NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196524 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ivan Čehok najizgledniji kandidat za HSLS-ova predsjednika</p>
<p>Dobri poznavatelji situacije u HSLS-a kažu da se gotovo svaki stranački izborni sabor očekuje s neizvjesnošću u poprilično naelektriziranu ozračju / Od trenutka kad je Budiša podnio ostavku, stranački se duhovi nisu smirili - predbacivanja i prepucavanja nisu prestala, štoviše, nisu ih ostali pošteđeni ni Ivan Čehok i Đurđa Adlešić, jedini koji su s HSLS-ove liste uspjeli izboriti saborski mandat</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Iako je do HSLS-ova izbornog Sabora ostalo tek deset dana, a kandidati za sve stranačke funkcije već su poznati, atmosfera u redovima liberala i dalje je prilično kaotična. Doduše, dobri poznavatelji situacije u HSLS-a kažu da to nije ništa neuobičajeno jer se gotovo svaki stranački izborni sabor očekuje s neizvjesnošću u poprilično naelektriziranu ozračju.</p>
<p>Za mjesto predsjednika kandidirali su se nedavno izabrani v. d. predsjednik Ivan Čehok, međimurski haeselesovac Dražen Breglec te Dugorešanka Marija Fićurin. Unatoč kritikama o gomilanju funkcija, nedvojbeni je favorit za stranačkog predsjednika varaždinski gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Čehok. Za četiri potpredsjednička mjesta javilo se devet kandidata: Đurđa Adlešić, Stanko Zrilić, Jadranka Katarinčić-Škrlj, Hrvoje Vojković, Ivica Škarić, Vlado Belaj, Mato Stojanović, Želimir Janjić te Ivan Urlić.</p>
<p>Međuljudske prijeizborne tenzije u HSLS-u uvijek rastu, no čini se da bi ove godine moglo biti dramatičnije nego inače. Haeselesovci izbore dočekuju znatno potreseni katastrofalnim izbornim rezultatima te unutarstranačkim turbulencijama. Nakon što je donedavni lider Dražen Budiša 17. prosinca prošle godine, dakle točno mjesec dana prije stranačkih izbora, podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika, situacija u stranci nije se nimalo smirila. </p>
<p>Iako su mnogi odmah nakon izbora zahtijevali Budišinu ostavku, smatrajući ga jednim od glavnih krivaca za izborni debakl, od trenutka kad je on ostavku uistinu i podnio, stranački se duhovi nisu smirili. Predbacivanja i prepucavanja nisu prestala, štoviše, nisu ih ostali pošteđeni ni Ivan Čehok i Đurđa Adlešić, jedini koji su s HSLS-ove liste uspjeli izboriti saborski mandat. Počelo ih se optuživati da sabotiraju pregovore s HDZ-om, premda je Veliko vijeće stranke dalo zeleno svjetlo koaliciji s HDZ-om.</p>
<p>Iako su Adlešić i Čehok odmah nakon izbora odbili mogućnost osobnog angažmana u Sanaderovoj vladi, točnije mjesta ministra prosvjete odnosno obrane, njihovi su unutarstanački kritičari to dočekali s neodobravanjem. Smatraju da je jedno od njih dvoje trebalo prihvatiti ministarsku fotelju i tako na najbolji način zastupati HSLS-ove interese.</p>
<p>Optuživani su također da nerazumno inzistiraju na resoru gospodarstva i na Hrvoju Vojkoviću kao jedinom kandidatu za tu dužnost. Budući da iz HSLS-a često dolaze kontradiktorne izjave i tumačenja stranačkih odluka, »smetnje na vezama« ni ovaj put nisu izostale. Jedni su tvrdili da je Veliko vijeće dalo samo preporuku da se s HDZ-om pregovara o nekom od gospodarskih resora, ali da ni ostala mjesta nisu isključena. </p>
<p>Drugi su pak tvrdili da je nakon toga Malo vijeće, na osnovu te preporuke, donijelo odluku koje su se Čehok i Adlešić morali pridržavati. Kako god bilo, v. d. predsjednika Ivan Čehok tvrdi da su pregovori zapeli zbog HDZ-a, a ne zbog tvrdog stava liberalnog dvojca.</p>
<p>Nesporazum s HDZ-om ipak je izglađen i kompromisno je dogovoreno da liberalima, u zamjenu za potporu Vladi, pripadnu mjesta državnih tajnika i pomoćnika ministara. Tako će državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa postati Želimir Janjić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tajana Kesić-Šapić, a u Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka državni bi tajnik trebao postati Jadranko Mijalić. </p>
<p>Kao nestranački kandidat, ali blizak HSLS-u, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi trebao bi biti Nino Žganec, dosadašnji pomoćnik Davorka Vidovića. Upravo su zbog Žganeca Ivanu Čehoku upućene brojne kritike onih koji smatraju da na to mjesto mora doći netko iz HSLS-a. Čehoku se spočitava da je Ninu Žganeca predložio zbog toga što su kumovi, iako je zapravo riječ o mladom, obrazovanom stručnjaku koji je i za mandata bivše vlasti bio hvaljen zbog svojeg rada.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pupovac: Srbima najmanje osam mjesta u ministarstvima</p>
<p>Sporazum o potpori Sanaderovoj vladi svim potpisnicima predstavlja dodatnu odgovornost od koje će ovisiti dobar dio međuetničkih odnosa u Hrvatskoj / Primjenom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina treba se vidjeti etnička prisutnost Srba u sredinama u kojima su bili lokalna većina ili znatna manjina, a to znači da se i ćirilica smatra sastavnim dijelom hrvatske kulturne vrijednosti i, naravno, srpskoga identiteta u Hrvatskoj, rekao je Pupovac</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Srpska nacionalna manjina, odnosno njezini saborski zastupnici, potpisali su Sporazum o potpori Sanaderovoj vladi, i tako srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj izborili poboljšanje sadašnjeg položaja. O tome smo razgovarali s Miloradom Pupovcem, poptpredsjednikom SDSS-a, saborskim zastupnikom i jednim od kreatora Sporazuma sa HDZ-om. Na pitanje kako je srpska manjina doživjela Sporazum i što on za nju znači, Pupovac je odgovorio:</p>
<p>– Sporazum je među Srbima, bez obzira na to je li riječ o ljudima koji žive u Hrvatskoj ili su u izbjeglištvu, doživljen pozitivno i s odobravanjem. I naravno, sa iznimnim očekivanjem. Inače, Sporazum svim potpisnicima predstavlja dodatnu odgovornost s kojom ulazimo u novu godinu, odgovornost od koje će ovisiti dobar dio međuetničkih odnosa u Hrvatskoj. </p>
<p>O njemu će ovisiti rješavanje brojnih izbjegličkih problema, kao i svega o čemu ovisi daljnja međunarodna afirmacija Republike Hrvatske. U novu godinu ulazimo s novim očekivanjima i s osjećajem odgovornosti za ono što je potpisano.</p>
<p>• Rekli ste da će se realizacijom toga sporazuma ući u novu fazu međuetničkih odnosa. Hoće li srpska zajednica poduzeti nešto kako bi se revidirale neke povijesne »činjenice« i ono što je dosad ometalo uspostavu što boljih srpsko-hrvatskih odnosa?</p>
<p>– Što se tiče revizije ili zahtjeva za revizijom, tu postoji nekoliko važnih potreba. Prije svega, srpsku zajednicu, njezin položaj i ulogu u Hrvatskoj treba gledati u povijesnom kontinuitetu kao dio hrvatskoga društva, kao dio hrvatskoga političkoga života i kao važan dio u ukupnim ostvarenjima hrvatskih državnih interesa. Stoga će biti prijeko potrebno stvoriti drukčije nacionalne programe u obrazovanju, posebno u povijesti i u književnosti. </p>
<p>Trebat će također učiniti mnogo toga kako bi elementi prisutnosti Srba u Hrvatskoj bili što vidljiviji. To znači da se spomenici u vezi sa prisutnošću i kulturom Srba u Hrvatskoj mogu obnoviti, kao što se sada, primjerice, obnavlja Teslina rodna kuća i muzej. Primjenom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina treba se vidjeti etnička prisutnost Srba u sredinama u kojima su bili lokalna većina ili znatna manjina. A to znači da se i ćirilica smatra sastavnim dijelom hrvatske kulturne vrijednosti i, naravno, srpskoga identiteta u Hrvatskoj.</p>
<p>• U Sporazumu se čini nejasnim što će biti s društvenim stanovima. Nije jasno hoće li biti vraćeni ili će njihovi vlasnici biti obeštećeni ili na neki treći način zbrinuti?</p>
<p>– Stanovi koji nisu prodani i nad kojima nije stečeno vlasništvo u otkupu stanova, moći će biti vraćeni bivšim korisnicima, s mogućnošću dobivanja statusa zaštićenoga najmoprimca i mogućnošću otkupa. A stanovi nad kojima je stečeno vlasništvo neće se moći vratiti, ali će se naći stambeno rješenje, bilo državnim mehanizmima dodjele stanova bilo obnovom. </p>
<p>Tu se još pojavljuje i treći način, a to je kompenzacija između država, tj. između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, koje se mogu pojaviti kao pregovarači u ime interesa nositelja stanarskih prava koji budu imali poteškoća u ostvarivanju jednoga od dogovorenih modaliteta sa sadašnjom vladom.</p>
<p>• Zašto bi to rješavala SiCG, a ne vlasnici stanova?</p>
<p>– Vlasnici stanova sigurno da, ali kada je riječ o stanarskim pravima, budući da je to sastavni dio sporazuma o sukcesiji Aneksa G točke 6, ako se dobro sjećam, onda se može ostaviti i mogućnost da obje države pronađu rješenje. Naravno, ako ih nositelji stanarskih prava za to ovlaste. Ali to je stvar o kojoj nismo posebno razgovarali i dogovorili Sporazumom.</p>
<p>• Vjerojatno mislite na ljude koji nisu hrvatski državljani?</p>
<p>– To se odnosi na državljane SiCG, ali se može odnositi i na ljude koji su u izbjeglištvu u SiCG, koji se iz raznih razloga mogu koristiti mehanizmom međusobnog dogovaranja obiju država. Koliko će takvih ljudi biti i hoće li ih uopće biti, ja to ne znam, ali takva mogućnost je otvorena sporazumom o sukcesiji. Nama je bliži prvi mehanizam, dakle da ljudi samo traže rješenje za sebe i za njega smo utvrdili modalitete.</p>
<p>• Je li se nakon Sporazuma povećao interes Srba za povratak?</p>
<p>– Ovoga trenutka nemamo uvida do koje je mjere i je li se povećao interes za povratak. Sporazum, ovako kako je potpisan, kada se počne realizirati stvorit će pretpostavke da se taj interes pretvori u stvaran povratak. Zasada je to na razini povećanoga interesa i povećanih očekivanja.</p>
<p>• Koliko će Srba biti pomoćnici ministara ili državnih tajnika? Pitam vas to jer kolaju priče da će ih biti od četiri do osam.</p>
<p>– Nije Sanader obećao, nego je odredbama potpisanoga Sporazuma predviđeno da se u osam ministarstava, na prijedlog SDSS-a, odnosno srpske zajednice, imenuju pomoćnici ministara i drugi visoki dužnosnici. A sve to radi realizacije Sporazuma i odredaba Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina.</p>
<p>• Koliko će ih onda biti?</p>
<p>– Koliko ja razumijem Sporazum, bit će ih najmanje osam. Hoće li ih biti više na osnovu nekih drugih dogovora ili pokazana zanimanja pojedinih ministarstava, kao što je Ministarstvo vanjskih poslova, koje nije posebno navedeno u Sporazumu, to još ne znamo, o tome se još razgovara.</p>
<p>• Osim Milana Horvata. Slobodana Uzelca i Čedomira Višnjića, koji su to?</p>
<p>– Ne mogu vam u ovoj fazi reći tko će još biti, jer su neka imena u procesu usuglašavanja, ne samo prema Vladi nego i unutar same zajednice. Do sredine siječnja cijeli će posao biti završen i tada će se sve znati.</p>
<p>• Razgovarate li o tome i sa Srpskom narodnom strankom? </p>
<p>– Provodimo vrlo široke konzultacije i sasvim je sigurno da ćemo u sklopu toga konzultirati najrelevantnije predstavnike srpske zajednice na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, kao što je to bio slučaj pri potpisivanju Sporazuma.</p>
<p>Dopunski izbori za vijeća nacionalnih manjina održat će se 14. veljače</p>
<p>• Kada će se održati dopunski izbori za vijeća nacionalnih manjina?</p>
<p>– Prema odluci Račanove vlade i prema razgovorima sa Sanaderovim suradnicima, održat će se 14. veljače.</p>
<p>• Prošlogodišnjim redovnim izborima za ta vijeća prigovorili ste da su bili nepripremljeni. Što sada činite da birači budu pripremljeni?</p>
<p>– Sami možemo pravodobno pripremiti kandidate za kampanju, a na državi je ostalo: da osigura medijski prostor i tehničke preduvjete za punu informiranost o izborima. O tome će se u sljedećih desetak dana razgovarati s Vladinim predstavnicima.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Blagdan Božića je prvi veliki kršćanski blagdan prenesen sa Zapada na Istok</p>
<p>Na Istoku se prvih stoljeća Kristovo rođenje i krštenje slavilo istog dana, 6. siječnja. Tek kasnijim reformama počinju istočni kršćani zasebno slaviti Isusovo rođenje 25. prosinca, dok su zapadni kršćani taj običaj usvojili već u prvoj polovici 4. stoljeća</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Istočne pravoslavne crkve slave Božić i po julijanskom kalendaru (npr. Ruska, Srpska, Makedonska), dakle 7. siječnja, i po gregorijanskom kalendaru (npr. Grčka pravoslavna crkva), 25. prosinca. Ta svetkovina rođenja Isusa Krista uobičajila se među kršćanima na Istoku oko 380. godine, pa iako pravoslavni teolozi također priznaju da je datum Isusova rođenja zapravo nepoznat, ovaj datum je prihvaćen jer je postao dio kršćanske tradicije. Na Istoku je, sve do naših dana, jedino Armenska kršćanska crkva očuvala običaj da slavi Kristovo rođenje na dan Bogojavljenja (6. siječnja) i toga se običaja, usprkos svim pritiscima susjednih crkava, nikada nije odrekla.</p>
<p>Zanimljiv je podatak da kršćani u prva tri stoljeća nisu slavili rođenje Kristovo. U nabrajanju kršćanskih blagdana kod Tertulijana i Origena ne spominje se blagdan Božića. U vjerovanju prvih kršćana (pogotovo na Istoku, gdje je u prvi plan stavljana Kristova božanska narav) tjelesno rođenje nije imalo takvu važnost kao duhovno rođenje (krštenje) ili smrt (pogotovo mučenička) kao rođenje za vječni život. Tako su spomeni na Isusovo krštenje, uskrsnuće i dar duhova bile prioritetne svetkovine ranoga kršćanstva.</p>
<p>Na Istoku je tada bilo razdoblje živih i žučljivih teoloških rasprava o prirodi i suodnosu Kristovih dviju naravi (ljudske i božanske), preko polemika s gnostičkim školama koje su rođenjem Sina Božjeg smatrale događaj Isusova krštenja u Jordanu, a događaj u Betlehemu (kojeg se Božić spominje) gnostici su smatrali samo rođenjem Isusa kao Sina Čovječjeg. </p>
<p>Tek je Klement biskup Aleksandrijski, u 4. stoljeću, nasilno dokinuo polemike s gnosticima, dao spaliti njihove spise, definirati četiri evanđelja kao kanonska i ustanoviti ortodoksno slavljenje najvažnijih kršćanskih blagdana. </p>
<p>Tako se na Istoku prvih stoljeća Kristovo rođenje i krštenje slavilo istog dana, 6. siječnja. Tek kasnijim reformama počinju istočni kršćani zasebno slaviti Isusovo rođenje 25. prosinca, dok su zapadni kršćani taj običaj usvojili već u prvoj polovici 4. stoljeća. Crkveni povjesničari bilježe da je na Istoku zasebno slavljenje Božića uvođeno polako, po pojedinim mjesnim crkvama, a prva ga je prihvatila crkva u Carigradu kao blagdan Rođenja Kristova 25. prosinca 379. godine, dok je blagdan Bogojavljenja (6. siječnja) u istočnih kršćana ostao kao spomen na Isusovo krštenje.</p>
<p>Do tada je većina kršćanskih blagdana prenošena s Istoka na Zapad, a blagdan Božića ili Rođenja Kristova je prvi veliki kršćanski blagdan prenesen sa Zapada na Istok.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kupci i inspektori na udaru neprovediva zakona</p>
<p>Neki trgovački lanci u Zagrebu namjerno nisu htjeli naručili veće količine kruha od zagrebačke pekarnice »Klara«, ne bi li na mala vrata pokušali »srušiti« zabranu rada nedjeljom / Nova vlada pratit će primjenu Zakona i vidjeti treba li ga doraditi i izmijeniti, jer je svrha svakog zakona biti građanima na korist</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Prema izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koje su u primjeni od 1. siječnja, u Hrvatskoj bi svake nedjelje trebalo raditi samo 850 dežurnih prodavaonica, od kojih na zagrebačkom području njih 156. Dakle, sve trgovine čija je površina veća od 200 četvornih metara prodajnog prostora moraju zatvoriti svoja vrata nedjeljom i blagdanom.</p>
<p>Međutim, zakon će se morati mijenjati, jer se već prve nedjelje pokazalo da je (ne)provediv u praksi. Primjerice, dežurne prodavaonice nisu se dobro pripremile za rad nedjeljom jer nisu nabavile veću količinu kruha, a na jednu dežurnu dolazi 5000 stanovnika.</p>
<p>Tako u Zagrebu neki trgovački lanci namjerno nisu htjeli naručili veće količine kruha za svoje dežurne trgovine od zagrebačke pekarnice »Klara«, ne bi li na mala vrata pokušali »srušiti« zabranu rada nedjeljom.</p>
<p>S druge strane, prema tom zakonu, kiosci i benzinske postaje ne bi smjeli raditi nedjeljom i radnim danom nakon 21 sat, što je nedopustivo, napominju u Državnom inspektoratu.</p>
<p>Osim toga, izvan Zakona ostalo je i pitanje radnog vremena veletrgovina, koje smiju raditi svake nedjelje. U Metrou, primjerice, prošle nedjelje nisu radili, iako tvrde da imaju sve potrebne dozvole za rad nedjeljom.</p>
<p>No, osam trgovačkih lanaca već je podnijelo ustavnu tužbu protiv spomenute zabrane. Uz to, bivša vlada nije u posljednji tren povukla spomenuti zakon, iako je u pismu MMF-u od 16. prosinca prošle godine najavila odgodu uvođenja zabrane rada nedjeljom.</p>
<p>To se ipak nije dogodilo na posljednjoj sjednici bivše vlade, pa se nov režim rada nedjeljom počeo primjenjivati prošloga vikenda. No, pokazalo se bezuspješnim, iako su inspektori u nadziranim različitim objektima koji obavljaju trgovinu na malo, i to u njih 4941, u njih 71 utvrdili da se ne poštuju odredbe o zabrani rada nedjeljom.</p>
<p>Nova vlada već je najavila da će razmotriti učinke Zakona o radu trgovina nedjeljom. Drugim riječima, pratit će njegovu primjenu i vidjeti treba li ga doraditi i izmijeniti, jer je svrha svakog zakona da bude na korist građanima.</p>
<p>Prema spomenutom zakonu, radnika u prodavaonici može se rasporediti na rad nedjeljom ili blagdanom samo jednom na mjesec. To je pohvalno, jer Sindikat trgovine Hrvatske upozorava da ima radnika koji su godinu i pol radili svaki dan, bez i jednog slobodnog dana.</p>
<p>Iako broj prekovremenih sati, prema Zakonu o radu, ne može biti veći od deset sati na tjedan, broj prekovremenih sati u nekim trgovačkim lancima iznosio je na tjedan i po 16 sati, što je na godinu čak 25 milijuna prekovremenih sati.</p>
<p>Međutim, u Državnom inspektoratu kažu da, prema iskazima trgovaca, dosad nije bilo većih poteškoća što se tiče rada nedjeljom i blagdanom. Također, i dalje će se nadzirati dežurne prodavaonice nedjeljama i blagdanima.</p>
<p>Sustavno će se pregledavati sve prodavaonice koje imaju dozvolu, odnosno koje su ušle u nedjeljni radni sustav. Inspektori će, dakle, provoditi nadzor u svim trgovinama s dozvolom i u onima koje su zatekli otvorene.</p>
<p>Globe za prekršitelje Zakona su do 150.000 kuna. Inspektori smatraju da je sada najvažnije postaviti sustav da funkcionira kako treba. S druge strane, trgovci ocjenjuju da je Zakon »poprilično nedorečen«. Primjerice, prilikom njegova donošenja nije se vodilo računa o nizu drugih zakona koji obrađuju slično ili isto područje, što bi moglo izazvati brojne zabune na terenu. Izdavači novina već su tražili odgodu primjene Zakona na četiri mjeseca.</p>
<p>Neke su lokalne uprave pokušale izigrati Zakon o trgovini, jer su proglasile turističku sezonu od 1. siječnja do 31. prosinca 2004. No, u Državnom inspektoratu, a u skladu sa zakonom, napominju da za takvo što prethodno treba prikupiti niz suglasnosti, što većina lokalnih uprava nije učinila.</p>
<p>Tako će se u hodu trebati otklanjati nelogičnosti, za što će biti prijeko potrebno predložiti još jednu izmjenu i dopunu Zakona o trgovini.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kletva sa Zrinjevca</p>
<p>Sanaderova vlada koja je na početku, odnosno u prvih nekoliko mjeseci 2004., lišena euforije iz 2000., ima prigodu poništiti »kletvu« i dokazati da nije točno mišljenje koje prevladava u europskim krugovima – da su Hrvati uistinu najbolji u regiji, ali da uvijek nešto na kraju »pokvare«, sami sebi stvore problem, za koji je na kraju, naravno, uvijek kriv netko drugi</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova u opsadnom je stanju i to iz najmanje dvaju razloga. Kada se izuzme nervoza veleposlanika na hodnicima koji čekaju na razgovor da bi doznali što će ubuduće raditi, drugi se razlog tiče ozbiljnog operativnog posla.</p>
<p>Diplomacija se pod novom dirigentskom palicom priprema na prvu vanjskopolitičku turneju; u nepunih tjedan dana ministar vanjskih poslova će zajedno s premijerom svoje sugovornike na tri adrese pokušati uvjeriti u ozbiljnost ove vlade. Nakon Vatikana i sudjelovanja na međunarodnoj think-tank konferenciji u Njemačkoj, dvojac Sanader – Žužul otići će na najvažnije odredište turneje – u Bruxelles. Scenarij pomalo podsjeća na 2000., kada je nova vlast netom nakon izbora otputovala u Bruxelles. Ipak, situacija je bitno drukčija.</p>
<p>Pobjeda Račanove koalicije 2000. u Europi je dočekana neviđenim ushitom. Rezultati izbora opisani su kao »najbolja vijest 21. stoljeća«, pa su Račan i Picula u Bruxellesu mjesecima mogli komotno jedriti na činjenici da je Hrvatska brzo i efikasno raščistila s Tuđmanovom Hrvatskom, tj. sa svim onim zbog čega hrvatski građani nisu mogli niti pomisliti na brzi ulazak u EU i u NATO. Svi diplomati u svoje su bilježnice zapisali Račanovu izjavu – sudite nas po djelima, a ne po riječima.</p>
<p> Kako je vrijeme odmicalo, postajalo je jasno da ključne političke kriterije koalicija neće imati snage završiti – mandat su okončali neriješenim haaškim pitanjem i odbjeglim Gotovinom i nedovršenim pitanjem povratka izbjeglica.</p>
<p>Kada sam nekoliko mjeseci nakon izbora 2000. razgovarao s jednim hrvatskim diplomatom i bunio se što je i nova vlast u vanjskoj politici počela raditi krupne pogreške, poput ponovnog i sasvim nepotrebnog anatemiziranja regionalnog pristupa EU, pristupa suradnji s Haaškim sudom, odnosno kasnijeg poteza otvorene suspenzije pravne države (obećanje Bobetku da mu optužnica neće biti uručena) ili straha od regionalne suradnje, on mi je odgovorio da to nije čudno, jer se vlast promijenila, no i dalje je čine – Hrvati.</p>
<p>Zbog činjenice da je Hrvatska iznimno mlada država, posebice u smislu demokratske prakse koja traje tek nešto više od desetljeća, ta rečenica, koja zvuči poput neke hrvatske vanjskopolitičke kletve, aktualna je i danas kada je nakon četiri godine na red došla nova vlada.</p>
<p> Ta nova vlada, odnosno njezin dio zadužen za vanjsku politiku, u ponedjeljak će u Bruxellesu s najvišim dužnosnicima Europske komisije i glavnim tajnikom NATO-a Jaapdehoop Scheferom na dnevnom redu opet imati iste teme. No, neke su okolnosti ipak drukčije.</p>
<p>Sastanak u Bruxellesu bit će ovaj put lišen velike pompe i imat će radni karakter. To je sasvim logično jer je bivša koalicijska vlast u posljednjih godinu dana uspjela nametnuti zahtjevan europski ritam. Nakon podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo u EU mehanizam je pokrenut, a krajem ožujka Komisija će donijeti svoje mišljenje o Hrvatskoj. Upravo stoga će razgovori u Bruxellesu biti jako važni. Ali i razgovori s predstavnicima ključnih Unijinih zemalja, jer jednaku pozornost treba posvetiti onom međuvladinom, »zajedničarskom (communnity)« dijelu Europske unije.</p>
<p>No, da bi cijeli posao završio uistinu uspješno, a Hrvatska na proljeće uživala status kandidata s jasnim datumima početka pregovora o punopravnom članstvu, osim ispunjavanja političkih kriterija Vlada će se morati »obračunati« i s domaćim otporima procesu europeizacije. Kako vremena nema mnogo, u sljedećih nekoliko mjeseci ne bi joj se smjelo dogoditi da, primjerice, prijeti Bruxellesu sankcijama ako se utvrdi da se šećer šverca, da zbog unutarnjih lobija bude jedina zemlja u Europi koja je Austriji zabranila izvoz govedine, ili da se odluči na jednostrane poteze mimo konzultacija za zajednicom u koju želi ući.</p>
<p>Sanaderova vlada koja je na početku odnosno u prvih nekoliko mjeseci 2004. lišena euforije iz 2000., ima prigodu poništiti »kletvu« spomenutog diplomatskog sugovornika i dokazati da nije točno mišljenje koje prevladava u europskim krugovima – da su Hrvati uistinu najbolji u regiji, ali da uvijek nešto na kraju »pokvare«, sami sebi stvore problem, za koji je na kraju, naravno, uvijek kriv netko drugi. </p>
<p>Prva polovica ove godine dat će odgovor na ključno pitanje je li Hrvatska, prisiljena da brzo sazrije i odraste, spremna za ovogodišnji integracijski uspjeh. Ako jest, »kletve sa Zrinjevca« više neće biti. I ovu vlast, naravno, čine Hrvati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neodoljivi zov interne televizije</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Sigurno ima nešto čudno u zraku dvorane Ban Jelačić kada rad Vlade snimaju kamere interne televizije putem koje sjednice prate novinari. Mnogi ministri tada osjete neodoljivu potrebu da progovore ne samo o temama vezanim uz njihov resor nego i o temama o kojima baš mnogo ne znaju. Tako je bilo u svim dosadašnjim vladama a, nažalost, tu je navadu preuzela i Sanaderova vlada.</p>
<p>Hit prve sjednice Sanaderove vlade bio je PDV. Najprije je premijer objasnio zašto se Vlada odlučila na jednogodišnju odgodu. Potom je ministar financija Ivan Šuker nabrojio što bi sve trebalo u tih godinu dana napraviti ne bi li se i sa smanjenim PDV-om u državnoj blagajni našlo dovoljno novca za sve potrebe. U tom je trenutku, dakle, već bilo rečeno sve važno što se imalo reći. </p>
<p>Ali ne. Nakon toga je zaredalo slaganje ministara sa svime što su premijer i ministar financija rekli. Pa smo čuli da se s njima, naravno, slažu i potpredsjednik Hebrang i njegova kolegica Kosor te ministri Vukelić, Čobanković, Kalmeta i Žužul. S time da je ministar vanjskih poslova u ponedjeljak dao i osebujan doprinos matematici i brojevima na koje se oslanja porezna politika, proglasivši važnim to što je »broj 20 manje kompliciran od broja 22«. </p>
<p>Novinari koji prate rad vlade na takve su litanije već navikli, no ipak bi im u ponedjeljak bilo lakše otrpjeti ih da su uza sve te riječi dobili i pisani prijedlog izmjena Zakona o PDV-u. No, tog se »detalja« nitko nije sjetio. </p>
<p>Nažalost, bezrazložno produljena rasprava o PDV-u nije ugasila ministarsku žeđ za istupima. Pa je o skupljem kruhu osjetio potrebu progovoriti i ministar kulture Božo Biškupić, napomenuvši da ni s težinom kruha nije uvijek baš sve u redu, a svoje je o toj temi imala reći i ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. </p>
<p>Koliko su svi ti istupi bili nepotrebni najbolje svjedoče medijska izvješća u kojima jednostavno nisu bili ni spomenuti. Baš kao što su – jer su bili nevažni – medijski nezabilježeni ostali i silni sati pričanja ministara u Račanovoj ali i prethodnim vladama. </p>
<p>Inače, na početku sjednice Sanader se pohvalio učinovitošću svoje vlade koja je, eto, baš zbog manje ministara uspjela u kratkom roku brzo i efikasno uskladiti stavove raznih resora i pripremiti tako velik broj tema za Vladu. No, zato su si ministri valjda dali oduška i na samoj sjednici pričali i pričali. I oni su, eto, podlegli tom čudnom zovu interne televizije i zaboravili da se na kraju balade zbrajaju rezultati Vlade, a ne riječi koje su izgovorili na sjednicama.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kruh na udaru trgovaca</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Da kruh u Hrvatskoj nije samo skup, iako većina pekara tvrdi da je naš kruh tri do četiri puta jeftiniji od onoga u drugim europskim zemljama, nego i da je teško do njega doći, pokazalo se prošle nedjelje kad su kupci uzalud obilazili dežurne trgovine zbog zabrane rada nedjeljom.</p>
<p>Kruh je samo u prosincu, izvijestila je Vlada, poskupio od jedan do čak više od 50 posto, ovisno o proizvođaču, iako neke analize pokazuju da za to nije bilo opravdanog razloga. Međutim, hrvatski pekari kao da govore gluhima, jer već mjesecima bezuspješno upozoravaju da im je od posljedica katastrofalne suše veći problem nelojalna konkurencija na domaćem tržištu mlinarskih i pekarskih proizvoda. Uz pekarnice koje rade u garažama i suterenima zgrada, dakle peku nekvalitetan kruh koji se ne može jesti »drugi dan«, sve je više uvoznih smrznutih pekarskih proizvoda na hrvatskom tržištu.</p>
<p>S pravom je prvo veće poskupljenje kruha nakon 1999. naišlo na opću osudu, jer proizvođači trgovcima, koji vode kolo na domaćem tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, odobravaju i do 30 posto rabata, a marže trgovaca su ne tako davno bile oko 15 posto, tako da neki trgovci samo na kruhu zarađuju i do 50 posto. Kruh se, naime, kupuje svaki dan, većinom za gotovinu, dok pekarima od kruha ostaje 15 lipa za porez koji (ne) plaćaju i možebitnu zaradu.</p>
<p>Dok pekarnice niču kao gljive poslije kiše, Ministarstvo poljoprivrede je opet najavilo uvođenje markica na brašno, jer podaci inspekcije ukazuju na velike razmjere sivog tržišta mlinarsko-pekarskh proizvoda. Kao da nije bilo dovoljno upozorenje da se za vrijeme turističke sezone na domaćem tržištu, bez obzira na broj gostiju iz inozemstva, statistička potrošnja kruha ne povećava.</p>
<p>Samo je prosječna veleprodajna cijena brašna u prosincu u odnosu na studeni povećana za 21 posto. Kako je porast cijena brašna zabilježen i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, nadamo se da bescarinski uvoz 26.000 tona pšenice, dogovoren s WTO-om, neće doživjeti sudbinu uvoznog krumpira, jer nakon toga nije došlo do očekivanog smanjenja cijena. Teško je, naime, očekivati da će proizvođači kruha vratiti cijene na razinu onih prije poskupljenja jer su trgovci razliku već stavili u džep.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Koga mladi u Hrvatskoj, koji na ovu zemlju nisu pali niti s Marsa niti s Venere, doista zanimaju</p>
<p>Naša djeca, naši mladi, navodno su naša budućnost. Na njima svijet ostaje, patetično izjavljujemo, i u tome se najčešće iscrpljuje naše zanimanje za njih. Ta naša djeca sve više vremena provode na ulici, ili sama pred televizorom odnosno računalom, na zidićima ispred samoposluživanja s bocom u rukama, u kafićima gdje nitko nikog ne čuje / Dok se životu budemo veselili i shvaćali njegovu vrijednost samo na Božić (a možda ni tog dana), a ostale ga dane u godini uništavali i obezvrjeđivali, naša će djeca i dalje prečesto posezati za alkoholom i drogom, uzdisati kako je sve glupo i dosadno, besposličariti i čekati da »mana« s neba riješi njihove probleme. Je li to protest, iskaz beznađa, linija manjeg otpora, »đir«, strah...? Kako išta promijeniti? Zanima li to ikoga ili je rad odnosno nerad trgovina nedjeljom naš najveći problem?</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Mlade zanima vrlo malo od onog što uče u školi. Ne zanima ih ni politika. Mlade ne zanima sklapanja braka, ni roditeljstvo. Mlade, riječju, gotovo ništa ne zanima osim besposličarenja, alkohola, droga i seksa!</p>
<p>Često se čuju takve i slične konstatacije. Za koliko mladih vrijede teško je točno ustvrditi, ali trebalo bi pokušati odgovoriti i na protupitanje: A koga to u nas djeca i mladi doista zanimaju?</p>
<p>Pitanje možda zvuči nepristojno i neprimjereno u još prisutnom blagdanskom ozračju, optimističnom gledanju u novoizabranu budućnost. Ipak, vapi za odgovorom. Koga mladi, koji nisu na ovu zemlju pali ni s Marsa niti s Venere, mladi čiji smo mi roditelji, učitelji, vjeroučitelji, treneri, politički vođe... doista zanimaju?</p>
<p>Učimo li ih, da bi što kvalitetnije živjeli, socijalnim vještinama, ali onim pravim, a ne krađi, pronevjeri i korumpiranosti?</p>
<p>Osluškuje li itko njihove uzdahe, naslućuje li itko njihove sumnje i dvojbe, sluša li itko njihove kritičke opaske, brine li se itko o njihovim psihološkim i duhovnim potrebama? </p>
<p>Podaci govore o sve većem broju djece-zlostavljača u školama, o njihovom sve ranijem započinjanju s opijanjem, konzumiranjem psihoaktivnih droga, sve ranijem stupanju u seksualne odnose, sve češćim pokušajima samoubojstva.</p>
<p>Je li sve to samo izraz njihove neodgovornosti i nezrelosti, slijeđenje loših primjera odraslih ili i vapaj za pomoć, krik osamljenog, prestrašenog i dezorijentiranog bića?</p>
<p>Mnogi roditelji, ali nikako svi, vjeruju da se brinu za svoje dijete ispunjavajući mu svaku želju ako je to ikako moguće, preuzimajući njegove dužnosti, rješavajući njegove probleme, potičući ga da se bavi prekobrojnim aktivnostima ili prepuštajući ga ulici. Provode s njim manje vremena u igri ili razgovoru nego u šetnji sa psom ili uređivanju automobila, slanju SMS-poruka, kartanju s prijateljima ili kavi s prijateljicama. O Bože, kad će više završiti ovi praznici, da se napokon vrati u školu! </p>
<p>U školi je najčešće jedino važno njezino veličanstvo ocjena. Važan je što veći prosjek ocjena, kako pojedinaca tako i škole. A zašto, pitamo li se ikada?</p>
<p>Na fakultetima je važno koliki postotak studenata prelazi u višu godinu studija i koliko je prosječno trajanje studiranja. Sve ostalo bilo bi gubitak vremena. Mnogi u bavljenju sportom vide spas za mlade, skretnicu od zla prema dobrom. Nažalost, u nas se zanemaruje rekreativno bavljenje sportom, djeca koja nisu »perspektivna« vrlo često bivaju eliminirana iz tih aktivnosti. I u mnogim drugim područjima često nisu baš poželjni oni mladi koji se primarno ne žele natjecati, nego uživati, koji ne žele pobjeđivati, nego samo sudjelovati.</p>
<p>Naša djeca, naši mladi, navodno su naša budućnost. Na njima svijet ostaje, patetično izjavljujemo, i u tome se najčešće iscrpljuje naše zanimanje za njih. Ta naša djeca sve više vremena provode na ulici, ili sama pred televizorom odnosno računalom, na zidićima ispred samoposluživanja s bocom u rukama, u kafićima gdje nitko nikog ne čuje. </p>
<p>Jedno istraživanje na tri tisuće američke djece pokazalo je da su posljednjih dvadesetak godina djeca postala nesposobnija nositi se s vlastitim osjećajima, da su postala impulzivnija, razdražljivija, anksioznija, usamljenija. Uz to, porastao je broj ubojstava, samoubojstava i silovanja među tinejdžerima. Barem smo u nečemu počeli sličiti Americi!</p>
<p>Čini se, možda pogrešno, da djeca, jedino ako imaju neku razvojnu poteškoću ili boluju od teške ili rijetke bolest, postoji šansa da pobude istinsko zanimanje za sebe. Roditelji shvaćaju da moraju pomoći svom djetetu, jer društvo često ostaje slijepo i gluho za njihove potrebe. Mnoge teškoće i problemi lakše se svladavaju kada se međusobno podupiru i izmjenjuju iskustvo oni koji su pogođeni istom nevoljom, kako roditelji tako i djeca. </p>
<p> Zaboravljamo da i djeca koja su prema psihološkoj i medicinskoj dijagnostici zdrava također trebaju istinsku brigu svojih roditelja, učitelja, vjeroučitelja, cijelog društva.</p>
<p>Svi znamo da je potrebno neku voćku, blitvu, salatu zalijevati, gnojiti, okopavati, zaštititi od leda, želimo li urod. Pa i tada, uz svu brigu, moguće je da »naleti« neka bolest, elementarna nepogoda, a tada trud i muka odoše u vjetar. </p>
<p>U mraku smo se mogli uspješnije skrivati iza riječi</p>
<p>A naši mladi? Htjeli bismo da »po Duhu Svetom« izrastaju u odrasle, zrele i odgovorne osobe. »Gnojenje«, »okopavanje« i ostale radnje pokušavamo preskočiti ili svesti na minimum. A onda se čudimo kad je naša »voćka« na kraju jalova, kad se suši umjesto da buja.</p>
<p>Polako, ali sigurno izumiremo, iako smo katolici gotovo svi. Naša djeca uredno pohađaju školski vjeronauk, ocjene su najčešće visoke. I župski vjeronauk ispunja svoju ulogu, najčešće formalno. Uz časne iznimke, dovodi samo do željenih papira.</p>
<p>Od kada smo izašli iz »mraka«, postalo je očitije po čemu smo to mi vjernici. Na svjetlu se dobro vide djela, a u mraku smo se mogli uspješnije skrivati iza riječi. Nikako ne prihvaćamo nužnost pravila o žetvi – što si sijao, to ćeš žeti – kako u obitelji, tako i u društvu u cjelini. Bilo nas malo ili mnogo, pravilo vrijedi, ponekad trenutno, ponekad s odgodom.</p>
<p>Dok se životu budemo veselili i shvaćali njegovu vrijednost samo na Božić (a možda ni tog dana), a ostale ga dane u godini uništavali i obezvrjeđivali, naša će djeca i dalje prečesto posezati za alkoholom i drogom, uzdisati kako je sve glupo i dosadno, besposličariti i čekati da »mana« s neba riješi njihove probleme.</p>
<p>Je li to protest, iskaz beznađa, linija manjeg otpora, »đir«, neodgovornost, strah...? </p>
<p>Kako išta promijeniti? Zanima li to ikoga ili je rad odnosno nerad trgovina nedjeljom naš najveći problem?</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Što znači nova agonija mostarskoga diva Aluminija</p>
<p>Stavi li Aluminij ključ u bravu, u teškom će se položaju naći prije svih njegovi radnici, njihove obitelji, oni koji kooperiraju s njim. Luka Ploče izgubit će 60 posto svoga tereta, TLM Šibenik će propasti, a u 2003. imao je 50 milijuna američkih dolara prometa s mostarskom tvrtkom. BiH će pak izgubiti godišnje oko sto milijuna američkih dolara poreza i doprinosa... U Aluminiju su spremni ići na sud u slučaju da mu se uskrati električna energija kao specijalnom potrošaču. Tvrtka će tužiti Debis, a ne Elektroprivredu BiH, jer s tom njemačkom financijskom korporacijom ima ugovor. Debis će pak tužiti Elektroprivredu BiH i eto međunarodne blamaže za BiH / Muslimanskim političarima nije stalo da se Aluminij ugasi nego da ide u gubitke prema Elektroprivredi BiH. Ti gubici ne bi vodili tvornicu u stečaj, nego bi Elektroprivreda dug naplatila uzimajući dionice i ulazeći u temeljni kapital. Time se otvaraju vrata ulasku kapitala islamskih zemalja u Aluminij, a to je krajnji cilj političke bitke s muslimanske strane u Bosni i Hercegovini</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Mostarski gospodarski div Aluminij d.d. doživljava svoju treću agoniju. Zbog politikom impregniranog zahtjeva za znatnim povećanjem cijene električne energije taj div se nalazi pred provalijom gubitaka, a to bi dovelo do njegova gašenja. Ta prijetnja uzbudila je Hrvate u Bosni i Hercegovini, povećala temperaturu netolerancije i osjećaja ugroženosti hrvatskog stanovništva. Aluminij je produljena crta latentnog sukoba interesa politika i političara s dvije strane fronte.</p>
<p>Osamdesetih godina prošlog stoljeća Aluminij doživio je svoju prvu agoniju. Dug kolektiva od 400 milijuna tadašnjih jugoslavenskih dinara bio je pretežak. Ali div se digao na noge, jači i poletniji iz toga kaosa. Nije bilo lako, ali se uspjelo.</p>
<p>Drugu agoniju doživljava 1992. Srpsko agresorsko topništvo pod zapovjedništvom generala JNA Momčila Perišića razorilo je Mostar. Sa zemljom je sravnjen i mostarski Aluminij. Rješenjem gradske uprave, HVO-u je povjerena obrana i oslobođenja grada od srpskog agresora. HVO je zajedno s Muslimanima oslobodio Mostar i odmah se odlučilo obnoviti Aluminij.</p>
<p>Radovi su bili najintenzivniji za nesretnog sukoba između HVO-a i Armije BiH. Aluminij se nalazio uz samu crtu bojišnice, a Hrvati su ga počeli obnavljati odlučno i hrabro. Muslimani, bivši radnici te tvornice, nisu se usuđivali krenuti preko crte bojišnice. Oni Muslimani koji su pak ostali na zapadnoj strani Neretve, a bilo ih je oko deset tisuća, bili su u teškoj situaciji. Da su krenuli obnavljati tvornicu, »njihovi« bi ih proglasili izdajicama i ustašama, a s druge strane bi bili označeni kao špijuni i mogući saboteri.</p>
<p>Radeći bez ikakve naknade, radnici i vodstvo tvornice doslovno su digli Aluminij iz pepela. Danas Aluminij slovi kao ugledna međunarodna tvrtka, u koju bez ikakve zadrške dolazi inozemni kapital i tu se sigurno oplođuje. Tvornica svoje proizvode prodaje na međunarodnoj burzi aluminija u Londonu. Uz neplaćen rad radnika i vodstva prvih godina, odlučnu ulogu u obnovi tvrtke imala su ulaganja Republike Hrvatske od 18 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, koja je sva prava na ta ulaganja prenijela na TLM Šibenik. Tako TLM danas ima u Aluminiju 12 posto dionica.</p>
<p>Ubrzo Aluminij stječe svjetsku afirmaciju. Inozemna ulaganja stižu u Mostar, tvrtka dobiva kredite bez traženja jamstava države BiH. Rastu plaće radnika i dostignut je prosjek od 1400 konvertibilnih maraka, što mnogi u Bosni i Hercegovini samo sanjaju. Izdvajaju se golemi iznosi za doprinose, poreze, donacije i sponzoriranja. U dolini Neretve od Aluminija živi, što izravno, što neizravno, više od 15 tisuća ljudi.</p>
<p>Ne samo da TLM Šibenik ima korist od veza s Aluminijem nego i zagrebački Rade Končar ili Samoborka, kao i više tvrtki iz Dalmacije. Luka Ploče 60 posto svog prometa obavlja za Aluminij.</p>
<p>S takvim tvrtkinim poletom mnogima u BiH rastu zazubice. Otvara se politička bitka za Aluminij. Najednom su svi zaposleni u njemu postali ustašama, rasistima, lopovima. U toj hajci prednjače muslimanski političari. Prije svih Safer Oručević i dr. Haris Silajdžić, za njima Enver Kreso i niz politikanata. Najviše se obrušavaju na navodno nezapošljavanje Muslimana. A direktor tvrtke mr. Mijo Brajković često ističe da u Aluminiju radi više Muslimana nego u cijelom istočnom Mostaru Hrvata.</p>
<p>Kada su politički udari splasnuli, onda je u pomoć prizvana navodna ekonomska računica. Kaže se da tvrtka plaća najjeftiniju struju i da je time privilegirana, a da zbog toga manju plaću imaju radnici u rudnicima i elektroprivredi. Računice kažu da Aluminij odvaja tek 8,5 posto dohotka za plaće, a Elektroprivreda čak 37 posto. Očito je riječ o produktivnosti, radu, višku zaposlenih. Zaboravlja se da Aluminij struju kupuje izravno od Debisa, a ne od Elektroprivrede BiH. A Debis-Daymler Benz ima ugovor s Elektroprivredom BiH, a ne Aluminij.</p>
<p>Pod takvim pritiskom muslimanskih političara Elektroprivreda jednostrano prekida međunarodni ugovor s Debisom. A da je Debis tu istu struju prodavao zeničkoj Željezari nikomu na pamet ne bi palo da prekida međunarodni ugovor. Na takve pritiske Aluminij d.d. odgovara da će ugasiti svoju proizvodnju s 1. siječnja 2004. ako mu struja poskupi.</p>
<p>Aluminiju nisu pomogle ni država BiH ni Federacija BiH. Predsjedništvo BiH donijelo je odluku prema kojoj vlada Federacije BiH mora osigurati dovoljno struje Aluminiju. Vlada donosi takvu odluku, ali je Elektroprivreda BiH odbija provesti.</p>
<p>Tada je morao intervenirati Paddy Ashdown, namećući zakon prema kojem Elektroprivreda BiH mora dati struju Aluminiju. On je u svemu tomu naslućivao ekonomsku i političku katastrofu u BiH s nesagledivim posljedicama. On je stao na stranu ekonomski najefikasnije tvrtke u BiH i njezina najvećeg izvoznika, jer 15 posto izvoza BiH čini Aluminij iz Mostara. Ashdown zacijelo nije želio i mogući ekonomski rat između BiH i Hrvatske.</p>
<p>U cijeloj toj otužnoj političkoj priči i krizi očitovala se i dvoličnost muslimanskih političara u BiH. Sulejman Tihić pokušao je demantirati dr. Dragana Čovića koji je priopćio odluku Predsjedništva BiH. On vrlo često na Predsjedništvu prihvaća jedno, u praksi se ponaša suprotno.</p>
<p>A što danas znači Aluminij u gospodarstvu BiH i cijele jugoistočne Europe može se zaključiti iz visokog priznanja koje je ovih dana dobio mr. Mijo Brajković. On je dobio prestižnu nagradu Direkcije za izbor najboljeg menadžera jugoistočne Europe, a Aluminij je prozvan »gospodarskim prvakom jugoistočne Europe«. Riječ je o stručnjaku i entuzijastu, koji je i proteklog Božića bio u tvrtki, a ne u kući. Brajković je u gospodarstvu čovjek zapadnog iskustva i dugogodišnjih veza s najpoznatijim europskim i američkim tvrtkama.</p>
<p>Ako Aluminij stavi ključ u bravu, u teškom će se položaju naći prije svih njegovi radnici, njihove obitelji, oni koji kooperiraju s njim. Luka Ploče izgubit će 60 posto svoga tereta, TLM Šibenik će propasti, a u 2003. imao je 50 milijuna američkih dolara prometa s mostarskom tvrtkom. BiH će izgubiti godišnje oko sto milijuna američkih dolara poreza i doprinosa.</p>
<p>Samo stupidna politika može zaustaviti tvrtku koja je u 2003. imala rekordnu proizvodnju od 110 tisuća tona metala i to s 920 zaposlenih radnika. U njoj je prije rata bilo čak 2300 radnika sa znatno manjom proizvodnjom.</p>
<p>I što je veoma važno napomenuti, bit će zaustavljen novi val investicija. Pred protekle božićne blagdane uprava tvornice je prihvatila razvojnu studiju izgradnje nove tvornice elektrolize za koju je osiguran novac. Ona bi proizvodila novih 106 tisuća tona metala, a zapošljavala, što izravno, što posredno, još nekoliko tisuća radnika. To bi i udvostručilo prošlogodišnji izvoz od tristo milijuna konvertibilnih maraka. I tko pametan može stati na put takvu razvoju jedne tvrtke?</p>
<p>U Aluminiju su spremni ići na sud u slučaju da mu se uskrati električna energija kao specijalnom potrošaču. Tvrtka će tužiti Debis, a ne Elektroprivredu BiH, jer s tom njemačkom financijskom korporacijom ima ugovor. Debis će pak tužiti Elektroprivredu BiH i eto međunarodne blamaže za BiH. To će svakako biti signal inozemnim ulagačima da se čuvaju nestabilne države i neodgovornih njezinih tvrtki.</p>
<p>Mostarski Aluminij nije samo proizvodnja ni elektroliza. To je i ekologija, pa je nedavno tvrtka dobila i međunarodnu nagradu za zaštitu okoliša. To je okoliš tvornice koga se ne bi postidjele ni najbolje tvrtke u Švicarskoj ili Nizozemskoj. Oko nje su zasađene stotine stabala maslina, oraha, jabuka, krušaka. Tu su ribnjaci sa 60 tona ribe godišnje, vinograd s 15 tisuća loza.</p>
<p>Aluminij prodaje, svojim radnicima s popustom, vlastito ulje, ribu, vino, voće i povrće. Sve to održavaju radnici koji više ne mogu raditi u tvornici, ali i na tom gospodarstvu rade kao robni proizvođači.</p>
<p>Muslimanskim političarima nije stalo da se Aluminij ugasi nego da ide u gubitke prema Elektroprivredi BiH. Ti gubici ne bi vodili tvornicu u stečaj nego bi Elektroprivreda dug naplatila uzimajući dionice i ulazeći u temeljni kapital. Time se otvaraju vrata ulasku kapitala islamskih zemalja u Aluminij, a to je krajnji cilj čitave političke bitke s muslimanske strane u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagreb ostaje ukrašen do 12. siječnja, najduže do sada </p>
<p>Prvi put Zagreb ostaje ukrašen duže od 8. siječnja / Kao razlog Zrinjevac iznosi pravoslavni Božić te trajanje školskih praznika / Odbačene božićne jele znaju se pronaći i u ožujku </p>
<p>Svi ukrasi i jele koji krase parkove i glavne trgove sedamnaest zagrebačkih gradskih četvrti, uključujući i Trg bana Jelačića, bit će uklonjeni u ponedjeljak, 12. siječnja. To je konačna odluka Gradskog poglavarstva, koju nam je u utorak prenio Igor Toljan, generalni direktor Trgovačkog društva Zrinjevac koje je i postavilo te ukrase početkom prosinca prošle godine. </p>
<p>»Još smo krajem prošlog tjedna razmišljali o tome da borove i ukrase uklonimo 8. siječnja, no o produljenju toga roka presudili su pravoslavni Božić, koji je 7. siječnja, i školski praznici koji traju do 12. siječnja«, objasnio je Toljan. To je prvi put da Zagreb ostaje toliko dugo ukrašen, no željelo se, objašnjava on, produžiti blagdansku atmosferu. Uz to, do 12. siječnja na Trgu bana Jelačića radit će i klizalište za naše male sugrađane.</p>
<p>»Za uklanjanje jele na Trgu bana Jelačića, visoke 17 metara, treba nam nešto više od sat vremena, dok nam za uklanjanje i sakupljanje svih jela, kako onih koje je postavio Zrinjevac, tako i onih koje bacaju građani, treba oko dva tjedna, iako se zna dogoditi da odbačene jele pronađemo i u ožujku«, rekao je Vjesniku Jure Leko, tehnički direktor u Zrinjevcu.</p>
<p> Praksa je da svaku gradsku četvrt obilaze dva kamiona. Da bi obišli čitavu četvrt, treba im u prosjeku četiri dana. Sakupit će, kao i prošle godine, oko 2500 prostornih metra odbačenih jela, što će dati 400 »kubika« komposta, rekao je Leko. Odbačeni borovi odvoze se na jedno od dva kompostišta, iz zapadnog dijela grada na Jankomir, a iz istočnog Zagreba u Markuševec. </p>
<p>Osim jela, Zrinjevac uklanja i ukrase iz parka Zrinjevac, dok ostale ukrase u gradu, poput onih na Glavnom kolodvoru, uklanja tvrtka Ara-elektronik u »suradnji« s ljestvama koje im posuđuje Zrinjevac. Ista tvrtka, no tek 12. siječnja, uklonit će i veliki natpis »Sretan Božić i Novu 2004. godinu žele vam Tržnice Zagreb« s križanja Bogovićeve i Gajeve ulice. </p>
<p>Taj natpis je ujedno i posljednji trag božićnog sajma koji je trajao do Silvestrova. Kućice sa sajma, koje su Tržnicama Zagreb donijele više od milijun kuna, uklonjene su još ovog vikenda i uskladištene su na tržnici u Botincu. . U Tržnicama Zagreb vjeruju da će ove godine te kućice iznajmljivati češće, budući da sada imaju i ekipu koja ih u veoma kratkom vremenu može sastaviti i rastaviti.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U »Čačićevim stanovima« u Španskom – podstanari</p>
<p>Naša sugovornica najam smatra bezobraznim načinom iskorištavanja države i grada / Iako pitanje vlasništva u ovom slučaju uopće nije sporno, kao niti to, da se vlasnicima ne može braniti da svojim stanovima raspolažu kako žele, očito je da su neki još jednom pronašli rupu u sistemu i zarađuju – na račun zagrebačkih poreznih obveznika</p>
<p>Iako konkretnih dokaza za to (još) nema, sumnja se da je nekoliko, od 87 POS-ovih stanova izgrađenih u Španskom, već iznajmljeno podstanarima. To tvrdi čitateljica koja nas je nazvala, ali je željela ostati anonimna, a koja također živi u jednoj od triju »Čačićevih zgrada«.</p>
<p> Ona tvrdi kako je stan do njenoga odmah po useljenju iznajmljen ljudima koji nisu bili na konačnoj listi za kupnju stanova. Naša sugovornica to smatra bezobraznim iskorištavanjem države i grada, jer, kaže, stanove trebaju dobiti oni koji ih stvarno trebaju i koji nemaju gdje živjeti, a ne oni koji na njima misle zarađivati.</p>
<p>Na ulazu ispred jedne od zgrada naišli smo na nalijepljen oglas u kojem mladi bračni par traži stan za najam u toj zgradi. Jedan od rijetkih stanara koje smo zatekli na parkiralištu nije bio osobito pričljiv, samo je kazao: »kako to, ako je stvarno tako – nije u redu«. </p>
<p>Njegov susjed Z. K. s njim se, međutim, ne slaže i smatra kako ljudi sa svojim vlasništvom mogu raditi što god žele. Iako pitanje vlasništva u ovom slučaju uopće nije sporno, kao niti to, da se vlasnicima ne može braniti da svojim stanovima raspolažu kako žele, očito je da su neki još jednom pronašli rupu u sistemu i zarađuju – na račun zagrebačkih poreznih obveznika. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kad se građevinari žure, prolaznici dobivaju po glavi</p>
<p>Obrušavanje mramorne ploče na glavu petogodišnjaka u luksuznom trgovačkom Centru Kaptol u petak, pri čemu je mališan srećom samo lakše ozlijeđen, zadnja je u nizu sve češćih nesreća što se događaju zbog loše izvedenih radova pri gradnji objekata.</p>
<p>Pritisnuti rokovima koje im zadaju investitori, graditelji su doslovno natjerani obaviti svoj posao površno i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Usto, često se na natječajima za izvođače radova, posebno kada je naručitelj radova lokalna samouprava, poslovi dodjeljuju najjeftinijem ponuđaču a ne onome koji se dokazao prijašnjim poslovima. Zapravo, to je postalo pravilo, unatoč mudroj narodnoj poslovici koja kaže: »Nisam toliko bogat da kupujem jeftino«.</p>
<p>Zanimljivo je da se posljednjih nekoliko sličnih »nesreća« dogodilo upravo u poznatim gradskim objektima. Prije nekoliko godina mramorna je ploča u prolazu Cibone s nekoliko metara visine pogodila djevojku, koja je pritom teže ozlijeđena, a poznato je i da se već neko vrijeme, upravo zbog otpadanja velikih dijelova fasade, popravlja jedan od najljepših zagrebačkih nebodera – Zagrepčanka. </p>
<p>Osim problema s nekvalitetnom novom gradnjom, koja će kad-tad vjerojatno završiti nekakvom nesrećom, veliki problem sigurnosti u Zagrebu su i fasade na starim zgradama. U centru je, naime, zabilježeno čak 187 zgrada čija bi se pročelja hitno trebala sanirati, tvrde u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu. Prije tri godine veliki komad fasade odlomio se sa zgrade Centra Slave Raškaj u Ilici 114, a srećom, samo je jedan mali dio fasade, koja je otpala s deset metara visine, pogodio slučajnog prolaznika pa on nije teže ozlijeđen.</p>
<p>Za opasna pročelja u centru grada krivi su sami stanari, odnosno suvlasnici zgrada, koji se teško upuštaju u kredit kojim bi obnovili oštećenu fasadu. No, tko je kriv za to što vas s tek otvorenih luksuznih trgovačkih centara, dok bezbrižno šetate i razgledate izloge, može »opaliti« tek nalijepljena mramorna ploča? </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za snijeg još nije kasno</p>
<p>Iako je s obzirom na kalendar snijeg već odavno trebao zabijeliti grad, prognostičke karte pokazuju da ga u Zagrebu neće biti ni sljedećih desetak dana. Ljubitelji te zimske padaline ipak ne trebaju očajavati, jer iz Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda poručuju da je zima tek počela. </p>
<p>»U srijedu će se pojaviti pokoja pahulja, ali to zapravo i nije vrijedno spomena. Prognoza za sljedećih deset dana ukazuje na zatopljenje a oko subote i moguće oborine, odnosno kišu«, doznajemo od dežurnog meteorologa. Jutarnje temperature trebale bi se tako do četvrtka kretati oko ništice. </p>
<p>Nedostatak snijega djeci je uvelike osiromašio školske praznike, a ove godine zaista brojne skijaše »otjerao« je izvan granica Hrvatske. </p>
<p>A prije točno 365 dana Zagreb je bio doslovno zatrpan snijegom. U Maksimiru je tada izmjereno 47, na Griču 33, Plesu 46, a na Sljemenu 53 centimetra snijega. Snijeg je kao i obično paralizirao gradski, međugradski i međunarodni promet. Uz kaos u tramvajskom prometu, vlakovi su kasnili sat vremena, avioni 40 minuta, a brojne su autobusne linije koje prolaze kroz Liku i Gorski kotar otkazane. U Klinici za traumatologiju čekaonice su bile pune ljudi s raznim prijelomima, uzrokovanim padovima na ledu. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kosor: Vlada će učiniti sve da se poboljšaju uvjeti u dječjim domovima </p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, obećala je u utorak, prigodom posjeta Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici, da će Vlada učiniti sve ne bi li se poboljšali uvjeti u dječjim domovima te da će ubrzati proces usvajanja djece.</p>
<p> »Prvih konkretnih koraka bit će vrlo skoro, već kod donošenja državnog proračuna«, rekla je Jadranka Kosor. Ustvrdila je da su usvajanje djece već poboljšali zakoni koje je donijela prijašnja vlada, no taj se postupak mora dodatno ubrzati.</p>
<p>Prema riječima ravnateljice Doma Jasne Kelave Ćurković, na godinu se prosječno usvoji četrdesetak nezbrinute djece, no prošle je godine, unatoč sve većem broju potencijalnih posvojitelja, udomljeno samo njih 26.</p>
<p> Kao razloge navela je sporu administraciju te dugotrajno rješavanje pravnog statusa nezbrinute djece smještene u domovima.</p>
<p>Dajući darove djeci iz Doma u Nazorovoj ulici, u kojem je smješteno 120 djevojčica i dječaka predškolske dobi, Jadranka Kosor je, uz ostalo, rekla da joj je drago što je promjenom ovlasti ministarstava skrb o nezbrinutim mališanima izdvojena iz socijalne skrbi i stavljena pod Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Pokrenuta službena istraga o smrti princeze Diane</p>
<p>LONDON, 6. siječnja</p>
<p> – Prva službena istraga u Velikoj Britaniji o smrti princeze Diane i njezinog partnera Dodija al Fayeda počela je u utorak, a jedan je britanski list istodobno objavio Dianine ranije sumnje, iznešene u pismu, da njezin bivši suprug princ Charles planira urotu kako bi je ubio. </p>
<p>Više od šest godina kako je Diana poginula u automobilskoj nesreći u Parizu, kraljevski mrtvozornik Michael Burgess otvorio je istragu o njezinoj smrti rekavši da bi britanska policija trebala istražiti tvrdnje da njezina smrt nije bila slučajna. </p>
<p>»Svjestan sam nagađanja da njezina smrt nije rezultat tragične prometne nezgode u Parizu«, rekao je Burgess. »Zatražio sam od policije da istraži te tvrdnje«.</p>
<p>Diana je poginula 1997. u 36. godini života zajedno sa svojim tadašnjim partnerom, milijunašem egipatskog porijekla Dodijem al Fayedom i vozačem Henrijem Paulom.</p>
<p>Na svojoj naslovnici u utorak Daily Mirror piše da je Diana tvrdila kako je Charles planira ubiti. Tu je tvrdnju iznijela u pismu svom butleru i osobi od povjerenja Paulu Burrellu prije nego je preminula. Daily Mirror je prenio ulomak iz pisma napisanog deset mjeseci prije tragične nesreće: »Ovo je razdoblje posebno opasno. Moj suprug planira 'automobilsku nesreću', pokvariti kočnice, ozbiljnu ozljedu glave«. </p>
<p>Glasnogovornik princa Charlesa odbio je komentirati napise u Daily Mirroru.</p>
<p>Dodijev otac Mohamed al Fayed, koji vjeruje da su Diana i njegov sin ubijeni, u više je navrata tražio pokretanje službene istrage o nesreći. Al Fayed stalno tvrdi da vjeruje kako su Diana i njegov 42- godišnji sin žrtve urote isplanirane od strane ljudi koji nisu odobravali njihovu vezu. </p>
<p>»To je ono što smo čekali šest godina. Nadam se barem da ću sada vidjeti svjetlo«, rekao je al Fayed na vijest o pokretanju službene istrage.</p>
<p>Međutim, Dianin tjelohranitelj Ken Wharfe odbacio je tvrdnje o ubojstvu. </p>
<p>»Rekao sam to previše puta, princeza od Wallesa je tragično poginula u najobičnijoj automobilskoj nesreći«, rekao je Wharfe.</p>
<p>Francuski je sudac 1999. godine presudio da se radilo o prometnoj nesreći i da je vozač Henri Paul vozio jako brzo pod utjecajem alkohola. Godine 2002. francuski je sud odbacio optužbe za ubojstvo iz nehaja protiv devet fotografa koji su vozili iza automobila i onih koji su fotografirali mjesto nesreće.</p>
<p>Britanska bi istraga mogla biti usmjerena na ispitivanje neposrednih okolnosti nesreće i na točne medicinske uzroke Dianine i al Fayedove smrti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Poništen brak Britney Spears</p>
<p>LAS VEGAS, 6. siječnja</p>
<p> – Vijest o iznenadnom vjenčanju Britney Spears, koja je prije dva dana obišla cijeli svijet, svega 50-tak sati kasnije dobila je svoj epilog u vidu poništenja braka u koji je pjevačica stupila sa svojim prijateljem iz djetinjstva Jasonom Allanom Alexanderom. </p>
<p>»Njihov brak je poništen odmah u ponedjeljak«, rekao je novinarima CNN-a njen odvjetnik David Chesnoff. </p>
<p>Brak je poništio okružni sud u Nevadi, koji im je dva dana ranije izdao dozvolu za vjenčanje, a na zahtjevu za poništenje bio je samo njen potpis, no ne i Alexanderov. Njen odvjetnik tvrdi da ni Alexander nije imao ništa protiv poništenja braka. </p>
<p>U obrazloženju poništenja stoji da je dvoje mladih »nespojivo« te da je došlo do »nerazumijevanja posljedica tog čina kod obje strane«. </p>
<p>»Njihov brak više ne postoji. Jason se složio sa svim i njih dvoje su donijeli mudru odluku. Ja znam da im je stalo jedno do drugog jer su prijatelji«, pojasnio je odvjetnik Chesnoff novinarima AP-a.</p>
<p>Mladi se par vjenčao u kapelici u Las Vegasu, rano u subotu ujutro nakon cjelonoćnog tulumarenja, a zahtjev za poništenjem predan je svega 12 minuta nakon otvaranja suda prvog radnog dana nakon njihovog vjenčanja. </p>
<p>»To je bilo potpuno ludo. Mi smo se samo pogledali i rekli da idemo učiniti nešto divlje i ludo. Idemo se vjenčati«, otkriva Alexander u razgovoru za »Access Hollywood«.</p>
<p>Na kraju je cijela predstava od strane suda, odvjetnika, te Spearsine izdavačke kuće okarakterizirana kao »šala koja je otišla malo predaleko«.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ranjen Ray Davies pjevač skupine The Kinks</p>
<p>NEW ORLEANS, 6. siječnja</p>
<p> – Ray Davies, pjevač britanske rock skupine The Kinks oporavlja se nakon što je u nedjelju navečer upucan u Francuskoj četvrti, izvijestili su američki mediji. </p>
<p>Policijski glasnogovornik otkrio je novinarima kako su Davies i njegova prijateljica hodali ulicom kad su im prišla dvije osobe i zgrabile njenu torbu, nakon čega su se dale u bijeg. Iskusni 59-godišnji pjevač, očito još uvijek u dobroj kondiciji, potrčao je za njima nakon čega su pucali u njega te ga ranili u nogu. Daviesova prijateljica nije ozlijeđena, navodi se u policijskom izvješću. Odmah nakon ranjavanja Davies je prevezen u bolnicu gdje su mu sanirane ozljede te je vrlo brzo pušten kući. Glasnogovornik policije u New Orleansu rekao je novinarima da je jedan od dvojice osumnjičenika uhićen, te da policija upravo traži drugoga. »Ray je bio u New Orleansu i upravo je napuštao restoran sa svojom djevojkom kad su ih napala dva razbojnika i ukrala njenu torbicu«, potvrdio je Daviesov menadžer Deke Arlon dodajući da je pjevač lakše ranjen u nogu nakon potjere za razbojnicima po ulicama New Orleansa. </p>
<p>»Ozljeda nije ozbiljna i koliko ja znam on je izrazito dobre volje«, rekao je Arlon. Ray Davies je zajedno s bratom Daveom osnovao skupinu Kinks, koja je bila među najutjecajnijim skupinama 60-tih godina, a poznati su po hitovima »You Really Got Me«, »Lola« i »All Day and All of the Night«. </p>
<p>Davies se početkom godine našao na tradicionalnoj kraljičinom popisu ljudi koji su dobili posebna priznanja zbog svojih zasluga. Njemu je pripao orden Reda britanskog carstva zbog svojih glazbenih dostignuća.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Najprodavaniji 2003. 50 Cent i Norah Jones, a Shania Twain protekloga desetljeća </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Nakon što je Eminem zadnjih par godina doslovce bez prave konkurencije rasturao glazbenom scenom, slična se situacija ponovila prošle godine s njegovim štićenikom 50 Centom. Naime, 50 Cent je naprodavaniji muški izvođač prošle godine, najprodavaniji ženski izvođač je Norah Jones, a country zvijezda Shania Twain se može pohvaliti najprodavanijim albumom posljednjeg desetljeća. </p>
<p>Album »Get Rich Or Die Tryin« kontroverznog rappera 50 Centa, poznatog po preživljavanju nekoliko atentata, bio je najprodavaniji album 2003. godine u Americi s čak šest i pol milijuna prodanih primjeraka. </p>
<p>Druga na listi najprodavanijih je Norah Jones sa svojim debitantskim albumom »Come Away With Me« koji je prodan u više od pet milijuna primjeraka, nakon što je osvojio i osam Grammyja. Treći su dečki iz skupine Linkin Park sa svojim albumom »Meteora«. Nakon njih, najprodavanije albume 2003. u SAD-u imali su Evanescence, Outkast, Beyonce, R. Kelly, Hilary Duff , Toby Keith i Coldplay. </p>
<p>Sveukupno je prodaja CD-a pala za dva posto prošle godine, prodaja albuma za 3,6 posto, a ukupna prodaja glazbe za osam posto. </p>
<p>Album »Come On Over« američke zvijezde Shanie Twain najprodavaniji je album posljednjeg desetljeća jer je od svoje objave 1997. godine uspio naći skoro 15 milijuna kupaca. Shania se tako smjestila ispred Alanis Morissette, koja je druga, s nešto više od 14 milijuna prodanih primjeraka albuma »Jagged Little Pill«. </p>
<p>Jedini album iz novog milenija koji je ušao u Top 10 najprodavanijih albuma desetljeća, je album grupe NSync »No Strings Attached«, s prodajom nešto većom od 11 milijuna kopija. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Gospodar prstenova: Povratak kralja« osvojio i hrvatska kina</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Trenutačno najveći svjetski filmski hit, a vrlo skoro vjerojatno i najveći hit u povijesti treći dio »Gospodara prstenova« u potpunosti je zagospodario i hrvatskim kinima. Film je u prvom vikendu prikazivanja vidjelo čak 76.698 gledatelja, što mu je donijelo utržak od 2.133.793 kune. </p>
<p>Impozantnim otvaranjem film je ujedno postigao rekordan rezultat prvog vikenda koji je do sada čvrsto držao prethodni nastavak »Gospodar prstenova: Dvije kule« sa 69.670 gledatelja tijekom prvog vikenda. </p>
<p>Treći i završni dio ovog spektakla epskih razmjera do sada je u američkim kinima zaradio čak 290 milijuna dolara te je već treći vikend za redom na prvom mjestu njihovog box- officea. Tome valja pridodati zaradu od 390 milijuna dolara koliko ih je film zaradio izvan Amerike, točnije u 45 svjetskih zemalja u koliko ih se za sada prikazuje. </p>
<p>Obzirom da je u svega 19 dana prikazivanja na američkom teritoriju došao do zarade od 292 milijuna dolara, treći dio Tolkien-Jacksonove sage najvjerojatnije će srušiti i Spidermanov rekord s najbrže zarađenih 300 milijuna dolara u svega 22 dana. </p>
<p>Film se trenutačno nalazi na 18 mjestu najgledanijih naslova u povijesti, no još ga očekuje prikazivanje u brojnim svjetskim zemljama, te dodjela Oscara i brojnih drugih nagrada koje će mu zasigurno produžiti život u kinima. Stoga nije niti čudo da stručnjaci predviđaju kako bi upravo »Povratka kralja« konačno mogao skinuti »Titanica« s trona najgledanijih filmova svih vremena. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>CNN ukida emisije na njemačkom jeziku</p>
<p>BERLIN, 6. siječnja</p>
<p> - »Američka televizijska mreža CNN ukida emisije na njemačkom jeziku jer više ne odgovaraju strateškom razvoju te grupacije«, izvijestila je u ponedjeljak glasnogovornica CNN-a za Njemačku Amelie Heinrichsdorff. »Od 1. siječnja se više neće emitirati tri petnaestominutne emisije vijesti posvećene aktualnostima u Njemačkoj«, kazala je glasnogovornica. Istraživanje je pokazalo da »gledatelji CNN-a ne gledaju program na njemačkom jeziku«. CNN je 9. lipnja 1997. pokrenuo informativne emisije na njemačkom u suradnji s agencijom DFA. »Zbog ukidanja tih emisija neće se otpuštati osoblje«, rekla je glasnogovornica. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>I znanstvenici eksperimentom pokušali riješiti tajnu bacanja »žabica«</p>
<p>ZAGREB/MARSEILLE, 6. siječnja </p>
<p> - Ako još niste naučili baciti »žabicu«, možda vam pomognu savjeti francuskih znanstvenika koji su otkrili sve tajne uspješnog bacanja »žabice«: od oblika kamenčića do točnog kuta pod kojim mora biti bačen da bi što dulje poskakivao po površini vode. </p>
<p> Christophe Clanet i njegovi suradnici sa Sveučilišta u Marseilleu, kako su izvijestili u časopisu Nature, služili su se motoriziranim katapultom za izbacivanje aluminijskih diskova u bazen s vodom. Posebne kamere bilježile su trenutak dodira s vodom, koji obično traje manje od tisućinke sekunde.</p>
<p> Mjerenjem kuta, brzine kretanja i okretanja diskova oko svoje osi, francuski su znanstvenici utvrdili da se maksimalan broj odskakanja postiže kad je kut pod kojim se kreće disk 20 stupnjeva. </p>
<p> Važni su i brzina okretanja oko osi, brzina kretanja i oblik predmeta. Zato će »žabica« bolje odskakati od vode ako se vrti oko svoje osi, jer takvo okretanje stabilizira leteći predmet i priječi padanje u vodu.</p>
<p>Veća je vjerojatnost da će odskakivati kamenčići koji lete većom brzinom. Disk promjera 5 centimetara koji dodirne vodu pod »čarobnim kutom« od 20 stupnjeva mora se kretati brže od 2,5 m u sekundi da ne bi uronio. Plosnati, okrugli diskovi idealni su za odskakivanje od vode zbog velike površine.</p>
<p> Znanstvenici su i prije istraživali bacanje »žabica«, ali su se njihove pretpostavke temeljile na teoriji, a ne na promatranjima, a ovo je prvi put da je to proučeno u eksperimentalnim uvjetima, tvrdi Christophe Clanet.</p>
<p> Bacanje »žabica« poznato je tisućama godina, a cilj se nije promijenio još od vremena starih Grka: što veći broj odskakivanja po bacanju. Svjetski rekord u toj »disciplini« drži Jerdone Coleman-McGhee, čiji je kamen, bačen 1992. na rijeci Blanco River u Teksasu, odskočio 38 puta.</p>
<p> Praktičnu primjenu ovo bi otkriće trebalo pronaći pri utvrđivanju modela za spuštanje svemirskih brodova, jer američki »svemirski taksi« (Space Shuttle) također odskakuje pri ulasku u Zemljinu atmosferu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Apostoli komorne glazbe</p>
<p>Zlatni jubilej obilježen iznimnom glazbenom proslavom u »Lisinskom« i izdavanjem reprezentativne monografije / Proslava će ostati u živom pamćenju ne samo po povijesnom značenju, nego i po prisnoj atmosferi, stvorenoj između glazbenih umjetnika na pozornici i njihove vjerne publike</p>
<p>U ponedjeljak je Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« ponovno bila domaćin jednom iznimnom događaju u zagrebačkome glazbenom životu. Točno na datum njihova prvoga javnog nastupa dostojno je proslavljena pedeseta obljetnica djelovanja ansambla Zagrebačkih solista, gudačkog sastava koji je od tog prvog koncerta, održanog oprezno, gotovo u smislu generalnog pokusa u Bjelovaru, ubrzo ne samo stigao na pozornicu svijeta, nego se i uvrstio u popis naslova neosporno svjetskog ugleda. </p>
<p>Zasnovan na temeljima odlične zagrebačke gudačke škole, a usmjeren umjetničkim i pedagoškim iskustvima velikog violončelista Antonija Janigra, svoga prvog dugogodišnjeg dirigenta i umjetničkog voditelja, ansambl Zagrebačkih solista postao je ambasadorom hrvatske, ne samo glazbene kulture. Nastupajući pred publikom pedeset zemalja na svim kontinentima u najreprezentativnijim dvoranama, Zagrebački solisti ni do danas nisu posustali, vrativši se prije ove proslave s veoma uspješne turneje u Švicarskoj. Kroz sve smjene generacija i organizacijske faze, zadržali su stečeni visoki ugled kao najsjajniji predvodnici hrvatske glazbene kulture pored Zagrebačke filharmonije i Zagrebačkoga gudačkog kvarteta.</p>
<p>Razumljiva je stoga bila želja, da se takav zlatni jubilej obilježi iznimnom proslavom. U tome se ansamblu pridružila zagrebačka diskografska kuća »Cantus« koja se pobrinula za izdavanje reprezentativne monografije i protokol, uz puni odaziv zagrebačke publike, koja se u ponedjeljak našla u rasprodanoj Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Proslava je započela sat prije najavljenog početka koncerta u predvorju Velike dvorane, gdje su se za predstavljačkim stolom pored glazbene kritičarke Jagode Martinčević i akademika književnika Nedjeljka Fabrija našla dva ugledna člana Zagrebačkih solista, violinist Tonko Ninić i veteran među Solistima, čili 90-godišnjak, violist Stjepko Aranjoš; on je prije pedeset godina doslovno izmislio Zagrebačke soliste, u početku pri tadašnjem Radio Zagrebu. </p>
<p>Gospođa Martinović održala je sjajan govor u kojemu je opisala nastanak i razvojni put ansambla i predstavila monografiju posvećenu toj obljetnici, ističući sve zaslužne za nastanak i razvoj ansambla, odavši posebno priznanje Stjepku Aranjošu za njegov opsežni, briljantno pisani prilog u monografiji. Akademik Fabrio, također jedan od suautora napisa u tom izdanju, pročitao je nadahnuti prigodni sastavak, u kojemu je Zagrebačke soliste duhovito nazvano »apostolima komorne glazbe«, upućujući time na sagledavanje njihova kolektivnog interpretativnog umijeća. Slijedile su već na tome mjestu prigodne čestitke i radosno druženje uz ponuđeni šampanjac. </p>
<p>S polusatnim odgodom početka koncerta u Velikoj dvorani (vjerojatno zbog naknadno dogovorenog prijenosa na programu radija), ansambl su na pozornici pozdravili u ime pokrovitelja proslave predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića Maja Razović-Kocijan i u ime gradonačelnice Zagreba Andrea Zlatar. U gledalištu je sjedilo nekoliko ministara nove vlade i predstavnika grada koje je pozdravio predsjednik odbora za proslavu, direktor dvorane »Lisinski« Lovro Lisičić.</p>
<p>Tako smo dočekali i nastup samog ansambla koji je započeo Mozartovim »Divertimentom u F-duru« i duhovitom »Sambom da camera« suvremenog hrvatskog skladatelja Ive Josipovića. U neku ruku simbolički, uz sjećanje na Antonija Janigra, slijedio je Haydnov »Koncert za violončelo i orkestar«, a izbor za solističku dionicu opravdano je pripao mladoj, u svijetu već afirmiranoj violončelistici Moniki Leskovar, koju je publika ispratila dugotrajnim ovacijama. U drugome dijelu večeri slušali smo najprije konciznu izvedbu šarmantnih sjećanja na »Firencu« Čajkovskog, da bi se na kraju u izvođenju Bachova »Trećeg brandenburškog koncerta« sadašnjem sastavu ansambla u izvedbi pridružio još jednom toliki broj bivših članova Zagrebačkih solista svih generacija. Bio je to najljepši mogući završetak proslave koja će nam ostati u živom pamćenju ne samo po povijesnom značenju, nego i po prisnoj atmosferi, stvorenoj između glazbenih umjetnika na pozornici i njihove vjerne i zahvalne publike.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sanaderova čestitka Zagrebačkim solistima</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader poslao je u ponedjeljak Zagrebačkim solistima čestitku u povodu 50. obljetnice njihova umjetničkog djelovanja.</p>
<p> »Cijenjeni Zagrebački solisti, u prigodi svečanog koncerta iskreno mi je zadovoljstvo i čast uputiti Vama, zlatnim slavljenicima, srdačne čestitke u povodu 50. obljetnice Vašeg umjetničkog djelovanja. </p>
<p> Kao istinski zaštitni znak grada Zagreba i Hrvatske vi, veliki glazbeni putnici, promicatelji i tumači starije i novije nacionalne glazbe te antologijskih opusa suvremenih skladatelja, uistinu predstavljate trajnu vrijednost hrvatske glazbene kulture«, ističe premijer u čestitki. </p>
<p> »Svojom ste umjetničkom fizionomijom, oblikovanom na pedagoškoj tradiciji zagrebačke Muzičke akademije u proteklih pola stoljeća, uspostavili najviše standarde komornog muziciranja i interpretativnih kreacija, osvojivši brojna priznanja na svjetskim i hrvatskim pozornicama. Vaša je umjetnost na osobit način punih pola stoljeća sudjelovala u prepoznavanju i širenju hrvatskoga kulturnog identiteta. </p>
<p> Uz sjećanje na mnoge glazbenike koji su sudjelovali u stvaranju povijesti glasovitoga komornog orkestra, čestitam vam ovu visoku obljetnicu i želim dug umjetnički život i uspješan nastavak umjetničkog djelovanja«, stoji na kraju čestitke premijera Sanadera Zagrebačkim solistima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vraćanje duga arhitektu Kovačiću</p>
<p>Dugoočekivana monografija o arhitektu Viktoru Kovačiću donosi nove okvirne datacije i atribucije za pojedine skice i projekte, rasvjetljava problematične atribucije u zajedničkim radovima Viktora Kovačića i Huga Ehrlicha te nove valorizacije pojedinih Kovačićevih djela</p>
<p>Djelo Viktora Kovačića odavno je valorizirano i smješteno na istaknuto mjesto u povijesti hrvatske arhitekture. To više teško je shvatiti zašto do danas nije izašla tiskana publikacija u kojoj bi se na jednome mjestu našla sva Kovačićeva djela. Tu prazninu uskoro će popuniti velika monografija u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U opsežnoj knjizi uredničkog trojca Ive Körbler, Ive Bežanski i akademika Miroslava Begovića (glavni i odgovorni urednik) naći će se originalni Kovačićevi nacrti, crno bijele fotografije izvornog i nove fotografije sadašnjeg stanja njegovih građevina autora Damira Fabijanića, a sve to na 400 stranica s čak 300 slikovnih priloga. </p>
<p>Poticaj za izdavanje monografije bio je znanstveni skup o djelu Viktora Kovačića, priređen u HAZU 1994. Publikacija isprva zamišljena kao zbornik radova tek je poslije dobila odlike monografije. K tome knjiga sadrži i bibliografski katalog izvedenih projekata. Uz to, u monografiji su i nove okvirne datacije i atribucije za pojedine skice i projekte. </p>
<p>Posebno zanimljiv zacijelo će biti dio koji rasvjetljava problematične atribucije u zajedničkim radovima Viktora Kovačića i Huga Ehrlicha. Sudeći prema nacrtima, mišljenje o zajedničkom radu dvojice arhitekata koje donosi monografija jest da je Kovačićev ulog u zajedničkim radovima više bio ideja, a Ehrlichov izvedba. Skupljeni prilozi, kako doznajemo od urednice Ive Körbler, trebali bi rasvijetliti i dosadašnje valorizacije o vrijednosti pojedinih Kovačićevih djela. Posebice se tu misli na obiteljske kuće, na koje se do sada nedovoljno svraćala pozornost. Iva Körbler tu posebno naglašava činjenicu da je Kovačić svojim tlocrtnim rasporedom u stanovima prvi protofunkcionalist u hrvatskoj arhitekturi.</p>
<p> Kovačića se često promatra kao arhitekta, pa se nerijetko zaboravlja Kovačićev smisao za detalj utjelovljen u nacrtima za drvene oplate, rasvjetu, detalje parketa i namještaj. </p>
<p>Probleme devastacije Kovačićevih kuća knjiga ne dotiče, iako je Kovačićeva arhitektura, za razliku od brojnih djela njegovih suvremenika dobro izdržala test vremena. Uz nekoliko iznimaka, na obiteljskim vilama ima preinaka, ali novi vlasnici učinili su to dosta diskretno, priznaje Iva Körbler. </p>
<p>Izdavanju monografije prethodile su opsežne trogodišnje pripreme tijekom kojih je, među ostalim, za tisak trebalo pripremiti mnoštvo starih materijala načinjenih na različitim podlogama, što stvara velike probleme u pripremi za tisak. Posao je temeljito obavljen, tako da bi dugoočekivana monografija o Viktoru Kovačiću svjetlo dana trebala ugledati koncem siječnja. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Odlazak umjetnika riječi </p>
<p>Ivo Frangeš je otvorio novo poglavlje hrvatske književnopovijesne znanosti, preusmjerivši njezin interes s biografije i sociologije na književno djelo kao eminentno estetski znak / Priskrbio si je položaj respektabilna arbitra umnošću i razložitošću stajališta i mišljenja, tolerantnošću u raspravama i pomirljivošću u oprekama</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Od akademika Ive Frangeša u ponedjeljak su se na zagrebačkom Krematoriju oprostili članovi obitelji, kolege i prijatelji, a u ime Društva hrvatskih književnika Slavko Mihalić, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Dubravko Jelčić i Nikola Batušić te u ime Katedre za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Krešimir Nemec.</p>
<p>Ivo Frangeš je otvorio novo poglavlje hrvatske književnopovijesne znanosti, preusmjerivši njezin interes s biografije i sociologije na književno djelo kao eminentno estetski znak, rekao je Nemec.</p>
<p> Frangeš si je priskrbio položaj respektabilna arbitra umnošću i razložitošću stajališta i mišljenja, tolerantnošću u raspravama i pomirljivošću u oprjekama, naglasio je Nikola Batušić.</p>
<p>Na posljednjem ispraćaju akademika Frangeša govorio je i Cvjetko Milanja rekavši: »Napustio nas je veliki gospodin i veliki umjetnik riječi. I to je nenadoknadiv gubitak za hrvatsku znanost o književnosti, hrvatsku književnu povijest, za nas koji smo bili njegovi đaci, a posebno za nas koji smo imali čast i zadovoljstvo dijeliti s njim zajedničke trenutke na katedri. </p>
<p>Bio je i ostao gospodin u trenucima kada smo se neobvezatno i opušteno družili; bio je i ostao gospodin kad je osjetio potrebu da nama mlađima dadne savjet – znanstveni i etički, bez samodopadnosti i nedodirljivosti; bio je i ostao gospodin u trenucima koji su u bilo čijoj biografiji najteži, u trenucima političke stigmatizacije; manirom velikog gospodina on je napade s različitih strana odšutio pozom sokratovske mudrosti; bio je i ostao gospodin finoga romanskoga duha i odgoja koji je zračio ljepotonosnošću u različitim životnim prigodama. Takvoga ga pamtimo i takvoga ćemo ga nositi.</p>
<p>Međutim naš dragi profesor Frangeš bio je i umjetnik riječi, veliki nenadmašen stilist, i kad je trebalo napisati jednu običnu književnu kritiku, i kad je valjalo pristupiti analitičkoj interpretaciji književnoga djela, i kad je pisao svoju monumentalnu 'Povijest hrvatske književnosti', držeći se stajališta da je postupak bilo koje metode privremen, da sama sebi ne može biti svrhom jer je njezin cilj sinteza. Takvu je sintezu akademik Frangeš ostvario u svojoj 'Povijesti hrvatske književnosti'. Kada je o tome riječ, i u tom je poslu naš cijenjeni profesor ostao gospodin. </p>
<p>Stalno ističući primjer Brandesa, on nas je učio voljeti hrvatsku književnost, jer da ona svojom estetičkom uspješnošću ravnopravno sudjeluje u velikim europskim književnostima, jer za svoj predmet ima život hrvatskoga naroda koji je tijekom svoje mukotrpne povijesti znao opstati i sačuvati zapadnoeuropske kršćanske vrijednosti«, rekao je Milanja.</p>
<p>Govoreći u ime Hrvatskoga PEN-centra Sibila Petlevski je među inim kazala: »Kod mnogih je pjesnika poezija bila medij putem kojega se ostvarivao dijalog s prošlošću, od Drydena s jedne strane europske povijesti, preko Pascolija do Nazora. S pokrićem se može ustvrditi da je dotjerana rečenica kojom je svoju povijest književnosti pisao Ivo Frangeš, da je asocijativna bujnost sklopljena s jasnom idejom o provodnoj niti stila, u njegovome djelu nosila obilježja lijepe književnosti.</p>
<p> Povjesničar Frangešova tipa nije se mogao zadovoljiti suhim bilježenjem književnopovijesnih činjenica. Vjera u književno djelo kao u estetski objekt koji oslobađa svoju energiju u procesu interpretacije, povjerenje u duh koji se samoobjašnjava u toku stvaralačkoga čitanja – tjerao je akademika Frangeša da s vremena na vrijeme preuzme ulogu pjesnika kako bi ostvario živi dijalog s domaćom baštinom, i šire od nje, s beletrističkim nasljeđem mediteranskog književnog kruga.«</p>
<p> Katolički obred sprovoda vodio je fra Bonaventura Duda.</p>
<p> Akademik Ivo Frangeš je od 1956. do umirovljenja 1984. bio sveučilišni profesor i dugogodišnji pročelnik Katedre za noviju hrvatsku književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Bio je jedan od suosnivača Zagrebačke stilističke škole, suutemeljitelj i urednik časopisa »Umjetnost riječi« (1957.), »Forum« (1962.) te pokretač i urednik »Croaticae« (1970.).</p>
<p> Za izvanrednog člana Akademije izabran je 1960., a redoviti je član od 1968. Autor je više knjiga, među kojima su »Stilističke studije« i »Nove stilističke studije« objavljene 1959. i 1986. te »Povijesti hrvatske književnosti 1987. Akademik Ivo Frangeš iznenada je umro 29. prosinca 2003. (Hina / S.V.A.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Preminuo Valentin Putanec</p>
<p>Odlazi istaknuti hrvatski jezikoslovac i romanist, autor niza radova iz područja etimologije i onomastike, povijesti hrvatske leksikografije, hrvatske književne povijesti i povijesti hrvatskih gramatika te kulturne povijesti </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – U Zagrebu je u 87. godini preminuo član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) jezikoslovac Valentin Putanec. Njegovom smrću HAZU i njegov Razred za filološke znanosti ostali su bez istaknuta člana, izvijestio je u ponedjeljak HAZU. Putanec je rođen 1917. u Krašiću, doktorski naslov stekao je 1950., a za člana suradnika HAZU-a izabran je 1977., 1983. te ponovno 1994. Diplomirao je francuski jezik s književnošću, opću romanistiku i indoeuropski. Od svibnja 1948. radio je u Akademijinu Institutu za jezik. </p>
<p> Znanstveni rad Valentina Putanca obuhvaća područja lingvistike, etimologije i onomastike, povijesti hrvatske leksikografije, hrvatske književne povijesti i povijesti hrvatskih gramatika te kulturne povijesti.</p>
<p> Priredio je za tisak »Etimološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika« Petra Skoka, kao romanist objavio je monografiju Francuska leksikografija i Francusko-hrvatski rječnik, dao do sada najpotpuniju sintezu povijesti hrvatske leksikografije te pomaknuo granicu njezina početka. Njegovi stručni radovi obrađuju vrlo različita pitanja i potvrđuju njegovo široko zanimanje za područja u kojima je razvio osobito vrijednu znanstvenu djelatnost, pri čemu se ističe veći broj recenzija i bibliografskih priloga.</p>
<p> S golemim iskustvom u znanstvenom istraživanju vodio je veći broj lingvističkih projekata u kojima je svoje veliko znanje prenosio na mlađe znanstvene suradnike. Valentin Putanec umro je 4. siječnja, a bit će pokopan 9. siječnja u 10,30 sati na zagrebačkom groblju Mirogoju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Mikić ne putuje na pripreme</p>
<p>Mihael Mikić će, čini se, uskoro napustiti Maksimir. Uostalom, kako drukčije protumačiti činjenicu da neće putovati na zimski dio priprema? / Mikić je dodatno iziritiran napisima nekih medija koji su naveli kako je nedavno bio na probi u Volinu iz Lutska, pretposljednjoj momčadi ukrajinske lige! Kao da, recimo, igrač kijevskog Dinama Maksim Šackih dolazi u vinkovačku Cibaliju. Na probu! </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Zar se doista bliži tužan kraj nekad velike ljubavi? One između Dinama i Mihaela Mikića... Kako vrijeme odmiče, sve nam se više čini da će ubrzo doista uslijediti razlaz maksimirskoga kluba sa svojim nekadašnjim čudom od djeteta, kako mu je svojedobno tepala većina medija. Nakon šest godina provedenih u prvoj momčadi »plavih«, Mihael Mikić će, čini se, uskoro i napustiti Maksimir. Uostalom, kako drukčije protumačiti činjenicu da neće putovati na zimski dio priprema? </p>
<p>Mikić, dakle, neće biti u »ekspediciji« koja će 12. siječnja započeti pripreme za proljetni dio sezone. Vijest zapravo i nije toliko iznenađujuća, s obzirom na sve češća međusobna medijska prepucavanja igrača i njegovih poslodavaca. Kako bilo, klub će mu u međuvremenu osigurati individualno treniranje na umjetnoj travi podno južne tribine maksimirskog stadiona, a ujedno će mu, bude li to Mikić želio, dodijeliti posebnog trenera. Sve bismo ovo, dakle, mogli prevesti kao - suspenziju.</p>
<p> No, zbog čega je suspendiran? U klubu tvrde da je, zapravo, Mikić suspendirao sâm sebe. Razlog su navodno njegove grube i neoprezne riječi kakvima se u javnosti koristio opisujući klub i klupske čelnike. Mikić je, tako, Dinamo opisivao kao seljačku radnu zadrugu, balkanizam i seljacizam... S jedne je strane sasvim razumljiva oštra reakcija odgovornih klupskih ljudi. Naposljetku, nije li kompletna javnost žestoko osudila Anthonyja Šerića kad je, rabeći identičan vokabular, govorio o izborniku hrvatske reprezentacije Ottu Bariću? </p>
<p> Mikićeva je brzopleta retorika, naravno, tek povod za spuštanje rampe prije početka priprema. A koji je pravi razlog? Odbijanje potpisa novog ugovora! Zanimljivo je, naime, da se Dinamo svakako želi odreći Mikića, jer nije zadovoljan njegovim učinkom na terenu, a pritom inzistira na produljenju ugovora s tim istim igračem! Ideja maksimirskog dopredsjednika Zdravka Mamića sasvim je jasna. Ne želi odlazak igrača bez odštete. A, ne potpiše li Mikić novi ugovor, dogodit će se upravo takav rasplet - na ljeto će napustiti Maksimir bez ikakve odštete. Klubu, naravno, nije u interesu da igrač, u koji je Dinamo ulagao praktički od malih nogu, odjednom odleprša bez ikakve financijske injekcije. </p>
<p> Mamić je sličan ultimatum postavio i pred Dumitrua Mitua. No, Mitu je najavio da će potpisati novi ugovor. Mikić nije... I Mitu će krenuti na pripreme, a Mikić neće...</p>
<p>Sve je ovo, naravno, jasna Dinamova ucjena, iako (malim) dijelom i shvatljiva.</p>
<p> »Dinamo je Mikiću sve dao, cijelo vrijeme ovdje sjajno zarađuje, sredio je kuću u Bistri, kupio stančinu u Zagrebu... I sad nas, kad želimo s njim razgovarati, upućuje na svog menadžera!«, ljutito je govorio Mamić.</p>
<p> No, pritom svakako moramo podsjetiti i na »detaljčić« s posljednjih ljetnih priprema u Austriji. Tada su klupskom dopredsjedniku pristupili Mikić i Edin Mujčin i samoinicijativno (!) zatražili smanjenje vlastitih ugovora za čak 50 posto! Mikićev je ugovor vrijedan 120 tisuća eura, a u novoj verziji iznosi između 60.000 i 70.000 eura. Tako je zatražio sâm Mikić. Nedugo nakon njega, na Mamićeva je vrata pokucao i Mujčin, koji je svojih 100.000 eura za iduću sezonu prepolovio na 50.000. </p>
<p>Mikić je, ujedno, ovih dana dodatno iziritiran napisima nekih medija, koji su naveli kako je nedavno bio na probi u Volinu iz Lutska, pretposljednjoj momčadi ukrajinske lige. On je to, naravno, energično demantirao. Naposljetku, nije li smiješno i gotovo iritantno da Dinamov nogometaš odlazi na probu u pretposljednju momčad ukrajinske lige!? Kao da, recimo, igrač kijevskog Dinama Maksim Šackih dolazi u vinkovačku Cibaliju. Na probu! </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osijek ucjenjuje Ljubojevića i Pranjića </p>
<p>Metoda formalne ucjene po cijenu zabrane igranja »uskogrudnim« igračima i svojevrsno kockanje uspjehom ne samo svog sastava nego i svjesno zaustavljanje igrača u razvoju nije ništa novo ni neobično u našoj nogometnoj</p>
<p> i sportskoj praksi jer je nerijetko prodaja najboljih igrača jedan od glavnih preduvjeta opstanka kluba. Uz to je i prilika za pojedince koji posreduju u toj prodaji da i sami omaste brk </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Momčad Osijeka, s obzirom na izbor igrača, ali i igre u posljednje vrijeme, s pravom se nada mjestu iza Hajduka i Dinama te plasmanu u Europu. Neosporno je da se taj cilj može ostvariti uz uobičajeni doprinos dva klupska bisera i nositelja igre mlade reprezentacije - Gorana Ljubojevića i Danijela Pranjića. Bez njihove je pomoći Osijek nešto sasvim drugo. </p>
<p>No, kako stvari trenutačno stoje, postoji mogućnost da Osijek u proljeće bude prilično oslabljen, budući da na ljeto spomenutom dvojcu ističe ugovor, a stav je uprave da ne želi ulagati u igrače koji će uskoro otići, neovisno o njihovim potencijalima, od kojih bi danas-sutra trebala profitirati i A hrvatska nogometna reprezentacija. Drugim riječima, radije će Osijekova uprava spomenuti dvojac posjesti na klupu uz rizik slabijeg plasmana momčadi, ako su već obojica odlučila ustrajati u ideji da ne žele produljiti ugovor jer na ljeto imaju druge kombinacije. Učinit će to uprava kao znak odmazde zbog toga što im je »izbijena iz ruku« mogućnost dobre zarade, kad već u klubu nisu ranije imali sluha vezati uz klub te igrače već su predugo vagali... </p>
<p>Metoda formalne ucjene po cijenu zabrane igranja »uskogrudnim« igračima i svojevrsno kockanje uspjehom ne samo svog sastava nego i svjesno zaustavljanje igrača u razvoju nije ništa novo ni neobično u našoj nogometnoj i sportskoj praksi jer je nerijetko prodaja najboljih igrača jedan od glavnih preduvjeta opstanka kluba. Uz to je i prilika za pojedince koji posreduju u toj prodaji da i sami omaste brk. Ne kaže se bez razloga da pas ne laje zbog sela nego zbog sebe. Upravo nam tako djeluje pojašnjenje osječkih čelnika kad Ljubojeviću i Pranjiću prijete klupom. </p>
<p>U slučaju osječkog dvojca situacija je još opipljivija, jer je riječ o nositeljima igre mlade reprezentacije koju Hrvatski nogometni savez s mnogo ambicija najavljuje u završnici skorog EP-a u Njemačkoj. I Hrvatski olimpijski odbor mladu nogometnu reprezentaciju vodi u kategoriji potencijalnih kandidata za nastup na OI u Ateni ako se na EP plasiraju među prva tri. Ostvarenje tog plasmana izvjesnije je uz punu igračku formu Ljubojevića i Pranjića. No, to se postiže igranjem, a ne grijanjem klupe. </p>
<p>Stoga nam se logičkim čini što je svoje prste u sve to, po običaju, morao uplesti HNS svojom primjedbom, sugestijom, naredbom. S te strane ne bi smjelo biti problema, ako je HNS takav autoritet kakvim se predstavlja, tim prije vodimo li se riječima Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, koji u razgovoru s novinarima ne zaboravlja istaknuti »idiličnu« atmosferu u Izvršnom odboru HNS-a, koji, kako tvrdi, imponira jednoglasjem. Idila i jednoglasje se predmijevaju i kad se govori o potpori predstavnika svih hrvatskih prvoligaških klubova kapitalnim akcijama HNS-a, u koje spada i nastup mlade reprezentacije na EP-u. </p>
<p>Ljubojevićev i Pranjićev problem posebno se tiče Martina Novoselca, vođe mlade reprezentacije. Normalno da se kao izbornik, pedagog, sportski djelatnik, ali i čovjek sablažnjava nad takvom idejom ucjene. No, osim čuđenja i nevjerice, ne vidi što bi mogao poduzeti. Niti on, a niti HNS, ako je takva metoda sastavni dio klupske orijentacije i politike. Drugim riječima, budu li u Osijeku uporni u svojim naumima, to im valja uzeti za zlo, a u Srebrićevu priču o idili IO-a može vjerovati ionako samo on. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lavrič zatražio raskid ugovora </p>
<p>Na prvom se sastanku, na kojem nije bilo predsjednika Branka Grgića ni koordinatora struke Igora Štimca, okupilo 26 igrača, a odsutni su bili Rukavina, Ćaćić, Talevski, Thomson i Lavrič. Uz to, Andriću je liječnik dijagnosticirao upalu pluća i neće trenirati barem dva tjedna </p>
<p>SPLIT, 6. siječnja</p>
<p> – Nogometaši Hajduka u ponedjeljak su počeli uvodni dio priprema za novu sezonu. Trener Zoran Vulić okupio je prvotimce splitskoga kluba, koji će prvih nekoliko dana trenirati jednom dnevno i obaviti niz testiranja. Na prvom sastanku nije bilo predsjednika Branka Grgića ni koordinatora struke Igora Štimca pa je uvodne riječi ohrabrenja uoči proljetnog dijela sezone igračima uputio direktor Fredi Fiorentini. </p>
<p>U Bijelom su salonu bili sljedeći igrači: Deranja, Miše, Balajić, Krpan, Turković, H. Vuković, Andrić, Rački, Računica, Miladin, Pralija, Đolonga, Skočibušić, Runje, De Oliveira, Matas, Grgurović, A. Vuković, Jelavić, Blatnjak, Carević, Bule, Sunara, Vejić, Balić i Neretljak. </p>
<p>Opravdano su odsutni Rukavina (osobni problemi), Ćaćić (liječnički pregled u Sloveniji) te Talevski. Nisu došli ni Thomson ni Lavrič, a njihova je sudbina u bijelom dresu zasad nepoznata. Lavrič je, nezadovoljan ulogom vječne rezerve, putem Arbitražne komisije zatražio raskid ugovora. Od igrača s prozivke važno je istaknuti da je Srđan Andrić došao bolestan, a liječnik mu je dijagnosticirao upalu pluća te neće trenirati barem dva tjedna. </p>
<p>Što se transfera igrača tiče, još nema ništa konkretno. Na odlasku su Neretljak (HSV) i Krpan (Njemačka ili Rusija), a na Poljud bi mogao doći mladi reprezentativac Mario Lučić iz Cibalije. Hajduk bi u zamjenu za njega poslao dvojicu svojih nogometaša. Jedan je sigurno Duje Špalj, a trener Vinkovčana Vjeran Simunić rado bi uzeo i napadača Denisa Ljutu (Vinkovčane zanimaju i dvojica nogometaša Uskoka iz Klisa Žuljević i Aničić). Ljuta, pak, ima ugovor sa splitskim klubom, igra u Posušju (BiH), a svojom se učinkovitošću izborio za mjesto u mladoj BiH reprezentaciji. </p>
<p>Također je važno naglasiti da uprava »bijelih« pokušava uspostaviti prisnije odnose s Cibalijom te se vode pregovori i oko vratara hrvatske reprezentacije do 21 godine Tomislava Vranjića. U Vinkovcima bi, pak, mogao završiti vratar lokalnog ligaša Mosora Matko Perdijić, koji bi bio zamjena Ivici Mariću. Treba podsjetiti da se oko Poljuda spominje i ime slovenskog čuvara mreže Boruta Mavriča (Olimpija). </p>
<p>Očigledna je potraga za još jednim vratarom, a u tom kontekstu treba znati da Zlatku Runji ističe ugovor u lipnju, kao i to da se posljednjih dana prošle godine razgovaralo o njegovu mogućem odlasku s Poljuda u siječnju. </p>
<p>Vratar Andrija Vuković otišao bi još šest mjeseci na posudbu u Solin, gdje je bio prošlu polusezonu. </p>
<p>Hajduk se priprema za proljeće, a u njegovoj se svakodnevnici ne osjećaju nesuglasice »vatrenih« ulagača odnosno javno iskazano nezadovoljstvo Bokšića, Bilića i Asanovića dominantnijom ulogom Štimca, koordinatora struke. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Košarkaši« u prvoj Sanaderovoj petorki</p>
<p>Preuzimanjem ministarskih fotelja, Šuker i Kalmeta će morati napustiti gradonačelnička mjesta i prekinuti angažman koji su dosad imali u košarci </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Promjenom vlasti u Hrvatskoj, izmiješat će se mnoge kockice na drušveno-političkoj sceni, pa tako i u sportu. Novi ministri u Sanaderovoj Vladi, Ivan Šuker i Božidar Kalmeta imaju mnoge poveznice, uz karijeru političara i istu stranačku pripadnost, obojica su angažirani u sportu. No, preuzimanjem ministarskih fotelja, Šuker i Kalmeta će morati napustiti gradonačelnička mjesta i prekinuti angažman koji su dosad imali u košarci. Pitanje je koliko će takvi potezi ostaviti traga u klubu iz Jazina, odnosno u Hrvatskom košarkaškom savezu. </p>
<p>Božidar Kalmeta, gradonačelnik Zadra i dopredsjednik zadarskog košarkaškog kluba, odlučio se za preuzimanje Ministarstva mora, turizma. prometa i razvitka, što je automatski značilo napuštanje svih ostalih funkcija. Takva je odluka izazvala pravu buru u Jazinama, jer Kalmeta je kao čelni čovjek grada i najjačeg kluba imao ogromnu ulogu u uspjesima zadarskih košarkaša. Nakon dugo godina, Zadrani su prošle sezone osvojili dva trofeja, domaći Kup i Goodyear ligu. U Jazinama je stvorena jaka momčad predvođena domaćim stručnjakom Danijelom Jusupom i igračima poniklim u Zadru – Markom Popovićem, Hrvojem Perinčićem i Branimirom Longinom. Na ljeto je momčad prilično izmijenjena, ali je Zadar ipak složio respektabilni sastav, u Jazine su se vratili Davor Marcelić i Emilio Kovačić, a došao je i Vladimir Krstić. Nekoliko mjeseci kasnije, momčad su napustili dva važna igrača Krstić i Meeks, i pitanje je kako će igra Zadrana izgledati na proljeće. </p>
<p>Novi ministar financija i gradonačelnik Velike Gorice Ivan Šuker je prije nekoliko mjeseci dobio četverogodišnji mandat na mjestu predsjednika Hrvatskog košarkaškog saveza, ulogu koju će, prema njegovim riječima, morati uskoro i napustiti, čim pronađe vremena za sazivanje sjednice Upravnog odbora. </p>
<p>Koliko god bilo sličnosti između pozicija Božidara Kalmete i Ivana Šukera, među njima je i jedna bitna razlika. Šukerov odlazak ne bi trebao izazvati veće potrese u košarkaškoj piramidi, jer je ionako glavne poteze dosad vukao Danko Radić, siva eminencija hrvatske košarke. Šukerovo preuzimanje Ministarstva financija, nakon godinu i pol na čelnoj funkciji u HKS-u, mnogi su sportski djelatnici dočekali s velikim očekivanjima, jer će Šuker biti u prilici promijeniti mnoge stvari u korist sporta. Ne sumnjamo da će Ivan Šuker pokazati puno veće zanimanje za hrvatski sport nego njegovi prethodnici u Ministarstvu financija. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pettersen u Bischofshofenu potvrdio pobjedu na »Turneji«</p>
<p>Deset godina otkako je Espen Bredesen u svojoj »sezoni blaženstva« osvojio »Novogodišnju turneju« i naslov olimpijskog pobjednika, Norvežani ponovno imaju pobjednika »Turneje«</p>
<p>BISCHOFSHOFEN, 6. siječnja</p>
<p> – Sigurd Pettersen pobjedom u Bischofshofenu potvrdio je da je trenutačno najbolji skakač na skijama, trećom pobjedom u tjedan dana postao je ukupni pobjednik 52. izdanja »Novogodišnje turneje« sa 35.1 bodom prednosti ispred drugoga Martina Höllwartha, a i u nastavak sezone kreće kao vodeći u redoslijedu Svjetskog kupa sa 98 bodova više od Jannea Ahonena.</p>
<p>Deset godina otkako je Espen Bredesen u svojoj »sezoni blaženstva« osvojio »Novogodišnju turneju« i naslov olimpijskog pobjednika, Norvežani ponovno imaju pobjednika »Turneje«. Pettersen je u prvoj seriji doskočio na 132.5 metra, te time i definitivno osigurao ukupnu pobjedu na »Turneji«, da bi zatim u drugoj seriji ostvario skok od 133.5 metra kojime je, zahvaljujući kiksevima vodećeg dvojca nakon prvog skoka, Mattija Hautamäkija i Thomasa Morgensterna, izbio sa četvrte na prvu poziciju. </p>
<p>Drugo mjesto u Bischofshofenu pripalo je Slovencu Peteru Žonti koji je tako dokazao da se nalazi u životnoj formi, te potvrdio pobjedu otprije dva dana iz Innsbrucka, dok je Ahonen trećim mjestom zadržao konstantnost pojavljivanja na pobjedničkom postolju, ali nikako da se popne i na najvišu stubu.</p>
<p>Ipak, tragičar posljednje postaje »Turneje« je 17-godišnji Thomas Morgenstern koji je u prvoj seriji doskočio na 138 metara, što je bio uvjerljivo najduži skok, te je uoči svog drugog skoka imao čistu situaciju da napokon donese slavlje Austrijancima koji čekaju pojedinačnu pobjedu na jednoj od skakonica »Turneje« još od Bischofshofena 2000. i pobjede Andreasa Widhölzla. No, kada je znao da bi mu i 130 metara moglo biti dovoljno, Morgenstern je doskočio na 125, odnosno 13 metara manje no u prvoj seriji i na koncu zauzeo četvrto mjesto.</p>
<p>• Rezultati: 1. Sigurd Pettersen (Nor) 265.8 bodova, 2. Peter Žonta (Slo) 263.4, 3. Janne Ahonen (Fin) 261.3, 4. Thomas Morgenstern (Aut) 258.9, 5. Martin Höllwarth (Aut) 257.6, 6. Georg Späth (Njem) 257.2...</p>
<p>• Redoslijed na »Turneji«: 1. Pettersen 1066.6, 2. Höllwarth 1031.5, 3. Žonta 1023.6, 4. Morgenstern 1012.9, 5. Ahonen 1012.6, 6. Späth 1009.8...</p>
<p>• Redoslijed u Svjetskom kupu: 1. Pettersen 556, 2. Ahonen 458, 3. Roar Ljökelsöy (Nor) 373, 4. Höllwarth 357, 5. Žonta 331, 6. Veli-Matti Lindström 318... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nova pobjeda Pärson, Fleiss 12. </p>
<p>MEGEVE</p>
<p> – Hrvatska skijašica Nika Fleiss zauzela je 12. mjesto u slalomskoj utrci za Svjetski kup u francuskom Megeveu zaostavši za pobjednicom Šveđankom Anjom Paerson za 2.10 sekundi.</p>
<p>Ovo je najbolji rezultat Nike Fleiss u sezoni, do sada je bila 16. u Park Cityju, te 19. i 20. u Madonni di Campiglio.</p>
<p>Pärson je do nove pobjede stigla s ukupnim vremenom od 1:42.25 minuta, a u drugoj se vožnji uspjela probiti sa petog mjesta na sam vrh. Drugo mjesto zauzela je vodeća nakon prve vožnje, Austrijanka Marlies Schild sa 34 stotinke slabijim vremenom, dok su treće mjesto podijelile Njemice Martina Ertl i Monika Bergmann sa po 45 stotinki zaostatka.</p>
<p>Pärson je ovom pobjedom još učvrstila vodstvo u redoslijedu slalomašica i u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa.</p>
<p>Rezultati slaloma u Megeveu: 1. Pärson (Šve) 1:42.25, 2. Schild (Aut) +0.34, 3. Ertl (Njem) i Bergmann (Njem) po +0.45, 5. Viken (Nor) +1.62..., 12. FLEISS (Hrv) +2.10...</p>
<p>Redoslijed u slalomu: 1. Pärson (Šve) 480 bodova, 2. Hosp (Aut) 246, 3. Schild (Aut) 245, 4. Ertl (Njem) 190, 5. Bergmann (Njem) 185..., 20. FLEISS (Hrv) 60..., 35. JELUŠIĆ (Hrv) 15...</p>
<p>Ukupni redoslijed u Svjetskom kupu: 1. Pärson (Šve) 739, 2. Hosp (Aut) 506, 3. Götschl (Aut) 473, 4. Ertl (Njem) 406, 5. Montillet (Fra) 372..., 52. FLEISS (Hrv) 60..., 86. JELUŠIĆ (Hrv) 15...</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kinezi prekinuli ljubavne romanse svojih stolnotenisača</p>
<p>PEKING, 6. siječnja</p>
<p> – Čelnici kineskog stolnog tenisa odlučili su prekinuti ljubavne romanse u svojoj reprezentaciji isključivši iz najbolje vrste četvero igrača, piše dnevnik Sports Daily. Među četvero isključenih stolnotenisača je Bai Yang, djevojka prvog igrača svijeta Ma Lina, te Fan Ying, djevojka četvrtog na svijetu Wang Haoa, dok je mješoviti par, Li Nan, deveta igračica svijeta, i njezin dečko Hou Yingchao također odstranjen. </p>
<p>– Dali smo im priliku da dobro razmisle o svojoj karijeri, što će povoljno utjecati na njih i samu reprezentaciju, izjavio je glavni trener Kineza Cai Zhenhua, čija je ideja da se prekinu romanse slanjem ljubavnika u provinciju, daleko od A vrste. Cai vjeruje da će se time poboljšati učinci treniga, a time i rezultati kineskih stolnotenisača. </p>
<p>Kako se bliže Olimpijske igre u Ateni, Kinezi ipak nisu imali snage eliminirati Ma Lina i Wang Haoa, već samo njihove ljepše polovice. </p>
<p>Dosad je najveći skandal u kineskom stolnom tenisu bila ljubavna romansa osvajačice brončanog odličja sa OI u Seoulu 1988 Jiao Zhimin, koja se upustila u, za Kineze »politički nepodobnu«, vezu sa južnokorejskim igračem Ahn Jae-hyungom. Veza je ipak završila sretno jer se par nakon nekoliko godina vjenčao.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hoće li se Primorac dati klonirati? </p>
<p>Zoran Primorac morat će preskočiti nastup na Otvorenom prvenstvu Hrvatske (od 22. do 25. siječnja) iz jednostavnog razloga - prema fizikalnoj definiciji jedno tijelo ne može istodobno biti na dva mjesta </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Svi oni koji su gledali dvoboj Zorana Primorca i Vladimira Samsonova na nedjeljnom meču stolnoteniske Lige prvaka, koji su igrali Večernji list i belgijski Charleroi, mogli su se uvjeriti da naš najbolji stolnotenisač još (naravno) zna igrati vrhunski stolni tenis, no i da mu često ponestaje snage za vrhunsku izvedbu. To nije nimalo neobično jer si je Primorac, koji sa 34 godine baš i nije u cvijetu igračke mladosti, nametnuo takav ritam natjecanja po cijelom svijetu da je pravo čudo kako uopće uspijeva bez dvojnika biti na svim mjestima odigravanja svojih mečeva. </p>
<p>Tako je Primorac 27. i 28. prosinca pod visokom temperaturom u Chicagu odigrao ekshibicijski turnir u organizaciji njegova japanskog »gazde«, da bi 4. siječnja igrao za Večernji list u 4. kolu Lige prvaka. Za svoj će klub već 9. siječnja odigrati i meč protiv njemačkoga Grenzaua, nakon čega slijedi nastup za hrvatsku reprezentaciju u Slovačkoj 13. siječnja te ponovno nastup u Ligi prvaka, protiv Francuskog Neversa u Zagrebu 16. siječnja. Od 18. do 27. siječnja očekuju ga u Tokiju tri turnira profesionalne japanske lige (Super Circuit) te povratak u Europu na Pro Tour u Atenu, od 29. siječnja do 1. veljače. Pritom će, nažalost, morati preskočiti nastup na Otvorenom prvenstvu Hrvatske (od 22. do 25. siječnja) iz jednostavnog razloga - prema definiciji jedno tijelo ne može istodobno biti na dva mjesta.</p>
<p>Obveze prema japanskoj ligi, obveze prema klubu, obveze prema reprezentaciji... Zbog svega navedenoga Primorac se već gotovo odrekao nastupa na turnirima iz Pro Tour serije, a i na tri posljednja velika natjecanja - Europskom prvenstvu u Courmayeuru, Svjetskom prvenstvu u Parizu i Svjetskom kupu u Kini - ispao je u ranoj fazi natjecanja. Posljedica je toga njegov znatan pad na svjetskoj stolnoteniskoj ljestvici, gdje je trenutačno na 20. mjestu. </p>
<p>Upitno je i to koliko će se dobro uz ovakav raspored nastupa Primorac moći pripremiti za Olimpijske igre u Ateni, na koje, kako sam kaže, ne putuje bez ambicija. Jedino je rješenje da se klonira i na taj si način malo olakša. Teško je imati »i ovce i novce«...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Zapaljiva pisma u Europskom parlamentu djelo bolonjskih anarhista</p>
<p>Jedna je pošiljka iz Bologne u rukama tajnice predsjednika parlamentarnih narodnjaka Hansa-Gerta Poetteringa počela ispuštati gust dim, a onda se zapalila ostavivši samo tragove vatre na stolu</p>
<p>BRUXELLES, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nastavljena je anarhistička bombaška kampanja. Prvi je radni dan u novoj godini bio uzbudljiv i u samom Europskom parlamentu. Belgijska policija i njezina specijalna antiteroristička jedinica u ponedjeljak su zaposjeli zgradu parlamenta nakon što su u pristigloj i za parlamentarne prazničke stanke nagomilanoj pošti otkrivena još dva paketa iz Bologne sa eksplozivnim zapaljivim prahom. </p>
<p>Jedna je pošiljka u rukama tajnice predsjednika parlamentarnih narodnjaka Hansa-Gerta Poetteringa počela ispuštati gust dim, a onda se uz prasak zapalila ostavivši samo tragove vatre na stolu. U parlamentu su novinarima epizodu ukratko opisali: »Pošiljka je planula i potom se čuo prasak«. Tajnica je prošla bez ozljeda, a vatra je brzo ugašena. Poettering u trenutku incidenta nije bio u Belgiji.</p>
<p>Španjolski parlamentarac i vođa narodnjačkih zastupnika iz ove zemlje José Ignacio Salafranca naletio je na sličnu pošiljku no nije je otvarao. Omotnica je proslijeđena belgijskoj policiji i tamo stručno obrađena. </p>
<p>Prvog radnoga dana sa zaostalom poštom iz Bologne problema je imao i potpredsjednik socijalista u Europarlamentu Gary Titley na domaćem terenu u Manchesteru. I tamo je u lokalnom uredu eurozastupnika izbilo dosta dima i plamena, ali bez ozlijeđenih. </p>
<p>Budući da su sve zapaljive pošiljke od Božića naovamo odaslane s iste nepostojeće bolonjske adrese, istoga datuma (22. prosinca) i budući da talijanska policija sada već osnovano pretpostavlja da je kampanja slanja zapaljivih pošiljki djelo jedne sve do nedavno nepoznate anarhističke skupine, istragu je preuzela radna skupina sastavljena od predstavnika nekoliko europskih policija. Radnu će skupinu koordinirati Italija. Dio posla pada na Europol (europska policija, EU pandan Interpolu) na čiju je adresu u Haagu također došla omotnica sa zapaljivim materijalom. </p>
<p>Ovakve su pošiljke dobili još predsjednik Europske komisije, predsjednik Središnje europske banke i Eurojust. Prema riječima glasnogovornika Europskog parlamenta Davida Harleya, služba sigurnosti parlamenta i belgijska policija pojačale su preventivu i sad svaka pošiljka prolazi kroz dodatne provjere i skanira se.</p>
<p> Paketima iz Italije posvećuje se posebna pažnja, dok su pošiljke adresirane u Bologni zabranjene za distribuciju prije detaljnog skaniranja. »Naravno, zabrinuti smo što su u ovoj hrpi od nekoliko desetaka tisuća omotnica bile dvije koje su se doslovno provukle kroz sigurnosnu mrežu«, priznao je Harley. </p>
<p>Talijanske se vlasti nadaju da će u dolazećim tjednima pohvatati i konce istrage i članove skupine Neslužbena federacija anarhista. Stručnjaci vele da nakana grupice nije izazivati štetu već samo uzbunu, ukoliko je suditi po upotrijebljenim sredstvima. Riječ je više o pirotehnici negoli ozbiljnim paketima-bombama odaslanim kako bi stvarali žrtve i štete. </p>
<p>Sami anarhisti obrazložili su kampanju kao borbu protiv »aparata represivnog nadzora koji vodi demokratsku predstavu znanu kao novi europski poredak«. Jedno od vodećih lica spomenutog »novog europskog poretka«, predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox, opisao je pak tu kampanju kao »zločinačku zavjeru protiv demokracije« pozivajući i parlamentarce i članove njihovih obitelji kao i osoblje parlamenta na pojačani oprez, gdje god se nalazili.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Otisci prstiju i fotografiranje nove mjere za ulazak u SAD</p>
<p>Svi putnici kojima za ulazak u SAD treba viza moraju dati otiske dva prsta, a uz to će biti fotografirani i digitalnim fotoaparatom / Najoštrije na novu američku proceduru reagirao Brazil, koji je za odmazdu također počeo uzimati otiske prstiju putnicima iz Amerike te ih fotografira s pločom na kojoj piše njihovo ime</p>
<p>LONDON, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američke vlasti od ponedjeljka uzimaju otiske prstiju i fotografiraju strance koji dolaze u zračne luke Sjedinjenih Država. </p>
<p>To omogućuje carinskoj kontroli da odmah provjeri došljake u svih 115 američkih zračnih luka kroz koje se odvija međunarodni promet. Svi putnici kojima za ulazak u SAD treba turistička, poslovna ili studentska viza, od sada će morati dati otiske dva prsta, a uz to će biti fotografirani i digitalnim fotoaparatom. Kasnije će se njihovi otisci i fotografije uzimati već prije polijetanja. </p>
<p>Slične mjere uvedene su od ponedjeljka i u 14 glavnih američkih pomorskih luka. Od navedenih mjera izuzeti su samo posjetitelji iz onih zemalja, čiji građani smiju u Ameriku ulaziti bez vize. Radi se o tridesetak uglavnom europskih zemalja, te Japanu i Australiji. </p>
<p>Najavljeno je da će se strance provjeravati i prilikom odlaska iz Amerike, radi dodatne sigurnosti, te da se provjeri jesu li se pridržavali ograničenja boravka koja im nameće njihova viza. Novim programom, koji je uveden zbog sprečavanja terorizma, godišnje će, kako se procjenjuje, biti obrađeno oko 25 milijuna stranaca koji ulaze u Ameriku. Od njih će se uzimati otisci prstiju bez tinte, koji će se odmah provjeravati u nacionalnoj američkoj datoteci podataka, kako bi se utvrdilo da došljaci nisu registrirani kao teroristi ili kriminalci. </p>
<p>Američki tajnik za domovinsku sigurnost Tom Ridge je izjavio kako je cilj da Sjedinjene Države budu »otvorene za posjetitelje, ali zatvorene za teroriste«. Do kraja iduće godine program će biti uveden i na 50 kopnenih pograničnih prijelaza za Sjedinjene Države. </p>
<p>Međunarodne zračne kompanije i prometni analitičari upozoravaju da će uzimanje novih podataka o putnicima dovesti do kašnjenja i otkazivanja letova. Prema procjeni kompanije British Airways, za svakog putnika trebat će najmanje dodatnih 90 sekundi. Američki glasnogovornik za pitanja unutarnje sigurnosti Bill Strassberger izjavio je međutim da će jednom kad provjera postane rutinska ona trajati samo 10 do 15 sekundi po svakoj osobi. </p>
<p>Do sada je najoštrije na novu američku proceduru reagirao Brazil, koji je za odmazdu počeo uzimati otiske prstiju američkih građana što dolaze u tu zemlju. Osim toga, brazilske vlasti fotografiraju sada sve pristigle Amerikance koji u ruci moraju držati karton sa svojim imenom. </p>
<p>Na međunarodnom aerodromu u Sao Paolu, kamo dnevno dolaze tisuće američkih građana, već u ponedjeljak zabilježena su zbog toga velika kašnjenja. U Rio de Janeiru, kamo stiže velik broj američkih turista, gradske vlasti već traže da se ukinu nove nepopularne mjere. </p>
<p>BBC je na svojim internetskim stranicama anketirao građane o tome što misle o novim američkim mjerama. »Što se dogodilo s Amerikom, zemljom slobodnih i domovinom hrabrih?« pita se na tim stranicama netko tko se predstavlja kao Chris iz Sao Paula. </p>
<p>No, premda će nove mjere biti sve prije nego popularne, Amerika se pomoću njih nastoji boriti protiv terorističke opasnosti. Zadnjih dana bilo je otkazano više od deset letova za Sjedinjene Države iz Britanije, Francuske i Meksika, zbog bojazni da Al Qaida priprema nove spektakularne napade pomoću otetih aviona. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Patrijarh Pavle: Naše je življenje pridonijelo krizama u kojima smo se zatekli</p>
<p>BEOGRAD, 6. siječnja</p>
<p> - Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle, sa svim arhijerejima SPC-a i Pravoslavne Ohridske arhiepiskopije, uputio je u utorak, u povodu pravoslavnog Božića, tradicionalnu poslanicu koja će biti pročitana na božićnim liturgijama u svim pravoslavnim crkvama.</p>
<p>»Vrijeme je da priznamo, i pred Bogom i sami pred sobom, kako je naše življenje, nedostojno slavnoga kršćanskog imena, pridonijelo krizama u kojima smo se zatekli. Gospodin nas voli i ne ostavlja nas, ali se mi još uvijek ne sjećamo dovoljno niti Boga niti svojih grijeha - ne kajemo se«, navodi se u poruci patrijarha Pavla. </p>
<p>»Pokajanje je radovanje, nije puko ispričavanje, kao što nije dovoljno samo zvati se kršćanin, nego to i biti. Istinsko pokajanje nije drugo do pronalaženje pravog puta i cilja. Pokajanje je zaista najljepši cvijet ljudskog poštenja, otkrivanje najveće tajne, nalaženje najskupocjenijeg bisera, kada, ugledavši lice Kristovo, vidimo i shvatimo da je život dragocjen i smislen«, poručio je patrijarh Pavle u božićnoj poslanici.</p>
<p>Srpski patrijarh će božićnu liturgiju na Božić služiti u Pećkoj patrijaršiji, jer u Hramu svetog Save u Beogradu ove godine neće biti božićnih misnih slavlja zbog radova i priprema za predstojeće obilježavanje 200. obljetnice Prvog srpskog ustanka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Maloj Bosni, nadomak Subotice, srušen križ</p>
<p>SUBOTICA, 6. siječnja</p>
<p> - U Maloj Bosni, mjestu nadomak Subotice većinski naseljenom Hrvatima, u noći na ponedjeljak srušen je i razbijen križ koji je stajao uz cestu Subotica-Sombor. </p>
<p>Posljednji je to u nizu incidenata koji su se dogodili nakon pobjede radikala na parlamentarnim izborima u Srbiji. Prije toga, u novogodišnjoj noći srušena je bista Matije Gupca u dvorištu istoimene osnovne škole u Tavankutu, u kojem su Hrvati također većinsko stanovništvo. Prvi put je taj spomenik srušen 28. prosinca, u noći kada su se prebrojavali glasovi za srbijanski parlament. </p>
<p>»Rušenje spomenika u Tavankutu nije djelo huligana, jer se lako mogu povezati i drugi slični događaji i na drugim mjestima u Vojvodini. To upućuje na organizirani istup pripadnika opcije prožete govorom mržnje«, komentirao je ove događaje predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u SCG-u Josip Ivanović.</p>
<p>»Hrvati su neprijeporno meta zastrašivanja i prijetnji, a mislio sam da su takvi događaji stvar prošlosti, povijesti i da se više nikad neće dogoditi«, dodao je Ivanović i ustvrdio da policija još nije otkrila počinitelja iako je »Tavankut malo mjesto«.</p>
<p>»Hrvati u Vojvodini se neće uplašiti, nego će koristiti sva demokratska sredstva da bi očuvali svoj identitet i svoja prava koja im pripadaju po europskim standardima«, poručio je Ivanović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Gradonačelnici Sarajeva traže oštriju kaznu za Stanislava Galića</p>
<p>SARAJEVO, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sadašnji i skupina ranijih gradonačelnika Sarajeva izrazili su u ponedjeljak ogorčenje presudom generalu vojske bosanskih Srba Stanislavu Galiću kojega je 5. prosinca prošle godine Međunarodni sud za zločine počinje na području bivše Jugoslavije (ICTY) osudio na 20 godina zatvora za zločine počinjene tijekom Sarajeva koju su provodile snage Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike srpske (RS) pod njegovim zapovjedništvom.</p>
<p>Gradonačelnik Muhidin Hamamdžić, te bivši gradonačelnici Tarik Kupusović, Juraj Martinović, Salko Selimović, Rasim Gačanović, Dragutin Kosovac, Dane Maljković, Dane Olbina i Vaso Radić uputili su pismo glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte u kojem su naveli da je presuda Galiću neprimjerena. </p>
<p>»Poznavajući Vašu principijelnost i težnju za pravičnošću, uvjereni smo da ćete, ako već i niste, podnijeti žalbu na ovu, po osjećanju svih Sarajlija koji su u gradu podnosili nasilje Galićeve soldateske, a zbog više hiljada ubijenih civila i djece, neshvatljivu presudu«, navodi se u pismu. Apelira se na Del Ponte da učini ono što je u njezinoj moći da presuda Galiću bude pooštrena. Kazna je, po mišljenju potpisnika pisma neprimjerena, kako s obzirom na težinu ratnih zločina koje su počinili vojnici pod Galićevim zapovjedništvom nad civilnim stanovništvom, tako i u usporedbi s nekim drugim, strožijim, ali pravednijim presudama koje je izrekao isti Sud.</p>
<p>»Premda smo svjesni da u civiliziranom svijetu ne postoji kazna koja bi bila odgovarajuća težini zločina počinjenih u proteklom ratu, niti da se bilo kakvom sudskom presudom mogu žrtvama nadoknaditi gubici, time bi se bar povratilo ovom presudom poljuljano povjerenje u pravičnost ICTY-ja«, zaključeno je u pismu.</p>
<p>Stanislav Galić je nakon jednoipolgodišnjeg suđenja, tijekom kojeg je saslušan 171 svjedok i izvedeno 1286 dokaza, osuđen na 20 godina zatvora, a ova presuda je presedan u radu Tribunala u Haagu i općenito međunarodnoga prava, jer je prvi put sankcionirano djelo terora nad civilnim stanovništvom. </p>
<p>Naime, Galić je, među ostalim, proglašen krivim za kršenje prava i običaja rata zbog djela nasilja čiji je primarni cilj bilo širenje terora među civilnim stanovništvom. Ipak, visina kazne za Galića izazvala je oprečne reakcije.</p>
<p>Već ranije zbog po njihovom mišljenju niske kazne srpskom zapovjedniku prosvjedovale su veteranske udruge u Sarajevu koje su, ilustrirajući svoje ogorčenje, navele da »umjesto da zločinac dobije kaznu doživotne robije, on će za svakog ubijenog stanovnika Sarajeva provesti u zatvoru nešto više od jednog dana«.</p>
<p>I u komentarima sarajevskog tiska istaknuto je da bivšeg zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS nije stigla zaslužena kazna. Nasuprot ovome, obrana i jedan od sudaca koji je izdvojio mišljenje, smatrali su kako optužba nije izvan razumne sumnje dokazala da je upravo Galić zapovijedao napade, niti kampanju namjernih napada na civilno stanovništvo u opsjednutoj bosansko-hercegovačkoj prijestolnici.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šef OESS-ova ureda u Mostaru pokušao samoubojstvo</p>
<p>SARAJEVO, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Thomas Young, šef Područnoga ureda Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za BiH u Mostaru pokušao je u ponedjeljak počiniti samoubojstvo, javila je mostarska Radio postaja Herceg-Bosna, pozivajući se na liječničke izvore.</p>
<p>Radio navodi da je Youngovo stanje stabilno i da šef Područnog ureda OESS-ove misije nije u životnoj opasnosti. Precizira se da je Young pokušao počiniti samoubojstvo rezanjem vena, te da je na Kirurgiju bolnice u Mostaru u ponedjeljak navečer primljen s ozljedama na podlakticama i da je izgubio mnogo krvi.</p>
<p> U utorak ujutro Younga je posjetila službena liječnica OESS-ove misije koja je navodno predložila da veleposlanik Young bude prebačen na liječenje u drugu bolnicu.</p>
<p>Thomas Young preuzeo je dužnost šefa OESS-ova područnoga ureda u veljači prošle godine.</p>
<p> Ovaj britanski diplomat služio je 35 godina u diplomatskoj službi Ujedinjenog Kraljevstva, među ostalim i u Australiji i Azerbajdžanu. Područno središte Misije OESS-a za BiH u Mostaru obuhvaća veći dio južnoga dijela Bosne i Hercegovine, te dviju županija, Zapadno-hercegovačku i Hercegovačko-neretvansku županiji, kao i jugoistočni dio Republike Srpske.</p>
<p>A. Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Milošević odbio primiti optužnicu za ubojstvo Ivana Stambolića</p>
<p>BEOGRAD, 6. siječnja</p>
<p> - Glasnogovornica srbijanskog Specijalnog suda za borbu protiv organiziranoga kriminala Maja Kovačević Tomić, izjavila je u ponedjeljak navečer Radiju B92 kako ima neslužbenu informaciju da je bivši jugoslavenski predsjednik i haaški optuženik Slobodan Milošević odbio primiti optužnicu koja ga tereti za poticanje na ubojstvo bivšeg srbijanskog čelnika Ivana Stambolića. </p>
<p>»Prema prijedlogu srbijanskog javnog tužitelja, optužnicu se posredstvom tamošnjeg odbora za suradnju s Haaškim sudom treba uručiti Miloševiću«, rekla je Kovačević Tomić i dodala da se to pokušalo učiniti već tri puta. </p>
<p>»Nemamo odgovora. Nedavno smo neslužbeno informirani da je Milošević odbio primiti optužnicu. Čim dobijemo takvu službenu potvrdu, optužnica će, sukladno zakonu, biti istaknuta na oglasnoj ploči beogradskog okružnog suda. Nakon osam dana istječe rok za prigovor optuženog Miloševića na nju«, kazala je Maja Kovačević Tomić. </p>
<p>Zakon, naime, predviđa da će osoba koja odbije primiti optužnicu o njoj biti informirana kada se objavi na oglasnoj ploči suda.</p>
<p>Optužnica podignuta prije nekoliko mjeseci tereti Slobodana Miloševića te još devet osoba za poticanje na ubojstvo Ivana Stambolića, nestaloga u kolovozu 2000. godine, a nađenoga u jami na Fruškoj gori krajem ožujka prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Europi od Srba siromašniji jedino građani BiH i Albanije</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Istraživanje Ujedinjenih naroda pokazuje da svaki peti građanin Srbije živi na rubu egzistencije, a svaki deseti ispod donje granice siromaštva od tri dolara dnevno.</p>
<p> Međutim, prema procjenama Insituta društvenih nauka u Beogradu, čak polovica građana Srbije ne može sebi osigurati normalnu ishranu i obrazovanje. </p>
<p>Direktor Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka Danilo Šuković izjavio je za radio B92 da podaci o broju siromašnih zavise od toga što se uzima kao granica siromaštva. Institut kao standard uzima ne samo novac potreban za minumum egzistecije, već i sve ono što čini normalan život poput ishrane, obrazovanja i još nekih potreba. To znači da je po »domaćim« pravilima ispod praga siromaštva 40 do 50 posto stanovništva.</p>
<p>Istraživanje UN-a pokazalo je da najniži standard imaju građani stariji od 65 godina, a da su među zaposlenima u najtežem položaju industrijski radnici. Šuković ističe da po kvaliteti života Srbija spada među najsiromašnije zemlje u Europi i da je situacija gora jedino u Bosni i Hercegovini i Albaniji. </p>
<p>V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jaap de Hoop Scheffer preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-a</p>
<p>BRUXELLES, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer preuzeo je u ponedjeljak mjesto glavnoga tajnika NATO-a i najavio jedinstvo te organizacije koja se priprema za snažniju vojnu ulogu u Afganistanu, a možda i u Iraku.</p>
<p>»U ovom bismo se trenutku ponajprije trebali usredotočiti na Afganistan. Irak će, naravno, u jednom trenutku doći na dnevni red naših rasprava, no pustimo da događaji idu vlastitim slijedom«, izjavio je Jaap de Hoop Scheffer na konferenciji za novinare njegova prvog radnog dana u uredu glavnog tajnika NATO-a. </p>
<p>Hrvatska se ne bi trebala ni plašiti niti mnogo očekivati od promjene glavnog tajnika NATO-a jer objektivno njezine aspiracije ovise o ritmu i kvaliteti provedbe godišnjih programa priprema za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Kriteriji su poznati i nepromijenjeni, s tim da će, realno gledajući, u odluci hoće li Hrvatska biti pozvana u članstvo na sastanku u Istanbulu veću ulogu odigrati Washington nego De Hoop Scheffer sa suradnicima. Iako se takva odluka donosi kolektivno, napokon će se elaborirati dosezima Zagreba.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Političari bi smjeli darivati samo novcem iz vlastitoga džepa, ne iz proračuna</p>
<p>Prigodom blagdana Božića ove godine bila je prava poplava darivanja. Tražilo se i darivanje raznim udrugama koje skrbe o osobama slabog imovinskog stanja, te su građanima darivane uplatnice na koje se trebalo uplatiti iznos po želji i mogućnosti.</p>
<p> Za one komotnije građane daroprimci su uz plaćenu reklamu (plus PDV) mogli nazvati broj koji počinje s 060 te se iznos uplaćivao na račun neke dobrotvorne udruge, tako da je telefonska kompanija »silom prilika« postala također daroprimac.</p>
<p>Naši vrli političari ne samo da nisu zaostali u darivanjima, nego su i prednjačili. Darivali su blagdanske ručkove, dijelili su hranu u plastičnim vrećicama beskućnicima i ostalim siromašnim građanima. Hranu koju su dijelili, svakomu je jasno, nisu platili iz svoga džepa (pa kakovi bi to bili političari?), nego su posegnuli u proračun.</p>
<p>Izobilju političkih »darova« (iz državnog proračuna) trebalo bi pribrojiti sanaciju banaka (neke više puta), nekih privatnih poduzeća (npr. »Viktor Lenac«) i dr. te kilometre autocesta (kredite će vraćati nekoliko sljedećih naraštaja). Doslovno niti jedan građanin nije uspio izbjeći dar političaru u obliku državnog duga (oko 20 milijardi dolara). </p>
<p>Na televiziji, kao i u novinama daroprimci najčešće prilikom snimanja pokrivaju glavu, kako ih ne bi znanci prepoznali, a političari »pucaju« od zadovoljstva jer ih se snima kao darodavce, odnosno dobrotvore.</p>
<p>Posebno mučno u cijeloj stvari djeluje to što se daroprimci stide, a političari se smješkaju, a upravo oni su svojim neracionalnom odlukama pridonijeli da najveći dio građana koji imaju prihode ispod socijalnog minimuma i ovisi o pomoći.</p>
<p>Političari bi trebali imati mogućnost darivanja, kao i ostali građani, odnosno mogu darovati komu i koliko hoće, ali samo ono što je njihovo, ali ne i državno, te usput stvarati politički kredit dobrotvorstva s državnim novcem.</p>
<p>Zakonom bi trebalo zaštititi ljudsko dostojanstvo osoba koje žive ispod granica socijalnog minimuma, te zabraniti njihovo slikanje, a pogotovo kada jedu i političare koji to gledaju i pri tome se smješkaju.</p>
<p>Mislim da je mala mogućnost da takav zakon bude prihvaćen, pa bi trebalo uvesti reciprocitet, odnosno kada saborski zastupnici ručaju u saborskom restoranu (po cijeni od nekoliko kuna), trebalo bi pustiti snimatelje da ih snimaju, a »uživatelje« socijalne pomoći da ih promatraju i nauče kako se može objedovati za desetak kuna. </p>
<p>VINKO RAFAJAC Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rad nedjeljom nije u skladu s vrijednostima zapadne civilizacije </p>
<p>U nedjelju, 4. siječnja 2004. u emisiji HTV-a »Nedjeljom u 2« Stipe Šuvar je naglasio da se i on bori za tekovine zapadne civilizacije. Istodobno na televiziji je tekla telefonska anketa »Da li ste za zabranu rada trgovina nedjeljom«? Rezultat ankete bio je 49 posto DA, a 51 posto NE. Dr. Stipe Šuvar pridružio se protivnicima zabrane rekavši da se taj zakon neće dugo održati, čime je došao u kontradikciju, budući da su trgovine u zapadnoj civilizaciji nedjeljom u prosincu zatvorene.</p>
<p> Pa da vidimo zašto je dr. Šuvar u zabludi. Kao prvo, u anketi je pretežito sudjelovalo, sasvim sigurno, razmaženo urbano stanovništvo koje nema samilosti prema bogicama što sedam dana »čenče« u trgovinama, a trebalo je anketirati samo djelatnike koje tangira crnčenje nedjeljom. Zašto?</p>
<p> Zato što svaki radnik ima pravo na jednodnevni odmor u tjednu. Zaboravlja se da su trgovci i pekari ljudi s potrebama kao i svi mi i trebaju predah zbog zdravlja. U trgovinama rade pretežito mlade žene za minimalac, a one su i majke koje moraju barem jednom tjedno ostvariti druženje s djecom – razdvojenost obitelji sigurno vodi u otuđenost, narkomaniju i slične nepodopštine.</p>
<p>Konačno, umirovljenici, nezaposleni i većina ruralnog stanovništva, što čini oko dva milijuna ljudi, zbog slabe kupovne moći, a vremena imaju na pretek, mogu ići u svako doba dana i noći u trgovinu i – šetati. Nadalje, većina zaposlenih radi pet dana u tjednu pa subotom mogu kupovati do iznemoglosti.</p>
<p>I molim sve one koji su u ovim raspravama bili neobjektivni i nisu imali osjećaja za svoga bližnjega da javno priznaju da su naši biskupi radili za malog čovjeka, a ne za svoje cehovske interese.</p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ Županja</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jedno od najvažnijih obilježja demokracije jest pravo na rad </p>
<p>Čitajući Vjesnik od 5. siječnja o problemima građana da kupe svježe namirnice (u prvome redu kruh i pecivo) i redovima s više od stotinu kupaca koji su čekali na ulici da dođu na red (po vjerojatno ne idealnoj temperaturi) bio sam ponukan da napišem ovo pismo. </p>
<p>Već dvanaestak godina gospodari smo u svojoj kući i svakako se dičimo mnogim progresivnim promjenama koje su se dogodile u Hrvatskoj. Ako bude sreće i pameti, eto nas i u EU za nekoliko godina.</p>
<p>Uz sva poznata i vidljiva obilježja demokracije (slobodni izbori, pravo glasa, nezavisni mediji itd.) jedno od najvažnijih obilježja demokracije jest: pravo na rad! Nema demokracije u kojoj svaki član zajednice nema zajamčeno pravo na rad. No, ako mi država zabranjuje da radim nedjeljom, praznikom, na Božić, Novu godinu, moj rođendan ili.. bilo koji drugi dan u godini kad želim raditi, onda nešto nije u redu u toj i takvoj državi. </p>
<p>Ukoliko moj poslodavac ne želi raditi u određene dane, u tom slučaju ja ću za taj dan ipak biti plaćen. Pitanje je što s vlasnicima malih trgovina koji imaju dvoje, troje zaposlenih i koji žele raditi nedjeljom? Tko je i u ime koga odlučio da nedjelja ne bude radni dan? Da li je to Crkva, Vlada ili netko treći?</p>
<p>Pitanje nije formalno, zna se da vlada donosi takve odluke, ali pod čijim snažnim lobiranjem se donijela takva odluka? Ako je takva odluka donesena zbog pritiska Kaptola (rad nedjeljom znači proporcionalno manji broj vjernika u crkvi iako je taj smanjeni postotak beznačajan), onda je to flangrantno kršenje osnovnog principa o nezavisnosti države i Crkve. Možda sam ja u krivu, možda nema nezavisnosti državne politike od crkvene politike.</p>
<p> Naravno da državni dužnosnici mogu biti vjernici i prakticirati osnovne principe vlastite vjere u privatnom životu, ali kao dužnosnici Hrvatske oni moraju biti nepristrani bez obzira na vlastiti religijski svjetonazor. U suprotnom, možemo zamoliti Hrvatski sabor da donese amandman Ustava RH u kojem bi jednostavno stajalo da je Hrvatska katolička zemlja u kojoj će osnovni zakon biti katolički principi i svjetonazori.</p>
<p>Naravno, tada bismo govorili o teokratskoj državi, a ne o demokraciji.</p>
<p>Ako je država ozbiljna i želi zaštititi zaposlene u sferi radnih odnosa, onda je jedina briga države da osigura da svaki zaposleni pojedinac nakon 40-satnog radnog tjedna ima zajamčen barem jedan dan odmora (koji može biti nedjelja, ali može biti bilo koji dan u tjednu zavisno od prirode radnog procesa, preferencija i sl.).</p>
<p> Drugo, država mora osigurati da nitko ne može biti prisiljen da radi više od 40-satnog radnog tjedna osim ako sam volontira te da radni dan niti pod kojim uvjetima ne može biti dulji od 12 sati (normalni radni dan + prekovremeni rad koji se placa 150 posto normalne satnice). Fascinirajuće je kako se sindikati ne dižu na noge, ali vjerojatno su sindikati još uvijek u socijalističkom »modu« i nemaju »senzibilnost« za takve stvari, što je još jedan dokaz koliko kaskamo za suvremenim svijetom u području radnih odnosa.</p>
<p>I na koncu zar doista mislimo da je samohranim majkama puno važnije prisustvovati misi u crkvi nego imati novac za prehranu svoje djece? Ako da, onda imamo ono što smo i zaslužili, a ako ne, onda je vrijeme da Vlada pod hitno ukine besmislenu monstruoznu odluku o zabrani rada nedjeljom čija svrha je ionako politikantsko dodvoravanje onima kojima takvo dodvoravanje nije iskonski potrebno.</p>
<p>IVO MIMICA Portland, Oregon SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ugljični monoksid iz neispravnog bojlera ugušio troje studenata</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Troje studenata, dva mladića i jedna djevojka pronađeni su u ponedjeljak pola sata prije ponoći mrtvi u suterenskom stanu na Kraljevcu 8. Uzrok smrti je gušenje ugljičnim monoksidom iz neispravnog bojlera u kupaonici.</p>
<p>Na tijelima bračnog para Davorke Glavačević (24) i Slavena Skoke (26) iz Slavonskog Broda te njihovog prijatelja Borisa Jukića (23) koji su bili podstanari u stanu u kojem su se ugušili nije bilo vidljivih znakova nasilja. </p>
<p>Pronađeni su mrtvi u stanu nakon što je policija zajedno s vatrogascima provalila u stan, a na poziv Jukićeve djevojke koja ga cijeli dan nije mogla dobiti na mobitel. Nakon ulaska u stan policija je troje mrtvih zatekla u pidžamama u dnevnom boravku te se pretpostavlja da su se ugušili u snu. </p>
<p>Pregledom mrtvih tijela uočeni su karakteristični znakovi koji upućuju na smrt trovanjem ugljičnim monoksidom, što je potvrđeno i očevidom kojeg su, pored ekipe za očevide PU zagrebačke, obavili dežurni istražni sudac Županijskog suda Aleksandar Zunder te zamjenik Državnog odvjetnika. Pregledom, pak, plinskih instalacija utvrđen je kvar na plinskom bojleru u kupaonici na kojem je zamijećena slaba protočnost i povećana koncentracija ugljičnog monoksida pa se stoga gotovo u potpunosti smatra kako je uzrok smrti gušenje plinom.</p>
<p>Ugljični monoksid je plin bez boje i mirisa, te ga je nemoguće osjetiti u zraku. </p>
<p>Nakon što ga osoba udahne plin se u krvi veže s hemoglobinom i djeluje vrlo brzo i već kod koncentracije od samo 0,4 posto u zraku u prostoriji u kojoj se boravi kod čovjeka izaziva smrt. Osobe koje pak i osjete simptome trovanja te posumnjaju na prisutnost plina, ustaju iz stolice ili kreveta i refleksno kreću prema prozoru ili vratima, čineći pritom kobnu pogrešku. Kako je riječ o plinu, lakši je od zraka te se uglavnom zadržava u višim dijelovima prostorija. Osoba koja se ustane upravo glavom dolazi u dio bogatiji plinom te već nekoliko udisaja dovodi do gušenja i smrti. Ne čudi stoga podatak da je većina ugušenih osoba tijelima okrenuto upravo u smjeru prozora ili vrata, do kojih nažalost nisu stigli. No, osobe koje spavaju u prostoriji u kojoj je prisutan ugljični monoksid, jednostavno se uguše u snu, kao što je i slučaj s troje ugušenih studenta, koji su prema nekim procjenama mogli biti mrtvi i 24 sata prije dolaska policije.</p>
<p>Na mjesto tragedije stigla je i ekipa »Gradske plinare«, a pregledom stana utvrđen je kvar na bojleru.</p>
<p>Kako smo doznali u Gradskoj plinari, u svakoj se zgradi nakon postavljanja plinskih instalacija i uređaja, svakih sedam godina mijenja plinomjer te se kontroliraju instalacije. Tako će se vjerojatno naknadno utvrđivati i kako je takvoj kontroli promakao neispravni bojler u kupaonici koji je ugušio troje mladih studenata. </p>
<p>Mladen Bokulić i Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Baraba osumnjičen za ubojstvo supruge i rođaka</p>
<p>Zagrebačka policija u ponedjeljak je dovršila kriminalističku obradu koja je započela još u vrijeme SFRJ, zbog nestanka Nataše Vučković - Sokolčić, a trajala je punih 14 godina. Obrada se u međuvremenu bila proširila i na nestanak dvadesetrogodišnjeg Franje Vrčkovića, koji je nestao 21. ožujka 2000. godine, da bi u ponedjeljak rezultirala uhićenjem Ivana Sokolčića (58) zvanoga Baraba, supruga nestale Nataše, i daljnjeg rođaka nestalog Vrčkovića, te kaznenom prijavom protiv njega zbog sumnji da je ubio dvoje nestalih iz koristoljublja</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Zagrebačka policija u ponedjeljak je dovršila kriminalističku obradu koja je započela još u vrijeme SFRJ, zbog nestanka Nataše Vučković - Sokolčić, a trajala je punih 14 godina. Obrada se u međuvremenu bila proširila i na nestanak dvadesetrogodišnjeg Franje Vrčkovića, koji je nestao 21. ožujka 2000. godine, da bi u ponedjeljak rezultirala uhićenjem Ivana Sokolčića (58) zvanoga Baraba, supruga nestale Nataše, i daljnjeg rođaka nestalog Vrčkovića, te kaznenom prijavom protiv njega zbog sumnji da je ubio dvoje nestalih iz koristoljublja. </p>
<p>Sokolčića je u ponedjeljak policija prepratila dežurnome istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, Aleksandru Zunderu, koji mu je nakon ispitivanja, u kojemu je Sokolčić porekao djela za koje ga se tereti, odredio 48-satno zadržavanje. </p>
<p>U kaznenoj prijavi koju su policajci Odjela općega kriminaliteta PU zagrebačke, podnijeli Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Sokolčića se tereti i prema dva različita kaznena zakona. Naime, budući je u vrijeme navodnog počinjenja prvoga ubojstva na snazi još bio »stari« kazneni zakon, Sokolčića se tereti za ubojstvo iz koristoljublja za koje je zapriječena minimalna kazna od 10 godina ili zatvor od dvadeset godina. Za drugo, pak, djelo, navodno ubojstvo Vrčkovića, kaznena prijava je podnesena zbog teškog ubojstva iz koristoljublja, za koje »novi« KZ predviđa kaznu od minimalnih osam godina do kazne dugotrajnog zatvora. U prijavi policija sumnjiči Sokolčića da je krajem prosinca 1989. godine iz koristoljublja, zadavio svoju suprugu Natašu, te njezino tjelo prenio u automobil, a zatim ga odvezao te zakopao na nepoznatoj lokaciji, negdje između Zaprešića i Gubaševa. </p>
<p>U istoj prijavi osumnjičenoga se tereti da je 21. ožujka 2000. godine, na cesti Stupnički Obreš - Kerestinec, susreo svojega daljnjega rođaka, Franju Vrčkovića (23), te mu ponudio prijevoz. Kada je mladić ušao u automobil, navodi se u prijavi, Sokolčić ga je odvezao na nepoznatu lokaciju gdje ga je usmrtio hicem iz pištolja, te mu tijelo zakopao negdje na području Jankomirskog mosta. No, niti jedno od dva tijela nikada nije pronađeno, pa je pitanje koliko će stvarno dokaza u ovome postupku imati Županijsko državno odvjetništvo.</p>
<p>Kako pak neslužbeno doznajemo, najjači argument koji je tužiteljstvu dostavila policija navodno je iskaz sina Ivana Sokolčića, Mladena, inače registriranog ovisnika o drogama, koji je policiji ispričao da je njegov otac zbog novca 1989. godine ubio njegovu maćehu, a deset godina kasnije i njegovog daljnjeg rođaka. Premda je Sokolčić zbog sumnje da je oteo i ubio Franju Vrčkovića, pod istragom bio još od ožujka 2000. godine, tek u nedjelju je tužiteljstvo zatražilo njegovo uhićenje. </p>
<p>Glasnogovornica PU zagrebačke, Gordana Vulama, s kojom smo telefonski razgovarali u ponedjeljak navečer, rekla je da nam zbog interesa istrage može dati samo najosnovnije informacije, te nas radi drugih informacija uputila na nadležno državno odvjetništvo. Ono bi, pak, u narednih 48 sati Županijskom sudu u Zagrebu trebalo dostaviti istražni zahtjev, na osnovi kojega bi osumnjićenoga Sokolčića trebao ponovno ispitati drugi istražni sudac, koji će odlučiti i o pritvaranju osumnjićenoga.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Opljačkane tri kladionice </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – U ponedjeljak je policija zabilježila tri pljačke poslovnica sportskih kladionica.</p>
<p>Prva pljačka dogodila se u 13,45 sati, kada je maskirani razbojnik naoružan pištoljem upao u poslovnicu »Stanley beta«, kladionice u Argentinskoj ulici, i njime zaprijetio zaposlenici M. D. (24). Ona mu je predala 16.000 kuna, a on je .</p>
<p>Oko 17,40 sati nemaskirani razbojnik prijeteći pištoljem opljačkao je poslovnicu »Prve sportske kladionice« u Martićevoj ulici, kada je zaposlenica D. M. (31) tamo bila sama. Šteta je oko 12.600 kuna.</p>
<p>Treća pljačka dogodila se oko 18,25 sati u poslovnici »Stanley beta« u Budakovoj ulici, gdje je maskirani razbojnik naoružan pištoljem zaprijetio zaposlenici D. S. (31).</p>
<p> Šteta je oko 10.900 kuna. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Na divljem odlagalištu pronađene otrovne kemikalije </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Na divljem odlagalištu otpada u Vrtnom putu na Žitnjaku u utorak su pronađene veće količine vrlo opasnih tvari.</p>
<p>O pronalasku otrovnih tvari policiju i Ministarstvo za zaštitu okoliša obavijestio jeCentar za obavješćivanje te je na mjesto pronalaska odmah upućena ekipa za očevide PU zagrebačke te inspketori i ravnatelj Toksikološkog zavoda dr. Franjo Plavšić. </p>
<p>Na odlagalištu je pronađeno desetak boca kemikalija »trietrololomina« i »propilena« te dvadesetak kanti epoksilnih smola talijanske proizvodnje koje su nakon očevida preuzeli radnici »Čistoće«.</p>
<p>Podsjetimo, i u subotu je također pronađena veća količina otrovnih tvari koju je nepoznata osoba odložila ispod Mosta mladosti. Tamo su, pak, pronađene boce s »magnezij-nitratom«, »kalij-bromidom«, zatim »klorometan«, »propanol« te »ugljikotetraklorid« i »izoktan«.</p>
<p>U oba slučaja proneđene tvari su izuzete i odvedene na daljnje ispitivanje, dok se za počiniteljima traga.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pucao u oca i sina zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa</p>
<p>SPLIT, 6. siječnja</p>
<p> – Zbog dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom u utorak je dežurnom istražnom sucu splitskog Županijskog suda doveden S. P. (28) iz Krapinskih Toplica, a zaradio je i prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira te prekrašaja iz Zakona o oružju.</p>
<p>Osumnjičeni se, naime, u ponedjeljak oko 11 sati u Podstrani u Ulici Ivana Paštarića Poljičanina zbog imovinsko-pravnih odnosa potukao s K. P. (23) iz Podstrane. </p>
<p>Kada je K. P. u pomoć pozvao svog oca M. P. (56), osumnjičeni je iz svog automobila uzeo pištolj i ispalio hitac u smjeru oca i sina, no nikoga nije ozlijedio.</p>
<p> Uskoro je pozvana policija koja je uhitila S. P. i privela ga u postaju na kriminalističku obardu, dok su otac i sin zaradili prekršajen prijave zbog remećenja javnog reda i mira.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Djevojka čiji su organi donirani poginula u »golfu« koji je vozila sedamnaestogodišnjakinja</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 6. siječnja</p>
<p> – Sedamnaestogodišnja Andrijana Sedlaček iz Rešetara preminula je u ponedjeljak u slavonskobrodskoj Općoj bolnici podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je zadobila u prometnoj nesreći na Sivestrovo. </p>
<p>Prema podacima koje smo dobili iz brodsko-posavske policijske uprave, ova se prometna nesreća dogodila prošle srijede oko 15 sati u Ulici Vladimira Nazora u Rešetarima. </p>
<p>Toga je popodneva, Andrijanina sedamnaestogodišnja prijateljica, čiji identitet policija nije htjela otkriti, iako je maloljetna i nema položen vozački ispit, sjela za upravljač osobnog automobila marke »vw golf«. S njom se povezla i Andrijana koja je sjela na mjesto suvozača. </p>
<p>Međutim, zbog neiskustva i neprilagođene brzine, mlada je vozačica u blagom zavoju izgubila kontrolu nad upravljačem pa je vozilo prešlo na suprotni kolnički trak. </p>
<p>Automobil je proklizao cestom te je sa kolnika sletio na kolni ulaz kuće na kućnom broju 73 gdje se prednjim dijelom zaletjelo u prednji bočni dio parkiranog automobila marke »renault«. </p>
<p>Od snažnoga udarca, »golf« u kojem su bile djevojke, odbio se od parkiranog vozila te se zaustavio zabivši se u metalnu dvorišnu ogradu na istom kućnom broju. </p>
<p>Obje su sedamnaestogodišnjakinje zadobile višestruke teške tjelesne ozljede te su prevezene u Opću bolnicu u Slavonskom Brodu. I dok se stanje mlade vozačice stabilizira, njezina je prijateljica Andrijana, nakon četiri dana borbe za život, preminula u ponedjeljak oko pola sata nakon ponoći. </p>
<p>Istga dana u popodnevnim satima, predstavnici Opće bolnice «Dr. Josipa Benčevića» u Slavonskome Brodu održali su izvanrednu konferenciju za novinare u kojoj su izvjestili kako je bolnički stručni tim za eksplantaciju uspješno obavio svoju prvu eksplantaciju organa koja je omogućila spašavanje tri ljudska života.</p>
<p>Iako u bolnici nisu htjeli govoriti o identitetu osobe čiji su organi darovani, može se pretpostaviti da je riječ o spomenutoj djevojci jer su liječnici na konferenciji za novinare naglasili kako se radilo o «maloljetnoj djevojci iz okolice Nove Gradiške koja je preminula pola sata nakon ponoći od ozljeda zadobivenih u teškoj prometnoj nesreći, čiji su roditelji pristali na darovanje organa».Ovaj je složen i zahtjevan zahvat u ponedjeljak u bolnici obavljen uz pomoć liječnika specijalista iz Zagreba.</p>
<p>Prim. dr. Josip Jelić, koordinator za eksplantaciju u brodskoj bolnici objasnio je kako su organi nakon eksplantacije prevezeni u bolničke ustanove u Zagrebu po strogo propisanim uvjetima. </p>
<p>Brodski su liječnici istaknuli kako su roditelji nesretne djevojke ljudi velikog srca koji su pristali na darovanje organa njihove kćeri ukoliko ona umre. </p>
<p>Na taj su način spašeni životi pedesetpetogodišnjem Splićaninu kojemu su presađena jetra, tridesettrogodišnjoj Zadranki kojoj su presađeni gušterača i jedan bubreg, dok je drugi bubreg presađen pedesetogodišnjem Karlovčaninu koji je jedanaest godina bio na dijalizi. </p>
<p>Ravnatelj brodske bolnice dr. Davorin Đanić ocijenio je kako je uspješno obavljena prva eksplantacija bitan iskorak brodskoga zdravstva, koji potvrđuje visoku razinu stručnosti, ali i suvremene opremljenosti bolnice. </p>
<p>Inače, u Hrvatskoj trenutačno na darovanje organa čeka 920 ljudi, od čega ih najviše, čak 850, čeka na bubreg. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Proficio kupio 26,09 posto Iskon Interneta</p>
<p>Nekadašnji PIF rješava se nelikvidnog portfelja i okreće ulaganju u medije</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Bivši zatvoreni investicijski fond Expandia, koji od srpnja 2003. godine posluje pod imenom Proficio d.d. postao je suvlasnikom Iskon Interneta, izvijestila je Varaždinska burza, u čiju JDD kotaciju su uvrštene dionice Proficija.</p>
<p>Naime, Proficio je 30. prosinca prošle godine kupio 111.866 dionica Iskon Interneta d.d., koje čine 26,09 posto udjela u temeljnom kapitalu (koji pak iznosi 42,87 milijuna kuna), odnosno isto toliko razmjernog broja glasova na skupštini najvećeg privatnog davatelja Internet usluga (ISP) u Hrvatskoj.</p>
<p>Iskon Internet osnovao je 1997. godine tada 26-godišnji Damir Sabol, koji je iz podruma Zagrepčanke spojio prvih nekoliko korisnika na Internet. Dozvolu za pružanje internetskih usluga dobio je godinu kasnije. Lani je Iskon Internet proslavio pet godina rada, tijekom kojih je odigrao značajnu ulogu u razvijanju Internet poslovanja i sadržaja u Hrvatskoj.</p>
<p>Početkom 2000. američki Adriatic Net Investors iz Texasa ulaže u Iskon pet milijuna dolara, a krajem iste godine još 6 milijuna dolara ulaže Dresdner Kleinwort Benson Private Equity.</p>
<p>Godine 2001. Iskon Internet postaje vlasnikom 75 posto dionica E-toursa, izlazi prvi broj njihova tiskanog Klik magazina, a zajedničkim ulaganjem sa slovenskim EONom, osnovan je Eon d.o.o., prvi domaći davatelj usluga sigurnog Internet poslovanja, CASP. Nakon toga, Iskon Internet i Sanoma Magazines International B.V., fond Adriatic Net Investors Ltd. i Vladimir Tomić osnivaju tvrtku Sanoma Magazines Zagreb d.o.o., koja se bavi izdavanjem časopisa. (Klik magazin, Story, Elle).</p>
<p>Ojačan američkim i njemačkim kapitalom, Iskon Internet ostvario je, navode u tvrtki, najveći rast u području internetskih usluga među svim tranzicijskim zemljama, te je do danas prerastao u kompaniju sa 150 zaposlenih. Prema podacima za 2002. godinu, Iskon Internet držao je 17,3 posto hrvatskog tržišta Internet usluga (HTnet 61,7 posto). Danas, kako navode u tvrtki, portal www.iskon.hr dnevno bilježi više od 72.000 posjetitelja, te preko 650.000 otvaranja stranica.</p>
<p>Prema podacima iz devetomjesečnog izvješća, najveći pojedinačni dioničar Proficija je austrijski Erste Bank (19,1 posto), dok Raiffeisen Bank na zajedničkom skrbničkom računu drži 9 posto, američki AIM invest ima 8,19 posto, a budimpeštanski Adria Omega Kft. 5,32 posto. Uz brojne druge dioničke udjele (stečene u kuponskoj privatizaciji dok se zvao Expandia), Proficio je najveći pojedinačni vlasnik zagrebačke tvornice Elka, koja će uskoro oglasiti na prodaju svoju kabelsku industriju i baviti se ulaganjima i upravljanjem. Proficiova povezana društva su turistička tvrtka Pakoštane i Luksuzne vile Istre. U prvih devet mjeseci Proficio je ostvario 17,75 milijuna kuna prihoda, te 558.000 kuna dobiti.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska treba bolje iskoristiti turistički planinski potencijal</p>
<p>U studiji stoji da je potrebno analizirati sve mogućnosti povezivanja obalnog turizma s kontinentalnim planinskim područjima kako bi se turistima koji provode odmor na obalnim odredištima omogućio doživljaj planinskih pejzaža i osvježavajuće klime / Kao primjere se, među ostalim, navodi povezanost Kvarnera i Risnjaka, Kornata i Velebita, Dubrovnika i Snježnice</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Procjenjuje se da je proteklog vikenda na skijanje u inozemstvo otišlo više od 100.000 hrvatskih građana, ukupno će ih na zimovanje izvan državnih granica od 180.000 do 200.000. Pomnožimo li tih 200.000 s prosječnih (minimalnih) 3000 kuna koliko će za zimovanje svaki u prosjeku potrošiti, dolazimo do respektabilne svote, što je mogla biti potrošena i kod nas.</p>
<p>Međutim, sada, početkom siječnja hrvatske su planine prazne i temeljito neiskorištene. Skijaške staze ovise o prirodnom snijegu, pa zjape prazne (iako temperature dozvoljavaju izradu umjetnog snijega). Sljeme ima topove za izradu snijega, ali nema vode, a Bjelolasica nema čak ni tehniku za proizvodnju umjetnog pokrivača. U ovom trenutku, dakle, zimska sezona i ponuda na hrvatskim planinama uglavnom nisu vrijedne spomena.</p>
<p>Bivše Ministarstvo turizma još je 2002. godine pokrenulo istraživačku studiju, koja je i u početnom stupnju pokazala da hrvatski zimski turizam ima perspektivu. Hrvatska se ne mora isključivo oslanjati na razvoj zimskih sportova, već bi se mogla bolje iskoristiti blizina mora i planinskih masiva.</p>
<p>U istraživanju »Razvoj zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj« stoji da je potrebno analizirati sve mogućnosti povezivanja obalnog turizma s kontinentalnim planinskim područjima kako bi se turistima koji provode odmor na obalnim odredištima omogućio doživljaj planinskih pejzaža i osvježavajuće klime. Kao primjere se navodi povezanost Kvarnera i Risnjaka, Kornata i Velebita, Dubrovnika i Snježnice.</p>
<p>Glavni cilj spomenutog istraživanja je ocjena realnih mogućnosti za buduće izgradnje, opremanje i iskorištavanje ovdašnjih zimskih centara, odnosno opravdanosti takvih ulaganja. Imamo oko 10.000 četvornih kilometara planinskih terena što se protežu paralelno s obalom. Visine tih planina dovoljne su za osmišljavanje i zimskih pogotovo ljetnih sadržaja.</p>
<p>Niz planina već ima solidno razvijenu mrežu cesta i putova, a postoje i markirane staze za planinarenje. U podnožju su gradovi, što je preduvjet za brži razvoj zimskog turizma. Do sada je obrađeno šest lokaliteta, pred završetkom su još četiri, tako da, prije konačnog zaključka, preostaje obraditi zadnje četiri lokacije (Papuk, Sveta Gera - Ozalj, Bjelolasica, Baške Oštarije - Karlobag).</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nastavljeno smanjenje broja zaposlenih </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskoj je u studenome prošle godine bilo 1.360.176 ukupno zaposlenih, što je 0,5 posto ili 6190 osoba manje nego u mjesecu prije, najnoviji su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Time se, treći mjesec za redom, nastavlja pad broja zaposlenih. </p>
<p>U rujnu je, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskih kretanja, zabilježeno smanjenje zaposlenosti za 0,6 posto u odnosu na mjesec ranije, a potom u listopadu za 0,5 posto.</p>
<p>U hrvatskim poduzećima, odnosno u pravnim osobama u studenome je bilo 1.055.763 zaposlenih ili 0,4 posto manje nego u listopadu.</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem studenoga u Hrvatskoj su bile zabilježene 316.952 nezaposlene osobe, što je 1,5 posto ili 4639 osoba više nego u listopadu.</p>
<p>Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj povećala se sa 18,6 posto u listopadu na 18,9 posto u studenome 2003. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Smanjene zalihe industrijskih proizvoda za 1,81 posto</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj na kraju studenog prošle godine bile su za 1,81 posto manje u odnosu na stanje zaliha na kraju listopada, objavio je Državni zavod za statistiku.</p>
<p>Stopa promjena na međugodišnjem razdoblju (studeni prošle prema studenom 2002. godine) pokazuje pad zaliha od 4,2 posto.</p>
<p>Najveći rast zaliha u sklopu prerađivačke industrije na mjesečnoj je razini zabilježen kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava - za 182,3 posto. U proizvodnji hrane i pića zalihe su smanjene za 0,9 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda 42 posto te u proizvodnji tekstila 40,1 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poljska privukla 5,5 milijardi dolara stranih ulaganja</p>
<p>VARŠAVA, 6. siječnja</p>
<p> - Poljska je lani privukla 5,5 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja, dok je godinu ranije njihov iznos premašio šest milijardi, procjena je poljske Agencije za informacije i strana ulaganja.</p>
<p>Prema riječima ravnatelja Agencije Andrzeja Zdebskog, manji dotok inozemnog kapitala posljedica je gospodarske situacije u zemlji te većih aktivnosti i konkurentnosti ostalih država u regiji.</p>
<p>Inozemni ulagači, pak, ističu da je poslovno okruženje u Češkoj i Mađarskoj mnogo povoljnije nego u Poljskoj. »Ostane li tako, postoji ozbiljna prijetnja da će kompanije češće ulagati u susjedne zemlje«, upozorio je Michalis Maichael, direktor Synovatea, kompanije koja izračunava barometar ulagačkog raspoloženja među inozemnim kompanijama.</p>
<p>Poljska, primjerice, ima manje autocesta od Mađarske i Češke. </p>
<p>»Ne treba zaboraviti našu važnu prednost – pristup moru«, napomenuo je Zdebski. Strani ulagači, ističe on, percipiraju Poljsku kao zemlju s bolje obrazovanim menadžerima nego što je to slučaj u okolnim zemljama, te kao zemlju s nižim troškovima rada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Korporativni porezi u Češkoj najveći u srednjoj i istočnoj Europi </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Češke tvrtke plaćaju jedan od najviših poreza u srednjoj i istočnoj Europi, a od deset zemalja koje ove godine trebaju ući u Europsku uniju, veće poreze nego u Češkoj plaćaju samo poduzeća na Malti. </p>
<p>No većina sadašnjih članica EU ima veće poreze nego češka poduzeća, a konzultantska tvrtka Ernst & Young koja je napravila procjenu smatra da će i sadašnje članice EU morati »nešto učiniti« s visokim porezima.</p>
<p>Češke tvrtke, primjerice, plaćaju visoko socijalno i zdravstveno osiguranje, koje je, zajedno s Belgijom, najviše u Europi. </p>
<p>Prema mišljenju Jana Čapeka iz Ernst & Younga, to je problem koji će češkim tvrtkama otežati konkurentsku bitku, a u slučaju velikih razlika mogao bi odvratiti i inozemne ulagače. </p>
<p>Češka, naime, ima visoke porezne stope, ali nudi i brojne porezne olakšice i otpis poreza, što smanjuje ukupno plaćene poreze. I dok je nominalni porez 31 posto, efektivni porez kreće se, prema procjenama, oko 24 posto, što je približno na razini susjednih zemalja. </p>
<p>Veće poreze, prema tome, plaćaju samo Poljska i Malta, a neke zemlje uvele su i tzv. regionalne poreze. Tako, primjerice, Mađarska ima poreznu stopu od 18 posto, ali tvrtke ujedno plaćaju i dva posto poreza na promet, pa tamošnje velike tvrtke plaćaju veći porez nego kad bi bile u Češkoj i imale 31-postotnu poreznu stopu.</p>
<p>Na visinu poreza u Češkoj utjecat će i ulazak u Europsku uniju. Češka poduzeća tada neće moći, primjerice, otpisati investicije u prvoj godini od 10 posto ukupnog iznosa ulaganja, ali će tvrtke kćeri plaćati manji porez. Visinu poreza uvjetovat će i investicijski poticaji. Država daje tvrtkama dotacije za radna mjesta, pa se time plaćeni porez opet smanjuje, u slučaju Češke na 17 posto. No, poticaje ne dobivaju svi, a Europska unija pokušat će ih ograničiti.</p>
<p>Prema analizi Ernst & Younga Češka je u 2003. imala poreznu stopu od 31 posto, dok je predviđena porezna stopa do 2006. godine 24 posto. Slovačka je imala stopu od 25 posto, ali je od 1. siječnja uvela jedinstvenu stopu od 19 posto. Mađarska stopa bila je 18 posto (u 2006. godini 12 posto), a Poljska je imala stopu od 27 posto (u 2006. računa sa 19 posto).</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Udvostručena cijena čelika, zlato skuplje 20 posto</p>
<p>U 2003. godini cijena nikla povećana za 135 posto, cijena olova porasla je 75 posto, kositar je poskupio 56 posto, bakar 52 posto, cink 35 posto, a aluminij 19 posto / Cijena platine porasla je 36 posto, srebra 27 posto, a unce zlata 20 posto / Prošle je godine cijena soje skočila čak 40 posto, dok je pšenica poskupjela 16 posto / Cijena paladija pala za 16 posto</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Većina robnih tržišta i prošle je godine ostvarila spektakularan rast vrijednosti roba. Godina 2003. bila je godina rastuće potražnje i relativno niske ponude roba. Kako su njihove cijene istaknute uglavnom u dolarima, pad vrijednosti američke valute pridonio je njihovu pojeftinjenju pri kupnji u eurima, jenima ili funti. Trgovanje robama pružalo je i lani solidne mogućnosti zarade, poglavito jer su prinosi na obveznice ili dionice bili bitno manji.</p>
<p>Vrijednost kukuruza porasla je četiri posto, na 2,46 dolara po bušelu. Cijena pšenice porasla je 16 posto, na 3,77 dolara po bušelu, dok je cijena soje lani skočila za čak 40 posto, na 7,94 dolara po bušelu.</p>
<p>Iako se radi o sličnoj vrsti proizvoda, nejednak rast njihove cijene ovisio je o potražnji i to primarno kineskoj. Procjenjuje se da će Kina u 2004. godini uvesti rekordnih 808 milijuna bušela soje, što će biti dostatno za podmirenje 50 posto domaće potrošnje.</p>
<p>S druge strane, Kina je neto izvoznik kukuruza, dok na svjetskim burzama ne kupuje niti prodaje pšenicu.</p>
<p>Utjecaj Kine bio je ključan i pri prošlogodišnjem formiranju tržišnih cijena većine metala. Kina je, naime, najveći svjetski potrošač bakra, kositra, cinka, platine, čelika i željezne rudače, a ti metali ostvarili su u pravilu rekordni porast cijene. Kina je i drugi po važnosti potrošač aluminija i olova u svijetu.</p>
<p>Cijena tone olova porasla je tijekom prošle godine čak 75 posto, na 740 dolara, cijena kositra za 56 posto, na 6565 dolara po toni, cijena bakra je porasla 52 posto, na 2320 dolara po toni, cijena cinka skočila je lani 35 posto, na 1008 dolara po toni, dok je cijena aluminija porasla 19 posto, završivši godinu na razini od 1592,5 dolara po toni.</p>
<p>Najveći prošlogodišnji rast zabilježio je nikal, čija je cijena porasla 135 posto, a krajem 2003. godine tona nikla stajala je 16.650 dolara. Analitičari očekuju da će u 2004. godini na tržištu vladati određeni manjak toga metala, koji se najviše koristi u proizvodnji nehrđajućeg čelika. Cijena čelika (toplo valjanoga) lani se udvostručila, sa 200 na oko 400 dolara po toni. Analitičari, inače, očekuju i u 2004. godini daljnji rast cijena metala i poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Cijena zlata je u 2003. godini porasla oko 20 posto, a sve više investitora iskazuje interes za kupnjom zlata. Ono kontinuirano dobiva na vrijednosti još od rujna 2001. godine, iako ga je u razdoblju prije toga većina investitora jednostavno izbjegavala. I dok je unca zlata 1999. godine stajala 250 dolara, krajem 2003. godine vrijedila je 400 dolara. Takvome rastu cijene zlata pridonijelo je i drastično slabljenje dolara.</p>
<p>Cijena srebra porasla je tijekom prošle godine 27 posto, na 5,91 dolar po unci, a vrijednost platine porasla je 36 posto, na 812 dolara po unci.</p>
<p>Među rijetkim gubitnicima u 2003. godini nalazi se paladij, čija je cijena pala za 16 posto, na 195 dolara po unci.</p>
<p>Najtraženija sirovina lani je bila nafta. Vrijednost barela sirove nafte u Londonu početkom 2003. godine iznosila je 30 dolara, a nakon američko-britanskoga svrgavanja iračkog režima pala je na 23 dolara po barelu. Nakon što je OPEC smanjio proizvodne kvote, barel nafte opet se prodaje po cijeni od oko 30 dolara.</p>
<p>Prosječna cijena barela OPEC-ove nafte u prošloj godini bila je 28,1 dolar, dok je u 2002. godini prosječna cijena iznosila 24,36 dolara. Lani je, dakle, prvi put cijena OPEC-ove nafte bila iznad ciljanog raspona od 25 do 28 dolara, što znači da bi članice OPEC-a trebale razmotriti povećanje proizvodnih kvota, no iz OPEC-a zasad nema takvih najava.</p>
<p>Nestabilnost u zemljama proizvođačima nafte, poput Iraka, Venezuele i Nigerije, pridonijela je, inače, povećanju prosječne cijene sirove nafte na američkom tržištu u 2003. godini na 31 dolar po barelu, što je najviši godišnji prosjek u posljednjih 20 godina.</p>
<p>Analitičari procjenjuju da će u 2004. godini cijena nafte najmanje ostati na približno istoj razini, a velika je vjerojatnost i da će zbog rastuće potražnje i niskih svjetskih (osobito američkih) zaliha nafte i naftnih derivata ona i dodatno poskupjeti.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Manji PDV od 1. siječnja 2005., majkama trogodišnji porodni dopust, ukinuta radna obveza liječnicima </p>
<p>Hrvatski premijer je odgodu primjene smanjenja PDV-a obrazložio željom da se stvori »klima u kojoj će se tih tri do tri i pol milijarde kuna investirati u standard građana, a ne u profit trgovaca i poduzeća«/ Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker najavili uvođenje reda u državne financije, a jedna od mjera za to bit će i obnova Financijske policije / Iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji izbačene odredbe koje su smanjivale ili potpuno obustavljale isplatu prava za vrijeme pritvora ili zatvorske kazne / Lani je prvi put broj rođenih pao ispod 40.000, a umrlih je bilo više od 50.000 </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - PDV treba s 22 na 20 posto smanjiti 1. siječnja 2005. godine, zaključila je u ponedjeljak Vlada na svojoj prvoj sjednici u mandatu premijera Ive Sanadera. Naglasivši kako »ostaje pri jamstvu« da će se PDV smanjiti, premijer je odgodu primjene obrazložio željom da se stvori »klima u kojoj će se tih tri do tri i pol milijarde kuna investirati u standard građana, a ne u profit trgovaca i poduzeća«. »U Hrvatskoj smo naučili da ima dobrih ideja i namjera koje u primjeni nailaze na zapreke, pa će tako biti i u radu ove vlade. Tražim da ne posustanemo na preprekama i zajedno ih prevladamo«, rekao je Sanader članovima Vlade. »Želimo krenuti hrabro, ali taj korak treba ozbiljno pripremiti«, dodao je premijer. </p>
<p>To znači, objasnili su Sanader i ministar financija Ivan Šuker, uvođenje reda u državne financije. Jedna od mjera za to bit će i obnova Financijske policije, koju Sanader namjerava organizirati »prema uzoru na demokratske zemlje Zapada« jer način na koji je funkcionirala prije ukidanja »nije bio dobar«.</p>
<p>»Sigurni smo da sprječavanjem sive ekonomije i uvođenjem reda u naplatu poreza i doprinosa možemo stvoriti prostor za to«, ustvrdio je Šuker. Pritom se pozvao na naplatu PDV-a koja ne odražava porast potrošnje u turističkoj sezoni, pa je naplata PDV-a u srpnju manja nego u rujnu, a u trećem tromjesečju naplaćeno je 7,4 milijarde kuna PDV-a dok je u listopadu, studenome i prosincu naplaćeno 7,8 milijardi. Upozorio je i da je naplata PDV-a u siječnju najmanja u godini iako se tada plaća PDV za prosinac, u kojem je potrošnja povećana. </p>
<p>U izmjene Zakona o PDV-u uključena je odredba prema kojoj prekršaj čini i onaj tko PDV ne obračuna i onaj tko ga ne plati, pa za prekršaj više neće biti potrebne, kao u važećem zakonu, kumulativne okolnosti prema kojima je prekršaj činio samo onaj tko PDV nije ni obračunao niti platio. </p>
<p>Ministarstvima je, također, naloženo da žurno zatvore sve nepotrebne račune, jer je ustanovljeno da neka ministarstva imaju i do 26 računa u raznim bankama pa nitko ne zna koliko u određenom trenutku ima novca na svim računima. »Država ne može funkcionirati ako se u svakom trenutku ne zna koliko ima novca«, naglasio je Sanader priznavši da je to problem koji je i bivša vlada naslijedila od svojih prethodnika.</p>
<p>U prvo čitanje Vlada je Saboru uputila i izmjene zakona prema kojima će se majkama s troje ili više djece vratiti pravo na trogodišnji rodiljni dopust. »To je dio Vladina projekta kojim se vraćaju neka prava oduzeta ili smanjena za vrijeme protekle vlasti«, naglasila je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Izmjene tih triju zakona državni će proračun stajati 10 milijuna kuna, ukupno će svi oblici rodiljnih naknada stajati 370 milijuna kuna. Povećanje rodiljnih naknada razmotrit će se u sklopu priprema državnog proračuna za 2004. godinu, najavila je potpredsjednica Vlade. </p>
<p>Vlada je upozorila i na poražavajuće demografske podatke. Lani je prvi put broj rođenih pao ispod 40.000, a umrlih je bilo više od 50.000. Ako se taj trend nastavi, rekla je Jadranka Kosor, za pedesetak godina u Hrvatskoj će živjeti oko milijun stanovnika manje, pri čemu bi udio mladih bio tek 10,3 posto, a udio starih tri puta veći.</p>
<p>Vlada je donijela i Uredbu koja iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji izbacuje odredbe koje su smanjivale ili potpuno obustavljale isplatu prava za vrijeme pritvora ili zatvorske kazne. </p>
<p>Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala izmjene zakona po kojima se ni ove godine dužnosnicima i sucima plaće ne bi povećavale za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža. Sanader je to obrazložio socijalnom osjetljivošću Vlade. </p>
<p>Na inicijativu potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga, Vlada je ukinula i radnu obvezu liječnicima.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Liječničko nezadovoljstvo ugrožavalo zdravstvenu zaštitu</p>
<p>Ne uspostavi li se obećani socijalni dijalog i ne nastavi li se pregovarati o liječničkim zahtjevima - o povećanju plaća (dvije prosječne plaće za početnika i dvije i pol za specijaliste), o razumnoj cijeni liječničkih usluga, o primjerenom broju dana odmora, o slobodnim danima za edukaciju, o dostojnoj naknadi za prekovremeni rad, itd. - liječnici tvrde da će opet štrajkati</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – »Radna obveza je ukinuta, a doznajemo da će nas uskoro zbog toga pozvati u Vladu na razgovor«, rekao je Vjesniku dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, neposredno nakon što je na prvoj sjednici u ponedjeljak nova vlada donijela i dugoočekivanu odluku o ukinuću radne obveze. U ime »pomirbe« sa socijalnim partnerom, a što se i moglo očekivati s obzirom na neostvarene ciljeve za bivše vlade, Hrvatski liječnički sindikat stavio je štrajk na privremeno mirovanje. No, time priča o socijalnom sporu zbog kojeg je štrajk i počeo početkom prošle godine - nije dovršena. Babić otkriva da je osiguran prostor za sindikalnu akciju, bude li potrebna. Odnosno, ne uspostavi li se obećani socijalni dijalog i ne nastavi li se pregovarati o liječničkim zahtjevima - o povećanju plaća (dvije prosječne plaće za početnika i dvije i pol za specijaliste), o razumnoj cijeni liječničkih usluga, o primjerenom broju dana odmora, o slobodnim danima za edukaciju, o dostojnoj naknadi za prekovremeni rad, itd. - opet će štrajkati. »Liječnici pozdravljaju ukinuće radne obveze, uvedene još 14. veljače, što doživljavaju početkom ostvarenja predizbornih obećanja«, kaže Babić, koji je priopćenjem pozvao liječnike da nakon ukinuća obveze nastave obavljati svoje profesionalne obveze u interesu građana i pacijenata, ali i njih samih.</p>
<p>»Vjerujem u uspješnost socijalnog dijaloga i u njegov skori završetak, pa se nadam da neće biti potrebno aktivirati štrajk«, istaknuo je Babić. Dodao je da će, bude li potrebno, na njemu ustrajati do kraja. U obrazloženju odluke od ponedjeljka, ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang ocjenjuje da je upravo radna obveza ugrožavala kakvoću zdravstvene zaštite zbog nezadovoljnih liječnika te da je »nastavak pregovora o zahtjevima zdravstvenih djelatnika visoke stručne spreme jedini način da se postigne veći stupanj zdravstvene zaštite«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Babić: Ministar Andrija Hebrang obećao je izjednačenje plaća sudaca i liječnika</p>
<p>Načelno smo prihvatili Hebrangovo predizborno obećanje po kojem treba izjednačiti plaće sudaca i liječnika kako je bilo za vrijeme njegova prvog mandata, a drugo je pitanje kako će se to vremenski ostvariti / Strukovni ugovor ništa ne remeti, već dodatno uređuje specifičan zdravstveni sustav / Racionalizacija je moguća, ali ne na štetu pacijenata, nego edukacijom, tvrdi Ivica Babić</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivica Babić podrobnije je odgovorio Vjesniku na pitanja o nastavku socijalnog dijaloga, strukovnom kolektivnom ugovoru, glavnim problemima u zdravstvenom sustavu, stimuliranju kvalitetnog liječničkog rada te drugim aktualnim problemima.</p>
<p>• Hoćete li u nastavku pregovora ustrajati na povišici plaća liječnicima za 45 posto?</p>
<p>- Naši zahtjevi su, prvo, uspostavljanje socijalnog dijaloga, drugo, strukovni kolektivni ugovor, treće, zaštita stečenih prava i tek na četvrtome mjestu primjerena plaća. Gospodarsko je stanje takvo kakvo je, a najave nisu ohrabrujuće. Načelno smo prihvatili Hebrangovo predizborno obećanje po kojem treba izjednačiti plaće sudaca i liječnika kako je bilo za vrijeme njegova prvog mandata, a drugo je pitanje kako će se to vremenski ostvariti.</p>
<p>• Koliko ćete čekati na ostvarenje zahtjeva?</p>
<p>- Razumni ljudi se moraju uvažavati i biti spremni na kompromise, ali prerano je govoriti o pojedinostima.</p>
<p>• Tražite i strukovni kolektivni ugovor na koji bivša vlast nije pristala, bojeći se da će takve posebne ugovore tražiti i drugi...</p>
<p>- Nije riječ o tome, nego nije bilo političke volje za takav ugovor. Kako se promijenila vlast, nadam se da se promijenila i politika. Strukovni ugovor ništa ne remeti, već dodatno uređuje specifičan zdravstveni sustav.</p>
<p>• Što su gorući problemi u tom sustavu i kako se odražavaju na pacijente, zbog kojih i postoji?</p>
<p>- Razina intelektualnih usluga ovisi o zadovoljstvu onih koji ih pružaju. Za to treba osigurati motive, a to nisu samo plaće, iako su vrlo važne u potrošačkom društvu u kakvom živimo. U duhu tzv. irskog modela, treba poticati racionalizaciju u zdravstvu kao rezultat znanja, a ne restrikciju, odnosno kažnjavanje zbog potrošnje lijekova i pretraga iznad plana. Racionalizacija je moguća, ali ne na štetu pacijenata, nego edukacijom. Tko dobro zna struku, iste i bolje rezultate može postići znalačkim odabirom dijagnostike te jeftinijih terapijskih metoda i lijekova. Treba u tom smislu okupiti vlast i liječnike radi osiguranja sad nedostatnih kadrova i primjerenog materijalnog nagrađivanja.</p>
<p>• Znači li to i stimuliranje liječnika koji rade više i bolje?</p>
<p>- Svakako, ali prije svega onih, koji rade kvalitetno.</p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Predsjedniku Mesiću Povelja počasnog gosta Hvara</p>
<p>HVAR, 6. siječnja</p>
<p> – Turistička zajednica grada Hvara u ponedjeljak je na svečanosti u hotelu »Palaceu« u gradu Hvaru uručila predsjedniku Stjepanu Mesiću Povelju prvoga počasnog gosta Turističke zajednice. Kako je rekao predsjednik hvarske Turističke zajednice Veljko Visković, to priznanje dodijeljeno je Predsjedniku u povodu proslave 135. obljetnice organiziranog turizma u gradu Hvaru, koje je pokrovitelj bio predsjednik Mesić.</p>
<p> Predsjednik Mesić je, zahvalivši na priznanju, istaknuo da Hrvatska mora učiniti sve da svoje uvozno orijentirano gospodarstvo preokrene u izvozno, pri čemu turizam, naglasio je, ima jednu od vodećih uloga. </p>
<p>Odgovarajući na novinarski upit rekao je kako očekuje od nove vlasti, kad je riječ o turizmu, da će upravo na tome raditi, jer se preko turizma može izvesti velik dio ne samo usluga nego i hrvatskih proizvoda.</p>
<p>Predsjednik Mesić se i u Hvaru založio za to da se spriječi uništavanje hrvatske obale nekontroliranom gradnjom, naglasivši da ne smijemo počiniti pogrješke kakve je takvom gradnjom počinila Španjolska. Turističkim je djelatnicima rekao da moraju biti agresivniji na svjetskom turističkom tržištu.</p>
<p> Što se samoga grada Hvara tiče, Predsjednik je istaknuo kako je uvjeren da će Hvar postati poznatim turističkim odredištem u svijetu. »Kad to postane, možemo reći da smo uspjeli«, kazao je.</p>
<p>Veljko Visković zahvalio je predsjedniku Mesiću na promidžbi kojom je, izabravši Hvar za svoje mjesto odmora, pridonio da taj otok bude još poznatiji u svijetu. Dodao je kako se nada da će to što je počeo predsjednik Mesić svojim boravcima na Hvaru nastaviti i budući hrvatski predsjednici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Imenovani državni tajnici u ministarstvima i državnim uredima </p>
<p>Vlada je na zatvorenoj sjednici u ponedjeljak imenovala državne tajnike četiriju središnjih državnih ureda, niz drugih dužnosnika u ministarstvima i Vladinim uredima, te donijela niz odluka o razrješenju dosadašnjih dužnosnika. </p>
<p>Za državnog tajnika u Uredu za razvojnu strategiju imenovan je Ante Babić, u Uredu za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić, u Uredu za upravu Antun Palarić, koji je razriješen dužnosti tajnika Ministarstva poljoprivrede, a u Uredu za upravljanje državnom imovinom imenovan je Grga Ivezić. </p>
<p>Dužnosti predstojnika Vladinih ureda za državnu imovinu, za strategiju razvitka te za internetizaciju razriješeni su Katarina Čop, Haris Boko i njegov zamjenik Sead Kotlo te Mladen Mauher. Dužnosti predstojnika Ureda za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom razriješen je Jakša Muljačić i imenovan pomoćnikom ministrice pravosuđa za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima. Za predstojnicu Ureda premijera u rangu državne tajnice imenovana je Bianca Matković. </p>
<p>Za predstojnika Vladina ureda za odnose s javnošću i za glasnogovornika Vlade imenovan je Ratko Maček. Predstojničke dužnosti u tom uredu razriješena je Sanja Kos, a dužnosti njezine zamjenice razriješena je Ivana Noršić. Dužnost tajnice Vlade i dalje će obnašati Jagoda Premužić, a njezina će zamjenica i dalje biti Andreja Gabrijel.</p>
<p>Vlada je razriješila zamjenika ministra vanjskih poslova Ivana Šimonovića, a za državne tajnike Ministarstvu vanjskih poslova imenovala je Hidajeta Biščevića i Gordana Bakotu. </p>
<p>Za državnog tajnika MUP-a imenovan je Ivica Buconjić, a za pomoćnike ministra Stipe Čačija i Zlatko Gledec. Pomoćničke je dužnosti u MUP-u razriješen Bojan Sobol. U Ministarstvu obrane pomoćnikom ministra za materijalne resurse imenovan je Mate Raboteg, a te je dužnosti razriješen Arsen Bauk. Državnom tajnicom Ministarstva financija imenovana je Martina Dalić, pomoćnikom ministra i ravnateljem Carinske uprave Mladen Barišić, a tajnikom ministarstva Zvonko Šakić. S tih dviju posljednjih dužnosti razriješeni su Anton Uljar i Gorenka Bulj. </p>
<p>Državnim tajnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Vlada je imenovala Vladimira Vrankovića i Veru Babić, koju je prethodno razriješila dužnosti pomoćnice ministra. S mjesta zamjenika ministra razriješen je Bože Borko Žaja. </p>
<p>Državnom tajnicom Ministarstva pravosuđa imenovana je Snježana Bagić, a pomoćnikom ministra Boris Koketi. U tom su ministarstvu dužnosti zamjenika i pomoćnika ministra razriješeni Miljenko Kovač i Vanja Bilić.</p>
<p>Državni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi je Velimir Božikov, a pomoćnice ministra su Katja Matijević i Dubravka Jadro. Pomoćničkih dužnosti razriješeni su Mila Hrabrić i Dušan Mandac. </p>
<p>U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva imenovana su dva državna tajnika - Aleksander Russo i Davor Mrduljaš. </p>
<p>Tajnikom Ministarstva imenovan je Veljko Mudrić, dok je te dužnosti razriješe Vinko Mladineo, a dužnosti zamjenika ministra razriješen je Mladen Ružman.</p>
<p>Za državnog tajnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Vlada je imenovala Branka Bačića, dužnosti zamjenika ministra razriješila je Pavu Komadinu, a dužnosti pomoćnice ministra Alenku Košišu Čičin-Šain. </p>
<p>Vlada je imenovala tri državna tajnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa - Nevija Šetića, Želimira Janjića i Slobodana Uzelca. Razriješila je dosadašnjeg zamjenika i pomoćnika ministra Zdenka Franića i Ivana Vavru. </p>
<p>Državnim tajnikom Ministarstva kulture imenovan je Jadran Antolović, koji je razriješen dužnosti pomoćnika ministra. Razriješena je i dosadašnja zamjenica ministra Biserka Cvjetičanin. </p>
<p>Novi predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama je Božo Biškupić koji će na tome mjestu zamijeniti Gorana Granića. </p>
<p>Za svog člana zaduženog za nacionalnu sigurnost, koji će biti i predsjednik Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, </p>
<p>Vlada je odredila ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića. </p>
<p>Za vršitelja dužnosti direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imenovan je Vinko Mladineo, dok je za predsjednika Upravnog odbora tog fonda imenovan Davor Mrduljaš, a s te je dužnosti razriješen Roko Andričević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sanader poziva trgovce da smanje marže na kruh</p>
<p>Za smanjenje cijena kruha postoje društveni i politički razlozi, koje poštuju i trgovci na Zapadu, rekao je hrvatski premijer/ Uskoro će se u mlinovima naći 56.000 tona pšenice radi smirivanja tržišta te žitarice, najavio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - »Radi smirivanja tržišta pšenice na kojem je zavladala nestašica, a potom je poskupio i kruh, uskoro će se u mlinovima naći 56.000 tona pšenice - 30.000 tona iz Državnih robnih zaliha, a 26.000 tona iz bescarinskog uvoza dogovorenog s WTO-om. To je dovoljno za oko mjesec i pol«, rekao je u ponedjeljak ministar poljoprivrede Petar Čobanković najavivši da će Vlada od Europske komisije zatražiti i suglasnost za bescarinski uvoz još 50.000 tona, iako to ne znači da će se ta pšenica sigurno uvesti, ali Vlada tu suglasnost želi imati kao pričuvu. </p>
<p>Vlada će uvesti i izvozne carine na brašno nakon što je prošla vlada carine već uvela na izvoz pšenice. No, Čobanković smatra da je to učinila prekasno, pa je lani već izvezeno 130 tona pšenice iako je na domaćem tržištu nije bilo dovoljno zbog 40 posto manjeg uroda nego 2002. godine.</p>
<p>Prema hitnom postupku Ministarstvo poljoprivrede će predložiti i zakon o uvođenju evidencijskih markica za brašno jer podaci inspekcije ukazuju na velike razmjere sivog tržišta pa neke pekarnice prema službeno nabavljenom brašnu dnevno navodno ispeku samo pet-šest peciva. Predložit će se i zakon o skladišnicama za žitarice, ljekovito i industrijsko bilje.</p>
<p>Kruh je u prosincu, izvijestila je Vlada, poskupio od jedan do čak više od 50 posto, ovisno o proizvođaču, iako neke analize govore da za to nije bilo razloga. Premijer Sanader naglasio je da Vlada ne može narediti smanjivanje cijena kruha jer se one formiraju na tržištu, ali je apelirao na trgovce da smanje marže na kruh i vrate cijene na razinu s početka prosinca. Objasnio je da proizvođači trgovcima na kruh odobravaju 10 do 20, pa čak i 30 posto rabata, a marže trgovaca su od 20 do 30 posto, tako da je kod nekih trgovaca zarada i do 50 posto. »Zarada na kruhu ne bi trebala biti tolika«, rekao je premijer objasnivši da za smanjenje cijena kruha postoje društveni i politički razlozi, koje poštuju i trgovci na Zapadu. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan nije predao Sanaderu zapečaćene haaške optužnice</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Novom hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu njegov prethodnik Ivica Račan nije predao zapečaćene optužnice Haaškog suda, izjavio je u ponedjeljak visoki izvor pri hrvatskoj vladi koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>Upitan da komentira napise koji su se posljednjih dana pojavili u medijima o tome da je Račan predao Sanaderu zapečaćene optužnice, izvor je rekao kako je to »sigurno netočno«.</p>
<p>Što se tiče haaških poziva za svjedočenje upućenih aktivnim i umirovljenim djelatnicima MUP-a, izvor je rekao da je »izvjestan broj osoba« u MUP-u dobio te pozive, a potvrdio je da među njima nije Ivan Jarnjak, bivši ministar unutarnjih poslova. Mediji su proteklih nekoliko dana pisali da su pozivi, osim Jarnjaku, upućeni i njegovu tadašnjem pomoćniku za Temeljnu policiju Jošku Moriću, bivšem pomoćniku ministra za kriminalističku policiju Marijanu Benku, bivšem zapovjedniku Antiterorističke jedinice »Lučko«, a sada zapovjedniku Interventne policije MUP-a Josipu Turkalju, bivšem zapovjedniku Specijalne policije Anti Šoljiću te tadašnjem djelatniku u tom sektoru Zdravku Janiću.</p>
<p>Za Večernji list primitak poziva potvrdio je Turkalj.</p>
<p>Komentara glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann nema, jer nije bila dostupna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jordanić: U 71 slučaju prekršene odredbe o radu trgovina nedjeljom </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - »Zakonske odredbe o zabrani rada nedjeljom nisu poštovane u 14,5 posto kontroliranih objekata koji obavljaju trgovinu na malo (ukupno njih 4941), odnosno u 71 slučaju, pri čemu među velikim trgovačkim centrima nije bilo nijednog prekršitelja«, rekao je Vjesniku Branko Jordanić, glavni državni inspektor.</p>
<p>Dodao je da se prekršaji odnose na rad trgovine bez rješenja gradskih poglavarstava o dozvoli za rad, na rad suprotan rješenju o dozvoli te na rad benzinskih postaja nakon 21 sat subotom. Jordanić je kazao da će se s kontrolama nastaviti i u nadolazeće blagdane i nedjelje.</p>
<p>Prema Jordanićevim riječima, u nedjelju je u nadzorima primjene izmijenjenog i dopunjenog Zakona o trgovini sudjelovalo je oko 500 gospodarskih inspektora koji su obavili 4941 kontrolu raznih objekata koji obavljaju trgovinu na malo - prodavaonica na malo, drugih oblika trgovine na malo izvan prodavaonica, velikih trgovačkih centara, tržnica na kojima se prodaje roba na malo i benzinskih postaja.</p>
<p>Svakom od 71 trgovca - pravnih osoba ili obrtnika - koji su zatečeni u kršenju tih odredbi Državni inspektorat izdao je upravna rješenja kojima im je zabranjeno poslovanje suprotno propisanom radnom vremenu.</p>
<p>U nadzorima velikih trgovačkih centara, kaže Jordanić, nije utvrđeno da neki od njih posluje nedjeljom.</p>
<p>Na benzinskim su postajama gospodarski inspektori prošli vikend proveli 263 nadzora. U nedjelju su prekontrolirali 258 benzinskih postaja, a u subotu pet. Tih pet poslovalo je nakon 21 sat, dakle, izvan radnog vremena koji je propisan za dane od ponedjeljka do subote.</p>
<p>Uz 71 rješenje, gospodarski su inspektori tijekom ovog nadzora izdali i 10 upravnih rješenje za zabranu rada jer nisu na vidljivome mjestu istaknuli odluku o godišnjem rasporedu dežurstava i odluke o radnom vremenu prodavaonice.</p>
<p>Navodeći probleme koji su uočeni u provedbi Zakona o trgovini, koje se odnose na radno vrijeme i zabrane rada u određene dane, Jordanić je rekao da za objekte koji su tim zakonom izuzeti nije propisano radno vrijeme. Riječ je o kioscima za prodaju novina, cvjećarnicama i ljekarnama. </p>
<p>Također, za benzinske postaje, kao trgovine na malo od općeg interesa, radno je vrijeme od ponedjeljka do subote također ograničeno, čime je onemogućena kupnja naftnih derivata od 21 do šest sati.</p>
<p>Podsjetimo, izmjenama Zakona o trgovini koje se odnose na propisivanje radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, a primjenjuju se od 1. siječnja, u Hrvatskoj nedjeljom, državnim blagdanima i ostalim neradnim danima smiju raditi samo prodavaonice koje imaju do 200 četvornih metara neto prodajnog prostora i koje prodaju pretežito prehrambene proizvode, a imaju dozvolu za rad nedjeljom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sanader: Ponosni smo što smo dogovorili suradnju s nacionalnim manjinama</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks istaknuo je da su iza nas gorka i tragična iskustva naše nedavne prošlosti te kako se nada da smo »svi zajedno izvukli važne i vrijedne pouke o životu, toleranciji, snošljivosti i poštivanju ljudskih i manjinskih prava«/ Pupovac izrazio zadovoljstvo što se Badnji dan slavi s više nade</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Srpsko narodno vijeće i zastupnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru priredili su u utorak prijam u povodu pravoslavnoga Božića kojem su nazočili premijer Ivo Sanader, predsjednik Sabora Vladimir Šeks, ministri vanjskih poslova Miomir Žužul i kulture Božo Biškupić te brojni drugi uzvanici. </p>
<p>Milorad Pupovac izrazio je posebno zadovoljstvo što se Badnji dan slavi s više nade i u uvjerenju da će nova godina za sve građane Hrvatske, njezine susjede i za Srbe u Hrvatskoj biti godina u kojoj će biti rasterećeni mnogih tereta koje su ratne i poratne godine donijele, »s kojima smo se nosili i koji su nas sputavali da kao ljudi možemo učiniti za sebe, za svoju sredinu i za svoju državu ono što nam je od interesa i ono što nam je na srcu«. </p>
<p>Dodao je da u ovu godinu srpska zajednica ulazi s takvim opredjeljenjem ohrabrena i onime što je Vlada premijera Ive Sanadera učinila i obećala, posebice stoga što je uspostavljen »jedan oblik partnerstva za koji vjerujemo da će Hrvatsku dodatno ohrabriti i potaknuti u onome što su opća očekivanja«. </p>
<p>Podsjetio je da se još dosta ljudi želi vratiti, da mnogo onih koji su se vratili živi u uvjetima u kojima se ne bi trebao čekati Božić, ali i da je »mnogo onih u čijim srcima i uvjerenjima postoje raspoloženja i osjećaji koji ne samo da nisu božićni, nego nisu i najbolji dio onih vrijednosti za koje svatko od nas živi«. Izrazio je i nadu da će sredine u kojima žive Hrvati i Srbi zajedno, povratnici jedni i drugi, doseljenici i ljudi koje su ratne okolnosti ranile i dodijelile im sudbinu novog početka življenja«, biti rasterećene ratnih posljedica. »Ako to učinimo u tim sredinama, onda ćemo moći reći da to radimo i za cijelu Hrvatsku«, rekao je Pupovac čestitavši Božić drevnim pozdravom »Hristos se rodi«.</p>
<p>Premijer Sanader izjavio je da se je rado odazvao Pupovčevu pozivu, iako je u ime Vlade već uputio čestitku kršćanima koji Božić slave po julijanskom kalendaru. »Želim, ne samo u ovoj nego i u drugim prigodama na demonstrativnoj i sadržajnoj razini dokazati i pokazati da istinski mislimo ono što smo i kako smo započeli novo mandatno razdoblje od četiri godine«, rekao je Sanader.</p>
<p>Ponosni smo kao nova vlada, nastavio je premijer, što smo uspjeli dogovoriti suradnju i što smo potpisali sporazume s predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, pa tako i s trojicom zastupnika srpske zajednice. »Na to smo ponosni i djelovat ćemo tako da sve rane zacijele«, zaključio je Sanader čestitavši Božić.</p>
<p> Šeks je istaknuo je da su iza nas gorka i tragična iskustva naše nedavne prošlosti te kako se nada da smo »svi zajedno izvukli važne i vrijedne pouke o životu, toleranciji, snošljivosti i poštivanju ljudskih i manjinskih prava«.</p>
<p>Dodao je da će se zauzimati da se u Hrvatskom saboru iskreno i bez rezerve poštuju sva ljudska i manjinska prava, da se donose zakoni koji će omogućiti uspostavu vladavine prava, povratak imovine, sigurnost, stabilnost, nepovredivost privatnog vlasništva i život u dostojanstvu. »Nadam se da je iza nas vrijeme nesporazuma, vrijeme nesklada i da uistinu nastupa novo vrijeme u kojem ćemo zajedno i harmonično graditi sretnu i bolju budućnost«, zaključio je Šeks.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U akciji Crvenoga križa za pomoć Iranu prikupljeno više od 1,4 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Od 27. prosinca 2003., kada je otvoren humanitarni telefon »Apel za pomoć Iranu« 060 600 060, do 6. siječnja 2004. prikupljeno je 1,409 milijuna kuna, a zabilježeno je 87.000 telefonskih poziva, rekao je u utorak za Vjesnik Jadranko Crnić, predsjednik Hrvatskoga Crvenoga križa. Dodao je da će se ta telefonska linija zatvoriti 7. siječnja. Građani će do daljnjega priloge za unesrećene moći uplaćivati na žiro-račun kod Zagrebačke banke 2360000-1101396032 uz poziv na broj 510 s naznakom »Apel za pomoć Iranu«. </p>
<p>Crnić je posebno naglasio da se tvrtka Markotel, preko koje su išli pozivi, odrekla cjelokupne dobiti na usluge, a bilo bi dobro, rekao je, kada bi se PDV-a odrekla i Vlada. Tako bi se za oko 50.000 unesrećenih ljudi mogli kupiti lijekovi i hrana, rekli su u Hrvatskom Crvenom križu koji je, doznali smo, prikupljajući humanitarne pakete, ostao bez vlastitih rezervi za slučaj katastrofe. </p>
<p>Paletirane pošiljke oko 4100 deka, šatora za 1000 ljudi, stotinjak nosila, jedne šatorske bolnice i poljske kuhinje, spremne su za dostavu u potresom razrušeni Bam. No, još se traže donatori za unajmljivanje teretnog zrakoplova (cijena prijevoza doseže i do 80.000 eura) ili nekog jeftinijeg prijevoznog sredstva poput broda. </p>
<p>U zbirnom skladištu Hrvatskoga Crvenoga križa na Žitnjaku za dva je kombija prikupljeno odjeće i obuće, jedan krevet te nešto vreća za spavanje.</p>
<p> U pomoć iranskom narodu uključio se i hrvatski Caritas koji je otvorio humanitarni telefon 060-802 802 na koji se do sada javilo nekoliko tisuća građana. Točniji podaci, rekao nam je Mario Bebić, ravnatelj hrvatskoga Caritasa, o prikupljenom novcu znat će se ovih dana. Istaknuo je da su u oko 1400 župa diljem Hrvatske na nedjeljnim misama 4. siječnja među vjernicima prikupljali posebne priloge za stradale u potresu. To će, prema svemu sudeći, učiniti i 11. siječnja. </p>
<p>Prema riječima Marija Dokmanića, koordinatora humanitarne pomoći za Iran na Zagrebačkom velesajmu, tvrtke Agrokor, Pliva, Vindija i Jamnica dostavile su u prvi paviljon po šleper dječje hrane, mlijeka u prahu, lijekova, mineralne vode i sokova. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Do kraja siječnja novo izvješće o stanju u Državnim robnim zalihama </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva mora Vladi do kraja siječnja podnijeti novo izvješće o stanju u Državnim robnim zalihama s prijedlogom mjera, zaključila je u ponedjeljak Vlada koja je, pripremajući pomoć za stradale u potresu u Iranu, ustanovila da u državnim skladištima nema nekih zakonom propisanih proizvoda poput deka, pelena i mlijeka u prahu. »Robne zalihe su se trošile i nisu se obnavljale, a prošla Vlada nije o tome raspravljala iako je na prazna skladišta upozorena u lipnju i u listopadu«, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. Vladu je posebno uznemirio podatak da Ravnateljstvo za robne zalihe potražuje 1,2 milijarde kuna, koje pokušava naplatiti kroz oko 600 parničnih i oko 150 stečajnih postupaka. »To izaziva sumnju da je tu bilo svega i svačega, i to treba istražiti do kraja« poručio je premijer Sanader. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tomčić: Manji PDV ugrožava državni proračun </p>
<p>Najizgledniji kandidati za šefa stranačkog kluba u Hrvatskom saboru Ante Markov i Božidar Pankretić/ Još se ne zna kako će se raspetljati spor HSS-a i HSP-a o trećem potpredsjedniku Sabora iz oporbenih redova - u HSS-u moguće rješenja toga spora vide u tome da SDP, kao najjača opozicijska stranka, </p>
<p>dobije i drugoga potpredsjednika</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Hrvatska seljačka stranka (HSS) neće u Saboru podržati prijedlog vlade Ive Sanadera o smanjenju stope PDV-a sa 22 na 20 posto. Razloge prve odbijenice HDZ-u, formiranje čije Vlade je uoči božičnih blagdana deset HSS-ovih zastupnika poduprlo, čelnik »seljaka« Zlatko Tomčić obrazložio je tvrdnjom da manji PDV u ovome trenutku šteti Hrvatskoj. </p>
<p>»Smanjenje PDV-a na 20 posto ugrožava državni proračun, jer ga ostavlja bez 3,5 milijardi kuna sigurnih prihoda, a pritom ne daje poželjne razvojne i socijalne učinke«, rekao je novinarima u ponedjeljak šef HSS-a u stanci sjednice stranačkoga Predsjedništva. </p>
<p>Tomčić je uvjeren i da od toga poteza Sanaderove vlade nikakve koristi neće imati potrošači, nego samo trgovačka mreža, a predlagaču smanjenja PDV-a zamjera i to što nije naveo alternativne izvore prihoda iz kojih bi se nadoknadio manjak u državnoj blagajni.</p>
<p>Lider »seljaka« podsjetio je na HSS-ov predizborni gospodarski program u kojemu se plediralo za zadržavanje postojeće stope PDV-a, ali i za uvođenje međustope od 11 posto za prehrambenu industriju i za turizam, kao i za širenje kruga proizvoda koji bi bili oslobođeni plaćanja poreza na dodanu vrijednost. </p>
<p>Premda najavljene, dvije važne teme – financiranje kampanje za nedavne parlamentarne izbore i ostavke HSS-ovaca na funkcije u državnome i javnome sektoru – nisu u ponedjeljak zaokupile vodstvo stranke. Izvješće o financiranju predizborne kampanje još nije zgotovljeno, dok o ostavkama svojih ljudi zbog promjene vlasti na državnoj razini Tomčić nije mogao gotovo ništa reći jer, navodno, još nema informacija. </p>
<p>»Još ne znam hoće li netko od HSS-ovih ljudi ostati na dosadašnjim funkcijama. Stranka neće nikome s tim u vezi praviti probleme«, rekao je Tomčić, podsjećajući na to da su svi HSS-ovci na funkcijama zamjenika i pomoćnika ministara te direktora javnih poduzeća i ustanova stavili mandate na raspolaganje novoj vlasti. Iznimka su, napomenuo je, direktori nekih državnih poduzeća, poput Hrvatskih šuma, jer oni zasad nemaju kome ponuditi ostavke.</p>
<p>Zanimljivo je da Predsjedništvo HSS-a nije u ponedjeljak odlučilo tko će biti šef njihova kluba u Saboru. Sam Tomčić, navodno, nije zainteresiran za to mjesto, pa su najizgledniji kandidati Ante Markov i Božidar Pankretić.</p>
<p>Još se ne zna ni kako će se raspetljati spor »seljaka« i Đapićevih pravaša o trećem potpredsjedniku Sabora iz oporbenih redova. Premda su u HSP-u malo ublažili retoriku, pa sada – umjesto tvrdnje da HSS »nije prava oporba« i da stoga to mjesto pripada njima – pozivaju »seljake« da taj problem riješe međusobnim dogovorom, u HSS-u baš i nisu raspoloženi za to. </p>
<p>Tomčić čak tvrdi da ni HSS ni HSP nemaju pravo na mjesto trećega saborskog potpredsjednika, odnosno da ono uopće ne pripada oporbi. S obzirom na saborsku praksu, to je, zapravo, točno. Dosad su, naime, od pet potpredsjedničkih mjesta, tri pripadala saborskoj većini, a dva manjini. Nakon izbora u studenome, međutim, HDZ je kao izborni pobjednik »velikodušno« prepustio oporbi i treće mjesto potpredsjednika, čime je i izazvao svađu HSS-a i HSP-a. </p>
<p>U Tomčićevoj stranci, saznajemo, jedno od rješenja toga spora vide u tome da SDP, kao najjača opozicijska stranka, dobije i drugoga potpredsjednika. Pritom podsjećaju na to da je i HDZ u prošlome sazivu imao dva potpredsjednika (Pavletić i Kostović). Ono za što su, pak, »seljaci« najviše zainteresirani, to su čelna mjesta u saborskim odborima za poljoprivredu, za turizam te za gospodarstvo. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040107].
|
