NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041006].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169610 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikati tvrde da je štrajkalo 90 posto nastavnika, Ministarstvo - 67 posto</p>
<p>Najbolji odaziv u srednjim školama, najslabiji na institutima, dok su najsumnjiviji podaci s fakulteta jer ni predstavnik sindikata niti Ministarstva znanosti nije sa sigurnošću znao reći koliko je sveučilišnih ustanova bilo u štrajku/ Sindikati imaju iste ciljeve kao i Ministarstvo. Na istom smo putu, no riječ ucjena u mom rječniku ne postoji, izjavio je ministar Dragan Primorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema još neslužbenim rezultatima, štrajk učitelja i profesora u organizaciji ujedinjenih sindikata školstva i znanosti, organiziran u utorak na Svjetski dan učitelja, je uspio.</p>
<p>Tim ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca raspolaže podacima da se štrajku odazvalo 67 posto učitelja i nastavnika, a rezultati sindikata kažu da je štrajkalo oko 90 posto zaposlenih u školstvu i znanosti. Najbolji odaziv pokazao se u srednjim školama, najslabiji na institutima, dok su najsumnjiviji podaci s fakulteta jer ni predstavnik sindikata niti Ministarstva znanosti nije sa sigurnošću znao reći koliko je sveučilišnih ustanova bilo u štrajku.</p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Mato Elkaz tvrdi da je u štrajku bilo više od 80 posto učitelja. Najbolji rezultat, stopostotni, pokazao se prema Ekazovim podacima u Istri, gdje nijedna osnovna škola nije radila. U Zagrebu su, tvrdi Elkaz, radile samo četiri škole - Čučerje, Mažuranić, Račić i Vitez, a ostale su škole bile ili potpuno bez nastave ili se provodio oblik tihog štrajka u kojem su nastavnici pristali čuvati djecu.</p>
<p>Od 1063 zaposlena u Sisačko-moslavačkoj županiji štrajkalo je njih 948, dok je u Ličko-senjskoj županiji (poznatoj iz prošlih štrajkova po slabom odazivu) 70 posto učitelja pristupilo štrajku. Sve škole Osijeka i Slavonskog broda bile su djelomično ili u potpunosti u štrajku, tvrde u Sindikatu, dok su od 78 osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije radile samo dvije (46 ih nije imalo nastavu, a 30 ih je radilo djelomično). Najzadovoljniji odazivom štrajku je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević. Kaže da je od 11.494 zaposlena u štrajku bilo njih gotovo 10.000. Poznati su mu podaci da štrajka nije bilo u dvije škole - Dugo Selo i VII. gimnaziji u Zagrebu.</p>
<p>Objedinjeni podaci Ministarstva, prikupljeni do 13 sati, pokazuju da je štrajkalo 28.236 učitelja i nastavnika, 11.704 ih je radilo dok ih je u utorak bilo opravdano odsutno čak 2423 odnosno šest posto. I prema njihovim podacima najviše je štrajkaša u Istarskoj županiji (82 posto), a najviše štajkbrehera u Međimurskoj, gdje se štrajku odazvalo ispod 50 posto zaposlenih. U svim županijama osim te štrajkalo je više od 50 posto zaposlenika.</p>
<p>Predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić priznao je da su se fakulteti pokazali najtromijima u slanju podataka o štrajku, no i on je zadovoljan jer raspolaže podacima da se štrajku odazvalo više od 90 posto fakulteta. Dao je primjer Fakulteta elektrotehnike i računarstva, na kojem su nastavu držala samo dva profesora, dok nastave nije bilo na Stomatološkom fakultetu. Radilo se samo s pacijentima.</p>
<p>Prema mišljenju ministra Primorca, štrajk na sveučilištima se vrlo čudno odvijao. Primjerice, Fakultet družbe Isusove i Hrvatski studiji u Zagrebu normalno su radili, a 80 posto fakulteta u Osijeku je štrajkalo. Pravni fakulteti u Rijeci i Splitu nisu štrajkali, dok je riječki Građevinski bio u štrajku.</p>
<p>Od 28 instituta te Nacionalne sveučilišne knjižnice i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, s ukupno 2450 zaposlenika, štrajkalo je, pokazuju privremeni Primorčevi podaci, njih tek 22 posto. Najneobičnija situacija dogodila se na Institutu Ruđer Bošković, gdje je sindikalni povjerenik odbio dati podatke o odazivu zaposlenih. </p>
<p>Štrajk u oba sustava Primorac smatra podrškom nastojanjima Ministarstva znanosti u provođenju reforme i povećanju materijalnih izdvajanja za školstvo i znanosti. »Sindikati imaju iste ciljeve kao i Ministarstvo. Želimo reformu i veće plaće. Na istom smo putu, no riječ ucjena u mom rječniku ne postoji, nju neću tolerirati nikomu«, izjavio je Primorac. Od ravnatelja će tražiti da se izostanci učenika u utorak iz škole ne vode kao neopravdani sati te je ponovio da će Vladi predložiti da štrajk bude plaćen.</p>
<p>Sindikalni zahtjevi za povećanjem plaća teški su pet milijardi kuna, a Primorac kaže da to u sljedećem proračunu ne može osigurati, ali su povećanja moguća u nekoliko godina. Dodao je da raspolaže informacijama da je Ministarstvo financija suglasno s tim da se sredstva za decentralizaciju školstva u idućoj godini povećaju za 60 milijuna kuna u odnosu na ovu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ravnatelj zaključao djecu i učitelje, policija zapisivala sindikalce</p>
<p>SINJ/ ZAGREB</p>
<p> - Tijekom štrajka u prijepodnevnoj smjeni zabilježena su tri incidenta. U dvije osnovne škole - u Novoj Gradišci i Novalji ušli su policijski djelatnici i zapisivali sindikalne povjerenike, raspitujući se kada će završiti štrajk. U osnovnoj školi u Sinju ravnatelj je, pak, zaključao grupu učenika i učitelja u školi.</p>
<p>Sindikalni povjerenik u sinjskoj školi »Fra Pavla Vučkovića« , Ante Sesardić, kaže da je škola bila u stopostotnom štrajku i tamošnji su učitelji na vrijeme došli na posao i bili u zbornici. »Međutim, ravnatelj Nikola Vučković u jutarnjim je satima zaključao ulazna vrata škole, a zatim otišao. Nekoliko je učenika, shvativši da su zaključani, iskakalo van kroz prozore u prizemlju«., rekao je Sesardić. </p>
<p> Ravnatelj škole Nikola Vučković je rekao kako je 80 posto nastavnika škole bilo u štrajku, pa je osobno organizirao prihvat učenika. Dodao je kako je za vrijeme štrajka bio s djecom u prizemlju, te da je nakon toga u školskom dvorištu organizirao i sportska natjecanja. </p>
<p> »Bio sam odsutan svega nekoliko minuta« , kaže Vučković, pravdajući se da je u prizemlju škole bilo oko 250 učenika s kojima je sam morao organizirati nastavu.</p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Mato Elkaz kaže da je ravnatelj koji je zaključao učenike vjerojatno imao dobre namjere, jer je smatrao da je učenicima bolje da su u školi nego na ulici. </p>
<p>Ministar znanosti Dragan Primorac rekao je da će preispitati situaciju u sinjskoj školi ali i u dvjema školama u koje je ušla policija. »Ukoliko nije bilo kršenja zakona, za takve aktivnosti nema osnove«, rekao je ministar. </p>
<p>»Iako slučaj treba istražiti, zaključavanje djece mogu pripisati nesnalaženju ravnatelja. Sam postupak smatram nedopustivim«, rekao je državni tajnik za osnovno školstvo Nevio Šetić. </p>
<p>N. M., M.L.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ujutro bi štrajkali, popodne ne bi</p>
<p>Zbog nejasne situacije, neki učitelji koji su ujutro ustali s namjerom da štrajkaju, odustali su od plana jer roditeljima nisu imali srca reći ne/ Neki su ravnatelji djecu poslali na izlet, neki su uzeli slobodan dan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ah, dakle, ni vi nemate kamo s djetetom. Dobro, ako baš nema druge, neka uđe u razred«, dočekivala je učiteljica novozagrebačke škole u utorak zbunjene, ali i poneke dobro iznervirane roditelje. »Zašto niste rekli da nećete raditi? Ovi iz sindikata pričaju jedno, ministar kaže drugo. Koga da slušamo?«, negodovali su roditelji osmoškolaca.</p>
<p>Zbog nejasne situacije, neki učitelji koji su ujutro ustali s namjerom da štrajkaju, odustali su od plana jer roditeljima nisu imali srca reći ne. Poneka je učiteljica odlučila biti malo lukavija, pa je roditelja uvela u prazan razred i zapitala: »Zaista želite da vam dijete ovdje prosjedi pola dana samo?«. Mama je, jasno, nakon toga odvela dijete na čuvanje frizerki.</p>
<p>Dobar dio škola u utorak je zaista bio u štrajku, a to je izgledalo otprilike ovako: skupili su se u jutarnjoj smjeni u osam, skuhali kavu u zbornici i raspredali o tome koliko će biti štrajkbrehera u drugoj smjeni.</p>
<p> Ravnatelji bi se zatvorili u svoje sobe kako bi u miru napisali izvještaj o broju djelatnika koji su na nastavi, a koji nisu, i faksirali ga Ministarstvu. Većina je ravnatelja počastila zbornicu sokovima i kroasanima. Ipak je Dan učitelja.</p>
<p>Da su škole u štrajku, jasno je bilo po mirnim hodnicima i učionicama s prepolovljenim brojem učenika, možda taman onoliko koliko bi ih trebalo sjediti u razredu po europskim standardima. Za razliku od neodlučnog kadra, neki su se ravnatelji pokazali maštovitima. U Osnovnoj školi Gračani rekli su učenicima da u utorak dođu u školu toplije odjeveni i sa sendvičima i odveli učenike na izlet na Sljeme.</p>
<p>Desetak ravnatelja na vrijeme je shvatilo da u novom školskom kalendaru ima dovoljno prostora za slobodne dane, pa su utorak proveli kod kuće. Učenicima i roditeljima su unaprijed objasnili da će škola biti zatvorena zbog Svjetskog dana učitelja. O štrajku nije ni bilo govora.</p>
<p>Čini se da su nešto ozbiljnije štrajk shvatili u srednjim školama. Zagrebačka Kemijska i geološka škola u jutarnjoj je smjeni, umjesto s 19, radila samo s nepopunjena četiri do pet razreda. »Učenici su došli u školu, no 80 posto njih je otišlo jer nije bilo nastave. Pedeset posto nastavnika nam je u štrajku«, objašnjava ravnatelj Zlatko Stić. I on je, bez obzira na štrajk, odlučio počastiti domjenkom svoje kolege za Dan učitelja. »Nisam se miješao u štrajk, zamolio sam samo da se nastavnici podijele kako bih mogao organizirati nastavu. Oni koji rade skupili su se u knjižnici, oni koji štrajkaju u zbornici, a ja glumim zaštitara na hodniku«, smije se Stić.</p>
<p>U zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji u štrajku je bilo 99 posto nastavnika, zbog čega nastavu nije bilo moguće organizirati. U VII. gimnaziji bivše ministrice Ljilje Vokić tradicionalno su radili - svi.</p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zbog poziva djece u štrajk moguća ustavna tužba</p>
<p>Polemika o tome smiju li sindikati pozivati djecu da na dan štrajka ne dođu u školu, nastavila se i u utorak. Sindikati su, naime, pozvali punoljetne učenike da podrže štrajk, kao i roditelje maloljetnika da ne dovode djecu u školu, što su u Ministarstvu obrazovanja ocijenili protuzakonitim i moralno-upitnim činom.</p>
<p>»Nema ništa nezakonito i nemoralno u tome, jer to što činimo u interesu je upravo djece koju smo pozvali da nam daju podršku«, rekao je predsjednik srednjoškolskog sindikata Andrija Puljević, naglasivši da je i u štrajku svako dijete bilo zbrinuto. Predsjednik Sindikata učitelja Mato Elkaz smatra pak da ministar snosi odgovornost jer je pozvao djecu da dođu u školu, iako je znao da će nastavnici biti u štrajku.</p>
<p>Burno je reagirao Vilim Ribić iz Sindikata visokog obrazovanja i znanosti, zaključivši da je »njima u Ministarstvu sve protuzakonito«.</p>
<p> »Ne znam ima li Ribić djece, ali neka još jednom razmisli je li u slučaju bilo kakve nezgode u školi na dan štrajka odgovoran ministar. Ako 30 posto djece na dan štrajka želi ići na nastavu, ravnatelji su dužni to im omogućiti«, poručio je Primorac sindikalcima. Najavio je da će njegova pravna služba do kraja tjedna dati mišljenje o tome u kojoj je mjeri prekršen zakon, a ministar će donijeti odluku o tome hoće li spor završiti ustavnom tužbom. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Konvoj, regata pa »Besa«</p>
<p>Hrvatskoj u sadašnjoj situaciji ostaje da nakon isprobanog modela plovidbe u konvoju i regati prijeđe na samostalno isplovljavanje. To je neizvjesna avantura koja ovisi ponajprije o sposobnosti brzih i konkretnih reformi u zemlji. Hrvatska mora čim prije doploviti do Unije koja joj sama pomiče kopno sve dalje</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatska je prema Europskoj uniji dosad plovila na dva načina: prvo je bio na snazi režim konvoja u kojem, kao što je poznato, svi brodovi <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> namještaju prema najsporijem brodu. Tu se Hrvatska osjećala zakočenom jer je bila uvjerena da je mnogo brža ne samo od država iz bivše Jugoslavije i Albanije, nego i od Bugarske i Rumunjske. U međuvremenu su Rumunjska i Bugarska načelno dogovorile dolazak na cilj 2007. godine. </p>
<p>Zatim je u plovidbi proglašen režim regate. Na regati, kao što je poznato, pobjeđuje najbrži brod. Tu se Hrvatska osjećala jako dobro, nesputano, spremna uhvatiti pravi vjetar i stići Bugarsku i Rumunjsku a daleko za sobom ostaviti Albaniju, Srbiju i Crnu Goru te BiH kao protektorat i Makedoniju kao poluprotektorat.</p>
<p>Sada se, u vrijeme zatišja bez vjetra na pučini, odjednom najavio novi režim plovidbe. Dobro informirani Financial Times najavljuje usporavanje širenja Europske unije nakon što budu primljene Bugarska i Rumunjska vjerojatno, ipak, do kraja 2007. Europska unija je umorna od širenja i nadimanja. Nedovoljno usklađena i sređena već sa 15 članica prije nekoliko mjeseci progutala je još 10 država različitog stupnja pripremljenosti za članstvo i sad joj se, s oproštenjem, već lagano podriguje.</p>
<p>Jest da je schengenska granica pomaknuta na istok i jug. Jest da su u EU uklopljena nova tržišta na koja će stare članice lakše izvoziti svoje proizvode. Jest da se sad ima gdje dalje investirati. Jest da je upitno hoće li nove članice više dobivati nego davati (barem u početku dok ne izbore španjolsko-portugalski status), ali jest i to da je Europa sa 25 članica sad nekontrolirano naduta i za neko vrijeme nespremna dalje gutati.</p>
<p>Proglasit će se, dakle, novi režim plovidbe. Nakon konvoja i regate na redu je samostalna plovidba ili utrka za rekordom po debelom moru na kojem se testira brzina i izdržljivost usamljenih morskih vukova. Sad Hrvatska mora sama isploviti a vremenski orijentiri su joj s jedne strane predviđeni dolazak na cilj Bugarske i Rumunjske 2007. i odgađani i u EU većinom neželjeni dolazak na cilj Turske oko 2020. godine. Nije baš neka dobra prigoda za isplovljavanje, ali što je tu je. Navigare necesse est.</p>
<p>Sažetak reakcija hrvatskih stranaka na članak u Financial Timesu svodi se na to da se ne treba uzrujavati zbog navodno nove strategije u Europskoj uniji i da nije fer da se sudbina Hrvatske veže uz okolne zemlje. SDP sad iz oporbe optužuje HDZ da svojim postupcima ugrožava ulazak Hrvatske u EU 2007. godine, kao što je to najavljivala Račanova vlada.</p>
<p> Sanaderova vlada za nove crne prognoze nije ni previše zaslužna niti kriva. Nije pronašla Gotovinu kao ni Račanova vlada, ali je prošlih tjedana vidljivo pokazala veću želju da ga pronađe. S Haaškim sudom surađuje s manje zazora od prošle vlade i omogućila je svim optuženima, osim nedostupnom Gotovini, odlazak u Haag. </p>
<p>Nova ministrica pravosuđa, baš kao ni bivša, još nije stigla reformirati pravosuđe, ali pokazuje iskrenu želju da to učini. </p>
<p>Nadalje, hrvatska se vojska prestrojava u skladu sa standardima NATO-a, ali ta preobrazba zahtijeva mnogo više novca od onog kojim država raspolaže za tu namjenu.</p>
<p>Napokon, Hrvatska, prema gospodarskom ustroju toliko je naglašeno uvozno i trgovački orijentirana da pogoduje stranom kapitalu i ne postavlja prepreke slobodnoj trgovini.</p>
<p>Osim slučaja odbjeglog generala nad Hrvatsku se prema najavama triju agencija iz Bruxellesa spremaju nadviti i tmurni oblaci službeno oštrijih uvjeta za pristup. Više neće biti dovoljna obećanja o reformama nego bi najavljeni pregovori o pristupu mogli biti suspendirani ako u Hrvatskoj dođe do »ozbiljnog i stalnog kršenja načela slobode i demokracije«. Zastoj prijeti čak i Bugarskoj i Rumunjskoj koje su daleko dogurale u pregovorima s Europskom komisijom ako se pokaže da te zemlje nisu dovoljno pripremljene za pristup. U tom slučaju, aktivirala bi se »sigurnosna klauzula« koja odgađa ulazak u EU barem za godinu dana. </p>
<p>Model suspenzije pripremljen za Hrvatsku nije navodno tako strog kao onaj za Tursku, ali je očito obvezuje da krene dalje od ponovljenih obećanja. Ubuduće će se tražiti dokazi o ostvarenim obećanjima. Je li tome razlog strah od prebrzog otvaranja prema istoku ili nepostojanje konsenzusa o politici širenja unutar same Europske unije, pokazat će vrijeme.</p>
<p>Hrvatskoj, u sadašnjoj situaciji, ostaje da nakon isprobanog modela plovidbe u konvoju i regati prijeđe na samostalno isplovljavanje. To je neizvjesna avantura koja ovisi ponajprije o sposobnosti brzih i konkretnih reformi u zemlji. Za to su potrebne odlučnost i poduzetnost koju je pokazao Joža Horvat otisnuvši se kao žabar s obitelji na »Besi« prvi put preko oceana. On je uspio oploviti svijet. Hrvatska mora čim prije doploviti do Europske unije koja joj sama pomiče kopno sve dalje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bitka za EU tek počinje</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Nakon kratkotrajnog posjeta Javiera Solane Zagrebu dvije su stvari potpuno jasne: nikakvog zatvaranja Europske unije nakon 2007. godine biti neće, a sudbina Hrvatske, među ostalim, opet je u rukama Carle del Ponte. Glavna će haaška tužiteljica Unijinim ministrima vanjskih poslova podnijeti izvješće o hrvatskoj suradnji s Haagom, a BBC najavljuje da će reći kako Hrvatska u suradnji nije puno napredovala. S druge strane, Solana ne očekuje teškoće u suradnji Hrvatske s Haagom i pozdravlja riječi premijera Ive Sanadera da Hrvatska ne može biti ničiji talac, pa ni Gotovinin.</p>
<p>Pritisak koji su u posljednje vrijeme na Hrvatsku napravile neke zemlje, u prvom redu Velika Britanija, očito čeka epilog. Afera s britanskim špijunima na Balkanu nekako se poklopila s ponovnim žestokim zahtjevima da Hrvatska bude kooperativnija oko Gotovine i kalkulacijama da se general krije u Hrvatskoj ili da bar Hrvatska nešto više zna o svemu. Ostaje otvoreno zna li Haag nešto više nego što zna hrvatska strana ili mediji znaju manje nego što hrvatski dužnosnici smiju i mogu reći. Nestali general ostaje težak uteg na hrvatskoj strani, ali ako Hrvatska uistinu ne zna gdje je Gotovina, ne bi se smjelo svako malo mahati činjenicom što general nije u Haagu. </p>
<p>Javier Solana ponovio je ono što znamo - o nama samima ovisit će i tempo približavanja EU. To je najbolja vijest. Da će na tom putu biti i onih koji će prema nama biti kooperativniji, ali i onih kritičnijih i zahtjevnijih posve je jasno, jer takva je uostalom politika. Ako nas sada »pritišću« Britanci, a sa Slovenijom želimo razgovarati bez ekscesa i pritisaka, to ne znači da nas na putu za Uniju ne čekaju i mnogi drugi problemi i nedoumice.</p>
<p>Realno, i Hrvati se hlade od Unije. Razloga je mnogo, pa i taj da Bugarska i Rumunjska kreću prema punopravnom članstvu, a po mnogočemu zaostaju za nama. Ali, alternative članstvu u EU nema. To što nam ne ide u korist ni zaoštravanje uvjeta za pregovore isto je tako realnost. Prava utakmica u jurišu na Bruxelles, u kojoj će biti i igrača koji nam neće biti naklonjeni, počinje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatsko iskušenje Merčep</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Tomislav Merčep neće tužiti, kako je najavio, novinske redakcije koje su objavile da će haaško tužiteljstvo protiv njega do kraja godine objaviti javnu optužnicu. Razlog je jednostavan. Novinska površnost stvorila je dojam da će ga optužiti Carla del Ponte, a riječ je o tome da je postupak protiv njega u Haagu dovršen do razine optužnice. No, spis će biti upućen u Hrvatsku, optužnicu protiv Merčepa podići će hrvatsko državno odvjetništvo i postupak će se voditi pred nacionalnim sudom.</p>
<p>Drugi problem vezan uz Merčepa i nacionalno pravosuđe tiče se činjenice da se bivši zapovjednik posebne postrojbe, što se spominje u vezi s nekoliko ratišta na kojima su vojne operacije dovršene, sprema u svojoj obrani, a prije suđenja poslužiti »dokazima« kojima sa sebe skida grijeh i seli ga na tadašnje strukture, od vojnih do političkih. Zato vrijedi ocjena da će, tek kad dođu haaški predmeti, nastupiti prava iskušenja za naše sudove. I ne samo njih.</p>
<p>Merčepova prijetnja, izrečena Vjesniku i prije dvadesetak dana, kad se s njim razgovaralo o haaškoj optužnici, postaje realnost. »Imam dokumentaciju koja dokazuje tko je sve i što naređivao. Imam papire koji će pokazati da je Merčep, i njemu podređeni vojaci, postupao isključivo u tadašnjem interesu države, njenih vojnih i civilnih zapovjednika«, rekao je. Je li to ono što brine hrvatsku vlast? Teško je reći. Merčep već dugo nije nikakav politički ni državni faktor. Njegove vojne obveze prestale su prije nekoliko godina. No, problem je u tome što će proces pred nacionalnim sudom morati utvrditi: tko je osnovao tzv. Merčepovu jedinicu, po čijim nalozima je ona odlazila od jednog do drugog »dovršenog« bojišta, kome je Merčep podnosio izvještaje. A to je, i u mnogo jednostavnijim slučajevima, bila bolna točka hrvatskih vlasti. Ne treba pritom zaboraviti međunarodni pritisak koji će ovoga puta tražiti od nacionalnog suda, što nije uspio dobiti od Haaga, da se točno kaže tko je i zašto oformio Merčepovu jedinicu. Zapravo se događa ono što se u vezi s ratnim zločinima i moralo dogoditi u Hrvatskoj. A to je otkrivanje što se, na nižim razinama zapovijedanja i u postrojbama udaljenim od zapovjednih stožera akcija, zbivalo na terenu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Neznanje o najzdravijoj grani hrvatskoga stabla</p>
<p>Izrael, Irska, Grčka, Španjolska... pa čak i Srbija i Kina imaju posebne institucije koje izučavaju svoje iseljeništvo i rade na povezivanju u svakom pogledu. Hrvatska, koja ima najveću potrebu za iskrenom i djelotvornom suradnjom, ponaša se maćehinski, kao da je riječ o odbačenoj sirotinji na koju se ne isplati gubiti vrijeme... Trebalo bi pitati Hrvate u demokratskom svijetu kako se ponašati u Hrvatskoj</p>
<p>VLADO GLAVAŠ</p>
<p>Godinama sam Vjesnikov čitatelj, ali i čitatelj drugih hrvatskih dnevnika i tjednika, ali nikada dosad nisam čitao tako otvorenu analizu hrvatske političke emigracije i u toliko nastavaka kao iz pera gospodina Marina Sopte u Vjesnikovu podlisku »Hrvatska politička emigracija i hrvatska država«. </p>
<p>Zato iskrene čestitke i autoru i uredništvu. I dosad je bilo takvih pokušaja, ali ubrzo se zaustavljalo na kraćim tekstovima.</p>
<p> Nažalost, pisati o hrvatskom izvandomovinstvu otvoreno i analitički, posebno o političkom životu (osim naručenih tema) i danas je opasno za pisca i novine. O toj temi se ne »isplati« pisati, jer prava istina boli i ne prodaje novine. A knjige ionako malo ljudi čita. </p>
<p>Zašto se onda čudimo da prosječni građanin Hrvatske ne zna gotovo ništa, ili pogrešno, o svojoj najzdravijoj grani hrvatskog stabla? Izrael, Irska, Grčka, Španjolska... pa čak i Srbija i Kina imaju posebne institucije koje izučavaju svoje iseljeništvo i rade na povezivanju u svakom pogledu. Hrvatska, koja ima najveću potrebu za iskrenom i djelotvornom suradnjom, ponaša se maćehinski, kao da je riječ o odbačenoj sirotinji na koju se ne isplati gubiti vrijeme. </p>
<p>Dao Bog da odgovorni u politici i sredstvima priopćavanja progledaju i napokon otvore svoje hrvatsko srce, te da barem dio svoga vremena stvarno posvete tom nepresušnom bogatstvu, koje je u svakom obliku u hrvatskom izvandomovinstvu; od nataliteta preko radnika, znanstvenika, gospodarstvenika do lobista.</p>
<p>U svakom slučaju nerazumno je podaničko ponašanje na svaki mig iz Londona, Pariza, Washingtona i ... umjesto gaženja svoga ponosa moramo se dignuti čak iznad nacionalnih i državnih interesa i u određenom trenutku udariti šakom o stol i reći: tu je granica. Što smo mi slabiji od Židova, Iraca ili trećih? Čast njima, a mi možemo biti čak i bolji. Za to trebamo imati znanja, hrabrosti, i odlučnosti. Ako smo ih imali u ratu, zašto ne možemo imati i u miru. Možemo i moramo. U protivnom nestat će nas.</p>
<p>Kada je Hrvatskoj bilo najpotrebnije hrvatsko izvandomovinstvo je pomagalo ne pitajući što će za to dobiti. Prema mojoj analizi, od 1989. do 1998. godine Hrvati iz inozemstva domovini su pomogli s više od 40 milijardi dolara. Da te pomoći nije bilo, uz najbolje želje, domovina ne bi mogla izdržati nalet jugoarmade. I danas, kada je iseljeništvo praktički odbačeno, ipak ti ljudi pomažu svojima u domovini najmanje s tri milijarde dolara godišnje. Više sam puta od guvernera HNB gospodina Škreba tražio da se vodi posebna evidencija o dotoku novca izvandomovinskih Hrvata. Odgovarao je da je to teško i da bi to bilo preskupo. Ja bih rekao, da je to smišljeno, samo da se ne dozna točan priljev takvog novca, jer u tom slučaju ne bi se moglo ignorirati zahtjeve tih ljudi.</p>
<p>Da se kojim slučajem barem stotim dijelom piše i iskreno pristupa hrvatskom izvandomovinstvu kao turizmu, uvjeren sam da bi novčani priljev bio izjednačen.</p>
<p>Mnogi su Hrvati iz inozemstva koji su uložili novac u neke poslove u Hrvatskoj obično su planski uništeni, a oni koji su pokušali doći do zdravih poduzeća (s novcem) nisu uspjeli. O natječajima da i ne govorimo. Je li to sve slučajno? </p>
<p>Bolna srca priznajem da je Jugoslavija, kao stvarni neprijatelj hrvatskog naroda, imala mudriji odnos prema tz. svojim privremenim radnicima nego Hrvatska država prema svojoj djeci u tuđini. </p>
<p> Kao bivši djelatnik Hrvatske matice iseljenika i predsjednik Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva do nedavno, jako dobro znam kako Hrvati iz Kanade, SAD-a, Australije ... gledaju na instituciju koja bi trebala biti most spajanja a ne još većeg razdvajanja. </p>
<p>Zar ne postaje čudnovatim pozivanje Hrvata iz iseljeništva na povratak, a u isto vrijeme izbjegava se izrada kvalitetnog programa za hrvatsko izvandomovinstvo i povratak, ujedno se ignoriraju ugledni i sposobni povratnici i drži ih se izvan društvenog sustava, kao što su Marijan Buconjić, Marin Sopta, generali Ivan Kapular, Ante Roso i drugi.</p>
<p>Čini se da za hrvatskog iseljenika, a posebno za bivšega hrvatskoga političkog emigranta, ako nije radio za neku stranu obavještajnu službu, Udbu, KOS ili bio član Partije, nema mjesta u Hrvatskoj. </p>
<p>Potpuni je promašaj pozivati Hrvate na ulaganje u Hrvatsku, a ne analizirati zašto su se mnogi hrvatski ulagači razočarano vratili odakle su i došli.</p>
<p>Radi usporedbe navedimo samo jedan primjer kako se ozbiljna država ponaša: Kanada, ljudima iz inozemstva koji žele uložiti u privredu zakonom nalaže da im se odmah mora omogućiti dobivanje svih potrebnih isprava i oslobađa ih se davanja državi za idućih pet godina.</p>
<p>Iz Hrvatske često čujemo upute kako bi se Hrvati u demokratskom svijetu trebali ponašati i što trebaju raditi. Naprotiv, trebali bi tražiti upute od Hrvata u demokratskom svijetu kako se ponašati i kako raditi u Hrvatskoj. Ali najbolji bi bili uska suradnja, dogovaranje, razmjena mišljenja i stavova, tako, da opet ne dođe do žalosnog stanja u brojnim hrvatskim zajednicama u svijetu i odbijanja dobrodošlice čelnicima pojedinih institucija iz Hrvatske zbog njihove prošlosti. </p>
<p>Bilo bi korisno da Vjesnik pozove sve zainteresirane u domovini i iseljeništvu, posebno odgovorne u hrvatskom društvu, na javni dijalog i da taj dosadašnji tabu preraste u rasadnik zdravih ideja i programa za Hrvatsku.</p>
<p>Autor je bivši hrvatski politički emigrant i dugogodišnji urednik hrvatskog radija »Slobodna Hrvatska« iz Chicaga te mjesečnika »Otpor«, bivši djelatnik Hrvatske matice iseljenika i predsjednik Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Čelnici naših ribarskih udruga brkaju ribare i ribe</p>
<p>Dosad su ribari poluzakonito »lifrali« ribu Talijanima, ali je to valjda bilo povoljnije nego kad bude zakonito. Uostalom, koji ribar s vlastitim brodom danas loše živi? A nekoć su ribari bili puka sirotinja. Stišajte se, dragi prijatelji ribari, nije vam loše! A bit će vam bolje. I vi morate biti dio Hrvatske</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Proglašenje ekološko-ribolovnog područja i primjena svih mjera zaštite, praktički našega gospodarskog pojasa, nije isto što i ista mjera nuklearne velesile kao što je, na primjer, Francuska. Tko bi se usudio Francuskoj u tomu prigovoriti, to više što je to u skladu s međunarodnim pravom mora?</p>
<p>Mala, siromašna zemlja, koja se jedva iščeprkala iz zagrljaja balkanštine ima ista prava na papiru, ali praksa je drukčija. Italija, primjerice, nije proglasila svoj gospodarski pojas na Jadranu zato što bi joj štetilo, odnosno izazvao bi nas da učinimo to isto, a to znači da mu se tada Italija ne bi mogla usprotiviti.</p>
<p>Pravi razlog je, dakle, što je talijanskim ribarima bio na raspolaganju i naš gospodarski pojas, osim uska obalnog područja, pa zašto bismo onda tu najbolju soluciju za njih mijenjali? Sada su nas oni i velesila Slovenija pritisnuli Europom i, hoćeš-nećeš, izabrali smo »pužuće pravo«, mic po mic, pa smo dali »poništavajući« ustupak brodovima Europske unije.</p>
<p>Talijani se sada nemaju razloga buniti, ali velika ribarska i pomorska zemlja, kao što je Slovenija, ima. Oni zaboravljaju da se neke stvari dugo pamte, poglavito kad si u lošijoj poziciji. U dobru ti prijatelji i ne trebaju.</p>
<p>Naš su unutarnji »kamen spoticanja« čelnici ribarskih udruga, koji brkaju ribare i ribe. Svakome je jasno da smo ipak nešto dobili i da nije isto kao prije. Naime, sad će naši brodovi i zrakoplovi, helikopteri i bespilotne letjelice i, dakako, radari pratiti sva zbivanja u nazovinašem gospodarskom pojasu, jer to još potpuno nije.</p>
<p>To je velika razlika prema dosadašnjem stanju. Pratit će se aktivnosti »europskih« ribara u našem akvatoriju, a brodske rute svih brodova usmjeravat će se, kad god je to moguće, na međunarodni morski put u Jadranu. To je velika mala stvar!</p>
<p>Otkako se riba lovi na moderan način i drugim olakotnim pomagalima, ribarski život više nije što je bio. A ni zarada! </p>
<p>Kilogram najbolje bijele ribe stajao je i 200 kuna, a za toliko se kuna može kupiti 200 kilograma pšenice. Seljak obrađuje svoju njivu, ovisi o vremenu više nego ribar, jer on po nevremenu ne ide loviti.</p>
<p>Usjevi na zemlji izloženi su suši, tuči, poplavama, pticama... Ribar ore našu njivu (more) i lovi našu ribu i nama je skupo prodaje. Ribar ulaže u brod, u ribarski alat... i seljak također. On mora kupiti traktor i druge pomoćne poljoprivredne strojeve želi li imati isplativu proizvodnju, mora graditi i održavati štale za blago i mora svakodnevno mnogo raditi da bi jedanput ili dvaput na godinu ostvario utržak (ako).</p>
<p>Ribar može ostvariti veći ili manji prihod, katkad naravno i nikakav, ali sa svakim isplovljenjem. Barem stoput na godinu.</p>
<p>Ribarski se čelnici sada oštro bune, makar dobivaju više nego što su dosad imali. Tobože oni neće ostvariti dopuštenu kvotu izvoza ribe, kao da mi u svim ostalim sektorima ostvarujemo izvozne kvote.</p>
<p>Dosad su oni poluzakonito »lifrali« ribu Talijanima, ali je to valjda bilo povoljnije nego kad bude zakonito. Uostalom, koji ribar s vlastitim brodom danas loše živi? A nekoć su ribari bili puka sirotinja. Stišajte se, dragi prijatelji ribari, nije vam loše! A bit će vam bolje. I vi morate biti dio Hrvatske.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Igra, učenje i život u mraku</p>
<p>Stanari baraka pozivaju Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te Grad Zagreb da im se omogući da još ovu zimu provedu u naselju</p>
<p>Stanovnici prognaničkog naselja u Španskom u utorak su opet ostali bez električne energije, a po svemu sudeći, uskoro će im se trajno isključiti i voda. Naime, kako smo već pisali, prognaničko naselje Indostand-Špansko zatvoreno je u četvrtak, 30. rujna, a barake, u kojima je tijekom rata boravilo između 500 i 600 prognanika iz Vukovara, Like i Baranje, vraćene su na korištenje vlasniku – Industrogradnji. </p>
<p>Tako je počela nova agonija za članove preostalih obitelji koje još uvijek nisu uspjele osigurati drugi smještaj, a kako sami tvrde, njihove u ratu razrušene kuće nisu useljive. Iz razgovora s predstavnikom stanovnika baraka Vladom Devčićem doznajemo kako su radnici Industrogradnje tijekom posljednjeg tjedna nekoliko puta isključivali struju koju bi oni ponovno uključili jer, kako tvrdi, u naselju živi i desetak djece te je struja neophodna za osnovne životne potrebe. </p>
<p>Situacija je kulminirala u utorak, kad su radnici Elektre skinuli satove za mjerenje potrošnje električne energije i na taj način trajno isključili struju, tvrdi Devčić. Stoga on još jednom, u ime stanovnika baraka, poziva Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te Grad Zagreb da im omoguće da još ovu zimu provedu u naselju.</p>
<p>Direktor Indostanda d.o.o. u Industrogradnji Drago Markotić pojašnjava kako je njegova firma bila prisiljena pismeno obavijestiti Elektru, Vodovod i Čistoću kako je naselje zatvoreno 30. rujna, te kako u skladu s tim ne namjerava nakon toga datuma plaćati eventualne režije. Dodaje kako je svjestan teške situacije u kojoj se nalaze obitelji koje još uvijek odbijaju iseliti se iz baraka u Španskom, ali ističe da su te barake u jako lošem stanju te je za trenutne stanare bolje da se presele u neki drugi objekt. Na naš upit kako on vidi razrješenje nastale situacije, Drago Markotić objašnjava da prognanike ne namjerava tjerati iz baraka, ali vjeruje kako će se sami iseliti jer tamo nemaju ni osnovne uvjete za normalan život. </p>
<p>S druge strane iz Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice nam pojašnjavaju kako je naselje zatvoreno, a svim prognanicima koji su u njemu boravili osiguran je drugi smještaj. Dodaju i kako Vladu Devčića, koji nas je upoznao sa problemima prognanika u Španskom, uopće nemaju u evidenciji prognanika, te mu u skladu s tim nisu ni našli adekvatan smještaj. </p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jarun i dalje opasan, roleri najavili prosvjed</p>
<p>Koturaljkašima zabranjena vožnja po biciklističkim stazama a svojih nemaju / »Novim zakonom o sigurnosti prometa za rolere se ništa nije promijenilo, i dalje se smijemo voziti samo nogostupima, ali ne i biciklističkim stazama. U Hrvatskoj nije sagrađen niti jedan objekt namijenjen koturaljkaškom sportu«, rekao je tajnik Koturaljkaškog saveza Hrvatske Luka Markić</p>
<p>Nakon što je u nedjelju u krugu Sportsko-rekreacijskog centra Jarun rolericu ozlijedio motorist, hrvatski Biciklistički i Koturaljkaški savez dogovorili su se kako će od Grada zatražiti izmjenu prometne regulacije na Jarunu. </p>
<p>Glavni tajnik Hrvatskog biciklističkog saveza Ivo Rilović smatra kako bi se tu promet automobilima trebao danju bitno ograničiti. No, problem je što se motorist unutar SRC-a Jarun nije niti smio naći, budući da je na svakom ulazu postavljen znak zabrane za motocikle. Oni, naime, lako mogu zaobići »ležeće policajce« i kao od šale prekoračuju postavljeno ograničenje brzine od 40 kilometara na sat, a izgleda da im se niti drugdje u gradu ne može stati na kraj.</p>
<p>»Upravu SRC-a Jarun od svojeg osnutka 2002. godine upozoravamo kako prometno rješenje nije dovoljno sigurno. Smatramo kako bi se između korisnika, SRC-a Jarun i Grada ubrzo trebao postići dogovor oko regulacije prometa, jer bi SRC, kako mu i naziv govori, trebao u prvom redu biti u funkciji sporta«, mišljenja je tajnik Koturaljkaškog saveza Hrvatske Luka Markić.</p>
<p>Koliko je koturaljkašima značajan Jarun, i obratno, govori podatak da se vikendima u vrhuncu sezone dnevno ondje okupi između 3000 i 5000 rolera. Kako bi svojom brojnošću ukazali na to u kolikoj su mjeri prisutni na Jarunu, Markić je pozvao sve rolere, poglavito rekreativce, da se kod »zagrebačkog mora« okupe u nedjelju, 10. listopada u 10.30 sati. Ondje će, prema individualnim željama, odvoziti jedan do tri kruga oko jezera, što se može shvatiti kao svojevrstan znak prosvjeda. Sigurna vožnja bit će im zajamčena do 15 sati, do kada će trajati zabrana prometa za automobile. </p>
<p>»Novim zakonom o sigurnosti prometa za rolere se ništa nije promijenilo, i dalje se smijemo voziti samo nogostupima, ali ne i biciklističkim stazama. U cijeloj Hrvatskoj nije sagrađen niti jedan objekt namijenjen koturaljkaškom sportu. Nema, dakle, namjenska rolerske piste niti kružne staze. K tome, HKS ima pravo organizirati na Jarunu samo jednu utrku godišnje, pa moramo odlaziti na natjecanja u inozemstvo i tamo trošiti svoj novac. A ove smo nedjelje na međunarodnom natjecanju u Sloveniji osvojili dva zlata i jedno srebro«, ukazuje Luka Markić. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Troškovi neće prekoračiti 170 milijuna</p>
<p>Južni nadvožnjak u cijelosti je gotov, a na sjevernom je postavljena gornja ploča / Radit će se i kad padne snijeg / Do sada je u objekte nadvožnjaka ugrađeno 3900 »kubika« betona i 440 tona željeza</p>
<p>»Projekt napreduje kako treba, radi se subotama, nedjeljama, čak i noću. Problemi su još uvijek jedino s kolektorom, koji poplavljuje kiša, ali sve je pod kontrolom i križanje će biti gotovo na vrijeme«, rekao je zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić kada je u utorak sa suradnicima obišao gradilište na križanju Radničke ceste i Slavonske avenije, čija je rekonstrukcija u tijeku. Tojčić je napomenuo kako neće biti »probijanja« ugovorenih svota zbog dodatnih troškova sanacije gradilišta od poplava i zbog noćnog rada, već će te troškove pokriti izvođači. Cjelokupni iznos koji će se iz gradskog proračuna izdvojiti za rekonstrukciju križanja neće se mijenjati i ostaje 170 milijuna kuna. </p>
<p>Dogradonačelnik smatra kako je gradnja u odnosu na prošli mjesec očigledno uznapredovala, te nema nikakvih sumnji da će sve biti gotovo u roku – do svibnja 2005. »Južni nadvožnjak u cijelosti je gotov, a na sjevernom je postavljena gornja ploča«, kazao je Tojčić novinarima. </p>
<p>Može se pretpostaviti i to, da objekt neće biti završen mnogo prije roka, no i to, kako je napomenuo koordinator radova Đorđe Pavlica, ovisi o vremenskim uvjetima. »Ono što se bude moglo raditi, radit će se i kad padne snijeg. A to su zemljani radovi, priprema trupa prometnice. Izolacije i asfaltiranje se, međutim, ne mogu raditi na temperaturama ispod ništice«, objašnjava Pavlica. No, ne bude li mjesec studeni odviše studen, postoji mogućnost da se već početkom prosinca i sjeverni nadvožnjak pusti u promet. </p>
<p>Podsjetimo, radovi na križanju Radničke i Slavonske počeli su 8. svibnja prošle godine. Do sada je u objekte nadvožnjaka ugrađeno 3900 »kubika« betona, te 440 tona armature. Završena je montaža svih potpornih zidova na sjevernom gradilištu, sad se montiraju fasadni elementi. Ukupno je montirano 710 metara zidova i 235 metara fasadnih elemenata. </p>
<p>U tijeku je izvedba konstrukcije ceste istočnog kolnika Heinzelove, dok je zapadni kolnik Radničke ceste, od Slavonske avenije do Velikogoričke, pripremljen za asfaltiranje. Rade se i nasipi prilaznih rampi sjevernog nadvožnjaka, kao i spojne rampe za skretače. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prijedlog zakona Ive Banca pogibeljan za životinje</p>
<p>»Bančev prijedlog Zakona o dobrobiti životinja ne samo da je zakonski neispravan, nego je i čudesno nebulozan i poguban za životinje«, rekla je Ana Horvat, aktivistica i voditeljica Akcije spašavanja pasa iz šinteraja te inicijatorica protivljenja Bančevu prijedlogu Zakona o dobrobiti životinja.</p>
<p> »Njegov prijedlog govori o svemu samo ne o dobrobiti životinja«, dodaje Ana Horvat. »Banac predlaže, naime, da se napuštene i izgubljene životinje koje uhvate šinteri, odmah predaju u skloništa gdje će im biti osiguran trajan smještaj. Budući da takvi azili za životinje u Hrvatskoj ne postoje, prijedlog zapravo znači da će se sve napuštene životinje ubiti odmah nakon što budu uhvaćene«, tvrde iz udruga za zaštitu životinja.</p>
<p>Bančevu prijedlogu protivi se čak 17 udruga za zaštitu životinja. Sve su one potpisale odgovarajući letak što su ga Helena, Ida, Petra i Eleonora, djevojke iz Udruge Druga prilika i Zagrebačkog društva za zaštitu životinja dijelile u utorak pred Saborom. Nakon što je već bila podijeljena većina letaka, iz Sabora je izišao Slaven Letica te predložio da udruge sastave amandmane kojima bi konkretizirale svoje zahtjeve, te da ih dostave nekoj stranci, po mogućnosti nekoj većinskoj, koja bi se založila za njih. Ana Horvat odgovorila je na to da je »takav prijedlog davno poslan na Bančev stol, ali se on maksimalno oglušio na njega«. Zastupnici uglavnom nisu komentirali letak, makar ga je većina uzela. </p>
<p>S. S.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Studenti lakše do posla, najbolje plaćeni prevoditelji i programeri</p>
<p>Studenti se uglavnom traže za fizičke, a studentice za administrativne poslove / Programeri mogu zaraditi i do 30 kuna po satu </p>
<p>Sudeći prema popisu poslova što se nude posredovanjem Student servisa, posao će u ovoj akademskoj godini, kao i obično, puno lakše pronaći studenti nego studentice. Potvrdio nam je to i voditelj toga servisa Veljko Rogić, kazavši da poslodavci uglavnom traže studente – za fizičke poslove. Ti su poslovi uglavnom i bolje plaćeni, od 17 do 25 kuna po satu. Slično je i čišćenjem, pri čemu se najviše plaća čišćenje stubišta (25 kuna po satu). Utovar i istovar robe plaća se po komadu ili kilogramu, a cijena je ista – 0,5 lipa. Poslovi u turizmu, restoranima, bolnicama i proizvodnji, od kojih neke mogu obavljati i studentice – plaćaju se od 10 do 20 kuna po satu. </p>
<p>Studenticama se uglavnom nude administrativni poslovi, na kojima mogu bolje zaraditi samo ako znaju prevoditi s nekog stranog jezika ili na neki strani jezik (22 kune po satu). »Obična« tajnica može zaraditi samo 14 kuna po satu. Znanje stranih jezika još se više isplati prilikom rada na Zagrebačkom velesajmu, jer domaćica koja govori neki strani jezik postići i 26 kuna po satu. Od nje mogu više zaraditi samo programeri – 30 kuna na sat.</p>
<p>Prema Rogićevim riječima, mnogi studenti sami nalaze posao, a Servis im uglavnom služi za posredovanje pri isplati honorara. Upozorio je studente kako je u takvim slučajevima bolje da s poslodavcem sklope s ugovor unaprijed, jer se zna desiti da poslodavci izbjegavaju plaćanje ili pak s njim odugovlače unedogled. Kad postoji ugovor, Servis može zaštititi studente, isto kao i pri nezgodama ili težim nesrećama, jer su svi studenti koji rade preko Student servisa, osigurani kod Croatia osiguranja. </p>
<p>Za uključenje u Student servis potrebno je donijeti potvrdu o redovnom studiranju i dvije fotografije. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Čak se i kandidati pitaju što im je to trebalo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad su nedavno roditelji trenutačno najvećih medijskih zvijezda u Hrvatskoj – pomno odabrane skupine mladih kojima je najveći medijski pothvat u životu otprije 17 dana bila eventualna zajednička fotografija sa Sinišom Cmrkom ili dodir Oliverove ruke – govorili o tome što osjećaju prema svojoj djeci dok ih gledaju na televizijskom ekranu, samo je jedan, i to »tvrdohercegovački« otac izjavio da bi svojoj Valentini, kad bi mogao, odmah poručio neka izađe iz tog – nije to rekao, ali kao da i je – »kupleraja«. Ali, ne može joj poručiti. Jer, i to je dio igre...</p>
<p>Drugi su roditelji, supružnici ili djevojke, koje BB junaci, sad već na očaj mnogih gledatelja, uzdižu u nebesa, u sebi vjerojatno pomislili isto što i Valentinin otac, no nisu se usudili reći... No sigurno im nakon pet dana poznanstva i vjerojatno nekoliko promila previše nije bilo lako gledati genitalije svojih najdražih isprepletene golim nogama drugih kandidata.</p>
<p>I dok su se neki roditelji pitali »što se to odjednom dogodilo s mojim djetetom«, a drugi bili ponosni jer »moje, evo, nije podleglo«, i jedna od najslobodnijih (čitaj: najraskalašenijih) kandidatkinja, gologlava Našičanka Sanja, glasno se upitala: »Što je meni ovo trebalo?« Bila je to rečenica za pamćenje, jedna od rijetkih koje nije začinila nekom sebi svojstvenom sočnom psovkom... Nekoliko dana poslije, nakon osmog dana prikazivanja kontroverznog »Big Brothera« – što samo izvana i na prvi pogled izgleda kao obična zabava a zapravo je psihološke analize vrijedan dokumentarac o ljudskoj prirodi i psihologiji pojedinca i mase (uostalom, zato je i postao obvezan predmet na nekim fakultetima društvenog smjera u zemljama poput Nizozemske) – dogodilo se nešto strašno.</p>
<p>Dapače, na ovim našim područjima (»balkanskim«, rekao je jedan putnik u tramvaju komentirajući da showu nedostaje još jedan B ispred postojećeg BB) ne samo strašno nego još i neviđeno: dvije su se djevojke, Antonija i Sanja, uživo poljubile u udarnom terminu jedne od hrvatskih televizijskih kuća. Kao da to nije dovoljno, dogodilo se to dan nakon što su se poprilično žestoko (čak neumjesno, rekli bi mnogi) »zažvalili« suzdržani i pristojni splitski poduzetnik Filip i ta ista Sanja.</p>
<p>I baš kad bi čovjek očekivao začetak jedne ljubavne veze (pa, hajde, liberalni smo, ili homoseksualne ili heteroseksualne, sa Sanjom kao sigurnom aktericom u nekoj od kombinacija), dogodi se sljedeće jutro, u kojem se svi ponašaju kao da se baš ništa nije dogodilo.</p>
<p>Teško da netko nije osjetio samilost prema Antonijinoj majci u prijenosu uživo kad je trebala komentirati ljubljenje svoje kćeri sa Sanjom, i to prije nego što su Filipa obrijali na ćelavo pa nije postojala mogućnost da je možda riječ o njemu... A ni Ozrenovoj majci nije bilo lako vidjeti ga s cigaretom, njega, sina koji, koliko je njoj poznato – ne puši! Zaboga, student je fizičke kulture...</p>
<p>Zaista, kakva je to hrvatska mladež?! I je li to doista hrvatska mladež ili su samo neki raskalašeni pojedinci izabrani baš zato da bi prikazali dobar show? Je li moguće da su studentski domovi, primjerice, još veći »kupleraji« u kojima još pritom u izobilju postoji i droga, koja je barem u BB-u zabranjena... Doista, kakvo je to hrvatsko društvo kad se skinu krinke licemjerna katoličanstva ili tradicionalnog »maskiranja života prema susjedovim kriterijima«</p>
<p>Ne treba suditi... Hrvatski se kandidati, kad se usporede s talijanskim, gdje Grande Fratello ide već petu sezonu, ili mađarskim, njemačkim, engleskim, kanadskim, pa čak i nizozemskim, uistinu jesu prilično rano »oslobodili« s obzirom na mentalitet većine, gledamo li na skupno razgolićavanje i kupanje u jacuzziju. Prema broju »prolupavanja«, odnosno neočekivanih želja da otiđu iz kuće, jednaki su kao i kandidati u drugim BB showovima jer svakome ponekad »pukne film«. </p>
<p>Po zbližavanju i nasmijavanju, odnosno tulumarenju, prilično su rano i naglo započeli, preskačući fazu upoznavanja koja u Njemačkoj traje i nekoliko tjedana.</p>
<p>No sve je to još prilično daleko od onoga što su mogli vidjeti gledatelji mađarskog ili kanadskog Big Brothera. Da, pitate li se idu li negdje kandidati »do kraja«, odgovor je pozitivan. Na mađarskoj su se emisiji uživo i seksali, a u britanskoj se radilo i o istospolnom odnosu...</p>
<p>A to postoji li ljubavni trokut između Ozrena, Ane i Viktorije toliko je zaintrigiralo hrvatsku javnost da je ta tema postala i pitanje na radioreferendumu zagrebačke radijske postaje, u kojem je ciljana publika bila visokoobrazovana građanska skupina srednjih godina.</p>
<p>Zrinka Borišić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sušecu prijeti stegovni postupak?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Božo Sušec, donedavno urednik HTV-ova Zabavnog programa a sada komentator u Sportskom programu, nakon intervjua jednom dnevniku pozvan je na »disciplinski razgovor« kod HTV-ove ravnateljice Marije Nemčić.</p>
<p>Iako prema Zakonu o radu takvi razgovori više ne postoje, nego postoje samo upozorenja, u kuloarima se priča da Sušecu prijeti tzv. stegovni postupak radi izjava koje ne idu u prilog kući u kojoj je zaposlen.</p>
<p>U pravnoj službi HRT-a tvrde da do njih nije došao nikakav zahtjev za postupkom protiv povrede radne obveze, no kako neslužbeno doznajemo, papiri su ipak predani. Jedini koji može izreći upozorenje radniku, u ovom slučaju Sušecu, jest glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić, komu pravna služba prosljeđuje mišljenje.</p>
<p>U spornom intervjuu Sušec je izjavio da HTV sve više marginalizira sport te da na predstavljanje nove programske sheme nije pozvan nitko iz sportske redakcije, osim urednika.</p>
<p>Sušec nam nije htio potvrditi te navode, no primjećujemo da se od dolaska nove ekipe na Prisavlje mnogi urednici i novinari ustručavaju bilo što govoriti za javnost. Neki to objašnjavaju bojazni da se ne zamjere novom rukovodstvu, a oni lojalniji tvrde da nitko nema vremena obračunavati se preko novina jer se radi više nego ikada.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Humanitaran rad poznatih pitanje prestiža</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Humanitarni rad hrvatskim je jet-setterima i dalje mahom nepoznanica. Tu, dakako, treba zaboraviti priču o ratnim godinama kada su uglavnom svi nastupali besplatno. No ratne su godine iza nas, a humanitarnih zaklada, koje su toliko poznate u svijetu – premda su pojedinim jet-setterima samo pitanje prestiža – u nas gotovo i nema.</p>
<p>Tek je Tony Cetinski pokrenuo kampanju »Najbolje od nas«, a sav prihod od svog koncerta u Umagu, održanog 19. srpnja, te od prodaje istoimenog albuma koji bi trebao izaći ovog mjeseca, namijenjen je djeci iz osmeročlanih obitelji.</p>
<p>U svijetu je humanitarni rad dio svakodnevice. Tako su samo proteklog vikenda tri hollywoodske dive – Jennifer Lopez, Sharon Stone i Elizabeth Hurley – svoj raspored podredile humanitarnim zbivanjima.</p>
<p>Zvijezda »Sirovih strasti« Sharon Stone svoj je doprinos borbi protiv aidsa dala vodeći humanitarnu svečanost u Santa Monici. Bila je to dražba tijekom koje je glumica tražila što veći iznos za predmete poput Armanijeve Vespe, a sav je prihod namijenjen za pomoć oboljelima od aidsa. Jennifer Lopez je svojom nazočnošću uveličala humanitarnu svečanost u dječjoj bolnici u Los Angelesu. U toj je prigodi ta superzvijezda dobila i nagradu za humanitarni rad, a pratio ju je novi suprug, latinopjevač Marc Anthony. Te je večeri u bolnici na Beverly Hillsu održana svečanost Noche de nińos (dječja večer), dio zaklade Campaign for Children's Hospital LA, kojom se za djecu pokušava prikupiti 500 milijuna dolara.</p>
<p>U međuvremenu je britanska zvijezda Liz Hurley nastavila svoju kampanju upozorenja na sveprisutnost raka dojke. Svečanost u hotelu »Venetian« u Las Vegasu privukla je još jednog humanitarca, tenisača Andrea Agassija, a svrha joj je upozoriti žene na nužnost redovitih pregleda.</p>
<p>Istodobno, u Hrvatskoj se glavnom viješću smatra izlazak nečijeg novog albuma. Ni humanitarno niti dobronamjerno... </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Ponos i predrasude« na indijski način</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Egzotična svjetla vilenjaka i indijski bubnjari u tradicionalnim tunikama donijeli su Bollywood (indijski Hollywood s prijestolnicom u Bombayu) izravno na veliki ekran londonskog Palladiuma, a sve zahvaljujući filmskoj prilagodbi klasičnog romana Jane Austen »Ponos i predrasude« pod nazivom »Mladenka i predrasude«. Taj će se film u Velikoj Britaniji moći gledati od 8. listopada.</p>
<p>Režiser Gurinder Chadha rekao je da je film dobio moderni zaokret u indijskom okružju. »To je britansko-azijski film koji u sebi sjedinjuje Indiju, Englesku i Ameriku«, izjavio je Chadha reporterima dok su zvijezde polako dolazile na premijeru.</p>
<p>»Film je vrlo vjeran originalnom djelu Jane Austen i duhu u kojem je pisana njezina knjiga, i zato mislim da bi joj se, kad bi se spustila i odšetala do najbližeg kina, film svidio«, rekao je režiser koji je od originalnog naslova »Pride and Prejudice« zamjenom slova dobio »Bride and Prejudice«, što znači »Mladenka i predrasude« .</p>
<p>Da se ipak događa nešto neuobičajeno vidjelo se i po tome što su zvijezde hodale po ružičastom a ne po crvenom sagu, koji je vodio do dvorane dekorirane indijskim tkaninama, kojom je odjekivala glazba indijskih bubnjeva. Baš kao i u romanu, u filmu je riječ o obitelji iz niže srednje klase koja pokušava udati jednu od svojih kćeri za čovjeka iz više društvene klase. No film je vrlo daleko od Austenina ozračja – to je raspjevana i rasplesana priča koja se događa u Indiji, Londonu i Los Angelesu. Glavni lik iz Austenine knjige Elizabeth Bennett u filmu postaje Lalita Bakshi, koju glumi Aishwarya Rai, jedna od najtraženijih bollywoodskih glumica. Gospodina Darcyja glumi Martin Henderson, Novozelanđanin koji živi i radi u Los Angelesu, bogati je nasljednik američkog lanca luksuznih hotela. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Mirotvorka« Ms Dynamite uhićena zbog nasilja</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanska R zvijezda Ms Dynamite uhićena je zbog fizičkog nasrtanja na drugu osobu u incidentu koji se dogodio u jednom restoranu u okrugu Soho, a uključivao je još jednu neimenovanu žensku osobu. Tvrdi se da je glazbenica vrištala i psovala drugu ženu, prije no što ju je udarila u lice.</p>
<p>Ms Dynamite, pravim imenom Niomi McLean-Daley, uhićena je nakon što je dragovoljno otišla u policijsku postaju kamo su je pozvali zbog spomenutog incidenta. »23-godišnja žena dragovoljno se javila u londonsku policijsku postaju zbog napada koji se dogodio 17. rujna u ulici Wardour«, izjavila je glasnogovornica londonske policije u ponedjeljak, dodajući da je žena puštena uz kauciju, uz obvezu da se pojavi u policiji još neutvrđenog dana u studenome.</p>
<p>Vijest je tim zanimljivija ako se zna da je posljednjih godina Ms Dynamite postala poznata po svojim kampanjama protiv nasilja. Rođena Londončanka koja je osvojila niz nagrada već za svoj debitantski album sudjelovala je u londonskom maršu »Zaustavimo rat«, te je nastupala u kampanji za poštenu trgovinu. </p>
<p>Ms Dynamite također je dala svoju otvorenu podršku akciji sprečavanja uličnog nasilja u njenom rodnom Londonu. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sida, sifilis, TBC i mentalne bolesti kod dvije trećine ruskih zatvorenika</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Gotovo dvije trećine zatvorenika u ruskim zatvorima boluje od duševnih bolesti, side, tuberkuloze i sifilisa ili su pak ovisni o alkoholu i drogi, tvrde u ruskom ministarstvu pravosuđa. »Od mentalnih bolesti boluje više od 120.000 zatvorenika, 35.000 zaraženo je virusom HIV-a, oko 60.000 ih ima tuberkulozu, 55.000 zatvorenika kronični su alkoholičari, a imamo i 86.000 narkomana«, objašnjavaju u Ministarstvu. Usporedbe radi, u ruskim zatvorima boravi oko 777.000 zatvorenika, no lanjskoga je listopada postignut i neslavan rekord – čak 820.000 »stanara«.</p>
<p>Rusija, očito je, muku muči s kriminalom. Sa 628 zatvorenika na 100.000 stanovnika, treća je država svijeta po broju zatvorenika. Prvo mjesto, zanimljivo, dijele SAD i Kajmanski otoci – sa 686 zatvorenika na 100.000 stanovnika! (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Kazališni mostovi srednje Europe</p>
<p>Na skupu intendanata nacionalnih kazališta iz Praga, Bratislave, Ljubljane, Splita i Brna dogovorena razmjena predstava i zajednički scenski projekt »1001 noć« </p>
<p>BRNO</p>
<p> – O potrebi povezivanja srednjoeuropskih nacionalnih kazališta, odnosno njihovoj tješnjoj suradnji govorilo se u ponedjeljak u Brnu na skupu intendanata nacionalnih kazališta iz Praga, Bratislave, Ljubljane, Splita i Brna. Upravo je iz tih teatara potekla inicijativa za razmjenom kazališnih predstava kao i za zajedničkim projektom koji bi se u sljedećih nekoliko sezona realizirao i prikazivao u tom kulturnom prostoru.</p>
<p>Festival »Trialog« koji se već 11. godinu održava u Brnu, a okuplja slovačka i češka kazališta, u proljeće 2005. godine bit će otvoren izvedbom Gogoljeva »Revizora«, u produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita. Ta će predstava, u sklopu festivala, prvo biti izvedena na pozornici Narodnog kazališta u Bratislavi, a potom u Mahenovom kazalištu u Brnu. </p>
<p>Time su najavljene čvršće veze između tih teatara, čime bi se gledateljima omogućio uvid u kazališna nastojanja zemalja koje pripadaju istom kulturološkom krugu, a umjetnicima prilika da nastupaju na pozornicama drugih srednjoeuropskih nacionalnih kazališta. </p>
<p>No, u Brnu se razgovaralo i o scenskom projektu »1001 noć« u koji bi bile uključene kazališne kuće iz Praga, Bratislave, Ljubljane, Splita i Brna. Mladi slovački redatelj Martin Čičvárk krajem godine u Narodnom kazalištu u Pragu započet će pokuse na predstavi pod nazivom »1001 noć« što će premijerno biti izvedena u travnju sljedeće godine. Potom će s dramskim ansamblom iz Brna nastaviti rad na tom ambicioznom scenskom projektu.</p>
<p> Isti autorski tim trebao bi svoje kazališno istraživanje na temu »1001 noći« ostvariti i u teatrima u Bratislavi, Ljubljani i Splitu. Sve bi izvedbe bile predstavljene na festivalu »Trialog«, a potom bi bile izvedene i u kazališnim kućama uključenima u projekt.</p>
<p>»Priče iz '1001 noći' učinile su nam se atraktivnim za početak kazališne avanture kojom bi se povezali nacionalni teatri srednjoeuropskih zemalja. U tim pričama sadržane su arhetipske situacije koje su pohranjene u kolektivnom pamćenju, ali i u usmenoj predaji u sredinama u kojima ćemo raditi predstave. Zanima nas prije svega virtuoznost glumačkog iskaza, odnosno teatar koji je okrenut glumcu, a tema ljubavi i strasti svima nam je podjednako bliska«, kažu autori projekta »1001 noć«.</p>
<p>Na sastanku u Brnu intendant splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta Milan Štrljić predložio je da u budućnosti nacionalna kazališta iz srednjoeuropskih gradova uprizore na svojim pozornicama neka od ključnih djela srednjoeuropskih pisaca. Na taj bi način kazališta, uz bolje upoznavanje dramske literature s prostora Srednje Europe, razmjenom scenskih projekata uspostavila još čvršće mostove između bliskih kultura.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Doživljaj koji ostaje u sjećanju </p>
<p>Orkestar pod vodstvom svjetski poznata dirigenta Myung-Whun Chunga pokazao sve svoje odlike / Oboist Francesco di Rosa briljirao u izvedbi Ravelove skladbe </p>
<p>U razmaku manje od dvije godine Zagreb je ponovno posjetio jedan od vodećih europskih orkestara, Filharmonija teatra Scala iz Milana. Prošli put vodio ih je slavni dirigent Riccardo Muti, dok smo ovog ponedjeljka na njihovu čelu pozdravili jedno razmjerno novo ime na svjetskoj glazbenoj pozornici, Koreanca Myung-Whun Chunga. </p>
<p>Doveli su sa sobom i jednoga iznimnog solista, talijanskog oboista Francesca di Rosu, koji je publiku osvojio. Tu iznimnu večer Zagrepčanima je omogućila Zagrebačka banka s UniCredit Group, a prihod od rasprodane dvorane darovan je, uz zamolbu dodatnih dobrovoljnih priloga, Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet, s namjenom izgradnje prvoga rehabilitacijskog centra za područje orijentacije i mobiliteta slijepih.</p>
<p> Pozivu organizatora odazvali su se predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić uz predstavnike diplomatskog zbora i najjačih poslovnih tvrtki. </p>
<p>Filharmonijski orkestar milanske Scale utemeljio je 1982. legendarni dirigent Claudio Abbado. Od tada tim orkestrom ravnaju najveći svjetski dirigenti, nastupajući u svim svjetskim glazbenim metropolama i ostvarujući brojne reprezentativne diskografske zapise. Radi se o vrhunskom simfonijskom orkestru u kojem je sve na najvišoj razini: ostvarena ljepota tona, sjajne solističke dionice, masivni gudački korpusi i savršeno čisti nastupi puhača. </p>
<p>A dirigent Myung-Whun Chung temperamentnim nastupom potiče glazbenike na maksimalno sudjelovanje i zalaganje skupno i svakoga pojedinca. Takva predana suradnja došla je do izražaja već u prvom dijelu večeri, kada je izvedena Peta, Simfonija sudbine Ludwiga van Beethovena, gdje je orkestar uronio u veoma žustra dirigentova tempa. </p>
<p>Drugi dio večeri dosegnuo je zaista vrhunsku razinu. U Koncertu za obou, kasnom djelu Richarda Straussa, briljirao je Francesco di Rosa; privlačio je ljepotom tona, idealno zaobljenom frazom i tehničkim savršenstvom svirke. A najljepši kraj večeri donijela je glazba iz baleta »Dafnis i Kloe« Mauricea Ravela koja, kako je rečeno, svojom delikatnošću suzvučja je kamen kušnje i najboljim svjetskim orkestrima. Tu večer taj kamen je bio izbrušen do dijamantnog sjaja.</p>
<p> Uporna gromoglasna odobravanja slušateljstva i poslije odsviranog dodatka valjda ne bi prestala da se gosti nisu povukli s pozornice. Ostavili su nam sjećanje na doživljaj koji je nemoguće zaboraviti.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nastavak dobrih odnosa</p>
<p>Već u studenome u Muzeju Mimara u Zagrebu bit će otvorena izložba suvremene latvijske fotografije, a u glavnome latvijskome gradu Rigi moći će se vidjeti izložba »Hrvatski spomenici na Unescovoj listi svjetske baštine«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministar kulture Republike Hrvatske mr. Božo Biškupić i ministrica kulture Republike Latvije Helena Demakova potpisali su u ponedjeljak u Zagrebu Program kulturne suradnje dviju zemalja za razdoblje od 2004. do 2006. godine.</p>
<p>Program utvrđuje suradnju dviju zemalja kroz sudjelovanje na festivalima glazbene, plesne i kazališne umjetnosti, međunarodnim likovnim izložbama, skupovima i natjecanjima te u drugim nekomercijalnim događanjima koja se priređuju u dvjema zemljama.</p>
<p>Po Biškupićevim riječima, poticat će se izravna suradnja između galerija, muzeja i akademija likovnih umjetnosti. Tako će već u studenome u Muzeju Mimara biti otvorena izložba suvremene latvijske fotografije, a u glavnome latvijskom gradu Rigi moći će se vidjeti izložba »Hrvatski spomenici na Unescovoj listi svjetske baštine«. U Latviji će gostovati i Tamara Obrovac, Zagrebački solisti, Zagrebački kvartet saksofona, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Teatar Exit iz Zagreba, Zagrebački plesni ansambl i drugi umjetnici, a u Hrvatsku će doći Novo kazalište iz Rige, Komorni pjevači Latvijskog radija i Nacionalno kazalište lutaka.</p>
<p> Uz to, ministar Biškupić je za iduću godinu najavio i veliku izložbu suvremenoga hrvatskog crteža u Latviji te predstavljanje tamošnjih suvremenih likovnih umjetnika u našoj zemlji, a predviđena je i razmjena stručnjaka za zaštitu kulturne baštine.</p>
<p>»Program obuhvaća i izravnu suradnju između književnika i književnih prevoditelja, a pokušat ćemo dogovoriti i što skorije prevođenje hrvatskih autora«, naglasio je ministar Biškupić, te najavio nastup hrvatskih nakladnika i knjižara na velikome baltičkom sajmu knjiga u Rigi 2005.</p>
<p>Osim dobre kulturne suradnje, Biškupić je istaknuo i odlične bilateralne odnose, a ministrica Demakova rekla je da Latvija podupire Hrvatsku pri ulasku u Europsku uniju.</p>
<p>Latvijska je ministrica u pratnji suradnika posjetila gradilište Muzeja suvremene umjetnosti te bila na koncertu Filharmonijskog orkestra milanske Scale. Razgledala je i izložbe »7000 godina perzijske umjetnosti«, »Dora Maar i Picasso« i »Renesansa u Hrvatskoj«, a posjetila je i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Viđenja hrvatske jezične posebnosti </p>
<p>Susret francuskih i hrvatskih sveučilišnih profesora i prijatelja hrvatske kulture održan na Sorboni na poziv Henrika Hegera </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Promišljanje hrvatske jezične i kulturne posebnosti naspram mondijalizaciji bilo je tema susreta francuskih i hrvatskih sveučilišnih profesora i prijatelja hrvatske kulture na Sorboni. Taj susret bio je prvi u ovoj akademskoj godini, a održan je u znaku interdisciplinarnih prožimanja.</p>
<p> Pozivu Henrika Hegera, doktora filozofije i dopisnog člana Hrvatske akademije, da se pridruže druženju u amfiteatru Guizot odazvali su se akademik August Kovačec iz Zagreba, predavač na Sveučilištu Paris-Sorbonne Samir Bajrić, zatim André Tuilier, direktor biblioteke Sorbone, i profesor Paul-Louis Thomas, šef katedre na kojoj se iscrpno i ravnopravno proučavaju i bosanski i crnogorski i hrvatski i srpski jezici i kulture. </p>
<p> Henrik Heger izlagao je o temi »Obrana i prikaz hrvatskog jezika u suvremenom svijetu; elementi za interdisciplinarna promišljanja«, podastrvši svoje viđenje hrvatske jezične posebnosti. Samir Bajrić se izlaganjem »Mondijalizacija i jezikoslovna kultura; hrvatski jezik sučelice raznolikosti jezika« priupitao o mogućnostima suživljavanja jezika, a akademik August Kovačec razmotrio je »Položaj hrvatskog jezika u procesu mondijalizacije«.</p>
<p> Izbor pjesama i profinjene prijevode na francuski za tematsku cjelinu naslovljenu »Pohvala hrvatskom jeziku u lirskom pjesništvu XIX. i XX. stoljeća« potpisuje profesor Philippe Gelez u suradnji s profesorom Hegerom i profesoricom Marie-Jeanne Heger-Etienvre. </p>
<p> Nakon stručnih izlaganja pitanja nisu izostala, ponajviše ona o nazivu pariške katedre, pa se očito nameće potreba za nastavak dijaloga. Ovo druženje priređeno je u suradnji s Društvom »Ruđer Josip Bošković« i Sveučilišnim fondom »Fran Krsto Frankopan«.</p>
<p>Yves Tripković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi Pavličićev roman </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka nakladnička kuća Mozaik knjiga objavila je roman »Krvnik u kući« suvremenoga hrvatskog književnika Pavla Pavličića. Novi Pavličićev roman, kako napominje nakladnik, po žanru je kriminalistički, radnja se događa u Zagrebu i započinje nizom misterioznih ubojstava na Filozofskom fakultetu. »Krvnik u kući« još je jedan u nizu romana sa stalnim likom istražitelja-amatera, inače urednika Crne kronike, Ive Remetina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Počinje Sajam knjiga u Frankfurtu</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> – Sajam knjiga u Frankfurtu, 56. po redu, održava se od 6. do 10. listopada, i to s većim brojem izlagača nego godinu dana prije, objavili su organizatori. Približno 6.700 izlagača iz 111 zemalja okupilo se na ovom međunarodnom tržištu knjige, za razliku od 6.636 iz 103 zemlje prošle godine, kazao je direktor sajma Volker Neumann. Dvadeset i dvije zemlje iz Arapske lige pozvane su na sudjelovanje na ovom sajmu. »Nema krize knjige«, rekao je Dieter Schormann, direktor Udruge njemačke knjige. Oko tisuću autora trebalo bi doći na sajam. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski filmski festival u Londonu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Londonu će se od 7. do 10. listopada održati Hrvatski filmski festival na kojemu će biti prikazana naša najznačajnija ostvarenja, uključujući i animirani film, a bit će otvorena i izložba filmskih plakata. Prikazat će se »Breza« Ante Babaje, »Lisice« Krste Papića, »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića, »Tri muškarca Melite Žganjer« Snježane Tribuson, »Ritam zločina« Zorana Tadića, »U gori raste zelen bor« Antuna Vrdoljaka, »Nebo sateliti« Lukasa Nole, »Rondo« Zvonimira Berkovićam, »Tko pjeva zlo ne misli« Kreše Golika i drugi filmovi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Zagrebački nalazi negirali upalu srčane ovojnice Ivice Kostelića</p>
<p>Austrijski liječnici u Innsbrucku su »registrirali« zabrinjavajuću mogućnost – upalu srčane ovojnice. Ispravnost takvih nalaza bila bi novi opasni zdravstveni udar na Ivicu Kostelića, no prvi zagrebački nalazi ipak negiraju takvu mogućnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski skijaš Ivica Kostelić nenadano je napustio austrijski ledenjak Hintertux, gdje se pripremao za novu sezonu Svjetskog kupa u alpskom skijanju.</p>
<p>Naime, Ivica je uobičajeno, u ponedjeljak ujutro nakon treninga, izmjerio puls koji je bio zabrinjavajuće visok, a situacija je dodatno postala opasnija zbog velike iscrpljenosti i nemoći hrvatskog skijaša. Prve informacije su Ivica i ostali iz skijaške reprezentacije potražili u pola sata udaljenom Innsburcku i ostali šokirani.</p>
<p>Naime, austrijski liječnici su »registrirali« zabrinjavajuću mogućnost – upalu srčane ovojnice. Ispravnost takvih nalaza bila bi novi opasni zdravstveni udar na Ivicu Kostelića i nova duga pauza koja bi uništila još jednu skijašku sezonu i dodatno zagorčala njegov zdravstveni život.</p>
<p>No, u daljnjim dogovorima sa hrvatskim liječnicima odlučeno je da Ivica hitno doputuje u Zagreb, kako bi se ili potvrdili ili negirali austrijski nalazi. Ivica je tako hospitaliziran u bolnicu Sveti Duh, gdje su u tijeku laboatorijske pretrage, EKG, ultrazvučni, mikrobiološki i ritmološki pregledi.</p>
<p>Osnovni pregled, kao i provedeni ultrazvuk, negirali su ono na što su upozorili liječnici u Innsbrucku, što znači kako stanje ipak nije toliko dramatično.</p>
<p>– Čuo sam se sa Ivicom u utorak ujutro. Sada se osjeća dobro i pretpostavljamo kako neće biti većih komplikacija oko svega. No, treba pričekati ostatak nalaza, pa ćemo biti pametniji, reći će glasnogovornik Ozren Müller.</p>
<p>Nažalost, sudbina je očito Ivici i Janici namijenila komplicirani sportski život, pa tako ne može proći niti jedna sezona Svjetskog kupa bez zdravstvenih tegoba. Na sreću panični nalazi iz Innsbrucka nisu potvrđeni i u Zagrebu, no ostaje mrvica sumnje u svemu, jer zvuči pomalo čudno da su priznati liječnici iz Innsbrucka neprofesionalno odradili svoj dio posla.</p>
<p>U svakom slučaju slijede dani iščekivanja informacija iz Svetog Duha i sveopća želja da će se Ivica zadovoljan i spreman vratiti na Hintertux.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Balaban i Da Silva strijelci, Agiću crveni karton</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Čak 3000 ljudi došlo je pozdraviti hrvatsku nogometnu reprezentaciju na sportskom nogometnom centru Stjepan Spajić u zagrebačkom Sigetu. Naposljetku su »vatreni« pobijedili s 2-0 u ne odveć kvalitetnoj igri i priskrbili gromoglasnu želju da u subotu protiv Bugarske budu pravi.</p>
<p>Strijelci za Hrvatsku bili su u drugom dijelu Da Silva i Balaban. Ovakve utakmice često su i veoma dosadne, spore i bez ritma, što je shvatljivo zbog činjenice da je većina reprezentativnih igrača samo dan ili dva ranije nastupala u službenim natjecateljskim utakmicama u europskim ligama. Ni ovog puta ta zamka nije bila izbjegnuta. Kranjčarovi izabranici nisu ponudili silan ritam, dugo se i teško dolazilo do nekakvih akcija, tako da je zgodno primjetio jedan od gledatelja, ističući kako su najveći pljesak na ovom događaju dobili veterinari. Naime, prije utakmice glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić i direktor Hrvatskog Dragovoljca Ivica Perković podijelili poklone i priznanja zaslužnim nogometašima momčadi Sigeta. Tu su počast dobili Ivan Cvjetković, Goran i Marijo Jurić, dočim četvrti nagrađeni Blaž Slišković nije mogao doći u Zagreb.</p>
<p>Ipak, u drugom dijelu ritam je nešto pojačan, što je rezultiralo s dva lijepa zgoditka Da Silve i Balabana, dočim je najveće uzbuđenje izazvao crveni karton Jasmina Agića, koji je na svoj tradicionalan način stalno prigovarao sucu, a vrhunac u njegovim prigovorima zbio se nakon što je pao u kaznenom prostoru. Sudac nije dosudio najstrožu kaznu, Agić to ni u prijateljskoj utakmici nije mogao trpjeti pa je izbačen iz igre.</p>
<p>U prvom dijelu Hrvatska je igrala u sastavu: Pletikosa – R. Kovač, Vranješ, Neretljak – Ivan Leko, N. Kovač, J. Leko, Babić – Banović – Klasnić, Balaban. U nastavku su još ušli Didulica, Agić, Da Silva i Šafarić.</p>
<p>Dakako, odmah se na prvi pogled primjećuje kako zbog lakših ozljeda nisu igrali Tudor, Šimunić, Pršo, Srna, Mornar, Tokić i Niko Kranjčar.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bilić: Eduardo nije trebao igrati protiv Dragovoljca</p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> – Uvijek optimistični izbornik hrvatske mlade nogometne reprezentacije Slaven Bilić nije u utorak imao suviše razloga za osmjeh na licu. Utakmica u Vrbovcu, gdje su mladi Hrvati upriličili 80-godišnjicu djelovanja tamošnjega istoimenog kluba, a ujedno i odradili »generalku« uoči treće kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo u petak protiv Bugarske, pokazala je Biliću da bi obrana u Velikoj Gorici mogla biti na priličnim mukama. Hrvatska, za koju nisu igrali Luka Modrić i Eduardo da Silva, je izborila 2-0 pobjedu zgodicima Primorca i Labudovića u 48. i 66. minuti, ali je bilo očito da Bilićevoj družini nedostaje mašte i vica u igri. U obrani se pak prilično osjetio izostanak Nevena Vukmana na mjestu libera. </p>
<p>Bilić je odlučio poštediti Modrića, a kad smo ga upitali zašto je Eduardo igrao za A reprezentaciju u Sigetu izbornik je rekao:</p>
<p>– Jutros su nam javili da ga trebaju u A reprezentaciji. Jasno mi je da je Kranjčarova reprezentacija prioritet, ali Eduardo sigurno neće igrati u subotu u Maksimiru i nije trebao igrati u utorak. Pa, dan ranije je odigrao 90 minuta u Velikoj... Po našim saznanjima igrat će za nas u petak, ali mi zato pogotovo nije jasno zašto je igrao protiv Hrvatskog dragovoljca.</p>
<p>Izbornik nam je ovu vijest priopćio prilično smireno, no kako čujemo i njemu i Aljoši Asanoviću digla se kosa na glavi nakon što su čuli za Eduadrov jednodnevni posjet Kranjčaru. Brazilac je uz Modrića i Tomića najbitniji igrač naše mlade vrste i upravo je zato nejasno zašto je morao na jedan dan izbivati iz društva kojem je prijeko potreban. Nadamo se da razlog takve čudne odluke ne leži u tome što tandem bivših vatrenih na kormilu mlade selekcije još nema riješen status u Savezu (!?). Naime, Bilić i Asanović još nisu potpisali ugovore, a već neko vrijeme, što je razumljivo, ističu kako žele da im mjerodavni kažu što se od njih očekuje. K tome, neke njihove ideje su naletjele na crveno svjetlo...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kranjčara oneraspoložile brojne ozljede</p>
<p>Ivica Olić vraća se u Moksvu gdje će se oporavljati od ozljede, a izbornika Kranjčara zabrinuo novi popis ozljeđenih, Pršo, Srna, Mornar i Tokić nisu potpuno fit, a da sve bude nezgodnije izgleda da se i Niko Kranjčar lagano ozlijedio na utakmici svog Dinama protiv Kamen Ingrada u ponedjeljak navečer </p>
<p>ČATEŽ</p>
<p> - »Ozljede nam remete program uigravanja«, kaže izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Kranjčar, drugog dana priprema za kvalifikacijsku utakmicu protiv Bugarske 9. listopada u Zagrebu. Da bi preduhitrio nezgodu ako netko od ozlijeđenih neće moći nastupiti Kranjčar se odlučio pod hitno u A reprezentaciju pozvati Šafarića i Da Silvu. Oni i su se A vrsti priključili odmah u utorak poslije podne na trening utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca. Naime, uz ranije ozlijeđenog Olića koji će nakon dva dana boravka u Zagrebu natrag u Moskvu, na ozljede se žale još čak četvorica igrača: Pršo, Srna, Mornar i Tokić, a da sve bude nezgodnije izgleda da se i Niko Kranjčar lagano ozlijedio na utakmici svog Dinama protiv Kamen Ingrada u ponedjeljak navečer. </p>
<p>- Svi su ti igrači u utorak ujutro odradili lagani trening, ali isto tako su svi pod liječničkom tretmanom dr. Borisa Nemeca. Sam dr. nemec kaže:</p>
<p>- Nemojte se tako zabrinjavati, situacija nije tako ozbiljna. Osobno vjerujem da će svi igrači, dakako osim Olića, konkurirati za utakmicu protiv Bugarske. Iako, moram istaći, svi oni imaju ozljede mišića, a s takvim ozljedama nikad nijedna prognoza ne može biti sigurna. Neki će igrači biti malo na poštedi, ali vjerujem da će do subote svi biti sposobni za igru, rekao je Nemec.</p>
<p>- I ja vjerujem da će oni biti sposobni za igru, dometnuo je Kranjčar. – Ali, kako na njih ne mogu računati tijekom ovih priprema, to će značiti da se baš nećemo moći uigrati kako sam planirano. Naravno, moja je momčad uigrana, praktički je tri utakmice odigrala u istom sastavu. I za utakmicu protiv Bugarske neću kriti sastav. Najviše bih volio da bude isti kao onaj protiv Švedske i Mađarske, veli Krančjar.</p>
<p>Inače, CSKA iz Moskve uputio je HNS-u dopis kojim se zahtijeva da se Olić vrati u Rusiju gdje će biti podvrgnut tretmanu za što brži oporavak.</p>
<p>- Nema razloga ne pustiti Olića. Naravno da mu je odobreno da se vrati u klub, te mu svi želimo što brže ozdravljenje, kaže Kranjčar. </p>
<p>Budući da odlazak Olića otvara mjesto za još jednog napadača, a brojne ozljede otvaraju mogućnost odlaska još nekog, Kranjčar je u utorak ujutro pozvao još dvojicu igrača u reprezentaciju: Šafarića iz Varteksa i Da Silvu iz Dinama. </p>
<p>- Do četvrtka će Da Silva biti s nama. Ako će biti potrebno Brazilca ćemo dati mladoj reprezentaciji da odigra utakmicu protiv Bugarske 8. listopada, ali isto tako možemo računati i na njega za našu utakmicu dan kasnije. Imamo na to pravo, i zašto to ne bih iskoristili. Osobno bih volio da svi ostanu zdravi, tada takvih pretumbacija ne bi trebalo biti. </p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ždrijeb kao Dinamov saveznik</p>
<p>Dinamo će u prvom kolu biti slobodan, a prvu će sljedeću europsku utakmicu odigrati 4. studenoga u Maksimiru protiv relativno skromnoga belgijskog Beverena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamo u goste kod Stuttgarta i Benfice, Maksimir dočekuje Heerenveen i Beveren! Takav je rasplet ždrijeba skupina Uefine lige održanog u utorak u Nyonu, ždrijeba kojim bi Dinamovi nogometaši, čini nam se, trebali biti i te kako zadovoljni i koji im je na neki način odškrinuo vrata 16-ine finala. Da bi doista i dogurali do te faze natjecanja, a to ujedno znači i prezimljavanja na europskoj sceni, maksimirski bi se nogometaši trebali dočepati najmanje trećeg mjesta unutar svoje G skupine, a takvo što se čini doista realnom zadaćom.</p>
<p> Dinamo je, dakle, u društvu s njemačkim Stuttgartom, portugalskom Benficom, nizozemskim Heerenveenom i belgijskim Beverenom. U ovoj novoj, modificiranoj verziji Kupa Uefe, koja je zaživjela ove sezone, 40 je klubova razvrstano u osam skupina sa po pet momčadi, igrat će se po sistemu »svatko sa svakim«, ali jednokružno. Dinamo će se, dakle, sa svakim suparnikom sučeliti jednom, bez uzvrata. Podjela domaćinstava je ravnomjerna, pa će svatko odigrati po dvije utakmice kod kuće i u gostima i svatko će, s obzirom na neparan broj klubova u skupini, jedno kolo biti slobodan. A, Dinamo je slobodan već u prvoj rundi.</p>
<p> Dakle, prvu će sljedeću europsku utakmicu odigrati 4. studenoga u Maksimiru protiv relativno skromnoga belgijskog Beverena, kluba koji je stanoviti ugled u europskim razmjerima uživao krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Plasman u sljedeći krug izborit će po tri najbolje plasirane momčadi iz svake skupine, što je svakako lijepa prilika i za Dinamo, koji bi do početka studenog i svog novog izlaska u Europu možda i mogao dohvatiti nešto bolju formu. No, i ovakva, igrom ne baš uvjerljiva maksimirska momčad, u stanju je prokrčiti put do 16-ine finala. Ako s jedne strane i prihvatimo tezu da ovakav Dinamo teško može proći neokrznut u Stuttgartu i Lisabonu, s druge je, pak, jasno da može dograbiti obje pobjede u Maksimiru. Naposljetku, podatak da se Heerenveen nalazi tek na desetom, a Beveren na 13. mjestu u domaćem prvenstvu, izazivaju lagani smiješak na maksimirska lica. S druge strane, Benfica je zasad vodeća momčad portugalskog, a Stuttgart drugoplasirana njemačkog prvenstva...</p>
<p> Plasman u 16-inu finala izborit će, dakle, tri najbolje momčadi iz svake skupine. Njima će se potom priključiti i trećeplasirane momčadi iz osam skupina Lige prvaka i od te faze natjecanja ponovno slijedi »nokaut« sistem. Ligaški dio natjecanja Kupa Uefe završava 16. prosinca, a prvi dvoboji 16-ine finala predviđeni su za 16. i 17. veljače.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ćiro u »predsjedničkom filmu« </p>
<p>Ćiri status medijskoga predsjedničkoga kandidata i te kako godi, pogotovo kad mu neki sugeriraju da je jedina osoba s hrvatske javne scene koja može pobijediti aktualnog predsjednika Stjepana Mesića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kakav bi bio trenerski status u klubu Miroslava Blaževića istakne li kojim slučajem kandidaturu za predsjednika države kao što se posljednih dana nagađa u nekim medijima? Treba li u tom slučaju zamrznuti svoju nogometnu funkciju, ili usporedo s izbornom kampanjom može i dalje voditi varaždinskog prvoligaša Varteks?</p>
<p>Spomenutu smo dvojbu čuli od nekih Blaževiću bliskih ljudi, što smo, dakako, ponajprije shvatili kao signal da »trener svih trenera« očigledno ima ozbiljnu namjeru upustiti se u političke vode, iako je već jednom krahirao na prvim izborima za Hrvatski sabor. Ćiro će, dakle, opet još jednom demantirati samoga sebe. Naime, u posljednjih nas je desetak godina više puta uvjeravao da ga politika ne zanima, iako su mnogi od njegovih javnih istupa i te kako odisali vještom političkom retorikom. </p>
<p>Informaciju o tome što se događa s radnim statusom nekog iz hrvatskoga nogometa iz kuta njegovih pozitivnih propisa, poželi li slijediti Linu Červara i upustiti se u utrku za predsjedničkim žezlom, potražili smo na pravom mjestu. Točnije, pokucali smo na vrata Zorislava Sebrića, glavnog tajnika HNS-a, koji među ostalim zna i kako HNS, ali i Uefa i Fifa gledaju na uzajamno prožimanje politike i sporta. </p>
<p>– U našim dokumentima, a oni strogo slijede Fifine, nema izričitog propisa koji bi nešto takvo zabranjivao. Drugo je pak pitanje kako bi se na to gledalo kad bi se dogodilo da kojim slučajem jedan nogometni trener pobjedi na izborima. Vjerojatno bi ga pozitivni propisi druge vrste odvratili od toga da se usporedo s predsjedničkim poslom bavi i trenerskim, pojasnio nam je Srebrić. Koji se iz taktičkih razloga, jer to mu nalaže funkcija, ogradio od izricanja svog suda o tomu, koliko mu se sviđa namjera bivšeg šefa »vatrenih« da mu ipak jednog dana ponovno postane nadređeni.</p>
<p>Ćiri, pak, status medijskoga predsjedničkoga kandidata i te kako godi, pogotovo kad mu sugeriraju da je jedina osoba s hrvatske javne scene koja može pobijediti aktualnog predsjednika Stjepana Mesića. Dok HDZ još uvijek nema svoga predsjedničkoga kandidata mediji su se poigrali s Ćirom, ali i Ćiro s njima. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bez Popovića u Jazinama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Otvaranje Goodyear lige donosi veliki hrvatski derbi, košarkaši Zadra u srijedu (19.30 sati) dočekuju u Jazinama najljućeg suparnika – Cibonu. Uoči prve službene utakmice, prve od 80-ak, koliko će ih cibosi odigrati ove sezone, trener Dražen Anzuloviće je kazao: </p>
<p>– Zadar je veliki ispit za nas, imaju sjajne šutere i prednost na domaćem terenu. Moji igrači su spremni, jedini nam je problem što su se Žižić i Bader priključili prije tjedan dana. </p>
<p>U »tornju« su silom prilika došli na ideju o afirmaciji mladih igrača, pa će tako prigodu dobiti Omerhodžić, Morović i Rozić. </p>
<p>– Sva trojica opravdala su povjerenje. U novom sustavu natjecanja i završnici osam klubova moći ću im dati više minuta, kazao je Anzulović.</p>
<p>U srijedu među cibosima vjerojatno neće biti Marka Popovića, koji prema riječima čelnika kluba, još nije riješio sve detalje sa španjolskom Pamesom. </p>
<p>– Popović je s nama sve dogovorio, još čekamo papire iz Valencije, kazao je sportski direktor Mihovil Nakić. </p>
<p>Informacije s druge strane, pak, govore kako je Popović u ponedjeljak navečer raskinuo ugovor s klubom iz Valencije i postao slobodan igrač, pa ga je Cibona teoretski mogla registrirati za utakmicu u srijedu. I sâm igrač kaže kako bi volio igrati u Jazinama, no u trenutku kada s momčadi nije odradio niti jedan trening, to ne bi bilo sportski opravdano niti logično. </p>
<p>Nije niti logično kako su ovog ljeta u Ciboni za pojačanje uzeli Rodneya Elliotta, Amerikanca koji je prošle sezone imao solidnu statistiku u Scavoliniju, no unatoč tome, talijanski klub ga nije htio zadržati. Već je i prošle godine Elliott imao problema s gležnjem, no u Ciboni se tome nije pridavala velika pažnja. </p>
<p>– Pri dolasku u klub, Elliott je prošao standardni liječnički pregled i sve je bilo u redu. Doduše, tada je klupski ortoped bio na godišnjem odmoru, pa Elliott nije bio na dodatnim pregledima. Samo liječnici mogu odgovoriti je li njegovo sadašnje stanje posljedica dva istegnuća ligamenata ili je takvo bilo još u Italiji. </p>
<p>Ekonomskim rječnikom rečeno, u Ciboni nisu postupili pažnjom dobrog gospodarstvenika, pa im se ovoljetna akvizicija neće isplatiti. </p>
<p>– U sljedećim ćemo danima odlučiti o ostanku Elliotta, zaključio je Nakić. </p>
<p>• Raspored 1. kola (srijeda, 6. listopada): Zadar – Cibona VIP (19.30 sati), Zagreb – Geoplin Slovan (18), Bosna – Split CO (20), Partizan – Šibenka (20), Hemofarm – Helios Domžale (18), Reflex – Široki Hercegtisak (17), Pivovarna Laško – Union Olimpija (17), Budućnost – Crvena zvezda (20). </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Posljednji ispraćaj Vladimira Nekića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rodbina, brojni prijatelji, sportaši, bivši i sadašnji rukometni reprezentativci, te igrači rukometnog kluba Zagreb oprostili su se u utorak na komemoraciji u Starogradskoj vijećnici od istaknutog igrača i rukometnog djelatnika Vladimira Nekića, koji je nakon duge i teške bolesti umro u petak, 1. listopada, u Zagrebu u 46. godini. O rukometnom zanesenjaku, rođenom vođi, kapetanu i treneru, tehniku i direktoru hrvatske rukometne reprezentacije koja je na Olimpijskim igrama 1996. godine u Atlanti osvojila prvo olimpijsko zlatno odličje za Hrvatsku govorili su njegov prvi trener iz rodnog Siska Milivoj Šarko, direktor RK Zagreb Bartol Kaleb i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Željko Kavran. Posljednji oproštaj od Vladimira Nekića održan je na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Joras, Rupel i Vajgl nisu prošli na izborima</p>
<p>Zbog štrajka slovenskih novinara ljubljanski Dnevnik i Finance bile su jedine novine koje su u utorak izišle</p>
<p>LJUBLJANA (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Uzdanica Slovenske pučke stranke i njezin izborni kandidat, kontroverzni slovenski nacionalist Joško Joras nije uspio ući u slovenski parlament, objavile su jedne od rijetkih slovenskih novina koje su, unatoč štrajku većine ovdašnjih novinara, izašle u utorak. </p>
<p>Joras je u izbornoj jedinici Ljubljana-Šiška, gdje su ga kandidirali Podobnikovi »stratezi«, potučen do nogu. Osvojio je tek 1,69 posto ili, prevedeno na jezik brojki, nepunih 200 glasova. </p>
<p>Jorasovu sudbinu doživjeli su i mnogo etabliranija imena slovenske političke scene, mnogobrojni aktualni i bivši ministri. Primjerice, ispred vrata parlamenta smještenog u Šubićevoj ulici u Ljubljani, ostali su bivši i još uvijek aktualni ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i Ivo Vajgl. Zastupničke klupe, od njih ukupno 90, ostale su nedostupne čak petorici kandidiranih ministara s LDS-ove liste, ekologije Janezu Kopaču, obrane Antonu Grizoldu, poljoprivrede Milanu Pogačniku i pravosuđa Zdenki Cerar. Više sreće nisu imali ni istaknuti parlamentarci te stranke, prije svega dosadašnji predsjednik vanjskopolitičkog odbora Roman Jakič, poznati dramaturg Tone Patlič, Maks Laurinc, Ciril Pucko...</p>
<p>Sve ove činjenice temelje se na privremenim, ali pouzdanim podacima republičkog izbornog povjerenstva koje je objavio ljubljanski Dnevnik, uz Finance jedine slovenske novine koje su se u utorak pojavile na kioscima.</p>
<p>Zbog štrajka slovenskih novinara započetog u nedjelju u ponoć Slovenija živi u gotovo potpunoj informativnoj blokadi. Za razliku od ponedjeljka, kad su ljubljansko Delo, mariborska Večer i Slovenske novice izašle s tek najosnovnijim podacima o izborima temeljenim na informacijama izborne komisije i bez autorskih tekstova, ali zato s pregršt reklama objavljenih preko cijelih stranica, čak i vremenske prognoze koja se kočoperila na zadnjoj, Delo i Slovenske novice u utorak se nisu pojavili na kioscima. </p>
<p>Osim komercijalne POP TV i nekoliko radijskih postaja koji emitiraju uobičajenim tempom i sadržajem, preostali elektronički mediji, uključujući i nacionalnu TV Sloveniju, objavljuju tek zabavni, filmski i glazbeni program.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Del Ponte Beogradu dala dva mjeseca da uhiti optuženike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Srbija, odnosno državna zajednica Srbije i Crne Gore imaju dva mjeseca da spremnost za suradnju s Haagom pokažu uhićenjima i izručenjima, poruka je glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte nakon boravka u Beogradu i razgovora s visokim državnim dužnosnicima. Izjavila je i da je optimistična, naročito poslije razgovora s premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom jer on »shvaća važnost suradnje države sa Sudom«. Rok od dva mjeseca zapravo je vrijeme koje predstoji do obraćanja Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a. Iz srbijanske vlade stiglo je priopćenje u kojem se kaže da je vlada svjesna svojih obveza, da poduzima konkretne korake, ali da »mora biti uzeto u obzir očuvanje političke stabilnosti u zemlji«. Predsjednik SCG-a Svetozar Marović izjavio je da će podnijeti ostavku ako na sastanku s predsjednicima i premijerima Srbije i Crne Gore, koji je inicirao, dođe do suprotstavljanja potpunoj suradnji s Haagom.</p>
<p>Predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić tvrdi da Srbija nije dobila precizne rokove za uhićenja i izručenja haaških optuženika, ali da je do kraja studenoga potrebno napraviti nešto glede suradnje jer potom dolazi novi izborni ciklus, a »tada nema izručenja«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>FT: Slovenija po modelu Jörga Haidera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na izbornu pobjedu Slovenske demokratske stranke Janeza Janše osvrnuo se u utorak u kraćem, sarkastičnom komentaru i britanski dnevnik Financial Times koji tvrdi da bi Slovenija pod novom vladom mogla postati »balkanska glavobolja za Bruxelles«, prvi put otkako je ušla u Europsku uniju.</p>
<p>»Najbrži je način da se uvrijedi Slovenca jest nazvati taj razmjerno udoban kutak bivše Jugoslavije Balkanom, jer on drži da taj pogrdni izraz mora biti rezerviran za njegovu lijenu i neciviliziranu slavensku braću na jugu«, dok je Slovenija alpska država, stoji u samom uvodu osvrta. </p>
<p>No, smjena vlasti u Ljubljani i dolazak na vlast Janeza Janše mogao bi »Bruxellesu zadati balkansku glavobolju«, upozorava se u članku. U FT-u ističu da Janša nije radikal, ali će gotovo sigurno otežati život imigrantima, osobito onima iz »groznih balkanskih država« koji u Sloveniji traže zaposlenje i socijalne povlastice. Budući da u parlamentu nema većinu, mogao bi biti prisiljen da u vladu uključi i desničarsku Slovensku narodnu stranku Zmage Jelinčiča. </p>
<p>Jelinčič, koji »hrvatsku Istru voli nazivati dijelom Slovenije«, sigurno će pogoršati odnose s Hrvatskom, već napete zbog neriješenih graničnih pitanja. Britanski dnevnik podsjeća da je lider SNS-a već izazvao prilično problema u odnosima s EU-om kada je organizirao otpor izgradnji prve džamije u Sloveniji.</p>
<p>Slovenija jest alpska država, ali »po modelu Jörga Haidera«, zaključuje se u komentaru londonskog lista. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bugarska nudi pomoć Hrvatskoj u približavanju Uniji</p>
<p>SOFIJA</p>
<p> - Bugarska nudi Hrvatskoj svaku moguću pomoć u procesu približavanja EU, rekao je u utorak u Sofiji predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>»Budući da je u tijeku definiranje uloge Sabora u pregovorima Hrvatske s EU-om, čiji se početak očekuje 2005., dragocjena su iskustva zemalja koje su kao Bugarska završile pregovore«, dodao je. Izaslanstvo Sabora na čelu s predsjednikom Šeksom sastalo se u ponedjeljak s predsjednikom Narodnog sobranja Ognjanom Gerdžikovim, bugarskim predsjednikom Georgijem Prvanovim, potpredsjednikom bugarske vlade Plamenom Pamajotovim i premijerom Simeonom Sakskoburggotskim. Također je razgovaralo s vodstvom parlamentarnog odbora za europsku integraciju i odbora za vanjsku politiku, obranu i sigurnost.</p>
<p>»Sada je na odborima da intenziviraju suradnju, pa će saborsko izaslanstvo za vanjsku politiku uskoro posjetiti Bugarsku«, najavio je Šeks. Osvrnuvši se na svoj susret s premijerom Sakskoburggotskim u ponedjeljak, Šeks je rekao da je Hrvatska ponovo dobila snažnu potporu za ulazak u europske integracije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uskoro odluka o dodjeli hrvatske pomoći Hrvatima u BiH</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Vlada Republike Hrvatske će, kako se očekuje, do kraja listopada donijeti odluku o dodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u BiH za 2004. godinu, objavio je u utorak mostarski Dnevni list pozivajući se na hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova koje je bilo zaduženo za prikupljanje prijava na natječaj što ga je za ovu namjenu raspisala hrvatska Vlada. Navodi se kako je hrvatska Vlada osigurala 25 milijuna kuna u ovoj godini za potporu obrazovnim, kulturnim, znanstvenim i zdravstvenim projektima Hrvata u BiH. Dužnosnici Vlade Republike Hrvatske ranije su više puta rekli kako će se ove godine po prvi puta sredstva namijenjena za pomoć Hrvatima u BiH izdvajati iz proračuna, što prethodnih godina nije bio slučaj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rumsfeld priznaje pogrešne procjene o Iraku </p>
<p>Upravo objavljeno izvješće CIA-e dovodi u pitanje postulate na temelju kojih je Busheva administracija krenula u irački rat, osobito kad je riječ o vezama Saddama Husseina i Al Qaide </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Donald Rumsfeld doveo je u pitanje je li ikada postojala veza između Saddamovog režima i Al Qaide. Američki ministar obrane učinio je to u New Yorku, a njegove riječi imaju izuzetno značenje.</p>
<p> Busheva administracija dugo je, naime, tvrdila da su sljedbenici Osame bin Ladena, koji su 2001. izvršili teroristički napad na Ameriku, na neki način povezani s vlastima u Bagdadu. Ta navodna međusobna veza bila je glavno opravdanje za vojnu intervenciju protiv Iraka. </p>
<p>No, kada je Rumsfeldu u New Yorku u ponedjeljak postavljeno pitanje o odnosima između Saddama Husseina i sljedbenika Osame bin Ladena, on je odgovorio: »Koliko ja znam, nisam vidio nikakve jake, čvrste dokaze koji vezuju jedne s drugima«. Rumsfeld je to izjavio na sjednici Vijeća za vanjske odnose. Premda je nekoliko sati kasnije izdao priopćenje u kome se kaže da su njegove riječi »nažalost krivo shvaćene«, čini se da njegova ranija izjava nije pala slučajno. Ona je u vezi sa zadnjim izvješćem CIA-e o Iraku.</p>
<p>CIA je, naime, u ponedjeljak priopćila kako nema čvrstih dokaza da je iračka vlada pružala podršku islamskom ekstremisti Abu Musabu al Zarqawiju. Jordanac Al Zarqawi jedan je od glavnih vođa pobune u Iraku, a njegova grupa tamo trenutačno otima zapadne taoce i siječe im glave.</p>
<p>Nedovoljan broj trupa i ozračje bezakonja </p>
<p> Američki predsjednik George Bush i njegov zamjenik Dick Cheney ranije su tvrdili kako je Saddamova vlada dopustila Zarqawiju da osniva terorističke ćelije u Bagdadu. Upravo objavljeno izvješće CIA-e, koje je još prije nekoliko mjeseci naručio američki potpredsjednik Dick Cheny, dovodi međutim u pitanje taj i druge postulate na temelju kojih je Busheva administracija krenula u rat protiv Saddama. </p>
<p>I nezavisna kongresna komisija, koja je istraživala teroristički udar na Ameriku, ranije je također utvrdila da između bivše iračke vlade i Bin Ladenove mreže nije bilo »odnosa suradnje«. U svjetlu svih tih činjenica američka administracija vjerojatno će morati revidirati svoje ranije stavove o Iraku - kako je to već počeo činiti Donald Rumsfeld. </p>
<p>Jedno priznanje o pogreškama stiglo je i od bivšeg američkog guvernera u Iraku, Paula Bremera. On je izjavio da su Sjedinjene Države dvostruko pogriješile u iračkom ratu. Prva greška bila je što nisu imale dovoljno kopnenih trupa koje bi kontrolirale situaciju u zemlji. Druga greška, po Bremeru, bilo je to što, odmah nakon Saddamovog pada, Amerikanci nisu spriječili pljačku i nasilje koji su tada izbili. »Platili smo veliku cijenu...jer je to stvorilo ozračje bezakonja«, rekao je Bremer u ponedjeljak na jednoj konferenciji u Zapadnoj Virdžiniji.</p>
<p>Očekivali izbjeglice, a ne krvavi ustanak</p>
<p> Bivši američki guverner u Iraku smatra, doduše, da je vojna intervencija protiv Saddamovog režima bila potrebna, ali drži da ona nije izvedena kako valja. »Nikada nismo imali dovoljno trupa na terenu«, rekao je on. Bremerovi komentari dosta nalikuju primjedbama nekih kritičara Busheve administracije. Jedan od njih, demokratski predsjednički kandidat John Kerry, često tvrdi da se ona slabo pripremila za stanje nakon invazije. </p>
<p>Paul Bremer kaže pak da su se u Iraku očekivali veliki problemi s izbjeglicama, a ne krvavi ustanak kojeg sada vode najmanje četiri dobro naoružane struje. »Planiralo se, ali se planiralo za situaciju koja se nije pojavila«, izjavio je on. </p>
<p>Kao šef Pentagona, Donald Rumsfeld je zagovarao korištenje najsuvremenije vojne tehnologije, sa što manjim brojem vojnika. Vijesti s terena međutim uporno pokazuju da ta teorija nije prošla provjeru iračke prakse. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pobijedio Yudhoyono, Sukarnoputri izgubila zbog neodržanih obećanja </p>
<p>Poslije 15-dnevnog prebrojavanja glasova, u drugome krugu prvih izravnih predsjedničkih izbora u Indoneziji premoćno je, sa 61 posto glasova, pobijedio bivši general i ministar sigurnosti Susilo Bambang Yudhoyono </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Konačno je u utorak i službeno objavljeno: u drugome krugu prvih izravnih predsjedničkih izbora u Indoneziji premoćno je pobijedio bivši general i ministar sigurnosti Susilo Bambang Yudhoyono (54). Osvojio je 61 posto glasova, a suparnica, dosadašnja predsjednica i kći »oca domovine« Sukarna, Megawati Sukarnoputri, kažnjena je zbog neodržanih obećanja i za nju se izjasnilo samo 39 posto birača. </p>
<p>Indonezija je najveća muslimanska zemlja svijeta, sa 230 milijuna stanovnika četvrta je najnaseljenija država (iza Kine, Indije i Sjedinjenih Država), smještena je na razvučenom arhipelagu od sedam tisuća naseljenih otoka, pa ne čudi da su se izbori razvukli tri mjeseca - prvi krug održan je 5. srpnja, drugi 20. rujna, a za prikupljanje i prebrojavanje glasova bilo je potrebno 15 dana. Novi predsjednik će dužnost preuzeti 20. listopada. </p>
<p>Yodhoyono je vojsku napustio 1999., kad je ušao u predsjednički kabinet, a potom je preuzeo dužnost ministra sigurnosti. Prati ga ugled poštenjaka, nije bio umiješan ni u brojna nedjela vojske, niti je pripadao nepopularnom unutarnjem krugu vojnog vrha. Neki suparnici podcjenjivački ga nazivaju »uredskim generalom«, jer je malo vremena proveo u oružanim sukobima. Ako bude pošteno obavljao novu dužnost, suočit će se s brojnim izazovima. Na prvom mjestu je korupcija kojom su zaražene sve strukture vlasti. Teroristi su sve aktivniji. Separatisti Aceha desetljećima se bore za osamostaljenje najzapadnijeg dijela zemlje. Nekih 450 lokalnih vlasti sve odlučnije traže veći udio u podjeli financija i političkom odlučivanju. </p>
<p>No, iako je bio general, novom predsjedniku najteže bi moglo biti s vojskom, zapravo državom u državi, jer vojska uspješno zaobilazi zahtjeve za demokratskim promjenama i ustrajno zadržava preveliki utjecaj u politici, gospodarstvu i društvu u cjelini. </p>
<p>Vojska je legalno i ilegalno stvorila golemo poslovno carstvo, što joj omogućava da djeluje samostalno i da se previše ne brine za civilni nadzor. Bavi se najrazličitijim poslovima u rasponu od sječe šuma i vođenja peradarskih farmi do upravljanja zrakoplovnim kompanijama, bankama i hotelima, a nisu joj strani ni krijumčarenje i prostitucija. Bavljenje biznisom opravdava podatkom da joj državni proračun pokriva samo 40 posto izdataka. Vojsku slušaju i sudovi i zakonodavci. U kolovozu je viši sud poništio presudu četvorici časnika optuženih za dokazane zločine u Istočnom Timoru 1999. </p>
<p>Pod pritiscima kritičara, vojska je doduše počela obećavati da će se manje miješati u politiku, da će povlačiti djelatne časnika s položaja u vlasti i u državnim tvrtkama, pa i iz parlamenta u kojem je dio mjesta rezerviran za njene predstavnike. No, to bi mogao biti dug proces, jer u parlamentarnu proceduru je upravo uvršten prijedlog zakona koji bi vojsci trebao omogućiti da i dalje bude prisutna u vlastima na svim razinama, da zadrži svoja mjesta u predsjedničkom kabinetu, pa čak i da djelatni časnici obavljaju određene državne poslove. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izrael u dosegu novih iranskih projektila </p>
<p>Hashemi Rafsanjani u utorak je objavio da je Iran »danas u mogućnosti lansirati rakete dosega do 2000 kilometara, a stručnjaci znaju da jednom kad zemlja prekorači tu etapu, sve sljedeće su dostižne«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši iranski predsjednik Hashemi Rafsanjani objavio je u utorak da Iran ima raketne projektile dometa 2000 kilometara. Drugim riječima, Iran svojim novim projektilima može napasti sve američke vojne baze na Srednjem istoku, ali i Izrael, koji već duže vrijeme upozorava kako Iran razvija projektile dugog dometa, ali i nuklearno naoružanje. </p>
<p>Iran je 11. kolovoza ove godine testirao verziju konvencionalne rakete »shahab-3«, čiji je doseg dotad bio između 1300 i 1700 kilometara. Iranski ministar obrane Ali Shamkhani sredinom rujna izjavio je da je Iran uspješno izveo pokuse sa »strateškim projektilima«, no odbio je reći kojeg dometa. </p>
<p>Tom prilikom Teheran je Izraelu poručio da će »ozbiljno reagirati« u samoobrani ako izraelske snage pokušaju uništiti iranski nuklearni program. Bio je to izravan odgovor na vijesti da je SAD Izraelu isporučio stotine bombi protiv podzemnih bunkera. </p>
<p>Da se nešto ozbiljno događa na relaciji Iran-Izrael-SAD, potvrđeno je prije dvadesetak dana kada su agencije objavile vijest da vojni stručnjaci u SAD-u razmatraju vojne udare protiv »nuklearnog« Irana zbog njegove odlučnosti da nastavi s razvojem nuklearnog programa. Analitičari bliski američkoj administraciji potvrdili su da Washington već »razmatra vojne opcije« protiv iranskog nuklearnog programa, ali da one još nisu na stupnju koji bi upućivao na zaključak da se SAD već priprema za akciju. Prikazane su i satelitske snimke područja na kojima se navodno obavljaju podzemna nuklearna testiranja ili proizvodnje obogaćenog urana. Rafsanjani je tada rekao kako će se Iran oduprijeti pritiscima SAD-a i Europe i da »neće odustati od legitimnog prava« da posjeduje nuklearno oružje. </p>
<p>Izrael je još sredinom ljeta upozorio svijet da bi Iran mogao postati nova nuklearna sila, za tri ili četiri godine, te da je spreman djelovati protiv te prijetnje ako to ne učini međunarodna zajednica. </p>
<p>Rafsanjani, jedan od najutjecajnijih konzervativnih političara koji je najavio mogućnost da se kandidira na iranskim predsjedničkim izborima 2005. godine, rekao je u utorak prilikom posjeta Iranskom aeronautičkom institutu da je Iran »danas u mogućnosti lansirati rakete dosega do 2000 kilometara, a stručnjaci znaju da jednom kad zemlja prekorači tu etapu, sve sljedeće su dostižne«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Poliklinika »Svjetlost«, transplantacija rožnice, neistine i činjenice </p>
<p>U povodu izvještaja s konferencije za tisak ministra zdravstva i socijalne skrbi prof. dr. Andrije Hebranga, objavljenog u Vjesniku od 2. listopada 2004., dajem odgovor na izrečene i objavljene neistine. Borba za istinu protiv laži ministra zdravstva dr. Andrije Hebranga poput je borbe s vjetrenjačama. Bez obzira na ishod te neravnopravne i nepravedne borbe, želim javnosti predočiti činjenice.</p>
<p> Poliklinika »Svjetlost« ima valjano rješenje za obavljanje svih operacijskih zahvata u oftalmologiji koje je izdalo Ministarstvo zdravstva. Ministar je mogao podnijeti tužbu Upravnom sudu za poništenje tog rješenja u roku 30 dana od njegovog izdavanja. Budući da mu je istekao rok za takav pravni lijek, mnogo je lakše izmisliti da Poliklinika »Svjetlost« nema kadrovski normativ za transplantaciju rožnice, izjavljujući da ustanova koja radi transplantacije treba imati tri kirurška tima. Zakonodavac je predvidio tri kirurška tima za transplantaciju organa (bubrega, srca, jetre) a ne za transplantaciju tkiva.</p>
<p> Činjenice da sam svojim rukama napravio 600 transplantacija rožnice i više od sto asistirao, objavio knjigu »Očna banka«, publicirao više od 80 radova u zemlji i inozemstvu o transplantaciji rožnice, organizirao Kongres očnih banaka Europe 1999. godine u Zagrebu, šest godina sam član Upravnog odbora Europskog udruženja očnih banaka, jedini iz zemalja izvan EU, nisu dovoljne Andriji Hebrangu da bi priznao moju kompetentnost u tom području.</p>
<p> Upravo moj ugled u svijetu je razlog zašto je jedna međunarodna institucija htjela donirati tkivo za jednog teškog bolesnog mladića iz BiH. Neka Hebrang stavi svoj ugled i zatraži rožnicu u svijetu pa ćemo vidjeti rezultat. Pozivanje na Zakon iz 1988. godine da samo referalni centri mogu uvoziti tkivo, još je jedno od Hebrangovih manipuliranja istinom. Hebrang devet mjeseci nije htio razgovarati niti priznati Referalni centar za transplantacije rožnica Lions Hrvatsku očnu banku, štoviše, poslao je dva stomatologa i upravnoga pravnika da provjeravaju stručni rad očne banke.</p>
<p> Hebrang je u ovom slučaju ispao lažljiv, hladan i bezosjećajan birokrat. Izjava da operacija nije bila tako hitna i da se u Bosni traži rožnica za pacijenta još je jedna od njegovih laži. Nitko od ministara (Hebrang, a niti Lučić) ili liječnika iz ministarstava nije kontaktirao s bolesnikom, niti mari za bolesnika koji još uvijek čeka svoju operaciju sa strepnjom da njegova rožnica pukne svaki dan. </p>
<p>Prof. dr. NIKICA GABRIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tako se najbolje suzbijaju laži koje se još šire o hrvatskoj emigraciji</p>
<p>Oduševljeno sam pročitao sve dosadašnje nastavke Vjesnikova podliska »Hrvatska politička emigracija i hrvatska država«, koji piše prof. Marin Sopta, i samo čekam nove nastavke. Ovo je prvi put od uspostave slobodne suverene i demokratske države Hrvatske da netko u domovini piše o svima onima koji su, i kada to nije bilo popularno i kada nas je malo vjerovalo u Hrvatsku, radili za hrvatsku stvar.</p>
<p> Mnoge od njih prof. Sopta neće spomenuti, što je normalno i što nije ni moguće, ali ovo je ipak priznanje svima onima koji su kroz HOP, HNO, HSS, Hrvatsko narodno vijeće i druge političke stranke trošili svoje vrijeme i novac.</p>
<p>Predlažemo da Vjesnik nastavi s takvim temama, kako bi se bauk i laži koji se šire i dan-danas o hrvatskoj emigraciji u domovini suzbili. Možda da pročitamo i nekoliko članaka o mladićima i djevojkama rođenim u Australiji koji su se 1991. stavili na raspolaganje obrani Hrvatske i hrabro se borili s ostalima koji su rođeni u domovini Hrvatskoj. Željeli bismo također da se nešto više piše o hrvatskim zajednicama i domovima u Australiji, kao i o našim folklornim grupama...</p>
<p>HRVOJE TALKOVIĆ CARMEN NARIJANOVIĆ predsjednik i tajnica Mladeži HOP-a, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zašto groblje usred Svete Nedelje </p>
<p>Sveta Nedelja, naselje i općina smještena između Zagreba i Samobora, u posljednjih desetak godina, zbog svojeg atraktivnog položaja i lijepe prirode, bilježi povećano zanimanje pripadnika gotovo svih društvenih struktura, bez obzira radi li se o poslovnim ili privatnim, egzistencijalnim interesima.</p>
<p> U takvim okolnostima koje bi općini mogle priskrbiti epitet jedne od najbogatijih i najrazvijenijih u zagrebačkoj županiji, Sveta Nedelja kao centar općine, vođena čvrstom rukom načelnika Krunoslava Markovinovića, HDZ-ova saborskog zastupnika, nema: kanalizaciju, dječji vrtić, nogostup, sportsku dvoranu, adekvatan dom zdravlja.</p>
<p> Ima osnovnu školu kojoj pomalo istječe rok trajanja, ceste koje se raspadaju, centar u kojem su sagrađene fine i uređene općinske prostorije, otvoreno je desetak kafića, ali ne i pripadajuća cestovna infrastruktura, a nije osiguran ni parking, pa mjesto vikendom sliči na sajam automobila. </p>
<p> No ipak se nešto gradi. Groblje. I to u samom centru. U najgušće naseljenom djelu mjesta. Teško je povjerovati da se takva ideja može roditi u nečijoj glavi. </p>
<p> U centru Svete Nedelje, na atraktivnoj lokaciji, na zemljištu kompletno okruženom obiteljskim kućama, u tijeku je bespravna gradnja groblja čiji je investitor općina Sv. Nedelja. Kao građanska inicijativa posjedujemo niz dokumentiranih dokaza koji to potvrđuju. Načelnik u medijima izjavljuje da druge lokacije za novo groblje nema, ona (nova) ucrtana je u važećem prostornom planu. </p>
<p>Već duže vrijeme pokušavamo na to ukazati mjerodavnim institucijama, no reakcije koje bi nas uvjerile da pravna država funkcionira nema. </p>
<p> Gosp. Markovinović, uz pomoć lokalnih poslušnika, provodi tu sebičnu politiku »sile«, kojoj se mi, kako nas on naziva »šačica seljaka«, nismo u mogućnosti suprotstaviti. Pišemo u želji da kompletna istina dospije do očiju i ušiju sveopće hrvatske javnosti, koju pozivamo da nam u okviru svojih mogućnosti pomogne. </p>
<p>NEZADOVOLJNI MJEŠTANI SVETE NEDELJE</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Posramio sam se, usred glavnoga grada nisam mogao naći Plan Zagreba </p>
<p>Prošloga sam tjedna obilazio Zagreb, nešto poslovno nešto privatno. Kako se mnogo toga u zadnje vrijeme preimenovalo, nije mi bilo lako snalaženje po gradu, unatoč tome što Zagreb relativno dobro poznajem. Zbog toga sam pokušao kupiti Plan grada Zagreba!</p>
<p> Ali na moje zaprepaštenje do Plana grada Zagreba nikako nisam mogao doći. Nema ga ni u knjižarama »Znanja« ni u kioscima »Tiska« i »Duhana« u samom središtu grada, nema ga u Kuli Lotrščak, u Muzeju grada Zagreba... Da ne povjeruješ!</p>
<p>U Muzeju grada Zagreba uputili su me na Trg bana Jelačića, u TIC. No, kako me put više nije vodio u tom smjeru, ostao sam bez Plana grada Zagreba (ako ga uopće i tamo imaju!). Zar je samo na jednom mjestu u gradu takve veličine je moguće kupiti plan grada?</p>
<p>Sjećam se svojih putovanja po svijetu – nema toga glavnoga grada države pa ni malo većega gradića gdje se ne mogu kupiti planovi gradova (ili dobiti) gotovo u svakom muzeju, kafiću, kiosku za novine ili na sličnim mjestima (po nekoliko različitih izdanja!).</p>
<p> Moram priznati, posramio sam se! A to doživjeti u Zagrebu, pa ne reagirati, osjećao bih kao i neku vlastitu krivnju. Zato se javljam u dobroj želji da se nešto pokuša pokrenuti nabolje.</p>
<p>ŽELJKO PRSTEC Varaždin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Optuženi bio izuzetno bezobziran i uporan</p>
<p>Za ubojstvo supruge određeno mu je trinaest godina koliko i za ubojstvo Zdenka Čordaša, dok mu je za teško ranjavanje Marije Čordaš određeno pet godina, a za nedozvoljeno držanje oružja godinu dana zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od trideset godina </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, Mato Mejdanac (51) iz Tenje proglašen je krivim za dvostruko ubojstvo, pokušaj ubojstva i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari te mu je određena kazna zatvora u trajanju od 30 godina. </p>
<p>Podsjetimo, Mejdanec je optužen da je 12. svibnja ove godine oko 20,30 sati došao u kuću obitelji Čordaš u Petrijevcima gdje je rafalima iz automatske puške usmrtio svoju suprugu Jasnu Mejdanac i Zdenka Čordaša, inače supruga njezine sestrične Marije Čordaš, koja je u ovoj suludoj pucnjavi zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Naime, on je tih dana često dolazio u kuću Čordaševih gdje je boravila njegova supruga nakon što ga je odlučila ostaviti. Molio ju je da se vrati u njihovu kuću u Tenju, no ona je to odlučno odbijala te je tražila rastavu. </p>
<p>I kobnoga dana, Mejdanac je čak tri puta dolazio kod Čordaševih. Kada je došao treći puta, svi su zajedno popili kavu te su se potom razišli mirno i bez svađe. </p>
<p>No, on se nije mogao pomiriti s činjenicom da je ostavljen, pa se u obiteljsku kuću Čordaš četvrti puta vratio naoružan »do zuba«. U sumanutoj pucnjavi odlučio se osvetiti svojoj supruzi te ljudima koji su joj pružili utočište i potporu. </p>
<p>Kako je objasnio sudac Dragan Poljak, Mejdancu je za ubojstvo supruge određena kazna od 13 godina zatvora, a isto toliko dobio je i za ubojstvo Zdenka Čordaša. Za teško ranjavanje Marije Čordaš određeno mu je još pet godina, a za nedozvoljeno držanje oružja godinu dana zatvora, pa je sve spojeno u jedinstvenu kaznu od 30 godina. </p>
<p>Prije donošenja presude saslušan je sudsko-medicinski vještak Boris Dumenčić koji je objasnio da je obdukcijom utvrđeno kako je Jasna Mejdanac ubijena sa čak 21 hicem iz vatrenoga oružja! </p>
<p>Druga žrtva, Zdenko Čordaš, zadobio je pet prostrijelnih ozljeda, dok je Marija Čordaš, koja se i danas nalazi na liječenju, pogođena sa tri hica, zadobila prostrijelnu ranu lijeve podlaktice te dvije prostrijelne rane lijeve natkoljenice s vanjskim prijelomom bedrene kosti. </p>
<p>Svoj je nalaz dao i vještak psihijatar, Ivan Požgaj, koji je sudskom vijeću istaknuo da je optuženi potpuno normalna osoba bez poremećaja ličnosti. Iako je Mejdanac, kao pričuvni satnik HV-a, bio sudionik Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine, psihijatar smatra da nema psihičke posljedice ni iz tog vremena. </p>
<p>»Djelo je započeo kao voljnu radnju, no nastavio ju je u afektu. To potvrđuju i njegove riječi 'kao da sam se nakon pucnjave probudio'. Stanje afekta izazvao je bijes zbog poremećenih obiteljskih odnosa«, zaključio je vještak, dodavši da je optuženi u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv. </p>
<p>Prilikom odmjeravanja kazne, sud je kao olakotne okolnosti u obzir uzeo činjenice da Mejdanac dosad nije osuđivan, da je djelo priznao i zbog svega izrazio kajanje, dok mu je kaznu otežalo to što je u vrijeme počinjenja djela iskazao osobitu bezobzirnost i upornost jer je ispalio čak 57 hitaca o čemu svjedoče čahure pronađene na mjestu događaja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sud će suočiti optuženog i oštećenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Suđenje Davoru S. za kazneno djelo ucjene nastavljeno je na Općinskom sudu njegovim izjašnjavanjem o krivnji te davanjem obrane. Naime, Davor S. je izjavio da se ne osjeća krivim za navode iz optužnice koja ga tereti da je u kolovozu 1996. godine od Đurđice B. tražio 5000 DEM, ili će u protivnom njezinoj rodbini, prijateljima i kolegama u poduzeću pokazao slike na kojima je obnažena. </p>
<p>Naime, u optužnici se navodilo da ju je optuženi presreo u Aveniji V. Holjevca te joj predao sedam fotografija koje je smimio 1994. godine, dok su bili u intimnoj vezi, napomenuvši da će ostale objelodanit ne preda li mu zatraženi novac, a što je prestrašena Đurđica B. 26. kolovoza i učinila. No, kako je nakon prijetnje slučaj prijavila, policiji, novac je bio označen, te je on i uhićen nakon što je uzeo omotnicu s njemačkim markama. Optuženi je na sudu izjavio da je i nakon što se oženio i dalje imao vezu s Đurđicom B. te da je ona zbog velikih problema bila psihički labilna, a on joj je htio pomoći te joj predložio i da se preseli k njemu. Posebno je naveo da je imao i stan i kuću i automobil, bio je dobro situiran jer se vratio s rada u Njemačkoj. Ispričao je dalje da su se zajedno slikali i to dobrovoljno, nakon čega ga je ona prijavila policiji, te je on u policijskoj stanici predao film i dio slika, dok je drugi dio slika htio predati njoj. No, ona je to, napomenuo je, tada odbila tvrdivši da joj majka prekopava po stvarima, pa se boji da bi mogla pronaći i slike. Što se tiče njemačkih maraka, izjavio je da su u nekoliko navrata razgovarali o tome da otvore kafić, te se dogovorili da će on uložiti sedam, a ona pet tisuća njemačkih maraka, te da mu je ona, po dogovoru, taj novac i predala na parkiralištu kod Velesajma. U istrazi je, pak, rekao: »Istina je da sam novac primio zbog slika koje sam joj vratio i to na njezin zahtjev, ali joj nikad nisam prijetio«.</p>
<p>Budući da se njegova obrana ne slaže s navodima tužiteljstva te iskazom oštećene Đurđice B, sutkinja Maja Štampar Stipić odlučila je će na slijedeću raspravu u studenom pozvati i optuženog i oštećenu kako bi ih suočila oko iskaza. </p>
<p>Naime, oštećena je u svom iskazu izjavila da ju je optuženi fizički prisilio na slikanje, te ju nakon toga, premda ga je ona ostavila, tjerao na susrete, prijeteći joj »ja imam tvoje slike«. Nadalje je napomenula da ga je ona i financijski pomagala s oko 100 do 200 njemačkih maraka, te da je nakon prijetnje odlučila obavijestiti policiju, koja je označila novčanice, te ga na velesajamskom parkiralištu i uhitila. Otad ga, rekla je, više nije vidjela, no, po izlasku iz pritvora prijetio joj je da će, osude li ga na veću kaznu, slike pokazati svima koji je poznaju. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhićena osmorica krivotvoritelja novca</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Istražnim sucima Županijskog suda u Rijeci Kseniji Zorc i Vladi Bosneru u utorak je privedeno osam hrvatskih državljana, starosti od 23 do 45 godina, osumnjičenih za krivotvorenje novca, zlouporabe opojnih droga i prijevara. Uz osam privedenih, još pet osoba je prijavljeno, od kojih je jedna u bijegu. Kako doznajemo ova organizirana kriminalna skupina je iz Hercegovine u Hrvatsku unijela sto krivotvorenih novčanica u apoenima od 1000 kuna. Taj novac su od početka ove godine raspačavali uglavnom na području Primorsko-goranske županije, ali i u nekim drugim krajevima Hrvatske. U Hrvatsku su novac unijele dvije od privedenih osoba, a daljnji »posao« organizirala je upravo osoba koja je u bijegu. Koliko su krivotvorenih novčanica uspjeli »utopiti« utvrdit će istraga koja bi, s obzirom da se neki od privedenih navodno brane šutnjom, mogla i potrajati. </p>
<p>U priopćenju PU primorsko-goranske, se navodi da su članovi te kriminalne skupine razotkriveni zahvaljujući višemjesečnom operativnom radu djelatnika Sektora kriminalističke policije Odjela organiziranog kriminaliteta PU primorsko-goranske. Uhićenje osumnjičenih odigralo se na širem riječkom području, a policija je tu složenu akciju izvela u suradnji s Uskokom i Istražnim centrom Županijskog suda u Rijeci. Prilikom pretrage uhićenih kao i stanova i kuća u kojima su oni boravili pronađeno je više predmeta i sredstava koje se koristi kod počinjenja kaznenih djela. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Psihijatrijsko liječenje zbog neubrojivosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće zagrebačkoga Županijskoga suda izreklo je nepravomoćnu presudu Goranu Vitanoviću (28) za ubojstvo Emerika Mirka Krapeža iz koristoljublja, ali u stanju neubrojivosti. Stoga mu je izrečena mjera prisilne hospitalizacije u psihijatrijskoj bolnici, a također mu je produljen i pritvor jer je riječ o osobi opasnoj za okolinu. Ukoliko drugostupanjski sud potvrdi tu presudu, odlučiti će se o daljnjoj Vitanovićevoj hospitalizaciji i liječenju. </p>
<p>Vitanovića je optužnica teretila da je 20. rujna 2003. godine, nakon što se preko Interneta upoznao i dopisivao s oštećenim, iz Zadra došao u Zagreb, te nakon što je s Krapežom dogovorio sastanak na Sljemenu, iz pištolja nepoznate marke ispalio Krapežu metak u glavu, te tijelo zakopao na južnoj strani Sljemena. Nakon toga je oštećenome uzeo ključeve od stana, otišao tamo te iz stana uzeo laptop, video-rekorder, discman, CD-ove, vrijedne stare knjige, te manje umjetničke predmete, koje je ubrzo prodao. U obrazloženju presude, predsjednik vijeća sudac Željko Horvatović je rekao da je nepobitno utvrđeno da je Vitanović počinio djelo koje ima sva bitna obilježja teškoga ubojstva iz koristoljublja, no da je riječ o neubrojivoj osobi koja boluje od paranoidne šizofrenije. Dokazi o međusobnom poznavanju između ubojice i oštećenoga proizlaze iz izlista njihove komunikacije na Internetu, dok su najvažniji materijalni dokazi predmeti koji su ukradeni iz stana, a utvrđeno je da ih je upravo Vitanović pokušao prodati. Vitanović je na suđenju priznao samo da je poznavao oštećenoga, no ustvrdio je da se ne sjeća događaja koji su zatim uslijedili.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Suprugu izbacio iz kuće, a sumještanima prijetio nožem </p>
<p>POSEDARJE</p>
<p> – Prema informacijama mještana Posedarja u nedjelju je između načelnika Općine Ivice Juričevića i njegove supruge Edite Bolić-Juričević, s kojom je u brakorazvodnoj parnici izbio novi sukob koji je kulminirao u utorak ujutro. </p>
<p>Juričević je navodno tog jutra suprugu najprije istjerao iz obiteljske kuće s nožem u rukama, a nakon toga je nastavio hodati po selu prijeteći svima koji su mu se našli na putu do njegova općinskog ureda. </p>
<p>U PU zadarskoj kažu kako nisu dobili dojavu o ovom incidentu, a sam Juričević rekao nam je kako se nas ne tiču njegovi ispadi te da je uvjeren kako mu su mu sve »namjestili politički protivnici«. </p>
<p>U obiteljskoj kući Bolićevih nisu previše bili raspoloženi za izjave. Jedino što smo uspjeli saznati od Juričevićeve supruge bilo je to da je njezina majka u nedjelju otišla u trgovinu u Juričevićevom vlasništvu gdje ga je zamolila da na dug kupi neke prehrambene namirnice za svoje četiri unuke, odnosno kćerke posvađanog bračnog para. On ju je potjerao iz trgovine, što je kod Edite Bolić-Juričević izazvalo revolt zbog čega je u utorak otišla s njim razgovarati nakon čega su se ponovno posvađali. </p>
<p>Naime, ovaj bračni par je prije dvije godine dospio u centar medijske pozornosti nakon što je Edita Bolić-Juričević završila u zadarskoj Općoj bolnici, gdje je zbog ozljeda trbušne šupljine izgubila dijete u petom mjesecu trudnoće. Iako je u početku tvrdila kako je nespretno pala niz stepenice, nakon te je izjave popustila pod pristiskom javnosti te je kazala kako ju je suprug nogom udario u trbuh kada mu je objavila da će po peti put roditi djevojčicu. </p>
<p>Nakon toga je pokrenuta brakorazvodna parnica, a supružnici Juričević sastali su se na sudu ovoga ljeta kada je Editin odvjetnik objavio kako ona traži pola suprugove imovine, budući da je svoju tvrtku i obiteljsku kuću izgradio na terenu u njezinom vlasništvu. </p>
<p>Edita Bolić-Juričević kaže kako neće tužiti supruga za ovaj incident, objašnjavajući to potrebom da sačuva svoj duševni mir i svoju djecu od kuloarskih priča, jer joj je s njim dovoljna i ova parnica.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ubo ga nožem nakon svađe zbog 300 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sukob suvlasnika stana u Vukovićevoj ulici, 52-godišnjaka i Siniše M. (34), završio je u ponedjeljak predevečer pokušajem ubojstva. Srećom, Siniša kojeg je 52-godišnjak ubo nožem samo je lakše ozlijeđen. Nakon sukoba prevezen je u KB Sveti Duh gdje je utvrđeno da je zadobio dvije ubodne rane u predjelu lijeve ključne kosti i lijeve podlaktice, što su liječnici okvalificirali kao lakšu tjelesnu ozljedu. Sukob je izbio zbog navodnog duga od 300 kuna koji je obitelj Siniše M., koja živi u stanu, tražila od vlasnika polovice stana, da im plati bravu koju su morali promijeniti kada je ovaj svoj dio stana iznajmio. Tada je 52-godišnjak, kako smo čuli, pošao prema izlazu iz zgrade. a Siniša je krenuo za njim. Dohvatio ga je na hodniku, a stariji je muškarac izvadio nož »skakavac« i dvaput ga ubo. Osumnjičeni je pobjegao, ali se uskoro sam predao u II policijsku postaju Črnomerec, a također je policiji predao nož kojim je ubo Sinišu M. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Inine cijene goriva više nego u Poljskoj i Češkoj, niže nego u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj</p>
<p>Smanjivanjem marže Ina spriječila poskupljenje goriva / Vlada želi da buduće udare svjetskih cijena nafte amortizira Ina - ako treba daljnjim smanjivanjem marži, a time i svoje dobiti / Ina bi htjela da se Vlada uključi i prije nego što cijena benzina premaši osam kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je jasno da to nije učinila rado, Ina je, unatoč raznim špekulacijama, ipak poslušala Vladu i dodatnim znatnim smanjivanjem svoje marže spriječila novo poskupljenje goriva za prosječno 17 lipa.</p>
<p>Time su Inine cijene goriva u Hrvatskoj, primjerice Eurosupera 95 više nego u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji, ali i niže nego u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj.</p>
<p>Na taj način su Vlada i Ina barem na sedam dana smirile javnost, odnosno odgodile najave poskupljenja nekih proizvoda i usluga. Međutim, pitanje je što nas čeka početkom sljedećeg tjedna nastave li rasti cijene svjetske nafte. Vjerojatno bi ponovno moglo doći do javno-tajnih razgovora Vlade i Ine o tome tko bi to i kako trebao amortizirati, što je glavni cilj Sanaderove Vlade kako bi se spriječilo poticanje inflacije i pad životnog standarda.</p>
<p>Iz izjava glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka da je Ina ovim smanjivanjem marže djelomice ispunila Vladine zahtjeve moglo bi se zaključiti da još ne postoji konačni dogovor tko će i kako amortizirati očekivane buduće udare svjetskih cijena nafte.</p>
<p>Dok Vlada želi da to, ako treba daljnjim smanjivanjem marži, a time i svoje dobiti, prije svega odradi Ina, a da se oni umiješaju tek ako cijena benzina premaši osam kuna, Ina bi htjela da se Vlada uključi i ranije. No, Vlada je većinski (su)vlasnik Ine, a ne obrnuto, pa je jasno čija će biti posljednja.</p>
<p>Naravno, ako se ne umiješa Inin strateški partner Mol i, ovisno o svojim pravima 25-postotnog vlasnika, promijeni dosadašnji, barem javno popustljivi stav. Međutim, oni su već najavili da žele postati većinskim vlasnicima Ine pa je teško očekivati da će se bez prijeke potrebe sukobljavati s hrvatskom Vladom.</p>
<p>S druge strane, nije isključeno ni da se Molov popustljivi stav prema Vladinom izravnom i u tržišnom gospodarstvu ne baš uobičajenom uplitanju u Inino poslovanje može protumačiti i mogućim tajnim dogovorom da će Vlada Ini omogućiti povrat izgubljenih prihoda kroz više marže u vrijeme kad svjetske cijene nafte budu niže.</p>
<p>Tako je sada jedno od osnovnih pitanja koliko još i koliko dugo Ina može smanjivati marže samo na račun svoje dobiti, a kada će početi zaustavljati nužan razvoj i »jesti sama sebe«. </p>
<p>Iako svako smanjivanje Inine dobiti, jer je s Molom dogovoreno da se prve tri godine sve reinvestira, znači usporavanje njenih velikih i nužnih ulaganja, prije svega u zastarjele rafinerije.</p>
<p>Kad već Vlada zbog tradicionalno prenapregnutog državnog proračuna ne namjerava izravno intervenirati u cijene goriva (npr. u zemljama u okruženju uobičajenim smanjivanjem trošarina ili smanjivanjem naknada za ceste), dobro je da barem razmišlja o drugim mogućnostima kojima bi Ini olakšala težak zadatak. Da prekine dosadašnje plaćanje poreza na porez u cijeni goriva. Naime, sada se na Ininu cijenu prvo dodaje trošarina, zatim dvostruko izdvajanje za ceste pa se na sve to plaća PDV, a sve to na kraju plaćaju vozači.</p>
<p>Pritom su čelnici Vlade samo djelomično u pravu kad tvrde da zbog skupljeg goriva u državni proračun ne dolazi više novca. Točno je da su trošarine fiksne, ali se s porastom cijena poveća i prihod od PDV-a. Naravno, rast cijena goriva povećava i prihode tvrtki koje ih prodaju, pa tako i Ine.</p>
<p>Međutim, micanje trošarina iz osnovice na koju se plaća PDV na cijene goriva bi kroz smanjeni prihod od PDV-a smanjilo prihod državnog proračuna što Vlada nastoji izbjeći. Zato bi vjerojatno i za Vladu i za Inu najbezbolnije rješenje bilo da Vlada manjak koji bi nastao smanjivanjem trošarina ili PDV-a na gorivo nadoknadi na drugi način. Npr. smanjivanjem vrlo razvijenog crnog tržišta gorivima. Koliko je razvijeno dokazuje i podatak da prošlih godina tijekom turističke sezone unatoč znatno većoj potrošnji nisu rasli prihodi državnog proračuna od poreza na gorivo.</p>
<p>O svim mogućnostima za ublažavanje udara svjetskih cijena nafte na cijene u Hrvatskoj razgovarat će se na sastanku predstavnika Vlade i Uprave Ine čim se iz Washingtona s godišnjeg skupa MMF-a i Svjetske banke vrati ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Ine Ivan Šuker.</p>
<p>Ali pitanje je što će napraviti ako svjetske cijene nafte, kako najavljuju neki stručnjaci, nastave rasti prema 60 dolara po barelu, a tečaj dolara, valute kojom se trguje naftom, krene putem eura koji je u desetak dana ojačao čak 2,5 posto prema euru.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Cijena nafte dosegla novi rekord od 50,91 dolar za barel</p>
<p>Novi rast cijene nafte potaknuli su podaci kako je i nekoliko tjedana nakon uragana Ivan dnevna proizvodnja u Meksičkom zaljevu još uvijek 28 posto ispod prosjeka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijena Nymex Light sirove nafte je u utorak ujutro na New York Mercantile Exchangeu ponovno premašila 50 dolara i dosegla novi rekord - porasla je za čitav dolar, na 50,68 dolara za barel. Rekord je dosegao i londonski IPE Brent, koji je porastao 96 centi, na 47,15 dolara za barel.</p>
<p>Novi rast cijene nafte potaknulo je izvješće iz SAD-a prema kojem ni nekoliko tjedana nakon uragana Ivan proizvodnja u Meksičkom zaljevu još nije vraćena u normalu. Tako je i u ponedjeljak proizvedeno 480.000 barela ili 28 posto manje od prosjeka. Međutim, promatrači navode kako je također započela sezona špekulacija u očekivanju hladnijeg vremena, s obzirom na to da su zalihe sirove nafte i derivata u SAD-u trenutačno oko četiri posto niže nego u istom razdoblju lani.</p>
<p>Europski burzovni indeksi bilježili su različit trend, ali pomak nije bio izražen. Tako su londonski FTSE 100 i frankfurtski Dax do poslijepodneva porasli 0,3 posto, na 4697,3, odnosno 4044,4 boda. Pariški CAC 40 je, pak, pao 0,2 posto, na 3761 bod. Milanski MIB 30 i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 su porasli 0,1 posto, na 28.639, odnosno 2747,5 bodova.</p>
<p>Europske naftne kompanije su posve očekivano bile među najznatnijim dobitnicima - BP je skočio 1,6 posto, a norveški Statoil 1,3 posto. Royal Dutch/Shell je porastao 0,2, odnosno 0,7 posto, a Total 0,4 posto. Talijanski ENI je dobio 0,7, a španjolski Repsol 0,5 posto.</p>
<p>Među gubitnicima su, pak, bile dionice tehnoloških kompanija i telekoma. Alcatel je pao 1,2 posto, Ericsson 0,9, a Nokia 0,6 posto. Proizvođač čipova STMicroelectronics je pao 1,7 posto nakon što je AMD dan ranije najavio mogući pad prodaje. Deutsche Telekom je pao 2,1, a France Telecom 1,4 posto.</p>
<p>Među znatnijim gubitnicima je s padom od 3,3 posto bila i francuska maloprodajna grupacija Carrefour, koja je u utorak izvijestila o padu prodaje u rujnu.</p>
<p>U New Yorku je sat vremena nakon otvaranja burzi Dow Jones Industrial Average pao 0,1 posto, na 10.203, dok je tehnološki Nasdaq Composite porastao 0,2 posto, na 1956 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao neznatnih 0,02 posto na 11.281,8 bodova.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dan Hrvatske na sajmu u Grazu</p>
<p>Među 750 izlagača predstavilo se 18 hrvatskih obrtnika / Za 12. studenoga najavljeno otvaranje štajerskog poslovnog centra u Zagrebu</p>
<p>GRAZ</p>
<p> - Austrija je s uloženih 2,5 milijardi dolara u proteklih deset godina dosad bila najveći inozemni ulagač u Hrvatsku. Takav trend sada se može nastaviti suradnjom dviju zemalja u malom gospodarstvu i obrtništvu. </p>
<p>U tri godine rast izvoza ukupnog hrvatskog gospodarstva iznosio je 32 posto, dok je kod obrtnika porast izvoza iznosio čak 73 posto, s trendom još bržeg jačanja i postupne preobrazbe obrtničkih radionica u poduzeća srednje veličine. No, obrtnici su kao pojedinci i dalje većinom preslabi da bi se sami izborili za mjesto na međunarodnom tržištu, ali teže povezivanju sa stranim partnerima, rekao je u utorak Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore na susretu austrijskih i hrvatskih malih poduzetnika održanom u sklopu Dana Hrvatske na Jesenskom sajmu u Grazu. On je pritom pozvao austrijske poslovne ljude na zajednička ulaganja i nove zajedničke projekte.</p>
<p>S prednostima ulaganja u Hrvatsku i ovogodišnjim paketom novih poticajnih mjera hrvatske Vlade za ulagače u malo i srednje poduzetništvo predstavnike austrijskog gospodarstva upoznala je Tajana Kesić-Šapić, državna tajnica za poduzetništvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Naglasila je da se na tom području ostvaruje 44 posto hrvatskog društvenog proizvoda, a u malom gospodarstvu radno mjesto našlo je 55 posto svih zaposlenih.</p>
<p>Hrvatska i pokrajina Štajerska na Sajmu su potpisale pismo namjere kojim se predviđa suradnja u transferu tehnologije, a za 12. studenog najavljeno je otvaranje štajerskog poslovnog centra u Zagrebu, čime će se pomoći uspostavljanju suradnje s austrijskim malim i srednjim tvrtkama.</p>
<p>Na Jesenskom sajmu u Grazu među 750 izlagača 18 hrvatskih obrtnika, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, predstavilo je svoje proizvode s područja umjetničke keramike, drvne i metalne industrije te kožne galanterije.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mali i srednji poduzetnici premalo se bave proizvodnjom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski dan poduzetnika, dvodnevna međunarodna konferencija o malom i srednjem poduzetništvu pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, započela je u utorak. Na konferenciji pod nazivom »Poticanje društvene kohezije kroz socijalno poduzetništvo« okupili su se stručnjaci iz 12 zemalja.</p>
<p>Organizator skupa je Udruga malih i srednjih poduzetnika, a suorganizatori su njemačka zaklada Konrad Adenauer i Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski.</p>
<p>Pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić naglasio je kako 99 posto registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj čine mala i srednja trgovačka društva, zadruge i obrti, a posebno je zabrinjavajuće što ih se samo 14,7 posto bavi proizvodnjom.</p>
<p>Potrebno je, kazao je Bračić, postići konkurentnost te omogućiti povezivanje obrazovanja, inventivnosti i poduzetništva, jer je poduzetništvo pokretač razvitka hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Potrebno je sve čimbenike usmjeriti na povećanje proizvodnje, a država će tome pripomagati razvojem poduzetničkih zona, uklanjanjem administrativnih zapreka, te nastojanjem za ravnomjernim razvojem u svim dijelovima Hrvatske, rekao je Bračić.</p>
<p>Dodao je kako treba jačati izvoz te stvoriti pozitivno poduzetničko okružje, kao i sve više težiti i povezivanju unutar malog gospodarstva u zadruge, clustere i kooperacije.</p>
<p>Projekti resornog ministarstva odnose se na poticanje razvoja zadruga, tradicijskih obrta, izvoza, prekvalificiranja radnika.</p>
<p>Ove godine, napominje Bračić, Ministarstvo želi predati poduzetnicima između 20 i 40 poduzetničkih zona, a glavni cilj je dovođenje investitora posebice u područja od posebne državne skrbi.</p>
<p>Jorge Costa-David iz Europske komisije napomenuo je kako u 25 zemalja članica EU ima 24 milijuna malih i srednjih poduzetnika. Također je istaknuo kako je u jugoistočnoj Europi potrebno poboljšati konzultantske usluge te se boriti za bolji zakon o stečaju.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HŽ predstavio modernizirani vozni park</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske željeznice predstavile su u povodu Dana HŽ-a, 5. listopada, modernizirani vozni park. Uz nabavku novih nagibnih vlakova, HŽ je obnovio i modernizirao putničke vagone prvog i drugog razreda te spavaće vagone. Obnova je obuhvatila elektromotorne vlakove za prigradski prijevoz, dizelske motorne vlakove te dizel i električne lokomotive, kao i teretne vagone, izvijestio je predsjednik Uprave HŽ-a Tomislav Josip Mlinarić. Posebno značajnom ocijenio je činjenicu da su u obnovi HŽ-ova voznog parka sudjelovala domaća poduzeća - Đuro Đaković, Gredelj i Končar.</p>
<p>U prometu na ličkoj pruzi već je dvadeset obnovljenih dizel elektromotornih lokomotiva, dok je u sastavu inter city i poslovnih vlakova 12 obnovljenih vagona prvog i šest obnovljenih vagona drugog razreda te sedam obnovljenih spavaćih vagona. Do sada je modernizirano i 13 elektromotornih vlakova za prigradski prijevoz, a s Đurom Đakovićem ugovorena je obnova 320 teretnih vagona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>BHP Billiton zainteresiran za ulaganje u Rusiji</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Vodeća svjetska rudarska kompanija, australski BHP Billiton, planira ulagati u ruski kompleks energetike i prirodnih resursa, izjavio je predsjednik uprave te kompanije Charles Goodyear nakon sastanka s ruskim ministrom za industriju i energetiku Viktorom Krištenkom, objavila je agencija Interfax. </p>
<p>»BHP Billiton zainteresiran je za ulaganje značajnog kapitala u razvoj prirodnih resursa u Rusiji, te je zatražio od ministra da mu navede sve stvari koje treba razmotriti strana kompanija pri ulaganju u Rusiju«, priopćeno je. Krištenko je kazao da je potrebno dobro razumijevanje zakonske regulative i glavnih područja reforme te da je potrebno sklopiti strateško partnerstvo s ruskim kompanijama. »Ono bi trebalo pripomoći u poboljšanju pozicije ruskih kompanija na tržištima dionica i na međunarodnim robnim burzama«, rekao je Krištenko. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>U štrajku 90 posto učitelja i profesora, u školama tri incidenta</p>
<p>Prema privremenim podacima ujedinjenih sindikata školstva i znanosti, u Hrvatskoj je štrajkalo 90 posto učitelja, nastavnika i profesora. Najbolji odziv zabilježen je u Istri, gdje su u štrajku bile sve škole</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema privremenim podacima ujedinjenih sindikata školstva i znanosti, u utorak, na Svjetski dan učitelja, u Hrvatskoj je štrajkalo 90 posto učitelja, nastavnika i profesora. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta raspolažu nepotpunim podacima po kojima je u štrajku bilo (bez visokih učilišta, za koje nemaju podatke) 67 posto zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Najbolji odziv zabilježen je u Istri, gdje su u štrajku bile sve škole iako Ministarstvo tvrdi da je štrajkalo njih 82 posto. </p>
<p>Sindikalci su zadovoljni štrajkom. Predstavnik osnovnoškolskog sindikata Mato Elkaz tvrdi da se štrajku u osnovnim školama odazvalo više od 80 posto zaposlenika, dok predsjednik srednjoškolskog sindikata Andrija Puljević raspolaže podacima o više od 90 posto srednjih škola u štrajku. Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata visokog obrazovanja i znanosti priznaje pak da su fakulteti malo tromiji u izvještajima, no prema njegovim informacijama s terena, u utorak nije radilo oko 90 posto sveučilišnih profesora u Hrvatskoj. Podaci s instituta, koje iznosi Ministarstvo, pokazuju da je u štrajku bilo 22 posto znanstvenih djelatnika. </p>
<p>Tijekom prvog štrajka ujedinjenih sindikata školstva i znanosti dogodilo se nekoliko incidenata. Ravnatelj sinjske osnovne škole zaključao je skupinu učenika i učitelja u školu, dok su policijski djelatnici ušli u dvije škole u Novalji i Novoj Gradišci, ispitivali sindikalne povjerenike te ih zapisali. U Ministarstvu će provjeriti događaje, a ministar Primorac smatra da takve aktivnosti nisu primjerene ako u školama nije prekršen zakon.</p>
<p>Glasnogovornik policije Zlatko Mehun ističe da nisu zaprimili nijednu dojavu o dolasku policajaca u škole. Napomenuo je, međutim, da su policajci iz sigurnosnih razloga izlazili na teren da vide kako se odvija štrajk te da razgovaraju s roditeljima i djecom prikupljajući informacije, a što su neki sindikalisti shvatili kao »da policija kontrolira štrajk«. No, napomenuo je, »nije bilo nikakvog policijskog postupanja«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Blokirat ćemo Vukovar, ako treba i barikadama«</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Predsjednik Udruženja radnika kombinata Borovo Mirko Grahorac uputio je u utorak prosvjedno pismo nakon što su jedne dnevne novine na naslovnoj stranici objavile naslov: »U Vukovaru opet srpske barikade!?«.</p>
<p>»U ovom se slučaju ne radi o nacionalnom, nego isključivo o socijalnom pitanju. Udruženje radnika kombinata Borovo je udruženje svih radnika bez obzira na nacionalnost. A zašto je u njemu najviše Srba, to bi se neke odgovorne osobe trebale upitati«, istaknuo je Grahorac ustvrdivši da takvi napisi u hrvatskim dnevnim novinama samo »pozivaju na linč, netrpeljivost i genocidnost prema jednom narodu«, što baš i »nije dobra karta za ulazak u Europu«. </p>
<p>Udruženje radnika Borova okuplja oko 3700 bivših radnika tog poduzeća, uglavnom srpske nacionalnosti. Riječ je o prijeratnim radnicima Borova koji su ostali u Vukovaru nakon njegove okupacije u »SAO Krajini« i kojima je radni odnos prestao krajem 1991. godine nakon neodazivanja na pozive Uprave koja je djelovala u progonstvu u Zagrebu.</p>
<p>Nakon što je 30. rujna istekao rok koji je ovo udruženje radnika postavilo Vladi da hitno riješi priznavanje i njihova radnog staža i otpremnina, a konkretan odgovor u međuvremenu nije stigao, radnici za ponedjeljak, 11. listopada, najavljuju izlazak na ulice i potpunu blokadu Vukovara.</p>
<p>»Blokirat ćemo Vukovar, ako treba i barikadama«, najavio je Grahorac istaknuvši kako članovi Udruženja smatraju da su otkaze dobili na ilegalan način te da im se moraju priznati radni staž i otpremnine, »tim više što su nakon okupacije Vukovara čuvali imovinu Borova od pljačke i devastacije«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HVIDR-a ne isključujemo uporabu silu bude li potrebno spriječiti prosvjede</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Najava blokada prometnica u svima nama izaziva crna sjećanja na 1990. i podizanje balvan-barikada u mjestima s pretežito srpskim stanovništvom, kao i teška stradanja nesrpskog, u većini hrvatskog puka iz 1991.«, stoji u priopćenju koje je u utorak uputila javnosti Zajednica udruga HVIDRA-e Vukovarsko-srijemske županije. Osuđujući najavu Udruženja radnika »Borova« da će 11. listopada blokirati prometnice u gradu Vukovaru hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije zapitali su se »zašto 'pobunjeni' u doba tzv. 'Srpske krajine' nisu blokirali Vukovar kad je odvožena imovina »Borova« preko Dunava u Srbiju uoči mirne reintegracije«. »Istodobno poručujemo svima da nitko pa ni Udruženje radnika 'Borova' neće blokirati naš grad Vukovar, a ne isključujemo ni uporabu sile bude li potrebno da to spriječimo«, navodi se u priopćenju koje potpisuje dopredsjednik HVIDRA-e Republike Hrvatske i predsjednik Zajednice udruga HVIDRA-e Vukovarsko-srijemske županije Stjepan Sučić. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>I Gospić i Knin ostali bez Budakove ulice</p>
<p>GOSPIĆ/KNIN</p>
<p> - Gospićko gradsko vijeće prihvatilo je na sjednici u utorak inicijativu Poglavarstva i donijelo odluku da se Ulica Mile Budaka preimenuje u Ulicu hrvatskih književnika. </p>
<p>Gradsko poglavarstvo tu je inicijativu obrazložilo čvrstim opredjeljenjem da ne želi voditi politiku dvostrukih mjerila nego politiku u kontekstu hrvatskih nacionalnih interesa, te da je, nakon Domovinskog rata, prioritet ulazak Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Kako je na sjednici istaknuo gospićki gradonačelnik Milan Kolić, Gospić želi biti grad u kojem će se svaki građanin i svaki gost osjećati sigurnim kao u svakom drugom dijelu Europe i svijeta.</p>
<p>»Iza nas je Domovinski rat koji je temelj svega na čemu će se razvijati ne samo Gospić, nego i Hrvatska«, rekao je Kolić. </p>
<p>Gradsko poglavarstvo prihvatilo je prijedlog da stanovnicima preimenovane ulice nadoknadi troškove zamjene osobnih dokumenata. </p>
<p>Kninska Ulica Mile Budaka u utorak je odlukom Gradskog vijeća Knina, bez suvišnog raspravljanja i negodovanja oporbenjaka, preimenovana u Ulicu Kninske bojne. </p>
<p>Kninski gradonačelnik Vinko Marić izrazio je zadovoljstvo zbog promjene naziva ulice rekavši da »ljudi vole pobjednike koji su već odavno trebali dobiti svoju ulicu u gradu«. </p>
<p>Na širem kninskom području 32 su ulice dobile nove nazive. </p>
<p>Dražen Prša</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Poticaji za pšenicu 1250 kuna po hektaru </p>
<p>Poticaji za pšenicu isplaćeni su za četiri županije a u srijedu bi ih trebali dobiti i seljaci Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Primorsko-goranske županije/ Do prebačaja rujanskoga roka došlo je zato što neke županije kasne s obradom podataka/ Tome se kani doskočiti osnivanjem tzv. agencije za plaćanje poticaja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Poticaji za pšenicu ovogodišnjeg roda isplaćeni su proizvođačima u Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a u srijedu bi poticaje trebali dobiti i seljaci Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Primorsko-goranske županije, rekao je Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p> Dodao je da će za poticaje za tih sedam županija biti isplaćeno ukupno 150 milijuna kuna. Kada obrada podataka bude dovršena u svim županijama, očekuje se da će biti predani zahtjevi za oko 140 tisuća hektara pod pšenicom, te da bi ukupni poticaji trebali iznositi oko 180 milijuna kuna ili približno 1250 kuna po hektaru pšenice, </p>
<p> Prema Čobankovićevim riječima, obrada zahtjeva za isplatu poticaja uvjet je za početak isplate, a ima problema s obradom podataka u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, a Međimurska županija još nije ni počela s obradom zahtjeva, upozorio je ministar. Naime, zbog tehničkih problema nisu uneseni ili obrađeni svi podaci o korisnicima državnih poticaja, odnosno zahtjevi za isplatu, pa je od ureda državne uprave svih tih županija zatraženo da se s time požuri. Pomoćnik ministra Krešo Filipović je napomenuo da je bilo i krivotvorenih izjava korisnika državnih poticaja, pa je najavljena i kontrola raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Ministarstvo se, kaže Čobanković, nalazi u apsurdnoj situaciji - ima novac za isplatu poticaja, ali ga ne može isplatiti dok obrada podataka ne bude dovršena, što je i razlog zašto se s isplatom nije počelo u rujnu.</p>
<p> Ministarstvo je u ovoj godini isplatilo ukupno 1,57 milijardi kuna novčanih poticaja za sve kulture koje se potiču, od čega se na obveze preostale iz 2003. odnosi 984 milijuna kuna, dok je za poticaje iz tekuće godine isplaćeno oko 556 milijuna kuna.</p>
<p> Kako bi se ubuduće izbjegli problemi s isplatom, priprema se osnivanje agencije za plaćanje poticaja, kakvu imaju u zemljama EU-a, kao neovisna institucija. </p>
<p>Odgovarajući na brojna pitanja, Čobanković je rekao da poticanje otkupa mandarina sa 40 lipa po kilogramu, nema veze s izborima u Metkoviću. Rješavanje otkupa rekordnog uroda mandarina, kaže on, na poticaj interesnih udruga iz doline Neretve »počeli smo dogovarati još u veljači i ožujku«, a uz osigurani otkup i izvoz, cijena mandarina na domaćem tržištu trebala bi biti niža nego prethodnih godina, zaključio je Čobanković. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Oporba želi raspravu o dugu umirovljenicima samo uz tv-kamere </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svi oporbeni zastupnici, uključujući i pravaše, demonstrativno su napustili sabornicu, nakon što predsjedavajući Luka Bebić nije prihvatio njihov zahtjev da se o IDS-ovu prijedlogu zakona o povratu duga umirovljenicima ne raspravlja u utorak navečer, nego u srijedu ujutro uz izravan televizijski prijenos. </p>
<p>»To je institucionalni teror većine nad manjinom«, ocijenio je IDS-ovac Damir Kajin, optuživši Vladu i saborsku većinu da izbjegavanjem rasprave uz tv-kamere »bezočno obmanjuju više od milijun ljudi i poručuju im, zapravo, da od povrata duga neće biti ništa«. Bebić mu je udijelio čak dvije opomene, a nakon što nije udovoljio ni HSS-ovu zahtjevu za stankom, Zlatko Tomčić ga je optužio za sileđijsko ponašanje. Pridružio mu se i pravaš Tonči Tadić, predbacivši Bebiću da krši Poslovnik i narušava dignitet Sabora. Napuštajući sabornicu, HSS-ovka Ljubica Lalić dobacila je Bebiću: »Zbog takvog ste ponašanja i izgubili u Metkoviću«, a on joj je uzvratio: »Glavno da ste vi tamo dobili«. Bebić je potom, iako je sabornica zjapila gotovo prazna jer nije bilo ni svih HDZ-ovaca, otvorio raspravu o IDS-ovu prijedlogu povrata duga umirovljenicima, za koji je Ivan Jarnjak ustvrdio da je neprovediv. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Oporba: Ukida se jedan a ne predviđa neki novi mehanizam rasterećenja sudova</p>
<p>Javni bilježnici nisu dorasli tako širokim ovlastima, obrazložila je državna tajnica Snježana Bagić Vladin prijedlog po kojem notari ipak neće od sudova preuzeti velik dio posla u ovrhama/ Sve su stranke podržale zakon o nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja čija će glavna dužnost biti priprema državne mature odnosno strukovnih ispita za učenike koji će srednju školu upisati u sljedećoj školskoj godini </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Unatoč protivljenju oporbe, saborska je većina u utorak podržala izmjene Ovršnog zakona, koji je na snagu stupio 1. listopada, a predviđao je da javni bilježnici od sudova preuzmu velik dio posla u ovrhama. </p>
<p>Državna tajnica Snježana Bagić je naglasila, obrazlažući Vladin prijedlog, da »javni bilježnici nisu dorasli tako širokim ovlastima«, dodavši da godina dana od donošenja zakona nije bila dovoljna za donošenje podzakonskih akata koji su trebali riješiti čitav niz otvorenih pitanja. </p>
<p>Oporba je prijedlogu najviše zamjerala što ukida jedan a ne predviđa neki novi mehanizam koji bi trebao rasteretiti sudove odnosno ubrzati provedbu ovrha. Na sudovima je među zaostacima čak 600.000 predmeta ovrhe. </p>
<p>»U nedavno donesenim izmjenama Obiteljskog zakona Vlada nije dopustila sudovima da obavljaju ono što je po Ustavu u njihovoj nadležnosti, a sada ih se ne želi rasteretiti posla koji ne moraju obavljati«, rekla je Ingrid Antičević Marinović (SDP), dodavši da »ni mnogo bogatije zemlje od Hrvatske ne mogu sebi dopustiti da u sudove trpaju sve i svašta«. </p>
<p>Josip Vresk je negativnu ocjenu HSS-a obrazložio tvrdnjom da je Vlada imala dovoljno vremena za donošenje potrebnih podzakonskih akata i pripremu bilježnika za taj posao te izrazio nadu da će vrlo brzo predložiti moderan ovršni zakon, jer postojeći te procese čini vrlo sporima.</p>
<p>Damir Kajin (IDS) ni sam nije znao treba li izmjene podržati, jer bi one značile bitno skuplji postupak ovrhe zbog »bezobrazno visokih bilježničkih naknada« ili ih odbiti, jer će pridonijeti daljnjem gomilanju zaostalih predmeta na sudovima. On je upozorio i na praksu izmjena organskih zakona nakon svake smjene vlasti, čime »država potiče konfuziju i nepovjerenje u pravni sustav«. »Nigdje se organski zakoni ne mogu tako lako mijenjati kao u Hrvatskoj pa nas zbog toga zaobilaze strani investitori a ni hrvatski se građani neće u većoj mjeri angažirati na dobrobit države«, tvrdi Kajin.</p>
<p>Sve su stranke podržale zakon o nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja čija će glavna dužnost biti priprema državne mature u gimnazijama te strukovnih ispita u stručnim i umjetničkim srednjim školama za učenike koji će ih upisati u sljedećoj školskoj godini. </p>
<p>Razmišlja se i o tome da taj centar u skoroj budućnosti pripremi i projekt tzv. male mature na kraju osnovne škole kako bi se učenicima olakšao upis u srednje škole. I privatne škole stranih jezika moći će tražiti vrednovanje odnosno izdavanje akreditacija, što će polaznicima olakšati odabir, najavio je državni tajnik Želimir Janjić. Zadatak centra bit će, među ostalim, i donošenje nacionalnog standarda vrednovanja znanja te standardizacija ispitnog postupka, što će omogućiti usporedbu kvalitete škola. </p>
<p>Ivka Bačić i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mikšić se zbog »medijske blokade« povlači iz predsjedničke utrke? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Boris Mikšić nema drugog izlaza nego se povući iz predstojeće utrke za predsjednika Republike Hrvatske, objavio je u utorak njegov stožer, navodeći kao razlog »medijsko-informativnu blokadu«. »Posljednji događaj koji je tijekom predkampanje organiziran u Kristalnoj dvorani hotela 'Opera', očigledan je primjer nejednakog medijskog tretmana predsjedničkih kandidata«, navodi se u priopćenju koje je potpisao voditelj izbornog stožera Žarko Delač. »Naime,« stoji u priopćenju, »impozantan skup na kojem se okupilo više od 500 Borisovih simpatizera iz svih djelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva, medijski je bio vrlo loše popraćen. Unatoč medijskoj najavi navedenog događaja odaslanoj iz Ureda Borisa Mikšića na adrese gotovo svih medija u Republici Hrvatskoj, skup je popraćen samo u Novom listu, Glasu Slavonije, radiju Karlovac i radiju Kaj.« U priopćenju se napominje kako su »drugi predsjednički kandidati, financirani iz državnog proračuna, stalno prisutni u medijima pa čak i prilikom vrlo bizarnog bacanja skulpture Sv. Nikole u Jadransko more«.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nije točno da će Hrvatska u EU tek 2011.</p>
<p>Hrvatska će uskoro početi pregovore po uobičajenoj proceduri, rekao je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a/ Hrvatska ne može biti ničiji talac, pa ni generala Gotovine, kazao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije Javier Solana odbacio je u utorak nakon sastanka s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom tvrdnje britanskog dnevnika Financial Timesa da će ulazak Hrvatske u EU biti odgođen do 2011. ili 2013. »Želim jasno reći da to uopće nije točno i da to nema nikakva uporišta u stvarnosti jer o tome nije donesena nikakva odluka. Hrvatska je kandidat za EU i uskoro će početi pregovore po uobičajenoj proceduri«, rekao je Solana. </p>
<p>Glavne teme razgovora bili su odnosi Hrvatske i Slovenije te ispunjavanje političkih kriterija za ulazak u EU, ponajprije suradnja s Haaškim sudom. </p>
<p>Sanader je u svojoj izjavi novinarima istaknuo da su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske i dobrosusjedske zemlje koje u tom duhu trebaju rješavati svoja otvorena pitanja. »Slovenski birači nedavno su odlučili o svojoj budućoj vladi, a mi smo njihov izbor pozdravili. Očekujemo da će nova slovenska vlada uskoro biti sastavljena i da ću se brzo naći s novim premijerom da se dogovorimo kako dalje. Predlažemo da otvorena pitanja još jednom pokušamo riješiti bilateralno u prijateljskoj atmosferi, a ako ne uspijemo, onda međunarodnom arbitražom. Budući da je Slovenija članica EU-a, a Hrvatska kandidat, prije svega trebamo pokušati zatvoriti to poglavlje unutar institucija Unije«, kazao je Sanader. </p>
<p>Solana je dodao da bi radi uspješnog nastavka hrvatskog pristupa EU bilo korisno ta pitanja riješiti u europskom duhu dijaloga i dobre volje, a Hrvatskoj je ponudio svaku pomoć koju bi pritom trebala od institucija EU-a. </p>
<p>Visoki dužnosnik EU-a kazao je također da ne očekuje nikakve teškoće za Hrvatsku nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte, te dodao: »No, suradnja s Haagom temeljna je za ulazak Hrvatske u EU pa bi svakako bilo bolje da izvješće bude pozitivno nego negativno«.</p>
<p>Visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Javier Solana dodao je da će odluka o datumu biti donesena sredinom prosinca na sastanku Europskog vijeća, a da će se ministri vanjskih poslova članica EU-a sastati s glavnom haaškom tužiteljicom 11. listopada.</p>
<p>Premijer Sanader kazao je da je potpuna suradnja s Haagom obaveza Hrvatske, a najavio je da će za nekoliko dana u sklopu priprema za prebacivanje nekih haaških predmeta u Hrvatsku biti imenovani i amici curiae.</p>
<p>»Hrvatska ne može biti ničiji talac, pa ni generala Ante Gotovine koji svoj slučaj mora riješiti pred Haaškim sudom, a svi ratni zločini moraju biti do kraja procesuirani jer nema kolektivne odgovornosti«, dodao je Sanader. Solana je, inače, istaknuo da su u Uniji jako zadovoljni napretkom koji je Hrvatska postigla u pristupu EU i da se vesele trenutku kad će postati članica Unije.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader: Uvjerit ćemo javnost da se više isplati biti u EU</p>
<p>Premijer Ivo Sanader prokomentirao je rezultate ankete agencije Puls prema kojima je potpora građana Hrvatske ulasku u EU pala ispod 50 posto. »Nakon što smo dobili pozitivan avis i status kandidata, javnost se suočila s činjenicom da trebamo pregovarati i o teškim poglavljima, pa onda pada i entuzijazam. No, smatramo kako je on još uvijek takav da ćemo radom na terenu, akcijama Ministarstva europskih integracija, dizanjem svijesti o važnosti EU-a i izradom cost benefit analize prednosti i nedostataka EU-a uspjeti uvjeriti hrvatsku javnost da se puno više isplati biti u EU nego izvan nje«, kazao je Sanader.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>EU zaoštrava pregovore na Hrvatskoj</p>
<p>EU sada prvi put uvodi mogućnost suspenzije pregovora u slučaju ozbiljnoga i stalnoga kršenja slobode i demokracije, a model suspenzije predviđen za Hrvatsku sličan je onome za Tursku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska komisija zaoštrava uvjete pristupa Europskoj uniji i uvodi mogućnost suspenzije pregovora o članstvu u slučaju ozbiljnoga i stalnoga kršenja načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, javljaju u utorak iz Bruxellesa agencija Reuters, AFP i BBC pozivajući se na dokumente o pretpristupnoj strategiji koje bi u srijedu trebala prihvatiti Komisija.</p>
<p>Reuters izvještava da u dokumentu, koji na sastanku u prosincu trebaju potvrditi i šefovi država i vlada članica EU-a, stoji da bi razgovori s Hrvatskom trebali krenuti početkom iduće godine, ali bi mogli biti suspendirani prekrši li Hrvatska »načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda«.</p>
<p>Po BBC-ju bi pregovori o članstvu upravo na slučaju Hrvatske trebali postati »dulji i tvrđi«. »Za zaključenje pregovora više ne bi bila dovoljna obećanja provedbe reforme«, piše BBC i dodaje da EU sada prvi put uvodi mogućnost suspenzije pregovora u slučaju ozbiljnoga i stalnoga kršenja načela slobode i demokracije.</p>
<p>Agencija France presse piše da je model suspenzije predviđen za Hrvatsku sličan, iako nešto manje strog, modelu koncipiranom za Tursku. Agencije javljaju i da bi EU u srijedu uveo mogućnost odgode ulaska Bugarske i Rumunjske u EU, predviđenog za 2007., u slučaju postojanja »jasnih dokaza o očitoj nepripremljenosti dviju zemalja da ispune zahtjeve za članstvo«. </p>
<p>Ta »sigurnosna klauzula« odgodila bi pristup na godinu dana u slučaju da dvije zemlje ne provedu dogovorene gospodarske i administrativne reforme, navodi se u izvješću o napretku Bugarske i Rumunjske po Reutersu. </p>
<p>Dok Reuters javlja da bi na sastanku u srijedu Komisija trebala preporučiti otvaranje pregovora s Hrvatskom početkom iduće godine, agencija France presse, pozivajući se na diplomatski izvor, prenosi da se u zaključcima koje EK treba prihvatiti ne navodi datum otvaranja pregovora s Hrvatskom.</p>
<p>U dokumentu, čiju je kopiju dobio Reuters, </p>
<p>Komisija naglašava važnost dobre suradnje Hrvatske s Haaškim sudom. Reuters napominje da bi Hrvatska, koja se nada da će uhvatiti vlak s Rumunjskom i Bugarskom 1. siječnja 2007., ipak mogla pričekati do 2009., godine koja je, smatraju diplomati, realniji rok.</p>
<p>Komisija bi u srijedu trebala preporučiti i otvaranje pregovora s Turskom, piše britanska agencija i dodaje bi moglo proći još 10 godina prije nego što ta zemlja uđe u EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>BBC: Del Ponte će reći da nema puno napretka u suradnji s Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte u ponedjeljak će ministrima vanjskih poslova Europske unije reći da Hrvatska nije puno napredovala u suradnji s Haaškim sudom, objavio je u utorak BBC u emisiji na hrvatskom jeziku pozivajući se na diplomatske izvore.</p>
<p>»Iz diplomatskih izvora u Bruxellesu BBC doznaje kako se očekuje da će glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak ministrima vanjskih poslova EU-a reći da Hrvatska nije puno napredovala u suradnji s Haaškim sudom«, kaže se u BBC-jevoj vijesti.</p>
<p>BBC objašnjava da će se Del Ponte u ponedjeljak obratiti dužnosnicima zemalja Unije na sastanku u Luxembourgu i odgovarati na njihova pitanja, te podsjeća kako su nastupi glavne haaške tužiteljice i prije bili praćeni spekulacijama o sadržaju izvješća, koje su se koristile i kao dodatni pritisak na zemlje obuhvaćene izvješćima Haaškog suda.</p>
<p>BBC također navodi da glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Florence Hartmann nije htjela komentirati te informacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ponovo incident u Savudrijskoj vali</p>
<p>BUJE</p>
<p> - Ni nakon završetka parlamentarnih izbora u Sloveniji, uskuhano more Savudrijske vale se ne smiruje. U utorak oko 11 sati slovensko policijsko plovilo P66 prešlo je crtu razgraničenja u Savudrijskoj vali i interveniralo zapovjedivši četirima hrvatskim ribaricama »Bukvi«, »Joniju«, »Eskyju« i »Sireni« da se udalje jer da love ribu u slovenskim teritorijalnim vodama. Savudrijski ribari ribarili su u hrvatskome moru na poziciji od 0,6 nautičkih milja do dvije milje južnije od crte razgraničenja u Savudrijskoj vali te na oko 1,3 nautičkih milja od obale, doznaje Vjesnik izravno s mora od Danila Latina, predsjednika Ceha ribara Bujštine koji ribari na ribarici »Esky«. Nedugo nakon incidenta došlo je i hrvatsko policijsko plovilo, te omogućilo savudrijskim ribarima nastavak rada i ostanak na poziciji.</p>
<p> U međuvremenu je, kako kaže Latin, jedna slovenska ribarica ribarila na čak četiri milje južnije od crte sredine u Savudrijskoj vali, te je zbog toga intervenirala hrvatska policija upozorivši je da se nalazi u hrvatskome moru. </p>
<p>Latin nam je kazao da je slovenska policija ušla dosad najdublje u hrvatske vode, čak južnije od 285 stupnjeva, dakle iza crte slovenskog policijskog nadzora. </p>
<p>Glasnogovornik Policijske uprave istarske Robert Pavleković potvrdio je događaj.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U 2004. usporen rast vanjskog duga</p>
<p>U prvih sedam mjeseci ove godine vanjski dug porastao je za 2,2 milijarde američkih dolara, pa je početkom kolovoza bio veći od 25,7 milijardi američkih dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima Hrvatske narodne banke, hrvatski je vanjski dug u prvih sedam mjeseci ove godine porastao za 2,2 milijarde američkih dolara (USD), pa je početak kolovoza naša zemlja dočekala s ino-dugom većim od 25,7 milijardi američkih dolara.</p>
<p>Ovogodišnji rast vanjskog duga najvećim je dijelom posljedica zaduživanja bankovnog sektora u inozemstvu. Naime, hrvatske su se banke u razdoblju od siječnja do srpnja u inozemstvu zadužile za gotovo 900 milijuna američkih dolara, što čini više od dvije petine ukupnog rasta vanjskoga duga zemlje u ovoj godini. Drugi po težini generator ino-zaduženja u 2004. godini bila je država, koja se u prvih sedam mjeseci na vanjskom tržištu zadužila za nešto manje od 700 milijuna američkih dolara, ili za oko trećinu ukupnog ovogodišnjeg prirasta vanjskog zaduženja zemlje. </p>
<p>Sektor »ostali«, u koji spadaju i hrvatske tvrtke, u prvih je sedam mjeseci povećao svoje zaduženje za više od pola milijarde američkih dolara, što predstavlja oko četvrtine ovogodišnjeg rasta vanjskog duga. I ovogodišnjem rastu vanjskoga duga svoj su doprinos dala izravna strana ulaganja povećavši ukupno vanjsko zaduženje zemlje za nešto više od 70 milijuna američkih dolara, ili za oko tri posto. S druge strane, središnja je banka ostala bez vanjskog zaduženja, stoji u Biltenu HNB-a. </p>
<p>Podaci HNB-a potvrđuju tezu da je ove godine usporen rast vanjskog duga zemlje. Naime, tijekom 2003. vanjski je dug Hrvatske porastao za više od 8,1 milijardi američkih dolara, pa je prošlu godinu naša zemlja zaključila s ino-dugom u iznosu od gotovo 23,6 milijardi američkih dolara. U četverogodišnjem razdoblju od kraja 1999. do kraja 2003. godine, vanjski je dug zemlje povećan za oko 13,6 milijardi američkih dolara, što je dijelom posljedica zaduživanja za gradnju autocesta, dijelom rezultat zaduživanja banaka, a dijelom posljedica slabljenja dolara, u kojima se tradicionalno iskazuje ino-dug, prema euru, valuti u kojoj se Hrvatska uglavnom zadužuje u svijetu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Gredelj najavio kaznenu prijavu protiv ministrice Škare-Ožbolt</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budući da u Ministarstvu pravosuđa nije dobio uvid u dokumentaciju o izboru svih dvjestotinjak vježbenika izabranih u posljednjih godinu dana u sudovima i tužiteljstvima, Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) u ostavci, najavio je u utorak da će tražiti osnivanje istražnog povjerenstva koje bi ispitalo izbor vježbenika u sudovima i tužiteljstvima. Gredelj je ponovo zatražio da se o »slučaju vježbenici« očituje premijer Ivo Sanader, a u krajnjem slučaju, kaže, podnijet će i kaznenu prijavu protiv ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt.</p>
<p>Predsjednik UHS-a tvrdi da se ni u jednom slučaju nije poštovala procedura, da se vježbenike izabiralo po sumnjivim kriterijima te da nijedan izbor nije obrazložen. »Sve to vidljivo je iz dokumentacije koju sam o izboru dijela vježbenika dobio u Ministarstvu pravosuđa«, kaže Gredelj. </p>
<p>Gredelj je u Ministarstvu, na temelju punomoći Dubravke Kežić i Matka Jelić, dobio i dokumentaciju o izboru vježbenika u Splitu i Dubrovniku. Poznato je da su Dubravka Kežić i Matko Jelić osporavali taj izbor na kojem nisu prošli za vježbenike, zbog čega će podnijeti i tužbu Upravnom sudu. </p>
<p>Gredelj je na konferenciji za novinare pred Ministarstvom pravosuđa, novinarima podijelio CD-e s popisom članova Demokratskog centra zaključno s 30. studenim 2003. godine koji je, kaže, dobio od vrlo pouzdane osobe bliske DC-u. Gredelj tvrdi kako je taj CD krunski dokaz o tome da su Dalibor Milan i Mario Bulum bili članovi DC-a u vrijeme kad su izabrani za vježbenike u Dubrovniku i Splitu, i to unatoč svojim lošim referencama. </p>
<p>Gredelj tvrdi da je pokrenuo cijelu ovu akciju jer »ne želi pristati na to da Hrvatsku vode ministri koji lažu«. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Škare-Ožbolt tužit će Gredelja za širenje lažnih vijesti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u utorak je izjavila da je CD, koji je po Gredelju ključni dokaz o imenovanju vježbenika po stranačkim kriterijima, falsifikat, jer da je bazu podataka o popisu članova DC-a iz 2000. godine, netko »izmiksao«, te »ubacio« nepostojeće članove. Zato će Vesna Škare-Ožbolt tužiti Gredelja zbog širenja lažnih vijesti.</p>
<p>Na konferenciji za novinare ministrica je rekla da su Gredeljevi napadi na nju počeli onda kad se ona počela raspitivati za njegove radne učinke, koji »nisu nimalo blistavi« i zbog kojih je protiv njega pokrenut stegovni postupak na Državnom sudbenom vijeću (DSV). Škare-Ožbolt predočila je podatke o radu sudaca u Bjelovaru, iz kojih proizlazi da je Gredelj u devet mjeseci ove godine riješio 74 predmeta, dok su ostali suci u prosjeku riješili 200 predmeta. »Osim toga, Gredelj je sebi pripisao i 13 predmeta koje je riješila sudska savjetnica, a predsjednik bjelovarskog suda Mladen Piškorec izvijestio me je da Gredelj prošli mjesec nije bio ni na jednoj sjednici drugostupanjskog vijeća građanskog odjela«, rekla je Škare-Ožbolt dodajući da je Gredelj, unatoč neispunjavanju norme, dobivao plaću. </p>
<p>Piškorec je ministricu obavijestio i da Gredelj nije za utorak, kada je došao u Ministarstvo, tražio niti je dobio slobodan dan ili godišnji odmor.</p>
<p>Barica Novosel, pomoćnica ministrice pravosuđa, bila je i predsjednica komisije koja je ministrici pravosuđa predložila izbor vježbenika, koje se sada osporava. Novosel je rekla da stoji iza svakog tog prijedloga. »Svim kandidatima koji su se javili na natječaj za vježbenika i tražili su uvid u izbor, to je i omogućeno«, dodala je Novosel. </p>
<p>Rekla je također kako je Gredelj, raspitujući se nekoliko puta u Ministarstvu o izboru vježbenika, rekao i da »s tim neće stati dok ne svrši s ministricom«, odnosno, dok ona ne podnese ostavku. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041006].
|
