NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040304].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214945 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nemoralna ponuda ili još jedna nespretnost </p>
<p>Kovačić je, »neformalno se družeći« s novinarima, više puta istaknuo da je »povod zajedničkom ručku želja da se akcije HZZO-a u medijima prate pozitivno« i da bi za takvo praćenje novinari bili i - »nagrađeni« / Na izravno pitanje što time misli odgovorio je da »postoje fondovi« </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Je li član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Mladen Kovačić – na ručku čelnika HZZO-a i novinara koji prate zdravstvo, 27. veljače – pokušao podmititi novinare, obećavajući nagrade onima koji pišu »pozitivno«, ili su novinari pogrešno shvatili njegovu otvorenost na neformalnom druženju?</p>
<p>Na ručku je bilo desetak novinara, među kojima i Vjesnikova novinarka, a uz Kovačića su bili i direktor HZZO-a Većeslav Bergman, njegova zamjenica Vesna Dulibić i ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu Mile Klepo. </p>
<p>Čelnici HZZO-a opravdali su poziv na ručak potrebom za boljom suradnjom. Tako je, u opuštenoj atmosferi, spomenut i »onaj nespretan« početak rada novog direktora Bergmana i najava brisanja s liste svih lijekova jeftinijih od 20 kuna. A onda je uslijedila još jedna ili nespretnost ili nemoralna ponuda...</p>
<p>Mladen Kovačić je, »neformalno se družeći«, više puta istaknuo da je »povod ručku želja da se akcije HZZO-a u medijima prate pozitivno«. I dok bi neki bili skloni progledati mu kroz prste na tu želju, uslijedio je neoprostivi dio. Kovačić je, naime, više puta rekao da bi za takvo praćenje novinari bili i – »nagrađeni«. Na izravno pitanje što time misli odgovorio je da »postoje fondovi«.</p>
<p>Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) složio se u ponedjeljak o neprimjerenosti Kovačićeva načina zalaganja za dobru suradnju između novinara i ustanove koja raspolaže s oko 14 milijardi kuna godišnje i uglavnom je stalno u središtu pažnje zbog osjetljivosti područja kojim upravlja. Ujedno, Zbor je ministra zdravstva i socijalne skrbi Andriju Hebranga i predsjednika Upravnog vijeća HZZO-a Stjepana Bačića izvijestio o Kovačićevu istupu.</p>
<p>Zdravstveni su novinari ocijenili da je vrlo neetično nuditi nagradu novinarima »za pisanje o preventivi«, kao i najavu osnutka bilo kakvih fondova u HZZO-u za novinare, stoji u dopisu Zbora u kojem se citira i dio novinarskog Kodeksa o ugrožavanju samostalnog prosuđivanja i smanjenju objektivnosti, te narušavanju dostojanstva novinara.</p>
<p>Novo čelništvo HZZO-a zacijelo ni u snu nije očekivalo takav epilog pokušaja zbližavanja. Dojam je (i autorice ovih redaka) da nije bilo izravne namjere »odobrovoljavati« novinare nekim obećanjima – iako se i poziv na ručak određenom krugu novinara može tumačiti na razne načine – nego, upoznavanjem, osigurati više tolerancije i razumijevanja u »seciranju« onoga što rade pred javnošću.</p>
<p>Bergman je u intervjuu na Hrvatskom radiju, u utorak, u emisiji »Izaberi zdravlje«, na izravno pitanje o Kovačićevu gafu rekao da HZZO nema nikakve fondove za novinare niti ih kani osnovati, ali je priznao da bi volio da novinari izvješćuju »dobronamjernije i da manje izvlače stvari koje ne usrećuju ni vas ni nas«.</p>
<p>Ministar Hebrang se u priopćenju ispričao zbog Kovačićeva stila, ali kao da mu je našao i opravdanje: »Vjerojatno je bio potaknut spoznajom da su u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi pronađeni ugovori kojima su plaćeni neki novinari u protekle četiri godine za promociju određenih projekata, poput preventivnih programa«. </p>
<p>Riječ je, neslužbeno doznajemo, o suradnji novinara na medijskoj promociji javno-zdravstvenih akcija, kao što su kampanje protiv pušenja, za zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost, itd. Aktivnost novinara i medija dio je tih programa što je, prema nekima, također sukob interesa. Može li ih se, međutim, staviti u ravan s »nemoralnim ponudama« člana Upravnog vijeća HZZO-a? Dobronamjerni su pak skloniji Kovačićev gaf tumačiti »govorom vina«.</p>
<p>Kovačić je, odlazeći nedavno iz Medike, jedne od najjačih hrvatskih tvrtki za trgovinu lijekovima (da bi odlučivao o zdravstvu u HZZO-u), dobio 6,5 milijuna kuna otpremnine. O toj je činjenici na ručku rekao novinaru da je pogrešno informiran i da je u pitanju sedam milijuna, ali i da je riječ o novcu od prodanih dionica Medike. Netko ga je u polušaljivu tonu upozorio da pripazi da to sutradan ne izađe u novinama...</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nagrađivanje novinara za afirmativno pisanje neprihvatljivo</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Transparency International Hrvatska (TIH) ocijenio je u srijedu da je zamisao o nagrađivanju novinara za afirmativno pisanje o radu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koju je prošloga tjedna iznio jedan član Upravnog vijeća HZZO-a na neformalnom susretu s novinarima, posve neprihvatljiva.</p>
<p>»Takva inicijativa, bez obzira na koji način bila iznesena, potpuno je neprihvatljiva jer dovodi u pitanje objektivnost medija, što je jedan od temeljnih preduvjeta za suzbijanje korupcije u svim društvenim područjima«, kaže se u priopćenju TIH-a.</p>
<p>Za sva tijela i ustanove javne uprave jedan od najboljih načina za korektnu suradnju s medijima je javnost rada koja će omogućiti medijima nepristrano izvješćivanje, a pozitivan ili negativan ton izvješćivanja u najvećoj mjeri ovisi o tome koliko kvalitetno neko tijelo ili ustanova radi u korist građana, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović.</p>
<p>TIH upozorava da ideja o nagrađivanju novinara za afirmativno pisanje automatski postavlja i pitanje motiva. »Ako neka institucija radi dobro i njezini dužnosnici ne zlorabe povjerene im ovlasti i imovinu za vlastiti probitak, što je najjednostavnija definicija korupcije, tada nije ni potrebno posebno nagrađivati novinare da bi se pisalo pozitivno«.</p>
<p>TIH pozdravlja iznošenje u javnost ideje o nagrađivanju novinara za afirmativno pisanje, jer je to vrlo bitan podatak o načinu razmišljanja u vrhu HZZO-a, jedne od najvažnijih ustanova u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lučić: Hebrang skreće pozornost s pokušaja podmićivanja novinara </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka </p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić izjavio je u srijedu kako je ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, objavivši postojanje ugovora bivšeg Ministarstva zdravstva s novinarima, »želio amortizirati činjenicu da je jedan član Upravnog vijeća HZZO-a na nedavnom ručku pokušao podmititi novinare«.</p>
<p> »Smatram da je ministar današnjom objavom nepotpunih podataka o tim ugovorima pokušao skrenuti pozornost sa stvarnog problema, a to je nuđenje mita novinarima«, kazao je Lučić Hini. </p>
<p> Predsjednik HND-a smatra da je ministar »dijelom dezinformirao javnost« jer nije iznio sve podatke o ugovorima, imena novinara koji su ih potpisali, novčane iznose, te tko su ugovorne stranke. Dodao je da će HND, stoga, zatražiti da ministar javno iznese sve činjenice vezane uz ugovore kako bi se »slučaj raščistio«. »Utvrdi li se da su neki novinari prekršili profesionalnu etiku odgovarat će pred Vijećem časti HND-a, no ako se pokaže da je ministar dezinformirao javnost tražit ćemo da snosi posljedice«, kazao je Lučić.</p>
<p> Rekao je kako je u načelu nedopustivo da novinari koji prate zdravstvo za taj posao dobivaju novac od Ministarstva, no da je druga stvar ako novinari »sjede u radnim skupinama, kao što je kazao ministar«. »Novinari imaju pravo sudjelovati u radu takvih skupina, no to ne smiju miješati sa svakodnevnim profesionalnim poslom«, zaključio je predsjednik HND-a Dragutin Lučić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Letica za promicanje javnog zdravstva dobio 35.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Zbora novinara u zdravstvu i medicini Hrvatskog novinarskog društva Mario Harapin je, u izjavi za Vjesnik, pozvao ministra zdravstva Andriju Hebranga da predoči javnosti ugovore koje su u prošle četiri godine »neki novinari« imali s njegovim ministarstvom. Ministar Hebrang je famozne ugovore spomenuo u kontekstu novinarskih optužbi da ih je čelništvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokušalo korumpirati.</p>
<p>Ispričavši se za ponašanje člana HZZO-ova Upravnog vijeća Mladena Kovačića, ministar Hebrang je ipak relativizirao optužbe na Kovačićev račun, rekavši da su za prethodne vlasti novinari bili na platnoj listi Ministarstva, »pa zašto se sada tomu protive«. Da bi se takve optužbe otklonile i potkrijepile, Harapin poziva ministra da pokaže ugovore. </p>
<p>Zasad je poznat samo jedan ugovorni angažman nekoga iz svijeta medija s Ministarstvom zdravstva. Nekadašnji novinski kolumnist, a danas saborski zastupnik izabran s liste HSP-a, prof. dr. Slaven Letica imao je – prema faksimilima objavljenima u tisku – ugovor s Ministarstvom zdravstva o promicanju javnog zdravstva, i to u razdoblju kad je ministrica bila prof. Ana Stavljenić Rukavina. Ugovor se odnosio na razdoblje od srpnja do prosinca 2000., a samo prema stavci promocije javnog zdravstva Letica je zaradio 35.000 kuna. Letica je tada bio poslovno blizak s medijskom kućom EPH, preko koje je, valjda, promicao javno zdravstvo.</p>
<p>Ž. P.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ispituje li Mesić već sada teren za novu kandidaturu </p>
<p>Predsjednik je ranije kategorično najavljivao kandidaturu, a sad se ipak ograđuje / Iako se službeno tvrdi da nije riječ o stranačkim konzultacijama zbog priprema za predsjedničke izbore, Račan je već potvrdio da će ga SDP podržati </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Jesu li Čehokovi liberali u ponedjeljak i bivši premijer Račan u utorak bili, samo slučajno, na ručku kod predsjednika Mesića? I na predstavljanju novog, pomlađenog vodstva najstarije liberalne stranke u Hrvatskoj, kako je to objasnio lider HSLS-a nakon razgovora? Iako sudionici svih triju strana poručuju da to nisu bile stranačke konzultacije u funkciji predsjedničkih izbora, nagađanja da je time otvorena prva runda Mesićeva ispitivanja terena za novu kandidaturu već su krenula.</p>
<p>Takve spekulacije zasad na Pantovčaku odbacuju, uz objašnjenje da Mesić samo ispunjava ranije dogovorene obveze. S bivšim se premijerom Račanom nije sreo još od parlamentarnih izbora, a novo vodstvo HSLS-a primio je na njihov zahtjev. </p>
<p>Bilo je najava da će Pantovčak ovog tjedna pohoditi i HDZ-ovci, što bi nesumnjivo bila potvrda lobiranja za potporu novom-starom predsjedniku, ako se kandidira. No, kako doznajemo iz izvora na Pantovčaku, HDZ nije u ovotjednom Mesićevu rasporedu pa su »mediji očito zavrtjeli priču uzalud«.</p>
<p>Je li baš tako? Pogotovo u svjetlu Račanova priznanja da će SDP podržati Mesićevu kandidaturu ako on do tada ne promijeni stavove. Dakle, što se socijaldemokrata, najveće oporbene stranke tiče, dvojbe nema – potpora je zasad neupitna. Još da se tome prikloni i HDZ, najjača stranka na političkoj sceni, Mesiću potpora ostalih stranaka i ne treba. Ipak, teško je očekivati da će ga poduprijeti HDZ-ovci koji ne kriju da imaju dvoje kandidata – Jadranku Kosor i Andriju Hebranga, ma kako se činilo da u utrci s njima Mesić ima prednost, barem prema anketama o budućem izboru novog šefa države.</p>
<p>Zanimljivo je da se predsjednik Mesić odnedavno ograđuje od kandidature. Donedavno je to bilo nedvojbeno, sam je najavio da će se natjecati ako ga zdravlje posluži, ako mu građani daju potporu i ako ga, što bi volio, podrže i političke stranke. No u nekoliko posljednjih istupa primjetno se od toga ograđuje, govoreći »ako se odlučim kandidirati«. </p>
<p>Zašto se Mesićeva gotovo kategorična najava za predsjedničku utrku pretvorila u »ako se odlučim kandidirati«? Je li mu namjera najprije provjeriti teren pa igrati na sigurno, kod birača SDP-a na primjer? Sam je priznao da su mu mnogi SDP-ovi birači dali glas pa očekuje to opet »ako se odluči kandidirati«. </p>
<p>Na Pantovačku ne vide elemente za spekulacije o tome zašto šef države odjednom opreznije najavljuje kandidaturu. Pojašnjavaju da su se mediji zalijetali prihvaćajući njegovu i ranije opreznu najavu kao gotovu stvar pa se Mesić sada, da to spriječi, odlučio na varijantu izjava o kandidaturi kao nečem što se može i ne mora dogoditi. S objašnjenjem da je predsjednik realan i iskusan političar, svjestan da se u godini dana, koliko još ima do predsjedničkih izbora, štošta može promijeniti. </p>
<p>Mesić će, dakle, sam procijeniti kada će, i hoće li, najaviti da se ipak uključuje u utrku za drugi mandat, u kojoj su pravila jasno postavljena. Vlada predsjedničke izbore raspisuje 60 dana prije isteka Mesićeva mandata, a sadašnji je šef države mandat započeo prisegom na Markovu trgu 11. veljače 2001. godine. Kad Vlada raspiše izbore, kandidati se bore za 10.000 potpisa građana. S Pantovčaka stižu poruke da Mesić može lako prikupiti i pet puta više od toga, što je dokazao na prošlim izborima. Dakle, i bez potpore najjače vladajuće i najveće oporbene stranke, HDZ-a i SDP-a, Mesiću bi – prema sadašnjim prognozama – i glasovi građana bili dostatna potpora za drugi krug »vladanja« s Pantovčaka.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jedni nemaju ni krov, a drugi žele klima-uređaj</p>
<p>Novac za projekt osiguran je u proračunu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka - riječ je o projektu »CEB V« vrijednom oko 106 milijuna kuna / Škole su, u suradnji s lokalnim upravama od bivšeg Ministarstva prosvjete, za gradnju i sanaciju škola tražile više od dvije milijarde kuna</p>
<p>Škola u Posavskim bregima</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Iako je veliki projekt gradnje i rekonstrukcije 150 škola u Hrvatskoj najavio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, novac za to nije osiguran u njegovu ministarstvu nego u proračunu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Riječ je o projektu »CEB V« vrijednom oko 106 milijuna eura (oko 800 milijuna kuna), a ta bi se sredstva idućih nekoliko godina, osim iz državnog proračuna, trebala crpiti i iz kredita banaka Vijeća Europe.</p>
<p>O potrebi gradnje i sanacije postojećih škola (još nije riješen problem velikog broja srušenih ili oštećenih školskih zgrada tijekom rata) govore i zatražena sredstva. Škole su, naime, u suradnji s lokalnim upravama od bivšeg Ministarstva prosvjete tražile više od dvije milijarde kuna što, usporedbe radi, daleko premašuje ovogodišnjih 1,77 milijardi kuna iz državnog proračuna namijenjenih srednjem školstvu.</p>
<p>Neki od tih zahtjeva odnosili su se na adaptaciju krovišta koje propušta do te mjere da je nemoguće održavati nastavu. Drugi su pak, doznajemo u Ministarstvu znanosti, tražili ugradnju klima-uređaja. Bilo je nemoguće ispuniti sve želje škola i lokalnih zajednica, kažu u Ministarstvu znanosti.</p>
<p>Iako još nisu poznati podaci o tomu koliko će od navedenih 150 školskih objekata biti realizirano ove godine, precizirano je koliko će se škola graditi u kojoj županiji. Najviše objekata bit će izgrađeno i dograđeno u županijama razrušenim tijekom rata. Čak 28 škola gradit će se u Zadarskoj županiji, 24 u Vukovarsko-srijemskoj, a upola manje škola dobit će Brodsko-posavska ili pak Osječko-baranjska županija. Grad Zagreb dobit će samo dvije škole, a Virovitičko-podravska županija ni jednu. Izbor je napravljen u suradnji lokalnih uprava, bivšeg Ministarstva prosvjete i bivšeg Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Projekt je u početnoj fazi pripreme zemljišta, projektiranja, javnih nadmetanja i uvođenja izvoditelja radova u posao. </p>
<p>Usporedo uz projekt »CEB V« Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, ove će godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta krenuti (ili nastaviti započete) kapitalne projekte u školstvu. Plan je, naime, u 2004. iz proračuna Ministarstva znanosti financirati gradnju na 56 objekata. Podjednako je riječ o osnovnim i srednjim školama i samo jednom predškolskom objektu za koji je utvrđen posebni državni interes i određeno 6,8 milijuna kuna. Pod objekte od državnog interesa uvrštene su i četiri osnovne te tri srednje za čiju je obnovu ili izgradnju osigurano gotovo 13 milijuna kuna. Kao preuzete obveze još iz srpnja 2001. u ovogodišnji plan Ministarstva znanosti ušle su 21 osnovna i 19 srednjih škola čija će obnova ili izgradnja stajati 193,7 milijuna. Desetak škola ove godine čeka potpuna oprema nastavnim sredstvima, lektirom i poboljšanje učeničkog standarda, sve u vrijednosti od 80,4 milijuna kuna. </p>
<p>Od navedenih 56 objekata, u 13 slučajeva je riječ o novogradnji osnovnih škola, odnosno u 15 slučajeva novogradnji srednjih škola. Ostalo su rekonstrukcije. U Ministarstvu znanosti procjenjuju da će ove godine uspjeti izgraditi, rekonstruirati i adaptirati 11 osnovnih škola i šest srednjih škola.</p>
<p>Uz ministarstva, gradnju ili rekonstrukciju škola morale bi u ovoj godini nastaviti i županije. Naime, od srpnja 2001. godine sredstva za kapitalne projekte u školstvu osiguravaju se i putem proračuna županija i gradova koji su preuzeli decentralizirano financiranje osnovnog i srednjeg školstva. </p>
<p>Prema podacima Uprave za financije, ove bi godine za obnovu i gradnju osnovnih škola lokalne zajednice trebale izdvojiti oko 126,7 milijuna kuna, a za srednje škole oko 56,6 milijuna. Budući da sve županije još nisu pripremile plan izgradnje škola ili ga nisu usvojile na poglavarstvima, zasad nije poznato koliko same namjeravaju sudjelovati u gradnji škola. Procjenjuje se da su županije i gradovi lani počeli obnovu ili izgradnju 40-ak škola. </p>
<p>Plan za ovu godinu</p>
<p>U Ministarstvu znanosti planiraju ove godine završiti projekt plinofikacije bjelovarskih osnovnih škola, kao i izgradnju i adaptaciju osnovnih škola »Bjelovar«, »Marijan«, »Zmijavci«, »Sinj«, »Buje«, »Sv. Petar u Šumi«, »Stjepan Radić« u Imotskom, a dogradnja čeka i područnu školu »Držimurec-Strelec«. </p>
<p>Ove godine planiraju završetak obnove i izgradnje Srednje škole »Pregrada«, Obrtničko-tehničke škole Ogulin, Tehničkog školskog centra u Zadru i Srednje škole »Blato«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Uvođenje demokracije snagom oružja vrlo je rizičan posao</p>
<p>Amerikanci previdjeli da će Irak postati raj za Al Qaidu? / Američka vojna uprava u Bagdadu uspjela je dovesti u red jedino užasno stanje u glavnom zoološkom vrtu / Što može poduzeti najmoćnija sila svijeta protiv bujice muškaraca, žena i djece odjevenih u crno koji, stojeći pred tenkovima i vojnim barikadama u Bagdadu, Kerbali i drugdje, uzvikuju molitve do stanja transa, dok se istodobno ritmički složno snažno rukama udaraju po grudima i glavi?</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Sudeći prema razvoju događaja u Iraku tu zemlju ne čeka baš ružičasta budućnost. Uvođenje demokracije snagom oružja vrlo je rizičan posao, pogotovo tamo gdje demokracije nikad nije niti bilo, a posebno onda kada je riječ o vojnoj intervenciji sumnjive legitimnosti i krivih prosudbi. Iračka tragedija sastoji se u mnoštvu pogrešnih procjena koje je napravila Busheva administracija. </p>
<p>U ožujku i travnju prošle godine Pentagon, CIA i Bijela kuća jednoglasno su tvrdili da će brzom vojnom pobjedom koalicije i padom Saddamova režima biti spriječen bilo kakav daljnji organizirani gerilski otpor. To se nije dogodilo i zapravo je neshvatljivo da je s tolikim stručnjacima za arapsko-islamski svijet Washington živio u uvjerenju da će pacifikacija i preobražaj Iraka ipak ići glatko i uz vidljivo oduševljenje većine Iračana.</p>
<p>Prije godinu dana američka administracija uporno je ponavljala tvrdnju da će većinski šijiti dočekati Amerikance i ostale njihove saveznike kao osloboditelje i da će poduprijeti sve njihove mirnodopske poteze i namjere. To se nije dogodilo.</p>
<p>Kada su ušli u Bagdad, američki vojnici su oprezno počeli rješavati nagomilane probleme, mnogo veće od gomila nepokupljenog smeća grada od pet milijuna stanovnika. Većina Iračana vjerovala je da će im Amerikanci za tri dana dati dobar posao, pristojnu plaću i ono najvažnije – pružiti im sigurnost i život bez straha. Američka vojna uprava u Bagdadu uspjela je dovesti u red jedino užasno stanje u glavnom zoološkom vrtu gdje su životinje prije skapavale od gladi. Na svim ostalim područjima zapinjalo je od samog početka: i s raspadnutim komunalnim službama i s običnom policijom koja je trebala regulirati promet i nadzirati sitni šverc.</p>
<p>Dio nezahvalnih Iračana nije položio oružje, nego se odmetnuo u gerilsko podzemlje i započeo napadati okupacijske snage još opijene munjevitim zaposjedanjem grada koji se trebao braniti poput Staljingrada. A kada su američki vojnici počeli ginuti u ritmu pet do deset tjedno, nova čarobna formula Busheve ekipe glasila je: »Ščepajmo Saddama i gerila je eliminirana!« Dogodilo se suprotno. Irački diktator je nakon višemjesečne grozničave potjere izvučen iz svoje uske zemunice (u kojoj je jedva disao), ali su se unatoč tome otpor i atentati još više razmahali.</p>
<p>Stvari su se zakomplicirale i tamo gdje su Amerikanci to najmanje željeli. Uoči rata protiv Iraka Donald Rumsfeld i ostale pristaše energične vojne intervencije tvrdili su da Saddam Hussein aktivno podupire Al Qaidu te da će njegovim micanjem biti definitivno riješen i taj problem, zajedno u paketu s oružjem za masovno uništenje. No, nikakvo atomsko-biološko-kemijsko oružje nije pronađeno, ali se zato pojavila Al Qaida. Saddam je otišao zauvijek, a pristaše Osame bin Ladena, kojih prije tu nije ni bilo, stigli su u Irak i odmah krenuli ostvarivati svoj pakleni plan.</p>
<p>Danas se američka vojna uprava i Iračani koji je podržavaju suočavaju sa sinkroniziranim napadima u kojima se koristi čitav repertoar Al Qaidina terorističkog arsenala: auto-bombe sa samožrtvujućim vozačima, hodajuće bombe (ljudi-samoubojice opasani eksplozivom), koordinirana paljba iz teških minobacača, lakih ručnih bacača i višecijevnih raketnih lansera postavljenih na kamione ili zaprege koje vuku uvježbani magarci, postavljanje protupješačkih i protutenkovskih mina na svim važnijim komunikacijama. Kada o svemu tome dobro razmisli, svatko zainteresiran u Hrvatskoj postavit će pitanje: zar je moguće da su Amerikanci previdjeli i to da će Irak postati raj za Al Qaidu?</p>
<p>Pa nisu valjda tolike stotine tisuća ljudi u SAD-u koji se bave sigurnosnim i protugerilskim i protuterorističkim pitanjima do te mjere zakazali? Nisu! Svi oni rade na novoj taktičkoj varijanti Bijele kuće koja bi trebala biti pojas za spašavanje Georgeu Bushu na predsjedničkim izborima. Stvaranje pravog straha od građanskog rata između šijita i sunita treba kod Iračana izazvati reakciju da se uplašeni od nemilosrdnih i nezaustavljivih Al Qaidinih samoubojica bez pogovora odluče za manje zlo i prihvate sve što im američka uprava škrto nudi prilikom prijenosa suvereniteta. Naš čovjek bi rekao »lukavi su ti Amerikanci«. Ali tko god bolje poznaje arapski svijet (posebno irački mentalitet), a da nije samo ekscentrični skupljač orijentalnih glačala na žeravicu, bit će obuzet mračnim slutnjama. Što ako Irak na koncu ipak zahvati »libanonski sindrom« i nekontrolirani međuetnički sukob? Bio bi to građanski rat svih građanskih ratova.</p>
<p>Evo i optimističnije varijante: što ako iračka većinska šijitska zajednica izgubi strpljenje i, prema scenariju koji je već isproban u Iranu 1978., izvede narod na ulice? Što će poduzeti najskuplja i najbolje opremljena vojska na svijetu kada se suoči sa svakodnevnim demonstriranjem milijuna nenaoružanih i bijesnih šijita koji ne namjeravaju odustati i koji traže da njihov vođa ajatolah Al Sistani preuzme vlast slično kao što je to učinio Homeini u Teheranu 1979.? </p>
<p>Što može poduzeti najmoćnija sila svijeta protiv bujice muškaraca, žena i djece odjevenih u crno koji, stojeći pred tenkovima i vojnim barikadama u Bagdadu, Kerbali i drugdje, uzvikuju molitve do stanja transa, dok se istodobno ritmički složno snažno rukama udaraju po grudima i glavi?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dug koji prijeti stabilnosti</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Uz visoki proračunski deficit visina inozemnog, ali i javnog duga, ostaje glavni hrvatski gospodarski i politički problem. Prema procjenama središnje banke, nastavi li se dosadašnja dinamika rasta vanjskog duga, krajem godine inozemni dug porast će sa sadašnjih 83 na 90 posto bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>Krajem prosinca 2003. inozemni dug dosegnuo je 23,7 milijardi dolara, od čega je u posljednjem tromjesečju porastao za 3,7 milijarde dolara. U prošloj godini zbog slabljenja dolara i tečajnih razlika inozemni dug je porastao za 2,8 milijardi dolara, što znači da bi uz drukčije kretanje američke i europske valute rast hrvatskog vanjskog duga bio nešto niži, no ipak i dalje alarmantan.</p>
<p>U cijeloj prošloj godini hrvatski inozemni dug porastao je za više od 54 posto, odnosno čak 8,37 milijardi dolara u odnosu na kraj 2002. godine kada je inozemni dug iznosio 15,4 milijarde dolara. </p>
<p>Hrvatska bi ove godine trebala otplatiti oko 3,8 milijardi dolara zajedno s kamatama, od čega na naplatu već u prvoj polovici godine dolazi 2,1 milijarda dolara. Otplatu dugova država će ove godine financirati novim zaduženjem, kako na inozemnom tako i na domaćem tržištu, iako je još nepoznato u kojem će omjeru prednost dati domaćem još nedovoljno razvijenom financijskom tržištu. Prijedlogom proračuna za ovu godinu planirano je novo zaduženje države od 19,2 milijarde kuna.</p>
<p>Bivša vlast tvrdila je da su za rast inozemnog duga najviše krive poslovne banke, te da tek nešto više od trećine ukupnog inozemnog duga otpada na državu. Za razliku od izvršne vlasti, monetarna vlast (HNB) sve glasnije govori nešto drugo.</p>
<p>U spomenuti postotak nisu uračunati dugovi, primjerice, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, zdravstvo, Hrvatske autoceste, a zaboravljen je i podatak da su se banke lani, na primjer, zaduživale u inozemstvu i da bi na domaćem tržištu mogle otkupiti državne obveznice. </p>
<p>Dakle, udjel državnog u ukupnom inozemnom dugu bitno je veći i bivšu vladu ne može se sasvim amnestirati za tako drastično povećanje vanjskog duga, čime se Hrvatska dramatično približava visokozaduženim zemljama.</p>
<p>To odgovornost nove ekipe u Banskim dvorima čini još većom, iako zasad nema gotovo nikakvih naznaka da sadašnja vlada zna kako preokrenuti trend rastućeg duga države. Stanje u Ministarstvu financija, na primjer, nije još nimalo poboljšano, pa tako novinarima ovih dana stiže, sada potpuno beskorisno, Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2001. godinu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Duh iz boce</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Napokon je potvrđeno da je samo u kobasicama »mini poli« čakovečkog proizvođača »Pipo« utvrđena veća količina genetski modificiranih (GM) sastojaka od »dopuštenih« jedan posto. No, to je samo vrh ledene sante, jer je u ukupnoj količini soje dodane tim kobasicama (koje, navodno, ima i u mnoštvu drugih prehrambenih proizvoda) bilo čak 39 posto genetski modificiranog sojinog proteina.</p>
<p>Proizvođač GM-kobasica sada se smušeno nastoji opravdati da ništa »nije znao«, iako je već na prvi pogled jasno da je duh iz boce davno pušten. Soja i kukuruz proizvedeni u SAD-u, Argentini, Kanadi i Kini gotovo su u potpunosti genetski modificirana. Više, na žalost, nije dovoljno promijeniti samo dobavljača sojinog proteina.</p>
<p>Genetski modificirani sastojci, naime, pronađeni u kobasici potječu od sirovine koju je čakovečki proizvođač uvezao iz inozemstva, gdje mu nisu potvrdili prisutnost GMO-a u sirovini. Taj primjer pokazuje da za svaku sirovinu i sastojak treba tražiti valjanu potvrdu koja se temelji na propisima EU-a. Dakle, čitanje deklaracije na robi, a manje njezine cijene, mogao bi biti put prema zdravstveno sigurnijoj namirnici. </p>
<p>No, nakon što su početkom veljače osječki stručnjaci objavili da 14 prehrambenih proizvoda sadrži više od jedan posto GMO-a, i nakon što su uzorci dodatno analizirani u dva ovlaštena laboratorija Europske unije, ništa više neće biti isto, iako u osam proizvoda, prema rezultatima triju laboratorija, nema GMO-a, a u trima je zabilježeno manje od jedan posto GMO-a. Sporna su još dva proizvoda domaćih proizvođača za koje su zatražene dodatne pretrage. Naime, analize dvaju laboratorija pokazuju da je u njima više od jedan posto GMO-a, dok su druga dva laboratorija pronašla da ih je manje od jedan posto. Ispitivanja će se stoga nastaviti i nakon toga će se objaviti rezultati. To pokazuje da se prisutnost genetski modificiranih sastojaka ne može tako lako dokazati, iako ne bi bilo loše za početak kazniti proizvođače koji ne prezaju u utrci za zaradom ponuditi tržištu bilo što.</p>
<p>Vladin stav da je genetski modificirana hrana štetna i najave da se GMO u Hrvatskoj neće proizvoditi, odnosno sijati, a da uvezeni proizvodi s tim sastojcima moraju biti pravilno deklarirani, nije jamstvo za miran san. Sve dok trgovci budu sami s polica skidali GM-salame.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Je li nam od svih odgojnih metoda na raspolaganju ostalo samo zastrašivanje mladih</p>
<p>Odgajali su nas, a i danas neki tako odgajaju, da se i Boga treba bojati, jer On kažnjava neposlušne. Koliko je štete takvim odgojem učinjeno, a čini se i dalje, možemo samo nagađati. Bog svoj odnos prema nama temelji na bezuvjetnoj ljubavi, na prihvaćanju svakog od nas, takvog kakav jest, sa svim »plusevima« koji nas rese i »minusima« koji nas unakazuju, neovisno o tome koja će strana prevagnuti. Bog uvijek pruža šansu i poštuje našu slobodu / Lakše nam je sijati strah, prijetiti, nego mukotrpnim radom, malo po malo, koračić po koračić, iz dana u dan mijenjati način mišljenja, vrednovanja i ponašanja mladih! Ali taj posao zahtijeva naš osobni primjer. To je točka u kojoj se prestajemo pozivati na Boga. Pokazati kako treba živjeti, a onda pojedincu omogućiti da slobodno bira! Takva pedagogija nam očito ne odgovara</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Film »Nijemi krik«, nakon što je prikazan srednjoškolcima, uzbudio je mnoge duhove ove naše male, lijepe domovine. Mnoga se pitanja otvaraju, mnogi problemi isplivaše na površinu, maske skliznuše s nekih lica. </p>
<p>Ako prihvaćamo stajalište da od trenutka začeća postoji čovjek, onda je abortus ubojstvo. Ali potrebno je, također prihvatiti da svi stanovnici ove države nisu katolici, kao i to da mnogi katolici ne prihvaćaju to stajalište. Nitko, dakako, ne dovodi u pitanje to je li fetus živ nego možemo li ga smatrati ljudskim bićem u punom smislu te riječi. </p>
<p>Definirali mi abortus kao ubojstvo ili ne prihvaćali tu kvalifikaciju, on se obavlja legalno ili ilegalno, uz sve mjere opreza i pozornosti prema ženi, djevojci, ili uz znatan rizik za njezino zdravlje, pa čak i život. </p>
<p>A jesmo li prema svojoj rođenoj djeci odgovorni toliko koliko se zauzimamo za odgovornost i prava nerođenih? Čini se da nam je mnogo lakše brinuti se za one koji još nisu među nama nego za one koji žele razgovarati, traže našu pažnju, traže podršku, ljubav, prihvaćanje, ali ne deklarativno nego konkretno, svakodnevno.</p>
<p>Na temelju istraživanja provedenog na oko 4700 mladića i djevojaka u dobi od petnaest do osamnaest godina ustanovljeno je da je gotovo četrdeset posto njih imalo spolni odnos u dobi od šesnaest i sedamnaest godina. Kako sustavnoga spolnog odgoja nema, svi bježe od toga prevrućeg kestena, a seksualna aktivnost očito počinje vrlo rano i abortus je naša stvarnost. </p>
<p>Vičući, proklinjući kako se to ne smije raditi, on neće nestati.</p>
<p>Dugo nismo prihvaćali postojanje obiteljskog nasilja, kao ni pedofiliju među svećenicima, ali ti problemi zato nisu nestali. Bujali su ispod površine dok gnojni čir napokon nije pukao. Negiranje je poznati obrambeni mehanizam. Ali obrambeni mehanizmi ne rješavaju probleme. Oni ih samo prikrivaju, skreću na drugi kolosijek, umanjuju važnost, odgađaju trenutak kad igra skrivača postaje preopasna. </p>
<p>Zašto je i kome je bio potreban film »Nijemi krik«? Je li nam od svih odgojnih metoda ostalo na raspolaganju samo zastrašivanje mladih! Znači li to da druge metode nisu djelovale ili mi ne znamo ništa drugo!</p>
<p>A poznato je da odgoj utemeljen na strahu nije odgoj u pravom smislu te riječi. </p>
<p>On će dovesti do zahtjevanog ponašanja, ali će ono trajati samo dok pojedinac vjeruje da ga autoritet može kontrolirati i, dakako, kazniti u slučaju neposluha. </p>
<p>Odgajali su nas, a i danas neki tako odgajaju, da se i Boga treba bojati, jer On kažnjava neposlušne. Koliko je štete takvim odgojem učinjeno, a čini se i dalje, možemo samo nagađati. </p>
<p>Bog svoj odnos prema nama temelji na bezuvjetnoj ljubavi, na prihvaćanju svakog od nas, takvoga kakav jest, sa svim »plusevima« koji nas rese i »minusima« koji nas unakazuju, neovisno o tome koja će strana prevagnuti. Bog uvijek pruža šansu i poštuje našu slobodu. </p>
<p>Ne želi da Ga slijedimo zbog straha od »pakla ognjenoga«, ne želi da budemo lutke na koncu čije krajeve drži u rukama. Samo o nama ovisi kako ćemo se opredijeliti! Bog ne zastrašuje, samo nam je dao primjer kako bismo trebali živjeti, želimo li biti kršćani. </p>
<p>A mi? Lakše nam je sijati strah, prijetiti, nego mukotrpnim radom, malo po malo, koračić po koračić, iz dana u dan mijenjati način mišljenja, vrednovanja i ponašanja mladih! </p>
<p>Ali taj posao zahtijeva naš osobni primjer. To je točka u kojoj se prestajemo pozivati na Boga. Pokazati kako treba živjeti, a onda pojedincu omogućiti da slobodno bira! Takva pedagogija nam očito ne odgovara. </p>
<p>Autoritet još ne raste na stablu, ne pada s neba, ne može se kupiti u nijednom dućanu. Treba ga steći: roditelji, vjeroučitelji, odgojitelji u najširem smislu te riječi moraju »zaraditi« autoritet među mladima iskrenošću, dosljednošću, otvorenošću, tolerancijom, suglasjem između svojih riječi i djela. I tada će im mladi početi vjerovati. Tada neće više biti potrebne kazne, prijetnje i zastrašivanje. Tada će moći uistinu odgajati.</p>
<p>Započesmo još jednu korizmu. Što li ona nama znači? Možemo popiti koju šalicu kave manje, popušiti koju cigaretu manje, manje psovati, i to je svakako nešto. </p>
<p>Ipak, važnije bi bilo pokušati malo protresti ljestvicu vrednota, drukčije početi gledati na život, na sebe, na druge-pogotovo mlade.</p>
<p>Imamo li snage prestati soliti pamet jedni drugima nadmećući se tko će uspješnije na riječima zastupati kršćanske stavove te primjerom, poput Isusa, kojeg su nam puna usta, najčešće uzalud, krenuti putem koji mladima tako zdušno preporučujemo, a koji mi tako uspješno zaobilazimo. Sretan Uskrs! </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, članica HAU Split.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Što nam koristi ući u Uniju i NATO, a izgubiti samosvojnost</p>
<p>Italija sustavno revidira svoju noviju povijest (a time automatski i našu). Njihovi političari idu tako daleko da govore da neće više priznavati Osimske sporazume, jer da oni ne vrijede za novonastale države nego samo za bivšu... itd. Nažalost, moram konstatirati da naše novine ne informiraju dovoljno o tome, da političari šute i da ne žele da se o tome mnogo raspravlja. Ne reagiraju ni intelektualci, ni udruge građana! Zar je savjest ovog naroda ušutkana?</p>
<p>NIKOLA JELOVAC</p>
<p>Pročitao sam danas u novinama »otkriće« da Italija tiho pritišče Hrvatsku zbog esula, da neće potpisati famozni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te da nam nema pristupa Europi do daljnjeg! </p>
<p>Što se tiče Italije, problem je za Hrvatsku mnogo dublji i nije od jučer! Riječ je o tome da Italija sustavno revidira svoju noviju povijest (a s tim automatski i našu). Njihovi političari idu tako daleko da govore da neće priznavati više Osimske sporazume, jer da oni ne vrijede za novonastale države nego samo za bivšu itd. </p>
<p>Nažalost, moram konstatirati da naše novine ne informiraju dovoljno o tome, da političari šute i da ne žele da se o tome mnogo raspravlja. Ne reagiraju ni intelektualci, ni udruge građana! Zar je savjest ovog naroda ušutkana? Je li moguće da nam se to događa? </p>
<p>Zar smo toliko umrtvljeni da ne možemo dići glas ni za ono što je naše? Zar ćemo drugima dopustiti da pišu našu povijest, da brišu žrtve podnesene stoljećima za šaku eura, za pregršt praznih obećanja, samo zato da bismo »ušli u Europu«, kao da će time sami od sebe, nekom čarolijom svi naši problemi biti riješeni? </p>
<p>Čitao sam nedavno da u jednoj anketi naši građani izjavljuju kako su nedovoljno informirani o Europi i što uopće znači pristupiti EU. Ne znaju ljudi što se time dobiva, a što gubi! I što je najtragičnije nema nikoga da ih o tome informira!</p>
<p>Cijela ta priča o esulima nije slučajna nego je riječ o lukavu i smišljenu djelovanju talijanske vanjske politike koje je u ovom svojem dijelu jasno usmjereno protiv Hrvatske, njezina naroda i njezine povijesti! Sve se radi perfidno i sustavno. </p>
<p>Kad su prije tri godine ušli u talijansku vladu, neofašisti su si osigurali najprije podršku Amerike kao velesile. Problem odnosa s Izraelom, također, je nedavno riješen. Prije nekoliko je mjeseci potpredsjednik vlade i predsjednik Alleanza nazionale, stanke reformiranih talijanskih nacionalfašista, Fini bio u Tel Avivu i ispričao se izraelskom narodu i vladi za rasističke antisemitske zakone koje je donio Mussolini za vrijeme fašizma. </p>
<p>Finijevi pristaše tvrde da je Mussoliniju to bilo nametnuto od Hitlera. Na to se Alessandra Mussolini, djedova unuka, razbjesnila i napustila Finijevu Alleanza Nazionale, smatrajući to izdajom korijena stranke. To je bila emotivna, ali principijelna reakcija koja mnogo toga govori o toj stranci. No Fini nije tako naivan. </p>
<p>Obrazovan, odmjeren, s određenom političkom karizmom i nedvojbenim iskustvom žrtvuje pješaka da bi dobio partiju. Uvjeren sam da ni Mussolini nije bio tako smiješan i naivan kako ga se obično u povijesti prikazuje. Možda mu je najveća pogrješka bila da je imao oči veće od želuca!</p>
<p>U Italiji se Mussolinijevi kipići slobodno prodaju na tezgama, a oko Nove godine po svim kioscima uz kalendare s razgolićenim starletama moglo se kupiti i kalendare s njegovim povijesnim fotografijama. Mussolini u svim pozama za cijelu godinu! Postoji sva sila recentne publicistike koja na neprihvatljiv način pokušava rehabilitirati Mussolinija, prikazujući ga kao dobrog čovjeka i patriota, kojeg je, eto, Hitler odveo u propast. </p>
<p>Nedavno sam vidio i knjigu »Nepoznati duce« gdje se prezentiraju i, dakako, sa simpatijom tumače Mussolinijeve slike koje je propaganda onomad cenzurirala, jer nisu bile dovoljno »muževne«. </p>
<p>Tako se pokazuje da je i on bio čestit čovjek od krvi i mesa, a ne onaj kompromitirani pajaco na kojeg smo navikli u »imperatorskom« napuhanom stavu. Sam Berlusconi je izjavio prošlog ljeta jednom engleskom novinaru da »Mussolini nije nikad nikoga ubio« i da je »svoje protivnike samo slao u inozemstvo na odmor«. </p>
<p>Mnoge će vjerojatno zgroziti, kao što je i mene, da talijanska djeca već u 8. razredu osnovne škole uče o patriotizmu čitajući Mussolinijeve huškačke govore, te mu se tako pokušava dati potpuno drugo mjesto u povijesti. </p>
<p>Što da napišu djeca u domaćoj zadaći nego da su ponosna što su Talijani, kao što je govorio i Duce! Pokušajmo nasuprot tome zamisliti što bi se dogodilo da naša djeca uče o Anti Paveliću i ustašama kao o patriotima?</p>
<p>Uvjeren sam da je Italija od odgovarajućih instanci, prije svega od Sjedinjenih Američkih Država tražila i dobila posebnu »zaštitničku« ulogu u području Jadrana. Berlusconi se dodvoravao Bushu u vezi s ratom u Iraku, tamo je poslao i svoje ljude, od kojih je devetnaest već poginulo (valjda naši momci neće jednako ginuti za tuđe ciljeve)! </p>
<p>Podršku Americi Italija nije dala bez razloga. Kao što su od saveznika 1915. u Londonu tražili i dobili Istru i Južni Tirol da bi ušli u rat protiv Austrije i Njemačke, tako sada Italija ima druge pretenzije. Frano Supilo se sigurno okreće u grobu kad vidi i čuje ovo što naši političari rade danas! Gdje je danas čovjek njegove energije i zanosa da digne svoj glas protiv trgovine našom zemljom? </p>
<p>Provokativna izjava</p>
<p>O talijanskim namjerama prema našem teritoriju postoje brojni dokumenti, to se iščitava iz svakoga njihova poteza. Spomenut ću programatsku knjigu Adolfa Ursa, zastupnika neofašističke pseudodemokratizirane Alleanza Nazionale, trenutačno zamjenika ministra za proizvodne aktivnosti u talijanskoj vladi. </p>
<p>Njegova knjiga »Euroglobal«, izišla iz tiska u svibnju 2003. jasno govori o talijanskim ciljevima na našoj obali. Pod naslovom »Talijanski Drang nach Osten« pisao sam o tome u rubrici Stajališta u Vjesniku od 27. lipnja 2003. </p>
<p>Pogledajmo, nadalje, kakav je talijanski odnos prema našem pravu na proglašenje ekološko-ribolovnog područja! Ministar za odnose s Parlamentom Giovanardi na sastanku famozne »općine Zadar u egzilu« (tko ih je to izagnao?) u studenome 2003. najavio je da se nada da će se sljedeći sastanak te »općine« održati u Zadru! </p>
<p>Naša bivša vlada nije tada ni trepnula okom na tu provokativnu izjavu! I dalje se glumi da nam je Italija prijateljska zemlja i da će nam bla, bla, bla..., pomoći da uđemo u Uniju! Bravo! </p>
<p>Zbrojimo dva i dva! Pod tim uvjetima ulaziti u Europsku uniju je opasno, neizvjesno i riskantno. Ulazak u NATO ravan je samoubojstvu. To znači prihvatiti prešutno talijansku kontrolu Jadrana i naše lijepe obale za koju su Hrvati ginuli stoljećima! </p>
<p>Talijani bi tako bez bitke, u njima svojstvenom stilu, upravo kao što su dobili i Južni Tirol i Istru 1918., postali de facto zaštitnici svjetskog poretka u ovom dijelu svijeta. Stjepan Radić upozoravao je hrvatske predstavnike, koji su se potkraj listopada 1918. spremali otići u Beograd da predaju vlast srpskom kralju znamenitim riječima: »Gospodo, ne srljajte kao guske u maglu!« Oni su mu tada odgovarali: »Bolje je bilo kakva država, a za unutarnje uređenje ćemo lako!« </p>
<p>Koliko je to bilo slijepo i naivno nije potrebno objašnjavati. Isto tako moramo danas reći onima koji bi pod svaku cijenu u Europsku uniju: »Gospodo, ne srljajte u Bruxelles kao ovce u močvaru!« (Brucselles na jeziku Belga u vrijeme utemeljenja u sedmom stoljeću znači: naselje u močvari)</p>
<p>Što nam koristi ući u EU i NATO, a izgubiti svoj identitet, svoju samosvojnost, pa čak i svoju zemlju i njenu prekrasnu obalu?</p>
<p>Autor je doktor medicinskih znanosti, psihijatar iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ne povećaju li se radnicima plaće, 10. ožujka štrajkat će trinaest tvrtki </p>
<p>Odluku o štrajku donijeli su ZET, Autobusni kolodvor, Gradska groblja, Zrinjevac, Zagrebparking, Čistoća, Gradska plinara, RŠC Jarun, Zagrebačka veletržnica, Tržnice Zagreb, Zagrebački velesajam, ZGOS i Dom za nezbrinutu djecu Vladimir Nazor / U srijedu 10. ožujka počinje jednosatni štrajk, od 9 do 10 sati, 12. ožujka cjelodnevni štrajk, a od 15. ožujka štrajk do ispunjenja zahtijeva / ZET-ovi tramvaji 10. ožujka neće napuštati spremište od 3.30 do 7.30 sati, dok ostali radnici ZET-a neće raditi od 7.30 do 8.30 sati</p>
<p>Trinaest od ukupno 23 trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba stupit će u srijedu, 10. ožujka, u jednosatni štrajk upozorenja. Koordinacija sindikata gradskih trgovačkih društava najavila je u srijedu na konferenciji za novinare da će se štrajkovi nastaviti i biti sve intenzivniji, ne ispuni li se zahtjev sindikata da se osnovna plaća zaposlenika poveća za 17 posto, odnosno na 2281 kunu. </p>
<p>Odluku o štrajku donijeli su ZET, Autobusni kolodvor, Gradska groblja, Zrinjevac, Zagrebparking, Čistoća, Gradska plinara, RŠC Jarun, Zagrebačka veletržnica, Tržnice Zagreb, Zagrebački velesajam, ZGOS i Dom za nezbrinutu djecu Vladimir Nazor.</p>
<p>Predsjednica Sindikata komunalnih radnika Hrvatske i čelnica Koordinacije sindikata Ankica Svoboda istaknula je kako su i Gradsko poglavarstvo i uprave poduzeća obaviješteni o štrajku. »U srijedu, 10. ožujka, počinjemo s jednosatnim štrajkom – od 9 do 10 sati, 12. ožujka stupamo u cjelodnevni štrajk, a od 15. ožujka štrajkat ćemo do ispunjenja zahtjeva«, zaprijetila je Ankica Svoboda. ZET-ovi tramvaji pak 10. ožujka neće napuštati spremište od 3.30 do 7.30 sati, dok ostali radnici ZET-a toga dana neće raditi od 7.30 do 8.30 sati. </p>
<p>Ankica Svoboda podsjetila je kako je još 2002. godine, kad je s Gradom potpisan temeljni kolektivni ugovor, dogovoreno – doduše samo usmeno – da će se nastaviti pregovaranje o politici plaća te da će se postupno povećavati osnovica plaća radnika gradskih trgovačkih društava, kako bi ona od 1950 kuna narasla do osnovice zaposlenih u gradskoj upravi, koja iznosi 2600 kuna. </p>
<p> Sada zatraženim povećanjem od 17 posto plaće radnika u trgovačkim društvima izjednačile bi se s prosječnom plaćom u zagrebačkom gospodarstvu, za kojom trenutačno zaostaju prosječno za oko 600 kuna.</p>
<p>»U prosincu 2003. godine dobili smo odlučan odgovor kako nema financijske mogućnosti za povećanje osnovice. U procesu mirenja ponuđeno nam je povećanje od 2,7 a kasnije od najviše tri posto, što smo odbili«, rekla je čelnica sindikata. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kraj izolaciji Banovine i Pounja, rasterećenje prometa u Velikoj Gorici</p>
<p>U utorak je najavljen skori početak izgradnje autoceste Zagreb-Sisak, a o datumu početka radova odlučit će se već sljedećega tjedna, na sastanku predstavnika Sisačko-moslavačke županije, gradova Sisak i Velika Gorica, te Povjerenstva za ceste. </p>
<p>Najavu je, kao i mnogi drugi, pozdravio i ravnatelj sisačko-moslavačkog Županijskog zavoda za prostorno planiranje, Zdenko Sešo. Istodobno je na dosadašnju prometnu a onda i svaku drugu izoliranost Siska ukazao i voditelj sisačke Službe za gospodarenje prostorom, Mile Mikić. </p>
<p>»Očekivao sam tako brzu odluku i drago mi je da je tako odlučeno. U tijeku sam svih pripremnih poslova i izrade dokumentacije s Hrvatskim cestama. Bit će to kruna posla za koji se mi u Sisku pripremamo već godinama i u skladu s tim radimo i odgovarajuća gradska infrastrukturna rješenja«, rekao je Mikić.</p>
<p>Ipak, s obzirom na činjenicu da treba prikupiti još niz dozvola, kao što je lokacijska, za koju je već podnesen zahtjev, da se trebaju srediti imovinsko-pravni odnosi, izraditi glavni projekt i ishoditi građevna dozvola, Mikić ne vjeruje da će rad, osim možda na nekoj dionici, početi već ove godine. </p>
<p>»Realnije je očekivati da će cjelokupna izgradnja nove ceste početi sljedeće godine«, rekao je Mikić. </p>
<p> I sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac zadovoljan je odlukom o gradnji autoceste Zagreb-Sisak. </p>
<p>»Županija maksimalno podržava ostvarivanje toga projekta jer je prava cesta jedan od osnovnih uvjeta da se počnemo gospodarski razvijati. Sisak i južni dio Županije, dakle, Banovina i Pounje, postali su slijepo crijevo Hrvatske, djelomično i zbog loše prometne povezanosti s ostalim krajevima. Studija o utjecaju na okoliš već je bila na javnom uvidu, ali će javnost dati primjedbe i sugestije i na glavni projekt, kada on bude gotov. Građani moraju znati da o svemu odlučuje struka, a ne političari niti lokalna vlast. Ceste u svakom slučaju mora biti«, rekao je Brodarac. </p>
<p> Prometnica dužine 42 kilometra bit će dio buduće autoceste Zagreb - Sisak - Bihać - Split - Dubrovnik, a počet će na južnoj zagrebačkoj obilaznici. Prolazit će pokraj Velike Gorice, zatim, naselja Mlake, Buševca, Pešćenice, Lekenika i Žažine, a završit će na čvorištu kod sela Jazvenika u blizini Siska. Na toj autocesti predviđene su tri prometne petlje – kod Velike Mlake, Kušanca i Buševca. </p>
<p>Kroz središte Velike Gorice prođe dnevno od Siska prema Zagrebu i obrnuto i do 40.000 vozila, što predstavlja veliki problem ne samo Velikoj Gorici već i Zagrebu, jer se sav promet slijeva na prometnicu kod Velesajma. Zbog toga se, prema riječima zamjenika velikogoričkog gradonačelnika Kreše Hubaka, već dvadesetak godina planira obilaznica za sav tranzitni promet s tog pravca, koja će izgradnjom autoceste Zagreb-Sisak postati realnost.</p>
<p> »Studija o utjecaju na okoliš prošla je javnu raspravu, čime je stvoren preduvjet za dobivanje lokacijske dozvole i sređivanje administrativne procedure za građevinsku dozvolu«, kazao je Hubak. Dodao je da će izgradnju ove autoceste financirati Hrvatske autoceste, dok će izgradnju sjeverne obilaznice oko Velike Gorice financirati Hrvatske ceste. Pripreme za ovu drugu obilaznicu odmakle su, jer se paralelno uz studiju o utjecaju na okoliš radi i lokacijska dozvola.</p>
<p> Prometnica će početi kod raskrižja Veterinarske stanice u Velikoj Gorici, pratit će pistu Zrakoplovnog zavoda, te kroz Rakarsko polje uz naselja Babče, Selnicu i Kosnicu doći na Domovinski most. </p>
<p>Predviđa se da će obilaznica moći prihvatiti oko 15.000 vozila. Time će se značajno rasteretiti i koridori za ulazak u Zagreb, jer će se u glavni grad moći, ako se uključi i sadašnji koridor, ući iz tri smjera.</p>
<p>Jasminka Filipas i Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb će za nezaposlene organizirati javne radove </p>
<p>Program socijalne politike Grada Zagreba do 2007. godine, koji je u utorak usvojilo Gospodarsko socijalno vijeće a izradio Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, predstavlja cjelovit sustav mjera i aktivnosti za opće poboljšanje uvjeta života, ponajprije najsiromašnijih građana. </p>
<p>Osobe starije od 65 godina čine 15 posto stanovnika Zagreba. Stoga će se, rekao nam je Zvonimir Šostar, pročelnik Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, uz još dvije zasad još neutvrđene lokacije, u Domu za starije i nemoćne Trnje otvoriti gerontološki centar koji će imati i savjetovalište i SOS telefon za pomoć građanima treće životne dobi. </p>
<p>»Za otvaranje centara koji će omogućiti ostanak ljudi u njihovim domovima, što je najhumaniji i najracionalniji oblik skrbi, u dvije godine osigurat ćemo 500 tisuća kuna«, naglasio je Šostar. </p>
<p>S obzirom na veliki broj molbi za smještaj u 11 zagrebačkih domova za starije i nemoćne, stvorit će se jedinstven popis potencijalnih korisnika, a radit će se i na poboljšanju zdravstvene skrbi u stacionarima i domovima za stare. Razmatra se i mogućnost da Grad plaća dopunsko zdravstveno osiguranje za starije od 75 godina. </p>
<p>Kao jedan od velikih gradskih problema Šostar ističe nezaposlenost koja direktno dovodi do siromaštva. </p>
<p>»U Zagrebu je krajem 2003. godine evidentirano 39.985 nezaposlenih što je 17 posto manje nego potkraj 2002. Kako bi nastavio trend smanjivanja broja nezaposlenih, Grad će uvesti nove mjere, od kojih je najzanimljivije organiziranje javnih radova«, rekao je Šostar. Dodatnim mjerama programom će se poticati i samozapošljavanje, obiteljsko poslovanje a organizirat će i informatički seminari za nezaposlene te seminari za poslodavce, kako bi im približili metode rada s invalidnim osobama. </p>
<p> Šostar napominje da se povećava broj korisnika socijalne pomoći. U pučkim kuhinjama tako se prehranjuje tisuću korisnika više nego početkom prošle godine, odnosno 3800 osoba. Stoga će se otvoriti nova blagovaonica na Trešnjevci, u naselju Kosnica osnovat će se prihvatilište za odrasle. »Taj će nas projekt stajati pet milijuna kuna«, rekao je Šostar. </p>
<p> Najavio je i rekonstrukciju Doma za starije i nemoćne Trešnjevka tako da bude pristupačan invalidima u kolicima, osnivanje ustanove za oboljele od Alzheimerove bolesti te centar za branitelje i članove njihovih obitelji. »U projektu je i osnivanje obiteljskog centra u užem centru grada, te osnivanje volonterskog centra«, najavio je Šostar. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Predstavnici Podravke, Belupa i Neve nisu došli na sastanak </p>
<p>Predstavnici Podravke, Belupa i Neve nisu se u srijedu odazvali sastanku s ruskim gospodarstvenicima, iako su najavili svoj dolazak. »Ispali smo neozbiljni«, rekla je u telefonskom razgovoru za Vjesnik zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić koja je u posjetu Moskvi. </p>
<p>Na sastanku je, naime, bio i Georgij Sergejevič Polavčenko, predstavnik Centralne federalne oblasti koja uz Moskvu okuplja još 17 gradova, s ukupno 38 milijuna stanovnika. »Radi se o tržištu koje nije prezahtjevno i razmaženo a predstavnicima domaćih tvrtki bili su osigurani i sugovornici. Bilo je, dakle, mjesta i za konkretne poslovne razgovore«, rekla je Vlasta Pavić.</p>
<p>Na sastanku u Moskvi razgovaralo se i o otvaranja kulturno-gospodarskih centara u Moskvi i Zagrebu kao i o još jednom susretu gradonačelnika. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Anđeli« pomogli i Damjanu </p>
<p>U okviru dobrotvorne akcije »Hvala ti moj dobri anđele«, koju provodi Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida, u srijedu je uručena donacija za ugradnju dizala za šesnaestogodišnjeg Damjana Lissku. Damjanu su pomogli Lura d.d. koja je poklonila 40 tisuća kuna i McDonald's koji je priložio oko 34,5 tisuća kuna te Zagrebačko kazalište mladih koje je dalo 10 tisuća kuna. Simbolične čekove primila je dječakova majka Ljerka Lisska. Ugradnja dizala, kako je rekla mr. Mirjana Dobranović, predsjednica HSUTI-ja očekuje se za tri tjedna.</p>
<p>Damjan je jedna od 102 osobe s invaliditetom kojima se nastoji pomoći tom akcijom. Dječak je stradao nesretnim slučajem 2003. godine i morale su mu biti amputirane potkoljenice. </p>
<p>»Damjan je tinejdžer kojemu je život u jednom jedinom trenutku postao drukčiji. Naša obitelj suočila se s problemom koji nije mogla sama riješiti. Sada smo sretni jer će ovo dizalo mome sinu omogućiti samostalno kretanje po kući«, rekla je Ljerka Lisska. </p>
<p>Mirjana Dobranović rekla je da je zahvaljujući akciji »Hvala ti moj dobri anđele« dosad pomognuto ili je u postupku da se pomogne 80-orici invalida. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bandić bez komentara o mjestu Račanova zamjenika</p>
<p>Predsjednik Gradske organizacije SDP-a i zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić nije u srijedu želio reći bilo što o medijskim nagađanjima prema kojima je upravo on, uz Željku Antunović, glavni kandidat za mjesto zamjenika predsjednika SDP-a. </p>
<p>»Ne bih to komentirao. Vi znate da je moj izbor Zagreb«, rekao je Bandić.</p>
<p>Na Konvenciji SDP-a u travnju, osim novog predsjednika stranke (čini se da će jedini kandidat biti Ivica Račan), birat će se još njegov zamjenik, dva potpredsjednika te 51 član Glavnog odbora.</p>
<p> To tijelo, prema novom statutu stranke, preuzima većinu ovlasti nedavno ukinutog predsjedništva stranke. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Uz Duška Ćurlića Doru vode Barbara Radulović i Tihana Zrnić</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – »Ove smo godine s cijelim projektom krenuli na vrijeme te možemo ustvrditi da je doista sve spremno za Doru«, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare održanoj u dvorani Vijeća HRT-a, na kojoj su o 11. izboru hrvatske pjesme za našu predstavnicu na Eurosongu govorili voditelj cijelog projakta Aleksandar Kostadinov, te urednik i producent Dore Željko Mesar i Jozo Barlović.</p>
<p>Kostadinov je podsjetio da će o pobjedniku Dore, koja se održava od 12. do 14. ožujka u opatijskoj Kristalnoj dvorani hotela Kvarner, ponovno odlučivati isključivo gledatelji. Ipak, glasovanje ovaj put neće biti samo putem televotinga, već je, naglasio je Kostadinov, potpisan sporazum između HRT-a i oba hrvatska mobilna operatera, pa će se glasati moći i putem SMS-a. »Na ovoj Dori nastupa mnogo mladih izvođača, pa vjerujemo da će glasati mahom mlađa publika«, dodao je Kostadinov.</p>
<p>Uoči prve i druge večeri Dore, u kojima će nastupati po 12 izvođača, Hrvatska televizija emitirat će i posebne novinarske emisije iz green rooma, koje će voditi Zlatko Turkalj. U show programu izlučne večeri, na kojoj će se za naziv najbolje pjesme natjecati po šest najboljih iz izlučnih večeri, nastupit će Maksim Mrvica (glasovir), Ana Rucner (violončelo), Laura Vadjon (violina) i Lana Kos (sopran), a izvest će suvremene obrade klasičnih djela. Taj će program trajati dvadesetak minuta, a producirat će ga Zdravko Šljivac.</p>
<p>Voditelj svih triju večeri bit će Duško Ćurlić. Prve će mu se večeri pridružiti Tihana Zrnić, druge nova nada HRT-a Barbara Radulović, dok će finalnu večer voditi svi troje. </p>
<p>Producent Dore Jozo Barlović naveo je da su troškovi Dore i ostalih projekata koji će se u Opatiji i Rijeci održati u razdoblju između 12. i 20. ožujka (Miss Universe, Zlatna Ploča, Koncert pjesama Zdenka Runjića i Porin) u okviru planiranog proračuna. Izvršni producent svih događaja u Opatiji će biti Branko Matutinović, a onih u Rijeci Goran Ugrin. Scenografiju za Doru 2004. potpisuje Danijela Boban.</p>
<p>Ovogodišnji Eurosong održava se u Istanbulu i to prema novim pravilima. Naime, finalnoj večeri prethodit će kvalifikacijska, koja će se održati tri dana prije samog Eurosonga, 12. svibnja. Hrvatska zbog lošijeg plasmana Claudije Beni prošle godine u Latviji, u svibnju mora najprije na kvalifikacije, na kojima će se za ulazak na Eurosong natjecati 24 države, od kojih ukupno 10 odlazi u finale. </p>
<p>Uz njih, 15. svibnja na Eurosongu zahvaljujući lanjskom plasmanu u Latviji nastupit će 10 zemalja, te četiri najveće zemlje koje uvijek imaju pravo nastupa: Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Španjolska.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Francuski kuhari demonstrirali svoja umijeća</p>
<p>VODICE, 3. ožujka</p>
<p> – Birana jela spravljena po francuskim receptima i domaća vina poslužena su u vodičkom hotelu Imperial uzvanicima Gastro tjedna koji se od 1.do 5. ožujka održava u Vodicama u suradnji s francuskim stručnjacima Akademije Greta -Dafco iz Nice. Čak 39 domaćih kuhara i slastičara usavršava ovog tjedna svoja kulinarska znanja uz pomoć francuskih stručnjaka. Interes je bio i veći, ali kapaciteti kuhinje hotela Imperial nisu dopuštali veću masovnost. </p>
<p>Prvoj prezentaciji kulinarskih umijeća francuskih ugostitelja prisustvovali su Oliver Brochet, ataše za kulturu u Veleposlanstvu Republike Francuske u Hrvatskoj i zatim dr. Petar Sindičić, tajnik Hrvatske obrtničke komore koja je i glavni organizator Gastro tjedna s kojim je ujedno počelo i obilježavanje 2004. godine kao godine ugostiteljstva i gastronomije. Projekt Gastro tjedna podržala su i ministarstva mora i obrazovanja ali se njihovi predstavnici nisu pojavili u Vodicama. Jean Michael Arnoux, ravnatelj francuske akademije iz Nice nije krio zadovoljstvo što njegova Akademija sudjeluje u ovom projektu koji za cilj ima uspostavu trajnijih veza između Francuske i Hrvatske i razmjenu iskustava. Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske nije krio da im je cilj osnovati u Hrvatskoj Gastro akademiju na kojoj bi se stalno obrazovali i usavršavali ugostiteljski kadrovi.</p>
<p>Zanimanje uzvanika za francuskim jelovnikom bilo je veliko. Nazivi jela sve su samo ne jednostavni, ali kada delicije dodirnu nepce, sve se drugo zaboravlja. Francuzi su za predjelo uzvanicima servirali pečena pačja jetra s kockicama egzotičnog voća, za glavna jela pečenu oradu u ljuskama od povrća spravljenu na aromatiziranom maslacu od koromača te file od odojka s dalmatinskim pršutom uz zimski korijen i voće. Nakon toga uslijedio je pjenasti svježi sir i na kraju sladoled sa flambiranim jabukama. Uz svako jelo išlo je odabrano vino domaćih proizvođača.</p>
<p>Do konca tjedna Šibenčani mogu svake večeri po popularnim cijenama uživati u francuskoj ponudi biranih jela. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prvi rođendan Informativnog programa Nove TV okupio brojne političare</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Informativni program Nove TV proslavio je početkom tjedna prvu godišnjicu emitiranja što je obilježeno prigodnom svečanošću organiziranom u utorak navečer, u hotelu Opera, gdje su bile nazočne gotovo sve zvijezde ove komercijalne televizije, ali i brojni političari te kolege novinari. </p>
<p>Kako i priliči slavljeničkom tulumu direktor programa Nove TV Branko Vukšić obećao je da će Informativni program i dalje nastojati objektivno izvještavati hrvatsku javnost o svim događajima kako u domovini tako i u inozemstvu, dok je direktor televizije Ivica Blažičko napomenuo da je upravo Informativni program dosta pridonio tome da Nova TV postane respektabilnom televizijom.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Coolio snimio prve scene filma »Ta divna splitska noć«</p>
<p>SPLIT, 3. ožujka</p>
<p> – »Smrzavam se«, rekao je američki reper Coolio koji je usprkos jakoj buri u utorak navečer odigrao svoju prvu scenu u dugometražnom igranom filmu i trodjelnoj televizijskoj seriji »Ta divna splitska noć« scenarista i redatelja Arsena Antona Ostojića u produkciji »Alka filma« iz Zagreba. Coolio, naime, glumi mladog mornara Franckija koji je, dok mu je brod bio usidren u Splitu, dobio pismo svoje zaručnice u kojem ga ona obavještava da ga napušta. Kako bi mu izliječili depresiju prijatelji ga vode u grad gdje traže zabavu. </p>
<p>Budući da mu se prije nekoliko mjeseci, kada je dobio ulogu na audiciji u Los Angelesu, Ostojićev scenarij jako svidio, poznati je reper u filmu pristao glumiti unatoč honoraru od tek nekoliko tisuća dolara. </p>
<p>Iako je posljednjih dana u Dalmaciji padala kiša, filmska je ekipa, saznajemo, imala sreće, jer je baš tih dana snimala interijere u stanovima unutar Dioklecijanove palače. No, zbog lošeg vremena odgođene su scene s pjevačem Dinom Dvornikom koji u Split dolazi sljedećeg tjedna. </p>
<p>»Coolio je do sada snimio dvadesetak filmova, tako da već ima iskustva pred kamerom. Pokazao je svoju profesionalnost. Razumije što je svjetlo, kadar…«, zvijezdu svoga filma pohvalio je Ostojić koji je s filmskom ekipom posljednjih dva tjedna zamijenio dan s noći. Naime, »Ta divna splitska noć« je omnibus od triju ljubavnih priča koje se događaju u samo dva sata novogodišnje noći, od 22 do ponoći.</p>
<p>Uz Coolia i Dina Dvornika, u glavnim ulogama se pojavljuju Nives Ivanković, Mladen Vulić, Marinko Prga, Marija Škaričić, Vicko Bilandžić i drugi. </p>
<p>Za proračun filma koji će se snimati do 17. veljače, a čija se praizvedba najavljuje za kraj srpnja na filmskom festivalu u Puli, pobrinulo se Ministarstvo kulture i HRT, dok je postprodukcija povjerena »Helas filmu« iz Münchena.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Osiguravatelji strahuju od troškova klimatskih promjena</p>
<p>ŽENEVA, 3. ožujka </p>
<p> - Drugi po veličini svjetski reosiguravatelj Swiss Re upozorio je u srijedu da troškovi prirodnih nesreća potaknuti globalnim zatopljenjem prijete izmicanjem kontroli.</p>
<p> U izvješću koje otkriva kako klimatske promjene dobivaju na značenju u korporacijskim planovima, Swiss Re je objavio da ekonomski troškovi takvih nesreća prijete da će se u 10 godina udvostručiti na 150 milijardi dolara godišnje. Pogodit će tako osiguravatelje s 30 do 40 milijardi dolara teškim odštetnim zahtjevima, što je jednako jednom napadu na Svjetski trgovački centar godišnje.</p>
<p> »Postoji opasnost da će ljudska intervencija ubrzati i intenzivirati prirodne klimatske promjene do te točke da će postati nemoguće na vrijeme prilagoditi naš društveno-ekonomski sustav«, stoji u izvješću te kompanije. </p>
<p> To izvješće uslijedilo je nakon što je sve veći broj stručnjaka upozorio da se klimatske promjene pojavljuju kao sigurnosna prijetnja 21. stoljeća i pritom zasjenjuju terorizam.</p>
<p> Znanstvenici očekuju da globalno zatopljenje potakne sve češće i snažne oluje, toplinske valove, poplave, tornade i ciklone, dok će druga područja pogoditi hladnoća i suša. Gubici osiguravatelja zbog promjena u okolišu eksponencijalno su porasli u zadnjih 30 godina, i očekuje se da nastave još brže rasti, izjavila je stručnjakinja za klimu Swiss Rea Pamela Heck. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>I mravi vole izbjeći prometnu gužvu</p>
<p>LONDON, 3. ožujka </p>
<p> - I mravi, baš kao i ljudi, mrze prometne čepove i nastoje ih izbjeći skretanjem na alternativne pravce, tvrde znanstvenici.</p>
<p> Kad nastane prevelika gužva, mravi pokušavaju jedni druge izgurati s puta i tako one koji im smetaju prisiliti na potragu za drugim putevima do mravinjaka.</p>
<p> »Mravi znaju pronaći rješenje kad se nađu u prometnoj gužvi«, rekao je Vincent Fourcassle, biolog iz Centra za istraživanje životinja u Touloseu.</p>
<p> U studiji koju je objavio časopis Nature, Fourcassle i njegovi suradnici analizirali su videozapise kretanja tisuća mrava. Uz pomoć matematičkoga modela objasnili su kako ponašanje pojedinca utječe na kretanje i ponašanje mrava u grupi.</p>
<p> Mravi radije prenose hranu poznatim obilježenim putem, a u pokusu su morali prijeći most između izvora hrane i gnijezda. Kad su na mostu bile dvije jednake, dovoljno široke staze, promet na omiljenoj stazi bio je mnogo gušći, rekao je Fourcassle. No, kad su staze sužene i kad su se mravi našli u »čepu«, promet je bio jednako gust na obje staze, a guranje se pokazalo omiljenim načinom izbjegavanja zastoja u prenošenju hrane do mravinjaka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Višnja Knezoci ponovno na čelu Galerije »Forum«</p>
<p>Izvanredni otkaz koji je dobila Višnja Knezoci, prema njezinu uvjerenju, bio je neutemeljen, te je pokrenula tužbu i dobila spor nakon pet godina suđenja / Najavljuje da će »vratiti ugled nekadašnjega 'Foruma', promicati stvaralaštvo mladog naraštaja, njegovati klasičnu likovnu tradiciju i otvoriti vrata novim medijima«</p>
<p>Završena je petogodišnja sudska drama smijenjene voditeljice zagrebačke Galerije »Forum«, povjesničarke umjetnosti Višnje Knezoci. Rješenjem suda donesenom potkraj protekle godine stupila je na snagu odluka o njezinu vraćanju na posao, što je i netom provedeno u praksu. Dosadašnji voditelj Galerije »Forum« Milan Bešlić, povjesničar umjetnosti, koji je tu dužnost obnašao od 2000., razriješen je dužnosti. Naime, Milan Bešlić nikada i nije bio voditelj Galerije u stalnom radnom odnosu, već je radio na temelju ugovora o djelu. </p>
<p>Višnja Knezoci na čelu ustanove bila je od 1979. do 1998. temeljem ugovora o radu, nakon čega je dobila izvanredni otkaz od tadašnjeg ravnatelja Kulturno-informativnog centra Zvonimira Lisinskoga. Ravnatelj je osim voditeljice, kaže Knezoci, raspustio i Savjet galerije sastavljen od 19 uglednih i priznatih likovnih umjetnika kao što su Edo Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Marija Ujević, Nikola Reiser, Goranka Vrus Murtić, Dalibor Parać i drugi. </p>
<p>Zvonimir Lisinski, doznajemo, izlagačku politiku Galerije preuzeo je sâm. Nakon smjene voditeljice, uslijedila je, kako kaže, afera za aferom, te je Zvonimir Lisinski smijenjen, a na njegovo mjesto postavljen Goran Pavletić, današnji ravnatelj KIC-a. Kratko vrijeme galeriju je vodio Ivan Kujundžić, akademski kipar, koji je utemeljio peteročlani Savjet u sastavu: Nikola Koydl, Eugen Kokot, Goran Blagus, Andrej Smrekar i Dominique Narran. Kujundžića je naslijedio Milan Bešlić, koji je nastavio surađivati s istim Savjetom.</p>
<p>Kako je izvanredni otkaz koji je dobila Višnja Knezoci, prema njezinu uvjerenju, bio neutemeljen, pokrenula je sudski spor i dobila ga. Iako je radno mjesto bilo sve te godine upražnjeno, nikada nije raspisan natječaj za njega zbog zakonske zabrane jer se oko njega vodi spor. U dogovoru s Goranom Pavletićem, ističe Knezoci, vraćena je na staro radno mjesto. Kaže da će odraditi program događanja prema zamisli Milana Bešlića do kraja godine koji je na snazi, te će voditi Galeriju. </p>
<p>Uskoro će Pavletiću predložiti osnivanje novoga savjeta te uz pomoć članova tijela izraditi program rada za 2005. i predati ga u lipnju Uredu za kulturu Grada Zagreba na usvajanje i za potporu. Mišljenja je da je u proteklom razdoblju Galerija »Forum« izgubila na kakvoći programa, te najavljuje da će »vratiti ugled nekadašnjeg 'Foruma', promicati stvaralaštvo mladog naraštaja, njegovati klasičnu likovnu tradiciju i otvoriti vrata novim medijima«.</p>
<p>Milan Bešlić kaže da je on smijenjen temeljem sudske odluke, te svoje razrješenje smatra normalnim razvojem događaja, jer se na svoje mjesto vratila voditeljica galerije. Ne osjeća se povrijeđenim, već smatra da će se njegov program do lipnja uspješno privesti kraju te će i dalje sa svima uspješno surađivati.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U ozračju baranjskoga svijeta</p>
<p>Opsežna publikacija Nadje Maglice prvi put sustavno prikazuje predajno odijevanje baranjskih Hrvata, oslikavajući na taj način i život baranjske zajednice</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Opsežna monografija koja prvi put sustavno prikazuje predajno odijevanje baranjskih Hrvata pod naslovom »Baranja se šareni« Nadje Maglice predstavljena je u nazočnosti autorice u srijedu u Etnografskome muzeju, koji je i objavio knjigu. Monografiju su predstavili ravnatelj Muzeja Damodar Frlan, prof. dr. Aleksandra Muraj i dr. Jasna Galjer, uz nastup Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado«.</p>
<p>Monografija »Baranja se šareni – Predajno ruho baranjskih Hrvata« osvjetljuje baranjsko tradicijsko odijevanje od netom rođenoga djeteta preko udaje do starosti i svršetka života, oslikavajući na taj način i život baranjske zajednice. Nošnja se nastoji tumačiti u društveno-gospodarstvenim uvjetima, a radi preglednijega opisa vrsta i izgleda toga ruha, odjevni su predmeti svrstani u skupine prema važnosti te svrsi i prigodi uporabe svakoga posebice.</p>
<p> Knjizi su pridodani i crteži i krojevi odjeće, a uvršten je i opis prostora i protekloga doba sa zemljopisnim, povijesnim i demografskim značajkama, što je neizbježno s obzirom na to da u toj najistočnijoj hrvatskoj pokrajini žive različite narodnosne skupine. Osim toga, monografija donosi i izravna svjedočenja Baranjaca nakon nedavno proživljenoga ratnoga iskustva.</p>
<p>Knjiga je napisana sažeto, na temelju do sada poznatih i provjerenih izvora, a upotpunjenih novim spoznajama što ih je autorica godinama predano i uporno prikupljala. </p>
<p>No posebna je vrijednost monografije u njezinoj vizualnoj opremi. Majstorska fotografija Damira Fabijanića nije samo ukrasni dodatak, nego čini nedjeljivo jedinstvo te knjige. Pisanje Nadje Maglice je pak osebujna stila, koji odlikuje izbjegavanje tuđica te korištenje provincijalnih riječi i izričaja koji su izvan današnjega jezičnog standarda.</p>
<p>Ta pozamašna publikacija Nadje Maglice, koja je inače zaposlena kao muzejska savjetnica Etnografskoga muzeja, dugo je čekala da ugleda svjetlo dana, čemu je uzrok i ratni vihor koji je zahvatio naše prostore. Stoga je knjiga, koja sadrži i engleski prijevod te sažetak na njemačkome jeziku, objavljena punih pet godina nakon što je bila spremna za tisak.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Srednji vijek u novom svjetlu </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Svi izvori na temelju kojih pokušavamo razumjeti i rekonstruirati što se događalo u hrvatskom ranom srednjem vijeku vjerojatno bi stali u knjižicu tanju od »Rođaka i bližnjih« mlade hrvatske znanstvenice Zrinke Nikolić. Veliki je uspjeh zato što je asistentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu uspjela ne samo ukazati na nove podatke, već i poznate činjenice interpretirati na nov način. Tako je velik doprinos hrvatskoj historiografiji, ne samo po novim spoznajama već i u smislu metodologije, ocijenio dr. Neven Budak, dekan FF-a i mentor mr. Nikolić.</p>
<p> Knjiga Zrinke Nikolić »Rođaci i bližnji« objavljena je kao četvrto izdanje u »Povijesnoj knjižnici« Matice hrvatske (urednik dr. Ivica Prlender), a predstavljena je u srijedu u prepunjenoj dvorani Matice hrvatske, uglavnom mladim ljudima. Knjiga govori o povijesti društva i obitelji u dalmatinskim gradovima, napose Zadru u 11. stoljeću, pokazujući kako mladi hrvatski povjesničari sve uspješnije razbijaju predugu izoliranost naše povijesne znanosti, koja je nedovoljno korespondirala sa svjetskim dostignućima. </p>
<p>»Baviti se srednjim vijekom nije posljedica bijega od osjetljivih, modernih tema«, rekla je dr. Zdenka Janeković Romer s Odsjeka za povijest FF-a, »već želja da se objasni kolijevka zapadne misli i izvorišta naše civilizacije.« Zrinka Nikolić je opisala što je obitelj u gradskoj zajednici, a u procesu je opisala svakog pojedinca koji je u dokumentima, ionako proizvedenim od elite, spomenut.</p>
<p> Tako smo preko procesa davanja nadimaka otkrili kako je tekao proces slavenizacije gradova, kako je često bilo sklapanje brakova među rođacima, kako su dalmatinski plemići uglavnom živjeli skromno i bavili se poljodjelstvom, ribolovom. Zrinka je Nikolić uspjela u hrvatsku ranosrednjovjekovnu historiografiju konačno i u punom smislu uvesti i žene, jer one su bile vlasnice posjeda, raspolagale imovinom sve do 11. stoljeća kada muška, očinska, linija postaje važnija za nasljedstvo.</p>
<p>Zrinka Nikolić svojom je prvom knjigom kročila na slabo istraženo područje koje unatoč obilju literature o ranom srednjem vijeku nije do sada obrađeno. Kako njezina doktorska disertacija govori o istim temama, ali u kasnijim stoljećima, treba se nadati da će se smoći snage te naslove prevesti na neki od svjetskih jezika, napomenuo je Neven Budak. </p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Banalizacija zla</p>
<p>Hitler je bio sudbina Njemačke i ta se sudbina nije mogla izbjeći</p>
<p> – kazao je jedan njemački general prije stupanja na nürnberška vješala. I doista, mnogima nije bilo moguće objasniti fenomen Trećeg Reicha i zagonetnu šutnju njemačkih intelektualca koji su gledali stvaranje najveće ratne mašinerije u povijesti i početak sustavnog ubijanja »nižih rasa«. Plamen koji je sukljao tijekom »Kristalne noći« gutajući sinagoge, bio je početak strašne civilizacije smrti utemeljen u logorima. Preživjeli »kosturi« koji su dočekali ulazak američkih trupa u koncentracijske lagere – ostali su zauvijek zagonetka. Zbunjeni saveznički suci mogli su tek s mučninom slušati objašnjenja nacističkih oficira i voditelja logora koji su bez prigovora savjesti: »izvršavali naređenja«.</p>
<p> Vrata genocida širom je otvorio možda najmračniji lik Njemačke poslije Hitlera šef Službe sigurnosti SS-a »krvnik« Reinhard Heydrich koji će od Gestapoa načiniti najmoćniju policiju u povijesti. Upravo je Heydrich na konferenciji u Wanseeu prvi put službeno najavio da »konačno rješenje židovskog pitanja obuhvaća 11 milijuna europskih Židova koje valja pobiti«.</p>
<p>Do dana današnjeg traju filozofski i literarni sporovi. Jer, nemoguće je shvatiti holokaust i mehanizam koji je uništio samo Židova pet milijuna sedamsto tisuća, ne računajući ovdje civilne žrtve Drugoga svjetskog rata. Zaborav povijesti i holokausta bila je tema tribine Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger. Točnije, temu »Holokaust i zaborav: Imaginiranje i administriranje zla« vrlo je zanimljivo obradila spisateljica Sibila Petlevski. </p>
<p>Holokaust je uvijek prisutna tema, objasnila je, koja se sve češće pokušava pojasniti u brojnim esejima europskih intelektualca. No, ne samo da do dana današnjeg nisu prestali sramotni pokušaji operiranja brojkama žrtava koje »ljudsko meso stavljaju na kantar«, već je sam zločin u svojoj biti neobjašnjiv. »Ono što me zanima je administriranje zla«, istaknula je Sibila Petlevski čiji je djed preživio logor Dachau, vrativši se sa 37 kila, a kako je bio crnoput svrstan je u red židovskih zarobljenika. Upravo njegova pisma iz logora u obliku formulara na kojem je trebalo označiti živ-ranjen-mrtav, pokazuju kako su ljudi, izgubivši individualnost, bivali svedeni na broj, oznaku u formularu.</p>
<p> Nikada u preživjelima nije prestao živjeti logor, istaknula je Sibila Petlevski, a jedan od najžalosnijih primjera je sudbina velikog talijanskog pisca Prima Levija koji se ubio 1987. godine. »Levi je umro još 1945. u Aushwitzu« rekli su njegovi prijatelji, a živio je samo zato da prenese na papir užase koje je u sebi nosio. I najljepši san koji je opisivao, a bila je riječ o kući u divnoj prirodi, pretvarao se na kraju u obrise koncetracijskog lagera. Samo iskustvo prenošenja bola vrlo je teško – naglasila je Sibila Petlevski. To je i osnovni problem memorijalnih muzeja. Pitanje je koliko je ljudska priroda spremna pojmiti slike kostura i žrtava, koje, kako je rekao jedan sudionik tribine »bivaju toliko ružne u užasu smrti« da ih mnogi ne žele gledati.</p>
<p>I sama umjetnost pokušavajući prenijeti užas čini to tek djelomično, istaknula je spisateljica. Jer, »ne možemo prenijeti iskustvo koje nismo sami proživjeli«. Najveća opasnost danas je banalizacija teme holokausta, pa time i svakog drugog masovnog zločina. Umanjivanjem povijesne istine žrtve se ne prestaju viktimizirati. Kvalitetan školski sustav ali i razvijeno civilno društvo stoga su neophodni da ne bi došlo do »zaborava povijesti«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Didulica postao kamen smutnje </p>
<p>Izbornik Otto Barić najavio je neke nove običaje. U prvom redu uskraćivanje novinarima nekih svojih važnih razmišljanja, koja, kako kaže, gotovo nikad nisu prenesena onako kako je on rekao, nego su prilagođena osobnim ili redakcijskim interesima te imteresima pojedinaca iz klubova i menadžerima </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – U skoro prepunu blagajnu Hrvatskoga nogometnog saveza svoj je sponzorski tajnoviti prilog ponovno ubacio Ledo iz korporacije Agrokor, potvrđujući time tezu da je reprezentacija uoči puta u Portugal i te kako isplativ marketinški proizvod. No, unatoč tome nema mira u Kući nogometa, među ostalim, i zato što novinari prema nekim ocjenama iz Rusanove, u svojim interpretacijama nisu baš sto posto na pragu interesa reprezentacije i Saveza, nego se tu i tamo nekome omakne da prosuđuje i svojom glavom. </p>
<p>Nezadovoljnik je među prvima bio izbornik Otto Barić, koji je na uobičajenom sastanku s novinarima u HNS-u najavio neke nove običaje. U prvom redu uskraćivanje novinarima nekih svojih važnih razmišljanja, koja, kako kaže, gotovo nikad nisu prenesena onako kako je on rekao, nego su prilagođena osobnim ili redakcijskim interesima te imteresima pojedinaca iz klubova i menadžerima. Sve su to okolnosti, kako ističe Barić, u kojima se ne može normalno raditi pa je ugroženo ostvarenje visokih ciljeva koje je predsjednik HNS-a Vlatko Marković stavio pred njega planirajući na EP-u u Portugalu u najmanju ruku - poluzavršnicu. </p>
<p>– To vaše stalno traženje nečega iznad onoga što jest objektivno nas oslabljuje, ističe Barić. </p>
<p> Barića je najviše pogodilo ono u što se pretvorilo njegovo opserviranje kandidata za trećeg vratara: </p>
<p> – Neka se zna da time nije nimalo ugrožena Pletikosina pozicija, a on reagira kao da ga netko minira. Neka se zna da nam treba treći vratar, a budući da Didulica iz Graza spada u kategoriju onih koji žele ići naprijed, tko mu to pravo može uskratiti ako je zaista pravi? Ni njemu ni bilo kome drugome, tko dosad nije evidentiran kao kandidat za širi krug, a svojim igrama i formom to zavrjeđuje. </p>
<p>Zavapio je Barić još jednom kako novinari zbog viših interesa pokušaju pisati drukčije, zapravo pošteno i dobronamjerno. Upravo ga je zbog toga nazvao Giovanni Rosso da mu kaže kako ništa od napisanoga o njemu nije točno. </p>
<p>Isti apel upućuje i Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. koji je na svojstven način odaslao poruku svim »dušobrižnicima« koji se pitaju što će HNS s toliko novca: </p>
<p>– Takvima samo prenosim jednoglasnu potporu članova Skupštine HNS-a za sve planove i programe Saveza.</p>
<p> Srebrić je, dakako, podsjetio i na sljedeću utakmicu reprezentacije s Turskom 31. ožujka u Zagrebu. Zbog želje da tribine budu pune, najavio je popularne cijene ulaznica, kao za susret sa Slovenijom, kad je raspon bio od 20 kuna (sjever) do 400 kuna (lože s imenom). </p>
<p>O ulaznicama za utakmice hrvatske reprezentacije u Portugalu Srebrić je rekao tek da je u produljenom roku, do 28. veljače, rasprodano svih 6000 ulaznica za susret s Francuzima, za susret sa Švicarskom prodano ih je 4500, a od 12.000 raspoloživih ulaznica za susret s Engleskom prodano je 9000. Oglasio se i Martin Novoselac, od čije se vrste (igrači do 21 godine) na EP-u u Njemačkoj očekuju primjereni nastupi:</p>
<p>– Vratari ne dobivaju nikakvu minutažu u svojim klubovima, a zbog ozljeda ili klupskih interesa trenutačno je izvan rada desetak igrača. Naviknuo sam na takvu vrst teškoća, ali je nedaća ipak previše. </p>
<p> U vezi s time novinare je zanimala prava istina o zdravstvenom statusu Nike Kranjčara, budući da iz ponuđenog proizlazi da je Dinamova liječnička služba u najmanju ruku nesposobna. </p>
<p>– I naše službe s te strane stoje na raspolaganju, rekao je Srebrić. </p>
<p>O problematici iz sudačkih redova prozvanim se osjetio Ivan Košutić, povjerenik za suđenje. Ispisao je Košutić poduži odgovor na navode Gorana Marića, donedavnog uglednoga međunarodnog suca, danas sve afirmiranijeg u emisiji »Oko sokolovo«. Bit je priče zapravo sve otvorenija bitka za utjecaj u sudačkim redovima, zbog čega svaka strana koristi sva raspoloživa sredstva. </p>
<p>Košutić je usput naglasio da je HNS dobio i svoga sedmoga međunarodnog Fifina suca Vladu Svilokosa. Time je ispravljena navodna Fifina pogreška, budući da je Svilokos na listu bio iza slabijeplasiranog Strahonje. Priča se, međutim, da je prava istina ipak malo drukčija i da nema veze s Fifinom pogreškom. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tko će prvi do »čarobnih« 29 bodova </p>
<p>Upravo zbog velike bodovne izjednačenosti klubova lako bi se moglo dogoditi da o plasmanu u Ligu za prvaka odlučuju posljednje minute prvoga dijela prvenstva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čim je završio jesenski dio hrvatskoga nogometnog prvenstva, pogled na ljestvicu upućivao je kako će se osam klubova u nastavku prvenstva boriti za Ligu za prvaka, jer su Dinamo i Hajduk odavno odmakli trećeplasiranom Kamenu Ingradu, dok su Cibalia i Marsonia lošim rezultatima svoje izglede za plasman u gornji dom poretka sveli na minimum. Kakvo je stanje nakon dva kola nastavka prvenstva? Naravno da se nitko nije približio vodećem splitsko-zagrebačkom tandemu, no još je jedan klub istaknuo »kandidaturu« za Ligu za ostanak - Zagreb. »Pjesnici« su porazom od Marsonije prošle subote otpuhnuli i posljednji tračak nade za pozitivnim pomakom na ljestvici. </p>
<p>Dakle, jasno je da će se u sljedeća tri kola čak sedam klubova boriti za četiri mjesta u Ligi za prvaka. U prednosti su Kamen Ingrad, Rijeka, Osijek i Zadar koji imaju po 25 bodova, a nešto manje izgleda imaju Inter, Varteks i Slaven Belupo sa po 23 osvojena boda. Upravo zbog velike bodovne izjednačenosti spomenutih klubova lako bi se moglo dogoditi da se o razvrstavanju u Ligu za prvaka, odnosno Ligi za ostanak doslovce odlučuje u posljednjim minutama 22. kola. Kad je riječ o bodovnoj granici koja će podijeliti klubove, sve upućuje da će oni koji skupe 29 bodova izbjeći neizvjesnost borbe za ostanak. </p>
<p>Čini nam se da najmanje izgleda ima Inter, koji će u subotu gostovati u Maksimiru protiv Dinama, potom dočekati Marsoniju te na kraju gostovati na Kantridi, gdje će i Rijeka ganjati tri boda. Nadalje, u nezahvalnoj je situaciji i Slaven Belupo koji u subotu gostuje kod Zadrana, a potom i u Splitu. Ako bi uspjeli ugrabiti koji bod u ta dva ogleda, onda bi u posljednjem kolu protiv Zagreba kod kuće imali kakvu-takvu priliku za ulaskom u gornji dom lige. Od klubova sa po 23 boda najbolji raspored ima Varteks. Pred pulenima Ćire Blaževića dvije su utakmice u Varaždinu - protiv Cibalije i Zadra - a budući da su »bumbari« u nastavku prvenstva u dobroj formi ne bi bilo iznenađenje da »uknjiže« šest bodova te rasterećeni iščekuju posljednji dvoboj u Maksimiru... </p>
<p>Kad je riječ o klubovima koji na svom »računu« imaju dva boda više, najbolju situaciju ima Rijeka. Katalinićev će sastav imati dva domaćinstva protiv Zagreba i Intera, između njih gostovanje u Velikoj te bi bilo iznenađenje da kompaktna momčad Riječana ne osvoji najmanje četiri boda. Zadranima bi se, pak, lako moglo dogoditi da im sudbinu »kroje« susjedi iz Splita, jer će Hajduk u 22. kolu gostovati na Stanovima. </p>
<p>Procijeniti izglede Osijeka i Kamena Ingrada nije baš teško, obje momčadi prije posljednjega kola imaju suparnike različite kvalitete (Osječani će igrati protiv Hajduka u Gradskom vrtu i Zagreba u gostima, a Veličani u Slavonskom Brodu te Rijeke kod kuće), a u posljednjem će kolu prvog dijela prvenstva međusobno odmjeriti snage na osječkom travnjaku. Bit će do dvoboj koji će pobjednika »lansirati« u Ligu za prvaka, a poraženog među klubove koji će se boriti za ostanak. </p>
<p>Na kraju valja istaknuti i propozicije natjecanja. Ako nakon 22. kola dva kluba imaju isti broj bodova, bolje će mjesto zauzeti onaj koji ima bolji međusobni omjer, a ako su i u tome izjednačeni gledat će se razlika postignutih i primljenih pogodaka. Odigravanje dodatnih utakmica može se dogoditi samo ako će klubovi u svim spomenutim stavkama biti izjednačeni. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>I Osječani žele europski Dinamo </p>
<p>»Ne bi bilo loše kad bi se u Maksimiru stvorila jaka europska momčad, čiju bi jezgru tvorili sadašnji mladi reprezentativci« / »Ni Ljubojeviću, a niti Pranjiću nije bio toliko bitan novac. Oni bi došli u Maksimir, ali su im neki sadašnji igrači Dinama 'napunili uši' o ne baš sjajnoj atmosferi u klubu«, kaže Tihomir Maršić</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić ipak nije usamljen u svojoj viziji velikog Dinama. Zanimljive saveznike, čini se, ima i među onima koji bi zapravo trebali figurirati kao njegovi - oponenti. U Maksimir je, naime, u srijedu svratio Tihomir Maršić, predsjednik NK Osijek. Nije se, doduše, sastao s Mamićem, no svojom nam je nadahnutom retorikom jasno dao do znanja da ga i te kako zanima snažni maksimirski »dream team«, Dinamova momčad snova... </p>
<p>O čemu se, zapravo, radi? Osječki klub ima nekolicinu igrača iznimno zanimljivih Dinamu. Dakako, riječ je ponajprije o napadaču Goranu Ljubojeviću i vezistu Danijelu Pranjiću, a »plavi« skauti lasom vitlaju i prema još nekolicini osječkih nogometaša. Nakon gotovo godinu dana neuspješnih pregovora, Maršić je osvanuo s novim, »tihim« prijedlogom. Njegova je ideja da se gotovo kompletan »bataljun« mladih Osijekovih reprezentativaca nastani u - Dinamovoj svlačionici! </p>
<p>– Pa, bolje im je da, recimo, dvije godine igraju u Dinamu, pa tek onda odu u inozemstvo, naglasio je Maršić. – Sad ih je jako teško prodati, pogotovo na zapad. Ne bi bilo loše kad bi se u Maksimiru stvorila jaka europska momčad čiju bi jezgru tvorili sadašnji mladi reprezentativci. Dakako, kasnije bismo i mi nešto dobili prilikom njihova transfera u inozemstvo... </p>
<p>Osijekov je predsjednik pritom otvoreno nabrojao igrače koje je ukalkulirao u ovakvu »viziju«... Tu su, dakle, Goran Ljubojević, Danijel Pranjić, Marijan Buljat, Tomislav Mikulić, Josip Milardović i Krešimir Brkić. </p>
<p>Otkud, međutim, takav nagli obrat u razmišljanjima čelnika osječkoga kluba? Mamić je, podsjećamo, svojedobno ponudio milijun eura za Ljubojevića i Pranjića. </p>
<p>– Taj je iznos smiješno malen, govorio je tada Maršić, dodavši da za obojicu na ljeto može dobiti po 600.000 ili 700.000 eura. – Uvjereni smo da ćemo za njih, kao i za trećega mladog reprezentativca Tomislava Mikulića, dobiti mnogo više. </p>
<p> Je li možda besparica glavni generator promjene u razmišljanjima? Osječki je klub u velikim financijskim teškoćama, ukupan je dug oko 80 milijuna kuna. Zanimljivo je, međutim, da je mladi Pranjić, unatoč tome, odbio gotovo bajkovitu ponudu iz Rusije. Maršić tvrdi da su Rusi bili spremni izdvojiti čak tri milijuna eura. U pitanju su bili Spartak i Lokomotiv. </p>
<p> – Pranjić je izričito tvrdio da ne želi ići na istok. Ni pod koju cijenu, dodaje Maršić. </p>
<p> Hm, taj je mladić isto tako tvrdio da ne želi niti u Dinamo... Odbio je ideju o dolasku u Maksimir, no Osijekov predsjednik i dalje vjeruje u novi preokret. </p>
<p> – Ma, ni Ljubojeviću, a niti Pranjiću nije bio toliko bitan novac. Oni bi došli u Maksimir, ali su im neki sadašnji igrači Dinama »napunili uši« o ne baš sjajnoj atmosferi u klubu. </p>
<p> Jasno je tek da će se saga o novom odredištu Osijekovih talenata i dalje rastezati. Kako god bilo, Maršićev posjet Maksimiru mnogi su automatski povezali i s pričom o premijama. Naime, iduće subote u Gradskom vrtu gostuje Hajduk. A, to su, dakako, sasvim dovoljne naznake za upit je li Dinamo možda unaprijed premirao Osječane za nešto veći angažman u subotnjoj utakmici.</p>
<p> – Ma, kakve premije! Nama je cilj svladati i Dinamo i Hajduk. Uostalom, »plave« smo već i pobijedili. Ma, jedina nam je premija ulazak u Ligu za prvaka, a u tome nećemo uspjeti ako izgubimo protiv Hajduka. Uostalom, ne treba nam onaj igrač koji u svakoj utakmici ne daje 120 posto svojih mogućnosti, zaključio je Maršić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kako održati prednost ispred Dinama </p>
<p>SPLIT, 3. ožujka</p>
<p> – Hajdukovih pet bodova prednosti ispred Dinama pristojna je zaliha za preostalih 13 kola do kraj prvenstva. No, nije toliko velika da Splićanima jamči mir. Jedno je sigurno da »modri« nemaju prava na kiks žele li držati »bijele« na vatrici nespokojstva, ali bi Hajdukovim nogometašima krivi korak ugrozio dosadašnji rad. </p>
<p>Nećemo analizirati snagu momčadi, je li možda Hajdukov igrački arsenal uvjerljivi od Dinamova, već ćemo se vratiti u proljetni dio prvenstva 2000. godine. Splitsku momčad tada je trenirao Ivica Matković i u trećem kolu proljetnog dijela igralo se u Osijeku. U tom je trenutku Hajduk imao četiri boda prednosti ispred Dinama. Mirisalo je da bi ta sezona mogla biti obojena »bijelim«, pogotovo jer je već četiri sezone Poljud apstinirao od trofeja i »slinio« za trofejnom erom zagrebačkih »modrih« podvučenom svemogućim predsjednikom Canjugom. </p>
<p>Međutim, treće kolo donijelo je prvi teški udarac Hajduku. U Gradskom vrtu Osijek ga je pobijedio sa 2-0, a završni mu je udarac u utrci za naslov zadao sedam dana poslije Hrvatski dragovoljac. Andrić je nastupio s tri žuta kartona (jednog je prenio iz Mosora za koji je igrao u Drugoj ligi u jesenskom dijelu) i utakmica je registrirana pobjedom »dragovoljaca« za zelenim stolom. </p>
<p> Rezultatski krah doveo je do dramatičnih događaja na Poljudu, od navijačkih nereda do promjene uprave. Klub je preuzeo »trijumvirat« Luketin, Žaja, Holcer, za trenera je postavljen Nadoveza. Sezona je na kraju završena trofejom, osvojen je kup, a klub se stabilizirao. Danas je na Poljudu mnogo mirnija situacija, neusporedivo drugačija. Stabilna je suradnja šefa struke Štimca i trenera Vulića. </p>
<p>Sada opet treće proljetno kolo Hajduku donosi Gradski vrt i momčad Osijeka kombiniranu iskustvom Špehara i Vukoje te darovitošću Pranjića, Buljata. Očekuje se pravi derbi, a Splićani trebaju potvrditi da ih se s pravom proglašava najjačom momčadi u Hrvatskoj. Nije nevažno spomenuti i da je nekoliko prvotimaca splitskih »bijelih« igralo značajnu ulogu u Osijeku, još u doba trenera Mršića s uspješnim nastupima u Kupu Uefe. Vratar Balić, Turković i Neretljak bili su oslonac momčadi, dok su iz Gradskog vrta na veliku nogometnu scenu zakoračili Krpan i Rukavina</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Važno je zvati se Arvydas </p>
<p>Zagrebačka publika koja cijeni visoku košarkašku klasu ne bi smjela propustiti vidjeti Litavca Arvydasa Macijauskasa, možda i najvećeg strijelca koji trenutačno igra u Europi </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Uoči dvoboja protiv Tau Ceramice u četvrtak, trener košarkaša Cibone Dražen Anzulović izrazio je želju za što većim brojem gledatelja u Draženovu domu na premijeri cibosa među 16 najboljih momčadi Eurolige. Zagrebačka publika koja razumije i cijeni visoku košarkašku klasu ne bi smjela propustiti vidjeti Litavca Arvydasa Macijauskasa, možda i najvećeg strijelca koji trenutačno igra u Europi. </p>
<p>Ciboninoj će obrani biti veliki izazov zaustaviti 24-godišnjeg Litavca ispod prosječnih 21.5 poena koje postiže u Euroligi. Macijauskas je znao ove sezone otići i do 40 poena, kao protiv Asvela, što je u kontroliranoj europskoj košarci nevjerojatna brojka. Litavac zbog brzine i »mekane« ruke može potegnuti iz bilo koje pozicije, pritom izluđujući obrambene igrače kojima se ne isplati raditi niti prekršaje. Jer, Macijauskas slobodna bacanja gađa s više od 90 posto preciznosti. Na Europskom je prvenstvu u Švedskoj mladi Litavac slobodna bacanja gađao 28-28. Serija se nastavila i u klupskoj sezoni. Do utakmice s Albom u Berlinu, Macijauskas je u španjolskom prvenstvu i Euroligi nanizao 94 slobodna bacanja - bez promašaja! </p>
<p>Zanimljivo, malo je nedostajalo da prije nekoliko sezona Macijauskas završi u Ciboni. Tadašnji trener Neven Spahija oduševio se tad još relativno nepoznatim košarkašem i htio ga je odmah dovesti u »toranj«. </p>
<p>– Tada je još igrao u Lietuvos Rytasu. Čim sam vidio kasete, odmah sam ga htio dovesti i iskoristiti dok je još anoniman, no Litavci su mu ponudili sjajne uvjete. Iznimno cijenim njegove kvalitete, ima sjajan šut, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i odličnu tehniku. Macijauskas me podsjeća na velike strijelce s ovih prostora, kazao je za litavskoga košarkaša izbornik Neven Spahija, dodavši: </p>
<p>– U eri neprekidnog odlaska igrača u NBA, Macijauskas je jedan od rijetkih, možda i jedini u Europi koji svaku večer može ići iznad 20 poena. </p>
<p>Macas, kako mu je nadimak u Litvi, zemlji u kojoj je košarka prvi nacionalni sport, počeo je igrati u Neptunasu iz Klaipede. Jednostavni mladić koji uz košarku voli nogomet, filmove Mela Gibsona i špagete, košarkašku je afirmaciju stekao u Lietuvos Rytasu, inače najvećem konkurentu Žalgirisu. U četiri je godine Macijauskas postao najbolji strijelac kluba, a prošlog je ljeta dogovorio prelazak u španjolsku Tau Ceramicu. </p>
<p>Koliko su Baski napravili dobar posao vidjelo se na Europskom prvenstvu u Švedskoj, gdje je Macijauskas u zlatnoj generaciji bio najbolji strijelac sa 15.8 poena u prosjeku. Litavci su osvojili i šarmirali košarkašku Europu, Šarunas Jasikevičius proglašen je za najboljeg igrača, odmah do njega stajao je Macijauskas s neumoljivim šutem za tri poena i preciznošću s crte slobodnih bacanja. U Tau Ceramici litavski je košarkaš nastavio dobrim igrama. I dalje ima prosjek 20-ak poena, a njegova momčad, vodeća u španjolskom prvenstvu, osvojila je Kup kralja. Možda ima nešto u imenu Arvydas, koje Macijauskas dijeli s legendarnim litavskim košarkašem Sabonisom. No, plavokosi Litavac skromno odmahuje na takve usporedbe i kaže: »To nema veze, onda bi se svi trebali zvati Michael.« Naravno, po njegovu uzoru Michaelu Jordanu. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Igre u Ateni povijesne i revolucionarne</p>
<p>Prometni kaos u Ateni organizatori misle riješiti novom prometnicom »olimpijskim prstenom« i dvjema željezničkim linijama / Dok jamče da će svi objekti biti gotovi do svibnja, grčki organizatori nemaju problema samo sa borilišta – antičkim stadionom Panathinaikonom, na kojem su bila natjecanja prvih Igara modernog doba 1896., te ciljem izvorne maratonske staze</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Domaćin Olimpijskih igara 2004. Atena trenutačno je najveće gradilište na svijetu, a unatoč činjenici da radovi na ključnim objektima kasne, organizatori Igara i Međunarodni olimpijski odbor (MOO) uvjereni su da će glavni grad Grčke spremno dočekati početak natjecanja 13. kolovoza. Optimističan je bio Kevin Gosper, dopredsjednik MOO-a i čelni čovjek krovne međunarodne sportske organizacije zadužen za medije, koji je obznanio da će Igre u Ateni biti povijesne i revolucionarne u mnogim aspektima.</p>
<p>Novinari, njih oko 10.500 koliko ih je najavljeno, imat će uvjete za rad nikad prije. Prednost Atene je i prometna povezanost, jer je izgrađeno ili je u fazi gradnje čak 210 km novih prometnica koje će omogućiti relativno brz pristup borilištima.</p>
<p>– Dosad se do borilišta putovalo dvaput sporije nego danas, a kad »olimpijski prsten« – prometnica kojom će se smjeti voziti samo akreditirana vozila – konačno bude gotov, problem prometa će nestati, rekao je Gosper.</p>
<p>Zloglasne prometne gužve grčke metropole ublažit će i dvije nove željezničke linije. Jedna će povezati središte Atene i Olimpijski park s novoizgrađenom zračnom lukom Elefterios Venizelos, do koje će se stizati za petnaestak minuta, a druga se gradi u priobalnom dijelu Atene, gdje je golemi sportski kompleks Heliniko, jedriličarski kompleks Agios Kosmas te tereni za nogomet, rukomet, odbojku, tekvondo, dizanje utega, odbojku na pijesku i boks. Te će dvije linije za vrijeme Igara prevoziti više od milijun putnika na dan.</p>
<p>Da bi rokovi bili ispoštovani, užurbano se radi na Olimpijskom stadionu, na kojem će biti svečanost otvaranja i zatvaranja Igara te čitav atletski program. Do svibnja bi trebao biti gotov stadion sa 75.000 sjedalica i sa stakleno-čeličnim krovom, djelo genijalnoga španjolskoga projektanta Santiaga Calatrave. Već se naziru grandiozni lukovi unutar Olimpijskog parka (OAKA) u kojem će se održavati natjecanja u košarci, gimnastici, tenisu, plivanju, skokovima u vodu, vaterpolu i biciklizmu. U tom će kompleksu biti i press-centar veličine 122.000 četvornih metara na tri razine s konferencijskom dvoranom od 800 mjesta.</p>
<p>Problematična je i gradnja novoga Olympiakosova stadiona Karaiskaki u Pireju, na kojem su radovi započeli prije samo sedam mjeseci. Tamo će se posljednjeg dana Igara, 30. kolovoza, odigrati finalna utakmica nogometnog turnira.</p>
<p>Hrvatski olimpijci u središtu Sela</p>
<p>S dva borilišta Grci nemaju problema. To su stari stadion Panathinaikon, na kojem su bila natjecanja prvih Igara modernog doba 1896., a u kolovozu će na njemu biti bacači kugle i streličari, te cilj izvorne maratonske staze kojom je nakon pobjede nad Perzijancima glasnik Filipides trčao od Maratonskog polja do Atene.</p>
<p>Pokraj stadiona Karaiskaki je renovirana dvorana Mira i prijateljstva, u kojoj će se igrati odbojka, a uz obalu se gradi velebna dvorana Heleniko, posebno zanimljiva Hrvatima, jer će se tamo igrati završnica rukometnog turnira. Dvorana će biti gotova do svibnja, kao i većina od ukupno 30 borilišta. Užurbano je i u Olimpijskom selu podno planine Parnitha, koje će primiti 10.500 sportaša i još 5.500 pratećih službenih osoba. Kompleks Olimpijskog sela obuhvaća 366 većinom trokatnih zgrada sa ukupno 2.292 apartmana, restoran koji prima 500 osoba, polikliniku, posebnu zgradu sa brojnim uslužnim djelatnostima, objekte za trening, diskoteka i prostorije za vjerske obrede pet glavnih svjetskih religija.</p>
<p>Završen je apartmanski blok u kojima će biti hrvatska olimpijska reprezentacija, u samom središtu Sela. Nakon Igara domaćin će sve apartmane Olimpijskog sela podijeliti socijalno ugroženim obiteljima i stradalnicima velikog potresa koji je pogodio Atenu prije nekoliko godina. Domaćini će nakon Igara prodati stanove i u šest posebnih naselja koje se grade za smještaj novinara, sponzora i uglednika sa ukupno 12.045 kreveta. Apartmani će se prodavati po cijeni od 2600 eura po kvadratnom metru, od čega je oko 40 posto već prodano. (Hina) </p>
<p>Grčko gospodarstvo je procvalo. Samo je ove godine otvoreno novih 100.000 radnih mjesta, od čega će polovica zadržati posao i nakon Igara. Zadnji proračun za organizaciju OI je oko dvije milijarde eura, od čega grčka Vlada daje 12 posto ili oko 235 mlijuna eura, prihodi od prodaje tv-prava iznose oko 736 milijuna eura ili 38 posto, a od sponzora se namaklo 544 milijuna eura ili 28 posto ukupnog proračuna. Grci procjenjuju da će od prodaje 5.5 milijuna ulaznica za Igre zaraditi oko 183 milijuna eura ili manje od 10 posto ukupnog proračuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb domaćin stolnoteniskog SP 2007. </p>
<p>DOHA, 3. ožujka</p>
<p> – Domaćin Svjetskog prvenstva u stolnom tenisu 2007. godine bit će Zagreb, odlučeno je u srijedu u Dohi na Kongresu Svjetskoga stolnoteniskog saveza (ITTF). </p>
<p>– Nakon što su od kandidature odustali Chicago i korejski Jin Jin, u konkurenciji su ostali Stockholm i Zagreb. Tako su izaslanici Kongresa ITTF-a odlučili glasovanjem (84-49) da Zagreb u svibnju 2007. bude domaćin Svjetskoga pojedinačnoga stolnoteniskog prvenstva, izjavio je glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Ivica Miočić Stošić, koji je s predjednikom HOO-a Zlatkom Matešom bio u sastavu hrvatskog izaslanstva u glavnom gradu Katara. </p>
<p>U hrvatskom izaslanstvu u Dohi, u kojoj su u tijeku natjecanja stolnotenisača na ekipnom SP-u, bili su predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza Ivo Goran Munivrana, hrvatski veleposlanik u Egiptu Ivan Tomić, dopredsjednici zagrebačke skupštine Vladimir Velnić i Davorin Tepeš te hrvatske stolnoteniske legende Branka Batinić i Dragutin Šurbek. Oni su, svaki na svoj način, pridonijeli da Zagreb za tri godine bude domaćin najveće svjetske stolnoteniske smotre, a hrvatska stolnoteniska povijest takvu priredbu i zaslužuje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dva poraza hrvatskih stolnotenisača </p>
<p>DOHA</p>
<p> – Hrvatski su stolnotenisači u 2. kolu Svjetskog prvenstva u Dohi izgubili od sasvim prosječne reprezentacije Mađarske, iako je Tomislav Japec startnom pobjedom najavio sasvim drukčiji ishod tog meča. U 3. su kolu naši stolnotenisači igrali protiv europskih prvaka Bjelorusa, predvođenih Vladimirom Samsonovim. Nakon tri dvoboja čak su i poveli sa 2-1, no favorizirani Bjelorusi dvjema su uvjerljivim pobjedama osigurali konačnu pobjedu u ovom meču. </p>
<p>• Rezultati 2. kola, stolnotenisači: HRVATSKA - MAĐARSKA 2-3 (Japec - Zwickl 3-2, Jiang - Demeter 2-3, Tošić - Fazekas 1-3, Jiang - Zwickl 3-1, Japec - Demeter 0-3), rezultati 3. kola: HRVATSKA – BJELORUSIJA 2-3 (Jiang – Ščetinjin 3-2, Šurbek – Samsonov 0-3, Tošić – Čumakov 3-0, Jiang – Samsonov 0-3, Šurbek – Ščetinjin 0-3). </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>»Super-utorak« premoćno Kerryju, počinje nadmetanje s Bushem </p>
<p>Uz prijašnjih 18 pobjeda od 20 izjašnjavanja demokratskih birača, John Kerry je u utorak bio najuspješniji u još devet od deset američkih saveznih država i tako je praktički već sigurno da će se na predsjedničkim izborima 2. studenoga suprotstaviti republikancu Georgeu W. Bushu / I posljednji ozbiljniji Kerryjev suparnik - senator John Edwards - odustao od daljnje izborne utrke </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - I superutorak - nazvan tako zbog izjašnjavanja u čak deset saveznih država - potvrdio je dosad prevladavajuće raspoloženje demokratskih birača: John Kerry (60) premoćno je pobijedio u devet država (Connecticut, Georgia, Kalifornija, Maryland, Massachusetts, Minnesora, New York, Ohio, Rhode Island) u kojima su demokrati odlučivali koga bi sljedeće četiri godine najradije vidjeli u Bijeloj kući. U desetoj državi (Vermont), većina se priklonila svome bivšem guverneru, Howardu Deanu, iako je on već odustao od izborne utrke. </p>
<p>Uz prijašnjih 18 pobjeda u 20 izjašnjavanja, s jučerašnjih devet Kerry je najuspješniji u čak 27 od 30 država u kojima je dosad provjereno raspoloženje birača. Pridobio je više od polovice demokratskih birača i delegata konvencije - prema još nedovršenom prebrojavanju, za njega je već 1386 delegata. Kako mu je za nominaciju nužno 2162, to znači da mu se praktički više nitko ne može uspješno suprotstaviti iako predstoje izjašnjavanja u još 20 od 50 američkih država. </p>
<p>Drugi najuspješniji sudionik, južnjak John Edwards (50), dosad je pobijedio samo u Južnoj Karolini i raspolaže samo s 446 delegata. Očekivao je da će u utorak dobro proći barem u Georgiji, što bi ga održalo u utrci. </p>
<p>Budući da je i u toj južnjačkoj državi bio uspješniji sjevernjak Kerry, Edwards je odustao od daljnjeg natjecanja iako su ga mnogi već javno proglašavali najpogodnijim za potpredsjedničku nominaciju. </p>
<p>»Super-utorak« je razriješio i tu dvojbu. Ne samo zato što je Edwards uporno odbacivao ideju da bude potpredsjednik (do konvencije mogao se i predomisliti), nego zato što su on i Kerry u nedjelju, u posljednjoj tv-raspravi prije superutorka, skinuli rukavice i cijeli sat neočekivano žučno se nadmetali. Proturječili su jedan drugome gotovo u svemu o čemu su ih pitali: od međunarodne trgovine do političkog iskustva, od vanjske politike do odnosa prema homoseksualnim brakovima. Edwards je bio agresivniji nego ikad, nije uvažavao suparnika, što se najčešće tumačilo kao ponašanje gubitnika stjeranog uz zid. </p>
<p>Začudo, najogorčenije su se sukobili oko - vanjske trgovine. Kerry je tvrdio da se uvijek zalagao da sporazumi o trgovinskoj razmjeni vode računa o interesima američkih radnika. Edwards je proturječio, dokazujući da se Kerry u Senatu uvijek izjašnjavao za sporazume o slobodnoj trgovini. Čak je ironizirao Kerryjevo obećanje da bi - kad preuzme predsjedničku dužnost - osnovao komisiju koja bi razmotrila sve trgovinske sporazume. »Zar ćete obiteljima koje su zbog loših trgovinskih sporazuma ostale bez posla, reći - ne brinite se, osnovat ćemo u Washingtonu komisiju koja će sve to prostudirati«. </p>
<p>Kako bi pridobio radničku klasu, Kerry je obilazio čeličane, grlio se s radnicima i sindikalnim čelnicima, obećavao da će se boriti da ne izgube posao zbog inozemne konkurencije. Na tu uobičajenu predizbornu demagogiju, Edwards je uzvraćao da je, kao sin tvorničkog radnika, cijeli život gledao nezaposlene i razumije kako je to ostati bez posla. Optužio je Kerryja da je tipičan washingtonski političar, bogataš kojem su nepoznati problemi običnih Amerikanaca. </p>
<p>Zapravo, obojica su senatori, Kerry doduše sa znatno dužim stažem, stanovnici su Washingtona, u prošlosti slično su se opredjeljivali, a i sada nude slične političke recepte. Obojica su bogati - siromasi nemaju što tražiti u američkoj politici. Edwards se obogatio kao odvjetnik, pobjeđujući u skupim sporovima, ali Kerry je znatno bogatiji. Na Edwardsovu agresivnost Kerry je u početku reagirao samo smiješkom, ali do kraja jednosatne rasprave jedva je skrivao srdžbu i vidljivo se hladno pozdravio na odlasku. Kad su u utorak uveče bili poznati prvi rezultati, Kerry je izrekao i nekoliko kurtoaznih pohvala o Edwardsu. Čak je i predsjednik Bush iznenadio Kerryja, čestitavši mu kao budućem suparniku. </p>
<p>Poslije superutorka, izborna kampanja ulazi u višu fazu - izravne obračune demokrata Johna Kerryja i republikanca Georgea Busha. Prošlog ponedjeljka Bush je već održao prvi govor posvećen isključivo kampanji. Srijedu i četvrtak provodi u dosad tradicionalno demokratskoj tvrđavi Kaliforniji. Od četvrtka, počinje emitirati pripremljene reklame na televiziji u 17 ključnih država. </p>
<p>Iz republikanskog izbornog stožera najavljuje se da će u kampanji Bush manje govoriti o svojim uspjesima, a više o mogućnostima koje je stvorio za budućnost. Pitat će birače da li žele svoju sigurnost prepustiti Kerryju, kojeg Bijela kuća prikazuje kao preliberalnog, neprincipijelnog i nepouzdanog političara kojemu se ne može vjerovati da će uspješno braniti zemlju od terorizma. </p>
<p>Bush će, naravno, isticati sve ono za što misli da mu ide u prilog: briga za sigurnost, obračun s terorizmom, početak oporavka gospodarstva, vodeće mjesto SAD-a u svijetu... Prirodno, izbjegavat će sve ono što će mu prigovarati: golemi proračunski deficiti uz istodobno smanjivanje poreza u korist bogatih, nevjerodostojnost sadašnje administracije, manipuliranje obavještajnim podacima, nepronađeno oružje masovnog uništavanja zbog koga se tobože išlo u Irak, te sve gori odnosi s tradicionalnim prijateljima i saveznicima. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Intervencija u Haitiju pomirila Francusku i SAD</p>
<p>LONDON, 3. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Brza i složna suradnja Amerike, Francuske i Kanade na smirivanju nemirnog Haitija u napadnom je kontrastu sa situacijom oko Iraka. Sadašnji partneri bili su tada na oprečnim stranama, jer su se i Francuzi i Kanađani protivili američkoj vojnoj intervenciji. Kriza u malenoj karipskoj državi dovela je međutim do toga da nedavne duboke razlike budu barem privremeno pometene pod tepih. </p>
<p>Vijeće sigurnosti koje nikako nije uspijevalo izglasati rezoluciju koja bi odobrila intervenciju protiv Saddama Husseina djelovalo je u slučaju Haitija rekordno brzo i krajnje složno. Svih 15 članova Vijeća u nedjelju je odobrilo stvaranje višenacionalnih snaga za Haiti. Takvoj brzini pomogao je složni pritisak Francuske i Amerike. </p>
<p>Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin koji je oko Iraka ratovao sa svojim američkim kolegom Colinom Powellom sada s njime konstruktivno surađuje. Također javno hvali »primjernu suradnju« među članovima Vijeća sigurnosti. Kad je Haiti u nedjelju napustio njegov sve omraženiji predsjednik Jean-Bertrand Aristide, De Villepin je kazao da je to posljedica »savršene koordinacije« između Francuske i Sjedinjenih Država. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush telefonirao je ovih dana francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu, izražavajući oduševljenje »odličnom francusko-američkom suradnjom na Haitiju«. Ta nova haićanska idila među velesilama ne znači, naravno, da su stare razlike oko Iraka sasvim zaboravljene. No ona pokazuje kako glatko stvari mogu teći kada sve zainteresirane zemlje imaju isti interes. </p>
<p>Busheva administracija se bojala da će nestabilnost na Haitiju stvoriti veliki val izbjeglica koji bi mogao zapljusnuti Floridu. U izbornoj godini bio bi to posebno nezgodan scenarij. Interes Francuske gotovo je istovjetan. Ona strahuje da bi haićanski »ljudi u čamcima« mogli potražiti utočište u njenim karipskim teritorijima, na Martiniqueu, Guadeloupeu ili u Francuskoj Gvajani. </p>
<p>Zanimljiva je i brzina kojom se Kanada uključila u rješavanje haićanskog problema. Ona je spremno obećala mirovne snage koje će skupa s američkim i francuskima pomoći stabiliziranju situacije. Nasuprot tome, donedavni premijer Jean Chretien žestoko se opirao iračkom ratu. U to ime, Amerika je kanadskim firmama, kao uostalom i francuskima, zabranila da se natječu za poslove u obnovi Iraka. Odlaskom Chretiena, koga je zamijenio Paul Martin, odnosi između dvojice prvih susjeda ponovno se popravljaju, a iračka je zabrana skinuta. Kanada se zanima za Haiti jer je i sama dijelom frankofonska zemlja, te inače daje znatnu gospodarsku pomoć toj siromašnoj karipskoj državici. </p>
<p>Nakon velikih uzbuđenja oko Iraka, Haiti se pokazao određenim katalizatorom za smirivanje odnosa Amerike s nekim partnerima i saveznicima. U to ime, predsjednik Bush ovih je dana u Bijeloj kući ugostio i njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, a na svom teksaškom ranču sada očekuje meksičkog predsjednika Vicentea Foxa. I Meksiko i Njemačka odbili su ranije podržati vojnu intervenciju u Iraku. </p>
<p>Francuski list Le Monde ovih je dana konstatirao da je zajednička akcija na Haitiju potvrda kako su se Amerika i Francuska »spektakularno pomirile«. Možda je pretjerano tvrditi tako što, jer Washington neće Francuzima lako zaboraviti to što su na svakom koraku, posebice u UN-u, kočili postizanje konsenzusa oko Iraka. No svakako se radi o zatopljavanju i normalizaciji.</p>
<p>Za neke političare i listove u takozvanom Trećem svijetu, brzina kojom je UN intervenirao na Haitiju miriše pomalo na hipokriziju. Tanzanijski list African postavlja pitanje gdje su bile američke ili francuske trupe, kad su bile potrebne u Liberiji, Demokratskoj Republici Kongo ili u Ruandi. African tvrdi kako je Haiti lekcija da »velike nacije mogu djelovati samo tamo gdje leže njihovi interesi«. Egipatski list Al Jumhuriyah ljuti se na Vijeće sigurnosti, koje je rekordnom brzinom reagiralo u slučaju Haitija, a već godinama ignorira palestinsko pitanje. </p>
<p>Karipski listovi ističu da regionalno udruženje zemalja Caricom smatra uklanjanje Aristidea opasnim presedanom. Jamaica Observer tvrdi da je vođe iz Caricoma razbjesnilo kad je međunarodna zajednica odlučila ignorirati njihov plan za smirivanje krize u Haitiju. List citira predsjednika Jamajke P.J. Pattersona koji kaže da je »uklanjanje predsjednika Aristidea u tim uvjetima opasan presedan«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kako se živi u velikoj Europi: Novi elementi kvalitete života</p>
<p>Statističari su uočili vrlo zanimljivu činjenicu: novac možda stvara razliku u standardu življenja, ali i kvaliteta obiteljskog života i zdravstvena situacija visoko su vrednovane</p>
<p>BRUXELLES, 3. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kvaliteta življenja ključna je za stanovnike velike Europe. Prema istraživanju u 28 država članica, pristupajućih zemalja i kandidata, dramatično se mijenja socijalna slika Europe mada, što je najbitnije, nema jasne (socijalne) granice između »stare« i »nove« Europe. </p>
<p>Devedeset posto stanovnika sadašnje EU zadovoljno je životom, slični su rezultati ankete i u najbogatijim pristupajućim zemljama Sloveniji, Cipru, Češkoj i Malti. Bugarska ili Rumunjska daleko su ispod prosjeka EU. U prosjeku, u pristupajućim zemljama zadovoljno životom je tri od pet građana.</p>
<p>Analitičari upozoravaju da se ujedinjavanjem Europe stvara nova kontinentalna podjela; umjesto klasične sjever-jug, sve je naglašenija ona između zapada i istoka. Jedna od potvrda novih podjela je doživljaj dobroga života: uvriježeno je, bez obzira na geografiju, da građani stavljaju znak jednakosti između zadovoljstva životom i visine životnog standarda. Statističari su sada uočili vrlo zanimljivu činjenicu: novac možda stvara razliku u standardu života, ali i kvaliteta obiteljskog života i zdravstvena situacija visoko su vrednovani na listi faktora. </p>
<p>Nije zgorega upozoriti na još jednu značajku iz nalaza Europske zaklade za unapređivanje uvjeta življenja i rada, autora studije o tome koliko se udobno u svojoj koži osjećaju stanovnici velike Europe. Integriranima u zajednicu osjeća se 69 posto stanovnika petnaest zemalja dosadašnje Europske unije te 64 posto građana pristupajućih država. U 24 od 28 zemalja kućni je budžet glavni faktor u određivanju je li život dobar ili nije. </p>
<p>Statistika je također otkrila da danskih deset puta više dohotka od onoga ostvarenog u Bugarskoj ne znači kako se Bugari osjećaju deset puta lošije u od Danaca. Bugarinu će, kao i Dancu, značajan element u vaganju zadovoljstva životom značiti, osim prihoda, nezaposlenost ili siromaštvo okružja, a njih i jedni i drugi smatraju faktorima koji izopćuju iz društva.</p>
<p>Statistika je upozorila da čak i kontinent podijeljen na zapad i istok u svom zapadnom dijelu ima podjele često dublje do onih na istoku; recimo najbogatiji dio stanovništva u EU zarađuje četiri puta više od najsiromašnijih na južnim stranama. Razlika u pristupajućim državama je 3,5 puta. </p>
<p>Blizak susret s najvećom prijetnjom konstataciji da je život dobar, nezaposlenošću, imalo je na nekoj točci životnog puta polovina anketiranih u pristupajućim i kandidatskim zemljama (usputna pojava u tranziciji) i samo četvrtina građana u EU petnaestorice. </p>
<p>Problemi znače dobar trening: iako su se češće mučili s najgorom od egzistencijalnih glavobolja, ljudi u »novoj« Europi lakše se nose s njome, skoro četvrtina u EU i 19 posto u ostatku kontinenta osjetili su se izbačenima iz društva u vrijeme nezaposlenosti. Istočnima je pomagala, više nego li supatnicima na zapadu, obitelj i šira zajednica. U jednome su obje strane složne: djeca svima prepolavljavaju rizik izdvajanja iz društva. </p>
<p>Turska je jedina od 28 zemalja koja iskače iz obrasca obitelji s malo djece, rađanja u starijoj dobi, zapošljavanju žena. Amerikanci, uostalom, produciraju 40 posto beba više negoli Europljani, i demografija ne ovisi isključivo o standardu, upozorava studija. </p>
<p>Daljnja potvrda trenda je u osobnoj percepciji: 60 posto žena je ocijenilo da su dostigle idealan broj članova obitelji, dakle imaju djece koliko su željele, trećina smatra da ih je premalo i to su uglavnom visoko educirane profesionalke koje su broj podmlatka podredile zahtjevima karijere. I jedna i druga strana socijalno podijeljene Europe složila se u istome: mjere zapošljavanja, bolji uvjeti života, viši standard daleko su efikasniji u stvaranju brojnijih obitelji i odlučivanju na više djece od svih državnih mjera za poticanje rađanja. </p>
<p>Obitelj se o starijima i ugroženima više brine na istoku Europe i na njezinom jugu. 80 posto građana pristupajućih i kandidatskih zemalja i samo 59 posto onih u EU zalažu se za obiteljsku solidarnost u budućnosti. Stanovnici Europske unije također nerado prihvaćaju da djeca, a ne država, snose troškove skrbi o najstarijima. </p>
<p>Kao glavne razloge izopćenja pojedinaca iz društva svi su anketirani na prvo mjesto stavili dugotrajnu nezaposlenost, potom alkoholizam, bolest, raspad obitelji, zloupotrebu droge i manjkavo obrazovanje. Lijenost je jednako percipirana na svakom dijelu europskog prostora, za razliku od, recimo, gubitka duha zajednice koji nije toliko važan u sadašnjim zemljama članicama, ali je zahvaljujući ulasku deset novih zemalja u zajedničku statistiku postao visoko cijenjen u EU dvadesetpetorce.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Holbrooke niječe »džentlmenski sporazum« s Karadžićem</p>
<p>»Karadžić i Mladić su Osama bin Laden i Saddam Hussein Europe«, kazao je Holbrooke, a njihovo je neuhićenje »najveći pojedinačni neuspjeh poslije Daytona«</p>
<p>SARAJEVO, 3. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Richard Holbrooke, tvorac Daytonskog mirovnoga sporazuma demantirao je postojanje »džentlmenskog sporazuma« koji je navodno prije više od osam godina sklopio s tadašnjim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, obećavši Karadžiću da neće biti izručen Međunarodnom kaznenom sudu za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) ukoliko se dragovoljno povuče iz političkoga života i tako olakša provedbu sporazuma o miru.</p>
<p>Holbrooke tvrdi da nije bilo nikakvoga sporazuma u kojem bi se Karadžiću jamčilo da neće biti uhićen i izručen Haškom tribunalu pred kojim bi trebao odgovarati za ratne zločine, te da se srpski lider povukao iz političkoga života zahvaljujući pritisku koji su Amerikanci napravili posredstvom Slobodana Miloševića. »Karadžiću ništa nije ponuđeno za uzvrat«, prenio je Holbrookeovu izjavu sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>No, Karadžićeva supruga Ljiljana Zelen-Karadžić je prije nekoliko dana ponovila da je dogovor između Holbrookea i njezinog muža doista postojao. »On je postigao sporazum s gospodinom Holbrookeom 1996. godine«, kazala je Zelen-Karadžić za AP, dodajući da se njezin suprug pristao povući s mjesta predsjednika Republike Srpske i Srpske demokratske stranke (SDS). Holbrooke je navodno prijetio da u suprotnom samoproglašena srpska država u BiH neće biti legalizirana, te da će SDS biti ukinut. S druge strane, obećao je da Karadžić neće biti izručen u Haag.</p>
<p>Holbrooke je, kao i u brojnim slučajevima, odbacio ove tvrdnje za koje tvrdi da su neutemeljene te da se njima pokušava diskreditirati međunarodna zajednica. Zanimljivo je kako i bivši Karadžićev ministar vanjskih poslova Aleksa Buha tvrdi da je »džentlmenski dogovor« postojao: »Bio sam svemu prisutan, kao član izaslanstva Republike Srpske, skupa s Momčilom Krajišnikom. Kad smo stigli u Beograd, Holbrooke je već bio kod Miloševića, a sastanku je nazočio i Milan Milutinović. Kad je razgovor počeo, bilo je očito da je sve bilo unaprijed pripremljeno. Karadžić je bio na stalnoj telefonskoj vezi s Palama … Dogovor je bio da Karadžić potpuno nestane iz političkog života, a za uzvrat je Srpska demokratska stranka mogla da izaći na predstojeće izbore. Kad je Holbrooke dobio u ruke konačni tekst dogovora, doslovno je rekao: Dobro, onda SDS ide na izbore, a za Karadžića prestaje postojati Haški tribunal«, izjavio je Buha za beogradske Večernje novosti.</p>
<p>Holbrooke demantira sve ove tvrdnje i kaže da je to što Radovan Karadžić i Ratko Mladić nisu uhićeni najveći pojedinačni neuspjeh nakon Daytona. U intervjuu Dnevnom avazu kazao je da su u Daytonskom sporazumu NATO-u dane ovlasti da uhiti optužene za ratne zločine. Među razlozima zbog kojih se to nije dogodilo naveo je strah od ponavljanja događaja kakvi su se zbili u Somaliji, zatim pasivnost vojnih službenika, loše odnose između američkih i francuskih časnika te izrazito loš rad o ovom pitanju prvog zapovjednika tadašnjeg IFOR-a (Implementacijskih snaga, kasnije ih zamijenio SFOR): </p>
<p>»Karadžić i Mladić su Osama bin Laden i Saddam Hussein Europe«, izjavio je Holbrooke. Rekao je da je spreman ponovno se angažirati u američkoj vladi ukoliko izbore u SAD-u u studenome dobije demokratski predsjednički kandidat; a u tom je slučaju Holbrooke najavio da bi Balkan ponovno učinio vrhunskim prioritetom administracije Sjedinjenih Država</p>
<p>Zanimljivo je da je Holbrooke ponovio kako je u Daytonu trebalo zabraniti Karadžićev SDS, no da za to nije dobio podršku tadašnjeg bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji navodno ponudu američkog diplomata tada nije shvatio kao ozbiljnu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šijiti optužuju Amerikance, a koalcijske snage jordanskog terorista Abu Musaba al Zarkawija</p>
<p>Nakon pokolja u Karbali i Bagdadu gdje je ubijeno 230 ljudi a oko 500 ih je ranjeno jasno je da postoje terorističke snage koje svim silama nastoje sprječiti prijenos vlasti s okupacijskih snaga na Iračane/ Pritom se nastoji isprovocirati većinsko šijitsko pučanstvo</p>
<p>ANKARA, 3. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tri vodeća iračka šijitska čelnika u srijedu su optužili okupacijske snage, na čelu sa SAD za užasavajući bombaški »Ašure pokolj« koji je dan ranije u Karbali i Bagdadu odnio stotine nevinih ljudskih života. Iračko ministarstvo zdravlja je objavilo da je poginulo 230 osoba. Ranjeno je kako se tvrdi, između 400 i 500 ljudi.</p>
<p>»Izravna i neizravna odgovornost za taj zločinački čin leži na okupacijskim snagama«, rekao je Ahmed Saffe, glasnogovornik velikog ajatolaha Ali al Sistanija. On drži kako su američke snage, kao okupacijska sila, bile dužne zaštiti sigurnost sudionika jednog od najvećih šijitskih blagdana. </p>
<p>Al Sistani je također u posebnom priopćenju oštricu napada uperio na Amerikance, predbacivši im da nisu osigurali granice zemlje, te spriječili ulazak stranih terorista u Irak. »Smatramo da su okupacijske snage odgovorne zbog odugovlačenja kontrole na iračkim granicama i da se zaustavi ulazak infiltratora«, rekao je ajatolah. </p>
<p>Prema Al Sistaniju ozbiljan propust je i činjenica što iračke nacionalne snage sigurnosti nisu opskrbljene nužnom opremom kako bi mogli obavljati svoje dužnosti. Iznimno utjecajni ajatolah čiji pozivi za što hitnije održavanje neposrednih općih izbora predstavljaju ozbiljan problem za američkog upravitelja Iraka Paula Bremera, pozvao je Iračane da se ujedine protiv snaga koje, kako je rekao, destabiliziraju zemlju. </p>
<p>Glasnogovornik američkih okupacijskih trupa u Iraku general Mark Kemmit odbacio je šijitske tvrdnje da je »crni utorak« bio sigurnosni propust vojne koalicije.</p>
<p> Rekao je kako su se, neizlaskom vojske na ulice, samo poštovali lokalni običaji. Kemmitt je kao glavnog krivca za organiziranje, kako je kazao, složenih i koordiniranih »akcija smrti« optužio jordanskog terorista Abu Musaba al Zarkawija. </p>
<p>Američki dužnosnici tvrde da su prošlog mjeseca došli do jednog Zarkawijevog pisma u kojem poziva na ubojstva šijita. »Građanski rat i sektaško nasilje kojem Zakrawi želi izložiti irački narod jednostavno neće uspjeti«, ustvrdio je Mofak al Rubay, član Vijeća za privremenu upravu Irakom pod strogim američkim nadzorom. </p>
<p>Tko sve stoji iza bombaškog pokolja šijita, nije još poznato. Američki vojni izvori kažu da je dosad uhićeno petnaestak osoba koje bi mogle biti u vezi sa zločinačkim akcijama u svetom šijitskom gradu Karbali gdje je sahranjen imam Hussein, te bagdadskoj džamiji Kademija. Neki od uhićenih govore farsu jezikom, što upućuje na zaključak da su došli iz Irana. Inače, na obilježavanje Dana Ašure ili Dana žalosti došlo je prvi put na tisuće iranskih šijitskih vjernika. </p>
<p>Bijela kuća je u međuvremenu priopćila da će se prijenos vlasti s okupacijskih snaga na Iračane bez obzira najnovije napade, obaviti 30. lipnja, odnosno kako je to ranije planirano. Glasnogovornik Skott Mcklain je, međutim rekao da će američke postrojbe ostati u Iraku sve dok ne završe započeti posao. </p>
<p>U Iraku je, nakon bombaških akcija u Karbali i Bagdadu, proglašena trodnevna žalost. No, to nije smetalo nepoznatim napadačima da ispale tri projektila koja su pogodila glavnu međunarodnu telefonsku centralu u glavnom gradu. Javlja se da je jedan irački radnik poginuo, a drugi ranjen. Telefonske veze su u prekidu. </p>
<p>Napada ili pokušaja napada bilo je i u drugim dijelovima Iraka. Irački gerilci su izvršili napad na naftovod koji vodi od Kirkuka do rafinerije Biji. Očevici tvrde da iznad mjesta napada uzdiže gusti crni dim. To je, kako se navodi, prvi takav napad u posljednja tri mjeseca. U Kirkuku je otkrivena i eksplozivna naprava postavljena u jednu džamiju. U Najafu su uhićena trojica osumnjičenih kod kojih je također pronađen eksploziv. </p>
<p>Nakon pokolja u Karbali i Bagdadu, potpuno je jasno da postoje podzemne terorističke snage koje svim silama nastoje spriječiti prijenos vlasti s okupacijskih snaga na Iračane. Pritom se nastoji isprovocirati većinsko šijitsko pučanstvo. No, stvarni cilj su, kako se čini, Amerikanci. </p>
<p>To crno iračko ozračje moglo bi prema mnogim ocjenama predstavljati teško iskušenje za američkog predsjednika Georgea W. Busha, naročito njegovo nastojanje da na izborima u studenom potvrdi i osigura drugi mandat u Bijeloj kući.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Oporbi nedostaje 600.000 potpisa za referendum protiv Cháveza</p>
<p>Krvavi prosvjedi u Venezueli nakon što je nacionalno izborno vijeće objavilo da nije prikupljeno dovoljno potpisa za glasanje o opozivu predsjednika</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - U Venezueli ponovo krvavi prosvjedi protiv predsjednika Huga Cháveza. Najmanje je dvoje Venezuelanaca poginulo u okršajima sa snagama sigurnosti u utorak, a deseci prosvjednika su ranjeni. Procjenjuje se da je u petodnevnom nasilju smrt našlo desetak ljudi, među kojima i jedna tromjesečna beba, a stotine ih je ranjeno.</p>
<p>Najnoviji val prosvjeda koji potresa zemlju počeo je prošlog petka kad je Nacionalno izborno vijeće objavilo kako prvi rezultati pokazuju da je oporba prikupila milijun i 800.000 važećih potpisa za referendum na kojemu bi se odlučivalo o opozivu predsjednika Cháveza, a potrebno je dva milijuna i 400.000 potpisa. </p>
<p>Nacionalna garda pokušava ugušiti prosvjede onih koji smatraju da je Izborno vijeće nezakonito poništilo stotine tisuća potpisa protiv Cháveza. Oni tvrde da je prikupljeno više od tri milijuna potpisa te da je nemoguće da ih je toliko nevažećih. Poništenje više od 600.000 potpisa smatraju još jednom u nizu smicalica državnih institucija kako bi predsjednik ostao na vlasti. Oporba Cháveza optužuje za autokratsko ponašanje koje Venezuelu vodi u propast, a njegovi sljedbenici još vjeruju njegovim obećanjima da će zemlju, koja je peti izvoznik nafte na svijetu, izvući iz siromaštva. </p>
<p>Dok se nasilje širi zemljom, a mnogi upozoravaju da bi moglo biti desetke mrtvih, jedan od organizatora prosvjeda kaže: »Nismo željeli ponovno izaći na ulice, ali Chávezova vlada nije nam ostavila nijednu drugu mogućnost osim uličnih prosvjeda«.</p>
<p>Vođe oporbene koalicije poručuju vladi i predsjedniku da žele mir na ulicama gradova, ali traže da se politička kriza koja traje već mjesecima riješi demokratski - referendumom i izborima. A za novu spiralu nasilja odgovornom smatraju vlasti koje su na prosvjednike poslale naoružane snage sigurnosti, oklopna vozila i koristile protiv njih suzavac.</p>
<p>Zamjenik ministra za sigurnost Carlos Bettiol upozorava pak da se neće tolerirati nered na ulicama, uz tvrdnju da »radikalima krajnje desnice odgovara da u okršajima bude što više mrtvih kako bi za to okrivili vladu«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dutroux priča da je »štitio« žrtve, a javnost pita tko je štitio njega</p>
<p>Foto: Reuters</p>
<p>Najpoznatiji zločinac na suđenju skriva lice od snimanja i traži zaštitu privatnosti</p>
<p>BRUXELLES, 3. ožujka(Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Roditelji žrtava Marca Dutrouxa slušali su u srijedu, u arlonskoj sudnici i izjavu »monstruma« da je famoznu rupu u podrumu svoje kuće napravio kako bi »zaštitio« djecu.</p>
<p> »Želio sam im stvoriti sklonište da bih ih poštedio slanja u krug prostitucije«, izjavio je, ne trepnuvši. </p>
<p>Dutroux je također rekao da nije želio ubiti stariji par žrtava, ubili su ih »oni«, suradnici, a on drži »da je velika šteta što su umrle, to je katastrofa«. Djecu je, kaže Dutroux, kao robu, naručivao suoptuženik, Michel Nihoul, opskurni odvjetnik iz Bruxellesa i navodni poslovni čovjek. </p>
<p>Predstava se nastavila: »Naravno, ne želim ovdje da me proglasite nevinim ja tražim samo istinu i pošteno suđenje.« </p>
<p>Dutroux je iskoristio zakonsku mogućnost i tražio zabranu emitiranja svojih slika iz sudnice. Novine nisu mogle odoljeti napasti »ekskluzive«, pune, necenzurirane slike Dutrouxa u sudnici, pa su njegovi odvjetnici najavili tužbu s odštetnim zahtjevom protiv listova koji su prekršili zabranu. </p>
<p>Dutroux je pričao o nesretnom djetinjstvu uz autoritativnu majku i nezainteresiranog oca. Potvrdio da u životu nije odradio radni dan u legalnom poslu; sve što je stekao (pa i sedam kuća u provinciji) izboksao je muljažama i nelegalnim poslovima. Rekao je da, kad je od jednog sudionika trgovine mladim ljudima čuo riječ pedofilija, nije čak ni znao što je to, »to je za mene nešto kao kineski jezik«. </p>
<p>Dva su lokalna policajca, tvrdi on, sudjelovala u otmici dviju djevojaka čije će leševe kasnije istražitelji iskopati u Dutrouxovom vrtu a forenzičari ustvrditi da su pokopane žive. Jedan od tih anonimnih policajaca silovao je s Dutrouxovom ženom djevojku iz para otetog za ljetovanja u Ostendeu. Drugu je »obradio« sam Dutroux. No, nije ih ubio, prepustio je djevojke kompanjonu a kasnije će ih »spašavati« skloništem u podrumu. Nastavka ili potvrde priče nema, taj kompanjon, Francuz Bernard Weinstein mrtav je, Dutroux je priznao da ga je smaknuo i pokopao u vrtu u kojem će kasnije pokušati sakriti posmrtne ostatke dvaju osmogodišnjih djevojčica čije oči u nijemoj optužbi gledaju na autocesti prema Arlonu s plakata raširenog na nadvožnjaku. </p>
<p>Banda iz Charleroia nesmetano je djelovala zahvaljujući zaštiti što policije, što političara. Imena? Optuženi ih nije kazao. </p>
<p>Još je dvojbeno je li Dutroux bio tek poremećeni monstrum koji je radio u uskom krugu ili je služio većem broju organiziranih kriminalaca. Istraga nije povezala konce.</p>
<p>Sedamdeset posto anketiranih Belgijanaca vjeruje da je istraga napredovala puževom brzinom zbog intervencije poslovnih i političkih vrhova koji su upleteni i štite svoga isporučitelja. Suđenje pedofilu je i suđenje sustavu: kronične bolesti belgijskog pravosudnog sustava u ovom su slučaju došle do izražaja, neki su svjedoci nesaslušani, neki nisu uzeti za ozbiljno, informacije su curile i svi su znali sve osim istražitelja, neki su istražitelji smijenjenia nekoliko je svjedoka iznenada misteriozno skončalo. </p>
<p>Uoči srijede njegovi su odvjetnici najavljivali velike preokrete kojih još nema. Dutroux je optužio Nihoula da je bio glavni dobavljač djevojčica i djevojaka za lanac prostitucije a obrana je i dalje uporno emitirala »dimnu zavjesu« da njihov klijent nije usamljeni perverznjak nego serviser šire i veće mreže... </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>»Nastavak 'ledićijade'« pun je neistina i uvreda</p>
<p>U Vjesniku od 27. veljače 2004. u sportskoj rubrici objavljen je članak novinara Marina Šareca »Nastavak 'ledićijade'« u kojem je izneseno cijeli niz neistina. Ne znam tko služi kao izvor podataka gospodinu Šarecu, no zbog krive slike koju stvara u javnosti, molim da objavite slijedeće činjenice:</p>
<p> Jedinu zatvorenu atletsku dvoranu u Hrvatskoj (!) izgradio je 1997. Boćarski klub Zrinjevac, kojemu sam predsjednik, u neposrednoj blizini Boćarskog doma na Prisavlju u Zagrebu. U svrhu izgradnje dvorane BK Zrinjevac podigao je kredit kod Privredne banke Zagreb, koji otplaćuje vlastitim sredstvima.</p>
<p> U Atletskoj dvorani Zrinjevac treniraju atletski klubovi grada Zagreba, mnogi klubovi iz Hrvatske i hrvatska atletska reprezentacija bez naknade (!). U njoj se također bez naknade odvijaju sva atletska dvoranska natjecanja na gradskom i državnom nivou. Troškovi održavanja dvorane (uz čišćenje, grijanje itd.) i otplata anuiteta s kamatama iznose cca 1.400.000 kuna godišnje. Prvih nekoliko godina Grad uopće nije participirao u troškovima, zatim je godišnje participirao s iznosom od 150.000 kuna, a tek je prošle godine iznos povećan na 300.000 kuna, no ni to nije još do kraja uplaćeno. Sve ostalo je od 1997. godine padalo na teret BK Zrinjevac.</p>
<p> Budući da BK Zrinjevac u takvoj situaciji više nije mogao redovito otplaćivati rate kredita i održavati dvoranu, a da uz sva naša upozorenja i pozive u pomoć već godinama odgovorni ljudi ni gradskih ni sportskih struktura nisu imali razumijevanja i nisu nam pomogli riješiti taj problem, bili smo prisiljeni povremeno iznajmiti dvoranu u komercijalne svrhe kako bismo zatvorili financijsku konstrukciju i doslovce spasili objekt, te omogućili njegovu daljnju upotrebu u funkciji sporta.</p>
<p> Plan korištenja dvorane izrađuje se nekoliko mjeseci unaprijed. Svi su korisnici upoznati sa svojim terminima i na vrijeme upozoreni ukoliko dođe do promjene.</p>
<p>Posebno želim naglasiti da kao bivši vrhunski atletičar i te kako dobro razumijem situaciju u kojoj se nalazi hrvatska atletika, te smo upravo i sagradili spomenutu dvoranu kako bi mladi imali prilike vježbati u dostojnim uvjetima. Neistine o gradnji i korištenju spomenutih objekata koje se uporno iznose u javnosti uvreda su ne samo meni osobno, nego i brojnim sportskim entuzijastima koji su ih s ljubavlju gradili u teškim vremenima.</p>
<p>ANTE LEDIĆ predsjednik BK Zrinjevac, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Manjak humanosti u zakonu o humanitarnom razminiranju </p>
<p>Poštovanim kolegama pirotehničarima, onima koji svakodnevno ulaze u minska polja i neposredno rade na poslovima razminiranja, a osobito obiteljima poginulih pirotehničara, skrećem pozornost na upravo objelodanjeni, najnoviji prijedlog zakona o humanitarnom razminiranju, koji će uskoro ući u saborsku proceduru.</p>
<p> Približio se, dakle, trenutak istine, bez zavaravanja! </p>
<p> Stvarno stanje stvari ogleda se u najnovijim predloženim rješenjima, koje su sročili pravni znalci iz MUP-a i posložili u zakonske članke.</p>
<p>Upozoravam, da je posljednji trenutak da se sve to dobro razmotri i odmah počne organizirano djelovati, jer će ovaj zakon za mnoge biti sudbonosan! </p>
<p>No, prvo o onome što smatram dobrim i što znači pomak u željenom pravcu. To je beneficirani radni staž od 18 mjeseci za godinu, petosatno radno vrijeme i obveza poslodavca da uplaćuje u životno osiguranje. Veterani će tako već za nepune dvije godine imati sve uvjete za odlazak u mirovinu.</p>
<p> Ali, predviđene su razne visoke kazne, za sve sudionike humanitarnog razminiranja.</p>
<p> Pirotehničari koji su postali invalidi i obitelji poginulih, sadašnjim će prijedlogom biti osiromašeni, jer se nigdje ne spominje osobna i obiteljska invalidnina, dodatak na tuđu njegu i pomoć, ni ortopedski doplatak, iako smo na to upozoravali. Ranjeni kolege koji se još lijeće, do određene godine života, ići će na profesionalnu rehabilitaciju, a nakon toga još godinu dana primat će svoju plaću, a nakon toga trebat će si naći neki posao, prema preostaloj radnoj sposobnosti.</p>
<p>ANTUN VINCETIĆ bivši pripadnik »Mungosa«</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nije svaka GMO hrana nezdrava, niti opasna</p>
<p>U posljednje vrijeme mnogo se piše i diskutira o GMO hrani. Pročitao sam dosta članaka o toj temi u Vjesniku i »Panorami«, i prilično sam iznenađen velikim neslaganjem naših eminentnih stručnjaka o korisnosti, odnosno štetnosti te hrane.</p>
<p> Jedni (npr. dr. Kučan, dr. Fulgosi, dr. Radman) nisu ni najmanje zabrinuti eventualnim opasnostima od te hrane, a drugi (dr. Jošt) i te kako jest zabrinut i uvjeren u njezinu štetnost.</p>
<p>Ni laboratorijski stručnjaci se ne slažu: osječki su našli u nekoj hrani GMO, a zagrebački to ne mogu potvrditi. Iako nisam stručnjak za ovo područje, želio bih dodati nekoliko misli u obranu GMO-a.</p>
<p>U »Panorami« od 21. veljače čitam: »Procjenjuje se da u SAD-u najmanje 70 posto supermarketa prodaju hranu proizvedenu s pomoću GMO-a i većina potrošača je kupuje bez opterećenja«. Ne mogu vjerovati da bi FDA (američka administracija za hranu i lijekove) samo tako dozvolila da toliki američki građani troše nezdravu i opasnu hranu, usprkos financijskih interesa proizvođača hrane, koji sigurno za nju lobiraju.</p>
<p>Na dobru stranu GMO hrane stavlja se njezin doprinos borbi protiv gladi u svijetu. Npr. »zlatna riža« koja je u Indiji spasila milijune ljudi od gladi. Stanovništvo svijeta raste mnogo brže nego proizvodnja klasične hrane (Malthusova teorija), pa GMO hrana može spasiti brojne ljude od gladi i smrti.</p>
<p>Isto tako neke GMO biljke su otporne na štetočine, pa kod njihova uzgajanja ne treba toliko pesticida, ili ih uopće ne treba, a pesticidi se mogu tu i tamo uvući u hranu.</p>
<p>U negativne strane GMO hrane ubraja se i mogućnost da ona može izazvati i alergijske reakcije kod nekih ljudi. Pa i zdrava hrana ima u sebi brojne alergene, na koje su pojedini ljudi alergični. Oni onda prestanu jesti tu hranu, i stvar je riješena. Tako će biti i sa GMO hranom, prestat će je jesti, a možda će pri tome pomisliti koliko je ljudi ta hrana spasila od gladi.</p>
<p>Kad se u toku proizvodnje GMO u nekoj biljci promijeni (»modificira«) jedan ili više njezinih gena, oni će u daljem razvoju te biljke proizvesti odgovarajuće bjelančevine, kojih u originalnoj, nemodificiranoj biljci nema. Te bjelančevine mogu biti potpuno nove u hrani čovjeka, s kojima se čovjek još nikada nije sreo, pa u tome neki vide i stanovitu opasnost. Mislim da je mnogo vjerojatnije da će proteinaze (pepsin, tripsin i drugi encimi u našem probavnom traktu) razgraditi i te bjelančevine, kao što razgrađuju i one »uobičajene«.</p>
<p>U toku svoje povijesti ljudi su se susretali s novim bjelančevinama bez problema. Kao što lijepo reče dr. Radman, cijela je evolucija golema genetska modifikacija. No i mimo tog evolucionog događanja, imamo i vrlo čestu pojavu susreta ljudi s novom, do tada nepoznatom hranom, u velikim seobama naroda, otkrivanjem novih kontinenata i sl. Tako primjerice, nakon otkrića Amerike došao je u Europu krumpir, dotad posve nepoznata biljka u Europi. Isto tako su nam iz raznih krajeva svijeta došle i banane i drugo voće, papar i druge mirodije, sve hrana s kojom se Europljani nikada ranije nisu bili susreli. U toj hrani sigurno ima raznih bjelančevina koje nisu nikad bile u hranidbenom lancu Europljana, pa ipak smo ih sve dobro prihvatili.</p>
<p>Sve ovdje izneseno nikako ne znači da se smije zanemariti eventualne negativne utjecaje GMO hrane na zdravlje. Treba je i dalje istraživati u dobro opremljenim laboratorijima. Htio bih samo reći da mi se čini da »vrag nije tako crn kako izgleda«.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Devetorica osumnjičenih, trojica u bijegu, otkupnina nije nađena </p>
<p>Kao organizatora zločinačke skupine tereti se odbjegli Ivan Mateković, zvani Ico / Drugoosumnjičeni Novica Petrač, navodno, je upravljao organizacijom koja je otela Zagorčeva sina / Prilikom uhićenja šestorice osumnjičenika policija nije pronašla 750 tisuća eura kojima je umirovljeni general platio polovinu tražene otkupnine</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić, u srijedu je, nakon što je na osnovu Uskokova istražnog zahtjeva ponovno ispitao šestoricu uhićenih osumnjičenika, donio rješenje da se protiv njih pokrene istraga zbog osnovane sumnje da su djelujući u sklopu zločinačke organizacije oteli sina Vladimira Zagorca.</p>
<p>Sudac Luburić se također suglasio s prijedlogom za određivanje pritvora zatraženoga zbog posebno teških okolnosti djela, opasnosti od ponavljanja, te utjecaja na svjedoke, te svoj devetorici osumnjičenika, od kojih su trojica još u bijegu, odredio jednomjesečni pritvor. Gotovo istovremeno s ispitivanjem osumnjičenika na Županijskom sudu, u prostorijama PU zagrebačke održana je izvanredna konferencija za novinare na kojoj su priopćeni detalji čitave otmice, te su ravnatelj Uskoka i policijski načelnici odgovarali na novinarska pitanja.</p>
<p>Sedamnaestogodišnjeg mladića su prema tim navodima otela u prošli ponedjeljak oko 200 metara od kuće na Pantovčaku, gdje živi s majkom, četvorica muškaraca, nakon što su tijekom dana pratili njegovo kretanje. Jedan od otmičara se nogostupom kretao iza njega dok su ga dvojica zaskočila sa strane te ga ugurala u automobil u kojemu su bila još dvojica otmičara. Jedan je sa njime sjeo na zadnje sjedalo, te mu vezao ruke lisicama i navukao mu na glavu i oči vunenu kapu, a zatim ga polegao na pod vozila. Preostala dvojica ušla su u drugi automobil, koji je bio parkiran u neposrednoj blizini te su napustili mjesto događaja. </p>
<p>Dječaka odvode u ranije pripremljenu kuću u Vrbovcu, gdje ga predaju na čuvanje drugoj dvojici otmičara koji tamo čekaju.</p>
<p>Mladića su u kući držali u maloj sobi na katu, polegnutoga na krevet. Čitavo vrijeme ruke su mu bile vezane lisicama, a na glavi je imao navučenu vunenu kapu dodatno omotanu šalom. Nisu ga maltretirali niti zlostavljali, a povremeno su mu donosili mlijeko i slatkiše.</p>
<p>Istoga dana otmičari su nabavili nekoliko VIP kompleta, koje su koristili za međusobnu komunikaciju te za komuniciranje s mladićevim ocem. Svjesni metoda elektronskog praćenja otmičari su mobitele koristili samo kratko da obave poziv nakon čega bi ih gasili, a zatim ih isključivali.</p>
<p>Vladimira Zagorca su kontaktirali u ponedjeljak navečer te zatražili 1,5 miljuna eura otkupnine za život njegova sina, te ga upozorili da ne pokušava stupiti u kontakt s policijom. No iste večeri Zagorec je preko svojega odvjetnika stupio u kontakt sa policijom. Od tada su s njime stalno nalazila dvojica policajaca koji su ga instruirali kako da razgovara s otmičarima.</p>
<p>Zagorec je utorak 24. veljače nabavio novac, a otmičari mu se javili i tražili da novac donese ispred »Esplanade«, a zatim i da uđe u brzi vlak Zagreb - Vinkovci. No, Zagorec je to odbio zbog mogućnosti da mu otmu novac. Nakon toga otmičari ponovno nazivaju te mu prijete da u srijedu »ima zadnju šansu« i da novac donese na benzinsku postaju u Slavonskoj, što Zagorec ponovno odbija. U srijedu otmičari od Zagorca traže da polovicu iznosa novca, donese na lokaciju kod koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« te ga preda kuriru »City Expressa« na skuteru. Zagorec je kuriru predao torbu sa 750.000 eura, no zbog prometne gužve i uskih uličica policija koja je pratila primopredaju izgubila je kurira iz vidokruga. U četvrtak, nakon, što su dopustili otetom sinu da se telefonom kratko javi ocu, otmičari su tražili od Zagorca da ostatak otkupnine preda kuriru »City Expressa« pred hotelom Opera, što je Zagorac i učinio. No, kada je kurir trebao novac predati otmičaru, ovaj je, opravdano se uplašivši da ga motri policija, odbio preuzeti ostatak novca, pa je torbu vratio natrag Zagorcu u Operu.</p>
<p>Novi kontakt uspostavljen je u petak, kada otmičari tražili da Zagorec uđe u vlak za Vinkovce te da baci torbu s novcem kroz prozor vlaka na prije određenoj lokaciji. No, Zagorac silazi s vlaka u Dugom Selu, a otmičari po svemu sudeći, ne znajući što se dogodilo oko 22,50 sati, puštaju sina pored parka na Mirogoju. Nakon što je policija doznala da je sin na sigurnome, pokrenuta je akcija. Naime, policija je već ranije skupila niz indicija te identificirala dio otmičara i mjesta gdje se nalaze. </p>
<p>Tijekom noći na subotu, na području Malešnice su uhićene prve dvije osobe, te je lociran jedan stan nakon čega je policija okružila čitavu Tartaglijinu ulicu. Oko 11 sati prije podne još jedan muškarac, a u akciji specijalne policije koja je uslijedila oko 17,30 sati policije podne iz stana u Tartaglijinoj ulici 31, privedena su trojica muškaraca, koja su se navodno predala specijalcima. Od trojice muškaraca iz stana jedan je prijavljen zbog otmice, dok se za ostalu dvojicu utvrdilo da nemaju veze sa događajem. Jedan od te dvojice je uhićen jer ga se već od ranije tražilo zbog provala, dok je drugi nakon ispitivanja oslobođen. Policija je također jednoga otmičara uhitila dok je u kuću u Vrbovcu pokušao unijeti benzin namijenjen spaljivanju kreveta na kojemu su držali otetoga dječaka, kako bi bili uništeni svi tragovi. Tijekom obrade, na policiji su u prisustvu svojih branitelja formalno iskazivala četvorica osumnjičenika, a dvojica od njih su iskazivala i u nazočnosti Uskokovih tužitelja. Pronađeni su materijalni dokazi: mobiteli potkapa, tri UKV stanice, VIP me kartice s koje je zvan Zagorec te drugi tragovi.</p>
<p>Novac za otkupninu, pak, nije pronađen, a policija sumnja da ga je preuzeo Ivica Mateković, koji je u bijegu sa svojom braćom. Tijekom obrade, na kojoj je radilo između 400 i 500 policajaca, legitimirano je oko 3000 osoba, kontrolirano oko 500 automobila, pretraženo 14 stanova, te kriminalistički obrađeno 17 osoba.</p>
<p>Ravnatelj Uskoka Željko Žganjer rekao je novinarima, odgovarajući na njihova pitanja, da zasad nije još uvijek formalno sklopljen niti jedan ugovor o pokajništvu, no ne znači da i toga neće biti. Na upit je li skupina planirala počiniti još neke otmice, što je objavljeno u jednome tjedniku, i što se u ostalom dalo naslutiti iz samoga kvalificiranja otmičara kao »zločinačke organizacije«, ravnatelj je djelomično potvrdno odgovorio, rekavši da dio informacija o tome jeste dospio u medije. Policija pak nije željela odgovoriti na pitanje je li odbjegli Mateković bio povezan s Miloradom Lukovićem Legijom, jer je navodno MUP SCG, nakon ubojstva Đinđića, tražio razgovor s njime, objasnivši to činjenicom da ne mogu komentirati zahtjeve upućene preko Interpola. Također je potvrđeno da su umirovljeni general Zagorec i njegov sin predloženi kao svjedoci u ovome postupku.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Djevojčica dobila potres mozga i prijelom potkoljenice</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Svađa triju djevojčica u jednoj novozagrebačkoj osnovnoj školi završila je tučnjavom u kojoj je jedna od njih teško ozlijeđena.</p>
<p>Sve se dogodilo 5. studenoga prošle godine, a policija je slučaj preuzela nakon što je dobila prijavu od Općinskog državnog odvjetništva.</p>
<p>Kako se navodi u policijskom priopćenju 14-godišnjakinju su nakon prepirke, napale njene dvije školske kolegice stare 14 i 15 godina. Vukle su je po hodniku i udarale rukama i nogama dok ih nisu razdvojili drugi učenici. Djevojčica je dobila potres mozga, a slomljena joj je i potkoljenica </p>
<p>Nakon tučnjave 15 godišnjakinja je kazneno prijavljena državnom odvjetništvu za mladež, dok je njena 14 godišnja suučesnica, s obzirom da je u dobi djeteta, prošla s izvješećem istom odvjetništvu. Navodoni motiv premlaćivanja je širenje »tračeva«. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poginuo sletjevši automobilom u odvodni kanal</p>
<p>SVETI KRIŽ ZAČRETJE, 3. ožujka</p>
<p> – U srijedu oko 2,40 sati na autocesti u Galovcu Začretskom dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginuo Marijan Jerković (65) iz Pleternice, a teško ozlijeđen Jurica Jerković (38), njegov sin, iz Zagreba.</p>
<p> Kako doznajemo iz PU krapinsko-zagorske, nesreća se nesreća se dogodila kada je osobni automobil austrijskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao Mirko Milinović (37) iz Slavonskog Broda, sletio uz desni rub kolnika, jer se nije kretao obilježenom prometnom trakom. Nakon slijetanja, automobil je, vozeći se travnatom površinom uz cestu, prednjom stranom udario u zemljani odvodni kanal, potom se prevrnuo, a vozilo se zaustavilo u odvodnom kanalu. Marijan J. podlegao je teškim ozljedama u zabočkoj Općoj bolnici. </p>
<p>Z. G.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mještanina kuhinjskim nožem ubo u trbuh</p>
<p>VIROVITICA, 3. ožujka</p>
<p> – R.Đ. (29) iz mjesta Gradine pored Virovitice teško je ozlijeđen nožem u ponedjeljak oko 22 sata, nakon svađe sa L.B. (57) iz istoga mjesta. Kako je u srijedu izvijestila Policijska uprava Virovitičko-podravska dojavu o ranjavanju zaprimili su tek u utorak oko 10,30 sati. Nakon razgovora i prikupljanja obavijesti utvrdili su da je L.B. u vidno alkoholiziranom stanju u dvorištu svoje obiteljske kuće kuhinjskim nožem napao R.Đ. i ranio ga u trbuh. Liječnička pomoć pružena mu je u virovitičkoj Općoj bolnici gdje je i zadržan na liječenju, a njegove su ozljede okvalificirane kao opasne po život. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Žena izgorjela u baraci na smetlištu</p>
<p>VIROVITICA, 3. ožujka</p>
<p> – U požaru koji je u srijedu nešto poslije podneva izbio u romskoj nastambi na virovitičkom gradskom smetlištu izgorjela je pedesetogodišnjakinja. Službenih informacija o ovoj tragediji još uvijek nema, ali neslužbeno doznajemo da je nesretna žena na štednjak stavila ručak, a nakon toga zaspala. Vatrogasci virovitičke Javne vatrogasne postrojbe ubrzo su došli na mjesto požara, ali nisu uspjeli spasiti niti nesretnu ženu niti baraku u kojoj se nalazila. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U iskopu našli kost, papuče i nagorjelu odjeću</p>
<p>BOGDANOVCI, 3. ožujka</p>
<p> – Prilikom građevinskih radova na iskapanju kanala za plinsku mrežu, djelatnici poduzeća »Emanita« pronašli su ispred kuće na broju 12 u Ulici Žrtava Domovinskog rata u Bogdanovcima kost, plastičnu papuču i nagorene dijelove odjeće. Kako je priopćila vukovarsko-srijemska policijska uprava, kost, za koju se sumnja da je ljudska, pronađena je na dubini od oko 120 centimetara. Pretpostavlja se da je kost tamo zakopana još u vrijeme Domovinskog rata. Radovi su obustavljeni, a kost je predana na Odjel patologije vukovarske Opće bolnice gdje bi se trebalo utvrditi njezino podrijetlo. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Fondovi u Hrvatskoj upravljaju imovinom većom od devet milijardi kuna</p>
<p>Predstavljeni »Fondovi«, posebno izdanje časopisa Banka / Imovina otvorenih fondova teška je 2,95 milijardi kuna, mirovinskih oko pet milijardi, a zatvorenih gotovo milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Ukupna imovina kojom danas u Hrvatskoj upravljaju fondovi premašila je devet milijardi kuna. Pritom je ukupna imovina 33 otvorena investicijska fonda (od 37 registriranih) početkom ožujka dosegla 2,95 milijardi kuna, dok je imovina zatvorenih fondova teška 977,2 milijuna kuna. </p>
<p>Imovina fondova smanjena je u usporedbi sa 2002. godinom, kada je iznosila oko pet milijardi kuna i to zato što su se neki bivši PIF-ovi, a kasnije zatvoreni investicijski fondovi preoblikovali u holding društva. No, u odnosu na prethodnu godinu lani je povećan broj otvorenih fondova, kao i društava za upravljanje - Komisija je, naime, u prošloj godini odobrila rad deset novih otvorenih fondova, te dva društva za upravljanje fondovima. Uz otvorene i zatvorene investicijske fondove, na tržištu mirovinskih fondova djeluju četiri obvezna i četiri dobrovoljna fonda čija je imovina premašila pet milijardi kuna. </p>
<p>Ove podatke iznio je u srijedu predsjednik Komisije za vrijednosne papire Miljenko Fičor na predstavljanju posebnog izdanja mjesečnika Banka pod imenom »Fondovi«. »Fondovi« donose analizu hrvatskog tržišta fondovske industrije, te prikaz trendova u fondovskom biznisu koji su obilježili prošlu godinu. I lani su se novčani fondovi (aktivno ih je čak 11) potvrdili kao najdominantniji među investicijskim fondovima jer im pripada oko 63 posto tržišta. Mješoviti fondovi uzeli su dio popularnosti koju su godinu ranije uživali obveznički, dok su dionički fondovi po interesu za ulaganje na posljednjem mjestu. Dionički fondovi, rečeno je, još neko vrijeme u Hrvatskoj neće biti prihvaćeni poput drugih vrsta fondova, no da se u tom pogledu situacija ipak mijenja govore i najave dva najveća društva za upravljanje fondovima ZB Investa i PBZ Investa da pripremaju pokretanje dioničkih fondova. </p>
<p>Inače, pet fondova ZB Investa držalo je krajem siječnja ove godine ukupno 42,65 posto tržišnog udjela (odnosno upravljali su imovinom vrijednom 1,25 milijardi kuna), a pet fondova PBZ Investa 30,78 posto (795,9 milijuna kuna). Na trećem su mjestu fondovi Raiffeisen Investa (ukupno četiri) koji imaju 12,97 posto udjela (imovina pod upravljanjem vrijedna je 365,13 milijuna kuna), slijede fondovi CAIB Investa (tri fonda) koji drže 7,13 posto tržišta, tri fondova Euro Investa imaju 2,2 posto, a svi ostali ukupno 4,27 posto. Inače, u Hrvatskoj je ukupno registrirano 15 društava za upravljanje investicijskim fondovima. </p>
<p>Društva za upravljanje fondovima prognoziraju novi fondovski val u ovoj godini, a očekuju i još snažniji rast uloga građana u fondovima, koji bi prema najoptimističnijim najavama mogao dosegnuti i 50 posto. Kako je kazala predsjednica Uprave ZB Investa Snježana Herceg, već danas 61 posto imovine njihovih fondova predstavlja imovina fizičkih osoba, dok je kod Raiffeisenovih taj udio oko 20 posto. Kako je kazala Herceg, »prinos fondova najbolji je mamac« kojim se građani mogu privući da umjesto u depozite u banci ulažu u fondove. No, kako se moglo čuti, neki fondovi nisu uspjeli ostvariti ni prinos na razini kamata na štednju ili prinosa na državne obveznice. Za izlazak na tržište spremaju se i neki mlađi osnivači, najavljuju se i specijalizirani fondovi skrojeni prema posebnim potrebama klijenata, a vlada interes i za osnivanjem fondova koji bi ulagali u nekretnine.</p>
<p>U tijeku je izrada nacrta novog zakona o vrijednosnim papirima, no po svemu sudeći, kako je u srijedu kazao Fičor, taj zakonski prijedlog ipak ove godine neće biti upućen u proceduru. Kako je pojasnila Senada Dürrigl iz Komisije, novim zakonom po prvi put bi se definirali pojmovi poput povezane osobe, povezane osobe fonda, ovlaštenih ulagatelja, jasnije bi se definirao pojam fonda s ciljem veće zaštite ulagača, a jasnije bi se definirali i troškovi koji se mogu naplatiti iz imovine fonda, jer je nacrtom zakona dan način izračuna ukupnog iznosa svih troškova kako za zatvoreni, tako i za otvoreni fond. Također, regulira se izdanje odobrenja inozemnim investicijskim fondovima nakon ulaska Hrvatske u EU, a strože je definirano i tko može biti član uprave društva za upravljanje.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Predstavljena nova Uprava Hrvatske elektroprivrede</p>
<p>Cijena struje u Hrvatskoj je niža od prosječnih cijena u Europi, ali za sada nećemo tražiti njeno povećanje, kazao je novi predsjednik Uprave Ivan Mravak</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Cijena struje u Hrvatskoj je niža od prosječnih cijena u Europi, zbog čega ćemo to pitanje ozbiljno razmotriti i predložiti najbolje i najprihvatljivije rješenje, ali zasad nećemo tražiti njeno povećanje, kazao je u srijedu novi predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak.</p>
<p>Mravak je novinarima predstavio i novu Upravu HEP-a. U Upravi su trojica dosadašnjih članova: Ivo Čović, Darko Belić i Ivica Toljan, te dvojica novih: Kažimir Vrankić i Ante Despot.</p>
<p>Mravak je istaknuo da će im najvažniji prioriteti biti sigurnost opskrbe potrošača električnom energijom. Žele poslovati s dobiti pa planiraju smanjivanje gubitaka na mreži, daljnju racionalizaciju poslovanja i poboljšavanje naplate isporučene struje.</p>
<p>Naš prijenos i distribucija električne energije trebaju biti kvalitetan servis svima na tržištu, a proizvodnju treba uskladiti s potrebama, što znači da će trebati graditi nove elektrane, napomenuo je Mravak. </p>
<p>Istaknuo je i važnost zaštite okoliša, razvoja kompanije i nastavka restrukturiranja te završetka obnove ratnih šteta. Najavio je i da će ovih dana početi priprema poslovnog plana za sljedeće četiri godine, a nada se i da će što prije biti doneseni preostali podzakonski propisi vezani uz poslovanje HEP-a.</p>
<p>Dosadašnji predsjednik Uprave Ivo Čović je istaknuo da je Vlada, kao vlasnik HEP-a, izabrala novu Upravu nakon što je staroj istekao mandat.</p>
<p>Novinare je zanimalo u kakvom je stanju nova Uprava preuzela HEP, kakvi su lanjski rezultati poslovanja te kako će se podijeliti resori među njenim članovima. Mravak je odgovorio da će o tome, kad prouče svu dokumentaciju i naprave Poslovnik o radu, prvo izvijestiti Nadzorni odbor, a nakon toga javnost.</p>
<p>Inače, nedavno je iz HEP-a objavljeno da je lani prvi put potrošeno više od 15 milijardi kilovatsati struje, da su ostvarene rekordne investicije veće od dvije milijarde kuna te da je HEP ostvario dobit prije oporezivanja od 306 milijuna kuna.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Čobanković: Državni poticaji bit će pravilno raspodijeljeni na sve poljoprivredne grane </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Na Zagrebačkom velesajmu u srijedu je otvoren međunarodni sajam Enogastronomija i turizam, koji traje od 3. do 7. ožujka. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković je prilikom otvaranja rekao kako će se »Vlada zalagati da državni poticaji budu što kvalitetnije osmišljeni i pravilno raspodijeljeni po svim granama unutar poljoprivrednih sektora, a sve u cilju izgradnje učinkovite, konkurentne i održive poljoprivrede«.</p>
<p>Nadalje je rekao kako je izrada programa podizanja dugogodišnjih nasada u završnoj fazi, a cilj je ulazak u Europsku uniju dočekati sa značajnim povećanjem površina pod vinogradima.</p>
<p>»Neprestane promjene i novi zahtjevi na području proizvodnje, prerade, te plasmana hrane zahtijevaju brzo reagiranje i stalnu suradnju, kao i dijalog svih uključenih u taj proces«, dodao je Čobanković. </p>
<p>»Stoga je to i jedini put koji može jamčiti opstanak hrvatske poljoprivrede na europskom i svjetskom tržištu - briga o domaćem proizvođaču, o domaćem tržištu i potrošaču«, dodao je. Pozvao je proizvođače da tržištu ponude zdrav, siguran, kvalitetan i konkurentan proizvod.</p>
<p>Davorin Spevec, direktor Zagrebačkog velesajma istaknuo je kako su sajmovi u sklopu Enogastronomije i turizma prigoda za promidžbu Hrvatske kao jednog od svjetskih gastronomskih odredišta.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Procvat leasinga u Hrvatskoj </p>
<p>Prema podacima Privrednog vjesnika četiri vodeća leasing društva nadziru 76 posto tržišta, dok leasing društva u vlasništvu dviju najvećih banaka, Zagrebačke i Privredne, zajedno imaju tržišni udio od samo 7,7 posto</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Prošlu godinu obilježio je nagli rast aktive leasing društava, čija je ukupna aktiva jednaka 5,3 posto aktive hrvatskog financijskog sustava.</p>
<p>Leasing je, inače, lani bio najisplativija djelatnost u Hrvatskoj, što je potvrdila nedavna analiza Hrvatske gospodarske komore o efikasnosti intelektualnog kapitala na poduzetničkoj razini. Dok na jednu kunu uloženu u zaposlene hrvatsko gospodarstvo stvara 2,27 kuna nove vrijednosti, u leasingu se stvara od 26,04 kuna do 32,12 kuna, dakle 16 puta više. Vrijednost novosklopljenih leasing ugovora u Hrvatskoj iznosila je lani 911,4 milijuna eura, što je 70,6 posto više nego krajem 2002. godine kada je njihova vrijednost iznosila 534,12 milijuna eura. Broj sklopljenih ugovora prošle godine više je nego udvostručen u odnosu na 2002., u kojoj je zaključen ukupno 21.701 ugovor. U odnosu na 2001. godinu vrijednost ugovora gotovo je učetverostručena.</p>
<p>Prema podacima objavljenima u posebnom prilogu Privrednog vjesnika pod nazivom »Leasing u Hrvatskoj« najveći tržišni udio, od 31,6 posto, ima Hypo Leasing, dok je na drugom mjestu Raiffeisen Leasing s udjelom od 24 posto.</p>
<p>Snažnom rastu leasing tržišta pogodovalo je prošlogodišnje HNB-ovo ograničenje rasta kreditnih plasmana banaka, pa su banke dio svojih plasmana preusmjeravale na vlastita leasing društva na koja se ograničenje plasmana nije odnosilo. I dok su plasmani banaka lani službeno porasli 14,6 posto, oni su realno, zahvaljujući plasmanima preko leasing društava i izravnom zaduženju u inozemstvu, porasli oko 20 posto.</p>
<p>Vrijednost ugovora zaključenih lani kod Hypo-Leasinga iznosila je 287,9 milijuna eura, u Raiffeisenu 219,37 milijuna eura, Ersteu 105,04 milijuna eura, HVB Leasingu 84,66 milijuna eura, a VB Leasingu 72,79 milijuna eura. Četiri vodeća leasing društva pokrivaju 76 posto tržišta, a dominiraju društva u austrijskom vlasništvu, dok leasing društva (Locat Leasing i PBZ Leasing) u vlasništvu dviju najvećih banaka (Zagrebačke i Privredne), čiji su vlasnici inače talijanske banke UniCredito i Intesa, drže ukupno samo 7,7 posto tržišta.</p>
<p>Najveći se dio od ukupnog broja ugovora, čak 93 posto, što predstavlja 64 posto ukupne vrijednosti lani, odnosilo na automobile. Na raznu opremu odnosilo se šest posto potpisanih ugovora (po vrijednosti ugovora 18 posto), a na nekretnine samo 0,33 posto ugovora i 16 posto ukupne vrijednosti prošlogodišnjih ugovora.</p>
<p>U Europi se pak na automobile odnosi 40 posto, opremu 30, a nekretnine 20 posto leasing poslova, navodi se u Privrednom vjesniku, te pojašnjava da bi upravo poslovi s nekretninama mogli postati sve značajniji na hrvatskom tržištu.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na skandinavskom tržištu nesmanjen interes za odmorom u Hrvatskoj </p>
<p>STOCKHOLM, 3. ožujka</p>
<p> - Iako Hrvatska u Švedskoj nije osvojila godišnju turističku nagradu Grand Travel Award, koja je pripala Tajlandu, držimo da je skandinavsko tržište idealno za popravljanje naših slabih predsezona.</p>
<p>Skandinavci, osobito Šveđani, putuju uoči glavne sezone, kada kod nas ima mnogo praznih mjesta. U kolovozu im već započinje nova školska godina, kada uživaju u svom arhipelagu.</p>
<p>Nominacija za glavnu turističku nagradu dokazuje da smo od zaboravljene ratne zemlje postali atraktivno odredište.</p>
<p>Skandinavci su po mnogo čemu specifični. Dok ostatak Europe čeka aranžmanske popuste, u Skandinaviji buking ide normalno. Što se Hrvatske tiče, slabije se prodaju tek najskuplji hotelski aranžmani. Prosječni stanovnik sjevera Europe dobro je situiran, socijalno besprijekorno osiguran, ali će dobro razmisliti hoće li za putovanje potrošiti 300 ili 400 eura više nego što je planirao. </p>
<p>Tolika je, na žalost na našu štetu, često razlika kada četveročlana skandinavska obitelj uspoređuje kataloške cijene odmora između Grčke, Turske i Hrvatske.</p>
<p>U izvanpansionskoj ponudi smo konkurentni, ali će se i turoperatori požaliti na skupu pansionsku ponudu. Činjenica je, međutim, da je Hrvatska u posljednjih trinaest godina postupno mijenjala turistički imidž jeftine države masovnog odmora kakav je imala Jugoslavija i cilja prema eliti.</p>
<p>Trenutačna prednost hrvatskog turizma je u tome što smo odredište koje se ponovno otkriva, odnosno što su dojmovi skandinavskih gostiju pozitivni – gost na kraju dobije više nego što je očekivao.</p>
<p>Stanovnik Švedske ili Danske bez problema će automobilom ići do više od dvije tisuće kilometara udaljene Hrvatske. Putovanje iz Finske ili Norveške je, s druge strane, »osuđeno« na zrakoplov. Doduše i u zrakoplovnim aranžmanima smo u startu skuplji od konkurencije, ali turoperatori to nastoje ujednačiti jer se radi o kraćim letovima nego u Grčku ili Tursku.</p>
<p>Hrvatski turizam, dakle, može ciljati na sjever Europe. Oko 24 milijuna stanovnika skandinavskih zemalja godišnje realizira oko 19 milijuna putovanja u inozemstvo, a masovno putuju u vrijeme kada jadranski turistički radnici nemaju previše posla.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Najviši tečaj dolara od početka godine</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 3. ožujka</p>
<p> - Oprez ulagača pred objavu novih podataka iz američkog gospodarstva snizio je u srijedu vrijednosti europskih dionica.</p>
<p>Tako je londonski FTSE indeks izgubio 0,53 posto, spustivši se na 4516 bodova. Frankfurtski Dax oslabio je 0,6 posto, na 4077 bodova.</p>
<p>Ulagači su negativno reagirali na objavu Interbrewa da će platiti 9,2 milijarde eura za preuzimanje kontrole nad brazilskim AmBevom i stvoriti kompaniju vrijednu 16,5 milijardi dolara, strahujući da je ta cijena ipak previsoka, što ga je učinilo najvećim gubitnikom. Analitičari su ga i prije kritizirali zbog preplaćenih akvizicija u prošlosti i neuspjeha u ostvarivanju očekivanih ušteda od spajanja.</p>
<p>British American Tobacco izgubio je četiri posto.</p>
<p>Na Tokyjskoj burzi Nikkei 225 indeks u srijedu je ostao gotovo nepromijenjen, na 11.363 boda.</p>
<p>U utorak se newyorški Dow Jones indeks spustio 0,8 posto, na 10.591 bod. Tehnološki Nasdaq Composite pao je 0,9 posto, na 2039 boda.</p>
<p>Dionica United Technologiesa oslabila je dva posto pošto je čelnik kompanije George David upozorio analitičare na Wall Streetu da ne podižu očekivanja o dobiti kompanije unatoč poboljšanim gospodarskim uvjetima.</p>
<p>Dolar je u srijedu na svjetskim tržištima deviza zabilježio najvišu razinu u ovoj godini prema euru, jenu i švicarskome franku, podržavan rastućim optimizmom glede rasta zapošljavanja u američkoj industriji i očekivanjima povećanja američkih kamatnih stopa.</p>
<p>Dolar je u takvim okolnostima ojačao oko 1,8 posto prema euru, koji trenutno iznosi 1,2189 dolara. Na vrijednosti je dobio i oko 0,7 posto prema jenu, tako da trenutno stoji 110,12 jena, nakon što je nakratko zabilježio najviše razine u posljednja četiri mjeseca. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Vlada neće prihvatiti nijedan od 426 amandmana na proračun</p>
<p>Zastupnici su tražili novih 8,5 milijardi kuna, što je dosad najviši iznos / Ministar financija Ivan Šuker kaže da će proračun ostati u okvirima koje je predložila Vlada što znači da će prihodi iznositi 79,4 milijarde, a rashodi 84,9 milijardi kuna / Vlada će predložiti i mogućnost odgode naplate poreza i doprinosa, odnosno njihovo plaćanje u ratama, najduže na deset mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Vlada najvjerojatnije neće prihvatiti niti jedan od 426 amandmana koji su saborski zastupnici i klubovi podnijeli na prijedlog državnog proračuna, izjavio je u srijedu u Banskim dvorima ministar financija Ivan Šuker. </p>
<p>Zastupnici su, naime, tražili novih 8,5 milijardi kuna, što je dosad najviši iznos. Šuker je upozorio da će proračun ostati u okvirima koje je predložila Vlada, što znači da će prihodi iznositi 79,4 milijarde, a rashodi 84,9 milijardi kuna. Čak 113 amandmana odnosilo se na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 60 na Ministarstvo poljoprivrede, 55 na Ministarstvo financija i 38 na Ministarstvo zdravstva. </p>
<p>Što se tiče Ministarstva financija, amandmanima su se uglavnom tražili transferi za jedinice lokalne uprave i samouprave. Šuker je, međutim, istaknuo da će lokalne jedinice na području od posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim dijelovima dobiti povrat poreza na dohodak izravno iz proračuna. Lokalne jedinice koje budu imale više sredstava iz povrata dobit će manje dotacija i obrnuto. Vlada neće davati amandmane na sam proračun, ali će to učiniti na Zakon o izvršenju proračuna. Tako će se tim zakonom utvrditi proračunska zaliha u iznosu 318 milijuna kuna, plaćanje PDV-a za nabavu vatrogasne opreme ići će na teret proračuna, a tako će biti i pri uvozu robe za znanstveno-istraživačke projekte. Vlada će predložiti i mogućnost odgode naplate poreza i doprinosa, odnosno njihovo plaćanje u ratama, najduže na deset mjeseci. Tako bi uz dobivenu suglasnost Vlade ministar financija mogao građanima ili tvrtkama odobriti obročnu otplatu i to samo za obveze nastale u 2004., ali ne i za dugove iz prethodnih godina. O takvim odobrenjima Sabor bi bio obaviješten istodobno kad i o izvršenju proračuna, dakle dvaput na godinu. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Rončević: Silna briga za proračun MORH-a bila je politička demagogija</p>
<p>Dok sam ja ministar, ovo se ministarstvo ni po čemu neće izdvajati izvan ostalih dijelova društva, najavio je ministar obrane/ Vahit Erdon šef NATO-ova izaslanstva koje je u posjetu Hrvatskoj, poručio je da bi hrvatski status mogao biti preciziran već na idućem NATO-ovu sastanku u Istanbulu</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Ministar obrane Berislav Rončević rekao je u srijedu da je zadovoljan iznosom koji MORH dobiva iz proračuna za ovu godinu. Nakon što je s načelnikom Glavnog stožera Josipom Lucićem i doministricom za obrambenu politiku Jelenom Grčić Polić u MORH-u primio izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a, Rončević je ustvrdio kako bi volio da je vojni proračun ove godine nešto veći, ali i da je zadovoljan s iznosom koji će dobiti. </p>
<p>»Od silne brige, od ukupno 426 amandmana, nijedan na kraju nije uložen na prijedlog proračuna Ministarstva obrane. Radilo se očito o političkoj demagogiji, jer su se svi sada okrenuli nekim drugim područjima«, ustvrdio je ministar obrane. Dodao je kako to pokazuje da zapravo nije ni postojao interes za Ministarstvo obrane, posebice ne onoliki kakvim su ga neki pokušali prikazati. Objašnjavajući činjenicu da MORH ima najmanje sredstava u zadnjih 12 godina, Rončević je najavio da će ova godina proći malo štedljivije. </p>
<p>Obraćajući se predstavnicima Parlamentarne skupštine NATO-a, ministar je kazao da Hrvatska, kao dio zajednice europskih država, i danas potvrđuje svoju predanost načelima demokracije i zaštite ljudskih prava te da u međunarodnom terorizmu prepoznaje najveću prijetnju današnjice. Ministar je izrazio nadu da će i Hrvatska zauzeti svoju ulogu u procesu proširenja NATO-a. </p>
<p>U ime izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a Vahit Erdon ustvrdio je da se iz razgovora s premijerom Ivom Sanaderom osobno uvjerio u odlučnost Hrvatske da nastavi reforme i približi se suvremenim međunarodnim standardima. Šef NATO-ova izaslanstva poručio je da se Hrvatska, Albanija i Makedonija trenutačno nalaze pred vratima Saveza te dodao da bi - zajedno s odlukom o proširenju - hrvatski status mogao biti preciziran već na idućem NATO-ovu sastanku u Istanbulu. Izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a primio je u srijedu i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul koji je članove izaslanstva upoznao s hrvatskim dostignućima u pripremama za ulazak u članstvo.</p>
<p>Do kraja godine iz HV-a odlazi još 3000 ljudi</p>
<p>Na upit novinara je li se u zadnja tri mjeseca dogodio zastoj reformi u MORH-u, ministar Rončević odgovorio je da to nije točno. »Zastoj od dva-tri mjeseca nastao je na početku isplaćivanja otpremnina, no one se danas isplaćuju normalno«, objasnio je i podsjetio da je u ovogodišnjem proračunu za zbrinjavanje viška ljudi u vojsci osigurano 170 milijuna kuna. Ta će sredstva, prema Rončevićevim riječima, biti dovoljna za preostale otpremnine te za zbrinjavanje još 2500 do 3000 ljudi koji će iz sustava izaći do kraja godine.</p>
<p>MORH od Glavnog stožera zatražio prijedlog novog ustroja HV-a</p>
<p>Ministar obrane odbacio je spekulacije o tome da neki NATO-ovi stručnjaci Hrvatskoj navodno zamjeraju da se politika previše upleće u pitanja vojne struke. Rončević je poručio da nikad nije čuo za takvu primjedbu, ali da smatra kako politika ima važnu ulogu u civilnom nadzoru Oružanih snaga. </p>
<p>»Čim sam došao u MORH, zatražio sam da se prestane s dualnim funkcioniranjem Ministarstva i Glavnog stožera. Mi smo jedna kuća i tako nastojim postaviti stvari«, rekao je.</p>
<p>Ministar je potvrdio da je pismenim putem od načelnika Glavnog stožera zatražio izradu novog prijedloga ustroja HV-a. »Nije riječ ni o kakvoj političkoj kontroli, a još manje o diktatu. Glavni stožer bavi se pitanjima struke i oni će predložiti model ustroja koji najbolje može funkcionirati«, zaključio je ministar obrane.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rončević: Silna briga za proračun MORH-a bila je politička demagogija</p>
<p>Dok sam ja ministar, ovo se ministarstvo ni po čemu neće izdvajati izvan ostalih dijelova društva, najavio je ministar obrane/ Vahit Erdon šef NATO-ova izaslanstva koje je u posjetu Hrvatskoj, poručio je da bi hrvatski status mogao biti preciziran već na idućem NATO-ovu sastanku u Istanbulu</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Ministar obrane Berislav Rončević rekao je u srijedu da je zadovoljan iznosom koji MORH dobiva iz proračuna za ovu godinu. Nakon što je s načelnikom Glavnog stožera Josipom Lucićem i doministricom za obrambenu politiku Jelenom Grčić Polić u MORH-u primio izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a, Rončević je ustvrdio kako bi volio da je vojni proračun ove godine nešto veći, ali i da je zadovoljan s iznosom koji će dobiti. </p>
<p>»Od silne brige, od ukupno 426 amandmana, nijedan na kraju nije uložen na prijedlog proračuna Ministarstva obrane. Radilo se očito o političkoj demagogiji, jer su se svi sada okrenuli nekim drugim područjima«, ustvrdio je ministar obrane. Dodao je kako to pokazuje da zapravo nije ni postojao interes za Ministarstvo obrane, posebice ne onoliki kakvim su ga neki pokušali prikazati. Objašnjavajući činjenicu da MORH ima najmanje sredstava u zadnjih 12 godina, Rončević je najavio da će ova godina proći malo štedljivije. </p>
<p>Obraćajući se predstavnicima Parlamentarne skupštine NATO-a, ministar je kazao da Hrvatska, kao dio zajednice europskih država, i danas potvrđuje svoju predanost načelima demokracije i zaštite ljudskih prava te da u međunarodnom terorizmu prepoznaje najveću prijetnju današnjice. Ministar je izrazio nadu da će i Hrvatska zauzeti svoju ulogu u procesu proširenja NATO-a. </p>
<p>U ime izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a Vahit Erdon ustvrdio je da se iz razgovora s premijerom Ivom Sanaderom osobno uvjerio u odlučnost Hrvatske da nastavi reforme i približi se suvremenim međunarodnim standardima. Šef NATO-ova izaslanstva poručio je da se Hrvatska, Albanija i Makedonija trenutačno nalaze pred vratima Saveza te dodao da bi - zajedno s odlukom o proširenju - hrvatski status mogao biti preciziran već na idućem NATO-ovu sastanku u Istanbulu. Izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a primio je u srijedu i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul koji je članove izaslanstva upoznao s hrvatskim dostignućima u pripremama za ulazak u članstvo.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tomislav Ivančić postao članom Međunarodnoga teološkog povjerenstva </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Apostolski nuncij Francisco Javier Lozano predao je Tomislavu Ivančiću, profesoru zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakultetu, ispravu kojom ga je papa Ivan Pavao II. uvrstio u Međunarodnu teološku komisiju.Ispravu je potpisao državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano.</p>
<p>Tomislav Ivančić izjavio je u srijedu Hrvatskom katoličkom radiju da je duboko zahvalan Svetom Ocu što ga se udostojio ubrojiti među 30 svjetskih teologa na službu Svete Stolice. »Imenovanje je znak da se hrvatska teologija poštuje u središtu Katoličke crkve. Za mene osobno i za hrvatsku teologiju to je izvanredno obogaćenje i veliko priznanje«, dodao je Ivančić kojem je u utorak u Zagrebu apostolski nuncij uručio Papinu ispravu o imenovanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kosor: Majke nitko ne tjera da koriste trogodišnji dopust, ako ne žele</p>
<p>Vidović: SDP će predložiti da i očevi mogu koristiti trogodišnji roditeljski dopust / Herman: Prijedlog odstupa od koncepcije ravnopravnosti spolova i rezultirat će još manjim zapošljavanjem žena, spolnom segregacijom na tržištu rada i favoriziranjem tradicionalnog poimanja ženske i muške uloge u društvu / Lalić: Biti preoptimističan i uvjeravati druge da su vraćanjem trogodišnjeg dopusta poduzete savršene mjere, doživljava se kao obično politikantstvo / Kajin: Saboru je dužnost stimulirati kulturu života, ali nitko nije naivan da misli da će se uvođenjem trogodišnjeg dopusta sve promijeniti na bolje</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Konačni prijedlozi izmjena Zakona o radu, Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki te Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojima se predlaže vraćanje trogodišnjeg rodiljnog dopusta majkama troje i više djece i blizanaca, raspravljeni su u srijedu u nastavku 4. sjednice Hrvatskog sabora. Istaknuvši važnost populacijske politike, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor negativan demografski trend nazvala je prvorazrednim političkim nacionalnim problemom.</p>
<p>»Demografi predviđaju da će se za manje od 50 godina izgubiti jedan cijeli Zagreb, odnosno da će u Hrvatskoj živjeti milijun ljudi manje. Kad se tada budu čitale rasprave iz Sabora, i te kako će se propitivati koliko smo bili zauzeti za taj problem i što smo učinili da se katastrofalan trend zaustavi«, kazala je Kosor, pohvalivši jedinice lokalne samouprave koje su se odlučile na novčano darivanje majkama. Ponovila je da majke nitko ne tjera da koriste trogodišnji dopust, već im se samo daje mogućnost da to pravo koriste, ako žele. </p>
<p>Podršku prijedlogu, koji je bio jedan od glavnih predizbornih obećanja HDZ-a, podržali su svi klubovi, osim SDP-a i Libre. Davorko Vidović (SDP) ponovio je svoju ocjenu iz prvog čitanja, prije mjesec dana, da su prijedlozi u odnosu na ukupnu demografsku problematiku beskorisni i štetni. »Struka na prvo mjesto stavlja položaj žene na tržištu kao najvažniju činjenicu koja može pomoći demografskoj obnovi Hrvatske, a na drugo mjesto zdravstvenu zaštitu žene, obitelji i djece, stanovanje i dječje vrtiće. Trogodišnji rodiljni dopusti su čisti anakronizam i njih imate još samo u Rusiji kao relikt socijalističkog sustava, a u Sloveniji su 20 mjeseci. Druge europske zemlje imaju roditeljske dopuste, no u Hrvatskoj je većinsko raspoloženje takvo da se misli da je dobro da žena s posla ide kući. Zato i kolege iz oporbe podržavaju ovaj prijedlog, a to je podilaženje filozofiji koja od žene tradicionalno traži da se žrtvuje u ime obitelji«, kazao je Vidović, dodavši da će SDP predložiti amandmane kojima bi i očevi mogli koristiti trogodišnji roditeljski dopust.</p>
<p>»Što možemo? Narod ne možete mijenjati«, odgovorila mu je Jadranka Kosor i iznijela rezultate anketa prema kojima 86 posto građana podržava vraćanje trogodišnjeg rodiljnog dopusta.</p>
<p>Za Vilima Hermana (Libra) sporno je što nema projekcije koliko je očekivano povećanje broja novorođenih i što nema podataka o mjerama u području zdravstva, školstva i stambenih odnosa. »Djeca nisu statističke brojke, nego zaslužuju dostojanstven život, kao i njihove majke, a uvjet za to je živahno razvijeno gospodarstvo. Prijedlog odstupa od koncepcije ravnopravnosti spolova i rezultirat će još manjim zapošljavanjem žena, spolnom segregacijom na tržištu rada i favoriziranjem tradicionalnog poimanja ženske i muške uloge u društvu«, kazao je Herman, koji smatra da će prijedlog pogodovati samo nezaposlenim majkama, majkama pred otkazom i onima s višim materijalnim statusom. I Nikola Ivaniš (HNS-PGS) smatra da vraćanjem trogodišnjeg dopusta neće doći do spektakularnih promjena u demografskoj obnovi, no najavio je podršku svog kluba, jer smatra da su i mali koraci u rješavanju demografskih problema dobrodošli. Upozorio je na problem nedostatka vrtića i jaslica i istaknuo važnost smanjenja perinatalne smrtnosti. </p>
<p>Karmela Caparin podržala je prijedlog u ime HDZ-a, jer, rekla je, demografsku problematiku, uz jačanje uloge obitelji u društvu, dovodi u središte zanimanja državne politike. Đurđa Adlešić (HSLS-DC) smatra da prijedlog samo djelomično rješava problem, ali ga podržava »jer od nekud treba početi«. Predložila je da djeca iz višečlanih i jednoroditeljskih obitelji imaju prednost pri upisu u vrtiće i jaslice i upozorila na problem noćnog rada žena.</p>
<p>Ljubica Lalić je podržala vraćanje trogodišnjeg dopusta u ime HSS-a, rekavši da je riječ o stimulativnoj, ali najmanje učinkovitoj mjeri. »Mladima treba omogućiti zapošljavanje i primjerenu zaradu, a rješavanjem stambenog problema omogućiti viziju budućnosti. U Hrvatskoj je visok postotak neoženjenih, a glavni razlog je nedostatak posla. Ciljeve treba realno sagledati, a biti preoptimističan i uvjeravati druge da su vraćanjem trogodišnjeg dopusta poduzete savršene mjere, doživljava se kao obično politikantstvo«, kazala je Lalić.</p>
<p>Damir Kajin je najavio podršku IDS-a koji se, istaknuo je, 2000. godine protivio skraćivanju trogodišnjeg dopusta. »Saboru je dužnost stimulirati kulturu života, ali nitko nije naivan da misli da će se uvođenjem trogodišnejg dopusta sve promijeniti na bolje. Ako se ne pokrene snažan investicijski ciklus, iz Hrvatske će ljudi i dalje odlaziti. Imajmo na umu da 18 posto građana živi ispod praga siromaštva, pa pad nataliteta ne čudi. Učinimo sve da socijala ne proizvodi socijalu«, rekao je Kajin.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Državni proračun nije ni razvojan, ni socijalan niti štedljiv</p>
<p>Predviđenim porastom BDP-a od 3,2 posto ne mogu se ostvariti ni osnovna prijeizborna obećanja o gospodarskom porastu i zapošljavanju, kaže Zdenko Mučnjak / Najveća je zamjerka Sanaderovoj vladi što, kao ni prijašnje, nije sa sindikatima pregovarala prije izrade proračuna«, rekao je Krešimir Sever</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Ovogodišnji prijedlog državnog proračuna nije ni razvojan, ni socijalan niti štedljiv, ocjenjuju Hrvatska udruga sindikata i Nezavisni hrvatski sindikati, čiji su predsjednici Zdenko Mučnjak i Krešimir Sever u srijedu na odvojenim konferencijama za novinare izrazili nezadovoljstvo premalim ulaganjem u znanost, obrazovanje i u razminiranje. »Predviđenim porastom BDP-a od 3,2 posto ne mogu se ostvariti ni osnovna prijeizborna obećanja o gospodarskom porastu i zapošljavanju«, ustvrdio je HUS-ov predsjednik Zdenko Mučnjak. Pritom je dodao da će obećanja biti ispunjena samo za one skupine građana koje su bitne za izbore – umirovljenici, branitelji i rodilje. »No, i tu nije riječ o socijalnoj politici nego o socijalnim transferima«, smatra Mučnjak.</p>
<p>»Najveća je zamjerka Sanaderovoj vladi što, kao ni prijašnje, nije sa sindikatima pregovarala prije izrade proračuna«, rekao je NHS-ov predsjednik Krešimir Sever. »Nas se ne tiču političke promjene na čelnim pozicijama. Umjesto da svaka nova vlada kreće od početka, u državi treba stvoriti kontinuitet vladanja na osnovi plana razvoja na duže staze«, smatra Sever. Prema proračunu, plaće državnih službenika rasle bi 4,3 posto, a masa za plaće povećava se tek 3,5 posto. To znači da će biti otpuštanja, no u proračunu nije predviđen novac za otpremnine, upozoravaju sindikati. Isto tako nije planiran novac ni u MORH-a za otpremnine oko 2000 zaposlenih koji bi, prema najavama, ostali bez posla.</p>
<p>Sever je također upozorio da proračunom nije planiran novac za potraživanja državnih službenika za neplaćene prekovremene sate, a državni je dug premašio dvije milijarde kuna. Taj je dug ostavila bivša vlada, a Sever poručuje Sanaderovoj da kad jednog dana postane bivša, ne ostavlja dugove novoj vladi. Neprihvatljivo je, smatra Mučnjak, da se za intelektualne usluge planira 753 milijuna kuna, odnosno 250 milijuna više nego lani, a za stručno usavršavanje službenika samo 62 milijuna. Za razminiranje, ističu sindikati, planirano je samo 190 milijuna kuna ili 3,5 kuna po četvornome metru, a trebalo bi najmanje deset kuna.</p>
<p>Mučnjak predlaže da se barem 150 milijuna kuna prebaci s intelektualnih usluga na razminiranje, jer se radi o ulaganje a ne o trošku. Upozorio je da Vlada, unatoč tvrdnjama o štednji, za svoj rad planira deset posto više novca (155 milijuna kuna) nego lani. »Direkcija za korištenje službenog zrakoplova dobiva 17,2 milijuna kuna ili pet milijuna kuna više nego lani. Vlada ionako rijetko leti. Neka se odrekne zrakoplova i leti redovnom linijom. To je i jeftinije, a bit će više novca za razminiranje«, predlaže Mučnjak.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zakon o sudačkim plaćama zaslužuje pozornost Ustavnog suda</p>
<p>Neprimjereno je da se suce razdijeli prema obrascu koji sa zakonima nema veze, pa im se to još i naplati u osjetljivim okolnostima smanjenih plaća, kao neka vrsta »kazne za karijeru«, otpočetu ili dijelom provedenu na vlastiti odvjetnički trošak</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Nepravedna odredba u Zakonu o sudačkim plaćama, prema kojoj se suce dijeli na one koji su prije dolaska u sudnice bili državni odvjetnici i suce koji su tamo stigli iz vlastitih odvjetničkih pisarnica, uskoro će se naći na Ustavnom sudu. Prvi spomenuti suci prema zakonskoj odredbi dobivaju 0,5 posto naknade za svaku godinu staža, a drugi 0,0 posto (kako to piše u članku 1. spomenutog zakona).</p>
<p>Ako zakonodavac tom podjelom ne poštuje 14. članak Ustava (jednakost svih pred zakonom), i to u zakonu koji se tiče sudaca, s kakvim se to očekivanjima primaju sudačke odluke u sporovima u kojima tu jednakost primjenjuju na ostale građane.</p>
<p>Zakonodavac se u određivanju prava na uskratu godine 1996. ukinutog prava dodatka na plaću za staž (samo za suce) - »spetljao«. I tako u tom zakonu piše da pravo na taj dodatak imaju samo bivši državni odvjetnici i zamjenici, ali ne i »privatni« odvjetnici, dakle oni koji su radili »fiškalski« posao i plaćali porezne i druge državne pristojbe iz vlastita džepa. Pojam »privatnih odvjetnika« ne postoji u pozitivnim propisima. Neprimjereno je da se suce razdijeli prema obrascu koji sa zakonima nema veze, pa im se to još i naplati u osjetljivim okolnostima smanjenih plaća, kao neka vrsta »kazne za karijeru«, otpočetu ili dijelom provedenu na vlastiti odvjetnički trošak.</p>
<p>Zanimljivo je da je odredba koju će suci pokušati oboriti na Ustavnom sudu, dio najnovije verzije Zakona o sudačkim plaćama. Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, najavljujući godišnju skupštinu Udruge (u petak u Zagrebu), na to uopće nije reagirao. Možda u tom rješenju zakonodavca nema dovoljno politike? Ili se Gredelj prije izlaska pred skupštinare, suce kolege iz cijele Hrvatske, ne želi baviti i sporovima s vlašću? Za bivše »privatne odvjetnike« a sada suce u sudnicama to znači da će u očekivanju odluke Ustavnoga suda dobivati manju plaću zbog uskraćena prava na staž - samo zato što su nekoć bili »privatnici«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pripadnici bivše JNA odvezli hrvatske zarobljenike u smrt</p>
<p>Nakon opsežne istrage, specijalno tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije i Crne Gore lani je početkom prosinca optužilo pripadnike Teritorijalne obrane Vukovara - Jovicu Perića iz Novog Sada, Mirka Vojnovića iz Banatske Dubice, Spasoja Petrovića iz Šapca, Predraga Madžarca iz Bačke Palanke, Milana Vojnovića iz Zrenjanina, Ivicu Husnika, za kojega se navodi da je promijenio ime u Ivan Atanasijević, iz Krušedola te njihovih zapovjednika Miroljuba Vujovića i Stanka Vujanovića</p>
<p>VUKOVAR, 3. ožujka</p>
<p> – Suđenje osmorici muškaraca srpske nacionalnosti, nekadašnjim pripadnicima Teritorijalne obrane, optuženima da su nakon okupacije Vukovara 1991. godine počinili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko od Vukovara, pred vijećem će Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu početi u utorak. Bit će to prvo suđenje u Srbiji i Crnoj Gori za ratni zločin u Hrvatskoj i prvo suđenje pred Specijanim sudom za ratne zločine ustrojenim lani u Srbiji.</p>
<p>Odluka o osnivanju Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu donesena je lani u svibnju nakon što je srbijansku metorpolu posjetila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.</p>
<p>Budući da su glavni optuženici za pokolje u Vukovaru, bivši oficiri tadašnje JNA - general Mile Mrkšić, pukovnik Miroslav Radić i pukovnik Veselin Šljivančanin - u haaškom pritvoru, gdje čekaju početak suđenja, Carla del Ponte za svog je posjeta Beogradu ustvrdila da bi nekima od osumnjičenih za ratne zločine mogli suditi lokalni sudovi da se odtereti Haaški sud, koji bi se tad mogao usredotočiti na glavne optuženike.</p>
<p>Prema pisanju nekih srbijanskih medija, glavna je haaška tužiteljica donijela u Beograd osam kutija punih dokumenata o masakru u Vukovaru te ih predala tamošnjim vlastima. Ubrzo potom, krajem svibnja, policija je uhitila prve osumnjičenike. U lipnju su prihvaćeni i odgovarajući zakoni te ustrojen Specijalni sud za ratne zločine i organizirani kriminal te ured specijalnog tužitelja. Nakon opsežne istrage, specijalno tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije i Crne Gore početkom je prosinca prošle godine optužilo pripadnike Teritorijalne obrane Vukovara - Jovicu Perića iz Novog Sada, Mirka Vojnovića iz Banatske Dubice, Spasoja Petrovića iz Šapca, Predraga Madžarca iz Bačke Palanke, Milana Vojnovića iz Zrenjanina, Ivicu Husnika, za kojega se navodi da je promijenio ime u Ivan Atanasijević, iz Krušedola te njihovih zapovjednika Miroljuba Vujovića i Stanka Vujanovića. Iako to još nije službeno potvrđeno, sva osmorica optuženika su do 1991. godine živjeli u Vukovaru.</p>
<p>Kako je istaknuo tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević, osmorica optuženika su u pritvoru, a sve ih se tereti za organiziranje i naređivanje ubojstava te nečovječna postupanja prema zarobljenicima na poljoprivrednom dobru Ovčara. </p>
<p>Prema optužnici, koja još nije sasvim dostupna javnosti, za zločin na Ovčari optuženi su zapovjednici tadašnje Teritorijalne obrane u Vukovaru Miroljub Vujović i Stanko Vujanović te njihovi podređeni, a sad suoptuženici. </p>
<p>Dok su zarobljenici iz vukovarske bolnice bili zatočeni u vojarni JNA u Vukovaru, održan je sastanak tzv. vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem na kojem je s JNA dogovoreno da će njezini vojnici prevesti zarobljenike do Ovčare, a potom nadzor nad njima prepustiti lokalnim srpskim snagama. </p>
<p>Kad su 20. studenoga 1991. godine dovezeni na poljoprivredno dobro Ovčara, srpske snage pod zapovjedništvom Vujovića i Vujanovića su izvele zarobljenike iz autobusa i prisilile ih da prođu kroz kordon vojnika koji su ih tukli. Nakon dva dana mučenja i iživljavanja nad zarobljenim ljudima u hangaru na Ovčari, od kojih je najmlađi imao 16, a najstariji 76 godina, pripadnici Teritorijalne obrane formirali su skupine od 30-40 ljudi, koje su ukrcavali u traktor s prikolicom i odvozili prema oranicama oko kilometar od Ovčare.</p>
<p>Tamo su, ispred prethodno iskopane jame, zarobljenici dovođeni u skupinama u koje su pucali streljački vodovi. Na taj način ubijeno je 200 ljudi - 188 muškaraca i dvije žene. Njihova su tijela u jamu zatrpana buldožerom. Osim te osmorice optuženih, još se petnaestak ljudi sumnjiči za ratni zločin na Ovčari. No, kako je naglasio sudac Specijalnog suda za ratne zločine Vesko Krstajić, predsjednik sudskog vijeća u predmetu Ovčara, ta istraga nema utjecaja na proces koji treba početi u utorak. »Ako nakon završetka istrage bude još optuženih, slijedi postupak i protiv njih«, objasnio je Krstajić.</p>
<p>Što se tiče sudskog postupka koji treba početi u utorak, tužitelj je u optužnici predložio saslušanje pedesetak svjedoka, a pretpostavlja se da će u dokaznom postupku mnoge svjedoke predložiti i branitelji optuženih. »Jedna je osoba odlukom suda dobila status svjedoka suradnika, čiji je identitet zaštićen zbog njezine sigurnosti«, kazao je Krstajić. Srbijanski mediji najavljuju da će to suđenje »poslužiti kao test ozbiljnosti srpskih vlasti po pitanju ratnih zločina za koje su optuženi državljani Srbije«. Posebno je zanimljiva izjava koju je bivši ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović dao novosadskom Dnevniku: »Ozbiljan sudski postupak otvorit će mogućnost da se naši građani obavijeste o tome šta se zaista dogodilo i da se konačno shvati monstruoznost ovog zločina. Onda će biti jasno da tu nema nikakvog nacionalnog interesa i da su svi zločini, zapravo, zločini prema drugim ljudima te da tako moraju biti i tretirani. Ovo će suđenje otvoriti prozor za druge sudske postupke, ne samo prema onima koji su već u Haagu nego i prema ljudima kojima Haag nikad neće suditi, a kojima valja suditi«.</p>
<p>Hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt najavila je u razgovoru za novosadski Građanski list da hrvatska vlada pridaje iznimnu važnost suđenjima u Srbiji za ratne zločine i da će zato predstavnik hrvatskog veleposlanstva u Beogradu pratiti suđenja optuženima za zločin u Ovčari.</p>
<p>Ona je, u intervjuu koji su prenijele sve beogradske novinske agencije, pohvalila napore koje pravosudna tijela Srbije čine radi kažnjavanja počinitelja ratnih zločina u Hrvatskoj. Također je istaknula da se zalaže za otvoreniju suradnju ustanova susjednih država u slučaju kažnjavanja ratnih zločinaca, jer ćemo time pokazati međunarodnoj zajednici i sebi samima da smo u stanju kazniti svaki počinitelja svakog zločina.</p>
<p>Pokušaj samoubojstva</p>
<p>Zbog straha od odgovornosti ili možda »probuđene« savjesti, jedan od osmorice optuženika u slučaju Ovčara, Mirko Vojnović, koncem siječnja pokušao se ubiti.</p>
<p>On se, naime, nalazio u bolnici u Novom Sadu, gdje je bio operiran te je, ostavši sam u bolničkoj sobi, skočio s drugog kata bolnice. Prigodom pada, zadobio je teške tjelesne ozljede zbog kojih se neko vrijeme liječio na odjelu intenzivne njege.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hebrang otkrio 11 ugovora s novinarima, jedan na čak 144.000 kuna</p>
<p>Ministar Hebrang potvrdio je da je u svom ministarstvu pronašao ugovore s nekim novinarima, a oni su se odnosili na rad novinara u radnim skupinama ili na promidžbu nekih projekata u zdravstvu/ Pet ugovora sklopljeno na 1000 do 1500 kuna, nekoliko njih na oko 2500 kuna, a jedan na čak 144.000 kuna, koji se odnosi na razdoblje od 2001. do 2003. godine/ Budući da je riječ o 11 ugovora, smatrali smo to uobičajenom praksom bivše vlade, rekao je Hebrang</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang izjavio je u srijedu da je u Ministarstvu zdravstva zabranio ubuduće bilo kakvo sklapanje ugovora s novinarima ili službenicima i namještenicima Ministarstva. Hebrang je ustvrdio da je to do sada bila višegodišnja praksa, a dodao je i da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobio nalog da ne smije ni na koji način utjecati na rad novinara. </p>
<p>Time je potpredsjednik Vlade reagirao na novinski napise o tome da je član Upravnog vijeća HZZO-a nudio predstavnicima medija suradnju u promidžbi Zavoda i cjelokupnog zdravstvenog sustava. Hebrang je naglasio da energično osuđuje takav pokušaj, no objasnio je da su čelnici HZZO-a znali kako postoje ugovori s novinarima u bivšemu ministarstvu, ali nisu znali za njegovu zabranu tog dosadašnjeg običaja.</p>
<p>»Riječ je o nesporazumu zbog nekompletnog prekida dosadašnje prakse«, objasnio je ministar Hebrang. Potvrdio je da je u svom ministarstvu pronašao 11 ugovora s nekim novinarima koji su se odnosili na rad novinara u nekim radnim skupinama ili u promidžbi nekih projekata u zdravstvu. </p>
<p>»Budući da je riječ o 11 ugovora, smatrali smo to uobičajenom praksom bivše vlade«, kazao je Hebrang. Dodao je i da su se ti ugovori odnosili na iznose od uglavnom dvije do četiri tisuće kuna, ali je i naveo postojanje jednog »ekstremnog primjera ugovora« teškog 144.000 kuna. </p>
<p>Iako su novinari inzistirali da im otkrije imena kolega koji su sklopili te ugovore, Hebrang je to odbio ograđujući se da najprije mora provjeriti pravne posljedice takva čina. No, na uporno inzistiranje novinara, ipak je obećao da će njihovom predstavniku pokazati taj popis. </p>
<p>»Neću izlaziti s imenima jer tu aferu treba zaključiti«, objašnjavao je Hebrang dodajući da je taj posao legalan, ali da je njegova etička strana pitanje kodeksa HND-a. Otkrio je da je pet ugovora sklopljeno na 1000 do 1500 kuna, nekoliko njih na oko 2500 kuna, a jedan na 144.000 kuna odnosi se na razdoblje od 2001. do 2003. godine i izvještavanje javnosti o provedbi »Projekta Koprivnica«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ipak »dnevna« sjednica o proračunu, Šeks obećao i televizijski prijenos </p>
<p>Negodovanje oporbenih zastupnika izazvala je najava predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da će u srijedu popodne počinje očitovanje Vlade o amandmanima na proračun / Damir Kajin (IDS) naglasio je kako nema razloga da se rasprava ne odgodi do četvrtka i da na njoj ne bude i premijer Sanader »iako ima dogovoren susret s Nicole Kidman u Bukureštu« / Tonči Tadić (HSP) tvrdi da proračunska rasprava nikad nije počinjala kasno navečer jer se Sabor time sve više pretvara u »Nightmare stage« </p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Burna rasprava, lupanje po klupama, međusobne optužbe i pozivanje na dobru parlamentarnu praksu obilježili su početak saborske sjednice u srijedu, no situacija je smirena odlukom da se rasprava o proračunu odgodi do četvrtka.</p>
<p>Negodovanje oporbenih zastupnika izazvala je, naime, najava predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da zastupnici najprije moraju raspraviti sedam novih zakonskih prijedloga, a zatim u u poslijepodnevnim satima slijedi očitovanje Vlade o amandmanima na državni proračun. Budući da je podneseno 426 amandmana i da bi u idealnim uvjetima rasprava o njima trajala 14 sati, oporbeni su zastupnici zatražili da se ta točka odgodi za četvrtak. </p>
<p>Svi oporbeni klubovi suglasili su se da nema razloga za žurbu i raspravu o proračunu u kasnim noćnim satima koja se ne bi odvijala pred očima javnosti.</p>
<p> Damir Kajin (IDS) naglasio je kako nema razloga da se rasprava ne odgodi do četvrtka i da na njoj ne bude i premijer Sanader iako »iako ima dogovoren susret s Nicole Kidman u Bukureštu«. »To je dobro, ali ipak mislim da je proračun bitniji«, ustvrdio je Kajin. </p>
<p>Uz zahtjev da se izjašnjavanje o amandmanima odgodi za četvrtak, Milanka Opačić (SDP) zapitala je predsjednika Šeksa zašto se ne rabi sustav za elektronsko glasovanje koji je porezne obveznike stajao 200 tisuća eura. Šeks je rekao da sustav još nije u funkciji, dok je Luka Bebić (HDZ) istaknuo kako ne bilo dobro naglo promijeniti praksu donošenja proračuna budući da se o proračunu dosad uvijek raspravljalo u noćnim satima. </p>
<p>Na to je reagirala Ljubica Lalić (HSS) uzvrativši da to nije bila praksa, ali dodala je: »Opraštam gospodinu Bebiću jer zaboravljivost je karakteristika njegovih godina«. Bebić je odgovorio: »Što ćete, to vam je tako, nisam u prvom cvijetu mladosti kao i Vi«.</p>
<p>Iako su klubovi HSS-a i HSP-a zatražili stanku kako bi zauzeli stav o »raspravljanju o proračunu po noći, što znači u tajnosti«, predsjednik Sabora obrazložio je da stanka slijedi u 13 sati te nastavio s dnevnim redom. Zastupnici oporbe na to su demonstrativno lupali po klupama onemogućivši izlaganje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.</p>
<p> Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić apelirao je na Šeksa da ne zateže nepotrebno odnose u Saboru i da se suzdrži od samovolje jer je uobičajena praksa da se stanka daje kad god je klubovi zatraže. </p>
<p>»Zahvaljujem na toj ocjeni o samovolji«, uzvratio mu je predsjednik Sabora, »Vi ste vrlo kvalificirani meni prigovarati o samovolji u vođenju sjednice. No neću Vam priuštiti taj užitak da mi pred javnošću upućujete takav prigovor pa ću odrediti stanku«.</p>
<p>Nakon stanke Tomčić se ispričao za uvrede na račun Šeksa i Bebića te ponovio zahtjev da se o proračunu raspravlja pred televizijskim kamerama jer je javnost itekako zainteresirana za stajališta pojedinih stranaka. Tonči Tadić (HSP) rekao je da proračunska rasprava nikad nije počinjala kasno navečer jer se Sabor time sve više pretvara u »Nightmare stage«.</p>
<p> Predsjednik Sabora Šeks zaključio je da je osiguran televizijski prijenos za čitavog trajanja rasprave o proračunu te da postoje razlozi za žurbu jer neće moći biti isplaćene sve plaće i obveze iz državnog proračuna, no s obzirom na prigovore iz oporbe, izjašnjavanje o amandmanima ipak se odgađa za četvrtak.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Iz trgovina povučeno 20 tona kobasica »Mini poli«</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - »U hrvatskim prodavaonicama u tijeku je zamjena svih kobasica 'Mini poli' čakovečkog proizvođača Perutnina Ptuj - Pipo d. o. o. Nažalost, u njima je bio genetski modificiran sojin izolat koji je kupljen od jedne multinacionalne kompanije sa sjedištem u Nizozemskoj«, rekao je u srijedu Roman Gloser, predsjednik Uprave slovenske tvrtke Perutnina Ptuj, vlasnika tvrtke Pipo d. o.o., na konferenciji za novinare.</p>
<p>Dodao je da se ispričava hrvatskim potrošačima zbog tog incidenta, te će se u četvrtak na policama hrvatskih prodavaonica pojaviti »Poli« iz Slovenije koji je zajamčeno bez GMO-a. </p>
<p>Prema Gloserovim riječima, riječ je o proizvodima koji su sto posto provjereni u ovlaštenom laboratoriju za GMO u Ljubljani. Također, kaže, imaju međunarodno priznate ISO i Haccap standarde.</p>
<p>Krešimir Lovrenčić, direktor tvrtke Perutnina Ptuj Pipo d.o.o., rekao je da se iz prodavaonica povlači 20 tona kobasice »Mini poli« iako je sporna sirovina koja je sadržavala genetski modificirani sojin izolat, kojeg ima jedan posto u finalnom proizvodu, potrošena prije tri tjedna.</p>
<p>Međutim, Lovrenčić nije znao odgovoriti na pitanja o nedopuštenoj pojavi GMO-a u kobasici »Mini poli«. Primjerice, zašto u Pipu d. o. o. odmah nakon nedavnog šokantnog otkrića GMO-a u više prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu (dva se sporna domaća proizvođača još dodatno provjeravaju), na što je prvi upozorio osječki laboratorij, nisu sami povukli sumnjive proizvode s tržišta, nego su samo promijenili dobavljača spornog sojinog izolata.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>USKOK sumnjiči Novicu Petrača da je upravljao zločinačkom organizacijom koja je otela Zagorčeva sina</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda odlučio je da se, na zahtjev Uskoka, pokrene istraga protiv devetorice osumnjičenih za otmicu sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca. Sudac je odredio i jednomjesečni pritvor osumnjičenicima, među kojima su trojica u bijegu. </p>
<p>Ravnatelj Uskoka Željko Žganjer rekao je u srijedu na izvanrednoj konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj da je Uskok zatražio »istragu protiv devetorice osumnjičenih za pripadanje zločinačkoj organizaciji koja je otela sina generala Zagorca«. </p>
<p>»U našem se zahtjevu tvrdi da je Ivica Mateković zvan Ico osnovao, a Novica Petrač upravljao organizacijom koja je počinila otmicu. Za preostalu osmoricu osumnjičenih, a riječ je o Marinku Gošuljeviću zvanom Kinez, Siniši Ježovitu, Stevi Smrčeku zvanom Gile, Ivanu Bastaliću zvanom Pero, Dariu Jajiću, te Liberu i Nikoli Matekoviću, navodi se da su bili članovi te organizacije«, objasnio je Žganjer. </p>
<p>U bijegu su tri brata Mateković za kojima je raspisana tjeralica.</p>
<p>Predstavnici policije i Uskoka potvrdili su da je otmičarima Zagorčeva sina plaćeno 750 tisuća eura, ali pri uhićenju šestorice osumnjičenika taj novac nije pronađen. Rečeno je i da su neki uhićenici priznali da je ta skupina planirala još neke otmice.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Uskoro se osniva povjerenstvo za uništenje opojnih droga </p>
<p>Vlada predložila Saboru zakon kojim bi se potvrdio ugovor o jamstvu za financiranje projekta gradnje plinovodnog sustava u Hrvatskoj / Japanska tvrtka izgradit će 1200 metara novog pontonskog lukobrana u riječkoj luci / Zadar, Split, Dubrovnik, Rijeka, Slavonski Brod i Velika Gorica dobit će po jedno novo vatrogasno vozilo/ Prihvaćen okvirni sporazum o slivu rijeke Save između Hrvatske, BiH, Slovenije i SCG kojim se predlaže da u Zagrebu bude sjedište Savske komisije</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Prema predloženim izmjenama Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga, ovlasti za donošenje posebnog programa mjera za odvikavanje od ovisnosti i skrbi o ovisnicima o opojnim drogama kao i povremenim uzimateljima droga prenesene su na ministra zdravstva i socijalne skrbi. Uz to, Vlada je u srijedu predložila i da se imenovanje povjerenstva pred kojim se uništavaju opojne droge, sa sudova prenese na Vladu.</p>
<p> Kako je objasnio ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang, osnivanje tog povjerenstva provelo bi se u sklopu izmjena Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga. </p>
<p>Postojeće rješenje prema kojem su to povjerenstvo trebali imenovati sudovi pokazalo se neefikasnim, jer od 2001. povjerenstvo nije osnovano pa se stoga, upozorio je Hebrang, gomila velika količina droge predviđene za uništenje. </p>
<p>Vlada je također predložila da se rok za podnošenje izvješća Uredu za suzbijanje zloporabe opojnih droga produži do 30. lipnja ove godine, umjesto do 31. ožujka kako je uređeno sadašnjim zakonom. </p>
<p> Saboru je predložen i zakon kojim bi se potvrdio ugovor o jamstvu za financiranje projekta izgradnje plinovodnog sustava u Hrvatskoj. Taj projekt, čiji je najvažniji dio gradnja plinovoda od Pule do Karlovca, vrijedan je 187 milijuna eura. </p>
<p>Vlada je donijela odluku i o tehničkoj suradnji s Japanom u izgradnji lučkih objekata na velikim dubinama u luci Rijeka. Japanska tvrtka izgradit će 1200 metara novog pontonskog lukobrana, a kako je objasnio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, to će omogućiti privez bez ograničenja gaza jer će dubina biti između 30 i 50 metara. Hrvatska će strana u tom poslu imati samo trošak osiguranja korištenja usluga djelatnika Lučke uprave i uredskih prostorija. </p>
<p>»Treba promovirati riječku luku, a to je dobar marketinški iskorak i potez«, naglasio je u kratkoj raspravi premijer Ivo Sanader dodajući da je trend godišnjeg rasta kontejnerskog prometa u riječkoj luci viši od 60 posto. </p>
<p>Zadar, Split, Dubrovnik, Rijeka, Slavonski Brod i Velika Gorica dobit će po jedno novo vatrogasno vozilo, suglasila se Vlada rasporedivši tako nabavljena vozila. </p>
<p>Potvrđen je i sporazum između hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH o uzajamnom ukidanju viza. Kako je naglasio premijer Sanader, tim se sporazumom žele samo učvrstiti odnosi dviju zemalja. Također je donesena odluka o sklapanju sporazuma o izmjenama okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save i protokola o režimu plovidbe uz Savu. Vlada je prihvatila okvirni sporazum o slivu rijeke Save između Hrvatske, BiH, Slovenije te Srbije i Crne Gore kojim se predlaže da Zagreb bude sjedište Savske komisije. Sklapanjem tog sporazuma uspostavlja se međunarodni režim plovidbe rijekom Savom i njezinim plovnim pritokama, uređuje pitanje razvoja i upravljanja vodama rijeke Save, te zaštita od štetnog djelovanja kao i očuvanje okoliša i vode.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlada objavljuje javni poziv za članove Vijeća za elektroničke medije</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Vlada će objaviti javni poziv za kandidaturu za sedam članova Vijeća za elektroničke medije, najavio je u srijedu ministar kulture Božo Biškupić.</p>
<p> Naime, Zakon o elektroničkim medijima nije predvidio postupak kako bi Vlada utvrdila i Saboru predložila kandidate za to vijeće, pa u skladu s dosadašnjom praksom Vlada predlaže da se to učini javnim pozivom. Biškupić je podsjetio kako je Zakon o elektroničkim medijima donesen prije više od šest mjeseci, ali bivša vlada nije predložila članove tog vijeća zbog čega je lani u rujnu 2003. Hrvatskoj prigovorilo i Vijeće Europe. </p>
<p>Ministar kulture upozorio je da se bez formiranja i početka rada Vijeća ne mogu rasporediti ni sredstva namijenjena razvoju elektroničkih medija. </p>
<p>Uvjeti za kandidiranje jesu hrvatsko državljanstvo, stručno znanje, sposobnost i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije ili rad u izdavačkoj, kulturnoj i sličnoj djelatnosti. Kandidati za članove Vijeća trebaju biti javni djelatnici koji su se već istakli u poštovanju načela demokracije i vladavine prava. Naglašeno je da članovi tog tijela, koji će profesionalno obavljati dužnost, ne mogu biti državni i stranački dužnosnici ili dužnosnici u izvršnoj i sudbenoj vlasti, niti vlasnici, dioničari ili članovi uprava nadzornih odbora, direktori, ravnatelji ili drugi voditelji na radiju i televiziji. </p>
<p>Vlada je također navela da članovi Vijeća ne mogu biti ni zaposlenici ili osobe u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili službi koja je u vezi s radijom i televizijom, ali niti osobe kod kojih bi moglo doći do sukoba interesa. </p>
<p>Biškupić je naglasio kako će Vijeće za elektroničke medije imati sedam članova, javnim pozivom predlaže se za početni sastav Vijeća imenovanje dva člana na tri godine, dva na četiri, a tri člana na pet godina. </p>
<p> Javni poziv za kandidaturu za članstvo u Vijeću bit će otvoren 15 dana, a prijave će se podnositi Ministarstvu kulture. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Predloženi novi nadzorni odbori »Vjesnika« i »Slobodne Dalmacije«</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice donijela prijedlog Skupštini Vjesnika d.d. za opoziv dosadašnjih članova Nadzornog odbora Željke Antunović, Srećka Vukovića, Blaža Žilića i Bože Novaka.</p>
<p> Istodobno donesen je prijedlog o imenovanju novih članova NO Vjesnika. Prema tom prijedlogu, predsjednik NO Vjesnika bio bi Dragomir Mađerić, a članovi Zoran Bubaš, Branko Štulić i ponovo Božo Novak. </p>
<p>Također predloženo je da se razriješe dosadašnji članovi NO Slobodne Dalmacije Zoran Milas, Josip Slade, Željko Paradžik, Ilija Maršić i Vlaho Sutić. Za nove članove Nadzornog odbora te novinske kuće predloženi su kao predsjednik Igor Lučić, te Ivan Mužić i Rajko Jurin dok će se predstavnik zaposlenika i još jedan član imenovati naknadno.</p>
<p> Za pomoćnicu ministrice pravosuđa koja će zastupati Vladu pred Europskim sudom za ljudska prava Vlada je imenovala Lidiju Lukinu Karajković. Pomoćnicom ministrice pravosuđa imenovana je i Bojana Pejkić, a dugogodišnji novinar i urednik na HTV-a Dražen Siriščević novi je pomoćnik ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Donesen je i prijedlog za razrješenje dosadašnjeg zamjenika predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Krešimira Starčevića. Vlada je imenovala predsjednika te članove Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. </p>
<p>Božidar Kalmeta imenovan je predsjednikom, a Ivan Šuker članom Skupštine riječke Jadrolinije. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang o Vjesniku</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> – »Cilj je Vlade da list Vjesnik uz financijsku pomoć stane na svoje noge i postane stabilan«, izjavio je u srijedu potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang na upit što će biti s Vjesnikom. Odgovarajući na pitanje o budućem vlasništvu Hebrang je rekao kako Vlada razmatra mogućnost da Vjesnik bude dijelom u vlasništvu države, dijelom zaposlenika, a da treći vlasnički udjel imaju strateški partneri. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040304].
|
