NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040108].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200501 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uz Sanaderove bliske suradnike ponovno aktivirani dužnosnici negdašnje HDZ-ove vlasti</p>
<p>Najviše reakcija zasad je izazvalo imenovanje šefa HDZ-ova osiguranja Stipe Čačije pomoćnikom ministra unutarnjih poslova i načelnikom Ureda za osiguranje / Na svojim će dužnostima ostati i ostali pomoćnici ministara, barem do sljedećeg kruga promjena, koji bi trebao uslijediti vrlo brzo kako bi sva ministarstva napokon bila do kraja ekipirana</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Nakon što je Vlada na svojoj prvoj sjednici u ponedjeljak imenovala 20 državnih tajnika i osam pomoćnika ministara, na visoke položaje došli su mnogi bivši dužnosnici prijašnje HDZ-ove vlasti kao i negdašnji i sadašnji bliski suradnici Ive Sanadera. Najviše reakcija zasad je izazvalo imenovanje šefa HDZ-ova osiguranja Stipe Čačije pomoćnikom ministra unutarnjih poslova i načelnikom Ureda za osiguranje.</p>
<p>On bi tako ubuduće vodio brigu o zaštiti hrvatskih i stranih dužnosnika te o osiguranju državnih zgrada. Dosadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin već je najavio da će kao saborski zastupnik pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom radi ocjene ustavnosti Čačijina imenovanja. Vlada je, naime, razriješila samo jednog dosadašnjeg pomoćnika u MUP-u, a imenovala dvojicu, pa Lučin smatra da je tako prekršen zakon.</p>
<p>Nekadašnji šef kabineta Ive Sanadera dok je bio zamjenik ministra vanjskih poslova, Miroslav Kovačić, imenovan je državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, koji će voditi projekt internetizacije Hrvatske. Predstojnica Ureda premijera, koja će imati rang državne tajnice, Bianca Matković, nekada je radila u kabinetu sadašnjeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula dok je prije desetak godina na Zrinjevcu bio pomoćnik. Sa Žužulom kao veleposlanikom u Washingtonu radio je Gordan Bakota, koji je sada imenovan državnim tajnikom Ministarstva vanjskih poslova. Jedan od Žužulovih suradnika tada je bio i Aleksandar Heina koji će sada, kako se doznaje, biti šef njegova kabineta.</p>
<p>Državni tajnik za more u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Branko Bačić do sada je bio načelnik Blata na Korčuli, a prošle je godine bio kum na vjenčanju Vladimira Šeksa.</p>
<p>Jedan od glavnih HDZ-ovih gospodarskih stručnjaka Ante Babić, koji je bio u kombinacijama za ministra gospodarstva, imenovan je državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju. Državni tajnik u MUP-u postao je belomanastirski gradonačelnik Ivica Buconjić, koji je bio ozbiljan kandidat za ministra obrane, dok je direktor brodogradilišta u Kraljevici i prvi HDZ-ov čovjek u Primorsko-goranskoj županiji Vladimir Vranković postao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Čelnik istarskog HDZ-a Nevio Šetić postao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Predstojnik Vladina ureda za informiranje i njezin glasnogovornik ubuduće će biti Ratko Maček, ujedno i glasnogovornik vladajuće stranke.</p>
<p>Među dužnosnicima negdašnje HDZ-ove vlasti, koji su sada ponovno aktivirani, ističe se pomoćnik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec, koji je u vrijeme ministara Ivana Jarnjaka i Ivana Penića bio zamjenik i pomoćnik u MUP-u. Nova državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić bila je potkraj devedesetih zamjenica u istom ministarstvu, dok je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hidajet Biščević za HDZ-ove vladavine bio veleposlanik u Turskoj i u Rusiji.</p>
<p>Negdašnji zamjenik ministra financija Zvonko Šakić u istom je ministarstvu postao državni tajnik, a na staro mjesto vraća se i bivša pomoćnica ministra financija Martina Dalić.</p>
<p>Prema sporazumu sa HDZ-om, HSLS ima pravo na četiri državna tajnika, a u ponedjeljak je imenovan samo jedan – Želimir Janjić u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. U istom je ministarstvu državni tajnik postao Slobodan Uzelac iz SDSS–a, koji bi mogao dobiti još sedam tajničkih ili pomoćničkih mjesta.</p>
<p>Dugogodišnja pomoćnica u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Vera Babić postala je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, a na istu dužnost u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi postavljen je predstojnik Interne klinike KB-a »Dubrava« prof. dr. Velimir Božikov.</p>
<p>Jagoda Premužić i dalje će ostati Vladina tajnica, a na svojim dužnostima ostat će i ostali pomoćnici ministara, barem do sljedećeg kruga promjena, koji bi trebao uslijediti vrlo brzo kako bi sva ministarstva napokon bila do kraja ekipirana.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanaderovi ministri za prijenosnim računalima </p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> – Uz smanjen stol zbog manjeg broja ministara, u dvorani u kojoj zasjeda Vlada na prvoj je sjednici Sanaderove vlade u ponedjeljak primijećena još jedna novost: umjesto ekrana – »touch screen« – kojima se koristila Račanova vlada, ministri su na stolovima imali prijenosna računala. »Veliki stari ekrani su zamijenjeni laptopima zbog lakšeg i učinkovitijeg korištenja informacijskog sustava«, objašnjava Ratko Maček, predstojnik Ureda za odnose s javnošću. Stari su ekrani, napomenuo je, bili tako veliki da se ministri nisu vidjeli za vrijeme sjednica, a imali su i ograničene mogućnosti korištenja materijala potrebnih ministrima, tvrdi Maček. Ta zamjena ekrana laptopima, zasad, nije pala na teret poreznih obveznika, jer je riječ o »donaciji sustava na probnom radu«, kaže Maček i dodaje da će se, »ako se sustav pokaže dobrim, pokrenuti postupak nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi«. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dragovan: Izborna konvencija SDP-a nije odgođena jer još nije ni zakazana</p>
<p>Na konvenciji se bira novo stranačko vodstvo, no hoće li Račan imati protukandidata i hoće li se on uopće kandidirati, o svemu tome je prerano govoriti, rekao je Dragovan / Visoki stranački dužnosnici jednoglasno ističu da izborni poraz, koji je mnoge stranke ili ozbiljno nagrizao ili čak slomio, hrvatske socijaldemokrate nije uzdrmao</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – »Ne može biti odgođeno nešto što još nije niti zakazano«, izjavio je Igor Dragovan, SDP-ov glavni tajnik, govoreći o medijskim nagađanjima o tome da će se izborna stranačka konvencija, umjesto u svibnju, održati u lipnju ili čak na jesen. Dragovan je istaknuo da nekih većih nezadovoljstva u stranci nema te pritom opovrgnuo da bi sadašnji SDP-ov predsjednik Ivica Račan, nakon gubitka izbora, trebao prestati voditi stranku. </p>
<p>S njime se slaže i SDP-ov potpredsjednik Mate Arlović, koji je za Vjesnik rekao da redovna stranačka izborna konvencija, koja se prema SDP-ovim pravilima održava najkasnije šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora, ne može biti ni otkazana ni odgođena, jer stranačko vodstvo nije ni raspravljalo o terminu njezina održavanja.</p>
<p>Arlović je pritom dodao da nije tajna da u SDP-u, kao i u svakoj drugoj stranci, ima nezadovoljnika i problema koje »SDP uspješno i na demokratski način rješava«. </p>
<p>Igor Dragovan je pak napomenuo da je potkraj prošle godine, tijekom obilaska svih SDP-ovih županijskih organizacija, stranačko čelništvo moglo čuti i kritike i realnu analizu situacije nakon gubitka izbora, a nezadovoljstva u SDP-u svodi na osobnu razinu. »Mnogi priželjkuju oslabljeni SDP«, tvrdi Dragovan i dodaje da Ivica Račan, što se vidjelo i na terenu, trenutačno nema ozbiljnog protukandidata za predsjedničko mjesto u SDP-u niti se o eventualnim protukandidatima ozbiljno razmišlja.</p>
<p>»Na konvenciji se bira novo stranačko vodstvo. Hoće li Račan imati protukandidata i hoće li se on uopće kandidirati, o svemu tome je prerano govoriti«, rekao je Dragovan. Valja spomenuti i to da je i SDP-ova potpredsjednica Željka Antunović, koja se u kuloarima spominjala kao moguća nasljednica Ivice Račana, odbacila spekulacije da će se na SDP-vovoj konvenciji kandidirati za mjesto predsjednika. Glavni tajnik dodaje da su razgovori s članstvom bili iznimno uspješni te da će SDP, kao što je to uostalom i sam Račan najavio, posebnu pozornost posvetiti jačanju stranke, što je bilo zanemareno dok je SDP bio na vlasti. </p>
<p>Kad je pak riječ o vremenu i mjestu organiziranja stranačke konvencije, o tome će odlučiti stranačko predsjedništvo te Glavni odbor, koji bi se trebao sastati tijekom ovog mjeseca.</p>
<p>I drugi viđeniji esdepeovci odbacuju medijske napise da u stranci vlada nezadovoljstvo radom njezina predsjednika, a posebice da to nezadovoljstvo prevladava u Dalmaciji i u Rijeci. »To su obične gluposti«, rekao nam je jedan od članova SDP-ova predsjedništva. Naime, svima je dobro znano da je neposredno nakon izbora bilo nezadovoljstva u stranci, što esdepeovci nisu krili, jer su neki smatrali da su kvalitetni stranački kadrovi bili zakinuti zbog nestranačkih kandidata na SDP-ovim izbornim listama pa stoga nisu ušli u novi saziv parlamenta.</p>
<p>No, sve upućuje na to da je Ivica Račan uspio na terenu »izgladiti situaciju«, te je i nezadovoljstvo s vremenom splasnulo. Esdepeovci koji nisu ušli u Sabor posvetit će se radu u svojim županijskim organizacijama kako bi stranka što spremnija i ojačana dočekala sljedeće izbore. To znači da će se usmjeriti na pridobivanje novih, mladih članova te da će se sigurno dati i prilika novim ljudima da se okušaju u radu vodećih stranačkih tijela. </p>
<p>Uostalom, to i jest namjera SDP-ova vodstva, koje je svjesno da se stranka ne može i ne smije zatvoriti u opasni začarani krug istih imena koji njome upravljaju. U SDP-u čvrsto vjeruju da stranka nije nimalo oslabljena gubitkom izbora, a visoki stranački dužnosnici jednoglasno ističu da izborni poraz – koji je mnoge stranke ili ozbiljno nagrizao ili čak i slomio – hrvatske socijaldemokrate nije uzdrmao.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pola HSS-ovaca spremno na lojalnost HDZ-ovoj vlasti, pola želi otići s dužnosti</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Početkom ovoga tjedna predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić okupio je u središnjici sve stranačke ljude koji su na unosnim poslovima u državnome i javnome sektoru, a za koje se očekuje da bi, nakon smjene vlasti na državnoj razini, trebali podnijeti ostavke. Na »stavljanje mandata na raspolaganje« obvezuje ih prošlogodišnji zaključak Predsjedništva stranke, što ne znači da time svi oni doista i odlaze s dosadašnjih funkcija, jer tek treba vidjeti kome će se od njih novi premijer Ivo Sanader zahvaliti, a koga će kao stručnjaka htjeti zadržati.</p>
<p>Dugo se u javnosti nagađalo da dobro uhljebljenih HSS-ovaca na mjestima zamjenika i pomoćnika ministara te direktora javnih poduzeća i ustanova ima više od 100, što bi značilo da su »seljaci« itekako kadrovski profitirali kada su u ljeto 2002., umjesto HSLS-a, postali glavni koalicijski partner SDP-u.</p>
<p>Nagađanja o toliku broju dobro razmještenih HSS-ovaca nisu, međutim, točna. Svojih je kadrova, ne računajući jednoga potpredsjednika i trojicu ministara, Tomčićeva stranka imala dvadesetak. Intrigantno pitanje o tome tko od njih ostaje, a tko odlazi, nakon njihova sastanka sa šefom stranke tek je djelomice razriješeno, pa se zasad može reći da je 50 posto HSS-ovaca spremno na lojalnost HDZ-ovoj vlasti, a isto toliko želi otići s dosadašnjih funkcija. </p>
<p>Silom činjenice da je HDZ pobijedio na izborima u studenome sigurno odlaze sva trojica HSS-ovih zamjenika ministara: Miljenko Kovač iz Ministarstva pravosuđa, Josip Vresk iz MUP-a i Josip Vdović iz Ministarstva hrvatskih branitelja. </p>
<p>Nešto je »šarenija« priča o HSS-ovcima koji su dosad bili pomoćnici ministara, a takvih je desetak. To što se zasad sa sigurnošću može reći da odlaze samo njih trojica nesumnjivo će podgrijati nagađanja o tome da je Tomčić ipak postigao nekakav dogovor sa Sanaderom i na neki način »naplatio« podršku HDZ-ovoj vladi u Hrvatskom saboru.</p>
<p>Josip Hral iz Ministarstva poljoprivrede, Miroslav Čavlek iz Ministarstva znanosti i Ivan Đopar iz Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva priopćili su Tomčiću da sigurno odlaze s mjesta pomoćnika ministara. Još od ranije, HSS nema pomoćnika ministra vanjskih poslova, jer je njegov član Nenad Prelog otišao za veleposlanika u Irsku.</p>
<p>Zasad se, međutim, još ne zna što je s Miroslavom Pažurom i Ivanom Katavićem u Ministarstvu poljoprivrede, Dragutinom Katalenićem u Ministarstvu obrta i poduzetništva, Krunoslavom Mazalinom u Ministarstvu obrane i Ivom Milatićem u dosadašnjem Čačićevu ministarstvu obnove, razvitka i javnih radova. Oni se na sastanku s Tomčićem nisu eksplicite izjasnili žele li otići ili ostati na mjestima pomoćnika ministara.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da bi njih petorica rado zadržala svoje funkcije i u HDZ-ovoj vladi. Posebno se to odnosi na riječkoga »seljaka« Katalenića koji, otkad je trećesiječanjska koalicija izgubila na izborima, tvrdi da on i nije »stranački kadar«, odnosno da uopće nije član HSS-a. Jedan Tomčićev suradnik u srijedu nam je, gotovo s gnušanjem, spomenuo taj primjer, rekavši da se »preobučeni« Katalenić već uspio dogovoriti s novom vlašću. Prema nekim informacijama, veliku želju da ostane u Sanaderovoj vladi iskazao je i Dalmatinac Ivo Milatić, kojeg treba ubrojiti u onu skupinu »jakih« HSS-ovaca koji su se oštro protivili Tomčićevoj odluci o nekoaliranju s HDZ-om. Hoće li mu se ispuniti želja da zadrži funkciju tek će se vidjeti, s obzirom na to da bi on »formacijski« trebao pripasti novome, glomaznom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka na čelu s Božidarom Kalmetom. </p>
<p>Trojica Tomčićevih ljudi bila su i na čelu pojedinih državnih poduzeća i ustanova. Oni su još na svojim mjestima jer, navodno, nemaju kome podnijeti ostavke. O njihovu ostanku ili odlasku, formalno, i ne odlučuje nova vlada, nego skupštine ili nadzorni odbori poduzeća na čijem su čelu. Riječ je o direktoru Agencije za sanaciju banaka Marinku Filipoviću, direktoru Hrvatskih šuma Željku Ledinskom i direktoru Autoceste Zagreb – Rijeka Zlatku Klariću. Najveće izglede da zadrži direktorsku poziciju ima »šumar« Ledinski, dok su šanse Filipovića i Klarića, bez obzira na osobne želje, nešto manje.</p>
<p>Uz njih dvojicu se, naime, vežu neke još neraščišćene afere, posebno uz »jakog čovjeka« s juga Dalmacije Filipovića i njegovu ulogu u »slučaju Dubrovačka banka«. Nešto je mutno i kod Klarića, zbog kojeg se krajem prošle godine trebalo sastati i etičko povjerenstvo HSS-a. Riječ je o tome da je tata Klarić namjestio tvrtki sina Klarića unosne poslove vezane uz opskrbu Autoceste Zagreb – Rijeka. Je li se radilo o »klasičnom« sukobu interesa ili i o nečemu još težem, javnost još nije doznala, a tata Klarić je još na starom radnome mjestu. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Protuzakonito reklamiranje Tvornice duhana Rovinj</p>
<p>Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje zavaravajuće oglašavanje / TDR je i dosad uspješno pronalazio rupe u zakonu ne bi li reklamirao svoje proizvode / TDR-u su kazne za zavaravajuće oglašavanje »prava sitnica« - od 50.000 do 100.000 kuna / Za cijeli slučaj moglo bi biti zainteresirano Ministarstvo zdravstva</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Je li Tvornica duhana Rovinj našla još jednu rupu u zakonu pa uspijeva reklamirati svoje proizvode ili je prekršila Zakon o zaštiti potrošača? Naime, već tjednima traje vrlo intenzivna marketinška kampanja koja se »vrti« oko dvaju slova – MC. Gradovi su oblijepljeni plakatima na kojima su sugestivno ispisane poruke – »nemoj mi prodavati Maglu, reCi što hoćeš«, »tražiM da srijeda bude konaC tjedna« i »trebaM nove Cipele, bar 2–3 para«. </p>
<p>Iza slova MC kriju se nove cigarete rovinjske tvornice, a duhanske je proizvode zabranjeno reklamirati. TDR je i dosad uspješno pronalazio rupe u zakonu ne bi li reklamirao svoje proizvode.</p>
<p>Pitanje je, dakle, je li TDR učinio nešto što Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje, a to je zavaravajuće oglašavanje. Naime, članak 89. stavak 2. tog zakona zavaravajuće oglašavanje definira kao »ono oglašavanje koje dovodi u zabludu ili je vjerojatno da će dovesti u zabludu osobe kojima je oglašavanje upućeno, pa je vjerojatno da će zbog toga to oglašavanje utjecati na ekonomsko ponašanje osoba kojima je upućeno«. </p>
<p>To oglašavanje sigurno utječe na ekonomsko ponašanje, što može potvrditi vjerojatno svaki zaposlenik u Tisku (novi rovinjski proizvod navodno se odlično prodaje). Nadalje, kako se nigdje u oglasima ne spominju cigarete (što je razumljivo), može se zaključiti i to da se oglašavanjem potrošači dovode u zabludu.</p>
<p>Predsjednik Saveza udruga »Potrošač« mr. Ilija Rkman rekao je da je takav način oglašavanja zavaravajući te da se njime krše odredbe zabrane oglašavanja alkoholnih pića i duhanskih proizvoda. Prema njegovim riječima, duhanske tvrtke traže sve moguće načine da se reklamiraju. Međutim, »duhan je na prvom mjestu ovisnosti tako da oglašavanje nije ni potrebno«, zaključio je.</p>
<p>Zainteresirano za cijeli slučaj moglo bi biti i Ministarstvo zdravstva (sada Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). Dok Ministarstvo zdravstva provodi stalnu akciju protiv pušenja, TDR lukavo i atraktivno reklamira svoj proizvod. Zakon o zaštiti potrošača daje pravno sredstvo za zaštitu od zavaravajućeg oglašavanja. </p>
<p>Naime, »osobe koje za to imaju opravdani interes, ovlaštene su od suda zahtijevati da naloži prekid zavaravajućeg, odnosno nedopuštenog komparativnog oglašavanja«. Kako se ne precizira je li »osoba« fizička ili pravna, može se smatrati da i jedne i druge imaju pravo tako što zahtijevati, a to bi u ovom slučaju moglo biti upravo Ministarstvo zdravstva.</p>
<p>Kazne za zavaravajuće oglašavanje za TDR su »prava sitnica«. Naime, pravna osoba kaznit će se kaznom od 50.000 do 100.000 kuna, a fizička osoba odgovorna u pravnoj osobi sa 2000 do 10.000 kuna. Nadalje, mnogima (uključujući i medije) zapravo odgovara skupa i velika reklamna kampanja jer tako dolaze do nezanemariva prihoda, a TDR je jedan od većih oglašivača u Hrvatskoj.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Euro nabujalih mišića</p>
<p>Nova je valuta u svome kratkome vijeku demantirala znalce, stručnjake, prakse, prognozere i (ekonomske) babe-gatare, te postavila neke nove zakone, postojećima unatoč. I još nije gotovo; zapravo tek počinje</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Uzbune još nema. Euro jest u rekordnim visinama prema dolaru i dolar u rekordno niskoj vrijednosti prema euru; pitanje je vremena kada će vrijednost eura preći preko praga od 1,30. Amerikanci se ne uzbuđuju, statistika kaže da je više od polovice vremena tijekom posljednja tri desetljeća dolar ionako »visio« ispod svoje sadašnje vrijednosti, te je i dalje nijansu iznad prosjeka ostvarenih u tom turbulentnom razdoblju.</p>
<p>Jeftin dolar znači više biznisa na drugim stranama, što je poželjno ekonomiji koja sama sebe konzumira s više od 500 milijardi državnog duga. Dolar je za godinu u odnosu na euro izgubio četvrtinu vrijednosti. Euro je postao skup i trebao bi, prema logici svih dosadašnjih trendova, usporiti oporavak dolara začet tek u posljednjim mjesecima 2003. godine. A nije! </p>
<p>Europska komisija je, naime, upravo objavila prve analize i brojke posljednjih mjeseci prošle godine, prema kojima je oporavak počeo i hvata zalet. Ne smeta mu čak ni skupi euro, pa Nijemci izvoze više nego u istom razdoblju godinu prije, iako je euro debelo preskočio dolar. Euro je demantirao sve svjetske vračeve: početkom 2003. zbor stručnjaka okićenih doktorskim titulama i ponekom Nobelovom nagradom za ekonomiju uvjeravao je da je paritet eura i dolara moguć tek u ovoj godini. A sada se, kako stvari stoje, brojke nezaustavljivo mijenjaju u korist europske valute, s tim da Europska središnja banka (ECB) namjerava intervenirati tek ako vrijednost eura preskoči 1,35 dolara, dakle onu simboličnu granicu nakon koje počinju glavobolje. </p>
<p>Za ovih kratkih pet godina koliko postoji, euro je doživio sve što doživljava jedna valuta, osim inflacije. Startao je kao sredstvo elektroničkih transakcija temeljeno na fiksnim tečajevima valuta koje će zamijeniti i kao obećanje u siječnju 1999. Početna vrijednost prema dolaru izgledala je vrtoglava u to vrijeme, 1,19 dolara za euro. Potom je počeo brz silazak nizbrdo do najdublje točke potonuća, kada je euro vrijedio samo 0,84 dolara.</p>
<p>Središnja banka je u rujnu 2000. napokon odlučila raditi što čine sve središnje banke, intervencijom spašavati valutu i krpati štete. U 2001. smjena vlasti u SAD-u značila je i promjene monetarne politike s te strane Atlantika; euro je počeo jačati i na naglom slabljenju dolara. S novogodišnjim vatrometom 2002. euro je ušao u lisnice i od toga je dana počela toplo-hladna, uglavnom poslovna veza Europljana i njihove valute. Tada se malo plakalo za starim novčanicama, čak su i Nijemci bili očarani novinom u koju je ugrađeno sve dobro stvoreno u ozračju deutsch-marke. Ti isti Nijemci će nakon dvije godine svakodnevice s eurom monetu nazivati »teurom« (skupim), a njihova će vlada kršiti svetost financijske discipline koju je uvela njemačka središnja banka. </p>
<p>Svijet se okrenuo na glavu, ali ništa nije umrlo osim starih pravila. Te je godine ECB snižavao kamate, a lani je euro započeo svoj postojani hod uzbrdo gdje je i danas. Biznisu je lakše s eurom jer je razlog povezivanju zajedničkog tržišta koje, eto, uglavnom posluje s istom valutom i bez granica, ali još uz ograničenja nacionalnih propisa. Građani su, pak, spoznali da odlazak u susjednu zemlju nije putovanje u monetarno inozemstvo.</p>
<p>Prosječni Europljani s veseljem su prihvatili euro, nadajući se da će im donijeti više za isto. Kada se očekivanja nisu ispunila i kad su euro doživjeli »skupim« (ne samo u Njemačkoj), naglo su otkrili da je novčanica komplicirana, da je ne vole i da, eto, žale za dobrim vremenima nacionalnih valuta. </p>
<p>Euro, naravno, kao tamošnja službena valuta Crnu Goru nije učinio ništa europskijom nego što jest, što samo potvrđuje da europeizacija leži negdje drugdje, a ne na zamjeni novčanica. Kao što Švedska nije izgubila ništa od europskog štiha odbacivši euro referendumom. Euro neće brzo prigrliti ni pristupajuće zemlje za koje se računa da će ispuniti kriterije za ulazak u eurozonu tek krajem ovoga desetljeća, i to možda i to samo neke.</p>
<p>Euro će ostati ono što jest – zaštitni znak ekskluzivnog kluba bogatih, uspješnih, naprednih, razvijenih, bio skup ili manje skup u odnosu na dolar. Europljani će s jakim eurom lakše putovati jer im on izvan eurozone za isto donosi više. Nova je valuta u svome kratkome vijeku demantirala znalce, stručnjake, prakse, prognozere i (ekonomske) babe-gatare i postavila neke nove zakone, postojećima unatoč. I još nije gotovo; zapravo tek počinje. Proširenje EU-a stvorit će treću po mnogoljudnosti (Kina, Indija, velika Europa) političku cjelinu i najveće tržište. U čemu je, zapravo, i pravi razlog američkog truda na podjelama na »novu« i »staru« Europu. Ujedinjena, posebice gospodarski, preopasan je rival na globalnom igralištu a da bi ga se zanemarivalo. Euro nabujalih mišića je dokaz.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sanader krenuo iz niskog starta</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nova vlada i premijer Ivo Sanader krenuli su u žestokom ritmu. Prvo posjet Istri, onda Dalmaciji, kolektivno čestitanje pravoslavnog Božića u Srpskom kulturnom društvu »Prosvjeta«, posjet Vatikanu i Berlinu, potom odlazak u Bruxelles i Strasbourg. Vlada nastoji odmah poboljšati položaj branitelja i stimulirati obitelji da imaju barem troje djece, ukinula je radnu obvezu liječnicima i obećala izjednačavanje njihovih plaća sa sudačkim... Jedino se zaletjela s PDV-om i odgodila, nakon boljeg uvida u proračun, smanjenje s 22 na 20 posto za 1. siječnja 2005. godine. Nikad nije uputno nekoga hvaliti odmah na početku, dok još nije ispucao sve adute i uvalio loše karte, ali Sanader jednostavno zaslužuje pohvalu za prve poteze. Nastavi li istim načinom i tim tempom, njegova će se vlada jako razlikovati od Račanove. Ono što daje nadu u veću učinkovitost nove vlade je upravo dosad demonstrirani način rada: ona brzo vuče poteze makar i pogriješila, što je za Hrvatsku u sadašnjoj političko-gospodarskoj situaciji jedino rješenje. </p>
<p>Sanader se pojavio kod Pupovca i srpske manjine s predsjednikom Sabora Šeksom i dvojicom ministara, Žužulom i Biškupićem, što, jasno, nikad nije palo na pamet HDZ-u u Tuđmanovo doba, ali nije ni Račanu. Miomir Žužul u Vjesniku najavljuje prve razgovore sa Slovencima već krajem siječnja čime bi se počela sanirati najbolnija točka u hrvatskoj vanjskoj politici. Čini se kao da će nova vlada imati više petlje da počne rješavati upravo ona pitanja koja nisu samo spomenuta kao otvorena u izvješćima EU-a o Hrvatskoj, nego je njihovo rješavanje nužno i samoj Hrvatskoj hoće li se demokratski razvijati. A to su odnos prema manjinama, povratak izbjeglica i prognanika, uspostava pravne države koju neće opterećivati neriješeni sudski predmeti i iracionalne presude.</p>
<p>Jasno je da su Sanaderov brzi start uvjetovale i dvije okolnosti u kojima djeluje njegova vlada: prva je da on nema bonus u svijetu kakav je imala Račanova vlada 3. siječnja 2000., pa stoga mora brzo pokazati demokratsko i za regionalne uvjete liberalno lice svoje ekipe. Druga je da ima mršavu većinu u Saboru koja ovisi upravo o onima kojima su u interesu navedeni uvjeti (Srbi, ostale manjine). Uzevši u obzir i te okolnosti, ne preostaje nam drugo nego pohvaliti iznenađujuće dobar start nove vlade i poželjeti da to ostane njezin način rada. Zasad ostaje konstatacija da je Sanader krenuo iz niskog starta kao da trči sto metara a ne četiri godine.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Slovenska pretjerivanja</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>U nekim slovenskim glasilima odlazak Ivana Šimonovića s mjesta zamjenika ministra vanjskih poslova predstavlja se kao »simbolična, pozitivna poruka Ljubljani«, odnosno kao ustupak Sanaderove vlade Sloveniji, jer se donedavnog Piculina zamjenika u slovenskom tisku pokušava označiti krivcem za prošlogodišnje pogoršanje odnosa između dviju država. </p>
<p>Pritom se i Slovenija predstavlja kao ključna zemlja na hrvatskom putu prema EU i to do mjere da navodno »Zagreb ne može zamisliti uspješan put u Europu ako u predstojećem razdoblju ne bude uspješan i u odnosima s Ljubljanom«. Koliko je istine u tim nagađanjima, vidljivo je iz izjave novog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula koji je rekao da za Uskrs očekuje pozitivno mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za EU, ali i da najavljeni pregovori sa Slovenijom nemaju smisla ako politički vrh te države ne odustane od inzistiranja na dogovoru Račan – Drnovšek. »Spremni smo odustati od međunarodne arbitraže ako Slovenija odustane od toga da polazišna točka razgovora bude onaj nesretni i nespretni dogovor Račana i Drnovšeka«, kazao je Žužul.</p>
<p>Dakle, hrvatska politika se u vezi s tim, u odnosu na »Šimonovićevo razdoblje«, ne mijenja. Ostaje ista. Uostalom, Šimonović je i došao iz New Yorka u Ministarstvo vanjskih poslova da bi, među ostalim, anulirao negativne učinke spomenutog parafiranog sporazuma te pripremio i potom branio proglašenje hrvatskog zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Prema ocjenama mnogih, to je – koliko je bilo do njega – uspješno činio, što u Ljubljani, naravno, nisu popratili pljeskom. Otud i sugestije da je kriv za pogoršanje odnosa, iako su slovenski dužnosnici nudili pakt Beogradu, bespotrebno povlačili veleposlanika iz Zagreba ili davali izjave o Hrvatskoj izvan diplomatskih okvira, da ovaj put ne spominjemo teritorijalne pretenzije. Hrvatska bi, dakako, kako to ističu i dužnosnici nove vlade, željela riješiti otvorena pitanja sa Slovenijom, ali ako to u Ljubljani ne budu željeli postavljanjem uvijek novih ucjena ili »polazišnih osnova« čak i za razgovore – od toga neće biti ništa. Ta eventualna činjenica, međutim, ne bi trebala biti smetnjom hrvatskom putu u Europu jer se o tome ipak odlučuje na nekim drugim adresama. S Ljubljanom će se, dakako, otvoriti vrata za dijalog, ali do pravih pregovora teško će doći ne odrekne li se Slovenija maksimalističkih zahtjeva prema Hrvatskoj. Dok se to ne dogodi, na žalost, suočavat ćemo se i s neutemeljenim pretjerivanjima u tamošnjim glasilima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nametanje neradne nedjelje može dovesti do kršenja vjerskih sloboda vjernika kojima ona nije dan odmora </p>
<p>Nije svim vjerskim zajednicama nedjelja dan odmora. U Hrvatskoj postoji židovska zajednica koja, sukladno četvrtoj Božjoj zapovijedi, svetkuje subotu. Toga su uvjerenja i adventisti, koji su uredili svoje odnose s Vladom Republike Hrvatske i putem Ugovora, te im se jamči slobodna subota. Islamski vjernici na glavnu se tjednu molitvu okupljaju u petak, te su tom prigodom dužni prekinuti svaki posao / Zakon o radu trebao bi definirati obvezni jednodnevni tjedni odmor bez navođenja dana (sadašnji Zakon predviđa nedjelju) za svakoga radnika, bez obzira na kojem se radnom mjestu nalazio (a ne samo za trgovce), a vjernicima omogućiti da svoj tjedni odmor realiziraju sukladno svojim uvjerenjima</p>
<p>JASMIN MILIĆ</p>
<p>Hrvatska je sekularna država koja nema državnu crkvu i u kojoj su sve vjerske zajednice jednakopravne (Ustav Republike Hrvatske, čl. 40, 41) pa, sukladno tome, i njihovi pripadnici imaju jednaka prava na svoje vjerske obrede, te privatno prakticiranje vjere, uključujući i pravo na svetkovanje pojedinih blagdana.</p>
<p>No, bez obzira na činjenicu da u Hrvatskoj de iure ne postoji državna crkva, očito je na različitim područjima kako Rimokatolička crkva, kao većinska crkva hrvatskoga naroda, uživa privilegiju de facto državne crkve. </p>
<p>Osim zajedničkih kršćanskih blagdana poput Božića i Uskrsa (na žalost, mnogi još ne razumiju da ti blagdani nisu samo rimokatolički pa će se nerijetko u povodu tih blagdana u javnim medijima čuti čestitanje Božića ili Uskrsa samo rimokatolicima, iako ih u isto vrijeme slave i protestantske crkve), za državne blagdane proglašeni su i neki isključivo rimokatolički blagdani, poput Tijelova.</p>
<p>Prošle se godine Rimokatolička crkva uključila u kampanju za proglašenje neradne nedjelje, što je rezultiralo i Zakonom o trgovini kojim se regulirala zabrana rada trgovina nedjeljom. Primjena toga zakona, na početku ove godine, dovela je do prave zbrke i nezadovoljstva velikoga broja građana.</p>
<p>Ostaje pitanje jesu li se tim zakonom uistinu zaštitila vjerska prava građana Republike Hrvatske.</p>
<p>Nesporno je da svakome čovjeku treba jednodnevni tjedni odmor. To je biblijski princip koji je reguliran i četvrtom Božjom zapovijedi (U rimokatoličkom dekalogu zapovijed o tjednom odmoru je treća).</p>
<p>No, nije svim vjerskim zajednicama nedjelja dan odmora. U Hrvatskoj postoji židovska zajednica koja, sukladno četvrtoj Božjoj zapovijedi, svetkuje subotu. Toga su uvjerenja i adventisti, koji su uredili svoje odnose s Vladom Republike Hrvatske i putem Ugovora, te im se jamči slobodna subota. Islamski vjernici na glavnu se tjednu molitvu okupljaju u petak, te su tom prilikom dužni prekinuti svaki posao.</p>
<p>Nametanje nedjelje kao neradnoga dana može dovesti do kršenja vjerskih sloboda onih vjernika kojima nedjelja nije dan odmora. Stoga bi Zakon o radu trebao definirati obvezni jednodnevni tjedni odmor bez navođenja dana (sadašnji Zakon predviđa nedjelju) za svakoga radnika, bez obzira na kojem se radnom mjestu nalazio (a ne samo za trgovce), a vjernicima omogućiti da svoj tjedni odmor realiziraju sukladno svojim uvjerenjima. Svakako, svima onima kojima je nedjelja uistinu dan odmora, treba omogućiti prakticiranje njihove vjere. Primjena toga bi se uređivala navođenjem tjednoga dana odmora radnika u ugovor o radu i dosljednim njegovim provođenjem. </p>
<p>Činjenica je da u nekim crkvama opada broj posjeta nedjeljnim bogoslužjima. No, neradna nedjelja nametnuta zakonom neće bitno promijeniti situaciju na tom području. </p>
<p>Mogli smo ovih dana gledati i slušati na televiziji komentare građana glede primjene neradne nedjelje. Oni koji su se na to pozitivno osvrnuli uglavnom su govorili o odlaženju na vikend, zajedništvu obitelji i sl. Malo je njih spomenulo odlazak u crkvu.</p>
<p>Koliko će se posjet crkvenim bogoslužjima nedjeljom povećati, vidjet će se u sljedećim nedjeljama. Hoće li uistinu ljudi hrliti u crkve, ili vrijeme provesti u traženju otvorene trgovine, te kada ju nađu, provesti dobar dio vremena u redu za kruh ili sl.?!</p>
<p>Hoće li trgovci, slobodni od rada nedjeljom, pohađati crkvu? Oni koji su je dosad pohađali, vjerojatno hoće, oni koji to nisu činili dosad, najvjerojatnije, primjenom toga zakona neće doživjeti obraćenje.</p>
<p>Nedjelja je, za većinu kršćana, tjedno sjećanje na Kristovo uskrsnuće. Starozavjetni propisi o šabatu, odnosno o suboti, nisu prenijeti na nedjelju. No, svakako je nedjelja s vremenom poprimila i obilježja dana odmora, s obzirom na to da se toga dana okuplja vjernička zajednica. </p>
<p>Pohvalno je da toga dana vjernici posjećuju bogoslužja svojih crkava, te da provedu vrijeme s obitelji.</p>
<p>To isto pravo trebaju imati i pripadnici onih vjerskih zajednica kojima nedjelja nije dan odmora već neki drugi dan. </p>
<p>No kako će, na primjer, pripadnik židovske ili adventističke vjerske zajednice, koji rade u trgovini, tražiti slobodnu subotu kada je ne može nadoknaditi radnom nedjeljom?!</p>
<p>Poteškoće za te vjernike su moguće.</p>
<p>Modernom čovjeku definitivno je potreban tjedni odmor, kako u duhovnom tako i u tjelesnom smislu. O tjednom se odmoru treba govoriti, za njega se treba boriti, treba ga i zakonom definirati, i omogućiti njegovo provođenje, no nije dobro svima nametati isti dan.</p>
<p>Mi, vjerski službenici, sa svoje strane trebamo učiniti sve da ljudima posvijestimo značenje dana odmora, i motivirati ih da ga posvećuju Bogu, obitelji i bližnjima.</p>
<p>Poštivanje manjina, pa tako i različitih vjerskih zajednica, pokazatelj su zrele demokracije. </p>
<p>Stoga se i prilikom reguliranja vjerskih blagdana ili tjednog neradnog odmora, zakonom, treba imati na umu da je Hrvatska multikulturalna, multietnička i multireligijska zemlja, i da će, približavanjem Europi, to sve više biti.</p>
<p>Stoga je neradna nedjelja za vjernike kojima je ona uistinu dan odmora, nužna, no reguliranje neradne nedjelje zakonom nije dobro i može ugroziti vjerske slobode u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tko vara svoju državu ili je za liječenje ili za zatvor</p>
<p>Nije mi jasno zašto se naši ljudi, putujući diljem svijeta, najčešće vraćaju u domovinu, eventualno, s riječima: »Svuda je lijepo, ali doma je najljepše«! Zašto nam je doma najljepše? Zar stoga što se u nas, da spomenem i danas aktualnog Matoša, nitko ne može proslaviti svojim djelima, nego isključivo slikanjem sprijeda i straga ili prikazivanjem obnaženih fotografija, ulaženjem u intimu postelje, stola, doma i braka?... Dolazak na vlast ne bi smjelo biti uskakanje u skupe automobile i odijevanje po posljednjoj modi</p>
<p>ŽELJKO MATAJA</p>
<p>Nitko pametan i ne pomišlja da postoji društvo bez siromašnih, a još i manje bez potrebnog milosrđa. No u pitanju je gospodarski proces u kojem samo fiskalne mjere mogu biti prostor iz kojeg će se namiriti socijalne ustanove za skrb o onima koji, zbog različitih razloga i osobnih pobuda, nisu u stanju živjeti bez tuđe pomoći. </p>
<p>To ne može biti parola ili televizijska snimka s reportažama o napuštenim osobama koje se posjećuju da bi ih kamera prikazala gledateljima, ostavljajući dojam socijalnog obzira.</p>
<p>Uvijek me nervirao prigodni pijetet što se javlja jednokratno u smislu poruka: briga o malim ljudima, »borba protiv siromaštva ili otvaranje besplatnih kuhinja. Pouzdano znam da je apel upućen tzv. malim i siromašnim ljudima solidariziranje s masama u kojima političari sudjeluju prigodno. Velikima se uistinu osjećaju samo oni što ne uspijevaju nigdje osim u politici koja »proizvodi« siromašne i koja se onda iskupljuje javnim milosrđem.</p>
<p>Poznato je da su skandinavske zemlje neka vrsta socijalnog uzora, ali je gotovo nepoznato kako se razina standarda za socijalni uzor postiže, primjerice, u Švedskoj. U Švedskoj postoji progresivni porez. Neoženjena (neudata) zaposlena osoba od svoje zarade izdvaja 40 posto poreza. Nadalje, ovisno o broju djece, smanjuje se porezna obveza prema državi. Samim tim nije im potreban don Baković s populacijskim pokretom koji se bavi uvjeravanjem umjesto da se o njemu brine država djelovanjem.</p>
<p>Honorarni rad gotovo i ne postoji jer su mogućnosti zarađivanja balansirane limitom preko kojeg porez raste u mjeri koja ne stimulira zarađivanje. Naime, od zarade i do 90 posto može ići u prihod državi, a ostatak u osobni godišnji prihod. Ljudi u Švedskoj i bez porezne uprave točno znaju kad im se njihov rad za »druge« više ne isplati. Drugim riječima, honorarni rad stimulira otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Oporezivanje luksuznih predmeta, alkohola i duhana je takvo da ljudima jedino preostaje napijanje u slobodnim carinskim zonama ili se konzumiranje alkohola pretvara u ugođaj, a ne u mogućnost što je u nas prepoznajemo nasiljem na cestama, u lokalima ili na drugim javnim mjestima.</p>
<p>Njihova slabo naseljena područja oni ne nazivaju nerazvijenim područjima koja su u nas dobila novo ime: »od posebne državne skrbi«, nego stvaraju strateške i gospodarske pretpostavke njihova razvoja kreditnim i drugim poticajnim uvjetima. Naravno, u prvim godinama takvi poticaji idu na teret države da bi nakon toga od naseljavanja i ustanovljenog gospodarstva u njima država imala trajne koristi od tog gospodarskog osamostaljenja.</p>
<p>Valja li podsjetiti na, recimo, pustopoljine što se protežu od Plitvičkih jezera do naše razvedene i siromašne obale? Nije li tužno gledati područja koja je mladež napustila da bi u potrazi za prosperitetom prodala dostojanstvo rada za urbano životarenje što giba od trgovanja na crno pa do služenja po ustanovama i kafićima.</p>
<p>Osobito valja naglasiti da u Švedskoj osoba koja nemoćna leži na cesti ima samo dvije mogućnosti. Jedna se odnosi na liječničku pomoć, a druga na azil za pijance. Nakon tretmana se pijancu oduzima od plaće ako je zaposlen, a ako nije, ukazuje mu se medicinska skrb.</p>
<p>Naravno, sve spomenute gospodarske i fiskalne mjere prati izvršna vlast učinkovitim sankcijama. U Švedskoj malo tko pokušava prevariti državu. U njoj su svi građani policajci koji kad nekoga primijete da na ulici mijenja novac, preprodaje cigarete ili alkohol. I prijavljuju ga psihijatru, a ne policiji. A komu bi drugom kad su svi građani policajci koji čuvaju ono što su izgradili i odnjegovali kao zakon u sebi, a ne na papiru.</p>
<p>Ljudi koji varaju svoju državu, misle na sjeveru Europe, ili su za liječenje ili za zatvor. Njihovo je domoljublje iskreno, a ne obrtničko, kako volim reći za one što jednu ruku drže na prsima a drugom prikrivaju neoporezovani novac. Ljudi su naprosto ponosni na ono što su sami izgradili, baš kao i ljudi što su gradili svoj vlastiti dom. Njihovo je pjevanje himne iskreno kao i njihov nacionalizam, koji je ponosan na svoje, ali bez namjere da druge nacije ugrožava, omalovažava ili vrijeđa.</p>
<p>Nije mi jasno zašto se naši ljudi, putujući diljem svijeta, najčešće vraćaju u domovinu, eventualno, s riječima: »Svuda je lijepo, ali doma je najljepše«! Zašto nam je doma najljepše? Zar stoga što se u nas, da opet spomenem i danas aktualnog Matoša, nitko ne može proslaviti svojim djelima, nego isključivo slikanjem sprijeda i straga ili prikazivanjem obnaženih fotografija, ulaženjem u intimu postelje, stola, doma i braka?</p>
<p>Naši nam problemi umanjivanjem ili prigodnim pijetetom neće postati manji, niti ćemo proglašavanjem načela jamčiti sustav od kojeg bi valjalo očekivati socijalni probitak. Vrijeme je, čini se da je posljednji trenutak, razmisliti o zemljama koje bi nam trebale biti uzor. Prenemaganje i gluma s nastojanjem ulaska u Europu nije samo pitanje suradnje s Haagom i ispunjavanje upitnika. To je niz, prije svega, fiskalnih mjera i postupaka koji doslovce potiču na dobrotu, rad i njegove vrijednosti.</p>
<p>Dolazak na vlast ne bi smjelo biti uskakanje u skupe automobile i odijevanje po posljednjoj modi, nego osobni primjer koji se dokazuje u resoru koji je povjerila politika, a ne prikazivanjem u svečanim ložama i u javnim kuhinjama.</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Protiv hladnoće ličkim čarapama, češnjakom i rumom</p>
<p>Radnike na cesti motivira novac / Kolporteri odolijevaju hladnoći toplom odjećom i time što neprestano uređuju svoj štand premještajući novine / Slikar Ivan iz Bogovićeve ulice djeluje preventivno. On svako jutro prvo posluša prognozu vremena, a onda odlučuje hoće li sa svojim slikama izići na ulicu</p>
<p>»Budite vi tu pet sati u komadu pa ćete vidjeti kako je raditi zimi u gradu na otvorenom«, rekao nam je u srijedu, kad smo ga pitali kako je, Tomislav Jurić koji na ulazu u Importanne centar već šestu godinu prodaje Dinamove kalendare.</p>
<p> Jako mu je hladno, iako je bilo i nižih temperatura nego što je to aktualnih nula Celzijevih stupnjeva, no gore od toga bilo mu je, kaže, kada su ga provocirali zbog prodaje kalendara jer u Zagrebu ne navijaju svi za Dinamo. Kalendari se danas prodaju slabo, za razliku od vremena kada se Dinamo zvao Croatia. No, za lošiju prodaju okrivljuje drugu poziciju svojih miljenika na tablici HNL-a. I on je, kao i svi drugi koje smo obišli toga dana, »oboružan« rukavicama, šalom i kapom.</p>
<p>»Ja se grijem neprestanim hodanjem, no nije tako hladno kako zna biti«, tješio se njegov susjed Marinko Marković, koji na štandu prodaje navijačke rekvizite. Ne prodaje ambleme samo zagrebačkih klubova, već i one »omraženog neprijatelja«, no pred derbi to sve sprema jer »tada to nije pametno prodavati«.</p>
<p>»Na ulici nitko nije zato što to želi, već zato što nema izbora«, objašnjava Ivan Kasnić, prodavač rabljenih romana na Glavnom kolodvoru. Mislio je da u tom poslu neće moći izdržati, no radio je i na minus 20 Celzijevih stupnjeva. Njega motivira novac, iako kaže da je zadnjih dva dana »gadno«, a posebno ujutro, od 8 do 11 sati, i popodne, od 16 sati pa dok ne zatvori štand. Ne pomaže ni zubato sunce. Njegov, pak, susjed Anđelko Crnolatac, čistač cipela, rješenje protiv hladnoće nalazi u čaju pomiješanom s dva decilitra ruma. Zanimljivo je što kaže: »Na poslu ne pijem alkohol, a uz to, moram paziti i na svoje zdravlje jer ipak imam već 62 godine«. </p>
<p>Kolporteri odolijevaju hladnoći toplom odjećom i time što neprestano uređuju svoj štand premještajući novine. U Frankopanskoj ulici na broju 12, unatoč hladnoći, radnici moraju postaviti skelu kako bi poduprli balkon koji je u jako lošem stanju. Kada zatopli, kažu, počet će i s obnovom fasade. </p>
<p>Svima njima Venčeslav Špilak, poeta češnjaka, koji je u srijedu na Trgu bana Jelačića imao svoj performans, preporuča, naravno, češnjak, »jer ako ga jedeš, onda ti je dobro«. »Istina, možeš se malo prehladiti, ali ne i jako razboljeti«, rekao je i potkrijepio tu tvrdnju svojom praznom torbom u kojoj se nalazilo tek nekoliko primjerka njegove zbirke pjesama i recepta, a koju je posvetio Janici Kostelić. Toga jutra je s uspjehom, naime, prodavao svoja »rješenja« protiv gripe. </p>
<p>Ana Novak, prodavačica peciva pokraj kultnog zagrebačkog mjesta okupljanja – »kod Krleže«, rješenje protiv hladnoće pronašla je u pravim ličkim čarapama, dok Kraljevima ulice, pohvalili su se, ništa ne smeta osim kiše i vjetra, a i tada živa mora pasti na više od četiri stupnja ispod ništice, da bi ih otjerala. Cvjećarima koji su zbog hladnoće još prije dvanaest sati napuštali svoja prodajna mjesta na Splavnici, oni su i toga jutra nadu u toplija vremena prenosili dalmatinskim pjesmama.</p>
<p>Slikar Ivan iz Bogovićeve ulice djeluje preventivno. On svako jutro prvo posluša prognozu vremena a onda odlučuje hoće li sa svojim slikama izići na ulicu, dok cvjećare s Cvjetnoga trga – zaljubljeni mladi bračni par 50-ih godina, kako su rekli za sebe – grije ljubav i to što su stalno na hladnom, pa se ne mogu razboljeti stalnim mijenjanjem toplih i hladnih prostorija.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Neispravna gotovo nova »kia« skoro ga koštala života </p>
<p>Zagrebački taksist Ivan Šarić potužio nam se u srijedu na »katastrofalnu nekvalitetu« monovolumena »kia carnival II« jer mu je, među ostalim, u vožnji otkazao upravljač, što je vozača skoro došlo glave. Na automobilu koji je, kao novi, prije samo 16 mjeseci kupio na leasing PBZ-a (s kamatama košta 24.000 eura) kod tadašnjeg zastupnike Kije – Kije Zagreb, dogodilo se nekoliko ozbiljnih kvarova i to unatoč redovitom održavanju kod ovlaštenih servisera. Šarić je zbog toga kod sadašnjeg zastupnika »KMAG-a« u Stupniku zatražio zamjenu automobila, a preko odvjetnika čak i materijalnu odštetu, no to mu je odbijeno.</p>
<p>»Čim sam ga kupio, automobil je imao više sitnih problema koji su djelomično ispravljeni no u međuvremenu sam potrošio sve HAK-ove markice za besplatnu vuču, a pretrpio sam i znatnu poslovnu štetu«, kaže Šarić. Među sitne probleme, međutim zacijelo ne spada hrđa karoserije koju je, tvrdi, zapazio već deset mjeseci poslije kupnje. Kada je vozilo prošlo 52.000 kilometara, potpuno se raspala mjenjačka kutija. »Kvar se dogodio u Njemačkoj, a kako Kia ne daje mobilno jamstvo, morao sam u tamošnjem ovlaštenom servisu platiti čak 4061 eur za uklanjanje kvara i još oko 1000 eura za vuču, vožnju u vlaku i noćenje u hotelu«, nabraja taksist. </p>
<p>Budući da je vozilo bilo još pod garancijom, uvoznik »kije« za Hrvatsku kompenzirao je (samo) trošak popravka, ali s mjesec dana zakašnjenja. </p>
<p>Nije trebalo dugo čekati da na 59.700 prijeđenih kilometara u okolici Splita otkaže i upravljač. Razlog: istrošenost kardana volana. »Prava je sreća što se to dogodilo u ravnini, ispred 'T' križanja, jer nas je svih sedam, koliko nas je bilo u automobilu, moglo završiti u provaliji«, požalio se s razlogom uzrujani Šarić. </p>
<p>On o svim radovima na svom automobilu posjeduje dokumentaciju. Pisao je i u sjedište tvornice u Južnoj Koreji, te najavljuje da će istjerati mak na konac s hrvatskim zastupnikom Kije. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Plinske peći treba kontrolirati svake godine </p>
<p>Kad se radi o ljudskom životu, cijena stručnoga pregleda nije vrijedna spomena</p>
<p>Smrt troje mladih studenata zbog trovanja ugljičnim monoksidom potresla je ovih dana javnost i aktualizirala pitanje ispravnosti plinskih trošila u kući. Zvonko Babić, pročelnik Sekcije za plinoinstalatere i plinoservisere pri Udruženju obrtnika Grada Zagreba, naglašava da se većina nesreća uzrokovana plinom dešava zbog neispravnih dimnjaka ili plinskih trošila.</p>
<p>Svako kućanstvo trebalo bi barem jednom godišnje prekontrolirati plinska trošila, i to prije sezone grijanja, no mnogi to ne čine ili čine na neodgovarajući način.</p>
<p> »Problem je u tome što ljudi često ne zovu ovlaštene servisere, nego se radije odlučuju za tzv. fušere, jer misle da će tako proći jeftinije. Na kraju, međutim, takvu uslugu, koja je nerijetko i upitne stručnosti – preplate«, naglašava Babić. Prema njegovim riječima, ovlašteni servisi imaju točno određene cjenike usluga. Tako će, primjerice, dolazak u zonu šireg centra grada s pregledom trošila i popravak sitnog kvara majstor iz ovlaštenog servisa naplatiti između 140 i 180 kuna, plus PDV.</p>
<p>»Ljudi svake godine uredno odvode svoje automobile na tehnički pregled i servis, a to bi trebali činiti i s plinskim trošilima. Dok, međutim, njihova peć radi i njima je toplo, zaključuju da je s njom sve u redu i ne pitaju se je li ona zaista sigurna«, rekao je Babić.</p>
<p> Prema njegovu iskustvu, tehnička kultura građana ipak je u laganom porastu u odnosu na prije deset godina, jer je tada ipak bilo više ovakvih nesreća. </p>
<p>Svi građani koji još nisu obavili kontrolu svojih plinskih trošila, mogu se na telefon broj 4877 888, kod Udruženja obrtnika Grada Zagreba informirati o ovlaštenim plinoservisima u gradu. U svakom slučaju, cijena godišnjeg pregleda, koja iznosi koliko i cijena jedne frizure, na primjer, nije vrijedna spomena kada se radi o ljudskom životu. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mališani protrčali Dinamovim stadionom</p>
<p>U sklopu programa Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, koji svake godine organizira besplatno zimovanje za djecu iz socijalno ugroženih obitelji, počasni krug na Dinamovu stadionu optrčalo je 109 djece koja školske praznike provode u Gradu mladih u zagrebačkoj Dubravi. Nakon stadiona, djeca koja su na zimovanje stigla preko gradskih centara za socijalnu skrb, posjetila su i Zoološki vrt.</p>
<p> Za mnoge je to bio prvi susret sa sibirskim tigrovima, kalifornijskim morskim lavom, no neki, poput Nikole Pavunčeca (9) iz Botinca, bili su u Zoovrtu već nekoliko puta.</p>
<p> »Odlično, nemam riječi. Družimo se, igramo i jako sam sretan što praznike provodim u Dubravi«, rekao nam je Nikola. Iako se nisu susreli s nogometašima Dinama koji su još uvijek na odmoru, posebno ga je razveselio posjet maksimirskom stadionu </p>
<p> U Gradu mladih borave najmlađi dok su nešto starija djeca otputovala u Crikvenicu, njih 199, i u Dugu uvalu, u kojoj boravi 113 djece. »Očekivali smo i više djece no roditelji se nisu odazvali pozivu. I dok je za ljetovanje dovoljno ponijeti kupaće gaćice, za zimovanje je, s obzirom na materijalne mogućnosti roditelja, teže opremiti dijete«, objašnjava odgajateljica Sanja Piskrec. </p>
<p> U sklopu zimovanja djeca su pod stalnim nadzorom pedagoga. »Ovim programima želimo, prije svega, osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu kao i socijalizaciju među vršnjacima«, ističe Sanja Piskrec. Tijekom dana za djecu su organizirani razni sportsko-rekreacijski sadržaji, izleti i disco. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kreativne radionice </p>
<p>Do 10. siječnja u Centru za kulturu Trešnjevka školska djeca mogu pohađati radionice ilustracije, animacije, izrade malih figura, origamija, akvarela i decoupagea. Radionice se održavaju ujutro od 11 do 12.30 i poslijepodne od 16.30 do 18 sati. Sve radionice su besplatne. Informacije na telefone broj 3027-411 i 3027-247.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>»Konjanik« Branka Ivande u hrvatska kina stiže preko Srbije</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Vijest da će povijesni film »Konjanik« redatelja Branka Ivande svoju premijeru doživjeti najprije u Beogradu, a tek potom u Zagrebu, ovih je dana dobila i službenu potvrdu od njegova producenta Stanka Babića. </p>
<p>»Već u ponedjeljak imam sastank s ljudima u Beogradu radi završnih dogovora, a premijera filma će se održati u Sava centru. Vjerojatno ćemo imati tri uzastopne premijere, nakon čega će film krenuti u distribuciju po Srbiji iako još ne znamo koja će verzija biti prikazana«, otkrio nam je Babić. </p>
<p>Naime, »Konjanik« za sada ima dvije verzije i to redateljevu koja traje dva sata i dvadeset minuta, te producentsku verziju koja je skraćena za 25 minuta. </p>
<p>»Redateljska verzija će ići po festivalima, dok će ova kraća verzija biti prikazana u kinima. Na skraćivanje smo se, između ostalog, odlučili i zbog činjenice da je redateljska verzija bila malo preduga i iskočila iz standarda koji prikazivači preferiraju budući da im se kod dužih filmova gubi jedna kino predstava na dan«, objašnjava Babić dodajući da se za prikazivanje u Srbiji odlučio isključivo zbog marketinških razloga. </p>
<p>»Dosta dobro poznajem njihovo tržište i znam da oni vole ići u kino. U Hrvatskoj je zadnjih pet- šest godina nemoguće natjerati publiku u kina niti na strani film, a kamoli domaći. Ako 'Konjanik' prikupi dovoljno gledatelja u Srbiji možda će ga onda htjeti gledati i u Hrvatskoj«, kaže Babić dodajući da mu partneri u Srbiji garantiraju mnogo gledatelja i da tamo postoji interes za »Konjanikom«. S obzirom da je prilično loš srpski povijesni film »Zona Zamfirova« u Srbiji prikupio respektabilnu brojku gledatelja, onda ne zvuči nemoguće da i sasvim solidni »Konjanik« nađe svoju publiku. Hrvatska će publika film gledati nakon srpske, a nakon kina će na televiziju stići i petodijelna serija koja je snimana istovremeno s filmom i u kojoj će biti dosta scena koje nisu prikazane u filmu. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dva nova spota Pipschips</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Dani posvećeni isključivo obitelji za Dubravka Ivaniša pomalo dolaze kraju. Naime, nakon nedavnog rođenja kćerkice Lucije, Ripper je svaki slobodni trenutak provodio sa suprugom Yayom i njihovom kćeri, no sada je vrijeme, smatra, da se vrati poslu punom parom. Tako ćemo već u petak, 9. siječnja, u novoj emisiji HTV-a »Bljeskalica«, moći pogledati premijeru video spota »Kako funkcioniraju stvari«. Spot koji je ujedno treći singl s albuma »Drveće i rijeke« režirala je Tanja Golić.</p>
<p>Osim ovog singla, Dudo i njegov band rade na još jednome, a riječ je o pjesmi »2x2«. Pipsi su snimili spot koji potpisuje Mauro Ferlin, stari suradnik benda, a kao lokacija odabran je Dom hrvatskih branitelja u Puli. Zanimljivo je da se u ovom videospotu prvi put nakon puno godina pojavljuje i sama grupa. Premijera ovog, više od šest minuta dugačkog videospota, se očekuje kroz koji mjesec.</p>
<p>Kad je snimao album, Dudo je više puta izjavio kako će dati sve od sebe da band u živo zvuči još bolje nego dosad. Okupio je ekipu od 10, 11 članova, a kakav je zvuk postigao ove će subote, 10. siječnja, moći čuti njegovi obožavatelji u Ljubljani. Pipsi će zasvirati u Orto baru i bit će to njihov prvi slovenski koncert otkako imaju novi album.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na britanskoj premijeri »Samuraja« Tom Cruise dva i pol sata pričao s obožavateljima</p>
<p>LONDON, 7. siječnja</p>
<p> – Stanovnici Londona koji su se u utorak navečer uputili na Leicester Square ispred kina Odeon nisu mogli vjerovati što vide, jer zvijezda novog filmskog hita »Posljednji Samuraj« ne samo da je došla na premijeru, već je i ispunila svoje obećanje i dala autogram svakome tko ga je htio. 41-godišnji Tom Cruise na crveni je tepih došao sa svojom djevojkom, španjolskom glumicom Penelope Cruz, a s otprilike četiri tisuće fanova Tom se družio dva i pol sata. </p>
<p>Obožavam ovo, a posebno London«, izjavio je Cruise. »Dobio sam nekoliko bračnih ponuda i bilo je veoma zabavno. Ljudi su došli u osam ujutro i čekali hoću li se pojaviti ili ne. </p>
<p>Ma, to je savršeno, idući put kad ću gostovati u Londonu, na Leicester Square ću doći u zoru«.</p>
<p>Premda je i nju oduševio prizor koji je zatekla ispred kina, Penelope Cruz nije cijelo vrijeme bila uz svog dečka. Naime, njezina prekrasna kreacija koju potpisuje Valentino nije joj dozvolila da dva i pol sata provede na hladnom siječanjskom danu. </p>
<p>Nakon samo 15 minuta razgovora s obožavateljima, Pen se uputila u kino, gdje su zvijezdu filma čekali i ostali uvaženi gosti poput Billa Wymana i Nell McAndrew.</p>
<p>»The Last Samurai« prekretnica je u karijeri Toma Cruisea. Već je zaradio nominaciju za najboljeg glumca na Zlatnom globusu, a smiješe mu se i druge nagrade.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nagrada za životno djelo Američke udruge redatelja Mike Nicholsu</p>
<p>LOS ANGELES, 7. siječnja</p>
<p> – Američki filmski redatelj Mike Nichols primit će nagradu Američke udruge redatelja (DGA) za životno djelo, objavio je predsjednik DGA Michael Apted.</p>
<p>Redatelj poznatih filmova poput »Tko se boji Virginije Woolf« i »Diplomac« u svojoj je 37 godina dugoj karijeri »zabavljao milijune filmskih gledatelja sa stilom, inteligencijom i dobrim humorom«, kazao je Apted.</p>
<p>Nagrada za životno djelo bit će dodijeljena 7. veljače na 56. godišnjoj svečanosti dodjela DGA nagrada.</p>
<p>Rođen u Berlinu 1931. godine Nichols je započeo svoju karijeru u SAD-u kao glumac i kazališni redatelj. On je također i jedan od osnivača komedijaške trupe iz Chicaga u kojoj su otkriveni talenti poput kultnog, ali nažalost pokojnog, komičara Johna Belushija. Njegov prvi film »Tko se boji Virginie Woolf« iz 1966. omogućio je Elizabeth Taylor da osvoji Oscara za najbolju glumicu. </p>
<p>Nichols je dobio Oscara, Zlatni globus i nagradu Britanske akademije za film »Diplomac« 1967. godine, a glumci Anne Bancroft i Dustin Hoffman osvojili su Zlatne globuse kao najbolja glumica i najbolji glumac.</p>
<p>Nicholsovi poznatiji filmovi su »Silkwood«, »Zaposlena djevojka« i »Razglednice s ruba«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Celine Dion dobila svoju zvijezdu</p>
<p>LOS ANGELES, 7. siječnja</p>
<p> – Pjevačica Celine Dion, koja je prošlu godinu, za razliku od prijašnje dvije, obilježila stalnim pjevačkim angažmanom, a ujedno i najvećom zaradom, prvi tjedan nove godine pamtit će po daru kojem se, kako je sama rekla, nije nadala. Velika pjevačica je, naime, 6. prosinca postala vlasnica još jedna zvijezde na holivudskom »Šetalištu slavnih«. Uoči same svečanosti, kad se obraćala novinarima iz cijelog svijeta, Celine je zaplakala.</p>
<p>Tijekom svoje karijere Celine Dion je prodala više od 155 milijuna albuma širom svijeta, te tako postala najprodavanija glazbenica svih vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Gospodar prstenova: Povratak kralja« favorit Američke udruge redatelja</p>
<p>LOS ANGELES, 7. siječnja</p>
<p> – »Gospodar prstenova: Povratak kralja« donio je svom redatelju Peteru Jacksonu treću nominaciju za nagradu Udruženja redatelja Amerike (DGA) što ga čini prvim filmašem koji je nominiran za tu nagradu treći put za redom. Za najboljeg redatelja su, uz Jacksona, nominirani i Sofia Coppola za film »Lost in Translation«, Clint Eastwood za »Mističnu rijeku«, Gary Ross za »Seabiscuit«, te Peter Weir za »Gospodara i ratnika«. Pobjednik će biti poznat 7. veljače, na 56. po redu dodjeli ove nagrade. </p>
<p>Novozelandski redatelj Peter Jackson za istu je nagradu već nominiran za prva dva dijela trilogije temeljene na kultnim romanima J. R. R. Tolkiena, ali je nije osvojio. Završni dio trilogije po mnogim je ocjenama najspektakularniji do sada, a tome u prilog ide i rekordna zarada filma koji je u američkim kinima zaradio blizu 300 milijuna dolara u samo tri tjedna prikazivanja. Uostalom, mnogi predviđaju da bi Jackson svog prvog Oscara mogao dobiti upravo za režiju »Povratka kralja«. Ujedno, upravo ovu nagradu mnogi ističu kao najtočnijeg prognozera u dodjelama Oscara, koja će se održati tri tjedna kasnije, a od 1949. godine, od kada se dodjeljuje nagrada DGA, samo je šest puta pobjednik Oscara bio neki film koji oni nisu nagradili. </p>
<p>Sofia Coppola, kći kultnog filmaša Francisa Forda Coppole, svoju je prvu nominaciju za najboljeg redatelja z aslužila dramom »Lost in Translation«, koja bi konačno mogla donijeti prvog Oscara svom glavnom glumcu, genijalnom komičaru Billu Murrayju. Uz Coppolu, i redatelj »Seabiscuita« Ross također je osvojio svoju prvu nominaciju za ovu nagradu. </p>
<p>Holivodski veteran Clint Eastwood ne pojavljuje se u svom novom filmu, ali je toliko oduševio kritiku i svoje kolege da je dobio nominaciju za režiju »Mistične rijeke«, no šanse mu umanjuje činjenica kako je već osvojio istu nagradu filmom »Nepomirljivi«. Australski redatelj Peter Weir nominiran je za režiju spektakla »Gospodar i ratnik«, a već je tri puta nominiran za filmove »Svjedok«, »Društvo mrtvih pjesnika« i »Trumanov show«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Courtney Cox čeka bebu</p>
<p>LOS ANGELES, 7. siječnja</p>
<p> – Ono što joj u »Prijateljima«, seriji koja ju je proslavila, nikako nije pošlo za rukom, u stvarnom životu, srećom, jest. Courtney Cox, koja se godinama trudi da postane majka, sa svojim suprugom, glumcem Davidom Arquetteom, čeka dijete, u četvrtak je objavila njihova glasnogovornica.</p>
<p>Glasnogovornica popularne Monice kazala je da je 39-godišnja glumica u blaženom stanju, te da je to ujedno sve što može reći budući da joj ostali detalji nisu poznati. Podsjetila je da je Cox nekoliko puta u proteklih par godina zbog zdravstvenih problema morala pobaciti.</p>
<p>Cox i Arquette, koji su se oženili u lipnju 1999. godine, javno su progovorili o problemima koji ih onemogućuju da postanu roditelji, a u prošlogodišnjem su intervjuu jednoj tv-kući kazali kako će, ne uspiju li prirodnim putem, sreću okušati u umjetnoj oplodnji.</p>
<p>Možda su upravo životni problemi Courtney Cox inspirirali producente popularne serije, budući da se u posljednjem serijalu »Prijatelja« Monica i Chandler, nakon bezbroj pokušaja normalne oplodnje, odlučuju na posvajanje djeteta. Posljednjih 10 epizoda »Prijatelja« u Americi će se početi prikazivati u travnju.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ekipa koja prati »Spirit« živi po marsovskom vremenu</p>
<p>PASADENA, 7. siječnja </p>
<p> - Ekipa koja prati istraživanje na Marsu, gdje je NASA spustila u noći sa subote na nedjelju robot »Spirit«, prilagodila je vrijeme onome na Marsu pa joj dan traje 24 sata 39 minuta i 35 sekundi. </p>
<p> Kako bi ostali usklađeni s crvenim planetom, astronom sa Sveučilišta Cornell Steve Squyres i njegovih 280 kolega nose posebne satove.</p>
<p> »Mi smo robovi Marsova vremena«, rekao je Firouz Naderi, menadžer NASA-ina programa istraživanja Marsa robotskim vozilom.</p>
<p>U taj 820 milijuna dolara vrijedan projekt uključen je i drugi robot, »Opportunity«, koji bi se 24. siječnja trebao spustiti na drugu stranu planeta, suprotnu onoj gdje je »Spirit«.</p>
<p> Roboti na solarnu energiju većinu posla moraju obavljati između 10:00 i 14:00 sati po Marsovu vremenu, kada je Sunce na najvišoj točki na Marsovu nebu.</p>
<p> Tijekom 90 dana misije to čeverosatno razdoblje pada u drugi dio dana na Zemlji tako da su se članovi misije morali prilagoditi.</p>
<p> Članica misije Julie Townsend nosi dva sata - jedan na lijevoj ruci koji pokazuje vrijeme na Zemlji, a drugi na desnoj prilagođen je vremenu na Marsu.</p>
<p> »To je vrlo korisno jer neke stvari znam samo po Marsovu vremenu«, rekla je Townsend o svom posebno modificiranom satu vrijednom 150 dolara.</p>
<p> Ipak, prelazak na Marsovo vrijeme otežava im koordinaciju s vanjskim svijetom koji se čvrsto drži zemaljskoga sata, jer, kako su rekli, »baby sitterice ne rade po marsovskom vremenu«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Petnaest godina filmskog uživanja</p>
<p>Nagrade za životno djelo pripale Kevinu Costneru, Anthonyju Minghelli i Jimu Sheridanu, a Scarlett Johansson pripala je Nagrada za zvijezdu u usponu / Festival nerijetko proglašavaju »festivalom oscarovskih nadanja«, pa ne začuđuje što privlači ne samo gledatelje nego i slavne filmske zvijezde</p>
<p>PALM SPRINGS, 7. siječnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Posljednjih se 15 godina svakoga siječnja u toplom ozračju pustinje Coachella Valley u Južnoj Kaliforniji održava Međunarodni filmski festival u Palm Springsu. To je jedan od najvećih filmskih festivala u Sjevernoj Americi, a prikazuje više od 200 filmova iz šezdesetak zemalja. Posebna mu je vrijednost brojna publika, koja svake godine u velikom broju hrli na projekcije. Prošle godine bilo je više od 85. 000 gledatelja.</p>
<p>Festival je osnovao 1990. tadašnji gradonačelnik, a kasnije kongresmen, pokojni Sonny Bono, s nakanom da u tome dijelu Kalifornije, nadomak Los Angelesu, predstavi publici umjetničke filmove i autore iz cijeloga svijeta. S obzirom na to da se festival održava neposredno uoči proglašenja nominacija za Oscare (27. siječnja) i dodjele Zlatnih globusa (25. siječnja) nerijetko ga proglašavaju »festivalom oscarovskih nadanja«, pa ne začuđuje što privlači ne samo gledatelje nego i slavne filmske zvijezde.</p>
<p>Ova godina bit će posebno atraktivna jer je u službeni program za nagrade uvršten 51 film, od 55 koliko ih je prijavljeno za nominacije za Oscara za film na jeziku koji nije engleski.</p>
<p> Tako će publika u Palm Springsu biti jedna od rijetkih koja će imati uvid u gotovo sve prijavljene filmove u toj skupini, a među kojima su mnogi koji su već postigli uspjeh na međunarodnim festivalima. Među njima treba spomenuti ruski film »Povratak«, zatim afganistanski »Osama«, njemački »Goodbye Lenjin«, kanadski »Invazija barbara«, bosanskohercegovački »Gori vatra«, turski »Uzak«, danski »Reconstruction«... </p>
<p>Hrvatski film »Svjedoci«, iako je naš kandidat za nominacije za Oscara, nije u konkurenciji Palm Springsa jer je u službenom programu festivala u Berlinu u veljači, gdje će imati međunarodnu premijeru i izlazak u svijet. </p>
<p> U sklopu festivala bit će dodijeljene i posebne nagrade uglednim filmskim umjetnicima – glumcu, redatelju i producentu Kevinu Costneru, redateljima Anthonyju Minghelli i Jimu Sheridanu, skladatelju Dannyju Elfmanu i producentu Richardu D. Zanucku. Nagradu za zvijezdu u usponu dobit će mlada glumica Scarlett Johansson, koja se proslavila ulogom u filmu »Lost in Translation« Sophie Coppole, dok je Sonny Bono Visionary Award ove godine pripala piscu Sidneyu Sheldonu. </p>
<p> U sklopu festivala bit će priređen niz popratnih manifestacija, izložbi, filmskih promocija i predstavljanja te nekoliko zanimljivih seminara i okruglih stolova, među kojima je posebno interesantan onaj posvećen reafirmaciji žanra vesterna s posebnim naglaskom na filmovima Kevina Costnera, koji će sudjelovati u toj raspravi.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vjesnikova kritičarka predsjednica žirija u Palm Springsu</p>
<p>PALM SPRINGS, 7. siječnja</p>
<p> – Filmska kritičarka Vjesnika Branka Sömen izabrana je za predsjednicu žirija Fipresci koji dodjeljuje nagrade u sklopu 15. međunarodnog filmskog festivala u Palm Springsu. Povjerenje su joj ukazali Predsjedništvo Međunarodnog udruženja filmskih kritičara i festival u Palm Springsu, na kojem se osim spomenute dodjeljuje i nagrada publike prema izboru gledatelja. U žiriju Fiprescija, koji će birati najboljega između 51 filma iz 60 zemalja, još su Marcelo Janot iz Brazila, Lucy Virgen iz Meksika, Blanka Elekes iz Mađarske i Sheila Benson iz SAD.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Godina velikih uspjeha i svađa</p>
<p>Kroniku prijepora otvorilo je pitanje težine talijanske književne nagrade »Premio Grinzane Cavour« za Miljenka Jergovića, a zatvorio sukob u Društvu hrvatskih književnika i rasprava o kvaliteti najprodavanijih knjiga zbog koje je čak i ugašen Festival alternativne književnosti FAK</p>
<p>U književnom životu prošle je godine ključalo kao u kakvu loncu. Godina iznimnog izdavačkog uzleta, zapaženog nastupa hrvatskih književnika na Sajmu knjiga u Frankfurtu, godina u kojoj je domaći Interliber napokon iskoračio iz nacionalnih okvira, u kojoj smo dobili Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića u digitalnom obliku, a pulski Sajam knjiga ponovno potvrdio da može parirati puno poznatijem Leipziškom sajmu, imala je i svojim ne baš blistavih trenutaka.</p>
<p>Dvije književne udruge, Društvo hrvatskih književnika i Hrvatsko društvo pisaca nakon razlaza 2002. i dalje se gledaju »preko nišana«, DHK nikako da izađe iz krize, koja svakim danom postaje sve dublja, a dvije dame i njihove knjige koncem godine srušile su Festival alternativne književnosti FAK otvorivši živahnu raspravu o rascjepu kvalitete i popularnosti. </p>
<p>Nezahvalnu kroniku književnih skandala već je početkom siječnja »zakuhao« Miljenko Jergović, dobitnik talijanske književne nagrade »Premio Grinzane Cavour«. Vijest da je Jergović dobio uglednu talijansku književnu nagradu za 2002. za najboljeg stranog autora za zbirku priča »Mama Leone« osvanula je na stranicama dnevnih listova načinivši od njega junaka dana. Do povišenih tonova je došlo kada je naš ugledni talijanist Mladen Machiedo na stranicama Vjesnika kazao da se radi o jednoj od 1000 književnih nagrada što se dodjeljuju u Italiji, ali ne i jednoj od najprestižnijih. </p>
<p>Nije dugo trebalo pa smo se već krajem siječnja pitali hoćemo li uskoro dobiti novog nobelovca. U intervjuu u Vijencu Nedjeljko Fabrio je spomenuo svoju kandidaturu u širem izboru za Nobelovu nagradu. Premda Fabrio to nije dao na sva zvona, već je mjesecima čuvao, objašnjavajući to strahom od jala sredine u kojoj umjetnost nije cijepljena na međusobna podmetanja, nije dugo trebalo da njegova izjava u novinama bude proglašena »obmanjivanjem javnosti«.</p>
<p> U Nobelovu komitetu Švedske akademije svi se prijedlozi drže u strogoj tajnosti pa na kraju nije ostalo sasvim jasno da li je Fabrio doista ušao u izbor za najznačajniju književnu nagradu ili je primio pismo zahvale za nominaciju. Književni Nobel na kraju je otišao u ruke južnoafričkoga pisca J. M. Coetzeea. </p>
<p>Nakon što se smirila bura u čaši vode, opet je »puklo« na relaciji DHK – HDP. Razlog svađe ovaj je put bio uvodnik glavnog i odgovornog urednika novopokrenutog časopisa Književna republika Velimira Viskovića. Visković je u spornom uvodniku spomenuo uvrede na račun DHK-ovih disidenata i Upravu DKH koja to nije sprječavala te svrstavanje uprave DHK devedesetih uz »rigidne fašistoidne političke struje u hrvatskom društvu«. Odgovor nije trebalo dugo čekati. Iz DHK je stiglo pitanje Viskoviću kako je uspio tolike godine izdržati u takvoj atmosferi i to na mjestu urednika najvažnijeg glasila DHK Republike, a da se nije bunio, te su njegove riječi u DHK ocijenili »oponašanjem diskursa Radovana Zogovića i Gorana Babića«.</p>
<p>Nakon ljetnog zatišja pred buru izdavanje »Antologije hrvatskih pjesnika 20. stoljeća« Zvonimira Mrkonića pod krovom DHK ponovno je uzdrmalo najstariju udrugu hrvatskih književnika, pokazavši da je iza fasade na Trgu bana Jelačića 7 puno toga trulo. </p>
<p>Nezadovoljan autoritativnim načinom vodstva predsjednika Slavka Mihalića i njegovim stopiranjem objavljivanja Mrkonjićeve »Antologije« zbog, kako se govorilo u medijima, nezadovoljstva vlastitim mjestom u knjizi, dopredsjednik Društva Veljko Barbieri dao je neopozivu ostavku. Spiralu urušavanja nastavilo je i nedavno istupanje Jakše Fiamenga iz Upravnog odbora i daljnje osipanje članstva. </p>
<p>Prošla je godina bila kobna i za fakovce. Nakon četiri godine uspješnog pobuđivanja interesa publike i medija za književnosti Festival alternativne književnosti (FAK) ukinuli su njegovi osnivači Borivoj Radaković, Nenad Rizvanović i Hrvoje Osvadić.</p>
<p> Raspadu FAK-a kumovao je sukob njegova stalnog selektora Borivoja Radakovića i Krune Lokotara, selektora i urednika u izdavačkoj kući, oko pozicije Vedrane Rudan u hrvatskoj književnosti. Radakovićev oštri istup protiv novog romana Vedrane Rudan tako je otvorio Pandorinu kutiju razmirica, koje su u FAK-u očito dugo tinjale ispod površine.</p>
<p>Baš je Vedrana Rudan uz kolegicu po peru Arijanu Čulinu otvorila staro-novo pitanje kojim smo zatvorili prošlu, a otvorili novu (književnu) godinu: koliko knjige koje se ovih dana prodaju u znatnijim nakladama potkopavaju masovni ukus, a koliko je njihov uspjeh, zapravo, plod vještog marketinga? Zakoni tržišta tako su u svoje ralje uzeli i književnost.</p>
<p> Fenomeni Vedrane Rudan i Arijane Čuline na razvijenijim književnim tržištima već su uobičajena pojava. Kritičari se jednoglasno slažu da dame loše pišu, ali one su pogodile žicu koju ljudi vole. Sukob (ne)kvalitete i masovnog ukusa tako otvara nove horizonte, kako za izdavače i medije, tako i za književne teoretičare i kritičare, a ponajviše za čitalačku publiku, koje je, sudeći po nakladama ponekih knjiga, sve više.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>ITD ponovno poklanja predstave</p>
<p>Započinje tjedan besplatnih predstava za građanstvo / Siječanj započinje s tri premijerna naslova / Dvostruka suradnja hrvatskih i slovenskih kazališnih umjetnika</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Kazalište ITD će idući tjedan četvrti put za redom omogućiti građanima besplatan posjet kazališnim predstavama, a mjesec siječanj započet će i završiti s premijernim naslovima, rečeno je na novinarskoj konferenciji održanoj u srijedu.</p>
<p>Premijerna predstava Darka Lukića »Važno je biti pozitivan« u režiji Borne Armaninija prva je na repertoaru i bit će izvedena u nedjelju, 11. siječnja. Navedena drama napisana je 1998., a prve inscenacije postavljene su u inozemstvu - Rumunjskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Venezueli. Iako je uvrštavanje teksta u repertoar ITD-a predložen već prije pet godina, hrvatska praizvedba će tek sada biti postavljena. Riječ je o crnoj komediji koja prikazuje vrtlog konzumentskog ludila i njegovu sposobnost da od čovjeka napravi dobar produkt, objasnio je redatelj Armanini. Uz stalne glumce ITD-a poput Leona Lučeva, Jelene Miholjević, Natalije Đorđević i Tvrtka Jurića, u predstavi će igrati i Dubravka Carić Crnojević te student glume Luka Petrušić, kojemu je ovo prva kazališna uloga, iako je svoj izniman glumački talent pokazao kako na ispitima, tako i u nezavisnim projektima.</p>
<p>Predstava »Medeja materijal« jednog od vodećih dramatičara 20. stoljeća Heinera Mullera u režiji Ivice Buljana premijerno je izvedena u Ljubljani, u produkciji Mini teatera, a hrvatska premijera se očekuje 18. siječnja, u MM centru. Suradnja slovenskih i hrvatskih umjetnika, Senke Bulić, Ditke Haberl i Marka Mandića, rezultirala je dvojezičnom predstavom, a redatelj je najavio da će se takvo preplitanje nastaviti i u buduće. </p>
<p>Posljednja u nizu siječanjskih premijera nastala je također kao rezultat slovenskih i hrvatskih kazališnih umjetnika. U ovom slučaju radi se o slovenskom redatelju Tomiju Janežiću, hrvatskoj publici poznatom po režiji Rostanova »Cyrana de Bergeraca« u Splitu i riječkoj predstavi »Zločin i kazna« Dostojevskog, koji s hrvatskim glumcima istražuje glumu u predstavi »Bez glume, molim!«, što će premijerno biti izvedena 19. siječnja. Riječ je o drugom dijelu trilogije o glumi koja je potpuno posvećena istraživanju privatnog momenta glumaca, njihovim intimnim pričama, a iz tog kreativnog procesa nastat će predstava. Janežić se u radu koristio jednakim metodama koje provodi u svom Studiju za istraživanje umjetnosti glume, naglašavajući kako mu je teatar sve manje i manje zanimljiv, dok ga gluma kao fenomen sve više privlači. Glumci Leon Lučev i Natalija Đorđević su njegov pristup teatru prokomentirali samim pohvalama ističući kako ih je rad s Janežićem obogatio i oplemenio u intimnom ljudskom smislu jer istražuje ono što glumac oduvijek želi biti: dubok,istinit, iskren i pun ljubavi. Uz navedene, u kazališnom istraživanju još sudjeluju Tvrtko Jurić, Nataša Dangubić, Ana Karić, Ecija Ojdanić i Nina Violić.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>HNK najavio bogat siječanjski program</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> – Drama, balet, opera, gostovanja te praizvedba drame »Liliom« Ferenca Molnara u režiji Larya Zappie dio su bogata siječanjskog programa, koji je najavilo splitsko Hrvatsko narodno kazalište. Dramski dio 9. siječnja počinje besplatnom predstavom za umirovljenike »Katom Kapuralicom oliti Katom Šigurecom« u režiji Ivice Boban, a završava praizvedbom drame »Liliom«, žanrovski dramske legende iz predgrađa, a građom sličnije klasičnoj melodrami. Riječ je o neobičnu paru pomalo divljih i neukrotivih ljudi – Liliomu i njegovoj Marie – koji s puno duha i ljupkosti pripovijedaju svoju dirljivu ljubavnu pustolovinu, ispreplećući fikciju i zbilju. Kako je najavljeno, baletna sezona počinje 10. siječnja koreografijama Staše Zurovca i Ramija Be'era sjedinjenih u »Baletnom triptihu«, a »Ščelkunčik« Petra Iljiča Čajkovskog doživjet će čak šest izvedaba. Opera HNK će 16. i 18. siječnja izvesti dvije predstave »Carmen« u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Ive Lipanovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Haddon pisac najboljeg romana </p>
<p>LONDON, 7. siječnja</p>
<p> – Dječja knjiga autora Marka Haddona »The Curious Incident of the Dog in the Night-Time« osvojila je nagradu Whitbread za najbolji roman, a žiri je ocijenio da priča ima »odjeka jednako na adolescente kao u na odrasle«. Kontroverzni autor D. B. C. Pierre, dobitnik nagrade Booker, osvojio je nagradu Whitbread za prvi roman za svoje djelo »Vernon God Little« koji pripovijeda o teksaškom tinejdžeru i srednjoškolskom pokolju. Whitbread, jedna od najuglednijih britanskih književnih nagrada, dodjeljuje se u pet skupina: za najbolji roman, za najbolji prvi roman, za najbolju dječju knjigu, za najbolju biografiju i za najbolju poeziju.</p>
<p> Žiri je odlučio da je najbolji roman Haddonova knjiga o ubojstvu koje rješava 15-godišnjak dječak i pripovjedač koji boluje od Aspergerova sindroma, oblika autizma. To je jedna od ukupno 18 knjiga koliko ih je Haddon napisao za djecu. »Haddon si je postavio znatna ograničenja – pripovjedač je tinejdžer kojem nedostaju obični osjećaji, ali je njegovo promatranje dirljivo i zabavno«, ocijenio je žiri.</p>
<p> Djelo D. J. Taylora »Orwell: The Life«, studija o autoru političkih i socijalnih remek-djela »Životinjska farma« i »1984«, osvojila je nagradu za najbolju biografiju. »Landing Light« osvojila je nagradu za najbolju poeziju, s žiri je autora Dona Petersena nazvao »jednim od najboljih današnjih pjesnika«. Nagrada za najbolju dječju knjigu otišla je u ruke Davidu Almondu za »The Fire Eaters«. Pobjednici u tim skupinama sada se natječu za 250.000 funti vrijednu nagradu – Whitbreadovu knjigu godine, koja će biti proglašena 27. siječnja. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Rijeka i Hajduk u Tursku, ostalima Poreč najzanimljiviji </p>
<p>Cijena dvotjednog boravka u Turskoj za Splićane iznosi 930 eura po osobi, što s obzirom na uvjete treniranja i širi »spektar« protivnika (u Turskoj će u to vrijeme biti mnogi europski klubovi) i nije preskupo </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Nakon pauze od posljednjega kola jesenskog dijela hrvatskog prvenstva, odnosno 6. prosinca, naši će profesionalni nogometaši ovih dana početi pripreme za nastavak sezone i 18. kolo koje će biti odigrano 21. veljače. Zapravo, neki su već »zasukali rukave«, poput igrača Hajduka koji su se okupili u ponedjeljak, dok će ostatak lige prve treninge obaviti do početka sljedećeg tjedna. Iznimka je tek Varteks, čiji je trener Miroslav Blažević odlučio igračima dopustiti odmor čak do 19. siječnja.</p>
<p>Poznato je kako hrvatskim nogometom već nekoliko godina vlada prilična besparica, pa su klubovi većinom bili primorani pripreme održavati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te Sloveniji. No, za promjenu su se ove godine odlučili Rijeka i Hajduk, koji će posjetiti novo, mnogo udaljenije, ali ne suviše skupo odredište - tursku Antalyju. </p>
<p>Ostali će prvoligaši ponajviše »krstariti« Hrvatskom, a sudeći prema odabiru baza za treniranje lako se može zaključiti kako je Poreč trenutačno najzanimljivije odredište našim klubovima. Podatak da će polovica prvoligaša, barem jednom, posjetiti Poreč samo je potvrda tomu. Također, valja naglasiti i da će mnogi pred kraj priprema otputovati i u susjednu BiH gdje se tradicionalno održavaju turniri, u Gabeli i Širokom Brijegu. Budući da su igrači Zorana Vulića prvi započeli pripreme, koje će velikim dijelom odraditi daleko od očiju »špijuna«, jasno je da su Splićani vrlo ozbiljno shvatili nastavak sezone u kojem će braniti tri boda u odnosu na Dinamo. Cijena je dvotjednog boravka u Turskoj za Splićane 930 eura po osobi, što s obzirom na uvjete treniranja i širi »spektar« protivnika (u Turskoj će u to vrijeme biti mnogi europski klubovi) i nije preskupo, pogotovo ako se uzme u obzir povratna zrakoplovna karta. Na Poljudu su jamačno zadovoljni dosadašnjim rezultatima pa se pretpostavlja kako neće biti ozbiljnijih taktičkih zahvata u odnosu na jesenski dio sezone. Promjene mogu inicirati samo odlasci standardnih igrača iz kluba. </p>
<p>Najavu drastičnih kresanja svih troškova Dinamovo je vodstvo potvrdilo i prilikom slaganja rasporeda priprema za nastavak sezone. Maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić još je prošloga ljeta ushićeno najavio mogućnost da njegova momčad odradi zimske pripreme u - Australiji. Entuzijazam je u međuvremenu splasnuo, pa je ideja o tako dalekom putu i »druženju s klokanima« nekako splasnula. Prije dvadesetak dana maksimirski su se trudbenici prilično zagrijali za Katar...</p>
<p>Ipak, nakon spoznaje da bi ovakva »putešestvija« bila financijski neisplativa, Dinamovi su čelnici odustali od »pustinjskih priprema«. U klubu su, stoga, odlučili prihvatiti alternativnu varijantu - Azurnu obalu! Ondje su bile predviđene tri utakmice - protiv francuskih prvoligaša Nice i Montpelliera te protiv jednog drugoligaša. Štoviše, u toj je viziji bio zamišljen i dvoboj protiv Olympiquea u Marseilleu. Rasplet? Dinamo je odustao i od Azurne obale... »Plavi« će tako prvi dio zimskih priprema, umjesto u inozemstvu, provesti u – Poreču. Nakon kraće pauze u Zagrebu, slijedi drugi dio priprema, u Međugorju. Kao što smo spomenuli, turniri u Bosni i Hercegovini posljednjih godina privlače naše klubove, no ove će godine, sigurni smo, bili kudikamo zanimljivije nego prošlih godina. Naime, kao plod mirenja »sjevera« i »juga«, odnosno smanjivanja animoziteta između Zagreba i Splita, odlučeno je da će u Širokom Brijegu nastupiti kombinirane momčadi »bijelih« i »plavih«! </p>
<p>Ne još tako davno klub iz Kranjčevićeve je, zahvaljujući dobrim vezama što je također bitno za uspješno vođenje kluba, imao najatraktivnije zimske pripreme. Uz obaveznu Azurnu obalu, skoknulo se do Meksika, Malezije...No, danas proizlazi kako se i sedmodnevni odlazak u Poreč smatra uspjehom, ponajprije zbog dijeljenja sudbine ostalih o tome kako je najbitnije preživjeti, što ovisi o prodaji nekog od najboljih igrača. Put u inozemstvo (Međugorje) gleda se kao na vrhunac poslovne vještine, tako da se u biti cjelokupna Zagrebova pripremna »tura« svodi spomenuto, uz treniranje u Veslačkoj. Jest da se u jednom razdoblju, valjda zbog vanjskog dojma, u Kranjčevićevoj baratalo Sirijom kao poprištem dijela zimskih priprema. Kao, bilo bi to u režiji jednog od Ininih kooperanata. No, budući da u Zagrebu nitko ne može decidirano reći kad će, i hoće li uopće, Ina i službeno preuzeti brigu o klubu kao što je najavljivano, normalno da je odlazak u Siriju bio otpisan praktički u isti trenutak kad je ta mogućnost uopće izrečena. </p>
<p>Riječani će također dio priprema odraditi u Antalyji, a smisao odlaska na pripreme u Tursku velikim dijelom leži upravo u mogućnosti odmjeravanja snaga s momčadima iz Europe. </p>
<p>Riječani su već dogovorili ogled protiv moskovskog Spartaka, sudionika ovogodišnje Lige prvaka, koji se također priprema u Turskoj. Uklanjanje nedostataka, u odnosu na jesenski dio prvenstva, zapravo je vrlo jednostavan. Naime, ova će momčad s trenerom Ivanom Katalinićem prvi put zajedno proći pripreme, što ljetos nije bio slučaj. Upravo je neuigranost, odnosno relativna nepripremljenost velikog dijela standardnih igrača bila glavni minus Rijeke. Sada će Katalinić konačno imati mogućnost da sve igrače »uvede« u prvenstvo, na temelju viđenog odnosno odrađenog na pripremama. </p>
<p>U sličnoj je situaciji i Inker, kojem će zimske pripreme zapravo biti i prve kompletne u sezoni. Naime, zbog samo nešto više od dva tjedna pauze od kraja prošle sezone i početka ove (»žuto-plavi« su Prvu ligu izborili u drugim dokvalifikacijama), u Zaprešiću su morali napraviti pripreme na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Unatoč tome, jesenas su ostvarili dobar plasman i očekuju kako će zimskim pripremama osnažiti momčad najmanje 20 posto. Inače, samo će Inker, Osijek, Cibalia i Kamen Ingrad »izbjeći« Poreč, koji će pohoditi čak šest klubova (Dinamo, Zadar, Marsonia, Zagreb, Varteks i Slaven Belupo). Zaprešićani će se smjestiti na Malom Lošinju i Trogiru, Osječani na Bjelolasici, Vinkovčani u Međugorju, a Veličani u Malinskoj i Novigradu. </p>
<p>Kad je riječ o planu priprema Varteksa, zna se kako će strateg Blažević sigurno inzistirati na tjelesnoj pripremi. Uostalom, to potvrđuje i njegova teza »tko ne može trčati, ne može ni igrati«. Varteksu je cilj osigurati Ligu za prvaka, a za ispunjenje tog plana u Varaždinu neće žaliti ni za novcem ni za trudom, jer nitko ne želi ni pomisli da će se Varteks boriti za ostanak u ligi. U Zadru, pak, još uživaju u dobrim plodovima rada ostvarenima u prvom dijelu prvenstva, međutim razmišljaju i o nastavku. Po tom su pitanju u Stanovima sretni što im je momčad ostala na okupu, najavljivali su se odlasci Hrvatina Gudelja i Mate Brajkovića, kao i vratara Tvrtka Kale, ali je sve izvjesnije da do nikakvih promjena neće doći. To je potvrdio i sportski direktor Bajlo, koji je naglasio da klub ispunjava obaveze prema igračima i da ne namjeravaju »razbijati« postojeću harmoniju unutar svlačionice. </p>
<p>Za usporedbu, u Marsoniji se ovih dana najviše priča o odlascima i dolascima. Gotovo je sigurno da će otići kapetan Bernard Brnjić, koji će se u četvrtak u Portugalu pridružiti moskovskom CSKA-u i svom nekadašnjem suigraču iz Marsonijine Ivici Oliću. U Brodu planiraju popuniti dvije-tri pozicije u momčadi, a najviše će pozornosti posvetiti formiranju momčadi i koncepciji igre. Također, disciplini u igri, pristupu i agresivnosti koja će biti presudna zbog izjednačenosti lige, smatraju u Marsoniji koja će za pripreme potrošiti oko 10 tisuća eura. </p>
<p>Igrači iz grada s Drave okupit će se u četvrtak i zasad je samo to sigurno u Osijeku. Naime, kako nam je kazao trener Branko Karačić, klupsko je čelništvo dobilo njegov plan priprema, ali još ništa nije odlučeno. No, to i nije toliki problem Karačiću koliko ga brine sljedeće: </p>
<p>– Zapanjen sam viješću da bi mlada reprezentacija trebala od 5. veljače provesti sedam dana na turneji po Hong Kongu. Ako je to istina, doista ne znam kako ćemo obaviti pripreme, jer su naši prvotimci Ljubojević, Pranjić, Buljat, Mikulić i Brkić u Novoselčevoj vrsti, grmio je trener Osijeka. </p>
<p>Prema riječima sportskog direktora i šefa stručnog stožera Slavena Belupa Ivana Bedija, ne očekuju se neke promjene na taktičkom planu, Slaven Belupo i dalje će igrati najmoderniji europski sustav 4-4-2, a stjecanje snage i uigravanje bit će elementi kojima će se i na pripremama posvećivati najviše pažnje, uz jasan natjecateljski cilj - ulazak u Ligu 6. </p>
<p>Priredili: Ljubomir Puškarić i Vjesnikovi suradnici</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Clijsters ozlijedila gležanj</p>
<p>PERTH, 7. siječnja</p>
<p> – Druga tenisačica svijeta Belgijanka Kim Clijsters teže je ozlijedila gležanj na susretu Hopman kupa u Perthu i upitan je njezin nastup na prvom Grand Slam turniru sezone Australian Openu, koji počinje 19. siječnja.</p>
<p> Clijsters je vodila protiv Australke Alicije Molik rezultatom 6-3, 6-7, 3-2 prije negoli je uganula gležanj te zbog bolova nije mogla nastaviti dvoboj. Belgijanka je na pretragama, koje će pokazati koliko je ozbiljna ozljeda. </p>
<p>Ozljeda Clijsters pokvarila je dugoočekivani dvoboj s budućim suprugom Lleytonom Hewittom, jer je kao treći meč dana bio dvoboj mješovitih parova.</p>
<p> Inače, Australci su pobijedili Belgiju sa 3-0, jer je Lleyton Hewitt svladao Xaviera Malissea sa 3-6, 6-1, 6-2, a Belgijanci su morali predati parove bez borbe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ljubičić protiv Grosjeana za polufinale</p>
<p>DOHA, 7. siječnja</p>
<p> – Ivan Ljubičić nastavlja s pobjedama u novoj sezoni. Nakon Argentinca Nicolasa Massua, Ljubičić je u drugom kolu milijun dolara vrijednog ATP turnira u Dohi sa 6-2, 6-4 nadigrao Australca Robina Soderlinga. A u četvrtfinalu će igrati protiv četvrtog nositelja Francuza Sebastiena Grosjeana. Jedina dva međusobna dvoboja Grosjean i Ljubičić odigrali su prije tri godine, u kratkom razmaku. Početkom 2001. susreli su se na tvrdoj podlozi, a oba puta je slavio 25-godišnji Francuz.</p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: Björkman – Roddick (1) 6-3, 6-4, Grosjean (4) – Ulihrach 6-1, 6-4, Henman (7) – Chela 6-3, 6-4, Calleri (8) – Arazi 4-6, 6-4, 7-5, H. T. Lee – Koubek 6-4, 6-4, Sargsian – Južnji 3-6, 6-3, 6-2, LJUBIČIĆ – Soderling 6-2, 6-4, Escude – Heuberger 6-3, 6-2.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Stosur zaustavila Karolinu Šprem </p>
<p>GOLD COAST, 7. siječnja</p>
<p> – Karolina Šprem nije uspjela proći drugo kolo WTA turnira u Gold Coastu. Nakon što je u prvom kolu impresionirala pobjedom protiv Talijanke Silvije Farine-Elije, u drugom ju je zaustavila darovita australska tenisačica Samantha Stosur, koja je glavni turnir izborila zahvaljujući pozivnici organizatora.</p>
<p> Inače, ovo je prvo WTA četvrtfinale za 19-godišnju Australku. Inače, na Gold Coastu dominiraju Ruskinje, pa je tako u drugom kolu zaustavljena tek Zvonareva i to u ogledu sa sunarodnjakinjom Kuznjecovom. </p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Stosur – ŠPREM 7-5, 6-4, Petrova (2) – Pratt 6-2, 6-2, Kuznjecova – Zvonareva (3) 1-6, 6-3, 6-2, Safina – C. Martinez (5) 6-3, 6-4, Dechy – Schnyder (8) predaja. </p>
<p>I. Mi. / S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Španjolci lako kroz Jazine</p>
<p>ZADAR, 7. siječnja</p>
<p> – Košarkaši Zadra u svojim Jazinama nisu uspjeli doći do toliko željene pobjede u 7. kolu Uleb kupa. Bolja od njih bila je španjolska Caprabo Lleida, predvođena našim trenerom Acom Petrovićem. Gosti su pobijedili sa 85-76, a Zadrani su samo u prvom dijelu utakmice bili ravnopravan suparnik, dok je nakon velikog odmora španjolska momčad preuzela konce igre u svoje ruke. Bili su raspoloženi za šut izvana u izvedbi Alvareza, a kasnije i Rodille. Na drugoj strani, Zadar je imao previše pokušaja za tricu, ali nedovoljno dobru realizaciju. Prevagnulo je iskustvo Petrovićeve momčadi, što su na koncu konstatirala obojica trenera.</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR – CAPRABO LLEIDA 76-85 (28-23, 18-22, 15-21, 15-19)</p>
<p>ZADAR: Vladović 7, Ivanov, Longin 8 (2-2), Pestić, Kovačić 17 (2-2), Špralja 14 (0-1), Marcelić 10 (2-2), Dijan 11 (1-1), Banić 9 (5-6), Lalić</p>
<p>CAPRABO LLEIDA: Ramos 13 (4-4), Alvarez 11, Comas 3 (3-4), Rogers 5 (1-2), Alston, Bramlett 16 (0-2), Tamames 3 (1-2), Rodilla 17 (4-5), Esteller 17 (2-2), Angulo</p>
<p>SUCI: Chiari i Sabetta (obojica Italija) i Lovšin (Slovenija); GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: A.J. BRAMLETT</p>
<p>R. Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tko će Splitu vratiti život</p>
<p>Infuzija, da ne kažemo reanimacija nije nužna samo splitskom košarkaškom klubu već i većini klubova koji su i te kako zaslužni za prepoznatljivost Splita u svijetu </p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> – Da uvijek može gore ove sezone pokazuju košarkaši Split CO. Nije iznenađujući poraz od Lietuvos Rytasa, jer su »žuti« u Litvu na utakmicu Uleb kupa i otputovali bez nade, ali iznova boli kada shvatite da su se na Balitku smrzli na minus 47. Za završnih 103-56 u Vilinusu uvijek se može naći opravdanja: od toga da momčad trenera Jurija Zdovca nije nastupila kompletna, ili da su u dvoranu stigli petnaestak minuta prije početka utakmice.</p>
<p> Međutim, čini se da je problem kluba s Gripa mnogo dublji i da će trebati mnogo truda, volje i posebno entuzijazma da bi aktualni prvak Hrvatske stao na zdrave noge. Dino Rađa, predsjednik, i Velimir Perasović, sportski direktor, teško mogu sami uspjeti u ovoj misiji, koja sve više izgleda neizvedivom. Najveća prepreka je slaba, nikakva financijska moć kluba. Dugovanja iz prošlosti koče ikakva planiranja budućnosti, a sadašnjost je, evo vidimo, bez slike i tona. Trenutačna neugodna, da ne kažemo bezizlazna situacija zahtijeva pomoć Grada Splita, Županije splitsko-dalmatinske...</p>
<p> Infuzija, da ne kažemo reanimacija nije nužna samo košarkašima već i većini klubova koji su i te kako zaslužni za prepoznatljivost Splita u svijetu. No, u ovom trenutku tema je klub s Gripa, koji je na prijelazu iz osamdesetih na devedeste bio tri puta prvak Europe. Takvu tradiciju trebalo bi njegovati i očuvati, a ne gledati sa strane kako nestaje. Stoga bi i trebalo pronaći načina da se pomogne Rađi i Perasoviću. Evo imamo svježi primjer »surovog kapitalizma« iz talijanske prve nogometne lige. Sponzor nogometnog kluba Parma, prehrambeni koncern Parmalat je bankrotirao, a čelnici grada su zamolili (naredili) ostale jake tvrtke da priskoče upomoć prvoligašu. Jer bi bila sramota za grad i regiju da klub nestane sa scene. I vidimo da bez obzira na velike probleme obitelji Tanzi (vlasnici nogometaša Parme) klub nastavlja uspješno svoj prvoligaški život. A financijski problemi Splita su sigurno mnogo manji i trebalo bi manje napora da ih se riješi. Kada bi se financije riješile (jedan uvjet bi trebao biti i pomoć države u vidu poticajnog za ulagače Zakona o sportu) lakše bi bilo graditi rezultatski uspješan klub na tragu njegove tradicije.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Od anonimca do najboljeg skakača za samo godinu i pol</p>
<p>Pettersenov uspon prema vrhu započeo je još krajem prošle sezone, no ove je »eksplodirao«. Prije »Novogodišnje turneje« imao je dvije pobjede u karijeri, od čega jednu ove sezone, a onda je na četiri natjecanja u devet dana ostvario još tri uspjeha te uvjerljivo osvojio »Turneju«, ali i preuzeo vodstvo u Svjetskom kupu </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Sigurd Pettersen do prije godinu i pol nije bio ni u sastavu tad prosječne norveške reprezentacije, ali je dolaskom finskog »čarobnjaka« Mike Kojonkoskija na mjesto prvog trenera skakačke reprezentacije Norveške, tada 22-godišnji Pettersen dobio priliku te se izdigao do, u ovom trenutku, najboljeg skakača na svijetu. </p>
<p>Pettersenov uspon prema vrhu započeo je još krajem prošle sezone, no ove je »eksplodirao«. Prije »Novogodišnje turneje« imao je dvije pobjede u karijeri, od čega jednu ove sezone, a onda je na četiri natjecanja u devet dana ostvario još tri uspjeha te uvjerljivo osvojio »Turneju«, ali i preuzeo vodstvo u Svjetskom kupu. </p>
<p>– Nemam riječi, i sâm sam iznenađen ovakvim svojim ostvarenjima, izjavio je Pettersen nakon pobjede u Bischofshofenu, kojom je potvrdio da je trenutačno najbolji skakač na skijama. </p>
<p>Naravno, veliku ulogu odigrao je trener Kojonkoski, koji iza sebe ima nekoliko vrlo uspješnih projekata. Tako je dugi niz godina bio na čelu finske reprezentacije te je u nju uveo i sadašnje njezine »perjanice« Jannea Ahonena, Tamija Kiurua, Veli-Mattija Lindströma..., a neko je vrijeme proveo i kao prvi trener austrijske reprezentacije, čega se čelnici tamošnjeg saveza sjećaju sa sjetom, jer njegov nasljednik Hannu Lepisto ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate.</p>
<p>Osim što je »otkrio« Pettersena, Kojonkoski je uspio povesti Roara Ljökelsöya, uvijek prosječnog skakača, do prve pobjede u Svjetskom kupu u dobi 27 godina, prebacio je Bjřrna Einara Romřrena iz B u A reprezentaciju, a ovaj je odgovorio jednom pobjedom u Svjetskom kupu, ustalio je nekadašnjega svjetskog prvaka Tommyja Ingebrigtsena u svjeskom vrhu, a među kandidate za visok plasman inaugurirao je Larsa Bystřla i Andersa Bardala. Stoga i ne čudi da je izabran za trenera 2003. godine u Norveškoj.</p>
<p>Ipak, ima nešto i u Pettersenu. Idealne je visine (180 cm) i težine (60 kg) za skakača na skijama s obzirom na nova pravila vezana uz skijaška odijela koja vrijede od ove sezone, a koja favoriziraju natjecatelje prosječne visine, ali i ispodprosječne težine. </p>
<p>To ne znači da je Pettersen anoreksičan, već ima prirodnu prednost u odnosu na većinu ostalih. </p>
<p>Drugo je veliko »otkriće« ovogodišnje »Turneje« Slovenac Peter Žonta koji se tek na pragu 25. godine našao u društvu najboljih skakača. </p>
<p>Pobjeda u Innsbrucku bio mu je prvi plasman na pobjedničko postolje u karijeri, a odmah je tu pobjedu i potvrdio dva dana kasnije drugim mjestom u Bischofshofenu. Uspije li zadržati ovu formu i samopouzdanje, mogao bi napokon barem približno ispuniti očekivanja s početka karijere. </p>
<p>Konstantnim plasmanima među najboljih deset mladi 17-godišnji Austrijanac Thomas Morgenstern dokazao je da se radi o iznimnom talentu, ali još mu nedostaje iskustva kako bi počeo pobjeđivati te potvrditi najave stručnjaka kako bi mogao postati jedan od najvećih skakača u povijesti. </p>
<p>Najveće je razočaranje »Turneje« trostruki uzastopni pobjednik Svjetskoga kupa Poljak Adam Malysz, koji se niti na jednom od četiri natjecanja nije uspio plasirati niti blizu najbolje petorice. Svojim je nastupom vrlo razočaran i junak »Turneje« otprije dvije godine, kad je postao prvi čovjek sa sve četiri pobjede, </p>
<p>Nijemac Sven Hannawald. Na kraju je zauzeo 12. mjesto u ukupnom poretku »Turneje«, a za svoje je nasupe rekao:</p>
<p>– Bilo bi bolje da sam svoje mjesto prepustio nekome iz publike, sigurno bi bolje skakao. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lokosice razljutile trenera</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Rukometašice Lokomotive su započele drugi dio sezone. U dvoboju 9. kola su pobijedile Sesvete sa 27-24 (13-11), no izdanje koje su pokazale nije bilo nimalo ohrabrujuće, budući da ih za četiri dana čeka utakmica Kupa pobjednica kupova protiv Kopenhagena, daleko ozbiljnijih suparnica nego što su to Sesvete. Ali, lokosicama je uspjelo i od Sesvećanki napraviti opasnog suparnika. Nakon što su povele 5-0 u 8. minuti, u sljedećih 25 minuta su sve to prosule i dale Sesvetama izjednačenje (13-13). Malo su se odlijepile na 21-17, no Sesvećanke su opet izjednačile (21-21). Kako je ipak razlika u kvaliteti očita, pobjeda je na kraju otišla na stranu lokosica, ali trener Velimir Kljaić nikako nije bio zadovoljan izdanjem svojih igračica. »Umjesto da se uigraju na ovakvoj utakmici, one gube prednost od pet pogodaka! Zbilja ne znam što se događa u njihovim glavama«, žestio se Kljaić nakon utakmice. Do prve utakmice 3. kola Kupa kupova ima još četiri dana (subota, 18 sati, dvorana II Doma sportova), pa se valja nadati da će lokosice ipak biti malo bolje volje. Kopenhagen ima tri danske reprezentativke (Nielsen, Vestergaard i Thomsen) te Mađaricu Eszter Siti i itekako znaju igrati i to dobro. Šeste su na ljestvici, a u srijedu navečer su izgubile na gostovanju kod Aalborga 22-31, dok ih je gledalo 4200 navijača u dvorani. A Lokomotivu gleda jedva 200-tinjak i to ako je dobar dan.</p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>LOKOMOTIVA – SESVETE 27-24 (13-11)</p>
<p>LOKOMOTIVA: Galkina, Jelčić, Martinović 2, Čop 1, Lovrić, Pasičnik 6 (4), Arslanagić 2, Pušić 7 (2), Horvat 4, Trivić, Milanović-Litre, Starček 1, Veselovac 2, S. Rašković 1 (1)</p>
<p>SESVETE: Radovanić, Majer, T. Golubić 6, Ž. Vidović 3, Jakupović 1, Pavlek, Bubanj, M. Vidović 3 (2), Bazzeo 7 (2), Grbavac, Nuić, Jačmenjak 4</p>
<p>SUCI: Va. i Ve. Banović (obojica Požega). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>SEDMERCI: Lokomotiva 10 (7), Sesvete 8 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Lokomotiva 16 minuta (Arslanagić 2+2, Pušić 2+2, Trivić 2+2, Čop, Lovrić), Sesvete 10 minuta (Bubanj 2+2, Ž. Vidović, M. Vidović, Jačmenjak). </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Za mene je uspjeh samo medalja« </p>
<p>»Za to treba raditi, ali ću raditi više od ostalih, bit ću kao zvijer i 'pojesti' sve ispred sebe. Imamo sjajnu generaciju i ne trebamo se bojati što će sada svi ići jako na nas, sa svima trebamo 'obrisati parket'. Svima bi nam trebao biti motiv osvajati medalje u kontinuitetu, a ne trajati godinu dana«, kaže jedan od najpouzdanijih reprezentativaca </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Na Svjetskom prvenstvu u Portugalu bljesnuo je Nikša Kaleb. Svojim je beskompromisnim nastupima izborio mjesto prvoga lijevoga krila i postao jedan od najpouzdanijih igrača hrvatske rukometne reprezentacije. Unatoč iskustvu, koje je skupio u svojih 30 godina života, Kaleb je u mlađim danima imao »nesreću« da na njegovu mjestu igraju fantastični Vladimir Jelčić i Patrik Ćavar, pa je svoju priliku dočekao tek kad se jedan oprostio od rukometa, a drugi češće bio na rehabilitacijama nego na terenu. Tako će i Kaleb sâm reći da je malo kasnije došao u reprezentaciju, ali je to »reprezentativno neiskustvo« znao anulirati zrelošću. Maksimalno ozbiljan i profesionalan kad se radi, Kaleb je i vic-maher reprezentacije. Kad osjeti da je atmosfera prezategnuta, Kaleb će ispaliti nekoliko viceva i uz smijeh igrači će se opustiti. </p>
<p>Ovaj se rođeni Metkovac priprema sa suigračima u Poreču, no on je jedan od igrača za koje se bez imalo sumnje može reći da ima svoje mjesto u nacionalnoj vrsti. U Poreču je mnogo posla, izbornik Lino Červar najavio je žestok režim. </p>
<p>– Meni baš i nije žestoko, barem što se fizičkih priprema tiče. Dobro sam radio i prije nego što su počele pripreme, tako da nije teško, može se izdržati. Treninzi u Zagrebu, oni između Božića i Nove godine, bili su mnogo naporniji od ovog. No, tek smo počeli. Mislim da je vratarima najteže u ovom dijelu priprema, kazao je Nikša Kaleb, nakon poslijepodnevnog spavanja, a prije večernjeg treninga. </p>
<p>• Je li bilo teže na pripremama za Portugal ili sad za Sloveniju? </p>
<p>– Na onima za Portugal, sigurno. Svim je igračima jasno da, kao svjetski prvaci, imamo nekakvo ime i ugled, pa si sad nitko nije dozvolio doći na pripreme nespreman. </p>
<p>• Vidite li kakvu razliku u momčadi koja se pripremala za Portugal od ove koja se sada priprema?</p>
<p>– Ne pretjeranu. U reprezentaciji je i ovog puta dobra atmosfera, iako se primjećuje na nekim mlađim igračima da se postavljaju mnogo zrelije nego prije. </p>
<p>• Je li naslov svjetskog prvaka otegotna ili olakotna okolnost u nastupima?</p>
<p>– Meni je, u svakom slučaju, olakotna. Gledam to malo drukčije od većine igrača, koji kažu da je uspjeh biti među prvih pet. Istina, ali za mene je uspjeh medalja, a zlato, europsko i olimpijsko bilo bi savršeno. Za to treba raditi, ali ću raditi više od ostalih, bit ću kao zvijer i pojesti sve ispred sebe. Imamo sjajnu generaciju i ne trebamo se bojati što će sad svi ići jako na nas, sa svima trebamo »obrisati parket«. Svima bi nam trebao biti motiv osvajati medalje u kontinuitetu, a ne trajati godinu dana. Kad momčad ide 70 ili 80 posto, onda ti je kriv suigrač, pa sudac... Ali kad momčad ide 100 posto, onda je koncentracija takva da ne vidiš druge, misliš na igru i na kraju vidiš rezultat svog rada. </p>
<p>• Kako biste prokomentirali suparnike u našoj B skupini na EP-u - Španjolska, Danska, Portugal? </p>
<p>– Sve smo tri reprezentacije pobijedili, pa se čini da će biti lako, što je zavaravanje. Bit će teško. Španjolci su iznimno jaki i utakmica protiv njih bit će nam najvažnija. Pobjeda bi nam bila kao četiri boda. </p>
<p>Danci će svakako biti jači, ali i oprezniji nego što su bili na SP-u. Portugalci su slični nama, po mentalitetu, nemaju prevelikih zvijezda, ali su pravi kolektiv i svakoga mogu iznenaditi. </p>
<p>• Naša se skupina križa sa skupinom u kojoj su Švedska, Rusija, Ukrajina i Švicarska. Što bi tu moglo biti?</p>
<p>– Švicarce ne poznajem previše, osim onih što igraju u Njemačkoj. Ukrajina nas je na SP-u u Francuskoj stajala boljeg plasmana, danas je bolja i siguran sam da će biti trećeplasirana momčad te skupine. Šveđani i Rusi bez problema će dalje. Rusi stvaraju novu momčad, okosnica su Čehovski medvjedi, imaju problem pronaći vratare, nakon Lavrova i Sukosjana. Oni mogu izgubiti, ali se mogu i vratiti. Nikome neće biti lako. </p>
<p>• Koje su prednosti, a koje mane hrvatske reprezentacije?</p>
<p>– Prednost nam je ta što za većinu igramo atipičnu obranu 3-2-1. Svi znaju kako se takva obrana razbija, ali samo u teoriji, u praksi je to mnogo teže izvesti. Uz to, kombiniramo i druge obrane, što nam mnogo znači u igri. Mana nam je što kod brzog vraćanja u obranu ne ulazimo u kontakt. Fizička i psihička priprema nam je odlična, tako da s time nemamo problema.</p>
<p>• Neki kažu da je EP važan, drugi, pak, da su Olimpijske igre važnije. Kakvim biste plasmanom bili zadovoljni na oba natjecanja?</p>
<p>– Najskromnije - prvo mjesto na EP-u i prvo mjesto na OI! Pa, tko što mislio o tome i o meni. Stalno trebamo dokazivati da smo najbolji.</p>
<p>• Može li Hrvatska na oba natjecanja osvojiti medalju?</p>
<p>– Vjerujem da može. Bit ćemo dobro pripremljeni, a imat ćemo mnogo navijača uz sebe, jer čujem da je zanimanje za ulaznice veliko. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Libija i Izrael na putu uspostave diplomatskih odnosa</p>
<p>Zastupnik u Knessetu Ephraim Sneh potvrdio da je o uspostavi međudržavnih odnosa Tel Aviva i Tripolija razgovarao s mlađim sinom libijskog vođe Moamara al Gadafija koji živi i studira u Londonu </p>
<p>ANKARA, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izrael i Libija, tradicionalni neprijatelji, na putu su uspostave diplomatskih odnosa. To je u srijedu izraelskom radiju potvrdio laburistički zastupnik u Knessetu Ephraim Sneh, istaknuvši da je o normaliziranju međusobnih odnosa Tel Aviva i Tripolija razgovarao s mlađim sinom libijskog vođe Moamara al Gadafija (ime mu se ne navodi) koji živi i studira u Londonu. </p>
<p>Potvrđeno je također da su nešto ranije o istoj temi razgovarali izraelski i arapski diplomati. Izraelsko izaslanstvo vodio je viši dužnosnik u ministarstvu vanjskih poslova Ron Proshor. Tom prilikom su prvi put istraživane mogućnosti koje bi vodile uspostavi izraelsko-libijskih diplomatskih odnosa. Trenutačno pune odnose sa Izraelom imaju samo dvije arapske zemlje Egipat i Jordan.</p>
<p>Taj spektakularni obrat u normaliziranju veza Tel Aviva i Tripolija mogao bi, potvrdili su u srijedu izraelski izvori, dobiti vrlo jasne obrise već sredinom siječnja. Tada bi navodno u posjet Libiji trebalo otputovati visoko izraelsko izaslanstvo sa dužnosnicima ministarstava vanjskih poslova, obrane i obavještajne službe Mossad. </p>
<p>Inače, od pukovnika Gadafija, poznatog po velikim ali neučinkovitim političkim i diplomatskim iskoracima, stigao je jasan nagovještaj da bi (najvjerojatnije pod određenim uvjetima) mogao uspostaviti diplomatske odnose sa židovskom državom. Gadafi, koji se očito pribojava oštrih reagiranja nekih radikalnih arapskih režima, ali još više nedavnih »demokratskih« prijetnji američkog predsjednika Georgea W. Busha, nastoji za svoj radikalni zaokret dobiti i neke opipljive izraelske ustupke. </p>
<p>Tvrdi se da je takva diplomatska inicijativa došla od Izraela nakon nedavne javne izjave libijskog čelnika da se njegova zemlja odriče proizvodnje oružja masovnog uništenja. Sneh drži kako Gadafi neće stati na pola puta, a to znači da bi mogao ići do uspostave diplomatskih odnosa s Izraelom. </p>
<p>Sneh je otkrio još jedan zanimljiv detalj. Gadafijev sin je u kolovozu bio nazočan i na tajnom pariškom sastanku izraelskih i palestinskih dužnosnika. Tom prilikom on je govorio o uspostavi bi-nacionalne države između izraelskih Židova i palestinskih Arapa. »To je istinski pozitivan znak«, smatra Sneh. Zanimljivo je da je kabinet izraelskog premijera Ariela Sharona u utorak izrazio određene sumnje glede uspostave veza s Libijom koja je sve do nedavno osporavala židovskoj državi pravo na opstojnost.</p>
<p>U svakom slučaju, da se na relaciji Tel Aviv-Tripoli nešto ozbiljno »kuha«, potvrdio je i kuvajtski list Al Siyase (Politika). Pozivajući se na pouzdane izvore, list tvrdi da je prošlog petka u američkom veleposlanstvu u Beču došlo do novih tajnih izraelsko-libijskih razgovora. Pritom se iznosi pretpostavka da je na tom sastanku razgovarano o pripremi prvih službenih izraelsko-libijskih razgovora, navodno za tjedan dana u Tripoliju.</p>
<p>Nije poznato hoće li sadržaj tih razgovora biti dostupan široj javnosti. Znakovito je isto tako da je u utorak u Knessetu o položaju Židova koji žive u Libiji govorio predsjednik Moshe Katsav.</p>
<p>Prema nekim tumačenjima, Gadafijevo stavljanje u isti diplomatski paket uspostave diplomatskih odnosa sa Izraelom i novih mirovnih rješenja za obustavu izraelsko-palestinskih sukoba, nije slučajno. Pritom se pošlo od pretpostavke da bi se 2004., zbog američkih predsjedničkih izbora, već zacrtani srednjoistočni »Putokaz mira« mogao privremeno staviti ad acta. </p>
<p>Taj dokument, kojim se predviđa uspostava neovisne palestinske države na okupiranim teritorijima, zajednički su pripremili SAD, Rusija, Europska unija i Ujedinjeni narodi . Izraelski premijer Sharon je raznim izgovorima osporavao važnost te mirovne inicijative koja poziva židovsku državu da se vrati u granice prije izbijanja šestodnevnog izraelsko-arpaskog rata 1967. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Slovenci na granici zaustavili kola s umirućim</p>
<p>LJUBLJANA, 7. siječnja </p>
<p> - Slovenska je policija u noći s ponedjeljka na utorak na graničnom prijelazu Vrtojba zaustavila talijanska ambulantna kola s bolesnim državljaninom BiH, koji je nekoliko sati kasnije umro na odjelu za hitni prijam bolnice u Goriziji.</p>
<p> »Smrt jadnoga Bosanca na oltaru birokracije« nazvao je jedan tršćanski list spomenutu žalosnu epizodu, dok se granična policija iz Nove Gorice brani da je samo poštovala propise.</p>
<p>Sarajevski taksist Tomislav Veljančić (52), u terminalnoj fazi raka, uputio se u Milano poznatom onkologu Umbertu Veroneseu, ali je odmah nakon ulaska u Italiju morao biti primljen u bolnicu, pa se poželio vratiti i umrijeti kod kuće.</p>
<p> Kako je tršćanskom »Primorskom dnevniku« ispričala medicinska sestra Viviana Basello, ambulantna kola s komatoznim Veljančićem kojeg je pratio brat Vlado bez problema su prošla talijansku, ali ne i slovensku rampu iako su imala upaljena rotirajuća svjetla.</p>
<p>Slovenski organi tvrde da Veljančićeva bosanska putovnica za jednokratan prijelaz koju je izdao konzulat BiH u Milanu nije vrijedila a dodaju i da je iz Slovenije u Italiju ušao s krivotvorenom hrvatskom osobnom iskaznicom. Zato su bolesnika vratili u Italiju iako su protiv njega mogli pokrenuti i kazneni postupak.</p>
<p>Slovenske granične organe bolesnikov brat na koljenima je molio da se smiluju i dopuste urgentan prijevoz, svjedoči talijanska bolničarka. Odbijen na granici, Veljančić, otac dvoje djece, umro je nekoliko sati kasnije.</p>
<p>»Priča od koje se ostaje bez riječi i u kojoj je umjesto ljudske solidarnosti pobijedila birokratska bešćutnost«, ocjena je kojom je spomenutu epizodu na granici popratio list slovenske manjine u Trstu (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Politizacija izbora sudaca usporava integraciju BiH u Europu</p>
<p>SARAJEVO, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Veleposlanici zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) upozorili su u srijedu na pokušaje politizacije postupka imenovanja sudaca i tužitelja što ga provodi Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.U priopćenju su podsjetili političke vođe u Bosni i Hercegovini kako je profesionalno i nezavisno sudstvo ključni europski standard, kao i ključni zahtjev za integraciju BiH u europske i euroatlantske strukture.</p>
<p>Izražena je zabrinutost kako bi politiziranje procesa imenovanja sudaca i tužitelja moglo onemogućiti napore na uspostavi potpuno funkcionalne ustanove od visokih sudskih i tužilačkih vijeća do kraja ove godine, a to bi moglo imati utjecaja na tempo integracije BiH u Europu.</p>
<p>Veleposlanici su izrazili uvjerenje kako će sudstvo u BiH, nakon okončanja toga procesa, ponovo odražavati multietničku prirodu te zemlje. Međutim, veoma ozbiljno su upozorili kako medijska kampanja koja se vodi protiv Vijeća obeshrabruje Bošnjake da se prijavljuju za mjesta u Republici Srpskoj, što otežava ponovnu uspostavu višenacionalne ravnoteže.</p>
<p>»Cilj procesa ponovnoga imenovanja, što ga trenutačno provode vijeća, jest da se osigura da sudstvo BiH-a ispunjava europske standarde nezavisnosti i stručnosti, kao i da se ponovo uspostavi višenacionalna ravnoteža koja je poremećena ratom», priopćeno je nakon sastanka veleposlanika zemalja članica Upravnog vijeća PIC-a.</p>
<p>Podsjetimo, bošnjački političari iz Stranke demokratske akcije (SDA) i toj stranci skloni mediji te vjerske vođe već tjednima provode kampanju kojoj je cilj uvjeriti javnost da su Bošnjaci malo zastupljeni u pravosuđu i policiji. No, očito je prava pozadina te kampanje zapravo želja da se dobije što više važnih položaja u okviru reforme pravosuđa i obavještajno-policijskog sektora u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ashdown: Vlast Republike Srpske mora surađivati s Haaškim sudom </p>
<p>SARAJEVO, 7. siječnja</p>
<p> - »Vlast Republike Srpske mora dokazati u sljedećih šest mjeseci, do lipnja, da je spremna aktivno surađivati s Haaškim sudom«, rekao je u srijedu visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Paddy Ashdown. Ashdown je novinarima u Sarajevu kazao da je to jedan od temeljnih preduvjeta što ih je postavio NATO kako bi na sastanku na vrhu u Istanbulu razmatrao moguće primanje BiH u svoj program »Partnerstvo za mir«. Obveza aktivne suradnje s Haagom, pojasnio je Ashdown, odnosi se na BiH, no to se zapravo tiče vlasti Republike Srpske. »To znači da nije dovoljno pokazati da ona ne opstruira taj proces, nego da je u njemu odlučno angažirana«, kazao je ne precizirajući odnosi li se to na uhićenje konkretnih osoba.</p>
<p>Osim privođenja pravdi osumnjičenih za ratne zločine, NATO od BiH očekuje i uspostavu obrambenih struktura na državnoj razini. Visoki predstavnik upozorio je vlast BiH da, želi li ući u »Partnerstvo za mir«, najkasnije do početka veljače mora imenovati prvog državnog ministra obrane te načelnika Glavnog i Operativnog stožera Oružanih snaga. O tome se, inače, vodi politička rasprava između bošnjačke i srpske strane. Član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Sulejman Tihić kategorički traži da ministar obrane bude Bošnjak, a tome se protive dužnosnici RS-a. Predsjednik RS-a Dragan Čavić je rekao je na to da ministar obrane mora biti Srbin »jer su Srbi najviše pridonijeli preustroju obrambenog sustava BiH«. Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić je u intervjuu Dnevnom avazu od srijede iznio kompromisni prijedlog da ministar obrane bude Srbin, a da general bošnjačke nacionalnosti preuzme dužnost načelnika Glavnog stožera OS-a BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U aferi s izvozom oružja iz BiH optuženi i ljudi iz političkog vrha</p>
<p>SARAJEVO, 7. siječnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića i jednog od najmoćnijih bošnjačkih političara Hasana Čengića federalna policija optužuje da su sudjelovali u nelegalnom izvozu oružja iz Federacije BiH u zemlje pod embargom Ujedinjenih naroda za isporuke oružja i vojne opreme. </p>
<p>Kako je službeno priopćeno, Uprava policije Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (FMUP) dostavila je krajem prosinca prošle godine nadležnim tužiteljstvima službena izvješća o počinjenom kaznenom djelu, koja terete četrnaest osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja ili ovlasti. </p>
<p>Postupajući po nalogu Tužiteljstva Federacije BiH, Uprava policije je dostavila službeno izvješće u kojem se navodi da postoji osnovana sumnja da su tadašnji čelni ljudi tvornica oružja »Vitezit« iz Viteza i »Bratstvo« iz Novog Travnika, Abaz Manđuka, odnosno Nikola Križanović počinili kazneno djelo zloporabe položaja ili ovlasti. Terete se i bivši entitetski ministar obrane i kasnije smijenjeni član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, te njegov nekadašnji zamjenik Hasan Čengić, sada formalno predsjednik parlamentarnog povjerenstva za međunarodne odnose, a neslužbeno jedan od najmoćnijih političara u vladajućoj SDA. Jelavić i Čengić sumnjiče se da kao čelni ljudi ministarstva obrane nisu obavljali svoje službene dužnosti. Zanimljivo je da je sa slučaj posredno povezan još jedan bivši hrvatski član Predsjedništva BiH, Jozo Križanović, čiji je rođeni brat Nikola bio direktor tvrtke umiješane u nelegalni izvoz oružja.</p>
<p>Policajci su navodno su prikupljajući dokaze utvrdili postojanje osnovane sumnje da su Ante Jelavić, Dragan Čović, Dragan Kolobarić, Miroslav Ćorić i osoba kojoj se navode inicijali M. S. počinili zloporabu radi pribavljanja »imovinske koristi od najmanje 2,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 1,3 milijuna eura). Posljedica je bilo kršenje embarga na izvoz oružja i vojne opreme«, priopćeno je iz policije, a navedeno je i da su šestero od 14 osumnjičenih bivši ili sadašnji djelatnici Carinske uprave - te da je izbjegavanjem carinskih i poreznih obveza proračun Federacije BiH oštećen za gotovo milijun maraka. </p>
<p>Službeni izvori nisu priopćili više detalja o zemljama u koje je nelegalno izvezeno oružje, no Vjesnik doznaje da je riječ o izvozu oružja u tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju te Siriju i Kinu, kojima su isporučivani dijelovi za tenkove i haubice.</p>
<p>Zanimljivo je da je svojedobno inspekcija provedena u »Vitezitu« utvrdila da ta tvrtka nije poštovala ugovor s Ministarstvom obrane RH prema kojemu je »Vitezit« trebao preuzeti i uništiti stari barut iz zaliha MORH, a novi proizveden u svojim pogonima isporučiti u Republiku Hrvatsku. </p>
<p>Bivši i sadašnji visoki hrvatski dužnosnici spomenuti u prijavi Uprave policije FBiH demantirali su međutim povezanost s ovim slučajem. Tako je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao da je riječ o pokušaju političkog difamiranja, a Ante Jelavić odbacio je svoju povezanost sa slučajem, navodeći da u spornom razdoblju uopće nije bio na dužnostima gdje bi mogao utjecati na prodaju oružja.</p>
<p>Zbog afere »Orao« o izvozu oružja iz Republike Srpske u Irak, prošle godine je bio prisiljen odstupiti srpski član Predsjedništva BiH Mirko Šarović. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Delo«: Slovenija od Sanadera ne očekuje samo simbolične geste </p>
<p>LJUBLJANA, 6. siječnja</p>
<p> - Nova hrvatska vlada svjesna je potrebe dobrih odnosa sa Slovenijom, ocjena je koju u opširnijem komentaru - posvećenom inače u cjelini uglavnom odnosima Hrvatske s međunarodnom zajednicom i »tjesnacima« koje manjinsku vladu očekuju u parlamentu - iznosi vodeći slovenski list Delo u svom broju od srijede.</p>
<p>»Prividna politička idila koja zadnjih tjedana vlada u Hrvatskoj približava se, međutim, kraju jer dolazi razdoblje teških i osjetljivih odluka«, navodi dopisnik Dela iz Zagreba Peter Žerjavič i dodaje da u tome odnosi Zagreba i Ljubljane nisu stvar koju bi Sanaderova vlada mogla zanemariti.</p>
<p>»Odnosima sa Slovenijom pripisuje se velika važnost zbog svijesti da Zagreb ne može zamisliti uspješan put u Europu ako u predstojećem razdoblju ne bude uspješan i u odnosima s Ljubljanom. Vlada je na prvoj sjednici razriješila zamjenika ministra vanjskih poslova Ivana Šimonovića koji je lani nakon povratka s diplomatske dužnosti u UN-u bio najutjecajniji planer vanjske politike, pa i one prema Sloveniji. Šimonovićevo razdoblje bilo je vrijeme kad je u slovensko-hrvatskim odnosima došlo do pogoršanja i kad su dostigli najnižu točku nakon osamostaljenja. Zato bi se takav korak mogao razumjeti kao simbolična, pozitivna poruka Ljubljani. No, između simboličnih gesta i konkretnih uspjeha velika je razlika«, zaključuje u komentaru Dela njegov dopisnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Europski ustav prioritet irskog predsjedanja EU-om</p>
<p>BRUXELLES, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europske se zemlje moraju dogovoriti o ustavu velike Europe. U protivnom, realna je opasnost duboke podjele u Uniji dvadesetpetorice, što bi moglo rezultirati »dvobrzinskom Europom«. </p>
<p>To je u Dublinu, nakon tradicionalnog radnog sastanka Europske komisije i irskog predsjedništva EU-om izjavio predsjednik Europske komisije Romano Prodi: »Zaista nećemo čekati, jer Europu ne možete zaustaviti; netko mora dati primjer, jer Europa ne može napredovati tempom najsporijeg vagona.« </p>
<p>»Irska će učiniti sve da ne dođe do podjela stvorenih različitošću brzina (europskog integriranja) i da EU dobije svoj ustav«, obećao je irski premijer Bertie Ahern. »Uvjereni smo i to čvrsto kako je jedini put Europe onaj prema naprijed, i zato ne želimo ni razmatrati opciju neuspjeha, jer sve europske države žele sudjelovati u tome napretku«, kazao je irski premijer. </p>
<p>Radni sastanak irske i europske vlade obilježila je glavna tema: oživljavanjem procesa dogovoranja o europskom ustavu, nakon što su svi pokušaji neslavno, po mnogima i neodgovorno prebrzo, propali na bruxelleskom summitu lidera 25 država u prosincu. Irska će ponovo potaknuti dogovaranje kako bi Europska unija što prije dobila ustav koji će svima odgovarati tvrde predstavnici predsjedavajuće zemlje. </p>
<p>Prvi su koraci učinjeni jer je Bertie Ahern već krenuo u potvrđivanje svog dobrog (i teško zarađenog) glasa vrhunskog pregovarača i posrednika. Irski je premijer najavio turneju po prijestolnicama država EU-a kako bi pokrenuo posao zakočen u Bruxellesu. Nesložne zemlje su složne u jednom: spremnosti da se obnovi rasprava. Svi žele dobar dogovor, i na Ircima je da iznađu način ka ko da se svih 25 država osjeća dobro. Summit EU-a u ožujku trebao bi postati mjesto reanimacije europskog ustava, ukoliko se zemlje članice EU-a ne opredijele za obnovu procesa od početka, odnosno odbace dogovore na Konvenciji i ono što je usklađeno tokom rada Međuvladine konferencije, što je malo vjerojatno. </p>
<p>Bertie Ahern ističe hitnost posla. »Značajno je da što prije stavimo na hrpu sve što nas zanima i potom se pokrenemo, što je moguće prije.« Ahern je time indirektno odbacio spekulacije da se 25 država ne žuri, i da obnova procesa usuglašavanja već za irskog Predsjedništva nije prioritet, već posao koji bi se mogao ostaviti kao zadatak ili Nizozemcima (predsjedavaju u drugoj polovici ove godine), ili čak Luksemburžanima koji za kormilo EU-a dolaze u siječnju 2005.</p>
<p>Opasnost na putu reanimacije projekta europskog ustava predstavljat će i neke nove inicijative. Recimo ona sporna francusko-njemačka o »dvobrzinskoj« ili »višebrzinskoj Europi«. To je i razlog zašto je Romano Prodi nakon sastanka s Ircima izašao s onako upozoravajućim priopćenjem. </p>
<p> Irci će, osim toga, do maksimuma koristiti vještinu posredovanja i u vraćanju financijski neposlušnih država u granice dogovorene Paktom o stabilnosti i rastu, što znači da će Njemačka i Francuska kao najveći prekršitelji pravila morati ili poštivati ih, ili snositi posljedice. Irci će svoja iskustva privrednog čuda možda moći primijeniti kroz tzv. Lisabonski proces, s krajnjim ciljem stvaranja najkompetitivnije svjetske ekonomije do kraja desetljeća. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tony Blair oprostio »Crvenom Kenu« </p>
<p>Bitka za London zadnje je veliko odmjeravanje političkih snaga prije idućih općih izbora/ S Kenom Livingstoneom kao službenim kandidatom laburisti već imaju u džepu pobjedu u prijestolnici </p>
<p>LONDON, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Moja predviđanja da će on biti katastrofa pokazala su se krivima, rekao je Tony Blair o gradonačelniku Londona Kenu Livingstoneu. Nakon javnog priznanja britanskog premijera da je pogriješio, Livingstoneu su otvorena vrata za povratak u Laburističku stranku, iz koje je bio izbačen prije tri i pol godine. Njegov grijeh, radi kojeg je morao napustiti laburiste, bio je taj da se 2000. takmičio kao nezavisni kandidat na izborima za londonskog gradonačelnika.</p>
<p>Prije toga laburisti su odbili podržati njegovu kandidaturu te istakli drugog kandidata. Vlastita stranka smatrala je Livingstonea spornim jer je imao - i još ima – izrazito ljevičarski profil, radi čega ga zovu »Crvenim Kenom«. </p>
<p>Osamdesetih godina prošlog vijeka, kao član tadašnje gradske uprave Londona, otvoreno je ratovao s Margaret Thatcher, zaradivši pritom i militantnu etiketu. Tony Blair je 2000. ocijenio da laburistima ne treba takav sporni kandidat za gradonačelnika. </p>
<p>No, pokazalo se da je karizmatični Livingstone vrlo uvjerljivo pobijedio sve protivničke kandidate, uključujući i službenog laburističkog. Od tada se pokazao vrlo učinkovitim gradonačelnikom, koji je mnogo toga učinio za britansku prijestolnicu. Kako je priznao i sam Blair, Livingstone je u borbi protiv kriminala povećao je broj policajaca na londonskim ulicama. Uspio je smanjiti i prometnu gužvu u gradu, naplaćujući dnevne cestarine za osobne automobile u središnjem Londonu. Usprkos crnih prognoza, ta se mjera pokazala vrlo djelotvornom, a ubrani novac ulaže se sada u javni promet. </p>
<p>Kenu Livingstoneu nisu potrebni laburisti da bi ponovo pobijedio kao gradonačelnik. Taj razmetni sin ipak ima razloge zbog kojih mu je bilo bolje da se vrati u stranačko okrilje. Stručnjaci s London School of Economics procjenju da će Livingstoneu godišnje trebati gotovo milijardu funti da financira svoje prometne planove. Vjerojatno je pritom ocijenio da kao laburistički gradonačelnik ima bolje izglede da dobije taj novac. </p>
<p>No, i Tony Blair ima svoju računicu. U lipnju se održavaju novi izbori za gradonačelnika. Na njima će Ken Livingstone ponovo biti neosporni favorit, koji će pobrisati pod sa svojim protivnicima. Stoga su laburisti odlučili povući svoju dosadašnju službenu kandidatkinju za gradonačelnicu, Nicky Gavron, te oprostiti Livingstoneu i njega istači kao kandidata.</p>
<p> Bitka za London zadnje je veliko odmjeravanje političkih snaga prije idućih općih izbora, a poraz vladajućih laburista u njoj ne bi izgledao dobro. S Kenom Livingstoneom kao službenim kandidatom laburisti već imaju u džepu pobjedu u prijestolnici. Ta neumitna logika natjerala je i neke Blairove kolege, koji su u prošlosti ratovali s »Crvenim Kenom«, da pristanu na pomirenje. Blairov zamjenik, John Prescott, izjavio je, doduše, da će morati šutjeti dok bude glasao za povratak Kena Livingstonea u stranačko okrilje. </p>
<p>Prije nego što je donijeta odluka da se Livingstonea vrati u stranku, peteročlana komisija sastavljena od laburističkih prvaka podvrgla ga je »ispitu lojalnosti«. No, čim je čuo da ga primaju natrag, »Crveni Ken« je rekao da nikada nije »držao jezik za zubima«. Uspije li Tony Blair biti tolerantan prema Kenu Livingstoneu, to će malo ublažiti premijerovu reputaciju čovjeka koji teško trpi drukčije mišljenje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bijela kuća potvrdila da je Libija nabavljala nuklearno oružje od Pakistana</p>
<p>WASHINGTON, 7. siječnja</p>
<p> - Libija je nabavljala nuklearno oružje od Pakistana, glavnog američkog antiterorističkog saveznika, no nema naznaka da je u to bila umiješana pakistanska vlada, izjavili su u utorak dužnosnici Bushove administracije.</p>
<p> Bijela kuća tvrdi da je pakistanski predsjednik Pervez Musharraf, čija zemlja ima nuklearno naoružanje, ranije dao jamstva da njegova zemlja ne sudjeluje u nikakvim širenjima nekonvencionalnog naoružanja. No, glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan je dodao da je »odmetnute pojedince« teško kontrolirati. On nije želio potvrditi izvješće New York Timesa, koji je u utorak objavio da je Pakistan bio izvor posebne tehnologije koja je omogućila da Libija u posljednje dvije godine napravi iskorak u razvoju nuklearnog naoružanja. Drugi američki dužnosnik, koji je želio ostati neimenovan, potvrdio je novinsko izvješće, ali je rekao i da nije siguran kada se spomenuti transfer dogodio. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>SAD razvija proturaketnu obranu za civilne zrakoplove</p>
<p>WASHINGTON, 7. siječnja</p>
<p> - Američka vlada objavila je u utorak kako će tri tvrtke razviti proturaketne sustave za obranu komercijalnih zrakoplova od projektila ispaljenih s ramena.</p>
<p>Ministarstvo domovinske sigurnosti odabralo je tvrtke BAE Systems, Northrop Grumman i United Airlines i dodijelilo im po 2 milijuna dolara kako bi istražile može li postojeća vojna tehnologija biti iskorištena u obrani od terorističkih prijetnji.</p>
<p>Tvrtke će predvoditi rad na prilagodbi obrane koju već koriste vojni zrakoplovi i zrakoplov »Air Force One« kojim leti američki predsjednik. </p>
<p>One će razviti i testirati infracrvene uređaje koji preusmjeravaju rakete koje slijede toplinu iz motora zrakoplova.</p>
<p>Podtajnik za granice i sigurnost transporta u ministarstvu domovinske sigurnosti Asa Hutchinson kazao je kako plan nije vezan ni sa kakvom neposrednom prijetnjom. U prvoj fazi koja će trajati šest mjeseci tvrtke će razviti planove za proturaketnu obranu te procijeniti ekonomske, proizvodne i mogućnosti za održavanje za ugradnju takvih sustava na komercijalne zrakoplove.</p>
<p> U drugoj fazi koja će trajati do 18 mjeseci bili bi testirani prototipovi sustava. Nakon toga će ministarstvo domovinske sigurnosti preporučiti američkom Kongresu i vladi što dalje.</p>
<p>Amerikanci strahuju od lakih raketnih lansera sovjetskog tipa SA-7s koji mogu pogoditi niskoleteći zrakoplov na udaljenosti do pet kilometara, a kojih na crnom tržištu ima možda na tisuće. Procjenjuje se da bi ugradnja proturaketnog sustava stajala oko milijun dolara po zrakoplovu. SAD ima oko 6800 komercijalnih zrakoplova, i postavljanje sustava bi značilo nove visoke troškove za ionako, nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., financijski oslabljeni američki civilni zračni transport. Zračni prijevoznici drže da bi američka vlada trebala podnijeti troškove ugradnje novih uređaja.</p>
<p>Nekoliko američkih kongresnika podnijelo je prijedlog zakona da se na svim američkim komercijalnim zrakoplovima postave proturaketni uređaji što bi ukupno stajalo oko 10 milijardi dolara. Oni smatraju da je vladin plan koji predviđa da se konačna odluka o proturaketnim sustavima donese tek nakon dvije godine prespor i traže njegovo ubrzavanje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Važno je podizanje kvalitete obrazovanja, a ne organizacijske promjene</p>
<p>Nakon konstituiranja Sabora i formiranja nove vlade Republike Hrvatske smatram da će pitanje školstva i obrazovanja naći pravo mjesto, naročito u novom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta pod vodstvom dr. Dragana Primorca, vrlo mlada i ugledna znanstvenika.</p>
<p>Naime, 2002. godine vodile su se javne rasprave o prijedlogu reforme obveznog osmogodišnjeg školovanja i prelazak na devetogodišnje obvezno obrazovanje (3+3+3) prema prijedlogu dr. Strugara, tadašnjeg ministra prosvjete i sporta, ali je taj prijedlog kao vrlo skup s nepredvidivim posljedicama doživio i mnogo kritika.</p>
<p>Zadnju potporu prijedlogu reforme dr. Strugara dao je u Stajalištima Vjesnika od 3. i 4. travnja 2003. godine jedan pedagog, koji u potpunosti podržava Strugarovu reformu (3+3+3). Znači djecu tri godine uči jedan učitelj, druge tri godine stručni nastavnici općeobrazovnih predmeta, a zadnje se tri godine učenici osposobljavaju za buduća zanimanja. Navedeni pedagog hvali kako je u zadnjih 50 godina učinjeno mnogo u obveznom obrazovanju. No, u stvarnosti je to vrlo malo, osim što se poslije 1990. godine uvelo mnogo novosti (visokoškolsko obrazovanje svih nastavnika, ove školske godine je uvedeno učenje stranog jezika već u prvi razred osnovne škole, informatizacija škola i dr.).</p>
<p> Želio bih naglasiti da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donijela Deklaraciju o znanju kao o prioritetnoj životnoj zadaći povijesnog trenutka Hrvatske. </p>
<p>Ujedno je Vladi RH poslan i prijedlog i dokument kako hitno poboljšati obrazovanje u Hrvatskoj, koje dokumente je potpisalo čak 555 hrvatskih znanstvenika, profesora i pedagoga, a među kojima je i 123 akademika, što čini približno 80 posto njihova broja. Važno je prema tim dokumentima podizanje kvalitete obrazovanja, a ne organizacijske promjene.</p>
<p>Htio bih naglasiti kako je u pravosuđu, koje je bremenito velikim problemima, učinjeno mnogo donošenjem više zakona (Zakon o parničnom i kaznenom postupku i dr.), a da se u organizaciju sudstva nije diralo. </p>
<p>Radio sam i kao nastavnik u osnovnoj školi i profesor u gimnaziji u Đurđevcu, i to u doba kada se sedamdesetih godina prošlog stoljeća provodila poznata Šuvarova reforma srednjeg obrazovanja (ukinute su gimnazije, uvedene opće srednje škole jednake za sve učenike itd.). Poznato je da je Hrvatska u tadašnjoj Jugoslaviji bila pokusni kunić u reformi srednjega obrazovanja i niti jedna republika u tadašnjoj Jugoslaviji nije ukinula gimnazije i prihvatila Šuvarovu reformu, koja je ostavila katastrofalne rezultate u Hrvatskoj i koje se i danas osjećaju. </p>
<p>Uzmimo u obzir samo činjenicu da je popis stanovništva u RH 2001. godine pokazao da imamo samo 7,2 posto stanovnika s VSS, pa smo u tome pogledu među zadnjima u Europi.</p>
<p>Htio bih ovdje naglasiti da nisu bitne organizacijske promjene, već sadržajne, koje će davati više znanja i umijeća, jer je poznato da je znanje u globalizirajućem svijetu najveća moć. Dobro je poznata činjenica da će buduće podjela svijeta biti na zemlje koje će gospodarstvo temeljiti na znanju i na one koje će gospodarstvo temeljiti na jeftinoj radnoj snazi i rasprodaji nacionalnih dobara.</p>
<p>Napredne zemlje pridaju veliku pozornost znanju (neprekidnom obrazovanju). </p>
<p>Dovoljno je samo spomenuti službeni dokument Američkoga kongresa i vlade (SAD) u kojoj se navodi da će već 2010. godine 60 posto zaposlenih na novim radnim mjestima morati služiti novim znanjima, koja trenutno ima samo 20 posto zaposlenih. Sličan dokument je izdala i Europska unija. Tomu treba težiti i Hrvatska.</p>
<p>Napustio sam gimnaziju 1973. godine i sa završenim pravnim fakultetom radio sam kao pravnik u gospodarstvu, jer primjenu Šuvarove reforme (kao nestranačka osoba) nisam mogao izdržati.</p>
<p>Nadam se da će novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta svoju uzrečicu »red, rad i disciplina« pokušati primijeniti i u obrazovanju (ne samo u znanosti) i da ćemo brže krenuti u Europsku uniju kao napredna (naprednija) zemlja.</p>
<p>Prof., dipl. iur. MIJO VRBANČIĆ Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ne smiju se ničija vjerska uvjerenja karikaturno provocirati</p>
<p>Pišem u povodu emisije »Canjuga Show« na NET televiziji prikazanoj 3. siječnja. Zlatko Canjuga može biti što hoće ili što je, ali javni mediji ne! Hadezeovac, i to bivši, iz tzv. Frankfurtske brigade, kojemu je jedinomu Franjo Tuđman na samrti šaptao u uho poput nekad već mrtvog Aleksandra političkim smutljivcima, doista je prešao svaku mjeru.</p>
<p>Canjugino je pravo da bude ateist, agnostik ili što već hoće. ali u zemlji u kojoj se golema većina ljudi posve slobodno deklariraju rimokatolicima, ne smije ih se vrijeđati. Ne smiju se ničija, pa ni njihova vjerska uvjerenja karikaturno provocirati. </p>
<p>Svojim sugovornicima, gospodinu Stipi Tojčiću i gospođici Nives Celzijus (što bi Stipi Tojčiću da u tome uopće sudjeluje?) postavio je pitanje (i na njemu dugo insistirao) kakvo je njihovo mišljenje o tome je li Isus imao seksualne veze s Marijom Magdalenom ili nije? »Pa i on je bio muškarac«, provocirao je Canjuga, a kao znadu se priče o Mariji Magdaleni!</p>
<p> Tojčić se »lukavo« politički vadio iz pitanja, dok je Nives Celsijus izjavila da je ateistica, no da joj unatoč tomu takav stav predstavlja svetogrđe. I nakon takvih odgovora Canjuga je »tupio« zlurado po toj temi. </p>
<p>Bez obzira na bilo čija vjerska ili politička uvjerenja, Canjuga je prekršio etički kodeks javnih medija u mjeri da mu se zabrani daljnje sudjelovanje. </p>
<p>Dr. MARIJAN ZEMLJARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Slovenske novine klone se seksualnih tračeva </p>
<p>U hrvatskim novinama učestaše članci o seksualnom zlostavljanju starijih muškaraca nad maloljetnicama. To golica znatiželju puka, ali na pedagozima je da barem pokušaju osvijetliti obraz vremešnog instruktora matematike koji se sredinom prosinca 2003. upucao u grudi zbog »frfljanja male fufice«, kako je napisao u oproštajnom pismu.</p>
<p> U Dubravi je instruktoru došla osamnaestogodišnjakinja da je ovaj »potkuje« u matematici u kojoj šepa, a polugodište je već tu. Nakon malo dana kći reče svojoj mami što se zbiva u srcu starijega instruktora dok je ona pored njega.</p>
<p>A mama odmah na policiju. Ostalo znamo. Majka je pogriješila, jer je išla odmah na policiju umjesto da ide vremešnom instruktoru da ga kao majka upozori ili da se uvjeri što je istina. Ali majka ode pravo policiji i eto nam još jedne nemile tragedije koja se mogla izbjeći. Dakle, majku je blago za osuditi, a ne mirakuložnoga pomalo mazohistična instruktora, koji se naprosto našao u koži Goetheova predromantičnog Werthera. </p>
<p>Ali zagrebački je slučaj jedan od tisuću, danas kada se o seksualnim, uglavnom fiktivnim događajima, raspisalo do daske. Toga je pak u Sloveniji jako malo, ali je bilo više. No, slovenske novine kao i sudovi tu pojavu bagateliziraju, zabacujući je, a bilo bi dobro da tako čine i mediji u Lijepoj našoj.</p>
<p>A imaju Slovenci i razloga. Eto, prije koju godinu jednoga popa obijediše da je dirao »več najstnic«, tj. maloljetnice, tinejdžerke. Ove, ipak se hvalisajući pred kolegicama, jer je nestašna rosna mladost takva, a takva je svugdje i to svagda, rastrubile koješta i sve je to dojadilo biskupu. Biskup pozove popa na raport. Dan poslije raporta nesretni pop izvrši suicid vješanjem poput Jude Iškariotskog. Onda se ispostavilo da je jadni čovjek bio pravi čovjek na pravome mjestu i da je trač, »ta prokléti trač huděrjev«, uzrokom za tragediju.</p>
<p> Došlo tako neko vrijeme, rekao bi Igor Mandić, da se popovi i fratri, učitelji i profesori, itd. najviše počnu bojati seksualnih tračeva, baš kao nesretni Makar Djevuškim Dostojevskoga koji je nesuđenici svoga srca zavapio: »Samo se tračeva, samo se tračeva, samo se tračeva najviše bojim!«</p>
<p>RADOSLAV DABO Ljubljana</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>U Nizozemskoj mijenjali oružje za drogu</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Vrhovni sud Republike Hrvatske je prije dva tjedna održao sjednicu na kojoj se odlučivalo o presudi Županijskog suda u Zlataru kojom je Stevo Škorić (31), državljanin Hrvatske te Nizozemske, nepravomoćno osuđen na 10 godina zavora zbog šverca 21.600 tableta ecstasyja, 1.881 grama amfetamina te 198 grama kokaina iz Rotterdama u Zagreb.</p>
<p>Budući presuda još nije proslijeđena sudu u Zlataru, njezin sadržaj još uvijek nije poznat, no poznato je da se Škorićeva braniteljica, odvjetnica Jasna Novak, žalila na zakonitost pretrage automobila te tražila da se iz spisa izdvoji zapisnik o pretrazi kao nezakonit dokaz.</p>
<p>Naime, kada je Škorić uhićen 18. studenoga 2002. godine, dok je kroz granični prijlaz Macelj ulazio u Hrvatsku, u svom »ford mondeu« nizozemskih registracija, najprije je pronađeno 12.800 tableta ecstasyja, koje su bile upakirane u deset plastičnih bočica »coca-cole«, potopljenih u rezervoar.</p>
<p>Škorićevo uhićenje početak dobro pripremljene akcije četiri države?</p>
<p>Premda je u svojemu priopćenju javnosti policija tvrdila da je drogu nanjušio pas Rex, Vjesnik iz dobro obaviještenoga izvora doznaje da je Škorić zaustavljen na osnovu dojave te da je njegovo uhićenje bilo samo početak dobro pripremljene akcije policija nekoliko zemalja: Slovenije, Hrvatske, Austrije i Nizozemske.</p>
<p>Akcija kodnog imena »Bumerang« rezultirala je uhićenjem 11 osoba u Hrvatskoj, te još tri osobe, od kojih dvojice državljana BiH, u Nizozemskoj, a dijelovi iste akcije, kako također neslužbeno doznajemo, doveli su do uhićenja nekoliko osoba u Sloveniji.</p>
<p>Naime, kada je kod Škorića u rezervoaru pronađen ecstasy, pretraga automobila nije završila, već je »mondeo« prevezen u policijsku postaju, gdje je isječen na dijelove. U posebnom metalnom kučištu ispod akumulatora vozila pronađeno je još 8757 tableta ecstasyja, te navedeni »speed« i kokain.</p>
<p>Obrana se na suđenju Stevi Škoriću upravo pozivala na taj drugi dio pretrage, jer iz zapisnika proizlazi da su neki svjedoci pretrage u stvari bili djelatnici policije, koji su aktivno pretraživali automobil. Nakon Škorića ubrzo je na identičan način »pao« Petar Strinić (51) iz Otoka Slavonskog. </p>
<p>U njegovom automobilu policija je 14. prosinca 2002. godine pronašla 41.630 tabletica ecstasyja sa znakom klompe i tulipana, te 990 grama kokaina.</p>
<p>Strinić je uhićen na granićnom prijelazu Bregana, kada je iz Nizozemske doputovao u Hrvatsku. Istoga dana kada je uhićen Strinić, na Macelju je uhićen Stjepan Gajski (41) zvani Vukić. U specijalnome bunkeru u podvozju kamiona, na kojemu je prevozio dva osobna automobila, policija je pronašla 20.595 ecstasyja, te oko 9 kilograma amfetamina. Uhićenja su se nastavila i u 2003. godini. 6. veljače na Bregani je uhićen nizozemski državljenin Zlatan Karličić (35) rođen u Prokuplju u SiCG.</p>
<p>U posebno pregrađenome prostoru spremnika za plin njegovog »audija A6« pronađeno je 10.384 ecstasyja. </p>
<p>U trenutku kada su ove zapljene obavljene, javnost još uvijek nije bila obaviještena o njihovoj međusobnoj povezanosti, tako da se vijest o uhićenju automehaničara Željka Kostelića (32) i njegovog oca Mate (64) u Ogulinu 18. veljače teško mogla povezati s njima. </p>
<p>U njihovom »opel kadettu« prilikom navodne »redovite« kontrole policija je pronašla 1.147 tableta ecstasyja, no prilikom pretrage njihove kuće pronađen je pravi arsenal oružja.</p>
<p>Nedugo potom policija je počela zatvarati krug pa su u Zagrebu, Svetom Ivanu Zelini, Rijeci te Otoku Slavonkome, uhićeni Zvonko Lukić zvani Bajica (35), Stjepan Mihaljinec zvani Štef (44), Miljenko Čosić zvani Čos (48), Željko Trgovec (42), Drago Bukovac zvani Dražen (29) i Vedran Škorić zvani Veco (23). Njih, te ranije spomenute Stevu Škorića (nije Vedranov brat!), Strinića, Gajskoga i Karličića, policija je USKOK-u prijavila kao zločinačku grupu koja se bavila švercom oružja i droge, odnosno oružje nabavljeno u Hrvatskoj je navodno prevozila u Rotterdam i tamo ga mijenjala za sintetsku drogu, koju bi onda vraćali u Hrvatsku.</p>
<p>Koordiniranom akcijom u Nizozemskoj su paralelno uhićeni i njihovi tamošnji kontakti: Miralem Memović, Naser Jusić, te još jedan nizozemski državljanin. Protiv posljednje trojice u Den Haagu traje postupak.U međuvremenu su u Hrvatskoj počela suđenja za individualni djela šverca droge.</p>
<p>Na Županijskom sudu u Zlataru 11. ožujka prošle godine Stjepan Gajski je nepravomoćno osuđen na 9 godina zatvora zbog šverca droge. Stevo Škorić je na istome sudu 11 dana kasnije nepravomoćno osuđen na 10 godina. Škorić je u svojoj obrani tvrdio da da nije znao da vozi drogu već da ga je jedan njegov poznanik, Stojan Šapnović, zamolio da automobil preveze njegovom rođaku u Beograd. No, na selotejpu, kojim je droga bila oblijepljena, pronađeni su Škorićevi otisci, pa njegova priča nije »prošla«. </p>
<p>Petar Strinić je na velikogoričkom Županijskom sudu osuđen na 5 godina. U svojoj obrani je tvrdio da je na prijevoz droge bio prisliljen jer je mafiji u Njemačkoj bio dužan novce koje je »zakockao« u jednom od njihovih casina.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kemikalije odložila »nepostojeća« tvrtka INGMA</p>
<p>VELIKA GORICA, 7. siječnja</p>
<p> – Na divljem odlagalištu smeća u neposrednoj blizini gradilišta Domovinskog mosta (kod Velike Kosnice), u srijedu su pronađene nove, manje količine otrovnih kemikalija, koje su, kako je rekao ravnatelj Hrvatskog Zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić, ipak nešto manje opasne nego one koje su u subotu i utorak pronađene ispod Mosta mladosti i u Vrtnom putu na Žitnjaku. </p>
<p>Podsjećamo, tamo su, među ostalim, pronađene boce trietrololomina, propilena, magnezij-nitrata, kalij-bromida, klorometana, propanola, ugljikotetraklorida, izoktana, te kante epoksilnih smola - sve odreda vrlo opasne kemikalije.</p>
<p>Budući da je u trenutku dolaska novinara uviđaj policije i Inspekcije za zaštitu okoliša još uvijek trajao, te da će se pronađene kemikalije po svemu sudeći morati dodatno analizirati, ravnatelj Plavšić nije mogao sa sigurnošću reći što je to točno pronađeno. Riječ je, kako je rekao, o kemijskim indikatorima, solima, metanolu, etanolu...pakiranim u male bočice na kojima je samo pisalo »otrov«, što znači da nisu bile propisno označene. Otpad je tko zna kada, jer riječ je davno bačenom materijalu, na tom mjestu odložila sad već nepostojeća tvrtka INGMA, sa sjedištem u Heinzlovoj ulici. </p>
<p>Naime, kako je kazao Plavšić, tvrtku je nemoguće pronaći čak i na internetu, pa je vrlo vjerovatno da je riječ o propaloj trvtki. Kao i u prethodnim slučajevima, otpad će nakon uviđaja biti propisno zbrinut. </p>
<p>Područje na kojem su pronađene ove organske kemikalije inače spada, kako su Vjesniku rekli mještani Velike Kosnice, pod zaštićeno područje zbog blizine vodocrpilišta Črnkovec. No, unatoč tomu, to je područje zatrpano divljim odlagalištima smeća na kojima vrlo vjerovatno ima svakojakog i drugog opasnog otpada. Dodatni je problem što je riječ o zemljištu koje nakon razgraničenja Zagreba i Velike Gorice, očito nigdje nije zavedeno u katastarskim knjigama, pa je poseban problem doći do vlasnika zemljišta. A kako nema vlasnika, tako se i »loptica« odgovornosti stalno prebacuje na neke druge, a otpad se u međuvremenu neprestano gomila.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pronađene boce s kemikalijama i kante sa smolom</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Nakon što su u utorak prijepodne na divljem odlagalištu otpada na Vrtnom putu kod Centra male privrede Savica Šanci pronađene boce s kemikalijama u tekućem obliku, policija se u srijedu i službeno oglasila o samom događaju.</p>
<p>Prema podacima policije, zasad neutvrđeni počinitelj je na navedenom mjestu odbacio 50 staklenih boca raznih zapremina ispunjenih kemikalijama »trietanolamin«, »benzen«, »toulen«, »iso propanol«, »metanol«, »2-propanol«, »dietil eter«, »aceton«, zatim 20 plastičnih boca raznih zapremina ispunjenih kemikalijama »kadmij-nitrat«, »amonij-amidosulfonat«, »kloramin-T«, »difenilamin« te 35 metalnih kanti raznih zapremina ispunjenih »efoxy« smolom i učvršćivačem »hardener«.</p>
<p>Nakon obavljenog očevida zaposlenici poduzeća »Čistoća« sanirali su teren, a kemikalije prevezli u reciklažno dvorište u Jakuševačkoj bb. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Lažni pritisak« radi otvaranja Puta</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – U svega nekoliko dana na zagrebačkom je području, u blizini rijeke Save, na tri mjesta nelegalno odložen opasni kemijski otpad. Kemikalije odbačene iz laboratorija, srećom, nisu onečistile vodu, no uznemirile su građane.</p>
<p> Međutim, naši sugovornici, Franjo Plavšić, ravnatelj Toksikološkog zavoda, i biolog Miroslav Rožić ne isključuju mogućnost stvaranja »lažnog pritiska« na nadležne institucije kako bi se što prije otvorila jedina spalionica opasnog otpada u Hrvatskoj - Puto. </p>
<p>Podsjetimo, Puto ne radi već godinu i pol dana zbog požara koji je izbio 1. kolovoza 2002. godine, a Ministarstvo zaštite okoliša od tada odbija dati dozvolu za rad. </p>
<p>Naime, tvrtke koje se bave zbrinjavanjem opasnog otpada htjele bi da zagrebačka spalionica opasnog otpada Puto što prije proradi, jer bi tada imale kamo odvesti otpad. </p>
<p>Tako Rožić smatra da ovakvim, iznenadnim pronalascima opasnog otpada, u razmaku od svega nekoliko dana, tvrtke žele »pritisnuti« Ministarstvo da izda dozvolu. </p>
<p>Pravi problem, prema Rožićevom mišljenju, predstavljaju upravo tvrtke koje su u posljednjih desetak godina nicale kao »gljive poslije kiše«. </p>
<p>»Većina njih su fikus tvrtke, nemaju potrebnu opremu, a samo rade papirologiju«, ističe naš sugovornik dodajući kako je za sve krivo Ministarstvo koje je tvrtkama izdavalo dozvole, a one, pak, nisu imale uvjete za obavljanje tog posla. Puto je tako postao spalionica opasnog otpada za cijelu Hrvatsku, a niti jedna tvrtka nema dozvolu za izvoz otpada. </p>
<p>Rožić također dodaje kako tvrtke, koje imaju ugovore s proizvođačima od kojih moraju preuzimati otpad sad ne znaju kamo bi s njim pa ga svugdje odlažu. </p>
<p>»Naravno da im je izvoz preskup, jer je za izvoz tone opasnog otpada potrebno izdvojiti od osam do 8000 eura«, dodaje Rožić. </p>
<p>S druge strane, dr. Plavšić kaže kako ne isključuje mogućnost stvaranja »lažnog pritiska«. </p>
<p>Na upit postoji li mogućnost da netko namjerno želi zatrovati vodu Plavšić odgovara kako misli da to nije slučaj. </p>
<p>»Okolina Save je 'pogodna' za odlaganje jer ima dobre pristupne puteve, a nije naseljena tako da je počinitelje teže otkriti«, dodaje Plavšić. </p>
<p>Ravnatelj Toksikološkog zavoda također vjeruje kako će se počinitelji otkriti, te smatra nužnim da se njihova imena otkriju u javnosti kao poruka drugim, mogućim, počiniteljima. </p>
<p>Direktor Puta, Milivoj Mucko, mišljenja je da su pronalasci kemijskog otpada pokazatelj da bi Puto trebao što prije proraditi. </p>
<p>Podsjetimo, u subotu je, ispod Mosta mladosti pronađena veća količina opasnih tvari, a u utorak je na divljem odlagalištu otpada na Vrtnom putu na Žitnjaku pronađeno 50-ak boca sa opasnim kemikalijama. </p>
<p>Opasan otpad pronađen je i u srijedu na velikogoričkom području, također u blizini Save. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uhićen Bibinjac s tjeralice</p>
<p>ZADAR, 7. siječnja</p>
<p> – Zadarska policija u srijedu je objavila informaciju kako su njihove zagrebačke kolege u utorak uhitile 28-godišnjeg mještanina Bibinja, za kojim je prije nekoliko mjeseci bila raspisana potjernica. </p>
<p>Uhićenog Bibinjca tereti se za ukupno 19 kaznenih djela koje je počinio u razdoblju od sredine rujna do kraja prosinca prošle godine. U 18 slučajeva radilo se o provalama i krađama iz obiteljskih kuća, a jednom je provalio i u poštanski ured u Bibinjama. </p>
<p>Ovog 28-godišnjaka, koji je od ranije poznat policiji, jednom je prilikom zaustavila prometna policija, no on im nije htio dati isprave. Tada se svojim vozilom pokušao sudariti s policijskim, a kada nije uspio, pobjegao je s mjesta događaja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Najviše novih tvrtki otvara se u Poljskoj, Estoniji i Latviji </p>
<p>U tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe posljednjih godina smanjuje se broj novootvorenih poduzeća / Najmanje novih tvrtki otvara se u Sloveniji, Litvi i Češkoj</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Poduzetnički boom koji je zahvatio istočnoeuropske i tranzicijske zemlje nakon pada komunizma postupno se smanjuje, a poduzetnici sve više shvaćaju da poduzetništvo nosi i rizik. Zato je poduzetništvo u razdoblju od 1995. do 2002. u srednjoj i istočnoj Europi bitno usporeno. Češki poduzetnici imaju najviše izgleda da će biti uspješni i da se njihovo poduzeće neće ugasiti ubrzo nakon osnutka. Upravo je taj pokazatelj važan za strane ulagače, koji prilikom sklapanja poslova daju prednost tvrtkama koje dugo postoje i imaju iskustva.</p>
<p>U devet zemalja srednje i istočne Europe (Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Poljska, Slovenija, Litva, Latvija i Estonija) u 2000. godini osnovano je oko 500.000 novih nepoljoprivrednih poduzeća, a stopa otvaranja poduzeća je od 19 posto 1995./96. u 2000. godini pala na 13 posto. Pritom je broj novoosnovanih poduzeća u pojedinim zemljama različit. </p>
<p>U Estoniji i Latviji taj je postotak u 2002. godini bio oko 20 posto, a u Litvi i Slovačkoj ispod deset posto. U tome značajnu ulogu igraju i administrativni zahtjevi za osnivanje tvrtke i njenu registraciju, pa se zbog velike papirologije i malog prometa neki poduzetnici odlučuju na rad na sivo. </p>
<p>U 2002. godini najveću stopu osnivanja novih tvrtki bilježe Latvija (22 posto) i Estoniji (20 posto), dok je apsolutno najveći broj novih tvrtki otvoren u Poljskoj (181.000). Najmanje novootvorenih tvrtki imala je Slovenija (manje od 6000), koja je imala i najnižu stopu (8 posto). Niske stope imale su i Litva (9 posto) te Češka (11 posto).</p>
<p>U razdoblju od 1995. do 2002. prosječna stopa osnivanja novih poduzeća se smanjivala, a u nekim zemljama (Bugarska, Češka, Litva i Slovenija) smanjila se za više od polovice. I dok je Mađarska cijelo to vrijeme zadržala nisku stopu (oko 10 posto) Estonija i Latvija jedine su zadržale relativno visoke postotke.</p>
<p>Iako među pojedinim zemljama postoje velike razlike, tu su i zajedničke karakteristike. Većina novoosnovanih tvrtki u 2002. godini u vlasništvu je jedne osobe (72 posto), više od dvije trećine radi bez suradnika i u mjestu boravka (57 posto), više od trećine vlasnika novih tvrtki mlađe je od 30 godina. Te male tvrtke u velikoj mjeri sudjeluju u rastu BDP-a pojedinih zemalja. No velik broj tih tvrtki ne preživi više godina, bilo zbog pomanjkanja novca, bilo zbog nedovoljnog plasmana ili lošeg menadžmenta. </p>
<p>U osam od deset zemalja »preživjelo« je šest godina (od 1995. godine) manje od polovice novih tvrtki. Nakon šest godina održalo se 67 poduzeća osnovanih u 1995. u Sloveniji i 57 posto u Češkoj. U ostalim zemljama bilo ih je manje od polovice, a u pet zemalja nije se održala niti trećina - Litva (26 posto), Bugarska (27 posto), Estonija i Mađarska (32 posto), Latvija (33 posto).</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zračna luka Dubrovnik želi kupiti Makedoniju, a Lukšić Grupa i Makedoniju i Libertas</p>
<p>DUBROVNIK, 7. siječnja</p>
<p> - Tvrtka Excelsa nedavno je potvrdila interes Lukšić Grupe u vlasništvu Andronika Lukšića za kupnju cavtatskog hotela Makedonija, a kako saznajemo ta je grupacija navodno zainteresirana i za kupnju Libertasa, jednog od najvećih dubrovačkih hotela i prije rata poznatog kongresnog središta A kategorije. Vlasnik obaju objekata je poduzeće MG Adriatic Dubrovnik, široj javnosti poznatije pod ranijim imenom Inex Gorica, inače podružnice američke korporacije Multi Group, suvlasnika Ilije Pavlova ubijenoga lanjskoga ožujka u Sofiji.</p>
<p>Pravni zastupnik MG Adriatica Denis Orlić u srijedu je potvrdio kako je prodaja Libertasa sve izglednija. Ne iznoseći imena potencijalnih kupaca, kazao je samo kako vlasnici glede Libertasa, za razliku od Makedonije, još nisu donijeli definitivnu odluku hoće li hotel obnoviti ili prodati. </p>
<p>Potvrdio je, međutim, da za Libertas u ovom trenutku ima »dosta zainteresiranih«. Slična je situacija i s Makedonijom u Cavtatu za koju se, osim Lukšića, zanima i vlasnik dubrovačke tvrtke Vilina Ivo Šimunović, a navodno i Zračna luka Dubrovnik. </p>
<p>Šimunović je inače vlasnik hotela na Lopudu Vile Viline (tri zvjezdice), dok su namjere Zračne luke o kupnji jednoga hotela otprije poznate, a jedini dosadašnji pokušaj s dubrovačkim hotelom Kompas nije im uspio. Službena potvrda te informacije zasad je izostala, jer je direktor Tonči Peović u srijedu bio službeno odsutan, no upravo je on nedavno aktualizirao mogućnost da Zračna luka postane vlasnikom jednoga hotela, što dodatno povećava izglede da bi Makedonija napokon mogla dobiti vlasnika koji bi je obnovio.</p>
<p>Makedoniju je, podsjećamo, tvrtka MG Adriatic kupila 2001. za 2,3 milijuna eura. Raspolaže sa 120 soba na 3400 četvornih metara s pripadajućih oko 8000 četvornih metara zemljišta. MG Adriatic ubrzo postaje vlasnikom i Libertasa, izlicitiravši ga za 4,55 milijuna eura. Najavljivana je skora obnova obaju objekata, ukupno vrijedna između 30 i 60 milijuna eura. Vlasnici kao službeni razlog prodaje hotela uglavnom spominju slučaj Imperial, kada je bivše Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja poništilo građevnu dozvolu tom objektu, zbog čega je odgođeno otvorenje najavljeno za ovogodišnju sezonu, a ulagači pretrpjeli štetu čiji konačni iznos tek treba utvrditi. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Flash Airlines prije samo dva tjedna nudio suradnju Atlasu </p>
<p>Hrvatska turistička agencija u suradnji sa slovenskim Gloubtourom nudi aranžmane u Egiptu, a do Šarm el-Šeika tridesetak hrvatskih turista svakog tjedna leti zrakoplovom egipatske charter tvrtke Lotus </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Zrakoplovna tvrtka Flash Airlines, čiji se Boeing 737 u subotu srušio u Crveno more, prije 15 dana predala je ponudu slovenskoj putničkoj agenciji Gloubtour za prijevoz hrvatskih i slovenskih turista za putovanja u Egipat.</p>
<p>Naime, slovenska tvrtka Gloubtour u suradnji s hrvatskom tvrtkom Atlas Airtours u last minute aranžmanima hrvatskom i slovenskom tržištu nudi putovanja u egipatsko mjesto Šarm el-Šeik.</p>
<p>Potvrdio nam je to Pavle Žunić, voditelj prodaje slovenskog Globtoura.</p>
<p>Ponuda charter tvrtke Flash Airlinesa odbijena je zbog nezadovoljavanja sigurnosnih kriterija, naglašava Žunić, te dodaje da su im i kolege iz talijanskih agencija koje organiziraju takva putovanja savjetovali odbijanje te ponude. Hrvatski turisti u Egipat putuju preko Trsta u organizaciji Atlas Airtoursa koji, u suradnji sa slovenskim Gloubtourom, organizira putovanja egipatskom charter kompanijom Lotus.</p>
<p>Ivana Fröbe iz Atlas Airtoursa potvrdila nam je da hrvatski turisti putuju u egipatski Šarm el-Šeik last minute rezervacijama, a na tjednom putovanju u zrakoplovu Airbus 320 sa 179 mjesta u pravilu tridesetak zauzimaju putnici iz Hrvatske. Nakon nesreće zrakoplova tvrtke Flash Airlines nije došlo do otkazivanja putovanja u Egipat, rekla je Fröbe.</p>
<p>Inače, Lotus ima osam zrakoplova Airbus 320.</p>
<p>Vilma Labinjan, koja je nekoliko dana prije nesreće Lotusovim zrakoplovom putovala u Šarm el-Šeik, rekla je kako nije osjećala nesigurnost u zrakoplovu, unatoč magli koja je otežavala slijetanje.</p>
<p>Prosječna starost dvaju Boeinga 737 egipatske charter tvrtke Flash Airlines, od kojih se jedan srušio u Crveno more, je deset godina, dok je starost zrakoplova egipatske tvrtke Lotus kojom lete hrvatski turisti u prosjeku od sedam do petnaest godina.</p>
<p> Iz Gloubtoura naglašavaju kako je tvrtka Flash Airlines i ranije imala problema zbog tehničkih problema na zrakoplovima, što dokazuje i zabrana švicarskih vlasti još 2002. godine za prelijetanje zrakoplova te tvrtke preko švicarskog teritorija.</p>
<p>Prema informacijama iz talijanskih medija, 27. listopada 2002. godine talijanski turisti na povratku iz egipatskog mjesta Šarm el-Šeik zamijetili su požar na motoru zrakoplova tijekom leta prema Bologni, što je potvrdio pilot Flash Airlinesa Hassan Mounir. Zrakoplov je prinudno sletio u atensku zračnu luku, međutim nije poznato je li riječ o zrakoplovu koji se u subotu s francuskim turistima srušio u Crveno more ili drugom zrakoplovu iste tvrtke.</p>
<p>Zanimljivo je da se, prema statističkim podacima, velik broj zrakoplovnih nesreća zbiva upravo krajem godine. </p>
<p>Na dan 22, prosinca u razdoblju od 1950. do 2003. godine dogodilo se u svijetu čak 17 zrakoplovnih nesreća. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>PIK Takovo prodano za tri milijuna eura tvrtki brata Vuka Draškovića</p>
<p>Novi vlasnik PIK-a Takovo, prehrambena tvrtka Swisslion, uložit će 30 milijuna eura u razvoj najvećeg srbijanskog proizvođača hrane</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Novi vlasnik najvećeg srbijanskog poljoprivrednog kombinata PIK Takovo iz Gornjeg Milanovca je kompanija Swisslion iz Novog Sada, čiji je predsjednik uprave Rodoljub Drašković, brat predsjednika stranke Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, saznaje se iz tamošnjih medija.</p>
<p>Swisslion je kupio 70 posto društvenog kapitala PIK-a Takovo za tri milijuna eura, a za investicijski program novi vlasnik će u sljedećih pet godina izdvojiti 30 milijuna eura, objavila je tenderska komisija za prodaju Takova. Swisslion se također obvezao da u sljedećih godinu dana niti jednom od oko 3300 radnika neće dati otkaz, a prihvatio je i obvezu da u narednih pet godina ne prodaje ni jedan dio najvećeg proizvođača hrane u Srbiji, koji se sastoji od 11 tvornica, a ima i tisuće kooperanata.</p>
<p>Ponude za kupnju PIK-a Takovo otvorene su 15. prosinca prošle godine, a uz Swisslion poslali su ih i konzorcij u kojem navodno dominira kapital srpske dijaspore, a činili su ga beogradski Minnex Trading Corporation, američki Strategic Industries i Vendi International Corporation, dok je treća ponuda stigla od tvrtke Pionir iz Subotice u vlasništvu Miroljuba Aleksića. Pored njih, tendersku dokumentaciju otkupila je tvrtka Medela iz Vrbasa, koja nije poslala ponudu. Koprivnička Podravka svojedobno je bila zainteresirana za dijelove Takova (poput tvornice dječje hrane Juvitana i PAK centra), ali ne i za cijeli PIK, pa nije sudjelovala na natječaju.</p>
<p>Inače, u srbijanskom Ministarstvu privatizacije svojedobno su iznijeli procjene da PIK Takovo vrijedi oko 100 milijuna eura. Međutim, kombinat je opterećen golemim obvezama većim od 1,4 milijarde dinara, od čega glavninu duguje poreznoj upravi. Takovo inače raspolaže kapacitetima za proizvodnju 100.000 tona prehrambenih proizvoda godišnje (asortiman čini oko 700 proizvoda), od čega oko 20 posto izvozi, najviše u Rusiju, Kanadu, Australiju i pojedine arapske zemlje.</p>
<p>Prema dostupnim podacima, tvrtka Swisslion je multinacionalni poslovni sustav, također iz prehrambene branše, s poslovnim centrima i proizvodnim pogonima u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Švicarskoj, a predsjednik uprave Swisslion d.o.o. Novi Sad je Rodoljub Drašković. Riječ je o jednoj od najuspješnijih tvrtki u Srbiji s više od 260 zaposlenih, koja je u 2002. ostvarila 209,71 milijun dinara neto dobiti, te po tom kriteriju zauzela 24. mjesto na rang listi najuspješnijih tvrtki u Srbiji. Swisslion mjesečno proizvodi oko 4500 tona zdrave hrane, keksa i biskvita, snack, čokoladnih i drugih proizvoda. Zainteresirani su i za gradnju tvornice suhog voća, sokova i keksa u Čačku.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dionice British Airwaysa ojačale osam posto</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 7. siječnja</p>
<p> - Europski burzovni indeksi u srijedu su bilježili tek neznatne promjene vrijednosti, budući da su ulagači neskloni poduzimanju novih koraka prije nego se uvjere u nastavak oporavka poslovanja korporacija.</p>
<p>Londonski je FTSE indeks tako do podneva oslabio 0,16 posto, spustivši se na 4497 bodova. Istodobno, frankfurtski Dax ojačao je 0,13 posto, na 4040 bodova.</p>
<p>Na samom početku trgovanja, cijene europskih dionica nakratko su dosegnule nove najviše razine u proteklih 16 mjeseci.</p>
<p>Značajnije dobitke u srijedu je ostvario sektor europskih aviokompanija, predvođen British Airwaysom, nakon što su analitičari, pod utjecajem dokaza o oporavku potražnje, značajno podigli svoje prognoze dobiti te najveće europske zrakoplovne tvrtke. Dionice BA ojačale su osam posto, njemačke Lufthanse 5,7 posto, a Air Francea 3,6 posto. Finski tehnološki div Nokia ostvario je rast cijena dionica od tri posto, budući da je JP Morgan podigao njihov investicijski rejting.</p>
<p>Među gubitnicima bila je dionica GlaxoSmithKlinea, izgubivši jedan posto po objavi 2,7 milijardi dolara potraživanja američke porezne uprave od te najveće europske farmaceutske kompanije na ime dodatnih poreza za razdoblje od 1989. do 1996.</p>
<p>Indeks Tokyjske burze Nikkei 225 u srijedu je oslabio 0,5 posto, na 10.757 bodova. Tehnološki Nasdaq indeks u utorak je dosegnuo najvišu razinu u posljednje dvije godine, završivši na 2057 bodova, ojačavši 0,5 posto u odnosu na dan ranije. Dow Jones indeks iznosio je 10.538 bodova, 0,05 posto manje nego u ponedjeljak. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Potkraj siječnja pregovori sa Slovenijom o Piranskom zaljevu</p>
<p>»Zasad službenih razgovora sa slovenskom stranom nije bilo, no moguće je da do sastanka dođe. Planiramo sastanak sa slovenskom stranom na razini ministara vanjskih poslova u drugoj polovici siječnja«, rekao je za »Vjesnik« ministar vanjskih poslova / Premijer Sanader i ministar Žužul trenutačno su na prvoj vanjskopolitičkoj turneji Vatikan-Berlin-Bruxelles</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - U drugoj polovici siječnja hrvatska diplomacija namjerava potaknuti rješenje bilateralnih problema sa Slovenijom i Italijom i na taj način pokazati Europskoj uniji da nova vlada ozbiljno namjerava riješiti bilateralne probleme u europskom stilu te inicijativom umanjiti prednost tih susjednih zemalja u bilateralnim pregovorima zbog činjenice da su obje praktički članice EU-a.</p>
<p>Krajem siječnja će se najvjerojatnije pokrenuti hrvatsko-slovenski pregovori ne bi li se pokušala riješiti otvorena pitanja dviju susjednih zemalja bez upletanja međunarodne arbitraže. Dogovori su još u početnoj fazi, na radnoj razini, no hrvatska diplomacija očekuje da će se detalji sastanka dogovoriti brzo. Sastanak će se održati najvjerojatnije krajem siječnja, na razini ministara vanjskih poslova, i to u Zagrebu. Razlog za tvrdnju da bi se sastanak mogao održati u Zagrebu Zrinjevac nalazi u činjenici da je posljednji održan u Kopru, a ministar vanjskih poslova Miomir Žužul posljednje je neformalne razgovore vodio u Ljubljani.</p>
<p>Informaciju o planovima za sastanak Žužul-Rupel potvrdio nam je sam hrvatski šef diplomacije. »Zasad službenih razgovora sa slovenskom stranom nije bilo, no moguće je da do sastanka dođe. Planiramo sastanak sa slovenskom stranom na razini ministara vanjskih poslova u drugoj polovici siječnja«, rekao je Žužul u srijedu za Vjesnik.</p>
<p>Diplomatski izvori potvrdili su nam kako je objema stranama stalo da se izbjegne međunarodna arbitraža, a poticaj za skori susret dvojice ministara je ovaj put došao sa slovenske strane koja je signale za susret slala Zrinjevcu diplomatskim kanalima.</p>
<p>Na dnevnom redu naći će se sva otvorena pitanja, no sasvim je izvjesno da će se najviše vremena potrošiti na pitanje granice, o čemu su dvije zemlje u posljednjih godinu i pol vodile diplomatski rat koji se svodio na oštre izjave u javnosti i razmjenu diplomatskih nota. Unatoč najavi dobre volje, još nije jasno kako će se postići kompromis. Hrvatska strana ne želi razgovarati o detaljima vlastite pozicije, osim fraze »da će se pokušati tražiti razboriti kompromis u duhu europskih standarda«. »Nadamo se novom početku«, rekao je Vjesniku izvor blizak kabinetu ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Slovenska je strana u posljednje vrijeme naglašavala da nepotvrđeni sporazum Račan-Drnovšek i dalje smatra važećim, dok hrvatska diplomacija taj dogovor smatra štetnim i nepotrebnim utegom u pregovaračkom pozicioniranju, bez obzira na to što je samo parafiran. </p>
<p>Do pokušaja ponovnog pokretanja hrvatsko-slovenskih pregovora došlo se iz nekoliko razloga. Hrvatski pregovarači svjesni su činjenice povoljnijeg položaja Slovenije jer je ona praktički već punopravna članica EU-a, pa je ključni cilj uvjeriti sugovornike iz EU-a da će se nova vlada u pregovorima voditi načelima europske solidarnosti i zajedništva.</p>
<p>Premijer Sanader i ministar Žužul trenutačno su na prvoj vanjskopolitičkoj turneji Vatikan-Berlin-Bruxelles. U ponedjeljak i utorak razgovarat će u Bruxellesu i Strasbourgu s najvišim dužnosnicima Europske komisije. To će biti i prilika da se Vlada službenom Bruxellesu predstavi kao ozbiljna administracija koja je u europskome duhu pokrenula rješavanje bilateralnih problema sa susjedima. </p>
<p>Sasvim je sigurno da se bilateralni problemi sa Slovenijom ne mogu riješiti u nekoliko dana, pa je izvjesno da će hrvatska pregovaračka pozicija biti snažnija ako na proljeće dobije status kandidata za ulazak u EU. Razgovori u Bruxellesu trebali bi pomoći i da se, navodno također krajem siječnja, organizira sastanak predsjednika hrvatske vlade Sanadera i talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Hrvatska strana, naime, smatra da bi to trebao biti važan susret, jer Italija još nije ratificirala hrvatski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Unutar hrvatske vlade smatra se da je razlog tome »ishitren, nepromišljen i nedovoljno dobro diplomatski pripremljen potez proglašenja ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu«, zbog čega je Hrvatska imala problema sa susjednim zemljama ali i s EU-om.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Patrijarh Pavle u božićnoj poslanici pozvao mlade da ne zaborave Kosovski zavjet</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Pravoslavni vjernici obilježili su blagdan Kristova rođenja liturgijom u crkvi Svetog Preobraženja u Zagrebu. Svečanu božićnu euharistiju pred nekoliko stotina okupljenih vjernika predvodio je mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan. Nakon bogoslužja, vjernicima je božićnu poslanicu patrijarha Srpske pravoslavne crkve Pavla pročitao protojerej Milenko Popović. </p>
<p>Patrijarh Pavle pozvao je vjernike na pokajanje istaknuvši da ono nije puko ispričavanje, nego pronalaženje pravog puta i cilja u istinskom kršćanskom životu.</p>
<p>Upozorio je da življenje onih koji sebe nazivaju kršćanima nije dostojno slavnoga kršćanskog imena i da je kao takvo »pridonijelo krizama u kojima smo se sami zatekli«. Posebno se obratio mladima istaknuvši da oni pokazuju sve više odgovornosti prema Bogu i svijetu u kojem žive te da su najučestaliji pohoditelji pravoslavnih hramova, »što se u svim ovim nevoljama, padovima i iskušenjima pojavljuje kao dobar znak i dobra nada«. </p>
<p>Podsjetivši da dolazi vrijeme 200. obljetnice Prvog srpskog ustanka, patrijarh Pavle izrazio je vjeru da će mladi imati spremnost na žrtvu poput svojih predaka te da neće zaboraviti Kosovo i Kosovski zavjet. </p>
<p>Obratio se i pravoslavnim vjernicima u Republici Makedoniji, koje je pozvao da pristupe »spasonosnu jedinstvu Crkve Božje uspostavljene u autonomnoj Ohridskoj arhiepiskopiji«. </p>
<p>Ove godine liturgiji nisu nazočili vodeći srpski političari, kao što je to bilo proteklih godina.</p>
<p>• DUBROVNIK - U dubrovačkoj crkvi Svetog Blagonavještenja održana je božićna liturgija koju su služili dubrovački parosi Goran Spajić i Slavko Zorica, a pročitana je i poslanica patrijarha SPC-a Pavla. Čestitajući Božić vjernicima i ljudima dobre volje, protojerej Slavko Lozica osvrnuo se i na kršćanski običaj darivanja posebno istaknuvši potrebu da se bližnjima u ovo božićno vrijeme poklanjaju darovi ohrabrenja i praštanja te riječi zahvale i pohvale za dobro koje čine. </p>
<p>• SISAK - U pravoslavnoj crkvi Svete Petke u Sisku održana je liturgija u povodu blagdana rođenja Kristova po julijanskom kalendaru. Bogoslužje u nazočnosti pedesetak pravoslavnih vjernika vodio je jerej Petar Olujić, paroh sisački. </p>
<p>• KARLOVAC - Karlovački paroh Duško Spasojević čestitao je Božić svima u Karlovcu i Karlovačkoj županiji koji Božića slave po julijanskom kalendaru. Čestitku je uputio putem radio postaje Karlovac poželjevši mir i blagostanje.</p>
<p>Gordan Pandža i »Vjesnikovi« dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>I makedonski vjernici proslavili Božić</p>
<p>Makedonski pravoslavni vjernici u Zagrebu svečano su proslavili svoj Božić. Naime, Makedonska pravoslavna crkvena općina (MPCO), koja u Zagrebu djeluje već desetak godina i nosi ime jedine makedonske svetice Zlate Meglenske, i ove je godine priredila božićnu bogoslužbu u crkvi Sv. Roka, koju joj je Kaptol ustupio za obavljanje vjerskih obreda. Ovaj je put božićnu liturgiju održao otac Kirko Velinski, svećenik koji je nedavno došao u Zagreb, koji će ostati kao stalni predstavnik Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.</p>
<p>Božićni je obred održan po svim pravilima autokefalne Makedonske pravoslavne crkve, a nazočni su Makedonci bili presretni što su napokon dobili stalnoga »popa« kojemu će se uvijek moći obraćati za sve svoje potrebe. </p>
<p>Nakon liturgije Velinski je pročitao je božićnu poruku poglavara MPC-a Stefana, arhiepiskopa ohridskoga i makedonskoga. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ihas: Sanaderu nudimo nagodbu o isplati duga službenicima </p>
<p>Svakom zaposlenom u državnoj upravi država duguje po 2000 kuna božićnice za 2000. godinu/ Policajci za prekovremeni rad u protekle četiri godine potražuju od 60.000 do 80.000 kuna/ Sanaderovu vladu čeka i obveza povećanja osnovice za plaće od 1. siječnja ove godine, kao i pregovori o dodatnoj korekciji plaća od 1. srpnja, što je dogovoreno s Račanovom vladom, upozorava Ihas</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – »Račanova vlada ostala je dužna zaposlenima u državnoj upravi oko 1,5 do dvije milijarde kuna za božićnice i dar za djecu u 2000. godini te za neplaćene prekovremene sate u protekle četiri godine«, upozorava Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i javnih službenika i namještenika, koji je pozvao premijera Ivu Sanadera na dogovor o isplati dugovanja.</p>
<p>»Sanaderovoj vladi nudimo izvansudsku nagodbu kako bi se dug sveo u razumne financijske okvire i spriječio njegov daljnji rast zbog troškova sudskih postupaka«, kaže Ihas. </p>
<p>Nagodbu smo, ističe, nudili i bivšoj vladi, ali se ona nije htjela oko toga angažirati, ostavljajući dug novoj vladi. Navodno je Goran Granić pitanje dugovanja pokušao progurati na zadnjoj sjednici, ali nije uspio.</p>
<p>Dobar dio »Račanova duga« odnosi se na sudske troškove, odnosno zatezne kamate, koje su se, tvrdi Ihas, mogle izbjeći da je prethodna vlast pristala na nagodbu sa sindikatima. Tisuće državnih službenika pokrenulo je sudske tužbe, a mnogima su putem ovrhe već isplaćene božićnice. </p>
<p>Vlada, odnosno država, svakom zaposlenom u državnoj upravi duguje po 2000 kuna božićnice za 2000. godinu, što je iznos zajedno sa zateznim kamatama. Za neplaćene prekovremene sate država svakom policajcu duguje od 60.000 do 80.000 kuna, a najveća su dugovanja za prekovremene sate i u Ministarstvu obrane, ističe Ihas. </p>
<p>Sindikat državnih službenika i namještenika sugerirao je novoj vladi da se sada ne smanjuje PDV sa 22 na 20 posto, jer bi bilo manje novca u proračunu za isplatu dugovanja službenicima. »Isplatu duga vlada mora predvidjeti u proračunu i nadam se da neće kao ona prijašnja reći kako ju nije briga što su prethodnici potpisali«, kaže Ihas.</p>
<p>Osim isplate dugovanja Ihas upozorova da Sanaderovu vladu čeka i obveza povećanja osnovice za plaće od 1. siječnja ove godine, kao i pregovori o dodatnoj korekciji plaća od 1. srpnja, što je dogovoreno s Račanovom vladom.</p>
<p>Prema sporazumu sindikata i bivše vlade, osnovica za plaće u državnim i javnim službama, povećava se za 4,3 posto od početka ove godine, s tim da bi zaposleni povišicu dobili u travnju i to retrogradno za prva tri mjeseca. Bivša vlada obvezala je novu i na pregovore sa sindikatima o korekciji osnovice od 1. srpnja ove godine, i to ovisno o kretanju plaća u privredi. </p>
<p>Ivica Ihas najavljuje da će ovoga tjedna vladi uputiti službeni zahtjev za početak pregovora o korekciji osnovice od 1. srpnja. Pregovore treba završiti prije usvajanja državnog proračuna za 2004. godinu (do kraja ožujka), a sindikati očekuju da bi se plaće u državnim i javnim službama od 1. srpnja mogle povećati oko četiri posto. </p>
<p>»Nadam se da pregovori sa Sanaderovom vladom neće biti teški kao s bivšom vladom i očekujem da će biti više razumijevanja«, kaže Ihas. Dodaje da će od nove vlade zatražiti usklađivanje plaća u državnim službama s onima u javnim službama i poduzećima, što je Račanova vlada obećavala, ali nije i učinila, zbog čega, upozorava Ihas, plaće državnim službenika i namještenika znatno zaostaju. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić darovao 555 knjiga izgorjeloj knjižnici u Jelsi</p>
<p>Za proglašavanje stranom osobom godine 2003. u BiH po izboru čitatelja »Dnevnog avaza«, predsjednik Mesić je rekao da je izabran vjerojatno zbog svojih stajališta da se BiH ne smije dijeliti / Gradnja mosta do Pelješca ne smije služiti u političke svrhe: više prometnih veza može samo koristiti suradnji, komentirao je</p>
<p>JELSA, 7. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić predao je u srijedu u Jelsi na otoku Hvaru knjižnici izgorjeloj u požaru 10. studenoga prošle godine 555 knjiga i tri kompleta djela hrvatske književnosti na CD romovima, prikupljenih u akciji »Knjiga za prijatelja« koja je u Uredu predsjednika Republike pokrenuta 13. prosinca.</p>
<p> Razgledavši izgorjelu zgradu Općinskog doma, predsjednik Mesić je, predajući ravnateljici knjižnice Mariji Plantarić-Huljić građu za obnovu jedne od najstarijih preporodnih knjižnica na dalmatinskim otocima, osnovane prije 135 godina, naglasio kako je akciju pokrenuo da bi na to potaknuo i druge. Istaknuo je kako vjeruje da će knjižnica vrlo brzo postati moderan multimedijalni centar po želji i planovima Jelšana. Požar je nesreća koja se događa i drugima, pa se treba više brinuti za zaštitu od požara, dodao je. U požaru koji je zahvatio gornji kat i krovište općinskog doma u samo četiri sata izgorjelo je više od 10.000 knjiga, a uništena je i stara vijećnica s vrijednim namještajem, te dio općinskog arhiva. Uzroci požara još nisu poznati.</p>
<p> Predsjednik Mesić je istaknuo da turizam treba postati glavnom, a ne samo jednom od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana, te kako za to treba omogućiti strana ulaganja. »No ne smijemo dopustiti da pri tome postanemo gosti u vlastitu domu te stoga trebamo zaštititi najvrednije nacionalno blago i tražiti partnere s kojima ćemo se time zajednički koristiti«, upozorio je. Podsjetivši na goleme razvojne mogućnosti otoka Hvara, poručio je Jelšanima i svim otočanima da sami trebaju potaknuti rješavanje otočnih problema, prometne povezanosti i infrastrukture, a onda će ih poduprijeti i drugi - državne ustanove, Vlada i ministarstva.</p>
<p> Na novinarski upit da komentira što je po glasovima čitatelja Dnevnog avaza proglašen stranom osobom godine 2003. u BiH Mesić je odgovorio kako je za osobu godine izabran vjerojatno zbog svojih stajališta da se BiH ne smije dijeliti, jer promjene granica u Europi nisu moguće, osim na štetu drugih.</p>
<p> Na upit da komentira reakciju ministra civilnih poslova BiH Safeta Halilovića na izjavu premijera Ive Sanadera o gradnji mosta do Pelješca koji tu izjavu smatra pritiskom na BiH da prihvati bilo kakve uvjete u vezi s Neumom i pločanskom lukom, hrvatski je Predsjednik istaknuo da gradnja mosta do Pelješca, ne smije služiti u političke svrhe te da više prometnih veza može samo koristiti, a ne štetiti suradnji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Glavaš: HDZ neće ponavljati pogreške iz prošlosti</p>
<p>OSIJEK, 7. siječnja</p>
<p> – »Ako HDZ pobijedi na prijevremenim izborima za Skupštinu Osječko-baranjske županije koji će se održati 18. siječnja, realizirat će projekt plinofikacije Baranje kao i projekte trećeg mosta preko Drave, ceste prema Dardi i Ugostiteljske srednje škole u Osijeku te nastaviti gradnju zapadne obilaznice«, najavio je Branimir Glavaš, predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a, na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Najavljena je »skromna, nepolitička« predizborna kampanja uz održavanje koncerata Miroslava Škore u šest gradova u Županiji. </p>
<p>»HDZ bi vlast obnašao savjesno i odgovorno i bez ponavljanja grešaka iz prošlosti«, rekao je također Glavaš. Rekao je i da stranka neće trošiti novac na jumbo plakate i slanje poštom promidžbenih letaka građanima »kao što to rade oni koji koriste proračunski novac isisavajući ga i kradući od građana«. </p>
<p>Podsjetivši na, rekao je, »pravno i političko nasilje koje je počinila vladajuća koalicija na čelu sa SDP-om i Kramarićevim LS-om u posljednje dvije godine a što je bio razlog raspadu Skupštine«, prvi čovjek osječko-baranjskog HDZ-a predočio je 11 presuda Ustavnog suda kojima su odluke Skupštine nakon ostavke 26 vijećnika proglašene nezakonitim i nestatutarnim. Po Glavašu, »one će imati strahovite pravne i političke posljedice nakon što se konstituira nova Županijska skupština«, jer je donošenje tih odluka značajno utjecalo na funkcioniranje pravnog sustava. Kao primjere naveo je odluke o izboru velikog broja sudaca porotnika, te izboru ravnateljice osječke Galerije likovnih umjetnosti. »Sve su te odluke bile protuzakonite što zahtijeva njihovu reviziju«, zaključio je Glavaš. Najavio je i raščišćavanje trošenja proračunskog novca. »Što je nepravilno potrošeno, vratit će se do posljednje lipe«, rekao je. </p>
<p>Predsjednik osječkoga HDZ-a Vladimir Šišljagić osvrnuo se na »gradonačelnikovanje« Zlatka Kramarića, koji sada najavljuje koaliciju s građanima. Naveo je tako veći broj projekata koji su građanima obećani, a nikada ostvareni. »Danas kada je gradska blagajna prazna najavljuje se novo zaduženje kreditom od gotovo sto milijuna kuna koji će Grad dovesti pred bankrot«, ustvrdio je. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Većina pekara vraća cijene kruha na staro </p>
<p>Predstavnici 18 mlinarskih, pekarskih i trgovačkih tvrtki dale potporu Vladinoj inicijativi za stabilizaciju cijena brašna i kruha, te najavile da će u idućih nekoliko dana vratiti cijene na razinu prije poskupljenja/ U »Klari« nisu za vraćanje cijena kruha »preko noći«</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Predstavnici 18 mlinarskih, pekarskih i trgovačkih tvrtki najavili su u srijedu da će u nekoliko idućih dana vratiti cijene kruha na razinu prije nego što je poskupio, a to se posebice odnosi na najprodavanije vrste kruha.</p>
<p>Ističe se to u zajedničkom priopćenju Čakovečkih mlinova, Granolija, Mlinara iz Križevaca, Đakovštine, PIK-a Vinkovci, Podravke, Agrolagune, Brionke iz Pule, EKOS-a, Klare, Mlinara iz Križevaca (pekarski proizvodi), splitske pekarne Svaguša, CBA grupe, konzorcija Dinova, Getroa, Konzuma, KTC-a i Presoflexa.</p>
<p>Te su tvrtke nakon obavljene koordinacije, kažu u Agrokoru, dale punu potporu inicijativi za stabilizaciju cijena brašna i kruha koju je potaknuo premijer Ivo Sanader te predstavnici ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te gospodarstva, rada i poduzetništva. </p>
<p>Međutim, Krešimir Kovačević, direktor zagrebačkih pekarni Klara, rekao je Vjesniku da u Klari podržavaju Vladinu inicijativu, ali da ne dolazi u obzir »vraćanje cijena kruha 'preko noći'«. Kovačević dodaje da su pekari kupovali brašno po osjetno većoj cijeni, čak 21 posto većoj u prosincu u odnosu na studeni prošle godine, a nije sigurno jesu li trgovine spremne na smanjivanje rabata.</p>
<p>U Klari napominju da će u Žitozajednici, interesnom udruženju mlinarsko-pekarske industrije, donijeti odluku o vraćanju cijena na staro tek nakon što pekari izrade poslovnu kalkulaciju. Drugim riječima, pekari na otvorenom tržištu, gdje se cijene na tržištu određuju slobodno, ne mogu voditi računa o socijalnoj cijeni kruha.</p>
<p>Tvrtke koje su odlučile vratiti cijena kruha na razinu prije poskupljenja, napominju da će to uslijedit u idućih nekoliko dana jer zbog »tehničkog obračuna to neće biti moguće posvuda učiniti isti dan«.</p>
<p>Zbog kratkoće vremena, dodaju, koordinacija je obavljena samo između jednog dijela poduzeća za preradu brašna, poduzeća iz pekarske industrije te trgovačkih poduzeća, međutim, kako se navodi, »očekuje se i uključenje kompletnoga gospodarstva u podršku Vladinoj inicijativi«.</p>
<p>U zajedničkom se priopćenju 18 tvrtki zaključuje da će »spomenuta poduzeća, ali i ostali partneri unutar grupe poduzeća svestrano pomagati nadležnim ministarstvima u sređivanju tržišta od primarne proizvodnje do finalnog proizvoda u dijelu žitarica«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Filipović: U bivšem ministarstvu prosvjete treba mijenjati sve osim namještaja</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »Ako se nova vlada ne odluči za povećanje od po milijardu kuna za odgoj i obrazovanje u svakoj od sljedeće četiri godine, vrlo brzo, već prilikom kreiranja proračuna za 2004. godinu, dobit ćemo odgovor je li HDZ-ova vlada proeuropska ili je to onaj stari HDZ- koji je desetljeće vodio antiprosvjetnu politiku«, ustvrdio je predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović u srijedu na konferenciji za novinare. </p>
<p>»Ako proračunska izdvajanja za taj sustav ostanu ista, a novi se ministar ne pozabavi drastičnim križaljkama u svome ministarstvu, prestaje svaka iluzija o promjenama u mandatu nove vlade«, smatra Filipović. </p>
<p>Novom ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu, stoga predlaže »provjetravanje« u zgradi Ministarstva prosvjete (bivši sastav), u kojoj bi trebalo mijenjati sve osim namještaja. Tamo rade, zaključio je, samo liftovi. </p>
<p>Od početka devedesetih u Ministarstvu prosvjete ekipirao se kadar prikladan po svemu osim po stručnosti. Unatoč dvjestotinjak zaposlenih, razne su projekte, poput reforme školstva, dodjeljivali umirovljenicima. U Ministarstvu prosvjete i oko njega, kaže Filipović, stvoreni su jaki lobiji za koje smo već čuli da su kreirali prosvjetnu politiku i u vrijeme bivših ministara.</p>
<p>Sada se ti isti ljudi nude u novim kadrovskim križaljkama. »Možda zvuči sindikalno heretički, ali najjeftinije bi za državu bilo da se nestručnjacima iz Ministarstva prosvjete daju nezaslužene otpremnine«, rekao je. </p>
<p>Upitan o kojim je konkretno lobijima riječ, odgovorio je da je riječ o umirovljenicima koji honorarno rade za Ministarstvo prosvjete, poput predsjednika Prosvjetnoga vijeća. »Ne da mi se na Općinski sud, a znajući da umirovljenici nemaju što raditi, vjerujem da bi me mogli tužiti. Stoga neću o imenima«, dodao je Filipović.</p>
<p>Nužne promjene s kojima bi se moralo započeti u prvoj godini mandata za Filipovića su povećanje plaća zaposlenih u školama najmanje za 20 posto, revizija nastavnih programa i ograničenje na najviše dva udžbenika po predmetu. Donošenje državnog pedagoškog standarda, dokumenta koji se nijedna vlast u 13 godina nije usudila donijeti, bio bi svojevrsna arhitektura hrvatskom obrazovnom sustavu. </p>
<p>U »Preporodu« smatraju da bi trebalo zadržati postojeći model osmogodišnje osnovne škole, uz uvjet da se obvezna škola produlji na 10 godina. Deveti i 10. razred obvezne škole bili bi u okviru prvog i drugog razreda srednje škole, koji bi postali obvezni. Državnu bi maturu trebalo uvesti tek kroz tri do pet godina. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hartmann: Vlada se konzultirala s Tribunalom o predaji dokumenata</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »Hrvatska vlada konzultirala je tužiteljstvo Haaškoga suda o predaji dokumenata, koji su već u posjedu tužiteljstva, odvjetnicima optuženoga generala Ante Gotovine, jer se našla u bezizlaznoj situaciji«, izjavila je u srijedu glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann. »Hrvatska se vlada našla u situaciji da bi mogla prekršiti hrvatski zakon ili zakon koji je obvezuje na suradnju sa Sudom«, odgovorila je Hartmann Hini na upit o stavu tužiteljstva prema predaji dokumenata odvjetnicima generala Gotovine. Hrvatska vlada je prošli tjedan donijela odluku da, sukladno zahtjevu Općinskog suda u Zagrebu, preda dokumente Gotovininim odvjetnicima. Haaški je sud Gotovinu optužio za zločine počinjene tijekom i nakon operacije »Oluja«. »Suradnja s Haaškim sudom, u okviru Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom i Statuta Suda, obveza je Republike Hrvatske«, podsjetila je Hartmann. »Proanalizirali smo tražene dokumente i vidjeli da njihovo objavljivanje prije vremena ne bi štetilo slučaju«, dodala je. »Glavna tužiteljica ICTY-ja Carla del Ponte odlučila je napraviti iznimku i odobriti predaju dokumenata«, rekla je Hartmann i dodala da to ne znači promjenu pravila postupanja. Osim toga, istaknula je glasnogovornica ICTY-ja, zakon je i dalje isti i zemlja mora uhvatiti bjegunca i predati ga Haaškom sudu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Uskrata dokumenata bila je plod samovolje, a ne sudskih pravila, kažu Gotovinini odvjetnici </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – Odvjetnički tim generala Ante Gotovine u srijedu je reagirao na izjavu glasnogovornice haškog tužiteljstva Florence Hartmann o predaji dokumentacije Gotovininoj obrani, te je u svom priopćenju ocijenio da je Hartmann »postupanje hrvatske vlade omalovažila i izjednačila sa postupanjima po privatnim željama glavne tužiteljice Carle Del Ponte«.</p>
<p>U priopćenju se podsjeća kako je Vlada RH sukladno odluci Općinskog suda u Zagrebu odlučila predati obrani generala Gotovine zatraženu dokumentaciju. Odvjetnički tim ističe kako je Vlada time postupala po presudi nadležnog pravosudnog tijela a ne »po privatnim željama gospođe Del Ponte« i time je, kako se kaže, ispunila svoje zakonske i ustavne obveze prema hrvatskom državljaninu generalu Anti Gotovini.</p>
<p>Odvjetnički tim drži da je Hartmann svojom izjavom »sama priznala da ne postoji nikakva zabrana koja bi proizlazila po pravilima postupka i dokaza međunarodnog tribunala, što je do danas tvrdila, već je očito da je dosadašnje sprječavanje obrane generala Gotovine da dođe u posjed očito bila samovolja pojedinih djelatnika tužiteljstva međunarodnog tribunala«. </p>
<p>Gotovinini odvjetnici ističu da bi, ako bi postojala bilo kakva zakonska zabrana po Statutu ili pravilima o postupku i dokaza ICTY-a, iznimku mogao učiniti samo sud a nikako ne glavna tužiteljica.</p>
<p>Prema tome, naglašavaju odvjetnici, »smatramo da je danas gospođa Hartmann sama potvrdila ono što obrana generala Gotovine tvrdi više od dvije godine, a to je da general Gotovina ima pravo da dobije sve dokumente koji su poslani haaškom sudu i da ne postoji nikakva zabrana haaškog suda na dostavu tih dokumenata«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Sanader čestitao novom glavnom tajniku NATO-a</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Hrvatski premijer Dr. Ivo Sanader uputio je čestitku Jaapu de Hoop Schefferu, u povodu imenovanja na dužnost Glavnog tajnika NATO-a, priopćeno je u srijedu iz Ureda Vlade za odnose s javnošću. </p>
<p> U svojoj čestitki Sanader je istaknuo da Jaap de Hoop Scheffer dolazi na čelo NATO-a u trenucima kada ta organizacija nastavlja sa svojim preustrojem kako bi udovoljila novim izazovima suvremenog svijeta.</p>
<p> Premijer navodi da su članstva u NATO-u i Europskoj uniji prioriteti hrvatske vanjske politike. Također ističe kako Hrvatska već sada ima ustavnopravne osnove za članstvo te da će hrvatska Vlada i dalje ulagati velike napore u jačanje demokratskih institucija i provođenje preostalih reformi.</p>
<p> Premijer Sanader u pismu naglašava važnost koju Vlada pridaje stalnom i sadržajnom razvoju dobrih odnosa sa svim susjednim zemljama, uključujući i aktivnu potporu Hrvatske na njihovom putu u EU i NATO, koja se mora temeljiti na postignućima svake pojedine zemlje. </p>
<p> Uz ova važna pitanja ističe se kako će glavni prioritet Vlade biti poboljšanje životnog standarda svih hrvatskih građana kroz jačanje domaće proizvodnje i stvaranje povoljnih uvjeta za inozemna ulaganja.</p>
<p> U nekoliko posljednjih godina Hrvatska je davala svoj doprinos međunarodnoj sigurnosti. Trenutačno sudjeluje u sedam mirovnih misija u svijetu, uključujući i NATO-ovu misiju u Afganistanu (ISAF), podsjeća premijer Sanader u pismu te dodaje kako Hrvatska namjerava osnažiti svoju ulogu u mirovnim misijama te povećati i svoj doprinos u borbi protiv međunarodnog terorizma. Hrvatska će Vlada također nastaviti s reformom obrambenog sustava kako bi mogao učinkovito odgovoriti na sve buduće prijetnje i izazove. To će biti moguće, navodi se dalje u poruci, kada Hrvatska postigne NATO-ove standarde u svjetlu priprema za članstvo Hrvatske u Savezu za koje je premijer izrazio čvrsto uvjerenje da će se ostvariti u bliskoj budućnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Snijeg padao u Šibeniku, Splitu i na Braču, u Lici nove snježne nevolje</p>
<p>ŠIBENIK/SPLIT/OTOČAC, 7. siječnja</p>
<p> - U srijedu prijepodne snježne pahuljice zalepršale su Šibenikom. Iako lagani snijeg pomiješan s kišom u samom gradu nije ostavio nikakva traga, planine oko Drniša i Knina u srijedu su osvanule pod laganim snježnim pokrivačem. </p>
<p>Snijeg je zabijelio i šire područje tih dvaju gradova, a prema prvim informacijama iz Centra za obavješćivanje, zastoja prometa na tamošnjim prometnicama nije bilo. Zimska služba reagirala je brzo i ceste oko Drniša i Unešića odmah počela posipati. </p>
<p>U noći na srijedu u Šibeniku, Drnišu i Kninu temperatura zraka pala je ispod ništice, pa je bilo i mraza. Povrtlarske kulture pretrpjele su velike štete, kažu poljoprivrednici.</p>
<p>U Dalmatinskoj zagori u srijedu je počeo padati snijeg, a prema izvješću Županijskog centra za obavješćivanje, na više prometnih dionica u zaleđu Splita izašle su ekipe za čišćenje s ralicama. Na državnoj cesti Klis-Muć-Drniš te na županijskim cestama Plano-Labin i Prgomet-Primorski Dolac promet je bio otežan.</p>
<p>Snijeg je padao i na cesti Humac-Vidova Gora na otoku Braču, a zimske službe već su u jutarnjim satima izašle na teren. Oko 13.30 sati snijeg je počeo padati i u Splitu, a prema riječima meteorologa u splitskom Pomorskom meteorološkom centru, riječ je o kratkotrajnim padalinama koje se nad Splitom ne bi trebale zadržavati dulje. </p>
<p>Uz niske temperature, novi snijeg, koji je u Lici počeo padati u srijedu oko podneva, donio je nove nevolje u prometu. Na širem području Gacke doline povremena snježna mećava smanjuje vidljivost na nekoliko metara, dok preko velebitskog prijevoja Vratnik i Baške Oštarije magla usporava promet vozila. Odroni kamenja na prometnice uočeni su na dionici Bosiljevo-Mala Kapela.</p>
<p>U Otočcu je u srijedu ujutro izmjerena temperatura bila minus 10 stupnjeva Celzijevih, a u Gospiću minus osam.</p>
<p>Snijega najviše ima na Zavižanu, 36 centimetara, na Plitvicama 12 te Otočcu i Gospiću četiri centimetra.</p>
<p>Zbog snijega koji pada, promet je usporen.</p>
<p>Jadranka Klisović, Mira Jurković i Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Porezna uprava očekuje 1,2 milijuna poreznih prijava na dohodak </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Do kraja veljače ove godine u Poreznoj upravi očekuju da će pristići oko 1,2 milijuna godišnjih prijava poreza na dohodak. Za 2002. godinu zaprimljeno je, inače, 753.716 prijava poreza na dohodak.</p>
<p>Podnošenjem godišnjih poreznih prijava hrvatski građani mogu ostvariti niz poreznih olakšica koje su se počele primjenjivati početkom 2003. godine. Porezne olakšice mogu se koristiti isključivo uz pisanu potvrdu, a porezna osnovica umanjit će se za najviše 12.000 kuna godišnje za troškove investicijskog održavanja stana ili kuće. Za isto toliko porezni obveznici mogu umanjiti poreznu osnovicu u slučaju kupnje stana na kredit uz uvjet da im kamatna stopa, ako su kredit podigli prije 2003. godine, nije niža od šest posto godišnje. Korisnicima stambenih kredita banke će potvrde o plaćenim ratama i visini kamata poslati poštom.</p>
<p>Na poreznu olakšicu od najviše 12.000 kuna imaju pravo i podstanari, ako imaju ugovor o podstanarstvu, a isto toliko priznaje se i za troškove zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala.</p>
<p>U Ministarstvu financija procjenjuje se da će zbog primjene paketa poreznih olakšica proračunski prihodi biti niži za 400 milijuna kuna. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Babić: Počinje socijalni dijalog </p>
<p>HLS traži potpisivanje strukovnoga kolektivnog ugovora za liječnike i plaće koje će biti na razini sudačkih/ To znači da bi početnička plaća liječnika opće medicine trebala iznositi oko 8000 kuna, kao i suca općinskog suda, a liječnika specijalista oko 11.000 kuna, koliko ima sudac županijskog suda/ Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara traže da ih se uključi u pregovore</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Nakon što je Vlada u ponedjeljak ukinula radnu obvezu liječnicima, za petak je u Ministarstvu zdravstva sazvan početak pregovora između ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga i predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivice Babića.</p>
<p>Babić je izjavio Hini da je to početak socijalnog dijaloga nakon što je Sindikat u ponedjeljak stavio štrajk u mirovanje.</p>
<p>HLS traži potpisivanje strukovnoga kolektivnog ugovora za liječnike i plaće koje će biti na razini sudačkih. To znači da bi početnička plaća liječnika opće medicine trebala iznositi oko 8000 kuna, kao i suca općinskog suda, a liječnika specijalista oko 11.000 kuna, koliko ima sudac županijskog suda.</p>
<p>Suci, međutim, ne primaju naknade za prijevoz, topli obrok i minuli rad kao i ostali državni dužnosnici. Također, ne dobivaju naknade za prekovremeni rad, a dežurstva se plaćaju samo istražnim sucima.</p>
<p>Sustav zdravstva nema potpisan granski kolektivni ugovor koji bi regulirao materijalna i ostala prava oko 60.000 zaposlenih u toj djelatnosti, nego se primjenjuje Temeljni kolektivni ugovor za javne službe i Zakon o plaćama u javnim službama.</p>
<p>Temeljni kolektivni ugovor, pak, ne rješava specifičnosti zdravstvene struke kao što su naknade za dežurstva, pripravnost, edukacija... </p>
<p>Iako su pregovori s bivšim ministrom zdravstva Androm Vlahušićem trajali dulje od godine dana, od pregovora je prvi odustao HLS tražeći donošenje posebnoga strukovnog kolektivnog ugovora samo za liječnike. Vlada je to odbijala ocjenjujući da bi se time srušio sustav kolektivnih ugovora i plaća u javnim službama.</p>
<p>Od potpisivanja granskoga kolektivnog ugovora naposljetku su odustala i tri sindikata koja zastupaju ostale zaposlene u zdravstvu. Oni su bili nezadovoljni što u granski ugovor nisu unesene odredbe o dodacima na posebne uvjete rada, što je Vlada pravdala nedostatkom novca.</p>
<p>Na najavu pregovora s liječnicima reagirali su u srijedu Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara koji traže da ih se uključi u pregovore.</p>
<p>Znači li početak socijalnog dijaloga samo s HLS-om ignoriranje sindikata s većinskim članstvom u zdravstvu, pitaju ti sindikati te upozoravaju Hebranga da se uspostava socijalnog dijaloga ne može odnositi samo na jednu struku, nego cijelu djelatnost.</p>
<p>Predsjednica Glavnog vijeća Sindikata medicinskih sestara Zdenka Gizdić, rekla je Hini da i oni očekuju Hebrangov poziv na pregovore.</p>
<p>Ako s liječnicima bude potpisan strukovni kolektivni ugovor, to će tražiti i ostale struke u zdravstvu, pa tako i naš sindikat, najavila je Gizdić. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040108].
|
