekoliko neovisnih kandidata, najvjerojatnije Zdravko Tomac i Boris Mikšić. Prema Letičinu mišljenju nedostaje mladih ljudi, a odličan predsjednički kandidat trenutačno bi bio, smatra on, Josip Paladino. »Mlad je, zgodan je i simpatije javnosti na njegovoj su strani«, procjenjuje Letica. </p>
<p>Iako na prošlim predsjedničkim izborima nije prošao slavno - bio je četvrti sa 125.000 glasova - Letica je uvjeren da se politička klima znatno promijenila, a da će se do kraja godine promijeniti potpuno. »Naglasak će se s vanjske politike prebaciti na gospodarske, financijske i socijalne teme i 80 posto moje kampanje temeljit će se na pitanjima gospodarstva, obrazovanja i zdravstva«, otkriva.otkrio je Letica, otkrivajući ujedno kako će mu čelnici HSP-a biti ključni ljudi u kampanji </p>
<p>U kampanji kani potrošiti oko 250.000 eura, i to uglavnom od malih donacija građana, obrtnika, zanatlija i intelektualaca.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jakovčić: HDZ ozbiljan konkurent, a ne neprijatelj</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> – »HDZ više nije IDS-u politički neprijatelj kao u devedesetima, nego je evoluirao u ozbiljnog konkurenta, koji je uvidio osnovanost istarskih razvojnih projekata, jer ono što je korisno za Istru, korisno je i za Hrvatsku«, rekao je novinarima u srijedu istarski župan Ivan Jakovčić, komentirajući tvrdnju Nevija Šetića da se IDS u predstojećem razdoblju može i treba u Istri »rušiti«. Prema Jakovčićevim riječima, Šetićeva izjava odraz je prevladanih stavova u HDZ-u, iza koje ne stoji ni Sanader niti stranačka središnjica.</p>
<p>Na novinarski upit je li izgledna koalicija HDZ-a i IDS-a u Istri, a posebice u Puli radi povratka vlasti, Jakovčić je odgovorio da se ni o kakvoj koaliciji ne radi, nego samo o logičnoj i obostrano korisnoj suradnji između državnih i županijskih tijela. Na pitanje koliko je osnovano inzistiranje Glasa Istre i dijela desne političke opcije u Istri da župan slijedom primjera državnog inspektora Jordanića podnese ostavku zbog »nepodopština« u obnovi sela Sv. Jurja, Jakovčić je kategorički izjavio da neće podnijeti ostavku jer da ne postoji za to nikakav bitan razlog. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Optuženi za ubojstvo sisačkog Srbina ostaju u pritvoru</p>
<p>SISAK, 7. travnja</p>
<p> - Sudsko vijeće Županijskog suda u Sisku, kojim je predsjedala sutkinja Ljubica Balder, na raspravi u srijedu odbilo je prijedlog obrane okrivljenika za ratni zločin, Stanislava Gavrona i Ivana Hubelića, da se brane sa slobode. </p>
<p>Obrana je svoj zahtjev temeljila na činjenici da su u proteklih dvanaest godina okrivljenici živjeli mirno, s obiteljima, integrirani u rad i zajednicu. Također se pozvala na jamstva što ih država daje haaškim okrivljenicima, koji se mogu braniti sa slobode. </p>
<p>Sutkinja Balder odgovorila je, uz ostalo, da ne može okrivljenike pustiti na slobodu jer je sudski postupak počeo.</p>
<p> Sudsko vijeće prihvatilo je molbu obrane da se postupak ubrza, pa je sljedeća rasprava zakazana za 28. travnja. </p>
<p> Podsjetimo, Županijsko državnog odvjetništvo u Sisku, optužilo je dvojicu bivših pripadnika policije da su 5. travnja 1992. godine hicima iz automatske puške usmrtili civila srpske nacionalnosti Nikolu Drobnjaka, u Blinjskom Kutu kod Komareva, na lokaciji Pola, te ga ostavili u rijeci Savi, što se tretira kao ratni zločin. Suđenje je nakon tri mjeseca u srijedu ponovno započelo jer je sudsko vijeće izmijenjeno zbog iznenadne bolesti prijašnje predsjednice, sutkinje Melite Avedić. Gavron i Hubelić su ponovili kako djelo za koje ih se tereti nisu počinili te se ne osjećaju krivima. </p>
<p>Saslušan je svjedok Tomislav Jantol koji je u to vrijeme bio zapovjednik 148. brigade HV-a, koja se nalazila na tom, izuzetno osjetljivom ratnom položaju. On je, uz ostalo, rekao, kako je za slučaj ubojstva civila doznao usmeno te je zatražio da nadčinjeni poduzmu odgovarajuće mjere. »Vojnici su bili uznemireni pa smo svjedoke događaja, radi njihove sigurnosti, prebacili u Zagreb«, rekao je Jantol. </p>
<p> Prihvaćen je prijedlog obrane okrivljenika da se sudski vještak dr. Stevo Kovačević, sasluša nakon svih svjedoka. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>»Za optuženog Iliju Vorkapića ne mogu reći ništa loše«</p>
<p>VUKOVAR, 7. travnja</p>
<p> - Saslušanjem svjedoka, u srijedu je pred velikim vijećem Županijskog suda u Vukovaru nastavljeno suđenje osamnaestorici mještana Lovasa optuženih za počinjeno kazneno djelo ratnog zločina i genocida nad Hrvatima u Lovasu 1991. godine. </p>
<p>Podsjetimo, prvooptuženog Ljubana Devetaka i još sedamnaest osoba, od kojih je hrvatskom pravosuđu dostupan samo Ilija Vorkapić koji se brani sa slobode, optužnica tereti da su od 10. listopada 1991. pa do travnja iduće godine počinili genocid i ratni zločin prema civilima, pri čemu je smrtno stradalo 69 osoba, teško ih je ozlijeđeno najmanje 33, a iz mjesta je protjerano skoro cjelokupno nesrpsko stanovništvo. </p>
<p>Svjedok Stjepan Marinković iz Tovarnika kazao je kako su Srbi početkom listopada dogovarali napad na Lovas. </p>
<p>»U vrijeme napada na Tovarnik, pobjegao sam u Lovas jer su tamo živjeli roditelji moje supruge. Tamo su mene i Dragana Nakića, nekoliko dana kasnije, srpski vojnici vezali lisicama i odveli nas na benzinsku pumpu u Tovarnik gdje je oružje dijelio jedan kapetan kojega nisam poznavao. Spremali su se za napad na Lovas, a među onima koji su to dogovarali bio je i optuženi Ljuban Devetak«, ispričao je svjedok. </p>
<p>Dodao je kako im je uspio pobjeći te je ostao neozlijeđen iako su pucali za njim. Ubrzo potom u Lovasu je ubijen njegov punac, Stjepan Pejić. </p>
<p>Mještanin Lovasa, svjedok Antun Lutrović, kazao je da je nakon napada i okupacije Lovasa dobio zaduženje da pored svake poginule osobe napiše njezino ime i prezime. </p>
<p>»Potom smo ih, nas osmorica, morali sahraniti u raku koja je bila iskopana građevinskim strojem. Naredbu da to učinimo dobili smo od Đure Prodanovića. Koliko se sada sjećam, sahranili smo Vida Krizmanića, Tunu Sabljaka, Stipu Mađarevića, Pavu Đakovića, Stipu Pejića, Milana Latasa i Rudu Jonaka«, rekao je Lutrović. </p>
<p>Po njegovim riječima, dok su skupljali mrtve, imali su pratnju nekih naoružanih vojnika iz Pančeva. </p>
<p>»Za optuženog Iliju Vorkapića ne mogu reći ništa loše«, zaključio je svjedok. </p>
<p>Suđenje se, saslušanjem novih svjedoka, nastavlja 22. travnja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Povlači se cjepivo protiv bjesnoće</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Iz uporabe povlači se cjepivo protiv bjesnoće Merieux Inactivated Rabies Vaccine (MIRV) fancuskog proizvođača »Aventis Pasteur«, javljeno je iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Proizvođač je, naime, kako stoji u dopisu, zatražio povlačenje iz preventivnih razloga, a radi sigurnosti kod nas će se ponovo drugim cjepivom cijepiti svi pacijenti koji su primili MIRV. Ministarstvo je raspodijelilo oko 400 preostalih doza, a u tijeku je nabava novog cjepiva. Dr. Ira Gjenero Margan, voditeljica Službe epidemiologije zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, objasnila je da će se cijepljene, a ima ih između 60 i 100 (još se prikupljaju podaci) ponovo pozvati na cijepljenje, ali da ne treba strahovati ni od kakvih nuspojava. Spomenuta i još neke serije cjepiva razaslane svijetom, prema informaciji proizvođača, proizvedene su u isto vrijeme kada i serija u kojoj cjepni soj nije bio potpuno inaktiviran, odnosno umrtvljen, što kod cijepljenih može izazvati neke neurološke probleme. To cjepivo (s nepotpuno umrtvljenim sojem) nije ušlo u distribuciju, ali radi sigurnosti uzima se u obzir da je u proizvodnom procesu moglo doći do kontakta među sirovinama. Sva distribuirana cjepiva istog proizvođača prošla su sva testiranja i u Francuskoj i u svim zemljama, gdje su prodana, pa i kod nas. Nitko od pacijenata kod nas cijepljenih francuskim cjepivom, kako piše u priopćenju iz Ministarstva, nije imao nikakve nuspojave. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada će uskoro predstaviti program otvaranja poduzetničkih zona </p>
<p>Godinama je domaća proizvodnja bila zapostavljena, a njezino oživljavanje moguće je samo putem manjih investicija, izjavio je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang / Vlada i Grad Varaždin sklopili okvirni sporazum u vezi s gospodarskom zonom Ribnjak i slobodnom zonom Varaždin / Prihvaćen prijedlog plana zdravstvene zaštite / Lani obavljeno oko 25 milijuna pregleda, što znači da je jedan građanin Hrvatske prosječno pet puta posjetio liječnika </p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> – Vlada će uskoro predstaviti svoj program otvaranja poduzetničkih zona koji će se temeljiti na snažnijoj suradnji države i lokalnih jedinica. Godinama je domaća proizvodnja bila zapostavljena, a njezino oživljavanje moguće je samo putem manjih investicija budući da veliki ulagači još rijetko navraćaju u Hrvatsku, upozorio je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang na sjednici Vlade u srijedu u Varaždinu. </p>
<p> Da će Vlada imati drukčiji pristup prema poduzetničkim i slobodnim zonama, ustvrdio je i premijer Ivo Sanader. Potvrdio je i sklapanje okvirnog sporazuma između Vlade i Grada Varaždina, na temelju kojega će Vlada osigurati sredstva za sufinanciranje izgradnje komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni Ribnjak, te priključenje slobodne zone Varaždin na elektroenergetski sustav prema stvarnim troškovima. Tu je inicijativu pozdravio i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok dodajući da Grad očekuje od Vlade oko 20 milijuna kuna te da se tako može doći do investicija od oko 200 milijuna eura.</p>
<p>Prema tom okvirnom sporazumu, Varaždin je obvezan financirati izradu projektne dokumentacije za cijelu komunalnu infrastrukturu na temelju koje će se ustvrditi stvarni troškovi projekta. Kad se to učini, Vlada će preuzeti svoj dio.</p>
<p> Sanader je u razgovoru s varaždinskim gospodarstvenicima izrazio spremnost države da financijski pomogne svima koji svoje tvrtke i proizvode žele predstaviti na međunarodnim sajmovima, a posebice je naglasio da će Vlada jačati gospodarsku diplomaciju. U tom kontekstu kao pozitivan primjer naveo je Sloveniju u čijim se diplomatskim predstavništvima takvim poslovima bavi i dvadesetak ljudi, dok se u hrvatskim predstavništvima bavi svega jedna ili dvije osobe. </p>
<p>Premijer je izrazio zadovoljstvo što je stopa nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji posljednjih godina smanjena i sada iznosi 14 posto, a zadovoljan je i što postoje interesi za ulaganje u ovaj dio Hrvatske. </p>
<p>Gradonačelnik Čehok izvijestio je Vladu da Varaždin ima potpisane ugovore s pet investitora, od kojih su trojica stranci, a prispjelo je i nekoliko pisama namjera investitora. Čehok se pohvalio i zanimljivim podatkom da sjednica Vlade koja se u srijedu održala u Varaždinu nije prva u tom gradu, podsjetivši da je prije 250 godina Varaždin bio glavni grad Hrvatske te su stoga u njemu zasjedale vlade. </p>
<p>Vlada je prihvatila i prijedlog plana zdravstvene zaštite Republike Hrvatske. Taj plan, objasnio je ministar zdravstva i socijalne skrbi, temelji se ponajprije na analizi zdravstvenih potreba stanovništva i stanja zdravlja uvažavajući raspoloživ novac te kadrovske i druge mogućnosti u zdravstvu. Hebrang je iznio podatak da je u 2003. godini u Hrvatskoj obavljeno oko 25 milijuna pregleda preventivne zdravstvene zaštite, što znači da je lani jedan građanin Hrvatske prosječno pet puta posjetio liječnika.</p>
<p> Da bi zdravstvene potrebe stanovništva bile zaštićene, Hebrang je naveo kako ponajprije treba osigurati zdravi okoliš, provjeravati zdravstvenu ispravnost hrane, vode, određivati prisutnost GMO-a u hrani, stočnoj hrani i sjemenju, pravodobno raditi na prevenciji, ranom otkrivanju, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji kroničnih nezaraznih bolesti te djelovati na suzbijanju zaraznih bolesti poput hepatitisa, AIDS-a i TBC-a. </p>
<p>Planom se također određuju zadaće i ciljevi zdravstvene zaštite, prioritetna razvojna područja, zdravstvene potrebe stanovništva kao i specifične potrebe i mogućnosti ostvarivanja zdravstvene zaštite na pojedinim područjima.</p>
<p>Vlada je osnovala povjerenstvo za ulaganje i izvoz koje će raditi na povećanju ulaganja u Hrvatskoj i na podržavanju izvozno orijentirane proizvodnje kako bi se podigla međunarodna konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Na čelu povjerenstva je potpredsjednik Vlade Hebrang, a članovi su nekolicina ministara te državni tajnici i ravnatelji državnih agencija. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Paladino smijenjen, Reiner v.d. ravnatelja Rebra</p>
<p>Dosadašnji ravnatelj smijenjen je zbog neopravdanog prošlogodišnjeg duga KBC-a od 55 milijuna kuna budući da je Vijeće odbacilo Paladinovo očitovanje o poslovanju bolnice u 2003. godini </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Upravno vijeće Kliničkog bolničkog centra Zagreb smijenilo je u srijedu ravnatelja Josipa Paladina i za v.d. ravnatelja imenovalo Željka Reinera, bivšeg HDZ-ova ministra zdravstva. Paladinovu smjenu u sljedećih osam dana treba potvrditi ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, a nakon toga u roku od dva tjedna trebao bi se raspisati natječaj za novog ravnatelja.</p>
<p>Dosadašnji ravnatelj smijenjen je zbog neopravdanog prošlogodišnjeg duga KBC-a od 55 milijuna kuna budući da je Vijeće odbacilo Paladinovo očitovanje o poslovanju u 2003. godini. </p>
<p> Za Paladinovu smjenu glasovala su tri člana Vijeća koje je imenovala Vlada – pomoćnici ministra zdravstva Milan Kujundžić i Katja Matijević te Ivan Krolo, liječnik zagrebačke Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. Protiv su bili članovi Vijeća iz KBC-a – dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Boris Labar i predsjednica Radničkog vijeća Nada Nežić-Bećarovski.</p>
<p>Paladino je bio odsutan zbog bratove bolesti, a njegov zahtjev da se to prihvati kao razlog za odgodu sjednice Kujundžić je odbacio dodajući da nije riječ o bolesti opasnoj po život, o čemu se konzultirao i s Vladom. Odbio je i prijedloge dekana Labara, Paladinova zamjenika Rajka Ostojića i Paladinova odvjetnika Marijana Ruždjaka da se sjednica odgodi za razdoblje poslije Uskrsa kako bi se Paladino stigao očitovati o nalazima eksperata »druge strane«.</p>
<p>Ostojić je pročitao Paladinovo obrazloženje u kojem se ističe da on svojim odlukama nije mogao utjecati na poslovnu politiku.</p>
<p>Bolnica je morala pružati zdravstvene usluge, piše Paladino, a u pozadini 55 milijuna kuna knjigovodstvenog manjka krije se rad (operacije, liječenje...). Naglašava da su potraživanja KBC-a prema drugim ustanovama veća od duga. Paladino upozorava i da je zaključak o pokretanju njegove smjene prije isteka mandata donesen protupropisno. Većinom glasova zaključeno je da se kao neosnovani odbacuju Paladinovo očitovanje i nalazi neovisnih stručnjaka što ih je dostavio Vijeću i u kojima se tvrdi da su potraživanja Rebra na kraju 2003. bila veća od dugova, pa bolnica nije godinu završila u neopravdanim gubicima. </p>
<p>Kujundžić, Matijević i Krolo ostali su pri nalazu »svojih« eksperata, a Katja Matijević zatražila je informaciju o tome tko je i koliko platio Paladinove ekspertne analize i je li bilo natječaja za njih. Podsjetila je da je limit KBC-a lani povećan, a Ostojić je pak rekao da je mnogo više smanjen godinu prije.</p>
<p>Uslijedila su međusobna osporavanja razine eksperata i argumentacija, pa pozivanje na Hipokratovu zakletvu, a Labar je demonstrativno napustio sjednicu kad je trebalo glasovati o smjeni. </p>
<p>Nakon povratka rekao je da će vrijeme pokazati tko je bio u pravu, te zahvalio »ravnatelju Paladinu koji je u KBC-u napravio mnogo kvalitetnih pomaka«, među kojima je i u uvođenje gama-noža, uređaja za uklanjanje metastaza na mozgu. Taj će uređaj kao jedini u ovom dijelu Europe biti pušten u rad 19. travnja.</p>
<p>Kujundžić: Ne bude li se držao limita, i Reiner može biti smijenjen </p>
<p>Odabir Željka Reinera za v.d. ravnatelja KBC-a Zagreb predsjednik Upravnoga vijeća Milan Kujundžić obrazlaže njegovim velikim ugledom kao znanstvenika i stručnjaka s iskustvom u rukovođenju. Naglasio je da je Reiner odabran u konzultaciji s mnogim liječnicima Rebra.</p>
<p>Kujundžić je zaključio da je lanjski dug KBC-a zapravo 90 milijuna kuna, što je razlog za Paladinovu smjenu. Strogo pridržavanje limita (odnosno budućeg bolničkog proračuna), a da se pritom ne smanji opseg pružanja zdravstvenih usluga ovisi o umješnosti novog ravnatelja. Ne bude li se u tome snalazio, morat će po istom načelu biti smijenjen, rekao je predsjednik Upravnog vijeća. </p>
<p>Ruždjak: Paladino će pokrenuti tužbu </p>
<p>Odvjetnik Marijan Ruždjak najavio je pokretanje tužbe protiv bolnice (ne Ministarstva zdravstva jer to nije upravni postupak) na Općinskom sudu zbog kršenja procedure i izostanka opravdanog razloga za Paladinovo razrješenje. Takvi postupci traju relativno dugo, ali nema drugog načina da se dođe do pravde, dodao je odvjetnik. Naglasio je da su članovi Upravnog vijeća postupali arogantno, mimo procedure, a to su mogli činiti jer su u većini. Upravno vijeće time je pogazilo sve što se pogaziti može, rekao je Ruždjak ističući da Paladina ne smjenjuje ni Upravno vijeće, ni nova vlast, već arogancija.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Veledrogerije najavile nestašicu lijekova</p>
<p>Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nisu veledrogerijama do dogovorenog roka platili dugove bolnica i drugih zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu / Belupo i slovenske tvrtke Krka i Lek najavljuju obustavu lijekova veledrogerijama</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – »Nepoštivanja sporazuma prouzročilo je opću nelikvidnost u sustavu opskrbe lijekovima, zbog čega će doći do opće nestašice lijekova«, ističe u svojoj obavijesti upućenoj u srijedu novinarima mr. Vladimir Klobučar, predsjednik Udruge trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima (veledrogerija). Pritom je dodao, i to dokumentirao dopisima domaćih i stranih proizvođača lijekova, većina njih prestaje isporučivati lijekove, što može izazvati nesagledive posljedice za pacijente.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nisu veledrogerijama do dogovorenog roka platili dugove bolnica i drugih zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu. Prema sporazumu zaključenom 19. ožujka između Ministarstva i HZZO-a s jedne strane i udruženih veledrogerija, krajnji rok isplate u obliku mjenica bio je 25. ožujka. Riječ je o 533 milijuna kuna duga, nastalog do 31. srpnja prošle godine, a naplata mjenica, kako je planirano, počinje s prvim danima svibnja.</p>
<p>U obavijesti za javnost Klobučar kaže da novac ne stiže niti od zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, koje nisu obuhvaćene sporazumom o sanaciji bolničkih dugova. »Njihove obveze prema dobavljačima u prosjeku su starije od 300 dana, a ni HZZO ništa ne čini da bi podmirio svoje ugovorne obveze prema ljekarnama. Njihov se dug stoga popeo iznad 190 dana, a ugovoren je na 120 dana«, piše u Klobučarovoj obavijesti. U ovoj je godini HZZO, umjesto 15 uplata prema ljekarnama, proveo samo osam, pa su se i tu rokovi produžili 45 dana.</p>
<p>Osim teksta sporazuma koji su potpisali ministar Andrija Hebrang, v.d. direktor HZZO-a Većeslav Bergman i Vladimir Klobučar, u prilogu su i dopisi iz Belupa te iz slovenskih tvrtki Krka i Lek. Belupo piše da će obustaviti isporuku lijekova veledrogerijama ako se dugovi stariji od 180 dana ne podmire do srijede 7. travnja, odnosno budu li na taj dan duža od 200 dana. Pozivaju se na ugovorni rok od 120 dana i na toleranciju do 150 dana, a zatim i do 180 dana zbog HZZO-ovih kašnjenja u isplati.</p>
<p>I Lek javlja veledrogerijama da su potraživanja prešla sve limite. Stoga će sljedećih dana obustaviti isporuku lijekova. Ta mjera im, kako piše u dopisu, nije cilj, ali »morate shvatiti da nam je zbog neplaćanja onemogućeno poslovanje«. Krajnji rok za plaćanje je 17. travnja. </p>
<p>»Suočeni s nelikvidnošću koja traje već više od tri mjeseca, primorani smo obustaviti isporuku lijekova svima koji su dužni duže od 200 dana«, piše u Krkinu dopisu veledrogerijama. Rok plaćanja je 15. travnja.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hebrang: Neće biti nestašice lijekova </p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> – Isplata dugova manjim proizvođačima i veledrogerijama započela je već u srijedu, a za ostale tri-četiri veće u četvrtak će u Ministarstvu financija biti potpisane mjenice i one će ih dobiti u ponedjeljak, potvrdio je ministar financija Ivan Šuker nakon sjednice Vlade u Varaždinu.</p>
<p> Da će tržište lijekova uskoro biti stabilizirano i da neće biti nikakve nestašice, potvrdio je i potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang. Rekao je da je u srijedu ujutro dobio dopis nekih proizvođača i veledrogerija koji su najavili obustavu isporuke lijekova zbog nepodmirenih računa. Riječ je o računima, objasnio je Hebrang, koji nisu plaćeni više od 200 dana, odnosno nisu plaćeni prošle godine. Sporazum o podmirenju tih zaostataka iz prošle godine potpisan je, dodao je Hebrang, no problem se ne može riješiti u dva-tri dana, već će sva dugovanja biti podmirena u travnju i svibnju. </p>
<p>Vlada je u ovogodišnjem proračunu osigurala 523 milijuna kuna za podmirenje dugova veledrogerijama i proizvođačima lijekova, podsjetio je potpredsjednik Vlade. Kao razlog zašto ta dugovanja nisu plaćena u prva tri mjeseca ove godine, Hebrang je podsjetio da se u tom razdoblju država financirala na temelju odluke o privremenom financiranju u kojoj nije bilo te stavke za isplatu veledrogerijama i proizvođačima lijekova.</p>
<p> »Neće biti nikakve nestašice lijekova i želim umiriti javnost«, zaključio je Hebrang, a i premijer Ivo Sanader također je potvrdio da će s opskrbom lijekova sve biti u redu. </p>
<p>Hebrang je komentirao i napise o lošem stanju u kojem su aparati za zračenje potvrdivši da je riječ o teškoj situaciji. Upozorio je da su aparati stari oko šest godina i da je dnevno, umjesto četrdesetak, na tretmanu čak 100 pacijenata. Objasnio je da u Vladi planiraju obnoviti te aparate, međutim, to se ne može riješiti u svega nekoliko mjeseci. Hebrang procjenjuje da će do kraja godine biti obnovljena barem dva takva aparata. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Europu i danas ne dijele samo zemljopisne granice </p>
<p>U Europi su i danas mnoge granice, a sve su posljedica nedostatka ljubavi, nedostatka duhovnosti, nedostatka poštivanja čovjeka, nedostatka osjećaja za potrebe drugih, osobito onih najmanjih, naglašava Bozanić</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> – Isusovo uskrsnuće dotiče svakoga čovjeka. To ne vrijedi samo za one koji vjeruju u Krista nego i za sve ljude dobre volje u čijim srcima milost nevidljivo djeluje, poručuje u uskrsnoj poruci zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.</p>
<p>Suodgovorni smo za prepoznatljivost Isusova uskrsnuća i u našoj svakodnevnici i u naročito zahtjevnim trenucima našega života, navodi nadbiskup u poruci koja je dostavljena u srijedu iz Ureda zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnošću.</p>
<p>Krist, koji je naša nada, ne upućuje nas da svoju nadu zadržavamo za sebe. Jer nada se i ne može zadržati za sebe. On nas upućuje da je dijelimo s drugima, da druge na nju potičemo. Njegova nada, naime, odnosi se na svakoga, treba postati dio svakoga čovjeka, svih naroda, bez ikakvih ograda. </p>
<p> Sveti Otac nas u mnogo navrata i na mnoge načine podsjeća da je Krist i naša osobna nada i nada svega svijeta, te nam pozornost na poseban način usmjerava na naše najneposrednije okruženje govoreći nam da je Krist izvor nade za Europu današnjice.</p>
<p>Nadbiskup Bozanić u poruci podsjeća da se pod geslom »Krist - nada Europe« nakon pripreme i plodonosne suradnje iz koje je tijekom proteklih nekoliko godina izraslo mnoštvo susreta, molitava i promišljanja na nacionalnoj i međunacionalnoj razini približavamo »Hodočašću naroda«, prvom takve vrste u novijoj povijesti. </p>
<p>Na hodočašću će se u vazmenom vremenu ove godine, 22. i 23. svibnja, u marijanskom svetištu Mariazell, u programu Srednjoeuropskog katoličkog dana, susresti vjernici iz osam srednjoeuropskih zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.</p>
<p>Vjerujem da je ovo veliko i znakovito hodočašće, kakvo ne pamte novija vremena u Europi, potaknuto Duhom Svetim i da vodi prema vidljivom zajedništvu koje je sposobno progovoriti novim nadahnućima i novom snagom kršćanske Radosne vijesti. Stoga vas, draga braćo i sestre, a napose vas, draga mladeži, pozivam na sudjelovanje i na prepoznavanje velikih nakana Crkve: obnavljanje vjere, te promicanje opraštanja i pomirenja, solidarne ljubavi i zajedništva koje je sposobno biti kvasac novoga europskoga društva koje neće biti zarobljeno sukobima i neslogama, nego prožeto vrijednostima Evanđelja, navodi u poruci nadbiskup Bozanić. </p>
<p>Dodaje da Europu i danas ne dijele samo zemljopisne granice, niti će građani u njoj, učinimo li ih prohodnijima, samim time biti povezaniji. U Europi su i danas mnoge granice, a sve su posljedica nedostatka ljubavi, nedostatka duhovnosti, nedostatka poštivanja čovjeka, nedostatka osjećaja za potrebe drugih, osobito onih najmanjih. Samo ćemo konkretnim djelima ljubavi svladati granice među ljudima, granice kojima se protivimo Bogu, poručuje nadbiskup Bozanić. </p>
<p>Dodaje da smo » danas na očigled brojnih protivljenja, prijetnji i izazova mi kršćani pozvani svoju nadu crpsti iz dubokih izvora naše vjere i svoje kršćanske baštine. Za nas izvor nade leži u Kristovom Evanđelju. Naše kršćanstvo, naše katoličanstvo nema smisao u tome da nas izdvoji iz ovoga svijeta, nego naprotiv, upravo da nas čini sve odgovornijima za ovaj svijet, za svakoga čovjeka, za mnogostruke zadaće i izazove Hrvatske u gospodarstvu, politici, kulturi i okolišu« ističe se u poruci.</p>
<p>Nadbiskup Bozanić u poruci također naglašava da je u zajedničkim poveznicama nezaobilazan lik Bogorodice Marije, a privrženost i upućenost na Marijin primjer vjere rađa neugasivom nadom i daje pečat crkvenom i nacionalnom identitetu naroda Srednje Europe. Hrvatski vjernici se ističu žarom i ljubavlju prema hodočašćima u Gospina svetišta. To je dragocjena poveznica za susretište s Bogom i s ljudima, navodi se u poruci.</p>
<p>Draga braćo i sestre, svima vam čestitam uskrsne blagdane sa željom da poput Marije budete Božji ljudi u ovome svijetu, stoji na kraju uskrsne poruke nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Dejanović: Bude li još jedan sastanak u Vladi, Sanaderu ćemo dati crveni karton</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - »Prvi sastanak s premijerom Sanaderom u siječnju bio je pun obećanja o socijalnom dijalogu, na sastanku u utorak Vladi smo dali žuti karton i prvu opomenu pred isključenje, a bude li potrebe i za trećim sastankom - dat ćemo Sanaderu crveni karton«, upozorila je u srijedu na zajedničkoj konferenciju SSSH, HUS-a i Sindikata usluga UNI-CRO v.d. predsjednice SSSH Vesna Dejanović.</p>
<p>Nezadovoljni učincima nove vlade u proteklih sto dana, posebno izostankom socijalnog dijaloga, čelnici triju sindikalnih središnjica poručuju da u sljedećih sto dana treba pokrenuti Vladu. Sindikati će to pokušati kroz suradnju i socijalno partnerstvo, rekla je Vesna Dejanović.</p>
<p> »Pokrenite se vi u Vladi da bi se pokrenula Hrvatsku i počeli rješavati gospodarski i socijalni problemi«, poručio je čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak. Sindikati su, izjavio je, spremni preuzeti svoj dio odgovornosti, ali će vlast »pritiskati« jedinstveno.</p>
<p>»Sindikati ne smiju dalje šutjeti. Zajedno ćemo podići glas za dobrobit radnika i građana«, najavio je Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata usluga UNI-CRO.</p>
<p>»Sanaderova vlada oskudijeva vrhunskim stručnjacima, previše je podobnih političara općeg tipa, estradnih populista i prodavača domoljubne magle. Nismo uopće impresionirani vanjskopolitičkom ofenzivom Vlade, jer je u prvih sto dana posve neprepoznatljiva gospodarska strategija, a i ne postoji ambiciozna gospodarska politika. Vlada dosad nije donijela odluke koje bi jasno pokazale kamo kreće i čime će se baviti. No, zato je bilo smjena, osvetoljubivosti i česte arogancije nekih ministara«, ustvrdio je Kolarić.</p>
<p>»Najslabija karika u Vladi su Andrija Hebrang, potpredsjednik zadužen za gospodarstvo, te ministri gospodarstva Branko Vukelić i poljoprivrede Petar Čobanković koji kao da ne postoje. Gospodarskom resoru Vlade sindikati daje ocjenu minus dva«, naglasila je Dejanović, dodajući da diplomatska aktivnost ne može biti sama sebi cilj. Ako izostane priprema gospodarstva za ulazak u EU, šok za građane bit će nepodnošljiv, dodala je.</p>
<p>Secirajući u detalje obećanja s predizborne HDZ-ove jamstvene kartice, sindikalisti tvrde kako nema vidljivih pomaka u ubrzanju gospodarskog rasta. Planirani rast ispod pet posto neambiciozan je i nedovoljan za kreiranje novih radnih mjesta. Osim selektivno za branitelje, rodilje i umirovljenike, nema pomaka u jačanju standarda građana, a Vlada nema viziju politike zapošljavanja niti porezne reforme. Uz to, dug države uvećat će se najmanje za financiranje proračunskog deficita od devet milijardi kuna, strahuju sindikalisti.</p>
<p> U obnovi domaće proizvodnje Vlada se nije jasno odredila koja će biti uloga države u gospodarstvu i privatizaciji, niti ima viziju restrukturiranja sektora gospodarstva. Reorganizacija državne administracije, drže sindikalisti, nije uspjela. Vlada se bavila tek formom. </p>
<p>Smanjen je broj ministara, ali je na svakog ukinutog zamjenika uveden jedan ili više državnih tajnika. No, organizacija rada ostala je ista pa državna uprava i gospodarstvo neće biti pripremljeni za promjene koje donose procesi pridruživanja Europskoj uniji. A pogotovo zato što Vlada, upozoravaju sindikalisti, nije ni u grubim naznakama najavila koje promjene u gospodarstvu kani poduzeti. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Lenac« Rusima za milijune dolara ili »nepoznatima« za jednu kunu</p>
<p>Upućeniji u ponudu prodaje »Lenca« za jednu kunu tvrde da su »nepoznati« kupci neki od bivših vlasnika tog škvera, poduprti partnerima iz inozemstva, ali i pojedinim moćnim riječkim poslovnim ljudima i političarima/ Ruski OMZ prije ponude tražio odgovore na 12 pitanja </p>
<p>RIJEKA, 7. travnja</p>
<p> – Za kupnju brodogradilišta »Viktor Lenac« kao najozbiljniji kandidati spominju se ruska korporacija OMZ, zatim brodogradilište iz Bremenshavena, te grupa navodno nepoznatih privatnih investitora koja želi preuzeti taj škver za jednu kunu. </p>
<p>Stečajni upravitelj »Lenca« Milenko Škrlec je neki dan novinarima rekao kako je ponuda OMZ-a od 120 milijuna kuna premala, a riječki poslovni čovjek Marijan Tuškan, koji zastupa OMZ u razgovorima o prodaji, odnosno kupnji »Lenca«, rekao nam je kako će se o cijeni tek razgovarati, a nakon što on ruskoj strani predoči odgovore na 12 pitanja, koje su Rusi tražili u vezi sa zatečenim i trenutačnim stanjem u Martinšćici, koje su upravo dobili od stečajnog upravitelja. </p>
<p>OMZ se bavi naftnim i brodarskim poslovima, a »Lenac« ih zanima jedino kao remontno i off shore brodogradilište. Naravno, zanima ih »Lenac« čist od hipoteka i potraživanja, jer treba imati na umu da sudski priznata potraživanja vjerovnika prema tom brodogradilištu prelaze 1,1 milijardu kuna, od čega samo ona razlučnih vjerovnika iznose 680 milijuna kuna. Vrijednost imovine »Lenca« je, pak, procijenjena na 244 milijuna kuna, ali je pitanje koliko su potencijalni kupci spremni za njega platiti u ovom trenutku. </p>
<p>Prema tom drugom Škrlecovom scenariju prodaje, kupac bi za »Lenac« trebao platiti između 200 i 300 milijuna kuna. Upravo je neizvjesnost oko (ne)mogućnosti naplate potraživanja u slučaju prodaje »Lenca«, nagnala razlučne vjerovnike, osim Ministarstva financija, da u utorak na sastanku Odbora vjerovnika »Lenca« uzmu osmodnevni time-out kako bi što bolje procijenili što im se više isplati - podržati prodaju »Lenca« kao cjeline ili zatražiti, za svoj račun, prodaju pojedinih dijelova »Lenca« na koje imaju upisanu hipoteku. </p>
<p>Ministarstvo financija podržava prodaju »Lenca« kao cjeline, iako će ono kao najveći razlučni vjerovnik, s potraživanjem od 328 milijuna kuna, u tom slučaju moći naplatiti najviše 90 milijuna kuna. Međutim, pojedinačnom prodajom imovine na koju razlučni vjerovnici imaju hipoteku oni bi dobili puno manje novčane iznose. Jer, primjerice, na 90 godina stari zahrđali »Lenčev« dok 3 na kojemu je upisano hipoteka u visini sedam milijuna dolara, uskoro će na prodaju za početnu cijenu od 125.000 dolara. </p>
<p>Kad je riječ o kupnji »Lenca« za jednu kunu, upućeniji u tu ponudu tvrde da su »nepoznati« kupci neki od bivših vlasnika tog škvera, poduprti partnerima iz inozemstva, ali i pojedinim moćnim riječkim poslovnim ljudima i političarima. </p>
<p>Sa zanimanjem se očekuju i rezultati razgovora sa čelnim ljudima brodogradilišta iz Bremenshavena koji su, kako smo naveli, također pokazali ozbiljan interes za poslovni ulazak u Martinšćicu.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ovo ministarstvo preuzet će gradnju stanova za branitelje</p>
<p>Najvažniji projekt Ministarstva branitelja u ovoj godini jest donošenje novog zakona o braniteljima, koji bi trebao biti pravedan, ostvariv i u skladu s prilikama u Hrvatskoj/ U pripremi i nekoliko novih projekata za zapošljavanje branitelja, najavila je Jadranka Kosor</p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> – »U prvih sto dana rada ovog ministarstva, među ostalim, izmijenili smo postojeći zakon, ukinuli neustavnu odredbu o braniteljima koji su na izdržavanju kazne, donijeli odluku o statusu njegovatelja za stopostotne invalide te odluku o 30-postotnom pojeftinjenju stanova za branitelje na područjima posebne državne skrbi i u gradovima s manje od deset tisuća stanovnika«, rekla je u srijedu na sastanku s varaždinskim braniteljima Vladina potpredsjednica i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Pritom je dodala da su uvedene i telefonske linije na koje se branitelji mogu javljati i iznositi svoje probleme, a velik broj poziva pokazuje da se u protekle četiri godine njihovi problemi nisu rješavali. Donijeta je i odluka prema kojoj branitelji u stanove mogu ući kao najmoprimci, a Kosor je rekla da postoji velik broj stanova koje bi Ministarstvo moralo preuzeti, no to ipak ne može jer su stanovi u »katastrofalnom stanju«.</p>
<p>»Ovo ministarstvo ne gradi stanove. Za nas ih grade druga ministarstva i tu imamo poteškoća. Većina stanova je u vrlo lošem stanju i pitanje je mogu li se uopće sanirati. Problem pokušavamo riješiti s Ministarstvom graditeljstva, no za iduću godinu pripremamo program prema kojem bi gradnju stanova preuzelo ovo ministarstvo«, rekla je Kosor. </p>
<p>Najvažniji projekt Ministarstva branitelja u ovoj godini jest donošenje novog zakona o braniteljima, koji bi trebao biti pravedan, ostvariv i u skladu s prilikama u Hrvatskoj. Kosor je napomenula i to da je u pripremi i nekoliko novih projekata za zapošljavanje branitelja.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040408].
|
