NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041004].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169811 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska nadzire još 30 tisuća četvornih kilometara mora</p>
<p>MALI LOŠINJ</p>
<p> – Patrolni brod »Vid« kojim smo u nedjelju isplovili u kontrolu hrvatskog ekološko-ribolovnog pojasa, nakon što je član posade Marko Gospić dodao gas, postigao je <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 26 čvorova na sat. Lučki kapetan Zoran Tomić je napomenuo da će patrolni brodovi iz Malog Lošinja kontrolirati površinu od 4900 četvornih kilometra odnosno prostor od 12 milja dosadašnjeg teritorijalnog mora te još 20 milja zaštićene zone do sredine Jadrana, a sve u pravcu talijanskoga grada Ancone.</p>
<p>Pred samo isplovljavanje na »Vid« je stigla zapovijed iz središnjice za spašavanje i traganje u Rijeci s popisom pet plovnih objekata koji se trenutačno nalaze u području koje treba kontrolirati. Na 5,3 nautičkih milja od Malog Lošinja »Vid« je naišao na domaću ribaricu »Maestral«, a Tomić je zapovjednika ribarice Marka Baljka pozdravio s »Ovdje hrvatska pomorska kontrola«, što ovoga nije iznenadilo jer je očekivao da će možda upravo on biti jedan od prvih kontroliranih na moru.</p>
<p>Na 9,5 nautičkih milja »Vid« je prekontrolirao i slovensku jedrilicu imena »Svid Elis«, na kojoj su bila četiri člana posade, koja je plovila uredno, pa su im naši momci iz patrole zaželjeli sretan boravak u Hrvatskoj. Na 12 nautičkih milja od Suska, gdje započinje ekološko-ribolovna zona, »Vid« je plovio između dva putnička broda, grčkog »El Venezielosa« i danske »Pume«, s kojih su bljeskali fleševi fotoaparata. Turisti su očito smatrali vrijednim zabilježiti brzu vožnju našeg patrolnog broda. Ti ploveći hoteli idu prema Veneciji već poznatim međunarodnim plovnim putevima, i njih se u pravilu ne uznemirava, osim ako se ne zamijeti neobično ponašanje u njihovoj plovidbi.</p>
<p>Proglašenjem ekološko-ribolovnog pojasa površine 25.207 četvornih kilometara nije se povećala površina našeg mora nego se sada kontrolira onaj njegov dio koji je dosad bio tretiran kao međunarodne vode. Tako sada nadziremo skoro 57 tisuća četvornih kilometara mora, a to je blizu kopnene površine Hrvatske. Ta kontrola bit će svakodnevna, a u narednih šest mjeseci točno će se odrediti i okvir ustrojstva hrvatske obalne straže. </p>
<p>Pomorski policajac Mladen Kezele, inače zapovjednik jednog broda Pomorske policije, napomenuo je da ljeti ovim područjem svakodnevno plovi i do pet tisuća jahti, što iziskuje velik napor u kontroli plovidbe malološinjskim akvatorijem.</p>
<p>Na 15 nautičkih milja od Suska (tri nautičke milje unutar ekološko-ribolovne zone) »Vid« je sustigao ribaricu bez ikakvih oznaka, koja je vukla mrežu, pa se u jednom trenutku učinilo da je riječ o talijanskom brodu koji nedopušteno ribari u našim vodama, a što ne bi bilo nikakvo iznenađenje. Zbog nemirnog mora nije bilo moguće pristati uz ribaricu, pa je s »Vida« u more spušten »gumenjak« na koji su se ukrcali Zoran Tomić i Mladen Kezele, a potom su pregledali ribaricu i utvrdili da je iz Pule. Njezin vlasnik je pojasnio da je dan prije obojio trup broda pa zato nije stigao na njega staviti i oznaku. Tomić je, među ostalim, kazao da sada naše pomorske vlasti kontroliraju plovidbu u vodama u kojima su dosad bile samo gosti i slušale što se tu zbiva.</p>
<p>U skoroj budućnosti hrvatsku ekološko-ribolovnu zonu čuvat će 105 brodica, šest zrakoplova, četiri helikoptera i jedna bespilotna letjelica, a sve će to opsluživati oko 600 ljudi iz lučkih kapetanija, pomorske policije i Hrvatske ratne mornarice. Usporedbe radi, talijansku obalu čuva osam i pol tisuća pripadnika njihove obalne straže. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izbor predsjednika kao smotra folklora</p>
<p>Uz Stjepana Mesića, u ozbiljne kandidate mogu se uvrstiti HDZ-ov predstavnik te neovisni pravaš Slaven Letica/ U klubu »do dva posto« tek se očekuje prava navala/ Teško je povjerovati da iza Ante Kovačevića stoje, recimo, Telekom, Adris grupa ili neka banka/ Istraživanje pokazuje da Boris Mikšić ima četiri posto podrške, što znači da mu se isplatila pretkampanja, započeta još početkom srpnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednički izbori su pred vratima. Vladimir Šeks, predsjednik Hrvatskog sabora, najavio je prvi krug izbora za 19. prosinca, a nastavak, bude li ga, tri tjedna kasnije. Bila je to signalna raketa koju su, čini se, mnogi čekali – kandidata je svakim danom sve više, samo ga nema vladajuća stranka, u čijim redovima još traje prijeizborno usuglašavanje.</p>
<p>Uz predsjednika Stjepana Mesića, čiji visok rejting potvrđuju recentne ankete, predviđajući mu prolaz u prvom krugu, u ozbiljne kandidate mogu se uvrstiti HDZ-ov predstavnik te neovisni pravaš Slaven Letica. Ostali su uglavnom u klubu »dva posto«, što znači da su njihovi razlozi za sudjelovanje u predsjedničkoj utrci na granici političke ezoterije i ekshibicionizma.</p>
<p>Posljednji se, sigurno ne i zadnji, u tv-emisiji kandidirao notorni Anto Kovačević, »vitez od Odžaka« i predsjednik dosta marginalne Hrvatske kršćansko-demoratske unije. Kovačević kaže da ga za kandidaturu nagovaraju »ugledni poslovni krugovi«, iako nije za povjerovati da iza njega, recimo, stoje Telekom, Adris grupa ili neka banka.</p>
<p>Uz Kovačevića, klub »do dva posto« zauzima još nekoliko kandidata, iako se prava navala tek očekuje. Svoju je kandidaturu najavio, primjerice, Josip Kokić, poznat po bezuspješnom štrajku glađu prije nekoliko godina. Prikupi li potpise za kandidaturu, Kokić će na zdraviji način dospjeti u medije, gdje će lamentirati o demokratskim dosezima nacije.</p>
<p>Božidar Vukasović, poduzetnik i legendarni borac za hrvatske štedne knjižice u Ljubljanskoj banci mogao bi, navodno, postati kandidat interesne grupe koju predstavlja. Njihova brojnost jamči mu izborni neuspjeh.</p>
<p>Izborni rejting nije sklon ni Ivanu Zvonimiru Čičku, koji je u jednom ljetnom istraživanju javnosti dobio skromnu podršku od dva posto, ali nije opovrgnuo zamisao o svojoj kandidaturi. Jamačno Čičak, čija je karizma iz 1971. najbrže ishlapjela u 1990., ne može biti ozbiljan kandidat, no može zadovoljiti motive za javnim istupanjem i lamentiranjem, koji su očiti.</p>
<p>Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, bio je predsjednički kandidat za ove izbore još prije dvije godine. U vrhu HDZ-a već su tada jasno rekli da Zidić ne može biti njihov kandidat, prigovori su se čuli i unutar Matice, tako da bi bilo neobično da se odluči na kandidaturu. U istraživanjima provedenim proteklih mjeseci, Zidić je dobivao ispod tri posto glasova.</p>
<p>Dva politička ekstrema, riječki ljevičar Vladimir Bebić i širokobriješki desničar Ljubo Ćesić Rojs, navodno su također predsjednički kandidati. Javnost o njima mnogo zna, posebice o Rojsu koji je dobio generalski čin kao posilni pokojnog ministra obrane Gojka Šuška. Teško da bi Rojsa itko u kampanji ozbiljno shvatio, ali njegovo sudjelovanje unijelo bi popriličnu dozu primitivizma u predizbornu kampanju.</p>
<p>Boris Mikšić, američki poduzetnik i najbogatiji kandidat, više ne pripada klubu »dva posto« jer je u posljednjih mjesec dana uspio namaknuti nekoliko postotaka više. Recentno istraživanje Hrvatske televizije pokazuje Mikšićevih četiri posto, što znači da mu se isplatila pretkampanja, započeta još početkom srpnja. Mikšić će, kaže, u kampanju uložiti deset milijuna eura, što bi se moglo pretočiti u nezadovoljavajuće treće ili četvrto mjesto. Njegova je kandidatura, gledajući odnos uloženog i dobivenog, sigurno nešto što će se gledati kao obrazac za buduće izbore. Naime, neovisnog političara s takvim financijskim zaleđem još nismo imali, pa će biti zanimljivo vidjeti kako se dolari pretvaraju u glasove. Ako je u Mesićevu slučaju poduzetnički novac donio tv-reklame i glasove, možda će i sada uslijediti iznenađenje.</p>
<p>Tu je još i Dražen Budiša, dvostruki gubitnik predsjedničkih izbora. Budiša je početkom ljeta u medijskim krugovima najavio svoju kandidaturu, iako je 2000. izjavio da se više nikad neće kandidirati za predsjednika. Budiša bi možda na izbore izašao kao zajednički kandidat vladajuće koalicije HDZ-a, HSLS-a, DC-a i manjinskih stranaka, kad bi mu to ponudili.</p>
<p>Sličnu je ponudu, da ga podrži HDZ, nedavno iznio i Slaven Letica, no njega u tome opterećuje HSP, koji ga je doveo u Sabor.</p>
<p>Hrvoje Šarinić, uglednik Demokratskog centra, mogao bi tražiti sličnu poziciju kao Budiša. U predsjedničke izbore Šarinića je ljetos gurnula Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica DC-a, no on je odluku odložio za jesen.</p>
<p>Naravno, lista kandidata tek se počela popunjavati. Sjetimo li se prošlih izbora, vidjet ćemo da na njoj (još) nema Zvonimira Šeparovića, Ante Ledića ili Tomislava Merčepa. Merčep, istina, ima problema sa Haaškim sudom, no ugledni umirovljenici Šeparović i Ledić doista bi mogli prekratiti vrijeme sudjelovanjem u kampanji i brojnim tv-debatama.</p>
<p>Tu su i Zdravko Tomac, Mladen Schwartz, Nenad Ivanković, Slavko Degoricija, kao i drugi medijske pozornosti željni političari koji su već davno pali u sjenu javnog zaborava. Sudjelovanje na personaliziranim predsjedničkim izborima moglo bi ih opet vratiti na male ekrane. Dakako, kandidati s margina demokratski su folklor svakih izbora. To ipak ne znači da se izbori moraju pretvoriti u smotru folklora, što bi nam se moglo dogoditi. </p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Banac na mukama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon subotnjeg Središnjeg odbora LS-a Ivo Banac će na pregovore s Vesnom Pusić u ponedjeljak doći kraćih rukava. Za brzo ujedinjenje njegova stranka nije spremna, a ne pristaju ni na to da ih narodnjaci izbace iz imena ostavljajući samo naziv i logo HNS-a. Žuto-plavu boju i svoj logo liberali bi htjeli ugurati u novu stranku koja bi se, ustrajni su, trebala zvati HNS - Liberalno-demokratski savez. Time bi se stekao dojam da je riječ o novoj stranci, a ne o HNS-u osnaženom »usisavanjem« Libre i LS-a.</p>
<p>Banac nije krio razočarenje svjestan da su ti LS-ovi uvjeti prepreka brzom ujedinjenju jer ih Pusić neće prihvatiti. I na početku pregovora o ujedinjenju narodnjaci su bili jasni: logo i ime HNS-a ostaju, dodaje se naziv liberalni demokrati i ne nastaje nova stranka nego se svi pripajaju HNS-u. Novi-stari HNS dobit će dva potpredsjednika, Radoša i Banca, a u pojedinim lokalnim podružnicama ojačanog HNS-a, u koje uđe 20 do 25 posto članova LS-a, održat će se stranački izbori.</p>
<p>Ponuda narodnjaka je uzmi ili ostavi, a Banac je očito usamljeni zagovornik ujedinjenja i po toj cijeni. S Librom problema nema, oni su pristali na sve uvjete. No, kad je o LS-u riječ, jasno je da je zapelo jer ta stranka, za razliku od Libre, ipak ima gotovo pet tisuća članova i razgranatu stranačku infrastrukturu. Lokalni se članovi opravdano plaše da će biti marginalni igrači upišu li se u HNS pa ni Banac ne krije da je kamen spoticanja upravo želja da zadrže lokalne pozicije s kojih bi ih Vesna Pusić mogla skinuti.</p>
<p>Na varijantu »svi smo mi HNS« Bančevi članovi s terena ne pristaju, i njegovo lobiranje za brzo ujedinjenje tumače pokušajem da spasi vlastitu poziciju. Naime, 23. listopada održava se stranački sabor LS-a na kojem će se birati novi predsjednik, a Bančevi su izgledi da zadrži poziciju nikakvi, tvrde u stranci. Stoga mu se i žuri u društvo Vesne Pusić jer mu ona jamči potpredsjedničko mjesto. U protivnom ispada iz igre.</p>
<p>U HNS-u su svjesni LS-ovih dilema no to ih uopće ne zabrinjava. Iako je u navodnim neformalnim razgovorima sa Zlatkom Kramarićem, LS-ovim potpredsjednikom, Pusić izjavila da se ni njoj ne žuri, HNS je skloniji varijanti da se ujedinjenje provede do predsjedničkih izbora, dakle još ove godine. </p>
<p>Protuargument za navijače opcije da je u redu i ako se udruže do lokalnih izbora u HNS-u vide u činjenici da se mjesec ili dva prije izbora građani ne bi saživjeli s novom-starom strankom, što bi im smanjilo uvjerljivost kod birača. Kako da se, na primjer, u samo mjesec dana naviknu da je Zlakto Kramarić u HNS-u? Takav argument prihvaćaju i u LS-ovu krilu zagovornika sporijeg ujedinjenja. Smatraju da je kolicijski sporazum koji su već potpisali s narodnjacima dovoljno pokriće za sve kombinacije buduće suradnje, pa ne treba žuriti s »upisivanjem u HNS« pošto-poto i isključivo po njihovim uvjetima.</p>
<p>Nastavak pregovora bit će samo ponavljanje već izrečenih pretpostavki sa sastanka od prije dva tjedna. I tada su Radoševi liberali pristajali na sve, Bančevi se kolebali zbog istih dilema, a Vesna Pusić nudila opciju »uzmi ili ostavi«. Nema se što radikalno dogoditi ni sada, samo što Banac dolazi s verificiranim odugovlačenjem svoje stranke. To je jedina promjena na koju su u HNS-u spremni, jednako kao i na ustrajnost u nastojanjima da i jedne i druge upišu u HNS. Iz HNS-a neslužbeno poručuju da im se ne žuri, što je i točno s obzirom na to da su oni ti koji s 23 tisuće članova i desetak posto stabilne biračke potpore diktiraju uvjete pridošlicama iz »kluba dva posto«. Pribojavaju se jedino frakcionaštva u redovima pridošlica i svojih, istina, malobrojnih nezadovoljnika, no njihova će šefica čvrstom rukom, kao i dosad takve sigurno primiriti.</p>
<p>A hoće li ili ne Banac dobiti zeleno svjetlo na stranačkom saboru, Pusić ionako ne zanima. Ako ne s Bancem, pregovore će nastaviti s Kramarićem koji se sada čini njegov naizgledniji nasljednik i mogući novi potpredsjednik novog HNS-a.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Nema više skromnosti u SDP-u</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Velika je razlika u današnjem nastupu SDP-a u odnosu na vrijeme sklapanja trećesiječanjske koalicije. Iako je SDP i tada bio uvjerljivo najjača stranka buduće koalicije, 1999. nije samo pazio da se u javnosti naglašava partnerstvo, a ne njegova nesporna pozicija najjače stranke bloka, nego je i svom predizbornom partneru HSLS-u na listama dao više mjesta nego što je po anketama morao. Danas SDP više ne pokazuje takvu skromnost.</p>
<p>Tako se HSS-u putem medija poručuje da na zajedničkim listama »nemaju što tražiti lokalni kvislinzi« - dakle oni HSS-ovci koji su prošlih godina rušili lokalne koalicijske vlasti sa SDP-om - a otvoreno se najavljuje i želja da preuzmu neke od funkcija župana koje je dosad držao HSS. HNS-u, koji je u studenom ostvario znatan napredak, ali ipak u anketama ne prelazi deset posto, SDP javno poručuje da zaboravi na »virtualnu komunikaciju« jer jednu općenitu faks poruku i medijski poziv za koaliciju vodstvo SDP-a ne smatra dostojnima službenog odgovora. Narodnjacima se također poručuje da se s njima o Milanu Bandiću neće razgovarati, baš zato što se zna da je on najveći trn u HNS-ovu oku. Svim potencijalnim partnerima poručuje se i to da će SDP u skorašnjem izbornom ciklusu mnogo lakše nego u doba Račanove vlade raspuštati koalicijske orkestre koji ne budu složno svirali. A zna se tko je dirigent - SDP.</p>
<p>I dok pragmatična čelništva potencijalnih partnera u javnosti ne pokazuju nezadovoljstvo zbog novog SDP-ova pregovaračkog stila, u njihovim lokalnim ograncima takav nastup izaziva u najmanju ruku škrgutanje zubima. I to ne samo, kao što je već poznato, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje su se SDP-ov župan Ivan Šprlje i član Predsjedništva HSS-a Marinko Filipović postavili kao dva ovna na brvnu, pa ih Račan i Tomčić ni uz najbolju volju nisu uspjeli smiriti. Veliko je pitanje, međutim, hoće li stranački vrhovi tako mirno reagirati kada u pitanje dođu i njihova mjesta na koalicijskim listama za sljedeće parlamentarne izbore, koji su krajnji odnosno najvažniji cilj koalicije što se sklapa ovih dana.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ankete djeluju, ali nisu presudne</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Čemu služe ankete o raspoloženju birača u predizbornim kampanjama poput američke i koliko su vjerodostojne? Služe li kao indikator raspoloženja i trenda ili imaju i povratno djelovanje? Mnogi smatraju da rezultati anketa utječu na birače, iako neće baš biti da ima mnogo onih koji će, videći da njihov kandidat ne stoji najbolje, promijeniti mišljenje i glasovati za drugog. Ako u anketama ima takvih i sličnih pogibelji, te ako se i može propitkivati utemeljenost rezultata dobivenih na uzorku oko tisuću ispitanika, one ipak nešto govore o trendu.</p>
<p>Najnoviji »veliki preokret« u raspoloženju američkih birača nakon prve tv-debate koji sugerira anketa »Newsweeka« svakako će dati krila Kerryjevoj kampanji i zabrinuti Busheve stratege. Ono što je za Busha još prije tjedan izgledalo izvjesno (vodstvo u anketama od 51:42 posto pred Kerryjem), sada se obrnulo - Kerry vodi s 49:46 posto pred Bushem. Rezultat je to boljeg dojma što ga je u tv-sučeljavanju ostavio Kerry, ali tek će sljedeći dani pokazati koliko je to stvarno trend i kreću li izbori u drugom smjeru.</p>
<p>Televizijska sučeljavanja kandidata mogu i ne moraju biti fatalna. Ne treba zaboraviti da »pobjeda« u tv-sučeljavanju (a Kerry je dobio tek prvu rundu) ne znači i pobjedu na izborima. Demokratski je kandidat Al Gore prije četiri godine također ostavio bolji dojam i u jednom su ga trenutku proglasili pobjednikom u debati da bi se pokazalo kako su mu birači uzeli za zlo arogantno ponašanje i »uzdisanje« pred kamerama. Istina, cinici poput Michaela Moorea reći će da su se Bushevi stratezi prije četiri godine toliko uznemirili nakon tv-sučeljavanja i anketa u prilog Goreu da su se »malo skoncentrirali« te su ponovo išli prebrojavati glasove na Floridi, i na kraju je ipak pobijedio Bush...</p>
<p>Učinak anketa ipak je opipljiv: Kerry, koji je u anketama stajao loše, morao je sve baciti na kartu tv-sučeljavanja, i u prvoj je rundi uspio. Bush, koji je u anketama stajao dobro, počeo je već vjerovati u automatizam koji će mu pribaviti još jedan mandat. Ankete su, bez sumnje, orijentir, ne samo za medije nego i za kandidate, ako već ne i za birače. No, presudna će biti ona konačna »anketa« 2. studenoga na biralištima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pojas u brojkama</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Počela je dugoočekivana primjena Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) na Jadranu. Tim povodom je ministar Božidar Kalmeta isplovio na jednom brodu lučke kapetanije. Većih svečanosti nije bilo, a zasad nema dojava ni o problemima. Pravni režim ZERP-a odnosit će se na sve brodove, osim na one na čijim jarbolima vijore zastave zemalja Europske unije.</p>
<p>Prvog dana primjene zaštićenog pojasa uglavnom se iznose brojke. Prema jednima, Hrvatska je tim činom dobila nadzor nad 25.207 četvornih kilometara mora, dok Kalmeta pak tvrdi da je riječ o 30 tisuća četvornih kilometara. Prvi su tako izračunali da je zajedno s 31.757 četvornih kilometara, koliko obuhvaćaju unutarnje vode i teritorijalno more, Hrvatska sada dobila nadzor nad 56.964 četvorna kilometra. Petsto više od kopnene površine zemlje. Drugi govore da s primjenom pojasa naša zemlja nadzire 60.000 četvornih kilometara mora »što je veličina i kopnenog dijela Republike Hrvatske«.</p>
<p>U Atlasu svijeta (izdanje iz 1978.) stoji da je površina Republike Hrvatske 56.538 četvornih kilometara, dok Slovenija po istom izvoru ima 20.251 kvadratni kilometar. Kako su dobro uočile slovenske »Primorske novice«, hrvatski zaštićeni pojas veći je za oko pet tisuća četvornih kilometara od kopnene površine Slovenije. Samo za sebe, to ništa ne govori. Francuski gospodarski pojas veći je za oko 150 puta od kopnene površine Francuske, da ne spominjemo druge primjere. Hrvatska, naime, širenjem jurisdikcije na Jadranu nije, kako to neki sugeriraju, morski dio hrvatskog teritorija »površinski udvostručila«.</p>
<p>ZERP nije dio hrvatskog teritorija, to je područje mora nad kojim je naša zemlja samo dobila određena prava i obveze, kako se to reguliralo Konvencijom UN-a o pravu mora. U teritorij Hrvatske, međutim, spadaju unutarnje morske vode i teritorijalno more. Tako bi se moglo reći - kada bi i druge zemlje tako računale svoju državnu površinu - da Hrvatska obuhvaća 88.295 četvornih kilometara.</p>
<p>I još nešto. U Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu, nemaju što raditi brodovi zaduženi za nadzor pojasa. Tamo je riječ o hrvatskom teritorijalnom moru te bi na crtu sredine trebala paziti, kao i dosad, pomorska policija. No, ti različiti izračuni i nejasnoće u vezi s pojasom, koje će nestati kada odgovarajuće službe izađu s točnim podacima, ne umanjuju važnost činjenice da je i Hrvatska, poput većine drugih zemalja, proširila svoju jurisdikciju na moru.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Na lansirnoj rampi rasprodaje </p>
<p>Zašto je Hrvatska, ničim izazvana, krenula u rasprodaju svojih nekretnina, čak i spomeničkih? Drugi su se mudri pretendenti na članstvo u EU zaštitili od rasprodaje vlastitoga blaga odgađajući mogućnost prodaje do stupanja u EU. Hrvatska, gladna kapitala, brzopleto je uletjela u nepromišljenu trgovinu</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Trebaju li povijesne graditeljske cjeline duž hrvatske obale otići na bubanj ili se neprocjenjivo nacionalno blago može spasiti od totalne rasprodaje? To pitanje sve češće golica pažnju javnosti, ali pravoga odgovora kao da nema. Ostaju samo nagađanja unatoč nekim davno predloženim mjerama koje su neke zemlje dosjetljivo provele čuvajući se pritisaka Europske unije. A u njoj, navodno, sve se može kupiti i prodati, pogotovo nekretnine kojima vrijednost, upravo, na sjeveru Europe pada, ali raste na hrvatskome jugu gdje se četvorni metar stana, primjerice u Dubrovniku, plaća šest tisuća eura.</p>
<p>Istina, donose se neke mjere, zakoni i uredbe kojima se na brzinu pokušava uvesti red u hrvatskom prostoru, ali je nered tako velik da je teško kontrolirati baš sve. Pa dok se brineš tko ti prodaje a tko kupuje otoke i tko otkupljuje dijelove nacionalnih parkova, dakle nacionalna prirodna dobra, i smije li to uopće tko činiti, ispred nosa ti se rasproda pola kuća na dubrovačkome Stradunu ili na Prijeku ili bilo gdje unutar zidina Grada koji je također nacionalno, ali kulturno dobro na Unescovoj listi svjetske baštine. A to ne podrazumijeva da svjetski globtroteri trebaju pokupovati najvrjednije dijelove Dubrovnika, nego da ga trebaju kao i Hrvati čuvati. Ali novi vlasnici, dakako, nemaju osjećaja za hrvatsku baštinu nego za svoj užitak. I zato jedinstveni spomenički grad pretvaraju u ljetovalište što zimi zjapi prazno.</p>
<p>Ako je točno da za svaku takvu kupoprodaju strancima konačnu odluku odnosno odobrenje donosi Ministarstvo vanjskih poslova, onda ono snosi odgovornost za tu prijeteću rasprodaju. I tako dok ono odobrava prodaju kuća po Dubrovniku, Grad umuje kako zadržati stanovnike, pogotovo mlade koji mogu vratiti život u sve napušteniji grad. Stoga se i rodila nepodnošljiva ideja o gradnji POS-ovih stanova na arheološkoj zoni Pustijerna (unutar zidina) i to skupa gradnja koja bi se jeftino, tj. poticajno, trebala rasprodati domaćem stanovništvu.</p>
<p>Kako je cijena gradnje tih POS-ovih stanova na Pustijerni jednaka, zapravo i viša (po četvornome metru), najjednostavnije rješenje za Dubrovnik bilo bi da država odmah otkupi sve stanove po Stradunu, Prijekom, u Širokoj ili Žudioskoj ulici i drugdje, pa ih onda jeftino proda mladim Dubrovčanima. Jednim udarcem riješilo bi se nekoliko problema. Nacionalno blago ne bi bilo prodano strancima, mladima bi se dala prilika da ožive Grad, a on bi tako i zimi zadržao život ne pretvarajući se u odumiruću povijesnu ljusku.</p>
<p>To, međutim, podrazumijeva da MVP ne izdaje strancima dozvole odnosno suglasnosti za kupnju tih stanova. To podrazumijeva i koordinaciju na nekoj državnoj razini koja ne bi dopuštala da se Grad sam praćaka u problemima rasprodaje, pa onda čas kupuje ljetnikovce da bi ih spasio, a onda ih prodaje jer ih sam ne može spašavati. Dakle, treba strategija! A ona je kod mnogih zemalja, također pretendenata na članstvo u EU (neke su to već ostvarile) bila ne rasprodavati ništa do ulaska u EU. Hrvatska je svoja vrata, gladna kapitala, otvorila već 1996. i, premda se odlučila samo za načelo reciprociteta, krenula u rasprodaju stoljeća. Nastavi li tako do 2009., kad se očekuje njezino ravnopravno članstvo u europskoj zajednici naroda, više i neće imati što prodavati.</p>
<p>E sad se netko dosjetio da treba ispitati »profil stranih kupaca nekretnina« odnosno porijeklo kapitala koji ulažu u naše nekretnine pa su na tome poslu angažirani obavještajci. Vjerojatno bi bilo bolje da je to učinjeno prije nekoliko godina kad je ovakva pošast, u koju mnogi nisu vjerovali, najavljena. I stranci su se prije dosjetili jadu nego neki odgovorni u Hrvatskoj pa su brzo svladali onu tešku stubu očekivanja dozvole u MVP-u, jer im je zakonska rupa omogućila da, osnivajući tvrtku u Hrvatskoj (s bijednim pologom od 20 tisuća eura koje je potom moguće i podignuti) kupuju nekontrolirano kao građani Hrvatske. To što oni izigravaju propis reciprociteta nikome u Hrvatskoj dosad nije smetalo? Zašto? I zašto se onda ostatak stranih kupaca pati čekajući dozvolu?</p>
<p>Sad se opet netko dosjetio da poput male Malte možemo od »oštre i okrutne Unije« tražiti poštedu od prodaje nekretnina, pa i kulturnih dobara, strancima! Pa Hrvatska je u tom lancu pridruživanja stvarno negdje pri repu i mogla je obilato i dosad koristiti tuđa iskustva pa vidjeti kako se rasprodaje sve (Češka), a kako se do posljednjeg daha čuva i osigurava vlastiti prostor od nekontrolirane najezde kupaca, pogotovo onih koji bi u drevnim nekretninama instalirali suvremene vešmašine za pranje naglo proizvedenoga novca.</p>
<p>Iako nije kao Malta, Hrvatska je mala zemlja, a zemlja tolikih ljepota da se od takve prodaje, koju navodno traži EU (pravo svim građanima Europe na neograničeno vlasništvo) mogla odmah cijela zaštititi. Dakle, prvo na razini prirodnih vrijednosti, što joj europsko zakonodavstvo omogućava (a što je Slovenija dobro iskoristila), zatim i onih spomeničkih jer su prirodna i kulturna dobra uvijek jednako štićena. Ali, kao što se vidi na primjeru Austrije, i turistički atraktivna i važna područja moguće je zaštiti od rasprodaje nekretnina. Kad bi se bolje proučilo europsko zakonodavstvo, možda bi se našli još neki načini zaštite od nasrtaja na hrvatske atraktivne nekretnine od kojih smo zaštitili poljoprivredno zemljište, šume i samo nacionalne parkove. Neki tvrde da su na isti način zaštićena i kulturna dobra, što primjer Dubrovnika opovrgava (već su ugroženi i drugi povijesni obalni gradovi) te potvrđuje praksa da samo MVP, a ne i Ministarstvo kulture, u kojem se vodi registar kulturnih dobara Hrvatske, izdaje odobrenja ili zabrane za takve kupoprodaje! Na žalost, na kraju ostaje bolno pitanje može li se Hrvatska, nakon što se sama bacila u orbitu rasprodaje vlastitih nekretnina, sada od toga spasiti?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Reforma rashoda najveći izazov</p>
<p>Sigurno je, ocjenjuju i u MMF-u, da će reforma rashoda biti najveći izazov u srednjoročnom razdoblju s naglaskom na ograničenje rasta mase plaća te sustava socijalne skrbi i subvencija</p>
<p>ANTONIO PEHAR</p>
<p>Saborskim prepirkama zbog (ne)održavanja rasprave o stand-by aranžmanu s MMF-om hrvatsko je izaslanstvo, što ga vode ministar financija Ivan Šuker i guverner HNB-a Željko Rohatinski, ispraćeno na godišnju skupštinu Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu. Oporba želi dokazati da je Vlada potpisala štetan dokument za Hrvatsku. Argument za lošu ocjenu aranžmana vrijednog oko 141 milijun dolara je u nisko projiciranoj stopi rasta BDP-a od 3,5 posto u iduće dvije godine koja, kaže oporba, onemogućuje razvojne aspekte.</p>
<p>Klubu zastupnika HSP-a »neshvatljivo je što je Vlada, predlažući MMF-u taj stand-by aranžman, bezuvjetno prihvatila program gospodarsko-socijalnih mjera koji je ponudio MMF«. Čelniku HNS-a Radimiru Čačiću najveća je opasnost zaustavljanje gradnje autoceste prema Dubrovniku. Prvi čovjek HSS-a Zlatko Tomčić apostrofira da se s tako planiranom ekonomskom politikom neće moći rješavati goruća socijalna pitanja. Slavko Linić, SDP-ov gospodarski strateg, smatra da najavljene niske stope rasta ukazuju da država neće utjecati na razvoj, a u namjeri Vlade da povlači dobit iz tvrtki gdje je država vlasnik - Ine, HT-a ili Croatia osiguranja - vidi krpanje proračunskih rupa. Unošenjem regionalne komponente kritiku zaokružuje zastupnik SDP-a Marin Jurjević ocjenom da će Vladina gospodarsko-socijalna politika najteže pogoditi Dalmaciju, jer je povučen novac koji je bivša vlada odobrila za programe u tom dijelu zemlje.</p>
<p>Čije stajalište, Vladino ili oporbeno, ima ekonomsku logiku? Odgovor daje naslutiti ocjena Izvršnog odbora MMF-a da Hrvatska od sredine devedesetih ostvaruje brz rast i nisku inflaciju, ali završava naznakom da je »kronično slaba kontrola nad javnim poduzećima i agencijama, zajedno s porastom lanjske predizborne potrošnje koja je iskočila iz prethodnog stand-by aranžmana«. Ti su čimbenici, prema MMF-u, doveli do vanjske neravnoteže hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p>Sve je to poznato i onima koji osporavaju smanjivanje državnih subvencija ili zastupaju krpanje poslovanja javnih tvrtki novim zaduženjima ili nepovlačenjem iz njih ostvarene dobiti. Pitanje je i zašto bi država ostvarenu dobit u tvrtkama poput Ine, HT-a ili Croatia osiguranja ostavljala na ulagačko raspolaganje strateškim ulagačima. Upravo se ta sredstva mogu transferirati u socijalne i razvojne programe.</p>
<p>Nastavak dosadašnje ekonomske politike doveo bi do daljnjeg klizanja s pozicije koju i danas karakteriziraju loši podaci, kao što je vanjskotrgovinski deficit od 5,59 milijardi dolara od siječnja do kolovoza ove godine. Ili, krajem kolovoza, prema preliminarnim procjenama, inozemni dug je iznosio 25,9 milijardi dolara, dosegavši 79,5 posto BDP-a. Ipak, ohrabrujuće je da je od ukupnog iznosa rasta inozemnog zaduženja od 2,6 milijardi eura nastalog do kraja kolovoza veći dio od 1,9 milijardi dolara ostvaren u prvih pet mjeseci, dok je u odnosu na kraj svibnja, koji je uzet kao referentna točka stand-by aranžmana, porast zaduženja iznosio oko 700 milijuna eura. Treba naglasiti i da je u kolovozu zabilježen porast od samo 100 milijuna dolara.</p>
<p>Vlada će se uskoro morati očitovati o planu reformi u iduće tri godine koje su uvjet da bi se sa Svjetskom bankom dogovorio tzv. PAL-program, na temelju kojega bi Svjetska banka odobrila dugoročni zajam od 450 do 600 milijuna dolara tijekom tri godine, uz rok otplate do 20 godina i kamatnu stopu koja je trenutačno 2,2 posto. Reformske mjere će trebati pridonijeti restrukturiranju i privatizaciji javnih tvrtki te reformi državne uprave koja bi počela s donošenjem zakona o državnoj službi.</p>
<p>Sigurno je, ocjenjuju i u MMF-u, da će reforma rashoda biti najveći izazov u srednjoročnom razdoblju s naglaskom na ograničenje rasta mase plaća te sustava socijalne skrbi i subvencija. Najosjetljivije je ograničavanje mase plaća. Neprihvatljiva je teza da cijena rada čini naše gospodarstvo nekonkuretnim, jer se postavlja pitanje kako Bugarska i Rumunjska, s najnižom cijenom rada među državama koje žele u EU, u 14 godina nisu uspjele postići rast potreban za članstvo.</p>
<p>Na troškovnu konkurentnost gospodarstva najviše utječe porezno opterećenje. Ova je vlada naslijedila jedno od najrigoroznijih porezno opterećenih gospodarstava u Europi. Stvarna namjera Vlade na smanjenju poreznog opterećenja je u planiranoj poreznoj reformi 2006. koju će karakterizirati uvođenje jedinstvene stope poreza na dobit od 20 posto, po kojoj će se naplaćivati PDV.</p>
<p>Čini se da oporba, otvarajući raspravu o stand-by aranžmanu, želi uzvratiti udarac premijeru Sanaderu i njegovoj vladi za hvatanje u laži Račanove administracije u prikazivanju proračunskog deficita u 2003. koji nije bio oko 4,2 posto nego, kako je ministar Šuker otkrio, iznad 5,9 posto. Vjerodostojnost Šukerova otkrića potvrdila je i Misija MMF-a koja nije štedjela koalicijsku vladu zbog friziranja podataka. Tadašnju iritiranost SDP-ova šefa Račana iskazanu saborskim obraćanjem ministru financija riječima »Šukeru, ne pričajte gluposti!« oporba sada nastoji vratiti na teren stručno argumentiranog osporavanja aranžmana s MMF-om. Međutim, MMF je hrvatskoj vlasti poručio da treba poboljšati, uz elemente ekonomske politike, i ekonomsku statistiku!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nova farsa s provođenjem odluke Ustavnoga suda</p>
<p>Nepravdu da samo nasljednici korisnika mirovina umrlih poslije stupanja na snagu spomenutoga zakona mogu ostvarivati prava na temelju toga zakona jedan je zastupnik iz Hrvatske stranke umirovljenika neuvjerljivo objasnio razlogom međugeneracijske solidarnosti pa se vidjelo da ni sam ne razumije zašto bi takav razlog objasnio neobjašnjivu nepravdu</p>
<p>DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆ</p>
<p>U Narodnim novinama br. 105/2004. objavljen je Zakon o provođenju Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. Stupio je na snagu 5. kolovoza ove godine. Njime se propisuje da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za svakog korisnika mirovine ustanoviti razlike između zakonom zajamčenih i isplaćenih mirovina, ali samo za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998.</p>
<p>Za razdoblje od 1. siječnja 1999. do dana stupanja na snagu ovog zakona te se razlike ne utvrđuju, ali se zato iz tog razdoblja isplaćena sredstva, prema Zakonu o prenošenju sredstava. (NN, 102/98.) i Zakonu o povišenju mirovina (NN, 127/00) oduzimaju od spomenutih utvrđenih razlika mirovina.</p>
<p>Izravna posljedica primjene tog propisa bit će vraćanje državi preplaćenog iznosa u svakom slučaju kada ustanovljene razlike mirovina budu manje od navedenih oduzimanja.</p>
<p>Preplaćeni iznos nije nikada moguć kao posljedica primjene Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., ali je zato moguć kao posljedica primjene spomenutoga zakona koji je donesen upravo radi provođenja te odluke. Može li farsa s provođenjem navedene odluke Ustavnog suda biti veća od ove? </p>
<p>Primjena toga zakona na mirovine ostvarene do 1. rujna 1993., dakle, na većinu mirovina, imat će za posljedicu bitno manji opseg prava od onog koji je zajamčen propisima na koje se poziva Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. </p>
<p>Za svakog korisnika takve mirovine, a koja nije niti je bila minimalna ni mirovina s zaštitnim dodatkom i koja nije najviša, lako se može izračunati da dospjele i neisplaćene obveze države prema njemu za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. ukupno iznose K pomnoženo sa 57.777,46 kuna.</p>
<p>Faktor K određuje se tako da se korisnikova usklađena mirovina od 1. kolovoza 1993. podijeli s prosječnom plaćom svih zaposlenih za mjesec srpanj 1993. u iznosu 520.063 hrvatskih dinara. On se (faktor K) može lako odrediti i tako da se korisnikova mirovina za kolovoz ove godine (koja je isplaćena u rujnu ove godine u visini K puta 2203,97 kuna + 104 kuna) najprije umanji za 104 kune i tako smanjena podijeli sa 2203,97 kuna.</p>
<p>Uzimajući u obzir da je mirovina za lipanj 1993. bila isplaćena u visini K puta 1266,93 kune, a mirovina za prosinac 2000. u visini K pomnoženo sa 1482,47 kuna, lako se mogu izračunati spomenuta oduzimanja u ukupnom iznosu K puta 18.998,79 kuna + 6626 kuna.</p>
<p>Kada se od ustanovljenih razlika mirovina u ukupnom iznosu K puta 57.777,46 kuna oduzme iznos K puta 18.998,79 plus 6626 dobije se razlika u visini K puta 38.778,67 kuna minus 6626 kuna. Ta razlika neće biti isplaćena korisniku mirovine nego će prema spomenutom zakonu biti »temelj« za utvrđivanje korisnikova »udjela« u »posebnom fondu«. </p>
<p>Za vrijednost faktora K jednakoj 1,00 vrijednost navedenog »temelja« bila bi 32.152,67 kuna ili samo 13,93 mirovina isplaćenih za kolovoz 2004.</p>
<p>Dospjele i neisplaćene obveze države prema svakom ovom korisniku mirovine za razdoblje od 1. siječnja 1999. do 31. kolovoza 2004. iznose nakon svih oduzimanja K pomnoženo sa 94.454,81 kuna – 7208 kuna. Taj iznos zakon ne priznaje, iako je utemeljen na Odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. a zakon donesen radi njena provođenja. Stoga bi se moglo osnovano pretpostaviti da je taj iznos država otuđila u vlastitu korist. </p>
<p>Ako se spomenutim dospjelim i neisplaćenim obvezama pribroje i ona za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. dobije se za njihov zbroj iznos K puta 152.232,27 kuna – 7208 kuna. Za vrijednost faktora K jednakoj 1,00 dospjele i neisplaćene obveze države prema ovom korisniku mirovine za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. kolovoza 2004. iznosile bi 145.024,27 kuna, ili 62,84 mirovine isplaćene za kolovoz 2004. Spomenuti zakon priznaje samo 32.152,67 kuna ili samo 13,93 mirovina isplaćenih za kolovoz 2004., a to je samo 22,17 posto od opsega prava zajamčenog Odlukom Ustavnog suda. Taj se postotak ili mrvica sa stola od 1. rujna 2004. svaki mjesec još i smanjuje.</p>
<p>Nepravdu da samo nasljednici korisnika mirovina umrlih poslije stupanja na snagu spomenutoga zakona mogu ostvarivati prava na temelju toga zakona jedan je zastupnik iz Hrvatske stranke umirovljenika neuvjerljivo objasnio razlogom međugeneracijske solidarnosti pa se vidjelo da ni sam ne razumije zašto bi takav razlog objasnio neobjašnjivu nepravdu.</p>
<p>Velika je nepravda tim zakonom učinjena i svim korisnicima mirovina ostvarenih poslije 1. siječnja 1999., jer su isključeni iz provedbe Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., iako odredba čl. 175. važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju na izravan način jamči primjenu te odluke na njihove mirovine.</p>
<p>Pristajući na takav zakon i braneći ga u Hrvatskom saboru i u javnosti Hrvatska stranka umirovljenika čini umirovljenicima veću štetu i nepravdu od onih koje su dosad zajedno učinile prijašnja HDZ-ova vlast i prijašnja koalicijska vlast.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni docent iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Gluho vrijeme za probleme prosječnoga čovjeka</p>
<p>Još se može naći stručnih i poštenih ljudi koji bi i iz domoljubnih i čovjekoljubnih motiva mogli podići i voditi štedljivo državne pogone. Naravno da nam treba da bi smo preživjeli i carinska zaštita određenih proizvoda, jer ne može vlast samo pozivati narod da kupuje hrvatsko nego je i sama dužna zaštiti hrvatsko</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>U Hrvatskoj od njena početka vlast uglavnom ide šumom, a zemlja drumom. Vlast se bavi stvarima od kojih se ne živi pa je život u zemlji i dalje na silaznoj putanji koju nam je namijenio srpski agresor. Nikako da se nađe put oporavka zemlji koja bi trebala živjeti od rada svog stanovništva, a ne prijetećih zaduživanja. </p>
<p>Tako ovih dana premijer Sanader piše hrvatskom iseljeništvu o spomenicima dužnosnicima iz NDH-a, a Gojko Borić to naziva »pucanjem topova na vrapce«. </p>
<p>Čemu tolik publicitet nekim starim momcima koji, zbog frustracije i nezaposlenosti, uklanjaju pred medijima ploče u čast ustaša? Je li to vrijedno i jednog sata vladina rada? Nije jer je to naša sudbina.</p>
<p>Ne može se boriti protiv osjećaja pravde, jer je to dublje od svih zakona i državnih mjera. Zato je to naša sudbina što te ekscese neće moći ukloniti nikakve mjere.</p>
<p>Istodobno je samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji pedeset tisuća ljudi bez posla. A mladi pristižu za rad. Tko se brine da uskoro dobiju posao? Nitko! </p>
<p>Vlast očito prepušta njima samima da potraže kao i njihovi preci posao u svijetu kad Hrvati nisu imali svoju državu. S druge strane hoće se podržati rađanje, a ne pita se od kakve je koristi da se baš u toj županiji rađa relativno najviše djece kad i odrasli nemaju posla, pa na njihovu sreću, ovim područjem haraju trgovci ljudima iz Amerike da bi plaćenim studiranjem u Americi obogatili svoju zemlju.</p>
<p>Političari se vole ispričavati kako je i u Europi nizak natalitet. U Europi se, međutim, rađa mnogo više nego u nas, a ona ipak osigurava zaposlenje onima koji se rode, dapače i onima koji nadiru s juga, a naša vlast to ne može učiniti. </p>
<p>Tek kad osigura rad rođenima mogla bi prigovoriti zbog manjka djece. Kako će stići na taj posao kad se okružila nesposobnim ljudima prošlog vremena koji se vole baviti samo »ustaškim spomenicima«, poslom Srba u prošloj državi? </p>
<p>Strašno je i sramotno, da u ovom tamnom i gluhom vremenu za probleme prosječnog čovjeka nema seminara, nikakvih televizijskih ni medijskih stručnih rasprava, niti Vladine inicijative o tome za život najvažnijem poslu. Umjesto toga, premijer hoda po svijetu, što mu dobro pristaje, i misli kako će nam Amerika i Europa dati kruha i posla kao Titu. Kapitalizam ne pozna ljubav nego se sve radi za novac.</p>
<p>Čudimo se da ljudi prodaju nekretnine strancima. To će morati činiti i država da bi se moglo preživjeti. Ili će, da to izbjegne, morati sama prići podizanju tvorničkih pogona, poslom prošlog sustava, da bi opstali, kad je naš najstručniji poduzetnički kadar napustio zemlju. </p>
<p>Ni uspješan Luka Raić nije više u zemlji. Još se može naći stručnih i poštenih ljudi koji bi i iz domoljubnih i čovjekoljubnih motiva mogli podići i voditi štedljivo takve državne pogone. Naravno da nam treba da bi smo preživjeli i carinska zaštita određenih proizvoda, jer ne može vlast samo pozivati narod da kupuje hrvatsko nego je i sama dužna zaštiti hrvatsko. </p>
<p>Kad nam svijet pomogne subvencijom naših proizvoda onda ćemo se odreći carina. Vlast je kriva što je društveni kapital upao u ruke onih koji ne znaju raditi te je sada dužna, pogotovo kad nije progonila otimače, da ono što ima vrati u podizanje novih tvrtki koje će voditi oni koji znaju posao. Malo je danas u svijetu tvrtki koje vode sami vlasnici. </p>
<p>Potrebno je stati neko vrijeme s gradnjom autoceste prema jugu i samo popraviti i proširiti postojeće, da bi se mogao napokon novac ulagati u osnivanje privrednih pogona. Što će nam autocesta do Dubrovnika ako će nam ovo malo mladeži odseliti u svijet? </p>
<p>Danas, kad je smiješno pozivati se na moral, sumnjam da ima smisla zamoliti vlast da nađe stručne ljude za posao preživljavanja umjesto da se bavi Europom i izmišlja ideološke magle o rušenju, ne samo gotovih zgrada, što je danas neshvatljivo, nego i spomenika ovima ili onima od prije pola stoljeća? Inače sadašnjim političarima sigurno neće imati tko niti za što podizati spomenike.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik i publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U osobi sveučilišnog djelatnika nastavnik najveći gubitnik</p>
<p>Sveučilišni bi djelatnik trebao biti prije svega nastavnik. Znanstvenik neka bude primarno onaj koji radi u institutu. A što je osnovna zadaća nastavnika? Izrada strukovnog nazivlja kako bi jasno mogao poučavati. Prezaposleni sveučilišni djelatnici nemaju vremena za takve »sitnice«. Već sada je na nekih fakultetima pola strukovnoga nazivlja izrazito stranog podrijetla, često i iskrivljeno</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Što je svrha domaćih znanstvenih i strukovnih časopisa? Tko je najveći gubitnik u dvama trojstvima: država – sveučilište – gospodarstvo i sveučilišni djelatnik kao znanstvenik – nastavnik – stručnjak? Isplati li se unapređivati nastavne metode onima čiji izbor ovisi o broju CC radova? To su neke od dvojbi o kojima se raspravljalo na 13. danima Frane Petrića: Filozofija i odgoj u suvremenom društvu (Cres, 20. – 22. rujna 2004).</p>
<p>U plenarnom predavanju prof. Boris Kalin zdušno se i vrlo argumentirano zauzeo za zakonsko utvrđivanje načina provjere nastavničkih sposobnosti onih koji sudjeluju u nastavnom procesu na sveučilištu. </p>
<p>Uopće ne dovodeći u dvojbu zauzetost prof. Kalina za rješavanje toga vrlo važnoga pitanja, ili nam se barem tako čini, slijedio je hladan tuš. »Profesore, mislite li Vi zaista da nekoga zanima, osobito danas u doba znanja, da je neki sveučilišni djelatnik i dobar nastavnik?« </p>
<p>Začuo se pljesak. </p>
<p>O čemu je riječ? Multinacionalno-globalistički pokret nametnuo je novo »sveto trojstvo« tzv. trostruku uzvojnicu: država – sveučilište – gospodarstvo. Što je to danas sveučilišni djelatnik, posebno na području tehničkih i prirodnih znanosti? Znanstveni novak koji radi na sveučilištu, osim istraživanja obvezan je baviti se nastavom a prerijetko strukom. Ako je uspješan znanstvenik, poučava bez potrebnih znanja o tome, a struku zanemaruje jer nema za nju vremena.</p>
<p>I kada završi znanstveno naukovanje u pravilu je vrsni znanstvenik, a struku slabo poznaje. Pritom slabo zna metodiku i didaktiku prenošenja znanja, a o odgoju da se i ne govori. Čast prirodno nadarenima.</p>
<p>Kada ispuni potrebne kriterije, njegove se nastavničke sposobnosti praktički provjeravaju samo tijekom tzv. nastupnoga predavanja. I to je sve. Penjanjem na ljestvici sveučilišnih zvanja sve se više pretvara u znanstvenog menadžera koji ima sve manje vremena za nastavu. </p>
<p>Diljem svijeta za takve uspješne znanstvene menadžere, predavanja postaju noćnom morom, predaje se ako se baš mora, i to pretežno na višim razinama od našeg novog stupnja, »bakalara« (prvostupnika).</p>
<p>Jedino što se ozbiljno broji su citirani radovi, te eventualno patenti i slični »proizvodi« ako su u funkciji, najčešće multinacionalnih kompanija. Pritom rade najčešće 60, 70 pa i više sati na tjedan. To je cijena koju se mora platiti želi li se biti sveučilišnim djelatnikom. U pravilu za mali novac, eventualno ugled.</p>
<p>Prof. Kalin ima pravo, sveučilišni djelatnik trebao bi biti prije svega nastavnik. Znanstvenik neka bude primarno onaj koji radi u institutu. A što je osnovna zadaća nastavnika? Izrada strukovnog nazivlja kako bi jasno mogao poučavati. Prezaposleni sveučilišni djelatnici nemaju vremena za takve »sitnice«. Već sada je na nekim fakultetima pola strukovnoga nazivlja izrazito stranog podrijetla, često i iskrivljeno. Zato ne čudi da pišu bolje na stranom jeziku. A nisu stimulirani da pišu u domaćim časopisima.</p>
<p>A morali bi pisati, jer potpuno je u pravu predsjednica Povjerenstva za izdavačku djelatnost MZOŠ, prof. A. Marušić. Ona je ovih dana rekla: »Domaći časopisi, oni koji izlaze na hrvatskom jeziku i imaju drugu ulogu – ulogu nacionalnog razvoja struke. Posebice, kad je riječ o medicini, mislim na razvijanje nacionalnih naputaka za kliničku praksu i na razvoj nacionalnog medicinskog nazivlja« (Vjesnik, 26. rujna 2004.).</p>
<p>Isto vrijedi i za tehniku. Zato razumijem i pridružujem se ojađenosti akademika Augusta Kovačeca kada piše o katastrofalnoj nebrizi o hrvatskome jeziku u sadašnjoj Hrvatskoj (Vjesnik, 27. rujna). Jedan mi je mlađi kolega nedavno napisao: »Pa koga zanimaju napori onih koji se trude da razvijaju hrvatski strukovni jezik kada nezadrživo pobjeđuje 'naš' jezik«.</p>
<p>Dakle, nikoga ne zanima u novom trojstvu je li netko uspješan nastavnik. O tome su u Cresu svjedočile Jurdana-Šepić i Milotić u svom referatu: »Komunikacijski perpetuum mobile u poučavanju budućih nastavnika«. Autorice razvijaju vrlo uspješne metode poučavanja nastavnika fizike. Ali koja korist od toga? Najsažetiji odgovor na pitanje ponudio je jedan od supruga kada je rekao: »Ovo ti ne nosi bodove za napredovanje u tvojom sveučilišnoj karijeri, struci, znaš i predobro da su to samo CC radovi. Zato se primi ozbiljnijega posla«.</p>
<p>Žalostan, ali istinit zaključak. U osobi sveučilišnog djelatnika, nastavnik je najveći gubitnik. Nemojmo se čuditi što postajemo u društvu znanja sve većim neznalicama. Bojim se, čim viša razina sve veće neznalice, osim u svom najužem području djelovanja.</p>
<p>Autor je redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Trčanjem protiv kriminala</p>
<p>Pucanj Gričkog topa označio je start treće po redu atletske utrke »Četiri zagrebačka trga« koju je u nedjelju za 330 sudionika organizirala Policijska uprava zagrebačka. Pod motom »Svi za siguran Zagreb«, sudionici su morali pretrčati trgove Nikole Š. Zrinskog, Strossmayerov, Trg maršala Tita te Trg bana J. Jelačića. Nakon tih pet kilometara, prvi je na cilj stigao Thomas Weber policajac iz Njemačke. </p>
<p> Program je počeo u 11 sati utrkama za najmlađe do 14 godina koji su trčali 200, 700 i 1200 metara, a nešto kasnije građanima su se u utrci pridružili hrvatski i njemački policajci. </p>
<p>Pobjednici u svim kategorijama nagrađeni su peharima i medaljama, te poklonima sponzora. Budući da je moto ovogodišnje utrke bio »Svi za siguran Zagreb« policija je utrku iskoristila za upoznavanje građana s radom policije. U tu svrhu postavljeno je nekoliko štandova na kojima su se okupljenima dijelili promidžbeni materijali o radu policije.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ana i Ivan najčešća imena, ali ima i Afrodita i Aladina...</p>
<p>Ana, Lucija, Marija, Ivan, Luka, Marko tradicionalna su imena za Zagreb, ali i dalje su vrlo popularna kod roditelja. Naime, tijekom prošle godine čak 385 djevojčica nazvano je Ana, dok u muškim imenima prednjači Ivan (544 novorođenčeta dobilo je to ime). Ali ima i maštovitijih roditelja te se tako u registru novorođenih mogu naći imena poput Krišnan Imanuel, Agata Luna, Ana Althea, Melhior te Lara Luba. Kako ni Hrvatsku nije zaobišla manija gledanja TV sapunica, očekivali smo pojavu nama egzotičnih imena iz latinoameričkih serija, poput Esmeralda i Marisol, ali tu smo se prevarili. Očito je da su roditelji svjesni kako njihova djeca s takvim imenom moraju živjeti, te da ih ne moraju nepotrebno opterećivati zbog trenutne fascinirati nekim TV likom.</p>
<p>Ali zato »povjesničari« dolaze na svoje pa tako među novorođenom djecom imamo Evitu, Lukreciju i Benita, a prepoznaju se i štovatelji grčke mitologije s Afroditama, Atenama i Geom. A iščeprkali smo i jednog Aladina.</p>
<p>Bila uobičajena ili ekscentrična, osobna imena su ono na što se ljudi naviknu, ali ipak, matični uredi svake godine zaprime desetke zahtjeva za promjenom imena i prezimena. Kako nam pojašnjava Dragica Kovačić, načelnica odjela za upravno-pravne poslove u Gradskom uredu za opću upravu, zahtjevi za promjenom imena uglavnom se podnose iz formalnih razloga radi usklađivanja dokumenata (promjena iz Marija u Maria ili obrnuto). Ipak napominje kako zakonsku obvezu o postavljanju zahtjeva za promjenu osobnog imena na oglasnu ploču s napomenom da se na promjenu može podnijeti žalba, smatra nepotrebnom. To ne samo da zadire u privatnost, nego u 12 godina, koliko se primjenjuje taj zakon, nije zabilježen niti jedan slučaj prigovora na nečiji zahtjev za promjenu imena, naglašava Dragica Kovačić.</p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U HŽM-u izložba starih lokomotiva, vagona, drezina </p>
<p>Povodom završetka restauracije električne lokomotive koja je vozila na prvim električnim prugama u Istri, Hrvatski željeznički muzej (HŽM) proteklog je vikenda, nakon 13-godišnjega djelovanja, otvorio svoju prvu izložbu željezničkih vozila na muzejskim površinama na otvorenom, u Vukovarskoj ulici, u okviru TŽV-a Gredelj. Posjetitelji je mogu pogledati radnim danima od 8 do 15 sati. Ulaz je besplatan.</p>
<p>Na njoj je predstavljeno devet parnih lokomotiva, izrađenih u razdoblju od 1899. do 1946., tri dizelske i jedna električna lokomotiva te četiri vagona. Kao posebna atrakcija predstavljeni su jedan »chevrolet«, prerađen u tračničko vozilo, te zbirka drezina. Ni drugi eksponati nisu manje zanimljivi. Izložena je lokomotiva koja je 13 godina vukla Titov vlak, a sa svoje 93 tone predstavlja jedan od najjačih strojeva, ikad izrađenih. Ističe se i lokomotiva iz 1988. koja je kao posljednja parnjača vozila u Hrvatskoj, zatim raritetna lokomotiva 116-037, jedna od samo nekoliko takvih sačuvanih u svijetu, te lokomotiva koja je sudjelovala u najvećoj željezničkoj nesreći u Hrvatskoj, u Zagrebu, prije 30 godina. </p>
<p>HŽM, kao relativno mlada ustanova, ima velike poteškoće u prikupljanju muzejske građe, istaknuo je pomoćnik ravnatelja HŽ-a, Nikola Ratković, naročito zbog toga što su stare lokomotive, prije osnutka muzeja, završavale u rezalištima ili odlagalištima te su zauvijek izgubljene. Veliku pomoć pružaju muzeji susjednih zemalja, osnovani prije više od pola stoljeća, koji su daleko bogatiji muzejskom građom te ponekad daruju lokomotive, ako imaju više primjeraka istoga modela.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Poštanska marka za Matoševu kuću </p>
<p>Doplatna marka pod nazivom »Matoševa spomen-kuća u Tovarniku« u poštanskom će prometu biti od 1. listopada do 15. prosinca, priopćeno je iz Hrvatske pošte (HP). Kupnja te doplatne marke dragovoljna je i može se lijepiti na sve poštanske pošiljke u unutrašnjem prometu, a vrijednost joj je jedna kuna. Sredstva prikupljena prodajom doplatne marke uložit će se u rekonstrukciju spomen-kuće Antuna Gustava Matoša, stoji u priopćenju HP-a.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Coca-Coli »Nobelova nagrada« za fijasko s pitkom vodom iz Temze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Coca-Colina voda napokon je, tvrde britanski mediji, dobila priznanje kakvo i zaslužuje. Prigodom svečane dodjele »Ig Nobelovih nagrada« – znanstvenih odlikovanja što ih Sveučilište Harvard svake godine dodjeljuje znanstvenim idiotarijama što se, ili ne mogu ili ne smiju proizvoditi, – Coca-Colina je pitka voda »Dasani« dobila »Nobelovu nagradu« za kemiju.</p>
<p>Premda se u Hrvatskoj o tome ne zna mnogo, voda »Dasani« koja je puštena u prodaju u travnju ove godine, već je postala sinonim za »najveću marketinšku katastrofu«. Prvo se, naime, ispostavilo da se »čista izvorska voda«, kako su je predstavili Coca-Colini marketinški magovi, puni iz prigradskih izvora, a potom je i hitno povučena iz prodaje kad je otkriveno da sadrži dvostruko veću količinu kancerogenih kemikalija od dopuštene.</p>
<p>Odbor za dodjelu »Ig Nobeliovih nagrada« u objašnjenju navodi da je Coca-Cola zaslužila nagradu »zbog korištenja napredne tehnologije kojom se tekućina iz Temze pretvara u Dasani, vidljiv oblik vode koji zbog mjera opreza neće biti dostupan široj javnosti«.</p>
<p>No, toliko o nagradi za »kemiju« jer i u ostalim su kategorijama pobijedili pravi biseri. Primjerice, »Ig Nobelovu nagradu za medicinu« dobila su dva britanska znanstvenika za rad pod naslovom »Utjecaj country glazbe na samoubojstvo«. Jedna je, pak, američka znanstvenica dobila nagradu »za javno zdravstvo« i to za »Pravilo o pet sekundi« – istraživanje o tome koliko je sigurno jesti hranu koja padne na pod. Nagradu »za biologiju« dobila je peteročlana skupina biologa koja je u svojim akademskim radovima dokazala da »haringe međusobno komuniciraju prdeći«.</p>
<p>Na području fizike nagradu su dobila dva Britanca za rad koji analizira »multisegmentalnu dinamiku hula-hopova«. Zahvaljujući na priznanju, laureati su se na pozornici čak i pojavili s – obručima koji su im plesali oko struka. Inženjerska nagrada došla je u ruke oca i sina s Floride koji su patentirali zalizanu frizuru u stilu »Bobbyja Charltona«, dok je Knjižnica američkog nudizma, također s Floride, dobila nagradu »za književnost« – za »očuvanje povijesti nudizma. »Tako da to svi mogu vidjeti«, piše u objašnjenju. </p>
<p>Što se psihologije tiče, tu su bez premca najbolji bili psiholozi koji su se u studiji »Gorile u magli« bavili ljudskom koncentracijom. Dokazali su, naime, da golema većina, kad ih se zamoli da vrlo pozorno promatraju košarkašku igru, uopće ne primijeti kad na teren uleti čovjek maskiran u gorilu koji se, k tome, još i udara po prsima. Zanimljivo, Vatikan je dobio »nagradu za ekonomiju« zbog »izdvajanja za posredničke molitve u Indiji gdje mise mogu biti jeftinije od onih u Europi i SAD-u«.</p>
<p>Ovogodišnji su dobitnici, njih osam, nagrade primili iz ruku pravih pravcatih »nobelovaca« – Dudleya Herschbacha (kemija, 1986.), Williama Lipscomba (kemija 1976.) i Richarda Robertsa (medicina, 1993.). Dvoje dobitnika – Coca-Cola i Vatikan – jedini nisu poslali svoje predstavnike na svečanost dodjele. Na kraju, svakako valja reći i to da je »Ig Nobelovu nagradu za mir« dobio Japanac Daisuke Inoue. On je, naime, izmislio karaoke. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Papa proglasio blaženima kralja Karla I. i njemačku redovnicu »Melovu muzu«</p>
<p>RIM</p>
<p> – Ivan Pavao II. proglasio je u nedjelju na svečanosti na Trgu svetog Petra u Rimu, petero novih blaženika, među kojima i zadnjeg austrijsko-ugarskog cara i kralja Karla I. Habsburškog. Proglašenjem Karla I., dvojice francuskih svećenika, jedne njemačke i jedne talijanske redovnice, broj proglašenih blaženika za doba njegova pontifikata iznosi 1338.</p>
<p>Beatifikacija Karla I. izazvala je polemike u Austriji i Italiji, pa i u crkvenim krugovima, jer se za njega ne može reći da je, po današnjim parametrima, bio mirotvorac koji je po svaku cijenu izbjegavao rat. Za Crkvu je Karlo I. bio pravedan monarh poduprt velikom vjerom i zauzet brigom za narod. Rođen je 17. kolovoza 1887. u dvorcu Persenbeug, u Donjoj Austriji. Nakon smrti Franje Josipa 1916., Karlo 21. studenoga iste godine s 29 godina postaje austrijski car, a 30. prosinca okrunjen je za hrvatsko-ugarskog kralja.</p>
<p>Crkva je ocijenila da je najsvetiju dužnost jednoga kralja, zalaganje za mir, Karlo I. tijekom I. svjetskog rata, stavio u središte briga jer je jedini od svih odgovornih političara dao potporu zalaganju pape Benedikta XV. za mir. Otkako je aktualizirana tema beatifikacije Karla I., kao protuargument se navodilo da je vojska Austro-Ugarske u 12. bitci na Soči 1917. godine (poznatoj i kao bitka kod Kobarida) dopustio upotrebu bojnih otrova protiv talijanskih vojnika. </p>
<p>U Austriji su mnogi prigovorili odlazak austrijske delegacije u Rim jer Karlo I. nikad nije priznao austrijsku republiku nastalu nakon I. svjetskog rata. Zadnje godine života proveo je u izgnanstvu na portugalskom otoku Madeiri, a umro je 1922.</p>
<p>Velike je polemike izazvala i beatifikacija njemačke redovnice iz 19. stoljeća koja je Melu Gibsonu poslužila kao inspiracija za snimanje filmskog hita »Pasija« . Anne Catherine Emmerick (1774. - 1824.) prozvali su »Melovom muzom« jer je Gibson njenu knjigu »Bolna pasija Našega Gospodina Isusa Krista« koristio pri snimanju nekih od najstrašnijih scena u filmu.</p>
<p>Emmerick, za koju se vjeruje da je imala stigme, postala je redovnicom, a njezine je vizije Kristove muke i smrti na papir prenio pjesnik Clemens Brentano. Recimo, njena je vizija pretočena u filmsku scenu kada Marija, nakon sadističkog iživljavanja na Isusu, briše krv sa sinovljeva čela i tijela. U njenim je vizijama oko Židova obilazio vrag koji ih je poticao da ubiju i muče Isusa.</p>
<p>Kao što su neki židovski čelnici osudili Gibsonov uradak tvrdeći da će film potaknuti val antisemitizma – iako se to, čini se, nije dogodilo, tako i danas osuđuju beatifikaciju Emmerickove. Vatikan je, jasno, odbacio te optužbe, a čak su i neki članovi židovske zajednice uvjereni da je riječ o pretjerivanju jer je, tvrde, pjesnik Brentano vjerojatno »dodatno ukrasio« redovničine iskaze.</p>
<p>U govoru o Anne Catherine, Papa nije spominjao knjigu, već je pohvalio njezinu pobožnost, skromnost i brigu za siromašne, tim više što je i sama bila jedno od devetoro djece iz siromašne seljačke obitelji. (Hina, akb)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Antisedativ u ledenoj dvorani</p>
<p>Ovakav veliki koncert prije je bio programatska poruka o trenutnom statusu i jačini Ede Maajke nego samo običan (i odličan) nastup. Dodatnu snagu pri ulasku u ledenu dvoranu Edi je dao podatak o velikoj prodanoj nakladi zadnjeg albuma »No sikiriki«. Ukratko, čini se da bolji tajming za veliki zagrebački koncert - »krunu dosadašnje karijere«, kako se to zna reći - nije bilo moguće pronaći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što su proljetos Hladno pivo održali rasprodan koncert u maloj dvorani Doma sportova, Edo Maajka pridružio im se ove jeseni u susjednom prostoru velike dvorane kao drugi (bivši) alternativac rock scene sposoban za veće tržišne domete. Doduše, oko tisuću ulaznica podijelio je bivši Hrvatski telekom u sklopu svoje kampanje brzog približavanja pučanstvu, a i niska cijena karata od 45 kuna u pretprodaji išla je na ruku Edinim poklonicima. Oko 6000 njih okupilo se u ledenoj dvorani pred čovjekom koji je usprkos ljutog govora u pjesmama ušao u sponzorski deal s velikom koroporacijom T-Com i dao im svoj lik i glas u marketinškoj kampanji. </p>
<p>Kako rekosmo, ovakav veliki koncert prije je bio programatska poruka o trenutnom statusu i jačini Ede Maajke nego samo običan (i odličan) nastup. No, također je nedvojbeno da je Edo Maajka izvrstan izvođač uživo koji nije imao razloga za skepsu pred nastupom u velikom prostoru. Dodatnu snagu pri ulasku u ledenu dvoranu Edi je dao podatak o velikoj prodanoj nakladi zadnjeg albuma »No sikiriki«. Ukratko, čini se da bolji tajming za veliki zagrebački koncert - »krunu dosadašnje karijere«, kako se to zna reći - nije bilo moguće pronaći.</p>
<p>Iako bi s obzirom na klupsku formu hip hopa i »zgusnutost« poruke mogli očekivati bolju veselicu u malom prostoru, Edo Maajka s Leksaurinima - koji su bile sve samo ne sedativ - izvrsno se snašao na velikoj pozornici pred ekstatično raspoloženom publikom. Dva su najvažnija razloga ovakvog uspjeha; Edo Maajka u govor hip hopa unio je ovdašnji rječnik i svima jasne emocije - otuda parodije narodnjaka i utjecaj Ramba Amadeusa - dok je uvjerljivost i fenomenalna svirka uživo Leksaurina usporediva s inozemnim crossover imenima jače kategorije. </p>
<p>Ako postoje dvojbe o Edinoj hip hop ideologiji zagrljenoj ruku pod ruku s velikom monopolističkom kompanijom, glazbeno nema baš nikakve sumnje da se radi o vrhunskom izvođaču i jednako uvjerljivom koncertnom umijeću. Dvosatni koncert u Domu sportova, nakon predgrupe Defence i uz gosta Frankyja u dva navrata, potvrdio je Edu Maajku kao vodeće grlo angažiranog rapa i rocka, ponekad »zapjenjenog« na davnom tragu Johnnyja Štulića. Emocije i miris stvarnog života plus su više u taktici Ede Maajke koji umjesto klišeja na pozornici nudi prepoznatljivo svoju priču i autentičan izlog nefriziranih priča o poratnoj stvarnosti i socijalnim temama zaogrnutim u ruho crnog humora i još crnje ironije. Na djelu je bila glazba kao antisedativ koja podsjeća a ne zaboravlja drame i dileme stvarnog života, primjereno ispričane uz oštru svirku živog benda. Sve skupa trajalo je kondenziranih dva sata, uključujući i duži bis, pri čemu su pjesme s albuma »Slušaj mater« i »No sikiriki« u koncertnom okruženju dobile drugačiji okus improvizacije i spontanosti. </p>
<p>Ekstatično prihvaćenim koncertom u ledenoj dvorani Edo Maajka i Leksaurini postigli su pogodak karijere odličnim omjerom brutalnih ritmova i showmanskih sposobnosti. Cijeli nastup bio je eksplozivna i efikasna šetnja žanrom koji je prije zadnjih albuma Ede Maajke i El Bahatteeja počeo opterećivati problem zamora materijala, tj. autora. Sudeći po svemu, hip hop je ipak živ i zdrav, barem u rukama Ede Maajke i Leksaurina. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Big Brotheru se i dalje puši, Hebrang ne odustaje od tužbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon reakcije Ministarstva zdravstva i ministra Andrije Hebranga zbog kršenja zakona i reklamiranja cigareta u našoj verziji reality showa Big Brother, u RTL-ovoj emisiji se i dalje puši. </p>
<p>Ako se i zanemari zakon koji u nekim slučajevima očito ostaje samo mrtvo slovo na papiru, svakako nisu zanemarive posljedice tog utjecaja na mladu populaciju gledatelja koja će poistovjećujući se s omiljenim »junacima« pribjeći toj štetnoj navici. </p>
<p>Zašto se u Big Brotheru i dalje puši iako im se prijetilo kaznom od 250.000 kuna i više? Odgovorni u emisiji su se, naime, dosjetili iskoristiti dio odredbe Zakona koja kaže kako se zabrana odnosi samo na izravni prijenos. Tako svakodnevno ponoćno izdanje Big Brothera emitiraju s nekoliko minuta zakašnjenja što je na ekranu i istaknuto. Iako se pretpostavlja da se odgođeno emitiranje koristi i zbog cenzure, u Big Brotheru to opovrgavaju. </p>
<p>»Činjenica je da se kandidatima daje njihova sloboda, dakle njihove osnovne životne navike se ni u kojem pogledu ne cenzuriraju. Iz tog razloga cigarete im nisu oduzete i taj dio riješen je tako da Big Brother u ponoć ide s dvije minute zakašnjenja. RTL Televizija u svakom pogledu poštuje hrvatske zakone i ubuduće ćemo se svemu tome podređivati«, rekao nam je Kristijan Gržetić, glasnogovornik Big Brothera.</p>
<p>Psovanje i alkohol za sada se neće cenzurirati zbog specifičnosti emisije. Big Brother prikazuje, ističe Gržetić, prosječnog hrvatskog stanovnika koji živi svakodevni život 24 sata, čime gledatelji dobivaju i presjek hrvatskog društva. </p>
<p>U izravnoj emisiji petkom pušenja nema. Barem ne u kadru. To što se u trenutku dok se jedna od kandidatkinja priprema zapaliti cigaretu kamera seli na nekog tko ne puši – cigareta je više nego vidljiva – očito se ne računa. Gdje povući granicu i da li je to uopće moguće? Je li uredništvo emisije jednu od prostorija trebalo preurediti u sobu za pušenje u kojoj bi kamere bile ugašene? </p>
<p>Ministarstvo zdravstva je, tvrdi glasnogovornik RTL-a, odustalo od lova na prijestupnike. Andrija Hebrang, međutim, tvrdi da priča nije završena. Naime, iako se s odgođenim snimkama ne krši Zakon o reklamiranju cigareta, krši se Zakon o reklamiranju štetnosti pušenja, te će nakon prikupljanja dokaznog materijala opet pokrenuti tužbu. Dok se prilikom izravnog televizijskog prijenosa špekulira o tome je li neupaljena cigareta reklama ili nije, na izravnim internetskim snimkama puši se naveliko. Time se klupko i dalje odmotava i otvara priču o tome kako je i Internet također medij dostupan širokim masama korisnika.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Donatella Versace krenula svojim putem</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Čak je i Donatella Versace »omekšala« sa svojim kreacijama za nadolazeće proljeće, ako je suditi po reviji koja je u subotu održana na Milanskom tjednu mode. A njezina revija s temom »ljeto 2005« pokazala je da je kuća poznata po svojoj kičastoj eleganciji pronašla novu inspiraciju kraj mora, u zamišljenoj situaciji kad su se sirene nasukale na obalu u valovitim haljinama obojanima u pastelne nježne nijanse. To su još uvijek bile za obitelj Versace uobičajene sirene s opasno primamljivim razrezanim haljinama koje otkrivaju više no što pokrivaju, razgolićenim leđima i linijama oko vrata nalik na kreaciju koju je nosila Jennifer Lopez na dodjeli Grammyja. </p>
<p>No, dodan je i mekani pogled na cijelu liniju - bilo je to, kako je rekao jedan talijanski kritičar nakon revije - »nosivo, ali svejedno ne baš previše versaceovski«.</p>
<p>Versace, kako se vidi po posljednjoj reviji, nastoji spojiti manje riskantnu odjeću i potaknuti prodaju svoje skupe galanterije, pokušavajći oživjeti lošu prodaju.</p>
<p>Tako je na reviji, koju su s nestrpljenjem očekivali i mediji, kao i pripadnici svjetskog jet-seta ali i konkurentske modne kuće, </p>
<p>Versace prikazala nove torbe koje bi poželjela nositi svaka djevojka, svakojakih veličina, s obaveznim džepovima i kožnim ili metalnim detaljima. Bogati je izbor cipela varirao od sandala dekoriranih ribicama i morskim detaljima, do bakandžastih glomaznih cipela »na kat«. </p>
<p>Kao dio svojih nastojanja da uštedi novac, kuća Versace je otkazala svoj haute couture nastup u Parizu ove godine. Čini se da je glavna dizajnerica i nasljednica kraljevstva modnog magnata ubijenog s leđa jednog jutra 1997. godine ispred svoje vile, poznata Donatella Versace, koja je ljeto provela u centru za liječenje od ovisnosti, odlučila nadoknaditi taj gubitak vremena, ali i novca...</p>
<p> Haljine što se omataju oko tijela uglavnom u svijetloplavoj, krem ili tamnosmeđoj i roza boji, od kojih su mnoge dekorirane dijamantnim perlama, izgledale su prelijepo i odavale dojam - mokroga. Tome je, naravno, doprinosio i styling manekenki. Donatella je napustila ekstravagantni otklon kojeg je godinama stvarao a kasnije i njegovao njezin pokojni brat Gianni, a liniju za mlade Versus još nije odlučila prikazati u javnosti.</p>
<p>Samo se u jednom bijelom odijelu, podatnom i mekanom, sa svijetloplavom jaknom od istog materijala, ipak mogao primijetiti trag onog starog Versacea, no očito je da je Donatella - nekima na žalost, a nekima na oduševljenje - odlučila krenuti vlastitim putem kojeg bi, kako se vidi iz iskustva, mogla tek narušiti droga odnosno njezina ovisnost koja bi mogla »progutati« njezine sposobnosti i maštovitost. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>I jedna kava dnevno vodi u ovisnost</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Istraživači su službeno potvrdili: jutarnja kava ljudima doista treba jer, ako je ne popiju, doista osjećaju simptome apstinencijske krize. Čak i samo jedna šalica kave na dan vodi u ovisnost o kofeinu, tvrde istraživači s baltimorskog Sveučilišta John Hopkins. »Kofein je najrašireniji stimulans, jeftin je i dostupan pa ljudi lako održavaju potrebnu količinu«, kaže voditelj istraživanja prof. Roland Griffiths.</p>
<p>»Novo istraživanje pokazuje da oni koji ne dobiju dnevnu dozu, mogu patiti od niza simptoma apstinencijske krize, od glavobolje i slabosti i do loše koncentracije. Mogu se čak osjećati kao da imaju gripu, s mučninom i bolovima u mišićima«. </p>
<p>Griffiths i kolege traže da se ovisnost o kofeinu uvrsti u Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne bolesti koji se smatra »biblijom mentalnih poremećaja«. Proučivši 57 eksperimentalnih studija i devet ispitivanja, istraživači su zaključili: izostane li dnevna doza, dolazi do slabosti, mrzovolje i često snažne glavobolje.</p>
<p>Pokusi pokazuju da 50 posto ljudi dobije glavobolju kad ne popije kavu, a 13 se posto osjeća tako slabo da ne mogu na posao. Griffiths dodaje da je moguće i odvikavanje. »Poučavamo metodu postupnog smanjivanja unosa kofeina i zamjene proizvodima bez kofeina. Tako ljudi mogu smanjiti ili eliminirati simptome krize«, tvrdi Griffiths. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I jedan dim cigarete oštećuje DNK</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Čak i kad povuče samo jedan dim, pušaču se oštećuje DNK, što je prvi korak prema raku i srčanim bolestima, objavili su u nedjelju istraživači. Jasno, za bolest je potrebno mnogo više od jednoga dima, no znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu iznenadili su se otkrivši koliko malo dima treba za prvo oštećenje.</p>
<p>William Sanders i kolege proučavali su utjecaj cigaretnog dima na fibroblaste, stanice koje se nalaze u vezivnom tkivu što drži na okupu ljudsko tijelo. Izložili su stanice tekućem dimu cigareta i uočili da se kromosomi koji nose DNK rastavljaju s oba kraja – to se događa već i s malom količinom dima. Pušenje je poznato kao uzročnik raka pluća, a povezuje se i s rakom bubrega, grla i jednjaka te s bolestima srca.</p>
<p>»Nažalost, nema tog dokaza koje bi ikoga natjeralo da prestane ili da uopće ne počne pušiti. Zato bi dugoročan cilj trebalo biti stvaranje cigareta koje nekako sprečavaju ono što smo vidjeli da se stanicama događa u laboratorijskim uvjetima«, zaključuje Sanders. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Obojeni stihovi mašte i osjećaja</p>
<p>Izložbu čini opus Antuna Masle iz razdoblja od 1948. do 1967. / Masle se od samoga početka odredio kao slikar mediteranskoga kruga u čijem se čudesnom koloritu prepoznaje krajolik zavičaja </p>
<p>Rodio sam se u travi, u cvijeću. U djetinjstvu mi je pod prozorom krvava ruža cvjetala, a još prije nje ružičasta breskva, a prije breskve bijeli bajami i trešnje. U uglu naranča bijela miriše snažno – stihovi su iz pjesme »Cvijeće« Antuna Masle (1919. – 1967.), intimističkog slikara lirika, čiji je opus iz razdoblja od 1948. do 1967. godine upravo predstavljen u Galeriji Mala u Zagrebu. Riječ je o 40-ak ulja na platnu, papiru, lesonitu, dasci i kartonu te u kombiniranim tehnikama prepoznatljiva Maslinog tematskog kruga koji čine portreti, autoportreti, pejsaži, cvijeće i životinje.</p>
<p> Nakon djetinjstva u Orašcu i gimnazijskih dana u Dubrovniku, Masle 1938. upisuje Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu u klasi Marina Tartaglie. Kasnije prelazi u klasu Vladimira Becića koji je »davao veću slobodu u radu«, kako je slikar zapisao u svom Dnevniku. Od 1959. do 1964. slikar je priredio niz izložaba s Đurom Pulitikom, a 1963. samostalno izlaže u Long Beach Public Library Art Gallery u New Yorku. Svoj radni vijek Masle je proveo kao profesor likovne kulture u dubrovačkoj gimnaziji.</p>
<p> Po tumačenju Antuna Karamana, autora Masline monografije, slikarska poetika toga dubrovačkoga slikara razvijala se od sirovog kolorizma u krugu Koste Strajnića, preko postakademske tonsko-kolorističke razrade kasnih 40-ih godina, intimističke stišanosti i ekspresionističko-fovističkog bujanja 50-ih, do sive palete na početku 60-ih te slojevitih i pastoznih struktura slike koje je umjetnik promišljao do prerane smrti 1967. </p>
<p> Maslin figurativni likovni izričaj imao je oslonac u slikarstvu Joba, Konjovića i Stupice, nadahnuće za fovističko-ekspresionističko promišljanje stvarnosti i mašte nalazio je, pak, u djelima Matissea, Bonnarda i Chagalla, a naklonjenost artbrutovskoj poetici slikar je stekao poznavanjem Dubuffetova stvaralaštva.</p>
<p> No, unatoč različitim stilskim putevima kojima je tekla njegova slikarska evolucija, Masle se od samoga početka odredio kao slikar mediteranskoga kruga i »emotivna priroda puna mašte i osjećaja«, kako je sebe nazvao, u čijem se čudesnom koloritu prepoznaje krajolik zavičaja, oraška pastorala – vijugavi puteljci kroz zbijene kućice, brežuljke, borove i čemprese – urezana u slikarski univerzum kao znakovlje te vertikala osobnog i umjetničkog identiteta.</p>
<p> Iako slike Antuna Masle pršte nesputanom zaigranošću i životnom radošću tragom hvalospjevne filozofije sv. Franje te svjedoče o bogatoj sadržajnosti likovnoga rječnika i svojevrsnoj intervizualnosti, autoportreti, portreti i tihe nevjeste u bijelom ostavljaju dojam sjete i melankolije što se zrcale u čeznutljivim pogledima uprtim u neizvjesnost budućnosti.</p>
<p> Uspio je tako Antun Masle svojom produhovljenošću i suptilnom misaonošću dočarati prošlost i budućnost, čovjekovo kretanje između radosti i tjeskobe, prisutnoga i očekivanoga. Iako je granice među oblicima određivao tamnim obrubom, poetični slikar je u svojoj likovnoj semantici promišljao tanku i nevidljivu liniju razgraničenja između životnih polova.</p>
<p> No, potpuno je sigurno da slike Antuna Masle određuje snažna dimenzija duhovne estetike jer u njih, kako je zapisao akademik Tonko Maroević, »uranjamo kao u oaze sačuvane svježine, rezervate čistoće, ukapčamo se na njih kao u akumulatore kreativnog napora, raspršivače duhovnog ozona«.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Najava velike retrospektive</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu 85. obljetnice rođenja Antuna Masle u Galeriji Mala otvorena je »mala retrospektiva slikareva opusa koja je simbolična najava velike retrospektivne izložbe što će se održati 2006. godine u Zagrebu«, kazala je voditeljica Galerije Mala Mirna Hromadko Reiser na otvorenju izložbe u subotu u 12 sati. O slikarevoj poetici govorio je akademik Tonko Maroević, Masline stihove čitao je dramski umjetnik Tonko Lonza, svečanost je glazbom uveličao gitarist Tvrtko Sarić, a izložbu je otvorila gradonačelnica Vlasta Pavić. Na otvorenju izložbe Antuna Masle, slikara kojemu, po riječima akademika Maroevića, »pripada najčišće i najfinije mjesto u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća«, bili su i gosti iz Dubrovnika, slikareve kćeri Dolores i Brigita te pročelnik Ureda za kulturu i društvene djelatnosti Grada Dubrovnika Miho Katičić. </p>
<p>N. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Priznanje najboljima</p>
<p>Novoutemeljena nagradu »Kantor« medijskoga pokrovitelja varaždinskog festivala, hrvatskoga političkog dnevnika »Vjesnik«, pripala je Vladimiru Krpanu za izvedbu Koncerta za glasovir i gudače u d-molu BWV 1052 J. S. Bacha </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Dodjelom nagrada »Ivan Lukačić«, »Jurica Murai« i prvi put »Vjesnikove« nagrade »Kantor«, u nedjelju u Gradskoj vijećnici, te završnim misnim slavljem u Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, završile su ovogodišnje, 34. po redu Varaždinske barokne večeri. Festival je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića i medijskim pokroviteljstvom »Vjesnika« te Obiteljskog radija, a tijekom 16 dana održana su čak 23 koncerta s odabranim djelima baroknih skladatelja, dok su izvođači bili renomirana imena iz Hrvatske i svijeta. </p>
<p> Najuspješnijima među njima dodijeljene su u nedjelju nagrade, temeljem odluke žirija koje je na svečanosti u Gradskoj vijećnici obrazložio predsjednik žirija Zoran Brajša. Ujedno je naglasio da su ovogodišnje Varaždinske barokne večeri po umjetničkim dosezima i organizaciji bile jedne od najboljih do sada. </p>
<p> Prvi dio nagrade »Ivan Lukačić« dodijeljen je Jošku Ćaleti. Kako stoji u obrazloženju, nagrada mu je dodijeljena za muzikološki rad koji je bitno pridonio istraživanju hrvatske glazbene baštine, a drugi dio nagrade pripao je ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado« za najviši izvođački domet. Nagradu je primila direktorica Ivana Lušić.</p>
<p> Nagrada Jurica Murai dodijeljena je šesti put i također je podijeljena u dva dijela. Dobili su je Komorni orkestar Münchenske filharmonije, umjetnički voditelj Lorenz Nasturica i dirigent Ion Marin za koncert 26. rujna u Katedrali, te The Kings Consort i umjetnički voditelj Robert King. </p>
<p> Nagradu »Kantor« medijskog pokrovitelja festivala, hrvatskog političkog dnevnika »Vjesnik«, predala je pijanistu Vladimiru Krpanu glavna urednica Andrea Latinović. Nagrada je dodijeljena prvi put, a sastoji se od povelje i unikatne kristalne skulpture Hede Rušec. Nagrada je uglednom pijanistu dodijeljena za izvedbu Koncerta za glasovir i gudače u d-molu BWV 1052 Johanna Sebastiana Bacha.</p>
<p> U obrazloženju kaže se među inim da se nagrada dodjeljuje i za ideju i realizaciju projekta, u sklopu kojeg je te večeri devetero pijanista izvelo Koncerte za jedan, dva, tri i četiri glasovira J. S. Bacha, u suradnji sa Zagrebačkim solistima pod umjetničkim vodstvom Tonka Ninića. Bio je to programski rijedak pothvat u kojem je, uz uglednog hrvatskog pijanista Vladimira Krpana i njegovu kćer Katarinu, sudjelovalo i sedmero mladih pijanista, bivših đaka Glazbene škole u Varaždinu. Bili su to Zvonimir Gadanec, Ivana Godec, Helena Knapić, Danijel Ljubić, Kristina Mađarac, Davor Matačić i Predrag Šantek.</p>
<p> Najuvjerljivija je bila izvedba Bachova Koncerta u d- molu u kojem je solist Vladimir Krpan ostvario odličnu suradnju sa Zagrebačkim solistima. »Vjesnikova« nagrada »Kantor« od sada će se dodjeljivati vrhunskim hrvatskim interpretatorima glazbenog djela J. S. Bacha, izvedenim na Varaždinskim baroknim večerima.</p>
<p> Na priznanju su zahvalili mr. Joško Ćaleta, Ivana Lušić i Vladimir Krpan. Na svečanosti u Gradskoj vijećnici bili su među ostalima varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok, zamjenik župana dr. Stjepan Habunek, direktor Regionalnog centra sponzora festivala – Zagrebačke banke, Pavao Parat, Branka Džebić, urednica kulture »Vjesnika«, Jasna Nonveiller iz »Vjesnikova« marketinga te mr. Ernest Fišer, tajnik Kluba mecena Varaždinskih baroknih večeri.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Orkestar milanske Scale u »Lisinskome« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Filharmonijski orkestar milanske Scale pod ravnanjem korejskog dirigenta Myung-Whuna Chunga održat će 4. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu dobrotvorni koncert za izgradnju prvoga rehabilitacijskog centra za područje orijentacije i kretanje slijepih. Filharmonijski orkestar izvest će Beethovenovu 5. simfoniju, Koncert za obou i orkestar R. Straussa sa solistom na oboi Francescom di Rosom te prvu i drugu suitu iz Ravelove »Dafnis i Chloe«. Izgradnju centra potaknula je Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, kojoj je Grad Zagreba ustupio zemljište za budući regionalni centar za pse vodiče u sklopu spomen-parka u Dotrščini, a doznakama građana već je prikupljeno gotovo 60 tisuća kuna. Kako su priopćili organizatori koncerta, Zagrebačka banka i UniCredit Group, koji su omogućili gostovanje orkestra Scale, ulaznice su rasprodane, ali je zbog golema zanimanja publike od četvrtka u prodaji još stotinjak ulaznica. Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet jedina je nevladina i neprofitna organizacija u Hrvatskoj koja školuje pse za humanu namjenu te tako izravno utječe na potpunu integraciju slijepih osoba u društvo. Udruga školuje najviše deset pasa na godinu, a na listi čekanja za pse vodiče više je od 70 slijepih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Čuvar tegljača« u Barceloni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dokumentarni film »Čuvar tegljača« Silvija Mirošničenka pozvan je na Filmski festival Docupolis, koji će se održati u Barceloni od 6. do 10. listopada, javlja Factum. Ovaj crno-bijeli poetski dokumentarac u produkciji Factuma uvršten je u program »Najbolji kratki dokumentarac« s još 14 filmova iz cijelog svijeta. Za »Čuvara tegljača« festival u Barceloni će biti osmi festival od premijere koja je bila na prošlogodišnjim Danima hrvatskog filma. Film govori o osamljenom čovjeku koji na rijeci Dravi pokraj Osijeka čuva brodove tegljače. Napušteni tegljači njegov su dom i gotovo cijeli svijet.</p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nastupio gitarist Robert Belinić </p>
<p>POPOVAČA</p>
<p> - U Crkvi sv. Alojzija Gonzage u Popovači u subotu nastupio je gitarist Robert Belinić, danas asistent na Visokoj glazbenoj školi »Leopold Mozart« u Augsburgu. Prije dvije godine je kao jedini Europljanin s gitarom bio i na prestižnoj njujorškoj glazbenoj audiciji Young Concert Artists. U Popovači je svirao u dobrotvorne svrhe za izgradnju pastoralnog centra. Gosti mladog umjetnika bili su i studenti gitare: Frane Verbanac, Kajo Milišić i Ivan Vihar. Oni s Robertom Belinićem čine sve poznatiji Croatian Guitar Quartet. Mladi umjetnici su svirali djela Barriosa, Albeniza, Turine i Piazzole. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Argentinski Hrvati« Carmen Verlichak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Argentinski Hrvati« najnovija je knjiga Carmen Verlichak (Vrljičak), promovirana prije nekoliko dana u Kulturnom centru Borges u Buenos Airesu. Knjigu su predstavili profesor novinarstva i urednik dnevnika »La Nación« Bartolomé de Vedia, hrvatski veleposlanik u Argentini Rikard Rossetti te grof Marcos Pejascevich. Knjiga govori o povijesti hrvatskih imigranata u Argentini, koliko ih ima, kad su došli i zašto, te što su postigli u toj zemlji. Među istaknutim Hrvatima o kojima piše Carmen Verlichak su povjesničar José Luis Busaniche, slikar Ricardo Supisiche, nadbiskup Estanislao Karlic te poznate poduzetničke obitelji Bencich i Mihanovich. Carmen Verlichak i sama je hrvatskoga podrijetla, rođena u Madridu, i autorica je nekoliko romana, među kojima je i »María Josefa Ezcurra, zabranjena ljubav Belgrana«, koji je doživio tri izdanja. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>U iščekivanju hrvatske pobjede na Sljemenu</p>
<p>Pripremni dio je jedno, a Svjetski kup nešto sasvim drugo. Zbilja ne znam gdje trenutačno pripadam, ali kao orijentir mogu poslužiti rezultati s treninga, gdje sam uglavnom bio bolji od velikog dijela Austrijanaca, reći će Ivica na pitanje kakva je veleslalomska forma. A, već sezonama je poznato kako sezonu otvara veleslalom u austrijskom Söldenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski narod euforično je proslavio ljetne sportske heroje. »Opijali« su nas rukometaši i pozlatili kolovoz u Ateni, »eksplodirali« smo zajedno sa Dujom Draganjom i histerizirali dok su Ančić i Ljubičić maratonski kovali broncu protiv indijskih tenisača. No, ljetne sportske »radosti« već su u dosjeima hrvatskog sporta, a za dvadesetak dana okrenut ćemo novu – zimsku stranicu.</p>
<p>U prošloj sezoni s europskih vrhova odzvanjali su pomalo dramatični tonovi vezani uz Janicu i Ivicu Kostelića. »Vrag« koji po njihovom pitanju nikada ne miruju, zakomplicirao je situaciju i prošle sezone. Novi problem s Janicom zvao se – štitnjača, a Ivica je slalomsku večer u Schladmingu završio s novim prijelomom u koljenu. Sezonu su tako kraju »dovukle« druge dvije skijaške primadone Nika Fleiss i Ana Jelušić, koje u Janičinoj zavjetrini, lagano i sigurno, koračaju put najboljih svjetskih tehničarki. </p>
<p>No, u ovoj sezoni ponovno bi blještavilo reflektora trebalo fokusirati Janicu i Ivicu. Hrvatski duet preodređen za »monumentalne« rezultate uglavnom se oporavio od svih nedaća i po informacijama iz njihove »kuće« spremno čeka novu skijašku sezonu.</p>
<p>Istina, prehlada je dane Janici Kostelić na Hintertuxu učinila dosadnima, ali jedna želja nikako ne izlazi van glave najbolje svjetske skijašice.</p>
<p>– Lijepo bi bilo pobijediti na slalomu, na Sljemenu. Stvarno bi bilo zgodno, kaže Janica.</p>
<p>Inače, prošlog tjedna Međunarodna skijaška organizacija je upalila »zeleno« svjetlo za slalom skijašica iznad Zagreba i to će, u našim okvirima, biti događaj sezone. Premda su jedno vrijeme bile aktualne rasprave oko potrebe sljemenske utrke, prije svega iz financijske perspektive, ipak se može zaključiti kako će sportski motivi biti dovoljni za siječanjski spektakl. </p>
<p>Još ukoliko bude začinjena pobjedom Janice...</p>
<p>– Zdravlje k'o zdravlje. Nije loše, bit će još bolje tijekom sezone, govori Janica.</p>
<p>Sličan odgovor ponudit će i Ivica koji u mnogo jačem ritmu prevaljuje metre niz austrijsku padinu i očekuje povratak u Svjetski kup.</p>
<p>– Pripremni dio je jedno, a Svjetski kup nešto sasvim drugo. Zbilja ne znam gdje trenutačno pripadam, ali kao orijentir mogu poslužiti rezultati s treninga, gdje sam uglavnom bio bolji od velikog dijela Austrijanaca, reći će Ivica na pitanje kakva je veleslalomska forma.</p>
<p>No, usporedno sa svim najavama, kojima Kostelići nikada nisu bili pretjerano skloni, stoji njihova životna izreka »samo da je zdravlja«. To će biti »spiritus movens« i ove sezone, bez obzira koliko pokazivali moćna izdanja kao i svih proteklih sezona.</p>
<p>– Sljeme je nama u ovom trenutku najveća i glavna obaveza. Moramo zadovoljiti sve kriterije kako bi jednog dana imali i slalomsku utrku skijaša u Zagrebu, reći će direktor Vedran Pavlek.</p>
<p>Popularnost skijanja je definitivno u Hrvatskoj, u posljednjih pet godina, rapidno poraslo. I rezultatski, i navijački, i amaterski. Ovo je još jedna sezona u kojoj se očekuje bitan napredak. Ponovno s Janicom i Ivicom na čelu kolone.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zadovoljstvo nakon priprema i optimizam pred sezonu</p>
<p>»Pripreme su bile vrlo kvalitetne i očekujem da će se intenzivan rad isplatiti. Nadam se da bismo mogli ući među četiri najbolja u Goodyear ligi«, rekao je Joško Garma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Zagreba u punom su sastavu, osim opravdano odsutnog Ivana Tomasa, koji bi se prema najavama trenera Andreja Tesle trebao priključiti momčadi kroz 30-ak dana. </p>
<p>Nakon osam pripremnih utakmica (bez braće Tomas i Damira Miljkovića), od kojih su sedam završili napuštanjem terena pognute glave, pripreme su ipak okarakterizirane uspješnima, uz parolu »dokazali smo da protiv svih možemo igrati«. Kao svojevrsna isprika za poraze navedena je nemogućnost rotacije igrača, no pitanje koje se nakon toga samo nameće jest što ako će uzdanice momčadi biti ozlijeđene. Koga onda staviti u momčad ako zamjene nisu opravdale povjerenje?! </p>
<p>Goodyear liga je pred vratima, Zagreb prvu utakmicu igra u Trnskom 6. listopada protiv Geoplin Slovana. Tesla je utakmicu okarakterizirao iznimno bitnom, očekuje se da »mravi« u regionalno natjecanje uđu s dva boda. Cilj postavljen pred zagrebačke »žute« isti je kao i prošle natjecateljske sezone - izboriti ostanak u Goodyear ligi. No, Joško Garma ne skriva da momčad želi i više: </p>
<p>– Pripreme su bile vrlo kvalitetne i očekujem da će se intenzivan rad na njima isplatiti. Nadam se da bismo mogli biti pri vrhu, možda i među četiri najbolje momčadi, no najvažnije je da se u tom društvu nalazimo i sljedeće sezone. </p>
<p>Garma, inače košarkaš koji je na turneji po Španjolskoj najviše impresionirao statistikom, nije se želio upuštati u usporedbu momčadi Zagreba s onom lanjskom. Tek je rekao: </p>
<p>– Kostur momčadi jednak je prošlosezonskom. Osim toga, iskusniji smo godinu dana, poznajemo se u dušu, pa i očekujem da će se to na parketu vidjeti. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Švicarac bez konkurencije u tenisu </p>
<p>Pobjedom na bangkoškom turniru Federer se pridružio Bjornu Borgu i John McEneroeu kao jedini igrač koji je upisao 12 pobjeda zaredom u finalu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Teško bi bilo jednom riječju opisati igru koju prikazuje Roger Federer, možda bi najbliža bila »nevjerojatno«. Švicarski je reket u finalu Tajland Opena doslovce »razmontirao« Amerikanca Andyja Roddicka, prepustivši mu četiri gema u prvom setu. U drugom mu je »nabio kvrgu«. </p>
<p>Pobjedom na bangkoškom turniru Federer se pridružio Bjornu Borgu i John McEneroeu kao jedini igrač koji je upisao 12 pobjeda zaredom u finalu. </p>
<p>– Nisam znao što da očekujem kad sam došao ovdje. A, sad sam osvojio 10. turnir u sezoni. Jednostavno ne mogu vjerovati kako su se stvari poklopile, riječi su apsolutnoga kralja bijelog sporta u ovom trenutku. </p>
<p>Koliko je Federer bio dominantan u finalnom meču lako je čitljivo iz rezultata 6-4, 6-0. No, podatak tek dobiva na teži kada se zna da je Roddick u ovom trenutku najbolji servis igrač na svijetu, bez obzira na liječnički tretman Roddickove ruke u drugom setu. </p>
<p>Do odlučujućeg »breaka« Federer je došao u sedmoj igri prvog seta, nakon što je Amerikanac forhendom poslao loptu u mrežu. Imao je Roddick priliku vratiti izgubljeno kod 5-4 rezultata za Federera, no Švicarac je na dvije »break-lopte« odgovorio asovima. </p>
<p>Drugi je set bio posebna priča. Do 3-0 s Roddickovom rukom (barem je takav dojam) nije bilo problema. Nakon drugog ispuštenog servisa Amerikanac je, ipak, pozvao liječnika. </p>
<p>– Ozlijedio sam lakat dan ranije u meču protiv Marata Safina (7-6, 6-7, 7-6). No, mislim da to nije bitno utjecalo na meč. Roger cijele godine dominira, skrušen je bio drugi nositelj turnira nakon poraza. </p>
<p>I u tome leži cijela istina. A, i međusobni omjeri ova dva tenisača debelo su na strani 23-godišnjeg Švicarca. Osam pobjeda Federera i tek jedan poraz protiv Roddicka dokazuju tko vlada »gospodskim sportom«. </p>
<p>Federer je ovom pobjedom potvrdio najbolju godinu u karijeri. Podsjetimo, među 10 su osvojenih turnira i tri Grand Slama. Izmaknuo mu je samo Franch Open...</p>
<p> • Rezultati, finale: Federer (1) – Roddick (2) 6-4, 6-0.</p>
<p>K.Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mladost uvjerljivo u drugi krug kvalifikacija </p>
<p>ZAGREB/ISTANBUL</p>
<p> – U posljednjem kolu C skupine prvoga kruga kvalifikacija za Euroligu vaterpolisti zagrebačke Mladosti zabilježili su još jednu uvjerljivu pobjedu, svladavši moskovski CSKA sa 14-7. Tako su mladostaši prvi krug kvalifikacija, koji je odigran u Istanbulu, okončali s pet uvjerljivih pobjeda i razlikom pogodaka 81-24. U drugi krug kvalifikacija, koji je na rasporedu od 13. do 17. listopada, iz istanbulske skupine ušlo je pet prvoplasiranih momčadi. U drugom krugu kvalifikacija sudjeluju 24 momčadi, a 16 najboljih izborit će ulazak u Euroligu. </p>
<p> • Skupina C, rezultati 5. kola: Bayer Uerdingen – SN Taverny 13-9, CSKA Moskva – Mladost 7-14, Yuzme Ihtisas Istanbul – Koper 8-6; poredak: 1. Mladost 10, 2. Yuzme Ihtisas 8, 3. CSKA Moskva 6, 4. Bayer Uerdingen 4, 5. SN Taverny 2, 6. Koper 0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Niko Kranjčar više nije rezerva?</p>
<p>»Niko Kranjčar je u kombinaciji kao i svi drugi igrači. Bit će promjena u sastavu u odnosu na utakmicu protiv Elfsborga, a hoće li Niko baš početi utakmicu u Velikoj... Pa, zašto ne bi počeo kad je to utakmica u kojoj može odigrati svoje«, </p>
<p>naglasio je Dinamov trener Nenad Gračan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Za nas je ova utakmica povijesna«, uzvikivao je nedavno Zdravko Mamić, samo nekoliko trenutaka prije no što je bijesno razlupao čašu o pod te tako i sam ušao u povijest mirnoga i otmjenog hotela u švedskom gradiću Borĺsu. Dinamov je dopredsjednik tada podivljao na nekolicinu novinara, uveo novi režim odnosa prema medijima i prilično razdrmao ambijent među maksimirskim »trudbenicima«, pa će doista biti zanimljivo vidjeti hoće li se i kako takav, visokonaponski diskurs samoga Mamića, ali i trenera Nenada Gračana, zrcaliti na samoj momčadi. Dinamo u ponedjeljak gostuje kod Kamen Ingrada u Velikoj (19 sati) u okršaju 10. prvenstvenog kola, a uoči tog se dvoboja nižu još neki upitnici.</p>
<p> Kako će, primjerice, Dinamova momčad reagirati sada kad je sa sebe skinula golemi psihološki teret kakav ju je »gnječio« prije utakmice protiv Šveđana koju su sami klupski čelnici zacrtali kao sudbinski dvoboj koji će odrediti Dinamov smjer u ovoj sezoni? »Plavi« su se na kraju domogli ligaškog natjecanja u Kupu Uefe, no to nikako ne znači da u Veliku odlaze posve rasterećeni. Tek šesto mjesto u prvenstvu zadržava rumenilo na licima maksimirskih nogometaša, koje hvata lagani osjećaj srama i nelagode pri svakome pogledu na ljestvicu. A, kako li će tek biti ako i u Velikoj nastave s »malim« rezultatima? Dakako, bit će zanimljivo promatrati i nastavak sage o kapetanu Niki Kranjčaru, koji je posljednje dvije utakmice dočekao u statusu rezerve.</p>
<p> – Pojavio se mali umor nakon svih ovih utakmica, ali i nakon silnog pritiska kakav je bio na igračima. Neki nisu ni spavali, neki su imali temperaturu... Nadam se da ćemo sad ući u pravu kolotečinu, pobijediti Kamen Ingrad i potom osvježiti i odmoriti momčad, naglasio je Gračan, koji je nedavno stigao u Dinamo, i to upravo s klupe Kamen Ingrada.</p>
<p> U prvenstvenoj stanci, kakva će uslijediti nakon ponedjeljka, Gračan će odvesti momčad na mini-pripreme u Medulin. Ondje će boraviti od srijede do nedjelje, ali bez Kranjčara i Agića zbog obaveza u A reprezentaciji, zatim bez Tomića, Ljubojevića i Eduarda zbog obaveza u mladoj, Šarića u juniorskoj te Mujčina u reprezentaciji BiH.</p>
<p> – U Kamen Ingradu je u posljednjih dvije, tri godine provedena dobra selekcija, njihovi su igrači već dugo zajedno i vrlo dobro se poznaju. Momčad im je disciplinirana, radna i ima određenu kvalitetu. Jasno je da mi moramo juriti pobjedu kako bismo što prije uhvatili priključak s vrhom i potvrdili rezultate na europskoj sceni. Očekujemo ponešto zatvoreniji Kamen Ingrad, pa ćemo shodno tome i postaviti našu momčad i igru. Moramo ih u samome začetku pritisnuti i nametnuti se. Budu li naša dodavanja tekla brzo, tada možemo napraviti ono što želimo.</p>
<p> Zanimljiva je i Gračanova teza o psihološkome pristupu samih igrača:</p>
<p> – Ma, svatko mora uklizati, skočiti, istrčati utakmicu do kraja. Ali, naši igrači to, nažalost, shvate tek kad odu u inozemstvo. Neki naš igrač, primjerice, ode u Italiju i tek tada pomisli: »pa, možda bi bilo dobro malo i uklizati«. Ma, znam to iz vlastitog iskustva. No, moramo poraditi na tome da naši igrači to shvate dok su još ovdje, u Dinamu.</p>
<p> U momčadi je ipak vidljiv određeni napredak, i to u segmentu koji je dosad figurirao kao najveći Dinamov nedostatak - u fizičkoj pripremi igrača.</p>
<p> – Do Švedske smo u gotovo svakoj utakmici fizički padali u drugom poluvremenu. No, protiv Elfsborga smo u tom drugom poluvremenu stvarali prilike, dosta i trčali, ali realizacija nažalost nije bila dobra. U tom su nam smislu bile važne nedavne pripreme na Rogli gdje su igrači akumulirali potrebnu energiju.</p>
<p> Dakako, maksimirski trener pritom nije želio odrediti sastav za utakmicu u Velikoj.</p>
<p>– Ne bih suviše govorio o sastavu. Svi su u konkurenciji. Niko Kranjčar? U kombinaciji je kao i svi drugi igrači. Bit će promjena u sastavu u odnosu na utakmicu protiv Elfsborga. A hoće li baš početi utakmicu u Velikoj... Pa, zašto ne bi počeo kad je to utakmica u kojoj može odigrati svoje, dodao je Gračan.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Veličanstven obrat Nice protiv Monaca u deset minuta</p>
<p>Izravniji i zamjetniji bio je Niko Kovač, koji je postigao prvi pogodak za Herthu i tako trasirao put prema pobjedi kod Kaiserslauterna. Vrlo je dobar bio drugi Hrvat u Herthi Josip Šimunić. Cijelu je utakmicu vodio uspješnu borbu »teške kategorije« s Carstenom Janckerom</p>
<p>BREMEN</p>
<p> – Jedna je od tradicija koje Bayern u Bundesligi prezire utakmice protiv Werdera. Bremenski je klub često remetio Bayernov mir, a i prošle su sezone pobjedom na Olimpijskom stadionu u Münchenu i definitivno proslavili šampionsku godinu. No, u subotu su Bavarci uzvratili... </p>
<p>Nizozemac Makaay očito je povukao ostale suigrače da se trgnu iz sna, pa su njegova zaduženja u Bremenu preuzeli Ballack i Schweinsteiger. Hrvatski je adut u bundesligaškom derbiju bio Ivan Klasnić, no plahu i sramežljivu predstavu završio je na kraju prvog poluvremena, kad je zamijenjen.</p>
<p>Izravniji i zamjetniji bio je Niko Kovač, koji je postigao prvi pogodak za Herthu i tako trasirao put prema pobjedi kod Kaiserslauterna. Vrlo je dobar bio drugi Hrvat u Herthi Josip Šimunić. Cijelu je utakmicu vodio uspješnu borbu »teške kategorije« s Carstenom Janckerom. </p>
<p>Marko Babić u Bayeru sve je udaljeniji od prve postave. No, s razlogom, jer »konkurent« Poljak Krzynowek igra u životnoj formi (prvi pogodak HSV-u).</p>
<p> • Njemačka, 7. kolo: Kaiserslautern – Hertha 0-2, Borussia (D) – Nürnberg 2-2, Freiburg – Mainz 1-2, Wolfsburg – Borussia (M) 2-1, Bayer – Hamburg 3-0, Hansa – Hannover 1-3, Werder – Bayern 1-2; Poredak: Wolfsburg 18, Stuttgart (-1) i Bayern po 14, Werder i Mainz po 12...</p>
<p>Iako su bili nezadovoljni europskim nastupom protiv Rosenborga (1-1), u prvenstvu Arsenal djeluje nedodirljivo za većinu klubova. U subotu je još West Bromwich proslavio premijernu pobjedu. </p>
<p> • Engleska, 8. kolo: Arsenal – Charlton 4-0, Blackburn – Aston Villa 2-2, Everton – Tottenham 0-1, West Bromwich – Bolton 2-1, Southampton – Manchester City 0-0, Norwich – Portsmouth 2-2; Poredak: Arsenal 22, Chelsea 17 (-1), Everton 16, Tottenham 13... </p>
<p>Do 72. minute Monaco se šalio s Nicom i vodio 3-0. No, utakmicu je od te minute preobrazio Nigerijac Victor Agali i potaknuo spektakl. U osam minuta Agali je s tri pogotka izjednačio na 3-3, a potom je nogometaš s Haitija Marama Vahirua postigao pogodak za najveći preokret dosadašnjeg dijela sezona. Infarktna utakmica u Kneževini čak je zasjenila pobjedu PSG-a. Drugu uzastopnu u prvenstvu... </p>
<p> • Francuska, 9. kolo: Monaco – Nica 3-4, Strasbourg – Nantes 0-2, Istres – Marseille 0-2, Caen – Bordeaux 1-1, Lens – Ajaccio 1-1, Bastia – PSG 1-2; Poredak: Monaco 17, Marseille, Lille (-1) i Lyon (-1) po 16, Bordeaux 14...</p>
<p>Gianfranco Zola svoju je karijeru počeo u Cagliariju. Sada je završava na istom mjestu, a upravo su njega navijači opjevali prilikom pobjede protiv Brescije. Pogodak iz jedanaesterca i nekoliko malonogometnih driblinga bili su dovoljni za zadovoljstvo na Sardiniji.</p>
<p> • Italija, 5. kolo: Chievo – Lecce 2-1, Cagliari – Brescia 2-1; Poredak: Juventus 10 (-1), Chievo i Cagliari po 9, Lecce i Messina (-1) po 8...</p>
<p>Subota u Španjolskoj donijela je tek dvije utakmice, koje su bili mirni uvod u ono što se događalo u nedjelju. Oslabljena Valencija prošla je neokrznuta i Sevillu, gdje je gostovala kod Betisa (1-1).</p>
<p> • Španjolska, 6. kolo: Betis – Valencia 1-1, Real Sociedad – Atleticio Madrid 1-0; Poredak: Valencia 14, Barcelona 13 (-1), Atletico Madrid, Osasuna (-1), Espanyol (-1), Sevilla (-1) i Zaragoza (-1) po 10... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Porto slavio u klasi do 250 ccm </p>
<p>DOHA</p>
<p> – Argentinski motociklist Sebastian Porto pobjednik je utrke za Veliku nagradu Katara u klasi do 250 ccm. Drugo mjesto pripalo je vodećem u poretku Svjetskog prvenstva Španjolcu Danielu Pedrosi, a treći je na cilj stigao Japanac Hiroshi Aoyama. </p>
<p> • Rezultati: 1. Sebastian Porto (Arg) Aprilia 41:17.343, 2. Daniel Pedrosa (Špa) Honda 41:18.957, 3. Hiroshi Aoyama (Jap) Honda 42:00.655, 4. Franco Battaini (Ita) Aprilia 42:02.470, 5. Fonsi Nieto (Špa) Aprilia 42:04.525, 6. Toni Elias (Špa) Honda 42:16.814, 7. Roberto Rolfo (Ita) Honda 42:28.756, 8. Alex DeBon (Špa) Honda 42:39.463, 9. Hugo Marchand (Fra) Aprilia 42:39.505, 10. Joan Olive (Špa) Aprilia 42:46.381. </p>
<p> • Poredak u svjetskom prvenstvu: 1. Pedrosa 254 boda, 2. Porto 211, 3. Randy De Puniet (Fra) Aprilia 187, 4. Elias 152, 5. Aoyama 119... (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Janšina stranka pobjednica izbora </p>
<p>Slovenska demokratska stranka dobila je, prema privremenim neslužbenim rezultatima izbornog povjerenstva, malo više od 29 posto glasova, sadašnji premijer Anton Rop priznao poraz / Janša bi mogao imati stabilnu većinu ako ga podrži i Zmago Jelinčič, koji kaže da će još »dobro promisliti« </p>
<p>LJUBLJANA (Od posebnoga Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Pobjednik slovenskih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju je Slovenska demokratska stranka Janeza Janše i stranke desnog centra. Privremeni su to, neslužbeni rezultati koje je u nedjelju oko 23 sata objavilo Republičko izborno povjerenstvo na temelju 88,47 posto obrađenih materijala. Na četvrte izbore u povijesti samostalne Slovenije izašlo je 59 posto od ukupno nešto više od 1,6 milijuna slovenskih državljana s pravom glasa. Tako će nakon punih 12 godina u Sloveniji doći do smjene vlasti, a vladu će formirati takozvani desni centar.</p>
<p>Izborni poraz, tek koju minutu nakon objave preliminarnih rezultata, priznali su aktualni premijer Anton Rop i njegov koalicijski partner, čelnik Združene liste socijaldemokrata (ZLSD) Borut Pahor. Pomalo iznenađujući je to epilog, kako su najavljivali analitičari, dosad najneizvjesnijih izbora. </p>
<p>Naime, prema rezultatima izbornog povjerenstva Janšini demokrati vode s 29,04 posto glasova, a u parlament će ući i Bajukova i Peterleova Nova Slovenija s 8,85, Slovenska pučka stranka (SLS) Janeza Podobnika s 6,88, te Slovenska nacionalna stranka s 6,41 posto glasova.</p>
<p>Liberalnodemokratska je koalicija izgubila vlast jer je LDS osvojio nešto više od 22 posto povjerenja birača, Pahorova Združena lista tek 10,22, a stranka umirovljenika, također vladajuća u prošlom sazivu parlamenta, tek za sedam promila prešla izborni prag i osvojila 4,07 posto glasova. Zakazale su takozvane male stranke na koje je Rop itekako računao, prije svega Stranka mladih, Aktivna Slovenija i Slovenija je naša Borisa Popoviča. </p>
<p>Prevedeno u zastupničke mandate koje je izborno povjerenstvo objaviloi nešto prije 22 sata Janšina bi koalicija uz eventualnu potporu Zmage Jelinčiča s 51 od mogućih 90 parlamentarnih klupa mogla imati komotnu većinu u Državnom zboru.</p>
<p>»Postigli smo sjajan rezultat a to znači da je Slovenija stala na noge i ide novim putem«, rekao je Janša komentirajući ishod izbora. Upozorivši da izborna pobjeda predstavlja i i veliku odgovornost rekao je da ne misli u Sloveniji »postavljati sve nanovo, budući je država postala članicom EU i NATO«. No najavio je da će promjena ipak biti, prije svega zbog politike isključivosti koja je, po njegovom mišljenju, dominirala posljednjih dvanaest godina na slovenskoj političkoj sceni, a od koje su koristi imali samo neki. »Priliku će dobiti oni koji su bili podređeni bez obzira na njihove političke boje i opredjeljenja«, kazao je vjerojatni budući slovenski premijer. Pritom je najavio da će o sastavu buduće vlade, zajedno s koalicijskim partnerom Novom Slovenijom, biti otvoren i za druge stranačke čelnicike njegovoj stranci slične političke orijentacije. </p>
<p> Svjestan činjenice da drži ključeve stabilne parlamenatarne većine i buduće vlade, Zmago Jelinčić se u prvoj, vrlo ležernoj izjavi nije htio decidirano izjasniti koga će podržati. »Dobro ću promisliti i odlučiti za dobrobit Slovenije i njezinih državljana«. No znakovito je odgovorio na pitanje je li ga zvao, još uvjek aktualni premijer Rop. »Svatko zove, telefon mi je skoro užaren«, rekao je. </p>
<p>Odmah nakon objave prvih rezultata izborni je poraz priznao Anton Rop. »Dobili smo 22 posto«, kazao je zahvalivši glasačima. »Odlazimo uzdignute glave i ponosni na svoj dosadašnji rad, uvjereni da je Slovenija na dobrom putu«, rekao je. »Želim sačuvati ovu ekipu i biti konstruktivna i tvrda oporba u parlamentu, sve za dobro Slovenije«, rekao je . </p>
<p>U pobjedničkoj atmosferi koja je nastala odmah nakon objave rezultata oglasio se i šef SLS-a Janez Podobnik čija će stranka, prema svemu sudeći osvojiti sedam zastupničkih mandata, dva manje nego u prošlom sazivu.. Ne skrivajući zadovoljstvo i neizravno potvrdivši da mu je prošlomjesečni pogranični incident kod Plovanije popravio rejting, rekao je kako je incident »pokazao da se za slovensku zemlju i slovensko more treba boriti«.</p>
<p>O u finišu izbora važnoj, predizbornoj temi odnosa s Hrvatskom govorio je nakon glasovanja i aktualni premijer i čelnik Liberalne demokracije Slovenije Anton Rop. »Odnosi s Hrvatskom će biti dobri ukoliko će se Hrvatska odlučiti za ulazak u EU i europski put«, rekao je Rop. </p>
<p>Za 88 mjesta u parlamentu natjecalo se 1390 kandidata na 23 izborne liste, 17 stranačkih, te šest nezavisnih, a za još dva predstavnici, kako stoji u slovenskom ustavu, , autohtonih nacionalnih manjina, talijanske i mađarske. Odziv birača bio je gotovo deset posto manji nego na zadnjim parlamentarnim izborima 2000. godine. </p>
<p>Službeni rezultati bit će objavljeni 13. listopada, nakon čega će predsjednik države Janez Drnovšek pobjedniku ponuditi mandat za sastavljanje vlade. Ono što je u ovom času najvažnije jest činjenica da je budući slovenski premijer, unatoč tome što na to čeka punih dvanaest godina, u svojim prvim izjavama pokazao suzdržanost i izbjegao trijumfalizam.</p>
<p>Uz predizbornu i medijska šutnja</p>
<p>Uz predizbornu šutnju, koja je, doduše, prekršena čak sedamdesetak puta, slovenski su parlamentarni izbori protekli u medijskoj tišini, jer je golema većina slovenskih novinara od nedjelje u ponoć u općem štrajku. Vodeći dnevnici, nacionalne televizijske i radijske postaje, te dobar dio komercijalnih elektroničkih medija tek su prenijeli podatke izbornog povjerenstva. Političari su, izuzev u programu POP TV, bili uskraćeni za objavu njihovih prvih izjava, a štrajku se pridružila i nacionalna tiskovna agencija STA. </p>
<p>»U vrijeme trajanja štrajka STA neće osiguravati novinarske sadržaje, objavljivat će se samo servisne informacije o vremenskim prilikama i stanju na cestama«, kaže se u priopćenju STA. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Janša: Ne treba bacati mrežu u Piranskom zaljevu ili dijeliti jabuke na Sv. Geri, a onda tražiti rješenje</p>
<p>»S Hrvatskom ćemo nastaviti sve pregovore i osigurati svim susjedima pomoć za ulazak u EU. Još u kampanji najavili smo da ćemo predložiti Zagrebu osnivanje zajedničke komisije za detektiranje otvorenih pitanja koja bi se onda podijelila u dvije skupine – ona koja se mogu rješiti dijalogom i ona čije bismo rješenje prepustili arbitraži«, rekao je Janša hrvatskim novinarima nešto prije 23 sata. </p>
<p>Upitan hoće li njegovo prijateljstvo s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom pridonjeti lakšim pregovorima o otvorenim pitanjima, Janša je rekao kako je uvjeren da je moguće ostvariti prijateljski razgovor i prevladati razlike. »Mislim da nije potrebno bacati mrežu u Piranskom zaljevu ili dijeliti jabuke na Svetoj geri, a onda tražiti rješenja«, rekao je Janša. Demantirao je pritom da je sa Sanaderom već postigao sporazum o rješavanju otvorenih pitanja. Janša je komentirao i Vajglov prijedlog sporazuma o izbjegavanju incidenata. »Mi smo uvjek podupirali takvu politiku, ali ne mogu sada odgovoriti hoćemo li podržati taj sporazum jer nismo s njim upoznati. </p>
<p> Desetak sati ranije, nakon što je glasovao na izbornom mjestu u Grosuplju čelnik SDS-a je rekao da se »Slovenija zauzimala za rješavanje hrvatsko-slovenskih otvorenih pitanja, nije povlačila jednostrane poteze, a to«, naglasio je, »očekujemo i od naših susjeda«, kazao je pored ostalog izborni pobjednik Janez Janša.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nadmetanje demokrata i radikala</p>
<p>Odziv birača u nedjelju je bio slab i u prijepodnevnim satima u većini se gradova Srbije procjenjivao jednoznamenkastim postocima</p>
<p>ZAGREB/ BEOGRAD</p>
<p> - U Srbiji je u nedjelju održan drugi krug lokalnih izbora na kojima su se birali gradonačelnici Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, kao i predsjednici 145 općina. U Beogradu je u prvom krugu održanom 19. rujna prednost od tri posto glasova nad kandidatom radikala Aleksandrom Vučićem imao kandidat Demokratske stranke i dosadašnji predsjednik gradske vlade Nenad Bogdanović, ali je zato u Novom Sadu još tada desetpostotonu prednost zabilježila radikalka Maja Gojković u odnosu na demokrata Borislava Novakovića. </p>
<p>Odziv birača u nedjelju je bio slab i u prijepodnevnim satima u većini se gradova Srbije procjenjivao jednoznamenkastim postocima. U prvom dijelu dana nije bilo većih prigovora na regularnost izbora.</p>
<p>Građani Vojvodine u nedjelju su birali i 60 zastupnika po većinskom sistemu jer su ih 60 izabrali u prvome krugu po proporcionalnom principu. Nakon drugoga kruga lokalnih izbora, trebalo bi biti jasno koje će stranke formirati vlast u pokrajini, ali prema prvim pokazateljima, autonomaška koncepcija bilježi znatan pad popularnosti. </p>
<p>Srbijanski predsjednik i lider DS-a Boris Tadić izjavio je nakon prvoga kruga da rezultati pokazuju kako, osim u nekim lokalnim sredinama, ekstremne političke opcije u Srbiji nemaju nikakve šanse. Zamjenik predsjednika SRS-a Vojislava Šešelja Tomislav Nikolić tvrdio je da je njegova stranka zadovoljna jer je, sudeći po izborima, došlo do daljnje radikalizacije Srbije. </p>
<p>U središtu pozornosti na neki je način i Demokratska stranka Srbije (DSS) srbijanskog premijera Vojislava Koštunice koja se, kao jezičac na vagi, može prikloniti jednoj od dviju pobjedničkih stranaka stvarajući koalicije u općinskim i gradskim skupštinama. DSS je stranka koja nije stabilizirala svoje biračko tijelo pa njezini birači s jedne strane simpatiziraju radikale zbog naglašene nacionalne dimenzije, a dio starijeg članstva naginje demokratskom bloku, tim prije što su nekada DSS i Demokratska stranka bile jedna stranka. </p>
<p>U svakom slučaju, Srpska radikalna stranka traži način da uz što manje otpora, međunarodnih i unutarnjih, uđe u vlast. </p>
<p>Jedina politička stranka Hrvata u Vojvodini, Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), osvojila je u prvom krugu jedno zastupničko mjesto u parlamentu Vojvodine, a drugo se očekuje nakon drugoga kruga. DSHV će imati najviše pet vijećnika u subotičkoj i oko dva u somborskoj općinskoj skupštini.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Brown prijeti Blairu pobunom</p>
<p>Ministri bliski Blairu tvrde da je on privatno dao na znanje da će nakon idućih izbora otpustiti nelojalne suradnike / To otvara nova nagađanja o tome je li na kocki i ministarska fotelja Gordona Browna </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pristalice britanskog ministra financija Gordona Browna zaprijetile su Tonyju Blairu stranačkom pobunom, ako ne ode s vlasti unutar dvije godine nakon početka idućeg mandata, tvrdi u nedjelju Sunday Times. Polazi se od pretpostavke da bi laburisti ponovo pobijedili na prijevremenim izborima 2005. </p>
<p>Ovih dana premijer Blair je najavio da vjeruje u još jedan uspjeh na biralištima, te da kani odslužiti i treći mandat. </p>
<p>No Brownu, koji računa da će zamijeniti Blaira, vjerojatno je predugo toliko čekanje. Zbog toga njegovi sljedbenici sada navodno prijete pobunom. Oni tvrde kako će Blairova najava o povlačenju nakon još jednog mandata dovesti do borbe za nasljedstvo i stvoriti štetnu »klimu nestabilnosti«. »Svatko zna da se Tony neće boriti i na četvrtim izborima, ali to se nikada ne smije reći naglas«, izjavio je jedan zastupnik blizak Brownu. »Čim završe izbori, počet će utrka oko toga tko će biti nasljednikom«. Sunday Telegraph tvrdi u nedjelju da su sindikalni vođe »prebacili svoju podršku na Gordona Browna«. </p>
<p>Obzirom na radnički pedigre Laburističke stranke, utjecaj sindikata u njoj nije beznačajan. Gordon Brown, koji se nalazi u Washingtonu, na sastancima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, izjavio je da stranka mora pokazati »jedinstvo nakane«. </p>
<p>Brownu blizak Frank Dobson, bivši ministar zdravlja, rekao je međutim za britansku televiziju da Tony Blair ima pred sobom samo još dvije do najviše dvije i po godine na vlasti. </p>
<p>Ministri bliski Blairu tvrde kako je on privatno dao na znanje da će nakon idućih izbora otpustiti nelojalne suradnike. To otvara nova nagađanja o tome je li na kocki i ministarska fotelja Gordona Browna. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Havelova peticija protiv Putina</p>
<p>Bivši češki predsjednik Vaclav Havel i još 114 svjetski poznatih ličnosti potpisalo je prošlog tjedna peticiju u kojoj ruskog predsjednika Vladimira Putina optužuju da koristi nedavnu dramu talaca u Beslanu kako bi prigrabio još veće ovlasti / Zapadnim političarima zamjera se suzdržanost u ocjenjivanju Putina i stanja u Rusiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši češki predsjednik Vaclav Havel i još 114 svjetski poznatih ličnosti potpisalo je prošlog tjedna peticiju u kojoj ruskog predsjednika Vladimira Putina optužuju da koristi nedavnu dramu talaca u Beslanu kako bi prigrabio još veće ovlasti, ali istodobno zamjeraju i zapadnim političarima suzdržanost u ocjenjivanju Putina i stanja u Rusiji. </p>
<p>Peticija je poslana vođama svih zemalja EU i NATO-a. U njoj se osuđuje nedavno osvajanje škole u glavnome gradu Sjeverne Osetije od strane terorista, pri čemu je živote izgubilo 339 osoba.</p>
<p> No, u nastavku se izražava duboka zabrinutost što su ti tragični događaji iskorišteni da se dalje potkopaju »ionako slabe i krhke« demokratske institucije u Rusiji, a otkako je Putin došao na vlast, u siječnju 2000., te su institucije još više oslabile. Za rusku vanjsku politiku navedeno je da se »ponaša prijeteće prema ruskim susjedima« i služi se »retorikom militarizma i carizma«. </p>
<p>Zapadu se zamjera da je prečesto šutio i suzdržavao se kritika vjerujući da je kretanje predsjednika Putina u krivom smjeru privremeno i da će se Rusija uskoro vratiti na demokratski prozapadni put... Zapadne vođe moraju priznati da im sadašnja strategija prema Rusiji ne uspijeva. Mora se govoriti istina o tome što se događa u Rusiji. To dugujemo žrtvama Beslana.</p>
<p>Također se kaže da su četiri godine Putinove vladavine obilježene stalnim gospodarskim rastom, ali on se najviše zahvaljuje sve višim cijenama nafte. I plaćen je sve snažnijim obuzdavanjem slobode medija i tjeranjem pravosuđa i parlamenta na poslušnost. </p>
<p>Putina su kritizirala i dvojica njegovih prethodnika najodgovornijih za ono što je Rusija danas. Nekadašnji suparnici Boris Jeljcin i Mihail Gorbačov u odvojenim tekstovima za tjednik Moskovskije novosti napisali su da Rusija treba sačuvati demokratska dostignuća ostvarena posljednjih 13 godina. </p>
<p>Jeljcin kaže da gušenje sloboda i ograničavanje demokratskih prava znači, među ostalim, pobjedu terorista. I Gorbačov drži da je neprihvatljiva kontrola medija, ali i da je za sadašnje stanje najodgovorniji Jeljcin, jer nije iskoristio mogućnosti za političko rješenje nego se opredijelio za rat s Čečenima. Gorbačov ne amnestira ni krivce izvan Rusije. Misli da se »iza pokolja djece u Beslanu intuitivno mogu osjetiti interesi koji idu dalje od stvarnih izvršitelja, do onih kojih ih financiraju, što se na neki način tiče i Zapada«. </p>
<p>Najnovije Putinove mjere najoštrije je ocijenila oporbena liberalna stranka Jabuka koju predvodi Grigorij Javlinski. Na prosvjednom skupu nosili su postere na kojima su Putina usporedili s Hitlerom. </p>
<p>Putin ne kaže izričito, ali daje na znanje da demokracija ne dovodi do stabilnosti, nego do nestabilnosti, ne ujedinjuje nego dijeli. A podjele se mogu držati na uzdi samo čeličnom rukom s vrha. Poriče da njegovi najnoviji potezi znače povratak u autoritarnu prošlost. A terorističke prijetnje Rusiji ne mijenjaju njegovo opredjeljenje za demokraciju nego su jednostavno neophodna nova pravila ponašanja za svakoga, što se odnosi i na medije i na pravosuđe i na parlamentarce. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izrael najavljuje nove napade</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon rekao je u nedjelju da će vojska nastaviti operaciju na sjeveru pojasa Gaze sve dok to bude nužno za sprečavanje palestinskih raketnih napada na Izrael.</p>
<p> »Operacija će se nastaviti koliko to bude trebalo«, rekao je za radio izraelske vojske i dodao da bi se operacija morala i proširiti kako palestinske rakete ne bi mogle ni dosegnuti Izrael.</p>
<p> Prema njegovim riječima, vojska bi morala proširiti tampon-zonu na sjeveru Gaze i tako spriječiti raketne napade poput onoga u kojemu je u srijedu poginulo dvoje izraelske djece.</p>
<p> No rekao je i da će se Izrael dogodine, kako je i predviđeno, ipak povući iz obalnoga pojasa koji je okupirao ratom 1967. te da to povlačenje neće biti izvedeno pod vatrom palestinskih gerilaca.</p>
<p> »Evakuacija iz pojasa Gaze plan je koji će se provesti i već su izdane naredbe kako ne bi bilo vatre u vrijeme povlačenja, a vjerujem ni poslije«, rekao je Sharon.</p>
<p> Nasilje u pojasu Gaze pogoršalo se otkad je Sharon najavio svoj plan povlačenja jer palestinski gerilci iz Gaze žele tu izraelsku akciju prikazati kao svoju pobjedu.</p>
<p> Izrael je na sjeveru Pojasa pokrenuo veliku operaciju u srijedu nakon što je u raketnom napadu na grad Siderot poginulo dvoje djece. U borbama je dosad poginulo 49 Palestinaca. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Američke novine »Newsday« nedavno su napisale da je Marko Boškić Hrvat</p>
<p>U Vjesniku od 1. listopada 2004. pročitao sam senzacionalnu vijest da su »američke vlasti uhitile... bosanskog Srbina Marka Boškića (40) pod optužbom da je od imigracijskih vlasti prikrio sudjelovanje u genocidu u Srebrenici«.</p>
<p>Vijest je senzacionalna zato što su prije desetak dana vrlo tiražne novine Newsday, koje pokrivaju grad New York i Long Island, napisale na dvije stranice s početkom na prvoj stranici isto tako senzacionalno o Marku Boškiću, ali s tim da je on Hrvat, i ta informacija se u članku ponavlja barem deset puta. Kao da Newsday hoće »pokazati« kakvi su zapravo Hrvati, »jer se Marko Boškić tu u Americi čak smjestio među muslimanima a, eto, on je zapravo sudjelovao u Srebrenici«. </p>
<p>Nama nekima koji smo to pročitali nije bilo svejedno. Dapače, takvu smo informaciju doživjeli kao šok, jer mi kao Hrvati nemamo spora s muslimanima, a s druge strane – što će nam i Amerikanci na sve to reći.</p>
<p>Službena bi Hrvatska morala odmah reagirati na pisanje Newsdaya i zahtijevati minimum od tih novina a to je da se ispriča Hrvatima. Usput, to je pravi primjer i dokaz kakvih sve »prijatelja« u svijetu imamo, ali, eto, ipak smo tu!</p>
<p>ANTE GOJČETANew York</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kupcima odrediti realnu cijenu mlijeka, a država neka pomogne najsiromašnijim građanima</p>
<p>U napisu pod naslovom »Većina farmera treba nove staje prije ulaska u EU« (Vjesnik, 2. listopada) objavljen je razgovor s proizvođačem mlijeka Ivanom Težakom, iz kojeg smo doznali da otkupna cijena mlijeka iznosi oko dvije kune po litri s tim da najviše seljaka za litru mlijeka prima 1,6 kuna.</p>
<p>Ostao sam zaprepašten, budući da tako ponižavajuća cijena mlijeka sigurno pridonosi daljnjem upropaštavanju naše poljoprivredne proizvodnje. Naime, ako je cijena tako važnoga prehrambenoga proizvoda dvostruko niža od cijene pakirane vode ili od tri do četiri puta niža od cijene benzina, netko se u ovoj državi nad tim podacima treba dobro zamisliti!</p>
<p> Ne može se na uštrb seljačkoga rada i truda štititi socijalni status vojske nezaposlenih građana, na račun čega profitiraju i oni dobrostojeći, koji vozikaju već po nekoliko skupih uvoznih automobila bez obzira na tako visoku cijenu benzina. </p>
<p>Proizvođačka cijena mlijeka trebala bi se vezati za maloprodajnu (kao što je to u Austriji), s tim da kupci plaćaju realnu cijenu, a država neka pomogne onima najsiromašnijim građanima, koji zaista ne mogu platiti realnu cijenu. Prema mome izračunu, realna cijena mlijeka treba biti bar dvostruko veća od cijene pakirane vode. U tom slučaju proizvođači mlijeka imali bi interesa za unapređivanje svoje proizvodnje, pa i da podižu nove staje o kojima je govorio Ivan Težak u spomenutom napisu. </p>
<p>ILIJA BILANDŽIJAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stare navike skupe rastrošnosti plaćamo i u novoj ogrjevnoj sezoni</p>
<p>U Vjesniku od 6. svibnja ove godine objavljeno je moje pismo pod naslovom »Rastrošnost HEP</p>
<p> - Toplinarstvo d.o.o. i vrući radijatori na plus 20 stupnjeva Celzijusa«. Iznesene činjenice rukovodstvo HEP - Toplinarstvo d.o.o. nije tada pokušalo ničim osporiti, jer su navedeni podaci o rastrošnosti u gospodarenju s toplinskom energijom bili istiniti. </p>
<p>Naivno sam se tada ponadao da će dotično rukovodstvo u novoj ogrjevnoj sezoni poduzeti odgovarajuće mjere štednje, kako bi se nepotrebno rasipanje skupe toplinske energije smanjilo, a ispostavljeni visoki računi za glavne zimske mjesece bili svedeni na realne platežne mogućnosti običnih građana. Mjere štednje morale su se nametnuti i zato što je od tada došlo gotovo do udvostručenja cijene nafte na svjetskom tržištu, a u medijima se najavljuje novo poskupljenje loživog ulja za čak 37 posto.</p>
<p>Na moju žalost to se očekivanje nije ispunilo. O tome najbolje svjedoče vrući radijatori danas, 29. rujna popodne, dok ovo pišem, kada je temperatura zraka u Zagrebu dostigla 20 stupnjeva, dakle isto kao i u prve dane svibnja mjeseca, kada je napisano prvo pismo.</p>
<p>Dobro je poznata činjenica da je centralni sustav grijanja dosta neelastičan i trom za reguliranje, ali to nikako ne opravdava HEP - Toplinarstvo za takvu rastrošnost. A da se može pametnije i ekonomičnije gospodariti s toplinskom energijom, navest ću svjež primjer štednje višestruko bogatijih od nas – Bavarske i Tirola, gdje sam boravio prije nekoliko dana, kada je došlo do iznenadnog zahlađenja i većina planina u Alpama iznad 1200 metara dobila je snježni pokrivač. </p>
<p>Tijekom dana (temperatura je vani iznosila između 11 i 15 stupnjeva) radijatori su u stanovima od petka do nedjelje bili hladni, dok su noću (vanjska temperatura između sedam i devet stupnjeva) bili blago topli samo u subotu i nedjelju i to od 17 do 22 sata, da bi u ponedjeljak i utorak grijanje već bilo potpuno isključeno cijeli dan.</p>
<p>Rukovodstvu HEP-a može se postaviti pitanje: ako se u primjeru tih vrlo bogatih njemačkih i austrijskih pokrajina može voditi briga o racionalnoj potrošnji toplinske energije, zašto se to isto ne može raditi u Hrvatskoj, gdje se osobito zbog slabog životnog standarda ne mogu podnijeti tako visoki iznosi računa? Oni koji na tom području mogu u nas učiniti najviše i dalje se razmeću kao »pijani milijunaši«! </p>
<p>Z. VINSKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>To što je Josip Broz progonio sve što je hrvatsko Mandića ne zanima</p>
<p>U Vjesniku od 29. rujna ove godine, u rubrici Stajališta, gospodin Ratko Mandić obara se na g. Gojka Borića u članku pod naslovom »Insinuacije samozvanog odvjetnika iseljeništva«. Kaže Mandić za Borića i ovo: »Borić ponovno, kao iz tvrdoglave pasije, ubraja (među zločince) Josipa Broza«.</p>
<p>Gospodin Mandić kao da ne zna da su i drugi, a ne samo Borić, ocijenili Tita objektivno za njegova dobra djela, koja su neprijeporna, kao i za njegova zlodjela. </p>
<p>Sigurno je pročitao u Vjesnikovoj Panorami subotom od 4. rujna da je dr. Puhovski rekao za Tita ove riječi: Tito je odgovoran za brojne poratne zločine. Podsjetimo se da je to rekao za Tita čovjek koji je svojedobno bio svjedokom protiv hrvatskih studenata koje je Tito sudski progonio. Dakle, Puhovski je tada bio na strani Tita, ali je (tek) sada rekao pravu istinu o Josipu Brozu Titu.</p>
<p> A to što je Hrvat Josip Broz koristio svaku zgodu, i to javno na zborovima, da napada, optužuje i progoni sve što je hrvatsko, to Mandića ne zanima.</p>
<p>MIRKO SUNIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva u Slavonskom brodu</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Dvadesetdevetogodišnji Igor Matanović iz Slavonskog Broda priveden je u subotu oko 22,15 sati u brodsko-posavsku Policijsku upravu, nakon što je ispred Mjesnog doma »Ante Starčević« u Osječkoj ulici, s dva hica iz pištolja u glavu teško ranio svog vjenčanog kuma Gorana Jurišinca (27). </p>
<p>No, kriminalistički službenici ostali su zgranuti kada im je privedeni Matanović mirno rekao kako je iste večeri, oko 19 sati, u stanu u naselju Mikrorajon ubio svoga oca Branimira Matanovića (50) i maćehu Zdenku Penić (49). </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je poslana ekipa koju je u stanu obitelji Matanović zatekao stravičan prizor, u dnevnom boravku pokraj upaljenog televizora, u sjedećem položaju, zatekli su beživotna tijela Branimira Matanovića i Zdenke Penić. </p>
<p>U vrijeme uhićenja, Igor je policajcima predao revolver kalibra 0.22 i pištolj istog kalibra koje je nelegalno posjedovao, s nekoliko komada streljiva, pa će se naknadnim vještačenjem utvrditi iz kojeg oružja je pucano.</p>
<p>Saslušanjem osumnjičenog za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva, utvrđeno je kako je, nakon što je hicima iz pištolja ubio oca i maćehu, izišao iz stana, zaključao vrata i uputio se pronaći svoga kuma..</p>
<p>Što ga je nagnalo na ovaj stravičan čin, još se ne zna. No, kako doznajemo, Igor Matanović je već otprije poznat policiji po nasilničkom ponašanju u obitelji i sudjelovanju u tučnjavama. Navodno se i kobne večeri potukao s ocem, a kada mu je otac rekao da ga ostavi na miru i otišao u sobu gledati TV, Igor je iz svoje sobe donio pištolj i njime ubio i oca i maćehu. </p>
<p>Zašto je i na vjenčanog kuma potegao oružje, također nije utvrđeno. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Igor je tijekom Domovinskog rata obišao sva ratišta kao pripadnik 5. gardijske brigade, a do pretprošle godine, bio je djelatna vojna osoba. I njegov otac Branimir bio je od samog početka rata pripadnik Zbora narodne garde te kasnije 108. brigade, sve do stradavanja 1993. godine i invalidskog umirovljenja. Dvije godine nakon smrti supruge Marijane, Branimir je nevjenčano živio sa Zdenkom, u svom stanu u brodskom naselju Mikrorajon. </p>
<p>Po riječima istražnog suca Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirka Svirčevića, koji je uz djelatnike polic¸ije obavljao očevid ubojstva i pokušaja ubojstva, u nedjelju je na Odjelu Patologije slavonskobrodske bolnice obavljena obdukcija mrtvih tijela. Branimir Matanović je usmrćen sa dva hica u glavu, a Zdenka Penić s jednim hicem.</p>
<p>Od dežurne liječnice Odjela reanimacije i intenzivne njege dr. Senke Ratković doznali smo da je stanje Igora Jurišinca izuzetno kritično. On je u dubokoj komi, na aparatima i u životnoj opasnosti.</p>
<p>Protiv osumnjičenog Igora Matanovića podnesene su kaznene prijave zbog dvostrukog ubojstva i pokušaja ubojstva, te je prepraćen Istražnom sucu Županijskog suda u Slavonskom Brodu.</p>
<p>Šokirani Brođani komentiraju kako je ovo ubojstvo, samo nastavak crne statistike započete u lipnju ove godine. </p>
<p>Podsjetimo, početkom lipnja u središtu grada dogodilo se trostruko ubojstvo kada su aktivni boksač Darko Vukojević (23) i Antun Blažević (45), inače šurjak poznatog slavonskobrodskog ugostitelja i političara, umirovljenog generala i bivšeg predsjedničkog kandidata Ante Prkačina hicima iz vatrenog oružja ubili braću Dragana (32) i Željka (27) Prgometa te njihovog poslovnog partnera Gorana Begića (33). Nakon toga, početkom kolovoza dogodio se još jedan krvavi obračun kada je Mario Kozina (32), na terasi kafića u centru grada, hicem iz pištolja u glavu ubio prijatelja Alena Čaldarevića (37). </p>
<p>Glasnogovornik brodsko-posavske Policijske uprave, Franjo Galić, smatra kako je u ovom najnovijem subotnjem slučaju riječ o događaju na koji se nije moglo utjecati preventivnim radom, s obzirom da se radi o obiteljskim razmiricama, te da to ne oslikava stanje sigurnosti u gradu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ubio dvije, a teško ranio jednu osobu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Čitanjem optužnice, na osječkom Županijskom sudu u ponedjeljak počinje suđenje pedesetjednogodišnjem Mati Mejdancu iz Tenje kojega se tereti za dvostruko ubojstvo, pokušaj ubojstva te nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>Optužen je, naime, da je 12. svibnja ove godine oko 20,35 sati u Petrijevcima, , selu nadomak Osijeka, rafalima iz automatske puške ubio svoju suprugu Jasnu Mejdanac (44) i muža njezine sestrične Zdenka Čordaša (45) iz Petrijeveca, dok je supruzinu sestričnu Mariju Čordaš (37) teško ozlijedio. </p>
<p>Podsjetimo, ovo strašno krvoproliće dogodilo se u obiteljskoj kući Marije i Zdenka Čordaš u Strossmayerovoj ulici u Petrijevcima kod kojih je ubojičina supruga Jasna Mejdanac boravila tih dana jer je ostavila supruga. </p>
<p>Ušavši u dnevnu sobu gdje su sjedili supružnici Čordaš, te Marijina sestrična Jasna, pomahnitali Mato Mejdanac rafalima je iz automatske puške počeo pucati po njima. Kada je «obavio posao», mirno se udaljio iz kuće, odšetao do susjedne ulice gdje je parkirao svoj »mercedes« i s ugašenim se svjetlima odvezao prtenim putem u obližnja polja. Potom je, odvezavši se nekoliko kilometara duboko u polja, ostavio automobil te se pješice, naoružan »kalašnjikovim« uputio kod šogora u Čepin. Sljedeće jutro predao se policiji.</p>
<p>Pretragom kuće u Čepinu, gdje se skrivao Mato Mejdanac, pronađena je automatska puška kojom je počinjen zločin te nekoliko ručnih bombi koje je nosio sa sobom. </p>
<p>Ubrzo je u poljima, udaljenima nekoliko kilometara od kuće u Petrijevcima gdje se dogodio zločin, pronađen počiniteljev crni 'mercedes'. I u vozilu je pronađeno još nekoliko ručnih bombi i streljivo. </p>
<p>Sve pronađeno oružje, Mato je, naravno, posjedovao bez dozvole. S obzirom da je od 1991. do 1995. godine bio pripadnik Hrvatske vojske, pretpostavlja se da je riječ o »ratnim trofejima«.</p>
<p>Kao motiv ovoga krvavog obračuna, policija navodi ljubomoru Jasnina ostavljenog supruga te nerazriješene obiteljske odnose. </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom je utvrđeno kako je Mejdanec tih dana često dolazio u kuću Čordaševih gdje je boravila njegova supruga nakon što ga je odlučila ostaviti. Molio ju je da se vrati u njihovu kuću u Tenju, no ona je to odlučno odbijala te je tražila rastavu. </p>
<p>I kobnoga dana, Mejdanac je čak tri puta dolazio kod Čordaševih. Kada je došao treći puta, svi su zajedno popili kavu te su se potom razišli mirno i bez povišenih tonova, odnosno bez ikakve svađe. </p>
<p>No, Mejdanec se nije mogao pomiriti s činjenicom da je ostavljen, pa se u obiteljsku kuću Čordaš četvrti puta vratio naoružan »do zuba«. U sumanutoj pucnjavi odlučio se osvetiti svojoj supruzi te ljudima koji su je primili u svoju kuću. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U »citroen« ubacio zapaljivu tekućinu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Policija traga za počiniteljem koji je u noći na nedjelju, između 4 i 5 sati ujutro, razbio staklo na automobilu marke »citroen berlingo«, vlasništvo Mladena Bunoze iz Osijeka, te ubacio zapaljivu tekućinu koja je izazvala požar u automobilu, a zatim i eksploziju u kojoj je vozilo potpuno uništeno. Sve se to dogodilo ispred vlasnikove kuće, na Zrinjevcu 12, dok su on i supruga spavali na katu kuće. Probudila ih je snažna eksplozija, a kada su izašli ispred kuće, za automobil više nije bilo spasa. Ubrzo su stigli i vatrogasci, koji su ugasili vatru, a pozvao ih je mladić koji se u trenutku eksplozije nalazio na oko 50 metara udaljenosti. </p>
<p>On je djelatnicima policije ispričao kako je prvo primjetio automobil u plamenu, a zatim i jednu osobu kako se žurno udaljava, sjeda u bijeli »audi« i odlazi s mjesta događaja. </p>
<p>Doznajemo kako se ispred kuće obitelji Bunoza prošloga tjedna već dogodio sličan incident kada je nepoznata osoba razbila staklo na automobilu sestre Mladena Bunoze. S obzirom da je izgoreni »citroen berlingo« star tek osam mjeseci, materijalna šteta cijeni se na oko 100.000 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Privedeno 48 navijača Armade i Torcidaš</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Policija je prije i tijekom utakmice Hajduk-Rijeka, održane u subotu u Splitu, privela 49 pripadnika navijačke skupine »Armada« iz Rijeke i samo jednog pripadnika splitske »Torcide«, doznaje se u nedjelju splitskoj policiji.</p>
<p>Riječki su se navijači sukobili sa Splićanima oko 17.45, u blizini stadiona na Poljudu, nakon čega je privedeno 48 pripadnika Armade i nijedan Torcidaš, jer su se, kako je rečeno u policiji, »vjerojatno razbježali«. </p>
<p>Protiv svih su podenesene prekršaje prijave, a navijač Armade, D.J. (21) Iz Matulja kod Rijeke, zaradio je i kaznenu prijavu jer je u pijanom stanju šakom u glavu udario policajca te je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu. </p>
<p>Jedini privedeni pripadnik Torcide protiv kojega je podnesena prekršajna prijava je 25-ogodišnji je Z.G. Iz Splita koji je zatečen u alkoholiziranom stanju, 2,3 promila alkohola u krvi, na sjevernoj šetnici poljudskog stadiona. Budući da se opirao privođenju i omalovažavao policajce, a kod sebe nije imao osobne isprave, ali je u ruci imao bocu žestokog alkoholnog pića, protiv njega je podneseno više prekršajnih prijava, te je zadržan je u postaji do otrežnjenja.</p>
<p>Protiv A.B. (27) iz Lovrana, pripadnika Armade podnesena je kaznena prijava jer je oko 17.30 zatečen da, dok je, vozeći se kombijem po Splitu, zajedno s još desetak riječkih navijača, izbacuje predmete iz vozila, kojom prilikom je u ulici Domovinskog rata oštetio automobil »VW corado«, vlasništvo S. M. Iz Glavica kod Sinja. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Oštećena ploča na rezidenciji mađarskog veleposlanstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policiji je u subotu oko 21,10 dojavljeno da je nepoznata osoba oštetila ploču na rezidenciji veleposlanika Republike Mađarske na Tuškancu kod broja 18. Kako je policija priopćila u nedjelju na redovnoj konferenciji za novinare, riječ je o plastičnoj ploči s natpisom, koja je ugrađena u zid zgrade, a na kojoj su pronađena napuknuća. Kako je istaknuto u policiji, ploča je najvjerojatnije oštećena udarcima tupim predmetom, a policija intenzivno traga za počiniteljem. </p>
<p>M.D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Šuker zadovoljan razgovorima s predstavnicima MMF-a</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON</p>
<p> - »S predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda razgovaramo o dosadašnjoj provedbi stand-by aranžmana«, kratko nam je rekao ministar financija Ivan Šuker koji je u Washingtonu na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Šuker je dodao da je zadovoljan dosadašnjim razgovorima s predstavnicima međunarodnih institucija, a zadovoljni su, tvrdi on, i oni. Kao argument je naveo da se »proračun dobro puni, a da su rashodi pod kontrolom«. </p>
<p>U hrvatskom izaslanstvu su i guverner HNB-a Željko Rohatinski i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.</p>
<p>Suočeni sa solidnim globalnim ekonomskim oporavkom, MMF i Svjetska banka uputili su poziv svjetskim financijskim čelnicima da se pozabave ekonomskim problemima kako bi održali gospodarski rast.</p>
<p>Ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 184 zemlje sastali su se u Washingtonu dok se svjetsko gospodarstvo nalazi u najboljem stanju u posljednjih tridesetak godina.</p>
<p>»Tijekom protekle godine globalni oporavak pokazao se sve čvršćim i zemljopisno široko rasprostranjenim«, rekao je u subotu direktor MMF-a Rodrigo Rato MMF-ovu Međunarodnomu monetarnom i financijskom odboru koji određuje politiku Fonda. </p>
<p>Prema MMF-u, svjetsko će gospodarstvo u ovoj godini rasti pet posto, dok bi u 2005. trebalo nešto usporiti na 4,3 posto suočeno s rastom cijene nafte koja je u petak skočila na više od 50 dolara za barel. Rato je naglasio da središnje banke trebaju kontrolirati inflaciju koja prati ekonomski rast, te upozorio na problem rasta cijena nafte, sigurnosti u svijetu, proračunskog deficita u SAD-u i usporenog rasta u Europi.</p>
<p>Napomenuo je da se u nekim zemljama uočava zamor u provedbi reformi.</p>
<p>Rato je na sjednici IMFC-a, kojom je označeno otvaranje godišnjeg sastanka MMF-a i Svjetske banke, ukazao na potrebu trajne fiskalne konsolidacije, strukturalnih reformi koje uvećavaju rast te smanjenje siromaštva.</p>
<p>Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn upozorio je na opasnost koja siromašnim zemljama prijeti od visokih cijena nafte i viših kamatnih stopa, što će najviše pogoditi visoko zadužene zemlje i one koje uvoze naftu.</p>
<p>A. M., Reuters i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ina demantira da je Vladi poslala kalkulacije o cijeni goriva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glasnogovornica Ine Ivana Prohić opovrgnula je u nedjelju vijest da je Ina Vladi poslala kalkulacije prema kojima bi u ponedjeljak trebala ponovo povećati cijene goriva, a informaciju o navodnoj kalkulaciji nema ni potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang. </p>
<p>»INA se ne dopisuje s Vladom, a kakve će cijene goriva biti, vidjet ćemo u ponedjeljak«, kazala je Ivana Prohić Hini nakon što je priopćila da je riječ o neslužbenoj i neprovjerenoj informaciji. </p>
<p>Hebrang je Hini telefonski izjavio da o Ininu dopisu nema nikakve informacije, ni službene ni neslužbene.</p>
<p>Naglasio je da se Vlada, tražeći od Ine da spusti marže, vodila logikom da je država vlasnik 75 posto nacionalne naftne kompanije, pa ima i pravo određivati njezinu poslovnu politiku.</p>
<p>Zahtjev za smanjenje trošarina ocijenio je nemogućim, jer su one fiksno određene - kuna po litri goriva. </p>
<p>»Budući da su trošarine prihod državnog proračuna, njihovo bi smanjivanje teško oštetilo proračun i sve njegove korisnike, jer su fiksno određeni i proračunski prihodi od trošarina«, upozorava Hebrang. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kroz Zagreb prošlo 184 tisuće stranih turista </p>
<p>Zagreb je u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo 283,2 tisuće turista ili 9,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Stranih je turista, po podacima Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, u sedam mjeseci bilo 184,5 tisuća ili 14,3 posto više nego lani. Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>»Ovdje hrvatska pomorska kontrola«</p>
<p>Riječi su to lučkoga kapetana iz Malog Lošinja Zorana Tomića upućene u nedjelju s patrolnog broda »Vid« zapovjedniku teretnog broda »Korsika«, koji plovi pod zastavom Antigve, koji je u tom trenutku plovio na 12,5 nautičkih milja od otoka Suska, što je 0,5 milija unutar hrvatskog ribolovno-ekološkog pojasa</p>
<p>MALI LOŠINJ/ZADAR</p>
<p> - »Here is Croatian Maritime Control« (»Ovdje hrvatska pomorska kontrola«), riječi su koje je lučki kapetan iz Malog Lošinja Zoran Tomić u nedjelju, prvog dana kontrole hrvatskog ribolovno-ekološkog pojasa, uputio s patrolnog broda »Vid« zapovjedniku teretnog broda »Korsika«, pod zastavom Antigve, koji je u tom trenutku plovio na 12,5 nautičkih milja od otoka Suska, što je 0,5 milija unutar hrvatskog ribolovno-ekološkog pojasa.</p>
<p>»Vid«, koji je isplovio iz Malog Lošinja, jedan je od šest patrolnih brodova koji su u nedjelju ujutro isplovili iz hrvatskih luka u kontrolu ribolovno-ekološkog pojasa. Na tom 18,5 metara dugom čeličnom plovilu, koji s dva »mercedesova« motora može razviti brzinu do 30 čvorova, bili su zapovjednik broda Marko Satalić, prvi i drugi upravitelj stroja Dalibor Vodarić i Vatroslav Tomić, član posade Marko Gospić, lučki kapetan Tomić te pripadnici Pomorske policije Mladen Kezele i Alen Ivandić.</p>
<p>Iz Zadra je pak na produ Lučke kapetanije na otvoreno more isplovio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, koji je istaknuo da »Hrvatska od nedjelje ima pod nadzorom još 30 tisuća četvornih kilometara morske površine«. »Kad tome dodamo ono što je dosad bilo pod nadzorom, možemo reći da Hrvatska nadzire 60 tisuća četvornih kilometara morske površine, što je veličina i kopnenog dijela Hrvatske«, dodao je Kalmeta.</p>
<p>Zaštitu ribolovno-ekološkog pojasa šest će mjeseci nadzirati Vladina koordinacija koja je u nedjelju prvi put izašla na more. Nakon šest meseci, Koordinacija će vidjeti što sve treba učiniti, popraviti i poboljšati, na temelju čega će Ministarstvo mora predložiti zakon o obalnoj straži. Stoga je, rekao je Kalmeta, ova koordinacija prethodnica obalne straže.</p>
<p>Na upit novinara o reakcijama Sindikata ribara koji je Zakon o zaštićenom ribolovno-ekološkom pojasu ocijenio kozmetičkim promjenama jer Slovenija i Italija i dalje imaju pristup pojasu, Kalmeta je odgovorio je: »To nije kozmetika, to je ozbiljan posao«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Ako jedna civilizacija napusti vjeru, počinje tonuti u nemoral i ropstvo«</p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević u svom se govoru prisjetio da je u doba prvoga vojno-redarstvenog hodočašća upravo vjera bila najjače oružje u pravednoj obrani domovine, dok se ministar MUP-a Marijan Mlinarić prisjetio ratnih dana i svih koji su u Domovinskom ratu izgubili živote, dodavši da hrvatski policajci svoje zadaće obavljaju, ne samo u skladu s Ustavom i zakonom, već i u skladu s Božjim zakonom</p>
<p>MARIJA BISTRICA</p>
<p> – U marijanskom svetištu Marija Bistrica u nedjelju je održano 12. hodočašće katolika vojno-redarstvenih snaga. Svetoj misi koju je vodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, bile su nazočne sve postrojbe Hrvatske vojske kao i predstavnici temeljne i specijalne jedinice policije.</p>
<p>Pozdravne su govore održali ministar obrane Berislav Rončević te ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. Rončević je u svome govoru između ostalog kazao da se prisjeća prvoga vojno-redarstvenog hodočašća kada je upravo vjera bila najjače oružje u pravednoj obrani domovine te da bi ovo hodočašće trebalo biti poticaj za još veće zbližavanje, kako vojnika međusobno, tako i svih ljudi. Ministar Mlinarić u svome se govoru također prisjetio ratnih dana te svih koji su u Domovinskom ratu izgubili živote. Istaknuo je da hrvatski policajci svoje zadaće obavljaju, ne samo u skladu s Ustavom i zakonom, već i u skladu s Božjim zakonom.</p>
<p>U svojoj propovijedi, koju su slušali i brojni vjernici, mons. Jezerinac rekao je da hrvatski katolički puk zna što znači vjera u životu pojedinca, obitelji i naroda. »Stoga nas nimalo ne iznenađuje kad neki ljudi koji vjere nemaju, pišu o crkvi i vjeri redovito površno i neznalački. Oni mogu procjenjivati samo vanjsku pojavnost vjere, ali je nikada ne mogu dokučiti kao i crkvu. Odatle izviru i veliki nesporazumi«, rekao je mons. Jezerinac. </p>
<p>Istaknuo je i da je na kršćanima golema odgovornost jer ako jedna civilizacija napusti vjeru te se zatvori u sebe i svoj egoizam, počinje tonuti u nemoral i ropstvo. U tom bi slučaju, dodao je Jezerinac, cijela naša civilizacija, a poglavito europska, »krenula nizbrdo s nesagledivim posljedicama«. Svoju je propovijed završio riječima kako se ne treba zavaravati da će spas doći od neke globalne asocijacije ili paktova, već da je 'naša sudbina u našim rukama'.</p>
<p>Osim vojske, policije i mnogobrojnih vjernika, hodočašću su nazočili i načelnik Glavnog stožera HV-a general Josip Lucić te ravnatelj Hrvatske policije Ivica Franić, kao i gosti iz inozemstva mađarski vojni biskup te rektor vojne katedrale u Francuskoj.</p>
<p>Sanja Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Čak 27 posto djece u Hrvatskoj izloženo pedofilskim sadržajima na Internetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čak 27 posto djece u Hrvatskoj bilo je izloženo porukama sa seksualnim sadržajima primljenim preko interneta. Poruke su u 59 posto slučajeva sadržavale fotografije golih osoba, 46 posto poruka sadržavalo je fotografije seksualnih radnji, 12 posto slika sadržavalo je nasilje, a četiri posto poruka fotografije – seksa s djecom.</p>
<p> Tako kažu rezultati istraživanja što ga su ga, na uzorku od 4000 djece od četvrtog razreda osnovne do drugog razreda srednje škole, proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. Prema dobivenim rezultatima, računalo u Hrvatskoj koristi 90 posto djece, od čega najveći broj za igrice (83 posto), surfanje internetom (66 posto) i 53 posto za slušanje glazbe. Internet gotovo svakodnevno koristi 58 posto djece, jednom tjedno njih 26 posto, dok ga 17 posto djece koristi jednom mjesečno ili rjeđe. Dječaci su redovitiji korisnici interneta.</p>
<p>Zanimljiv je podatak da je čak 26 posto djece za vrijeme korištenja interneta uvijek samo u prostoriji, 56 posto djece izjavljuje da je ponekad samo, devet posto djece u društvu je prijatelja, a samo četiri posto djece internet koristi uz nadzor roditelja. Vlastitu e-adresu posjeduje 54 posto djece, a čak ih 50 posto ima vlastitu adresu već u petom razredu. No, 49 posto djece tvrdi da roditelji nemaju pristup njihovoj pošti, što upućuje na smanjenu mogućnost nadzora sadržaja koji dijete prima. </p>
<p>Najveći broj izlaganja djece seksualnim sadržajima dogodio se dok su djeca surfala internetom (67 posto), sedam je posto djece dobilo poruku s adresom na koju se trebaju javiti, 25 posto poruka pristiglo je na osobnu e-adresu s nepoznate adrese, dok je osam posto poruka stiglo na osobnu e-adresu s poznate adrese, najčešće od prijatelja.</p>
<p>Djeca čiji roditelji nemaju pristup njihovoj e-pošti češće su primala poruke seksualnog sadržaja. Od njih, čak trećina djece nikome nije povjerila što im se dogodilo, a najčešće su se povjeravali prijateljima (52 posto) i roditeljima (17 posto) dok je četiri posto djece o tome ispričalo nekoj drugoj odrasloj osobi, najčešće profesoru u školi. Svega šest posto djece uznemirujuće je poruke i pokazalo odrasloj osobi.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dio duga umirovljenicima tek kroz privatizaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo financija nedavno je izradilo radnu verziju prijedloga po kojem bi se osnovao i po kojem bi poslovao poseban fond za povrat duga umirovljenicima. Neki od detalja već su podastrijeti predstavnicima umirovljenika na sastanku koji se održao početkom prošlog tjedna, kad je zaključeno da će se do sljedećeg sastanka, 14. listopada, umirovljenici očitovati o prijedlogu.</p>
<p>Prema toj radnoj verziji, fond za povrat duga umirovljenicima mogao bi biti osnovan na temeljima Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva (HMID), kapitalnog investicijskog fonda u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), čija vrijednost iznosi oko 700 milijuna kuna. </p>
<p>Budući da s obzirom na raspoloživu državnu imovinu nije moguće odmah osnovati fond s neto imovinom čija se vrijednost kreće oko 17, odnosno 20 milijardi kuna, na koliko je procijenjen dug prema umirovljenicima, fond bi se naknadno punio prijenosom udjela iz Hrvatskog fonda za privatizaciju ili drugih institucija koje upravljaju državnom imovinom, predlažu u Ministarstvu financija. </p>
<p>Dodatno, fond bi se mogao puniti i tijekom privatizacije, tako da se u njega unose udjeli koji bi ostali u državnom vlasništvu i nakon procesa privatizacije. Ukratko, to znači da bi se fond punio dulje vrijeme.</p>
<p>O tome na koji bi način umirovljenici mogli ostvariti pravo na isplatu duga u gotovini, još nema preciznijih informacija, no ponešto se da iščitati iz pravila po kojima bi fond trebao poslovati. Pretpostavlja se, naime, da bi umirovljenici svoje udjele mogli prodavati samom fondu, točnije, da bi imali pravo na otkup, vjerojatno uz ograničenja visine udjela koje bi mogli prodavati u određenom roku.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Uspjeh socijaldemokrata</p>
<p>Iako su nacionalne stranke - HDZ BiH, SDA i SDS - ostvarile dobar rezultat, iznenadili su SDP BiH i SNSD/ SDP je uspio zadržati vlast u tri središnje sarajevske općine - što je bio jedan od glavnih izbornih ciljeva SDA - mogao bi dobiti načelničku poziciju i u Bihaću, a odličan rezultat postigao je i u Distriktu Brčkom/ SNSD je u RS-u pobijedio u Banjoj Luci, te uspio prodrijeti i u istočni dio RS-a, tradicionalno uporište SDS-a</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Relativno mali odziv birača, solidna tehnička organizacija, očekivano dobar rezultat nacionalnih stranaka SDA, HDZ-a i SDS-a te neki (ne)očekivani uspjesi SDP-a BiH u Federaciji, odnosno Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Republici Srpskoj, karakteristika su lokalnih izbora koji su u Bosni i Hercegovini održani u subotu.</p>
<p>Prema podacima državnog izbornog povjerenstva, na izbore je izašlo tek nešto više od 45 posto građana s pravom glasa po entitetima - u Federaciji BiH 42,32 posto, u RS-u 49,64 posto. Najveći odziv bio je u Distriktu Brčkom, koje ima poseban administrativni status i ne pripada nijednom entitetu, a u kojem je glasovalo 64,39 posto registriranih birača.</p>
<p>Prema mišljenju nekih komentatora, ovakav postotak odziva birača sugerira nezainteresiranost građana za izbore i sumnju u to da izlaskom na birališta mogu nešto promijeniti te bi stoga trebao biti upozorenje političkim strankama, kako onima na vlasti, tako i oporbenima, da svoje programe i praktično djelovanje trebaju prilagoditi interesima građana.</p>
<p>Ipak, ima i drukčijih mišljenja, pa je tako članica Izbornoga povjerenstva BiH Lidija Korać kazala da se ipak može iskazati određeno zadovoljstvo stupnjem odziva birača jer premda se 45 posto u samoj BiH smatra iznimno lošim, takav odaziv birača na lokalne izbore zapravo se može usporediti sa sličnim izborima u zemljama razvijene demokracije.</p>
<p>Kada je riječ o rezultatima izbora, povjerenstvo je u noći na nedjelju objavilo preliminarne rezultate, a istodobno su se oglasili stranački stožeri prezentirajući podatke koje su dobili od svojih promatrača na izbornim mjestima. Sve najveće političke stranke proglasile su pobjedu na izborima, te kazale da su ostvarile svoje izborne ciljeve.</p>
<p>Tako je predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio da je ova stranka postigla bolji rezultat nego na općim izborima 2002. godine, kada je s partnerima iz drugih nacionalnih stranaka vratila vlast na državnoj razini i u entitetima. </p>
<p>Slično tvrde i u HDZ-u koji je ostvario pobjedu u većini općina gdje su predstavnici ove stranke i do sada obnašali vlast, a riječ je, naravno, o mjestima gdje u većem broju žive Hrvati. HDZ je zadovoljan i rezultatom izbora u Mostaru, gdje se lokalna vlast prvi put birala prema novom statutu grada koji je nametnuo visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown. </p>
<p>I u trećoj najvećoj nacionalnoj stranci, SDS-u, tvrde da imaju razloga za zadovoljstvo izbornim rezultatima.</p>
<p>Možda najviše razloga za zadovoljstvo mogu imati u SDP-u BiH koji je, sudeći po dosad objavljenim rezultatima, uspio zadržati vlast u tri središnje sarajevske općine - Centru, Novom Gradu i Novom Sarajevu. Preuzimanje čelnih pozicija u tim općinama bio je jedan od glavnih izbornih ciljeva SDA, no čini se da nisu uspjeli. SDP bi, prilično neočekivano, mogao dobiti načelničku poziciju i u Bihaću, a odličan rezultat postigli su i u Distriktu Brčkom, premda se čine pomalo preuranjenim najave iz ove stranke da bi u tom gradu mogli preuzeti vlast bez nacionalnih stranaka.</p>
<p>Sličan uspjeh postigao je i SNSD u Republici Srpskoj, koji je pobijedio u Banjoj Luci, najvećoj izbornoj jedinici u BiH, te uspio prodrijeti i u istočni dio RS-a, tradicionalno uporište SDS-a.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jambo nadmoćno pobijedio</p>
<p>METKOVIĆ </p>
<p> – Nezavisna lista Stipe Gabrića Jamba na izvanrednim izborima koji su se u nedjelju održali u gradu Metkoviću odnijela je nadmoćnu pobjedu sa 58,19 posto prema prvim neslužbenim rezultatima. Jambov najveći suparnik, HDZ, osvojio je 26,69 posto a koalicija SDP-a i HSLS-a 5,57 posto glasova.</p>
<p> U budućem metkovskom gradskom vijeću trebalo bi sjediti 11 vijećnika Nezavisne liste, pet HDZ-a i jedan vijećnik koalicije SDP i HSLS. Na metkovskim izborima na koje se odazvalo 57, 3 posto od 13. 199 birača, izborni prag nisu prešle liste HSS-a, DC-a te koalicije HSP-a, HKD-u, HDRS-a i HB-a.</p>
<p>»Hvala ti, Metkoviću, za svaki glas. Očekivali smo pobjedu no ovako briljantnu zaista nismo mogli zamisliti. Zahvaljujem svim biračima koji su izašli na izbore bez obzira za koga su glasovali, jer izbori u Metkoviću nisu bojkotirani. Metkovci su ovakvim velikim odazivom na izbore pokazali visoku svijest. Nemam ništa protiv HDZ-a, njegove središnjice, predsjednika te stranke i premijera, ali imam protiv malih zločestih ljudi koji su sebe nazvali dobrim i poštenim, a to nisu. Građani Metkovića su to danas i pokazali,« istaknuo je doznavši prve rezultate nositelj Nezavisne liste Stipe Gabrić Jambo, dodajući kako ne želi dijeliti svoj rodni grad na one koji su bili za njega i na one koji su bili protiv njega na ovim izborima.</p>
<p> Jambo je rekao da su pojedinici iz HDZ-a u protekla tri mjeseca zloupotrijebili brojne državne institucije kako bi ga politički uništili, no da im to nije pošlo za rukom. Kako je izborni poraz primio metkovski HDZ ponajbolje su osjetili novinari »Vjesnika« i »Jutarnjeg lista« koji su nakon dva pokušaja da uđu u izborni stožer i čuju komentar nositelja njihove liste bili doslovce izbačeni. »Predsjednici su poručili da sada ne možete gore. Vratite se za sat vremena. Dotada idite u stožer pobjedničke koalicije, Jugoslavije u malom!«, ljutito nas je istjerao član izbornog stožera HDZ-a koji je to ponovio i nakon sat vremena. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Srbija bi napokon trebala vidjeti što se radilo u njezino ime</p>
<p>OSIJEK/BEOGRAD</p>
<p> - Nakon što su, pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, oba svjedoka-pokajnika dala svoje iskaze, suđenje protiv 17 optuženih u »slučaju Ovčara« bit će nastavljeno krajem listopada saslušanjem svjedoka iz Hrvatske, a među njima će biti i nekoliko muškaraca koji su preživjeli torture na Ovčari.</p>
<p>Iako je saslušanje svjedoka-pokajnika Spasoja Petkovića zvanog Štuka i Bože Latinovića zvanog Bora Krajišnik bilo zatvoreno za javnost, doznajemo da su obojica detaljno opisali sve što se kobnog 20. studenog 1991. godine događalo na Ovčari i obližnjem Grabovu gdje je strijeljano i u unaprijed iskopanu raku pokopano 200 Hrvata i drugih nesrba odvedenih iz vukovarske bolnice nakon srpske okupacije grada. Tako se moglo čuti tko je sudjelovao u premlaćivanju zarobljenih ranjenika i njihovu strijeljanju.</p>
<p>Unatoč tome što je bilo zatvoreno za javnost, saslušanje svjedoka-pokajnika u srbijanskim je medijima dobilo velik prostor, dok su mnogi na internetskim forumima glasno negodovali zbog toga što javnosti nisu dostupni iskazi Štuke i Bore Krajišnika. </p>
<p>»Istina boli. Bolje je ne čitati, ne znati. Zar da sada, nakon svega, priznamo da smo to podržavali i da smo sudjelovali u tome?«, »Zašto bez javnosti? Boji li se to sud da nam ne pozli kad istina o klanju nenaoružanih, a sve pod kontrolom vojske, izađe na vidjelo?«, »Srbija bi napokon trebala vidjeti što se sve radilo u njezino ime!«, »Zatvaranje ovakvih suđenja za javnost jasna je poruka svima, a ponajprije žrtvama, da Srbija nema ni snage ni namjere javno progovoriti o vlastitim zločinima i srbijansku javnost suočiti s detaljima«, dio je reakcija sa srbijanske internetske stranice B92.</p>
<p>Iskazi pokajnika snažno su uzdrmali i optuženičku klupu. Tako su, nakon saslušanja Spasoja Petkovića, optuženici Nada Kalaba i Milorad Đanković, koji su se dosad branili šutnjom, odlučili ispričati »svoju verziju priče« u kojoj za sva ubojstva na Ovčari optužuju upravo Spasoja Petkovića nazivajući ga pritom patološkim ubojicom.</p>
<p>Zaboravivši da je tijekom istrage uporno isticala kako nema što reći u svoju obranu jer nikad u životu nije bila na Ovčari, Nada Kalaba (nevjenčana supruga drugooptuženog Stanka Vujanovića), koju se tereti da je na Ovčari ubila jednog zarobljenika, kazala je da je to učinio upravo svjedok-pokajnik Petković Štuka. Dodala je da je te večeri bila na Ovčari tridesetak minuta, jer je tražila supruga da bi mu »prenijela neke vijesti«. </p>
<p>Nakon što ih je optužba sve više počela pritiskati dokazima, optuženici su se počeli međusobno optuživati.</p>
<p>U očekivanju svjedoka iz Hrvatske, Sud je prvo saslušao novinara Jovana Dulovića koji je u studenome 1991. boravio u Vukovaru gdje je za masakr na Ovčari čuo od teritorijalaca i dobrovoljaca koji su se »hvalili da su ubijali civile, od 19 do jedan sat u noći, dok su oni molili i plakali«, a cijeli je događaj ocijenio »revanšizmom među ljudima koji su živjeli u Vukovaru«. </p>
<p>Za drugooptuženog Stanka Vujanovića, tadašnjeg zamjenika zapovjednika Teritorijalne obrane, Dulović je rekao da se u Vukovaru žalio da »nije imao dovoljno dobrovoljaca, pa je morao za pomoć uzeti prljave dobrovoljce koji će o tome pričati na sva usta«...</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nakon 30 godina neulaganja, obnova bolnice na Jordanovcu</p>
<p>Sanitarna inspekcija već je više puta tražila da se pojedini odjeli na Jordanovcu zatvore zbog nepoštivanja minimalnih uvjeta za funkcioniranje bolnice / Na 40 bolesnika u toj bolnici, samo je jedan sanitarni čvor / Obnavljaju se i bolnice u Vukovaru i Lipiku te KB Merkur i Dubrava u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za obnovu i modernizaciju pet hrvatskih bolnica, Vlada će iduće četiri godine uložiti 346 milijuna kuna. Nešto više od polovice te svote, 204 milijuna kuna, financirat će se iz državnog proračuna, a ostatak će se namaknuti iz trećeg zajma Razvojne banke Vijeća Europe. Tim projektom, do 2009. godine trebala bi završiti obnova ratom oštećenih bolnica u Vukovaru i Lipiku te modernizacija kliničkih bolnica Dubrava i Merkur i Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu.</p>
<p> Kad je riječ o Jordanovcu, teško se uopće može i govoriti o modernizaciji. U tu bolnicu se nije ulagalo tridesetak godina, pa je u tako lošem stanju da je čak i sanitarna inspekcija više puta tražila da se pojedini odjeli zatvore zbog nepoštivanja minimalnih uvjeta za funkcioniranje bolnice.</p>
<p>Jordanovac je jedina specijalizirana bolnica u Hrvatskoj za plućne bolesti, a u njoj je obavljena prva transplatacija pluća u Hrvatskoj, što je ujedno prvi takav zahvat u ovom dijelu Europe. Godišnje se u njoj obavi oko 1000 velikih operacija na prsnom košu, a hospitalizira se oko 10.000 najtežih bolesnika. No, građevinsko i infrastrukturno stanje je toliko loše da bolnica jednostavno nije u stanju odgovarajuće zbrinjavati teške bolesnike. Dovoljno je navesti da je na 40 bolesnika u toj bolnici samo jedan sanitarni čvor. U adaptaciju i dogradnju Jordanovca, Vladinim se projektom planira utrošiti oko 100 milijuna kuna.</p>
<p>KB-u Merkur jedna je od samo dviju bolnica u Hrvatskoj u kojoj se izvode transplatacije jetre, a godinama obavlja i transplatacije bubrega. Budući da se broj potrebnih transplatacija jetre udvostručio - s dosadašnjih dvadesetak na čak 40 godišnje – potrebno je osigurati odgovarajući prostor i opremu. Prostor u kojem se sad obavljaju transplatacije nije odgovarajući, jer je adaptiran za abdominalnu kirurgiju, a nedostaju i dvije operacijske dvorane, intenzivna i postintenzivna njega te odjelni prostor za smještaj bolesnika. S četrdesetak milijuna kuna, u Merkuru će se rekonstruirati i prilagoditi odjel za transplataciju da se postigne 30-50 transplatacija jetre godišnje u iduće tri godine, a potom i 60 transplatacija, ako se dostigne 20 donora na milijun stanovnika.</p>
<p>U KB-u Dubrava proširit će se odjel kardiokirurgiju da se upotpuni funkcija kardijalne angiografije, koja je opremljena zajmom Razvojne banke. Puštanjem u rad kardijalne angiografije, povećao se broj zahvata na srcu u toj bolnici, pa je lani obavljeno više od 1500 dijagnostičkih koronarografija, u 640 pacijenata su ugrađeni stentovi te je obavljeno više od 300 koronarnih premosnica. Adaptacijom i proširenjem odjela kardijalne krirugije želi se postići smanjenje stope mortaliteta zbog kardiovaskularnih bolesti budući da su upravo te bolesti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. U našoj zemlji je 2000. godine od 50.244 umrlih 52 posto umrlo zbog bolesti srca i krvnih žila.</p>
<p>Budući da je teško oštećena u ratu, a dosadašnje su obnove bile površne i nekvalitetne, gotovo 100 milijuna kuna uložit će se u potpunu rekonstrukciju Opće bolnice Vukovar. Prema popisu stanovništva 2001. godine, ta bolnica pruža zdravstvenu zaštitu za 64.000 ljudi. Budući da se sve više ljudi vraća u istočni dio Vukovarsko-srijemske županije, broj je sad i znatno veći. Planira se izgradnja nove poliklinike, potpuna rekonstrukcija glavne bolničke zgrade (Nove bolnice) te adaptacija zgrade fizikale terapije, koja je osobito važna za hidroterapiju ratnih vojnih i civilnih invalida, kojih je na tom području mnogo.</p>
<p>Osim rekonstrukcije još nekoliko zgrada, obnovit će se i stara upravna zgrada, koja je u ratu potpuno uništena, pa će u njoj biti muzej Domovinskog rata, a u protuatomskom skloništu uredit će se spomen–soba ratne kirurgije. U zgradi nasuprot bolnice, koju se naziva Dom starih, izgradit će se centar za rehabilitaciju žrtava Domovinskog rata te znanstveno-istraživački i edukacijski centar za poduku studenata u organiziranju ratnog zdravstva, odnosno zdravstvena edukacija u slučaju katastrofičnih situacija.</p>
<p>Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku u ratu je pretrpjela štetu od 10 milijuna eura. Posebnu vrijednost ta bolnica ima, jer je još početkom 19. stoljeća bila u funkciji renomiranog lječilišta, pa ima i spomeničku vrijednost. U tom projektu, za obnovu bolnice u Lipiku, Vlada je predvidjela oko 40 milijuna kuna. Oko 13 milijuna kuna uložit će se i u razvoj otočne telemedicine. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nezavisni hrvatski sindikati: Svjetskoj banci možemo reći i - ne, hvala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezavisni hrvatski sindikati pozvali su Vladu da hitno sa svojim socijalnim partnerima razmotri uvjete za dobivanje Programskog zajma za prilagodbu (PAL zajam). »Vlada neka naš dogovor podastre Svjetskoj banci. Ako joj ne bude prihvatljiv, a prihvatljiv je hrvatskim građanima, toj banci možemo reći i - »ne, hvala« bez obzira što nam se zajam gura zbog pristupa EU«, rekao je na konferenciji za novinare u nedjelju predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Zajam od 400 do 600 milijuna dolara ostvarivao bi se u tri faze, od ove do 2006. godine, no u NHS-u se ne slažu s mnogim uvjetima koje bi Hrvatska za odobravanje zajma trebala ispuniti. »Dosta je toga da nam se u politiku zemlje miješaju MMF i Svjetska banka«, rekao je Sever. Upozorio je da se predviđa smanjenje broja javnih i državnih službenika, novo kresanje zdravstvenih i socijalnih prava, liberalizacija HŽ-a bez ulaganja u njegovu modernizaciju, itd. »Sad će nam Svjetska banka opet ukazivati na to da su nam troškovi socijale previsoki, a istodobno se zauzima da se ljudi otpuste«, komentirao je čelnik NHS–a.</p>
<p>Istaknuo je kako se predviđa prodaja 10 državnih poduzeća i to na 'način prihvatljiv SB-u', ili kako kaže Sever »na način prihvatljiv bjelosvjetskoj administraciji koja luta svijetom, bavi se pretežito financijama i hladno promišlja o čovjeku koji je za nju trošak«. Sever navodi da bi se još ove godine trebala prodati dva, a iduće još dva brodogradilišta. Poduzećima bi se smanjile subvencije sa 3,4 posto udjela u BDP-u 2004. na 2,2 posto 2007. godine. </p>
<p>Prema podacima koje je iznio planirano je još smanjenje plaća u javnom sektoru, a do 2006. treba donijeti bi se novi Zakon o državnim službenicima, gdje se, kako kaže »namještenici više niti ne spominju«. U sindikatu s ništa manje strepnji ne gledaju na planirano ograničavanje laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga u bolnicama, kao i mjere uštede koje bi bolnice trebale sastaviti do 2006. godine. </p>
<p>Na kraju Sever je zaključio da Vlada treba odlučiti želi li se dogovoriti sa socijalnim partnerima ili će radije biti »prihvatljiva« Svjetskoj banci. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u MUP-u Zdravko Forgač kazao je da se po velikom udjelu prekovremenih sati ispostavilo da ni prije nije bilo viška policajaca te da će se usprotiviti novom pokušaju otpuštanja. Ivan Forgač iz Sindikata hrvatskih željezničara ukazao je na opasnost velikih socijalnih nemira zbog ukidanja subvencija HŽ-u od kojeg izravno ili neizravno živi oko 100.000 ljudi.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tus: Hrvatska neće u NATO dok se ne riješi slučaj Gotovina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Anton Tus, veleposlanik Hrvatske pri NATO-u, izjavio je Jutarnjem listu da Hrvatska neće ući u NATO dok se ne riješi slučaj Ante Gotovine. »Usklađivanje vojnoga sustava prema NATO–standardima ide odlično i ulazimo u fazu priprema za integriranje u NATO. No, mora nam biti jasno da bez obzira na te uspjehe nećemo ući u NATO dok se ne riješi slučaj Gotovina. To i samom Gotovini treba biti jasno«, rekao je Tus. On je u petak u sjedištu NATO-a predao Nacionalni godišnji plan, treći kojim je Hrvatska deklarirala svoje obveze u sljedećih godinu dana.</p>
<p>U tom razdoblju, politički vrh mora odlučiti kako će ispuniti obećanje rješavanja članka 7. Ustava, kojim se za slanje vojnika izvan Hrvatske predviđa dvotrećinska potpora Sabora. Tus drži da je jedna od mogućnosti rješenja problema da se Vlada ovlasti da svojim odlukama može uputiti vojsku preko granice, ali do određenog broja. Hoće li to biti 100 ili 200 vojnika, tek treba vidjeti, kaže veleposlanik Tus.</p>
<p>On napominje da se u vezi s tim hrvatska zakonska regulativa treba uskladiti s člankom 5. NATO-va Ugovora po kojem se po automatizmu pomaže napadnutoj članici. U vojni proračun će se vratiti i vojne mirovine koje su, po Tusovu mišljenju, za mandata prošle vlade nedopustivo stavljene u civilni mirovinski fond. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Trebamo gospodarski snažnu i socijalno osjetljivu Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Obrazovanje je ključ razvoja i budućnosti Hrvatske, ali potrebno je i obrazovanje široke javnosti koju treba pripremiti za put u EU. Želimo da Hrvatska bude država sa snažnim gospodarstvom, ali i snažnom socijalnom osjetljivošću«, rekla je ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović prigodom otvaranja studija »Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje« u hotelu Allegra u Zagrebu. Radi se o poslijediplomskom specijalističkom studiju koji je organizirao Hrvatski Caritas u partnerstvu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom (KBF) u Zagrebu. U prvi semestar studija upisuje se 46 studenata iz raznih neprofitnih organizacija, a nastava će se izvoditi na KBF-u. </p>
<p>Ravnatelj Caritasa mr. Ivan Milovčić istaknuo je da se pokretanjem tog studija htjelo usmjeriti pozornost na teme izvan oka javnosti te civilnom sektoru darovati trajnu izobrazbu, koja će pomoći pojedincima iz neprofitnih skupina da se lakše nose sa svojim zadacima budući da je slaba kontrola društvenih mehanizama od strane građana dovela do gubitka povjerenja u institucije. Dekan KBF-a dr. Josip Baloban napomenuo je da KBF želi osposobljavati ljude ne samo za vjersku već i društveno-socijalnu dimenziju, jer je uloga Crkve djelovati terapeutski i preventivno, odgojno i obrazovno. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041004].
|
