NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040504].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207373 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.05.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Trgovački lanci mogli bi tužiti državu zbog izgubljenoga prometa</p>
<p>Sedam trgovačkih lanaca (Billa, Mercator, Mercatone, Ipercoop, Kaufland, Magma i Getro) još razmatraju mogućnost podizanja tužbe protiv države zbog izgubljenog prometa za vrijeme neradnih nedjelja u prva četiri mjeseca ove godine / Svatko tko je oštećen zbog zakona koji je usvojen u Hrvatskom saboru ima pravo na odštetu, tj. može tužiti državu, kaže odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je zastupao trgovačke lance pred Ustavnim sudom</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Sedam trgovačkih lanaca (Billa, Mercator, Mercatone, Ipercoop, Kaufland, Magma i Getro) još razmatraju mogućnost podizanja sudske tužbe protiv države zbog izgubljenog prometa za vrijeme neradnih nedjelja u prva četiri mjeseca ove godine.</p>
<p>Odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je zastupao trgovačke lance pred Ustavnim sudom, koji je ovih dana ukinuo izmjene i dopune Zakona o trgovini, tj. neradnu nedjelju u trgovinama, rekao je Vjesniku da svatko tko je oštećen zbog zakona koji je usvojen u Hrvatskom saboru, ima pravo na odštetu, tj. može tužiti državu.</p>
<p>Dodao je da ne može govoriti u ime svojih klijenata. No, od predstavnika više trgovačkih lanaca čuli smo neslužbeno da »ima pravne osnove za tužbu«.</p>
<p>U Getrou kažu da su zbog neradne nedjelje u prva četiri mjeseca ove godine imali 12 posto manji profit od očekivanog. Dodaju da su već prve radne nedjelje imali promet veći od prosjeka nedjeljnog prometa prije zatvaranja trgovina nedjeljom od početka ove godine.</p>
<p>Podnositelji prijedloga za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona iznijeli su u njemu i konkretne iznose ili postotke pada prometa koje će trpjeti i broj radnika koje će otpustiti.</p>
<p>Međutim, Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, navodi primejere Hipermarketa Coop u kojem je priljev novca ostao na istoj razini tijekom šestodnevnog i sedmodnevnog radnog tjedna, iako su u Coopu tvrdili da imaju gubitke od 79 milijuna kuna, pa će zbog toga morati podijeliti 96 otkaza. </p>
<p>Dodala je da se promet u trgovinama zbog neradne nedjelje samo preraspodijelio na ostale radne dane u tjednu, a nikako izgubio.</p>
<p>U Sindikatu trgovine napominju da se rad nedjeljom, a manji broj trgovaca je, nažalost, radio i na Praznik rada, 1. svibnja, temelji na besplatnom radu zaposlenih i bez mogućnosti korištenja slobodnog dana u tjednu.</p>
<p>Primjerice, za radnu nedjelju trgovac u jednom domaćem trgovačkom lancu maloprodaje dobije 40 kuna bez slobodnog dana u tjednu. Osim toga, napominju u Sindikatu, poslodavcima je u Hrvatskoj isplativije platiti blage kazne, a prva kazna je ukor, negoli platiti radnika koji radi nedjeljom, blagdanima i praznicima.</p>
<p>Sindikat trgovine koji je i tražio zakonsku zabranu rada trgovina nedjeljom, zajedno sa sindikatima trgovine još šest europskih država – Austrije, Češke, Madžarske, Njemačke, Slovačke, Slovenije – nada se da će EU nedjelju proglasiti neradnim danom. </p>
<p>Osim toga, Sindikat će uskoro Vladi ponuditi i svoj prijedlog zakona koji je izradio prema uzoru na njemački zakon o trgovini. U Sloveniji će, primjerice, od sljedeće godine trgovine moći raditi 10 nedjelja u godini. U Italiji trgovine već rade 12 do13 nedjelja u godini.</p>
<p>Na zagrebačkom području je prije uvođenja neradne nedjelje radilo 647 trgovina nedjeljom. Nakon uvođenja zabrane rada, tj. dežurnih trgovina, radilo je njih 184.</p>
<p>Sindikat trgovine i dalje će, unatoč odluci Ustavnog suda kojom su ukinute izmjene Zakona o trgovini, od Vlade tražiti donošenje zakona kojim bi se trgovinama zabranio rad nedjeljom ili ga sveo na minimum, koji se onda može i odgovarajuće platiti. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pravila koja obvezuju trgovce ostala su nepromijenjena</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Zakon o trgovini, Narodne novine, 49. broj iz 2003. godine, postavlja pravila igre za velike i male trgovce. Ključna je točka 26., članak u kojem se sve što se tiče radnog vremena stavlja u nadležnost općinskih i gradskih poglavarstava. Ta tijela određuju postupanje po zakonskim pravilima i propisuju izuzetke. Promjena u Zakonu o trgovini koja je uslijedila 15. listopada 2003., kojom je ukinut rad nedjeljom, donio je s državne razine propis o radu prodavaonica mimo raspoloženja općinskih i gradskih poglavarstava.</p>
<p>S obzirom na to, trgovine su, s jedne strane – bez obzira na veličinu i ostale zakonske pretpostavke za obavljanje trgovinskog obrta – tom zakonskom intervencijom pogođene u obavljanju posla, a s druge uskraćene u ostvarivanju očekivane dobiti. Pravo na naknadu štete zbog izmakle dobiti proizlazi iz činjenice da je država donijela odluku o promjeni pravila poslovanja mijenjajući zakon koji ta pravila određuje. A pritom su sva ostala pravila koja obvezuju trgovce ostala nepromijenjena. Od stavki doprinosa za zaposlenike do poreznih obveza. Ta činjenica omogućuje trgovcima da na sudu traže naknadu štete zbog izgubljene dobiti. Drugi razlog za traženje naknade štete je u razlozima zbog kojih je Ustavni sud i ukinuo taj zakon. Riječ je o diferenciranom pristupu zakonodavca u utvrđivanju prava tko može i zašto odnosno tko ne može i zašto raditi nedjeljom. Riječ je o 5. točki 1. članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Tu stoji ona famozna norma o pravu na rad nedjeljom, ako je riječ o prodavaonicama do 200 kvadrata poslovne površine, ako su na temelju zahtjeva dobili dozvolu za rad nedjeljom i ako prodaju pretežito prehrambene proizvode. </p>
<p>Upravo je ta točka bila jednim od glavnih razloga za odluku Ustavnog suda o ukidanju cijelog propisa.</p>
<p>No, ukinute norme su ujedno i pravni razlog za traženje naknade štete, jer pokazuju koliko je zakonodavac išao u normiranju zabrane rada nedjeljom protivno logici ravnopravnosti na tržištu, poduzetničkoj slobodi i pravu na rad kod jednih trgovaca, a drugima je, s obzirom na broj izuzetaka, ta prava zadržao.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za nastavak privatizacije Ine još nema nužnih preduvjeta</p>
<p>Posljednjih mjeseci nije poduzeto dosta toga potrebnog da se Inine dionice u predviđenom roku od šest mjeseci nakon završetka prve faze privatizacije pojave u burzovnoj kotaciji / Mnogo je toga još nerazjašnjeno i u vezi s predviđenom raspodjelom sedam posto dionica braniteljima te prodaje do sedam posto dionica sada i prije zaposlenima / Još nije jasno ni po kojoj bi se cijeni prodavale dionice </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Je li Vlada odgodila početak druge faze privatizacije Ine zato što želi pričekati da cijene dionica narastu, kako je službeno obrazloženo, ili prije svega zato što još nisu stvoreni nužni preduvjeti za taj posao.</p>
<p>Naime, stručnjaci upozoravaju da je na Vladinu odluku utjecala i činjenica da još nisu ispunjeni neki od temeljnih preduvjeta za prodaju najmanje 15 posto Ininih dionica na javnoj ponudi. </p>
<p>Konkretno, posljednjih mjeseci, koliko je poznato, nije poduzeto dosta toga potrebnog da se Inine dionice u predviđenom roku od šest mjeseci nakon završetka prve faze privatizacije pojave u burzovnoj kotaciji.</p>
<p>Osim toga, mnogo je toga još nerazjašnjeno i u vezi s predviđenom raspodjelom sedam posto dionica braniteljima te prodaje do sedam posto dionica sada i prije zaposlenima, što je prema ranijem rasporedu trebalo uslijediti 30 dana nakon početka prodaje Ininih dionica na burzi.</p>
<p>Još nije registriran fond u koji bi se bez naknade prenijele braniteljske dionice niti su usuglašeni kriteriji njihove raspodjele. Također, nije jasno po kojoj bi se cijeni prodavale dionice sada i prije zaposlenima – tržišnoj koju bi odredila prodaja na burzi ili nominalnoj. Upitno je i kako bi se zaposlenima prodavale dionice Ine, kad to još nije napravljeno ni kod prije privatiziranog Hrvatskog telekoma.</p>
<p>Iz toga proizlazi da je druga faza privatizacije odgođena prije svega zbog tih i sličnih problema koje će Vlada, prema dostupnim informacijama, nastojati sljedećih mjeseci riješiti na Gospodarsko-socijalnom vijeću i u razgovorima s braniteljskim udrugama.</p>
<p>Nakon toga mogu se očekivati izmjene postojećeg Zakona o privatizaciji Ine. No, postoji i mogućnost da se ne promijeni samo predviđena dinamika, nego i redoslijed privatizacije Ine. Naime, predstavnici Vlade i branitelja razgovaraju i o mogućnosti da se pitanje podjele sedam posto dionica Ine za branitelje i prodaje sedam posto sada i prije zaposlenima riješi i prije javne ponude dionica na burzi.</p>
<p>Iako mnogi upozoravaju na druge razloge, dio stručnjaka se slaže i s Vladinim objašnjenjem odgode druge faze privatizacije Ine i smatra da je Vlada time povukla dobar potez, jer sada ne bi postigla dobru cijenu zbog velike ponude naftnih kompanija iz regije na tržištu (upravo je prodan češki Unipetrol, prodaje se dio rumunjskog Petroma, Mol i poljski PKN Orlen pregovaraju o spajanju). </p>
<p>Osim toga, Inine bi dionice za godinu dana trebale postići bolju cijenu na burzi jer se očekuje da će u međuvremenu vrijednost tvrtke znatno porasti. </p>
<p>Na to će, prema mišljenju stručnjaka, utjecati otkrića novih rezervi nafte i plina (npr. u Siriji), sinergijski efekti iz suradnje sa strateškim partnerom – mađarskim Molom (na primjer, povoljniji uvjeti za nabavu ruske nafte), uvođenje realnih cijena prirodnog plina, te velika ulaganja u modernizaciju rafinerija i prodajne mreže što će omogućiti proizvodnju goriva po europskim kriterijima i bolju uslugu te Ini olakšati borbu protiv sve jače konkurencije na stranim, ali i domaćem tržištu. </p>
<p>Vlada je o odluci da drugu fazu privatizacije Ine odgodi za godinu dana na vrijeme obavijestila Inina strateškog partnera, pa čelnike mađarske naftne kompanije Hebrangova najava odgode samo dan prije godišnje skupštine Mola nije iznenadila. Da je sve bilo prije dogovoreno ukazuje i podatak da je Uprava Mola na godišnjoj skupštini povukla najavljeni prijedlog da im se odobri povećanje temeljnog kapitala za 50 posto kako bi se olakšale akvizicije u regiji. </p>
<p>Na to je, vjerojatno, utjecala odluka češke vlade da većinski paket dionica nacionalne naftne kompanije Unipetrol proda poljskoj naftnoj kompaniji PKN Orlen te odluka hrvatske vlade o odgodi druge faze privatizacije Ine.</p>
<p>Osim toga, Uprava Mola je uz suglasnost vlasnika odlučila veći dio lanjske rekordne dobiti od 398 milijuna eura, 53 posto više nego godinu dana ranije, preusmjeriti u daljnje investicije pa će dioničari dobiti samo relativno skromnu dividendu. </p>
<p>Mol, naime, želi ostvariti svoj strateški cilj da postane najjača naftna i plinska kompanija u srednjoj i istočnoj Europi. Zato namjeravaju, prema riječima Laszla Gesztia, </p>
<p>Molova predstavnika u Upravi Ine, povećati svoj vlasnički udjel u Ini s 25 na 50 posto kako bi postigli »izbalansirano partnerstvo« s hrvatskom vladom. </p>
<p>Budući da nemaju pravo prvokupa za to će se morati boriti s ostalim zainteresiranima, pa namjeravaju sudjelovati u burzovnom nadmetanju za Inine dionice. Jedino će, ako odluče kupiti više od 10 posto ponuđenih dionica, morati dobiti suglasnost hrvatske vlade. Naime, Mol želi osigurati dovoljno veliko tržište na kojem bi se sva ulaganja isplatila.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Izbjegnuta odgovornost za ubojstva sisačkih Srba</p>
<p>U sjeni obitelji Zec ostali neki manje poznati slučajevi u kojima država ni na koji način nije željela priznati odgovornost za smrt svoga građanina </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Pokraj obitelji Levar i Zec koje su se uspjele nagoditi s državom u vezi s naknadom štete za smrti njihovih najmilijih, u sjeni su ostali neki manje poznati slučajevi gdje država ni na koji način nije željela priznati odgovornost za smrt svoga građanina, a obitelj je nagodbom s Državnim odvjetništvom željela izbjeći tužbu protiv Republike Hrvatske.</p>
<p>Takav je primjer Diane Pajagić, čiji je otac mr. Petar Pajagić, prijeratni ekonomist u Ini Sisak, kojeg su iz stana u Sisku 20. rujna 1991. odvele osobe odjevene u odore hrvatskih branitelja.</p>
<p>Na suđenju četvorici ubojica drugoga sisačkog Srbina Damjana Žilića, jedan je svjedok rekao da je vidio i odvođenje mr. Petra Pajagića te da su i njega odveli isti ljudi. Ubojice su priznale krivnju za Žilićevo ubojstvo, a tadašnji vojni sudac Željko Horvatić osudio ih je 1992. na desetogodišnje zatvorske kazne, da bi nedugo nakon bili pomilovani odlukom pokojnog predsjednika Tuđmana.</p>
<p>Zanimljivo je da je suđenje proglašeno tajnim, pa je tek kasnije procurilo u javnost da su počinitelji detaljno opisivali kako su bili organizirani da uhode sumnjive sisačke Srbe.</p>
<p>Na prošlotjednoj raspravi na suđenju Stanislavu Gavronu i Ivanu Hubeliću, bivšim pripadnicima braniteljskih postrojbi u Sisku, optuženim da su ubili civila Nikolu Drobnjaka 1992., svjedok Miroslav Vidović je rekao da je utvrđeno kako su se počinitelji ubojstva vozili policijskim vozilom koje pripada sisačkoj policiji.</p>
<p>Spomenute pojedinosti ukazuju na odgovornost države u tim ubojstvima.</p>
<p>Donedavni pomoćnik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi, danas na dužnosti pomoćnika ministrice pravosuđa, na samom početku pregovaranja s Dianom Pajagić ocijenio je njezin zahtjev za nagodbom »kontroverznim«. Iako je podnositeljica zahtjeva priložila dokumentaciju beogradske Vojno-medicinske akademije (VMA) da je tijelo njezina oca pronađeno u Savi u Srbiji, Državno odvjetništvo je ocijenilo da to nije dokaz da je Petar Pajagić mrtav, pa je i to, među ostalim, bio razlog zašto je njezin zahtjev odbijen. Kao očeva nasljednica godinama vodi spor s Croatia osiguranjem koje joj ne želi isplatiti novac od pokojnikovog osiguranja. »Najprije su u Croatia osiguranju tvrdili da moj otac nije bio kod njih osiguran, a kasnije su govorili da je pred smrt podignuo osiguranje. Naravno, nisu imali nikakvu priznanicu da je podignuo novac, pravdajući se da su im neki papiri izgorjeli u ratu. Dobila sam protiv njih prvostupanjsku presudu i sada čekam što će odlučiti Županijski sud«, kaže Diana Pajagić. Istjerivanje pravde je iscrpljuje, ali ne misli odustati. Nakon negativnog rješenja Državnog odvjetništva u slučaju prijedloga za nagodbom, sprema se podići tužbu protiv Hrvatske za očevu smrt. </p>
<p>S obzirom na to da se broj nestalih Srba iz Siska s konca 1991. i početka 1992. kreće između 90 i 100, za taj slučaj zainteresirane su i određene međunarodne institucije, kojim će Diana Pajagić predočiti i svoj slučaj.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Paralel-slalom u dva traka</p>
<p>Hrvatska još nema osiguran poseban prometni trak na schengenskoj granici, ali mora usporedno voziti na dva traka: jednom za EU i drugom za NATO. Na oba su postavljeni gotovo isti prometni znakovi koji usmjeravaju hrvatsku vožnju</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Europa je znala proslaviti svoje dosad najveće proširenje. Netko će možda usporedbom raznih vatrometa po glavnim gradovima ustanoviti čiji je bio najljepši, ali zadovoljstvo ulaskom novih članica mjerit će se godinama. Prvi učinak proširenja Europske unije osjetit će se tek za nekoliko mjeseci. Nekima će biti bolje, a nekima lošije. Po zemljama i u zemljama.</p>
<p>Hrvatske na proslavi nije bilo. Premijer Ivo Sanader iskoristio je priliku da bude u Dublinu, gdje je održana središnja proslava jer Irska trenutačno predsjedava EU-om. Ali tamo je bio na radnom ručku Europske pučke stranke kojoj je HDZ postao pridruženi član. Hrvatsku je neizravno spomenuo Romano Prodi u Gorici-Goriziji, gdje je skupa sa slovenskim premijerom Antonom Ropom odbrojavao sekunde do ponoći i ulaska Slovenije u EU. Predsjednik Europske komisije rekao je, naime, da »će se jedinstvenoj Europi pridružiti i druge europske zemlje i nacije sve dok cijeli kontinent ne bude ujedinjen u miru i demokraciji«.</p>
<p>Nove države u novu Europu ulaze s pomiješanim osjećajima ponosa, nade i straha. Ponosa zato što su se »vratile tamo gdje inače spadaju« (ta izreka, vidimo, nije samo hrvatski specijalitet), nade stoga što očekuju - kad se zbroje svi pozitivni i negativni učinci - da će im na kraju ipak biti bolje i straha zato jer nije moguće do zadnjeg detalja predvidjeti što ih sve čeka. Njihovi izvorni proizvodi mogu se pokazati nedovoljno konkurentnim na proširenom europskom tržištu dok im domaće tržište mogu zapljusnuti jeftiniji i kvalitetniji proizvodi iz ostalih članica EU-a. </p>
<p>Više od 70 posto Slovenaca boji se da će živjeti lošije nego dosad. Građani 10 novih članica sasvim opravdano mogu osjećati strah da se neće, sa svojom profesijom, moći prodati vani ili da će se morati jeftinije prodavati kod kuće. </p>
<p>Nakon »velikog praska«, pokazat će se koliko su Češka, Mađarska, Slovenija ili Poljska sposobne za europsku utakmicu. Hrvatska, iskreno govoreći, sada još nije spremna za to i bolje joj je da se priprema barem još tri godine. Svaki iole informiran Hrvat dobro zna koje bi to farmaceutske, prehrambene ili ine hrvatske tvrtke mogle izdržati okršaj na europskom tržištu bez granica. Većina hrvatskih tvrtki koje su uopće sposobne izvoziti i prodati svoje proizvode, a da pritom i zarade, sposobne su to još uvijek samo na regionalnoj razini, na tržištima bivše Jugoslavije.</p>
<p>Iz Hrvatske se nekad u Mađarsku putovalo bahato kao u državu iza željezne zavjese u kojoj je moguć jeftin provod i šoping. Danas u Goričanu, kao i u Bregani, čekaju strani granični policajci s novim uputama kako postupati s državljanima zemalja onkraj schengenske granice. Dobro kaže jedan slovenski policajac na prijelazu Jelšane: »Nama je svejedno jeste li vi iz Hrvatske ili Palestine, ako već niste iz članice EU-a, podliježete jednakom tretmanu granične kontrole«.</p>
<p>Zasad na graničnim prijelazima hrvatski državljani prolaze bez usporavanja iako ne smiju ići na prolaz za državljane EU-a, pa idu na onaj za sve ostale jer posebnog traka za njih nema. Nisu ni Slovenci odmah dobili od Talijana i Austrijanaca posebne trakove. Morali su ih pritiskati i raditi na tome. Isti posao, očito, čeka i Hrvatsku jer sigurno neće biti ugodno čekati na Bregani ili Maclju u turističkoj sezoni, ili za Božić i Novu godinu, kad nagrnu turisti te turski, bosanski i srbijanski gastarbajteri.</p>
<p>Hrvatsku još čeka grdan posao oko ulaska u EU. Kada će to biti, teško je znati jer se prvo i Europska unija mora oporaviti od šoka proširenja i dogovoriti novu unutarnju politiku, a o vanjskoj da i ne govorimo. Europa petnaestorice nije imala zajedničke vanjske politike pa si je zato mogla dopustiti da onaj njezin dio koji se nije slagao s američkom intervencijom u Iraku neki američki ministar krsti »starom« Europom. Danas, kad se imena poginulih američkih vojnika u znak pijeteta već objavljuju s fotografijama i biografijama na jednoj od glavnih televizijskih mreža i dok američki saveznici sve masovnije napuštaju Amerikance u Iraku, vidi se koja je Europa bila u pravu.</p>
<p>Hrvatska još nema osiguran poseban prometni trak na schengenskoj granici, ali mora usporedno voziti na dva traka: jednom za EU i drugom za NATO. Na oba su postavljeni gotovo isti prometni znakovi koji usmjeravaju hrvatsku vožnju. Reforma pravosuđa, preustroj vojske, privatizacija državnih tvrtki, povratak prognanika... Suradnja s Haaškim sudom se već podrazumijeva.</p>
<p>Paralel-slalomom u oba traka stiže se bliže Bruxellesu gdje stoluju i Europska unija i NATO: već se veselimo danu kad će se, po uzoru na slovensku manekenku Vanessu u Gorici, razodjenuti do pasa i obojiti u plavu europsku boju sa zvjezdicama neka hrvatska manekenka na graničnom prijelazu u Bregani. Nadamo se još iz ove generacije manekenki. Premda njihova karijera kratko traje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prioriteti za hod po trnju</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>Prvosvibanjsko spuštanje vanjskih granica Europske unije na zapadne i sjeverne hrvatske granice, kao i skoro stjecanje kandidatskog statusa, našu zemlju i njezino gospodarstvo suočava s nizom izazova. Ne bi ih trebalo promatrati samo kroz prizmu postupnog zaživljavanja schengenskog režima na potezu od Piranskog zaljeva do Dunava, koji nam, uostalom, za razliku od ostalih zemalja »zapadnog Balkana« i ne bi trebao donijeti veće probleme. </p>
<p>Pitanje koje je sada naglo dobilo na težini tiče se podizanja konkurentnosti domaćega gospodarstva. Hrvatska se, kako to pokazuju brojke Svjetskog ekonomskog foruma, po svojoj konkurentnosti svrstava među zemlje trećega svijeta, što teško može biti kvalifikacija za ulazak u EU-klub, koji od subote broji 25 članica. Stoga ozbiljno treba shvatiti upozorenja ekonomista da je posljednji trenutak za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, pri čemu nedavno predstavljenih 55 preporuka Nacionalnog vijeća za konkurentnost treba poslužiti kao predložak za postizanje cilja. </p>
<p>Drugo pitanje na koje će tvorci ekonomske politike u nas morati pronaći odgovor tiče se podizanja životnog standarda. Iako je Hrvatska, doduše, po nizu makroekonomskih pokazatelja i razini plaća znatno ispred većine zemalja koje su u subotu pristupile Uniji, podaci o kupovnoj moći pokazuju da još nismo dosegli ni 40 posto prosječnog standarda u EU. Pritom se ne treba zavaravati da će naš ulazak u EU riješiti sve probleme, jer Unija nije ni Eldorado, ni krava muzara, nego neoliberalistička integracija u kojoj vladaju nemilosrdna tržišna pravila igre. Napokon, proširenje Unije i naša ambicija da joj pristupimo od Hrvatske traži i brže usvajanje standarda koji vladaju na jedinstvenom tržištu s više od 450 milijuna potrošača. To podrazumijeva kako brže usvajanje veterinarskih i fitosanitarnih kriterija EU-a, bez čega će nam pristup tržištu Unije biti ograničen, tako i ubrzanje reformi, posebice u poljoprivredi i zaštiti okoliša, kao i bržu privatizaciju </p>
<p>Popis prioriteta na putu prema EU treba dopuniti i korjenitom promjenom mentaliteta naših građana i poduzetnika, od kojih mnogi i dalje vjeruju da bi im država trebala riješiti sve probleme. Baš kao i građanima novih članica Unije u proteklom desetljeću, i Hrvatima se sada pruža prilika da na vlastitoj koži osjete koliko je težak, vijugav i trnovit put do punopravnog članstva u ovoj integraciji. Unatoč tome, iskustvo novih članica EU-a pokazuje da ga se isplati prijeći. To, pak, što na njemu zasad kaskamo ne bi trebao biti razlog za strah, nego poticaj da se što bolje i brže pripremimo za izazove koje nam nosi članstvo u Uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Trijumf i suton demokracije</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Nasilje u Iraku poprima toliko dramatične razmjere da svaki dan svijet zapljusnu nove vijesti i slike koje ilustriraju užas koji se tamo događa. </p>
<p>Slike mučenja iračkih zarobljenika posljednja je kap koja je prelila iračku čašu. Donoseći na tenkovima demokraciju, saveznici su obećali da će svrgavanjem diktatora Saddama Husseina Irak učiniti sretnijim, pravednijim i boljim. Od toga danas nema ničega, Irak se pretvorio u tempirajuću bombu, na rubu građanskog rata, bez savezničke vizije kako se iz svega izvući. Zemlje zapadne demokracije, za koje nas uvjeravaju da su vrh koji je današnja civilizacija postigla, svakodnevno nas informiraju o broju žrtava na savezničkoj strani, dok istodobno o iračkim žrtvama ništa ne znamo. Njih nitko i ne broji. Obično se kaže: poginulo je oko ... Iračana. </p>
<p>I dok u svijetu kazneni sudovi za ratne zločine rade punom parom, zločini koje su počinili saveznici u Iraku očito neće biti nikad sankcionirani. Pamte se slike kada su američki i britanski tenkovi tutnjali iračkom pustinjom i rušili vjekovne bisere drevne civilizacije. Nisu zaboravljene ni slike kada su do zuba naoružani saveznički vojnici upadali u skromne iračke kuće i utjerali strah u kosti djeci, starcima i ženama. Pucanje na demonstrante dovelo je do povlačenja španjolskih vojnika. Sve u svemu, zločini su počinjeni i na strani okupacijskih snaga.</p>
<p>Amerikanci sada, pritisnuti snažnim reakcijama u svijetu, polako priznaju da su zločine počinili i njihovi vojnici. Šestorica su dobili ukor zbog mučenja zatvorenika, a čeka ih najvjerojatnije i otpust iz vojske. Britanci užurbano provode istragu, a mediji kalkuliraju da bi po zapovjednoj odgovornosti mogao odgovarati i Tony Blair. Sada je potpuno jasno zbog čega su Amerikanci uporno tražili da njihovi vojnici ne budu izvedeni pred Međunarodni sud za ratne zločine. Lavina koja bi se pokrenula u tom slučaju mogla bi po načelu zapovjedne odgovornosti dovesti do samog pentagonskog vrha, ako ne i do Bijele kuće. To si najmoćnija svjetska sila ne može očito priuštiti. Ali, pravda je univerzalna kategorija i jedini je smisao da ista pravila vrijede za sve. U protivnom nema ni demokracije, ni istine, ni budućnosti. Puna istina o Iraku potrebna je da se ubuduće u toj izmučenoj zemlji izbjegnu strahote koje se sada događaju i da se proklamirani trijumf demokracije koji se trebao dogoditi dolaskom saveznika ne pretvori u suton demokracije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Sudjelovanje Svjetske banke u ostvarenju projekta tehnološkog razvoja hrvatske znanosti ne jamči uspjeh</p>
<p>Prvi je korak u tehnološkom razvoju neke zemlje osiguranje uvjeta koji će potaknuti stvaranje novih vrijednih ideja i projekata. Taj je korak besplatan, ali u nas još nije napravljen. Treba nam više slobode u mreži bezbrojnih propisa i pravila koja ograničavaju poticanje izvrsnosti i nagrađivanje kreativnih pojedinaca. Potrebno je promijeniti uvjete primanja u zvanje i napredovanja tako da se nagrađuju istinski znanstveni prodori i otkrivanje novih tehnoloških rješenja / Svjetska banka u budućnosti pravilno vidi naše institute i ustanove kao uspješne organizacije u konkurenciji na svjetskom tržištu komercijalizacije znanosti. Uz sadašnja pravila i način rada to, nažalost, neće biti moguće. Ne može se na olimpijskim igrama ravnopravno natjecati trkač s okovom na nogama ili plivač vezanih ruku</p>
<p>STJEPAN MARČELJA</p>
<p>Već dvije godine Svjetska banka priprema za Republiku Hrvatsku novi projekt znanosti i tehnologije (Science and Technology Project, skraćeno STP). Neupitno je da su ciljevi projekta vrijedni i da je program usmjeravanja znanosti prema tehnološkom razvoju koji Svjetska banka predlaže za Hrvatsku nužan. </p>
<p>Upitno je je li put koji ona predlaže pravi put i je li predloženi program koji uključuje novi zajam od približno četrdeset milijuna dolara u nacionalnom interesu Republike Hrvatske.</p>
<p>U ovom stajalištu pokazat ću da postoje barem dva valjana razloga zašto nam zajam u ovom času nije potreban: uvjeti koji su nužni da bi se toliki zajam mogao dobro iskoristiti još nisu ispunjeni, te se zato treba pitati tko će zajam vratiti; reforma se već i postojećim sredstvima unutar sustava financiranja znanosti i visokog obrazovanja može uspješno započeti. </p>
<p>Mnogo više od novog zaduživanja treba nam hrabrost i pamet da reformu zaista i provedemo.</p>
<p>Prvi je korak u tehnološkom razvoju neke zemlje osiguranje uvjeta koji će potaknuti stvaranje novih vrijednih ideja i projekata. Taj je korak besplatan, ali u nas još nije napravljen. Treba nam više slobode u mreži bezbrojnih propisa i pravila koja ograničavaju poticanje izvrsnosti i nagrađivanje kreativnih pojedinaca. </p>
<p>Potrebno je promijeniti uvjete primanja u zvanje i napredovanja tako da se nagrađuju istinski znanstveni prodori i otkrivanje novih tehnoloških rješenja.</p>
<p>Umjesto toga sad imamo sustav rutinskog brojenja publikacija bez obzira na kvalitetu ili broj autora. Djelatnici su se tom sustavu nagrađivanja potpuno prilagodili, i kao rezultat broj inovacija koje se potencijalno mogu primijeniti je premalen. Da bismo potaknuli razvoj inovacija i tehnologije promjena postojećih pravila je nužna. </p>
<p>Svaki korak u reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja u nas je iznimno teško provesti. Novi zakon pripremao se više od dvije godine, i kad ga je prošla vlada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prihvatila pokazao se neprovedivim! </p>
<p>Zašto je to tako teško?</p>
<p>Staleški interesi i očuvanje stečenih povlastica diktiraju nelogična rješenja, različita od prokušanih rješenja u razvijenim zemljama. Na ljestvici prioriteta nacionalni interes rijetko igra važnu ulogu. </p>
<p>Zanimljivo je da novi zakon u socijalističkom shvaćanju života unutar sustava ide još korak dalje nego prijašnji. Zakon određuje da svatko tko uđe u sustav treba napredovati do redovitog profesora ili znanstvenog savjetnika. </p>
<p>Tim odredbama, kao i mnogim drugim sličnim pravilima cijeli sustav postaje skuplji i daje povlastice starijim ljudima na račun mladih znanstvenika za koje ostaje malo mjesta. </p>
<p>Svjetska banka u budućnosti pravilno vidi naše institute i ustanove kao uspješne organizacije u konkurenciji na svjetskom tržištu komercijalizacije znanosti. Uz sadašnja pravila i način rada to, nažalost, neće biti moguće. Ne može se na olimpijskim igrama ravnopravno natjecati trkač s okovom na nogama ili plivač vezanih ruku. </p>
<p>Ovdje ne ulazim u pitanje je li socijalistički sustav koji živi u našem sektoru znanosti i visokog obrazovanja poželjan ili nije. Jedino pokazujem da se taj sustav u komercijalnoj utrci ne može ravnopravno natjecati s mnogo nemilosrdnijim sustavom globalnog kapitalizma.</p>
<p>Da bi zaduživanje za razvoj bilo isplativo potrebno je imati pripremne projekte, ideje, patente i realističke poslovne planove. Toga imamo osjetno premalo da bismo opravdali zajam koji se predlaže. Zajam je predviđen za Institut Ruđer Bošković, Brodarski institut, BICRO (Poslovno-inovacijski centar Hrvatske), povrat znanstvenika iz inozemstva i neke manje projekte.</p>
<p>Osobito je tu upitan iznos dvadesetak milijuna dolara predviđenih za BICRO. Ta je agencija nakon neuspješno trošenog novca za komercijalni razvoj upravo reorganizirana s novim ravnateljem te stoga nema prošlih dostignuća na koja se može pozivati. Ne bi li bilo logičnije da se BICRO najprije dokaže kao uspješna agencija s iznosom mnogo manjim od posuđenih dvadeset milijuna dolara?</p>
<p>Druga teza koju želim izložiti jest da sustav znanosti i visokog obrazovanja vlastitim snagama može pokrenuti sve spomenute ciljeve zajma Svjetske banke. </p>
<p>BICRO je već lani imao dovoljno sredstava za provedbu komercijalno najuspješnijeg projekta Instituta Ruđer Bošković, separaciju kiralnih spojeva (razdvajanje lijevih od desnih molekula). Realizacija je odgođena zbog toga što je BICRO-a loše vodio projekt i zbog nerazumijevanja načela intelektualnog vlasništva u javnom institutu djelatnika Instituta Ruđer Bošković. </p>
<p>Sve zajedno, sredstva za razvoj tehnologije u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa su značajna i treba ih ciljano upotrijebiti za onaj mali broj uvjerljivih projekata koje imamo.</p>
<p>Drugi važan i još neiskorišteni domaći izvor sredstava Nacionalna je zaklada za znanost i visoko obrazovanje. Zaklada na računu ima oko četrdeset milijuna kuna koje se može trošiti u skladu s posebnim zakonom. Na primjer, Zaklada, prema zakonu, može podržati povratak uspješnih znanstvenika iz inozemstva. Kako organizacija povratka ne može ići vrlo brzo, umjesto zajma Svjetske banke Zaklada ima sredstva kojima neko vrijeme može podržavati povratnike.</p>
<p>Osim već postojećih sredstava u sustavu namijenjenih razvoju tu su i mogućnosti uštede na mnogim neefikasnim običajima, radnim mjestima ili aktivnostima. Budući da sustav nikad nije prošao temeljito vrednovanje, sigurno je da se dobar dio postojećeg financiranja gubi, baš kao što se gubi voda u zastarjeloj vodovodnoj mreži grada Zagreba. </p>
<p>U uporedbi s tim gubitcima predvidivi zajam Svjetske banke samo je mala svota, značajna samo kao simbolični korak.</p>
<p>Prema prijedlogu, nakon što Hrvatska preuzme novi zajam Svjetska će banka i dalje voditi projekt i odobravati novac iz zajma prema svojim pravilima. </p>
<p>Nedostatci takvog aranžmana su višestruki. Pravila banke traže vrlo složenu administraciju što stvara visoke troškove, ponovno na račun zajma Republike Hrvatske. S druge strane ta ista pravila vode na jako duga razdoblja čekanja između zamisli i provedbe. U pripravnoj fazi projekta, financiranoj iz postojećeg TAL-2 zajma Svjetske banke, mi na Institutu Ruđer Bošković neke bitne korake čekamo više od godinu dana i tek je sad ugovorena prva faza provedbe.</p>
<p>Sudjelovanje Svjetske banke u projektu tehnološkog razvoja hrvatske znanosti ne jamči uspjeh posla. U prijašnjim projektima u Hrvatskoj Svjetska je banka bila jednako tako uspješna kao i neuspješna. Primjer je za ovo drugo zajam od 21,1 milijuna dolara brodogradilištu »Viktor Lenac«, ili projekt u Ministarstvu zdravstva za koji je ministar Hebrang u siječnju izjavio (Vjesnik, 4. siječnja 2004.) kako za 7,5 milijuna dolara koje je Svjetska banka potrošila na konzulting nije dobio ni jednu upotrebljivu rečenicu.</p>
<p>Sporost u provedbi Svjetske banke dovela je do značajnog kašnjenja tog projekta zbog čega se, kaže ministar Hebrang, plaćaju velike globe. Ministar zaključuje kako treba izvući pouke za iduće projekte.</p>
<p>U prošle dvije godine mi koji smo bili sudionici programa pripreme Svjetske banke za Science and Technology Project naučili smo jako mnogo, napisani su poslovni planovi, priređeni komercijalni projekti i stečene razne vještine. </p>
<p>Proces je financirao postojeći TAL-2 zajam koji je Svjetska banka odobrila Hrvatskoj. To sigurno nije bio najjeftiniji ili najefikasniji način učenja. Međutim nakon naučene lekcije ne zaboravimo zaključak ministra Hebranga, izvucimo pouku i krenimo sami, korak po korak, u provedbu.</p>
<p>Za znanja za koja smo svjesni da ih nemamo, u svijetu postoji mreža naših prijatelja, istinskih i dokazanih stručnjaka, koji su spremni pomoći i bez honorara od tisuću dolara na dan. </p>
<p>Najljepše će biti ako se pokaže da sam bio preveliki pesimist, pa se nakon godinu dana pojavi toliko dobrih komercijalnih ideja i prijedloga da vanjski zajam za razvoj postane nužan. Dok čekamo taj sretni trenutak još jedno vanjsko zaduženje sigurno nam nije potrebno. </p>
<p>Autor je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zanemarene znanstvene spoznaje, pa programi stručnoga usavršavanja nemaju znanstvenu podlogu</p>
<p>Programi stručnoga usavršavanja učitelja hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi namjenjuju se unapređivanju književnoga i jezičnoga odgoja i obrazovanja. Ta se svrha ne može postići ako u programu ne sudjeluje znanost koja se time bavi – metodika hrvatskoga jezika i književnosti kao znanstvena disciplina u sklopu znanosti o jeziku i književnosti te u sklopu odgojnih znanosti koja ima status nastavne discipline na fakultetima i pedagoškim akademijama / Na fakultetima se odvija znanstvena djelatnost koja je rezultat višegodišnjega znanstvenoga rada. Ti rezultati obvezuju svakoga tko se bavi književnim i jezičnim odgojem i obrazovanjem, posebno programere stručnih programa za unapređivanje nastave... Izbor tema, oblikovanje naslova, uporaba stručne terminologije pokazuje odsutnost znanstvenoga pristupa. Znanstvenici-metodičari koji predaju metodiku kao znanstvenu disciplinu nužno moraju progovoriti o tom programu</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Stručno usavršavanje učitelja te drugih djelatnika u odgojno-obrazovnom sustavu ima posebno značenje i ulogu. Organizaciji i ostvarivanju stručnoga usavršavanja na svim razinama (od odgojno-obrazovne ustanove do nastavničkih fakulteta i akademija, instituta, zavoda, strukovnih udruga, nakladničkih kuća za proizvodnju udžbenika, priručnika, nastavnih sredstava i pomagala) razvijene zemlje poklanjaju posebnu pozornost. </p>
<p>Za svaku školsku godinu, za sve nastavne predmete i druge oblike odgojno-obrazovne djelatnosti, za sve učitelje s različitim stručnim statusom (početnici, djelatnici s duljim i kraćim nastavničkim iskustvom, mentori, savjetnici, pisci udžbenika, priručnika, autori nastavnih sredstava i pomagala, stručni recenzenti za udžbenike, priručnike, nastavna sredstva i pomagala) objavljuju se, u posebnim publikacijama, programi stručnoga usavršavanja sa svim potrebnim podacima i obavijestima.</p>
<p>U posebnim publikacijama (knjigama) objavljuju se programi stručnoga usavršavanja za novu školsku godinu. Programom su obuhvaćeni svi nastavni predmeti, svi stručni profili u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, sve razine odgojno-obrazovnoga sustava. </p>
<p>Program se pojavljuje kao rezultat suradnje znanstvenih institucija koje se bave znanošću o odgoju i obrazovanju, fakulteta za obrazovanje učitelja i drugih djelatnika u školskome sustavu, zavoda i instituta (pedagoških) koji se bave unapređivanjem odgoja i obrazovanja, resornih ministarstava (ministarstva znanosti, obrazovanja, kulture), strukovnih udruga, škola, obrazovnoga programa radija i televizije, nakladničkih kuća za proizvodnju udžbenika, nastavnih sredstava i pomagala. </p>
<p>Koordinacijom programskih prijedloga, utvrđivanjem tema i sadržaja, nositelja određenih tema i sadržaja, organizacijskih oblika, načina vrednovanja i primjena u praksi – pristupa se oblikovanju knjige Program stručnoga usavršavanja za određenu školsku godinu.</p>
<p>Program sadrži zajednički uvodni tekst koji preispituje – znanstveno interpretira globalnu orijentaciju u odgoju i obrazovanju za sljedeće razdoblje. Tekst je rezultat interdisciplinarne metodologije, u skladu s tim, sadrži relevantne obavijesti u tematici iz različitih disciplina koje proučavaju određenu problematiku. </p>
<p>Nakon uvodnoga teksta koji služi kao zajednički temelj za oblikovanje posebnih programa za svaki nastavni predmet i druge organizacijske oblike odgojno-obrazovne djelatnosti, za različite profile stručnjaka, slijede programi s posebnim namjenama. </p>
<p>Svaka programska tema raščlanjuje se na module. Svaki modul pojavljuje se kao samostalni dio u sklopu zajedničke teme. Za svaku zajedničku (okvirnu) temu i svaki modul navode se imena predavača, znanstvene kvalifikacije, uža specijalnost. </p>
<p>Kao predavači koji vode (pokrivaju određenu temu pojavljuju se znanstvenici-specijalisti, prije svega iz područja odgojnih znanosti (određene discipline u sklopu odgojnih znanosti: metodike, psihologije, didaktike, didaktike medija i sl.). </p>
<p>Pojavljuju se i znanstvenici iz područja supstratnih znanosti na kojima se utemeljuju nastavni predmeti (znanstvenici iz područja prirodnih znanosti, društvenih, humanističkih i povijesnih). </p>
<p>U pojedine module uključuju se i učitelji iz nastavne (odgojno-obrazovne prakse) koji, na temelju suradnje s nositeljima znanstvene razine određene teme, prikazuju mogućnosti praktične primjene teorijskih postignuća. </p>
<p>Svaka programska tema i njeni moduli popraćeni su sažetim tekstom kojim se tema najavljuje te recentna znanstvena literatura koja se odnosi na temu. </p>
<p>Navode se organizacijski oblici u ostvarivanju tema (plenarna predavanja, seminarski oblici, radionice, okrugli stolovi, demonstracije nastavne djelatnosti i sl.). Sudionici koji se prijavljuju za određenu temu upućuju se na proučavanje ponuđene literature kako bi mogli aktivno sudjelovati u ostvarivanju programa.</p>
<p>Programi o kojima je riječ organiziraju se na državnoj razini i imaju avangardnu ulogu u promicanju inovacija u odgoju i obrazovanju. Iz tih programa mogu se izvoditi programi na nižim razinama (županijskoj, lokalnoj, na razini odgojno-obrazovnih ustanova, škola, predškolskih ustanova, odgojnih domova i sl.). Tako se uspostavlja okomita cirkulacija spoznaja koje unapređuju odgojno-obrazovni sustav.</p>
<p>Program stručnoga usavršavanja ostvaruje se u ovoj školskoj godini (2003./2004.). Namijenjen je učiteljima hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole i srednjoškolskoj nastavi. </p>
<p>Kao voditelji i predavači (većeg broja tema) pojavljuju se savjetnici za hrvatski jezik i književnost u Zavodu za unapređivanje školstva. Među savjetnicima samo jedan ima znanstvene kvalifikacije (doktorat iz književnosti), ostali su profesori hrvatskoga jezika s kraćim ili duljim nastavničkim iskustvom. </p>
<p>Neki od njih imaju vrlo skromno iskustvo u nastavi za područje koje pokrivaju, neki i nemaju iskustvo u nastavi za području koje pokrivaju. Osim savjetnika, kao predavači pojavljuju se učitelji iz prakse koji nude pojedinačna nastavna iskustva za određeni metodički problem. Praktična (pojedinačna) iskustva dragocjen su prilog unapređivanju nastavne prakse, ali ta iskustva moraju proći znanstvenu i stručnu verifikaciju ako se pojavljuju kao inovacija.</p>
<p>U Programu se pojavljuje predavač iz povijesti književnosti (specijalist za povijest hrvatskoga romana) koji će Program obogatiti važnim informacijama, ocjenama i sudovima i tako pružiti pouzdane temelje za uključivanje suvremene hrvatske književnosti u nastavni proces. </p>
<p>Ta je tema bila uključena u program stručnoga usavršavanja prije nekoliko godina. Sada se ponavlja bez dodatnih odrednica što se, vraćanjem teme u program, želi postići, koji se novi nastavni aspekti otvaraju. Projekt nije novina u metodičkoj teoriji.</p>
<p>Program(i) stručnoga usavršavanja učitelja hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi namjenjuju se unapređivanju književnoga i jezičnoga odgoja i obrazovanja. Ta se svrha ne može postići ako u programu ne sudjeluje znanost koja se time bavi – metodika hrvatskoga jezika i književnosti kao znanstvena disciplina u sklopu znanosti o jeziku i književnosti te u sklopu odgojnih znanosti koja ima status nastavne discipline na fakultetima i pedagoškim akademijama. </p>
<p>U tim ustanovama djeluju predavači sa znanstvenim kvalifikacijama i specijalnostima za određena metodička područja. Na fakultetima se odvija znanstvena djelatnost (doktorske disertacije) koja je rezultat višegodišnjega znanstvenoga rada. Ti rezultati obvezuju svakoga tko se bavi književnim i jezičnim odgojem i obrazovanjem, posebno programere stručnih programa za unapređivanje nastave. </p>
<p>Zaobilaženjem aktivnih znanstvenika-metodičara na fakultetima i pedagoškim akademijama, nekorištenjem znanstvenih spoznaja iz doktorskih disertacija i drugih znanstvenih izvora, programi stručnoga usavršavanja nemaju znanstvenu podlogu i znanstveni dignitet. </p>
<p>Izbor tema, oblikovanje naslova, uporaba stručne terminologije pokazuje odsutnost znanstvenoga pristupa. Znanstvenici-metodičari koji predaju metodiku kao znanstvenu disciplinu nužno moraju progovoriti o tom programu.</p>
<p> (Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Radovi u Sloveniji mogli bi ubrzati silazak Zagreba na obale Save</p>
<p>Uređenjem Save od poplava bi uz Zagreb bila sigurna i uzvodna i nizvodna područja, zaštitila bi se crpilišta pitke vode, osigurala dodatna struja / Svi ti radovi omogućili bi dobivanje novih građevinskih zemljišta i otvaranje novih mogućnosti za urbanistički razvitak, a time stvaranje uvjeta za dovođenje života grada na obale Save / Iza projekta vrijednoga milijardu eura, međutim, trebala bi stati Vlada </p>
<p>O približavanju grada obalama Save i njihovom uređenju govori se već više od dvadeset godina, no tek su tijekom 2002. i 2003. godine napravljene prve konkretne studije. Jedna, o uređenju i korištenju rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice, i druga, o izvodljivosti hidroelektrane Podsused. </p>
<p>»Od Vlade, kojoj smo studije dali još početkom ljeta prošle godine, i dalje čekamo da dâ svoje mišljenje jer prije toga radovi ne mogu početi. A od Ministarstva gospodarstva dobili smo odgovor da studiju treba dopuniti korištenjem Save od Rugvice do Siska, no to više nije zadatak Grada, već Vlade«, rekao nam je pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo i predsjednik povjerenstva za izradu studija, Ladislav Prežigalo. Grad ne može sam preuzeti taj projekt već ga mora realizirati u suradnji sa županijama i Republikom Slovenijom, dodao je. Studiju su izradili Elektroprojekt Zagreb, HEP i Hrvatske vode. </p>
<p>»Ako bi Vlada prihvatila studije, trebala bi donijeti i odgovarajući zakon jer bi trebalo otkupiti hektare i hektare zemlje, a trebalo bi osnovati i agenciju koja bi vodila cijeli projekt jer je njegova vrijednost procijenjena na milijardu eura«, priča Prežigalo, dodajući da bi trebalo uvesti i nekoliko modela financiranja – kreditiranje, koncesije, dionice, privatni kapital...</p>
<p>Kao glavne ciljeve uređenja priobalja Save Prežigalo ističe osiguravanje postojeće razine obrane od poplava grada Zagreba i nizvodnih područja te trajnu zaštitu od poplava područja od granice sa Slovenijom do ušća Krapine. »Isto je tako važna zaštita vodocrpilišta, odnosno podzemnih voda čija se razina u zadnjih deset godina spustila za 1,5 metara, a iz njih se crpi pitka voda«, priča Prežigalo. </p>
<p>Studije obuhvaćaju izgradnju četiriju vodnih stepenica (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje) s pripadajućim bazenima koji bi usporavali vodu, sustavima zaštite zaobalja, branama i hidroelektranama. Vodnim stepenicama - pregradnjama Save - dobila bi se četiri jezera, a time nove mogućnosti za turistički razvoj. A vodne stepenice bile bi ujedno i četiri nova mosta preko Save. </p>
<p> Prežigalo tvrdi da izgradnja samih hidroelektrana i nije u prvom planu jer se njima ne bi dobile veće količine struje – oko 23 posto potrošnje grada i okolice – no nelogično je, smatra, da se ne naprave. Sve bi se to ostvarilo tijekom 17 godina čime bi se otvorila nova radna mjesta. </p>
<p>»S radovima bi trebalo početi čim prije, jer Slovenci već rade na svom dijelu Save pa se može dogoditi da u slučaju velikih kiša puste vodu iz svojih jezera nizvodno i poplave nas ili, pak, da njihove akumulacije uzmu vodu u slučaju suša«, objašnjava Prežigalo. A iz istih razloga, dodaje, regulaciju treba nastaviti do Siska.</p>
<p>Svi ti radovi omogućili bi dobivanje novih građevinskih zemljišta i otvaranje novih mogućnosti za urbanistički razvitak, a time stvaranje uvjeta za dovođenje života grada na obale Save. Otvorile bi se i mogućnosti za razvoj sporta i rekreacije ali i za poljoprivrednu proizvodnju i ribnjačarstvo.</p>
<p>»O svemu tome odlučit će urbanisti«, kaže Prežigalo.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vlasništvo radnicima, Gradu i strateškim partnerima </p>
<p>Od 23 tvrtke u vlasništvu grada, privatiziralo bi se njih 16 koje nisu komunalne, dok bi se komunalne spojile u jedno poduzeće</p>
<p>Privatizacija gradskih tvrtki tema je koju sve češće spominju gradski čelnici. U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske tvrde, štoviše, kako su pripreme za privatizaciju »potiho« već počele, te očekuju da bi se još ove godine sedam komunalnih gradskih tvrtki moglo okupiti u jedno poduzeće koje bi ostalo u potpunom vlasništvu Grada. Preostalih pak 16 gradskih trgovačkih društava postupno bi se privatiziralo. O takvoj formuli govori se u gradu pa i sindikat polazi od njega. </p>
<p>U prvoj grupi mogle bi se naći tvrtke poput Vodovoda i odvodnje, Vodoprivrede, Čistoće, Gradske plinare. U drugu grupu pripadale bi pak tvrtke kao Robni terminali, Zagrebački velesajam, AGM, Autobusni kolodvor, Tržnice Zagreb. </p>
<p>»Nama, kao sindikatu, nije svejedno kako će izgledati privatizacija pa smo u suradnji s jednom brokerskom kućom sastavili model koji bi morao odgovarati sadašnjem vlasniku, ali i radnicima tvrtki koje bi se privatizirale«, rekao je Vjesniku zagrebački povjerenik SSSH Damir Gašparović. </p>
<p>On je napomenuo kako se u cijeloj Hrvatskoj ne mogu nabrojati više od tri uspješne privatizacije, koje su završile dobro po radnike, pa se tim novim modelom prvenstveno želi spriječiti »tajkunska privatizacija«.</p>
<p>»Naš model mogao bi se nazvati i '4/4' jer predviđa dijeljenje tvrtke na četiri dijela. Četvrtina poduzeća svakako bi ostala u vlasništvu Grada. Sljedeća četvrtina dionica ponudila bi se zaposlenicima po starom modelu, uz popust na godine staža, dok bi im se još četvrtina dala na otkup kroz Esop-program, po nominalnoj cijeni dionice, ali na rok otplate od 10 godina. Preostala četvrtina ponudila bi se na burzi strateškim partnerima kao paket dionica, uz uvjet da pojedinac ne može steći više od tri do pet posto udjela u poduzeću«, objašnjava Gašparović. </p>
<p>Ovakvim modelom radnici bi imali velik udio u tvrtki, zaštitili bi radna mjesta i osigurali si mjesta u nadzornim odborima. Grad bi pak zadržao utjecaj u poslovanju kao i proračunske prihode, objašnjava Gašparović. </p>
<p>Samoj privatizaciji prethodile bi pomne pripreme, dok bi prijelazni rok trajao oko tri godine. Prvi korak sastojao bi se od procjene zaposlenih u pojedinoj gradskoj tvrtki, po stručnoj spremi i godišnjoj strukturi zaposlenika. Neminovno će se pojaviti višak zaposlenika (sada ih u 23 poduzeća ima oko 12.700), no tako dugotrajno prijelazno razdoblje omogućilo bi prirodni odljev, odnosno rješavanje viška zaposlenika prijevremenim umirovljenjima i stimulativnim otpremninama. </p>
<p>Time bi se, međutim, broj zaposlenih mogao smanjiti za samo nekih pet posto, dok se u nekim gradskim tvrtkama govori i o 30-postotnom višku. »Ne vjerujem u priču da gradske tvrtke mogu raditi sa 30 posto radnika manje nego sada. No privatizacija je neminovna kada uzmemo u obzir da 60 posto hrvatskog BDP-a ostvaruju privatne tvrtke. Osim toga, Grad danas često prikazuje fiktivnu dobit tvrtki kao što su Zagreb film i ZET, a koje se potpomaže iz proračuna«, napominje naš sugovornik.</p>
<p>Privatizacija gradskih tvrtki neizostavno će privući pozornost njihovih korisnika – građana, jer bi se cijena usluga mogla i povećati. Gašparović spominje neslavni primjer Češke koja je privatizirala komunalne tvrtke. Kada su ih preuzeli stranci, cijene komunalnih usluga višestruko su porasle, tako da su se tvrtke naknadno ponovno otkupljivale, ali po, dakako, osjetno višim cijenama. </p>
<p>Zbog toga ni u sindikatu, ali ni u Gradu ne ostavljaju mogućnost za privatizaciju tipičnih komunalnih poduzeća, kakvo je primjerice Vodoopskrba i odvodnja. Predviđa se kako bi jednog dana za privatizaciju najatraktivniji mogli biti Robni terminali i to zbog dobrih poslovnih rezultata. No svako poduzeće ima neke svoje adute. </p>
<p>Sljeme-Medvednica moglo bi postati zanimljivo ako 2005. postane domaćin Svjetskog skijaškog kupa za žene, Ugostiteljsko-turistička tvrtka Vladimir Nazor ima vrijedne objekte na Jadranu, Zagrebački velesajam raspolaže ogromnom imovinom... </p>
<p>»Izvjesno je da jednog dana i autobusni promet ZET-a ide u privatizaciju«, smatra Damir Gašparović. Zaključio je kako bi se u slučaju odgađanja privatizacije moglo dogoditi »urušavanje sustava« kojim bi se prvi »na nišanu« našli radnici, poručujući kako ne želi da se problemi rješavaju stihijski. </p>
<p>Zbog toga će sindikat ponuditi Gradu svoje sudjelovanje u privatizacijskom procesu, a pripremljeni model stavit će na stol »čim bude potrebno«. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U rujnu još dvije kinodvorane </p>
<p>Zagreb će od rujna biti bogatiji za dvije nove kinodvorane. Tada bi trebala biti dovršena njihova izgradnja u sklopu Centra Kaptol. Radovi na dvoranama vrijednim dva milijuna kuna počeli su u ponedjeljak, a po završetku multipleks Broadway Tkalča imat će pet dvorana s ukupno 1200 mjesta pa će dnevno moći primiti oko pet tisuća gledatelja, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare direktor Centra Ranko Alujević. </p>
<p>Gradnja novih dvorana omogućit će, naglasio je Alujević, promjene u programskoj koncepciji, pri čemu će se više pozornosti pridati europskom filmu. Dvorane će biti opremljene i izgrađene prema najvišim standardima a prvi film koji bi u rujnu trebao otvoriti novu sezonu bit će »Cat woman« s Halle Barry u glavnoj ulozi. </p>
<p>Kako će se izgradnja novih kino dvorana odvijati u isto vrijeme kad i obnova Tkalčićeve ulice, Uprava Centra Kaptol odlučila je posjetiteljima olakšati pristup i omogućiti im povoljnije parkiranje. Tako će građane svakodnevno s Trga bana Jelačića do Centra besplatno prevoziti vlakić Bubi a za vrijeme gradnje cijena jednog sata korištenja parkirališta bit će pet kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uskoro uvjeti i područja za nebodere u Zagrebu</p>
<p>Zagreb bi uskoro, uz izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP), mogao dobiti kriterije za izgradnju nebodera, što do sada u planskoj dokumentaciji nije postojalo. U novom će se GUP-u, tako, odrediti područja na kojima se mogu graditi zgrade više od devet katova ili, točnije, područja na kojima se neboderi neće smjeti graditi.</p>
<p>Stručna podloga za takve izmjene GUP-a bit će dvodnevni međunarodni seminar »Neboderi u Europi«, koji će se u četvrtak i petak održati u Starogradskoj vijećnici. Organizator radionice je Zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša. Pročelnica Zavoda, Ana Mrak-Taritaš, u ponedjeljak je na konferenciji za novinare istaknula, da će u radionici sudjelovati stručnjaci iz područja urbanizma iz Londona, Pariza, Berlina, Beča, Budimpešte i Varšave.</p>
<p>»Europski će stručnjaci govoriti o uvjetima izgradnje visokih zgrada u svojim gradovima i posljedicama koje su neboderi ostavili u javnom prostoru. Prilika je to da se izmijene iskustva o tome gdje i kako graditi nebodere«, kazala jer pročelnica. Zagreb je, kaže, nespreman dočekao priljev kapitala nakon rata pa u gradu općenito vlada neprimjerena gradnja, zaključila je.</p>
<p>Njezin zamjenik Borislav Doklestić dodao je, kako bi svaki neboder svojim javnim sadržajima (hoteli, restorani itd.) trebao pridonijeti standardu grada. Arhitekt Vladimir Mattioni, pak, smatra, da nema bojazni da će grad s novim neboderima izgubiti svoj vizualni identitet. </p>
<p>»U Zagrebu ih se sigurno neće graditi više od desetak, jer će u jednom trenutku doći do zasićenja tržišta poslovnim prostorima«, rekao je Mattioni, zaključivši da Zagreb još uvijek nema »pravi« neboder jer se pod tim smatra objekt viši od 30 katova. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od utorka zabranjena vožnja iz Heinzelove u Radničku </p>
<p>U sklopu pripremnih radova za denivelaciju raskrižja Slavonska avenija</p>
<p> - Heinzelova - Radnička, na tom će se križanju od utorka, 4. svibnja, uspostaviti privremena regulacija prometa. Takvom regulacijom zabranit će se kretanje vozila iz Heinzelove ulice ravno u Radničku cestu. Vozila iz Heinzelove ulice moći će se pri nailasku na raskrižje sa Slavonskom avenijom kretati samo lijevo u pravcu istoka i desno u pravcu zapada. </p>
<p>Privremena regulacija važit će do 8. svibnja kada će se uvesti dodatno ograničenje prometa raskrižjem. Vozilima će se otada omogućiti kretanje po Slavonskoj aveniji jednom prometnom trakom u smjeru istok-zapad i jednim prometnim trakom u smjeru zapad-istok. </p>
<p>Radovi na raskrižju odrazit će se i na autobusni promet. Autobusna linija broj 217, Kvaternikov trg - Struge - Petruševec, prometovat će od 4. svibnja do 8. svibnja u smjeru iz grada izmijenjenom trasom: Kvaternikov trg - Heinzelova - Avenija Grada Vukovara - Grada Gospića - Koledovčina - Radnička i dalje redovitom trasom. U smjeru prema gradu linija će pak prometovati redovitom trasom. </p>
<p>Na raskrižju se još uvijek premještaju komunalne instalacije. Iako je gradnja nadvožnjaka trebala početi još početkom travnja, teško su se rješavali imovinsko-pravni odnosi, no to je sada gotovo pa će gradnja početi 8. svibnja. </p>
<p>Planirani rok završetka nadvožnjaka bio je prosinac ove godine, ali je sada zbog kašnjenja početka radova, dužega od jednog mjeseca, ozbiljno doveden u pitanje. Premda se, kako kažu u Odjelu za promet, pokušava izvesti što više pripremnih radova ne bi li se nadoknadilo kašnjenje, ne obećavaju da će nadvožnjak biti gotov u planiranom roku, mada posve ne isključuju ni takvu mogućnost. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Siguran sam u svoju pjesmu i uvjeren u ulazak u finale«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – »Poslušao sam svih 36 pjesama, među njima, dakako, i one pjevača iz bivše Jugoslavije. Pjesme su korektne, pjevači su dobri, no ja sam siguran u svoju pjesmu, mislim da je dobro izvodim i uvjeren sam da prolazi u finale«, »skroman kao uvijek«, kako ga je opisao Aleksandar Kostadinov, izjavio je u ponedjeljak Ivan Mikulić, naš predstavnik na ovogodišnjem Eurosongu na koji, zajedno sa cijelom televizijskom ekipom, putuje u utorak. Mikulić najprije nastupa na prednatjecanju što se održava 12. svibnja u Istanbulu, a ukoliko se plasira u finale – od 22 zemlje koje se natječu na prednatjecanju, 10 će ih nastupiti u finalu – naša se ekipa vraća tek 16. svibnja, dan nakon finalne večeri dosad najvećeg Eurosonga.</p>
<p>S Mikulićem u Istanbul putuju: Aleksandar Kostadinov, Željko Mesar, Duško Ćurlić, Rajko Pavlović, prateći vokali Darija, Ivana, Bubi i Fudo te aranžer Vedran Ostojić, a tekstopisac Duško Gruborović i Marina Mudrinić, koja je napravila prepjev pjesme »Daješ mi krila«, pridružit će im se 11. svibnja. </p>
<p>»Svi se nadamo da ćemo u Istanbulu ostati do 16., jer ukoliko Ivan ne prođe u finale, vraćamo se 13. svibnja. Ovo je dosad najveći Eurosong, natječe se čak 36 zemalja i bez obzira na to što će ih u finalu biti samo 24, o pobjedniku Eurosonga odlučivat će svih 36«, riječi su Aleksandra Kostadinova, koji je naglasio da će Hrvatska televizija prenositi obje večeri Eurosonga, a rezultate glasovanja hrvatskog žirija u izravnom će prijenosu pročitati Barbara Kolar.</p>
<p>Na presici održanoj na Hrvatskoj televiziji predstavljen je i CD Rom koji će Ivanu poslužiti kao promotivni materijal u Turskoj, a tada je premijerno pušten i spot koji je režirao Žare Batinović. »HTV nažalost nije financirao spot, pa se zahvaljujem pokroviteljima - Hrvatskoj turističkoj zajednici, Ministarstvu mora, prometa i kako se već zove, te Ministarstvu obrane koje nam je posudilo helikopter«, kazao je Ivan, pomalo ogorčen što Hrvatska televizija u potpunosti ne stoji iza njega. »Žao mi je što ispada da sam ja sam sebi projekt, bio sam uvjeren da je to projekt HRT-a«, Mikulićeve su riječi na koje se nadovezao Kostadinov: »Ivan Mikulić jest predstavnik Hrvatske televizije, a HRT već 15 godina ne financira spot za našeg predstavnika na Eurosongu, već njegova diskografska kuća«.</p>
<p>Ivan će na prednatjecanju, a potom i, ako prođe, u finalu pjesmu koju je sam skladao izvesti na engleskom jeziku. Stihove pjesme »Daješ mi krila« napisao je glumac Duško Gruborović, a Marina Mudrinić napravila je englesku verziju – »You Are The Only One«. O Mikulićevom stylingu računa je vodila Nataša Svekler, a Ivan u Istanbul nosi dva odijela – jedno za prednatjecanje i drugo za toliko željeno finale.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Reneu Bitorajcu otkazana suradnja u »Coca Cola Music Starsu«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Nakon emitiranja reality showa »Coca Cola Music Stars« u petak, 7. svibnja, glumac Rene Bitorajac više neće voditi emisiju. Razlog tomu je nedavni incident prilikom kojeg je Bitorajac ozlijedio čuvara parkirališta na Zagrebačkom velesajmu. Iako je od incidenta prošlo više od tjedan dana, a posljednjih se dana šuškalo o mogućim sankcijama Bitorajcu, u ponedjeljak, 3. svibnja, nakon sastanka uredništva Zabavnog programa HRT-a o odnosu sa »Coca Colom« konačan otkaz njegove suradnje nam je i potvrđen.</p>
<p>»Naš stav je jasan. Zajednički dogovor Coca Cole i HRT-a je da Rene Bitorajac više ne može voditi taj program i jedina je dvojba oko toga koliko je emisija već snimljeno. Kako je snimljena emisija za sljedeći petak on će nastupiti u njoj, a u među-vremenu se mora pronaći zamjena za njega«, rekao nam je Božo Sušec, urednik Zabavnog i Sportskog programa HRT-a. </p>
<p>Kako je odluka konačna odmah se krenulo u potragu za novim voditeljem. Princip je takav da ga predlaže HRT, a prihvaća Coca Cola. Predložili su Vjerana Mišura koji ovih dana mora proći testiranja i zadovoljiti uvjete Coca Cole, koja radi produkciju emisije. »Njihovo je pravo da ne budu zadovoljni s našim prijedlogom, te da predlože drugog. O voditelju odlučujemo zajedničkim dogovorom«, ističe Sušec. </p>
<p>Nakon test snimanja koje je u tijeku Coca Cola će HRT-u o njemu iznijeti svoj stav. Povratna informacija trebala bi uslijediti, rečeno nam je, do petka kad bi se trebala snimati emisija za sljedeći tjedan. Iako je sa spomenutim incidentom između Renea Bitorajca i čuvara parkirališta javnost upoznata te je zaključujući po novinskim pričama krivica Renea neupitna, ona nije i sudski potvrđena. Nameće se pitanje nije li odluka HRTa- i Coca Cole preuranjena, te će njome projekt izgubiti na kvaliteti jer su Reneove voditeljske sposobnosti neupitne. No, Sušec se sa tim ne slaže. </p>
<p>»Ne bi previše ulazio u to. Iako se diskutiralo o različitim mišljenjima na zajedničkom sastanku došlo je do usaglašenog stava kako je takva odluka dobra za projekt«. Htjeli smo čuti i »okrivljenu« stranu. No, Rene Bitorajac je samo kratko rekao da ne može davati izjave i nema više komentara na cijeli slučaj.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kontrapunkt festival vrijedan čekanja</p>
<p>Iako je prošlih godina drugi dan festivala bio rezerviran za najzvučnije zvijezde, ovoga puta začetnici Kontrapunkt projekta Eddy & Dus odlučili su nedjelju ispuniti nastupima Gillesa Petersona, istinskog pionira acid jazz scene, te 2 banks of 4, britanskog dvojca koji je proslavio broken beat glazbeni pravac</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Kontrapunkt festival vratio se na velika vrata nakon godinu dana stanke. Već je prvi dan festivala potvrdio kako poklonika future jazz i hi-tech soula ima još više nego prije dvije godine kada je u zagrebačkom klubu Aquarius održano treće izdanje. Iako je prošlih godina drugi dan festivala bio rezerviran za najzvučnije zvijezde, ovoga puta začetnici Kontrapunkt projekta Eddy & Dus odlučili su nedjelju ispuniti nastupima Gillesa Petersona, istinskog pionira acid jazz scene, te 2 banks of 4, britanskog dvojca koji je proslavio broken beat glazbeni pravac.</p>
<p>I dok je Peterson oduševio kompilacijom iz svoje Worldwide zbirke, 2 banks of 4 su osvojili zahtjevnu zagrebačku publiku izvrsnim live nastupom uz pratnju deseteročlanog sastava glazbenika. Čast otvaranja jednog od pet najboljih i najinventivnijih svjetskih festivala s progresivnim pristupom glazbi imala je svojevrsna kraljica broken beata Bembe Seque. Pjevačica, kantautorica, DJ i aranžerka predstavila se u pratnji ponajboljih britanskih jazz glazbenika. Posljednji su na terasi Aquariusa svirali Reel People. Britanski sastav potvrdio je status trenutno najatraktivnijeg sastava londonske urbane glazbene scene izvrsnim soulom s elementima r, house i hip-hop glazbe. Jutarnje sate vjerni obožavatelji eklektičnih ritmova dočekali su uz set stalnog posjetioca Zagreba, polovice Kyoto Jazz Masssive dvojca, Japanca Shuya Okinoa te Nijemca Michaela Reinbotha, začetnika Compost Recordsa, cijenjene glazbene etikete.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Indijski sastav Musafir 21. svibnja u SC-u</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Nakon uspješnog koncerta Ibrahim Ferrera isti organizatori, Multikultura i SC Agencija, hrvatskoj će publici predstaviti svjetski poznati indijski sastav Musafir, koji će nastupiti 21. svibnja u Kinu SC.</p>
<p>Skupina Musafir dolazi iz sjeverozapadne indijske pokrajine Rajasthan. Osnovana je 1995. godine kada poznati svirač table Hameed Khan, nakon godina provedenih u Europi, dolazi na ideju da svijetu predstavi muziku svoje pokrajine Rajasthan. Hammed Khan okuplja glazbenike i pjevače iz svih dijelova pokrajine Rajasthan, od Langasa i Manghanyara koji su poznati po tradicionalnim pjesmama pustinje Thar i sviranju brojnih tradicionalnih instrumenata. Zajedno izvode narodnu i duhovnu glazbu spajajući hinduističku i islamsku glazbenu tradiciju, što demonstrira prožimanje i obogaćivanje kultura te osobitost umjetnosti kao što je komunikativnost.</p>
<p>Nastupe Musafira prate plesačice i fakiri koje izvode tradicionalne plesove i izvode akrobacije s vatrom. Time je Musafir jedinstveni glazbeni sastav u svijetu jer se u njihovom nastupu teško može reći što je atraktivnije: fakirska umijeća, ples ili glazba. </p>
<p>Svirajući s nizom poznatih glazbenika i umjetnika kao što su Chico Bouchikhi iz Gypsy Kinga, Natacha Atlas i Transglobal Underground, dobili su dodatno priznanje svojoj kvaliteti i atraktivnosti. Njihove turneje su rasprodane, a nastupili su na niz velikih festivala.</p>
<p>Trenutačno se nalaze na velikoj europskoj turneji u sklopu koje će posjetiti i Zagreb. Cijena ulaznica je 70 kuna u pretprodaji i 85 kuna na dan koncerta, na blagajni SC-a. </p>
<p>Nakon njih u ciklusu Žene u kulturama u Zagreb će 11. lipnja stići peruanska glazbenica Susana Baca, jedna od najcjenjenijih world music pjevačica na čijem albumu su radili David Byrne i Tom Waitts. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slavno pariško groblje želi se riješiti Jima Morrisona</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Slavno, 200 godina staro pariško groblje Le Pere Lachaise, koje godišnje posjeti oko dva milijuna turista, želi se riješiti jedne od svojih atrakcija - Jima Morrisona, nekadašnjeg »frontmana« kultne rock skupine The Doors, izjavio je Christian Charlet, zadužen za održavanje 70.000 grobova.</p>
<p>»Htjeli bi se riješiti Morrisona jer nam uzrokuje brojne probleme. No, nažalost, Amerikanci ga ne žele natrag«, kazao je Charlet.</p>
<p>Požalio se da obožavatelji Morrisona nemaju nikakvog poštovanja prema mrtvima, već, kako je rekao, »rade što im se prohtije, kao da su došli na rave party«.</p>
<p>»Piju hektolitre piva, puše travu, i zamislite, seksaju se među grobovima«, dodao je Charlet.</p>
<p>Kako ovaj mjesec slavi 200. godišnjicu, Le Pere Lachaise je popularniji nego ikada do sada. </p>
<p>Osim Morrisonu, turisti i štovatelji dolaze odati počast Oscaru Wildeu, Fredericu Chopinu, Edit Piaf, Molieru, Marcelu Proustu, Balzacu, Mariji Callas, Yvesu Montandu, Simone Signoret i brojnim drugim slavnim i manje slavnim ličnostima. Tako je skulptura na grobu ljepuškastog mladog novinara Victora Noira, ubijenog 1870. godine, postalo mjestom hodočašća za žene koje pokušavaju začeti. </p>
<p>U uvjerenju da će im to pomoći, redovito 'glancaju' Victorovo međunožje koje je tijekom vremena poprimilo visoki sjaj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Dvorana podijelila korisnike</p>
<p>Predstavnici triju udruga – Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskoga PEN-centra i Hrvatskog centra ITI-Unesco, koji se koriste prostorom u Vili Arko, smatraju da im se taj prostor oduzima i pretvara u skladište Galerije Klovićevi dvori / To je traženje problema gdje ne postoji i izazivanje nepotrebnog skandala iza kojega se krije namjera za oduzimanjem prostora Klovićevim dvorima, tvrdi ravnateljica Vesna Kusin </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Čini se da je prostor u Vili Arko u Basaričekovoj ulici pretijesan za sve njezine stanare. Otkako su u lipnju prošle godine tri udruge, Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski PEN- centar i Hrvatski centar ITI-Unesco potpisali ugovor o podnajmu triju ureda na prvome katu i podrumskih prostorija u toj kući, što je pod upravom Galerije Klovićevi dvori, suživot je tekao mirnim tokovima, sve dok nedavno salon u prizemlju vile nije osvanuo zaključan. Naime, Galerija Klovićevi dvori prošli je tjedan u tu dvoranu uselila svoje materijale. </p>
<p>Taj postupak ostavio je zatečene predstavnike triju udruga koji tvrde da se prostor za kulturne potrebe pretvara u skladište Galerije. </p>
<p>»Skandal koji su zajednički inscenirali DHP i Hrvatski PEN-centar je nepostojeći te je lako zaključiti da se u trenutku kada je na čelo Klovićevih dvora stigla nova ravnateljica, želi izvesti revolucija kojom bi udruge, koje u podnajmu koriste određene prostorije u Vili Arko, osvojile prostor koji je još uvijek u korisničkom posjedu Klovićevih dvora«, kaže ravnateljica Galerije Vesna Kusin. »Riječ je o dvije veće prostorije u prizemlju kuće, koje su Klovićevi dvori gratis ustupali svim tim udrugama kada se za to ukazivala potreba, a temeljem njihove pismene zamolbe. Tu praksu one su sada pokušale prekinuti i nenajavljeno koristiti te prostore kao da su njima date na stalnu upotrebu. Nitko iz HDP-a i PEN-a nije smatrao potrebnim nazvati me i pitati mogu li održati svoje planirane manifestacije«, nastavlja Kusin.</p>
<p>»Ni nakon što je u te prostorije, namijenjene potrebama Klovićevih dvora, smještena ambalaža izložbe »ZERO«, upravo otvorene u Klovićevim dvorima, jer za to ne postoji drugo mjesto, budući da je u tijeku izgradnja depoa, predstavnici HDP-a i PEN-a nisu se javili u Klovićeve dvore, nego su prvo nazvale Vladimira Stojsavljevića, pročelnika Gradskog ureda za kulturu, i potom novinare u želji stvaranja afere«, tvrdi Vesna Kusin.</p>
<p> »I premda sam sa Stojsavljevićem dogovorila da se ta ambalaža smjesti privremeno u podrumske prostorije, korisnici kojih su udruge, a što nije učinjeno istoga dana jer je u tijeku bila primopredaja prizemlja Klovićevih dvora (nakon adaptacije), udruge su ne samo nastavile s insceniranjem afere, nego su i zaključale podrum, kako bi onemogućile smještaj ambalaže i tako imale argument da smo prostor za 'njihove' promocije pretvorili u skladište. I unatoč tome mi smo na vrijeme spomenutu ambalažu smjestili u kuhinju i njima omogućili održavanje skupova. Za zahvalnost dobili smo još jedan oštri napad s tamo održane presice na kojoj se Velimir Visković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca, ponovno obrušio na upravu Klovićevih dvora kojoj se Sibila Petlevski, predsjednica Hrvatskoga centra PEN-a, dan ranije ispričala zbog nekorektnog postupka sa strane udruga. </p>
<p>Napominjem da je Vila Arko u cijelosti povjerena na upravljanje Klovićevim dvorima koji su s udrugama potpisali ugovor o korištenju prostorija na prvome katu i u podrumu, dok je prizemlje i dalje u korisničkom posjedu Klovićevih dvora. Podrumske prostorije date su udrugama na zajedničko korištenje upravo zato da tu održavaju svoje veće skupove«, kaže Kusin i nastavlja: »Prema tome, Vila Arko i dalje je u ingerenciji Klovićevih dvora kojima udruge i plaćaju troškove režija.«</p>
<p>U nastavku priče o sukobu Vesna Kusin kaže: »Osobno sam uputila pismo HDP-u, zaprepaštena njihovim postupcima, i zamolila ih da nas ubuduće na vrijeme zamole za korištenje našega prostora, uz sugestiju da pokušaju izraditi mjesečni plan svojih potreba. </p>
<p>To su pismo dobili prije spomenute presice na kojoj su medijima servirali da ih Klovićevi dvori izbacuju iz Vile Arko, što je najblaže rečeno neistina. Ono što treba znati je da i Klovićevi dvori mogu 'sporni' prostor koristiti za svoje potrebe, a takva je bila smještaj ambalaže izložbe. </p>
<p>Kako je krajnji cilj udruga osvajanje toga prostora, one su se ipak obratile na krivu adresu – onu Klovićevih dvora, jer konačnu namjenu te kuće trebaju zajednički riješiti Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, koji su osnivači Galerije Klovićevi dvori te slijedom toga i vlasnici u omjeru 50: 50 posto. Vršiti politički i medijski pritisak preko leđa nove ravnateljice Klovićevih dvora smatram krajnje nekorektnim postupkom, pogotovo od onih koji se navodno zalažu za kulturni dijalog. Ovime su, naime, pokazali da im uopće nije do dijaloga nego metoda prisile, prijetnje i ucjene«, smatra Vesna Kusin.</p>
<p>Velimir Visković, predsjednik Hrvatskoga društva pisaca, pak tvrdi da je svrha čitave kuće još uvijek neriješena. »Čitava je priča takva da su Klovićevi dvori, kako je to izgledalo prije koju godinu kada smo mi trebali useliti, bili još samo formalni titular, odnosno netko tko se brinuo za to. Ta dvorana je trebala biti restoran. Pročelnik Gradskog ureda za kulturu i ministar kulture su se dogovarali, ali ja sam svakako inzistirao da je to nama nužno i primarno za održavanje naših tribina, budući da bez te dvorane naše djelovanje postaje besmisleno. Oni su se dogovarali kome bi prepustili dvoranu i praktički je ona tada već izišla iz ingerencija Klovićevih dvora«, tvrdi Visković. »Čitava je stvar još uvijek u procesu rješavanja čemu će ta kuća služiti. Točno je da su nam date gornje prostorije i podrum, ali borimo se da se to ne pretvori u skladište otpada, bilo otpada, bilo za ambalažu od izložaba. Tražimo da to bude prostor u neprestanoj kulturnoj funkciji«, nastavlja Visković. </p>
<p>Ogorčen je i traženjem molbe za prostor mjesec dana unaprijed: »Ako ćemo, kako nam sugerira ravnateljica Klovićevih dvora, svaku priredbu planirati mjesec dana unaprijed, gubimo aktualnost. Ponekad treba reagirati u roku od nekoliko dana.«</p>
<p>Na pitanje zašto se nije odmah išlo na dogovor s ravnateljicom, Visković odgovara: »Naravno da pokušavamo dobiti taj prostor na upotrebu i da onda radimo pritisak na gradske i državne vlasti i apeliramo na javnost da nađu primjereniji način upotrebe toga prostora, da on ne bude skladište, nego prostor kulturnih djelatnosti.« Visković tvrdi da su djelatnici Galerije ušli i zaključali dvoranu, pozivajući se na svoje formalno pravo i dovodeći ih u bezizlaznu poziciju. </p>
<p>On ne osporava Klovićevim dvorima ingerenciju, ali želi s gradskim i državnim vlastima urediti na koji način udruge mogu koristiti dvorane. Visković tvrdi da su vlastitim sredstvima uredili zapuštene prostorije, naglašavajući da nije riječ o radu na vlastitu korist, nego u općem interesu. </p>
<p>Što se tiče nesuglasica s ravnateljicom Klovićevih dvora, Visković kaže da je očekivao da će ona pozvati predsjednike udruga na razgovor i tako riješiti problem, a ne da se »dan prije promocije knjige Zorana Kravara u dvoranu uđe i izbaci nas se iz dvorane«, kako opisuje situaciju. </p>
<p>Predsjednica Hrvatskoga PEN-centra Sibila Petlevski žali što je došlo do nesporazuma, jer se sve moglo riješiti dogovorom. Zgrada je za sve pretijesna, pogotovo ako se uz već spomenute tri udruge računa i na atelier Zlatka Boureka na gornjem katu. Petlevski smatra da za takav prostor, inače zaštićeno kulturno dobro, nije poželjno da postane skladište, već prostor kulture. Spomenuti podrumski prostor bio bi izvanredan, ali troškovi njegove adaptacije preveliki su, kako za mogućnosti udruga, tako i Grada i Ministarstva, kaže Sibila Petlevski. </p>
<p>Žaljenje zbog cijelog slučaja i nadu da će se sve riješiti dogovorom dijeli i voditeljica treće udruge u tome prostoru, Željka Turčinović. Ona naglašava da nitko ne prisvaja prostor, samo se zalaže, kao i njezine kolege, da to postane propulzivan prostor za kulturna okupljanja. </p>
<p>Od pročelnika Gradskog ureda za kulturu Vladimira Stojsavljevića i mjerodavnih u Ministarstvu kulture unatoč nastojanju nismo uspjeli dobiti odgovore.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Nisam željela skandale«</p>
<p>RIJEKA, 3. svibnja</p>
<p> – Unatoč svemu što je ravnatelj Talijanske drame Sandro Damiani do sada o meni iznio u javnosti, klevećući me, vrijeđajući i izmišljajući od početka mog intendantskog mandata – nisam odgovarala, iako sam polemičarka. Željela sam kazalište, a ne skandale. Vjerovala sam da ćemo tijekom rada naći načina uspostaviti kontakt u korist Talijanske drame i cijelog Kazališta. Na žalost, to je bilo nemoguće, pa sam vodila zapisnik o svemu što se događalo, rekla je na konferenciji za novinare u Rijeci u ponedjeljak intendantica HNK Ivana pl. Zajca Mani Gotovac. </p>
<p>Tim riječima Mani Gotovac je ujedno odgovorila na Damianieve najave kako će tužiti intendanticu zbog »narušavanja ugleda Talijanske drame«. Gotovac je, kako je rekla, zbog duga Talijanske drame, visokih troškova predstave i odbijanja nekih glumaca da sudjeluju u tom projektu, odlučila odgoditi predstavu Ruzzanteove »Vaccariae« za koju je nužno osigurati 710.000 kuna.</p>
<p>Ovu pressicu Mani Gotovac je brzo završila, uručivši novinaria »zapisnik« s kronologijom događanja vezanih za Talijansku dramu, i to na četiri stranice, gdje opisuje kako Damiani na poslovnom, financijskom i programskom planu »želi raditi autoritarno, iako mu rezultati nisu briljantni«. I članovi Povjerenstva za scensku djelatnost Grada Rijeke i Kazališnog vijeća službeno su se izjasnili o nezadovoljstvu programom Talijanske drame, a kada je intendantica na kolegiju ravnatelja namjeravala pročitati iskazano, Damiani je, kazala je Gotovac, psovkama i uvredama napao pojedine članove tih stručnih tijela, odbijajući svaki razgovor. Naglasila je kako Talijanska drama ima minimalan broj gledatelja, navodeći primjer Umaga, gdje je prodano osam ulaznica za jednu predstavu.</p>
<p>»Cijela situacija oko predstave 'Vaccaria' pokazuje želju Sandra Damianija da stvara ne kazalište talijanske manjine, nego slavu sebi u Italiji, koju tamo, prije nego je ovdje došao, nije mogao ostvariti, jer nema ni jedan stručni dokument, odnosno diplomu po kojoj bi revnosno i normalno mogao obavljati svoju funkciju«, izjavila je intendantica. Posebno je naglasila kako ne želi polemike i skandale, već želi raditi kazalište, obećavajući da će učiniti sve da se sporna predstava ne otkaže, nego odgodi. Smatra kako je u taj projekt moguće krenuti tek kada se smanje dugovanja Talijanske drame koji na dan 3. svibnja iznose 525.867,34 kune. </p>
<p> »Zapisnikom« Gotovac svjedoči o Damianijevu autoritarnom radu. Među ostalim, navedeno je kako je ravnatelj Talijanske drame na temu 'Vaccarie' svojeručno potpisao ugovor s Veronskim festivalom o gostovanju u kolovozu ove godine. O tome nije izvijestio ni intendanticu, niti dostavio bilo kakav pisani dokument. Gotovac upozorava da o tome u Italiji još ne znaju. Umjesto prvaka Talijanske drame Damiani je angažirao glumce iz Italije, među kojima i vlastitu suprugu Marcellinu Ruoco, navodi Gotovac .</p>
<p> U »kronologiji« navedeno je i da Damiani nije poštivao odredbe ugovora o gostovanju i kooprodukciji po kojemu je nakon svakoga gostovanja računovodstvu bio obvezan dostaviti sve račune i troškove. Damiani je samostalno tiskao program za premijeru »Proces Voloskom«, bez suradnje sa službom koja se time bavi. Tom prilikom nije istaknuo i logotip Kazališta i Europske konvencije kojemu pripada. Gotovac je zaključila da Damiani, kršeći Statut Kazališta i svrhu Talijanske drame programski, financijski i organizacijski ugrožava rad Kazališta.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Istočnoeuropsko kazalište u središtu </p>
<p>Bit će prikazano devet predstava iz Mađarske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Ruske Federacije, Bugarske i Hrvatske/ Festivalu će nazočiti i ruski redatelj Jurij Ljubimov čiju će predstavu »Marat i Markiz de Sade« izvesti Teatar na Taganki </p>
<p>RIJEKA, 3. svibnja</p>
<p> – 11. međunarodni festival malih scena Rijeka 2004., u organizaciji Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku-MFMS i Gradskog ureda za kulturu, ove godine održava se od 3. do 10. svibnja. </p>
<p>Festival je, po riječima izbornika Hrvoja Ivankovića, u godini u kojojoj obilježavamo pad Berlinskog zida, »u potpunosti posvećen istočnoeuropskom kazalištu«. Odabrano je devet predstava i to: »Naš grad« Zagrebačkog kazališta mladih u režiji Renea Medvešeka, »Bolnica Bakony« Pintéra Béle Társulata iz Budimpešte, u režiji Bele Pintéra, »Debeli muškarci u suknjicama« Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, u režiji Sama M. Streleca, »Amerika, drugi dio« Ateljea 212 iz Beograda, redatelja Dejana Mijača, »To samo Bog zna« Tetra Exit i NUS Barutane iz Zagreba, redatelja Saše Anočića, »Marat i Markiz de Sade« Teatra na Taganki iz Moskve, u režiji Jurija Ljubimova, »Iza zatvorenih vrata« HKD Teatra iz Rijeke, redatelja Renea Maurina, »Baltimorski valcer« Mestnog gledališča iz Ptuja, u režiji Tomija Janežića, i »Gledaloto ili vječna balkanska krčma« Novog dramskog teatra »Suza i smijeh« iz Sofije, redatelja Bojka Bogdanova. </p>
<p>Iz programa je razvidno da je selektor Ivanković naglasak stavio na redatelje mlađe i srednje generacije koji su svoje originalne kazališne poetike izgradili upravo u tranzicijskom razdoblju. Većina predstava govori o raznim oblicima agresije i manipulacije, o problematičnim međuljudskim odnosima unutar zatvorenih i izoliranih mikro svjetova, o srazu pojedinca s pojedincem ili povijesnim i društvenim procesima.</p>
<p>»To više nije onaj stari istočnoeuropski teatar, iz vremena kada se do aktualiteta moglo dospjeti samo kroz šifrirani scenski jezik i globalne metafore, no činjenica je da se gotovo sve predstave ovogodišnjeg riječkog festivala izmiču iz strogo zadanih okvira realnosti. Čine to kroz ekvilibriranje na granici stvarnog i irealnog, tragičnog i komičnog, realističnog i grotesknog, kroz miješanje žanrova i stilova, kroz jaku teatralizaciju koja u nekoliko slučajeva nameće glazbu kao nosivi dramaturški konstrukt predstave«, piše Hrvoje Ivanković u najavi Festivala. Festivalu će nazočiti i Jurij Ljubimov, jedan od najvećih živućih svjetskih redatelja. </p>
<p>Festival će pratiti i okrugli stolovi koji će se održavati nakon završetka predstave, a vodit će ih Mani Gotovac, Tajana Gašparović i Darko Lukić. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novi plesni izričaji</p>
<p>Programi Plesnog centra »Tala« odvijat će se od 9. do 16. svibnja / Plesne će radionice voditi vrsni pedagog Jorge Vasquez iz New Yorka i ugledna umjetnica iz Essena Henrietta Horn, koja će izvesti i svoju koreografiju »Solo« / Otvara se novi »Talin« plesni centar u Savskoj 166</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Ovogodišnja će, peta po redu Platforma mladih koreografa – projekt Plesnoga centra »Tala« namijenjen isključivo koreografima koji još nisu afirmirani u kazališnome svijetu – ugostiti neka od svjetskih imena suvremene plesne umjetnosti. Tako će se zagrebačkoj publici od 9. do 16. svibnja, najavljeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Kazalištu »Komedija«, u kojem će se i odvijati dio programa, predstaviti i vrlo cijenjeni pedagog Jorge Vasquez iz New Yorka, umjetnik osebujna stila koji će voditi radionice jazz dancea, te ugledna umjetnica iz Essena Henrietta Horn, koja će voditi radionice suvremenoga plesa.</p>
<p>Platformu mladih koreografa 2004. otvorit će Večer domaćih koreografa, a tom će prigodom u »Komediji« biti izvedene četiri predstave – »Solo za pet« Zvonimira Kvesića, »Sva(t)kodnevno« Aleksandre Mišić, »Angel 2« Andree Kumpar te koreografija Jasmine Safić »Proklizavanja«.</p>
<p>Selekcijska je komisija, u sastavu Pravdan Devlahović, Igor Barberić i Irma Omerzo, napravila izbor od 20-ak prijavljenih radova, a prema riječima direktorice Plesnoga centra »Tala« Larise Lipovac, koja je s Tamarom Curić i osnovala Centar 2000. godine, radi se o kvalitetnim izvođačima i novim nadama koje tek čeka afirmacija u plesnome svijetu. </p>
<p>Novost je ovogodišnje Platforme mladih koreografa što neće ugostiti strane koreografe, kao prijašnjih godina, već će pružiti priliku umjetnicima koji žive vani, a rođeni su u Hrvatskoj. </p>
<p>Svoju će novu koreografiju »Piel mixta« predstaviti Ivančica Horvat, koja će u njoj i nastupiti uz Gustava Lesgarta 10. svibnja u Kulturnome centru Centra Kaptol, a u istom će se prostoru iduće večeri predstaviti i Larisa Lipovac, sa svojom koreografijom »Aquaplan«, premijerno izvedenoj protekloga mjeseca. Koreografiju Tomislava Jeličića »Dva tijela«, koja je pak premijerno izvedena u Njemačkoj prije dva tjedna, vidjet ćemo 16. svibnja u »Komediji«. Istoga dana, 16. svibnja, u »Komediji« će biti predstavljene i koreografije Henriette Horn »Solo« i »Prophecy« Igora Barberića, koji je potpisao koreografiju za mjuzikl »Chicago«.</p>
<p>Ove će godine prvi put biti dodijeljene i nagrade za najboljega i najperspektivnijega mladoga koreografa, a novost je to što će se plesne radionice održavati u »Talinu« novome plesnome centru – bivšoj Tvornici dugmadi, u Savskoj 166. </p>
<p>Na konferenciji su sudjelovali i Tamara Curić, umjetnička direktorica »Tale«, Pravdan Devlahović i Igor Barberić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nastavljači slavne tradicije</p>
<p>Birana komorna glazba u vrhunskim izvedbama osnovna je ideja toga Festivala koja se iz godine u godinu sve više kristalizira / U 18 proteklih dana održano je 10 koncerata stranih i domaćih solista, a završni nastup pripao je Velškom baroknom sastavu </p>
<p>Atraktivnim subotnjim nastupom solista Welsh Baroque Orchestra (Velškoga baroknog orkestra), u Hrvatskom glazbenom zavodu završen je Festival sv. Marka 2004. U 18 proteklih dana održano je deset zanimljivih koncerata uglednih stranih i domaćih solista i ansambala u nekoliko koncertnih i crkvenih zagrebačkih prostora. Birana komorna glazba u vrhunskim izvedbama osnovna je ideja toga Festivala koja se iz godine u godinu sve više kristalizira pod ravnanjem ambicioznog začetnika Nevena Valenta. </p>
<p> U okrilju Crkve sv. Marka koja je oduvijek njegovala glazbu i bila poprištem velikih glazbenih događaja, Oratorijski zbor Crkve sv. Marka utemeljen još davne 1920. – danas pod imenom Cantores Sancti Marci i pod vodstvom Tomislava Fačinija – na najljepši način nastavlja slavnu tradiciju.</p>
<p> Zajedno sa Solistima Sv. Marka, ansamblom glazbenih entuzijasta vezanih uz Crkvu sv. Marka, ostvaruje vrijedne projekte. Ove godine bila je to malo poznata Missa Alleluia kasnobaroknog salzburškog skladatelja Heinricha I. H. von Bibera, izvedena na blagdan sv. Marka 25. travnja u povodu 300. obljetnice njegove smrti. Tu su i orgulje Sv. Marka na kojima je ove godine muzicirao Anđelko Igrec.</p>
<p> Sučeljavanje umjetnika različitih vjera i nacija i njihova suradnja s hrvatskim glazbenicima također pridonosi ugodnom ozračju, prijateljstvu, i postavlja visoke standarde, kao što su oni sjajnih komornih ansambala u kojima sudjeluju izvrsni solisti Berlinske filharmonije, već redoviti gosti Festivala sv. Marka. Ove godine to su bili Trio Celibidache, Gudački kvintet Berlinske filharmonije, Trio Berlin i Trio Lux.</p>
<p> Optimizam ulijeva i činjenica da mladi hrvatski glazbenici, ljubitelji komorne glazbe, žele doseći tu razinu – poput Gudačkog kvarteta »Porin«.</p>
<p> I na kraju, treba spomenuti korisnu razinu iskustava i kontakte koje su uspostavili, primjerice, solisti Velškoga baroknog orkestra. Umjetnički voditelj i čembalist Andrew Wilson-Dickson, Buddug Verona James, mezzosopran, Marianne Szües, barokna violina, i Lucy Robinson, viola da gamba, predstavili su u sklopu svojega programa originalan poluscenski projekt Marka Ryana pod naslovom »Castradiva«.</p>
<p> To je izmišljena priča o Pedrolinu Veličanstvenom, najboljem kastratu na svijetu s virtuoznim arijama za kastrate iz opera Händla i Glucka, u odličnoj izvedbi pjevačice i glumice Verone James koja je ispraćena ovacijama.</p>
<p> Uoči toga koncerta glazbenici su, kao poznati pedagozi, održali i majstorski tečaj za studente Muzičke akademije, uspostavili kontakte s »Cantusom« Hrvatskog društva skladatelja, a sudjelovat će i na ovogodišnjim Varaždinskih baroknih večerima.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Posljednji maksimirski dani Strupara i Mitua</p>
<p>Mitu zasad igra bez ugovora, a s maksimirskim je čelnicima sklopio poseban posao. Plaćaju ga po - učinku! Za svaki postignut gol dobije 5000 eura, dok za svaku asistenciju inkasira 2000 eura. Strupar je, pak, s Dinamom ugovorno vezan do ljeta 2005. godine, ali to ne znači da će mandat doista odraditi u cijelosti</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Jesu li ovo bili posljednji Mituovi i Struparovi »trzaji« u Maksimiru? Dvojica junaka subotnjeg derbija sve glasnije najavljuju svoj skorašnji odlazak iz Dinama i takva se opcija, kako vrijeme odmiče, doista čini najizglednijom. »Bio bi to odlazak u velikom stilu, bilo bi prekrasno oprostiti se s dvostrukom krunom...«, najčešći su citati dvojice iskusnih Dinamovih nogometaša koji su svoju momčad naprosto odgurali do rezultatski uvjerljive pobjede protiv Hajduka u Maksimiru i tako je približili naslovu prvaka. Praktički su sami napisali scenarij i potom ga uvjerljivo i »odglumili« na samoj pozornici – Mitu je ubacio iz slobodnog udarca, a Strupar zakucao loptu glavom u mrežu. Nisu sudjelovali jedino u akciji za treći pogodak »plavih«, za konačnih 3-1...</p>
<p> Dakako, u trenucima euforije Dinamov je dopredsjednik Zdravko Mamić najavio produženje ugovora s Mituom. Strupar je, pak, s Dinamom ugovorno vezan do ljeta 2005. godine, ali to ne znači da će mandat doista odraditi u cijelosti.</p>
<p> – Realno je da ću odigrati još ovih pet, šest utakmica do kraja sezone. Na mlađima svijet ostaje... Ali, nikad se ne zna, mami me i Liga prvaka, govorio je Strupar nakon derbija.</p>
<p> Mitu zasad igra - bez ugovora, a s maksimirskim je čelnicima sklopio poseban posao. Plaćaju ga po - učinku! Za svaki postignut gol dobije 5000 eura, dok za svaku asistenciju inkasira 2000 eura.</p>
<p> – Mogu vam reći da to nije loše. Isplati se!</p>
<p> A što kad nastupi kriza, kad forma pomalo oslabi i kad pritom izostanu golovi i asistencije?</p>
<p> – Ma, kakva kriza, ne smije biti krize! Nemojte me sad zafrkavati, u šali je dobacivao Mitu.</p>
<p> Na subotnjoj je utakmici, eto, dvaput asistirao Struparu za pogodak i tako zaradio 4000 eura.</p>
<p> – U toj sam utakmici imao poseban motiv, jer mi je ovo bio možda zadnji derbi. Htio sam pokazati da sam zaslužio igrati u Dinamu ove dvije godine. Naravno, mogao sam i bolje. Postoje li kakvi izgledi za ostankom u Maksimiru? Ne znam, vidjet ćemo. U klubu mi još nisu ništa ponudili.</p>
<p> Izvjesno je tek da će mu dopredsjednik Mamić sasvim sigurno nešto i ponuditi. Uostalom, Mitu je bio jedan od generatora u oba maksimirska derbija ove sezone. Jesenas je Dinamo slavio sa 1-0, i to upravo Mituovim pogotkom.</p>
<p> Nadahnuti dvojac maksimirskih napadača nada se i nastavku pobjedničke serije u domaćem kupu. U srijedu ih u Varaždinu dočekuje Varteks u prvoj finalnoj utakmici. »Plavi« se, eto, vraćaju na vrući varaždinski travnjak samo deset dana nakon dramatičnog prvenstvenog okršaja u kojem su pobijedili Varteks sa 4-3, i to velikim obratom u posljednjih 16 minuta kada su postigli čak tri gola. U toj je utakmici Mitu zabio prvi, a Strupar četvrti Dinamov gol.</p>
<p> U ovom trenutku, međutim, još nije posve sigurno hoće li obojica zaigrati i u srijedu protiv Varteksa. Maksimirski trener Nikola Jurčević najavio je ponešto drukčiji sastav od onoga koji je zaigrao u derbiju.</p>
<p> – Imamo dosta naporan ritam igranja, a slijedi nam iznimno bitna završnica sezone. Neke ćemo igrače morati odmoriti, napomenuo je Jurčević nakon pobjede protiv Hajduka.</p>
<p> Strupar je, primjerice, u subotnjem derbiju zaradio nekoliko snažnih udaraca, prvo u oko, potom u podlakticu, a naposljetku i u rebra. Zbog bolova nije mogao niti spavati i njegov je nastup u srijedu pod velikim upitnikom. Dinamov liječnik Saša Janković nakon pregleda je ustvrdio da rebro, srećom, nije puknulo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Petar Nadoveza umjesto Vulića</p>
<p>SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> – Uprava Hajduka pokušava šok nakon poraza od Dinama i podređenu ulogu u prvenstvu preboliti trenerskom smjenom. Zorana Vulića naslijedio je iskusni Petar Nadoveza, koji za zadatak ima prodrmati prvotimce »bijelih« i u posljednje tri kola osvojiti devet bodova. </p>
<p>Posao mu nije nimalo lak, jer nema vremena i zapravo je trener za jedanaest dana. Hajdukova Uprava tako traži slamku spasa, nadajući se da bi Dinamo u Zadru ili u Rijeci mogao posrnuti i pogurnuti Hajduk prema naslovu. Upravni odbor se okupio u ponedjeljak u 14 sati, a oko 15.40 predsjednik Branko Grgić se spustio do novinara i kazao:</p>
<p>– Nije mi ovo prva smjena trenera, ali mi je uvijek neugodno. Zauzeli smo stav da prvenstvo Hrvatske još nije gotovo i da u posljednja tri kola Dinamo ima dva teška gostovanja. Nažalost, danas ovisimo o rezultatima Dinama, a želimo napraviti pozitivni šok za ove posljednje tri utakmice. Nadoveza je zaposlenik kluba i nadamo se da će ponoviti 2000. kada je na sličan način potražena njegova pomoć, a na kraju je Hajduk osvojio Kup. Moram se zahvaliti Vuliću. Jutros smo razgovarali i on je korektno kao pravi hajdukovac primio vijest o smjeni.</p>
<p>Na sjednici Upravnog odbora nije bilo Bokšića, Asanovića i Bilića, a o glasanju glede smjene trenera Grgić je istaknuo: </p>
<p>– Ovaj Upravni odbor sve svoje odluke donosi konsenzusom. Ne trebamo gledati tko je bio, a tko nije. Iduća tri kola trener je Nadoveza, a što će se dogoditi nakon toga, treba vidjeti.</p>
<p>• Hoće li Nadoveza ostati za kormilom ako osvoji naslov prvaka? </p>
<p>- Nikad jedna osoba nije zaslužna za osvajanje trofeja. Ponavljam, kad završe ova tri kola, vidjet ćemo što i kako dalje. </p>
<p>Nadoveza je četvrti put Hajdukov trener, a u zadnjem mandatu osim što je osvojio Kup Hrvatske bitno je naglasiti da ga je smijenio baš Vulić. Početkom sezone 2000./2001. nakon samo četiri kola Vulić je nastavio Nadovezin posao. Danas je situacija obrnuta, a Nadoveza je nakon ustoličenja rekao:</p>
<p>- Zaposlenik sam kluba i bilo meni drago ili ne, moram prihvatiti odluku Uprave. Zatečeni smo svi, međutim, Upravni odbor je odlučio i mi to moramo poštivati. Pokušat ćemo dovesti klub gdje mu je mjesto, ali ćemo u ovom poslu trebati mnogo sreće. Treba vjerovati, sve je otvoreno i moramo gledati prema naprijed. </p>
<p>Vulić se još u ponedjeljak ujutro po završetku treninga rastao s igračima, a kako se čuje bilo je više nego korektno. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ćiro sprema nogometnu revoluciju </p>
<p>»Nogometna evolucija nije išla u prilog ovom mentalitetu ljudi. Ovo varaždinsko podneblje nije ratničko, a moderni nogomet priznaje samo beskrupulozne ratnike. Za uspjeh bi se trebala dogoditi transformacija mentaliteta«, na svoj način novi dvoboj s Dinamom najavljuje trener Varteksa </p>
<p>VARAŽDIN, 3. svibnja</p>
<p> – Varteks će četvrti put u svojoj bogatoj povijesti zaigrati u finalu Hrvatskoga nogometnog kupa. Neki stariji sjetit će se i 1962. godine kada je Varteks igrao u finalu Jugoslavenskoga kupa protiv Vardara i izgubio. Dakle, četiri finala, ali ni jedan trofej. Varaždinci svim srcem žele napokon osvojiti veliko Rabuzinovo sunce. Do sada, tri puta 95./96., 97./98. i 2001./2002. Croatia, odnosno Dinamo zaustavljali su ih na samom kraju utrke. Posljednji put prije dvije godine Varaždinci su bili najbliži ostvarenju sna. U prvoj utakmici odigrali su u Maksimiru 1-1, a Dinamo je u Varaždinu pobijedio 1-0 pogotkom Jerka Leke. Četvrti put Varteks i Dinamo odlučuju tko će se okititi naslovom osvajača kupa.</p>
<p> U srijedu se u Varaždinu igrana prva finalna utakmica, a počet će u 18.15 sati. Stadion će biti otvoren već od 15 sati a svi posjetitelji morat će kupiti kartu na blagajni Varteksa. Naime, dogovor između klubova o razmjeni navijača nije postignut, pa iz uprave kluba poručuju svim navijačima iz Zagreba da na vrijeme nabave karte. </p>
<p> Nakon poraza u Rijeci, Miroslav Blažević nije bio euforičan u najavi utakmice. </p>
<p>– Za sve nas počinje veliki događaj, a ja koristim priliku još jednom čestitati igračima što smo uopće ušli u finale. Za nas će biti pothvat ukoliko u prvoj utakmici ostvarimo pozitivan rezultat. Svi su igrači zdravi, spremni i orni suprotstaviti se suparniku u finalu kupa.</p>
<p> Kao i uvijek, Blažević nije želio otkriti sastav koji će zaigrati u srijedu. Ne želi govoriti ni o mogućnosti da se nekom taktičkom varijantom iznenadi suparnika. Misli mu se ponovo vraćaju na suce, na Šuprahu, djelitelja pravde na posljednjoj utakmici između Varteksa i Dinama, te na posljedice njegovog proizvanja i upozoravanja na takvo suđenje.</p>
<p>– Doživjeli smo krađu, a sada još čine sve da me izbace s utakmice. To je zločinačka, a ne sudačka organizacija. Kako ću vam pričati o finalu kad još ne znam hoću li uopće biti na klupi Varteksa? Oni čine sve ne bi li me odstranili!</p>
<p> Iako se u toj borbi osjeća u Varaždinu osamljeno, Blažević još nije potrošio sve svoje adute.</p>
<p>– Napravit ćemo ako treba pravu revoluciju. Ja još uvijek mogu jednim telefonskim pozivom narediti Šukeru, Bobanu, Asanoviću, Biliću i Štimcu čak, svima mogu narediti: Dižimo revoluciju za spas hrvatskog nogometa!</p>
<p> Ćiro je na pragu nogometne revolucije u Varaždinu, ali odmah u nastavku dodaje:</p>
<p>– Nogometna evolucija nije išla u prilog ovom mentalitetu ljudi. Ovo varaždinsko podneblje nije ratničko, a moderni nogomet priznaje samo beskrupulozne ratnike. Za uspjeh bi se trebala dogoditi transformacija mentaliteta. </p>
<p> Ipak, u Varaždincima tinja tihi optimizam i unatoč činjenici da se priznaje kako je Dinamo favorit, sebe ne otpisuju unaprijed. Ulje na vatru Blažević dolijeva i izjavom: </p>
<p>– Hajduk će biti prvak! Dinamo je prerano ušao u euforiju i već počeo slaviti prvo mjesto. </p>
<p> I za kraj, Blažević je uspio ponovo demantirati samog sebe, ali i dobro nasmijati sve novinare. Naime, posjetili smo ga na izjavu kako će donijeti Varteksu prvi trofej i onda otići iz kluba. Sada je korigirao tu izjavu:</p>
<p> – Da, donijet ću Varteksu trofej, ali nisam rekao kada. Ja s Varteksom računam ostati dulje vrijeme, sve dok to bude potrebno i ne osvoji se trofej! Jedan kolega u trenu je dodao: </p>
<p>– Znači, ostajete u Varteksu doživotno!</p>
<p> Ćiro je prihvatio šalu i pružio ruku novinaru.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Maccabijeva noć rekorda </p>
<p>Izraelska je momčad postavila mnoge rekorde završne utakmice, koji će trajati desetljećima. Osim rekordne pobjede (+44) i najviše ubačenih poena u europskom finalu, Maccabi se može podičiti najboljim postotkom šuta iz igre (68 posto), šuta za dva poena (74 posto), najviše asistencija (31), najviše poena u jednoj četvrtini (38), najviše poena u prvom (55) i drugom (63) poluvremenu. S druge strane, Maccabi je ograničio Skipper na najmanji broj poena u četvrtini (13) te na najmanje skokova (22) </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Košarkaška Europa nikad nije vidjela takvu dominaciju jedne momčadi, Maccabi je u finalu Eurolige »pomeo« talijanski Skipper sa 118-74. U nisku uspjeha izraelska je momčad dodala četvrti naslov europskih prvaka, nakon 1977. i 1981. te osvojene Fibine Suprolige 2001. godine, Maccabi je ove sezone izdržao strašan pritisak koji ih je pratio cijelu Euroligu i trijumfirao na domaćem terenu pred deset tisuća fanatičnih gledatelja u Nokia Areni. </p>
<p>I dva hrvatska igrača imala su udjela u slavlju »žutih«. Nikola Vujčić je ove sezone bio stožerni igrač Maccabija. U finalu je bio skroman sa samo devet poena, no to ne umanjuje njegov doprinos izraelskoj momčadi i epitet jednog od najboljih europskih centara. Bruno Šundov će se nakon lutanja u NBA ligi moći pohvaliti europskim naslovom, 220 centimetara visoki Splićanin dobio je priliku u završnim minutama finala, kada je ubacio četiri koša. </p>
<p>Bila je to večer u kojoj je izraelska momčad postavila mnoge rekorde završne utakmice, koji će trajati još desetljećima. Pedantni statističari su izračunali da se osim rekordne pobjede (+44) i najviše ubačenih poena u europskom finalu, Maccabi može podičiti najboljim postotkom šuta iz igre (68 posto), šuta za dva poena (74 posto), najviše asistencija (31), najviše poena u jednoj četvrtini (38), najviše poena u prvom (55) i drugom (63) poluvremenu. S druge strane, Maccabi je ograničio Skipper na najmanji broj poena u četvrtini (13) te na najmanje skokova (22). </p>
<p>Uoči finala dobri su poznavatelji košarke prognozirali 20-ak razlike na strani domaćina, no zbivanja na parketu nadmašila su i najljepše snove Maccabija. Momčadi Pinija Gershona sve je ulazilo u koš, a igračima Skippera dogodilo se najgore, bili su samo kulisa za veliko slavlje domaćih. Ipak, Bolonjezi su uspjeli doći tamo gdje ih nitko nije vidio na početku sezone, u finale Eurolige. To je veliki uspjeh za momčad hrvatskog trenera Jasmina Repeše, no minus od 44 poena mora boljeti. Sve je, prema Repešinim riječima, bilo gotovo za deset minuta. Tada je izraelska momčad vodila sa 31-13 i pokrenula »žutu« lavinu koja se do kraja utakmice nije zaustavila. Nakon utakmice Repeši je bilo najteže, ali je za razliku od nekih hrvatskih trenera, ipak smogao snage doći na konferenciju za novinare. </p>
<p>– Teško je reći što se dogodilo, u ovakvom je ozračju mojim igračima bilo teško igrati. Može se izgubiti, ali ne na ovakav način, bio je razočaran Repeša, čija je momčad u prvom krugu Eurolige pobijedila Maccabi u Nokia Areni. Čini se da je finale za najmlađu momčad bilo prevelik teret. </p>
<p>U noći u kojoj se u Tel Avivu pucalo, među ostalim, i zbog pobjede najvećeg izraelskoga kluba, u Maccabiju su morali posebno nazdraviti igraču Žalgirisa Giedriusu Gustasu, bez kojeg ne bi bilo njihove četvrte krune. Naime, u dvoboju koji je odlučivao o plasmanu na »final four«, Žalgiris je u Nokia Areni imao dva slobodna bacanja kod +3, samo 2,7 sekundi prije isteka 40. minute. Na sreću »žutih«, kada je razigravač Maccabija Šarunas Jasikevičius već čestitao svojim sunarodnjacima, Gustas je promašio prvo slobodno bacanje, a sudac je kod drugoga svirao prestup, pa je Derrick Sharp stigao pogoditi tricu za produžetak. </p>
<p>Završni turnir, čije je održavanje zbog sigurnosne situacije bilo upitno do samog kraja, prošao je bez incidenata zahvaljujući rigoroznom osiguranju. U Izraelu se, prema riječima kolega koji su bili tamo, jako trude kako bi sve izgledalo normalno, no time izazivaju baš suprotan učinak. U sportskoj su areni zasmetali kadrovi s finalne utakmice kada je u posljednjim sekundama 20 specijalaca utrčalo na teren ispred zapisničkog stola. No, čini se da je to slika na koju ćemo se morati naviknuti na velikim natjecanjima, već u kolovozu na Olimpijskim igrama u Ateni. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Utakmica za zaborav </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Uopće nije bilo upitno u dvoboju košarkaša Cibone i Zagreba tko od te dvije momčadi ima kvalitetnije pojedince i kome je pobjeda bliža, no kada bi se tako gledalo, utakmice se ne bi trebale ni odigravati. Cibona je u Trnskom slavila protiv domaćina sa 76-69 u utakmici u kojoj niti jedan klub nije odigrao partiju za pamćenje, čemu su uvelike pomogli i suci, ali i sami sudionici utakmice. </p>
<p>Primjerice, tri su prekršaja jednog od ključnih zagrebaša Marka Tomasa u prvih deset minuta, od toga dva vrlo upitna, okrenula vodu na mlin gostujuće momčadi, no razloge poraza Zagreb može tražiti i u očajnom šutu za tri poena (3-20), kao i u 12 promašenih slobodnih bacanja (16-28). Lišeni pomoći prvog centra Joška Garme (isključujući prekršaj u 23. minuti), Zagreb nije niti mogao pokazati više od umjerenog poraza. </p>
<p>Cibosi, predvođeni u prvih deset minuta sjajnim Josipom Sesarom (15 poena u toj dionici), utakmicu su odigrali bez klasičnog centra. Vjerojatno je pri tome trener »vukova« Dražen Anzulović računao da bi Štimac, Mamić i Žižić prije »napunili« Garmu osobnim pogreškama (uspješno) no što bi u tome uspio Joško Poljak. </p>
<p>Jedino ostaje upitno na što je točno Anzulović nakon utakmice mislio kada je kazao da su u Trnskom uvjeti za igru bili drugačiji. Pitanje koje je ostalo bez odgovora aludira jedino na suđenje, no ako je o tome riječ, sudačka je trojka griješila kako za domaćine, tako i za gostujuću momčad, što se vidi iz primjera Marka Tomasa, ključnoga Zagrebova igrača. Teško je sjetiti se utakmice u kojoj je Zagrebova perspektiva odigrala samo 25 minuta, a da je potpuno spremna za igru. No, Anzulović vjerojatno zna o čemu je pričao...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladost pred vratima osmog naslova</p>
<p>VELIKA GORICA, 3. svibnja</p>
<p> – Odbojkašice Mladosti samo su mali korak od osmog naslova hrvatskih prvakinja. U drugoj finalnoj utakmici doigravanja Zagrepčanke su u Velikoj Gorici potpuno »razbile« Tifon Azenu sa 3-0 (25-14, 25-9, 25-22). Velikogoričanke su igrale kao da su još uvijek pod šokom nakon nevjerojatno propuštenog vodstva u prvoj utakmici, tek su u trećem setu koliko-toliko pružale otpor mladostašicama koje sada vode sa 2-0 u finalnoj seriji. Treća utakmica, a po dosad prikazanoj igri lako moguće i posljednja, igra se u četvrtak na Savi.</p>
<p>• Dvorana srednjih škola</p>
<p>TIFON AZENA – MLADOST LIPOVAC 0-3 (14-25, 9-25, 22-25)</p>
<p>TIFON AZENA: Se. Ušić 8, Bašić, Buđa (L), Janković 10, Čvrljak 1, Delić 4, Prkačin 1, Mudrovčić, Si. Ušić, Avlijaš 2, Salopek, Bogović.</p>
<p>MLADOST LIPOVAC: Zuanović 2, Kaštelan, Poparić, Prnjak 5, Reščić 3, Dugandžić 11, Novosel 8, Barun 18, Kvasnica 14, Čeko, Pehar, Cigić (L).</p>
<p>SUCI: Medač i Stipaničev (obojica iz Rijeke). GLEDATELJA: 350. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Podravka najbolja, ne i nedodirljiva </p>
<p>Za hrvatski je ženski rukomet dobro što Podravka više nije nedodirljiva, jer je postalo zanimljivije. No, to gubljenje nedodirljivosti nije zbog bolje kvalitete naše ženske lige, već zato što je Podravka postala - slabija </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Turnirom u Virovitici završilo je 13. izdanje Hrvatskoga kupa za rukometašice. Slavile su, kao i posljednjih 11 puta, rukometašice Podravke, koje već više od desetljeća čuvaju svoju nedodirljivost u domaćim natjecanjima. S te strane, dakle, ništa novo, ali ovaj je kup završio ipak drukčije nego dosadašnji. Ovaj je ponudio neizvjesnost. </p>
<p>Superiorna je Podravka od četvrtfinala plesala na rubu poraza, ali je svaki put uspjela. U četvrtfinalu se za pogodak izvukla na gostovanju kod Brodosplit Inženjeringa, u polufinalu je na poluvremenu gubila od Lokomotive, da bi na kraju osvojila kup protiv TVIN Trgocentra rezultatom 42-41 nakon izvođenja sedmeraca, i to u devet serija. </p>
<p>Za hrvatski je ženski rukomet dobro što Podravka više nije nedodirljiva. Postalo je zanimljivije i u prvenstvu i u kupu kad Podravka prospe bodove sa strane, pa Lokomotiva i Brodosplit Inženjering... Jer, koliko god to ide na čast koprivničkim rukometašicama, zbilja je bilo dosadno gledati iz godine u godinu kako Podravka završava ligu s osvojenim maksimalnim brojem bodova, Lokomotiva iza nje s porazima od Podravke, a sasvim je isto bilo i u kupu. </p>
<p>Ali Podravka nije izgubila svoju nedodirljivost, jer je kvaliteta našega ženskog rukometa toliko skočila. I to je ono loše za našu žensku ligu. Podravka je počela gubiti jer je postala jednako slaba kao i ostale. Osvojiti trofej, a posebno dvostruku krunu u domaćem natjecanju nije mala stvar. Ali o jačini (ili slabosti) našeg natjecanja sasvim dovoljno govore europski rezultati naših klubova. Dobro je ako jedan od naših klubova preživi zimu u kojem od europskih kupova. Ni Podravka tu nije iznimka. </p>
<p>Možda su kriteriji previsoki, ali postavila ih je upravo Podravka. Pa ne tako davno je koprivnički ponos bio europski prvak, ove je sezone Podravka prvo ispala iz kvalifikacija za Ligu prvakinja, a potom stala u osmini finala Kupa EHF-a. Kad se pogleda Podravkin sastav, tim je čudnije. Jer, Podravka ima iskusne reprezentativke Stančin, Hodak i Vresk, koje pamte mnogo bolje dane, hrvatske mlade nade Golubić, Čuljak, Franić, Tatari, uspješne rumunjske reprezentativke Gilcu i Tanase (bivša Hobjila) te SiCG reprezentativku Andrijanu Budimir, koja je oduševljavala svojim nastupima na Svjetskom prvenstvu u prosincu u Hrvatskoj. Svaka od tih igračica ima s vremena na vrijeme svoj dan, pa svojom kvalitetom donese rezultat, ali to nije uvijek dosta. Za vrhunski rezultat treba više njih istog dana imati »svoj dan«. </p>
<p>Podravkina uprava cijele sezone traži pravo rješenje na klupi. Sezonu je počeo Neven Hrupec, a završit će je Goran Mrđen. Rezultatski, u hrvatskim okvirima, bit će to uspješna sezona, jer se Podravki smiješi nova dvostruka kruna. No, što ako ta dvostruka kruna prekrije činjenicu da ekipa ne daje koliko može? Na predsjedniku je Damiru Polančecu i njegovoj upravi da odluče je li Hrvatska dovoljna nekad velikoj Podravci. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sportski direktor Synota optužen za podmićivanje </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – U češkom nogometu izbila je dosad najveća korupcijska afera, nakon što je policija uhitila Jaroslava Hastika, sportskog direktora praškog kluba Synot i prvoligaškog suca Stanislava Hrušku, jer su utjecali na rezultat utakmice između Synota i praške Sparte. Utakmica, u kojoj je Hruška bio pomoćni sudac, odigrana je 27. ožujka, u kojoj je Synot pobijedio sa 2-0. </p>
<p>»Djelatnik Synota optužen je zbog podmićivanja, a sudac što je primio mito«, izjavila je glasnogovornica policijske uprave Blanka Kosinova, ali nije navela imena uhićenih. </p>
<p>Dodala je da su uhićeni u tri sata kod benzinske stanice, a kod sebe su imali 175.000 kruna (oko 40.000 kuna) kojima su trebali, kako tvrdi, utjecati na rezultat nogometne utakmice Synota sa Spartom posredstvom prvoligaškog suca te naglasila da je to samo uvod u daljnja otkrića, na kojima policija već dulje radi. </p>
<p>Iz Synota odbijaju vezu s podmićivanjem, a vlasnik kluba Miroslav Valenta, koji je poslovno u SAD-u, rekao je da o slučaju nema nikakvih saznanja, a izjavu će dati nakon povratka iz Amerike. Reagirala je i Komisija sudaca Češkomoravskoga nogometnog saveza, koja je povukla suca Hrušku sa suđenja utakmice prošle nedjelje, za koju je bio određen. </p>
<p>O korupciji u češkom nogometu govori se već dulje vrijeme. Posljednja je afera zahvatila Viktoriju iz Plzena, nakon što je lokalni dnevnik Vltava-Labe-Press objavio da su neimenovani igrači Viktorije nakon utakmice s Banikom iz Ostrave u jednoj kavani preuzeli 750.000 kruna (oko 170.000 kuna), ali nisu pronađeni dokazi. Čak i dokaz da su se dvojica igrača kladila na poraz svoga kluba nije potvrđen, pa je Banik tražio od lokalnih novina veliku odštetu i javnu ispriku. </p>
<p>V. Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Britanski vojnici razmjenjivali fotografije brutalnih mučenja iračkih zatvorenika</p>
<p>Šest američkih časnika primilo vojni ukor zato što su dopustili zlostavljanje zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib / Britanski vojni izvori doveli su u pitanje autentičnost objavljenih fotografija, ali je ipak pokrenuta istraga / Urednik »Mirrora« Piers Morgan tvrdi da britanski vojnici koji služe u Basri već mjesecima znaju za primjere zlostavljanja, nad kojima se većina zgraža </p>
<p>LONDON, 3. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - S obje strane Atlantika nastavlja se kontroverza vezana uz optužbe o zlostavljanu zatvorenika u Iraku. U ponedjeljak je javljeno da je šest američkih časnika primilo vojni ukor zato što su dopustili zlostavljanje zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. Ukori priječe njihovo dalje napredovanje i mogli bi dovesti do njihovog izbacivanja iz vojske. Sedmoj osobi upućen je pismeni prijekor, što je blaži oblik kazne. U tijeku je istraga protiv još šestorice vojnika Do zlostavljanja je došlo krajem 2003. i to nad dvadesetak zatvorenika.</p>
<p>Vjeruje se da je među ukorenima je i brigadni general Janis Karpinski, koja je vodila brigadu vojne policije nazočne u zatvoru Abu Gharaib. Zlostavljanja u toj tamnici izbila su na vidjelo prošlog tjedna, kada su u javnost stigle fotografije mučenja i ponižavanja iračkih zatvorenika. Na jednoj od fotografija je Iračanin s kukuljicom na glavi i priključen na žice, kome je rečeno da će ga ubiti struja ako padne s kutije na kojoj stoji. Jedna slika prikazuje dvojicu Iračana natjeranih da simuliraju oralni seks, dok sve to gledaju čuvari, koji se smiju. </p>
<p>U intervjuu što ga je u nedjelju objavio New York Times general Karpinski, inače rezervna časnica, izjavila je da joj je »bilo zlo« od snimki iz bagdadskog zatvora. Ona tvrdi da vojni zapovjednici pokušavaju krivicu prebaciti na njezina te drugih rezervista - kako bi zaštitili vojnoobavještajnu službu, koja je još prisutna u zatvoru Abu Gharaib. »Mi smo potrošna roba«, rekla je ona. </p>
<p>Janis Karpinski navodi da su u saslušavanju zatvorenika često sudjelovali pripadnici CIA-e, te da je čitav jedan blok zatvora bio pod nadzorom američke vojnoobajveštajne službe. Riječ je o posebnom bloku A1 u bagdadskoj tamnici Abu Gharaib. Te navode podupire i pedesetak stranica dugačko izvješće što ga je sastavio američki general-major Antonio Taguba. Časopis New Yorker domogao se njegovog izvješća. U spomenutom se izvješću navodi niz primjera »sadističkog, otvorenog i objesnog zločinačkog zlostavljanja«, koje su provodili čuvari i vojni obavještajci. U Tagubinom izvješću preporuča se oštro kažnjavanje dvojice vojnih obavještajaca koji su »izravno ili neizravno odgovorni« za zlostavljanje dvojice civila.</p>
<p>Pred bagdadskom tamnicom Abu Gharaib sada dežuraju obitelji zatvorenika, uznemirene snimkama mučenja, te zabrinute za sudbinu svojih najbližih. Jedna iračka majka, Hiyam Abbas, izjavila je britanskom listu Guardian da su američki čuvari mučili njenog 22-godišnjeg sina Hassana.</p>
<p>Ona tvrdi da joj je sin, koga nije vidjela već dva mjeseca, a još je u tamnici, ranije rekao: 'Mama, skidaju nam odjeću. Cijelo vrijeme smo goli. Tjeraju pse da nam njuše stražnjicu. Također nas mlate kablovima.'</p>
<p>U subotu su u Britaniji objavljene snimke koje navodno pokazuju da je i britanska vojska u Iraku zlostavljala zatvorenike. Snimke je u subotu objavio list Daily Mirror, ali su neki u međuvremenu doveli u pitanje njihovu autentičnost. List u ponedjeljak tvrdi da su snimke prave, te iznosi i novu optužbu: da su britanski vojnici u Iraku među sobom razmjenjivali fotografije koje prikazuju brutalnost prema iračkim zatvorenicima. Izvor te priče, kao i spornih snimaka, jesu dvojica anonimnih britanskih vojnika koji su služili u Iraku. </p>
<p>U međuvremenu je pokrenuta i istraga o slučaju o kojem je Mirror izvijestio u subotu: da su britanski vojnici iz jurećeg automobila navodno izbacili jednog Iračana, koga su prije toga podvrgli teškom osmosatnom mučenju, na kraju kojeg je bio jedva živ. </p>
<p>Britanski vojni izvori doveli su u pitanje autentičnost objavljenih fotografija, pa među ostalim ističu da vojnici u Iraku nisu nosili kape, kao na slici koja prikazuje navodno mučenje, nego šljemove. »Vojnici A i B«, kako Mirror naziva svoje izvore, tvrde pak da su često nosili i kape. Oni pobijaju i druge navode u prilog teze da se radilo o lažiranim fotografijama. Pravo stanje stvari otkrit će vojna istraga. </p>
<p>Jedan od dvojice vojnika tvrdi: »Možda časnici ne znaju što se događa - ali svatko drugi to zna. Vidio sam doslovce na stotine fotografija«. On kaže da mnogi britanski vojnici u Iraku imaju digitalne fotoaparate.</p>
<p>Urednik Mirrora Piers Morgan tvrdi da britanski vojnici koji služe u Basri u Iraku »već mjesecima« znaju za primjere zlostavljanja, nad kojima se većina zgraža. Glasnogovornik britanskog ministarstva obrane tvrdi da vlasti ne znaju za postojanje drugih fotografija o zlostavljanju zatvorenika (osim onoga što je objavljeno), niti o običaju među vojnicima da se te fotografije razmjenjuju. »Ako ljudi imaju dokaze o takvoj aktivnosti, trebali bi ih prezentirati vojnim vlastima. Mi takvu aktivnost nećemo tolerirati«, rekao je glasnogovornik ministarstva. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pripremali bombaške napade za summit NATO-a u Istanbulu</p>
<p>ANKARA/ISTANBUL, 3. svibnja</p>
<p> - Turske snage sigurnosti priopćile su u ponedjeljak da su uhitile 16 osoba za koje se opravdano sumnja da su pripremale niz bombaških akcija tijekom lipanjskog summita NATO-a u Istanbulu.</p>
<p> Do uhićenja je došlo u gradu Bursa, jugoistočno od Istanbula, a prema prvim još neslužbenim saznanjima, uhićeni su pripadnici radikalne vjerske skupine Ansar al Islami. Ta organizacija je, kako se tvrdi, tijesno povezana s ozloglašenom terorističkom mrežom Al Qaidom, Osame bin Ladena. </p>
<p> Susret na vrhu zapadne vojne alijanse obilježit će formalni prijem u svoje članstvo sedam bivših komunističkih zemalja istočne Europe. Među njima su Bugarska, Rumunjska, Latvia, Estonija, Litvija, Slovenija i Slovačka. </p>
<p> Posebne turske snage sigurnosti već su počele pripreme »čišćenja« svih sumnjivih organizacija kako bi se summit NATO-a održao bez nazočnosti terorista. </p>
<p> Turcima su se u tom poslu već pridružilo više od 150 američkih antiterorističkih stručnjaka. Uskoro se očekuje dolazak još 270 pripadnika CIA-e i drugih sigurnosnih službi. Kako je ranije najavljeno, na istanbulskom summitu 27. i 28. srpnja bit će nazočan i američki predsjednik George W. Bush. Istanbul je u studenome prošle godine doživio niz razarajućih bombaških napada u kojima je ubijena 61 osoba, a odgovornost za njih pripisuje se skupini Ansar al Islami, koja je nastala u kurdskom sjevernom Iraku. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Amerikanci se u Iraku ponovno suočavaju s vijetnamskim sindromom</p>
<p>Iračke gerilske snage otpora ubile su od 1. travnja do danas 151 američkog vojnika / Inače, od početka vojnog pohoda na Bagdad, započetog 20. ožujka prošle godine, ubijena su 753 pripadnika američkih vojnih snaga</p>
<p>ANKARA, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ubojstvo 11 i ranjavanje više od 40 američkih vojnika na nekoliko »nevidljivih« iračkih bojišnica u posljednja 24 sata, sve ozbiljnije upućuje na reprizu vijetnamskog sindroma. </p>
<p>Najkrvavija drama odigrala se u blizini Ramadija, 60 kilometara zapadno od Bagdada, gdje su irački gerilci iz zasjede minobacačkom vatrom ubili 6, a ranili 30 američkih vojnika. Slični napadi zabilježeni su, kod Kirkuka, Amaraha i Bagdada. Glasnogovornik američke vojske general Mark Kimmitt nije iznio detalje koji bi mogli pobliže osvijetliti gotovo pravi masakr američkih vojnika. </p>
<p>Iračke gerilske snage otpora ubile su od 1. travnja do danas 151 američkog vojnika. Inače, od početka vojnog pohoda na Bagdad, započetog 20. ožujka prošle godine, ubijena su 753 pripadnika američkih vojnih snaga. To se uzima kao siguran dokaz da je pravi rat u Iraku započeo tek nakon 1. svibnja kad je američki predsjednik George Bush proglasio formalno okončanje vojnih operacija u Iraku. </p>
<p>Ni ostala izvješća iz turbulentnog Iraka ne najavljuju smirivanje vala nasilja koje približavanjem 30. lipnja, za kada je zakazana predaja suvereniteta i vlasti s okupacijskih snaga na »odabrane« Iračane, postaje sve jače i masovnije. Sigurno je da će se krvavi sukobi širiti gotovo vrtoglavom brzinom nakon što su američke snage ubile Adnana al Anbakyu, glavnog zamjenika radikalnog šijitskog vođe imama Moqtade al Sadra. </p>
<p>Kako se saznaje, Al Anbakya je ubijen u gradu Hillah, 80 kilometara južno od Bagdada. Zajedno s njim ubijene su još četiri osobe čiji se identitet ne navodi. Glasnogovornik Al Sadra u Najafu Sayid Hussam al Hassani potvrdio je pogibiju Al Anbakye. Inače, Al Anbakya je zajedno sa Al Sadrom u bagdadskom naselju Sadr prvi započeo šijitsku pobunu protiv nazočnosti američkih i drugih stranih trupa na iračkom tlu. </p>
<p>Američki civilni upravitelj Iraka Paul Bremer optužio je Al Sadra za pokušaj uspostave vlastitih institucija vlasti unatoč nazočnosti okupacijskih snaga. On je za »crnim imamom«, kako ga zovu Amerikanci, izdao uhidbeni nalog koji nije nikada stupio na snagu zbog očite bojazni od masovne šijitske pobune. </p>
<p>Novi udarac okupacijskim snagama na čelu sa Amerikancima došao je ponovo iz Španjolske, zemlje koja je povukla svoje postrojbe iz ratom zahvaćenog Iraka. Premijer José Luís Rodrigez Zapatero izjavio je kako se nada da će pogoršana situacija u Iraku poslužiti kao upozorenje da se u budućnosti ne pokreću preventivni ratovi. »Misija u Iraku koja svakodnevno bilježi nove neuspjehe trebala bi biti lekcija međunarodnoj zajednici glede preventivnih ratova i kršenja međunarodnog prava«, rekao je španjolski premijer. </p>
<p>Mišljenje Zapatera sve više dijele i druge zapadnoeuropske zemlje, ali i široko svjetsko javno mijenje. Očito je da su dva glavna razloga anglo-američke invazije, pokrenute 20. ožujka prošle godine - navodno postojanje Saddamovog oružja masovnog uništenja i humanitarna i moralna nužnost takovog vojnog iskoraka - potvrdili svoju upitnost. Potvrdilo je to, kako se zamjećuje, zlostavljanje iračkih zatvorenika od strane američkih čuvara. Užasavajuće slike mučenja i ponižavanja zarobljenih Iračana izazvale su gnušanje ne samo arapskog i islamskog svijeta, već i samih Amerikanaca. Zapovjednik Glavnog stožera američkih snaga general Richard Myers izjavio je kako zlostavljanje iračkih zatvorenika nije bilo masovno. On je rekao da je samo mali broj vojnika sudjelovao u mučenju i ponižavanju zatvorenika. Potvrdio je da je pokrenuta istraka koja bi trebala utvrditi sve pojedinosti neljudskog ponašanja zatvorskih čuvara.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Traži se moćni predsjednik za efikasnu europsku vladu</p>
<p>Chris Patten se oprezno ogradio od opcije ulaska u utrku za predsjednika Europske komisije / Od njegovih kolega, u igri su još Günter Verheugen i Antonio Vitorino / Potencijalni kandidati su i Pat Cox te Kostas Simitis, no moguća su i iznenađenja</p>
<p>BRUXELLES, 3. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon razgovora sa svojim britanskim kolegom o Sjevernoj Irskoj, predsjedavajući EU-om, Irac Bertie Ahern već je u ponedjeljak nastavio konzultacije s europskim partnerima. Ahernu je do ljetnog summita Europske unije preostalo šest tjedana, i u tom vremenu mora uvjeriti sve strane da je vrijeme za donošenje ustava EU te da se trebaju izjasniti tko je najpogodnija osoba za funkciju predsjednika Europske komisije. </p>
<p>Ustav se »može dogoditi«, ali i ne mora, pogotovo što će ionako stupiti na snagu tek u dolazećim godinama, a ne preko noći. S druge strane, pitanje novog šefa europske vlade je presudno u situaciji kad se 25, umjesto dojučerašnjih 15, zemalja navikavaju jedne na druge, a pritom zajednički poslovi ne smiju biti prekinuti. </p>
<p>Koliko ličnost predsjednika Europske komisije može biti značajna pokazuje uloga Jacquesa Delorsa. Francuz je u dva svoja mandata i u jednom desetljeću posla uspio od labave zajednice stvoriti čvrstu uniju zajedničkog tržišta i ukinutih granica te utrti put eurozni i postaviti prve temelje proširenju. </p>
<p>Delors je postavio i nepisano pravilo da predsjednik eurovlade može biti samo bivši premijer, predsjednik, ministar ili visoko rangirani dužnosnik; njegov osobni doseg u hijerarhiji francuske administracije bio je položaj ministra financija. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije u dolazećih pet godina značajan je i stoga što će u mnogome oblikovati rad eurovlade i odrediti granice dokle sežu svakodnevni poslovi Komisije, a gdje stupaju na scenu države, te istovremeno eliminirati preveliku birokratiziranost. </p>
<p>Ova ekipa od dvadesetak tisuća uposlenika pogon je ne veći od gradske uprave najvećih kontinentalnih metropola, iako se brine od 25 država, nadzire poštivanje 83.000 stranica acquisa, vodi stotinjak milijardi eura godišnjeg proračuna, inicira promjene s točke gledišta europskih interesa i pregovara u ime EU sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i partnerskim državama, na primjer. </p>
<p>Idealan predsjednik mora biti po volji svim zemljama članicama, dakle da nije »suviše nezavisno misleći federalist«, što je britanskim vetom blokiralo karijeru Belgijanca Jean-Luca Dehanea. Treba biti operativac koji zna komunicirati tako da se njegova poruka čuje. Ovo je bilo i jest kamen oko vrata Romanu Prodiju, osobi izuzetnih kapaciteta, ali minornih komunikacijskih sposobnosti, uključujući i one na vlastitom talijanskom jeziku. Od predsjednika Europske komisije se očekuje da ima viziju i karizmu, da zna brzo djelovati, preuzeti rizik na sebe; ponašati se kao Jacques Delors u najboljim danima i zadržati činovničku , gotovo »štrebersku« efikasnost Jacquesa Santera.</p>
<p>Zemlje članice EU ne znaju što će sve Europska komisija raditi i dokle će ići njena moć. Zadnji su dani u kadrovsku »igru« za predsjednika Europske komisije lansirali Chrisa Pattena. Britanac se svojevremeno nosio s Hong Kongom i s euroskepticima iz redova njegovih konzervativaca, kao i sa zahtjevima europske vanjske politike razdijeljene između Europske komisije i Ministarskog vijeća. Pokušavao je stvoriti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku u dvojcu s Javierom Solanom, ali s »mačem nad glavom«, jer, vanjska politika ne može biti zajednička dok je blokirana vetom pojedinih država. Britanci žele zadržati veto, a njime i mogućnost blokade bilo kakve inicijative EU za koju je još uvijek preduvjet 25 glasova. </p>
<p>Patten se oprezno ogradio od opcije ulaska u utrku za predsjednika Europske komisije. Od njegovih kolega, u igri je Günter Verheugen, još jedna osoba s nesumnjivim zaslugama što je proširenje EU bilo uspješno i što su u tom uspjehu ugrađeni za EU15 veoma povoljni aranžmani. </p>
<p>Treći povjerenik sa jakim šansama jest minijaturni rastom, ali golem po energiji, radnim dosezima i sposobnosti povezivanja, komunikacije i nalaženja zajedničkih točaka interesa Portugalac Antonio Vitorino. </p>
<p>U srijedu će se znati hoće li predsjednik Europskog parlamenta Irac Pat Cox tražiti novi mandat među euro-zastupnicima ili će »pucati« na drugo mjesto: ili irskog povjerenika umjesto Davida Byrnea ili čak predsjednika Europske komisije. </p>
<p>Među Coxovim prednostima je snažno razvijen prirodni osjećaj za posredovanje, što će u ovoj zajednici 25 država biti preduvjet za prvog čovjeka europskog poslovodstva. </p>
<p>Španjolac José María Aznar neko je vrijeme visoko kotirao, pogotovo otkako je najavio da će odustati od utrke za treći premijerski mandat, no sve su mu lađe torpedirane predizbornom muljažom tko je počinitelj zločina u madridskim vlakovima. </p>
<p>Belgijski je premijer Guy Verhofstadt već ranije izjavio da ga Komisija ne zanima jer mu predstoje još tri godine domaće koalicije, Austrijanac Wolfgang Schüssel potrošio je svoje adute koaliranjem s Jörgom Haiderom. U kadrovskoj križaljci su i Skandinavci, iznenađenje nije isključeno, potom bivši grčki premijer Kostas Simitis, on čeka u drugom redu ali je među najjačima. </p>
<p>Sve u svemu, Bertie Ahern će u idućim tjednima sprintati, što telefonski, što osobno između 24 prijestolnice. S razlogom: snagu, moć i efikasnost Europske komisije u velikoj će mjeri određivati snaga, utjecaj i efikasnost njezina predsjednika.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Milorad Luković Legija na sudu već 10. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - MUP Srbije tijekom ponedjeljka nije objavio detalje u vezi s predajom Milorada Lukovića Legije, prvooptuženog za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića i osumnjičenog za još nekoliko ubojstava, otmica i ucjena, do koje je došlo iznenada u nedjelju u večernjim satima u neposrednoj blizini njegove obiteljske kuće u Beogradu. </p>
<p>Legijini odvjetnici Momčilo Bulatović i Slobodan Milivojević nisu mogli objasniti motive predaje, ali su kazali da ona može biti povezana i s trenutačnom političkom situacijom u Srbiji. </p>
<p>»Istraga protiv Milorada Lukovića je završena, optužnica je podignuta, a suđenje je počelo, pa se očekuje da se Luković već 10. svibnja pojavi na glavnom pretresu«, rekla je za radio B92 glasnogovornica Posebnog odjela Okružnog suda u Beogradu Maja Kovačević. </p>
<p>Jedini incident tijekom Legijine predaje zbio se kad su reporteru TV B92 Mašanu Lekiću napadači oteli i razbili kameru rekavši mu da slobodno kaže kako je to učinilo »Legijino osiguranje«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Biščević: Pridruživanje Hrvatske EU pozitivno će se odraziti na BiH </p>
<p>MOSTAR, 3. svibnja</p>
<p> - Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević izjavio je da će se pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji pozitivno odraziti na BiH i Hrvate u BiH. </p>
<p>»Hrvati u BiH dobili su 'novu Hrvatsku', Hrvatsku koja je situirana unutar europske obitelji i koja onda ima širu osnovicu za daljnju potporu hrvatskom narodu u BiH«, izjavio je Biščević u intervjuu najnovijem broju Katoličkog tjednika komentirajući nedavno pozitivno mišljenje koje je Hrvatska dobila od Europske komisije.</p>
<p>»Hrvatska će biti novo sidrište i za BiH na njezinu putu u EU i euroatlantske integracije, dakako, uza sve individualne korake koje sama BiH mora učiniti«, dodao je. »Što se tiče BiH, moje je mišljenje da stojimo pred vrlo važnim razdobljem u kojem će se organiziranim i cjelovitim pristupom svih triju naroda, međunarodne zajednice i susjeda poboljšati sadašnja ustavna rješenja. Produljiti takvo političko i ustavnopravno stanje u BiH i zadržati političku podjelu BiH koja je poslužila prestanku rata, a to je Daytonski sporazum, značilo bi cementirati stanje koje bi najviše štetilo Hrvatima u BiH«, rekao je Biščević. Smatra također da je u BiH nužno profilirati političku platformu i političko vodstvo koje će ići u susret međunarodnoj zajednici kako bi se uspostavio poredak u BiH koji će omogućiti trajnu stabilnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Gruzijski ultimatum Adžariji nakon rušenja mostova</p>
<p>MOSKVA, 3. svibnja </p>
<p> - Napetosti između kavkaske republike Gruzije i pokrajine Adžarije koja se želi osamostaliti, u ponedjeljak su porasle, nakon što je gruzijski predsjednik Mihail Sakashvili dužnosnicima Adžarije dao desetodnevni rok da riješe problem paravojnih postrojbi u regiji i prihvate središnju vlast u Tbilisiju.</p>
<p> Ultimatum je postavljen nakon što su dvije brigade u području Adžarije, u nedjelju prema zapovijedi adžarijskog predsjednika Aslana Abašidzea digle u zrak nekoliko mostova. Takve su mjere poduzete kako bi se gruzijske vojne snage spriječile u nastojanju da silom zauzmu adžarijski teritorij, izvijestio je šef adžarijske policije Dzehamal Gogitidze. Rusko ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je optužilo Sakashvilija da želi upotrijebiti vojnu silu kako bi riješio problem u Adžariji. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska televizija pušta emisije u kojima se bestijalno vrijeđaju svećenici</p>
<p>Više se ne i čudimo količini bezobraznosti, bahatosti, oholosti i mržnje prema Katoličkoj Crkvi, kršćanima, toj daleko natpolovičnoj većini hrvatskih građana, toleranciji, ravnopravnosti, demokraciji, načelima jednakosti, prisutnima u onima koji na početku 21. stoljeća besramno prešućuju činjenice, manipuliraju javnošću, te služe kao lažni doušnici svojim stranim gazdama. </p>
<p>Velika je mržnja u nekadašnjim komunističkim elitama koje se u neovisnoj Hrvatskoj predstavljaju kao propovjednici demokracije, a uglavnom ostaju ono što su oduvijek i bili – nositelji boljševičke netolerancije prema svakom tko razmišlja drugačije nego oni. Znajući da je sa obrazovanim i samosvjesnim čovjekom teško manipulirati, njihovi timbari neprestano podmuklo zvone u sustavno dezinformiranoj javnosti, ponavljajući do iznemoglosti isti stari refren kojeg onda ostali (nadaju se oni) ponavljaju u zboru na mig »velikog Brata«. Ove hrvatske orvelijanske 2004, ima fantastičnih izokretanja teza, »novogovora« u kom se očita istina proglašava opsjenom a laž biva uzdignuta na razinu neupitnog autoriteta. U svijesti takvih pojedinaca Hrvatska je »logor«, a Katolička crkva »arbitar« svega što jest, a najveća prepreka ulaska u europsku arkadiju, gdje sve pada s neba je eto – taj nesretni – grozni, »rigidni« katolicizam. Međutim, zemlja koja zakonski zabranjuje npr. pobačaj postaje punopravna članica EU a diplomatska velesila priznaje da svoju verziju kršćanstva tetoši kao državnu religiju. Istovremeno veliki trgovački lanci zasad uspijevaju pretvoriti Hrvate u bijelo roblje koje mora raditi i onda kad u njihovim domicilnim zemljama gotovo sve staje. Nastoji se kako reče nuncij Lozano da postanemo potrošačko društvo koje je sve udaljenije od Boga.</p>
<p> Konstantno je na djelu izokretanje teza, želi se poništiti svaki znak dostojanstva i ponosa u nama, dok se ne (misle oni) razori kršćanska duša našeg naroda o kojoj je govorio i Ivan Pavao II. Ti paranoidni mrzitelji katoličanstva ne žele javno reći da ta »rigidna, zaostala i konzervativna« zemlja ima tzv. javnu televiziju koja Uskrs-fest prikazuje u 9,40 nedjeljom ujutro, emitira emisije u kojima se bestijalno vrijeđaju katolički svećenici, u svom središnjem Dnevniku ili prešućuje šibenski skup katoličke mladeži ili ga garnira prometnom nesrećom, vjerojatno dosljedno poštujući svoju funkciju javnog servisa svih građana ove zemlje, među kojima je usprkos višedesetljetnoj antikatoličkoj harangi, kršćanski udio još uvijek daleko najveći. </p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ Pag</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Igor Zidić ima pravo na svoja uvjerenja, ali ne i na rušenje ugleda Matice hrvatske</p>
<p>Javljam se ponukan tekstom razgovora predsjednika Matice hrvatske, gospodina Igora Zidića, koji je objavljen u »Hrvatskom slovu« 30. travnja 2004., pod naslovom »Moramo biti sudionici a ne svjedoci vremena«.</p>
<p>Kao građanin Igor Zidić – ima pravo na svoja politička uvjerenja. Ne želim ih osporavati. Ona su dio njegove osobnosti.</p>
<p>Kao građanin Igor Zidić – ima pravo i na svoj izričaj i jezične formulacije. Nisam siguran propisuje li ih neki od aktualnih pravopisnih savjetnika i priručnika. Ima pravo na svoje jezično oličenje. To je, također, stvar njegove osobnosti.</p>
<p>Kao građanin Igor Zidić – ima pravo i na svoj stil, iako on svojim stilom nikoga neće zadiviti. Prema njemu čitatelj ostaje ravnodušan. U skladu s izrekom: »Čovjek, to je stil. Kakav stil – takav čovjek«.</p>
<p>No, kao predsjednik Matice hrvatske nema dopuštenje da izgovori sve to što je izgovorio kao svoju političku poruku. Ovim napisom, njegovo političko djelovanje dovodi do srozavanja ugleda Matice hrvatske, što je nemjerljivo gore od onoga što ga, ne s pravom, prigovara pokojnom Vladi Gotovcu. Štoviše, ono je sramotno! U novinskom razgovoru objavljenom na tri stranice »Hrvatskog slova«, predsjednik te časne ustanove, izgovorio je:</p>
<p>»Velike se bitke ne vode u jednome koljenu, nego se vode iz dana u dan, iz boja u boj, desetke pa i stotine godina. Na ovaj ili onaj način. Ali su i tu, u tome – kao i mnogočemu drugome – najpraviji, najpouzdaniji borci bili oni s genima«.</p>
<p>Ovaj su citat, diveći je njegovoj »metafizičkoj istančanosti«, novine, valjda iz svojih uređivačkih razloga, stavile u lead!</p>
<p>Predsjednik Matice hrvatske je u svojoj istančanoj distinkciji otkrio u čemu se koljač razlikuje od ratnog zločinca (»razlikovali [smo] Majstorovića od Francetića«!?), a »metafizičkim uzvisivanjem velikog slova«, autoru omiljene riječi »Borba«, odaslan je imperatorski poziv (sportskim i inim) »podanicima s pravim genima«, Borite se! Uza sve to, naše susjede prozvao je »ugroženim mudžahedinima«.</p>
<p>Kao član Matice hrvatske osobno se od tog cjelokupnog izričaja želim distancirati. Sramim se činjenice da je takav tekst, s takvom rečenicom i takvim političkim porukama izgovorio predsjednik Matice hrvatske!</p>
<p>KRUNO ZAKARIJA Hrvatski Leskovac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tuže me po zakonu bivše Jugoslavije, a na razgovor su me priveli bez naloga </p>
<p>U javnost je dospjela informacija o tome da me je policija prošloga tjedna (bez naloga i bez valjana razloga), s mog zemljišta privela u postaju, ali ta priča time nije okončana, pa istine radi, želim iznijeti o čemu je zapravo bila riječ.</p>
<p>Posljednjeg dana travnja na Općinskom sudu u Crikvenici održana je glavna rasprava o oduzimanju moga zemljišta, što je samo po sebi neobično, s obzirom na važeći Ustav koji jamči vlasništvo kao najjače i najšire pravo pojedinca i s obzirom na obavezu države da nekadašnju društvenu imovinu vrati privatnim vlasnicima.</p>
<p>Međutim ono što je u svemu najzanimljivije, tužen sam po Zakonu o pravnovlasničkim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80) po članku 28 stavka 4.).</p>
<p>To jest, iako je taj zakon ukinut Zakonom o vlasništvu (NN 91/96) čl. 394 st 1.) čelnici SDP-a, koji su na vlasti u Novom Vinodolskom, smatraju da je od zakona Republike Hrvatske jači zakon bivše SFRJ, odnosno da bi se ja trebao pokoravati odredbama države i zakona koji vise ne postoje. </p>
<p>Dakle, dok su naši sjeverni i zapadni susjedi primljeni u okrilje europske zajednice naroda, meni su na najgrublji mogući način priopćili da živim u (nepostojećoj) Jugoslaviji.</p>
<p> Sve navode, dakako, mogu dokumentirati, a čak je i moj odvjetnik bio u uvjerenju da je sve to izvedeno u režiji televizije za »skrivenu kameru«. </p>
<p>DODINIK DOMIAN Novi Vinodolski</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Antiizumiteljski lobi u Hrvatskoj je snažno prisutan i vrlo opasan</p>
<p>S vremena na vrijeme se u medijima pojavi neki izumitelj koji je uvjeren da će biti izuzetak i da će se društvo, odnosno država, prema njemu ponijeti odgovorno i korektno. Nedavno sam tako u novinama pročitao tekst pod naslovom »Izumitelj optužuje 'Franck' za krađu«.</p>
<p>Iako nade i stremljenja naših izumitelja pratim s mnogo neskrivenih simpatija, kao čovjek koji upravo na tom području ima bogato iskustvo, osjećam se dužan pojasniti sljedeće.</p>
<p>U svim ozbiljnim državama sabotaža gospodarskog razvoja države tretira se kao najteže kazneno djelo, pa se adekvatno i postupa s onima koji se time svjesno bave.</p>
<p>Ne mogu reći da bi i Hrvatska trebala tako postupati, da me se ne optuži za radikalizam, a i zbog toga jer bi se time zamjerio vrlo moćnim i opasnim strukturama. Ne mogu reći ni da je kriminal ono čime se oni bave.</p>
<p>Ali moram reći da je anti-izumiteljski lobi u Hrvatskoj vrlo utjecajan i beskrupulozan. Taj lobi je čak progurao u Saboru i novi Zakon o patentima koji nositeljima patenta uskraćuje sva prava. Koga to zanima može se uvjeriti, jer je to objavljeno u Narodnim novinama (br. 78/99). Upravo zbog te činjenice SAD inzistira na ugovoru o zaštiti industrijskog vlasništva (patenata). Naš Zakon o patentima nije takav, jer da jest, štitio bi industrijsko vlasništvo (patente) i ne bi bio potreban nikakav dodatni ugovor.</p>
<p>IVAN KABALIN dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Optuženi mislio da će prevoziti strojeve, a ne dilati drogu </p>
<p>ČAKOVEC, 3. svibnja</p>
<p> – Na čakovečkom je Županijskom sudu u ponedjeljak završeno suđenje Vladimiru Mikuliću (38) optuženom za zlouporabu opojnih droga. </p>
<p>Optužnica ga tereti da je od početka travnja pa do 14. kolovoza prošle godine, u cilju nabave i preprodaje kokaina te pribavljanje nepripadajuće koristi od oko 2000 eura, bio član organizirane skupine koja se time bavila. Skupini su pripadali Austrijanac Erich Rath te Hrvati Milan Novak, Zdravko Novak, Ivan Skender i Marko Mušterić. </p>
<p>Mikulić je u četiri navrata od Milana Novaka u Hrvatskoj pribavio uzorke kokaina od najmanje 220 grama te ih prokrijumčario u Austriju i predao Rathu, koji je pronalazio kupce. </p>
<p>Mikulić je za to dobio 12.300 eura, a novac je zatim predao Milanu Novaku.</p>
<p>Osim toga, optuženi je prisustvovao sastancima Ratha, Milana i Zdravka Novaka te osobe imenom Mario, na kojima je dogovorena kupnja tri kilograma kokaina po cijeni od 55.000 eura. Tako je 14. kolovoza 2003. godine kod Graza došlo do predaje gotovo dva kilograma kokaina, a drogu su Novaki, Skender i Mušterić predali Mariju. Tom ih je prilikom uhitila austrijska policija, dok je Mikulić uhićen u Hrvatskoj. </p>
<p>Mikulić je u svojoj obrani rekao da je bio samo prevoditelj i da nije ostvario nikakvu imovinsku korist, a mislio je i da će samo preko granice provoziti strojeve. </p>
<p>U istrazi je, pak, priznao djelo, dok je na raspravi kazao kako su mu policajci rekli da sve prizna, inače će pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) odgovarati zbog dva kilograma kokaina. </p>
<p>Stoga je, iako nije znao što je USKOK, odlučio iskazivati onako kako su mu rekli policajci.</p>
<p>Mikulićev je branitelj u svojim završnim riječima naglasio da nema dokaza da je njegov klijent počinio kazneno djelo za koje se tereti te da nema nijednog dokaza da je postojala organizirana skupina kojoj je Mikulić pripadao. </p>
<p>Snimke telefonskih razgovora i iskaze prikrivenog istražitelja Mikulićev branitelj nije smatrao vjerodostojnima, a za svog je klijenta zatražio oslobađajuću presudu. Tužiteljica je, pak, u cijelosti ostala kod optužbe, smatrajući dokazanim da je Mikulić počinio djelo, tim više što je u istrazi priznao da je svjesno ušao u posao s drogom, nadajući se zaradi, iako je tijekom suđenja sve porekao. Zatražila je osuđujuću presudu, a Mikulić je, plačući, na kraju rekao da mu je žao »što je sve to tako ispalo«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Čabranin ubio konobaricu ispalivši u nju dva rafala </p>
<p>Istraga je u tijeku, ništa se još ne zna o motivu ubojstva, kao ni, je li konobarica bila slučajna žrtva </p>
<p>RIJEKA, 3. svibnja</p>
<p> – Tridesetošestogodišnji hrvatski državljanin iz Čabra, čiji identitet policija nije željela otkriti, 1. svibnja oko 21,40 sati iz automatske puške ubio je konobaricu u caffe baru »Bingo« u Čabru, 31-godišnju Sandru Vrus.</p>
<p> U priopćenju PU primorsko-goranske navodi se da je policija 1. svibnja iza 21,40 sati dojavu o pucnjavi u caffe baru »Bingo« u dobila telefonom od jednog građanina. Rečeno im je samo da je u Čabru muškarac iz automatskog oružja ispalio više hitaca, te da ima ozlijeđenih. U »Bingo« je odmah upućena policijska ophodnja Policijske postaje Čabar, koji su u caffe baru pronašli tijelo Sandre Vrus iz Crnih Lazi, koja više nije davala znakove života. Nedaleko od kafića, policija je u osobnom automobilu »lada samara« zatekla 36-godišnjeg hrvatskog državljanina iz Čabra, koji je zbog osnovane sumnje da je sudjelovao u oružanom incidentu priveden u policiju. Na mjestu događaja očevid je proveo dežurni istražni sudac riječkog Županijskog suda Valentin Ivanetić, zajedno sa djelatnicima Sektora kriminalističke policije PU primorsko-goranske i u nazočnosti liječnika Zavoda za sudsku medicinu Dražena Cuculića. Utvrđeno je da se Čabranin 1. svibnja oko 21,30 osobnim vozilom delničkih registarskih oznaka dovezao do kafića. Izašavši iz automobila sa sobom je ponio automatsku pušku kalibra 7,62 mm i »za opomenu« u zrak ispalio neutvrđen broj hitaca. Bilo je moguće naslutiti da je došao nekoga ubiti, a nesretna konobarica Sandra Vrus upravo je u tom trenutku izlazila iz lokala noseći praznu kašetu. Čabranin je iz neposredne blizine u nju ispalio kratki rafal, pa se teško ranjena konobarica srušila na tlo. S ulaznih vratiju muškarac je zatim u nju ispalio još jedan kratki rafal. Nedugo zatim konobarica je preminula. Automatsku pušku muškarac je nakon ubojstva ostavio u kafiću, vrativši se do svog automobila u kojem ga je policija i zatekla. U Policijsku postaju doveden je, ne pružajući otpor. U vrijeme ubojstva konobarice Sandre Vrus u kafiću se nalazilo šestero gostiju, od kojih je D. M. (51) zadobio ozljedu, odnosno prostrijelnu ranu desne natkoljenice.</p>
<p> Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ubojstva i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, osumnjičeni 36-godišnji hrvatski državljanin uhićen je, te će nakon konzultacija s Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci, uz kaznenu prijavu biti priveden u Istražni centar Županijskog suda u Rijeci 2. svibnja u popodnevnim satima. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dvojicu mladića pretukli, a jednog opekli »bengalkom« </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Desetak maskiranih napadača u subotu je oko 23,50 sati kod pizzerije »Stara Sava«, u blizini SRC Mladost, brutalno je pretuklo dvojicu mladića, od kojih je jedan zadobio i opekline jer su mu na prsima i leđima zapalili baklju »bengalku«.</p>
<p>Kako je u ponedjeljka izvijestila zagrebačka policija, pet mladića iz Zagreba se nakon subotnje utakmice iz Maksimira zaputilo do kioska kod Sportsko-rekreacionog centra Mladost, kako bi kupili nekoliko piva. U tom trenutku su do njih dotrčala desetorica mladića odjevenih u crnu odjeću sa crnim čizmama na nogama i maskiranih potkapama, tzv. fantomkama i obrušilo se na njih gumenim palicama. Trojica mladića je uspjela pobjeći dok su dvojicu oborili i brutalno pretukli pendrecima. No kako im to nije bilo dovoljno, jednom od napadnutih mladića zapalili su navijačkom bakljom prsa i leđa i potom pobjegli.</p>
<p>Uskoro je pristigla hitna pomoć koja je dvojicu napadnutih prevezla u Kliniku za traumatologiju. Tamo je utvrđeno kako je teže ozlijeđeni mladić zadobio opekline prvog i drugog stupnja te prijelom jednog rebra i desne šake te je zadržan na liječenju, dok je drugi prošao s oguljotinama i hematomima po cijelom tijelu, a nakon ukazane pomoći pušten je kući.</p>
<p>Policija još uvijek utvrđuje identitet napadača i motive brutalnog napada no kako su napadnuti iz Zagreba postoji mogućnost da su napadači zamijenili sa studentima iz Dalmacije i navijačima Hajduka koji borave u obližnjem studentskom domu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladić pronađen mrtav, sumnja se na predoziranje </p>
<p>ZADAR, 3. svibnja</p>
<p> – Devetnaestogodišnji Antonio Kurtin pronađen je mrtav u noći na ponedjeljak kod Veterinarske stanice Zadar, u Ulici Pavla Ritera Vitezovića. </p>
<p>Mrtvozornik na mladiću nije pronašao vanjskih ozljeda, a pretpostavlja se da je umro od prekomjerne količine opojne droge. </p>
<p>Kako nas je izvijestila glasnogovornica PU Zadarske, Sandra Poljak- Jurinčić, mladićevo tijelo je prevezeno na Odjel patologije zadarske Opće bolnice gdje je u ponedjeljak započela obdukcija, no točan uzrok smrti bit će poznat nakon toksikološke analize. M.V.Mladić pokušao silovati poznanicu, pa joj ukrao torbu </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja – U nedjelju nekoliko sati nakon ponoći 30-godišnjakinja je prijavila policiji kako ju je 19-godišnji poznanik pokušao silovati te joj ukrao torbicu.</p>
<p>Prema njenoj izjavi, njih dvoje su se našli prema ranijem telefonskom dogovoru i bili zajedno s jednim društvom do oko 1 sat iza ponoći no kada je 30-godišnjakinja htjela ići kući, 19-godišnjak ju je počeo dirati po tijelu pa mu je zaprijetila kako će zvati policiju, ali joj je osumnjićeni uzeo mobitel. </p>
<p>Poznanik je zatim nasrnuo na nju, a kako se oštećena snažno branila došlo je do tučnjave kojom prilikom je nasilni mladić udario stariju poznanicu nogom, ukrao joj torbicu s dokumentima i zatim pobjegao.</p>
<p>Tijekom tučnjave nasilniku je ispao mobitel kojeg je djevojka kasnije predala policiji, pa je osumnjičeni ubrzo pronađen, priveden i kriminalistički obrađen. </p>
<p>Nakon dovršene obrade 19-godišnjak je, uz kaznenu zbog silovanja u pokušaju i krađe, doveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mladić pokušao silovati poznanicu, pa joj ukrao torbu </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – U nedjelju nekoliko sati nakon ponoći 30-godišnjakinja je prijavila policiji kako ju je 19-godišnji poznanik pokušao silovati te joj ukrao torbicu.</p>
<p>Prema njenoj izjavi, njih dvoje su se našli prema ranijem telefonskom dogovoru i bili zajedno s jednim društvom do oko 1 sat iza ponoći no kada je 30-godišnjakinja htjela ići kući, 19-godišnjak ju je počeo dirati po tijelu pa mu je zaprijetila kako će zvati policiju, ali joj je osumnjićeni uzeo mobitel. </p>
<p>Poznanik je zatim nasrnuo na nju, a kako se oštećena snažno branila došlo je do tučnjave kojom prilikom je nasilni mladić udario stariju poznanicu nogom, ukrao joj torbicu s dokumentima i zatim pobjegao.</p>
<p>Tijekom tučnjave nasilniku je ispao mobitel kojeg je djevojka kasnije predala policiji, pa je osumnjičeni ubrzo pronađen, priveden i kriminalistički obrađen. </p>
<p>Nakon dovršene obrade 19-godišnjak je, uz kaznenu zbog silovanja u pokušaju i krađe, doveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Privremeno suspendiran zbog prostitucije </p>
<p>OSIJEK, 3. svibnja</p>
<p> – Prema izvješću PU osječko-baranjske na 37-godišnjim hrvatskim državljaninom iz Osijeka utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo međunarodne prostitucije. Stoga je nakon kriminalističke obrade udaljen sa dužnosti, a u priopćenju javnosti se dodaje da postoji osnovana sumnja da je 20-godišnja državljanka Srbije i Crne Gore tijekom ožujka i travnja ove godine, na poticaj osumnjičenoga, radi zarade u jednom iznajmljenom stanu u Osijeku pružala seksualne usluge. Protiv ove državljanke podnesen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog odavanja prostituciji, a Prekršajni sud izrekao joj je novčanu kaznu i zaštitnu mjeru protjerivanje s područja RH. S.Č.D.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Provalio u skladište i ukrao kamion pun robe </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Provalivši prošlog vikenda u skladište poduzeća »Makart & Makart« u dugoselskoj Trnoščici, nepoznati počinitelj je ukrao kamion »mercedes« u kojem je bila natovarena roba široke potrošnje namijenjena za transport do Rijeke.</p>
<p>Tijekom očevida je utvrđeno kako je provalnik potrgao lokot na ulaznim vratima dvorišta, ušao unutra i potom se drvenim ljestvama popeo do prozora na visini od 3 i pol metra, razbio ga i ušao u skladište. U skladištu je zatim ušao u kamion i, potrgavši lokot na vratima skladišta, izvezao ga van i pobjegao. Materijalna šteta je veća, no točan iznos još nije utvrđen. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vojnik se ubio u vojnom skladištu</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – U skladištu Hrvatske vojske pokraj Križevaca u nedjelju se 34-godišnji pripadnik HV ubio pucajući si u prsa iz automatske puške, izvijestio je u ponedjeljak Odjel za informiranje Ministarstva obrane.</p>
<p>U Ministarstvu kažu da je 34-godišnji S.M. iz Petrinje, djelatni pripadnik 2. gardijske brigade, samoubojstvo počinio oko 6 sati na stražarskom mjestu u skladištu Široko Brezje pokraj Križevaca.</p>
<p> Očevid je obavila Vojna policija, uz pomoć istražnog suca koprivničkog Županijskog suda, a povod samoubojstvu još nije poznat.</p>
<p> O tom događaju danas je izvijestila i koprivničko-križevačka policija ne spominjući pritom identitet muškarca, niti oružje i okolnosti pod kojima je počinio samoubojstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bačena bomba na nogometni klub Ćirina sina</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Na parkiralištu sportskog centra NK Maksimir u Prilesju 1 f, nepoznati je bombaš bacio u nedjelju oko 2 sata eksplozivnu napravu. Sportski centar koristi sportska udruga »Škola nogometa Maksimir«, kojeg vodi Miroslav Blažević, sin Ćire Blaževića.</p>
<p>U eksploziji je oštećen inventar ispred objekta sa svlačionicama i klupskim kafićem. Oštećen je i »ford escort« u vlasništvu Miroslava P. (55) i kombi »fiat iveco« u vlasništvu 66-godišnjaka iz Zagreba. Srećom, u eksploziji nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta je procijenjena na 1700 kuna. Policija, provodi intenzivnu istragu da otkrijebombaša te motive napada.</p>
<p>Dan nakon bombaškog napada voditelj Nogometnog centra Maksimir, Miroslav Blažević mlađi, obratio se s priopćenjem u kojem je naveo da je čelnicima centra povod ovom napadu nepoznat, jer je »osnovna djelatnost ovog centra sport i rekreacija te da okviri tih djelatnosti nikada nisu prijeđeni«. Pored toga, u priopćenju se navodi da je poslovanje centra regularno, posebice stoga što je osnovni dio rada usmjeren na rad s djecom u školi nogometa te da centar za funkcioniranje ima sve potrebne dozvole nadležnih gradskih ustanova.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Javni dug sve bliži gornjoj granici iz Maastrichta</p>
<p>Razina javnoga duga u Hrvatskoj tijekom prošle godine povećana za 9,6 milijardi kuna, od čega 6,6 milijardi kuna otpada na zaduženja na inozemnim tržištima / Pridodaju li se javnom dugu i izdana državna jamstva, Hrvatska je u 2004. ušla s javnim dugom u visini od 53 posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Javni dug Hrvatske približava se kritičnoj razini od 60 posto BDP, upozorava se u najnovijim prognozama zagrebačkog Ekonomskog instituta Croatian Economic Outlook.</p>
<p>Analitičari Ekonomskog instituta primjećuju da je razina javnoga duga u Hrvatskoj tijekom prošle godine povećana za 9,6 milijardi kuna, od čega 6,6 milijardi kuna otpada na zaduženja na inozemnim tržištima. Pridodaju li se javnom dugu i izdana državna jamstva, Hrvatska je u 2004. ušla s javnim dugom u visini od 53 posto BDP-a, pa se dužničke obveze hrvatske države opasno približavaju gornjoj maastrichtskoj granici od 60 posto BDP-a. Stoga razina javnoga duga sve više predstavlja glavnu prijetnju makroekonomskoj stabilnosti zemlje, a novoj se Vladi nameće kao jedan od najznačajnijih izazova, stoji u analizama.</p>
<p>Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju i na eksploziju vanjskoga duga zemlje, koji je potkraj prošle godine dosegao razinu od 23,7 milijardi dolara, što je 8,3 milijardi dolara više nego godinu ranije. Oko 40 posto prirasta vanjskoga duga može se pripisati slabljenju dolara, u kojem se inozemni dug obično iskazuje. Promatrano po sektorima, rast vanjskoga duga zemlje najvećim su dijelom »skrivile« poslovne banke, čiji je dug prema inozemstvu lani povećan za 3,4 milijarde dolara. Za bankovnim sektorom slijedi država, čiji je inozemni dug lani povećan za 2,1 milijardu dolara, te poduzeća, čiji je sektor prošle godine povećao vanjski dug zemlje za dvije milijarde dolara.</p>
<p>Znak za uzbunu predstavlja i povećanje udjela kratkoročnog duga u ukupnom vanjskom zaduženju zemlje. Naime, dok je na kratkoročne obveze 2002. otpadalo 14 posto ukupnoga vanjskoga duga zemlje, njihov je udjel krajem prošle godine iznosio 18 posto, tvrdi se u prognozama Ekonomskog instituta. Dodaje se i kako, prema podacima Hrvatske narodne banke, otplate inozemnih zaduženja u ovoj godini dosežu 3,8 milijardi dolara.</p>
<p>Iako analitičari Ekonomskog instituta ističu kako ni četiri mjeseca nakon smjene vlasti još nije sasvim jasno koji su prioriteti nove Vlade u ekonomskoj politici, ističu kako se očekuje nastavak strukturnih reformi, koje bi trebale ubrzati put Hrvatske prema Europskoj uniji. To se posebno odnosi na reformu javne uprave i pravosuđa, te na ubrzanje privatizacije.</p>
<p>Inače, kada je riječ o približavanju Hrvatske Uniji, u Ekonomskom institutu naglašavaju kako se Hrvatska nalazi na pravom putu za stjecanje kandidatskog statusa i početak pregovora o ulasku u ovu integraciju, posebno nakon što je Europska komisija objavila pozitivan avis. Upozoravaju, međutim, kako bi cijeli proces mogla donekle usporiti neriješena politička pitanja, kao i predstojeći izbori za Europski parlament.</p>
<p>U procesu približavanja Uniji i održavanju makroekonomske stabilnosti veliku će ulogu imati odnosi s Međunarodnim monetarnim fondom, s kojim je Hrvatska prošlog mjeseca otvorila pregovore o sklapanju novog stand-by aranžmana. U fokusu novog aranžmana s MMF-om, koji će, tvrde u Ekonomskom institutu, najvjerojatnije pokriti ovu i cijelu iduću godinu, naći će se fiskalna konsolidacija i smanjenje inozemnog duga, dok će se od HNB-a očekivati nove restrikcije u monetarnoj politici. Ipak, većinu učinaka novog stand-by aranžmana vidjet ćemo tek iduće godine, ističu u Ekonomskom institutu, te dodaju kako je još upitno kako će se i hoće li se najavljeno smanjenje opće stope PDV uklopiti u novi aranžman s MMF-om.</p>
<p>Prema procjenama analitičara Ekonomskog instituta, Hrvatska će u ovoj godini ostvariti gospodarski rast od 3,7 posto, što je manje nego u prošloj godini, kada je on dosegao 4,3 posto. Budu li, međutim, fiskalna i monetarna politika restriktivnije nego što se u ovom trenutku očekuje, rast hrvatskoga BDP-a u 2004. mogao bi biti znatno manji, upozorava se u prognozama.</p>
<p>Očekivana stopa gospodarskog rasta bit će ponajprije rezultat nastavka ekspanzije osobne potrošnje, kojoj u Ekonomskom institutu ove godine prognoziraju rast od četiri posto, te rasta investicija od pet posto u usporedbi s prošlom godinom, kao i bržeg rasta izvoza nego uvoza. Stručnjaci ove institucije očekuju i nastavak smanjenja stope nezaposlenosti u ovoj godini na 18,5 posto. Po njima, Hrvatska će ove godine imati stopu inflacije od 2,3 posto, što je nešto više nego lani. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Velika srednjoeuropska poduzeća i dalje u državnom vlasništvu</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Znatan broj vodećih poduzeća u osam zemalja srednje i istočne Europe koje su proteklog vikenda postale članice EU još je uvijek u potpunom državnom vlasništvu – primjerice, poljska grupacija za električnu energiju PSE i Slovačka željeznica, za koje trenutno ne postoje nikakvi planovi za privatizaciju.</p>
<p>U potpunom državnom vlasništvu je i druga po veličini poljska naftna grupacija Lotos, koja bi početkom sljedeće godine trebala biti djelomično privatizirana putem inicijalne javne ponude, kao i mađarski MVM, koji će na burzu biti uvršten nakon što postane profitabilan, te Slovenske elektrarne, za koje je u tijeku natječaj za privatizaciju 66-postotnog udjela.</p>
<p>U većinskom državnom vlasništvu (55 posto) je i najveći poljski osiguravatelj PZU, u kojem 30 posto drži konzorcij na čelu s nizozemskom tvrtkom Eureko. U telekomu TPSA država, odnosno državne tvrtke drže tek manji udjel, dok je 47,5 posto u vlasništvu France Telecoma. PKN, u kojem poljska vlada kontrolira 28 posto, prošloga je tjedna imenovan pobjednikom natječaja za preostalih 63 posto Unipetrola u državnom vlasništvu. Inače, u Češkoj je u tijeku i privatizacija 51 posto Česky Telecoma, a vlada bi ove godine mogla na burzu uvrstiti dodatnih 16 posto ČEZ-a, iako do daljnjega planira zadržati kontrolu nad najmanje 51 posto. Proizvođač umjetnog gnojiva Agrofert je u potpunom privatnom vlasništvu, dok je OKD u većinskom vlasništvu investicijske tvrtke Karbon Invest, koja će ove godine od države kupiti i preostalih 49 posto.</p>
<p>U Molu država kontrolira još 13 posto, a Matav je u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma, jednako kao i Slovak Telecom, u kojem će vlada zadržati preostalih 49 posto. U većinskom državnom vlasništvu (51 posto) za sada ostaje slovačka plinara SPP, u kojoj preostalih 49 posto drže Gaz de France, Ruhrgas i Gazprom. ZSE, najveći od tri slovačka distributera struje, i dalje je u većinskom državnom vlasništvu, iako vlada planira određeni udjel prodati njemačkom E.ON-u, drugom dioničaru u poduzeću, a manji udjel uvrstiti na burzu.</p>
<p>Hansabank je u 60-postotnom vlasništvu švedskog Swedbanka. U Eesti Telekomu najveći dioničar (48,9 posto) je TeliaSonera, koji je nedavno iznio ponudu malim dioničarima, dok je u državnom vlasništvu ostalo 27,2 posto. TeliaSonera je i većinski vlasnik Lietuvos Telekomasa. U Ventspils Nafti u državnom je vlasništvu još 38,6 posto dionica. U četiri slovenska poduzeća državni fondovi SOD i KAD drže manjinske udjele.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vukelić: Za poticanje malog i srednjeg poduzetništva 42 mjere i projekta</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Ovoga će se tjedna na Vladi naći program poticaja malog i srednjeg poduzetništva koji obuhvaća 42 konkretne mjere i projekta, najavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić govoreći na Danu poduzetnika, tradicionalnoj manifestaciji Hrvatske udruge poslodavaca koja se ove godine odvija pod nazivom »Razvoj hrvatskog gospodarstva prema standardima EU«.</p>
<p>Prema Vukelićevim riječima, mjere programa mogu se podijeliti u tri osnovne grupe. Prva je vezana uz obrazovanje i znanost: radi se o mjerama kojima se planira osigurati da obrazovni sustav, od primarnog do tercijarnog stupnja, odgovara potrebama gospodarstva. Također se radi na projektu povezivanja sveučilišta s gospodarstvom. Druga grupa mjera odnosi se na uvođenje nove tehnologije i inovacije, a treća na kreditne linije i druge novčane poticaje poduzetništvu.</p>
<p>Govoreći o ukidanju administrativnih prepreka poduzetništvu, Vukelić je kazao kako se radi na širem pristupu promjene stava u cjelokupnoj javnoj upravi, lokalnim zajednicama, ali i javnim poduzećima prema poduzetnicima.</p>
<p>Ministrica za europske integracije Kolinda Grabar-Kitarević predstavila je kratkoročne i srednjeročne zadaće koje je pred Hrvatsku postavila Europska unija. Grabar-Kitarević je, među ostalim, istaknula kako bi se Hrvatska prema gospodarskim pokazateljima mogla svrstati u gornju polovicu deset novih članica EU.</p>
<p>Predstavnik irske udruge poslodavaca (IBEC) Brendan Butler je, slično kao i drugi govornici na Danu poduzetnika, upozorio kako članstvo u EU ne jamči gospodarski uspjeh – što pokazuje prvih 15 godina irskog članstva u Europskoj uniji. Međutim, cijeli niz reformi i mjera Irskoj je devedesetih doista osigurao zavidan gospodarski razvoj.</p>
<p>Tako je 1988. nezaposlenost iznosila 16,3 posto, da bi lani pala na 4,4 posto. BNP po zaposlenom je 1988. iznosio 22.922 eura, a 2003. 61.517 eura. BNP je prije 15 godina odgovarao 70 posto prosjeka EU, a lani je dosegao 104 posto prosjeka.</p>
<p>Kako je istaknuo Butler, EU je Irskoj donijela prije svega novčane poticaje – između 1973. i 2002. Irska je iz fondova EU dobila ukupno 37 milijardi eura. Članstvo u EU je Irskoj donijelo i pristup tržištu 350 milijuna potrošača, te strožu kontrolu nad javnim financijama zahvaljujući kriterijima iz Maastrichta. Članstvo u monetarnoj uniji je, pak, uklonilo rizik tečajnih promjena.</p>
<p>S druge strane, članstvo znači i kako se domaća poduzeća više ne mogu skriti ni zaštiti od konkurencije iz inozemstva, upozorio je Butler. Među negativnim stranama članstva istaknuo je znatnu regulaciju i često teška razdoblja reformi.</p>
<p>Irska je, s druge strane, vlastitim snagama uspjela pokrenuti gospodarski oporavak devedesetih – dakle, 15 godina nakon pristupanja u EU – uvođenjem, među ostalim, i niske stope poreza na dobit (12,5 posto), koja je osigurala i znatan rast stranih ulaganja. Osim toga, Irska je intenzivno ulagala u obrazovanje i infrastrukturu, razvila socijalno partnerstvo te javnu upravu usmjerila u korist poduzetništva.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Šuker: Mijenjat će se Zakon o javnoj nabavi</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker, odgovarajući na pitanja poduzetnika okupljenih na Danu poduzetnika na Zagrebačkom velesajmu, najavio je i mijenjanje, odnosno moguće donošenje novog zakona o javnoj nabavi.</p>
<p>Vlada razmišlja o izmjeni Zakona o javnoj nabavi čime bi se zaštitili nacionalni interesi, rekao je Šuker, te naglasio kako je prošle godine bilo 3446 zahtjeva za neposrednom nabavom.</p>
<p>Vlada je osnovala radnu skupinu, koja treba pripremiti novi Zakon o javnoj nabavi, upravo zbog velikog broja zahtjeva na području graditeljstva, dodao je Šuker. Vlada također razmatra smanjenje doprinosa, kako bi smanjila cijenu rada i povećala konkurentnost, no Šuker ističe kako je to teško izvedivo, budući da u postojećoj situaciji visoki doprinosi ne pokrivaju potrebe mirovinskog i zdravstvenog sustava.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, odgovarajući na pitanja poduzetnika, rekao je kako osim turizma Hrvatska mora odrediti i ostale svoje komparativne prednosti, kao što su primjerice, prerađivačka industrija, proizvodnja zdrave hrane, drvna i metaloprerađivačka industrija, rekao je Hebrang, najavivši poticaje za te gospodarske sektore. Dodao je kako treba stimulirati banke koje će poticati proizvodnju, te napomenuo da je cijena rada u Hrvatskoj veliki problem, jer još uvijek plaćamo posljedice uzrokovane ratom. Najavio je kako će se u ovoj godini definitivno završiti obnova, ali je dodao da će socijalni problemi još neko vrijeme biti prisutni.</p>
<p>Pregovore o članstvu za Europsku uniju moguće je dovršiti u roku od dvije i pol godine, te 2007. možemo biti spremni za ulazak u EU, što neće ovisiti samo o nama, rekla je ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitorović.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Menadžment Elka kabela kupuje tvrtku za 20 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Unatoč najavama da je za kupnju tvrtke Elka kabeli d.o.o., (tvrtke kćeri Elka d.d., u koju je u veljači ove godine izdvojena kompletna kabelska industrija Elke) i iskazanom interesu četiri potencijalna investitora, među kojima je i konkurentska tvrtka Eurocable, na međunarodni natječaj za prodaju do njegova zaključenja u petak 30. travnja stigla je samo jedna obvezujuća ponuda, izvijestio je u ponedjeljak predsjednik Nadzornog odbora Elka d.d. David Rys. Ponudu za kupnju vrijednu 20 milijuna eura na adresu CAIB-a, financijskog savjetnika angažiranog u prodaji Elka kabela, poslala je tvrtka EPM Usluga d.o.o., tvrtka u vlasništvu menadžmenta Elka kabela. </p>
<p>»U sljedećih nekoliko tjedana očekuje se ocjena pristigle ponude, kao i pregovori s ponuditeljem o uvjetima kupoprodaje. Ovaj proces bit će završen prije skupštine dioničara Elka d.d. sazvane za 27. svibnja, kada bi prijedlog CAIB-a trebao biti prezentiran dioničarima Elke«, pojasnio je Rys. </p>
<p> Tvrtka EPM Usluga d.o.o. za savjetovanje i usluge osnovana je 18. rujna prošle godine s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna. Direktor tvrtke je Marijan Pejčić, višegodišnji predsjednik uprave Elka d.d., a potom i Elka kabela. Temeljni kapital Elka kabela je 396,4 milijuna kuna. Predstojećoj skupštini dioničara Elka d.d. predložena je, među ostalim, odluka o isplati 8,8 kuna dividende. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Svjetski burzovni indeksi bez većih promjena</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 3. svibnja</p>
<p> - Neizvjesnost pred sastanak Odbora za monetarnu politiku američke središnje banke Fed na kojemu će se u utorak odlučivati o kamatnim stopama nije dovela do veće promjene vrijednosti burzovnih indeksa u ponedjeljak.</p>
<p>Frankfurtski je Dax u ponedjeljak do podneva pao 0,13 posto, spustivši se na 3979 bodova. Londonska burza nije radila zbog praznika.</p>
<p>Iako se ne očekuje da će Fed donijeti odluku o podizanju kamatnih stopa s trenutačnih najnižih razina u 46-godina, tržišta od Fedovih dužnosnika očekuju najavu takvih poteza u budućnosti.</p>
<p>Među najvećim se gubitnicima u ponedjeljak našao francuski pružatelj usluga elektroničkog platnog sustava Ingenico, čije su dionice oslabile 7,6 posto nakon neočekivanog odlaska njegovog izvršnog direktora Jean-Marie Descarpentriesa.</p>
<p>Dolar je u ponedjeljak na svjetskim tržištima deviza nešto ojačao prema euru u mirnoj trgovini zbog praznika, dok tržišta čekaju najnovije gospodarske pokazatelje iz SAD-a te sastanak Feda radi dobivanja novih smjernica u pogledu podizanja kamatnih stopa.</p>
<p>Dolar je u takvim okolnostima neznatno ojačao prema euru, koji trenutno iznosi 1,1951 dolar, no nešto je oslabio prema jenu te trenutno stoji 110,14 jena.</p>
<p>Euro je neznatno promijenjen, te trenutno stoji 131,61 jen.</p>
<p>Na Newyorškoj je burzi u ponedjeljak nakon otvaranja Nasdaq Composite porastao 0,9 posto, na 1937,58 bodova, dok su Dow Jones Average Industrial i S 500 dobili 0,5 posto, dosegavši 10.279,08, odnosno 1113,79 bodova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Mnoga poduzeća ne bi izdržala pritisak konkurencije koji će donijeti pristup Uniji</p>
<p>Hrvatski predsjednik rekao je da je menadžer taj koji mora radnicima ponuditi motivirajuće plaće, uvesti novu tehnologiju, osigurati tržište i poreze državi istaknuvši kako najveću odgovornost u približavanju EU nose upravo menadžeri i poduzetnici/ Hrvatski premijer naglasio je važnost povećanja konkurentnosti koja će osigurati rast proizvodnje i izvoza/ Proces približavanja EU značit će i znatna odricanja, a u tom je kontekstu, rekao je Sanader, presudna je važnost tripartitnog dijaloga u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća za postizanje suglasja o razvojnim ciljevima </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Suvremeni menadžment temeljen na kompetentnosti, a ne volji države ili pojedine stranke, najbolji je odgovor na izazove koji stoje pred hrvatskim gospodarstvom - smanjenje nezaposlenosti i uspostavljanje vanjske ravnoteže gospodarstva«, poručio je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na otvaranju Dana poduzetnika, tradicionalne godišnje manifestacije Hrvatske udruge poslodavaca.</p>
<p>Mesić je istaknuo da je menadžer taj koji mora radnicima ponuditi motivirajuće plaće, uvesti novu tehnologiju, osigurati tržište i poreze državi. Zaključio je da je najveću odgovornost u procesu približavanja Europskoj uniji nose upravo menadžeri i poduzetnici.</p>
<p>Danu poduzetnika, koji se ove godine održava pod nazivom »Razvoj hrvatskoga gospodarstva prema standardima EU-a«, nazočili su i premijer Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang te resorni ministri. Okupljenim poduzetnicima, sindikalnim predstavnicima i diplomatima vlastita su iskustva vezana uz članstvo u EU iznijeli predstavnici irske, austrijske, slovačke i slovenske udruge poslodavaca.</p>
<p>Predsjednik Mesić istaknuo je i da se Hrvatska mora usredotočiti na strategiju konvergencije, približavanja hrvatskoga gospodarstva gospodarstvu Unije temeljene na proizvodnji i izvozu, dodavši kako se dosadašnji model rasta temeljio na domaćoj potrošnji i javnim ulaganjima. </p>
<p>»Valjalo bi ciljati na postizanje stope rasta BDP-a više od pet posto«, kazao je Mesić, dok bi stopa rasta izvoza morala biti viša od gospodarskog rasta. Jedan od ciljeva morao bi biti i povećanje udjela zaposlenih u stanovništvu radne dobi sa sadašnjih 52 na oko 65 posto. </p>
<p>Osvrnuvši se na reforme koje tek treba provesti, Predsjednik je također upozorio da brojna poduzeća u ovom trenutku ne bi izdržala pritisak konkurencije koju će donijeti pristupanje Uniji.</p>
<p>Premijer Sanader istaknuo je da dobivanje pozitivnog i neuvjetovanog avisa ne treba podcjenjivati - nakon njega se međunarodni status Hrvatske se znatno poboljšao dokazujući ulagačima kako je Hrvatska pouzdan partner. Međutim, upozorio je da avis ne bi trebalo ni precjenjivati, upozorivši kako najveća odgovornost i dalje ostaje na Hrvatskoj. Sanader je pritom istaknuo ključnu važnost povećanja konkurentnosti koja će osigurati i rast proizvodnje, odnosno izvoza. Stoga je pozdravio i nedavno osnivanje Udruge izvoznika i donošenje 55 mjera za povećanje konkurentnosti. </p>
<p>Sanader je posebno naglasio da će Vlada poduzetnicima osigurati svu potrebnu potporu. Proces približavanja EU značit će i znatna odricanja, a u tom je kontekstu, istaknuo je Sanader, presudna važnost tripartitnog dijaloga u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća za postizanje suglasja o razvojnim ciljevima. S druge strane, upozorio je da bi se u socijalni dijalog u većoj mjeri morali uključiti i akademski krugovi. </p>
<p>Hebrang: U godinu i pol portfelj HFP-a bez manjinskih udjela</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang najavio je da bi ovih dana trebao biti predstavljen program ubrzane privatizacije prema kojem se u 18 mjeseci u portfelju HFP-a više ne bi nalazilo nijedno od poduzeća s manje od 50 posto državnog vlasništva, dok bi za tri godine bila privatizirana i većina ostalih poduzeća. Prema njegovim riječima, sektor malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj čini 44 posto BDP-a, u usporedbi s 80 posto u EU. Malo i srednje poduzetništvo, kazao je, ima najveći potencijal za povećanje zaposlenosti te je stoga Vlada intenzivirala otvaranje poduzetničkih zona. U tim zonama, kojih trenutačno ima 117, otvori se godišnje tri do četiri tisuće novih radnih mjesta.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Je li gradonačelnik oštetio Pulu za 1,23 milijarde kuna</p>
<p>Poduzeću »Brioni« odobreno šest autobusnih stajališta i poslovni prostor tako da je u ugovor ušla odredba da ponuđač umjesto obavezne jamčevine prilaže financijske kartice kojima dokazuje da je u taj objekt uložio 3,13 milijarde kuna, iako je za određivanje jamčevine po gradskoj odluci nužno vještačenje o ulaganjima ranijeg zakupnika</p>
<p>PULA, 3. svibnja</p>
<p> – Je li pulski gradonačelnik i bivši istarski župan Luciano Delbianco nesavjesnim potpisom ugovora oštetio svoj grad čak za 1,23 milijarde kuna? Na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi (PU) istarskoj u ponedjeljak objavljeno je da je policija u suradnji s općinskim državnim odvjetništvom u kriminalističkoj obradi utvrdila da su čelni ljudi Grada Pule nesavjesnim radom u službi nanijeli sugrađanima golemu štetu. </p>
<p>Načelnik ureda načelnika PU-a istarskog Marko Petković, naime, obavijestio je novinare da je kaznena prijava zbog kaznenog djela nesavjesnog rada u službi podnesena protiv gradonačelnika Luciana Delbianca te Denisa Marasa iz upravnog odjela za gradnju i komunalni sustav, Vinka Kneza, bivšeg dogradonačelnika, kao i protiv Nevena Bastijančića i Sonje Gadžić, zaposlenih u Gradskoj upravi.</p>
<p>Prema rezultatima krim obrade i sadržaju kaznene prijave, u lipnju 2002. Denis Maras je zatražio od djelatnice svog odjela da u natječaju za davanje u zakup poduzeću »Brioni« šest autobusnih stajališta i poslovnog prostora površine 103 četvorna metra na novom autobusnom kolodvoru, u tekst ugovora stavi odredbu da ponuđač umjesto obavezne jamčevine prilaže financijske kartice kojima dokazuje da je u taj objekt uložio 3,13 milijarde kuna. Taj nalog po prijavi Maras je dao znajući da je za određivanje jamčevine po gradskoj odluci o davanju u zakup poslovnih prostora neophodno vještačenje o ulaganjima ranijeg zakupnika. </p>
<p>Prema policijskim nalazima, Maras je također znao da »Brioni« nisu u kolodvorski prostor uložili navedeni iznos. Istodobno, komisija za provedbu natječaja na koji su se javili samo »Brioni«, a u kojoj su bili Knez, Bastijančić i Gadžić, prihvatila je 12. kolovoza 2002. ponudu »Briona« iako u dokumentaciji nije bilo dokaza o ulaganjima. Među spornim elementima ovog biznisa između Grada Pule i »Briona«, navodi se i detalj ugovora koji je sastavio Maras po kojemu na osnovi osporenog ulaganja »Brioni« imaju pravo koristiti kolodvor narednih 60 godina, bez naknade. Takav falični ugovor potpisao je 5. rujna 2002., izvijestio je Marko Petković, gradonačelnik Delbianco i prema tvrdnji policije takvim postupkom nanio gradskom proračunu pozamašnu štetu.</p>
<p>Zanimljivo je da je sporni ugovor prije godinu dana nepravomoćnom presudom Općinski sud u Puli poništio, a na osnovi tužbe riječkog »Autotransa«, koji je tražio poništavanje javnog natječaja na osnovi kojeg su »Brioni« dobili korištenje gradskog kolodvora. »Autotrans« tvrdi da je sufinancirao adaptaciju kolodvora na osnovi čega je do 2016. praktički zakupio poslovni prostor, te da je Grad Pula taj ugovor raskinuo jednostrano u korist lokalne tvrtke. </p>
<p>Po toj presudi najspornija je bila odredba o zakupu prema ulaganjima »Briona« od 3,13 milijuna kuna, čime bi po partnerskom dogovoru bila plaćena zakupnina do isteka listopada 2062. godine. </p>
<p>Sud je ocijenio da vrijednost ulaganja koja su stvarno obavljena nije dostatna ni za dvomjesečnu zakupninu! </p>
<p>Sud je, dakle, procijenio kako je slijedom ciljano sročenog i sporno potpisanog ugovora autoprijevozniku »Brioni« omogućeno da šest autobusnih stajališta i poslovni prostor punih 59 godina koristi besplatno. </p>
<p>Takav ugovor ni nakon nepravomoćne presude Općinskog suda u Puli nije raskinut, štoviše, Gradsko poglavarstvo dalo »Brionima« suglasnost da tako »zakupljene« prostore iznajme podzakupcima. Kaznena prijava na koju se policija odlučila došla je po pulsku gradsku vlast i gradonačelnika u vrlo nezgodnom trenutku, neposredno uoči Dana Grada Pule. Gradonačelnik je neposredno nakon saznanja o podnošenju kaznene prijave sazvao hitnu sjednicu Gradskoga poglavarstva, s uvjerenjem kako je sporni ugovor koji mu se sada obrušio na glavu, potpisao isključivo vjerujući svojim najbližim suradnicima. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rehak: Tražit ćemo odštetu u ime zatočenika srpskih logora</p>
<p>Po podacima Hrvatskog društva logoraša, kroz srpske logore prošlo je oko 8000 Hrvata i ostalih nesrba, od kojih je oko 3000 umrlo u logorima / Hrvatsko društvo logoraša još je prije dvije godine Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnijelo kaznenu prijavu protiv nekoliko stotina ljudi koji su sudjelovale u zatočenju i mučenju zatočenika</p>
<p>VUKOVAR, 3. svibnja</p>
<p> – Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora otvorilo je u ponedjeljak u vukovarskoj gradskoji četvrti Borovu Naselju Centar za istraživanje ratnih zločina. Riječ je o prvoj takvoj ustanovi u Hrvatskoj koja će, po riječima predsjednika Društva Danijela Rehaka, prikupljati svjedočanstva i dokumentaciju o srpskim koncentracijskim logorima, žrtvama i patnjama, kojima su u logorima nakon pada Vukovara, 18. studenoga 1991., bili izvrgnuti zarobljeni hrvatski branitelji i civili.</p>
<p>»Cilj nam je i povezati se s ostalim sličnim ustanovama u svijetu te promicati istinu o Domovinskom ratu«, rekao je Rehak na svečanosti otvorenja Centra za istraživanje ratnih zločina, zahvalivši vukovarskom »Borovu« te Zagrebu i Vinkovcima na pomoći u osnivanju Centra. Simboličnim rezanjem vrpce, Centar za istraživanje ratnih zločina zajednički su otvorili potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Kosor se zauzela za stalnu borbu protiv zaborava i očuvanje istine o Domovinskom ratu te najavila da će Institut za društvene znanosti »Dr. Ivo Pilar« iz Zagreba dobiti potporu Vlade za otvaranje svoje podružnice u Vukovaru. </p>
<p> »Danas se u svijetu, pa i haaškim optužnicama pokušava promaknuti velika laž o Domovinskom ratu«, rekao je predsjednik Sabora Vladimir Šeks, dodavši da se u svijet »mora probiti istina o srpskim koncentracijskim logorima i stradanjima Hrvata i ostalih nesrba u Domovinskom ratu«. Brojnim Vukovarcima i članovima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora također su se obratili ravnatelj Instituta za društvene znanosti »Dr. Ivo Pilar« Vlado Šakić te u ime Poglavarstva grada Zagreba Miodrag Demo, u ime Republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovniskog rata Josip Jugec te dr. Slobodan Lang. </p>
<p> Po podacima Hrvatskog društva logoraša, kroz srpske logore prošlo je oko 8000 Hrvata i ostalih nesrba, od kojih je oko 3000 umrlo u logorima. Po riječima predsjednika Društva Danijela Rehaka, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora podnijelo je još prije dvije godine Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kaznenu prijavu protiv nekoliko stotina ljudi koji su sudjelovale u zatočenju i mučenju zatočenika u srpskih koncentracijskim logorima. Od tada do danas, međutim, u vezi s tom prijavom nije učinjeno ništa, rekao je u razgovoru s novinarima Rehak, dodavši da se na popisu imena koja su u toj kaznenoj prijavi nalaze i imena ljudi kojima se sudi na beogradskom sudu zbog zločina počinjena na Ovčari, 20. studenoga 1991. </p>
<p> Rehak je također najavio da će Hrvatskog društvo logoraša uz pomoć jednog beogradskog odvjetničkog ureda podnijeti kaznenu prijavu i na beogradskom sudu te tražiti od srpskih vlasti odštetu u ime zatočenika srpskih koncentracijskih logora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šeks: Potrebna obnova zajedništva i pomirenje</p>
<p>VUKOVAR, 3. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na svečanoj sjednici Gradskog vijeća i Poglavarstva, u sklopu proslave Dana Vukovara i blagdana zaštitnika sv. Filipa i Jakova, istaknuo je u ponedjeljak da je za povratak u Vukovar, osim obnove gospodarstva i stambenih zgrada, neophodna i duhovna obnova. »Neće biti uspjeha, ako ne bude i obnove duhovnog života, obnove zajedništva i pomirenja među građanima Vukovara«, poručio je Šeks.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor najavila je da će Vlada uskoro u Vukovaru održati sjednicu na kojoj će, rekla je, biti predstavljen i novi Zakon o područjima posebnog državnog interesa. Najavila je i donošenje zakona o pravima hrvatskih branitelja te projekt zapošljavanja branitelja. Istaknula je da je u Vukovaru važno ponoviti da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski te da se njegove vrijednosti ne smiju dovoditi u pitanje.</p>
<p> Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća i Poglavarstva, održanoj u pastoralnom centru sv. Bono, kojoj je bio nazočan i ministar Petar Čobanković, predsjednik Gradskog vijeća Pilip Karaula ocijenio je da je, bez obzira na to što »o nekim pitanjima hrvatski i srpski vijećnici još dugo neće imati zajedničko mišljenje, politička situacija u Vukovaru stabilna«. Predložio je državnoj vlasti da u Vukovaru napravi interni popis stanovništva kako bi se utvrdio točan broj stanovnika toga grada. Prema popisu stanovništva iz 2001., u Vukovaru živi 31.500 stanovnika, u biračkim popisima je 33.000 birača, a policijski podaci govore o 46.000 stanovnika, rekao je Karaula.</p>
<p> Gradonačelnik Vladimir Štengl ustvrdio je da su najveći problemi u obnovi središta grada, ocijenivši da kod obnove nekih objekata, poput kuće u kojoj je živio nobelovac Lavoslav Ružička, obnovu onemogućavaju administrativne prepreke. Dan grada Vukovarcima je čestitao i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, a zatim su dodijeljene i javne nagrade i priznanja. Nagrada za životno djelo dodijeljena je publicisti Anti Dujiću koji se tek ovih dana vratio iz progonstva u Vukovar.</p>
<p> U spomen na sve žrtve stradale u srpskoj agresiji na Vukovar 1991. vijence podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila su izaslanstva grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i grada prijatelja Dubrovnika.</p>
<p> U sklopu obilježavanja Dana grada u Vukovaru je danas svečano otvorena obnovljena zgrada Kapetanije, u čiju je obnovu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka uložilo 2,2 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Srušena trokatna kuća u gradnji u uvali Stivašnici</p>
<p>U ovoj se fazi rušenja uklanja objekte koji su početkom prošle godine zatečeni u početnoj fazi gradnje / Na području Rogoznice srušit će se petnaestak divljih građevina</p>
<p>ROGOZNICA, 3. svibnja</p>
<p> – U ponedjeljak je, kako je bilo i najavljeno, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva počelo s akcijom rušenja bespravno sagrađenih objekata na području Rogoznice. Pokušaj čelnika Općine Rogoznice da spriječe najavljeno rušenje nije urodio plodom. Ministrica ih je primila na razgovor, no njihovu traženju obustave rušenja nije se udovoljilo.</p>
<p>Bageri riječke tvrtke »Konstruktor« u ponedjeljak su počeli s rušenjem troetažnog objekta u gradnji u jednoj od najljepših rogozničkih uvala, Stivašnici. Vlasnik kuće Miroslav Veić iz Splita nije se pojavio na terenu. Površina kuće po etaži iznosila je 140 četvornih metara namijenjena je bila apartmanskoj prodaji. Saznali smo da je vlasnik zaposlenik HEP-a. </p>
<p>Bageraši ruše sporo jer paze na svaki ugrađeni plastificirani prozor, kako bi ga sačuvali i predali vlasniku.</p>
<p> U utorak ili u srijedu, ovisno o tomu kojom će se brzinom okončati ovo rušenje, akciju će se nastaviti rušenjem susjednog objekta u gradnji čiji je vlasnik Vlado Nikolić, također iz Splita, inače zaposlenik splitskog zatvora. </p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, potom slijedi rušenje troetažnog objekta čiji je vlasnik navodno bivši nogometaš Danijel Škoro a vjerojatno već početkom sljedećeg tjedna na udaru bagera naći će se velebna vikendica u vlasništvu Borisa Abaza i njegove supruge Christine, inače Nizozemke. Njihova vikendica je potpuno gotova za razliku od ostalih objekata koje se dosad rušilo. </p>
<p>Vlasnici vikendica u Stivašnici ogorčeni su na vodstvo Općine Rogoznice kojem zamjeraju što je od njih uzimalo novac za komunalije, izradu prostornih planova... Tako je, saznajemo, i Boris Abaz platio 80 posto akontacije za komunalni doprinos, kao i 3700 kuna za izradu prostornog plana koji još nije usvojen niti će se to skoro dogoditi. Svoj je objekt upisao u katastarske i sudske knjige te je i osobnu iskaznicu dobio na adresu vikendice. Inače, ta se vikendica nalazi uz samu morsku obalu a građena je u betonu i kamenu, s drvenim vratima i prozorima.</p>
<p>Kako saznajemo, u ovoj se fazi rušenja uklanja objekte koji su početkom prošle godine zatečeni u početnoj fazi gradnje - ili u iskopima ili u temeljima. Vlasnici su od građevinske inspekcije uredno dobili rješenja o zabrani nastavka gradnje ali su se o njega oglušili. To je i glavni kriterij rušenja. </p>
<p>Bezobzirnosti divljih graditelja kao da nema kraja. Petstotinjak metara dalje od bespravne Veićeve gradnje desetak je također bespravnih objekata za koje su još u tijeku upravni postupci a koji su gotovo zahvatili poznati rt Planku za koji se pretpostavlja da je u dalekoj prošlosti bio Diomedov rt. Prije nekoliko godina arheolozi iz Zadra i Šibenika istraživali su ovo područje i pronašli više ulomaka keramike s natpisom Diomed. Bespravna gradnja tako je ozbiljno zaprijetila slavnom lokalitetu u akvatoriju u kojem je u prošlosti bilo mnogo brodolomi, jer se na tome mjestu sijeku vjetrovi.</p>
<p>Inače, u ovoj fazi rušenja na području Rogoznice sa zemljom bi trebalo sravniti petnaestak divljih građevina.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ronko zaprijetio i ministru obrane Rončeviću</p>
<p>POŽEGA, 3. svibnja</p>
<p> – Požeški gradonačelnik Zdravko Ronko (SDP) rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je zbog opstruiranja rada Gradskog vijeća Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi podnio kaznene prijave protiv trojice djelatnika Ministarstva obrane: pomoćnika ministra obrane Željka Goršića, zamjenika načelnika u Ministarstvu obrane brigadira Miljenka Liseca i načelnika u Upravi za ljudske resurse u Odjelu za koordinaciju Ministarstva obrane pukovnika Lovre Stecca.</p>
<p> Po Ronkovim riječima, prečesto dolazi do »slučajnih« preklapanja satnice sjednica požeškog Gradskog vijeća s pozivima na radne sastanke u Ministarstvu obrane, upućenima predsjedniku Gradskog vijeća Marijanu Maduniću, koji je ujedno i načelnik Uprave za obranu. Prvi slučaj preklapanja, rekao je, dogodio se još 19. travnja, no još očitiji primjer bio je 29. travnja kad je sjednica Gradskog vijeća bila zakazana za 13 sati. Tada je svoj posjet Požegi najavio ministar obrane Berislav Rončević, zbog čega je predsjednik Gradskog vijeća Madunić satnicu sjednice pomaknuo za 8 sati. No, tada je opet iz Ministarstva obrane stigao dopis da se sastanak pomiče za 7,30 sati.</p>
<p> »Dakle, više je nego očita sprega vijećnika HDZ-a, koji već više od godinu dana opstruiraju rad Vijeća nedolaženjem na sjednice, i onih iz Ministarstva obrane, koji na ovaj način pomažu u opstruiranju rada Gradskog vijeća onemogućujući rad legalno izabrane vlasti. Zato smo podnijeli kaznene prijave zbog zloporabe položaja protiv pomoćnika Željka Goršića, brigadira Miljenka Liseca i pukovnika Lovre Stecca. Očekujemo da se očituje i ministar obrane Berislav Rončević i izjasni kakva je njegova uloga u tome te kakve će poduzeti mjere. Ako reakcija izostane, ne isključujemo mogućnost podnošenja kaznene prijave i protiv ministra Rončevića«, rekao je Ronko, napominjući da u svemu tome nije sudjelovalo samo Ministarstvo obrane, već još neka ministarstva o čemu će naknadno izvijestiti javnost. </p>
<p> Također će o cijelom slučaju izvijestiti i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Stjepana Mesića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Hrvatskoj oko 60 tisuća neriješenih radnih sporova</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Općinski sud u Zagrebu tražit će prebacivanje još 10.000 radnih sporova na ostale, manje opterećene općinske sudove. Inače, u tijeku je ustupanje oko 16.000 od oko 55.000 tih sporova sa zagrebačkog na druge općinske sudove u Hrvatskoj, izuzevši sudove u Splitu, Sesvetama, Slavonskom Brodu, Senju, Pagu, Zadru, Biogradu i Makarskoj. </p>
<p>Naime, i te sudove muče neažurnost i preopterećenost sudaca kao u zagrebačkom slučaju. Zato su »pošteđeni« novih radnih sporova, koji će se i dalje voditi u Zagrebu. Primjerice, sa zagrebačkog suda nisu poslali oko 3000 tih predmeta u Split, jer su splitski suci također zasuti spisima, pa bi njihova učinkovitost bila još manja. </p>
<p>Među radnim sporovima koji su prebačeni na druge sudove prednjače oni u kojima je tužena strana država ili državne tvrtke, najčešće zbog nekih novčanih potraživanja (prekovremeni rad, božićnica, dar za djecu, uskrsnica...). </p>
<p>Na ostale općinske sudove prebačeno je najviše, oko 6000 sporova protiv Hrvatske elektroprivrede, a slijedi 5700 sporova protiv Hrvatske pošte, oko 2000 protiv MUP-a, a ostali se odnose na HT i sporove sindikata srednjih škola protiv države.</p>
<p>Najlošije su prošli suci u Rijeci, jer je zbog mnogobrojnosti tužitelja u radnim sporovima s tog područja riječki općinski sud ustupanjem dobio oko 1800 novih predmeta.</p>
<p>Inače, zagrebački općinski sud tražio je da se na druge sudove prebaci oko 18.000 predmeta, ali je predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić odobrio ustupanje samo oko 16.000 slučajeva.</p>
<p>To ustupanje predmeta omogućeno je ovogodišnjim izmjenama Zakona o sudovima, koji određuje da predsjednik Vrhovnog suda može dodijeliti predmete manje opterećenim sudovima ako se ne mogu riješiti u razumnom roku. To je posebno važno zbog ustavnog i konvencijskog prava stranaka na suđenje u razumnom roku. Poznato je i da je Hrvatska zbog nedonošenja presuda u razumnom roku, po presudama Europskog suda za ljudska prava, već kažnjena s oko 200.000 eura, a i naš Ustavni sud donio je nekoliko desetaka presuda zbog odugovlačenja suđenja.</p>
<p>Odavno je poznato da je Općinski sud u Zagrebu najopterećeniji u državi, pa zakonske odredbe o ustupanju drugim sudovima najviše »idu na ruku« sucima tog suda. Za državu ne nastaje nikakav trošak, jer se sporovi premještaju na sudove u mjestima prebivališta tuženika. Inače, zagrebački suci već su upozoravali da je glavni razlog zatrpanosti Općinskog suda radnim sporovima protiv države komoditet tužitelja, odnosno njihovih punomoćnika, jer po inerciji tuže državu u Zagrebu. U pravilu, ti će se sporovi brže rješavati na manje opterećenim sudovima i na području na kojem je radni spor nastao. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 60.000 neriješenih radnih sporova.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Markač odbija inzulin iako ima povišen šećer u krvi</p>
<p>Markačev je zdravstveni problem i začepljenost vratne arterije</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - General Mladen Markač ima ozbiljnih problema s količinom šećera u krv. Njegove aktualne zdravstvene tegobe potiču od te liječnički utvrđene činjenice i od toga što odbija primiti inzulin koji bi bitno utjecao na njegovo stanje. Naime, haaški optuženik ne želi primiti prvu dozu lijeka bojeći se da bi to značilo stvaranje navike za slabost koja se, prema njemu, pojavila isključivo kao posljedica situacije u kojoj se našao predajom Haaškom sudu.</p>
<p>Drugi Markačev zdravstveni problem jest začepljenost još jedne vratne arterije. Nakon zahvata obavljenog nedavno, kad mu je propuhana jedna, sad bi isti zahvat trebalo obaviti na drugoj arteriji. O tome brinu liječnici u Haagu.</p>
<p>Oba zdravstvena problema, prema pravilima Haaškog suda, ne mogu biti razlog za njegovo puštanje na slobodu i liječenje u hrvatskim bolnicama. Pritvor je dosad ukinut samo za bolesnike koji su bolovali od za život opasnih bolesti.</p>
<p>Hrvatska je u stalnom kontaktu s Tribunalom putem veleposlanstva u Haagu i zasad se samo na toj razini prati zdravstveno stanje optuženika.</p>
<p>Više informacija uslijedit će nakon odvjetničkog posjeta optuženima Čermaku i Markaču u četvrtak. Tad će, baš onako kako je to vjerojatno dogovoreno i u Ministarstvu pravosuđa, biti riječi i o obnovi zahtjeva za puštanje na slobodu do početka suđenja. Naime, odvjetnici obojice generala viđeni su u ponedjeljak na ulasku u Ministarstvo, što daje mogućnost da se poslovi u suradnji s ministricom Vesnom Škare-Ožbolt nastavljaju na trasi dogovorene suradnje Zagreb-Haag. </p>
<p>Budući da su hrvatski promatrači bili prošlih dana na suđenju za Ovčaru u Beogradu, malo je vjerojatno da ministrici nisu podnijeli i odgovarajući izvještaj. Posebno zato što je Ovačara mjesto jednog od najvećih agresorskih zločina počinjenih u zemlji izloženoj agresiji. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na putu prema NATO svaku zemlju posebno vrednovati </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Trilateralni sastanak vanjskopolitičkih izaslanstava Hrvatske, Makedonije i Albanije pokazao je jačanje partnerstva i solidarnosti tih zemalja na putu prema euroatlantskim integracijama, a naglašena je potreba da se svaka država vrednuje prema vlastitu napretku«, rekao je u ponedjeljak predsjednik vanjskopolitičkoga odbora Hrvatskog sabora Neven Jurica. »Sastanak parlamentarnih izaslanstava Hrvatske, Albanije i Makedonije organiziran je da bi promovirao parlamentarnu dimenziju Američko-jadranske povelje«, dodao je. </p>
<p>Sastanku su nazočili i hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul te američki veleposlanik Ralph Frank. </p>
<p>U zajedničkoj izjavi koju su uz Juricu potpisali predsjednica makedonskog vanjskopolitičkog odbora Teuta Arifi i predsjednik albanskog Odbora za vanjsku politiku Ilir Zela, kaže se kako tri zemlje očekuju da na sastanku na vrhu NATO-a u Istanbulu budu individualno vrednovana postignuća svake pojedine zemlje te da će jasan signal u vezi njihova budućeg članstva u NATO-u biti snažno ohrabrenje za daljnje reforme. Pritom će se zemlje međusobno podupirati radi jačanja zone stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi, a parlamentarnom suradnjom jačat će se i partnerstvo i savezništvo triju zemalja. </p>
<p>Inače, NATO je nedavno izdao za Hrvatsku povoljan godišnji izvještaj o napretku u približavanju toj organizaciji, a veleposlanik Frank je kazao da će SAD pomoći Hrvatskoj kako bi postigla napredak na područjima na kojima treba više poraditi. »Svaki korak koje te tri vlade poduzmu zajedno i svaka pojedinačno približava ih NATO-u«, dodao je Frank.</p>
<p>Marijan Lipovac i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>MEI: Počeo Europski tjedan </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović najavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare aktivnosti u povodu Europskog tjedna koji se održava od 3. do 9. svibnja.</p>
<p>»Cilj brojnih aktivnosti kojima ćemo, između ostalog, 5. svibnja obilježiti Dan Vijeća Europe, a 9. svibnja Dan Europe, jest podići svijest građana o europskim integracijama«, kazala je ministrica.</p>
<p>Objasnila je da je riječ o tjednu otvorenih vrata tijekom kojeg će se organizirane skupine i pojedinci moći u Ministarstvu europskih integracija informirati o Europskoj uniji.</p>
<p>Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je da će aktivnosti prije svega biti posvećene posljednjem proširenju Europske unije kojim se broj članica popeo na 25 i pozitivnom avisu Europske komisije o Hrvatskoj kao »dobroj podlozi za događanje u lipnju«.</p>
<p>Državna tajnica Marija Pečinović-Burić rekla je da će se javna događanja, školska natjecanja, debatni klubovi i predavanja MEI-ja održati ne samo u Zagrebu, nego i u ostalim županijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader pozvao Gotovinu da svoju nevinost i istinu o ratnim događanjima brani pred Sudom</p>
<p>Haaško tužiteljstvo neće se protiviti puštanju Čermaka i Markača nakon intervjua s njima, rekao je premijer / Sanader je ponovio očekivanje da će Hrvatska do 2007. biti spremna za ulazak u EU </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader izjavio je kako Vlada ima uvjerenje od haaškog tužiteljstva da se, nakon što s njima obavi intervju, neće protiviti zahtjevu optuženih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka da početak suđenja čekaju na slobodi, a ne u pritvoru Haškog suda.</p>
<p>»Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt razgovarala je s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte i imamo uvjeravanje da će povući svoje protivljenje njihovu puštanju na slobodu nakon što s Markačom i Čermakom obavi intervju«, rekao je premijer u emisiji Hrvatskog radija »Kako vlada Vlada«. Istaknuo je kako bi intervju, prema njegovim saznanjima, mogao biti tijekom svibnja, ali i naglasio da će o tome odlučiti optuženi generali i njihovi odvjetnici. »Mislim da se još situacija može bitno izmijeniti, da će se Čermak i Markač za suđenje pripremati na slobodi, u Hrvatskoj«, dodao je. Sanader je istaknuo da je Vlada naložila istragu o prošlotjednom objavljivanju dokumenata s oznakom državne tajne u jednom tjedniku, te da se brzo otkriju i kazne odgovorni za plasiranje državne tajne u javnosti. »Sigurno je da takvi i neki drugi napisi u medijima nisu pripomogli generalima Markaču i Čermaku«, kazao je.</p>
<p> Ponovio je očekivanje da će Hrvatska do 2007. biti spremna za ulazak u EU, da će do sredine lipnja ove godine za kada je najavljena skupština Vijeća Europe, dobiti status kandidata za članstvo i datum otpočinjanja pregovora. Naglasio je da status kandidata Hrvatskoj gotovo daje status pridruženog člana EU, prije svega zbog mogućnosti korištenja predpristupnih fondova, čija će se sredstva usmjeravati na za Hrvatsku bitne projekte.</p>
<p> Ponovio je i da se uskoro očekuje ratifikacija SSP-a u britanskom i talijanskom parlamentu, izrazivši uvjerenje da će te zemlje podržati hrvatski zahtjev za članstvom u EU. Govoreći o britanskom inzistiranju da Hrvatska mora riješiti »slučaj Gotovina«, Sanader je rekao kako je Hrvatska u više navrata jasno kazala da suradnja s Haagom ne može imati alternative te da na sudu želi obraniti punu istinu o Domovinskom ratu. »Velika Britanija neće od nas očekivati više nego ostale članice EU«, dodao je, ponovno pozvavši generala Antu Gotovinu da svoju nevinost i istinu o ratnim događanjima brani pred Sudom.</p>
<p>Sanader je, među ostalim, kazao i kako nam je potrebna nam je učinkovitija javna administracija, »no zato treba mijenjati mentalitet činovnika koji ne služe građanima nego ih maltretiraju«. </p>
<p>Jedan od ciljeva Vlade jest poticanje ostanka mladih u Hrvatskoj. </p>
<p>»Trebamo državu u kojoj će se ljudi dobro osjećati, u kojoj će mladi vidjeti svoju perspektivu. </p>
<p>Želimo stabilnu zemlju u kojoj se ključni zakoni, poput Zakona o bankama, kao i Ustav neće mijenjati promjenom vlasti. Potrebno nam je da ljudi mogu predvidljivo planirati za sljedećih 10 do 15 godina«, naveo je Sanader.</p>
<p>Iako će gradnja autocesta i dalje biti jedan od prioriteta, Vlada nema namjeru vezati se čvrsto uz rokove. O gradnji autocesta u Hrvatskoj postoji konsenzus, rekao je Sanader navodeći da će do sredine iduće godine biti završena dionica autoceste do Splita, a potom i do Dubrovnika. </p>
<p>Mirela Lilek i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dan slobode medija: Sindikat upozorava na kršenja prava novinara na socijalnu sigurnost</p>
<p>Sindikat novinara Hrvatske upozorava da novinarima medija u državnom vlasništvu svaki izbori donose novu neizvjesnost, dok oni u malim i lokalnim medijima žive u egzistencijalnoj nesigurnosti i neslobodi/ Proglasom SNH novinari su pozvani da brane svoja temeljna ljudska prava i podrže sindikalnu ekipu u pregovorima o kolektivnim ugovorima/ Također, pozivaju se poslodavci da prihvate odgovornost za medijske slobode te da nastave pregovore o kolektivnom ugovoru, a javnost da podrži novinare u borbi za prava i slobodu rada</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Tradicionalnom simboličnom akcijom »Pet minuta gromoglasne tišine« Sindikat novinara Hrvatske (SNH) upozorio je u ponedjeljak, u povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, da su novinari i medijski radnici i dalje zakinuti za neka temeljna ljudska prava jer mnogi još rade bez zakonskih ugovora i osnovne socijalne sigurnosti.</p>
<p>U proglasu novinarima, medijskim radnicima, vlasnicima medija i javnosti, SNH upozorava da novinarima medija u državnom vlasništvu svaki izbori donose novu neizvjesnost, dok oni u malim i lokalnim medijima žive u egzistencijalnoj nesigurnosti i neslobodi.</p>
<p>Ovogodišnjom akcijom SNH želi ukazati na nužnost potpisivanja kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske, o kojem s udrugom poslodavaca pregovara od svibnja prošle godine.</p>
<p>U proglasu, koji je pročitan u medijskim kućama, Sindikat poziva novinare da organizirano i solidarno brane svoja temeljna ljudska prava i podrže sindikalnu ekipu u pregovorima o kolektivnim ugovorima.</p>
<p>Poslodavce, pak, poziva da prihvate svoj dio odgovornosti za medijske slobode i nastave pregovore o kolektivnom ugovoru, a javnost da podrži novinare u borbi za profesionalna prava i slobodu rada jer je to jedino jamstvo da će mediji odgovorno obavljati svoju društvenu, a ne samo tržišnu ulogu.</p>
<p>U SNH-u tvrde da je peta akcija »Pet minuta gromoglasne tišine« naišla na masovnu potporu novinara i medijskih radnika.</p>
<p>»Od Istre do Dubrovnika i od Vukovara do Rijeke, masovni odziv novinara i medijskih djelatnika u svim vrstama medija, od najvećih do najmanjih, rječita je potvrda poruke SNH o nužnosti zaštite temeljnih, radnih i profesionalnih prava novinara potpisivanjem kolektivnog ugovora«, ističe tajnica SNH Marinka Boljkovac-Borković.</p>
<p>Akciji su se, kaže ona, pridružili i novinari u velikom broju medija u susjednim zemljama i cijeloj regiji, a potporu je već ranije uputila i Međunarodna federacija novinara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Položeni vijenci u spomen na civilne žrtve stradale u raketiranju Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - U spomen na civilne žrtve stradale u raketiranju Zagreba 1995. godine, u ponedjeljak su kod Središnjega križa u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju položili vijence i zapalili svijeće Predsjednikov izaslanik Neven Ivak, predstavnici Udruge hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije te Odjela za branitelje Grada Zagreba. </p>
<p>U ime Predsjednika Republike vijenac je položio i svijeću zapalio Neven Ivak, pomoćnik predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku, a u ime Udruge hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije predsjednica Marija Vražić te članice Ana Krhen, kojoj je suprug poginuo u Staroj Vlaškoj ulici tijekom raketiranja Zagreba, i Ana Paradinović, kojoj je suprug nestao 1992. u Sisku. U ime Odjela za branitelje Grada Zagreba vijenac je položila Vesna Helfrih. </p>
<p>Pobunjeni Srbi su prije devet godina 2. svibnja napali Zagreb raketnim sustavom »Orkan« s kasetnim punjenjem da bi se osvetili za vojni poraz koji su pretrpjeli dan prije na zaposjednutim hrvatskim područjima u zapadnoj Slavoniji. U napadu, koji je ponovljen i dan poslije, 3. svibnja 1995., poginulo je šestero ljudi, 39 ih je teško, a 136 lakše ranjeno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bivšem pripadniku MUP-a 10.000 kuna zbog deset godina neriješena radnog spora </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Ustavni sud dosudio je bivšem djelatniku MUP-a naknadu od 9750 kuna jer njegov radni spor traje dulje od 10 godina, a Općinskom sudu u Zagrebu naložio da spor riješi najkasnije za šest mjeseci.</p>
<p>Ustavni sud utvrdio je da radni spor nije riješen zbog neučinkovitosti suda, a kao neprimjerene odbacio je tvrdnje Općinskog suda u Zagrebu da je riječ o obijesnom parničenju, jer se tužitelj nakon otkaza u MUP-u odmah zaposlio u MORH-u. Bivši djelatnik MUP-a podnio je još 1993. tužbu tražeći poništenje presude Disciplinske komisije MUP-a kojom mu je izrečen prestanak radnog odnosa. Tužbu je podnio i radi ostvarivanja potraživanja iz radnog odnosa.</p>
<p>Ustavni sud utvrdio je da su, u pravno relevantnom razdoblju od 1997. kada se Hrvatska kao članica Vijeća Europe obvezala na pravično suđenje u razumnom roku, održana tri ročišta te da je sud bio prvo neaktivan godinu dana, a potom još gotovo tri godine. </p>
<p>Također je utvrđeno da tužitelj svojim ponašanjem nije pridonio duljini sudskog postupka.</p>
<p>U povodu tvrdnji zagrebačkog općinskog suda da je razlog dugotrajnosti postupka veći broj tužbenih zahtjeva i velika količina pravno relevantnih činjenica koje je trebalo utvrditi, Ustavni sud je priznao da takve okolnosti donekle utječu na duljinu postupka, ali da nikako ne opravdavaju iznimnu duljinu postupka niti dva dulja razdoblja potpune neaktivnosti suda.</p>
<p>»Nikako se ne može prihvatiti tvrdnja zagrebačkog općinskog suda o obijesnom suđenju jer tužbeni zahtjev nije bio usmjeren samo na osporavanje otkaza, nego i na isplate niza naknada po raznim osnovama - za više neiskorištenih godišnjih odmora, prekovremeni i noćni rad, jubilarne nagrade - što je nesumnjivi imovinski interes podnositelja tužbe, neovisno o odluci o prestanku radnog odnosa«, kaže se u obrazloženju odluke. Dodaje se i da podnositelj tužbe, bez obzira na kasnije zaposlenje, ima pravo osporavati nezakonitost odluke o otkazu koji je dobio zbog teže povrede radne discipline. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040504].
|
