NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040206].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 219719 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Imam dojam kao da netko sa strane želi da se slučaj Gotovina presiječe politički</p>
<p>Pomalo dolazi vrijeme da se pravosuđe oslobodi onih koji ne zaslužuju da se bave tim poslom / Što se tiče »slučaja Gotovina«, bilo bi dobro kad bi javnost bila pošteđena političkih pritisaka i kad bi se pokazao trunak razumijevanja i povjerenja da će Vlada učiniti sve da se taj dosje zatvori u korist Hrvatske / Uložit ću svu svoju energiju da se Općinski sud u Zagrebu razlomi na dva suda. Jedan će biti građanski općinski sud i on ostaje u Palači pravde. Drugi je kazneni i on se seli u zgradu bivše vojarne na raskrižju Selske i Ilice</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – »Kad se uspoređuju sudačke plaće s liječničkim i nastavničkim, zaboravlja se da su suci nositelji treće vlasti u državi, zaduženi za osiguranje pravnog reda u njoj. Jedino se oni smiju baviti samo svojom sudačkom zadaćom, jedino oni imaju zabranu svekolikog zarađivanja u slobodno vrijeme«, objašnjava ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt situaciju u kojoj je, posredno, prozvana da brani sudačke plaće pred tvrdnjom da su previsoke prema liječničkim i učiteljskim primanjima.</p>
<p> • To znači da će u proračunu za 2004. godinu Vlada sucima osigurati dosadašnju razinu plaća?</p>
<p>– To znači da će pravosuđe tražiti u državnom proračunu 2, 222 milijarde kuna, što uz vlastite prihode, donacije i kredite iznosi 2,377 milijardi kuna.</p>
<p> • Ne smeta vam ni činjenica da se u tom proračunu 1,2 milijarde kuna odnose na sudačke plaće?</p>
<p>– Ne, zašto bi mi smetalo. Za posao koji obavljaju i za napor koji ulažu, suci su tu svotu zaslužili. Čak po cijenu da im se, protivno propisima, ne prizna naknada za staž kao svim drugim zaposlenicima u zemlji. No, pustimo to. Bitno je da se sudački kolektiv poštedi ovogodišnjeg proračunskog politiziranja. To ne znači da će baš svi i baš u naznačenim iznosima dobivati istu plaću i do kraja godine. Pomalo dolazi vrijeme da se pravosuđe oslobodi onih koji ne zaslužuju da se bave tim poslom. Ali, sad je rano za te razgovore.</p>
<p> • Iz dokumenta proračunskog raspisa za vaš resor vidljivo je da nastavljate kapitalna ulaganja?</p>
<p>– Naravno, ali na mojoj koncepciji kako razmrsiti ključne čvorove koji stvaraju loš dojam o hrvatskim sudovima. To se prije svega odnosi na Zagreb. Uložit ću svu svoju energiju da se Općinski sud u Zagrebu razlomi na dva suda. Jedan će biti građanski općinski sud i on ostaje u Vukovarskoj, u Palači pravde. Drugi je kazneni i on se seli u zgradu bivše vojarne na raskrižju Selske i Ilice, čim se ona građevinski uredi. Treći »zagrebački« sud trebao bi biti na području Sesveta i Dubrave, jer se iz sadržaja spisa vidi da je tu i najveći pritisak stranaka. Sa četvrtim zagrebačkim sudom, onim u Novom Zagrebu, još će se pričekati dok ne vidim kako ovaj mehanizam funkcionira. Ali, da bude jasno, rokovi za instaliranje te koncepcije vrlo su kratki. Hrvatsko pravosuđe nema vremena za duga razmišljanja i spore poteze.</p>
<p> • Tko vas sve podupire u takvoj ambiciji?</p>
<p>– Ne razumijem tko bi jedan resor u državnoj administraciji trebao podupirati pa da se postignu ciljevi koji su ujedno i ambicija Vlade u kojoj djelujem. Kao što vidite, nigdje ne izlazim iz okvira ministarstva, nigdje se ne petljam u sudovanje. Ali, ako se već tolik novac ulaže u pravosuđe, onda je logično da ću pitati predsjednike sudova gdje su rezultati.</p>
<p> • Hoćete li se u svim tim proračunskim poslovima stići baviti i Haagom?</p>
<p>– Naravno. Moj se stav o suradnji s međunarodnim tribunalom zna već nekoliko godina. Nema potrebe da ministrica pravosuđa javnim izjavama u tom smislu bilo što popravlja ili nekome dokazuje da je bitno da se problemi otklone onako kako se jedino mogu riješiti. Dakle, pravnom suradnjom s tužiteljstvom i tribunalom, dakle pravnim sredstvima, koja moraju razumjeti i nacionalni suci, tužitelji i odvjetnici, ali i osobe koje se na neki način nalaze na udaru haaških normi. Ne očekujete valjda da ministrica pravosuđa osobno poziva svakog od sudionika te suradnje da postupa u skladu sa zakonom.</p>
<p> • Naravno da govorimo o Gotovini i o nastojanju Vlade da se i taj problem riješi pravnim a ne političkim sredstvima, ma koliko se to u javnim izjavama činilo suprotnim.</p>
<p>– Moj je stav jasan. Odnosi s tribunalom su pravni odnosi i sve ću učiniti da to tako i bude. No, teško je oduprijeti se politizaciji koja ne dopire iz poteza Vlade čiji sam član, nego iz uporne politizacije koja izvire iz dijela javnosti i dijela medija, koji čine strašan pritisak na vlast da se posluži baš političkim sredstvima u odnosima s Haagom, pa i u slučaju Gotovine. Imam dojam kao da netko sa strane uporno tu politizaciju gura u prvi plan, da nastoji da se slučaj Gotovina presiječe politički. To nas ometa u radu, to smeta i pokušajima da se cijeli slučaj Gotovina riješi na način koji će zadovoljiti pravnu stranu slučaja. Bilo bi dobro kad bi se javnost poštedjela tih političkih pritisaka i kad bi se pokazao trunak razumijevanja i povjerenja da će Vlada učiniti sve da se taj dosje zatvori u korist Hrvatske.</p>
<p> • Teško je ovih dana doprijeti do vas. Puno posla ili puno administriranja?</p>
<p>– Ima svega pomalo. Bitno je da uspijevam, zasad, zaustaviti neke zakonske projekte, recimo zakon o odnosima u obitelji. Nemoguće je da vi donesete propis koji neće imati tko provesti. Iznenadila sam se nakon nekih sudačkih reakcija, posebno u odnosima između roditelja i djece. Jednostavno mislim da nema dovoljno osjetljivosti za rješavanje tih suptilnih obiteljskih odnosa, nego se radi prema šabloni koja najčešće ne koristi ni odraslima ni njihovim potomcima.</p>
<p>A kad već spominjem zakone, moram reći da ćemo, čim se Sabor u potpunosti konstituira sa svim svojim radnim tijelima, krenuti u one zakonske promjene koje smatram nužnima da bi se moglo normalno raditi i na sudovima.</p>
<p> • Koji su vaši ključni ministarski prioriteti?</p>
<p>– Prioriteti su, osim svega spomenutog, sređivanje pravosuđa u Zagrebu i u Splitu, osnivanje pravosudne akademije i konačna uspostava točnog i dostupnog sustava zemljišnih knjiga. I da vam bude jasno, sve to treba obaviti do kraja ove godine kako bismo u 2005. godinu mogli krenuti prema rješavanju ostalih problema i 2006. godinu dočekati s mogućnošću da se bez političkog celofana kaže da je hrvatsko sudstvo uredan sustav u državi.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sindikati gube članstvo i zbog vlastite nesposobnosti da organiziraju radnike</p>
<p>Sindikati su svjesni da im članstvo niz godina izmiče iz ruku i zbog stečajeva i sve češćeg rada na određeno vrijeme / Sindikati su ostali jaki u javnim i državnim službama, u državnim poduzećima i većim privatiziranim tvrtkama, ali ih gotovo nema u privatnim tvrtkama </p>
<p>gdje je zaposleno oko 600.000 radnika </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Potkraj veljače očekuju se rezultati novog prebrojavanja članova šest sindikalnih središnjica. U Ministarstvu gospodarstva i rada zasad su dobili podatke od 70 posto poslodavaca, pa će tek kad stignu i preostali popisi znati koja je središnjica izgubila, a koja povećala članstvo.</p>
<p>Već prema prvim neslužbenim podacima, sve su središnjice ispunile uvjete za članstvo u Gospodarsko-socijalnom vijeću i u drugim nacionalnim tripartitnim tijelima. No, cenzus za utvrđivanje reprezentativnosti i nije problem, jer da bi bila u GSV-u, središnjica mora imati 15.000 članova i tri sklopljena granska kolektivna ugovora te mora djelovati u najmanje deset županija.</p>
<p>Prema posljednjem prebrojavanju potkraj godine 1999., tadašnjih pet središnjica imalo je 440.339 članova, a okupljale su 33 posto ili trećinu od 1,36 milijuna zaposlenih. Prema procjenama, u državi je u sindikalnom članstvu bilo oko 44 posto zaposlenih, jer, osim središnjica, djeluje i nekoliko stotina autonomnih sindikata.</p>
<p>Najviše članova prije četiri godine imao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske, i to 289.651 člana. Iako prebrojavanje još traje, pa i podatak nije konačan, SSSH još nije premašio brojku od 200.000 članova. U toj najjačoj središnjici tvrde da je smanjenje broja članova očekivano zbog stečajeva i propasti poduzeća posljednjih godina.</p>
<p>Novo će prebrojavanje sasvim sigurno promijeniti »rang listu« središnjica prema brojnosti članstva. Matica sindikata javnih službi bila je godine 1999. druga po veličini središnjica sa 46.282 člana. Sada bi, iako njezini čelnici tvrde da ima više od 52.000 članova, Matica mogla pasti na treće ili četvrto mjesto.</p>
<p>Na drugo će mjesto vjerojatno izbiti Nezavisni hrvatski sindikati, koji su prije četiri godine imali 40.455 članova. Ta je središnjica osnovana početkom 1999., a otada je brzo brojno rasla, pa u NHS-u čak tvrde da imaju više od 90.000 članova.</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata imala je 32.493 člana, a na posljednjem mjestu bila je Udruga radničkih sindikata Hrvatske sa 31.458 članova. URSH, koji je u međuvremenu privukao jake sindikate liječnika i policije te niz manjih sindikata, mogao bi zauzeti treće mjesto, a HUS će vjerojatno ostati na začelju.</p>
<p>Zadnja prema brojnosti vjerojatno će biti najmlađa, šesta središnjica – Sindikat usluga UNI-CRO, u kojoj je zasad više od 20.000 članova. No, nakon novog prebrojavanja i ta će središnjica kao šesti ravnopravni član dobiti svoje mjesto u GSV-u i u drugim tripartitnim tijelima.</p>
<p>Predviđa se da će nova »inventura« brojnog stanja u sindikatima pokazati smanjenje broja članova, ali i »restrukturiranje« na sindikalnoj sceni. Dio autonomnih sindikata priključio se nekoj od središnjica, a bilo je i »šetanja« članstva iz jedne središnjice u drugu.</p>
<p>Da se članstvo posljednjih godina osipalo, ne kriju ni u samim središnjicama, a svaka od njih pokušala je tome doskočiti s više ili manje uspjeha. Sa smanjenjem broja članova suočavaju se mnogi sindikati u razvijenim zemljama jer ne uspijevaju pronaći pravi odgovor na izazove globalizacije i socijalne reforme, koje provode vlade tih država.</p>
<p>U deset godina, od 1990. do 2000., prema analizi njemačkog instituta iz Kölna, u osam od 11 država zabilježen je pad članstva, a samo u Danskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj povećan je postotak sindikalno organiziranih radnika.</p>
<p>Najviše je sindikalno organiziranih radnika u Danskoj (čak 87,5 posto), u Švedskoj (79 posto) i u Austriji (46,3 posto). Najmanje radnika okupljaju sindikati u Francuskoj (9,1 posto), u Španjolskoj (11 posto) i u SAD-u (13,5 posto).</p>
<p>Jesu li hrvatski sindikati uspjeli zadržati barem trećinu zaposlenih, znat će se uskoro. No, kakav god podatak bio, sindikati su svjesni da im članstvo niz godina izmiče iz ruku, i to ne samo zbog stečajeva i sve češćeg rada na određeno vrijeme, nego i zbog vlastite nesposobnosti da organiziraju radnike.</p>
<p>Proteklih desetak godina nestala su mnoga velika poduzeća, a sada već 60 posto hrvatskog gospodarstva čine mala i srednja poduzeća do 200 zaposlenih i usluge. Masa radnika iz propalih velikih poduzeća slila se na burzu ili u manje privatne tvrtke, no sindikati ih nisu pratili.</p>
<p>Sindikati su ostali jaki u javnim i državnim službama, državnim poduzećima i većim privatiziranim tvrtkama, ali ih gotovo nema u privatnim tvrtkama gdje je zaposleno oko 600.000 radnika. Čak u 90 posto malih i srednjih privatnih poduzeća sindikati nemaju članstva.</p>
<p>Očigledno je, ma kakvi rezultati prebrojavanja bili, da će sindikati imati pune ruke posla kako bi sindikalno organizirali uprave te radnike, koji su praktički bez ikakve zaštite. Kako mnogi privatni poslodavci ne žele sindikate u vlastitoj kući, središnjice će se napokon morati izboriti za granske kolektivne ugovore, koji se mogu proširiti i na one poslodavce koji ga nisu zaključili.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Luks: I dalje zahtijevam Kristićevu smjenu</p>
<p>Luks kaže da je razgovor kraćen s 50 na 25 emitiranih minuta, što je za ovakve uratke nedopustivo, a zbog poteškoća u tehničkoj obradi, emitiran je sa zakašnjenjem</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Afera na Hrvatskoj televiziji koja se stvorila nakon preuranjenog otkrivanja sadržaja intervjua Silvije Luks s haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte, ipak će, čini se, imati epilog. Naime, iako glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić te privremeni urednik Informativnog programa Nikola Kristić tvrde da nema osnove za pokretanje zahtjeva za Kristićevom smjenom, Silvija Luks tvrdi suprotno. Ona za Vjesnik kaže da za to postoje brojni uvjeti, od povrede Zakona o radu i Zakona o HRT-u do nepoštivanja novinarskoga kodeksa.</p>
<p>Silvija Luks navodi da je još prije nego što je krenula u Haag, a nakon što su na Hrvatskom radiju i u Hini doznali za to, upitana može li im po povratku isporučiti jednu vijest iz napravljenog materijala za najavu. Luks za to nije ovlaštena pa ih je uputila na Nikolu Kristića. Dogovor s Radijem riješen je na razini kuće, što joj je potvrdio i Kristić, dok se s Hinom trebalo dogovoriti na razini direkcija dviju kuća, što je i učinjeno.</p>
<p>»Hrvatska je ratificirala Konvenciju o prekograničnoj televiziji prema kojoj je u Zakon o elektroničkim medijima morala uvesti europski standard o pravu na kratku vijest. Prema toj odredbi, ja sam dužna, a ne ovlaštena, vijest važnu za hrvatsku javnost dati drugim medijima pa, uz naknadu, čak i privatnim televizijama. Naravno, matična kuća u objavi takve vijesti ima prednost, no kako je na razini direkcija isporuka vijesti bila dogovorena, najava je otišla u Hinu, kao i na Hrvatski radio«, kaže Silvija Luks.</p>
<p>Luks dalje navodi da je po povratku iz Haaga s Nikolom Kristićem pokušavala stupiti u kontakt, no to joj nije omogućeno. </p>
<p>»Objavljivanjem vijesti o intervjuu, Hina i Hrvatski radio Hrvatskoj televiziji učinili su uslugu, jer je ona nije htjela objaviti, a dežurni urednici 'Dnevnika' od petka govorili su da o tome ne znaju ništa i da je emisija već popunjena te su jedva, procijenivši valjda da takva vijest ipak mora ići, ugurali u nju 40 sekundi najave poštujući pritom Kristićevu naredbu da se iz nje izbaci moje pitanje i pusti samo tužiteljičin odgovor«, kaže Silvija Luks.</p>
<p>Vijest je u nešto široj formi, s prikazanim pitanjem i navođenjem tko je autor intervjua, objavljena kasnije i u »Meridijanu 16«, nakon čega je novinar Siniša Kovačić, navodi Luks, u subotu na jutarnjem uredničkom kolegiju pozvan na odgovornost jer nije poslušao Kristićevu naredbu.</p>
<p>Luks kaže da je razgovor kraćen s 50 na 25 emitiranih minuta, što je za ovakve uratke nedopustivo, a zbog poteškoća u tehničkoj obradi, emitiran je sa zakašnjenjem.</p>
<p>»Na odjavnoj špici intervjua s Carlom del Ponte navedeno je samo moje ime, jer privremeni urednik Informativnog programa Nikola Kristić nije dopustio da se na nju stavi i njegovo, kao ime odgovorne osobe. Time je prekršio Zakon o HRT-u koji svojim odredbama kažnjava samovolju. Također, već dvije godine on mi zabranjuje raditi nazivajući me neradnikom, a takve na Televiziji proizvodi upravo on ovakvim postupanjem«, kaže autorica intervjua.</p>
<p>»Razumijem da privremeni glavni ravnatelj Mirko Galić pokušava ovaj slučaj gurnuti pod tepih«, nastavlja Luks, »no ovakav grubi neprofesionalni propust i samovolja Nikole Kristića, kojim je prekršio ne samo profesionalnu logiku, nego i zakone, pokazuje da sadašnji privremeni urednik Informativnog programa Hrvatske televizije uopće ne razumije što je javna televizija, javni medij kao takav, kao i sama javnost«. »Stoga ću i dalje zahtijevati njegovu ostavku ili smjenu. </p>
<p>Vjerujem da će se sve riješiti na razini Televizije, jer ne mogu vjerovati da je moguće da u Hrvatskoj nitko javnosti ne odgovora za počinjene propuste u okvirima institucija u kojima ih čini, te da se oni ne mogu sankcionirati mimo redovnih sudova«, rekla je Silvija Luks i dodala da u tom smislu podržava najavu premijera Ive Sanadera da se Zakon o HRT-u promijeni. </p>
<p>»No, puka promjena neće donijeti bitna poboljšanja. Treba ga poboljšati, no važnije je da u njegovoj konačnoj provedbi sudjeluju ljudi koji ga razumiju«, poručuje Luks.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zdravlje na tržištu </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Kako su se ljudi, u strahu od promjena i još jednog nameta, opirali uvođenju dopunskog zdravstvenog osiguranja, tako su ga na kraju i prihvatili; na popisu vlasnika dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sada je oko 730.000 građana, odnosno velik dio radno aktivnog stanovništva i manji dio umirovljenika s boljim mirovinama. Ostali su oslobođeni participacije pa nisu bili prisiljeni uzeti dopunsko, što je lijepa socijalna mjera za državu koja muku muči s tranzicijskim bolestima.</p>
<p>Idila, međutim, nije dugo trajala. Ovih dana novi je glavni kreator politike u zdravstvu Andrija Hebrang najavio da će predložiti odvajanje »socijalnog« zdravstva od dopunskoga. Odnosno, i ono bi moglo postati dio tržišta osiguranja koje nema veze sa zdravstvom više nego ostale osiguravateljske kuće gdje police poprimaju sasvim tržišne odlike. Tamo, naime, nema toliko tolerancije prema raznim kategorijama stanovništva, socijalnog odnosa prema raznim društvenim slojevima. Jer, dok su police HZZO-a iste za sve - odnosno, po jedna je cijena za zaposlene i za umirovljenike - dotle vrijednost police u privatnom osiguranju ovisi o dobi, bolestima, životnim navikama, onome što ukazuje na potrošni potencijal pojedinca što se tiče liječenja. Oni koji paze na zdravlje mogu uzeti jeftiniju policu i obrnuto. To još, doduše, nije praksa kod naših privatnih osiguravatelja, nego se nude razne kategorije (cijene) polica prema odabiru zainteresiranoga, a ne njegovu zdravstvenom statusu. No, tek je korak da to bude i kod nas kriterij za plaćanje dopunskoga, sada privatnog osiguranja. </p>
<p>Moglo bi se reći da s Hebrangovom najavom kreće novi val privatizacije u zdravstvu. Iako se još ne zna kakvo bi to trebalo biti razdvajanje od osnovnog osiguranja, vrlo je vjerojatno da će osiguranici morati još dublje posegnuti u svoj džep žele li zadržati istu razinu zdravstvene usluge. A tu neće biti raskoši, lijekova po želji pacijenata, velikodušnog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i sofisticirane dijagnostike, ma koliko se sada na nju čekalo. Cijena police mogla bi za te standarde narasti i imati svoju tržišnu vrijednost, pa tko može, može. Ostalima će se nuditi socijala u kojoj neće biti mjesta za prigovore na lošu hranu ili nedostatak toaletnog papira u zdravstvenim ustanovama. Je li to dobro ili loše? Nadajmo se da nećemo doživjeti što i bogata Amerika gdje navodno godišnje umire više od 18.000 ljudi samo zato što nemaju zdravstveno osiguranje, ne mogu ga platiti ili to za njih ne čine poslodavci.</p>
<p>Od ovakvog poteza moglo bi biti i javnozdravstvenih efekata; vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo preventivom i svoju ovisnost o liječnicima i zdravstvenom sustavu odgodimo na što je moguće dulje vrijeme.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Osobni pristup</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Otvarajući vrata braniteljima koji su se sa svojim problemima javili na otvoreni telefon Ministarstva za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost, ministrica Jadranka Kosor napravila je dobar marketinški potez. S obzirom na njezin dosadašnji angažman - ne samo u politici, nego i ranije, u eteru Hrvatskog radija - iza toga ne stoji samo takav motiv, nego čisto ljudska potreba da ljudima koji su za Hrvatsku učinili puno daruje barem malo pažnje i pokuša riješiti njihove svakodnevne probleme. Zato da se ljudima ukaže poštovanje koje zaslužuju, ako im se država već u ovom trenutku ne može odužiti za ono što su dali u ratu, što je na tragu izjave koju je ovih dana izrekao i premijer Ivo Sanader.</p>
<p>Zvuči dobro, no ipak se teško oteti dojmu da će taj cilj samo u prvo vrijeme biti postignut, dok bi kod mjerenja stvarnih efekata moglo biti problema. Znači li, recimo, činjenica da ministrica osobno prima branitelje da su zakazale sve druge institucije u sustavu? Znači li to da će ona osobno nazvati suca i zamoliti da se određeni predmet izvuče iz ladice kako bi napokon bio riješen, zato što se odnosi na prava nekog branitelja? Hoće li ministrica tražiti način za rješavanje stambenih problema koje nisu na vrijeme i na odgovarajući način riješile stambene komisije MORH-a? Hoće li osobno inicirati oprost ili reprogram plaćanja kredita koje su neki branitelji uzeli za samozapošljavanje, a sada ih ne mogu vraćati?</p>
<p>Ako da, pravo je pitanje zašto ostali građani Hrvatske ne bi imali pravo nazvati Banske dvore i zatražiti istu vrstu pomoći nakon što se u ministričinu kabinetu izreda oko 4000 branitelja koji su dosad nazvali na njezin telefon. Recimo onih 700.000 umirovljenika koji čekaju pregovore o povratu duga (ako ministrica nazove, sigurno će ići brže), jer također imaju određene zasluge za slobodu ove zemlje. Ili oni koji godinama čekaju na rješenje radnoga spora, a nema im ga tko izvući iz ladice u sudskome ormaru. Oni za koje je poljoprivredna zadruga posredovala u nabavi poljoprivredne mehanizacije sklone kvarenju, pa sad miruje u garaži dok oni otplaćuju kredit...</p>
<p>Ako se i ostvari ministričina najava o tome da bi se mogla zaustaviti revizija rješenja o invalidnosti za branitelje, imamo li svi mi pravo tražiti da se zaustavi poneka revizija, jer one podjednako štete i našem obrazu? I koga da nazovu oni koji ukazuju na određene nepravilnosti i traže revizije, a kojih ima i u redovima samih branitelja?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Koordinirani i drugi ministri </p>
<p>Hebranga se nikako ne da »primiriti«; drži se one »što na umu, to na drumu«. Jednima se to sviđa, a drugi se groze takvoga komunikacijskog principa. No, Hebrang se ni u kom slučaju ne da smesti; nije ni prije, dok je bio prvi ministar zdravstva u tek stvorenoj Hrvatskoj, nije ni poslije, kad je naslijedio Gojka Šuška na mjestu ministra obrane. Naumio je raščistiti razne malverzacije i financijske petljancije u resoru koji mu je povjeren, a koji je najveći proračunski korisnik sa čak 13 milijardi kuna </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Vladin ekspresni vlak koji uspješno vozi premijer Ivo Sanader razjurio se diljem države. Radi se danonoćno, a prva sjednica održana izvan Zagreba, u Splitu, bila je dobro pripremljena i simbolično intonirana. Premijer se, naime, vratio u svoj rodni grad vidno ponosan i uzbuđen, jer, iako je tijekom svoje višegodišnje političke karijere obnašao visoke funkcije, nije mala stvar doći ondje gdje su ti korijeni. I to ni više ni manje, nego kao predsjednik Vlade. U Splitu se Vlada ponašala decentno, nije bilo nekakve velike halabuke ni cirkusa zbog njezina dolaska, a da sve bude još »pristupačnije« običnim građanima, pojačala je i činjenica da je cijela Vladina ekipa u Split doputovao redovnim letom Croatia Airlinesa. </p>
<p>Doduše, svaki će poznavatelj politike znati da se, sa sigurnosnog aspekta, nikad ne smije dogoditi da kompletna Vlada putuje na taj način, jer to stvara probleme ne samo putnicima, nego i osiguranju. No, sve je prošlo dobro, a ekipa iz Banskih dvora željela je dolaskom u »najlipši grad na svitu« simbolično pokazati da će cestogradnja, posebice gradnja autoceste koji Sanader rado zove Dubrovnik-Split-Zagreb, sigurno biti jedan od Vladinih prioriteta.</p>
<p>Vlada uspješno radi pod budnim Sanaderovim kormilom, a ministri su već uigrana ekipa. </p>
<p>Za razliku od onih iz Račanove vlade, kada je svaki ministar izlazio u javnost sa svojom pričom i kada je sve bilo začinjeno međusobnim prepucavanjem, sadašnji stanovnici Banskih dvora lojalno i odano sve dogovaraju isključivo sa šefom, odnosno premijerom. Bez Sanaderova »zelenog svjetla« nema ni izlaska u javnost, ali takav model ima dvije strane. S jedne, koordiniranim istupima ministara javnost nije zbunjena, kao što je bilo za vrijeme bivše vlade kada bi se događali paradoksi da u istom danu jedan ministar kaže jednu, a odmah nakon toga drugi ministar drugu verziju istog problema ili pitanja. Javnost je doista bila u konfuznoj situaciji, jer da bi se donijela kakva-takva suvisla odluka, o njoj se prethodno morala dogovarati šestorka, pa onda petorka, a na kraju četvorka. </p>
<p>Sa sadašnjom vladom takvih konfuzija nema i dobro je da su građani pošteđeni beskonačnih mrcvarenja i nagađanja što je netko mislio kad je nešto rekao i je li to tako ili nije. S druge, pak, strane, takav bi princip mogao potkrijepiti tezu da Vlada zastupa jednoumlje i da u njoj nema demokratičnosti. Valja podsjetiti da je ipak riječ o dvostranačkoj vladi u kojoj se sigurno lakše dogovoriti nego kad je riječ o onoj sastavljenoj od pet-šest stranaka. Sanader je itekako svjestan da mu komunikacija s javnošću »škripi« i da je njegova vlada upravo u tom pitanju »najtanja«. Budući da je on sam prilično uspješno ovladao tehnikom komunikacije i osobnog marketinga, situacija u Vladi trenutačno izgleda ovako: Sanader je, osim što je, dakle, premijer, ujedno i glasnogovornik svoje vlade. I to sasvim dobro radi. Na konkretna pitanja daje konkretne odgovore, a dobro se i priprema za teme koje ljude zanimaju. Čini se da čak i kad taj segment odnosa s javnošću bude doveden u red (na radost brojne sedme sile), a iz Vlade poručuju da će to biti uskoro, premijer će i nadalje ostati najbolji glasnogovornik Vlade kojoj je na čelu.</p>
<p>Unatoč tome što su ministri koordinirani, jedan od njih neprestano iskače iz tog sklada. Dakako, riječ je o Andriji Hebrangu, potpredsjedniku Vlade i ministru zdravstva i socijalne skrbi, jednom od najtežih resora s najvećim brojem neriješenih pitanja. Hebranga se nikako ne da »primiriti«; drži se one »što na umu, to na drumu«. </p>
<p>Jednima se to sviđa, a drugi se groze takvoga komunikacijskog principa. No, Hebrang se ni u kom slučaju ne da smesti; nije ni prije, dok je bio prvi ministar zdravstva u tek stvorenoj Hrvatskoj, nije ni poslije, kad je naslijedio Gojka Šuška na mjestu ministra obrane. Naumio je raščistiti razne malverzacije i financijske petljancije u resoru koji mu je povjeren, a koji je najveći proračunski korisnik sa čak 13 milijardi kuna. </p>
<p>I doista, ono što je Hebrang zatekao kad je preuzeo resor - od banalne činjenice da je u izvješću o zdravstvu gotovo pedesetak strana bilo uvezeno naopako (lijepog li dokaza da to izvješće nitko nije ni pogledao), do nevjerojatne spoznaje da za goleme dugove u zdravstvu nitko zapravo ne snosi odgovornost - više je nego užasno. Ne čudi njegova ozbiljna »misija« da raskrinka sve te silne »muljatore« i brzopotezne potrošače novca poreznih obveznika, pa je stoga krenuo kao »buldožer«. Odmah je posmjenjivao upravna vijeća bolnica i ravnateljicu HZZO-a - koja je plačući napravila melodramu vrišteći da je Hebrang revanšist - a bit će toga još. </p>
<p>Ne treba se, međutim, zavaravati pa misliti da će Hebranga Sanader smijeniti zbog njegova karaktera, oštrog jezika i metodologije. Naprotiv, Sanaderu treba takav »gromobran« koji će amortizirati većinu udaraca prema njemu i Vladi. Uostalom, Hebrang je već u startu i samom premijeru rekao kako dobro zna da će sigurno biti najnepopularniji član Vlade. Pa mu se to i ostvarilo, jer i zadnje ankete to pokazuju. Hebranga to, međutim, nimalo ne dira; on je svoj cilj naumio ostvariti i učinit će sve da tako i bude.</p>
<p>U međuvremenu, jedna je stranka koja se tako voli prikazivati građanskom, ovih dana pokazala svoje pravo lice. HNS je u Saboru sklopio deal s HDZ-om kojeg je donedavno gazio rukama i nogama, a šefica HNS-a Vesna Pusić proglasila je državnom opasnošću povratak HDZ-a na vlast. Kada je, međutim, trebalo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepati Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, HDZ i HNS brže-bolje poletjeli su jedan drugome u zagrljaj nogiravši HSP-ovce kao idejne autore ovog zakonskog akta. Kako je politika »humana« djelatnost. Mjesecima je HDZ prozivao HNS-ova ministra u bivšoj vladi Radimira Čačića i optuživao ga za nekakve sumnjive rabote, a HNS je vraćao jednakom paljbom. Sada se te dvije stranke vole. HNS je pokazao da je stvarno fina stranka koja zastupa narod. A ne daj Bože, svoje sitne ili krupne interese.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Otvoreni premijer - zatvorena Vlada</p>
<p>Načelno, suglasje između članova Vlade i novinara o tome da novinari trebaju imati dobre uvjete za svoj rad i izvještavanje o aktivnostima Vlade i ministarstava, postoji. A poteškoće se, iako zbog njih mnogi novinari mogu imati problema u svom poslu, na kraju mogu pokazati nesavladivim za Vladu. Naime, uzmu li novinari na zub Vladu, ne zbog onoga što ona čini ili ne čini, nego zbog toga što otežava novinarski rad, (o) Vladi se, doslovce, neće pisati dobro</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Zbog učestalih poteškoća u komuniciranju s Vladom i ministarstvima, oglasilo se u srijedu Hrvatsko novinarsko društvo. Isti dan oglasio se i glasnogovornik Vlade i predstojnik Vladina ureda za odnose s javnošću Ratko Maček. </p>
<p>Vlada želi funkcionirati po načelima otvorenosti, a pojedina ministarstva zatvorena su za novinare. Maček ističe da je u svim ministarstvima u tijeku osnivanje glasnogovorničkih ureda, iako oni u pravilu postoje otprije. Dakle, osim što se mijenja glasnogovornik, što to treba osnovati kad to već postoji? Vlada se u komunikaciji s javnošću (a javnost nisu samo novinari) ponaša, barem zasad, po dvostrukim mjerilima. Pojedini ministri i ministrice otvorili su vrata svojih ministarstava, primaju građane, slušaju njihove probleme i piju s njima kavu. Tako smo dobili, uz »na kavu s Predsjednikom« i »na kavu s ministrom ili ministricom«. Zainteresiranih je toliko da su u Ministarstvu pravosuđa termini popunjeni tjednima unaprijed, a u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti razmišljaju o uvođenju još jednog termina.</p>
<p>Istodobno, većina članova Vlade ima poteškoća u komunikaciji s novinarima. Naravno, problema obično nema kada novinar zatraži intervju, ali poteškoće nastaju onog trenutka kad novinar zatraži neke javno dostupne podatke za koje zapravo uopće nije potreban ministar ili njegovo odobrenje. </p>
<p>Potpredsjednik HND-a Zdenko Duka u priopćenju navodi kako je »nedopustivo da, pojednostavljeno, predsjednik Vlade Ivo Sanader bude i njezin jedini glasnogovornik«. No, nastavi li se tako, na kraju će Vlada u komunikaciji s javnošću funkcionirati po načelu »otvoreni premijer - zatvorena Vlada«.</p>
<p>Zatvorena vlada koja loše komunicira s javnošću i od koje je teško »iščupati« podatke koji moraju biti javno dostupni potencijalno je za građane - opasna vlada. Naime, takva vlada čija je komunikacija zasnovana na tajnovitosti lakše može manipulirati, lakše može skrivati eventualno prljavo rublje, a pogodnija je i za korupciju. Naravno, i o takvoj će se vladi javno govoriti i pisati, ali umjesto na temelju podataka, na temelju glasina i nagađanja. Glasine je teško (počesto i nemoguće) demantirati, pa na kraju vlada može biti žrtvom svoje nes(p)retno odabrane strategije komunikacije s javnošću. U slučaju takvog raspleta nije teško zamisliti članove Vlade kako se žale na nekorektnost medija. U slučaju takvog raspleta nije teško zamisliti novinare kako poručuju članovima Vlade da žanju kako su sijali.</p>
<p>U cijeloj toj priči dva događaja čuvaju razloge za optimizam. Hrvatsko novinarsko društvo relativno je brzo (četrdesetak dana otkako je Vlada stupila na dužnost) reagiralo. To, valjda, znači da je novinarski ceh nespreman tolerirati aljkavost druge strane (u ovom slučaju Vlade) koja otežava rad novinarima, a čitatelje, slušatelje i gledatelje (većina kojih su birači) ostavlja bez informacija. Drugi je razlog za optimizam poziv Ratka Mačeka na sastanak s predstavnicima HND-a. Doduše, Mačeku se u tome potkrala pogreška. On, naime, piše da se predstavnici HND-a pozivaju na sastanak »da bi se u zajedničkom razgovoru otklonile sve nesuglasice te u potpunosti olakšao rad predstavnika medija«. Nije riječ ni o kakvim »nesuglasicama«, nego o poteškoćama. Načelno, suglasje između članova Vlade i novinara o tome da novinari trebaju imati dobre uvjete za svoj rad i izvještavanje o aktivnostima Vlade i ministarstava, postoji. A te se poteškoće, iako zbog njih mnogi novinari mogu imati problema u svom poslu, na kraju mogu pokazati nesavladivim za Vladu. Naime, uzmu li novinari na zub Vladu, ne zbog onoga što ona čini ili ne čini, nego zbog toga što otežava novinarski rad, (o) Vladi se, doslovce, neće pisati dobro.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kako najbolje usmjeriti sustav znanosti i znanja</p>
<p>Najgore od svega je to da ocjenjivanje uspješnosti rada brojenjem publiciranih članaka stimulira pisanje većeg broja osrednjih radova, dovoljno dobrih da bi ih prihvatili osrednji časopisi, ali po svemu drugome sasvim rutinskih i bez nekog ozbiljnog interesa. Nakon što su objavljeni i tako obavili svoju ulogu, ti će radovi ostati zaboravljeni na policama svjetskih knjižnica. Hrvatski porezni obveznici imat će od tad obvezu podržavati njihove autore ili sljedećih pet godina ili do mirovine, slati ih na međunarodne skupove / Za sve što se događa unutar sadašnjeg sustava za izbor i napredovanje ne treba kriviti naše znanstvenike. Kao i svugdje u svijetu, mi smo znanstvenici određena »biološka vrsta« koja se evolucijom prilagodila lokalnim (u Hrvatskoj propisanim) uvjetima. Selektivni pritisak na svakog individualnog znanstvenika zahtijeva kontinuiranu prilagodbu</p>
<p>STJEPAN MARČELJA</p>
<p>U studenom prošle godine na ovom mjestu pisao sam o velikoj šteti koju naša zemlja trpi zbog nedostatka vizije i dugoročnog plana u sustavu znanstvenih novaka. </p>
<p>Današnje stajalište, koje je samo moje osobno mišljenje, osvrće se na drugi po redu gorući problem sustava znanosti i visokog obrazovanja: izrazito štetan formalni sustav mandatornih uvjeta za primanje u znanstvena ili nastavna zvanja kao i za napredovanje u tim zvanjima.</p>
<p>O tome kako mandatorni sustav djeluje u praksi i do kojih rezultata dovodi imao sam se prigodu uvjeriti u prve dvije godine rada kao ravnatelj Instituta »Ruđer Bošković«. </p>
<p>Iako u vremenu od kad sam pisao o problemu sustava novaka nije došlo do pomaka, sad je dr. Dragan Primorac na dužnosti ministra i dr. Miroslav Radman u funkciji savjetnika premijera za znanost. Kao vrhunski znanstvenici vjerujem da će pokrenuti promjene.</p>
<p>Kako radi sadašnji sustav izbora u zvanja i napredovanja? Važeći pravilnik o Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 38/97) propisuje minimalni broj radova publiciran unutar skupa boljih međunarodnih časopisa koji su uključeni u bazu Current Contents (kratica CC). </p>
<p>Na primjer, za mjesto znanstvenog suradnika u području biologije potrebno je sudjelovati (to jest biti u popisu autora) u najmanje devet radova objavljenih u časopisima uključenim u CC. U znanstvenom području geoznanosti potrebno je sudjelovati u tri rada i tako dalje za svako područje. U području biologije za najviše zvanje, znanstveni savjetnik ili redoviti profesor, treba sudjelovati u trideset radova, a za reizbor u zvanje sudjelovati u tri rada.</p>
<p>Radovi unutar CC skupine časopisa nemaju ni blizu istu vrijednost. Vrijednost se do neke mjere može procijeniti »faktorom utjecaja« za dani časopis. </p>
<p>Ti faktori utjecaja variraju u jako širokom rasponu, na primjer, u kemiji Journal of the American Chemical Society ima faktor utjecaja 6,08 a još vrlo dobar hrvatski časopis Croatica Chemica Acta ima faktor utjecaja 0,57 (podatci za 2001.). Svejedno, oba časopisa su unutar baze CC i broje se jednako za napredovanje. </p>
<p>Časopisi koji nisu na razini kojom bi ušli u CC bazu tretiraju se različito u različitim strukama.</p>
<p>Još je zanimljivije da se znanstveni doprinos broji jednako bez obzira na broj autora koji su sudjelovali u radu. To dovodi do stvaranja »grupa uzajamne podrške« gdje se unutar grupe kolege koji su vrlo minimalno ili nikako sudjelovali u radu dopisuju kao autori na određeni rad da bi im se pomoglo u karijeri ili ih se spasilo od gubitka znanstvenoga radnog mjesta.</p>
<p>Nekad će ti ljudi biti u prilici vratiti uslugu, nekad ne. </p>
<p>Najgore od svega je da ocjenjivanje uspješnosti rada brojenjem publiciranih članaka stimulira pisanje većeg broja osrednjih radova, dovoljno dobrih da bi ih prihvatili osrednji časopisi, ali po svemu drugome sasvim rutinskih i bez nekoga ozbiljnog interesa.</p>
<p>Nakon što su objavljeni i tako obavili svoju ulogu, ti će radovi ostati zaboravljeni na policama svjetskih knjižnica. Hrvatski porezni obveznici imat će od tad obvezu podržavati njihove autore ili sljedećih pet godina ili do mirovine, slati ih na međunarodne skupove, kupovati opremu i kemikalije. Autori će tvrditi da su ispunili tražene uvjete i da na sve nabrojeno imaju pravo.</p>
<p>Koliko je meni poznato, numerički sustav brojenja CC radova specifično je hrvatski izum. Iako ne smijemo misliti da naši izumi ne mogu biti bolji od prakse razvijenih zemalja, tu treba biti jako oprezan. Sve razvijene zemlje imaju slične kriterije, koji su evoluirali u dugom razdoblju, i samo je minimalna mogućnost da naša nacionalna vijeća bez dugog razvoja i iskustva koje se može usporediti s razvijenim zemljama mogu izmisliti nešto bolje.</p>
<p>Za sve što se događa unutar sadašnjeg sustava za izbor i napredovanje ne treba kriviti naše znanstvenike. Kao i svugdje u svijetu, mi smo znanstvenici određena »biološka vrsta« koja se evolucijom prilagodila lokalnim (u Hrvatskoj propisanim) uvjetima. Selektivni pritisak na svakoga individualnog znanstvenika zahtijeva kontinuiranu prilagodbu. Da su uvjeti razumniji, cijela grupa sposobnih ljudi u sustavu znanosti prilagodila bi se jednako lako novim uvjetima i stvarala ono što vanjski uvjeti potiču i nagrađuju.</p>
<p>Svečilišta, znanstveni instituti i sve druge ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja imaju sličnu misiju s većim ili manjim naglaskom na pojedinim elementima. Trebamo pridonositi znanosti, visokom obrazovanju i razvoju ili transferu naprednih tehnologija u društvo. Svi se slažemo da su znanost i visoko obrazovanje nerazdvojni. </p>
<p>S njima je čvrsto povezana i primijenjena znanost ili razvoj novih tehnologija. Rad u primjeni nužan je za prosperitet zajednice i na visokoj razini barem jednako zahtjevan kao i rad u fundamentalnoj znanosti.</p>
<p>Sustav poticanja i nagrađivanja onda normalno u cijelom sektoru treba biti usmjeren ispunjavanju misije. To se ne može tako lako numerički mjeriti kao što propisuje sadašnja promašena skala broja CC radova, ali razvijene zemlje to ipak više ili manje uspješno provode.</p>
<p>Nabrojit ću neke od mogućih mjera uspješnosti, uz napomenu da nijedan takav popis ne može biti sveobuhvatan.</p>
<p>Doprinosi znanosti mjere se publikacijama u uglednim časopisima uzimajući u obzir doprinose pojedinih autora, odjekom tih publikacija u svijetu (što se u velikoj mjeri vidi u broju citata), pozvanim predavanjima na međunarodnim skupovima, nagradama i uglednim mjestom u profesionalnim organizacijama.</p>
<p>Doprinosi u nastavi mjere se uspjehom studenata i pravodobnim završetkom studija, mišljenjem studenta i kolega i radom na stvaranju kvalitetnih i uvijek ažurnih studijskih programa.</p>
<p>Uspjeh u tehnologiji ili biotehnologiji mjeri se suradnjom s postojećim ili stvaranjem novih tehnoloških trgovačkih društava, stvaranjem intelektualnog vlasništva (pije svega, patenata), prihodom od licenciranja, pružanjem složenih usluga i konzultacija. </p>
<p>U to područje spadaju i doprinosi zajednici ekspertizama, savjetovanjima ili pomoći u stvaranju regulativnih pravila.</p>
<p>Na Institutu »Ruđer Bošković« još prije dvije godine odlučili smo provesti usmjerenje prema ispunjavanju misije Instituta i u tom smislu promijenili pravilnik o napredovanju. »Ruđer Bošković« spada među naše najuglednije ustanove i pravila o napredovanju unutar Instituta stroža su nego što zahtijevaju nacionalni kriteriji.</p>
<p>Međutim, praksa je ipak pokazala da uz nacionalne kriterije koji su određeni u važećem Pravilniku, promjena u percepciji mehanizma napredovanja nije moguća. Propisani minimalni uvjeti shvaćaju se kao potpuno ispunjavanje uvjeta, a izborna povjerenstva tu interpretaciju prihvaćaju. </p>
<p>Nakon prihvaćanja, znanstvenici misle da imaju pravo na određeni položaj, dok u stvarnosti svi mi uživamo u povlastici rada u tako lijepu zanimanju.</p>
<p>Česta ponavljana izjava kako je znanost i znanje pokretač društvenog razvoja nesumnjivo stoji, ali samo ako je rad sustava tako usmjeren. </p>
<p>Da bi na ljestvici prioriteta za svakoga od nas na prvom mjestu bili interesi studenata i šire zajednice potrebno je te interese poistovjetiti s osobnim interesima svakog pojedinca. U tom je prvi, nužan i najlakši korak temeljita promjena pravilnika o Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena zvanja.</p>
<p>Sadašnji sustav uveden je s intencijom da se osigura barem neka minimalna razina izvrsnosti u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima. Kod promjene pravila bitno je ne samo otvoriti vrata na brani i dopustiti poplavu unapređenja, nego provoditi unapređenja na osnovi stvarnih doprinosa ostvarenju misije institucije. Razuman broj i razina kvalitetnih publikacija trebaju i dalje ostati nužan uvjet za svako unapređenje.</p>
<p>Kako se to ne može specificirati formulom, a svaki je slučaj različit, izbore u niža zvanja trebala bi provoditi nacionalna povjerenstva eksperata. Za izbore u viša zvanja, gdje je zbog veličine Republike Hrvatske krug eksperata u svakom specijalnom području znanosti malen, trebali bismo u izbornim tijelima imati pomoć međunarodnih kolega.</p>
<p>Autor je ravnatelj Instituta »Ruđer Bošković«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Proturječja, neistine i neznanja gospodina Mioča</p>
<p>Čitatelj sam može prosuditi što to u osobi koja se diči prevođenjem književnih djela Svetoga Oca i koja želi ostaviti dojam produhovljenosti, progovara riječima (»krivokletstvo«, »laž«, »krađa«, »krivotvorina«, »...kao pas lažete«…) koje – bez poštivanja činjenica – nisu dostojne uličnih razgovora, a ne javnoga sredstva priopćivanja kao što je Vjesnik, a jednako </p>
<p>tako ni osobe koja sebe rado zove književnikom / O prijevodu koji je izdan, za savjete je pitano nekoliko doktora teologije, ali je zanimljivo da si netko i dalje daje za pravo da na temelju vjerojatno pučkoškolskoga vjeronauka (ako?!) poučava druge o teologiji, možda se pozivajući i u tome slučaju na (vlastitu) stručnost. Pa zar uistinu još nekomu treba tumačenje o kojim je teološkim dosezima riječ, kada gospodin Mioč umjesto »Zajedništva Osoba« (odnosi se na Presveto Trojstvo) prevodi: »Sveta Pričest Osoba« / Gospodinu Mioču prijateljski mogu reći da ne znam koliko bi mu koristilo dublje upoznavanje s teologijom, ali malo više poniznosti zacijelo mu ne bi škodilo. Da je krenuo tim putem najbolje bi pokazao svojom isprikom koju u jednakome obliku napadaja uskoro očekujem i u osobno ime i kao direktor »Glasa Koncila«</p>
<p>NEDJELJKO PINTARIĆ</p>
<p>Dobra prevoditelja resi povrh svega poniznost i skromnost, zatim suzdržanost i blagost, istinoljubivost i razboritost... Koliko tih odlika ima u gospodina Pere Mioča nije na meni da prosuđujem, ali niz uvrjeda koje je iznio u napisu u Vjesniku od 26. siječnja 2004., a kojima bi se moglo pozabaviti i hrvatsko pravosuđe, zahtijevaju objašnjenja, kako se neprimjerenim riječima ne bi ostavio otvoren put da neistina prevlada nad istinom. </p>
<p>Ne treba posebno spominjati koliko je štete naneseno crkvenoj kući »Glas Koncila« koje sam direktor. Čitatelj sam može prosuditi što to u osobi koja se diči prevođenjem književnih djela Svetoga Oca i koja želi ostaviti dojam produhovljenosti, progovara riječima (»krivokletstvo«, »laž«, »krađa«, »krivotvorina«, »...kao pas lažete«…) koje – bez poštivanja činjenica – nisu dostojne uličnih razgovora, a ne javnoga sredstva priopćivanja kao što je Vjesnik, a jednako tako ni osobe koja sebe rado zove književnikom. </p>
<p>Njegov spomenuti napis u Vjesniku najbolji je trag kojim sama sebe progoni. I ne treba započeti ničim drugim doli činjenicom da gospodin Mioč ne zna ni ono što znaju učenici prvoga polugodišta učenja latinskoga: da latinski prijedlog ante traži akuzativ, a ne dativ i da je gramatička pogrješka uvijek pogrješka te da lapsus calami može učiniti i Papa (no vidljivo je ujedno da je ta Papina pogrješka izrasla iz znanja, a ne iz neznanja, kao u Mioča). </p>
<p>Budući da mi samo ne prepisujemo, nego pritom i razmišljamo, načinjen je ovakav odabir. </p>
<p>Predbacujući drugima nepoznavanje teologije (koje li drskosti, poznaju li se Miočevi »dometi«!), u svojim prijevodima jasno pokazuje da ne poznaje hrvatski prijevod Svetoga pisma (jer se gotovo svi njegovi prijevodi svetopisamskih navoda razlikuju od službenoga prijevoda, što Papa sebi s latinskim navodima nipošto ne dopušta), a kamoli suptilne filozofsko-teološke domete hrvatskoga pojmovlja. Gospodin Mioč nudi svoju verziju prijevoda Svetoga pisma, što ne pokazuje da su i tu prevoditelji prilično zakazali, nego da gospodin Mioč nije srašten s tim tekstovima.</p>
<p>Ne osvrćući se na pitanje knjige »Autobiografija« Ivana Pavla II., zaustavljam se samo na prijevodu Papinih meditacija »Rimski triptih« (»Glas Koncila« – Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 2003.), jer me se prvi prijevod kao izdavača izbliza ne tiče (iako gospodin Mioč sve trpa u isti koš).</p>
<p>O prijevodu koji je izdan, za savjete je pitano nekoliko doktora teologije, ali je zanimljivo da si netko i dalje daje za pravo da na temelju vjerojatno pučkoškolskoga vjeronauka (ako?!) poučava druge o teologiji, možda se pozivajući i u tome slučaju na (vlastitu) stručnost. </p>
<p>Pa zar uistinu još nekomu treba tumačenje o kojim je teološkim dosezima riječ, kada gospodin Mioč umjesto »Zajedništva Osoba« (odnosi se na Presveto Trojstvo) prevodi: »Sveta Pričest Osoba«? Glede pisanja velikoga i maloga slova u hrvatskome, čini se, da mu nisu bliska sva pravila.</p>
<p>On piše da je njegov prijevod pokraden, a svatko tko čita prijevod u izdanoj knjizi i Miočev, koji je s usmenim suglasjem objavljen u tjedniku Hrvatsko slovo i bez suglasja (bez copyrighta! – što se i u pravosuđu vjerojatno naziva krađom) u časopisu Književna Rijeka (u br. 4. u studenome 2003.) – dakle, ovdje nije riječ ni o kakvoj »prvoj ruci«, nego o »konačnoj verziji« gospodina Mioča – upravo će biti iznenađen kako se na različite načine može prevesti isti izvornik, a ta je razlika vidljiva i u sintaksi, i u izričaju i u sadržaju. </p>
<p>Tamo gdje se dva prijevoda doslovce podudaraju riječ je o neizbježnosti u kojoj su inačice nemoguće.</p>
<p>U članku autor navodi pet mjesta kao primjer »loše zamaskirane krađe«... »inkrustacijom nepromišljene uporabe pogrešnih sinonima«. </p>
<p>Ako se pođe od činjenice da gospodin Mioč koristi riječ zaton, umjesto obronak, a kontekst je šuma, čitatelju će biti jasno o kakvoj je kakvoći prijevoda radi. </p>
<p>Nadalje, pjesnik varira dvije riječi u izvorniku kad govori o potoku: potok, rabeći tu riječ uvijek kad opisuje silovito obrušavanje vode niz strminu, te je uporaba riječi bujica potpuno opravdana; druga riječ u izvorniku je strumień, miran vodeni tok, a u takvu kontekstu tu riječ pjesnik i rabi. </p>
<p>Glede »kroatizirane poljske riječi« przedwieczne, koja je prenesena u hrvatski kao predvječno, može se reći, prvo, da nije samo poljska nego općeslavenska, posebno prisutna u liturgijskome jeziku istočnoga kršćanstva (čini se da je takvo poznavanje Mioču uvelike nedostupno). </p>
<p>Drugo, uzeta je radi njezine snažne stilske obojenosti, znajući da je pjesniku bliska preko njegove majke grkokatolikinje. Napokon, naši grkokatolici Hrvati služe se tom riječju u hrvatskome bogoslužnom jeziku i po tome ona je i hrvatska.</p>
<p>Što se tiče tvrdnje da je to »teološki skandal«, ona je nepromišljena, jer predvječno je ono što je prije svih vjekova, dakle, ante omnia saecula. Nicejsko-carigradsko vjerovanje nije valjda skup hereza.</p>
<p>Poljska riječ przedziwne znači zaista i predivno i čudno, a u takvoj se razlici i nalazi u izvorniku. Na petu primjedbu neka odgovore učenici latinskoga koji znaju da akuzativ množine imenice oculus prema 2. deklinaciji glasi oculos. </p>
<p>Osim što pogrješno navodi riječi Knjige Postanka, Evanđelja po Ivanu, sv. Pavla, ne snalazi se u uporabi tzv. teoloških vremena ni teoloških izraza (dostatno je spomenuti njegov prijevod: »Adam je poznao svoju ženu«, umjesto: »Adam upozna (ili spozna) svoju ženu«). Negdje potpuno mijenja smisao te umjesto: »Dođite blagoslovljeni… odlazite prokleti!« Mioč prevodi: »Pođite blagoslovljeni… idite prokleti!« </p>
<p>Na razini izražaja Mioč umjesto izraza »nanosi boja« rabi »nagomilavanje boja«; umjesto »vidioci« rabi »videći« (?); miješa značenja između »barem« i »makar«… </p>
<p>Pjesnički je pak »osjećaj« možda najvidljiviji u tome što gospodin Mioč umjesto »raskošan zor« piše »bujna vidljivost« (!?). Tu je pjesnička sloboda zbilja otišla predaleko. On uskličnu rečenicu – zadržavajući uskličnik – pretvara u upitnu koja počinje riječima »Nose li svi…!«</p>
<p>Iz tih samo nekoliko primjera je vidljivo kakvim bismo se prijevodom predstavili svijetu da je prihvaćen Miočev tekst za kojim on poseže kao da je norma normans non normata. </p>
<p>Da je sve provedeno s punim poštovanjem i korektnošću izdavača govori opet sam gospodin Mioč pišući: »Potom 10. listopada 2003. godine direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske, mr. Niko Vidović telefonski me obavijestio da mu je gospodin Nedjeljko Pintarić vratio moj prijevod, jer da će 'oni' to prevesti. – A, hvala Bogu!, rekao sam.«</p>
<p>Može li se osporiti pravo izdavaču da izabere prijevod koji on smatra boljim? </p>
<p>Na kraju mislim da si hrvatsko novinstvo, bez obzira na slobodu mišljenja i slobodniju formu rubrike Stajališta ne bi smjelo dopustiti pad ispod razine uljuđenih standarda i dati prostora vrijeđanju i klevetama. </p>
<p>Jednako se tako nadam da će na neistinite napise primjereno reagirati i Nakladni zavod Matice hrvatske (njega se tiče i prva i druga knjiga), želi li nastaviti rad u odrazu časna imena koje nosi.</p>
<p>Gospodinu Mioču pak prijateljski mogu reći da ne znam koliko bi mu koristilo dublje upoznavanje s teologijom, ali malo više poniznosti zacijelo mu ne bi škodilo. Da je krenuo tim putem najbolje bi pokazao svojom isprikom koju u jednakome obliku napadaja uskoro očekujem i u osobno ime i kao direktor »Glasa Koncila«.</p>
<p>Autor je direktor novinsko-izdavačke kuće »Glas Koncila«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Narod se zasitio jalove politike svojih stranaka </p>
<p>Vrlo ozbiljna, dakako, optimistička procjena govori, pogotovo nakon uspjeha na županijskim izborima u Osijeku, da bi Hrvatska stranka umirovljenika na idućim nacionalnim parlamentarnim izborima mogla računati čak na desetak saborskih mjesta! U tom slučaju, ma tko formirao vladu poslije izbora 2007. godine u Hrvatskoj, imat ćemo, zasigurno, barem jednoga ministra iz redova politički sve bolje organiziranih umirovljenika </p>
<p>RATKO MANDIĆ </p>
<p>Premda Hrvatska stranka umirovljenika, zajedno s Maticom i Sindikatom umirovljenika, predstavlja točno četvrtinu ukupnog stanovništva Lijepe naše, fenomen izbornih uspjeha te sada i parlamentarne stranke nije jednoznačan niti počiva samo na apsolutnoj masovnosti stranačke baze.</p>
<p>U nas, a slično je i u drugim tranzicijskim zemljama koje manje-više uspješno uvježbavaju višestranačje, političke stranke općenito karakterizira njihova – opća politička, ponekad i politikantska, nacionalna, ponekad i nacionalistička praksa. I sve, odreda, guraju se u neki imaginarni politički centar. </p>
<p>Koji, da takav može postojati, ne bi ni bio centar nego sve i sva, s obzirom na to da onda nikakvih otklona prema rubovima političkog diskursa i ukusa birača nema niti može uopće biti.</p>
<p>Takav bi supercentar svih i svačega u bilo kakvoj i čijoj nacionalnoj politici bio, zapravo – višestranačko jednostranačje. Drveno željezo, da bude jasnije.</p>
<p>Drvenoga je željeza, inače, dosta i previše, na hrvatskoj političkoj sceni. Baš zato jer nema prave interesne razlike između profila, pogotovo praktičnoga djelovanja, brojnih stranaka i strančica, kako je svojedobno rijetkim otvorenim oponentima znao, zloguko, tepati pokojni prvi hrvatski predsjednik iz višestranačja Franjo Tuđman.</p>
<p>U jednome je, svakako, bio u pravu. </p>
<p>Devedesetak već desetljeće registriranih političkih stranaka, pa izbori potkraj studenoga prošle godine, na kojima se gotovo pet i pol tisuća kandidata natjecalo za 150 slobodnih mjesta u sabornici na Markovu trgu – previše je, recimo, i za veliku Rusiju. Za Hrvatsku da i ne govorimo.</p>
<p>Tri saborska zastupnika (nedavno i četiri u Županijskoj skupštini u Osijeku) Hrvatske stranke umirovljenika čvrst su, neoboriv, dokaz da se taj strpljivi i šutljivi narod zasitio opće jalove političke prakse svojih stranaka i strančica. I da diferentia specifica u izboru pred glasačkim kutijama postaje – izravnom zaštitom kolektivnih interesa pojedinih velikih i, većinom, marginaliziranih socijalnih grupa. </p>
<p>A umirovljenici su, s populacijom od milijun i šezdeset tisuća, u Hrvatskoj apsolutno najveća (ne mora značiti i najutjecajnija) socijalna grupa. I, do danas, pretežito marginalizirana, žedna prevođena preko plitke i mutne vode prigodnih politikantskih obećanja.</p>
<p>Uvjeren sam da premijer Ivo Sanader i Vlada pod njegovim žezlom izvrsno razlikuju olaka obećanja od pravoga političkog parlamentarnog deala. Dakle, da neće izigrati sporazum s Hrvatskom strankom umirovljenika, jer praktično jednostranačka HDZ-ova vlada ima, također, jak interesni motiv u tom sporazumu – dovoljan broj glasova u sabornici kada se, uskoro, pred zastupnicima nađu krucijalni zakoni koji su biti ili ne biti svake demokratske vlade u svijetu. U prvom redu, državni proračun i zakon o njegovu izvršavanju.</p>
<p>Hrvatska stranka umirovljenika bila je i ostaje za otvoreni legalistički sporazum, kakav s većinskom vlašću u zakonodavnim i izvršnim tijelima uspostavljaju, uostalom, i ostale do jučer marginalizirane socijalne manjinske grupe – nacionalne zajednice ili zagovornici ovoga ili onoga. </p>
<p>U velikoj i moćnoj Njemačkoj, jednom od dvojca-predvodnika Europske unije, uz Francusku, »zeleni« su, ne zaboravimo, druga po važnosti i snazi podrška Schröderovoj koalicijskoj vlasti i u parlamentu (Bundestagu) i u saveznoj vladi u Berlinu kojoj je Schröder kancelar.</p>
<p>Vlastita, samokritička, analiza u Hrvatskoj stranci umirovljenika, na sjednici Središnjega odbora, pokazala je da je nacionalni izborni uspjeh mogao biti – najmanje dvostruko uvjerljiviji!? Analiza predizbornih aktivnosti u izbornim jedinicama pokazala je da je, već danas, u Saboru moglo djelovati čak šest zastupnika HSU-a! I to samo uz dobivanje još, približno, tristotinjak-četiristotinjak glasova birača! </p>
<p>Vrlo ozbiljna, dakako, optimistička procjena govori, pogotovo nakon uspjeha na županijskim izborima u Osijeku, da bi Hrvatska stranka umirovljenika na idućim nacionalnim parlamentarnim izborima mogla računati čak na desetak saborskih mjesta!</p>
<p>U tom slučaju, ma tko formirao Vladu poslije izbora 2007. godine u Hrvatskoj, imat ćemo, zasigurno, barem jednoga (resornog?) ministra iz redova politički sve bolje organiziranih umirovljenika. A zašto ne? </p>
<p>Autor je nezavisni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U Velikom Polju opet spriječeno postavljanje HT-ove antene </p>
<p>Stanovnici Velikog Polja pokraj Velike Mlake ponovno su u četvrtak spriječili postavljanje Cronetova baznog odašiljača za pokretnu telefonsku mrežu u Cavtatskoj ulici. Prvi put to su učinili prošle subote. Izgleda da su Velikopoljani s pravom pretpostavljali da će se radnici pojaviti već narednih dana, pa su organizirali i svakodnevnu stražu.</p>
<p>I bilo je tako u četvrtak, nešto prije osam sati, no budući da je Zrinka Babić, prva susjeda i glasnogovornica naselja, uzela tri dana godišnjeg odmora upravo zbog ovih događanja, kamione i radnike primijetila je već pri dolasku, te je u kratkom vremenu alarmirala čitavo naselje. Sakupilo se sedamdesetak ljudi koji su odmah alarmirali i Velikogoričku policiju s kojom su bili u dogovoru. </p>
<p>»Predali smo zahtjev za poništenje građevinske dozvole Upravnom sudu na Zrinjevcu i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva«, rekla je Vjesniku u četvrtak Zrinka Babić, te dodala kako su se ovaj put pojavila dva čovjeka iz HT mobilea. Oni su bili tu i u subotu, no nisu izlazili iz automobila. Dogovoreno je s njima kako nikakve radove neće nastavljati sve dok se zahtjev stanovnika velikog Polja ne riješi sudskim putem a kazali su i kako i nije baš hitno postavljanje toga baznog odašiljača. Nisu znali reći jesu li od obitelji Matić unajmili ili kupili zemljište, no u naselju se priča da je ono iznajmljeno na 10 godina. </p>
<p>Velikopoljani smatraju da postojeća građevinska dozvola ne valja jer nema žig pravovaljanosti, a i HT mobile nije dobio suglasnost vlasnika okolnih parcela za lokacijsku dozvolu, što je, prema njihovu mišljenju, trebao zatražiti. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Do trave se dolazi lakše nego do cigareta u nedjelju </p>
<p>U maksimirskom uredu Centra za socijalnu skrb Zagreb jednom tjedno mladi se sastaju i razgovaraju o razlozima i štetama uzimanja marihuane i teških droga kao i o svim drugim temama koje zanimaju mlade </p>
<p>Droga je sve pristupačnija mladima. S marihuanom, to jest prvim jointom, susreću se već u osnovnoj školi, a srednje škole ne treba ni spominjati. To nam potvrđuje i izjava trojice mladića, Filipa, Ivana i još jednoga koji nije htio da objavimo njegovo ime: »do marihuane je lakše doći nego do cigareta nedjeljom«. </p>
<p>S mladićima smo razgovarali u maksimirskom uredu Centra za socijalnu skrb Zagreb, gdje se jednom tjedno sastaje grupa mladih od 16 do 21 godine i razgovara o razlozima uzimanja marihuane i teških droga, o štetnosti njihova konzumiranja kao i o svim drugim temama koje zanimaju mlade – o djevojkama, školi, odnosima s roditeljima... Neki ovdje dobe i motivaciju za odlazak na liječenje u komunama. </p>
<p>Svi koji su »zaglibili« s marihuanom i težim drogama mogu ovdje razgovarati, čuti tuđa iskustva te dobiti pomoć. Psiholozi i defektolozi pomoći će im u razvijanju samopouzdanja i pozitivnog gledanja na svijet. </p>
<p>Filip dolazi u grupu šest mjeseci i kaže da mu je tu bolje, jer je zabavnije i bliže kući, nego da ide po centrima za odvikavanje. </p>
<p>»Marihuanu sam počeo pušiti u osnovnoj školi, u sedmom, osmom razredu, i u kvartu«, priča nam sada devetnaestogodišnji Filip. »A počelo je tako da je jedan vidio joint kod drugoga pa ga i sâm zatražio ili mu je bilo ponuđeno da proba. A onda su uslijedili rođendani, zabave i izlasci kad je netko uvijek imao nešto da se zapali, pa je s vremenom to bilo sve češće«. </p>
<p>Filipa i Ivana vlast je natjerala da dolaze na grupne razgovore u neki od centara. »To nam je«, kažu, »odgojna mjera«. Filipa je policija uhvatila s jointom ispred Besta. »Bio sam u stanici četiri, pet sati i ponudili su mi adrese centara za odvikavanje«. Ivana je policija prvi puta uhvatila s jointom prije dvije godine, sada ima 21. »Išao sam na nogometnu utakmicu i redar mi je u kutiji cigareta našao joint. Prošle su me godine ponovno uhvatili dva puta u kvartu, ispred škole«, priča nam Ivan. </p>
<p>Na prestanak s pušenjem marihuane posebno ih je potaknula priča jednog od polaznika grupe, koji je bio u zatvoru. </p>
<p>»Prestao sam da ne bih imao problema s vlastima, to mi je nešto najužasnije. Da su vlasti tolerantnije, sve bi bilo ljepše jer pušenje marihuane je stvar osobnog izbora. Pa pogledajte kako je u Nizozemskoj. A kod nas je ekipi baš guba, jer je zabranjeno a jeftino – za 50 kuna cijelo se društvo može napušavat i napušavat. Zašto policija ne lovi dilere«, pita Ivan. </p>
<p>Dvadesetjednogodišnjak, koji nije htio da mu objavimo ime, sam je došao u Centar i dolazi na razgovore već devet mjeseci. »Shvatio sam da pušenje marihuane nije dobra stvar i da ga se trebam riješiti«, kaže. On se više ni ne kreće u starom društvu jer, kaže, »ako sam s njima i legitimira me murija, bez obzira imam li joint kod sebe ili ne, privest će me«.</p>
<p>Filip i Ivan i dalje se kreću u istom društvu. »Prvih mjeseci kad sam krenuo na grupu nagovarali su me da pušim, no prestali su. Ma ja sam više bio vikend-pušač, radije bih zapalio joint nego se napio. Kad netko uzima teške droge, to je onda ovisnost«, priča. S druge strane, pak, svi se slažu da za dobru zabavu i ne treba napiti se ili zapaliti joint. </p>
<p>Pitali smo što kažu roditelji. »Ah«, odgovara nam Ivan, »za njih je sve to isto, dal' pušiš il' se pikaš«. Tako se u Centru održavaju i grupni sastanci s roditeljima na kojima oni uče kako komunicirati s djecom te kako im pružiti potporu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Denite maske i zabavite se do daske </p>
<p>Drugu ovogodišnju konferenciju za novinare Samoborski je fašnik, 178. po redu, u četvrtak održao u zagrebačkoj Gradskoj kavani. Još je jednom pozvao Zagrepčane, najbrojnije posjetitelje Samobora, da dođu u Samobor, osobito u fašničko vrijeme.</p>
<p>Ove godine fašnik se održava pod motom »Lagat i krast - pri nami je čast«. Započinje u petak, 13. veljače, a traje do utorka, 24. veljače. Iako fašnik neće posustajati ni tijekom radnih dana, program će se intenzivno održavati vikendima i posljednji dan, kada će na glavnom samoborskom trgu nastupiti Miroslav Škoro.</p>
<p> Maškare i posjetitelje zabavljat će i Crvena Jabuka, Toni Cetinski, Vladimir Kočiš Zec i drugi izvođači.</p>
<p>Uz već dobro znane Sraku, Fiškala i Princa Fašnika, kojima će gradonačelnik Samobora Žarko Adamek predati ključeve grada kako bi uspostavili Slobodnu Fašničku Republiku, umjesto Suca, prvi put će se pojaviti Sutkinja. Dječji Fašnik održat će se 15. i 22. veljače, od 10 do 14.30 sati, a nastupat će dječji zborovi.</p>
<p>Promet će u Samoboru tijekom vikenda i posljednjeg dana fašnika biti posebno reguliran, a neke će prometnice biti zatvorene. Što se tiče javnog prijevoza, Samoborček će na relaciji Samobor - Zagreb voziti cijelu noć, što će zasigurno mnogim posjetiteljima omogućiti da doista »deneju maske i zabave se do daske«, kako to poručuje jedno fašničko pravilo.</p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za utakmicu s Englezima karte i na Internetu </p>
<p>»Do četvrtka, turistička agencija Generalturist prodala je 10.000 ulaznica za Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu. Nema više ulaznica za utakmicu s Francuskom (13. lipnja), dok su za onu sa Švicarskom (17. lipnja) u prodaji samo karte druge kategorije, po cijeni od 55 eura«, rekla je u četvrtak Maja Weber zadužena za odnose s javnošću u ovoj agenciji, a u prigodi otvaranja nove poslovnice u Buzinu.</p>
<p> Budući da se utakmica s Englezima (21. lipnja) održava na stadionu u Luzu koji je veći od stadiona u Leirii, za utakmicu s Otočanima Hrvatski nogometni savez ima na raspolaganju 12.000 karata. Te se karte mogu od četvrtak kupiti i na internetskim stranicama Generalturista. </p>
<p>»Prvog dana prodaje, 25. siječnja, kada smo i potpisali ugovor s HNS-om o prodaji karata, prodali smo 2000 komada«, rekla je Maja Weber, napomenuvši kako je do sada prodano 200 aranžmana za boravak u Portugalu za vrijeme prvenstva. Preostale karte, kao i one »uvjetovane« – za utakmice koje nisu sigurne – za četvrtfinale, polufinale i finale, prodaju se do 25. veljače. Sve što do tada ne bude prodano, mora se vratiti UEFA-i. </p>
<p>Što se tiče prodaje »uvjetovanih« karata, može se reći kako su Hrvati pesimisti kad se radi o prolasku naše reprezentacije, jer su brojke o prodaji tih karata zanemarive. Svi se o njima raspituju, najjeftinija karta košta 70 eura, no nitko ih ne kupuje.</p>
<p>»Konkurencija nam predbadcuje da nam HNS pogoduje, no mi smatramo da imamo dobro razvijenu mrežu poslovnica po cijeloj zemlji. A kako su karte službeno dodijeljene samo nama, postavlja se pitanje otkud kate konkurenciji«, kaže Maja Weber. Vjesnik saznaje kako agencija Kompas prodaje karte, ali ih i redovitim putem kupuje od strane Generalturista, no agencija Spektar ne otkupljuje karte, a prodaje ih. Otkud im karte? Uz to, Generalturist je od HNS dobio 17.000 karata, a oni su od UEFA-e dobili ukupno 24.000 karata. A i prema tvrdnjama iz Udruženja Hrvatskih putničkih agencija, Hrvatska je za utakmicu s Francuskom dobila 6000 karata. U prodaju je pušteno tek njih 600, znači samo 10 posto. Zar su toliko velike obveze HNS-a?</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>UHPA: HNS je loše organizirao prodaju karata</p>
<p>»U HNS-u su nam priznali da nisu idealno riješili prodaju karata za Europsko prvenstvo u nogometu u Portugalu«, rekla je u četvrtak Maja Stanić, direktorica Udruženja hrvatskih putničkih agencija na konferenciji za novinare, održanoj u Kompasu. Povod za konferenciju jest godišnja skupština UHPA-e što se održava 2. ožujka.</p>
<p> Karte što će biti kupljene za finale, polufinale i četvrtfinale mogu se vratiti ako naša reprezentacija prije toga ispadne iz natjecanja, no tada se od ukupne cijene oduzima 5 posto, rečeno je. UHPA preporuča Internet stranice www. putovanja.hr, koje mogu olakšati put do Portugala. Za Olimpijadu u Atenu, pak, bit će problem smještaj, jer su neki kapaciteti i do 100 kilometara od Atene, na otocima i na brodovima.</p>
<p>Najavljuje se i da bi agencije od 1. travnja mogle povisiti cijenu avionske karte i do 25 posto, budući da je većina aviokompanija od Nove godine smanjila proviziju na karte za 30 posto. Na godišnjoj skupštini govorit će se i o etici i moralu putničkih agencija te osiguranju turističkih objekata. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Natjecanje u pripremanju štrukli </p>
<p>Hrvatski kulinarski savez i Hrvatsko društvo kuhara Zagrebačke županije organiziraju od 6. do 8. veljače u hotelu Phoenix u Sesvetama natjecanje radi promocije autohtonog specijaliteta prigorskog kraja, štrukli. Trodnevna manifestacija u kojoj će sudjelovati i predstavnici turističkih agencija, završit će finalnim natjecanjem u pripremanju štrukli te dodjelom nagrada najuspješnijim i najoriginalnijim kuharima. Kulinarske vještine ocjenjivat će žiri u kojem će biti i Tereza Kesovija, Greta Gudelj, Drago Celizić i drugi.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U nedjelju bez tramvaja u Zvonimirovoj</p>
<p>U nedjelju, 8. veljače od 8 do 15 sati, tramvaji neće voziti Zvonimirovom od križanja sa Šubićevom do zaokretnice Borongaj. </p>
<p>Razlog je sanacija vodovodne cijevi ispod pruge u Zvonimirovoj, kod kućnog broja 44., objavio je ZET. Tramvajske linije broj 1, 9 i 17 prometovat će svojim uobičajenim trasama, ali skraćeno, do Trga žrtava fašizama. Obustavljeni tramvajski promet nadomjestit će se autobusnom linijom Trg žrtava fašizma - Borongaj. Na Trgu žrtava fašizma autobusi će se zaustavljati kod privremenog tramvajskog stajališta, dok će s terminala Borongaja polaziti ispred stajališta za liniju broj 231. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Pršut i sir zanimljiviji od srebrnih kreacija</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Osam hrvatskih modnih dizajnera predstavilo je u srijedu u hotelu Sheraton svoje kreacije na temu »Neodoljivog srebrnog iskušenja« što ga je u povodu promotivne kampanje za svoje light izdanje upriličila Coca-cola. Nakon što su okupljenima predstavljeni svi modeli, uvijek lijepa i nasmiješena »Silver Lady« Branka Bebić odlukom stručnog žirija u kojem su sjedila modnom svijetu dobro poznata imena, prošetala je u pobjedničkoj kreaciji kuće Image Haddad. Prema riječima žirija u sastavu Saša Joka, Alemka Lisinski, Nenad Korkut, Nataša Sveklar i Josipa Lisac, svaki model se odlikovao prepoznatljivim autorskim rukopisom no, decentna kreacija u stilu 60-ih ipak se pokazala najsretnijim rješenjem. Osim prigodne statue, poslovni i bračni partneri nagrađeni su i s 20 tisuća kuna. Pljesak publike izmamio je i najmlađi sudionik natjecanja Igor Galaš koji je, na opće čuđenje voditeljice Vlatke Pokos ali i ostalih žena, sam ručno ispleo haljinu. Uz spomenute, u srebrnoj reviji što ju je nosila samo jedna manekenka sudjelovali su i Robert Sever, Ksenija Vrbanić, Karaka Design, Nebo, Nives Kosić i Mustre. </p>
<p>Iako revija za profesionalnu manekenku nije trebala bila pretjerano zahtjevna, Jagoda Mehmedović umalo se »slomila« na skliskoj pisti. »Bojim se da bu Jagoda pala«, upozorila je Josipa Lisac nakon čega je manekenka skinula cipele i lepršavo prošetala bez suvišnih centimetara. Za to je nagrađena pljeskom. </p>
<p>Što se predstavljenih kreacija tiče Nenad Korkut, kako ga je Pokos predstavila »modni strah i trepet«, bio je vrlo suzdržan a to i nije uvijek slučaj. »Nikada mi nije bila namjera uvrijediti nekoga već ukazati na propuste. Ineče, već tri godine ne komentiram hrvatsku estradu, uzaludno je«, rekao je Korkut. </p>
<p>Odlično organizirano događanje koje je završilo nastupom Ivane Kindl a za koje je scenografiju izradio Ivica Propadalo privuklo je, očekivano, manji broj istinskih »faca« i veliki broj onih koji su se samo došli najesti i napiti na tuđi račun. Tako su neki uzvanici već nakon prve predstavljene haljine pohitali prema stolovima s kojih je mamio domjenak i s tanjurima punim hrane bez imalo se srama vratili na svoje mjesto promatrajući reviju punih usta. Tu su radnju na opće čuđenje i podsmijeh višekratno ponavljali. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Klimatska prijetnja opasnija od terorizma</p>
<p>OTTAWA, 5. veljače</p>
<p> - Globalno zagrijavanje veća je dugoročna prijetnja čovječanstvu od terorizma jer bi moglo natjerati stotine milijuna ljudi u izbjeglištvo i izazvati gospodarsku katastrofu, upozorio je u četvrtak kanadski ministar za zaštitu okoliša David Anderson.</p>
<p>»Sada smo zaokupljeni terorizmom, no, dugoročno, klimatske promjene prevladat će nad terorizmom kao goruće pitanje za međunarodnu zajednicu«, rekao je Anderson.</p>
<p>»Terorizam će doći i otići, kao što je i u prošlosti... i uistinu je vrlo važan. No klimatske promjene dovest će do doista korjenitih promjena u ljudskom postojanju na planetu«, dodao je.</p>
<p>Anderson je istaknuo da će Kanada do 2050. morati smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova za 60 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.</p>
<p>Kanada je ratificirala Protokol iz Kyota o klimatskim promjenama koji nalaže da se do 2012. emisije stakleničkih plinova smanje za 6 posto u odnosu na razine od 1990. godine. Ne učini li se to, posljedice će biti katastrofalne, upozorava kanadski ministar.</p>
<p>Tradicionalne žitnice poput kanadskih prerija i američkih ravnica, npr., neće više moći proizvoditi dovoljno hrane ne učini li se ništa na smanjivanju globalnog zagrijavanja, rekao je Anderson.</p>
<p>»Terorizam vjerojatno neće prouzročiti val od 500 milijuna izbjeglica, a klimatske promjene bi mogle ne učini li se ništa u zonama poplava... u zemljama poput Bangladeša«, rekao je.</p>
<p>Anderson smatra da su netočne tvrdnje da će provedba Kyota škoditi gospodarstvu.</p>
<p>»Naravno da će biti određenih troškova, no mislim da bi se moglo provesti i pet Kyota a da troškovi ne prijeđu troškove prošlogodišnjeg jačanja kanadskog dolara za 15 posto. Ono je doista imalo posljedice... no mislim da nam nije uništilo gospodarstvo«, istaknuo je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hubble otkrio planet s atmosferom u kojoj ima kisika i ugljika</p>
<p>WASHINGTON, 5. veljače </p>
<p> - Zahvaljujući američkom svemirskom teleskopu Hubble, znanstvenici su uspjeli odrediti položaj planeta izvan Sunčeva sustava s atmosferom u kojoj ima kisika i ugljika, priopćili su autori istraživanja.</p>
<p> Ti su podaci vrlo važni za znanost, jer pokazuju da je moguće utvrditi kemijski sastav atmosfere svemirskih tijela, koja su nekoliko svjetlosnih godina udaljena od Zemlje, što bi jednom moglo dovesti do otkrića planeta s atmosferskim uvjetima pogodnima za život. </p>
<p> Prisutnost kisika i ugljika utvrđena je u atmosferi oko plinovitog orijaša, planeta izvan Sunčeva sustava (HD 209458b) koji je 150 svjetlosnih godina daleko od Zemlje. Taj planet kruži oko zvijezde slične Suncu, od koje je udaljen sedam milijuna kilometara, kažu istraživači.</p>
<p> Ekipu koja je otkrila planet predvodio je Alfred Vidal-Madjar iz pariškog Instituta za astrofiziku, a rezultati su objavljeni u američkom časopisu Astrophysical Journal Letters.</p>
<p> Planet koji nazivaju i Oziris prvi je planet izvan Sunčeva sustava na kojemu je utvrđeno postojanje atmosfere, prvi koji ima atmosferu s vodikovim parama i prvi čija atmosfera sadrži kisik i ugljik.</p>
<p> Francuski astronom drži da prisutnost kisika nije neobična u atmosferi tako velikog planeta, budući da ga imaju i golemi planeti našeg Sunčeva sustava, poput Jupitera i Saturna.</p>
<p> Naprotiv, više iznenađuje to što u višim slojevima ekstrasolarnog planeta ima atoma ugljika i kisika, dok su ovi na Jupiteru i na Saturnu uvijek u spoju s metanom i s vodom, i to u nižim slojevima atmosfere.</p>
<p> Oziris je planet koji ubrzano gubi ugljik i kisik. Čini se da vjetrovi nose plinove iz atmosfere u svemir brzinom od 35.000 kilometara na sat. To je drugog istraživača iz ekipe, Alaina Lecaveliera potaknulo da iznese zamisao da čak i teži elementi poput željeza strujanjem dospijevaju u više slojeve atmosfere planeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Počinju pokušaji vađenja legendarnog »džepnog« bojnog broda </p>
<p>MONTEVIDEO, 5. veljače</p>
<p> - Potpoljeni njemački bojni brod »Admiral Graf von Spee« izdržao je u mulju i strujama ušća rijeke Plate više od šezdeset godina, a sada se očekuje da ga netko i izvadi.</p>
<p>Većina preživjelih mornara s broda umrla je, a u urugvajskom glavnom gradu Montevideu danas se samo osamdesetogodišnjaci još sjećaju jedne od prvih pomorskih bitaka u II. svjetskom ratu koja se odvijala pred njihovim »pospanim« obalama. Ali legenda o ponosu nacističke mornarice i dalje inspirira mlađe generacije, a ovoga će tjedna, u petak, ekipa ronilaca početi iz ušća rijeke Plate skupljati dijelove toga »džepnog bojnog broda«, manje i lakše verzije uobičajenog bojnog broda. Kane izvaditi brod i sastaviti ga na kopnu, te izložiti. Izvađeni brod ostat će u Urugvaju. </p>
<p>Nakon patrole u kojoj je »Graf von Spee« potopio više brodova i uvijek omogućio spašavanje posada, tri broda britanske mornarice (»Exeter«, »Achilles« i »Ajax«)dostigla su ga nedaleko od urugvajske obale i teško oštetila. »Graf von Spee« sklonio se nakon bitke u Montevideu, ali je u neutralnoj luci mogao ostati samo do popravka i pokopa 36 poginulih mornara. Isplovivši nakon isteka roka na pučinu, gdje su ga čekali britanski brodovi, kapetan Hans Langsdorff naredio je da se brod potopi umjesto da prihvati izgubljenu bitku s jačim protivnikom. Langsdorff se ubio nekoliko dana kasnije u Buenos Airesu. </p>
<p>»Bio je remek-djelo svoga doba«, kaže o brodu Mensun Bound, pomorski arheolog s Oxforda koji je rastao s pričama o bitki kod rijeke Plate. »I povijest mu nije mračna. Njegov kapetan bio je častan i dostojanstven čovjek. Bila je to bitka u kojoj su obje strane ostale neokrnjene časti.« </p>
<p>(Reuters, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bono autor pjesme iz filma Jima Sheridana »In America« </p>
<p>LOS ANGELES, 5. veljače</p>
<p> – Kad je Bono Vox, pjevač grupe U2, pristao napisati pjesmu za novi film Jima Sheridana »In America«, jedini uvjet bio je da riječi i glazba budu u skladu s melankoličnom završnom scenom. No zašto bi se Bono, frontmen najveće grupe na planetu, čovjek koji je bio nominiran za mnoge Grammyje i Nobelovu nagradu za mir, uopće zamarao pisanjem pjesama za filmove?</p>
<p> »Film je dio moje izobrazbe«, rekao je nedavno Bono u društvu sa Sheridanom u holivudskom hotelu Chateau Marmont. »Kako sam odrastao u sjevernom dijelu Dublina, sva moja znanja o umjetnosti i kulturi dolazila su iz glazbe i pjesama«, dodao je.</p>
<p> Film »In America« djelomično je autobiografski, redatelj je prizvao svoja sjećanja na smrt brata i na osamdesete kad je sa ženom i dvije kćeri iz Irske otišao u New York.</p>
<p> Bono je završnu pjesmu »Time Enough For Tears« počeo raditi nakon što je pogledao prvu verziju filma, koristeći elemente glazbe koju su napisali Maurice Seezer i Gavin Friday. Uspavanku na odjavnoj špici pjeva Andrea Corr iz irske pop grupe The Corrs.</p>
<p> »Mi Irci izvrsni smo u pjevanju pjesama o smrti. Smrt je ono zbog čega su sve te irske pjesme tako melankolične«, šali se Bono.</p>
<p> Sheridan kaže da publika neće interpretirati film kroz pjesmu, ali da će, ako je duže sluša, dobiti još jednu perpektivu.</p>
<p> Bono je sam s članovima svog banda napisao pjesme za mnoge filmove, uključujući »Bande New Yorka«, »Grad anđela« i bondovsko »Zlatno oko«. Za neke od njih Bono kaže da su obične promotivne pop pjesme koje nisu povezane s filmskom pričom, poput »Hold Me, Thrill Me, Kiss Me« iz »Batmana« i »Elevation« iz filma »Lara Croft: Tomb Raider«. </p>
<p>Draže su mu, međutim, pjesme koje je pisao za određeni film, primjerice rock balada »The Hands that Built America« za »Bande New Yorka«. Za tu je pjesmu U2 prošle godine bio nominiran za Oscara, no pobijedio je Eminem. Iako film »In America« ove godine ima tri nominacije za Oscara (najbolja glumica - Samantha Morton, najbolji sporedni glumac - Djimon Hounsou, najbolji originalni scenarij), Bonova pjesma nije nominirana.</p>
<p> Bono i Sheridan dugogodišnji su prijatelji, pjevač U2 je još kao tinejdžer pjevao u redateljevu kazalištu u Irskoj. »Jim je moj mentor. Imam osjećaj da je oduvijek sa mnom. Ovaj film nije pokušao 'prodati' samo meni, već svima koje bi slučajno sreo u nekom pubu u Dublinu u zadnjih pet godina«, rekao je Bono.</p>
<p> Dvojica umjetnika ranije su zajedno radili na filmu »U ime oca«, kad je Bono s Fridayom i Seezerom napisao pjesmu »You Made Me the Thief of Your Heart«, koju je otpjevala Sinead O'Connor.</p>
<p> Pripovjedač u filmu »In America« je malena djevojčica koja pokušava pomoći ocu da preboli smrt sina Frankieja, koji je ime dobio po redateljevu bratu. U zadnjem prizoru, za koji je Bono napisao pjesmu, ona se u društvu oca pravi da vidi dječaka kako im maše s Mjeseca.</p>
<p> Andreu Corr Bono je izabrao da pjeva »Time Enough for Tears« jer je htio glas koji podsjeća na djevojčicu u filmu. »Nismo željeli da pjeva kao pop pjevačica već pomalo poput djeteta«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uoči početka Berlinalea podijeljene nagrade Zlatna kamera</p>
<p>BERLIN, 5. veljače</p>
<p> – Glumački veterani Tony Curtis, Jack Nicholson te ostarjeli snagator Sylvester Stallone dobitnici su nagrada što ih uoči početka filmskog festivala u Berlinu dodjeljuje njemački časopis za medije Hoerzu. </p>
<p>Tony Curtis i Jack Nicholson su nagrađeni Zlatnom kamerom za životno djelo, dok je Stalloneu uručeno priznanje za uspjeh njegovih filmova na njemačkoj televiziji. Inače, Nicholson je i prošle godine imao niz zapaženih glumačkih nastupa poput drame »About Schmidt«, dok 78-godišnji Curtis već neko vrijeme nastupa uglavnom u filmovima skromnije produkcije namijenjenima izravno video tržištu. No, nagrada mu je ionako pripala za genijalne uloge u nezaboravnim ostvarenjima poput komedije »Neki to vole vruće« ili »Spartaka«. </p>
<p>Dodjela nagrada Zlatna kamera tradicionalno se održavaju uoči početka Berlinalea, a ovogodišnji je 54. Berlin Film Festival počeo u četvrtak, te će trajati 11 dana. U konkurenciji za nagrade ovog prestižnog filmskog festivala u društvu brojnih razvikanih svjetskih hitova i filmaša, ove se godine našao i naš Vinko Brešan sa svojim posljednjim filmom »Svjedoci«.</p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Češki premijer povukao prijedlog zakona o pravima homoseksualnih parova</p>
<p>PRAG, 5. veljače</p>
<p> - Češki premijer Vladimir Špidla osobno je zaustavio prijedlog zakona o pravima homoseksualaca jer je zaprijetio opstanku vladajuće koalicije, objavio je u četvrtak praški list Lidove noviny.</p>
<p> Špidla je u razgovoru za navedeni list rekao da je zaustavio prijedlog zakona, kojim bi se legaliziralo homoseksualno partnerstvo, na sastanku vlade u srijedu kada je spoznao da njime riskira podjelu u vladajućoj koaliciji.</p>
<p> Prijedlog podupiru Špidlini socijaldemokrati, ali mu se snažno protive demokršćani, manjinski partner u vladajućoj koaliciji.</p>
<p> Zasad nije poznato hoće li se prijedlog zakona uopće naći na nekoj sjednici parlamenta prije njegove ljetne stanke. Međutim, kad bi se to i dogodilo, malo je vjerojatno da bi zakon bio usvojen. Naime, uz vladajuće demokršćane, prijedlogu se protive i oporbeni građanski demokrati.</p>
<p> Zakon o registraciji homoseksualnog partnerstva, u obliku kakav je namjeravala predložiti češka vlada, postoji u Njemačkoj, Finskoj, Švedskoj i još nekim europskim zemljama.</p>
<p> Češka je vlada od 1997. godine razmatrala najmanje četiri zakonska prijedloga o pravima homoseksualaca, ali nijedan nije usvojen: bili bi ili odbačeni na sjednici vlade ili ne bi prošli glasovanje u parlamentu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Početak u pet kino dvorana</p>
<p>Jedan od najuglednijih svjetskih filmskih festivala održava se od 5. do 15. veljače / U službenom programu konkurencije nalazi se prvi put od proglašenja države Republike Hrvatske i hrvatski film – »Svjedoci« Vinka Brešana</p>
<p>BERLIN, 5. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Jedan od tri najvažnija i najuglednija svjetska filmska festivala zasigurno je onaj berlinski, kojim i počinje filmska godina već u prvome tjednu veljače. No, za filmske sladokusce Berlinale je posebno zanimljiv i stoga što je riječ o izazovnom okupljalištu filmskih autora koji imaju što reći, posebno kada su u pitanju političke intrige, provokacije i nesporazumi ili nepravde.</p>
<p> Još za vrijeme razdijeljenog Berlina i Njemačke, s Berlinskim zidom koji je strogo dijelio Istok od Zapada, Berlinski filmski festival bio je neka vrsta zajedništva u nevolji, utočišta za one i s jedne i s druge strane koji su željeli i imali što reći filmskim autorskim jezikom. </p>
<p>Slijedeći tradiciju, ovaj festival ni danas nije odustao od politike u svojim redovima, ali politike koja ima smisla i koja određuje trenutak u kojem živimo pa tako i umjetnost.</p>
<p>Zato ne začuđuje izjava ravnatelja Dietera Kosslicka koji priznaje: »Sve dok budem ravnatelj, Berlinale će na neki način biti politički obojen, jer želim slijediti tradiciju po kojoj je ovaj festival postao poznat u svijetu.«</p>
<p>Čini se da ove godine Kosslick ima niz razloga za potvrdu svojih obećanja jer od 364 filma, koliko će ih se ukupno naći u brojnim programima festivala, popriličan broj bavi se upravo onim temama koje se ovdje najviše traže, političkim, aktualnim, prepoznatljivim porukama. </p>
<p>Tako će u programu konkurencije među 26 filmova biti predstavljeni uradci redatelja iz 18 zemalja, i to različitih naraštaja i ugleda, od onih najstarijih do novih i nepoznatih snaga iz malih kinematografija. </p>
<p>Ugledni John Boorman bavi se južnoafričkom temom i deset godina nakon pada apartheida govori o oporavku zemlje u tome razdoblju. U glavnim ulogama su Samuel L. Jackson i Juliette Binoche. Iz Latinske Amerike stižu filmovi koji govore o današnjem vremenu prepunom siromaštva i strahova od svakodnevnih nevolja. Argentinac Daniel Burston predstavit će se filmom »Izgubljeni zagrljaj«, a Joshua Mardston iz Španjolske s filmom »Maria, puna ljubaznosti«.</p>
<p>Uz već spomenutog Johna Boormana, u konkurenciji su i Theo Angelopoulos iz Grčke, Eric Rohmer i Patrice Leconte iz Francuske, Ken Loach i Richard Linklater iz Velike Britanije, Ron Howard iz Amerike.</p>
<p>Za nas je posebno zanimljivo što je jedan od prvih filmova koje je Kosslick uvrstio u ovogodišnju konkurenciju bio hrvatski film »Svjedoci« Vinka Brešana, koji je osvojio pet Zlatnih arena u Puli, na nacionalnom festivalu prošloga ljeta. Film će biti u Berlinu na rasporedu u subotu poslije podne, dok će se projekcija za novinare održati istoga dana u jutro, nakon koje će uslijediti konferencija za novinare.</p>
<p> Festival otvara izvan konkurencije film »Studena gora« Anthonyja Minghelle s Nicole Kidman, Renee Zellweger i Jude Lawom u glavnim ulogama. Ove godine prvi put će svečanost otvorenja, uz televizijski prijenos, biti izravno popraćena, osim u Berlinu, u pet njemačkih gradova, u kojima će se na filmskom platnu prenositi samo otvorenje iz Berlina, a potom projicirati film »Studena gora« kao i na samom Berlinaleu. Bit će to omogućeno gledateljima u Münchenu, Nürnbergu, Hamburgu, Dettelbachu i Kölnu. </p>
<p>Osim službenog programa, u programu retrospektive pod naslovom »New Hollywood, 1967.-1986.« bit će prikazano jedno od najboljih razdoblja tvornice snova, u kojem su nastajali filmovi poput Coppoline trilogije »Kuma«, zatim Cormanovih »Divljih anđela«, Peckinpahove »Divlje horde«, Rafaelsonovih »Pet lakih komada«, Lucasovih »Američkih grafita« i niza drugih filmova koji su svi ostali zapamćeni dometom i autorskom autohtonošću u vrijeme kada u Hollywoodu nisu bili presudni isključivo komercijalni uspjesi, nego kvaliteta koja je privlačila i gledatelje.</p>
<p> Posebno zanimljiv je Kosslickov program »Prodaja demokracije, dobrodošli gospodine Marshall« koja se odnosi na filmove nastale u vrijeme ili u povodu Marshallova plana, bilo da je riječ o dokumentarnim, igranim ili kratkim filmovima. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uspjeh sa smiješne strane </p>
<p>Prikazana televizijska manipulacija i nehumanost / Izvrsne studentice glume Dijana Vidušin, Helena Minić i Nina Kaić oduševile spontanošću i uvjerljivošću</p>
<p>Da je televizijski medij najveći manipulator ljudskih života, nije nova stvar, kao što nas više ne može začuditi ni opsesivna želja mladih ljudi za ostvarivanjem uspješne karijere u tome mediju. Suvremena literatura sve se više okreće problemu negativnog učinka javnosti i televizije na ljude, a kazalište je svojim uprizorenjima prati u stopu.</p>
<p>Tako je ove srijede u kazalištu Mala scena u Zagrebu premijerno izvedena predstava mladog redatelja Tomislava Pavkovića koji je postavio vrlo aktualan tekst suvremene njemačke spisateljice Lutz Hübner pod naslovom »Brijačice«. Hübner upravo progovara o manipulaciji trima mladim djevojkama koje žele postati otkvačene voditeljice novog šoua, od kojih se na castingu (neka vrsta provjera) traži da iskažu osobnost i posebnost, jer »brija je biti cool i otkvačen«.</p>
<p> Publika voajerski prati odnos djevojaka što se natječu za isti posao, kao što ih prati i Veliko Oko, odnosno redatelj skriven iza kamere u svojoj kabini. Njegovi se naputci čuju u pozadini i djevojke ih poslušno slijede poput lutaka što ne misle svojom glavom, čime je Pavković naznačio nehuman odnos televizijskih šefova s jedne i njihovu gotovo božansku moć s druge strane.</p>
<p> Silna želja za uspjehom koči prirodnost djevojaka te za vrijeme castinga one djeluju nezgrapno i karikaturalno, odnosno istodobno smiješno i otužno. Iz njihovih razgovora i razmirica saznajemo pozadinu svake djevojke i njene razloge prijave za taj posao, čime spisateljica otvara nekoliko vidova drame: socijalni, politički i intimni.</p>
<p> Iz Petrine priče doznajemo kakav je odnos zapadnog Nijemca prema istočnomu, kako se još istočnjaci podcjenjuju i omalovažavaju, te kako te razlike u Njemačkoj još nisu premošćene. Maren otkriva intimnu, obiteljsku priču djevojčice rastavljenih roditelja koja je nakon njihove rastave postala rastrzanih živaca, histerična i veliki problem u školi. Lilly je s druge strane kći multimilijardera, zbog čega je nesretna jer nitko ne mari za njene potencijale.</p>
<p> Nakon što svaka na svoj način »pukne« i pokaže pravo lice, redatelj im razotkriva svoje namjere: voditeljicu je već odavno pronašao, a njihove će mu snimke poslužiti za izradu uvodnog spota. One su izigrane, ismijane i odbačene. </p>
<p>Studentice glume Dijana Vidušin (Petra), Helena Minić (Maren) i Nina Kaić (Lilly) vrlo su uvjerljivo, spontano i dinamično pokazale naivnost, entuzijazam i ranjivost svojih likova, a redatelj Tomislav Pavković je, uz sjajne glumice, predstavu obogatio duhovitim video insertima i montažnim snimkama te suvremenom elektronskom glazbom Luke Kunčevića.</p>
<p> U ulozi Arna, nevidljivog redatelja, pojavljuje se Živko Anočić, a čuje se i glas Nataše Janjić u ulozi Kathleen koja je dobila posao voditeljice. Scenograf Slave Lukarov scenu je napravio poput modernog talk-showa, s dizajniranim crvenim kaučima, ovalnim video ekranom i stolom. Stvaranje instant zvijezda aktualna je i popularna tema koja će se uz izvrsnu interpretaciju likova i duhovite sekvence najviše svidjeti srednjoškolskoj publici, za koju je ta predstava i namijenjena.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arheolog bez granica</p>
<p>Knjiga sadrži tekstove koje je Emilio Marin objavljivao u »Nedjeljnom Vjesniku« / Marin je idealni tumač koji lokalnom daje mjeru univerzalnosti i obratno / Marinove tekstove krasi polet i zanos za baštinu, erudicija i zanimljivost, rečeno je na predstavljanju </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Niz članaka arheologa i člana Francuske akademije znanosti i umjetnosti Emilija Marina što su tijekom dvije godine izlazili u Nedjeljnom Vjesniku autor je skupio i objavio u knjizi »Historia magistra archaeologiae«. »Vrhunska znanost ne mora zvučati stručno i nerazumljivo. Ona mora govoriti svima, a ne samo uskom krugu stručnjaka. Znanje ne znači nište ako ostaje u znanstvenom jeziku«, ukratko je objasnio temeljnu crtu knjige predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, predstavljajući ju u četvrtak u Matici hrvatskoj. Emilio Marin u isto je vrijeme istraživač, znanstvenik, terenski radnik i popularizator znanosti, na najboljem tragu najvećih istraživača hrvatske baštine, od don Frane Bulića do danas, dodao je Zidić.</p>
<p>Veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj Francis Bellanger u ime svoje zemlje ukazao je na živu francusko hrvatsku znanstvenu suradnju. Osobito je tu značajan izbor čak dvaju Hrvata u Francusku akademiju; genetičara Miroslava Radmana i arheologa Emilija Marina, pri čemu je posebno naglasio Marinov izniman znanstveni prinos na području povijesti i arhitekture, što je prepoznala i Francuska akademija. </p>
<p>Predsjednik splitskoga ogranka Matice hrvatske Josip Botteri Dini istaknuo je da Marinove tekstove krasi dinamičnost, polet i zanos za baštinu, erudicija i sposobnost da tekstove obogaćuje zanimljivim događajima u kojima isprepliće živo i životno, a sve njegovanim književnim jezikom sa stilom pripovjedača i komentatora. </p>
<p>Osim o arheologiji i senzacionalnim otkrićima, u Marinovoj knjizi čitatelj će doznati i zanimljiva razmišljanja vezana uz baštinu, zamijetila je Ivana Burđelez iz dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. U gotovo svim člancima hrvatsku baštinu autor predstavlja kao nedjeljiv dio Europe i Mediterana s čvrstim korijenima u kršćanstvu. Uz domaću baštinu Marin svoje čitatelje, napomenula je Burđelez, vodi i dalje, u Ukrajinu, Egipat, Italiju, posebice Siciliju i Catalunu, a najspominjaniji europski grad na stranicama knjige je Pariz. </p>
<p>Na dugu i plodnu francusko hrvatsku suradnju podsjetio je Frano Baras iz Splita, a genezu nastanka knjige objasnila je dugogodišnja urednica Vjesnikove kulturne rubrike Vesna Kusin, koja je i sama neizravno zaslužna što su tekstovi nastali. Suradnja koja je započela na jednom skupu pred dvije godine urodila je člancima u kulturnom prilogu Nedjeljnog Vjesnika. S novinarskim osjećajem za praćenje aktualnih zbivanja i jasnim jezikom nastao je niz članaka, često i s raznih terena, a najzanimljiviji detalj u njima, napomenula je Kusin, jest poveznica svjetskih zbivanja s domaćim prilikama, prisutna u svim tekstovima. </p>
<p>Marinovi tekstovi rezultat su autentične brige za baštinu, zapazio je i Tonko Maroević, nazvavši autora idealnim tumačem koji lokalnom daje mjeru univerzalnosti i obratno.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Višnja Stahuljak kandidat za »Andersena« </p>
<p>Proglašenje pobjednika Andersenove nagrade održat će se na Sajmu dječje knjige u Bologni 15. travnja</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Hrvatska književnica Višnja Stahuljak predložena je za uglednu nagradu »Hans Christian Andersen« za 2004. godinu – rečeno je u četvrtak u Hrvatskom centru za dječju književnost na konferenciji za novinare u povodu te nominacije. Višnja Stahuljak tako se našla u biranom društvu 26 najznačajnijih svjetskih suvremenih dječjih pisaca i ilustratora.</p>
<p> Višnju Stahuljak predložio je za Andersenovu nagradu Hrvatski odsjek Međunarodnog odbora za dječju književnost kojemu je glavni zadatak promicanje dječje književnosti (IBBY). Hrvatska je članica IBBY-ija od 1995., a nominacije objavljuje od 1996. Hrvatski odsjek toga Odbora djeluje pri Knjižnici grada Zagreba. </p>
<p> Na konferenciji za novinare govorili su Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju književnost, dr. Krešimir Nemec, profesor s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, te Miroslava Vučić, urednica Školske knjige, koja objavljuje njezina djela.</p>
<p>Nagrada »Hans Christian Andersen« dodjeljuje se piscima od 1956. godine, a ilustratorima od 1966. godine, te je najelitnije svjetsko priznanje za dječju književnost. Dodjeljuje se živućem autoru za životno djelo, odnosno za sveukupni doprinos dječjoj književnosti i njezinu predstavljanju. </p>
<p>Književnica Višnja Stahuljak rođena je 1926. u Zagrebu, diplomirala je na Muzičkoj akademiji, a pisanjem se bavi više od pola stoljeća. Svoje prve uratke objavljuje 1953. u časopisu Krugovi. A kako se nikad nije priklonila ni jednom književnom krugu ostala je razmjerno nepoznata širem krugu čitatelja. Uz Vesnu Parun, Stahuljak je najproduktivnija hrvatska spisateljica, a tijekom dugogodišnjeg rada osvojila je brojne nagrade i priznanja. Dugogodišnja je profesorica solo pjevanja, što je itekako ostavilo traga na njezinu poeziju.</p>
<p> Proglašenje pobjednika Andersenove nagrade održat će se na Sajmu dječje knjige u Bologni 15. travnja. Bez obzira na to tko će odnijeti tu nagradu, sve predložene čeka godinu dana promicanja diljem svijeta, što uključuje sudjelovanje na Baselskom sajmu u svibnju, na Kongresu IBBY u Capetownu te na frankfurtskom Sajmu knjiga u listopadu. Na svim tim sajmovima postavit će se štand s knjigama svih nominiranih te promidžbeni materijal, pa će to biti odličan način za predstavljanje Hrvatske u svijetu.</p>
<p> Hrvatsko je izaslanstvo za potrebe predstavljanja djela Višnje Stahuljak pripremilo i posebnu video kasetu o njezinu bogatom stvaralaštvu.</p>
<p>Daniel Nikola Popović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Časopis »Rijeka« o Papinu pohodu </p>
<p>RIJEKA, 5. veljače</p>
<p> – Grad Rijeka i Povijesno društvo kojemu je na čelu akademik Petar Strčić predstavili su u četvrtak dva sveska časopisa »Rijeka«. Jedan je posvećen boravku pape Ivana Pavla Drugoga u Rijeci, odnosno crkvenoj povijesti, a drugi književniku D'Annunziu, koji je svoju političku karijeru započeo upravo na prostoru toga grada. Povijesno društvo Rijeke broji oko stotinu članova.</p>
<p>Govoreći okupljenima, akademik Strčić ustvrdio je da bi se bogata riječka povijest itekako mogla iskoristiti za turističku promidžbu grada. Primjerice, posjet Svetog Oca gotovo je neiskorišten. Prvi svezak »Rijeke« sadrži radove brojnih povijesnih stručnjaka, među kojima i akademika Petra Strčića i Franje Šanjeka. Nakon predstavljanja dvobroja »Rijeke«, Povijesno društvo održalo je skupštinu, na kojoj je Petar Strčić iznova izabran za predsjednika. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dvije izložbe o arhitekturi</p>
<p>SPLIT, 5. veljače</p>
<p> – Izložbe »Oris ideja« i » Neven Šegvić – skice 1917. – 1992.«, ekskluzivno združene ovaj put u Splitu, zahvaljujući tvrtki Arhitekst, izdavaču prestižnog časopisa za arhitekturu »Oris«, otvorene su u četvrtak u Galeriji umjetnina. Podsjetimo, »Oris ideja« je izložba originalnih skica i likovnih prikaza gotovo svih arhitekata čiji su radovi objavljeni u »Orisu«. </p>
<p>To znači da je na izložbi prikazan 348 skica i crteža arhitekata iz Hrvatske, Japana, Engleske, Čilea, Njemačke, Austrije, Italije i driugih zemalja. Riječ je o originalnim skicama, za čije su izlaganje već zainteresirani izložbeni prostori i izvan Hrvatske. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Novi ritualni obilazak stadiona i novo obećanje – sjever pod krovom do 15. lipnja</p>
<p>Kad je euforija jenula i kad su žestoki govori donekle napojili javnost žednu odgovora, visoki su gosti tiho napustili Maksimir, onako - s rukom u džepu i podignutom obrvom... Vrijedna klupska tajnica Goga je počistila stolove i upravo to će, čini se, biti jedini ozbiljniji radovi na ovome kompleksu</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> – »Vjerujte nam, sad se više ne šalimo, sad je za ozbiljno!« Ovo bi mogao biti slogan članova Gradskog poglavarstva s posljednjeg u nizu njihovih redovitih ritualnih obilazaka maksimirskoga stadiona. Gradski su čelnici i ovaj put pompozno najavili projekt dovršenja izgradnje maksimirskog stadiona, i ovaj su put gromko najavili kako će projektanti i izvođači radova ispoštivati sve zadane rokove, kako će stadion napokon biti ponos Zagreba i bla, bla, bla...</p>
<p> Doista, zanimljiv je taj (prividni?) entuzijazam gradskih autoriteta. Štoviše, entuzijazam čak pomalo zadire i u euforiju, pa kod nekog promatrača ostavlja snažan efekt. Čovjek bi čak mogao pomisliti da će sva ta retorika doista i zaživjeti u praksi. Nadahnuti govori, snažni pljeskovi podrške, brojna delegacija koja se jedva nekako natiskala u »plavi salon«... Svemu su ovome, dakle, samo nedostajali taktovi kakve koračnice!</p>
<p> I što sad? Kad je euforija jenula i kad su žestoki govori donekle napojili javnost žednu odgovora, visoki su gosti tiho napustili Maksimir, onako - s rukom u džepu i podignutom obrvom... Vrijedna klupska tajnica Goga je počistila stolove i upravo to će, čini se, biti jedini ozbiljniji radovi na ovome kompleksu.</p>
<p> Možda i ne bismo bili ovako ironični da cijeli taj scenarij već nismo mnogo puta gledali. Dakle, što su nam to gradski čelnici obećali ovaj put? Gradsko je poglavarstvo, naime, na sjednici u četvrtak razmotrilo i prihvatilo Prijedlog dovršenja izgradnje stadiona, što je izradio Gradski ured za izgradnju Grada na temelju studije izrađene u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta. Poglavarstvo će, pak, sve to sad proslijediti na razmatranje Gradskoj skupštini...</p>
<p> – Ipak je Dinamo netko i nešto! Ovakav vaš odaziv pokazuje puno emotivnoga naboja vezanog za naš klub. Nažalost, moram vas podsjetiti da naš stadion ne može udovoljiti standardima potrebnima za Uefinu i Fifinu licencu, mi više nećemo moći igrati europske utakmice u Maksimiru, naglasio je Dinamov predsjednik Mirko Barišić.</p>
<p> No, nema bojazni. U Gradu, je l', uvjeravaju da će doista dovršiti stadion. Rokovi? Do 15. lipnja ove godine trebala bi biti zgotovljena sjeverna tribina, uključujući i krov. Do kraja godine bi, pak, trebala biti završena zapadna tribina s pripadajućim krovom, kao i okoliš. Svoj konačni izgled stadion bi trebao dobiti do kraja 2005.</p>
<p> – Ukupna sredstva za dovršenje ovoga projekta iznose 380 milijuna kuna, naglasio je Milan Bandić, predsjednik Povjerenstva za izgradnju stadiona.</p>
<p> Prva će faza radova, od spomenute svote, progutati 155 milijuna kuna, od čega će, pak, 60 milijuna trebati za dovrešenje sjeverne tribine, zatim 25 milijuna za izgradnju krova nad zapadnom tribinom, 40 milijuna za dovršenje zapada te 30 milijuna za okoliš i komunalnu infrastrukturu.</p>
<p> – Preostalih 225 milijuna izdvojeno je za izdizanje terena, gradnju podzemnih garaža sa 650 parkirnih mjesta te za rekonstrukciju atletskih borilišta. Dakle, spasit ćemo i atletsku stazu. Budu li nam zatrebala dodatna sredstva, osigurat ćemo ih rebalansom proračuna, naglasio je Bandić.</p>
<p> Dosad je, pak, na realizaciji projekta utrošeno 362 milijuna i 492.635 kuna. Uzgred, sâm Bandić je pred širokim auditorijem prijekorno dobacio:</p>
<p> – Izvođači radova su Tehnika i Industrogradnja, a s nama su ovdje i direktori tih tvrtki, gospoda Filipec i Matić. I upravo će oni biti najodgovorniji ako do najavljenoga 15. lipnja sjeverna tribina ne bude gotova!</p>
<p> Uzgred, Dinamov je dopredsjednik Zdravko Mamić goste razveselio i poklonima. Gradonačelnici Vlasti Pavić je, uz buket cvijeća, u ime kluba podario Dinamov dres, predsjednici Skupštine Morani Paliković-Gruden uručio je nogometnu loptu s potpisima Dinamovih igrača, dok je dogradonačelnicima Bandiću i Stipi Tojčiću (inače navijaču Hajduka!) poklonio klupske dresove.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Konkurencija kao za olimpijske igre </p>
<p>Svojim glavnim adutom Splićani drže odličnu organizaciju Europskog prvenstva 1990. godine, a velikim hendikepom misteriozan nestanak Artura Takača / Svjetsko atletsko prvenstvo 2009. godine već je obećano Berlinu, koji ponajviše zbog toga preuređuje legendarni olimpijski stadion iz 1936. godine </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Obznanjivanje imena gradova koji kandidiraju za organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2009. godine samo je potvrdila ono što se znalo i ranije: Splićanima predstoji teška, vjerojatno i nemoguća misija dobivanja domaćinstva te sportske mega-priredbe. Konkurencija se, naime, skoro nimalo ne razlikuje od one za domaćina Olimpijskih igara 2012. godine.¸</p>
<p>U utrci su tako uz Split još Berlin, Brisbane, Bruxeless, Casablanca, Daegu, Delhi i Valencia! Što u takvoj konkurenciji može očekivati »najsportskiji grad na svijetu«? Svjetsko atletsko prvenstvo 2009. godine na neki je način već obećano Berlinu, koji ponajviše zbog toga preuređuje legendarni olimpijski stadion iz 1936. godine. Bruxelles, osim što je sjedište Europske unije, svake godine organizira grandiozni miting Zlatne lige, poznati Memorijal Ivo van Damme, korejski Daegu je prošle godine vrlo uspješno organizirao svjetske studentske igre, australski Brisbane bi se, da nije bilo Sydneyja 2000. godine, kandidirao čak i za olimpijske igre, španjolska Valencia je posljednjih godina dobila sve priredbe za koje se kandidirala... </p>
<p>U Hrvatskom atletskom savezu smatraju da će organizaciju prvenstva dobiti neki od europskih gradova, no upozoravaju na ljudske i organizacijske potencijale indijskoga glavnoga grada Delhija i činjenicu da drugoj najmnogoljudnijoj svjetskoj zemlji (više od milijardu stanovnika) uskoro treba dati neku od velikih sportskih priredbi. Odlučujući će, smatraju u HAS-u, ipak biti novac i ukupna infrastruktura gradova koji kandidiraju za SP 2009. Svojim glavnim adutom Splićani drže odličnu (najbolju!) organizaciju Europskog atletskog prvenstva 1990. godine, dok je nesumnjivo veliki hendikep misteriozan nestanak Artura Takača, počasnog člana Vijeća Svjetskog atletskog saveza i glavnoga hrvatskog lobista u tijelima IAAF-a. Nakon što IAAF-ova inspekcija obiđe sve gradove-kandidate, odluka o domaćinstvu Svjetskog atletskog prvenstva 2009. godine bit će donesena na jesen. Podsjetimo, domaćin SP-a 2005. biti će Helsinki, dok će ono 2007. godine biti održano u Osaki. Dosadašnja svjetska atletska prvenstva bila su održana u sljedećim gradovima: Helsinki (1983.), Rim (1987.), Tokyo (1991.), Sttutgart (1993.), Göteborg (1995.), Atena (1997.), Sevilla (1999.), Edmonton (2001.) i Pariz (2003.).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko prije njegov Didulica </p>
<p>Iako je nedavno tvrdio kako svim srcem želi igrati za Hrvatsku, prelistavajući australski tisak može se zamijetiti da ne bi imao ništa protiv nastupa za australsku vrstu. Još kad znamo kako australski izbornik za akciju protiv Venezuele namjerava pozvati dva vratara hrvatskog porijekla, Marca Bosnicha i Joeya Didulicu, sve smo bliže zaključku da akcija »Didulica u hrvatskoj reprezentaciji« sve slabije stoji </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Australski izbornik Frank Farina najavio je da će pozvati vratara bečke Austrije Joeya Didulicu u reprezentaciju za prijateljski susret Australije protiv Venezuele u Caracasu 18. veljače. Istodobno, hrvatki izbornik Otto Barić, koji je rekao da računa na Didulicu, najavio je kako za prijateljsko nadmetanje protiv Nijemaca istog dana u Splitu neće pozvati tog vratara. »Zvat ću ga na kasnije provjere«, kazao je Barić. Znači li to da bi hrvatska nogometna vrsta mogla ostati bez darovitog vratara s australskim državljanstvom hrvatskih korijena? </p>
<p>Prelistavajući hrvatski i australski tisak može se lako zamijetiti kako Didulica u mikrofone i jednih i drugih novinara izjavljuje slično: »Želim braniti za reprezentaciju.« Pritom mijenja samo ime zemlje. Istina, dosad ga australski izbornik Farina još nije pozvao u vrstu, kao ni Barić. Stoga se treba zapitati ne nudi li se malo nametljivo taj izvrsni vratar koji još nije osjetio slast međunarodne reprezentativne utakmice. </p>
<p>Kao bivši vratar Melbourne Knightsa, amsterdamskog Ajaxa i danas bečke Austrije, sa 26 godina slovi kao čuvar mreže u najboljim godinama i nije čudno da se oko njega digla tolika prašina. Iako je nedavno tvrdio kako svim srcem želi igrati za Hrvatsku, prelistavajući australski tisak može se zamijetiti da ne bi imao ništa protiv nastupa za australsku vrstu. Još kad znamo kako australski izbornik za akciju protiv Venezuele namjerava pozvati dva vratara hrvatskog porijekla, Marca Bosnicha i Joeya Didulicu, sve smo bliže zaključku da akcija »Didulica u hrvatskoj reprezentaciji« sve slabije stoji. </p>
<p>Ipak, mnogi se u Australiji čude zašto bi Farina zaboravio zvati vratara Željka Kalca iz Perugije i Marca Schwarzera iz Middlesbrougha, koji su dosad bili redoviti u reprezentaciji. Tko zna, možda upravo zato da Didulicu sačuva za Australiju... Izgleda da je Australija eldorado za odrastanja vratara hrvatskog porijekla. Uz Didulicu, Bosnicha i Kalca, svakako valja podsjetiti i na izvrsnoga 22-godišnjeg Galekovića iz kluba Hajduk-Chelsea, koji je prvi vratar mlade australske reprezentacije. Ne bi stoga bilo čudno da i za njim počne jurnjava između Australskoga i Hrvatskoga nogometnog saveza. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Montpellier - Marseille 0-1</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Nogometaši Marseillea u zaostalom su dvoboju 18. kola prvenstva Francuske kao gosti svladali Montpellier sa 1-0. Strijelac jedinog pogotka bio je Didier Drogba u 65. minuti.</p>
<p> • Redoslijed: Monaco 48 bodova, Lyon 44, Auxerre 41, Sochaux 31, PSG 40...(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Maroko i Nigerija u četvrtfinalu Afričkog kupa</p>
<p>TUNIS </p>
<p> – Reprezentacije Maroka i Nigerije plasirale su se u četvrtfinale Afričkog nogometnog prvenstva iz skupine D. </p>
<p>Maroko je osigurao prvo mjesto u skupini odigravši u posljednjem kolu protiv Južnoafričke Republike 1-1 (Safri 38'-11m/Mayo 29').Nigerija je bila uspješnija od Benina sa 2-1 (Lawal 35', Utaka 76'/Latoundji 90'). U redoslijedu Maroko je skupio 7 bodova, slijedi Nigerija (6), JAR (4) i Benin (0).</p>
<p> • Parovi četvrtfinala (7. veljače): Tunis – Senegal i Mali – Gvineja, (8. veljače): Alžir – Maroko i Kamerun – Nigerija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Finale Lige prvaka 2005. u Istanbulu </p>
<p>NYON/ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Izvršni odbor Europske nogometne ogranizacije (Uefa) prvog je dana redovitog zasjedanja u Kući europskog nogometa u Nyonu donio odluke o domaćinstvima finalnih utakmica europskih klupskih natjecanja za sezonu 2004./2005. Tako će stadion Atatürk u Istanbulu, kapaciteta 80.000 gledatelja, biti domaćin finalu Lige prvaka, dok će završni ogled Kupa Uefe biti odigran na lisabonskom stadionu José Alvalade koji može primiti do 50.000 navijača. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ascione umjesto Escudea, otvaraju Ančić i Clement</p>
<p>»Ako Ančić pobijedi Clementa, mogu slobodnije krenuti prema drugom bodu. A nije uopće nerealno očekivati 2-0 za nas nakon prvog dana. Iako bi i 1-1 bio odličan rezultat« rekao je Ljubičić nakon ždrijeba</p>
<p>ZAGREB/METZ, 5. veljače</p>
<p> – Najbolji francuski reprezentativac Arnaud Clement i drugi hrvatski reket Mario Ančić otvorit će ogled prvog kola Svjetske skupine Davisovog kupa na zemljanim terenima u Metzu. Shodno tome, nakon njih će na teren izaći drugopostavljeni Francuz Thierry Ascione i najbolje rangirani hrvatski tenisač Ivan Ljubičić. Subota je rezervirana za parove, u kojima će vjerojatno nastupiti Nicolas Escude i Michael Llodra protiv Ljubičića i Ančića. A u nedjelju će se sučeliti najbolji reprezentativni reketi u prvom dvoboju, odnosno drugopostavljeni tenisači u posljednjem dvoboju. Program u petak i nedjelju počinje u 13 sati, a u subotu u 14 sati.</p>
<p>Francuski izbornik Guy Forget odlučio se ukazati povjerenje 85. tenisaču svijeta Thierryju Ascioneu. Nakon ozljede prepona najboljeg francuskog tenisača Sebastiena Grosjeana i nepozivanja Fabricea Santoroa koji, kako je Forget rekao, nije dobar za atmosferu u reprezentaciji, francuski izbornik se odlučio za 23-godišnjeg Francuza, koji će prvi put braniti boje »trikolora«. Pritom je iz kombinacija ispao Olivier Mutis. </p>
<p>I dok je Clement bio logičan izbor, Forget nije htio riskirati sa Nicolasom Escudeom, koji je na početku sezone osvojio Dohu, a onda se ozlijedio na Australian Openu te se još uvijek nije u potpunosti oporavio. No, ukoliko će posljednji nedjeljni dvoboj odlučivati o konačnom pobjedniku, vrlo je vjerojatno kako će Forget umjesto Ascionea na teren poslati Escudea.</p>
<p>– S obzirom na njegovo psihičko stanje te uzimajući u obzir činjenicu kako se oporavlja od ozljede, ne bi bilo pametno tražiti od Escudea da igra tri meča u tri dana, rekao je Forget.</p>
<p>Izgledi hrvatskih tenisača svakako su dodatno narasli nakon Forgetovog izbora. Čak se i ispunila Ljubičićeva želja pa će nakon četiri uzastopna prva nastupa u Metzu igrati drugi meč u petak. Protiv Ascione je igrao samo jednom i to prije četiri godine na Challengeru u Grenobleu, gdje je slavio u »tie-breaku« trećeg seta.</p>
<p>– Ako Ančić pobijedi Clementa, mogu slobodnije krenuti prema drugo bodu. A nije uopće nerealno očekivati 2-0 za nas nakon prvog dana. Iako bi i 1-1 bio odličan rezultat. Nakon Australian Opena Ljubičić i Ančić su se našli i zajednički trenirali u Monte Carlu. I dok u Monte Carlu Ljubičić nije previše trenirao servis zbog bolova u ramenu, dolaskom u Metz stanje se promijenilo.</p>
<p>– Počeo sam bez straha potezati servis. Prošli put sam tako bez straha servirao prošle godine u Baselu i možda u prva dva susreta na turniru u Dohi. Istina, lopte lete na sve strane, kontrola nije najbolja, rame je još malo tvrdo, no do prvog susreta u petak trebalo bi sve biti u redu. Jedino je pitanje kako će mi biti dan kasnije, rekao je Ljubičić. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Cibona kao reprezentacija </p>
<p>Nakon svega, za cibose je dobro što su se izvukli s porazom manjim od 11 koševa zaostatka, koliko je bilo na njihovoj strani u Zagrebu protiv Ülkera / Mnogi će u »tornju« razlog poraza vidjeti u sucima, no bilo bi pogrešno u njih upirati prstom nakon što je Cibona vodila sa 54-36 u 26. minuti utakmice </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Broj Ciboninih uzastopnih pobjeda zaustavio se na brojci sedam. Niz Anzulovićeve momčadi prekinuli su u Istanbulu košarkaši Ülkera pobjedom sa 76-70 u 12. kolu Eurolige. Zagrepčani su u dvorani Abdi Ipekçi, koja je ponovno bila negostoljubiva za hrvatske košarkaše, propustili potvrditi drugo mjesto u skupini A, iako su imali pobjedu na dlanu. Naime, u 26. minuti Cibona je imala 18 koševa prednosti, ali je, kao i reprezentacija prije tri godine na istom mjestu i na sličan način, prosula veliku prednost i doživjela poraz koji će pamtiti. </p>
<p>Nakon svega, za cibose je dobro što su se izvukli s porazom manjim od 11 koševa zaostatka, koliko je bilo na njihovoj strani u Zagrebu protiv Ülkera. Mnogi će u »tornju« razlog poraza vidjeti u sucima, točnije Talijanu Fabiju Facchiniju, koji je Sesaru, Rimcu i Golemcu podijelio tehničke pogreške, a na kraju i isključio Golemca zbog protesta pri rezultatu 68-69 u posljednjoj minuti, kad je Cibona još imala izgleda vratiti se iz gubitničke situacije. No, gledati prema sucima nakon izgubljene utakmice u kojoj momčad ima 18 koševa prednosti potpuno je pogrešno. Jer, bez obzira na to što je Facchini bio vrlo lak na tehničkim pogreškama, ostaje činjenica da su cibosi prestali igrati u posljednjih deset minuta. Anzulović je predugo na klupi ostavio Josipa Vrankovića, najraspoloženijeg cibosa u Istanbulu, koji je dotad gađao trice 4-5, a Sesar je igrao solidno, ali nije dobio previše minuta. Penn je imao problema s osobnim pogreškama i nije imao svoju večer u Istanbulu, ali je u posljednjim minutama trebao biti na parketu, jer Kus je opet igrao loše. U posljednjim minutama s Kusom uopće nije bilo organizacije Ciboninih napada, nije bilo pravog protoka lopte. Tražila su se nemoguća rješenja na isteku napada, što je samo davalo krila domaćoj momčadi. </p>
<p>Posebna je priča sjajna igra makedonskog razigravača Petra Naumoskog, koji je u posljednjoj četvrtini, koju je Ülker dobio sa 30-13, igrao »simultanku« protiv Zagrepčana. Od svojih 25 koševa, Naumoski je ubacio 20 u posljednjih deset minuta. Principi Cibonine obrane bili su djelotvorni 30 minuta. Booker, Kutluay i Blair, glavni igrači najskuplje turske momčadi, ubacili su zajedno 22 koša, što je uobičajeni učinak jednog igrača iz udarnoga Ülkerova trojca. No, kada je krenuo Naumoski, neshvatljivo je kako su cibosi ispadali iz obrane na tom igraču, uz Rentziasa jedinom raspoloženom u srijedu. Naumoski, koji je prije nekog vremena bio blizu »tornja«, stigao je u tursku momčad iz milanskog Breila na polusezoni. Makedonac nije igrao u poništenoj i ponovljenoj utakmici u Zagrebu, ali je u Istanbulu pokazao koliko je značajan za svoj klub. Cibona je u srijedu imala tri raspoložena igrača, Vrankovića, Golemca i Žižića. Bez obzira na to što Rimac nije bio na uobičajenoj šuterskoj razini i što je Penn odigrao najlošiju utakmicu u posljednja dva mjeseca, »vukovi« su Ülker imali na pladnju, ali su u posljednjoj četvrtini sve prosuli. Na kraju, što je naglasio i trener Dražen Anzulović nakon utakmice, nisu ih smjele isprovocirati sudačke odluke, koliko god im se činile nekorektnima. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Neki će igrači napustiti klub ako neće slušati« </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Košarkaši Zagreba velikom su mukom izborili plasman na »final four« Kupa Krešimira Ćosića, pobijedivši u četvrtfinalu vodeću momčad Ožujsko lige za prvaka Triglav Osiguranje rezultatom 85-80. Utakmica je svih 40 minuta bila neizvjesna, ali Zagreb ima jače pojedince od Riječana, pa je pobjeda otišla na stranu »mrava«. No, raspoloženje trenera Zagreba Joška Pulje bilo je daleko od slavljeničkog. </p>
<p>– Dobili smo igrom slučaja. Dvije su stvari nakon utakmice jasne. Prva je da smo pobijedili, a druga da nemamo kolektiv. Pobjedu sam očekivao, no treba riješiti pitanje momčadske igre. U pravu je Pulja kad govori o nedostatku komunikacije među igračima na terenu. Uostalom, ista je stvar bila razlog ostavci Jakše Vulića prije nepunih mjesec dana. – Potpuno shvaćam i podržavam razmišljanje svog prethodnika. No, ja neću dopustiti igračima da me izbace iz kluba. Izbacit ću ja njih, ljutito je rekao Pulja. </p>
<p>U utakmici u kojoj se napadačke akcije rješavaju individualno, po sustavu »ako uđe-uđe«, razumljivo je zašto Pulja sipa žuč na igru svoje momčadi. Previše je »soliranja« među igračima koje je nekad krasila kolektivna igra. Što je tome razlog? Ili su pojedinci umislili da bez njih momčad ne može pobjedivati ili su posrijedi neke zakulisne igre u kojima menadžeri igraju glavnu ulogu, pa igrači više razmišljaju o vlastitoj statistici nego o momčadskom uspjehu. U svakom slučaju, Zagrebova je momčad daleko od igračkog sklada koji im je donosio dobre rezultate u prvom dijelu sezone. </p>
<p>– Ne znam što se igračima mota po glavi, ali ako to u kratkom vremenu ne uspijem popraviti, neki će od njih napustiti klub, kazao je oštro Pulja. Nakon utakmice Goodyear lige protiv momčadi iz Širokog Brijega, košarkaši Zagreba uputit će se na pripreme u Poreč, gdje će Pulja pokušati korigirati stvari o kojima se negativno izrazio. Nakon priprema će se vidjeti na koje će se igrače u klubu računati. Stvari će tada, kako kaže Pulja, biti jasni.</p>
<p> No, to trebaju shvatiti i igračke »veličine« o kojima on govori, a ne nepristrani promatrači čije se negodovanje čuje s tribina... </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Orlando »pregažen« u Torontu </p>
<p>Novi trener Netsa Lawrence Frank došao je do pete pobjede zaredom otkad je na klupi zamijenio Byrona Scotta. Netsi su na svom terenu nadigrali Miami Heat sa 99-88 </p>
<p>NEW YORK, 5. veljače</p>
<p> – Košarkaši Orlanda »pregaženi« su u gostima kod Toronta sa 90-110. No, nastupili su bez svoga najboljeg igrača Tracyja McGradyja. Tako su prvi put u sezoni u početnoj petorci zajedno igrali Gordan Giriček i Rod Strickland. No, nisu se iskazali. Giriček je za 44 minute upisao 12 koševa (šut 5-16), četiri skoka i jednu asistenciju, a Strickland je dodao sedam poena i 10 asistencija. Orlando ni u jednom trenutku nije vodio, a sredinom drugoga poluvremena gubio je sa 29 koševa. Najbolji kod njih bio je Juwan Howard sa 22 koša, a Toronto Raptorse predvodio je Donyell Marshall sa 32 poena. Jalen Rose dodao je 21 koš, a Vince Carter 11. </p>
<p>Novi trener Netsa Lawrence Frank došao je do pete uzastopne pobjede otkad je na klupi zamijenio Byrona Scotta. Netsi su na svom terenu nadigrali Miami Heat sa 99-88, a najbolji pojedinac susreta bio je Kenyon Martin sa 24 koša i 13 skokova. Jason Kidd dodao je 18 koševa i 11 skokova, a Richard Jefferson 21 koš. Planinić je za 10 minuta upisao tri koša te po skok i dodavanje. </p>
<p>Houston je napokon prekinuo crnu seriju od četiri poraza, pobijedivši kod kuće Kukočeve Buckse sa 103-89. Ključnom se pokazala treća četvrtina, kad je Houston kod vodstva 63-58 napravio niz 12-4. Najefikasniji kod Houstona bio Steve Francis sa 23 koša. </p>
<p>• Rezultati: Boston – LA Clippers 86-95, Washington – Memphis 101-103, Toronto – Orlando 110-90 (Giriček - 44 minute, 12 koševa, 4 skoka, 1 asistencija), New Jersey – Miami 99-88 (Planinić - 10 minuta, 3 koša, po 1 skok i asistencija), Atlanta – Minnesota 97-89, Cleveland – LA Lakers 106-111 (produžetak), Houston – Milwaukee 103-89 (Kukoč - 14 minuta, 6 koševa, 2 asistencije, 1 skok), New Orleans – Dallas 104-113, Utah – Chicago 79-95, Phoenix – Portland 97-101. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Pakistan oprašta svome znanstveniku šverc nuklearnom opremom</p>
<p>Abdul Qadeer Khan šokirao zemljake kada je na pakistanskoj televiziji javno priznao da je drugim zemljama ilegalno prodavao nuklearnu tehnologiju/ Paksitanska vlast i oporba međutim, ne žele da dođe do sudskog procesa/ Suđenje bi, vjerojatno uvuklo u aferu neke političke i vojne ličnosti, te destabiliziralo predsjednika Perveza Musharrafa </p>
<p>LONDON, 5. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U svojoj domovini, Pakistanu dr. Abdul Qadeer Khan bio je smatran ocem domaće nuklearne bombe i hvaljen kao nacionalni junak. No, taj 66-godišnjak šokirao je u srijedu svoje zemljake, kada je na pakistanskoj televiziji javno priznao da je drugim zemljama ilegalno prodavao nuklearnu tehnologiju. Riječ je o do sada najvećem svjetskom skandalu te vrste. U četvrtak je pakistanska vlada, međutim, preporučila predsjedničku amnestiju za osramoćenog znanstvenika. </p>
<p>Dr. Khan je, kako se vjeruje, uz pomoć suradnika, izvozio opremu i tehničko znanje za izradu nuklearnih bombi u Libiju, Iran i Sjvernu Koreju. Riječ je o režimima koje Amerika i drugi na Zapadu smatraju nepoćudnima i opasnima. Unatoč tome, i Amerikanci i pakistanske vlasti žele da se afera čim prije stiša.</p>
<p>Khan je u nedjelju u pismenom priznanju izjavio da je sudjelovao u ilegalnom transferu nuklearne tehnologije. U srijedu se pak na nacionalnoj televiziji javno ispričao zbog toga, izrazio pokajanje te rekao da je djelovao iza leđa vlastima u Islamabadu. </p>
<p>Pakistanski dužnosnici tvrde da je dr. Kahn upravljao čitavom ielgalnom mrežom, koja je sustavno izvozila nuklearnu opremu i znanje u treće zemlje - koristeći posebno unajmljene avione. Osim opreme izvozilo se i znanje, poput nacrta za centrifuge koje služe u proizvodnji nuklearne bombe. Tvrdi se da je Khan također potajno putovao u Iran, Libiju i Sjevernu Koreju, da tamošnjim znanstvenicima iz prve ruke objasni kako se rade nuklearne bombe. </p>
<p>Na Zapadu je dr. Abdul Qadeer Khan sporna ličnost, pa mu se u Nizozemskoj sudilo zbog krađe nuklearnih tajni. No, u Pakistanu ga mnogi slave, jer je zemlji podario bombu, u nuklearnoj utrci sa susjednom Indijom. Oporba je zaprijetila žestokim protestima ako bi došlo do suđenja dr. Khanu. No, ni paksitanskim vlastima nije stalo da dođe do sudskog procesa. Suđenje bi, naime, vjerojatno implicirao i neke političke te vojne ličnosti, a usput destabiliziralo predsjednika Perveza Musharrafa. Premda dr. Khan sada tvrdi da je radio na vlastitu ruku, to se čini slabo vjerojatnim. Većina promatrača ocjenjuje kako je gotovo nemoguće da izvoz nuklearne tehnologije i opreme nije tekao uz barem prešutno odobrenje moćne pakistanske armije – a možda i pojedinih dužnosnika te političara. </p>
<p>Khan tvrdi da je izvozeći nuklearnu tehnologiju u druge islamske zemlje htio odvratiti pažnju međunarodne zajednice od Pakistana – koji je ranije bio kritiziran zbog razvoja nuklearne bombe. To međutim ne objašnjava nuklearni transfer u Sjevernu Koreju. I novac je mogao biti jedan od motiva dr. Khana, koji se strahovito obogatio.</p>
<p> Na to o kakvim se svotama radi, upućuje podatak da je Libija samo za nacrte nuklearnih bojevih glava, koji su potjecali iz Pakistana, na crnom tržištu platila 50 milijuna dolara. Čitav izvoz tekao je preko posrednika u Europi, Africi i na Srednjem Istoku. </p>
<p>Vidjevši kakva je sudbina zadesila Saddama Husseina, libijski pukovnik Gaddafi nedavno je najavio da se njegova zemlja odriče zabranjenih oružja. Kada su libijski zannstvenici otvorili svoje laboratorije inspektorima UN-a, ovi su utvrdili da Libija ima dosta razvijeni nuklearni program, za koji se do tada praktički nije znalo. Njihova istraga utvrdila je da su se Libijci opskrbili preko međunarodne krijumčarske mreže, te da su svi tragovi vodili do Pakistana.</p>
<p> Pakistanci su Libiji prodali »i kuhinjsku opremu i kuharske recepte« izjavio je ovih dana New York Timesu jedan anonimni američki stručnjak za naoružanje, upoznat sa cijelim programom. </p>
<p>Nakon iračkog rata i Iran je, slično poput Libije, počeo jače surađivati sa Zapadom oko kontrole svog naoružanja. Pokazalo se da je Pakistan i tu bio važan izvoznik nuklearne tehnologije. Međunarodna agencija UN-a za atomsku energiju (IAEA) o svemu tome je nedavno obavijestila pakistanske vlasti. One su pokrenule vlastitu istragu, pa se počela stezati mreža oko dr. Khana. Službeni glasnogovornici u Islamabadu tvrde sada da je ta istraga otkrila nekoliko znanstvenika i dužnosnika, koje je motivirala pohlepa za novcem. U Islamabadu se tvrdi da tamošnje vlasti nikada nisu bile umiješane u širenje nuklearnog naoružanja. BBC međutim komentira da čak ni u samom Pakistanu mnogi do kraja ne vjeruju vlastima koje kažu da nisu znale za tu »međunarodnu zavjeru zapanjujućih razmjera«.</p>
<p> Ljudi povezani s pakistanskim nuklearnim programom kažu da transfer centrifuga i druge opreme ne bi bio moguć bez angažmana bilo vlade ili nekih vodećih dužnosnika, javio je također BBC.</p>
<p> Neki čak optužuju bivšeg paksitanskog visokog vojnog zapovjednika, generala Aslama Bega, koji međutim niječe da s time ima veze. Pakistanski mediji tvrde da je nekolicina znanstvenika i dužnosnika primala na stotine milijuna dolara za izvoz nuklearne tehnologije i opreme. </p>
<p>Americi i Britaniji, kojima je Pakistan važan saveznik u borbi protiv terorizma, stalo je međutim da se afera stiša čim prije. Međunarodna zajednica još računa na pomoć predsjednika Musharrafa u suzbijanju talibana, koji ponovo dižu glavu u Afganistanu, kao i u lovu na Osamu bin Ladena. Vjeruje se da se Bin Laden, ako je živ, s ostacima svoje terorističke mreže krije u pograničnom području između Pakistana i Afganistana. Međunarodni pritisak na predsjednika Musharrafa ili domaća nestabilnost u Pakistanu mogli bi također ugroziti osjetljive pregovore Indije i Pakistana oko Kašmira. Ti pregovori počinju sredinom veljače, a zdušno ih zagovaraju Britanija i Amerika.</p>
<p>Sve to, kao i potreba pakistanskih vlasti, da zataška moguću umiješanost vlastitih dužnosnika, razlozi su zbog kojih bi dr. Khan mogao proći nekažnjeno. No, Pakistan će privatno ipak platiti neku cijenu - vjerojatno gubitkom statusa odgovorne nuklearne nacije. Amerika će možda inzistirati da Pakistanci dopuste određeni stupanj međunarodne kontrole nad nuklearnim programom, nad svojim zalihama nuklearnog oružja, te nad svojim nuklearnim znanstvenicima – među kojima, kako se vjeruje, ima i islamskih fundamentalista. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bavarski demokršćani protiv proširenja EU sve do 2017. godine</p>
<p>Edmund Stoiber je najavio da će pregovore Turske s EU pretvoriti u glavnu temu predizborne kampanje za Europski parlament</p>
<p>BERLIN, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prijem Turske u Europsku uniju polarizira njemačku i europsku političku scenu. Ni njemački kršćanski demokrati (CDU/CSU) nisu jedinstveni oko ulaska Turske u Europsku uniju. Obje stranke odbijaju želju Ankare da bude punopravni član EU, ali je stajalište bavarskih konzervativaca Edmunda Stoibera puno radikalnije ne samo prema Turskoj. Naime, München zahtijeva od Bruxellesa da do 2017. godine - ne bude dodatnog proširivanja EU. </p>
<p>Stoiber je najavio da će pregovore Turske s EU-om pretvoriti u glavnu temu predizborne kampanje za Europski parlament. Naravno, Stoiber ne računa na glasove 600.000 njemačkih državljana, turske etničke pripadnosti, nego na rašireni strah od priljeva novih Turaka kad Bruxelles otvori vrata Ankari.</p>
<p>Šefica CDU-a Angela Merkel, međutim, tvrdi da u turskom pitanju nema nesporazuma s Stoiberom, ali kaže da ulazak Turske u EU ne bi trebao biti »ni glavna ni jedina tema« te da to nije »predmet populizma«. Merkel tvrdi da je blagostanje i sigurnost u Europi glavna tema predizborne kampanje. Ali kad se znade da mnogi u Njemačkoj i drugdje u EU, strahuju da im blagostanje i sigurnost ugrožava proširenje, posebice preko Bospora, onda je očito da su si konzervativci podijelili uloge.</p>
<p>Ni crveno-zelena vlada u turskom pitanju nije bez kontroverzi, iako je povodom nedavnih bombaških atentata u Istanbulu njemački kancelar Gerhard Schröder odbacio potrebu dovođenja u pitanje primanja Turske u EU. Schröder njemačkim konzervativcima predbacuje da je neodgovorno jeftinim populizmom podizati tenzije između Nijemaca i njihovih sugrađana koji potječu iz Turske. </p>
<p>Schröder stalno ističe značaj dijaloga s muslimanima koji nisu fundamentalistički nastrojeni te apelira da se »napravi razlika između onih koji terorizam podupiru i onih koji se protiv njega bore«. Socijaldemokratski kancelar reagirao je na izjave potpredsjednika kluba zastupnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Wolfganga Bosbacha koji je izjavio kako strahuje da bi se »problem terorizma mogao uvesti u EU« u slučaju prebrzog pridruženja Turske. </p>
<p>Neovisni analitičari ističu da je savezništvo te velike muslimanske zemlje s Europom i Zapadom dragocjeno. Neki, dapače, tvrde da se bez suradnje s Turcima ne može dobiti rat protiv islamskog fundamentalizma i terorizma. </p>
<p>U Ankari je ovih dana boravio i šef njemačke diplomacije Joschka Fischer i govorio u tom smislu. On je izjavio da je budućnost Turske važna i za budućnost Njemačke, »ne samo u pogledu geopolitičkog položaja i specifične političke težine u regiji, već i kao velika islamska zemlja koja ima sve uvjete da poveže islamsku kulturu s pravnom državom, tržišnom privredom i demokracijom. I to je povezano s europskom perspektivom«.</p>
<p>Fischer stalno predbacuje konzervativcima da im zaboravljaju na to kad skupljaju jeftine populističke bodove. No, ni u crveno-zelenom taboru nije bez kontroverzi. Naime, ovdje se još uvijek pamti navodna Fischerova izjava o prijemu Turske u europsku obitelj dana iza kulisa: »Turska nikada neće ući u EU.« </p>
<p>Konačno, prijepori konzervativaca oko pridruživanja Turaka europskoj obitelji ostaju, zapravo, u okvirima ambivalentnog držanja bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla. Naime, on je svojedobno obećao pregovore Ankari, da bi negdje pred kraj mandata izjavio: »Koliko znam povijest i zemljopis, Turska nije europska zemlja.« Angela Merkel će s tim »koferom« uskoro putovati u Ankaru. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američki general najavljuje skori poraz iračke gerile</p>
<p>Uhićeno sedam iračkih policajaca optuženih da su davali informacije gerili u sjevernom dijelu Iraka </p>
<p>TIKRIT/KIRKUK, 5. veljače 2004. </p>
<p> - Zapovjednik 4. američke pješadijske divizije stacionirane u Tikritu general Ray Odierno minimalizirao je u srijedu opasnost od gerilaca u Iraku, izjavivši da će taj problem biti eliminiran za najviše godinu dana.</p>
<p>»Mislim da ćemo se s gerilom baviti još između šest mjeseci i godinu dana, i mislim da će je stalni pritisak smanjiti«, izjavio je on novinarima. Tijekom ophodnje ulicama Tikrita prvi put nakon uhićenja Saddama Husseina 13. prosinca, general Odierno je izjavio da se vidi nevjerojatan napredak. </p>
<p>Inače, američke su snage uhitile u četvrtak sedam iračkih policajaca optuženih da su davali informacije gerili u sjevernom dijelu Iraka, objavila je policija.</p>
<p> »Američke su snage u četvrtak ujutro opkolile policijsku postaju i uhitile sedam pripadnika policijskih snaga, među kojima i tri časnika«, rekao je zapovjednik Rakkane Hamad al Obeidi, šef komesarijata u mjestu al Rachadiyya.</p>
<p> Kako je rekao, američke su snage optužile policiju u Rachadiyyi da nije obavila svoj zadatak i da je davala informacije o premještanju«, kazao je Obeidi. No, Obeidi je porekao bilo kakvu vezu između policije i antiameričkih snaga koje su aktivne na tom području. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Annan posreduje u još jednom krugu pregovora za ujedinjenje Cipra</p>
<p>U slučaju pozitivnog ishoda pregovora u travnju bi se zakazao referendum na kojem bi se Grci i Turci izjasnili o zajedničkom ulasku u punopravno članstvo EU / Propadnu li i ovi pregovori u proširenu EU bi 1. svibnja ušla samo grčka strana tog sredozemnog otoka</p>
<p>ANKARA, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je čelnike grčke i turske etničke zajednice na podijeljenom Cipru - Tasosa Papadopoulosa i Raufa Denktasa, na još jednu, možda posljednju rundu pregovora. Taj međuotočki susret na vrhu bit će nedvojbeno jedinstvena prilika da se uz posredovanje Annana nađe konačno rješenje za ponovno mirno ujedinjenje Cipra.</p>
<p>Ako Papadopoulos i Denkas prihvate ranije ponuđeni mirovni plan međunarodne zajednice za Cipar to bi omogućilo da se razriješi desetljećima stara ciparska drama, odnosno posljednji veliki europski teritorijalni spor. U slučaju pozitivnog ishoda pregovora u travnju bi se zakazao referendum na kojem bi se Grci i Turci izjasnili o zajedničkom ulasku u punopravno članstvo EU. </p>
<p>Izjalove li se i ovi pregovori u proširenu EU bi 1. svibnja ušla samo grčka strana tog sredozemnog otoka. Takav ishod, koji malo tko želi, udaljio bi ciparske Turke od Europe koja se ujedinjuje, ali i nanio veliku štetu samoj Turskoj koja bi potkraj ove godine i sama možda trebala početi pregovore o ulasku u EU. Službena Atena i grčka ciparska vlada u Nikoziji mogle bi ucjenjivati tursku stranu i koristiti pravo veta kojim bi se spriječilo tursko priključenje Europi koja se ujedinjuje. </p>
<p>Plan UN-a za Cipar, koji je Denktas u travnju prošle godine elegantno odbio, predviđa uspostavu konfederalne države s labavom centralnom vladom. Riječ je o tzv. švicarskom modelu kojem se turska strana, barem dosad, energično protivila. Denkas je, naime, uporno zahtijevao da u pregovore o ujedinjenju uđu dvije suverene države, turska i grčka. Time su se pregovori neprekidno vraćali na početak. </p>
<p>Pragmatični turski premijer Recep Tayyip Erdogan, kojem je itekako stalo da se konačno razriješi dugogodišnji »ciparski sindrom«, sastao se u srijedu navečer u Ankari sa čelnikom ciparskih Turaka Raufom Denktasom. Tom »prijateljskom uvjeravanju« bili su nazočni i čelnici vodećih stranaka otočkih Turaka. </p>
<p>U zajedničkom priopćenju, službeno objavljenom u četvrtak, prihvaćen je mirovni plan UN-a, čime su otvorena vrata za odlazak turskog izaslanstva u New York na pregovore. </p>
<p>Pritom je ukazano na nužnost da se uspostavi časno i pravedno rješenje za dosadašnji međuciparski raskol. Najavljuje se i zajednička riješenost da se konačno stavi točka na dosadašnja sporenja i sukobe sa grčkom stranom oko budućeg ustroja jedinstvene ciparske države. </p>
<p>Erdogan je u intervjuu neovisnoj postaji NTV rekao kako očekuje da će se uspostaviti podjela otoka na dvije zone. Tvrdi da je taj koncept prihvaćen još ranije i da oko toga ne bi trebalo biti otvorenih problema. Rekao je da bi se pitanje zemljopisnih karata, odnosno novog teritorijalnog preustroja moralo ostaviti za finalnu fazu pregovora.</p>
<p>Sigurno je da će najviše spora biti oko povratka oko 200.000 grčkih izbjeglica na stranu otoka pod turskom kontrolom. Ciparski Turci se pribojavaju da bi se na taj način mogla ugroziti njihova dosadašnja uprava. </p>
<p>Cipar je podijeljen sredinom srpnja 1974. nakon državnog udara grčkih nacionalista kojim je svrgnut s vlasti predsjednik arhiepiskop Makarios. Nakon toga je pokušan enozis, odnosno pripajanje cijelog otoka Grčkoj. Turske postrojbe su nakon šestosatnih okršaja, koji su označeni kao »operacija mira«, zadržali pod turskom kontrolom oko 36 posto Cipra. Od tada se na otoku nalazi oko 30.000 turskih vojnika. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bush proglasio sebe i Blaira duhovnim nasljednicima Churchilla</p>
<p>WASHINGTON, 5. veljače</p>
<p> - Dodijelivši sebi i britanskom premijeru Tonyu Blairu uloge duhovnih nasljednika Winstona Churchilla, američki predsjednik George W. Bush branio je svoju odluku o ulasku u rat protiv Iraka unatoč netočnim obavještajnim podacima o iračkom oružju.</p>
<p> Bush je u srijedu izjavio da je irački rat bio ključan za njegovu viziju demokratske transformacije na Srednjem istoku i usporedio ga s izazovima s kojima je bio suočen Churchill u Drugom svjetskom ratu i ranim fazama hladnog rata.</p>
<p> »Na neki način su naše sadašnje borbe ili izazovi slični onima koje je imao Churchill«, rekao je Bush u svom govoru na izložbi u Kongresnoj knjižnici u počast slavnom britanskom premijeru iz ratnog doba. »Mi smo nasljednici tradicije slobode, branitelji slobode, savjesti i digniteta svake osobe«, rekao je Bush.</p>
<p>Bush i Blair su ovog tjedna izjavili da će pokrenuti istrage o netočnim obavještajnim podacima o iračkom programu oružja nakon što nisu uspjeli pronaći oružje za masovno uništenja nakon rata u Iraku. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Haag dokazuje da su Krajišnik i Karadžić tijesno surađivali</p>
<p>SARAJEVO, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Haagu je ovaj tjedan počelo suđenje Momčilu Krajišniku, jednom od najbližih suradnika Radovana Karadžića. Njega se tereti se po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za genocid, teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949., kršenja zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovječnosti. </p>
<p>U optužnici je navedeno da je Krajišnik 12. srpnja 1991. izabran u Glavni odbor Srpske demokratske stranke (SDS), da je od 24. listopada 1991. barem do studenoga 1995., bio predsjednik Skupštine srpskog naroda BiH, zatim član Vijeća za nacionalnu sigurnost Republike bosanskih Srba, a od početka lipnja 1992. do 17. prosinca 1992. član proširenog Predsjedništva republike bosanskih Srba. </p>
<p>Tužitelj Mark Harmon kazao je kako je Krajišnik, skupa s Radovanom Karadžićem bio tvorac politike koja je raspirila rat u BiH. On je zajedno s Karadžićem, ali i Biljanom Plavšić, Nikolom Koljevićem, Slobodanom Miloševićem, Željkom Ražnatovićem Arkanom, Ratkom Mladićem, Momirom Talićem i Radoslavom Brđaninom sudjelovao u zajedničkom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio djelomično uništenje nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih skupina bosanskih Muslimana i Hrvata na teritoriju BiH. Krajišnik je bio svjestan strašnih posljedica tog pothvata po nesrbe u BiH, i bio je ravnodušan prema tome. </p>
<p>Tužiteljstvo će nastojati dokazati i to da su Krajišnik i Karadžić tijesno surađivali s Miloševićem, te da je vodstvo tadašnje SRJ pomagalo Karadžiću i Krajišniku u naoružavanju bosanskih Srba. Tužitelj tvrdi kako je Krajišnik imao de facto i de iure nadzor nad počiniteljima kaznenih djela navedenih u optužnici, u razdoblju od 1. srpnja 1991. do 30. prosinca 1992. godine. </p>
<p>A tko je Momčilo Krajišnik, čovjek koji je u haaškoj sudnici izjavio da nije kriv za zločine koji mu se stavljaju na teret? Kriminalni dosje, dobio je još u razdoblju komunizma. Sredinom osamdesetih ovaj ekonomist je bio direktor u »Energoinvestovom« TAT-u i skupa s Karadžićem optužen je za gospodarski kriminal. Navodno je uspio prisvojiti ogromne količine novca koje je iskoristio za izgradnju stambenih objekata, uključujući i Karadžićevu vikendicu. Uspio se izvući, proveo je tek kraće vrijeme u zatvoru, iskoristivši činjenicu da je pravosuđe u BiH već potkraj osamdesetih i početkom devedesetih bilo pod utjecajem nacionalističke politike.</p>
<p>Bliske veze s Karadžićem i sudjelovanje u osnivanju SDS-a omogućile su mu da 1990. godine preuzme dužnost prvog predsjedatelja Skupštine Republike BiH u sazivu izabranom na demokratskim izborima.</p>
<p>Na prvim poslijeratnim izborima u BiH, Krajišnik je ušao u tročlano Predsjedništvo BiH, a prethodno je sudjelovao u pregovorima u Daytonu. Kao član Predsjedništva BiH ostao je upamćen po tvrdokornim stajalištima i protivljenju bilo kakvim zajedničkim projektima na razini BiH.</p>
<p>Krajišnik je prije dva tjedna napunio 59. godina. Rođen je 20. siječnja 1945. u prigradskom sarajevskom naselju Zabrđe. Udovac je i ima troje djece. Zbog relativne odmjerenosti u javnim istupanjima, Krajišnik je bio manje omražen među Bošnjacima i Hrvatima od drugih srpskih lidera. Čak se 1992. godine, u vrijeme kad su ratni sukobi u Sarajevu već počeli, u već razrušenoj zgradi Skupštine sastao s Alijom Izetbegovićem, a tom je prigodom čak bilo i »oproštajnih darova«. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Velika politička trgovina u Srbiji</p>
<p>Vuk Drašković, možda budući ministar vanjskih poslova SCG, izjavio je u Washingtonu da bez pomoći socijalista nema formiranja skupštine (što se i vidjelo), a da bi raspisivanje novih izbora samo išlo na ruku ekstremnim snagama i izazvalo revolt kod građana</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Nakon izbora Dragana Maršićanina iz Demokratske stranke Srbije za predsjednika skupštine Srbije uz pomoć glasova socijalista, politička kriza u Srbiji još je daleko od rješenja. Parlamentarnim strankama ostaje posao formiranja nove vlade Srbije, a sudeći prema izjavama predstavnika DSS-a, G17 Plus te Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije, u pitanje je dovedeno i dosadašnje jedinstvo te tri izborne liste. </p>
<p>Iz DSS-a je poručeno da je moguća samo manjinska vlada koju bi u parlamentu podržala ili Demokratska stranka ili Socijalistička partija Srbije. Vojislav Koštunica je rekao da njegova stranka isključuje mogućnost da se u vladi nađu stranke koje su odgovorne za politiku od 1990-2000. godine i od 2000. do 2003.</p>
<p>Potpredsjednik G17 Plus Mlađan Dinkić iznio je, međutim, sasvim drukčiju viziju buduće vlade. »Nama je najbliža opcija većinske vlade s DS-om ili manjinska vlada uz podršku DS-a«, rekao je Dinkić i tako unio pomutnju u planove o kojima se naveliko priča. U toj stranci nisu htjeli potvrditi hoće li raskinuti koaliciju i ići na nove izbore ako koalicijski partner DSS ostane pri stavu o manjinskoj vlade s podrškom SPS-a.</p>
<p>Slična poruka stigla je i iz koalicije SPO-Nova Srbija. iz koje su odgovorili kako »nisu zatvorena vrata« za pregovore s DS-om o formiranju vlade, dok je Velimir Ilić iz NS-a poručio da je DS na potezu da potpiše sporazum o formiranju institucija koji su ranije potpisale tri stranke demokratskog bloka. </p>
<p>Predsjednik Demokratskog centra Dragoljub Mićunović poručio je, međutim, »demokratskom bloku« da će za podršku vladi morati potražiti novog partnera poput SPS-a koji će sigurno postavljati neke uvjete pa će to biti vlada koja zavisi o socijalistima. </p>
<p>Potpredsjednik Demokratske stranke Boris Tadić odbacio je mogućnost da DS uđe u vladu sa strankama koje su prilikom dogovora o izboru predsjednika skupštine preuzele obaveze prema socijalistima i nositelju njihove izborne liste Slobodanu Miloševiću. Tadić je dodao da bi tri stranke demokratskog bloka s DSS-om na čelu, morale javnosti odgovoriti što su socijalistima obećali. Međutim, u SPS-u i DSS-u tvrde da nije bilo međusobne trgovine prilikom izbora predsjednika skupštine Srbije, već da te stranke rade u najboljem interesu Srbije. No, u izjavi za dnevnik Blic, dužnosnik SPS-a Milorad Vučelić je rekao da je ta stranka zainteresirana za mjesta u upravnim odborima javnih poduzeća, a znalci potvrđuju da je ta želja utemeljena na financijskoj krizi stranke, a ne tobožnjem gospodarskom iskustvu nekadašnje Miloševićeve garniture. </p>
<p>Vuk Drašković, možda budući ministar vanjskih poslova SCG, izjavio je u Washingtonu da bez pomoći socijalista nema formiranja skupštine (što se i vidjelo), a da bi raspisivanje novih izbora samo išlo na ruku ekstremnim snagama i izazvalo revolt kod građana.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dokad ćemo čekati da nam Ljubljanska banka vrati višegodišnji dug? </p>
<p>Prije više godina imali smo veliko povjerenje u Slovence i njihovu banku. Odlučili smo se da naša devizna sredstva uložimo između više postojećih banaka u Hrvatskoj upravo u Ljubljansku banku. Dogodilo se nešto što uopće nismo očekivali.</p>
<p>Najprije nam je bilo dopušteno da možemo podizati po 100 njemačkih maraka s naših deviznih knjižica. Međutim, u posljednjih nekoliko godina slovenske vlasti su potpuno otuđile (naša) devizna sredstva i ne pružaju stvarna rješenja kojima bi hrvatski građani mogli slobodno raspolagati svojim ušteđevinama.</p>
<p> Koliko mi je poznato, radi se o 135.000 građana-štediša ove banke. Doista je krajnje bezosjećajno, da ne kažem i nemoralno, da su nas mogli tako dugo ostaviti bez naše mukotrpno stečene ušteđevine. </p>
<p>Među štedišama ima i starijih, bolesnih osoba, a neke su u međuvremenu i umrle. Koliko mi je poznato, za takvo ponašanje Ljubljanska banka tužena je Europskom sudu.</p>
<p>Zar odgovorne osobe u Sloveniji i Hrvatskoj nisu mogle naći adekvatna rješenja u tako dugom razdoblje svojih vladavina?</p>
<p>Bilo bi ne samo poželjno, nego i korisno (iznad svega) da se učine napori u vraćanju povjerenja koje smo imali ne samo prema Ljubljanskoj banci, nego i prema susjednoj zemlji Sloveniji.</p>
<p>Je li potrebno i dalje o nečemu raspravljati što je već odavno jasno i dogovoreno? Zašto među neke neriješene probleme između Slovenije i Hrvatske, o kojima se može čitati u našim novinama, ponovno stavljati i problem štediša Ljubljanske banke? </p>
<p>I na kraju, nužno mi se postavlja jedno značajno pitanje: dokle će politika i politikantstvo, umjesto morala, razuma i znanosti upravljati i određivati kvalitetu našeg življenja? </p>
<p>Prof. dr. RANKA PEAŠINOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Iz teksta u listu »Le Monde« očito je da se Ante Gotovina nalazi pod patronatom francuskih obavještajaca </p>
<p>U Vjesniku je 21. listopada u rubrici Pisma čitatelja objavljen moj tekst pod naslovom »Ante Gotovina haaški optuženik, ali možda i francuski špijun«.</p>
<p>Od momenta kada se u hrvatskom dnevnom i periodičnom tisku Ante Gotovina počeo tretirati kao »slučaj«, jedini sam ja najizravnije doveo spomenutog generala u vezu s francuskom obavještajnom službom, i to na razini profesionalnosti u najbitnijim crtama obrazložio.</p>
<p>Iz najnovijeg pisanja francuskog Le Mondea, koji se poziva na izvještaj francuske kontraobavještajne službe od 8. listopada 2003. godine, proizlazi da »niti jedna služba francuske policije nije službeno zadužena tražiti Antu Gotovinu«, uz napomenu da bi se mogao kriti na jugoistoku Francuske u krugovima »ekstremne desnice i kriminalaca«.</p>
<p>Ako se povežu moja opservacija i pisanje spomenutog francuskog lista, onda je još očitije da se Ante Gotovina nalazi pod patronatom francuskih obavještajaca, koji kao najpozvaniji u obavještajno-sigurnosnom sustavu te zemlje primarno određuju tko i kako može postupati prema njihovu štićeniku.</p>
<p>I upravo takav odnos u konkretnoj situaciji je bitan pokazatelj koji poznaje obavještajna praksa.</p>
<p> U tom smislu hrvatska strana može pokušati razgovarati s tužiteljicom Carlom del Ponte, ali samo da bi se možda dobilo na vremenu, ukazujući na Francusku kao »zapreku«, ali i to je »vrlo tanko«, jer hrvatska strana nema dokumentaciju o onom što ja osnovano sumnjam, a to je da je Ante Gotovina kao francuski špijun bio infiltriran u sam vrh Hrvatske vojske.</p>
<p>Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar Andrija Hebrang očito nije svjestan složenosti »slučaja Gotovina« i pozivom generalu da se preda on je daleko od serioznog obavještajnog promišljanja. A ako je to i promišljanje »hrvatskih obavještajnih mozgova«, onda to još više zabrinjava.</p>
<p>Baratanje novinara Novog lista Borisa Pavelića s datumom 13. listopada 2003. (vijest da se Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj i da se sprema u Francusku) i Vjesnikova novinara Željka Peratovića s datumom 20. listopada 2003. (vijest da je Ante Gotovina toga dana napustio Francusku) je precjenjivanje izvora. </p>
<p>I kao zaključak treba kazati da francuska obavještajna služba mora voditi ovaj slučaj u najvećoj tajnosti, jer svako drugo ponašanje, uključujući i »curenje informacija«, može je odvesti samo u međunarodni skandal.</p>
<p>JOSIP SKALICKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za parolu »kupujmo hrvatsko« spremni smo tek deklarativno, čak i onda kad imamo domaće cjepivo dokazane djelotvornosti </p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 1. veljače 2004. autorica Nataše Kovačić objavila je tekst pod naslovom »Za neširenje ospica treba biti cijepljeno 95 posto stanovništva, a u Hrvatskoj je cijepljeno 90 posto«.</p>
<p>Autorica Nataša Kovačić, potaknuta nedavnim izbijanjem epidemije ospica u kojoj je u Hrvatskoj prijavljeno oko 50 oboljelih, objavila je članak u kojem točno konstatira da je za stabilnu epidemiološku situaciju i visoku zaštitu od te zarazne bolesti bitan program obveznog cijepljenja i njegova stvarna provedba.</p>
<p>Sasvim je međutim čudno da se u članku niti jednom riječju ne spominje da u Hrvatskoj postoji cjepivo protiv ospica dokazane kvalitete, kojim su procijepljene generacije novorođenčadi u Hrvatskoj. Dugogodišnja primjena toga cjepiva gotovo je potpuno iskorijenila ospice u Hrvatskoj. Cjepivo proizvodi Imunološki zavod, d.d. u Zagrebu, a proizvedeno je s cjepnim sojem Edmonston-Zagreb, poznatim i u svjetskim razmjerima.</p>
<p> Cjepivo je izvezeno u više od 80 zemalja svijeta, a licenciju za upotrebu tog soja preuzeli su i drugi proizvođači cjepiva u Indiji, Švicarskoj, Beligiji i Meksiku. Kombinirano cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MRP) Imunološki zavod d.d. proizvodi neprekidno od 1974. godine.</p>
<p> Malo je vlastitih proizvoda takve kakvoće i proširenosti s kojima se Hrvatska danas može pohvaliti. Upravo razvoj vlastitog cjepnoga soja i neprekidni istraživački rad na tome području omogućio je stručnjacima Imunološkog zavoda brzu molekularnu dijagnostiku (genotipizaciju) divljeg soja, u epidemiji 1998. godine i u posljednjoj epidemiji 2003./2004. godine.</p>
<p>Temeljni problem te, a i svih mogućih budućih epidemija je u činjenici što postotak cijepljenih osoba sve više opada, a ne u nedostatku cjepiva. Razlozi su višestruki, ali je svakako najvažniji nedisciplina u prihvaćanju i provedbi obveznog programa cijepljenja.</p>
<p> Pri strogoj javnozdravstvenoj disciplini Imunološki zavod d.d je svoju kvalitetu dokazao kroz 35 godina trajne nazočnosti u profilaksi zaraznih bolesti u Hrvatskoj, sviđalo se to pojedincima ili ne. Zadnjih nekoliko godina uočljivi su napori da se umanji uloga Imunološkog zavoda i da se njegovi proizvodi istisnu iz domaćega tržišta. </p>
<p>Čini se iz svega da smo za parolu »kupujmo hrvatsko« spremni više deklarativno nego stvarno, čak i onda kad imamo domaće cjepivo dokazane djelotvornosti i svjetski priznate kakvoće.</p>
<p>Prof. dr. SABINA RABATIĆ, direktorica Imunološkog zavoda d.d.Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Provalnik cjepanicom ubio majku vlasnika pizzerije </p>
<p>Iako je provalnik pobjegao, iza sebe je ostavio brojne tragove pa su ga djelatnici osječko-baranjske policijske uprave ubrzo uhitili / Neslužbeno doznajemo da je riječ o 26-godišnjem Marijanu Gavranu iz Osijeka, protiv kojeg je policija već zbog brojnih kaznenih djela podnijela 85 prijava</p>
<p>OSIJEK, 5. veljače</p>
<p> – Pedesetdevetogodišnja Kata Bogojević ubijena je u noći na četvrtak nakon što se našla »oči u oči« s mladićem koji je provalio u pizzeriju »Makalu«, u Pejačevićevoj ulici, u samom središtu Osijeka, vlasništvo njezina sina Miodraga, iznad koje je stanovala. </p>
<p>Pretpostavlja se da je, zatekavši ga u provali, pokušala spriječiti mladića da pobjegne. No, on je dohvatio cjepanicu koja se nalazila pored krušne peći i njome je nekoliko puta snažno udario po glavi. Zadobivši teške ozljede glave, žena je na mjestu preminula. </p>
<p>Iako je provalnik potom pobjegao, iza sebe je ostavio brojne tragove pa su ga djelatnici osječko-baranjske policijske uprave uhitili već oko 10 sati ujutro. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, riječ je o Marijanu Gavranu (26) iz Osijeka, koji je već otprije poznat policiji kao počinitelj brojnih kaznenih djela. </p>
<p>Kako doznajemo, nakon što joj je prije više godina umro suprug, a sin se oženio te odselio, nesretna je žena živjela sama u obiteljskoj kući u čijem su prizemlju već dugi niz godina, ona i sin, vodili poznatu pizzeriju. </p>
<p>U namjeri da provali u pizzeriju, osumnjičeni je prvo razbio mali prozorčić na ulaznim vratima, vjerojatno kako bi provjerio ima li pizzerija alarm. Vidjevši da je sve »čisto«, nedugo potom je, na još neutvrđen način, ušao u prostor pizzerije. Nije još potvrđeno, no nagađa se da je ušao razvalivši jedan od prozora. </p>
<p>Budući da nema očevidaca ovog strašnog događaja, pretpostavlja se kako je Kata Bogojević, koja je spavala na katu, čula da netko razbacuje stvari po pizzeriji. Umjesto da nazove policiju, žena se spustila u prostor restorana gdje je zatekla provalnika. </p>
<p>Navodno je provalnik u tom trenutku bio u kuhinji gdje je pronađeno razbacano meso. Tragovi borbe između srčane žene i provalnika vode od kuhinje do prostorije gdje je krušna peć. Tamo je, očito, iz košare sa tla osumnjičenik zgrabio cjepanicu kojom je potom Katu izudarao po glavi. Kako su, prema temperaturi tijela pokojnice, tijekom očevida na mjestu događaja utvrdili patolozi, ona je ubijena oko dva sata iza ponoći. </p>
<p>Negdje oko pet sati ujutro, policajac pozornik primijetio je razbijen prozorčić na ulaznim vratima u pizzeriju. Posumnjavši da je riječ o provali, odmah je o svemu obavijesti dežurnu ekipu koja je došla na mjesto događaja. </p>
<p>Ulaskom u pizzeriju, dočekao ih je stavičan prizor. Sav inventar restorana bio je razbacan, dok je tijelo mrtve žene pronađeno u jednoj od pomoćnih prostorija. </p>
<p>Nesretna žena ležala je gola na podu, dok joj je spavaćica bila zadignuta do iznad grudi, pa postoji mogućnost i da je silovana. No, s obzirom da ju je ubojica iz prostorije gdje je ubijena i gdje je pronađena krvava cjepanica vukao za noge do pomoćne prostorije, moguće je da se spavaćica tom prilikom podigla. </p>
<p>Sudski vještaci patolozi stoga su izuzeli sve moguće tragove, te će na tijelu pokojnice biti obavljena obdukcija da bi se rasvijetlile sve okolnosti ovog brutalnog napada. </p>
<p>Očevidom na mjestu događaja, djelatnici kriminalističke policije našli su brojne tragove te tragove papilarnih linija temeljem kojih je odmah osumnjičenik identificiran. Ubrzo je počela potraga za njim, te je on oko 10 sati uhićen i priveden u osječko-baranjsku policijsku upravu. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je osumnjičenik pronađen u odjeći koja je bila krvava te u tenisicama čiji tragovi odgovaraju tragovima pronađenim u pizzeriji. </p>
<p>Kako je na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak, potvrdio načelnik osječko-baranjske policijske uprave Vlado Tuličić, osumnjičeni za ovo ubojstvo (policija ne navodi njegov identitet) priveden je oko 10 sati i tada mu je u organizmu izmjereno oko 1 gram alkohola. </p>
<p>»Riječ je o osobi koja je već otprije poznata policiji po brojnim kaznenim djelima, uglavnom imovinskim deliktima. On je od 1990. do 2003. godine počinio ukupno 85 kaznenih djela«, kazao je načelnik Tuličić. </p>
<p>Osumnjičeni je baš nedavno izašao iz zatvora gdje je služio jednu od kazni za počinjena kaznena djela, a upravo je ovih dana trebao na izdržavanje još jedne kazne. Protiv njega će, nakon provođenja kriminalističke obrade, biti podnesena kaznena prijava zbog razbojničke krađe i ubojstva, a u petak će u prijepodnevnim satima biti priveden istražnom sucu osječkog Županijskog suda koji će mu odrediti pritvor.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Namjerno se ozlijedio želeći izraziti nezadovoljstvo postupkom</p>
<p>OSIJEK, 5. veljače</p>
<p> – S namjerom da izrazi svoje nezadovoljstvo sudskim postupkom koji se vodi protiv njega i još dvojice državljana Srbije i Crne Gore, pritvorenik osječkog Istražnog zatvora, Ranko Radošević (34) iz Nikšića u srijedu se u popodnevnim satima samoozlijedio u zatvorskom toaletu. </p>
<p>Ovaj se incident, naime, dogodio nedugo nakon završene sudske rasprave na osječkom Općinskom sudu na kojoj se Radoševiću te Draganu Gavriću (31) i Goranu Tešiću (32) sudi da su 29. kolovoza oko 8,30 sati došli u ured »Mijok Magazina« u Osijeku i uz prijetnje od vlasnika tvrtke Stipana Mijoka, zatražili oko 855.000 eura navodnog duga beogradskom poduzeću »Zvezdara Avala« s početka devedesetih godina, uvećanog za kamate. Kako je on odbio isplatiti im novac, njih trojica su mu, prema optužnici, zaprijetila govoreći kako znaju da ima djecu i kako ne bi bilo dobro da se ona danas-sutra ne mogu slobodno kretati. </p>
<p>Doznajemo kako si je Radošević u zatvorskom toaletu ozlijedio lijevu podlakticu. Iako je rekao da je to učinio komadom keramičke pločice, sumnja se da je, ipak, upotrijebio žilet koji je »prošvercao« u zatvor. </p>
<p>Nakon što su mu rane sanirane, kazao je da je to učinio jer je nezadovoljan odugovlačenjem sudskog postupka čija se ročišta zakazuju samo jednom mjesečno te da je revoltiran radom Suda i Državnog odvjetništva. </p>
<p>Vijest o samoozlijeđivanju pritvorenika potvrdio nam je i upravitelj osječkog Okružnog zatvora Sloven Đerek, dodavši kako je riječ o tri lakše rezne rane na podlaktici i da je Radošević sada pod stalnim nadzorom zatvorskog liječnika. </p>
<p>Podsjetimo, Radošević se, sa svojim suoptuženicima, u pritvoru nalazi od 29. kolovoza prošle godine. </p>
<p>Njegov branitelj, osječki odvjetnik Domagoj Rešetar u izjavi za Vjesnik kazao je da će, po povratku sa službenog puta, obići svog klijenta da bi se upoznao sa cijelim događajem. »Tek nakon toga ćemo odlučiti o tome što ćemo učiniti i hoćemo li poduzeti neke daljnje pravne korake«, kazao je Rešetar.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uhvaćen provalnik, »specijalist« za kuće i stanove</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Zagrebačka je policija u utorak navečer privela jednog 38-godišnjeg Zagrepčana za kojeg se sumnja da je počinio veliki broj provala u kuće i stanove. Kako je priopćeno na konferenciji za novinare u četvrtak u PUZ-u, za sada je sa sigurnošću utvrđeno da je osumnjičeni u zadnja dva mjeseca počinio 6 provala, od toga 5 na području Zagreba i Velike Gorice i jednu na području Karlovca.</p>
<p>Pretragom osumnjičenikove obiteljske kuće pronađeno je i oduzeto više pištolja s pripadajućim spremnicima i streljivom, digitalni fotoaparati, mobiteli, videokamere, jedno prijenosno računalo, ručni satovi, zlatni nakit i veći iznos gotovog novca.</p>
<p>Spomenuti 38-godišnjak, koji je policiji od ranije poznat zbog počinjenja »nekih drugih kaznenih djela«, u četvrtak prije podne priveden je dežurnom istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>U priopćenju PUZ-a, navodi se kako policijski službenici Odjela općeg kriminaliteta nastavljaju kriminalističku obradu s ciljem utvrđivanja drugih kaznenih djela za koja se osnovano sumnja da ih je počinio.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ćiro za »načičkane i figurativne« prijetnje mora platiti 5000 kuna</p>
<p>Nogometni trener i izbornik naše nogometne vrste prijetio je direktoru »Nacionala« Ivi Pukaniću da pripazi, »jer postoji jedna grupa domoljuba koja bi mu mogla doći glave« / U izjavi za »Večernji list« Blažević je rekao: »da je spreman ubiti Pukanića za spas države«</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Poznati nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević na Općinskom je sudu u četvrtak kažnjen sa 5000 kuna jer je prijetio direktoru »Nacionala« Ivi Pukaniću između kolovoza 1998. i lipnja 1999. godine.</p>
<p>U optužnom se aktu koji je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo navode tri prijetnje. Naime, Ćiro je u razgovoru s Pukanićevom suprugom rekao da se »Ivo mora pripaziti jer postoji jedna grupa domoljuba koja bi mu mogla doći glave«. Blažević je, navodi se dalje, prijetnje potkrijepio riječima kako bi novinare »Nacionala«, Pukanića i cijelu redakciju trebalo razbiti i prebiti bejzbol palicom. Vrhunac prijeteći Blaževićevih ispada bila izjava za »Večernji list« kada je rekao: »da je spreman ubiti Pukanića za spas države«. </p>
<p>Ćiro je u svojoj obrani na raspravi izjavio kako se ne osjeća krivim za prijetnje, no, »žao mu je ako je u nekom trenutku rekao nešto što mu inače ne pada na pamet, pogotovo za bejzbol palicu, te kako je Pukanića samo upozoravao. Naveo je i da su novinari njegove riječi »načičkali« i previše slobodno interpretirali.</p>
<p>»Da vidim da netko napada Pukanića, ja bih mu prvi skočio u pomoć«, izjavio je Ćiro i dodao da si kod prijateljskih odnosa, a Pukanića, smatra prijateljem, dozvoljava malo više slobode u izražavanju. </p>
<p>Svjedok novinar Tomislav Židak je ispričao kako je Ćiro bio iznerviran Pukanićevim postupcima, te je možda i rekao neku ružnu riječ, no, nikad ne bi nekom nešto nažao učinio. Potvrdio je svoj iskaz dan istražnom sucu kako je Ćiro vrlo dobar glumac i kako je 50 posto njegova života gluma, te da je taj incident bila neka njegova »oluja«. Nadodao je samo kako bi onaj dio vezan za 50 posto promijenio u 70 posto. </p>
<p>Također se složio s izjavom »sumnjam da bi Ćiro bejzbol palicom jednog po jednog rušio kao »kegle«, te da su Ćirine prijetnje više figurativne«. </p>
<p>Premda je tužiteljstvo tražilo bezuvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora, sudac Mladen Žeravica odlučio je dosuditi novčanu kaznu od 50 dnevnih dohodaka, tj. 5000 kuna. U obrazloženju presude je napomenuo kako je takvu odluku donio zbog Ćirine neosuđivanosti, proteka vremena od djela, te postignutih rezultata u profesionalnoj karijeri. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Na otvaranje istrage čekalo se do zastare?</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo je istražni zahtjev napisalo tek 25. rujna 1997. godine, dvije i pol godine nakon krađe, a još toliko je trajalo i odlučivanje o pokretanju istrage/ Odustanak od progona je od Općinskog državnog odvjetništva do zagrebačkog Županijskog suda »putovao« još dvije godine </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Prije desetak dana na zagrebačkom Županijskom sudu je, zbog odustajanja tužiteljstva od kaznenoga progona, što je obrazloženo zastarom, i službeno obustavljena istraga protiv Ferde Bašića (41) i trojice drugih osumnjičenika.</p>
<p>Njih se, naime, teretilo da su još 1993. godine Hrvatskoj izvještajnoj službi (HIS) i Unproforu ukrali terenska vozila veće vrijednosti te prikrili krađu stavljanjem tablica HVO–a i plavih »rotirki« na ukradena vozila.</p>
<p> Vozila su tada odvezena u nepoznatom pravcu, a o pokretanju ove istrage hrvatska javnost, pak, nikada nije bila službeno obaviještena. </p>
<p>Unproforov »mitstubishi pajero«, registracija UNPF 15692, vrijedan 100.000 kuna, ukraden je u noći na 19. studenoga 1993. godine iz Hrgovića , dok je HIS bez svojega terenca, registracija ZG 499 - MO, ostao četiri dana ranije. Njihov »nissan terrrano«, vrijedan 200.000 kuna, ukraden je u Crnatkovoj ulici u centru Zagreba. </p>
<p> Za obje ove krađe osumnjičen je I.S. zvani Šećerko (36), a policija ga je, osim za krađe vozila, kazneno prijavila i zbog krivotvorenje službene isprave. Naime, policija je sumnjala da je I.S. krajem 1993. godine u garaži obiteljske kuće M.Č., u Bestovju pored Samobora, prekucao šasije ukradenoga HIS-ovog terenca. Originalni brojevi šasije JN1 WAY D 21 UO 112 193 izmijenjeni su u WYO 7236 76994. Bašića te J.M. (50) i S.Š. (46) teretilo se da su, iako su znali da je terenac ukraden, u garaži u Ulici Franje Grabovca, na vozilo stavili registracije HVO-a, a zatim i plavo rotirajuće svijetlo, te ga odvezli.</p>
<p>Daljnji tijek događaja također je čudan. Je li zbog trajanja opsežne kriminalističke obrade ili nekog drugog razloga Općinsko državno odvjetništvo je istražni zahtjev napisalo tek 25. rujna 1997. godine, dakle više od dvije i pol godine nakon krađe. Zahtjev je dostavljen istražnome sucu zagrebačkog Županijskog suda 20. listopada te godine, no o njemu se odlučivalo oko dvije godine. Tako je rješenje o provođenju istrage doneseno tek 15. listopada 1999. godine, premda je za djelo prikrivanja, koje se stavljalo na teret Bašiću, J.M. i S.Š. 1998. godine nastupila zastara. Ipak, svi osumnjičeni osim samoga Bašića su ispitani, a budući je on bio nedostupan, za njime je 18. listopada 1999. godine zagrebački Županijski sud izdao i tjeralicu. Bašić je na kraju uhićen u Zagrebu 24. ožujka 2000. godine, no nekon šest dana provedenih u Remetincu ulaže žalbu u kojoj tvrdi da on nije Ferdo Bašić za kojim je raspisana tjeralica, jer datumi rođenja u njegovim dokumentima te oni u sudskim spisima, nisu bili podudarni.</p>
<p>Naime, dok je postupak pokrenut protiv Bašića rođenog 10. rujna 1963. u njegovim dokumentima je kao datum rođenja upisan 10. svibnja 1963. godine. Bašić u žalbi također navodi da je za djelo koje mu se stavlja na teret već nastupila spomenuta zastara. On uskoro biva pušten, a 18. studenoga 2002. godine Općinsko državno odvjetništvo odustaje od progona jer kako navode za prvoosumnjičenoga I.S. nemaju dovoljno dokaza, a za djela ostale trojice je nastupila zastara. No i samo odustajanje od progona »putuje« od Općinskog državnog odvjetništva do zagrebačkog Županijskog suda više od dvije godine, te tamo stiže tek 9. siječnja ove godine. Ovoliki »razmak« dovodi do novih nesporazuma, pa tako u međuvremenu druga zamjenica Općinskog državnog odvjetnika u Samoboru, šalje zahtjev za vraćanjem spisa, jer očigledno nema saznanja da se odustalo od progona. Dapače, ona traži hitno dostavljanje spisa jer je ODO 15. svibnja 2002. zatražilo od Županijskog suda da proširi isstragu, a nije dobilo odgovor niti je obaviješteno o mogućim zaprekama pri proširenju istrage, te upozorava da uskoro nastupa zastara.</p>
<p>Budući odustanak od progona u to vrijeme još nije stigao na sud, ODO-u nije mogla biti dostavljena povratna informacija o obustavi postupka. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Podravka prodaje dio tvornica u srednjoj Europi</p>
<p>Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac najavio je Podravkino povlačenje iz Slovačke, te ostanak u Sloveniji i Češkoj, dok se još razmatra mogućnost povlačenja iz Poljske i Mađarske / Nakon ulaska tih zemalja u EU i u uvjetima potpunog ukidanja carina i ostalih ograničenja u trgovini, Podravki više neće trebati toliki broj tvornica na jednom tržištu, dodao je Marinac</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Nakon proširenja Europske unije, Podravka će prekinuti proizvodnju u nekim svojim pogonima u srednjoj Europi i prenamijeniti ih u skladišta ili prodati, najavio je u četvrtak predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac govoreći na konferenciji Corporate Performance Management, koju u Sheratonu u četvrtak i petak organiziraju tvrtke Infoforum i Poslovna inteligencija.</p>
<p> Kao razlog prenamjene ili prodaje pojedinih Podravkinih proizvodnih pogona u zemljama koje u svibnju ulaze u EU, Marinac je naveo njihovu potpunu integraciju u jedinstveno europsko tržište, koje će, nakon svibanjskog proširenja, brojati preko 450 milijuna potrošača.</p>
<p>»U uvjetima potpunog ukidanja carina i ostalih ograničenja u trgovini, Podravki više neće trebati toliki broj tvornica na jednom tržištu«, istaknuo je Marinac.</p>
<p>Na novinarsko pitanje koji bi Podravkini pogoni mogli biti prenamijenjeni ili prodani, Marinac je rekao da o tome još nije donesena konačna odluka. Kako sada stvari stoje, Podravka će se povući iz Slovačke, a razmatra se i mogućnost povlačenja iz Mađarske i/ili Poljske, što će ovisiti o tome koliko će dugo u njima, nakon što pristupe Uniji, moći poslovati slobodne zone. S druge strane, namjeravaju zadržati proizvodne pogone u Češkoj i Sloveniji, kazao je Marinac.</p>
<p>Prvi čovjek Podravke tvrdi i da njegova tvrtka ne strahuje od predstojećeg proširenja Unije, jer je analiza pokazala da će koristi za njeno poslovanje biti veće od nedostataka. Stoga će višak sredstava, koji bi za Podravku mogao nastati nakon proširenja, ova tvrtka uložiti u jačanje marketinga na tržištu proširene EU, kazao je.</p>
<p>U prilog tomu govori i podatak koji je iznio, a prema kojem Podravka trenutačno na tržištu EU ostvaruje samo oko sedam posto svoje ukupne prodaje, i to mahom u Njemačkoj i Austriji. No, nakon što se u svibnju broj članica EU poveća na 25, udio Unije u ukupnoj Podravkinoj prodaji prijeći će 50 posto.</p>
<p>Razlog tomu leži u jakoj nazočnosti ove tvrtke na tržištima europskih tranzicijskih zemalja koje u svibnju ulaze u EU. Tako, primjerice, Podravka ostvaruje oko 12 posto svoje ukupne prodaje u Poljskoj, na čijem je tržištu među najpoznatijim prehrambenim markama, kazao je Marinac. </p>
<p>Dodao je, međutim, kako se na poljskom i nekim drugim tržištima njegova tvrtka suočava s velikim brojem plagijata Vegete, zbog čega je već pokrenula niz sudskih tužbi.</p>
<p>Inače, Marinac je s dosta pesimizma ocijenio sposobnost hrvatskoga gospodarstva da izdrži konkurentske pritiske iz Unije, jednom kada u nju uđe i Hrvatska. Po njemu, Hrvatska zaostaje za drugima po izdvajanjima za istraživanje i razvoj, obrazovanje i tehnologiju, što se negativno odražava na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u cjelini. </p>
<p>Ništa više razloga za optimizam ne ulijeva ni veličina hrvatskoga gospodarstva, koje, prema najnovijim podacima Europske komisije, čini manje od 0,3 posto BDP-a EU. Iako je Podravka za hrvatske prilike velika tvrtka, njezina prodaja, koja je lani iznosila oko pola milijarde eura, čini manje od jednog promila ukupne prodaje prehrambenih proizvoda u EU, vrijedne oko 626 milijardi eura, zaključio je Marinac. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Brodospas smanjio temeljni kapital za 158 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 5. veljače</p>
<p> - Skupština splitskog Brodospasa u četvrtak je donijela odluku o smanjenju temeljnog kapitala za 158 milijuna kuna, pa će dioničari u idućih 18 mjeseci dobiti 380 kuna po dionici.</p>
<p>U Brodospasu, čiji su većinski dioničari Dom holding i SN holding, procjenjuju da bi nakon isplate dijela temeljnog kapitala poduzeće mogli otkupiti radnici i menadžment, temeljem ESOP programa, i zadržati kontrolu nad tvrtkom.</p>
<p>Brodospas se bavi različitim pomorsko-tehničkim uslugama. Najunosnija djelatnost su usluge u off-shore poslovima, koji se obavljaju na osam specijaliziranih brodova za opskrbu, tegljenje i sidrenje bušećih platformi na moru. Splitska tvrtke svoje usluge pruža u Libiji, Tunisu, Italiji i hrvatskom dijelu Jadrana. Jedini je profesionalni spasilac na istočnom dijelu Jadrana. </p>
<p>Poduzeće zapošljava 170 radnika, a ukupni prihod tvrtke u prošloj godini iznosio je 155 milijuna kuna.</p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Auto Zubak prodao Hotel Kristal u Umagu</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Auto Zubak, tvrtka za prodaju automobila i usluge njihova održavanja i financiranja, prodala je umaški Hotel Kristal tvrtki Punta Internacional iz Umaga, priopćeno je iz tvrtke.</p>
<p>Prodaju Hotela Kristal Auto Zubak objašnjava strateškim usmjerenjem tvrtke na osnovnu djelatnost. Cijenu i način plaćanja Auto Zubak nije želio objaviti.</p>
<p>Kako je prethodno pojašnjeno, Hotel Kristal prodan je posredstvom Hypo Alpe-Adria banke. Riječ je o hotelu s tri zvjezdice, renoviranom 1998. godine, a nakon obnove okoliša, stoji u ponudi, od Ministarstva turizma zatražena je rekategorizacija Hotela Kristal u kategoriju s četiri zvjezdice.</p>
<p>Hotel Kristal, smješten nedaleko ACI marine Umag, ima 84 sobe, pet restorana i kongresnu dvoranu sa 300 mjesta. </p>
<p>Izgrađen je na 3960 četvornih metara te obuhvaća još 3100 četvornih metara bazena i ostalih objekata za sport i razonodu, kao i 1134 četvornih metara parkirališne površine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ceufin Brokers: Umjesto Hrena predsjednica Uprave Mariana Perla Rašić</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Predstavnici tvrtke Ceufin Brokers objavili su u četvrtak da će, umjesto smijenjenog predsjednika Uprave Ivana Hrena, tvrtku voditi Mariana Perla Rašić te da je u tijeku pregled poslovanja Ceufin Brokersa te DTR-a, tvrtke u kojoj imaju većinsko vlasništvo. To je odluka koju je iznio Alejandro Marchionna Fare, vlasnik tvrtke Ceufin Brokers s britanskog otoka Guernseya.</p>
<p>Ističući da je Hren smijenjen 30. siječnja ove godine jer »nije davao nikakve obavijesti vlasniku tvrtke o poslovanju« , Marchionna Fare je kazao među ostalim i da nema saznanja gdje je završilo 130.000 kuna iz Ceufin Brokersa te 5,5 milijuna kuna u DTR-u, čiji Nadzorni odbor je također vodio Ivan Hren. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nova HTmobile American Express kreditna kartica</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - HTmobile i PBZ American Express predstavili su u četvrtak HTmobile American Express kreditnu karticu s revolving kreditom Privredne banke Zagreb.</p>
<p>Nina Oberiter-Gluhak, predsjednica Uprave PBZ American Expressa, rekla je da će svi novi korisnici prve godine korištenja prve kreditne kartice mobilne generacije biti oslobođeni članarine, a do kraja ove godine i upisnine. Kartica će biti prihvaćena na više od 37.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i nekoliko milijuna u inozemstvu.</p>
<p>Tijekom prve godine korištenja kartice Cronet pretplatnici mjesečno dobivaju deset minuta besplatnog razgovora unutar 098 mreže. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Deutsche Bank prekinula pregovore spajanju sa Citigroupom</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Deutsche Bank je, javljaju agencije, raskinula pregovore o spajanju sa Citigroupom, najvećom svjetskom financijskom grupacijom, o kojem se špekulira posljednjih mjeseci. Josef Ackermann, izvršni direktor Deutschea, prilikom objave godišnjih rezultata u četvrtak nije želio komentirati te navode. </p>
<p>Međutim, prema neimenovanim izvorima, prvi kontakti dvije grupacije, pokrenuti proteklog ljeta i nastavljeni u siječnju, prekinuti su jer je Ackermann smatrao kako bi preuzimanje najveće njemačke banke od strane jedne američke grupacije predstavljalo i ozbiljno političko pitanje. </p>
<p>S druge strane, zanimanje Citigroupa svakako umanjuje i sudski proces protiv Ackermanna zbog njegove uloge prilikom Vodafoneovog preuzimanja telekoma Mannesmann, u čijem je nadzornom odboru Ackermann tada sjedio. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predstavljena knjiga Kriza kao šansa</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Knjigu Kriza kao šansa, autorice Nidžare Osmanagić Bedenik, predstavili su u četvrtak dekan zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović, predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul i profesori Pero Sikavica, Maja Lamza-Maronić i Slavko Kulić.</p>
<p>Knjiga obrađuje uvod u poslovnu krizu, proces upravljanja krizom, anticipativno upravljanje krizom, identifikaciju poslovne krize, reaktivno upravljanje krizom i pitanje komunikacije u krizi. Također definira elementarno zbivanje unutar tvrtke, odnosno pokazuje kako napraviti inventuru stanja i razriješiti problem, rekao je Žužul. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bank of England povećala kamatne stope</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Dionice na vodećim burzama eurozone u četvrtak su porasle, dok je londonski FTSE 100 pao 0,1 posto, na 4392,2 boda. U četvrtak su zasjedali odbori za monetarnu politiku i Europske središnje banke - koja nije mijenjala kamatne stope od 2 posto, i Bank of England, koja je kamatne stope povećala za 25 baznih poena, na 4 posto. DAX je do poslijepodneva porastao 0,22 posto, na 4037,3, a CAC 40 0,58 posto, na 3628,6 bodova. MIB 30 je sa 27.675 bodova bio 0,1 posto viši, dok je DJ Stoxx 50 porastao manje od boda, na 2690,5 bodova.</p>
<p>Financijski sektor je bilježio različita kretanja, pod utjecajem rezultata Deutsche Bank, BNP Paribasa i Danske Bank. Deutsche Bank, čije su dionice porasle 1,9 posto, u 2003. je zabilježila 20-postotni pad neto dobiti na 2,8 milijardi eura. Međutim, u 2002. grupacija je ostvarila i 2,6 milijardi eura izvanrednih prihoda. Neto prihod od kamata lani je u Deutsche Bank pao 18,6 posto, na 5,85 milijardi eura, slabije od očekivanog, dok je prihod od provizija pao 13 posto, na 9,4 milijardi eura. Prihod od trgovanja skočio je 35 posto, na 5,4 milijardi eura. BNP Paribas je unatoč razmjerno dobrim rezultatima pala 1,2 posto pošto je ulagače razočarao pad kredita poduzećima. Rezultati i prognoze Danske Bank su zadovoljili ulagače i dionica je porasla 3,2 posto.</p>
<p>Među gubitnicima su bile i naftne kompanije, nakon što je Royal Dutch/Shell, čije su dionice pale 1,4, odnosno 2,1 posto, objavio rezultate. Iako je grupacija ostvarila 35-postotni rast neto dobiti na 12,7 milijardi eura, uprava je najavila kako će ove godine proizvodnja nafte i plina stagnirati, a sljedeće pasti. BP i Total pali su 1,3 i 1,1 posto.</p>
<p>U New Yorku je nakon otvaranja DJIA neznatno pao na 10.464,2, dok je Nasdaq Composite porastao 0,5 posto na 2024,8. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,17 posto, na 10.464,6 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Sanader »umjeren optimist« da će Hrvatska ispuniti plan o priključenju Europskoj uniji</p>
<p>Talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je skoru ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju rekavši da je to pitanje tjedana/ Berlusconi je također potvrdio Sanaderu da je razgovarao i s britanskim premijerom Tonyjem Blairom o ratifikaciji tog dokumenta u britanskom parlamentu/ Iskoristio sam prigodu kolege izvijestiti da će im hrvatska vlada dati sve argumente u ruke da bi nas mogli podržati na putu u EU, jer je jasno da ne možemo dobiti bianco-potporu, naglasio je premijer</p>
<p>BRUXELLES, 5. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Dobre vijesti stižu s kongresa Europske pučke stranke u Bruxellesu«, rekao je u četvrtak hrvatski premijer Ivo Sanader koji kao predsjednik HDZ-a sudjeluje na kongresu Europske pučke stranke, a nakon niza bilateralnih razgovora sa svojim kolegama iz zemalja članica Europske unije kao i onih koje će ove godine to postati. </p>
<p>Talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je skoru ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju rekavši da je to pitanje tjedana. Berlusconi je također potvrdio Sanaderu da je razgovarao i s britanskim premijerom Tonyjem Blairom o ratifikaciji tog dokumenta u britanskom parlamentu.</p>
<p>Govoreći o susretu s nizozemskim premijerom Jan-Peterom Balkenedeom, premijer Sanader kazao je da je njihov razgovor bio »dobrodošla prilika da mu iznesem Vladin program«. »Mislim da smo nakon ovog sastanka korak bliže međusobnom razumijevanju i vjerujem da ćemo u pogledu nizozemske notifikacije uspjeti završiti proces«, kazao je hrvatski premijer. </p>
<p>Ministri vanjskih poslova dviju zemalja sastat će se krajem veljače, a Nizozemska će znati kako dalje vjerojatno iduće srijede, kada glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte službeno upozna institucije EU-a i NATO-a sa stupnjem suradnje država s Haaškim sudom. Nizozemski parlament ratificirao je SSP i treba ga samo potpisati, što je zaustavljeno zbog rezervi u nizozemskoj vladi nastalih zbog u »slučaja Gotovina«.</p>
<p>Sanader je ocijenio da su takvi kongresi »izvanredno dobra prilika za susrete s kolegama« i dodao da se sastao s većinom premijera koji su Hrvatskoj vrlo važni upravo u ovom razdoblju. </p>
<p>»Još jednom smo naglasili ambicije Vlade da će učiniti sve na putu prema EU u smislu ispunjavanja kopenhagenskih i posebnih političkih kriterija, od povratka izbjeglica i suradnje s Haagom do reformi u pravosuđu. Iskoristio sam prigodu kolege izvijestiti da će im hrvatska vlada dati sve argumente u ruke da bi nas mogli podržati na putu u EU, jer je jasno da ne možemo dobiti bianco-potporu«, naglasio je premijer Sanader. Dodao je kako je »umjereni optimist da će onaj plan koji svi u Hrvatskoj očekujemo, a to je pozitivan avis Europske komisije, doći na proljeće kako bismo za irskog predsjedanja dobili odluku o statusu kandidata«. »Ovo je bila prigoda da se sugovornici još jednom uvjere da Hrvatska može biti uspješna priča i put kojim bi trebale ići i druge zemlje našeg jugoistočnog susjedstva; za ovaj dio Europe početak može biti Hrvatska kao što je Slovenija bila pred nekoliko godina«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>U rezoluciji koju bi trebali donijeti predstavnici narodnjačkih stranaka EU-a pozdravljaju se prioriteti hrvatske vlade, ističe važnost stabilizacije regije, izražava uvjerenje da se proširenje EU-a mora nastaviti te se poziva Europska komisija i stranački lideri da »što je moguće prije utvrde strategiju pristupanja Hrvatske Uniji«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U pripremi novi nacionalni program zapošljavanja </p>
<p>Riječ je o programu koji se prvi puta radi prema smjernicama EU-a o politici tržišta rada, u sklopu kojega će se i dalje posebna pozornost pridavati teže zapošljivim osobama/ U međuvremenu, Vlada će nastaviti s provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja, za što se planira novac u postupku donošenja državnog proračuna, ističe Vera Babić</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada, predstavnicima Europske komisije, konzultantima iz ministarstva rada Velike Britanije, poslodavcima i sindikatima početkom ožujka organizirat će seminar na kojem će biti predstavljen novi nacionalni plan zapošljavanja, najavila je Vera Babić, državna tajnica u ministarstvu gospodarstva u četvrtak. </p>
<p>Po njezinim riječima, riječ je o programu koji se prvi puta radi prema smjernicama Europske unije o politici tržišta rada, u sklopu kojega će se i dalje posebna pozornost pridavati teže zapošljivim osobama - dugotrajno nezaposlenima, starijima i onima koji dodatnim osposobljavanjem mogu steći šansu za uključivanje u svijet rada.</p>
<p>O prijedlogu nacionalnog programa raspravljat će se i na lokalnoj razini, putem savjetodavnih vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kojima sudjeluju i predstavnici poslodavaca te sindikata, ističe Babić te dodaje da će Ministarstvo, na temelju tih rasprava sačiniti konačnu verziju programa i uputiti ga Vladi na usvajanje.</p>
<p>»U međuvremenu, Vlada će nastaviti s provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja, za što se planira novac u postupku donošenja državnog proračuna«, ističe državna tajnica. Dodaje kako će dosadašnji rezultati tih mjera ipak biti osnova za eventualnu prilagodbu u odnosu na potrebe na tržištu rada, što je nedavno najavila i ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić. </p>
<p>Konkretnih informacija o tome kakve se promjene mjera aktivne politike zapošljavanja mogu očekivati zasad nema, no nešto od toga Crnković-Pozaić već je najavila u izvještaju o prošlogodišnjim rezultatima Zavoda. U razdoblju od 1. ožujka 2002. do 31. prosinca 2003. na temelju provedbe tog programa zaposleno je 42.929 osoba, kažu u Zavodu, za koje je poslodavcima do kraja prosinca isplaćeno nešto manje od 400 milijuna kuna poticaja. Poticano je zapošljavanje 14,4 posto veće od planiranog, a na taj se način zaposlilo 14,5 posto ukupno zaposlenih osoba. </p>
<p>Najveći broj zahtjeva (20.318 zahtjeva) odnosio se na subvencioniranje uvođenja u posao te prekvalifikacije i dokvalifikacije, što u Zavodu objašnjavaju time da je riječ o mjerama koje obuhvaćaju najširi krug nezaposlenih. Uz pomoć tih subvencija zaposleno je 29.486 osoba. Poslodavci su često tražili i poticaje za zapošljavanje branitelja (5276 zahtjeva i 5190 zaposlenih branitelja). </p>
<p>Za mjeru »iskustvom do profita« poslodavci su podnijeli 3627 zahtjeva (zaposleno je 3206 osoba), dok je za mjeru »s faksa na posao« bilo 3420 podnijetih zahtjeva. Na taj je način zaposleno 2979 ljudi. Najmanji je interes bio za sufinancirano zapošljavanje invalida, za koje su poslodavci podnijeli 140 zahtjeva. Posao je na taj način dobilo 136 invalida.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Alaburić: Klevetu treba dekriminalizirati </p>
<p>Odgovornost za klevetu trebalo bi iz sfere kaznene odgovornosti prebaciti u građansku sferu odgovornosti za štetu/ U svim europskim zakonodavstvima postoji kaznena odgovornost za klevetu, no te odredbe se ne primjenjuju, jer ih je sudska praksa stavila izvan snage, ističe odvjetnica Vesna Alaburić </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Nakon što su, ukidanjem Kaznenog zakona (KZ), koji je donijela bivša vlast, iščeznule polemike zbog pooštravanja odgovornosti novinara za klevetu, to pitanje je aktualizirao OESS, tražeći ponovo da se kleveta posve dekriminalizira. </p>
<p>OESS je i za donošenja sada već ukinutog KZ-a, upozoravao da kriminalizacija klevete nije u skladu s međunarodnopravnim standardima koja se odnose na slobodu izražavanja, te da je kazneni režim kojim se regulira kleveta, pogoršan. Njihovo je stajalište da se zadovoljština za povredu časti i ugleda može osigurati kroz građanske parnice, dosuđivanjem novčanih kazni. </p>
<p>Bivša koalicijska vlast nije ni pomišljala na dekriminalizaciju klevete, nego je i postrožila odgovornost novinara za klevetu, tako što je novinarima otežala mogućnost da se u sudskom postupku obrane od optužbi za klevetu. To je učinjeno uklanjanjem iz Kaznenog zakona odredbe koja je novinare oslobađala odgovornosti za klevetu u slučajevima kad se nije mogla dokazati njihova namjera da kleveću.</p>
<p> U međuvremenu, Ustavni sud ukinuo je cijeli KZ iz 2003., te je sada na snazi blaža odredba o kažnjavanju novinara za klevetu. Prema sadašnjem rješenju, novinari ne odgovaraju za klevetu ako iz načina njihova izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da nisu namjeravali naškoditi nečijoj časti ili ugledu. </p>
<p>Odvjetnica Vesna Alaburić, koja je žestoko kritizirala strože sankcioniranje klevete, također ističe da bi odgovornost za klevetu trebalo iz sfere kaznene odgovornosti prebaciti u građansku sferu odgovornosti za štetu. Ponavlja da je posve neprihvatljivo postojanje i same prijetnje zatvorske kazne za klevetu, jer to negativno utječe na medijske slobode. Osim toga, satisfakcija za povredu časti i ugleda u medijima, ne moraju biti isključivo novčani iznosi, nego se šteta može sanirati kroz ispravak, ispriku i na neki sličan način u medijima, kaže Alaburić. </p>
<p>Ona podsjeća i da u svim europskim zakonodavstvima postoji kaznena odgovornost za klevetu, i to u tim zakonodavstvima egzistira stotinjak, dvjestotinjak godina. No te kaznene odredbe se ne primjenjuju, jer ih je sudska praksa stavila izvan snage. </p>
<p>Vesna Alaburić ističe da bi što prije trebalo provesti široku javnu raspravu o dekriminalizaciji klevete radi pronalaženja optimalnog rješenja. </p>
<p>HDZ se još nije jasno očitovao o načinu sankcioniranja klevete, nego su najave vlasti usmjerene na promjene u vezi s posjedovanjem droge i ukidanjem doživotnog zatvora. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hebrang bi se trebao baviti tekućim financiranjem u zdravstvu</p>
<p>Mijenjati sada Zakon o HRT-u politička provokacija ili interes da se HRT ponovo politički kontrolira/ Ukidanjem dopunskog zdravstvenog osiguranja pogodovalo bi se privatnom osiguranju/ Hebrangov pomoćnik ministra za socijalnu skrb 2000. je, na temelju nalaza unutarnjeg nadzora, razriješen dužnosti direktora zagrebačkog centra za socijalnu skrb</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – »Ovog trenutka mijenjati Zakon o HRT-u ili je politička provokacija ili interes da se HRT ponovo politički kontrolira«, rekla je u četvrtak potpredsjednica SDP-a Željka Antunović. </p>
<p>U najjačoj opozicijskoj stranci naglašava se da su sadašnji Zakon o HRT-u, koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, podržali i OESS i Vijeće Europe, te da je o njemu postignut visok politički i stručni konsenzus. Antunović je istaknula da postoji čitav niz zakona koje još treba uskladiti s europskim zakonodavstvom, te bi se Vlada trebala baviti prioritetima. </p>
<p>U SDP-u su zabrinuti i zbog stanja u zdravstvu. Potpredsjednica SDP-a je tako rekla da bi se ministar Andrija Hebrang trebao više baviti tekućim financiranjm u zdravstvu, bez obzira na najave da će se proračun za zdravstvo povećati za četiri do pet posto. Antunović se osvrnula i na aktualnu najavu ministra Hebranga da će se ukinuti dopunsko zdravstveno osiguranje, rekavši da je ministar kao razlog za ukidanje naveo samo povećanu potrošnju lijekova i prepuštanje tog sustava tržištu. »Na taj se način pogoduje privatnom osiguranju«, kazala je Antunović, dodavši da se sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja treba samo nadograditi i korigirati, no ne i ukinuti. Podsjetila je da od 1. siječnja ove godine sustav funkcionira na tržišnoj osnovi. HZZO koji je u državnom vlasništvu, po njezinu mišljenju, može biti korektiv na tržištu i dodatni izvor financiranja u zdravstvu.</p>
<p>U SDP-u su zabrinuti i zbog imenovanja Hebrangova pomoćnika za socijalnu skrb, jer kažu da je riječ o imenovanju čovjeka koji je na temelju nalaza unutarnjeg nadzora 2000. bio razriješen dužnosti direktora zagrebačkog centra za socijalnu skrb. Antunović smatra da se problematična imenovanja HDZ-u ne događaju slučajno, jer je novi pomoćnik pisao program nove vlade za socijalna pitanja, što je,kaže, dokaz da su takva imenovanja smišljena za one koji su odani stranci. </p>
<p>Što se pak tiče povećanja plaća liječnicima, Antunović je komentirala da je ministrova poruka jasna - povećanja plaća neće biti, a liječnici od Hebranga mogu očekivati samo »suosjećanje«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Zbog crnaca i Bosanaca ista cijena razminiranja i šišanja trave«</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – »Posljednjih mjeseci učestalo stradavanje pirotehničara i civila izravna je posljedica otežanih uvjeta rada na razminiranju a nadležne institucije koje bi to trebale spriječiti čine upravo suprotno, izjednačavajući cijenu razminiranja s cijenom šišanja trave«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Udruge humanitarnog razminiranja (UHR) Miljenko Crnjac. </p>
<p>»Više od godinu dana upozoravamo da rušenje cijena razminiranja znači samo i veću vjerojatnost nesreće. No jedini kriterij pri dodjeli poslova na javnim natječajima što ih raspisuje Hrvatski centar za razminiranje ostaje najniža cijena«, ističe Crnjac. Tako se događa da male tvrtke koje ponude najpovoljniju cijenu iako bez dovoljnog broja pirotehničara i potrebnog iskustva, dobivaju poslove. Govoreći o koštanju »čišćenje« četvornoga metra, naglasio je da je u početku procesa razminiranje ono bila 207 a danas se tvrtke prisiljava da to čine za 6,5 kuna. </p>
<p>Nacionalni program protuminskog djelovanja u RH od 2000. do 2010. kojim su obuhvaćene sve zakonske i programske smjernice djelovanja te financijska sredstva potrebna da zemlja do zadanog roka bude »očišćena« bivša vlada nije kvalitetno provodila, ocijenio je također. »Vlada je prikrivala istinu, dezinformirala javnost čime je izravno ugrozila realizaciju zacrtanog cilja a HCR, čiji je savjet predvodio tadašnji ministar Davorko Vidović, pak, nije utvrdio stvarnu minski sumnjivu površinu, regulativu i odnos poslodavca i sindikata«, naglasio je Crnjac. Time se pospješuje uništavanje postojećih kapaciteta jer se, kaže Crnjac, ne zna cijena rada na poslovima razminiranja ni okvirna cijena projekata na javnim natječajima. </p>
<p>Stoga, UHR predlaže niz mjera koje treba poduzeti kako bi se u sferu razminiranja konačno uvelo reda. »Između ostalog, postojeći Nacionalni program treba doraditi te konačno nakon šest godina lobiranja donijeti zakon o razminiranju«, rekao je. Stvarni problem je, dodaje, nedostatak novca, jer od godišnje predviđenih 700 milijuna državnih kuna, za razminiranje je izdvojeno tek 165. »To svakako nije dovoljno i godišnje bi trebalo osigurati barem 400 milijuna. Tako bismo u godini dana mogli razminirali 40 četvornih kilometara za pristojnih 10 kuna za četvorni metar«, istaknuo je Crnjac. </p>
<p>Osvrnuo se i na nelojalnu konkurenciju stranih nad domaćim tvrtkama. »Tražimo da se izjednači kriterije za rad svim poduzećima a ne da nam na razminiranju rade crnci i Bosanci. Zahtijevamo i pooštravanje mjera pri otvaranju novih tvrtki i školovanja pirotehničara«, rekao je Crnjac. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HSP: Sanaderova vlada bježi od problema »Viktora Lenca«</p>
<p>RIJEKA, 5. veljače</p>
<p> – Čelnik riječke Hrvatske stranke prava dr. Ivan Kirin u četvrtak je na konferenciji za novinare u Rijeci prozvao je hrvatsku vladu na čelu s premijerom dr. Ivom Sanaderom, što bježi od problema »Viktora Lenac«, upitavši se nije li možda na snazi dogovor »ispod stola« bivših i sadašnjih vlastodržaca.</p>
<p>Kirin je komentirao i ostale aktualne događaje., pa i stradanje dvoje nedužnih ljudi u Krešimirovoj ulici, nedavnu eksploziju plina na Kozali, podsjetivši ujedno i na smrt dvoje ljudi u Ulici Luki prije nekoliko godina. Plin je odnio ljudske živote, kazao je, a nitko za to nije bio odgovoran. Direktor komunalnog društva »Energo« tada je bio Zlatko Komadina, današnji primorsko-goranski župan. »Pretpostavljamo da ni sada neće biti odgovornih«, kazao je tajnik riječke podružnice Goran Juračić. Kritizirao je radijsku reklamu Rijekaprometa o »smirenom parkiranju« koja, rekao je, iritira svakog tko u Rijeci pokuša naći slobodno parkirno mjesto. Dr. Zvonko Čapko govorio je o osnivanju podružnica i pripremi za lokalne izbore. Naglasio je da je Rijeka u kolapsu, a da je odgovarajuća terapija - HSP. Kirin je govorio o potrebi referenduma o prodaji nekretnina u Hrvatskoj strancima. Osvrnuo se i na navodnu Vrhovnikovu izjavu da će biti optužen, pa oslobođen krivnje, kao i mnogi drugi prije njega. Time nas podsjeća, rekao je Kirin, da je na snazi isprobani sustav stišavanja afera te politička i kaznena amnezija.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kraljević: Hebrang prima 170 posto plaće, u »Merkuru« 90, a na Medicinskom fakultetu 80 posto</p>
<p>Bivši ministar znanosti ističe da je plaća 811 zdravstvenih djelatnika iznad mogućih 100 posto - u nekim drastičnim slučajevima i iznad 200 posto jer primaju plaću na više zdravstvenih i sveučilišnih ustanova - a neki od tih ljudi imaju čak i dvije radne knjižice / Kraljević ističe da se time krši Zakon o zdravstvenoj zaštiti /Različita shvaćanja što je kumulativna plaća / Kraljević tvrdi da su s takvim slučajevima kršenja zakona upoznati glavni inspektor Branko Jordanić i bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić te bivši ministar znanosti Gvozden Flego, koji je to i potvrdio </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - »Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang prima protuzakonito kumulativnu plaću. On je samo jedan od 800 nastavnika zdravstvenih djelatnika koji krše Zakon o zdravstvenoj zaštiti!«, tvrdi bivši ministar znanosti Hrvoje Kraljević koji se s mjesta predsjednika saborskog Odbora za znanost u bivšoj vlasti, vratio na Prirodoslovni-matematički fakultet u Zagrebu. </p>
<p>Na reakciju ga je ponukao intervju s Hebrangom objavljen u Nedjeljnom Vjesniku od 1. veljače u kojemu ministar zdravstva i socijne skrbi pojašnjava da sveučilišni profesori koji rade u zdravstvenim ustanovama imaju po zakonu kumulativne plaće. </p>
<p>Zakon, tvrdi Kraljević, kaže drugo. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je na snazi od sredine prošle godine, nastavnici zdravstveni djelatnici koji izvode nastavu u kliničkim ustanovama za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom ili više kliničkih ustanova i jednom ili više nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja. No, na način da u svakoj ustanovi obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. »Kumulativne plaće svele su se na to da se ta odredba zakona ne poštuje. Konkretno, Hebrang u bolnici 'Merkur' prima 90 posto plaće, a na Medicinskom fakultetu 80 posto, što je ukupno 170 posto umjesto 100 posto. Osim Hebranga, na sličan način prima kumulativne plaće još oko 800 ljudi. Njihova je plaća iznad mogućih 100 posto, u nekim drastičnim slučajevima i iznad 200 posto jer primaju plaću na više zdravstvenih i više sveučilišnih ustanova«, kaže Kraljević. </p>
<p>Iako se poziva na zakon novijeg datuma, Kraljević ističe da je ista odredba postojala u starom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine, samo što je onda puno radno vrijeme bilo 42 sata tjedno. </p>
<p>Kraljević je za kršenje zakona saznao za svoga mandata u Ministarstvu znanosti, a na to ga je upozorilo Ministarstvo zdravstva. Sredinom 2002. godine uputio je zahtjev medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu te Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu da mu dostave izvješća o zaposlenicima u nastavi u suradničkim, nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima koji su na listi plaća u kumulativnom odnosu na njihovom učilištu i u nekoj od zdravstvenih ustanova. Da bi dekani ozbiljno shvatili zahtjev, Kraljević ih je upozorio da će za one zaposlenike za koje ne dostave izvješće Ministarstvo obustaviti isplatu plaća.</p>
<p> Većina je ustanova odgovorila konkretnim podacima. Sličan zahtjev uputio je i svim zdravstvenim ustanovama uz objašnjenje da će podaci o zaposlenicima u kumulativnom radnom odnosu koristiti za usklađivanje Zakona o radu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.</p>
<p> Prema Kraljevićevim saznanjima, kumulativnu plaću prima 811 nastavnika i suradnika koji rade u 30 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Najviše ih radi u kliničkim bolnicama - oko 300, a tek nešto manje u kliničkim bolničkim centrima. Sedamdesetak ih je u zavodima za javno zdravstvo, šezdesetak u klinikama, oko 25 u domovima zdravlja. Prema nekim saznanjima koje je dobio, neki od tih nastavnika zdravstvenih djelatnika imaju čak i dvije radne knjižnice. </p>
<p>Kraljević tvrdi da su s takvim slučajevima kršenja zakona upoznati glavni inspektor Branko Jordanić i bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić. </p>
<p>Budući da je smijenjen s mjesta ministra znanosti, Kraljević je podatke ostavio svom nasljedniku, danas također bivšem ministru znanosti Gvozdenu Flegi. </p>
<p>Flego nam je potvrdio da je upoznat sa situacijom i, najblaže rečeno, drukčijim tumačenjem kumulativnih plaća. Zbog toga je u listopadu prošle godine suradnjom ministarstava zdravstva i znanosti, napravljen pravilnik koji bi se primjenjivao u sustavima koji se preklapaju. »Na taj bi način osobni dohoci osoba koje rade u dva sustava bili usklađeni s kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje«, kaže Flego. Kolektivni ugovor, naime, propisuje da osoba koja radi na dvije visokoškolske ustanove može primati dodatak na plaću. Ako ima dvostruku normu, kolektivni mu omogućava 37 posto višu plaću. Ako bi se uskladio s kolektivnim ugovorom, pravilnik bi, dakle, dao moćnost da plaća nastavnika-zdravstvenih djelatnika dosegne najviši dodatak od 37 posto. </p>
<p>»Siguran sam da su i ministar zdravstva i ministar znanosti, ili barem njihovi suradnici u ministarstvima, upoznati s pravilnikom. Na novim ministrima je da ga preuzmu ili izrade novi instrument koji će regulirati takve plaće«, zaključuje Flego. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>POS se ne ukida, ali dobiva konkurenciju </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače </p>
<p> – »Program poticane stanogradnje ide dalje, ali će biti ravnopravan s rješavanjem stambenog pitanja socijalno ugroženih i mladih obitelji koji si ne mogu priuštiti skupe komercijalne stambene kredite«, rekla je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. </p>
<p>Time je opovrgnula nedavne navode bivšeg ministra graditeljstva Radimira Čačića da HDZ i SDP zajednički miniraju taj program.</p>
<p>Jedinice lokalne samouprave u zadnje su dvije i pol godine, kaže ministrica, ustupale komunalno opremljena zemljišta samo za POS i braniteljske stanove.</p>
<p> »Država treba pomoći i ljudima koji žele nadograditi kuću ili preurediti tavanski prostor u stan, te onima koji dižu kredite u stambenim štedionicama. Sve je to jednako vrijedno«, ističe Matulović-Dropulić. </p>
<p>U POS-u je samo u posljednja tri mjeseca, rekla je, ugovorena gradnja oko 4300 stanova vrijednih 1,7 milijardi kuna, a da zemljište nije dodijeljeno državi i da nisu izdane građevinske dozvole. </p>
<p>Konkretno, za lokaciju u Sesvetama u Zagrebu unaprijed su sklopljeni ugovori s izvođačima koji sad mogu tužiti Ministarstvo tražeći odštetu ako se to naselje ne bi gradilo, objasnila je.</p>
<p>U samo 25 dana od proglašenja rezultata izbora ugovoreno je radova vrijednih 255,7 milijuna kuna. »Mislim da vam je svima jasno zašto je to učinjeno«, rekla je. Od svih ugovorenih stanova u POS-u izgrađeno ih je tek 1023 od 9806. Njihova je gradnja stajala 322,5 milijuna kuna, a za ostalih 8783 stanova od kupaca i iz državnoga proračuna treba osigurati 2,6 milijardi kuna.</p>
<p>Na pitanje hoće li se graditi 2725 stanova na području bivše svinjogojske farme u Sesvetama, Marina Matulovi-Dropulić odgovorila je da realno treba osmisliti svaku lokaciju. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Samo 11 posto osuđenika završi u zatvoru, a većina dobiva uvjetnu kaznu </p>
<p>Glavni državni odvjetnik zadovoljan što je lani ostalo vrlo malo neriješenih slučajeva / Spis se prosječno rješava u 90 dana, što je u skladu sa standardima EU / Lani prijavljeno više maloljetnika zbog nanošenja teških ozljeda nego 2002. </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – »Državno odvjetništvo riješilo je lani sve zaostale predmete«, izjavio je u četvrtak glavni državni odvjetnik Mladen Bajić na konferenciji za novinare posvećenoj rezultatima u radu Odvjetništva tijekom 2003. Rekao je da je na kraju te godine ostalo neriješeno tek 1200 predmeta, što je manje od broja slučaja koje tužiteljstvima pristignu u deset dana.</p>
<p>Spisi se rješavaju u prosječnom roku od 90 dana, što je u skladu sa standardima Europske unije. Ti rezultati, tvrdi Bajić, postignuti su usprkos manjku ljudi. Naime, Odvjetništvo je lani radilo s 15 posto manje ljudi od broja za koji je odobren proračunski novac. </p>
<p>Dobri rezultati postignuti su zahvaljujući reorganizaciji i rasterećenju zagrebačkog odvjetništva koje je prepustilo slučajeve drugim tužiteljstvima. Znatan dio predmeta riješen je izvan suda, tzv. kaznenim nalozima, rekao je Bajić. </p>
<p> Državno odvjetništvo je lani zaprimilo 92.263 prijave, od kojih 40.000 protiv nepoznatog počinitelja. Odbačeno je 35 posto prijava, 56 posto završilo je optužnim prijedlogom, a istražni je zahtjev pokrenut u devet posto slučajeva. Takav postotak, istaknuo je Bajić, u skladu je s uputama državnim odvjetnicima da sve više »na terenu« rade sami i time se pripremaju za preuzimanje vođenja istrage. </p>
<p> Državno odvjetništvo zadovoljno je što je 87 posto slučajeva koje su vodili završilo osuđujućim presudama, ali, istaknuo je glavni državni odvjetnik, »samo 11 posto tih osuđenika završi u zatvoru, dok je u velikom broju slučajeva riječ o uvjetnoj kazni«. </p>
<p> U odnosu na 2002., lani je registrirano manje kaznenih djela protiv života i tijela, a više djela protiv imovine i protiv spolne slobode koje su počinili odrasli. Suprotno tome, lani je u odnosu na 2002. bilo više maloljetnika prijavljenih zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda. </p>
<p>Smanjen je broj nedjela iz područja zloporabe opojnih droga. No, najviše kaznenih prijava, oko 76 posto, podneseno je zbog posjedovanja droge. Izmjenama Kaznenog zakona ta su djela trebala biti premještena u sferu prekršajnog postupka, no Ustavni sud nedavno je te izmjene odbacio zato što su neustavno prihvaćene u Saboru. </p>
<p> »Mi smo sugerirali da se ta djela prekršajno procesuiraju, dok smo za preprodaju droge, za što se podnosi oko 14 posto prijava i za udruživanje kao posebno teški oblik preprodaje - a takvih je otprilike tri posto prijava, tražili da se propišu više kazne«, istaknuo je Bajić.</p>
<p>Osniva se i odjel koji će se baviti ratnim zločinima, a za njegova čelnika predložen je Petar Pulišelić. Taj odjel najvjerojatnije će od Haaškog suda dobiti slučajeve koji su sada u fazi istrage i u kojima će biti temelja za podizanje optužnice. </p>
<p>Pulišelić je ustvrdio da bi zbog različite definicije zapovjedne odgovornosti, koju odredbe po kojima sudi Tribunal shvaćaju mnogo šire od hrvatskog zakona, moglo doći do smetnji, no ipak je izrazio nadu da će suradnja s Tribunalom biti uspješna.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Makarsko smeće još godinu dana na postojećem odlagalištu </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Najkasnije za godinu dana sanirat će se i zatvoriti odlagalište otpada Donja Gora u Podgori jer se nalazi u Parku prirode. Ali, do tada moći će se koristiti za dovoz otpada, istaknula je u četvrtak na prvoj konferenciji za novinare Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Pritom je upozorila da bi ako se u stranim medijima eventualno objavi vijest o Makarskoj zatrpanoj otpadom, to moglo odbiti mnoge turiste.</p>
<p>Ministrica je podsjetila da je takvo rješenje za odlagališta Donja Gora dogovoreno na sastanku svih zainteresiranih početkom siječnja, ali su prosvjednici iz Podgore zanemarili te zaključke i ponovno blokirali smetište. Ona se nada da će i mještani Kneginca prihvatiti da se na tom odlagalištu i dalje odlaže varaždinski otpad kako i tamo ne bi nastao problem poput makarskog. </p>
<p>Inače, sve jedinice lokalne samouprave moraju do 1. siječnja 2005. naći lokaciju za odlagalište otpada jer će to u suprotnom napraviti Vlada. </p>
<p>Kad Ministarstvo dovrši snimku postojećeg stanja, znat će se koja će se smetišta zatvoriti odmah pa će trebati urediti nova, koja će nakon sanacije raditi još neko vrijeme, a koja će nastaviti rad. </p>
<p>Svjesni smo da jedinice lokalne samouprave neće moći same financirati sanaciju postojećih i gradnju novih odlagališta, izjavila je Marina Matulović-Dropulić. Zato će Fond za zaštitu okoliša do 1. ožujka objaviti natječaj za sufinanciranje takvih projekata. </p>
<p>Pozvala je građane na suradnju i zamolila ih da imaju povjerenja u Ministarstvo da će nagomilane probleme riješiti na najbolji način. Najlakše je, napomenula je, svima reći da ne žele otpad u svom susjedstvu, ali svi stvaramo otpad pa moramo sudjelovati i u njegovu zbrinjavanju. Ne mora svaka općina imati odlagalište nego nekoliko općina, gradova ili županija mogu imati zajedničko odlagalište. Istaknula i da se taj veliki problem neće moći brzo riješiti jer je riječ o dugoročnom poslu. </p>
<p>Za mjesec, dva Ministarstvo će dovršiti i rješenje kako zbrinjavati opasni otpad jer ne postoje cjeloviti podaci o količinama, vrstama i mogućnostima zbrinjavanja u Hrvatskoj iako je za to zadužena država. Tada će se znati i što će biti sa zagrebačkim Putom. Zasad je moguć samo izvoz, ali i u Hrvatskoj postoje pogoni u kojima se može zbrinuti dio opasnog otpada, rekla je državna tajnica za zaštitu okoliša Višnja Jelić Mück. </p>
<p>Inače, uz tu državnu tajnicu, ministrica je novinarima predstavila i svoga zamjenika Davora Mrduljaša, državnog tajnika zaduženog za poslove normative i drugostupanjski postupak. Državni tajnik za graditeljstvo, stanovanje i komunalne poslove je Aleksander Russo, Josipa Blažević-Perušić pomoćnica ministrice za građevinsku, urbanističku i inspekciju zaštite okoliša, a Matija Salaj ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje. </p>
<p>Naglasila je da je to ministarstvo bilo jedno od najlošije organiziranih¸jer zaposleni nisu vodili dovoljno brige o potrebama građana, posebno o rješavanju žalbi u drugom stupnju i zaštiti okoliša.</p>
<p>Prioriteti u zaštiti okoliša bit će zbrinjavanje otpada, zaštita zraka i tla, suradnja s međunarodnim institucijama i usklađivanje hrvatskih propisa s europskima. </p>
<p>Desetljećima se, rekla je ministrica, otpad gotovo nije spominjao niti efikasno rješavao pa nije čudo da je danas najveći problem u zaštiti okoliša. Time se u Ministarstvu bavi samo troje ljudi pa ćemo taj broj morati povećati i promijeniti način rada, dodala je. Istaknula je i da je važno izdvajati korisne dijelove otpada i iskoristiti ih jer se tako njegova količina može prepoloviti. Zato će sve jedinice lokalne samouprave morati u cijeni zbrinjavanja otpada odrediti dio za reciklažu, odvoz otpada te saniranje postojećih i otvaranje novih odlagališta. </p>
<p>Na upit o stavu Ministarstva prema gradnji HE Novo Virje na Dravi čemu se protive ekoudruge i Mađari, ministrica je najavila da će to proučiti. Matulović-Dropulić najavila je osnivanje e komisije koja će proučiti studiju utjecaja na okoliš za projekt Družba Adria, o čemu će ovisiti sudbina tog projekta.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Hrvatska neće odustati od svega što joj pripada u sukcesiji </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Jedino još Hrvatska nije ratificirala bečki sporazum o sukcesiji, a predsjednik Mesić ustvrdio je u četvrtak da smo to trebali učiniti. »Znamo da je najveći dio zajedničkih sredstava bivše Jugoslavije Slobodan Milošević potrošio za financiranje rata, no ne znamo preko kojih je banaka to činio«, podsjetio je Predsjednik. Prema njegovim riječima, kad su počeli pregovori o sukcesiji, najprije se govorilo o nekoliko stotina milijuna dolara koje su republike bivše Jugoslavije trebale podijeliti po određenom ključu. U međuvremenu pokazalo se da je taj iznos mnogo niži.</p>
<p>Predsjednik smatra da i u takvoj situaciji Hrvatska mora odmah uzeti ono što može iskoristiti. Riječ je o sredstvima i nekretnimama što nam pripadaju u zemljama koje prema Hrvatskoj imaju klirinški dug. </p>
<p>»Ta sredstva, međutim, ne možemo aktivirati sve dok ne ratificiramo Sporazum. Samo tada možemo iskoristiti sredstva u stranim bankama i nekretnine«, ustvrdio je Mesić. No, to nipošto ne znači da će Hrvatska prestati tražiti sve ostalo što joj pripada, pa će pokušati otkriti tko je otuđio većinu zajedničkih sredstva bivše države i gdje je taj novac. </p>
<p>»Ne odustajemo od onoga što nam pripada, no nema smisla držati izvan upotrebe ono već sada imamo, pogotovo danas kad je Hrvatskoj svaki dolar potreban«, kaže Mesić.</p>
<p> Predsjednik je dodao da je o tome razgovarao s premijerom Ivom Sanaderom i da su se usuglasili. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: Još nemam dokaza zbog kojih bih poništio odluku o Čačijinu umirovljenju </p>
<p>»Cijeli problem u vezi s Čačijom nastao je zato što je netko prethodno zaobišao normalne linije zapovijedanja u sustavu MORH-a«, rekao je ministar obrane Berislav Rončević dodajući da nije znao za stegovni postupak protiv Čačije / Treća skupina časnika koja uskoro putuje u Kabul pozvala je Mesića da dođe »na kavu« u Afganistan / Rončević u Kabulu poslije 15. ožujka </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u četvrtak da dosad nije dobio nikakav službeni podatak ili nove dokaze zbog kojih bi poništio odluku o umirovljenju bivšeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova Stipe Čačije. </p>
<p>»Još nisam dobio ništa službeno, no ako dobijem, rješavat ćemo to pitanje«, istaknuo je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Mesić je dao izjavu novinarima nakon što je u zagrebačkoj vojarni »Croatia« s najvišim dužnosnicima Hrvatske vojske i Ministarstva obrane obišao 50 pripadnika Vojne policije koji ovaj mjesec putuju u međunarodnu mirovnu misiju u Afganistan.</p>
<p> »Cijeli problem u vezi s Čačijom nastao je zato što je netko prethodno zaobišao normalne linije zapovijedanja u sustavu Ministarstva obrane. Zbog toga nisam znao za stegovni postupak protiv Čačije, a nisam ni mogao znati kad to nije znao ni moj pomoćnik, načelnik Službe za upravljanje ljudskim resursima u Ministarstvu«, objasnio je Rončević. </p>
<p>Ministar je rekao da njegov pomoćnik do upućivanja prijedloga za umirovljenje nije znao je li potpisan i pokrenut stegovni postupak protiv Čačije. Na pitanje vodi li u MORH-u istragu o tome tko je odgovoran za propuste, Rončević je odgovorio da je prema Zakonu o službi u Oružanim snagama, Čačija bio djelatna vojna osoba i time u nadležnosti Glavnoga stožera HV-a. </p>
<p>»Čačija nije jedini pripadnik Oružanih snaga, ali je njegov postupak u proceduri«, ustvrdio je general Josip Lucić, načelnik Glavnog stožera. Prema njegovim riječima, uprave Glavnog stožera rade svakodnevno, a »Čačija nije bio jedini pripadnik, postoje tisuće ljudi čije sudbine još treba riješiti«. </p>
<p>Na upit o mogućem angažmanu HV-a u Iraku, Mesić je ponovio kako Hrvatska želi sudjelovati u svim mirovnim akcijama koje će biti u skladu s njezinim mogućnostima, ali uz uvjet da iza svega stoji Vijeće sigurnosti UN-a.</p>
<p>»Ako se u tom smislu učine određeni iskoraci, Hrvatska će sudjelovati ako tako odluči Hrvatski sabor«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p>U pratnji ministra obrane Rončevića, načelnika Glavnog stožera generala Lucića te savjetnika za vojna pitanja Petra Stipetića, predsjednik Mesić se obratio trećoj skupini časnika koja uskoro putuje u Kabul. Među časnicima su i tri žene. </p>
<p> Predsjednik je pripadnicima te postrojbe zaželio da se u ISAF-ovoj misiji potvrde kao vojnici, ali i da dobro predstave Hrvatsku. »Kamp u kojem ćete boraviti također je dio Hrvatske, mnogi će preko vašeg kampa i vašeg rada doživljavati i zemlju iz koje dolazite«, poručio je Mesić. Hrvatska je dosad dobivala samo pohvale, incidenata nije bilo jer su se, uz dobru obuku, poštivala pravila struke, naglasio je Predsjednik.</p>
<p>General Lucić kazao je da svi pripadnici postrojbe imaju ratno iskustvo i u potpunosti znaju procedure i standarde NATO saveza. </p>
<p>Ministar Rončević najavio je da dolazi u Kabul nakon 15. ožujka, a budući hrvatski mirovnjaci pozvali su i vrhovnoga zapovjednika »na kavu« u Kabulu. Predsjednik je ipak rekao da njegov posjet nije bio planiran za ovu godinu, no nije potpuno otklonio i drukčiji razvoj događaja. »O tome se još može razgovarati, možda se i jedan takav obilazak može uklopiti u moj posjet široj regiji«, zaključio je Mesić. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Corriere della Sera«: Fašistički logori u Hrvatskoj – talijanska sramota </p>
<p>RIM, 5. veljače</p>
<p> – Logore što su ih talijanske okupacijske snage podigle u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata, list Corriere della Sera nazvao je talijanskom sramotom. </p>
<p>List je u broju od četvrtka posvetio gotovo cijelu stranicu knjizi »Duceovi logori« u kojoj su opisani fašistički logori u Hrvatskoj i Italiji u kojima su bili zatvarani Hrvati i Slovenci. Knjiga je od četvrtka u prodaji. </p>
<p>Autor Carlo Spartaco Capogreco prikupljao je više od 20 godina u Italiji i inozemstvu podatke o logorima talijanskih fašista i sada je objavio knjigu koja pokazuje, piše Corriere della Sera, da »Talijani nisu bili baš dobri kakvima su se pokušali prikazati tijekom povijesti«. </p>
<p>Talijanski fašisti imali su na dalmatinskoj obali logore na Rabu gdje su bili zatvarani Hrvati i Slovenci iz Rijeke, Slovenije i sjevernog Jadrana, zatim u Molatu za srednju Dalmaciju te logore Mamula i Prevlaka za južni Jadran. Još je pet logora za Hrvate i Slovence podignuto u Italiji, i to Ginar i Visco u Veneciji-Julijskoj krajini, Monigo i Chiesanuova u Venetu i Renicci u Toscani. »Za Slovence i Hrvate, koji su činili većinu zatvorenika u logorima, bio je to pravi pakao na zemlji koji je značio njihovo gotovo potpuno uništenje«, piše list. Pretražujući po europskim i talijanskim arhivima Capogreco je načinio »sliku užasa fašističke Italije nametnuvši se i u inozemstvu kvalitetom i dubinom svoga istraživačkog rada«. Godine je proveo u potrazi za mjestima ili ostacima logora. </p>
<p>»Zahvaljujući njegovu radu može se rekonstruirati povijest Duceovih konclogora o kojima je u drugom dijelu knjige načinio cjelovit katalog i sada je završila amnezija o 'dobrom Talijanu'«, piše, među ostalim, Corriere della Sera. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Crnić pozvao predstavnike nacionalnih manjina na izbore </p>
<p>Povjerenstvu zasad nisu poznati podaci o broju birača upisanih u popise za te izbore </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> – U nedjelju, 15. veljače, provest će se izbori za manjinsku samoupravu i predstavnike manjina u skupštinama županija, gradova i općina. Predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva (DIP) Ivica Crnić pozvao je u četvrtak pripadnike nacionalnih manjina da iziđu na dopunske, odnosno ponovljene izbore za članove vijeća, te za predstavnike nacionalnih manjine u županijama, gradovima i općinama. Tada će se održati i dopunski izbori za manjinske predstavnike u skupštinama tih jedinica.</p>
<p> Crnić je rekao da se na izborima natječe 1514 kandidata. Izbori će se održati u 18 županija i Gradu Zagrebu, te u 49 gradova i 50 općina. Državnom izbornom povjerenstvu zasad nisu poznati podaci o broju birača upisanih u popise za te izbore. </p>
<p>Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održavaju se na temelju Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina, u lokalnim jedinicama gdje su manjine zastupljene s najmanje 1,5 posto u broju stanovništva. Ti izbori već su održani u svibnju 2003., no kako nije bilo dovoljno istaknutih kandidata, sada se raspisuju dopunski, odnosno ponovljeni izbori. </p>
<p>Ustavni zakon jamči i pripadnicima hrvatskoga naroda pravo na zastupljenost u lokalnim jedinicama u kojima su nacionalne manjine većina. Zbog toga će se dopunski izbori za predstavnike hrvatskoga naroda održati u dvjema općinama, Šodolovcima i Markušici. </p>
<p>Budući da je broj istaknutih kandidata i na ovim izborima nedovoljan, ni sada neće biti izabrano dovoljno članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, rekao je Crnić. </p>
<p>Izborna promidžba traje do 13. veljače, a izborna šutnja od subote, 14. veljače, do nedjelje, 15. veljače, u 21 sat. Za objavu rezultata izbora mjerodavna su lokalna izborna povjerenstva, a ne DIP koji će objaviti samo podatke o odzivu na izbore. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040206].
|
