NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040305].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211713 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dok se čeka »lista plaćenih novinara« Lučić traži Hebrangovu ispriku </p>
<p>Pitanje je ima li u Ministarstvu ugovora s novinarima osim onoga sa Željkom Krušeljem / Predsjednik HND Dragutin Lučić smatra da ministar Andrija Hebrang, prebacujući srž problema - pokušaj potkupljivanja novinara - potpuno dezinformira javnost / Pitanje je ne bi li ministar, umjesto što je ukorio »nestašnog« člana Upravnog vijeća HZZO-a, trebao razmisliti tko su ljudi koji obnašaju dužnosti na odgovornim mjestima kao što je HZZO, rečeno je na sastanku Zbora novinara koji prate zdravstvo i medicinu</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Popis novinara koji su imali ugovore s Ministarstvom zdravstva i tako, sumnja se, bili u sukobu interesa, ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang trebao je Hrvatskom novinarskom društvu dostaviti u četvrtak. No nakon sastanka Zbora novinara koji prate zdravstvo i medicinu, u četvrtak u Hrvatskom novinarskom društvu, otvoreno je pitanje ima li ministar što poslati. Naime, predsjednik HND-a Dragutin Lučić je na sastanku rekao da, prema njegovoj dokumentaciji, postoji samo jedan ugovor, a desetero drugih novinara bili su članovi povjerenstava u javno-zdravstvenim akcijama protiv pušenja, aidsa, za zdravu prehranu, kretanje, itd. </p>
<p>»Izjava o honoraru od 140.000 kuna je 'bomba'«, rekao je Lučić Vjesniku. Do tada se već znalo da se to odnosi na ugovor Željka Krušelja, novinara Večernjeg lista koji je u natječaju Svjetske banke odabran za savjetnika lokalnih medija u pilot-projektu reforme zdravstva u Koprivničko-križevačkoj županiji. Njegovo je imenovanje odobrila i središnjica te banke u Washingtonu i za to je primao oko 5000 kuna neto mjesečno. Prema poreznoj kartici Krušelj treba platiti porez na 55.000 kuna, a Hebrang je ustvrdio da je primio 144.000 kuna. </p>
<p>»Nikada u svojim novinama, gdje je zaposlen, nije napisao ni retka o zdravstvu, a ugovor je potpisao izravno s prijašnjim ministrom zdravstva«, kaže Lučić koji smatra da ministar Hebrang, prebacujući srž problema – pokušaj potkupljivanja novinara – potpuno dezinformira javnost. Ako nikome drugome, trebao bi se zbog toga ispričati barem Krušelju, kaže Lučić.</p>
<p>Hebrang i Krušelj su, doznaje Lučić, nakon početka afere o potkupljivanju, pa o sukobu interesa novinara, razmijenili pisma nakon kojih je Krušelj, smatrajući da ministar ne zna o čemu se u spomenutom projektu radi, dao ostavku.</p>
<p>U dokumentaciji o koprivničkom pilot-projektu reforme zdravstva nalazimo da je prof. Željko Krušelj – politički kolumnist dnevnih novina i povjesničar, pisac povijesnih knjiga – jedan od 11 članova Upravnog odbora projekta, zbog čega, prema Lučiću, ne može biti u sukobu interesa.</p>
<p>»Stavljati ga u kontekst potkupljivanja novinara je blasfemija«, kaže Lučić i dodaje da očekuje podatke o ostalim novinarima. Ako je bilo tko od njih bio u sukobu interesa (da su bili u prednosti pred drugim novinarima u dobivanju informacija i plaćeni za ono što su pisali u korist ustanove za koju su radili), predmet preuzima Vijeće časti koje, neovisno, donosi odluke te odgovara Središnjem odboru i Skupštini HND-a.</p>
<p>U međuvremenu se u osudu novinara, slijedom Hebrangovih izjava, upleo i Hrvatski liječnički zbor koji je u srijedu navečer otvorenim pismom zatražio od ministra Hebranga da objavi imena novinara. Dubravko Orlić, predsjednik liječničkog zbora – zaključuju zdravstveni novinari – koristi nastalo stanje za poziv na obračun s novinarima koji su pisali o zdravstvu prema, ustvrdio je Orlić, nalogu bivših zdravstvenih vlasti. Time su novinari, smatra Orlić, ugrozili odnos liječnik-pacijent. Orlić poziva ministra da objavi imena jer da je to u interesu javnosti, kako bi se potvrdile »osnovane sumnje da su neki novinari po naputku bivšeg ministra zdravstva Andre Vlahušića pisali neobjektivno i subjektivno o liječnicima Hrvatske«.</p>
<p>Zbor novinara je na sastanku u četvrtak oštro osudio i to pismo i pozvao tijela Zbora liječnika i Hrvatske liječničke komore da razmotre ocrnjivanje novinara bez ikakvih dokaza. Potvrdilo se, štoviše, da su novinari imenovani u razna javno-zdravstvena povjerenstva, što je predviđeno i zakonima i pravilnicima, kao savjetnici za medijsku promociju zdravih načina života još u prvom Hebrangovu mandatu kao zdravstvenog ministra, a nastavilo se i sa svim drugim ministrima. Hebrang je tu praksu, kako je ovih dana ustvrdio potaknut prosvjedom novinara zbog nemoralne ponude, odnosno mita, proglasio – nedopustivom. To bi, međutim, trebalo značiti i nužnu promjenu zakona koja je predviđala takvu suradnju s novinarima.</p>
<p>Opće je poznato da vlast ne može provesti nikakvu akciju bez aktivnog sudjelovanja medija što su pokazali i rezultati, na primjer, kampanje protiv pušenja. Je li pritom netko od njih prekoračio uzuse novinarske etike, može i mora prosuditi samo sud časti novinarskog ceha, a ne vlast.</p>
<p>Aferu su, uostalom, i otkrili novinari, kritizirajući člana Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Mladena Kovačića koji je, na neformalnom ručku, ponudio novinarima da pišu afirmativno i pozitivno o preventivnim akcijama te ustanove, spominjući da postoje »nekakvi fondovi«. </p>
<p>Ministar Hebrang ga je zbog toga, nakon dopisa Zbora novinara koji prate zdravstvo, ukorio, ali ga je odmah i – obranio. </p>
<p>Tada je rekao da je Kovačić vjerojatno mislio na ugovore koje su neki novinari potpisivali u Ministarstvu zdravstva i za učinjena djela primali honorare, od 144.000 do nekoliko tisuća kuna. Pitanje je, međutim, ne bi li ministar, umjesto što je ukorio »nestašnog« člana Upravnog vijeća, trebao razmisliti tko su ljudi koji obnašaju dužnosti na odgovornim mjestima kao što je HZZO, rečeno je na sastanku Zbora novinara koji prate zdravstvo i medicinu. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hebrang: Imenovanja novinara legalna</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang je pojasnio da je, kad je izjavio da je Ministarstvo zdravstva prošle vlade sklopilo 11 ugovora s novinarima o promidžbi akcija tog ministarstva, mislio na novinara Večernjeg lista« Željka Krušelja potpisao sa Svjetskom bankom, dok se ostali dio dokumenata odnosi na 10 imenovanja novinara u određena povjerenstva koje je osnivalo Ministarstvo zdravstva, a za što su bili honorirani.</p>
<p>Hebrang kaže da su sva imenovanja novinara legalna i da s njima ne bi izlazio u javnost da nije objavljen prosvjed Zbora novinara HND-a koji prate zdravstvo. </p>
<p>»Moram braniti svoje ljude koji su željeli uspostaviti suradnju s novinarima, a pritom su znali za praksu mojih prethodnika u Ministarstvu zdravstva«, kaže Hebrang. Dodao je da eventualnu objavu imena tih novinara prepušta predsjedniku HND-a.</p>
<p>Hebrang napominje da se o cijelom slučaju mora konzultirati i s odvjetnikom, jer je Lučić rekao da će, ako Hebrang ne iznese podatke o potpisanim ugovorima s novinarima, tražiti njegovu odgovornost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zadani članci »ugrožavali i rušili vjekovno povjerenje naroda Hrvatske u njihove liječnike«</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Hrvatski liječnički zbor (HLZ) u otvorenom pismu, poslanom u srijedu navečer dopredsjedniku Vlade i ministru zdravstva i socijalne skrbi Andriji Hebrangu – u vezi s informacijama da su neki novinari bili na platnom popisu bivšeg Ministarstva zdravstva – istaknuo je kako je »neobjektivnim pisanjem tih i takvih novinara nanesena šteta u odnosu pacijenta i liječnika«.</p>
<p>»U središnjem Dnevniku HTV-a čuo sam Vašu izjavu da postoje neki novinari koji su bili na platnom popisu bivšeg Ministarstva zdravstva. Iako na određeni način shvaćam Vašu izjavu da ne želite objaviti njihova imena, molim Vas da ih u interesu javnosti ipak objavite. Naime, želimo potvrdu naših osnovanih sumnji da su neki novinari, prema naputku bivšeg ministarstva (zdravstva Vlahušića) tiskali zadate članke, u kojima nije objektivno prikazan rad u Ministarstvu zdravstva, ili se pak iznose dirigirani subjektivni komentari o zdravstvu i liječnicima Hrvatske«, navodi se u pismu HLZ-a, koje je potpisao njegov predsjednik dr. Dubravko Orlić.</p>
<p>Također se dodaje da su »ti i takvi prilozi u javnom tisku svjesno ugrožavali i rušili vjekovno povjerenje naroda Hrvatske u njihove liječnike, čime je nanesena velika šteta Hrvatskom liječničkom zboru i ugledu njegovih članova«.</p>
<p>U pismu se naglašava da se »Hrvatski liječnički zbor zalaže, uvijek i u svakoj prilici, za objektivne prikaze rezultata svakoga rada, isključivo na provjerenim cjelokupnim dokazima, poštujući demokratska načela izvještavanja«. </p>
<p>Ministar Hebrang u srijedu je izvijestio da je u Ministarstvu zdravstva našao 11 ugovora, sklopljenih s nekim novinarima, za njihov rad u radnim skupinama, odnosno promidžbu nekih projekata u zdravstvu. Ugovori su bili na iznose od 2000 do 4000 kuna, uz ekstreman primjer jednog ugovora na iznos od 144.000 kuna.</p>
<p> Otvoreno pismo HLZ-a dostavljeno je i Hrvatskom novinarskom društvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Umjesto dokaza, ocjenjivanje novinara</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Iako su i novinari i liječnici inzistirali da potpredsjednik Vlade i zdravstveni ministar Andrija Hebrang objavi imena novinara koji su lani primali honorare od HZZO-a, njihova su imena i dalje tajna, osim imena Željka Krušelja.</p>
<p>Umjesto imena, Vladin ured za odnose s javnošću u četvrtak je novinarima na uvid dao analizu tekstova koje su novinari dnevnih listova i nekih tjednika pisali o zdravstvu. Iz te analize proizlazi da su novinari napisali neusporedivo više negativnih tekstova o zdravstvu nego pozitivnih, što znači da ih – navodni – honorari nisu uspjeli potaknuti na dobro pisanje o zdravstvu.</p>
<p>Prema podacima Ureda, lani je, u analiziranim tiskovinama, objavljeno 189 napisa o zdravstvu. Tri su ocijenjena kao pozitivno intonirana, 55 kao negativno intonirani, 123 teksta su dobila oznaku neutralnih, a osam promotivnih tekstova. Uočeno je da se uglavnom radilo o izvješćima među kojima je bilo izrazito malo komentara. Zapaženo je također da gotovo uopće nije bilo promotivnih tekstova u užem smislu riječi, osim onih koji su podupirali ili analizirali odjeke nekih humanitarnih akcija ili kampanja. </p>
<p>Analizirani su radovi 58 autora, a uočeno je da među njima nema ni jednog teksta »večernjakovca« Željka Krušelja, pa analitičari Ureda za odnose s javnošću smatraju da to »upućuje na mogućnost da je on bio angažiran kao suradnik u izradi nekog programa ili kreiranju kampanje«, što znači da mu honorar od, kako je rekao Hebrang, 144.000 kuna nije isplaćen zbog pozitivnog pisanja o hrvatskom zdravstvu i HZZO-u.</p>
<p>U analizi se kao autori tri pozitivna teksta u prošloj godini spominju Biserka Lovrić iz Vjesnika te Nađa Berbić i Ladislav Tomičić iz Novog lista. Istodobno, Vjesnikova novinarka Biserka Lovrić je na vrhu ljestvice novinara koji su o HZZO-u pisali neke od 55 negativno intoniranih tekstova. Uz nju tu su na primjer Iva Brčić iz Novog lista, Kristina Turčin iz Jutarnjeg lista te Ana Diklić iz Glasa Slavonije. Ujedno, Biserka Lovrić se spominje i pri vrhu popisa novinara čija su izvješća ocijenjena neutralnim. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Banke od 1. travnja uskraćuju kredite neurednim klijentima</p>
<p>Hrvatska udruga banaka potkraj ožujka sastavit će prvi jedinstveni popis neurednih dužnika / Banke na tzv. crnu listu neće stavljati i jamce nego samo neuredne dužnike</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Početkom travnja poslovne banke imat će na raspolaganju listu najneurednijih klijenata. Kako je zamišljeno u Hrvatskoj udruzi banaka, tzv. crna lista odnosila bi se samo na građane koji su primili nekoliko opomena zbog neplaćanja rata kredita ili na one koje su banke već tužile zbog neplaćanja, ali ne i na njihove jamce.</p>
<p>Iako potpuno preciznih podataka o sastavljanju spomenute liste još nema, u HUB-u, koji okuplja 15 vodećih banaka, tvrde da će oni koji se nađu na toj listi, podmire li svoje obveze, žurno biti skinuti s nje te da na crnu listu neće biti uvršteni jamci neurednih dužnika. To potvrđuju i izjave bankara. Lidija Arbanas iz Direkcije za odnose s javnošću Raiffeisen banke rekla je da se u Sustav razmjene informacija o neurednim dužnicima neće unositi jamci nego samo dužnici, čega će se pridržavati sve HUB-ove članice.</p>
<p>Broj neredovitih platiša, kažu u RBA, kod njih je vrlo malen u odnosu na ukupan broj plasiranih kredita. Lucinda Radić, voditeljica Odjela za kreditiranje Hypo-Alpe-Adria banke kaže da HAAB trenutačno priprema listu s dospjelim nepodmirenim kreditnim obvezama i potvrđuje da se na listi neće nalaziti jamci nego samo dužnici.</p>
<p>U Privrednoj banci Zagreb ističu da će se na tzv. crnoj listi pojaviti dužnici – korisnici kredita ili tekućih računa te neuredni korisnici kredita putem kartica. I u Erste & Steiermärkische banci (ESB) ističu da na tu listu ulaze samo korisnici koji nisu uredno otplaćivali svoje kredite. U Zagrebačkoj banci ističu da ne evidentiraju veće poteškoće u otplati kredita te da je vrlo malen broj klijenata koji će biti na listi neurednih dužnika. Iako se procjenjuje da su građani najuredniji platiše kredita, pa se stupanj naplate njima odobrenih kredita kreće iznad 95 posto, procjenjuje se da bi se na prvoj crnoj listi moglo naći čak 40 tisuća ljudi, a pretpostavlja se da je kreditno zaduženo oko 1,3 milijuna građana.</p>
<p>Jasno je da oni koji se nađu na spomenutoj listi gube status urednog klijenta, ako ga već i nisu izgubili, te neće više moći dizati kredite, barem dok ne podmire svoje obveze zbog kojih su se i našli na crnoj listi.</p>
<p>Bankovni krediti građanima potkraj prošle godine iznosili su 55 milijardi kuna, od kojih se gotovo trećina odnosi na stambene kredite. Prema podacima Hrvatske narodne banke, krediti stanovništvu čine 48,3 posto ukupnih kreditnih plasmana banaka, dok krediti poduzećima čine 43,4 posto. Donedavno su krediti poduzećima bili veći od kredita odobrenih građanima.</p>
<p>Uvođenje prve jedinstvene crne liste prethodi dugonajavljivanu osnivanju Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK), koji u suradnji s Financijskom agencijom ustrojava Hrvatska udruga banaka, a koji bi trebao profunkcionirati potkraj godine. HROK će djelovati kao posebna tvrtka, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću, koje bi trebalo biti osnovano do kraja ožujka. Najveće banke imat će udjel od 10 do 15 posto, dok će manje banke, ovisno o interesu, imati vlasnički udio od približno jedan posto.</p>
<p>U ESB-u ističu da će uvođenje HROK-a biti korisno za sve banke jer će se tako moći utvrđivati stvarni bonitet svakog pojedinog klijenta, što će smanjiti rizičnost poslovanja s klijentima koji svoje obveze ne ispunjavaju redovito.</p>
<p>Darko Markušić, Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepan proračun</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Birači HDZ-a trebali bi biti vrlo razočarani ovogodišnjim proračunom. Naravno, ako su od promjene garniture na vlasti očekivali i brze, osjetne promjene hrvatskog gospodarskog smjera ili ako su povjerovali u obećano brzo pokretanje Hrvatske i povećanje osobnog standarda. Svega toga u prvom proračunu Sanaderove vlade jednostavno nema. </p>
<p>Prvi Sanaderov proračun previše je nalik Račanovim proračunima, bez obzira na djelomično ispunjena obećanja umirovljenicima, majkama i braniteljima. Ovogodišnji proračun je, zapravo, nekoliko posto viši prošlogodišnji, unutar kojeg se nekim državnim investicijama uzelo nešto novca da bi ga se ubacilo u socijalne programe. I to je, otprilike, sva razlika.</p>
<p>To potvrđuje i lepeza kritika što ne stižu samo iz redova bivše vlasti nego i iz redova onih koji su i proračune bivše vlade kritizirali kao nedovoljno razvojne, čak i dugoročno opasne za Hrvatsku. Njihov je glavni prigovor, uglavnom, vezan uz i dalje skupu državu koja, dakako, guši poduzetničke inicijative i razvoj privatnog gospodarskog sektora. Njima smeta što ni u ovom proračunu država nije prisiljena na ozbiljno kresanje troškova, deficit je i dalje velik, a i dugovi rastu.</p>
<p>Zašto je Sanaderova vlada donijela baš takav, Račanovim proračunima toliko sličan proračun? U Ministarstvu financija ne kriju da je proračun sklapan na brzinu, pod pritiskom spoznaje da bi državna blagajna moga uskoro presušiti, jer odluka o privremenom financiranju, na temelju koje je država funkcionirala od Nove godine, nije predvidjela dovoljno novca za sve potrebe. Da je to točno znali smo unaprijed, jer su i neki dužnosnici bivše vlasti to najavljivali već u prosincu. Mnogo manje istine ima u tvrdnjama da je bivša vlada svojoj nasljednici čvrsto svezala ruke golemim obvezama prenesenim iz prošle na ovu godinu. Istini je bliže da Sanaderova ekipa, kao i prethodna trećesiječanjska, u prvu godinu mandata nije stupila s precizno zacrtanim planom što će, zašto i kako raditi. </p>
<p>Doista željnima većih promjena sada, dakle, ostaje čekati pregovore s MMF-om o novom stand-by aranžmanu i proračun za 2005. Doduše, gotovo je sigurno da će i ovaj proračun, kao i većina dosadašnjih, s prvim danima jeseni doživjeti temeljiti rebalans, na koji će vjerojatno utjecati i MMF-ovo mrštenje zbog skupoće hrvatske države koja, među ostalim, generira i deficit i nastavak trenda brzog rasta duga. A sve to ugrožava ionako krhko zdravlje hrvatskog gospodarstva, pa i sposobnost Hrvatske da vraća dugove, što je prioritet MMF-a.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Odlučan udarac kriminalu, je li i pobjeda</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ </p>
<p>Sportskim rječnikom rečeno, država je u utakmici s organiziranim kriminalom postigla važan pogodak. Prvi put su, nakon dugo vremena, dirnuti dosad nedodirljivi. Demonstrirana je velika ozbiljnost i uigranost policijske ekipe, a pohvale su dobili i novinari, koji su uspjeli danima čuvati za sebe jednu od najsenzacionalnijih vijesti u posljednje vrijeme, što otmica sina generala Zagorca svakako jest.</p>
<p>»Pogodak u gostima« oduševio je javnost koja sad očekuje konačnu pobjedu u borbi sa samim vrhom »mafije«.</p>
<p>Oprez je, međutim, nužan. Iskustvo iz ranijih odlučnih obračuna upućuje nas da ipak pričekamo kraj utakmice, jer ne znamo čuva li protivnička ekipa kakvo iznenađenje s klupe. Da je utakmica još daleko od završetka, kazuje i činjenica da je jedan od ključnih igrača – organizator otmice – još na slobodi. Prema neslužbenim podacima, on je iz policijskih izvora doznao da se za njim traga.</p>
<p>Dani pred nama pokazat će i hoće li se policija riješiti krtica u svojim redovima, koje su bez sumnje godinama surađivale s vrhom organiziranog kriminala te, što je jednako važno, hoće li se uopće dirnuti u veze »mafije« s državnim institucijama.</p>
<p>U daljnjim procjenama rezultata utakmice protiv kriminala ne zvuči dobro ni činjenica da nisu osigurane neke od najvažnijih pretpostavki za uspješnu bitku. Proračun MUP-a je, u odnosu na prošlu godinu, skresan za 150 milijuna kuna. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec najavio je racionalizaciju kojom će se smanjiti izdaci za komunikacijske uređaje i za uporabu službenih vozila. Uz to, u proračunu nije osiguran novac za program zaštite svjedoka. Činjenica je, a to pokazuje i slučaj »zločinačke organizacije« (čiji je »pad« prije više od četiri godine također euforično dočekan), da je problem zaštićenih i svjedoka pokajnika jedan od ključnih pri procesuiranju organiziranog kriminala.</p>
<p>Ostaje nada da organizirani kriminal neće kraj utakmice dočekati na nogama.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Proračun do iscrpljivanja</p>
<p>Godinama slušamo: »Ovaj je proračun razvojan, socijalan i pravedan«. Što zapravo znači »razvojan i socijalan«, a što »pravedan«? Kako može biti pravedan kad je mnoštvo raznih društvenih skupina njime nezadovoljno? Ipak, ta frazetina zvuči moćno i ohrabrujuće - vlada, eto, kreće u razvoj svoje države, a pritom je i dobra jer se brine o onima koji proračun pune, dakle građanima. I je li sad važno koliko je proračun zaista »razvojan« i »socijalan«...</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>U pet ujutro ljude vode na strijeljanje jer su potpuno bunovni i ne znaju što im se događa, žestoko je, u svom »direkt u glavu« stilu, pravaš Tonči Tadić komentirao vrijeme u kojem se od saborskih zastupnika očekuje izglasavanje državnog proračuna, najvažnijeg financijskog dokumenta države o kojem ovisi hoće li se mic-po-mic razvijati ili će nazadovati.</p>
<p>Svih se ovih godina, naime, uvriježilo da se o državnom proračunu u Saboru raspravlja cjelodnevno pa onda i duboko u noć, kad narodni zastupnici već klonu i duhom i tijelom. Reklo bi se da vlade, a onda i njezini većinski stranački transferi koji u parlamentu »kolo vode«, kreću na iscrpljivanje protivnika, odnosno oporbenjaka. Koji, nakon što vlada u saborsku proceduru uputi prijedlog proračuna, danonoćno ispisuju amandmane. Svatko se, logično, bori da za svoj grad ili županiju dobije što više proračunskog novca, kako bi opravdao povjerenje birača i pospješio razvoj svog kraja.</p>
<p>Uoči izglasavanja ovogodišnjeg proračuna na sva je zvona objavljeno da je, sa 426 amandmana na njegov račun, zabilježen rekord u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi od stvaranja samostalne države. No taj podatak nije točan. Naime, kada se krajem 1998., za prve HDZ-ove vlasti, donosio proračun za 1999., zastupnici su Matešinoj vladi uputili čak 474 amandmana vrijedna 13 milijardi kuna! </p>
<p>Tadašnja oporba, koja je danas opet oporba, »nakrcala« je amandmana u vrijednosti 9,5 milijardi kuna, a potraživanja HDZ-ovih vladajućih zastupnika iznosila su 3,5 milijardi kuna. U usporedbi sa sadašnjih 426 amandmana »teških« oko 8,5 milijardi kuna, kako je potvrdio ministar financija Ivan Šuker, jasno je da su te godine (koja nam se danas čini tako daleka) zastupnički zahtjevi bili daleko veći. Ili su se u međuvremenu novčani apetiti zastupnika smanjili, ili se država ipak malo gospodarski razvila.</p>
<p>Ako se smanjio broj amandmana, a time i novca koji se traži, način donošenja proračuna nije se previše promijenio. Saborska je metoda ostala ista: rasprava do iscrpljivanja pa izglasavanje u nedoba. U završnici, žalili se ili ne, zastupnici ostanu kratkih rukava. Vlada sve amandmane pristojno odsluša, a onda ministri oko 400 puta za saborskom govornicom poruče »Vlada ne prihvaća amandman broj taj i taj«. U kasnijim satima pak samo kratko kažu »Ne prihvaća se«.</p>
<p>E, tako je i prigodom prihvaćanja proračuna za ovu godinu. Kao i Račanova, i Sanaderova vlada neće prihvatiti gotovo nijedan amandman. Možda neki sitniji, samo toliko da prospe koju proračunsku mrvicu izvan okvira. Iako su mnogi proračunom za 2004. nezadovoljni, što je očekivano – jer nikad se ne može namiriti sve – realni analitičari kažu da je, u okolnostima u kojima Sanaderova vlada radi, i s obzirom na to što je dobila u naslijeđe, taj proračun još i pristojan. Jer se njime išlo barem na smanjenje deficita, a većina je stavki već ionako unaprijed zadana.</p>
<p>U cijeloj priči o proračunu još je jedan zanimljiv detalj. Godinama slušamo: »Ovaj je proračun razvojan, socijalan i pravedan«. To sa saborske govornice ponavljaju premijeri i ministri. Što zapravo znači »razvojan i socijalan«, a što »pravedan«? Kako može biti pravedan kad je mnoštvo raznih društvenih skupina njime nezadovoljno? Netko dobije, netko izgubi; nekom se proračunske stavke skrešu da bi neke druge bile podebljane.</p>
<p>Proračun je, uostalom, ionako preslikani život. Ali frazetina o »razvojnom, socijalnom i pravednom« proračunu ipak je jako popularna u političkom rječniku. Otkako ju je ministar financija Božo Prka 1996. upotrijebio u raspravi o proračunu, preuzeli su je svi kasniji premijeri i ministri, bez iznimke. Valjda im se svima učinila slikovitom. Zvuči moćno i ohrabrujuće – vlada, eto, kreće u razvoj svoje države, a pritom je i dobra jer se brine i o onima koji proračun pune, dakle građanima. I je li sad važno koliko je proračun zaista »razvojan« i »socijalan«...</p>
<p>Ipak, dani donošenja proračuna u Saboru uglavnom su najzanimljiviji. Međustranačka je borba krenula žestoko, uz nekoliko udaraca ispod pojasa. Pa je tako nezaustavljivi IDS-ovac Damir Kajin, prigovarajući premijeru da bi trebao biti u Saboru pri donošenju proračuna, ispalio da Sanader »navodno ima dogovoren susret s Nicole Kidman u Bukureštu, što je dobro, ali je rasprava o amandmanima važnija«.</p>
<p>Da je tako, baš i nije, jer se od ranije zna da Sanader, zajedno s gospodarstvenicima, ide u posjet rumunjskom premijeru i predsjedniku. A ako se već u zemlji grofa Dracule zatekla i zanosna Kidman, promovirajući svoj novi film, druga je stvar. Uostalom, tko je ne bi htio vidjeti izbliza? Kajin je, očito u nedostatku argumenata, iz ljubomore pecnuo svjetskog putnika Sanadera. A Sanader mu je, da nije tako ozbiljan kakav dojam voli ostavljati, mogao odgovoriti onom antologijskom pjesmom: Što bi dao da si na mom mjestu... Ali, premijer je zaboravio šale otkako se uselio u Banske dvore.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Umirovljenici mogu računati na nešto bolje dane</p>
<p>Od 1. srpnja, kad zažive izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju o kojima se očekuje saborska rasprava, mirovine bi trebale bili više. Umirovljenici su se izborili i za dodatno godišnje usklađivanje mirovina s rastom BDP-a, što bi se prvi put moglo osjetiti početkom iduće godine. No, sve će to biti teško izvedivo...</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ </p>
<p>Slijedom redovnog, prvog ovogodišnjeg usklađivanja s kretanjem plaća i troškova života, mirovine od 1. siječnja rastu 1,65 posto. To je posljedica rasta plaća za 2,5 posto i rasta troškova života za 0,8 posto, koje – kad se podijeli sa dva prema švicarskoj formuli usklađivanja – daje 1,65 posto povećanja. Umirovljenici će to osjetiti na mirovini za ožujak što se isplaćuje u travnju, a s tom mirovinom stižu i zaostaci povećanja za siječanj i veljaču. </p>
<p>Kako se tek očekuje saborska rasprava o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, u sklopu kojih je predviđeno da se mirovine ubuduće usklađuju samo s plaćama, te uključivanje sadašnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinu, tekućim usklađivanjem neće biti obuhvaćen i taj dodatak. No, već od 1. srpnja, kad izmjene Zakona zažive, umirovljenici mogu računati na nešto bolje dane.</p>
<p>Što to konkretno znači izračunali smo na primjeru jedne zagrebačke umirovljenice, koja je u veljači dobila 1313 kuna mirovine, uz 156 kuna dodatka. Slijedom siječanjskog povećanja mirovine za 1,65 posto, njena će se mirovina za ožujak povećati 21,6 kuna, pa će u travnju primiti 1334,6 kuna i 156 kuna dodatka. Jednokratno, samo u travnju, na istu adresu stižu i zaostaci povećanja za dva mjeseca (odnosno 43,2 kune). Da je, kojim slučajem, dodatak u mirovine uključen prije siječnja, odnosno da se s tim datumom usklađuje ukupan iznos koji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje doznačuje našoj čitateljici, povećanje od 1,65 posto iznosilo bi 24,2 kune, odnosno 2,5 kuna više nego danas. Rezultat bi za nju bio još malo povoljniji (povećanje bi iznosilo 36,7 kuna, odnosno 12,5 kuna više) da se od istoga datuma primjenjuje i odredba o usklađivanju s plaćama, jer bi, umjesto 1,65 posto, mirovine porasle 2,5 posto.</p>
<p>No, to su samo primjeri za praksu koja će se primijeniti pri usklađivanju mirovine 1. srpnja ove godine, na temelju kojih se lako može izvesti zaključak zašto su umirovljenici u dogovoru s Vladom inzistirali na izmjenama propisa. Naime, iako ni spomenutih 12 kuna potencijalne razlike za 1,050.000 građana čiji se prosječni prihodi (uključivo sa sadašnjim dodatkom) kreću oko 1720 kuna nije mnogo, činjenica je da su time ipak stvorene pretpostavke da mirovine rastu malo brže nego dosad i da se poveća njih udio u odnosu na prosječnu plaću. Još preciznije rečeno, stvorene su pretpostavke da mirovine prestanu iz mjeseca u mjesec sve više zaostajati za prosječnom plaćom, što se u zadnjih godinu, dvije redovno bilježi. </p>
<p>S obzirom na to da će rast plaća u idućem razdoblju vjerojatno biti ograničen (o čemu su se sindikati, poslodavci i Vlada već suglasili), ne treba zanemariti važnost činjenice da su se umirovljenici izborili i za dodatno godišnje usklađivanje mirovina s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi se na mirovinama prvi put moglo osjetiti početkom iduće godine.</p>
<p>Činjenica je, međutim, da će sve to biti teško izvedivo, jer je proračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje planiran pretijesno (unaprijed, čini se, nedostaje novac za isplatu jedne mirovine). Na to je ovih dana upozorio i bivši resorni ministar Davorko Vidović, čija je stranka u amandmanima za vrijeme rasprave o proračunu bezuspješno tražila da se osigura pokriće za taj manjak. Kako je oporba istodobno detektirala još nekoliko minusa na državnom računu, mirovinska će se blagajna teško napuniti prelijevanjem iz šupljega u prazno, taktikom koja se prije često primjenjivala.</p>
<p>Predstavnici umirovljenika, s druge strane, ovih dana (s punim pravom) odgovaraju da ih se sve to ne tiče. Oni su, naime, u siječnju primijenili temeljno pregovaračko (i političko) pravilo, prema kojem onaj koji ne traži neće ništa ni dobiti. Premijer je na njihove zahtjeve hrabro stavio svoj potpis i to je sada – njegova briga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ovogodišnji proračun ne otkriva razvojne pobude nego političku potrebu za kompromisima</p>
<p>Povećava se financiranje rada iz prošlosti, zasluga iz prošlosti, tegoba nastalih u prošlosti, zanemaruje se orijentacija na budućnost i na mladost, potiče se veće nagrađivanje zasluga a ne rada, potiče se statičnost a ne dinamika, ustajalost a ne kreacija, društvo socijale a ne društvo znanja. Neovisno o veličini brojki koje o tome govore, poruka o sustavu vrijednosti koja nam se ovim proračunom nudi veoma zabrinjava, jer to nije put kako se može brže izbaviti Hrvatska / Vlast odustaje od reforme visokog obrazovanja. Budući da je riječ o jednoj od najvažnijih reformi u zemlji, koju je prošla vlast izvela polovično, odustajanje od te reforme ostavlja Hrvatsku u mračnom zapećku provincijalne, nekreativne i zaostale zemlje, koja brine samo o danas i ovdje, s političarima koji ne mogu izgraditi viziju razvijene zemlje, koji ne znaju u čemu su poluge rješenja problema nezaposlenosti i rješenja izvoza, nego brinu o sekundarnim potrebama, kako bi se održali na vlasti / Ministar financija ili nema spremnosti, ili nema spoznaja da zemlju može brže pokrenuti s četiri točke jednostavnoga, ali iznimno zahtjevnog programa, dovoljnog za četiri godine teškoga posla: ubrzanim izdvajanjem u znanje i obrazovanje; paralelno s time radikalnim reformiranjem sveučilišta i školskog sustava; radikalnom reformom državne uprave i radikalnom reformom pravosuđa</p>
<p>VILIM RIBIĆ</p>
<p>Brojke svakoga državnog proračuna, pa i ovoga, oslikavaju aksiomatski sustav svake politike, njene vrijednosne preferencije. Budući da iz toga svaki građanin i svaka skupina može iščitati ne samo svoj sadašnji status i vrijednost u društvu, nego i svoju neposrednu budućnost, potrebno je rasvijetliti koje vrijednosti i koju politiku ova vlast napušta, a koje inaugurira. </p>
<p>Prva opća odlika ovoga proračuna je na prvi pogled etičko-politička korektnost, jer vlast ispunjava svoja obećanja svim skupinama, koje je obećanjima pridobila tijekom izbora (branitelji dvadeset dva posto veća sredstva, rodiljne naknade, umirovljenici sedamsto milijuna više, subvencije poljoprivredi itd). </p>
<p>Međutim, s druge strane, to proturječi osnovnom obećanju koje je vlast ponudila cijeloj Hrvatskoj, jer to nikako nije proračun koji može brže pokrenuti Hrvatsku. Prije bismo rekli da se ovaj proračun može nazvati »zakočimo Hrvatsku«. Dakle, on ne otkriva razvojne pobude, nego političke potrebe za kompromisima i ostankom na vlasti. </p>
<p>U njemu su ključni strateški elementi razvoja zakočeni jer su potfinancirani, a s druge stane elementi koji nikako ne mogu utjecati razvojno obilno su financirani. Povećava se financiranje rada iz prošlosti, zasluga iz prošlosti, tegoba nastalih u prošlosti, zanemaruje se orijentacija na budućnost i na mladost, potiče se veće nagrađivanje zasluga a ne rada, potiče se statičnost a ne dinamika, ustajalost a ne kreacija, društvo socijale a ne društvo znanja. </p>
<p>Neovisno o veličini brojki koje o tome govore, poruka o sustavu vrijednosti koja nam se ovim proračunom nudi veoma zabrinjava, jer to nije put kako se može brže izbaviti Hrvatska. To nije niti proračun kontinuiteta, jer on napušta neke dosadašnje orijentacije i prioritete države. Uvjerimo se. </p>
<p>Prvo, obrazovanje i znanost prestaju u Hrvatskoj biti prioritet, i to u vrijeme prelaska cijeloga čovječanstva iz industrijskih društava, u društva znanja. Time se odustaje i od prihvaćene strategije Republike Hrvatske u Saboru. </p>
<p>Prošla vlast je ipak nešto na tom planu napravila; poboljšala je i stabilizirala financiranje znanosti i obrazovanja, iako niti ona dostatno. Međutim, ova vlast od toga, prema ovom proračunu, sasvim odustaje.</p>
<p>Dokaz: Ukupno povećanje financiranja obrazovanja i znanosti od 5,8 posto dvostruko je manji porast od prijašnjih godina. Učinak toga porasta je samo praćenje rasta bruto domaćeg proizvoda, koji se u idućoj godini očekuje oko 5,7 posto nominalno. </p>
<p>Dakle, odustaje se od strategije iz nekoliko posljednjih godina o povećanju udjela obrazovanja i znanosti u bruto domaćem proizvodu. </p>
<p>Dokaz: Gledajući posebno samu znanost i visoko školstvo izdvaja se 9,1 posto više novca nego što je izdvojeno u protekloj godini, ali samo 4,5 posto više nego što je bilo planirano za proteklu godinu. </p>
<p>Javnosti se nudi podatak od 9,1 posto, međutim, taj je podatak posljedica izvanrednih okolnosti koje su lani nastupile (npr. suša) i zbog kojih je rebalansom znanosti oduzet dio sredstava. Dakle, priča o povećem rastu gradi se na jednoj anomaliji, odnosno na nepredviđenom padu prošle godine. </p>
<p>Relevantan podatak je 4,5 posto, jer je razlika do 9,1 posto samo nadoknada onog što se izgubilo lani, mimo strategije i plana. Upozoravam, 4,5 posto je manje nego rast bruto domaćeg proizvoda. Dakle, riječ je o padu udjela znanosti u bruto domaćem proizvodu, u odnosu prema prethodnim godinama, 2002. na primjer. </p>
<p>Dokaz: Zakonom o izvršenju državnog proračuna više se ne predviđa povrat PDV-a znanstvenim ustanovama za kupnju opreme, što je vrijedilo protekle godine. </p>
<p>Dokaz: Nacionalna zaklada za znanost dobila je višestruko manje sredstava nego prethodnih godina, što znači da se odustaje i od samog koncepta Nacionalne zaklade. </p>
<p>Dokaz: Sredstva predviđena za znanstvene novake upućuju da se ne predviđa pojačano primanje znanstvenih novaka u sustav.</p>
<p>Drugo, Hrvatska napušta politiku trogodišnjeg sustizanja zemalja Europske unije u izdvajanju za znanost i obrazovanje.</p>
<p>Ta politika artikulirana je tripartitno na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeća. To znači da su se, i poslodavci i sindikati, dakle, predstavnici poreznih obveznika o tome bili usuglasili s Vladom. Sada se jedan od triju partnera, nova vlada, bez najave i bez obrazloženja povlači iz toga strateškog dogovora, i to u vrijeme kada u Europi alarmantno izbija problem zaostajanja Europe u znanosti i tehnologiju, u usporedbi sa SAD-om i Japanom, upravo zbog premalo izdvajanja. </p>
<p>Dokaz: Da bi se sustizalo Europu, koja i sama zaostaje, potrebno je izdvajanje od 17 posto na godinu, a ne 4,5 posto.</p>
<p>Treće, vlast odustaje od reforme visokog obrazovanja. Budući da je riječ o jednoj od najvažnijih reformi u zemlji, koju je prošla vlast izvela polovično, odustajanje od te reforme ostavlja Hrvatsku u mračnom zapećku provincijalne, nekreativne i zaostale zemlje, koja brine samo o danas i ovdje, s političarima koji ne mogu izgraditi viziju razvijene zemlje, koji ne znaju u čemu su poluge rješenja problema nezaposlenosti i rješenja izvoza, nego brinu o sekundarnim potrebama, kako bi se održali na vlasti. </p>
<p>Sve to samo produbljuje zaostajanje cijele zemlje, jer je conditio sine qua non uspješno izvedene reforme ne samo pojačano financiranje visokog obrazovanja, nego i temeljito drukčije financiranje. </p>
<p>Dokaz: Ponovno se predviđa izravno financiranje fakulteta, a ne sveučilišta putem jedinstvenog paušala, tzv. lumpsuma, kako je to Zakon o znanosti i visokom obrazovanju bio predvidio. </p>
<p>Četvrto, vlast odustaje od praćenja i usklađivanja plaća u javnim službama prema irskom i finskom modelu, što je obveza iz kolektivnog ugovora, potpisana s prošlom vladom. </p>
<p>Dokaz: U proračunu sredstva nisu predviđena za dodatni rast plaća u srpnju, a niti za druge obveze prema kolektivnim ugovorima. </p>
<p>Peto, vlast zanemaruje demokratske obveze prema zaposlenicima i odustaje od socijalnog partnerstva i pregovora sa sindikatima, ako sudimo prema djelima, a ne prema obilju riječi. </p>
<p>Sindikati javnih službi nemaju s kime rješavati nagomilane probleme u svome području. Sindikati za sada, neupitno je, nisu partner.</p>
<p>Dokaz: Pregovori o plaćama koji svake godine prate donošenje proračuna nisu niti započeli, Vlada se na pozive nije odazivala niti je imenovala pregovarački tim. Umjesto da pregovori počnu prije izrade proračuna, sindikate se suočava sa situacijom u kojoj su sve pozicije već zadate. </p>
<p>Dokaz: Razgovori o proračunu u sklopu Gospodarsko-socijalnog vijeća dogodili su se tek neki dan kada su njegovi prioriteti već bili zadati, umjesto da se prethodno s predstavnicima poreznih obveznika, radnika i poslodavaca, razgovaralo na Gospodarsko-socijalnom vijeću o filozofiji i prioritetima Državnog proračuna, jer je tu u pitanju razvoj cijele zemlje. </p>
<p>Dokaz: Sredstva dodijeljena Uredu za socijalno partnerstvo na simbolički način upućuju i na odnos prema socijalnom partnerstvu. </p>
<p>Možemo, dakle, zaključiti da taj proračun niti je razvojni, niti je reformski; on je politički u pejorativnom smislu te riječi, ili bolje reći, on je posljedica politikantskih sebičnih dogovora na štetu dugoročnog razvoja cijele zemlje. </p>
<p>Hrvatska je već ranije pokrenuta, ako govorimo istinu s onu stranu politikantskih naklapanja, pa smatramo da je pitanje brzine pokretanja zapravo stvarno pitanje. </p>
<p>Prognoze o rastu BDP-a od 3,2 posto svakako su znak usporenijeg kretanja od dosadašnjega, pa nisu u skladu s predizbornim geslom. Ono što pri svemu zabrinjava je mentalno stanje političke elite koja nema jasan odgovor na pitanje kako zemlju pokrenuti brže. </p>
<p>Stanje svijesti političara, s tim u vezi ilustrira izjava ministra financija, koji značenje reforme visokog obrazovanja i dubinu njenih društvenih implikacija interpretira na sjednici GSV-a konstatacijom da se neke reforme provode samo zato da se namakne veći novac. </p>
<p>Voljeli bismo da ministar financija ne bude glavni državni knjigovođa, nego prosvijećeni član Vlade koji razumije najvažnije društvene i reformske procese i pronalazi načine za financijsku potporu istima, u interesu cijele zemlje, u njihovoj sveopćoj i dugoročnoj dimenziji, duljoj od jedne godine.</p>
<p>Iz brojki njegova proračuna i njegovih riječi proizlazi da ministar financija, ili nema spremnosti, ili nema spoznaja da zemlju može brže pokrenuti s četiri točke jednostavnoga, ali iznimno zahtjevnog programa, dovoljnog za četiri godine teškoga posla: ubrzanim izdvajanjem u znanje i obrazovanje; paralelno s time radikalnim reformiranjem sveučilišta i školskog sustava; radikalnom reformom državne uprave i radikalnom reformom pravosuđa.</p>
<p>Autor je predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatskoj politici treba vratiti moralni dignitet </p>
<p>Ako se ne poduzmu efikasne mjere za onemogućavanje nemoralnih političara teško će biti spriječiti širenje uvjerenja da su svi političari nemoralni, odnosno da je politika nemoguća kao moralna djelatnost. Treba sve poduzeti da se hrvatskoj politici vrati moralni dignitet, jer je moralnost za profesiju političara važnija nego u bilo kojoj drugoj profesiji / Najnovije afere zbog poticane stambene izgradnje u Zagrebu, osobito činjenica da političari za svoje tvrtke osiguravaju unosne poslove vrlo su opasan presedan, ne samo zbog toga što je to nemoralno nego i zbog pokušaja da se takva praksa ozakoni i proglasi čistom i moralnom</p>
<p>ZDRAVKO TOMAC</p>
<p>U Hrvatskoj se iz dana u dan sve više širi uvjerenje da politika ne može biti moralna, odnosno da u politici mogu uspijevati samo nemoralni ljudi.</p>
<p>Takva uvjerenja su vrlo opasna za budućnost ove zemlje, to više što je svaki dan sve više dokaza da su takva uvjerenja utemeljena zbog nemoralnog ponašanja brojnih hrvatskih političara.</p>
<p>Mislim da je opasno miriti se s činjenicama da se ništa ne može učiniti, odnosno da je normalno da su političari nemoralni. Potrebno je poduzeti brojne mjere kako bi se hrvatskoj politici vratio dignitet, kako bi umjesto nemoralnih političara na scenu dolazili moralni. Ako se ne poduzmu efikasne mjere za onemogućavanje nemoralnih političara teško će biti spriječiti širenje uvjerenja da su svi političari nemoralni, odnosno je da je politika nemoguća kao moralna djelatnost.</p>
<p>Treba sve poduzeti da se hrvatskoj politici vrati moralni dignitet, jer je moralnost za profesiju političara važnija nego u bilo kojoj drugoj profesiji.</p>
<p>Zato što političar ima veliku moć, što političar odlučuje o sudbini drugih ljudi i njihovoj imovini, standardu, pa i njihovu životu. </p>
<p>Politika je jedina djelatnost u kojoj čovjek legalno može oduzeti život drugom čovjeku, oduzeti mu imovinu i slobodu. Zbog toga je važno da politika bude moralna djelatnost a političari moralni ljudi. Zato političar ne smije djelovati kako bi zadovoljio svoje strasti i prohtjeve, ne smije koristiti svoju moć da bi se obogatio, da bi dao privilegije svojoj obitelji, prijateljima i onima koji ga podržavaju. Političar mora raditi za opće dobro.</p>
<p>Veliki Periklo bio je zvijezda grčke demokracije, jer je kao državnik uvijek radio za opće dobro. Nije se brinuo ni za sebe ni za svoje užitke nego je cijeli život posvetio općem dobru. Čak nije nikada u životu išao ni na kakvu gozbu kako bi na simboličkoj razini pokazao kako mu nije stalo do osobnih užitaka.</p>
<p>Prije više od pet stotina godina mudri Erazmo Roterdamski je ustvrdio: »Da oni koji stoje na čelu svojeg naroda ne smiju služiti svojim vlastitim interesima«, nego da »trebaju dan i noć misliti na opće dobro«.</p>
<p>Erazmo Roterdamski ističe da su »sve oči u vladara uprte i da on putem čistoga načina života može kao sretna zvijezda nositi zdravlje i sreću ljudskim odnosima, ali da i može kao nečista pokvarena repatica posijati svuda očaj ruševine«.</p>
<p>Povijest je pokazala da je Erazmo Roterdamski bio u pravu kada je tvrdio da poroci podanika nikada za društvo nisu opasni kao poroci političara, jer se poroci podanika izgube u masi za razliku od poroka političara čiji »lagani propusti šire kugu po cijeloj državi« jer ljudi imitiraju političare i njihovo ponašanje.</p>
<p>Zbog svega toga iznimno važno kakve poruke političari šalju svojim životnim stilom i svojom ličnošću.</p>
<p>Razmotrimo ukratko kakve poruke mnogi hrvatski političari svojim životnim stilom šalju hrvatskoj javnosti, kakav sustav vrijednosti, kakve (ne)moralne norme svojim životom propagiraju.</p>
<p>Očito je da mnogi ne shvaćaju politiku kao moralnu djelatnost i rad za opće dobro, kao veliku obvezu nego shvaćaju politiku kao mogućnost ostvarivanja vlastitih interesa, kao mogućnost bogaćenja i stvaranja privilegija za svoju obitelj, stranačke kolege i druge u svom interesnom lobiju. Mnogi hrvatski političari, nažalost, svojim životnim stilom i djelovanjem u politici iz dana u dan daju nove argumente onima koji za razliku od Perikla i Erazma Roterdamskog tvrde da je politika u svojoj biti nemoralna i da u politici mogu uspijevati samo nemoralni ljudi. </p>
<p>Za razliku od Perikla mnogi hrvatski političari su na svim gozbama i paradama i na svim mjestima gdje mogu ostvariti svoje osobne interese. </p>
<p>Mnogi se političari bave privatnim poslovima te svoju moć koriste da bi uvećali svoje bogatstvo ili da bi zadovoljili svoje druge osobne užitke i potrebe svoje obitelji i svoga lobija. Dakle, njihov životni stil pokazuje da ne rade za opće dobro, za dobrobit građana nego da su im najvažniji karijera, moć i bogatstvo. U prvom planu im je zadovoljavanje vlastitih potreba i strasti, a o općem dobru samo fraziraju, nastojeći prevariti građane i prikazati se dobrim i humanim ljudima kojima je na srcu opće dobro a ne njihov vlastiti interes.</p>
<p>Zato je krajnji čas da se mijenja odnos prema politici i političarima. Iz politike treba maknuti sve one ljude koji je kompromitiraju kao nemoralnu djelatnost, jer bez moralnih političara i politike kao moralne djelatnosti hrvatski narod nema dobru perspektivu.</p>
<p>Najnovije afere zbog poticajne stambene izgradnje u Zagrebu, osobito činjenica da političari za svoje tvrtke osiguravaju unosne poslove vrlo su opasan presedan, ne samo zbog toga što je to nemoralno nego i zbog pokušaja da se takva praksa ozakoni i proglasi čistom i moralnom. To bi bila potpuna legalizacija politike kao nemoralne djelatnosti, to bi bila legalizacija prava političara da rade za svoje dobro a ne za dobro građana. </p>
<p>Pokušaj da se razvodni Zakon o sukobu interesa, također može dovesti do opasnog presedana, jer se može dogoditi da političari počnu dobivati potvrde da imaju pravo raditi za svoje tvrtke i za svoje bogaćenje i da nije protuzakonito koristiti političku moć za osobno bogaćenje. </p>
<p>Time bi se legalizirala lakomost, gramzivost i još više potvrdilo mišljenje da je u nas politika nemoralna djelatnost.</p>
<p>Zato je raščišćavanje – znači onemogućavanje nemorala u politici i zloporaba u politici za osobno bogaćenje – ključno pitanje od koga zavisi budućnost Hrvatske, jer se Hrvatska ne može razvijati kao demokratska i uspješna država ako je vode nemoralni političari, ako se politika legalizira kao nemoralna djelatnost. </p>
<p>Hrvatskoj su potrebni mudri, skromni, hrabri i pošteni političari koji će raditi za opće dobro, koji će vratiti politici dignitet kao moralnoj djelatnosti za opće dobro ljudi.</p>
<p>Vlastoljubivi, gramzivi, bahati i nepošteni ljudi koji vole novac i koji idu u politiku zbog karijere, moći i bogatstva u našim uvjetima opasni su za budućnost Hrvatske.</p>
<p>Hrvatskoj trebaju političari čistih ruku koji se bave politikom zbog općeg dobra, jer samo oni mogu iskorijeniti korupciju, nepotizam i osigurati funkcioniranje pravne države.</p>
<p>Dok god se politika tretira kao nemoralna djelatnost a političari kao nemoralne osobe koje prije svega vode računa o vlastitom interesu i bogaćenju, a ne o općem dobru građana, Hrvatska ne može iz slijepe ulice korupcije i partijske države u kojoj moćnici osiguravaju privilegije za sebe i svoje stranačke kolege.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pokrenimo Hrvatsku racionalnim korištenjem energije</p>
<p>Svaka ušteda energenata korisna je za državu na širem planu, jer bez povećanja izvoza pridonosi uravnoteženju vanjsko-trgovinske bilance. Na mikrorazini svaka roba može biti izvozno konkurentnijom, ako je za njenu proizvodnju utrošeno manje energije</p>
<p>ILIJA BILANDŽIJA</p>
<p>Motiviran izjavom državnog tajnika središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju, dr. Ante Babića u Vjesniku od 28. veljače, da Hrvatska do 2008. godine ima prigodu postati »jadranskim tigrom«, u sklopu čega bi se udvostručio izvoz (ne kaže čega), javljam se prilogom koji može poduprijeti te želje, iako većina ekonomskih pokazatelja upućuju na to kako bi uskoro mogla bankrotirati i postati »tigrom od papira«.</p>
<p>Moj se prilog tiče racionalnoga gospodarenja energijom, koju Hrvatska uvozi u obliku klasičnih energenata, i to u vrijednosti od oko milijardu dolara na godinu. </p>
<p>Svaka ušteda tih energenata korisna je za državu na širem planu, jer bez povećanja izvoza pridonosi uravnoteženju vanjsko-trgovinske bilance. Na mikrorazini – pogotovo u našim uvjetima, gdje je potrošnja energije po jedinici proizvoda ostala kao i za vrijeme socijalizma, oko trideset posto veća nego u razvijenim zemljama – svaka roba može biti izvozno konkurentnijom, ako je za njenu proizvodnju utrošeno manje energije. </p>
<p>Koliko se pozornosti daje racionalnom gospodarenju energijom u razvijenim zemljama, uočljivo je iz podataka da je Europska unija samo programom SAVE, od 1991. godine na različite načine podržala 350 projekata i drugih mjera planiranih za povećanje energetske efikasnosti. </p>
<p>Isto tako, u strategiji SAD-a za 1998. godinu među pet strategijskih ciljeva na prvom mjestu je povećanje energetske efikasnosti i produktivnija upotreba energetskih izvora. </p>
<p>I u nas su još 1997. godine promovirani Nacionalni energetski programi za povećanje energetske efikasnosti pod nazivom: KOGEN, KUEN i MIEE. No, dosad nije realiziran nijedan velik projekt, koji bi promijenio postojeću situaciju i ostvario uštedu klasičnih energenata, bilo energetskim unapređenjima, bilo supstitucijom iz obnovljivih izvora energije (OIE). </p>
<p>Mislim da je razlog u tome što u Hrvatskoj nakon ukidanja Ministarstva energetike nema odgovorne službe i osobe, koja bi o svemu tome poklonila pažnju i donosila mjerodavne odluke, koje bi privredni subjekti morali poštivati. </p>
<p>Napomenuo bih da sve državice nastale raspadom Jugoslavije, koje su čak i manje od Hrvatske, imaju takvo ministarstvo, pošto će energetika još dugo biti strateška grana privrede. </p>
<p>U razvijenim zemljama nikom nije palo na pamet da ukine takvo ministarstvo nego se formiraju službe koje mu pomažu. U tom kontekstu uobičajene su agencije za energetsku efikasnost, dok je Velika Britanija u tome najdalje otišla, pošto je uvela ministarstvo za energetsku efikasnost, koje ima velike ovlasti u implementaciji naprednih inicijativa. </p>
<p>U našim uvjetima takve državne institucije i službe mogle bi nametnuti, recimo, centralnu toplifikaciju slavonskih gradova i većih naselja energijom iz novosagrađenih termoelektrana toplana. Takvi objekti, kao pogonsko gorivo koristili bi: agrarni otpad, reciklirani komunalni otpad, industrijski otpad, te otpad iz voćarstva i šumarstva. </p>
<p>Uz takvo gorivo u tim novim termoelektranama toplanama koristio bi se samo mali dio zemnog plina, koji bi služio za potpalu i održavanje parametara parnog medija zbog stabilnijeg rada turbogeneratora, koji bi proizvodili energiju za republički energetski sustav, a bi otpadna bi toplina iz procesa služila za već spomenutu toplifikaciju gradova i većih naselja. </p>
<p>Spomenute količine zemnog plina za podržavanje procesa izgaranja u tim novim toplanama namaknule bi se iz kvote koju troše plinska etažna grijanja i lokalne kotlovnice, koje ne proizvode struju. Vlasnici etažnih grijanja ne bi ništa izgubili priključenjem na centralni toplifikacijski sustav, jer bi se na mjestu njihova plinskog bojlera ugradilo toplinsko brojilo, pa bi dalje plaćali energiju koju potroše, samo bi troškovi bili manji. </p>
<p>Posebno važna vrijednost za republički energetski sustav bila bi električna energija proizvedena u takvim toplanama, pošto bi u toj protuvrijednosti prestala potreba za energijom iz dalekovoda. Smanjili bi se transportni gubici i pridonijelo stabilizaciji sustava. Respektabilni su i resursi goriva iz obnovljivih izvora, koje bi se koristilo u tim novim toplanama. Tako npr. poznat je podatak još iz osamdesetih godina za područje nekadašnje zajednice općina Osijek, koja je mogla osigurati toplinsku snagu u visini 650 MW. </p>
<p>Koliko je ta brojka respektabilna može se zaključiti iz procjene da je ta energija sigurno dovoljna za centralnu toplifikaciju gradova koji nemaju gradske toplane: Vinkovci, Vukovar, Slavonski Brod i Požega. Vrijedno je spomenuti Rijeku i Sisak, koji se mogu toplificirati otpadnom toplinom iz termoelektrane u njihovoj blizini, koje su projektirane kao kondenzacijske, ali ih nije problem preinačiti u toplane. </p>
<p>Ako bi se to učinilo moglo bi se osigurati više otpadne topline nego su potrebe spomenutih gradova. Isto tako, golema korist za hrvatsku privredu mogla bi se postići iskorištavanjem geotermalne energije s otkrivenih akvalifera, među kojima je najrespektabilniji onaj između Varaždina i Koprivnice. </p>
<p>Potencijal toga obnovljivog izvora energije je također u visini toplinske snage 600 MW, ako se računa s pothlađenjem geotermalne vode 50 celzija koja bi se mogla postići u centralnoj stanici iz koje bi krenuli magistralni vrelovodi prema tim gradovima i naseljima, jer i ta dva grada nemaju toliki konzum da bi se iskoristila sva ta energija. </p>
<p>Na mjestu te centralne stanice, također, bi se mogla izgraditi specifična elektrana, koja bi umjesto vodene pare koristila organski medij, a za njegovo pregrijavanje, recimo, dio plina, koji se sada koristi u etažnim plinskim instalacijama za grijanje sanitarne vode i stambenog prostora. Tako bi se opet decentralizirano proizvela skupa električna energija iz OIE na račun oplemenjivanja zemnog plina, koji bi se supstituirano energijom niže temperaturne razine u sustavu nove instalacije toplovodnog centralnog grijanja.</p>
<p>Na kraju bih rekao da je korist od tih projekata za Hrvatsko veća od one koju će imati od cesta, pogotovo kad se zna da je željeznički transport superioran cestovnom, u prijevozu putnika i industrijskog tereta. To sam naveo zato što se takvi energetski projekti mogu pokrenuti samo uz pomoć državnih institucija, kao što je to bio slučaj i s tom glasovitom cestom kojom će se uskoro voziti većinom pojedinačno naši građani, i to u automobilima strane proizvodnje kupljenim na kredit!</p>
<p>Autor je magistar energetike, nositelj pet patenata iz područja racionalnog iskorištavanja energije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Čišćenje Bundeka i Medvednice na određeno vrijeme već ovoga ljeta</p>
<p>Već ovoga ljeta Zagrepčani koji već godinama bezuspješno obijaju pragove Zavoda za zapošljavanje, mogu se nadati radnom odnosu čak i ako su stariji od 50 godine i imaju skromnu naobrazbu. Jedna od novih mjera Programa socijalne politike Grada Zagreba što ga je pripremio Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i koji je ovih dana usvojilo Gospodarsko-socijalno vijeće, jest organiziranje javnih radova kojim bi se zapošljavali građani iz kategorije teško zapošljivih osoba. Prema podacima Područne službe Zavoda za zapošljavanje, te osobe čine 11 posto ukupnog broja nezaposlenih. u Zagrebu. </p>
<p>»Najčešće je riječ o starijim osobama s nižom stručnom spremom. Takvih, s nižom stručnom spremom, među nezaposlenima u Zagrebu je oko 28 posto. Bojim se da će javni radovi za mnoge biti jedini prilika«, ističe pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Višnja Fortuna. </p>
<p>Iako je rok za početak provedbe projekta kraj ove godine, Višnja Fortuna nada se kako bi prvi radovi mogli početi već u ljetnim mjesecima. U tom slučaju prva grupa građana uređivala bi Bundek i Medvednicu, uklanjala ambroziju i sl. </p>
<p>»Trenutno koordiniramo nastojanja našega ureda s Gradskim uredom za gospodarstvo, centrima za socijalnu skrb te Zavodom za zapošljavanje.</p>
<p> Nadamo se da ćemo do svibnja izraditi program koji onda treba proći Poglavarstvo i Skupštinu«, objašnjava Višnja Fortuna. Kako je Ured za gospodarstvo nadležan za javna, gradska poduzeća, on bi ukazivao na potrebu za radnicima, dok bi Zavod slao ljude. </p>
<p>»Za javnih radova, koji će u pravilu biti na određeno vrijeme, uposlene osobe dobivat će novčanu naknadu a plaćat će im se i svi doprinosi. Po završetku radova izgubit će ta prava i vratiti se u prijašnji status«, rekla je Višnja Fortuna. No sudjelovanjem u javnim radovima ljudima se, ako se pokažu kvalitetnim radnicima, otvaraju mogućnosti za stalno zaposlenje.</p>
<p>Program se još izrađuje, pa je teško procijeniti koliko će građana zadovoljiti uvjete što će se propisati. Isto tako pretpostavlja se da stanovit broj osoba, prijavljenih na Zavodu, radi na crno. Višnja Fortuna ne misli da bi se javnim radovima smanjio rad na crno, ali bi se, smatra, svakako raščistila situacija u evidencijama Zavoda za zapošljavanje. </p>
<p>»Sudjelovanjem u javnim radovima ljudi bi se nakon dugogodišnje prijave na Zavodu i života bez posla ponovno osjetili korisnima i sposobnima za privređivanje kojim osiguravaju kakav takav život svoje obitelji«, istaknula je Fortuna.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sindikalci dogovaraju oblike štrajka</p>
<p>Nakon što je štrajk najavljen u trinaest trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, predstavnici sindikata posvetili su se njegovoj organizaciji, no još se ne zna kako će u kojem poduzeću štrajk »izgledati«.</p>
<p> Podsjetimo, koordinacija sindikata tih poduzeća zatražila je da se osnovica plaće zaposlenika gradskih tvrtki podigne za 17 posto, sa sadašnjih 1950 na 2281 kunu. Najviša ponuda Grada bila je pak tri posto, što nije zadovoljilo sindikalce.</p>
<p> Zato su oni, ne ispune li se dotad njihova traženje, za 10. ožujka zakazali jednosatni štrajk upozorenja a zatim namjeravaju i u generalni štrajk. </p>
<p> Povjerenica Sindikata komunalnih radnika Hrvatske (SKRH) u Zagrebparkingu Mirela Ham Pižeta u četvrtak nam nije mogla reći način na koji će se štrajk provoditi, niti koliko će radnika u njemu sudjelovati. </p>
<p>Informirala nas je kako je u tijeku dogovor štrajkaškog odbora i poslodavca o »minimumu rada«. Tek kad se postigne dogovor, znat će se više o načinu štrajka u Zagrebparkingu, a slična je situacija i s ostalim tvrtkama. </p>
<p>U Čistoći će se, kako nam je rekao sindikalist Marijan Biruški, o tome odlučiti u petak. </p>
<p>Sindikalni povjerenik za Gradska groblja Boris Pilko rekao nam je da građani neće biti pogođeni štrajkom, jer će se pružanje osnovnih usluga nastaviti. </p>
<p>Podružnica većinskog Sindikata socijalne skrbi u ugostiteljsko-turističkoj tvrtki Vladimir Nazor priopćenjem je javila kako njezini članovi uglavnom neće pristupiti štrajku. No, broj trgovačkih društava koja namjeravaju štrajkati nije se zbog toga smanjio, jer u Vladimiru Nazoru štrajk podržavaju članovi drugoga sindikata, SSSH-a.</p>
<p> Iz Novog sindikata, koji je manjinski u Zagrebačkim cestama, javili su pak kako članstvo njihove podružnice jednoglasno podržava mogućnost obustave rada u gradskim tvrtkama, pa tako i u Zagrebačkim cestama. Inače, Zagrebačke ceste u srijedu još nisu bile na popisu 13 trgovačkih društava koja namjeravaju u štrajk. </p>
<p>Zagrebački povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damir Gašparović poručio je kako svaki radnik ima slobodu odluke. </p>
<p>»Već se polako osjećaju pritisci poslodavaca, koji bi mogli postajati sve žešći. Bitno je, međutim da sindikati najvećih trgovačkih društava ostaju čvrsto pri svojoj odluci«, zaključio je. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Noćno skijanje utorkom i četvrtkom od 19 do 22 sata</p>
<p>U petak navečer na Crvenom spustu na Sljemenu, prvi put ove skijaške sezone, upalit će se reflektori i početi noćno skijanje. Trajat će, kao i prijašnje sezone, od 19 do 22 sata, a cijena ulaza na spust je 50 kuna. Skijat će se i na Bijelom spustu, a radit će bijela vučnica i trosedežnica.</p>
<p>»Vikendom neće biti noćnoga skijanja, jer staza ne bi izdržala toliko skijaša«, rekao nam je direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak. Zato će se od idućega tjedna noćno skijanje održavati samo utorkom i četvrtkom. ZET-ova žičara neće prevoziti noćne skijaše, pa će Park prirode Medvednica i tijekom noći opsjedati automobili, neprimjereni u tolikom broju jednom zaštićenom području. »O početku noćnog skijanja obavijestili smo prometnu policiju i Zagrebačke ceste kako bi bili spremni ako bi bilo problema u prometu«, rekao je Žiljak. </p>
<p>Za dnevno skijanje, od 9 do 16 sati, otvorene su sve staze, no na Bijelom, Zelenom i Plavom spustu uvjeti za skijanje lošiji su nego na Crvenom.</p>
<p>Cijena poludnevne karte, od 9 do 13 ili od 12 do 16 sati, iznosi 50 kuna. Dnevna karta košta 70 kuna, a s popustom za djecu do 15 godina, grupe s najmanje deset osoba, studente, umirovljenike, natjecatelje u skijanju, skijaške trenere i učitelje te pripadnike policije i HV-a, košta 50 kuna. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Radnicima ZET-a porez vraćen već u veljači </p>
<p>Radnici gradskog poduzeća Zagrebački električni tramvaj, njih 3500, bili su ugodno iznenađeni kad su na njihove račune stigli pripadajući iznosi povrata poreza još 10. veljače, kad većina građana još nije ni ispunila svoje porezne prijave. </p>
<p>Tako se ZET svrstao među poduzeća koja su nakon konačnog obračuna poreza svojim djelatnicima odmah isplatila preplaćene iznose te na taj način obavila posao Porezne uprave s kojom će kasnije dogovoriti vraćanje isplaćenih 1,6 milijuna kuna. </p>
<p>»Tek je prošle godine stvoren zakonski okvir koji nam omogućava ovaj način isplate poreza no, kako nismo imali potrebnu informatičku opremu, ovo je, na zadovoljstvo naših radnika, prvi put da im odmah vraćamo preplaćene kune«, rekao je pomoćnik direktora ZET-a za gospodarstvo Dražen Kroupa. </p>
<p> Novac je, objašnjava Kroupa, vraćen radnicima kod kojih tijekom godine nisu zabilježene promjene olakšica. »Oni, kod kojih to nije slučaj, morat će pričekati obradu podataka u Poreznoj upravi«, rekao je Kroupa. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Poslovni duh od srednje škole</p>
<p>U organizaciji Privatne srednje ekonomske škole Katarina Zrinski i Zavoda za školstvo, u petak i subotu, 5. i 6. ožujka, u paviljonu 5 Zagrebačkog velesajma, održat će se Drugi međunarodni sajam vježbovnih tvrtki – PVT Zagreb 2004. Pokrovitelji sajma su Hrvatska gospodarska komora i Gradski ured za obrazovanje i šport. Ulaz je besplatan. Kako je objasnio ravnatelj Vitomir Tafra, Škola Katarina Zrinski prva je škola u Hrvatskoj koja već sedam godina ima predmet Poslovanje vježbovne tvrtke. U sklopu tog predmeta učenici samostalno osnivaju svoju vježbovnu tvrtku i simulacijom rada (kupnja i prodaja roba i usluga) primjenjuju usvojena ekonomska znanja u simuliranom gospodarskom okruženju. »Na ovogodišnjoj smotri sudjelovat će vježbovne tvrtke iz Hrvatske, Rumunjske, Slovenije, Makedonije i Mađarske. Iz Italije nam stižu predstavnici Ministarstva obrazovanja, a Australci će nam predstaviti program Study in Australia«, rekao je Zoran Sumajstorčić, tajnik Organizacijskog odbora sajma. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izmjenom GUP-a, POS i u Podbrežju </p>
<p>Gradski SDP namjerava od Gradskog poglavarstva zatražiti izmjenu dijelova Generalnog urbanističkog plana, odnosno prenamjenu zone Podbrežje u Novom Zagrebu. </p>
<p>Ta površina od 27 hektara sada je namijenjena izgradnji trgovačkih centara, a SDP želi da bude mješovita, s pretežno stambenom izgradnjom, jer bi se time omogućila izgradnja još 1500 stanova u sklopu POS-a, programa poticane stanogradnje. </p>
<p>Sve je to najavio u četvrtak Milan Bandić, predsjednik gradske organizacije SDP-a, na tiskovnoj konferenciji održanoj pod motom »Svaki peti tjedan SDP-ov projekt jedan«. </p>
<p>Prema Bandićevim riječima, Podbrežje je za POS-ove stanove idealna lokacija, jer su prateći objekti gotovi a ulaganja u infrastrukturu su minimalna. I prometna je povezanost dobra. </p>
<p>Uz to, Bandić je ustvrdio kako SDP-ov projekt »zagrebačkog modela stambenog zbrinjavanja« neće krenuti sve dok se ne riješi pitanje POS-ove liste na kojoj se nalazi 7800 obitelji. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>ASH: Umirovljenicima vratiti dugove</p>
<p>Sramotno je da Upravni sud obnavlja postupak o vraćanju duga umirovljenicima, posebno nakon što je Ustavni sud donio odluku da država mora isplatiti sva dugovanja koja iznose oko 50.000 kuna po umirovljeniku. </p>
<p>Rekao je to u četvrtak na tiskovnoj konferenciji Zlatko Klarić, predsjednik ASH-a održanoj na temu »Sudsko uznemiravanje hrvatskih umirovljenika«. </p>
<p>Prema Klarićevim riječima, država ponovnim pokretanjem postupka na sudu zapravo želi dobiti na vremenu jer čeka da umirovljenici umru te im na taj način neće morati isplatiti mirovinu. </p>
<p>Klarić je prozvao i HSU koji bi se trebao boriti za umirovljenička prava, a to ne radi. </p>
<p>Ne ispoštuju li se prava milijun umirovljenika te im se ne isplati dug, Klarić ne isključuje mogućnost izlaska na ulice. </p>
<p>N.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Animirani filmovi samo dobri i - bolji</p>
<p>Trećeg dana Revije amaterskog filma (RAF-u) što se održava pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika, uz igrane i dokumentarne filmova prikazani su i animirani filmovi od kojih je najkraći – »Hear me roar« iz Australije – trajao dvije sekunde, a najduži – »Hlad i mir« iz Zaprešića – 6,30 minuta. Filmovi su se kretali u rasponu od klasične i 3D animacije, do animacije s plastelinom i igrano-animiranog filma.</p>
<p> Od ukupno 21 filma čak je 12 filmova u različitim tehnikama animacije stiglo iz radionice Foto kino video kluba Zaprešić. </p>
<p>Publika u Centru za kulturu Trešnjevka, kao jedini žiri ovoga festivala, filmovima je davala i bodovne i opisne ocjene, a njihovim zbrajanjem odredit će se najbolji uratci koji će potom na putovanje i projekcije po hrvatskim gradovima.</p>
<p>Veliki pljesak izmamio je »Hlad i mir« u kojem se dva »plastelinka«, crveni i žuti, na sve moguće načine bore za hlad jedinog stabla između dva brda.</p>
<p> Jednostavan, no izuzetno veseo bio je film FKVK-a Zaprešić »Crvuljak« u kojemu crv izlazi iz jabuke, nailazi na tanjur s njokima i obraduje se pomislivši kako je riječ o njegovoj rodbini. Iz iste je radionice izašao i vjerojatno najduhovitiji film, film Davora Klarića »Jedan«, o liku koji samuje na pustom otoku, a »zna« pisati, ima papir i bocu. Boca se vraća nakon više tjedana a »jedan«, umjesto pomoći, dobiva svoju, sada lektorski obrađenu poruku.</p>
<p>Od filmova u 3D animaciji publika je odlično prihvatila »Prvi susret« izvanzemaljca i zemljanina, te »Evoluciju« iz Zaprešića i slovenski film »No signal«, koji isprepleće odnos turista, mobitela i majmuna. Među filmovima jačega lirskog senzibiliteta izdvojio se »Život je kao san«.</p>
<p>Za razliku od nekih igranih, dokumentarnih, a osobito eksperimentalnih filmova, koji publiku doslovno »dave«, pa ih ona nagrađuje velikim pljeskom zato što su završili, među animiranim filmovima nije bilo ni dosadnih niti loših. Samo dobrih i boljih.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>GUP Zagreba na CD-u za 300 kuna</p>
<p>Osim što se zagrebački Generalni urbanistički plan od prije mjesec dana može razgledati na Internetu, zainteresirani ga mogu, isto kao i sesvetski GUP, kupiti i u tiskanom obliku, kao album formata A3. A Zavod za planiranje razvoja grada krajem tjedna počet će prodavati i CD s grafičkim kartama i opisima GUP-a.</p>
<p>To će, rekla nam je Jasna Magdić, savjetnica pročelnice Zavoda, omogućiti uvid javnosti u sve segmente planiranja. Sve karte GUP-a, zajedno s njihovim opisom na CD-u u PDF formatu, za neprofesionalce, koštat će 300 kuna. Za profesionalne korisnike zagrebački je GUP pripremljen na četiri CD-a u TIFF i TFW formatima, a svaki košta 150 kuna.</p>
<p>Album GUP-a Zagreba sa 50 listova, u mjerilu 1:10.000, košta 1250 kuna, dok kompletan GUP sa devet tematskih albuma sa po 450 listova košta 11.250 kuna. Cijeli GUP Sesveta, pak, košta 2000 kuna. Zagrebački komplet od devet albuma tematski je podijeljen na korištenje i namjenu prostora, mrežu gospodarskih i društvenih djelatnosti, prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu, urbana pravila za gradnju, uvjete korištenja zaštićenih dijelova prirode itd.</p>
<p>U Zavodu se može kupiti i Prostorni plan Grada Zagreba (PPGZ) u mjerilu 1:50.000. Sastoji se od šest tematskih albuma koji koštaju 1800 kuna. Pojedinačni je album 300 kuna.</p>
<p>Jasna Magdić ističe da se za 25 kuna može kupiti i samo jedan list GUP-a ili PPGZ-a, ako nekoga zanima konkretno područje i njegova namjena. </p>
<p>Za tiskovne se verzije GUP-ova dosad, kaže, zanimalo oko tridesetak pojedinaca i tvrtki, a za CD se očekuje veće zanimanje. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Poznati nasljednici Toma Forda na čelu Guccija </p>
<p>AMSTERDAM, 4. ožujka</p>
<p> – Modna kuća Gucci Group odabrala je svoje interne dizajnere Johna Raya i Alessandra Facchinettija za nasljednike Toma Forda, koji se povukao na vrhuncu slave. Modni se svijet još od Fordove najave povlačenja pitao tko će naslijediti Forda i njegovu desnu ruku, izvršnog direktora Domenica De Solea, koji su otišli iz tvrtke što su je spasili od bankrota. Većinski vlasnik Guccija, francuska tvrtka Pinault Printemps Redoute (PPR) koja posjeduje 70 posto dionica, a ostatak će kupiti idući mjesec, odbila je komentirati kadrovske promjene na čelu firme. Jedino su govorili da će novost objaviti tek nakon definitivnog odlaska Forda poslije njegovog posljednjeg eventa u Parizu, 7. ožujka. Gucci je također odbio komentirati.</p>
<p>Citirajući dobro obaviještenu osobu blisku tom modnom krugu, Wall Street Journal u četvrtak je objavio da su Ray i Facchinetti odabrani kako bi zamijenili dvojac koji je izdigao firmu iz bankrota. Ray bi se, kako je objavljeno, bavio muškom, a njegov kolega ženskom modom, dok je treći dizajner - čije je postojanje najavljeno - zasad nepoznat. Stefano Pilati, jedan od Guccijevih poznatijih dizajnera, najavio je svoj prelazak u Yves Saint Laurent, drugu po veličini podružnicu ove grupe.</p>
<p>U srijedu su iz Guccija objavili da će na mjesto financijskog direktora doći Alexis Babeau, a ta je kadrovska promjena izravno povezana s odlaskom Forda i De Solea, te potpunim prelaskom firme u vlasništvo francuskog PPR-a. </p>
<p>Korporacija Gucci treća je po veličini modna kuća na svijetu, iza francuskog LVMH-a i švicarskog Richemonta. Guccijeve se dionice nalaze na amsterdamskoj i njujorškoj burzi.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zahvaljujući Porinu jeftiniji album grupe E.N.I.</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Protekla je godina bila najbolja u karijeri riječke skupine E.N.I. koja je svojim obradama dobro poznatih hitova dospjela na brojne glazbene top liste, a četiri nominacije za Porin to samo potvrđuju. Stoga je njihova izdavačka kuća Dallas Records odlučila u svojim trgovinama obilježiti njihov uspjeh akcijom »4 E.N.I.-ce za 4 Porina - 4x4 jeftiniji Da Capo«.</p>
<p>Dakle, do kraja ožujka u svim će se Dallasovim Music Shopovima, album »Da Capo« moći kupiti po 16 kuna jeftinijoj cijeni. Djevojke se inače ovih dana pripremaju za nastup na Porinu, a zagrebačka publika će ih imati priliku pogledati već u subotu, u klubu Sax. Osim za nagradu Porin, skupina E.N.I. nominirana je i za ovogodišnju nagradu Zlatna Koogla u kategorijama duo ili grupa godine, spot godine »Mara Pogibejčić« u režiji Gonza, dok je album »Da Capo«, odnosno njegov producent Iztok Turk, zaslužio nominaciju za producenta godine. Djevojke će biti među izvođačima koji će nastupiti na dodjeli Zlatne Koogle 10. travnja u MMC Kuglana 2 u Koprivnici.</p>
<p>Uz poseban popust za E.N.I.-ce, u riječkom Dallas Shopu, sva Dallasova izdanja koja su bila u konkurenciji za ovu diskografsku nagradu, moći će se kupiti uz 10 posto popusta u akciji »Dallas pozdravlja Porin u Rijeci«.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nastavak suradnje Davida Beckhama s tvrtkom Adidas</p>
<p>HERZOGENAURACH, 4. ožujka</p>
<p> – Kapetan engleske nogometne reprezentacije i trenutačni član madridskog Reala nije najbolji ali je zasigurno najpopularniji svjetski nogometaš. Stoga ne čudi da lik i ime Davida Beckhama imaju itekako veliku tržišnu vrijednost. Naime, Adidas, jedna od najpopularnijih svjetskih sportskih marki, odlučio se na korištenje njegove popularnosti u kreiranju svoje nove marke jednostavno nazvane Beckham. </p>
<p>Ovaj je njemački proizvođač sportske opreme proizveo novu liniju te je specijalno za nju smislio novi logo »Beckham«, a na promociji nove linije, održanoj u srijedu u njemačkom gradu Herzogenaurachu, slavni je nogometaš produžio svoj ugovor s Adidasom do 2008. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dianina ljubavna pisma prodana za više od 18.000 funti </p>
<p>LONDON, 4. ožujka</p>
<p> – Pisma pokojne princeze Diane prijateljici, u kojima opisuje svoju tugu nakon burnog raskida s princom Charlesom, nasljednikom engleske krune, prodana su u srijedu na dražbi za više od 18.000 funti (oko 27.000 eura), priopćila je aukcijska kuća Chris Albury.</p>
<p> Na dražbi je prodano devetnaest pisama, razglednica i bilježaka koje je Diana slala svojoj prijateljici i terapeutkinji Chryssie Fitzgerald. Dianino pismo iz listopada 1994. u kojemu progovara o svojoj vezi s časnikom Jamesom Hewittom prodano je za 3300 funti (oko 4.970 eura) nepoznatom kupcu.</p>
<p> »Bila sam u šoku. Prošli je tjedan bio najteži u mojem životu i učinila sam sve što je bilo u mojoj moći da ne potonem«, piše Diana Chryssie Fitzgerald.</p>
<p> »Sjeti se što si mi rekla prošlog tjedna: 'moja draga, sad si sama'. Sad to doista osjećam«, piše princeza.</p>
<p> Diana je početkom 1990-ih, kada se rušio njezin brak s princem Charlesom i u vrijeme rastave, 1992., triput na tjedan odlazila Fitzgeraldovoj.</p>
<p> Hewitt, kojeg su britanska popularna glasila prozvala »izdajicom ljubavi«, izazvao je skandal izdavši knjigu u kojoj je objavio 64 ljubavna pisma koja mu je princeza poslala između 1989. i 1991.</p>
<p> Princ od Walesa i Diana razveli su se 1996., nakon petnaest godina braka.</p>
<p> Princeza je poginula u automobilskoj nesreći 31. kolovoza 1997. u Parizu, zajedno sa svojim tadašnjim prijateljem Dodijem Al-Fayedom, sinom egipatskog milijardera Mohameda Al-Fayeda, vlasnika luksuznih trgovina Harrod's. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Elton John bi oženio Davida Furnisha</p>
<p>NEW YORK, 4. ožujka</p>
<p> – Britanski pjevač Elton John planira vjenčanje s dugogodišnjim ljubavnikom Davidom Furnishem čim Velika Britanija izmjeni potrebne zakone, objavio je New York Post. </p>
<p>»Zasigurno ćemo to učiniti kada parlament izmjeni zakon. Želim se vezati s Davidom do kraja života«, rekao je Elton John. »Jedno sam vrijeme dvojio, no sada sam 100 posto siguran. Ako ljudi u današnje vrijeme to ne mogu učiniti na zakonit način, onda stvarno živimo u bolesnom svijetu«, dodao je. </p>
<p>John se 1984. godine u Australiji oženio Renatom Blauel i rastao 1988. godine. Jonh (56) i Furnish (40) u vezi su 11 godina, a list London Observer proglasio ih je »najnapadnijim gay parom na svijetu«.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zaraza neškodljivim virusom usporava izbijanje AIDS-a</p>
<p>WASHINGTON, 4. ožujka</p>
<p> - Istodobna infekcija HIV-om i drugim, neškodljivim, virusom prilično poboljšava izglede oboljelih od AIDS-a da prežive, pokazalo je istraživanje objavljeno u Sjedinjenim Državama koje obećava nove mogućnosti liječenja.</p>
<p> Usporavajući učinak tog virusa GBV-C (koji se dugo zvao hepatitis G), a koji je već opisan na konferenciji o AIDS-u u Bostonu u veljači 2003., potvrđuje istraživanje u kojemu je u razdoblju od petnaest godina sudjelovala 271 osoba, a objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine od 4. ožujka.</p>
<p> Na osobe zaražene HIV-om »zaraza drugim virusom mogla bi povoljno djelovati«, misli virolog Roger Pomerantz, nadajući se da će znanstvenici otkriti kako međusobno djeluju ta dva virusa da bi iz toga izvukli najveću korist za bolesnike.</p>
<p> Profesor sa sveučilišta Thomas Jefferson iz Philadelphije misli da je riječ o prvom poznatom slučaju zaraze dvama virusima koja ima bolji učinak od zaraze samo jednim virusom.</p>
<p> »Osobe koje su istodobno zaražene dvama virusima zdravije su od osoba koje su zaražene samo HIV-om, u njih se AIDS sporije širi i manje su izložene riziku od smrti«, komentira liječnik.</p>
<p> »Uspijemo li rasvijetliti mehanizam na kojemu se temelji taj fenomen, možda ćemo moći oponašati prirodu i proizvesti lijek koji će slično djelovati«, dodao je profesor Pomerantz.</p>
<p> »Osobe koje nisu zaražene virusom GBV-C, bile su pet do šest godina nakon zaraze HIV-om 2,78 puta više izložene riziku od smrti nego one sa stalnom viremijom GBV-C«, pišu autori studije koju je organizirao Nacionalni institut za alergiju i zarazne bolesti iz Bethesde.</p>
<p> Virus GBV-C ne uzrokuje nikakvu poznatu bolest.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Devet engleskih nogometaša u Španjolskoj uhićeno zbog silovanja</p>
<p>MADRID, 4. ožujka</p>
<p> - Devetorica igrača engleskoga nogometnog kluba Leicester City uhićeno je u španjolskom ljetovalištu zbog navodnog seksualnog nasrtanja, objavili su u četvrtak lokalni dužnosnici. </p>
<p>Tri žene optužile su igrače da su upali u njihovu hotelsku sobu i da su neki od njih seksualno nasrtali na njih, kaže se u izjavi regionalnog predstavnika vlade u Madridu. </p>
<p>Žene su optužbu iznijele u zračnoj luci u Alicanteu, dok su čekale let u Njemačku, a igrače su prepoznale prema fotografijama. U izjavi se ne kaže kada se dogodio navodni incident, niti koje su nacionalnosti te žene. </p>
<p>Igrači su najprije ispitani u lokalnoj policiji. Jedan od uhićenika, koji je optužen da nije pružio pomoć, pušten je, ali je i dalje pod istragom. Ostali su pritvoreni. U četvrtak su igrači ispitani u sudu u Cartageni, rekao je jedan dužnosnik toga suda. Četvorica su optužena za seksualni napad i ilegalni ulazak, jedan za napad i ilegalni ulazak, a trojica za ilegalni ulazak i nepružanje pomoći.</p>
<p>Leicester City, sada drugi od dna ljestvice u engleskoj prvoj ligi, bio je na pripremama u La Mangi. </p>
<p>»Klub je svjestan da je španjolska policija ispitala nekoliko igrača o navodnom izgredu koji se dogodio tijekom priprema u Španjolskoj«, objavio je klub na svojim web stranicama. »Klub potpuno surađuje s vlastima u istrazi, no, dok istraga još traje, ne može u ovoj fazi više komentirati.« </p>
<p>Klub Leicester City i prije je imao problema u La Mangi. Godine 2000. tadašnji igrač Stan Collymore aktivirao je kasno navečer protupožarni uređaj, što je dovelo do toga da je klub poslan kući. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Kultura je najbolja veza između naših naroda</p>
<p>U srijedu je u dvorani Kinoteke u Tel Avivu održana svečana premijera dokumentarnog filma Jakova i Dominika Sedlara o životu generala Mottija Hoda kroz koji je ilustrirana i povijest države Izrael / Jakov Sedlar nakon premijere: Bilo mi je vrlo drago čuti reakcije ljudi koji su živjeli uz Mottija Hoda, koji ga znaju i pamte iz različitih razdoblja. Većina ih je na kraju plakala </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Motti Hod iznimna je ličnost u povijesti Izraela, čovjek koji je u tu zemlju dovezao prvi ratni zrakoplov, 1948. godine iz Čehoslovačke, on je sedam godina bio zapovjednik izraelske avijacije i jedan od najboljih borbenih pilota koji je ni iz čega stvorio svjetsku zračnu silu. Motti Hod je također osmislio strategiju Šestodnevnoga rata, u lipnju 1967., kada je zahvaljujući upravo njegovoj briljantnoj zamisli u roku od tri sata uništeno više od 450 arapskih aviona. Izrael je tek nakon toga dobio današnje granice s Jeruzalemom kao glavnim gradom. </p>
<p> Poznat je i otac Mottija Hoda, koji je bio osnivač prvoga izraelskog kibuca D'Gania. Dakle, riječ je o posebnoj osobi, čovjek o kojem se može snimiti bezbroj dragocjenog dokumentarnog materijala.</p>
<p> A upravo to je uspio redatelj Jakov Sedlar i njegov sinu Dominik, koji su snimili film i razgovor s popularnim generalom neposredno prije njegove smrti kada je napokon pristao stati pred kamere, nakon što je cijeli život odbijao govoriti i davati bilo kakve izjave. </p>
<p>Motti u filmu »Petnaest do osam« govori o svome životu, karijeri, obitelji i o nekim najvažnijim trenutcima moderne povijesti Izraela, koju je i on stvarao, a sve se isprepliće s izjavama uglednih izraelskih političara i njegovih prijatelja: Ariela Sharona, Ezera Weizmana i Shimona Peresa. </p>
<p>To je dirljiva ispovijest ovoga mudrog, toplog, blagog čovjeka koji, premda bolestan, staje pred kamere i govori o svome životu rekapitulirajući kroz vlastitu priču povijest svoga naroda, odlučnog da obrani slobodu i zemlju i da napokon stvori ljudima uvjete za miran i dostojanstven život. Sretan sa suprugom Pninom, s kojom je proslavio pedeset godina braka, troje djece i unucima, on nije krio koliko je ljubav bila važna u svemu što je činio:</p>
<p>»Ljubav je život. Ništa ne bi ostvario bez ljubavi i onih uz koje sam živio«, kazao je Motti Hod i nastavio: »Sudbina je ono čime ne možemo upravljati, nekad je dobra, nekad ne. Ne vjerujem u religiju, vjerujem u sudbinu, vjerujem u trenutak kada je čovjek rođen. A svaki se čovjek rađa s određenom sudbinom, i sve što može napraviti je da pokuša slijediti tu sudbinu, koliko može«, zaključio je svoja razmišljanja Motti Hod. </p>
<p> U filmu o Mottiju Hodu govore i istaknuti izraelski političari. Premijera Ariela Sharona uz Hoda vezuje dugogodišnje prijateljstvo od najranije mladosti i niz kasnijih obiteljskih i profesionalnih druženja za vrijeme vojnih operacija. Zato Sharon nije krio svoje osjećaje prema pokojnom prijatelju, opisujući njegove blistave vojne ideje i zamisli te nevjerojatnu vještinu savršenog pilota: »Motti je bio super pilot i nenadmašan zapovjednik, Motti je bio poseban čovjek, vrlo poseban.«</p>
<p>Bivši predsjednik Izraela, Ezer Weizman je kazao: »Volio sam njegovu snagu. Volio sam njegov duh, njegov um i njegov govor – ne preglasan, ne pretih. Pravi govor gentlemana.« Bivši izraelski premijer Shimon Peres: »Motti je bio odličan pilot, veliki fajter od samog početka. Ipak je ostajao ono što je uvijek želio biti – čovjek s krilima, privržen zemlji koju je volio.«</p>
<p>Posebno dirljiv trenutak u filmu je snimka kada astronaut Illan Ramon šalje jednu od svojih posljednjih poruka iz svemira upravo Mottiju Hodu, generalu poznatom i po tome što je uvijek, bez obzira na okolnosti, uspijevao raspoznati glasove svakoga od svojih pilota.</p>
<p> Sve to mogla je vidjeti i čuti ugledna publika okupljena u srijedu na večer u dvorani Kinoteke u Tel Avivu na svečanoj premijeri ovoga dokumentarnog filma, koja je priređena pod pokroviteljstvom Hrvatskoga veleposlanstva u Izraelu i veleposlanika mr. Ivana Del Vechia.</p>
<p>Premijeri su uz obitelj pokojnog Mottija Hoda, njegovu suprugu Pninu i troje djece, bili nazočni i brojni veleposlanici u Izraelu, među ostalim veleposlanici iz SAD, Gruzije, Cipra, Italije i Japana. Uoči početka govorili su ravnatelj Kinoteke Alan Garbusz, producent filma Samuel Schlesinger, redatelj Jakov Sedlar i hrvatski veleposlanik u Izraelu mr. Ivan Del Vechio. Izraelska televizija otkupila je film, koji će prikazati na svome History Chanelu, a zatim ga slati po školama i sveučilištima. </p>
<p>Jakov Sedlar rekao nam je u telefonskom razgovoru nakon projekcije: »Bilo mi je vrlo drago čuti reakcije ljudi koji su živjeli uz Mottija Hoda, koji ga znaju i pamte iz različitih razdoblja. Većina ih je na kraju plakala. U razgovoru poslije nisu krili zadovoljstvo, ali i pozitivno iznenađenje da je netko iz Hrvatske napravio taj film. Sve to je značajan poen za Hrvatsku, što mi je posebno drago. Jer kultura je nešto što je važno, možda najvažnije, u povezivanju naših dvaju naroda.« </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Protiv stajanja u mjestu</p>
<p>Einsturzende Neubauten su osim novijih tema na pozornicu izvukli i bogat stari repertoar koji ih je odavno pretvorio u pionire novog govora postindustrijskog rocka / Nekadašnji tvornički asortiman zamijenili su složenijom elektronskom tehnikom</p>
<p>Jedna od najznačajnijih jedinica suvremene glazbe, često opisivana terminom industrijski rock, devetnaest godina nakon posjeta zagrebačkom Muzičkom biennalu nastupila je u srijedu u organizaciji »Močvare« u zagrebačkom SKUC-u. </p>
<p> Za postavu koja je oduvijek opipavala brzinu i sporost kucanja civilizacijskog pulsa nesumnjivo još postoje izazovi koje vole »rastrančirati« u svojem radu. Predvođeni Blixom Bargeldom – samostalnim gostom lanjskoga Muzičkog biennala s nadahnutim dvosatnim vokalnim performanceom u Gavelli i stalnim pobočnikom Nicka Cavea – Einsturzende Neubauten na tržištu imaju novi album »Perpetuum Mobile« u sklopu čije promotivne turneje su i stigli u Zagreb. </p>
<p>Pioniri avangarde u pop-industriji odavno su zauzeli položaj razbijača konvencija, pa tako i danas ne misle olako stati i prokockati stečeni ugled. U dva i pol sata izvrsnog nastupa pred prepunom dvoranom Einsturzende su osim novijih tema na pozornicu izvukli i bogat stari arsenal koji ih je odavno, uz Test Department i još neke, pretvorio u pionire novoga govora postindustrijskog rocka.</p>
<p> Einsturzende nastupaju u šestočlanoj postavi, raspoređenoj na pozornici po principu tekuće vrpce u tvornici, a primjeren dizajn svjetla režijom prati tenziju i razvoj zvuka koji u njihovim rukama dobiva čudne smjernice i razvija se prema zakonitostima i protiv njih.</p>
<p> »Organska« trojka sastavljena od Blixe Bargelda, odličnog na vokalima, ali bez doticaja s gitarom, basista i gitarista smještena je ispred prvih redova publike, dok je »tehnološka podrška« perkusionista i dvojice multiinstrumentalista povučena u dubinu pozornice. </p>
<p> Nekadašnji tvornički asortiman pila, sjekira, borera i čekića Einsturzende su danas donekle zamijenili složenijom elektronskom tehnikom, iako raznorazne čudne naprave još uvijek dobivaju istaknuto mjesto na pozornici. </p>
<p>Kao skup duljih instrumentalnih »monologa«, lirskih dionica i doze buke, tamnih naslaga zvuka i duhovitih Blixinih konferansi, koncert Einsturzende Neubautena karakterizira kretanje koje ih još uvijek udaljuje od položaja mentalnog i fizičkog stajanja u mjestu. Mjesta ima i za dinamične izmjene strukture zvuka u kojoj su podjednako važne poetske atmosfere i bučna krešenda. </p>
<p> Iako nešto manje divlji nego prije dvadeset godina, s konvencionalnijom predstavom, Blixa Bargeld i društvo još su u velikom otklonu od bilo kakve srednje struje industrije popularne glazbe.</p>
<p> Ako se album »Perpetuum Mobile« može nazvati radom koji odabire kretanje kao tematsku osnovu, nastup Einsturzende Neubauten, uvijek sklonih komunikaciji, predstavlja osvrt prema postojećim okolnostima, stanjima duha i nepostojećim ili promijenjenim toponimima suvremenog svijeta. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Borba za čitatelja ili obračun među izdavačima </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Nizu nakladničkih kuća koje postoje na hrvatskome tržištu uskoro se pridružuju još dvije. Naime, od sljedećega tjedna hrvatski dnevni listovi – Večernji list i Jutarnji list pokreću vlastite biblioteke u kojima će objavljivati najpoznatije naslove hrvatske i svjetske književnosti, među kojima su klasici »Imena ruže« Umberta Eca ili pak Šenoina »Zlatarova zlata«.</p>
<p> Iako je neprijeporno da će nova izdanja, koja će se jednostavno moći kupiti na kiosku uz dnevne tiskovine, popularizirati knjigu i povećati čitanost, jer će se knjige sada moći dobiti za samo 29 kuna, jednako je tako izvjesno da će nove biblioteke biti oštra konkurencija hrvatskim izdavačima, naročito onima koji u svome programu imaju iste naslove kao i novopokrenute biblioteke. </p>
<p>Hrvatski su izdavači podijeljeni u mišljenjima o nakladničkim ambicijama Večernjaka i Jutarnjega. I dok neki misle da su to hvalevrijedni projekti koji će koristiti hrvatskoj kulturi, pojedinci smatraju da će oni ozbiljno ugroziti postojeće hrvatske nakladnike.</p>
<p>Urednik »Algoritma« Neven Antičević misli da ne imalo nikakva smisla govoriti o nekoj žestokoj konkurenciji među izdavačima s obzirom na to da nova biblioteka pokriva svjetske klasike, koji ionako ne spadaju u kategoriju bestselera ili komercijalnih naslova. Pogotovo, dodaje Antičević, s obzirom na to da je taj program već zaživio u mnogim europskim zemljama, pa nema razloga da ne zaživi i kod nas. </p>
<p>»Ako se poklopimo u nekim naslovima, to ne može biti tako signifikantno za pojedinoga izdavača, a na kraju krajeva na hrvatskome tržištu postoji barem stotinu kvalitetnih izdavača koji si svaki dan konkuriraju. Ako bi taj projekt prerastao u potpuno komercijalni projekt, onda bi on mogao postati konkurencija hrvatskim nakladnicima, ali nikako negativna, nego pozitivna«, ističe Antičević.</p>
<p>S njime se ne slaže Zdenko Ljevak iz Naklade »Ljevak«, koji smatra da je pokretanje novih biblioteka pokazatelj koliko nam je potreban zakon o knjizi. </p>
<p>»Hrvatski zakon o knjizi mora se hitno staviti u proceduru, jer je ta akcija udar i na hrvatske nakladnike, a posebno na knjižare«, kaže Ljevak, objašnjavajući da se objektivno prodajna mjesta novina pretvaraju u knjižare samo nakladnika dnevnoga tiska.</p>
<p>Mirko Petric iz »Alfe« ističe da se konkurencije ne treba bojati, ali da bi volio znati tko stoji iza tih projekata, s obzirom na to da je, kako kaže, projekt Večernjeg lista prilično razumljiv, ali onaj Jutarnjega lista nije do kraja razumljiv.</p>
<p>Je li to globalizacija Balkana ili pokušaj približavanja knjige hrvatskomu čitatelju, pita se Petric, objašnjavajući da iza projekta Jutarnjega lista stoji maglovita španjolsko-talijanska agencija, te da on ne zna tko je dirigent psihe te balkanske globalizacije. </p>
<p>Zoran Maljković iz »Mozaik knjige« mišljenja je da će nastradati oni nakladnici koji već imaju iste naslove, poput izdavačke kuće »Izvori«, koja, primjerice, Ecov roman »Ime ruže« prodaje po 175 kuna, te »Školske knjige«, čiji se pojedini naslovi također preklapaju s naslovima novoutemeljenih biblioteka. Maljković dodaje da će to svakako biti dobro za hrvatsku kulturu, jer su iskustva pojedinih europskih zemalja pokazala da je nakon uvođenja prodaje knjiga na kiosku, prodaja knjiga povećana 30 posto.</p>
<p>Branko Čegec iz »Meandra« smatra pak da je dobro da se makar i umjetno dinamizira tržište knjiga, ali da je, isto tako, činjenica da će knjige koje su tiskane u nakladi od 150.000 primjeraka u izdavačkome smislu biti mrtve sljedećih 10 godina.</p>
<p>»S jedne strane, mislim da je sve što se događa oko knjige, pa i ovakve akcije, zanimljivo i na jedan način mijenja trenutačnu sliku hrvatskoga izdavaštva. Međutim, s obzirom na to da je riječ o već poznatim i objavljenim knjigama, ti su projekti izvan stvarnosti suvremene hrvatske književnosti«, kaže Miroslav Mićanović iz Naklade MD, objašnjavajući da cijena tih knjiga nije izdavačka, odnosno knjižarska stvarnost, nego da su ti projekti više vezani za marketing i menadžment u kojem autori i knjige posredno pridonose stvarima izvan pisanja i čitanja.</p>
<p>Damir Mikuličić iz »Izvora« također je zabezeknut novom akcijom izdavača novina, za koju drži da je zapravo borba za čitatelja, ali i jedan obračun među izdavačima novina, kojim pokušavaju uništiti izdavaštvo. To je dobro za čitatelje, drži on, jer će dobiti jeftinije knjige, međutim izdavači novina će na taj način pobrati najlukrativnije naslove. </p>
<p>»To je nelojalna konkurencija i takvo nešto se ne može dogoditi u jednoj Njemačkoj, nego u divljim zemljama poput Hrvatske i nekih drugih zemalja s ovih prostora«, ogorčen je Mikuličić, dodajući da će to biti Pirova pobjeda za te izdavače, s obzirom na to da će osiromašiti čitav jedan segment izdavaštva u Hrvatskoj.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Platon o dobru i pravednosti </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Međunarodni filozofski simpozij pod naslovom »Platon o dobru i pravednosti« počeo je u četvrtak u palači Matice hrvatske u Zagrebu i trajat će do 7. ožujka. Simpozij je priredila Udruga za promicanje filozofije u suradnji s Maticom hrvatskom, Uredom za kulturu grada Zagreba te Talijanskim institutom za kulturu. Razlog održavanja ovoga simpozija, prema riječima organizatora Damira Barbarića, nastavljanje je niza stručnih skupova o temi Platonove filozofije (Prag, Barcelona, Atena ) i veliki interes za Platona u Hrvatskoj, kako među stručnjacima tako i širom publikom. S druge strane, tu je i rad niza stručnih, obrazovanih mladih ljudi čiji se znanstveni rad, reći će Damir Barbarić, pokušava usmjeriti i poticati i na taj način.</p>
<p> Predavanja su tematski svrstana pa prvi dio čini općeniti dio koji obuhvaća Platonova djela u cjelini. Njega slijedi niz izlaganja koja tematiziraju sva Platonova djela osim »Države«, s obzirom na središnju ideju dobra koja je tamo izložena. O Platonovoj »Državi« govori treća skupina izlaganja, a četvrti, posljednji dio, usmjeren je upravo na ideju dobra.</p>
<p>Skup je okupio dvadeset i četiri izlagača iz Hrvatske i inozemstva, te se odvija na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku bez prijevoda, a izlagači prvoga dana skupa uz mala odstupanja od programa su: Rainer Thurnher (Innsbruck), Aleš Havliček (Prag), Franci Zore (Ljubljana), Damir Barbarić (Zagreb), Valentin Kalan (Ljubljana), Jörg Jantzen (Munchen), Christopher Rowe (Durham), Walter Mensch (Heidelberg) te Nenad Miščević (Maribor). Raspored za ostale dane simpozija i sažetci izlaganja mogu se pročitati na stranicama Matice hrvatske. (www.matica.hr)</p>
<p>Maja Profaca</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Gorka iskustva Maksima Gorkog</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Druga ovosezonska premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu pod nazivom »Maksima Gorkoga Vassa Železnova i drugi«, u režiji Zlatka Svibena i dramatizaciji Lade Kaštelan, bit će izvedena u ponedjeljak, rečeno je na konferenciji za novinare. Tom će se predstavom proslaviti i 30. obljetnica umjetničkog rada glumice Branke Cvitković.</p>
<p>Predstava je sastavljena od nekoliko djela Maksima Gorkog – prve verzije drame »Vassa Železnova« iz 1910., pojedinih poglavlja romana »Djelo Artamonovih«, fragmenata iz druge varijante »Vasse Železnove« te prizora iz romana »Foma Gordejev«. Riječ je o praćenju tri generacije građansko-trgovačke obitelji kroz koju se otkrivaju obiteljski odnosi, ali i prizma povijesnih događaja.</p>
<p>»Činilo mi se da je problematika ranog kapitalizma, koja se u Rusiji tih godina javljala, za naše prostore suvremena«, rekao je Sviben, napomenuvši da se Gorki nezasluženo malo izvodio na hrvatskim pozornicama. Lada Kaštelan se osvrnula na intimni dio drame, odnos majke i njezine djece, u kojemu se razotkriva niz razočaranja.</p>
<p>Glumac Milan Pleština govorio je o likovima koji su »proizašli iz piščeva gorkog iskustva«, a Dražen Šivak se osvrnuo na kompleksnost svoje uloge. Uz navedene nastupit će gotovo cijeli ansambl HNK-a, a glazbu za predstavu skladala je Tamara Obrovac. </p>
<p>K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatski iseljenički zbornik 2004.</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Hrvatska matica iseljenika predstavila je u četvrtak Hrvatski iseljenički zbornik 2004., koji svojim informacijama povezuju 22 države svijeta u kojima žive Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla. Prvi predstavljač Zbornika dr. Ivan Čizmić naglasio je kako ljetopis HMI »ima sjajnu tradiciju koja je dala pravi prilog u međusobnom upoznavanju i povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske«. Najnoviji Matičin godišnjak sastoji se od devet tematskih cjelina; Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, Nove knjige i Virtualna Hrvatska. Dani su sažetci na engleskome i španjolskome jeziku, a uz knjigu izdan je CD-rom i elektronska inačica na internetu. Posebnu je pozornost Zbornik posvetio reformi hrvatskoga školstva u inozemstvu, hrvatskim vokalnim umjetnicima 20. stoljeća u svijetu, najčitanijem hispanističkom piscu hrvatskoga podrijetla Antoniu Skarmeti, hrvatskom grafičaru iz Francuske Virgiliju Nevjestiću i kulturnim vezama Maora i Hrvata. O Zborniku su govorili su još mr. Rebeka Mesarić Žabčić, mr. Željka Lovrenčić i urednica Vesna Kukavica. Predstavljanje je popraćeno glazbenim programom u kojem je sudjelovala operna pjevačica Barbara Othman. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izložba Joana Miroa </p>
<p>PARIZ, 4. ožujka</p>
<p> – Piktogrami i gotovo prazan prostor predstavljaju postanak svijeta kako ga je zamišljao Joan Miro od 1917. do 1934., a može se vidjeti u Centru Georges Pompidou u Parizu. Izložba otvorena od 3. ožujka do 28. lipnja prvi put pokazuje 240 djela, među kojima 120 slika i predmeta, crteža i kolaža koji prikazuju taj »Miro svijet«, svijet slikara koji je budni sanjač. Izložba pokriva manje poznato razdoblje u kojemu je slikar izmislio slikovni jezik.(Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Blanka iznad dva metra realna je oklada</p>
<p>»Bili bismo zadovoljni kada bi svo troje naših atletičara bilo za mjesto bolje nego u Birminghamu. Naime, tamo je Blanka Vlašić zauzela četvrto mjesto, Siniša Ergotić propustio je finale za centimetar i ostao na devetom mjestu, dok bi i Dejana Vojnovića spomenuti minimalni pomak doveo korak do finala«, rekao je uoči odlaska u Budimpeštu glavni trener hrvatske reprezentacije Žarko Martinek </p>
<p>BUDIMPEŠTA (Od Vjesnikova izvjestitelja), 4. ožujka</p>
<p> – Nakon što su zbog ozljeda od nastupa u posljednji trenutak odustali Jurica Grabušić (60 m prepone) i Igor Blažević (60 m), hrvatska će ekspedicija na Svjetskom dvoranskom atletskom prvenstvu u Budimpešti biti identična onoj s prošlog SP-a u Birminghamu: Blanka Vlašić, Siniša Ergotić i Dejan Vojnović.</p>
<p>– Bili bismo zadovoljni kada bi svo troje bili za mjesto bolji nego u Birminghamu. Naime, tamo je Blanka zauzela četvrto mjesto, Siniša je propustio finale za centimetar i ostao na devetom mjestu, dok bi i Dejana spomenuti minimalni pomak doveo korak do finala, rekao je uoči odlaska u Budimpeštu glavni trener hrvatske reprezentacije Žarko Martinek.</p>
<p>Iako se to može protumačiti i kao dobra šala, Martinekova želja nije tako daleko od realnosti, naročito kad je riječ o Blanki Vlašić. Najbolja hrvatska atletičarka u Budimpeštu dolazi sa četiri uzastopne pobjede i preskočenih 199 cm, neosporno spremna i za skokove iznad dva metra. U Budimpešti neće biti dvije najbolje visašice današnjice – Južnoafrikanke Hestrie Cloete (ne skače u dvorani) i Šveđanke Kajse Bergqvist (ozljeda) – no ta činjenica uopće ne gura Blanku u prvi krug favorita za odličja. Ove je godine, naime, iznad dva metra letjelo sedam skakačica u vis, a hrvatska rekorderka zasad nije među njima.</p>
<p>Na kladionicama će, svakako, najbolje kotirati Ruskinja Ana Čičerova, koja je na početku sezone preskočila impresivnih 204 cm. Nekoliko je puta iznad dva metra ove sezone išla Njemica Daniela Rath, a u tom u društvu Španjolka Beitia, Ruskinja Slesarenko... </p>
<p>Blanka Vlašić je, podsjetimo, prije desetak dana testirala dvoranu u Budimpešti i bez problema pobijedila na test-mitingu s preskočenih 195 cm. Dva dana prije toga istu je visinu preskočila i u Zagrebu, najavivši vrhunac dvoranske forme upravo za SP u Budimpešti. Malo je, stoga, onih koji se ne bi okladili da ćemo Blanku u Budimpešti gledati na visinama iznad 200 cm.</p>
<p>Siniša Ergotić na SP-u u Budimpešti sudjeluje zahvaljujući prošlogodišnjim </p>
<p>skokovima dužim od osam metara, kojima je i ispunio zahtjevnu normu za nastup u Budimpešti (8.10 m). Ove se godine tim dometima još nije približio, no nije ni mnogo skakao. Zbog ozljede je čak razmišljao propustiti dvoranski SP, no vrlo dobar nastup na Hrvatskom prvenstvu u Zagrebu (7.85 m) uvjerio ga je da bi u Budimpešti mogao čak i do finala. Naime, iako će u Mađarskoj nastupiti i iznimne skakačke veličine poput Kubanca Pedrosa, Amerikanca Stringfellowa ili Španjolca Lamele, vrlo će se vjerojatno u finale ulaziti i s preskočenih 7.90 m. </p>
<p>Nedavno je, primjerice, aktualni svjetski prvak Dwight Phillips pobijedio na atletskom mitingu u Birminghamu sa 7.91 metara.</p>
<p>Dejan Vojnović nastupit će u disciplini u kojoj je, u pravilu, konkurencija najveća - u utrci na 60 metara. Martinekovo priželjkivanje finala u njegovu će slučaju biti svakako najteže ostvarivo. Vojnović je, istina, na hrvatskom prvenstvu pod »balonom» lakoćom istrčao 6.66 (osobni mu je rekord 6.63), no za ulazak u finale Svjetskog prvenstva trebat će trčati 10-ak stotinki brže. Ulazak u polufinale s osobnim i hrvatskim rekordom bio bi, međutim, vrlo dobar uspjeh i najava da bi Vojnović tijekom ljetne sezone ipak mogao do norme za Olimpijske igre na 100 metara. U Vojnovićevoj ćemo disciplini gledati i jedan od glavnih šlagera prvenstva, dvoboj dvojice najbržih trkača sezone – Britanca Jasona Gardenera (6.46) i Amerikanca Shawna Crawforda (6.47).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatice i dalje bez poraza </p>
<p>DOHA, 4. ožujka</p>
<p> – Hrvatske stolnotenisačice i dalje s maksimalnim uspjehom nastupaju na Svjetskom ekipnom prvenstvu u Dohi. U 4. kolu skupine D s uvjerljivih su 3-0 bile bolje od Francuskinja. Posebno raduje povratak u formu Cornelije Vaide, koja je nakon poraza u prva dva kola, spojila dvije pobjede zaredom i tako omogućila Tamari Boroš da ne mora igrati dva meča. U petak naša reprezentacija igra protiv Slovačke, koja također ima maksimalan učinak nakon četiri kola. Bit će to dvoboj za prvo mjesto u skupini koje vodi u borbu za 13. mjesto na prvenstvu i plasman u najjaču diviziju na idućem Svjetskom prvenstvu.</p>
<p> • Rezultati, 3. kola, stolnotenisačice: HRVATSKA – LITVA 3-0 (Boroš – Garkauskaite 3-1, Bakula – Daunoraviciute 3-1, Vaida – Prusiene 3-1); 4. kolo: HRVATSKA – FRANCUSKA 3-0 (Boroš – Palut 3-1, Vaida – Hanffou 3-2, Bakula – Gourin 3-1). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubičić preko Srichaphana do četvrtfinala</p>
<p>DUBAI, 4. ožujka</p>
<p> – Pustinjski uvjeti očito gode najbolje rangiranom hrvatskom tenisaču Ivanu Ljubičiću. Nakon finala na početku sezone u Dohi, Ljubičić je izborio i četvrtfinale milijun američkih dolara vrijednog ATP turnira u Dubaiju. Dvotjedna stanka zbog problema sa ramenom očito je isplatila, Ljubičić je u drugom kolu sa 7-6 (6), 4-6, 7-5 nadigrao sedmog nositelja Tajlanđanina Paradorna Srichaphana. A za polufinale će Ljubičić igrati protiv Španjolca Feliciana Lopeza, bit će to njihov prvi međusobni dvoboj.</p>
<p>– Ovo je prvi turnir na kojem sam tri puta izborio četvrtfinale. Ujedno mi je drago jer sam prvi put nakon Dohe servirao bez bolova. Želio sam vratiti što više lopti, jer sam znao kako će sve ovisiti o njemu. A on je napravio previše neforsiranih pogrešaka, naročito u trećem setu, komentirao je Ljubičić, koji je upisao 17 aseva, a u »tie-breaku« prvog seta je preokrenuo 4-6 zaostatak.</p>
<p>Baš kao i u četvrtfinalu Bangkoka prošle godine Ljubičić je oduzeo servis Tajlanđaninu u 11. gemu trećeg seta. Inače, Srichaphan je u drugom setu pozvao fizioterapeuta, kako bi mu ublažio bolove u lijevom gležnju, s kojim ima problema već neko vrijeme.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: LJUBIČIĆ – Srichaphan (7) 7-6 (6), 4-6, 7-5, F. Lopez – Kohlschreiber 6-3, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Roddick u 2. kolu </p>
<p>SCOTTSDALE, 4. ožujka</p>
<p> – Rezultati teniskog ATP turnira u Scottsdaleu, koji se igra za nagradni fond 400.000 dolara: 1. kolo: Roddick (1) – Van Lottum 6-3, 7-5, Soderling – Malisse 6-3, 7-6 (3); 2. kolo: Spadea (4) – Arthurs 6-3, 6-2, Ginepri (3) – Moodie 2-6, 7-6 (2), 6-4, Kiefer (7) – Tursunov 6-4, 6-4, Blake (6) – Andreev 6-3, 6-2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Marrero izbacila Coetzer</p>
<p>ACAPULCO, 4. ožujka</p>
<p> – Rezultati teniskog WTA turnira u Acapulcu, koji se igra za 170.000 dolara: 1. kolo: Schruff – Gagliardi 6-2, 6-2, Sanchez Lorenzo (5) – Koukalova 7-5, 6-3; 2. kolo: Marrero – Coetzer (2) 7-5, 6-3, Benesova – Bartoli (8) 6-3, 6-1, Penetta – Parra 6-4, 6-1, Vaidisova – Asagoe (4) 6-2, 6-3. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Zagreb kupnjom sudaca osvojio prvenstvo«! </p>
<p>Drugi put u dva mjeseca Stjepan Budinski, direktor Zagreba, izjavljuje »kako je Zagreb prije dvije godine kupovao suce i tako osvojio prvenstvo Hrvatske«, a u pravu je tako dugo dok se (konačno) netko ne oglasi i zatraži zadovoljštinu </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Nogometni klub Zagreb, to je sad evidentno, svoj je naslov prvaka prije dvije godine osvojio kupujući suce za golem novac! Tvrdi to jasno i glasno na stupcima dnevnog tiska, kao i prije dva mjeseca, Stjepan Budinski, direktor Zagreba. A kad to bez ijedne riječi zadrške, ali i posljedica(?), izjavi čovjek koji se otvoreno zgraža prljavštinama i nepoštenju u našem nogometu, onda mu bespogovorno treba vjerovati. </p>
<p>Doduše, izjavu Budinskog možda bi trebalo uzeti s rezervom, kao plod afekta, budući da posljednjih dana očigledno gubi živce zbog svega što se navodi razlogom Zagrebova posrtanja koje ide sve do prijetnje ispadanja iz lige. Uzeli bismo izjavu s ogradom da upravo istu tvrdnju nije izrekao prije dva mjeseca, kad je javno mahao s poražavajućim izvješćem revizije o poslovanju kluba iz Kranjčevićeve u 2001. i 2002. godini. Tada je, dapače, uznemiren saznanjima time da se bivše klupsko čelništvo ponovno budi kako bi pomoglo posrnulom klubu od potonuća i diletantizma, obogatio svoju izjavu nekim dodatnim saznanjima. </p>
<p>Tako su primjerice objavljena njegova saznanja da su se suci u šampionskoj sezoni »podmazivali« putem svakojakih posrednika. Za jednog od njih tvrdio je Budinski da mu je ponudio svoje usluge i za tekuće prvenstvo, tražeći 200.000 eura. Usput je napisano da zagrebaši raspolažu informacijom da je jedan sudac ove sezone inkasirao 10.000 eura za 90 minuta, u kojima je poništio pogodak i propustio dosuditi jedanaesterac. </p>
<p>Dva puta u dva mjeseca odaslati javnosti istovrsnu poruku kako je Zagreb kupnjom sudaca osvojio naslov prvaka nedvojbeno upućuje na zaključak da njezin gnjevni autor ipak ne govori napamet, nego da u džepu očigledno krije snažne adute zbog kojih svi zvani i nezvani radije guraju glavu u pijesak i prave se kao da ništa nisu čuli, umjesto da zagrme i zatraže dokaze, inzistirajući na zadovoljštini zbog tako teških riječi, koje nažalost u našemu nogometu nisu ni prve ni zadnje, a da se pritom njezinim autorima ništa ne događa. </p>
<p>Nažalost, umjesto toga opet smo na pragu stanja da se vrući krumpir samo gura iz jedne ruke u drugu, s nadom da će se što prije ohladiti te da će ga progutati zaborav. Stoga uz ovakvu praksu saznanja da se nitko u savezu ni udruzi klubova »ne bi štel mešati« ne treba čuditi kad Budinski i njemu slični bezbolno izjavljuju ono što im je na vrh jezika i »ostanu živi«. Dapače, na izvjestan su način ohrabreni takvim istupima, jer što bi drugom nakon što je Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, ponosno na Skupštini saveza neki dan nahvalio organizaciju kojoj je na čelu, izjavljujući kako nikad nije sve bilo tako dobro organizirano kao sada. A to što netko u međuvremenu muti vodu, što praktički optužuje, podcjenjuje i omalovažava cijeli sustav, to je u biti po svemu sudeći ipak osobni problem onih na koje se to odnosi. </p>
<p> Da ne govorimo napamet osvjedočili smo se osobno, nazivajući mjerodavne iz udruge i saveza, za koje smo vjerovali da će ih nešto pokrenuti, makar po službenoj dužnosti: </p>
<p>– Vi ste već peti novinar koji pita što će se poduzeti povodom optužbi Stjepana Budinskog. Što ja tu mogu? Je li to uopće mjerodavna adresa? Usput bih priupitao što rade oni na koje se odnose spomenute optužbe. Zašto se nisu oglasili i prije dva mjeseca, kad je prvi put Budinski spomenuo kupnju prvenstva? Nadam se da će se ovom prigodom oglasiti.</p>
<p> Tim se riječima ograđivao Josip Brezni, tajnik Udruge prvoligaša, koji trenutačno zamjenjuje Antu Martinca na funkciji povjerenika Prve lige, sugerirajući kako takvi i slični slučajevi pripadaju u nadležnost Disciplinske komisije HNS-a, dočim se povjerenik Udruge bavi tekućim natjecanjem i nemoćan je u takvim slučajevima. </p>
<p>Ivan Košutić, povjerenik za suđenje, najprije nam je rekao da ne zna točno o čemu se radi, ali će se nastojati što prije konzultirati sa Stjepanom Djedovićem, predsjednikom Sudačkog zbora, i da nema dvojbe da takav istup Budinskog zavrjeđuje prijavu, budući da se njegovim riječima suce stavlja u kategoriju onih koje se može kupiti, što, dakako, u našim okolnostima nije moguće.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>I Hajduk mora negdje posrnuti </p>
<p>»Bili smo uvjereni u pobjedu protiv Zagreba u Maksimiru, pa smo na kraju ostali bez dva boda. Zašto se nešto slično ne bi dogodilo i Hajduku?«, pita se Ivan Bošnjak / »Mislim da bi nam bilo lakše igrati dosadašnjim sustavom, odnosno s posljednjim čovjekom obrane, pogotovo zato što Mijatović i Sedloski nisu brzanci...«, kaže Dino Drpić </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Protiv Zagreba je bilo loše, protiv Kamen Ingrada bolje, a protiv Intera će biti - najbolje... Ovako, barem, razmišljaju Dinamovi nogometaši, koje u subotu u Maksimiru očekuje prvenstveni okršaj protiv zaprešićkog Intera.</p>
<p> – Ma, protiv Zagreba smo doista igrali jako loše, naglasio je Dinamov napadač Ivan Bošnjak u predvečerje dvoboja sa Zaprešićanima. – U gradskom smo derbiju izgubili dva bitna boda, ali smo, srećom, kasnije u Velikoj smo igrali puno bolje i borbenije i uspjeli pobijediti. Prije utakmice s Interom ne bih volio ništa posebno najavljivati, no svima je jasno da moramo pobijediti.</p>
<p> Bošnjak je u posljednjoj utakmici u Velikoj »glumio« – Niku Kranjčara. Kapetan je izostao zbog ozljede prepona, a na njegovo je mjesto, eto, uskočio upravo Bošnjak.</p>
<p> – Moram priznati da mi više odgovara igrati na tom mjestu, u sredini. Dobro, nije mi loše niti na desnoj strani, kao što je bilo na utakmici protiv Zagreba. Doduše, znam da je tada stvarno izgledalo kao da ništa ne valja. Potom se stvorio veliki pritisak javnosti, što je i razumljivo. Dinamo je veliki klub i logično je da se stvara pritisak čim ne pobijedimo na domaćem terenu. Srećom, uspjeli smo pobijediti Kamen Ingrad, pa je i taj pritisak odmah znatno oslabio.</p>
<p> Dakako, dinamovci će u subotu zdušno navijati za Osijek u dvoboju protiv Hajduka u Gradskom vrtu. Naposljetku, to je jedini dvoboj u tri preostala kola do Lige za prvaka u kojem »plavi« mogu prognozirati eventualni Hajdukov posrtaj.</p>
<p> – Zašto bi to bila jedina utakmica u kojoj bi oni mogli kiksati? Pa, tako smo i mi govorili. Evo, bili smo uvjereni u pobjedu protiv Zagreba u Maksimiru, pa smo na kraju ostali bez dva boda. Zašto se nešto slično ne bi dogodilo i Hajduku?</p>
<p> Sjećanja na neugodan gradski derbi evocirao je i (donedavno) standardni Dinamov branič Dino Drpić.</p>
<p> – Ostali smo još 20-ak minuta bez riječi sjediti u svlačionici. Odmah smo bili svjesni veličine tog kiksa, Hajduk nam je pobjegao na pet bodova razlike... No, prvenstvo ipak još nije gotovo. Sjećam se prošle sezone kad smo mi bježali Hajduku devet bodova četiri kola prije kraja. A mediji su pisali da još ništa nije gotovo i da je potreban oprez. Ma, sigurno će i Hajduk negdje posrnuti. Nadam se da bi mu se to moglo dogoditi već sad u Osijeku. U redu, Ljubojević neće moći nastupiti, ali zato će igrati svi drugi mladi Osijekovi reprezentativci - Buljat, Pranjić, Brkić, Mikulić...</p>
<p> Dinamova je momčad na zimskim pripremama doživjela određene korekcije, a u takvoj je, korigiranoj formaciji, sasvim nova zaduženja dobio i sâm Drpić.</p>
<p> – Sad sam na desnom boku i ne mogu reći da mi je to baš najdraže mjesto u momčadi... Mislim da sam znatno bolji u centralnom dijelu obrambenog reda. No, ondje su Sedloski i Mijatović, koji su doista odlični igrači i svakako zaslužuju mjesto u udarnoj postavi. Sad nam se vratio i Mihael Mikić, koji će također pojačati konkurenciju. Moram naglasiti da mi je posebno drago što su Mikić i Dumitru Mitu riješili sve nesuglasice s klubom i vratili se u krug prve momčadi. Inače, osobno mislim da bi nam bilo lakše igrati dosadašnjim sustavojm, odnosno s posljednjim čovjekom obrane, pogotovo zato što Mijatović i Sedloski nisu brzanci... No, vjerujem da će sve biti u redu, sve se više uigravamo.</p>
<p> U subotnjoj će utakmici, dakako, najveća gužva biti pred Interovim vratima...</p>
<p> – Mi ćemo sigurno napadati cijelu utakmicu, uglavnom će se igrati na Interovoj polovici terena. No, oni naprijed imaju dvojicu brzanaca, koji su u stanju »zapaliti« i napraviti nam probleme.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U konkurenciji ostalo sedam europskih prvaka </p>
<p>Za razliku od nekoliko posljednjih godina, u završnici ovosezonskoga Kupa Uefe igrat će i veliki broj tradicionalno jakih klubova / Ždrijeb osmine finala: Celtic – Barcelona, Liverpool – Marseille, Inter – Benfica Gençlerbirligi – Valencia, Bordeaux – Club Brugge, Newcastle – Mallorca, Auxerre – PSV, Villarreal – Roma</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Ekspanzijom nogometne Lige prvaka, drugo je europsko klupsko natjecanje Kup Uefe posljednjih godina izgubilo na atraktivnosti. No, ove je sezone među posljednjih 16 klubova u ovom natjecanju ostalo mnogo velikih i tradicionalno jakih klubova poput Barcelone, Intera, Liverpoola, Celtica, Rome, Valencije, PSV-a, Benfice... tako da će put do finala 19. svibnja u Göteborgu biti vrlo težak, a već od osmine finala možemo očekivati odlične utakmice. U četvrtak je održan ždrijeb osmine finala, a najzanimljiviji će biti dvoboji Barcelone i Celtica, te Liverpoola i Marseillea. Također, izjednačen sraz mogao bi biti onaj između Intera i Benfice za koju igra naš reprezentativac Tomo Šokota. Evo i ostalih parova: Gençlerbirligi – Valencia, Bordeaux – Club Brugge, Newcastle – Mallorca, Auxerre – PSV, Villarreal – Roma.</p>
<p>Najuvjerljivije su do osmine finala stigli igrači Liverpoola, koji su ukupnim rezultatom 6-2 izbacili Levski. Na uzvrat u Sofiju Liverpool je stigao s vodstvom 2-0 te je domaćima uništio svaku nadu u čudo već nakon 10-ak, minuta kad su Steven Gerrard i Michael Owen dodali još dva pogotka za svoju momčad. Sigurno su se u osminu finala plasirali i nogometaši Barcelone, koji u posljednjih mjesec dana nižu pobjede. Barcelona je već u prvom dvoboju protiv Brřndbyja u Kopenhagenu pobijedila sa 1-0, a i u uzvratu na Camp Nou bila je bolja rezultatom 2-1. Pogotke za Barcu u prvom su poluvremenu još postigli Luis Garcia i Philip Cocu, a Par Nielsen postigao je tek počasni pogodak u 83. minuti.</p>
<p>Rezultat iz prve utakmice, u kojoj je Valencia jedva svladala Besiktas na svojoj Mestalli sa 3-2, jamčila je neizvjestan dvoboj u Istanbulu, ali španjolski se sastav čvrsto postavio u uzvratu, te turski prvak nije imao izgleda. Miguel Angel Angulo u 12. je minuti doveo Valenciju u vodstvo, a Juan Sanchez u 57. je odveo dvoboj u mirnu završnicu. Roma je zahvaljujući pogocima Antonija Cassana iz 23. i Emersona iz 43. minute nadoknadila 0-1 poraz iz turskoga Gaziantepa te ostala u konkurenciji za osvajanje ovoga vrijednog trofeja. </p>
<p>Teškom je mukom prolaz izborio još jedan talijanski velikan - Inter. Milanski »crno-plavi« izbacili su francuski Sochaux tek zbog više pogodaka postignutih u gostima. Nakon 2-2 u prvom dvoboju, uzvrat u Milanu završio je 0-0, a navijači Intera ponovno su proživljavali teške trenutke, jer su gosti u završnici dvoboja imali dvije-tri izgledne prilike. Posljednjih pet minuta Inter je igrao i bez isključenoga Christiana Vierija. No, preostala dva talijanska predstavnika nisu se uspjela plasirati dalje. </p>
<p>Niz Perugije, koja je do Kupa Uefe stigla preko Intertoto kupa, završen je u Eindhovenu gdje ih je domaći PSV svladao sa 3-1. Mateja Kežman s dva pogotka i Kevin Hofland bili su strijelci za PSV, a na konačnih 3-1 smanjio je Ze Maria. Parma nije uspjela nadoknaditi 0-1 poraz od Gençlerbirligija u Ankari. Štoviše, od Europe se za ovu sezonu oprostila visokim 0-3 porazom.</p>
<p>Iako rezultat od 3-1 sugerira da je Newcastle United bez većih problema izbacio norvešku Valerengu nakon što je prvi dvoboj završio sa 1-1, to nije bio slučaj. Velikog saveznika »svrake« su imale u vrataru Valerenge Bolthofu, koji je bio izravni krivac za prva dva pogotka Newcastlea. Prvi je pogodak za Newcastle postigao Shearer, a preostala dva Ameobi, dok je strijelac za goste bio Hagen. Za razliku od Newcastlea, španjolski je Villarreal do osmine finala stigao impresivnom pobjedom sa 3-0 protiv Galatasaraya. Da 2-2 iz Istanbula nije bio slučaja rezultat potvrdili su Sonny Anderson, Roger Garcia i Juan Riquelme. </p>
<p>Portugalski div Benfica »provukla« se protiv Rosenborga također zahvaljujući pogotku u gostima. Nakon što su višestruki norveški prvaci već u prvih 15 minuta preokrenuli zaostatak od 0-1 iz Lisabona golovima Berga i Karadasa, Nuno Gomes je u 19. minuti postigao važan pogodak u gostima. Inače, upravo je Gomes u završnici prvoga dijela i isključen, ali Norvežani u drugom poluvremenu nisu uspjeli iskoristiti igrača više. Prošlosezonski finalist Celtic veći je dio posla protiv čeških Teplica obavio još u prvoj utakmici kada je pobijedio sa 3-0, tako da pobjeda češkog predstavnika sa 1-0 nije imala velikog značaja. </p>
<p>Po jedan pogodak bio je dovoljan francuskim sastavima Marseilleu i Auxerreu da izbace ukrajinski Dnipro, odnosno grčki Panathinaikos. </p>
<p>Marseille je svoj pogodak postigao još u prvoj utakmici na Velodromeu, dok su u uzvratu uspjeli održati početnih 0-0, dok se Auxerre plasirao dalje pogotkom Bonaventure Kaloua u 72. minuti uzvrata u Ateni. Uz Marseille i Auxerre, Francusku će u osmini finala predstavljati i Bordeaux, koji je bez većih problema izbacio poljski Groclin. </p>
<p>Belgijski Club Brugge također je obranio minimalnih 1-0 protiv mađarskog Debrecena u uzvratu, dok se niti navijači Mallorce nisu previše živcirali zbog 0-1 poraza od moskovskog Spartaka u uzvratu s obzirom na to da su prvi dvoboj u Moskvi riješili u svoju korist sa 3-0.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bacanje kugle na borilištu starom 2780 godina </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Disciplina bacanja kugle za atletičarke i atletičare bit će najzanimljivije natjecanja Olimpijskih igara u Ateni, jer će se održati u Olimpiji na borilištu starom 2780 godina. Organizatori su odlučili atletsku diciplinu bacanja kugle prebaciti u drevnu Olimpiju, gdje su 776. godine prije Krista održane prve Olimpijske igre na borilištu koje će, osim nužnih modernih uređaja, biti posve izvorno, kao u antičko doba. Svi će gledatelji – njih 15.000 – sjediti ili stajati na travi oko stadiona, kao i samo 200 posebno akreditiranih novinara, a prijenos natjecanja radit će se kamerama bez fiksnih postolja, pa tako ničime neće biti narušena izvornost objekta u kojem je rođen olimpizam.</p>
<p>Zbog jedinstvenosti prostora, disciplina bacanja kugle za atletičarke i atletičare održavat će se u samo jednom danu – 18. kolovoza ujutro bit će kvalifikacije, poslijepodne finala, a proglašenje pobjednika bit će 20. kolovoza na Olimpijskom stadionu u Ateni. </p>
<p>Nakon 2780 godina bit će prekršeno jedno od temeljnih pravila antičkih Olimpijskih igara, jer će se na tom drevnom borilištu natjecati i žene, kojima je u staro doba bilo zabranjeno čak i gledanje natjecanja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Uhićen srpski general koji je štitio Radovana Karadžića križevima Babe Stane</p>
<p>Srpska proročica Baba Stana jedna je od osoba čije je »savjete« Karadžić navodno osobito uvažavao, i njezini magijski obredi utjecali su na odluke vodstva bosanskih Srba / SFOR je u srijedu kasno navečer uhitio umirovljenog generala Vojske Republike Srpske Bogdana Subotića pod sumnjom da podržava osobe osumnjičene za ratne zločine</p>
<p>SARAJEVO, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pripadnici Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH uhitili su u srijedu kasno navečer umirovljenog generala Vojske Republike Srpske (RS) Bogdana Subotića, pod sumnjom da je dio kriminalne mreže koja pomaže skrivanje osoba optuženih od Međunarodnog kaznenog tribunala za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY).</p>
<p>U očito dobro pripremljenoj akciji sudjelovao je veći broj pripadnika SFOR-a koji su Subotića uhitili u njegovoj kući u Grmečkoj ulici, u Zalužanima kod Banje Luke. Svjedoci događaja izjavili su za lokalne medije da su pripadnici SFOR-a koristili vozila s bosansko-hercegovačkim i stranim registracijskim oznakama te »oklopnjake«. Nakon što je srpski general lišen slobode, uslijedio je trosatni pretres njegove kuće koji je završio tek oko 1 sat iza ponoći. Policija RS nije sudjelovala u ovoj akciji.</p>
<p>Uhićenje je službeno potvrdio SFOR, a u priopćenju se navodi kako su njegovi pripadnici u srijedu oko 21.40 sati uhitili generala Bogdana Subotića, pod sumnjom da podržava osobe osumnjičene za ratne zločine. »Ovo uhićenje dio je stalne SFOR-ove pomoći vlastima BiH u privođenju osoba osumnjičenih za ratne zločine i njihovih pomagača«, priopćeno je u SFOR-u koji tvrdi da je akcija izvedena sukladno mandatu SFOR-a, te da ona predstavlja primjer dosljedne i integrirane multinacionalne operativnosti, čime se jasno pokazuje odlučnost i sposobnost SFOR-a za provedbu brzih i učinkovitih operacija u BiH. Subotić će ostati u SFOR-ovom pritvoru sve dok SFOR ne bude zadovoljan informacijama koje će dobiti od ovog bivšeg ministra obrane RS i osobe kojoj su već ranije odlukom međunarodne zajednice blokirani računi zbg sumje da pomaže skrivanje optuženih za ratne zločine. </p>
<p>»SFOR će nastaviti obavljati svoju misiju na profesionalan i čvrst način. NATO i SFOR pozivaju sve relevantne vlasti da im pomognu u ovim operacijama održavanjem reda i zakona«, zaključeno je u priopćenju u kojem je navedeno da je o generalovom uhićenju obaviještena njegova obitelj. </p>
<p>Također je potvrđeno da je uhićenje Subotića povezano s nedavnim akcijama SFOR-a usmjerenim na prekidanje mreže podrške skrivanju haških bjegunaca, poput bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Stabilizacijske snage su u nedavnim akcijama obavile pretres više objekata na Palama, telekomunikacijskih središta u Republici Srpskoj, a pritvoreni su i ispitivani navodni pripadnici Karadžićevog osobnog osiguranja, bivši srpski specijalci Dušan Bato Tešić i Željko Janković-Luna. Njih dvojica su tijekom veljače pušteni su iz pritvora, a SFOR je nakon toga priopćio da je zadovoljan njihovom suradnjom i prikupljenim informacijama</p>
<p>»Nastavit ćemo raditi prema informacijama koje smo prikupili proteklih nekoliko tjedana da bismo se približili slomu mreže ljudi koji podržavaju osumnjičene za ratne zločine i do uhićenja optuženih«, priopćeno je iz SFOR-a. </p>
<p>Slično kao i prilikom uhićenja Tešića i Jankovića, u SFOR-u nisu željeli priopćiti kamo je odveden general Subotić. Priopćeno je tek da se on nalazi na »sigurnoj lokaciji«, pretpostavlja se u nekoj od SFOR-ovih baza, te da je u tijeku njegovo ispitivanje.</p>
<p>Zasad je nejasno kakvu je ulogu u skrivanju haških bjegunaca mogao imati general Subotić, no čini se da je on kao visoki vojni dužnosnik ranije imao bliske profesionalne, a možda i osobne veze s Radovanom Karadžićem kojemu je bio savjetnik te s drugim osumnjičenicima.</p>
<p>Subotića su u javnosti ranije prozivali zbog sramne uloge u zataškavanju ratnog zločina na Korićanskim stijenama 1992. godine, no posebno je zanimljiva njegova uloga u vrijeme kada je bio na čelu Ureda za dodjelu ordena u Republici Srpskoj. </p>
<p>Subotić je također bio jedan od ključnih operativaca u jednoj od najbizarnijih akcija koje su provele vlasti Republike Srpske - mističnom ritualu postavljanja križeva Babe Stane na različita, uglavnom granična područja u RS, koji su trebali zaštiti srpstvo, pravoslavlje, Republiku Srpsku i haške optuženike predvođene Radovanom Karadžićem.</p>
<p>Srpska proročica Baba Stana jedna je od osoba čije je »savjete« Karadžić navodno osobito uvažavao, i njezini magijski obredi utjecali su na odluke vodstva bosanskih Srba; što samo po sebi govori o iracionalnosti politike koja je vođena. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Izručenja Haagu - prvi veliki test Koštuničine vlade </p>
<p>U radu vlade, najavljuju njezini najviši dužnosnici, neće biti revanšizma, ali će ministarstva pravosuđa i policije imati zadatak da riješe sva politička ubojstva i otkriju sve afere i nezakonitosti prije i poslije pada Miloševića 5. listopada 2000. </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Nova vlada Srbije koju će voditi premijer Vojislav Koštunica i potpredsjednik Miroljub Labus objavila je svoje program: bit će to vlada pragmatizma i rada, a među prvim zadacima bit će joj usvajanje proračuna odnosno izrada prijedloga novog ustava. </p>
<p>U radu vlade, najavljuju njezini najviši dužnosnici, neće biti revanšizma, ali će ministarstva pravosuđa i policije imati zadatak da riješe sva politička ubojstva i otkriju sve afere i nezakonitosti prije i poslije pada Miloševića 5. listopada 2000. Koštunica je u četvrtak razgovarao i s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom koji mu je prenio podršku američke administracije novoformiranoj demokratskoj vladi. Koštunica je novinarima rekao kako je Powell obećao suradnju SAD-a s vladom Srbije u svim teškim pitanjima s kojima se ona susreće. </p>
<p>U četvrtak je Predrag Marković iz stranke G17 plus izabran za novog predsjednika skupštine Srbije, a protiv njegova izbora bili su samo radikali. U tom su se danu mediji žestoko obrušili i novog ministra policije i potpredsjednika DSS-a Dragana Jočića (43) koji je 1981. osuđen na uvjetnu kaznu zbog provaljivanja u kiosk i kaznenog djela krađe. Kazna mu je opozvana i izbrisana 1985. godine, ali je u međuvremenu imao i prekršaj zbog sudjelovanja u tuči. Na sve to Koštunica je rekao da »ima povjerenje u moral i kredibilitet članova vlade i da vlada neće prihvatiti ocjene koja imaju senzacionalistički karakter«. </p>
<p>Problem ima i novi ministar pravosuđa Zoran Stojković koji je 1984. »u staljinističkom procesu« sudio šestorici beogradskih disidenata za udruživanje zbog neprijateljske djelatnosti, pa oni sad tvrde da je njegovo imenovanje skandalozno. Stojković je, piše Danas, sudio knjizi »Contra fatum« Nebojše Popova osudivši je na spaljivanje.</p>
<p>Opća je ocjena da će, unatoč smirujućim tonovima da će se vlada baviti toliko potrebnim reformama, njezin prvi veliki test biti stav o izručenju Radovana Karadžića i Ratka Mladića, odnosno generalske četvorke - Nebojše Pavkovića, Vladimira Lazarevića, Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića. Očekuje se da će biti ponovljen stav da Karadžić i Mladić nisu u SCG i da će se zatražiti suđenje u zemlji za generale vojske i policije. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Teroristi bombama ucjenjuju Francusku</p>
<p>Ukoliko Francuska ne isplati traženi iznos u zrak će letjeti željezničke pruge, jer su bombe navodno već postavljene / »Svi policajci i žandari mobilizirani su, a njihov je posao vratiti Francuskoj sigurnost</p>
<p>BRUXELLES, 4. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Teroristi ucjenjuju državu. Nepoznata skupina terorista veoma rječitog imena AZF (što je tvornica kemikalija u gradu Toulouseu koja je eksplodirala u rujnu 2001. godine sprživši tridesetak i ozlijedivši oko tisuću žrtava) zatražila je četiri milijuna eura. </p>
<p>Ukoliko Francuska ne isplati traženi iznos, u zrak će letjeti željezničke pruge. Bombe su već postavljene. Od srijede, nakon istupa ministra unutarnjih poslova Nicolasa Sarkozyja koji je javnost upoznao s činjenicom da je zemlja ucijenjena, desetak tisuća radnika državnih željeznica pregledava svaki centimetar od 32.000 kilometara željezničke mreže.</p>
<p>Francuska je istovremeno svoju razinu sigurnosne uzbune podigla sa žutog na narančasto što znači da su sigurnosne mjere, pogotovo nadzor, pojačani na svim željezničkim i autobusnim postajama i zračnim lukama. Riječ je o terorizmu tolikih razmjera da su vlasti, istina teška srca, priznale kako će radije zaustaviti promet prugama negoli riskirati sigurnosti putnika i tereta. </p>
<p>Nepoznata je skupina izazvala mnogo briga jer ni najvećim specijalistima nije bilo jasno radi li se o grupici ljudi, organiziranom timu ili o pojedincu. I samo je ime bilo zbunjujuće, jer istražiteljima nije pošlo za rukom iščeprkati bilo kakvu vezu između ucjenjivača i eksplozije u tvornici u Toulouseu. </p>
<p>Prema listu Libération, ova »skupina terorističke prirode za iznuđivanje pritiskom« stupila je u intenzivno posredno kontaktiranje s francuskim vlastima. Prvo je bilo pismo u veljači u kome je AZF najavio kako je pod pruge već postavio izvjestan i to ne malen broj bombi tražeći četiri milijuna eura da ih »zaboravi«. Bombe su programirane tako da se mogu aktivirati u svakom trenutku kad to skupina poželi. </p>
<p>AZF je zatražio od vlasti da u oglasniku - dio Libérationa rezerviran za osobne poruke - objavi sljedeće: »Moj veliki vuče, ne poduzimaj nepotrebne rizike; što ranije to bolje, daj mi upute, Suzy.« Suzy, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova potrudilo tiskati oglas i za uzvrat je dobilo prvu informaciju koja je zaledila specijaliste za javnu sigurnost: koordinate mjesta gdje je ukopana bomba sa dva kilograma eksploziva. </p>
<p>Koordinate, precizno određene zahvaljujući GPS-u, bile su točne, a bomba je izazvala nove glavobolje: bila je sofisticirana, veoma stručno složena, smještena u neuglednu plastičnu kutiju, ali s tajmerom i detonatorom i napravljena od mješavine nitrata. Točka u sustavu dugačkom 32.000 kilometara je most u gradiću Folles, u središnjoj Francuskoj, na pruzi između Pariza i Toulousea, nedaleko od Limogesa. </p>
<p>Policija je detonirala bombu, televizija je snimila iskrivljene tračnice i poneko zabrinuto lice, noćna je mora počela. U srijedu popodne Le Monde je nastavio nadolijevati ulje na vatru straha informacijom da je otkrivena i druga bomba, ali da za razliku od prve nije eksplodirala. Prva je ipak bila dovoljna za spoznaju da se AZF ne šali. Eksperti su shvatili kako je čak i kontrolirana eksplozija dovoljno oštetila tračnice da je u idućem slučaju katastrofa veoma izvjestan scenarij. </p>
<p>»Bomba se pokazala opasnom«, priznao je pred televizijskim kamerama ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy. U međuvremenu dogodilo još promjena u zahtjevima ucjenjivača. Malo su izmijenili uvjete i zatražili milijun eura i četiri milijuna dolara. </p>
<p>Potom je stiglo novo izvolijevanje. Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo je - opet kao signal dobre volje - na sam vrh najviše službene zgrade u Parizu, neboder na Montparnasseu, spustiti helikopter, no akcija je bila previše vratolomna i opasna da bi se i na ovaj način ucjenjivačima dokazivala spremnost vlasti na suradnju. </p>
<p>Helikopter je opet bio u akciji po novoj poruci, paket s četiri milijuna dolara i milijun eura trebao je u sitne noćne sate biti ispušten iz helikoptera na precizno određenu i markiranu livadu nedaleko grada Montargis, stotinjak kilometara južno od francuske prijestolnice, no ovaj put akciju je spriječilo loše vrijeme i slaba vidljivost tako da novac nije izručen. </p>
<p>Ostaje pitanje tko su ucjenjivači. Iako je jedno od njihovih pisama zaderalo francuske nadmene političare, korumpiranost ekonomije i nazadnjačku narav obrazovnog sustava, pravih naznaka o autorima nema. Najviše šanse za ovu ulogu daju se pojedincu ili skupini koja djeluje s anarhističkih pozicija ekstremne desnice ili ljevice. To medijima tvrde anonimni visoki dužnosnici. </p>
<p>Istražitelji pak misle da imaju posla s domišljatim kriminalcima, možda čak s lupeškim društvom koje ne zanima nekakva socijalna pravda već samo dobra lova, a ne sa standardnim međunarodnim teroristima, radikalnim islamistima ili, recimo, Čečenima. </p>
<p>»Svi policajci i žandari mobilizirani su; njihov je posao vratiti ono što je Francuskoj jedini imperativ, sigurnost. Ne znamo tko je ova grupa, ali ju zaista uzimamo ozbiljno«, poručio je ministar unutarnjih poslova. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ideološka svađa i ucjene oko Prodijevog nasljednika</p>
<p>BRUXELLES, 4. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Lider demokršćana Europskog parlamenta Hans Gert Pöttering zaprijetio je da najbrojnija zastupnička skupina u Europarlamentu neće potvrditi izbor novog predsjednika Europske komisije ukoliko on bude ljevičar. »Pobijedimo li na izborima za Europarlament, očekujemo da lideri država članica za predsjednika Komisije predlože nekoga iz naše političke obitelji«, izjavio je Pöttering licitirajući jake kandidate: luksemburškog premijera Jeana-Claudea Junckera, odlazećeg austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela, nekadašnjeg belgijskog premijera Jeana-Luca Dehaenea te - iznenađenje - konačno jednu ženu, trenutno povjerenicu za promet u Europskoj komisiji Loyolu de Palacio. </p>
<p>Ovo nije prvi put da narodnjaci u Europarlamentu prijete blokadom kandidata. Kvartet predloženih političara desnog usmjerenja ovog trenutka, barem prema ocjenama dobrih poznavatelja interesnih silnica unutar nesložne europske obitelji, ima različite šanse doći do novog radnog mjesta. Austrijanac za sobom vuče nepopularne tragove afere koaliranja s Jörgom Haiderom, što mu jamči odbijenicu zlopamtila Jacquesa Chiraca. Jean-Luc Dehaene nije na najboljem glasu ni među ideološkim sličnomišljenicima i to do mjere da je francuski, također desni, premijer Jean-Pierre Raffarin opisao Belgijanca kao kandidata s »vjetrom u lice« u ovoj utrci - za razliku od Junckera koji je francuski favorit. </p>
<p>U pričuvi je moguće iznenađenje, Španjolka De Palacio koju Pöttering opisuje u superlativima. Budući da je poduzetna povjerenica za promet »odlična osoba«, jako je prihvatljiva parlamentarnim strankama desnog centra, i nije isključeno da postane glavna kandidatkinja, izjavljivao je za sada samo španjolskim novinarima Pöttering. </p>
<p>Bertie Ahern je već potvrdio kako će, kao predsjedavajući Europskim vijećem i glavni organizator međueuropskog pregovaranja, učiniti sve da pomiri ekstreme i da EU za nasljednika Romana Prodija zaista dobije najboljeg od najboljih.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sharon zahtijeva iseljavanje iz šest židovskih naselja na Zapadnoj obali </p>
<p>JERUZALEM, 4. ožujka</p>
<p> - Izraelska vlada pozvala je u četvrtak naseljenike na Zapadnoj obali da napuste domove ili će biti izbačeni, što analitičari tumače kao gestu dobre volje premijera Ariela Sharona uoči posjeta Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Dva američka izaslanika trebala bi idućega tjedna u Izraelu razgovarati o Sharonovu planu razdvajanja od Palestinaca, koji bi počeo uklanjanjem gotovo 21 židovskog naselja u Pojasu Gaze. Sharon to predlaže kao jednostrani potez u slučaju neuspjeha najnovijeg američkog mirovnog plana.</p>
<p> No, Palestinci strahuju da bi Izrael nakon toga mogao uspostaviti trajni nadzor nad značajnim dijelom Zapadne obale, područjem koje Palestinci žele za svoju neovisnu državu.</p>
<p> Mirovni plan, koji bi u konačnici trebao rezultirati uspostavom palestinske države, predviđa da palestinske vlasti obračunaju s militantima odgovornima za napade na Izrael, a od Izraela traži da prekine s gradnjom naselja na okupiranim područjima i iz njih ukloni više od 100 naselja podignutih nakon ožujka 2001. godine.</p>
<p> Glasnogovornica izraelskog ministarstva obrane upozorila je židovske stanovnike šest naselja, uglavnom kamp-prikolica i montažnih kuća da napuste domove do četvrtka navečer. »Ako to ne učine, bit će prisilno evakuirani«, rekla je glasnogovornica. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Haićani prepušteni na milost i nemilost stranim vojnicima </p>
<p>Haićanski premijer uveo izvanredno stanje u zemlji u kojoj još bjesne krvavi neredi / Stanovnici najsiromašnije zemlje zapadne hemisfere žrtve su kolonijalnog nasljeđa i diktatora-pljačkaša </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Dok se analitičari širom svijeta još bave pitanjem je li haićanski predsjednik Jean Bertrande Aristide natjeran na ostavku i egzil i kakvu su ulogu u tome imali CIA i američki vojnici, haićanski premijer Yvon Neptune u srijedu je proglasio izvanredno stanje kako bi pokušao zaustaviti krvave obračune između policije i oružanih skupina odanih bivšem predsjedniku.</p>
<p>Ta bi mjera trebala ponovno uspostaviti mir i red u zemlji nakon gotovo jednomjesečne pobune u kojoj je poginulo više od 100 ljudi i za koje je opljačkano hrane i robe u vrijednosti od 300 milijuna američkih dolara, kako tvrde haićanske vlasti. </p>
<p>Izvanredno stanje je uvedeno unatoč činjenici da je glavni pobunjenički vođa Guy Philippe objavio kako je svojim naoružanim sljedbenicima zapovjedio da se razoružaju.</p>
<p>Phillipe, koji se u utorak proglasio šefom vojske, objasnio je svoj odluku time što su međunarodne snage obećale da će zajamčiti sigurnost građanima. No, Ujedinjeni narodi upozoravaju kako još ne postoje sigurnosni uvjeti za distribuciju humanitarne pomoći, premda je, kako javljaju agencije, u zemlji sve vidljivija prisutnost američkih marinaca i ostalih stranih vojnika u sastavu UN-a. Oni osiguravaju važna strateška mjesta poput luka, aerodroma i predsjedničke palače.</p>
<p>I prije ove najnovije političke krize, veliki je broj Haićana ovisio o humanitarnoj pomoći. Zbog nemogućnosti da se prehrani na selu, veliki broj Haićana posljednjih je dvadesetak godina pobjegao u gradove, a tisuće ih pokušavaju ilegalno ući u Sjedinjene Države. </p>
<p>Ta najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere poznata je po političkoj nestabilnosti, korumpiranom pravosuđu i policiji, izbornim prijevarama, smaknućima bez suđenja, torturi i brutalnosti političkih protivnika. A u novije vrijeme, Haiti je po broju oboljelih od side, među neslavnim rekorderima u svijetu.</p>
<p>Kad je 1. siječnja ove godine Haiti obilježio 200 godina od proglašenja nezavisnosti od Francuske, mnogi su podsjetili da je i Francuska, kao kolonijalna sila koja je više od jednog stoljeća upravljala tom karipskom zemljom, odgovorna za njezino sadašnje siromaštvo. Stoga nije čudno da Haiti od Francuske potražuje 20 milijardi američkih dolara kao »kompenzaciju« za astronomske profite koje je ta zemlja ostvarivala u kolonijalno doba. </p>
<p>Francuska je teško podnijela gubitak te karipske kolonije koja je u 18. stoljeću proizvodila 75 posto svjetskih količina šećera. K tomu, kako je u svojoj knjizi »Bonjour Blanc« napisao engleski pisac Ian Thomson, »zapadne su zemlje tretirale Haiti kao državu-pariju jer se usudila izboriti za svoju slobodu i nezavisnost, i dugo joj to nisu oprostile«. </p>
<p>U međuvremenu, Haiti je upao u vrtlog političkih kriza i državnih udara (u 20. stoljeću bilo ih je više od 30) koji su doveli do diktature obitelji Duvalier, oca i sina. I tu je takozvana međunarodna zajednica odigrala nepovoljnu ulogu za Haiti. Sjedinjene Države podržavale su dinastiju Duvalier (poznate po nadimcima Papa Doc i Baby Doc) 30 godina, a upravo se njima pripisuje pljačka koja je uvelike osiromašila zemlju. Nakon što je Baby Doc 1986. pobjegao iz zemlje, malo tko je ponudio svoju pomoć Haitiju. </p>
<p>Sa smanjenom proizvodnjom šećerne trske, te nešto kave, tropskog voća (uglavnom manga), te ulja, tkanina i suvenira koje uspijevaju izvoziti, nešto više od osam milijuna stanovnika živi u velikoj bijedi. Hrana se uglavnom uvozi, a na ogoljenim obroncima planina i napuštenim obradivim površinama proizvodi se nešto sitnog povrća od kojega se ne može živjeti. </p>
<p>Preostalo bogatstvo koncentrirano je u rukama jedan posto stanovnika, a ostali Haićani jedva preživljavaju. Više od dvije trećine radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, više od 50 posto Haićana je nepismeno, a očekivani životni vijek je 49 godina. </p>
<p>I dok zemlja, kao stvorena za turizam, propada u kaosu, Haićani ovih dana sami priznaju: »Nitko nam ne dolazi jer cijeli svijet zna da ovdje ništa ne funkcionira. Ovdje političari samo misle o tome kako da se obogate, a mi ostali potpuno smo izgubili nadu da će se bilo što bilo promijeniti.«</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Rasprava nije odgođena zbog moje bolesti</p>
<p>U svezi vašeg članka koji je objavljen u Vjesniku od 3. ožujka 2004. godine na stranici 25, pod naslovom »Odvjetnik Degen još nije ozdravio«.</p>
<p>U smislu Zakona o javnom priopćavanju, dužan sam obavijestiti o slijedećem:</p>
<p>U prvom redu ograđujem se od naslova kojim se sugerira da je glavna rasprava zakazana za 2. ožujka odgođena zbog moje bolesti.</p>
<p>Spomenuti navod nije točan. Naime, gospodin predsjednik sudskog vijeća, Nikola Bešenski, osobno je nazvao moju odvjetničku kancelariju, a i pismeno me obavijestio da je nova rasprava zakazana za 29. ožujka ove godine u 12 sati, a zbog spriječenosti državnog odvjetnika.</p>
<p>Zbog ozbiljnosti rasprave i predmeta, ne želim da se manipulira mojim imenom, mojom odvjetničkom etikom i pristupom ovom teškom predmetu, pa stoga upozoravam da rasprava nije otkazana zbog moje bolesti ili mojeg ozdravljenja, već zbog spriječenosti državnog odvjetnika, a po volji suda, time da ističem da ću biti vrlo zadovoljan kada ću biti u prigodi da predložim ne samo nove dokaze, nego i nove prijedloge u predmetu koji je vrlo ozbiljan i gdje ću s kolegom Darkom Zadrom, braniti interese pojedinca pred državom, jer je to naša dužnost.</p>
<p>Stječe se dojam da se očito manipulira s mojim imenom i mojim ugledom, bez ikakva osnova.</p>
<p>SILVIJE DEGENodvjetnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Školska torba sve teža, a znanje sve pliće</p>
<p>Što je sirota kraljica Teuta imala s Teutoncima pokušala nam je u polusatnom mrmljanju, mrštenju čela, žmirkanju, »razmišljanju« objasniti jedna sudionica kviza »Tko želi biti milijunaš«. </p>
<p>Iako je priznala da ne zna odgovor na postavljeno pitanje, kao dobro odgojena djevojka držala je u dosadi, a vjerujem i u ljutnji gledatelje i potencijalne učesnike kviza i usprkos svima i svemu, nastavljala »razmišljati« i upropaštavati večer.</p>
<p>O spomenutom kvizu pisala sam, samo usput, u jednom članku o reformi školstva. I o našem neznanju. Što je školska torba teža, to je znanje pliće. Sada već djeca kolicima voze udžbenike u školu.</p>
<p>Pratim razgovor voditelja sa sudionicima kviza pri njihovom predstavljanju publici. Na pitanje voditelja čime se bave u slobodno vrijeme, nikada nisam čula da se netko bavi knjigom. Nitko ne čita knjige. Posljedica toga jest da osobe s fakultetskom diplomom imaju malu opću kulturu. Možda znaju nešto iz svoje struke, ali dalje od toga ništa. A i gdje bi naučili?</p>
<p>Od konobara koji ne zna što je ekvator, profesorice koja ne zna gdje se nalazi Sikstinska kapela, diplomiranog inženjera koji nikada nije čuo za Dantea i Božanstvenu komediju, do nastavnice razredne nastave kojoj su Gogolj i Mrtve duše nepoznati pojmovi. A i što će joj Gogolj i ruska književnost. Tamo se postavljaju neka dosadna pitanja o smislu života i smrti. Njoj to ne treba. Ona djeci ne predaje Gogolja, nego ih uči gdje uvire u more rijeka Cetina i gdje su Oštarije. Ne znam kako njezini đaci, ali ona to ne zna.</p>
<p>Naša učesnica, koja studira politologiju, na kojoj se valjda uči i povijest, ne zna ni tko je Teuta, ni Teutonci, ni Baton. I još mnogo toga ne zna. Ali nešto znade vrlo dobro. Bezobzirno se ponašati.</p>
<p> Svi vi koji ne primaju znanje iz knjiga, nego, u najboljem slučaju, iz križaljki, koji se u slobodno vrijeme bave balotama, kartanjem, koji prodaju »zjake« u kafićima ili tulumare cijele noći, neka dođu Tariku Filipoviću. Tamo će kljasti i slijepi, pomoću nekih štaka koje se zovu džokeri, dobiti krila i poletjeti s 64.000 kuna. A možda i više.</p>
<p>Zaista, gdje se ono nalazi Mona Liza.</p>
<p>MARIJA CRVELINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zatamnjeni sjaj 76. Oscara</p>
<p>Povratak kralja je pokupio sve (osim u kategorijama za koje nije nominiran), tako da je 76. Oscar bio - naporan... Trebalo je izdržati11 izlaženja tima »Return of the King« na podij Kodak Centra i svaki put zamišljati sreću ljudi na bajkovitom otoku Nevom Zelandu! </p>
<p>Ni šarmantni Billy Crystal to nije uspio izvući! Podvlačio se pod haljinu neodoljive Charlize Theron, dozvolio da mu leđa čuva neskriveni gay Robin Williams, da mnogi nagrađeni dečki pozdrave voljenog boyfrienda, da usamljena Nicole Kidmann razmijeni nekoliko pogleda sa Renee Zellweger! Čak je i Joan Rivers toplo preporučila prekovremeni rad gradskih vlasti u San Franciscu, ne samo zbog modnih kreatora...</p>
<p> Muški se ponio Sean Penn i konačno zgrabio svoj kipić za najbolju glavnu rolu (Mystic River, Clinta Estwooda) - nakon četiri pokušaja. Treba li napominjati da mu je ta ista Akademija nanijela golemu nepravdu za »Dead Man Walking«!</p>
<p>Zato su - iz prve nagrađeni Charlize Theron (za najbolju žensku ulogu -Monster) i Renee Zellweger (Cold Mountain – najbolji ženski prateći performance).</p>
<p> Tim Robbins (Oscar za izvrsnu sporednu mušku ulogu u Mystic River) je također učinio ponosnim vodećeg kauboja moje mladosti Clinta Estwooda. Nevjenčana mu žena Susan Sarandon, koju je predstavio kao najbolju prijateljicu - nije plakala, a komada dva njihove djece vjerojatno bi se u noći Oscara znatno bolje zabavili uz Nintendo.</p>
<p> Tatina kći Sophia Coppola možda je očekivala više od jednog Oscara za najbolji originalni scenario, pogotovo je bio uznemiren njen glavni glumac Bill Murray (odličan u Lost in Translation, ali ne i dovoljno jak za najprestižniju filmsku nagradu). Međutim, još je više razloga za ljutnju kod ekipe filma Master & Commander - 10 nominacija, samo dva kipića, za najbolju kinematografiju i sound editing. Počasnog Oscara je i formalno oteo Blake Edwards, najbolji strani film je The Barbarian Invasions (Kanada), a dokumentarni Chernobyl Heart.</p>
<p> Sve ostalo je bila priča o The Lord of the Rings. Ukupno 11 odličja, čime je izjednačen rekord Titanica. Dakle, na Novom Zelandu, uz rajsko cvijeće, sada dobro uspijevaju i Oscari. Koliko ih samo nakupiše za svega tri godine. Bajka o Gospodaru prstenja valjda neće imati još nastavaka!?</p>
<p> Već nakon petog ili šestog dodjeljivanja nagrade za Return of the King, bilo je mnogo onih koji su zijevali u dvorani ili pred tv-om, tu i tamo bi ih razbudila pusica koju su »dečki« slali svojim ljubavnicima (o nametljivosti Robin Williamsa će se svakako još čuti). Kao što je davno netko rekao - ima pedera, samo je stvar u sredstvima.</p>
<p>FRANCI ZUPANČIĆVivaldi lane, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nezaslužene laude filmu »Svjedoci«</p>
<p>Naprosto smo iznenađeni s kojom se propagandom prikazuje film »Svjedoci« Vinka Brešana, a koji govori o navodnim hrvatskim zločinima u Domovinskome ratu.</p>
<p> Taj film dobio je i neke marginalne nagrade na Berlinskom festivalu, a sve je to još jednom iskorišteno u dokazivanju kako su Hrvati bili zločinci. Međutim, mi osuđujemo svaki zločin, ali prije svega treba imati na umu da su Srbi, a ne Hrvati bili agresori, te da ukoliko se želi prikazati neki film o borbi za slobodu i samostalnost hrvatske države, onda se prije svega treba krenuti od svih onih četničkih koljača koji su iza sebe ostavili na stotine masovnih grobnica diljem Hrvatske, a u kojima su pretežno djeca, starci i žene, koji nisu sudjelovali u ratu, pogotovo ne s puškom u ruci! Njihov jedini grijeh je bio taj što su bili – Hrvati! </p>
<p>Stoga, Brešan, još k tome s hrvatskim novcima, s »uspjehom« može prikazivati svoj film po svijetu, pa čak i u Srbiji. Zašto primjerice nije mu palo na pamet da snimi film o Ovčari, Škabrnji, Voćinu, napadu na Dubrovnik, razorenom Pakracu, o preko četiri tisuće hrvatske djece koja su ostala bez roditelja, o stotinama razorenih katoličkih crkava?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆZa Udrugu branitelja Podravke, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Planirali oteti sinove Ivice Todorića, Mirka Šelendića i Božidara Denžića</p>
<p>Zasad se u rješenju o provođenju istrage ne spominju imena Frana Olujića i Jakova Biennenfelda / Policija još uvijek traga za trojicom braće Mateković, Liberom, Nikolom i Ivicom / Protiv Božidara Denžića, čijeg su sina navodno osumnjičenici također namjeravali oteti, na Županijskom sudu u Zlataru već se godinama vodi postupak zbog niza zloporabi ovlasti u gospodarstvu</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Zasad deveteročlana zločinačka organizacija koju je prema tvrdnjama Uskoka, navodno, osnovao Ivan Mateković, a kojom je po dosadašnjim saznanjima istrage upravljao Novica Petrač, a koja je navodno otela sina Vladimira Zagorca, planirala je uz sinove Ivice Todorića i Mirka Šelendića oteti i sina Božidara Denžića.</p>
<p> Zasad se u rješenju o provođenju istrage ne spominju imena Frana Olujića i Jakova Biennenfelda, premda je taj podatak objavljen u više medija. Inače, policija još uvijek traga za trojicom braće Mateković, Liberom, Nikolom i Ivicom, dok šestorici uhićenih osumnjičenika: Novici Petraču, Marinku Gošuljeviću, Siniši Ježoviti, Stevi Smrčeku, Dariu Jaiću i Ivanu Bastaliću od srijede teče jednomjesečni pritvor, koji im je na prijedlog Uskoka odredio istražni sudac. </p>
<p> Protiv Božidara Denžića, čijeg su sina navodno osumnjičenici također namjeravali oteti, na Županijskom sudu u Zlataru već se godinama vodi postupak zbog niza zloporabi ovlasti u gospodarstvu kojim su poduzeća »Tehnomehanika«, »Tehnobistrica« i »Tehnuoauto« d.o.o. oštetili za nešto više od trideset milijuna kuna. Prema optužnici koja, uz Denžića tereti Nediljka Znaora, Ivicu Tisovca, Zvonka Srebačića, Josipa Odorjana, Stjepana Čićmaka, Josipa Šeremeta i Gorana Bunčića, dio novca od oko devet milijuna kuna prebacivan je navodno na račune raznih off shore kompanija. Znaor i Denžić su 4. travnja 2001. pušteni iz pritvora u kojemu su se nalazili više od godinu dana. Osim u spomenutom postupku ime Božidara Denžića spominjalo se i u vezi s nabavkom informatičke opreme u Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu u Zagrebu. Financijska policija je 2000. godine istraživala sklapanje devet ugovora o nabavci informatičke opreme, projekata i aplikativnih programa, ukupno vrijednih oko 1,5 miljuna kuna, između GSKG i tvrtki TPU d.o.o., Krez projekt, Emm-Pos d.o.o., Fiz ing d.o.o. Modus Vivendi d.o.o, Raj servis i El-Is., a sve su bile u vlasništvu Božidara Denžića. Istraga financijske policije je pokrenuta na osnovi anonimne prijave radnika GSKG, koji su naveli da je njihov direktor Marijan Cerin, sklopio ugovore s »najvećim peračem novca u Hrvatskoj, koji je oprao više od 100 miljuna kuna«. Otkrivene su brojne nepravilnosti pri sklapanju ugovora, a tvrtke nisu obavile ugovorene radove. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Aliću odbijen zahtjev za 150.000 kuna odštete</p>
<p>Sud je obrazložio da je novinarka spornu informaciju plasirala bez ikakvih loših namjera, želeći javnost samo informirati gdje se nalazi tužitelj</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom sutkinje Općinskog suda Ivanke Brletić, odbijen je tužbeni zahtjev glumca Božidara Alića u iznosu od 150.000 kuna, podmirenja sudskih troškova, te objave presude u magazinu »Hollywood«. </p>
<p>Alić je tužbu podnio protiv nakladnika mjesečnika »Hollywood«, poduzeća »Vedis« d.o.o., zbog članka »Snima se 'U agoniji'« objavljenog u veljači 1998. godine, pod rubrikom »Panoptikum«. </p>
<p>Alić smatra kako mu je tim člankom nanijeta velika šteta jer vrijeđa njegovu privatnost i profesionalni ugled, a naročito navod: »Glavne uloge podijelio je Eni Begović, Svenu Medvešeku i Božidaru Aliću, donedavno nestalom s hrvatske filmske i kazališne scene zbog liječenja od alkoholizma«.</p>
<p>Premda se zastupnik »Vedisa« d.o.o tijekom postupka ispričao te naveo da je novinarka članak napisala prema informacijama koje je čula od kolega, prilikom snimanja filma, Alić nije odustao od tužbe. </p>
<p>No, sud je u obrazloženju presude naveo kako je novinarka članak napisala kako bi javnost obavijestila o novom filmu Jakova Sedlara i to nakon intervjua s tim redateljem i nakon nazočnosti snimanju posljednjeg kadra, kada je čula komentare nekih nazočnih osoba u kojima su se divili Aliću kako je konačno uspio se izliječiti od alkohola. </p>
<p>Nadalje se navodi kako je spornu informaciju navela bez ikakvih loših namjera, želeći javnost informirati gdje je tužitelj u posljednje vrijeme dok je izbivao s filma. </p>
<p>Sud je u obrazloženju naveo i kako novinarka nije smatrala potrebnim provjeravati informaciju s obzirom da je o Alićevom alkoholizmu čitala iz »svih mogućih medija«. U svom je iskazu novinarka navela da je o tome čitala u »Imperijalu«, »Gloriji«, »Stilu«, »Večernjaku«, »Globusu«. Sud je njezin iskaz smatrao istinitim i logičnim.</p>
<p>Direktor »Vedisa« Veljko Krulčić u svom je iskazu pak rekao kako je i on znao za Alićeve probleme s alkoholom te kako ga je nekoliko puta znao voziti kući »mrtvog pijanog«. </p>
<p>Presudom je odbijeno i da se Aliću dosude troškovi, dapače, on sam mora platiti više od 32.000 kuna sudskih troškova. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ocu »monstrumu« 15 godina zatvora za silovanje kćeri</p>
<p>Oca zlostavljača na sud su dovodili iz pritvora, koji mu je produljen do pravomoćnosti presude</p>
<p>ZLATAR, 4. ožujka</p>
<p> – Muškarac četrdesetih godina u zlatarskom je Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja svojih dviju malodobnih kćeri.</p>
<p> Kako Vjesnik doznaje iz izvora bliskog zagorskim pravosudnim krugovima, jer je suđenje bilo zatvoreno za javnost, otac - monstrum kontinuirano je silovao svoje kćeri skoro godinu dana. Prisiljavao ih je na spolni odnos, dok su imale 13, odnosno 14 godina, a njemu su tada bile 42 godine. Otac je radio zlodjela u obiteljskoj kući i napuštenoj staji, i to uvijek kada je doma ostao sam sa kćerima. Centar za socijalnu skrb o zlodjelu je doznao godinu dana nakon što je otac, navodno, prestao seksualno maltretirati djevojčice, pa je protiv njega pokrenut kazneni postupak. Priveden je u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, a na suđenje je dolazio iz pritvora, koji mu je produžen do pravomoćnosti presude. Inače, ovo nije zaseban slučaj na zlatarskom Županijskom sudu. Prije godinu i pol jednom je 41 - godišnjaku nepravomoćno izrečeno također 15 godina zatvora zbog silovanja četiri djevojčice : tri kćeri i njihove prijateljice. Desetogodišnja kazna snašla je pak jednog 45 - godišnjaka koji je više godina silovao dvije malodobne kćeri, a on je okarakteriziran kao pedofil sa bujnom maštom. Svježi primjer nepravomoćno osuđenog oca za bludnje radnje - isto je iz zlatarske sudnice, ali one Općinskog suda. Naime, 40 - godišnji umirovljeni hrvatski branitelj, s dijagnozom PTSP-a, nepravomoćno je osuđen na 3 i pol godine zatvora jer je bludničio nad maloljetnom kćeri i sinom. Na istom je sudu u tijeku suđenje 60 - godišnjem učitelju gitare za navodne bludnje radnje nad četirima učenicima : jednom djevojčicom i tri maloljetnice.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Bomba je bila namijenjena provalnicima, a ne susjedu«</p>
<p>ŠIBENIK, 4. ožujka</p>
<p> – Sudsko vijeće Županijskog suda u Šibeniku, kojim je predsjedao sudac Dalibor Dukić, proglasilo je krivim Veselina Bačeka (42) iz Rijeke za kazneno djelo pokušaja ubojstva i izreklo mu kaznu od godinu i pol dana zatvora.</p>
<p>Veselina Bačeka se teretilo da je u svibnju 1995. u Kninu pokušao ubiti svog susjeda Ivana Grbešu (27) iz Knina. Njih su dvojica stanovali u istoj stambenoj zgradi. Baček je u svojoj garaži držao dosta vrijednih stvari zbog čega su mu nepoznati provalnici u više navrata provaljivali u garažu. Kako bi doskočio provalnicima Baček je u garažu postavio poteznu minu, odnosno bombu M-75, koja se za ulaska u garažu dvojice muškaraca, od kojih je jedan bio Ivan Grbeša, aktivirala. Grbeša je tada zadobio teške tjelesne ozljede.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U ruksaku nosio 966 grama marihuane </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Policajci Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke u utorak su uhitili dvojicu dilera kod kojih je pronađeno 1075 grama marihuane, 2 grama amfetamina te dvije vage za precizno mjerenje težine.</p>
<p>Kako je priopćeno, policajci su u utorak u večernjim satima u Botincu zatekli 19-godišnjaka koji je u ruksaku nosio 966 grama marihuane te digitalnu vagu za precizno mjerenje težine, dok je u obiteljskoj kući u kojoj živi policija pronašla i 2 grama amfetamina.</p>
<p> Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je kako je 19-godišnjak marihuanu kupio od 20-godišnjaka iz Dupca za 2.800 kuna pa je temeljem naloga Županijskog suda iz Zagreba policija pretražila i stan u kojem živi drugi osumnjičenik. Tamo je pronađeno još 108 grama marihuane i vaga za precizno mjerenje.</p>
<p>Inače, mlađi diler dosad nije evidentiran u policiji, za razliku od starijeg koji se pored dilanja droge bavio i krađama. Obojica su kazneno prijavljeni, dok je stariji priveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Adris isplaćuje male dioničare Tvornice duhana Zagreb</p>
<p>Za dionicu nominale 700 kuna malim dioničarima bit će isplaćeno 2300 kuna, dok su na burzi dionice TDZ-a postizale cijenu od 1400 do 2450 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Većinski vlasnik Tvornice duhana Zagreb (TDZ), rovinjska Adris grupa, odlučila je isplatiti otpremninu preostalim malim dioničarima TDZ-a, kojih je, koliko je poznato, preostalo oko 400, i tako ih izbaciti iz dioničke strukture.</p>
<p>Naime, na glavnoj skupštini TDZ-a koju su Uprava i Nadzorni odbor sazvali za 19. travnja trebala bi se donijeti odluka o prijenosu dionica manjinskih dioničara TDZ-a na glavnog dioničara, rovinjsku Adris Grupu, izvijestili su u četvrtak iz Adris Grupe. U prijedlogu te odluke Adris grupa odredila je otpremninu u iznosu od 2300 kuna za svaku dionicu TDZ-a, koja bi se dioničarima isplatila odmah nakon upisa ove odluke u sudski registar. Naime, takvu mogućnost – da glavni dioničari isplate male dioničare – dopušta izmijenjeni Zakon o trgovačkim društvima, koji kaže da glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 posto temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.</p>
<p>Temeljni kapital TDZ-a iznosi 227.365.600 kuna i podijeljen je na 324.808 redovnih dionica nominale 700 kuna. Adris grupa ima dionice koje se odnose na 90,206 posto temeljnog kapitala TDZ-a, a sam TDZ ima vlastite dionice koje se odnose na 5,917 posto temeljnog kapitala. Mali dioničari imaju dionice koje se odnose na 3,877 posto temeljnog kapitala. Kako se po navedenom zakonu vlastite dionice TDZ-a odbijaju od ukupnog temeljnog kapitala, ispada da glavni dioničar ima dionice koje se odnose na 95,879 posto temeljnog kapitala TDZ-a, a mali dioničari (među kojima su najveći Daniel Mevorah i Ljuban Brešić) ukupno drže 4,121 posto.</p>
<p>Kako navode iz Adris grupe, predloženu otpremninu potvrdili su ovlašteni sudski vještak i revizor te utvrdili da je ona primjerena stanju u društvu. Kako se navodi u priopćenju, Središnja depozitarna agencija pozvana je da nakon upisa ove odluke preknjiži sve dionice svih manjinskih dioničara s njihovih računa na račun Adris grupe, te ih obavijesti o obavljenom prijenosu. Uz otpremninu, od dana upisa odluke u sudski registar obračunavaju se i kamate do potpune isplate otpremnine, koja je osigurana solidarnim jamstvom Zagrebačke banke. Procjenjuje se da je Adris grupi za isplatu preostalih dioničara dovoljno tridesetak milijuna kuna. Inače, prošle godine na Zagrebačkoj su burzi dionice TDZ-a postizale cijenu od 1400 do 2450 kuna, ali su tijekom cijele godine prodane samo 72 dionice.</p>
<p>TDZ je 2002. godinu završio sa 280,4 milijuna kuna prihoda, te 66,15 milijuna kuna neto dobiti. U prvih devet mjeseci 2003. ostvareno je 32,43 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. No, dividenda se u TDZ-u ne isplaćuje od 1998. godine, već se cjelokupna dobit raspoređivala u rezerve.</p>
<p>Inače, prvi se na izbacivanje malih dioničara iz vlasničke strukture ove godine odlučio Siemens. No, nije im, po njihovu mišljenju, ponudio primjerenu naknadu, te je slučaj dobio nastavak u prijavama Komisiji za vrijednosne papire.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dionica Deutsche Banka porasla za 3,3 posto</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 4. ožujka</p>
<p> - Cijene europskih dionica nakratko su u četvrtak dosegle nove najviše 20-mjesečne razine, nakon objave pozitivnih procjena poslovanja francuske industrijske i uslužne tvrtke Suez i podizanja rejtinga dionicama Deutsche Banka.</p>
<p>U četvrtak do podneva je londonski FTSE indeks ojačao 0,3 posto, na 4538 bodova. Istodobno, frankfurtski Dax porastao je 0,45 posto, dosegavši 4089 bodova.</p>
<p>Francuska komunalna tvrtka Suez zabilježila je rast cijene dionica od 4,5 posto, nakon objave kako u ovoj godini očekuje pozitivno poslovanje uslijed dodatnog planiranog rezanja troškova. Dionice njemačkog Deutsche Banka porasle su 3,3 posto, nakon što im je podignut rejting.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 indeks u četvrtak je ojačao 0,44 posto, na 11.401 bod.</p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks u srijedu je porastao 0,02 posto, na 10.593 boda. Tehnološki Nasdaq istodobno je oslabio 0,3 posto, na 2033 boda.</p>
<p>Na udaru su bile i dionice proizvođača čipova, nakon što je kompanija Xilinix razočarala ulagače procjenama poslovanja u idućem razdoblju. Njezine dionice pale su oko četiri posto, povukavši za sobom i ostale pripadnike tog sektora. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Opatija dobiva hotelski kompleks s wellness centrom</p>
<p>Hotelski kompleks sa četiri zvjezdice gradi Austrijanac Wilfried Holleis, vlasnik dvaju elitnih hotela u Zell am Seeu / Austrijski investitor u Opatiju donosi najkvalitetniju inačicu zdravstveno-relaksirajućeg odmora – wellnessa</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Miramare Adria Relax Resort puni je naziv novog opatijskog hotelskog kompleksa koji će biti dovršen za nešto više od mjesec dana. Točnije, 8. travnja predviđeno je njegovo otvaranje, koje bi trebalo pokrenuti posustali opatijski turizam. </p>
<p>Resort gradi Austrijanac Wilfried Holleis, vlasnik dvaju elitnih hotela u Zell am Seeu (njegov Grand Hotel je po nama jedan od najljepših u Austriji), skijališta i golf centra kod Kapruna te hotela na otočiću Sveta Katarina kod Rovinja. Iako je u dugogodišnjem sporu s rovinjskim Jadran-turistom, vezanim uz vlasništvo nad objektom na Svetoj Katarini, Holleis je ponovno odlučio ulagati u Hrvatskoj.</p>
<p>Kompleks Miramare sastoji se od obnovljenog starog hotela Neptun i triju novih zgrada. Smješten je na elitnoj poziciji, uz more, stotinjak metara udaljenoj od hotela Ambasador. Imat će četiri zvjezdice, 100 soba, odnosno 220 kreveta. U njegovu izgradnju uloženo je 60 milijuna kuna.</p>
<p>Austrijanac, doznajemo, u Opatiju donosi najkvalitetniju inačicu wellnessa, onakvu kakvu primjenjuje u svojim domicilnih hotelima. Wellness – zdravstveno-relaksirajući odmor je trend u svjetskim okvirima za kojim mi, na žalost, kasnimo.</p>
<p>Između zgrada nalazit će se veliki vrt s palmama, a ispod podzemno parkiralište sa 80 mjesta (parkiranje je također jedna od boljki opatijskog turizma). Kompleks će imati i otvoreno-zatvoreni bazen.</p>
<p>Glavni direktor i svi zaposlenici (njih stotinjak) bit će iz Hrvatske. Resort će raditi jedanaest mjeseci godišnje.</p>
<p>Da Hrvatsku ne smatra prolaznom destinacijom za brzo bogaćenje, Holleis dokazuje i time što su pri završetku njegovi pregovori s opatijskim Fakultetom za turistički i hotelski menadžment, prema kojima bi stipendirao najbolje studente. U njegovim objektima imali bi praksu, kao i mogućnost zapošljavanja.</p>
<p>»Treba raditi na tome da mladi stručnjaci ostaju u Hrvatskoj, a ne da odlaze u inozemstvo«, istaknuo je jednom prilikom potvrdivši da razmišlja drugačije od većine novih vlasnika ovdašnjih hotela, nažalost čak i domaćih ljudi.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Erste Bank za 72 milijuna eura kupila još deset posto dionica Slovenske sporitelne</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Slovačka vlada odlučila je Erste Banku prodati deset posto dionica Slovenske sporitelne za 72 milijuna eura. Erste Bank će time povećati svoj vlasnički udio u Slovenskoj sporitelni na 80,01 posto.</p>
<p>Erste je još 2001. stekla većinski paket dionica Slovenske sporitelne, a ugovorom je osigurala sebi pravo prvokupa dodatnih 10 posto plus jednu dionicu. </p>
<p>Preostalih 19,99 posto dionica Slovenske sporitelne u vlasništvu je Europske banke za obnovu i razvoj, a Erste također ima pravo prvokupa spomenutih dionica od 1. siječnja 2005. godine. Slovenska sporitelna, inače, najveća je slovačka banka s aktivom od 203,4 milijarde kruna (oko pet milijardi eura). </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prosječna neto plaća 4032 kune</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Prosječna neto plaća isplaćena u posljednjem tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj iznosila je 4032 kune i bila je nominalno za 2,5 posto viša nego u prethodnom tromjesečju, dok je prosječna bruto plaća istodobno nominalno povećana za 2,8 posto, na 5770 kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Za razdoblje od početka rujna do kraja prosinca 2003. najviša je neto plaća isplaćena u zračnom prijevozu i iznosila je 6994 kune ili 0,3 posto manje nego u prethodnom tromjesečju. Istodobno je najniža prosječna plaća, od 2082 kune, isplaćena u djelatnosti štavljenja i obrade kože te proizvodnji kožne galanterije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Javna dražba nekretnina Nove ljubljanske banke zakazana za 30. ožujka u Osijeku</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - U Osijeku će se 30. ožujka na javnoj dražbi ponuditi nekretnine u vlasništvu bivše Ljubljanske banke.</p>
<p>Radi se o ovrsi nad nekretninama Nove ljubljanske banke, pravne sljednice bivše Ljubljanske banke, koju je ishodio odvjetnik Milivoj Žugić, koji zastupa nekoliko oštećenih hrvatskih štediša kojima NLB duguje oko 200.000 eura. Dražba će uslijediti nakon što je Ustavni sud odbio tužbu NLB-a.</p>
<p>Vrijednost dviju poslovnih zgrada, kako navode slovenski mediji, procijenjena je na sedam milijuna kuna, a dražba će se smatrati uspjelom prodaju li se nekretnine za 75 posto procijenjene vrijednosti.</p>
<p>Odvjetnik Žugić najavljuje slovenskim medijima da će, bude li potrebno, sudskim putem ishoditi i ovrhu imovine u vlasništvu slovenske države na području Hrvatske. Hrvatske štediše potražuju, inače, od Nove ljubljanske banke oko 170 milijuna eura. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rys i Šepec ulaze u NO Iskon Interneta</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Na skupštini dioničara Iskon Interneta d.d. za informatiku i telekomunikacije, koja će se održati 2. travnja, u Nadzorni odbor bit će imenovani predstavnici holding društva Proficio koje je u siječnju ove godine kupilo 26,09 posto Iskon Interneta. Skupština će umjesto dosadašnjih članova NO Jamesa Edmunda Dodda iz Velike Britanije i Nicholasa Johna Kabcenella iz SAD-a u NO imenovati čelne ljude Proficija, Davida Rysa i Gordanu Šepec. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Riječka Tvornica papira u stečaju prodaje se za 40,7 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Riječki Trgovački sud oglasio je prodaju imovine Tvornice papira iz Rijeke u stečaju putem javnog prikupljanja ponuda. Nekretnine pogona Gerovo prodaju se za 700.000 kuna, a kompletna imovina na lokaciji u Rijeci za 40 milijuna kuna. Rok za podnošenje ponuda istječe 17. ožujka. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Michael Eisner smijenjen s mjesta predsjednika uprave Disneya</p>
<p>PHILADELPHIA, 4. ožujka</p>
<p> - Čelnik američke zabavne industrije Walt Disney, Michael Eisner, smijenjen je s pozicije predsjednika Uprave te kompanije, no zadržao je mjesto izvršnog direktora nakon što je 43 posto dioničara glasovalo protiv njega u dosad nezabilježenom izražavanju nezadovoljstva protiv jednog čelnika kompanije u korporativnom sektoru u SAD-u. Nakon burne godišnje skupštine dioničara, Disneyev UO objavio je da je bivši američki senator George Mitchell izabran za predsjednika Uprave, a da je 61-godišnji Eisner dobio jednoglasnu podršku kao izvršni direktor. Uprava je još jednom odbacila neprijateljsku ponudu Comcasta za preuzimanje, vrijednu 49 milijardi dolara, ocijenivši je nedovoljnom, no kazavši će »razmotriti svaki razuman prijedlog«.</p>
<p>Comcast je pozvao Disneyeve nezavisne direktore na razgovor, dok je čelnik Microsofta Bill Gates opovrgnuo nagađanja da će se natjecati za Disney. </p>
<p>Rezultat glasovanja dioničara, koji se ocjenjuje ukorom Eisneru zbog načina vođenja kompanije, šokirao je korporativni sektor u SAD-u, te je označio dosad najsnažniji takav protest ikad zabilježen protiv nekog čelnika. Vjerojatno je da taj Disneyev ustupak neće zadovoljiti dioničare, koji vode kampanju za Eisnerov odlazak. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Cavtatu od 31. ožujka do 2. travnja Treća Cisco konferencija</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Informatička tvrtka Cisco Systems Hrvatska organizirat će od 31. ožujka do 2. travnja u Cavtatu 3. Cisco konferenciju za korisnike i partnere, s ciljem upoznavanja stručnjaka s najnovijim tehnološkim inovacijama uz istodobno obrazovanje poslovnih ljudi o uporabi tehnologije u novim rješenjima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Optužnica protiv Gotovine, Čermaka i Markača stigla u Zagreb</p>
<p>U četvrtak Vjesnik je iz neslužbenih izvora saznao da je optužnica protiv Ante Gotovine stigla u Zagreb, a u njoj su i imena generala Ivana Čermaka i Mladena Markača koji su u vrijeme »Oluje« bili podređeni Gotovini/ Optužnica se, navodno, proširuje isključivo na Gotovininu zapovjednu odgovornosti za južno bojište i zbivanja nakon »Oluje«</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – U četvrtak se iz neslužbenih izvora saznaje da je izmijenjena optužnica protiv Ante Gotovine stigla u Zagreb, a da su u njoj i imena generala Ivana Čermaka i Mladena Markača. </p>
<p>Zbog činjenice da branitelji i Čermak, te Markač još nisu dobili optužne akte iz Haaga, nitko od službenih predstavnika države tu vijest nije mogao potvrditi do kasnog poslijepodneva. Vjesnik je, međutim, saznao da je optužnica stigla ovaj tjedan u Ured za odnose s Haagom pri Ministarstvu pravosuđa, a od tamo proslijeđena u Vladu odnosno na odgovarajuće adrese koje se službeno moraju baviti s ostvarenjem zahtjeva iz optužnice. </p>
<p>Pokaže li se službenom potvrdom ta vijest do kraja točnom, bit će realizirano predviđanje po kojem se optužnica protiv Gotovine ne širi, kako se pisalo, na njegovu ulogu u ratnim operacijama u Bosni, nego se proširuje isključivo na tijek njegove zapovjedne odgovornosti u odnosu na južno bojište i zbivanja nakon »Oluje«. Odatle i uloga Ivana Čermaka u toj optužnici koji je u to vrijeme bio podređenim zapovjednikom Gotovine, zadužen za uspostavu civilne vlasti u Kninu. </p>
<p>Posebna je uloga policajca Mladena Markača čije su postrojbe išle iza vojnih postrojbi kojima je zapovijedao Gotovina. Time se širi zapovjedna odgovornost odbjeglog haaškog optuženika i na one postrojbe koje su bile pod njegovim neizravnim zapovjedništvom jer je Markač osobno bio također časnik iz stožera južnoga bojišta. </p>
<p>U četvrtak se nije moglo doći ni do dosad poznatih branitelja Gotovine, Čermaka i Markača, a državni dužnosnici koji bi mogli eventualno potvrditi vijest o optužnicama, također su bili zauzeti nekim drugim poslovima. Tako je ostalo da činjenica o kojoj politički kuloari bruje, ne može dobiti službenu potvrdu. No, ovaj put to ne smeta iz jednostavnog razloga što se želi na svaki način osigurati dostava optužnice i braniteljima Gotovine, odnosno Čermaka i Markača te da barem dvojica potonjih dođu pred Haaški sud u sklopu rokova koje dostavljena optužnica podrazumijeva. </p>
<p>U prilog tom optimizmu ide i javna izjava Ivana Čermaka da će se odmah nakon što primi službeni akt iz Haaga odazvati i doći u Tribunal. Poznato je da je Mladen Markač na isti način svojedobno najavio dolazak u Haag. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Četvrti tim Hrvatske vojske otputovao u Eritreju </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Trojica časnika Hrvatske vojske otputovala su u četvrtak iz zagrebačke Zračne luke »Pleso« u Eritreju, u tamošnju mirovnu misiju Ujedinjenih naroda UNMEE (United Nations Mission in Ethiopia and Eritrea). </p>
<p>Pukovnik Stanko Paradžiković, bojnik Robert Marinović i satnik Darko Tkalčič četvrti su tim hrvatskih časnika koji u UNMEE-u sudjeluju od ožujka 2001. U sljedećih godinu dana Paradžiković, Marinović i Tkalčić nadzirat će kao UN-ovi nenaoružani promatrači provedbu mirovnog sporazuma koji su, nakon dvogodišnjeg rata, potkraj 2000. potpisale Etiopija i Eritreja. </p>
<p>Prije odlaska u misiju, bojnik Robert Marinović rekao je Vjesniku da su u Etiopiji trenutačno sedmorica naših časnika koje predvodi kapetan korvete Vatroslav Carev. »Trojicu ćemo zamijeniti, a s ostalima nastavljamo nadzirati crtu razgraničenja idućih godinu dana«, objasnio je Marinović. Prije odlaska u Eritreju, novi tim hrvatskih mirovnjaka prošao je dodatnu specijalističku obuku u Središtu za međunarodne vojne operacije. </p>
<p>Njihova će misija početi u Asmari, gdje će razmijeniti iskustva s časnicima koji su upravo završili mandat, a zatim će se uključiti u različite vojno-promatračke UN-ove ekipe koje će svakodnevno pratiti kretanje postrojbi te provoditi istrage u slučaju incidenata.</p>
<p>Misija UNMEE nadzire prekid vatre i privremenu zonu sigurnosti, zatim prati i verificira izvlačenje etiopskih snaga, pruža pomoć u razminiranju te koordinira djelovanje Ujedinjenih naroda i humanitarnih organizacija. Zapovjedna su mjesta misije Asmara i Addis Abbeba.</p>
<p>U UNMEE su uključeni predstavnici 45 zemalja svijeta. Uz 218 nenaoružanih promatrača, u toj misiji sudjeluje još 3877 pripadnika vojnih snaga.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zdravstveno neispravna hrana prijeti iz lažnih deklaracija</p>
<p>Zasad u Hrvatskoj ne postoji obveza da se posebno označi GM-proizvod, kao što je to slučaj u zemljama EU u kojima se oni čak moraju prodavati odvojeno od prehrambenih proizvoda uzgojenih na konvencionalan način / Prošle je godine osnovana Agencija za hranu i Hrvatski institut za poljoprivredu i hranu - ali na žalost, još nisu zaživjeli u praksi</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Iako bi prvi hrvatski Zakon o hrani trebao valjano zaštititi domaće potrošače od nekvalitetnih proizvoda »od gospodarstva do stola«, pokazalo se da ga dio proizvođača u utrci za profitom zaobilazi na štetu potrošača. Primjerice, za svu sirovinu koja se iskorištava u prehrambenoj proizvodnji u Hrvatskoj mora se dobiti posebno uvjerenje EU-a, koje bi trebalo jamčiti da u njoj nema više od jedan posto genetski modificiranih organizama (GMO). Od 1. travnja to bi ograničenje trebalo biti 0,9 posto.</p>
<p>Zasad u Hrvatskoj ne postoji obveza da se posebno označi GM-proizvod, kao što je to slučaj u zemljama EU-a. Tamo se oni čak moraju prodavati odvojeno od prehrambenih proizvoda, uzgojenih na konvencionalan način.</p>
<p>Međutim, proizvođači prehrambenih proizvoda, prema Zakonu o zaštiti potrošača, ne smiju potrošače dovoditi u zabludu, pa ih u robnoj deklaraciji treba izvijestiti o svemu bitnom. Deklaracija mora biti vidljivo istaknuta i na hrvatskom jeziku. Zabranjeno je tvrditi da proizvod ima neka svojstva koja nema, primjerice da ima ljekovita svojstva. Takvo što smatrat će se lažnim informiranjem radi ostvarivanja nezaslužene dobiti.</p>
<p>Radi zaštite kakvoće domaćih proizvoda, piše u Zakonu o hrani, predviđen je monitoring zdravstvene ispravnosti. Bez monitoringa nema tzv. sigurnosti hrane. iako je obveza proizvođača hrane osigurati kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode. Zakonom je utvrđeno što je sirovina, a što gotov proizvod. Tako bi se prekinula dosadašnja praksa da se pod sirovinom uvoze gotovi proizvodi, koji na hrvatsko tržište dospijevaju prepakirani u domaću ambalažu. Sâmo prepakiranje ne može se smatrati proizvodnjom.</p>
<p>Prema novom zakonu, uvoznici hrane moraju pružiti više podataka o proizvodu koji uvoze, ponajprije o porijeklu proizvoda te o sirovini od koje su izrađeni. Osim specifikacije proizvoda, Zakon o hrani predviđa i zapisnik o proizvodu. Tako bi se, primjerice, riješio problem s korištenjem aditiva u prehrambenim proizvodima i olakšala inspekcija. Kad je riječ o otrovanju hranom, za ljudsko zdravlje opasni su tzv. podmukli trovači hrane, kao što su ostaci veterinarskih lijekova (antibiotici), umjetnih gnojiva, zaštitnih sredstava protiv korova (pesticidi, herbicidi i dr.) u finalnim proizvodima.</p>
<p>Zakonom o hrani propisano je i označavanje tzv. zdrave hrane. Dosad je takva hrana bila označena u trgovinama na više načina: »ekološka«, »prirodna«, »integrirana«, »sa sela«... No, u skladu s europskim propisima takva hrana sada ima jedinstven ekološki znak koji mora biti istaknut na proizvodu i na sjemenskoj robi.</p>
<p>U Europskoj uniji više se godina pripremao krovni zakon o hrani. Istim je predviđeno i osnivanje uprave za hranu koja će imati na raspolaganju niz stručnih timova i laboratorija, koji će voditi računa o sigurnosti hrane. Primjerice, u Europi je certificirano tridesetak ovlaštenih laboratorija za GMO. U slučaju da proizvođači hrane u SAD-u hoće na tržište plasirati novi proizvod, pa i onaj genetski modificiran (GM), moraju tri mjeseca prije toga podnijeti zahtjev Agenciji za hranu i lijekove (FDA), odnosno priložiti sve potrebne dokumente kako bi dokazali da njihov proizvod »nije štetan«.</p>
<p>U nas je lani osnovana Agencija za hranu i Hrvatski institut za poljoprivredu i hranu, a bila je pokrenuta i inicijativa za osnivanjem nacionalnog vijeća za hranu te Vladinog ureda za hranu. No, spomenuta agencija i institut još nisu zaživjeli u praksi. U Zakonu o hrani izmijenjeno je 30 propisa, preuzetnih iz bivše države. Tim je zakonom obuhvaćena i zdravstvena ispravnost namirnica i predmeta za opću uporabu, stoga bi se njime napokon trebalo bolje zaštititi i zdravlje ljudi.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ne smije se ponovno destabilizirati HRT</p>
<p>Novo zakonsko rješenje bi trebalo primijeniti nakon isteka mandata vodstva koje bi tek trebalo biti izabrano u postupku započetom objavom natječaja za glavnog ravnatelja HRT-a, stajalište je Vijeća HHO-a za medije</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Vijeće za medije Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) upozorilo je u četvrtak u otvorenom pismu premijera Ivu Sanadera da promjena Zakona o HRT-u ne bi smjela ponovno destabilizirati nacionalnu Radioteleviziju. Predsjednik Vijeća za medije HHO-a Božo Novak izložio je poglede HHO-a o prioritetnim pitanjima medijske politike, među kojima izdvaja daljnju konsolidaciju HRT-a, posebice u odnosu na njezinu neovisnost spram vlasti.</p>
<p> Postignutu solidnu mjeru informativne nepristranosti, po ocjeni Vijeća, mogla bi ugroziti najavljena izmjena Zakona o HRT-u. U HHO-u smatraju da izmjena tog zakona, u trenutku kad je provedbom postupka izbora glavnog ravnatelja HRT-a konačno trebala biti uklonjena gotovo jednogodišnja privremenost vodstava ustanove, predstavlja potencijalnu opasnost za obnovu političkog utjecaja na HRT-u. Vijeće za medije HHO-a zato predlaže da se, zbog uklanjanja tih sumnji i nepovjerenja spram poteza vlasti, kao i privremenosti vodstva HRT-a, postupak imenovanja provede po važećem zakonu. Tim više, jer su i članovi Programskog vijeća javno tvrdili da mogu slobodno odlučivati i da nisu pod političkim pritiskom, kažu u HHO-u.</p>
<p> Traženje novog modela izbora članova Programskog vijeća HRT-a, što Vlada navodi kao glavni razlog za izmjenu Zakona, ne bi smjelo ponovno destabilizirati HRT. Novo zakonsko rješenje zato bi trebalo primijeniti kasnije, nakon isteka mandata vodstva koje bi tek trebalo biti izabrano u postupku započetom objavom natječaja za glavnog ravnatelja HRT-a, stajalište je Vijeća za medije. U pismu se ističu problemi koji nastaju u području elektroničkih medija zato, jer nije osnovano Vijeće za radio i televiziju, nužnost promjene odredbe Zakona o elektroničkim medijima po kojoj je Sabor ovlašten za donošenje pravila o izbornoj promidžbi, preispitivanje smanjenja stope PDV-a za dnevne novine i tjednike te ograničenja distribucije tiska nedjeljom. Smatraju da bi se Vlada morala jasnije odrediti prema prodoru stranih ili multinacionalnih kompanija na hrvatsko medijsko tržište, te s tim u vezi da se pazi pri donošenju odluke o privatizaciji Vjesnika i Slobodne Dalmacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Opet uvoz govedine iz Austrije i Finske</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Nakon što je u srijedu ukinuta Naredba o zabrani uvoza u Hrvatsku goveda, proizvoda od goveda, kao i krmiva životinjskog porijekla iz Austrije i Finske radi sprječavanja unošenja transmisivnih spongiformnih encefalopatija (GSE), prve zahtjeve za uvoz živih goveda iz Austrije i Finske, te puno manje zahtjeva (zbog cijene) za uvoz govedine, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva očekuju već ovaj tjedan.</p>
<p>Tu je naredbu donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković nakon što je nekoliko dana prije takvu preporuku dao Stručni savjet za praćenje goveđe encefalopatije (kravlje ludilo). Savjet je, naime, preporučio ukidanje zabrane uvoza goveda iz Finske i Austrije, jer je u tim dvjema zemljama zabilježen tek po jedan slučaj kravljeg ludila. No, zabrana uvoza primjenjuje se i dalje za 22 zemlje. Osim za niz europskih zemalja, ponajprije za stare i nove članice EU-a, zabrana uvoza govedine, žive stoke, jajnih stanica i krmiva životinjskog porijekla i dalje važi za Izrael, Japan, Kanadu i SAD.</p>
<p>Zabrana se ne primjenjuje na pošiljke mlijeka i mliječnih prerađevina, sjemena za umjetno osjemenjivanje, embrija goveda, želatine i kolagena, dobivenih isključivo iz koža goveda, osim na pošiljke iz Portugala, Republike Irske, Velike Britanije i iz Sjeverne Irske. Također, zabrana se ne odnosi i na sirove soljene kože, namijenjene samo za industrijsku proizvodnju. Dopušta se uvoz hrane za pse i mačke, osim iz četiriju spomenutih zemalja, i to ako ne sadrže sastojke koji su porijeklom od preživača ili ako sirovine, porijeklom od preživača, a iskorištene u proizvodnji hrane za pse i mačke, ne potječu iz 22 zemlje navedene u Naredbi.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Zdenkin« šleper zaustavljen na granici s BiH </p>
<p>VELIKI ZDENCI, 4. ožujka</p>
<p> – Hitnu konferenciju za novinare sazvao je u četvrtak Goran Borelli, direktor Zdenke iz Velikih Zdenaca nakon iznenadne odluke Vijeća ministara BiH da zabrani uvoz namirnica životinjskog porijekla koje nemaju certifikate Europske unije. Tako je šleper s dvadeset tona proizvoda ove tvrtke zaustavljen na graničnom prijelazu u Novoj Gradišci gdje mu nije dopušten prijelaz u BiH. Iste te proizvode ova mliječna industrija uredno izvozi u Sjedinjene Američke Države, Sloveniju...</p>
<p>»Šleper je zaustavljen u srijedu popodne. Ova je odluka stupila na snagu bez prethodne najave tako da nam je nanesena višestruka šteta. Ovih smo dana, naime, planirali poslati tri šlepera robe vrijedne 124.000 eura. Na proizvodima su deklaracije namijenjene izvozu u BiH, pa ćemo 179.000 raznih kutijica morati prepakirati u drugu ambalažu kako bismo to mogli prodati dugim kupcima«, rekao je Borelli. </p>
<p>»Još sredinom prošle godine zatražili smo putem našeg ministarstva da komisija iz BiH pregleda naše pogone i dodijeli nam dozvolu za uvoz u BiH, jer je odluku da se proizvodi životinjskog porijekla ne mogu uvesti u BiH, bez certifikata EU-a, Vijeće ministara BiH donijelo prije godinu dana. Komisija do danas nije stigla iz BiH u naše pogone, a nismo nikad dobili ni odgovor na svoje upite. Do sada smo izvozili sireve u BiH preko Republike Srpske jer su entiteti mogli sami odlučiti hoće li se držati te odluke ili ne. Sada je Vijeće ministara BiH odlučilo tu odluku primjenjivati bez obzira na entitete, pa smo naletjeli na zatvorenu granicu. Time smo jako pogođeni jer našu proizvodnju ugrožava uvoz subvencioniranih sireva i mliječnog praha iz EU-a. Njihove cijene upola su manje od proizvođačkih tako da mliječni prah u Hrvatskoj gotovo nitko više i ne proizvodi«, naglašava direktor Borelli. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Suđenje Blanki Tuđen-Mazuth ipak u Splitu</p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> – Vrhovni sud RH odlučio je da se u kaznenom postupku protiv Blanke Tuđen-Mazuth, bivše stečajne upraviteljice dugoratske tvornice »Dalmacija«, osumnjičene za primanje mita, kao stvarno mjerodavan odredi splitski Županijski sud. Time je odbijen prijedlog predsjednika Županijskoga suda u Splitu Igora Benzona za delegacijom nekog drugog suda. Osim Blanke Tuđen-Mazuth, na optuženičku klupu sjest će i njezin pomoćnik Neno Banić, stečajni sudac Damir Čudina, također osumnjičen za primanje mita te vanjski financijski revizor dugoratske tvornice Milan Buljan, kojeg Uskok sumnjiči za pomaganje u tom teškom kaznenom djelu.</p>
<p>Tu informaciju potvrdila je u četvrtak Vjesniku glasnogovornica Županijskog suda u Splitu sutkinja Marica Ščepanović. Predsjednik splitskog Županijskog suda Igor Benzon zatražio je izuzeće tog suda zbog dugogodišnjeg rada osumnjičenog suca Čudine na splitskom sudu. Istaknuo je da Čudina zato ima prijateljske veze s drugim sucima u Splitu. Međutim, u obrazloženju odbijanja Benzonova prijedloga Vrhovni sud navodi da su ti razlozi neosnovani, jer bi se to moglo reći i za suce zagrebačkog suda, koji također poznaju osumnjičenu Blanku Tuđen-Mazuth. </p>
<p>Bivša stečajna upraviteljica tvornice ferolegura »Dalmacija« privedena je u studenom prošle godine istražnom sucu Županijskog suda u Splitu zbog sumnje da je s ostalim osumnjičenicima tražila mito od 300 tisuća eura kako bi bez natječaja, dakle neposrednom pogodbom, prodala poslovni prostor. U međuvremenu, Uskok je zatražio novu istragu protiv Tuđen-Mazuth zbog sumnje da je zloporabila dužnost stečajne upraviteljice dugoratske tvornice, oštetivši je za još 463 tisuće kuna prodajom demontiranih dijelova tvornice ispod stvarne cijene različitim kupcima.</p>
<p>Veći dio tog novca, tvrdi Uskok – a riječ je o 296 tisuća kuna – prebačen je na račun trgovačkog društva čiji su vlasnici suprug i sin Blanke Tuđen-Mazuth. Istražni sudac odlučit će o novom zahtjevu za istragom nad Tuđen-Mazuth tek nakon što je ponovno ispita, a kada će to biti, ne zna se, s obzirom na to da je osumnjičena u teškom zdravstvenom stanju nakon pokušaja samoubojstva, ali i zbog srčane aritmije. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sabor prihvatio državni proračun za 2004. godinu od 84,9 milijardi kuna </p>
<p>Za Vladin prijedlog proračuna glasovalo 86 zastupnika, a protiv 40/ Odbijeni svi amandmani, a Vlada prihvatila da se iz proračunske zalihe isplati naknada esulima, što je predlagao HSP, pa su za proračun glasovali i pravaši, koji su dobili i jamstvo da će se iz sredstava Hrvatskih cesta financirati gradnja ceste od Sošica do Sv. Gere/ Donesen i Zakon o izvršenju proračuna </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Hrvatski je sabor je u četvrtak kasno navečer, s 86 glasova za i 40 protiv, donio državni proračun za 2004. godinu težak 84,9 milijardi kuna. </p>
<p>Nakon što je vlada tijekom četrnaestosatnog očitovanja odbila sva 432, uglavnom oporbena amandmana, teška 8,5 milijardi kuna, za proračun su, uz HDZ i njihove partnere HSLS, DC, HSU, SDSS i predstavnike nacionalnih manjina, glasovali i zastupnici HSP-a. Rezultat je to kompromisa Vlade i pravaša koji su odustali od zahtjeva da se isplati novčana naknada za imovinu oduzetu talijanskim esulima. Temeljem dogovora kluba te stranke i Vlade, Banski dvori su u svoje amandmane na Zakon o izvršenju proračuna, uvrstili obvezu prema esulima, koja će biti izvršena iz proračunske zalihe, a Hrvatska bi im trebala isplatiti oko 217 milijuna kuna.</p>
<p> Pravaši su od Vlade dobili i jamstva da će se izgradnja ceste od Sošica do Svete Gere sufinancirati i s 15 milijuna kuna iz ovogodišnjeg plana Hrvatskih cesta, pa su nakon toga povukli amandman kojim su to tražili. </p>
<p>Budući je Vlada, kao što je i najavljivao ministar financija Ivan Šuker, tvrdo branila prijedlog proračuna, oporbi nije preostalo ništa već kritizirati vladinu politiku utemeljenu u proračunu. Stoga su, nakon odbijanja svih njihovih amandmana, SDP, HNS, HSS, Libra, LS i IDS glasovali protiv.</p>
<p>Najviše amandmana odnosnilo se na ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – njih 113, kojima se tražila obnova i izgradnji škola, dječjih vrtića, za visoku naobrazbu i razvoj informacijskog društva i školskih dvorana. Na razdjelu poljoprivrede podneseno je 60 amandmana, od kojih je financijski najteži bio HSS-ov, kojim se tražilo da se potpore za poljoprivredu i ribarstvo povećaju s 1,64 milijarde na 1,94 milijarde kuna, što je Vlada odbila. Jednaku je sudbinu doživio i HSS-ov amandman, u iznosu od 300 milijuna kuna, kojim se traži uvođenje instituta nacionalne mirovine. Najviše je amandmana, financijski vrijednih tri milijarde kuna odbijeno esdepeovcima, pri čemu je najteži iznosio 1,5 milijarde kuna predloženih za povećanje mirovina i dječije doplatke. </p>
<p> Antun Kapraljević (HNS, predsjednik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, tražio je 3,4 milijuna iz proračuna kako bi povjerenstvo moglo raditi. Odbivši taj zahtjev, ministar financija je naglasio da će se povjerenstvo financirati iz tekuće proračunske zalihe, čim se za to ostvare uvjeti. </p>
<p>Sabor je, nakon usvajanja proračuna, većinom glasova prihvatio i Zakon o izvršenju proračuna. </p>
<p>Milan Jelovac Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Tomčić: Poljoprivredi treba više novca da nas uvoz dodatno ne zapljusne</p>
<p>Nije prihvaćen HSS-ov amandman o potporama u poljoprivredi, poticanju poljoprivredne proizvodnje i intervencijama na tržištu, kojim se umjesto 1,6 tražilo 1,9 milijardi kuna. Odbijen je i amandman HSS-a kojim se tražilo 300 milijuna kuna za institut nacionalne mirovine / Vlada se svojim amandmanom obvezala da će iz ovogodišnje proračunske pričuve početi isplaćivati novčane naknade za oduzetu imovinu talijanskih esula / Odbijeni su i amandmani SDP-ovki Milanke Opačić i Gordane Sobol, koje su tražile veća proračunska izdvajanja za Vladin Ured za ravnopravnost spolova</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Mirna atmosfera u sabornici obilježila je u četvrtak glasovanje o 426 zastupničkih amandmana na prijedlog državnog proračuna za 2004. godinu. Iako je Vlada u jutarnjem dijelu zasjedanja odbila svih 179 amandmana o kojima se očitovala, teško je pretpostaviti da će ijedan od preostalih dobiti zeleno svjetlo. S obzirom na velik posao, sejdnica je počela sat ranije, nego je uobičajeno, u 8.30 sati, a prvi put u 14 godina zastupnici su pojedinačno glasovali o jednom amandmanu, koji na kraju nije dobio potreban broj glasova.</p>
<p>Riječ je o amandmanu Kluba HSS-a koji je za potpore u poljoprivredi, poticanje poljoprivredne proizvodnje i intervencije na tržištu, umjesto 1,6 zatražio 1,9 milijardi kuna. Povećanje za 300 milijuna kuna za potpore u poljoprivredi, Zlatko Tomčić je obrazložio potrebom prilagodbe EU za što je, rekao je, ostalo tri-četiri godine.</p>
<p>»Bez obzira na teškoće, ne bi se smjelo propustiti da se na ovoj stavci sredstva ne povećaju. S obzirom na EU i njihove izvozne subvencije i potpore, potrebno je sve više izdvajati za poljoprivredu, inače će nas uvoz dodatno zapljusnuti, ako ne i preplaviti. Makar me proglasili euroskeptikom, pribojavam se vašeg odgovora, jer on zanima 500.000 seljaka«, poručio je Tomčić ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću, no za amandman je bilo samo 49 zastupnika, a protiv 71. Odbijen je i amandman HSS-a kojim je traženo 300 milijuna kuna za institut nacionalne mirovine. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić upozorio je da se taj prijedlog treba bolje osmisliti i razraditi projekt što bi se trebalo učiniti ove godine. Nezadovoljan tim obrazloženjem, Tomčić je istaknuo da 60.000 najugroženijih ljudi starije dobi ne mogu više čekati te da i oni imaju pravo na zaštitu svog dostojanstva.</p>
<p>Na temelju dogovora Vlade i Kluba zastupnika HSP-a, Vlada se svojim amandmanom obvezala da će iz ovogodišnje proračunske pričuve početi isplaćivati novčane naknade za oduzetu imovinu talijanskih esula. HSP je, naime, predložio amandman da se 217 milijuna kuna izdvoji za isplatu novčane naknade Talijanima izbjeglim iz Istre nakon Drugog svjetskog rata Ministar financija Ivan Šuker je kazao da je taj amandman ugrađen u Vladin amandman na konačni tekst Zakona o izvršavanju državnog proračuna, pa je HSP svoj amandman povukao. Šuker je u ime Vlade odbio amandman Antuna Kapraljevića (HNS), v.d. predsejdnika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, da se za funkcioniranje Povjerenstva izdvoji 3,4 milijuna kuna. U proračunu, naime, nisu predviđena nikakva sredstva za Povjerenstvo, no Šuker je istaknuo da će Vlada njegovo funkcioniranje financirati iz tekuće proračunske pričuve čim se za to ostvare uvjeti. »Ako ne prihvatimo taj amandman, šaljemo lošu poruku javnosti, koja u 90 posto slučajeva ne vjeruje da ćemo početi radom. Ili izglasajte amandman ili nas raspustite«, poručio je Kapraljević, a Šuker mu je odgovorio da je pričuva također dio proračuna.</p>
<p>Odbijeni su i amandmani SDP-ovki Milanke Opačić i Gordane Sobol, koje su tražile veća proračunska izdvajanja za Vladin Ured za ravnopravnost spolova, kao i Nevena Mimice da se osigura novac za osnutak hrvatske akademije javne uprave u kojoj bi se stručno usavršavali zaposlenici u državnoj upravi. </p>
<p>»Pouzdati se u to da se sadašnja struktura državnih službenika može sama reformirati bez dodatnog obrazovanja jednako je očekivanju da će se pokojnici sami premjestiti na groblje i pokopati«, slikovit je bio Mimica. Milanka Opačić predložila je i da se smanje sredstva za održavanje službenog zrakopolova, što je Šuker odbio s obrazloženjem da su ona potrebna za njegovo redovno održavanje. »Jadranka Kosor tri se godine borila u Saboru da se ta sredstva smanje, a ona su sad povećana, ni manje ni više, nego za tri milijuna kuna. Žao mi je što je dosljednost prestala dolaskom na vlast«, ustvrdila je Opačić.</p>
<p> Nisu prihvaćeni ni amandmani nekoliko zastupnika iz Istre i Međimurja, koji su tražili više novac za gradnju i opremanje graničnih prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, kao ni za povećanje sredstava za obranu od tuče, što je zatražilo nekoliko zastupnika iz Slavonije. Prije nego što mu je odbijen amandman, kojim je tražio novac za osnutak agrobanke u Osijeku, Vilim Herman (Libra) podsjetio je da je riječ o projektu predviđenom i Vladinim programom.</p>
<p>»Ispadam vjerojatno smiješan kao i svi ostali zastupnici, no zamolio bih predsjednika Sabora, kao drugog čovjeka HDZ-a, da ohrabri slavonske zastupnike da realiziramo taj nedvojbeno važan prijekt za razvoj Slavonije i Baranje«, apelirao je bezuspješno Herman.</p>
<p>Libra je također predložila smanjenje sredstva za rodiljne naknade i ukidanje stavke za alimentacijski fond. »On još nije ni osnovan, a njegovim osnutkom potaknut ćemo neodgovorno roditeljstvo i jačati državu«, upozorio je Jozo Radoš, a SDP je predložio da se sredstva za fond povećaju sa 20 na 40 milijuna kuna.</p>
<p>Milan Jelovac, Ivana Knežević, Marijan Lipovac, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mlinarić: Uspješne policijske akcije ohrabruju javnost</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – Uspješne policijske akcije posljednjih dana ohrabruju javnost. Naime, prijašnjih godina stopa kriminaliteta je porasla pa se smanjio osjećaj sigurnosti građana, rekao je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić tijekom predstavljanja članova svog kabineta.</p>
<p>Mlinarić je naglasio da brzo razrješenje otmice sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca pokazuje da sustav funkcionira i da građani mogu imati povjerenje u sposobnosti policije.</p>
<p> Ravnatelj policije Ivica Franić istaknuo je da »snimka« stanja u zadnjih pet godina ukazuje na porast ugrožavanja sigurnosti. »Ti podaci određuju i moje prioritete«, izjavio je Franić. Nije komentirao događaje vezane uz otmicu sina generala Vladimira Zagorca, no najavio je da će unutarnja kontrola povesti brigu o eventualnoj odgovornosti zbog navodnog curenja informacija iz policijskih krugova. </p>
<p>»Ovi su ljudi stručnjaci i profesionalci, a politika će samo koordinirati njihovim radom«, naglasio je ministar dodajući da je od organizacijskih promjena jedino uvedena Uprava za sigurnost, koja će se suprotstavljati opasnosti od terorizma. »Sustav je dobar. Bolje mijenjati ljude nego sustav«, tvrdi ministar.</p>
<p>Mlinarić je, osvrnuvši se na zatečeno stanje u MUP-u, izjavio kako se ta institucija u odnosu na sva druga državna tijela najbrže približava europskim standardima. Pomoćnik ministra zadužen za logistiku Zlatko Gledec, odgovarajući na novinarsko pitanje, objasnio je da će se MUP prilagoditi tome da je iz proračuna dobilo 150 milijuna kuna manje nego lani.</p>
<p> Manje novca trošit će se na sustav komunikacija i smanjit će se uporaba vozila. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Perutnini Ptuj - Pipo« nismo izdali lažni certifikat za uvoz sojina izolata, tvrde u »Brenntagu« </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – »Tvrtki 'Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o.' iz Čakovca u čijim je kobasicama 'Mini poli' potvrđeno postojanje genetski modificiranog sojinog izolata nikad nismo izdali neodgovarajući ili lažni certifikat za uvezenu soju«, rekla je u četvrtak Vjesniku Neda Brajdić, direktorica »Brenntaga Hrvatska«.</p>
<p>Ona tvrdi da je »Brenntag« jedan od više dobavljača sojina izolata za tvrtku »Pipo Perutnina Ptuj«. </p>
<p>Neda Brajdić je izjavila da im nije poznato u kojim je proizvodima korišten sporni sojin izolat, jer nisu dobili službene rezultate naknade analize 14 proizvoda, ali u »Brenntagu« kažu da će to istražiti. </p>
<p>»Brenntag Hrvatska« je tvrtka-kći »Brenntaga« iz Njemačke. Veliki je uvoznik i distributer proizvoda američkog »Archer Daniel Middlandsa« (ADM). »Brenntag« u Hrvatskoj posluje pet godina, a godinu i pol radi s čakovečkim »Pipom«.</p>
<p>U »Perutnini Ptuj - Pipo« nastavljaju s internom kontrolom »Mini poli« kobasica povučenih iz prodavaonica. Rezultati kontrole o razini GM sastojaka mogli bi biti poznati u ponedjeljak, a tada će otkriti ime dobavljača spornog genetski modificiranog sojinog izolata.</p>
<p>U »Brenntagu Hrvatska« kažu da im nije poznato zašto su se u tvrtki »Pipo« prije tri tjedna odlučili za drugog dobavljača sojina izolata, i to iz Belgije, jer soja ne raste ni u Nizozemskoj ni u Belgiji.</p>
<p> Svi distributeri koriste se sojom iz SAD-a i Južne Amerike.</p>
<p>Svi proizvodi, sojini izolati, koncentrati i drugi, propisno su deklarirani i pri svakom uvozu praćeni certifikatima, zaključila je Neda Brajdić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Michel: Bezuvjetna belgijska potpora ulasku u EU</p>
<p>»Hrvatska zaslužuje svaku pomoć na svom putu u Europsku uniju«, rekao je belgijski ministar vanjskih poslova nakon susreta s premijerom Sanaderom / Michel je razgovarao i s ministrom Žužulom / Belgija je najavila slanje pomoći kakva je inače namijenjena zemljama kandidatima za EU, rečeno je / Takvu pomoć Hrvatskoj su već uputile Velika Britanija i Luksemburg </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> – »Hrvatska zahvaljuje na potpori i obećanjima Belgije kako će učiniti sve da pomogne Hrvatskoj na njezinu putu u NATO i EU, a posebno za dobivanje pozitivnog avisa«, izjavio je u četvrtak nakon sastanka s belgijskim ministrom vanjskih poslova Louisom Michelom u Banskim dvorima hrvatski premijer dr. Ivo Sanader.</p>
<p>Louis Michel prvi je ministar vanjskih poslova iz neke od zemalja Europske unije koji je došao u Zagreb nakon parlamentarnih izbora i promjene vlasti u Hrvatskoj.</p>
<p> Nakon susreta, Sanader je istaknuo da su razgovarali i o poboljšanju gospodarske suradnje. Upozorio je da Hrvatska ima negativnu trgovinsku bilancu te pozvao belgijske investitore da uđu na hrvatsko tržište. </p>
<p>»Hrvatska na svom putu prema Europskoj uniji može doista računati na bezuvjetnu potporu Belgije«, rekao je ministar Michel, ponovivši već prije izrečene stavove na sastanku s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. </p>
<p>I ministar Michel suglasio se da je trgovinska suradnja Hrvatske i Belgije loša, ali je optimistično najavio da postoji niz mogućnosti za popravak tih odnosa. Obvezao se i u ime svoje države, ali i osobno da će učiniti sve da se pospješi put Hrvatske u NATO i EU. Ponovio je i da Belgija kao članica Unije s nestrpljenjem očekuje pristup Hrvatske Uniji, posebice zbog važnog položaja Hrvatske. </p>
<p>Michel je dodao da su odnosi Belgije i Hrvatske iznad onih klasičnih bilateralnih odnosa. Riječ je, istaknuo je, o »vrlo intenzivnim i iskrenim odnosima koji bi se mogli čak nazvati privilegiranima«. Ocijenio je da je Hrvatska učinila velike pomake te da se osobno divi koliko je jaka »ambicija Hrvatske i koliko se ona jasno i glasno iskazuje«. </p>
<p>Belgijski ministar vidi Hrvatsku i kao državu faktor stabilnosti u regiji, no upozorio je da su pred Hrvatskom i dalje problemi poput povratka izbjeglica, ispunjavanja manjinskih prava, suradnje s Haaškim sudom te regionalne suradnje, a Belgija je spremna i konkretno pomoći. </p>
<p> »Hrvatska zaslužuje svaku pomoć na svom putu u Europsku uniju«, zaključio je belgijski ministar. </p>
<p>Nakon razgovora sa šefom hrvatske diplomacije Miomirom Žužulom, Michel je istaknuo da Belgija kao utemeljiteljica Europske unije s nestrpljenjem čeka hrvatsko članstvo u Uniji. </p>
<p>Belgijski ministar vanjskih poslova kazao je da njegova zemlja podupire sve što Hrvatska poduzima, posebice na području ekonomije.</p>
<p> Hrvatski građani moraju također učiniti još neke napore koji će na kraju biti nagrađeni. Belgijska potpora Hrvatskoj je bezuvjetna, izjavio je Michel. </p>
<p>Najavio je da će Belgija pomoći Hrvatskoj vrlo konkretno, primjerice slanjem stručnjaka na području diplomacije, a već je dosad financirala neke projekte poput popravka mosta na Dunavu i ulaganja u obnovu Vukovara. Potvrdio je da će Belgija pružiti pomoć kad je riječ o povratku izbjeglica. </p>
<p> Žužul je rekao da se razgovaralo o novim modelima konkretne belgijske pomoći, naglasivši kako je Belgija važna u Europskoj uniji i NATO-u, posebice zato što uvijek ima principijelan stav. Podrška Belgije, koja je izravna i neuvjetovana, za nas ima veliko značenje, izjavio je hrvatski ministar. </p>
<p> Belgija je zasad jedna od tri zemlje koje su najavile, odnosno realizirale slanje pomoći Hrvatskoj iz fondova koji su inače namijenjeni samo zemljama kandidatima za EU. Uz Belgiju, koja je tu pomoć najavila, Luksemburg i Velika Britanija već su poslale i novčanu i stručnu pomoć. </p>
<p>Andrea Latinović, Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ashdown: Gledamo u Zagreb s povjerenjem, a na Beograd s nervozom </p>
<p>WASHINGTON/ NEW YORK, 4. ožujka</p>
<p> – Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Paddy Asdown rekao je u srijedu Vijeću sigurnosti UN-a da će BiH morati ubrzati reforme ako ove godine želi stupiti u NATO-ov program Partnerstvo za mir i potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.</p>
<p> Ashdown je naglasio da BiH izlazi iz razdoblja Daytona, a ulazi u razdoblje Bruxellesa sa strateškim ciljevima približavanja Uniji i NATO-u.</p>
<p> NATO je dao do znanja da BiH može pristupiti Partnerstvu u lipnju na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Istanbulu ako provede obrambenu reformu i poboljša suradnju s Haagom. Unija je pred BiH postavila niz uvjeta za početak pregovora o Sporazumu, a vlasti BiH nadaju se da ih mogu zadovoljiti do kraja svibnja.</p>
<p>Ashdown je dodao da je BiH već započela reforme obrane, obavještajnih službi, carina i poreza, gospodarstva te pravosudnog sustava, ali unatoč postignućima, taj proces ide suviše sporo.</p>
<p> Govoreći o regionalnim odnosima, pohvalio je Hrvatsku ističući kako je nakon nedavnog posjeta Zagrebu siguran da će nova hrvatska vlada nastaviti i ojačati politiku potpore samostalnoj BiH. Glede odnosa u Srbiji nakon nedavnih izbora na kojima su nacionalisti osvojili znatan udio u parlamentu, Ashdown je izrazio sumnje: »Gledamo u Zagreb s povjerenjem, a na Beograd s nervozom«. </p>
<p>Upozorio je i da u BiH pola stanovnika živi ispod ili na granici siromaštva, a treba ubrzati gospodarske promjene kako bi se počela otvarati radna mjesta. Ashdown je potvrdio da je i dalje jedna od glavnih zadaća uhićenje ratnih zločinaca u bijegu, a on će, navodeći primjer Radovana Karadžića, učiniti sve da im oteža život. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Frank: Hrvatska se mora aktivno uključiti u antiterorističku borbu </p>
<p>U Hrvatskoj ima onih koji se boje da bi to što se uključujete u borbu protiv globalnog terorizma privuklo teroriste, izjavio je američki veleposlanik / Svaka je zemlja potencijalna teroristička meta i mora se pripremiti i zaštititi </p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> – Američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank, tijekom susreta u četvrtak sa splitsko-dalmatinskim županom Krunom Peronjom, naglasio je da je potrebno surađivati u borbi protiv terorizma.</p>
<p> »U Hrvatskoj ima onih koji se boje da bi to što se uključujete u borbu protiv globalnog terorizma privuklo teroriste u vašu zemlju. Teroristi ne razmišljaju tako. Oni napadaju meke mete, one zemlje koje nisu spremne oduprijeti se. Terorizam se događao i u Indoneziji i Maroku, zemljama koje ne sudjeluju u antiterorističkim akcijama«, izjavio je američki veleposlanik. »Hrvatska se mora aktivno uključiti u borbu protiv globalnog terorizma jer je svaka zemlja potencijalna teroristička meta i mora se pripremiti i zaštititi. Ponosni smo što Hrvatskoj možemo pomoći i već pomažemo u pripremama«, kazao je Frank.</p>
<p>Tajnika američkog veleposlanstva Antonyja Godfreya zanimalo je kako se odvija povratak izbjeglica i što je s povratom srpske imovine. Peronja je istaknuo da Splitsko-dalmatinska županija jamči povrat imovine i spremna je prihvatiti sve izbjeglice koji se žele vratiti.</p>
<p>Veleposlanik je ustvrdio da je SAD u Hrvatsku od njezine neovisnosti uložio 360 milijuna dolara namijenjenih razvoju. »Usmjereni smo prema gospodarstvu i stvaranju uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, a posebno smo zainteresirani za agrokulturne projekte i turizam. Što vam više turista bude dolazilo, doći će i više investitora. O tome su već razgovarale naše vlade. Hrvatsku kao turističku destinaciju, posebno u SAD-u, treba popularizirati«, rekao je veleposlanik Frank. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Jones: SAD se nada da će Hrvatska prihvatiti sporazum o neizručivanju </p>
<p>Pomoćnica američkog državnog tajnika Elizabeth Jones rekla je pred Odborom za međunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa da napredak u regiji ovisi o povratku izbjeglica i o izručenju Mladića, Karadžića i Gotovine</p>
<p>WASHINGTON, 4. ožujka</p>
<p> – Napredak u balkanskoj regiji ovisi o povratku izbjeglica i suradnji s Haaškim sudom, dakle i o uhićenju i izručenju Sudu Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Ante Gotovine, rekla je pomoćnica američkog državnog tajnika Elizabeth Jones govoreći članovima Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa o američkim prioritetima u Europi. Naglasila je da napredak na jugoistoku Europe ovisi o punoj provedbi Daytonskog sporazuma, što podrazumijeva povratak izbjeglica i punu suradnju s Haaškim sudom te da se taj »kriterij odnosi na BiH, Hrvatsku te na Srbiju i Crnu Goru«.</p>
<p> »Uhićenje i izručenje Haaškom sudu odbjeglih ratnih zločinaca, posebice Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Ante Gotovine, ostaje najvažniji prioritet za Sjedinjene Države i SFOR«, rekla je pomoćnica državnog tajnika za europske i euroazijske poslove.</p>
<p>Ocijenila je da Hrvatska u sklopu Jadranske povelje, u kojoj su i Albanija te Makedonija, ulaže velike napore da postigne napredak na putu u NATO.</p>
<p>»Nadamo se većoj kompatibilnosti hrvatskih oružanih snaga s drugima, što zahtijeva veću uvježbanost i veću političku predanost sudjelovanju u nekim vojnim operacijama u kojima već sudjeluje velik broj europskih zemalja«, ocijenila je Elizabeth Jones. Dodala je kako se SAD nada da će Hrvatska prihvatiti sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu.</p>
<p>Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a i predsjednik Pododbora za Europu Odbora za međunarodne odnose Doug Bereuter izjavio je za Glas Amerike da Hrvatska dobro napreduje prema NATO-u. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040305].
|
