NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041007].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166775 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska policija spriječila intervenciju slovenske</p>
<p>U trenutku kada je slovensko policijsko plovilo krenulo prema hrvatskoj ribarici »Bukva«, na putu im se ispriječilo plovilo naše policije te su odustali, no ne zadugo, jer su se okrenuli prema brodici »Esky« Danila Latina. Međutim, naša se policija ponovo ispriječila i nije dopustila kontakt slovenske policije s Latinom</p>
<p>BUJE</p>
<p> – U srijedu rano ujutro, pred zoru, Vjesnikova ekipa isplovila je u ribarici »Esky« sa savudrijskim ribarom Danilom Latinom, zamjenikom predsjednika Ceha ribara Bujštine, kako bi se iz prve ruke uvjerili u situaciju na moru južnije od crte sredine Savudrijske vale. Sretne ruke što smo pogodili mirno more krenuli smo kočariti za ribom, a uz nas je krenula i ribarica »Bukva«. Tri sata smo plovili od Savudrije do granice s Italijom.</p>
<p>»U ovo doba godine ribe ima najviše«, kaže nam Latin, koji je u poslu gotovo zaboravio na sve probleme sa slovenskom policijom i slovenskim ribarima, pa je zapodjenuo razgovor o zabrinjavajućem padu cijena ribe i do 40 posto te o zabrinjavajućem rastu cijene sirove nafte na svjetskom tržištu što dovodi do poskupljenja plavog dizela, zbog čega ribarenje u Hrvatskoj postaje neisplativo.</p>
<p>Nešto iza 9.30 sati, u trenutku kada su Danilo Latin i njegov sin drugi put dizali mreže iz mora, na radaru se pojavila slovenska ribarica, a za njom i hrvatsko policijsko plovilo. Koliko smo uspjeli vidjeti s ribarice »Esky«, slovenski ribari su upozoreni da se udalje jer se nalaze u hrvatskom moru. Bez mnogo oklijevanja slovenska ribarica okrenula se i zaputila u smjeru Slovenije.</p>
<p>Tada je započela akcija. Samo nekoliko minuta nakon što je hrvatska policija intervenirala kod slovenske ribarice, na horizontu se pojavilo slovensko policijsko plovilo koje se približavalo velikom brzinom. Iskusni ribar Latin uznemirio se kao i gotovo svakog dana kada zbog nerazjašnjenih odnosa Hrvatske i Slovenije u vezi s granicom na moru ne može raditi u miru.</p>
<p>Telefonom i radio-vezom počele su užurbane komunikacije među savudrijskim ribarima kako bi svi bili obaviješteni o događajima na moru. Slovensko policijsko plovilo zaustavilo se na trenutak stotinjak metara od »Bukve« u čijoj je blizini bilo i hrvatsko policijsko plovilo, no odmah zatim uputilo se ravno na »Bukvu«, pretpostavljamo da bi intervenirali odnosno upozorili je da se udalji s pozicije jer prema slovenskim pretpostavkama ribari u slovenskim vodama, a to je već ustaljen scenarij.</p>
<p>U trenutku kada je slovensko policijsko plovilo krenulo na »Bukvu« na putu im se ispriječilo plovilo naše policije te su odustali, no ne zadugo. Umjesto odustajanja, okrenuli su se prema brodici »Esky« Danila Latina. U tom trenutku mogli su se osjetiti golemi stres i napetost s kojom se gotovo svakodnevno po ustaljenom scenariju nose savudrijski ribari.</p>
<p>Međutim, naša se policija i ovaj put ispriječila i nije dopustila kontakt slovenske policije s Denisom Latinom. Latin nam objašnjava da takva situacija nije ništa novo, ističući da bi slovensko policijsko vozilo sigurno interveniralo da nije bilo naše policije. Situacija se nakon toga smirila, iako su ribari i dalje bili uznemireni. Dva policijska plovila udaljila su se od ribara, približila jedno drugom, te su razgovarali petnaestak minuta. S udaljenosti koja nam je ipak dopustila da dovoljno dobro vidimo bilo je uočljivo da su policijski službenici dviju susjednih država smireno razgovarali, nakon čega su se ponovo udaljili jedan od drugoga i nastavili nadzirati ribolov savudrijskih ribara. Primijetili smo da svaku takvu situaciju policijski službenici obiju država uredno snimaju fotoaparatom ili kamerom.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Lozina nije jedini krivac za splitsku pravosudnu sramotu</p>
<p>Odluke predsjednika Županijskog suda u Splitu u vezi sa sucem Slavkom Lozinom podliježu barem stegovnoj, ako ne i kaznenoj odgovornosti/ Sve kritike na Lozininin račun možda je na početku procesa trebalo uputiti na Benzonov </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Igor Benzon, predsjednik Županijskog suda u Splitu, opalio je tešku pljusku Vrhovnom sudu i njegovu predsjedniku Ivici Crniću. Ustvrdio je da nema razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca Slavka Lozine i njegove reakcije na odluku Vrhovnog suda da se prvostupanjska presuda u slučaju osmorice iz »slučaja Lora« ukida i vraća na ponovno suđenje u isti splitski sud, ali u promijenjenom sudskom vijeću.</p>
<p>Odluke Igora Benzona u vezi sa sucem Lozinom podliježu barem stegovnoj, ako već ne i kaznenoj odgovornosti. Međutim, sudac Benzon može činiti što god ga je volja. Možda već do kraja ove godine otići će u mirovinu, i to je jedan razlog zbog kojeg se sve što se može reći na njegov račun može smatrati nebitnim. Drugi razlog je činjenica da se »slučaj Lora« i dalje nalazi u statusu predmeta sub judicae.</p>
<p>Kritika suda i suca Lozine lako se može pretvoriti u novi pritisak na splitski Županijski sud jer će se shvatiti da novo sudačko vijeće mora donijeti u »slučaju Lora« osuđujuću presudu. Činjenica da je Slavko Lozina, vodeći postupak u prvom stupnju, preskočio sve paragrafe Zakona o kaznenom postupku pritom neće igrati nikakvu važnost. To znači da treba paziti što se može reći na račun Županijskog suda u Splitu u povodu istog predmeta.</p>
<p>U toj »pažnji«, međutim, ne smije izmaći pozornosti činjenica da je riječ i o svojevrsnom sudaru Državnog odvjetništva i Vrhovnog suda. Državno odvjetništvo je odmah po imenovanju suca Slavka Lozine tražilo od Vrhovnog suda promjenu izaslanstva Županijskog suda u Splitu. Vrhovni sud je to odbio. U javnosti su se tim povodom pojavili različiti komentari, pa i zamjerke predsjedniku tog suda Ivici Crniću i njegovu sudačkom vijeću što je dopustilo da se složeni proces »slučaja Lora« odvija pred nekompetentnim sudačkim vijećem. Zaboravljeno je pritom da se sumnja u počinjeni ratni zločin dogodila u Splitu, dakle u mjesnoj nadležnosti upravo suda kojim rukovodi Igor Benzon. Zašto je on pokraj nekoliko kvalitetnih sudaca Kaznenog odjela suda kojim rukovodi imenovao upravo Lozinu, a ne nekog drugog suca, nije bio dovoljan razlog za Vrhovni sud da prihvati zahtjev tužiteljstva i odobri promjenu mjesnog izaslanstva.</p>
<p>Pravni stručnjaci kažu da bi bilo neprihvatljivo shvaćati da je jedino zagrebački Županijski sud u hrvatskom pravosuđu sposoban suditi za ratne zločine, odnosno neki drugi sud toga ranga kojem bi se eventualno moglo dodijeliti spomenuto izaslanstvo. Tvrdnja da bi se time lokalni suci oslobodili pritiska lokalne sredine u kojoj se zločin navodno dogodio potpuno je deplasirana. Suditi je, dakle, trebao upravo splitski sud, samo možda ne s imenovanim predsjednikom sudskoga vijeća.</p>
<p>Sve kritike suca Lozine možda je trebalo na početku procesa uputiti na račun predsjednika Županijskog suda Igora Benzona. To nije učinjeno, pa se stvorio dojam da je jedini i isključivi krivac za pravosudnu sramotu počinjenu u sudnici Županijskog suda u Splitu upravo Slavko Lozina.</p>
<p>Kad je cijeli slučaj već došao do toga da suđenje treba ponoviti, bilo bi dobro poštedjeti Županijski sud u Splitu, a posredno i Vrhovni sud, kritike zbog jednog neuspjelog suđenja. Godine su prošle i treba ostaviti Benzona da sve svoje pogreške iskupi imenovanjem sudačkih profesionalaca, koje ima u Sudu, na mjesta u sudačkom vijeću koje će ponovo suditi osmorici iz Lore.</p>
<p>Kritiku upućenu Vrhovnom sudu treba tumačiti kao rizik posla. Činjenica da su i pravni laici shvatili da je sudac Lozina izrekao na račun Ivice Crnića i zrinjevačkog suda ono što nije razlog za stegovni postupak, nego za trenutni otkaz, može biti i zaboravljena. Njegova tvrdnja da je presuda ukinuta zbog toga što Crnić, Vrhovni sud i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt igraju na kartu ulagivanja međunarodnoj zajednici i njezinim pritiscima, i bez »autorizacije« suca Lozine, dobro je odjeknula u medijima. A tu onda nema bogzna kakve potrebe za stegovnim postupkom. Jednostavno, riječ je o nepristojnosti jednoga suca prema njemu nadređenim institucijama odnosno prema profesiji u kojoj još radi.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Belgijskog državljanina CARNet plaćao tisuću eura dnevno</p>
<p>U prijavi ravnatelja Zvonimira Stanića stoji da je tijekom protekle tri godine sklopljeno niz ugovora između CARNet-a i Sveučilišnog računskog centra u godišnjim iznosima višim od pet milijuna kuna, a bez prethodnog postupka javne nabave/ CARNet je za honorare vanjskih suradnika isplatio 2,8 milijuna kuna, dok je za isto razdoblje na plaće 51 zaposlenika potrošeno 2,7 milijuna kuna/ Od ukupno 689 ugovora o djelu, 350 su potpisali stalni zaposlenici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog sumnje u nezakonito poslovanje svojih prethodnika u Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži - CARNet - ustanovi koju je prije devet godina osnovala vlada, novi ravnatelj CARNet-a Zvonimir Stanić podnio je prijavu Državnom odvjetništvu i MUP-u.</p>
<p>Stanić, koji je stupio na dužnost prije nepunih mjesec dana, uočio je moguće nezakonite radnje koje se odnose na financijsko poslovanje i preuzimanje poslova bez provedenih natječaja.</p>
<p>U prijavi stoji da je tijekom protekle tri godine sklopljeno niz ugovora između CARNet-a i Sveučilišnog računskog centra (Srce) u godišnjim iznosima višim od pet milijuna kuna, a bez prethodnog postupka javne nabave.</p>
<p>Novi ravnatelj došao je do saznanja da je u prvih sedam mjeseci ove godine CARNet za honorare vanjskih suradnika isplatio 2,8 milijuna kuna, dok je za isto razdoblje na plaće 51 zaposlenika potrošeno 2,7 milijuna kuna, dakle sto tisuća kuna manje nego na honorare. CARNet ima ukupno potpisanih 689 ugovora o djelu a od toga 350 ugovora o djelu potpisali su stalni zaposlenici. To znači da je više od polovice zaposlenika CARNet-a primalo i plaće i honorare. </p>
<p>Ravnatelju je sumnjivo i što najveći isplaćeni bruto honorar po obavljenom poslu iznosi 72.000 kuna, a osoba je odabrana bez javnog nadmetanja. Još problematičnijim smatra honorare koji se ponavljaju iz mjeseca u mjesec, a iznose po 15 tisuća kuna.</p>
<p>Prema nalazu novog ravnatelja, ispada da CARNet ne obavlja svoj posao, jer je od 19 sklopljenih ugovora većinu, njih 13, prenio na Srce.</p>
<p>U siječnju ove godine CARNet je, stoji u prijavi, sklopio ugovor s belgijskim državljaninom bez provedenog javnog nadmetanja, bez jasno definiranog ukupnog iznosa, ali s navedenim jediničnim iznosima od tisuću eura dnevno, s plaćenim troškovima smještaja i prijevoza. Ti iznosi tijekom proračunske godine prelaze iznos od 200 tisuća kuna.</p>
<p>Sudeći prema prijavi, ravnatelju Staniću sumnjivo je i poslovanje u Srcu, jer za jednu osobu na visokoj poziciji navodi da je uz redovitu plaću u matičnoj ustanovi primao dodatnu mjesečnu naknadu od 9600 kuna, i to na ugovor o djelu.</p>
<p>Stanić očekuje da Državno odvjetništvo i MUP postupe u skladu sa zakonom i utvrde postoje li osnovane sumnje za eventualno počinjena kaznena djela. O prijavi je, među ostalim, obavijestio i ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca.</p>
<p>U Ministarstvu kažu da će do kraja istrage koja će biti provedena u Akademskoj i istraživačkoj mreži svi zaposlenici raditi kao i dosad. Ako se utvrdi protuzakonitost, slijedit će, kažu, otkazi i ostale sankcije.</p>
<p>Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet (Croatian Academic and Research Network) - nastala je 1991. kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, a četiri godine kasnije vlada je prihvatila uredbu o njezinu osnivanju. Osnovna djelatnost CARNet-a je istraživanje i primjena novih tehnologija te poticanje razvoja informacijskog društva. Kao svoje najvažnije partnere, CARNet navodi Sveučilišni računski centar - Srce i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. </p>
<p>Prije Stanića, dužnost ravnateljice obnašala je Jasenka Gojšić, a v.d. ravnatelja bila je Vesna Vrga.Pale: </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>To je nesporazum, CARNet tako posluje od 1995. </p>
<p>Osnivač CARNet-a, bivši pomoćnik ministra znanosti, danas nastavnik na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Predrag Pale smatra da je u čitavoj priči riječ o nesporazumu. </p>
<p>CARTNet je, objašnjava, takav oblik organizacije kakav se propagira u svijetu, no kod nas je još rijedak. Riječ je o organizaciji kojoj nije cilj zapošljavati ogroman broj ljudi već koristi vrhunske stručnjake iz akademske zajednice. On nema vlastitu operativu, oduvijek ima vrlo malen broj zaposlenih stručnjaka, otprilike sedamdesetak stalnih suradnika i povremenih više od 200, kaže Pale, zbog čega se ne čudi da je toliki novac utrošen na honorare. Broj honoraraca u CARNetu, kaže Pale, tipičan je za takve organizacije. </p>
<p>Usku suradnju sa Srcem također smatra logičnom, jer, kako kaže, u Srcu su stručnjaci koji su sagradili Internet u Hrvatskoj. Od koga bi CARNet uzimao stručnjake i plaćao ih ako ne od Srca, pita se. Ne znam što je uplašilo novog ravnatelja da je podnio prijavu, kaže Pale, dodajući da CARNet na taj način posluje od 1995., svake godine ima reviziju, koja dosad nije pokazala apsolutno nikakve nepravilnosti u financijskom poslovanju. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Povijesni iskorak s nejavnog mjesta</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>U svakoj zemlji koja drži do svoje prošlosti Dan neovisnosti ima posebno značenje. Hrvatska, istine radi, nije među njima. U njoj je Dan neovisnosti »otkriven« i »patentiran« tek prije dvije godine, i to samo zahvaljujući iznimnoj upornosti tadašnjeg saborskog zastupnika Ive Škrabala. No, taj je državni blagdan i danas shvaćen kao svojevrsno »trinaesto prase«, možda i zato što je na listi za praznovanje doista - trinaesti. Dvogodišnje je obilježavanje pokazalo da većina građana i nije baš previše upoznata s razlogom svoga neodlaska na posao 8. listopada. Slične probleme imaju i vlasti, koje taj blagdan obično odrade samo s prigodnim prijemom i rutinskim polaganjem vijenaca žrtvama Domovinskog rata.</p>
<p>Što se to dogodilo 8. listopada 1991. godine? Treba se vratiti u kritične mjesece raspada Jugoslavije, kad su pod zaštitom JNA već učinjeni srpski zločini u Borovu Selu i Plitvicama, praćeni »puzećom okupacijom« hrvatskog teritorija. Državni je vrh, u dogovoru sa slovenskim vlastima, 25. lipnja 1991. donio odluku o osamostaljenju, koja je danas slavi kao Dan državnosti. Ona, međutim, nije formalno realizirana, jer je međunarodna zajednica preko svojih mirovnih posrednika inzistirala na tromjesečnom moratoriju. Nenaoružana je Hrvatska bila prisiljena pristati na takvo kompromisno rješenje iako je unaprijed bilo jasno da sa srbijanskim liderom Miloševićem nije moglo biti dogovora o mirnom razlazu.</p>
<p>U ta tri mjeseca srpska je agresija eskalirala, ponajprije napadima na Vukovar i Dubrovnik, da bi uoči isteka moratorija bili granatirani i Banski dvori, što je zaprepastilo i međunarodnu javnost. U tim okolnostima Saboru i nije preostalo ništa drugo nego da odluku o državno-pravnom raskidu svih veza s bivšom federacijom učini legitimnom. Taj se povijesni iskorak dogodio 8. listopada »na nejavnom mjestu«, jer je Sabor zbog sigurnosnih razloga bio prisiljen zasjedati u podrumskim prostorijama Ine. Ni tu nije bio kraj hrvatskih nevolja s obzirom na to da je lančano diplomatsko priznanje tog čina uslijedilo tek sredinom siječnja 1992. godine. </p>
<p>Neki se i danas pitaju je li listopadska odluka službenog Zagreba bila primjerena okolnostima. Slijed ratnih zbivanja odbacio je takve dileme, jer je neovisnost razotkrila prave motive srpske agresije. Uostalom, puni suverenitet, na temelju kojeg se i ubrzano izgrađivala pravna država i tržišno gospodarstvo, bio je i pretpostavka da bi Hrvatska mogla krenuti u eurointegracije.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Savezništvo Kurana i mača</p>
<p>Svu svoju nesnošljivost prema Zapadu, ortodoksnu životnu filozofiju, stavove o ženama i strancima Osama bin Laden nije pokupio u Jemenu u kojem su korijeni obitelji Laden, nego u Saudijskoj Arabiji, teokratskoj državi i glavnom američkom savezniku u području bogatom naftom. U tom pustinjskom kraljevstvu velikom kao cijela Zapadna Europa vahabitizam je službena vjera. Osama bin Laden oduvijek je bio vahabit od glave do pete i oduvijek je ponavljao ono što je zakon u Saudijskoj Arabiji: »Žene su emocionalne, muškarci racionalni. Žene su tople i preosjetljive, muškarci kruti i čvrsti«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Napokon je o vlastitim zabludama progovorio i Donald Rumsfeld, američki ministar obrane i jedan od glavnih arhitekata obrane Amerike u inozemstvu. On je priznao da nema ni jednog čvrstog dokaza o vezi između Osame bin Ladena i Saddama Husseina te da su »ključni« obavještajni podaci o iračkom oružju za masovno uništenje bili pogrešni. Takvo otkrivanje tople vode, i to u predizborno vrijeme kada razmaženi i prevrtljivi američki birači vole čuti kako se političari samokritički posipaju pepelom, ipak je korisno. Sada se i mnogi Amerikanci mogu otvoreno zapitati: tko je onda oblikovao i usmjerio Osamu bin Ladena? Upravo režim zemlje u kojoj se on rodio, odrastao i školovao, dok nije otišao u Afganistan i tamo »sazrio« pod plaštem CIA-e.</p>
<p>Svu svoju nesnošljivost prema Zapadu, ortodoksnu životnu filozofiju, stavove o ženama i strancima Osama bin Laden nije pokupio u Jemenu u kojem su korijeni obitelji Laden, nego u Saudijskoj Arabiji, teokratskoj državi i glavnom američkom savezniku u području bogatom naftom. U tom pustinjskom kraljevstvu velikom kao cijela Zapadna Europa, vahabitizam je službena vjera. Vahabitski oblik islama utemeljen je još prije tristo godina.</p>
<p>Vahabiti su od samog početka bili ortodoksna sekta koja se zavjetovala da će »islamsku čistoću« sačuvati po svaku cijenu. Kruta i puritanska shvaćanja vahabita bila su i reakcija na porast utjecaja zapadnih ideja. Zahvaljujući saudijskoj nafti sekta je kasnije dobila golem utjecaj i postala službena religija. Službeni stavovi vladajuće saudijske dinastije koji govore o 21. stoljeću glase: islam se rodio u Saudijskoj Arabiji u kojoj nema mjesta nevjernicima (sve ostale vjere su zabranjene). Odvajanje crkve i države nije moguće. Vjera je sve.</p>
<p>Osama bin Laden oduvijek je bio vahabit od glave do pete. O strancima koji u Saudijskoj Arabiji obavljaju tzv. manje vrijedne poslove mislio je sve najgore (to je čak pet milijuna ljudi iz arapskih i afričkih zemalja, Bangladeša, Pakistana, Indonezije, Indije, itd.). </p>
<p>U saudijskoj svakodnevici oni moraju višestruko bolje raditi i od najniže obrazovanog Saudijca, a da pritom ne uživaju nikakve povlastice. Šerijatsko pravo upotrebljava se pak svuda: u javnom životu, sudstvu, školstvu. Cenzura je nešto sasvim prirodno i obvezatno. Žene saudijske Arabije, prema našim standardima, žive vrlo zatvoreno. Mnoge nose crnu tradicijsku odjeću »habaju« i veo koji prekriva glavu i lice (mlađe Saudijke koje su se školovale na Zapadu usuđuju se ispod duge crne halje nositi traperice). Iako svaka žena u Saudijskoj Arabiji ima pravo na dobro obrazovanje, smatra ih se nezrelim bićima. Ne smiju voziti automobil, biti u službi koja ima doticaja s muškarcima, ne smiju putovati same. Dakle, Saudijke ne mogu ni pod kojim uvjetima biti odvjetnice, sutkinje i ministrice.</p>
<p>Osama bin Laden oduvijek je ponavljao ono što je zakon u Saudijskoj Arabiji: »Žene su emocionalne, muškarci racionalni. Žene su tople i preosjetljive, muškarci kruti i čvrsti«. Kako bi tek izgledala Saudijska Arabija pod njegovim vodstvom kada i sada za uvoz nepoćudne knjige slijedi bičevanje, kada u cijelom kraljevstvu nema javnih knjižnica (osim onih na sveučilištu, ali je i tamo literatura pažljivo probrana), nema ni jednog kina i kazališta. Mladi Saudijci slobodno vrijeme provode na dva načina: odlaze u lov sokolovima (sokolarenje je duga tradicija i vrlo prestižan hobi) ili u internet- cafée koji su uvijek puni što, naravno, ne promiče očima uvijek budnih agenata ministarstva informiranja.</p>
<p>Nakon što je 1998. godine započela »saudizacija« (svi poslodavci moraju ubuduće zapošljavati domaće ljude koji imaju prednost u odnosu na strance), mladi Saudijci se još više dosađuju. Iako završavaju fakultete dio njih nema stalno radno mjesto jer puno biraju. Oni nisu spremni raditi bilo što i ubijati se od posla 14 do 16 sati dnevno kao, primjerice, pakistanski taksisti ili drugi strani radnici u pomoćnim (uslužnim) zanimanjima.</p>
<p>Među mladim i obrazovanim Saudijcima posljednjih godina najpopularnije je odredište Bahrain. Izleti u tu liberalnu arapsku zemlju pravo su opuštanje: tamo saudijski državljani mogu piti alkohol, »okusiti« more (kupati se do mile volje) i vidjeti otkrivene žene. Kod kuće mogu na javnim mjestima samo piti čaj i držati jezik za zubima. Tajna policija nadzire osobito takve prostore, čak i po parkovima prati i prisluškuje sve koji pokažu i trunčicu slabosti u odnosu na stroge propise.</p>
<p>A prisjetimo se koliko su samo puta iz Washingtona na razne strane svijeta poručivali: »Nismo zadovoljni. U vašoj zemlji ljudi ne misle slobodno«. Međutim, za Saudijsku Arabiju ta čvrsta američka pravila o temeljnim ljudskim pravima i demokraciji ne vrijede (dok za »nazadnjački« Iran moraju vrijediti). Ne samo zato što su vahabiti protiv modernizacije Saudijske Arabije ili zato što je vahabitizam zapravo savezništvo između Kurana i mača koji se ne ispušta lako iz ruku.</p>
<p>Razlozi za takav cinizam i licemjerje vrlo su materijalni: saudijska kraljevska kuća i elita vezana uz dvor imaju u Sjedinjenim Državama u vlasništvu nekretnine vrijedne 500 milijardi dolara. Istodobno, američki interesi u Saudijskoj Arabiji teški su najmanje 400 milijardi dolara. Stoga scenarij da američki avioni jednog dana bombardiraju Riyadh nećemo vidjeti, čak ni u najgorim hollywoodskim filmovima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Živim zidom kontra Šeksa </p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Oporba nije krila zadovoljstvo činjenicom da je u srijedu, prvi put otkad HDZ ima blagu većinu u Saboru, primorala Sanaderovu stranku na uzmak. To što ta pobjeda nije izborena uobičajenim napuštanjem sabornice, nego doslovnim podizanjem živog zida oko predsjednika Sabora Vladimira Šeksa ništa ne mijenja na stvari. I to pripada u dopuštene i demokratske metode pritiska kojima se u svijetu služi parlamentarna manjina. U Hrvatskoj tome dosad nismo svjedočili pa je i to dalo dodatnu notu dramatičnosti ionako naelektriziranom ozračju u Saboru, gdje se na političke protivnike tjednima već verbalno puca iz svih oružja, gdje prozirnim poslovničkim smicalicama saborska većina neosporno guši glas manjine, gdje i manjina, onda kad joj to odgovara, izbjegava raspravu ako nisu uključene televizijske kamere... </p>
<p>Najlakše bi sad bilo reći da toga nismo bili pošteđeni ni u vrijeme koalicijske vlasti, još manje za desetogodišnje HDZ-ove vladavine. Još lakše bi bilo opet se zgroziti nad primitivnim istupima naših sabornika, koji na račun većine siromašnih Hrvata žive lagodno da lagodnije ne mogu. Time se, međutim, ponovo izbjegava progovoriti o meritumu stvari, o tome da se, u stvari, ne zna što je i što treba biti Hrvatski sabor. Je li on uobičajena politička parlaonica, za čijom se govornicom izmjenjuju govornici svih političkih i ideoloških boja koji, u mislima na iduće lokalne ili nacionalne izbore, samo žele jeftino zaraditi koji politički poen? Ili bi Sabor trebao biti svojevrsna tehnička radionica, u kojoj se samo dotjeruju najčešće vladini prijedlozi i donose zakoni više ili manje važni za funkcioniranje države? </p>
<p>Dok se politički teoretičari i praktičari ne dogovore kojim će se smjerom razvijati hrvatski parlamentarizam, Sabor će, zapravo, biti blokiran, a građani će i nadalje opravdano njurgati i pitati se »zar zato tako masno plaćamo uvažene zastupnike«. Onima, pak, koji strahuju da su strasti u Saboru već toliko uzavrele da bi ubrzo mogle »proraditi i pesnice«, novinari mogu poručiti da se nepotrebno boje. Jer, izvan sabornice, a tome smo svjedočili i u srijedu, neki iz naoko na nož posvađane većine i manjine dobro su zabavljali jedni druge pričajući viceve!</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Slatki pretpristupni problemi </p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ</p>
<p>Pretpristupna strategija Europske komisije za Hrvatsku, koju je njezin predsjednik Romano Prodi u srijedu službeno predstavio u Bruxellesu, još je jedna potvrda da Hrvatska čvrstim korakom ide prema ostvarenju strateškog cilja - članstvu u EU, unatoč crnim prognozama koje su ovih dana plasirali neki britanski mediji. Umjesto rokova koji bi se prema želji anonimnih tumača Pretpristupne strategije izjednačili s rokovima koje EU predviđa za Srbiju i Crnu Goru, Bruxelles je Hrvatskoj poručio, odnosno »samo« ponovio, da se mora pridržavati postulata na kojima počiva Unija. To znači da mora ispuniti iste kriterije koje je ispunilo deset novih članica EU-a, uključujući »stara« pitanja kao što su suradnja s Haagom, povratak izbjeglica, reforma pravosuđa, regionalna suradnja i borba protiv korupcije, o kojima je gotovo postignut nacionalni konsenzus.</p>
<p>»Prijetnja« suspenzijom pregovora Hrvatske i EU-a ako Europsko vijeće procijeni da Hrvatska ozbiljno krši načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona, zvuče više kao retorička poštapalica nego nešto zbog čega bi se trebalo zabrinuti. Bude li se ova odredba odnosila na aktualne hrvatsko-slovenske granične sporove, Hrvatska je pokazala da je spremna na dogovor i zreo kandidat za članstvo u EU. Ako je haaška tužiteljica Carla del Ponte i »tužila« Hrvatsku Komisiji da ne napreduje u suradnji s Haagom, njezine primjedbe u Pretpristupnoj strategiji nigdje se ne vide. »Slučaj Gotovina« jest problem za Hrvatsku koji ona želi riješiti što prije i to u izravnim razgovorima s Tribunalom, kako je to najavio premijer Sanader nakon susreta s visokim predstavnikom EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom. </p>
<p>Pod uvjetom da ulazak u EU uistinu ovisi isključivo o njezinim vlastitim zaslugama i uz nadu da će najnoviji nesporazumi s Tribunalom biti uspješno riješeni, Hrvatskoj doista ne stoji ništa na putu prema punopravnom članstvu u EU. Sada mora riješiti slatki problem - kako da kao kandidat pametno iskoristi namijenjena joj Pretpristupna sredstva Unije u iznosu od 245 milijuna eura za razvoj gospodarstva, ruralnih područja i izgradnju institucija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nezasluženi hrvatski usud politički moćnijih krojača</p>
<p>Ako glavnu haašku tužiteljicu, kako izjavljuje, ne zanima tko su bili agresori, a tko branitelji onda je ne zanima ni tko je bacao eksplozivne zvončiće na parkove, niti koja i čija su djeca bila pod stablima parkova i tko ih je i kako morao braniti, odnosno ne zanimaju je ni bitni elementi i okolnosti sukoba, pa se postavlja pitanje što je bitno u vezi sa sukobom zanima?</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Svojim izjavama 1. listopada 2004. godine u Beogradu na međunarodnoj konferenciji »Suočavanje s prošlošću u bivšoj Jugoslaviji« da je »ne zanima tko su bili agresori i branitelji nego žrtve sukoba i njihovo pravo na pravdu«, te da bi zemlje bivše Jugoslavije na Haaški sud trebale gledati »kao na oruđe kojim će sa svojih naroda skinuti osjećaj kolektivne odgovornosti« (Vjesnik, 2. listopada 2004.) glavna haaška tužiteljica gđa Carla del Ponte je pokazala stvarni politički sadržaj svog formalnopravno »zaogrnutog« djelovanja putem haaških suđenja. </p>
<p>Ako postoje individualne žrtve i kolektivna odgovornost, delegitimirana je individualna odgovornost kao elementarno načelo kaznenog prava. </p>
<p>Kao stranka u postupku koja bi trebala biti objektivna iskazala je postupanje s preduvjerenjem o kolektivnoj odgovornosti, što znači da svoja postupanja temelji postavljanjem stvari »na glavu« svojevrsnom deduktivnom metodom kolektivne odgovornosti koju »spušta« na glavu konkretne osobe kao pripadnika kolektiva, prema njegovoj dužnosti i svome slobodnom izboru. </p>
<p>Tako se pojavljuju optužnice u kojima se demokratski izabrana vlast u jednoj državi tretira kao zločinačko udruženje jer se usudila organizirati obranu vlastite zemlje i vlastitih gradova, a kolateralne žrtve proizišle iz obrane tretiraju se kao posljedica namjere za činjenjem zločina. </p>
<p>Napokon, ako je oružana i druga agresija napad na čovječnost, tada organizacija obrane protiv agresije ne može biti zločin protiv čovječnosti! Sasvim su druga stvar konkretna djelovanja pojedinaca koji nedvojbeno i u obrani mogu učiniti kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. </p>
<p>Ako glavnu haašku tužiteljicu, kako izjavljuje, ne zanima tko su bili agresori, a tko branitelji onda je ne zanima ni tko je bacao eksplozivne zvončiće na parkove, niti koja i čija su djeca bila pod stablima parkova i tko ih je i kako morao braniti, odnosno ne zanimaju je ni bitni elementi i okolnosti sukoba, pa se postavlja pitanje što je bitno u vezi sa sukobom zanima? Proizlazi da je zanima samo to da je objektivno događanje oružanog sukoba narušilo neke interese letargične »međunarodne komocije« nekih međunarodnih moćnika i imaginarno pravo na pravdu žrtava. </p>
<p>No velike riječi gospođe Del Ponte o »pravu na pravdu žrtava« trebale bi podrazumijevati i pravo na pravdu onih desetaka i stotina tisuća hrvatskih žrtava kojima će ostati cjeloživotne traume od agresorskog »nebeskog poklanjanja zvončića«, tisuća oboljelih od PTSP-a, izgubljenih žrtava i dijelova tijela i mirnih godina hrvatskih građana i onoj uplakanoj djevojčici koju s lutkom tjeraju izbezumljenu iz Vukovara!</p>
<p>U tom kontekstu Hrvatska ne može prihvatiti Haaški sud kao svoj sud nego samo postupanja u vezi s njim kao svoj nezasluženi usud politički moćnijih krojača. </p>
<p>Napokon, ako je Carla del Ponte sudjelovala na konferenciji kojoj je cilj »suočavanje s prošlošću«, a prošlost je stvorila agresore i branitelje, tada se treba suočiti s istinom – što se, zašto i pod kojim uvjetima dogodilo. Njezino izričito izjavljivanje da je ne zanima »opravdavanje svojih istina« sukobljenih strna bilo bi pozitivno kada bi je zanimala jednostavno istina i kada ne bi imala preduvjerenja o kolektivnoj odgovornosti. </p>
<p>Kako je haaško tužiteljstvo već pokazalo da mu nije strano izbjegavanje dostupnosti onih dokaza koji idu u prilog okrivljeniku i daju mogućnost sucima da objektivnije ocijene stvari, time je jasno pokazalo da mu nije stalo do istine nego do »tužiteljske istine« koja se gradi na iskazanom preduvjerenju o kolektivnoj odgovornosti i dr. </p>
<p>A time se haaško tužiteljstvo definitivno delegitimiralo kao objektivni sudionik u procesu traženja istine i odgovornosti inaugurirajući svojevrsni pravno-politički teror prema suverenoj državi i njenim pojedinim građanima. </p>
<p>Ako je bolje naučiti nekoga da lovi ribu umjesto je loviti za njega, zadatak međunarodne zajednice ne smije biti kažnjavanje svojih članova zbog eventualne objektivne nesposobnosti i zaostataka prošlosti za koje nisu krive nego da im pomogne da se osposobe za civilizirani život i suživot i stvaranje respektabilnoga unutarnjega reda i međusobnog odnošenja. </p>
<p>A to se sigurno ne postiže time da se organizatori obrane od agresije tretiraju kao zločinačka udruženja i istaknuti rukovoditelji obrane zločincima. </p>
<p>Treba pravilno inaugurirati vrijednosti i stvarati sustave da nikada više takvih haaških suđenja ne bude, ali se to čini drukčijim postupanjima nego što to radi gospođa Del Ponte. </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izvor nesposobnih kadrova za vrtiće i škole</p>
<p>Na nastavničke studije, koji su intelektualističkog karaktera, upisuju se i manualni i fizički djelatnici, koji o onome što će proučavati nemaju nikakva prethodnog znanja i sposobnosti. I takvi će za koju godinu završiti svoj »studij«. Od takva studiranja nitko nema nikakve koristi</p>
<p>MARKO STEVANOVIĆ</p>
<p>S obzirom na to da je počela nova školska/akademska godina, tko zna koji put možemo ustvrditi: nastavlja se negativna selekcija studenata na nastavničkim školama, akademijama i fakultetima, i opet ćemo reproducirati višak odgojitelja i učitelja pojedinih predmeta. Sumorna slika ponavlja se više od desetljeća. Od konstatacije se ne ide dalje.</p>
<p>Ni jednom ministru obrazovanja dosad nije pošlo za rukom da stane na kraj toj negativnoj pojavi u našem školstvu, a svi su zapažali, evidentirali i planirali.</p>
<p>Možda je ipak na obzorju i u perspektivi radikalno rješenje. Prema pisanju Vjesnika (koji je to gotovo jedini zabilježio) od 1. listopada, sljedeće bi se školske/akademske godine upisne kvote na fakultetima i stručnim školama, te obrazovni programi trebali usklađivati s gospodarskim potrebama. </p>
<p>To je predviđeno Sporazumom o suradnji na usklađivanju obrazovne politike s gospodarskim potrebama Hrvatske i razvoju inovacijskog sustava.</p>
<p>Kolika se važnost pridaje tom dokumentu pokazuje to što su ga potpisali ministar znanosti Dragan Primorac i ministar gospodarstva Branko Vukelić u nazočnosti premijera Ive Sanadera i potpredsjednika Vlade Andrije Hebranga i Jadranke Kosor. Ta tri »svjedoka«, uz potpisnike, mogu najzad pobuditi nadu da će se stati na kraj mnogim negativnim pojavama koje tu problematiku prate dugi niz godina.</p>
<p>Zapravo su ministri spomenutim sporazumom naznačili dva predmeta koje treba riješiti: upisnu kvotu i obrazovne programe. Ispušten je važan dio: način provođenja prijamnih ispita ili selekcija pristupnika, posebice u nekim programima.</p>
<p>Uzmimo za primjer samo nastavničke škole i fakultete. U tim se institucijama mogu upisati svi zainteresirani srednjoškolci s četverogodišnjim obrazovanjem uz prethodno polaganje razredbenog ispita, a na nekima se ne traži ni to. Tako se, uz gimnazijalce, upisuju trgovci, ugostitelji, konobari, bravari, prometnici... Bitno je da su prethodno stekli četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i, dakako, uspješno završili razredbeni postupak.</p>
<p>I tako se na nastavničke studije, koji su intelektualističkog karaktera, upisuju manualni i fizički djelatnici koji o onome što će proučavati nemaju nikakva prethodnog znanja i sposobnosti. I takvi će za koju godinu, silom prilika, završiti svoj »studij«. Od takva studiranja nitko nema nikakve koristi. Samo se produciraju nesposobni kadrovi za vrtiće i škole. </p>
<p>I kada imamo lošu prolaznost u školama (i fakultetima), treba znati da su učenici (i studenti) najmanje krivi – krivi su njihovi nesposobni odgojitelji, učitelji i profesori. Gdje je izlaz? Jedino je rješenje u tome da pristupnici imaju gimnazijsko obrazovanje ili da polažu dopunski razredbeni ispit prema gimnazijskom programu za sve predmete koje će učiti na studiju.</p>
<p>Upisne kvote posebno su pitanje. Na nastavničke škole i fakultete velik je pritisak pristupnika pa se gotovo redovito prima više od dopuštenoga. To se u praksi različito provodi i tu nema granica. Tako se događa da se organizira izvanredni studij s dva-tri puta više kandidata nego na redovitim, a ni prethodne generacije nisu dobile posao u struci.</p>
<p>Zatim, na izvanredne studije veoma se često upisuju oni koji nikada neće raditi u vrtićima, ali im je važna viša stručna sprema (u posljednje vrijeme to je slučaj s policajcima i instruktorima za vozačke ispite, voditelje u osiguravajućim društvima i sl.).</p>
<p>Obrazovni programi su priča za sebe. Praksa pokazuje da srednjoškolac završi određeni zanat, ali ga u praksi ne može raditi jer – ne zna. </p>
<p>Upisne kvote treba definirati ne samo prema potrebama gospodarstva, inovacija, malog i srednjeg poduzetništva, nego radikalno mijenjati politiku upisa i redefinirati kvalitetu obrazovnih programa.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, pedagoški savjetnik iz Pule.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZET uvodi »pametne« vozne karte </p>
<p>Kontrolori će moći provjeriti kartu i kad bude u džepu / Tramvaj karte slične kartici za telefon / »Ovakav sustav planiramo već nekoliko godina. Do sada nije bilo novca, a možda je to i bolje, jer sada možemo primijeniti tehnologiju za koju je već sada jasno da će postati široko primjenjivana«, rekao je Branko Makinac</p>
<p>Zagrepčane u sljedećih godinu dana čeka velika promjena. Zadnju su sličnu promjenu proživjeli kad su u povijest otpratili konduktere Zagrebačkog električnog tramvaja i kad su umjesto njih dobili narančaste automate za poništavanje karata. Za godinu dana i ti će uređaji otići u povijest, a na njihovo će mjesto doći inteligentni automati koji će prodavati i »poništavati« »pametne« vozne karte.</p>
<p>Zagrebački električni tramvaj objavio je javni natječaj za isporuku i oglednu ugradnju opreme i programske podrške za sustav naplate usluge javnoga prometa te nabavu i ugradnju opreme za prodaju pretplatnih karata s memorijom. Iza tih teško razumljivih pojmova kriju se »pametne« vozne karte te sustavi za njihovo tiskanje i održavanje. »Pametne« vozne karte imaju ugrađen čip i minijaturnu antenu, što omogućuje njihovo beskontaktno poništavanje i provjeru valjanosti.</p>
<p>»Taj sustav trebao bi se primjenjivati od druge polovice sljedeće godine. Tada bi trebao biti gotov i sustav za izradu mjesečnih karata«, kaže Branko Makinac, pomoćnik direktora ZET-a za promet.</p>
<p>Objasnio je način na koji bi trebao funkcionirati novi sustav naplate ZET-ovih usluga. Karte neće prodavati vozači, već automati koji će se nalaziti u tramvajima, autobusima i na njihovim stajalištima. Za određeni iznos automat će izdati odgovarajuću voznu kartu koja će imati čip i antenu. Prilikom ulaska u tramvajska kola automat će na određenoj udaljenosti, bez ikakva kontakta, poništiti kartu. ZET-ov kontrolor moći će pak posebnim uređajem provjeriti je li karta valjana odnosno poništena. Pritom kartu više neće trebati pokazivati, jer će je kontrolor sa svojim čitačem moći o provjeriti i kroz putnikov džep. </p>
<p>Nova tehnologija omogućit će višekratnu upotrebu jedne te iste karte. Kako se po karti ništa ne piše nego ima čip, mogla bi se usporediti s telefonskom karticom koja se kupuje na određeni iznos impulsa. Primjerice, s kartom od 50 kuna moći će se voziti više puta a pri svakom ulasku u tramvaj ili autobus automat će »skinuti« s nje određeni iznos. U ZET-u planiraju takvu kartu koja će se, jednom ispražnjena, moći ponovno napuniti. </p>
<p>»Ovakav sustav planiramo već nekoliko godina. Do sada nije bilo novca, a možda je to i bolje, jer sada možemo primijeniti tehnologiju za koju je već sada jasno da će postati široko primjenjivana«, rekao je Branko Makinac.</p>
<p>Bernard Ivezić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Humanitarna akcija »Kvadrat za autiste« </p>
<p>Cilj je upoznavanje građana s problemima s kojima se u svakodnevnom životu susreće autistična osoba / Akcija počinje 12. listopada u 19 sati u Galeriji Matice hrvatske multimedijalnom izložbom te izložbom skulptura mladih akademskih kipara</p>
<p>Nevladina Udruga Na kvadrat, kojoj je cilj demokratizacija i senzibilizacija društva za probleme marginalnih skupina, pokreće humanitarnu akciju pod nazivom »Kvadrat za autiste«, kojoj je cilj upoznavanje građana s problemima s kojima se u svakodnevnom životu susreće autistična osoba. Akcija počinje 12. listopada u 19 sati u Galeriji Matice hrvatske, Matičina 2, multimedijalnom izložbom te izložbom skulptura mladih akademskih kipara. Njihova će djela biti prodavana na dražbi, a prikupljenim novcem pokušat će se osigurati pristojan životni prostor i odgovarajuće socijalno okruženje za osobe s autizmom.</p>
<p> Autizam je složeni razvojni poremećaj čiji je specifičan uzrok još nepoznat.</p>
<p> Autistična osoba, između ostaloga, ima problema u socijalnim odnosima, u komunikaciji, u igri i imaginaciji, opire se promjenama rutine pa imaju niz životnih teškoća. Prema istraživanjima, na 10.000 novorođenčadi rađa se četiri do pet autistične djece. Procjena je da samo u Zagrebu živi 2000 djece s autizmom. </p>
<p>Udruga roditelja djece s autizmom zahvalna je na ovom humanitarnom koraku i poziva roditelje autistične djece da ne šute i da se ne srame svoje djece nego da traže pomoć za nju, poručujući im da nisu krivi za nešto što nisu sami birali.</p>
<p>»Naša djeca trebaju životni prostor koji će im omogućiti razvoj izvan institucije, barem nekakvu imitaciju roditeljskog doma. Želimo za njih otvorenu zajednicu, širu od sadašnjih centara, koja će im omogućiti kvalitetan život, susrete s osobama koje nemaju tih teškoća, u kojoj će njihova osobnost doći do izražaja, u kojoj neće biti barijera i zabrana, gdje će se uvažavati njihova posebnost. Ta djeca ne smiju biti izolirana a sada su im izolacija i institucionalizacija jedini izbor«, rekla je Jelka Hero, predsjednica zagrebačke Udruge roditelja autistične djece.</p>
<p> Autističnoj djeci i odraslima rehabilitacija je potrebna čitav život, trebaju posebnu njegu i pažnju, no izolacija i institucionalizacija nisu izlaz, upozoravaju roditelji autističnih osoba, mnogi već stariji. Oni zato još za života žele izboriti za svoju djecu život bolji nego što ga ona imaju sada. Uz to, naglašavaju, i autistični ljudi mogu biti korisni u društvu, ali da bi to bili, ne smiju živjeti u izolaciji. </p>
<p>Udruga Na kvadrat i Udruga roditelja autistične djece pozivaju građane da im se pridruže u ovoj humanoj manifestaciji te da se »ne ogluše na ovaj krik za pomoć«. </p>
<p>Sandra Stanić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Predstavljen multimedijalni Vodič za brucoše</p>
<p>U Studentskom centru predstavljeni su u srijedu novi vizualni identitet Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, njegove Informativne mape te Vodič za brucoše u knjižici i na CD-u. </p>
<p> Studentski zbor, organizacija studenata, sad je prvi put na takav način prikazao studentima svoju djelatnost. i planove za budućnost, objasnio je njegov predsjednik Petar Bezjak. Dodao je kako novi Vodič za brucoše sadrži niz korisnih informacija o Sveučilištu i njegovim institucijama poput Sveučilišne knjižnice, Srca, Studentskog centra, Zbora i drugih. Studente je pozvao i da sudjeluju u natječaju za financiranje raznih studentskih programa i aktivnosti iz državnoga proračuna. Natječaj je otvoren do 15. studenoga.</p>
<p>Predstavljanju novog vizualnog identiteta Studentskog zbora odazvali su se pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. Mirjana Polić Bobić, prorektor za nastavu prof. Vjekoslav Jerolimov, ravnatelj SC-a dr. Mate Pavković te predstavnici pojedinih fakulteta. Najmanje je bilo brucoša, a upravo su njima predstavljane brošure namijenjene. Predsjednik Zbora Petar Bezjak i zbog toga je pozvao studente da aktivnije sudjeluju u radu Zbora, te da izađu na studentske izbore koji se održavaju krajem studenoga.</p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dograđuje se toplinska mreža u Prečkom </p>
<p>HEP Toplinarstvo počelo je početkom rujna drugu fazu izgradnje toplinske mreže za stambene objekte u naselju Prečko. U toplinsku mrežu bit će spojeni stambeni objekti u Tijardovićevoj 2, 24, 30, 36 i 42, Baranovićevoj 12, Beethovenovoj 1, Matetićevoj 6 i Paljetkovoj 6 i 12 a prvo priključenje biti će 1. studenoga. Do 15 svibnja sljedeće godine predviđa se priključenje svih tih stambenih objekata.</p>
<p>Zgrade na tim adresama imale su plinske kotlovnice koje su bile u sustavu posebne toplane što je bio daleko skuplji način grijanja. </p>
<p> Zato je HEP Toplinarstvo radio u tom dijelu naselja sa značajnim gubitcima pa je odlučeno da se i te zgrade priključe na toplinsku mrežu. Direktor Toplinske mreže, Mijo Marković, rekao je kako se izdvojilo tri milijuna kuna za rekonstrukciju postojeće toplinske mreže u tom naselju, te dodatnih 12 milijuna kuna za izgradnju njezinih novih dijelova. Sredstva su dijelom vlastita a dijelom od HEP-ova kredita. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Informacijski alati za male i srednje poduzetnike </p>
<p>Velikogorički Poduzetnički centar i Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije pokrenuli su projekt »Go digital - Go EU« za poduzetnike iz osam gradova Zagrebačke županije. Riječ je o pripremi malih i srednjih poduzeća za internacionalizaciju njihova poslovanja i to učenjem o primjeni informacijskih poslovnih alata. U prvom redu to su open software programski paketi, među kojima je najpoznatiji Linux. O načinima njegova korištenja zainteresirani velikogorički poduzetnici moći će se informirati na tjednim tribinama, izvijestio je na konferenciji za novinare voditelj projekta Tomislav Matulić. Učenjem o tim računalnim paketima koji im mogu olakšati poslovanje, poduzetnici će, po njegovim riječima, poboljšati svoju konkurentnost u natjecanju za korištenje sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije. Uz obrazovanje poduzetnika, ključnim za prihvat sredstava iz predpristupnih fondova Matulić je najavio stvaranje baze podataka zainteresiranih poduzetnika iz županije. </p>
<p>J. F</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tjedni tartufa u Esplanadi</p>
<p>U restoranu Zinfandel's u hotelu The Regent Esplanade Zagreb održavaju se od 7. do 24. listopada tjedni tartufa, tijekom kojih će se pripremati jela od tartufa. Za tu su priliku pripremljeni i recepti jela s tom gljivom. Uz 16 predjela, glavnih jela i deserta s tartufima, ponuđena su i odgovarajuća istarska vina koja su odabrali sommelieri Enoteke Livade i restorana Zinfandel's. Tjedni tartufa dio su aktivnosti restorana Zinfandel's i hotela The Regent Esplanade Zagreb kojima se promiču hrvatski proizvodi, obogaćeni utjecajima Sredozemlja. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Nitko ne želi Draženove tenisice, Rađin dres i Goranov reket!</p>
<p>Nakon humanitarne akcije »Poznati sportaši za sportaše s invaliditetom«, trebala je biti održana i aukcija na kojoj su sportaši darovali svoje trofeje ili opremu, ali je nažalost odgođena jer se većina dobrostojećih tvrtki – nije pojavila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dodjelom priznanja najperspektivnijim sportašima s invaliditetom, Zlatku Pesjaku, Niki Maligec i udruzi Natator koja okuplja najviše sportaša s invaliditetom, u utorak je navečer u Kristalnoj dvorani hotela »Opera« završila humanitarna akcija »Poznati sportaši za sportaše s invaliditetom«. Međutim, aukcija za koju su sportaši darovali svoje trofeje ili sportsku opremu, nažalost je odgođena jer se nije okupio dovoljan broj zainteresiranih kupaca.</p>
<p>U ovoj hvalevrijednoj akciji sudjelovalo je 39 poznatih hrvatskih sportaša – Aleksandar Petrović darovao je, primjerice, tenisice u kojima je njegov brat Dražen igrao završnicu lige NBA za New Jersey Netse u sezoni 1991./1992., Dino Rađa darovao je dres u kojemu je igrao za grčki Olympiakos, dok je Goran Ivanišević dao svoj oštećeni reket kojim je izborio pobjedu Hrvata protiv Amerikanaca u Davisovu cupu održanom u Zagrebu.</p>
<p>Akciju »Poznati sportaši za sportaše s invaliditetom« pokrenula je u rujnu 2003. redakcija HTV-ove emisije »Športerica« koja je sportašima dodijelila i priznanja, a organizirala ju je Udruga za edukaciju, kulturu i sport »Ekus«.</p>
<p>»Predstavnicima velikih tvrtki poslali smo pozivnice, ali su se samo rijetki odazvali. Očito je da velike tvrtke ignoriraju sportaše s invaliditetom«, rekla nam je predsjednica »Ekusa« Tina Zlatar. Svečanosti su, među ostalima, bili nazočni i potpredsjednica Vlade Jadranke Kosor kao i sportaši Iva Majoli, Ana Sršen, Ivana Brkljačić, Perica Bukić, Stojko Vranković i Gordan Kožulj.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ćiro skuplja potpise za kampanju, Pervan o slovenskoj nuklearnoj bombi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ja sam ti, sine, kao kurva. Tko god me pozove, ja mu dođem«, glasio je odgovor legendarnog Miroslava Ćire Blaževića na Vjesnikovo pitanje zbog čega je pristao na ulogu stand-up komičara koji će u četvrtak navečer svojim nastupom u baru Hemingway označiti početak druge sezone prvoga hrvatskoga kluba komedije »Tiger Lilly«.</p>
<p>Da, istina je. Nakon nadasve uspješne premijerne sezone koja je počela u siječnju i tijekom koje su se na pozornici Kluba izredali brojni inozemni i domaći komičari – spomenimo samo Željka Pervana, Davora Dretara Dreleta, Zlatana Zuhrića Zuhru i Stjepana Jimmyja Stanića – »tigrica« kreće dalje.</p>
<p>Osim što nam je priznao da još »nema pojma« što će izvesti – »samo znam da moram biti tamo u pola devet; ma bit će to čista improvizacija, ispričat ću neke viceve«, legendarni nam je Ćiro najavio da će u četvrtak navečer vjerojatno početi prikupljati i potpise – za svoju predsjedničku kampanju.</p>
<p>Za prvu je večer druge sezone direktor programa Kluba »Tiger Lilly« Zoran Krečar najavio i glavnu zvijezdu kluba Željka Pervana, koji je nizom svojih dosadašnjih nastupa, prema mišljenju mnogih, iznova potvrdio status »najsmješnijeg Hrvata«. Sâm je Pervan, međutim, Vjesniku u srijedu objasnio da se uopće ne osjeća zvijezdom jer je takvo što »u ovakvom okruženju doista nemoguće«.</p>
<p>»Za četvrtak navečer mogu vam obećati drvlje i kamenje po Slovencima, a imam i jednu ekskluzivnu vijest. Doznao sam, naime, da je slovenska tvrtka Gorenje proizvela atomsku bombu, no zasad – toliko o tome«, tajnovit je bio Pervan.</p>
<p>Na večerima smijeha i zabave uz dvojicu-trojicu domaćih, publici će se, baš kao i dosad, predstaviti i jedan inozemni komičar. Ovoga će puta, uz Pervana i Ćiru, pred svjetla Hemingwaya izaći britanski komičar Spencer Brown.</p>
<p>Organizatori su, međutim, uveli i jednu manju izmjenu u odnosu na prvu sezonu – umjesto u 21 sat, »tigrica Lilly« svoje će zube pokazivati pola sata ranije, dakle, od 20.30 sati. Idućih nekoliko četvrtaka nastupit će, dakle, i Zuhra i Drele, ali i Simo Mraović, Šajeta i Elvis J. Kurtović, a kako Vjesnik doznaje, u Hrvatsku će dogodine – vjerojatno u veljači – stići i slavni američki komičar Jerry Seinfeld.</p>
<p>Klub »Tiger Lilly« s njime je stupio u kontakt zahvaljujući tvrtki »Biovega«, izdavaču hrvatskog izdanja Seinfeldove knjige »Sein Language«. Osim u Zagrebu, gdje bi trebao nastupiti u klubu »Tiger Lilly«, Seinfeld je navodno poželio posjetiti i Dubrovnik.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>I struja »pucala« zbog splitskih hip hopera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Splitski hip hoperi The Beat Fleet (TBF) predstavili su u utorak pred gotovo 2000 posjetitelja u jarunskom klubu Aquariusu treći studijski album »Maxon Universal«. </p>
<p>Oni koji su prije dolazili na koncerte splitskih repera u Aquarius znaju da prevelike navale nikad nije bilo. No ovog su utorka stalni posjetitelji njihovih koncerata s nevjericom gledali u gužve ispred ulaza jarunskog kluba jer se nikako nisu mogli probiti naprijed. Bez obzira na to jesu li već bili akreditirani ili su prije kupili karte za koncert. Svi su morali čekati u istom redu. Gotovo 2000 posjetitelja puštalo se u Aquarius na kapaljku da se unutra ne bi stvorila prevelika gužva. No ni to nije pomoglo.</p>
<p>TBF-ovci su mnogima koji su ih prvi puta slušali uživo pokazali da nema velike razlike u zvuku između njihova novog albuma i izvođenja istih pjesama uživo. »Stvarno mrak zvuče uživo«, komentirali su mnogi posjetitelji koji su lagano »repali« na njihove pjesme.</p>
<p>Splićani su cijelo vrijeme radili »mišung« starih i novih pjesama, no one najstarije publika baš i nije znala. »Nostalgična«, »Isprovocirani«, »Šareni artikal« koji je dobio snažne ovacije, »Guzice i sise«, samo su neke od pjesama s novog albuma koje su izveli fleetovci. Naravno, bilo je tu i pjesama s posljednjih dvaju albuma: »Uskladimo toplomjere« i »Ping pong«.</p>
<p>Jedina zamjerka koncertu, što se na početku činilo kao nešto što bi moglo »ubiti« dobru svirku, jest struja: »pucala« je nekoliko puta na početku koncerta. No ubrzo je taj problem riješen, a sudeći prema reakcijama publike, još je brže i zaboravljen.</p>
<p>Nesnosnu vrućinu u Aquariusu posjetitelji su pokušali gasiti pivom, no većini to nije uspjelo pa su s vremena na vrijeme odlazili na »hlađenje« ispred ulaza. Na TBF-ovu koncertu bili su i Mile iz Hladnog piva i Edo Maajka.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>P. Diddyju sud odredio alimentaciju od 35.000 dolara na mjesec</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Hip hoperu Seanu P.Diddyju Combsu sud je u utorak odredio iznos od 35.000 dolara koji će mjesečno morati davati kao alimentaciju za svog desetogodišnjeg sina, kojeg ima iz veze s modnom stilisticom Misom Brim. Combs je za presudu doznao putem 13 stranica duge odluke koju mu je u srijedu na sudu dao sudac David Klein, potpisnik presude.</p>
<p>Sudac je tu svotu odredio na osnovu Combsova godišnjeg prihoda od 50 milijuna dolara. Pjevač ni na jedan način nije pokušao osporiti taj iznos, pa sucu nije bilo druge nego mu dodijeliti toliku alimentaciju. Odredio je također da mora platiti 398.000 dolara retroaktivno za sve što svojem sinu Justinu dosad nije priuštio.</p>
<p>Osim spomenutih iznosa, Combs mora sinu plaćati i policu životnog osiguranja, kao i honorar Brimina odvjetnika u iznosu od 60.000 dolara. Seanovi su odvjetnici rekli da je tom svotom Combs povrijeđen i da druga strana može očekivati žalbu. </p>
<p>»Ovdje očigledno nije riječ o brizi za dijete nego o uzdržavanju odrasle osobe. S tim će honorarom Misa Brim odgajati i svoje dvoje djece iz drugog braka«, objasnio je Combsov odvjetnik.</p>
<p>Brim je svjedočila da Combs nerijetko zaradi mnogo više od spomenutih 50 milijuna dolara na godinu, stoga mu mjesečnih 35.000 dolara neće biti nikakav problem. (pbp)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lennonov ubojica ostaje u zatvoru</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Povjerenstvo za uvjetno oslobađanje u saveznoj državi New Yorku odlučilo je u utorak ne osloboditi Marka Chapmana, ubojicu Johna Lennona, javlja agencija France Presse pozivajući se na službene izvore.</p>
<p>»Nakon razgovora s vama, proučavanja dosjea i razmatranja, vaše je uvjetno oslobađanje na ovom stupnju odbijeno. Ta se odluka temelji na iznimno lošim namjerama koje ste pokazali u trenutku zločina, kad ste više puta pucali u Johna Lennona«, objasnilo je povjerenstvo svoju odluku.</p>
<p>Chapman (49) osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu nakon što je ubio Lennona s pet metaka u leđa ispred njegova newyorškog stana 8. prosinca 1980. On može ponovno podnijeti zahtjev za uvjetnim oslobađanjem u listopadu 2006. godine.</p>
<p>»Chapmanovo ponašanje u dužem razdoblju upozorava na jasan nedostatak poštivanja za život te je u žrtvine supruge, koja je bila uz supruga u trenutku njegove smrti, uzrokovalo golemu patnju«, piše u obrazloženju spomenutog povjerenstva.</p>
<p>Protiv odluke o Chapmanovu puštanju na slobodu bila je Lennonova supruga Yoko Ono. Ona je dosad već dvaput, kad je Chapman tražio pomilovanje, izjavljivala da se ni ona niti njezini i Lennonovi sinovi Sean i Julian ne bi osjećali sigurnima.</p>
<p>U peticiji koju je potpisalo dvije tisuće ljudi, uglavnom putem Interneta, jasno se ističe da ni Chapman ne bi bio siguran u vanjskome svijetu jer nije isključeno da bi njegov život bio meta nekog od Lennonovih brojnih obožavatelja. Na dan ubojstva Lennon je svojem ubojici Chapmanu potpisao kopiju albuma »Double Fantasy«, i to prije nego što je napustio studio u kojem je snimao novi materijal. No ubojica ga je zaskočio pred vratima njegova newyorškog doma.</p>
<p>Chapman se branio tvrdeći da je u glavi čuo glasove koji su ga nagovarali da ubije Lennona. Rekao je da je u tom trenutku imao osjećaj potpune bezvrijednosti i da je pomislio da bi taj osjećaj mogao nestati kad bi ubio Lennona, pa je to i učinio ne bi li postao – netko. Dodao je da je njegova mentalna i emocionalna nestabilnost nestala otprilike sedam godina nakon što je ubio glazbenika.</p>
<p>Chapman odslužuje doživotnu zatvorsku kaznu pod najvećim mogućim osiguranjem u zatvoru Attica u državi New York, a cijelo je vrijeme odvojen od ostalih zatvorenika radi svoje sigurnosti. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zahodski seks u barovima nije ilegalan</p>
<p>RIM</p>
<p> – Seks u toaletnim prostorijama barova ne krši zakon o javnom redu dok su god vrata zahoda zatvorena, odlučio je talijanski sudac. Jedan je švicarski par optužen za opscenost na javnome mjestu nakon što ih je vlasnik bara u gradiću Como uhvatio da vode ljubav u zahodu. Tužitelji su za muškarca zatražili šest, a za partnericu mu pet mjeseci zatvora. No, sudac je odbacio slučaj utvrdivši da javni red nije prekršen jer su zahodska vrata bila zatvorena. Ipak, kaznio je Švicarca s 200 eura zbog uništavanje brave nakon što je uhvaćen sa spuštenim hlačama.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Velšani bijesni jer je EU izbrisao Wales s karte nove Europe</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Koliko se puta nekome u Hrvatskoj dogodilo da mu i danas, gotovo 15 godina nakon raspada bivše države »bratstva i jedinstva«, kući stigne pismo naslovljeno na »Jugoslaviju«. Bijes i ljutnja u tim su slučajevima posve opravdani. Zato nam je neobično lako razumjeti i Velšane koji bijesne jer im je Europska unija izbrisala domovinu s lica Zemlje.</p>
<p>Statistički je ured EU, naime, tiskao kartu s proširenom EU na kojoj se, uz nove zemlje članice, vide i Engleska, Škotska i Irska – ali bez Walesa! »Kao što ste možda čuli, Wales je izbrisan iz karte nove EU«, požalio se stranačkim kolegama vođa Konzervativne stranke Michael Howard, rodom iz Walesa. Velšanka Glenys Kinnock, članica Europskog parlamenta, tu je grešku opisala kao »šokantan propust«, no prihvatila je objašnjenje da je riječ o nenamjernoj pogreški. Brojni su velški povjesničari umah krenuli nabrajati dostignuća Velšana kroz povijest kojima je Wales pridonio razvoju Europe, a jedan je političar Eurostatu čak podnio i službenu žalbu. Eurostat se stoga Velšanima već ispričao. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Slikar monumentalnog izražaja </p>
<p>Izložba je potvrda Murtićeva davno posvjedočenog kulturnog kozmopolitizma, ali i njegove beskrajne opčinjenosti zavičajem – Hrvatskom, rekao je Božo Biškupić / Ovo je novo uspostavljanje odnosa između Hrvatske i Austrije, koje pokazuje da umjetnost dviju zemalja više nikada neće biti jednosmjerna ulica, kazao je Franz Morak</p>
<p>BEČ (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Snažnom dramom pokreta i boje od »Španjolskog prozora«, »Proljeća«, čije boje izviru iz crne pukotine nalik na ranu, »Katedrale« izgrađene od silnica svjetlosti, zatim poetskog znaka što ponire iz plavila i crnila velebne »Konverzacije sa zidom«, prepoznatljiva rukopisa pa sve do rijeke nade, poetske, gotovo vitmanovske univerzalne poruke o ljubavi i ljepoti koja pobjeđuje smrt – oživio je Edo Murtić izložbene dvorane jedne od najuglednijih bečkih palača Harrach, točno preko puta Kunstforuma. </p>
<p>Velebnu izložbu na kojoj su predočena i neka od najstarijih Murtićevih djela »Smeđe zamračenje« 1959., »Klijanje« 1957., »Tamni objekt« 1962., »Oluja« 1969., »Bez naziva« i »O.K.« iz 1978., a u kojima se tek naslućuje današnja eksplozija boje kojom Murtić impresionira i u 83. godini, izvanredno je priredila kustosica zagrebačke galerije Klovićevi dvori Ana Nedić. </p>
<p>Izložba čijem su otvaranju u utorak na večer nazočili najviši predstavnici austrijskoga i hrvatskoga kulturnog života, Franz Morak, tajnik za umjetnost i medije, mr. Božo Biškupić, hrvatski ministar kulture, i Dražen Vukov Colić, veleposlanik RH u Austriji, nije samo predstavljanje recentnih djela jednoga od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, nego i začetak nove kulturne i obrazovne suradnje između Republike Austrije i Republike Hrvatske.</p>
<p>»Ovom izložbom jedan od najistaknutijih predstavnika suvremene hrvatske umjetnosti Edo Murtić izborom ključnih radova gotovo od samih početaka svojega stvaralaštva do danas raskriva i austrijskoj javnosti pokazuje još jedan ekspresivni vrhunac«, rekao je na otvaranju izložbe ministar kulture mr. Božo Biškupić.</p>
<p> U nastavku izlaganja ministar Biškupić napomenuo je kako je ova izložba od posebnog značenja upravo zbog naše potrebe da svoju umjetnost sagledavamo u europskom kontekstu i da ocjenjujemo postignuća u europskom okružju, te je dodao: »Izložba Ede Murtića u čijem se rukopisu zrcale preokupacije likovne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, od radova koji svjedoče slobodu stvaralaštva izborenu 50-ih godina Murtićevim prijelomnim akordima 'Doživljaja Amerike', ekspresionističkim duktusom otvara putove apstraktnom slikarstvu, prikazujući gotovo sve komponente njegove likovne i ljudske osobnosti.«</p>
<p> Istaknuvši da smo »svjedoci velike izložbe hrvatskog velikana XX. stoljeća Ede Murtića koja pokazuje monumentalnost i vitalnost njegova umjetničkog izražaja«, ministar Biškupić je napomenuo da »u svojim 80-im godinama autor ne samo da ne odustaje od iskonskih radnih premisa, nego čak pojačava ulog, umjesto posustajanja odaje se žestokoj euforiji, nesmiljenom izgaranju, potpunom pretvaranju osobne energije preostalog vremena u gusti konglomerat boje i znakova, svjetla i mrakova, ploha i prostora«.</p>
<p>Uz napomenu da ovom izložbom Austrija i Hrvatska nastavljaju predstavljanje svojih umjetničkih postignuća, otvarajući nove prostore za kulturnu razmjenu zemalja članica i zemalja buduće Europske unije, ministar Biškupić je naglasio da se »njome predaje na uvid umjetnička dostignuća iz pojedinih zemalja Unije, jača vlastitost identiteta, ali i iskazuje europsko zajedništvo s prinosima svojega sudjelovanja«. Ova izložba »svjedoči i Murtićev davno posvjedočeni kulturni kozmopolitizam, ali i njegovu beskrajnu opčinjenost svojim zavičajem – Hrvatskom«, rekao je ministar Biškupić.</p>
<p>»Danas kada parafiramo ugovor o kulturnoj i obrazovnoj suradnji, predstavljamo vam slikara koji je kroz čitav svoj opus prenosio poruke slobode i hrabrosti. Snažan kolorizam, neprestane eksplozije početaka u svakoj novoj slici, uzdignuli su Edu Murtića među najveće slikare geste i velikana prepoznatljivog ne samo u europskim okvirima, slikara koji je i sve nas izvukao iz crnih korita rijeka«, kazao je veleposlanik RH u Austriji Dražen Vukov Colić. </p>
<p>»Ovo je rođendan i novo uspostavljanje odnosa između Hrvatske i Austrije koje pokazuje da umjetnost dviju zemalja više nikada neće biti jednosmjerna ulica«, kazao je Franz Morak, državni tajnik za umjetnost i medije. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Poticaji za svestranu razmjenu </p>
<p>BEČ</p>
<p> – Ministar kulture Republike Hrvatske mr. sc. Božo Biškupić i austrijski državni tajnik za umjetnost i medije Franz Morak potpisali su u utorak u ime svojih vlada Ugovor o suradnji na području kulture i obrazovanja. Intenziviranje kulturne suradnje s novim europskim državama Jugoistočne Europe je važan dio austrijske potpore europskoj integraciji ove regije, čulo se u Beču. </p>
<p>Ugovorom između Vlade Republike Austrije i Vlade Republike Hrvatske o suradnji u području kulture i obrazovanja započela je nova povijest odnosa dviju zemalja. Države će podupirati neposrednu suradnju institucija u području kulture, osobito umjetnosti, školstva i visokog školstva, istraživanja, mladeži i sporta.</p>
<p> Podupirat će se suradnja u području obrazovanja i istraživanja između visokih učilišta, znanstvenih knjižnica i drugih znanstvenih ustanova, podupirat će se pozivi visokoškolskim nastavnicima i istraživačima s ciljem izvođenja nastave i provedbe istraživanja, poticat će se unapređivanje nastave jezika, književnosti, povijesti i etnologije na visokoškolskim ustanovama. </p>
<p>Pozivat će se studenti dodiplomskih i poslijediplomskih studija, nastavnici istraživači da se natječu u okviru programa stipendija, a poticat će se i daljnja suradnja između visokoškolskih ustanova u Austriji i Hrvatskoj, osobito u pogledu stvaranja europskog visokoškolskog prostora u smislu bolonjskog procesa. Razmjenjivat će se eksperti, asistenti u nastavama stranog jezika kao informativnog i dokumentacijskog materijala, osobito u području dvojezične nastave. Poticat će se produbljivanje znanja i širenja jezika jedne države na teritoriju druge, a poticat će se i jezična kompetencija na materinskom jeziku učenika kojima je njemački odnosno hrvatski drugi jezik.</p>
<p> Razmjenjivat će se nastavna sredstva, planovi i programi, poticat će se suradnja u području obrazovanja odraslih, a osobito će se poticati razmjena informacija o međunarodnim konferencijama i seminarima, gostovanje umjetnika i ansambala, koncerata, festivala i kazališnih predstava, zatim razmjena informacija, suradnja knjižnica i arhiva, suradnja na području zaštite spomenika kulture, suradnja austrijskih i hrvatskih muzeja, a olakšat će se i osnivanje i djelatnost kulturnih ustanova koje djeluju izvan diplomatskih predstavništava ugovornih stranaka.</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dostignuća arapskoga svijeta</p>
<p>Izložbom »Hrvatski Andersen« posvećenoj 130. obljetnici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u srijedu je otvoren i hrvatski štand / Arapski svijet predstavit će se s više od 200 autora</p>
<p>ZAGREB/FRANKFURT</p>
<p> – Pozivom na dijalog između islama i Zapada njemački je kancelar Gerhard Schroeder u utorak po podne otvorio 56. frankfurtski sajam knjiga, na kojemu su počasni gosti pisci i nakladnici iz 22 države arapskoga svijeta. Na toj će se najvećoj i najstarijoj knjižnoj smotri na svijetu s oko 350.000 naslova predstaviti 6691 nakladnik iz 111 zemalja, a očekuje se oko 1000 autora.</p>
<p>U nepreglednome mnoštvu izložbenih prostora, na površini od 200 četvornih metara, otvoren je u srijedu i hrvatski štand, i to izložbom »Hrvatski Andersen«, priređenom u povodu 130. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. </p>
<p>U srijedu je na hrvatskome štandu, koji svojim izdanjima ispunjava 28 domaćih izdavačkih kuća, predstavljen ovoga ljeta objavljen Katalog hrvatskih pisaca na engleskome jeziku. U četvrtak će, kako je istaknuo direktor Programa hrvatskih nakladnika Srećko Lipovčan, biti predstavljene knjige Slađane Bukovac, Marinka Koščeca i Milane Vuković-Runjić, a, kako doznajemo, i izvan programa se očekuje dolazak naših književnika. Tako je u Frankfurt već stigao jedan od najprevođenijih suvremenih hrvatskih književnika Miro Gavran.</p>
<p>»Frankfurtski sajam knjiga ostaje jedan od najvažnijih foruma za kritički dijalog kultura«, izjavio je uoči otvorenja sajma njegov direktor Volker Neumann. Arapski svijet kao počasni gost sajma predstavit će se s više od 200 autora, što je najveća delegacija u povijesti zemalja gostiju na sajmu.</p>
<p>Među inim hrvatskim izdanjima u Frankfurtu će biti predstavljen i »jedan od najvažnijih izdavačkih pothvata u povijesti HAZU« – knjiga »Barok i prosvjetiteljstvo (XVII. – XVIII. stoljeće)«, treći svezak petosveščanoga znanstveno-nakladničkog niza »Hrvatska i Europa – Kultura, znanost i umjetnost«. Djelo će u petak, 8. listopada predstaviti urednik sveska Ivan Golub. </p>
<p>Osim te knjige, u subotu, 9. listopada bit će predstavljeno i englesko i njemačko izdanje knjige Mirjane Sanader »Antički gradovi u Hrvatskoj«. »Ta knjiga otkriva bogato i dobro sačuvano antičko naslijeđe kojim se malo zemalja može pohvaliti, a koje je znatno utjecalo na formiranje ukupne duhovnosti na ovim prostorima«, obrazložio je njezino uvrštavanje u program dr. Zoran Velagić, urednik u »Školskoj knjizi«, koja je objavila to djelo. Velagić je pritom dodao da je hrvatsko izdanje te knjige naišlo na velik odjek te je rasprodano i napravljeno je već drugo izdanje. Po njegovim riječima, ta je knjiga najbolja pozivnica za posjet Hrvatskoj, jer znanstvenostručnim pristupom predstavlja antičke vrijednosti u Hrvatskoj, koje ilustriraju slike vrhunskih hrvatskih fotografa.</p>
<p>Na Frankfurtskome sajmu knjiga organizatori očekuju oko 290.000 posjetitelja.</p>
<p>Hina, S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Predstavljen roman o Stepincu »Susret u Emausu« Nevenke Nekić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Teško je govoriti o osobi koja je za jedne uzor svetosti a za druge 'sumnjiva' samim tim što je suđena. Nadam se da će čitači ove knjige biti mladi jer inače ne bi imalo smisla. Iako se tiče prošlosti pisana je za budućnost« – tim je riječima povjesničarka i književnica Nevenka Nekić predstavila svoj roman o kardinalu Alojziju Stepincu »Susret u Emaus«, u srijedu u Društvu hrvatskih književnika (DHK). </p>
<p> »Kako sam stvarala ovu knjigu? Mukotrpno i ne na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Deset godina skupljala sam povjesnu građu, ponajviše od dr. Batelje koji je istražio stvari o kojima se još ne smije govoriti«, rekla je autorica.</p>
<p> Postulator kauze beatifikacije kardinala Stepinca i izdavač ove knjige dr. Juraj Batelja istaknuo je da je ovaj roman jedan izazov da se Hrvati prestanu bojati govoriti istinu o zločinima komunizma na ovim prostorima, upitavši kako je moguće pisati budućnost bez povijesti. </p>
<p>Predstavljajući roman o Stepincu akademik Ante Stamać ustvrdio je da roman na temelju povijesne građe u hrvatskoj književnosti ima dugu tradiciju od Kumičića i Gjalskog do Aralice, no da hrvatska književna kritika više cjeni ovaj stil kod stranaca dok ga kod domaćih autora smatra zastarjelim.</p>
<p> Dr. Hrvojka Mihanović Salopek istakla je tehniku usporedne radnje u ispreplitanju dvaju životopisa i kombinaciju naturalizma i simbolizma u samom stilu romana. Predstavljanje romana u DHK vodio je književnik Sead Begović. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Relja Bašić proglašen »umjetnikom za mir« </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Na svečanosti u Palači UNESCO-a u srijedu navečer je glavni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura proglasio istaknutog hrvatskog glumca Relju Bašića »umjetnikom za mir« i otvorio izložbu hrvatskih lokaliteta upisanih na listu svjetske baštine. </p>
<p> Taj UNESCO-ov visoki naslov dodijeljen je istaknutom hrvatskom kazališnom i filmskom glumcu Relji Bašiću u znak priznanja za »njegovu izvanrednu pedesetogodišnju umjetničku karijeru«, rekao je glavni direktor specijalizirane agencije UN za obrazovanje, znanost i kulturu.</p>
<p> Pridružujući se brojnoj obitelji »umjetnika za mir« kojima je UNESCO ukazao tu čast, Relja Bašić je obećao da će u svom javnom djelovanju promicati temeljne vrijednosti na kojima počiva djelatnost UNESCO-a, poglavito međukulturni dijalog, kulturnu i jezičnu raznolikost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Francusko odličje Andrei Zlatar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za posebne zasluge u promicanju hrvatsko-francuske kulturne suradnje, Ministarstvo kulture Republike Francuske odalo je priznanje Andrei Zlatar, izvijestio je u srijedu glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković. Orden Viteza umjetnosti i pisma u utorak je na prigodnoj svečanosti Andrei Zlatar, članici Poglavarstva grada Zagreba za kulturu, predao francuski veleposlanik u Hrvatskoj Francis Bellanger. Andrea Zlatar profesorica je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spomenik Antunu pl. Mihanoviću u Omišu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pokraj kapelice svetoga Jure na Mosoru iznad Omiša u petak, 8. listopada, na Dan hrvatske neovisnosti, bit će svečano otkriven spomenik Antunu pl. Mihanoviću, autoru hrvatske himne, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, potvrdio je u srijedu Hini splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja, predsjednik počasnog odbora za podizanje spomenika. Začetnici su podizanja Mihanovićeva spomenika Matica hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija, na zamisao Daniela Marušića, koji je osmislio i prigodni program za svečanost otkrivanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Obnova Tadijanovićeve kuće u Rastušju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u srijedu izaslanstvo Brodsko-posavske županije koje ga je izvijestilo o projektu revitalizacije rodne kuće hrvatskoga gramatičara i leksikografa Blaža Tadijanovića (1727. – 1797.) i književnika Dragutina Tadijanovića (1905.) u Rastušju kraj Slavonskog Broda, priopćeno je u srijedu iz Ureda Predsjednika Republike. Rodna kuća Blaža i Dragutina Tadijanovića vrijedan je spomenik tradicijske gradnje u Slavoniji. O obnovi su predsjednika Mesića izvijestili dr. Damir Matanović i župan brodsko-posavski Mato Dorić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ivičino srce je u savršenom stanju</p>
<p>Nakon početne zabrinutosti obavili smo detaljne i sve potrebne pretrage kako bi ustanovili da je Ivica zdrav čovjek. Ultrazvuk je pokazao da u radu srce, kao i svih popratnih dijelova, nema nikakvih smetnji. Sve je u savršenom redu i Ivica se bez straha može vratiti skijanju, odagnao je i najmanju zabrinutost oko zdravlja hrvatskog skijaša dr. Jure Mirat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Srce Ivice Kostelića je u savršenom stanju. Takve optimistične i pozitivne rezultate pokazale su sve detaljne pretrage u bolnici Sveti Duh i hrvatski skijaš već u petak će bolnički krevet zamijeniti nastavkom priprema za Svjetski kup, na austrijskom ledenjaku Hintertux.</p>
<p>Premda nitko ne može poreći upozoravajuće zdravstveno stanje Janice i Ivice Kostelić, koje je osjetljivo nakon dugogodišnjih napora kojima su bili izloženi, liječnički konziliji zagrebačke bolnice u srijedu popodne je zračilo optimizmom. Barem kada je u pitanju srce Ivice Kostelića.</p>
<p>– Stvorena je panika oko ničega. Žao mi je što se sve prezentiralo na takav način, jer vidite i čujete sami kako je sve u redu, rekao je u veselom tonu Ivica Kostelić, a usput rečeno nismo mogli ignorirati viđeno, a to je savršena fizička spremnost hrvatskog skijaša.</p>
<p>Naime, konferenciju za novinare otvorio je dr. Jure Mirat gotovo slavodobitnim tonom.</p>
<p>– Nakon početne zabrinutosti obavili smo detaljne i sve potrebne pretrage kako bi ustanovili da je Ivica zdrav čovjek. Ultrazvuk je pokazao da u radu srca, kao i svih popratnih dijelova, nema nikakvih smetnji. Sve je u savršenom redu.</p>
<p>Poslije odagnane nezivjesnosti, dr. Mirat se upustio u detaljniju analizu cijele priče koja je u jednom momentu bila prilično dramatična. Posebno uslijed nalaza austrijskih liječnika koji su ustanovili upalu srčane ovojnice.</p>
<p>– Osobno nisam čitao, ali sam bio upoznat o mnogo čemu što je pisao tisak. Govorilo se o upalama, hematomu, čak i opasnosti od srčanog infarkta, ili različitosti liječničkih nalaza. Ovdje razuvjeravam sve oko takvih slutnji. Nije ustanovljen nikakav perikardijski izljev, odnosno upala srčane ovojnice. Također, nije primjećeno niti povećanje CPH-a enzima što također odagnava bilo kakve probleme. Dakle, ne postoji nikakva upala, niti smetnja u radu srce.</p>
<p>Također, dr. Mirat je zaključio priču o srcu riječima kako više nisu potrebne nikakve kontrole, niti analize po pitanju Ivice Kostelića, što znači da je hrvatski skijaš slobodan nastaviti tamo gdje je u ponedjeljak popodne stao. S treninzima na Hintertuxu za novu sezonu Svjetskog kupa.</p>
<p>No, povijesti ovog slučaja se još jednom vratio Ivica Kostelić.</p>
<p>– Sve je započelo prilično mirno. Stalno provjeravam vlastiti puls nakon treninga i tog ponedjeljka su me malo začudili rezultati. Naime, uvijek poslije treninga imam puls od šezdesetak otkucaja, a tada sam u mirovanju imao 70 do 75 ili dok sam hodao osamdesetak. Naravno, puls se povećava ako imam temperaturu ili sam bolestan, no tada nisam vidio posebnog razloga za povećanje pulsa. Otac Ante je odmah reagirao, rekao da odemo u kliniku, u neposrednoj blizini Innsbrucka i rutinski provjerimo o čemu se radi. Obavili smo krvnu pretragu, EKG i ultrazvuk, no čovjek koji je učinio ultrazvuk nije specijalist u tome i on je na »filmu« primijetio određene smetnje u radu srca. Tada smo se, naravno, zabrinuli, ali i savjetovali sa liječnicima u Zagrebu i nastavak vam je poznat, rekao je Ivica.</p>
<p>Tako se, dakle, na opće zadovoljstvo, pokazala predramatičnom postavljena austrijska priča. No, nakon svih crnih iskustava po pitanju zdravlja i logično je da Janica i Ivica odsad i najmanju smetnju detaljno ispitaju. Već su dovoljno sportskih dana izgubili, već su dovoljno fizički načeti i nova, kriva procjena mogla bi izrežirati upravo najmanje željeni kraj. No, ovaj slučaj je ipak zaključen liječničkim riječima:</p>
<p>– Ivica se već sutra ujutro može vratiti skijanju.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tudor i Pršo sve dalje od prvih 11 </p>
<p>Prema riječima izbornika Zlatka Kranjčara dva kapitalna igrača osjećaju posljedice ozljeda tako da ne može sa sigurnošću tvrditi kako će nastupiti u subotu/ Stoga će se pričekati trening u četvrtak navečer na maksimirskom stadionu kako bi se napokon uvjerilo mogu li Tudor i Pršo konkurirati za utakmicu / Već prije zbog ozljede Prše pozvan Da Silva, sada se zbog Tudorovog stanja aktivirao i Sablić </p>
<p>ČATESKE TOPLICE</p>
<p> – Tudor i Pršo su naši kapitalni igrači i upravo s njima imamo najvećih problema. Obojica su ozlijeđena i moramo pričekati trening u četvrtak na maksimirskom stadionu da bismo vidjeli hoće li biti sposobni za nastup protiv Bugarske, sukus je stanja u našoj nogometnoj reprezentaciji kojeg je novinarima u srijedu poslijepodne predočio izbornik Zlatko Kranjčar. </p>
<p>Nakon što je naša reprezentacija u utorak poslijepodne odigrala prijateljsku utakmicu protiv Hrvatskog dragovoljca (2-0 pobjeda golovima Da Silve i Balabana), u kojoj nisu nastupili ni Pršo niti Tudor, Kranjčar ništa ne želi prepustiti slučaju.</p>
<p>– Pozvali smo Sablića koji je pretpoziv već shvatio kao poziv, tako da smo ga našli u Splitu. On će nam se odmah priključiti. Pozvali smo otprije već Da Silvu, ali smo ga u srijedu i vratili Slavenu Biliću u mladu reprezentaciju, znajući koliko je on bitan mladoj vrsti. Ako će nam zatrebati lako ga opet vratimo, govorio je Kranjčar. </p>
<p>Tudor opet osjeća bolove u koljenu koje je već nekoliko puta i operirano. U srijedu je Tudor bio u Zagrebu na magnetskoj rezonanci koja nije potvrdila pogoršanje ozljede, ali je dobrodošla da se vidi kako je koljeno u pomalo načetom stanju. </p>
<p>– Probat ćemo ga malo voljno podignuti. Vjerujem kako nikakvih problema s obojicom neće biti, ali moramo biti pripravni na sve, tvrdi Kranjčar. </p>
<p>Opservacija Bugara, inače, u punom je tijeku. Igrači su tako već pregledali CD-rom kojeg je izbornik priredio, a pogledala se i utakmica Bugarske protiv Islanda.</p>
<p>– Vidjeli smo pobjedu Bugarske 3-0, ali bez agresije. Kada netko tako komotno, bez agresije, trijumfira sa 3-0, onda to znaci opću opasnost. Ipak, mislim da to kod nas ne može proći.</p>
<p>Do novinara su, sukladno strogom režimu, stigla tek dva igrača, no obojica u ovome trenutku veoma zanimljiva javnosti. Niko Kranjčar i Boško Balaban su dobrog raspoloženja govorili o svojim trenutnim mogućnostima i preokupacijama. </p>
<p>Na pitanje smetaju li ga česte i neugodne primjedbe klupskog trenera Nenada Gračana o njegovom psihičkom i fizičkom stanju, mladi Kranjčar energično kaže:</p>
<p>– Jako malo me to smeta. Znam što mi je raditi i pokušavam to raditi najbolje. U Velikoj sam već igrao bolje i mislim da problem uopće nije takav da se tako naširoko o njemu raspravlja. </p>
<p>O utakmici protiv Bugarske Niko Kranjčar kaže kako je najbitnije Bugarima nametnuti vlastititi ritam i vlastito poimanje nogometne igre. </p>
<p>– Neka se Bugari bave nama. Mi imamo kvalitetu koja nam daje nadu za pobjedu. </p>
<p>Pričljivošću plijeni Boško Balaban. Nakon što je za svoj Club Brugge postigao čak 12 pogodaka u dosadašnjem dijelu sezone (7 u prvenstvu, 5 u kvalifikacijama za Ligu prvaka), Balaban je i u trening utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca potvrdio izvrsnu formu.</p>
<p>– Sretan sam što sam se vratio u reprezentativno društvo. Žudio sam za ovim pozivom. Vidim da je ugođaj u reprezentaciji odličan, motiviran sam i jedva čekam priliku. Iako sam svjestan da možda nisam u prvom planu, to nije nimalo bolno za mene. </p>
<p>Balaban je dobro upoznat sa stanjem u našoj reprezentaciji:</p>
<p>– Bio sam na tribinama i gledao utakmicu protiv Mađarske. A pobjeda protiv Švedske bučno je odjeknula i u Belgiji. Sada smo u pravoj poziciji odmaći suparnicima. Mislim da smo bolje posložena momčad od Bugara, a ne samo kvalitetnija. Bugari su jaki, no zar i mi nismo. Pobijediti Švedsku u gostima ne može svatko. A u Zagrebu smo bili uvijek favoriti i kad smo bili slabiji.</p>
<p>Dakle, reprezentacija načeta ozljedama čeka četvrtak i poslijepodnevni trening kako bi se izbornik Kranjčar uvjerio u moć svakog igrača. Znamo, a to Kranjčar i ne krije, da bi on najviše volio postaviti isti sastav kao protiv Mađarske i Švedske, no to po svemu sudeći neće biti moguće.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bugari bez supruga, prijateljica i obitelji</p>
<p>Prije godinu dana Bugari su u svojim rukama držali ključeve plasmana najboljih hrvatskih nogometaša na Europsko prvenstvo u Portugalu i može se reći da na maksimirskom stadionu nisu bili nimalo krvožedno raspoloženi. Sada je situacija dijametralno suprotna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U hodogramu aktivnosti vezanih uz subotnju kvalifikacijsku utakmicu Hrvatska – Bugarska podebljanim slovima piše: četvrtak, 10.50 sati, Zračna luka Zagreb. Tada se očekuje prizemljenje posebnog »čarter« zrakoplova iz Sofije, kojim će doputovati A i mlada vrsta Bugarske te odmah potom biti prevezene do hotela Esplanade.</p>
<p>Dolasku Bugara valja iskazati dužnu pažnju. Prije godinu dana oni su u svojim rukama držali ključeve plasmana najboljih hrvatskih nogometaša na Europsko prvenstvo u Portugalu i može se reći da na maksimirskom stadionu nisu bili nimalo krvožedno raspoloženi. Nisu niti trebali, jer su svoje brige riješili ranije, pa im je dozvoljen takav luksuz da sa sobom povedu supruge, prijateljice, ljubavnice, raspuštenice, rodbinu... Ishod utakmice velikim je slovima podcrtan u zlatnoj knjizi hrvatskog nogometa: 1-0 za Hrvatsku, strijelac Ivica Olić. Ovog puta, osim najužeg osoblja, pristup bugarskoj reprezentaciji nema nitko, što samo potvrđuje dijametralnu suprotnost situacije u odnosu na lanjsku. Dakako i raspoloženja, koje je ovog puta sasvim okrenuto u korist neskrivenih bugarskih ambicija da u Zagrebu svakako naprave »posao«. A to je najmanje bod, što uzgred, u nekim računicama niti domaćinu ne bi dramatično teško palo s obzirom da se govori kako je novi bugarski izbornik, čuveni Hristo Stoičkov, podigao atmosferu do usijanja. Slijepo mu se vjeruje, a u samoj činjenici što forsira naglašeno napadački nogomet sličan Kranjčarevom, u Maksimiru se može očekivati spaktakularan susret. </p>
<p>U Zagrebu se očekuje dolazak svih najjačih bugarskih snaga osim glavnog pokretača i »mozga« momčadi Marijana Hristova, oko čijeg se izostanka proteklih dana špekuliralo s nekoliko aspekata. S jedne se strane pričalo da ga je ekscentrični Stoičkov izbrisao kako bi lakše zapovijedao drastično pomlađenom momčadi u kojoj se rađa nova zvijezda, napadač Leccea, u međuvremenu zakaparen od Juventusa, 18-godišnji Valeri Božinov. S druge se, pak, strane, govorilo da je poduzimano sve kako bi se ozlijeđeni Hristov pošto-poto oporavio i ipak u subotu zaigrao. Čak su se iznosile i žalopojke Stoičkova zbog izostanka tog igrača bez kojega »Bugarska ne može nikog ozbiljnog pobijediti«.</p>
<p>Sve to, međutim, nimalo ne umanjuje snagu bugarske vrste u kojoj je bez sumnje prvo ime sjajni napadač Dimitri Berbatov (21 pogodak u 35 nastupa u reprezentaciji). Momčad je kombinacija domaćih snaga i dokazanih internacionalaca, pa se očekuje da u četvrtak u Zagreb dođu: Zdravkov, Ivankov, Kišišev, Kirilov, Markov, Topuzakov, Stojanov, S. Petrov, M. Petrov, Gargorov, Georgijev, Jankov, Kamburov, Janev, Berbatov, Sakeliev, Lazarov, Boinov, Mančev, Paškov, Telkijeski, Petkov. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zadrani stali, Cibona preokrenula</p>
<p>Ostali hrvatski klubovi nisu bili uspješni na startu Goodyear lige, poraze su doživjeli Šibenka, Split i Zagreb </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP uspjeli su na otvaranju sezone pregrmjeti vrlo teško gostovanje u Jazinama, gdje su nakon prvih 20 minuta bili »na konopcima«, ali su se uspjeli izvući iz ponora. Na kraju su opravdano slavili sa 88-79 (17-26, 18-1, 27-12, 26-20), a dobra vijest za njih je i što će od četvrtka biti jači za Marka Popovića koji će potpisati ugovor s Cibonom Ostali hrvatski klubovi nisu bili uspješni, Šibenka je doživjela poraz kod Partizana (67-90), isto su prošli i Splićani kod Bosne (70-83) i Zagreb protiv Slovana (68-72). </p>
<p>U Jazinama je Zadar izvrsno otvorio utakmicu, zaustavio Cibonine napade, dok su obranu gostiju rušili Marko Banić pod obručem i Kyle Hill sa preciznim šutevima. Momčad Rudolfa Juga igrala je u prvom poluvremenu disciplinirano i strpljivo. Da je Zadar u tom razdoblju imao bolji postotak ubačaja za tri poena, Ciboni zasigurno ne bi bilo spasa. Zato im je domaćin uvelike pomogao u povratku u utakmicu, jer je Zadar u stao u trećoj četvrtini, kao da se prepao zonske obrane cibosa. </p>
<p>K tome je progirao Andrija Žižić, koji je zadarske centre potpuno nadigrao. Kada je Cibona u 27. minuti prvi puta povela (55-54) u redove domaćih se uvukla nervoza. U 3. četvrtini tek je Jakov Vladović ubacio deset poena, Johnson je dodao dva. Cibona je posljednjoj četvrtini održavala stečenu prednost.</p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – CIBONA VIP 79-88 (26-17, 21-18, 12-27, 20-6)</p>
<p>ZADAR: Štemberger, Vladović 20 (5-6), Stipčević, Barač 3 (1-1), Johnson 10 (2-3), Čiklić, Špralja 4, Gečevski 1 (1-2), Hill 18 (4-5), Banić 10, Lalić, Naglić 13 (4-4).</p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić, Longin 9 (3-5), Žižić 17 (1-2), Sesar 11 (3-4), Štimac 14 (4-4), Bader 4 (4-4), Poljak, Rozić 7 (2-3), Morović 4 (2-4), Vranković 14 (6-7), Krstić 8.</p>
<p>SUCI: Jovčić (SiCG), Obradović (BiH), Radović (Hrvatska). GLEDATELJA: 3.500 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrija ŽIŽIĆ. </p>
<p>• Rezultati 1. kola: Bosna – Split 83-70, Partizan – Šibenka 90-67, Zagreb – Geoplin Slovan 68-72, Hemofarm – Domžale 97-72, Reflex – Široki 93-71, Pivovarna Laško – Union Olimpija 66-88, Zadar – Cibona VIP 79-88, Budućnost – Crvena zvezda 81-70, Ivan Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Gradski derbi bez neizvjesnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Utakmica 5. kola hrvatskog prvenstva rukometaša između Zagreba i Medveščak-Infosistema trebala je biti derbi, no zagrebaši su pobijedili 32-20 (15-8), nije tu bilo nikakvih dvojbi oko pobjednika, ali za to postoji dobro objašnjenje. Naime, obje momčadi ovog vikenda igraju utakmice europskih kupova, pa su treneri Bruno Gudelj i Nedjeljko Lalić više željeli iskušati s čime raspolažu uoči europskog vikenda. Tako je izostalo one prave natjecateljske žestine, a kad je tako, onda se protiv zagrebaša ne može previše napraviti. Priznao je Medveščakov trener, Lalić da mu je bilo važnije vidjeti koji mu igrač koliko može dati u subotu, kad će igrati utakmicu 2. kola Kupa pobjednika kupova protiv Szabolcsa iz Nyiregyhazija kojeg vodi naš Zlatko Saračević. </p>
<p>Zagrebov trener Gudelj imat će u nedjelju u »dvojci« Doma sportova teži posao, jer mu u 1. kolu skupine B Lige prvaka dolazi ukrajinsko Zaporožje. Brine ga što o Ukrajincima nema mnogo informacija, pa ne može procijeniti snagu Zaporožja. </p>
<p>– No, odigramo li za 15 posto bolje od ovog, uvjeren sam da ćemo pobijediti. Obranom sam zadovoljan, golmani su jaki dobri, ali imamo problema s realizacijom. Izradimo priliku i onda ne zabijemo. To ćemo morati popraviti do nedjelje, rekao je Gudelj. </p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZAGREB – MEDVEŠČAK-INFOSISTEM 32-20 (15-8)</p>
<p>ZAGREB: Blažičko (8), Matošević (6), Stoilov 2, Pongračić 2 (2), Goluža 3 (1), Koloper 1, Batinić 5, Kaleb, Špoljarić 3, Vori 10, Valčić 1, Štritof, Majnov 4, Horvat 1</p>
<p>MEDVEŠČAK-INFOSISTEM: P. Lelić (4+1), Bilušić (10+2), Prole 4, Čale 2 (1), F. Lelić 3, Ivanković 3, Mulabdić, Bešlić 2, Knežević 5, Brčić, Pašalić, Kopljar, Paljar 1, Buntić</p>
<p>SUCI: Barić (Čakovec) i Belavić (Karlovac). GLEDATELJA: 4000</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 6 (3), Medveščak-Infosistem 1 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 2 minute (Stoilov), Medveščak-Infosistem 10 minuta (Buntić, Ivanković, Mulabdić, Prole, F. Lelić)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor VORI. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jelčić povukla Lokomotivu do pobjede</p>
<p>Pobjeda protiv velikih suparnica ohrabrujuća je uoči nedjeljnog dvoboja 2. kola Kupa EHF-a protiv St. Gallena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Naknadno odigrana utakmica 1. kola prvenstva rukometašica između Lokomotive i Podravke Vegete bila je dobra reklama za ženski rukomet. Atraktivna, uzbudljiva, zanimljiva, što je dalo nade da bi se u našem ženskom rukometu moglo nešto događati ove sezone. U derbiju nakon velike borbe veselile su se igračice Lokomotive zbog 20-19 (11-9) pobjede protiv Podravke Vegete. Obje su ekipe imale svojih prilika, obje su ih ispuštale, no na kraju su lokosice pokazale više srca. Bila je to slika rukometašica Lokomotive koja im je proljetos donijela naslov hrvatskih prvakinja, prvi nakon 12 godina. Očito je smjena na kormilu Velimira Kljaića sa Abasom Arslanagićem donijela pozitivan šok. A motiva, kad igraju Lokomotiva i Podravka, ionako ne manjka. </p>
<p>– Bio sam malo ljutit na suce, ali svi smo bili prenervozni. Ova nam je pobjeda važna, jer ćemo lakše izaći iz krize. Igrom svojih igračica ne mogu biti zadovoljan, ali sam jako zadovoljan borbenošću, rekao je Arslanagić, koji je Lokomotivu preuzeo samo dan prije derbija. </p>
<p>Osciliranja je bilo na obje strane. Imala je Lokomotiva krajem prvog i početkom drugog poluvremena višak od po dva pogotka i svaki je put propustila povećati prednost. Podravki je to bilo dovoljno i okrenula je rezultat u svoju korist. Dosegla je Podravka i tri pogotka više, ali što zahvaljujući odličnoj Ivani Jelčić na Lokomotivinim vratima, što zbog vlastitih pogrešaka, Podravka je izgubila prednost i Antonela Pensa je pogodila za pobjedu Zagrepčanki. </p>
<p>– Prevaga za pobjedu je bila sjajna Jelčić. Nismo bili koncentrirani u napadu, radili smo puno akcija za krila, ali su Vresk, Hodak i Golubić imale loš učinak. Vratili smo se u utakmicu, ali smo svojim pogreškama plus tri pretvorili u minus jedan, govorio je Josip Šojat, trener Podravke. </p>
<p>Dok se dio lokosica valjao po terenu od sreće, na drugoj se strani zaiskrilo. Naime, u posljednjim je trenucima Budimir u padu zakačila Penezić nogom u glavu, Čop je krenula prema njoj, Budimir je pljunula na Čop, a Pensa je potom nasrnula na Budimir. No, strasti su se brzo smirile. U nedjelju će lokosice i švicarski St. Gallen (2. kolo Kupa EHF-a) biti predigra rukometašima Zagreba i Zaporožja. </p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>LOKOMOTIVA – PODRAVKA VEGETA 20-19 (11-9)</p>
<p>LOKOMOTIVA: Jelčić (12+3), Grubišić, Čop, Lovrić 1, Pasičnik 6 (4), Penezić, Arslanagić 1, Pušić 4, Levanić, Horvat 1, Veselovac, Zebić 3 (2), Mitrović 1, Pensa 3 </p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančić (10), Galkina (4), Vresk 2, Tarle, Golubić 4 (1), Palčić, Hodak 2, Budimir 5 (5), Sirovec, Popović 1, Franić 2, Naukovič, Tatari 3, Hrgović </p>
<p>SUCI: Ladić (Sračinec) i Mraz (Trnovec Bartolovečki). GLEDATELJA: 1500</p>
<p>SEDMERCI: Lokomotiva 8 (6), Podravka Vegeta 9 (6) </p>
<p>ISKLJUČENJA: Lokomotiva 12, Podravka 8. CRVENI KARTONI: Mitrović (59 - treće isključenje), Palčić (59 - treće isključenje)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Ivana JELČIĆ</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatski stolnotenisači i dalje ispred Švedske i Francuske</p>
<p>Eventualnom pobjedom protiv Francuske na domaćem terenu Hrvatska bi do kraja zadržala prvo mjesto u skupini i na taj način osigurala status jednog od prva četiri nositelja na predstojećem Europskom prvenstvu u danskom Aarhusu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijest da su hrvatski stolnotenisači na gostovanju pobijedili Šveđane uvijek dobro zvuči. Čak i kada Šveđani nastupe u sastavu u kojem vjerojatno nikad neće osvojiti svjetski ili europski naslov – s Magnusom Manssonon (80. na svjetskoj ljestvici), Magnusom Molinom (90.) i Pärom Gerellom (129.).</p>
<p>Još bolje zvuči činjenica da su nakon dvije pobjede protiv Šveđana hrvatski stolnotenisači i dalje na vodećoj poziciji u skupini C kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2005. godine, ispred Francuske, Švedske i Slovačke. Najbolje bi, pak, zvučalo kad bi eventualnom pobjedom protiv Francuske na domaćem terenu (2. studenoga) Hrvatska do kraja zadržala prvo mjesto u skupini i na taj način osigurala status jednog od prva četiri nositelja na predstojećem Europskom prvenstvu u danskom Ĺrhusu i vrlo komotnu poziciju u momčadskom natjecanju na EP-u. No, i bez toga su već sada naši stolnotenisači osigurali opstanak u najjačoj diviziji europskog stolnog tenisa, što je obzirom na trenutačnu pojedinačnu kvalitetu naših stolnotenisača sasvim pristojan doseg. Jer, jedini naš igrač među 100 najboljih na svjetskoj ljestvici je Zoran Primorac, trenutačno na 29. poziciji, koji je sve češće u situaciji u kojoj je bio i uoči gostovanja u Švedskoj – da mu neka ozljeda ili bolest u posljednjem trenutku ugrozi nastup za reprezentaciju. </p>
<p>U očekivanju odrastanja Zubčića, Kolareka i ostalih velikih nada hrvatskog stolnog tenisa, koje će se svijetu predstaviti na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu 2007. godine, svakako je koriosno osigurati opstanak u društvu najjačih europskih stolnoteniskih reprezentacija. Skoro u potpunoj medijskoj izolaciji, reprezentaciji Zlatka Novakovića je to, eto, uspjelo. Šveđani koji još uvijek imaju Waldnera, Perssona, Karlssona i Lundquista barem su u ovoj rundi obračuna najboljih europskih reprezentacija ostali daleko iza nas...</p>
<p>• ŠVEDSKA – HRVATSKA 2-3</p>
<p>Mansson – Primorac 3-0, Gerell – Tošić 1-3, Molin – Šurbek 3-0, Mansson – Tošić 1-3, Gerell – Primorac 2-3.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kerry dobio »neočekivanu pomoć« iz Busheva tabora</p>
<p>Televizijsko sučeljavanje Cheneya i Edwardsa nije bitno promijenilo odnose snaga uoči druge debate Busha i Kerryja, ali, osim što se smije veseliti dobrom trendu, Kerry je iz Busheva tabora dobio dodatne argumente za tvrdnju da je Bijela kuća »izmislila razloge za napad na Irak«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedino televizijsko predizborno sučeljavanje potpredsjedničkih kandidata Dicka Cheneya i Johna Edwardsa proteklo je u utorak navečer kao samo povremeno žestoko nadmetanje Busheva i Kerryjeva »dvojnika«. Kao što se i očekivalo (i kao što to u sučeljavanjima potpredsjedničkih kandidata u pravilu i jest), Cheney i Kerry u devedesetminutnoj raspravi u priličnoj su mjeri preslikali prvu debatu predsjedničkih kandidata, ali s nešto manje naboja, kao što i priliči sučeljavanju koje nije odlučujuće na predsjedničkim izborima.</p>
<p>I u ovoj raspravi dominirali su rat u Iraku, borba protiv terorizma i stupanj kompetentnosti sadašnjeg predsjednika Busha, i onoga tko bi htio postati predsjednikom, Kerryja. </p>
<p>Za razliku od Dicka Cheneya, koji je u protekle četiri godine kao potpredsjednik bio daleko više od pukog »čekača da se predsjedniku nešto dogodi pa da ga zamjeni«. Štoviše, mnogi analitičari tvrde da je Cheneyeva uloga bila mnogo veća od »iskusnog savjetodavca« Bushu, te da se u nizu poteza Bijele kuće može prepoznati Cheneyev rukopis. Takav Cheney je u tv debati spočitnuo Edwardsu da se »nije baš iskazao kao senator«, da baš nije bio često viđan u Senatu, postavljajući pitanje »kako bi takav čovjek mogao biti dobar potpredsjednik«. </p>
<p>Edwards je pak optužio Cheneya da je skupa s Bushem »lagao Americi o ratu u Iraku« te da kao i cijela Busheva administracija ignorira rastući kaos u Iraku, nakon što je napad na Irak iskorišten kao odvraćanje pozornosti od borbe protiv terorizma i neuspješnog pokušaja hvatanja Osame bin Ladena.</p>
<p>Premda nije ponudila ništa novo, već je, naprotiv ponavljala argumente, teze i stajališta Busha i Kerryja iz njihova prvog sučeljavanja, potpredsjednička je debata Cheneya i Edwardsa dobila na značenju nakon što je Kerry u prvoj rundi bio bolji od Busha, i pošto su ankete počele sugerirati da Kerry preuzima vodstvo. Cheney i Edwards sučelili su se tri dana prije druge televizijske debate Busha i Kerryja u atmosferi ponekad kontradiktornih anketa od kojih najnovija, ona Washington Posta sugerira da Bush ipak vodi pred Kerryjem, iako s mnogo manjom razlikom (51:46). Ako se drugo sučeljavanje Busha i Kerryja drži »presudnim«, iz potpredsjedničke debate ni Bush ni Kerry nisu dobili ni novu »municiju« niti je bilo znakovitih nagovještaja koji bi se mogli odnositi na glavnu bitku koja se vodi za Bijelu kuću.</p>
<p>Štogod govorile ankete, 25 dana uoči izbora John Kerry je u uzletu, iako je pitanje koliko ga visoko taj uzlet može dovesti. Zasad Kerryju najviše »municije« isporučuju sami republikanci, pa čak i sam Bush skupa sa svojim suradnicima. Najnoviji slučaj, koji je Kerry dočekao sa zahvalnošću, a Bush sa zabrinutošću, je izjava ministra obrane Donalda Rumsfelda koji je u ponedjeljak na televiziji, upitan za izvješća CIA-e i navodne veze između Iraka i Al Qaide, izjavio: »Ne, mislim da nije bilo nikakve veze između Saddamova Iraka i Bin Ladenove Al Qaide!« Protusloveći tako svome šefu Bushu u najdelikatnijoj temi, Rumsfeld je izazvao šok, jer to je upravo ono što tvrdi Kerry gradeći na tome strategiju napada na »predsjednika koji griješi i ne govori istinu«. </p>
<p>Na brzinu su iz Busheva štaba pokušali umanjiti golemu štetu koju bi mogla izazvati Rumsfeldova izjava koja je u potpunom neskladu s Bushevom tezom da je napad na Irak bio odgovor na teroristički napad na SAD od 11. rujna 2001. Dan poslije, u utorak, Rumsfeld se pokušao izvući pa je, opet na televiziji, rekao kako je njegova izjava (o tome da nije bilo veza između Iraka i Al Qaide) »pogrešno shvaćena«. No, propustio je reći kako bi trebalo shvatiti tu izjavu i što je mislio kada je to izjavio. </p>
<p>I s drugom Bushevom tezom, onom o Saddamovu nuklearnom oružju (koje, doduše, tek razvija), stvari ne stoje baš najbolje. Ni do danas, naime, nisu otkriveni dokazi, pa čak i nagovještaji da je Saddam zaista bio na putu da dobije nuklearnu bombu: The New York Times upravo je o tome objavio detaljno izvješće. </p>
<p>No, najgore je u svemu tome, kaže NYT, što je Bush prije invazije na Irak imao izvješća koja su ga upozoravala na to da Saddam ne razvija nuklearno oružje, ili su ta izvješća imali njegovi savjetnici Condoleezza Rice i Dick Cheney, ali su ih zatajili predsjedniku. Američka je javnost šokirana tim otkrićima, a jedini koji može biti zadovoljan je Kerry uoči druge televizijske debate.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Skriveni motivi iračke vojne avanture</p>
<p>Članica upravnog odbora BBC-a Pauline Neville-Jones, koja je skupa s još jednom članicom upravnog odbora inzistirala na ostavcik popularnog glavnog direktora BBC-ja Grega Dyke, zbog njegove kritike britanske uloge u Iraku / Kako sada izlazi na vidjelo, Pauline Neville-Jones ujedno je i predsjednica kompanije koja proizvodi vojne dijelove i opskrbljuje američku vojsku.</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pauline Neville-Jones, članica upravnog odbora BBC-ja bila je jedan od glavnih sudionika svađe između britanske nacionalne radijske i televizijske kuće i vlade oko izvještavanja o iračkom ratu. Kao bivša politička direktorica Foreign Officea, ona je iskusna operativka, ali neki sada svejedno traže njenu ostavku. </p>
<p>Pokazalo se, naime, da Pauline Neville-Jones ima paralelne poslovne interese u vojnoj firmi koja vojnom opremom i dijelovima snabdijeva američke snage u Iraku. </p>
<p>BBC je lani u jednom svome izvješću tvrdio da je vlada napuhala opasnost od Saddama kako bi opravdala irački rat. Izbio je skandal. Jedan od njegovih glavnih protagonista, dr. David Kelly, inače izvor za BBC-jevu priču, oduzeo si je 2003. godine život. Premijer Tony Blair tada je naredio istragu o njegovoj smrti koja je povjerena umirovljenom vrhovnom sucu lordu Huttonu. U siječnju je Hutton objavio nalaze svoje istrage. Mnoge je začudilo što je skinuo gotovo svaku krivicu s britanske vlade, dok je BBC optužio za čitav niz krajnje ozbiljnih novinarskih i uredničkih propusta.</p>
<p>Zbog izrečenih kritika, ostavku je tada podnio šef upravnog odbora BBC-ja Gavyn Davies, pa se činilo da će stvari stati na tome. No, Pauline Neville-Jones, skupa s još jednom članicom upravnog odbora, Sarom Hogg, inzistirala je da mora odstupiti i glavni direktor BBC-ja, popularni Greg Dyke, pa je, preko volje, i on otišao s dužnosti.</p>
<p>No kako sada izlazi na vidjelo, Pauline Neville-Jones je predsjednica kompanije koja proizvodi vojne dijelove i opskrbljuje američku vojsku. Riječ je o tvrtki »Qinetiq«, privatiziranom istraživačkom kraku britanskog ministarstva obrane. »Qinetiq« je nedavno otkupio i dvije američke vojne firme »Foster-Miller« i »Westar« koje imaju mnogo narudžbi za Pentagon. Neki se sada pitaju je li u redu da Pauline Neville-Jones nastavi sjediti u BBC-jevom upravnom odboru kad prima plaću kao predsjednica »Qinetiqa« i drži veliki paket akcija te tvrtke. Laburistički zastupnik i kritičar iračkog rata Llew Smith, drži kako je »potpuno neprimjereno da netko tko je na tako viskom položaju u BBC-ju predvodi tvrtku koja ostvaruje goleme profite na jadu izazvanom invazijom Iraka«.</p>
<p>To nije prvi put da je Pauline Neville-Jones u centru pažnje zbog svojih poslovnih interesa. Kad je sredinom 1990-ih napustila svoj važan položaj u Foreign Officeu, počela je raditi za bivšeg konzervativnog ministra vanjskih poslova, Douglasa Hurda koji se zaposlio na jednom od čelnih položaja u banci National Westminster. Ta je banka Slobodanu Miloševiću pružala savjete oko privatizacije srpske PTT službe. Hurd se 1996. sastao s Miloševićem u Beogradu da bi razgovarao o tom poslu na kojem je bila angažirana i Pauline Neville-Jones. </p>
<p>Mnogima se činilo neukusnim da bivši šef u Foreign Officeu i politička direktorica tog uglednog ministarstva rade na privatizaciji koja će napuniti džepove balkanskom krvniku. Oporba u Srbiji žalila se da će transfuzija novca omogućiti Miloševiću duži ostanak na vlasti. Radilo se o preračunato 600 milijuna funti koji su mu pali u krilo samo godinu dana prije nego što je krenuo u rat na Kosovu. </p>
<p>Sada je Pauline Neville-Jones ponovno upala u kontroverzu. Bivši direktor BBC-ja Greg Dyke u međuvremenu je objavio memoare u kojima nju osobno optužuje za svoj pad. Bivši niži ministar u ministarstvu obrane Peter Kilfoyle izjavio je ovih dana: »Činjenica da ona ima takav financijski interes u industriji naoružanja i tvrtkama angažiranim u Iraku izgleda kao pravi sukob interesa. Trebala se držati po strani, kad se raspravljalo o vojnim pitanjima.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Amerika zabrinuta zbog iranskih raketa </p>
<p>Iranski predsjednik Khatami ponovio je u srijedu da Iran ima pravo razvijati nuklearni program u mirnodopske svrhe / Teheran tvrdi također da je nesporazum s IAEA »gotovo riješen«</p>
<p>WASHINGTON/ TEHERAN</p>
<p> - Sjedinjene Države upozorile su da iranski balistički program predstavlja prijetnju za Srednji istok i za američke interese.</p>
<p>»Sjedinjene su Države jako zabrinute zbog iranskog raketnog programa«, rekao je novinarima zamjenik glasnogovornika State Departmenta Adam Ereli komentirajući objavu službenog Teherana da ima rakete dometa 2000 kilometara. »Smatramo napore Irana da razvije balističke kapacitete prijetnjom za regiju i za interese SAD-a, a bit će to još i više ako se uzme u obzir iranski nuklearni program«, kazao je Ereli.</p>
<p>Bivši iranski predsjednik Akbar Hashemi Rafsandjani izjavio je u utorak da Iran posjeduje rakete »shahab-3« dometa 2000 kilometara.</p>
<p>Istodobno, iranski predsjednik Mohamed Khatami ponovio je u srijedu da Iran ima pravo razvijati nuklearni program u mirnodopske svrhe i istaknuo da je nesporazum s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju »gotovo riješen«. »Bez prisile smo primijenili dodatni protokol i u potpunosti smo surađivali s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) čiji je Iran član. Mislimo da je problem pred rješenjem«, kazao je iranski predsjednik na konferenciji za tisak u khartoumskoj zračnoj luci, po završetku trodnevnog posjeta Sudanu. »Djelujući sukladno našim vjerskim vrijednostima i poštujući ugovor koji zabranjuje širenje nuklearnog oružja, mi nećemo proizvoditi nuklearno oružje«, kazao je Khatami. Dodao je da Iran kao član IAEA-e »ima pravo posjedovati nuklearnu tehnologiju u mirnodopske svrhe«, napose za proizvodnju električne energije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Veto SAD-a na rezoluciju o izraelskoj ofenzivi u Gazi</p>
<p>Šutnja međunarodne zajednice o izraelskim vojnim operacijama mogla bi se protumačiti kao »zeleno svijetlo« za nastavak tih operacija, izjavio je egipatski ministar vanjskih poslova Ahmad Aboul Gheith</p>
<p>NEW YORK/ KAIRO/ GAZA/ MADRID</p>
<p> - Sjedinjene Države su u utorak uložile veto na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom se traži hitno okončanje izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze a u kojoj je do sada živote izgubilo više od 80 Palestinaca.</p>
<p>Ukupno je 11 država glasovalo za rezoluciju. Velika Britanija, Njemačka i Rumunjska su bile suzdržane dok je američki veleposlanik u Vijeću sigurnosti John Danforth glasovao protiv nacrta rezolucije. Nacrtom rezolucije ponovno je izražena potpora »uspavanom« mirovnom procesu te se traži »hitno okončanje svih vojnih operacija na području sjevernog dijela Pojasa Gaze i povlačenje izraelskih snaga«. Izrael je pokrenuo vojnu operaciju u srijedu nakon što su Palestinci raketirali južni grad Sderot i pritom ubili dvoje djece. U operaciju je uključeno oko 2000 izraelskih vojnika te velik broj tenkova i helikoptera. Šutnja međunarodne zajednice o izraelskim vojnim operacijama mogla bi se protumačiti kao »zeleno svijetlo« za nastavak tih operacija, izjavio je u utorak egipatski ministar vanjskih poslova Ahmad Aboul Gheith. »Palestinski bi narod tu šutnju mogao protumačiti kao da se međunarodna zajednica odrekla međunarodnog prava, sigurnosti i mira«, objasnio je egipatski ministar. </p>
<p>Dva su Palestinca ubijena u srijedu kada su izraelski tenkovi otvorili vatru na njih u izbjegličkom logoru Jabaliyi u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, javlja AFP pozivajući se na palestinske bolničke izvore. Još su dva Palestinca ranjena u napadu. Nešto ranije jedan je palestinski dječak ubijen, a deset Palestinaca članova jedne obitelji, od kojih je osmero djece, ranjeno je u vatri koju su otvorili izraelski tenkovi u Beit Lahyi, na istom dijelu pojasa Gaze. Ovime je broj poginulih od 28. rujna i početka prodora izraelske vojske na Pojas Gaze narastao na 85.</p>
<p>Jordanski ministar vanjskih poslova Marwan Muasher i njegov španjolski kolega Miguel Angel Moratinos zajednički su u utorak u Madridu pozvali na mir u Pojasu Gaze, istaknuvši kako bi nastavak nasilja na tom području mogao nanijeti štetu rješenju izraelsko-palestinskog sukoba te stvaranju palestinske države. »Smatramo izraelske upade na Pojas Gaze vrlo opasnim razvojem događaja«, rekao je Muasher nakon razgovora s Moratinosom. On je upozorio kako je taj koncept sada »opasno narušen« nakon tjedan dana nasilja. »Želimo se priključiti međunarodnoj zajednici u traženju novih mehanizama kako bi se dao novi poticaj mirovnom procesu u okviru 'smjernica'«, rekao je Muasher. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Republika Srpska najavljuje uhićenje Radovana Karadžića</p>
<p>Prvi put potvrđeno da u RS-u postoje specijalne jedinice MUP-a za hvatanje ratnih zločinaca / Novi ministar Darko Matijašević izdao zapovijed specijalcima da krenu u akciju, poručivši im da više nema vremena za obećanja u koja nitko ne vjeruje</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nedavno izabrani novi ministar unutarnjih poslova Republike Srpske (RS) Darko Matijašević izjavio je da je zadovoljan podacima koji su do sada prikupljeni u akcijama specijalnih policijskih snaga i posebnih timova koji rade na uhićenju osoba koje je optužio Međunarodni kazneni tribunal za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY),</p>
<p>»Prikupljeni podaci su značajni za daljnje faze rada na uhićenju optuženih za ratne zločine, i te aktivnost neće prestati sve dok RS ne izvrši sve međunarodne obaveze prema Haaškom tribunalu«, rekao je Matijašević nakon sastanka s čelnicima etnitetske skupštine u utorak u Banjoj Luci.</p>
<p>Osim što je prvi put potvrdio postojanje specijalnih timova koji se bave hvatanjem optuženih ratnih zločinaca, Matijašević je posredno odgovorio i na neke napise u tisku u kojima se upozorava da bi njegova od početka deklarativno iskazana spremnost na konkretniju suradnju s Haagom mogla ostati samo na verbalnim obećanjima zbog problema s prikupljanjem obavještajnih podataka o mjestima skrivanja i načinu na koji funkcioniraju mreže podrške haaškim bjeguncima.</p>
<p>Tako se u komentaru banjalučkih Nezavisnih novina ističe da je nitko od Matijaševićevih prethodnika nije u svojim javnim istupima tako jasno »izbrisao granicu između Haaga i Banje Luke«, te podsjeća da je novi ministar izdao zapovijed specijalcima da krenu u akciju, poručivši im da više nema vremena za obećanja u koja nitko ne vjeruje. »Došao je čovjek koji obećava promjene. Ali, uz sva ta njegova obećanja, a treba vjerovati da barem malo misli onako kako javno govori, svakome treba biti jasno da Matijaševića prati jedan problem koji još nisu uspjeli riješiti ni svi oni stranci koji jure haške bjegunce. Taj stvarni problem je manjak obavještajnih podataka koji bi policiju doveli u poziciju da nekog i uhiti.</p>
<p>A takve podatke ne stvara njegova dobra volja, veća puna i istinska suradnja svih sigurnosnih struktura. Zato je i teško povjerovati da će, u ovih nekoliko mjeseci koji ostaju kao krajni rok za poboljšanje suradnje RS-a s Tribunalom, on uspjeti nešto i uraditi«, ustvrdio je banjalučki list.</p>
<p>Matijašević je preuzeo i osobnu odgovornost u slučaju da ne dođe do uhićenja haaških optuženika. A takvih se u RS navodno skriva više od 10, uključujući najtraženijeg, bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Republici Srpskoj istječu rokovi da dokaže da obećanja o suradnji s ICTY-jem nisu tek puke priče.</p>
<p> Do sada rezultata nije bilo. Sva uhićenja osoba koje je optužio Haaški tribunal na području ovog entiteta izvele su međunarodne snage. Još uvijek se čeka na prve takve akcije u režiji policije RS. </p>
<p>Ukoliko ih uskoro ne bude, najavio je visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown, posljedice po RS mogle bi biti bolne. U pitanje bi mogao doći kredibilitet ovog entiteta pa i samo njegovo postojanje.</p>
<p>Zbog toga, ne samo novi ministar unutarnjih poslova, već i najviši entitetski službenici tvrde da tijela vlasti RS rade na uhićenju haaških bjegunaca aktivnije nego ikad. Kazao je to predsjednik RS-a tijekom ovotjednog susreta s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Virtualna odgoda primanja SCG u Europsku uniju </p>
<p>Samo se potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus odvažio reći da Srbija prihvaća model glasovitog »dvostrukog kolosijeka« za pridruživanje SCG i da bi državna zajednica trebala postati članica EU 2012</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Većina prepreka u odnosima Srbije i Crne Gore i Europske unije prevladana je, a Beograd je prihvatio novi pristup EU u pridruživanju SCG. Rezultat: državna zajednica sigurno neće biti primljena u EU očekivane 2007., nego 2012. godine. </p>
<p>Ova naoko šokantna odgoda, pristigla nakon pohvala, zapravo ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Zapravo, ispala je povoljno za obje strane. Ekspertima je naime odavno jasno da zemlja koja još nije spremna ni za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nije mogla očekivati radikalne promjene glede članstva u EU već 2007. Odgoda je, dakle, bila samo virtualna.</p>
<p>Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana i povjerenik EU za međunarodne odnose Chris Patten boravili su u utorak u jednodnevnom posjetu Beogradu i razgovarali sa svim visokim čelnicima Srbije i zajedničke države. No, samo se potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus odvažio reći da Srbija prihvaća model glasovitog »dvostrukog kolosijeka« za pridruživanje SCG i da bi državna zajednica trebala postati članica EU 2012. </p>
<p>Jesu li sada doista otklonjene sve prepreke, teško je reći unatoč Solaninim pohvalnim riječima. Tumačenja, znači li dvostruki kolosijek da jedan postoji za Srbiju a drugi za Crnu Goru, ili jedan za gospodarstvo a drugi za politiku, ili jedan za spore, a drugi za one koji brže hvataju priključak, još uvijek su različita, ovisno o kutu (zemlji) iz kojeg se promatra. Da odnosi Srbije i Crne Gore još nisu »harmonizirani«, jasno je svima koji sudjeluju u javnom životu. U svakom slučaju, sklopit će se sigurno jedinstveni sporazum s EU, ali sa dva aneksa. Dogovoreno je da se odmah pokrene izrada Studije o izvedivosti koju bi trebalo završiti 2005. godine. </p>
<p>Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji je također razgovarao s visokim bruxelleskim dužnosnicima, baš kao i predsjednik SCG Svetozar Marović, predsjednik Srbije Boris Tadić, premijer Srbije Vojislav Koštunica i ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković, kaže da princip dvojakog kolosijeka državama članicama daje mogućnost da samostalno pregovaraju o priključivanju EU, a da će SCG samo nominalno biti nositelj tog procesa. </p>
<p>Tijekom ovih vrlo važnih razgovora nitko nije posebno naglašavao problem suradnje s Haaškim sudom, iako je on velik. Svi su se pravili kao da samo dan ranije u Beogradu nije bila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte i rekla da daje dva mjeseca vremena da se uhiti Ratko Mladić, a u protivnom slijedi prijava UN-u i opet neke vrste sankcija. </p>
<p>U istom optimističnom danu, kad je Solana naizgled zadovoljno trljao ruke, u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe usvojena je rezolucija kojom se poziva Srbiju i Crnu Goru da odmah i bezuvjetno ispuni sve obveze prema Haaškom sudu, otkloni prepreke za dobro funkcioniranje državne zajednice i ponaša se konstruktivno u traženju trajnog rješenja za Kosovo.</p>
<p> U Rezoluciji se kaže da je SCG »značajno, ali nedovoljno« napredovala za četiri godine.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Kada bi prosvjetari u Hrvatskoj barem jednom svi stali kao jedan...</p>
<p>Bio je Dan učitelja i dan štrajka. Moji kolege i ja nismo tada uzeli imenike i nismo otišli u razrede – biti u školi, a ne raditi s učenicima uvijek je pomalo nelagodno i frustrirajuće.</p>
<p> Zašto sam onda štrajkala? Zbog činjenice da je plaća profesora početnika s oko 3900 kuna još uvijek daleko ispod državnog prosjeka, zbog sramotne mirovine koja me očekuje čak i ako psihički i fizički izdržim odraditi puni radni staž, zbog generalnog mišljenja, uvriježenog u javnosti, da je posao učitelja i nastavnika zapravo tek nešto više od igre i da bi ga svatko mogao raditi.</p>
<p>Uostalom, koliko smo puta čuli: »Što biste htjeli, od silnih praznika ne stignete se ni umoriti, koliko radite puno i dobijete...« i slično. Žalosna je činjenica da je to mišljenje vrlo često podržavala i aktualna vlast (što nije slučaj samo posljednjih trinaest godina) svojim odnosom prema prosvjeti, posebno u vrijeme štrajkova.</p>
<p> Tako su nam i ovog puta poručili da mi, nastavnici, zapravo i nismo bitni. Jer, makar svi nastavnici neke škole bili u štrajku, ravnatelji su učenike pozvali da dođu u školu, a predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izjavio je na televiziji da će ravnatelji s učenicima organizirati aktivnosti. Ima u tome, dakako i odgovorne brige za djecu, što podržavam. Ipak ne mogu se oteti dojmu da i nama i javnosti opet žele reći: »Ma, niste vi važni, mogu škole funkcionirati i bez vas!«</p>
<p> Možda smo, dragi kolege prosvjetari, sami za to krivi. Jer, ako bismo barem jednom svi stali kao jedan, i ako nastave ne bi bilo niti u jednoj školi niti u jednom razredu, možda bi nas tek onda ozbiljno shvatili. Možda bi tek onda shvatili da nas trebaju i da štrajk nastavnika nije ništa manje važan od štrajka npr. gradskog prijevoza. Uostalom, nije li pitanje hoće li imati tko u školama djeci držati nastavu barem isto toliko važno kao i pitanje hoće li do škole voziti tramvaj ili autobus?</p>
<p> Ali, dok god nismo ujedinjeni i dok god prihvaćamo podjele na osnovne i srednje škole, na ovaj i onaj sindikat, moju i tvoju zbornicu, nastavno i nenastavno osoblje, elitne škole i one koje to nisu, na naše i vaše po svim mogućim kriterijima, bojim se da taj dan našeg jedinstva nikad neće doći.</p>
<p>Vratili smo se u razrede s imenicima u rukama. Za mene je to povratak smislu, jer su mi moji učenici uvijek bili i ostali razlog i smisao zbog kojeg radim ovaj posao. I zbog kojeg još mislim da je to najljepši posao na svijetu. Ali to ne znači da ću odustati od traženja da i ja i moji kolege budemo za taj vrijedni, odgovorni i teški posao i pravedno plaćeni.</p>
<p>SONJA MUDRIĆ profesorica, predsjednica Glavnoga vijeća </p>
<p>Hrvatskoga školskog sindikata »Preporod«, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Štrajk nastavnika: gdje se izgubilo pravo djeteta i roditelja</p>
<p>Svoje dijete, koje ide u šesti razred, poslala sam na dan štrajka u školu jer sam smatrala da je to dužnost. Nisu djeca u štrajku nego učitelji, a i u školi su napisali da će biti organizirana nastava za učenike koji dođu.</p>
<p>Moje se dijete nakon deset minuta vratilo kući i reklo da je ravnateljica bila jako bahata i ljuta što su se oni uopće pojavili u školi. Bilo je jako iznenađeno i šokirano takovom reakcijom ravnateljice. Pravo je učitelja da štrajkaju, ali gdje se izgubilo pravo djeteta i roditelja!?</p>
<p>Sindikati prosvjete bore se za svoje plaće a ne za kvalitetniji rad s djecom i taj novac nikada ne ode na mjesta gdje bi trebao. Još vlada onaj socijalistički sustav kad škole traže od roditelja da doniraju za uređenje škole ili da sami dođu bojiti u školi ili uređivati okoliš. Ministar Primorac pokušava školstvo dići na višu razinu. Znam da ima podršku velikog broja roditelja, kao i moju, ali bojim se da tu vladaju razni lobiji kao i svugdje, tako da on neće uspjeti ako nema veliku podršku ljudi oko sebe. </p>
<p>Mislim da bi svaki profesor kao i svi djelatnici u državnoj upravi trebali pratiti trendove u razvoju i nove tehnologije, a da ne govorim o stručnim usavršavanjima. Ako nastavnici i dobiju plaće iznad hrvatskoga standarda, promijeniti se neće ništa, jer treba mijenjati način razmišljanja i svijest naših ljudi! A za to je potrebno duže razdoblje.</p>
<p>D. V., Zagreb (podaci poznati redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vrlo je sporna ta slovenska logika</p>
<p>Neosporno je da postoji spor između Slovenije i Hrvatske u pogledu granice na moru, Savudrijske vale, i na kopnu u Plovaniji, neosporno je isto tako da se taj spor treba riješiti bilateralnim pregovorima, što ne polazi za rukom, odnosno međunarodnom arbitražom, što je neminovno! Neosporno je da su hrvatski štediše Ljubljanske banke opljačkani za, kažu danas, s kamatama do milijun eura, a (naivni) štediše smatraju da je to njihov novac, što i jest, neotuđiva privatna imovina upisana na štednim knjižicama Ljubljanske banke iz Slovenije. </p>
<p>Taj spor se nažalost ne rješava međunarodnom arbitražom nego privatnim tužbama preko odvjetnika, a Slovenija smatra da taj dug treba kompenzirati sukcesijom bivše države! </p>
<p>Neosporno je također da je Sveta Gora (Trdinov vrh), neki krivo kažu Sv. Gera, katastarski dio hrvatskog suverenog teritorija a na njoj je »karaula« slovenske vojske; Slovenija uzurpira pravo da je to njihovo područje osvojeno u »operetnom ratu« od dva tjedna, u lipnju 1991.!</p>
<p> Treba li tome još dodati i onih tridesetak milijuna dolara »ukradene struje« iz nuklearke Krško temeljem višegodišnje neisporuke energije iz objekta građenog investiranjem obaju ondašnjih republika u jednakom učešću!?</p>
<p> Međutim, izdavanje građevinske dozvole od strane općinske uprave Koper za adaptaciju kuće koju je kupio kontroverzni Joško Joras na teritoriju hrvatske općine Buje uistinu prelazi svaku mjeru u ponašanju države koja je, eto, od svibnja i u uljuđenu Europu stupila! </p>
<p>Kako bi izgledalo da Hrvatska okupira nuklearku Krško, pozivajući se na pravo korištenja polovice nuklearke a da slovenskoj strani kaže – vašu polovicu izvolite namiriti iz prihoda na struji koju ste godinama Europi prodavali i duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Omiš</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zašto ustrajno žele prkositi i remetiti mir</p>
<p>Vjesnik piše da su »slovenski ribari i policija prešli crtu sredine u Savudrijskoj vali«. Zar opet!? Nije li to pokušaj nametanja nekakvog njihovog »čaršijskog sporazuma« i beskorisnih »sporazuma o sprječavanju incidenata« u Savudrijskoj vali? Zašto ustrajno žele prkositi i remetiti mir, a nisu spremni za sporazum o granici na moru, a još manje o arbitraži, za koju stalno nalaze nekakve, samo njima svojstvene, razloge protiv? Od toga bježe kao Lucifer od tamjana!</p>
<p> Možda s najnovijim prijedlogom »sporazuma« namjeravaju čim duže zavlačiti, jer im do njega uopće nije satalo, a kako bi i dalje mogli optuživati Hrvatsku da nije za sporazum i za rješenje toga jednostavnog (i nepotrebnog) spora, koji spretno sami stvaraju i potenciraju!</p>
<p> Za arbitražu su spremni jedino ponekad u promidžbene svrhe. Oni srboriti remetilački inicijatori nereda na tomu prostoru čine sve, na balkansko-čaršijski način, da izazivaju sukobe, a na hrvatskoj strani, kao po običaju, uvijek netko »zagrize«, poput ljubljanske ribice na praznu udicu!</p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za ubojstvo unuke 25 godina zatvora</p>
<p>Izrečena mu je i mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja / Visina kazne zbog izrazite bezobzirnosti jer je unuku ubo 38 puta, od čega je 11 uboda bilo smrtonosno</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Karlovcu u srijedu je na 25 godina zatvora nepravomoćno osuđen osamdesetogodišnji Ivan Rožman koji je u veljači ove godine u garaži obiteljske kuće ubio unuku Andreju Rožman. Uz zatvorsku kaznu, optuženom je izrečena i mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja.</p>
<p>Obrazlažući presudu, predsjednik sudskog vijeća Marijan Janjac je rekao da je tako visoku zatvorsku kaznu sudsko vijeće izreklo zbog optuženikovog izrazito brutalnog ubojstva. Naime, osamdesetogodišnji je djed unuci zadao 38 uboda nožem, od kojih je čak 11 bilo smrtonosnih. Suđenje je i počelo u srijedu te je proveden dokazni postupak i donesena nepravomoćna osuđujuća presuda. </p>
<p>Nakon što je predsjednik sudskog vijeća pročitao optužnicu, Rožman je rekao da mu je »žao što je u zemlju bacio svoju dragu unuku«, ali da se ne osjeća krivim jer su »do toga doveli loši obiteljski odnosi«. Zamjenik županijske državne odvjetnice Aleksandar Mitić u završnoj je riječi kod predlaganja kaznene sankcije predložio i obvezno psihijatrijsko liječenje s čim se složio i branitelj optuženog Rožmana, odvjetnik Milan Janjanin te mu je, uz zatvorsku kaznu, određena i obvezna mjera psihijatrijskog liječenja. </p>
<p>U optužnici se navodilo da je Rožman 19. veljače u garaži obiteljske kuće ubio dvadesetrogodišnju unuku Andreju Rožman, nakon čega se sam prijavio policiji. Ubojstvo se dogodilo u karlovačkom naselju Strmcu u dvorišnoj garaži obitelji Rožman oko 16 sati. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je djed pričekao u garaži da se 23-godišnja unuka parkira i iziđe iz automobila, te joj je zatim kuhinjskim nožem i metalnom cijevi nanio više ozljeda od kojih je preminula. </p>
<p>M.B., Hina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zagorec najvećim dijelom svjedočio o odnosu s optuženim Hrvojem Petračem</p>
<p>Zagorec je opisivao događaje oko otmice, te zašto prijatelja Petrača nije o njoj obavijestio / Zagorac je pitao Petrača zašto je angažirao Matekovića za prikupljanje novca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iskazivanjem umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje desetorici optuženih za otmicu njegovog maloljetnog sina, od koji se četvoricu tereti i da su namjeravali počiniti i tri druge otmice imućnih hrvatskih poduzetnika. </p>
<p>Zagorec je kronološkim redom detaljno prepričao događaje od 23. veljače ove godine, kada je doznao da mu je sin otet, pa do trenutka kada se posljednji put, desetak dana nakon otmice, čuo sa svojim prijateljem Hrvojem Petračem, koji je sada jedan od optuženika, te se nalazi u bijegu. </p>
<p>Umirovljeni general je ispričao da su mu se otmičari prvi puta javili 23. veljače navečer, te da mu je glas na mobitelu zvučao kao »isforsirana« ekavica. Također je potvrdio svoju raniju »inačicu« događaja iz istrage prema kojoj nije obavijestio Hrvoja Petrača da je otmicu prijavio policiji. Tako je ostao začuđen kada ga je, nakon što mu je sin oslobođen, nazvao Petrač te mu spočitao zašto mu nije javio da mu je sin pušten, već je on to morao saznati od drugih osoba. </p>
<p>Hrvoje Petrač ga je, kaže, nakon što je Novica Petrač bio uhićen nazvao i tražio od njega da novinarima kaže da mu je Novica pomagao oko prikupljanja novca, no Zagorac je to odbio jer mu je policija naredila da se ne javlja na pozive. </p>
<p>Tijekom njihovog posljednjeg razgovora Zagorac je pitao Hrvoja Petrača zbog čega je angažirao Icu Matekovića za prikupljanje novca, budući je tada Mateković već bio osumnjičen za otmicu, a Petrač mu je odgovorio da je Ico smeće koje je prevarilo i Novicu i njega.</p>
<p>Zagorac je ipak djelomično izmijenio sadržaj svojega iskaza od onoga iz istrage. Naime, dok se u istrazi iz iskaza dalo zaključiti da je Icu Matekovića upoznao nakon što je napadnut u Petrinjskoj, u srijedu je rekao da ga zna već 5-6 godina, a spomenuo je i da je Mateković sa njegovim poznanikom Mladenom Plejićem otvarao lokal Mambo-Mango na Šalati. Ipak, potvrdio je da mu je Hrvoje Petrač doveo Matekovića nakon što je pretučen u Petrinjskoj, te da mu je rekao da će ga Ico i njegov brat Libero Mateković od tada čuvati. </p>
<p>Zagorec je ponovno prepričao i da je nakon što je pretučen u Petrinjskoj u šali dobacio Petraču, »Jesi me ti dao istući?«, na što je ovaj po njegovom mišljenju, burno reagirao, rekavši mu »Jesi li ti lud?«. </p>
<p>Zagorec je, pak, porekao priču objavljenu u novinama da su se on i Petrač jednom fizički zakačili, nazvavši je kuloarskom pričom. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Požar na krovištu Kneževe palače</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na drvenim gredama u potkrovlju zgrade Kneževe palače u zadarskoj ulici Andrije Medulića u utorak je oko 20,30 sati buknuo požar. </p>
<p>Provedenim očevidom u srijedu ujutro utvrđeno je da je izgorio četvorni metar stropnog drvenog poda ispod krovišta drugog kata zgrade koji je tek nedavno obnovljen. </p>
<p>Vatra je najprije zahvatila drveni pod, a nakon što je neko vrijeme gorjelo, stanari obližnjih zgrada osjetili su miris dima koji se naglo počeo širiti te su o svemu obavijestili policiju i vatrogasce. </p>
<p>Djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Zadar počeli su gasiti zapaljene grede na teško pristupačnom dijelu krova, a pritom su koristili motornu pilu kako bi uspjeli doći do unutrašnjosti poda na kojem je tinjala vatra. </p>
<p>Požar je napokon ugašen u 21,10 sati. </p>
<p>Time je spriječeno daljnje širenje vatre na obližnje zgrade, što bi dovelo do štete golemih razmjera, budući da su u susjednoj Providurovoj palači smještene prostorije Radio Zadra, nekoliko novinskih redakcija te brojni uredi političkih stranaka i udruga. </p>
<p>Materijalna šteta koja je utvrđena nakon nastanka požara na krovištu Kneževe palače je neznatna. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, neki su građani prije izbijanja požara primijetili grupu djece koja je izišla iz zgrade Kneževe palače, te će se daljnjom obradom utvrditi pravi uzrok požara.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zagorje prednjači u samoubojstvima</p>
<p>ZABOK</p>
<p> – Ankica M. iz Konjščine objesila se u utorak popodne u spavaćoj sobi svoje obiteljske kuće. Razlog ovom očajničkom činu nije poznat, te će se više znati nakon obrade. Međutim, mnogi će prokomentirati da se dogodilo još jedno samoubojstvo u Zagorju. </p>
<p>Da Zagorje po samoubojstvima prednjači u Hrvatskoj, govore i statistički podaci, prema kojima u Krapinsko-zagorskoj županiji živi 3,22 posto cjelokupnog stanovništva naše države, a udio samoubojstava je 5,6 posto. </p>
<p>Tako je 2002. godine u Zagorju evidentirano 43 samoubojstva i 17 pokušaja samoubojstva, a lani 48 samoubojstva i 18 pokušaja. </p>
<p>Kad je policija iznijela podatke za prvih šest mjeseci ove godine, po kojima je bilo »samo« 15 samoubojstava i 8 pokušaja, mnogi su odahnuli, nadajući se da je došao kraj crnim statistikama. Ali, kako nam je rekao voditelj Ureda načelnika PU krapinsko-zagorske Željko Cujzek, u posljednja tri mjeseca broj samoubojstava rapidno raste. </p>
<p>Naime, u srpnju, kolovozu i rujnu dogodilo se 16 samoubojstava i 8 pokušaja samoubojstva, više nego u šest prethodnih mjeseci.</p>
<p>Zagorci mnogo češće dižu ruku na sebe nego Zagorke - lani je 6,8 puta bilo više samoubojstava muškaraca. U posljednjih tri mjeseca taj se omjer nešto smanjio »u korist« Zagoraca (11:5). </p>
<p>Zagorci koji se odluče oduzeti si život najčešće se objese, i to u svojim kućama, stajama ili dvorištima, a ovog su ljeta zabilježena i dva vješanja na stablima šljive, odnosno oraha. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Policajac osumnjičen za krađu pištolja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetosmogodišnji policajac PU zagrebačke osumnjičen je da je u lipnju ove godine kolegi iz postaje ukrao službeni pištolj i prodao ga poznaniku za pet tisuća kuna, doznaje se u srijedu u zagrebačkoj policiji.</p>
<p>Tridesetdvogodišnji je policajac 15. lipnja ove godine prijavio da mu je nestao službeni pištolj »Glock 19«, napomenuvši da mu je oružje nestalo tijekom noći iz ormara maksimirske policijske postaje. Međutim, pištolj je pronađen tri mjeseca kasnije, kada su policajci u Sesvetama legitimirali dvadesetdvogodišnjaka te kod njega pronašli pištolj »Glock«, kojemu su serijski brojevi bili prebrušeni. </p>
<p>Nakon vještačenja u Centru za kriminalistička vještačenja sa sigurnošću je utvrđeno da je zaplijenjeni pištolj upravo onaj ukraden policajcu, jer je vještačenjem otkriven originalan serijski broj. Policija je krenula u potragu za kradljivcem i prodavačem, a tragovi su ih odveli do 38-godišnjeg policijskog djelatnika.</p>
<p>Glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama, napomenula je da je 38-godišnji policajac osumnjičen da je pištolj nakon krađe prodao za pet tisuća kuna poznaniku, koji ga je pak preprodao. </p>
<p>Dodala je da je protiv policajca, koji je zbog kaznenog djela teške krađe priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, pokrenut i stegovni postupak. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nakon svađe, starog susjeda pokušao ubiti u voćnjaku</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Sisačka policija privela je istražnom sucu Županijskog suda u Sisku 65-godišnjeg muškarca iz općine Martinska Ves zbog pokušaja ubojstva 81-godišnjeg susjeda, doznaje se u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj. Osumnjičeni se pod utjecajem alkohola 4. listopada u poslijepodnevnim satima u voćnjaku u Tišini Erdedskoj nedaleko od Siska, potukao sa 81-godišnjim susjedom. Dvaput ga je udario po glavi tupim dijelom sjekire te ga nastavio udarati nogama i rukama po tijelu. Starac je teško ozlijeđen: ima više nagnječenja glave i lica, a zbog napada i ozljeđivanja dobio je srčani udar zbog čega je u stanju opasnom za život hospitaliziran u Općoj bolnici u Sisku. Istražni sudac Županijskog suda u Sisku osumnjičenom je odredio pritvor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Nafta dosegnula novi rekord od 51,48 dolara za barel</p>
<p>Sindikat naftnih radnika najavio je da se uključuje u nacionalni štrajk zbog visoke maloprodajne cijene goriva koji u ponedjeljak počinje u cijeloj Nigeriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijena Nymex Light sirove nafte je u srijedu ujutro na Newyorškoj robnoj burzi dosegla novi rekord - 51,48 dolara za barel, 39 centi više nego u utorak. Cijena Nymex Light nafte - najvažnijeg svjetskog terminskog ugovora za naftu - od početka godine skočila je više od 50 posto, a sve veći broj analitičara najavljuje kako je vjerojatno da će cijena nafte prvo dosegnuti 60 dolara za barel, prije nego što se ponovno spusti do 40 dolara.</p>
<p>Međutim, cijena je kasnije ipak nešto pala u odnosu na utorak - spustila se 25 centi, na 50,84 dolara. U Londonu je IPE Brent također ujutro dosegao rekord od 47,6 dolara za barel, ali je do poslijepodneva u odnosu na utorak pao 18 centi, na 46,95 dolara.</p>
<p>Uz prijetnju pobunjeničkih napada, Nigerija je u srijedu svjetskom tržištu donijela još jedan rizik - nigerijski radnici na naftnim postrojenjima najavili su štrajk - koji će značiti potpuni prekid proizvodnje od nedjelje u ponoć. Sindikat naftnih radnika uključuje se u nacionalni štrajk koji u ponedjeljak počinje u cijeloj Nigeriji zbog - visoke maloprodajne cijene goriva. Tako će zapravo i sam štrajk naftnih radnika pridonijeti visokoj cijeni goriva. Inače, Nigerija je s naftonosnim područjem delte Nigera sedmi proizvođač nafte u svijetu i peti izvoznik nafte u SAD.</p>
<p>S druge strane, pobunjenička prijetnja u Nigeriji još nije riješena. U utorak je Mujahid Dokubo-Asari, pobunjenički vođa koji je prije tjedan dana pristao na primirje odustavši od najavljenih napada na postrojenja Royal Dutch/Shella i ENI-jevog Agipa, kazao kako je primijetio pregrupiranje vojnih postrojbi u delti Nigera. Ne prestanu li upozorio je da će prekinuti primirje. Asari je, inače, na čelu takozvanih Dobrovoljačkih snaga naroda delte Nigera, čiji je osnovni zahtjev veća kontrola nad naftom za etničku skupinu Ijaw, najbrojniju na području delte Nigera.</p>
<p>Još jedan od poticaja za rast cijena nafte su oštećenja naftnih postrojenja u Meksičkom zaljevu - čak tri tjedna nakon što je tim područjem protutnjao uragan Ivan proizvodnja je niža za 30 posto ili 450.000 barela od uobičajenog dnevnog prosjeka. Istodobno, meteorolozi najavljuju zimu hladniju od uobičajene na sjeveroistoku SAD-a, na koji otpada oko 80 posto ukupne lož ulja - čije su zalihe u SAD-u trenutačno gotovo deset puta niže od petogodišnjeg prosjeka.</p>
<p>Slobodnog kapaciteta među proizvođačima nafte je malo. OPEC, koji proizvodi oko dvije petine svjetske nafte, je primjerice u rujnu proizveo najvišu količinu nafte u posljednjih 25 godina, a proizvodnju može eventualno povećati za oko milijardu barela dnevno. Međutim, radilo bi se o manje kvalitetnoj nafti, s višim troškom rafiniranja.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ina sljedeći tjedan neće povećati maržu</p>
<p>Ina može još jedno vrijeme izdržati smanjenu maržu na naftne derivate, istaknuo je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević </p>
<p>SISAK</p>
<p> - »Čak i ako cijena nafte nastavi rasti, Ina još neko vrijeme može izdržati smanjenu maržu, a da taj teret ne ugrozi razvojne i financijske planove. Granica do koje možemo tako ići, naravno, postoji. Ne znam kakve će cijene naših proizvoda biti u ponedjeljak. One ovise o cijeni nafte i tečaju dolara koji slabi kada raste cijena nafte, međutim, znam da maržu nećemo mijenjati«, rekao je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević u srijedu.</p>
<p>Inine rafinerije u Rijeci i Sisku godišnje prerade čak 80 posto uvezene nafte, a domaća proizvodnja se s tri milijuna tona smanjila na oko 800.000 tona godišnje. Domaća nafta puno je lošije kvalitete od uvozne, a tehnologija rafinerija relativno zastarjela. Dragičević je objasnio kako se zbog smanjenja marže Ininih proizvoda i država odriče značajnog dijela prihoda, kroz manji priljev od PDV-a i drugih doprinosa. Ina je 2002. izradila strateški plan, a za razdoblje od 2003. do 2007. razvojni plan su prihvatili i Mol i hrvatska Vlada. Pripreme za osuvremenjivanje rafinerijskih postrojenja već su počele, a radovi će početi sljedeće godine. </p>
<p>»Riječ je o investicijama vrijednim između 600 i 700 milijuna dolara. Najprije će u modernizaciju ići riječka rafinerija, a potom i sisačka. Timovi za provedbu pojedinih projekata već su imenovani, a slijedi natječaj za nadzor nad radovima te postupak odabira izvođača. Do 2009. sisačka rafinerija bit će osposobljena za proizvodnju goriva po najzahtjevnijim europskim kriterijima. Već 2005. u Sisku će se uložiti 40 milijuna dolara, a u razdoblju od sljedeće tri godine 310 milijuna dolara«, najavio je Dragičević.</p>
<p>Opskrba plinom ove će zimske sezone biti bolja nego lani. »Povećavamo količine plina kojeg proizvodimo, uvozimo i skladištimo. Problemi se mogu pojaviti u segmentu dostave plina velikim potrošačima zbog zastarjele mreže. U Ministarstvu gospodarstva utvrdit će precizan režim rada, tako da će se točno znati kada se može uključiti HEP, kada kutinska Petrokemija i drugi veliki potrošači. Sljedeće godine bit će otklonjeni svi problemi«, najavio je Dragičević.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Allianz povećao udio u osiguravajućem društvu Allianz Zagreb na 80 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Allianz AG München povećao je svoj udio u trećem najvećem osiguravajućem društvu u Hrvatskoj, Allianz Zagreb, sa 52 na 80 posto, čime je udio Zagrebačke banke u tom društvu (čiji je temeljni kapital 79,7 milijuna kuna) smanjen na 20 posto, izvijestili su u srijedu. Nije navedena cijena spomenute transakcije. </p>
<p>Allianz grupa i Zagrebačka banka kao joint venture partneri nastavit će, rečeno je, surađivati na poslovima prodaje polica osiguranja i proizvoda bankarskog osiguranja, a navedeno smanjenje udjela banke u zajedničkoj osiguravajućoj tvrtki realizirano je kako se objašnjava, s ciljem optimizacije portfelja Zagrebačke banke. </p>
<p>»Povećavajući svoj vlasnički udio, Allianz potvrđuje svoje ozbiljne namjere na hrvatskom tržištu očekujući rast i razvoj u budućnosti«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Društvo Allianz Zagreb pod tim imenom posluje od 1998., a nastalo je iz Adriatic osiguranja osnovanog 1991., koje je 1994. postalo dijelom Grupe Zagrebačke banke. </p>
<p>U međuvremenu su Zagrebačka banka i Allianz svoje strateško partnerstvo proširili s osiguravateljskog poslovanja i na upravljanje imovinom i poslove vezane uz mirovinski fond, budući da Allianz AG i Zagrebačka banka zajedno upravljaju AZ fondom, najvećim mirovinskim fondom u Hrvatskoj, koji je krajem lipnja ove godine imao 447.000 članova, te upravljao imovinom vrijednom 340 milijuna eura, što predstavlja tržišni udio od 42,4 posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Karteli i državni monopoli prepreka tržišnom natjecanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Politika zaštite tržišnog natjecanja od velike je važnosti za približavanje Europskoj uniji, poručili su sudionici dvodnevne međunarodne konferencije »Politika tržišnog natjecanja EU i posljedice za Hrvatsku«, otvorene u srijedu.</p>
<p>»Za Uniju je politika zaštite tržišnog natjecanja veoma važna. Njezin je značaj toliki da se o njoj govori i u novom Ustavu EU«, istaknuo je čelnik izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenburger.</p>
<p>Wunenburger je podsjetio da je Hrvatska preuzela obvezu usklađivanja svoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i u segmentu zaštite tržišnog natjecanja. Rekao je da je Hrvatska na tom području dosad uradila mnogo.</p>
<p>Prema ocjeni Damiena Geradina, profesora na Sveučilištu u Liegeu i na College of Europe u Brugesu, usvajanje Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i osnivanje za to nadležne agencije važan je, ali ne i jedini korak u stvaranju politike zaštite tržišnog natjecanja. </p>
<p>»Danas i afričke i južnoameričke zemlje imaju zakone o zaštiti tržišnog natjecanja, ali u praksi se ništa ne događa«, upozorio je Geradin. Kao najveće probleme u provedbi politike zaštite tržišnog natjecanja istaknuo je nedostatak resursa i stručnih kadrova, kao i postojanje kartela i državnih monopola. Stoga predlaže jačanje pravosuđa i potrošačkih udruga.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Konfederacija hrvatske industrije i poduzetnika želi mjesto u GSV-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Strateški cilj Konfederacije hrvatske industrije i poduzetnika ulazak je u Gospodarsko socijalno vijeće (GSV), a zahtjev za primanjem upućen je Vladi i predsjednici GSV-a Jadranki Kosor, istaknuo je u srijedu predsjednik Konfederacije Ivan Paradžik.</p>
<p>Ne dobijemo li pozitivno mišljenje morat ćemo se za pomoć i arbitražu obratiti i nekim međunarodnim organizacijama, kao što je Međunarodna organizacija rada (ILO), dodaje Paradžik.</p>
<p>Predsjednica GSV-a Jadranka Kosor poručila je HUP-u i Konfederaciji da se dogovore o dijeljenju mjesta u GSV-u. Izvršni odbor Konfederacije smatra kako se zakoni i podzakonski akti donose bez konzultacija s poduzetnicima, naglasio je Paradžik. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dionice naftnih kompanija porasle, aviokompanije pale</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz novi rekord cijena nafte europski su indeksi u srijedu ostali gotovo nepromijenjeni, uz rast dionica naftnih kompanija i pad zrakoplovnih i farmaceutskih tvrtki. FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,1 posto, na 4701, jednako kao i MIB 30 koji se spustio na 28.696 bodova. Frankfurtski Dax je pao manje od boda na 4048,2, dok je pariški CAC 40 pao 0,3 posto, na 3758,7 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao dva boda, na 2754.</p>
<p>British Petroleum skočio je 1,4 posto, a Royal Dutch/Shell 0,8, odnosno 1,1 posto. ENI i norveški Statoil dobili su 0,2, a Total 0,8 posto. Zrakoplovne tvrtke su pale: British Airways je izgubio 0,8, a Lufthansa 0,3 posto.</p>
<p>Britanska farmaceutska grupacija AstraZeneca je pala 2,8 posto nakon što je upozorila kako će izlazak njenog novog lijeka za dijabetes Galida na tržište kasniti godinu dana. </p>
<p>U New Yorku su u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average i S 500 pali 0,06 posto, na 10.171, odnosno 1133,8 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 0,2 posto spustivši se na 1951,8. Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu porastao 0,92 posto, na 11.385,4 boda. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Pregovori početkom 2005., ali uz mogućnost suspenzije</p>
<p>Dokument koji je u Bruxellesu predstavio šef Europske komisije Romano Prodi ističe da će napredak Hrvatske ovisiti isključivo o »održivosti političkih reformi u zemlji i njezinu ispunjavanju međunarodnih obveza«/ Premijer Sanader kazao je da će pregovori početi u prvih nekoliko mjeseci 2005, ali da »točan datum još nemamo«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska komisija u srijedu je objavila Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku u kojoj preporučuje da se na Hrvatsku primijeni ista strategija koja je primijenjena na 10 novih članica EU-a. Dokument koji je u Bruxellesu predstavio šef Europske komisije Romano Prodi ističe da će napredak Hrvatske u pregovorima koji trebaju početi početkom iduće godine ovisiti isključivo o »održivosti političkih reformi u zemlji i njezinu ispunjavanju međunarodnih obveza«.</p>
<p>Strategija donosi, međutim, i znatnu novinu - mogućnost da se pregovori, na Komisijin prijedlog, suspendiraju pokaže li se da Hrvatska »ozbiljno i stalno krši načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine zakona na kojima je utemeljena Unija«. Sličan »osigurač« ugrađen je i u druge dokumente koje je Komisija objavila u srijedu: godišnja izvješća o Rumunjskoj i Bugarskoj i preporuku da se s Turskom započne proces pregovora. </p>
<p>Preporuke koje je Komisija objavila u srijedu trebaju još dobiti potvrdu šefova država i vlada svih članica Unije na sastanku koji se održava u prosincu.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje na konferenciji za novinare u Banskim dvorima kada bi točno mogli početi pregovori o ulasku Hrvatske u EU, premijer Ivo Sanader podsjetio je da u lipanjskoj odluci Europskog vijeća, kojom je naša zemlja dobila status kandidata, stoji da se radi o početku 2005. godine. </p>
<p>»To očito nije lipanj iduće godine, nego očekujemo da će se to dogoditi u prvih nekoliko mjeseci, ali točnog datuma još nemamo«, kazao je Sanader.</p>
<p>S tom s se tvrdnjom složio i šef izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenburger, koji je još dodao da se pregovori formalno-pravno ne vode s Europskom komisijom, nego sa zemljama članicama Unije.</p>
<p>Komisija ističe da s Hrvatskom treba nastaviti pojačani dijalog o pitanjima koja su naglašena u avisu, poput odnosa s Haaškim sudom, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.</p>
<p>Kandidatskim statusom Hrvatska je dobila pristup pretpristupnim fondovima EU-a. U sljedeće dvije godine Hrvatska bi prema prijedlogu Komisije iz tri programa PHARE, ISPA i SAPARD trebala dobiti 245 milijuna eura. Za sljedeću godinu na raspolaganju će biti 105 milijuna eura (80 milijuna kroz PHARE-program i 25 milijuna kroz ISPA).</p>
<p>Godine 2006. Hrvatska će moći povući 140 milijuna eura (80 milijuna kroz PHARE, 35 milijuna kroz ISPA i 25 milijuna kroz SAPARD).</p>
<p>Komisija će od jeseni sljedeće godine početi objavljivati redovita godišnja izvješća o napretku Hrvatske, kao što se to radilo i za bivše zemlje kandidatkinje koje su od ove godine punopravne članice. </p>
<p>Prema Wunenburgerovim riječima, Pretpristupna strategija za Hrvatsku sastoji se od tri elementa. Riječ je o nastavku i unapređenju političkog dijaloga između Bruxellesa i Zagreba, pri čemu eurokrate posebno zanima suradnja Hrvatske s Haagom, zatim prava manjina i povratak izbjeglica te reforma pravosuđa i borba protiv korupcije. </p>
<p>»Na Hrvatsku će se primjenjivati isti, kopenhagenski kriteriji kao i za ostale kandidate«, poručio je Wunenburger. Dodao je i da Bruxelles ostaje vjeran »načelu regate«, koji kaže da će svaka zemlja biti vrednovana prema svojim zaslugama i da napredak Hrvatske u pregovorima neće ovisiti o napretku drugih zemalja. Ipak, Wunenburger je upozorio da Bruxelles, u slučaju ozbiljnog i uzastupnog kršenja ljudskih prava, vladavine zakona i načela demokracije, Europska komisija može predložiti prekid pregovora. »Riječ je o formalnoj, iako ne i suštinskoj novini u odnosu na ranije pregovore, koja će se primjenjivati i na Tursku, a nagoviještena je i za Bugarsku i Rumunjsku. Napredak Zagreba u pregovorima ovisit će i o njegovoj predanosti regionalnoj suradnji, jer je to hrvatska obveza iz procesa stabilizacije i pridruživanja«, zaključio je Wunenburger.</p>
<p>Na pitanje može li Zagreb očekivati probleme s Londonom kod otvaranja pregovora, premijer je istakao kako »očekuje da će Velika Britanija potpunosti podržati ovu pretpristupnu strategiju«.</p>
<p>»Ne očekujemo nikakve probleme. Znamo da je Velika Britanija posebno osjetljiva na suradnju s Haaškim sudom, no to je hrvatska obveza«, poručio je Sanader koji je još na početku sjednice Vlade prije donošenja Pretpristupne strategije kazao da je ona očekivana.</p>
<p>»Razdoblje pregovaranja s EU-om bit će iznimno važan u novijoj hrvatskoj povijesti jer će umnogome određivati budućnost Hrvatske i njezin međunarodni položaj. Stoga nam je stalo da u pregovorima ostvarimo što bolje rezultate za Hrvatsku, naše građane, za našu djecu i buduća pokoljenja koji će koristiti sve dobrobiti punopravnog članstva u EU. Sve koji imaju iskustva i znanja u pojedinim strukama pozivamo da budu dio pregovaračke ekipe. Pozvat ćemo i sve stranke na konsenzus jer ovo su teme oko kojih se ne bi trebala voditi dnevnopolitička borba. Uvjeren sam da biti član elitnoga kluba europskih zemalja apsolutno donosi puno više koristi nego eventualne štete i u tom će smislu vlada i nadalje promicati proeuropsku politiku, a argumente onih koji nisu takvi eurorealisti kao mi u vladi ćemo saslušati i pokušati na njih odgovoriti stručno i argumentirano«, rekao je Sanader.</p>
<p>J. Š., A. M. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Oporba »živim zidom« oko Šeksa uspjela isposlovati stanku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cjelodnevna svađa vladajućih i oporbe nije u srijedu završila ni na izvanrednoj sjednici Predsjedništva Sabora koje je raspravljalo o razlozima zbog kojih je oporba u utorak navečer napustila sabornicu. Na zatvorenoj sjednici Predsjedništva Sabora, kako smo doznali, nastavilo se s međusobnim uvredama, a jedino o čemu su se većina i manjina uspjele dogovoriti jest da se ponovo sastanu idući tjedan!</p>
<p>Nakon sjednice, čelnik HSS-a Zlatko Tomčić, rekao je novinarima: »Činilo se da je Predsjedništvo krenulo pravim smjerom, ali je Luka Bebić počeo vrijeđati rekavši da neki ne znaju hrvatski jezik«. Bebić je pak izjavio da nikoga nije vrijeđao. »Samo sam reagirao na primjedbu jednog oporbenjaka koji mi je predbacio da koristim nehrvatske izraze«, dodao je. </p>
<p>»Jamčim da nećete uspjeti u nakani da pritiskom na mene provedete svoju političku volju«, poručio je malo prije toga Šeks oporbi, koja ga je doslovce okružila u namjeri da ga i fizički onemogući u vođenju sjednice. Podizanjem svojevrsnog živog zida, manjina je izborila pobjedu - prisilila je Šeksa i na polusatni prekid zasjedanja i na sazivanje proširenog Predsjedništva Sabora. Tome je prethodilo mučno nadmudrivanje o tome terorizira li većina manjinu time što, tvrdi IDS-ovac Kajin, grubim kršenjem Poslovnika bojkotira oporbene prijedloge, iza čega se »zapravo krije strah Vlade i HDZ-a da će narod saznati istinu - da Vlada ne namjerava ni vratiti dug umirovljenicima niti ima odgovore na druga pitanja«. Ili, pak, prema riječima HDZ-ovca Bebića, manjina opstruira rad Sabora, »jer nas bombardira prijedlozima neprovedivih zakona i jer želi nametnuti volju većini, a gore od terora većine nad manjinom samo je teror manjine nad većinom«.</p>
<p>Ivka Bačić i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Seljaci prosvjedovali, Čobanković ih pozvao na razgovor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stotinjak predstavnika Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) prosvjedovalo je u srijedu ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva jer su nezadovoljni Vladinim odlukama o poljoprivredi.</p>
<p>Darko Grivičić, predsjednik Seljačkog saveza, rekao je kako su došli u Ministarstvo nadajući se da će ministar poljoprivrede Petar Čobanković naći za shodno da primi predstavnike 200.000 seljačkih gospodarstava, koji ne znaju s čime i kako ući u jesensku sjetvu. Nakon što nezadovoljne seljake nitko nije primio u Ministarstvu, Grivičić je mobitelom dugo razgovarao s Čobankovićem, te napomenuo da mu je ministar rekao kako ih ne može primiti zbog sjednice Vlade.</p>
<p>»No, pozvao nas je na sastanak koji će se u srijedu, 13. listopada, održati sa svim poljoprivrednim udrugama. Na tom bi se sastanku trebalo razgovarati o svim problemima, s naglaskom na jesensku sjetvu«, kaže Grivičić.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U ponedjeljak sudsko vijeće s Markačem i Čermakom</p>
<p>Sudsko vijeće razgovarat će s optuženicima o općim detaljima njihova predmeta, saslušat će ocjene optuženika o uvjetima u Sheveningenu, a posebnu pozornost posvetit će Markačevu zdravstvenom stanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak poslijepodne i utorak na dnevnom je redu Haaškog suda statusna konferencija o predmetu hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača. Priroda tog događaja u okvirima haaških procesnih pravila isključivo je tehničke naravi. </p>
<p>Sudsko vijeće razgovarat će s optuženicima o općim detaljima njihova predmeta, saslušat će ocjene optuženika o uvjetima u Sheveningenu, a posebnu pozornost posvetit će Markačevu zdravstvenom stanju, kojem čak ni intenzivna liječnička skrb ne uspijeva sniziti razinu šećera u krvi.</p>
<p>Nitko u Haagu, prema Vjesnikovim informacijama, neće staviti »ruku u vatru« da tijekom te konferencije neće biti riječi i o presedanu izazvanom pridruživanjem glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte zahtjevu obrane da se Markač i Čermak puste na slobodu do početka suđenja. Tribunal je, naime, postao mjesto brojnih presedana (dakle, izmjene prakse u odnosu na prethodne slučajeve).</p>
<p>To otvara prostor za nagađanja da bi dvojica generala mogla ipak prvih dana idućeg tjedna saznati ostaju li i nadalje u pritvoru ili će biti pušteni na slobodu do početka suđenja. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dužnosnici ne smiju primati darove vrednije od 500 kuna</p>
<p>Donesena je i Uredba o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi, a njihovo opremanje i izgradnja stajat će između 350 do 500 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stupanjem na snagu Uredbe o darovima dužnosnika, koju je Vlada prihvatila na sjednici u srijedu, osim što neće smjeti primati novac, dužnosnici više neće smjeti primati ni darove vrednije od 500 kuna. </p>
<p>U Vladi smatraju da je postojeća regulacija koja dužnosnicima dopušta primanje darova u vrijednosti do visine njihovih plaća neprimjerena i socijalno neosjetljiva, pa je odlučeno kako dužnosnicima treba dodatno limitirati vrijednost darova.</p>
<p>Odsad će tako dužnosnici smjeti zadržati samo darove simbolične vrijednosti do 500 kuna od istog darovatelja, dok će sve vrednije darove morat predati na korištenje tijelu u kojem obnašaju dužnost, i to u roku od osam dana od primitka. Takvi darovi postat će vlasništvo Republike Hrvatske, a o primopredaji će se dužnosniku izdavati potvrda, te će se voditi posebna evidencija s opisom dara i podacima o primatelju i onome tko ga je darivao. </p>
<p>Vlada je donijela i Uredbu o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za sigurno i ekonomično obavljanje granične kontrole. Opremanje i izgradnja graničnih prijelaza koji se moraju uskladiti sa schengenskim standardima u idućih pet do sedam godina stajat će između 350 do 500 milijuna kuna. Koliko će pak od tog iznosa Hrvatska dobiti iz europskih fondova ovisi, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić, o sposobnosti naših pregovaračkih ekipa.</p>
<p>Na sjednici Vlade premijer i ministri sa zadovoljstvom su komentirali analizu ove turističke godine koja pokazuje da je najbolja dosad. S ostvarenih 8,8 milijuna turističkih dolazaka, ova je sezona bila za četiri posto bolja od prošle, a financijski pokazatelji trebali bi biti bolji za sedam do 10 posto. Turistička posjećenost u rujnu bolja je za 10 posto nego lani, pa je zaključeno da je sezona definitivno produljena. </p>
<p>Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta istaknuo je da se za iduću godinu planira porast turističkog prometa od dva posto i povećanje prihoda od pet posto. Najavio je da će se javnim natječajem izabrati institucija koja će izraditi projekt »Hrvatski proizvod za hrvatski turizam«, kojim će se unaprijediti plasman domaćih proizvoda.</p>
<p>Vlada je prihvatila i prijedlog programa pripremnih aktivnosti za turističku godinu 2005., a u raspravi je premijer Ivo Sanader posebno istaknuo problem golfa. Rekao je da je nedostatak terena za golf sve veći problem jer nam dolazi sve više turista koji žele igrati golf, »a mi imamo samo dva igrališta - jedno s 18 i jedno s 12 rupa, i to je sve«. </p>
<p>Uz program golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, do sljedeće sezone treba završiti autocestu Zagreb-Split, te urediti ostale ceste i prometnice, a svi radovi moraju biti gotovi do 1. lipnja, a najkasnije do 30. lipnja 2005.</p>
<p>Vlada je prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o zaštiti prava pacijenata i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnog prostora.</p>
<p>Ljubaznost prije svega</p>
<p>Vlada je prihvatila Prijedlog strategije stručnog osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika kojom želi podići kvalitetu državne uprave. No, uz vještine i znanje, koje službenici trebaju imati, potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang posebno je istaknuo - ljubaznost.</p>
<p> »Ljubaznost treba biti početak svake komunikacije sa strankom, to je često važnije i od samog sadržaja komunikacije«, istaknuo je Hebrang koji smatra da službenici uz kompjutersku stručnost i znanje engleskog jezika, moraju imati i položen tečaj iz komunikologije. Premijer Sanader upozorio je pak sva ministarstva da moraju uljudno odgovarati na sva pisma i pritužbe građana.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Bivši radnici Borova privremeno odustali od blokade Vukovara</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Unatoč bombastičnim najavama o prosvjedima i blokadi cijelog Vukovara dok se ne ispune njihovi zahtjevi, Udruženje radnika Borova odustalo je od ovih akcija, čiji su početak najavljivali za ponedjeljak.</p>
<p>Predsjednik Udruženja Mirko Grahorac objasnio je da se od prosvjeda odustalo »samo privremeno« zato što je ponovo dogovoren sastanak s ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt. Na sastanku, koji će se održati 12. listopada u Zagrebu, trebao bi se postići dogovor i pronaći rješenje za 3700 članova Udruženja, uglavnom srpske nacionalnosti. </p>
<p>Riječ je o prijeratnim radnicima Borova koji su ostali u Vukovaru nakon okupacije i kojima je radni odnos prestao krajem 1991. nakon neodazivanja na pozive Uprave koja je bila u Zagrebu, a koji danas traže prava iz bivšeg radnog odnosa.</p>
<p>»Inzistirat ćemo na rješavanju pitanja naših otpremnina i otkaza. Ako se ni ovaj put ne postigne nikakav dogovor, pravdu ćemo potražiti na ulici na prosvjedu«, najavio je Grahorac. </p>
<p>Grahorac je dodao kako se nada da će problem biti riješen jer »ono što se događa ne ide nikome u prilog«.</p>
<p>HSP: Žele iznuditi nešto što im ne pripada</p>
<p>Predsjednik vukovarskog HSP-a Nikola Toth Fenix reagirao je na najave predstavnika Udruženja radnika Borova Mirka Grahorca da će, ako im se ne ispune zahtjevi, blokirati Vukovar. »Ne samo najavljenom blokadom Vukovara, nego i svojim obraćanjem veleposlanstvima i međunarodnim organizacijama samo potvrđuju činjenicu da je njihova namjera iznuditi nešto što im ne pripada jer bi u suprotnom svoje zahtjeve postavili nadležnim tijelima i službama u Hrvatskoj. Dakle, istim metodama, kao i 1991., žele ostvariti isto - iznuditi nešto što im ne pripada«, ističe Toth. Smatrajući da se Udruženje za svoje otpremnine obraća pogrešnom poduzeću, HSP ističe da od Borova d. d. potražuju »ono što su ostvarili u nekoj drugoj tvrtki i u nekoj svojoj nepostojećoj državi koju su pokušali stvoriti razaranjem, ubijanjem i drugim zločinima«. HSP im stoga poručuje »da navodno pripadajuća sredstva potraže u tim svojim zločinačkim tvorevinama«, a kada ih dobiju, neka ih uplate Borovu kao naknadu za sedmogodišnje korištenje proizvodnih pogona. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nezaposlenih u rujnu 1,9 posto više</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kao što se i očekivalo, kraj turističke sezone i prijava onih koji su završili školovanje povećao je broj nezaposlenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Naime, kako je u srijedu objavljeno na internetskim stranicama HZZ-a, nezaposlenost je u rujnu porasla 1,9 posto, ali je 2,6 posto manja nego u rujnu prošle godine. Na Zavodu je sada evidentirano 299.469 osoba, što je 7941 osoba manje nego lani. Porast nezaposlenosti, uobičajen za ovo doba godine, najviše će se osjetiti u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, gdje su stope nezaposlenosti porasle 6,2 i 5,4 posto. Sudeći prema ostalim podacima, visoko obrazovani stručnjaci i dalje najlakše pronalaze posao, dok oni s trogodišnjom srednjom školom i više od 50 godina života (35,7 posto) gotovo da i nemaju šansu za zaposlenje. Broj nezaposlenih žena u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao je 0,4 posto, pa je njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti 58,3 posto (174.544).</p>
<p>Posao je u rujnu uspjelo pronaći 12.303 osoba, dok je 8273 osoba brisano iz evidencije zbog nepridržavanja zakona, umirovljenja, vojnog roka i slično. Zaposlenost je najveća u prerađivačkoj industriji (21,3 posto), trgovini (19,9 posto) i obrazovanju (15,9 posto). U zapošljavanju i dalje predvodi Grad Zagreb (14,6 posto) te gradovi i općine u Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županija, gdje je stopa zaposlenosti 12,1 odnosno 11,1 posto. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ne bude li pregovora u deset dana, novi štrajk učitelja i profesora</p>
<p>Ribić: Moramo postići krajnji cilj - radikalnu promjenu stava vlasti i javnosti prema sustavu obrazovanja i znanosti/ Puljević: Vladi nije stalo do prosvjete/ Elkaz: Od ministra Primorca nismo čuli poziv niti obećanje da će dijaloga biti. Čuli smo samo riječ ucjena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Svjetski dan učitelja, 5. listopada, u Hrvatskoj je štrajkalo više od 60.000 učitelja, nastavnika i profesora, tvrde organizatori, predstavnici triju ujedinjenih sindikata školstva i znanosti.</p>
<p>Od 36.163 učitelja štrajkalo je njih 26.724, a od 19.660 nastavnika u štrajku je bilo njih 14.758. Od 14.426 profesora u visokoškolskim ustanovama, u utorak nije radilo njih 10.752. Unatoč odličnom odazivu štrajku, predstavnici sindikata na konferenciji za novinare u srijedu se nisu pokazali zadovoljnima. </p>
<p>»Točno je da smo mrki, unatoč uspjehu štrajka. Problem je u tome što štrajk nije svrha. On je samo mali korak do ispunjenja naših zahtjeva. Njime smo uputili Vladi glas nezadovoljstva 60.000 ljudi, no problem je u tome što moramo postići krajnji cilj - radikalnu promjenu stava vlasti i javnosti prema sustavu obrazovanja i znanosti«, rekao je predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić.</p>
<p>Da bi se djelomično približili cilju, tvrde sindikalci, potrebna je konkretna reakcija Vlade, koje još nema. »Od ministra Primorca ni u jednom trenutku nismo čuli poziv niti obećanje da će dijaloga biti. Čuli smo samo riječ ucjena«, rekao je predsjednik Sindikata učitelja Mato Elkaz. Sindikati zbog toga daju rok Vladi za početak dijaloga o plaćama do 15. listopada. Ako se Vlada ogluši, moguć je novi štrajk.</p>
<p>Sindikalci ističu da su premijeru Ivi Sanaderu uputili molbu za sastanak. »Odgovora nije bilo, kao niti nakon naše požurnice za sastankom s premijerom. Zapravo, time smo dobili sve potrebne odgovore - njima nije stalo do prosvjete«, rekao je predsjednik srednjoškolskog sindikata Andrija Puljević.</p>
<p>Zamjerivši ministru na riječi ucjena kojom je okarakterizirao štrajk, Ribić pita misli li to ministar da ga ucjenjuje troje ljudi ili njih 60.000. »Ministar bi morao služiti masi i maksimalno respektirati njihovu volju. Neka se ne zavarava da može ignorirati demokraciju, jer o ovome će doznati svijet«, poručio je Ribić dodajući da »Gotovina nije jedini problem o kojem će ovisiti ocjena Hrvatske u svijetu«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Forum mladih SDP-a domaćin socijalistima iz 31 zemlje </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na skupu predstavnika socijaldemokratskih, socijalističkih i laburističkih organizacija mladih iz 31 europske zemlje, koji je počeo u srijedu u Splitu, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol, govoreći o ulozi žene u političkim organizacijama, istaknula je kako su žene, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, neravnopravne na dva velika područja - političkom i ekonomskom. »Žene su danas neravnopravne, prije svega na ekonomskom području, odnosno na tržištu rada, a njihova se neravnopravnost očituje i u političkoj participaciji. Malo je političkih stranaka, u čijim su statutima sadržane odredbe u vezi s tzv. spolnom kvotom, koje bi se odnosile na ravnomjernu zastupljenost muškaraca i žena na izbornim listama«, rekla je Sobol, dodajući kako je u Hrvatskoj samo 14 posto žena angažirano u jedinicama lokalne uprave i samouprave, uključujući i više političke razine. Za razliku od drugih političkih stranaka u Hrvatskoj, SDP posebnu pozornost posvećuje upravo tzv. spolnoj kvoti, pa je tako u vodstvu stranke zastupljeno čak 35 posto žena, a toliki je i postotak saborskih zastupnica SDP-a, kazala je Sobol. Na skupu Mladih Europskog komiteta Socijalističke internacionale (IUSY), čiji je domaćin Forum mladih SDP-a, sudjeluje osamdesetak predstavnika socijaldemokratskih, socijalističkih i laburističkih organizacija. Skup će trajati pet dana a prvi je protekao u znaku feminističke radne skupine. Za petak su najavljena predavanja o održivom razvoju i reformi globalnih institucija, koja će održati Zoran Milanović i Goran Kotur, a o miru na Bliskom istoku govorit će Pavle Kalinić. Skupu će nazočiti i predsjednik Mladih Europskog komiteta Socijalističke internacionale Tikile Mbalula i glavni tajnik Enzo Amendol. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041007].
|
