NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041105].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188263 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za usklađivanje mirovina u 2005. samo 50 posto očekivanog iznosa</p>
<p>Sad je već jasno i da je krajnje upitno što će biti sa zahtjevom umirovljenika da se uvede dodatno godišnje usklađivanje mirovina s rastom BDP-a / Prema procjenama Svjetske banke udjel mirovinskih troškova u BDP-u bi sa sadašnjih 13 do 2010. godine mogao porasti iznad 20 posto / Pritom treba imati na umu da je i s 13 posto Hrvatska jedna od zemalja s najvišom stopom troškova mirovinskog sustava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prijedlog proračuna za 2005., u stavci koja se odnosi na isplatu mirovina, mogao bi biti druga prijelomna točka u odnosima između Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Vlade, nakon što su ovih dana odnosi zaoštreni zbog odugovlačenja s definiranjem popisa imovine koja ulazi u povrat duga.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, naime, u prijedlogu proračuna o kojem je ministar financija Ivan Šuker ovih dana govorio na GSV-u te u susretima s predstavnicima MMF-a i nekih političkih stranaka, za usklađivanje mirovina u sljedećoj godini predviđeno je samo 50 posto sredstava od iznosa koji su umirovljenici očekivali s obzirom na zahtjeve. Takvim, zasad neslužbenim informacijama, raspolažu i u Hrvatskoj stranci umirovljenika, potvrdio je Vjesniku zastupnik HSU-a u Saboru dr. Josip Sudec dodavši da na to upućuje i jedna izjava ministra Šukera. </p>
<p>Iako je ministar na pitanje o iznosu za usklađivanje mirovina pomalo u šali rekao kako se pokazalo da su mu umirovljenici preskupi, u HSU, nakon sastanka s predstavnicima Svjetske banke i Misijom MMF-a - odnosno nakon što su stručnjaci obje institucije posebno upozorili na mogućnost da usklađivanje mirovina s plaćama izazove velike probleme za proračun - vjeruju da bi u tome moglo biti i dosta istine. Sad je već jasno i da je krajnje upitno što će biti sa zahtjevom umirovljenika da se uvede dodatno godišnje usklađivanje mirovina s rastom bruto društvenog proizvoda, koje bi se provodilo dok prosječne mirovine ne dosegnu 70 posto prosječne plaće.</p>
<p>Podsjetimo, predstavnici Svjetske banke i MMF-a, koji su ovih dana razgovarali s predsjednicima umirovljeničke stranke i udruga, ne upuštaju se u osporavanje obveze povrata duga umirovljenicima, jer ona proizlazi iz odluke sudbene vlasti. Šef Ureda Svjetske banke Albert Martinez, kao i Dimitri Demekas, šef Misije MMF-a, istakli su, osim toga, da se njihove institucije nemaju namjeru miješati ni u izbor modela koji će u povratu duga biti primijenjen. Jedino što se Vladi pritom sugerira kao ograničenje jesu makroekonomske preporuke odnosno potreba da se smanjuje javna potrošnja i ne povećava vanjski dug.</p>
<p>Kako je ipak riječ o dugu koji prema neslužbenim procjenama iznosi oko 17,5 milijardi kuna, odnosno oko 20 milijardi, zajedno s kamatama za koje su se u pregovorima s Vladom izborili predstavnici umirovljeničkih udruga, zanimljivo je da su stručnjaci MMF-a dali pozitivnu ocjenu ideji da dug bude vraćen kroz dionice poduzeća u kojima država ima udjela te državnu imovinu. Bez obzira na to, jasno je da će Vlada s provedbom tog dijela postizbornog sporazuma s umirovljenicima imati mnogo problema, s obzirom na to da je u sporazumu naznačeno kako u povrat duga mogu ući jedino dionice iz prve burzovne kotacije, što se u ovom trenutku odnosi tek na tri društva.</p>
<p>Vladin pokušaj da pobroji koje bi dionice u tom slučaju mogle ući u povrat duga pokazao je, naime, da bi se jedva prikupilo 4,5 milijarde kuna. Kako neslužbeno doznajemo, u Banskim dvorima još kalkuliraju s nekretninama i drugom imovinom koja bi eventualno mogla ući u povrat duga, no u vezi s tim se otvorio cijeli niz pitanja: od toga da investicijski fondovi danas ne mogu ulagati u nekretnine, pa je upitno je li to moguće dopustiti u slučaju umirovljeničkog fonda, pa do toga da je pitanje koliko država uopće ima nekretnina koje nisu opterećene neriješenim vlasničkim odnosima ili založnim pravom...</p>
<p>I dok su u vezi s povratom duga načelno prilično popustljivi, predstavnici Svjetske banke i MMF-a u »rukavicama« su zatražili reviziju sporazuma Vlade i umirovljenika u dijelu koji se tiče usklađivanja mirovina, prvo kad je riječ o usklađivanju s plaćama, a onda i s BDP-om. </p>
<p>Prvi takav signal stigao je iz Svjetske banke još u veljači ove godine, nakon što su HDZ i HSU potpisali sporazum u kojem se vladajuća stranka obvezala izmijeniti formulu usklađivanja mirovina. U analizi Zorana Anušića, višeg savjetnika Svjetske banke, istaknuto je upozorenje da bi to moglo prouzročiti opasan porast udjela mirovinskih troškova u BDP-u. Prema njegovim procjenama, ta bi stopa, sa sadašnjih 13, do 2010. godine mogla porasti iznad 20 posto, pri čemu treba imati na umu da je i s 13 posto Hrvatska jedna od zemalja s najvišom stopom troškova mirovinskog sustava.</p>
<p>Ako se uzme u obzir i zahtjev umirovljenika za dodatnim usklađivanjem mirovina s porastom BDP-a, projekcije su još poraznije, pogotovo ako se promatra uvjet da se to usklađivanje provodi dok mirovine ne dosegnu 70 posto prosječnih plaća. Hrvatska bi u tom slučaju bila svojevrsni kuriozitet u usporedbi s razinom mirovina u zemljama EU-a. U Sloveniji se, istina, mirovine još kreću oko 70 posto od plaća, no Slovenci to ponajviše mogu zahvaliti drukčijim uvjetima tranzicije, povoljnijem odnosu između broja zaposlenih i umirovljenika, te boljim gospodarskim rezultatima.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Cijene lijekova uskoro pet posto niže</p>
<p>Bivša vlast je sanirala zdravstvene dugove, ali tako da ih sada otplaćujemo </p>
<p>mi, kaže Hebrang o tvrdnjama da je bivša vlast sanirala dugove bolnica / Direktor Medike Darko Kuštrak predlaže promjenu zakona kako bi se decentralizirana sredstva mogla usmjeriti u sanaciju županijskih bolnica koje su sada glavni dužnici veledrogerijama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ako je Medika u krizi, pitao bih njihova direktora Damira Kuštraka je li smanjio svoj menadžerski ugovor od 15.000 eura, plaće u Mediki koje su tri puta veće od prosječnih u zdravstvu, te je li šefovima odjela (po jedan na 15 zaposlenika) ukinuo pravo na novi automobil svake dvije godine i 500 službenih kreditnih kartica?«. Odgovor je to Andrije Hebranga, ministra zdravstva i socijalne skrbi, na, kako je rekao Vjesniku, »psihološki rat« koji su poveli proizvođači i trgovci lijekovima na njegova nastojanja da snizi cijene lijekova. Ljetos ih je snizio za 3,5 posto, a najavljuje da će ih u prosincu sniziti za još pet posto.</p>
<p>Direktor Medike Damir Kuštrak ovih je dana, naime, u novinama upozorio na teško financijsko stanje zbog neplaćanja lijekova odnosno čekanje na naplatu više od 200 dana. Ministar Hebrang je o tome odgovarao i na zastupničko pitanje tijekom posljednjeg Aktualnog sata u Saboru.</p>
<p>Ministar Hebrang na sve to dodaje kako bi rokovi mogli biti i dulji te podsjeća da je ukupni dug zdravstva na početku njegova mandata bio oko 7,3 milijardi kuna, a ove i sljedeće godine dospijeva na naplatu još toliko koliko je dosad plaćeno za sanaciju.</p>
<p>Unatoč takvu stanju financija i rokova te prijetnjama o obustavi isporuka, nema nestašica lijekova. Hebrang smatra da su u veledrogerijama još velike rezerve s obzirom na njihove visoke marže i profite.</p>
<p>Damir Kuštrak, direktor Medike, koji je upozorio na dugove i rokove, i koji je sam, kako kaže Hebrang, potpisao kredit od 2,5 milijarde za sanaciju dok je bio pomoćnik u Ministarstvu financija, pa je stoga dobro upućen u problem, odbija komentirati ministrova »pitanja«. Ipak, Vjesniku »priznaje« da mu mjesečna primanja nisu onolika kolika navodi ministar, ali se pita odakle bi to on mogao znati s obzirom na to da je menadžerski ugovor u privatnoj tvrtki kao što je Medika tajna. No, dodaje da su plaće javne i s prosjekom od 5800 kuna nisu više od prosjeka zdravstvenih.</p>
<p>»Bivša vlast je sanirala zdravstvene dugove, ali tako da ih sada otplaćujemo mi«, rekao je Hebrang o tvrdnjama da je bivša vlast sanirala dugove bolnica. Ministar podsjeća da je ove godine na naplatu dospjelo 2,5 milijarde, a uz to je isplaćeno još 500 milijuna drugih dugova zdravstva. Stoga se, smatra Hebrang, ne treba čuditi i duljim rokovima plaćanja, unatoč prijetnjama o obustavi isporuke lijekova. </p>
<p>Ministar podsjeća da je ukupni zatečeni dug zdravstva na početku njegova mandata bio 7,3 milijardi kuna, te da osim saniranog ove, i sljedeće godine dospijeva na naplatu još toliko. No, uvjeren je da u veledrogerijama još ima velikih rezervi s obzirom na visoke marže i profite. S tim u vezi Kuštrak kaže da je prosječan dug zdravstva 300 dana i da je posljedica toga što, za razliku od državnih, nisu sanirane županijske bolnice čiji je prošlogodišnji dug 60 milijuna kuna. Kuštrak je ministru ponudio rješenje: promjenu paragrafa u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je odredio da se decentralizirana sredstva u zdravstvu namijenjena investicijskom održavanju u županijama (ove godine oko 400 milijuna kuna) mogu usmjeriti na pokriće dugova. To prije što se taj novac nikad ne potroši u cijelosti za ono za što je namijenjen. Kuštrak kaže da bi farmaceutske tvrtke bile zadovoljne da se barem pokaže dobra volja za takvo rješenje i da bi se organizirali do isplate.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Propuste zbog svojih loših optužnica Del Ponte prebacuje na Zagreb</p>
<p>Ne zaboravlja li glavna haaška tužiteljica, kad kaže u NATO-u kako je veliko razočaranje za Haaški sud to što Hrvatska dosad nije uhitila generala Gotovinu, da je samo stranka u postupku i da joj nitko ne daje za pravo da govori u ime Suda / Pred tim je sudom propalo nekoliko njezinih predmeta upravo zbog loših optužnica i politikantstva u njima / Packe koje je zato dobila, Del Ponte prebacuje na leđa službenog Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon najnovijeg tužakanja službenog Zagreba pred veleposlanicima NATO-a i Javieru Solani, predstavniku EU-a, jasno je da nakon zahtjeva za izručenjem optuženoga generala Ante Gotovine glavna haaška tužiteljica želi Hrvatsku opteretiti i izvjesnim Miroslav Bralom.</p>
<p>Bralova je optužnica potvrđena u Haaškom sudu još 10. studenoga 1995., a otpečaćena 12. listopada 2004. On je bivši specijalac iz jedinice »Džokeri«, koji je optužen u 21 točki za kršenje radnog prava i teške povrede ženevskih konvencija. Sva ta navodna nedjela počinio je tijekom progona Bošnjaka u Lašvanskoj dolini 1993. godine. Kakve veze imaju Bralo i Hrvatska? Glavna haaška tužiteljica ne zamara se detaljnim objašnjenjima.</p>
<p>Bralo je Hrvat iz BiH a nije građanin Republike Hrvatske. Je li to dovoljno da se hrvatska policija i pravosuđe opterete zahtjevom za njegovim izručenjem? Tko zna, jer Carla del Ponte po običaju ne želi dodatno objašnjavati zbog čega od Banskih dvora traži da joj se izruči i taj optuženik.</p>
<p>Ne treba zaboraviti ni da se u pojačanju pritiska na Hrvatsku počinje spominjati i činjenica da bi optuženi general JNA Veselin Šljivančanin također trebao biti osoba čiji bi predmet, uz ostale prepuštene predmete, trebao rješavati hrvatski sud. Čak i u najavi službenog posjeta predsjednika Haaškog suda Theodora Merona spominje se, uz optuženike Mirka Norca i Rahima Ademija, i suđenje za ratni zločin na Ovčari i za ratni zločin počinjen tijekom napada na Dubrovnik. Iza svega toga naravno da stoji i haaško tužiteljstvo Carle del Ponte.</p>
<p>Zašto se to čini? Pozicija Hrvatske bitno je drukčija u odnosu na sve ostale države nastale iz bivše Jugoslavije. Hrvatska je jedina zemlja u odnosu na BiH, Srbiju i Crnu Goru te Makedoniju koja može otpočeti razgovore o prijamu u Europsku uniju. Za tužiteljicu koja u svome mandatu mora objasniti prazne spise koje ima u slučaju Gotovina, Bralo, napada na Dubrovnik i Vukovara kao teške ratne drame, logično je da pritišće na onoga koji bi zbog tog pritiska mogao izgubiti određene europske pozicije. A to je samo Hrvatska. Samo s Hrvatskom Carla del Ponte može objasniti neuspjehe svojeg ureda. Politika koju predstavlja Carla del Ponte ovoga trenutka je banalna - »brigo moja pređi na drugoga«. Naravno da tužiteljica nije ista osoba kad se susreće s predstavnicima hrvatskih vlasti i kad nastupa na svjetskoj i europskoj pozornici. Sad je to već i više od dojma da glavna haaška tužiteljica smatra veleposlanike i ministre EU-a, veleposlanike NATO-a, a onda i Vijeće sigurnosti, tribinom svojega ranga. Pred njima je ona navodno iskrena, navodno poštena pravnica koja želi izvesti svoj posao do kraja i uspješno. Ali, eto, Hrvatska joj smeta u toj ambiciji. No, je li doista tako?</p>
<p>Izlazna strategija Haaškoga suda, bez obzira na nesporazume između Del Ponte i Merona, ne priječi tužiteljicu kad kaže u NATO-u da je »veliko razočaranje za Haaški sud to što Hrvatska dosad nije uhitila generala Gotovinu«. </p>
<p>Ne zaboravlja li pritom Carla del Ponte da je kao tužiteljica samo stranka u postupku i da joj nitko ne daje za pravo da govori u ime Haaškog suda, istog onog suda pred kojim je nekoliko njezinih predmeta propalo upravo zbog loših optužnica i politikantstva u njima. Packe koje je dobila zbog loših optužnica, a jedna od najvećih se sprema zbog suđenja Miloševiću, glavna haaška tužiteljica prebacuje na leđa službenog Zagreba. Pritom ni Zagreb nije bez »krivnje«. Govorilo se i opominjalo službena državna tijela u Hrvatskoj da moraju svakoj akciji u vezi s Gotovinom dodati i »estradni« element. Sve se mora znati. Kad je, tko je, i s koliko ljudi provjeravao informacije o tome da je odbjegli optuženik Ante Gotovina u Hrvatskoj. Nažalost, te opomene nisu shvaćene ozbiljno, nego se sve odvijalo pod krinkom tajanstvenosti Državnog odvjetništva, policije i obavještajnih organizacija. A kad je parada i napravljena, »informacije« kojima i dan-danas raspolaže Carla del Ponte pokazale su se šupljima.</p>
<p>Dakle, glavna haaška tužiteljica želi Hrvatsku »optužiti« zbog svojeg neuspjelog pravničkog mandata u Haagu. Dokaz je u činjenici da ona i dalje svoje izvješće Vijeću sigurnosti 23. studenoga povezuje s rokom u kojem bi Hrvatska trebala uhvatiti i Haagu isporučiti Antu Gotovinu. Dakle, činjenica da državna tijela u Zagrebu tvrde da Gotovina nije u Hrvatskoj, da nijedna informacija o Gotovini u Hrvatskoj nije bila točna, ne igra nikakvu ulogu. </p>
<p>Dobro to zna Carla del Ponte, pa zbog toga i proglašava svoj rok ključnim za određivanje sudbine jedne države kao što je Hrvatska. I to je tragično. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Napokon granica bez oružja</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Prvi službeni posjet nekog hrvatskog premijera Srbiji, a to je posjet Ive Sanadera sredinom studenoga Beogradu, bit će popraćen još jednim novim momentom u odnosima dviju država. Granicu Srbije, naime, više neće čuvati vojska nego policija. Srbija se tako posljednja pridružila društvu demokratskih i mahom integriranih europskih država koje odnos prema susjedima pokazuju i time što na gotovo neprimjetnim, zapravo svojim unutarnjim granicama, ne drže pripadnike zastrašujuće vojne sile, nego one u čijem je opisu poslova da onemogućuju kriminal.</p>
<p>Tako je napokon, nakon rata i okupacije dijelova hrvatskog teritorija, nakon brojnih graničnih ekscesa i provokacija koje je izazivala jugovojska pretvorena u oružje velikosrpske politike, Hrvatska dočekala trenutak da na 179 kilometara dugoj graničnoj crti, što velikim dijelom ide tokom Dunava, vidi samo i jedino srbijanske policajce. Riječ je o, sada već, obostranoj političkoj spoznaji da je granica jedna i zajednička te da je, nakon što se katastarski definira, treba čuvati u korist građana, a ne s nje zveckati oružjem.</p>
<p>Razvlašćivanje srbijanske vojske nije nimalo lak posao. Zna se da je ona, unatoč okončanju ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije - uključujući i onaj posljednji na Kosovu zbog kojega je 1999. morao intervenirati i NATO - jedno od posljednjih uporišta velikosrpske ekspanzionističke politike. Poražena, ponižena, ponosna na svoje ratne heroje koji su u očima cijelog svijeta zločinci, ideologizirana, nemoderna i bez novca, vojska više Srbije a manje Crne Gore očajnički se odupire civilnoj kontroli. Priznao je to ovih dana i ministar obrane SCG-a Prvoslav Davinić s objašnjenjem da reformu vojske blokiraju političari, a ne vojnici. U svakom slučaju, vojska na granici ima prijeteći ton. Na reformske nedaće vojske odavno je upozoravao i crnogorski premijer Milo Đukanović čija su nastojanja da policiju dovede na granice svoje republike realizirana prije gotovo dvije godine.</p>
<p>Suštinski proces reformiranja vojske SCG-a tek predstoji, a za nekoliko se dana očekuje i usvajanje strategije obrane. I stranci uključeni u te nezahvalne poslove ističu da SCG ima važnu ulogu u regionalnoj stabilnosti i da bi je trebalo što prije uključiti u Partnerstvo za mir te tako posve ukloniti opasnosti od zloporabe vojske.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ratovala je i Crna Gora</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Stjepan Mesić nikako da shvati: nitko mu ne može zakomplicirati život i predizbornu kampanju više nego on sam! Zbunjujuća izjava o ratovanju s Crnom Goru, njezino neuspjelo opovrgavanje, a onda i dvojbeno pojašnjenje demantija najbolje potvrđuju Mesićev ključni problem. On bi se želio dopasti svima, što nije uvijek moguće.</p>
<p>Stvarno, što je rat i s kime je Hrvatska u prvoj polovici devedesetih ratovala? Prema Mesiću, ratovali smo sa sada nepostojećom SFRJ u kojoj su četiri člana kolektivnog Predsjedništva od proljeća 1991. uzurpirala svu vlast, kao i s, isto tako nepostojećom, JNA. Crnogorci su, kaže, kao članovi vojnih i paravojnih postrojbi »pustošili dijelove Hrvatske«, pogotovu dubrovačko područje, no mozak te pljačke i otimačine bio je u Beogradu. Ta se verzija sviđa svakom Crnogorcu koji se želi otresti loše savjesti, dobra je i za razvijanje odnosa, a na pozitivne će odjeke naići i u međunarodnoj zajednici. No realnost je manje romantična. Odgovornost za divljanje po hrvatskome jugu i drugim bojištima ne može se svaliti na skupine razuzdanih crnogorskih rezervista i samozvanih četnika, čak i ako dio njih završi u Haagu. Neprijeporno je da je od 1991. do 1992. postojalo političko i ideološko jedinstvo unutar ostatka SKJ, između saveznog i republičkog vodstva, dakle Beograda i Podgorice, začeto na Miloševićevim »mitinzima istine« i smjenom legalne crnogorske vlasti. Najviši dužnosnici SR Crne Gore obilazili su postrojbe JNA u kojima su bili crnogorski vojnici i uvjeravali ih da napadima na »ustaše« brane federalnu Jugoslaviju. Kasnije je nekima, poput današnjeg crnogorskog premijera Đukanovića, zbog svega bilo neugodno, pa se Hrvatima ispričao.</p>
<p>Da su Crnogorci ipak svjesni da je njihova federalna jedinica bila dio okupatorskog stroja potvrđuje i činjenica da je crnogorski šef diplomacije ponovio formalnu ispriku Hrvatima SAMO dan-dva nakon Mesićeva poigravanja povijesnim činjenicama. A na pravoj je istini lakše graditi kvalitetnu dobrosusjedsku suradnju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sama protiv Ashdowna</p>
<p>Ako Hrvati u BiH opstanu i izbore se za ravnopravnost, najveće zasluge za to pripast će, osim vodstvu Katoličke crkve u BiH, Doris Pack, političarki koja jedina glasno i uporno urušava Ashdownove pokušaje pretvaranja tamošnjih Hrvata iz pozicije konstitutivnog naroda u kriminaliziranu manjinu</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Bosna i Hercegovina je već gotovo cijelo desetljeće, od potpisivanja Daytonskog sporazuma, pod protektoratom međunarodne zajednice u kojoj je stvarni vladar njezin visoki predstavnik. Prvi je bio švedski diplomat Carl Bildt, potom Carlos Westendorp, Španjolac koji je dolazak u Sarajevo trebao iskoristiti kao priliku da postane europski »ministar vanjskih poslova«. Nije uspio i otišao je u anonimnost. Naslijedio ga je Wolfgang Petritsch, austrijski povjesničar koji je imao ambiciju postati ministrom vanjskih poslova u svojoj zemlji. Ni on nije ostvario želje. Za utjehu će mu ostati samo vila u Mlinima pokraj Dubrovnika gdje će na miru moći razmišljati u čemu je pogriješio.</p>
<p>Posljednji, a moguće i zadnji visoki predstavnik međunarodne zajednice, koji je za 25.000 eura neto mjesečne plaće pristao doći u BiH, jest Britanac Paddy Ashdown. Njemu je taj položaj, po svoj prilici, ponuđen kao nagrada za nekoliko obavljenih »specijalnih« zadataka koji su epilog imali u njegovim svjedočenjima na Haaškom sudu. Njegova želja je da bude zadnji na toj dužnosti te da nakon njega vlast u BiH pripadne izabranim predstavnicima naroda.</p>
<p>No sudeći prema tome kakvo stanje iza sebe ostavlja, iz Bruxellesa će ipak trebati uputiti njegovog nasljednika da bi i stabilizirao BiH koju je Ashdown nekim potezima ili propustima umjesto naprijed vratio barem korak unatrag. Banjolučki biskup Komarica to stanje je nedavno opisao pitanjem »u ime kojih se europskih načela političari ponašaju kao zločinci prema BiH, poglavito prema tamošnjim Hrvatima«. </p>
<p>Nije nikoga poimence spominjao, ali s obzirom na to da se od 220.000 prognanih Hrvata iz Republike Srpske dosad vratilo samo 12.000, posve je jasno tko je za to najodgovorniji. </p>
<p>Kada se tomu doda činjenica da je visoki predstavnik međunarodne zajednice pokrenuo ili se sprema pokrenuti sudske procese protiv bivših ili sadašnjih vođa hrvatskog naroda u BiH, da je stajao iza zakonskog prijedloga kojim se Hrvatima uskraćivalo pravo obrazovanja na materinskom jeziku te da je pokrenuo pravu kampanju protiv televizijskog kanala na hrvatskom jeziku, može se steći djelomična slika o tome kako Ashdown zamišlja BiH. </p>
<p>Pri realizaciji svojih ideja visoki predstavnik međunarodne zajednice gotovo i ne nailazi na protivljenje. Hrvatski političari u BiH ne usude ga se kritizirati odveć glasno jer im nad glavom visi mač eventualne ekskomunikacije iz javnog života, što Ashdown može učiniti i bez posebnog razloga, samo s obrazloženjem da su protivnici Daytonskog sporazuma. Hrvatske vlasti iz Zagreba zaokupljene su uglavnom približavanjem zemlje europskim integracijama pa bi im ikakva čvršća riječ upućena u Sarajevo ili Bruxelles u vezi s tamošnjim Hrvatima samo štetila. </p>
<p>Oni koji govore o tome su, uglavnom, samo hrvatski biskupi iz BiH zbog čega ih se u tamošnjim medijima, prečesto a da bi bilo slučajno, izvrgava ne kritici, jer bi to bilo normalno, nego pokušajima diskvalifikacije. Jedina osoba koja je u posljednje vrijeme stala u zaštitu temeljnih prava Hrvata u BiH je voditeljica izaslanstva Europskog parlamenta za BiH, Albaniju i Srbiju te Crnu Goru Doris Pack. Samo se ona usudi direktno ili indirektno suprotstavljati Ashdownovim diskriminatorskim potezima prema tamošnjim Hrvatima.</p>
<p>Tako je Doris Pack u srijedu u Mostaru kazala da »Hrvati, kao konstitutivan narod u BiH, imaju pravo na svoju televiziju, svoje školstvo i svoje obrazovanje«. Tom izjavom postala je prva istaknuta zapadna dužnosnica koja je javno iskazala potporu utemeljenju televizije u BiH na hrvatskom jeziku. Tako se Doris Pack i direktno suprotstavila Ashdownovim tezama koje je u nedavnoj izjavi ponovio i britanski veleposlanik u BiH Ian Cliff, a prema kojima bi televizijski kanal na hrvatskom jeziku »potaknuo nove podjele u BiH s nacionalnom pozadinom«. Znakovito je da se veleposlanik Cliff pritom zauzeo za uspostavu ravnoteže tri jezika (bosanskog, hrvatskog i srpskog) na novopokrenutoj državnoj Televiziji BiH, a obećao je da će se ubuduće povećati upotreba hrvatskog i bosanskog jezika na Televiziji Republike Srpske.</p>
<p>Slična situacija kao s televizijom bila je donedavna i s prijedlogom zakona koji je ukidao pravo Hrvatima na obrazovanje na vlastitom jeziku. I tada se Doris Pack suprotstavila tvrdnjom da se time zapravo želi provesti »asimilacija Hrvata u BiH«, istaknuvši pritom pravo konstitutivnog naroda na obrazovanje na vlastitom jeziku. Nedugo potom i Ustavni sud BiH je donio presudu kojom je taj prijedlog zakona proglašen »suprotnim vitalnim interesima hrvatskog naroda u BiH«. </p>
<p>U cijeloj priči je najžalosnije da se Hrvati u BiH radi ostvarivanja svojih temeljnih prava zapisanih u Ustavu i Daytonskom sporazumu moraju boriti i protiv visokog predstavnika međunarodne zajednice koji bi im trebao pomagati u tome.</p>
<p>Jedno od najvažnijih prava je i pravo na povratak koje Ashdown, kada su u pitanju prognani i izbjegli Hrvati iz Republike Srpske - barem tako govore brojke koje hrvatski biskupi u BiH stalno ponavljaju - ne smatra dovoljno važnim da bi u vezi s tim poduzeo određene korake. Očito će mu na taj problem, kao i na pravo obrazovanja na materinskom jeziku te hrvatski kanal u BiH, trebati ukazati Doris Pack. </p>
<p>Ako Hrvati u BiH opstanu i izbore se za svoju ravnopravnost, najveće zasluge za to pripast će, osim vodstvu Katoličke crkve u BiH, toj političarki koja jedina glasno i uporno urušava Ashdownove pokušaje pretvaranja tamošnjih Hrvata iz pozicije konstitutivnog naroda u kriminaliziranu manjinu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Toliko razvikana i opjevana sloboda na hrvatski način</p>
<p>»Sloboda od« nije nam nikakva teškoća: slobodni smo od odgovornosti, od čovjekoljublja, pravednosti, svrhovita postupanja; ništa nas ne obvezuje, oslobodili smo se i pameti – i tako nam najčešće samo smeta. I »slobodu za« iskazujemo gotovo svakodnevno, gotovo svugdje. Izborili smo se, izvojevali svoju dragocjenu slobodu u koju ne damo dirati: slobodu za zlostavljanje, korupciju, besmislene zabrane... </p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Hvalimo se i ponosimo činjenicom da smo slobodna bića, da odlučujemo kako ćemo se ponašati, što ćemo raditi, gdje i s kim ćemo živjeti i još mnogo toga. Ali biti slobodan trebalo bi podrazumijevati i biti odgovoran. Jedno bez drugoga jednostavno ne ide. Govoreći o slobodi, nužno bi bilo razlikovati dvije vrste slobode, kako to ističe Fromm: »slobodu od« i »slobodu za«.</p>
<p>Biti »slobodan od« znači ne biti vezan za bilo koju ideologiju, jednoumlje u bilo kojem području; ne robovati autoritetima (što ne znači da ih ne treba poštivati), i, dakako, biti slobodan od autocenzure. A »sloboda za« odnosi se na spremnost za otvoren dijalog, za argumentiranu raspravu, za poštivanje i prihvaćanje različitih mišljenja te nadasve za poštivanje dostojanstva svakog čovjeka.</p>
<p>Ta toliko razvikana i opjevana sloboda čini se da je u nas shvaćena pomalo specifično. Uvjereni smo da smo svladali obje spomenute slobode, ali smo ih, u našem stilu, malo redizajnirali – prema našim potrebama.</p>
<p>»Sloboda od« nije nam nikakva teškoća: slobodni smo od odgovornosti, od čovjekoljublja, pravednosti, svrhovita postupanja; ništa nas ne obvezuje, oslobodili smo se i pameti – i tako nam najčešće samo smeta.</p>
<p>I »slobodu za« iskazujemo gotovo svakodnevno, gotovo svugdje. Izborili smo se, izvojevali svoju dragocjenu slobodu u koju ne damo dirati: slobodu za zlostavljanje, korupciju, besmislene zabrane, njegovanje podobnosti, gluposti, bahatosti... Očito smo izabrani narod kada se u slobodi tako dobro snalazimo.</p>
<p>Slobodno, na primjer, trošimo milijarde za cvijeće i svijeće, da bismo ukrasili ono što nazivamo posljednjim počivalištem naših mrtvih. Budući da se sasvim slobodno očitujemo za katoličanstvo, nejasno je kako posljednje počivalište umrlih nalazimo u zemlji ignorirajući potpuno vječnost. Uz to, kao katolici se verbalno opredjeljujemo za kulturu života, a protiv kulture smrti. Očito se ipak slobodno određujemo za trošenje golema novca – za mrtve. Gdje bi nam bio kraj da smo tako široke ruke prema živima!</p>
<p>I korupcija nam dobro ide: penjemo se na ljestvici, napredujemo iz godine u godinu prema svjetskim statistikama. Sloboda je uistinu nešto divno! Slobodni smo bili od koječega i slobodni za svašta uspjevši pretvorbom društvenog vlasništva uništiti sedamsto tisuća radnih mjesta i, umjesto plaće, gurnuti ljudima u ruke – prosjački štap.</p>
<p>I u području koje neopravdano nazivamo politikom, izborili smo se za »slobodu od« poštivanja volje svojih birača, od skromnosti i nastojanja da se barem neka obećanja ostvare... i uspostavili »slobodu za« prodavanje magle i zadovoljavanje osobnih apetita.</p>
<p>Slobodni smo bili i osnovati Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, čiji je predsjednik u nedostatku pametnijeg posla horoskopski analizirao članove Vlade i sabornike. Sada barem znamo koliko nas »bikova« i »jaraca« vodi u bolji život.</p>
<p>Slobodni smo, nažalost, od umjerenosti pa trošimo kudikamo iznad svojih mogućnosti, podižemo kredite. Otplate su ponekad neprocjenjivo visoke – plaćaju se životom.</p>
<p>Slobodni smo, također, ponuditi mnoštvo predsjedničkih kandidata kao da su izbori za predsjednika države dječja igra bez pravila u kojoj svatko može sudjelovati i govoriti što mu padne na pamet.</p>
<p>U nekoliko škola u Hrvatskoj ove je školske godine trebao biti uveden eksperimentalni program spolnog odgoja, koji su kreirali stručnjaci različitih profila. Na žalost, zahvaljujući i »slobodi od« i »slobodi za« program je odbijen. </p>
<p>Svakodnevni život nas upozorava da je potreba za odgojem, pa tako i spolnim neizmjerna, a mi se slobodno opredjeljujemo biti nojevi i tako rješavamo sve ono što ne želimo prihvatiti i o čemu ne želimo misliti. </p>
<p>Mogu biti uvjerena da je predbračna apstinencija dobra i korisna, čak poželjna ali ako podaci pokazuju da je prosječna dob prvog seksualnog odnosa djevojaka 15,7 godina, a mladića 15 godina te da je svaki treći srednjoškolac seksualno aktivan onda se pred tim činjenicama ne bi smjele oči zatvarati, a kamoli mozak. </p>
<p>Je li važnije da Crkva bude zadovoljna (točnije rečeno crkvena hijerarhija, jer Crkva smo svi mi) pa se u školama provodi program koji ona zastupa ili je važnije da mladi nastave svoje odrastanje promišljenije, zrelije i odgovornije nego dosad. Prečesto smo mi odrasli, slobodno izabirali mladima posvećivati premalo istinske pažnje i ljubavi, premalo svjedočenja onoga što gromoglasno govorimo.</p>
<p>I dalje mašemo papirima iz kojih je vidljivo da smo gotovo svi katolici. Eto i naši su mudri vođe u državi, kao dobri katolici izvojevali slobodu za tumačenje Evanđelja u skladu sa svojim potrebama. </p>
<p>»Blago vama siromasi, jer je vaše Kraljevstvo Božje! Blago vama koji sada gladujete jer će te se nasititi! Blago vama koji sada plačete, jer ćete se smijati!« Slijede Isusove riječi iz »Govora na gori« pretvarajući svakodnevno prvi dio ovih poruka u stvarnost, a velikodušno prepuštajući Bogu da se pobrine za onaj drugi dio.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu; članica HAU Split.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Biser do bisera bijede »demokracije« i uljudnosti </p>
<p>Samo se nameće pitanje: što je to »demokracija« ako to znači jedan »obrok« na dan, a što je »diktatura« ako to znači tri »obroka« na dan? Hrvatska danas najintenzivnije osjeća bič »demokracija« kada narod ne vidi budućnost za koju bi rađao djecu</p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Nije lako biti star te previše pamtiti o svemu što smo živjeli i preživjeli u svijetu kakvom smo pripadali – sve bi se najkraće moglo svesti na sveopću hipokriziju koja upravlja svijetom. </p>
<p>Takvo turobno mišljenje potvrđuje i gospođa Loyla de Palacio, visoko pozicionirana osoba u upravljanju Europom. Za mene su izjave te dame nakazne – prema Vjesniku 23. listopada: »smrt Fidela Castra jedini je način demokratizacije Kube – svi očekujemo da Castro što prije umre – ne kažem da ga treba ubiti, nego da bi trebao umrijeti jer sumnjam da će se promijeniti dok je živ (k tome je dodala kako se nada da će tu smrt doživjeti – osobno joj to ne želim). </p>
<p>Prema istom izvoru, oglasila se i administracija Georgea Busha izjavom da ne želi brzi oporavak kubanskom predsjedniku. Sve sami biseri do bisera bijede »demokracije«, uljudnosti, povijesne istine i obrazovanosti. </p>
<p>Za mene je Castro jedan od revolucionara koji su mijenjali svijet od Spartakovih do današnjih dana. Da nije bilo njih svi bismo još bili robovi, iako još ima ostataka robovlasničkog društva koji su se održali do današnjih dana i pod okriljem tzv. demokracije. </p>
<p>Prije tridesetak godina upoznao sam u Londonu obrazovanog Kubanca kojeg sam zamolio da mi objasni što se to događa u Kubi i s Kubom te što je Kuba bila prije Castra, a što je danas. On mi je kratko odgovorio da je narod Kube prije Castra imao jedan obrok na dan a s Castrom ima tri obroka. To je bilo vrlo slikovito i uvjerljivo kad je još pojasnio da se ti obroci odnose na sve potrebe čovjeka od pismenosti do kulture i obiteljske sreće. Uspješno mi je objasnio da je na Kubi prošlo vrijeme stvaranja profita na ukidanju »obroka« narodu. </p>
<p>Samo se nameće pitanje: što je to »demokracija« ako to znači jedan »obrok« na dan, a što je »diktatura« ako to znači tri »obroka« na dan? </p>
<p>Valja se prisjetiti Kine kada je u njoj vladala tobožnja demokracija – deseci milijuna ljudi umirali su od gladi, a danas kada je »diktatura« Kina se razvija najbrže na svijetu. Ima i tamo onih koji bi Kinu vratili na umiranje od gladi da bi na umirućima stvarali profit. </p>
<p>Takozvana demokracija nije prstom makla kada su u Kini milijuni ljudi umirali od gladi, a ti isti jako dižu buku kada Kina uklanja one koji je vuku u gospodarsku i humanu anarhiju. Onda nije čudno da se može zaključiti kako svijetom vlada svestrano licemjerje. </p>
<p>Revolucionari, od Spartaka do Castra, čistili su svijet od nepravdi, masovnih zlostavljanja (ropstva, kmetstva, inkvizicija) i izrabljivanja cijelih naroda (kolonijalizam), a da nije njih bilo (revolucionara), ne bismo nikada ni sanjali neku demokraciju. </p>
<p>Hrvatska danas najintenzivnije osjeća bič »demokracija« kada narod ne vidi budućnost za koju bi rađao djecu.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer iz Zagreba, umirovljeni konzultant za transfere tehnologija.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Filmsko gaženje u borbi za »mjesto pod suncem«</p>
<p>Čitamo da odbijeni Papićev projekt nosi naslov »Promaši me, mafijo!« Je li i ta igra riječi režijom sudbine odjekuje nekom simbolikom? Ne znam, ali mi je jasno da kad čovjek s godinama stekne neko iskustvo, shvati ne samo onu staru da je »opreznost majka mudrosti« nego da i dobro smišljena odluka može također ispasti – fatalni promašaj</p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY</p>
<p>Mediji ovih dana objavljuju, među ostalim i Vjesnik (»Mladost umjesto iskustva«, 27. listopada), informaciju s izjavama sukobljenih strana u hrvatskom filmu, koja ima mnogo više veze sa životom nego sa »sedmom umjetnošću«. I koja svjedoči da je život često bolji i brži »režiser« od onih iza kamere. </p>
<p>Problem se »ne odnosi« – piše novinar – na regularnost rada Vijeća za film nego je riječ o nekim moralnim dvojbama. Kako takav moral susrećemo danas sve više i na ostalim područjima društvenih primjena, vrijedi se malko na njemu zaustaviti.</p>
<p>Ukratko: izbornik Vijeća za kratki i dokumentarni film pri Ministarstvu, inače mladi i istaknuti redatelj nove generacije Zrinko Ogresta, uskratio je financiranje predloženom projektu starijeg kolege i ne manje uglednom Krsti Papiću, koji u povodu eliminacije odgovara: »Ne znam zašto sam žrtva ja, a nije istina da se pokušava pomoći mladim redateljima, kada ima odabranih filmova i redatelja srednje generacije«. Riječ je, dakle, o najnovijem primjeru sukoba generacija a ne o nekim profesionalnim vrednotama i razlikama, što opet mladi izbornik komentira ovako: »Mi smo mala sredina i svi smo povezani«.</p>
<p>Je li to baš najtočnije objašnjenje? Da je Hrvatska »mala sredina« – nije nikakvo otkriće, ali da su unutar nje neki više iz raznih razloga »srezani« nego »povezani« – i toga smo svjedoci svakog dana sve više. U ovom slučaju problem je nastao zbog toga, jer, prema nekom nepisanom pravilu, starije treba zbog generacijske istrošenosti (čega li?) što brže otpisati da bi se ustupilo mjesto svojim vršnjacima.</p>
<p>Kojim? Mlađim i neprovjerenim a na račun starih, iskusnih i provjerenih. Ili kako je novinar točno naslovio napis – »Mladost umjesto iskustva«.</p>
<p>No mladoga i neiskusnog izbornika trebalo bi upozoriti najmanje na dvije stvari, koje će nužno morati sam s godinama iskusiti. Prva je da nisu ni »mladost« ni »starost« jamstvo za uspješan rezultat i, druga, da je mladi selektor svojom samoupravljačkom odlukom ipak »odrezao« – klasika! Papić je, naime, u jednom, za umjetničku slobodu, mnogo težem vremenu, izborio svoj status kako bi njegove buduće generacije mogle nastaviti od neke uglednije tradicije. Papić je, vremenska distanca nam daje za to pravo, jedan od tvoraca suvremene hrvatske dokumentarističke škole.</p>
<p>Osobno sam prije tridesetak godina bio svjedokom kako su malo odabraniji svjetski izbornici u Oberhausenu eliminirali zbog Papića desetke i stotine natječajnih nada i autora, samo da bi se na kraju poklonili ponajprije njegovim »Specijalnim vlakovima« (da ne spominjemo sada druge filmove), i to na festivalu koji se među prvim između hladnoratovskih hemisfera uzdignuo do svjetske pozornice.</p>
<p>Zašto? Zato jer se Papić znao tipično hrvatskom kritičnošću i umjetnošću uzdići iznad generacijskih i nacionalnih jalnodušja (tema »gastarbajteri«). Priznajem da »jalnodušje« nije baš neka intelektualna riječ u ovoj poplavi elitnog idolopoklonstva, sada sa zapadne strane, koja nas drži na uzici da krotko balansiramo između vlastite žrtve i krivnje (kakva tema!) ali je povijesno provjerena – hrvatska.</p>
<p>No tko će u toj novogeneracijskoj obezglavljenosti, recimo, pozvati nekoga da snimi film o Vukovaru, kad vidimo da je moderno pričati kako je Hrvatska napokon oslobođena »na nekom svom otoku« s komičnim braniteljima, koji su podjednako smiješni i tupavi kao i oni koji je žele pokorit. (Da o drugim »samokritičnim« filmovima sada ne govorimo.) A kad se Papić prihvatio i igrane kamere, ostavio je jedinstvenu dramu čovjeka pritiješnjenog zlokobnim totalitarizmom, o čemu se u »hrvatskoj šutnji« ostali nisu usudili ni pisnuti. Film se zvao »Lisice« i samo je međunarodni ugled redatelja spasio da na njegovim rukama zbog toga također ne škljocne ta policijska spravica. Nije se časno odazvao niti pozivu Francuza da radi za njih, ostavši vjeran tvoj svojoj »maloj sredini«, koja ga napokon tjera da i on sjedne u svoj »gastarbajterski« vlak. </p>
<p>Kakva ironija sudbine! Govori li i tome svojim studentima na filmskoj Akademiji mladi izbornik, kad mu je već ta »mala sredina« omogućila da zauzme i laskavo mjesto profesora i pedagoga.</p>
<p>Međusobno gaženje »starih i mladih« u borbi za »mjesto pod suncem« tema nije nova. O njoj su Amerikanci svojedobno u filmu »Sve o Evi« znalački rekli sve. Mi bismo sad samo trebali pripaziti da opet ne ispadnemo, kako to često radimo »papskiji od pape«. </p>
<p>Tko bi se, recimo, u jednom Hollywoodu usudio zabraniti pristup kameri jednom Fordu, kad je odlučio u 77. godini ostvariti »Čovjeka koji je ubio Libertyja Valancea«, film koji će upravo naši mladi kasnije proglasiti »kultnim«.</p>
<p>Čitamo da odbijeni Papićev projekt nosi naslov »Promaši me, mafijo!« Je li i ta igra riječi režijom sudbine odjekuje nekom simbolikom? </p>
<p>Ne znam, ali mi je jasno da kad čovjek s godinama stekne neko iskustvo, shvati ne samo onu staru da je »opreznost majka mudrosti« nego da i dobro smišljena odluka može također ispasti – fatalni promašaj.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dolje će dobiti garažu, šetnicu, voćnjake, trgovine, igrališta </p>
<p>Većina sadržaja u Dolju bit će pod zemljom kako bi se očuvale zelene površine na kojima će se urediti parkovi, manja igrališta, početna stanica žičare, informacijski centar Javne ustanove park prirode Medvednica te manje zgrade paviljonskog tipa, nalik staklenicima</p>
<p>Detaljni plan uređenja područja Gračani-Dolje trebao bi biti gotov i izložen na javnoj raspravi do sredine prosinca. A do ovoga ponedjeljka u Društvu arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3, građani mogu pogledati izložbu radova nagrađenih na natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja područja Gračani-Dolje. Prvu nagradu dobio je rad arhitektice Helene Njirić s kojom je ugovorena izrada detaljnog plana uređenja. Program za izradu DPU-a, koji je napravio Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, prihvatilo je Poglavarstvo koje će financirati radove.</p>
<p>Gračani-Dolje obuhvaća tri hektara zelene površine istočno od okretišta petnaestice, to jest prostor između Gračanske ceste i Kvintičke ulice, te između Gračanske ceste i Ulice Gračansko dolje. Na tom prostoru izgradit će se podzemna garaža na četiri etaže sa 1035 parkirališnih mjesta i ZET-ovo spremište za kabine žičare. U tom je dijelu predviđeno proširenje Gračanske ceste radi skretanja u podzemnu garažu tako da se ne ometa tranzitni promet između Mihaljevca i Markuševca. Za ulazak u garažu s jugoistočne strane izgradit će se ulica koja će dijelom biti paralelna s Kvintičkom i polukružno izlaziti na Gračansku cestu. </p>
<p>»Nije opravdan starah stanovnika da će stanica žičare i podzemna garaža povećati promet u tom dijelu, baš suprotno, smanjit će ga, jer je cijeli prostor zamišljen kao tranzitni centar gdje bi ljudi ostavljali automobile i dalje se služili javnim prijevozom«, kaže koordinatorica izrade DPU-a, Jasna Magdić iz Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Ona ističe da će se prilikom izgradnje morati pratiti konfiguracija terena. </p>
<p>»Većina sadržaja bit će pod zemljom kako bi se očuvale zelene površine na kojima će se urediti parkovi, manja igrališta, početna stanica žičare, informacijski centar Javne ustanove park prirode Medvednica te manje zgrade paviljonskog tipa, nalik staklenicima, za potrebe informiranja, prodaje karata, manjih trgovina i ugostiteljskih objekata«, priča Jasna Magdić.</p>
<p> Za žičaru će trebati izraditi još detaljniji plan, za koji bi investitor – ZET, trebao raspisati natječaj. Gornja stanica žičare još nije određena jer još nije gotov prostorni plan Parka prirode Medvednica. </p>
<p>Na dijelu zelenih površina predviđena je i sadnja voćaka. Tako bi se zapadno, uz tramvajsko okretište, posadile trešnje, južno, uz Kvintičku ulicu, jabuke, a u sjeveroistočnom dijelu dunje.</p>
<p>Okretište tramvaja povezat će s novom stanicom žičare široki pješački most iznad Gračanske ceste. Na njemu će biti natkriveni sadržaji potrebni skijašima i manje trgovine. Od tramvajskog okretišta do tunela predviđena je i šetnica, za što će se dio terena morati podignuti. Ispod će biti ulazi u podzemnu garažu. </p>
<p>Istočno od prostora obuhvaćenog DPU-om nastavlja se zelena površina veličine 1,3 hektara za koju je Zavod napravio program za pozivni arhitektonsko-urbanistički natječaj Gračani-Dolje-Centar. Investitor bi sada trebao raspisati natječaj. </p>
<p>Na dijelu prostora Konzum je zainteresiran za izgradnju trgovačkog centra s podzemnom garažom za potrebe kupaca. U Zavodu su za supermarket predvidjeli najviše 1500 četvornih metara kako bi se što više očuvala vizura prirodnog krajolika, no postoji veliki pritisak da se supermarket izgradi na većoj površini. </p>
<p>Na tom prostoru Zavod propisuje i izgradnju pošte, banke, crkve i ostalih sadržaja. Tamošnjim stanovnici već duže vrijeme upozoravaju na njihov nedostatak. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Otvorena obnovljena Klinika za pedijatriju Kliničke bolnice Sestara milosrdnica </p>
<p>Klinika je proširena, moderno uređena i opremljena nasjuvremenijim uređajima za njegu nedonoščadi i malih bolesnika / Odjel pedijatrije i Centar za nedonoščad potpuno su uništeni u požaru početkom 2002. / U obnovu Klinike uloženo 16 milijuna kuna a u njoj se godišnje može liječiti 2500 djece </p>
<p>U Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice otvorena je u četvrtak obnovljena Klinika za pedijatriju koja je u siječnju 2002. uništena u velikom požaru. Tada su u potpunosti izgorjeli Odjel pedijatrije, Centar za nedonoščad kao i brojna medicinska oprema. Ukupna svota novca investiranog u obnovu je oko 16 milijuna kuna. Dio novca dobiven je od donatora a drugi dio od grada i države. </p>
<p>Odjel za pedijatriju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice prvi je dječji odjel u Hrvatskoj, osnovan 1904. godine. Otvaranjem obnovljenoga objekta obilježena je i stota godišnjica te ustanove.</p>
<p> Pri obnovi više se težilo komforu za male bolesnike nego većem broju kreveta. Zato su u sobama najviše tri kreveta a napravljeni su i apartmani. Tu je i najsuvremenija oprema za njegu nedonoščadi i druge djece. Uređene su i igraonice a malim su bolesnicima na raspolaganju i televizori i telefon. Klinika je proširena na dvije etaže, dogradnjom još jednoga kata zgrade. Sada se u njoj može godišnje liječiti 2500 malih bolesnika. Kako je rekao prof. dr. Franjo Tomislav Hajnžić, vodeći kroz Kliniku za pedijatriju, taj dio KB-a Sestara milosrdnica na razini je standarda europskih bolnica. </p>
<p>Ravnatelj KB-a Sestre milosrdnice doc. dr. Radoslav Herman, predstojnik Klinike za pedijatriju prof. dr. Zvonimir Jurčić i voditeljica Odjela za pulmologiju, alergologiju i endokrinologiju KB-a Sestre milosrdnice prim. dr. Eva Verona, istaknuli su značaj suradnje tvrtki i javnozdravstvenih ustanova te zahvalili svima koji su im pomogli. </p>
<p>Pretpostavlja se da je do požara prije skoro tri godine došlo zbog loših instalacija koje su zahvatile drvene grede krova, stare 46 godina. Cijeli središnji dio krova urušio se nakon što je evakuirano posljednje dijete. Dio djece poslan je kući dok su drugi dio prihvatili pedijatrijski odjeli drugih zagrebačkih bolnica. </p>
<p>Nakon požara Pedijatrija je zatvorila svoja vrata na samo 24 sata, a ostale tri godine radila je raspršena na 12 mjesta u krugu bolnice. Obnova je počela već dan nakon požara, osnivanjem Odbora za obnovu pedijatrije koji je do danas organizirao niz humanitarnih akcija za prikupljanje novca za obnovu. </p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Trgovački lanci tjeraju proizvodnju s Jankomira</p>
<p>Prijedlog Urbanističkog plana Slobodne carinske zone Jankomir koji je Poglavarstvo usvojilo u četvrtak, nije prošao bez kritike. Radi se o zemljištu površine oko 67 hektara između Ljubljanske avenije i Škorpikove ulice, a pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo zamjerio je što je više od 50 posto toga prostora predviđeno za nove trgovačke lance. </p>
<p>»Ranije smo planirali da taj prostor ima većinom gospodarsku namjenu, a sada, u planu, na njemu prevladavaju trgovački lanci kojih već i sad imamo previše«, rekao je Prežigalo. S njim se složila gradonačelnica Vlasta Pavić. Njezin zamjenik za gospodarstvo Stipe Tojčić upozorio je da Grad raspolaže s vrlo malo zemljišta koje može ponuditi investitorima, pa bi ga morao iskoristiti za proizvodnju. Rekao je da bi za ovaj dokument prikladniji naziv bio »Slobodna poduzetnička zona«. Prijedlog urbanističkog uređenja dijela Jankomira bit će upućen na javnu raspravu, pa će se iznesene primjedbe ondje uzeti u obzir. Poglavarstvo je usvojilo i Prijedlog urbanističkog rješenja Veslačka ulica – Trnje, koji se odnosi na prostor između Savske, Veslačke, Sportskog centra NK Zagreb i savskog nasipa, ukupne površine 3,12 hektara. Zbog potrebe usklađivanja s Generalnim urbanističkim planom, na što je ukazao MORH, prihvaćene su izmjene Odluke o donošenju prostornog plana Zagreba. </p>
<p>S društvom Urba Zapad Grad mijenja nekretnine u naseljima Vrapče Novo i Stenjevec. Zamjenom Grad daje 17.130 četvornih metara, a dobiva 16.794 četvorna metra. Kako je zemljište Grada veće, kao i njegova vrijednost po četvornom metru (veća za 369 kuna po »kvadratu«), Urba Zapad je dužan Zagrebu doplatiti nešto manje od 500.000 kuna. Objašnjeno je da je takva zamjena u interesu Grada, jer on njome dobiva zemljište na kojem je planirana komunalna infrastruktura, a i rješavaju se imovinsko-pravni odnosi za rekonstrukciju dijela Ljubljanske i izgradnju dijela Gospodske ulice. </p>
<p> Iz tekuće pričuve izdvojit će se oko 1,38 milijuna kuna za »nepredviđene izdatke«. Najveće stavke tu su potpora Sportskih igara mladih što su održane u Zagrebu (338.000 kuna), a odmah potom 270.000 kuna pomoći Policijskoj upravi zagrebačkoj za nabavku uredskog materijala. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Vrbanima će niknuti naselje za pet do šest tisuća stanovnika</p>
<p>Ako Grad uspije usuglasiti primjedbe svih zainteresiranih gradnja na Vrbanim III mogla bi početi već na proljeće, rekao je za Vjesnik arhitekt Tihomir Jukić / Naselje će se graditi na 29 hektara današnje livade kod Jarunskog jezera, između Horvaćanske ceste, Ulice Hrvatskog sokola i buduće Jarunske ceste</p>
<p>U prosincu počinje javna rasprava o urbanističkom rješenju naselja Vrbani III, u kojemu se planira gradnja oko 1500 stanova. Početak rasprave bit će objavljen u javnim glasilima, a tijekom 30 dana građani, investitori i ostali zainteresirani moći će iznositi svoje primjedbe.</p>
<p>Imajući u vidu sjednicu Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka jug, održanu u srijedu, najviše primjedbi bit će na račun rješenja predloženih za dječji vrtić, osnovnu školu, društvene objekte poput policijske postaje, suda i zdravstvene stanice, parkiralište te na nedostatak zelenih površina. Čule su se primjedbe i na račun trgovačkog centra. Na mjestu gdje bi on trebao biti, naime, trenutno se nalaze privatne kuće dvadesetak obitelji koje se pribojavaju da neće dobiti odgovarajuću cijenu za svoje zemljište i kuće, kako je upozorio predstavnik stanara Dragutin Papec. </p>
<p>Ako Grad uspije usuglasiti primjedbe svih zainteresiranih, gradnja na Vrbanim III mogla bi početi već na proljeće, rekao je za Vjesnik arhitekt Tihomir Jukić, dodajući kako bi najveći problemi mogli nastati zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Naselje će se graditi na 29 hektara današnje livade kod Jarunskog jezera, između Horvaćanske ceste, Ulice Hrvatskog sokola i buduće Jarunske ceste. Od cijele površine 20,5 hektara ima mješovitu namjenu, a na 8,5 hektara prostirat će se sportski kompleks s olimpijskim centrom, zatvorenom sportskom dvoranom, zatvorenim bazenom te nizom pratećih objekata poput hotela, vanjskih igrališta i sličnog.</p>
<p>Uz produženu Vrapčansku ulicu, koja će biti glavna gradska prometnica u tom području, planirani su sadržaji uprave i kulture te poslovni objekti, a uz Horvaćansku cestu niknut će objekti s uslužnim sadržajima i manji trgovački centar s većim samoposluživanjem i tržnicom. O visini objekata na tim dijelovima još će se odlučivati, dok će stambene zgrade moći imati najviše šest katova. Ni broj stanova još nije konačan te postoji mogućnost da se grade i niže zgrade, s manje stanova, rekao je Tihomir Jukić. </p>
<p>Arhitekti su posebnu pozornost posvetili prometnicama: predlažu četiri ulaza u naselje te veliko parkiralište na području današnjeg tramvajskog okretišta, neposredno uz budući sportski centar. Na taj način planiraju spriječiti prometne gužve u naselju za vrijeme održavanja većih sportskih događanja.</p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zrakoplovi će moći slijetati i po najgušćoj magli </p>
<p>U Zračnoj luci Zagreb proradio je trenutačno najsuvremeniji sustav za slijetanje zrakoplova u magli, tzv. kategorija III B. Kako su u četvrtak na konferenciji za novinare rekli direktor ZLZ-a Boško Matković te direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe Dražen Ramljak, zagrebački je aerodrom tom investicijom, vrijednom oko pet milijuna eura, napravio značajan iskorak u odnosu na zračne luke iz okruženja.</p>
<p> Ta kategorija, naime, omogućava slijetanje i polijetanje zrakoplova i pri vrlo maloj vidljivosti (75 metara horizontalne i 0 metara vertikalne vidljivosti), što znači da ograničenja za slijetanje nema gotovo ni pri najgušćim maglama. </p>
<p>Riječ je, zapravo, o sustavu za instrumentalno slijetanje, u kojem skup uređaja daje zrakoplovu podatke o meteorološkim uvjetima, nakon čega automatski pilot može spustiti zrakoplov prema navođenju toga sustava. Uz uređaj, postavljena je i prateća infrastruktura – signalizacija, automatsko praćenje rasvjete, mogućnost da se u slučajevima nestanka električne energije vlastiti izvor uključi u roku od pola sekunde, te da vatrogasci u najudaljeniji dio ZLZ-a stignu najkasnije za tri minute. </p>
<p>Sve to čini sustav, o kojemu se, inače, zadnjih desetak godina samo pričalo. Nacionalni prijevoznik Croatia airlines već je ranije kupio zrakoplove prilagođene tom sustavu te obrazovao pilote za to. A što taj sustav znači za Hrvatsku, pokazuje i podatak da Budimpešta, Ljubljana i Graz imaju slabije kategorije, dok Sarajevo i Beograd nemaju nikakvu kategoriju sustava. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Popravak vjetrobrana odsad i poslije ponoći</p>
<p>Nakon prigovora vozača, posebno onih u prolazu, da poslije 16 sati na svojim vozilima ne mogu popraviti oštećeno vjetrobransko staklo, Auto-moto klub Maksimir organizirao je cjelodnevno dežurstvo za takve slučajeve. Na taj način dobili su pomoć vozači koji zbog sve strožih kontrola i oštećenih vjetrobrana nisu mogli prijeći državne granice u poslijepodnevnim satima. Sad vozači više ne moraju čekati na popravak sljedeći dan, zbog čega su vlasnici gospodarskih vozila bilježili gubitke. </p>
<p>Svi vozači automobila, autobusa i kamiona koji se s oštećenim vjetrobranom zateknu na zagrebačkim ulicama te graničnim prijelazima Bregana i Macelj, moći će se koristiti uslugama pokretnih dežurnih radionica. Ekipe stižu na lice mjesta. Uobičajeno, svakog dana od 8 do 16.30 sati na teren izlaze tri pokretne radionice s pozivom na telefone broj 2329-130, 2012-817 i 3488-420. </p>
<p>Svakog dana od 17 sati počinje s radom druga radionica i dežura do 5 sati ujutro. Ovu se ekipu može dobiti na mobitele broj 098/9582-478 i 091/8884-146. Cijena dolaska i popravka stakla je 450 kuna u vremenu od 8 do 0,00 sati a 650 kuna od ponoći do 5 sati ujutro. </p>
<p>B.J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otvoren ulični festival mladog vina </p>
<p>Treći zagrebački ulični festival mladog vina, Martinje u Zagrebu, otvoren je u organizaciji Kraljeva ulice u četvrtak oko podne, na Cvjetnom trgu. Festival su otvorili Vid Balog, kao biskup, i poznati radijski voditelj Davor Dretar-Drele kao njegov ministrant. »Dobar dan, vinski brati i vinske sestre. Čast mi je biti ministrant ovom cijenjenom gospodinu biskupu«, pozdravio je okupljene Drele, nakon čega im se obratio i biskup: »Dragi građani, donosim vam pozdrave izravno iz Rima, odakle vam svi poručuju da konačno srušite zakon o 0,0 promila«. </p>
<p>Nakon biskupa koji je informirao građane kako do nedjelje u centru grada traje akcija »Srušimo zakon o 0,0 promila«, veselom društvu na pozornici pridružili su se članovi kazališta Janus i KUD-a Kloštar koji su okupljenima prikazali tradicionalni martinjski obred krštenja mošta.</p>
<p>Osim u programu koji se održavao na pozornici na Trgu Petra Preradovića, građani su mogli uživati i u degustaciji i prigodnoj prodaji vina i ekoloških proizvoda na tridesetak štandova u Margaretskoj ulici. »Ovo je super ideja, slične događaje trebalo bi češće organizirati«, rekla nam je umirovljenica Danica, pohvalivši se kako je kupila odlične čvarke za samo pet kuna. Njezino mišljenje podijelio je i poslovni čovjek Siniša Horvat kojemu je samo žao što festival kratko traje.</p>
<p> Jedan od organizatora festivala, jedan od »kraljeva ulice«, Hadži, složio se da festival traje kratko, ali se, kaže, nada da će se idućih godina događanja pretvoriti u »zagrebački vinski Oktoberfest« koji će trajati nekoliko dana duže. </p>
<p>Svi oni koji su propustili ceremoniju otvaranja, festival mogu posjetiti svaki dan do nedjelje, od 12 do 21.30 sati, a uz stalna događanja, poput prodajne izložbe vina i nastupa brojnih KUD-ova, organizatori obećavaju posjetiocima i mnoga iznenađenja. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Tadijanović isti dan proslavio imendan, krsni dan i 99. rođendan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zbog moranja, vjerojatno, zbog potrebe da se nastavim i poslije smrti, da ostavim znak o sebi; da otkrijem svoje trpnje tihe radosti nepoznatima, i današnjim i sutrašnjim, i da ih možda utješim, razveselim prijateljskom riječi«, kazao je pjesnički velikan i akademik Dragutin Tadijanović koji je u četvrtak proslavio svoj 99 rođendan.</p>
<p>Povodom gotovo stoljeća njegova života, u palači Dverce na Katarininom trgu, upriličena je i proslava kojom je prilikom otkriven pjesnikov portret akademske slikarice Zorice Turkalj. Predstavljeno je i novo, 20. izdanje pjesnikove zbirke »Srebrne svirale« koju su svi nazočni dobili na dar. Na taj su se način pridružili impresivnoj brojci od 225.000 osoba koje su dosad već kupile tu zbirku.</p>
<p>Svečanom primanju nazočili su gradski čelnici, brojni zagrebački glumci i drugi kulturnjaci« i svi su mu poželjeli sve najbolje, dok je operna diva Ivanka Boljkovac to učinila pjesmom. Sam Tadijanović nije mnogo govorio, već se, u skladu sa svojom pjesničkom osebujnošću, tek zadovoljno smješkao i uživao obasut mnoštvom lijepih riječi. Ipak, istaknuo je da je u četvrtak, 4. studenoga, slavio i rođendan i imendan i krsni dan. </p>
<p>Proslava je završena uz pjesmu Ivanke Boljkovac te uz najavu još dviju slavljenikovih knjiga koje uskoro izlaze iz tiska – na radost svih čitatelja.</p>
<p>Sandra Stanić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Galić: Nitko nije važniji od ove kuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Uspostavit ćemo red na Prisavlju jer nitko nije važniji od ove kuće!« odlučno je rekao Vjesniku Mirko Galić, glavni ravnatelj HRT-a, nakon što je u srijedu odlučeno da će se protiv Silvije Luks, stalne dopisnice iz Washingtona, pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti. Galić je dodao da će se situacija zaoštriti do – »krajnjih granica«.</p>
<p>Čini se da se javna televizija u konkurentskom ozračju doista trgnula, što je vidljivo i iz nedavnog promptnog reagiranja i dijeljenja otkaza zbog prikazivanja krive epizode »Milijunaša«.</p>
<p>»Mi smo svoje rekli. Sada je sve na etičkom povjerenstvu, jer se radi o profesionalnom prijeporu«, istaknuo je Galić te dodao da on, kao glavni ravnatelj, nema pravo sazvati povjerenstvo. »Želim da se stvar što prije zaključi, tako da ne pružamo javnosti tužni spektakl«, napomenuo je glavni ravnatelj.</p>
<p>Podsjetimo, ni mjesec dana nakon što je imenovana za HRT-ovu stalnu dopisnicu iz Washingtona, Luks je, uključujući se u emisiju »Otvoreno« o američkim predsjedničkim izborima, podcjenjivala rad kolega i gostiju u zagrebačkom studiju te nije iznosila relevantne informacije s terena. Nakon svega, rekla je da je »cijela ta priča vođena u lakrdiju pod palicom Hloverke Novak Srzić, koja želi biti novinar opće prakse«.</p>
<p>Prozvana Novak Srzić, urednica i voditeljica emisije »Otvoreno«, nije htjela komentirati riječi Silvije Luks. »Mi novinari smo pred javnosti, i ona je najbolji sudac našeg rada«, istaknula je Novak Srzić i dodala da se sve vidjelo na programu te da ne želi ništa komentirati.</p>
<p>Čelništvo Informativnog programa već je u četvrtak, kako doznajemo, poslalo Etičkom povjerenstvu zahtjev za ocjenom profesionalnosti izvještavanja Silvije Luks. Još se ne zna za kada će sjednica Povjerenstva biti sazvana, no sudeći prema HRT-ovoj ažurnosti u posljednje vrijeme, vjerojatno će se i ovaj slučaj riješiti po hitnom postupku.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zagreb ostavio Joksimovića bez teksta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svidjelo se to nekomu ili ne, Željku Joksimoviću, poznatom srpskom pjevaču, pošlo je za rukom dobrano ispuniti Veliku dvoranu Doma sportova. Istina je da je u srijedu u dvorani bilo mjesta za još koju tisuću posjetitelja, no već je dvanaest eurovizijskih bodova iz Hrvatske dalo navijestiti da je Joksimović na ovim prostorima rado viđen gost.</p>
<p>Joksimović nije propustio prigodu zahvaliti publici na »tucetu« bodova. »Hvala vam što volite moju glazbu, a ja sam večeras ovdje jer volim vas«, rekao je pjevač koga je reakcija publike u jednom trenutku nastupa toliko razgalila da se učinilo kako je nastavak upitan. »Iznenađen sam, čekajte da dođem k sebi. Ovu emociju nitko ne može poremetiti, nikakva sila«, rekao je Joksimović.</p>
<p>Iako u svakom razgovoru opovrgava navode o bahatosti i aroganciji, Joksimović je publiku – koja je užitak u stihovima poput »Hej, ljubavi stara, glumiš mi za Oscara« ili »Spreman ko fanatik da preplivam Atlantik« platila 110 kuna – ostavio da na prve taktove, bez objašnjenja, čeka sat vremena. Ipak, ruku na srce, nitko poslije koncerta nije požalio za novcem jer je u dvorani za trosatnog koncerta vladao opći »dernek«. Joksimović je obećao skoro viđenje, no prije toga bi trebao posjetiti i druge gradove Lijepe naše.</p>
<p>Gosti koji su dodatno razveselili Zagrepčanke i malobrojne Zagrepčane bili su Romana i sarajevska grupa Valentino, koja je otpjevala poznate hitove »Volim te još« i »Oka tvoja dva«.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Luka Bulić: Izazov mi je raditi regionalni show</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je većina domaćih medija posljednjih dana nagađala kako će negdašnje reality zvijezde i bivši voditelji Nove TV Anja Alavanja, Dorijan Elezović i Luka Bulić svoju televizijsku karijeru nastaviti na OBN-u, to ipak nije točno. Naime, njih je troje dobilo posao u tvrtki GRP Medija Ivana Ćalete, negdašnjeg vlasnika Nove TV, u sklopu koje će raditi različite projekte koji neće biti vezani isključivo uz OBN.</p>
<p>Prvi projekt koji ih očekuje vođenje je svojevrsnog svejugoslavenskog big brother showa, u kojemu će se natjecati po dvoje natjecatelja iz šest republika i pokrajina bivše Jugoslavije. Tu nam je vijest potvrdio Luka Bulić, vjerojatno jedna od najsvestranijih televizijskih pojava u posljednje vrijeme. </p>
<p>»Kad se promijenila uprava Nove TV, objašnjeno nam je da bi trebali potpisati autorske ugovore jer je to uobičajeno svugdje u svijetu. No gospodin Ivan Ćaleta ponudio nam je stalni radni odnos i bolje uvjete pa smo se tako odlučili napustiti Novu TV«, objasnio je Bulić razloge koji su doveli do prekida dosadašnje suradnje s tom televizijom. »Gospodin Ćaleta je kupio licenciju showa 'To sam ja' za BiH i Sloveniju, pa će tako OBN i Prva TV prikazivati show u tim zemljama. Osim njih, show će se prikazivati na TV Makedoniji, Eranetworku s Kosova, a u Srbiji TV Pink ili TV BK. Koliko je meni poznato, vode se neki pregovori i u Hrvatskoj, ali vjerojatno je da se u nas taj show ipak neće prikazivati«, rekao je Luka. </p>
<p>Pritom je dometnuo da je riječ o »prvom takvom regionalnom showu« te da zbog toga postoji određeni rizik jer su njih troje prvi hrvatski voditelji izvan granica Lijepe naše. »No upravo zbog toga mi je cijeli projekt veliki izazov«, istaknuo je Luka.</p>
<p>Kuća s natjecateljima bit će smještena u Skopju, što znači da će hrvatski voditelji dobar dio vremena provoditi u Makedoniji. »Još nismo sve isplanirali, no kako stvari stoje, mi bismo trebali biti glavni moderatori emisije koja će imati po jednog voditelja iz svake države iz koje dolaze natjecatelji. Stoga mislim da će svatko od nas ići na tjedan dana u Skopje i da ćemo se onda izmjenjivati svakog trećeg tjedna«, otkrio je Luka. Dodao je da ih ne očekuje samo posao pred kamerama te da je uz taj reality projekt u planu još nekoliko projekta.</p>
<p>»Baš prije nego smo otišli s Nove TV, planirali smo krenuti s emisijom u kojoj bi nastupali imitatori iz potrage za 'Multitalentima', no od toga nije bilo ništa. Sada postoji ideja da skupimo ljude iz hrvatskog, slovenskog i bosanskohercegovačkog 'Multitalent showa' te da se s njima napravi neki humoristični projekt tipa Nadrealista«, objašnjava Luka, inače domaćin stand up večeri kluba Tiger Lilly, koje se održavaju svakog četvrtka u zagrebačkom Hemingwayu.</p>
<p>No iako je ponajviše poznat kao duhovit voditelj i odličan imitator, Luka Bulić ne skriva da mu je glazba ipak najveća ljubav. »Već imam svojih tridesetak pjesama, uglavnom balada ljubavnog sadržaja, i taj ću album sigurno jednom snimiti pa makar ne prodao niti jedan primjerak«.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Elton John u ulozi ostarjele nepodnošljive rock zvijezde</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Elton John prvi će se put pojaviti u ulozi glumca, i to u komediji kuće ABC o ostarjeloj rock zvijezdi i ljudima koji ga okružuju, objavio je Daily Variety. Elton John, kontroverzna, doista ostarjela zvijezda, rekao je da nije riječ o njegovoj autobiografiji nego o mješavini likova poput njega samog, Roda Stewarta, Micka Jaggera, Freddija Mercuryja i Davida Bowija. </p>
<p>»Ne radi se o meni nego o svakome koga sam imao priliku sresti u posljednjih trideset godina. Radi se, naravno, i o ljudima koji okružuju tu napornu zvijezdu i moraju ga nekako podnositi«, rekao je John.</p>
<p>Dugogodišnji Johnov menadžer Bob Halley smislio je koncept prije tri godine, a njegovu se šefu zamisao svidjela. U ekipu su ušli i spisatelj Bruce Roberts, producent Michael Edelstein te scenaristica »Seksa i grada« Cindy Chupack. U seriji će se gotovo dokumentarno kao podloga vrtjeti i hitovi iz raznih desetljeća koja je prošao Elton John. Glavni je glumac već napisao naslovnu pjesmu za serijal – »Him and Us«. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Brosnan želi sreću svom nasljedniku Collinu Farrellu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Glumac Pierce Brosnan priznao je da su njegovi dani koje je proveo kao James Bond završeni, no svesrdno pomaže svom kolegi, također irskom glumcu Colinu Farrellu u tome da ga uspješno zamijeni u ulozi najboljeg detektiva današnjice. Nasljednik 51-godišnjeg agenta 007 – lika koji je prije 42 godine, kad se prvi put pojavio kao »Dr. No«, donio više od četiri milijarde dolara zarade samo od prodaje kinoulaznica – izabran je nakon nekoliko mjeseci intenzivnih eliminacija drugih muških glumaca koji su bili podobni za tu ulogu. Brosnan je, naime, godine 2002. ispunio svoj četverogodišnji ugovor s filmom »Die Another Day«, iako ga vlasnik licencije MGM nije isključio iz opcije da snimi i peti nastavak filma. Razgovarajući s novinarima na londonskoj premijeri svog novog filma »After the Sunset« u utorak navečer, Brosnan svojim ljubiteljima nije ostavio mnogo razloga za radost.</p>
<p>»Potpisali smo ugovor za četiri nastavka. To je bilo divno razdoblje, lijepih deset godina, no sad će se u toj ulozi naći netko drugi. U to sam siguran«, rekao je. Pritom je zaželio svom nasljedniku mnogo sreće. I dok su drugi nagađali tko bi mogao biti novi agent, Brosnan je izdvojio Farrella koji je 23 godine mlađi od njega, i glumi u posljednjem Stoneovu spektaklu »Alexander«.</p>
<p>Kao mogući Brosnanovi nasljednici spominjali su se Hugh Jackman i Jude Law. Od 20 snimljenih filmova o Jamesu Bondu, Brosnanova četiri pripadaju samom vrhu količinom zarađena novca, i zato njegovu nasljedniku neće biti nimalo lako zamijeniti ga u bondovskom fraku. Prema informacijama objavljenima u knjizi »Top 10 svjetskog filma«, koja se odnosi na filmove i zarade do kraja 2002. godine, Bondov je serijal zaradio više i od »Ratova zvijezda« ili »Jurassic Parka«. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Na Internetu otvorio trgovinu za ljevake</p>
<p>SANTIAGO</p>
<p> – Ljevoruki čileanski inženjer Nibaldo Salvatierra pokrenuo je internetsku stranicu Zurdoteca.cl na kojoj »ljevorukoj braći« nudi posebna pomagala za ljevake. Ističe da su kućanski predmeti kojima se služi dešnjačka većina za ljevake krajnje nepraktični. Na stranici Zurdoteca.cl nude se predmeti od ravnala i škara za ljevake, bilježnica sa spiralnim uvezom zdesna, sve do noža za guljenje krumpira za ljevake. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Penderecki oduševio »Lisinski«</p>
<p>Pod ravnanjem Krzysztofa Pendereckoga orkestar Sinfonietta Cracovia izveo program u smirenoj dinamičkoj gami </p>
<p>Danima unaprijed rasprodana Velika dvorana »Lisinski« u Zagrebu dugim je gromoglasnim pljeskom dočekala izlazak na pozornicu Krzysztofa Pendereckoga, jednoga od najvećih glazbenih umjetnika našega doba. Jer Penderecki je ne samo skladatelj najvišeg svjetskog ugleda, nego i istaknuti dirigent koji već puna tri desetljeća ravna vodećim orkestrima u Europi i Americi. U ciklus Koncertne direkcije »Svijet glazbe« stigao je na čelu komornog orkestra iz Krakova.</p>
<p> Ovaj zagrebački program orkestra Sinfoniette Cracovia započeo je jednim novijim djelom samog Pendereckog, njegovom Sinfoniettom za gudače, u kojoj se gudački sastav pod njegovom rukom istaknuo brižljivo njegovanom preciznošću u smirenoj dinamičkoj gami – ovo posljednje bilo je obilježje cijeloga programa te večeri, jer dirigent Penderecki nije dopuštao nikakve prenaglašenosti ni u koncertantnoj ni u simfonijskoj glazbi; sve je bilo podređeno mudroj osjećajnoj kontroli.</p>
<p>Upravo je zato Četvrti klavirski koncert Ludwiga van Beethovena odzvučao u svoj svojoj ljepoti skladateljevih glazbenih vizija, posebno u polaganome stavku s glasovitim dijalogom suprotstavljenih dionica klavira i ansambla.</p>
<p> Visoku razinu izvedbe omogućio je i pijanist Barry Douglas, također umjetnik svjetske reputacije. On je veoma disciplinirano slijedio interpretativnu koncepciju dirigenta Pendereckoga, koja ga je oslobađala u trenutcima kada je želio predstaviti goleme mogućnosti svoje pijanističke virtuoznosti. A tu virtuoznost potvrdio je u dodatku izazvanom burnim odobravanjem, kada je briljantno prošao kroz tehnički veoma zahtjevnu Toccatu Claudea Debussyja.</p>
<p>Gosti su u program uvrstili i jedno djelo hrvatskoga skladatelja. Bila je to prva izvedba u Zagrebu nove skladbe Berislava Šipuša, Adagia za gudače, praizvedenog u Italiji a zatim sviranog u Osoru i Opatiji. Šipuš je skladatelj blizak estetici poljske škole i samoga Pendereckoga.</p>
<p>Na kraju večeri popunjen je sastav do simfonijskog opsega, i to za izvedbu poletne Talijanske simfonije Felixa Mendelssohna. Izvedena je u pomalo užurbanim brzim tempima, ali i opet u suzdržanoj maniri dinamički mekanog izričaja, podređenog umilnoj melodici djela. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Uspon i pad baletne umjetnosti </p>
<p>Obnovljen baletni ansambl HNK u Osijeku / Splitski balet se uspješno oporavlja, dok riječki tone u letargiju </p>
<p>Praizvedba Zajčeve opere »Nikola Šubić Zrinjski« 4. studenoga 1876. bila je upotpunjena baletnim brojevima, a plakat predstave poimence je naveo balerine i plesove što su ih izvele. Datum praizvedbe te opere prihvaćen je kao datum početka hrvatske profesionalne baletne djelatnosti. Dan hrvatskog baleta obilježen je susretom članova Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika u HNK u Zagrebu.</p>
<p>Kakav je aktualni trenutak hrvatskog baleta? U prvome redu treba istaknuti da je obnovljen baletni ansambl u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Zahvaljujući zalaganju i programu baletnog umjetnika i koreografa Antuna Marinića stvorena je jezgra profesionalnog ansambla čiji članovi mogu zauzeti radna mjesta čim se ona otvore. Unatoč tome što se taj preduvjet za razvoj plesa i baleta u Osijeku odgađa već nekoliko godina, baletni ansambl izveo je dvije predstave, »Asku i vuka« na glazbu Igora Valerija i »Ženu i bodež« prema Lorci, u koreografiji Antuna Marinića, a za ovu sezonu priprema Baranovićevo »Licitarsko srce«.</p>
<p>Riječki balet zapao je, s dolaskom intendantice Mani Gotovac, u letargiju. Jedinu premijeru i jedinu predstavu prošle sezone imao je tek na njezinu kraju. Iako je uspjeh predstave »Volite li Brahmsa?« Staše Zurovca bio velik, pitanje je, je li ta činjenica dovoljno opravdanje što su plesači izašli pred publiku tek na kraju sezone. Kakva bi reakcija bila da predstava nije uspjela? S dolaskom intendantice i ravnatelja Staše Zurovca kojeg je ona odabrala, ponavljao se »recept« iz njezina splitskog mandata, tijekom kojega je u Splitu zamro klasičan baletni repertoar. Sada je on zamro i u Rijeci, iako su oba ansambla sastavljena od, u prvome redu plesača odgojenih na klasici.</p>
<p> Nekoliko neizigranih predstava iz prethodnog razdoblja, primjerice »Peer Gynt« koreografa Slavka Pervana, »Silfida« Normana Dixona, ili »Četiri godišnja doba« Vasilija Solomona, sada su definitivno izgubljene iako za njih postoji oprema, ansambl ih zna, a pokoji gost u predstavi bio bi manji problem od ansambla koji ne nastupa. Siromaštvo riječkog baletnog repertoara govori kako tu nije riječ ni o kakvoj »koncepciji« ni o programskom promišljanju, već jednostavno o nezainteresiranosti za balet.</p>
<p>Odlaskom Mani Gotovac iz Splita, tamošnji se baletni ansambl počeo oporavljati i danas spretno kombinira klasični i modeni repertoar. Klasični publika voli, što joj se prije odricalo, a moderan ga je proveo nizom inozemnih pozornica na gostovanjima u posljednje vrijeme.</p>
<p>Najmlađi i najmanji hrvatski baletni ansambl, onaj u kazalištu »Komedija«, uspješno ispunjava svoje zadatke, a uspjeh mjuzikla »Chicago« potvrdio je njegovu fleksibilnost i prilagodljivost raznim žanrovima.</p>
<p>Najstariji i najveći, pak, ansambl Baleta HNK u Zagrebu radi punom parom, bilježeći u zadnje dvije sezone pod vodstvom Dinka Bogdanića velike kvalitativne i kvantitativne pomake. Publika prati taj uspjeh s velikim zanimanjem i posjetom. Većina medija u vezi sa Zagrebačkim baletom, na žalost, više je zaokupljena povremenim aferama što se javljaju i zatim brzo zaboravljaju, pri čemu se nitko ne zapita o stvarnim razlozima njihova izbijanja. </p>
<p>U prigodi Dana hrvatskog baleta ne treba zaboraviti Baletnu trupu »Croatia« koja nastavlja svoj zadatak promicanja baletne umjetnosti u manjim mjestima u koja veliki balet teško može doći, kao i promicanja hrvatskog baleta u inozemstvu, nizom gostovanja od Londona do Južnoafričke Republike.</p>
<p>Teškoće što prate hrvatski balet nisu nove ni nepoznate. Nedostatak novca i politički utjecaji najloše se odražavaju na baletne umjetnike. Priroda njihove struke ne podnosi zastoje i prekide u radu. Iskustvo iz više od 125 godina duge tradicije govori da je s tek malo više pažnje i razumijevanja, i u realno skromnim okvirima, moguće postići zapažene rezultate.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Predana priznanja »Strossmayer« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nagrada i povelja »Josip Juraj Strossmayer« koje za najuspješnija znanstvena djela na hrvatskome jeziku te najuspješnije izdavačke pothvate u protekloj godini dodjeljuju Zagrebački velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predane su dobitnicima u četvrtak u Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU, a uručili su ih predsjednik Odbora za dodjelu nagrade akademik Slavko Cvetnić i pomoćnik direktora Zagrebačkoga velesajma Juraj Centner.</p>
<p>Nagradu za društvene znanosti dobio je dr. Ivo Grabovac za »Plovidbeno pravo Republike Hrvatske« u izdanju Književnoga kruga iz Splita, a nagradu za humanističke znanosti pripala je dr. Olgi Perić, dr. Mirjani Matijević-Sokol i akademiku Radoslavu Katičiću za knjigu »Historia Salonitana«, također u izdanju Književnoga kruga. Dr. Antun Galović za »Termodinamiku«, koju je izdao Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, dobio je nagradu za tehničke znanosti, a dr. Dragutin Slovenec i dr. Vladimir Bermanec za knjigu »Sistematska mineralogija – minerologija silikata«, nakladnika Denona iz Zagreba, nagradu za prirodne znanosti.</p>
<p>Povelju za najuspješniji izdavački pothvat za društvene znanosti dobila je Riječka nadbiskupija, Porečko-pulska biskupija i »Adamić« iz Rijeke, odnosno urednici Nina Kudiš Burić i Nenad Labus za knjigu »U kraljevskim stranama i pod Svetim Markom«. Povelja za humanističke znanosti otišla je nakladničkoj kući »Ceres« iz Zagreba za knjigu dr. Mladena Machieda »Zrakasti subjekt« koju je uredio Dragutin Dumančić te nakladniku »Ljevak« iz Zagreba za I. kolo Biblioteke »Raztokrivanja« urednice Nives Tomašević.</p>
<p>Isti je nakladnik za knjigu »Interna medicina« dr. Božidara Vrhovca i suradnika, koju je uredila Adele Pavičić, dobio i povelju za medicinske znanosti. Povelja za prirodne znanosti pripala je za knjigu »Fosilna fauna otoka Krka – Atlas«, urednice Koraljke Klepač, Prirodoslovnomu muzeju u Rijeci.</p>
<p> Povelja za tehničke znanosti pripala je »Art studiu Azinović« iz Zagreba za »Antologiju zagrebačke arhitekture« dr. Ive Maroevića koju je uredio Mirko Azinović, a za informacijske znanosti povelju je dobio »Element« iz Zagreba za »Osnove arhitekture mreža« dr. Alena Bažanta i dr. Nevena Elezovića.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Monet prodan za 20 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Jesenska sezona dražbi u newyorškome Christie'su otvorena je u srijedu aukcijom slike Claudea Moneta koja je prodana za 20 milijuna dolara. Slika »Londres, le parlement, effet de soleil dans le Brouillard«, dio je zbirke od 19 slika londonskog parlamenta, koje je glasoviti francuski impresionist naslikao između 1899. i 1904. godine. Slika je pripadala skupljaču Nathanu Halpernu, koji ju je kupio tijekom Drugoga svjetskog rata u Parizu, a uoči dražbe njezina je vrijednost bila procijenjena na 12 do 18 milijuna dolara. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatske ilustracije za djecu i mlade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U okviru Interlibera 9. studenoga bit će otvorena izložba hrvatske ilustracije za djecu i mlade. Riječ je o prvom takvu projektu u Hrvatskoj, a izložbom želi se dati prilika ilustratorima da svoje radove predstave mogućim naručiteljima. U 6. paviljonu Zagrebačkog velesajma bit će izloženo tristotinjak radova 60 autora: Ivan Vitez (uvršten u katalog 100 najboljih ilustratora svijeta), Andrea Petrlik-Huseinović, Vjekoslav Vojo Radoičić, Ivica Antolčić, Pika Vončina, Sanja Rešček, Manuela Vladić-Maštruko, Dražen Jerabek i drugi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski umjetnici u Parizu </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – U Parizu je u srijedu na večer otvorena višetjedna manifestacija suvremenog hrvatskoga umjetničkog stvaralaštva pod nazivom »Hrvatska, svijet koji treba otkriti«. Manifestaciju su u višenamjenskom kulturnom prostoru L'Entrepot otvorili Pierre Brizon, vlasnik toga centra, i hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, u prisutnosti veleposlanika RH Božidara Gagre, predsjednika Hrvatske turističke zajednice Nike Bulića, gradonačelnika XIV pariškog arondismana i hrvatske veleposlanice pri Unescu Nede Ritz. Publici su predstavljena ostvarenja Dimitrija Popovića, Ivice Šiška, Dubravke Babić, Dalibora Jelavića, Vasilija Jordana, Munira Vejzinovića i Vladimira Gašparića Gape, nakon čega je uslijedio koncert Matije Dedića i Lidije Bajuk. Ova manifestacija otvorena je do 29. ovoga mjeseca.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Beveren pokleknuo pred Dinamovom kanonadom</p>
<p>Ovako veliki broj prilika i tako snažnu kanonadu pred suparničkim vratima Dinamovi igrači nisu prikazali u svim svojim nastupima u ovoj sezoni. Darovitost ovog, po potencijalu sjajnog naraštaja maksimirskih nogometaša, proključala upravo onda kad je to bilo i najpotrebnije - na startu Uefine lige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Maksimirska laka konjica, Dinamo na mlazni pogon, Plava drobilica... Mnogo je epiteta koji bi mogli pristajati uz posljednji nadahnuti nastup Dinamovih nogometaša, uz nogometni bljesak kakvim su »plavi« zaslijepili svoga belgijskog suparnika. U četvrtak su naprosto »izbombardirali« slabašnu i izbezumljenu obranu Beverena pobijedivši ga na krilima Eduarda da Silve sa čak 6-1 (4-0) u svom premijernom nastupu u Uefinoj ligi. Dinamo je u 1. kolu, odigranom prije dva tjedna, bio slobodan, a Beveren je, pak, pokleknuo na vlastitom terenu protiv Stuttgarta koji mu je »podario« pet pogodaka. </p>
<p>Dinamova pobjeda ujedno je i veliki uspjeh taktike pripremljene za ovu utakmicu, »plavi« su vrlo dobro prepoznali osnovni Beverenov nedostatak - nisku postavu. Već do poluvremena su čak četiri puta proparali belgijsku mrežu, i to tako da su sva četiri pogotka postignuta glavom. A, Dinamo je pritom kreirao barem još dvostruki broj velikih prilika. Štoviše, nogometni cirkus pred Copinim vratima mogao je bez imalo pretjerivanja, okončati sa dvoznamenkastim brojem pogodaka u Beverenovoj mreži. No, maksimirski su se igrači nerijetko utapali u vlastitim driblinzima pa su u želji da što efektnije proigraju suparničku obranu naprosto »umirali«. </p>
<p>Dakako, maksimirsku euforiju ipak valja primiriti, nikako ne treba zaboraviti da je ove večeri nasuprot Dinamu stajala momčad s prosjekom od samo 20 godina starosti, momčad koja je tek 11. u belgijskom prvenstvu i koja je na startu Uefine lige već primila pet pogodaka... Dakle, iz ove ugodne maksimirske večeri ne možemo izvući konkretan zaključak što bi i kako Dinamo mogao pružiti u slijedećem europskom nastupu, 25. studenoga protiv Benfice u Lisabonu. </p>
<p>Kako god bilo, ovako dobru igru, ovako veliki broj prilika i tako snažnu kanonadu pred suparničkim vratima Dinamovi igrači nisu prikazali u svim svojim nastupima u ovoj sezoni. Darovitost ovog, po potencijalu sjajnog naraštaja maksimirskih nogometaša, proključala upravo onda kad je to bilo i najpotrebnije - na startu Uefine lige. </p>
<p>Napokon je igra Dinamove mladosti podsjećala na njihove dopadljive predstave kakve pružaju u dresu mlade hrvatske reprezentacije. Eduardo i kapetan Kranjčar su gotovo nevjerojatnom lakoćom driblinga ljuljali »afričke veseljake« u Beverenovom dresu. Belgijsku startnu postavu čini deset mladih igrača iz Obale bjelokosti i tek jedan Belgijanac. I mnogi su očekivali da će, shodno svojem stilu igre, Beveren i u Zagrebu zaigrati lepršavo s naglaskom na efektne driblinge, dvostruka proigravanja, dodavanja petom... Na kraju su, međutim, oni uletjeli u Dinamov žrvanj, sav su taj bogati repertoar na kraju predstavili domaći igrači. </p>
<p>Mrežu je prvi uspio zaljuljati ponajbolji igrač utakmice i trenutačno igrač s najuvjerljivijom formom u maksimirskom momčadi - Eduardo Da Silva. Glavom je pogodio cilj nakon Zahorinog kornera. Pet minuta kasnije Dinamov je Brazilac izborio slobodan udarac driblajući Juniora, Kranjčar je nakon prekida ubacio loptu pred vrata, a Mijatović zatresao mrežu. Po sličnoj su šabloni kreirana i nova dva pogotka - Pranjić je ubacio, a Zahora pogodio, a nedugo potom je Pranjića »glumio« Eduardo dok je strijelac opet bio Zahora. »Petarda« je odjeknula u 55. minuti nakon što je belgijsku obranu ponovno »uneredio« Eduardo. Kranjčar je iskoristio povratnu loptu pogodivši vrata od desetak metara - nogom! U posljednjih desetak minuta gosti su se ipak dočepali jednoga pogotka, a strijelac je bio Vleminckx. Nedugo nakon toga Mujčin im je uzvratio istom mjerom postavivši konačnih 6-1. </p>
<p>U cijeloj je ovoj maksimirskoj priči vidljiv još jedan zanimljiv detalj. Dinamov trener Nenad Gračan, ponajprije poznat po svojoj defanzivnoj orijentaciji, niti u jednom trenutku nije pokušao »zatvarati« utakmicu i čuvari rezultat. Naprotiv, uspio je da talent maksimirskih nogometaša do kraja proključa... </p>
<p> • Stadion Maksimir</p>
<p>DINAMO – BEVEREN 6-1 (4-0)</p>
<p>DINAMO: Vasilj 6 – Mijatović 7; Poldrugač 7, Milinović 7 – Bošnjak 7, Buljat 7.5, Agić 7 (od 62. Mujčin 7), Pranjić 8; Kranjčar 7.5 – Eduardo 9 (od 79. Zekić -), Zahora 8.5 (od 69. Ljubojević -).</p>
<p>BEVEREN: Cota 5 – Eboue 5; Lardenoit 5, Mahan 5 – Badjan 5, Junior 5, Ne 5.5 (od 74. Seka -), Diallo 5; Romaric 5.5 – Arunina 5 (od 74. Vleminckx 5.5), Sanogo 5 (od 46. Tokpa 5).</p>
<p>Sudac: Clark (Škotska) 6.5. Gledatelja: 15.000. </p>
<p>Strijelci: 1-0 Eduardo 16., 2-0 Mijatović 21., 3-0 Zahora 35., 4-0 Zahora 41., 5-0 Kranjčar 55., 5-1 Vleminckx 82., 6-1 Mujčin 87. </p>
<p>Žuti kartoni: Milinović, Lardenoit</p>
<p>Igrač utakmice: EDUARDO DA SILVA. </p>
<p> • Ostali rezultati: skupina B: Parma – Steaua 1-0; skupina E: Partizan – Egaleo 4-0; skupina F: Graz – Amica 3-1.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kostanić predala Šarapovoj </p>
<p>PHILADELPHIA</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić zbog ozljede aduktora bila je prisiljena predati dvoboj 2. kola 585.000 dolara vrijednog WTA turnira u Philadelphiji protiv wimbledonske pobjednice Ruskinje Marije Šarapove pri rezultatu 6-2, 4-6, 0-3. </p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Dechy – Pisnik 6-3, 6-0, Molik (8) – Weingartner 6-2, 6-4; 2. kolo: Šarapova (3) – KOSTANIĆ 2-6, 6-4, 3-0 predaja, Capriati (4) – Shaughnessy 4-6, 6-3, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatski šahisti pobijedili Moldaviju </p>
<p>TARAGONA</p>
<p> – U španjolskoj Taragoni započela je 12. olimpijada slijepih i slabovidnih šahista, na kojoj sudjeluju 32 momčadi. Reprezentacija Hrvatske, koja je došla u jakom sastavu, s majstorskim kandidatima Milutinom Šakićem, Vlatkom Marendićem, Krešimirom Kačićem i Hinkom Cajzlerom u 1. je kolu nakon vrlo dobre igre svladala Moldaviju sa 3-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Neka nam Kovačić sudi derbi s Dinamom </p>
<p>»Da Silva je za udaranje suparnika bez lopte kažnjen jednom utakmicom neigranja, a Zadranin Surać za isto je djelo kažnjen s tri. Uz to, Da Silva nastupi protiv Zadra, a Surać ne. Prošle je sezone, pak, Mamić rekao da mu Širić više neće suditi i on Dinamu doista više ne sudi«, kaže Grgić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk traži sastanak s Damirom Matovinovićem (delegira suce), Stjepanom Djedovićem, predsjednikom Zbora sudaca, dok će Udrugu prvoligaša upoznati sa svojim razmišljanjima o posljednjim, za »bijele« nepovoljnim sudačkim odlukama. Neće tražiti izuzeća sudaca, pa tako predsjednik splitskoga kluba Branko Grgić kaže: </p>
<p>– Neka nam Draženko Kovačić sudi derbi s Dinamom! </p>
<p>Podsjetit ćemo da je utvrđeno da su suci na pet utakmica (Dinamo, Varteks, Pula 1586, Osijek i Zagreb) griješili na Hajdukovu štetu. Hajdukovci su dugo šutjeli, a i ovaj istup predsjednika Grgića može se shvatiti preventivnim. </p>
<p>– Nismo bili opterećeni rezultatima u ovoj sezoni i nemamo nikakvu hipoteku. Važno nam je da ova mlada momčad stasa, jer smo sa svim igračima smo potpisali petogodišnje ugovore, te želimo da bude sposobna za vrhunske rezultate ne samo u Hrvatskoj već i šire. Ne smijemo više dozvoliti da nam se događaju neuspjesi kao ove sezone protiv Shelbournea. Tražimo iste uvjete kao i ostali klubovi u HNL-u. Želimo vjerovati da se stvari ne događaju namjerno, ali kada se dogode nekoliko puta prisiljeni smo reagirati. </p>
<p>Činjenica je da Hajduk nije zastupljen u strukturama HNS-a i da se osjeća nemoćnim u forumskim borbama. Trenutačni raspored snaga u Kući nogometa ostavlja »bijele« u drugom planu, što je natjeralo Grgića da kaže sljedeće: </p>
<p>– Nismo ljubomorni, želimo Dinamu sve najbolje, ali tražimo iste uvjete kao i klub iz Maksimira. Evo i svježeg primjera: Da Silva je za udaranje suparnika bez lopte kažnjen jednom utakmicom neigranja, a Zadranin Surać za isto je djelo kažnjen s tri. Uz to, Da Silva nastupi protiv Zadra, a Surać ne. Prošle je sezone, pak, Mamić rekao da mu Širić više neće suditi i on Dinamu doista više ne sudi. Dodat ću da ne mogu znati kako bi se rasplela utakmica protiv Zagreba da je isključen Labudović, a u Puli sam zbog dosuđenoga kaznenog udarca za domaćina posijedio, za što nitko nije kažnjen. No, čim se utvrdi da je netko pogriješio u Hajdukovu korist odmah mu slijedi kazna. </p>
<p>Čini se da hajdukovcima ipak ne ostaje previše prostora za reagiranja. Svjestan je toga i predsjednik Grgić: </p>
<p>– Hajduk nije zastupljen u HNS-u i jedini je način da upozorimo čelnike na nepravilnosti kroz razgovore i konferencije za novinare. Ne želim da se ovo shvati kao pobuna Splićana nakon poraza, jer se ne radi o jednoj utakmici, već o pet u nizu. Do kraja jeseni ostala su tri susreta na Poljudu i dva u gostima i uvjeren sam da ćemo u posljednjoj utakmici jeseni dočekati Dinamo s bodovnom prednošću. Bježali smo Dinamu šest bodova, a izgleda da bi bilo previše da mu odmaknemo na devet... </p>
<p>Predsjednik Grgić najavio je potpisivanje dva sponzorska ugovora idućeg tjedna s T-Mobileom te osiguravajućom kućom Croatia osiguranje. Ujedno, za petak je najavljena promocija knjige »Iz bijelog u reprezentativni dres« autora Jurice Gizdića. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević: Uvijek sam se bojao slabijih</p>
<p>»Naš će najveći neprijatelj biti preveliko samopouzdanje mojih igrača. Ako u igru uđu uvjereni da su bolji, neće se potpuno mobilizirati. A mi nismo momčad koja se lako može prebaciti iz treće u petu brzinu. Zato je najvažnija psihološka priprema igrača i na tome ćemo adekvatno raditi«, rekao je trener Miroslav Blažević </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varteks već pet utakmica zaredom pobjeđuje, uz zapanjujući razliku pogodaka 14-0. Ne pamti se u Varaždinu takva blistava serija pa stoga nikoga ne čudi što je Varteks trenutnačno, iako na četvrtom mjestu, najbolje ocijenjena momčad lige. Prije ove je sezone muku mučio na gostovanjima pa gotovo godinu i pol nije osjetio slast pobjede u gostima. Ove su se sezone Varteksovci već triput kući vraćali s punim plijenom. Osim toga, na domaćem su terenu suparnicima počeli puniti mreže. U takvom, optimističnom ozračju Varteks dočekuje subotnju utakmicu protiv Zadra. Miroslav Blažević, koji ponosno ističe da je napravio velike pomake u mentalitetu igrača, stvorivši momčad pobjedničkog duha, vrlo je oprezan uoči dolaska Zadrana u Varaždin: </p>
<p>– Uvijek sam se bojao slabijih. Zadar je trenutačno na poziciji koja nije adekvatna njegovim mogućnostima i to bi nas moglo zavarati. To je izuzetno žilava momčad, koja se mora »čupati« na svakoj utakmici. Koliko su zapravo jaki i spremni dokazuje i to da su zamalo napravili uspjeh u Maksimiru. Izgubili su sa 1-2, ali im je malo nedostajalo da izvuku bod. Miroslavu Blaževiću ostat će u trajnom sjećanju utakmica protiv Zadra u njegovoj prvoj varaždinskoj sezoni, kad se Varteks nakon zaostatka 0-2, pa izjednačenjem i na kraju pogotkom u posljednjim sekundama te pobjedom sa 3-2 uspio plasirati u Ligu za prvaka. No, sada su sasvim drukčije okolnosti, pa Blažević s razlogom upozorava: </p>
<p>– Naš će najveći neprijatelj u utakmici protiv Zadra biti preveliko samopouzdanje mojih igrača. Ako u igru uđu uvjereni da su bolji, neće se potpuno mobilizirati. A mi nismo momčad rutinera, koja se lako može prebaciti iz treće u petu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Zato je najvažnija psihološka priprema igrača i na tome ćemo adekvatno raditi. Utakmica protiv Zadra bit će potpuno drukčija od one koju smo odigrali u Koprivnici. Ovog puta mi nosimo teret favorita. </p>
<p>Blažević priželjkuje mnogo više publike na subotnjoj utakmici, jer je Varteks konačno zaigrao kako je publika i priželjkivala, postiže pogotke i pobjeđuje. Puni stadion bio bi poticaj i klupskom vodstvu, koje se trudi pronaći sponzora te vratiti veliki dug koji se nadvio nad klubom iz Varaždina (spominje se astronomskih 19 milijuna kuna). Pobjede i puni stadion sigurno su najbolje rješenje za privlačenje novih sponzora. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tako to rade gospoda iz Juventusa</p>
<p>Osim genijalnih umova Ibrahimovića, Nedveda ili Del Piera, tamo spektakl nudi i vratar Gianluigi Buffon panterskim intervencijama, zadivljujuća je mirnoća Thurama, Cannavara i Tudora ili bio koga tko stane u obrani, a pred Zambrottinim znanjem i energijom mogu se pokloniti i zaštitni znakovi takvog nogometa Seedorf i Davids </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometom inficirani navijači u Italiji vječno će pamtiti prvenstvenu završnicu prije dvije sezone. Kompletno posljednje kolo završeno je po potrebama - davitelji su se spasili, potražitelji europskih ciljeva su podmireni i tek je Chievo ostao izvan izbalansirane računice. </p>
<p>Naime, klubu iz Verone trebao je barem bod u Torinu kod Juventusa za osiguravanje Kupa Uefe. I protivno svim »talijankama« te nikada dokazanima, ali evidentnim namještanjima rezultata, Juventus je pobijedio sa 4-3 (uz tri pogotka Zalayete). Činjenica i razlog zbog kojeg se o Juventusu priča kao o gospodskom klubu. </p>
<p>Upravo je spomenuti Marcelo Danubio Zalayeta drugi gospodski primjer događaja u Torinu, primjer odnosa kluba i igrača. Urugvajski reprezentativac ima jake argumente za dobar transfer pa su ga tri godine čamljenja na klupi mogle odavno otjerati iz Torina. No, Zalayeta je i dalje »juventin« i fantastično reagira u onim rijetkim trenucima kad pod nogama osjeti travnjak. Vjerojatno se klub krajnje džentlmenski odnosi i prema prvom i prema dvadesetom igraču na svom popisu. </p>
<p>Da mu uz »crno-bijele« dresove treba još jedan modni detalj, primjerice leptir-mašna, Juventus rezultatski dokazuje desetljećima. Iako postoji mnogo zagovornika kako je Juventusovo obilježje negledljiva, zamarajuća i shematska igra s malo pogodaka, takvi »epiteti« nemaju baš jakih osnova. Osim genijalnih umova Ibrahimovića, Nedveda ili Del Piera, tamo spektakl nudi i vratar Gianluigi Buffon panterskim intervencijama, zadivljujuća je mirnoća Thurama, Cannavara i Tudora ili bio koga tko stane u obrani, a pred Zambrottinim znanjem i energijom mogu se pokloniti i zaštitni znakovi takvog nogometa Seedorf i Davids. </p>
<p>»Nevjernim Tomama« u prilog idu četiri utakmice Juventusa u Ligi prvaka i četiri »mršave« pobjede sa 1-0. No, dok u Europi Fabio Capello marljivo i strpljivo gradi konačni mat u obliku jednog pogotka, talijansko prvenstvo nudi drugačiju sliku - devet utakmica, osam pobjeda, jedna neodlučena i razlika pogodaka 20-2. </p>
<p>– Ako želite da budem do kraja iskren, onda ću vam reći kako u našoj igri još ima mnogo negativnih momenata. Ali, to prepustite meni na brigu, kaže trener Juventusa Fabio Capello.</p>
<p>Kada promatramo trenutačno stanje europskog nogometa, požalimo kako sljedeće srijede nije finale Lige prvaka i utakmica Juventusa i Barcelone. No, možda će za nekoliko mjeseci takvo finale i zaživjeti uz još impresivniju formu ova dva kluba. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Giriček dobar u pobjedi protiv Lakersa</p>
<p>Utah Jazz lakoćom je nadvisio prošlosezonske finaliste Los Angeles Lakerse sa 104-78. Gordan Giriček na parketu je proveo tek 12 minuta, ali je u to vrijeme ubacio 11 poena (šut iz igre 4-9, slobodna bacanja 3-3), te tome dodao jedan skok </p>
<p>ORLANDO</p>
<p> – Iznimno zanimljivu završnicu utakmice na otvaranju nove NBA sezone vidjeli su gledatelji u Orlandu, a njihov je Magic startao pobjedom sa 93-92 protiv vrlo dobrih Milwaukee Bucksa. U posljednjih 20 sekundi rezultatsko se vodstvo mijenjalo tri puta, a konačni je pobjednik dobiven tek dvije desetinke prije kraja. Prvo je povratnik Grant Hill 20 sekundi prije kraja postigao koš za vodstvo Magica 91-90, uzvratio je Michael Redd 3.5 sekunde prije kraja pogotkom za vodstvo Bucksa sa 92-91, a tad je loptu uzeo Steve Francis i košem 0.2 sekunde prije kraja omogućio slavlje svome novom klubu. </p>
<p>Francis je utakmicu okončao sa 26 koševa, devet skokova i sedam asistencija, a odličnu podršku imao je u Hillu, koji se nakon 18-mjesečne stanke vratio sa 20 pogodaka. Buckse je predvodio Redd sa 19 ubačaja, Keith van Horn dodao je 14 uz 10 skokova, a hrvatski veteran Toni Kukoč za 21 je minutu ostvario učinak od pet koševa (šut iz igre 2-6, trica 1-3), četiri skoka te po jednu asistenciju, blokadu i izgubljenu loptu. </p>
<p>Utah Jazz lakoćom je nadvisio prošlosezonske finaliste Los Angeles Lakerse sa 104-78, a momčad iz Kalifornije prikazala je jednu od najlošijih napadačkih izvedbi ikad. Lakersi su imali samo 20 ubačaja iz igre, što je najmanje u povijesti kluba, a postotak šuta iz igre bio je očajnih 29.4, također najlošije u povijesti. Uz to, »jazzeri« su podijelili 14 blokada Lakersima, od čega čak osam Andrej Kiriljenko. </p>
<p>Utah je predvodio pridošlica iz Clevelanda Carlos Boozer sa 27 koševa i 11 skokova, Matt Harpring dodao je 23. Gordan Giriček na parketu je proveo tek 12 minuta, ali je u to vrijeme ubacio 11 poena (šut iz igre 4-9, slobodna bacanja 3-3), te tome dodao tek jedan skok. Bryant je za Lakerse ubacio 38 koševa. </p>
<p>Shaquille O'Neal, koji je zbog Bryanta napustio Lakerse, u svom je debiju za Miami Heat proslavio visoku pobjedu sa 100-77 na gostovanju kod New Jersey Netsa. O'Neal je zbog istegnuća butnog mišića igrao tek 21 minutu, ali je postigao 16 koševa. Najefikasniji u sastavu Heata bili su Dwayne Wade sa 21 i Rasual Butler sa 16 pogodaka. U redovima Netsa, koji će prvih mjesec i pol dana biti bez Jasona Kidda, prvo ime bio je Richard Jefferson sa 19 ubačaja, dok je Zoran Planinić ušao s klupe te za 21 minutu postigao 11 koševa (šut iz igre 5-7, slobodna bacanja 1-3), četiri asistencije, jedan skok i dvije osvojene lopte. </p>
<p>San Antonio Spursi lakše su od očekivanog nadvisili Sacramento Kingse rezultatom 101-85. Tim Duncan ubacio je 30 koševa i uhvatio 14 lopti, a olimpijski pobjednik Emanuel Ginobili dodao je 24 pogotka, dok su najbolji u sastavu Kingsa bili Mike Bibby sa 23 koša i Chris Webber sa 18. </p>
<p>• Rezultati: Orlando – Milwaukee 93-92 (Kasun na listi ozlijeđenih, Kukoč - 21 minuta, 5 koševa, 4 skoka po 1 asistencija i blokada), Toronto – Houston 95-88, Boston – Philadelphia 95-98, New Jersey – Miami 77-100 (Planinić - 21 minuta, 11 koševa, 1 skok, 4 asistencije, 2 osvojene lopte), Cleveland – Indiana 104-109 (dva produžetka), Memphis – Washington 91-103, New Orleans – Dallas 91-106, Minnesota – New York 99-93 (Šundov nije igrao), San Antonio – Sacramento 101-85, Utah – LA Lakers 104-78 (Giriček - 12 minuta, 11 koševa, 1 skok), LA Clippers – Seattle 114-84, Phoenix – Atlanta 112-82, Golden State – Portland 75-78. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Climamio pobijedio Olympiacos u Pireju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu su odigrane dvije utakmice u skupini A košarkaške Eurolige, gdje nastupa i hrvatski prvak Cibona. Climamio iz Bologne u Pireju je pobijedio Olympiacos sa 76-71, dok je poljski Prokom Sopot bio bolji od Partizana u Beogradu rezultatom 66-64. </p>
<p>• Rezultati, skupina A: Olympiakos – Climamio 71-76, Partizan – Prokom 64-66; skupina B: Siena – ASVEL 86-70; skupina C: CSKA – Benetton 80-79, Opel Skyliners – Ülker 52-82. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ne zavaravam se da će se sve odjednom smiriti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samo nekoliko mjeseci prije isteka drugog mandata Boris Stepinac se povukao s mjesta predsjednika Zagrebačkog atletskog saveza (ZAS). Kormilo zagrebačkog atletskog broda preuzeo je Boro Stipić, dosad najpoznatiji kao ravnatelj Športskog parka Mladost. Stipićev će mandat trajati samo nekoliko mjeseci, do proljeća 2005. kad bi se trebali održati redovni izbori. </p>
<p>No, Stipić je već najavio novu kandidaturu, a s obzirom na to da je u utorak dobio jednoglasnu potporu svih skupštinara, velika je vjerojatnost da će i iz proljetnih izbora izaći kao pobjednik. Stipić je član Mladosti, no njegov je izbor ipak prilično iznenađenje, budući da nije u vrhu klupske uprave i da se sve donedavno uopće nije spominjao kao mogući Stepinčev nasljednik. </p>
<p>– U utrku za predsjednika uključio sam se u samoj završnici, nakon što sam razmislio o polarizaciji unutar ZAS-a i shvatio da bih svojom nesvrstanošću mogao biti dobar izbor za sve strane. Neopterećen sam starim problemima, a uz to sam dugo u atletici. Mislim da je vrijeme da zagrebačka atletika konačno krene mirnim putem, kazao je 43-godišnji Stipić. </p>
<p>Polarizacija o kojoj novi predsjednik govori odnosi se prije svega na sukob između predstavnika dva najveća zagrebačka kluba, Mladosti i Dinamo-Zrinjevca. </p>
<p>– Postoje naznake da će biti bolje, ali ne zavaravam se da će se sve odjednom smiriti. Ipak su gotovo svi ti ljudi i dalje zajedno u Izvršnom odboru. No, uvjeren sam da ću se uspjeti nametnuti svojim autoritetom. </p>
<p>Čelni čovjek ZAS-a uskoro će o problemima zagrebačke atletike razgovarati s predstavnicima svih klubova.</p>
<p>– Sadašnji je statut najveći kamen smutnje i što prije treba donijeti novi konsenzusom svih članova Skupštine.</p>
<p> Koplja se najviše lome oko broja skupštinara i oko toga koliko koji klub treba imati predstavnika. </p>
<p>Stipić će se morati »pozabaviti« i lošim financijskim stanjem u ZAS-u. </p>
<p>– Financijska politika mora biti transparentna, a kvaliteta kluba jedini kriterij raspodjele novca. U atletici je danas teško tražiti sponzore, uostalom i Cibona i Dinamo imaju probleme. Ipak, mislim da pametnom politikom možemo dobiti mnogo manjih sponzora. Velik novac možemo dobiti samo na lotu ili kladionici, zaključio je novi čelnik atletike u glavnom hrvatskom gradu. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Odbojkaši Mladosti bolji od hrvatskog prvaka </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Odbojkaši Varaždina nisu uspjeli obraniti čast aktualnoga hrvatskog prvaka, izgubivši na svom terenu u derbiju 6. kola Hrvatske odbojkaške lige od trenutačno vodećeg sastava zagrebačke Mladosti. Pred 300 gledatelja vodila se ravnopravna borba, u kojoj je gost iz Zagreba u ključnim trenucima uspio sačuvati koncentraciju i kvalitetu je pretvorio u pobjedu. </p>
<p>U prvom setu, nakon odličnog otvaranja i početnog vodstva domaćina sa 6-2, bolji blok Mladosti i čak sedam promašenih servisa varaždinskih odbojkaša dovelo je do preokreta u korist gostiju. U drugom se setu vodila izjednačena borba, a presudio je varaždinski kapetan Patafta, na čijem su servisu domaćini osvojili pet završnih bodova zaredom. Dobra igra donijela je prednost Varaždinu u trećem setu, ali su već gotovo dobiven set slabim servisom i još slabijim blokom prokockali i izgubili. Ispuštena prednost i izgubljen treći set psihički su demotivirali Varaždince, koji su unatoč naporima trenera Miroslava Aksentijevića pali u igri te izgubili i četvrti set sa 21-25. </p>
<p>Kvaliteta i ovogodišnja pojačanja Mladosti na pozicijama blokera i dizača došla su do punog izražaja. S druge strane, pojačanja Varaždina nisu do kraja uspjela opravdati svoj potencijal. Trgo je bio solidan, Janunchi nije ni ulazio u igru, a loš dan mladog i neraspoloženoga Kurteša bio je presudan za drugi ovosezonski poraz Varaždina. </p>
<p> • VARAŽDIN – MLADOST 1-3 (21-25, 25-20, 25-27, 19-25)</p>
<p>VARAŽDIN: Kurteš, Muharemović, Gotal, Rastovčan, Anđelković, Patafta, Kapustić, Prašnički, Jenunchi, Jošić, Trgo</p>
<p>MLADOST: Tešić, Ivanišević, Radoš, D. Nojić, Urnaut, Ž.Nojić, Vulin, Radošević, Ćuk, Gavrančić, Strelec. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Odbojkaški prvak Varaždin stiže u Kaštela </p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – Odbojkaši prvaka Varaždina ovog vikenda u 2. kolu Kupa igraju odbojkaški turnir u Kaštelima s Rijekom, Šibenikom i domaćom Mladosti, a turniri se još igraju u Zagrebu i Osijeku. Ukupno je u igri 16 sastava u obje konkurencije, muškoj i ženskoj. Po dva prvoplasirana sastava sa svakog turnira izborit će pravo igranja u finalu kupa. Iako su protivnici kvalitetni, Kaštelani vjeruju da će izboriti drugi krug natjecanja. Prvak Varaždin stiže u pojačanom sastavu, što će svakako cijeniti ljubitelji odbojke u Kaštelima. Rijeka i Šibenik dobro su startali u prvenstvu i sigurno vide svoju priliku i u kupu. Osim toga, domaći se odbojkaši nadaju dobroj igri, pobjedama i prolasku u drugi krug natjecanja. </p>
<p>U petak, 5. studenoga u Gradskoj dvorani u Kaštelima igraju Mladost Kaštela – Šibenik te Varaždin – Rijeka, u subotu Varaždin – Šibenik i Mladost Kaštela – Rijeka, a u nedjelju Rijeka – Šibenik i Mladost Kaštela – Varaždin. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Arafat klinički mrtav</p>
<p>Palestinski vođa »nije preminuo« nego je u dubokoj komi, a na životu ga održavaju aparati, tvrdi francuski liječnički izvor</p>
<p>PARIZ/BRUXELLES</p>
<p> - Palestinski predsjednik Yasser Arafat u stanju je moždane smrti i pao je u duboku komu četvrtog stupnja, rekao je u četvrtak francuski liječnički izvor. On »nije preminuo«, a na životu ga održavaju aparati, rekao je taj izvor i dodao da se na taj način u stanju između života i smrti pacijent može održavati »više dana ili tjedana«. U četvrtak poslijepodne zavladala je potpuna zbrka o tome je li Arafat umro ili nije. Neki svjetski državnici i mediji proglasili su ga, naime, mrtvim, što je potom opovrgnuo glasnogovornik francuske vojne bolnice Percy u Clamartu - zapadno od Pariza - u kojoj se Arafat liječi.</p>
<p>Informaciju o smrti palestinskog čelnika prvi su objavili izraelski vojni radio i Kanal 2 izraelske državne televizije, pozivajući se na francuske izvore.</p>
<p>Potom se oglasio luksemburški premijer Jean Claude Juncker, rekavši kako je »Arafat umro prije 15 minuta«. Vijest je doprla i do američkog predsjednika George W. Busha koji je na konferenciji za novinare rekao: »Moja prva reakcija je: Bog ga blagoslovio! A moja druga reakcija je: Nastavit ćemo raditi na slobodnoj palestinskoj državi koja će u miru živjeti s Izraelom«.</p>
<p>No, nakon prvih vijesti o Arafatovoj smrti, oglasio se palestinski ministar informiranja Azam al Ahmad i cijelu stvar nazvao »pogrešnom«. »On jest u teškom stanju, ali je živ«, naglasio je palestinski dužnosnik. Nedugo potom pred novinare je izišao glasnogovornik francuske bolnice u kojoj se Arafat liječi: »Zdravstveno stanje Yassera Arafata se zakompliciralo. Premješten je na odjel intenzivne njege, ali nije umro«, rekao je Christian Estripeau. Na kraju je i luksemburški premijer Juncker povukao svoju izjavu da je palestinski lider preminuo.</p>
<p>Francuski liječnici izjavili su da Arafat ne reagira na terapiju i priznali: »On se neće oporaviti«. Prema tom izvoru, Arafat je intubiran u reanimacijskom odjelu bolnice Percy. Prema liječnicima, činjenica da je intubiran znači da su mu otkazala pluća. Izraelski mediji u četvrtak su objavili da Arafatu otkazuju unutarnji organi. Te izjave francuskih izvora opovrgavaju prijašnja palestinska izvješća prema kojima je Arafatovo zdravstveno stanje bolje. </p>
<p>Palestinskog čelnika smiju posjećivati samo supruga Suha Arafat i bliski rođak Nasser al Kidwa koji je palestinski predstavnik pri UN-u. Izvršni odbor Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) sazvao je hitni sastanak u Ramallahu. Istodobno, izraelski ministar obrane Shaul Mofaz nakon vijesti o Arafatovu stanju, dogovorio je sastanak dužnosnika izraelskih obavještajnih službi. </p>
<p>Ako Arafat umre, predsjednik palestinskog parlamenta preuzet će vođenje Palestinske samouprave na rok od 60 dana, nakon čega bi se trebali održati predsjednički izbori. Svakodnevne poslove palestinske samouprave obavljat će premijer Ahmed Korei, sukladno mirovnim sporazumima. Agencije su javile da je Arafata u četvrtak posjetio francuski predsjednik Jacques Chirac. Palestinski vođa, simbol desetljećima duge palestinske borbe protiv Izraela, prebačen je prošli petak u Francusku s teškim bolovima u abdomenu.</p>
<p> Odlazak predsjednika palestinske samouprave Yassera Arafata mogao bi dovesti do bitnih promjena na palestinskoj ali i izraelskoj političkoj sceni, smatraju analitičari. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pariz - Arafatov »drugi dom«</p>
<p>Palestinski je vođa uspostavio vrlo prisne odnose sa Chiracom. Kada je Arafat, u siječnju 1997., šesti put posjetio Pariz, novinarima je duhovito rekao: »Kada god imam neki problem, dolazim vidjeti doktora Chiraca.« Tako je i sada, kada mu je poslao avion, francuski predsjednik potvrdio svoju podršku palestinskome vođi »u potrazi za pravednim i trajnim rješenjem sukoba na Srednjem istoku«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako to da je palestinski vođa Yasser Arafat, u teškome zdravstvenom stanju, prošloga petka otišao na liječenje upravo u Pariz, gdje je, očito, sve bilo pripremljeno da ga se primi? </p>
<p>To pitanje posljednjih dana postavljaju mnogi svjetski mediji. A odgovori su, uglavnom, vrlo slični: Arafatov dolazak u francusku metropolu posve je normalan, jer je Pariz, simbolično rečeno, njegov »drugi dom«. Palestinski je vođa, naime, već šest puta, u različitim prilikama, boravio u Parizu, a njegova supruga Suha Tawil Arafat s kćeri Zahwom već tri godine živi u njemu.</p>
<p>Stoga se smatra logičnim što se prošloga četvrtka palestinski premijer Ahmed Korei obratio upravo Elizejskoj palači s molbom da što hitnije prihvate Arafata koji je bio u »vrlo kritičnome« zdravstvenom stanju. Odgovor je bio: »Da, dakako, neka dođe!« Čak je po nalogu predsjednika Jacquesa Chiraca odmah upućen francuski vojni sanitetni zrakoplov što je u Amanu prihvatio Arafata koji je bio smješten u vojnu bolnicu u predgrađu Pariza.</p>
<p>Sharon prihvatio Chiracov zahtjev</p>
<p>Istodobno je izraelski premijer Ariel Sharon prihvatio Chiracov zahtjev da Arafatu dopusti povratak u Ramallah ako i kad ozdravi.</p>
<p>Ta odluka i potez Pariza, međutim, imaju relativno dugu tradiciju i temelje se na načelu da se prihvaćaju i palestinske vođe, kao i mnoge druge, kada im je nužna bilo kakva skrb odnosno liječenje. Tako je 1992. to načelo primijenjeno na vođu Narodne fronte za oslobođenje Palestine (NFLP) Georgeu Habashu, koji je bio francuski đak i Arafatov suparnik i protivnik te čije je ime bilo sinonim za terorizam. No, tada je ta odluka izazvala skandal u Parizu, zbog čega su pale mnoge glave u ministarstvu vanjskih poslova na glasovitome Quai d'Orsayu.</p>
<p> No, kada je riječ o Arafatu, ta se »humanitarna« tradicija još povećava i davnom političkom podrškom. Tako su u ljetu 1982. francuski vojnici, naredbom predsjednika François Mitterranda, došli u Bejrut, koji je bio snažno napadan i bombardiran od izraelske vojske, te evakuirali tadašnjega vođu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), koji je bio glavna meta napada, i prebacili ga u Tunis. Francuska je i poslije nastavila podržavati Arafata, osobito nakon što je izabran za šefa tzv.Palestinske vlasti 1996. te ga je Pariz smatrao »zakonitim predsjednikom«.</p>
<p>Palestinski je vođa, inače, uspostavio vrlo prisne, »prijateljske« odnose sa Chiracom koji je za predsjednika Francuske prvi put bio izabran 1995. i danas »odrađuje« svoj drugi mandat. Kada je Arafat, u siječnju 1997., šesti put posjetio Pariz i bio gost Elizejske palače, novinarima je duhovito rekao: »Kada god imam neki problem, dolazim vidjeti doktora Chiraca.« Tako je i sada, prošloga četvrtka, kada mu je poslao avion, francuski predsjednik potvrdio svoju podršku palestinskome vođi »u potrazi za pravednim i trajnim rješenjem sukoba na Srednjem istoku«.</p>
<p>Pritom je Chirac, u poruci palestinskome vodstvu, naglasio: »Francuska, vi to dobro znate, podržava vašu pravednu težnju za stvaranjem životno sposobne, napredne i miroljubive palestinske države, kao dobroga susjeda Države Izrael koja će imati osiguranu sigurnost«. Još je izrazio i »iskrenu nadu« da će Arafat »vrlo brzo ozdraviti i ponovno preuzeti svoje obveze u službi palestinskoga naroda«. Doduše, kako piše ugledni pariški Le Monde, to je uglavnom stajalište velike većine Europljana od trenutka kada je Arafat u Ramallahu bio pod izraelskom opsadom.</p>
<p>Francuzi jedini posjećivali Arafata u Ramallahu</p>
<p>Međutim, francuski su državnici i službeni dužnosnici, ipak, najuporniji i najdosljedniji u provođenju te politike i jedini su posljednjih godinu dana čak posjećivali opsjednuto Arafatovo sjedište. Tako je, na primjer, francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier posjetio Arafata u Ramallahu u lipnju ove godine, nakon što je to prije godinu dana učinio njegov prethodnik Dominique de Villepin. »Nema alternative za Arafata, ne treba birati nasljednika među njegovim suparnicima«, izjavio je Barnier prije dva tjedna, uoči svojega posjeta Izraelu.</p>
<p>Šef francuske diplomacije pokušao je u Jeruzalemu, usprkos tome što je izraelska vlada nepovjerljiva prema Parizu i donekle ljuta zbog te podrške Palestincima i Arafatu, svoje sugovornike natjerati da bolje shvate francusku politiku koja odbacuje izraelsko shvaćanje kako je palestinski vođa »glavna prepreka miru«. Htio ih je uvjeriti kako to stajalište Pariza ne ugrožava sigurnost Izraela niti se ulizuje palestinskoj strani. Naime, Barnier se može pohvaliti kako je za svojega posjeta Ramallahu zahtijevao od Arafata da najavi i poduzme snažne reforme.</p>
<p>Pritom je vrlo bitno da je francuska vlada zdušno pozdravila i podržala, što je Barnier rekao svojim izraelskim sugovornicima, odluku Sharonove vlade o povlačenju izraelske vojske s Pojasa Gaze. Pariz je, naime, tu odluku pozdravio kao »potez političke hrabrosti« i kao »važan korak u prvoj etapi« u mirovnome procesu. Time je, vjeruje se, izbjegnuta kritika s izraelske strane zbog omogućavanja Arafatu da u Pariz dođe kao u »drugi dom«.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Strah od sveopćeg kaosa u Gazi </p>
<p>RAMALLAH</p>
<p> - Palestinske snage sigurnosti stavljene su u četvrtak navečer u stanje pripravnosti kako bi se, u slučaju smrti palestinskog vođe Yassera Arafata, spriječili mogući neredi.</p>
<p> »Snage sigurnosti su stavljene u stanje pripravnosti kako bi bile spremne na sve situacije«, izjavio je visoki palestinski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Istodobno je palestinski premijer Ahmad Korei odgodio posjet Gazi, predviđen za petak, ne navodeći razloge te odluke. Zabrinutost zbog zdravstvenog stanja Arafata, posebice muči palestinsku samoupravu koja se, u slučaju smrti dugogodišnjeg palestinskog čelnika, pribojava sveopćeg kaosa u Pojasu Gaze zbog mogućeg sukoba raznih oružanih frakcija. U samom Pojasu Gaze, u njezinom, središnjem dijelu, poginula su u četvrtak navečer trojica Palestinaca. Pogođeni su tenkovskom granatom u blizini izbjegličkog logora Al Boureij. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Promjene kod Palestinaca ali i Izraelaca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stručnjaci upozoravaju da odlazak predsjednika palestinske samouprave Yassera Arafata može dovesti do bitnih promjena na palestinskoj ali i izraelskoj političkoj pozornici. Plan izraelskog premijera Ariela Sharona za povlačenje s palestinskih područja odlaskom Arafata izgubit će osnovno opravdanje svog postojanja - nedostanak palestinskog partnera. </p>
<p> Izraelski ministar vanjskih poslova Silvan Shalom već je, smatraju analitičari, počeo davati naznake kompromisnog prijedloga: odgađanje izraelskog povlačenje sve do uspostave novog i stabilnog palestinskog vodstva. Iako je Arafat već duže bolestan njegovo pogoršano zdravstveno stanje ipak je većinu iznenadilo. Palestinci još uvijek ne žele govoriti o mogućem Arafatovom nasljedniku. Prije Arafatova odlaska u Pariz održane su samo spontane konzultacije o sljedećim palestinskim koracima i o tome kako - barem privremeno - popuniti vakuum u palestinskom vodstvu. Palestinci će morati popuniti tri mjesta koja je dosada popunjavao Arafat - vodstvo PLO-a, vodstvo nad palestinskom samoupravom i vodstvo nad pokretom Fatah. Izraelci sa svoje strane ne žele govoriti o imenima mogućih Arafatovih nasljednika, jer smatraju da bi na taj način mogli samo umanjiti šanse za njihovim izborom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pobjeda bogatih koji će postati još bogatiji</p>
<p>Izborni uspjesi republikanaca prisilit će demokrate da preispitaju gdje su i u čemu su pogriješili / Mnoge od njih brine činjenica da su stranačke boje počele blijediti u mnogim dijelovima zemlje</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Izborna pobjeda predsjednika Georgea W. Busha, te uspjesi republikanaca postignuti u Senatu i Kongresu, natjerat će, sasvim sigurno, demokrate da se zapitaju gdje su i u čemu su pogriješili. Mnoge od njih brine činjenica da su stranačke boje počele blijediti u mnogim dijelovima zemlje, što, kako se vjeruje, oslikava jedno drugo lice Amerike i Amerikanaca. </p>
<p>Bivši demokratski senator George Mitchell zamijetio je, i to najvjerojatnije s pravom, da stranka mora naći put do konzervativnih glasača u ruralnim područjima zemlje, a koji u većini slučajeva glasaju za republikance. Mitchell smatra da Demokratska stranka nema glasačku bazu u pojedinim dijelovima zemlje. »Da bismo bili uspješni na nacionalnoj razini, moramo doista biti nacionalna stranka«, ističe senator. </p>
<p>Republikanci su učvrstili svoje pozicije u oba doma Kongresa - Senatu i Predstavničkom domu. To je za predsjednika Busha ujedno i velika obveza, jer će najšira javnost od njega zahtijevati i očekivati jasne rezultate u zakonodavstvu. No, čini se malo vjerojatnim da će predsjednik, kako zamjećuju neki ovdašnji analitičari, imati priliku da ostvari svoje nedovoljno jasno definirane ciljeve u drugom mandatu.</p>
<p>Pritom se upozorava i na činjenicu da obnovljeni četverogodišnji mandati nisu naročito učinkoviti. To tim više, jer u drugom mandatu predsjednika Busha čekaju neriješeni problemi poput sukoba u Iraku, porezne politike, socijalne politike i zdravstvene skrbi. </p>
<p>Uzroke poraza demokrata treba tražiti i u činjenici da je većina katolika, računa se oko 52 posto glasalo za predsjednika Busha i republikanski tabor. To opredjeljenje je uslijedilo zbog zalaganja republikanaca za zabranu abortusa. Njihovoj su izbornoj pobjedi pridonijeli i glasovi glasača latinoamerčkog podrijetla, te oko 11 posto Afroamerikanaca. Mnogi vodeći listovi tajnu izbornog uspjeha Busha, mlađeg, traže i nalaze u nastupima njegove supruge Laure. </p>
<p>Demokrati širom zemlje ne kriju svoju duboku razočaranost, pa i stanovitu utučenost zbog poraza Johna Kerryja. Mladi newyorški arhitekt Joe Brown ne krije da je još pod šokom. »Unatoč svih propusta, ovaj neuspjeh nisam očekivao«, rekao je. Uvjeren je da Amerikanci nisu iskoristili zlatnu priliku da stvore novo optimističnije i prepoznatljivo lice SAD.</p>
<p>William D., nastavnik u jednoj newyorškoj školi, konstatira: »Bush je pobijedio, podjele su ostale«. Smatra da je to pobjeda bogatih koji će postati još bogatiji. »Golemi prihodi od iračke nafte prelijevaju se u džepove naftnih magnata, dok skupo izdržavanje oko 137.000 američkih vojnika podmiruju porezni obveznici, osobito srednja klasa. Razočara i uplakana studentica newyorškog Sveučilišta Columbia, Barbara S. kaže da o svemu može pričati, ali ne i o izborima.</p>
<p>Jedan američki državljanin arapskog podrijetla, čije ime se ne navodi, razočaran je što oko 10 milijuna muslimana u SAD praktički nitko nije ni spomenuo. »Predsjednik Bush nam je čestitao početak svetog mjeseca posta ramazana i to je sve«, kaže rezignirano. </p>
<p>Ovdašnji listovi upozoravaju da je značajnu predizbornu ulogu imalo i rekordnih četiri milijarde dolara koje su izdvojene u propagandne svrhe, što je čak 30 posto više nego 2000. Povećani troškovi došli su unatoč vrlo strogog zakona (usvojen nakon izbora 2000.) o financiranju izbornih kampanja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Kako je 59,054.087 ljudi moglo biti tako glupo« </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Nama se to možda ne sviđa. Zapravo, ako ćemo reći istinu, to nam se ni najmanje ne dopada...«, komenitra britanski list Guardian u četvrtak izbornu pobjedu Georgea Busha. Independent je preko naslovnice velikim slovima otisnuo riječi »Još četiri godine«, ilustriravši Bushevu pobjedu uz ostalo snimkama iz logora Guantanamo i bagdadskog zatvora Abu Ghraib.</p>
<p> Daily Mirror na svojoj naslovnici postavlja prezrivo pitanje: »Kako je 59,054.087 ljudi moglo biti tako glupo«, aludirajući na američke birače koji su glas poklonili Bushu. U sasvim oprečnom tonu, uvodničar Daily Telegrapha kaže da su Amerikanci »još jednom i za svagda pokazali kako ni jedna sila na zemlji ne može zastrašiti slobodnu naciju«. Bush je, tvrdi taj list, »predsjednik koji zaista govori u ime Amerike«. </p>
<p>Javno raspoloženje na Otoku, međutim, bolje odražavaju listovi poput Independenta, Guardiana ili Daily Mirrora, nego li Daily Telegrapha. Britanci su se okrenuli protiv Busha najviše zborg Iračkog rata – premda je njihova zemlja ključni partner Amerike u tom vojnom poduhvatu. Uoči američkih izbora ankete su pokazale da je za Busha navijalo tek 21 posto Britanaca. Neki analitičari tvrde da bi »poraz ostavio britanskog premijera mračno izoliranim, podložnim tome da ga se karikira kao pudlicu bez gazde i kao lidera kome istječe rok trajanja«. Drugi su međutim smatrali da je Bush postao za Blaira »mlinski kamen oko vrata«, kojeg bi se britanski premijer rado riješio. Hipotetsko je pitanje bi li Kerryjeva pobjeda doista omogućila Blairu da okrene novi list u odnosima sa svojom strankom, nacijom, pa i nekim europskim partnerima – koji su se zatrovali oko Iraka. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Misija EU ide u Irak</p>
<p>Policijski instruktori i pravosudni stručnjaci otići će u Irak nakon izbora u toj zemlji, a taj potez EU-a ocjenjuje se kao znak dobre volje prema Americi/ Europa će od 2010. imati usuglašenu politiku prema imigrantima</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Ponovni izbor Georgea Busha za predsjednika Amerike snažno je obilježio početak jesenskog summita Europske unije koji je u četvrtak započeo u Bruxellesu. Ujedinjena Europa, nakon ceremonije potpisivanja ustavnog sporazuma u Rimu ponovno se suočila sa svojim problemima, a odnos prema SAD-u jedan je od najvažnijih i prioritetnih. Kako EU namjerava poslati svoju misiju u Irak procjenjuje se da je to prvi korak prema većem angažmanu Europljana i Europske unije u toj zemlji što je Amerika i očekivala od Unije.</p>
<p>Unija se zasad odlučila da će njena misija u Iraku pomoći pri stvaranju iračkih policijskih snaga i u reformi iračkog sudstva, a postoje i kalkulacije da bi europski pravni stručnjaci mogli pripremiti Iračane za suđenje Saddamu Husseinu. Međutim, misija EU otići će u Irak tek u veljači nakon izbora u toj zemlji.</p>
<p>Europski lideri koji su se okupili na summitu u Bruxellesu nadaju se da će nakon reizbora Georgea Busha slijedeće četiri godine biti prilika da se poboljšaju odnosi Amerike i EU-a. Pogotovo se odnosi to na Francusku i Njemačku koji su imali zaoštrene odnose s Amerikancima nakon intervencije u Iraku. Europsko uključivanje u iračku krizu ocjenjuje se kao signal da se Bushu želi pomoći i da se nađe rješenje za vrijeme poslije iračkih izbora. Misija EU-a u Iraku otvorila bi i vrata snažnijem angažmanu Ujedinjenih naroda, a europski lideri smatraju da bi se u slijedeće dvije godine, ako ne i prije, došlo do rješenja koje bi omogućilo povlačenje američkih i britanskih snaga i njihovu zamjenu međunarodnim snagama. Europski čelnici smatraju da će Bush u drugom mandatu biti kooperativniji i raspoloženiji prema Europi, što će također pridonijeti rješavanju iračke krize. Očekuje se i snažniji angažman EU na Srednjem istoku s time da Europa podržava izraelski plan povlačenja iz Gaze.</p>
<p>Summit u Bruxellesu počeo je u sjeni krize unutar europskih institucija, pa je Romano Prodi preuzeo ulogu vršitelja dužnosti na čelu Europske komisije, dok Jose Durao Barroso ne bude potvrđen za novog predsjednika. Dužnosnici Unije tvrde da ova kriza do koje je došlo zbog kadrovskih problema oko povjerenja unutar Komisije neće oslabiti europsku obitelj, već je to dokaz snažnih demokratskih trendova unutar EU-a.</p>
<p>Na jesenskom summitu u Bruxellesu prevladavaju dvije dominantne teme - kako europsko gospodarstvo učiniti najefikasnijm na svijetu i kako voditi zajedničku politiku prema imigrantima. Europa je odredila 2010. godinu za realizaciju ta dva cilja. Predlažu se brojne mjere za efikasnije gospodarstvo u svim zemljama Unije, a te će promjene u gospodarskom korpusu Europe biti važne i za Hrvatsku. </p>
<p>Mjere za reformu europskog gospodarstva trebale bi u nekim segmentima biti revolucionarne i posve nove i neće biti vremena za oklijevanje i neodlučne. Hrvatsko gospodarstvo morat će pozorno pratiti europske trendove kako do 2010. godine ne bi bio produbljen jaz između razvijenih europskih zemalja i Hrvatske. Isto tako do 2010. sve europske države članice EU-a vodit će zajedničku politiku prema azilantima, a to će se reflektirati i na šengenskim granicama. Uđe li Hrvatska do tada u EU problem azilanata bit će važan i za našu državu, jer će se granice Europe pomaknuti prema jugoistoku.</p>
<p>Europska unija se za koji dan priprema i za važan summit s Rusijom. U Haag će doputovati i ruski predsjednik Vladimir Putin, a Moskva pokazuje veću nervozu zbog mnogih neriješenih pitanja s Unijom. Oduševljenje koje je Vladimir Putin pokazao nakon pobjede Busha ocjenjuje se kao signal da je Moskvi ponajviše stalo za nastavak poboljšanja američko-ruskih odnosa, a da će summit u Haagu biti početak otvorenih i potrebnih razgovora Rusije i Europske unije. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Barroso - talac Berusconijeve kombinatorike </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Imenovani predsjednik Europske komisije (EK) Jose Manuel Barroso blizu je formiranja svoje ekipe iz drugog pokušaja, no i dalje ga sprječava Berlusconijeva neodlučnost. Nakon što je bio prisiljen nagovoriti tvrdoglavog konzervativca Rocca Buttiglionea na odstupanje, talijanski premijer još uvijek nije Barrosu javio tko će ga zamijeniti - hoće li to biti dosadašnji ministar vanjskih poslova Franco Frattini ili Giullio Tremonti. </p>
<p>Barrosova glasnogovornica Pia Ahrenkilde izjavila je u četvrtak na konferenciji za novinare u Bruxellesu da je novi prvi čovjek Europske komisije »vrlo blizu pronalasku rješenja za svoju ekipu«. Sam Barroso je novinarima, dolazeći na mjesto summita šefova država i vlada koji treba početi u četvrtak, najavio da će »podnijeti prijedlog tek kad bude imao sva imena, a još mu nedostaje ime povjerenika iz Italije«. </p>
<p>U Italiji su u izbornoj igri za novog povjerenika Franco Frattini i Giulio Tremonti, no odluke neće biti do petka, izjavio je u četvrtak u Rimu Aldo Brancher, član vlade talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Obojica novih kandidata za dužnost, aktualni ministar vanjskih poslova Franco Frattini i bivši ministar financija Giulio Tremonti, dolaze iz stranke Naprijed Italijo (Forza Italia ), koju vodi premijer Berlusconi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Međunaslov u intervjuu nije moj</p>
<p>U Vjesniku, u Stajalištima, 3. studenoga prof. Igor Čatić prigovorio mi je da sam duboko uvrijedio hrvatsku tehničku inteligenciju (»Uzalud, jer svi sve znaju bolje od naših tehničara«). Svoje stajalište očito temelji na međunaslovu moga intervjua u Vjesniku – da tehnička inteligencija nema vizije.</p>
<p> Moram razočarati uvaženog profesora, koji jamačno znade da opremu intervjua, uključujući naslov, podnaslov i međunaslove, ne oblikuje autor nego uredništvo. I u ovom slučaju – naznake da sam kritičar Vlade, da tehnička inteligencija nema vizije – ne odražavaju moja stajališta. </p>
<p>Nikoga nisam kritizirao, nego sam jednostavno iskazao svoje ideje o alternativnoj ekonomskoj politici. Kada je riječ o tehničkoj inteligenciji, suprotno tvrdnji prof. Čatića, zagovaram stajalište da buduće razvojne strategije moraju biti temeljene na multidisciplinarnom pristupu, da inženjeri moraju reći što je naš izbor u pogledu tehnologija budućnosti.</p>
<p> Profesor Čatić dobro znade da tehnologije određuju našu budućnost. Kako je primijetio Bill Gates, onaj tko sada zaostane, zaostaje zauvijek. Zato nam treba mnogo više vizije nego što je imamo. Treba je svima, i inženjerima i ekonomistima, a ponajviše političkoj eliti. </p>
<p>Zato preporučujem prof. Čatiću da umjesto daljnje polemike još jednom pročita što sam zaista rekao o ulozi tehničke inteligencije – ali bez međunaslova, molim. Nije moj.</p>
<p>Dr. ŽARKO PRIMORACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prvi je put dana prava slika o djelovanju hrvatske političke emigracije</p>
<p>Vrlo je pohvalno što je Vjesnik otvorio svoj prostor prof. Marinu Sopti da u posebnom podlisku piše o doprinosu hrvatske političke emigracije u stvaranju hrvatske države. Svojim objektivnim pisanjem, temeljenim na činjenicama, prof. Sopta prvi put od uspostave hrvatske države daje pravu sliku Hrvatima u domovini o djelovanju hrvatske političke emigracije.</p>
<p>Mene je šokirao podatak koji sam pročitao u tom Soptinu podlisku da su ljudi poput Marijana Buconjića i generala Ivana Kapulara sada na ulici. Za vrijeme Račanove vlade to nam je bilo normalno, ali kako im premijer dr. Ivo Sanader nije dao priliku da pokažu što znaju i umiju. Zar ljudi poput Buconjića, generala Kapulara a naročito prof. Sopta ne bi trebali raditi u saborskim tijelima i drugim hrvatskim institucijama koje se brinu o iseljenicima ili koje bi s njima trebale održavati vezu.</p>
<p>Što rade dužnosnici Hrvatske matice iseljenika? Kada je Ante Beljo bio ravnatelj uvijek smo imali kontakte, uvijek se nešto događalo. Premijer Sanader vodio je ravnatelja Hrvatske matice iseljenika u Pittsburgh, a bilo bi dobro da ga pošalje i među Hrvate u Australiju, iako se ovdje među našim ljudima priča da ne bi dobro došao zbog nekih sumnji koje ga terete. Ako su te sumnje utemeljene, bilo bi dobro da se ravnatelj HMI ispriča i iskreno ispovijedi hrvatskom narodu. </p>
<p>Očekujemo da će Vjesnik dati šansu i drugim mjerodavnim suradnicima – poput prof. Meštrovića, Arapovića, Stipe Bilandžića, Salaja – da i oni pišu o hrvatskoj političkoj emigraciji, kako bi se unijelo još više svjetla u cijelo razdoblje njena djelovanja.</p>
<p>Vjesniku i prof. Sopti osobito zahvaljujemo što je u podlisku iznesena istina o nama Hrvatima islamske vjeroispovijedi. Mi smo uvijek bili ono što su nas naši očevi i majke naučili – Hrvati i ništa drugo.</p>
<p>HUSEIN PLEČIĆpredsjednik Hrvatskoga islamskoga centra u Melbourneu, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nitko u Hrvatskoj ne ustaje protiv veličanja mračne prošlosti u Srbiji</p>
<p>U Vjesniku od 2. studenoga pročitao sam Hininu vijest o tome da su zastupnici Srpskog pokreta obnove (SPO) podnijeli Skupštini Srbije zakonski prijedlog o »izjednačavanju prava svih boraca protiv okupatora u vrijeme Drugog svjetskog rata! Prema tom prijedlogu, prava pripadnika ravnogorskog (četničkog) pokreta i članova njihovih obitelji izjednačila bi se u potpunosti s pravima partizana i boraca bivše Jugoslavenske vojske u zemlji, dakle antifašista. Lijepo!</p>
<p>Taj je prijedlog podnio glavom i bradom predsjednik Srpskoga pokreta obnove i aktualni vanjskopolitički ministar SiCG Vuk Drašković. Još ljepše!</p>
<p>Draža Mihailović, u Srbiji popularni Čiča, đeneral propale jugoslovenske vojske kojega je uhitila OZNA 1946. u selu Udulje kod Višegrada, osuđen je po kratkom postupku i strijeljan te iste godine kao ratni zločinac zbog suradnje s fašističkim okupatorom i zbog zločina, klanja, koja je putem svojih vojvoda vršio po Bosni i Hrvatskoj – popa Đujića, četničkih vojvoda Jevđevića, Rokvića i druge četničke bratije. </p>
<p> Spomenik mu je podignut nedavno i u mjestu uhićenja, Uduljama, a i naš Predsjednik je mogao vidjeti prigodom nedavnoga posjeta Brčkom monumentalni spomenik izrađen u Beogradu pa tu podignut (po četvrti put nakon Vukovara, srpskog Sarajeva i centra Brčkog?) u svibnju ove godine i »osveštan« od vladike Longina, koji je za tu prigodu doputovao čak iz Amerike. Da ne govorimo o spomenicima u njegovoj rodnoj Ivanjici ili o onome na Ravnoj Gori, koji je otkrio još 1982. sam današnji ministar-ravnogorac Vuk Drašković. </p>
<p>Očekivao sam da će se nakon te Hinine vijesti javiti netko od poštenih antifašista ili boraca za ljudska prava, netko iz Vlade, Ureda Predsjednika, netko tko bi u Hrvatskoj ustao protiv veličanja mračne prošlosti, primjerice, Teršelička, Puhovski ili bar predsjednik SAB-a Ivan Fumić. Nisu li tim činom izjednačavanja partizana i četnika povrijeđeni osnovni temelji pravedne antifašističke borbe!?</p>
<p> Je li tim prijedlogom u Skupštini Srbije izjednačen maršal Tito i đeneral Draža? Jesu li uistinu partizani i četnici jedno te isto po boračkim pravima? Jeli to još jedan u nizu priloga predpristupne strategije ulasku cijelog »regiona« u Europu?</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆOmiš</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatska i »jedine moguće« alternative</p>
<p>Adriano Milovan objavio je u Vjesniku članak pod naslovom »Hrvatska dobiva nacionalni forum protiv euroskepticizma« u kojemu ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović najavljuje osnivanje Nacionalnog foruma za Europu, kako bi se neutralizirali euroskeptični trendovi u hrvatskoj javnosti. Po uzoru na Irsku, aktivnost toga foruma bila bi usmjerena na one socijalne skupine za koje ankete pokazuju da već jesu ili će uskoro postati izrazito euroskeptične (poljoprivrednici, mladi, posebno mlade žene, te poduzetnici).</p>
<p>Istraživanja pokazuju neprestan pad postotka eurofila od 1990. do danas, jer je podrška od približno 90 posto populacije pala na ispod 50 posto, odnosno sada je više euroskeptika nego eurofila.</p>
<p>Gospođa ministrica za europske integracije treba se zalagati za taj proces, jer je zbog toga njezino ministarstvo i osnovano, međutim, problem je u tome što bi ministrica trebala provoditi volju većine građana, a ona se zauzima za nešto što ne podržava niti 50 posto građana (ako se može vjerovati istraživanjima). Činjenica je da su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, cijela Vlada i premijer Ivo Sanader, te gotovo svi zastupnici u Saboru (bez obzira pripadaju li vlasti ili oporbi) eurofili, te se može posredno zaključiti da euroskeptici, unatoč tome što danas čine više od 50 posto populacije, zapravo nemaju svoje predstavnike u vlasti koji s njima dijele mišljenje o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>Najčešća politička izjava današnjih političara glasi: Hrvatska nema alternativu, kako za ulazak u EU, tako i za ulazak u NATO. U prošlim vremenima također se smatralo da Hrvatska nema alternativu: jednom je to bila prva Jugoslavija, drugi put druga Jugoslavija, te samoupravni socijalizam. Povijest je pokazala da je Hrvatska postojala prije svih tih »jedinih« alternativa, te da ih je nadživjela.</p>
<p>VINKO RAFAJACOsijek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Dvije osobe poginule, a dvije teško ozlijeđene u naletu vlaka na kombi</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 9,30 sati na pružnom prijelazu između Botova i Drinja kada je na kombi naletjela lokomotiva, poginule su dvije osobe, a dvije su teško ozlijeđene. </p>
<p>Nesreća se dogodila, kako doznajemo, kada je lokomotiva koja je iz Hrvatske išla u susjednu Mađarsku po kompoziciju vlaka, na prijelazu na kojem su, kako se navodi u policijskom priopćenju, bili upaljeni svjetlosni i zvučni signali, naletjela na kombi »VW transporter«, registracije KC 147-CP koji se kretao poljskim putem u smjeru Botova u kojem su bila četvrica muškaraca i koji se unatoč upozorenjima nije zaustavio. U strahovitom naletu lokomotive kombi je u potpunosti uništen, te su njemu od zadobivenih ozljeda poginuli Martin Oršoš (50) i njegov sin Danijel (17) dok su teško ozlijeđeni Z. O. (24) i S. O. te su prevezeni u koprivničku Opću bolnicu, gdje su zadržani na liječenju. </p>
<p>Očevid na mjestu nesreće je, uz koprivničke policajce, obavila i Istražna sutkinja koprivničkog Županijskog suda. </p>
<p>Tijela poginulih prevezena su na Odjel patologije radi obdukcije, a daljnjom će se obradom utvrditi tko je upravljao kombijem, te kako je došlo do nesreće. </p>
<p>Ovo je šesta prometna nesreća na pružnim prijelazima u Koprivničko-križevačkoj županiji u ovoj godini, a u njima su poginule dvije, sedam ih je teško, a 18 lakše ozlijeđeno.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osuđena jer je bila svjesna da kleveće </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog klevetanja predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragićevića, u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu na dva mjeseca zatvora, uz rok kušnje od dvije godine, osuđena Vesna Balenovića.</p>
<p>Bivša Inina djelatnica osuđena je, naime, zbog nekoliko istupa u medijima s nizom, kako je sud ustvrdio, neistina koje su naškodile časti i ugledu privatnog tužitelja. </p>
<p>Sutkinja Natalija Glumičić-Ščekić u obrazloženju presuderekla je da teret dokaza leži na tuženoj. No, kako bivša Inina djelatnica tijekom postupka nije iznijela dokaze koji su opravdali njezine istupe u medijima, među kojima je najcitiraniji: »Dragičević je direktor Ine samo zato što je zet Savke Dabčević-Kučar, po sposobnosti je jedan od prosječnih djelatnika Ine, ali je snažan dio sprege SDP-a i HNS-a koji upravlja Inom, a želi zataškati goleme malverzacije pa će skoro zamijeniti skupa Bossova odijela s remetinečkom kutom, a ja ću se vratiti na posao«, sud smatra da je tužena bila svjesna da iznosi klevetu te ju je nepravomoćno osudilo na uvjetnu kaznu. Kazna je uvjetna, nadodala je sutkinja, jer sud nije pronašao otegotne okolnosti, a tužena je oslobođena i plaćanja sudskih troškova, jer je nezaposlena. Na kraju obrazloženja presude sutkinja je upozorila Vesnu Balenović na poštivanje društvenih i zakonskih normi.</p>
<p>Balenović je nakon izlaska iz sudnice okupljenim novinarima izjavila da je presuda »naručena, nemoralna i nepoštena jer je napisana u uredu predsjednika Upravnog odbora i govori o korumpiranosti suda«, zbog čega će se, kako je najavila, uvjerena u svoju nevinost, žaliti višim sudovima. </p>
<p>U skučenoj sudnici u četvrtak na izricanju presude potporu Vesni Balenović svojim su prisustvom iskazali Anto Kovačević, predsjednik HKDU-a i budući predsjednički kandidat te desetak članova Hrvatske stranke mladih, koju je predvodio njezin predsjednik Miroslav Rajh. Rječiti Kovačević izjavio je nakon izricanja presude da »Hrvatskom vlada mafija te da Hrvatska neće ući u EU, ali ne zbog Ante Gotovine, nego zbog korumpiranosti kojoj treba stati na vrat«, najavivši pritom da će Vesna Balenović biti član njegovog izbornog stožera na budućim predsjedničkim izborima.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bivši načelnici prikrivali nesreće sa službenim vozilima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz odjela gospodarskog kriminaliteta dovršili su u srijedu obradu nad dvojicom bivših načelnika prometne tehnike i transporta MUP-a RH, Miroslavom Crnićem (49) i Goranom Rafajcem (39), koje se sumnjiči da su počinili zloporabu položaja i ovlasti, oštetivši MUP za 102.000 kuna.</p>
<p>Kako je priopćila policija, bivši su načelnici četiri prometne nesreće sa službenim automobilima MUP-a, a koje su se dogodile tijekom 2001., 2002. i 2003. godine, naknadno prijavili, a ne u roku od 24 sata kako je predviđeno Pravilnikom o načinu uporabe i održavanja vozila MUP-a. Dvojac, koji je od veljače raspoređen na druga radna mjesta, zloporabom položaja i ovlasti omogućili su popravak službenih vozila na trošak MUP-a, dok protiv osobe koja je skrivila prometnu nesreću nije podnesena prekršajna prijava. Nakon dovršene obrade, podneseno je posebno izvješće Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.</p>
<p>Podsjetimo, bivši su načelnici već bili pod istragom zbog prikrivanja prometne nesreće koju je na Staru godinu 2002. službenim vozilom skrivila bivša načelnica Uprave pravnih i kadrovskih poslova MUP-a Sanja Čanković. Na jednom raskrižju u Prečkom, bivša je načelnica zbog neprilagođene brzine sletjela s mokrog kolnika i udarila u stup javne rasvjete. Policija sumnjiči Sanju Čanković da je nakon nesreće u dogovoru s Crnićem usmeno naredila bivšem načelniku za transport pri MUP-u Goranu Rafajecu (38) da organizira odvoz oštećenog »golfa« i njihov prijevoz kući.</p>
<p>Rafajec je pozvao vučnu službu i organizirao transport oštećenog vozila u krug MUP-ove zgrade u Kustošiji, iako je znao da prometna policija nakon nesreće nije obavila očevid niti je bila obaviještena o tome što se dogodilo. Početkom 2003. godine »golf« je popravljen na teret MUP-ova proračuna u vrijednosti 40.000 kuna. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pet godina i sedam mjeseci zatvora za osam razbojstava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dalibor Pečevski, brat Dragoslava Pečevskoga nepravomoćno osuđenoga na osam godina zatvora zbog otmice Jelene Gudeljević, kćeri direktora »Feroterma«, u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 5 godina i sedam mjeseci zatvora zbog 8 pljački trgovina koje je počinio plinskim pištoljem, te pokušaja pljačke.</p>
<p> Njegov brat, Dragoslav, te Kristijan Rendulić, kojima se na teret stavljalo da su Daliboru Pečevskome pomagali u pljačkama trgovina, čekavši ga u automobilu, oslobođeni su optužbi. Dalibor Pečevski je također oslobođen krivnje da je u Velikogoričkoj ulici krajem prošle godine opljačkao trgovinu »Melita«. Vijeće također nije utvrdilo da su pljačke počinjene pravim pištoljem, budući su kod okrivljenika pronađeni i pravi i plinski pištolj, te zbog toga nije niti osuđen za razbojstvo opasnim oružjem, što predstavlja težu kvalifikaciju. </p>
<p>Vijeće je također odbacilo prijedlog obrane da se radilo o jednom produljenom djelu razbojstva, budući su sva djela počinjena u roku od dva mjeseca. </p>
<p>Inače, sud je naredio Daliboru Pečevskome, kojemu je produljen i pritvor, da mora vratiti imovinu stečenu tim pljačkama u iznosu od 19.950 kuna.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dvojica osumnjičenih za pljačku Karlovačke banke zadržana u pritvoru</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Uspješnom suradnjom PU karlovačke i Županijskog državnog odvjetništva s građanima u slučaju zadnje, četvrte pljačke poslovnice Karlovačke banke od 15. kolovoza ove godine, privedena su četvorica osumnjičenih za počinjenje kaznenog djela razbojništva.</p>
<p>Radi se o Karlovčanima N.B. (26), N.K. (40), S.M. (28) te G.O. (19), rečeno je na konferenciji za novinare u PU karlovačkoj.</p>
<p> Načelnik PU karlovačke Nenad Kranjčec i načelnik Odjela kriminalističke policije Vlatko Cegelj te županijska državna odvjetnica Ljubica Fiškuš Šumonja istaknuli su da su od četvoro osumnjičenih u pritvoru zadržana dvojica Karlovčana N.B. i N.K., a osumnjičena Karlovčanka S.M. nakon kriminalističke obrade u srijedu puštena kući. Za mlađeg punoljetnika iz Siska G.O. izdano je rješenje o mjeri opreza. </p>
<p>Fiškuš Šumonja je istakla da nad ovim četvrtim slučajem pljačke istraga otvorena, te da je ona učinjena po »istom obrascu« kao i tri prethodne. Zahvalila se i karlovačkim novinarima što su bili strpljivi te nisu širili informacije o tom slučaju, čime bi ometali istragu. Na brojna novinarska pitanja o nastaloj šteti i o mogućnostima da su počinitelji povezani s djelatnicima banke nitko od čelnika PU karlovačke niti Županijskog državnog odvjetništva nije želio govoriti, jer istraga još nije dovršena. </p>
<p>Saznali smo samo da su dvojica zadržanih u pritvoru i od ranije poznati policiji. O nagađanjima da su dvije naoružane i maskirane osobe u zadnjoj pljački odnijele plijen od 400.000 kuna na konferenciji nije bilo riječi, niti se moglo saznati je li spomenuti novac pronađen.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Mesić: Hrvatskoj treba socijalno-tržišni kapitalizam</p>
<p>Malezija se zalaže za uvođenje međunarodnog poreza na dobit od 0,5 ili jedan posto koji bi plaćale sve kompanije, prije svega one multinacionalne koje dobit ostvaruju od međunarodne trgovine ili koriste jeftinu radnu snagu trećeg svijeta, a dobit izvoze u porezne oaze, istaknuo je bivši malezijski premijer Tun Mahathir bin Mohamad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Globalizacijski procesi Hrvatskoj, kao malom i otvorenom gospodarstvu, nameću potrebu za usmjeravanjem gospodarske politike ka izvozu, upozorio je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, govoreći na skupu »Male zemlje i izazovi upravljanja ekonomskom globalizacijom«, koji je organizirala udruga Geoekonomski forum. Predsjednik Mesić je istaknuo kako Hrvatska mora kroz socijalno-tržišni model kapitalizma težiti ostvarenju dvaju ciljeva: povećanju gospodarskog rasta kroz izvoz te smanjenju nejednakosti u društvu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, globalizacijski proces u Hrvatskoj trenutačno se može izjednačiti s europeizacijom. Naglasio je kako u Hrvatskoj sam proces globalizacije nije uvijek tekao na najbolji način, navodeći u tom kontekstu kako liberalizaciju trgovine nije pratila i deprecijacija, koja bi domaćim proizvođačima omogućila da ostanu konkurentni.</p>
<p>Osvrnuvši se na rizike globalizacije - koja »slabi ulogu nacionalnih država i potiče raslojavanje društva« - kao jednu od negativnih posljedica globalizacije naveo je pritisak ka smanjenju socijalne države u Njemačkoj ili Nizozemskoj, koji je izazvala potreba za održavanjem konkurentnosti tih gospodarstava na svjetskom tržištu. S druge strane, istaknuo je i primjer Finske koja je, koristeći mogućnosti koje globalizacija donosi, postala najkonkurentnije gospodarstvo svijeta.</p>
<p>Na skupu je, inače, sudjelovao i bivši dugogodišnji premijer Malezije Tun Mahathir bin Mohamad, za čijeg je mandata ta zemlja uspjela postići znatan gospodarski napredak. Štoviše, Mahathir je uspio izvući zemlju iz azijske financijske krize 1997./1998. potpuno zanemarivši preporuke Međunarodnog monetarnog fonda. Inače, predsjednik Mesić je istaknuo kako su ga »izuzetno brz i učinkovit gospodarski razvoj« Malezije te njeno »razvijanje potencijala unatoč poteškoćama« posebno impresionirali.</p>
<p>Govoreći o malezijskim iskustvima s globalizacijom, Mahathir je istaknuo kako se Malezija zalaže za uvođenje svojevrsnog međunarodnog poreza na dobit - od možda 0,5 ili jedan posto - koji bi plaćale sve kompanije, prije svega one multinacionalne, koje dobit ostvaruju od međunarodne trgovine, ili koriste jeftinu radnu snagu trećeg svijeta, ali dobit izvoze u porezne oaze. Taj bi porez moglo prikupljati novo međunarodno tijelo, a prihod bi se koristio za izgradnju infrastrukture u siromašnim zemljama.</p>
<p>Na taj način smanjio bi se trošak izvoza proizvoda iz siromašnih zemalja, koji je toliki da proizvodi tih zemalja - unatoč niskom trošku proizvodnje - nisu konkurentni. Osiguravajući na taj način gospodarski razvoj siromašnih zemalja, bogate zemlje, odnosno multinacionalne kompanije plaćajući porez stvarale bi nova tržišta za vlastite proizvode. Po takvom scenariju, od globalizacije bi svi imali koristi, a izjednačili bi se uvjeti za sve sudionike tržišnog natjecanja. Jer, kako je kazao Mahathir, nema smisla da bogate zemlje konkuriraju siromašnima, da kompanije divovi konkuriraju malim tvrtkama. Danas globalizacija, koja podrazumijeva slobodnu trgovinu, ne znači i fer trgovinu.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dobit Plive smanjena zbog lansiranja Sancture i drugih izvanrednih troškova</p>
<p>Devetomjesečni prihodi porasli na 804 milijuna dolara, neto dobit pala 10,5 posto / Čović upozorio da se rok plaćanja lijekova protegnuo na 200 dana, te da niti jedna zemlja nema toliki postotak stanovništva koji besplatno konzumira lijekove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U devet mjeseci ove godine Pliva je ostvarila 804 milijuna dolara ukupnoga prihoda što je pet posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a prema riječima predsjednika Uprave Željka Čovića, ovogodišnji će prihod premašiti milijardu dolara. No, zbog izvanrednih troškova, operativna dobit smanjena je za 14 posto, na 135 milijuna dolara. Kako je pojasnio Čović, bez utjecaja troškova lansiranja lijeka Sanctura na američko tržište (20,4 milijuna dolara), tečajnih razlika i jednokratnog usklađivanja zaliha (osam milijuna dolara), te troškova amortizacije goodwilla (6,3 milijuna dolara), operativna dobit bi bila 11 posto veća nego lani i iznosila 175,2 milijuna dolara. Devetomjesečna neto dobit Plive iznosi 108,7 milijuna USD, što je 10,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je dobit po GDR-u Plive pala 10,9 posto, na 1,25 dolara.</p>
<p>Plivina prodaja povećana je šest posto, na 676 milijuna dolara, no prodaja bi bilježila rast od 11 posto kada bi se promatrala bez utjecaja Urecholina za koji je Pliva izgubila tržišni ekskluzivitet. Najjači pokretač rasta prodaje je farmaceutika s porastom od 14 posto, na 528 milijuna USD (bez utjecaja Urecholina). Najveći porast prodaje od 29 posto, na 113 milijuna USD bilježi zapadna Europa. Prodaja u SAD-u porasla je 23 posto, na 148,56 milijuna USD (bez Urecholina). Čović je posebno istaknuo da Pliva danas više od 50 posto prihoda ostvaruje na tržištima zapadne Europe i SAD-a na koja do prije tri godine nije imala pristupa, dodajući da ulaganja u ta tržišta donose najbrži povrat. Istodobno, po potrošnji lijekova zemlje srednje i istočne Europe značajno zaostaju za spomenutim tržištima, pa dok se primjerice u SAD-u na lijekove troši oko 600 dolara po glavi stanovnika, a u Njemačkoj između 350 i 400 dolara, u Rusiji je to manje od 30 dolara, a u Rumunjskoj i Bugarskoj čak manje od 20 dolara po stanovniku. Prodaja u srednjoj i istočnoj Europi porasla je pet posto, na 264 milijuna dolara, dok je u Hrvatskoj zabilježen rast prodaje od sedam posto. </p>
<p>Govoreći o neplaćanju lijekova u Hrvatskoj, Čović je rekao da se rok plaćanja protegnuo na 200 dana, te upozorio da će, ako se ne pronađe način saniranja dugova, doći do pucanja lanca opskrbe zdravstvenog sustava.</p>
<p>»Niti jedna zemlja nema toliki postotak stanovništva kojem je omogućena besplatna konzumacija lijekova«, upozorio je Čović.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Devetomjesečna dobit Hrvatskih šuma 34,4 milijuna kuna</p>
<p>Povećan uvoz drvne građe iz susjednih zemalja i Ukrajine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske šume u devet mjeseci ove godine ostvarile su neto dobit od 34,4 milijuna kuna, što je 89,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je dobit iznosila 18,19 milijuna kuna, rekao je u četvrtak direktor Hrvatskih šuma Darko Beuk na sjednici Nadzornog odbora Hrvatskih šuma.</p>
<p>Dodao je kako očekuje da će se pozitivan trend poslovanja, nakon minusa u prvih osam mjeseci u iznosu od 8,1 milijun kuna, nastaviti do kraja godine te da će rezultat poslovanja biti u skladu s planom.</p>
<p>Beuk je napomenuo da zabrinjava veliki uvoz drvne građe iz susjednih zemalja, ali i Ukrajine, što se nastoji suzbiti davanjem rabata na kupnju građe od jele. U Hrvatskim šumama ističu da se jela i dalje pojačano suši na području Like i Delnica.</p>
<p>Istaknuto je kako je likvidnost tvrtke u spomenutom razdoblju poboljšana te kako tvrtka ima financijsku stabilnost. Hrvatske šume šest posto prihoda ostvaruju od izvoza drvnih sortimenata.</p>
<p>NO je upozorio da uprava treba poboljšati naplatu koja sada iznosi 180 dana. Hrvatske šume imaju više od 60 milijuna kuna spornih potraživanja. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Potpuna privatizacija Mola do kraja 2005.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mol, inače strateški partner Ine, bit će potpuno privatiziran do kraja sljedeće godine, najavilo je mađarsko ministarstvo financija.</p>
<p>»Mađarska će više od desetljeća dug privatizacijski proces privesti kraju tijekom druge polovice sljedeće godine«, izjavio je mađarski ministar financija Tibor Draskovics.</p>
<p>Ta izjava podrazumijeva da će vlada, nakon što je ove godine za 360 milijuna dolara prodala 11 posto Mola, u prvoj polovici 2005. prodati preostalu imovinu u svom vlasništvu - 11,8-postotni udio u Molu. Mol, inače, započinje provedbu 24,4 milijuna eura vrijednog ulaganja u plinske turbine za pogon kompresora u plinskim stanicama u Nemesbikku (sjeverna Mađarska) te Varosfoldu (središnja Mađarska).</p>
<p>Posao je na natječaju dobila američka kompanija Solar Turbines International. Mol će od njih kupiti devet plinskih turbina. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Suzbijeno sivo tržište brašna, zatvoreno 56 pekarnica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Primjenom Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište suzbijeno je sivo tržište brašna. Za 42 pekara izrečena je zabrana obavljanja djelatnosti od 90 dana do godine dana, a 14 pekarnica dobilo je zabranu rada do 30 dana, rekao je u četvrtak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na sastanku s predstavnicima udruga seljaka.</p>
<p>Dodao je da je u razdoblju od 15. srpnja do 31. listopada izručeno 22.468.706 markica za brašno. To pravo iskoristilo je 1116 pekara, 136 registriranih mlinara, osam uvoznika brašna, a 40 mlinara nije zatražilo markice za brašno. Prema njegovim riječima, registrirani su mlinari nakon uvođenja markica povećali proizvodnju brašna 25 posto, a uvoz 2700 tona brašna iz BiH ne predstavlja značajniju količinu brašna na domaćem tržištu.</p>
<p>Što se tiče isplate poticaja, pomoćnik ministra Ljupko Tabaković izvijestio je da je sva preuzeta pšenica ovogodišnjeg roda isplaćena, osim u Varaždinskoj županiji. U silosima je 716.000 tona pšenice, od kojih je država otkupila 320.000 tona pšenice.</p>
<p>Ministar Čobanković je dodao da će poticaji za pšenicu iznositi 1200 kuna po hektaru te da će se na ime poticaja za jesenske kulture isplatiti ukupno 208 milijuna kuna. Pritom su najbolje prošli uzgajivači pivarskog ječma i uljane repice koji su dobili gotovo maksimalan iznos poticaja.</p>
<p>Ivan Kolar, zamjenik predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza, rekao je da seljaci ne mogu biti zadovoljni smanjenjem poticaja te poskupljenjem plavog dizela usred jesenske sjetve. Stoga je ministar najavio da će se s Ministarstvom financija provesti kontrola zloupotrebe plavoga dizela na tržištu, ali da je riješeno pitanje njegove redovite opskrbe. Čobanković je odbacio primjedbe da se smanjuje iznos za poticaje, koji se isplaćuju u skladu sa zakonom. »Lani je za poticaje isplaćeno 600 milijuna kuna više nego što je bilo planirano«, istaknuo je.</p>
<p>Što se tiče jesenske sjetve, ministar je napomenuo da sjetva ide prema planu, ali da loše vrijeme onemogućuje berbu kukuruza i šećerne repe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Neto dobit HVB-a u trećem tromjesečju tek šest milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz nekoliko razočaravajućih tromjesečnih financijskih izvješća, uključujući ono njemačke banke HVB, europski su indeksi u četvrtak pali. Londonski FTSE 100 je tako pao 0,25 posto, na 4706,9, a frankfurtski Dax 0,4 posto na 4023 boda. Pariški CAC 40 je izgubio 0,5 posto spustivši se na 3750,7, dok je milanski MIB 30 porastao neznatnih 0,06 posto, na 29.328 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je pao 0,7 posto, na 2736,4 boda. </p>
<p>Neto dobit HVB-a, grupacije čija je članica i Bank Austria, u trećem je tromjesečju dosegla tek šest milijuna eura, u usporedbi sa 196 milijuna eura u istom razdoblju lani. Štoviše, i tu je dobit HVB ostvario tek zahvaljujući Bank Austriji odnosno njenim istočnoeuropskim podružnicama. HVB-ov neto prihod od kamata pao je 5,7 posto, na 1,4 milijarde eura, a prihod od provizija 6,4 posto na 691 milijun eura. Prihod od trgovanja se, pak, prepolovio na 111 milijuna eura. </p>
<p>Međutim, dionica HVB-a porasla je 1,4 posto pošto je uprava najavila širi plan smanjenja troškova, prije svega na domaćem tržištu. </p>
<p>Rezultate je u četvrtak objavila i francuska banka BNP Paribas, čije su dionice zbog slabijih prognoza uprave pale 1,5 posto unatoč dobrim tromjesečnim rezultatima. </p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average porastao 0,1 posto, na 10.151, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 posto na 1998,7 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak porastao 0,54 posto, na 10.946,3 boda. Cijene sirove nafte u četvrtak su nešto pale: IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao 17 centi na 47,39 dolara za barel, dok je Nymex Light ujutro pao deset centi na 50,78 dolara. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Vlada će o Žužulovoj ostavci odlučiti za nekoliko dana</p>
<p>Što će se dogoditi u ovih nekoliko dana, ovisi o tome kakve ćemo informacije prikupiti. Ako stvari budu išle u drukčijem smjeru, razmislit ćemo o konzekvencama. Na meni je najveća odgovornost. Inzistiram da svaki hrvatski dužnosnik poštuje kodeks ponašanja i demokratske standarde koji vrijede i u Europi, rekao je premijer Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Prema informacijama koje imamo u ovom trenutku, ne razmišljam o tome da zatražim ostavku ministra Miomira Žužula. Sljedećih dana prikupit ćemo sve relevantne informacije i sukladno tome donijeti i odluku«, rekao je u četvrtak nakon sastanka europskih pučkih stranaka u Bruxellesu predsjednik Vlade Ivo Sanader reagirajući na oporbene zahtjeve za ostavkom ministra vanjskih poslova Miomira Žužula.</p>
<p>Sanader je rekao da se mora doći do pune istine i dati priliku svima, a ponajprije ministru Žužulu da iznese istinu. </p>
<p>»Jučer, kada sam jasno rekao ne na zahtjeve na Žužulovom smjenom, stanje je bilo takvo. Što će se dogoditi u ovih nekoliko dana, ovisi o tome kakve ćemo informacije prikupiti. Ako stvari budu išle u drukčijem smjeru, razmislit ćemo o konzekvencama. Na meni je najveća odgovornost. Inzistiram da svaki hrvatski dužnosnik poštuje kodeks ponašanja i demokratske standarde koji vrijede i u Europi«, rekao je hrvatski premijer o »aferi Žužul« koja se iz dana u dan zahuktava i zbog koje šef hrvatske diplomacije još dugo, kako sada stvari stoje, neće mirno spavati. </p>
<p>Nakon što je u srijedu premijer Ivo Sanader zajedno sa svojom vladom čvrsto stao iza ministra Žužula odbijajući bilo kakvu pomisao o njegovoj smjeni zbog afere u kojoj se našao, Žužulovu neopozivu ostavku u četvrtak je u Saboru zatražio klub zastupnika HNS-a i PGS-a. HNS-ov Dragutin Lesar naveo je tri razloga zbog kojih bi Žužul morao odstupiti: nije platio porez državi, bio je umiješan u »aferu Bechtel« i, najnovije, našao se u klasičnom sukobu interesa, jer je kao član Vlade sudjelovao u donošenju odluka koje su se izravno ticale poslovanja tvrtke njegove supruge.</p>
<p>Premda Žužul tvrdi da je cijeli slučaj iskonstruiran kako bi mu se smjestilo, te najavljuje i sudske tužbe, činjenica je da sam sebi nije puno pomogao svojim izjavama. Podsjetimo, na posebnoj konferenciji za novinare u utorak, Žužul je odlučno demantirao sve optužbe za sukob interesa, a kao ključni argument više puta kategorično ustvrdio kako imotski poduzetnik Ivan Karin »nikad ni kunu nije uplatio« ni njemu ni njegovoj supruzi. Samo dan kasnije pokazalo se, međutim, da to nije točno. Ivan Karin medijima je priznao da je u pet uplata na račun MTS-a uplatio 143.000 kuna. Karin tvrdi da je bila riječ o pozajmici MTS-u radi servisiranja kredita nakon kupnje stanova u Zagrebu te da bi mu taj novac trebao biti vraćen.</p>
<p>Ostaje pitanje zašto Žužul, kada je novinarima u utorak objašnjavao da Karin ni kunu nije uplatio na račune Žužulovih, nije spomenuo ove uplate. U Vladi su nakon toga rekli kako to ne smatraju čudnim, te da u potpunosti stoje iza svog ministra ne smatrajući da on treba nešto dodatno objasniti. Iz Banskih dvora objasnili su da je Karin - premda ugovor kojim je za pola milijuna kuna kupio polovicu MTS-a od Tatjane Žužul nije zaživio - pola godine ipak bio suvlasnik tvrtke, te je stoga snosio i dio financijskih obveza MTS-a.</p>
<p>Naime, po ugovoru potpisanom u siječnju prošle godine između Karin Universala i MTS-a, Karin je do 1. kolovoza trebao uplatiti 500.000 kuna za svoj dio vlasništva. Budući da to nije napravio, nego je u međuvremenu odustao od kupnje, u kolovozu je pokrenut postupak raskida ugovora. Ugovor, dakle, nikad nije zaživio, tvrdio je u utorak novinarima Žužul. No, Karin je ipak tih šest mjeseci, tvrdili su u Banskim dvorima, bio suvlasnik tvrtke, te je na sebe i preuzeo dio financijskih obveza tvrtke, odnosno plaćanje kredita MTS-a. Sav novac uplaćen je na račun MTS-a, a ne Tatjane Žužul.</p>
<p>Prema navodima Jutarnjeg lista, koji se poziva na dokumente koje ima u posjedu, prvi je iznos Karin Univerzal MTS-u uplatio 20. travnja ove godine i to 15.000 kuna. Druga uplata na račun MTS-a je bila 4. svibnja u iznosu 30.000 kuna, a tri tjedna nakon toga još 33.000. Početkom lipnja MTS-u od Karinova poduzeća sjeda još 15.000 kuna, a posljednja transakcija između te dvije tvrtke obavljena je pet dana nakon otpisa duga, kada je poduzeću Tatjane Žužul uplaćeno posljednjih 50.000 kuna.</p>
<p>Ivka Bačić, Jurica Körbler i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Inicijativa Ženske mreže: Na izborne liste najmanje 40 posto osoba jednog spola </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Predstojnica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin predstavila je u četvrtak u Saboru inicijativu Ženske mreže kojom se traže izmjene Zakona o izborima za lokalnu i regionalnu upravu kako bi se osigurala ravnopravnost žena u politici. Inicijativu su podržale i Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova te pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik.</p>
<p>Ženska mreža traži da se predlagatelje izbornih lista zakonski obveže da na njima bude najmanje 40 posto osoba jednog spola te da kandidati i kandidatkinje budu ravnomjerno raspoređeni po cijeloj listi, kako žene ne bi bile uvrštene samo kao ukras, odnosno na samom kraju lista što im unaprijed onemogućava ulazak u predstavničko tijelo. Ženska mreža traži da se nadležna izborna povjerenstva zakonom jasno obvežu na odbacivanje svake liste koja ne bi ispunjavala te kriterije jer je i prema postojećem zakonu zajamčena ravnopravnost spolova, ali nema sankcija za one koji te odredbe krše predlažući liste bez žena. </p>
<p>Ovu inicijativu uoči lokalnih izbora, koji će se održati u proljeće iduće godine, Helena Štimac Radin objasnila je nesrazmjerom sudjelovanja žena u političkom životu na državnoj i lokalnim razinama. Dok u Saboru ima 25 posto žena a u Vladi 30 posto, u županijskim skupštinama i gradskim vijećima ima u prosjeku samo 13 posto žena a u općinskim vijećima samo sedam posto, upozorila je Štimac Radin. U Istri, primjerice u 13 općinskih vijeća nama ni jedne žene, a nakon nedavnih izbora žena nema ni u Gradskome vijeću Požege. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đapić: Branitelji, osim invalida, ni ovim zakonom neće mnogo dobiti</p>
<p>Najvažnija novina je, po ocjeni predlagateljice Jadranke Kosor, ministrice branitelja, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske koje se sad proteže od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996./ Kurtov: Gdje se to ratovalo 1990. i 1996./ Adlešić: Nije dobro da se definicija dragovoljca ograniči na 100 dana/ </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dugo pripremani novi zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji zaokupio je u četvrtak svu pozornost saborskih zastupnika. Prijedlog novog zakona, što ga je predstavila potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, parlamentarna je manjina načelno podržala, ali je dizanje ruku za konačni tekst zakona uvjetovala prihvaćanjem cijeloga niza primjedbi. </p>
<p>Ministrica Kosor apelirala je na zastupnike da se zakon donose konsenzusom te da branitelji prestanu biti tema na kojoj će se skupljati politički bodovi. »Želimo da prestanu rasprave o tome da su branitelji povlastičari te da se stvori društveno ozračje u kojem će oni uvijek ponosno moći reći da su bili dio pobjedničke vojske«, naglasila je. Najvažnijom novinom zakona, koji bi se trebao primjenjivati od siječnja iduće godine i koji je po njenu mišljenju usklađen s gospodarskim mogućnostima Hrvatske, ocijenila je vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske, koje se sad proteže od 5. kolovoza 1990. do 30.lipnja 1996. Novost je i to što se krug smrtno stradalih branitelja proširuje na pripadnike civilne zaštite i vatrogasnih postrojbi, a od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite oslobađaju se članovi obitelji poginulih branitelja te zatočenih i nestalih branitelja, </p>
<p>Važna je promjena i da dodatak na mirovinu postaje sastavni dio mirovine branitelja koja se dvaput godišnje usklađuje s porastom prosječne plaće u zemlji, a ne kao dosad s porastom plaća djelatnih vojnih osoba, dok se invalidska mirovina ne bi više vezala uz status hrvatskog ratnog vojnog invalida. Predlaže se uvođenje najniže, zaštićene mirovine koja bi iznosila 45 posto prosječne plaće u zemlji a primali bi ju branitelji i braniteljice s navršenih 65, odnosno 60 godina, dok bi se sve braniteljske mirovine uvećale za 10 do 30 posto. Carinske i porezne olakšice za uvoz osobnog automobila priznale bi se ratnim vojnim invalidima 2. do 4. skupine oštećenja organizma. Također, predlaže se pravo na doplatak za djecu poginulog branitelja i djecu zatočenih i nestalih branitelja u najvećem predviđenom iznosu. Kosor je posebno izdvojila prijedlog da ne zastarjevaju prava branitelja koji je počinio samoubojstvo, rekavši da je brojka od 1366 hrvatskih branitelja koji su digli ruku na sebe zastrašujuća. </p>
<p>Darko Milinović (HDZ) više je govorio o odnosu bivše vlasti prema braniteljima, nego o novome zakonu, ocjenjujući da su se u vrijeme Račanove vlade uz branitelje i Domovinski rat najčešće vezivale riječi »zločin, kriminal, povlastičari«. »Ne spadam u one koji tu vlast nazivaju protuhrvatskom, nego upozoravam na njezin nespretan odnos prema braniteljima«, rekao je, napominjući da je bivša HDZ-ova vlada imala »emotivniji odnos prema braniteljima, ali je i donijela zakon koji je bio neprovediv«.</p>
<p>Anto Đapić (HSP) rekao je da se u Hrvatskoj godinama stvarala zabluda da branitelji imaju velika prava. To se možda odnosi samo na HRVI, kojih je 35.000, ali ne i na svih 400.000 branitelja, koji ni novim zakonom neće puno dobiti. Napomenuo je da će pravo na najnižu, zaštićenu mirovinu branitelji moći ostvariti tek za dvadesetak godina, te upozorio da Sanaderova vlada novim zakonom ukida neka od stečenih prava članovima obitelji zatočenih i nestalih, poput prava na besplatne udžbenike, prednost kod kupovine poljoprivrednog zemljišta... </p>
<p>Đurđa Adlešić (HSLS-DC) zatražila je da se dobro razmisli o proširenju kruga onih koji stječu pravo branitelja, kao i da se kvalitetnije definira pojam hrvatskog dragovoljca. »Nije dobro da se ta definicija ograniči na 100 dana, jer ima slučajeva da su u vremenu manjem od 100 dana ljudi poginuli ili postali invalidi. Što s njima?«, upitala je, zatraživši da se status dragovoljca dodijeli i ženama koje su se dragovoljno uključile u obranu Hrvatske.</p>
<p>I Željko Kurtov (HNS-PGS) usprotivio se proširenju kruga branitelja na članove vatrogasnih postrojbi i civilne zaštite, odnosno na one koji nisu »ni omirisali ratište«, jer bi oni »pojeli« dio novca kojim treba zbrinuti prave branitelje. Ne sviđa mu se ni prijedlog da se proširi vrijeme trajanja Domovinskog rata. »Gdje se to ratovalo 1990. i 1996.«, upitao je, na što je reagirao Pero Kovačević (HSP), podsjetivši ga na prve hrvatske žrtve odmah po podizanju srpskih balvana, te na podatak da je 1996. za trajanja mirne integracije Podunavlja poginulo 26 hrvatskih branitelja. </p>
<p>Ivka Bačić, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Cijela Vlada mora odgovarati ako se Žužulu dokaže krivnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik SDP-a Ivica Račan smatra da se zbog reakcije premijera Ive Sanadera, ako se optužbe protiv ministra vanjskih poslova Miomira Žužula pokažu točnima, ne bi smjelo stati samo na Žužulovoj ostavci.</p>
<p>»Umjesto da preispita te vrlo ozbiljne optužbe, Sanader ih je odmah odbacio kao lažne. Time je kao premijer preuzeo odgovornost za ovu aferu«, rekao je Račan. Na upit novinara znači li to da bi cijela Vlada trebala dati ostavku, Račan je odgovorio: »Ovisno o tome hoće li se potvrditi optužbe, Sabor treba utvrditi odgovornost ministra ali i Vlade ako nastavi pokrivati Žužula«.</p>
<p>Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić napominje da se ne usudi unaprijed suditi bilo kome, ali smatra da su podaci objavljeni u medijima vrlo indikativni, a podrazumijevaju i elemente kaznene odgovornosti. </p>
<p>»Svjestan sam da su moguća i pakiranja, ali indicije su u ovom slučaju vrlo ozbiljne, a saborsko povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa ne funkcionira. U razvijenim demokracijama s više iskustva u ovakvim se situacijama podnose ostavke«, tvrdi Tomčić.</p>
<p>Slaven Letica uputio je u četvrtak otvoreno pismo premijeru Sanaderu u kojem tvrdi da Žužulova afera i izjava predsjednika Republike Stjepana Mesića o Crnoj Gori ugrožavaju međunarodni kredibilitet Hrvatske. Letica smatra kako je izjava premijera Sanadera da ne razmišlja o smjeni ministra Žužula šokantna, jer je Žužul u kratkom razdoblju bio u središtu triju afera. </p>
<p>Letica napominje i da je »shvaćanje politike kao otimanja i podjele plijena stara Žužulova sklonost«.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak nije želio komentirati navode o sukobu interesa ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. </p>
<p>»Mislim da s moje strane to ne bi bilo u redu komentirati, dok se ne utvrde sve činjenice«, kazao je predsjednik Mesić, koji je u četvrtak sudjelovao na skupu »Male zemlje i izazovi upravljanja ekonomskom globalizacijom« u organizaciji Geoekonomskog foruma. </p>
<p>Petra Bulić, Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Skandalozni nalaz Liječničke komore u »slučaju Stančić«</p>
<p>Unatoč tvrdnjama Ministarstva zdravstva da je medicinsko i stručno osoblje nesavjesnošću teško povrijedilo ugovor o radu, Komorino povjerenstvo zaključilo je suprotno</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore u svom nalazu upućenome Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, procijenilo je da je cjelokupno medicinsko osoblje u Domu »Stančić«, u kojemu su od posljedica trovanja hranom u ožujku umrle tri osobe, u potpunosti savjesno i odgovorno obavljalo svoj posao.</p>
<p>Takvo izvješće Komorina povjerenstva Ministarstvo je 25. listopada uputilo Županijskom državnom odvjetništvu u Dugom Selu, koje je nadležno za istražni postupak. No, nalaz Povjerenstva više je nego zbunjujuć, jer se referira na nalaz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 12. i 16. ožujka nakon tragedije u »Stančiću«.</p>
<p>Prema izvješću Ministarstva, nakon kojeg je izdano i rješenje po kojem se u Domu ima postupati, u »Stančiću« je bilo »teških povreda ugovora o radu voditeljice Odjela odgoja i kulture stanovanja te njege i brige o zdravlju Danice Kralj te medicinskih sestara Vlatke Havoić i Dragice Orešković zbog nepoduzimanja pravovremenih mjera, uslijed čega je nastupila smrt Dragice Draženović, Samira Hameda i Ive Rumca«. </p>
<p>Ministarstvo je zatražilo i utvrđivanje odgovornosti dr. Dina Kramera, koji, kako stoji u tom izvješću, »nije obišao nijednoga korisnika, niti je to smatrao potrebnim iako je obaviješten o alarmantnom stanju«. Nadzor Ministarstva spominje i to da je liječnik Kramer kobnog dana bio na izletu koji nikome nije prijavio te da medicinska sestra Danica Kralj uopće nije došla na posao u poslijepodnevnu smjenu u kojoj je trebala raditi, te se nikome nije ni javila, a kad je obaviještena o teškom stanju štićenika, nikoga nije pozvala. No, ni to nije utjecalo na stručno mišljenje Komorina povjerenstva, u kojem je svoje stručno mišljenje dao dr. Dražen Borčić. </p>
<p>Dapače, u njemu se »na temelju cjelokupne dokumentacije i očitovanja dr. Dina Kramera te medicinskog osoblja« tvrdi da »nikakvog propusta u radu liječnika i medicinskog osoblja nije bilo«.</p>
<p>Nadzor Ministarstva pronašao je i gomilu nepravilnosti vezanih uz upis nekretnina ustanove u sudski registar, probleme u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu, nedostajanje potvrda o stručnim ispitima...</p>
<p>Također, u nadzoru Ministarstva do kojeg se došlo uvidom u jelovnik utvrdilo se i da je u Centru postojao poseban jelovnik za štićenike, a drugi za zaposlene te da se na štićeničkom jelovniku svako-malo serviraju iznutrice. Dakako, na dio izvješća koji se tiče jelovnika, zemljišno-vlasničkih odnosa i nepostojanja potrebne dokumentacije, Komora se i nije mogla niti se trebala referirati. Međutim, nemoguće je objasniti činjenicu da je, unatoč tvrdnjama Ministarstva da su djelatnici, odnosno medicinsko i stručno osoblje nesavjesnošću teško povrijedili ugovor o radu, Povjerenstvo zaključilo posve suprotno, i to na temelju iskaza upravo onih osoba koje je Ministarstvo detektiralo kao izravno odgovorne za smrt trojice štićenika u ožujku. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ostaje još Gotovinino privođenje u Haag</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron u četvrtak je, nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, pohvalio Hrvatsku za dobru suradnju s Haaškim sudom, naglasivši ipak da »još ima stvari koje Hrvatska mora napraviti kako bi ispunila svoje međunarodne obveze«. </p>
<p>Među njima je i »dovođenje u Haag preostalih bjegunaca, osobito Gotovine«, rekao je Meron, izrazivši zadovoljstvo svojim prvim službenim posjetom Hrvatskoj.</p>
<p>Govoreći da je s ministrom Žužulom razgovarao o nizu stvari koje je hrvatska vlada već učinila, te o onome što još treba napraviti, predsjednik Suda rekao je da njegov sud »već neko vrijeme surađuje s hrvatskim pravosuđem i hrvatskom vladom u pripremi hrvatskih sudaca za moguća suđenja optuženicima za ratne zločine«, spomenuvši seminare na kojima se hrvatski suci obučavaju za vođenje sudskih postupaka za ratne zločine. </p>
<p>Najavljujući da će 15. studenoga podnijeti izvješće Općoj skupštini, a 23. studenoga i Vijeću sigurnosti, Meron je rekao kako se nada da će napredak koji je vidio proteklih nekoliko mjeseci nastaviti, te da želi odati priznanje Vladi za napore koje ulaže u promicanju svojih odnosa s Haagom.</p>
<p>Ministar Žužul naglasio je kako je predsjedniku Meronu izrazio »naše poštovanje za principijelni način kojim on predsjeda Sudom i naše uvjerenje da ćemo i dalje nastaviti uspješnu suradnju«. Rekavši kako će i on 15. studenoga govoriti pred Općom skupštinom o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, Žužul je izrazio uvjerenje da će Hrvatska, »nastavljajući principijelnu politiku«, postići da suradnja s Haaškim sudom »ne bude prepreka u postizanju naših ciljeva«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Protiv Vrhovnika moglo bi uslijediti još nekoliko kaznenih prijava</p>
<p>Kaznena prijava tereti bivšeg direktora brodogradilišta iz Martinšćice da se kreditno zaduživao kako bi gradio novo brodogradilište, zbog čega je trpjela osnovna proizvodnja - remont brodova/ Činjenica da će Županijsko državno odvjetništvo kaznenu prijavu proslijediti Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci navodi na to da se Damira Vrhovnika osnovano sumnja za »sitno« kazneno djelo</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Zbog osnovane sumnje da je donosio »neracionalne poslovne odluke zbog kojih je Viktor Lenac otišao u stečaj«, riječka krim policija Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci podnijela je kaznenu prijavu protiv bivšeg direktora brodogradilišta iz Martinšćice Damira Vrhovnika. U telefonskom razgovoru Vrhovnik je Vjesniku ponovio kako bi vjerojatno već odavno bio u zatvoru da je za nešto kriv, odnosno da su policija i državna revizija »kopajući« po poslovanju Lenca pronašli neke nepravilnosti. Vrhovnik i dalje smatra kako je u cijelom ovom slučaju on samo lopta u utakmici između dviju političkih momčadi. </p>
<p>Ako na osnovu kaznene prijave Općinsko državno odvjetništvo podigne optužnicu protiv Vrhovnika, to bi značilo i prestanak rada saborskog istražnog povjerenstva u »slučaju Lenac - Vrhovnik«. Na osnovu ove kaznene prijave Vrhovnik ne može biti pritvoren, ako bi na eventualnom suđenju bila dokazana njegova krivnja mogao bi biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.</p>
<p>Kaznena prijava tereti Vrhovnika da se kreditno zaduživao kako bi gradio novo brodogradilište, zbog čega je trpjela osnovna proizvodnja u Martinšćici - remont brodova.</p>
<p>Kako nam je rekao županijski državni odvjetnik Drago Marincel, to odvjetništvo još nije zatvorilo istragu u »slučaju Vrhovnik« odnosno ona i dalje traje. Preciznije, ovo bi mogla biti samo prva od eventualno još nekoliko kaznenih prijava protiv Damira Vrhovnika.</p>
<p>Županijskom odvjetništvu iznad svega bi bila zanimljiva eventualna Vrhovnikova zloporaba službene dužnosti, što je najteže kazneno djelo te vrste. Činjenica pak da će Županijsko državno odvjetništvo kaznenu prijavu protiv Vrhovnika proslijediti Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci govori da se Vrhovnika osnovano sumnja za »sitno« kazneno djelo.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo na osnovi te kaznene prijave može odmah podignuti optužnicu protiv nekad prvog čovjeka u Martinšćici, zatim može zatražiti dodatne istražne radnje, kao i vratiti je policiji na doradu, ali optužnicu može i odbaciti kao neosnovanu.</p>
<p>Zanimljivo je podsjetiti da je državna revizija prije nekoliko mjeseci potvrdila da je novac u Lencu trošen namjenski. Upućeni iz svega što se zbiva u vezi s Viktorom Lencom iščitavaju da očito mnogima nije u interesu da se Vrhovnika »ozbiljnije« optuži, jer je Lenac privatiziran za prve vladavine HDZ-a, a svoj pogibeljni razvoj je realizirao pod okriljem SDP-a. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Glavašu ponovo prijetnje likvidacijom zbog Lenca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekoliko dana nakon što je iz Rijeke primio prijeteće pismo, osječkom HDZ-ovcu Branimiru Glavašu u utorak je stigla nova prijetnja likvidacijom nastavi li se baviti slučajem riječkog brodogradilišta Viktora Lenaca.</p>
<p>Kao ni poslije prvog pisma, Glavaš novinarima ni u četvrtak nije htio davati izjave o novim prijetnjama, te se nije javljao na telefon. </p>
<p>Od poslovnog tajnika županijskoga HDZ-a u Osijeku Darija Opačka novinari su doznali da je, za razliku od prvog pisma koje mu je stiglo na kućnu adresu, ovo pismo, poslano 29. listopada iz Rijeke, stiglo na Glavaševo ime u osječki HDZ.</p>
<p>U pismu, napisanom na pisaćem stroju, piše: »Viktor Lenac nije firma u kojoj ćete ti i ljudi oko tebe provoditi svoj teror. Previše je truda uloženo u sve ovo da bismo dozvolili da nam ti to uništiš, i zato ti, generale, 'savjetujemo' da se vratiš u svoju Slavoniju ili ćeš biti vraćen, ali u sanduku«.</p>
<p>U osječkoj policiji potvrdili su da je Glavaš prijavio pismo te da »nastavljaju operativne radnje vezane uz dva prijeteća pisma«.</p>
<p>U prvom prijetećem pismu, koje je Glavašu iz Rijeke upućeno 25. listopada, pisalo je da je nepoželjan u Primorsko-goransko županiji i u Lencu, te je upozoren da pismo shvati ozbiljno, »u protivnom ćemo likvidirati tebe i tvoju obitelj«.</p>
<p>Glavaš je jedan od inicijatora i član saborskog istražnog povjerenstva koje treba istražiti jamstva koja je vlada Ivice Račana dala riječkom brodogradilištu Viktor Lenac.</p>
<p>Marija Pulić, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Srbijansku granicu s Hrvatskom više neće čuvati vojska</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrhovno vijeće obrane (VSO) Srbije i Crne Gore odlučilo je u srijedu navečer na sjednici u Beogradu da sustav za osiguranje granice SCG na teritoriju Srbije preuzme Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije. Tako su se hrvatska očekivanja i dugo odgađana beogradska obećanja da će susjedna država prestati biti jedinom europskom državom kojoj granice čuva vojska a ne policija napokon i obistinila.</p>
<p>U priopćenju nakon sjednice najvišeg civilnog tijela za nadzor vojske navodi se da je »Vijeće odlučilo da vojska SCG ustupi poslove i prenese u nadležnost MUP-u Srbije sustav osiguravanja državne granice u Republici Srbiji«. Naime, u Crnoj Gori policija je već preuzela poslove nadzora republičke granice samoinicijativno, izvan kontrole službenog Beograda.</p>
<p>Vijeću ministara, vladi SCG-a, bit će prepušteno da ovlasti ministra obrane državne zajednice Predraga Davinića da s Vladom Srbije regulira primopredaju tih poslova, kao i druga pitanja s tim u vezi, ističe se u priopćenju sa sjednice.</p>
<p>Odavno se zna da je glavni razlog odgađanja povlačenja vojske s granice sa Hrvatskom bio nedostatak novca i nedostatak osposobljenog policijskog kadra. Otvoreno su to priznavali vojni i policijski dužnosnici u Srbiji, a potvrđivali međunarodni akteri uključeni u tamošnja vojna pitanja. Govorilo se i da se čeka određena novčana pomoć za tu svrhu iz europskih fondova.</p>
<p>Posljednji incident na dunavskoj granici dogodio se prije gotovo godinu dana i u međuvremenu su s obiju strana stizale pohvale o dobroj prekograničnoj policijskoj suradnji, naročito u suzbijanju kriminala. Ipak, ono što je dugo vremena bilo i još će neko vrijeme sigurno biti problematično zapravo je stanje u vojsci SCG. Stoga cinici imaju pravo kad kažu da će policiju biti teško osposobiti da čuva granicu tako revno kao srpska vojska. Pogotovo ako bi se to trebalo provoditi kako su to u proteklim godinama demonstrirali vojnici kod Šarengradske ade. Važno pitanje u Srbiji, koje se u vezi s tim slučajem ticalo i Hrvatske, jest uspostavljanje civilne kontrole nad vojskom, koje ide sporo, teško i mukotrpno.</p>
<p>Može se pretpostaviti da će odvođenje vojske s granice prema Hrvatskoj olakšati i pitanje koje tek predstoji u pregovorima dviju država, a to je definiranje granične crte na Dunavu. Poznato je da Srbija pod svojim nadzorom drži oko jedanaest tisuća hektara hrvatskog područja s lijeve strane Dunava, a na desnoj obali oko tisuću hektara. Granica između Hrvatske i Srbije koju će odsad čuvati policija dugačka je 179 kilometara.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sanader: Očekujem pregovore u proljeće </p>
<p>Naš glavni cilj, početak pregovora s Europskom unijom, naišao je na punu potporu čelnika europskih pučkih stranaka i očekujem da će sve ići po planu, izjavio je premijer Sanader</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovog posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Lideri europskih pučkih stranaka, među kojima je bio i hrvatski premijer Ivo Sanader, sastali su se u četvrtak u Meiseu pokraj Bruxellesa uoči početka summita Europske unije. Razgovarali su o krizi unutar Europske komisije, a Jose Manuel Barroso je informirao lidere pučkih stranaka da će nastojati riješiti problem povjerenika unutar Europske komisije. Hrvatski premijer Ivo Sanader nakratko je razgovarao s Janezom Janšom i dogovorio da će uskoro razgovarati na temu slovenske ratifikacije sporazuma o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Poznato je da se predlaže ubrzana procedura, koju je prihvatilo devet novih članica, a Slovenija zasad nije donijela odluku. </p>
<p>»Naš glavni cilj, početak pregovora s Europskom unijom, naišao je na punu potporu čelnika europskih pučkih stranaka i očekujem da će sve ići po planu. To znači da bi pregovori s Hrvatskom trebali početi u proljeće sljedeće godine. Svi premijeri i čelnici europskih pučkih stranaka dali su nam punu potporu i rečeno je da 17. prosinca neće biti potrebno voditi široke rasprave o Hrvatskoj. Dakle, sve su šanse da ćemo pregovore započeti kako se i očekivalo«, rekao je Sanader nakon summita pučkih stranaka.</p>
<p>U vezi jučerašnjeg istupa Carle del Ponte Sanader tvrdi da se užurbano provjeravaju podaci je li Brala hrvatski državljanin i je li u ovom trenutku u Hrvatskoj. Ako je u Hrvatskoj, bit će predan Sudu u Haagu. »U ovom trenutku ne bih želio da taj slučaj postane opterećenje za Hrvatsku«, rekao je Sanader uz napomenu da je data zadaća ministrici pravosuđa da detalje i okolnosti raspravi sa Sudom u Haagu. </p>
<p>Na sastanku europskih pučkih stranaka susreli su se Ivo Sanader i Vojislav Koštunica uoči prvog službenog posjeta hrvatskog premijera Beogradu. Sanader će biti Koštuničin gost 15. studenoga i tom prilikom razgovarat će se o svim pitanjima koja još uvijek opterećuju hrvatsko-srpske odnose. Prije svega o granicama, a potpisat će se i sporazum o manjinama. Sanaderu će biti formalni domaćin Svetozar Marović, a u Beogradu će se susresti i s nizom srbijanskih političara. </p>
<p>Hrvatski premijer odbacio je spekulacije o velikoj koaliciji HDZ-a i SDP-a i napise da su Račan i on dogovorili veliku koaliciju: »Razgovarali smo isključivo o hrvatskim perspektivama u Europskoj uniji. Dobro je da postoji dijalog najljućih političkih rivala u Hrvatskoj, ali na tom sastanku nije bilo riječi ni o Željki Antunović, ni o Stjepanu Mesiću, ni o suradnji SDP-a i HDZ-a u Zagrebu«. </p>
<p>JURICA KOERBLER</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Oskvrnuta Zadrina bista</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Nakon nedavnog teškog incidenta u kojem je na prostorije vukovarskoga HSP-a bačena bomba, Vukovarce je u srijedu šokirao novi. Nepoznate su osobe u 23.15 sati porušile svijeće i lampione, te razbacale cvijeće postavljeno u podnožju biste legendarnog zapovjednika obrane Vukovara Blage Zadre na Trpinjskoj cesti, koje su na Sve svete postavili članovi Zadrine obitelji te prijatelji i suborci.</p>
<p>Prema riječima jednog Vukovarca koji živi u blizini, on je bio u svom dvorištu kada je čuo lupanje i vrisak.</p>
<p> Da bi vidio što se događa, izašao je na ulicu i uočio da su sve svijeće i lampioni oko Zadrine biste razbacani.</p>
<p>»Vidio sam i vozilo s trojicom mladića kako odlazi u smjeru središta grada«, kazao nam je očevidac zamolivši da mu ne objavljujemo ime kako i njemu ne bi »doletjela neka bomba«. </p>
<p>Nakon što su mladići otišli, uputio se do biste da podigne svijeće i složi razbacano cvijeće. Tamo je zatekao poznanika koji mu je ispričao da je vidio vozilo kada se zaustavilo desetak metara ispred biste iz kojeg je urlajući izašao jedan mladić s pivom u ruci. </p>
<p>Taj je mladić otišao do biste, te nastavivši urlati, s uzdignuta tri prsta počeo nogom šutati lampione i cvijeće.</p>
<p> Nakon toga se vratio u automobil u kojem su bila još dvojica mladića, te su se zajedno odvezli prema središtu Vukovara.</p>
<p>Kako nam je kazao glasnogovornik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Miroslav Janić, policija provodi sve radnje da bi došla do počinitelja. Zadrin spomenik bio je i u kolovozu prošle godine na meti vandala, kada su ga oskvrnuli zalivši ga bijelom bojom i napisavši latinicom na njegovu postolju »Ubiše me ustaše!«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041105].
|
