NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040306].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203041 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odu li Čermak i Markač u Haag postaje li Gotovina sporedni igrač </p>
<p>Ako je Vlada dobila Čermakovo i Markačevo jamstvo da će otići u Haag, Banski će dvori, kad se i službeno objave činjenice o optužnici, u džepu imati jaku kartu / Prema ponašanju Banskih dvora, moglo bi se pomisliti da u Zagreb nikakva optužnica nije ni došla, ali taj privid samo štiti Čermakove i Markačeve procesne interese i više no što se ovoga trenutka može javno reći</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Ispune li generali Ivan Čermak i Mladen Markač obećanje da će se odazvati pozivu Haaškog suda i kao optuženici otići u Haag, optuženi general Ante Gotovina, u bijegu već treću godinu, ostat će jedini haaški optuženik iz Hrvatske koji prkosi zakonu. Priča o optužnici s trima imenima razvukla se, na temelju službeno potvrđenih detalja i gomile nagađanja, na cijeli tjedan. Vjesnik je pokušao rekonstruirati priču.</p>
<p>Optužnica nije putovala dosad uobičajenim smjerom od hrvatskog veleposlanstva u Haagu prema Banskim dvorima. Čini se da je ovoga puta ulogu kurira preuzeo Ured Haaškog suda u Zagrebu, smješten na Selskoj cesti. Dokument je vidjelo vrlo malo ljudi. Razlog? Suradnja s Haagom nastoji se poštedjeti ovdašnjih medijskih i političkih obrada koje, dosad, nisu uvijek bile u korist i na račun države, bez obzira na to tko obnašao središnju vlast.</p>
<p>Propusnost izvora omogućila je da se braniteljskom timu odbjeglog Gotovine već u ponedjeljak, dan prije nego što je vijest o optužnici prodrla u novine, obraćaju hrvatskih novinari s pitanjima o optužnici. Kad je sve ipak procurilo, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt našla se u vrlo neugodnu položaju. </p>
<p>Na sve upite o tome kakve su to optužnice, je li riječ o jednom ili trima optužnim aktima, ona mora odgovarati negiranjem vijesti o primitku optužnice. Zašto?</p>
<p>Razgovarajući u petak, 5. ožujka, s Gotovininim odvjetnicima Ivom Farčićem i Marinom Ivanovićem, moglo se doznati da je još u petak, 27. veljače, tom braniteljskom timu u tajništvu Haaškog suda rečeno da optužnica nije potvrđena. Kako nije, kad je navodno 27. veljače stigla u Zagreb?</p>
<p>Bez navođenja izvora, u medijima je plasirana i vijest da je do kašnjenja u dostavi optužnice i optuženicima i javnosti došlo zbog pripreme trojice generala za odlazak u Haag. Da s tom pričom nešto nije bilo u redu svjedoči i činjenica da su novine ovog tjedna objavile načelnu Čermakovu izjavu da će se odazvati pozivu Suda.</p>
<p>Priča o tome da je nekakav dokument iz Haaga ipak stigao u Zagreb trebala je poslužiti poništavanju onoga što je u istom razdoblju poduzimala hrvatska vlast. Naravno, Vjesnik nije mogao dobiti službenu potvrdu, ali je jasno da se moglo raditi samo o tome da se dobije stopostotno jamstvo Čermaka i Markača da će otići u Haag.</p>
<p>Ako je to jamstvo dobiveno, u trenutku kad se i službeno objave činjenice o optužnici i kad se bude više znalo o njezinu sadržaju, Banski će dvori u džepu imati jaku kartu. Od trojice optuženika dvojica se odazivaju pozivu Suda, a treći, Gotovina, postaje na taj način »sporedni igrač« specifičnog ponašanja koje posredno s Hrvatske skida onako izravnu odgovornost kako to diktiraju ocjene Carle del Ponte.</p>
<p>U petak je ta konstrukcija držala vodu i nitko iz službenih i odvjetničkih krugova nije htio ni potvrditi niti opovrći namjeru da se odzivom Čermaka i Markača dobije za njih dvojicu »bonus«: da obojica nakon provedene haaške procedure dođu natrag u Zagreb. I da u svojim domovima čekaju nastavak haaškoga postupka protiv njih.</p>
<p> Vjesnik pretpostavlja, nakon svih razgovora, da nisu u pitanju dogovoreni optuženički statusi, nego prije svega njihova generalska čast uložena u za državu složene predmete i kompliciranost haaške suradnje.</p>
<p>Dvojica odvjetnika iz Gotovinina štaba pak tvrde da ništa od haaških spisa do njih nije došlo. Prema tome, ne mogu ništa reći ni o eventualno promijenjenim navodima optužnice. A prema neslužbenoj varijanti, u optužnici je ostala samo osobna odgovornost Gotovine, pa onda i Čermaka i Markača za ubojstvo 150 osoba navedenih u optužnici.</p>
<p>Odvjetnik Ivanović na to kaže »da se o predaji generala Gotovine uopće ne može govoriti sve dok se o sadržaju optužnice samo nagađa uz novinama«. Ali, podsjeća da se Gotovina sprema pojaviti u Zagrebu, pred istražiteljima iz Haaga, tek kad bude siguran da je iz optužnice otpao onaj dio koji ga tereti za genocid.</p>
<p>U trenutku kad se službena državna tijela ne žele izjasniti, ali i uz činjenicu da nitko nije opovrgao dolazak optužnog akta, čeka se ponedjeljak. Tada će se navodno i službeno objaviti da je optužnica stigla i bit će formalno uručena Čermaku i Markaču. Očekuje se da će se tada s više informacija oglasiti i Savjet za odnose s Haagom, Uprava za odnose s međunarodnim kaznenim sudovima u Ministarstvu pravosuđa i ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.Pitanje je hoće li nakon formalne objave optužnice i objavljivanja sadržaja biti moguć i kontakt države i odbjeglog Gotovine, da bi se i njemu omogućilo da iz prve ruke dozna sadržaj optužnice i izbori povoljnu situaciju za sebe, nakon što se pojavi u Haagu. Prema ponašanju Banskih dvora, moglo bi se pomisliti da u Zagreb nikakva optužnica nije ni došla. A došla je. Ali, taj privid samo štiti Čermakove i Markačeve procesne interese i više no što se to ovoga trenutka može javno reći.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jesu li Čermak i Markač optuženi za zločine oko Mrkonjić Grada</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – U proširenoj optužnici protiv generala Ante Gotovine najvjerojatnije su inkriminacije za djela počinjena u vojnim operacijama HV-a i HVO-a »Maestral« i »Južni potez« u rujnu 1995. u BiH, kojima je optuženi general zapovijedao nakon »Oluje«.</p>
<p>Poznato je da se haaško tužiteljstvo intenzivno bavilo slučajem Mrkonjić Grada, a vlasti BiH entiteta Republike Srpske dostavile su Haagu opsežan dosje o tome. Prema dokumentaciji iz Banje Luke, u masovnoj grobnici kod Mrkonjić Grada pronađeno je 181 tijelo, vojnika i civila. Za većinu se tvrdilo da su pogubljeni nakon što ih je zarobio HV. </p>
<p>Dio hrvatske javnosti bio je uvjeren da odbjegli general Gotovina ne može odgovarati za zločine koji su se u Hrvatskoj dogodili nakon akcije »Oluja«, jer je u to vrijeme pripremao akcije u BiH, a kasnije im i zapovijedao. Čini se da je haaško tužiteljstvo djelomice uvažilo te sugestije, pa je Gotovinu, umjesto generala Ivana Korade i Damira Krstičevića (koji su se redovito spominjali u kontekstu haaških istraga »Maestrala« i »Južnog poteza«), optužilo i za zločine počinjene u BiH u rujnu 1995.</p>
<p>Da bi logikom zapovjedne odgovornosti pokrili sve inkriminirane događaje vezane uz »Oluju«, haaški su tužitelji najvjerojatnije optužili i umirovljenog generala Ivana Čermaka, koji je bio civilni namjesnik Knina nakon »Oluje«, i umirovljenog policijskog generala Mladena Markača, koji je bio šef specijalnih policijskih jedinica u »Oluji«, ali i nakon nje. </p>
<p>Koliko god Čermak tvrdio da nije imao nikakve ingerencije nad zločinima počinjenim na teritoriju kojim je upravljao, tužitelji misle drukčije.</p>
<p>Snimak snaga UN-a nakon zločina u selu Grubori, na kojem general Čermak daje izjavu da je došlo do sukoba sa zaostalim teroristima, dovoljna je osnova tužiteljima da bi tvrdili kako je znao za događaj i smatra se o njemu mjerodavan govoriti, pa ga onda i sankcionirati.</p>
<p>I umirovljenog generala Markača navodno se optužuje za zločin u Gruborima, jer su ga, već prema prvim izvještajima međunarodnih promatrača, počinili pripadnici specijalnih MUP-ovih postrojbi kojima je zapovijedao Markač.</p>
<p>Markača se smatra odgovornim i za zločin u Donjem Lapcu, jer su u paljenju tog grada sudjelovali specijalci, iako su, prema nekim svjedočenjima, organizirani civili u vojnim odorama počinili zločin nad civilima u donjolapačkoj robnoj kući.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Đapić: Sanader mi je ranije rekao da očekuje optužnice, ali nije potvrdio da su stigle</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da su neki saborski krugovi još u srijedu imali informacije da su u Hrvatsku stigle optužnice protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača te proširena optužnica za Antu Gotovinu</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Oporbene su stranke jedinstvene u zahtjevu da se Vlada mora u Saboru očitovati jesu li iz Haaškog suda stigle optužnice protiv hrvatskih generala i kakvog su one karaktera.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, naglašava da njegova stranka traži punu informaciju o optužnicama koje su navodno pristigle iz Haaga, kao i Vladin stav o tome. Ističe da je bitno utvrditi karakter optužnica, a HSP će, kaže, voditi računa i o stavovima samih optuženika. HSP-u su neprihvatljive optužnice s političkim ocjenama da je Hrvatska počinila agresiju na Bosnu i Hercegovinu ili da je u Hrvatskoj bilo etničkog čišćenja. </p>
<p>Đapić smatra da Vlada treba razgovarati sa svim strankama i provesti saborsku raspravu, ako treba i na zatvorenoj sjednici. Potvrdio je da je telefonski razgovarao s premijerom Ivom Sanaderom, koji mu je kazao da će s njim razgovarati o optužnicama, a vjeruje da će Sanader isto učiniti i s predsjednicima drugih parlamentarnih stranaka.</p>
<p>Prema Đapićevu mišljenju, predstavnici Vlade, posebno ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, pogriješili u četvrtak navečer kada se u parlamentu postavilo pitanje dolaska novih optužnica u Hrvatsku, na što je predsjednik Sabora Vladimir Šeks zaključio sjednicu, bez obzira na prosvjede i upite oporbe o toj temi. Đapić kaže da mu je »Sanader još ranije rekao da očekuje optužnice iz Haaga, ali mi nije potvrdio da su one i stigle«.</p>
<p>»HSS će iskoristiti prvu priliku i zahtijevati od Vlade detaljne informacije kad su optužnice stigle u Hrvatsku i kakav je njihov sadržaj, jer hrvatska javnost treba znati sve detalje o toj godinama vrućoj temi«, ističe predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić. Dodaje da je HSS-u, koji mnogi proglašavaju »euroskeptikom«, silno važno da Hrvatska što prije dobije avis Europske komisije, a »u tom europskom kolopletu pitanje Haaga je presudno«. Stoga ocjenjuje da se Vlada hitno mora očitovati o tim pitanjima želi li zadržati dobre izglede da Hrvatska dobije pozitivan odgovor iz Bruxellesa. </p>
<p>S Tomčićem se u potpunosti slaže predsjednica HNS-a i potpredsjednica Sabora Vesna Pusić, koja kaže da će se njena stranka priključiti onima koji traže da Vlada Saboru iznese informacije o optužnicama. »HNS zastupa stav da treba postupiti prema zakonu, što je javnosti jako dobro poznato«, kaže Vesna Pusić </p>
<p>Libra, kaže predsjednik te stranke Jozo Radoš, podržava zahtjev da se o navodno pristiglim optužnicama žurno izvijesti Sabor i da o tome parlament provede raspravu. No, ta je stranka protiv toga da se od tog pitanja radi velika politika. »Odnosi s Haagom su vrlo važno političko pitanje o kojem Sabor treba imati punu informaciju«, kazao je Radoš.</p>
<p>Ivo Banac, predsjednik LS-a, kaže da će i njegova stranka podržati zahtjev da Sabor provede raspravu o najnovijim optužnicama koje su navodno pristigle u Hrvatsku. </p>
<p>Neslužbeno se doznaje kako su neki saborski krugovi još u srijedu imali informacije da su u Hrvatsku stigle optužnice protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača te proširena optužnica za Antu Gotovinu. Oporba je namjeravala tu temu staviti na dnevni red, odnosno pokušati dobiti prostor i o tome raspravljati pred javnošću. Međutim, komentiraju neki oporbeni čelnici, bilo je jasno da vladajući HDZ želi prikriti činjenicu da su optužnice stigle u Zagreb, što dokazuju i posljednje izjave iz Banskih dvora kako informacije da su optužnice u Hrvatskoj šire oporbene stranke. </p>
<p>Tomu u prilog, ističu naši sugovornici, ide i činjenica da je predsjednik Sabora iznimno brzo u četvrtak kasno navečer zaključio saborsku sjednicu. »Sabor je o tome mogao raspravljati i u petak, samo da je bilo dobre volje«, kazao nam je jedan od oporbenih čelnika.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Optužnica još nema, nagađanja ne prestaju</p>
<p>Zasad se može samo nagađati o tome protiv kojih će osoba biti podignute optužnice, kao i o tome koliko će Hrvata a koliko Bošnjaka biti optuženo, kaže Goran Mihaljević, časnik za vezu Predsjedništva BiH s Haaškim sudom</p>
<p>SARAJEVO, 5. ožujka</p>
<p> – Goran Mihaljević, časnik za vezu Predsjedništva BiH s Haaškim sudom, demantirao je u petak za Vjesnik informacije da su bosansko-hercegovačkom uredu pri Haaškom sudu dostavljene nove optužnice protiv Hrvata iz BiH koje haaško tužiteljstvo navodno tereti za ratne zločine.</p>
<p>Prema pisanju jednog zagrebačkog dnevnog lista, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte već je potpisala optužnice protiv bivših načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića te nekadašnjeg predsjednika vlade samoproglašene hrvatske republike u BiH (Herceg-Bosne) Jadranka Prlića. </p>
<p>»Prema svemu sudeći, riječ je o spekulacijama kakve su prošlih mjeseci, prije Jutarnjega lista, objavili brojni hrvatski i bosansko-hercegovački listovi, Večernji list, Slobodna Dalmacija, sarajevske Jutarnje novine, Oslobođenje i Dnevni avaz, banjolučke Nezavisne novine... da ne nabrajam sve koji su o tome pisali«, kaže Mihaljević.</p>
<p>»Takve bi optužnice, u slučaju da budu potvrđene, sigurno bile dostavljene Uredu za vezu BiH pri Haaškom sudu i nakon toga predane nadležnim tijelima vlasti u BiH. Procedura bi bila nešto drukčija da je riječ o takozvanim tajnim, odnosno zapečaćenim optužnicama, no ne vjerujem da bi to sada mogao biti slučaj«, zaključuje časnik za vezu Predsjedništva BiH s Haaškim sudom.</p>
<p>Prema njegovim riječima, nije upitno da će uskoro stići nove optužnice protiv Bošnjaka i Hrvata iz BiH – to nije nova vijest, jer je to još prije pet tjedana najavila Carla del Ponte, kazavši da će tužiteljstvo do kraja 2004. podignuti još osam ili devet optužnica protiv Bošnjaka i Hrvata iz BiH. »No, zasad se može samo nagađati o tome protiv kojih će osoba biti podignute optužnice, kao i o tome koliko će Hrvata a koliko Bošnjaka biti optuženo«, kaže Mihaljević i dodaje da za nagađanja nema razloga, jer će javnost, kao i u svim slučajevima dosad, biti pravodobno informirana o optužnicama.</p>
<p>Kad je već riječ o nagađanjima, evo što se govorilo i pisalo o mogućim budućim haškim optuženicima. Među Hrvatima u BiH najčešće se spominjao Jadranko Prlić, bivši visoki HDZ-ov dužnosnik, ratni premijer Herceg-Bosne. Poslije rata Prlić je neko vrijeme obnašao dužnost ministra vanjskih poslova BiH, a nakon raskola s HDZ-om osnovao je vlastitu Proeuropsku narodnu stranku. Tog sveučilišnog profesora navodno najviše terete potpisi na odluke hercegbosanske vlade o osnivanju logora u Gabeli i Dretelju. Sam Prlić kazao je da je spreman odazvati se svakom pozivu iz Haaga – istražiteljima je, uostalom, već dao iskaz – a svoje potpise na kompromitirajuće dokumente opravdava time da je bilo nužno spomenute logore uvesti u nekakav pravni okvir i sustav, odnosno da su sporne odluke zapravo bile preduvjet da bi logori za Bošnjake-muslimane bili zatvoreni.</p>
<p>Govorka se da su dokaze protiv Prlića Haagu potajice dostavili njegovi protivnici iz HDZ-a BiH, a da im se on osvetio otkrivajući, također u tajnosti, mehanizme kriminalnog poslovanja klike okupljene oko »Hercegovina holdinga«, predvođene Antom Jelavićem i Ljubom Ćesićem Rojsom.</p>
<p>Drugi potencijalni haaški optuženik je general Milivoj Petković, koji je danas glavni inspektor Hrvatske vojske (HV), a zapovijedao je HVO-om od 14. travnja 1992. do 7. studenog 1993. godine, u vrijeme početka i možda najžešćih sukoba između Hrvata i Muslimana u BiH.</p>
<p>Vezano uz moguću optužbu protiv generala Slobodana Praljka, koji je na čelu HVO-a naslijedio Petkovića i na tom mjestu ostao relativno kratko, možda se najzanimljiviji dio odnosi na njegovu prijepornu ulogu u rušenju mostarskoga Staroga mosta, zaštićenog kulturnoga spomenika, bisera osmanlijske arhitekture iz 16. stoljeća.</p>
<p>Glavni tužitelj Županijskog tužiteljstva u Mostaru Mirsad Resulović nedavno je zatražio dodatnu istragu o rušenju mosta, u kojoj sudjeluju federalna policija i obavještajne službe, a dokumenti bi trebali biti dostavljeni Haagu. Posebno se istražuje Praljkova i odgovornost bivšeg ministra obrane Herceg-Bosne Brune Stojića. </p>
<p>Stojić je također visoko na listi onih koje bi, nagađa se, moglo optužiti haaško tužiteljstvo, a često se spominje i bivši načelnik Uprave Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić.</p>
<p>Od potencijalnih bošnjačkih putnika za Haag često se govori o Dževadu Mlaći, ratnom načelniku općine Bugojno, jer su se u tom gradu dogodila masovna smaknuća hrvatskih civila i ratnih zarobljenika. Za zločine u Bugojnu možda će biti optužen i Selmo Cikatić, visoki časnik Armije BiH. Priča se i o optužnicama protiv ratnih ministara policije u Izetbegovićevoj administraciji, Jusufa Pušine i Bakira Alispahića, a nije tajna da haaško tužiteljstvo vodi istragu i protiv bivšeg zapovjednika Armije BiH Rasima Delića, kao i generala Sakiba Mahumuljina.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Traži se častan izlazak za slovenski odlazak sa Svete Gere </p>
<p>Potkraj devedesetih u sklopu mješovite hrvatsko-slovenske komisije za granice, obje su se strane suglasile da Sveta Gera pripada Hrvatskoj / Sada je boravak četvorice vojnika u vojarni ograđenoj žicom, koja pripada Hrvatskoj, i samoj Sloveniji postao problem</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Tijekom rasprave o državnom proračunu, Vlada je prihvatila inicijativu Hrvatske stranke prava da se sa 15 milijuna kuna iz ovogodišnjeg plana Hrvatskih cesta sufinancira gradnja ceste od Sošica do Svete Gere. Ako se taj projekt u ovoj godini i realizira, napokon bi se s hrvatske strane kvalitetnom prometnicom moglo doći do tog planinskog vrha na kojem je, uz Crkvu sv. Ilije iz 16. stoljeća, i vojni kompleks koji od druge polovice 1991. godine »čuvaju« slovenski vojnici.</p>
<p>Iako je dosad više puta iz Slovenije obećavano da će se njihovi vojnici povući te da će se vojarna vratiti Hrvatskoj, to se dosad nije dogodilo. Posljednju je inicijativu u tom smjeru pokrenuo, gostujući na Hrvatskoj televiziji, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, kazavši da mu nije jasno zašto slovenski vojnici i dalje borave na Svetoj Geri, posebice u kontekstu skorog ulaska Slovenije u EU i NATO. </p>
<p>Komentirajući tu njegovu izjavu aktualni slovenski ministar obrane je kazao da se razmišlja o tome, ali je konačnu odluku ipak prebacio na tamošnji parlament.</p>
<p>Nakon odlaska bivše JNA, tu je vojarnu preuzela Teritorijalna obrana Slovenije, a nakon toga tamošnja vojska. Jedan od razloga zašto se to dogodilo bila je i činjenica da je jedini put do te vojarne vodio preko Slovenije. Stoga je općina Ozalj još 1992. godine pokrenula inicijativu da se od mjesta Sekulići do Svete Gere probije cesta. To je i učinjeno 1993. godine, međutim, taj makadamski put je toliko loš da se automobilom jedva može stići do vrha. </p>
<p>Stoga je inicijativa Hrvatske stranke prava, da se do tog vrha još ove godine izgradi kvalitetna prometnica, dobrodošla, posebice u kontekstu opredjeljenja Hrvatske da se vojarna na Svetoj Geri, nakon odlaska slovenskih vojnika, preuredi u hrvatski planinarski dom. Tako bi se cijelo to područje moglo pretvoriti u atraktivno turističko izletište nadomak Zagrebu.</p>
<p>Potkraj devedesetih godina su se, u sklopu mješovite hrvatsko-slovenske komisije za granice, obje strane suglasile da Sveta Gera pripada Hrvatskoj. To ni za slovenske stručnjake nije bilo sporno. O tome svjedoče i katastarski planovi iz kojih je vidljivo da je prostor vojarne na Svetoj Geri, ukupne površine 12.195 metara, unutar Hrvatske (pripada općini Ozalj, odnosno katastarskoj općini Sekulići). Iz tih planova, nadalje, vidljivo je da su vlasnici tog zemljišta prije njegove eksproprijacije bili hrvatski državljani (uglavnom Badovinci). </p>
<p>Nitko iz Slovenije nije nikada pokušao osporiti da Sveta Gera pripada Hrvatskoj. Uglavnom se govorilo da će taj prostor biti Hrvatskoj vraćen u sklopu cjelovitog rješenja graničnih pitanja, čime se problem nastojao povezati s pitanjem razgraničenje na moru. Kako su to ipak dva odvojena pitanja, sada je boravak četvorice vojnika u vojarni ograđenoj žicom, koja k tome pripada Hrvatskoj, i samoj Sloveniji postao problem.</p>
<p>Sada se vjerojatno traži častan izlazak iz cijele situacije, jer nije uobičajeno da nove članice EU-a i NATO-a drže pod okupacijom dijelove susjednih država, kao ni da njihovu granicu čuvaju vojnici s pancirkama i u vojarnama opasanima žicom.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Nasilje u državnom proračunu</p>
<p>Od četvrtka navečer svi su hrvatski građani službeno postali i kreditori nasilnika. Riječ je o nasilju koje se očituje kao neplaćanje alimentacije za djecu, koja tako postaju žrtve nečije samovolje, bezobzirnosti, okrutnosti... No, novoutemeljeni alimentacijski fond ujedno je i priznanje države da ne može uobičajenim pravnim mehanizmima osigurati poštivanje zakona i sudskih presuda. Čak ni kada su u pitanju djeca</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Proteklog tjedna mediji su bili preplavljeni informacijama koje vrlo zorno svjedoče o širokoj paleti nasilja kojoj smo svakodnevno i bez iznimke izloženi. Otmica sina generala Zagorca i uhićenje dijela otmičara samo je jedna od njih i govori samo o onom najgrubljem fizičkom nasilju povezanom s klasičnim kriminalom. </p>
<p>No, od četvrtka navečer svi su hrvatski građani službeno postali i kreditori nasilnika. Doduše, kreditori nasilnika koje tim imenom rijetko tko naziva, ali je ipak riječ o nasilju, i to financijskom. Ovo financijsko nasilje očituje se kao neplaćanje alimentacije za djecu, što i djecu i njihove majke (jer to su uglavnom »zaboravni« očevi) dovodi u vrlo tešku poziciju, poziciju žrtve nečije samovolje, bezobzirnosti, okrutnosti... Naime, s državnim je proračunom za ovu godinu usvojen i fond iz kojeg će se, na račun poreznih obveznika, isplaćivati alimentacije djeci čiji roditelji ne žele plaćati uzdržavanje svoje djece. Planira se, dakle, da djeci koje su očevi »zaboravili« država (dakle, porezni obveznici) osigura alimentaciju i na sebe preuzme ono što majkama ni preko sudova nije uspijevalo - locira neodgovorne očeve i naplati dugovanje. </p>
<p>Da se razumijemo, smatram da je državni fond za alimentacije dobra ideja jer pomaže najugroženijima - djeci o kojoj roditelji ne žele brinuti. Fond dobrom idejom smatram isključivo po principu manjeg zla. Mislim da je to dobra ideja čak iako još ne znamo ništa ni o načinu na koji će majke moći aplicirati na novac iz tog fonda, koje će uvjete morati ispuniti i kako će dokazivati da očevi ne plaćaju alimentaciju. </p>
<p>No, to je u biti manji problem od činjenice da postojanje tog fonda svjedoči i o posvemašnjoj nemoći države da uobičajenim pravnim mehanizmima osigura poštivanje zakona i sudskih presuda. Čak i kada su u pitanju djeca, na koju je društvo toliko osjetljivo. Svi porezni obveznici, dakle, plaćaju i nefunkcioniranje pravne države. Brigo moja, prijeđi na drugoga, reklo bi se narodski. </p>
<p>Nažalost, taj dvadesetak milijuna težak alimentacijski fond nije jedino proračunsko svjedočanstvo nasilja koje izravno plaćaju svi hrvatski građani. Naime, u obrazloženju proračuna jasno piše da će se plan proračunskih prihoda - oko 79,6 milijardi - ostvariti samo ako poreznici uspiju bolje naplaćivati poreze nego do sada. Zbog toga se, uostalom, opet osniva i Financijska policija koja bi trebala smanjiti razmjere »sive ekonomije«. Koliki su njezini razmjeri, to se nitko ne usudi točno reći, ali procjene ozbiljnih institucija, poput Instituta za javne financije, idu i do 30 posto nacionalne ekonomije. Što bi značilo da se, otprilike, svaka treća kuna obrće samo po džepovima onih koji znaju kako izbjeći obveze koje mi obični smrtnici uredno plaćamo. Tko nam je kriv kad smo budale, nevješte, neobaviještene i loše povezane.</p>
<p>Opaska proračunskih otaca o boljoj naplati poreza u praksi znači da će, ako se porezi ne uspiju bolje naplaćivati, biti manje novca za državne investicije u ceste ili željeznice, manje novca za škole i vrtiće, manje novca za znanost, manje novca za obnovu povijesnih spomenika i spomenika kulture, manje novca za poticanje gospodarskog rasta... A to znači da ćemo svi mi u stvari biti žrtve onih koji ne žele plaćati porez iako se uredno koriste svim tim uslugama, baš kao i mi koji sve to uredno plaćamo. </p>
<p>No, da se vratimo na otmicu i nasilje povezano s kriminalnim miljeom. To nasilje velik dio javnosti smatra nečim što ga se ne tiče izravno. Kao, to se događa samo onima koji su dio tog miljea, mi, pošteni građani s tim nemamo veze. To jednostavno nije istina. Svi smo mi potencijalne slučajne žrtve kriminalnih obračuna koji ne jenjavaju na našim ulicama. Bombe eksplodiraju pod automobilima parkiranima u gusto naseljenim četvrtima Novog Zagreba u vrijeme kada se djeca igraju u parkićima. Po uskim ulicama Dubrave i Trešnjevke puca se kao u O.K. Corralu. I samo slučajno u tim obračunima nije stradao nitko »osim« Zorana Dominija. Kojeg je ubila zolja! I nitko za njegovu smrt još nije odgovarao. </p>
<p>Baš kao što još nitko nije odgovarao za silan šverc koji uništava domaću proizvodnju. Baš kao što još nitko nije kažnjen zbog ozbiljne utaje poreza iako Hrvatska vrvi »mercedesima«, vilama i jahtama čiji bi se vlasnici po svojim poreznim prijavama mogli smatrati pukom sirotinjom. I sve to zato što, uvjeravaju nas već godinama u državnoj upravi, baze podataka dostupnih državnim tijelima nisu umrežene, pa je jako teško usporediti nečiju imovinu s poreznom prijavom. Ma nemojte!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Proračun usvojen, rebalans na jesen</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Usvajanjem državnog proračuna za 2004. godinu, teškog 84,9 milijardi kuna, odbijeni su gotovo svi predloženi amandmani. Zakonom o izvršenju državnog proračuna utvrđena je i proračunska pričuva od 318,86 milijuna kuna, kao i mogućnost novog izdavanja državnih jamstava u iznosu od 4,9 milijardi kuna.</p>
<p>Saborski zastupnici, najviše oni iz SDP-a, podnijeli su više od 430 amandmana u vrijednosti većoj od 8,5 milijardi kuna. Vlada je prihvatila jedino dva amandmana Hrvatske stranke prava, teška 232 milijuna kuna, koji se tiču isplate naknada imovine esulima i gradnje ceste od Sošica do Svete Gere.</p>
<p>No prihvaćanje tih amandmana ublaženo je pojedinim proračunskim preraspodjelama. Zanimljivo je, međutim, da su odbijeni amandmani Hrvatske seljačke stranke, kojima bi se poticaji poljoprivrednicima povećali za 300 milijuna kuna, odnosno sa 1,6 na 1,9 milijardi kuna, te oni kojima bi se osiguralo 300 milijuna kuna za isplatu nacionalnih mirovina starijima od 65 godina. </p>
<p>Vladajući HDZ time zasad nije odobrio projekt uvođenja nacionalne mirovine starijima od 65 godina koji imaju prihod niži od 640 kuna na mjesec, iako Sanaderova vlada u parlamentu uživa potporu zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika. To, kažu u HDZ-u, ne znači i odustajanje od tog projekta, no nacionalne mirovine počet će se isplaćivati tek kada to HDZ bude predložio, ili u prijevodu, kada za to u proračunu bude novca. A njega ove godine za tih oko 60 tisuća osoba sigurno neće biti.</p>
<p>Zanimljivo je da je Vlada odbila i jedan od rijetkih amandmana kojim se predlagalo smanjenje državne potrošnje, poput SDP-ova, prema kojem bi se reducirali izdaci Vlade za službena putovanja i intelektualne usluge.</p>
<p>Odmah nakon usvajanja državnog proračuna oglasili su se i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, koji su pozdravili odluku hrvatske izvršne i monetarne vlasti da pregovore o novom stand-by aranžmanu s Fondom otvori što prije odnosno sredinom travnja. Međutim, MMF-ovi su predstavnici zasad izbjegli očitovati se o tek usvojenom državnom proračunu, iako je jasno da će imati dosta prigovora koji će nedvojbeno na jesen rezultirati rebalansom tek usvojenog proračuna.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Irsko čudo na hrvatski način</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Dvodnevni Nacionalni kongres o tržištu rada (održan u četvrtak i petak), u sklopu kojega su sudionici raspravljali o prijedlogu nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja, pokazao je da smo se prvi put približili pretpostavci na temelju koje se Irskoj počelo događati čudo.</p>
<p>Socijalni partneri - i to ponajprije poslodavci i sindikati od kojih se očekuje da pred Vladu postave određene zahtjeve, u skladu s vlastitom vizijom razvoja države - postigli su izrazito visok stupanj suglasnosti o tome što treba mijenjati da bi se situacija na tržištu rada promijenila. Tako su sindikalci unisono podržali potrebu da se osigura što viši stupanj fleksibilnosti radnog procesa, što, između ostaloga, podrazumijeva i mogućnost otpuštanja, odnosno zatvaranja određenog broja radnih mjesta u procesu restrukturiranja koji tek predstoji mnogim poduzećima. Time bi se osigurao »prostor« za razvijanje kreativnosti poslodavaca u otvaranju novih radnih mjesta i pokretanju novih proizvodnih procesa. </p>
<p>Poslodavci su, s druge strane, priznali da ta fleksibilnost ne znači puno ako u središtu radnog procesa nije čovjek, odnosno radnik. I to obrazovani radnik, onaj koji prati promjene u radnom procesu i tehnološki napredak, onaj koji stalno uči i koji poslodavcu može koristiti u kreiranju poslovnog programa. Za razliku od svih dosadašnjih rasprava o stanju na tržištu rada, poslodavci i sindikati bili su složni u tome da treba stvoriti okruženje u kojem poslodavac radnika više neće otpuštati zato što je nesposoban da prati promjene, nego će radnik mijenjati radno mjesto radi boljih uvjeta...</p>
<p>Ostvarivo? Bez sumnje - da. No, samo pod uvjetom da se zajednički stavovi doista pretoče u zajedničke akcije na lokalnoj razini, sve do razine svakog pojedinog poduzeća i da se postignuta razina suglasnosti ne razvodni.</p>
<p>Naime, svih tih potreba naši su socijalni partneri bili svjesni već odavno, a pogotovo prije dvije godine, kada je započeo proces izmjena Zakona o radu. No, tada je svatko potezao na svoju stranu (iako se znalo da određene promjene jednostavno treba provesti i da nijedna strana pritom nema previše mjesta za cjenjkanje), oduzevši svima nama dvije godine tijekom kojih smo mogli osigurati puno više preduvjeta za pomake nabolje.</p>
<p>Želi li Hrvatska ulaznicu za Europsku uniju već 2007., odnosno 2008. godine, posao na tim promjenama sada treba ubrzati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Velik strateški promašaj i otužna stopa razvoja s kojom se ne može gotovo ništa ozbiljno riješiti</p>
<p>Ove proračunske godine sve se svodi na održavanje makroekonomske stabilnosti i nastavak usporavanja gospodarstva. Kako se sada čini, ni nakon toga neće biti ništa bolje. Osim obećanja i odavno istrošenih floskula o poticanju izvoza, inozemnim investicijama i domaćoj proizvodnji zasad nema na obzoru ničega novoga. Pogotovo se ne vidi neka ozbiljna ofenzivna koncepcija uz pomoć koje bi se oduprlo negativnim pokazateljima koji iz mjeseca u mjesec sve više pritišću državu / Vlada je do krajnjih granica rastegnula svaku kunu i kako-tako sve potrebe smjestila u tijesne okvire omeđene realnim mogućnostima, naslijeđenim projektima, dospjelim kreditnim obvezama, predizbornim obećanjima pa sve do udovoljavanja oštrim zahtjevima Međunarodnoga monetarnoga fonda. I uz sve to oporba nije zadovoljna i ima velike prigovore. Od svih je daleko najvažniji što se predloženi proračun temelji na projekciji rasta od samo 3,2 posto koja ne može ni izdaleka pokrenuti Hrvatsku, nego će je prije ukopati na mjestu / Je li moguće da u državi koja je na pragu Europske unije pri svakoj smjeni administracije dolazi do bezobzirnoga prepucavanja milijardama kuna između onih koji su osvojili vlast i onih koji su je izgubili? I je li moguće da za taj otužni i, za hrvatsku politiku, sramotni problem nema dugoročnoga rješenja?</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Napokon je Sabor prihvatio proračun središnje države. To je svakako dobra vijest. Dijelom zato jer je došao kraj privremenom financiranju, a još više zbog toga jer je Vlada morala baciti karte na stol i otkriti što namjerava, ove i sljedećih godina, učiniti s Hrvatskom.</p>
<p>Ostale vijesti nisu tako povoljne. </p>
<p>Ove proračunske godine sve se svodi na održavanje makroekonomske stabilnosti i nastavak usporavanja gospodarstva. Kako se sada čini, ni nakon toga neće biti ništa bolje. Osim obećanja i odavno istrošenih floskula o poticanju izvoza, inozemnim investicijama i domaćoj proizvodnji zasad nema na obzoru ničega novoga. Pogotovo se ne vidi neka ozbiljna ofenzivna koncepcija uz pomoć koje bi se oduprlo negativnim pokazateljima koji iz mjeseca u mjesec sve više pritišću državu. </p>
<p>Pošteno govoreći, nije se ni mogao očekivati drukčiji ishod. Nešto zbog objektivnih a mnogo više zbog subjektivnih razloga. </p>
<p>Što se tiče objektivnih razloga, mora se priznati da nije bilo lagano povezati ovogodišnji proračun. Vlada je do krajnjih granica rastegnula svaku kunu i kako, tako sve potrebe smjestila u tijesne okvire omeđene realnim mogućnostima, naslijeđenim projektima, dospjelim kreditnim obvezama, predizbornim obećanjima pa sve do udovoljavanja oštrim zahtjevima Međunarodnoga monetarnoga fonda.</p>
<p>I uz sve to oporba nije zadovoljna i ima velike prigovore. Od svih je daleko najvažniji što se predloženi proračun temelji na projekciji rasta od samo 3,2 posto koja ne može ni izdaleka pokrenuti Hrvatsku, nego će je prije ukopati na mjestu.</p>
<p>Promatrači i komentatori većinom se slažu s oporbom. </p>
<p>Prema njima, ovogodišnji proračun potvrđuje tvrdokorni nastavak bezlične politike koja ne zna točno što želi i koja se godinama vrti u spiralnom uzlaznom krugu s jednim, jedinim vidljivim učinkom – stalnim povećanjem inozemne zaduženosti. </p>
<p>Osim kritika i polemičkih natezanja javnost se i ovaj puta mogla do mile volje naslušati ružnih svađalačkih tonova. Riječ je o optužbama nove vlade o od prethodnika iznuđenim obvezama u iznosu od oko 6,5 milijardi kuna. Prema premijeru i ministru financija te zatečene dubioze ograničavaju i odgađaju projekte koji su planirani i koji sada moraju čekati neka bolja vremena. </p>
<p>Slično se dogodilo 2000. godine. Tada su koalicijske stranke, nakon preuzimanja državnih resora, tvrdile da su im prethodnici s nametnutim obvezama čvrsto zavezali ruke. Jedina je razlika što je tada bilo govora o nešto većem iznosu i drukčijoj strukturi dugova. </p>
<p>Na takva beskorisna i nedolična politička natezanja nitko ne može ostati ravnodušan i ne upitati: Je li moguće da u državi koja je na pragu Europske unije pri svakoj smjeni administracije dolazi do bezobzirnoga prepucavanja milijardama kuna između onih koji su osvojili vlast i onih koji su je izgubili? I je li moguće da za taj otužni i, za hrvatsku politiku, sramotni problem nema dugoročnoga rješenja?</p>
<p>Srećom, na to pitanje postoje i odgovori i rješenja.</p>
<p>Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti da se u Poslovnik Hrvatskoga sabora unese odredba prema kojoj bi najveća oporbena stranka morala utemeljiti vladu u sjeni. Zatim da bi ministri iz jedne i druge vlade, one na vlasti i one u sjeni, morali stalno surađivati u svim bitnim pitanjima izvršne vlasti.</p>
<p>To bi bilo pravo osvježenje za politički život Hrvatske ali i za državne interese.</p>
<p>Najprije, tako bi se u sklopu Sabora osigurale stalne dodirne točke oporbe s izvršnom vlasti bez kojih je nemoguće politički i zakonodavno vjerodostojno djelovati. </p>
<p>Dalje, oporba koja bi bila upućena u glavne smjerove državne politike bila bi istodobno pripravna, bez velikih trzavica i kadrovskih problema, preuzeti vlast. I na kraju, uklonilo bi se izvor budućih prijepora o dubiozama koji danas bacaju ružnu sjenu i na politiku, i na političare, i na državu koja to ne može spriječiti.</p>
<p>S natezanjima o postojećim ili nepostojećim dugovima ni izdaleka nisu iscrpljeni subjektivni problemi financiranja hrvatske države. Mnogo veći pa i kritični nedostaci proizlaze iz krajnje dvojbenoga metodološkog postupka donošenja državnoga proračuna.</p>
<p>I ove godine, kao i svake do sada, nitko nije dodirnuo više nego ozbiljno strateško pitanje odnosa između općega i posebnoga, ili odnosa između politike i državnih financija. Pa se tako, tko zna koji put, izvrće logika najvažnijega državnoga planiranja. Izrađuje se proračun iz kojega će se tumačiti politika umjesto da bude obratno: da se najprije formulira strateško-razvojni dokument te da se iz njega izvedu proračunski detalji i pojedinačni programi.</p>
<p>Što bi bilo normalnije nego da je takav srednjoročni razvojni dokument, nakon višemjesečne predizborne lavine obećanja, programa i jamstva, ponuđen na prvoj sjednici Vlade? Zatim da je o ponuđenim rješenjima raspravljala javnost i zastupnici u Saboru. Te da je tek nakon prihvaćanja takvoga razvojnoga plana, o kojem i inače govori članak 9. Zakona o proračunu, započela izrada glavnoga financijskoga dokumenta središnje države. </p>
<p>Tada bi taj posao bio pravi mačji kašalj. Samo od sebe bi se dogodilo što se mora događati.</p>
<p> Proračun bi slijedio prihvaćena strateška rješenja i postao bi tehnički, a ne kao sada politički dokument iz kojega se dešifriraju najčešće rastrgane misli i primisli stranačkih makro-računovođa.</p>
<p>Ipak od svega je najvažnije što je zbog takve iskrivljene metodologije zakočen razvitak države. Da se dogodilo što nije i da postoji polazni strateško-razvojni dokument to se ne bi moglo dogoditi. U tijeku javne rasprave sasvim bi sigurno na površinu bila izbačena činjenica o izgledima brzog razvoja na temelju pokretanja cjelogodišnje turističke industrije. </p>
<p>Treba se samo sjetiti riječi Predsjednika Republike iz prosinca prošle godine: »Kada bi se mene pitalo, ja bih ostavio turizam kao posebno ministarstvo... Sigurno je da turizam kao najvažnija grana hrvatskog gospodarstva mora pokretati više drugih grana poljoprivredu, promet i još puno toga i zato mora dobiti ključno mjesto u sustavu hrvatskoga gospodarstva.....« </p>
<p>Vjerojatno Predsjednik ne zna, i ne treba znati, što to točno u brojevima znači kada kaže da je turizam najvažnija grana hrvatske budućnosti. Ali zato o brojevima sve zna Borislav Škegro bivši potpredsjednik hrvatske vlade.</p>
<p>Borislav Škegro danas je jedan od direktora fonda Quaestus koji pregovara o preuzimanju Sunčanoga Hvara. Taj iskusan financijski stručnjak s bogatim iskustvom s najviše državne razine tvrdi da u sljedećih tri ili četiri godine planira bitno produljiti sezonu i utrostručiti prihode te velike hvarske tvrtke. </p>
<p>Njemu je, kao malo kome u Hrvatskoj, kristalno jasno kako to mora učiniti: »Morat ćemo mnogo raditi na modernizaciji, pojačati brodske veze i komunalnu strukturu, mnogo uložiti u privlačenje turista, vidjeti koje zemlje valja najviše marketinški obraditi, kada i u kojem omjeru forsirati sport, zdravlje, umirovljenike«, navodi Škegro.</p>
<p>I sada najvažnije! </p>
<p>Da je bilo govora i rasprave o srednjoročnom razvojnom planu, što nije bilo, netko bi se sjetio Škegre i ponudio mu da učini za državu to što očito zna učiniti za druge. </p>
<p>Tražio bi od njega da umjesto u Sunčanom Hvaru složi i pokrene plan prelaska na cjelogodišnje turističko poslovanje za Hrvatsku. I da, umjesto u Sunčanom Hvaru, u sljedećih tri do četiri godine za čitavu državu osigura trostruko povećanje turističkih prihoda. </p>
<p>Što bi to značilo trebalo bi svakome biti jasno. Riječ je o visokim jednoznamenkastim ili dvoznamenkastim stopama razvoja.</p>
<p> Tko u to ne vjeruje neka sam izračuna i vidi što je moglo biti da političari znaju misliti i zaključivati od općega prema posebnome. </p>
<p>Nažalost, ne znaju zato i imamo što imamo – veliki strateški promašaj i otužnu stopu razvoja s kojom se ne može gotovo ništa ozbiljno riješiti.</p>
<p>Autori su strateško-poslovni konzultanti iz Splita, autori knjige »Izvrnuta utroba politike«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Osuđujemo vuka, a mnogi od nas počinili su veću štetu </p>
<p>Pozivam hrvatsku državu da ne glumi majku vuku, a maćehu čovjeku. Pozivam je da se počne ponašati kao pravna država, da primjenjuje propise koje je sama donijela. Da svojim nepridržavanjem vlastitih propisa ne ponižava svoje najugroženije građane i ne degradira ih u podanike, te da ne zatrpava pretrpane sudove novim nepotrebnim parnicama / Premda mi je jad i bijes nesretnika pogođenih vučjim zvjerstvima vrlo blizak i razumljiv, ipak bih osjećao nelagodu i pred Bogom i prema prirodi kad bih zagovarao nestanak biološke vrste. Tko smo mi da donosimo tako teške, konačne odluke? </p>
<p>DARKO KACIGA</p>
<p>Kliševo je selo u dubrovačkom zaleđu sada, sa sagrađenim mostom preko Rijeke dubrovačke i asfaltiranom prečicom, petnaestak kilometara udaljeno od Grada. Ali, kao i ostala primorska sela, nezaustavljivo izumire. Prije pedesetak godina u Kliševu je živjelo dvostruko više stanovnika od sadašnjih šezdesetak pretežito staraca. </p>
<p>Iznimka su tri mlađe obitelji. Jedna od njih je četveročlana obitelj Batinić s dvoje malodobne djece. </p>
<p>Nakon rata i demobilizacije, potpuno se okreću stočarstvu, poslu koji znaju i vole raditi. I krenulo je dobro, stado je naraslo na nekoliko desetaka goveda, pa još nešto stoke sitnog zuba, pa loza, masline… S prodajom sira i mesa nije bilo problema. Radilo se mnogo i uspijevalo se zaraditi. Početkom 2002. pojavili su se vukovi i zaklali im kravu, prvu od sedam koliko su do danas ubili. Vukovi su im izravno ugrozili egzistenciju, otežali uvjete rada, prisilili ih da stoku moraju stalno čuvati. Ali i napravili im konkretnu štetu u visini tržišne vrijednosti zaklane stoke. </p>
<p>Kako je vuk u nas zakonom zaštićena, ugrožena biološka vrsta, hrvatska država je najstrože zabranila ubiti ga, ali se obvezala i nadoknaditi štetu koju oni počine. Batinić je uredno prijavljivao svu štetu mjerodavnoj lovnoj inspekciji, ona je uredno zapisnički konstatirala da su nesumnjivi štetočine vukovi. </p>
<p>Ti zapisnici su uredno prosljeđivani mjerodavnom ministarstvu (zaštite okoliša), koje bi oko šest mjeseci nakon događaja dostavljalo svoju odštetnu ponudu, zapravo, bezočni pokušaj prijevare, jer ponuđeni iznos nikada nije dosegnuo ni polovicu tržišne vrijednosti ubijenih goveda. </p>
<p>Konkretno, za prvu kravu ubijenu u veljači 2002. država je najprije, potkraj kolovoza ponudila 1750 kuna; Batinić ne pristaje nego traži osam tisuća kuna, kolika je ustaljena cijena domaće krave u ovim krajevima; da bi se stručnjaci u ministarstvu nakon nekoliko mjeseci dodatnog konzultiranja korigirali i ponudili četiri tisuće. </p>
<p>Na to Batinić također ne pristaje i predlaže da mu taj iznos kao nesporan isplate, a da će za ostatak tužiti, što bi trebalo biti u obostranu interesu makar i samo zbog manjih parničnih troškova, no država se oglušuje i prisiljava Batinića da cjelokupno potraživanje ostvaruje u parnici. </p>
<p>Ista se priča ponovila s ostalim zaklanim govedima. Batinić svako malo povisuje tužbeni zahtjev za u međuvremenu stradala goveda, a parnica zbog ignoriranja suda od tužene države tapka u mjestu.</p>
<p>Mihanići su selo s gornje »bande« Konavoskog polja, udaljeno od Dubrovnika otprilike koliko i Kliševo, podjednakog broja i strukture stanovništva, s identičnim demografskim trendovima. Tročlana obitelj Miha Kukuljice voli svoje rodno selo, voli živjeti i želi produktivno raditi i uzdržavati svoju obitelj radom na selu. Nakon rata i demobilizacije, svjesni da zapravo i nemaju alternative, ulažu u stado od pedesetak ovaca, i uspijevaju osigurati egzistenciju svojoj obitelji. Međutim, u travnju 2001. vukovi im zaklali dvije ovce; da bi godinu dana kasnije usred bijela dana na domak Konavoskog polja Kukuljica jedva spasio živu glavu i pola stada pred čoporom vukova, ostavivši im na milost i nemilost 24 brava, koje su oni sve, poklali dok je on ostatak stada zbrinjavao u selu i dozivao pomoć. </p>
<p>Za prve dvije ovce država mu je ponudila osamsto kuna (četiristo po grlu); a za potonjih dvadeset četiri (deset ovaca, dvanaest šilježica, dva ovna) 14.400 kuna (šeststo kuna prosječno po grlu). </p>
<p>Kad se ovih dana raspitivao o mogućnosti organizirane nabave stoke, uručen mu je pregled prosječnih cijena rasplodne stoke Hrvatskog stočarskog centra u komu, među ostalim, stoji da je prosječna cijena jedne šilježice 1600 kuna; rasplodnog ovna 2400 kuna; a gravidne junice 12.000 kuna. </p>
<p>Miho je skromno tražio 1000 kuna za šilježicu, 1200 za ovcu, a 1500 kuna za ovna; država je ostala pri svome. I Batinić i Kukuljica bi bili najzadovoljniji da im država da odštetu u naturi, da im isporuči zamjensku stoku; dakle ni najezda vukova ih ne može pokolebati… Državi to ne pada na pamet, jer to bi uistinu značilo nadoknaditi svu štetu, a ona kao da je čvrsto odlučila poigravati se egzistencijom tih svojih »posljednjih mohikanaca«. </p>
<p>Ako takvom politikom i njih otjera u (domaće ili inozemne) gradove, uzmanjkat će joj »pješaka« koji svakodnevno potvrđuju i utvrđuju držav(otvor)ni suverenitet i teritorijalni kontinuitet.</p>
<p>Kakva nam je to država koja ovako pokušava ušićariti na svojim građanima, koji svojim stavom da unatoč svemu i svima ostanu živjeti, raditi i rađati u svojim napuštenim selima svakodnevno demonstriraju svoju najizravniju povezanost s tim svima ostalima neprivlačnim dijelovima državnog teritorija? </p>
<p>Ovdje, baš na takvim primjerima bi se trebala iskazivati istinska, osmišljena skrb države za svoja demografski najugroženija područja, njezina politika ravnomjernog regionalnog razvitka, decentralizacije… S kojim pravom smije naša država štititi vuka i njegov opstanak, ako je to na uštrb svojih najugroženijih građana? Jer baš u krajevima gdje se vukovi javljaju, baš tu je i Homo sapiens ugrožena vrsta; ne zna se koja je ugroženija. </p>
<p>Ne bih se ipak složio s don Lukom Vucom (»Kakvu korist ima Hrvatska od vuka, jesmo li mi jedini narod koji ga za dobro životinjskog svijeta mora uzgajati«, Vjesnik, Stajališta, 19. veljače 2004.), koji se zauzima za beskompromisni antropocentristički obračun do istrebljenja s tom štetočinskom zvijeri, jer, premda mi je jad i bijes nesretnika pogođenih vučjim zvjerstvima vrlo blizak i razumljiv, ipak bih osjećao nelagodu i pred Bogom i prema prirodi kad bih zagovarao nestanak biološke vrste. Tko smo mi da donosimo tako teške, konačne odluke? </p>
<p>S kojim pravom osuđujemo vuka baš mi ljudi, hrvatski građani, kad su mnogi od nas pojedinačno samo u posljednjih petnaestak godina počinili mnogo veća zvjerstva i štetu koju su svi vukovi nanijeli u cijelom tom razdoblju na ovom području? </p>
<p>Ipak bih radije po državi, nego po vukovima. Ako može graditi autoceste i megamostove, onda može uredno ispunjavati i ove, neusporedivo manje obveze. </p>
<p>Zagovaram ravnopravni tretman tih dviju podjednako ugroženih bioloških vrsta na brdsko-planinskom području. I prozivam hrvatsku državu da ne glumi majku vuku, a maćehu čovjeku. Pozivam je da se počne ponašati kao pravna država, da primjenjuje propise koje je sama donijela. </p>
<p>Da svojim nepridržavanjem vlastitih propisa, s jedne strane ne ponižava svoje najugroženije građane i ne degradira ih u podanike, s druge, da ne zatrpava svoje ionako pretrpane sudove novim nepotrebnim parnicama, a s treće, ne opterećuje svoj ionako prenapregnuti proračun suvišnim izdacima (zatezne kamate, sudski troškovi). </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Dubrovnika, član je Predsjedništva Nacionalnoga inicijativnog kruga Alijanse za treću Hrvatsku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad sretnih dana i povrataka </p>
<p>Prof. dr. sc. Željko Tomičić, ravnatelj Instituta za arheologiju u Zagrebu</p>
<p>Gdje pronaći odgovarajući odgovor? Sputan okvirom zadanog prostora odlučio sam se za sliku iz svojega djetinjstva. Naime, uvijek u podsvijesti zadržavamo te manje ili više drage uspomene koje nam se duboko urezuju u pamćenje. Jedan takav svjesno izdvojeni kadar odvodi me u sada već daleke, kasne četrdesete godine prošlog stoljeća, kada sam u Podsusedu, u predškolskoj dobi, provodio bezbrižne dane, prepune raznih igara. </p>
<p>Ondje sam, u prekrasnoj kamenoj »alpskoj« vili moga djeda Stjepana, živio s roditeljima i nešto starijim bratom Brankom. Svakoga dana brat i ja činili smo sve hrabrije izlete u okolicu, udaljavajući se od kuće. Iz djedove kuće vidjeli smo brijeg s nekakvim ruševinama staroga grada, a iza njega široku riječnu dolinu Save. Taj nas je stari grad magično privlačio pa smo jednoga dana u igri dospjeli i do ruševina Tahijeva Susedgrada. Uz zidine se okupila skupina ljudi koja je, pod nadzorom nekog gospodina, nešto uporno kopala. Prišao sam tom stričeku i pitao što to kopaju. Odgovor je glasio da traže zidove Staroga grada. Na tim zidovima bili su ulomci nekakvih posuda. </p>
<p>Na povratku s »izleta« zavirili smo, brat i ja, i u duboki kameni bunar Susedgrada u kojem su, u klupku, bili brojni poskoci. Ta je slika naš povratak pretvorila u trčanje do djedove kuće. </p>
<p>U drvetom obloženim stijenama gornjeg kata djedove kuće u Podsusedu čulo se, posebice uvečer, marljivo kuckanje crvotoča. Svake večeri, prije spavanja, brat i ja napeto smo slušali priče koje nam je otac čitao iz debele bilježnice ispisane njegovim prekrasnim rukopisom. Na bilježnici je pisalo »Priče iz klasične starine«, i ime: Gustav Švab. Iz očevih večernjih priča izranjali su likovi grčkih heroja Herakla, Tezeja, Perzeja, Jazona i Argonauta, grčkih bogova i boginja, kentaura i drugih besmrtnika i smrtnika. Poput crva koji su se glasno hranili drvenim oblogama naše dječje sobe, brat i ja smo se »hranili« pažljivo upijajući sve detalje složene grčke mitologije. </p>
<p>Ti su se detalji iz grčkih mitova, kao i izlet do Susedgrada, trajno pohranili u mom sjećanju. Bili su, doslovno, presudni za odabir mojega životnog poziva – arheologije.</p>
<p>Kada sam petnaestak godina nakon epizode u Podsusedu, kretao prema Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na studij arheologije, upoznao sam osobu koju sam kao petogodišnji dječak susreo na Susedgradu. Bio je to moj uvaženi profesor Tihomil Stahuljak, koji je tada vodio arheološka istraživanja. Ponovno sam u predavanjima, koja sam slušao kod prof. dr. Duje Rendića-Miočevića, susretao ona ista imena iz grčke mitologije koja sam mnogo godina ranije upoznao u večernjim satima u Podsusedu. </p>
<p>Očeve priče i strpljiva tumačenja bili su od presudne važnosti. Zahvalan sam mu na tom velikom daru, a majci na toplini roditeljskog gnijezda i poticanju da ustrajem u svom odabiru.</p>
<p>Zaključujem daleki, izdvojeni, kadar iz filma mog života, koji me vrlo rano povezao s gradom moga djetinjstva. U taj se grad uvijek radostan vraćam sa svojih dugotrajnih arheoloških istraživanja, odnosno putovanja i povrataka s mora. To je grad moga djetinjstva, mojih sretnih školskih i studentskih dana, mojih povremenih vikend-povrataka, u doba kada sam kao mladi arheolog, željan rada u struci, djelovao u Varaždinu i Čakovcu. To je grad u kojem sam uvijek bio, o kojem sam razmišljao i onda kada u njemu nisam fizički boravio. Grad po mjeri mog poimanja života.</p>
<p>Zato, ali i zbog mnogih drugih kadrova iz životnog filma i života mojih najdražih i sugrađana, volim Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Građevinari će od države tražiti odštetu ako ne počne izgradnja </p>
<p>»Ili je oko Sesveta pogriješio bivši ministar Radimir Čačić ili sada griješi nova vlast. Ako je Čačić donio krivu odluku, on iz svog džepa onda treba i platiti, a ne da platimo ponovno mi«, smatra vlasnik građevinske tvrtke »Fon«, Damir Ivan Petrović</p>
<p>Barem desetak građevinskih tvrtki koje bi trebale graditi 2725 stanova po Programu poticane stanogradnje (POS) na području bivše svinjogojske farme u Sesvetama, spremno je, ako se u Sesvetama ne bude gradilo, tražiti naknadu štete od Agencije za promet nekretninama (APN). Ugovor s izvođačima radova u ime APN-a potpisala je, naime, još 19. prosinca pomoćnica bivšeg ministra javnih radova Radimira Čačića, Alenka Košiša Čičin-Šain.</p>
<p>U međuvremenu, promijenila se vlast a ni novo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva niti Grad Zagreb još uvijek ne daju odgovor na pitanje, hoće li se ili ne u Sesvetama uopće graditi POS-ovi stanovi. Zbog toga najviše stradaju upravo građevinari, od kojih su neki uzeli i kredite da bi se opremili za gradnju u Sesvetama.</p>
<p>U pitanju vrijedni ugovori</p>
<p>Ako se ugovori prekinu, oni će, kažu, ispostaviti fakture za pripremne radove i troškove nastale zastojem radova, što bi moglo iznositi i više desetaka milijuna kuna. Zagrebačka tvrtka »Fon«, poznata po vlasniku Damiru Ivanu Petroviću koji je svojedobno optužio sada bivšeg HNS-ovca Mislava Žagara za primanje mita, na trećem je mjestu – iza »Industrogradnje« i »Coning Inženjeringa« – po vrijednosti ugovora sklopljenih za građenje u Sesvetama. Riječ je o dva ugovora vrijedna 68 milijuna kuna.</p>
<p>Petrović tvrdi kako mu posao trpi, jer je novac uložio u kupnju oplata i kranova koji sada stoje neiskorišteni. »Još više košta to, što u posljednja tri mjeseca nismo ugovorili nijedan drugi posao, jer čekamo da nas svaki čas pozovu, a za svaku zgradu treba odmah osigurati pedesetak radnika«, objašnjava Petrović.</p>
<p>Vlasnik novogradiške tvrtke GP »Grading«, Stanko Lazić, idući će tjedan, kaže, uputiti pismo APN-u, u kojemu će tražiti da mu se u roku od 15 dana odgovori, hoće li se ili ne graditi u Sesvetama. </p>
<p>»Ugovorili smo gradnju 147 stanova vrijednu više od 60 milijuna kuna i ako to propadne, morat ću otpustiti 40 od 107 ljudi, koliko ih je zaposleno u firmi. Da ne pričam da sam kupio opremu i materijal u vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Na tržištu sam 19 godina i ovako nešto još mi se nije dogodilo«, priča Lazić. O tome, tužiti ili ne, odlučit će, kaže, do 15. ožujka, nakon što se dogovori s vlasnicima ostalih zakinutih tvrtki.</p>
<p>Za tužbu je i vlasnik sesvetskog APM »Graditeljstva«, Ante Zec. Iako nije ulagala u novu opremu, tvrtka će možda morati otpustiti određeni broj radnika.</p>
<p> »Ovaj bi nas posao, vrijedan 12 milijuna kuna, izvukao za ovu godinu. Ako to propadne, tko zna hoćemo li uspjeti dobiti druge poslove«, objašnjava Zec.</p>
<p>Tko je pogriješio?</p>
<p>Iz »Industrogradnje«, čiji ugovor o građenju vrijedi najviše – čak 358,5 milijuna kuna, kao ni iz »Coning Inženjeringa«, u kojemu je predsjednica Uprave supruga bivšeg ministra, Marija Čačić, nismo u petak uspjeli dobiti odgovor na pitanje, hoće li i oni od države tražiti odštetu i jesu li spremni na tužbu. Predsjednik Uprave »Ferbos Inženjeringa«, tvrtke koja je donedavno bila u vlasništvu glavnog tajnika HNS-a Srećka Ferenčaka, Damir Vargek, pak, kaže, da ta tvrtka radi dovoljno i nema namjeru tražiti ikakvu odštetu, propadne li posao u Sesvetama.</p>
<p>»Za Sesvete je na pripremne radove i projektnu dokumentaciju prije mjesec dana već utrošeno 80 milijuna kuna. U vezi sa Sesvetama pogriješio je, dakle, ili Radimir Čačić ili nova vlast. Ako je Čačić donio krivu odluku, onda iz svoga džepa treba platiti on, a ne da ponovno plaćamo mi«, zaključio je Damir Ivan Petrović.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»O POS-u u Sesvetama odlučuje Grad, a ne država«</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u petak je demantiralo izjavu šefa gradskog SDP-a, Milana Bandića, od četvrtka, u kojoj on kaže, da Grad očekuje odgovor Ministarstva o tome ima li država 400 milijuna kuna za prateće objekte POS-ova naselja u Sesvetama. Prema priopćenju glasnogovornice Ministarstva, Kate Gojević, to nije točno, jer o tome, hoće li se u Sesvetama graditi ili ne, ne odlučuje država već Grad.</p>
<p>»Na sastanku ministrice s gradonačelnicom Vlastom Pavić i njezinim zamjenicima, Milanom Bandićem i Stipom Tojčićem, održanom 9. veljače, odlučeno je da će Grad izračunati troškove izgradnje komunalne infrastrukture i pratećih objekata za Sesvete i odlučiti hoće li graditi na toj ili na drugoj lokaciji«, objašnjava Kata Gojević. Ministarstvo je gradonačelnici, kaže, 25. veljače uputilo dodatni dopis kojim je podsjeća na spomenutu obvezu i moli za odgovor najkasnije do 15. ožujka. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zemljište »Zagrepčanke« vraća se Zagrebu za 100.000 eura</p>
<p>Za honorar od 100.000 eura odvjetnik Almir Dervišbegović zastupat će grad u preostalim imovinsko-pravnim sporovima za vrijedno gradsko zemljište nekadašnjeg poduzeća »Zagrepčanka« u Heinzelovoj ulici, odlučeno je u petak na Poglavarstvu. </p>
<p>Odlukom je izmijenjena dosadašnja praksa prema kojoj je grad u svim sudskim sporovima koristio usluge Državnog odvjetništva koje je jeftinije i stoji oko sedam milijuna kuna na godinu. Uz to, odvjetniku Dervišbegoviću posao je dodijeljen bez natječaja. Prema riječima Vidoje Buluma, tajnika Poglavarstva, Dervišbegović je posao dobio zbog dosadašnjih rezultata, a zbog »nedostatka kvalificiranih stručnjaka u Poglavarstvu«.</p>
<p> »Dervišbegović je profesionalac za imovinsko-pravne odnose, ugovorom jamči da će svi sporovi biti gotovi do 15. lipnja ove godine, a ne treba zaboraviti da je ugovorena svota daleko niža od odvjetničkih tarifa«, rekao je Bulum. Prema njegovim riječima grad bi tako i formalno-pravno trebao raspolagati »čistim zemljištem« u Heinzelovoj do sredine lipnja, a na putu prema tomu mogao bi se naći jedino spor koji se trenutno nalazi na Visokom trgovačkom sudu. </p>
<p> Na sjednici je prihvaćeno i izvješće pročelnika Ureda za obrazovanje i šport Ivice Lazanje o lanjskim upisima učenika u prve razrede srednjih škola. Prema tom izvješću zaustavljen je pad broja srednjoškolaca upisanih u prvi razred..</p>
<p>Poglavarstvo je trebalo raspravljati i o oko 350 zahtjeva za zakup neizgrađenog gradskog zemljišta u gradskom vlasništvu. Tu je točku naknadno predložio Željko Uhlir, pročelnik Ureda za upravljanje imovinom. Pred samo glasanje javio se, međutim, pročelnik Lazanja upitavši Uhlira nalazi li se među 350 zahtjeva i onaj Nogometnog kluba »Pongračevo«. Htio je, rekao je, upozoriti da »grad kupuje izgrađena zemljišta, a kasnije ih u podzakup daje kao neizgrađena po mnogo nižoj cijeni«. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić predložio je preispitivanje svih zahtjeva. te da će se ubuduće za zakup gradskih zemljišta organizirati javno nadmetanje.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Nevjerojatno je da HDZ odbija sudjelovati u vlastitom projektu«</p>
<p>Odbijanjem amandmana kojim su zastupnici SDP-a na saborskoj sjednici u četvrtak htjeli osigurati pet milijuna kuna za izgradnju Spomenika domovini, ministar Božo Biškupić naljutio je neke predstavnike Gradskog poglavarstva. </p>
<p>Ministar je, objašnjavajući odbijanje amandmana, rekao kako bi »Zagreb trebao biti nositelj programa« i da će ga »Vlada tada podržati«. Spomenik domovini trebao bi se graditi ispred Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, na Radićevu trgu. </p>
<p> Brigadir Miodrag Demo, koordinator Odjela udruga i branitelja Zagreba, nazvao je odbijanje amandmana i obrazloženje – skandaloznim. </p>
<p>»Što znači objašnjenje da grad nešto mora, a da će ga država podržati, kada je u pitanju jedan takav spomenik. U izgradnji takvog spomenika moramo sudjelovati svi, pogotovo kada su branitelji u pitanju«, rekao je Demo.</p>
<p>Pročelnik Ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević samo je rekao da je nevjerojatno da HDZ odbija sudjelovati u realizaciji vlastitoga projekta.</p>
<p>»Mislim da ministar Biškupić ima neku drugu varijantu. Ne bi on to odbio tek tako«, dodao je Stojsavljević. Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić smatra da pitanje spomenika treba prepustiti udrugama braniteljima.</p>
<p> »Ne treba političare gurati u sve pore društvenoga života«, rekao je. Odluku o lokaciji Spomenika domovini donijelo je prije izbora u listopadu prošle godine Vijeće za arhitekturu i urbanizam. Spomenik, poznat i kao Spomenik domovinske zahvalnosti, nije onaj koji grad podiže na Mirogoju, kao zamjenu za Zid boli.</p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazna i do 10 godina</p>
<p>Godinu i sedam mjeseci nakon požara u spalionici opasnog otpada Puto, Općinsko državno odvjetništvo ovih je dana podiglo optužnice protiv petero odgovornih djelatnika Trgovačkog društva Puto. </p>
<p>Potvrdila nam je to u petak Vesna Abramović, općinska državna odvjetnica, naglasivši da se zaposlenici Puta terete da su od početka rujna 2001. pa do polovice srpnja 2002. počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, jer nisu postupili prema propisima o zaštitnim mjerama čime su izazvali opasnost za imovinu. Predviđena kazna za to djelo je od jedne do deset godina zatvora.</p>
<p>Vesna Alaburić je potvrdila da su optužnice upućene Općinskom sudu 2. ožujka, a on ih sada treba optuženima uputiti na prigovor, što bi se moglo dogoditi sljedećih dana. </p>
<p>»Gažić, Matić i Mucko dogovarali su preuzimanje velikih količina opasnog otpada od raznih dobavljača radi termičke obrade iako su bili svjesni da tolike količine ne mogu biti brzo obrađene s obzirom na kapacitet spalionice. A Puto nije bio registriran za skladištenje i nije imao odgovarajući prostor za skladištenje otpada. Štorek i Mustapić preuzimali su, pak, sve količine otpada i skladištili ga na nepropisan način bez prethodnog razvrstavanja«, objasnila je Abramović. </p>
<p>Direktor Puta Milivoj Mucko nam je izjavio da optužnicu nije dobio, a za nju je saznao iz novina, što smatra neprimjerenim za pravnu državu. »Kako optužnicu nisam pročitao, ne znam za što me terete pa cijelu stvar ne mogu komentirati«, kaže Mucko. Dodao je, da koliko on zna, ni njegov pomoćnik Svetko Matić, glavni tehnolog Dragutin Štorek i tehnologova zamjenica Nada Mustapić, te direktor Puta u vrijeme požara, Vladimir Gažić, nisu dobili optužnice.</p>
<p>»Ne želim da cijela stvar ispadne kao optužba same spalionice opasnoga otpada, jer ona je Zagrebu neophodna«, zaključio je Mucko. </p>
<p>Predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec, Ratko Bedeković, kaže da istragu treba proširiti i na članove Gradskoga poglavarstva, jer »ovih pet, protiv kojih je podignuta optužnica, samo su – žrtveni janjci«. </p>
<p>»Najvažnije je da se postrojenje što prije ukloni s Jakuševca. </p>
<p>A ako se optuženima dokaže krivnja, to će biti opomena svima koji se bave ili će se baviti zbrinjavanjem otpada«, rekao je Bedeković. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Gužva na izboru za »Hrvatskog idola« Nove TV</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Gužva pred hotelom Opera u petak je ujutro bila tolika da su zaštitari do 17. kata puštali skupine od petnaest uglavnom mladih - uzbuđenih, našminkanih, do najljepšeg izdanja dovedenih – mladića i djevojaka koji su, toliko različiti, ipak svi dijelili jednu te istu želju: da postanu novi hrvatski idoli u izboru TV Nove.</p>
<p>Nekoliko sati kasnije već ih je bilo manje, ali još uvijek s istim ciljem: od 800-tinjak kandidata prvi je izbor prošlo njih stotinjak, koje će u subotu u 10 sati ocjenjivati stručni sud TV Nove u sastavu Đorđe Novković, Nikša Bratoš, Ivanka Boljkovac i Miroslav Škoro. Naime, žiri je u petak bio sastavljen od ljudi s Nove TV te Minee i Muca Softića, čiji je zadatak bio da iz mase prijavljenih kandidata izdvoje one koji su se iskazali u cjelokupnom dojmu, s naglaskom na pjevanje. </p>
<p>Bio je tako vrh hotela Opera živahan i prenatrpan mladima koji su jedni drugima, kao pred neki veliki ispit, pomagali da svladaju tremu. Iz muške je kupaonice dopirao gotovo operni glas nekog od kandidata što se ozbiljno pripremao za jednominutni nastup u obližnjoj dvorani, dok je jedna od kandidatkinja panično zvala prijateljicu da joj »uskoči sad kad je najbitnije.«</p>
<p>»Ne mogu vjerovati da mi se to dogodilo! Životna prilika, a meni pukla peta«, rekla je sva u panici, pet minuta prije nastupa na kojem je mala nezgoda, unatoč velikoj tremi, nije spriječila da prođe u idući krug. Morat će doći jednako odjevena, a kako će petu popraviti do subote, nakon prolaska postalo joj je manje važno. »Pa nitko mi valjda neće gledati cipele«, rekla je i nestala.</p>
<p>Predvorje dvorane bilo je mjesto ljutitih suza, razočaranja, ali i radosnih usklika. Koreografije, pa i izvedbe kandidata mamile su divljenje, ali i smijeh. Nije isključeno ni da će se netko od gostiju s donjeg kata buniti zbog lupanja visokih petica, koje se također u sklopu koreografije pojedinih kandidatkinja moglo ugledati. Bio je to veliki dan za mnoge mlade koji su, makar na tren, ispunili dio svog sna.</p>
<p>Kako je rekla glasnogovornica Mirna Račić, u subotu u 10 sati u hotelu Opera kandidati će nastupiti bez ikakve glazbene pratnje, i to u skupinama po deset. Svatko od njih moći će izvesti pjesmu po želji, te će od stotinjak ostati njih 80. U drugoj fazi izbora, koja će se održati iduće subote u ZKM-u kandidati više neće imati pravo izbora pjesme, već će u skupini po troje u dva sata trebati prirediti svoju izvedbu zadane skladbe - različitu za pjevače i pjevačice - koju će izvesti uz klavirsku pratnju. U trećoj fazi, iduće nedjelje u ZKM-u, stručni će sud izabrati 40 najboljih kandidata nakon što njih 60 uz matricu otpjevaju jednu od tri zadane skladbe.</p>
<p>Nakon završetka zagrebačkog izbora, održat će se veliko finale u kojemu će se natjecati svi kandidati koji su prošli izbore u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu. Jedan od kandidata postat će novi hrvatski idol.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ivana Kindl snima spot za »Strastvenu ženu«</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Ivana Kindl će u nedjelju, 7. ožujka, zajedno s redateljskom ekipom koju predvodi Dino Milić snimiti spot za pjesmu »Strastvena žena« s kojom će se predstaviti na ovogodišnjoj Dori. Ivana će spot snimiti u sesvetskom klubu San Antonio.</p>
<p>Za styling se brine Robert Sever, za šminku je zadužen Saša Joković, a Ivaninu će frizuru napraviti Petra iz Trans-Xa. </p>
<p>Pjesma »Strastvena žena« ujedno je i najava Ivaninog drugog albuma »Moj svijet«. Riječ je o pjesmi koja je, naočigled, namjenski rađena za Eurosong, koji se ove godine održava u Istanbulu. Naime, »Strastvena žena«, koju potpisuju Ivana Kindl i Silvio Pasarić, na riječi Igora Mazula i same izvođačice, prepuna je turskog melosa, veoma nalik prošlogodišnjoj pobjedničkoj pjesmi koja je, uostalom, svojoj državi omogućila orgnaizaciju ovogodišnjeg Eurosonga.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Lagerfeld predstavio zimsku kolekciju</p>
<p>PARIZ, 5. ožujka</p>
<p> – Budući da je u snijegom prekrivenom Parizu jedna od najljućih zima u posljednjih nekoliko godina, činilo se prikladnim da njemački dizajner Karl Lagerfeld predstavi svoju kolekciju za sljedeću zimu, u kojoj najviše prostora zauzimaju debele skijaške jakne, hlače na zakopčavanje, i odjeća koja izgleda kao da je »skinuta« s mondenih skijališta. Supermodel Nadja Auermann, koja se inače rijetko pojavljuje na revijama uživo, prošetala je u predivnom bijelom kaputu sa sivkastim rubovima koji je ostao zapamćen po svojoj jednostavnosti.</p>
<p>Modni dizajner Karl Lagerfeld dizajnira odjeću i za talijansku kuću Fendi, i ne suspreže se od korištenja životinjskog krzna u odjevne svrhe, pa time, naravno, na sebe navlači bijes sve glasnijih zaštitara životinja.</p>
<p>»Za ovu sam liniju želio zaista ravne rezove koji stvaraju pravilne siluete, i to od savršenih, podatnih materijala«, rekao je dizajner, i sam izgledajući poput svojih kreacija: definirano i gotovo savršeno, u uskom sivom odijelu i s tankom srebrnom kravatom oko vrata. </p>
<p>Lagerfeld je prošle godine na tržište izbacio majice kratkih rukava sa sloganom »Samo za mršave«, no ovom prilikom nije htio govoriti o dijeti kojom je uspio izgubiti dojmljivih 43 kilograma. Ali, u svom je stilu svakom posjetitelju darovao umjetni zaslađivač na kojem je nacrtana njegova tanka silueta.</p>
<p>Australska je manekenka Gemma Ward nosila najtopliji dio revije, kaput od kašmira, koji je jednostavno vrištao za pariškom zimom. U onom »lakšem« dijelu revije, na kojem su predstavljene večernje haljine, svoj su trenutak dočekale mnoge zvijezde, a dizajn kao da je stvoren za osobe poput Beyoncé Knowles - kreacije su relativno moderne, s kratkim suknjama rasparanima do bedra. Na sreću po zvijezde, na crvenom je tepihu - uvijek ljeto. (Reuters/Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novi album flamenco legende Paca de Lucie</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Gitaristička legenda Paco de Lucia vratio se novim albumom »Cositas Buenas« nakon petogodišnje kreativne stanke na flamenco scenu koju je ujedno i oživio svojim inventivnim stilom. Tijekom tri desetljeća duge karijere de Lucia je flamenco gitaru pretvorio u svjetski fenomen što mu je donijelo brojna priznanja, a smatraju ga i tvorcem flamenca kakav danas postoji. Na novom albumu se nalaze bulerías kompozicije te buleríu u soleá stilu, dok album zaokružuju naslovna tango skladba i dvije rumbe. De Lucia je uskrsnuo glas dugogodišnjeg suradnika, velikog flamenco pjevača Camaróna de la Isle koji je preminuo 1992. Maestro je ovim dugoočekivanim izdanjem, prvim nakon albuma »Luzia« iz 1998, još jednom postavio nove kriterije generacijama flamenco umjetnika na koje je utjecao tijekom čitave karijere. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>McCartney posjeduje više nego Elton John, Madonna i Jagger zajedno</p>
<p>LONDON, 5. ožujka</p>
<p> – Imovina Paula McCartneya veća je od zajedničke imovine Eltona Johna, Micka Jaggera i Madonne! Taj je podatak u petak objavila agencija Reuters prema pregledu imovine objavljenom u The Mail on Sunday's – Rich Report 2004. </p>
<p>Bivši Beatle posjeduje 725 milijuna funti (1,3 milijarde dolara), što ga automatski udaljuje nekoliko »ulica« od ostalih dobrostojećih, za naše uvjete superbogatih britanskih glazbenika. </p>
<p>Među najbogatijim britanskim zvijezdama izdvajaju se 45-godišnja pjevačica Madonna i 61-godišnji Tom Jones, a prvi »James Bond« Sean Connnery odmah im je za petama. Taj 73-godišnji Škot na prvom je mjestu popisa britanskih filmskih zvijezda, a imovina mu je procijenjena na 66 milijuna funti. Tako Connery svoje ime može ugledati ispred Rowana Atkinsona i oskarovca Anthonyja Hopkinsa. </p>
<p>Kad su žene u pitanju, na prvo mjesto plasirala se Tracey Ullman sa 45 milijuna funti. Slijede je tv-voditeljica Anne Robinson i oskarovka Catherine Zeta-Jones.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Snimke Dianinih ispovijesti očituju bol i tugu</p>
<p>WASHINGTON, 5. ožujka</p>
<p> – Pokojna princeza Diana smijala se dok je opisivala neke od najtužnijih dijelova svog života s princem Charlesom, pokazale su dosad neobjavljene audio-snimke koje je emitirala televizijska mreža NBC. No, na tim se snimkama prvenstveno očituje bol i tuga žene koja se u svojoj 18. godini udala za Charlesa, tada u njega očajnički zaljubljena, iako je saznala da u njegovom životu postoji druga žena.</p>
<p> NBC je pustio audio-snimku razgovora što ga je snimio tajni posrednik za knjigu koja je šokirala kraljevsku obitelj kada je bila objavljena 1992. godine – bestseller Andrewa Mortona »Diana, Her True Story« (Diana, njezina istinita priča).</p>
<p> NBC je kupio te snimke, po zasad nepoznatoj cijeni. Tajni posrednik, koji je snimio razgovor s Dianom bio je James Clothurst, njezin prijatelj, koji se također pojavio u NBC-jevu programu. </p>
<p> Na snimkama se Diana prisjeća svoje prve bračne noći kao vrlo »čudne«, a medenog mjeseca kao »iscrpljujućeg«, ali iz razloga sasvim drukčijih od uobičajenih povezanih s medenim mjesecom. Naime, Diana je uz hihot otkrila da je Charles spakirao u svoju prtljagu osam romana svog omiljenog junaka Laurensa van der Posta, te ih čitao na medenom mjesecu.</p>
<p> »Imala sam veliku nadu koja je isparila drugog dana (medenog mjeseca)«, kaže Diana. »Sjećam se da sam plakala 'ko kišna godina'«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Potrošači ne znaju da antibakterijski sapuni ne štite od virusa</p>
<p>PHILADELPHIA, 5. ožujka</p>
<p> - Antibakterijski sapuni ne pružaju onu vrstu zaštite od lakših bolesti koju očekuju potrošači, pokazala je najnovija studija o njihovoj učinkovitosti.</p>
<p> Istraživači sa Sveučilišta Columbia podijelili su antibakterijska sredstva za čišćenje u 120 obitelji u New Yorku nadzirući ih potom gotovo cijelu godinu, da bi naposljetku utvrdili kako je u tim obiteljima zabilježen približno jednak broj prehlada, grlobolja i temperature kao i u drugoj, kontrolnoj skupini koja je dobila obične sapune i deterdžente.</p>
<p> Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine, pokazalo je da ti proizvodi ne smanjuju rizik za pojavu simptoma virusnih infekcija koje su najčešći uzrok prehlada, kašlja i bolova u trbuhu. Voditeljica istraživanja Elaine Larson kaže da rezultati neće iznenaditi liječnike jer bi testirani proizvodi trebali uništavati bakterije, a ne viruse. No prosječnom potrošaču to ne mora biti tako jasno, napominje. »Ljudi misle da će, služe li se antibakterijskim sapunom, biti zaštićeni od svih vrsta infekcija«, kaže Larson. »Pokazalo se da ova vrsta sapuna ne nudi mnogo više od običnih«. Istraživanje ne govori o tome jesu li sapuni djelotvorni u smanjivanju bakterijskih infekcija.</p>
<p> Glasnogovornik Udruge proizvođača sapuna i deterdženata Brian Sansoni kaže kako nije bilo pošteno od istraživača da testiraju antibakterijske proizvode na sposobnost zaštite od virusa jer im to i nije namjena. »Važno je upamtiti da proizvodi koji su ovdje testirani nisu ni preporučeni kao antivirusna zaštita«, ističe on. Sansoni kaže da potrošači ne smiju krivo misliti da istraživanje sugerira kako su antibakterijski sapuni bezvrijedni. Prema njegovim riječima, druge studije pokazuju da antibakterijski sapuni i proizvodi za čišćenje u domaćinstvu efikasno uništavaju organizme koji uzrokuju različite vrste bolesti, među kojima infekcije kože ili trovanje hranom. Ipak, sve veća uporaba antibakterijskih sapuna u kući zabrinjava neke znanstvenike koji se boje da njihova raširena poraba možda dovordi do razvoja mikroba otpornih na antibiotike koje će biti sve teže ubijati.</p>
<p> U samom istraživanju sudjelovalo je 1178 osoba iz siromašne četvrti na Manhattanu u kojoj uglavnom žive Hispanoamerikanci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prostitutke bačene krokodilima</p>
<p>SYDNEY, 5. ožujka</p>
<p> - U ratu oko područja i postupanja s prostitucijom u australskom gradu Darwinu, dvije prostitutke rođene u Tajlandu vezane su i bačene u rijeku punu krokodila, javljaju tamošnji mediji. </p>
<p>Somjai Insamnan (27) i Phuangsri Kroksamrang (58) bile su žive kad su bačene u rijeku Adelaide južno od Darwina, ali su se kasnije utopile, pokazala su mrtvozornička izvješća. </p>
<p>Dvije žene, obje australske državljanke, bile su dobro znane veteranke seks industrije u glavnom gradu Sjevernog teritorija, javlja australski radio ABC. One su radije radile samostalno za sebe, nego u javnim kućama, a nestale su u srijedu. Njihovi ostaci pronađeni su 24 sata kasnije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Likovni hommage danteu</p>
<p>Meštrovićevi secesijski radovi inspirirani su Danteovim »Paklom«, a izložba obuhvaća 27 crteža, skulptura i reljefa s početka 20. stoljeća u Beču i Splitu / Vizualno čitanje danteovskog sadržaja najbolje se očituje na bolnim i zgrčenim stanjima koja je umjetnik fiksirao u skulpturama naglašene ekspresivnosti </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Književna su djela kroz dugu povijest umjetnosti bila inspirativni predlošci u stvaralaštvu slikara i kipara. I rani radovi Ivana Meštrovića (1883. – 1962.), što su predstavljeni u četvrtak na večer na izložbi pod nazivom »Ilustracija i interpretacija« u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nastali su pod utjecajem »Pakla« Dante Alighierija. </p>
<p> Studijsku izložbu koja obuhvaća 27 djela – 13 crteža te 14 skulptura i reljefa u kamenu, gipsu i bronci, nastalih u Beču i Splitu od 1903. do 1907. – organizirala je Fundacija Ivana Meštrovića – Atelijer u Zagrebu, a na otvorenju su govorili: Ariana Kralj, ravnateljica Gliptoteke HAZU, Igor Maroević, direktor Fundacije Meštrović, akademik Tonko Maroević, Ljiljana Čerina, autorica izložbe, te Mario Beusan, autor prostorne koncepcije izložbe.</p>
<p>Početak istraživanja Meštrovićeva ranog opusa predstavljaju pisma što ih je mladi student bečke Likovne akademije upućivao Izidoru Kršnjavom tijekom 1904. i 1905., a čuvaju se u Državnom povijesnom arhivu u Zagrebu. Kršnjavi je od 1902. intenzivno radio na prijevodu i tumačenju Danteova »Pakla« te je potaknuo mladog umjetnika na promišljanje djela iste tematike.</p>
<p> Zbog oblikovanja tijela kao osnovnog medija u kiparskom stvaralaštvu Ivana Meštrovića, vizualno čitanje danteovskog sadržaja najbolje se manifestira upravo na bolnim i zgrčenim stanjima, koja je umjetnik fiksirao u skulpturama naglašene ekspresivnosti. Uvodna skulptura »Nevoljnik« nije tumač određena Danteova stiha, nego portretnim karakteristikama starijega muškarca označava metaforičnu definiciju ili motiv ljudske patnje.</p>
<p> Iako većina ranih radova Ivana Meštrovića nosi stilska obilježja secesijsko simbolističke provenijencije, skulptura »Strast« emanira suptilnost rodenovsko impresionističke poetike. Reljefi »Razbludni starac« i »Starac i djevojka« vjerojatno su interpretacija Petog pjevanja »Pakla«, u kojemu Dante opisuje ljubavnike i bludnike. Na reljefima je izražena estetika ružnoće kojom se prikazuju »izmučeni polumrtvaci koje je život i svakojaka muka udaljila od ljepote«, kako je zapisao Andrija Milčinović.</p>
<p> Masivno narativne kompozicije, poput onih na reljefu »Naše strasti« i slobodnom reljefu »Timor Dei«, otkrivaju sadržajnu dramatičnost i kaos što se u duhovnom smislu očituju u zbijenim i isprepletenim tijelima, kao simbolima izmučenih duša. Budući da je mladi Meštrović vjerovao u objavljivanje svoga likovnog priloga Danteovu »Paklu« u prijevodu Kršnjavog, većinu je crteža oblikovao kao ilustrativni materijal naglašena grafizma.</p>
<p> Prostorna koncepcija izložbe dosljedno prati sadržajnu orijentaciju – longitudinalna os izložbene dvorane tamnih zidova i stropa naglašava atmosferu pakla. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Benetton kupio trećinu Atelijera Dabac</p>
<p>Ni država ni grad Zagreb nisu se pobrinuli za imovinsko rješavanje prostora Atelijera Dabac, svjetski vrijednog fotografskog arhiva koji propada, a trećinu kojeg su privatni vlasnici prodali korporaciji Benetton</p>
<p>Predstavnici korporacije Benetton nazvali su me jer su htjeli ući u prostor Arhiva i atelijera Dabac – ogorčeno i s krajnjom nevjericom izjavio je umjetnički fotograf Petar Dabac, nasljednik jednog od najznačajnijih europskih arhiva fotografija, zaštićenog spomenika baštine. Privatni vlasnici jedne trećine prostora u kojem su Atelijer i arhiv Toše Dapca, kao i sustanar Centar za industrijsko oblikovanje, prodali su naime svoj udio u vlasništvu korporaciji Benetton. </p>
<p> Neobičan je to završetak priče o zbrinjavanju svjetske zbirke Toše Dapca čiji negativi propadaju. Čitava je priča nalik na noćnu moru u kojoj »nitko ništa ne zna«, telefoni u Ministarstvu kulture, Gradskom uredu za kulturu i Uredu za državnu imovinu zvone u prazno, »šefovi« su na sastancima, i to pet sati zaredom, što na svoj način govori o institucijama iz kojih se ne može dobiti relevantan podatak.</p>
<p> Podsjetimo, kao nasljednik Dapčeve ostavštine, Petar Dabac očajnički je pokušavao zaštititi povijesnu fotografsku zbirku. Još prije tri godine uputio je prijedlog da Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu prepusti ostavštinu, uz sva autorska prava. Muzej je prihvatio ponudu, no darovatelj i daroprimatelj odlučili su da Arhiv Dabac, kao dio MSU, treba ostati na svojoj povijesnoj adresi, u stanu na prvome katu kuće u Ilici 17, u posjed kojeg muzej i ne može doći zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.</p>
<p> Naime, kuća je bila u postupku povrata imovine. Grad je kao vlasnik tog prostora, kako ističe Petar Dabac, vratio vlasništvo u jednoj trećini privatnim vlasnicima, nakon čega su oni taj dio prodali Benettonu. To je, kako doznajemo s druge strane, nemoguće jer »vlasnik ne može prodati svoj dio dok se ne izvrši etažiranje kuće«, što znači da će uslijediti sudski procesi. </p>
<p> Pogotovu je nejasno zašto grad Zagreb, koji je bio vlasnik prostora, nije tu trećinu Atelijera Dabac vratio od vlasnika kojima ju je, navodno, prodao te time zaštitio zbirku? Kako je moguće da arhiv, koji je zaštitilo Ministarstvo kulture kao spomenik hrvatske baštine, bude ostavljen na imovinsko pravnom bubnju?</p>
<p> Potpuno je u svemu nejasna uloga Ureda za državnu imovinu koji je trebao preuzeti vlasništvo od grada. S jedne strane, mr. Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti, kojemu bi Arhiv Dabac trebao pripasti, ističe da je pismeno obaviještena od Ureda za državnu imovinu da taj prostor nije u državnom vlasništvu odnosno da »još nema rješenja o povratu«.</p>
<p> S druge strane, nemoguće je doći do Grge Ivezića iz Ureda za državnu imovinu, iz kojeg se kunu da »država nije ništa prodavala«. Sve skupa je pokazatelj određene inertnosti institucija grada i države koji nisu u stanju, već pet mjeseci, riješiti imovinski pitanje svjetski vrijedne fotografske zbirke. Zato ne čudi da je njezin nasljednik, ne mogavši je prepustiti brizi MSU, razmišljao »da ju iskrca na krupni otpad, ili proda Vladimiru Dodiku Trokutu«, koji bi nedvojbeno zbrinuo tu zbirku.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Veličina malenih</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Kneževićeve su knjige »Put križa« i »Muka Gospodina našega Isukrsta i plač matere njegove« vjerojatno najprodavanije hrvatske knjige, rekao je akademik Josip Bratulić u petak na predstavljanju Zbornika o Petru Kneževiću, koje je održano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. </p>
<p>Fra Petar Knežević, kazao je Bratulić, pripada skupini pisaca čije se djelo prosulo u narod, ali ih povijesti hrvatske književnosti nazivaju »i oni drugi« ili »i tako dalje«, a i u njegovu slučaju vrijedi ona Barčeva sintagma o veličini malenih. Knežević je bio pisac, propovjednik, učitelj crkvenoga pjevanja i voditelj kora koji je u okviru katoličke duhovne obnove napravio velik iskorak. Taj je prosvjetitelj umnogome pridonio i razvoju pismenosti naroda, njegovoj izobrazbi i oblikovanju hrvatskoga jezičnoga standarda.</p>
<p>Na Kneževićev su spjev »Muka« iz 1753. godine, koji je, kako je rekla dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, do 1971. godine doživio stotinjak izdanja, utjecala srednjovjekovna skazanja, a djelo je oblikovano usmenim narodnim pjesništvom, ali i našom umjetničkom književnom tradicijom, odnosno petrarkizmom.</p>
<p>Urednik knjige prof. dr. Alojz Jembrih istaknuo je da zbornik predstavlja respektabilan priručnik iz povijesti hrvatske književnosti.</p>
<p> Zbornik je nastao kao rezultat promišljanja iznesenih na znanstvenome skupu o franjevcu koji je u 18. stoljeću zadužio hrvatsku književnost Petru Kneževiću, priređenome prije dvije godine na Visovcu, u Skradinu i Kninu. U NSK je uz zbornik predstavljen i CD na kojemu »Pivači iz Dubravica« izvode najvažnije Kneževićevo djelo »Muku Gospodina našega Isukrsta i plač matere njegove«.</p>
<p>Zbornik, što su ga zajedničkim snagama objavili Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« iz Šibenika, okuplja 15 znanstvenih priloga. Djelo je prva knjiga u nizu Knjižnice »Tihi pregaoci«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
<p>»Oprostite mi što sam se usudila«</p>
<p>Novi roman je nastavak autoričina hita »Šta svaka žena triba znat o onin stvarima« / »Neka sam i u krivu, ali je dobro da sam se dogodila«, rekla je Arijana Čulina </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Pred prepunom dvoranom Centra za kulturu pri Kaptol centru predstavljena je u četvrtak knjiga Arijane Čuline »Bolje se rodit' bez one stvari nego bez sriće«. Iako je riječ o naslovu objavljenom prije četiri mjeseca, predstavljanje je izazvalo veliko zanimanje. Knjigu su predstavili književnik Ante Tomić, kritičarka Andreja Zlatar, glavni urednik izdavačke kuće Profil Drago Glamuzina i sama autorica.</p>
<p> Knjiga »Bolje se rodit' bez one stvari nego bez sriće« zapravo je nastavak autoričina hita »Šta svaka žena triba znat o onin stvarima«. Nakon što je u prvoj knjizi poučila žene svemu o onim stvarima, Goge Bjondina u potrazi za srećom, ali i mužem, odlazi u Ameriku. Pritom, ne štedeći ni sebe ni druge, razobličuje bezbrojne niske udarce koje si međusobno zadaju muškarci i žene u neprestanoj borbi za zadovoljstvo i ljubav.</p>
<p> Ante Tomić rekao je da i njega fascinira pojava »splitskih tuka«, žena poput Goge Bjondine, koje na duhovit i priprost način komentiraju svakodnevna zbivanja oko sebe, te iako nemaju neku veću naobrazbu, uzimaju sebi za pravo kritizirati i pametovati. Autorica Čulina rekla je kako je još od Aristotelovih dana komedija »niži« žanr od tragedije. Što je neka stvar ozbiljnija, to odmah dobiva veću umjetničku vrijednost, a komedija je uvijek nekako bila niže rangirana. »Neka sam i u krivu, ali je dobro da sam se dogodila«, rekla je Arijana Čulina publici, a kritičarima i svima onima koji ju smatraju kratkotrajnim medijskim proizvodom poručuje: »Oprostite mi što sam se usudila! Ja sam previše godina u svemu ovome da bih se dogodila slučajno. Vjerujte mi da točno znam što radim.« </p>
<p> Arijana Čulina rođena je u Splitu, diplomirala je glumu u Beogradu, a danas je kao glumica stalno angažirana u splitskom HNK-u. Treću godinu ima glumačku kolumnu u HTV-ovoj emisiji »Glamour caffe«. Autorica je na posljetku i čitala dijelove iz svoga romana te publiku nasmijala. Novi roman već se bliži brojci od 10.000 prodanih primjeraka.</p>
<p>Daniel Nikola Popović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Besplatni Eco na kioscima</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Veliki svjetski klasici od sljedećega će se utorka moći kupovati na svim kioscima, rečeno je u petak na konferenciji za novinare prilikom predstavljanja biblioteke Jutarnjeg lista koja sadrži 30 najvećih naslova literature 20. stoljeća. Uz kupnju navedenih novina svaki će utorak čitatelji moći kupiti jedan od naslova iz biblioteke po cijeni od 29 kuna, s tim da akcija započinje besplatnim dijeljenjem glasovite knjige Umberta Eca »Ime ruže«. </p>
<p>U ožujku će se, nakon Eca, redom pojavljivati »Lolita« Vladimira Nabokova, »Starac i more« Ernesta Hemingwaya te »Ljubavnik lady Chatterley« D. H. Lawrencea. Akcija će završiti koncem listopada, a do tada se, među ostalim, očekuje tiskanje »Svjetionika« Virginije Woolf, Kafkina »Zamka«, »Smrti u Veneciji« Thomasa Manna i »Srca tame« Josepha Conrada. </p>
<p>Budući da se očekuje veliko zanimanje čitatelja, svim se zainteresiranima preporuča da rezerviraju knjige na vrijeme. </p>
<p>Biblioteku su predstavili direktori Europapress holdinga Cristoph Rohner i Stipe Orešković, glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss i njegov zamjenik Zdravko Milinović te urednik kulture Ivica Buljan. </p>
<p>K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Filharmonija za »Napredak« </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Tradicionalni dobrotvorni koncert Zagrebačke filharmonije od kojeg je prihod namijenjen »Napretkovoj« Zakladi za stipendiranje đaka i studenata »Ivo Andrić i Vladimir Prelog« održat će se 11. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu. Predsjednik Glavne podružnice »Napretka« u Zagrebu Berislav Topić izvijestio je da je pokrovitelj koncerta predsjednik države Stjepan Mesić. Koncertom Zagrebačke filharmonije ravnat će francuski maestro Patrik Fournillier, a nastupit će mladi hrvatski pijanist Danijel Detoni. Osim djela mlade hrvatske skladateljice Ivane Kiš na rasporedu su Simfonijske varijacije za glasovir i orkestar Cesara Francka i Fantastična simfonija op. 41 Hectora Berlioza. Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« ove godine stipendira 207 studenata na sveučilištima u Hrvatskoj te u Sarajevu i Mostaru u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Strossmayer kao književnik </p>
<p>ĐAKOVO, 5. ožujka</p>
<p> – Povjerenstvo za organizaciju Strossmayerovih dana prihvatilo je program te nove đakovačke kulturne manifestacije. Središnja tema okruglog stola 19. svibnja jest »Strossmayer u književnosti«, a govorit će se o Strossmayeru kao književniku i kao književnoj temi. Strossmayerovi dani počet će početkom svibnja prikupljanjem knjiga za knjižnicu u Jelsi na Hvaru, a bit će nastavljeni izložbom slika »Zemlja život« i gostovanjem Zagrebačke filharmonije. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Nemoćnik u pameti« 150. put </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Drama »Nemoćnik u pameti« prikazat će se po 150. put u Kazalištu Komedija u subotu 6. ožujka. Od svoje praizvedbe na Dubrovačkim ljetnim igrama u ljeto 1999. godine do danas »Nemoćnik u pameti« dubrovačkog molijerista Marina Tudiševića po motivima Moliereova »Umišljenog bolesnika« u produkciji Kazališta Komedija, režiji oskarovca Jirija Menzela i s Perom Kvrgićem u glavnoj ulozi je veliki Komedijin hit. Pred uvijek punim gledalištem, bilo u matičnoj kući, bilo na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu, značajne su uloge, osim spomenutog Kvrgića, ostvarili Damir Lončar, Dubravko Ostojić, Dražen Čuček, Sanja Marin, Igor Mešin, Mila Elegović Balić, Jasna Palić Picukarić, Saša Buneta, Ivica Zadro, Ljubo Zečević i Vid Balog. Uz redatelja Menzela, autorski tim čine scenograf Marin Gozze i kostimografkinja Mirjana Zagorec uz Mišu Baričevića koji je oslikao kulise i Mihovila Dulčića kao jezičnog savjetnika. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Povratak Dumitrua Mitua </p>
<p>»Moramo biti konkretniji i opasniji u napadu, u situacijama 'jedan na jedan'. Igrači su na treningu odlični, ali na utakmici to baš i ne ispadne tako. No, i to će doći na svoje. Optimist sam, jer znam da pojedinci ne igraju u top formi i da nisu dosegnuli svoj limit. Dakle, još uvijek ima mnogo prostora«, kaže Nikola Jurčević </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Čak četiri Inkerova pogotka Hajduku i tri osvojena boda usred Splita, bod u okršaju protiv Dinama u Zaprešiću... Ova su dva detalja, dakako, sasvim dovoljno upozorenje maksimirskim nogometašima uoči subotnjega prvenstvenog okršaja protiv zaprešićkoga kluba u Maksimiru (15 sati). Sad je, dakle, pitanje može li Inter nastaviti onako uspješan Inkerov niz. »Žuti« će u subotu u Maksimiru premijerno nastupiti pod svojim novim imenom i pritom, dakako, »prizivati« sličan scenarij kao nedavno na Poljudu kad su u splitsku mreži »nakrcali« čak četiri lopte. </p>
<p>– Jasno je da nas čeka vrlo nezgodan protivnik, naglasio je Dinamov trener Nikola Jurčević. – Pokazali su da su tvrda momčad, uglavnom se oslanjaju na kontranapade i to je segment na koji moramo posebno pripaziti. Istina je da baš i ne postižu mnogo pogodaka, ali ih isto tako malo i primaju. Uostalom, rijetko tko ih je uspio uvjerljivo pobijediti. Sve to dovoljno govori o njihovu načinu igre. Vidljivo je da su jedna od boljih momčadi na gostovanjima. Dakako, to nam je dovoljno upozorenje i sigurno je da ćemo ih ozbiljno shvatiti. Ne treba zaboraviti da smo čak četiri boda izgubili u dvobojima protiv zagrebačkih klubova. Nadam se pritom da nikoga ne smeta što Zaprešić nazivam Zagrebom. A s ta bismo četiri boda sada bili rame uz rame s Hajdukom. </p>
<p> Dinamova je računica, dakle, posve jasna. Želi li održati korak sa Splićanima, u subotu mora »ganjati« sva tri boda. Kvota kiksova već je odavno ispunjena. </p>
<p> – Moramo biti konkretniji i opasniji u napadu, u situacijama »jedan na jedan«. Igrači su na treningu odlični, ali na utakmici to baš i ne ispadne tako. Ali, i to će doći na svoje. Optimist sam, jer znam da pojedinci ne igraju u top formi i da nisu dosegnuli svoj limit. Dakle, još uvijek ima dosta prostora. Osim toga, rekli samo da sad očekujemo pobjedničku seriju.</p>
<p> »Plavi« će i u subotu zaigrati bez ozlijeđenoga kapetana Nike Kranjčara, koji je, zbog problema s preponama, još uvijek u posebnom režimu rada. Štoviše, zasad još nije posve sigurno hoće li moći nastupiti i u sljedećem kolu protiv Cibalije u Vinkovcima. Njegovu bi ulogu u momčadi, smatra Jurčević, najbolje pokrio Hrvoje Štrok. No, i njega (vječno) muče ozljede.</p>
<p> – Štrok se žalio na probleme s ozljedom i još nije posve sigurno hoće li moći nastupiti protiv Intera. Ne bude li mogao, značit će to da ćemo zaigrati bez klasičnog organizatora igre. Istina, na tom mjestu može igrati i Mitu, mogu i Bošnjak i Bartolović, ali na drukčiji način. No, ako govorimo o organizatoru igre, o nekome tko može dati zadnji pâs, onda...</p>
<p> Maksimirski trener niti dan prije utakmice nije mogao izdiktirati konačan sastav. No, izdvojio je 13-oricu igrača od kojih će na kraju između odrediti udarnu postavu. U tom je krugu i Štrok, ali i donedavno suspendirani Dumitru Mitu. Štoviše, vrlo je vjerojatno da će Mitu u subotnjoj utakmici ipak dobiti priliku, barem ulaskom s klupe. No, to zasad ne vrijedi za Mihaela Mikića, koji je također donedavno bio pod klupskom suspenzijom.</p>
<p> – Mikić je u krugu prve momčadi, ali ima slabije početne pozicije, s obzirom na to da nije prošao pripreme. Pa, puna dva mjeseca nije bio s momčadi! Za njega, dakle, vrijedi isto što i za Mitua, a to znači da sve ovisi o njima, njihovu radu, formi drugih igrača... Osim toga, Mikić se ipak priključio nakon Mitua.</p>
<p> Mjesto na lijevom boku je, pak, rezervirano za Marija Jurića, što znači da je mladi Hrvoje Čale privremeno »ispao iz sedla«. </p>
<p> – Jurić je odigrao vrlo dobru utakmicu u Velikoj. Time si je osigurao i mali »kredit«. Dakako, mi i dalje računamo na Čalu, on će sigurno imati svoju minutažu u ovome prvenstvu. </p>
<p> U subotu bi, dakle, od prve minute trebali zaigrati: Turina – Drpić, Sedloski, Mijatović, Jurić – Mujčin, Agić; Bošnjak – Eduardo, Zahora; Strupar.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Josip Kuže: Dinamu će biti teško kao i nama </p>
<p>Trener Intera Josip Kuže veseli se gostovanju u Maksimiru, a posebno mu je drago što će nakon Ede Trivkovića pravdu dijeliti vrlo kvalitetan sudac Željko Širić/ Najveći problem koji već neko vrijeme muči stručni stožer Intera je realizacija, Kužeova momčad u prvenstvu nije zatresla suparničku mrežu od kraja studenoga prošle godine</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 5. ožujka</p>
<p> – Sposobni smo oduprijeti se njihovim napadima i nadati se da će naši brzi igrači iskoristiti prilike iz protuudara, koje planiramo završavati s najmanje četvoricom igrača. To je teza koju je zagovarao Josip Kuže, trener tadašnjeg Inkera, uoči gostovanja na Poljudu protiv Hajduka prošloga ljeta. Epilog? Šok za Splićane u obliku pobjede Zaprešićana sa 4-1. Sličnom je retorikom strateg »žuto-plavih« najavio i subotnju prvenstvenu utakmicu protiv Dinama u Maksimiru. Slijedi li repriza? U takvoj mjeri teško, ali ne možemo se oteti dojmu da će se Jurčevićeva momčad morati prilično namučiti ne bi li osvojila nova tri boda nužna za nastavak utrke za naslov prvaka s Hajdukom. </p>
<p>Naime, bez obzira na činjenicu da će Inter u Maksimiru nastupiti bez dvojice igrača koji spadaju među pouzdanije u veznome redu i obrani (Marina Lalića, odnosno Krunoslava Vidaka), treba istaknuti da je obrana tijekom cijele sezone bila udarna snaga momčadi iz Novakove ulice. Osjetili su to i »plavi« u Zaprešiću (bilo je 1-1). Ipak, tad su Zaprešićani imali mnogo bolju situaciju kad je riječ o prvenstvenoj ljestvici. Sad bi, u slučaju subotnjeg poraza, Liga za prvaka pala u zaborav. </p>
<p>– Bezbrižno bismo išli u Maksimir da smo u mirnoj situaciji, ali zbog nekoliko loših prošlih kola sada protiv Dinama moramo nadoknaditi nedostatak bodova. Svjestan sam da imamo težak zadatak, na granici iluzije, ali nemamo što izgubiti. Siguran sam da ćemo dobro igrati i uvjeravam vas da nam Dinamo neće do vrha napuniti mrežu, kako neki najavljuju. I njima će biti teško kao i nama, naglasio je trener Intera Josip Kuže. </p>
<p>Analizirajući prvu postavu koju je izdiktirao Kuže, ne treba mnogo nauke da se shvati kako će bunkerom i protuudarima pokušati zgrabiti bod(ove). Obranom će ordinirati Pecelj, Milić, Brnas i Bodrušić, a čak trojica igrača u sredini terena (Ceraj, Čičak, Dujmović) imaju više karakteristike »radnika« nego kreativaca. Za protuudare koje je najavio Kuže trebali bi se pobrinuti Poljak, Terkeš kao polušpica te jedini pravi napadač Lavrič. </p>
<p>– Iako nisu u prvoj postavi, ozbiljno računam na Katulića, Karabogdana, ali i Skulića. Možda priliku dobije i Gondžić, no bio je bolestan, dodao je dobro raspoloženi strateg interovaca. </p>
<p>Na konstataciju jednoga kolege da se opredijelio za »radnike« u veznom redu, Kuže je odgovorio: </p>
<p>– To je točno, ali za kreativnost će biti zaduženi Poljak, pa i Dujmović, koji može preuzeti ulogu razigravača. </p>
<p>Najveći je problem koji već neko vrijeme muči stručni stožer Intera realizacija, Kužeova momčad u prvenstvu nije pogodila suparničku mrežu od kraja studenoga prošle godine. </p>
<p>– To je istina, pokušali smo raditi individualno s igračima, ali nemamo najbolje uvjete, tvrdi Kuže. </p>
<p>Na kraju je konstatirano da se u svlačionici s mnogo samopouzdanja iščekuje subotnji sraz, a treneru Intera posebno je drago što će nakon Ede Trivkovića, koji je sudio prošlu utakmicu protiv Varteksa, pravdu, kako sam kaže, dijeliti vrlo kvalitetan sudac. U pitanju je, naime, Željko Širić. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uloviti najmanje bod </p>
<p>Iako mu je cijeli tjedan nad glavom visjela prijetnja smjenom, a usput je klub napustio i vrlo bitni Renato Pilipović, trener Zagreba Damir Petravić najavljuje dobru partiju bez poraza </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Uoči puta u Rijeku, gdje Zagreb odlazi s velikim nadama, u Kranjčevićevoj su se dogodile dvije dobre i važne stvari. Nakon Lovreka i Spahića, uz blagoslov kluba, Zagreb je u petak napustio vrlo važan igrač Renato Pilipović. Drugi je za klub značajan događaj bio sastanak Nadzornog odbora, koji je prekinuo dugotrajna odlaganja i naredio neodgodivi izvanredni sastanak Skupštine kluba u četvrtak, 11. ožujka. </p>
<p>Posljedice neočekivanog poraza od Marsonije Kranjčevićevu su prošlih dana s razlogom pretvorile u vrlo neurotično društvo. Paranoja od teorije urote učinila je svoje, pa se ovih dana manje govorilo o taktici, pripremi i odabiru igrača koji baš nisu ostvarili velika očekivanja, a više o svemu drugome. </p>
<p>Razmahale su se i taštine koje nikad ne bi priznale vlastite pogreške i zablude. Stoga se zaista u posljednji trenutak našao netko tko je aktivirao Nadzorni odbor da hitno sazove Skupštinu na kojoj bi se konačno trebalo pogledati istini u oči i, ako se klubu želi dobro, priznati slabosti, a ne samo isticati dobra djela. Da su dobra i velika, pogotovo mudra, Zagreb se ne bi našao na pragu grčevite bitke za ostanak. </p>
<p>U takvom ozračju, u kojem je i treneru Damiru Petraviću cijeli tjedan visjela nad glavom prijetnja smjenom (Bračun), pripreme za susret na Kantridi nisu mogle biti učinkovite, iako Petravić tvrdi da se ni na ništa nije osvrtao nego se još žešće prihvatio posla. Pritom je evidentirana njegova izjava da mu nije po volji da nakon Lovreka i Spahića ostane i bez bitnog Pilipovića. No, naglasio je da sve to ulazi u rok službe. Zbog toga je Petravić istaknuo da na Kantridu ide s čvrstom odlukom osvojiti najmanje bod. </p>
<p>Tomislav Pelin, koji će na vratima zamijeniti Stojkića, čvrsto je uvjeren da će Zagreb u subotu osvojiti sva tri boda, a mladi Marko Marić, koji će uskočiti na Pilipovićevo mjesto, umjesto prognoza samo poručuje da je najvažnije da svi u klubu konačno stave glave skupa. </p>
<p>Zagreb će nastupiti u sljedećem sastavu: Pelin – Žilić, Ješe, Smoje, Maras – Hucika, Marić, Prosinečki, Petrović – Franja, Đalović. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vulić odustaje od igre s tri napadača</p>
<p>Momčad Hajduka se kompletirala, pa trenera Zorana Vulića muče slatke brige oko sastavljanja početne jedanaestorice</p>
<p>SPLIT, 5. ožujka</p>
<p> – Nogometaši Hajduka i u subotnjem će prvenstvenom ogledu na gostovanju protiv Osijeka u Gradskom vrtu tražiti tri boda. Pobjedom bi splitski bijeli zadržali prednost od pet bodova ispred Dinama, a novi uspjeh i to na neugodnom travnjaku bi ih još više približio naslovu prvaka. </p>
<p>S obzirom da su i Osjeku bodovi neophodni za proboj u Ligu za prvaka s pravom se očekuje neizvjesna i dramatična utakmica. Momčad Hajduka se kompletirala, pa trenera Zorana Vulića muče slatke brige oko sastavljanja početne jedanaestorice. </p>
<p>Imena startne postave bi mogla otkriti da se u Gradskom vrtu neće ići »grlom u jagode«. Naime, moguće je da se dosadašnji sustav s tri napadača posebno za Gradski vrt pretvori u klasičnih 3-5-2. Prema tome, protiv Osijeka na vratima će biti iskusni Balić, posljednji igrač obrane bi trebao biti Vejić, desno od njega Hrvoje Vuković, dok bi Neretljak bio lijevo. Na desnom boku će igrati Blatnjak, a na lijevom Đolonga. U sredini će ordinirati Andrić, Pralija i Carević, a dva isturena napadača Krpan i Bule bi trebali svojom brzinom i probojnošću namučiti, i po mogućnosti matirati, osječku obranu. Tako bi s klupe krenula dva iznimno bitna igrača Rukavina i Turković.</p>
<p>– Pripremali smo se kao za svaku drugu utakmicu, premda je Osijek dobra momčad. Zapravo je to mlada reprezentacija pojačana sa Špeharom i Vukojom. Osječani su u svakoj utakmici postigli pogodak i imaju jaki napad. To što Ljubojević ne igra ne znači ništa, jer on i nije u prvom planu. Njihov napad čine Špehar i Vukoja, rekao je Vulić.</p>
<p>Također je Hajdukov strateg kazao da nema dvojbe oko sastava, ali ga je zadržao za sebe. Što se tiče Rukavine, koji je prošle jeseni bio jedan od ponajboljih hajdukovaca, Vulić je dodao da s momčadi trenira tek pet dana i da će tek u Osijeku odlučiti hoće li ga ubaciti u igru.</p>
<p>– Zadovoljio bi me svaki pozitivan rezultat, a vi znate što je pozitivno na gostovanju, nije se upuštao u prognoziranje Vulić, ali je evidentno da ne bi bio razočaran s podjelom bodova. </p>
<p>Nije želio komentirati odlazak Osjekovog predsjednika Maršića u posjet Maksimiru:</p>
<p>– »Ćakule« me ne zanimaju, imam ih dovoljno ovdje uokolo Poljuda!, zaključio je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Koprivničanci prizivaju sreću</p>
<p>KOPRIVNICA, 5 ožujka</p>
<p> – Zadar je jedna nova, teška zadaća, ali zadaća za hrabre, a ja mislim da to mi jesmo. Cilj je pokušati ponoviti izdanje protiv Osijeka. Sreće za sada na nekim utakmicama, gdje smo zaslužili ubilježiti veći bodovni konto i maskimalan napor, nismo imali. U zadnjim trenucima gubimo već dobivene bodove. Mislim da su Zadar i Slaven dvije kvalitetno izjednačene ekipe i da su izgledi na toj utakmici 50-50, kaže trener Slavena Belupa Milo Nižetić, uoči još jedne odlučujuće utakmice za ulazak u Ligu za prvaka, protiv Zadra u Zadru. </p>
<p>Zadar je odlična momčad, sigurno su zasluženo na poziciji na kojoj jesu, a Slaven i dalje muku muči kad su u pitanju bolest i ozljede. Sigurno ne putuju zbog tri žuta kartona Jurčić, tek oporavljeni Međimorec, a ozlijeđeni su Dodik, Kosić, Ferenčina, Sertić, P. Bošnjak i Milas. Među putnicima za Zadar je i Višković iako nije trenirao pet dana zbog viroze. Nižetić nam je izdiktirao sastav (4-4-1-1): Lisjak – Gal, Crnac, S. Bošnjak, Božac – Brgles, Vukojević, Landeka, Posavec – Srpak – Pejić. </p>
<p>– Recept je jednostavan. Pristup mora biti kao protiv Osijeka gdje nas je izvukao kolektiv, kolektiv je izvukao Posavca. Jedan veliki dobitak je, i to je značajka njegova izdanja, da je uzeo odgovornost na sebe. U Zadru takvih trebamo imati nekolicinu, bilo bi preambiciozno na takvom jednom gostovanju samo njemu stavljati takav teret na leđa, dodao je Nižetić.</p>
<p>Inače, izbornik slovenske reprezentacije Bojan Prašnikar zainteresiran je za angažiranje Posavca u slovenskoj reprezentaciji, jer je mladić rođen u Murskoj Soboti i ima dvojno državljanstvo.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vojnović do polufinala, Ergotić pola metra prekratak </p>
<p>Hrvatski rekorder u skoku u dalj u kvalifikacijama je skočio »ženskih« 7.45 m i ostao više od pola metra udaljen od finala, na pretposljednjem 24. mjestu</p>
<p>BUDIMPEŠTA (Od Vjesnikova izvjestitelja), 5. ožujka</p>
<p> – Predviđanja, zapravo dobre želje, prema kojima bi Siniša Ergotić na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Budimpešti mogao čak do finala pokazala su se prilično promašenima. Hrvatski rekorder u skoku u dalj u kvalifikacijama je skočio »ženskih« 7.45 m i ostao više od pola metra daleko od finala, na pretposljednjem 24. mjestu. Na prošlom je SP-u u Birminghamu, primjerice, za finale bio »prekratak« tek centimetar, a taj se peh ovom prilikom dogodio Španjolcu Lameli, svjetskom doprvaku iz Birminghama. </p>
<p>Ergotić je u petak ujutro bio sasvim indisponiran, iako je u svakom svom skoku tražio podršku publike i pokušavao od svog nastupa napraviti događaj. </p>
<p>– Mjesec i pol dana izgubljenih zbog ozljede prevelik je hendikep. Bio sam u kvalifikacijama bez pravog osjećaja za skokove. Ništa neobično kad se zna da sam na SP došao tek jednim pravim natjecanjem, rekao je Ergotić nakon kvalifikacijskog nastupa.</p>
<p>• No, to je bio vrlo obećavajuć nastup na Hrvatskom prvenstvu (7.85) u Zagrebu.</p>
<p>– Bio je to dobar nastup po rezultatu, ali konkurencija i uvjeti nisu mogli biti pravi ispit za nastup na SP-u. Vjerojatno bi bilo bolje da sam zimske pripreme u Budimpešti napustio već prvog dana kad sam osjetio bol, no želio sam ostati s atletičarima koje treniram i to je odluka zbog koje mi nije žao. </p>
<p>• Što ovaj podbačaj znači za ljetnu sezonu i pripreme za Olimpijske igre u Ateni?</p>
<p>– Ne znači ništa, jer dvoransko prvenstvo nema nikakve veze s ljetnom sezonom. To su dvije odvojene priče i uopće se ne opterećujem ovim lošim nastupom. Mladi je Grk Tsatoumas, vidjeli ste, bio čak lošiji od mene, a kladio bih se da će na Olimpijskim igrama biti u najužoj konkurenciji za osvajanje odličja, rekao je Ergotić. </p>
<p>Vezano uz spomenuto klađenje, Ergotić se pokazao odličnim prognozerom nastupa svog pulena Dejana Vojnovića u kvalifikacijama utrke na 60 metara. </p>
<p>– Ići će malo ispod 6.70, rekao je Ergotić minutu prije Vojnovićeva nastupa i - pogodio. Najbolji je hrvatski sprinter sa 6.69 zauzeo četvrto mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini i plasirao se u polufinale po rezultatu. U njegovu kvalifikacijskom nastupu vidjele su se i određene rezerve, pa je nesumnjivo da bi u optimalnim okolnostima Vojnović mogao trčati blizu vlastitog rekorda (6.63). </p>
<p>• Rezultati kvalifikacija, dalj: 24. Siniša Ergotić – 7.74, 7.75, prijestup (+11.5 cm): 60 m: Dejan Vojnović – 6.69 (plasirao se u polufinale). </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zadovoljstvo unatoč porazu </p>
<p>U subotu (17 sati) košarkaši Cibone dočekuju momčad Pivovarne Laško u 24. kolu Goodyear lige </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Dan nakon poraza protiv Tau Ceramice na otvaranju drugoga kruga Eurolige trener zagrebačke momčadi Dražen Anzulović nije promijenio mišljenje o igri svoje momčadi, unatoč prvom domaćem porazu ove sezone u Euroligi, koji će »final four« učiniti teško dostižnom.</p>
<p>– Ostaje zadovoljstvo prikazanom igrom. Nadskakali smo suparnika, ali smo imali previše promašenih zicera i trica. S pravom smo momčadi bili ravnopravni, imali smo i šut za pobjedu. Samo su nas nijanse dijelile od pobjede, kazao je Dražen Anzulović. </p>
<p>Zagrebačka je publika pljeskom ispratila cibose kojima se ne može osporiti trud i zalaganje. Ipak, Tau Ceramica je u završnici imala sjajnog Arvydasa Macijauskasa, kojem je bilo dovoljno pola sekunde kako bi se izborio za pobjednički šut. U skupini D »final four« će loviti favorit CSKA, a račune će im pokušati pomrsiti Tau Ceramica. Objektivno, momčad iz »tornja« dosegnula je maksimum plasmanom među 16 najboljih momčadi. Pritom Anzulovićevoj momčadi ostaje zadovoljstvo da su to izborili među prvima. </p>
<p>Marko Popović se trudio, pokušavao, ali u četvrtak nije imao svoj dan. Imao je, kako i sâm kaže, najgoru šutersku večer u životu, ne pogodivši nijednu od deset lopti koje je uputio na koš. Popović je protiv Tau Ceramice igrao kao i cijelog života, s loptom u rukama dvadesetak sekundi u napadu. Tako se ostatak momčadi nije razigrao, jer svi su čekali Popovićevo rješenje. </p>
<p>Mnogo je bolje djelovala petorka u kojoj su vanjsku liniju činili Kus, Popović i Rimac. Uspješna je bila i veza Rimac-Žižić, u kojoj se lopta iz igre »dva na dva« spuštala do Cibonina centra. Tau Ceramica je, pak, pokazala da će biti »tvrda kost« za Moskovljane koji su, uz Maccabi, glavni favoriti za europski naslov. Duško Ivanović složio je momčad od tri Argentinca, svjetskih doprvaka, te sve začinio Macijauskasom, koji s pravom ima sve ovlasti u momčadi. </p>
<p>Cibonu već u subotu (17 sati) čeka Pivovarna Laško, kojoj je dvoboj u Draženovu domu jedan od ključnih za plasman za završni turnir. U prvom je dvoboju u Laškom Anzulovićeva momčad tek u posljednjim minutama pobijedila vrlo neugodnu momčad koju odlikuje sjajan šut za tri poena. </p>
<p>– Laško je najugodnije iznenađenje Goodyear lige, trener Aleš Pipan posložio je dobru momčad. Znam da će »gristi« protiv nas, ali zanima me samo naša igra, rekao je Cibonin trener. </p>
<p>Momčad iz Savske već je potvrdila nastup na završnom turniru kojeg je domaćin, pa je Anzulović odlučio odmoriti neke igrače: </p>
<p>– Neizvjestan je nastup seSesara, kojeg muči kašalj. Još ću odlučiti koga ću odmoriti, ali to nam ne smije biti izgovor. Protiv Laškog moramo pobijediti.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Velika trojka i »kradljivci« bodova </p>
<p>U novoj se sezoni očekuje potvrda dominacije Ferrarija, McLarena i Williamsa, koji će se uglavnom izmjenjivati na pobjedničkom postolju. Za konačan uspjeh treba im konstanta, a opasnost prijeti od »manjih« momčadi, koje će rado pomrsiti račune »velikanima« </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Velikom nagradom Australije 7. ožujka, u četiri sata po hrvatskom vremenu, započinje 55. sezona najelitnijeg automobilističkog natjecanja – formule 1. Ono što nas u njoj očekuje jamči uzbudljive utrke i gotovo sigurno, baš kao i lani, neizvjesnost.</p>
<p>Fernando Alonso pokušat će dokazati da neočekivano dobri prošlogodišnji rezultati nisu slučajni, a »hladni Finac« Kimi Raikkonen još će jednom napasti naslov ukupnog pobjednika, koji mu je prošle godine izmaknuo za dva boda. Kolumbijac Juan Pablo Montoya pokušat će maknuti sa sebe etiketu najboljeg vozača samo kad je u pitanju »pole position«, a jedan će vozač u 18 utrka pokušati postati najbolji vozač bolida svih vremena. Naravno, to je Michael Schumacher. </p>
<p>Ferrarijev novi bolid F2004 i stara postava, M. Schumacher i Rubens Barrichello, zalog su nadanjima da bi ova sezona mogla imati epilog sličan prošlogodišnjem. Pobjeda među konstruktorima, a pobjedu Nijemca trebao bi osigurati najbolji »drugi vozač« formule 1, Barrichello, čuvanjem Schumacherovih leđa.</p>
<p>McLarenovi vozači, ponajprije Kimi Raikkonen, u novom MP4-19 bolidu pokušat će napraviti korak više – ugrabiti naslov najboljeg. Doduše, kočnice MP4-19 zasad ne funkcioniraju najbolje, no to neće ostati tako. Bude li ova sezona bolja za Davida Coultharda (koji još računa na ukupnu pobjedu), momčad bi trebala skupiti mnogo bodova.</p>
<p>U BMW-u nije riješeno najveće pitanje prošle sezone – tko je vozač »broj jedan« u momčadi. Odgovor je li to Juan Pablo Montoya ili Ralf Schumacher bismo trebali dobiti u prvom dijelu sezone. No, do tada bi momčadi bez tih nepoznanica mogle napraviti osjetnu razliku u poretku svojih »prvih violina«. Šef momčadi Frank Williams traži korektan odnos između svojih vozača, a tko je bolji neka se vidi na stazi. Vjerojatno je takav odnos i natjerao temperamentnog Montoyju da od sljedeće sezone pojača McLaren. No, Kolumbijac je najavio da će svoj posao u BMW-u odraditi korektno. Iako je malo vjerojatno da će se jedan od BMW-ovaca okititi naslovom najboljeg, BMW je jedan od favorita za pobjedu konstruktora. Jamči im to, prema riječima stručnjaka, prava revolucija među bolidima – FW26.</p>
<p>Prošlogodišnje je iznenađenje sezone bio mladi Španjolac Fernando Alonso u Renaultu. Uz pobjedu na Velikoj nagradi Mađarske, Alonso je pokazao i mnogo više, a to je konstanta i hladnokrvnost, neočekivana za tako mlade natjecatelje. Alonso bi ove sezone trebao potvrditi svoju kvalitetu i biti u vrhu na svakoj utrci. Drugi je vozač francuske momčadi Jarno Trulli. On želi dokazati da je više od »još jednog talentiranog na pisti«, a u tome će mu pomoći poboljšani motor R24. </p>
<p>Felipe Massa i Giancarlo Fisichella više nemaju pravo tražiti alibi za loš plasman Saubera Petronasa. Ove će sezone imati bolide C23, kopije Ferrarijeva prošlogodišnjeg bolida s Ferrarijevim motorima. Sauber bi mogao iznenaditi. </p>
<p>Čini se da momčad BAR-a s Hondinim motorima ni ove sezone neće biti uspješna. Otišao je Jacques Villeneuve, sada je sve na leđima Jensona Buttona, ambicioznog, no nedovoljno dobrog vozača. Drugi je povratnik u formulu 1 Japanac Takuma Sato, koji teško može biti prava zamjena Villeneuveu. Honda je već najavila njegov odlazak ne bude li rezultata.</p>
<p>Oko 200 milijuna dolara uložila je Toyota ne bi li Cristtiano da Matta i Olivier Panis u TF104 držali korak s »velikima«. No, možda je realnije da će im ovo biti još jedna sezona školovanja.</p>
<p>Jaguar spada u niži rang formule 1. No, Christian Klein i Mark Webber mogli bi ukrasti nekoliko bodova. Njima neće donijeti ništa, ali neke bi gubitak tih bodova mogao stajati naslova prvaka. Za svaki osvojeni bod šampanjac mogu otvarati Jordan i Minardi, momčadi koje će se boriti da izbjegnu posljednje mjesto. Nick Heidfeld (Njem) i Giorgio Pantano (Ita) u Jordanu te Gianmaria Bruni (Ita) i Zsolt Baumgartner (Mađ) nepoznanica su površinim pratiteljima automobilizma, a barem neki od njih sezonu će završiti bez osvojenih bodova. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Za naftovod Constanca-Omišalj zainteresirana i Italija </p>
<p>»Imamo iste ciljeve u pogledu euroatlantskih aspiracija«, rekao je rumunjski premijer Nastase nakon sastanka s hrvatskim premijerom u Bukureštu / Sanader i Nastase razgovarali i o gospodarskoj suradnji / Hrvatski premijer je izjavio da je Italija pokazala interes da se naftovod Constanca-Omišalj produži do Trsta Premijeri Rumunjske i Hrvatske, Adrian Nastase i Ivo Sanader </p>
<p>BUKUREŠT, 5. ožujka </p>
<p> – Potrebno je njegovati kontinuitet prijateljskih bilateralnih odnosa i pospješivati rumunjsko-hrvatske gospodarske veze, zaključeno je na sastanku hrvatskog i rumunjskog premijera, Ive Sanadera i Adriana Nastasea, u petak u Bukureštu. </p>
<p> »Imamo iste ciljeve u pogledu euroatlantskih aspiracija«, istaknuo je Nastase čija zemlja ove godine ulazi u NATO, a očekuje pristupanje Europskoj uniji 2007. </p>
<p> Dvojica premijera razgovarala su o gospodarskoj suradnji, među ostalim o projektu Constanca-Omišalj, a prema Sanaderovim riječima, Italija je pokazala interes da se taj naftovod produži do Trsta.</p>
<p> »I hrvatski Janaf ima interesa da naftovod ide u oba smjera, dakle i Trst-Omišalj-Constanca«, rekao je Sanader.</p>
<p> Vodeći hrvatski gospodarstvenici, koji su u izaslanstvu, sudjelovali su u petak na gospodarskom forumu o mogućnostima poboljšanja gospodarske suradnje s Rumunjskom.</p>
<p> Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Rumunjske Miomir Žužul i Mircea Geoana potpisali su u petak u Bukureštu ugovor između vlada dviju država o sukcesiji međudržavnih ugovora bivše SFRJ i SR Rumunjske, te ugovor o suradnji na području zdravstva i medicine.</p>
<p> Sanader se sastaje i s predstavnicima hrvatske manjine u Rumunjskoj, a posjet završava u subotu razgovorom s rumunjskim predsjednikom Ionom Iliescuom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pokopan makedonski predsjednik Boris Trajkovski</p>
<p>SKOPLJE, 5. ožujka</p>
<p> - U Skoplju je pokopan predsjednik Makedonije Borisa Trajkovskog koji je poginuo 26. veljače u zrakoplovnoj nesreći pokraj Mostara.</p>
<p>Nešto prije 12 sati uz 24 topovska plotuna kovčeg s posmrtnim ostacima predsjednika Trajkovskog prenesen je na postolje ispred Sobranja Makedonije. </p>
<p>Pogrebna povorka u kojoj su bili obitelj i rodbina predsjednika Trajkovskog, makedonski državni i politički vrh, predstavnici Makedonske pravoslavne crkve, predstavnici mnogih institucija i organizacija te veliki broj građana koji su od petka ujutro stajali ispred Sobranja, krenula je prema groblju.</p>
<p>Oproštajne govore su, među ostalima, održali predsjednik Europske komisije Romano Prodi i makedonski premijer Branko Crvenkovski.</p>
<p>Na posljednji ispraćaj je, prema priopćenju makedonskog ministarstva vanjskih poslova, došlo više od 60 stranih izaslanstava. Hrvatsko izaslanstvo predvodi predsjednik Stjepan Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Nacionalizam u Hrvatskoj i Sloveniji doveo do brisanja talijanskih imena u Istri«</p>
<p>RIM, 5. ožujka</p>
<p> - Talijanski dnevnik Corriere della Sera objavio je u petak tekst s početkom na prvoj stranici pod naslovom »Izbrisani istarski Talijani« u kojem tvrdi da je nacionalizam u Hrvatskoj i Sloveniji doveo do brisanja talijanskih imena u Istri.</p>
<p>Reporter Gian Antonio Stella piše iz Pirana i iznosi slučajeve koje drži primjerima slovenskog i hrvatskog prisvajanja nekih talijanskih imena iz prošlosti. Kao primjere navodi skladatelja Giuseppea Tartinija »koji je postao Josip« ili »talijanski intelektualac XVI. stoljeća«, zatim navodi Francesca Patrizija, rođenoga na Chersu (Cresu) »koga se danas naziva Franom Petrićem«, ili Giovannija Lupisa, riječkoga izumitelja torpeda, »s kojim se danas maše kao Ivanom Lupisom, te koparskog liječnika Santoria Santoria, koji je prekršten u 'Svetinu'«. </p>
<p>List piše kako se očekivalo da će s osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije i slobodnim izborima »u tim zemljama zavladati demokracija«. </p>
<p>»Pad komunizma, slobodni izbori, tržišna ekonomija i trka u Europsku uniju nisu, međutim, bili praćeni većim štovanjem manjina. Nasuprot, na stranu što su dugo bili na vlasti, pod novom kožom stari komunisti s liftingom kao Milan Kučan u Ljubljani i Franjo Tuđman u Zagrebu, doveli su potvrđivanje slovenskog i hrvatskog identiteta koji put do pretjerivanja u nacionalističkom deliriju«, piše Corriere della Sera. </p>
<p>List iznosi podatke o smanjenju broja pripadnika talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj. Corriere della Sera navodi da je prema popisima iz 1991. i 2001. u Hrvatskoj 1991.bilo 21.303 Talijana, a u Sloveniji 3064 dok se prema podacima iz 2001. u Hrvatskoj izjasnilo pripadnikom talijanske nacionalnosti 19.636 osoba, a u Sloveniji 2258. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ruski inženjeri radili na Saddamovom balističkom programu </p>
<p>Irak je ilegalno radio i na razvijanju raketa većeg dometa, u čemu su mu pomagali i ruski stručnjaci / Američki obavještajni izvori žale se da Washington izbjegava sukob s Moskvom oko iračkih projektila</p>
<p>LONDON, 5. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Gotovo do pred sam irački rat, ruski inženjeri tajno su radili na ilegalnom Saddamovom balističkom programu, tvrdi u četvrtak New York Times, pozivajući se na američke dužnosnike. Usput se spominje da je ekipa američkih inspektora nakon rata našla u Iraku i dokaze o Saddamovoj vojnoj suradnji s izvorima u Ukrajini i Srbiji. </p>
<p>Što se Srbije tiče, otprije je poznato da su Beograd i Bagdad surađivali na raznim raketnim projektima i o tome sada nisu objavljeni nikakvi novi podaci. Amerika je još 2002.ustvrdila da je Jugoslavija pomagala i Iraku i Libiji na njihovim programima projektila velikog dometa. </p>
<p>Pritom je bio naveden podatak da su jugoslavenski raketni stručnjaci sve do 2001.bili nazočni u Iraku, te da su postojali i drugi oblici vojne suradnje. </p>
<p>Najnovija raketna otkrića vezana za Irak bave se praktički isključivo ruskom ulogom u razvijanju Saddamovog balističkog programa. Nakon Zaljevskog rata 1991., UN je naredio Iraku da uništi sav svoj kemijski, biološki i nuklearni program. Od raketnog programa dopušteni su bili samo projektili dometa do 150 kilometara. </p>
<p>Pod krinkom tog dozvoljenog projekta, Irak je međutim ilegalno radio i na razvijanju raketa većeg dometa, u čemu su mu pomagali i ruski stručnjaci. Iračani koji su na tome bili angažirani rekli su američkim istražiteljima da su na istim programima surađivali i tehničari iz Rusije. Ovi navodno nisu radili za rusku vladu, već za jedno privatno poduzeće. No neki od tih ruskih stručnjaka ranije su bili zaposleni u državnim pogonima za naoružanje. Zbog toga se u Washingtonu sada postavlja pitanje je li moguće da vlada u Moskvi doista nije znala da oni rade na zabranjenom iračkom balističkom programu. </p>
<p>U više od deset mjeseci, koliko je prošlo od završetka iračkog rata, američke ekipe nisu našle dokaze da je Saddam prije rata imao kemijsko, biološko ili nuklearno oružje. Američki stručnjak dr. David Kay, koji je donedavno vodio američku inspektorsku ekipu, tzv. Grupu za pregled Iraka, skeptičan je da će takvo oružje ikada biti pronađeno, jer smatra da ga je Saddam prije rata dao uništiti. No čak i skeptični Kay ističe kako postoje dokazi da je Irak do samog kraja nastavio raditi na balističkim projektilima, kojima je htio povećati domet. </p>
<p>U izvješću što ga je dr. Kay objavio u listopadu, kaže se da su američki istražitelji saznali, od pritvorenih Iračana te od drugih izvora, kako je Saddam Hussein 2000. odobrio izradu balističkih projektila s dometom od 400 do 2000 kilometara. Takav domet, te raketna flota koju je planirao stvoriti, bili bi dovoljni da Irak postane regionalnom prijetnjom, te da može pogoditi američke baze u susjednim zemljama. Grupa za pregled Iraka utvrdila je međutim da je Irak loše organizirao svoje napore na stvaranju projektila velikog dometa, pa uspjeh nije postignut. </p>
<p>Nakon zadnjeg rata, američki inspektori pronašli su u Iraku dokaze da je Saddamov režim pristao platiti 10 milijuna dolara Sjevernoj Koreji za tehničku pomoć u ilegalnom iračkom balističkom programu. Američki dužnosnici vjeruju da su Sjevernokoreanci pokupili novac, a da Iračanima nikada nisu pružili obećanu pomoć. Nasuprot tome, pronađeni su dokazi da su ruski raketni inženjeri godinama pružali Iračanima vrlo konkretnu podršku.</p>
<p>Američki obavještajni izvori žale se sada da Washington izbjegava sukob s Moskvom oko iračkih projektila. Bijela kuća ne želi od toga praviti javno pitanje, jer je predsjedniku Sjedinjenih Država Georgeu Bushu stalo do što boljih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Premda su se Moskva i Washington razišli oko iračke intervencije, vjeruje se da su Bushevi odnosi s Putinom ostali mnogo bolji nego li sa šefovima drugih protivnica tog rata, Francuske i Njemačke. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Usvajanje privremenog iračkog ustava praćeno eksplozijama </p>
<p>Pojačane gerilske i samoubilačke bombaške akcije prema ocjenama promatrača, u izravnoj su vezi s donošenjem privremenog iračkog ustava/ Dokument je prvi korak u prijenosu vlasti s okupacijskih snaga na Iračane</p>
<p>ANKARA, 5. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Usvajanje privremenog iračkog ustava, koje je bilo odgođeno zbog bombaških napada na dan Ašure u Karbali i Bagdadu (poginula 271 osoba), u petak su najavile nove serije razornih eksplozija. Prema prvim informacijama, šest ili sedam snažnih detonacija odjeknulo je oko bagdadske zračne luke, gdje se nalazi američka vojna baza. Dvije snažne eksplozije zabilježene su i u samom središtu grada. </p>
<p>Američki vojni izvori su javili da je došlo i do tri eksplozije nagaznih mina koje su bile postavljene na cesti prema zračnoj luci. Tvrdi se međutim, da nije bilo poginulih i ranjenih. Vjerojatno je glavni cilj napada bila sama američka baza, a možda i objekti zračne luke. Akcije gerile izvedene su oko 10 sati prije podne po lokalnom vremenu kada je, čini se, budnost američke vojske nešto smanjena. Naime, dosadašnji napadi su se obično izvodili noću ili rano ujutro. U svakom slučaju, ako se prati slijed američkih izvješća, te ima u vidu činjenica da je pokrenuta istraga, moglo bi se zaključiti da su udari iračkih militanata bili mnogo teži nego što se to čini u prvom trenutku.</p>
<p>Mira nije bilo ni na sjeveru Iraka. Vijesti govore da su da je kod Mosula napadnuta jedna američka ophodnja. No, američki vojnici su brzo i učinkovito uzvratili, ubivši trojicu napadača. Nešto ranije glavni zapovjednik koalicijskih snaga u Iraku američki general John Abizaid najavio je intenziviranje terorističkih akcija i sukoba.</p>
<p>Pojačane gerilske i samoubilačke bombaške akcije, prema nekim tumačenjima, u izravnoj su vezi s donošenjem privremenog iračkog ustava. Taj, kako ga Amerikanci nazivaju »povijesni dokument« koji su usvojili članovi Privremenog vijeća za upravu Irakom, predstavlja prvi korak u prijenosu vlasti s okupacijskih snaga na Iračane. Svečana primopredaja iračkog suvereniteta bit će, kako se najavljuje, obavljena 30. lipnja. Irak će, na temelju privremenog ustava imati predsjednika i dva potpredsjednika te vladu na čelu s premijerom. U ustavu se posebice naglašava puna sloboda govora i vjerskog izražavanja.</p>
<p> U budućem parlamentu bit će zajamčena nazočnost 25 posto iračke ženske populacije. Islam će, kako se kaže, biti izvor prava. Kurdi, na sjeveru zemlje, zadržavaju postojeći autonomni status. </p>
<p>Istodobno, mnogi Iračani, naročiti šijiti i suniti, nisu uvjereni da će privremeni ustav zaustaviti val nasilja i okršaja širom zemlje. Oni upozoravaju da sada u uvjetima strane okupacije žive mnogo gore nego u vrijeme diktature bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina.</p>
<p>Nezaposlenost je velika, a smrtnost novorođenčadi najveća u posljednjih tridesetak i više godina. Posljedice stalnih frustracija, straha, psihičkih i drugih stresova su gotovo apokaliptične. Uz sve to Iračani su u ovome ratu imali više od 20.000 poginulih.</p>
<p>Sve to je, najvjerojatnije natjeralo bivšeg glavnog inspektora Hansa Blixa da izjavi kako je vojni pohod savezničke koalicije Washingtona i Londona na Bagdad, pokrenut 20. ožujka, bio - potpuno nezakonit. Ugledni švedski diplomat, koji je izbliza imao uvid u unutarnja iračka zbivanja, ponovo je potvrdio da Saddamov režim od 1994. nije imao oružje masovnog uništenja. </p>
<p>Blix je uvjeren da bi poratna iračka tragedija koja i dalje nažalost traje, mogla utjecati na pad popularnosti američkog predsjednika Georgea W. Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira. »Neki kažu da bi se Bushu i Blairu zbog svega toga trebalo suditi«, rekao je Blix. Brzina kojom je Blair u petak odgovorio na Blixove tvrdnje, najbolja je potvrda »težine« izgovorenih optužbi.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stoljetni raskol u islamu žanje nesagledive političke posljedice </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Teroristički napadi na muslimanske šiite u iračkim gradovima Bagdadu i Kerbali te u pakistanskom gradu Quetti u utorak za proslave šijitskog blagdana Ašure - dana žalosti u povodu sjećanja na umorstvo trećeg šijitskog imama Husseina ibn Alija, ponovno su podsjetili na stoljetna trvenja između ortodoksnih sunnita i šijita, čije potpirivanje i ovom prilikom očigledno odgovara specifičnim političkim interesima na Srednjem istoku.</p>
<p>Šijitsko učenje temelji se na specifičnoj dimenziji islama koju, osim temeljne vjere u poslanstvo proroka Muhameda i u kuransku Objavu, snažno karakterizira i institucija imamata tj. vjere u imame kao nasljednike proroka Muhameda, za razliku od ortodoksnih i većinskih sunita koji vjeruju da je s poslanikom Muhamedom i Kuranom Božja objava (uključujući sve prethodne proroke, počev od praoca Ibrahima) zaokružena i dovršena. </p>
<p>Šijiti vjeruju u 12 imama, od kojih su prvih 11 imama (počev od Muhamedova rođaka i zeta Ali ibn ebu Taliba do Hasan ibn Alija) povijesne ličnosti, a dvanaesti imam, kojega šijiti još čekaju, svojevrsni je islamski eshatološki mesija zvan Mahdi. Njegov je dolazak naviješten u hadisu proroka Muhameda, koji kaže da je Mahdi iz njegove obiteljske loze i da će »zemlju ispuniti nepristranošću i pravdom kao što je bila ispunjena ugnjetavanjem i tiranijom«. </p>
<p>Šijiti vjeruju da je Mahdi sin jedanaestog imama, rođen u Samari 868. godine, koji nije umro nego je Božjom voljom 939. godine otišao u »veliko zakrivanje« (gajbet), a ponovno će se pojaviti na zemlji kad Bog to odredi. Tako šijiti već više od tisuću godina očekuju ponovni dolazak Mahdija i oplakuju smrt imama Husseina kojeg su u Karbali 680. godine ubili atentatori sunitskog kalifa Jazida.</p>
<p>Uzroci stoljetnog raskola (koji još traje) između sunitske većine i šijitske manjine leže u činjenici da su šijiti smatrali kako nakon smrti proroka Muhameda religijski autoritet pripada imamu Aliju i njegovim nasljednicima, dok su suniti smatrali da vjerski autoritet i institucija političkog predstavljanja muslimanske zajednice pripada kalifu kojeg izabere većina muslimana. </p>
<p>Uz doktrinarne prijepore o primatu sunne (islamske tradicionalne predaje) ili imamata (vjere u imame kao Prokove nasljednike i tumače Objave), to je glavni je razlog nejedinstva u islamskom svijetu koji žanje brojne ljudske žrtve i nesagledive političke posljedice. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Blair: Terorizam je sve veća prijetnja svijetu</p>
<p>LONDON, 5. ožujka</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair u petak je u govoru o međunarodnom terorizmu rekao da je on stvarna i sve veća prijetnja Velikoj Britaniji i cijelom svijetu.</p>
<p>»Duboko sam vjerovao i u ožujku 2003. i danas da je terorizam globalna prijetnja kojoj je cilj Velika Britanija i cijeli svijet«, rekao je Blair. »Dužnost je svakog političara da osudi tu prijetnju i da joj se suprotstavi«, dodao je, ne skrivajući kako je odluka o ulasku u rat još uvijek predmet dubokih podjela među Britancima.</p>
<p> Istodobno je britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio kako međunarodna teroristička organizacija Al Qaida nikad nije skrivala da se želi domoći kemijskog i biološkog oružja. »Nisu samo izolirane i problematične zemlje te koje se žele domoći kemijskog i biološkog oružja. Al Qaida je uvijek bila dosta jasna oko želje da si priskrbi takvo oružje«, rekao je Straw. Britanski ministar vanjskih poslova u petak je nakon sastanka s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem i ministrom vanjskih poslova Abdullahom Abdullahom obećao pomoć Afganistanu u vrijednosti od 489 milijuna dolara tijekom iduće tri godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Trojica američkih muslimana osuđena za terorističku urotu</p>
<p>ALEXANDRIA, 5. ožujka</p>
<p> - Trojica Amerikanca muslimanske vjeroispovijesti optuženi su da su se obučavala za »sveti rat« protiv Sjedinjenih Država igrajući paintball-igre u šumama američke savezne države Virginie, osuđena su u četvrtak zbog urote i potpore terorizmu.</p>
<p> Tužitelji su istaknuli da su njih trojica bili dio »Virginijske džihad-mreže« koja je, skrivajući se iza igara u paintballu 2000. godine i 2001. godine, zapravo obučavala za Džihad diljem svijeta. Nakon napada na SAD 11. rujna 2001., skupina se usmjerila na obranu talibana. Dvojica od njih optužena su da su putovala u Pakistan na obuku s terorističkom skupinom.</p>
<p>Optuženi su Seifullah Chapman (31), Massud Ahmad Khan (32) te Hammad Abdur Raheem (35) i vjeruje se da ih očekuje najdulja zatvorska kazna izrečena u SAD-u za terorizam. Presuda će biti izrečena u lipnju. Trojica muškaraca su porijeklom s područja Washingtona, a tereti ih se da su imali veze s islamskom radikalnom skupinom Lashkar-e-Taiba koja djeluje u Pakistanu i Kašmiru.</p>
<p> Ta je skupina od listopada 2001. godine na crnoj listi State Departmenta i povezana je s Al Qaidom. Istu je organizaciju pakistanski predsjednik Pervez Musharraf proglasio nezakonitom i zamrznuo joj je sredstva u siječnju 2002. godine. Lashkar-e-Taiba napada od 1993. godine indijske mete u Kašmiru. Indijska ju je vlada optužila da je napala parlament u New Delhiju u prosincu 2001. godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Svojoj djeci nikada ne bih dao GMO hranu</p>
<p>Senzacionalnim stilom, kao nitko dosad, jedan od najuglednijih znanstvenika, akademik Radman okomio na pretežitu hrvatsku javnost, naklonjenu zaštiti od GMO hrane. Radije bi, kaže, svojoj djeci dao GMO, nego ekološku hranu.</p>
<p>Pronicljivost, uz hrabrost, dječački nestašluk i sklonost avanturi, u znanstvenoj praksi mogu biti nagrađene velikim uspjesima, ali i katastrofalnim posljedicama (kemijska, rendgen i nuklearna zagađenja, zasluge su grešaka znanosti i znanstveno profiterskih lobbyja). Hvalevrijedan zagovornik kontroliranja i smanjenja uporabe kemijskih sredstava (usput rečeno: sam izumitelj korištenja herbicida, kad je vidio kamo stvari idu, stao je na suprotnu stranu, zagovarajući kontrolu i smanjenje uporabe – bilo mu je žao, ali bilo je i kasno). Dr. Radman, veliko je ime svjetske znanosti. Ne bude li imao jakih protivnika, mogao bi postati i najveći tragičar, a zajedno s njim u tome bi se mogla naći i cijela Hrvatska, jer playgame, koji on propovijeda za praksu života, ima ugrađene nepredvidive popratne pojave koje postaju trajne i nepopravljive. Kemijska i nuklearna zagađenja nisu za uspoređivanje. Ona se mogu neutralizirati za 10 – 20 godina, dok greške genetičara, na najfinijim razinama života, nikada se više neće moći ispraviti.</p>
<p>Ekološka svijest, godinama se u Hrvatskoj spontano razvija kao protuteža neodrživom razvoju, u čemu sudjeluju znanstvenici i duh hrvatskog naroda, stopljeni u njenu čarobnu, još uvijek dovoljno čistu prirodu. Sada međutim, u šokantnom intervjuu, akademik Radman, zamjenom teze, definira situaciju u Hrvatskoj javnosti kao »na rubu histerije, a atmosfera je vrlo neznanstvena«. A ljudi bi samo da se GM namirnice označe, jer žele znati što jedu, žele provođenje zakona o okolišu i Hrvatsku kao »GMO free zonu«, radi preživljavanja nacije, kao i komparativnih prednosti koje to donosi gospodarstvu, ponajviše turizmu. Tko je tu histeričan i neznansven?</p>
<p> Promatrača bi ipak trebale zabrinuti spoznaje o neopisivo velikom novcu uloženom u GMO i zavjerama nadnacionalnih kompanija, koje teže da zavladaju svijetom.</p>
<p>Znanstvenim protuargumentima dr. Radmanu, najbolje bi se mogla suprotstaviti mr. sci. Zora Maštrović dr. medicine, najobrazovanija među liječnicima, u području rizika uporabe GMO u Hrvatskoj. Surađivala je u SAD s dr. Johnom Faganom, molekularnim biologom, pokretačem globalne anti-GMO kampanje. Dr. Fagan vratio je 614.000 američkih dolara subvencije i ponuđenih mu još 1,250.000 dolara, u znak prosvjeda protiv »razuzdanog nemudrog šeprtljanja s biljkama i životinjama i otpuštanja takvih novonastalih organizama u okoliš«. </p>
<p>DAMIR FREDOTOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prljave i zbunjujuće igre malih sindikata</p>
<p>Doprinos solidarnosti od 0,65 posto neto plaće zaposlenika koji nije niti u jednom sindikatu je sigurno nova stečevina sindikata u postizanju većeg sindikalnog utjecaja pri pregovaranju s poslodavcem i to sigurno ide u korist i malim sindikatima.</p>
<p> Logično je da oni koji koriste postignuća sindikata kao što su regres, božićnica, dar za djecu, jubilarne nagrade itd. moraju nešto i dati, makar je to manje nego što daju članovi sindikata (jedan posto neto plaće). </p>
<p> Osobno smatram da materijalna dostignuća sindikata jednostavno ne trebaju dobiti zaposlenici koji nisu sindikalno organizirani; nije moralno uzimati ono što vam ne pripada i što niste zaslužili. Tako bi Vladi Republike Hrvatske ušteđen novac dobro došao za neke druge potrebe u školstvu, kojih nije malo. </p>
<p> Međutim, mali sindikati kao što su »Preporod«, ili onaj Splitski sindikat, igraju prljavu i zbunjujuću igru prema nečlanovima sindikata. Pozivaju ih da se učlane u njihove sindikate pa će imati pravnu zaštitu, a odvraćaju ih od učlanjenja u Sindikat hrvatskih učitelja, tvrdeći da od njih neće imati nikakve zaštite.</p>
<p>Svima dobronamjernim je jasno da nečlanovi sindikata nemaju sindikalno pravnu zaštitu, a učlanjenjem u bilo koji sindikat to dobivaju. Treba pošteno nečlanovima sindikata reći da SHU-a ima sada više od 26.000 članova i da je taj sindikat pregovarač i potpisnik svega dosad dostignutog u pregovorima s poslodavcem, Vladom Republike Hrvatske. Ostali osnovnoškolski sindikati nemaju šansu biti socijalni partner poslodavcu zbog malog broja članstva, pa oni potiho, da ne znaju njihovi članovi, pristupaju kolektivnom ugovoru. Normalno, prije toga takve kolektivne ugovore nazivaju promašenim ili čak štetnim za zaposlenike u školama. Logično bi bilo povezivanje svih osnovnoškolskih sindikata u jedan, no sa sadašnjim bogomdanim čelnicima to nije moguće. Uključivanje ravnatelja u plaćanje fonda solidarnosti je sigurno promašaj. Ne može se nekoga prisiliti da plaća doprinos fondu solidarnosti, a po Zakonu o radu i sindikalnom statutu ne može biti član te udruge. Ravnatelji ne bi trebali uživati postignuća sindikata i treba ih definitivno isključiti iz kolektivnih ugovora.</p>
<p>IVAN JELIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nisam tužio Luku Kordu</p>
<p>U Vjesniku je 3. ožujka objavljen tekst pod naslovom »Srpska obitelj Milišić i hrvatski politički emigrant Ljubo Sušac tuže Luku Kordu«. To je, međutim, netočno. Nisam ja tužitelj Luke Korde. Jedino sam stranka u postupku i strpljivo čekam krajnji ishod u spomenutoj parnici pri Općinskom sudu u Dubrovniku.</p>
<p>Tekstom u Vjesniku sam uvrijeđen, jer se moje ime spominje uz imena dvojice krvnika, Slobodana Miloševića i Blaža Zlopašte, zakletih neprijatelja Hrvatske i svega hrvatskog.</p>
<p>Također nije istina da se spremam, niti ću ikada tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu u Strasbourgu, bez obzira na konačni sudski ishod spora pred hrvatskim pravosuđem.</p>
<p>Radi istine i zbog vaših čitatelja navodim:</p>
<p>Točno je da sam u ljeto 2002. uočio spomenuto zemljište, skicirao mjesto, te u Uredu katastarskih čestica pronašao ime vlasnika iz Trebinja.</p>
<p>Dogovorio sam cijenu sa jednim od petero nasljednika, jer je njihov otac umro 1997. godine u 103. godini života, a ostali nasljednici razbacani su po svijetu.</p>
<p>Dao sam predujam u visini od 50.000 eura i dogovorili smo prijenos za kolovoz 2003., kada su se trebali na okupu naći svi vlasnici.</p>
<p>Inače ti ljudi nisu u vrijeme rata izbjegli iz Hrvatske, jer nikada u njoj nisu ni boravili.</p>
<p>Kada smo se sastali u kolovozu 2003. zemljište je bilo preneseno na Luku Kordu, njegova brata Đuru i rođakinju Nikicu Vuković, te nismo mogli sklopiti definitivan ugovor.</p>
<p>Ljudi su napravili zahtjev za ponavljanje postupka, a ja sam bezbrižno čekao sudsku odluku, jer u najgorem slučaju, ako i ne dobijem zemljište, dogovoreno je da mi vrate novac.</p>
<p>Moram svakako dodati da na raspravi iz 1995. godine imenovani zastupnik, sada već »bivših vlasnika«, nije bio nazočan.</p>
<p>Sve navedeno mogu dokazati dokumentacijom koja se nalazi u mom posjedu.</p>
<p>LJUBO SUŠAC Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U Splitu želim samo raditi i časno živjeti od svoga rada</p>
<p>Bivši sam radnik »Čistoće« iz Splita. Premda sam od 1971. zaposlen na neodređeno vrijeme, danas sam bez posla. Došlo mi je crno vrijeme. Rukovoditelji su poželjeli da me više ne bude u poduzeću i to su ostvarili. Smišljali su različita opravdanja i konačno mi otkazali. Da stvari budu još gore, 1993. bespravno sam iseljen iz stana na ulicu. Žalio sam se sudu, no izgubio sam parnicu.</p>
<p>Tada sam od 1993. do 2000. živio u šumi kao životinja. Tek je u 2000. Split otvorio prihvatilište za beskućnike i zahvaljujući tome još i danas živim u prihvatilištu. No to mi nije životno rješenje. Mislim da od poglavarstva ili poduzeća zaslužujem stan, makar garsonijeru, budući da imam 22 godine radnog staža. Obratio sam se i uredu za ljudska prava. No nisu mi mogli pomoći. Doznao sam da su mnogi stanovi bespravno useljeni. Raspitivao sam se dalje i u poglavarstvu i čuo da se beskućniku ne računa radni staž kako bi lakše došao do prava na stan. </p>
<p>Znači li to da bih doživotno trebao živjeti bez krova nad glavom?</p>
<p>Pitam se - što znači rad? Na što sliči ovaj život? Sramota zar ne? Kažu da je rad čast. Kada vidim sebe kako danas živim mislim da griješi tko tako što govori. Dvadeset i dvije godine rada pale su u vodu, a bio bih najsretniji, da mogu samo živjeti od svojih žuljeva i znoja. Da nisam živio u Splitu, nikad ne bih saznao »da raditi nije dobro«.</p>
<p>ISUF CENAJ Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kumovi osuđeni na ukupno 19 godina zatvora </p>
<p>Stanko M. osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam godina, njegova supruga Višnja na šest, a njihov kum Zoran T. na pet godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 5. ožujka</p>
<p> – Troje otpuženih iz tzv. »osječke pedofilske afere«, Zoran T. (42) te supružnici Stanko M. (39) i Višnja M. (26), u petak su nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda zbog niza seksualnih perverzija osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. </p>
<p>Tako je Stanko M., zbog počinjenog kaznenog djela spolnog odnošaja s djetetom, iskorištavanja djece ili malodobnih osoba za pornografiju te zloporabe opojnih droga osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od osam godina. Njegova supruga Višnja M. zbog spolnog je odnošaja s djetetom, iskorištavanja djece za pornografiju, zloporabe opojnih droga te rodoskvrnuća, jer je jedna od žrtava njezina trinaestogodišnja polusestra, osuđena na šest godina zatvora, dok je njihov vjenčani kum Zoran T. zaradio je petogodišnju zatvorsku kaznu zbog spolnog odnošaja s djetetom te zloporabe opojnih droga. </p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Dragan Poljak je kazao da je tijekom sudskog postupka dokazano kako su optuženici u više navrata djeci i malodobnim osobama davali opojne droge, a onda ih nagovarali na spolne odnose te ih snimali radi izrade pornografskih materijala. </p>
<p>U dokaznom je postupku, naime, utvrđeno da su Stanko i Višnja mamili u svoj stan maloljetne djevojčice, među kojima je bila i Višnjina trinaestogodišnja polusestra. Tamo su im nudili raznu drogu – marihuanu, tablete speeda i ecstasyja, heroin i kokain. Nakon toga su ih nagovarali na grupne spolne odnose u kojima su oboje sudjelovali, a čak su u nekoliko navrata takve perverzije i fotografirali. </p>
<p>Osim toga, u svom su stanu, zajedno sa kumom Zoranom T. drogu prodavali i brojnim drugim osobama. </p>
<p>Iako su se u istrazi i Stanko i Višnja branili šutnjom, dok su na suđenju poricali navode optužbe, sudsko je vijeće ipak povjerovalo svjedokinjama, djevojkama od 13 do 17 godina starosti koje su u svojim iskazima teško teretila oboje supružnika. Kako je obrazložio sudac Poljak, djevojke su o svim perverzijama iskazivale vrlo detaljno i precizno, pa nije bilo osnova posumnjati da su tako što izmislile. </p>
<p>Optuženi Zoran T. priznao je sudskom vijeću da je zajedno sa Višnjinom maloljetnom polusestrom konzumirao drogu, nakon čega su imali spolne odnose. Dodao je da je sve to činio jer »nije razmišljao o tome da je riječ o kaznenu djelu«. </p>
<p>Odlukom vijeća, okrivljenoj je trojci, koja se nalazi u pritvoru od siječnja prošle godine, do pravomoćnosti presude produljen pritvor.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pacijent iskrvario i umro zbog površnog pregleda rane</p>
<p>Vjekoslav Hlebar je u istrazi istakao da je u spornom slučaju poduzeo sve što mu nalažu savjest i struka te se ne osjeća krivim</p>
<p>VARAŽDIN, 5. ožujka</p>
<p> – Na varaždinskom je Općinskom sudu, nakon pet godina od događaja, počela glavna rasprava u kaznenom postupku protiv varaždinskog liječnika Vjekoslava Hlebara optuženog za teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi. </p>
<p>Optužnica protiv liječnika podignuta je 2001. godine, a prema njoj je optuženi 29. prosinca 1998. godine kao dežurni kirurg u varaždinskoj Općoj bolnici zaprimio pacijenta Vladimira Kolarića koji je, kako je liječniku rečeno, u tučnjavi zadobio ozljede nožem. Liječnik je primarnim pregledom utvrdio da je pacijent zadobio dvije rane na prsnom košu te, iako je na sačinjenoj rendgenskoj snimci pacijenta bilo vidljiva prisutnost krvi u prsištu, liječnik je propustio poduzeti nužne medicinske zahvate i pretrage kako bi sa sigurnošću utvrdio kakve je ozljede pacijent zadobio. Optuženi je bio svjestan da bez pretraga i zahvata te u slučaju pogrešne dijagnoze pacijent može umrijeti, no olako je držao da takve radnje nije potrebno poduzimati i da pacijent nije teže ozlijeđen. </p>
<p>Optuženi liječnik tako je, stoji u optužnici, propustio učiniti duboku eksploraciju ubodne rane radi utvrđivanja dubine uboda i unutrašnjih ozljeda te smjestiti pacijenta na intenzivnu njegu i stalno ga nadzirati uz mjerenje krvnog tlaka i pulsa. Upravo zbog učinjenih propusta nije bilo moguće dijagnosticirati da je pacijent zadobio ubodnu ranu lijeve strane grudnog koša, čiji je ubodni kanal prošao kroz ošit i ušao u trbušnu šupljinu. U šupljini je došlo do krvarenja, a zbog propusta da se krvarenje na vrijeme ustanovi i zaustavi, pacijent je iskrvario i umro 30. prosinca oko 4, 50 sati. </p>
<p>Hlebar je na raspravi rekao da se ne osjeća krivim za djelo, a u istrazi je kazao da smatra da je u spornom slučaju poduzeo sve što mu nalažu savjest i struka. </p>
<p>Optužnica se najviše temelji na nalazu i mišljenju sudsko - medicinskih vještaka, koji su ustvrdili da je kod postupanja optuženoga došlo do propusta koji su rezultirali smrtnim ishodom. Stoga će se u nastavku dokaznog postupka provesti sudsko - medicinsko vještačenje, a vještaci će se i saslušati. Osim toga, smatra optužba, medicinsko osoblje koje je sudjelovalo kod prijema također potvrđuje da u postupanju prema pacijentu nisu poduzeti zahvati i pretrage koji su trebali biti poduzeti. Oštećenog Kolarića, inače, tijekom svađe ubo je njegov bratić Božidar, koji zbog tog ubojstva izdržava osmogodišnju zatvorsku kaznu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Razbojnik ubo prodavačicu, »uhitio» ga slučajni prolaznik</p>
<p>U razbojništvu u »Konditi« razbojniku je pomagala i »asistentica«</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – U petak oko 8,15 sati u trgovini »Kondita« u Maksimirskoj 77 razbojnik i razbojnica opljačkali su još neutvrđenu svotu novca, s tim da je prodavačica B. S. (26) tijekom pljačke ozlijeđena nožem.</p>
<p>Kako je priopćila policija, dvoje razbojnika je zatražilo cigarete, a kada je blagajnica otvorila blagajnu, razbojnik ju je nožem posjekao po ruci i ubo je nožem u vrat, nakon čega je uzeo novac i s pomagačicom pobjegao. Ozlijeđena prodavačica je prevezena u KBC Rebro, a prema informacijama iz bolnice nalazi se izvan životne opasnosti.</p>
<p>Dan ranije zabilježeno je također nesvakidašnje razbojništvo u kiosku »Tiska« u Ulici braće Domany, kojom prilikom je uhićen 44-godišnji pljačkaš. Kako doznajemo, zaposlenica J. R. L. (44) je oko 18,30 sati spremala tisak s prodajnog pulta i unosila ga u kiosk. Za njom je zatim u kiosk ušao pljačkaš i zaprijetio je nožem. Prodavačica je počela vikati i dozivati pomoć, što nije omelo razbojnika da iz blagajne uzme novac.</p>
<p>Prodavačica je zatim uzela novac i bacila ga ulicu pa je razbojnik počeo skupljati novac s pločnika, ali je potom naišao D. J. (22) i zadržao ga do dolaska policije, upustivši se u tučnjavu s upornim pljačkašem. Uskoro je pristigla i policija koja je agresivnog pljačkaša privela na kriminalističku obradu.</p>
<p>Razbojnik je, naime, u tučnjavi s građaninom zadobio oguljotine ne čelu, ruci i potkoljenici te je i alkotestiran čime se pokazalo kda je u trenutku pljačke iamo vrlo visok postotak alkohola u krvi (2,73 promila).</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mladić spasio vozača iz potonulog automobila </p>
<p>ĐAKOVO, 5. ožujka</p>
<p> – U petak oko 10,30 sati na cesti između Đakova i Kuševca dogodila se prometna nesreća u kojoj je osobni automobil »opel vectra«, registarskih pločica DJ 545 AI, kojim je upravljalo dvadesettrogodišnji Josip Munjić iz Kuševca, iz još nepoznatih razloga udario u ogradu kanala Jošave i sletio u vodu.</p>
<p>Taj događaj iz svoga je automobila vidio Tomo Horvat iz Širokog Polja, koji je bez razmišljanja zaustavio svoj automobil, skinuo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pulover i patike, te skočio u vodu koja je na tom mjestu duboka oko 2 metra. </p>
<p>Zaronivši, kroz već razbijeno staklo, uhvatio je nesretnog mladića za ramena i izvukao ga na površinu, odnosno na krov potonulog automobila. U tom trenutku u pomoć im je pritekao jedan vozač koji je pomogao izvući mladića iz vode. Nakon toga, kolima đakovačke Hitne pomoći mladić, koji se u međuvremenu zbog šoka i pothlađenosti onesvijestio, prevezen je u Kliničku bolnicu Osijek, gdje je i zadržan. Neslužbeno se doznaje da je, osim šoka, riječ o lakšim tjelesnim ozljedama. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Optužena se ne osjeća krivom za ubojiti nalet na bračni par</p>
<p>Renata Pataran već je bila osuđena na osam godina, ali je Županijski sud zbog proceduralnih pogrešaka pri pisanju obrazloženja presude, slučaj vratio na ponovno suđenje</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Na Općinskom je sud iznova započelo suđenje Renati Pataran (30), optuženoj da je 2. lipnja 2001. godine na Jarunu izazvala prometnu nesreću u kojoj su poginuli bračni par Pavičić. </p>
<p>Optužena Pataran, koja je već bila osuđena na osam godina, ali je Županijski sud zbog proceduralnih pogrešaka postupak vratio na ponovno suđenje, pred sucem Mladenom Žeravicom izjavila je kako se ne osjeća krivom za navode iz optužnice, no, kako joj je žao zbog tragičnih posljedica.</p>
<p>Optužnica ju tereti da je na jarunskom otoku »Univerzijade«, u pijanom stanju, 1,73 promila alkohola u krvi, vozila »BMW«, talijanskih registarskih oznaka, Alejom mira, premda je njome zabranjen promet, te je ona pješačka zona, te krivudala kolnikom, a ispred objekta »Bar-San« automobilom naletjela na bračni par Pavičić, prilikom čega je Zdeslav od siline udarca bio odbačen preko ograde lokala, a njegova supruga Perica na travnjak. Policijsklm je očevidom utvrđeno kako je Pataran u trenutku nesreće vozila brzinom većom od 65 kilometara na sat, te se nakon naleta na pješake zaustavila tek oko stotinjak metara od lokala. </p>
<p>Na slijedećoj bi raspravi trebali biti saslušani svjedok očevidac nesreće, te epileptolog, jer je Pataran tvrdila kako joj se neposredno prije nesreće zamračilo, te da je dobila epileptički napad. Naime, u prethodnom je suđenju vještak epileptolog izjavio da je kod Pataran dijagnosticirana psihomotorna epilepsija kod koje pacijenti gube kontakt s okolinom, ponašaju se upadljivo i obično ne mogu reagirat na vanjske podražaje. </p>
<p>No, tada je također izjavio i kako u trenutku nesreće Pataran nije bila potpuno bez kontakta s okolinom.</p>
<p>Na prvom je suđenju uz osam godina zatvora, Pataran dosuđeno psihijatrijsko liječenje, te sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od pet godina. No, to je, kao i određeni pritvor do pravomoćnosti presude, Županijski sud ukinuo zbog proceduralne pogreške pri pisanju obrazloženja presude.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za silovanje dobio godinu i osam mjeseci</p>
<p>VELIKA GORICA, 5. ožujka</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici osudilo je u petak Jadranka Bratkovića (40) iz Kušanca, pored Velike Gorice, na godinu i osam mjeseci zatvora zbog silovanja Velikogoričanke koje se dogodilo na ulazu u Kušanec 12. prosinca 2001. godine.</p>
<p>Suđenje je zbog zaštite identiteta žrtve bilo zatvoreno za javnost. Neslužbeno smo ipak doznali da je Bratković spomenutog dana došao u dvorište Velikogoričanke koju je silovao, te je zajedno s njenim dvogodišnjim djetetom ugurao u osobni automobil. Unatoč jakom otporu, silovao ju je pred djetetom.</p>
<p>Osuđeni Jadranko Bratković inače je otac petero malodobne djece. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dorešić tužbom i prijavom protiv Rudan</p>
<p>Povod Dorešićevoj tužbi je Rudanin tekst u »Nacionalu« kojim ona potiče novinarku HTV-a da unajmi nekoga da njemu »slomi kosti«</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Bivši pomoćnik ministra prosvjete i sporta, Miroslav Dorešić, podnio je kaznenu prijavu i privatnu tužbu protiv književnice Vedrane Rudan zbog poticanja na kazneno djelo i klevete.</p>
<p>Kako smo pisali, Dorešić je u listopadu prošle godine pritvoren nakon kaznene prijave zbog prijetnje svojoj bivšoj partnerici, novinarki HTV-a, čije je intimne slike, navodno, plasirao u medije. Kasnije je pušten iz pritvora, a u siječnju ove godine »zaradio« je još jednu prijavu zbog ponovljenih prijetnji novinarki.</p>
<p> Povod Dorešićevoj tužbi je Rudanin tekst objavljen u Nacionalu 17. veljače ove godine. Ona je u svojoj kolumni, smatra Dorešić, poticala HTV-ovu novinarku da unajmi nekoga da mu (Dorešiću) »slomi kosti«.</p>
<p>Povod privatnoj tužbi za klevetu su navodi iz istog teksta u kojima stoji »bolesni partner Sunčice Findak, bolesni gospodin koji je pušten iz pritvora, bolesnik koji je krenuo u protunapad« i slično.</p>
<p>Dorešić je inače već podnio kaznene prijave i protiv Sunčice Findak zbog lažnog prijavljivanja. Naime u siječnju je novinarka prijavila da ju je netko zvao na mobitel njenog kolege Željak Korpara, dok je boravila kod njegove obitelji u posjetu u Bruxellesu. Utvrđeno je da je poziv upućen sa službenog mobitela Instituta »Ruđer Bošković«, u kojem Dorešić radi. On je međutim kasnije tvrdio kako je u vrijeme navodnog poziva bio s obitelji na ručku, te da je sporni poziv uputio netko drugi, zbog čega je podnio i prijavu protiv nepoznatog počinitelja »zbog podmetanja materijalnih dokaza«. </p>
<p>Protiv Miroslava Dorešića, zagrebačko Općinsko odvjetništvo je podiglo optužnicu zbog prijetnji i neovlaštenog snimanja. Za neovlašteno snimanje u međuvremenu je nastupila zastara, a očekuje se da bi uskoro mogla početi rasprava na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Bez državne pomoći Belje još uvijek ne može opstati</p>
<p>Belje treba privatizirati kao cjelinu, drži novoimenovani predsjednik Uprave Belja Ivica Vrkić, te priznaje da postoje mišljenja kako je Agrokor najpoželjniji potencijalni kupac / Nije isključena prodaja onih dijelova Belja, koji nisu vezani uz poljoprivrednu industriju i koji neće biti u stanju tržišno poslovati</p>
<p>OSIJEK, 5. ožujka</p>
<p> - Novoimenovani predsjednik Uprave Belja Ivica Vrkić vjeruje da se nekadašnji gospodarski, poljoprivredni div među kombinatima može pokrenuti iz agonije u kojoj se nalazi još od Domovinskog rata. Njegova je namjera, tvrdi, voditi društvo do privatizacije. Prije preuzimanja poljoprivredno-industrijskog kombinata bio je čelnik Glasa Slavonije.</p>
<p>– U razgovorima unutar Belja i na ostalim razinama, iskazana je potreba za novim čovjekom koji bi pokušao nešto napraviti u konsolidaciji Belja, a nakon kontakata s nekoliko stručnih osoba, prihvatio sam ovo imenovanje. Imam viziju kako pomoći Belju. Ovu dužnost doživljavam kao novi izazov, budući da sam već vodio velike sustave. Ne mogu mirno promatrati kako još jedna tvrtka iznimne tradicije nestaje s hrvatske gospodarske scene.</p>
<p>• Što očekujete od države kao većinskog vlasnika Belja?</p>
<p>– Od države više ne očekujem da iz proračuna isplaćuje plaće radnicima Belja, jer mislim da to ona više ne želi raditi. Očekujem, međutim, da država pomogne u stvaranju pravila koja će pridonijeti boljem poslovanju kombinata kao što je Belje. Kako su posljedice Domovinskog rata ovdje još uvijek vidljive, još neko vrijeme potrebna je pojačana pomoć Belju kako bismo uhvatili korak s onima koji su prošli bez ratnih trauma i razaranja.</p>
<p>l Kao najpoželjniji kupac Belja spominje se Agrokor. Kako to komentirate?</p>
<p>– To je napomenuo i predsjednik Nadzornog odbora, Ivica Buconjić. Obojica želimo osigurati opstanak radnih mjesta i robnih marki Belja. No osobno ću se zalagati za to da prvo tvrtku stabiliziramo, a tek onda razgovaramo o privatizaciji.</p>
<p>Budući da predsjednik NO ima bolji uvid u poslovanje Belja on nije takav optimist poput mene, koji vjerujem da se Belje može postaviti na noge. No u našim koncepcijama razvoja tvrtke nema razlike.</p>
<p>• Hoćete li se zalagati za opstanak cjelovitog Belja, te za njegovu privatizaciju u cjelini?</p>
<p>– Naravno, ili da bude cjelovito barem u osnovnim funkcijama koje čine jednu proizvodnu cjelinu. U svakom slučaju, one dijelove koji nisu vezani uz poljoprivrednu industriju pokušat ćemo okrenuti prema tržištu. Ne bude li to moguće, razgovarat ćemo o tome kako se riješiti toga balasta.</p>
<p>• Koja djelatnost, odnosno koji pogoni Belja se nalaze u najlošijem stanju?</p>
<p>– Čini se da su najveći problemi u Mesnoj industriji. Radi se o tehnološkom zaostatku i nedostatku sirovina.</p>
<p>To treba riješiti nabavkom obrtnih sredstava i kooperacijom. Problemima toga dijela poslovanja najprije ćemo se baviti, a u prvom planu bit će i pogoni gdje je tijek novca najbrži, poput Mljekare. Isto tako moramo osigurati uredno plaćanje svim kooperantima, jer bez dobre suradnje s njima nemamo sirovina za proizvodnju.</p>
<p>• Radnici su, prema prvim reakcijama, zadovoljni time što će Belje sada voditi ljudi s ovog područja, od kojih očekuju da se više potrude u spašavanju tvrtke. Kako to komentirate?</p>
<p>– To nije recept za rješenje poslovnih problema. No ne treba zanemariti ni određenu emotivnu podlogu, iako bez profesionalnosti nema uspjeha. Na moju odluku da prihvatim ovaj posao utjecalo je u prvom redu to o čemu govorite.</p>
<p>Važno je istaknuti i da Slavonija i Baranja nisu nikada prije, kao što je to sada slučaj, bile toliko zastupljene u Vladi. To je možda prva prilika da se ovom kraju sada vrati ono što je izgubio u Domovinskom ratu, odnosno uložio u njega. To je, isto tako, i prilika da država ne zanemari Belje, dok se ono dobrim vođenjem ne osamostali i stabilizira.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zdenka bi zbog zabrane izvoza sireva u BiH mogla pretrpjeti 100.000 kuna štete</p>
<p>VELIKI ZDENCI, 5. ožujka</p>
<p> - Bude li morala prepakirati sireve namijenjene tržištu Bosne i Hercegovine, Zdenka bi mogla pretrpjeti štetu od oko 100.000 kuna. Ipak, u upravi tog poduzeća koje već dvije godine dobro posluje, nadaju se da se to neće dogoditi.</p>
<p>- Intenzivirani su razgovori između Davorina Lukmana, ravnatelja Ureda za veterinarstvo hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, i predsjednika sličnog ureda pri Vijeću ministara BiH koje vodi Jozo Bagarić. Naš je predstavnik tražio način za dodjelu dozvole koja bi Zdenki omogućila uvoz Zdenkinih sireva u BiH. Stoga sam onamo poslao i dozvolu koju je za uvoz u SAD izdala agencija FDA i zahvaljujući kojoj ćemo samo u sljedećih 15 dana na američko tržište izvesti 45 tona sireva. Ipak, odgovor još nismo dobili, a gubitak tržišta BiH značilo bi za nas smanjenje izvoza za 30 posto - rekao je u petak direktor Zdenke Goran Borelli.</p>
<p>Proizvođače sireva i drugih proizvoda od mlijeka doslovce uništava uvoz subvencioniranih sireva iz EU. Sirevi proizvedeni u Njemačkoj, na primjer, pri izlasku iz tvornice stoje četiri eura po kilogramu; upravo koliko stoji i sir proizveden u Hrvatskoj. Kako bi stimulirala izvoz iz Njemačke, gdje proizvodnja mlijeka daleko premašuje mogućnosti tržišta, Njemačka proizvođačima sira daje stimulaciju od dva eura po kilogramu izvezenog sira. Tako su se u Hrvatskoj pojavili jeftini uvozni sirevi i mliječni prah koji stoji upola manje nego domaći mliječni prah, zbog čega se taj proizvod u Hrvatskoj više ne proizvodi. </p>
<p>Neke države, kako bi zaštitile domaću proizvodnju nameću takvim proizvodima velike carine. Srbija i Crna Gora uvele su carinu od 30 posto plus 1,17 eura po kilogramu sira koji bi netko htio uvesti na njihovo tržište. Sama carina ne bi bila dovoljna.</p>
<p> - Zdenka nema dozvolu za proizvodnju za EU jer su joj pogoni stari 50 godina. trebalo bi investirati od 10 do 12 milijuna eura kako bi se to promijenilo, a u situaciji kada gubimo domaće, a i izvozno tržište, to je nemoguće ostvariti. Trenutačno je vrlo važno da dva ministarstva, naše i BiH uravnoteže svoje odnose, jer jedino o tome ovisi daljnji izvoz sira iz Hrvatske u BiH. Zdenka posljednje dvije godine pod novom upravom posluje dobro, te da nema dugova naslijeđenih iz prošlosti kada su ranije uprave podizale kratkoročne kredite uz lihvarske kamate, što je opteretilo poslovanje tvrtke i dovelo do blokade žiro računa, mogli bismo vrlo brzo modernizirati tvornicu. Da smo na dobrom putu govori i činjenica da su se sada pojavili oni koji su Zdenku prije nekoliko godina uništili, te se ponovo pokušavaju miješati u njeno poslovanje. Takvi se, u pravilu, pojave kada vide da je dobro krenulo - rekao je Goran Borelli. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U 13 godina na uvoz voća potrošene dvije milijarde dolara</p>
<p>U Hrvatsku se godišnje uveze voća u vrijednosti većoj od 120 milijuna dolara / Ministar poljoprivrede i šumarstva Petar Čobanković za sljedeći tjedan najavio imenovanje državnog povjerenstva za projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - U Hrvatsku se godišnje uveze voća u vrijednosti između 120 i 130 milijuna dolara. U posljednjih 13 godina na uvoz voća potrošeno je dvije milijarde dolara, rekao je u petak glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković na Saboru voćara na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Dodao je da se iz Hrvatske još 1987. godine izvozilo voća (višanja, jabuka, šljiva, kupina, njihovih prerađevina i sadnica) u vrijednosti od 175 milijuna dolara, a uvozilo samo južnog voća u vrijednosti od 45 milijuna dolara. Dakle, voćarstvo je od izvozne grane gospodarstva postala uvozna.</p>
<p>Prema Ivkovićevim riječima, Hrvatska, uz Italiju i Francusku, ima najbolje prirodne uvjete (klimatske i zemljišne) u Europi za proizvodnju voća. No, samo se jabuka na domaće tržište uvozi 50 posto, krušaka 80 posto...</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković napomenuo je da će Vlada, najvjerojatnije već na idućoj sjednici, imenovati posebno državno povjerenstvo za projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina.</p>
<p>To pokazuje, kaže on, da poljoprivreda prvi put postaje dijelom strateškog državnog promišljanja.</p>
<p>Dodao je da će na čelu povjerenstva najvjerojatnije biti premijer Ivo Sanader. Ministar je ocijenio da je projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina za Vladu po vrijednosti ravan izgradnji autocesta.</p>
<p>U Voćarskoj zajednici drže da je krivac za vrlo malu prosječnu godišnju potrošnju voća u Hrvatskoj (prema statističkim podacima svega 13 kilograma) gotovo uništeno domaće voćarstvo: 30 posto voćnjaka uništeno je u Domovinskom ratu, 25 posto u krivom modelu pretvorbe i privatizacije i elementarnim nepogodama.</p>
<p>Ivo Krpina, čelnik Hrvatske voćarske zajednice, napomenuo je da na domaćem tržištu od voća iz vlastitog uzgoja imamo dovoljno jedino mandarina. Za osjetnije povećanje proizvodnje voća potrebno je donijeti niz zakona, jer bi nakon ulaska Hrvatske u EU moglo doći do propasti hrvatske poljoprivrede.</p>
<p>Voćari traže veće potpore za ruralni razvitak, povoljnije kreditiranje dugogodišnjih nasada (voćnjaka, vinograda i maslina), veću ulogu savjetodavne službe, te osnivanje niza stručnih tijela za pomoć uzgajivačima voća i povrća. No, s poticajima od 0,3 posto za proizvođače voća (ratari dobivaju 62 posto iznosa poticaja, stočari 30 posto, ribari četiri posto...) ne vide bolje dane za hrvatsko voćarstvo.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Siemens isplaćuje 292,92 kune otpremnine po dionici </p>
<p>Stotinjak malih dioničara nije bilo zadovoljno prethodnom cijenom od 200 kuna po dionici, čija je nominalna vrijednost 100 kuna</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Siemens d.d. Zagreb sazvao je za 7. travnja novu izvanrednu skupštinu dioničara s jednom jedinom točkom na dnevnom redu, a to je donošenje odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara uz otpremninu na glavnog dioničara Siemens AG Österreich iz Beča. </p>
<p>Riječ je, kao što je poznato, o istiskivanju preostalih malih dioničara iz dioničke strukture, što dopušta Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima ako glavni dioničar drži dionice koje se odnose na najmanje 95 posto temeljnoga kapitala društva. Stotinjak malih dioničara Siemensa koji drže oko dva posto udjela dobit će 292,92 kune po dionici čija je nominalna vrijednost 100 kuna.</p>
<p>Na isti potez odlučila se ovih dana i rovinjska Adris grupa koja će 19. travnja donijeti odluku o isplati otpremnine za oko 400 preostalih malih dioničara Tvornice duhana Zagreb. No, valja očekivati da će ovu zakonsku mogućnost iskoristiti i druga društva.</p>
<p>Izvanredna skupština Siemensa trebala je biti održana još 20. siječnja, ali tada je predložena »otpremnina« po dionici iznosila samo 200 kuna, što mali dioničari nisu smatrali primjerenim iznosom. </p>
<p>Prethodno je povećan broj malih dioničara sa 68 na stotinu, čime se, smatrali su u Siemensu, željelo prisiliti to društvo na izlazak na burzu. Time bi se, među ostalim doznala i tržišna cijena dionica, a i podaci o poslovanju društva postali bi transparentniji. Potom su mali dioničari i uprava jedni druge prijavili Komisiji za vrijednosne papire, ali čini se da je u međuvremenu postignut dogovor o cijeni.</p>
<p> Inače, najviše dionica Siemensa imaju Zagrepčani Ratko Zadravec, Silvano Štoković, Božena Šiljeg i Ivan Horvat. Procjenjuje se da će glavnom dioničaru za isplatu manjinskih dostajati iznos nešto veći od 5,5 milijuna kuna.</p>
<p>U Komisiji su svojedobno objasnili da je jednostavno izračunati fer cijenu dionica - jedna od metoda je da se zarada po dionici pomnoži s prosječnim P/E (price earning ratio) u toj branši. Inače, dobit po dionici Siemensa iznosila je za devet mjeseci 2003. godine 55,46 kuna. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Srbiji ove godine očekuju oko 8000 poreznih prijava</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Rok za podnošenje poreznih prijava u Srbiji istječe 15. ožujka, a porez moraju prijaviti svi građani koji su prošle godine zaradili više od 867.225 dinara ili su imali prosječni mjesečni prihod veći od 72.269 dinara. Za usporedbu, u siječnju je prosječna bruto plaća u Srbiji iznosila 17.498 dinara, a neto 12.078 dinara (oko 175 eura).</p>
<p>U Srbiji se kazne za nepodnošenje prijava kreću od 500 do 10.000 dinara, ali je to, prema objašnjenjima tamošnje Porezne uprave, tek prva etapa, dok konačni ishod može biti kaznena prijava za utaju poreza, koja za sobom može povući zatvorsku kaznu i do deset godina, ovisno o visini poreznog duga. (Dužina ovisi od iznosa poreznog duga). Tomu treba dodati i plaćanje novčane kazne koja se izračunava tako da se porezni dug povećava i do pet puta.</p>
<p>No, koliko je poznato, dosad nijedan građanin Srbije nije dospio u zatvor zato što nije podnio poreznu prijavu. Poreznici objašnjavaju da sve do ove godine nisu imali instrumente kojima bi progonili utajivače, s obzirom da su im podaci o prihodima građana zapravo bili nedostupni.</p>
<p>Prema dostupnim podacima, oko 121.000 poduzeća i poduzetnika ove godine su po prvi put Poreznoj upravi dostavili ispise svih uplata plaća i honorara koje su imali u 2003. godini zajedno s imenima i matičnim brojevima. Matični broj građana je, naime, postao i porezni identifikacijski broj svakog građanina, što znači da će sve uplate, bez obzira s koliko adresa dolazile, biti uknjižene na jednom mjestu. Poreznici vjeruju da će prošlogodišnji popis od 4000 ljudi zasigurno biti udvostručen.</p>
<p>Kako navode beogradski mediji, »sam porez skrojen je tako da previše ne isprazni bogataške džepove.«</p>
<p>Porezna osnovica se utvrđuje tako da se iz ukupne godišnje zarade izuzme spomenuti limit od 867.225 dinara. Ono što ostane prepolovljava se po osnovi prava na osobnu olakšicu i olakšicu po osnovi izdržavanih članova obitelji. Nadalje, porezna stopa je ista za sve i iznosi tek 10 posto, što kažu, Srbiju svrstava u »zemlje rajeve za ovu dažbinu«. U najvećem broju zemalja, a tako je bilo i u Srbiji do Đelićeve porezne reforme, stope su bile progresivne: utvrdi se ljestvica prihoda, pa što je iznos veći to je veća i porezna stopa.</p>
<p>Poreznici kažu da će račun za ovogodišnji porez građanima koji dostave porezne prijave slati već u drugoj polovici ožujka, a onda će svatko imati rok od deset dana da naznačeni iznos plati.</p>
<p>Prema sadašnjoj računici, onome tko je u 2003. godini zaradio cijeli milijun dinara (14.286 eura) porez će iznositi točno 6387 dinara, a prema trenutačnom tečaju to je 91 euro. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hotel Opera otkupljuje vlastite dionice po 160 kuna</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Na izvanrednoj glavnoj skupštini Hotela Opera održanoj 3. ožujka odlučeno je da Uprava tog hotela objavi ponudu za stjecanje vlastitih dionica Hotela Opera. U ponudi upućenoj svim dioničarima (koja vrijedi 15 dana) za svaku otplaćenu dionicu Hotela Opera, inače nominalne vrijednosti 200 kuna, nudi se iznos od 160 kuna. </p>
<p>Iako za to nema službene potvrde, moguće je da većinski dioničar, HUP Zagreb (koji kontrolira Anđelko Leko), namjerava povući dio dionica čime bi dodatno povećao svoj udjel u Hotelu Opera. Po zakonu, pak, društvo može imati do 10 posto vlastitih dionica.</p>
<p>Inače, nakon HUP-a Zagreb, najveći su pojedinačni dioničari koncern Agrokor, Hrvatski zavod za zapošljavanje, te Velimir Radalj i Nenad Kuzmanić. HUP Zagreb je još lani u srpnju imao 58,73 posto dionica Hotela Opera, kada je objavio javnu ponudu za preuzimanje u kojoj se za dionice nudilo 130 kuna, te dodatno povećao taj udjel. Još prije toga, Agrokor je dio svojih dionica prodao HUP-u po cijeni od 125 kuna za dionicu, a u isto vrijeme njima se na burzi trgovalo po 150 kuna. U posljednjih godinu dana dionice su prilikom rijetkih transakcija na burzi postizale cijenu od 81 do 121 kunu.</p>
<p>Iako je hotel nekoliko godina poslovao s gubitkom, ranije su procjene govorile da bi te dionice mogle postizati i cijenu od 250 kuna. Pojedini dioničari Hotela Opera smatraju da je poslovanje tih tvrtki nedovoljno transparentno, što se osim poslovnih rezultata također odražava na cijenu dionica. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Volvo prodao Deutsche Banku udio u Scaniji</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 5. ožujka</p>
<p> - Oprez ulagača pred objavu ključnih podataka o američkoj zaposlenosti u petak je na europskim burzama rezultirao tek neznatnim promjenama cijena dionica.</p>
<p>Londonski FTSE indeks ojačao je do podneva tek 0,15 posto, na 4565 bodova. Frankfurtski Dax ostao je gotovo nepromijenjen, na 4136 bodova.</p>
<p>S nestrpljenjem očekivan podatak o tome da je u veljači otvorena 21.000 novih radnih mjesta, pokazuje da je u javnom sektoru otvoreno manje novih radnih mjesta od očekivanoga. Stopa nezaposlenosti u veljači je, međutim, ostala nepromijenjena, na 5,6 posto.</p>
<p>Među dobitnicima se nalazi finska Nokia, čije su dionice ojačale 1,5 posto. Švedski Ericsson dobio je gotovo jedan posto.</p>
<p>Jedan izvor iz bankarskog sektora tvrdi kako ne postoje temelji za špekulacije da će bankarski gigant Citigroup dati ponudu za preuzimanje najveće njemačke banke Deutsche Bank, kojoj su dionice, potom, oslabile 3,5 posto.</p>
<p>Volvo je objavio da je sve svoje B dionice u konkurentskom švedskom proizvođaču vozila Scaniji prodao njemačkom Deutsche Banku za 15 milijardi švedskih kruna (1,98 milijardi dolara).</p>
<p>Volvov udio u Scaniji sastojao se od 63,7 milijuna dionica, što je odgovaralo oko 5,8-postotnom glasačkom pravu i 31,8-postotnom vlasničkom udjelu. Volvo u svom vlasništvu ima još 27,3 milijuna prioritetnih A dionica Scanije, odnosno oko 24,8 posto glasova, i 13,7 posto kapitala.</p>
<p>Ta kompanija smanjila je udjel u Scaniji zbog ranije odluke Europske komisije da spriječi planirano spajanje tih dviju kompanija, jer je ocijenjeno da bi ono utjecalo na slobodno tržišno natjecanje na nekoliko ključnih tržišta. </p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 indeks u petak je pak ojačao za 1,2 posto, na 11.537 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Čermak i Markač sigurno idu u Haag, Gotovina još ima šansu</p>
<p>Ne komentiram spekulacije, rekao je premijer Sanader novinarima koji ga prate na službenom posjetu Rumunjskoj/ Ne želim komentirati, odgovorila je glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann </p>
<p>ZAGREB/BUKUREŠT, 5. ožujka</p>
<p> - Hrvatska vlada i haaško tužiteljstvo odbili su u petak komentirati informaciju objavljenu u hrvatskim medijima da je u Zagreb stigla izmijenjena haaška optužnica protiv generala Ante Gotovine te da je Haški sud (ICTY) optužio i generale Ivana Čermaka te Mladena Markača.</p>
<p>»Ne komentiram spekulacije«, rekao je premijer Ivo Sanader novinarima koji ga prate na njegovu službenom posjetu Rumunjskoj.</p>
<p>»Ne želim komentirati«, odgovorila je glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann u telefonskom razgovoru iz Haaga na upit Hine o optužnicama. Glasnogovornica je također rekla da ne može kazati kada će tužiteljstvo izaći sa službenim informacijama o tome.</p>
<p>Dosadašnja praksa pokazala je da haaško tužiteljstvo često podiže zapečaćene optužnice s kojima se ne izlazi u javnost da bi se olakšalo uhićenje i predaja uhićenika.</p>
<p>U Ministarstvu pravosuđa, nadležnom za postupanje po zahtjevu Haaškog suda, kažu da će javnost izvijestiti kada budu imali službene informacije. »Kada Ministarstvo bude raspolagalo službenim informacijama, onda će se ići sa službenim priopćenjem«, kazala je glasnogovornica Ministarstva Vesna Dobranić. </p>
<p>Hini je, međutim, pouzdani izvor, koji nije želio biti imenovan, potvrdio da su optužnice ipak stigle. »Mogu potvrditi da je stigla izmijenjena optužnica za Gotovinu i nova optužnica protiv Ivana Čermaka i Mladena Markača«, kazao je isti izvor. Ne želeći govoriti o detaljima, izvor je dodao da se očekuje »brza realizacija novih zahtjeva Haaškog suda«, no nije želio to pojasniti.</p>
<p>Čermak je za vrijeme operacije »Oluja« bio civilni upravitelj Knina, a Markač zapovjednik specijalnih postrojbi MUP-a.</p>
<p>Prema Ustavnom zakonu o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom, optužnicu i uhidbeni nalog Ministarstvo dostavlja županijskom sudu na čijem području optuženik ima prebivalište. Potvrdi li se da su Čermak i Markač optuženi, tada bi nadležan bio Županijski sud u Zagrebu.</p>
<p>Predsjednik tog suda Božidar Rumenjak kazao je u petak Hini da Sud za sada nije dobio ništa od Ministarstva.</p>
<p>»Ako se nagađanja medija pokažu točnima, očekujemo da će nam Ministarstvo dostaviti optužnicu nakon čega će predmet biti dodijeljen istražnom sucu«, kazao je Rumenjak.</p>
<p>Vjesnik je doznao da se daleko od javnosti dovršavaju službeni poslovi na realizaciji haaške optužnice koja je krajem prošloga tjedna došla u Zagreb. Zasad je sigurno, pa i prema njihovim osobnim izjavama, da će se optuženici Čermak i Markač bez uvjeta predati haaškom tribunalu. </p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, čuvajući vrijednost informacija s kojima raspolaže i koje idu u korist Hrvatske, odbija svaku javnu komunikaciju u vezi s tom optužnicom. </p>
<p>Očekuje se da će odazivom u Haag Čermak i Markač moći početak suđenja dočekati na slobodi, a ista mogućnost, prema Vjesnikovim izvorima, još je otvorena i za odbjegloga Gotovinu. </p>
<p>Vlado Rajić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gredelj: Treba razmisliti o uvođenju prizivnih sudova</p>
<p>Svaka vlast želi poslušno pravosuđe, no suci moraju biti neovisni, a ne u službi provođenja državne politike, kaže Vladimir Gredelj</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj rekao je u petak da su Hrvatskoj potrebne korjenite promjene u pravosuđu, a ne djelomične reforme kakve je provodila bivša vlast i koje su se svodile na promjene zakona, gradnju novih sudnica i na uvođenje računala. Na UHS-ovu zboru u Starogradskoj vijećnici, Gredelj je rekao da bi ponovno trebalo razmisliti o uvođenju prizivnih, odnosno apelacijskih sudova, kakvi već postoje u Sloveniji i Makedoniji, a trebaju se osnovati i u Srbiji.</p>
<p>Napominje da treba preispitati mrežu sudova i teritorijalni ustroj, radno vrijeme sudaca i ulogu Vrhovnog i Ustavnog suda. Po njegovim riječima, vlasti se mijenjaju, a odnos prema sudstvu ostaje isti. Svaka vlast, tvrdi, želi poslušno pravosuđe, no suci moraju biti neovisni, a ne u službi provođenja državne politike. »Građani su nezadovoljni pravosuđem, koje je opterećeno s više od milijun neriješenih predmeta, donose se loši zakoni, izostaje stalna izobrazba sudaca, što dovodi u pitanje vjerodostojnost društvenog i političkog sustava«, rekao je Gredelj.</p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić podržala je izradu programa razvoja pravosuđa za desetogodišnje razdoblje, a složila se i s Gredeljevim tvrdnjama da reforme nisu donošenje novih i nedomišljenih zakona i kompjutorizacija. Istaknula je da sudove treba rasteretiti svih poslova, osim suđenja. Podsjetila je na neke projekte koji su u tijeku, a koji trebaju povećati učinkovitost sudstva, poput automatizacije sudskih postupaka i sređivanja gruntovnica. Ranko Pelicarić, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, rekao je da je sucima jako naštetila izjava da je sudstvo prožeto korupcijom i dodao da se odvjetnici ne slažu s tim tvrdnjama. Na zboru sudaca bili su i predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Ivan Galović, predsjednik Javnobilježničke komore Ante Ilić i drugi.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan: Vlada je morala ili opovrgnuti ili potvrditi da su stigle optužnice </p>
<p>Predsjednik SDP-a ocijenio je Vladino ponašanje neodgovornim, te da je to još jedan primjer rušenja dostignutih demokratskih standarda / Račan podsjetio da je, dok je bio premijer, nebrojeno puta u Saboru, na zahtjev tadašnje oporbe, objašnjavao odnose Zagreba i Haaškog suda Predsjednik SDP-a Ivica Račan</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Predsjednik SDP-a Ivica Račan tražit će saborsku raspravu i očitovanje Vlade o navodima da su u Hrvatsku ovih dana stigle nove haaške optužnice. Ako uslijedi rasprava, SDP će braniti stajalište da Hrvatska treba otvoreno i transparentno surađivati s Haagom. </p>
<p>Ponašanje Vlade, koja nije odgovorila na upite zastupnika, ocijenio je izuzetno neodgovornim, dodajući da je to još jedan primjer rušenja dostignutih demokratskih standarda. Smatra da je Vlada u četvrtak kasno navečer, nakon završetka sjednice Sabora, trebala ili opovrgnuti ili potvrditi primitak haaških optužnica što bi bilo odgovorno i prema hrvatskim građanima i prema institucijama hrvatske države.</p>
<p> »Ovo je prava politizacija odnosa s Haagom i zbog toga je takva situacija nedopustiva«, izjavio je predsjednik SDP-a. </p>
<p>Račan je podsjetio i da je njegova vlada trpjela brojne kritike tadašnje oporbe zbog odnosa s Haagom pa je on sam nebrojeno puta, na zahtjev oporbenih zastupnika, objašnjavao u Saboru što se događa između Zagreba i Haaga. </p>
<p>Upravo zato imamo pravo upozoriti na neprihvatljivo urušavanje parlamentarizma, kazao je Račan. </p>
<p> SDP će ostati dosljedan u stavovima o suradnji s Haagom, jer kad je ona transparentna, tada je u službi nacionalnih interesa Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik socijaldemokrata pokušao je razgovarati s premijerom Ivom Sanaderom, no on je otputovao u Bukurešt, ali je uspio doći do predsjednika Stjepana Mesića. »Ni Mesić ništa ne zna, nema novih informacija, nego samo staru da će optužnice doći«, izjavio je Račan. </p>
<p>Naglasio je da on sam nije imao nikakvih informacija o optužnicama koje su navodno pristigle u Hrvatsku. </p>
<p> »U prošlom mandatu s Haagom smo dobro surađivali i s pravom očekivali dobru ocjenu«, dodao je Račan. Kako je objasnio, njegova vlada imala je problema s vjerodostojnošću jer su se mnogi u Europskoj uniji pitali je li Račanov tim učinio sve u slučaju Gotovina, s obzirom na veliki otpor u redovima opozicije.</p>
<p> »U Saboru su se mogle čuti izravne poruke da se naš heroj ne smije predati što je utjecalo na vjerodostojnost hrvatske pozicije«, rekao je predsjednik SDP-a. Ova vlada mora dokazati je li doista promijenila svoj stav u pogledu suradnje s Haagom, odnosno uvjeriti Europu da nije riječ samo o taktici već o strateškom stavu Vlade, naglasio je Račan.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sporni »Poli« i dalje u prodavaonicama iako »Perutnina« tvrdi suprotno ></p>
<p>Predstavnici »Perutnine Ptuj« obećali su zamijeniti sporni proizvod »Mini poli« ispravnim kobasicama iz Slovenije / Neke prodavaonice odlučile pričekati ponedjeljak i pri redovitom inspekcijskom nadzoru povući sporni proizvod </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Tvrtka »Perutnina Ptuj« objavila je u više dnevnih novina u broju od petka veliki oglas kako jamči da je s hrvatskog tržišta povukla sve sporne kobasice »Mini poli« jer je potvrđeno da sadrže veće količine genetski modificiranog sojinog izolata od dopuštenih. Zanimljivo je da se pritom u oglasu nigdje ne navodi naziv čakovečke tvrtke »Pipo d.o.o.« koju je slovenska »Perutnina« kupila 2000. godine. </p>
<p> No, to se ipak nije dogodilo jer su pojedine trgovačke kuće u Zagrebu i više malih prodavaonica odlučile pričekati ponedjeljak, 8. ožujka, te prilikom redovitog inspekcijskog nadzora povući sporni proizvod »Mini poli« tvrtke »Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o.« iz Čakovca. </p>
<p>Predstavnici »Perutnine Ptuj« obećali su zamijeniti sporni proizvod »Mini poli« ispravnim kobasicama iz Slovenije. Uz to, najavili su da će nakon provedene interne kontrole u ponedjeljak objaviti ime dobavljača koji im je izdao certifikat za sojin izolat.</p>
<p>Istodobno, potrošači sve teže »drže korak« s većim brojem različitih poli kobasica na domaćem tržištu. Naime, više različitih proizvođača ima vrlo slične nazive za takve kobasice.</p>
<p>Pri obilasku malih trgovina namirnicama u Zagrebu, nismo naišli na kobasice »Mini poli« u prodajnim izlozima, ali smo čuli da kupci, zbog neinformiranosti, i dalje traže taj proizvod. </p>
<p>Marinko Petković i Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ako ne bude stanova u Sesvetama, građevinari će tužiti državu</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Barem desetak građevinskih tvrtki koje bi trebale graditi 2725 stanova po Programu poticane stanogradnje (POS) na području bivše svinjogojske farme u zagrebačkim Sesvetama, spremno je, ako se u Sesvetama ne bude gradilo, tražiti naknadu štete od Agencije za promet nekretninama (APN).</p>
<p>Ugovor s izvođačima radova u ime APN-a potpisala je, naime, još 19. prosinca pomoćnica bivšeg ministra javnih radova Radimira Čačića Alenka Košiša Čičin-Šain. U međuvremenu se promijenila vlast, ali Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Grad Zagreb još uvijek ne daju odgovor na pitanje hoće li se ili ne u Sesvetama uopće graditi POS-ovi stanovi. </p>
<p>Zasad još nije jasno tko bi od njih trebao o tome odlučiti. Šef zagrebačkog SDP-a i zamjenik gradonačelnice Milan Bandić je na konferenciji za novinare u četvrtak sve prebacio na Ministarstvo rekavši da Grad očekuje njegov odgovor o tome ima li država 400 milijuna kuna za financiranje pratećih objekata u Sesvetama.</p>
<p>Njegovu je izjavu u petak demantirala glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević. Na nedavnom sastanku ministrice Matulović-Dropulić s predstavnicima Grada dogovoreno je, kaže, da će Grad do 15. ožujka napraviti izračune tih troškova i odlučiti hoće li se graditi tamo ili na nekoj drugoj lokaciji.</p>
<p>Zbog svega toga najviše stradaju upravo građevinari, od kojih su neki uzeli i kredite da bi se opremili za gradnju u Sesvetama, a neki od njih će zbog propalog posla morati i otpustiti dio radnika. Ako se ugovori prekinu, najavljuju da će ispostaviti fakture za pripremne radove i troškove nastale zastojem radova, što bi moglo iznositi i više desetaka milijuna kuna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U veljači radnici se zapošljavali u proizvodnji metala, kože i drvnoj industriji </p>
<p>Prošli mjesec nezaposlenost viša 0,3 posto nego u siječnju, ali 10,1 posto niža u odnosu na veljaču 2003., rekla je ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić / Za razvoj gospodarstva ključno je podizanje razine obrazovanja i znanja, smatra glavni direktor HUP-a Bernard Jakelić / Uz fleksibilnost potreban i flexysecurity - povećanje sigurnosti radnih mjesta i zaštite osoba koje su bez posla, kažu u ILO–u </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Nezaposlenost je u veljači porasla 0,3 posto u odnosu na siječanj budući da je na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo 326.029 nezaposlenih, ili 1064 osobe više nego prethodni mjesec. Objavila je to Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica HZZ-a, na konferenciji za novinare održanoj u petak u sklopu Nacionalnog tripartitnog kongresa o tržištu rada. </p>
<p>Broj nezaposlenih, međutim, i dalje je 10,1 posto niži nego u isto vrijeme lani jer je tada na evidenciji Zavoda bilo 36.579 osoba više.</p>
<p>Evidentirana nezaposlenost u odnosu na siječanj povećana je u 12 županija, najviše u Istarskoj (5,3 posto) i Požeško-slavonskoj županiji (2,7 posto), a smanjila se u devet županija. Najveći pad nezaposlenosti bilježi se u Karlovačkoj (dva posto) i Varaždinskoj županiji (1,6 posto).</p>
<p>»Zanimljivo je da su na porast zaposlenosti u proteklom mjesecu utjecale proizvodnja metala, drvna industrija i prodaja namještaja, te proizvodnja kože«, istaknula je Crnković-Pozaić te dodala kako je barometar zapošljavanja (kojim se mjeri broj zatvorenih radnih mjesta u odnosu na broj otvorenih), pokazao razliku od samo 275 radnih mjesta.</p>
<p>Vjerujem da će od idućeg mjeseca ta razlika biti i niža, odnosno da će se nezaposlenost početi smanjivati radi sezonskih promjena, rekla je ravnateljica HZZ-a.</p>
<p>Prošli je mjesec u odnosu na siječanj povećano zapošljavanje temeljem ugovora o radu (sa 44,3 na 51,8 posto), a smanjeno brisanje iz evidencije Zavoda zbog nepoštivanja zakonskih odredaba ili nejavljanja.</p>
<p> Tako je u siječnju zbog nepoštivanja propisa i nejavljanja sa Zavoda brisano 7386, a u veljači 6917 osoba. Istodobno, smanjeni su i ulasci u nezaposlenost iz radnog odnosa, osobito zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme. Sudionici konferencije za novinare bili su i predstavnici poslodavaca, sindikata te Međunarodne organizacije rada, koji su u četvrtak i petak sudjelovali u radu Nacionalnog kongresa o stanju na tržištu rada.</p>
<p> Bernard Jakelić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, smatra dobrim što su u sklopu predloženog Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja istaknute mjere sukladne preporukama za razvoj konkurentnosti gospodarstva, koje je ovih dana objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost.</p>
<p> »Za razvoj gospodarstva ključno je podizanje razine obrazovanja i znanja, pri čemu socijalni partneri imaju pomalo prosvjetiteljsku ulogu jer ljudima treba objasniti da i sami moraju preuzeti odgovornost za svoju sudbinu, tako što će cijeli život učiti i usavršavati vještine kako bi mogli odgovoriti na potrebe tržišta«, rekao je Jakelić.</p>
<p> Vesna Dejanović, v.d. predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, istaknula je da je važno što su se za istim stolom okupili sindikati i poslodavci, koji bi ubuduće zajednički, usuglašeni trebali izlaziti s prijedlozima pred Vladu.</p>
<p> Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorio je da Nacionalni akcijski plan zapošljavanja što prije treba razraditi i raspraviti na lokalnoj razini kako bi mjere mogle biti uključene u proračun za 2005., o kojem rasprava počinje već u lipnju. </p>
<p>Predstavnice Međunarodne organizacije rada (ILO) Alena Nesporova i Dimitrina Dimitrova naglasile su kako razvoj gospodarstva može omogućiti samo fleksibilnost, no ona jamči nižu razinu razvoja. </p>
<p> Kvalitetniji razvoj, rečeno je, može omogućiti samo podupiranje fleksibilnosti sustavom flexysecurity, dakle povećanjem sigurnosti radnih mjesta i zaštite osoba koje su bez posla tijekom razdoblja u kojem traže posao.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Grabar Kitarović: Početak pregovora s EU tek krajem godine</p>
<p>Njemački veleposlanik u Zagrebu Gebhardt Weiss ukazao je na mogućnost da se hrvatska kandidatura ne bude razvijala u skladu s očekivanjima Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju u najboljem slučaju mogu početi tek krajem ove ili početkom iduće godine, ustvrdila je u petak ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović na predstavljanju drugog sveska knjige »Pridruživanje Hrvatske EU«.</p>
<p>Razlog vjerojatnom kasnijem otvaranju pregovora od onog koji se dosad često isticao valja tražiti u činjenici da će se na jesen formirati nova Europska komisija. Stoga nije realno očekivati da će njezin sadašnji sastav otvarati pregovore s Hrvatskom na samom kraju mandata, pojašnjavaju u Ministarstvu europskih integracija. Naravno, preduvjet započinjanja pregovora Bruxellesa sa Zagrebom ostaje dobivanje pozitivnog avisa (mišljenja) Europske komisije na hrvatsku kandidaturu, što se očekuje na proljeće, te stjecanje statusa kandidata nakon toga.</p>
<p>Ministrica Kolinda Grabar Kitarović ponovila je da je cilj Hrvatske do 2007. provesti sve reforme i u cijelosti se pripremiti za punopravno članstvo u Uniji. Upozorila je, međutim, da će sam ulazak Hrvatske u EU ovisiti i o spremnosti članica Unije da nastave proces proširenja nakon što u svibnju u EU uđe 10 novih članica.</p>
<p>Drugi svezak knjige »Pridruživanje Hrvatske EU«, koji su objavili Institut za javne financije i Zaklada »Friedrich Stiftung«, fokusira se na institucionalne prilagodbe. </p>
<p>Predstavljanju knjige nazočio je i njemački veleposlanik u Zagrebu Gebhardt Weiss, koji je upozorio na važnost prenošenja priprema za članstvo u EU na lokalnu razinu. Weiss je ukazao i na mogućnost da se hrvatska kandidatura ne bude razvijala u skladu s očekivanjima Zagreba. Naglasio je, međutim, da takav razvoj događaja ne bi trebao biti razlog za dramatiziranje, nego poticaj za ubrzanje reformi. Ulazak Hrvatske u EU u doglednoj budućnosti ocijenio je realnim naglasivši da našoj zemlji ne bi trebalo postavljati uvjete koje ne može ispuniti. »Govorimo o nečem što će postati realnost, ali je pitanje kojom dinamikom«, zaključio je Weiss.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HND: Porezni obveznici imaju pravo znati na što se troši njihov novac </p>
<p>ZAGREB, 5. 0žujka</p>
<p> - Predsjednik HND-a Dragutin Lučić zatražio je u petak da mu se iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dostavi 11 ugovora koji su sklopljeni s nekim novinarima za prošloga mandata Ministarstva. Iz Vlade, kako je izjavio, još nije primio nikakve dokumente, pa ni za novinara Željka Krušelja unatoč obećanju dobivenom u četvrtak. Hebrang je tada izjavio da će svakako poslati Kruševljev ugovor, a i ugovore ostalih deset novinara ako se s tim slože sami potpisnici. </p>
<p>Tako su ga savjetovali pravnici upozoravajući na privatnost tih dokumenata.</p>
<p> U ponedjeljak će Lučić, ne stignu li traženi ugovori, predložiti Izvršnom odboru HND-a da zatraži očitovanje Vlade i eventualnu parlamentarnu raspravu o tom slučaju.</p>
<p>Javne, a nerazjašnjene optužbe da su zdravstvene vlasti i neki novinari umiješani u moguću korupcijsku aferu nanose veliku štetu cijelom zdravstvu i ukazuje na moguću ugroženost interesa pacijenata«, upozorava u priopćenju od petka Željka Antunović, predsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Smatra da je nužno raspraviti to pitanje na sjednici Odbora, koja će biti sazvana čim iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dostave potpisane ugovore.</p>
<p> Vijeće časti HND-a još je u četvrtak navečer objavilo da će zatražiti uvid u ugovore koje su neki novinari potpisali s Ministarstvom zbog sudjelovanja u javnozdravstvenim akcijama.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dosad stiglo 14 prijava, najveći favoriti Galić i Radić</p>
<p>Programsko vijeće izabrat će ravnatelja u vrlo kratkom roku, najvjerovatnije u četvrtak, da se smanji mogućnost pritisaka na vijećnike / Osim Mirka Galića i Duška Radića, prijave su navodno podnijeli Nikola Kristić, Branko Uvodić i Silvije Hum / Galić: U prošle četiri godine, HRT politički slobodna i poslovno stabilna kuća / Radić: Transformirati HRT u jaku produkcijsku kuću</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Kakose približava 8. ožujka, kad će javno biti otvorene omotnice s ponudama za ravnatelja HRT-a, broj pristiglih omotnica se povećava. Dosad ih je stiglo 14, a predsjednik programskog Vijeća Zdenko Ljevak tvrdi da sumnja da će stići još koja, primjerice iz inozemstva, koja bi mogla doći i kasnije.</p>
<p>Od svih kandidata, samo su sadašnji privremeni ravnatelj HRT-a Mirko Galić i direktor programa Hrvatskog radija Duško Radić potvrdili kandidaturu. U kuloarima se tvrdi da će se među njima voditi najžešća borba. Galić ističe da je njegov najjači adut stabilnost kuće, koju je uspio zadržati za svog rukovođenja. »Moja temeljna polazišna strategija je obrana i nastavljaje poslovne politike koja je dala rezultate«, naglašava Galić. U prošle četiri godine, tvrdi, HRT je bila politički slobodna i poslovno stabilna kuća. »Tako ćemo, uz neke izmjene i nove ideje, nastaviti«, zaključuje, dodavši da ne želi iznositi pojedinosti svog programa.</p>
<p>Radić, pak, kaže da mu je želja transformirati HRT u jaku produkcijsku kuću, koja će imati profesionalnu profilaciju. »Sve što se uštedi racionalizacijom, pretočit ćemo u program«, kaže Radić, koji je godinama bio ne samo glavni urednik nego i direktor marketinga radija.</p>
<p>Članovi Vijeća su skloni inicijativi, doznajemo, da ravatelja izaberu što prije, možda već u četvrtak. Tonam je potvrdio i Ljevak, rekavši da bi to bilo vrlo dobro zbog smanjenja pritisaka na članove Vijeća pri donošenju tako važne odluke. Neki vijećnici će predložiti ubrzanje tog postupka. Nakon što se izabere ravnatelj, slijedi još »sofisticiraniji« posao izbora ravnatelja televizije, radija i glazbene produkcije te direktora programa i glavnih urednika informativnog programa radija i televizije. Prema nekim procjenama, na te će se natječaje javiti još veći broj kandidata, nego na natječaj za ravnatelja. </p>
<p>Privremeni urednik Informativnog programa HTV-a Nikola Kristić te urednik Sportskog programa Bruno Kovačević spominju se u utrci za ravatelja, ali ni jedan niti drugi ne žele to potvrditi. Prema nekim naznakama, na natječaj su se prijavili i Branko Uvodić, urednik u Zabavnom programu te Silvije Hum. Novinar Večernjeg lista Milan Ivkošić i privremeni ravnatelj HTV-a Vanja Sutlić odustali su.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Rizik od siromaštva raste s brojem djece u obitelji</p>
<p>Anketa o potrošnji kućanstava pokazala je da je najviše siromašnih među kućanstvima s djecom, posebno kad je riječ o samohranim roditeljima s jednim djetetom ili s više djece (27,7 posto siromašnih) te dvoje odraslih s troje i više djece (24,9 posto), nad čim bi se mjerodavni morali zamisliti te razmisliti o ukidanju limita, donesenih izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi 2001. godine</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> – Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2001., kojima je u praksu uveden limit novca što ga obitelj može ostvariti prema osnovi različitih oblika pomoći, socijalno ugrožene obitelji s više djece dovedene su u lošiji položaj, a ušteda koju država time postiže nije velika, upozorili su nas ovih dana u splitskom Centru za socijalnu skrb.</p>
<p>Od tada je, naime, uvedena odredba prema kojoj su ukupna primanja obitelji prema osnovi pomoći za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi i doplatka za djecu ograničena, i to ovisno o broju članova obitelji.</p>
<p>Tako ukupna svota socijalne pomoći i doplatka za djecu za obitelj do šest članova može iznositi najviše 800 posto od osnovice za utvrđivanje prava u socijalnoj skrbi. Kako ta osnovica od 1. ožujka 2001. godine iznosi 400 kuna (i od tada se nije mijenjala), to znači da je najviši iznos pomoći za šesteročlanu obitelj 3200 kuna. Za obitelj od sedam do devet članova najviši iznos pomoći limitiran je na tisuću posto od osnovice, odnosno 4000 kuna mjesečno, a za obitelji od deset i više članova na 1200 posto, odnosno 4800 kuna.</p>
<p>Spomenuti limiti uvedeni su kako socijalna pomoć ne bi bila »privlačnija« od rada, tvrdilo se u popratnom dokumentu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi 2001. godine. Bivše ministarstvo rada i socijalne skrbi zaključilo je, naime, da se u nekim slučajevima gomila pomoć zato što su neki korisnici dobro informirani o pravima koja u različitim sustavima mogu ostvariti. U nekim slučajevima, tvrdilo se, korištenje pomoći isplativije je od toga da korisnik prihvati slabije plaćen posao, primjerice onaj temeljem kojega će ostvariti najnižu plaću na državnoj razini, koja je u to vrijeme iznosila oko 1200 kuna neto. No limiti su urodili razlikama u svotama koje obitelj može ostvariti, na štetu onih u kojima je više djece.</p>
<p>Naime, u slučaju šesteročlane obitelji, u kojoj je dvoje odraslih i četvero djece, naknada za uzdržavanje za dvoje odraslih članova iznosi po 360 kuna (720 kuna ukupno), dok djeca uglavnom imaju pravo na 400 kuna pomoći. To znači da takva obitelj na osnovu socijalne pomoći može ostvariti 2320 kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječni iznos doplatka za djecu kreće se oko 250 kuna, što znači da obitelj ima pravo na još 1000 kuna, što je i dalje u okvirima limita. No, doplatak je viši ako je riječ o obitelji koja nema nikakvih drugih prihoda, ali ih korisnici ne mogu ostvariti. U još su nepovoljnijem položaju obitelji s više djece – tamo gdje ih je šestero (osmeročlana obitelj): ukupna pomoć na osnovu doplatka i pomoći za uzdržavanje mogla bi dosegnuti i 4900 kuna, no limit je 4000 kuna.</p>
<p>Za još brojnije obitelji limiti su još nepovoljniji, što posebno zabrinjava s obzirom na rezultate ankete o potrošnji kućanstava, koju provodi Državni zavod za statistiku, a koja je pokazala da rizik od siromaštva raste s brojem djece u obitelji. Brojke pokazuju da je najviše siromašnih među kućanstvima s djecom, posebno kad je riječ o samohranim roditeljima s jednim djetetom ili s više djece (27,7 posto siromašnih), te o dvoje odraslih s troje i više djece (24,9 posto), nad čim bi se mjerodavni, čini se, morali zamisliti te razmisliti o ukidanju spomenutih limita.</p>
<p>Prema neslužbenim procjenama iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi – u kojem su takvoj promjeni čak skloni – za to bi trebalo izdvojiti oko 12 milijuna kuna na godinu, što i nije velik novac. Činjenica je da u prijedlogu državnog proračuna za 2004. godinu za isplatu socijalnih pomoći unaprijed nedostaje oko 250 milijuna kuna, što znači da novi zahtjevi teško mogu proći. No, uz dodatnih 12 milijuna postigla bi se bolja zaštita obitelji s više djece, što je u skladu s državnom demografskom politikom. Rad na izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi trebao bi započeti uskoro, stoga se treba nadati da će za takvu promjenu biti sluha.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040306].
|
