NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040605].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202209 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>To ja zovem suradnjom</p>
<p>Suradnja s novom hrvatskom vladom od samog početka je vojnički precizna/ »Slučaj Gotovina« uistinu je jedino preostalo otvoreno pitanje/ Ako ne budem imala elemenata za privremeni pritvor, neću se protiviti puštanju Čermaka i Markača/ Karadžića štite ljudi iz političkih i vojnih institucija/ Do kraja ovog mjeseca Vijeće sigurnosti mora poduzeti mjere zbog nesuradnje Beograda s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte je za službenog posjeta Hrvatskoj u Zagrebu još jednom ponovila da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, te da još jedino treba riješiti pitanje Gotovine. U Razgovoru za Vjesnik, Slobodnu Dalmaciju i Večernji list glavna tužiteljica Haaškog suda izjavila je da je sigurna kako će general Ante Gotovina biti u Haagu još ove godine.</p>
<p>• U nekoliko navrata ste ustvrdili da Hrvatska sada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. Prvi put ste to učinili u travnju prije donošenja avisa Europske komisije. Na temelju čega ste povjereniku Europske komisije Günteru Verheugenu rekli da hrvatska vlada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom? Što Vas je navelo da promijenite mišljenje?</p>
<p>– Nova hrvatska vlada. Kada je na vlast došla nova vlada, razmišljali smo što će se dogoditi. Vidjeli smo kako se stvari odvijaju u drugim balkanskim zemljama. Odlučili smo čekati i vidjeti kako će se stvari razvijati u Hrvatskoj. Drugog dana nakon što je preuzeo dužnost, nazvao me premijer Ivo Sanader i rekao da će nova vlada u potpunosti surađivati s Haaškim sudom. </p>
<p>Kako smo imali mnogo neispunjenih zahtjeva još od prijašnje vlade, Sanaderu sam rekla neka ih pogleda, jer mi treba ispunjenje tih zahtjeva odmah. On mi je rekao da će mi poslati nekoga da utanačimo program suradnje. To se i dogodilo. Moram vam reći da je suradnja otad vojnički precizna. Zapravo od samoga početka. Vladi smo onda naznačili da ćemo uskoro objaviti dvije optužnice – protiv Ivana Čermaka i Mladena Markača – i rekli da mora osigurati njihov odlazak u Haag. Čim su optužnice došle u Zagreb, nakon dva dana Čermak i Markač bili su u Haagu. Nakon toga je bila riječ o novih šest optuženih, istina iz BiH, no znali smo da se trojica nalaze u Hrvatskoj. Informaciju smo poslali hrvatskoj vladi i, kao što znate, dva dana nakon što smo objavili optužnice, to pitanje je također riješeno. Sva šestorica su otišla u Haag. To zovem suradnjom. </p>
<p>• No, što je sa »slučajem Gotovina«? To pitanje ste uvijek naglašavali kao ključno.</p>
<p>– »Slučaj Gotovina« uistinu je jedino preostalo otvoreno pitanje. No, hrvatska vlada je bila voljna s nama razgovarati o tom slučaju i ne samo to, nego i slijediti naše upute o tome što je potrebno učiniti kako bismo locirali Gotovinu. I dalje radimo na tome, zajedno s gospodinom Mladenom Bajićem. Stoga mogu ustvrditi da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. Suradnja sada u svim segmentima funkcionira savršeno. Takva suradnja je ustanovljena prije nego što me nazvao povjerenik Verheugen.</p>
<p>• Jeste li potpuno uvjereni da je Hrvatska učinila sve u pokušaju da se pronađe Gotovina?</p>
<p>– Moram reći da se na tome radi. Radimo sve što možemo zajedno i nadam se da ćemo imati rezultate za nekoliko tjedana. Osobno mislim da će se pitanje Gotovine riješiti u okvirima jednog mjeseca. Prije kraja ove godine imat ćemo Gotovinu u Haagu.</p>
<p>• Kako možete biti sigurni da se to dogoditi tako brzo? Što uopće znači riješiti »slučaj Gotovina«?</p>
<p>– Riješiti slučaj znači da mi Hrvatska može sa sigurnošću reći je li Gotovina u Hrvatskoj i, ako nije, gdje se nalazi. Radimo intenzivno na tome. Možda se general Gotovina odluči dobrovoljno predati.</p>
<p>• Imate li indicija da će se predati?</p>
<p>– Ne znam. Možda se odluči predati. Prije mjesec dana se govorilo o tome.</p>
<p>• Ipak, zašto ste tako sigurni da ćete »slučaj Gotovina« riješiti tako brzo?</p>
<p>– Kada radimo kako treba, onda znamo. Drugo je pitanje uhićenja. Ako je Gotovina u Hrvatskoj, uopće ne sumnjam da će biti uhićen i da će otići u Haag. Hrvatska vlada ne želi biti Gotovininim taocem, jer je njegov slučaj otvoreno pitanje i Vlada zna da nam ga mora dati. Ako Gotovina nije u Hrvatskoj, pobrinut ću se da druge zemlje nemaju nikakvih problema s njegovim uhićenjem i slanjem u Haag. Hrvatska surađuje izravno s mnogim državama u traženju Gotovine.</p>
<p>• U čekanju da se pozitivno odredite o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom imali ste odlučujuću političku ulogu. Hoće li tako biti sada pred summit EU-a?</p>
<p>– Strah me takve uloge. Ne bih željela da se pretpostavi da imam političku ulogu. No, kada me se pita, kao što je to učinio povjerenik Verheugen, ja odgovorim. Važno je da Hrvatska i sve zemlje surađuju sa Sudom. U svakom slučaju, jako sam zahvalna Hrvatskoj jer je postala model suradnje, primjer Beogradu i Sarajevu kako treba surađivati i da nas se možete riješiti. Kad imamo naše optuženike i punu suradnju, gubi se bilo kakva potreba za pritiskom ili da budemo razlog za neke političke nemire. Idemo obaviti posao koji je potreban i mi odlazimo iz zemlje.</p>
<p>• U ponedjeljak ćete razgovarati s generalima Čermakom i Markačem o njihovu privremenom puštanju na slobodu. Hoćete li se tome usprotiviti?</p>
<p>– Započet ćemo intervjue. Obrana je tražila da pričekamo jer moraju biti nazočni i pripremljeni, odnosno pripremiti strategiju. Sljedećeg tjedna ćemo početi. Koliko će to trajati, ne znam, može trajati tjednima ili mjesecima. Sigurno je da ako ne budem imala elemenata za privremeni pritvor se puštanju neću protiviti.</p>
<p>• Znali ste se potužiti i na suradnju velikih zemalja kada su u pitanju optuženici poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Je li uistinu toliko teško pronaći Karadžića ili je ipak točno da je riječ o nekim dogovorima?</p>
<p>– Sigurno ih je mnogo teže naći sada, nakon što se već devet godina skrivaju. U devet godina su izgradili strukture koje ih štite. Ono što znamo je da Karadžića štite ljudi iz političkih i vojnih institucija. Ako vlasti u Republici Srpskoj prestanu štititi Karadžića, SFOR-u bi bilo lakše. No, mislim da je sada međunarodni pritisak vrlo jak i da je dobro vrijeme da se riješe obojica.</p>
<p>• Kakva je suradnja sa službenim Beogradom?</p>
<p>– Od službenog Beograda nemam nikakve reakcije. Od prosinca s vlastima u Beogradu nemam nikakvih kontakata – nitko me ne zove, nitko mi nije poslao ništa o suradnji. Zaista ne znam. Voljna sam čekati predsjedničke izbore. Glavna točka mog obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a 29. lipnja bit će suradnja Beograda s Haaškim sudom. Ja ću napisati izvješće, a predsjednik suda Theodor Meron će pred Vijećem sigurnosti uputiti službeni prigovor. Do kraja ovog mjeseca Vijeće sigurnosti mora poduzeti mjere zbog te nesuradnje.</p>
<p>Nova hrvatska vlada je inteligentna</p>
<p>• Možete usporediti suradnju s prošlom i aktualnom vladom, s obzirom na to da ste Račanovoj uputili mnoge zamjerke, a Sanaderovu hvalite?</p>
<p>– Postoji velika razlika. Prethodna vlada je surađivala, ali je dopustila da se na nju utječe u političkom smislu. Suradnja je bila dobra do trenutka kada su se u nju upleli politički elementi. Tada je suradnja prestajala. Nova hrvatska vlada je uistinu vrlo inteligentna, politički inteligentna, i shvatila je da na takav način ne može nastaviti suradnju. Rezultati su jako vidljivi. To je vlada koja razumije stvari. Mislim da čini jako dobro vašoj zemlji. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Umirovljenici spremni na zaoštravanje odnosa s Vladom</p>
<p>Spomenuti zakon u saborsku proceduru ionako nije trebao biti upućen prije jeseni, pa još ima »prostora« za to da bude gotov na vrijeme, iako kasnije od predviđenoga roka/ Izračun duga za svakog pojedinog umirovljenika, međutim, neće biti gotov na vrijeme za to da se povrat duga uključi već u proračun 2005. godine, odnosno da se dug počne vraćati već u sljedećoj godini</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Vladimir Jordan najavio je Vjesniku da će u ponedjeljak premijeru Sanaderu poslati pismo u komu izražava prosvjed zbog toga što se Vladino Povjerenstvo za izradu zakona o povratu duga umirovljenicima dosad sastalo samo jedanput, i to po hitnom postupku, nakon što je izjava ministra financija Ivana Šukera uznemirila umirovljenike. Bilo je to prije desetak dana, kada je ministar Šuker izjavio da je s umirovljenicima dogovoreno jedino to da do kraja lipnja ove godine treba izraditi zakon o povratu duga, ali da povrat duga neće početi u sljedeće dvije-tri godine.</p>
<p>Na tom su sastanku predstavnici umirovljenika članovima Povjerenstva, koji zastupaju Vladu, prikazali što se sve s mirovinama događalo od uredbi Valentićeve vlade, kojima se ograničavala masa novca za njihovu isplatu, te njihov stav o tome što s mirovinama treba učiniti da bi se provela Odluka Ustavnoga suda.</p>
<p>»Očekivali smo da će uskoro biti sazvan novi sastanak, u sklopu kojega bismo čuli što o našim stavovima misle Vladini predstavnici, kako bismo vidjeli oko čega se slažemo, a o čemu još moramo pregovarati. No, u međuvremenu nije sazvana niti jedna sjednica Povjerenstva niti znamo kada bi se ona mogla održati«, rekao je Vjesniku HSU-ov predsjednik Jordan.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na sastanku s premijerom i njegovim suradnicima, na koji je bio pozvan prošli tjedan, nije bilo govora o povratu duga nego o nesporazumu u vezi sa svotom koja je potrebna da bi se proveo prvi dio sporazuma između HDZ-a i HSU-a.</p>
<p>Riječ je o procjeni da bi za provedbu uključivanja dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovine i daljnje usklađivanje takvih mirovina moglo trebati oko 90 milijuna dodatnih kuna, što su ekonomski stručnjaci procijenili na više od 20 milijardi kuna tijekom deset godina, zbog čega su MMF-ovi predstavnici procijenili da je dogovor između HDZ-a i HSU-a neprovediv.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, o računici koja je primijenjena u tom slučaju, uskoro bi trebali raspravljati saborski odbori, iako se ne očekuje da će tema doći na saborsku sjednicu prije nego što bude gotov izračun ukupnoga duga.</p>
<p>S obzirom na to da još nije započeo ozbiljan rad na izradi zakona o povratu duga, sve je teže očekivati da zakon može biti gotov do kraja lipnja, kako je predviđeno sporazumom između umirovljenika i HDZ-a. No, to i nije najveći problem.</p>
<p>Spomenuti zakon u saborsku proceduru ionako nije trebao biti upućen prije jeseni, pa još ima »prostora« za to da bude gotov na vrijeme, iako kasnije od predviđenoga roka. No, to ujedno znači da izračun duga koji treba obaviti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje neće početi prije listopada. </p>
<p>To, pak, znači da izračun duga za svakog pojedinog umirovljenika neće biti gotov na vrijeme za to da se povrat duga uključi već u proračun 2005. godine, odnosno da se dug počne vraćati već u sljedećoj godini. Predsjednik HSU-a, podsjetimo, upravo je takvu nadu izrazio u intervjuu za Nedjeljni Vjesnik prije tri mjeseca, a ovih je dana potvrdio da HSU i dalje očekuje da povrat duga započne u 2005. godini.</p>
<p>To u najmanju ruku znači da bi trebalo ispuniti najavu, danu u vrijeme potpisivanja sporazuma između HDZ-a i HSU-a, o tome da bi mirovine početkom 2005. godine trebale doseći 50 posto od prosječne plaće, objasnio je Jordan, što znači da bi se mirovine početkom 2005. trebale povećati barem deset posto. Sada se, naime, kreću oko 43 posto od prosječne plaće, a s povećanjem koje se očekuje u srpnju (riječ je o redovitom usklađivanju mirovina s plaćama), doseći će eventualno 45 posto.</p>
<p>Upravo bi to mogao biti prvi veći problem između umirovljenika i HDZ-a od potpisivanja spomenutog sporazuma jer je teško očekivati da će Vlada, pritisnuta MMF-ovim zahtjevima za rezanjem javne potrošnje, smoći proračunskog novca za takvo povećanje mirovina. Iako to može biti izvedeno i u sklopu obveze da se uvede obaveza izvanrednog usklađivanja mirovina s porastom BDP-a, što bi se provodilo jednom na godinu, činjenica je da bi to moglo predstavljati prilično opterećenje za proračun.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ministarstvo požurilo s rušenjem jer je općina odlučila prekinuti sve građevinske radove?</p>
<p>Ivana Mastelića i njegovu suprugu Jasnu u četvrtak navečer privela policija i zadržala ih, a 31-godišnji muškaraca koji je prijetio inspektorima priveden u Istražni centar/ U petak prijepodne, kada je Mastelićeva kuća srušena, dežurale su jake policijske i interventne snage koje su zapriječile prolazak do Kalebove luke pripuštajući samo osobe koje stanuju u uvali i novinare/ Kako je Marku Bubalu prošao trodnevni rok da sam sruši kuću nervozno se čekalo čiji će bageri prije u Kalebovu luku, njegovi ili Ministarstva zaštite okoliša</p>
<p>ROGOZNICA, 4. lipnja</p>
<p> – U četvrtak oko 20 sati u Kalebovoj luci kod Rogoznice, »zoni rušenja«, odvijala se prava drama koja je završila policijskim privođenjem Ivana Mastelića i njegove supruge. Naime, nakon što je Mastelić u četvrtak ujutro na terasi svoje bespravno sagrađene kuće plinsku bocu konopcem privezao oko vrata prijeteći da će se raznijeti ako mu se ne odobri da sam sruši svoju katnicu, policija ga je primirila pa je u njihovoj nazočnosti svoju kuću počeo rušiti sam. Sve je bilo u redu do večernjih sati kada je kordon policije došao u Kalebovu luku s namjerom da Masteliće privede na informativni razgovor. </p>
<p>Prema priopćenju, policija se na to odlučila zbog Mastelićevih prijetnji da će počiniti samoubojstvo te zbog sumnje da su supružnici sprečavali dvojicu inspektora Državnog inspektorata u obavljanju dužnosti. </p>
<p>Mastelić se nije opirao policijskom privođenju, međutim njegova supruga je prijetila da će se ozlijediti nožem pa su policajci morali upotrijebiti silu. Potom su supružnike doveli u policiju na kriminalističku obradu koja ni do 15 sati u petak nije bila okončana. U policiji su nam rekli da će supružnike sprovesti u Istražni centar Županijskog suda. </p>
<p>U petak prijepodne u Kalebovoj luci vladalo je pravo opsadno stanje. Na svakom kantunu dežurale su jake policijske i interventne snage koje su zapriječile prolazak do Kalebove luke. Propuštali su samo osobe koje stanuju u toj uvali i novinare. </p>
<p>Ispred Bubalove kuće okupilo se dosta susjeda prepričavajući događaje snašlo u posljednjih dvadesetak sati. </p>
<p>»Nešto poslije Dnevnika HTV-a u uvalu je došlo stotinu policajaca. Rasporedili su se na svakom koraku a potom se iz kuće Mastelića čula vika i vriska. Vidjeli smo samo kako policajci susjede uguravaju u auto i odvode ih. Oko ponoći u uvalu su stigli bageri koji su sa svitanjem počeli rušiti Mastelićevu kuću«, rekli su nam Marijana i Ante Bubalo, sin i kći Marka Bubala, koji je u petak počeo sam rušiti svoju kuću. Bili su nemilosrdni, dodaju Bubalove nećakinje Nives i Dajana Brajčić, koje ističu kako su odlučile više ne živjeti u Hrvatskoj jer im se »sve smučilo«. </p>
<p>»Čovjeku nisu dopustili da se pripremi za rušenje i da ga sam obavi, kako bi izbjegao troškove koji premašuju 200.000 kuna. Dok smo trepnuli, susjedova kuća je sravnjena sa zemljom. Ma gdje im se toliko žurilo«, komentiraju. Goran Milaković se pak pita bi li im se kuće rušilo da promijene državljanstvo u srpsko.</p>
<p>Marku Bubalu u petak je istekao trodnevni rok u kojem je sam trebao srušiti svoju kuću. Kada su inspektori vidjeli da rušenje nije počelo, naredili su da to obavi riječki Konstruktor. Bubalo je potom zatražio odgodu od nekoliko dana, ali je umjesto toga dobio samo nekoliko sati pa je sa susjedima i prijateljima počeo brzo iznositi stvari te vaditi vrata i prozore. Dogovorio je i dolazak bagera kako bi izbjegao plaćanje rušenja pa je oko 13 sati počela utrka čiji će bageri prije u Kalebovu luku.</p>
<p>»Dođu li prije oni od Ministarstva, svi ćemo se zatvoriti u kuću pa neka nas ubiju«, prijetili su okupljeni. Kada su oko 14.30 sati ugledali bagere koje je angažirao Bubalo svi su odahnuli. </p>
<p>Bubalo i njegova supruga Aida plačući su promatrali kako nestaje njihova imovina. Osamdesetih godina ostali su bez kuće na splitskim Pujankama koju im je srušila bivša vojska. Potom je Marko u ratu ostao i bez kuće na Miljevcima. Ovo je treća kuća bez koje ostaje. </p>
<p>Bubalov odvjetnik Željko Ostoja kaže da je njegova klijenta snašla neprimjerena kazna u odnosu na počinjeno djelo. Dostavljač mu je u Kalebovoj luci pokušao uručiti odgovor Ministarstva na njegovu žalbu o rušenju, ali je on poštu odbio primiti. Općinski čelnici potvrdili su mu da u petak u ponoć stupa na snagu odluka o zabrani svih građevinskih radova. Upravo ta općinska odluka ponukala je nadležne u Ministarstvu da Bubalovu i Mastelićevu kuću sruše prije tog roka. Ostoja najavljuje pokretanje postupka protiv države zbog rušenja koje se prema njegovu mišljenju trebalo odgoditi.</p>
<p>Češki turisti koji ljetuju u toj uvali svako malo su dolazili pogledati što se zbiva, uz komentar da od ovogodišnjeg odmora, očito, nema ništa.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Del Ponte ne može bez Gotovine</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica je, opaskom da su »zbog Gotovine pod prismotrom i Haag i Zagreb«, na grubu realnost svela i srdačan doček i sve razgovore. Ponavlja se hrvatsko prokletstvo da svaka dobra priča ima onaj »ali« zbog kojega je i dobar posjet u sjeni strepnje što će Carla del Ponte reći svojim poslodavcima i EU </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Bio je to pravi radni posjet. Prvoga dana, u četvrtak, glavna haaška tužiteljica je u sat i pol protrčala Ministarstvom pravosuđa, potom se susrela sa svojim ljudima u Selskoj, a u 20 sati već je bila na svečanoj večeri koju je pripremio premijer Ivo Sanader. Drugoga dana već je u 9 sati bila u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, u 10.30 u Županijskom sudu u Zagrebu. Potom je dala intervju novinarima hrvatskih redakcija koje je sama izabrala za sugovornike, pa otišla na susret s diplomatskim zborom akreditiranim u Zagrebu i na privatni ručak s ministricom pravosuđa. Prvi let iz Zagreba za Amsterdam u petak poslijepodne bio je njezin.</p>
<p>Čemu tolika jurnjava?</p>
<p>Sigurnost je svakako jedan od razloga koji ne treba zanemariti. Policajaca je na mjestima susreta Carle del Ponte s hrvatskim sugovornicima bilo kao u priči.</p>
<p>Drugi razlog za natrpani raspored je i činjenica da Carla del Ponte nikad nije bila u Zagrebu dulje od dva dana. Tu je i podatak o velikom proračunskom problemu koji Haaški sud ima za ovu godinu pa onda prema načelu »što kraće, što više« valja promatrati i njezin jedanaesti posjet Zagrebu.</p>
<p>Treće, ako je vjerovati izjavi »konačno imam jednu zemlju na Balkanu s kojom bez problema surađujem«, većeg razloga za dulje razgovore i nije bilo. Da nema Gotovine bila bi to pjesmica od posjeta.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica je, opaskom da je »zbog Gotovine pod prismotrom i Haag i Zagreb«, na grubu realnost svela i srdačan doček i atmosferu svih razgovora. Prvi je put priznala da je, zbog Gotovine i njegova sad već trogodišnjeg bijega, i ona sama ne samo pod prismotrom nego i pod svojevrsnim pritiskom međunarodne zajednice. Kako europske, tako i svjetske. </p>
<p>Prvi je put Carla del Ponte u Zagrebu morala opovrgnuti i jednu od svojih znamenitih najava dolazaka u našu zemlju, tvrdeći da je sarajevski Dnevni avaz nije dobro citirao. »Nisam došla ovamo razgovarati o svojim javnim izjavama, ali prešućeno je da sam se pozvala na prošlogodišnje podatke kad sam rekla da je Gotovina u Hrvatskoj«, ponudila je eskivažu ovdašnjim novinarima. </p>
<p>Koliko su u taj demanti povjerovali novinari? Koliko, pak, službeni sugovornici s hrvatske strane iza čvrsto zatvorenih vrata? Što je rekla diplomatima? Što će reći u eventualnom nastupu veleposlanicima u Haagu? </p>
<p>Zagrebačka je žurba dokinula mogućnost da se pronikne u njene moguće odgovore. Jer, nema sumnje, Gotovina će biti glavnom temom njezina glavnog nastupa pred europskom diplomacijom u najavi odlučivanja o hrvatskoj kandidaturi i datumu početka pregovora za prijam u Europsku uniju. S tim da eventualno negativni stav o Gotovini Hrvatskoj može osigurati kandidaturu, ali ne i okvirni datum početka pregovora.</p>
<p>Jer, ništa drugo ne može u odnosima Zagreba i Haaga biti sporno. Sve koje je optužnicama »pozvala« u Haag Carla del Ponte ima na raspolaganju u Scheveningenu. Tako će već u ponedjeljak moći razgovarati s Ivanom Čermakom, kako je najavljeno, a dva dana kasnije i s Mladenom Markačem. Dokumentaciju uredno prima, a velik dio tih papira će, u sklopu prepuštanja sporova hrvatskom pravosuđu, uskoro i vratiti u Hrvatsku. </p>
<p>Za zagrebačkih se razgovora mogla uvjeriti da su hrvatski odvjetnici i pojedinačno i kao udruga skup nezavisnih, politički i materijalno, profesionalaca koji slobodno nastupaju pred sudovima bez ikakva upletanja vlasti. Na najvećem županijskom sudu u zemlji, zagrebačkom na Zrinjevcu, doznala je da taj i druga tri suda istoga ranga imaju dovoljno vrhunskih krivičara koji kompetentno mogu suditi i za ratne zločine. </p>
<p>Volju države da »haaški slučaj« riješi zakonom pokazala joj je ministrica pravosuđa, a potvrdila za večere u Banskim dvorima i susretom s premijerom. Prije toga se još jednom uvjerila da Mladen Bajić i njegovi tužitelji u Državnom odvjetništvu mogu, znaju i hoće predmete bez optužnog prijedloga iz Haaga preuzeti i uputiti na nacionalni sud kao da su to učinili i tužiteljičini ljudi od povjerenja.</p>
<p>Dakle, njezina putna košara je puna dobrih vijesti. Osim, naravno, vijesti o Gotovini.</p>
<p>I ponavlja se hrvatsko prokletstvo da svaka dobra priča ima onaj »ali« zbog kojega se i dobar posjet, srdačnost i iskrenost u razgovorima ne uspijeva nametnuti strepnji što će, u konačnici, Carla del Ponte reći svojim poslodavcima i Europskoj uniji. Hoće li pošteni odnosi prevagnuti ili će se jedan jedini slučaj nametnuti kao ključan u procjeni kako Hrvatska surađuje s Haagom. Čak i po cijenu da je riječ »o jedinoj zemlji na Balkanu«. Jedinoj koja, na žalost, na plećima ima Gotovinu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Oporbi je svejedno</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Premijer se ukazao, konstatirao je Librin zastupnik Herman u završnici nevjerojatne parlamentarne rasprave o Vladinu prijedlogu odgode primjene ekološko-ribolovnog pojasa. Sabor je tog četvrtka doista djelovao kao parlament, kao »brbljaonica«, što se od parlamenta i očekuje. Neka svatko iznese svoje i stranačko mišljenje; zato uvaženi zastupnici i jesu u Saboru. Pitanje je osobne pristojnosti i političke mudrosti hoće li to što netko od sabornika kaže imati dignitet i »držati vodu«, ili će se riječi pretvoriti u salvu uvreda, povišenih tonova i čudnovate gestikulacije.</p>
<p>U tom smislu, incidentna rasprava o odgodi primjene ekološko-ribolovnog pojasa nije sporna. Viđalo se i slušalo u Saboru posljednjih godina daleko žešćih rasprava, grubljih riječi i verbalnih dubioza na granici fizičkih obračuna. Ako se već tuku u parlamentima razvijenih demokracija, mogu se onda i u našem slušati katkada i neprimjerene riječi. Ne treba zbog toga stvarati drame. U ovoj je priči u drugom planu tko je bio u pravu, a tko u krivu. Sve je ionako vrlo jednostavno - oporba će uvijek udarati po vlasti, jer to i jest njezina svrha, a vlast će uglavnom uvijek tvrditi da je oporba u krivu, a ona nije. Možda je Vlada morala popustiti međunarodnim pritiscima - Hrvatsku ionako pritišću sa svih strana, i kad treba i kad ne treba. Možda je oporba u pravu, jer tvrdi da HDZ-ova vlada mijenja retoriku i popušta pritiscima. Istina je vjerojatno negdje između.</p>
<p>Premijer je u Saboru, među ostalim, rekao da, kad je o ekološko-ribolovnom pojasu riječ, treba zaboraviti stranačke interese, a voditi računa o nacionalnim. Možda su upravo stoga što je doista riječ o strateškim interesima Hrvatske i strasti trebale biti manje, a sluh opozicije veći. </p>
<p>Pravo je oporbenih političara cijeli dan pozivati Sanadera da im se obrati, jer potpredsjednik Hebrang nije bio dovoljno dobro Vladino rješenje. Kad je Sanader odlučio poštovati njihovu želju - a nakon što su ga oporbeni pojedinci prozivali da »nema petlje doći u Sabor« - i dojurio u sabornicu sa sjednice Vlade u Požegi, komentirajući »zvali ste me, evo me«, zašto ga uvaženi zastupnici nisu puštali da kaže to što treba reći? </p>
<p>Dulje je trajalo natezanje o tome treba li Sanader govoriti ili ne treba negoli njegovo kratko obraćanje Saboru i objašnjenje zašto se odgađa primjena ekološko-ribolovnog pojasa. Tako je »jamranje« na kraju ispalo kontraproduktivno za samu oporbu. Pokazala je, naime, da joj je zapravo svejedno i kad se njeni zahtjevi ispunjavaju i kad se o njih oglušuje. Jer, »jamrati« se mora, to je u opisu posla.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatima pojas i EU, Slovencima ništa</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Na kraju bi sve moglo ispasti relativno dobro. Italija i Slovenija su u Bruxellesu podržale hrvatski prijedlog da zaštićeni pojas na Jadranu ostane, ali da ne vrijedi za zemlje EU-a. Talijan Antonione to je osnažio i izjavom da će njegova zemlja »apsolutno podržati hrvatsku kandidaturu i datum za početak pregovora«. I Slovenac Logar je kazao nešto slično, iako je uoči puta u Bruxelles dobio potpuno suprotne upute od svog odbora za vanjsku politiku.</p>
<p>Naime, dopuna Odluke Hrvatskog sabora o proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu, osim što je u četvrtak izazvala žestoke polemike i razmjenu teških riječi, sudeći prema prvim reakcijama iz Slovenije samo je polovično zadovoljila tamošnja očekivanja. Odbor za vanjsku politiku slovenskog parlamenta je u petak ujutro odgodu primjene hrvatskog zaštićenog pojasa za zemlje Europske unije, pa dakle i za Sloveniju i Italiju, označio samo »prvim korakom«, dok bi sljedeći trebao biti »potpuno ukidanje« te hrvatske zone na Jadranu i to do 14. lipnja ove godine. U suprotnom će Slovenija, otvoreno se sugeriralo, blokirati hrvatsko nastojanje da dan kasnije od Europskog vijeća dobije status kandidata i datum otpočinjanja pregovora s EU-om. </p>
<p>Slovenija je, dakle, od Hrvatske zapravo tražila potpunu kapitulaciju, a Kacin je taj svoj zahtjev htio osnažiti i tvrdnjom da su slovenski i talijanski državni tajnik zajednički, valjda, istim zrakoplovom otputovali u Bruxelles. Tvrdio je i da će te dvije zemlje »zajednički istupiti« protiv Hrvatske, sugerirajući da će Italija podržati Sloveniju u toj, sada već odista paranoičnoj politici prema našoj zemlji. </p>
<p>Od svega, Kacin je samo u jednom bio u pravu. Italija i Slovenija su zajednički potpisale izjavu s Hrvatskom u kojoj izražavaju zadovoljstvo dopunama Odluke Hrvatskog sabora o zaštićenom pojasu i izražavaju potporu našoj zemlji za kandidaturu i datum pregovora. U svemu drugom bio je u krivu.</p>
<p>Na kraju im se dogodilo ono što su mnogi predviđali. Italija je držala Sloveniju ispred sebe dok nije realizirala svoje interese na Jadranu, a kada je to učinila, odbacila ju je. Talijani su tako dobili ono što su željeli za svoje ribare, Hrvati zaštićeni pojas koji ne vrijedi za zemlju EU-a, ali i kandidaturu i datum pregovora, a Slovenci - ništa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pokreće li Severina baby boom</p>
<p>CD Severinina spolnog odnosa zaustavio je čak i rad smrtno ozbiljnog Hrvatskog sabora čiji su zastupnici toliko seriozni da su se, ovaj put ujedinjeni istim licemjerjem, zajednički zgražali pred nekim kompjuterskim ekranom. Don Anto Baković bi u sljedećih godinu dana trebao dobro pratiti natalitetne trendove. Lako je moguće da Hrvatsku za devet mjeseci očekuje nezapamćen demografski boom</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Severina je lijepa žena. I to sad svi znaju. Čak i oni koji su sumnjali da se ispod njezine pomno odabrane garderobe krije wonderbra ili silikonska čuda. Zgodna je tako da je u ovoj zemlji malo žena koje ne bi željele izgledati poput nje. I što sad? Kad već priroda prema svima nije bila jednako velikodušna, morali bismo Severini pronaći neki feler. Njezinu se licu, tijelu, talentu, pa čak i pameti, ništa ne može prigovoriti. Pa se netko dosjetio. Možda bi joj mogao upitan biti moral. Da ne bude baš sve prema njezinom. Jer ako je proglasimo lakim komadom, možda bi našem presvetom društvu - kojemu, usput rečeno, ne bi stali na kraj svi sudovi ovoga svijeta - moglo biti lakše. Mogli bismo reći: »Da, možda je zgodnija i uspješnija, ali also dakle ovak nekaj...«.</p>
<p>CD Severinina spolnog odnosa obišao je Hrvatsku, u jednom ga je danu vidjelo milijun stanovnika domovine, zakrčio je internetske posluživače. CD Severinina spolnog odnosa zaustavio je čak i rad smrtno ozbiljnog Hrvatskog sabora čiji su zastupnici toliko seriozni da su se, ovaj put ujedinjeni istim licemjerjem - pri kojem im nisu smetale stranačke razmirice - zajednički zgražali pred nekim kompjuterskim ekranom. Ma nema na svijetu tih datuma početka pregovora s EU-om, nema tog ekološko-ribolovnog pojasa, nema tih Prevlaka i Svetih Gera koji bi tako i u toj mjeri mogli ugrijati hladna zastupnička srca, omogućiti svim kostimiranim četverogodišnjim djeliteljima naše sudbine da se tako ozare i da se tako dobro provedu.</p>
<p>Gledanje tuđeg spolnog odnosa mnogim je stanovnicima ove zemlje najveća moguća doza adrenalina koju uopće mogu zamisliti. Čak i onima s brzim službenim automobilima s gorivom na račun poreznih obveznika.</p>
<p>U ovoj zemlji nikome nije problem njegov spolni odnos. Rijetko koga još zanima vlastiti orgazam, a najveća se erekcija u Hrvatskoj već ionako odavno doseže za političkim govornicama.</p>
<p>Tuđe je važno. Tuđe! Pogotovo ako se razlikuje od našega. Hrvatska je javnost posljednjih dana osupnuta ne nečijim nemoralom, jer si i najlicemjerniji moraju priznati da tu nikakva nemorala nema, nego činjenicom da u ovoj zemlji još ima onih koji se vole. I tu je cijeli problem. Dojučer smo bili frustrirani samo time da ima uspješnijih, ljepših, probitačnijih, zgodnijih, a sada nas je Severina suočila s još jednom, pretjerano bolnom istinom razotkrivši naš panični strah od iskrenosti. CD sa snimkom nečijega, tuđega snošaja, ovih je dana natjerao Hrvatice i Hrvate da razmisle o vlastitu. Eto, to je Domovina zamjerila Severini. To joj nikako nismo mogli oprostiti. </p>
<p>Gledanje najgledanijeg CD-a od hrvatske neovisnosti naovamo ujedinilo je nekoliko generacija i oba spola koja su, prepuštajući se voajerizmu, usput, sasvim slučajno progovorila o vlastitim jadima. »Je li ovo ubrzana snimka? Zar jedanaest minuta stvarno toliko traje?«, neki su od komentara koji su nam, nehotice, izmakli kontroli. Usput valja reći da su domaće gledateljice svu pažnju fokusirale na protagonisticu prosječno uzbudljiva home made dokumentarca: »Jesu li moje grudi ljepše? Kako odostraga izgleda moja stražnjica?«, dok su se muškarci propitivali o dužini...</p>
<p>Pokušamo li cijelu priču sagledati iz optimističnijega kuta, možemo zaključiti i da je ovih dana Hrvatska bila radosna zemlja, da je nakon samo jedanaest minuta Severinina soft corea zauvijek u blato bačen višegodišnji trud don Ante Bakovića, da je domovina dospjela na CNN-ovu web stranicu po nečem zbog čega se neće morati osnivati međunarodni sud za ratne zločine... U neka davna vremena kada su gastarbajteri od kuće odlazili poslije Božića, najveći se broj djece u Hrvatskoj rađao u rujnu. Stoga nas je najviše rođeno u horoskopskom znaku Djevice. E, možda je i u tome neki problem. Stoga, don Anto Baković bi sljedećih godinu dana trebao dobro prati natalitetne trendove. Hrvatsku za devet mjeseci vrlo vjerojatno očekuje nezapamćen demografski boom. Njemu bi mogla stati na put samo činjenica da većina stanovnika ne može kupiti videokameru. Slogan »Kamere svima, a ne samo njima!« možda će se pokazati boljim od dosadašnjih pokušaja Hrvatskog populacijskog pokreta. A o tome da se 2004. svi građani oboružaju tehnologijom jamačno će se ozbiljno pobrinuti sad razveseljeni saborski zastupnici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatske metodičare angažiraju druge zemlje, a u nas su isključeni iz odgojno-obrazovnih projekata </p>
<p>Među stručnjacima s fakulteta nema metodičara znanstvenika u statusu sveučilišnih profesora. Isključivanjem predmetnih metodičara znanstvenika ugroženo je načelo interdisciplinarnosti i cjelovitost kompetentnosti. Metodičari znanstvenici, sveučilišni profesori predmetnih metodika ne pojavljuju se ni na jednoj razini organizacijskoga modela / Susjedna Slovenija angažira hrvatske metodičare za izradu programa i recenziranje programa iz jezika i književnosti; hrvatsku metodiku koristi kao sveučilišni udžbenik njemačko ministarstvo za recenziranje udžbenika iz jezika; hrvatski metodičari znanstvenici gostuju kao predavači metodika na mnogim stranim sveučilištima, a ministarstvo matične zemlje isključuje ih iz projekata koji se bave odgojem i obrazovanjem / Dok se ne prizna i ne ostvaruje različitost stručnih kompetencija u funkcionalnome suodnosu, ne može se očekivati uspješno unapređivanje hrvatskoga školstva i njegovo uključivanje u krug razvijenih školskih sustava</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Projekt »Katalog znanja za osnovnu školu«, koji je u tijeku, odvija se prema hijerarhijski oblikovanom organizacijskome modelu (uključuje koordinacijski odbor na čelu s ministrom dr. Draganom Primorcem, odborom, koordinacijom za pojedina područja, predmetna povjerenstva). </p>
<p>U objašnjenju organizacijskoga modela navodi se stručni kriterij u izboru članova. »Na izradi kataloga (...) radit će najistaknutiji stručnjaci za prirodoslovno-matematičko-tehničko, društveno-humanističko i umjetničko područje, radna skupina defektologa i radna skupina za tjelesnu kulturu uz 13 povjerenstava za svaki predmet u osnovnoj školi.« Kao najistaknutiji stručnjaci zastupljeni su akademijini stručnjaci iz HAZU, sveučilišni profesori s fakulteta, predmetni nastavnici te psiholozi i pedagozi. Među stručnjacima s fakulteta nisu uključeni metodičari znanstvenici u statusu sveučilišnih profesora. </p>
<p>Isključivanjem predmetnih metodičara znanstvenika ugroženo je načelo interdisciplinarnosti i cjelovitost kompetentnosti. Metodičari znanstvenici, sveučilišni profesori predmetnih metodika ne pojavljuju se ni na jednoj razini organizacijskoga modela (nema ih u predmetnim povjerenstvima, ni u koordinaciji za pojedina područja).</p>
<p>U projektima pedagoške namjene (posebno u projektima koji su usmjereni na promjene u odgojno-obrazovnome sustavu i njegovim dijelovima – nastavnim predmetima, vodeću ulogu imaju metodičari – stručnjaci za te nastavne predmete. </p>
<p>U Hrvatskoj postoje metodičari znanstvenici koji su svojim doktorskim radovima potvrdili svoju znanstvenu kompetenciju za pojedina područja odgoja i obrazovanja. Tako, na primjer, postoje doktori i magistri znanosti koji su doktorirali, magistrirali na komparativnoj analizi europskih kurikula, izradili doktorsku disertaciju iz lektire u mlađim razredima osnovne škole (disertacija je objavljena kao samostalna monografija), doktorsku disertaciju o integracijskome modelu nastave u nižim razredima osnovne škole za jezično-umjetničko područje, magistarski rad o komparativnoj analizi europskih udžbenika iz jezika i sl. </p>
<p>Hrvatske stručnjake metodičare znanstvenike angažiraju druge zemlje. </p>
<p>Susjedna Slovenija angažira hrvatske metodičare za izradu programa i recenziranje programa iz jezika i književnosti; hrvatsku metodiku koristi kao sveučilišni udžbenik njemačko ministarstvo za recenziranje udžbenika iz jezika; hrvatski metodičari znanstvenici gostuju kao predavači metodika na mnogim stranim sveučilištima, a ministarstvo matične zemlje isključuje ih iz projekata koji se bave odgojem i obrazovanjem.</p>
<p>Metodika nastavnoga predmeta odgovara na sva važna pitanja koja se odnose na programiranje nastave i odgojno-obrazovnoga procesa u svim pojavnim oblicima. (Projekt »Katalog znanja za osnovnu školu« usmjeren je na promjenu nastavnih programa za osnovnu školu u koji nije uključena metodika i metodičari!).</p>
<p>Metodika nudi znanstvene obavijesti o svim važnim pitanjima suvremenoga programiranja nastave i odgojno-obrazovnoga procesa u svim pojavnim oblicima (izvanškolskim i izvannastavnim); odgovara na pitanje kako se znanstveni i umjetnički sadržaj prenosi, prema teoriji didaktičkoga prijenosa na metodičko-didaktičko-pedagošku matricu. Odgovara na pitanje kako se didaktički oblikuje nastavni predmet, nastavna područja u užem i širem didaktičkomu okruženju.</p>
<p>Odgovara na sva važna pitanja koja se odnose na izbor i organizaciju sadržaja (količinu, kakvoću, primjerenost, namjenu, uporabu i društveno-pedagošku vrijednost). S tim u vezi odgovara na pitanja koja se odnose na svrhu i zadaće nastavnoga predmeta i pripadajuće karikule u sklopu odgojno-obrazovnoga sustava na nacionalnoj razini.</p>
<p>Nudi i metodičku strategiju i razvijen sustav metodičkih modela. Programiranje usklađuje s najnovijim spoznajama o organizaciji nastave i odgojno-obrazovnoga procesa u svim pojavnim oblicima. (Ponuđeni model organizacije nastave u projektu »Katalog znanja« potpuno odudara od suvremenih organizacijskih modela koji su utemeljeni na teoriji didaktičkoga pluralizma.) Metodika, na temelju empirijskih istraživanja o položaju učenika, učitelja u suvremenoj nastavi, nudi odgovore koji se odnose na didaktičku komunikaciju.</p>
<p>Okrnjena kompetentnost </p>
<p>Slijedeći zahtjeve teorije kurikula (ta teorija nije zastupljena u projektu »Katalog znanja«), metodika je uspostavila razvijenu teoriju o vrednovanju odgojno-obrazovnih postignuća i oblikovanju odgojno-obrazovnih standarda za pojedine stupnjeve školskoga sustava.</p>
<p>Na sva iskazana pitanja, metodika kao znanstvena teorija odgoja i obrazovanja u sklopu nastavnoga predmeta ili područja, odgovara na temelju znanstvenih istraživanja i oblikovanih teorijskih sustava. Bez znanstvenih metodičkih spoznaja u čvrstoj povezanosti sa spoznajama drugih znanstvenih disciplina iz područja odgojnih znanosti, ne može se uspješno provoditi reformiranje bilo koje sastavnice odgojno-obrazovnoga sustava.</p>
<p>Različiti stručnjaci u stručnim tijelima (predmetnim povjerenstvima, koordinaciji za pojedina područja) pokrivaju određenu razinu kompetencije. Akademici stručnjaci jamče znanstvenost sadržaja. Njihove kompetencije ne odnose se na dimenzioniranje sadržaja, njegovu didaktičku organizaciju i ostvarivanje u odgojno-obrazovnome procesu. Tamo gdje znanstvenik završava, metodičar počinje.</p>
<p>Učitelji iz nastavne prakse svoju kompetenciju temelje na individualnomu nastavnomu iskustvu. Individualno iskustvo ne može, bez znanstvene provjere, postati mjerom za stvaranje programa na nacionalnoj razini. </p>
<p>(U predmetnome povjerenstvu za hrvatski jezik sudjeluju četiri učiteljice hrvatskoga jezika iz stručnoga aktiva Općine Sesvete. Znači li to da su te članice mjerodavne zastupati razvijenu nastavnu praksu na državnoj razini? Katalog znanja ima nacionalnu – državnu razinu). </p>
<p>Pedagozi (sveučilišni profesori) mogu kompetentno sudjelovati u programiranju sadržaja za određeni nastavni predmet, vrednovati njegove pedagoške implikacije, samo ako surađuju s metodičarom znanstvenikom, učiteljima i psihologom. Sličan je i položaj psihologa (stručnjaka za razvojnu i spoznajnu psihologiju).</p>
<p>U našoj sredini još (čak i u akademskoj sredini) dolazi do izražaja mišljenja o tomu da je dovoljno znati sadržaj matične znanosti, a drugo znanje o programiranju, nastavi, odgojno-obrazovnoj djelatnosti (znanje iz područja odgojnih znanosti) nije nužno, odnosno nema isti status kao znanje iz supstratnih znanosti na kojima se utemeljuje nastavni predmet. </p>
<p>Još nije prevladano mišljenje da nisu iste značajke (ni kompetencije) znanstvenika (na primjer, povjesnika, fizičara, kemičara), metodičara znanstvenika tih znanstvenih disciplina i učitelja povijesti, fizike i kemije.</p>
<p> Dok se ne prizna i ne ostvaruje različitost stručnih kompetencija u funkcionalnome suodnosu, ne može se očekivati uspješno unapređivanje hrvatskoga školstva i njegovo uključivanje u krug razvijenih školskih sustava.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor metodike hrvatskoga jezika i književnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prodor žena: uskoro će glavnu riječ u proizvodnji znanstvenog kadra imati znanstvenice</p>
<p>U posljednjih desetak godina u našim visokoškolskim ustanovama, ali sve više i u istraživačkim institucijama, pogotovo onima na području društvenih znanosti, sve je više žene. Sve je više diplomatkinja i magistrica znanosti. Nemam točnih podataka, ali čini mi se da i među doktorantima kao i doktorima znanosti ima sve više žena. To nameće i neke posebne probleme. Na primjer, nastoje li žene na ispitima dobiti prolaznu ocjenu šarmirajući nastavnika, a ne marljivim učenjem? / Svi oni koji ocjenjuju prijave na natječaj imaju viša znanstvena i nastavna zvanja, a to su još pretežno muškarci. Ali povećava se i broj žena u tim višim zvanjima, pa valja očekivati vremena kada će glavnu riječ u proizvodnji znanstvenog kadra imati znanstvenice. Kao nagovještaj tih vremena možemo već sada uzeti činjenicu da se analizom razvoja znanstvenog kadra (od znanstvenih novaka pa nadalje) već sada pretežno bave znanstvenice</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Savršeni muškarac kojeg smo nedavno gledali u »Latinici«, podsjetio me je na knjigu iz petnaestog stoljeća dubrovačkog pisca Benedikta Kotrunića pod naslovom »Savršeni trgovac«. Savršeni muškarac iz »Latinice« također je trgovac, ali koji ne prodaje ni robu ni usluge nego svoj image na medijskom tržištu.</p>
<p>Ali na kakvu tržištu on prodaje svoj image? Mogli bismo reći da on posluje na tržištu taštine (Vanty Fair), koje je u svojoj knjizi opisao W. Thackeray. </p>
<p>Dakako, u današnjem društvu postoje i druga mnogo važnija »tržišta« na kojima djeluju muškarci, ali sve više i žene. Takvo jedno polje djelatnosti zove se proizvodnja i prijenos znanosti, kao i samo znanstveno istraživanje prirodnih i društvenih pojava, pa tako i istraživanje razvoja same znanosti i proizvodnje znanstvenika. Međutim, tu se zbiva nešto vrlo zanimljivo. </p>
<p>U posljednjih desetak godina u našim visokoškolskim ustanovama, ali sve više i u istraživačkim institucijama (pogotovo u onima na području društvenih znanosti), sve više prevladavaju žene. Sve je više žena diplomatkinja i magistrica znanosti.</p>
<p>Nemam točnih podataka, ali čini mi se da i među doktorantima kao i doktorima znanosti ima sve više žena. To nameće i neke posebne probleme. Na primjer, nastoje li žene na ispitima dobiti prolaznu ocjenu šarmirajući nastavnika, a ne marljivim učenjem? </p>
<p>Budući da je većina nastavnika, pogotovo onih srednje i starije dobi, oženjena, takvo pitanje postavljaju prije svega njihove supruge. Mene su privatno telefonski mogli zvati moji studenti i studentice, i to u bilo koje doba dana kada su u učenju naišli na neki problem. Znam da je to pitanje mučilo i moju pokojnu suprugu. Ali ona je zahvaljujući jednom pukom slučaju ipak doznala o čemu je riječ. </p>
<p>Naime, kad je jednog dana poslije nastave i ispita došla automobilom po mene na fakultet, čula je razgovor između dviju studentica o tome može li se šarmiranjem doći do pozitivne ocjene. Zaključile su da se to – ne isplati.</p>
<p>No vjerojatno je bio mnogo veći problem to što sam ja bio ili član komisije za obranu doktorskih disertacija većeg broja žena, a nekima sam bio i mentor. Odnos između člana komisije i doktoranta, bez obzira na spol, doista je sui generis. Naime, ja se doista ne sjećam da sam bio nametnut bilo kojoj kandidatkinji protiv njene volje, ali se isto tako nikad nije dogodilo da je neka kandidatkinja i meni bila nametnuta protiv moje volje. Stoga sam bio duboko zainteresiran da postupak izrade doktorske teze uspješno dovedem do kraja.</p>
<p>Spomenut ću samo dva primjera, dakako, bez imena. Za obrane doktorskog rada dva člana komisije nisu bili pobliže upoznati sa sociologijom profesije koja je zapravo bila glavna tema same disertacije. </p>
<p>Stoga je odgovarajući na njihova pitanja doktorantica odgovarala bez nekog žara. A onda sam ja, kao treći član, postavio nekoliko pitanja koja su joj dala prigodu da se pokaže.</p>
<p>Ja sam joj na neki način poslao poruku: sada raspali, sada pokaži što znaš! I ona je doista tako postupila pa je obranu završila u velikom stilu. Nakon stjecanja doktorata, moji su se odnosi s njom bitno popravili pa smo u nekom razdoblju objavljivali zajedničke radove kao koautori. Jedanput me je automobilom vozila kući i ponudila mi zajam koji je bio potreban mojoj kćeri za upis na sveučilište California u Berkeleyju. S obzirom na to da nisam imao nikakva izgleda da taj dug vratim, odbio sam ponudu.</p>
<p>Moja je kći ipak taj novac dobila, i to zahvaljujući mojim osobnim vezama, od jednoga drugoga američkoga profesora, čiji sam nacrt disertacije čitao dok je on bio doktorant i pomogao mu svojim sugestijama. Zapravo, on je i bez mog zahtjeva dao mojoj kćeri beskamatni kredit. Takvu vrstu odnosa nazvao je francuski sociolog Pierre Bourdieu društvenim kapitalom (Le Capital Social), koji može poslužiti i kao financijski kapital. Danas se rabi termin »društvena mreža«.</p>
<p>U današnjem svijetu znanosti, društvene mreže znanstvenika imaju veliku ulogu. Dakako, stvari mogu ići i bez neformalnih društvenih veza. Tako sam nakon obrane magisterija sugerirao jednoj ženi da prijavi doktorat. Ona je to na posljetku i učinila ali ga je prijavila ne u Zagrebu nego u australskom gradu, Perthu. Na njezin zahtjev sam napisao pisanu preporuku dotičnom sveučilištu da joj odobre stipendiju za izradu doktorata. </p>
<p>Kad je ona napisala doktorsku tezu, ja sam imenovan članom povjerenstva za ocjenu te disertacije osobito onog dijela koji je kandidatkinja radila na temelju mojih znanstvenih radova kao temeljne literature. </p>
<p>Tako je ona stekla stupanj doktora znanosti ili na engleskom Ph. D. Ali nije riječ samo o stjecanju doktorata znanosti kao temeljne pretpostavke za znanstveno napredovanje. Također je potrebno napredovanje od nastavnog zvanja docenta do zvanja znanstvenog suradnika do znanstvenog savjetnika. Svi oni koji ocjenjuju prijave na natječaj imaju ta viša znanstvena i nastavna zvanja, a to su još pretežno muškarci. </p>
<p>Ali povećava se i broj žena u tim višim zvanjima, pa valja očekivati vremena kada će glavnu riječ u proizvodnji znanstvenog kadra imati znanstvenice. Kao nagovještaj tih vremena možemo već sada uzeti činjenicu da se analizom razvoja znanstvenog kadra (od znanstvenih novaka pa nadalje) već sada pretežno bave znanstvenice, kao što su dr. sc. Katarina Prpić te dr. sc. Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja Zagreb. Ali to nisu jedina imena koja bi se mogla navesti. Istina, taj prodor žena u područje znanosti može se i drukčije tumačiti. </p>
<p>Može se tumačiti i kao nastavak marginalizacije znanosti u hrvatskom društvu. Ali ako znanost i u nas poprimi ulogu glavnog gospodarskog resursa u društvu, onda će znanost i u nas dobiti istu ulogu kao i u modernim demokratskim zemljama Zapada. Stoga ja ovdje radije vidim taj novi trend uloge znanosti u društvu a ne samo prikriveni proces njene marginalizacije.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti član HAZU.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Werner nije bio ni gradonačelnik niti mesar. Bio je budala. Zagrepčanin</p>
<p>Željko Senečić, akademski slikar i scenograf</p>
<p>Danas, kada bih mogao izabrati mjesto rođenja, ni u kojem slučaju ne bih izabrao Zagreb. Zagreb volim obično, onako kako se voli domovina, roditelji ili unuci. Od onoga što se voli ne očekuje se dobit niti se iskorištava. Ako se može, daje se, a ne uzima.</p>
<p>Da sam rođen u nekom dalekom zaseoku, selu, mjestu u brdima ili na kamenu, banuo u Zagreb slijedeći tragove kumova, zemljaka ili rođaka, u Zagrebu se uz pomoć partije ili stranke dokopao vlasti, stanova, kuća, auta, zemljišta, položaja, brljajući, varajući, lažući postao od ničega netko, platio bih Milčecu da mi napiše koliko volim Zagreb. </p>
<p>Kako je Milčec rođen u Zagrebu, morao bih mu objasniti neke stvari koje on možda ne razumije. Koje? Prvo da su u Zagreb došle dvije vrste ljudi. Jedni koji su došli zaraditi za život – oni voze tramvaje, čiste ulice, liječe bolesnike, zidaju kuće, popravljaju ulice. Njih ne treba pitati koliko vole Zagreb. A zašto bi ga i voljeli? Oni rade za plaću, Zagreb bez njih ne može, oni ne mogu bez Zagreba. </p>
<p>U Zagrebu im je dobro. Djeca im idu u škole, postat će Zagrepčani. Njih nitko ne pita zašto i koliko vole Zagreb, kao što nitko Zagrepčane koji su trbuhom za kruhom krenuli u Frankfurte i Los Angelese ne pita koliko vole Frankfurt i Los Angeles. Nitko ne pita ni izbjeglice i prognanike koji su našli utočište u Zagrebu tijekom rata i u Zagrebu ostali, zašto i koliko vole Zagreb.</p>
<p>Drugo. Koga treba pitati da priča o ljubavi prema Zagrebu? One, koje Zagreb nije ni pozvao ni trebao. Oni kojima je Zagreb ratni plijen, trofej. Neka oni govore o ljubavi prema Zagrebu.</p>
<p>Zašto baš oni? Zato jer oni vole Zagreb. Ludi su za Zagrebom. Plaču, kao mala djeca, suze im cure niz lica kada iz Zagreba odlaze na dva dana a ridaju od sreće kada se vraćaju i u daljini vide tornjeve zagrebačke katedrale. Nema ih mnogo, ali su važni, imaju vlast. Zagreb bez njih ne može. Zagreb ih obožava. Ima još gradova u svijetu gdje bi mogli raditi što hoće. Većih i bogatijih od Zagreba: Pariz, Rim, San Francisco. Ali, oni su odabrali baš Zagreb. </p>
<p>Govorim Milčecu: Zagrepčani su kreteni. Na primjer, Zagrepčani nisu uspjeli postati gradonačelnici ni u Tokiju, Londonu ali ni u Supetru na Braču, tko da im onda dâ Zagreb. Onaj glupi mesar Werner koji je bio gradonačelnik Zagreba u svibnju 1945. Dva je dana bio apsolutna vlast. Grad Zagreb bio je njegov. A on, umjesto da proda Katedralu, Uspinjaču da svom kumu, Zrinjevac podijeli rodbini, useli se u Dverce, mazne Esplanadu, sve banke isprazni, on preda grad partizanima i vrati se u svoju mesaru u Vlaškoj ulici. A mogao je bar poklati sve deve i zebre u Maksimiru, napraviti od njih ćevapčiće, od jelena gulaš, od leoparda napraviti bundu ženi, od medvjeda sebi. On nije bio ni gradonačelnik niti mesar. Bio je budala. Zagrepčanin. </p>
<p>Danas, kada bi me netko pitao bih li se ponovno rodio u Zagrebu, glatko bih to odbio. Ali doći u Zagreb i postati gradonačelnik, vrlo rado.</p>
<p>Kućni majstori </p>
<p>uništavaju baštinu</p>
<p>Vanjski izgled objekata koji se nalaze unutar zaštićene zone odnosno od Črnomerca do Maksimira i od Sljemena do Avenije grada Vukovara te Savskog mosta, građani bez posebnog odobrenja ne smiju mijenjati / Događa se da na kući iz prve polovice 19. stoljeća u Ulici 29. listopada 1918., stanari preko noći zamijene staru drvenu novom, PVC stolarijom</p>
<p>Posljednjih tjedana mediji ne prestaju izvještavati o bespravno sagrađenim te potom (i opravdano) srušenim objektima, no o sitnim popravcima kojima stanari na svoju ruku uređuju životni prostor gotovo da se i ne govori. A prema riječima zamjenika pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Silvija Novaka, svakodnevni su slučajevi poput nadogradnje balkona, ugradnje klimatizacijskih uređaja, zamjene drvene stolarije plastičnom, pa čak i bojanja pročelja. </p>
<p>»Govorimo o pravoj pošasti jer se takvi slučajevi događaju prečesto«, kaže Novak. </p>
<p>Naime, vanjski izgled objekata koji se nalaze unutar zaštićene zone, odnosno od Črnomerca do Maksimira, od Sljemena do Avenije grada Vukovara te Savskog mosta, građani bez posebnog odobrenja ne smiju mijenjati.</p>
<p> »Iako se nekome čini da je riječ o sitnicama, one ne samo da narušavaju izgled samog objekta već i cijeloga grada. Ako netko želi učiniti bilo koji zahvat, treba od našeg Zavoda zatražiti odobrenje. Hoće li molba biti riješena pozitivno, ovisi ponajprije o tome što se želi učiniti. Pri donošenju odluke vodimo se načelom izvornosti«, napominje Novak. U slučajevima kad se utvrdi da je, primjerice, bez potrebnoga odobrenja postavljen uređaj za klimatizaciju, Zavod, u suglasnosti s Ministarstvom kulture, provodi akciju uklanjanja o trošku vlasnika. </p>
<p>Ipak, u Zavodu se sve teže nose s neposluhom građana koji se čak i na zaštićenim kulturnim dobrima ne libe načiniti izmjene. Tako se, ističe Novak, gotovo preko noći dogodilo da su na kući iz prve polovice 19. stoljeća, u Ulici 29. listopada 1918. stanari promijenili drvenu stolariju onom od PVC-a. U takvim je slučajevima vrlo teško reagirati jer se izvorna stolarija obično zagubi. Slična je situacija i s kućom u Ilici koja se nalazi nasuprot Mesničkoj ulici. »Odmah pored spomen ploče Vatroslavu Lisinskom koji je rođen u toj kući, nalazi se reklama za fitness centar. Zar to nije strašno«, kaže Novak. Osim na stalne izmjene na objektima u zaštićenoj zoni, Novak se požalio i na loše stanje spomenika koji se moraju hitno obnoviti. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U subotu na Jarunu »Trčimo protiv droge« </p>
<p>»Trčimo zajedno</p>
<p> - sportom protiv droge«, moto je pod kojim će se u subotu na SRC-u Jarun održati Samsung running festival. Riječ je o humanitarnoj utrci kojom se mlade želi povući s ulica te ih potaknuti na zdrav život i aktivno bavljenje sportom. Predstavnici organizatora – Zagrebačkog atletskog saveza i tvrtke Europatrade, generalnog uvoznika proizvoda južnokorejskog elektronskog diva za Hrvatsku – pozvali su sve Zagrepčane da se uključe o u utrku oko jarunskog jezera. Svi oni će dobiti na dar Samsungove majice. Start utrke je u 11 sati, a trči se jedan krug u dužini 6222 metara. </p>
<p>Budući da je manifestacija prvenstveno posvećena mladima, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić najavio je da će se na Jarunu u subotu pojaviti nekoliko njegovih momaka – čarobnjaka s loptom. Barić je kazao kako je svjestan da su nogometaši često uzori i idoli mladih pa nitko od »njegovih« momaka i članova njihovih obitelji nema ni izdaleka ništa s drogom, što bi mladima trebala biti edukativna poruka. Na žalost, neće biti prisutna cijela reprezentacija, jer većina Vatrenih tog dana putuje u Kopenhagen, na prijateljsku utakmicu s Danskom. </p>
<p>Prošle je godine u Samsungovoj utrci sudjelovalo čak dvadesetak tisuća trkača, koji su preplavili Jarun, ulice i tramvaje, a organizatori se nadaju kako će ih ove biti barem jednako toliko ili čak i više. Pod okriljem Samsunga ovakve su utrke za subotu organizirane u tridesetak drugih europskih gradova. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HNS smatra da nema razloga za nastavak istrage oko prenamjene zemljišta</p>
<p>Zagrebački HNS na čelu s predsjednikom Stipom Tojčićem te predsjednicom Skupštine Grada Zagreba Moranom Paliković-Gruden usprotivio se, kako je to rečeno u petak, na konferenciji za novinare, daljnjem radu Povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi s prenamjenom gradskih zelenih površina u građevinska zemljišta. Zastupnici u Gradskoj skupštini, međutim, izglasali su da to povjerenstvo treba nastaviti s radom. </p>
<p>Povjerenstvo, koje je osnovala Skupština, prema Tojčićevim riječima, nije naišlo na nepravilnosti prilikom prenamjene zemljišta, stoga nema razlog zašto bi ono nastavilo s radom. »Nastavi li Povjerenstvo s radom, bit će riječ o paratijelu u Gradskoj skupštini«, zaključila je Morana Paliković-Gruden. Dodala je kako se i za osnivanje ovoga tijela, koje je održalo devet sjednica, morao izdvojiti nepredviđeni novac. »Duboko vjerujem u pravnu državu i struku i ne mogu shvatiti da Povjerenstvo, koje nema kvalificirane ljude, može biti bolje od struke«, zaključila je predsjednica Skupštine, dodajući kako je Zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša obavio posao na zakonit način. </p>
<p>Marko Pušić, član Povjerenstva, rekao je, međutim, da su pronađene nepravilnosti prilikom prenamjene određenih zona u sportsko rekreativne, no da to nije predmet rada toga povjerenstva. HNS-ovci su se na konferenciji za novinare osvrnuli i na pregovore s partnerom u koalicijskoj vlasti, SDP-om. Tako je Tojčić izrazio zadovoljstvo uspješnim pregovorima te dodao kako se nada da će to imati odraza i na dobru realizaciju gradskih projekata. Na kraju je zaključio kako vjeruje da više neće biti međusobnih optuživanja. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Maraton beba na Cvjetnom!</p>
<p>U sklopu festivala Cest is d’best, u subotu, 5. lipnja od 18 do 19 sati na Cvjetnom trgu održat će se tradicionalni maraton beba. Mali trkači natječu se u dvije kategorije: samohodne bebe i bebe u hodalicama. Svaki mali trkač dobit će diplomu, a najbrži i slatke nagrade sponzora. Trka se organizira u suradnji s Atletskim savezom grada Zagreba. Dozvoljena su sva stimulativna sredstva u vidu bočica, dudica te igračaka, poput Teletubiesa ili Pokemona. Bebe moraju biti stare od 12 do 22 mjeseca. Duljina staze je 22 metra. </p>
<p>U Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu u 18 sati počinje Festival finger picker gitarista. Koncert Belfast fooda najavljen je za 20 sati na Cvjetnom trgu. </p>
<p>U centru grada održavat će se tijekom dana niz priredbi i plesnih točaka. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Izložba i reli oldtimera </p>
<p>Oldtimer klub Zagreb u suradnji s Automehanika servisima d.d. organizira u nedjelju 19. reli oldtimer vozila. Limeni starci na dva i četiri kotača vozit će rutu Zagreb - Sv. Ivan Zelina - Zagreb. Spomenimo da se radi o najstarijoj manifestaciji takve vrste u Hrvatskoj. Vozila će u 10 sati krenuti ispred zgrade Automehanika servisa u Zvonimirovoj 25, a nakon ispita spretnosti kod bazena u Zelini vraćaju se do cilja u Zagrebu, kod restorana »K pivovari« u Ilici. </p>
<p>Samom reliju prethodit će, u subotu, izložba i promotivna vožnja ulicama Zagreba. Nakon okupljanja kod Automehanika servisa oldtimeri će točno u podne krenuti u vožnju gradskim ulicama. Vozila će proći Ulicom kralja Zvonimira, Trgom hrvatskih velikana, Ulicom kralja Držislava, Boškovićevom, Hebrangovom, Trgom maršala Tita, Masarykovom, Teslinom, Praškom, do Trga bana Jelačića. Na istočnoj strani Trga, kod Zagrebačke banke, od 12.30 do 14 sati bit će izložena svi limeni ljubimci, koji su ponos svojih vlasnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>HTV provjerava Ninu Violić</p>
<p>Urednik Kontakt programa HTV-a Mario Sedmak za idući je tjedan najavio sastanak uredničkog kolegija i čelništva Televizije, kako bi zajednički pogledali sve emisije »Najslabije karike« i procijenili hoće li Nina Violić na jesen voditi kviz </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – U informacijama o padu gledanosti spektakularno najavljivanog kviza HTV-a »Najslabija karika«, koje su posljednjih dana počele kružiti u javnosti, kao i u tvrdnjama da kviz napravljen po britanskoj licenci nije ispunio očekivanja gledatelja, kako saznajemo ipak ima istine. </p>
<p>Premda se od dugo pripremanog polusatnog kviza, u kojem kriterij za prolazak nije znanje već u prvom redu simpatičnost natjecatelja, očekivalo mnogo više, po prisavskim se hodnicima počelo šuškati da je glavni razlog lošeg prijema kod gledatelja njegova voditeljica, glumica Nina Violić. U njezinom je angažmanu na kvizu, naime, navodno izostala potrebna doza bezobrazluka i provokativnosti koju nameću pravila i kriteriji originalne BBC-eve verzije. </p>
<p>Da cijela priča ne bi ostala na rekla-kazala, urednik Kontakt programa Mario Sedmak zbog toga je već za idući tjedan najavio sastanak uredničkog kolegija i čelništva Televizije, kako bi zajednički pogledali sve emisije »Najslabije karike« i provjerili je li tomu zaista tako.</p>
<p>»Činjenica jest da gledanost općenito nije onolika kolika je bila u studenom i prosincu prošle godine. No, to je razumljivo s obzirom na dolazak ljepšeg vremena kada manje ljudi gleda televiziju. Ako ćemo pošteno, 'Najslabija karika' nije jedina za koju smo zapazili slabiji interes. Slično je i s kvizom 'Tko želi biti milijunaš' baš kao i s nekim informativnim emisijama«, objašnjava Sedmak koji o tome snosi li i voditeljica Nina Violić djelomičnu odgovornost za pad gledanosti, nije želio govoriti prije nego što se proanaliziraju snimke. </p>
<p>Uz Ninu Violić, koja je za voditeljicu kviza izabrana u veljači, na audiciji su u užem krugu konkurirale i voditeljice Sandra Antolić te Daniela Trbović-Vlajki, a Sedmak ne isključuje mogućnost angažmana jedne od njih u jesenjoj shemi, ukoliko se pokaže da sadašnja voditeljica, kojoj ugovor sa HTV-om ističe krajem lipnja, nije zadovoljila.</p>
<p>»Nema smisla raditi novu audiciju kad je prošla uz Ninu iznjedrila još dvije potencijalne voditeljice«, rekao je Sedmak, premda s njima još nije razgovarao. Štoviše, Daniela Trbović -Vlajki o tome je prvu informaciju dobila od nas, no isto tako ističe kako ni sama nije sigurna bi li »kao sretna i uspješna žena mogla biti bezobrazna kao originalna Anne Robinson«. </p>
<p>Izjave Nine Violić, koja je u intervjuima često isticala kako ne voli kvizove te da ju je za voditeljsku ulogu u »Najslabijoj karici« najviše motivirao visoki honorar, također su razljutile urednika Zabavnog programa, koji ju je na to i upozorio. Ona, pak, svaku tvrdnju da posao ne obavlja onako kako se od nje očekivalo odbacuje, govoreći da se samo radi o »bezveznim tračevima«.</p>
<p>»Ljudi moraju shvatiti da se gledanost mijenja ovisno o godišnjem dobu, a i konkurentske televizije su ponudile nove kvizove. Smiješno mi je kada čujem kako govore da nisam dovoljno bezobrazna ili provokativna. Zanima me samo što je to na HTV-u do sada bilo provokativnije od ovoga što ja sada radim!? Osim toga, ne mogu ja tamo lopatama mlatiti što hoću samo da bi ljudi bili zadovoljni. Emisija se cenzurira, a i glupo je da samo mene prozivaju. Za 'Najslabiju kariku' zaslužni su i dramaturzi po čijim uputama radim kao i cijela ekipa, koja izvrsno surađuje«, saznali smo od Nine Violić koja se nada uspješnoj suradnji sa HTV-om i na jesen. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>I dalje upitan dolazak Severine </p>
<p>ŠIBENIK, 4. lipnja</p>
<p> – Dan uoči finalne večeri osmog Hrvatskog radijskog festivala protekao je relativno mirno pa su u petak, između kraćih pljuskova, gosti vrijeme provodili ispijajući kavice na hotelskim terasama, dok je u večernjim satima održana i generalna proba. Iako se među ovogodišnjim favoritima najčešće spominju Ivana Banfić, Nina Badrić i Dino Merlin te Baruni, direktor festivala Juraj Hrvačić dao je naslutiti da će biti dosta iznenađenja te da će glasovanje ove godine biti vrlo transparentno. </p>
<p>Najveći neprijatelj festivala, a to je potvrdio i petak, jest vremenska prognoza pa će program, u slučaju nepovoljnog razvoja situacije, biti održan u sportskoj dvorani »Baldekin«. Kroz završnu večer u režiji Ivana Miladinova, bez obzira na mjesto događanja, gledatelje će voditi damski trio: Tihana Zrnić, Barbara Kolar i Irina Čulinović</p>
<p>U šibenskom Solarisu ove se godine okupio doista impresivan broj izvođača lakoglazbenih nota, ali i pripadajućih gostiju te nezaobilaznih lica koja ne propuštaju odličnu prigodu kako bi pokazali nove sunčane naočale i odjeću s dizajnerskim potpisom. Program je u petak počeo promocijom novog albuma grupe Leteći odred »Razglednice«. Govoreći o, dobrim dijelom, autorskom albumu nakon tri godine stvaralačke stanke, pjevač grupe Denis Dumančić rekao je kako su stihovi i glazba zapravo nastali vrlo spontano uz gitaru. »Bez puno razmišljanja dao sam se na posao i nadam se da će se većina, koja presluša pjesme, složiti da je riječ o ozbiljnom, dobrom i zrelom materijalu, što znači da bi se mogao dugo vrtiti«. </p>
<p>Uslijedila je festivalska regata oko otoka Zlarina, u kojoj su, zbog prezauzetosti zvijezda, uživali samo novinari, a potom i brojne promocije. Događanja drugog festivalskog dana završila su Dinersovom VIP zabavom za odabrane. </p>
<p>Pisati ovih dana o estradnim zbivanjima, a ne dotaknuti se Severine potpuni je promašaj pa je tako njeno ime i u Solarisu bilo često spominjano. Naime, pregovori o njenom nastupu s menadžerom Tomislavom Petrovićem trajali su gotovo mjesec dana, no nastup na festivalu, gdje je premijerno trebala izvesti dvije pjesme, koje će se naći na novom albumu, najnovija su događanja opravdano dovela u pitanje. Iako su šanse za njen dolazak u Solaris ravne kandidiranju Bin Ladena za američkog predsjednika, organizatori joj se još uvijek nadaju.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog Severine će u Sloveniji poskupjeti tv-pretplata?</p>
<p>LJUBLJANA, 4. lipnja</p>
<p> – Slovenska televizija prikazala je dva kratka kadra iz ilegalno distribuiranog video-zapisa sa Severinom Vučković, čime je ozbiljno prekršila etičke norme koje moraju vrijediti za javne informativne servise, ali i došla u opasnost odštetne tužbe, piše u petak ljubljansko »Delo«. </p>
<p>»Objava snimke s ciljem senzacionalističkog izvještavanja s pravnog je i etičkog vidika vrlo problematična i može se kvalificirati kao sudjelovanje u kaznenom djelu zadiranja u nedodirljivost privatnog života i kršenje autorskih prava autora spornog zapisa«, tvrdi pravnik Jaka Repanšek. Po njegovim riječima Severina ima pravo na pokretanje odštetne tužbe protiv medija koji su objavom materijala »dodatno potpalili aferu«..</p>
<p>Motive za objavljivanje dijelova spornog video zapisa u vrlo gledanoj večernjoj emisiji »Odmevi« objasnila je urednica TV Slovenije Tanja Starič: »To je važna tema o kojoj su izvještavale i strane novinske agencije, a prilog smo uzeli kao povod za raspravu o tome kako slične zloupotrebe spriječiti i je li uz tehnologiju to uopće moguće«, kaže Starič.</p>
<p>»Odluka urednika bila je vrlo riskantna jer su objavili materijal koji nema informativnu vrijednost, već ponajprije zadovoljava ljudsku radoznalost«, rekao je Peter Jančič, predsjednik Suda časti slovenskog Novinarskog društva. Komunikolog Marko Milosavljevič tvrdi da je riječ o čistom voajerizmu i naslađivanju. »Nije bilo interesa ni potrebe za objavu«, rekao je i dodao da bi se objava radi javnog interesa mogla braniti u slučaju da je bila riječ o nekom slovenskom političaru ili javnoj osobi uhvaćenoj »in flagranti« u korupciji ili kršenju zakona.</p>
<p>Mogućom tužbom protiv TV Slovenija Severina bi teško pogodila tu kuću koja već niz godina vuče znatne gubitke te ih obično rješava povećanjem pretplate. Slovenski tisak navodi da je film prikazala i komercijalna POP-Televizija, ali da je to posve drugi slučaj jer se ona financira iz reklama i mora se boriti za gledanost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Single žene dobile svoju knjigu</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Knjiga »Što žele single žene - traže li kraljevića iz bajke?« francuskog sociologa Jean - Claudea Kaufmanna, u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Profil International, predstavljena je u četvrtak u »Booksi«, a na njezinu su predstavljanju glavnu riječ imale urednica Cosmopolitana Sanja Muzeferija, vlasnica agencije »Speed Date« Irena Čorko, te pjevačica Alka Vuica. Jean - Claude Kaufmann voditelj je istraživanja na CNRS-u (Centre de recherches sur les liens sociaux) na Sorbonni, a knjiga koja će sigurno privući mnoge žene koje žive bez partnera nastala je na temelju sociološke obrade velikog broja pisama, koje su žene koje žive same slale časopisu Marie Claire.Dok je Alka Vuica kazala kako se ne smatra pravom single ženom budući da živi sa sinom, priznala je da jedanput mjesečno požali zbog života bez partnera. »Brak je ekonomska zajednica i mnoge žene u braku ostaju zbog uzdržavanja. Jedino što ima smisla jest udati se bogato. Ja se u pravilu jedanput mjesečno pitam zašto sam sama – kad zbrajam račune«, našalila se kantautorica koja smatra da sve single žene imaju snažnu osobnost. Ocjenjujući status braka u Hrvatskoj, Sanja Muzaferija misli da brak kod nas još nije u krizi i da ljudi teže biti zajedno, a Alka je naglasila da je majčinstvo veoma bitno i da se niti jedna žena – bila udana ili ne – toga ne bi trebala odreći.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bal na vodi samo za ekskluzivce</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Atraktivnim sinkroniziranim plivanjem u bazenu SRC Mladost započeo je »Bal na vodi«, šesti Diners Exclusive Club party. Po mnogima najglamurozniji događaj u Hrvatskoj uljepšao je plamen baklji, atraktivne hostese te mlade dame u raskošnim večernjim toaletama. Posebni gost otmjene zabave bio je Predsjednik RH Stjepan Mesić koji je večer proveo u društvu domaćina Željka Kraljevića, direktora Dinersa za Hrvatsku. Posebno oduševljenje prisutnih članova Dinersovog kluba izazvalo je pojavljivanje Maksima Mrvice, našeg pijanista svjetskoga glasa, koji je na improviziranoj pozornici na površini bazena odsvirao skladbe s albuma »The Piano Player«. Članovi Diners Cluba Exclusive počašćeni su pečenim lignjama, ribom i mesom, dok palačinke kuhari nisu uspijevali toliko brzo peći koliko je bilo gladnih ustiju. Nakon bogate trpeze mnogi su ipak imali energije za ples kad je zapjevala Nina Badrić. Uz koktele i raznovrsna alkoholna pića, party je potrajao do ponoći.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Preminula mama princeze Diane</p>
<p>LONDON, 4. lipnja</p>
<p> – Majka pokojne princeze Diane, Frances Shand Kydd, umrla je u četvrtak ujutro u škotskoj bolnici, izvijestili su britanski mediji, prenoseći izjavu njenog sina Earla Spencera, koji je potvrdio vijest i zamolio medije da dopuste obitelji intiman oproštaj od Frances. Dianina je majka neko vrijeme vodila bitku s teškom degenerativnom bolešću mozga, no odbila je napustiti svoj dom na udaljenom škotskom otoku Seil. Shvativši da je izgubila bitku s teškom bolešću, kupila je i komad zemlje za vlastiti grob u neposrednoj blizini svoga doma. »Obitelj želi da se preselim negdje na jug, ali ne želim napustiti Seil. Moram se jednostavno suočiti s ograničenjima koja mi postavlja moja bolest i prihvatiti ih«, kazala je tada novinarima. Ova 68-godišnja plemkinja vrlo se dobro nosila s brojnim tragedijama koje su posljednjih godina pogađale njenu obitelj. Naime, nakon što je Diana poginula u prometnoj nesreći, Frances se početkom ove godine morala oprostiti od posinka Adama, za kojeg se pretpostavlja da je preminuo od predoziranja narkoticima. Unatoč takvim traumama i narušenom zdravlju, često je ponavljala kako je njena obitelj imala divan život. Bakina smrt jako je pogodila i princa Williama koji je tu vijest morao javiti bratu Harryju, koji se trenutačno nalazi na putovanju afričkim kontinentom. </p>
<p>Frances je rođena kao protestantkinja, ali je prihvatila katoličku vjeru pa će i sprovod biti održan po katoličkim obredima, idućeg tjedna u škotskom gradu Oban. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zabranili minice jer pobuđuju životinjske instinkte</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Ruske lokalne vlasti naredile su svojim ženskim uposlenicama da prestanu odijevati mini suknje i nositi mnogo šminke jer da na taj način »pobuđuju životinjske instinkte kod svojih muških kolega«. Odluka koju je donio Oleg Shlyk, zamjenik guvernera Kaliningrad na obali Baltika, razočarala je ne samo žene, već i brojne muškarce. Jedan od Shlykovih suradnika tvrdi čak da je to sramotna odluka. </p>
<p>»Ako minice njega ometaju u radu, onda je on odabrao krivi posao. Ako ne može kontrolirati svoju energiju na normalan način, neka promijeni posao«, poručio je ogorčeno. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zbog ubojstva osuđen »spasitelj predsjednika«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Sud u Innsbrucku osudio je čuvenog austrijskog kirurga i sveučilišnog profesora Ernsta Bodnera (70) zbog ubojstva iz nemarnosti na novčanu kaznu od 25.000 eura. Bodner je inače poznat kao »spasitelj predsjednika«, jer je uspješno operirao bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela, a zatim i slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera, nakon što Schusterova obitelj nije bila zadovoljna intervencijama slovačkih liječnika.</p>
<p>Prema presudi, Bodner je u studenome 2001., prilikom jedne komplicirane operacije u abdomenu 72-godišnjeg pacijenta, zabunom zašio krivi kraj crijeva što mu je, misli sud, postupno pogoršavalo zdravlje i na kraju izazvalo smrt. Bodnerova obrana prihvatila je da je branjenik zašio krivi kraj crijeva, ali je tvrdila da je smrt uzrokovalo zatajenje rada srca koje je bilo oslabljeno infekcijom i sepsom u organizmu. </p>
<p>Iako su tu obranu potvrdili brojni svjedoci, sud je prihvatio ekspertizu patologa Waltera Rabla. Nakon presude Bodner, i sam umirovljeni vještak, bio je ogorčen presudom i izjavio da je presuda »loša i ugrožava kirurgiju kao cjelinu« te najavio žalbu na presudu.</p>
<p>V. Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Puljiz: »Ukrali su mi knjigu o Mesiću«</p>
<p>Milan Puljiz ogorčen je postupcima izdavačke kuće »Profil« – traži da mu vrati rukopis knjige »Građanin predsjednik« za koju je izdavač bez autorova dopuštenja angažirao Miljenka Jergovića kao pisca predgovora/ Autor prijeti sudskom tužbom / Drago Glamuzina iz Profila: Knjigu nećemo tiskati i vraćamo rukopis čim nam Puljiz vrati novac</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Nacija »u transu« zbog ljubavnih dogodovština estradne »zvijezde« skoro da i ne primjećuje druge nemile zgode što se poput orkana sručuju na javni život, i to baš na kulturu.</p>
<p>Koliko vrijedi intelektualno vlasništvo, pokazat će razrješenje »vrućeg« skandala oko knjige »Građanin predsjednik« novinara i pisca Milana Puljiza, ogorčena otuđenjem svog djela. Naime, Milan Puljiz zabranio je direktoru zagrebačke nakladničke kuće »Profil« Danielu Žderiću i dizajneru Borisu Ljubičiću svaki doticaj s rukopisom svoje knjige »Građanin predsjednik«, te traži »da mu odmah vrate sve primjerke rukopisa i CD roma, te fotografije iz zbirke Mesić«.</p>
<p>»Knjigu sam zamislio i napisao sam, što znači da je knjiga moj projekt, moje intelektualno vlasništvo. To sam u više navrata javno rekao, ističe Puljiz, podsjetivši da je za dizajnera knjige izabrao Borisa Ljubičića, kojemu je, kaže, unaprijed isplaćen neuobičajeno visok honorar.</p>
<p> S nakladnim poduzećem »Profil«, vlasnikom i direktorom Danielom Žderićem, kako ističe, sklopio je ugovor o tiskanju knjige, po kojemu je morao predati nakladniku CD-rom s definitivno dizajniranom i uređenom knjigom - do konca svibnja. »Tu ugovornu obvezu nisam morao ispuniti, jer su se dizajner i nakladnik odmetnuli, dogovorili sve udvoje, bez mene, kao da je knjiga njihova. Čim sam prozreo igru, 28. svibnja otkazao sam ugovor s nakladnikom«, ističe Puljiz.</p>
<p>»Predložili su mi bili da se naslov 'Građanin predsjednik' promijeni u 'Message – Mesić – Poruka'. To sam odbacio. Zatim su mi predložili da se umjesto mojega uvodnog teksta umetne tekst koji je po njihovoj narudžbi, bez mojega znanja i odobrenja, napisao književnik Miljenko Jergović. I to sam odbacio. Nakon toga Daniel Žderić me molio da mu dam primjerak rukopisa da ga pročitaju iz radoznalosti, što sam učinio u najboljoj vjeri, premda po ugovoru na to nisam bio obvezan. Kad sam ponovno došao u posjed toga rukopisa, vidio sam njihove šare kojima su neovlašteno kratili i prekrajali moj tekst. Primjerice, jedan od najljepših opisa ratovanja Ivana Mesića u blatnjavoj Galiciji, po stručnome mišljenju, jednostavno su precrtali, precrtali su opis hrvatskih zastava, hrvatskih grbova, čak su precrtali i hrvatsku himnu«, navodi Puljiz.</p>
<p> »Daniel Žderić bio je posve jasan: 'Ja i Ljubičić izdat ćemo vašu knjigu i bez vas i bez ugovora!'«, kaže Puljiz, koji to smatra uistinu senzacionalnim, nezapamćenim na području intelektualnoga kriminala, uopće na području pljačke i kriminala. </p>
<p>»Možda oni već tiskaju knjigu. Sada ih javno upozoravam, a u utorak ću poslati sudsku zabranu tiskanja knjige. Ja ću vratiti nakladniku dio isplaćena mizernahonorara za moj dvogodišnji rad. Također ću objaviti ugovor potvrđen kod javnog bilježnika. Ispunit ću sve obaveze, ali ne dopuštam prijetnje. Ja sam pošteno 'igrao' na ljudsko povjerenje, ali sam šokiran postupcima izdavača koji mi prijeti da će objaviti knjigu bez mog dopuštenja, čime krši moja autorska i građanska prava.«</p>
<p> »Morao sam to učiniti da bih zaštitio svoje autorsko i građansko dostojanstvo«, ističe Puljiz za »Vjesnik«, dodavši kako se iskreno nada da će time zaštititi i dostojanstvo Predsjednika Republike, što je njegova autorska i građanska dužnost.</p>
<p>Kako ističe Drago Glamuzina, glavni urednik i zamjenik direktora »Profila«: »Ništa od toga nije istina. Mi smo sklopili ugovor po kojem smo trebali autoru platiti predujam, što smo i napravili, a on je trebao 1. lipnja predati gotovu knjigu, što je učinio sa zakašnjenjem. Ističem da je Puljiz došao u sukob sa svima, uključujući Ljubičića kojeg je sam izabrao.</p>
<p> Po jedan primjerak knjige dao je Uredu predsjednika, Ljubičiću i nama. Naravno da ga je zanimalo što mi mislimo. Ja sam križao neke pasuse jer su pisani staromodno, ali naglašavam da su to bili samo moji prijedlozi i sugestije. Jergovića je angažirao Ljubičić. Knjigu nećemo tiskati i vraćamo rukopis čim nam autor vrati novac«, kažeGlamuzina. Ostaje pitanje hoće li Predsjednikova biografija ugledati svjetlo dana uoči predsjedničke kampanje? Iz Ureda predsjednika Republike kratak je komentar : »Predsjednik se ne želi mješati u odnose autora i izdavača«. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Žderić: Tražit ćemo odštetu</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Izdavačka kuća »Profil« ispunila je sve uvjete iz ugovora, ali to nije učinio i autor koji knjigu »Građanin predsjednik« i sve materijale nije predao na vrijeme, 1. lipnja, izjavio je u petak direktor »Profila« Daniel Žderić.</p>
<p> Po njegovim riječima, kad je Puljiz vidio da ne može ispuniti ugovor, zatražio je njegov raskid te izjavio da ne želi vratiti astronomski honorar koji je dobio kao predujam. »Sve dok autor Milan Puljiz ne vrati novac, 'Profil' smatra da je vlasnik autorskih prava na knjigu 'Građanin predsjednik'«, izjavio je direktor »Profila«.</p>
<p> »Mi smo autoru dali samo sugestije na rukopis, predloživši mu što smo mislili da treba izmijeniti, ali ništa nismo uvjetovali. Iste primjedbe imao je i Boris Ljubičić, grafički urednik knjige, kojeg su izabrali zajedno Milan Puljiz i Ured predsjednika, te savjetnici u tom Uredu«, izjavio je Daniel Žderić. Dodao je kako nitko od zainteresiranih i uključenih u projekt nije bio zadovoljan tekstom, ali da unatoč tome izdavač nije ništa uvjetovao, nego samo, na zahtjev autora, dao sugestije na tekst.</p>
<p> »Primjerice, smatrali smo da će u knjizi već biti dovoljno fotografija na kojima se vidi hrvatska zastava i grb te da ih nije potrebno opisivati na nekoliko stranica. Što se tiče fotografija, one ne mogu biti vraćene jer nikad nisu ni predane izdavaču, nego su kod Borisa Ljubičića koji prelama knjigu«, izjavio je Žderić. »Tražit ćemo povrat novca i odštetu od 500 tisuća kuna za naš rad na knjizi i štetu koja nam je nanesena«, napomenuo je direktor »Profila«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dosadno i starinski </p>
<p>U komercijalnom smislu »La Vaccaria« je postigla velik uspjeh jer su njezine 22 izvedbe prodane na neviđeno u Italiji. Koja se još predstava u Hrvatskoj može time pohvaliti?</p>
<p>Nakon 27 proba, ansambl sastavljen od članova Talijanske drame, Hrvatske drame, članova Zbora riječkoga HNK Ivana pl. Zajca te glumaca iz Italije izašli su pred publiku u četvrtak na večer s već vizualno gotovim projektom (scenu i kostime je osmislio Emanuelle Luzzati i Roberto Rebauengo, glazbu Stefano Maria Ricatti, koreografiju Andrei Petru Koteles), koji se u Hrvatskoj tek malo pregrijao. Gianfranco de Bosio je redatelj respektabilne karijere (bio je ravnatelj niza talijanskih kazališta), a Ruzzante je njegova redateljska i umjetnička specijalnost. S djelom tog najpoznatijeg glumca i autora talijanske renesanse de Bosio se druži pola stoljeća i teško je povjerovati da Ruzante kod njega može izazvati nove vizije i inspiracije, kao i da mu žalac kojim ga promatra nije već otupio. Tako se i dogodila »La Vaccaria« u Rijeci kao klasično prenošenje renesansne komedije s tipičnim motivima ljubavne zavrzlame i novčanih poteškoća, suprotstavljenim svijetom gospode i seljaka, Crkve i bordela, s redateljevim poštivanjem teksta u toj mjeri da nije izostala niti jedna rečenica. </p>
<p>Rezultiralo je to predugom predstavom u kojoj su glumci prigrlili već dogovorena i iz Italije donesena instant rješenja i nastojali ih što točnije prenijeti na scenu. To je posebno vidljivo u mnoštvu glumačkih gegova i kontroliranoj mimici, gdje nije bilo mjesta istraživanju. Nije bilo redateljeva koncepta koji bi osuvremenio predložak, nanovo ga pročitao, već je dominirala starinska sterilnost, koja odgovara samo ukalupljenom viđenju Ruzzantea, a prati ju blaga dosada. U velikom glumačkom ansamblu koji su činili: Alida Delcaro, Simone Toni, Giulio Marini, Andreja Blagojević, Francesco Vitale, Mirko Soldano, Denis Brižić, Salvatore Esposito, Galiano Pahor, Lucio Slama i Marcellina Ruocco, osobito se istaknula mlada glumica Leonora Surian kao Fiorinetta koja se daleko bolje na sceni snalazi na talijanskom jeziku. </p>
<p>Teško je suditi o »La Vaccariji«. Predstava je dobila velik pljesak, Brižić i Pahor čak i na otvorenoj sceni, publika ju je prihvatila. No, možda će najbolju ocjenu predstave, s obzirom da je riječ o talijanskom klasiku, moći dati talijanski gledatelji. Naime, u komercijalnom smislu »La Vaccaria« je velik uspjeh jer su njene 22 izvedbe prodane na neviđeno u Italiji. Koja se još predstava u Hrvatskoj može time pohvaliti?</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kazalište u sjeni redatelja</p>
<p>Sukob između bivšega ravnatelja Talijanske drame Sandra Damianija i intendantice riječkoga HNK Mani Gotovac po mnogo čemu odredio je premijernu izvedbu »La Vaccarije« </p>
<p>Tko je viknuo »Živio Sandro Damiani, ravnatelj Talijanske drame!« prije početka predstave »La Vaccaria«, zanimalo je intendanticu riječkog HNK Ivana pl. Zajca Mani Gotovac. Na prijamu poslije premijere nije dugo čekala odgovor. S obzirom na da »slučaj Sandro Damiani« već danima privlači pozornost nekoliko klanova unutar teatra, u glasnom poviku znatiželjnici oštra oka i dobra sluha navodno su odmah prepoznali oca ravnatelja Talijanske drame, književnika Alessandra Damianija.</p>
<p>Mi smo trebali poviknuti: »Živio ravnatelj Hrvatske drame«, zaključila je mirno Mani Gotovac, koja, kako reče, više ni riječi ne želi potrošiti na Damianija. No, već se, navodno slažu molbe za novog ravnatelja Talijanske drame, a Gotovac se nada da će to biti neka mlađa osoba. I dok je intendantica slavila u mirnom interijeru riječkog teatra, oko kazališta se kao mačak oko vruće kaše vrtio Sandro Damiani. On je došao vidjeti predstavu, ali je preskočio domjenak. »Predstava je napravljena na 'horuk', s premalo proba i s glumcima kojima talijanski jezik nije materinski, a do nje je došlo samo zato što je redatelj Gianfranco de Bosio poslao svoje odvjetnike kojih se je Mani prestrašila«, priča Damijani, dok mu prilaze poznanici koji ga zadirkuju je li dobio kartu za predstavu ili ju je morao kupiti. »Ne razumijem da žena od 65 godina uopće može izjaviti kako želi sebi karijeru graditi u Europi«, kaže Damiani, aludirajući na Mani Gotovac i projekt »La Vaccaria«, koji će gostovati u Veroni i u Piccolo Teatru u Milanu. </p>
<p> Damiani napada Mani Gotovac konstatno ne birajući vrijeme i mjesto, a također ne libeći se govoriti najoštrije o intendantici kao privatnoj osobi. Mani Gotovac, za koju će mnogi u riječkom kazalištu reći da ga je preporodila, likom i djelom Damianija bavi se kroz papire i dugove, kroz njegove navodne financijske makinacije, kroz osjetljivo pitanje što se na gostovanjima u inozemstvu Talijanska drama nije predstavljala kao dio nacionalne hrvatske kazališne kuće. »Nedopustivo je da jedan ravnatelj s intendanticom tako razgovara, kao što je to činio Damiani s Mani Gotovac«, rekao je Nenad Šegvić, ne želeći dalje ulaziti u taj slučaj. </p>
<p> »Mani Gotovac nema nikakvih dokaza protiv mene, kao ni pročelnica za kulturu Rijeke Ivanka Peršić«, siguran je Damiani. No, da je sve baš tako lako ne bi se složio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel koji je uvijeno i diplomatski aferu Damiani prokomentirao: »Ne ulazim u odluke unutar kazališta, no ono što ja znam, to je da je bilo određenih radnji koje su očito ukazivale na nepoštivanje zakonitih načina poslovanja. Možemo se samo pitati je li intendantica, ovo što je učinila, mogla učiniti i daleko ranije?«</p>
<p>»Istina je uvijek u sredini. Damiani je bio najvještiji ravnatelj što se tiče marketinga i promocije naše Drame. No, s njim nisam nikada bio na istoj valnoj dužini, što se tiče repertoara i izbore redatelja. Što se tiče novog ravnatelja, mi ga već tražimo godinama, no pitanje je tko to u našoj maloj taljanskoj manjini može biti«, kazao je Bruno Nacinovich, glumac Talijanske drame, koji je kao i njegova supruga Elvia odbio glumiti u »La Vaccariji«, zbog čega je »uvezeni« broj glumaca iz Italije povećan, a time i troškovi. </p>
<p> Najopuštenija osoba bio je osamdesetogodišnji redatelj Gianfranco de Bosio: »Ražalostili su me problemi koji su nastali s Damianijem, s obzirom da je taj projekt dogovoren prije godinu dana. U teatru se često događa, da se svi popratni događaji moraju staviti sa strane jer je jedini naš cilj dobra predstava.« Dramaturginja Maja Gregl kaže da je očekivala komediografsku začudnost, a dobila blijedi odjek klasične commedije dell'arte i monotonu predstavu. </p>
<p>Glumcu Zdenku Botiću nedostajalo je histrionskog elementa u predstavi, dok se Nevi Rošić predstava dopala, osim što je »bilo problema u tempu«.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Provokacija iz publike </p>
<p>U analima Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca, komedija Angela Beolca Ruzantea »La Vaccaria« u režiji Gianfranca de Bosia pamtit će ponajviše zbog afera koje su je pratile u njezinoj pripremnoj fazi.</p>
<p> Naime, nije mala stvar, da je jedna predstava, uvjetno rečeno, povod pada ravnatelja koji ju je i dogovorio, kao i da se ususret premijeri dobro prozrači sve prljavo rublje koje se godinama pomno spremalo i skrivalo od očiju javnosti u jednom ansamblu i jednoj nacionalnoj kući. Oko »La Vaccarije« sravnati su neki računi, od kojih će neki tek stići na naplatu, no ne možemo reći commedia e finita, (ni na kraju predstave) jer ona se nastavlja.</p>
<p>Ravnatelj Talijanske drame Sandro Damiani je dobio otkaz i priprema tužbu, intendantica Mani Gotovac je raspisala natječaj i čeka novog ravnatelja, epilog će se odigrati na sudu, a publika je unatoč svemu dobila »La Vaccariju«. S tom popudbinom gledatelji, kojih je bilo daleko više nego što ih je na premijerama Talijanske drame, stigli su u kazalište u četvrtak na večer. A tu ih je opet dočekalo nešto što nema veze s onim što se treba događati na pozornici. Ili, ipak ima? Netko je svom snagom zaviknuo na talijanskom » Živio Sandro Damiani, ravnatelj Talijanske drame!«, a potom je uslijedio kratak pljesak. Nakon toga nije bilo daljnjih incidenta, predstava je konačno mogla početi. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Intimne sjene žene i muškarca </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Sjene su bića postavljena u situaciju izmišljenog, nikad ostvarenog odnosa. One su obojene plohe, kao duhovi i transparentne su lebdeće forme koje ne zahvaćaju zakoni tvarnog svijeta – navodi Željka Gradski-Galić u katalogu svoje izložbe fotografija u boji iz ciklusa »Sjene« što se do 29. lipnja može razgledati u Fotogaleriji Kulturno informativnog centra.</p>
<p> Fotografije, njih 28, nastale su pretapanjem odnosno montažom i prenesene su digitalnim tiskom na platno, čime je autorica načinila određen odmak od uobičajene prakse. Izlošci donose intimnu priču muškarca i žene. U toplu prostoru sobe gdje se prepleću njihovi životi, što je autorica prikazala stapajući fotografiju žene i fotografiju muškarca u novu kompoziciju, osjeća se čvrsta povezanost i putenost njihova odnosa.</p>
<p> Suočen s fotografijama, gledatelj biva uvučen u njihov životni prostor prepoznajući, eventualno, neka slična iskustva. Završetak fotografskog niza otkriva da je riječ o nekim prošlim vremenima, o »sjenama« sjećanja iz kojih diše meka sjeta intimnih trenutaka i posvemašnjeg prepuštanja. </p>
<p> Jedan niz fotografija upravo je prikaz njihova strastvenog odnosa, no erotika je pomaknuta u stranu kako bi dala više mjesta nježnosti. Kao svaka priča i »Sjene« imaju svoj početak i kraj, a kao u većini ljubavnih priča, par se razilazi.</p>
<p> No, tuge nema. Tek zamišljenost na licima koja se više ne stapaju u nježnosti, dok iza njih ostaju sjene, kako kaže umjetnica, »bez moći da opstanu u stvarnom svijetu jer uvijek zastaju u prostoru između sna i realizacije«.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Klasnić protiv Danaca igra na Rapaićevom mjestu </p>
<p>Barić ozbiljno razmišlja o Klasniću na Rapaićevu mjestu, što Klasniću ne bi trebalo biti teško odraditi s obzirom na to da može trčati, a na treningu smo se osvjedočili kako se odlično služi objema nogama / »Ne mislim baš da nam je Danska idealan suparnik. No, mislim da nam nikako ne može naškoditi ogled s iznimno ozbiljnim i discipliniranim suparnikom kao što su bivši europski prvaci«, smatra izbornik Barić</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Subotnja prijateljska utakmica s respektabilnom Danskom u Kopenhagenu (17 sati) posljednja je provjera hrvatske nogometne reprezentacije uoči odlaska na EP. Dakle, i posljednja mogućnost izborniku Ottu Bariću da kombinira i važe. No, kako često voli isticati, nove bitne spoznaje, koje bi ga mogle izbaciti iz temeljnog opredjeljenja, praktički ne postoje, osim ako je riječ o višoj sili. </p>
<p>U Kopenhagenu će izbornik ipak biti u prilici održati obećanje i izvesti devet igrača koji bi trebali 13. lipnja započeti utakmicu protiv Švicarske, o kojoj ovisi sve ostalo u Portugalu. Naime, nakon dvoboja sa Švicarcima prakitčki neće biti prigode za popravak. Dakle, tih bi prvih devet, koji će započeti i u Kopenhagenu i za osam dana u Leiriji, bili Pletikosa, Šimić, R. Kovač, Šimunić, Mornar, Bjelica, N. Kovač, Klasnić, Pršo i Šokota. Bariću će od zamišljenih 11 nedostajati Srna, koji je otputovao u Kopenhagen, ali ga izbornik nije opterećivao treniranjem, jer se istrošio na EP-u mladih u Njemačkoj. Stoga je i Babić dobio odmor do ponedjeljka. </p>
<p>Ostavljen je u Čatežu i neoporavljeni Milan Rapaić, bez kojeg početna postava protiv Švicaraca djeluje nezamislivo. Budući da je izbornik poveo u Kopenhagen 18 igrača i poručuje da će obaviti samo tri-četiri izmjene, suvišnim mu se činilo voditi na put trećeg vratara Didulicu, te nepotpuno spremnog Leku, kao i lakše ozlijeđenog Tudora, koji ionako protiv Švicarske zbog žutih kartona neće moći igrati. Činilo se također, s obzirom na problem s tetivom koljena uz aktualnu ozljedu srednjega nožnog prsta, da će i Pršo ući u kategoriju pošteđenih. No, što zbog vlastite želje, ali i zbog toga što je posljednji, pretežno pucački i situacijski trening u četvrtak predvečer izdržao bez zadrške i s mnogo entuzijazma, i on je otišao u Kopenhagen. </p>
<p>Zbog takvog stanja, izbornik bi s početnom postavom protiv Danske mogao izvesti akrobaciju, i to na Rapaićevoj poziciji, za koju je od ljevaka alternacija još Mato Neretljak. Barić ozbiljno razmišlja o Klasniću na toj poziciji, što mu ne bi trebalo biti teško s obziromn da može trčati, a na treningu smo se osvjedočili kako se odlično služi objema nogama. Budući da će se Srna uglavnom odmarati na klupi, Mornar ne bi trebao imati konkurenciju na desnoj strani, jer je tu ulogu vrlo dobro obavio prošle subote u Rijeci protiv Slovačke: </p>
<p>– Ne mislim baš da nam je Danska idealan suparnik. No, mislim da nam nikako ne može naškoditi ogled s iznimno ozbiljnim i discipliniranim suparnikom kao što su bivši europski prvaci. Riječ je o pravoj reprezentaciji koja se najčešće služi sustavom 4-3-3 ili 4-4-2. Ispit protiv takve momčadi ne može naškoditi, zapravo se tim susretom djelomice pripremamo za Engleze, tumači izbornik Barić, najavljujući i u Kopenhagenu igru na pozitivan rezultat. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Moja je misao samo Švicarska </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – »I u prijateljskim utakmicama inzistiram na rezultatu, ali ova utakmica protiv Danske mora mi poslužiti za slaganje organizacije igre vezano na utakmicu protiv Švicarske na EP«, neposredno prije puta u Kopenhagen, rekao je izbornik Otto Barić.</p>
<p>– Znate da nemamo petoricu igrača, objektivno kada su spremni barem trojica od njih su u našem idealnom sastavu. Ali, nema veze... Gotovo sam jako zadovoljan učinjenim. Siguran sam da ćemo stoga igrati ozbiljno. Doći ćemo do novih spoznaja, te ćemo u ovoj utakmici postaviti sličnu momčad koja treba igrati protiv Švicarske. Na žalost, imamo problema s Pršom. Ipak, on bi nam morao igrati barem malo. Znam da će ga boljeti, no on je spreman na to. Moja je misao samo Švicarska. I jedino tako treba gledati utakmicu protiv Danske. </p>
<p>Objasnio je još Barić čega se najviše boji u ovoj prijateljskoj utakmici.</p>
<p>– Igrači se nesvjesno čuvaju u ovakvim utakmicama, pogotovo uoči tako važnog natjecanja kao što je EP. Samo da nam se nitko ne ozlijedi. </p>
<p>Na opasku novinara kako priča samo o Švicarskoj, a nimalo o Francuskoj i Engleskoj, Barić je povisio ton. </p>
<p>– Kada šahovski velemajstor igra sljedeći meč protiv jakog suparnika, on ipak ne razmišlja samo o njemu, nego o meču u kojem neposredno igra. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Incident zasjenio pobjedu Zadra</p>
<p>U 3. minuti utakmice prvi sudac Srđan Dožai pogođen je kovanicom u glavu, no dvoboj je ipak nastavljen nakon 45 minuta / Treća utakmica igra se u nedjelju u Zagrebu</p>
<p>ZADAR, 4. lipnja</p>
<p> – Košarkaši Zadra posve su nadigrali momčad Cibone u Jazinama i pobjedom 95-80 (22-16, 23-18, 26-19, 23-27) izjednačili omjer na 1-1 te finalnu seriju doigravanja za prvaka Hrvatske učinili zanimljivijom. </p>
<p>Ipak, pobjeda i vrlo dobra igra zadarske momčadi ostat će u sjeni incidenta iz 3. minute kada je sudac Srđan Dožai pogođen kovanicom u glavu. Dvoboj je nastavljen nakon 45 minuta, a u nastavku su domaći košarkaši bili daleko bolji od cibosa. Zadrani su vrlo brzo stigli do prednosti 17-6. Čim su Jakov Vladović i Marko Bulić pogodili trice bilo je jasno da će Cibonina obrana biti na velikim iskušenjima. S druge strane, gosti iz Zagreba nisu imali mirnu ruku iako su često ostajali sami na otvorenom šutu. </p>
<p>Maestralnom igrom Vladovića Zadar je iz minute u minutu bivao postojaniji, sigurniji, u napadu precizniji. Razigravaču Jusupove momčadi u preciznosti se priključio Branimir Longin koji je u drugoj četvrtini s tri trice navijestio neslavan Cibonin kraj. Na trenutak se u Ciboninim redovima trgnuo Scoonie Penn, Cibona je u 26. minuti smanjila na 48-52, no Davor Marcelić odgovorio je novom serijom trica. Na isteku 30. minute Zadar je imao nedostižno vodstvo 71-51, pa je posljednja četvrtina poslužila za uveseljavanje (preostalih) zadarskih navijača. </p>
<p>Nakon utakmice vodstvo Cibone, iziritirano sudačkim odlukama odlučilo je »preskočiti« konferenciju za novinare na kojoj se pojavio trener Zadra Danijel Jusup. </p>
<p>– Presretan sam zbog ove pobjede, izjednačili smo omjer. Prevagnuo je naš odličan postotak ubačaja za tri poena. Cibona nam je uzela skok, ali se to nije odrazilo na konačan rezultat. Moram apelirati na našu publiku koja se u određenim situacijama mora kontrolirati, jer Zadar bez njihove pomoći teško može igrati, kazao je Jusup dodavši: </p>
<p>– Ne osjećam se krivim za prekid, samo sam reagirao na jednu sudačku odluku, smatrao sam da je postojao prekršaj nad mojim igračem. </p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR – CIBONA VIP 94-80 (22-16, 23-18, 26-19, 23-27)</p>
<p>ZADAR: Stipčević, Vladović 23 (1-2), Longin 17 (1-2), Pesić, Bulić 17 (6-7), Špralja 2 (2-2), Marcelić 15 (4-4), Petranović, Banić 6 (4-4), Lalić, Meeks 14 (6-7).</p>
<p>CIBONA VIP: Penn 9, Kus 14 (4-4), Krasić 4, Žižić 11 (3-4), Golemac 8 (3-6), Sesar 11 (1-2), Štimac 4 (2-2), Mance 2, Mamić 7 (1–1), Poljak 4, Popović 3 (3-4), Vranković 3.</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb), Herceg (Zabok), Šarac (Osijek). GLEDATELJA: 3500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jakov VLADOVIĆ </p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nitko osim Zagreba </p>
<p>Od osamostaljenja Hrvatske ni jedan se drugi klub osim Zagreba nije uspio okruniti naslovom prvaka </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – To zapravo i nije novost. Rukometaši Zagreba su u četvrtak i službeno postali prvaci Hrvatske, 13. put zaredom. Zagrebaši su ovaj naslov sebi osigurali već mnogo ranije, a da nije bilo nedavnog poraza u Metkoviću, završili bi oni ovu sezonu i bez poraza. To sasvim dovoljno govori o (ne)jačini hrvatske rukometne lige. U posljednjoj su utakmici prvenstva pobijedili Metković 32-28, no ta utakmica nije nikome ništa značila, pa je odigrana gotovo prijateljski. Nakon utakmice Metkovci su dobili srebrne medalje, zagrebaši zlatne te pokal Večernjeg lista, kao i svake godine. No, sezona nije gotova.</p>
<p>Sljedećeg tjedna, 8. i 9. lipnja Metković će biti domaćin završnog turnira Kupa Hrvatske.</p>
<p>– Ovu smo utakmicu odigrali bez ikakvih tenzija, čekamo Kup. Naime, igra se kod nas i vjerujemo da tu imamo šansu osvojiti trofej, rekao je Ivica Obrvan, trener Metkovića.</p>
<p>Metkovci do finala ne bi trebali imati problema, jer će se u polufinalu ogledati s riječkim Zametom. Ako će Zagreb odigrati ozbiljno u polufinalu protiv Medveščak-Infosistema, finale Kupa je »već viđen«: Metković – Zagreb.</p>
<p>Zagreb će sezonu završiti kako je i sad, bez Blaženka Lackovića, koji je u četvrtak operiran, te bez nekadašnjeg trenera, Line Červara te Vlade Nekića koji je na bolovanju. Glavni klupski menadžer Zoran Gobac je rekao da je Lackovićev zahvat odlično uspio i da bi se Lacković trebao brzo i bez problema oporaviti.</p>
<p>– Lac će uskoro biti u reprezentaciji, a, ako je pametan, i u klubu, kaže Gobac, aludirajući na Lackovićeve pregovore s njemačkim Flensburgom.</p>
<p>Inače, Gobac je rekao da će za otprilike dva tjedna klub obznaniti s kojim velikim sponzorom potpisuje ugovor, a najavio je i pojačanja.</p>
<p>– Dovest ćemo neke mlade igrače, a vjerojatno i jednu ili dvije rukometne zvijezde. U svakom slučaju, za našu svjetlu budućnost nema straha, sigurno će Gobac.</p>
<p>Zagrebov kružni napadač Senjanin Maglajlija je ranije najavio da će mu ovo biti posljednja igračka sezona. No, sad više nije siguran u to.</p>
<p>– Još nisam razgovarao s klubom. Ako hoće da igram, igrat ću još jednu sezonu. Ako me hoće na klupi ili u kancelariji, dobro mi je i to, raspoloženo će Maglajlija, dodavši da treba pričekati i završnicu Kupa.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Toliko slične, a opet različite </p>
<p>Zajedno su trenirale, zajedno napredovale, zajedno igrale parove, zajedno krenule u seniorske vode. No, kad su krenule prema vrhu, kad je pritisak profesionalizma postao prevelik, krenule su suprotnim putovima </p>
<p>PARIZ, 4. lipnja</p>
<p> – Prije 13 je godina pobjednik dvoboja Jelene Dementijeve i Anastazije Miškine za nagradu dobio pizzu. A u nedjelju će 22-godišnjakinje igrati u finalu Roland Garrosa, pobjednica će postati »kraljica zemlje«, pizzu će zamijeniti šampanjac. Nikad prije dvije ruske tenisačice nisu stigle do završnice jednog od »četiri najveća«, Rusija će prvi put imati Grand Slam pobjednicu. </p>
<p>Dementijeva i Miškina, plavuša i crnka, toliko toga imaju zajedničkog, ali i različitog. Tenis su naučile igrati u istom klubu, prve su lekcije dobile od Safinove majke Rause Islanove. Zajedno su trenirale u moskovskom teniskom klubu Spartak, zajedno napredovale, zajedno igrale parove, zajedno krenule u seniorske vode. Zajedno su putovale na turnire i spavale u istim sobama. No, kad su krenule prema vrhu, kad je pritisak profesionalizma postao prevelik, krenule su suprotnim putovima. </p>
<p>Miškina je i u seniorskoj konkurenciji uspješnija od Dementijeve, osvojila je devet turnira, a njezina najbolja prijateljica tri. Miškina je peta tenisačica svijeta, Dementijeva deseta. Najjače je oružje Miškine bekhend, a Dementijeva se najviše uzda u forhend. </p>
<p>Dok je Miškina ostala vjerna matičnom klubu Spartak, Dementijeva je prešla u redove najvećeg suparnika CSKA i počela trenirati s Olgom Morozovom, jedinom Ruskinjom koja je prije 30 godina igrala u finalu Grand Slam turnira. Dementijevoj će svakako pomoći savjet Morozove, koja sigurno zna kako »ubiti« neizbježnu tremu u finalu Roland Garrosa. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Na Šalati bez hrvatske plivačke kreme?</p>
<p>Uz već najavljene Fostera, Ruppratha, Güttlera, Alshammar, Baker, Jacobsen..., dolazak su najavili i odlični Litavac Grigalionis, te Njemica Buschulte i Slovenka Čarman</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – »Već sada možemo tvrditi da ćemo zadržati dosadašnju kvalitativnu razinu«, najavio je Željko Tusić, predsjednik Organizacijskog odbora Zlatnog medvjeda, plivačkog mitinga koji će se 12. i 13. lipnja već 19. put održati na Šalati.</p>
<p>Unatoč velikom Tusićevom optimizmu, činjenica je da organizatori imaju i određenih poteškoća. To se ponajprije odnosi na neizvjesnost oko nastupa našeg najboljeg plivača Gordana Kožulja, kao i Alekseja Puninskog i Vanje Rogulja koji su na pripremama u Moskvi. Plivači Mladosti zbog Kožuljeve su bolesti put ruske metropole krenuli tjedan dana kasnije od predviđenog, tako da je sada upitno hoće li se vratiti do Zlatnog medvjeda. Već je otprije poznato da na Šalati sigurno neće biti Duje Draganje koji se priprema u Americi, tako da bi izostanak Kožulja bio novi teški udarac organizatorima. Veliki problem je i Europsko nogometno prvenstvo zbog kojeg neće biti izravnog prijenosa na HTV-u.</p>
<p>– Sve je više televizija, a sve manje domaćeg sportskog programa. Nevjerojatno je da nema zanimanja za tako veliki međunarodni događaj. To nam automatski stvara i problem sa sponzorima jer gdje nema televizije nema ni sponzora. HTV je tražio da u nedjelju završimo natjecanje do 16.15 sati na što nismo mogli pristati. Zlatni medvjed je miting na kojem će se loviti norme za Olimpijske igre i juniorsko EP i ne možemo biti neozbiljni prema plivačima i gurati ih u nepovoljni termin. Finala počinju u 17 sati, naglasio je sportski direktor mitinga Gvozden Šopp.</p>
<p>Ipak, nije sve tako crno. Gledatelji će i ove godine imati prilike vidjeti brojne zvijezde. Uz već najavljene Marka Fostera, Thomasa Ruppratha, Karolyja Güttlera, Therese Alshammar, Zoe Baker, Mette Jacobsen..., dolazak su najavili i odlični Litavac Darius Grigalionis, te Njemica Antje Buschulte i Slovenka Anja Čarman. Natjecanje će se održati pod pokroviteljstvom Skupštine grada Zagreba, a za eventualni svjetski rekord sponzor TM Vozila osigurao je automobil.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Čulin: Izgledi su minimalni, no treba pokušati </p>
<p>»Četverac je kvalitetom uz rame svima koji love Atenu. U dobroj je formi i izgledi su mu veliki«, kazao je Igor Čulin</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Sapunici oko hrvatskog osmerca nema kraja. Nakon što prvi osmerac, koji je formiran u travnju, nije zadovoljio kriterije izbornika Igora Čulina, stvoren je četverac bez kormilara (Boraska, Vučičić, Dragičević, Milin), koji je nastupio na drugoj regati Svjetskoga kupa u Münchenu. </p>
<p>No, samo dva tjedna prije regate u Luzernu, na kojoj će se vaditi olimpijske vize, Izvršni odbor Hrvatskoga veslačkog saveza donio je odluku o ponovnom formiranju osmerca. To ne znači da je splitsko-zadarski četverac ukinut, već će u novi osmerac ući četvorica novih veslača. Tako će starosjediocima Vekiću, Martinovu, Bajlu, Vujeviću i kormilaru Petrišku pridružiti Petar Lovrić, Ivan Rebić, Frane Niseteo i Hrvoje Marić. Iako prethodna posada, koja je bila znatno snažnija od nove, nije ostavila dobar dojam, HVS je odlučio pokušati nemoguće i krenuti u borbu za dva preostala mjesta za Atenu. </p>
<p>– Izgledi za plasman na OI zbilja su minimalni, no tako je odlučio Izvršni odbor. Ipak, dok postoje i takvi minimalni izgledi, treba pokušati, smatra izbornik Igor Čulin, koji znatno više izgleda daje četvercu bez kormilara. </p>
<p>– Vrlo sam zadovoljan nastupom četverca u Münchenu. Kvalitetom smo rame uz rame svima koji love Atenu. Pet čamaca nalazi se unutar jedne sekunde, tako da nema favorita. U dobroj smo formi i smatram da su nam izgledi veliki. </p>
<p>U bavarskoj metropoli nije bilo braće Skelin, ali nastupila je većina dvojaca koji će im biti konkurencija za medalju u Ateni. </p>
<p>– Konkurencija će Skelinima biti vrlo jaka. I ovdje se pet ili šest čamaca nalazi unutar jedne sekunde, tako da će u Ateni biti problem i ući u finale. No, Skelini rade kako treba i forma im je u usponu, zaključio je Čulin. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Nakon hrvatske suspenzije zone, Rim i Ljubljana neće praviti smetnje Zagrebu </p>
<p>Završne izjave državnih dužnosnika potvrda su da je Hrvatska svoju kandidaturu zaista morala kupiti povlačenjem primjene saborske odluke na ribare i flote članica EU i to do dana sklapanja sporazuma o ribarenju, točnije do trenutka ulaska Hrvatske u EU</p>
<p>BRUXELLES, 4. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Italija i Slovenija neće Hrvatskoj praviti smetnji, niti će joj biti prepreka za dobivanje statusa kandidata za EU, niti imaju dodatnih zahtjeva prema Hrvatskoj. Poručili su to državni tajnici tih dviju zemalja Roberto Antonione i Andrej Logar nakon neočekivano dugog sastanka u petak u Bruxellesu na temu ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu.</p>
<p> Pomoćnik direktora Komisijine Opće uprave za vanjske poslove Michael Leigh bio je na tom skupu pomagač u dijalogu triju strana. Same završne izjave visokih državnih dužnosnika potvrda su da je Hrvatska svoju kandidaturu zaista morala kupiti povlačenjem primjene saborske odluke na ribare i flote članica EU, i to do dana sklapanja sporazuma o ribarenju, točnije do trenutka ulaska Hrvatske u Uniju.</p>
<p> U zajedničkom priopćenju državni su tajnici dviju članica EU »pozdravili suspenziju svih elemenata primjene zaštićene ekološke i ribarske zone« na članice Unije, uz »izraženo mišljenje« - što je eho suverene saborske odluke - da to bude tako »dok se ne postigne zajednički sporazum u europskom duhu uzimajući u obzir interese susjednih EU država«. </p>
<p>Čini se da to nije zadnji sastanak na temu Jadrana jer, sudeći prema dogovorenoj proceduri, dijalog će se nastaviti »trilateralno« i s Komisijom »sve dok se ne postigne sporazum«. </p>
<p>»Sporazumjeli smo se, sretni smo zbog napora koji su sve zemlje pokazale, a pomoć Komisije je dobrodošla«, rekao je Antonione.</p>
<p> Upitan je li hrvatska odluka zadovoljavajuća, državni tajnik u Farnesini odgovorio je: »Raspravljali smo o naporima Hrvatske da razumije duh Unije i koju vrstu odnosa mora imati s državama članicama i - našli poziciju«.</p>
<p>Talijanski državni tajnik Robert Antonione obećao je ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju krajem mjeseca, s tim da je hrvatski državni tajnik Hido Biščević očito bolje znao datum od svoga talijanskog kolege.</p>
<p>»U ovom je mjesecu ratifikacija na dnevnom redu«, rekao je Antonione, dodajući da nije bilo komplikacija – »pili smo kavu, pričali o drugim temama, sastanak je bio jako prijateljski«. Potpuno ćemo podržati kandidaturu i datum, iako to ne ovisi samo o nama, ali ćemo učiniti sve napore da podržimo Hrvatsku na sljedećem sastanku Europskog vijeća, istaknuo je Antonione.</p>
<p>Zamjenik direktora Komisijine Opće uprave za vanjske poslove Michael Leigh nije odgovorio na pitanje je li posao pomagača u dijalogu suprotstavljen Komisijinoj ulozi »čuvara sporazuma«, jer je dogovor susjeda zapravo negiranje suverenog prava jedne zemlje na proglašenje morskog pojasa, a time i jednog elementa Unijina zakonodavstva.</p>
<p>Leigh je stoga rekao da je Komisija pristala djelovati kao pomagač, a ne posrednik. »Uloga nam je pojasniti situaciju, držati sastanak u širem okviru EU-a te ohrabriti strane na osobni napor da uspostave dijalog«, napomenuo je Leigh. Komisija je, nastavio je, bila pomagač u temi koja traži sporazum strana »u igri«.</p>
<p>Državni tajnik pri hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević je rekao da je kolegama i predstavniku Komisije prenio odluku Sabora. »Zadovoljan sam da smo u ovom formatu došli do točke gdje je Komisiji prenesen izravan interes Hrvatske, zadovoljan sam činjenicom da sam s kolegama kao i dosad razgovarao o svim aspektima saborske odluke te činjenicom da smo se dogovorili da nastavimo raditi zajedno s Europskom komisijom«, rekao je Biščević. Dodao je kako je siguran da će rezultati sastanka imati pozitivan utjecaj na skori dijalog Hrvatske s EU-om.</p>
<p>»Moji su kolege potvrdili razumijevanje za sve hrvatske okolnosti i obje će zemlje, zajedno s ostalima, podržavati pozitivnu odluku što se tiče oba aspekta summita u Bruxellesu«, dakle i kandidaturu i datum, uvjeren je Biščević. Rekao sam slovenskom kolegi, dodao je, kako su nam odnosi dovoljno sazreli da s obje stane pokušavamo vidjeti dugoročne strateške interese i da ponekad ne pretjerujemo.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje je li bilo pritisaka – diplomatski izvori svih sudionika sastanka u Bruxellesu decidirano tvrde da je presudan bio veto Ljubljane i Rima – Biščević je rekao da je saborska odluka donesena bez pritisaka, da je riječ o povijesnoj odluci za Hrvatsku, te da je ponekad potrebno voditi računa o dalekosežnim interesima, a neposredne pokušati uklopiti u realizaciju dugoročnih.</p>
<p>Slovenski državni tajnik Andrej Logar je naglasio kako je želja Slovenije da Hrvatska što prije počne pregovore o članstvu, te da će je podržavati, a što se tiče odluke Hrvatskog sabora »Ljubljana će pomno pratiti njezinu praktičnu provedbu«. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Šef CIA-e žrtveno janje američke vlade</p>
<p>New York Times piše da je kritičko izvješće američkog Senata o Iraku, ubrzalo ostavku direktora obavještajne agencije</p>
<p>WASHINGTON, 4. lipnja</p>
<p> - Povjerljivo izvješće američkog Senata, vrlo kritično prema radu središnje obavještajne agencije (CIA) u Iraku, možda je ubrzalo ostavku njezina direktora Georgea Teneta, piše u petak New York Times (NYT), a spekualcije o ostavci odbacio je britanski premijer Tony Blair u izjavi za BBC. </p>
<p> Britanska televizija BBC prenijela je izjavu premijera Tonyja Blaira da Tenetova ostavka nema veze s Irakom niti s terorističkim napadima na Sjedinjene Države 11. rujna. Dokument o radu CIA-e od približno 400 stranica kritizira informacije što ih je CIA iznosila o iračkome oružju za masovno uništenje, a čije je navodno postojanje opravdalo američku intervenciju, piše njujorški dnevni list. Nepotpuno prikupljanje informacija, površna analiza, neuvjerljivi izvori... izvješće čija se verzija mora objaviti do kraja mjeseca pogađa CIA-u na više razina, po mišljenju dužnosnika koji su ga uspjeli pročitati, prenosi NYT. Tenet je izjavio kako želi provoditi više vremena s obitelji, a što nije spriječilo neke komentatore da ga opišu kao žrtveno janje Busheve vlade, sve izloženije kritikama zbog politike koju provodi u Iraku. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nijemci traže točan datum odlaska stranih trupa iz Iraka </p>
<p>Šef iračke diplomacije Hosyar Zebari založio se ostanak koalicijskih snaga u Iraku koje bi u novim uvjetima, imale partnerski odnos s privremenom iračkom vladom/ Također je zatražio da se budućom rezolucijom vladi te zemlje osigura puni suverenitet</p>
<p>ANKARA, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Vijeće sigurnosti UN nastavilo je vrlo žučnu raspravu o američko-britanskom prijedlogu iračke rezolucije kojom bi se trebali odrediti precizni uvjeti prijenosa suvereniteta s okupacijskih snaga na već odabrane Iračane. Dodatno ulje na ionako razbuktalu iračku vatru, dalo je najnovije upozorenje američkog predsjednika Georga W. Busha u kojem se tvrdi da bi povlačenje koalicijskih snaga iz Iraka bilo »katastrofalna nesreća«.</p>
<p>Takvo stajalište u Vijeću sigurnosti podržao je i privremeni šef iračke diplomacije Hosyar Zebari. Rekao je da se privremeno civilno Vijeće za upravu Irakom protivi ranom odlasku koalicijskih postrojbi. On se založio za zadržavanje nazočnosti koalicijskih snaga, na čelu s Amerikancima, koje bi u novim uvjetima, kako je rekao, imale partnerski odnos s privremenom iračkom vladom.</p>
<p>Zebari je, istodobno, upozorio kako se predloženim dokumentom mora osigurati puni suverenitet nakon predaje vlasti 30. lipnja. U sklopu toga, spomenuo je i punu kontrolu nad nacionalnim prirodnim bogatstvima, osobito golemim rezervama nafte. »Bez potpunog ispunjavanja tih uvjeta nema punog suvereniteta«, rekao je Zebari. Šef iračke diplomacije, inače Kurd, nije se izjasnio o dužini boravka koalicijskih snaga na užarenom iračkom tlu. Drži kako će to ovisiti od situacije u zemlji, odnosno brzine obračuna sa snagama koje se protive iračkom procesu demokracije i slobode. Sigurno je da će to zahtijevati duže vremensko razdoblje, što bi, posebice odgovaralo Kurdima, koji su pod svoju kontrolu stavili golema naftna polja oko Kirkuka, na sjeveru Iraka.</p>
<p>Rusija i Kina, koje su nasilnim svrgavanjem iračkog predsjednika Saddama Husseina ostale bez velikog dijela »naftnog kolača«, oštro su se suprotstavile predloženom scenariju Washingtona i Londona oko prijenosa iračkog suvereniteta. Irački predstavnik u Vijeću sigurnosti rekao je inače kako je nacrt rezolucije isuviše neodređen. Kina je zatražila da se strane postrojbe iz Iraka povuku već krajem ove godine. Njemačka, pak, inzistira na određivanju točnog datuma povlačenja koalicijskih postrojbi iz Iraka. Na istovjetnoj crti je i Francuska koja želi da se utvrdi jasan mandat stranih trupa. </p>
<p>Američki izaslanik pri sjedištu UN-a u New Yorku, John Negroponte, pokušao je, međutim, manjiti postojeće razilaženja oko iračke budućnosti. Smatra da razlike nisu velike, te da su nužna samo neka »dotjerivanja« kako bi iračka rezolucija bila prihvaćena. Negroponte će, nakon usvajanja rezolucije, preuzeti dužnost prvog veleposlanika u postsadamovskom Iraku s rekordnim brojem od oko sedam tisuća diplomata.</p>
<p>Zamjetno je da je u punom jeku rasprave u Vijeću sigurnosti o predloženom iračkom dokumentu došlo do dugo očekivane ostavke šefa američke obavještajne službe CIA-e Georgea Teneta. Jasno je da se radi o prvoj velikoj iračkoj žrtvi kako bi se spasio uzdrmani stožer Bijele kuće i položaj ključnog ministra obrane Donalda Rumsfelda.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kerry optužuje Busha za loše upravljanje američkom vojskom </p>
<p>Predsjednički kandidat istakao kako je Busheva administracija učinila premalo da prilagodi američku vojsku novim misijama koje mora poduzimati</p>
<p>WASHINGTON, 4. lipnja </p>
<p> - Demokratski predsjednički kandidat John Kerry optužio je u četvrtak predsjednika Georgea W. Busha da loše upravlja američkom vojskom.</p>
<p> U svom govoru posvećenom nacionalnoj sigurnosti Kerry je rekao da je Busheva administracija učinila premalo da prilagodi američku vojsku novim misijama koje mora poduzimati. Senator Kerry je rekao da su Sjedinjene Države otišle u Irak s premalo vojnika da bi spriječile pljačkanje i kriminal te su propustile pobrinuti se za skoro milijun tona oružja koje se sada upotrebljava protiv američkih snaga.</p>
<p> »Nismo uspjeli izgraditi saveze i izgubili smo priliku da stvorimo širu potporu u Iraku, u arapskom svijetu i među velikim silama. Ove pogreške zakomplicirale su naš cilj, stabilni Irak s predstavničkom vladom sigurnom unutar svojih granica«, rekao je Kerry u predizbornom govoru u Independenceu u Missouriu.</p>
<p> Kerry je napao odluku Bushove administracije kojom tisuće vojnika sprječava da napuste vojsku i nakon što njihovi zakonski ugovori isteknu kako bi osigurala dovoljno vojnika za Irak i Afganistan. Upozorio je na opasnost da Amerika stvara nedovoljno snažnu vojsku s premalo spremnih na borbu. Kerry je rekao kako se američka vojska mora mijenjati nakon što je prijetnje Hladnoga rata zamijenila prijetnja terorizma.</p>
<p> Glede modernizacije vojske Kerry je predložio da se sadašnja aktivna kopnena vojska od 480.000 ojača privremeno za 40.000 vojnika. On bi također udvostručio američke specijalne snage, osigurao najmoderniju vojnu opremu i preorganizirao američku nacionalnu gardu upotrebljavajući je za potrebe unutarnje sigurnosti. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kacin: Slovenski i talijanski potezi usklađeni</p>
<p>»Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta ocjenjuje da je odluka Hrvatskog sabora, donesena u četvrtak, kojom je do sklapanja partnerskog sporazuma o ribarstvu odgođena primjena zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu za države članice Europske unije, samo prvi korak«, priopćila je u petak nakon zatvorene sjednice tog odbora slovenska agencija STA.</p>
<p>Odluka Hrvatskog sabora »nastavak je jednostranih koraka koji nisu u skladu s praksom Europske unije«, no u njemu je »ipak primjetan prvi korak u pokušaju da se popravi neprihvatljiva praksa donošenja jednostranih odluka«, navodi STA zaključak odbora.</p>
<p>Zato odbor poziva slovensku vladu da do daljnjega u Europi »dosljedno brani i primjenjuje načela multilateralnog dogovaranja o svim pitanjima EU-a, uključujući i širenje Europske unije«.</p>
<p>Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta očekuje da će »lanjska jednostrana odluka Sabora biti ukinuta do prvog zasjedanja Vijeća EU-a za opće i pravne poslove 14. lipnja«, izvješćuje STA.</p>
<p>Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Jelko Kacin izjavio je u petak da su postupci Slovenije i Italije na sastanku u Bruxellesu o spornom hrvatskom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu u Jadranu »usklađeni«.</p>
<p>»Naši su koraci usklađeni onako kako je i primjereno za države koje su članice Europske unije«, prenijela je agencija STA Kacinove riječi nakon sastanka vanjskopolitičkog odbora, na kojem je bilo govora o hrvatskom zaštićenom pojasu i o odluci Hrvatskoga sabora da odgodi njegovu primjenu.</p>
<p>Kacin je rekao da su talijanski i slovenski državni tajnici u ministarstvima vanjskih poslova, Roberto Antonione i Andrej Logar, zajedno otputovali u Bruxelles na sastanak s državnim tajnikom u hrvatskom MVP-u Hidom Biščevićem i s predstavnikom Europske komisije Michaelom Leighom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska dobiva i kandidaturu i datum </p>
<p>Budući da je prijetnja vetom uklonjena saborskom odlukom o suspenziji pojasa i sve je provedeno u europskom duhu, iz izaslanstava država članica Unije potvrđeno je da je time »prošao« irski prijedlog zaključaka pripremljenih za Ministarsko vijeće EU. Oni bi zatim trebali biti proslijeđeni Europskom vijeću, summitu lidera sredinom lipnja.</p>
<p> Prema informacijama iz misije jedne veće članice Unije, Irci sugeriraju kombinaciju, koju su u petak državnom tajniku u hrvatskom ministarstvu vanjskom poslova Hidi Biščeviću obećali slovenski i talijanski kolega, a riječ je o tome da Zagreb dobije i kandidaturu i datum početka pregovora. Predsjedavajuća država u dokumentu poslanom prijestolnicama razmatra dvije opcije kad je riječ o datumu – ili »ranije iduće godine« ili »u 2005. godini«, a s prijedlogom je upoznata i hrvatska strana, kaže Vjesnikov izvor.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Srebrenici otkrivena još 31 masovna grobnica!</p>
<p>SARAJEVO, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Povjerenstvo za istraživanje događaja u Srebrenici od 10. do 19. srpnja 1995. godine, otkrilo je postojanje još 31 masovne grobnice, o kojima se do sada ništa nije znalo u široj javnosti. Kako je u petak priopćio ured za odnose s javnošću vlade Republike Srpske, postojanje grobnica otkriveno je na temelju podataka koje je Povjerenstvo prikupilo od službenih tijela RS-a te radom sa svjedocima na terenu.</p>
<p> »O ovom je saznanju upoznato federalno povjerenstvo za traženje nestalih osoba čiji su predstavnici u četvrtak, zajedno s članovima Povjerenstva RS-a, obišli sve lokacije na terenu i preliminarno izjavili da je za njih saznanje o najmanje osam grobnica potpuno novo«, navodi se u priopćenju. Predstavnici Povjerenstva obećali su da će detaljno provjeriti sve podatke o lokacijama grobnica. Predsjednik RS-a Dragan Čavić izjavio je potkraj svibnja da će se, nakon što bude predano izvješće, Republika Srpska morati suočiti s činjenicama koje potvrđuju da je na nekoliko lokacija na području Srebrenice počinjen ratni zločin. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Beogradski odvjetnik: Optužnica štiti oficire JNA od odgovornosti za Ovčaru </p>
<p>OSIJEK/BEOGRAD, 4. lipnja</p>
<p> – Optužnica tužiteljstva za ratne zločine Srbije i Grne Gore, podignuta za pokolj dvjesto Hrvata i drugih nesrba na Ovčari kod Vukovara 1991., formulirana je tako da »zaštiti regularne vojne jedinice od neugodne činjenice da su vojnici i oficiri zapravo ubijali civile i ranjenike«, tvrdi Dragoljub Todorović, beogradski odvjetnik koji u tom postupku zastupa obitelji oštećenih. </p>
<p>Šestorici optuženih za ratni zločin na Ovčari, kojima je pred Specijalnim vijećem za ratne zločine u Beogradu počelo suđenje, tužitelj je stavio na teret ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iako za takvu kvalifikaciju, ističe Todorović u svom tekstu u beogradskom dnevniku Danas, u spisima ne postoje valjani dokazi. </p>
<p>»Naprotiv, postoje brojni dokazi da su u hangarima na Ovčari bili zatvoreni civili, ljudi izašli iz podruma i ranjenici zbog čega bi se onda optuženima na teret trebalo staviti ratni zločin nad civilima. Bez obzira što je za ratni zločin protiv civila i za zločin protiv ratnih zarobljenika predviđena ista kazna, tu ipak postoji bitna razlika pogotovo što je rat u Vukovaru vodila država SFRJ i njezina JNA. Stoga smatram da tužitelj takvom optužbom nastavlja dosadašnju praksu pokušaja maksimalne zaštite pripadnika regularnih vojnih jedinica u sudskim procesima«, ističe Todorović. </p>
<p>Dodao je i da iz spisa i na temelju dosadašnjeg tijeka suđenja nesumnjivo proizlazi da su Teritorijalna obrana i druge oružane formacije na vukovarskom ratištu bile podčinjene JNA i oficirima Miroslavu Radiću, Mili Mrkšiću i Veselinu Šljivančaninu. </p>
<p>»Zato su potpuno neosnovane izjave naših političara da se podizanjem optužnice za zločine na Ovčari isključuje odgovornost Radića, Šljivančanina i Mrkšića. Naprotiv, njihove su odgovornosti paralelne i jedna drugu ne isključuju«, tvrdi Todorović. </p>
<p>Osvrnuo se i na to da su svjedoci, optuženici, a u nekoliko navrata i sam sudac Vesko Krstajić završetak ratnih operacija nazvali »oslobođenjem Vukovara«, što »djeluje vrlo mučno na prisutnu rodbinu ubijenih i sve kojima je stalo da se utvrdi istina o ratu u Vukovaru«. </p>
<p>No, na kraju je ustvrdio kako smatra da se suđenje, što se nastavlja 21. lipnja, odvija korektno, te da, s obzirom na iskaze svjedoka u istražnom postupku koji će tek biti saslušani na glavnoj raspravi, obitelji oštećenih nemaju razloga za zabrinutost. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>BiH preuzima suđenja za zločine u srednjoj Bosni i srpskim logorima </p>
<p>SARAJEVO, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte najavila je tijekom posjeta Sarajevu da će tužiteljstvo ICTY-ja već do kolovoza predložiti da se dio haaških predmeta prepusti bosanskohercegovačkom pravosuđu. </p>
<p>Državni sud BiH, odnosno njegov odjel koji će se baviti procesuiranjem ratnih zločina, trebao bi do kraja godine biti spreman za preuzimanje predmeta. </p>
<p>Bosanskohercegovačka državna televizija objavila je da će ICTY posebnom odjelu Suda BiH prepustiti procesuiranje šest predmeta. Tako bi se, prema tvom izvoru, pred Sudom BiH trebao naći bivši zapovjednik vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Paško Ljubičić (39), kojeg Haaški sud tereti za zločine u Lašvanskoj dolini po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti. Predmet je u predraspravnom postupku. Ljubičić je u haaškom pritvoru od 21. studenoga 2001., a izjasnio se da nije kriv ni po jednoj točki optužnice.</p>
<p>Za prepuštanje pravosuđu BiH navodno je spreman i predmet protiv bivšeg zapovjednika HVO-a u Kiseljaku Ivice Rajića (46), optuženoga za zločin u Stupnom Dolu. Rajić je u Scheveningenu od 24. lipnja prošle godine i također se izjasnio da je nevin.</p>
<p>Još se spominju Željko Mejakić, Momčilo Gruban, Dušan Knežević i Dušan Fuštar koji su u predmetu »Mejakić i ostali« optuženi za zločine u srpskim logorima Omarskoj i Keratermu. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dio dužnosnika HDZ-a BiH pristupa Hrvatskom bloku? </p>
<p>BUGOJNO, 4. lipnja </p>
<p> – Predsjednik HDZ-a BiH Bariša Čolak izjavio je u petak kako ne isključuje mogućnost da dio stranačkih dužnosnika istupi iz stranke i prikloni se Hrvatskom bloku u BiH. Utemeljiteljska skupština Hrvatskog bloka najavljena je za subotu u Mostaru. Čolak je to rekao uoči početka zasjedanja Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Bugojnu.</p>
<p> Više dužnosnika Središnjeg odbora HDZ-a BiH proteklih je dana najavljivalo da na zasjedanju tog stranačkog tijela namjerava istupiti iz HDZ-a BiH i učlaniti se u Hrvatski blok u BiH.</p>
<p> Čolak je obećao da vodstvo HDZ-a BiH neće praviti zapreke onim dosadašnjim dužnosnicima stranke koji se odluče prijeći u drugu stranku.</p>
<p> Predsjednik HDZ-a BIH tvrdi da eventualno istupanje dijela dužnosnika neće »izazvati potrese« u stranci. Najavio je da je ključna tema zasjedanja Središnjeg odbora stranke predizborna strategija za općinske izbore u BiH, koji će biti u listopadu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dan D bijesni Talijani zbog Busha pretvorili u Dan B</p>
<p>Busheva europska turneja započela uz žestoke demonstracije Talijana u Rimu / Dan B, Bushev 36-satni posjet Italiji, kao predigra obilježavanja Dana D, opomena je američkoj administraciji da se Europljani ne slažu s njenom politikom u Iraku i na Srednjem istoku</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Sjećanje na Dan D sve se više pretvara u Dan B. Georgea Busha u Italiji su dočekali žestoki prosvjedi, nezapamćene mjere osiguranja i poruka da se Talijani ne slažu s njegovom politikom u Iraku i na Srednjem istoku.</p>
<p>Susret starih prijatelja, Georgea Busha i Silvija Berlusconija, uz silne proteste Rimljana, tek je uvertira za vruće europske razgovore američkog predsjednika u Francuskoj.</p>
<p>U potrazi za saveznicima i prijateljima, koji su razočarani američkom administracijom nakon iračke avanture, Bush će nastojati animirati Jacquesa Chiraca da ga podrži u Vijeću sigurnosti, gdje Amerikanci očekuju svoj Dan D, koji bi trebao odrediti budućnost i Iraka i sudbinu savezničkih snaga.</p>
<p>Uz sjećanje na Dan D na normandijskim plažama, posjet Georgea Busha Europi pretvara se u odlučujuću diplomatsku bitku američke administraciju, jer ako Europa i drugi put okrene leđa Bushu, i ne podrži njegovu iračku inicijativu, transatlantski će odnosi krenuti još brže nizbrdo i savezništvo će »debelo« doći u pitanje.</p>
<p>Rim posljednjih dana izgleda kao kataklizmički grad. Sve je bilo blokirano, a Berlusconi je javno izražavao strah: »Bojim se nasilja«. Jedan od najvjernijih prijatelja američkog predsjednika, talijanski premijer nije tvrd orah Bushu u njegovoj europskoj uvertiri. Njih dvojica ionako nemaju spornih točaka u odnosima, osim brojnih komplimenata koje Cavaliere upućuje svom moćnom prijatelju s druge strane Atlantika.</p>
<p>Bush je stigao u Rim u ponoć od četvrtka na petak, a vrijeme nije slučajno izabrano. U gluho doba noći, uz neviđene mjere sigurnosti, dočekan od svojih veleposlanika u Rimu i Vatikanu, Bush se u blindiranom automobilu odvezao u prelijepu rezidenciju američkog veleposlanika.</p>
<p>Kad je Rim u petak ujutro krenuo najprije talijanskom predsjedniku Carlu Azegliju Ciampiju, prosvjednici su zauzeli borbene položaje, palili automobilske gume, a policija je na njih ispaljivala suzavac. Antiameričke parole odzvanjale su drevnim gradom, dokazujući da Talijani baš i ne dijele mišljenja svog premijera.</p>
<p>Vatikanski susret s papom Ivanom Pavlom II. politički je već bio delikatniji, jer je Bush čuo jasan stav Vatikana da se irački problem treba rješavati u Ujedinjenim narodima. Netko će reći »ništa novo«, ali bi bolja formulacija bila: Vatikana od početka ponavlja isto. Papa je po tko zna koji put poručio Amerikancima da se samo u okrilju međunarodne zajednice može doći do mirnog rješenja, i da upotreba sile nije način »uvoza« demokracije u Irak.</p>
<p>Umjesto zahvale Amerikancima što su pomogli osloboditi Rim od fašista i nacista prije šezdeset godina, Busha su dočekali demonstranti koji su i specijalnim vlakovima doputovali u Rim. Vječni grad nisu smjeli prelijetati zrakoplovi, mnoge lokalne radio postaje nisu mogle emitirati jer su bile ometane, kako bi se spriječio svaki eventualni kontakt s teroristima; tisuće policajaca osiguravale su sve važne objekte, a 100 američkih specijalaca čuvali su Busha. »Rim, blindirani grad«, najavljivali su strani mediji 36-satni Bushev posjet Italiji.</p>
<p>Talijani su svoj gnjev prema Bushu iskazivali u sukobima s policijom, bacali su zapaljene baklje, palili sve što im se našlo pod rukom, izazivali policajce i tukli se s njima. Poruka je da većina Talijana ne podržava Ameriku jer smatra da je rat u Iraku nepravedan.</p>
<p>Slične žestoke prosvjede doživljavao je i Richard Nixon za vrijeme vijetnamskog rata. Europa se očito ne miri s ratnim pohodima koji nemaju legitimaciju UN-a, a Busha tek u Francuskoj čekaju teški razgovori. Chirac će sigurno ponoviti poznati francuski stav koji se čuo i uoči i za vrijeme intervencije u Iraku, zbog čega su i zahlađeni američko-francuski odnosi. </p>
<p>»Povratak UN-u« očito je ono što će često Bush čuti sljedećih dana. Jednostavno za reći, ali teško za ispuniti. Jer svjetska organizacija se više neće zadovoljiti mrvicama i perifernom ulogom, koja joj se stalno nudi. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tenetova ostavka spašava Donalda Rumsfelda</p>
<p>Za Tenetova mandata dogodili su se u CIA-i neki krupni obavještajni propusti / CIA nije predvidjela nuklearne probe u Indiji i Pakistanu 1998., nije uspjela ni naslutiti, a kamoli spriječiti teroristički udar Al Qaide na Ameriku 2001., niti joj je pošlo za rukom da prikupi ikakve valjane obavještajne podatke o Iraku</p>
<p>LONDON, 4. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Direktor CIA-e George Tenet iznenadio je u četvrtak javnosti i promatrače svojom neočekivanom najavom da se u srpnju povlači sa dužnosti. No, malo koga je uspio uvjeriti u svoje objašnjenje da to čini »iz obiteljskih razloga«. Vjerojatnije je da odlazi zbog brojnih pogrešaka organizacije kojoj je sedam godina stajao na čelu, a donekle možda i kao »žrtveni jarac« Busheve administracije.</p>
<p>Kad Tenet baci oko unatrag na svoju burnu karijeru CIA-inog šefa, bit će u njoj zacijelo nekih epizoda koje bi najradije zaboravio. Jedna od njih odigrala se uoči iračkog rata, kada je on u Ovalnom uredu brifirao predsjednika Georgea Busha o Saddamovim oružjima masovnog uništenja. U »Planu napada«, svojoj novoj knjizi o pripremama za irački rat, proslavljeni američki novinar Bob Woodward navodi da je Bush ostao skeptičan nakon tog brifinga. »Je li to najbolje što imamo?« upitao je on Teneta. Šef CIA-e je nekako uspio razbiti predsjednikove dvojbe. Koristeći košarkašku terminologiju, on mu je, zamahnuvši rukama, kazao: »Ne brinite, lopta je zakucana u koš«.</p>
<p>Taj trenutak pretjerane samouvjerenosti sad se osvećuje Georgeu Tenetu. U Iraku nije pronađeno ništa od Saddamovog ubojitog arsenala koji su u svojim govorima uoči rata spominjali George Bush i njegovi najbliži suradnici. </p>
<p>Tajming Tenetove ostavke za mnoge je iznenađenje. No, nekima je ona izgledala neminovna nakon izjave predsjednika Senatskog odbora za obavještajna pitanja Pata Robertsa. Taj vjerni republikanac koji se obično nećka kritizirati Bushevu administraciju izjavio je, naime, u četvrtak da američki obavještajni krugovi sami sebi ne priznaju »pune razmjere ... svojih nedostataka u radu vezanom uz Irak, te također za 11. rujna«. </p>
<p>Spomenuti Senatski odbor uskoro će objaviti izvješće koje oštro kritizira rad CIA-e. Uskoro će biti okončana i istraga o terorističkom udaru na Ameriku 2001., a to izvješće također će šibati CIA-u, zato što nije uspjela zaustaviti niti uhvatiti Osamu bin Ladena. Sve su to mogući razlozi za nagli odlazak šefa te organizacije. </p>
<p>Nekadašnji direktor CIA-e Stansfield Turner drži kako Tenet ne bi okrenuo leđa Georgeu Bushu usred uoči izbora, osim ako on nije zatražio da ode. Bijela kuća doima se međutim iznenađenom i tvrdi da direktor CIA-e nije bio izguran sa svog položaja. BBC prenosi izjavu »izvora bliskog obavještajnim krugovima« koji tvrdi da na Tenetovim leđima »nema nikakvih otisaka«. </p>
<p>George Tenet, koji je i u Clintonovo doba vodio CIA-u, jedan je od njenih direktora s najdužim stažem. Pripisuju mu u zasluge da je obnovio moral i jedinstvo te organizacije te ubacio mnogo novih operativaca u strane zemlje. Imao je i dobar odnos s predsjednikom Bushem koga je svakodnevno osobno brifirao o obavještajnim pitanjima. </p>
<p>No, za Tenetova mandata dogodili su se u CIA-i neki krupni obavještajni propusti. CIA nije predvidjela nuklearne probe u Indiji i Pakistanu 1998. Također nije uspjela ni naslutiti, a kamoli spriječiti, teroristički udar Al Qaide na Ameriku 2001. Nije joj pošlo za rukom da prikupi ikakve valjane obavještajne podatke o Iraku. </p>
<p>Uoči iračkog rata, američki državni tajnik Colin Powell iznio je pred Vijećem sigurnosti podatke o Saddamovom zabranjenom arsenalu, pokazujući satelitske snimke navodnih tajnih postrojenja za izradu oružja. Kad su se ti podaci kasnije pokazali netočnima, bjesni Powell tražio je objašnjenje od CIA-e. U jedan važan govor predsjednika Busha također se uvukao netočni podatak o tome da je Saddam Hussein u Africi pokušavao nabaviti uranovu rudu. </p>
<p>Izvori bliskim tajnim agencijama ističu da postoje i politički razlozi za Tenetov odlazak jer je izgubio povjerenje mnogih u Kongresu, Neki smatraju da je ovom ostavkom na određeni način »spašen« ministar Donald Rumsfeld. </p>
<p>Tenet je predvodio CIA-u u trenutku kada je hladni rat prestao biti njenom glavnom preokupacijom. No tu obavještajnu agenciju nije uspio pripremiti za borbu protiv novog neprijatelja koji se zove međunarodni terorizam. Već je najavljena i ostavka još jednog visokog dužnosnika CIA-e, njenog direktora operacija Jamesa Pavitta. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Neistine o odlagalištu radioaktivnog otpada </p>
<p>U novinskim izvješćima o propalom sastanku župana Splitsko-dalmatinske županije Krune Peronje s prosvjednicima iz Zagore, a u vezi s istražnim radovima na lokaciji Kladnjice, objavljena je izjava županijskog vijećnika Nikole Zokića u kojoj su iznesene neistine. Radi potpune informiranosti javnosti važno je reći sljedeće:</p>
<p> Vijećnik Nikola Zokić rekao je da je u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske Splitsko-dalmatinska županija navedena kao područje s lokacijom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada što ne samo da ne odgovara istini već dodatno do kraja uzbunjuje javnost. </p>
<p> Istina je da na području Splitsko-dalmatinske županije nije predviđena lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada što se može lako provjeriti jer je Program prostornog uređenja Republike Hrvatske dostupan svakome na Internet stranici Ministarstva www.mzopu.hr - kartografski prikaz br. 19 i točke 3-51 tekstualnog dijela programa.</p>
<p> S obzirom na izneseno objede gospodina Zokića o tome da župan i ministrica obmanjuju predsjednika Vlade ne zaslužuju komentar.</p>
<p>KATA GOJEVIĆ Ured glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Još o tzv. »Skandalu u hraščinskoj osnovnoj školi«</p>
<p>U Vjesniku od 31. svibnja 2004. objavljen je tekst pod naslovom »Skandal u hraščinskoj osnovnoj školi, vjeroučitelj udario učenika«.</p>
<p>Kao pravni zastupnik apostrofiranog gospodina Drage Jozića dužan sam priopćiti sljedeće:</p>
<p>S obzirom da se spomenuti članak odnosi na moju stranku i da se u njemu iznose neistine i uvrede na račun gospodina Drage Jozića, radi istinitog i potpunog informiranja javnosti »incident«, koji se spominje u tekstu, zaslužuje dodatno objašnjene.</p>
<p>Nesporno je da je 25. svibnja 2004. na satu vjeronauka s temom »Primanje sakramenta potvrde«, došlo do tzv. »incidenta« u područnoj školi Hraščina. Međutim, okolnosti su bile bitno drukčije od onih koje se spominju u tekstu.</p>
<p>Spomenutog dana, usred redovnog sata i predavanja o spomenutoj temi petero učenika neprestano je ometalo nastavu, a među kojima se posebno isticao jedan učenik koji je u ime cijelog razreda rekao: »Nama potvrda ne treba«. Nakon što ga je vjeroučitelj više puta opomenuo spomenuti učenik nije prestao s ometanjem nastave, pa ga je vjeroučitelj poslao »stajati u kut«.</p>
<p>No, učenik nije prihvatio tu odluku već je zastao kod radijatora i nastavio ometati nastavu. Tek tada je vjeroučitelj prišao učeniku i u tom trenutku je došlo i do fizičkog kontakta. Preciznije: vjeroučitelj je učenika primio za lijevo uho i usmjerio ga prema kutu. Učenik ni tada nije prestao s ometanjem nastave i počeo je pred cijelim razredom omalovažavati vjeroučitelja. Vjeroučitelj je tada sa vrhovima tri prsta udario učenika po lijevom uhu, nakon čega se on smirio, pa je nastava nastavljena.</p>
<p>Dakle, vjeroučitelj učenika nije istukao, a niti izmlatio, jer bi to podrazumijevalo višekratne udarce, kako se to – netočno – sugerira u članku. Točno je da ga je jednom udario sa vrhovima prstiju po vršku uha. Očito je, dakle, da učenik nije bio nedužan, jer on i inače ponižava vjeroučitelja pred cijelim razredom, što je u više navrata evidentirano i u razrednom imeniku, a od početka školske godine neprestano ometa nastavu.</p>
<p>Tvrdnje koje iznosi novinar u spornom tekstu nije potvrdila ravnateljica škole, a tekst o slučajevima drugih učitelja ne odnosi se na područnu školu u Hraščini, pa se prema tome i ne može pripisati apostrofiranom vjeroučitelju.</p>
<p>Vjeroučitelj Drago Jozić želi samo naglasiti da u njegovu odgojno-obrazovnom odnosu prema učenicima, čak i prema onima koji ga na nastavi omalovažavaju i provociraju, nema zle namjere ni mržnje, kako se to tendenciozno sugerira u uvodnom dijelu spornog teksta.</p>
<p>Budući da je takvim tendencioznim i zlonamjernim tekstom, neistinitim informacijama i netočnim navodima vjeroučitelju Dragi Joziću nanesena šteta te je oklevetan u tisku, zadržavamo si i pravo pokretanja kaznenog postupka za naknadu štete.</p>
<p>PETAR ŽITNJAK odvjetnik, Stubičke Toplice</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Neprimjerena izjava Milana Đukića i srditi Milorad Pupovac</p>
<p>Zanimljiva je bila prošlotjedna izjava Milana Đukića kojom za srpsku manjinu u Hrvatskoj traži ista prava kao što ima albanska manjina na Kosovu.</p>
<p> »Ne tražimo ništa više, iako bismo mogli, od onoga što traže Albanci na Kosovu«, navodi Đukić (ne)razmišljajući o primjerenosti te izjave s obzirom na to da albanska manjina na Kosovu ima najozbiljniju namjeru odcjepljenja, a sam taj pojam ne može izbjeći asocijacije na događaje koji su se zbili prije manje od petnaest godina u Hrvatskoj, a inicirala ih je ta ista srpska manjina. No, stvar postaje još zanimljivija kada, nepunih pet dana kasnije, Milorad Pupovac izlazi u javnost s izjavom da će Srbi u Hrvatskoj imati grb, himnu i zastavu, i to najkasnije za 39 dana.</p>
<p>Prema Ustavnom zakon u o pravima nacionalnih manjina, zajednička koordinacija županijskih samouprava ima pravo donositi odluke od važnosti za tu manjinu, pa tako i odluke o simbolima zajednice. Važnost ove odluke je neupitna, pogotovo ako slijedi manje od tjedan dana nakon indirektnog poziva na odcjepljenje, jer znamo da su grb, zastava i himna ključni čimbenici identificiranja i buđenja nacionalne svijesti u ovom slučaju, ionako politički nezrele srpske manjine (misli se na narod, a ne na njegove predstavnike koji su, koliko zreli toliko i iskusni, što vješto koriste u manipulaciji onih koje predstavljaju) koja je uvijek bila separatistički raspoložena. </p>
<p>Odluku koordinacije o simbolima mora odobriti savjet za nacionalne manjine, međutim potpisivanju ipak nisu pristupili predstavnici svih srpskih županijskih vijeća. Neki su izostali iz »tehničkih razloga«, a nedolazak predstavnika Ličko- senjske županije objašnjen je time da tamošnje vijeće čine pristaše Milana Đukića, inače oponenta Miloradu Pupovcu. Može biti, ali su Srbi isto tako i sami svjesni da ne bi bilo taktično, s obzirom na prošlotjedne izjave, da se na takvom sastanku pojavi Đukićev predstavnik ili, u krajnjoj liniji, i sam Đukić. </p>
<p>Predstavnici srpske manjine ne bi si smjeli dopustiti ovakve izjave koje imaju separatističke konotacije, jer mogu biti više nego zadovoljni politikom koju prema njoj provodi nova Vlada, tim više što imaju osam mjesta u ministarskim savjetodavnim tijelima. No, Pupovcu ni to nije dosta. Imao je obraza ljutito i uvrijeđeno komentirati u jednoj televizijskoj emisiji, da je bilo krajnje vrijeme da srpska manjina participira u vlasti. </p>
<p>Ova je izjava krajnje bahata iz dva razloga:</p>
<p> Ta je ista manjina prije samo trinaest godina težila pripajanju matici državi, što je rezultiralo ratom i ima obraza devet godina nakon njegovog završetka negodovati što ne sudjeluje u izvršnoj vlasti države koju je proglašavala fašističkom tvorevinom u čijem sastavu nije željela ostati. </p>
<p> Privilegija je, i to velika, da manjina sudjeluje u izvršnoj vlasti jer teško ćete naći državu čiju Vladu čine, između ostalih, i manjinski predstavnici. </p>
<p>Naravno da je u današnjim uvjetima bilo kakva separacija nemoguća, ali na temelju iskustva valja biti oprezan. Izjava Milana Đukića, koliko god da je neprimjerena, ipak je znakovita.</p>
<p>ANDRO PETANI Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ubio, raskomadao, zapalio i u klijeti zakopao vjerovnika </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Zbog duga od 14.000 eura, 55-godišnji J. M. iz Kopčić Brda, kod Velike Ludine, 3. svibnja ove godine u večernjim satima ubio je hicem iz sačmarice Vladu Martinca (50) iz Obedišća, kojeg je kasnije, da bi prikrio zločin, raskomadao i zapalio, nakon čega je tijelo zakopao u šupi.</p>
<p>Kako nam je rekao načelnik Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a Predrag Brkopac, istraga je počela 6. svibnja kada su poznanici ubijenog prijavili njegov nestanak, budući da je Vlado Martinac živio sam. Roditelji su mu umrli, a nikada nije oženio. Inače, njegova majka je dulji niz godina živjela i radila u Njemačkoj gdje je stekla mirovinu i popriličnu ušteđevinu, koja je pripala Vladi, On se nakon što je naslijedio novac počeo baviti posuđivanjem novca uz mjesečnu kamatu od 10 posto. </p>
<p>Istragom je tako utvrđeno da je prijateljima i poznanicima posudio više desetaka tisuća eura, a u pretrazi njegove kuće pronađen je popis dužnika, Na tom je popisu, osumnjičeni za njegovo ubojstvo, bio najveći dužnik. Osumnjičeni je, naime, Martincu 3. svibnja trebao vratiti dug od 14.000 eura. Osumnjičeni za ubojstvo je vraćanje duga jamčio obiteljskom kućom nad kojom mu je prijetila ovrha, jer mu je rok za povrat novca istekao krajem veljače ove godine.</p>
<p>Upravo je knjižica s popisom dužnika policajce dovela do osumnjičenika, koji je u cijelosti priznao ubojstvo. U razgovoru s osumnjičenim policajci su došli do saznanja da je osumnjičeni 3. svibnja oko 22 sata došao do kuće Vlade Martinca radi dogovora o povratu duga, nakon čega su sjeli u automobil osumnjičenoga i krenuli prema njegovoj kući gdje mu je navodno osumnjičeni trebao pokazati dokumentaciju o prodaji zemljišta kao garanciji za povrat novca. </p>
<p>Tijekom vožnje izbila je svađa i tučnjava, i tom prigodom osumnjičeni iz sačmarice ubio Vladu Martinca, pogodivši ga u prsa.</p>
<p>Osumnjičeni je zatim tijelo dovezao do vinograda na Kopčić Brdu, gdje je raskomadao udove ubijenog i zapalio ga, te ga sakrio, najprije u cisterni za kišnicu, a potom ga je zakopao u šupi uz klijet, gdje je mrtvo tijelo i pronađeno. </p>
<p>Inače, ni ubijeni ni ubojica nisu otprije poznati policiji.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poduzeće platilo popravak službenog, a ne privatnog auta </p>
<p>ZLATAR, 4. lipnja</p>
<p> – Je li »Komus« platio popravak službenog ili privatnog automobila direktora Petra Grljača, bila je središnja tema zanimanja na suđenju bivšoj Upravi tog donjostubičkog komunalnog poduzeća, koje je u petak nastavljeno na zlatarskom Županijskom sudu. </p>
<p>Svjedočila su trojica mehaničara iz zagrebačkog poduzeća »TM vozila«, koji su potvrdili, da iako na nalogu stoji da se popravljao »peugeot 605«, a na računu »peugeot 406«, ipak se radilo na službenom automobilu, »peugeotu 605«. </p>
<p>Mehaničari su uz suglasnost stranaka saslušani izvanraspravno, jer na sud nije došao branitelj drugookrivljenog Josipa Hrena, zagrebački odvjetnik Boris Vinčić, koji je Hrenu otkazao punomoć uoči početka suđenja u petak. </p>
<p>Bivše predsjednike Uprave »Komusa« Petra Grljača (58) i Josipa Hrena (53), te nekadašnje članove Uprave Andriji Pikeca i Mirjanu Čulig tereti se za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprava. </p>
<p>Nekad uspješni zagorski tvorničar i političar Grljač optužen je da se krivotvoreći putne naloge okoristio za oko 268.000 kuna, a Josip Hren za 34.000 kuna. Andriju Pikeca i Mirjanu Čulig terete što su potpisivali te putne naloge. </p>
<p>Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Zlataru, Grljač je na dan svoje smjene sa čela Komusa, glavnog distributera plina u stubičkom kraju, 23. kolovoza 2001. godine na ime dnevnica i putnih troškova podignuo 54.894 kune, a dan kasnije, kad je već bio smijenjen, 42.503 kune. </p>
<p>U mjesec dana, od 1. srpnja do 1. kolovoza 2001., proputovao je skoro pola Europe. Otvarao je putne naloge do Milana, Venecije, Osijeka, Slavonskog Broda, Pule, Münchena i drugih europskih gradova. </p>
<p>Josip Hren, čovjek sa najdužim stažem na čelu »Komusa«, navodno je podizao dnevnice i putne naloge i za one dane kada je bio na bolovanju. Kako je za Vjesnik kazao Grljačev odvjetnik Stjepan Gajski, svjedočenjem automehaničara »pala« je osma točka optužnice protiv njegova branjenika, a vjeruje »da to neće biti i jedina«.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Izvanraspravno vijeće odlučit će o pritvoru </p>
<p>VARAŽDIN, 4. lipnja</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak ponovo odgođeno suđenje Krešimiru Miholiću optuženom za otmicu. Miholić nije došao na raspravu, a po odvjetniku je poručio da ne može doći na raspravu zbog zdravstvenih tegoba. Tužiteljica je potom predložila da ga na iduću raspravu dovedu policajci, dok se njegov odvjetnik tome usprotivio, tražeći da se pribavi Miholićev zdravstveni karton, kako bi se mogla ocijeniti opravdanost njegovog nedolaska na raspravu. Sudsko je vijeće potom odlučilo da se spis dostavi Izvanraspravnom vijeću radi odluke o pritvoru za optuženoga. </p>
<p>Miholića se tereti da je 22. svibnja 1992. godine u Varaždin pozvao svoje poslovne partnere Borisa Veblea i Andreja Juneza Alkhatiba, kako bi od njih silom ishodio oko 40 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara, koliko je iznosio poslovni dug njihovih poduzeća. Pozvao ih je i na ručak na Varaždinbreg, a istovremeno je, prema optužnici, angažirao nepoznate osobe obučene u maskirne uniforme koje su, kad su Veble i Aklhatib izašli iz gostionice »Češljaš«, naredile njima i njihovim prijateljima Milanu Taliču, Gregoru Oblaku i Suzani Predojević da krenu s njima jer su oni policajci. </p>
<p>Nepoznate osobe zatim su ih odvezli u Zagreb u jedan stan u Lenjingradskoj ulici, a potom ih 23. svibnja odvezli u jednu vikendicu u blizini Velike Gorice. Tom su im prilikom čuvari u maskirnim odorama, kao i sam optuženi, prijetili da će ih držati zatvorenima, pa i ubiti, ako na Miholićev račun ne doznače novac koji su mu navodno bili dužni. </p>
<p>Naredili su im i da telefonom nazovu svoje obitelji koje su trebale organizirati isplatu duga. Dva dana kasnije oštećeni su uspjeli nagovoriti svoje čuvare da ih oslobode, plativši im za to četiri tisuće slovenskih tolara.</p>
<p>Miholić je u istrazi porekao djelo, potvrdivši da se s oštećenicima susreo u Varaždinu i Varaždinbregu. Dio njih bili su njegovi poslovni partneri, dok su se drugi u društvu našli slučajno. Rekao je i da nema nikakve veze s njihovom otmicom, jer je poslije ručka na Varaždinbregu ostao u gostionici plaćati račun, a dvojica njegovih tjelesnih čuvara sami su, bez njegovog znanja, izvršili otmicu i on nije bio uključen u daljnji tijek događaja.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Opljačkao ured, humanitarnu organizaciju i »peugeot«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Policajci Osme policijske postaje u četvrtak su dovršili dvije opsežne kriminalističke obrade radi više teških krađa kojima je počinjena ukupna šteta od oko 100.000 kuna.</p>
<p>Tako su policajci iz Trnja kriminalistički obradili 25-godišnjaka kojeg se sumnjiči da je počinio 14 teških krađa na štetu više pravnih i fizičkih osoba. </p>
<p>Osnovano se, naime, sumnja kako je od 9. ožujka do 10. svibnja ove godine počinio 12 krađa u kojima je ukupna šteta u iznosu od 61.000 kuna. </p>
<p>Tako je, primjerice, u jednoj pekarnici na Krugama iskoristio nepažnju zaposlenika i ukrao 1.600 kuna, dok je iz nezaključanog ureda u Preradovićevoj ulici je ukrao laptop, ruksak, fotoaparat, avionsku kartu te više posjetnica, a sve u vrijeme dok je vlasnik bio u susjednom uredu.</p>
<p>Isti je lopov s dvojicom pomagača provalio u prostorije humanitarne organizacije »Meicycorps«, odakle su odnijeli dva laptopa, digitalni fotoaparat i dva hrvatsko-engleska rječnika. </p>
<p>Pored toga, provalio je i u »peugeot 306« u Vončininoj ulici, iz kojeg je odnio sunčane naočale, jaknu i prsluk u kojem je bio novac. </p>
<p>Nakon dovršene obrade osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, priveden u Istražni odjela zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Policajci Osme policijske postaje kriminalistički su obradili dvije hrvatske državljanke stare 52 i 25 godina te 31-godišnjaka. Tijekom obrade utvrđeno je kako je 52-godišnjakinja, kao zaposlenica jednog zagrebačkog restorana, prošlog vikenda nakon završetka radnog vremena uzela ključeve restorana nakon čega je noć kasnije s 25-godišnjakinjom i 31-godišnjakom ušla u restoran gdje su ukrali 12 reprodukcija slika, jednu mesoreznicu i tri mesarske sjekire koje su kasnije sakrili u stanu 25-godišnjakinje.</p>
<p>Temeljem naloga istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda pretraženi su stanovi osumnjičenika u kojima su pronađeni ukradeni predmeti, dok je u stanu 52-godišnjakinje pronađeno i 0,7 grama marihuane. </p>
<p>Nakon dovršene obrade troje lopova privedeno je u istražni odjela zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bivši predsjednik uprave oštetio »Vjesnik« za 3,2 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Zbog zloporabe položaja i ovlasti te sklapanja štetnog ugovora kojim je »Vjesnik d.d.« oštećen za 3,2 milijuna kuna, zagrebačka policija kazneno je prijavila 53-godišnjeg bivšeg predsjednika Uprave društva »Vjesnik d.d.« i direktora društva »Vjesnik press d.o.o.« te 46-godišnjeg vanjskog suradnika društva »Vjesnik d.o.o.«.</p>
<p>Kako je priopćila policija, njih dvojica su bez znanja i odluke Nadzornog odbora i Glavne skupštine »Vjesnika« sačinili ugovor o prijenosu poslovnog udjela od 29. prosinca 1999. godine te dodatke od 15. siječnja 2000. i 28. veljače 2000., kojim se vlasništvo nad »Vjesnik pressom« prenosi na drugoosumnjičenog za iznos od 1.528.141 kunu. Ta obaveza je, navodi se u policijskom priopćenju, fiktivno »pokrivena« ugovorom o dugoročnom kreditu i ugovorom o poslovnoj marketinškoj suradnji, iako takva uopće nije postojala.</p>
<p>Drugo kažnjivo djelo počinjeno je sklapanjem ugovora s tvrtkom »Bemax« o izradi studije-elaborata komunikacijsko-marketinške strategije djelovanja dnevnog lista Vjesnik u predizborno-izbornoj kampanji za izbor predsjednika RH. Za tu studiju »Vjesnik press« je platio 364.000 kuna, iako nema dokaza o sačinjenom elaboratu.</p>
<p>Drugoosumnjičenom je, pak, ugovorom od 25. ožujka 1999. godine povjerena »koordinacija i nadzor radova u prostorijama »Vjesnik pressa«, uz mjesečnu naknadnu od 2.500 DEM i isplaćeno 220.000 kuna. Štetan ugovor sklopljen je i s »ZL studijo«. na čemu je »ZL studio« zaradio 1.150.456 kuna. Protiv obojice policija je podnijela kaznene prijave.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog presude sucu poručio: »sasjeći ću te sabljom«</p>
<p>OSIJEK, 4. lipnja</p>
<p> – Pedesetšestogodišnji D.B. iz Osijeka priveden je u petak prijepodne u Istražni centar osječkog Županijskog suda zbog toga što je u četvrtak, oko 13,30 sati, prijetio smrću sucu osječkog Općinskog suda Davoru Liščicu. </p>
<p>Kako doznajemo, D.B. je određeno zadržavanje u pritvoru od 48 sati jer postoji mogućnost da bi svoje prijetnje mogao i ostvariti. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku već je podnijelo optužni prijedlog zbog prijetnje prema službenoj osobi kojim se, uz provođenje istrage, predlaže i da se D.B. u pritvoru zadrži sljedećih 30 dana. </p>
<p>Do prijetnji je, navodno, došlo zbog toga što je D.B. nezadovoljan sudskom presudom koju je sudac Davor Liščic donio u jednom parničnom postupku. </p>
<p>Stoga ga je u četvrtak nazvao s kućnog telefona te mu, nakon raznih uvreda i psovki, zaprijetio: »sasjeći ću te sa sabljom«. </p>
<p>Sudac Liščic odmah je o svemu obavijestio policiju nakon čega je D.B. uhićen, a nakon saslušanja u policiji, prepraćen je u Istražni centar osječkog Županijskog suda.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Htio prošvercati 7500 kutija cigareta i dječje sličice</p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> – Protiv 41-godišnjeg Splićanina kod kojega je prije tri dana u Muću pronađeno oko sedam i pol tisuća kutija raznih cigareta i više od 500 paketića dječjih sličica za igru policija je podnijela kaznenu prijavu zbog nedopuštene trgovine te posebno izvješće o prekršaju po carinskom zakonu.</p>
<p>Muškarac je zaustavljen u Muću dok je upravljao osobnim automobilom marke »mercedes« bosanskohercegovačkih registarskih oznaka. Policiji je iz automobila, a zatim i iz podruma obiteljske kuće u Kaštelima dragovoljno predao 7430 kutija raznih cigareta i 548 paketića dječjih sličica.</p>
<p> Kriminalističkom je obradom utvrđena osnovana sumnja da je »robu« kupio od za sada nepoznate osobe na još neutvrđenu mjestu za oko četiri tisuće eura da bi je preprodao u Splitu. </p>
<p>»Prodajna« vrijednost cigareta procjenjuje se na najmanje 100 tisuća kuna.</p>
<p>Uskraćene carinske i porezne pristojbe iznose 72 tisuće kuna, a oduzete cigarete i sličice predane su Carinarnici u Splitu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prala prozore, pala i poginula</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Sedamdesetdvogodišnja je žena pala i poginula u četvrtak popodne dok je prala prozor s vanjske strane stana na šestom katu zgrade u Ulici SR Njemačke. </p>
<p> Očevidom na mjestu nesreće utvrđeno je da se prilikom pranja prozora 72-godišnjakinja popela na stolac s unutarnje strane stana, izgubila ravnotežu i pala sa šestog kata na zemljano tlo uz istočnu stranu zgrade te na mjestu preminula. Nakon obavljenog očevida tijelo preminule žene prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Tri milijarde kuna godišnje za podizanje trajnih nasada</p>
<p>U četiri godine u Hrvatskoj bi trebalo zasaditi 15.000 hektara voćnjaka, 13.000 hektara novih vinograda i 5500 hektara maslinika / Domaća proizvodnja podmiruje samo 50 posto potražnje za jabukama i 20 posto potražnje za kruškama </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Samo u prva tri mjeseca ove godine na domaće tržište uvezeno je voća i povrća u vrijednosti od 52 milijuna dolara, odnosno više nego mesa i mlijeka zajedno. Lani je u istom razdoblju uvezeno voća i povrća u vrijednosti od 37 milijuna dolara.</p>
<p>Vlada je na posljednjoj sjednici prihvatila Operativni program podizanja trajnih nasada. U četiri godine u Hrvatskoj bi trebalo zasaditi 15.000 hektara voćnjaka, 13.000 hektara novih vinograda i 5500 hektara maslinika. Za izvođenje ovoga programa, čija se godišnja vrijednost procjenjuje na oko tri milijarde kuna, osigurao bi se posao za oko 10.000 obiteljskih gospodarstva.</p>
<p>Hrvatska za podmirenje vlastitih potreba za voćem ima dovoljno samo mandarina, kojih se manji dio i izvozi. Sve drugo moramo uvoziti – primjerice, čak 50 posto jabuka i 80 posto krušaka.</p>
<p>Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković dodao je da se iz Hrvatske još 1987. izvozilo voća (višanja, jabuka, šljiva, kupina, njihovih prerađevina i sadnica) u vrijednosti od 175 milijuna dolara, a uvozilo samo južnog voća u vrijednosti od 45 milijuna dolara. Dakle, voćarstvo je od izvozne grane gospodarstva postalo uvoznom.</p>
<p>Prema Ivkovićevim riječima, Hrvatska, uz Italiju i Francusku, ima najbolje prirodne – klimatske i zemljišne – uvjete u Europi za proizvodnju voća. No, sve je to palo u vodu u posljednjih desetak godina. Najveća plantaža jabuka u Hrvatskoj, u Borincima kod Vinkovaca, nakon neviđene privatizacijske pljačke, nikako da ponovno stane na noge.</p>
<p>U Voćarskoj zajednici drže da je krivac za vrlo malu prosječnu godišnju potrošnju voća u Hrvatskoj (prema statističkim podacima svega 13 kilograma) gotovo uništeno domaće voćarstvo: 30 posto voćnjaka uništeno je u Domovinskom ratu, 25 posto u krivom modelu pretvorbe i privatizacije te elementarnim nepogodama.</p>
<p>Izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi udvostručit će se poticaji za vinograde i voćnjake, a za 20 posto povećat će se poticaji za podizanje voćnjaka i vinograda.</p>
<p>Kod maslina će umjesto po stablu biti uvedeni poticaji za preradu ploda masline u iznosu od jedne kune po kilogramu. Obračun potpore veže se uz broj stabala maslina upisanih u Upisnik te se utvrđuje maksimalni iznos potpore koji je ekvivalentan količini od 35 kilograma maslina po rodnom stablu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader: Na jesen smanjenje poreza i doprinosa</p>
<p>Premijer Ivo Sanader je na proslavi 50. godišnjice poduzeća Grafičar istaknuo da je ovogodišnji rast izvoza rezultat politike nove Vlade i optimizma koji se širi Hrvatskom</p>
<p>LUDBREG, 4. lipnja</p>
<p> - Vlada će na jesen donijeti nove mjere fiskalne politike kojima ćemo smanjiti poreze i doprinose i cijenu rada, te potaknuti izvozna poduzeća kako bi promijenili vanjskotrgovinski debalans Hrvatske, najavio je u petak premijer Ivo Sanader u Ludbregu na proslavi 50. godišnjice grafičkog poduzeća Grafičar. Dodao je da je prema statističkim podacima izvoz u prva četiri mjeseca ove godine porastao u odnosu na isto lanjsko razdoblje, istaknuvši da je to sigurno rezultat politike nove Vlade i optimizma koji se širi Hrvatskom, te da je broj zaposlenih u odnosu na lani porastao za 0,1 do 0,2 posto.</p>
<p>Grafičar, prema riječima njegova direktora Franje Besera, planira izvoz četvrtine svojih proizvoda, a riječ je, među ostalim, o ambalaži za mlijeko koju proizvode jedini u Hrvatskoj, etiketama za pića i srećkama za lutriju. Poduzeće je, inače, u stopostotnom vlasništvu bivših i sadašnjih zaposlenika, a Sanader je pohvalio takav način prelaska iz samoupravnog u sustav slobodnog tržišta. »Dobivanjem statusa kandidata za EU i Grafičaru i drugim poduzećima u Hrvatskoj bit će lakše jer će im se otvoriti tržište, ali i teže jer će mu se morati prilagoditi. Ulaskom u EU bolje ćemo živjeti, no taj ulazak neće sam po sebi riješiti našu domaću zadaću jer ćemo se sa svojim problemima morati samo uhvatiti u koštac. S obzirom da i sam imam iskustva u poduzetništvu, mogu reći da je to nešto najljepše u životu, jer se poduzetništvom stvaraju nove vrijednosti. Stoga će ova i svaka druga hrvatska Vlada morati poticati poduzetništvo i stvarati prijateljsku klimu za poduzetnike «, rekao je Sanader.</p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Poljoprivrednici ne žele surađivati s turističkim sektorom</p>
<p>Hotelijeri namirnice ne kupuju u inozemstvu, već ih nabavljaju u Hrvatskoj od domaćih trgovaca, kod kojih su strani, nekvalitetniji proizvodi često jeftiniji / Hrvatski poljoprivrednici nisu organizirani, upozorava predsjednik Hrvatske udruge hotelijera Franco Palma </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Na početku mandata prošle vlade tadašnji ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić poručio je ministrici turizma da ga ne zanima suradnja poljoprivrede i turizma.</p>
<p>Četiri godine kasnije, prije dva mjeseca, priča se ponavlja. Na sastanku u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, koji je trebao približiti domaće proizvođače hrane i hotelijere, izostali su glavni ljudi iz Ministarstva poljoprivrede. Pojavilo se više od dvadeset hotelijera i samo pet proizvođača hrane. Domaći proizvođači, na čelu sa svojim resornim ministarstvom, totalno su nezainteresirani za suradnju s turizmom, bez obzira na to tko je na vlasti.</p>
<p>Hrvatska, poznato je, ne koristi dovoljno višestruke učinke turizma. Umjesto da razvija svoju poljoprivredu nudeći gostima domaće proizvode, za potrebe turizma uvozi se više od 70 posto prehrambenih namirnica. Stručnjaci procjenjuju da je taj sramotan podatak posljedica hrvatske nekonkurentnosti, nesređenosti te ratnih i poratnih zbivanja.</p>
<p>Imamo slavonski kulen, dalmatinski pršut, stonsku kamenicu, zagorske štrukle, istarski tartuf – dakle niz proizvoda po kojima smo vodeći u svijetu, ali nemamo nikoga tko bi te proizvode organizirano ponudio turistima.</p>
<p>Potrebno je, osim toga, razbiti zabludu da hrvatski hotelijeri robu kupuju u inozemstvu. Hotelijeri namirnice nabavljaju u Hrvatskoj, od domaćih trgovaca, a glavni prioritet pri toj nabavi su im cijena i kvaliteta. Trgovci se, međutim, snalaze i nerijetko će u prvi plan progurati strane – jeftinije, ali nekvalitetnije – proizvode. Hotelijer će, naravno, kupiti ono što mu je najjeftinije, pogotovo ako kvaliteta zadovoljava kakve-takve standarde.</p>
<p>»Naša poljoprivreda nije organizirana, a nama neorganizirani sektor nije zanimljiv«, rekao nam je nedavno Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera.</p>
<p>Istaknuo je primjer Italije gdje postoje svojevrsne zadruge koje proizvođačima jamče otkup. Dakle proizvođači proizvode dogovorenu količinu, a netko drugi za njega prodaje. Takva podjela posla nedostaje Hrvatskoj.</p>
<p>Španjolski Baleari slično posluju – ne uvoze se proizvodi koje već imaju domaći proizvođači. </p>
<p>O osobnoj prosudbi direktora ovdašnje hotelske kuće ovisi hoće li ustrajati na domaćim proizvodima. Palma, koji je ujedno i predsjednik Uprave porečke Rivijere, najveće turističke tvrtke u državi, ugovorio je suradnju s lokalnim poljoprivrednicima koji za Rivijeru proizvode povrće.</p>
<p>Umjesto resornih ministarstava, vlasnici malih hotela rade divovske korake ka povezivanju domaće hrane i turizma.</p>
<p>Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, koja objedinjuje 70 posto svih malih hotela i pansiona, tvrdi kako su svi njihovi objekti bazirani na autentičnim, lokalnim proizvodima. </p>
<p>»U tome je naša vrijednost, gosti znaju i cijene što im serviramo domaće specijalitete. Gosti vide razliku između domaće hrane i konfekcije kakva se nerijetko servira u hotelskim mastodontima i nije im problem platiti nešto višu cijenu za pravi proizvod«, rekao nam je Šime Klarić.</p>
<p>Udruga će ove jeseni lansirati brand »Izvorna hrvatska gostoljubivost«, koji će, među ostalim, njegovati najviše standarde u pripremi hrane, naravno od domaćih proizvoda. Uvode i certifikat koji će pokazati koliko se domaćih proizvoda koristi unutar pojedinog hotela.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dalmacija će se prodavati po cjelinama</p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> - Skupština vjerovnika tvornice ferolegura Dalmacija iz Dugog Rata donijela je u petak odluku o prodaji pojedinih dijelova imovine stečajnog dužnika, čija ukupna vrijednost iznosi oko 20,3 milijuna eura. </p>
<p>Stečajni upravitelj Vedran Šeparović ponudio je vjerovnicima tri modela prodaje, od kojih je prihvaćen drugi, i to zahvaljujući glasovima onih vjerovnika čija potraživanja premašuju iznos od 78 milijuna kuna. Prema prvom modelu, kojega su podržali vjerovnici s potraživanjima od 2,3 milijuna kuna, na prodaju bi išla cjelokupna imovina tvornice, koja bi se ponudila za 20,3 milijuna eura, uz uvjet zapošljavanja 250 radnika na tri godine. Drugi model znači prodaju pojedinih dijelova imovine stečajnog dužnika na način da se nastavi proizvodnja i sačuva metalurška cjelina, dok bi se, primjerice, Transport, hotel za samce i kamenolom prodavali kao posebni dijelovi. Prema prihvaćenom modelu prodaje, kupac je dužan preuzeti 200 bivših radnika na tri godine. Treći ponuđeni model, za kojeg su se izjasnili vjerovnici s tražbinama od oko 22 milijuna kuna, značio bi prodaju imovine po cijeni od 18,8 milijuna eura, prestanak proizvodnje i prenamjenu tvorničkog prostora u turističku djelatnost.</p>
<p>Predstavnica Ministarstva financija Lendi Pezzi zatražila je odgodu donošenja odluke o prodaji imovine stečajnog dužnika dok se ne utvrdi je li država ili dugoratska tvornica vlasnik spornog zemljišta, površine 45.000 četvornih metara. Iako je Pezzi tvrdila da bi spor oko neuknjiženog zemljišta mogao stvoriti veliki problem potencijalnom kupcu, Skupština vjerovnika većinom je glasova odbila njen prijedlog.</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Anheuser-Busch zauzima vodeće mjesto na kineskom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Prva do sada zabilježena međunarodna bitka za preuzimanje neke kineske tvrtke završila je – proizvođač piva SABMiller u četvrtak je priznao poraz i prihvatio ponudu američkog Anheuser-Buscha za četvrtog po veličini kineskog proizvođača piva, pivovaru Harbin. Ponuda Anheuser-Buscha, koja će najvećem svjetskom proizvođaču piva donijeti i vodeće mjesto na najvećem svjetskom tržištu piva, vrijednost čitavog Harbina postavlja na 5,58 milijardi honkonških dolara (580 milijuna eura).</p>
<p>SABMiller je lani kupio 29-postotni udjel u Harbinu i s tvrtkom potpisao ugovor o suradnji. Također je počeo pregovore o spajanju Harbina s Chinese Resources Brewery (CRB), drugom po veličini kineskom pivovarom, u kojoj sam drži 49 posto, a ostatak je u državnom vlasništvu. Međutim, pregovori su raskinuti zbog neslaganja oko cijene; Harbin je raskinuo ugovor o suradnji sa SABMillerom i – okrenuo se Anheuser-Buschu.</p>
<p>SABMiller je odgovorio iznošenjem neprijateljske ponude za preuzimanje prošlog mjeseca, kojom je vrijednost Harbina postavljena na 466 milijuna eura. Anheuser-Busch je, pak, početkom tjedna povećao svoj udjel u Harbinu sa 29 na 36 posto, a zatim u srijedu, dobivši potporu uprave i lokalnih vlasti, i sam iznio protuponudu.</p>
<p>Inače, Anheuser-Busch, proizvođač američkog Budweisera, uskoro će kroz zamjenu obveznica dionicama povećati svoj udjel u najvećoj kineskoj pivovari Tsingtao, koja je u većinskom državnom vlasništvu, na 27 posto. Tsingtao godišnje proizvodi 32,6, a Harbin 11,5 milijuna hektolitara. CRB – koji zajedno s Harbinom drži gotovo tri četvrtine tržišta u sjeveroistočnom dijelu zemlje – proizvodi 25,3 milijuna hektolitara piva godine. Inače, kinesko je tržište lani premašilo konzumaciju piva u SAD-u, do sada najvećem tržištu piva.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tehnološki i financijski sektor potaknuli rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Europski su indeksi u petak rasli, iako pomak uglavnom nije bio izražen, potaknuti padom cijene nafte nakon OPEC-ove odluke o povećanju proizvodnje, ali i najnovijim brojkama o rastu broja zaposlenih u SAD-u. FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,1 posto, na 4442 boda, dok su frankfurtski Dax i pariški CAC 40 dobili 0,8 posto dosegavši 3949, odnosno 3684 boda. Milanski MIB 30 je porastao 0,5 posto, na 27.625, a indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 0,25 posto na 2686 bodova.</p>
<p>Dow Jones Industrial Average je u prvih sat vremena trgovanja u New Yorku porastao 0,6 posto, na 10.253 boda, slično kao i S 500 koji je dosegao 1123 boda. Tehnološki Nasdaq Composite je skočio 1,2 posto, na 1983 boda. U Tokyju je Nikkei 225 porastao 0,92 posto, na 11.128,05 bodova.</p>
<p>U New Yorku je cijena Nymex Light nafte pala 43 centa, na 38,85 dolara, dok je londonski Brent pao 41 cent, na 35,99 dolara za barel. Dionice europskih naftnih kompanija su pale. BP je izgubio 1 posto, a Royal Dutch/Shell 1,1 posto. Total i norveški Statoil pali su oko 0,5 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru Nokia je porasla 2,6, a Ericsson 2,4 posto. Siemens je dobio 0,6 posto, Philips 1,7, a proizvođači čipova Infienon i STMicroelectronics oko 2 posto. Među znatnijim dobitnicima bile su i dionice osiguravatelja. Axa je dobila 2,7 posto, Aviva 2,3, a Allianz 1,4 posto.</p>
<p>Uprava vodećeg britanskog maloprodajnog lanca Marks & Spencera porasla je 0,4 posto nakon što je uprava odbila devet milijardi funti vrijednu ponudu za preuzimanje Philipa Greena, poduzetnika koji već posjeduje nekoliko britanskih lanaca odjeće. </p>
<p>Međutim, novinske agencije javljaju kako Green već razmatra iznošenje bolje ponude. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Imat ću Gotovinu u Haagu još ove godine</p>
<p>Nova hrvatska vlada uistinu je politički vrlo inteligentna, razumije stvari i mislim da čini jako dobro vašoj zemlji, rekla je glavna haaška tužiteljica u intervjuu »Vjesniku«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Gotovina će do kraja ove godine biti u Haagu, izjavila je glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte u razgovoru za tri hrvatska dnevna lista - Vjesnik, Slobodnu Dalmaciju i Večernji list. Tužiteljica je ustvrdila da je suradnja s Hrvatskom besprijekorna, da se zajednički radi na lociranju odbjegloga haaškog optuženika, generala Ante Gotovine, te da Hrvatska zbog te potrage surađuje s mnogim državama izravno.</p>
<p>»Mi i dalje radimo na 'slučaju Gotovina', zajedno s gospodinom Bajićem. Radimo sve što možemo i nadam se da ćemo imati rezultate za nekoliko tjedana«, rekla je Carla del Ponte. </p>
<p>Uspoređujući suradnju s Račanovom i Sanaderovom vladom, kazala je da je razlika velika. »Nova hrvatska vlada uistinu je vrlo inteligentna, politički inteligentna, i shvatila je da na takav način ne može nastaviti suradnju. Rezultati su jako vidljivi. To je vlada koja razumije stvari. Mislim da čini jako dobro vašoj zemlji«, rekla je Del Ponte. </p>
<p>Svoj službeni posjet Zagrebu glavna haaška tužiteljica završila je u petak privatnim ručkom s ministricom pravosuđa Vesnom Škare Ožbolt. Prije toga posjetila je Hrvatsku odvjetničku komoru gdje je razgovarala s njezinim predsjednikom Rankom Pelicarićem i članovima Upravnog odbora. Del Ponte je zanimalo koliko su hrvatski odvjetnici profesionalno, radno i financijski samostalni u odnosu na tijela vlasti i ostale političke strukture u zemlji.</p>
<p>»Predočili smo Carli del Ponte sve zakonske i druge podatke koji svjedoče o hrvatskim odvjetnicima kao potpuno samostalnoj djelatnosti. Pokazali smo joj primjere naše radne i financijske neovisnosti i naveli da nekoliko desetaka naših članova već godinama zastupaju stranke iz Hrvatske i BiH u procesima koje vodi Haaški tribunal«, rekao je Vjesniku Ranko Pelicarić.</p>
<p>Nakon toga, tužiteljica je razgovarala s predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu Božidarom Rumenjakom, koji joj je predstavio rad najvećeg suda u zemlji tog ranga. Obavijestio ju je i o dosad poduzetim poslovima na organiziranju sudskog odjela čiji će suci preuzimati procesuiranje predmeta iz Haaga potkraj ove i početkom 2005. godine. Rumenjak je rekao glavnoj haaškoj tužiteljici i da su svi suci iz tog odjela polaznici seminara koji, uz financiranje Haaškog suda organizira Ministarstvo pravosuđa.</p>
<p> Bilo je riječi i o stanju na još trima županijskim sudovima - u Rijeci, Splitu i Osijeku - koji će »pokriti« haaške predmete i raditi na spisima koji će doći iz Državnog odvjetništva s optuženjima za ratne zločine.</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, razgovori su protekli u vrlo radnoj atmosferi, a Carla del Ponte nije skrivala zadovoljstvo što se i na licu mjesta, pred vratima sudnica, mogla uvjeriti u ono što je čula od ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt: »Hrvatsko pravosuđe spremno je preuzeti haaške predmete i suditi o njima«. </p>
<p>Haaška tužiteljica razgovarala je s i predstavnicima stranog diplomatskog zbora u Zagrebu. Na tom sastanku, kako saznajemo, Carla del Ponte je ponovila zadovoljstvo zbog suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, a u razgovoru s ambasadorima zemalja EU-a posebice je naglasila da je suradnja s novom hrvatskom vladom u usporedbi s prethodnom »nemjerljivo bolja«. »S Hrvatskom imam potpunu suradnju«, rekla je Carla del Ponte. </p>
<p>Bruno Lopandić i Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>MOL donirao 300 tisuća kuna za razminiranje</p>
<p>Naše ulaganje u razminiranje je kap u moru, ali vjerujemo da će i ostali potencijalni sponzori prepoznati važnost rješavanja tog hrvatskog problema, istaknuo je MOL-ov glavni izvršni direktor Gyorgy Mosonyi/ Dok se ne riješi problem s razminiranjem Hrvatske, cjelokupni program povratka izbjeglica i prognanika neće biti riješen na najbolji način, naglasila je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Mađarska naftna kompanija MOL donirala je u petak 300 tisuća kuna Zakladi »Hrvatska bez mina«. Ugovor o donaciji za razminiranje otprilike 30 tisuća četvornih metara miniranih područja u Sisačko-moslavačkoj županije potpisan je u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva. Potpisala ga je predsjednica Upravnog odbora Zaklade, Vladina potpredsjednica Jadranka Kosor, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Oto Jungwirth, upravitelj Zaklade Branko Bošnjak i MOL-ov glavni izvršni direktor Gyorgy Mosonyi.</p>
<p>»Često govorimo o povratku izbjeglica i prognanika. Ali dok se ne riješi problem s razminiranjem Hrvatske, cjelokupni program povratka izbjeglica i prognanika neće biti riješen na najbolji način«, istaknula je Jadranka Kosor, zahvalivši u ime Vlade na donaciji. Izrazila je nadu da će i drugi gospodarski subjekti prepoznati značenje tog problema, pozivajući ih da također pripomognu.</p>
<p>Gyorgy Mosonyi je objasnio da uključivanjem u pitanja od interesa za lokalnu zajednicu MOL želi steći poštovanje i ugled u hrvatskom društvu. Dodao je da se MOL, kao sudionik gospodarskih odnosa u Hrvatskoj, osjetio odgovornim i za društvena pitanja te je osim angažmana strateškog partnera Ine u razminiranju, odlučio donirati i vlastiti novac.</p>
<p>»Naše ulaganje u razminiranje je kap u moru, ali vjerujemo da će i ostali potencijalni sponzori prepoznati važnost rješavanja tog hrvatskog problema«, istaknuo je Mosonyi.</p>
<p>Ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth rekao je da je razvojni, sigurnosni, socijalni, pa i gospodarski problem miniranih područja ostao izražen, iako se prije osam godina počelo raditi na njemu. Prema njegovim procjenama, još dva posto teritorija Hrvatske zagađeno je minama. »Do danas je od 1998. godine u razminiranje uloženo 1,4 milijarde kuna. Milijarda je osigurana kreditom Svjetske banke, a ostalo su izdvojile tvrtke koje rade na razminiranju, i sponzori. No jedna je od ključnih pretpostavki da Hrvatska do 2010. bude očišćena od mina da se u razminiranje ulaže još više novca«, upozorio je Jungwirth.</p>
<p>Zaklada je, prema riječima Branka Bošnjaka, od osnutka 1990. prikupila 10 milijuna kuna za razminiranje. Najavio je da se s nekim domaćim tvrtkama (»Saponia« Osijek i Ina) priprema nova akcija »Kupujmo hrvatsko – razminirajmo Hrvatsku«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Strateški je cilj vlasti uništiti sindikate </p>
<p>Po antisindikalnom djelovanju prednjači Pevec, gdje otvoreno prijete da nikad neće dopustiti sindikat, a učlanjene radnike otpuštaju / Vlasti u svih državama regije šutke gledaju brutalan nalet kapitala na radnike, a svugdje se sindikalni pokret potiče na mrvljenje i slabljenje«, istaknula je Vesna Dejanović, predsjednica SSSH</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Ne samo strani nego i domaći multinacionalni trgovački lanci zabranjuju sindikalno organiziranje radnika. Po antisindikalnom djelovanju prednjači Pevec, gdje otvoreno prijete da nikad neće dopustiti sindikat, a učlanjene radnike otpuštaju.</p>
<p>To je samo jedan od primjera kršenja radnih i sindikalnih prava iznesen u petak na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji o ljudskim i sindikalnim pravima u zemljama Srednje i Istočne Europe, koju je u zagrebačkom hotelu Laguna organizirala Međunarodna konfederacija slobodnih sindikata (ICFTU).</p>
<p>»Vlasti u svim državama regije šutke gledaju brutalan nalet kapitala na radnike, a svugdje se sindikalni pokret potiče na mrvljenje i slabljenje. Strateški je cilj vlasti uništiti sindikate, otvoriti vrata kapitalu da pregazi radnike i na tome se gradi konkurentnost privrede«, istaknula je Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i potpredsjednica ICFTU. </p>
<p>Iako za razliku od Kolumbije, gdje je lani ubijeno 186 sindikalista, u 16 tranzicijskih zemalja u posljednje četiri godine nitko nije ubijen, sindikalne aktiviste se šikanira, maltretira, marginalizira i otpušta, rečeno je na konferenciji.</p>
<p>Najkritičnije stanje što se tiče kršenja ljudskih i sindikalnih prava je u Bjelorusiji, gdje su lani tri sindikalista završila u zatvoru, zatim u Litvi i Ukrajini, u kojoj je sin sindikalnog vođe početkom godine otet, dok su u BiH jednom sindikalnom vođi prijetili smrću. </p>
<p>U Srbiji i Crnoj Gori, rekao je predsjednik Nezavisnosti Branislav Čanak, sindikat se ne smije osnovati bez dozvole direktora, i to prema uredbi iz Miloševićeva režima koja ni do danas nije ukinuta. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Svjedoci ne znaju je li Karan mučio zatvorenike</p>
<p>KARLOVAC, 4. lipnja</p>
<p> – Na karlovačkom Županijskom sudu u petak je nastavljeno suđenje Svetozaru Karanu (52) bivšem pripadniku srpske paravojske.</p>
<p>Riječ je o ponovljenom suđenju jer je Vrhovni sud ukinuo raniju presudu gospićkog Županijskog suda prema kojoj je Karan za ratni zločin počinjen protiv zarobljenika osuđen na 13 godina zatvora. Optužnica ga tereti da je krajem 1991. i polovicom 1994. godine fizički i psihički maltretirao Hrvate zatočene u koreničkom zatvoru Nikolu Nikolića, Milu Lukača, Pericu Bićanića, Dražena Rendulića i vlč. Milu Bogovića. Karana je nakon njegova povratka u Korenicu policiji prijavio bivši zatočenik Nikola Nikolić koji ga je prepoznao.</p>
<p>Sudsko je vijeće, na prijedlog obrane, u petak saslušalo Radoju Grbića, Bogdana Draganića i Milana Borića iz Korenice koji su, zajedno s Karanom, bili u postrojbama srpske paravojske ili su ga susretali u odori pričuvnog sastava »krajinske milicije«, a potom i srpske paravojske. </p>
<p>Grbić je rekao da je tih godina rata radio na TV-odašiljaču Lička Plješevica te da je optuženika susretao u Korenici u milicijskoj odori. Draganić je potvrdio da je Karan 1991. bio u rezervnom sastavu milicije te da je stražario u tadašnjem Domskom štabu u koreničkoj šumariji. Bogdanić ga je krajem 1994. viđao i na položajima prema Ličkom Petrovom Selu te Bosni gdje je, kako je rekao, radio na sprječavanju šverca. Svjedok Milan Borić viđao je Karana u odori, ali ne zna da je mučio zatočenike u Korenici i Frkašiću. Sva tri svjedoka su rekli da optuženi za to vrijeme nije nosio bradu, niti im je poznato da je zlostavljao zatočenike.</p>
<p>Suđenje se nastavlja 28. lipnja.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Đapić će se kandidirati za gradonačelnika Osijeka</p>
<p>OSIJEK, 4. lipnja</p>
<p> - Hrvatska stranka prava će, kada je riječ o lokalnim izborima, krenuti u ozbiljnu kampanju, a njezini članovi smatraju da mogu ići u ravnopravnu utakmicu s HDZ-om te se boriti za mjesto gradonačelnika Osijeka za koje će se kandidirati predsjednik HSP-a Anto Đapić. </p>
<p>To je i potvrđeno na izbornom zboru osječke gradske podružnice održanom u petak navečer na kojoj je Đapić dodao da je HSP iznimno ojačao u Slavoniji i Baranji te gradu Osijeku. </p>
<p>Zamoljen da komentira izglasanu odgodu primjene odluke o proglašenju ribolovno-ekološke zone vođa »pravaša« je naglasio da pristajanje na ucjene Hrvatsku dovodi u ponižavajući položaj, a to nije put kojem bi ona trebala ići prema europskim integracijama. »Stajališta smo da bi konzumiranje ribolovno-ekološke zone, čak proglašenje isključivo gospodarskog pojasa bio naš najjači adut u pregovorima sa Slovenijom i Italijom, koje bi tada same imale interes da Hrvatska što prije uđe u EU«, dodao je upozorivši kako bi razgovori o tomu mogli potrajati i do 15 godina, a Italija i Slovenija nemaju interes da Hrvatsku pripuste u Europsku uniju. Naime, Đapić smatra kada bi ove države to i učinile na Hrvatsku bi se morala odnositi ribolovna strategija čitave Unije, pa bi stoga dvije države mogle izlovljavati u hrvatskom moru manje nego do sada. »Ovo je bila odlična prilika da se testira Hrvatska, odnosno koliko stvarno EU ili pojedine članice uistinu Hrvatsku žele vidjeti u Uniji«, primijetio je predsjednik HSP-a, Rekao je da su u bjwegovoj stranci posebno ogorčeni na odnos Slovenije prema našoj državi, a Slovenija, napominje, nema otvorenog mora i odluke, koje su negativne po Hrvatsku, mogle bi joj poslužiti da dođe do golemih rezervi prirodnog plina što postoje u sjevernom Jadranu.</p>
<p>Komentirajući najave o mogućoj suradnji HSP-a sa HSS-om na lokalnim izborima, Đapić je kazao da su to novinske spekulacije, no činjenica je da na terenu u objema strankama razmišljaju da bi moglo doći do nekakvih oblika suradnje. »Odluke o tomu će donositi podružnice na terenu«, zaključio je. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sanadera ne zanima što govori Račan</p>
<p>Premijer je »pao do razine trača« tvrdi predsjednik SDP-a i najavljuje kraj političkog primirja s HDZ-om / »Uopće me ne zanima što o Vladi i HDZ-u govori Račan, nego što misle javnost i birači«, uzvraća Sanader</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Završeno je političko primirje s HDZ-om, izjavio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik SDP-a Ivica Račan. Na to ga je naveo istup premijera Ive Sanadera u četvrtak navečer u saborskoj raspravi o odgodi primjene ekološko-ribolovnog pojasa za zemlje EU-a. Za njega je, naime, ovaj istup »neprimjeren i nedostojan funkcije predsjednika Vlade«. </p>
<p>Račan je dodao da je »i dalje spreman podržati Vladu u stvarima od interesa za Hrvatsku« iako je Sanader »pao do razine trača«.</p>
<p>»Uopće me ne zanima što o Vladi i HDZ-u govori Ivica Račan, nego što misle javnost i birači. A oni su na posljednjim izborima rekli što misle o Račanu, a što misle o meni«, odgovorio je Sanader Račanu u izjavi novinarima.</p>
<p>»Radimo u interesu građana. A što sam trebao? Odšutjeti njihove napade?!«, zapitao je premijer. Rekao je da ne zna o kojem primirju Račan govori jer je »čitavu stvar u četvrtak započeo SDP«.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sanader: Uklonjena i zadnja potencijalna smetnja </p>
<p>LUDBREG, 4. lipnja</p>
<p> - »Hrvatski sabor u četvrtak je donio vrlo korisnu odluku, jer je njome praktički uklonjena i zadnja potencijalna smetnja da Europsko vijeće 17. ili 18. lipnja Hrvatskoj da status kandidata za Europsku uniju i odredi datum početka pregovora o članstvu. Žao mi je što SDP nije vidio da je ta odluka u nacionalnom interesu i da ona ničim ne ugrožava odluku Sabora od listopada 2003. s obzirom da će 3. listopada početi primjena ribolovno-ekološkog pojasa za sve zemlje, a za članice EU-a kad završe pregovori o Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu«, rekao je u petak za Vjesnik premijer Ivo Sanader komentirajući odluku Sabora donesenu u četvrtak kojom se odgađa primjena ribolovno-ekološkog pojasa za članice EU-a. Sanader se osvrnuo i na polemičnu cjelodnevnu saborsku raspravu u četvrtak rekavši da je oporba, predvođena SDP-om, pala na ispitu kada je riječ o borbi argumentima. »Vladu su napadali nekim paraargumentima, prozivali su gdje sam ja i kad sam se vratio iz Požege sa sjednice Vlade, došao sam u Sabor, iznio argumente, ali i uzvratio na napade, jer u demokraciji svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, a na neutemeljene napade treba odgovoriti«, dodao je Sanader. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ministrica urgira za 3000 branitelja koji ne mogu vraćati kredit </p>
<p>Krediti su vrijedni po 90.000 kuna, a ako prođe Vladin zahtjev da se reprogramira otplata, više od 3000 branitelja vraćat će ih 20 godina, bez kamata / »Na Vladi sam upozorila da sam pronašla ugovore s potpisima bivšeg ministra u vrijeme kad sam ja bila na dužnosti«, rekla je Jadranka Kosor </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zatražit će od Vlade na sjednici idući tjedan da od HBOR-a zahtijeva produljenje roka otplate kredita dodijeljenih braniteljima. </p>
<p> Prođe li Vladin zahtjev za reprogram zajma, više od tri tisuće branitelja kredite »teške« po 90 tisuća kuna otplaćivat će najvjerojatnije 20 godina, bez kamata i u jednakim mjesečnim obrocima. </p>
<p>Najavila je to u petak na konferenciji za novinare ministrica i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Potrebu da Vlada tako intervenira objasnila je pritužbama branitelja da ne mogu otplaćivati kredite. Inače, riječ je o kreditima koje su nezaposleni branitelji uzeli od HBOR-a 1997. </p>
<p>Osvrnula se i na medijske prozivke na svoj račun vezane uz ugovore koje je u njezinu mandatu potpisao bivši ministar Ivica Pančić. </p>
<p>»Na sjednici Vlade, upozorila sam da sam pronašla ugovore s potpisima bivšeg ministra u vrijeme kad sam ja bila na toj funkciji. Kad smo od njegove pomoćnice za financije Mirjane Horvat zatražili izvješće o svim sklopljenim ugovorima nakon izbora, rečeno nam je da nema novosklopljenih ugovora do trenutka dolaska nove vlade«, podsjetila je Kosor pokazujući novinarima ugovore s Pančićevim potpisima. Ugovori su vrijedni 1,239 milijuna kuna. </p>
<p> »To je obveza za koju nova vlast nije znala i sredstva u ovom proračunu nisu osigurana ni planirana«, naglasila je Kosor. </p>
<p> Ponovivši da ne želi otvarati polemiku s Pančićem, poručila je: »Bivši ministar me optužio da lažem, ja njega nisam optuživala kao on mene, ali sam dužna iznijeti činjenice i one su neoborive«.</p>
<p>Kosor je reagirala i na napise o atmosferi prijetnji u Ministarstvu. Napomenula je da u braniteljsko ministarstvo dolaze obespravljeni, uvrijeđeni i poniženi ljudi pa je svaka priča o njima »okidač koji može imati loše posljedice«. Stoga je zamolila medije da i o tome vode računa. </p>
<p>A svog prethodnika Pančića podsjetila je na presedan iz njegova mandata u 2002. kad je zbog prijetnji zatražio da Ministarstvo branitelja, u znak prosvjeda, ne radi čitav dan! </p>
<p>Kosor je rekla da već u petak očekuje konsenzualno prihvaćanje izmjena i dopuna Zakona o Fondu hrvatskih branitelja koji je donesen potkraj prošle godine.</p>
<p> »Bit će to najjači fond u Hrvatskoj, a raspolagat će s najmanje tri do četiri milijarde kuna«, poručila je ministrica ističući kako će se u Fond slijevati po sedam posto dionica najjačih hrvatskih dioničarskih društava, poput Ine, HEP-a i HŽ-a.</p>
<p> Već sljedeći tjedan bit će sazvan Upravni odbor Fonda i izabrana depozitna banka. Paralelno s tim završava se Registar hrvatskih branitelja. Odmah nakon prihvaćanja zakonskih izmjena, u Fond će se sliti sedam posto dionica Ine, što je Vlada već odobrila u svibnju.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pančić: Neka i premijer preuzme konzekvence ako se pokaže da je informacija netočna </p>
<p>Bivši ministar branitelja Ivica Pančić ustvrdio je u petak da je spreman preuzeti svu političku i kaznenu odgovornost ako se ispostavi da je doista potpisivao dokumente tog ministarstva u vrijeme kada više nije bio ministar, što Pančić proglašava bezočnom laži. </p>
<p>»To sam već ponudio i Jadranki Kosor, no ona se povukla, a iako je državni tajnik Ministarstva potvrdio da to nije istina, ta se informacija opet čula u četvrtak u Saboru pa sada nudim premijeru Sanaderu da i on preuzme sve konzekvence ako se ispostavi da informacija nije točna«, kaže Pančić. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Reforma vojske samo u skladu s mogućnostima</p>
<p>PULA, 4. lipnja</p>
<p> - »Hrvatsku ne treba opterećivati pitanje datuma prijema u punopravno članstvo NATO-a«, rekao je na seminaru za medije u petak u Puli ministar obrane Berislav Rončević.</p>
<p>Rončević je kazao da Ministarstvo obrane neće ići ispred vremena, nego će nastaviti reforme u skladu s gospodarskim mogućnostima zemlje. »Želimo biti integralni dio hrvatskog društva, a ne da se zbog naše NATO-ambicije i želje za što bržim ulaskom u Savez neki drugi dijelovi društva zapostavljaju«, istaknuo je Rončević. Nastavi li se sadašnji tempo, Hrvatska bi do kraja ove godine trebala dobiti svoj prvi strategijski pregled obrane - jedan od ključnih dokumenata za nastavak reforme i temelj za izradu plana dugoročnog razvoja HV-a od 2005. do 2015. »Smatramo da je 2015. godina kada će se dovršiti reforma, uključujući i modernizaciju vojne tehnike«, najavio je Rončević. </p>
<p>Govoreći o mogućem ukidanju vojnog roka, Rončević je kazao da MORH tu odluku neće donijeti prije nego završi studiju o profesionalizaciji HV-a. »Ovakav kakav jest, model vojne obveze nije dobar. Troškovno opterećuje naš proračun, a učinak koji daje nije zadovoljavajući«, objasnio je ministar i podsjetio da je Hrvatska ukinula B-pričuvu u kojoj je bilo 76 tisuća ljudi koji u zadnjih osam godina nisu održali nijednu vojnu vježbu. </p>
<p>Pomoćnica ministra Jelena Grčić Polić podsjetila je da se vrlo aktivno radi na strategijskom pregledu obrane koji bi trebao biti gotov do kraja 2004. Hrvatska je, istaknula je Grčić Polić, na dobrom putu i u Istanbulu će dobiti potvrdu da se na nju ozbiljno računa, te da je samo pitanje trenutka kad će biti pozvana u članstvo. </p>
<p>Pomoćnik ministra Mate Raboteg istaknuo je da je Ministarstvo nedavno realiziralo 12 milijuna američkih dolara SAD-ove vojne pomoći za komunikacijsku opremu. </p>
<p>Na seminaru je najavljen dolazak novih borbenih vozila već iduće godine, a bilo je riječi i o postavljanju modernih civilno-vojnih radara za nadzor zračnog prometa. Predstavnici MORH-a istaknuli su kako radar koji će se postaviti na vrh Vojak na Učku neće narušiti okoliš. Bit će postavljen unutar ograđenog prostora HT-a.</p>
<p>Do kraja godine zbrinuti 4800 ljudi</p>
<p>Od planiranih 4800 ljudi, do sada je iz HV-a i MORH-a izdvojeno 3000, a ministar obrane Berislav Rončević objasnio je da zacrtani plan uopće ne može doći u pitanje. Naime, još 370 ljudi nije dobilo prolaznu ocjenu na zdravstvenim pregledima, a i dalje se nalazi u vojsci. Osim toga, nakon donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju sustava MORH-a, izdvojit će se centri za obavješćivanje u kojima radi oko 500 ljudi. Ministar obrane pozvao je osoblje HV-a koje ne zadovoljava kriterije profesionalnog razvoja da se uključi u program zbrinjavanja Spectra. Ove godine predviđeno je da se putem različitih mjera iz tog programa zbrine 800 pripadnika HV-a, a do sada se u njega uključilo tek 300.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Natječaj za Sunčani Hvar 7. ili 8. lipnja, ovisno o slobodnom prostoru u novinama </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – Natječaj za razvoj i privatizaciju Sunčanog Hvara po modelu javno-privatnog partnerstva bit će najvjerojatnije objavljen u ponedjeljak ili utorak, 7. ili 8. lipnja, u domaćem dnevnom tisku, doznaje se u petak u Hrvatskom fondu za privatizaciju.</p>
<p>Objava natječaja bila je najavljena za kraj ovoga tjedna, no kako napominju u Fondu, zbog čekanja slobodnog termina i prostora za objavu u dnevnom tisku, to će uslijediti u ponedjeljak ili utorak. Natječaj će biti objavljen u Večernjem listu, Vjesniku i Dnevniku.</p>
<p>Upravni odbor HFP-a na zatvorenoj sjednici 28. svibnja prihvatio je tekst natječaja za hotelsku tvrtku Sunčani Hvar, o čemu su nakon sjednice obaviješteni novinari. Iako tada nisu naznačeni svi detalji, potpredsjednik HFP-a u sektoru prodaje i marketinga Ivan Gotovac rekao je da će se natječaj provesti u dva kruga – u prvom krugu prikupljat će se neobvezujuće, a u drugom obvezujuće ponude. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Život u Hrvatskoj vrijedi kao na Divljem zapadu«</p>
<p>Filipović: U mnogim se zemljama dulje služi vojni rok nego što je u nas u prosjeku kazna za ubojstvo/ Adlešić: Preblage kazne za kibernetički kriminal/ Vresk: kazneno goniti i one koji nisu prijavili bespravnu gradnju/ Bošnjaković: Preciznije definirati zapovjednu odgovornost za ratni zločin</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – »Prema kaznama koje se trenutačno dosuđuju, život u Hrvatskoj vrijedi otprilike kao na Divljem zapadu«, ustvrdio je SDP-ov zastupnik Mirko Filipović, objašnjavajući u petak zbog čega bi zastupnici trebali, umjesto Vladina, podržati SDP-ov prijedlog izmjena Kaznenog zakona (KZ), kojim se predviđaju oštrije kazne za teža kaznena djela i produljenje rokova zastare. Zastupnici su nastavili dan ranije započetu objedinjenu raspravu o Vladinu i SDP-ovu prijedlogu izmjena KZ-a, a govoreći kako blage kazne potiču na kriminal, Filipović je spomenuo niz primjera: alkoholizirana djevojka mrtva pijana na Jarunu autom ubije dvoje mladih i dobije četiri godine zatvora; mladić u Makarskoj pregazi dvije djevojčice, a kazni ga se školovanjem u Švicarskoj jer mu je otac bogataš; kazna za silovanje samo od godine do deset godina...</p>
<p>»A što je s tim ljudima čiji se život ugasio, i kakva bi bila presuda da su to bili članovi obitelji tog suca? Kakve su to kazne? Pa u mnogim se zemljama dulje služi vojni rok nego što je u nas u prosjeku kazna za ubojstvo«, zaključio je Filipović. Spomenuvši i nezamislivu dvogodišnju zatvorsku kaznu ako vas uhvate s dva kilograma kokaina, konstatirao je da je »vuk pojeo magare« u nizu slučajeva gospodarskog kriminala, primjerice u slučaju Dubrovačke banke. Također, zauzeo se da se napad na policajca izjednači s napadom na državu. Govoreći o prometu, ustvrdio je da vozači koji na našim cestama voze »da sve sliči na Texas«, čim dođu do Bregane, zavežu pojas i smanje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, svjesni da će ih slovenska policija drastično kazniti za svaki prekršaj. Đurđa Adlešić je, u ime kluba HSLS-a i DC-a, upozorila na preblage kazne za kibernetički kriminal. Pritom je spomenula distribuciju intimnih snimaka pjevačice Severine »što puni naslovnice tiska« i o čemu se »u Saboru uglavnom šapuće«. To je primjer, smatra, kako je zapravo naša privatnost potpuno nezaštićena, a to je potrebno regulirati zakonom. »Bojim se da su sankcije koje su za sada predviđene stimulativne, jer pružaju veliku mogućnost zarade«, naglasila je Adlešić. </p>
<p>HSS-ovac Josip Vresk ocijenio je da bi kazneni zakon trebao intervenirati u sigurnost cestovnog prometa, a založio se i za što žurnije izmjene Zakona o kaznenom postupku, kako bi se omogućila veća učinkovitost represivnog aparata. Izrazio je sumnju u učinkovitost kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora za bespravnu gradnju u zaštićenim zonama, dodavši da bi se moralo kazneno goniti i one koji nisu prijavili bespravnu gradnju. </p>
<p>Petar Bošnjaković (HDZ) založio se za preciznije definiranje zapovjedne odgovornosti za ratni zločin.</p>
<p>Raspravljena je i konačna verzija Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim se zabranjuje priključivanje bespravno sagrađenih objekata na komunalnu infrastrukturu. Uvjet za izdavanje građevinske dozvole ubuduće će biti i uplata komunalnog doprinosa, a predviđene su i kazne za sve koji se bespravno priključe na komunalnu infrastrukturu.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Visoke cijene vode u krizu opskrbe lijekovima</p>
<p>Idući tjedan još se pregovara, a nakon toga u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje očekuju pisane prijedloge i očitovanja o predloženim sniženjima/ O uvođenju pak participacija za lijekove s liste HZZO-a trebalo bi mijenjati Zakon o zdravstvenoj zaštiti</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> – U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i u petak se pregovaralo s proizvođačima o sniženju cijena lijekova. Dosad se razgovaralo s Plivom, Belupom, Jadran-galenskim laboratorijem, te Razvitkom iz Ludbrega kao najvećim domaćim proizvođačima lijekova, u četvrtak s Lekom, Krkom, Pfizerom i MSD-ijem, a u petak su na redu bili GlaxoSmithKline, Ebbott, Aventis i Silag. </p>
<p>Dr. Tonči Buble, predsjednik pregovaračkog povjerenstva HZZO-a, najavljuje za idući tjedan i pregovore s Novartisom, Scheringom, Lillyjem, Novonordiskom, Bayerom i još nekima. Prema njegovim riječima iz dosadašnjeg tijeka pregovovora stekao je dojam da su svi svjesni problema zbog rasta potrošnje lijekova i opasnosti da se još više produže rokovi plaćanja. Za inozemne dobavljače to znači da bi njihove središnjice mogle zaustaviti isporuku lijekova i ponavljanje situacije iz 1999. kad su se u ljekarnama sastavljale liste čekanja na pojedine lijekove. </p>
<p>Buble podsjeća da je samo u prva četiri mjeseca ove godine potrošnja za lijekove veća za 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prošle godine probijanje proračuna za lijekove je bilo oko 18 posto, odnosno potrošeno je oko 2,4 milijarde za lijekove na recept i još oko 700 milijuna na bolničke lijekove. </p>
<p>Namjera, međutim, nije smanjiti listu, nego sniziti cijene i odabrati lijekove istih karakteristika, ali jeftinije. Farmaceutske kompanije znaju, kao i zdravstvena vlast, da ima prostora za sniženje cijena za oko 30 posto kako to zahtijeva HZZO. </p>
<p>Idući tjedan još se pregovara, a nakon toga, kako kaže Buble, očekuju pisane prijedloge i očitovanja o predloženim sniženjima kao i obrazloženja zašto se neki prijedlozi ne prihvaćaju. Konačnu odluku o mogućim promjenama na listi donosi Povjerenstvo za lijekove prema ustaljenom postupku, odnosno mogućim promjenama indikacija i algoritama za primjenu lijekova. </p>
<p>O uvođenju participacija za lijekove na listi, kojih su oslobođeni korisnici dopunskog zdravstvenog osiguranja, te mnoge socijalne kategorije stanovništva (ukupno više od dva milijuna ljudi), može odlučiti samo Hrvatski sabor. Za to je naime potrebna promjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti što je dugotrajan postupak koji bi na dnevni red mogao doći tek dogodine.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040605].
|
